Dnevni list Pobjeda 16.07.2024. by Pobjeda

INTERVJU: Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten

je što je Rezolucija o Jasenovcu odmazda i relativizacija one o Srebrenici

Vremenski kontekst, oblikovanje teksta

i izjave inicijatora u medijima zapravo sugerišu da Rezolucija Jasenovac – Dahau –Mauthauzen, koju je crnogorski parlament usvojio najtješnjom većinom, čija nalna verzija, prema mojim saznanjima, još nije objavljena, je zapravo zamišljena kao odmazda i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici. To je tužno. Treba odati počast žrtvama teških zločina počinjenih u prošlosti zbog samih žrtava

Bio bi važan signal za njemačku ekonomiju ako bi zaista došlo do iskoraka u dva velika projekta njemačkih investitora, operatera vjetroparka i kompanije za maloprodaju životnih namirnica, koji su već godinama u pripremi

U Nikšiću svečano proslavljen 13. jul i održana akademija „Crvena ruža slobode“

Ne smijemo dozvoliti podrivanje Crne Gore

Jedno je sigurno: čim smo dočekali da nam minulih godina iz škrinje prošlosti izađu duhovi fašizma, da nam Crnu Goru nadviju tamni oblaci koji pokušavaju da relativizuju ulogu izdajnika i saradnika okupatora i obezvrijede ulogu partizana i svih antifašista, da nam unerede spomenik najljepšem osmijehu, probaju unakaziti najljepšu zastavu, da himni salutiraju srednjim prstom, najavljuju vraćanje kapele Karađorđevića na Lovćen - onda se nemamo mnogo čime ponositi. Očito da smo, onda kad je najviše trebalo, smatrali da nije bitno - poručio je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Stevan Radunović

Statistika Univerziteta Crne Gore o rezultatima polaganja testova prilikom upisa brucoša na fakultete

Pobjeda objavljuje detalje o opasnim prijetnjama bivšem predsjedniku Crne Gore

Činjenica da Uprava policije nije bila informisana da je ANB u posjedu operativnih saznanja o tome da određena lica pripremaju ubistvo bivšeg predsjednika Đukanovića, govori o tome da je sistem bezbjednosti u Crnoj Gori potpuno razvaljen i da ta okolnost pogoduje onima koji planiraju takav zločin – saopštio je Andrija Nikolić iz DPS-a

Predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji Sonja Biserko smatra da je Rezolucija o Jasenovcu kukavički podmetnuta Podgorici Dok se Crnogorci ne pobune, na djelu je tiha srpska okupacija države

I predsjednik i premijer su bez političkog iskustva i uvjerenja, ponašaju se šibicarski i nedosljedno, ali ih Kvinta usmjerava na održavanje kursa prethodne vlade - kaže Biserko STR. 2.

Reakcije na prijedlog specijalnog državnog tužioca da se bivšem GST Milivoju Katniću produži pritvor jer je imao komunikaciju sa crnogorskim novinarima Crna

Prijedlog Šoškića da se Milivoju Katniću produži pritvor zbog toga što je imao komunikaciju sa uglednim crnogorskim novinarima nezapamćen je skandal i neviđena zloupotreba službenog položaja –saopšteno je iz DPS-a, dok iz SD-a poručuju da je riječ o targetiranju pojedinaca sa ciljem njihove diskreditacije i onemogućavanja daljeg novinarskog angažovanja

STR. 8. i 9.

Predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji Sonja Biserko smatra da je Rezolucija o Jasenovcu kukavički podmetnuta Podgorici

Dok se Crnogorci ne pobune, na djelu je tiha srpska okupacija države

I predsjednik i premijer su bez političkog iskustva i uvjerenja, ponašaju se šibicarski i nedosljedno, ali ih Kvinta usmjerava na održavanje kursa prethodne vlade. Srpska tiha okupacija Crne Gore sudara se sa NATO koji je, kako se pokazuje, jedina garancija opstanka Crne Gore dok se Crnogorci sami ne pobune protiv bahatog i ponižavajućeg ponašanja Beograda - kaže Biserko

PODGORICA- Rezolucija o Srebrenici koju je usvojila Generalna skupština UN u Srbiji je percipirana kao svjetski pohod na Srbiju i od tada skoro svakodnevno se neko iz vladajuće koalicije javlja na temu Srebrenice. Sve se svodi na negiranje genocida i impliciranje da je čitav region protiv Srbije ili, kako kaže njen predsjednik Vučić, „moralno sakaćenje Srbije“ i „prizivanje sukoba i NATO intervencije“ što bi vodilo „kraju“ Srbije - ocjenjuje u razgovoru za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji. Ističe da je to i svojevrsna odbrana „srpskog sveta“, kao i svesrpski sabor na Petrovdan u Crnoj Gori, na koji je, navodno, trebao doći i Aleksandar Vučić.

-To je svakako pokušaj da se dokaže da su i crnogorski prosrspki lideri posvećeni tom projektu i prije svega Vučiću.

Međutim, Srpski svet ne stoji najbolje, jer region, ali i dio međunarodne zajednice stalno podsjeća Beograd na realnost, kao i na karakter ratova -90ih - kaže Biserko i objašnjava „da Srbija ne može da pobjegne, odnosno da zanemari činjencu da su sve zemlje nasljednice Jugoslavije međunarodno priznate i da će Zapad braniti te granice“.

P OBJEDA: Na obilježavanje 11. jula u Potočare su išle tri delegacije iz Crne Gore - što nam to govori? Svako mora da pošalje svog predstavnika jer ne vjeruje onom drugom...?

BISERKO: Crna Gora je još davno priznala genocid u Srebrenici i redovno je prisustvovala u Potočarima 11. jula, uključujući i predsjednika Mila Đukanovića. Međutim, promijenjene političke okolnosti od 2020. i penetracija Beograda i Moskve u politički život Crne Gore dovelo je do turbulencije u kojoj posebno

Beograd pokušava da osujeti i poništi crnogorsku evroatlantsku orijentaciju. To se naravno očituje i kroz veoma konfuzno ponašanje vladajuće političke elite u Crnoj Gori. I predsjednik i premijer su bez političkog iskustva i uvjerenja, ponašaju se šibicarski i nedosljedno, ali ih Kvinta usmjerava na održavanje kursa prethdne vlade. Srpska tiha okupacija Crne Gore sudara se sa NATO koji je, kako se pokazuje, jedina garancija opstanka Crne Gore dok se Crnogorci sami ne pobune protiv bahatog i ponižavajućeg ponašanja Beograda.

POBJEDA: Crna Gora je pohvaljena od EU – dodijeljen joj je IBAR, istovremeno je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahau i dobila upozorenje od Hrvatske da će odgovoriti: ponovnim pokretanjem pitanja granice na Prevlaci, a možda i zabraniti ulazak u Hrvatsku poslanicima koji

Fakultet za crnogorski jezik i književnost reagovao na Mandićevu inicijativu o podizanju kapele na Lovćenu

su glasali za Rezoluciju. Kuda vodi ova dvostruka politika Crne Gore, da li pokušava, kao i Srbija, da sjedi na više stolica istovremeno?

BISERKO: Rezolucija o Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahau je inicijativa Beograda kao odgovor na Rezoluciju o Srebrenici. To je kukavički podmetnuto Crnoj Gori što su prihvatili beogradski eksponenti. Rezolucija o Jasenovcu je nepotrebna i kontraproduktivna, jer može i vjerovatno hoće uticati na odnose sa Hrvatskom. Međutim, i dodjeljivanje IBAR-a Crnoj Gori je dio strategije EU da se Crna Gora primi u članstvo do 2027. što je u suštini suprotstavljanje nastojanjima Beograda i Moskve. Činjenica da su predstavnici Crne Gore otišli u Srebrenicu u tri kolone takođe govori o tome da EU i NATO djeluju tako što ne dozvoljavaju da se ospori crnogorska orijentacija.

POBJEDA: Premijer i predsjednik Crne Gore su u političkom raskoraku o raznim pitanjima, iako potiču iz istog pokreta: prema onome što smo do sada čuli od njih dvojice, koji više zavisi od Beograda?

BISERKO: Ne mogu sa sigurnošću odgovoriti na pitanje jer nemam svakodnevni uvid u njihovo ponašanje. Ali, ipak se čini da je Spajić manje zavisan. Njegov problem je što nema posvećenost Crnoj Gori, ne posjeduje vrijednosti po kojima bi bio prepoznatljiv, već je, prije svega, slaba ličnost koja je okrenuta samo svom opstanku na vlasti.

POBJEDA: Što je za EU najvažnije kada je unutrašnjopolitička situacija u Crnoj Gori posrijedi? Prema izjavama evropskih zvaničnika, koliku zaista podršku ima premijer Spajić?

BISERKO: EU sarađuje sa onima koji su na vlasti, ali istovremeno pokušava da održi Crnu Goru na orijentaciji koja je ranije zacrtana. Dakle, za EU je važan napredak u reformama koje su neophodne za članstvo, usaglašenost sa spoljnom politikom EU... IBAR je dodijeljen kao ohrabrenje, ali je istovremeno suprotstavljanje Beogradu i Moskvi. Violeta CVEJIĆ

PODGORICA – Ponovo nam ekstremizovani predsjednik Skupštine Crne Gore, zagovornik antievropskih i desničarskih ideologija Andrija Mandić baca dim u oči tobožnjim inicijativama o podizanju kapele pored Mauzoleja na Lovćenu, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

- Malo im je limenka na Rumiji, kojom su uništili viševjekovnu multikulturnu i multikonfesionalnu tradiciju, simbol ujedinjenja svih različitosti crnogorskoga društva, pa bi nekom novom reciklažom ultradesničarskih mitova da pozove na uništenje i lovćenskoga mauzoleja, neponovljivog umjetničkog djela crnogorske, jugoslovenske i evropske kulture, i ujedno na uništenje ostataka mira u Crnoj Gori – navode iz FCJK. Naglašavaju da isticanje ideja koje ekstremizuju i dijele crnogorsko društvo, te usporavaju naše integracije u Evropsku uniju, potvrda su naših ranijih stavova o Andriji Mandiću, nekadašnjoj koaliciji „Za budućnost Crne Gore“, da se radi o politikama koje ovu zemlju žele vratiti u prošlost i uništiti njene perspektive. - Nama je jasno da Mandiću, kad govori o Evropi, nijesu

uzor demokratski lideri Evrope, nego osobe poput Viktora Orbana. Njegovo oponašanje malih diktatora sve više dobija na zamahu. Vrijedno je pomena da je upravo Viktor Orban porušio nekoliko značajnih spomenika mađarske istorije. Sad tim putem želi ići i „vojvoda“ - dodaju u FCJK. Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, kao instituciji gdje se izučava jezičko, književno, istorijsko i kulturno nasljeđe Petra II Petrovića Njegoša, gdjee se izučava umjetnost i kulturna istorija Crne Gore i bivših jugoslovenskih država, znamo vrijednosti svih istinskih spomenika kulture – posvećeni smo im i u kabinetima i na terenu. - Ali znamo i kako izgledaju strategije manipulacije. Stoga Andriji Mandiću poručujemo da mu je taktika providna i da je svima jasno da je svojom inicijativom pokušao skrenuti pažnju s kupljene presude za pokušaj državnoga udara, što je za nas još jedna potvrda da su institucije sistema u Crnoj Gori neslobodne i da služe kao poluge moći vlasti. Mandiću, znamo se dobro, nas ne možeš zavarati svojom lažnom i licemjernom retorikom iza koje sakrivaš najprimitivnije nacionalističke, desničarske i antievropske motive - zaključuju u FCJK. R. P.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Iz SDP-a ocijenjeno da će rekonstrukcija izvršne vlasti biti završni udarac DF-a PES-u

PODGORICA – Rekonstrukcija Vlade biće i završni udarac DF-a u procesu političkog potapanja PES-a, kada će Andrija Mandić i formalno preuzeti upravljanje Vladom – ocijenio je zamjenik predsjednika SDP-a Petar Odžić

Istakao je da će, umjesto stabilnosti, Vlada dobiti dodatnu nestabilnost, prorusku agendu, a izgubiti podršku zapadnih partnera i dodatno ugroziti evropski put Crne Gore. Prema njegovim riječima, prijevremeni parlamentarni izbori predstavljali bi put ka rješenju političke krize i beznađa u kojem se Crna Gora i region nalaze, a sve zbog velikodržavnih projekata koji prijete miru na Balkanu.

- Evropski savez istrajaće na evropskoj agendi, stabilnosti i vraćanju Crne Gore na zapadne vrijednosti i na taj način obezbijediti stabilnost Crne Gore i regiona - poručio je Odžić. R. P.

Sonja Biserko

INTERVJU: Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten

Tužno je što je Rezolucija o Jasenovcu odmazda i relativizacija one o Srebrenici

PODGORICA - Crna Gora je ponovo postala regionalni „predvodnik“ na putu ka EU. Ako ste „predvodnik“, uvijek morate očekivati da će neki od drugih „učesnika trke“ ne samo to ispratiti sa divljenjem, već i sa izvjesnom dozom ogorčenosti. Siguran sam da su politički odgovorni ljudi u Crnoj Gori toga svjesni i vode računa o tome u svojoj vanjskoj politici – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.

POBJEDA: Crna Gora je do-

nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu,

u atmosferi u kojoj se Crna

znače evropski zakoni?

FELTEN: Pozitivan IBAR ni-

za buduće pristupanje EU i da donosioce odluka neće skrenuti ili odvratiti od svog reformskog puta inicijativama internih ili eksternih aktera koji ne idu u prilog ovom procesu.

POBJEDA: Crna Gora nije bila kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, iako je Njemačka bila jedan od kosponzora. Kao odgovor na usvajanje ove rezolucije, usvojena je nova rezolucija kako bi se umirili partneri premijera. Kako vidite ove političke trgovi-

ne u zemlji koja je duboko ušla u istorijski revizionizam? Možemo li kao društvo ići naprijed?

FELTEN: Crna Gora je konstruktivno učestvovala u pregovorima o tekstu kojim je Generalna skupština Ujedinjenih nacija utvrdila Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici. Izmjene i dopune teksta predložene od strane Crne Gore su u velikoj mjeri uzete u obzir. Vremenski kontekst, oblikovanje teksta i izjave inicijatora u medijima, zapravo suge-

rišu da Rezolucija Jasenovac – Dahau – Mauthauzen, koju

ja finalna verzija, prema mo-

šljena kao odmazda i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici. To je tužno. Treba odati počast žrtvama teških zločina počinjenih u prošlosti zbog

Vremenski kontekst, oblikovanje teksta i izjave inicijatora u medijima zapravo sugerišu da Rezolucija Jasenovac –Dahau – Mauthauzen, koju je crnogorski parlament usvojio najtješnjom većinom, čija nalna verzija, prema mojim saznanjima, još nije objavljena, je zapravo zamišljena kao odmazda i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici. To je tužno. Treba odati počast žrtvama teških zločina počinjenih u prošlosti zbog samih žrtava

oblasti vladavine prava, u tolikoj mjeri ispunila privredarde koje je postavila EU da sada može ući u narednu fazu procesa

ranje pregovaračkih poglavlja, sada je

de, Skupštine i brojnih državnih institucija. Nadam se da će Crna Gora zadrža-

ti novu dinamiku koju demonstrira u pripremama

PODGORICA – Iako su se na prošlom sastanku predstavnici partija u Andrijevici usaglasili o tome da kandidat za predsjednika opštine treba da bude prihvatljiv svima, tokom jučerašnjih pregovora su iz koalicije SNP - Demokrate bili kategorični da ta funkcija mora pripasti njima. Kako prenosi portal RTCG, jedini kandidat za sada je dosadašnji predsjednik opštine

istorijama. Trebalo bi da zajedno analiziramo istoriju na način da nam ona otvori bolju zajedničku budućnost. U svojoj novijoj istoriji Njemačka snosi odgovornost za Holokaust. Već 75 godina trudimo se da izvedemo prave zaključke. U našim školama se bavimo odgovornošću Njemačke za Holokaust i zločine koje su počinili Njemci i u ime naše zemlje u Drugom svjetskom ratu. U našoj vanjskoj politici zalažemo se da se učini sve da se spriječe dalji genocidi, poput onih počinjenih u Ruandi i upravo onaj u Srebrenici. Upravo to je bila motivacija za našu podršku Rezoluciji Ujedinjenih nacija za uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na Srebrenicu.

jedan primjer: prije dvije sedmice, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović , boravila je u Njemačkoj. Ne samo da je u ime Crne Gore potpisala njemačko-crnogorski Sporazum o saradnji u oblastima kulture, obrazovanja, nauke, omladine i sporta, o kojem se pregovaralo više godina, već je sa raznim sagovornicima vodila odlične razgovore o razvoju i oblikovanju važnih projekata bilateralne saradnje.

POBJEDA: Koliko su njemački investitori zainteresovani za ulaganje u Crnu Goru i da li su postojeći zadovoljni uslovima poslovanja u našoj državi?

di parlamentarna većina, a šta o premijeru koji se kune u evropske integracije i regionalnu saradnju?

Andrijevica Željko Ćulafić Miodrag Čukić iz koalicije „Za budućnost Andrijevice“ kazao je da je to pregovore vra-

tilo na početak. Prostora za dogovor, kaže, još ima, ali ultimatum nije u redu. On nije precizirao ko će podrža-

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose dvije države i da li će Berlin podržati rekonstruisanu vladu u koju će ući članovi bivšeg DF-a, kojima je mnogo bliža Rusija od Berlina i Brisela?

FELTEN: Odnosi između Njemačke i Crne Gore su veoma dobri i dodatno su poboljšani posljednjih godina. Pitanje da li će i u kom obliku doći do rekonstrukcije crnogorske vlade je za mene u domenu spekulacija. Inače, Njemačka ne podržava strane vlade, već njeguje odnose sa državama. Naravno, što je veće povjerenje među akterima na obje strane, to će saradnja i odnosi biti bliskiji i bolji. Navešću

FELTEN: Postoji veliko interesovanje. Moj utisak je da postoji očekivanje da će Vlada sada sprovesti najavljene korake za poboljšanje okvirnih uslova za rad privatnog sektora u Crnoj Gori i za strane investicije. Takođe bi bio važan signal za njemačku ekonomiju ako bi zaista došlo do iskoraka u dva velika projekta njemačkih investitora, operatera vjetroparka i kompanije za maloprodaju životnih namirnica, koji su već godinama u pripremi.

POBJEDA: Ministarstvo vanjskih poslova je za posljednjih osam mjeseci dobilo četiri protestne note od susjednih država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Šta to govori o politici koju vo-

FELTEN: Nemamo potpuni pregled o broju i sadržini diplomatskih nota koje pominjete. Zato ne mogu da dam komentar na to. Ali jedno je jasno: kvalitet regionalne saradnje sa svim državama u regionu i aktivna promocija dobrosusjedskih odnosa, kao i održavanje stoprocentne usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, koja se godinama praktikuje, su od najveće važnosti da Crna Gora uspješno prevali put ka EU. POBJEDA: Kako komentarišete brutalno miješanje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja Crne Gore i ćutnju crnogorskih vlasti?

FELTEN: Crna Gora je nezavisna, suverena država. Ona ima pravo da bude tretirana kao takva i njen je prerogativ da sačuva svoju nezavisnost i suverenitet.

Crna Gora je ponovo postala regionalni „predvodnik“ na putu ka EU. Ako ste „predvodnik“, uvijek morate očekivati da će neki od drugih „učesnika trke“ ne samo to ispratiti sa divljenjem, već i sa izvjesnom dozom ogorčenosti. Siguran sam da su politički odgovorni ljudi u Crnoj Gori toga svjesni i vode računa o tome u svojoj vanjskoj politici.

M. JOVIĆEVIĆ

ti Ćulafića i hoće li do isteka roka uspjeti da se dogovore. Rok za izbor prvog čovjeka Skupštine ističe 4. avgusta. R. P.

mene stan-

Propali pregovori u Andrijevici

Zgrada Opštine Andrijevica

Poruka predsjednika Crnogorske evropske partije

Adžić: Okupatorska kapela neće se vraćati na vrh Lovćena dok je autohtonih Crnogoraca

PODGORICA - Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić poručio je da se ,,okupatorska kapela Aleksandra Karadorđevića iz 1925. neće vraćati na vrh Lovćena dok je živih pravih i temeljnih, autohtonih Crnogoraca“.

– Može jedino, što sam ranije, decenijama, isticao, pisao o tome mnogo puta, samo preko nas, koji slično ili isto mislimo i djelamo - mrtvih. Ovo nije prijetnja, ovo je dobronamjeran apel, upozorenje i poziv na razum i uvid u realnost. Ljudski apel na razum. Okanite se ćorave rabote i zlog plana. To nije moguće, da se učini, što Andrija Mandić predlaže sad, bez jedino nasilno. A to bi bilo pogubno, fatalno, ne daj bože.... Budimo za mir, razum i poštujmo pravni poredak i uvažimo realnu zbilju. Ne činimo ono što ne valja. Sve za Crnu Goru, a Crnu Goru ni za što –zaključuje Adžić. Kako je naveo, pojedine baš briga za Crnu Goru.

- Njima je domovina Crna Gora nevažna, ona im nije cilj i smisao, ona im je sredstvo samo za njihove prljave namjere, oligarhijske i lične. Nama je domovina važna i njeno dobro,

ali oni, vlastodršci nemaju ništa ispred sebe bez golu vlast i samoreklamu i lični profit –naveo je Adžić. Kako dodaje, oni su naumili ,,da nas jašu, potlače, satru, subjugiraju, oni ponižavaju Crnu Goru, svakog dana, a mi se tome moramo, nolens-volens – suprotstaviti“. - Oni hoće potpuno i agresivno da vaskrsnu četničku ideologiju i nju stave na pijedestal, no mi im, koliko nas ima, a ima nas više no što oni misle i računaju, kažemo im (a taj glas crnogorskih patriota mora biti takav da kažemo: jedinstveno i gromoglasno i promptno): Ne damo te, Crna Goro.

– Vučić ovđe nije gazda, Crne Gore biće vazda. Podsjećanje, malo povijesti može biti poučno: nekada su crnogorski ustanici, borci za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, nakon 1918. klicali i bili u otporu okupatorskom i asimilatorskom zlu gromoglasni kad su poručivali: ,,Pašić ovđe nije gazda, Crne Gore biće vazda“, kao i onda, u isti vakat, kad su slobodari širom Crne Gore klicali: ,,Petar Zvicer, momak mladi, nepokoran srpskoj vladi“. Odbranimo Crnu Goru, zajedno, ustavno, zakonski i demokratski – ističe Adžić.

Navodi da je CEP eksplicitan u poštenom i zakonskom sta-

Završeni građevinski radovi u prijestonici turizma

BUDVA- Građevinski radovi na rekonstrukciji ulica u centru Budve - Ulice 22. novembra i Mediteranske ulice koji su počeli 5. februara ove godine, završeni su u predviđenom roku do 15. jula. Petar Leković, koordinator za niskogradnju u firmi Bemaks, koja je izvođač radova, kazao je juče Pobjedi da će saobraćaj biti pušten 18. jula. -Saobraćaj će biti pušten u četvrtak kako se ne bi doveo u pitanje kvalitet radova, jer je juče završeno fugovanje kaldrme nakon čega je potrebno makar tri dana da kalrdma bude bez saobraćajnog opterećenja. Preostalo je još da se obavi iscrtavanje horizontalne signalizacije i konzervacija gradilišta - kazao je Leković. On je ranije Pobjedi kazao da je Bemaks

kao izvođač radova zadovoljan realizacijom projekta, jer će pored svih problema i naknadnih radova uspjeti da 99 odsto projekta realizuju do prvobitno ugovorenog roka - 15. jula 2024. godine. Vrijednost radova je oko 3. 000. 000 eura. Rekonstrukcijom ulica koje se nalaze u centru Budve obuhvaćena je izgradnja Buleva-

ra 22. novembra sa pješačkim stazama, kružni tok sa fontanom i rekonstrukcija po 100 metara lijevo i desno od kružnog toka Mediteranske ulice. Osim rješavanja saobraćajnih problema izgradnjom navedene saobraćajnice tretirana je i izgradnja nove atmosferske kanalizacione mreže koja će riješiti problem odvođe-

Bivši predsjednik Ustavnog suda poručio da je procedura za izmjene Ustava stroga i da je teško ostvariti Mandićev naum

Mitrić: Nijesmo srpska država, pa da nam bude srpski jezik službeni

Insistiranje na izmjeni ustavne definicije o crnogorskome kao službenom jeziku Crne Gore skopčano je s negacijom ne samo crnogorskoga jezika, no i Crne Gore kao države- rekao je Čirgić

vu da ne samo da neće prihvatiti tihu okupaciju, aneksiju i dobrovoljno ropstvo Crne Gore i Crnogoraca, nego i poručuje ,,zlotvorima naše države i nacije, mirnodopski - okanite se demonskog toga nauma“. - Nikad više 1918. Crna Gora vječno treba da traje kao nezavisna država, demokratska, jednako iskonska postojbina, prigrljena za sve vjere i nacije koje žive u njoj i koji joj pripadaju. Ako neko misli da će je živu, dok je nas živih, i ne samo nas, sahraniti, zakopati u grob, a sa ciljem da bi beogradski režim i njegovi trabanti i sluge i plaćeni popovi crkve Srbije njoj obznanili kraj ili nekrolog, neka zaborave tu priču i odvratnu rabotu i komplotnični naum. Od toga neće biti ništa. U svojstvu lidera Crnogorske evropske partije poručujem, načelno, ali i konkretno, da oni koji bi malodušni bili u borbi za opstanak Crne Gore i njeno puno uskrsnuće i vječnost, (a u opoziciji su, formalno, ili stvarno, ovom sramotnom, kvislinškom režimu kojim ne upravlja premijer Spajić, već Vučićev vazal, obični paž Andrija Mandić i njegovi čauši i kmetovi) ne zaslužuju da se zovu vjernim sinovima Crne Gore – naveo je Adžić. R. P.

nja atmosferskih voda na tom području grada. -Kada smo počeli realizaciju ovog projekta plan je bio da se radovi završe bar mjesec dana prije ugovorenog roka, prije špica ljetnje turističke sezone kako bi obezbijedili uslove za odvijanje saobraćaja. Međutim, sve to nije bilo izvodljivo, ne samo zbog problema sa kojim smo se susretali u toku izvođenja samih ugovorenih radova već i zbog velikog obima naknadnih radova koji nijesu bili obuhvaćeni glavnim projektom - kazao je Leković. Neki od tih radova, bili su izmještanje vodovoda cijelom dužinom Ulice 22. novembra, zbog čega su bili uslovljeni svi ostali radovi, rješavanje velikog broja nelegalnih priključaka za atmosferski odvod, promjena trase odvodnih kanala i drugo. Leković je naglasio da je ovaj projekat bio veoma zahtjevan i u smislu očuvanja postojećih instalacija koje su morale biti u funkciji do samog kraja radova, odnosno do puštanja u funkciju novih instalacija. R.P.

PODGORICA - Mene više zanima, ne kao pravnika, nego građanina, čemu promjena jezika. Nijesmo mi valjda srpska država, pa da nam bude srpski jezik službeni. Makar i da većina stanovništva govori tim jezikom, ovdje je riječ o službenom jeziku, a ne o tome kako govori neki pojedinac – kazao je juče prof. dr Blagota Mitrić, bivši predsjednik Ustavnog suda. Mitrić je, povodom najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da će inicirati izmjene Ustava kako bi srpski jezik bio službeni, rekao da je procedura za izmjene Ustava stroga. - Potrebno je da dvije trećine poslanika, odnosno njih 54, podrži prijedlog za promjenu Ustava. Naš Ustav spada u tvrde ustave i zahtijeva strogu i teško ostvarivu proceduru za promjene. Prvo imamo utvrđivanje prijedloga za promjenu Ustava, gdje treba da glasa dvije trećine ukupnog broja poslanika. Ako se ne izglasa, novi prijedlog može da se podnese tek nakon godinu. Ako se usvoji prijedlog za promjenu, onda se ide na izglasavanje akta o promjeni Ustava. To je pravna norma gdje se ide u promjenu amandmanima. Akt o promjeni zahtijeva istu proceduru. Glasove dvije trećine poslanika u Skupštini – objasnio je Mitrić za Televiziju E. Dodao je da vlast trenutno jedva da ima natpolovičnu većinu. - Ukoliko uspiju u tome, onda Ustav propisuje da u slučaju promjene nekoliko članova, među kojima i član 13 Ustava - jezik i pismo, obavezno podliježu referendumu građana kao posljednjoj stepenici kojom se završava ta procedura, ukoliko su ispunjeni svi uslovi koje sam nabrojao – naveo je Mitrić. Objasnio je da bi na referendumu Mandićev naum moralo da podrži tri petine od ukupnog broja birača, što je više od 350.000 građana.

Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i predsjednik Crnogorskog PEN cen-

tra Adnan Čirgić smatra da se Mandićeva inicijativa ne zasniva na rezultatima popisa, jer njih još nema.

- Možemo sumnjati u legitimitet najavljenih rezultata s obzirom na to da Mandić njima u kontinuitetu manipuliše dajući komentare i najave kao da im unaprijed zna ishod, što nas zapravo vodi popisnome etničkome inžinjeringu koji se u Crnoj Gori sprovodi u cilju smanjenja broja Crnogoraca i onih koji se izjašnjavaju da im je crnogorski jezik maternji. Takav popis Mandiću treba samo kao formalno polazište da preko promjene Ustava na mala vrata provuče društvenu i državnu redefiniciju u pravcu desubjektivizacije Crne Gore, kako bi je u potpunosti potčinio Beogradu - kazao je Čirgić za Televiziju E. Prema njegovim riječima, svima osim šovinistima jasno je: bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski jezik jesu jezici zajedničkoga štokavskog sistema, među čijim govornicima nema komunikacijskih prepreka, ali svakome od tih govornika danas je jezik najprepoznatljivije obilježje po kojemu znamo iz koje države dolazi. Svako insistiranje na izmjeni ustavne definicije o crnogorskome kao službenom jeziku Crne Gore zapravo skopčano s negacijom ne samo crnogorskoga jezika, no i Crne Gore kao države u kojoj se on govori. Kao što Crna Gora ima svoje zakone, tako je i njen službeni jezik standardizovan u Crnoj Gori. Taj je jezik i prepoznatljivo naše državno obilježje. Baš ga zato, kao i zastavu i himnu, četnik Mandić nastoji upodobiti prema potrebama tuđe države. Kad bi mu pošlo za rukom da uvede srpski kao službeni jezik, Mandić bi ukinuo pravo Crne Gore na sopstvenu standardizaciju jezika (mimo svih bivših YU država) i za službeni nam nametnuo jezik koji se standardizuje izvan Crne Gore, u Beogradu, spram potreba „srpskoga sveta“ - kazao je Čirgić. R. P.

Novak Adžić

Centar u novom ruhu

Blagota Mitrić Adnan Čirgić

Utorak, 16. jul 2024.

PODGORICA - Kroz strateški pristup i ulaganja u infrastrukturu, Crna Gora može postati cjelogodišnja turistička destinacija, privlačeći turiste autentičnim prirodnim i kulturnim bogatstvima, specifičnom gastronomskom ponudom i jedinstvenim iskustvima.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva

Privredne komore Ranko Jovović ističe potrebu za značajnim ulaganjima države i privatnog sektora u poboljšanje infrastrukture i saobraćajne dostupnosti, što bi omogućilo da Crna Gora postane atraktivna destinacija. Ključne komponente ovog razvoja uključuju valorizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, povećanje njihovih kapaciteta i uspostavljanje strategije avio-saobraćaja. Pored toga, važna je borba protiv sive ekonomije i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, što će doprinijeti konkurentnosti i održivosti turističkog sektora. Jovović naglašava da je za dugoročni uspjeh neophodna saradnja između privatnog i javnog sektora, te postavljanje okvira za subvencioniranje niskobudžetnih avio-prevoznika kako bi Crna Gora postala dostupnija i privlačnija destinacija na globalnom turističkom tržištu.

STRATEGIJA

- U cilju poboljšanja aviodostupnosti, potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja i strateški marketing plan Crne Gore, kojim bi se dali pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma – kazao je Jovović, napominjući da je svjestan činjenice da nema daljeg razvoja turizma bez adekvatne infrastrukture, pa je potrebno planirati projekte iz oblasti saobraćaja kojima će Crna Gori biti značajno bolje povezana sa regionom i Evropom.

- Ipak, prilikom realizacije ovih projekata treba konsultovati turističku privredu, kako bi se dinamika realizacije ovih projekata prilagodila turističkoj sezoni. Svjedoci smo situacija u kojima goste dočekuju građevisnke mašine na glavnim putevima, u gradovima, čak i na plažama. Pored investicija u infrastrukturu, moramo biti svjesni da je osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu original-

RAZGOVOR S POVODOM: Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović

Nema daljeg razvoja turizma bez poboljšanja aviodostupnosti

bitnog uslova za dalji razvoj

U cilju poboljšanja aviodostupnosti potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja i strateški marketing plan Crne Gore, kojim bi se dali pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma – kazao je Jovović

nost i osobenost brojnih elemenata ponude. Za moderne turiste sve su značajniji motivi prilikom odlučivanja o izboru destinacije autentični prirodni i kulturnoistorijski ambijenti, specifična gastronomska ponuda, nova iskustva… - kazao je Jovović, dodajući da turistička privreda već duže vrijeme traži mogućnosti da kroz model privatno-javnog partnerstva doprinese osnaživanju aviodostupnosti Crne Gore u cilju poboljšanja poslovnih mogućnosti.

- Opredjeljenje Crne Gore je kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti - kazao je Jovović dodajući da je za sektor turizma od velikog značaja konačno opredjeljenje Vlade po pitanju koncesija na aerodrome. Jovović ocjenjuje da je aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena, te da Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati kapacite-

te, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, gdje izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je riječ o noćnom letjenjenju.

- Privredna komora se sagledava kao intermedijator između privrede i institucija u cilju pronalaženja modela najbolje prakse i postavljanja okvira za sredstva koja bi se usmjerila na subvencioniranje niskobudžetnih avio-prevoznika – kazao je Jovović.

SIVA EKONOMIJA

Plan aktivnosti Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva na pripremi ljetnje turističke sezone 2024. godine usmjeren je na suzbijanje sive ekonomije, problem nedostatka radne snage i pojednostavljenje procedura za dobijanje dozvola za boravak i rad na sezonskim poslovima u turizmu, kao i ostale aktivnosti na prevazilaženju izazova na uspješnoj realizaciji ljetnje sezone. - Prioritet je suzbijanje sive ekonomije. Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora, jer djeluje kao nelojalna kon-

Unaprijediti poslovni ambijent i uvesti kategoriju - stalni sezonski radnik

Prema riječima Jovovića, potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme da bi poslodavci imali dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.

- Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije - stalni sezonski radnik. Na ovaj način bismo motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Shodno navedenom,

smatramo da će donošenje zakona o stalnom sezoncu, koji je u nadležnosti Ministarstva rada, biti važna karika u ovom reformskom procesu. Ovim putem upućujemo apel Ministarstvu rada da u radnu grupu za izradu ovog zakonskog rješenja uključi i predstavnike Privredne komore - kaže Jovović.

kurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze. Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima turističke privrede usljed: neregistrovanja obavljanja djelatnosti na tržištu rada, kao posljedica nepravilnog obračuna zarada ili neprijavljivanja zaposlenih, kod obračuna ili izbjegavanja registrovanja prihoda... Takođe, ukazujemo na mogućnost pojave novog vida sive zone usljed primjene različitih stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u restoranima i hotelima na pojedine usluge u ugostiteljstvu. Naime, od početka 2024. godne, po sniženoj stopi PDV-a od sedam odsto, oporezuju se usluge pripremanja i usluživanja hrane i bezalkoholnih gaziranih pića isključivo u objektima koji su shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu kategorisani kao restorani i ketering objekti - kazao je Jovović.

Ovakva poreska politika, kako je istakao, ozbiljno diskriminiše hotelski sektor, koji je osnova razvoja turizma, posebno imajući u vidu da je svaki hotel obavezan da ima restoran, te samim tim na usluge u ugostiteljstvu podliježe PDV stopi od 21 odsto, dok bilo koji nezavisni restoran za iste usluge ima poresku stopu od sedam odsto i automatski hotel dovodi u neravnopravan/diskriminatorski položaj.

- Kao posljedicu ovakve odluke, trenutno imamo veliki broj malih hotela koji ozbiljno razmišljaju da smještajne jedinice kategorišu u privatan smještaj, a restorane registruju kao zasebne cjeline. Uvođenjem više PDV stope na ugostiteljske usluge u hotelima, na kratki rok,ostvareni su pozitivni fiskalni učinci, ali koji će se iz godine u godinu smanjivati. Primjeri drugih država koje su povećavale PDV stope pokazuju da će na-

nim cijenama prehrambenih

kon povećanja stope PDV doći do povećanja poreske evazije i sive ekonomije (najviše u ugostiteljstvu) - poručuje Jovović. Po njegovim riječima u nepovoljnom poslovnom ambijentu, sa visokim nabavnim cijenama prehrambenih proizvoda, a sa druge strane povećanom stopom PDV-a, ugostitelji i hotelijeri otežano kreiraju konkurentne cijene prema krajnjem gostu. - Ne postoji realna finansijska potreba države za ovom mjerom, jer prihodi od PDV-a treba da rastu primjenom mjera suzbijanja sive ekonomije, povećanjem turističkog prometa, proširenjem baze poreskih obveznika i povećanjem opsega djelovanja, za što se i turistička privreda zalaže. Aktualne mjere fiskalnog uticaja na sektor hotelijerstva su pogoršale njegovu konkurentnost u odnosu na Mediteran, što je u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022 – 2025, dok stalne promjene poreskog okruženja stvaraju nepovjerenje kod investitora - objasnio je Jovović dodajući da turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene. - Povećanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, manjak radne snage, inflatorna kretanja, povećanje troškova rada ili boravišne takse, dodatno smanjuju konkurentnost, te ograničavaju potencijal turističkog sektora za daljnja ulaganja. Privrednom sektoru s najvećim razvojnim potencijalom u državi, potrebno je da se osiguraju uslovi za konkurentnost, čime se osigurava dalji ekonomski rast, ne samo turizma već i povezanih djelatnosti - kaže Jovović.

KONKURENTNOST

U cilju osiguranja daljeg intenzivnog razvoja i unapređenja konkurentnosti turizma u Crnoj Gori, u skladu sa Strategijom razvoja turizma, kao i podsticanjem razvoja povezanih djelatnosti, predlaže da se najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost zadrži snižena stopa PDV-a od sedam odsto, na usluge smještaja i propiše snižena stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve objekte. Jovović je objasnio da države koriste mogućnost sniženja stope PDV-a za pojedina dobra i usluge kao instrument

Jovović naglašava da je za dugoročni uspjeh neophodna saradnja između privatnog i javnog sektora, te postavljanje okvira za subvencioniranje niskobudžetnih avio-prevoznika kako bi Crna Gora postala dostupnija i privlačnija destinacija na globalnom turističkom tržištu

za stimulisanje potrošnje odabranih proizvoda i usluga, shodno Direktivi o porezu na dodatu vrijednost EK br. 112 /2006. - U Evropskoj uniji je snižena stopa PDV-a za usluge turističkog smještaja i ugostiteljstva prepoznata kao instrument za podizanje konkurentnosti, budući da velika većina zemalja EU primjenjuje snižene stope PDV-a kako za usluge smještaja, tako i za ugostiteljske usluge, a određene zemlje i za ostale turističke usluge, ostvarujući na taj način konkurentniji okvir za poslovanje i razvoj turizma - kazao je Jovović. Napominje da dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a. - Takva, niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva bila bi u skladu sa direktivama EU i uslove poslovanja crnogorskog hotelijerstva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od pet do 13 odsto. Od primjene snižene stope PDV-a za usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, realno bi bilo očekivati povećanje investicija i rast zapošljavanja, što je bilo iskustvo i u drugim zemljama koje su snižavale tu stopu. U tom smislu, možda bi trebalo govoriti ne o sniženim, nego o konkurentnijim cijenama i preusmjeravanju novca u investicije u sektor hotelijerstva - kaže Jovović.

N. KOVAČEVIĆ

Stav

Tišina, snima se!

Piše: Šeki RADONČIĆ

Već ste čuli: Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću produžava se pritvor za još tri mjeseca. Uzalud predočeni dokazi, svjedočenja i medicinski nalazi. U današnjoj Crnoj Gori, očito, važi novo pravilo: „Tužilac te tuži, tužilac ti sudi“.

No, SDT opet pomjera granice: prisluškuje i sumnjiči ugledne crnogorske novinare, pisce i borce za ljudska prava optužujući ih da rade u korist kriminalnog klana. Koji je, tvrde, formirao bivši specijalni državni tužilac Milivoje Katnić.

TUŽILAC TE PRISLUŠKUJE

SDT je tu konspirativnu i veoma opasnu medijsku kriminalnu grupu otkrio u saradnji sa šefom SPO Predragom Šukovićem. Do tih senzacionalnih otkrića SPO je došao praćenjem komunikacija između Milivoja Katnića i urednika, novinara i pisaca-kolumnista.

Što se zorno vidi iz usvojenog „Prijedloga SDT-a za produženje pritvora Lazoviću i Katniću“.

U kojem tužilac Miloš Šoškić uz, podrazumijeva se, hijerarhijsko klimanje glavom njegovog šefa Vladimira Novovića, crta nove mete. I lovi nove „kriminalce“. Ovog puta iz oblasti medija, optužujući ih da rade u korist kriminalnih klanova.

U pomenutom Prijedlogu, kojeg su sudije Vrhovnog suda usvojile, tužilac Šoškić tvrdi: „Katnićeva kriminalna organizacija ima uticaj ne medije, posebno ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom mobilnog telefona okrivljenog Milivoja Katnića. Koji potvrđuju da on kao pripadnik kriminalne organizacije ima uticaj na sredstva javnog informisanja“.

Precizirajući: „Analizom sadržaja telefona okrivljenog Milivoja Katnića došlo se do podataka da je okrivljeni Milivoje Katnić ostvarivao sljedeće komunikacije:

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Draško Đuranović“ Katnić je razmijenio 235 „Viber“ i 132 „Whats app“ komunikacije. Ukupno 376.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Šeki“ (Radončić, p.a) razmijenio je 48 „Viber“ i 31 „Whats app“ komunikaciju. Ukupno 79.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Kaćuša Krsmanović“ razmijenio je 6 „Viber“ komunikacija.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Tamara Nikčević“ razmijenio je 5 „Viber“ i 23 „Whats app“ komunikacije. Ukupno 28.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Milorad Popović“ razmijenio je 17 „Viber“ i 13 „Whats app“ komunikacija. Ukupno 40.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Samir Rastoder“ razmijenjeno je 1 „Viber“ i 21 „Whats app“ komunikacija. Ukupno 22.

– sa telefonskim brojem koji je memorisan kao ,,Darko Šuković“ razmijenjeno je 5 „Whats app“ komunikacija.“

TUŽILAC TE TUŽI

Nakon prezentirane „inventure“ tužioca Šoškića, slijedi i njegova teška optužba:

„Dakle, ako se dovede u vezu broj ostvarenih komunikacija i sadržina tekstova koji su objavljivani u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka protiv okrivljenog Milivoja Katnića, da su objavljivana pisma okrivljenog Milivoja Katnića, kao i mediji u kojima je sve objavljivano, jasno je da postoji uticaj kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja.“

Čime je tužilac Miloš Šoškić priznao da SDT novinarima, piscima i borcima za ljudska prava prisluškuje razgovore i čita poruke, analizira ih, sistematizuje, arhivira i zloupotrebljava, kako bi se zaplašili kritičari aktuelnog režima i Tužilaštva. Fizičko praćenje ćemo, ovom prilikom, ostaviti po strani.

TUŽILAC TI SUDI

I tu će SDT dijelom postići svoj zacrtani cilj. Posebno imajući u vidu činjenicu da će tužilac Šoškić i njegov tužilački klan, vršeći ovakvu tužilačku gimnastiku, dobiti zakonski osnov i dozvolu od nadležnog suda da nastave sa mjerama tajnog nadzora nad pomenutim novinarima. A ne kao do sada samo kroz Katnićev slučaj i komunikacije. Što može ukazivati da se ovakvim tužilačkim djelovanjem u Crnoj Gori uvodi cenzura i diktatura SDT-a. Koji i tuži i sudi. I to uz punu podršku prozapadnog inostranog faktora, koji bezrezervno podržava njegov rad. No, vidjećemo da li će barem u ovom „novinarskom slučaju“ napraviti izuzetak i dovesti SDT k poznaniju prava. Ili ćemo ući potpuni u mrak i društvo u kojem se nezavisni novinari proglašavaju članovima kriminalnih klanova zbog pet, šest ili 356 telefonskih razgovora ili razmijenjenih poruka sa bivšim SDT-om Milivojem Katnićem. (Portal Standard)

Reakcije na prijedlog specijalnog državnog tužioca da se bivšem GST Milivoju

Katniću produži pritvor jer je imao komunikaciju sa crnogorskim novinarima

Crna Gora na pragu tužilačke diktature

PODGORICA – Prijedlog specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića da se bivšem GST Milivoju Katniću produži pritvor zbog toga što je imao komunikaciju sa uglednim crnogorskim novinarima nezapamćen je skandal i predstavlja do sada neviđenu zloupotrebu službenog položaja – saopšteno je iz DPS-a.

– Ukoliko je prije nekoliko mjeseci neko i imao dilemu oko rada SDT-a i VDT-a na čijem su čelu Vladimir Novović i Milorad Marković, vjerujemo da su nakon svega što se izdešavalo maske i konačno pale – Crna Gora je na pragu tužilačke diktature i osnivanja prijekih sudova za progon bivših državnih funkcionera i političkih neistomišljenika. Ovakvim postupanjem tužioci brukaju sebe, ali i državu jer su u svom osvetničkom pohodu pod noge bacili čak i međunarodnu praksu i prekršili član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima – navode iz DPS. Kako kažu, sve ono što ovih dana Novović, Marković, Šoškić i ostali rade „ostaće zapamćeno ne samo u istoriji beščašća Crne Gore već i kao potezi kojima sami sebi, javno, pišu optužnicu za zloupotrebu službenog položaja koja će ugledati svjetlo dana kada Crna Gora ponovo dobije profesionalno, nezavisno i samostalno tužilaštvo“. – Vrijeme diktature i pokušaja okupacije, kao i uvijek, će proći, a svi oni koji u ovom sramnom činu učestvuju treba da znaju da od pravde niko nikada nije pobjegao i da će ona, prije ili kasnije, pokucati na njihova vrata – zaključuju iz DPS-a. Međunarodni sekretar Socijaldemokrata Miloš Đuričković saopštio je da je činjenica

da je tužilaštvo odlučilo da sa javnošću podijeli informaciju da je neko razgovarao sa novinarom, zahtijeva visok stepen opreza i konteksta u kojem se takva informacija saopštava. – Činjenica da nije riječ o jednom već o više novinara, podstiče sumnju da je riječ o targetiranju pojedinaca sa ciljem njihove diskreditacije i onemogućavanja daljeg no vinarskog angažovanja. Činjenica da je tužilaštvo targetiralo, ne pojedinca, ne samo više novinara, već skup istraživačkih novinara i medija koji su prepoznati kao kritičari vlasti i tužilaštva, predstavlja ciljani napad na slobodno novinarstvo. Bez konteksta, obrazloženja i dokaza, tužilaštvo je targetiralo više istraživačkih novinara iz više medija i direktno ili indirektno ih uključilo u postupak protiv bivšeg SDT-a – naveo je Đuričković u objavi na mreži Iks. Kako je dodao, time tužilaštvo

na direktan način, pritiskom, pokušava uticati na uređivačku politiku više medija, suzbiti kritičku riječ te pokušava uticati na kreiranje javnog mnjenja. – Iz ovog pokušaja izostala je samo preciznija instrukcija. Da li javnost treba kamenovati sve sa spiska ili samo dio istaknutijih pojedinaca? Slobodno novinarstvo, tj. istraživačko novinarstvo, prijeka je potreba crnogorskog društva. U trenutku kada imamo nikad netransparentnije institucije, u kojima vlada zakon ćutanja i zakulisnih dilova, istraživački novinari su ti koji omogućavaju društvu i pojedincu da skine povez sa očiju. Mediji i novinari moraju uživati punu zaštitu garantovanu Ustavom i zakonima. Institucije moraju sa posebnim senzibilitetom tretirati ovu profesiju, naročito one medije koji ne služe kao oglasna tabla već se usuđuju postaviti pitanje i insistirati na odgo-

PEN centar: Zamah fašizma

– Uznemiravajuća odluka tužioca Šoškića da Milivoju Katniću produži pritvor zbog njegove povezanosti sa crnogorskim novinarima, medijima i piscima – opozicionarima putinovsko-vučićevskom režimu u Crnoj

Gori, koje time pokušava uklopiti u navodni Katnićev kriminalni klan, pokazatelj je zamaha fašizma u Crnoj Gori kao nesuđenoj prvoj narednoj članici EU – saopštili su iz Crnogorskog PEN centra.

– Samo u vrijeme nacifašizma i staljinizma inkriminisani su kontakti političkih zatvorenika sa novinarima i piscima. Tužilaštvo želi

javno diskreditovati i zastrašiti sve novinare, medije, intelektualce i građanske aktiviste koji su na bilo koji način stali u zaštitu prava Milivoja Katnića na pravedno suđenje, te koji su ukazivali na politički iznuđenu presudu kojom se oslobađaju krivice teroristi u pokušaju državnoga udara, koji su razotkrile bezbjednosne službe zapadnih država. U providnoj tužilačkoj akciji, kojom se očito koordinira izvan Crne Gore, čak je kao novinar koji je navodno u dosluhu s tobožnjom Katnićevom kriminalnom organizacijom predstavljen i Milorad Popović, crnogorski

pisac sa najviše književnih nagrada i nosilac najviših državnih nagrada za kulturu – kazali su u saopštenju. Prema njihovim riječima, taj najnoviji pritisak tužilaštva na renomirane crnogorske medije, novinare i intelektualce pokazuje da je sloboda javne riječi u Crnoj Gori ,,na nivou na kojem je potonji put bila 1948. godine“. – Ostane li odluka tužioca Šoškića bez adekvatnoga odgovora svih relevantnih faktora u Crnoj Gori – od partija, civilnoga sektora do međunarodne zajednice – biće to dodatni stimulans vlasti za primjenu fašističkih metoda u

voru – istakao je Đuričković. Prema njegovim riječima, nažalost, od dobijanja IBAR-a, svjedočimo pojačanom urušavanju svih onih principa i vrijednosti koje treba da garantuje demokratsko društvo. Predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan na mreži Iks napisao je da moli novinare da mu pitanja ne dostavljaju porukama. – Molim urednike i novinare da mi intervjue i pitanja na koja žele odgovor više ne dostavljaju porukama putem raznih aplikacija, upravo od straha prebrojavam koliko razmijenjenih poruka imamo. Puštimo đa’ola, ko zna što vrijeme nosi sad kad je stigla sloboda i demokratija – naveo je Belan na mreži Iks. – Evo npr. za intervju na temu 68. Tivatske bućarske olimpijade razmijenio sam 21 poruku! Upadam li u kategoriju BIL – upitao je Belan u narednoj objavi. R. P.

odstranjivanju svih protivnika i kritičara politike desubjektivizacije Crne Gore, njenoga svođenja na teritoriju ,,srpskoga sveta“ i nestanka Crnogoraca kao danas očito najugroženije nacije u Evropi –dodaju iz PEN centra. Ocijenili su da ovakvu tužilačku i sudsku odluku od fizičke likvidacije protivnika vlasti razdvaja samo jedan korak. Pozvali su demokratsko javno mnjenje u Crnoj Gori, međunarodne organizacije za ljudska prava, ambasade zapadnih zemalja da stanu u zaštitu prava novinara i pisaca koje režim tretira kao državne neprijatelje.

Produžili pritvor Katniću samo zato što je komunicirao sa novinarima

Pobjeda objavljuje detalje o opasnim prijetnjama bivšem predsjedniku Crne Gore

Organizovana kriminalna grupa iz Beograda pripremala atentat na Mila Đukanovića

PODGORICA – Organizovana kriminalna grupa iz Beograda sa jakim kracima u Bosni i Hercegovini i Tirani pripremala je atentat na bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, saznaje Pobjeda.

Izvor Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora nije želio da precizira koji je konkretno kriminalni klan pripremao atentat na bivšeg predsjednika. – U pitanju je jedna od najjačih kriminalnih organizacija iz Beograda, poznata po organizaciji ubistava, koja ima razgranate pipke u svim državama regiona, ali i Zapadne Evrope i Južne Amerike. Informacija o pripremanju atentata na Đukanovića je kredibilna – saopštio je izvor Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora. Vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio crnogorske nadležne organe da je dobio informaciju da se na njega priprema atentat, prve su objavile Vijesti. Izvori Pobjede kažu da je Đukanović obavijestio bezbjednosni sektor i nadležne što u ovom slučaju mogu biti Uprava policije, Tužilaštvo ili ANB. – Raniji predsjednik je dobio navedenu informaciju od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice i sa tom informacijom upoznao je državne organe – odgovoreno je iz Đukanovićeve kancelarije na pitanje da li ga je bilo ko iz bezbjednosnog sektora obavijestio da mu je ugrožena bezbjednost, odnosno da se na njega priprema atentat.

premijer i bok ćute

Demokratska partija socijalista upitala je juče zašto je smanjen broj pripadnika obezbjeđenja Milu Đukanoviću, ako se zna, i to na osnovu podataka zapadnih bezbjednosnih službi, da se njegovo ubistvo planira još od 2016. godine, i poručila da nije normalno da se povodom informacija da se priprema atentat na bivšeg crnogorskog predsjednika nije oglasio koordinator Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnog sektora i predsjednik Vlade.

Poslanički klub DPS-a saopštio je da zahtijeva od nadležnih državnih organa, prije svih Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Tužilaštva da sa posebnom pažnjom tretiraju uznemirujuća obavještajna saznanja da se planira atentat na bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

– Činjenica da Uprava policije nije bila informisana da je ANB u posjedu operativnih saznanja o tome da određena lica pripremaju ubistvo bivšeg predsjednika Đukanovića, govori o tome da je sistem bezbjednosti u Crnoj Gori potpuno razvaljen i da ta okolnost pogoduje onima koji planiraju takav zločin. Da stvar bude gora, niko od čelnika sektora bezbjednosti nije našao za shodno da objasni građanima zašto je smanjen broj pripadnika obezbjeđenja bivšem predsjedniku Crne Gore, ako se zna, i to na osnovu podataka zapadnih bezbjednosnih službi, da se Đukanovićevo ubistvo planira još od 2016. godine – saopštio je Andrija Nikolić, šef Kluba poslanika DPS-a.

Prema njegovim riječima, to što je neko unutar službi bezbjednosti Crne Gore procijenio da prijetnja atentatom na Đukanovića više ne postoji i da mu treba smanjiti obezbjeđenje, kao i to što se nakon 2020. intenzivirala kampanja kriminalizacije Mila Đukanovića kako bi se poništile tekovine vlasti koju je personifikovao u doba najveće emancipacije Crne Gore, posljedica je slabosti države, ali i loše namjere nove vlasti.

– Nije normalno da se povo-

dom slučaja koji je uznemirio crnogorsku javnost, ali i nakon nedopustive konfuzije u bezbjednosnom sektoru, ne oglašavaju koordinator Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnog sektora i predsjednik Vlade. I to ubjedljivije od svega govori o eroziji našeg političkog i bezbjednosnog sistema. Kad se tome doda da su mnogi profesional-

ci iz bezbjednosnog sektora uklonjeni iz sistema, a da su u međuvremenu promovisani politički podobni kadrovi, legitimiše se dilema: da li su naše bezbjednosne službe naše ili ekspoziture većih bezbjednosnih sistema iz regiona – naveo je Nikolić. Dodao je da nadležni organi Crne Gore duguju odgovore na brojna pitanja.

U pitanju je jedna od najjačih kriminalnih organizacija iz Beograda, poznata po organizaciji ubistava, koja ima razgranate pipke u svim državama regiona, ali i Zapadne Evrope i Južne Amerike. Informacija o pripremanju atentata na Đukanovića je kredibilna – saopštio je izvor Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora

Meta: Uznemirujuće za stabilnost regiona

Bivši predsjednik Albanije i lider Slobodarske partije Ilir Meta napisao je na Fejsbuku da su vijesti o pripremanju atentata na Đukanovića veoma uznemirujuće za mir i stabilnost u regionu.

– Vijest o planiranju atentata na istorijskog i vizionarskog lidera Crne Gore, bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, veoma je zabrinjavajuća za mir i stabilnost na našim prostorima. Iza ovih planova stoje oni koji su propali u projektu državnog udara prije nekoliko godina, koji nijesu uspjeli sa projektima promjene granica, oni koji nastoje da potkopaju evroatlantsku budućnost Crne Gore i regiona. Oni su ti koji su pogubili bivšeg proevropskog premijera Srbije, pokojnog Zorana Đinđića - napisao je Meta na Fejsbuku.

Dodao je da stoji uz Đukanovića, njegovu porodicu i DPS, sa, kako je rekao, punim uvjerenjem da će i dalje nepokolebljivo davati doprinose ubrzanju integracionih i evropeizacijskih procesa Crne Gore, učvršćivanju mira, stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, kao i za jačanje odličnih susjedskih odnosa Albanije i Crne Gore.

preduzeti sve mjere – Mi ćemo svakako u sklopu parlamentarne istrage preispitati njihovo postupanje. U ovom trenutku, važno je preduzeti sve neophodne mjere kako bi se zaštitio život bivšeg predsjednika Crne Gore i članova njegove porodice, da ne bismo svjedočili scenama koje smo gledali u Sjedinjenim Državama – istakao je Nikolić. DPS je prije dva dana saopštila da slučaj o kojem je obaviještena javnost, a koji se tiče informacije o pripremi atentata na bivšeg predsjednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, još jednom je pokazao u kakvom stanju se nalazi sektor bezbjednosti. Iz te partije su kazali da, nakon što su dvije ključne institucije koje treba da brinu o sigurnosti građana - Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije, saopštili dijametralno suprotne informacije o ovom događaju, istina polako

Hodžaj: Pokušaj puča 2016. i planiranje atentata na Đukanovića povezani događaji

Bivši ministar vanjskih poslova Kosova i poslanik Demokratske partije Enver Hodžaj ocijenio je da su pokušaj puča 2016. i planiranje atentata na bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povezani događaji. Sma-

tra da su u sve uključeni Beograd i Moskva. – Srpske paravojne formacije i kriminalci sa sjevera Kosova odigrali su ključnu ulogu u pokušaju puča 2016. godine protiv tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i

sada su uključeni u planove atentata na njega. Ovi događaji su međusobno povezani, uključuju Beograd i Moskvu, u cilju uspostavljanja hegemonije nad Crnom Gorom – ocijenio je Hodžaj na mreži Iks.

počinje da izlazi na površinu. - Dakle, Agencija za nacionalnu bezbjednost, po sopstvenom priznanju, danima je imala u posjedu operativne informacije da se na predsjednika Đukanovića priprema atentat, ali sa njima nije upoznala Upravu policije, već je to učinila tek nakon što je informacija objavljena u medijima. Paralelno sa tim, policija je ukinula dnevno obezbjeđenje stana u kojem Đukanović živi olakšavajući na taj način da se zlokobni naum dovede do krajasaopšteno je iz DPS-a. Posebno nevjerovatno u čitavom slučaju je, napominju u toj partiji, da je u petak održana sjednica BOK-a (Biroa za operativnu koordinaciju) čija je uloga upravo koordinacija između organa koji se bave sektorom bezbjednosti, a da atentat na bivšeg predsjednika države nije ni pomenut – „iako su direktor ANB i UP sjedjeli jedan do drugog, o čemu govore i fotografije sa navedenog sastanka“. - Da li u svemu ovome ima konspiracije i skrivenih motivaostavljamo javnosti da sudi. Ono što je svakako jasno jeste da se sektor bezbjednosti u potpunosti raspao i da će mu u godinama pred nama biti potrebna radikalna rekonstrukcija - naglašeno je u saopštenju.

Bivši crnogorski predsjednik, shodno zakonu, ima pravo na stalno lično obezbjeđenje u skladu sa bezbjednosnom procjenom koju utvrđuje nadležni organ, ANB, u skladu sa zakonom. r. p.

nadležni organi Crne gore duguju odgovore na brojna pitanja: Milo Đukanović

U Nikšiću svečano proslavljen 13. jul i održana akademija „Crvena ruža slobode“

Ne smijemo dozvoliti podrivanje Crne Gore

NIKŠIĆ - Akademija „Crvena ruža slobode“ u subotu je, u čast 13. jula, organizovana ispred spomenika pod Trebjesom u Nikšiću koji je posvećen partizanskim borcima koji su, upravo na ovom mjestu, 1942. godine strijeljani - a među kojima je bio i Čedomir Ljubo Čupić.

Akademiju povodom 13. jula, Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, organizovali su SUBNOR i antifašisti Crne Gore. Na početku događaja okupljenima se obratio generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Dragan Mitov Đurović.

- Trinaesti jul je Dan ustanka naroda Crne Gore, Dan državnosti i dan SUBNOR-a. Prisjećamo se svih oslobodilačkih ratova i onih koji su položili živote za slobodu Crne Gore i jugoslovenskih prostora. Da se prisjetimo početaka i nezaboravne pjesme: „Listaj goro, cvjetaj cvjeće, Crna Gora u boj kreće - u boj kreće ovih dana - prva četa partizana“ - poručio je Dragan Mitov Đurović.

Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Stevan Radunović rekao je da u velikom broju značajnih datuma - 13. julu pripada najznačajnije mjesto. - Crna Gora je u svojoj milenijumskoj istoriji gotovo neprekidno morala da vodi borbe za stvaranje i odbranu, da se brani od mnogih okupatora. Gotovo da nije bilo nijedne generacije ko -

ja nije bila primorana da se bori i gine za slobodu. Generacija koja je učestvovala u Drugom svjetskom ratu je odrastala nezadovoljna zbog nacionalne i socijalne obespravljenosti i to nezadovoljstvo otvoreno iskazivala. Tako je, pored ostalih, organizovan i čuveni belvederski protest protiv nacionalne i socijalne nepravde

kojoj je bio izložen crnogorski narod. Uz sve to, uslijedila je 1941. godine i okupacija države, pa je ova generacija shvatila da je na nju došao red da pokaže da je dostojna svojih predaka. Učinila je to na najbolji i najteži način. Suprotstavila se sili pred kojom se nijesu usudili odupirati ni mnogo moćniji narodi. Nije pretjerano kazati da

je time uticala na dalji razvoj događaja na globalnom planu - poručio je on. Na 13. jul, koji inspiriše javni iskaz ljubavi prema domovini, Radunović poručuje da je neizbježno glasno postaviti pitanje: što joj mi dajemo. - Volimo li je na pravi način? Jesmo li dostojni svojih predaka i, još važnije, što ćemo potomcima ostaviti u amanet? Jedno je sigurno: čim smo dočekali da nam minulih godina iz škrinje prošlosti izađu duhovi fašizma, da nam Crnu Goru nadviju tamni oblaci koji pokušavaju da relativizuju ulogu izdajnika i

Obilježena godišnjica

Bitke na Košćelama

CETINJE - Polaganjem vijenaca na spomen-ploču na Košćelama, juče je obilježeno 83 godine od najčuvenije bitke Trinaestojulskog ustanka. Vijenac su, kako je saopštila ta gradska uprava, položili zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje Ana Novović, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Milena Vujović i predsjednik UBNOR-a Cetinje Borislav Pravilović. Na spomen-ploču posvećenu Trinaestojulskom ustanku, vijenac su položili i predstavnici Mjesne zajednice Ljubotinjsko – građanske. – Bitka na Košćelama, iznad Rijeke Crnojevića, najveći je vojnički uspjeh u borbi protiv Sila osovine tokom 1941. na prostorima Jugoslavije. Ljubotinjski i Gornjo-ceklinski gerilski odred sa 58 boraca u žestokoj osmočasovnoj borbi u noći između 14. i 15. jula 1941. godine sačekali su u zasjedi i uništili italijansku motorizovanu jedinicu od 800 dobro naoružanih i opremljenih vojnika - kaže se u saopštenju Prijestonice Cetinje. Tom prilikom je poginulo preko 70 vojnika i starješina na strani okupatora, oko 700 ih je zarobljeno, a među njima je bilo preko 250 teže i lakše povrijeđenih dok su ustanici imali jednog ranjenog.

saradnika okupatora i obezvrijede ulogu partizana i svih antifašista… Čim smo dočekali da nam unerede spomenik najljepšem osmijehu i probaju unakaziti najljepšu zastavu, a himni salutiraju srednjim prstom, najavljuju vraćanje kapele Karađorđevića na Lovćen... Čim smo počeli da jedni druge zovemo neprijateljima, jer svako od nas drži mjeru za patriotizam, onda se nemamo mnogo čime ponositi. Očito da smo, onda kad je najviše trebalo, smatrali da nije bitno - naveo je Radunović. Podvukao je da je jasno da nikad crvena petokraka neće biti isto što i kokarda. - Nikad borba za jednakost neće biti isto što i borba za kralja i otadžbinu, nikad borba protiv fašizma neće biti borba sa fašizmom, nikad Sava neće biti isto što i Jakov, a Ljubo isto što i Pavle. Nikad žrtve sa Lazina neće biti isto sa njihovim egzekutorima i nikad Ravni Laz neće biti isto što i Ravna gora. Vrijeme je da to jasno kažemo i jasno pokažemo. Samo tada ćemo spriječiti da nam se prošlost ponavlja - jasan je on. Moramo, kaže, poručiti svima koji spolja ili iznutra i iz

Počast Patriotama: Juče u Nikšiću

Dragan Mitov Đurović

Kulturno-umjetnički program okupio brojne

Obilježen prvi među najvećim datumima Crne Gore d.

d. malidžan

Antifašisti Žabljaka nakon nacionalističkih ispada na Dan državnosti

Durmitor je bio i ostaće antifašistički

Iz NVO Antifašisti Žabljaka reagovali su na, kako kažu, „četničko orgijanje za 13. jul“. U obraćanju koje počinje aktuelnom rečenicom „Ako ne znaš, pitaj đeda“, a završava se porukom „Smrt fašizmu, Durmitorci“ - podsjećaju na tradicionalne trinaestojulske svečanosti na Žabljaku koje su krasile prethodni period kada se proslavljao taj veličanstveni datum.

-I gle čuda, u mjestu Njegovuđa zapanjeni posjetioci su mogli da uživaju u svemu osim u vrijednostima slavne prošlosti i vrijednosti koje znače trinaestojulske svečanosti. U ponudi je bilo svega ispod šatora. Četničkog orgijanja, raznih zastava stranih država i onih sa lobanjama onako zastrašujućeg dizajna da su najmlađi posjetioci bili i uplašeni od tog šokantnog repertoara, a pojedini turisti su se zapitali da li se nalaze u Crnoj Gori. Ono što je bivalo i prethodnih godina, možda i decenija - tradicionalni sabor na Njegovuđi ove godine je izgubio potpuni smisao postojanja. Problem je decenijski, ali ne samo na Njegovuđi, već je takav stil ponude prisutan u mnogim lokalnim samoupravama u posljednjih trideset godina -poručuju u saopštenju. Antifašisti Žabljaka konstatuju da je Opština Žabljak organizator navedene manifestacije. -Da bi ugođaj bio kompletniji, opštinsko rukovodstvo je ostalo nijemo na tu paradu nacionalšovinizma. Zato je predsjednik Opštine imao potrebu da iskaže nervozu zbog zatvorenih vrata Spomenika palim borcima, vjerujemo, očekujući da njegovu malenkost neko pozove i uvede u spomeničku memorijalnu sobu. Antifašisti Žabljaka su ostali u čudu što „Fejsbuk predsjednik“ Opštine vidno razočaran proziva lokalni SUBNOR iz razloga zaključanih vrata - kaže se u saopštenju dostavljenom elektronskom poštom. -Predsjedniče Opštine, očigledno da si ostao bez ideja vezano za razvoj grada, vrijeme teče pa da ti malo pomognemo - navodi se u saopštenju i dodaje - Zdravstvena zaštita, razvoj skijališta na Žabljaku, zaustavljanje nelegalne gradnje koja poprima razmjere opšteg javašluka, inicijative za zaustavljanje odliva sredstava od prihoda Nacionalnog parka, za kapitalne investicije, vraćanje dijela trga Durmitorskih ratnika u vlasništvo grada, micanje sa trotoara ugostiteljskog mobilijara da građanin može da se normalno kreće po javnim površinama. Imaš ti „Fejsbuk predsjedniče“ mnogo posla sa svojim timom, da radiš posao za koji si plaćen, od našeg novca, pa udri, stisni petlju, građani će to podržati i ne aboliraj svoju nesposobnost sa preklapanjem nadležnosti i prethodnim vremenima. S obzirom da si nosilac javne funkcije bavi se ovim problemima, a nadamo se da si svjestan da je durmitorski kraj antifašistički i svi smo mi PITALI ĐEDA!! - navode u saopštenju.

Antifašisti Žabljaka, na kraju, poručuju: „Ne balansiraj, predsjedniče, ne sjedi na više stolica, već reaguj jasno na četnička orgijanja, ako ih uopšte vidiš, a vrata nijesu nikad bila problem, ona se sama otvaraju đe su iskrene namjere, a cijeli je Durmitor antifašistički bio i ostaće. I da se ne zaboravi, Spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašističkog terora je osvijetljen, sija, jer tu iskru slobodarstva i slobode ne može da ugasi nijedna nesposobna lokalna samouprava“.

bilo kojih pobuda pokušavaju da podrivaju Crnu Goru i njen suverenitet, antifašistički, multietnički, sekularni, građanski, proevropski ka-

rakter: da im to ne smijemo i nećemo dozvoliti.

- To je naš dug prema domovini Crnoj Gori, savjesti i potomcima - zaključio je Radunović.

Statistika Univerziteta Crne Gore o rezultatima polaganja testova prilikom upisa brucoša na fakultete

Ni dvojku nije moglo dobiti 147 odlikaša

PODGORICA – Prijemni ispit na fakultetima Univerziteta Crne Gore, gdje se prilikom upisa provjerava znanje brucoša, nije položilo 147 odličnih učenika. Njih 31 ima Luču 1. Prijemne je položilo 206 odličnih učenika.

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović kazao je Pobjedi da se prijemni ispiti organizuju za upis na sljedeće studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe. - Prijemne je položilo 206 odličnih učenika, dok na prijemom ispitu nije prošlo 147 odličnih učenika. Od ovog broja 31 ima Luču 1. Veliki broj lučonoša je uspješno položio prijemni ispit ove godine, ali je, takođe, tačno da jedan dio njih nije uspio da položi. Razlozi za to mogu biti različiti, i tom problemu treba pristupiti analitički, sa više aspekata, jer može uključivati i druge faktore, osim neznanja, kao što su stres ili specifični zahtjevi prijemnih ispita kada je riječ o pojedinim stručno-umjetničkim studijskim programima – rekao je Mićanović. Kaže da je u narednom periodu glavni izazov da osiguraju pravednu priliku za sve kandidate. - Mi kontinuirano radimo na poboljšanju pripremnih programa i pružanju dodatne podrške kandidatima kako bi bolje razumjeli očekivanja prijemnih ispita – rekao je on. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović kazao je nedavno Pobjedi, upitan iz kojih škola dolaze odlikaši koji nijesu položili test na tom fakultetu, da se baza podataka ne nalazi u posjedu Univerziteta Crne Gore i Medicinskog fakulteta jer je elektronski upis išao putem platforme upisi.edu.me.

Na početku akademije intonirana je himna Crne Gore, a pripremljen je i kulturno-umjetnički program koji je okupio brojne građane. Pored antifašista i građana iz Crne Gore, na proslavu su stigle i delegacije antifašista i boraca iz zemalja bivše Jugoslavije. I poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Ivan Vuković, Danijel Živković, Abaz Dizdarević, Jevto Eraković, Zoja Bojanić-Lalović, Sonja Milatović i Oskar Huter veče su proveli proslavljajući Dan državnosti Crne Gore u Nikšiću. A.I.

– Analizom rezultata uvidjeli smo da kandidati, nosioci diplome Luča I i II nijesu opravdali u velikoj mjeri to priznanje za uspjeh u prethodnom školovanju. Smatram da je neophodna reforma cjelokupnog obra-

zovanja u Crnoj Gori – kazao je Radunović. Istakao je da u posljednjih pet godina imaju značajan napredak u broju onih koji su položili u prvom roku prijemni ispit. Godinama se ukazuje na problem što se dešava da odlikaši ne mogu da savladaju testove. Stručnjaci su upozoravali i korijen problema vidjeli u crtanju ocjena u osnovnim i srednjim školama, navodeći da đaci dođu do fakulteta, a da nemaju osnove znanja iz određenih oblasti.

Akademik CANU prof. dr Slobodan Backović kazao je nedavno Pobjedi da ako se ne mijenja ništa u načinu obrazovanja mladih ovo će se ponavljati svake godine.

- Djeca ne uče, prvo da razu-

Analizom rezultata uvidjeli smo da kandidati, nosioci diplome Luča I i II, nijesu opravdali u velikoj mjeri to priznanje za uspjeh u prethodnom školovanju. Smatram da je neophodna reforma cjelokupnog obrazovanja u Crnoj Gori – kazao je Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović

miju zadatak i da ga uz pomoć poznatih činjenica i formalne logike pokušaju riješiti. Djeca obično gledaju kako su zadaci riješeni i trude se da to zapamte. Ako dobiju takav ili sličan zadatak na ispitu, oni ga riješe. Ako dobiju zadatak koji ne liči ni na jedan koji su vidjeli u zbirci, teško ga mogu riješitikazao je on.

Dodaje da drugi problem može biti sastavljanje zadataka za testiranje, šta je cilj testiranja, odnosno šta se želi saznati o kandidatima koji se testiraju. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je da je jasno da se strateški nešto mora mijenjati i ozbiljno pristupiti pripremama za prijemni ispit.

Nedavno su i iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija reagovali i najavili da je nužno da se koriguju kriterijumi za dobijanje Luča. To su najavili drugim povodom, nakon što su đaci pokazali loše znanje na testovima u sklopu eksterne provjere znanja. Tu su bilježili primjere da su petice dobijale jedinice, konkretno iz testova iz matematike i nadležni su saopštili da ih takve situacije brinu. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović govorila je da ne treba svako da bude odlikaš. Tada je najavila da će kroz projekat određeni stručnjak da sagleda stanje, analizirajući i rad nastavnika, te će uticati na sporne kriterijume kojih očito ima u određenim školama. Stručnjaci koji prate razvoj sistema obrazovanja godinama ukazuju na produkciju odlikaša i pozivaju nadležne da reaguju, ali se još do sada ništa konkretno nije preduzelo da se u praksi promijeni stanje. Luče su u disproporciji sa realnim kvalitetom obrazovanja u Crnoj Gori, saopštavali su stručnjaci.

Na kraju ove školske godine u Crnoj Gori 937 polumaturanata i 263 maturanta dobili su diplomu Luča, kazali su nedavno Gradskom portalu iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Najviše diploma Luča na kraju završenog srednjoškolskog obrazovanja je u Podgorici –79, Nikšiću – 39, Beranama –29, a najmanji broj na Žabljaku, Kolašinu i Petnjici, dok u Zeti, Ulcinju, Šavniku, Plužinama i Mojkovcu ove godine nije bilo dobitnika ovog priznanja. Najveći broj lučonoša na kraju završene osnovne škole je u Podgorici – 359, Nikšiću 105, a najmanji broj evidentiran je u Andrijevici – 2 i na Žabljaku – 3. N. ĐURĐEVAC

Slobodan Backović

Snežana Kaluđerović

DIPLOMA LUČA DEGRADIRANA: Univerzitet Crne Gore

Najnovija „provokacija“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) da će se, ipak, graditi nečesove brane na Morači (kako pogrešno nazivaju privremene ustave-nasipe), radi izvorišta Bolje sestre, a koje će finansirati Svjetska Banka kroz neke nerazgovjetne projekte, zahtijeva stručno upozorenje.

Pošto sam u ranijim tekstovima izložio sve postojeće potrebne stručne podatke, ovom prilikom iznosim samo dio o namjenskom ispitivanju kvaliteta voda, jer će se ovaj galimatijas oko RVCP nastaviti, ako se nešto ozbiljno ne preduzme. Zašto nijesu ni RVCP ni Uprava za vode do sada održali javno stručno savjetovanje sa svim našim stručnjacima koji znaju ovu problematiku? Nije još kasno. Ako ostane ovako kako RVCP „zapovijeda“, nastaviće se bačanje ogromnih para za netačne i kamuflirane projekte, a problem će ostati neriješen.

Treba da se zna da nam se ovo sve dešava zbog neznanja ili neke druge teške namjere. Ne smije se dopustiti da obezbjeđenje potrebnih količina podzemnih voda za RVCP i zaštita izvorišta i dalje ostanu neriješeni, jer se radi o jednom od najaktuelnijih projekata u Crnoj Gori. Ovaj tekst je baziran uglavnom na dva Izvještaja nekadašnje direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kompetentne institucije za kvalitet voda. Citati iz izvještataja Ane Mišurović odabrani su i prikazani, uz njenu saglasnost i moju doradu.

UGOVORI

Ugovor br: 00-15-756 od 10. 2. 2006. godine i Anex 1 i Anex 2 o periodičnoj kontroli kvaliteta voda izvorišta Karuč oko i Karuč –preliv, kao i na izvorištu Bolje sestre i muljeva- sedimenata sa istih lokacija. Svi uzeti uzorci voda analizirani su u skladu sa parametrima propisanim Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji voda,

Spriječiti izgradnju brana na Morači

Ako se izgrade brane (najavljeni šljunčani nasipi) na rijeci Morači, to će biti još jedno zamajavanje i mora, koje treba na vrijeme spriječiti. Za nas neke stručnjake je to smijurija i podvala, a za neke od njih vrhunski stručni domet

Sl. list RCG br.14/96. Sedimenti, s obzirom da kod nas nema normi za njegov kvalitet, analizirani su na teške metale i mikroelemente, kao i na sadržaj organskih komponenti gasno hromatografski, sa dodatnom identifikacijom na GCMS: Na osnovu poređenja rezultata fizičko-hemijskih analiza voda izvorišta Bolje sestre, voda Morače i izvorišta Karuč, kao i na osnovu GC analiza na ECD, FID i FPD detektoru, uočava se da su po svojim organskim komponentama vode izvorišta Karuč i izvorišta Bolje sestre praktično identični, dok se vode Morače, kako po svojim fizičko-hemijskim osobinama i sadržaju organskih komponenti, kao što su: fenoli, mineralna ulja, amonijak, TOC, kao i neorganskoh parametara: temperature, nitrita i aluminijuma, i UV ekstinkcije na 254nm, znatno razlikuju od prethodno navedenih. Detaljnom analizom i poređenjem rezultata sadržaja teških metala i mikroelemenata u sedimentima oka Karuč, Karuč - preliv, Bolje sestre - izvor, Bolje sestre - vrelo i zemlje iznad izvora, može se konstatovati sljedeće: sediment iz Morače je različit od

Izvor Bolje sestre se ne prihranjuje vodama površinskog vodotoka Morače. Na to ukazuju rezultati istraživanja kvaliteta vode ovog izvorišta koje su uradili kompanija Geoprojekt i CETI iz Podgorice u junu 2006. godine. Ranije pretpostavke o mogućoj direktnoj povezanosti zasnovane na bilansnoj metodi, nijesu našle potvrdu u rezultatima istraživanja kvaliteta voda. Na osnovu analize kvaliteta vode izvorišta Bolje sestre i Karuč izvodi se zaključak da vode ovih izvorišta pripadaju istom slivu

sedimenata u izvorištu Bolje sestre. Uzorci sedimenta iz vrela, ukazuju da su sedimenti u izvorištu Karuč, skoro identični onim iz izvorišta Bolje sestre i uzorka zemlje po većini ispitivanih parametara. Sediment Morače značajno se razlikuje od ostalih posebno na osnovu sadržaja: Mn, Fe, Zn, Cu, Pb, F i Cd. Na osnovu gasno-hromatografske anailze i GCMS SCAN identifikacije, nesumnjivo je da su sedimenti Morače potpuno različiti od sedimenata iz izvora Bolje sestre.

DETALJNA

ISPITIVANJA

Prilog za publikaciju o RVCP -Ac. IACG, Ana Mišurović, spec.toks.hemije - komentar kvaliteta vode potencijalnih izvorišta za vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja -

izbor Izvorište Bolje sestre. S obzirom na blizinu ponora Morače i KAP-a, i potencijalnu mogućnost uticaja na kvalitet voda izvorišta, CETI je tokom 2005-2006. godine sproveo detaljna uporedna ispitivanja kvaliteta voda izvorišta Bolje sestre, voda rijeke Morače na ponoru, kao i izvorišta Karuč. Pored ispitivanja specifičnih pokazatelja kvaliteta voda i trasera, urađena je u više navrata i detaljna analiza sedimenata i zemljišta u okolini navedenih izvorišta i ponora Morače, koja su pokazala da vode izvorišta Bolje sestre ne komuniciraju sa vodama rijeke Morače, a da vode izvorišta Bolje sestre i vode iz Karuča pripadaju istom slivu. Zaključci pretežno na osnovu geofizičkih i geoloških ispitivanja: Izvorište Bolje sestre dio vo-

da dobija iz zbijene izdani Grbavaca, koja je formirana u glaciofluvijalnim sedimentima koji su po pravcu izdanskog toka definisanog geoelektričnim skeniranjem i istražnim bušenjem dobrih filtracionih karakteristika. Radi se o dijelu izdanskog toka zbijene izdani sa slobodnim nivoom, koji se infiltrira u karbonatne stijenske mase istočnog oboda Kolozuba i ističe u nivou i ispod nivoa voda Malog blata. Vrulja Bolje sestre dio voda dobija iz karstnog izdanskog toka iz pravca Grbavci –Kolozub, koji je otkriven elektromagnetskim i geolektričnim tomografskim ispitivanjima (ispod kvartarnih glaciofluvijalnih sedimenata i prelaznog sloja glina su kredni krečnjaci u okviru kojih je karstna izdan pod pritiskom). Iz tih razloga voda na Bolje sestrama ističe najvećim dijelom ispod nivoa voda Jezera što je lako uočiti po klobucima koje voda stvara ističući pod pritiskom sa dna ove pojave, odnosno sa dubine od osam metara. Dio izdanskih voda u hidrološkom minimumu koje prihranjuju izvorište Bolje sestre, potiče iz zbijene izdani Grbavaca, a dio iz karstne izdani paleoreljefa. Na osnovu analize kvaliteta vode izvorišta Bolje sestre i Karuč izvodi se zaključak da vode ovih izvorišta pripadaju istom slivu. b) Zaključci isključivo na osnovu ispitivanja kvaliteta voda

Izvor Bolje sestre, se ne prihranjuje vodama površinskog vodotoka Morače. Na to ukazuju rezultati istraživanja kompanije Geoprojekt i CETI (Centar za ekotoksiko-

loška istraživanja) Podgorice o kvalitetu vode ovog izvorišta u junu 2006. godine. Ranije pretpostavke o mogućoj direktnoj povezanosti zasnovane na bilansnoj metodi, nijesu našle potvrdu u rezultatima istraživanja kvaliteta voda. Na osnovu analize kvaliteta vode izvorišta Bolje sestre i Karuč izvodi se zaključak da vode ovih izvorišta pripadaju istom slivu. Sva izotopska ispitivanja koja su rađena u koordinaciji sa inostranim institucijama, imaju konačan zaključak da nijesu dovoljna, i da moraju trajati najmanje jednu godinu, da bi bila relevantna. Kao takva ne mogu služiti kao dokaz, niti za naš prikaz i analizu.

NEDOUMICE

Kontroverze geologa i geofizičara su ostale sve do danas. One su suprotne ispitivanjima i nalazima Ane Mišurović zasnovanim na kvalitetu voda. Ispitivanja kvaliteta voda jasno pokazuju da Morača nije povezana sa izvorištem Bolje sestre. I pored toga, eksperti RVCP i Geoprojekta uporno i dalje planiraju izgradnju nečesovih budiboksnama nasipa (pardon brana) u koritu rijeke Morače, radi povećanja izdašnosti izvorišta. Zašto su tako uporni u pogrešnom smjeru, do danas nije razjašnjeno. Najavljenih 3.000.000 eura od Svjetske banke su dovoljni da se potpuno, i uz garancije, riješi potreban kapacitet izvorišta i njegova zaštita. Ali ako se nepotrebno 3.000.000 eura ponovo bače i ovoga puta, kao do sada, imaćemo još goru situaciju od sadašnje. Ako se izgrade brane (najavljeni šljunčani nasipi) na rijeci Morači, to će biti još jedno zamajavanje i mora, koju treba na vrijeme spriječiti. Za nas neke stručnjake je to smijurija i podvala, a za neke njih vrhunski stručni domet. Zato ovako drastične razlike treba konačno u potpunosti razjasniti. Ali RVCP uporno nastavlja po „njegovom“. Moguće rješenje bi se postiglo održavanjem jednog sastanka, koji bi mogao organizovati nadležni organ Vlade, zajedno sa RVCP. Učesnici sastanka bi trebali biti autori Projekta zaštite izvorišta Bolje sestre, članovi Komisije za reviziju Projekta i stručnjaci RVCP. I naravno zainteresovani političari RVCP, ukoliko to smatraju potrebnim. Neophodno bi bilo i učešće Ane Mišurović spec. toks.hemije i inženjera hidrogeologije i profesora na Građevinskom fakultetu Milana Radulovića, koji su učestvovali u „kompleksnim“ istraživačkim projektima na kojima se zasnivaju najvažnije stručne tvrdnje o izvorištu RVCP. Zbog toga je njihovo učešće posebno važno, gotovo neizostavno. Korisno bi bilo obavijestiti i Svjetsku banku i njihove eksperte. Moto sastanka bi morao biti: utvrđivanje istinitih stručnih činjenica i prijedloga relevantnih za korišćenje i zaštitu izvorišta Bolje sestre. Ako ovakav moto ne bi bio prihvaćen, onda nema smisla ni održavati sastanak.

Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ, specijalista hidrogeologije

Morača je već devastirana

D. MIJATOVIĆ

Izvor Bolje sestre se ne prihranjuje vodama površinskog vodotoka Morače D.

BRISEL/VAŠINGTONEkonomski stručnjaci iz firme „Goldman Sachs James Moberly“ i Sven Jari Sten procijenili su da bi povratak Donalda Trampa na mjesto predsjednika SAD mogao koštati Evropsku uniju barem jedan odsto njenog BDP-a, odnosno 150 milijardi eura.

Ekonomski stručnjaci zabrinuti zbog mogućeg ishoda američkih izbora

Povratak Trampa u Bijelu kuću Evropsku uniju mogao bi koštati 150 milijardi eura

Kako ističu ovi stručnjaci, Donald Tramp je sada favorit za povratak u Bijelu kuću, nakon što je preživio pokušaj atentata. Politički analitičari iz SAD procjenjuju da Tramp ima 71 odsto šanse za pobjedu, a aktuelni predsjednik oko 18 odsto. Međutim, njegova ekonomska politika izaziva zabrinutost u Evropi. On je najavio da će staviti tarifu od 10 odsto na svu uvezenu robu u SAD, što ne isključuje Evropu. Imajući u vidu da veliki broj država EU izvozi znatne količine robe u SAD, ovakva politika bi sigurno koštala ovu organizaciju i njene države članice. U analizi se navodi da će najviše izgubiti Njemačka, a iza nje se nalaze Italija i Finska. Pored politike tarifa na uvezenu robu, u Evropi se strahuje i zbog Trampovih najava o NATO-u i Ukrajini. On je najavio da će ponovo tražiti od svih država članica ove alijanse da povećaju trošenje na odbranu na dva odsto BDP-a. Pored toga, očekuje se da bi Tramp znatno smanjio ili čak ukinuo finansijsku pomoć Ukrajini, a imajući u vidu da SAD trenutno daje oko 40 milijardi dolara godišnje, taj račun bi morale

Politički analitičari iz SAD procjenjuju da Tramp ima 71 odsto šanse za pobjedu, a aktuelni predsjednik oko 18 odsto. Međutim, njegova ekonomska politika izaziva zabrinutost u Evropi. On je najavio da će staviti tarifu od 10 odsto na svu uvezenu robu u SAD, što ne isključuje Evropu

pokriti zemlje Evropske unije. Sve to zajedno, procjenjuju analitičari, koštaće zemlje Evropske unije oko 150 milijardi eura, odnosno oko jedan odsto BDP-a. To bi bio značajan finansijski udarac za EU, posebno za zemlje slabijeg ekonomskog stanja. Donald

Šef UN-ove agencije za palestinske izbjeglice osuđuje uništavanje sjedišta u Gazi

Broj ubijenih Palestinaca u izraelskim napadima premašio je 38.000

GAZA/TEL AVIV - Šef UNove agencije za palestinske izbjeglice kaže da je njeno sjedište u Gazi sravnjeno sa zemljom tokom teških borbi.

-Štab u Gazi se pretvorio u bojno polje i sada je sravnjen. Još jedna epizoda u očiglednom nepoštovanju međunarodnog humanitarnog prava. Objekti Ujedinjenih nacija moraju biti zaštićeni u svakom trenutku. Nikada se ne smiju koristiti u vojne ili borbene svrhe. Šokantno - rekao je Filipe Lazarini. Broj ubijenih Palestinaca u izraelskim napadima na Pojas Gaze premašio je 38.000, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze. Kako navode, od 7. oktobra u izraelskim napadima ubijena su 38.664 Palestinca, a ranjeno njih 89.097. U posljednja 24 časa ubijeno je 80 Palestinaca, ranjeno njih 216, dodaje se u saopštenju. Nekoliko Palestinaca je poginulo, a više desetina je ranjeno u izraelskom napadu na kamp Magazi. Među stradalima su i djeca. Ovo je samo jedan u nizu napada IDF-a na izbjegličke kampove u Gazi. U subotu su izraelske snage izvele vazdušni napad na oblast El Mavasi u okviru kojeg se nalazi istoime-

ni izbjeglički kamp, u kojem je ubijeno najmanje 90 Palestinaca, a ranjeno više od 300, navodi ministarstvo zdravlja u Gazi. Podsjećaju da je tokom prekjučerašnjeg dana na meti bio i izbjeglički kamp Nuseirat. Poginulo je 17 Palestinaca, a više od 80 njih je povrijeđeno. Izraelska vojska izvela je artiljerijske udare na istočna područja izbjegličkog kampa Bureidž u centralnoj Gazi, javljaju novinari Al Džazire. Nešto ranije objavljeni su izvještaji o napadima izraelskih helikoptera „apač“ sjeverozapadno od područja Ez Zahra, takođe u centralnoj Gazi. Huti su saopštili

da su tokom prekjučerašnjeg dana izveli dvije vojne operacije, jednu u Adenskom zalivu i jednu u gradu Eilat, u južnom dijelu Izraela. Portparol vojske Huta, Jahja Sari, rekao je da je grupa gađala izraelski brod „MSC UNIFIC“ u Adenskom zalivu balističkim projektilima i bespilotnim letilicama, pored napada na vojne ciljeve u Eilatu dronovima. Istakao je da su ovi napadi odgovor na izraelski vazdušni napad na oblast El Mavasi.

Odvojeno, američka Centralna komanda je prekjuče u saopštenju navela da je „uništila dvije bespilotne letilice Hu-

ta (UAV) koje podržava Iran i jedan površinski brod bez posade (USV) u Crvenom moru“, kao i „jedan UAV u oblasti Jemena pod kontrolom Huta“. -Utvrđeno je da ovi sistemi predstavljaju neposrednu prijetnju za američke, koalicione snage i trgovačke brodove u regionu - dodala je američka Centralna komanda. Huti od novembra ciljaju brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, kako tvrde, u solidarnosti sa palestinskim narodom u Pojasu Gaze. U nekoliko desetina napada, Huti su potopili dva broda, zaplijenili još jedan i ubili najmanje tri pomorca.

Američke obavještajne agencije otkrile rusku zavjeru

Spriječeno ubistvo

šefa njemačke kompanije koja proizvodi oružje

VAŠINGTON- Američke obavještajne agencije su, prema tvrdnjama brojnih zapadnih zvaničnika, otkrile rusku zavjeru za ubistvo izvršnog direktora njemačkog proizvođača oružja, dok Moskva pojačava kampanju potkopavanja podrške ukrajinskim ratnim naporima.

Sjedinjene Države su upozorile Njemačku na zavjeru, a njemački zvaničnici su povećali zaštitu Armina Papergera, direktora „Rheinmetalla“ koji proizvodi artiljerijske granate i tenkove koje je Ukrajina koristila u ratu protiv Rusije. Istražitelji tvrde da je plan bio u relativno poodmakloj fazi i jedan je od nekoliko planova ruske vlade da ubije čelnike odbrambene industrije u nekoliko zemalja u Evropi koji su podržavali ratne napore Ukrajine, pišu svjetski mediji.

Plan za ubistvo generalnog direktora bio je dio niza ruskih zavjera za ubistvo rukovodilaca odbrambene industrije širom Evrope, izvijestio je CNN, pozivajući se na američke i zapadne obavještajne službenike. -S obzirom na najnovije izvještaje o „Rheinmetallu“, to je ono što zapravo sve jasnije ko-

municiramo posljednjih mjeseci. Rusija vodi hibridni agresorski rat - izjavila je Analena Berbok, njemačka ministarka vanjskih poslova 11. jula na marginama Samita NATO u Vašingtonu.

-Vidjeli smo da je bilo napada na ljude na evropskoj teritoriji. Vidjeli smo da je bilo napada na fabrike. I to još jednom podvlači da mi kao Evropljani moramo da se zaštitimo najbolje što možemo i da ne budemo naivni - nastavila je ona. Američke obavještajne službe otkrile su zavjeru za ubistvo Papergera, ranije ove godine, nakon čega su obavijestile Njemačku, čije su sigurnosne službe tada uspjele osujetiti zavjeru, rekao je visoki zvaničnik njemačke vlade za CNN. -„Rheinmetall“ je najveći i najuspješniji njemački proizvođač artiljerijskih granata kalibra 155 mm, što je ključna prednost za Ukrajince u njihovom ratu protiv Rusije. Kompanija otvara i fabriku oklopnih vozila u Ukrajini u narednim sedmicama, razvoj koji je zabrinjavajući za Rusiju. Zavjera protiv Papergera bila je najsofisticiraniji plan ruske vlade - navodi se u izvještaju CNN-a.

Tusk i Donald Tramp

Na djelu je humanitarna katastrofa u Gazi

Priredila: Mr.J.

Rad Jelene Jovančov ,,Nemoguća veza V“ na izložbi u Holandiji

PODGORICA – Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodne izložbe grafike pod nazivom „Budućnost naše planete“ koja se realizuje u organizaciji kulturne organizacije The Grafein Foundation iz Purmerenda. Na izložbi, koja je otvorena u muzeju Markiezenhof u Holandiji, predstavlja se grafikom „Nemoguća veza V“ koja je realizovana u kombinaciji grafičkih tehnika bakropisa i mecotinte. Opisujući rad, Jovančov je kazala da se mirne površine vode i neba pretaču jedna u drugu. - Nebo se mirno reflektuje na površini vode. Na trenutak izgleda kao da se nebeski svod nastavlja i sa gornje i sa donje strane horizonta. Dala sam mu naziv „nemoguća veza“. Odraz zemlje i planinskih vijenaca ne odgovara pravoj, realnoj slici. Kao da je lažna slika samog sebe ili slika nekog drugog predjela. More je odraz dinamike života. Sve se u more vraća. More je mjesto rođenja, preobraženja i ponovnog rođenja. More može da simbolizuje prelazno stanje između apstraktnih mogućnosti i određenih stvarnosti. Ono ujedno može biti simbol stvaranja - istakla je Jovančov. Selekcija od 224 grafička lista autora iz cijelog svijeta izložena je u muzeju Markiezenhof u okviru izložbe „Svjesnost: pitanje vremena“ na kojoj su predstavljeni radovi bel-

gijskog fotografa Kristijana Klauersa i drugih umjetnika. - U svijetu u kome sve više shvatamo koliko je naša planeta ranjiva, važno je razmišljati o tome kako ljudi i priroda utiču jedni na druge. Održivost je stoga važna tema za nas - istakli su organizatori.

Na izložbi je predstavljeno oko 220 umjetnika iz Argentine, Australije, Austrije, Belgije, Bugarske, Grčke, Danske, Finske, Francuske, Holandije, Japana, Kanade, Mađarske, Novog Zelanda, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Rumunije, Rusije, Švedske, Švajcarske, sa Tajlanda, iz Turske, Velike Britanije i Crne Gore. - U njihovim ateljeima ili za njihovim radnim stolovima, umjetnici su razmišljali o budućnosti naše planete dok su skicirali, pripremali i štampali; koristeći cink, linoleum, drvo ili druge materijale. Prikazali su svoje tvorevine, strahove ili snove - naveli su organizatori. A. Đ.

Koncert podgoričkog benda

PODGORICA - Dvadeset treće izdanje KotorArt-a i njegovih Don Brankovih dana muzike svečano je otvoreno na Dan državnosti uz monumentalno djelo „Karmina Burana“

Karla Orfa, koje je izveo Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, kao i dječiji hor OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Kotora.

Kao solisti nastupili su Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor, i Armand Ljikaj, bariton, dok je sve učesnike predvodio maestro Robert Homen. Mješoviti hor pripremio je Dritan Lumshi a dječiji hor profesorica Vesna Ivanović Ovaj značajni kulturni događaj posvećen je liku i djelu maestra, Kotoranina Miroslava Mira Homena koji je, u svojoj bogatoj karijeri, „Karminu Buranu“ izveo preko 100 puta.

VRIJEDNOSTI

Direktor KotorArt-a Ratimir Martinović kazao je da ovogodišnji vizual festivala predstavlja mističnu umjetnost, hiromantiju – sposobnost izučavanja linija, znakova i bregova na ljudskom dlanu, po kojima se mogu pročitati ljudske sudbine i budućnost. Kako je rekao, na dlanu Kotora i KotorArt-a odavno se nalaze linije imena don Branka Sbutege, Darinke Matić-Marović i mnogih drugih koji su svojim životi-

Izvođenjem „Karmine Burane“ Karla Orfa svečano

otvoren

Afirmacija etičkih estetskih vrijednosti

Naš festival valorizuje lokalne i nacionalne kulturnoumjetničke vrijednosti i nadasve njihovu povezanost sa Evropom i svijetom – rekao je Ratimir Martinović

ma i djelima utisnuti u sudbinu grada Kotora, a neki od njih i samog festivala.

- Večeras svečano ukazujemo i na onu liniju na dlanu za koju Kotorani odavno znaju, ali je

večeras, ovim događajem, nekako posthumno i sa poštovanjem zajedno obznanjujemo,

Mare Nostrum večeras na Gospi od Milosti

Jedan od najistaknutijih zajedničkih programa festivala KotorArt i Tivatskog muzičkog festivala biće održan večeras u 21.30 sati, na ostrvu Gospa od Milosti, uz podršku Ambasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu. Renomirani svjetski ansambl iz Rima, Mare Nostrum,

nastupiće pod dirigentskom palicom maestra Andree de Karla, izvodeći odabrana renesansna i barokna djela. Skriveni biser Boke Kotorske otvoriće se po prvi put kao umjetnička scena, a na njoj će premijerno u Crnoj Gori biti koncertno izvedeni djelovi opera „La Circe“ i „Coriliano“, za koje je libreto napi-

sao don Krsto Ivanović Kanonik Crkve Sv. Marka, rođeni Budvanin, hroničar i libretista, Ivanović je većinu svog života proveo u Veneciji, pišući libreta za opere koje su izvođene u Veneciji, Beču i Pjaćenci. Ansambl čine Đulija Bolkato, sopran, Gabrijele Toskani, violina, Marko Keršbaumer, vio-

lina, Ulrik Gaston Larsen, teorba, Tomas Kiđoni, violončelo, Amleto Mateuči, kontrabas i Lućija Adelaide di Nikola, čembalo i orgulje. - Jedinstven spoj zvuka, istorije, arhitekture, duhovnosti i prirode ovaj događaj izdvaja i čini svojstvenim vrhuncem programa festivala. Nadaleko poznat po unikatnosti i

Budvanska premijera predstave „Svijet mogućnosti“, o životu osoba sa razvojnim teškoćama,

PODGORICA - Koncert podgoričkog benda „Bubnjivi & Psi“ biće upriličen sjutra veče u 21 čas, na platou ispred Gimnazije „Slobodan Škerović“.

„Bubnjivi & Psi“ je podgorički bend koji čine Ivan Ivanović „ Bubnjivi “, vokal/ gitara, Stefan Pantović, prateći vokal/gitara, Mihailo Šaranović, bas gitara i Marko Milonjić, bubnjevi. Bend

je kantautorski projekat crnogorskog muzičara Ivana Ivanovića, a prati ga ekipa iz benda „Parampaščad“, čiji je član. Nedavno su objavili prvi studijski album „Stanje svijesti“, koji se može poslušati na svim digitalnim platformama. Na koncertu, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta, izvešće pjesme s pomenutog albuma, kao i nekoliko numera koje će se naći na sljedećem albumu.

R. K.

PODGORICA – Budvanska premijera predstave „Svijet mogućnosti“, po tekstu i režiji Harisa Pašovića, izvedena je u nedjelju veče na sceni iza OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi, u okviru festivala Grad teatar. Predstava, koja govori o životu osoba sa razvojnim teškoćama, do sada je uspješno izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Kazalištu Gavella u Zagrebu i Teatru Aveirense u Aveiru (Portugal). Projekat, u okviru kog je realizovana predstava „Svijet mogućnosti“, nosi naziv Enabled Theatre i koprodukcija je East West Centra Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Grad tea-

tra Budva i Plesnog centra Tala iz Zagreba, a podržala ga je Evropska unija kroz program Kreativna Evropa. Reditelj Haris Pašović izjavio je da je na predstavi rađeno više od godinu dana. - Počeli smo u Novom Sadu u školi „Milan Petrović“, jednom od najvećih centara za osobe sa razvojnim teškoćama u regionu. Zatim smo radili u Budvi u JU Dnevni centar „Biseri“ sa direktoricom Miljanom Radoman i korisnicima, što nam je bilo značajno vrijeme za upoznavanje sa roditeljima i životima porodica koje imaju člana sa razvojnim teškoćama. Onda smo bili u Sarajevu gdje smo radili u Ustanovi za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, od-

goj i obrazovanje „Pazarić“ koja ima oko 400 korisnika kao i u JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica“ koja ima značajan broj korisnika. Prošli smo kroz region, jako smo se udubili u to, a s druge strane smo imali mentore, psihologe, defektologe koji su radili s nama jer nijesmo željeli da napravimo neku grešku. Kada smo mi ušli u taj svijet vidjeli smo da to jeste svijet mogućnosti - kazao je Pašović i istakao da se stvarna borba, stvarni rezultati i stvarna ljubav dešavaju upravo u tom svijetu. - Posebna je emocija koja se dogodila svuda gdje smo igrali predstavu. Dirnuti smo, ali i radosni. Znali smo da će predstava dirnuti naše prijatelje i

rekao je Pašović.

njihove porodice, a njihovi životi su ugrađeni u ovu predstavu –

„Nemoguća veza“ Jelene Jovančov

Sa koncerta ispred Katedrale Svetog Tripuna

i vrijednosti

a koja nosi ime Miroslava Mira Homena. Kroz djelo koje ga je proslavilo – „Karminu Buranu“, pa još pod dirigentskom palicom njegovog sina Roberta - rekao je Martinović. Umjetnička produkcija KotorArt-a, prema njegovim riječima, povezuje ovaj prostor sa Evropom i svijetom, afirmiše upravo spoznajne, etičke i estetske vrijednosti koje se suprotstavljaju gluposti i laži, zlu i unutrašnjem ružnom.

- Ove vrijednosti su brana civilizacije prema varvarstvu i haosu. Naš festival valorizuje lokalne i nacionalne kulturno-umjetničke vrijednosti i nadasve njihovu povezanost sa Evropom i svijetom. Kotor je grad koji je od svog osnivanja prije dva milenijuma dio evropske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da regionalno ima najveću koncentraciju kulturnih dobara na listi Uneska u odnosu na broj stanovnika. Ova katedrala je vjekovima simbol duhovnih, etičkih

profesionalizmu, ansambl Mare Nostrum već dugi niz godina posvećeno istražuje i promoviše muziku baroknog i renesansnog perioda.

U harmoniji s ambijentom ostrva Gospa od Milosti, u narodu poznatog i kao Školj, na površini od 160 sa šezdesetak metara, ansambl će publici pružiti najvjerniji portret jednog vremena – izjavili su iz PR službe Festivala.

i estetskih vrijednosti grada. Utemeljena upravo na njima uspjela je da odoli brojnim istorijskim i prirodnim potresima – rekao je Martinović. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić prisjetio se mnogih velikana koji su utkali svoja djela u grad Kotor, kao što je Miroslav Miro Homen. - Kroz film ćemo biti u prilici da se upoznamo sa njegovim djelom i njegovim životom kako bismo osjetili njegovo prisustvo među nama. Ne samo njegovo nego i nebrojenih, koji su nas vodili do ove noći - rekao je on.

Za ambasadorku Evropske unije u Crnoj Gori Oanu Kristinu Popu KotorArt je omiljeni festival koji povezuje ljude različitih kultura i govnornih područja.

- Crna Gora sa svojim bogatim tradicijama i živom kulturnom scenom je pokazala nepokolebljivu posvećenost evropskim vrijednostima. KotorArt festival potvrđuje tu obavezu, prikazujući izuzetan talenat i kreativnost koji cvjetaju godinama unutar ovih starih zidina - naglasila je ona.

POČAST

Kad slavimo državnost, odajemo počast umjetnosti - istakla je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović. Kako je dodala, KotorArt promoviše nasljeđe i znanja Kotora i Crne Gore na međunarodnoj sceni i obrnuto.

- Ministarstvo kulture i medija pruža u kontinuitetu podršku KotorArt-u, prepoznajući ga kao značajni element kulturne ponude Crne Gore.

Ta podrška ogleda se u statusu festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, finansijskoj podršci, logistici, pa sve do našeg prisustva danas ovdje, kao i na svim manifestacijama koje se organizuju pod imenom KotorArt - kazala je ministarka Vujović. Iv. K.

teškoćama, izvedena na Gradu teatru

Publika je nakon izvođenja ovacijama pozdravila glumački ansambl predstave koji čine:

Pri kraju 22. kampanja arheoloških istraživanja na lokalitetu Forum, na Carinama u Risnu

PODGORICA – Dok Opšti-

na Kotor bagerima prekopava arheološki lokalitet Carine u Risnu, u neposrednoj blizini Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“, ovih dana na lokalitetu Forum pri kraju je dvadeset druga kampanja sistematskih arheoloških istraživanja, kao dio internacionalnog naučno-istraživačkog projekta „Rizon – prijestonica kraljice Teute“, u organizaciji JU Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Univerziteta u Varšavi.

Istraživanja već treću godinu zaredom u potpunosti finansira Univerzitet u Varšavi. Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, rukovodilac istraživanja je dr Dejan Gazivoda, istraživački savjetnik.

Kako je za Pobjedu saopštio Gazivoda, ovogodišnja kampanja realizovana je na lokalitetu Forum ukupne površine oko 35 m² i predstavlja nastavak prošlogodišnje kampanje. - Podsjetiću da je tada pronađeno pet zidova, od jednog helenističkog, preko tri rimska do recentnog, od kojih najbitniji nalaz predstavljaju ostaci stilobata iz rimskog perioda, koji je nosio kolonadu reprezentativnog objekta. Ove godine pronađen je nastavak helenističkog zida pronađenog 2023. godine, kao i bunar. Od pokretnih arheoloških nalaza u sondama su pronađeni fragmenti keramike, među kojima veći broj čine fragmenti

Rizon kao jedini polis u državi

amfora, poklopci, jedan novčić, klinovi. Lokalitet je na kraju radova ograđen, a pokretni nalazi upućeni na dalju stručnu obradu – rekao je Gazivoda. Prema njegovim riječima, posljednjih dvadeset godina nepokretni i pokretni nalazi upućuju na veoma veliki značaj antičkog Risna, poput dvije ilirske palate, različitih djelova grada, hipokausta iz rimskog perioda, ostave novca od preko 4.500 novčića iz vre-

mena kralja Balajosa i ostalih izvanrednih pronalazaka. - Lokaliteti Carine i Gradina upućuju da je Rizon bio najveća urbana ilirska naseobina, a jedno vrijeme prijestonica, pa čak i jedini polis u Crnoj Gori – rekao je Gazivoda. Pored Gazivode, članovi crnogorskog stručnog tima su i arheolozi i istraživački savjetnici Đorđe Ćapin, zamjenik rukovodioca, Radmila Ćapin iz JU „Gradski muzej Mirko Komne-

nović i galerija Josip Bepo Benković“ Herceg Novi i Ljiljana Čelebić, dipl. konzervator i savjetnik iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Članovi poljskog stručnog tima su arheolozi prof. dr Piotr Diček, mr Januš Reclav, dr Adam Jarych, Justina Dworniak-Jarych i Agata Momot Stručni nadzor nad radovima obavlja Dejan Drašković iz Zavičajnog muzeja Kulturnog centra u Baru. J. N.

Crna Gora učitelj i

nadahnuće

Gordana Đurđević-Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić-Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović Glumac Aljoša Đidić naglasio je važnost procesa rada. - Ovaj proces nam je razbio sve predrasude i pružio novi svijet prepun raznih emocija, prije svega ljubavi. Predstava kroz igru prenosi te emocije na publiku. Rad u Novom Sadu i Budvi, gdje smo bili izolovani u Dnevnom centru „Biseri“, oplemenio nas je za cijeli život i promijenio nam pogled na razne stvari. Cijela ekipa voli da igra ovu predstavu - kazao je Đidić. An. R.

PODGORICA – Svečanim otvaranjem izložbe „Petar Lubarda – novo kadriranje“

u Crkvi Santa Maria in Punta u budvanskom Starom gradu počeo je likovni program XXXVIII festivala Grad teatar. Grad teatar je izložbu radio u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, a kreirali su je Filip Mikić, autor video-rada, i istoričari umjetnosti Snežana Ivović i Miloš Marjanović.

Glavna urednica programa festivala Svetlana Ivanović istakla je da je likovni program festivala vezan za 13. jul, Dan državnosti Crne Gore.

- Ove godine smo, u skladu sa konceptom festivala i sloganom „Mene često pohodi daleka budućnost, da znaš“, odlučili da istražimo nove forme i tehnologije u likovnoj umjetnosti. Ove godine likovna scena obilježava značajan jubilej, 50 godina od smrti jednog od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih slikara, Pe-

tra Lubarde - kazala je Ivanović, prenosi agencija CGnews. Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Jakša Ćalasan naglasio je da nije slučajno da je NM za ovakav novi vid prezentacije odabrao djelo Petra Lubarde, čime se pridružuju evropskim i svjetskim galerijskim trendovima. - „Novo kadriranje“ je prirodno kada se uzme u obzir da se

radi o umjetniku koji je promijenio tok jugoslovenske likovne scene počevši od 1951. godine svojom izložbom u Beogradu. Nadam se da ovim vidom ekspozicije i digitalnim mapiranjem donosimo novi nivo doživljaja likovnog stvaralaštva Petra Lubarde, kako poštovaocima njegovo djela, tako i novim generacijamakazao je Ćalasan.

Istoričarka umjetnosti Snežana Ivović istakla je da je Lubardino stvaralaštvo duboko inspirisano Crnom Gorom i njenim vrijednostima.

- Za Lubardu, Crna Gora je bila najveći učitelj i vječno nadahnuće. Ona ga je iznjedrila i darovala mu svoje božanske darove, ali i tragične usude –rekla je ona.

Autor izložbe, Filip Mikić, zahvalio je prisutnima na velikom odzivu, dok je izložbu zvanično otvorila Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka Ministarstva kulture i medija.

- Lubardino slikarstvo zbog svog autentičnog karaktera i samosvojnosti obezbjeđuje sebi posebno mjesto u samom vrhu crnogorske umjetničke baštine. Kada govorimo o Lubardi i vremenu njegovog najplodnijeg stvaralaštva ujedno pričamo i o jednom od najznačajnijih perioda crnogorskog slikarstva. Ono najsnažnije iz njegove umjetničke energije bilo je pokrenuto kulturnim i istorijskim posebnostima ovog podneblja. Bio je beskompromisno posvećen umjetničkom traganju i procesu stvaralačke imaginacije čime je i Crnu Goru dostojno predstavljao u svijetu - kazala je Kažanegra-Stanišić. R. K.

Lokalitet Forum na kraju iskopavanja

Izložba djela Petra Lubarde može se pogledati u Crkvi Santa Maria in Punta u Budvi

Detalj sa otvaranja izložbe u Budvi

Grupa maloljetnika prije tri noći ušla u ograđeni prostor vaspitne jedinice ,,Simba“ u Bloku šest i pokušala da polomi dio mobilijara na terasi, slučaj nije prijavljen policiji

Dvorišta vrtića zaštititi od vandala

Iz Javne predškolske ustanove ,,Ljubica Popović“ juče nam je potvrđeno da su dječaci bili u dvorištu, da su bili bučni, ponašali se neprimjereno i pokušavali da polome dio mobilijara na terasi na spratu, ali da nije bilo nikakve materijalne štete, te da slučaj nije prijavljen policiji

Grupa maloljetnika prije tri noći preskočila je metalnu ogradu visoku skoro dva metra i ušla u dvorište vrtića ,,Simba“ (JPU ,,Ljubica Popović“) u Bloku šest

Prema video-snimcima koje je prije dva dana objavio portal Pobjeda, vidi se da su dječaci preskočili zaštitnu ogradu i kretali se oko objekta. Na videu se čuje i kako lome inventar vrtića, nakon čega su trkom preskočili ogradu i pobjegli. Kako je toga dana nezvanično rečeno Pobjedi iz policije, ovaj događaj im nije prijavljen. Iz Javne predškolske ustanove ,,Ljubica Popović“ juče nam je potvrđeno da su dječaci bili u dvorištu, da su bili bučni, ponašali se neprimjereno i pokušavali da polome dio mobilijara na terasi na spratu, ali da nije bilo nikakve materijalne štete, te da slučaj nije prijavljen policiji.

NEPRIMJERENO

PONAŠANJE

Vrtić ,,Simba“ u Bloku šest

- Noćni čuvar u tom periodu je obilazio vaspitnu jedinicu ,,Sunce“ u Bloku pet, koju takođe pokriva. Kad se vratio, oni su već bili otišli. Na kamerama se provjerilo njihovo kretanje po dvorištu, bili su bučni i ponašali se neprimjereno, penjali se na terasu vrtića, pokušavali da polome

mobilijar, ali nisu ništa oštetili, te stoga nije bilo potrebe da se zove policija – kazala je direktorica JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić Ona ističe da dvorišta vrtića nijesu javne površine na ko-

Održan 54. Trofej Skadarskog jezera „Zlatna ukljeva“

Najviše ribe sa staze

Lesendro ulovila ekipa iz Prištine

Pobjednik 54. Trofeja

Skadarskog jezera „Zlatna ukljeva“ je ekipa iz Prištine. Drugo mjesto zauzeli su takmičari iz Kraljeva, dok je treće pripalo ekipi SRK Nikšić. U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Veton Dragaj, član SRK Priština, drugoplasirani Nikola Marković iz Kraljeva, a treće mjesto zauzeo je Milan Ivanović iz Berana. U pitanju je međunarodno takmičenje u sportskom ribolovu u disciplini lov ribe udicom na plovak, koje je prije dva dana održano je na takmičarskoj stazi Lesendro na Skadarskom jezeru.

Predsjednik SRK Podgorica Lazar Vukčević, koji je organizator ovog prestižnog takmičenja, izjavio je za Pobjedu da je nastupilo 16 ekipa, odnosno, 48 takmičara. - Osim velikog broja nagrada, ekipno i pojedinačno, kao i zahvalnica i diploma, najprestižnije su zlatna i srebrna meda-

lja koje izrađuje poznati zlatar Milan Kostić iz Nikšića – naveo je Vukčević, uz napomenu da su svečano proglašenje i ručak održani u restoranu ,,Galerija“.

Zahvalnicu su uručili i dr Danilu Mrdaku, za doprinos i pomoć u očuvanju ribljeg fonda Podgorice.

Vukčević iskazuje zadovoljstvo što je sve proteklo u najboljem redu i zahvalnost sponzorima koji su im pomogli da organizuju takmičenje. - Ovu manifestaciju su pomogli Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Sekretarijat za sport Glavnog grada, Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore, Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“, Plantaže 13. jul, Bobi comerc, Ataco, Acqua bianca, zlatara Rey gold, kojima ovim putem zahvaljujemo i bez čije pomoći ova manifestacija ne bi mogla da se organizuje – poručuje Vukčević.

Predsjednik SRK Podgorica iskazuje nezadovoljstvo zbog toga što ih prvi put u posljednjih 40 godina nije podržala Turistička organizacija Podgorice.

- Kako su nam odgovorili, zbog velikih infrastrukturnih projekata nisu bili u mogućnosti da nas podrže, a ni da nam utvrde termin sastanka već četiri mjeseca sa novoizabranim direktorom – zaključuje Vukčević, iskazujući nezadovoljstvo i zbog toga što ni Opština Zeta, to jest njen predsjednik, nije imao razumijevanja za ovu manifestaciju, iako su dobijali njihovu podršku i učešće dugi niz godina. I. M.

Kukasti krst na zidu vrtića

Obilazeći juče vaspitnu jedinicu ,,Simba“ u Bloku šest, nijesmo primijetili da je polomljen mobilijar ispred, ali jesmo kukasti krst na zidu ove javne predškolske ustanove. S obzirom na to da je ovaj vrtić pokriven video-nadzorom i da ima noćnog čuvara, a da je zajednička imovina svih nas, trebalo bi povesti mnogo više računa o tome ko ,,upada“ u njegovo dvorište kao u svoje i radi ono što ne može donijeti ništa dobro onima koji ga koriste – našim najmlađim sugrađanima.

pitanju i za potrebe vrtića imamo direktne kontakte sa četiri policajca u čijoj su nadležnosti naši vrtići – poručuje Nikolić.

POZIV NA ODGOVORNOST

jima je dozvoljen ulazak bilo kome ko nije korisnik vrtića. - Događa se često da grupe mladića i djevojaka uđu u naša dvorišta, ali zaista rijetko da nanesu štetu. U komunikaciji smo sa CB Podgorica po tom

Direktorica JPU ,,Ljubica Popović“ apeluje na roditelje da razgovaraju sa svojom djecom o ovakvom ponašanju i potrebi da, kao u ovom slučaju, nanesu štetu. Smatra da bi trebalo da uživaju u kvalitetnom boravku u lijepom okruženju, a nikako da ga uništavaju. – Apelujem i na stanare okolnih zgrada da kad vide ovakve stvari prvo prijave policiji, pa tek onda medijima. Policija bi sigurno izašla na teren i možda preventivno djelovala u trenutku događanja, a upravo je taj trenutak vaspitno najvažniji za mladiće i djevojke tog uzrasta. Jedan broj vaspitnih jedinica naše ustanove pokriven je video-nad-

zorom i četiri noćna čuvara obilaze 12 vaspitnih jedinica svake noći. Nemoguće je da je u svakom trenutku neko tu prisutan, zato apelujem na stanovnike lokalne zajednice da se i oni uključe, kad vide da se nešto neprimjereno radi u okruženju, da prijave policiji – zaključuje Nikolić. Vaspitna jedinica ,,Simba“ otvorena je prije dvije godine, kao deseta vaspitna jedinica Javne predškolske ustanove „Ljubica Popović“. Izgrađena je i uređena po najsavremenijim metodama i sadrži najmoderniju opremu, prilagođenu potrebama djece. Riječ je o investiciji u okviru aranžmana Vlade Crne Gore sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, vrijednoj dva miliona eura, u cilju proširenja kapaciteta i unapređenja uslova boravka djece i zaposlenih u predškolskim ustanovama. I. MITROVIĆ

Delegacije UBNORA Podgorica i Glavnog grada povodom Dana državnosti položile vijence na Spomenik partizanu borcu na Gorici

Doživotno zahvalni

herojima koji su postavili temelje naše zemlje

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore – Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice u subotu u 8 časova položilo je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici.

U ime UBNORA vijenac su položili Vesna Jovanović, Božidar Đurđić i Dragan Šuškavčević

- Sjećajući se narodnih heroja koji su život dali za slobodu i nezavisnost naše države, ostajemo im doživotno zahvalni – poručio je tim povodom predsjednik UBNORA Boro Banović, koji je zajedno sa desetočlanom delegacijom UBNORA Podgorice u poslijepodnevnim satima istoga dana prisustvovao centralnoj proslavi 13. jula u Nikšiću, koju je organizovao Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Povodom Dana državnosti Crne Gore, kako prenosi PG biro, 13. jula su gradonačelnica Podgorice Olivera Injac i predsjednica Skupštine glavnog

grada Jelena Borovinić-Bojović položile vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici. - Uz osjećaje dubokog poštovanja prema našoj slavnoj istoriji, obilježavanjem 13. jula – Dana državnosti, ukazujemo na hrabrost i odlučnost crnogorskog naroda. U znak sjećanja na 1878. godinu, kada je Crne Gora na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i 1941. godinu kada je naš narod podigao ustanak protiv fašizma, odajemo počast svima koji su, vjerujući u najuzvišenije ideale slobode, postavili temelje naše državnosti. Antifašistička borba i posvećenost pravdi i jednakosti neodvojive su niti naših istorijskih zalaganja i težnje da Crna Gora uvijek bude na putu napretka – poručila je Injac. I. M.

U ime UBNORA vijenac su položili Vesna Jovanović, Božidar Đurđić i Dragan Šuškavčević

Delegacija UBNORA Podgorica pored Spomenika partizanu borcu

Najbolje plasirani ribolovci sa Lazarom Vukčevićem

Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore, za Pobjedu objašnjava zašto je za žensku košarku bio važan nastup u pretkvali kacijama za SP u Meksiku

Tim đevojkama su oduzeti san i šansa za budućnost

PODGORICA – Ako se nešto u međuvremenu ne promijeni, ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore danas se neće okupiti i početi pripreme za planirani pretkvalifikacioni turnir za Svjetsko prvenstvo u Meksiku (od 19. do 25. avgusta), jer, kako je već saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore, od Ministarstva sporta i mladih nije dobio potreban novac za tu akciju.

- Pripreme su u ovom momentu otkazane. Hoteli su otkazani, a pošto su to prijatelji Saveza rekli su nam da će držati rezervaciju do utorka, ali nije ni pošteno da hotele držimo u neizvjesnosti jer su u pitanju veliki smještajni kapaciteti, a u toku je ljetnja sezona. Morali smo da otkažemo avionske karte i prijateljske utakmice sa Mađarskom i Slovenijom, jer nije bilo pošteno ni njih da držimo u neizvjesnosti, jer oni imaju svoje planove. Na kraju krajeva, morali smo da javimo i đevojkama, jer im nijesmo mogli reći da dođu u utorak, pa da se onda vraćaju kućama. To bi bilo neozbiljno, zato smo morali ranije da presiječemo, kada nam je rečeno da nema sredstava za tu akciju. E sad, da li će se nešto promijeniti do utorka, ja stvarno ne znam, jer nemam nikakvu informaciju. A, iskreno, nemamo ni puno vremena da čekamo bilo što, jer mi u utorak moramo da obavijestimo Fibu i da se nadamo najboljim mogućim vijestima, da nećemo dobiti suspenziju – kaže za Pobjedu Jelena Dubljević, predsjednica KSCG. Najbolja crnogorska košarkašica svih vremena, danas u ulozi prve dame na čelu KSCG, napominje da je sa Fibom „nezgodna situacija jer je Crna Gora jedna od država koja je dobila pozivnicu da igra pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo“. - Nije tu pozivnicu dobilo 10 država iz Evrope, nego četiri, a mi smo jedna od njih. I to zahvaljujući rezultatima i kontinuitetu odlazaka na velika takmičenja. Malo sam gledala i vidjela da je naša ženska reprezentacija jedna od selekcija koja nikada nije propustila Evropsko prvenstvo, svakako jedina što se tiče Košarkaškog saveza, a i kada je Crna Gora u pitanju naše žene drže kontinuitet. Zato je bitno da javnost zna o kakvim đevojkama je riječ. A imajući u vidu kakva nam je baza, zaista činimo nevjerovatne stvari. Budućnost Bemax ima tu bazu, koja nas drži u životu što se tiče mlađih selekcija – dodaje predsjednica KSCG.

M. BABOVIĆ

Ubijeđena sam da bismo išli u Pariz da smo bili kompletni

Oslabljena muška reprezentacija nije uspjela da na olimpijskom kvalifikacionom turniru izbori vizu za Pariz. Tim Boška Radovića je zastao u grupnoj fazi, nakon poraza od Brazila (kasnije osvojio turnir i izborio OI) i pobjede protiv Kameruna.

- Uvijek sam govorila da je sami odlazak u Rigu ogroman uspjeh za nas. Prvi put smo se našli na olimpijskom kvalifikacionom turniru, u društvu najboljih, gdje smo imali šansu da se kvali-

MINISTAR POKUŠAO...

Jelena Dubljević je objasnila kako se uopšte došlo u ovu nezavidnu situaciju. - Kada smo poslali plan i program, zbog konkursa za sufinansiranje, u njemu nije bilo plana i programa za žensku selekciju, zato što je pozivnica za pretkvalifikacije stigla naknadno, u februaru. Ja sam obavijestila ministra (Dragoslava Šćekića) o tome, da smo dobili pozivnicu, i pitala ga da li možemo da računamo na neku pomoć, jer Savez ni tada nije imao ta sredstva, niti ih ima sada. Rekla sam mu da se radi o sumi od preko 100.000 eura, u koju su uključene najnormalnije pripreme od 40 dana, sa najmanjim mogućim stručnim štabom, te put za Meksiko. Dakle, bukvalno najminimal-

fikujemo za Olimpijske igre. To je za mene veliki uspjeh. Nijesmo imali sreće, jer prije početka priprema neki od naših najbitnijih igrača, koji su nosili tu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu, bili su povrijeđeni i nijesu mogli da budu na raspolaganju selektoru. To je jedini žal, što nijesmo bili kompletni. Jer, da smo bili kompletni, sigurno bismo pričali o nekim drugim stvarima, ubijeđena sam da bismo išli u Pariz. I sa ekipom koja je igrala u Letoniji, uz možda

nije moguće. Iskreno, vodili smo najnormalniji mogući razgovor i imali odličan odnos do sad, nije bilo nikad bilo kakvog problema. Imali smo komunikaciju u vezi svega ovoga, on pokušao da nađe sredstva, ali do toga nije došlo. A pošto nema tih sredstava od Ministarstva, situacija je bezizlazna...

- Mi kao Savez nemamo mogućnost da se zadužimo za taj novac, jer nemamo odakle da ga vratimo. Ne možemo da ulazimo u još dublji problem, jer smo već u velikom problemu sa dugovima, još od mog dolaska, a tek sada, da ne pominjem cifre. Naravno, to je moj posao kao predsjednice Saveza, i trudiću se, dok sam ovdje, da dovedem Savez u normalno funkcionisanje. Ne bih voljela

malo sreće i više iskustva, mogli smo pobijediti Brazil. Kasnije, kad zavisite od drugih rezultata, to je van vaše kontrole. Ali, nadam se da ćemo i taj prelaz generacija u muškoj reprezentaciji napraviti sa što manje patnje – rekla je Dubljević. Muškarci u novembru nastavljaju kvalifikacije za EP, čekaju ih dva meča sa Bugarskom.

- Novembar je za nas najbitniji, i nadam se da ćemo obezbijediti vizu za Evropsko prvenstvo, što je naš prioritet, i da ćemo na njemu nastupiti u najboljem mogućem sastavu – dodala je predsjednica KSCG.

da produbljujem tu temu, sve je već rečeno.

NIJE PRAZNA PRIČA

Predsjednica KSCG je htjela da objasni koliko je bilo bitno da se seniorke nađu na pretkvalifikacionom turniru.

- Nije ovo neka prazna priča, niko nije mislio da ćemo da idemo u Meksiko da budemo prvi, već su te pretkvalifikacije trebale da budu šansa tim mladim đevojkama da vide đe su i koliko mogu, samim tim i mi. Jer, čeka nas, naravno, smjena generacija, i cilj je bio da one imaju kontinuitet takmičenja i okupljanja, da im nekako olakšamo tu smjenu i tu rupu koja slijedi. Smjene generacija se dešavaju kod svih, to je u sportu normalna stvar, i Meksiko je bio lijepa vijest za sve nas i na-

Teško je ući u normalno funkcionisanje kada se naslijedi toliki dug

Na pitanje da li bez pomoći države Savez može da finansira akciju košarkašica, Jelena Dubljević je odgovorila: - Iskreno ne. Već sam rekla, mi smo do sada imali veliku pomoć od države, od premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića, to moram da napomenem. Mi smo u martu imali sastanak povodom situacije koju sam zatekla u Savezu, i ovo nije priča da pravim žrtvu od sebe, niti od Saveza, već je takva situacija, i tu treba da se pokuša da se situacija promijeni na bolje i da se što prije uđe u normalno funkcionisanje. A jako je teško ući u normalno funkcionisanje kada se naslijedi toliki dug (300.000 eura, prim.a), a to je ogroman dug za nas, i pitanje je koliko će nam godina trebati da ga saniramo. Jer, imamo prijavljenih šest selekcija za takmičenja ovog ljeta, to je naš primarni cilj, to je budućnost koju treba da njegujemo i čuvamo, jer su sjutra to naši seniori, kako ne bismo došli do te rupe i nemanja igrača. Moramo da ulažemo u mlađe generacije – rekla je Jelena Dubljević.

Veliki uspjeh je napravila ženska mlada selekcija

Mlada ženska reprezentacija prva je završila obaveze ovog ljeta od mlađih selekcija. Tim Vladana Radovića je ispunio cilj, na Evropskom prvenstvu u Litvaniji je izborio opstanak u A diviziji.

- Veliki uspjeh je napravila mlada selekcija. Opstati u A diviziji sa tako malom bazom za nas je, vjerujte, veliki uspjeh, jer u ovom trenutku imamo svega dvadesetak seniorki. I taj broj nas posljednjih 15 godina drži tu đe smo, zbog čega smo i dobili pozivnicu za Meksiko. Sjajan posao je sa mladom selekcijom odradio Vlado Radović sa tim đevojkama. Vratiti se nakon onakvog početka i podići ekipu, to je stvarno dokaz da imamo na koga da računamo. Iz te ekipe su njih tri-četiri trebale da budu u seniorskom sastavu. To je prioritet moje priče, a uspjeh juniorki je za nas stvarno ogroman. Želim da vjerujem da imamo budućnost ženske košarke, i Meksiko je trebao da bude njihova budućnost što se tiče reprezentacije i kluba, i karijere generalno. Ali, život ide dalje, tražiće se neki novi Meksiko – rekla je Jelena Dubljević

grada za sve što su te đevojke uradile do sada. Zbog toga je najveća žal, jer su im oduzeti san i šansa za budućnost, da i one vide đe su, da odigraju utakmice protiv zemalja iz Afrike ili Azije, što je malo ko od nas imao priliku. Ja u karijeri nijesam odigrala utakmicu protiv neke afričke ili azijske ekipe. Zbog toga najviše žalim, zbog šanse koju je trebalo da dobiju, a mislim da je šansa u sportu jako bitna. Ali, eto, viđećemo što će se desiti do utorka.

A i ako se nešto promijeni danas, pitanje je je hoće li šteta moći da bude popravljena. - Pitanje je da li je onda moguće sve organizovati, jer smo morali da otkažemo kontrolne utakmice, putovanja i neozbiljno je da Fibu držimo na čekanju do posljednjeg dana. Jer, Fiba

ima toliko država kojima može da pošalje pozivnicu, a mi mjesec dana prije pretkvalifikacija moramo da otkažemo učešće. To je, stvarno, jako neozbiljno, a kako će Fiba da reaguje to je nešto što ćemo mi kao Savez morati da rješavamo u hodu. Ali, ovo je jedna ružna situacija, žao mi je što je došlo do toga. Niti meni, niti bilo kome u Savezu nije bio cilj da se dolazi do ovoga, da to iznosimo u javnost, ali, kao što sam obavijestila ljude iz Ministarstva, ja moram da čuvam integritet Saveza u Fibi i svijetu, da čuvam nešto što se gradilo 20 i više godina. To je meni prioritet, ja svoj posao shvatam jako ozbiljno. Takva sam bila kao igrač, takva ću biti i kao košarkaški funkcioner – zaključila je Jelena Dubljević. Saša JONČIĆ

Mlade košarkašice ostale u eliti i ispunile cilj, Jelena Bulajić poručila

Bilo je teško, ali smo srećne

PODGORICA – Mlada

ženska košarkaška reprezentacija uspjela je da ostane u A diviziji.

Izabranice Vladana Radovića na šampionatu u Litvaniji vezale su pet poraza, a onda kada je bilo najpotrebnije upisale dva trijumfa, čime su ispunile cilj i sačuvale mjesto u eliti.

Stručni štab i igračice reprezentacije do 20

-Nije bilo lako, imale smo zaista tešku grupu, a veoma jaku konkurenciju. Bilo je problema, povreda, ali na kraju zaista smo srećne. Uspjele smo, iako su možda neki posumnjali u nas, da stignemo do cilja, a baš u mečevima odluke dokažemo da zaslužujemo da budemo u A diviziji – kazala je Jelena Bulajić. Novljanka, koja je članica Bu-

dućnost Bemaksa je 2007. godište, što znači da će se uskoro priključiti juniorskoj reprezentaciji, a iako najmlađa, sa 92 poena u sedam utakmica bila je naš glavni igrač, posebno se istakla u meču odluke protiv Mađarske, kada je postigla 30 poena. Bulajić je dokaz da je ovo ekipa, koja će tek u U20 reprezentaciji pokaza-

ti svoju moć, jer su iz rotacije samo Milena Bigović, Kristina Vučinić i Marija Baošić 2004. godište, koje naredne sezone neće moći da budu u ovoj selekciji.

-Bili smo jedna od najmlađih reprezentacija, sastavljeni uglavnom od igrača 2005. godište, dok sam ja još mlađa. Na ovakvim šampionatima, gdje je jaka konkurencija, godina je velika, a posebno dvije ili tri. Međutim, baš zbog toga naš uspjeh dobija na značaju, jer će većina djevojaka još godinu ili dvije igrati za mladu reprezentaciju – dodala je Bulajić. Crna Gora došla je u fazi razigravanja, a u meču bez prava na grešku savladala je Finsku, da bi na kraju u meču za 13. mjesto i opstanak došao duel sa Mađarskom, koja je dan ranije u B diviziju poslala Srbiju. Imali smo 18 poena zaostatka, ali se naše mlade košarkašice nijesu predavale. -Imale smo ogroman motiv. Pauza između dva poluvremena mnogo je značila da se dodatno skupimo i kažemo sebi: ,,Sad ili nikad“. Nije bilo lako, ali zaista smo ginule za svaku loptu, iako se umor osjećao. Na kraju, ponosna sam što sam bila dio ove selekcije, što sam dala svoj doprinos, a sada ću nastojati da i u juniorskoj reprezentaciji dam doprinos da ostavimo što bolji utisak na šampionatu u Rumuniji – podvukla je Jelena Bulajić. R. PEROVIĆ

Takmičenje počinje 24. septembra

Crnogorski ABA2 ligaši saznali imena rivala u grupi

PODGORICA – Crnogorski košarkaški timovi: Podgorica, Sutjeska i Teodo, saznali su imena rivala u grupi u predstojećoj sezoni ABA2 lige. Pošto je promijenjen format takmičenja i više nema „balona“, već će se mečevi u grupama igrati dvokružno, kod kuće i u gostima, ekipe su podijeljene u četiri grupe - A, B, C i D. Podgorica je žrijebana iz prvog šešira, a igraće u grupi C sa Širokim, Pelisterom i Vršcem. Sutjeska je na žrijebu bila u drugom šeširu, a u grupi B je sa Vojvodinom, Bosnom i Rabotničkim. Najzad, povratnik u ABA2 ligu - Teodo će se na povratku u regionalno ta-

Grupe

kmičenje takmičiti u grupi A, gdje su još MZT, Helios i Cedevita Junior. Nakon šest kola, po dva tima iz svake grupe izboriće plasman u Top 8 fazu, u kojoj će se formirati dvije nove grupe - E i F. Iz njih će po dvije najbolje ekipe izboriti plasman u polufinale. Polufinale i finale se igra na dvije pobjede. Sezona u ABA2 ligi počinje 24. septembra. S. J.

godina

GRUPA A: MZT, Helios, Cedevita Junior, Teodo GRUPA B: Vojvodina, Sutjeska, Bosna, Rabotnički GRUPA C: Podgorica, Široki, Pelister, Vršac GRUPA D: Zlatibor, Borac Banjaluka, Ilirija, Šibenka

Utorak, 16. jul 2024.

PODGORICA - Dečić je nakon istorijske titule sa puno motiva čekao debitantski nastup u Ligi šampiona.

Tuzani su, međutim, neslavno prošli - Dečić je prije sedam dana poražen od šampiona Velsa, TNS-a, sa 3:0 u prvom meču prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona, pa je večerašnji revanš pod Goricom (21 čas) gotovo nemoguća misija za crnogorskog prvaka.

Ipak, u redovima Tuzana tinja nada u čudo...

-Dugo i kvalitetno smo se pripremali i sigurno je da smo očekivali više od prvog mečasurovo iskren bio je na početku izlaganja na konferenciji za novinare Milorad Peković, trener Tuzana.

Nekadašnji reprezentativac, koji je kao šef stručnog štaba Dečića ispisao istoriju sa ovim klubom, svjestan je situacije nakon ubjedljivog poraza u prvoj utakmici.

-Teško je poslije poraza od 3:0 pričati o ambicijama. Moramo da zadržimo samopouzdanje, da izvučemo pouke iz te utakmice u kojoj je presudilo naše neiskustvo na evropskoj sceni.

Rezultat je visok jer nijesmo bili podređeni - imali smo incijativu i neke šanse, polušanse - dodao je Peković.

Evidentno je da je u mjestu na granici Engleske i Velsa bilo puno grešaka, prije svega u defanzivi. Šampion Crne Gore nastojao je da popravi te segmente i otkloni propuste u odbrani.

-Svjesni smo gdje smo griješili, moramo da otklonimo te nedostatke i da bolje reagujemo u nekim situacijama - dodao je Peković.

Dečić nije u poziciji da prijeti, ali svakako da bi rani gol probudio nadu Tuzanima u podvig. Cilj je jasan.

-Minus svakako nije nedostižan, samo moramo da vje-

Fudbaleri Dečića večeras (21 h) pod Goricom u revanš meču 1. kola kvali kacija za Ligu šampiona dočekuju TNS

Peković: Nijesmo u poziciji da prijetimo

rujemo i da damo sve da popravimo utisak - zbog nas samih, pa onda svih ostalih. Ne treba da budemo nestrpljivi i da odmah jurimo, bitno je da se u prvom nametnemo, da probamo da damo gol, a da ga ne primimo - istakao je Peković. Dečić je u Velsu primio tri pogotka - dva, gotovo identična, djelo su napadača Breda Janga. Treći gol je takođe pao nakon nadmoćnosti Velšana u skoku i ostavljanja lopte strijelcu Deniju Dejvisu na peterac.

-Primili smo slične golove u Velsu - dva iz igre i jedan iz

Vezista Engleske želi da igra još makar sezonu u Kristal Palasu

prekida. Moramo da radimo na tom postavljanju u odbrani, jer nam je napadač protivnika išao iza leđa i kažnjavao nas. Vidjeli smo da se greške skupo plaćaju i neće biti lako - naglasio je Peković. Na pitanje kako riješiti probleme u skoku, boljim postavljanjem ili kidanjem akcija protivnika u začetku, Peković je odgovorio: -Da probamo da zaustavimo akcije na izvoru, ali i boljim postavljenjem pred golom. TNS je pokazao da je na malo većem nivou od naše lige, ne kvalitetom kolilko brzinom i

BOŽOVIĆ: Možemo da igramo sa njima

Iskusni ofanzivac Draško Božović, svjestan je da njegov tim ima veliki minus, ali je obećao da će njegov tim dati sve od sebe da se ostvari pobjeda i da se popravi utisak iz prvog meča. - Nije lako pričati u najavi ovog meča, ako se zna da smo u prvoj utakmici poraženi sa 3:0. Nijesmo imali neko opterećenje, nije bilo pritiska ni da se osvoji titula, pa smo je osvojili. Sigurno je da smo vidjeli da možemo da igramo sa njima, iako nijesmo briljirali, stvorili smo tri – četiri dobre šanse, ali smo primili dosta naivne golove. Daćemo sve od sebe da u revanšu upišemo pobjedu, a da li će to biti utješna pobjeda ili za prolaz, ostaje da se vidi –naglasio je Božović.

Tomašević veliko pojačanje

Dečić je doveo kapitalno pojačanje - ugovor je potpisao iskusni štoper Žarko Tomašević. Tomašević je tokom karijere nastupao za Mornar, Parti-

hitrinom. Jednostavno igraju, njihovi igrači kada dobiju loptu na boku, ne komplikuju, nema suvišnih poteza, odmah traže prostor i dubinu. Moramo ići u blok kada su u zoni šuta i centaršuta i svesti na

zan, portugalske klubove Nacional i Uniao Madeira, belgijski Kortrajk, kazahstanske Tobol i Astanu.

Dres Crne Gore oblačio je 65 puta i postigao je pet golova.

minimum njihova ubacivanja lopte sa strane u šesnaesterac. Dodatni problem za stratega Tuzana jeste činjenica da ponovo neće moći da - imaju određene probleme u defanzivnoj liniji. Balić je već duže

-Svi znamo što dobijamo sa njim i volio bih da je došao ranije. Ovoj ekipi treba njegovo iskustvo i kvalitet i sigurno će nam mnogo pomoći - rekao je Peković

vrijeme povrijeđen, Đeljaj takođe. Milić je dobio udarac i pod velikim je znakom pitanja. Imamo problema, ali imamo i dosta igrača. Igraće najspremniji - poručio je Peković. R. PEROVIĆ

PODGORICA - Adam Vorton (20), veliki talenat Kristal Palasa, odbio je ponudu šampiona Primere i kontinenta Real Madrida.

Odlični vezista ovog ljeta se našao u sastavu Engleske za Evropsko prvenstvo u Njemačkoj. Za njega su, po pisanju londonskog Sana, zainteresovani i Mančester siti i Bajern Minhen. Kako se navodi, najkonkretniji sa ponudom bili su madridski ,,kraljevići“. Ipak, Vorton ima

jasan plan da još makar sezonu sazrijeva u londonskom klubu. Ponikao je u Blekburn Roversima, za koje je trenirao od četvrte godine. Prošao je sve mlađe selekcije Engleske, a seniorski debi za reprezentaciju dočekao je ove godine. U Kristal Palas stigao je u januaru i za klub nastupio u 16 mečeva. Od početka godine oduševio je u Premijer ligi, a u drugoj polusezoni njegov tim je bio četvrti po broju osvojenih bodova u eliti na Ostrvu. R. A.

Ženska seniorska fudbalska reprezentacija večeras (19 h) na Trening kampu FSCG dočekuje Grčku u posljednjem kolu kvali kacija

PODGORICA - Ženska

seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore će u posljednjem kolu grupe C3 kvalifikacija za Evropsko prvenstvo dočekati večeras (19 h) Grčku na Trening kampu FSCG. Naša ekipa će izvjesno igrati u prvoj rundi baraža za prvenstvo Evrope, čak i u slučaju poraza od Grkinja, dok bi pobjeda značila prvo mjesto u grupi. - Pobjeda bi dosta značila. Moram da kažem da smo već drugu godinu zaredom u baražu. Najprije je to bilo u Ligi nacija, a sada u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. To je veliki uspjeh za ove djevojke, ko-

je su to zaslužile - rekao je selektor Mirko Marić. Prije tri dana Crna Gora je malo zakomplikovala svoju poziciju neočekivanim porazom na Farskim Ostrvima (2:1).

- Nadam se da je to bio slab dan, a da li je tako, vidjećemo već sjutra protiv Grčke. Neće biti lako jer se radi o odličnoj reprezentaciji. Od starta sam govorio da je favorit grupe, ali mislim da možemo da igramo protiv njih. Hoće li to biti dovoljno za pobjedu, vidjećemo - dodao je Marić. Kapitenka Slađana Bulatović uvjerena je u pobjedu nad Grkinjama i prvo mjesto u grupi. - Čeka nas teška utakmica. Ba-

raž je svakako to, ali je na nama da osvojimo prvo mjesto u grupi. Najbitnije je da mislimo o našoj igri i da se nametnemo od starta. Cilj je da osvojimo tri boda, nećemo kalkulisati - istakla je Bulatović. Od Grkinja ne očekuje da kalkulišu. - Očekujem da će napasti od

početka. Strana javnost ih je proglasila za favoritkinje, a ja sam od starta tvrdila da možemo da osvojimo prvo mjesto u grupi. Ne sumnjam u to, vjerujem u ove djevojke. Sigurna sam da će svaka dati maksimum što će biti dovoljno za uspjeh - poručila je kapitenka nacionalnog tima. R. P.

Božović i Peković na jučerašnjoj konferenciji za novinare

R. PEROVIĆ

SEDAM MEČEVA – SEDAM TRIJUMFA: Španija dominirala na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj

Pobjeda fudbala

PODGORICA - U fudbalu su mišljenja uglavnom podijeljena, ali oko zlata Španije na Evropskom prvenstvu svi su jednoglasni – trijumf ,,crvene furije“ je apsolutno zaslužen.

U Njemačkoj je pobijedio fudbal, Španci su rekordni, četvrti put postali su prvaci Starog kontinenta nakon što su trijumfovali u svih sedam mečeva – tri u grupi i četiri u nokaut rundi.

Uradili su to na najteži način, pobijedivši sve druge evropske selekcije koje su ikada osvojile Svjetsko prvenstvo – Italiju, Njemačku, Francusku i u finalu Englesku, kao i finalistu Mundijala iz 2018, Hrvatsku.

Rodri je dobio nagradu za najboljeg igrača prvenstva, tinejdžerska senzacija Lamin Jamal je najbolji mladi fudbaler Eura, Dani Olmo je ,,podijelio“ Zlatnu kopačku sa još petoricom igrača koji su postigli po tri gola.

Jamal je imao najviše asistencija – četiri.

TIM ZA BUDUĆNOST

U svim mečevima od početka do kraja prvenstva – od okršaja sa Hrvatskom 15. juna na ,,Olimpijskom stadionu“ u Berlinu (3:0) do meča sa Engleskom na istom mjestu prije dvije noći – Španci su igrali otvoren, direktan, napadački fudbal.

Jedini od svih.

Nijesu došli na EP kao favoriti, mnogo više se očekivalo od Francuza, Engleza i Portugalaca nego od ,,crvene furije“, ali je Luis de la Fuente najbolje od svih selektora iskoristio kvalitet koji ima. Bezrezervno je vjerovao u Lamina Jamala i takođe mladog Nika Vilijamsa, povreda Pedrija u četvrtfinalu sa Njemačkom nije ništa poremetila jer je maestralno igrao Dani Olmo, Rodri je kao zadnji vezni pokrivao sve i svakoga, Alvaro Morata savršeno odigrao kapitensku ulogu, ali koliko god da je individualni kvalitet izvanredan – špansko zlato je došlo kao posljedica timske snage.

Nije to bio isti stil reprezentacije Španije koja je dominirala fudbalom prije više od decenije - osvajanjem Eura 2008. i 2012. i Svjetskog prvenstva 2010. godine.

Ključ tog tima bio je u tandemu na sredini terena – Ćavijem i Andresom Inijestom. ,,Furija“ je i tada dominirala u posjedu, ali nije djelovala kao sada – u Njemačkoj je igrala sa manje dodira, direktnije, s osloncem na krila.

U finalu je Niko Vilijams postigao pogodak, a njegova zamjena MikelOjarsabal riješio meč. Jamal je bio asistent kod gola Vilijamsa.

Vilijams i Jamal, inače dobri

RODRI: Najbolji dan u karijeri

Rodri, fantastični vezista Španije, zasluženo je dobio titulu najboljeg igrača Evropskog prvenstva u Njemačkoj. Po mnogima ključni igrač šampiona Premijer lige Mančester sitija, i sa reprezentacijom, novim prvakom kontinenta, potvrdio je klasu. U finišu finala šampionata kontinenta (2:1 pobjeda nad Engleskom) nije igrao zbog lakše povrede, a sa

prijatelji, proslavili su rođendan u petak i subotu – napunili su 22, odnosno 17 godina. Barselonin biser Jamal je najmlađi igrač koji je ikada igrao, postigao gol, asistirao i osvojio Evropsko prvenstvo.

- Dobra je stvar za fudbal što je Španija osvojila prvenstvo ovim stilom kojim je igrala – rekao je nekadašnji napadač Kris Saton, sada kolumnista BBC.

- Za Englesku je ovaj poraz težak, ali na neki način je to pobjeda napadačkog fudbala –dodao je legendarni fudbaler

Gari Lineker

Bivši španski reprezentativac Huan Mata rekao je da je njegova selekcija igrala sjajan fudbal.

- Sve vrijeme smo išli na pobjedu i mislim da smo zasluženo osvojili prvo mjesto. Imamo mlade igrače i nekoliko starijih. Ovo nije samo tim za sadašnjost, već i tim za budućnost. Igraju na visokom nivou. Mnogo smo ponosni na njih i zaista vjerujemo da mogu nastaviti da rastu, da vjeruju u sebe i osvajaju trofeje – naveo je Mata. Engleska je nastavila da pati –trofej čeka od 1966. godine kada je bila šampion svijeta. Garet Sautgejt je u timu imao najboljeg igrača Premijer lige FilaFodena, igrača godine u španskoj La Ligi DžudaBelingema i najboljeg strijelca Bundeslige HarijaKejna. Nasuprot tome, Španija je, na

ponosom je govorio o tituli. - Ovo je vjerovatno najbolji dan u mojoj karijeri. Mi smo evropski prvaci, koliko god to teško bilo izvodljivo. Postali smo najuspješnija evropska reprezentacija. Prethodne generacije su nam pokazale put. U sportu, kao i u životu, kad ostaviš sve za cilj, budeš nagrađen. Napravili smo istoriju, pobijedili smo četiri bivša svjet-

primjer, imala dva centralna beka koji će sljedeće sezone igrati u Saudijskoj Arabiji i nekoliko igrača iz šestoplasiranog tima La Lige, Real Sosijedada. MarkKukurelja, koji nije bio zadovoljan u Čelziju, završio je EP kao najbolji lijevi bek na turniru.

Samo po jedan igrač iz Real Madrida i Barselone nalazio se u startnih 11 Španije.

- Španija je odigrala predivnu utakmicu, a Engleska nije. Španija je tim. Engleska je komadić toga – istakao je Kris Saton.

HEROJ IZ SJENKE

Sistem je postavio Luis de la Fuente (63), kojeg Španija slavi kao mastermajnda uspjeha nove generacije fudbalera ,,crvene furije“.

Njegov uspjeh je odraz vjere u jasno postavljen sistem, a i odraz je uvjerenja čelnika nacionalnog saveza koji su mu povjerenje pružili nakon niza izuzetnih rezultata sa mlađim selekcijama.

De la Fuente je 2015. predvodio špansku selekciju do 19 godina do kontinentalnog trona, a 2019. postao evropski prvak na prvenstvu za igrače do 21 godine. Konačno, prije tri godine predvodio je Španiju do olimpijskog srebra (igrači do 23 godine). Prošle godine sa već podmlađenom reprezentacijom bio je prvi u Ligi nacija. Nikad nije predvodio velike

ska šampiona na tom putu. Imali smo najteži žrijeb i to govori dovoljno o mentalitetu ovog tima. Mnogi od nas su bili šampioni i u mlađim kategorijama. Selektor De La Fuente je znao što radi – rekao je Rodri. Sa 28 godina, već ima 11 osvojenih trofeja sa Sitijem i dva sa Španijom, uz kontinentalnu titulu u konkurenciji do 19 godina, osvojenu 2015. godine.

klubove, a španske medije posebno je interesovalo što je strateg nacionalnog tima rekao prvotimcima na poluvremenu finala (2:1 pobjeda nad Engleskom). U prvom dijelu meča njegov tim nije stvarao šanse. - Ništa posebno nijesam rekao. Samo smo se dogovorili da pojačamo to što smo do tada radili. Bilo je to pitanje samopouzdanja, da znaju kako da tumače meč. Moja selekcija Španije je najbolja na svijetu, to sam ranije rekao i stojim iza toga – jasan je De la Fuente. Trener sa sjevera Španije je igrački velikan osamdesetih. Bio je lijevi bek najuspješnije generacije u istoriji Atletik Bilbaoa – sa baskijskim klubom, kao prvotimac, osvojio je Primeru 1983. i 1984. godine. Njegova trenerska karijera traje od sredine devedesetih, a na vrhunskom klupskom nivou praktično nije radio. U kratkom periodu od jula do oktobra 2011. vodio je Alaves. Već od 2013. bio je selektor u mlađim kategorijama Španije. - Dolazim iz sistema koji jako vodi računa o promociji mladih igrača, tako je šansa i meni pružena dok sam igrao. I što drugo mogu, nego da pružim povjerenje i branim takvo shvatanje fudbala, sa onima koji vjeruju u razvoj i pružanje prilike mladima. To nije poza, priča za medije, nego jasan koncept – rekao je De la Fuente. Ne. K – S. S.

Trofejom na Kopa Americi se oprostio od reprezentacije Argentine

Di Marija: Bilo je zapisano da mi usrećimo Lea

PODGORICA - Anhel Di Marija se titulom na Kopa Americi oprostio od dresa reprezentacije Argentine, nakon skoro 16 godina u nacionalnom timu.

Slavni ofanzivac izuzetne tehnike je odigrao čak 144 meča za nacionalni tim, za koji je osvojio tri velika takmičenja zaredom. Ljevonogi maestro nastavlja klupsku karijeru, dobio je novi ugovor u Benfici. Nakon finala i pobjede 1:0 nad Kolumbijom u produžecima nije želio da mnogo govori o sebi. Umjesto toga, trijumf je posvetio velikom prijatelju Lionelu Mesiju, prvoj zvijezdi modernog fudbala, koji je zbog povrede morao da završi meč sredinom drugog poluvremena.

- Nijesam srećan što je Mesi morao da izađe iz igre i završi utakmicu na taj način, ali jednom smo i mi morali da osvojimo trofej za njega, da ga učinimo srećnim. Ovo je bilo to veče kada smo mu se odužili. Bilo je zapisano da se ovako završi. Rekao sam momcima dan pred finale, tokom večere, da sam ovo sanjao, da sam sanjao da moj posljednji meč u dresu Argentine bude finale Kopa Amerike, da sam sanjao da ćemo pobijediti i da će se sve završiti ovako. Osjećam se odlično, vječno ću biti zahvalan što sam bio dio ove generacije – rekao je Di Marija. Samo su Mesi (185) i Havijer Maskerano (147) odigrali više mečeva za reprezentaciju Argentine od njega. R. A.

Fenerbahče želi veliko pojačanje iz

Mančester junajteda

Murinjo nudi Kadioglua i novac za Sanča

PODGORICA - Fenerbahče je u pregovorima sa Mančester junajtedom o dovođenju engleskog ofanzivca Džejdona Sanča iz Premijer lige, objavili su londonski mediji. Po informaciji lokalnih mančesterskih medija, na transferu insistira novi trener velikog kluba Super lige Turske Žoze Murinjo. Portugalac je svjestan da Junajted želi da dovede brzonogog lijevog beka Ferdija Kadioglua, koji je blistao na šampionatu kontinenta. Ono što Murinjo nudi je da u

zamjenu za Sanča Junajted najtrofejniji klub Premijer lige dobije Kadioglua i milionsko obeštećenje. Iza engleskog ofanzivca, koji nastupa odlično na oba krila, dobra je polusezona na pozajmici u Borusiji Dortmund. Junajted želi da Sanča proda, budući da je igrač u avgustu prošle godine narušio odnose sa menadžerom tima Erikom Ten Hagom Kadioglu je, sa druge strane, već izrazio želju da nastavi karijeru u velikom klubu na Ostrvu. R. A.

Lautorov gol u produžetku nala protiv Kolumbije, Mesijeve suze zbog povrede

Argentina na tronu Kopa Amerike

PODGORICA - Argentina je odbranila titulu Kopa Amerike, svjetski i kontinentalni prvak pobijedio je Kolumbiju 1:0 nakon produžetaka.

Heroj trijumfa ,,gaučosa“ ponovo je bio napadač Intera Lautaro Martinez – strijelac gola za titulu, u 112. minutu finala. Argentina je tako postala tek druga reprezentacija u istoriji koja je osvojila tri uzastopna trofeja na velikim takmičenjima – nakon španske selekcije u periodu od 2008. do 2012. godine. Finale će se pamtiti i po suzama Lionela Mesija – veteran i prva zvijezda modernog fudbala morao je da napusti igru u 66. minutu meča, zbog povrede. Potencijalno, radi se o težoj povredi – budući da se desila bez kontakta sa protivničkim igračem. Mesi je nezgodno stao i potom se srušio na terenu. Na klupi za rezervne igrače potom nije mogao da zadrži suze. Takođe, meč u američkom Majamiju je obilježio i organizacioni haos. Oko stadiona napravljene su velike gužve, a navijači Kolumbije u jednom trenutku napravili su stampedo na stadionskim kapijama. Srećom, tragedija se u izuzetno opasnoj situaciji nije desila, a uslijedio je i sukob kolumbijskih navijača sa policijom. Zbog svega toga, meč je kasnio skoro sat i po. Više od 30.000 navijača ostalo je ispred stadiona bez karata, a veliki broj je pokušao da uđe na tribine čiji je kapacitet oko 65.000 mjesta. Na poluvremenu nastupila je

Mesi postao najtrofejniji fudbaler u istoriji

Lionel Mesi je trijumfom na Kopa Americi postao najtrofejniji fudbaler u istoriji, sa čak 46 osvojenih trofeja. Na taj način fudbalski superstar pretekao je bivšeg saigrača iz Barselone, brazilskog beka Danija Alveša Kontroverzni i osramoćeni defanzivac Alveš (osuđen

i velika muzička zvijezda Šakira. Argentinci su sveukupno zaslužili i trijumf i odbranu trofeja. U svim mečevima su dominirali, a demonstrirali su sjajnu odbranu.

Lautaro Martinez je i najbolji strijelac Kopa Amerike, sa pet golova. Snažnim udarcem je ,,matirao“ golmana Kolumbije Vargasa, na asistenci-

za silovanje) u karijeri je osvojio 45 trofeja. Argentinac Mesi, prva zvijezda modernog fudbala, u finalu Kopa Amerike protiv Kolumbije (1:0) morao je da izađe iz igre sredinom drugog poluvremena, zbog povrede.

U karijeri je osvojio 35 tro-

ju Lo Selsa, u kontri nakon greške rivala. Interesantno, Lautaro je najbolji strijelac turnira – iako je samo dva puta na takmičenju počeo meč kao starter. U finalu je u igru ušao u 96. minutu. Kolumbija može žaliti zbog propuštenih prilika u prvom poluvremenu, golman Argentine Martinez tada je imao

feja sa Barselonom, a šest sa reprezentacijom. Ovo je druga Kopa Amerika zaredom na kojoj se radovao tituli. Daleko iza njega na vječnoj listi ostali su Injesta i Maksvel sa po 37 trofeja, slijede Pike i Gigs sa po 36. Pitanje je, da li će legendarni veteran i dalje igrati za reprezentaciju – a očekuje se da, ipak, nastavi i definitivno se oprosti na Mundijalu 2026. godine.

četiri odbrane. Od odmora šampion je djelovao sve bolje. Sveukupno, standard prikazanog fudbala bio je zadovoljavajući. ,,Gaučosi“ su sada rekorderi Kopa Amerike sa 16 titula, imaju jednu više od Urugvajaca. Takođe, prekinuta je serija Kolumbije od 28 mečeva bez poraza. S. S.

Budućnost u četvrtak igra revanš prvog kola kvali kacija za Ligu konferencija

PODGORICA - Fudbaleri

Budućnosti imaju ,,mač nad glavom“ zbog mogućnosti da im nova sezona već poslije dva meća postane katastrofalna – ,,plavi“ u četvrtak dočekuju Mališevu (21 h) nakon što su na Kosovu izgubili 1:0 u prvom meču preliminarne runde kvalifikacija za Ligu konferencija.

- Prva utakmica je donijela opreznu igru sa obje strane, što je bilo i očekivano - i protivnik i mi smo znali da postoji drugi meč u kome će pasti odluka ko ide dalje. Srećom, revanš igramo kod kuće, imamo aktivan rezultat i uradićemo sve da prođemo u drugo kolo kvalifikacija – rekao je štoper Ilija Serikov

- Mislim da smo u prvoj utakmici imali više dobrih trenutaka od protivnika, posebno

u prvom poluvremenu, ali nije nam se dalo da postignemo pogodak. Znamo gdje smo griješili, što treba da bude bolje, a iskreno na našem stadionu i pred našim navijačima treba da budemo agresivniji, da stavimo protivnika pod pritisak i da ga napadamo. Naravno, uz respekt koji svaki rival zaslužuje

– dodao je Serikov. Ruski internacionalac siguran je da će ,,plavi“ igrati bolje nego u Podujevu. - Bićemo bolji, svi. Ubijeđen sam u to. Znamo da nam igra samo pobjeda, i to od dva gola razlike, tako da nema nikakvih drugih kalkulacija. Napašćemo trijumf od starta,

imaćemo ogromnu želju da do njega dođemo jer ne vidim način da neko od nas na teren može da istrči bez motiva – naveo je Serikov, koji se uzda i u veliku podršku sa tribina. - Znam da Budućnost ima odlične navijače i da su ,,12. igrač“ tima. Siguran sam da ćemo osjetiti njihovu energiju i da će nas tjerati prema naprijed. Dugujemo i njima, baš kao i samima sebi i cijelom klubu bolju predstavu i nadu u prolaz - poručio je Serikov. - Vjerujem da ćemo proći Mališevu. Kako ja lično, tako i svi moji saigrači – podvukao je igrač koji je ovog ljeta stigao u najveći crnogorski klub. Ulaznice za meč Budućnosti i Mališeve koštaće tri eura za zapadnu i dva za sjevernu tribinu. Ne. K.

Od 18. do 21. jula u Banskoj Bistrici Evropsko prvenstvo u atletici za takmičare do 18 godina

Anđela Đuranović

predstavlja Crnu Goru

PODGORICA - Članica AK

Sanja Anđela Đuranović predstavljaće Crnu Goru na četvrtom izdanju Evropskog prvenstva u atletici do 18 godina, koje će se od 18. do 21. jula održati u slovačkom gradu Banska Bistrica. Na Evropskom prvenstvu u Banskoj Bistrici nastupiće 1.133 sportista sa ispunjenim normama - 583 u muškoj i 550 u ženskoj konkurenciji iz 48 dr-

žava Starog kontinenta. Anđela Đuranović je ispunila normu u skoku udalj, koja je iznosila 5.80 metara i u Slovačkoj će nastupiti u konkurenciji još 34 takmičarke u ovoj disciplini. Po rasporedu takmičenja kvalifikacije u skoku udalj su planirane za 20. jul, a plasman u finale izboriće 12 najboljih. Sa Anđelom će za Slovačku putovati i njena trenerica Sanja Đurnić. R. P.

Kineski plivački tim će biti testiran najmanje osam puta prije početka Igara

Kineze

čeka rigorozna doping kontrola

PODGORICA - Kineski plivači koji idu na Olimpijske igre u Parizu proći će pojačanu doping kontrolu.

Naime, oni će biti testirani najmanje osam puta prije početka Igara, saopštila je Međunarodna organizacija za vodene sportove. Kineski plivački tim u Parizu bi trebalo da ima 11 sportista koji su bili pozitivni na zabranjeni lijek za srce 2021. godine, šest mjeseci prije Olimpijskih igara u Tokiju, na kojima su osvojili tri zlatne medalje. Istraga, koju je sprovela Kina

u junu 2021. godine, otkrila je kontaminaciju hranom u hotelskoj kuhinji, ali, kako prenosi AP, za to nijesu priloženi dokazi. Međunarodna organizacija za plivačke sportove navela je da će kineski sportisti biti testirani ne manje od osam puta, kao i da testovi neće biti prikupljani od strane kineske antidoping agencije, niti analizirani u kineskim laboratorijama. Testovi će, kako se dodaje u saopštenju, biti objavljeni prije zvaničnog otvaranja Olimpijskih igara u petak, 27. jula. R. A.

Mladi Španac demonstrirao dominacija u nalu Vimbldona

Ovo je teniska era Karlosa Alkaraza

PODGORICA - Dileme nema – Karlos Alkaraz (21) je odbranom vimbldonske titule, i to pobjedom 3:0 u finalu protiv najtrofejnijeg grend slem šampiona Novaka Đokovića, ozvaničio početak ere svoje teniske vladavine.

Mladi Španac već je četvorostruki grend slem šampion. Prije samo pet sedmica osvojio je i titulu na Rolan Garosu. Iza njega je i prebrođena prva rezultatska kriza karijere, od jula prošle do marta ove godine... Protiv Đokovića, sedmostrukog šampiona Vimbldona, demonstrirao je fantastičnu zrelost. Čak i u trećem setu, kada je slavnom i 16 godina starijem rivalu prepustio brejk u gemu u kom je imao tri meč-lopte.

Alkaraz je u svemu bio korak ispred Đokovića. Beograđanina je sveo na svega 27 osvojenih od 53 izlaska na mrežu. Takođe, Đokoviću je oduzeo čak trećinu poena na prvi servis!

- Sada sam srećan i ponosan što mogu da kažem da sjedim za istim stolom za kojim je i Đoković. Ne mogu još da govorim da sam dostigao njegov nivo i veličinu – skroman je Alkaraz nakon velikog trijumfa. Takođe, impresionirao je napadačkom igrom sa osnovne linije. Nije kalkulisao: izmjerena brzina jednog njegovog forhenda bila je čak 170 kilometara na čas.

U odnosu na legendarne rivale i velikane tenisa - Đokovića, Nadala i Federera – mnogo ranije je stigao do četiri osvojene grend slem titule.

Dalje, tokom karijere, problem mogu biti već česte povrede – jer činjenica je da je njegov stil igre takav, da se fi-

Napad na dva zlata

Nakon vimbldonskog trijumfa Karlos Alkaraz je objasnio da neće biti velikog slavlja – i da već za manje od dvije sedmice napada olimpijske titule i u singlu i u dublu. - Tenis je takav, jednog dana pobijediš, a odmah iza ugla slijedi nešto važno na što treba da se fokusiraš. Uživaću u ovoj tituli sa prijateljima i porodicom, malo se opustiti i riješiti se tenzije, ali poslije toga jedva čekam svoje prve Olimpijske igre. Idemo na zlato, ne samo na jedno, nego na dva - s Rafaelom Nadalom u dublu – rekao je Karlos.

zički izuzetno troši. Ali, od početka maja je zdrav i priliku da dugoročno trenira bez problema perfektno koristi. Alkaraza čeka, već krajem mjeseca, borba za olimpijsko zlato – i u singlu i u dublu. Jasno postavlja ciljeve za ostatak sezone.

Žestoko je proslavio i trijumf španskih fudbalera na evropskom šampionatu – a očekuje se da će, već od utorka ili srijede, biti u programu priprema na šljaci za olimpijski turnir. Đoković ga ističe ne samo kao

primjer perfektnog i džentlmenskog ponašanja na terenu i van njega. Već o Karlosu govori i kao teniseru savršenog, pozitivnog stava – uvijek nasmijanog i skromnog optimistu, posvećenog porodici, radu sa mladim talentima, komunikaciji sa igračima i navijačima. Sve što Karlos Alkaraz radi već godinama upućuje na to da ga čeka vanserijska teniska karijera. I da bi njegova era teniske vladavine mogla dugo trajati. S. STAMENIĆ

Evropsko prvenstvo za igrače do 20 godina Novi poraz mladih ,,lavova“

PODGORICA - Crnogorski rukometaši i dalje su bez pobjede na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Sloveniji. Nakon poraza od Sjeverne Makedonije, Austrije i Hrvatske u grupi, ekipa Draška Mrvaljevića izgubila je od Italije (39:26) u prvom meču razigravanja za plasman od 17. do 24. mjesta. Seniorska ekipa ,,azura“ u maju je šokirala našu selekciju u baražu za Svjetsko prvenstvo, sada su i njihove mlađe kolege potvrdile da italijanski rukomet izgleda nije lošiji od crnogorskog.

Grend slem računica

Karlos je jasno objasnio, na koji način razmišlja o eventualnim grend slem rekordima na najvećim turnirima. Apsolutni rekorder je Đoković sa 24, slijede Nadal sa 22 i Federer sa 20 titula. - Sve što smo do sada uradili je nevjerovatno, izvanredno putovanje. Želim da nastavim, da napredujem, da rastem i da pokušam da i dalje pobjeđujem. To je sve što mi je važno sada. Ne znam gdje mi je granica. Želim da nastavim da uživam u trenutku, da nastavim da sanjam. Hajde da vidimo da li ću na kraju karijere imati 25 grend slem titula, 30, 15 ili četiri. Ne znam – objasnio je mladić iz Mursije.

Italija je već u 10. minutu vodila 7:2, do dvocifrene prednosti stigla je u 15. minutu (13:3), a na poluvremenu je bilo 20:11. ,,Lavovi“ nijesu imali snage i

kvaliteta za veliki preokret... PetarKovačević je bio najefikasniji sa sedam golova, dok je AleksaKnežević pet puta zatresao protivničku mrežu.

Naredni protivnik u razigravanju večeras od 19 sati biće Hrvatska, dok je u četvrtak na programu okršaj protiv Grčke. Ne. K.

Alkaraz sa britanskom princezom

Crna

Gora nakon peteraca bolja od Australije u posljednjoj provjeri pred odlazak na Olimpijske igre

Pobjeda za srećan put u Pariz

Crna Gora 9

Australija 9 (peterci 3:2)

PODGORICA – Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 200. Sudije: Mišković i Hodžers Igrač više: Crna Gora 10:3, Australija 9-1. Peterci: Crna Gora 2 (2), Australija 2 (1). Peterci nakon meča: Crna Gora 4 (3), Australija 5 (2).

CRNA GORA: Lazović (10 odbrana + dva peterca), Mršić, Perković, Vujović 3, Mačić 1, Popadić, Vidović 3, Đurđić 1, Radović 1, Spaić, Matković 1, Popadić 2, Andrić.

AUSTRALIJA: Porter (sedam odbrana +peterac), Lambie, Maksimović 2, Negus 1, Pauver, L. Edvards, Pavilard, Put 1, Brns 2, Berehulak, Put 2, B. Edvards 1, Glanzing 2.

Crna Gora je savladala Australiju 12:11 nakon peteraca (regularni dio meča završen je 9:9), a junak trijumfa bio je golman

Pokloni za bronzane sa SP

Bronzani vaterpolisti sa posljednjeg SP u Argentini za igrače do 18 godina sinoć su ovacijama na poluvremenu utakmice ispraćeni od strane publike. U ime Vlade Crne Gore, premijer Milojko Spajić uručio im je poklone, sat i plakete.

Dejan Lazović, koji je odbranio udarce Maksimovića u drugoj i Brnsa u posljednjoj seriji. Golman naše selekcije je uticao i na šut Pavilarda u prvoj seriji, kada je Australijanac, kao i u regularnom dijelu meča, pogodio stativu. Strijelci u penal ruletu za naš tim su bili Bogdan Đurđić, Stefan Vidović, Vlado Popadić, a Porter je u pretposljed-

Odbojkašice počele pripreme za kvali kacije za EP, otkazale Nikoleta Perović i Gordana Madžgalj Krunić: Puni smo

njoj seriji odbranio šut centru Miroslavu Perkoviću U posljednjoj provjeri pred finiš priprema za nastup na OI ,,ajkule“ su mogle do trijumfa u regularnom dijelu meča. Vodio je naš tim tri puta dva gola razlike (2:0, 3:1 i 8:6 na dva minuta i 42 sekundi prije kraja treće četvrtine), a u finišu meča nijesu iskorišćene dobre šanse, kao sa igračem više,

da se dođe do trijumfa. Vjerovatno su sinoćnji rivali i skrivali neke stvari u igri, a jasno je da Crna Gora mora još bolje jer je u Parizu očekuju kvalitetni protivnici u grupi poput Hrvatske, Grčke, Italije, kao i opasni Rumuni i reprezentativci SAD. Gosti su demonstrirali agresivnu i presing igru, sa brzim plivanjem, neke golove su postigli

iz polukontri i iz viškova. Naš tim nije dobro koristio igrača više (10-3), u drugoj četvrtini nije prolazila igra na centre, a i nemali broj kontrafaula je možda uticao na ovakav ishod u regularnom dijelu utakmice. Protivnik je počeo loše utakmicu, Vidović i Jovan Vujović su bili precizni za 2:0, ali to ga nije obeshrabrilo. Došli su gosti, serijom 2:0, za dva

minuta, u trećoj četvrtini do prvog vođstva od 6:5, što je malo uzburkalo naše igrače da novom serijom od 3:0 ponovo vrate prednost na ,,plus dva“ (8:6). Nakon gola Aljoše Mačića, na 2,42 do kraja ove dionice, za u tom trenutku ogromnih dva gola prednosti, naša ekipa je stala. Ponovo je dozvolila Australijancima da igraju omiljenu - brzu igru, koja im je donijela drugi put prednost od gola (9:8). A nakon kontrafaula Spaića, mogli su gosti do ,,plus dva“, ali je Blek Edvards, na sreću, nesmotreno napravio faul nad našim igračem. Do devetog gola, ispostavilo se i gola za peterce, ,,ajkule“ su stigle preko Popadića i to na 2,44 do kraja utakmice. Pobjeda se pamti, ali na još mnogim detaljima naša ekipa mora da radi... Za brigu je što kapiten Petar Tešanović još nije potpuno spreman za ovakve obaveze, a njegovo mjesto sinoć je zauzeo Lazar Andrić A. MARKOVIĆ

PODGORICA - Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Bijelom Polju i počela pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, koje je na programu 2026. godine u Turskoj, Švedskoj, Češkoj i Azerbejdžanu.

Crna Gora će prvi meč kvalifikacija odigrati sa Letonijom u gostima, 17. avgusta, a osam dana kasnije, 25. avgusta, u Bijelom Polju, dočekaće Bosnu i Hercegovinu. U avgustu 2025. godine, ekipa Milorada Krunića odigraće utakmice

sa istim rivalima, kod kuće sa Litvanijom i u gostima Bosni i Hercegovini. Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Na prozivci selektora Milorada Krunića nije bilo dvije igračice koje su bile na spisku za pripreme – korektorka Nikoleta Perović i libero Gordana Madžgalj „Nikoleta je tokom posljednjeg igračkog angažmana u SAD imala povredu koja zahtijeva medicinski tretman, vrijeme za rehabilitaciju i poseban trenažni proces, kako

bi se u potpunosti oporavila i vratila u punu formu, dok je Gordana obavijestila selektora da nije u mogućnosti da bude na pripremama“, navodi se u saopštenju Odbojkaškog saveza Crne Gore.

- Puni smo elana, odmorili smo tokom ljeta poslije Srebrne lige, za koju se nadam da će nam puno pomoći u ovom kvalifikacionom ciklusu. U kvalifikacijama imamo protivnike po mjeri i potpuno smo puni samopouzdanja da ovoga puta dođemo do cilja, do plasmana na Evropsko prvenstvo – rekao je selektor seniorki Milorad Krunić, kome

će u radu pomagati pomoćni treneri Mladen Miladinović i Luka Bogojević, kondicioni trener Vladimir Ognjanović, statističar Dunja Simojlović i fizioterapeut Nikola Vojinović

Među 13 igračica ponovo su na raspolaganju selektoru Kruniću Dijana Vuković (korektor), Katarina Budrak (srednji bloker) i Tijana Tvrdišić (tehničar), koje nijesu igrale Srebrnu ligu, kao i nekoliko veoma mladih djevojaka, koje su dobile priliku u utakmicama tog takmičenja. Na prozivci su bile i tehničari Marija Šušić i Vikto-

ria Đukić, primači servisa i korektori Danijela Džaković , Nevena Vukčević , Simona Petranović , Lara Jovović, srednji blokeri Mina Dragović, Saška Đurović, Lana Rakočević, te libero Melisa Cenović. Ekipa će biti kompletirana po završetku juniorskog Balkanskog prvenstva, tokom naredne sedmice, kada se očekuje da se reprezentaciji priključe juniorke Ksenija Krunić i Darja Popović - Očekuju nas dobre pripreme, imaćemo nekoliko prijateljskih utakmica i nakon toga nam slijede kvalifikaci-

one utakmice protiv Letonije i Bosne i Hercegovine. Drago mi je što su sve djevojke došle zdrave i spremne za ove pripreme i daćemo sve od sebe da napravimo prvi korak ka plasmanu na Evropsko prvenstvo – kazala je libero naše selekcije Melisa Cenović. Tokom priprema naše seniorke odigraće test utakmice sa selekcijom Austrije 11. i 12. avgusta. Inače, na okupljanju su žensku reprezentaciju ispred Odbojkaškog saveza pozdravili predsjednik OSCG Nikola Kažić i generalni sekretar Ivan Bošković S. J.

M. BABOVIĆ

Sa sinoćnje utakmice u Podgorici

Knjaz je odobrio da se ljekari s platom izjednače sa senatorima

Dr Petar Miljanić, kao prvo i najvažnije pitanje iz oblasti sanitetske službe i čuvanja narodnog zdravlja podnosi Knjazu Nikoli na odobrenje predlog, da se što prije postavi što veći broj stručnih ljekara u onim mjestima, koja su u tom pogledu najpotrebnija. Knjaz Nikola još pod svježim utiscima opširnog i iscrpnog referata i predloga koji mu je dr Milan Jovanović-Batut podnio, rado usvaja predloge dr Petra Miljanića i odobrava, da se što prije traže i postave strani ljekari bar u onim mjestima gdje se osjeća najveća potreba u narodu za to. Sad je dakle trebalo tražiti ljekare utoliko prije što je bila i velika želja Knjaza Nikole.

Dr A. Fevrije je bio veoma omiljen ne samo na Cetinju i u društvu u kome se kretao, nego je stekao veoma brzu i punu popularnost u svoj Crnoj Gori u tolikoj mjeri da su ga mnogi stari Cetinjani spominjali sa velikim poštovanjem. Dr A. Fevrije se veoma rado i u svako doba odazivao svakome ko je od njega zatražio ljekarsku pomoć DR JOVAN KUJAČIĆ

U to doba bio je već u Crnoj Gori dr Filipović. On je prvo služio na Cetinju neko vrijeme. Zatim bude postavljen za okružnog ljekara u Baru. Filipović je ostao u Crnoj Gori četiri godine, od 1883. do kraja 1887. godine.

U to već vrijeme bio je na Cetinju kao lični ljekar Knjaza Nikole Francuz dr A. Fevrije. On je bio veoma omiljen ne samo na Cetinju i u društvu u kome se kretao, nego je stekao veoma brzu i punu popularnost u svoj Crnoj Gori u tolikoj mjeri da ga mnogi stari Cetinjani još i danas spominju sa velikim poštovanjem. - E, dr Fevrije je bio pravi doktor… Znao je Gospodar ko će ga liječiti… Jazuk (šteta) što nije ostao sasvim u Crnoj Gori! Iako lični Knjažev ljekar dr A.

Fevrije se veoma rado i u svako doba odazivao svakome ko je od njega zatražio ljekarsku pomoć. On je ostao u Crnoj Gori do 13. maja 1888. godine, kada je kao vojni ljekar po naređenju svoje Vlade napustio Crnu Goru (Glas Crnororca 1888 god. br. 21). Godine 1887. postavljen je 7. avgusta za fizikusa u Podgorici dr Svetislav Simonović iz Sombora (Glas Crnogorca, 1887 br. 32). Dr Svetislav Simonović ostao je na tome položaju u Podgorici nepune dvije godine jer prvog januara 1889. godine bude premješten iz Podgorice na Cetinje, gdje je postavljen za ličnog ljekara Knjaza Nikole (Glas Crnogorca, 1889, br. 2). Tu je dr Sv. Simonović ostao do kraja 1893. godine. Iza toga je napustio Crnu Goru i Cetinje i prešao u Srbiju, gdje se nastanio u Beogradu kao privatni ljekar i tamo ostao do svoje smrti. Za dosta kratko vrijeme, za nepunih šest godina i dr Sv. Simonović je ostavio među Crnogorcima najljepše uspomene i kao čovjek i kao odličan

Krajem 1888. godine došao je u Crnu Goru dr Mihailo Adžopulos. Odmah je postavljen za ljekara u Podgorici a docnije u Šavniku. Dr M. Adžopulos ostao je u Crnoj Gori sve do svoje smrti. Bio je vrlo predusretljiv i pažljiv prema svakome. Iz Šavnika je premješten na Rijeku Crnojevića gdje je i ostao do kraja svog života

ljekar. Kadgod je trebalo da se nekome ukaže ljekarska pomoć u najtežim prilikama, dr Sv. Simonović, gdje god se moglo, ili je pozivat ili se njemu išlo, da baš on, koji „najbolje zna“, pomogne teško oboljelome. Dr Sv. Simonović je govorio još i mađarski, njemački i francuski. Nije uopšte pisao ništa iz oblasti medicine. Krajem 1888. godine došao je u Crnu Goru dr Mihailo Adžopulos. Odmah je postavljen za ljekara u Podgorici a docnije u Šavniku. Dr M. Adžopulos ostao je u Crnoj Gori sve do svoje smrti. Bio je vrlo predusretljiv i pažljiv prema svakome. Iz Šavnika je premješten na Rijeku Crnojevića gdje je i ostao do kraja svog života. Brzo se svikao s običajima i osobinama Crnogoraca. Tako je on veoma vješto i prijateljski izlazio kao ljekar u susret svim njihovim zdravstvenim potrebama.

U to doba je već bilo nekoliko Crnogoraca na Medicinskom fakultetu u Petrogradu. Svi su oni bili završavali svoje nauke i spremali se da se vrate u svoju domovinu, da joj kao ljekari posluže za podizanje opšteg narodnog zdravlja i za liječenje oboljelih od raznih bolesti, kojih je u to doba bilo dosta po svim krajevima Crne Gore. Ta važna činjenica dobro je došla novosnovanom crnogorskom Sanitetu, naročito što su baš u to vrijeme nekoliko stranih

ljekara napustili Crnu Goru, tako da se osjećala u njoj najveća potreba u ljekarima i to baš u doba kad je bio u osnivanju Glavni Sanitet kao ustanova koja je uopšte imala da vodi svu brigu o narodnom zdravlju u Crnoj Gori.

Poznavajući dobro sve osobine crnogorskog naroda i njegova života dr Petar Miljanić se naročito zauzeo da mladim ljekarima koji su već počeli dolaziti sa stranih univerziteta, većinom iz Rusije, podigne ugled odozgo, koliko se najviše može, kao što je već i dr Milan Jovanović-Batut u svome referatu predlagao. Isto je tako i s druge strane on dobro znao, da ljekare treba na prvom mjestu dobro i materijalno zadovoljiti i obezbijediti, kako bi se što duže zadržali na svojim svakako nezavidnim mjestima. Dr Petar Miljanić je u tom uspio, jer je Knjaz Nikola odobrio da se ljekari s platom izjednače sa senatorima, tj. sa članovima Velikog suda ili Kasacije. To je tada bilo u Crnoj Gori od osobito velikog značaja. Tako

bude ljekarima određena godišnja plata od 180 napoleona ili 3.600 franaka u zlatu. Što je bilo od naročito velikog načaja po sanitetsku službu u Crnoj Gori, to je da su svi ljekari koji su stupali na službu u pojedinim mjestima, veoma savjesno i predano vršili svoju dužnost i bili u punoj saglasnosti sa radom u Glavnoj sanitetskoj upravi, u Sanitetskom odjeljenju Ministarstva unutrašnjih djela. Interesantno je da između ostaloga dr Petar Miljanić kao načelnik saniteta, nikada nije rješavao neko važnije pitanje opšteg karaktera dok se prethodno nije o tome posavjetovao sa svojim kolegama, s ostalim ljekarima u državi. Tako je on svaki važniji predlog koji je imao da podnese na odobrenje Knjazu Nikoli, prvo pažljivo i svestrano proučio sa ostalim ljekarima u zemlji. Ljekari su pojedina takva pitanja koja su upućivana na proučavanje, potanko proučavali i o njima s ponekim primjedbama davali svoje mišljenje Sanitetskom odjeljenju. Načelnik Sanite-

ta je prema tome dalje radio i podnosio na odobrenje Knjazu Nikoli jedno ili drugo pitanje u obliku tačno određenog predloga. Takav odnos između pojedinih ljekara i Sanitetskog odjeljenja nije, razumije se, nikako bio bez vidna značaja po opštu u to doba zdravstvenu politiku u Crnoj Gori, jer je zbilja tako zajednički rad u tek osnovanom crnogorskom sanitetu učinio, da se dosta brzo uspjelo da se prije svega ograniči a iza toga brzo i sasvim ukine svako narodno liječenje raznim sredstvima i načinima. Tako je dakle naučna medicina u Crnoj Gori brzo stala zauzimati mjesto koje joj je pripadalo. Stručni ljekari svojim ispravnim radom brzo su stali potiskivati svaki rad narodnih vidara sviju vrsta u narodu u Crnoj Gori. I što je naročito važno, narod je sam vrlo brzo uvidio svu vrijednost naučne medicine i stao u punoj mjeri bez ikakva ustezanja i s punim uvjerenjem njoj pristupati. Godine 1891. izdat je prvi „Sanitetski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru“. Taj novi i prvi zdravstveni zakonik u Crnoj Gori uredio je prema tadašnjim prilikama u zemlji uglavnome sve što se u to doba moglo odnositi na zdravstvenu službu i na njene najosnovnije potrebe uopšte, a u skladu s potrebama narodnog života u širokom smislu riječi s jedne, i materijalne pomoći s druge strane. Sanitetski zakonik je prema tadašnjem stanju medicinske nauke bio u potpunoj mjeri moderan, napredan i savremen, jer je obuhvatio sve najpreče potrebe narodnoga zdravlja. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Šavnik

Dolina Rijeke Crnojevica, kraj 19. stoljeća

Milan Jovanović Batut

Dr Petar Miljanić

Ličnosti pobjedničkog kova mitske Crne Gore, sokolovog, ponosnog, nedostižnog leta u orbiti ljudskog bitisanja, nijesu uživale toplinu blistavih salona ušuškani svilom udobnih kanabea. Za njih su knjige imale antičku vrijednost, štiva koja su upijali radošću spasenja, kao iznurenom putniku u pustinji kada se ukaže oaza i dragocjena, pitka voda. I nijesu stasavali u bogatim odajama, već pod zvjezdanim, često muklim noćima i slobodarskim nebom napajajući pluća viteškim zrakom.

Crnogorskoj diplomatiji podarili su iskrenu, vatrenu ljubav prema otečestvu, snagu i ljepotu mladosti, polet i svježinu proljeća, kolorit napretka evropskih puteva i mostova, a Cetinju istinski sjaj prijestonice, poput velegrada velikih sila! Ponikli iz junačkih plemena, svjetonazora antičkih heroja, zublja nepokornosti oslobodilačkih, krvavih ratova u njihovim patriotskim rukama postajala je odlučno i graciozno diplomatsko pero, sa šarmom poetskih uzleta ili imperativnim znacima vojničke neustrašivosti, uvijek spremno da postane kolosalni, nesalomljivi mač odbrane Crne Gore.

Krasilo ih je dostojanstvo umjesto nadmenosti, srčanost ispred agresivnosti, samouvjerenost nadvisuje oholost. Očekivana snishodljivost ili opijenost moćnim carstvima bješe nepoznanica čvrstim karakterima lovćenskog stijenja. Od soja i uglednih kuća, slavni svojim imenom, gordi atletskim

Iz istorije crnogorske diplomatije – povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore i Trinaestojulskog ustanka 1941.

Slavni ratnici, elitni ambasadori

Mediteranska, starovremenska zemlja, dična i ratnička Crna Gora, izrodila je diplomate reprezentativnog kova, čije su narodne duše čuvale stare osobine junaštva i čojstva, plivale u čistoti i ljepoti arhaičnog svijeta. Nošene međunarodnim vjetrovima, upoznale su daleki svijet, ostale antejski sjedinjene s domovinom Crnom Gorom

fizikusom, uživali su strahopoštovanje. Dar besjedništva, rječitost i britke misle isticali su im govore da ne bjehu knjiški hladni, već bogati bujicom pismenosti, protkani gorštačkom mudrošću narodnih pametara. Sljedstveno, diplomatske note bjehu pune čara slobodnih, tajanstvenih gora koje su ih iznjedrile.

Od Berlinskog kongresa 13. jula 1878, gizdavom pozornicom diplomatije jako, nadasve elegantno, koračala je elitna klasa evropske reputacije, raskošnog obrazovanja, dalekovidog stremljenja, uz dozu prijemčive lepršavosti: vojvoda Stanko Radonjić, vojvoda Gavro Vuković, dr Anto Gvozdenović, dr Evgenije Popović, dr Lazar Tomanović, Mitar Bakić, Slavo Ramadanović, Petar Plamenac, Pero Šoć... Cvjetala je najljepšim mirisima crnogorska državnost i nezavisnost, veselo je plamtjela njena sloboda, kultura i ugled.

A kada se 1918. obrušila perfidna i teška zavjesa nečovještva, i okrutnošću poklopila, dominantno zbrisala bedeme suverenosti i vjekovna znamenja, iskra diplomatije je tinjala, dok su negdašnje divne palate-poslanstva (ambasade) na Cetinju, oronule i bez sjaja, tihovale u dubokom magnovenju i košmaru, bez

umilne muzike banketa, šuma balova i čari ceremonijala. Rodoljubiva strujanja, ispunjena stihovima potonjeg kralja i gospodara Nikole Petrovića, oblagala su mekotom i milokrvnošću sjetne duše Crnogoraca, ublažavale patnju za svojom zemljom, budile nadu: ,,Još je živa Crna Gora, u njoj ima još gorštaka; /u njoj ima i još ljudi, vitezova i junaka. / Crna Gora ima srca, ima srca i planina, /

ima boga, ima sunce da je grije sa visina. / Neće njena slava stara popuznuti i nestati, / kao prije, kao vazda, svijetu će ona sjati/“! I bi tako. Gorolomni, čudesni 13. jul 1941. Crnogorsko, plemenito, antifašističko srce lavinom neviđene hrabrosti i rodoljublja s epskih, opjevanih planina sravnilo je fašizam i nacizam u Drugom svjetskom ratu. Razbijena imperijalna carstva, kolonijalne vlasti na izdisaju, izranjaju planetarne supersile, geopolitičko klatno spoznaje nove centre moći. Na scenu međunarodnih odnosa i svjetske diplomatije, ovjen-

čani zasluženom slavom veličanstvenih pobjednika kao rijetko ko, smjelo i čvrsto, naglašenog kosmopolitskog duha, naprednih ideja jednakosti svijeta, svijetlih ideala bratstva i jedinstva, stupaju Titovi ambasadori, markantni Crnogorci: Danilo Lekić, Veljko Mićunović, Vladimir Popović , Mišo Pavićević, Obrad Cicmil, Vladimir Rolović, Jovo Kapa, Peko Dapčević, heroina i dama Stana Tomašević Arnesen, Veljko Vlahović, Miljan Komatina... U naponu snage, u svojim ormarima ostavljaju generalske uniforme od čoje ili od fini-

jeg savezničkog štofa. Naočitim figurama, sa stilom su pristajali frak i svečana odijela, svakako i leptir mašne. Bilo je tu urođenog gospodstva i odmjerenih manira. Ipak su bili potomci uzvišenih predaka, koji im, pored hrabrosti, uprkos oskudnim materijalnim dobrima, usadiše otmjenost crnogorske narodne nošnje. Tek izašli iz prvih mladosti, ulaze u visoka društva. Umjesto trofejnih šmajsera i bereta, naoružani univerzitetskim znanjem i svjetskim jezicima, odlučno i s taktom vladaju diplomatskim vještinama. Zrelost talenta, nepokolebljivost volje i jačina uma, a tek neustrašivost izlivena iz revolucionarnih vrenja, okaljena u krvavoj, nenadmašnoj epopeji Narodnooslobodilačke borbe.

Plijene stavom, uvažavani u suprostavljenim blokovima Hladnog rata, nadasve sdračno dočekivani na međunarodnim konferencijama, posebno u drevnim i egzotičnim prijestonicama brojnih zemalja Pokreta nesvrstanih. Njihovi sagovornici, strani državnici i diplomate, imali su pred sobom čuvene, ratne komandatne, partizanske heroje i revolucionare, potvrđenog dara nepobjedivih vojskovođa u borbi protiv okupatora i fašista; prestižni ešaloni briljantnih ambasadora, kojima vrijednost sopstvenih života bješe poput prolaznosti morske pjene koja se razbija o hridi, pogotovo ako je izbor čast svoje zemlje! Njihove životopise pomno proučavahu strane diplomatije. Pod obavještajnom lupom u zemljama prijema, privlačili su naročitu pažnju, odveć kada se uoče ožiljci iz strašnih bitaka prekaljenih, prvih ustanika i boraca protiv fašizma; rijetka, znakovita odlika! Sljedstveno, duboki naklon predstavnika svih država gorostasima diplomatije i povijesti Crne Gore i SFRJ imao je punog smisla, lišen kurtoazije i laskavih eptiteta. Autentičan slobodarski duh, čovjekoljublje, beskompromisna lojalnost svojoj zemlji, neprocjenljivo zlato kojim su obdarili svoje vrijeme. Divovskom snagom stvorili neprobojni diplomatski štit voljene zemlje, dok je njihov internacionalizam snažno pulsirao, visoko vrednovan, poštovan u svakom kutku Zemljine kugle. Od Berlinskog kongresa do pada berlinskog zida, epoha mira i ratova, civilizacijskih uzleta i sunovrata čovječanstva. Mediteranska, starovremenska zemlja, dična i ratnička Crna Gora, izrodila je diplomate reprezentativnog kova, čije su narodne duše čuvale antičke osobine čojstva i junaštva, plivale u čistoti i ljepoti arhaičnog svijeta, nošene međunarodnim vjetrovima, upoznale daleki svijet, ostale antejski sjedinjene s domovinom Crnom Gorom. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Veljko Mićunović sa suprugom, predsjednik Sovjetskog saveza Hruščov sa visokim rukovodiocima SSSR, na proslavi Dana Republike u Ambasadi Jugoslavije 1957.

Stana Tomašević i Tito

Vladimir Popović i predsjednik SAD Dvajt Ajzenhauer

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

16. jul 2024.

Na osnovu člana 11 Zakona o javnim izvršiteljima („Službeni list CG“, br. 61/11, 22/17 i 17/19), Ministarstvo pravde raspisuje

-za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju i područje Osnovnog suda u Kolašinu, jedno mjesto javnog izvršitelja sa službenim sjedištem u Kolašinu; -za područje Osnovnog suda u Nikšiću, jedno mjesto javnog izvršitelja sa službenim sjedištem u Nikšiću; -za područje Osnovnog suda u Pljevljima i područje Osnovnog suda u Žabljaku, jedno mjesto javnog izvršitelja sa službenim sjedištem u Pljevljima; -za područje Osnovnog suda u Rožajama, jedno mjesto javnog izvršitelja sa službenim sjedištem u Rožajama; -za područje Osnovnog suda u Ulcinju, jedno mjesto javnog izvršitelja sa službenim sjedištem u Ulcinju.

U skladu sa članom 10 Zakona o javnim izvršiteljima, za javnog izvršitelja može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: -koje je crnogorski državljanin; -koje ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; -koje je završilo pravni fakultet, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -koje ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima; -koje je položilo pravosudni ispit i ispit za javnog izvršitelja; -koje nije osuđivano za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje izvršiteljske djelatnosti ili se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; -nad kojim se, kao preduzetnikom, ortačkim društvom čiji je član ili komanditnim društvom čiji je član u svojstvu komplementara, ne vodi stečajni postupak.

Za javnog izvršitelja ne može biti imenovano lice koje je razriješeno kao javni izvršitelj, notar, sudija ili državni tužilac.

Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za javnog izvršitelja, u skladu sa članom 10 Zakona o javnim izvršiteljima, kandidat podnosi Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa, na adresu: Ministarstvo pravde, Ul.Vuka Karadžića br.3, 81 000 Podgorica Napomena: Kandidat se može prijaviti za više mjesta za javnog izvršitelja. Tekst konkursa će biti objavljen i u Službenom listu Crne Gore i na sajtu Ministarstva pravde. Za bliže informacije možete se obratiti kontakt osobi u Ministarstvu pravde: Džana Kajević 020/407-506 dzana.kajevic@mpa.gov.me Broj: 05-100/24-7416 Podgorica, 16. jul 2024. godine

Na osnovu člana 104 stav 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (,,Sl. list Crne Gore“, br.3/16, 39/16 ,2/17, 44/18, 24/19, 82/20,8/21,3/23), člana 3 Pravilnika o specijalizacijama (,,Sl. list Crne Gore“, br.025/24), člana 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl.list Crne Gore“, br. 22/16) i Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 7-112/24296/2 od 08.03.2024. godine JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore raspisuje JAVNI KONKURS

Za odobravanje specijalizacije iz transfuzijske medicine za potrebe JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore 1.Jedan specijalizant za potrebe Organizacionog dijela Zavoda u Kotoru 2.Jedan specijalizant za potrebe Organizacionog dijela Zavoda u Cetinju

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji ispunjavaju sledeće uslove: - da imaju završen Medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacija; - da imaju položen stručni ispit; - da su nakon položenog stručnog ispita bili u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednu godinu - da imaju uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz sledećih predmeta: 1.hirurgija, 2.interna medicina; 3.Dužina studiranja; 4.Poznavanje stranog jezika; 5.Rezultat usmenog intervjua. Kandidati su dužni dostaviti sledeća dokumenta: 1.Prijavu na javni konkurs; 2.Dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu,VII nivo kvalifikacije; 3.Dokaz o položenom stručnom ispitu; 4.Dokaz da su nakon položenog stručnog ispita bili u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednu godinu; 5.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 6.Dokaz o uspjehu iz predmeta: 1.hirurgija, 2.interna medicina; 7.Dokaz o dužini studiranja; 8.Dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove; 9.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. 10.Dokaz o crnogorskom državljanstvu ili dozvolu za stalni boravak(U skladu sa zakonom o strancima Sl.list CG12/18 i 3/19 član 91 i član 93)

Kandidatu koji je studirao duže od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućih dokaza.

Neophodnu dokumentaciju potrebno je dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl.list Crne Gore“, br. 22/16). Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog konkursa.

Izbor kandidata po konkursu izvršiće se u roku od 30 (trideset) dana od dana isteka konkursa. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli Zavoda i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke.

Prijave sa dokazima se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom za Javni konkurs za dodjelu specijalizacije na arhivu Ustanove ili putem pošte na adresu: JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, Džona Džeksona bb, Podgorica Kontakt tel. 020 240 727 Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Kandidati su dužni da na koverti naznače Organizacioni dio Zavoda za koji predaju prijavu. Broj:02-227 Podgorica,11.07.2024.godine

Direktorka Mr sci dr Tamara Šćepanović

Tužnim srcem javljamo da je naš dragi

NENAD Duška KRIŠANOVIĆ 1969 – 2024.

Iznenada preminuo 11. jula 2024. godine. Sahrana će se obaviti 17. jula na Novom bežanijskom groblju u Beogradu, po želji pokojnika.

Ožalošćeni: majka ŠUHRETA, sestra SNEŽANA – KIKA, sestrična TEA KNEŽEVIĆ i ostala rodbina

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Tužnim srcem javljamo da je poslije kratke bolesti, u 74. godini, preminuo

MILORAD-PIRO Blaža PETRIČEVIĆ

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Goričanima 15. jula i 16. jula do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju Goričani.

Ožalošćeni: braća ĐORĐIJE-ĐOKO i BRANKO-GALA, bratanići MLADEN i DRAŽEN-MANO, snahe BRANKA, SONJA i JOVANA, unučad LUNA i DAMJAN i ostala rodbina

Dana 15. jula 2024. godine, poslije kraće i teške bolesti, u 81. godini preminula je naša voljena

VOJISLAVKA Svetozarova BABIĆ rođena ADŽIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 15. jula od 15 do 17 časova i 16. jula od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti 16. jula 2024. godine u 16 časova na mjesnom groblju u selu Gostilje – Brajovićko

Ožalošćeni: suprug SVETO, sin VLADIMIR, kćerka NADEŽDA, snahe MIRJANA, SLAVKA i VERA, unučad, đever SAVIĆ i jetrva KRISTA, zaova SENKA, zaovična, đeverići i đeverične, bratanići i bratanične i ostala rodbina BABIĆ i ADŽIĆ 654

15. јула

Sa tugom u srcu obavještavamo porodicu, rođake, prijatelje i kumove da nas je dana 14. jula 2024. godine napuštio naš dragi suprug, otac, đed, prađed, stric i ujak

Po želji pokojnika sahrana je obavljena 14. jula u porodičnoj grobnici na Gradskom groblju u Nikšiću u krugu najbliže porodice.

Ožalošćena porodica

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 14. jula 2024. u 86 godini preminula je naša draga

ANKA Tiodora VUKČEVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 15. jula

OŽALOŠĆENA PORODICA

VOJKA

Pamtiću te po tvojoj divnoj i blagoj prirodi, osmijehu koji nikada nijesi skidala sa lica. Uvijek ćeš ostati u srcu.

Bratanična NELA sa porodicom

Posljednji pozdrav

SRĐAN RADUNOVIĆ

Zračio si dobrotom, ljubavlju, plemenitošću, humanošću, dobročinstvom i požrtvovanošću. Imao si ogromno srce koje je kucalo za sve nas.

Bio si najbolji među nama. Nikada te nećemo zaboraviti.

Posljednji pozdrav

Posljednje zbogom našoj ŚAKI

Druge naša i ti nam ode i ostavi sve vrijeme koje smo zajedno proveli. Neka te anđeli čuvaju. Tvoje, BRANKA LAKIĆ i VERICA VUČETIĆ

Posljednji pozdrav ujaku SRĐI od MARIJE, ANE i ĐOLA

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našeg voljenog SRĐE

Zahvalni za neizmjernu ljubav, dobrotu i plemenitost kojom nas je darivao čuvaćemo ga u našim srcima.

Tuguju: stric SAVO, strina KSENIJA, brat MILOŠ i sestre MILICA i MARIJA sa porodicama

Strina SLOBA i brat BATKO sa porodicom 674

656

SRĐANU RADUNOVIĆU

od BORA i LELE VUKADINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

VIDOSAVI LIPOVINI

Od sestre STANKE ĆUPIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

MILISAVU-MIDU Damjanovom MILJANIĆU

Voljeni naš, Tvoj častan, pošten i dostojanstven život i časno ime najveće je i najljepše nasleđe koje si nam ostavio. Zauvijek u našim srcima.

655

Supruga DUŠANKA i kćerke DRAGANA i ĐORĐINA

Posljednji pozdrav voljenom đedu

MILISAVU-MIDU Damjanovom MILJANIĆU

Voljeni moj đede, Zauvijek ću pamtiti tvoju nesebičnu ljubav, podršku i dobrotu. U mom si srcu dok je vremena i dok me ima.

Tvoj unuk IVAN

16. jul 2024.

Posljednji pozdrav bivšoj koleginici, dragoj i poštovanoj

SLAVICI BRAJUŠKOVIĆ

Porodici iskreno saučešće.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

DRAGANU GAGI JOVIĆEVIĆU

Počivaj u miru, naš dragi brate. Tvoj vedri lik i plemenitu dušu čuvaćemo od zaborava. NINO, SENKA, NENA i BUBA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

DRAGANU

od ANĐELIJE sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

648

S velikim bolom i tugom opraštam se od jedinog sina

650

DRAGOLJUBA JOVIĆEVIĆA

Kako da nastavim da živim bez tebe…

Neutješna majka MARIJA

Opraštamo se od našeg voljenog brata, ujaka i šure

DRAGOLJUBA JOVIĆEVIĆA

Ostaćeš da živiš vječno u našim srcima.

651

Posljednji pozdrav svome mužu

DRAGOLJUBU JOVIĆEVIĆU

Bila sam srećna sa tobom. Bio si dobar muž. Čuvaću vječno uspomenu na tebe. Tvoja supruga MILENA 652

653

Opraštamo se s neizmjernim bolom u srcu od našeg brata i ujaka

DRAGOLJUBA JOVIĆEVIĆA

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

NATALIJA, JOVANA, MILICA i DANICA 658

LJILJANA, CAJO, MILENA, ANA i IVA

DRAGOLJUB JOVIĆEVIĆ

Bio si najbolji tata i najnježniji deda na svijetu. Ne možemo da shvatimo da te više nemamo, nadali smo se da ćeš dobiti i ovu bitku. Nedostaješ nam do bola.

668

Posljednji pozdrav dragom zetu GAGI

Počivaj u miru.

Vole te tvoji mezimica MARA, ALEKSANDRA i VLADIMIR

667

DRAGOLJUB JOVIĆEVIĆ

Dragi naš oče i djede, hvala ti na pažnji i ljubavi koju si nam nesebično poklanjao. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Tvoji: NINA, DAVOR, DARIJA, DUŠAN i BOBAN

Tužan pozdrav voljenom bratu

DRAGAN RAIČEVIĆ sa porodicom

DRAGANU

Ljubovom JOVIĆEVIĆU

Neka tvoje namučeno srce i plemenita duša nađu svoj mir.

Porodica pokojnog strica MINJE JOVIĆEVIĆA

675

663

Posljednji pozdrav dragom stricu

PIRU

Bio si nam kao roditelj. Hvala ti na svemu. Tvoji MLADEN i DRAŽEN

Posljednji pozdrav dragom stricu, svekru i đedu

PIRU Čuvaćemo uspomene na tebe.

Tvoji MAĐO, SONJA, LUNA i DAMJAN

Sine

NENADE

Bez pozdrava, previše za kraj, a premalo za oproštaj!

MAJKA

DRAGAN ŠUŠKAVČEVIĆ sa porodicom 635

Posljednji pozdrav voljenom đedu PIRU

Hvala ti na svemu čemu si nas naučio, a mi te zaboraviti nećemo.

LUNA i DAMJAN

636

Bratu mog prijatelja

PIRU

Posljednji pozdrav

671

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

NENADU

Putuj, šampione naš, laka ti zemlja bila! Čuvaćemo te na sigurnom ne brini. Rano je bilo za ovu medalju.

Sestra KIKA i sestrična TEA KNEŽEVIĆ

Posljednji pozdrav

JOVANKA VUKČEVIĆ arhitektica

Draga Jovanka, Pamtićemo Vas po Vašem britkom umu, nenametljivom talentu, blagoj naravi, lijepoj riječi, savjetu i podršci koju ste imali za svaku od nas koje smo prošle Vašim utabanim stazama.

VUČINIĆ

624

Navršava se pola godine od smrti moga brata

DRAGANA - DANJA KAPIČIĆA

S ponosom i tugom čuvamo te od zaborava.

Sestra DESANKA sa porodicom

Danas se navršava šest meseci od kada smo bez tebe

630

DRAGAN - DANJO KAPIČIĆ

ARSU VEŠOVIĆU

665

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sa poštovanjem i ljubavlju pamtićemo tvoj vedar lik i snažan duh kojim si se isticao.

VOJO VUKČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

MILAN VUKČEVIĆ sa porodicom 631

ARSU VEŠOVIĆU

Voljeni nikad ne umiru dok ih najmiliji čuvaju od zaborava.

Najboljoj babi

MARTI

BURIĆ

Tvoja plemenita duša i veliko srce u kom je bilo mjesta za sve nas zaslužuju vječno sjećanje.

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružila. Čuvaćemo od zaborava lijepe uspomene na naše bezbrižno djetinjstvo provedeno s tobom.

Počivaj u miru naša zauvijek voljena i nikad zaboravljena bako.

Tvoji: IRENA, MILAN, SANDRA, ANDREA, STEFAN, VANJA, DRAGO i SNEŽANA

666

Nedostaješ neizmerno.

Tvoji JASMINKA, DUKI i NENA

Tužno sjećanje na našeg dragog

VALA

Bila je čast i privilegija imati tebe za prijatelja.

Tvoji: MIĆA, NIKOLA i ŽELJKO

657

Dvije godine od kada smo ostali bez našeg dragog

BRANKA Milanovog

GARDAŠEVIĆA

Ako je život morao stati ljubav i sjećanje nikad neće prestati. Počivaj u miru, naš voljeni Banjo.

MAJKA , BRAT i SESTRA sa porodicama

649

660

DIJANA

16.

Tri tužne godine od kada nije sa nama naš voljeni

DALIBOR

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo i da o tebi sa ponosom govorimo.

Vrijeme nije lijek, već tiha patnja i vječiti bol. U našim srcima živjećeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

645

Tvoja supruga MARIJA, sin DAVOR ćerke KSENIJA i DIJANA

Voljeni moj brate

Jedini moj, istina je bolna, tuga beskrajna, a riječi premalo da bih opisala koliko mi NEDOSTAJEŠ! Ne mogu shvatiti, a kamoli prihvatiti da mi se nećeš vratiti.

ANĐELE MOJ, neka tvoja duša počiva u miru i znaj da ima nešto što nikada ne umire, a to je naša posebna ljubav i prelijepo sjećanje na tebe i tvoj vedri lik.

Tvoja sestra DANIJELA

Dana 16. jula 2024. godine navršava se četiri pretužne godine od kada nas je napustio naš voljeni

ALEKSA Stevov MARKOVIĆ

2002 -2020.

Dušo naša blistava, život bez tebe je nepodnošljivo težak. Svojim rođenjem obogatio si naše živote i u njima unio svjetlost. Beskrajno smo žalosni što te nije bilo više. Pomisao da nijesi sa nama je bolna i nesnosna. Želimo da te vidimo bar na trenutak, da ti čujemo glas, da ti vidimo osmijeh, da te zagrlimo i da sve bude kao prije... Ali, ništa više nije isto.

Čuvamo i grlimo sjećanja na tebe. U njima nijesi samo ti. U njima smo i mi kakvi više nikada nećemo biti.

S ljubavlju i neizmjernim bolom tvoji: Otac STEVO, majka MARIJANA i brat MARKO 642

Tri godine je od smrti našeg sina

DALIBORA Vladovog VUKOVIĆA

Srećo naša. Suze, bol, tuga uvijek i zauvijek. Tvoja ljubav i dani provedeni sa tobom daju nam snagu da idemo dalje sa tvoja tri anđela. Volimo te i čuvamo u srcima zauvijek. Neutješni tvoji roditelji još ti se nadaju da ćeš nam doći u zagrljaj, koji si ti samo znao tako jako zagrliti.

Otac VLADO i majka TANJA

SJEĆANJE 15. 7. 2021 – 15. 7. 2024.

VUKOVIĆ

Tvoj veseli duh i dobro srce se ne mogu zaboraviti nikad. Nedostaješ nam. Neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: stric VELJKO, strina JOVANKA, braća SRĐA i ALEKSANDAR, sestra TAMARA, snaha ANDREA

Dragi naš

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Neka anđeli čuvaju tvoju divnu dušu.

Vole te tvoji: ujak PEĐA, ujna DANKA, brat OGNJEN i sestra NEDA

Dana 15. jula 1988. mojoj VESNI

Sa tugom i bolom.

Nikad nijesam sanjao da ću upoznati nekog kao ti, niti da ću te izgubiti...

Tvoj muž MILJAN

646

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

623

Bolno sjećanje, Osamnaest godina nije sa nama BRANKA Vladova GOJNIĆ-KRAGULJ

Ni danas nema utjehe. Sa nama si u mislima svakog dana. Uvijek ćemo te voljeti.

Vječno u bolu SIN, SESTRE, SESTRIĆ i SESTRIČNA

Porodica VUKIĆEVIĆ

Godina dana je od smrti drage tetke

DRAGICE JANKOVIĆ

Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ostaju. Zauvijek ćemo te nositi u srcu Počivaj u miru LIDIJA i NEBOJŠA RADONJIĆ

Danas se navršava godina dana od kada nije sa nama naša draga

DRAGICA JANKOVIĆ

Puno nam nedostaješ. Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima, mislima i uspomenama.

Brat GOJKO VUKČEVIĆ sa porodicom

639

622

DAKA