Dnevni list Pobjeda 17.07.2024 by Pobjeda

STAV: Odbrana impozantnog kulturno-istorijskog spomenika na Jezerskom vrhu kao lmski scenario, likovi stvarni a glume svoje funkcije

Kapela na Lovćenu

bila bi novo poniženje

Crne Gore

Univerzitetski profesori, akademici i eksperti iz umjetnosti i arhitekture istakli su, gotovo jednoglasno, da je Njegošev mauzolej prvorazredni kulturno-istorijski spomenik i jedno od najuspješnijih ostvarenja Ivana Meštrovića koji se ubraja u najveće svjetske vajare XX vijeka. Oni su objasnili da Njegoševa bista u mauzoleju predstavlja najbolji skulptorski izraz Njegoševog genija

SAGA O AUTOMOBILIMA:

Ni nakon tri godine MUP ne može da obezbijedi stalna vozila za policiju

INTERVJU: Ministar odbrane Slovenije Marjan Šarec

Vjerujem da će Crna Gora i Hrvatska pronaći zajedničko rješenje za otvorena pitanja

Smatram da je u interesu i Crne Gore i država članica Evropske unije da se Crna Gora pridruži našoj evropskoj porodici. Zato sam i uvjeren da će Crna Gora i Hrvatska pronaći zajedničko rješenje prilikom razjašnjavanja otvorenih pitanja, takođe u interesu dugoročne stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana. Slovenija će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, kao što smo mi nepokolebljivo podržavali vašu državu pri ulasku u NATO

SKANDALOZNO: Nezapamćen progon medijskih poslenika od specijalnog državnog tužioca, a uz saglasnost GST, na to ukazao i podgorički advokat Veselin Radulović Šoškić

targetira novinare i pokušava da ih kriminalizuje

Krajnje je neprimjereno, neozbiljno i predstavlja jedan način nedopustive kriminalizacije dijela medija u Crnoj Gori od strane državnog tužilaštva, ocijenio je advokat Veselin Radulović. Kako je kazao, ukoliko se nekome ne sviđa uređivačka politika bilo kog medija, to nije razlog da se taj medij ili novinar koji radi u tom mediju targetira na ovako ozbiljan način i dovodi u vezu sa nekom kriminalnom organizacijom protiv koje se vodi postupak STR. 8. i 9.

Svečanost na Cetinju povodom ispraćaja naših sportista na OI u Parizu, zastavu na otvaranju nosiće Danka Kovinić i Milivoj Dukić

Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac smatra da je odluka Vrhovnog suda o produženju pritvora nezakonita

Piše: Dragutin PAPOVIĆ

INTERVJU: Ministar odbrane Slovenije Marjan Šarec

Vjerujem da će Crna Gora i Hrvatska pronaći zajedničko

rješenje za otvorena pitanja

PODGORICA – Uvjeren sam da će Crna Gora i Hrvatska pronaći zajedničko rješenje prilikom razjašnjavanja otvorenih pitanja, u interesu dugoročne stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana. To je u intervjuu za Pobjedu poručio slovenački ministar odbrane Marjan Šarec, koji je prošle sedmice, boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Tom prilikom Crnoj Gori su uručeni i prvi dronovi, koje je naša zemlja kupila od Slovenije, a čija je vrijednost, kako je objelodanio Šarec, milion eura.

POBJEDA: Tokom Vaše nedavne posjete Crnoj Gori saopšteno je da je naša zemlja od Slovenije kupila bespilotne letilice Belin-V. Koja je vrijednost pomenute nabavke i u čemu se ogleda njen značaj?

ŠAREC: Kupovina bespilotnih vazdušnih sistema Belin-V od strane Crne Gore je prvi primjer kupovine između vlade koju je Republika Slovenija zaključila sa drugom državom. Dronove smo zajedno kupili od vrhunskog slovenačkog proizvođača dron sistema C-Astral iz Ajdovščine. Pomenuta kupovina je nadogradnja odlične i dugoročne odbrambene saradnje Slovenije i Crne Gore. Ugovor za ovu nabavku potpisali smo 23. avgusta prošle godine i dogovorili da Ministarstvo odbrane Republike Slovenije, u okviru zajedničke nabavke bespilotnih letilica Belin -V za sopstvene potrebe, nabavi šest Belin-V bespilotnih letilica za potrebe Vojske Crne Gore, u skladu sa funkcionalnim zahtjevima i tehničkim specifikacijama, uključujući dokumentaciju i obuku koju obezbjeđuje dobavljač. Ministarstvo odbrane je na osnovu ovog ugovora sprovelo zajedničku javnu nabavku u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u oblasti odbrane i bezbjednosti i sa dobavljačem, slovenačkom kompanijom C-Astral, zaključilo ugovor za nabavku bespilot-

nih vazdušnih sistema Belin-V, za potrebe Vojske Slovenije i šest za potrebe Vojske Crne Gore. Sistem Belin se smatra provjerenim visokotehnološkim sistemom za izviđanje i osmatranje bojišta, koji će nesumnjivo unaprijediti postojeće odbrambene sposobnosti Crne Gore. Vrijednost posla za nabavku bespilotnih sistema za potrebe Vojske Crne Gore je oko milion eura bez PDV-a, a želim da istaknem da se radi o potpuno istim bespilotnim sistemima koje smo kupili za slovenačku vojsku za istu cijenu. Zajedno savršeno sarađujemo u oblasti međunarodnih operacija i misija, u oblasti obuke i obrazovanja, kao i u oblasti opremanja. Otvoreni su svi putevi za dalju odličnu saradnju u mnogim drugim oblastima, a siguran sam da ćemo je u budućnosti još više jačati.

POBJEDA: U posljednje vrijeme zemlje Balkana sve više ulažu u vojsku i naoružanje, ali u tome prednjače Srbija (koja nije članica NATO) i Hrvatska. Da li ste zabrinuti zbog ovakvih trendova i što mislite da je njihov cilj?

ŠAREC: Slovenija prepoznaje da se od 2022. godine, usljed ruske agresije i rata u Ukrajini, bezbjednosno okruženje u Evropi dra-

Jednoglasna podrška Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Zeleno svjetlo da Mirković bude ambasador u SAD

PODGORICA - Odbor za međunarodne odnose i iseljenike jednoglasno je dao pozitivno mišljenje da Jovan Mirković bude ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama. Vlada Crne Gore prethodno je predložila Mirkovića za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u SAD na rezidentnoj osnovi sa sje-

dištem u Vašingtonu. Odbor je podržao i Prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini. Dodatno, Odbor je podržao Inicijativu za formiranje Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Japanom, kao i izmjenu Pravilnika o osnivanju i radu grupa prijateljstva Skupštine Crne Gore. R.P.

stično pogoršalo. Posljedice ovoga osjećaju sve evropske zemlje, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. Ocjenjujemo da su zemlje NATO i Evropske unije svjesne važnosti potrebe značajnog povećanja izdataka za odbranu i izdataka za modernizaciju svojih oružanih snaga u cilju uspješnog suočavanja sa bezbjednosnim rizicima i prijetnjama. Svi saveznici sa Zapadnog Balkana, koji učestvuju u aktivnostima NATO na istočnom krilu i na Zapadnom Balkanu, nesumnjivo doprinose zajedničkim naporima NATO na odvraćanju i obezbjeđivanju zajedničke bezbjednosti i odbrane. Za Sloveniju, kao i za druge saveznike, stabilnost i bezbjednost Zapadnog Balkana je od vitalnog značaja, zbog čega je Slovenija tradicionalno snažno prisutna u međunarodnim operacijama i misijama na Zapadnom Balkanu i drugim aktivnostima koje doprinose bezbjednosti i stabilnosti regiona.

POBJEDA: Crna Gora je odnedavno jedna od 23 zemlje članice koje su povećale izdvajanja za odbranu na dva procenta, što je bio i zahtjev saveznika. Koliko će takva odluka uticati na snagu odbrambenog saveza i da li očekujete da će se trend

rasta izdvajanja za odbranu nastaviti i u narednom periodu?

ŠAREC: Slovenija prepoznaje postizanje Crne Gore od dva odsto BDP-a za odbranu kao izuzetno pozitivno, što nesumnjivo doprinosi, prije svega, jačanju odbrambenih kapaciteta Crne Gore, a to, nesumnjivo, u velikoj mjeri doprinosi zajedničkim sposobnostima i naporima Alijanse. Mislimo da je održavanje rashoda za odbranu na nivou od najmanje dva odsto BDP-a u budućnosti takođe neophodno i ključno za suočavanje sa bezbjednosnim rizicima i prijetnjama, kao i sa stanovišta održavanja kredibiliteta svakog saveznika u međunarodnom okruženju. Ovo opredjeljenje je takođe uključeno u zaključke nedavnog samita NATO u Vašingtonu. Trenutno Slovenija još nije dostigla ovaj nivo, a u postojećim dugoročnim planskim dokumentima, koji su usvojeni na najvišem političkom nivou, pripremljen je plan da se dostigne dva odsto BDP-a najkasnije do 2030. godine.

POBJEDA: Većina balkanskih zemalja je članica NATO, ali na ovom prostoru i dalje su prisutne retrogradne politike, pa i secesionističke prijetnje. Može li to u perspektivi, narušiti

sklad na Zapadnom Balkanu, koji je, i sami ste svjesni, kako kroz istoriju, tako i danas - uvijek bio „bure baruta?“

ŠAREC: Kao što ste i sami spomenuli, prostor Zapadnog Balkana bio je i ostao dinamičan. Slovenija jeste i ostaće snažan zagovornik evroatlantskih veza u regionu Zapadnog Balkana. Svojim djelovanjem u regionu pokušavamo da dokažemo da nijesmo samo istorijski povezane zemlje u regionu, već da nas spajaju zajednički interesi, demokratske vrijednosti i svijest da saradnjom možemo postići više. Kao dobar primjer važnosti regionalne saradnje istakao bih prošlogodišnje poplave u Sloveniji. Zemlje Zapadnog Balkana su izuzetno brzo reagovale na našu nevolju i pružile kvalitetnu pomoć. Evroatlantske integracije su samo nadogradnja već postojeće saradnje, posebno u svjetlu rata u Ukrajini i sukoba u Gazi. Moramo biti svjesni da savremeni bezbjednosni izazovi kao što su hibridne prijetnje, sajber napadi i klimatske promjene ne poznaju granice. Samo bliskom saradnjom možemo obezbijediti bolju budućnost našim potomcima, što je, naravno, lakše u okviru institucija sa ustaljenim načinom rada. Mislim da su svi političari u regionu na ovaj ili onaj način svjesni toga.

POBJEDA: U Vašingtonu je završen jubilarni NATO samit. Koliko su poruke sa ovog samita bile ohrabrujuće za Ukrajinu i da li mislite da zaista postoji perspektiva za ovu zemlju u NATO?

ŠAREC: Zajednička deklaracija šefova država i vlada, usvojena na samitu NATO u Vašingtonu, jasno prepoznaje da je budućnost Ukrajine u Alijansi, kada se za to steknu uslovi. Kako je rekao predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob na Samitu, više nema sumnje da je Ukrajina na putu ka članstvu u NATO. Proces približavanja Ukrajine Alijansi traje više od decenije, pa

više nije pitanje da li će, već kada će Ukrajina postati članica NATO. Samit NATO u Vašingtonu predstavlja važan korak naprijed u ovom pravcu potvrđivanjem sveobuhvatnog paketa političke i praktične podrške, koji uključuje: (1) uspostavljanje NATO mehanizma za koordinaciju vojne podrške i obuke za Ukrajinu (NATO Securiti Assistance i Obuka za Ukrajinu – NSATU), kojim Alijansa preuzima veću ulogu u koordinaciji i isporuci hitne bezbjednosne podrške Ukrajini, (2) finansijsku obavezu za dugoročnu bezbjednosnu podršku Ukrajini, koja predviđa nastavak trenutnog obima podrške od 40 milijardi eura u narednoj godini i obezbjeđivanje dalje održive bezbjednosne podrške u narednim godinama, (3) uspostavljanje Zajedničkog centra za analizu, obuku i obrazovanje NATO-Ukrajina (JATEC), koji predstavlja važan stub praktične saradnje Ukrajine i Alijanse, (4) imenovanje višeg civilnog predstavnika NATO u Ukrajini, koji će se starati o koordinaciji savezničke političke i praktične podrške Ukrajini. Uz sve navedeno, ne smije se zaboraviti pojačana politička i diplomatska aktivnost u korist mirnog rješavanja rata u Ukrajini, gdje se mora uložiti više napora.

POBJEDA: U posljednje vrijeme došlo je do nesuglasica između Crne Gore i Hrvatske, kao i razmjene protestnih nota, zbog usvojene Rezolucije o Jasenovcu. Mislite li da to može ugroziti međususjedske odnose i poremetiti evropski put Crne Gore?

ŠAREC: Slovenija i Evropska unija podržavaju integraciju zemalja regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Crna Gora je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pristupni pregovori se vode od 2012. godine. Ispunjenost uslova za članstvo u Evropskoj uniji mora se posmatrati holistički i u skladu sa definisanim parametrima utvrđenim članovima relevantnih ugovora i instrumenata. Smatram da je u interesu i Crne Gore i država članica Evropske unije da se Crna Gora pridruži našoj evropskoj porodici. Zato sam i uvjeren da će Crna Gora i Hrvatska pronaći zajedničko rješenje prilikom razjašnjavanja otvorenih pitanja, takođe, u interesu dugoročne stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana. Slovenija će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, kao što smo mi nepokolebljivo podržavali vašu državu u ulasku u NATO. Jovana ĐURIŠIĆ

Ministar vanjskih poslova primio u oproštajnu posjetu še cu Delegacije EU Popa: Crna Gora u završnoj fazi

PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović primio je juče u oproštajnu posjetu šeficu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorku Oanu Kristinu Popu, izražavajući zahvalnost za podršku i doprinos napretku Crne Gore na putu ka članstvu u EU koji je ambasadorka dala tokom svog mandata. Ivanović je ocijenio da je sa posebnom posvećenošću radila na implementaciji brojnih aktiv-

nosti koje su za cilj imale ubrzanje našeg procesa pristupanja. - Crna Gora je zahvalna za Vaš proaktivan pristup i sveukupnu saradnju EU institucija sa našom državnom administracijom, sa ciljem da napravimo iskorak u evropskoj integraciji. U tome smo, zajedničkim naporima i snagama, uspjeli - kazao je Ivanović. Ivanović je rekao da Crna Gora ostaje u potpunosti posve-

ćena ispunjenju svog ključnog vanjskopolitičkog cilja – članstva u Uniji. Popa je izrazila zadovoljstvo mandatom u Crnoj Gori, naglašavajući da joj je drago što je tokom njene diplomatske misije Crna Gora ostvarila istorijski uspjeh i ušla u završnu fazu pregovora s Evropskom unijom. - Pozitivan IBAR je kruna posvećenosti, napornog rada i intenzivne saradnje Delegacije

EU sa državnom administracijom. Drago mi je što Crna Gora napreduje i radujem se da, u godinama pred nama, vidim nove uspjehe i pridruživanje Uniji - piše u saopštenju. Tokom sastanka je ocijenjeno da je Crna Gora predvodnica procesa pregovora u regionu, te da je veoma važno da nastavi sa reformama istom dinamikom, kako bi ostvarila cilj i postala prva naredna članica EU. R. P.

STAV: Odbrana impozantnog kulturno-istorijskog spomenika na Jezerskom vrhu kao lmski scenario, likovi stvarni a glume svoje funkcije

Kapela na Lovćenu bi bila novo poniženje Crne Gore

Ovo je naslov filmskog scenarija i on se odvija na sljedeći način. „Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pozvao da se uništi, ošteti ili učini neupotrebljivim kulturno dobro – Njegošev mauzolej“ i „Crkva Srbije (SPC) najavila nelegalnu izgradnju kapele Karađorđevića na Lovćenu“. Tako su, nakon samo par sati od govora Andrije Mandića u Vladinom domu na Cetinju 12. jula, izgledale udarne vijesti gotovo svih elektronskih medija u Crnoj Gori. Narednog dana ovo su bili glavni naslovi u dnevnoj štampi. To je izazvalo burne reakcije nadležnih organa i zainteresovane javnosti.

NE – IZ MINISTARSTVA

Iako je bio 13. jul – državni praznik, ministarka kulture i medija Tamara Vujović sazvala je hitnu konferenciju za medije. Zabrinutim i upozoravajućim glasom podsjetila je javnost da je Njegošev mauzolej kulturno dobro pod zaštitom države i da, prema članu 9 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, niko nema pravo da vrši bilo koju radnju kojom se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru i da niko nema pravo da ošteti, uništi ili prisvoji kulturno dobro. Ona je istakla i licemjernost Mandićeve tvrdnje da se neće rušiti mauzolej, već da će se u blizini graditi kapela. Ministarka je s pravom navela da bi se u tom slučaju Njegoševi ostaci sigurno prenijeli u kapelu, a time bi mauzolej izgubio smisao i bio bi neupotrebljiv. Pred kamerama se logično zapitala: Kakvu bi vrijednost imao Njegošev mauzolej bez Njegoša? Podvukla je da je ova plitka i manipulativna igra Mandića na vrijeme pročitana i da će Ministarstvo kulture i medija uraditi sve kako bi se spriječio ovaj anticivilizacijski naum. Izjavila je da će od premijera Spajića tražiti da hitno sazove sjednicu Vlade na kojoj će se razmotriti dodatne mjere zaštite Njegoševog mauzoleja. Ministarka je podsjetila i svoju partiju Demokrate Crne Gore da je u njihovom programu zapisano da se moraju „njegovati sve kulturne vrijednosti, posebno bogata kulturna baština i kulturni identitet Crne Gore“. S obzirom na to da je predlog Andrije Mandića direktan napad na kulturnu baštinu i kulturni identitet Crne Gore, ministarka Vujović je pozvala rukovodstvo svoje partije da preispita koaliciju sa Novom srpskom demokratijom. Ministarka je podvukla da su za nju i njenu partiju zakoni i partijski program važniji od ministarskih funkcija i da politička čast Demokrata nema cijenu. Podsjetila

je da je ona vjernica Srpske pravoslavne crkve, ali da je kao ministarku prije svega obavezuje poštovanje Ustavom propisane sekularnosti i da nije primjereno da se SPC na ovaj način bavi mauzolejom. Nakon ministarke novinarima se obratio direktor Nacionalnih parkova Crne Gore i direktor Nacionalnog parka „Lovćen“

Vladimir Martinović. On je upozorio da se, prema članu 18 Zakona o nacionalnim parkovima, na području nacionalnog parka ne smiju vršiti djelatnosti koje bi ugrozile kulturne vrijednosti. Martinović je istakao da je Prostornim planom posebne namjene Nacionalnog parka „Lovćen“ Njegošev mauzolej označen kao kulturno dobro I kategorije čija zona zaštite ide do podnožja Jezerskog vrha, tj. do izgrađenih objekata pristupnog platoa (gumna) i vidikovca (restorana). To znači da se na Jezerskom vrhu i u široj zoni mauzoleja ništa ne smije mijenjati, a ponajmanje izgraditi/obnoviti nelegalna kapela Karađorđevića. Martinović je pozvao sve političke subjekte da obrate pažnju na najavljenu rekonstrukciju Vlade prema kojoj se Mandićevoj partiji namjerava dodijeliti resor prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Martinović je zbog toga izrazio duboku zabrinutost, jer je očigledno da se taj resor dodjeljuje Novoj srpskoj demokratiji kako bi se planska dokumentacija Nacionalnog parka „Lovćen“ prilagodila rušilačkoj namjeri bjelaško-četničkih snaga. Uprkos ozbiljnoj situaciji, Martinović je izrazio zadovoljstvo što je kao funkcioner GP URA dobio priliku da konačno realizuje partijski slogan „Neće URA dati!“

ZA DEVASTACIJU DO OSAM GODINA

ZATVORA

Ekspresno je reagovalo i Državno tužilaštvo. S obzirom na značaj ovog slučaja i na činjenicu da su se u javnosti čuli predlozi o radikalnom vaninstitucionalnom otporu u slučaju pokušaja rušenja ili oštećenja mauzoleja, medijima se obratio Vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On je snagom institucionalnog i zakonskog autoriteta istakao da je Državno tužilaštvo spremno da reaguje i da nema potrebe za samoorganizovanim otporom građana. Marković je pozvao da se smire emocije. Upozorio

je da su svaki oblik devastacije mauzoleja i izgradnje kapele na Lovćenu protivzakoniti i da je prema članu 253a Krivičnog zakonika Crne Gore propisano da će se svako ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Marković je obećao da će Državno tužilaštvo pomno pratiti razvoj situacije u ovome slučaju i da će reagovati u skladu s ovlašćenjima. Nakon brze i efikasne reakcije nadležnih organa i institucija uslijedila su brojna reagovanja stručne javnosti. Univerzitetski profesori, akademici i eksperti iz umjetnosti i arhitekture istakli su, gotovo jednoglasno, da je Njegošev mauzolej prvorazredni kulturno-istorijski spomenik i jedno od najuspješnijih ostvarenja Ivana Meštrovića koji se ubraja u najveće svjetske vajare XX vijeka. Oni su objasnili da Njegoševa bista u mauzoleju predstavlja najbolji skulptorski izraz Njegoševog genija i da je cijeli mauzolej arhitektonski i ambijentalno dobro uklopljen u Lovćensku kapu.

IZRAZ VARVARSTVA

ILI…

Podsjetili su da je to jedinstven primjer spomeničke arhitekture u svijetu, neprocjenjivi dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore i da bi svako narušavanje mauzoleja i njegove okoline predstavljalo kulturocid. Istakli su da čak ni fašistički i nacistički okupatori nijesu ciljano rušili kulturno-istorijske spomenike u Crnoj Gori i da ovaj predlog svjedoči da se

Srpska crkva decenijama nestručnim intervencijama ciljano mijenja identitet kulturne baštine Crne Gore. Protivzakonitim prepravkama u preromaničke, romaničke i romanogotske pravoslavne hramove iz srednjeg vijeka ugrađuje elemente kvazivizantijske i raške arhitekture kako bi se ovo crnogorsko nasljeđe pripisalo srednjevjekovnoj baštini Srbije

dio vlasti u Crnoj Gori ponaša gore od najgorih okupatora. Predlog Andrije Mandića su ocijenili kao izraz varvarstva. Dodali su da ukoliko bi Mandić uspio u toj namjeri, to bi bio drugi put u 100 godina da se prema Njegošu, Lovćenu i Crnoj Gori sprovodi rušilačka politika. Naime, 1925. godine kralj Aleksandar I Karađorđević je, uz podsticaj SPC, spriječio obnovu autentične Njegoševe kapele. Ona je srušena, a zatim je na njenom mjestu sagrađena nova kapela kao zadužbina kralja Karađorđevića. Rušenje, oštećenje ili obesmišljavanje mauzoleja bilo bi isto kao i rušenje Njegoševe autentične kapele, a obnavljanje kapele Karađorđevića bilo bi novo poniženje i potčinjavanje Crne Gore.

Podsjetili su i na to da ovo nije jedini negativni uticaj Crkve Srbije na kulturno-istorijske spomenike u Crnoj Gori, već da ova crkva decenijama nestručnim intervencijama ciljano mijenja identitet kulturne baštine Crne Gore. Protivzakonitim prepravkama u preromaničke, romaničke i romanogotske pravoslavne hramove iz srednjeg vijeka ugrađuje elemente kvazivizantijske i raške arhitekture kako bi se ovo crnogorsko

nasljeđe pripisalo srednjevjekovnoj baštini Srbije.

RIJEČ STRUKE

Strukovna umjetnička i arhitektonsko-konzervatorska udruženja pokrenula su potpisivanje peticije za zaštitu mauzoleja i protiv izgradnje kapele Karađorđevića i tokom dva dana peticiju je potpisalo više od 200 istaknutih crnogorskih umjetnika, arhitekata-konzervatora i uopšte kulturologa. O ovome su obavijestili i odgovarajuća evropska i svjetska strukovna udruženja i pozvali su na međunarodnu akciju zaštite Njegoševog mauzoleja. Podršku peticiji ili pokretanje sličnih već su najavili brojni advokati, prosvjetni radnici, inžinjeri i ljekari – humanisti. Akademska zajednica je naglasila da ukoliko bi došlo do obnove kapele Karađorđevića i prenosa Njegoševih ostataka u nju, to bi značilo da je Njegoš vlasništvo Crkve Srbije, odnosno Republike Srbije. Tada bi protojerej-stavrofor Gojko Perović mogao Njegoša da prenese zadnjim vozom za Čačak.

OGLASILI SE I PREDSJEDNICI

Oglasio se i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Naveo je da politika pomirenja i preva-

zilaženja podjela ne znači brisanje razlike između civilizacije i varvarstva i da se ne mogu tolerisati napadi na najznačajnije kulturno-istorijske spomenike. Iako su bili i još uvijek jesu bliski politički partneri, Milatović je osudio predlog Andrije Mandića i pozvao ga je da, zbog izgradnje zajedničke budućnosti, odustane od toga. Isti apel je uputio mitropolitu Joanikiju. Tako je Milatović u ovome slučaju pokazao da njegova nedavna retorička promjena politike nije jeftina gluma, već zaista iskren otklon od retrogradne politike koju je sprovodio kao ministar-apostol u Vladi Zdravka Krivokapića i šegrt-somelijer Aleksandra Vučića. Da bi uvjerio javnost u svoju promjenu, Milatović je iskoristio ovo obraćanje da se izvini građanima što je bio dio Vladinog tima koji je komandovao brutalnim napadom na demonstrante na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine. Premijer Milojko Spajić se izvinio zbog okašnjele izjave, jer mu je trebalo vremena da se upozna s ovom temom koja nije usko povezana sa ekonomskim i finansijskim poslovima. Nakon što je čuo izjavu ministarke Vujović i pošto je s njom obavio dodatne konsultacije, odlučio je da sazove sjednicu Vlade na kojoj će se raspravljati o ovom pitanju. Naveo je da će insistirati na odbijanju predloga Andrije Mandića, čak i po cijenu raskida koalicije i pada Vlade. Spajić je izjavio da je shvatio da ipak nije sve u novcu i da rukovođenje Vladom podrazumijeva jednaku važnost svih resora. Naveo je da kultura mora dobiti blagi prioritet jer je u jednoj japanskoj knjizi pročitao da je i najimućniji čovjek bez sopstvene kulture zapravo teška bijeda, a da država bez kulturne politike i bez zaštite kulturne baštine i dobara nema identitet i da to u stvari nije država, već kolonija. Spajić je naglasio da nije došao u Crnu Goru da bude finansijski direktor kolonije, već da suvereno vodi odgovornu državničku politiku u svim oblastima i da će to pokazati na ovom primjeru. Nakon ovih izjava građani i javnost Crne Gore su odahnuli. Upozorenje! Svi likovi u ovom filmu su stvarni i glume svoje funkcije, a njihove navedene izjave i radnje su izmišljene za potrebe filmske radnje. Svi citirani propisi su stvarni, ali su sada samo mrtvo slovo na papiru.

PRVI UDAR NA NJEGOŠA: Kapela kralja Aleksandra

Piše: Dragutin PAPOVIĆ

Poslanički klub PES-a uputio prijedlog zakona parlamentu

Razvojna banka preuzima kapital IRF-a

PODGORICA - Poslanički klub Pokreta Evropa sad 2 je juče parlamentu uputio prijedlog zakona o razvojnoj banci Crne Gore. U predloženom zakonskom rješenju se navodi da je osnivač razvojne banke država Crna Gora i da prava i dužnosti osnivača razvojne banke vrši Vlada.

U predloženom zakonskom rješenju se precizira da osnovački kapital razvojne banke ne može biti manji od 90 miliona eura.

- Osnivački kapital razvojne banke čini kapital preuzet od Investiciono-razvojnog fonda (IRF) – navodi se u prijedlogu zakona.

Predviđeno je da će djelatnost razvojne banke, pored ostalog, biti odobravanje kredita, obavljanje faktoringa.

U predloženom zakonskom rješenju se navodi da će, ako razvojna banka na zahtjev Vlade odobri plasiranje sredstava ispod uslova utvrđenih aktima banke, Vlada razvojnoj banci nadoknaditi razliku do visine prihoda koji bi bili ostvareni plasmanom po tim uslovima. Predviđeno je da organi razvojne banke budu Skupština, nadzorni i upravni odbor

regionalnog i državnog značaja, te da će podsticati konkurentnost crnogorskih proizvoda i usluga. U predloženom zakonskom rješenju se navodi da će, ako razvojna banka na zahtjev Vlade odobri plasiranje sredstava ispod uslova utvrđenih aktima banke, Vlada razvojnoj banci nadoknaditi razliku do visine prihoda koji bi bili ostvareni plasmanom po tim uslovima. Predviđeno je da organi razvojne banke budu skupština, nadzorni i upravni odbor. Sredstva za poslovanje razvojna banka stiče iz prihoda ostvarenih poslovanjem banke, prodajom akcija i udjela iz portfelja banke, trgovinom finansijskim instrumentima na regulisanom tržištu kapitala... -Razvojna banka može, uz saglasnot Vlade korsititi međunarodne fondove i zaduživati se u Crnoj Gori i inostranstvu na tržištu novca i kapitala u svrhu obavljanja djelatnosti u skladu sa zakonom i aktima poslovne politike razvojne banke – kaže se u prijedlogu zakona.

Kontrolu poslovanja razvojne banke vršiće Centralna banka. Predviđeno je da će akt o osnivanju razvojne banke Vlada donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Rok za upis razvojne banke u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) je tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Danom upisa razvojne banke u CRPS prestaje sa radom Investiciono-razvojni fond (IRF), a razvojna banka preuzima sva prava i obaveze IRF-a, kao i zaposlene i imovinu IRF-a.

Većina partija najavila podršku, PES i NSD protiv

Zadatak ove banke je da podstiče osnivanje, razvoj i održivost mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća i preduzetnika.

Navedeno je da će ta banka finansirati projekte od lokalnog,

iz Podgorice juče nije krenuo za Nikšić

Predviđeno je da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o IRF-u. S.PoPović

Zbog kvara klima uređaja putnici putovali autobusom

PODGORICA - Zbog kvara na klima uređaju lokalni voz nije juče krenuo iz

Podgorice u Nikšić u 15.35 sati, već su putnici putovali autobusom koji je angažovala kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG).

– Putnici koji su juče u 15.35

sati trebali vozom da krenu iz Podgorice do Nikšića su putovali autobusom, koji smo mi angažovali. Do promjene je došlo zbog manjeg kvara koji ne nastao na klima uređaju –saopšteno je Pobjedi iz ŽPCG. Kako su kazali iz tog preduzeća, njihova je obaveza da za putnike obezbijede alternativ-

ni prevoz u situacijama kada voz nije u funkciji. – Klima uređaj nije radio zbog velikih vrućina i za putnike je odmah došao autobus, kojim su otputovali do Nikšića. On je stigao u redovno vrijeme, imao je dovoljan broj mjesta, a ljudi su putovali sa voznom kartom – kazali su iz ŽPCG.

Oni su naveli da će kvar biti brzo otklonjen, te da će voz u toku dana biti vraćen u saobraćaj.

Putnici koji su javili Pobjedi da je došlo do promjena u načinu prevoza kazali su da je, prema nezvaničnoj informaciji, u vozu bilo preko 48 stepeni.

– Ušli smo u voz i onda su nam rekli da ne može da saobraća do Nikšića. Autobus je odmah došao, jedino što smo morali da izađemo iz voza i da pređemo u autobus – naveli su oni. i. r.

PODGORICA – Više od 40.000 porodica u Crnoj Gori nema svoj stan, a preko 30.000 porodica su podstanari. Ima li većeg argumenta od toga i podatka da je prosječna cijena stana po Monstatu preko 1.800 eura sa tendencijom rasta – pitao je Miloš Konatar (Ura) obrazlažući prijedlog zakona o Fondu stan za sve.

Ukoliko bi poslanici prihvatili taj prijedlog, građani bi mogli kupiti stan za 900 eura po kvadratu. Gotovo sve partije, osim PES-a i NSD-a, načelno su najavile podršku tom prijedlogu, iako su ukazivali i na određene manjkavosti takvog zakonskog rješenja.

Državni fonD

Prijedlogom zakona je predviđeno usvajanje državnog fon-

da čiji bi početni kapital iznosio 20 miliona eura, a iz kojeg bi država gradila stanove na svom ili opštinskom zemljištu po principu ,,Projektuj i izgradi“, a plaćala izvođača radova nakon tehničkog prijema. Iz Ure su ukazali da država ne bi zarađivala od prodaje, jer bi cijena bila ista kao cijena izgradnje, a građani bi mogli te stanove da koriste kako bi prilikom apliciranja za kredit na njih stavili hipoteku. Pravo prijave imali bi prvenstveno podstanari i građani koji ne posjeduju stan, a akcenat bi bio posebno na mladim bračnim parovima, osobama sa invaliditetom, ženama koje su žrtve nasilja i porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju. Vlada se negativno izjasnila o ovom prijedlogu, ukazujući da nije u potpunosti usklađen ni sa stavovima Evropske

komisije ni sa strateškim opredjeljenjima i ciljevima politike stanovanja iz Nacionalne stambene strategije i Zakona o socijalnom stanovanju i to u dijelu osnivanja nacionalnog stambenog fonda (NSF). Konatar je kazao da je najveća stavka u troškovima izgradnje cijena zemljišta i komunalnog opremanja.

- Ako bi preko državnog fonda država i opštine donirale zemljište za izgradnju stanova, kao i cijenu komunalnog opremanja zemljišta, cijena od 900 eura po kvadatu, u zavisnosti od opština, bi mogla biti i niža – kazao je Konatar.

PoPULiZaM Iz PES-a ukazuju da ovo nije ništa novo, imajući u vidu da to već postoji kroz Crnogorski fond za stambeno-solidarnu izgradnju (CFSSI).

- Može se zaključiti da je ovo

Javnost još nije upoznata sa programom „Evropa sad 2“

PODGORICA-Pokret

Evropa sad (PES) uklonio je sa svog sajta kalkulator koji obračunava zarade po programu „Evropa sad 2“. O tome je javnost obavijestio Fideliti konsalting.

-Ovih dana svjedočimo pojačanim objavama u vezi sa ekonomskim temama iz PES-a, pa

smo se zapitali: zašto to rade?

Da li je možda u pitanju nagla briga za standard građana ili su objave dimne zavjese za nešto mnogo, mnogo veće? Naravno, razlog je jednostavan: sa sajta PES-a je uklonjen kalkulator koji prebacuje bruto u neto platu po, nikad viđenom, programu „Evropa sad 2“ - navodi se u objavi Fideliti konsaltinga. Podsjećaju da je to bio kalkulator po kome je predviđeno da se neto plata svim zaposlenim u Crnoj Gori povećava 25 odsto. -Zapamtite, ne samo da su obećali povećanje svih plata u Crnoj Gori 25 odsto, nego su bili toliko drski i bezobrazni da su bukvalno napravili kalkulator

Sa jučerašnje sjednice

Voz

Putnici ulaze u autobus

Skupština SKUPŠTINA

partija podršku, protiv

još jedno od populističkih ideja GP Ura. Kada ste bili izvršna vlast i tada je 40.000 porodica bilo bez stana, što tada nijeste predložili ovaj zakon –pitao je Milan Zečević (PES) dodajući da je zakon predložen bez finansijske analize.

Nikola Milović (DPS) je najavio podršku ovom prijedlogu, dodajući da ovo može biti dobro početno rješenje, iako je svjestan da se za godinu ne može riješiti problem tolikog broja porodica bez stana.

- Možda je Vlada umjesto kritike mogla da napiše ono što treba da promijeni taj zakon. To je zadatak ekonomske politike, da smanji neizvjesnost, a ne da je povećava – kazao je Milović.

Dejan Đurović (NSD) je ocijenio da ne postoji povjerenje u stvaranje ovakvih fondova, jer je iskustvo pokazalo da nijesu najbolje rješenje, dodajući da su rad CFSSI pratile brojne malverzacije. Kazao je da bi za rješavanje ovog problema bilo potrebno 100.000 stanova, a da je realno da bi se moglo obezbijediti 10.000 koji bi koštali 250 miliona eura. Đurović je kazao da se cijena kvadrata ne bi mogla fiksirati na 900 eura zbog različite situacije na tržištu u zavisnosti od opštine, dodajući da bi se u ovo pitanje morala uključiti Zajednica opština. Predložio je da bi ovaj projekat rješavanja stambenog pitanja trebalo da rade državna Razvojna banka, Zajednica opština i Vlada. Mirsad Nurković (BS) je ovaj prijedlog ocijenio humanim, ali da mu je potrebno

na svom sajtu koji je skoro godinu podgrijavao nadu da je toliko povećanje moguće. Držali su vas u zabludi da je moguće povećati plate 25 odsto, prozivali sve one malobrojne koji su govorili da to nije moguće. Uostalom, provjerite i probajte da nađete kalkulator na sajtu. Mi, za razliku od nekih, ne iznosimo neistine - navodi se u FB objavi Fideliti konsalting, uz zaključak da su više puta ranije konstatovali da nije moguće povećati plate 25 odsto, što je uklanjanjem kalkulatora i potvrđeno.

Na sajtu PES-a je u septembru prošle godine postavljen kalkulator pomoću kojeg se, na-

Odbor čeka da Spajić predloži termin za saslušanje

Odbor za ekonomiju daće premijeru Milojku Spajiću rok da do 20. jula sam predloži termin svog kontrolnog saslušanja u vezi sa programom ,,Evropa sad 2“, a ukoliko do tada ne odgovori sami će odrediti datum. Predsjednik Odbora Mirsad Nurković je kazao da do juče nije bilo odgovora iz premijerovog kabineta povodom toga. Prijedlog za kontrolno saslušanje rukovodilaca pet elektroenergetskih kompanija i ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića Odboru su uputili i iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN). U dopisu su naveli da saslušanje traže zbog čestih špekulacija da se potrošnja u ovim preduzećima zloupotrebljava u političke svrhe i za netransparentno zapošljavanje. Kontrolno saslušanje oko stanja u CEDIS-u je planirano za kraj jula, dok se Odbor saglasio da, na inicijativu Instituta Alternativa, održi zajedničku tematsku sjednicu sa Odborom za zdravstvo u vezi sa javnim nabavkama u zdravstvu

amandmansko unapređenje, dodajući da se ne mogu vezati za cijenu od 900 eura zbog više faktora. Da je riječ i o njihovoj ranijoj ideji, kazao je Boris Bogdanović (Demokrate), zahvaljući Uri što su je stavili u skupštinsku proceduru. Branislav Nenezić (SD) je najavio podršku ovom zakonu, dodajući da bi bile potrebne određene korekcije, kako bi se spriječile zloupotrebe prebivališta i preprodaje stana. Podršku prijedlogu Ure najavili su i iz SNP-a, DUA i HGI.

M. LEKOVIĆ

vodno, mogla izračunati neto zarada po programu „Evropa sad 2“. Na sajtu nije bilo pojašnjeno i precizirano kako se i na osnovu čega dolazi do uvećanih neto zarada, odnosno što bi bilo predviđeno tom poreskom reformom.

Iako je Vlada Milojka Spajića, kako su ranije naveli, program „Evropa sad 2“ započela početkom godine povećanjem minimalne penzije na 450 eura, ostali segmenti su do danas tajna široj javnosti, iako su, prema njihovim ranijim najavama, do početka primjene tog programa preostala nepuna četiri mjeseca. S.P.

Vlada promijenila plan u vezi sa Institutom Igalo

Stručnjaci Univerziteta radiće plan restrukturiranja

PODGORICA – Iako je premijer Milojko Spajić na zajedničkoj konferenciji za medije sa manjinskim vlasnikom akcija Instituta ,,Dr Simo Milošević“ Žarkom Rakčevićem najavio da će raspisati javni poziv za izbor kompanije koja će raditi plan restrukturiranja Instituta, juče je saopšteno da će taj posao ipak biti povjeren Univerzitetu Crne Gore (UCG).

To je saopšteno nakon jučerašnjeg sastanka sa rektorom UCG Vladimirom Božovićem i dekanima Ekonomskog fakulteta Mijatom Jocovićem, Građevinskog fakulteta Marinom Rakočević i Medicinskog fakulteta Miodragom Radunovićem

Vlada će Univerzitetu dostaviti projektni zadatak za izradu plana restrukturiranja Instituta, na osnovu kojeg bi njeni timovi, zajedno sa timovima Univerziteta i Instituta Igalo, taj dokument trebalo da pripreme u narednih četiri-pet mjeseci – saopšteno je iz Vlade. Spajić je poručio da je trenutak da se, nakon rješavanja akutnih problema i spašavanja Instituta od blokade i stečaja, napravi strateški pravac za Igalo.

- Plan restrukturiranja treba da bude osnova da uđemo u veoma ambiciozan projekat koji će dovesti do toga da nakon tri godine od njegove realizacije Institut postane profitabilan. Treba da imamo reprezentativan sistem objekata, kapacitete sa četiri i pet zvjezdica i da onim što imamo privučemo najzahtjevnije korisnike - rekao je Spajić. On je objasnio da će do tada država pronaći način da p reko Fonda zdravstva poveća izdvajanja za svoje građane kojima su potrebne usluge Instituta, ali i da privuče

inostrane korisnike, dodajući da je moguće i da će u okviru NATO programa organizovati rehabilitaciju građana iz Ukrajine. Spajić je naveo da su zaposleni u Institutu, uprkos teškim uslovima, ostali posvećeni svom radu, te da treba sačuvati i jačati kadar u cilju razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori tokom cijele godine.

-Zbog toga je ovo projekat od nacionalnog značaja i veliki motor naše privrede. Potreban nam je dobar biznis model i želimo da angažujemo sve relevantne subjekte i stručni kadar – kazao je Spajić.

Božović je kazao da će ovo biti test za svaku buduću saradnju UCG sa državom.

-Angažovaćemo sve ljude ma gdje bili, nama je stalo da ovo

uspije i daćemo sve od sebe da tako bude. Imamo razgranatu mrežu kontakata, ukoliko bude potrebna podrška sa strane - rekao je Božović. Jocović je ocijenio da je njihova obaveza da svu raspoloživu pamet stavi na raspolaganje u ovom za državu važnom poslu.

-Tu smo da ustanovimo metodologiju rada kako bismo sklopili mozaik i dobili najbolje moguće rješenje. Razumijemo da nije samo cilj izvlačenje Instituta, nego biznis model koji će biti održiv i globalno konkurentan- rekao je Jocović. Svoje kapacitete će, kako je navela Rakočević, na raspolaganje staviti i Građevinski fakultet, a ako bude poterbe, angažovaće i strane eksperte. Radunović je naveo da Vlada i

UCG do sada nijesu imali ovakvu saradnju, dodajući da će se u potpunosti angažovati kako bi se pronašlo najbolje moguće rješenje.

-Račun Instituta Igalo deblokiran je 4. jula nakon više od 200 dana, kada su Vlada i manjinski akcionar, kompanija Vile Oliva uplatili po pet miliona eura, čime je riješeno dugogodišnje pitanje duga prema Jugobanci u iznosu od oko sedam miliona eura. Istovremeno, radnicima su isplaćene po dvije zaostale zarade. Predviđeno je da plan restrukturiranja bude završen u roku od pola godine, čime će se normalizovati poslovanje Instituta, trenutno opterećenog značajnim dugovima i prema povjeriocima i prema zaposlenima – saopšteno je iz Vlade. M. Lk.

PODGORICA – Promjenom privremenog stečajnog upravnika u postupku protiv jedne od kompanija Dragana Brkovića Vektra Boke, ponovo je prolongirana odluka u vezi sa zahtjevom Poreske uprave da se i u ovu kompaniju uvede stečaj zbog kršenja plana reorganizacije.

Tako je, kako se juče čulo na ročištu, dosadašnji upravnik Jovan Lopušina tražio

da ga sud razriješi iz, kako je naveo, ličnih razloga. Prema riječima sudije Nemanje Popovića, slučajnim izborom je umjesto njega izabrana Svetlana Vukašinović. Potrebno je, kako je naveo sudija, da se obavi primopredaja dokumentacije kako bi se Vukašinović upoznala sa predmetom prije nego postupak bude nastavljen 16. septembra. Čeka se i odluka Apelacionog suda na žalbe advokata Vukašina Šimraka i predstav-

nika radnika koji su tražili status umješača u ovaj postupak, a što je sudija Popović odbio. Tada je odbijen isti zahtjev i Elena grupe, vlasnika trećine akcija u Vektra Boki, koja je od suda u više navrata tražila da se odluka oko stečaja odloži kako bi dogovorili sa Poreskom upravom da se plati dug i spriječi stečaj. Na nedavno održanoj Skupštini akcionara, vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević je ušao u odbor direktora zajedno sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, kada je smijenjen raniji bord koji su činili Brković i njegov sin, kao i Milić Popović . U međuvremenu je

Viši sud potvrdio optužnicu protiv njih trojice i još jednog Brkovićevog sina koji se terete za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca. M.Lk.

Premijer sa predstavnicima Univerziteta Crne Gore

Ponovo odloženo ročište u vezi sa uvođenjem stečaja u Vektra Boku

Dragan Brković

Potpredsjednica PZP, bivša poslanica

Branka Bošnjak reagovala na informaciju što veliki broj odlikaša nije položio prijemne ispite prilikom upisa na fakultete

Nijesu

kriva djeca već nastavnici

PODGORICA – Činjenica da 147 odlikaša, od čega preko 30 lučaša na prijemnom na fakultetima

Univerziteta Crne Gore nije dobilo prelaznu ocjenu - dvojku je podatak koji treba sve da nas zabrine, saopštila je potpredsjednica Pokreta za promjene Branka Bošnjak

Pobjeda je juče objavila podatak da prijemni ispit na fakultetima Univerziteta Crne Gore, gdje se prilikom upisa provjerava znanje brucoša, nije položilo 147 odličnih učenika. Njih 31 ima Luču 1. Prijemne je položilo 206 odličnih učenika. - I nijesu kriva ta djeca, ona su nezaslužene ocjene dobila zahvaljujući nesavjesnim nastavnicima, koji su im dali te ocjene. Dakle, odgovornost je na nastavnicima, bez obzira da li su to uradili svojevoljno, pod pritiskom roditelja te djece ili pod pritiskom menadžmenta škole, ministarstva, nije bitno. Oni su ti koji treba da odgovaraju, jer su oni ti koji treba da drže do kriterijuma i da ne dozvole uticaj i da savjesno i nepristrasno ocijene nečije znanje – rekla je Bošnjak.

Dodaje da danas imamo potpuno obezvrijeđenu poziciju prosvjetnog radnika u društvu, pa najbolji ne upisuju nastavničke fakultete i kao posljedicu imamo da nam djecu danas većinski obrazuju nekada loši đaci.

– A što neko pametan reče: ,,Ako hoćete da uništite jedan narod, uništite mu obrazovanje i kuturu“. I mi danas vrlo svjesno to činimo i guramo Crnu Goru u propast – rekla je ona.

Dodaje da ministarka Jakšić-Stojanović pokazuje volju i sprovodi konkretne poteze, podvukla je crtu i rekla da nema više varanja na maturskom ispitu, krenula je u borbu sa lažnim diplomama… – Ali zato smeta, pa upravo nju sad hoće da zamijene na partijskoj pijaci zbog potkusurivanja nečijih partijskih apetita. I to je poruka koliko je ovom društvu stalo do ozdravljenja

sistema obrazovanja. Zato vrlo svjesno, uz amin nadležnih, idemo ka samouništenju – navodi Bošnjak. Dodaje da je sve obezvrijeđeno, da je diploma ,,Luča“ postala jedan bezvrijedan papir koji sa stanovištva znanja ništa ne znači, kao ni petice pojedinih, posebno onih iz takozvanih VIP odjeljenja.

- Ali nažalost i mnoge diplome onih koji predaju i ocjenjuju ove odlikaše i lučaše su bezvrijedne i lažne. Crna Gora grca u lažima, licemjerstvu i improvizacijama. Znanje nije na cijeni. Na cijeni je agresivno neznanje i populizam – navela je bivša poslanica.

Prorektor UCG prof. dr Veselin Mićanović kazao je nedavno Pobjedi da je veliki broj lučonoša uspješno položio prijemni ispit ove godine, ali je, takođe, tačno da jedan dio njih nije uspio da položi. Razlozi za to, prema njegovim riječima, mogu biti različiti, i tom problemu treba pristupiti analitički, sa više aspekata, jer može uključivati i druge faktore, osim neznanja, kao što su stres ili specifični zahtjevi prijemnih ispita kada je riječ o pojedinim stručno-umjetničkim studijskim programima. Akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović kazao je nedavno Pobjedi da ako se ne mijenja ništa u načinu obrazovanja mladih ovo će se ponavljati svake godine, te da djeca ne uče, prvo da razumiju zadatak i da ga uz pomoć poznatih činjenica i formalne logike pokušaju riješiti. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je da je jasno da se strateški nešto mora mijenjati i ozbiljno pristupiti pripremama za prijemni ispit. Nedavno su i iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija reagovali i najavili da je nužno da se koriguju kriterijumi za dobijanje Luča. Na kraju ove školske godine u Crnoj Gori 937 polumaturanata i 263 maturanta dobili su diplomu Luča, kazali su nedavno Gradskom portalu iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. N. Đ. SAGA O AUTOMOBILIMA: Ni nakon tri

Komisija odlučila da nezakonito nabavio

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je 6. jula predstavio novih 75 policijskih vozila, čime je, kako je tada kazao, realizovana višegodišnja saga, i to „kroz transparentni, pravični i zakonit postupak“.

A da sage nemaju kraj, potvrdila je odluka Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koja je utvrdila da je nabavka tih vozila – nezakonita. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su sinoć Pobjedi najavili odgovore povodom nabavke spornih automobila za danas.

USVOJENA ŽALBA

To se utvrdilo kroz postupak žalbe firme „Osmanagić“, koja je bila prethodni nabavljač vozila za potrebe MUP-a. Komisija je usvojila žalbu i poništila odluku Ministarstva unutrašnjih poslova, od 4. juna ove godine, o izboru najpovoljnije ponude u postupku nabavke patrolnih automobila za potrebe Uprave policije.

Komisija je donijela rješenje da se ponovi postupak javne nabavke i donese nova odluka o najpovoljnijem ponuđaču. „Škode“ koje su javnosti predstavljene ne po performansama, već time da imaju natpis „Policija“ i na ćirilici i na latinici mogu, kako proizilazi iz rješenja nalaza Komisije, biti vraćene u Čačak, odnosno da će MUP morati da trajno raskine ugovor sa firmom „Auto-Čačak Podgorica“.

Prema nalazima Komisije, potvrđeno je da je MUP donio odluku o nabavci 75 novih patrolnih vozila putem operativnog lizinga, da je prvorangirani ponuđač bio „Auto-Čačak Podgorica“, a drugorangirani „Osmanagić CO“ d.o.o. Nikšić. „Osmanagić“ se nakon toga žalio Komisiji zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede pravila postupka. „Osmanagić“ je u žalbi naveo i da je izjava privrednog ponuđača „Auto-Čačak Podgorica“ nepravilno sačinjena jer je na prvoj i posljednjoj stranici pečatirana fizičkim pečatom ovog ponuđača. Naveli su u žalbi i da je ponuda nepravilna i u dijelu ,,Uslovi sposobnosti privrednog subjekta“, jer ponuđač nije konkretno naveo naziv onoga ko je izdao ovakav dokaz, a što su morali da učine. Podsjetili su i da je u prethodnom otvorenom postupku javne nabavke naručilac posla istog „Auto-Čačak Podgorica“ isključio iz postupka javne nabavke zbog slične greške.

A da sage nemaju kraj, potvrdila je odluka Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koja je utvrdila da je nabavka tih vozila –nezakonita. „Škode“ koje su javnosti predstavljene ne po performansama, već time da imaju natpis „Policija“ i na ćirilici i na latinici mogu, kako proizilazi iz rješenja nalaza Komisije, biti vraćene u Čačak, odnosno da će MUP morati da trajno raskine ugovor sa rmom „Auto-Čačak Podgorica“

„Osmanagić“ je naveo nekoliko kršenja procedura, neispravnosti popunjavanja ponude, zbog kojih smatraju da je ponuđač od kojeg je MUP nabavio automobile morao biti isključen. Navode da bi, ukoliko bi bile poštovane sve procedure, ponuda „Auto-Čačka Podgorica“ mogla biti isključena iz postupka javne nabavke. Osmanagić smatra i da je MUP, kao naručilac, fingirao navodnu hitnost postupka, te da je zato sproveo pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva.

ODGOVORI

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je navela i da je MUP u odgovoru na žalbu saopštio da su svi žalbeni navodi neosnovani. Komisija je u rješenju navela da su nedozvoljeni žalbeni navodi „Osmanagića CO“ da je MUP fingirao navodnu

hitnost predmetnog postupka javne nabavke, kako bi favorizovao „Auto-Čačak Podgorica“, kao i da je tenderska dokumentacija u dijelu koji se odnosi mjere svjetlosne opreme nezakonita.

Osnovana je žalba Osmanagića da je izjava ponuđača „Auto-Čačak Podgorica“ nepravilno sačinjena u dijelu ,,Uslovi sposobnosti privrednog su-

bjekta“. Komisija je istakla da je Zakonom o javnim nabavkama član 108 tačka 5, propisano da će naručilac isključiti privrednog subjekta iz postupka javne nabavke ako utvrdi da nije dostavio izjavu privrednog subjekta ili da dostavljena izjava ne sadrži informacije i podatke tražene tenderskom dokumentacijom ili je nepravilno sačinjena. Komisija se pozvala i na član 111 ovog zakona kojim je propisano da podnosilac prijave za kvalifikaciju podnosi izjavu privrednog subjekta kojom garantuje da će u toku trajanja postupka javne nabavke i realizacije ugovora ispunjavati sve uslove za učešće u postupku i da ne postoji osnov za isključenje. Komisija je zaključila, u opširnom obrazloženju na 8 strana, da je izjava ponuđača „Auto-Čačak Podgorica“ nepravilno sačinjena u dijelu ,,Uslovi sposobnosti privrednog subjekta“, jer nije naveden izdavalac dokaza.

Branka Bošnjak

obezbijedi stalna vozila za policiju

da je MUP nabavio „škode“

DPS: Skandal oko nabavke vozila

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki potvrdila je ono što je bilo očigledno, da je odluka Ministarstva unutrašnjih poslova o nabavci novih policijskih vozila nezakonita i da kao takva mora biti poništena, saopšteno je sinoć iz Demokratske partije socijalista (DPS). Istakli su da Demokrate nastavljaju kroz nacrtane tendere da omogućavaju podobnim firmama da prihoduju milione.

- Kako drugačije objasniti činjenicu da je MUP ovako važnu nabavku realizovao kroz pregovarački postupak i bez prethodnog objavljivanja javnog poziva za nadmetanje, pozivajući se na hitnost postupka, te raspisao tender na koji su pozvane samo dvije firme? Ona koja je dobila tender, veoma zanimljivo,

Komisija je istakla da nesporno proizilazi da je to osnov za obavezno isključenje ovog ponuđača iz predmetnog postupka javne nabavke.

nepoštovanje

zakona

Naveli su da je odluka MUP-a nezakonita, jer nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, da je treba poništiti i da se predmet vrati na ponovni postupak odlučivanja, kako bi naručilac otklonio nepravilnosti na koje mu je ukazano.

– Budući da je naprijed utvrđeno da postoji razlog za isključenje ponuđača „Auto-Čačak Podgorica“ d.o.o. Zeta iz ovog postupka javne nabavke osnovom člana 108 tačka 5 ZJN, to Komisija za zašitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nijesu od uticaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari – piše u odluci Komisije.

Istakli su i da se protiv ovog rješenja može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u roku od 20 dana od dana objavljivanja rješenja.

A saga, kako je nazvao ministar Šaranović, oko nabavke automobila za MUP traje već tri godine i za to vrijeme Uprava policije nema svoje sigurne automobile.

U ljeto 2021. godine policija je ostala bez automobila „opela“,

Radnička organizacija neće reagovati na najavu izvršne vlasti da u sklopu rekonstrukcije Vlade dođe nova osoba u resor obrazovanja, desetak NVO podržalo peticiju i traže ostanak aktuelne ministarke

Sindikat se ne bavi kadriranjem ministara

iz susjedne nam je države, a vozila koja su izabrana imaju takve karakteristike je upitno da li se uopšte mogu koristiti u svrhe za koje ih je Šaranović namijenio - pitali su iz DPS-a. Poručili su i da će Šaranović ostati upamćen po tome što je na najočigledniji način dozvolio miješanje politike u sektor bezbjednosti, ali i po tome što je crnogorska javnost za vrijeme njegovog kratkog mandata gotovo svakodnevno imala priliku da svjedoči aferama koje su potresale ovaj sektor. Pozvali su i Specijalno državno tužilaštvo da konačno dokaže svoju nepristrasnost i partijsku nezavisnost i hitno preduzme radnje iz okvira svojih nadležnosti, kako bi se spriječile dalje zloupotrebe javnih resursa u procedurama javnih nabavki.

jer tender nije bio raspisan na vrijeme, a Vlada je kasnije na po godinu dana iznalazila načine da produži lizing za vozila koje koristi MUP. Tada je MUP ista vozila kod firme ,,Osmanagić“ rentirao na godinu dana, a budući da nijesu bili u stanju da tender raspišu do februara 2022. godine, policiji je ponovo prijetilo da u ljetnjoj sezoni ponovo ostane bez njih. MUP je morao da produži lizing pod uslovima te firme na godinu dana, što je odobrila Vlada, kako se sramota ne bi ponovila.

Preklapanja sa tenderima i ponuđačima su u jednom trenutku dovela do toga da su stručnjaci upozoravali da Crna Gora plaća višak vozila, jer je krajem 2022. godine na tenderu pobijedio i „Auto-Čačak Podgorica“ za nabavku 139 novih vozila...

Nakon tri godine, policija je stekla utisak da su dobili 75 patrolnih vozila, a iz MUP-a su kazali da je ovom kupovinom postignuta ušteda od 630.000 eura, te da dobavljač snosi sve troškove održavanja, opremanja, registracije i osiguranja vozila, a da MUP treba samo da, kako je Šaranović kazao, „sipa gorivo“. No, samo nakon dvije sedmice, automobili koji krstare ulicama su postali upitni, te možda ni sipanje goriva neće biti obaveza MUP-a. j.MaRtInovIĆ

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore se ne bavi kadriranjima ministara i ostalih funkcionera, odnosno koalicionim dogovorima političara. To mogu da rade NVO i ostali građanski aktivisti, rekao je Pobjedi predsjednik radničke organizacije Radomir Božović.

– Zato ne bismo da komentarišemo ovakve peticije, a posebno pojedinih NVO, koji imaju demokratsko pravo da iznose svoje stavove – kazao je on. Prosvjetna zajednica je pokrenula peticiju nakon što je objelodanjeno da će u sklopu rekonstrukcije Vlade smijeniti aktuelnu ministarku Anđelu Jakšić-Stojanović i na njeno mjesto doći neko drugi, kako se politički dogovore. Traže njen ostanak. Za sada je oko 800 potpisnika, a potrebno je 6.000, da bi se peticija razmatrala u Skupštini.

pReDLoŽen pRote St Pojedini profesori predložili su da se organizuje protest, protiveći se učestalim promjenama ministara u posljednje vrijeme, jer smatraju da to nije dobro za obrazovni sistem, te su zatražili podršku i od Sindikata prosvjete.

Desetak nevladinih organizacija stalo je u odbranu aktuelne ministarke. Civilni sektor je saglasan u jednom – da se radi o profesionalcu koji se zalaže za građanske principe i protive se odluci da ministarku smijene.

Nevladine organizacije pridružile su se peticiji Prosvjetne zajednice da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović ostane na toj funkciji. Među njima su Centar za ženska prava, Udruženje Roditelji, Udruženje mladih s hendikepom, Asocijacija Spektra, SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Juventas, Udruženje LBTQ žena Stana, Queer Montenegro i Centar za romske inicijative. Grupa NVO ocijenila je da je političko, umjesto stručnog pozicioniranja u obrazovanju i dovelo taj resor u nezavidan položaj.

- A ustupanje prosvjete političkoj stranci čije je djelovanje obojeno huškačkom nacionalističkom ideologijom, koja poništava elementarna ljudska prava, je ozbiljno patrijarhalno licemjerstvo koje zaslužuje naš najradikalniji protest – navode u reagovanju. Ističu da je to i političko licemjerstvo, jer se radi sve ono što je aktuelna vlast kritikovala dok je bila u opoziciji.

Grupa NVO ocijenila je da je političko, umjesto stručnog pozicioniranja u obrazovanju i dovelo taj resor u nezavidan položaj. Ističu da je ustupanje prosvjete političkoj stranci čije je djelovanje obojeno huškačkom nacionalističkom ideologijom, koja poništava elementarna ljudska prava - ozbiljno patrijarhalno licemjerstvo koje zaslužuje najradikalniji protest

Iz NVO su naglasili da djeca imaju pravo da se vaspitavaju i obrazuju isključivo na principima ravnopravnosti, tolerancije, razumijevanja, međusobnog poštovanja, slobode misli, nenasilnog rješavanja konflikata i antifašizma i da paralelno razvijaju vještine komunikacije, kooperacije i kritičkog mišljenja.

potReBan

pRoFe SIonaLaC Nedavno su se oglasili i CGO i Akcija za ljudska prava. Rekli su da se oštro protive odluci da resor prosvjete, nauke i obrazovanja pripadne Novoj srpskoj demokratiji (NSD), uzimajući u obzir da se radi o stranci koja njeguje retrogradnu politiku, nacionalističku i revizionističku ideologiju. Grupe NVO juče su navele da je crnogorsko društvo predugo čekalo da na čelu sistema obrazovanja bude osoba koja, osim što je ,,iz učionice“, zna i umije da osmisli i sprovede decenijama očekivane promjene i u kratkom periodu obezbijedi rezultate.

- Jakšić-Stojanović je za kratko vrijeme stekla povjerenje svojih kolega i koleginica iz

Prosvjetne zajednice, ali i građanski orijentisanog društva pokrenuvši važne procese, godinama namjerno zanemarivane – naveli su oni. Istakli su i da radikalno siromašenje i degradacija obrazovnog sistema i eskalacija vršnjačkog nasilja su najvidljivije posljedice zanemarivačkih politika i praksi. Iz NVO su kazali da je to što je Jakšić-Stojanović zadobila povjerenje i podršku prosvjetne struke najvažniji preduslov koji treba da ponese otpočetu reformu obrazovanja, a koja će se graditi na elementarnom pravu svakog djeteta - na kvalitetno obrazovanje. Podsjeća se da su se koalicione stranke Sporazumom o konstituisanju 44. Vlade formalno obavezale na ravnopravnije učešće žena na ministarskim pozicijama, kada su ,,odgovorno preuzele aktivnu ulogu u stvaranju, ali i implementaciji politika koje podržavaju jednakost“.

- Zato, ukoliko se desi najavljena rekonstrukcija, očekujemo veći broj ministarki od trenutnih 17 odsto, koji mora voditi ka ispunjenju obavezne preporuke CEDAW Komite-

ta koji traži rodni paritet od 50 odsto, najkasnije do 2027. godine – dodali su u reagovanju. Ističu da je politički neodgovorno zanemariti podatak da 96,9 odsto zaposlenih u predškolskom obrazovanju, 76,9 u osnovnom obrazovanju i 68 odsto u srednjem obrazovanju čine žene.

petICIje na SnazI – Politički je nekorektno zanemariti činjenicu da građanski orijentisane i stručne žene na poziciji odlučivanja mogu suštinski artikulisati sve probleme sa kojima se suočava resor kojim dominira ženski predavački kadar – naveli su oni.

Profesor podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš predložio je da prosvjetari organizuju protest. Smatra da se ,,ne zna koji put Ministarstvo prosvjete doživljava kao politički plijen umjesto tijelo koje služi za dugoročno planiranje razvoja prosvjete i njegu nadolazećih generacija“. Iako je, kako dodaje, veoma kritičan prema pojedinim odlukama tekuće postave Ministarstva, smatra da je najavljena promjena katastrofalno tempirana i da će zbog toga dovesti do konfuzije i dezorijentacije. Peticiju kojom se traži ostanak ministarke treba da potpiše 6.000 ljudi da bi je Skupština razmatrala.

U kratkom periodu, od izbora 2020. godine do danas, Ministarstvom su rukovodili Vesna Bratić i Miomir Vojinović, a onda je na tu poziciju došla aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović. Mandat ministru traje četiri godine. n. ĐURĐevaC

Radomir Božović i Anđela Jakšić-Stojanović

Saobraćajni udes na Bulevaru Peka Dapčevića Četiri

osobe povrijeđene

PODGORICA - U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko podne na Bulevaru Peka Dapčevića u Podgorici četiri osobe su povrijeđene - saopšteno je Pobjedi iz OKC.

U udesu su učestvovali teretno vozilo, kombi i putničko vozilo. Do nezgode je došlo kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarila tri vozila na nadvožnjaku u blizini hotela „Keto“. C. H.

Ukazano na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke

Upravni sud ponovo poništio

odluku Vlade o smjeni Artana Kurtija

PODGORICA - Upravni sud ponovo je poništio rješenje Vlade o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija

Presudom ovog suda je i 4. marta poništeno ranije rješenje Vlade Crne Gore kojim je razriješen dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost i predmet vraćen na ponovni postupak. Vlada je zatim ponovo donijela odluku o razrješenju Kurtija koju je sud ponovo poništio.

U odluci sud je ukazao Vladi na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke, koja ne sadrži nijedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

- Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda - saopšteno je iz Upravnog suda.

U ponovnom postupku, sud utvrđuje da je Vlada postupajući suprotno zakonskoj obavezi, donijela istovjetnu odluku i naglašava da je u nadležnosti tužene da postavlja i razrješava generalnog inspektora u smislu odredbe člana 40 stav 3 Zakona o ANB.

- Međutim, diskreciono pravo organa za imenovanje, odnosno razrješenje imenovanog lica prije isteka mandata, predstavlja odlučivanje samo na osnovu i temeljem pravne norme, a nikako arbitrarno i pravno nevezano postupanje, kako se to u praksi pogrešno vrlo često shvata i razumijeva. Diskreciono postupanje ne može podrazumijevati niti utvrđivanje, niti propisivanje normi, niti može značiti njihovo negiranje i ignorisanjeističe se u saopštenju Upravnog suda.

Dodaju da su Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, odredbom člana 60

SKANDALOZNO: Nezapamćen progon medijskih poslenika od specijalnog tužioca, a uz saglasnost GST, na to ukazao i podgorički advokat Veselin

Šoškić targetira novinare pokušava da ih kriminalizuje

stav 1, taksativno pobrojani razlozi za prestanak mandata imenovanom, odnosno postavljenom licu: istekom mandata; na lični zahtjev; prestankom radnog odnosa; u slučaju iz člana 84 stav 5 i člana 134 ovog zakona i razrješenjem.

-Lice iz stava 1 ovog člana razrješava se, ako je: osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora; osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu; ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa; te u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom (stav 2). Dakle, primijenjeno na konkretnu upravnu stvar, nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o razrješenju postavljenog lica prije isteka roka na koje je imenovano, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na činjenicama (nepovjerenje u njegov rad i uspješnost u vršenju radnih zadataka, bez konkretizacije istih) koje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, ali ni Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao lex specialis, ne poznaje kao osnov za donošenje osporenog rješenja - navodi se u saopštenju Upravnog suda. Sa druge strane, presuda suda kojom se poništava rješenje o razrješenju Kurtija sa mjesta generalnog inspektora ANB-a, ima za posljedicu da, do donošenja novog rješenja tuženog organa u izvršenju presude suda, u pravnom prometu egzistira prethodno rješenje o njegovom imenovanju. To, kako kažu u sudu, eliminiše mogućnost osnovanog pozivanja tužene, u rješenju o razrješenju donijetom u postupku izvršenja odluke suda, da imenovani ne ispunjava uslove za imenovanje na navedenu poziciju koji su normirani odredbom člana 27a Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Sud ukazuje i da se navodima odgovora na tužbu ne mogu nadomjestiti nedostaci obrazloženja rješenja u pogledu odlučnih činjenica, „zbog čega isti, u dijelu navoda o ranijoj osuđivanosti tužioca, nijesu cijenjeni prilikom donošenja odluke o zakonitosti pobijanog rješenja“.

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo je targetiralo i kriminalizovalo medije – novinare koji su po prirodi posla morali imati komunikaciju sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, a koji se od 14. aprila nalazi u pritvoru zbog optužbi da je bio član kriminalne grupe koja je djelovala u interesu ozloglašenog kavačkog kriminalnog klana – poručio je u razgovoru za Pobjedu podgorički advokat Veselin Radulović. On je bio kategoričan da se radi o udaru na slobodu medija i slobodu govora.

Radulović je ovo izjavio nakon što je na portalu Standard u ponedjeljak ujutro objavljen tekst novinara i publiciste Šekija Radončića pod naslovom „Tišina, snima se“. Radončić je otkrio detalje zahtjeva specijalnog postupajućeg tužioca Miloša Šoškića upućenom Vrhovnom sudu za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu, u kojem se navodi da Katnićeva kriminalna organizacija ima uticaj na

medije, posebno ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom njegovog mobilnog telefona. Tužilac Šoškić je targetirao pet novinarki i novinara - Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ.

PRETPOSTAVKA

NEVINOSTI

Kako je objasnio advokat Radulović, Specijalno državno tužilaštvo je moralo da obrazloži, a kasnije i Vrhovni sud da da jasne razloge za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu. To je, prema njegovim riječima, moralo da bude urađeno na valjan način, a ne da pokušaju da predstave navodnu povezanost navodne kriminalne organizacije sa me-

dijma, jer pretpostavka nevinosti mora se poštovati. - Ovakav stav apsolutno nije prihvatljiv i predstavlja jednu vrstu targetiranja i kriminalizacije određenih medija i novinara koji su po prirodi posla morali imati komunikaciju sa glavnim specijalnim tužiocem, kao što imaju i sa drugim osobama sada koje su na pozicijama u pravosuđu, bilo u drugim granama vlasti – kazao je Radulović. Kategoričan je da targetiranje, odnosno neosnovano optuživanje medija predstavlja udare na slobodu medija i slobo-

du govora, što, kako je istakao, nije dobro. – Nažalost, nije ovo prvi slučaj da se sa pozicije moći i vlasti targetira i izvrši jedna vrsta pritiska i napada na medije ili određene novinare i jako je loše što imamo takvu praksu. To se na neki način odomaćilo i jedina razlika je što se s vremena na vrijeme targetiraju jedni mediji, nekada drugi, ali u suštini to nije važno – naveo je Radulović. On je pojasnio da je iz medija saznao da je produžen pritvor Katniću da ne bi uticao na medije i da je taj dio „u najmanju ruku nerazumljiv“.

Pokušaj Tužilaštva da kriminalizuje novinare

Novinari mogu slobodno da komuniciraju sa svojim sagovornicima i izvorima, pa sve i da su osumnjičeni ili optuženi jer je to suština novinarskog posla – kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković Kazao je i da komunikacija novinara sa nekim osumnjičenim ne može biti nikakav osnov za produžavanje pritvora.

- To se kosi sa osnovnom logikom novinarskog, a uvjeren sam i tužilačkog i sudijskog posla i postupanja u predmetima - kazao je on. Istakao je da se zbog svega navedenog, u ovom slučaju može govoriti o pokušaju kriminalizacije novinara od strane tužilaštva zbog njihovih kontakata s izvorima i u sličnoj situaciji bi se sjutra mogli naći i drugi novinari, što je sve jako opasno za slobodu medija u Crnoj Gori.

B. R.

Sindikat medija je pozvao sve državne organe da omoguće novinarima i medijskim radnicima da normalno rade svoj posao i da izbjegavaju ovakve vrste neosnovanih etiketiranja. Osim Sindikata medija, povodom posljednjeg nastupa Specijalnog državnog tužilaštva, kojim su targetirani novinari i slobodni intelektualci zbog komunikacije sa bivšim SDT Milivojem Katnićem, dok je bio na slobodi, reagovao je i Medijski savjet za samoregulaciju (MSS). Iskazali su duboku zabrinutost zbog „najnovijeg postupka Specijalnog državnog tužilaštva i sudija Vrhovnog suda koji su produženje zatvorskog pritvora bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću iskoristili da inkriminišu grupu priznatih i poznatih crnogorskih novinara, intelektualaca i pisaca“.

- Ovaj do sada nezabilježen postupak u istoriji zastrašivanja novinara i medija u Crnoj Gori svjedoči da zemlja tone sve dublje i da se sve grane vlasti polako stavljaju u službu ograničavanja slobode medija i slobode izražavanja. I sve ovo se dešava svega dvadesetak dana po dobijanju IBAR-a i dobijanja pozitivnih ocjena o poglavlju 23 koje se bavi slobodom medijasaopšteno je iz MSS. Kazali su da tolerisanje ovako otvorenih napada na novinare i sve one koji se bore za slobodu izvještavanja i medija neće donijeti ništa dobro ni Evropskoj uniji ni Crnoj Gori. - Zatvaranje očiju pred ogromnim problemima koji postoje u Crnoj Gori kada su ljudska prava u pitanju vratiće se kao bumerang svima koji to čine. Na ovaj način kriminalizovati i

zastrašivati novinare do sada je nezabilježen slučaj i u Crnoj Gori i u zemljama regiona - poručeno je iz tog medijskog tijela. Istakli su da je prosto nevjerovatno da su sudije Vrhovnog suda prihvatile kao opasno za dalji postupak činjenicu da je Milivoje Katnić, dok je bio slobodan građanin, imao komunikaciju sa određenim novinarima i intelektualcima.

- Posebno je sporno što u tim komunikacijama nije bilo nikakvih sumnjivih detalja. Ovakva zloupotreba privatnih komunikacija iz prošlosti za kriminalizovanje i zastrašivanje pojedinaca danas je opasan presedan, koji Crnu Goru gura sve dalje od demokratskih standarda u naručje nekih potpuno suprotnih sistema vrijednosti i vladanja - zaključili su u MSS. J. M.

Veselin Radulović

m. babović

specijalnog državnog Veselin Radulović

novinare i kriminalizuje

- Uticaj na medije kao jedna od okolnosti koja se traži kod postojanja krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, odnosno postojanja organizovanog kriminala ne može se nikako tumačiti na ovaj način, bar kako su mediji prenijeli, a vjerujem da su prenijeli vjerno iz odluke Vrhovnog suda. To što je gospodin Katnić kao tada glavni specijalni tužilac i nakon toga kao bivši glavni specijalni tužilac imao komunikaciju sa medijima, nikako ne može da bude osnov za zaključak da je kriminalna organizacija pod uslovom da je ona postojala, imala uticaja na medije - kazao je Radulović. Naglasio je da je to neprimjereno i neozbiljno ponavljajući da su nedopustive kriminalizacije dijela medija u Crnoj Gori od državnog tužilaštva. - I ukoliko se nekome ne sviđa uređivačka politika, to nije razlog da taj medij ili novinara koji radi u tom mediju targetira na ovako ozbiljan način i da se dovodi u vezu sa nekom kriminalnom organizacijom protiv koje se vodi postupak – upozorio je on.

NEZABILJEŽEN SLUČAJ

Radulović je rekao da nikada nije zabilježen u praksi ovakav slučaj ili događaj sličan ovome da su tužilaštvo i sud brojali poruke koje je neka osoba koja je okrivljena u nekom postupku imala, razmijenila sa novinarima i da je iz toga izvlačila zaključak da postoji uticaj, dakle te navodne kriminalne organizacije protiv koje se vodi postupak, na određeni medij. - Jako je čudno i nije prihvatljivo. Govorim isključivo sa pravnog aspekta da nije prihvatljivo to obrazloženje, jer bez obzira koliko je neko imao razmijenjenih poruka sa nekim novinarima, a radi se o čovjeku koji je dugo vremena bio na odgovornoj funkciji SDT, koji je po prirodi posla morao da ima čestu komunikaciju sa medijima i novinarima, brojanje i izvlačenje zaključka na osnovu broja tih poruka da postoji neki kriminalni uticaj na te medije nije prihvatljivo, nije dozvoljeno. Loše je što se to desilo. Žao mi je što se ovakve stvari dešavaju – kazao je Radulović. Podsjetio je da smo u praksi imali sličnih i zloupotreba od Katnića.

- U jednom momentu objavljivao je poruke i razgovore koji su pribavljeni mjerama tajnog nadzora, na sajtu Tužilaštva. Tada je izostala reakcija od Tužilačkog savjeta i nadležnih. Ne smiju da se krše ničija prava – upozorio je Radulović.

Grupa crnogorskih novinara i novinarki, te intelektualaca koje je targetirao SDT zbog komunikacije sa nekadašnjim specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem, obratili su se juče otvorenim pismom Delegaciji EU u Crnoj Gori i brojnim zapadnim ambasadama zbog progona od strane tužilaštva koje ih je označilo kao dio organizovane kriminalne grupe zbog te komunikacije. U pismu su Tamara Nikčević, Draško Đuranović, Šeki Radončić, Kaćuša Krsmanović, Mijo Popović, Darko Šuković i Samir Rastoder zatražili hitan sastanak sa ambasadorima kako bi im predočili situaciju u kojoj se nalaze. Istakli su da su u kontinuitetu izloženi napadima i prijetnjama sve represivnijeg crnogorskog državnog aparata i to isključivo zbog prirode posla kojim se bave – a to je profesionalno izvještavanje i pisanje o svim anomalijama našeg društva.

Stranim diplomatama su kazali i da je tekst istraživačkog novinara i publiciste Šekija Radončića, objavljen na portalu Standard dokaz da tužilaštvo i sud brutalno zastrašuju i kriminalizuju svaki kritički govor.

STALJINISTIČKI

PROCES

– Proglašavanjem šest novinarki/a i uglednog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade, dijelom organizovane kriminalne grupe samo zbog profesionalne i građanske komunikacije sa bivšim SDT-om Milivojem Katnićem - u to vrijeme slobodnim građaninom - crnogorski tužioci i sudije sve više podsjećaju na one iz mračnog vremena montiranih staljinističkih procesa. Jer, ako su tužilastvo i sudovi spremni da, na temelju očito nezakonito praćene telefonske komunikacije, novinarke/e i pisce proglase dijelom organizovane kriminalne grupe, što ih onda sprečava da one koje su prethodno kriminalizovali optuže i uhapse?

Poručili su da su veoma zabrinuti za svoju bezbjednost, te da očekuju da ih, kao „predstavnici država u kojima se, za razliku od naše zemlje, poštuju građanske slobode, ljudska prava i sloboda medija“, u najkraćem roku ambasade obavijeste o vremenu i mjestu susreta - piše u pismu novinara, novinarki i pisca koje je poslato Delegaciji Evropske komisije u Crnoj Gori, ekselenciji Kristini Oani Popi; Misiji OEBS-a u

Crnoj Gori, ekselenciji Dominik Vag; Ambasadi SAD, ekselenciji Džudi Rajzing Rajnke; Ambasadi SR Njemačke, ekselenciji Peteru Feltenu; Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, ek-

selenciji Davn Meken; Ambasadi Republike Francuske, ekselenciji An Mari Maskaj; Ambasadi Republike Italije, ekselenciji Andreini Marsella-Manara. Marija ŽIŽIĆ / Ana RAIČKOVIĆ

Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac smatra da je odluka Vrhovnog suda o produženju pritvora nezakonita

Katnić ponovo štrajkuje glađu

PODGORICA - Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od 14. jula je ponovo stupio u štrajk glađu, iz protesta zbog, po njemu, nezakonite odluke Vrhovnog suda Crne Gore koji je prihvatio prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića o produženju pritvora za dodatna tri mjeseca, saznaje ETV

Istom odlukom Vijeće Vrhovnog suda, kojim je predsjedavala Vesna Vučković, produžilo je pritvor osim Katniću i Zoranu Lazoviću. – Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Vesne Vučković kao predsjednice vijeća i sutkinja Marijane Pavićević i Ane Vuković kao članica vijeća produžilo je pritvor okrivljenom Z. L. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a M. K. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi st. 1 i 6 Krivičnog zakonika Cr-

ne Gore – saopštio je Vrhovni sud 12. jula. Kako je otkrio u autorskom tekstu istraživački novinar Šeki Radončić, specijalni tužilac Miloš Šoškić je u Prijedlogu za produženje pritvora, kao jedan od razloga, naveo i navodni uticaj Milivoja Katnića na novinare. Pri tome je tužilac Šoškić targetirao pet novinarki i novinara - Šekija Radončića, Draška Đuranovića, Tamaru Nikčević, Kaćušu Krsmanović, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju šestorke medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. Prema informacijama ETV, Milivoje Katnić, koji je lišen slobode 14. aprila, u Istražnom zatvoru u Spužu je smršao više od 30 kilograma i u lošem je zdravstvenom stanju. C. H.

NIKŠIĆ: Podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja sigurnosti

Terete ga da je na društvenoj mreži prijetio Marku Kovačeviću

PODGORICA - Protiv

Đ.M. (31) podnijeta je krivična prijava zbog ugrožavanja sigurnosti predsjednika opštine Nikšić, Marka Kovačevića - Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, tako što je kao kreator i korisnik naloga na jednoj društvenoj

mreži upućivao komentare prijeteće sadržine Marku Kovačeviću - saopšteno je iz Uprave policije. Prijavu su podnijeli službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ –Odjeljenje bezbjednosti Nikšić. A. R.

Milivoje Katnić

s. vasiljević

Početak suđenja suspendovanom specijalnom tužiocu odložen na neodređeno vrijeme

Šoškić optužio sutkinju da prikuplja dokaze u korist Saše Čađenovića

PODGORICA - Početak suđenja suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću za zloupotrebu položaja juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo na neodređeno vrijeme nakon što je tužilac Miloš Šoškić zatražio izuzeće sutkinje Nade Rabrenović zbog sumnje u njenu nepristrasnost.

Tužilac Šoškić je optužio sutkinju Rabrenović da prikuplja dokaze u korist Saše Čađenovića.

On je, obrazlažući zahtjev, kazao da to što je sutkinja dostavila strankama odluku Višeg i Apelacionog suda o izuzimanju iskaza svjedoka saradnika Milana Kankaraša kao nevaljanog u drugom predmetu, a koji ima veze sa drugom tačkom optužnice protiv Saše Čađenovića ukazuje na pristrasnost postupajućeg sudije. Viši sud je u martu prošle godine izuzeo iz spisa predmeta iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je pred Specijalnim tužilaštvom op -

Aković: Sudija ne postupa nimalo pristrasno

Advokat Lazar Aković se nije saglasio sa stavom specijalnog tužioca Miloša Šoškića – Jedna od okolnosti koju SDT navodi kao razlog za sumnju u nepristrasnost sudije je ta što je ona odbrani na prethodnom ročištu, kada nije bilo formirano vijeće, dozvolila da iznesemo prijedlog za ukidanje pritvora optuženom Saši Čađenoviću. Po mišljenju odbrane, sudija je tada ispravno postupila što je prijedlog za ukidanje pritvora dostavila krivičnom vijeću Višeg suda u Podgorici. O današnjem prijedlogu o izuzeću predsjednice vijeća odlučiće predsjednik Višeg suda u Podgoricikazao je advokat Lazar Aković ispred zgrade Višeg suda nakon odloženog ročišta.

On je naveo da smatra da postupajući sudija ne postupa nimalo pristrasno.

-Primjer za to je kada je sudija odbila jemstvo prije dvatri mjeseca za ukidanje pritvora Saši Čađenoviću Generalno, odbrani i advokatima se u javnosti spočitava da su oni krivi za suđenja koja se ne završavaju u razumnom roku. Predmet Saše Čađenovića demantuje takve tvrdnje - dodao je Aković.

On i advokat Bečanović su istakli da ni jedno ročište nije, niti će biti odloženo zbog Čađenovića. Na pitanje novinara da li je to što je SDT navelo da sumnja u nepristrasnost sudije jer je dostavilo dokaz koji eventualno ide u korist Čađenoviću, uslovno rečeno revanšizam SDT-a povodom ukidanja pritvora, jer je tužilaštvo po ZKP-u dužno da s jednakom pažnjom cijeni dokaze koji idu protiv i u korist optuženog, advokat Aković je kazao: ,,Iskreno, mislim da bi cilj svima nama u postupku bio da se utvrdi materijalna istina. To što nam je sudija dostavila dokaz upravo potvrđuje namjeru suda da se utvrdi materijalna istina“.

PODGORICA - Godišnji izvještaji Stejt departmenta, EU i nevladinih organizacija širom Evrope pokazuju širok spektar tehnika koje Rusija, kroz svoje poluge oštre moći (uključujući SVR i GRU), koristi za politički uticaj. U njima se prezentuju detalji o sprovođenju takvih aktivnosti za koje se vjeruje da imaju za cilj promjenu u evropskoj politici i donošenju odluka, a samim tim i slabljenje NATO i EU.

ANALIZA DIGITALNOG

tužio Novljanina Zorana Mrvaljevića da je sa članovima svoje kriminalne organizacije planirao ubistvo Nemanje Zurovca

Upravo ovaj svjedok je tada u istrazi ovog predmeta pred postupajućim tužiocem Sašom Čađenovićem ispričao i da je pripadnik kavačkog klana Duško Roganović preuzeo posao sa drogom kojim je rukovodio njegov ubijeni rođak Vladimir Roganović Kako svjedok saradnik nije ponudio provjerljive dokaze za ovu tvrdnju, Čađenović tada nije krivičnom prijavom i kasnije optužnicom obuhvatio Duška Roganovića

Međutim, specijalni tužilac

Miloš Šoškić je bio drugačijeg mišljenja, pa je Sašu Čađenovića optužo da je učinio ustupak Dušku Roganoviću kada nije pokrenuo krivično gonjenje protiv njega.

Obrazloženje sutkinje Rabrenović za tužioca Šoškića znači samo jedno, a to je da ona prikuplja dokaze u korist optuženog.

– Dakle, kada uzmemo u obzir sve te činjenice i činjenicu da sudija pojedinac prije početka glavnog pretresa prikuplja dokaze za koje unaprijed ocjenjuje da će biti od koristi za Sašu Čađenovića, imamo razlog da sumnjamo u nepristrasnost suda – stav je Šoškića.

On je dodao da je razlog za sumnju u nepristrasnost i to što je sudija na prethodnom ročištu dozvolila odbrani da iznese zahtjev za ukidanje pritvora iako joj je ukazano da ne može sudija pojedinac da sudi u ovom postupku gdje je krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Advokati koji zastupaju Sašu Čađenovića tražili su sudu da se obrate nakon izlaganja tužioca, ali im to sutkinja nije dozvolila. B. R.

Oslobađajuća presuda Višeg suda u Podgorici za slučaj terorizam u pokušaju iz 2016. godine, bacila je sjenku na ulogu dva pripadnika ruske vojno-obavještajne agencije GRU u tom događaju. Ne ulazeći u tumačenje sudskih odluka, bitno je navesti činjenice koje nedvosmisleno ukazuju na umiješanost agenata GRU u dešavanja na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine u Crnoj Gori. DFC je u studijama „Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore“ i „Ruske hibridne aktivnosti na Zapadnom Balkanu – Igra u Sjenkama“ ukazao na ulogu Rusije i ruskih državnih organa u pokušaju zaustavljanja Crne Gore na putu u članstvo u NATO i EU. Prema podacima Britanskog instituta za bezbjednost, RUSI - ruski 161. Centar za specijalne operacije ( Центр подготовки специалистов специального назначения) dobio je zadatak da 2016. godine sprovede aktivnosti na sprečavanju ulaska Crne Gore u NATO. U slučaju koji je u javnosti poznat kao „državni udar“ iz 2016. godine, aktivnu ulogu je imao Vladimir Moisejev (Popov) pripadnik jedinice za specijalne operacije GRU 29155 koja je potčinjena tom centru. On je i danas aktivni pripadnik te jedinice. Takođe, on je kao specijalista za likvidacije i sabotaže bio angažovan u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu sa ciljem da fizički likvidira političko vođstvo te države u Kijevu.

Lažno ime

Ruski specijalci političkim na Balkanu

Oslobađajuća presuda Višeg suda u Podgorici za slučaj terorizam u pokušaju iz 2016. godine bacila je sjenku na ulogu dva pripadnika ruske vojno-obavještajne agencije GRU u tom događaju. Ne ulazeći u tumačenje sudskih odluka, bitno je navesti činjenice koje nedvosmisleno ukazuju na umiješanost agenata GRU u dešavanja na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine u Crnoj Gori

Lažno ime koje je Moisejev koristio od stupanja u jedincu 29155 je Vladimir Popov. Prije njegovog angažovanja u Crnoj Gori, takođe pod kodnim prezimenom Popov, učestvovao je u sabotažama i hibridnim aktivnostima u Bugarskoj i Moldaviji. U jedinici za specijalne operacije istakao se kao stručnjak za eksploziv i improvizovane eksplozivne naprave, pa je 2011. godine dobio zadatak da napravi eksplozivnu napravu po egzaktnim specifikacijama. Iz dopisa koji je poslao svom šefu Andreju Averjanovu 2011. godine može se vidjeti kako se ova jedinica pripremala za napade na skladišta oružja u državama članicama NATO. U tom dopisu navodi se da je improvizovana eksplozivna naprava spremna za upotrebu. Averjanov je komandant grupe 29155 i jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Vladimira Putina iz paraobavještajnog sektora.On je nakon smrti vođe paravojne grupe Vagner Jevgenija Prigožina postavljen na njegovo mjesto kao šef GRU za operacije u Africi i po prvi put je učestvovao na sastancima sa Putinom i drugim visokorangiranim predstavnicima Kremlja.

ekspLozija u skLadištu U junu 2012. godine nepoznati izvršioci detonirali su improvizovanu eksplozivnu napravu u skladištvu municije u

Izvještaj Vladimira Moisejeva o tehničkim karakteristikama improvizovane eksplozivne naprave, april 2011. godine

Vizual analize Digitalnog forenzičkog centra

Aković i Čađenović juče ispred Višeg suda

specijalci u

političkim igrama Balkanu

Bugarskoj. U tom skladištvu nalazila se artiljerijska municija koja je trebala da bude transportovana u Gruziju. U tom periodu Gruzija je nabavljala naoružanje za svoju vojsku jer je tri godine prije toga Rusija izvršila vojnu invaziju na tu državu. Po istrazi koju je sprovela istraživačka mreža Belingcat, ustanovljeno je da su pripadnici jedinice 29155 odgovorni za ovu sabotažu. Ustanovljeno je da je Vladimir Moisejev planirao da na dan eksplozije bude u Bugarskoj, odnosno da se iz Odese, u Ukrajini, prebaci automobilom do bugarskog grada Varne na Crnom moru. Moisejev se nalazio u Bugarskoj neposredno prije druge sabotaže u skladištu municije u toj zemlji 21. marta 2015. godine i tamo se sastao sa pukovnikom GRU Ivanom Terentievim koji je prvi zamjenik Andreja Averjanova. Moisejev je u Bugarsku doputovao sa istim pasošem sa kojim je ušao u Srbiju neposredno prije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Kao i u Srbiji, predstavljao se kao agent za pomorsko osiguranje i njegov pasoš je glasio na ime Vladimir Popov. U sabotažama jedinice 29155 u Bugarskoj poginulo je troje ljudi, a 18 je ranjeno. Te eksplozije su izazvale seizmički potres od 1,5 stepeni po Rihterovoj skali. Po javno dostupnim podacima, lažni pasoši koje su koristili agenti GRU prilikom putovanja odnosno pripremanja tih sabotaža imali su iste serijske

brojeve, kao što je bio slučaj i sa pasošima agenata GRU Aleksandra Miškina i Anatolija Čepige koji su osumnjičeni za trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji.

događaji u moldaviji Indikativno je da je Moisejev 2014. godine, po nalazima službi bezbjednosti Moldavije, učestvovao u pokušaju destabilizacije te zemlje uoči potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Po tim navodima on je u tom periodu organizovao obuke za lokalne paravojne formacije iz Moldavije u Rostovu ( Rusija). Moldavija se nalazi na udaru ruskih hibridnih aktivnosti zbog svojih proevropskih aspiracija. Regija Pridnestrovlje je proglasila nezavisnost od Moldavi-

je 1990. godine. U toj regiji se nalazi 1.500 ruskih vojnika koji sebe nazivaju pripadnicima mirovne misije. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Moldavija je izrazila zabrinutost da bi Rusija mogla da iskoristi Pridnestovlje za pokretanje novog fronta prema Ukrajini. Drugi ruski državljanin čije ime se vezuje za slučaj terorizam u pokušaju u Crnoj Gori je pripadnik GRU Eduard Šišmakov. Šišmakov je putovao u Srbiju 2016. godine pod imenom Eduard Širokov. Pasoš na prezime Širokov je izdat od ruskih državnih organa u avgustu 2016. godine, dva mjeseca prije pokušaja državnog udara. Šišmakov je visokorangirani operativac GRU koji je od 2013. godine služio kao ruski pomorski vojni ataše u Poljskoj. On je 24. januara 2014. godine bio na sastanku na visokom nivou bezbjednosti sa Savjetom bezbjednosti Poljske. Iste godine, Šišmakov je u Poljskoj proglašen za personu non grata zbog pokušaja vrbovanja poljskog državljanina. On ima adresu stanovanja u Sankt Peterburgu, a prema navodima Belingketa ta adresa pripada korporativnom stambenom kompleksu u vlasništvu GRU. Prisustvo agenata GRU u Beogradu neposredno prije i nakon paralamentarnih izbora u Crnoj Gori je nesporno. Iz evidencije hotela „Mažestik“ u Beogradu vidi se da je Vladimir Moisejev ( Popov) boravio u tom hotelu četiri puta od 29. septembra do 22. oktobra 2016. godine. Indikativno je da je Moisejev kao kontakt osobu prilkom registracije u Hotelu naveo Nikitu Minina kao saradnika u časopisu Morsko osiguranje. Belingket je kasnije utvrdio da je ovaj časopis paravan GRU za putovanje pripadnika ove jedinice u zemlje Evrope, kao i da je Minin bivši pripadnik ruske jedinice za specijalne operacije Spetsnaz 48427. Istraga je pokazala i da su pomenuti agenti GRU posjedovali legalne pasoše dok su boravili u Beogradu, ali pod lažnim imenima. Ispostavilo se da je riječ o istoj seriji pasoša koje su koristili ruski špijuni u pokušaju trovanja u slučaju Skripalj. Poput svojih kolega iz GRU, Anatolija Čepige i Aleksandra Miškina, koji se sumnjiče za slučaj Skri-

palj, Moisejev i Šišmakov nalaze se u ruskim bazama podataka sa dva paralelna identiteta. Zainteresovanost domaće i međunarodne javnosti za slučaj terorizam u pokušaju kulminirala je nakon što je premijer Srbije Aleksandar Vučić 24. oktobra 2016. godine, obavijestio javnost o pokušaju destabilizacije Crne Gore. Nesporne činjenice koje ukazuju na ono što je tadašnji premijer Srbije nazvao element inostranosti vide se u dokazima koje su državni organi Srbije ustupili Crnoj Gori. Na konferenciji za medije, Aleksandar Vučić je izjavio da su bezbjednosni organi Srbije došli do nepobitnih i materijalnih dokaza da su, između ostalog, i na teritoriji Srbije pripremane različite ilegalne aktivnosti za teritoriju Crne Gore. Vučić je rekao da su određena lica pratila putanju kretanja predsjednika Vlade Crne Gore iz dana u dan, iz minuta u minut, i obavještavala druga lica o tome. Pomenuo je da su među dokazima u vezi sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu od 125.000 eura, te da su neka lica privedena i nalaze se pod kontrolom srpskih vlasti, precizirajući da su radili sa ljudima zbog kojih se može reći da postoji element inostranosti. Takođe, premaVučiću, predsjednik Vlade Crne Gore je praćen korišćenjem najsavremenije opreme koju posjeduju samo najmoćnije države svijeta.

Sudskim vještačenjem zaplijenjenih telefona utvrđeno je da su njihovi operativni sistemi izmijenjeni (rutovani), odnosno da je nesporno utvrđeno da su oduzeti telefoni pripremljeni i imali mogućnost da se ne mogu prisluškivati. Osim zaplijenjenog, nesporan je i transfer novca koji je Eduard Šišmakov poslao svjedoku saradniku Sinđeliću 25. septembra 2016. godine, što je potvrdila i nezavisna istraga FBI, ali i zvanični podaci banke putem koje je transakcija sprovedena.

Ananije Nikić je osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije koja je pokušala da izvede državni udar u Crnoj Gori. Po iskazu svjedoka Slavka Nikića u sudskom postupku, Ananije Nikić ga je upoznao sa pripadnikom FSB za specijalne zadatke i tražio od njega da uradi nešto na prostoru Crne Gore što bi izazvalo interesovanje široke javnosti. Ananije Nikić je uhapšen u Rusiji po potjernici Interpola, ali mu je Ruska Federacija dodijelila politički azil krajem 2017. godine.

Saradnja državnih organa Srbije i Crne Gore, oko dostavljanja dokaza, odnosno zaplijenjenog novca i opreme sprovodila se nesmetano sve do posjete ruskog sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost Nikolaja Patruševa Beogradu 26. oktobra 2016. godine. Nakon posjete glavnog ruskog bezbjednjaka Srbiji,

razmjena podataka državnih organa Srbije i Crne Gore po pitanju tog slučaja je prestala. Patrušev – ključna figura za Balkan

Patrušev, bivši šef FSB, jedan od najbližih saradnika Vladimira Putina i u periodu 20152016. bio je ključna figura Kremlja za Zapadni Balkan. On se zalagao za izgradnju Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, koji se smatra paravanom za obavještajne aktivnosti. Moskva je u više navrata tražila od Srbije da zaposleni u Centru dobiju specijalni status kroz sporazum o uslovima boravka, privilegijama i imunitetu osoblja.

U kontekstu ruskih hibridnih aktivnosti u periodu prije ulaska Crna Gore u NATO potrebno je podsjetiti na ulogu aktera iz Rusije koji su kooridnisali anti-NATO aktivnosti sa organizacijama i pojedincima iz Crne Gore. Ruski institut za strateške studije RISI i tadašnji direktor te institucije Leonid Rešetnjikov sprovodili su hibridnu anti-NATO kampanju u Crnoj Gori. U koordinaciji sa lokalnim proksi akterima on je prisustvovao manifestacijama sa antizapadnim prednzakom. RISI je idejni pokrovitelj Kozačke armije koja je formirana u Kotoru 11. septembra 2016. godine. Rešetnjikova je Milorad Dodik 2015. godine, povodom Vidovdana – krsne slave Vojske Republie Srpske i Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, odlikovao Ordenom Njegoša I reda. Na televiziji TV Carigrad, koja je vlasništvu ruskog tajkuna Konstatina Malofejava, u kontekstu pristupanja Crne Gore NATO, izjavio je da u Crnoj Gori može doći do krvoprolića. U januaru 2017. godine smijenjen je sa mjesta direktora RISI. Zapadni mediji su izvijestili da je naprasna smjena sa te funkcije rezultat neuspjelog puča u Crnoj Gori. Zapaženu ulogu u profilisanju hibridnih aktivnosti prema Crnoj Gori u istom periodu

imao je ruski milioner i vlasnik TV Carigrad Konstantin Malofejev kome je 2015. godine zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog sankcija EU u kontekstu aneksije Krima, kao i zbog finansiranja pobune na istoku Ukrajine 2014. godine. U izvještaju Stejt departmenta „Stubovi ruskih dezinformacija i propagandnog ekosistema“ navodi se da su medij Katehon i njegov utemeljivač Malofejev umiješani u izborni proces u Bosni i Hercegovini, u kupovinu medija u Grčkoj, Bugarskoj i Srbiji, ali i u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. On je 2015. godine, preko svoje fondacije Fond Svetog Vasilija Velikog, sponzorisao donošenje „blagodetnog ognja“ u Crnu Goru. Indikativan je sadržaj hakovane elektronske pošte Aleksandra Usovskog, jednog od saradnika Konstantina Malofejeva. On u poruci koju šalje 28. novembra 2016. godine direktorici TV Carigrad Aleni Šarojkini predlaže hibridne aktivnosti za Poljsku koje će učinjeti da se zaboravi fijasko iz Crne Gore Konstantina Malofejeva, te da ga niko više neće pamtiti po neuspjehu iz Crne Gore, već kao čovjeka koji je napravio prvi korak ka uništenju rusofobije u Poljskoj. Tokom godina Rusija se nije ustezala da koristi obavještajne agencije kao važan alat spoljne politike i hibridnog djelovanja, afirmišući subverzivne akcije kao sredstvo za postizanje geopolitičkih ciljeva. Obavještajnim službama Ruske Federacije nesumnjivo pripada važna uloga u pokušaju obnavljanja globalnog uticaja ruske države. Hibridno djelovanje GRU na teritoriji Evrope i Crne Gore ukazuje na kompleksnost i raznolikost taktika koje ova obavještajna agencija koristikako bi ostvarila svoje strateške ciljeve. Iako se na javnoj sceni u Crnoj Gori konstantno pokušava relativizovati maligno djelovanje Rusije, hibridne aktivnosti GRU širom Evrope, uključujući i Crnu Goru se ne mogu osporiti. •

Šišmakov i Sinđelić

Šišmakov i Popov na Kalemegdanu

Mojkovac: Lokalna uprava traži raskid ugovora za mHE Bjelojevićka 1 i Bjelojevićka 2

Opština: Male hidroelektrane će ugroziti Ski-centar Žarski

MOJKOVAC – Odbornici će se na današnjoj sjednici Skupštine opštine izjasniti o prijedlogu

Opštine da se od Vlade traži raskid ugovora koji se odnose na male hidroelektrane Bjelojevićka 1 i Bjelojevićka 2 na Bjelojevićkoj rijeci, pritoci Tare.

U obrazloženju prijedloga navedeno je da se tom koncesijom dovodi u pitanje biodiverzitet, ugrožava kapacitet Bjelojevićke rijeke koji bi se kasnije koristio za vještačko osvježavanje i snabdijevanje skijališta.

ZAŠTITA INTERESA

Zato zahtijevaju „da se Vlada sa punom pažnjom odnosi prema projektima iz oblasti energetike kako se ne bi ugrozio strateški interes opštine Mojkovac koji se odnosi na razvoj skijališta Žarski na planini Bjelasici.“

Za potrebe Ski-centra Žarski nije rađena hidrološka studija što predstavlja realan problem otvaranja Ski-centra zbog nepostojanja vode za njegove potrebe. U slučaju eventualnog otpočinjanja rada hidrocentrala u konkretnom ne bi postojala mogućnost vodosnabdijevanja S ki-centra, kao ni mogućnost vještačkog osnježavanja i pravljenja akumulacionog jezera za njegove potrebe. Izgradnjom energetskih objekata dovodi se u pitanje put za skijalište jer su cijevi od energetskog objekta ugrađeni u sami trup puta, i neophodno je čitav projekat izgradnje mini hidrocentrala na Bjelo-

Za potrebe Ski-centra nije rađena hidrološka studija pa u slučaju da mHE otpočnu rad ne bi postojala mogućnost njegovog snabdijevanja vodom, kao ni vještačkog osnježavanja i pravljenja akumulacionog jezera. Vlada planira da raskine ugovor sa koncesionarom za otvaranje rudnika Brskovo, pa upravo na fonu zaštite životne sredine i razvoja turizma, smatramo da bi bilo neophodno da raskine i ovaj ugovor – ocijenili su iz Opštine Mojkovac

jevićkoj rijeci ispitati. Imajući u vidu da je strateško opredjeljenje opštine Mojkovac razvoj turizma, nesporno je da bi projekat hidrocentrala ugrozio otvaranje Ski- centra Žarski, a kod činjenice da Vlada planira da raskine ugovor sa koncesionarom za otvaranje rudnika Brskovo, upravo na fonu zaštite životne sredi-

ne i razvoja turizma smatramo da bi bilo neophodno da raskinete i ovaj ugovor – navedeno je u prijedlogu. Izgradnja skijališta je počela 2020. godine. Tada je najvaljeno da će posao biti okončan za dvije godine, ali se to nije desilo. Najveći dio radova dobile su na tenederima firme: Novi Volvox, Gradnja

Kompanija ,,C&S Energy“ d.o.o. Podgorica je koncesiju dobila na 30 godina, a teče od 28. avgusta 2017. godine

gica Sekulić) odobrila da se zaključi novi tipski ugovor sa koncesionarima. Između ostalog, u informaciji je navedeno da je tokom 2018. godine zatraženo od Ministarstva ekonomije da jedan od osnivača kompanije „C&S Energy“, Stefan Savić, izvrši prenos svog vlasničkog udjela na Milicu Fuštić, te najavljen plan da kompanija „Čelebić“ uveća svoj udio u tom poslu, na osnovu smanjenja udjela firme „Synergy“. – Kroz dopunu zahtjeva koncesionar je ukazao i na potrebu da se odobri i promjena u vlasničkoj strukturi između postojećih vlasnika, na način što bi se umanjio udio društva „Synergy“, dok bi se na račun tog smanjenja povećao udio društva „Čelebić“ za 0,59 odsto. Kako je Vlada krajem 2018. godine, u cilju unifikacije koncesionih odnosa, utvrdila tipski ugovor za koncesiju za izgradnju malih hidroelektrana i zadužila Ministarstvo ekonomije da svim koncesionarima koji nijesu započeli fazu eksplatacije ponudi novi tipski ugovor, ukazala se potreba da se koncesionaru Konzorcijumu „Hydro Bjelojevićka“, ponudi, a nakon toga i zaključi tipski ugovor – piše u Vladinom dokumentu.

Naglašava se da se izmjenom ugovora stiču uslovi za nastavak realizacije koncesije u trajanju od 30 godina, a koji počinje da teče od 28. avgusta 2017. godine, kao datum dobijanja urbanističko –tehničkih uslova.

KOLAŠIN - Biogradsku goru je od otvaranja 20. marta do 12. jula (na osnovu prodatih ulaznica) posjetilo 36.400 gostiju. To je porast u odnosu na prošlu godinu i očekujemo da ćemo ukupnom posjetom nadmašiti prošlogodišnju sezonu

- kaže direktorica Nacionalog parka „Biogradska gora“ Marija Dulović.

Tokom državnih praznika uzlaz je bio besplatan. Direktorica Marija Dulović kaže da u NP ne zaboravljaju da postoje, prije svega, zbog zaštite prirode.

- Svakako, osim primarne zaštitne funkcije, tu smo da našim posjetiocima obezbijedimo da lagodnije i bezbjednije uživaju u svemu onome što

PROMJENA UGOVORA

U informaciji Vlade (iz novembra 2020. godine) o statusu tog koncesionog ugovora navodi se da je Vlada (ministarka ekonomije Dra-

inženjering MNE d.o.o. i Inženjering put d.o.o. Ministarstvo ekonomije je 2016. godine raspisalo javni oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje malih hidroelektrana na vodotoku Bjelojevićka. Blagovremeno je dostavljena jedna ponuda: Konzorcijum ,,Hydro Bjelojevićka“ kojeg čine ,,Čelebić“ d.o.o. Podgorica (54 odsto), Stefan Savić ( 45 odsto), i „Synergy“ d.o.o. Podgorica (jedan odsto). Ponuda je zadovoljila sve uslove i kriterijume iz tenderske dokumentacije, nakon čega je taj ponuđač stekao status prvorangiranog. Na osnovu odluke Vlade, u martu 2017. godine zaključen je ugovor o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Bjelojevićka, kojim je u skladu sa prihvaćenim idejnim rješenjem omogućena izgradnja dvije mHE, i to: Bjelojevićka 1 instalisane snage 0,750 MW i godišnje proizvodnje 2,321 GWh i Bjelojevićka 2 instalisane snage 1,777 MW i godišnje proizvodnje 5,594 GWh. U skladu sa odredbama iz ugovora koncesionar je osnovao ,,C&S Energy“ d.o.o. Podgoricaa obavljanje koncesione djelatnosti. Ugovorom je predviđeno da koncesija traje 30 godina, a teče od 28. avgusta 2017. godine.

priroda nudi, a organizovani čovjek joj pomaže. Značajno smo obnovili mobilijar, zahvaljujući donaciji kompanije M:tel, postavili smo 19 novih klupa između prostora parkinga i Biogradskog jezera. Donacijom turske agencije TIKA dobili smo 15 stolova, 30 klupa, dvije nadstrešnice i splav. Služba za održavanje Parka je uvijek u pravom pogonu pa su ove godine napravili stazu za boso hodanje koja je uklopljena u ambijent jedne od posljednje tri prašume u Evropi. U toku je i rekonstrukcija dječjeg igrališta koju finansira NLB banka - nabraja Dulović. Ona ističe da je i tokom ljeta ponuda zasnovana na aktivnom turizmu.

- Osim nezaobilazne edukativne staze oko Biogradskog jezera, tu je atraktivna vožnja čamcima i kajacima jezerom, raznovrsne pješačke i biciklističke ture. Ribolovci mogu da uživaju na flaj fišingu na dijelu Tare kojim gazduje Nacional-

Vlada je u oktobru 2023. godine (potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović) sa ,,Čelebić“, „Synergy“ i „C&S Energy“ potpisala aneks ugovora o koncesiji kojim se tim kompanijama na raspolaganje daju državne parcele radi realizacije dvije male hidroelektrane. D. Š.

ni park, kao i u sportskom ribolovu na jezeru. Tu je i Centar za posjetioce, šuma za čitanje, staza za boso hodanje. Tokom jula i avgusta organizovan je besplatan prevoz od Kolašina do Biogradskog jezera. Na taj način će se smanjiti saobraćajne gužve i upotpuniti ponuda. Naš Park je podrška svim manifestacijama koje se održavaju u Kolašinu. Obilježavamo sve ekološke datume, radimo na ekološkoj edukaciji najmlađih jer smatramo da je važno da oni što prije postanu poštovaoci prirode i shvate koliki saveznik i prijatelj prirode treba biti - kaže Marija Dulović. Cijena dnevne ulaznice u NP Biogradska gora iznosi četiri eura po osobi, dok djeca do 15 godina i osobe sa invaliditetom ne plaćaju naknadu za ulaz u nacionalne parkove. Godišnja ulaznica za svih pet nacionalnih parkova dostupna je po cijeni od 13,50 eura i podrazumijeva neograničen broj posjeta tokom godine. Dr. D.

NIjE RaĐENa HIDRoLoŠka STUDIja: Skijalište Žarski

Ponta – bliski kontakt sa jezerom Vozila su se parkirala i duž puta ka jezeru

Berane: Direktori četiri srednje škole zadovoljni interesovanjem polumaturanata u prvom upisnom roku

BERANE – Beranske srednje škole bilježe veći broj upisanih učenika u prvi razred, nego prethodnih godina, iako je nakon junskog upisnog roka ostalo slobodnih mjesta (osim u Medicinskoj), najviše na zanatima. Direktori tih vaspitno-obrazovnih ustanova nadaju se da će ih popuniti u avgustovskom roku.

Četiri škole planirale su da upišu ukupno 644 učenika, što je 28 više nego 2023/2024. Direktorica Srednje medicinske škole ,,Dr Branko Zogović“

Mirosava Bojović kazala je za Pobjedu da je interesovanje za upis standardno veliko. Konkurs je raspisan za upis pet odjeljenja sa po 28 đaka, odnosno 140 ukupno.

–Formirali smo tri odjeljenja od po 28 učenika za smjer zdravstveni tehničar (opšti) i po jedno za farmaceutskog i zdravstveno-laboratorijskog sanitarnog. Uglavnom nemamo problem sa upisom, u prvom danu, najkasnije drugom, se upiše predviđeni broj đaka. Opšti smjer uglavnom popune đaci sa diplomom ,,Luča“ i odlični učenici, a na druga dva smjera bude i poneki vrlodobar đak – kazala je Bojović. Ona ocjenjuje da svršeni osnovci sve više prepoznaju potencijal zaposlenja koji im nudi medicinska škola.

– Smjer laboratorijski tehničar smo uveli prije dvije godine i od tad je velika zainteresovanost za upis. Kada smo prije četiri godine provjeravali stanje, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je bila samo jedna osoba sa tim zvanjem –objasnila je Bojović. Sagovornica Pobjede ističe kako bi bilo dobro da škola ,,Dr Branko Zogović“ dobije status - regionalna.

– Naša škola je jedina velika medicinska škola na sjeveru. Bilo bi dobro kad bi bila regi-

Medicinska popunila kapacitete, u ostalim 341 slobodno mjesto

Gimnaziju ,,Panto Mališić“ upisalo je 89 svršenih osnovaca (konkurs raspisan za 140), Stručnu školu ,,Vukadin

Vukadinović“ 82 (168), a Srednju stručnu 72 (168). Samo dva učenika pokazala su interesovanje da se školuju za šumarskog tehničara, a nijedan za drvoprerađivača

PLanIran UPIS PeT ODJeLJenJa: Gimnazija ,,Panto Mališić“

onalna, jer se kod nas upisuje dosta djece iz Bijelog Polja, Andrijevice, Plava, Rožaja i iz Petnjice. Za učenike medicine jako je važna praksa, a mi imamo uslove za to, jer u Beranama postoji Klinički centar u kojem mogu da stiču praktične vještine i znanja. Iz tog razloga ćemo se zalagati za određivanje naše škole za regionalnu – poručila je Bojović.

STRUČNE ŠKOLE

Srednja stručna škola ,,Vukadin Vukadinović“ u junskom roku je upisala 82 učenika od 168 traženih konkursom. Za tehničara drumskog saobraćaja primljeno je 25 učenika (traženo 28), a za ekonomskog tehničara prijavilo se njih 11 (traženo 28). Na smjer hotelsko-turistički tehničar primljeno je 11 učenika (traženo je 28). Za šumarskog tehničara

,,Za konobara ne treba škola“

–Tržište rada ima, ako ne veću, onda istu potrebu i za kuvarima i za konobarima. Međutim, zainteresovanost za smjer konobara drastično je manja nego za kuvare. Kada pričamo sa đacima i roditeljima, oni kažu da za konobara i ne treba škola. Što i jeste tačno, jer da u bilo kojem ugostiteljskom objektu u Crnoj Gori pitate konobara koju je školu završio, malo ko će reći da je završio za konobara. Kod nas postoji školski restoran koji nije otvorenog tipa, namijenjen za praksu, znači uslovi su dobri, ali je interesovanje malo. Mada, mi smo čak i zadovoljni, iako se prijavilo osam kandidata, jer ih je ranije bilo manje – kazao je Miodrag Popović direktor Srednje stručne škole ,,Vukadin Vukadinović“.

BUDVA – Institut za biologiju mora sproveo je novu analizu kvaliteta morske vode na lokacijama ,,Slovenska plaža 03“ u opštini Budva i ,,Solila 01“ u opštini Tivat i utvrđeno je da je voda na ovim lokacijama zadovoljavajućeg kvaliteta – saopštili su iz Morskog dobra.

Iz tog preduzeća ističu da je voda sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju. – Sprovedeni izvještaj potvr-

prijavilo se dvoje djece, od 14 traženih konkursom, a za tehničara obrade drveta nije bilo prijavljenih. Kada su u pitanju zanimanja trećeg stepena, za automehaničara se prijavilo 11 svršenih osnovaca (traženo 14), dok za instalatera termotehničkih sistema nije bilo prijavljenih đaka. Za kuvara je primljeno 14 djece, za koliko je i bio raspisan konkurs, a za konobara osam (traženo 14). Direktor te škole Miodrag Popović kazao je Pobjedi da su ove godine zadovoljniji upisom, nego u prethodne dvije. – Generalno, u školama na sjeveru uvijek kuburimo sa upisom zbog izraženih migracija i odlaska stanovništva. Međutim, ove godine je situacija nešto bolja. Poređenja radi, prošle godine smo upisali 84 učenika i to zaključno sa naknadnim rokom u avgustu, a sad već imamo 82 učenika

Rezultati naknadne analize uzoraka morske vode

đuje da građani i turisti mogu bezbrižno uživati u morskim aktivnostima na ovim plažama, a Javno preduzeće u saradnji sa Institutom za biologiju mora će nastaviti redovno praćenje i analizu kvaliteta morske vode, kako bi se očuvalo zdravlje naših kupača –saopštili su oni.

Morsko dobro saopštilo je 10. jula da je prema rezultatima analize uzoraka uzetih sa 114 kupališta voda je loša za kupanje na lokacijama ,,Slovenska plaža 03“ u Budvi i ,,Solila 01“ u Tivtu. Na tim kupalištima istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja.

U skladu sa pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, vode za kupanje klasifikuju se kao: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. Uzorke vode uzima i analizora Institut za biologiju mora. I.R.

poslije prvog upisnog roka, a nastojaćemo da uz odobrenje Ministarstva primimo i učenike koji su ostali ispod crte. Dakle, ako uporedimo ovu sa prošlom i pretprošlom godinom, zadovoljni smo. Ipak, u komunikaciji sa direktorima osnovnih škola, saznajemo da je znatno manji broj učenika u nižim razredima, tako da ćemo sigurno ubuduće imati problema – kazao je Popović. Interesovanje je, tradicionalno, bilo najveće za zanimanja kuvar i tehničar drumskog saobraćaja. – To su najatraktivnija zanimanja i njih upišemo bez problema. Za tehničara drumskog saobraćaja prijavilo se 25 učenika, jedan je ispod crte, ali bismo sa Ministarstvom razgovarali o tome da primimo i njega. Kada je u pitanju smjer kuvara, predvidjeli smo kombinovano odjeljenje kuvara i konobara. Upisali smo 14 kuvara, a šest ih je ispod crte. Dosadašnja praksa je bila da tražimo odobrenje da razdvojimo kuvare i konobare i Ministarstvo nam je do sada dozvoljavalo. Tako da računamo da ćemo popuniti odjeljenje kuvara i povećati broj na 28 učenika. Uglavnom se tu upisuju djevojčice, a nemamo alternativno žensko zanimanje trećeg stepena, jer se one neće prijaviti za automehaničara ili instalatera. Iz tog razloga nam Ministarstvo nikad ne pravi problem da razdvojimo ta dva smjera, tako da ne bi trebalo da bude problema da primimo i šest učenika koji se nalaze ispod crte – objasnio je direktor beranske stručne škole.

Za neke smjerove, uopšte nije bilo prijavljenih.

– Ponudili smo kombinovano odjeljenje automehaničara i instalatera termotehničkih sistema, ali se za instalatera niko nije prijavio. Jedini smo u Crnoj Gori koji obrazujemo za šumarskog tehničara, ali prija-

vilo se svega njih dvoje. Nastojaćemo da se spoje sa drugim smjerom ili da pređu na drugi smjer. Inače, imamo dobre uslove za obrazovanje tog kadra, jer je u školi obezbijeđena radionica za drvopreradu, ali se ni za smjer obrade drveta niko ne interesuje – kazao je Popović za Pobjedu. Srednja stručna školu je raspisala konkurs za upis 168 đaka, a popunjena su 72 mjesta. Za zanimanja četvrtog stepena, na smjer elektrotehničara energetike prijavilo se četvoro đaka (konkursom traženo 28), a za elektrotehničara računarskih sistema i mreža petoro, od 28 koliko je traženo. Primljeno je 17 učenika na smjer elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija (raspisano 28), a za tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja nije bilo prijavljenih. Za zanimanja koja spadaju u treći stepen obrazovanja, sva mjesta (28) su popunjena jedino za smjer frizer. Za elektroinstalatera se prijavilo 13 od 14 traženih đaka. Ta vaspitno obrazovna ustanova je za školsku 2024/2025 ponudila dva nova smjera. Za instalatera sistema obnovljivih izvora električne energije prijavilo se pet (traženo 14), dok za operatera hemijskih procesa i ispitivanja nije bilo interesovanja.

GIMNAZIJA

U Gimnaziji ,,Panto Mališić“ planirali su da upišu 168 đaka - pet odjeljenja opšte i jedno sportske gimnazije. Direktor te ustanove Dragan Bubanja kaže da su očekivali veće interesovanje za novi smjersportska gimnazija - prijavilo se svega šest đaka. – Čekamo drugi upisni rok, ako se prijavi još bar sedam ili osam učenika moći ćemo da formiramo to specijalizovano odjeljenje – naveo je Bubanja. On ističe da je prvi upisni rok prošao mnogo uspješnije, nego za prošlu školsku godinu. – Prošle godine su upisana svega 63 „prvaka“. Ove godine u prvom roku imamo njih 89, a još nije završen drugi rok. U svakom slučaju stanje je mnogo bolje nego prošle godine. Tradicija je da đaci sa diplomom ,,Luča“ i odlični učenici, oni koji žele da idu dalje, upišu gimnaziju, ali ima i vrlodobrih učenika koji su zadovoljili kriterijume – objasnio je direktor beranske gimnazije.

I.RADONJIĆ

Slovenska plaža

„Blago

Crne Gore“ u Luksemburgu

PODGORICA - Koncert

„Blago Crne Gore“, povodom Dana državnosti, biće održan danas u Luksemburgu, u organizaciji Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.

Nastupiće Sara Vujošević-Jovanović (sopran), Dmitrij Grinih (bariton) i Anja Abramović- Vujović (pijanistkinja).

Projekat „Blago Crne Gore“ davnašnje premijerno izvođenje doživio je u Moskvi i odatle obišao skoro cijelu Evropu - od Ufe do Londona, od

Sankt Peterburga do Ljubljane, oživljavajući duhove prošlosti i gradeći mostove među raznim kulturama. Ove godine, poslije Beča, crnogorski umjetnici nastavljaju da inspirišu ljude širom Evrope uz klasičnu muziku nadahnutu Crnom Gorom.

Pomenuti projekat već više od deceniju postoji i iz godine u godinu evoluira i razvija se, obogaćen kapitalnim klasičnim djelima, naglašavajući predanost pomenutih crnogorskih umjetnika očuvanju i promociji kulturne baštine Crne Gore širom svijeta. R. K.

Matica crnogorska organizuje tribinu „Simbol crnogorske samosvijesti“ Pola vijeka Njegoševog mauzoleja na Lovćenu

PODGORICA - Tribina pod nazivom „Simbol crnogorske samosvijesti“, u organizaciji Matice crnogorske, biće upriličena povodom pola vijeka Njegoševog mauzoleja, sjutra u 19 sati, u cetinjskom Centru za kulturu. Na tribini učestvuju član Savjeta Matice crnogorske Marko Špadijer, istoričarka umjetnosti Tanja Koprivica, producent i medijator programa Janko Ljumović, istoričar Dragutin Papović i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. Velelepno umjetničko djelo slavnog vajara i arhitekte Ivana Meštrovića posvećeno vladaru, mitropolitu i književniku Petru II Petroviću Njegošu zvanično je otvoreno 28. jula 1974. godine. Mauzolej je izgrađen na nadmorskoj visini od 1.660 metara i prostire se duž cijelog Jezerskog vrha. Do njega se dolazi tunelom sa 461 stepenikom. Na ulazu u kapelu dvije su monumentalne figure Crnogorki od crnog granita, kao karijatide.

Unutra su šest bočnih i centralna niša od bokeljskog i br ačkog mermera. Svod je prekriven mozaikom od 200.000 pozlaćenih pločica. Sjedeća figura Njegoša s otvorenom knjigom, teška 28 tona, takođe je rad Ivana Meštrovića. Mermerni sarkofag vladi-

Dobre reakcije u Hrvatskoj na projekciju crnogorskog

Publiku nasmijala

i eksplozivna komedija

Komedije su nerijetko nezahvalan teren, posebno one koje se oslanjaju na društvene stereotipe jer lako prelaze u kliše. Prvenstveno osluškujući reakcije okupljene publike čini se kako je Marinović taj problem uspješno premostio – navodi journal.hr Ekipa

PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Živi i zdravi“, u režiji Ivana Marinovića, imao je uspješnu projekciju u glavnom takmičarskom programu Pula film festivala. Hrvatski mediji izvijestili su da je to bilo „veče puno smijeha“, a i filmska kritika prilično je dobro ocijenila ovo najnovi-

je crnogorsko filmsko ostvarenje. Nakon hrvatske premijere ovog filma, o najznačajnijim aspektima projekta u Festivalskom centru govorili su reditelj Ivan Marinović, producentkinja Marija Stojanović, glumci Tihana Lazović-Trifunović i Snježana Sinovčić-Šiškov, Goran Bogdan i Goran Slavić

Izvukli dosta humora

Voditelj festivalske tribine „Tačno u podne: kritičarski duel“ postavio je pitanje „šta je dobro u filmu ‘Živi i zdravi“, a Milena Zajović je odgovorila da se „u prvom dijelu filma

često, iskreno, naglas smijala i to momentima prepoznavanja, mješavini tvrdog balkanskog primitivizma i mediteranskog sentimenta...“ - Mislim da su uspjeli izvu-

VLASTITA MUKA

Marinović je otkrio da je inspiraciju pronašao u ličnom iskustvu i sam preispitujući pitanje braka u odnosu na tradicionalizam, mentalitet i religiju. Dodao je kako je krenuo iz vlastite muke, ali je to preraslo u jednu predimenzioniranu komediju koja služi kao otpor tim problemi-

ći dosta humora u tom filmu. Meni najbolje funkcioniše troje naših hrvatskih glumaca, oni zaista nose film, pogotovo ta uloga majke, koja ima tu prikrivenu mekoću i koja je daleko od žrtve – rekla je Zajović.

ma. Glavna glumica Tihana Lazović-Trifunović objasnila je da, iako je u pitanju komedija, ona ipak zadire dublje u bitne teme koje se tiču položaja žena u patrijarhalnom društvu. Sinovčić-Šiškov u filmu „Živi i zdravi“ igra mladoženjinu majku koja doživljava možda i najveći preobražaj – iz antagoniste u osobu toplog srca, a glumica se u arhetipu mediteranske majke uspjela snaći jer je, kako je kazala, i sama takva majka. Nakon projekcije u Puli, hrvatski portal journal.hr objavio je da, ako je suditi po reakcijama publike, region ima novu hit komediju. - Premda je regija pojam oko kojeg se u javnom diskursu

U sklopu festivala „Wild Beauty Art“ pokrenut novi programski segment Osvješćivanje

PODGORICA - Pored muzičkih, dramskih i vizuelnih programa 6. festivala „Wild Beauty Art“, neizostavan segment je trodnevni ekološki program koji će početi 19. jula u žabljačkom Centru za kulturu, u 18 sati, uz učešće učenika OŠ ,,Dušan Obradović“, nakon čega će uslijediti promocija filma ,,Before the Flood“ autora Fišera Stivensa.

An. R.

ke Rada je jednostavan, s isklesanim krstom i državnim grbom, simbolima duhovne i svetovne vlasti. Najviši mauzolej na svijetu građen je četiri godine. Danas je Mauzolej na Lovćenu ne samo posveta najvećem crnogorskom pjesniku, već i umjetničko djelo samo po sebi, zaštićeni spomenik crnogorske kulture i simbol jednog vremena u kome su graditeljstvo, ali i kulturni i obrazovni napredak Crne Gore bili na vrhuncu. Tribina koju Matica organizuje u saradnji sa Centrom za kulturu prijestonice baviće se ne samo Mauzolejom u periodu gradnje, već i savremenim odjecima i političkim manipulacijama vezanim za lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša i ovaj monumentalni spomenik.

Iz PR službe festivala kazali su da je cilj pokretanja ovog programskog segmenta osvješćivanje i bliže upoznavanje polaznika, učesnika i publike sa rastućim ekološkim problemima i globalno aktuelnim pitanjima klimatskih promjena, posebno onim problemima sa

kojima se Crna Gora susrijeće. - U trodnevnom programu osmišljeni su i pripremljeni sadržaji u vidu predavanja i radionica sa renomiranim profesori-

ma, ekolozima i predavačima, akcija čišćenja i promocija filma i knjige - saopštili su iz PR službe. Drugi dan programa, 20. ju-

la, obilježiće takmičenje u sakupljanju smeća i prva akcija sortiranja i reciklaže otpada na Žabljaku u organizaciji JKP Žabljak. U popodnevnim časovima biće održana dva predavanja pored Crnog jezera i to ,,Značaj očuvanja biodiverziteta, staništa i šuma, s posebnim akcentom na prirodu Durmitora“ prof. dr Milene Lakićević od 17 časova, kao i ,,Ekološke katastrofe i svijet pred nama“ prof. dr Veselina Mitrovića od 18 časova. Posljednji dan programa, 21. jula, počeće radionicom učesnika ekološkog programa i autorskog tima koji čine Irena Blagajac, Zorica Keker i Olga Radonjić, a zaokružiće se predavanjem na platou kod Crnog jezera od 17 časova pod nazivom ,,Upravljanje otpadom i značaj reciklaže“ prof. dr Ivana Samardžića. Šesti festival „Wild Beauty Art“ počeo je 6. jula, a trajaće do 11. avgusta. An. R.

Koncert klasike povodom Dana državnosti

Plakat koncerta

Njegošev mauzolej

filma „Živi i zdravi“ govori o projektu u Festivalskom centru u Puli Pula

Netaknuti predjeli Durmitora

na Pula film festivalu

dirljiva komedija

često lome koplja, novo ostvarenje reditelja i scenariste Ivana Marinovića manjinska je koprodukcija šest zemalja – Crne Gore, Srbije, Češke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije te Slovenije, što isti čini i više nego prigodnim za njegovu upotrebu u ovom kontekstu. Komedije su nerijetko nezahvalan teren, posebno one koje se oslanjaju na društvene stereotipe jer lako prelaze u kliše. Prvenstveno osluškujući reakcije okupljene publike čini se kako je Marinović taj problem uspješno premostio – navodi journal.hr.

Vjenčanje, tradicija, sukob novog i starog, ali i prelijepi ambijent Primorja Crne Gore, prema pisanju ovog portala, okvir su ovoj dirljivoj i eksplozivnoj komediji.

- Pritom je zanimljivo kako najbolji djelovi filma ne proizilaze iz pažljivo osmišljenih humorističnih situacija i prenaglašenih apsurdnih događanja, već kratkih dijaloga koji djeluju gotovo organski – navodi se u prikazu na portalu journal.hr.

Ovaj portal podsjeća da je u nekim ranijim osvrtima iznesena tvrdnja kako čar ove komedije počiva na ostavštini jugoslovenskih komedija na kojima su mnogi odrasli.

- Tvrdnja je to s kojom ćemo se svesrdno složiti. Baš kao i s onom iznesenom u najavi iste pulskoj publici – u njoj postoji potencijal da postane sjajan primjer svog žanra u regionalnoj filmskoj produkciji – navodi journal.hr.

Sa druge strane, filmske kritičarke Milena Zajović i Iva Rosandić, gostujući na festivalskoj tribini „Tačno u podne: kritičarski duel“, dali su ovom crnogorskom ostvarenju ocjenu tri.

- Dala bih mu ocjenu tri, s obzirom na puno ozbiljnije produkcijske uslove, velika glumačka imena, kvalitetne glumce i puno elemenata koji su tamo bili i mogli napraviti da skoči ipak malo više – kazala je Zajović. Njen najveći problem sa filmom je kraj, jer „nekako pljuska gledateljima i liku koji igra Tihana Lazović“.

- Iako se radi o mediteranskoj komediji, to je zapravo i film o užasima duboko ukorijenjenog patrijarhata, a imam dojam da je na kraju poruka ostala: sve će biti okej samo ako se žene malo u tome opuste – rekla je Zajović.

KRitiKA opResije

Rosandić se u potpunosti složila sa koleginicom, uz konstataciju da je publika bila „pripremljena na to pretjerivanje u filmu“, te da ona vidi i „autoironizaciju ritualnog, tradicionalnog konteksta u kojem svi mi živimo“. Dodala je da u naraciji ove filmske priče prepoznaje i „balkanizaciju“. Objašnjavajući što je pod tim mislila, kazala je da je riječ o „preuzimanju nekih momenata koji su postojali u nekim konzervativnim sredinama, a koji ipak nijesu toliko dominantni, ali za potrebe filma i priče stavljaju se u prvi plan da bi ovo društvo pokazali konzervativnije ili zaostalije nego što jeste“. - To postaje efektno, pogotovo za inostranu publiku jer nas i dalje gledaju kao kulturološki drugačije. Publika je bila spremna na pomak u filmu koji se nije dogodio, nego smo se vratili na sam početak. Pozitivno me, inače, iznenadila ta kritika koja se tiče opresije i nad muškarcima i nad ženama – rekla je Rosandić. j. N.

Program za najmlađe na KotorArtu

„Cvrčak i mrav“

PODGORICA - Za najmlađu publiku, KotorArt u okviru svog serijala „KotorArtić“ organizuje i operu za djecu „Cvrčak i mrav“, koja će biti izvedena večeras na Pjaci Sv. Luke, sa početkom u 20 časova. Operu izvodi Umjetničko udruženje Visoko C koga čine Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor, Ivan Nikolić, bariton, i Marina Mikić, klavir. -Organizovanjem kvalitetnog umjetničkog programa za najmlađe trudimo se doprinijeti njihovom razvoju, kao i izgradnji muzičkog ukusa. Programi su interaktivni te pružaju mogućnost razvoja kreativnosti i jačanja ličnosti kod najmlađe publike - istakli su iz PR službe festivala. R. K.

Koncertom soprana Tamare Rađenović otvoren 37. ,,Barski ljetopis“

Uspio početak uz klasiku, scenske efekte i emocije

PODGORICA - Večeras sam bila ono što jesam, umjetnica koja uživa pokazujući svoje emocije, svoj glas... - kazala je sopran

Tamara Rađenović, čijim je dvosatnim koncertom otvoren 37. ,,Barski ljetopis“ na Šetalištu kralja Nikole u Baru.

Prema njenim riječima, klasična muzika ima svoju publiku, ipak, ovakav koncert, sa svim tim efektima, bio je „jedan od načina da privučemo omladinu koja možda nikada prije nije slušala koncert klasične muzike“.

- S obzirom na to da je ljetnji koncert, na otvorenom, moja je zamisao bila da napravimo iskorak, a on se ogleda upravo u tim scenskim efektima koji izazivaju posebnu pozornost - rekla je Rađenović.

Podsjetila je da je ovo njen prvi koncert u Crnoj Gori u posljednjih pet godina.

- Bar me je dočekao na veličanstven način, ovo ću dugo pamtiti - kazala je Rađenović nakon silaska sa scene.

Rađenović, jednu od posljednjih učenica slavne Montserat Kabalje, na sceni je pratio simfonijski orkestar „Belgrade Classic“, akademski hor „Beli anđeo“, baletski izvođači, tango plesači, performeri. Poseban ugođaj predstavljali su i vizuali koji su djelo Dejana Senića i scenski efekti u vidu vatre i dima.

Publika je s pažnjom pratila tok koncerta, nagrađivala aplauzom svaku izvedbu i izmamila čak četiri bisa. Koncert je, uz pratnju orkestra, pod vođstvom maestra Darka Butorca, počeo arijom iz čuvene opere „Karmen“, a uslijedile su one iz „Samson i Dalila“ i „Gianni Schicchi“. S obzirom na to da je Rađenović imala namjeru da se približi što široj slušalačkoj publici,

repertoar je bio šarenolik – sopranske arije, filmska muzika, mjuzikli... Izvedena su djela Hansa Zimera, Enia Morikonea, Lusia Dala... Publika u Crnoj Gori je prvi put bila u prilici da uživo čuje i duet iz mjuzikla „Fantom iz opere“(otpjevan je sa Vasom Stajkićem, prvakom Srpskog narodnog pozorišta). Gost večeri je bio Nikola Radunović, pjevač cetinjskog sastava Perper, sa čuvenom i od publike sjajno primljenom „Goro moja“, a na Tamarine crnogorske korijene publiku je podsjetilo i djelo Momčila Zekovića Zeka – „Spring“. „Barski ljetopis“ je otvorenim proglasio predsjednik opštine Bar Dušan Raičević. On je istakao da su skoro četiri decenije trajanja festivala simbol naše tradicije, kulturnog bogatstva, raznovrsnog umjetničkog izraza i kreativnosti i svjedoče o entuzijazmu, posvećenosti i predanom radu svih onih kulturnih poslenika koji su dali doprinos da

Butorac: Užitak je muzicirati u Baru

Dirigent Darko Butorac će iz Bara ponijeti lijepe uspomene u SAD, gdje živi i radi. - Publika je divna, kao i ambijent, a muzičari se hrane upravo tom energijom.

Užitak je muzicirati u Baru, uslovi su odlični, čast je raditi s umjetnicima kakva je Tamara Rađenović. Ovo je velika, specijalna prilika za mene. Muzičari se, uglavnom, teško probijaju, moramo da radimo, da vjerujemo u sebe, da širimo kontakte, a kvalitet se, na kraju, prepozna. Ja u to vjerujem i tako gradim svoje buduće puteve - kazao je Butorac, te dodao da dirigent mora da vjeruje muzičarima, a da je njegov zadatak da unese malo dodatne energije - ,,da se pokrene mašina i to postane nešto specijalno“.

Bar s pravom ponese epitet mjesta kulture. Direktorica JU Kulturni centar Bar Aleksandra Nikezić-Grabež kazala je da je „Barski ljetopis“ uvijek bio spreman za izazove nove vrste umjetnosti, drugačije od uobičajenih standarda, te da je bio i ostao neodvojivi dio ži-

ve umjetnosti koja se odupire prolaznosti u njoj kao u životu u kojem se sve obnavlja, usavršava i nastavlja svoja traganja ka novim vidicima. ,,Barski ljetopis“ ove godine broji više od 60 programa koji će se odvijati na deset lokacija, a trajaće do kraja avgusta. An. R.

PODGORICA - Svjetskom premijerom novog filma bosanskohercegovačkog reditelja Danisa Tanovića „Nakon ljeta“ biće otvoren 30. Sarajevo film festival. Film će u Sarajevu istovremeno biti prikazan u petak, 16. avgusta, u Narodnom pozorištu, u Ljetnom kinu Coca-Cola, u Ljetnom kinu Stari grad i u Ljetnom kinu Centar „Safet Zajko“.

„Nakon ljeta“ komična je drama o mladoj ženi koja dolazi na udaljeno ostrvo kako bi r iješila pitanje porodičnog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.

Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković , Uliks Fehmiu , Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Si-

novčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković i brojni drugi. Scenario potpisuju Anja Matković, Nikola Kuprešanin i Danis Tanović. Direktor fotografije je Miloš Jaćimović, scenografkinja Veronika Radman, montažer Redži-

nald Šimek, kostimografkinja Dubravka Skvrce, a majstorka maske Silvija Bradica Danis Tanović višestruko je nagrađivani reditelj, scenarista i producent. Njegov film „Ničija zemlja“ (2001), za koji je napisao i scenario, nagrađen je Oskarom i Zlatnim globusom za najbolji film na stranom jeziku. Dvostruki je dobitnik Srebrnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu za filmove „Epizoda u životu berača željeza“ (2013) i „Smrt u Sarajevu“ (2016). Dobitnik je Počasnog srca Sarajeva Sarajevo film festivala (2014) kao znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i za podršku Sarajevo film festivalu. R. K.

Tamara Rađenović na koncertu u Baru

Sergej Zabijako

Svjetska premijera filma „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića otvara Sarajevo film festival

Kadar iz filma „Nakon ljeta“

Ekstremna vrućina ispraznila gradske ulice, trgove, parkove, dječja igrališta...

Grad pod afričkim talasom

Oko 13 časova napolju je bio, uglavnom, samo ko je morao. Ulicom slobode sreli smo tek po kojeg pješaka, većina je bila u automobilima, gradskom prevozu ili taksijima... Na Stadionu malih sportova pod Goricom u to vrijeme nije bilo nikoga, kao ni na dječjim igralištima u blokovima pet i šest, gdje su od jakog sunca bile vrele ljuljaške, klackalice i drugi mobiljar, a činilo se da će od vrućine da se istopi tartan podloga pod njima. Posjetilaca nije bilo ni u hladovini u gradskim parkovima, ali jeste na uređenom kupalištu na Vranićkim njivama uz rijeku Zetu

Vreli afrički talas koji je već nekoliko dana zahvatio našu zemlju prouzrokovao je ekstremno visoke temperature, koje su u našem glavnom gradu dostigle i 41. podiok Celzijusove skale.

Ekstremna vrućina ispraznila je gradske ulice, trgove, parkove, dječja igrališta... Oko 13 sati napolju je bio uglavnom samo ko je morao. Ulicom slobode sreli smo tek po kojeg pješaka, većina je bila u automobilima, gradskom prevozu ili taksijima. Taksisti, dostavljači hrane i rijetki prolaznici zaustavljali su se na gradskim česmama kako bi se rashladili i napunili boce vodom. Na dječjim igralištima u blokovima pet i šest nije bilo nikoga, što je i logično jer su plastične ljuljaške, klackalice i penjalice bile toliko vruće da ih je bilo nemoguće koristiti, a činilo se da topi tartan podloga pod njima. Posjetilaca nije bilo ni u jedinoj kakvoj-takvoj hladovini i zelenilu – gradskim parkovima... VRUĆINA

Taksista Goran Gazivoda, koga smo oko 13 časova sreli na stajalištu na Trgu nezavisno-

sti u centru, kazao nam je da prethodnih dana, uprkos ekstremno visokim temperaturama, nije bilo previše posla jer su bili neradni dani, a i vrijeme je raspusta i godišnjih odmora, pa je u gradu znatno manje građana nego inače. - Ljudi izbjegavaju da budu napolju po ovome žaropeku, čini mi se da je vani samo ko mora. Neki od njih gledaju da uzmu taksi, da ne idu pješke,

Savjeti ljekara

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore apelovali su na građane da zbog visokih temperatura koje nepovoljno utiču na organizam poštuju savjete ljekara i čuvaju zdravlje. - Preporučujemo izbjegavanje boravka napolju i izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 časova, redovan unos tečnosti, prije svega vode, više od dva litra dnevno, izbjegavanje naporne fizičke aktivnosti,

nošenje lagane odjeće, zaštititi glavu kapom ili šeširom, boraviti u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 setepni) – saopšteno je iz ZHMPCG. Naročito su apelovali na osjetljive grupe poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih. - Oprez se preporučuje i zdravim osobama, jer vrućine loše utiču i na zdrav organizam. Ne ostavljajte

ali bili su neradni dani pa nije bilo puno posla, dok danas ima nešto više. Žale se mušterije na vrućinu. A nije im ni čudo, evo ja u autu pod klimom pa ne mogu istrpjeti vrućinu, a ne onaj ko je napolju. Klimu ne smijem isključiti, zbog čega auto radi non-stop – kazao je Gazivoda.

Pješaka u Ulici slobode u to vrijeme gotovo da nije bilo, a na terasi kafića ispod kolona-

djecu u parkiranim automobilima. Radnici na gradilištima su naročito izloženi riziku. Preporuka je obavezno nošenje kompletne zaštitne opreme, češće pauze za odmor i redovno hidriranje (po mogućnosti uzimanje tečnosti na svakih 15 do 20 minuta). Teške fizičke poslove ne bi trebalo obavljati u najtoplijem dijelu dana, već u ranim jutarnjim satima ili uveče – poručuju iz ZHMPCG, uz napomenu da uprkos vrućinama ne bilježe značajniji porast broja pacijenata.

da u okviru Trga nezavisnosti nije bilo nijednog gosta. Slična situacija bila je i na ostalim terasama u centru, koje nijesu zatvorene i klimatizovane.

Pažnju nam je privukao biciklista, koji se od sunca zaštitio kišobranom. Taksisti, dostavljači hrane i rijetki prolaznici zaustavljali su se na gradskim česmama kako bi se rashladili i napunili boce vodom.

RASHLAĐENJE

Na popularnom kupalištu na Vranjićkim njivama, uz rije-

ku Zetu, oko 14 časova bilo je pedesetak posjetilaca. Osim Podgoričana sreli smo i nekoliko Danilovgrađana, koji su odmarali na ležaljkama u hladovini višedecenijske topole.

- Došao sam sa bratom i njegovim drugom. Živimo u Danilovgradu, ali dođemo ovdje jer nam se sviđa ova plaža. Voda je čista, nije hladna, taman kako treba. Na raspustu sam. Dolazimo često – kazao je Pavle Golić, učenik osmog razreda OŠ ,,Vuko Jovović“ u Danilovgradu.

Za kupalište na Vranjićkim njivama samo riječi hvale ima i njegov stariji brat Dušan, kao i njihov drug Stefan Bojović - Ljepše nam je ovdje uz rijeku nego kući pod klimom. I u Danilovgradu je ovih dana baš vruće, možda i toplije nego u Podgorici. Ima i tamo dosta finih kupališta, ali dođemo i ovdje, da promijenimo malo, sviđa nam se ova plaža – kazao je Dušan. U glavnom gradu i prethodnih noći bilo je veoma vruće, kada su izmjerene temperature preko 30 stepeni Celzijusovih. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore za danas u glavnom gradu najavljuju sunčano i vruće vrijeme, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar tokom dana uglavnom slab i promjenljiv, u noćnim satima kratkotrajno umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 26, najviša dnevna do 41 stepen. Slično vrijeme očekuje nas i narednih dana.

I.MITROVIĆ

Ekipa gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija juče je očistila fontanu na Trgu Argentina. Kako je ovih dana živa u termometru dostizala 40. podiok, bilo je mlađih koji su osvježenje tražili u fontani, što vrlo često dovodi do oštećenja

mlaznica ili osvjetljenja fontane. Ovoga puta, srećom, toga nije bilo pa je dovoljno bilo či-

šćenje pod pritiskom da fontana zasija uobičajenom sjajem. H. P.

Turistička organizacija Podgorice otvorila je info-punkt na Aerodromu Podgorica. Turisti tako već prilikom dolaska na podgorički aerodrom mogu dobiti sve servisne informacije, kao i prijedloge i sugestije o turističkim lokalitetima glavnog grada i okoline koji bi im mogli biti interesantni. H. P.

Ulica slobode

Igralište u Bloku šest

Kupalište na Vranićkim njivama

Na svečanoj ceremoniji na Cetinju crnogorski sportisti ispraćeni na put u Pariz

Zastavu na otvaranju OI nosiće

Danka Kovinić i Milivoj Dukić

CETINJE - Prijestonica je sinoć na dostojanstven način ispratila crnogorske olimpijce u Pariz. Na svečanoj ceremoniji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predao je učesnicima Olimpijskih igara zastavu koju će nositi na svečanom otvaranju u Parizu. Na otvaranju najvećeg planetarnog sportskog događaja crnogorsku zastavu nosiće teniserka Danka Kovinić i jedriličar Milivoj Dukić - Posebno mi je zadovoljstvo što sam ovdje sa vama i što mogu da vam u ime građanki i građana Crne Gore poželim sreću na predstojećim Ljetnjim olimpijskim igrama u Parizu. Ovo je peti put nakon obnove nezavisnosti da su crnogorski sportisti dio najveće smotre svjetskog sporta. Simboličan značaj za mene ima činjenica da se prvi put ispraćaj naših sportista na Olimpijske igre dešava baš ovdje, u rezidenciji predsjednika Crne Gore, na prijestonom Cetinju. Olimpijske igre su više nego bilo koja druga manifestacija očuvale uvjerenje da ako sanjamo velike snove i ako uložimo trud i napor da svoj talenat dovedemo do vrhunca, svi imamo jednake šanse da budemo pobjednici u životu. U tome vidim najveći značaj Olimpijskih igara - u ostvarenju ideala kome čovječanstvo teži - da su svi ljudi zaista jednaki. Učešće na Olimpijskim igrama je trenutak o kojem generacije sportista sanjaju, koji je vodilja mladim sportistima, a privilegija samo rijetkima - kazao je Milatović i napomenuo da je da je za razvoj vrhunskog sporta, kakav se predstavlja na Olimpijskim igrama, neophodna i sistemska podrška države i temeljna i strateška briga o nacionalnim sportskim interesima. Predsjednik, kako je kazao, nema trunku dileme da će naši sportisti na Igrama Crnu Goru predstavljati hrabro, časno i do posljednjeg atoma svoje snage i svog umijeća.

TEŠANOVIĆ: Na OI sa najvećim ambicijama

- Velika je čast predstavljati državu na najvećoj sportskoj smotri kao što su OI. Predstavljamo timski sport koji peti put zaredom učestvuje na OI i uvijek odlazi sa najvećim ambicijama. Daćemo sve od sebe da našu državu predstavimo u najboljem svjetlu – poručio je kapiten ,,ajkula“

Petar Tešanović

- Želim vam srećan put u Pariz, da dostojno branite boje naše zemlje i da uživate u ovom ljetu koje ćete pamtiti cijeloga života. I da nam se zdravi, radosni i ponosni vratite kući! Crnu Goru će na Olimpijskim igrama u Parizu predstavljati vaterpolisti, bokserka Bojana Gojković, jedriličar Milivoj Dukić, teniserka Danka Kovinić, plivačica Jovana Kuljača, plivač Miloš Milenković i atletičar Darko Pešić - Vaši putevi su poplačani bezbrojnim satima treninga i velikom vjerom u sebe. Taj duh vas čini da budete više od sportista, čini vas herojima svih nas. Iako ste mlad tim i mnogi od vas su prvi put na Olimpijskim igrama, svako je od vas pokazao ne samo izuzetan talenat i vještinu, već nepokolebljivu posvećenost sportu, timu i zemlji i siguran sam da ćemo u godinama koje slijede uživati u vašim nastupima. Vaša

domovina Crna Gora čvrsto stoji uz vas. Vaše prisustvo na Olimpijskim igrama je dokaz nesalomljivog duha našeg naroda, duha koji odbija da se povuče i koji teži veličini i koji pronalazi snagu u jedinstvu i otpornosti. U arenama Pariza sastaćete se sa sportistima iz svih krajeva svijeta i svi oni nose svoje priče o istrajnosti i želji za trijumfom. Takmičite se sa čašću, sa poštovanjem i sa istom odlučnošću koja vas je dovela ovdje. Želim da vas podsjetim da pravi duh Olimpijskih igara leži ne samo u pobjedi, već i u radosti takmičenja, prijateljstvu među sportistima, slavljenju ljudskog potencijala. Olimpijske igre predstavljaju prevazilaženje granica, postavljanje novih prijateljstava i stvaranje uspomena koje će trajati čitav život, što predstavlja neizmjerno bogatstvo. Zato na ovom putovanju držite glavu visoko i uživajte u svakom tre-

Gojković srećna i zadovoljna

Bokserka Bojana Gojković debitovaće u Parizu. - Još nijesam svjesna gdje idem, ali kada budem došla

nutku, bilo u pobjedi ili porazu, samo dajte sve od sebe i vaši napori i vaš duh će uvijek biti slavljeni - istakao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović Prvi čovjek COKA-a je kazao da su učesnici Igara ponos Crne Gore.

- Vaše nasljeđe će inspirisati generacije koje dolaze. U COK-u imate i imaćete čvrst i pouzdan oslonac. Naš projekat ,,Pariz 2024“ ne bi bio moguć bez sjajne saradnje sa Vladom Crne Gore, posebno sa Ministarstvom sporta i mladih, državnim kompanijama Monteput i Elektroprivreda, kompanijama Sport Vision, Admiral Bet, One, ,Erste banka, Jugopetrol AD, Kodio, Tojota efel motors, Lovćen osiguranje, Kapital Plaza i uz podršku Radija i televizije Crne Gore . Želja Simonovića je da sportisti na borilištima pokažu snagu i vještinu.

u Pariz, biću više uzbuđena. Jako sam srećna što sam dobila priliku da učestvujem na Igrama. Zadovoljna sam formom, prošle nedjelje sam se vratila sa priprema iz Italije, gdje sam bila 12 dana i radila sparinge sa potencijalnim rivalkama – kazala je Gojković.

- Krenite naprijed sa saznanjem, bez obzira na ishod, već ste nas učinili neizmjerno ponosnim. Ispraćamo vas sa najdubljom zahvalnošću i snažnom podrškom. Ostavite svoj trag u Parizu i znajte da sa sobom nosite ljubav i ponos čitave nacije. Srećno! Danka Kovinić će drugi put učestvovati na Igrama. Preponosna je što će imati čast da na svečanom defileu, sa kolegom Dukićem, nosi zastavu.

- Emocije još nijesam savlada. Pored medalje je ovo maksimum sportiste koji može da doživi. Treba mi vremena da se slegnu emocije, ali kao što vidite, ogrnula sam se zastavom i ne puštam je – istakla je Kovinić. Dukić, iskusni olimpijac, na Igrama je od Londona 2012. godine.

- Ukazana mi je velika čast da budem u prilici prvo u redu sportista koji su predstavljali Crnu Goru i imali čast da no-

Plivači u top formi

Na Igrama će debitovati i plivači. Jovana Kuljača i Miloš Milenković biće najmlađi dio našeg tima. - Ovo su lijepi trenuci, mladi smo i još mnogo toga je pred nama. Ovo je veliko zadovoljstvo i zahvalni smo što idemo na Olimpijske igre. Rad i trud su se isplatili. Spremni smo da damo sve od sebe – poručila je Kuljača. Milenković je čudo, u ovoj godini obara rekorde kao od šale. - Ova godina je najuspješnija za mene, jer sam napravio dosta ozbiljnih rezultata, kao na EP, gdje sam plivao 52 sekunde na 100 metara delfin, što je sekunda od olimpijske norme. I to me motiviše i daje vjetar u leđa i što sam najmlađi učesnik u timu Crne Gore. Očekujem u Parizu bolje vrijeme –kazao je mladi plivač.

se zastavu na otvaranju Igara. Olimpijske igre su apsolutni san svakog sportiste i da prestavlja svoju zemlju – poručio je Dukić. J. TERZIĆ

Daleko od drugog kola

Jang postiže gol iz jedanaesterca za vođstvo

Ništa od velikog preokreta – fudbaleri Dečića eliminisani su u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Poslije 3:0 za TNS u prvom meču, pod Goricom je sinoć bilo 1:1.

Tuzani se sele u drugo pretkolo Lige konferencija, gdje će im rival vjerovatno biti gruzijski Dinamo iz Batumija, koji večeras dočekuje Ludogorec nakon poraza od 3:1 u Razgradu. Dečić je pokazao više nego na Ostrvu, ali ponovo je promašio nekoliko šansi iz kojih je možda mogao da ,,zakuva“ sve u vreloj podgoričkoj noći. Na kraju je prolaz bio predaleko... Nadomak vođstva Dečić je bio u 14. minutu, kada je stativa zaustavila šut Alena Mašovića sa 20 metara.

PEKOVIĆ: Probali smo sve

Dečić je nastavio lošu tradiciju crnogorskog klupskog fudbala –petu godinu zaredom naš prvak nastup u kvalifikacijama za Ligu šampiona završio je na prvom koraku.

- Nezahvalno je bilo juriti zaostatak od 3:0, ali probali smo da uspostavimo inicijativu od početka, po teškom vremenu i protiv dobrog rivala. Izašli smo

Možda bi (dvo)meč otišao drugim smjerom da je internacionalac iz Srbije zatresao mrežu, ali generalni utisak poslije 180 minuta je da je Pekovićev tim pokazao premalo, a da žal bude veća, nije ni TNS nikoga uvjerio da se radi o ekipi koja bi ovog ljeta mogla da napravi nešto značajnije na kontinentalnoj sceni. U drugom kolu igraće

visoko i igrali sa dozom rizika protiv tima sa dosta brzih igrača. Imali smo stativu u 14. minutu, potom još šansi. Ne znam kako bi se završilo da smo poveli u prvom poluvremenu. Nijesmo uspjeli da realizujemo prilike koje smo imali, a onda smo primili gol iz jedanaesterca – rekao je trener Dečića Milorad Peković

sa Ferencvarošem.

Ipak, i prvak Velsa je dovoljno jak da bez problema izbaci crnogorskog šampiona. Gosti su poveli u 43. minutu, kada je Kaike Augusto predugo držao loptu u svom šesnaestercu umjesto da otkloni opasnost, Ben Klark mu prišao s leđa i

- U drugom poluvremenu smo ponovo probali da nametnemo svoj ritam, imali inicijativu, donekle nam je uspjelo. Dali smo gol, ali na kraju ostaje žal. Nadam se da ćemo izvući pouke i dočekati spremni narednog rivala. Uspjeli smo da se nametnemo protiv dobre ekipe, probali smo sve, ne mogu igračima ništa da zamjerim, nije lako igrati po ovakvom vremenu.

došao u posjed, a Dečićev Brazilac ga faulirao.

Bred Jang je bio siguran realizator jedanaesterca.

Dečić nije završio evropsku misiju.

- Znači nam što ćemo igrati još najmanje dva evropska meča. Debitovali smo u kvalifikacijama za Ligu šampiona, to je ono za što smo radili. Htjeli smo da uradimo više, ali ispalo je kako je ispalo. Koštale su nas greške iz prve utakmice, gdje je rezultat bio lošiji od igre. Lako smo primali golove, vidjelo se i neiskustvo – naglasio je Peković.

Milorad Peković je na poluvremenu napravio tri izmjene – ubacio je Ljuljđuraja, Strikovića i Sekulovića, na klupo ostavio Milića, Puleja i Bajovića ,,Osvježeni“ Dečić djelovao je bolje i opasnije u nastavku, ali nije popravljena boljka iz Osvestrija – realizacija.

Mornar sjutra u Tbilisiju igra revanš prvog kola kvali kacija za Ligu konferencija

disciplinovanom igrom

Fudbaleri Mornara doputovali su juče u Tbilisi, gdje će sjutra od 19 sati gostovati Dinamu u revanš meču prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija.

Šanse Barana za prolaz u narednu rundu nijesu male – tim Zorana Đuraškovića ostavio je vrlo dobar utisak na debiju na kontinentalnoj sceni i na ,,DG areni“ slavio 2:1.

- Ušli smo u meč sa velikim samopouzdanjem i bez velikog respekta prema Dinamu, a malo ko je vjerovao u nas da možemo do pozitivnog rezultata. Mislim da smo pokazali da

drugo mjesto na tabeli crnogorske lige nije bilo slučajnost.

U Tbilisiju nas čeka težak posao, ali sigurno ćemo pokušati da ponovimo pristup kao u prvom poluvremenu iz Podgorice – rekao je za klupski sajt Milan Vušurović, stijelac gola u prvom meču. Utisak je mogao da bude još povoljniji da Dinamo nije dao pogodak u 94. minutu.

U svakom slučaju, Barani imaju mnogo razloga za vjeru u nastavak evropskog puta.

- Vrlo je bitno da uđemo hrabro i disciplinovano jer sada, poslije prve utakmice, bolje smo upo-

znali protivnika i znamo gdje nam prijeti opasnost, kao i gdje imamo najveću šansu – dodao je 29-godišnji ofanzivac.

Mladi sastav Dinama imaće vjerovatno veliku podršku sa tribina stadiona ,,Miheil Meshi“, čiji je kapacitet 27.223 gledaoca. - Očekujemo da bude veliki broj gledalaca i veoma lijep ambijent, ali dosta smo iskusna ekipa i dosta naših igrača je igralo u takvim ambijentima, tako da vjerujem da može biti samo motiv više da dođemo do cilja, a to je prolaz u drugo kolo – izjavio je Milan Vušurović. Ne. K.

Tri šanse imao je Bojan Matić u razmaku od šest minuta. U 50. je šutirao pored gola (mada bi vjerovatno bio ofsajd), u 55.

je pokušao iz okreta i zaustavio ga je golman, da bi minut kasnije na sjajan pas Božovića vrlo loše pucao u padu – lopta je završila daleko pored gola. U 58. je dobar pokušaj imao Luka Malešević – lijevi bek Dečića je predriblao rivala, pa iskosa sa 15 metara šutirao pod prečku. Golman Konor Roberts je sjajno reagovao, poslije njegove parade domaćin je dobio samo korner. Zasluženo izjednačenje ipak je stiglo - u 72. Zaslužna su bila trojica rezervista – Iljir Camaj se dobro zagradio i odložio loptu do Vuka Strikovića, čiji je šut odbranio Roberts, natrčao je Asmir Kajević i od prečke je poslao u mrežu. Nekoliko minuta trajala je dilema da li je lopta prešla gol liniju, VAR je potvrdio da jeste – 1:1. N.

Milan Vušurović na prvom meču sa Dinamom

KOSTIĆ

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 1.700.

Sudija: Atila Karaolan (Turska)

0:1 Jang (pen) u 43, 1:1 Kajević u 72. Žuti kartoni: Bajović (Dečić), Redmond, Denijels (TNS)

63. Kajević)

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: Fudbalerke Crne Gore izgubile od Grčke

,,Crvene“ u baražu uprkos porazu

Crna Gora 2 (0)

Grčka 3 (2)

PODGORICA – Teren Kampa

FSCG. Gledalaca: 200. Sutkinja: Karolin Vaker (Njemačka). Golovi: Bulatović u 90+4. iz jedanaesterca i 90+8. iz jedanaesterca (Crna Gora), Konguli u 6. i 62, Spiridonidu u 24. minutu (Grčka). Žuti kartoni: Božić, Bulatović (Crna Gora), Papajoanu (Grčka).

Crveni karton: Eleni Kakambuki (Grčka) u 90+8. minutu.

CRNA GORA: Krstović, Popović, Đukić, Božić, Karličić, Đoković, Bulatović, Janjušević (od 46. Osmajić, od 85. Sarić), Tomašević (od 55. Đurković), Dešić, Kuč

GRČKA: Janakuli, Palama (od 82. Georgiu), Marku, Papajoanu (od 46. Paterna), Koskeridu, Halacogjani (od 17. Moraitu), Kakambuki, Sari (od 82. Papadopulu), Mitku, Konguli (od 67. Moskofidu), Spiridonidu

Crnogorske fudbalerke porazom su završile nastup u C3 grupi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Selekcija Mirka Marića je na terenu Kampa FSCG izgubila od Grčke (3:2) koja je ovjerila prvo mjesto, ali ,,crvene“ nemaju razloga da tuguju – igraće u prvom kolu baraža kao jedna od tri drugoplasirane

selekcije iz pet grupa. Crna Gora je grupu završila sa 10 bodova, šest manje od Grčke. Grkinje su povele u šestom minutu neobičnom i velikom greškom golmanke Anastasije Krstović – nakon centaršuta s lijeve strane Sofija Konguli je šutirala glavom, trebalo je da uslijedi rutinska intervencija naše golmanke, ali joj je lopta prošla kroz ruke i završila u mreži.

Podgorička vrelina očigledno je više prijala gostujućim fudbalerkama, uz razliku u kvalitetu koja je očigledno na njihovoj strani, pa su u 24. minutu povele 0:2.

Anastasija Spiridonidu je napravila varku i sa 16 metara pogodila dalji ugao gola Crne Gore.

Sve dileme, ako su i postojale, otklonjene su u 62. minutu. Konguli je dobila loptu iza leđa crnogorske odbrane, zaobišla golmanku Krstović, pa neobičnim lobom drugi put na meču zatresla mrežu.

Naša selekcija je poraz ublažila u nadoknadi – Armisa Kuč je faulirana u šesnaestercu, a jedanaesterac u 94. iskoristila je kapitenka Slađana Bulatović U 98. novi penal za ,,crvene“ i ponovo je bila precizna Bulatović. Prethodno je zbog udaranja Medine Dešić crveni karton dobila Eleni Kakambuki Ne. K.

Galaktička ,,devetka“

Više od 80.000 navijača došlo je na ,,Santjago Bernabeu“ da pozdravi novog idola – Real Madrid juče je u spektakularnom ambijentu zvanično predstavio Kilijana Mbapea (25). Francuski napadač potpisao je ugovor do ljeta 2029. godine, a prvi meč u novom klubu, sa ,,devetkom“ na leđima, trebalo bi da odigra početkom avgusta. Predstavljanju je prisustvovala i legenda svjetskog fudbala Zinedin Zidan, velikan Reala i kao trener i kao igrač – i Mbapeov zemljak koji je svojevremeno kao dječaka Kilijana doveo u Realov kamp.

- Hiljadu puta sam u svojoj glavi zamišljao ovaj trenutak. Sve ovo je nevjerovatno. Nijesam očekivao ovako spektakularan prijem od navijača Reala –izjavio je Mbape.

- Čast i privilegija je biti igrač Real Madrida. Ovo je fantastičan dan. Očekivao sam da sve bude sjajno, ali ovo je više od svega što sam ikad mogao da zamislim. Hvala Real Madridu i svim madridistima. Želim da uživam u svakoj sekundi jer ovo je istorijski dan. Želim da svom sinu pričam o svemu što

Al-Nasr za golmana šampiona Premijer lige nudio 30 miliona eura

Siti odbio

prvu ponudu za Edersona

Mančester siti je odbio ponudu od 30 miliona eura za obeštećenje za transfer golmana Edersona (30) u saudijski Al-Nasr. Spekuliše se da klub iz Saudi Pro lige, za koji nastupa fudbalski velikan Kristijano Ronaldo, sprema platu za brazilskog golmana od oko čak

se dešavalo – dodao je Mbape. Šampion Evrope bi sa Mbapeom trebalo da bude nezaustavljiv.

- Došao sam u najbolji klub na svijetu i najveći u svijetu u smislu ambicija. To su vrijednosti kluba - poniznost, ambicioznost i pobjeđivanje. Prioritet je da se dobro uklopim u tim. Kad se to dogodi, sve će biti mnogo lakše. Želim da se to desi što je brže moguće. Bio

milion eura sedmično. Po pisanju londonskih medija, Ederson je spreman da napusti šampiona Premijer lige, nakon što je u sezonama za nama bio jedan od ključnih igrača u konceptu igre ,,građana“. Takođe, očekuje se da Al-Nasr uskoro pošalje novu ponudu. Od ljeta 2017. Ederson je standardni prvi golman Sitija. Branio je čak 332 puta za mančesterski klub u svim takmičenjima. Osvojio je šest titula Premijer lige, a ukupno čak 17 trofeja. Za brazilski nacionalni tim branio je 25 puta. Za Siti je problem to što na tržištu nema golmana sličnog profila, budući da je jedan od glavnih Edersonovih kvaliteta pas-igra, kao i distribucija lopte u prvoj fazi napadačkog manevra. R. A.

Nakon osam godina na klupi ,,gordog Albiona“

sam blizu dolaska prije dvije ili tri godine, ali to je dio fudbalskog života. Prošlost je iza mene i razmišljam samo o sadašnjosti. Ovo je trenutak koji će obilježiti moj život – istakao je novi superstar Real Madrida. - Osjećam se privilegovanim što mogu da kažem da sam igrač Real Madrida. To je bio moj san iz djetinjstva i dugo sam čekao ovaj trenutak. Sada se to obistinilo. Ne možete ku-

Hau novi selektor

Menadžer Njukasl junajteda Edi Hau glavni je kandidat za novog selektora Engleske, objavili su londonski mediji. Hau se do sada pokazao kao stručnjak koji u kontinuitetu isporučuje solidne ili dobre rezultate u Premijer ligi. Prije Njukasl junajteda sa uspjehom je vodio Bornmut. Ocjena engleske fudbalske javnosti je da reprezentacija ima tako kvalitetne igrače da to mora biti garancija kvalitetnog napadačkog fudbala. Velikom

Sautgejt podnio ostavku

Garet Sautgejt (53) nije više selektor fudbalera Engleske, podnio je ostavku nakon drugog uzastopnog poraza u finalima evropskih šampionata. Nakon osam godina nekada odličan defanzivac i reprezentativac ,,gordog Albiona“ napustio je klupu nacionalnog tima. Posljednji meč u kome je vodio Englesku je poraz 2:1 od Španije u finalu Evropskog prvenstva u Njemačkoj, u nedjelju. - Kao ponosnom Englezu, bila mi je životna čast igrati za Englesku i biti njen selektor – rekao je Sautgejt.

- To mi je značilo sve i dao sam maksimum. Ali vrijeme je za promjenu i novo poglavlje – rekao je Sautgejt. Po pisanju londonskog Gardijana, Sautgejt se povukao sa mjesta selektora na džentlmenski način, raskidom ugovora koji je važio na još dvije godine. Spekuliše se da samim tim nije tražio bilo kakvo obeštećenje. Sautgejt je još uoči šampionata Starog kontinenta najavio odlazak sa klupe Engleske ako ne dođe do trofeja ovog ljeta. Pod njegovim vođstvom selekcija ,,tri lava“ vratila se u vrh svjetskog fudbala, ali je Saut-

gejt u domaćoj javnosti žestoko kritikovan zbog defanzivne igre tima koji je stvarao mali broj šansi i djelovao neefikasno tokom cijelog šampionata. Englesku je vodio na 102 meča, ostvario je 61 trijumf uz 24 remija. Prethodno, u trenerskoj karijeri vodio je samo niželigaša Midlzbro (u kojem je 2006. završio igračku karijeru), a potom i mladu reprezentaciju Engleske u periodu od 2013. do 2016. godine. Navodno je glavni kandidat za selektora strateg Njukasl junajteda Edi Hau. Takođe, kao opcije se ističu brojni stručnjaci s isku-

piti san. Znate koliko sam truda morao uložiti da bih stigao ovdje, mnogo koraka sam prošao – podvukao je Mbape. - Ne postoji bolje mjesto od ovoga za osvajanje trofeja. Želim da osvojim i Ligu šampiona, La Ligu, Kup Kralja i sve ostale pehare – zaključio je Mbape, iza kojeg je sedam sjajnih sezona u Pari Sen Žermenu, za koji je na 308 nastupa postigao čak 256 golova. N. KOSTIĆ

broju fudbalskih analitičara na Ostrvu bio je nedopustiv dominantno defanzivan i vrlo oprezan stil igre u meču za trofej sa Špancima (poraz 2:1 u Berlinu u nedjelju).

Hau je prepoznat kao trener koji njeguje napadački fudbal sa fokusom na mlade igrače, tako da se uklapa u željeni profil i kad su nacionalni savez (FA) i javnost na Ostrvu u pitanju. R. A.

stvom rada na Ostrvu – Tomas Tuhel, Grejem Poter, Maurisio Poketino, čak i Jirgen Klop Izvršni direktor Fudbalskog saveza Engleske (FA) Mark Balingem rekao je da je proces imenovanja Sautgejtovog nasljednika počeo i da je njihov cilj da novi selektor bude izabran što je prije moguće. Dodao je i da FA ,,ima privremeno rješenje ako bude potrebno“ i da neće dalje komentarisati proces dok se ne imenuje novi selektor. Sljedeći meč Engleska igra protiv Republike Irske u Ligi nacija 7. septembra. ,,Gordi Albion“ od Mundijala 1966. godine nema trofej na velikim takmičenjima –ko će prihvatiti veliki teret?

Ne. K – S. S.

Crnogorski odbojkaški timovi saznali imena rivala u kvalifikacijama za LŠ

Budvani protiv Mladosti, tim iz Lođa rival Novljanki

PODGORICA – Odbojkaši

Budve i odbojkašice Herceg Novog nakon žrijeba u Luksemburgu, sjedištu Evropske odbojkaške konfederacije, saznali su imena rivala u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Novljanke će u trećem kolu kvalifikacija (zbog prijavljenih ekipa ne igraju se prva dva kola) igrati protiv poljskog Grot Budolvanija iz Lođa. Prvi meč je u Herceg Novom između 1. i 3. oktobra, revanš je sedam dana kasnije u Poljskoj.

Pobjednik ovog meča će se plasirati u 4. kolo, odnosno u gru-

pnu fazu LŠ, gdje je već 15 elitnih timova, i čekaju se još pet iz treće runde kvalifikacija.

Ako preskoči Grot Bodilvani, Herceg Novi će u grupnoj fazi LŠ igrati u grupi D sa turskim Fenerbahčeom, francuskim Nantom i mađarskim Vašašom. U slučaju da bude eliminisan, crnogorski šampion će nastaviti evropski put u CEV kupu, a u šesnaestini finala (5. i 12. novembra) igraće protiv turskog Istanbula.

Za razliku od Herceg Novog, Budva će igrati kvalifikacije od 1. kola, a rival je poznat – zagrebačka Mladost. Prvi meč se igra u Budvi između 17. i 19. sep-

tembra, sedmicu kasnije je revanš u Zagrebu.

Budvani su protiv Mladosti igrali u prvom kolu kvalifikacija u sezoni 2021/22, kada je Mladost bila uspješnija, jer je u revanšu slavila 3:1, nakon što je Budva prvi meč kod kuće dobila sa 3:1.

U muškoj LŠ će igrati tri runde kvalifikacija, nakon čega će samo dva najbolja tima ući u grupnu fazu, u kojoj je već 18 timova na osnovu CEV rejtinga. Ako ispadnu u prvom kolu kvalifikacija za LŠ, Budvani će igrati u prvom kolu CEV kupa (8. i 15. oktobar), protiv finske Valepa Sastamale. S. J.

Drugi prijateljski meč u sklopu priprema za EP B divizije

Kadeti ponovo ubjedljivi protiv Sjeverne Makedonije

PODGORICA - Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je juče u Tivtu selekciju Sjeverne Makedonije - 96:63 u drugom prijateljskom meču u okviru priprema za Evropsko prvenstvo B divizije, koje će od 8. do 17. avgusta biti održano u Skoplju.

Izabranici selektora Demira Kalića tako su drugi put u dva dana savladali selekciju Sjeverne Makedonije, jer su u prvom meču slavili 82:52. I u drugom duelu su naši kadeti dominirali od starta, a serijom 12:0 stigli su do prednosti 28:11, a već nakon 10 minuta vodili 30:14. Sjajnom igrom „cr-

veni“ su do poluvremena postigli 55 poena, tako da je bilo jasno da ih čeka rutinski posao do trijumfa.

U našoj selekciji Dušan Stanković je opet bio najefikasniji sa 19 poena, uz sedam skokova, Balša Mugoša je ubacio 17, Nikita Stanković i Lazar Bajčeta su dodali po osam, Đorđe

Košarkašice Crne boriće se za plasman

PODGORICA - Crnogorske

košarkašice igraće pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo pošto je Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, našla način da finansira nastup na ovom značajnom turniru.

Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković na sastanku sa predsjednicom KSCG Jelenom Dubljević došli su do rješenja, da se otklone sve prepreke kako bi košarkašice imale šansu prvi put da se domognu Mundobasketa.

Drama je na kraju dobila srećan kraj, pošto je Košarkaški savez bio primoran da zbog nedostatka sredstava otkaže današnji početak priprema, kao i kontrolne utakmice sa Mađarskom i Slovenijom.

- Ponosna sam što se ekspresno riješila situacija i što će naša ženska reprezentacija imati šansu da se bori za Svjetsko prvenstvo. Naravno, nemamo imperativ, jer imamo mladu ekipu, ali sam objasnila da su ove pretkvalifikacije šansa tim mladim đevojkama da vide đe su i koliko mogu, samim tim i mi. Jer, čeka nas, naravno, smjena generacija, i cilj je da

one imaju kontinuitet takmičenja i okupljanja, da im nekako olakšamo tu smjenu i tu rupu koja slijedi. Smjene generacija se dešavaju kod svih, to je u sportu normalna stvar, i Mek-

siko je lijepa vijest za sve nas i nagrada za sve što su te đevojke uradile do sada. Zbog toga je bitno da imaju šansu da odigraju utakmice protiv zemalja iz Afrike ili Azije, što je malo ko

Ðukanović je pored sedam poena imao 11 skokova, a isti košgeterski učinak imao je Miloš Veković. U strijelce su se upisali još Maksim Brnović (6), Marko Bardić i Jakša Mićković (po 5), te Miodrag Gašić, Vuk Radović, Aleksa Ću-

pić i Milovan Milić (po 2). Naši kadeti do odlaska na EP imaće još šest provjera - u Sarajevu 20. i 21. jula protiv Bosne i Hercegovine i kadetske selekcije Saudijske Arabije, zatim slijedi dvomeč u gostima protiv Hrvatske (23. i 24. jul), dok će utakmice protiv Srbije (31. jul i 1. avgust) u Tivtu biti generalne provjere pred šampionat. Crna Gora će na EP igrati u grupi B, gdje su još Holandija, Island, Češka, Luksemburg i Kipar, a premijerni meč igra 8. avgusta protiv Islanda. S. J.

Crne Gore plasman na SP

od nas imao priliku. Drago mi je da su premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković prepoznali značaj i ovaj bitan trenutak za žensku košarku, čime će naše košarka-

Serž Ibaka stiže u Real

šice imati sjajnu šansu da stiču nova iskustva - kazala je Jelena Dubljević. Naše košarkašice igraće u Meksiko Sitiju pretkvalifikacije za Mundobasket od 19. do

Serž Ibaka (34) dogovorio je ugovor u Real Madridu,,kraljevići“ su dobili veliko pojačanje za napad na povratak na tron Evrolige. Iza iskusne bivše NBA zvijezde je odlična sezona u Bajern Minhenu. U evropskoj eliti bilježio je 11,4 poena i 6,4 skokova po meču. Bivši španski reprezentativac igrao je izuzetno u najjačoj ligi svijeta, a sa Toronto Reptorsima osvojio je NBA titulu 2019. godine. NBA košarkaš rođen u Republici Kongo igrao je u pet klubova u periodu od 2009. do prošle godine. Tri puta biran je u najbolju defanzivnu petorku lige. Bilježio je 12 poena i 7,1 skokova po meču u najjačem planetarnom takmičenju. Krilni centar visok 211 centimetara ima jedno evropsko zlato (2011) i jedno olimpijsko srebro (2012) sa španskom reprezentacijom. R. A.

25. avgusta. Crna Gora je u grupi sa Meksikom, Novim Zelandom i Mozambikom. Svjetsko prvenstvo na programu je od 4. do 13. septembra 2026. godine u Berlinu. R. PEROVIĆ

„Plavi“ kreću 25. septembra u Istanbulu protiv Bešiktaša

PODGORICA - Evroliga je objavila kalendar takmičenja u Evrokupu, a košarkaši Budućnost Volija će sezonu otvoriti 25. septembra na gostovanju Bešiktašu, u 19 časova po našem vremenu (20 po lokalnom).

Prvu utakmicu na domaćem terenu „plavi“ će odigrati 2. oktobra, kada će u drugom kolu dočekati špansku Gran Kanariju.

Turski Bahčešehir, koji trenira Dejan Radonjić, bivši igrač i trener Budućnosti, a čije boje od ovog ljeta brani reprezentativac Marko Simonović, u „Moraču“ dolazi 23. oktobra. Osim Bešiktaša, Gran Kanarije i Bahčešehira, rivali Budućno-

Dojučerašnji krilni centar „plavih“ otišao u Tursku

Makundu potpisao

za Turk Telekom

PODGORICA – Momak koji je u prošloj sezoni svojim atraktivnim zakucavanjima dizao publiku na noge, ne samo u „Morači“, definitivno neće to isto raditi u narednoj sezoni u Podgorici, barem ne u grupnoj fazi EvrokupaJoan Makundu je novi igrač Turk Telekoma iz Ankare. Krilni centar, koji je prošlog ljeta došao u Budućnost na pozajmicu iz Monaka, u Evrokupu je prosječno bilježio 11 poena i 4,6 skokova, dok mu je prosjek u ABA ligi

Promašio 15 trojki zaredom, Lejkersi izgubili i peti meč u nizu

bio 8,4 poena i 4,5 skokova. Makundu je, tako, i zvanično peti igrač iz prošle sezone koji definitivno neće nositi dres crnogorskog šampiona u narednoj sezoni nakon Brendona Pola (Burg), Alerika Frimena, Marvina Džonsa (Atletik Bilbao) i Marka Jagodića-Kuridže (Vojvodina).

Budućnost je za sada dovela novopečenog crnogorskog r eprezentativca, mladog Đorđija Jovanovića, a stigla su i dvojica Amerikanaca, bek šuter Rašid Sulejmon i krilni

sti u grupnoj fazi Evrokupa su Trento, Vulvsi, Huventud, Hapoel Tel Aviv, Trefl Sopot i Ulm. Format Evrokupa je isti kao prethodne sezone. Nakon grupne faze (18 kola dvokružno), koja se završava 4/5. februara iduće godine, po dvije prvoplasirane ekipe iz dvije grupe direktno će u četvrtfinale, dok će timovi koji zauzmu od 3. do 6. mjesta igrati osminu finala. Raspored Budućnosti u Evrokupu: 1. kolo (25. septembar): Bešiktaš - Budućnost Voli; 2. kolo (2. oktobar): Budućnost Voli - Gran Kanarija; 3. kolo (9. oktobar): Trento - Budućnost Voli; 4. kolo (16. oktobar): Budućnost Voli - Trefl Sopot; 5. kolo (23. oktobar): Budućnost Voli – Bahčešehir; 6. kolo (30.

oktobar): Hapoel Tel Aviv - Budućnost Voli; 7. kolo (6. novembar): Budućnost Voli – Ulm; 8. kolo (13. novembar); Huventud - Budućnost Voli; 9. kolo (29. novembar): Budućnost Voli –Vulvsi; 10. kolo (4. decembar); Budućnost Voli – Bešiktaš; 11. kolo (11. decembar): Gran Kanarija - Budućnost Voli; 12. kolo (17. decembar); Budućnost Voli – Trento: 13. kolo (2. januar); Trefl Sopot - Budućnost Voli; 14. kolo (8. januar): Bahčešehir - Budućnost Voli; 15. kolo (15. januar): Budućnost VoliHapoel Tel Aviv; 16. kolo (22. januar): Ulm - Budućnost Voli; 17. kolo (29. januar): Budućnost Voli – Huventud; 18. kolo (5. februar): Vulvsi - Budućnost Voli. S. J.

centar Džuvan Morgan

Budućnost je produžila ugovore sa oba plejmejkera Mekinlijem Rajtom i Jogijem Ferelom, te sa sjajnim šuterom Flečerom Megijem. Pod ugovorom su Andrija Slavković, Đorđije Jovanović i Nikola Tanasković, realno je da ostane i Kenan Kamenjaš (on je pod ugovorom sa SC Derbijem).

Broni Džejms nastavlja da se blamira u Ljetnjoj ligi

Broni Džejms (19), sin NBA velikana Lebrona Džejmsa, odigrao je novu lošu partiju za Los Anđeles Lejkerse u Ljetnjoj ligi, u porazu od Boston Seltiksa 88:74. Mladi bek je protiv talenata NBA šampiona odigrao 25 minuta na parketu – i postigao svega dva poena, uz tri skoka i asistenciju. Sin najboljeg strijelca u istoriji najjače lige svijeta i najstarijeg igrača lige je šutirao 2-1 za dva a 3-0 za tri poena. Tako je tokom Ljetnje lige njegov učinak u šutu za tri poena katastrofalnih 15-0! Sa njim

na parketu, ,,jezerdžije“ su postigle čak 22 poena manje od protivnika. Amerikanac je već mjesecima žestoko kritikovan u košarkaškoj javnosti kao igrač koji po brojnim analizama ne zaslužuje mjesto u NBA. Na draftu je bio 55. pik.

Sa druge strane, bez obzira na njegova loša izdanja – Lejkersi su ostvarili izuzetnu zaradu zbog Bronijevih nastupa tokom ljeta. Isključivo njihovi mečevi su rasprodati i igraju se u punim dvoranama. Poređenja radi, meč u Las Vegasu u kom su igrali prvi pik na draf-

tu Rizašer (Atlanta) i drugi pik Sar (Vašington) u Las Vegasu nije uspio da privuče veću pažnju – od trećine prodatih ulaznica u dvorani.

Tokom jeseni Lebron i Broni izvjesno će postati prvi otac i sin koji su nastupili u nekom NBA meču. R. A.

Ugovori su istekli i domaćim igračima, kapitenu Petru Popoviću, Vladimiru Mihailoviću i Aleksi Iliću - Razgovaramo sa svima. Nijesmo otpisali nijednog domaćeg igrača. A ko će da ostane sa nama, to ćemo da vidimo – kazao je prije desetak dana za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Budućnosti. S. J.

Objavljen kalendar takmičenja u košarkaškom Evrokupu

Strahinja Gojković, sin selektora ,,ajkula“ Vladimira, kao kapiten predvodio U18 reprezentaciju do bronze na Svjetskom prvenstvu

Od šampionskih gena ne može se ,,uteći“

PODGORICA - Ima od koga da uči i nauči sve tajne vaterpola. Prednost i privilegija, zar ne?

I ta smirenost, koncentracija, jednostavnost u igri se primjećuju i kod juniora Gojkovića Strahinja, sin slavnog vaterpoliste Vladimira, sada selektora crnogorskog nacionalnog tima, sa kapitenskom trakom predvodio je generaciju talentovanih momaka do bronzanog odličja na Svjetskom šampionatu za igrače do 18 godina. Strahinja je član Jadrana. I sve da nema šampionske gene, u bazenu skreće pažnju. Nastupao je za ovaj slavni klub iz Herceg Novog tokom prethodne sezone, gledali smo mladog igrača i u završnicama borbe za titulu.

Kao i na Vladimirovom licu, često je teško ,,provaliti“ emocije, upravo zbog onoga da ,,iver ne pada daleko od klade“. Pričali smo sa talentovanim vaterpolistom i zanimalo nas je u uvodnom dijelu da li je od oca dobio neki zanimljiv, drugačiji savjet pred daleki put u Argentinu.

- Moj otac je za mene veliki uzor i uvijek dobijam riječi podrške. Daje mi vjetar u leđa, svakodnevno me motiviše i podstiče da radim više. Prije samoga prvenstva mi je rekao da moram da budem smiren i da se potrudim da dam sve od sebe, skupim ekipu i motivišem je najbolje što mogu i da će sve doći na svoje ako to ispunimistakao je Gojković.

MEDALJA ZA PORODICU I PRIJATELJE

Očigledno da je mlađani Gojković dobro uradio posao, kao i kompletna ekipa. U posljednjem meču, a prije borbe za medalju savladana je Hrvatska u četvrtfinalu, ,,ajkule“ su bile

bolje od Italije. Čini se kao ni u jednom ranijem meču u Argentini, naši momci su djelovali od starta smireno.

Zanimalo nas je kako Strahinja pristupa velikim takmičenjima (kao na primjer posljednjem), da li uspijeva u većoj ili manjoj mjeri da suzbije adrenalin i koliko često može da ispuni trenerove zamisli?

- Pred svake pripreme i takmičenje ulazim maksimalno motivisan i sa najvećim mogućim ambicijama. Trudim se da pred svaku utakmicu suzbijem emocije, da igram hladne glave i, naravno, dam sve od sebe da ekipa ostvari što bolji rezultat. A kako se mladi vaterpolista motiviše, da li ima neki kutak gdje pronalazi dodatni mir?

- Mislim da na ovakvim takmičenjima motivacije ne fali, a prije svake utakmice sjednem i razmišljam o situacijama i o tome kako da odigram najbolje što mogu. Bronza sa SP mogla bi da nacr-

Evropsko univerzitetsko prvenstvo u karateu

ta mnogima put do seniorskog tima. Negdje su i karakterno spremni za još veće stvari, što su pokazali nakon dva poraza u grupnoj fazi, kasnije u mečevima ,,biti ili ne biti“. Zato je kompletan utisak veoma pozitivan, sa čime se složio mladi vaterpolista.

- Čitavo takmičenje u Argentini je bilo nevjerovatno iskustvo. Iako smo ušli u eliminacionu fazu sa dva poraza, koja su bila minimalna, nijesmo gubili motiv i ciljali smo medalju. Mislim da je jedan od odlučujućih faktora bila hemija u ekipi, koja je bila nevjerovatna, jer smo se tokom cijelih priprema i prvenstva bodrili i podržavali jedni druge. Bez hemije ovakav uspjeh ne bi bio moguć. Još jedno manje sportsko, više privatno pitanje uputili smo Strahinji - kome je posvetio medalju?

- Mojoj porodici i prijateljima iz Herceg Novog od kojih sam u toku takmičenja dobi-

Mijač i Malović boriće se za zlato

PODGORICA - Fantastičan prvi takmičarski dan za naše karatiste na Evropskim univerzitetskim igrama u mađarskom Miškolcu. Nakon kik-boksera Matije Drobnjaka koji je osvojio bronzano odličje, još dvije medalje stižu u Crnu Goru. Vladimir Mijač i Nikola Malović boriće se u četvrtak za zlatne medalje! Mijač (kate pojedinačno) je u prvom kolu slavio protiv predstavnika Turske Akbabea, u drugom

protiv Njemca Buehlera, a u trećem je savladao domaćeg takmičara Barta. U četvrtfinalu je bio bolji od još jednog predstavnika Njemačke - Jona Bergera, a mjesto u finalu zaslužio je pobjedom protiv takmičara iz Italije - Kristiana Siera koga je savladao sa najboljom ocjenom dana 24,7. Protivnik u finalu biće mu Petru Komanesku Malović (- 84 kg) je takmičenje počeo ubjedljivom pobjedom 11:1 protiv predstavnika

Slovačke -Bohunička, u drugom je meču pobijedio domaćeg takmičara Dvoraka nakon prednosti prvog poena (1:1), u četvrtfinalu je savladao Belasrija iz Francuske - 12:3 i u polufinalu je slavio 5:2 protiv predstavnika Portugala - Agostingha. Protivnik u finalu biće mu Hamza Turulja iz BIH. Nadomak medalje bila je i Jovana Stojanović (- 68 kg) koja je u meču za treće mjesto poražena od predstavnice BIH - Ilme Rahmanović - 5:1.

jao poruke i pozive, što me je još više motivisalo.

OD PLIVANJA

DO VATERPOLA

A kako je biti kapiten ,,bronzanih“ momaka?

- Prvo je velika čast, ali i odgovornost sa kojom sam morao da se nosim. Ovim putem bih želio da zahvalim selektoru MiodraguMiroviću, koji je imao veliko povjerenje u mene. Dao mi je kapitensku traku i smatrao da sam dorastao zadatku

- kazao je Gojković.

U Argentini ova generacija nije završila s obavezama, od septembra ih očekuje EP do 19 godina. Dobra šansa da se ponovi sličan ili dođe do još boljeg rezultata.

- Slijedi pauza i vrijeme da se fizički i psihički odmorimo, a nakon toga počinju pripreme s ekipom koja ima veliki potencijal. Moje mišljenje je da imamo snage da se skupimo i naravno da ciljamo medalju, a

Nadam se da ću jednoga dana prevazići tatin uspjeh

Kako se nosiš sa slavom roditelja?

- Svjestan sam uspjeha svoga oca i toga da ću do jednoga trenutka biti u njegovoj sjenci. Ipak, vjerujem da će jednoga dana doći trenutak kada ću sustići taj uspjeh i, nadam se, prevazići ga, jer ipak vjerujem u ono što radim i nadam se da će se to isplatiti - poručio je Gojković.

na nama je da to i ostvarimo. Sa Strahinjom smo se nakon priče o reprezentaciji preselili na domaći, hercegnovski teren. Od početaka, kada i zbog čega je počeo da se bavi vaterpolom...

- Velika mi je čast da igram sa momcima i prijateljima iz svoga rodnoga grada, a takođe i da nastupam za klub u kojem je moj otac ostavio veliki trag. Očekivanja su velika, a nadam se da neću podleći pritisku i da ću ih opravdati, čak i da pokažem više. Moji počeci? Kod nas u Herceg Novom djeci je ,,urođeno“ da krenu da se bave vodenim sportovima. Pa sam tako i ja počeo. Kada sam bio mali, roditelji su mi predložili da počnem da treniram plivanje, što sam i radio godinu i po, a poslije toga sam, kao i moji vršnjaci, prešao na vaterpolo. Svidjelo mi se, vezao sam se za vaterpolo i mislim da sam donio dobru odluku – kazao je Gojković. A. MARKOVIĆ

Nemanja Jovović (+84kg) je zastao u četvrtfinalu - poražen je od predstavnika Sjeverne Makedonije - Božovikja 4:1.

Danas se nastavlja takmičenje za naše karatiste, a nastupiće Matija Bojić (- 60 kg) i Jovana Strujić (-61 kg). R. A.

Blijeda slika iz Slovenije

PODGORICA - Težak poraz juniorske rukometne reprezentacije u petom meču na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina u Sloveniji. Generacija koju predvodi trener Draško Mrvaljević izgubila je od Švajcarske (39:13) u drugom meču razigravanja za plasman od 17 . do 24 mjesta. To je peti poraz naše reprezentacije u isto toliko odigranih mečeva u Celju, jer su prethodno bolje bile selekcije Sjeverne Makedonije, Austrije, Hrvatske i Italije. Milorad Bakić je bio najefikasniji u našoj reprezentaciji sa pet golova. Crna Gora u četvrtak (19 sati) igraće protiv Grčke. R. A.

Vinjegor: Napadaću Pogačara do samog kraja

Jonas Vinjegor poručio je da i dalje vjeruje u odbranu trona na Tur de Fransu iako ima tri minuta i devet sekundi zaostatka u odnosu na Tadeja Pogačara uoči posljednjih šest etapa. Danac očigledno vozi sve bolje nakon dugog oporavka od teških povreda. Ipak, dvostruki i aktuelni šampion najveće trke biciklizma izgubio je u direktnom duelu sa Slovencem obje najteže pirinejske etape, prethodnog vikenda. Pogačar, takođe dvostruki šampion, ima već tri etapne pobjede, ali u posljednjoj sedmici Tura velike šampione čekaju važni izazovi. - Dva puta sam osvajao ovu trku, jasno je svima da nijesam došao ovdje da bih se zadovoljio drugim mjestom. Osjećam se dobro. Pogačar je sjajan, ali pamtim iskustvo iz prethodnih godina, kada je ,,pucao“ pod pritiskom i imao krize u makar jednoj etapi... Vjerujem da mogu da odgovorim i napadaću ga do samog kraja – rekao je Vinjegor. Na Tur de Fransu vidjećemo dvije etape sa ciljem na usponu prve kategorije u Alpima, jednu koja se završava usponom treće kategorije. Konačni obračun biće brdski hronometar u Nici u nedjelju. R. A.

BEZ RADA NEMA REZULTATA: Strahinja Gojković

Peti poraz juniora na EP u rukometu

DR JOVAN KUJAČIĆ

Administrativna birokratija nikako ne ide uz rad ljekara

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Kao dvije najvažnije najvažnije zdravstveno-društvene potrebe Sanitetskim zakonom iz 1891. godine je predviđeno obavezno opšte pelcovanje animalnom limfom (vakcinacija) protivu krasta ili boginja (variola vera) svake godine, a ponovno pelcovanje (revakcinacija) svake pete godine.

Drugom važnom zakonskom odredbom stupila je u obaveznu upotrebu Sudska medicina u svim bez izuzetka slučajevima raznih sudskih sporova, koji u raznim krivičnim pitanjima već samim svojim karakterom dolaze u dodir s medicinom – ubistvo, samoubistvo, razne povrede, trovanje, silovanja i dr. Tako su sad već ljekari u Crnoj Gori davali vrlo iscrpne i podrobne sudsko-medicinske izvještaje (tzv. protokole) u kojima se stručno odgovaralo na razna pitanja koja je sud postavljao u jednom ili u drugom slučaju nekoga krivičnog spora. Naročito je od veoma velikog značaja za ono doba u Crnoj Gori što je u tom novom Sanitetskom zakoniku skrenuta osobita pažnja na neophodnu potrebu što šireg podizanja i unapređenja narodne higijene u najširem smislu riječi uopšte i osobito što punijega suzbijanja zaraznih bolesti, naročito tuberkuloze, tifusa, malarije, gube (lepre) i drugih, od kojih je narod u Crnoj Gori u to vrijeme mnogo patio.

U vezi s gornjim zakonskim odredbama uvedeno je u primjenu u Crnoj Gori i obavezno desetodnevno izvještavanje Sanitetskog odjeljenja Ministarstva unutrašnjih djela o kretanju bolesti uopšte u narodu, o njihovom liječenju i smrtnosti od njih. Svaki ljekar je obavezno i redovno šiljao svakih deset dana tj. tri puta mjesečno Sanitetskom odjeljenju iscrpan i što tačniji izvještaj o kretanju bole-

Ljekarska služba nije kao ostale administrativne i druge službe. Ona ide isključivo uporedo sa životom i zdravljem. Radi se o životu i zdravlju živih bića, živoga čovjeka, naroda uopšte. Stoga ljekar i ne treba da se gubi u raznim kancelarijskim poslovima. Njegova je kancelarija ambulanta, bolnica a njegov glavni posao u čuvanju narodnog zdravlja i u liječenju bolesnika

Donosimo drugi dio poznate studije dr Jovana Kujačića „Prilozi istoriji zdravstvene kulture Crne Gore do kraja 1918. godine” (SAN, Beograd, 1950). U prvom dijelu, koji je u „Pobjedi“ objavljen u junu 2023. godine, dat je opširan istorijski osvrt na narodnu iscjeliteljsku tradiciju u Crnoj Gori. Drugi dio se bavi razvojem medicinskih institucija i infrastrukture u Crnoj Gori

sti koje je on u toku deset dana pregledom bolesnika utvrdio bilo to iz njegova područja ili odakle drugo iz Crne Gore ili iz pograničnih mjesta izvan njenih granica, većinom iz Turske, rjeđe iz Austrije. Ljekar je dakle u svom desetodnevnom izvještaju redovno dostavljao pored zaraznih i sve druge nezarazne slučajeve obolijevanja, koje je i s kakvim uspjehom on liječio u toku prošlih deset dana, da li su isti ozdravili ili ne. Na taj se način vodila dosta tačna evidencija ne samo o kretanju zaraznih bolesti nego i o opštem obolijevanju i smrtnosti u narodu, tj. njegovom zdravstvenom stanju.

O slučajevima opasnih zaraznih bolesti – o pojavi tifusa, pjegavca, boginja, skerleta, kolere, kuge, crnoga prišta, crvenog vjetra i dr – izvje-

štaji su se šiljali u svako doba brzojavno. Tako je Sanitetsko odjeljenje bilo uvijek u toku stvari i u stanju, da izdaje bez zadocnjenja u slučaju potrebe hitna naređenja i da preduzima najhitnije mjere za suzbijanje zaraze. U tome pogledu nije bilo nikada zadocnjavanja jer su i administrativne vlasti u punoj mjeri uvijek izlazile u susret svakome zahtjevu i naređenju ljekara i glavnog Saniteta. Kako su se vrlo često dešavala obolijevanja od difterije u Crnoj Gori, naročito u seoskom stanovništvu u svim onim mjestima gdje su uslovi života bili nepovoljniji, kućevna higijena slabija, to je gornjim zakonom predviđeno, da sama država snabdijeva sve ljekare gdje nije bilo javne apoteke, dovoljnom količinom protivudifterijskog seruma. Tako su ljekari mogli u svako doba na vrijeme priteći u pomoć oboljelom licu od difterije. Sve se to vršilo besplatno.

Kad je taj novi Sanitetski zakonik napisan i stupio na snagu, u tadašnjoj Knjaževini Crnoj Gori koja je brojila približno 250.000 stanovnika, nije bilo još administrativne podjele zemlje ni na okruge ni na oblasti. Podjela je bila na nahije i na kapetanije ili plemena. Prema tome tada još nije bilo ni okružnih ni bilo kakvih oblasnih sanitetskih ustanova. Stoga su prvi ljekari, kako je koji dolazio, postavljani u većim varošicama – u Podgorici, Nikšiću, Baru, Ulcinju i Kolašinu. Isto tako nije bilo ni neke potčinjenosti (subordinacije) među ljekarima. Svi su postavljeni ljekari bili potpuno nezavisni jedan od drugoga i u neposrednoj vezi sa Sanitetskim odjeljenjem Ministarstva unutrašnjih djela. Pa čak ni docnije, kad je

Među ljekarima nije bilo neke potčinjenosti (subordinacije). Svi su ljekari bili potpuno nezavisni jedan od drugoga i u neposrednoj vezi sa Sanitetskim odjeljenjem na Cetinju. Pa ni docnije, kad je 1903. izvršena administrativna podjela zemlje na oblasti i na okruge (mjesto srezova), oblasni ljekari se nijesu ni po plati ni po položaju u službi ni u čemu razlikovali od ostalih

1903. godine izvršena administrativna podjela zemlje na oblasti: Katunsko-Riječku, Zetsko-Bjelopavlićsku, Moračko-Vasojevićsku, Nikšićsku i Primorsku – i na okruge (mjesto srezova), oblasni ljekari se nijesu ni po plati ni po položaju u službi ni u čemu razlikovali od ostalih, iako su u novije vrijeme u pojedinim oblastima bili pored oblasnog i po nekoliko okružnih ljekara. Između ostaloga su na primjer u Primorsko-Crmničkoj oblasti bili okružni ljekari u Ulcinju i na Viru u Crmnici, u Nikšićskoj oblasti – u Grahovu i u Šavniku itd., koji se ničim nijesu razlikovali od oblasnih niti su im bili potčinjeni. Plata im je, kao što je rečeno, bila jednaka i svi su nezavisno jedan od drugoga stajali u neposrednoj službenoj vezi sa središnjim Sanitetskim odjeljenjem. Svi su dakle ljekari u to doba u Crnoj Gori radili nezavisno jedan od drugoga, što ni u kome slučaju nije išlo na uštrb službe, a izbjegnuta je suvišna administrativna birokratija, koja se nikako ne slaže sa radom ljekara. Takav međusobni odnos ljekara u Crnoj Gori može se odobriti i pravdati još i time što u to doba nije bilo dovoljno ljekara u Crnoj Gori. Bilo ih je vrlo malo. Svi ljekarski poslovi su se morali kao i inače vršiti i svršavati brzo, tačno a često i najhitnije. Takva je ljekarska služba. Ona nije kao ostale administrativne i druge službe. Ona ide isključivo uporedo sa životom i zdravljem. Radi se o životu i zdravlju živih bića, živoga čovjeka, naroda uopšte. Stoga ljekar i ne treba da se gubi u raznim kancelarijskim po-

slovima. Njegova je kancelarija ambulanta, bolnica a njegov glavni posao u čuvanju narodnog zdravlja i u liječenju bolesnika. Stoga je i sasvim opravdano, potpuno opravdano i u punom skladu s njihovim pozivom, što su ljekari u Crnoj Gori bili u službenim poslovima u neposrednoj vezi sa središnjim sanitetom i što nijesu bili pretrpani raznim kancelarijskim poslovima. To je bilo i vrlo lako izvodljivo i prijeko potrebno još i zato, što je tada, kao što je već rečeno, u Crnoj Gori bio mali broj ljekara, te njihova neposredna veza sa sanitetskim odjeljenjem nije ni najmanje ovaj opterećivala ni ometala u njegovom radu. Nasuprot su takav odnos i međusobna nepotčinjenost bili štaviše veoma korisni i po samu zdravstvenu službu i po lični međusobni odnos samih ljekara. Jednom riječi, svi su bili međusobno ravni i po dužnostima i po platama, svi su bili samostalni u svome radu. I mislim, neću pretjerati ako rečem, da je sanitetska služba u to vrijeme bila takva u Crnoj Gori, iako nije bilo dovoljno bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, da bi mogla odgovarati i u bolje uređenoj i bogatijoj zemlji nego što je bila Crna Gora.

Dr Petar Miljanić je pored svoje administrativne službe i rada u bolnici napisao cijeli niz naučnih radova iz medicine i pravnih nauka. Njegovi su radovi: „Crte iz sudske medicine u Crnoj Gori”, “Jedan slučaj lažne mišićne hipertrofije pseudohypertrophia muscularis”, „Ulcinj kao morsko kupatilo i primorska klimatična stanica”, „Pamćenje i njegova važnost za zdrav i plodan umni rad”, „Duševno oboljeli, gluvonijemi, epileptični i slijepi u Crnoj Gori”, „O geografskim, društvenim i političkim prilikama u kojima pet vjekova živi narod u Crnoj Gori”, „Postanak cetinjske tamnice”, „Prilog srpskom kriminalnom pravu”, „Čistoća kuće i ličnosti”. Sem navedenih radova dr Petar Miljanić je još mnogo poučnih popularnih članaka iz oblasti medicine i pravnih nauka dao po raznim srpskim časopisima. On je govorio još i njemački, ruski i francuski. (Nastavlja se)

Virpazar, 1898. godina

Grahovo

Dr Petar Miljanić

Cetinje, 1901. godina

Srijeda, 17. jul 2024.

JU OŠ ”Stefan Mitrov Ljubiša” Budva Broj: 01-1545 Budva, 16.07.2024. godine Na osnovu čl. 29 stav 1 i član 40 Zakona o državnoj imovini ( “Sl. list Crne Gore” br 21/09,40/11), člana 4 stav 1, člana 5, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore” br 44/10), Zaključaka Vlade Crne Gore broj 07-603/23-3666/2 od 03.08.2023.godine , te Odluka Školskog odbora broj 07-870 od 16.05.2023.godine , JU OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve (u daljem tekstu: Zakupodavac), objavljuje dana 16.07.2024.godine

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA RADI DAVANJA U ZAKUP

Izdavanja dijela zemljišta površine 2.925m2, na katastarskoj parceli br.1734, upisanih u listu nepokretnosti broj 345 KO Budva

PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet Javnog poziva je prikupljanje ponuda za zakup.

•Izdavanje dijela zemljišta površine 2.925m2, na katastarskoj parceli broj 1734, upisanog u list nepokretnosti 345 KO Budva uvlasništvu države Crne Gore, upravljanje JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” Budva, u funkciji uređenja parking prostora izvan školskog dvorišta kapaciteta 155 putničkih motornih vozila.

USLOVI ZAKUPA

POČETNA CIJENA

Početna cijena zakupa je 41,03 eura (bez PDV-a) mjesečno po parking mjestu mjesečno.

ROK ZAKUPA

Prostor koji je predmet zakupa daje se u zakup u viđenom stanju, na period od četiri godine.

USLOVI ZAKUPA

Prostor se daje u zakup u svrhu dobijanja novčanih sredstava, kako bi se u JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” Budva poboljšali uslovi rada i ukupnog obrazovnog procesa. Plaćanje se vrši na mjesečnom nivou u roku koji će se utvrditi ugovorom o zakupu. Ugovorom će biti precizirani i uslovi korištenja predmetnog prostora. Napomena: Radnim danim tj danim kada se izvodi nastava ukupno 75 parking mjesta opredjeljuje se za porebe zaposlenih u JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” Budva. U periodu kada se ne izvodi nastava (vikendom, neradnim danima i tokom ljetnjeg raspusta zakupac koristi svih 155 mjesta bez ograničenja). Ovi uslovi će biti precizirani Ugovorom. NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja u štampanom mediju, zaključno sa 25.07.2024. godine do 13:00 h. Ponude se dostavljaju svakog radnog dana tokom trajanja Javnog poziva od 11:00 do 13:00 h neposrednom predajom u zatvorenoj koverti, sa naznakom “ZA JAVNI POZIV- NE OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA”, na adresu JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” Budva, Dositejeva 52, u kancelariji sekretara škole, zaključno sa 25.07.2024. godine u 13:00 h. OBAVEZA UČESNIKA DA UPLATI IZNOS DEPOZITA Učesnici Javnog poziva su dužni da u postupku javnog poziva uplate depozit od 100,00 € na žiro račun JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” Budva, br. 510-19006-58 kod CKB banke sa naznakom “Učešće u Javnom pozivu” i da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa ponudom u zatvorenoj koverti. Škola će vratiti ponuđačima depozit u roku od 8 dana od donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, osim najpovoljnijem ponuđaču kome se uplaćeni depozit uračunava u zakupninu. Ukoliko ponuđač čija ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, ne potpiše ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj depozita.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA

Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati podnosioci ponude, zastupnici i punomoćnici po priloženoj punomoći, biće održano 25.07.2024. godine sa početkom 13.30 h u prostorijama uprave Škole. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Ponude se mogu povući najkasnije tri dana prije isteka roka Javnog poziva pisanim obavještenjem o povlačenju ponude.

OBAVEZE UČESNIKA DA DOSTAVE PODATKE

Ponuda obavezno sadrži:

Dokaze o podobnosti:

za fizička lica: ime prezime, adresa, matični broj, jedinstveni matični broj građana, odnosno broj lične karte ili pasoša, kontakt telefon.

•Dokaz da plaćanja prema preduzetniku nisu obustavljena - potvrda banke u kojoj ponuđač ima otvoren žiro račun ili potvrda Centralne banke Crne Gore;

•Dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza – Uvjerenje Poreske uprave po mjestu prebivališta;

•Dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Budva;

•Uvjerenje nadležnog Osnovnog suda da se protiv fizičkog lica ne vodi krivični postupak. za pravna lica:

-Podatke o pravnom licu;

-Dokaz o registraciji – Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata;

-Rješenje o PIB-u i PDV-u (u slučaju da je pravno lice registrovano za PDV);

-Dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena – potvrda banke u kojoj ponuđač ima otvoren žiro račun ili Potvrda Centralne banke Crne Gore; -Dokaz da je ponuđač izmirio poreske obaveze, odnosno da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza – Uvjerenje Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica; -Dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini Budva.

-Dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema opštini na čijem je području sjedište pravnog lica; -Uvjerenje nadležnog Osnovnog suda da se protiv privrednog društva, pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu ne vodi krivični postupak;

Svi učesnici javnog poziva obavezno dostavljaju ponuđeni iznos zakupnine i dokaz o uplati depozita. Dokazi moraju biti dostavljni u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponude koje su primljene nakon utvrđenog roka u Javnom pozivu, koje ne sadrže iznos zakupnine ili ne sadrže iznos koji je niži od početnog i ne sadrže dokaz o uplaćenom depozitu neće se razmatrati, što će Komisija konstatovati u zapisniku.

DRUGI USLOVI

Ponuđač može izvršiti obilazak predmetnog prostora uvidom na licu mjesta za vrijeme za koje je otvoren Javni poziv, svakim radnim danom od 11:00 do 13:00 h. Kontakt telefon: 033/451-480. Najpovoljnijom ponudom smatraće se ponuda kojom se nudi najviši iznos zakupnine. Komisija vrši rangiranje ponuda za koje ocijeni da su formalno ispravne i da sadrže cijenu ne manju od početne. Najpovoljniji ponuđač će biti rangiran sa 100 bodova. Obavještenje Odluku o izboru najpovoljnije ponude ponuđači mogu preuzeti 30.07.2024. godine u kancelariji sekretara Škole, od 11:00 do 13:00 h. Svaki učesnik ima pravo prigovora na odluku u roku od 3 dana od dobijanja obavještenja. Komisija je dužna odlučiti o prigovoru u roku od 3 dana. Odluka Komisije o prigovoru je konačna. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključit će se ugovor o zakupu, a u slučaju da ga ne potpiše poziva se drugorangirani ponuđač. Zakupac nema pravo da prostor koji je predmet zakupa daje u podzakup.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „BEMAX” d.o.o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-638/20 od 11.07.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta centralnih djelatnosti na dujelu urbanističke parcele UP 58 koju čini katastarska parcela broj 7221/1 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Zabjelo B2” („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 32/18), Glavni grad Podgorica. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekat izgradnje objekta centralnih djelatnosti urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove za projekat izgradnje objekta centralnih djelatnosti realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je DOO „CG Promet“, Industijska bb, Bijelo Polje, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta za pakovanje, prerada i skladište šećera, na dijelu UP 38 koju čini dio kat.parcele br. 4/2 KO Bijelo Polje u ul. Industrijskoj, u zahvatu Izmjena dopuna DUP-a Industrijske zone i područja terminala.. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, od 25.06.2024.god. svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

“Nikšićki Mlin”AD Nikšić Broj :56 Nikšić, 01.07.2024 god.

Na osnovu člana 135. Stava 5. Zakona o privrednim društvima i člana 23 Stav 1. i 2. Statuta “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, Odbor direktora saziva redovnu

S K U P Š T I N U akcionara “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić

Redovna Skupština akcionara će se održati dana 30.07.2024.god. sa početkom u 13 časova u sali za sastanke “Nikšićkog Mlina” AD u Nikšiću, uz prethodnu evidenciju akcionara koja će početi u 10 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći

D N E V N I R E D

1.Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara od strane CDA Podgorica

2.Usvajanje zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara od 10.07.2023. godine

3.Usvajanje finansijskih izvještaja o poslovanju Društva za 2023. godinu

4.Izbor revizora za 2024 godinu

5.Razrješenje članova Odbora direktora

6.Imenovanje članova Odbora direktora

7.Razna pitanja

Materijali o predlozima odluka koji će se razmatrati na redovnoj Skupštini akcionara, staviće se na uvid akcionarima u propisanom roku predviđenim Zakonom u poslovnim prostorijama “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, u terminima od 11 do 13 časova.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.

Predsjednik Odbora direktora Božidar Kostić s.r

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Možura” d.o.o. iz Bara donijeto rješenje broj: 03-UPI-433/23 od 01.07.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa, na katastarskoj parceli broj 2416/5 KO Kunje, Opština Bar.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, protiv izvršnog dužnika: Muradija Džemaili, Štoj bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja vr. sp. 271,50 dana 16.07.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Muradija Džemaili, Štoj bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručila rješenje o izvršenju Iv.br.832/24, od 28.02.2024 .godine i rješenje o troškovima od 16.07.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv.1675/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ LOVĆEN AUTO “ PODGORICA, UL. NOVAKA MILOŠEVA 6/2, protiv izvršnog dužnika Čauši Valjmira, Brajša bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 123,34 eura, dana 16.07.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici, Čauši Valjmira, Brajša bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1675/24 od 25.04.2024.godine rješenje o troškovima od 16.07.2024. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 5 Odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 031/19), Glavni grad Podgorica - Sekretarijat za kulturu OBAVJEŠTAVA građane o pristupanju izradi i donošenju Nacrta programa razvoja kulture Glavnog grada Podgorice, za period 2025-2029. godina i u skladu sa članom 4, 8 i 12 Odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 31/19), upućuje

JAVNI POZIV

za prethodno konsultovanje Pozivamo građane, pravna lica, mjesne zajednice, organe uprave i službe Glavnog grada, sportske organizacije, nevladine organizacije, strukovna udruženja i druge zainteresovane subjekte da dostave prijedloge, interese i stavove u vezi konsultovanja zainteresovane javnosti u početnoj fazi pripreme Nacrta programa razvoja kulture Glavnog grada Podgorice, za period 20252029. Članomgodina.

6, 10 i 11 Zakona o kulturi (“Službeni list CG”, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12), utvrđeno je da se javni interes u kulturi, u opštini, ostvaruje donošenjem opštinskog programa razvoja kulture. Program se donosi na period od pet godina, kojim će biti definisani konkretni ciljevi, mjere i radnje na polju razvoja kulture (dugoročne potrebe lokalnog stanovništva i subjekata iz oblasti kulture, razvojni prioriteti, dinamika realizacije i organizacione, finansijske i administrativne mjere za ostvarivanje programa), a sve u skladu sa Nacionalnim programom.

Prethodno konsultovanje zainteresovane javnosti trajaće mjesec dana od dana objavljivanja ovog poziva.

U skladu sa mehanizmima i oblicima učešća građana u postupku prethodnog konsultovanja, Sekretarijat za kulturu obavještava sve zainteresovane subjekte da dostave svoje prijedloge interese i stavove, dostavljanjem istih u pisanoj formi putem pošte na adresu: Sekretarijat za kulturu, Ulica Marka Miljanova broj 4, putem e-mail adrese kultura@podgorica.me, ili u neposrednoj komunikaciji sa zaposlenima zaduženim za oblast kulture u Sekretarijatu za kulturu svakog radnog dana od 12 do 14h.

Sekretarijat za kulturu je dužan da prikupi podatke dobijene u postupku prethodnog konsultovanja i sačini izvještaj o rezultatima prethodnog konsultovanja, koji će biti objavljen na web sajtu Glavnog grada najkasnije u roku od 8 dana od dana završetka postupka.

SEKRETARIJAT ZA KULTURU

Poslovni broj: Iv.1673/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ LOVĆEN AUTO “ PODGORICA, UL. NOVAKA MILOŠEVA 6/2, protiv izvršnog dužnika Dragović Stefan, Dinko Franetić bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 272,79 eura, dana 16.07.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici, Dragović Stefan, Dinko Franetić bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1673/24 od 25.04.2024. godine rješenje o troškovima od 16.07.2024. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

Dana 15 jula 2024 iznenada je preminuo MIŠKO – POLJE Luke PEJOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Naš dragi

OŽALOŠĆENE PORODICE PEJOVIĆ i LEKIĆ

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

NEBOJŠA Kostov VRBICA

preminuo je 14. jula 2024. godine

Kremacija će se obaviti u četvrtak 18. jula u 11 časova na Novom groblju u Beogradu.

Kuća žalosti: Novi Beograd, Jurija Gagarina br. 111 V sprat, stan 52

: supruga VIŠNJA, sestra VESNA i brat VOJISLAV sa porodicama

Srijeda, 17. jul 2024.

Dana 15. jula 2024. godine u 65. godini preminuo je naš voljeni

VOJISLAV RABRENOVIĆ

Saučešće primamo u četvrtak 18. jula od 9 do 12.30 časova na gradskom groblju Čepurci. Sahrana će biti u 13 časova na Novom groblju na Ćemovskom polju.

Supruga JADRANKA, kćerke JELENA i LIDIJA, zet ALEKSANDAR, unuk JAKOV i svi koji su ga voljeli

Dana 16. jula 2024. godine poslije kraće bolesti u 84. godini preminuo je naš dragi

RADULE-RACO Milošev KEKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 16. jula od 14 do 18 časova i 17. jula od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Miogost u Gornjem Zagaraču u 15 časova.

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga DANICA, sinovi VESELIN-VESKO i RADENKO, ćerke BRANKA i NEVENKA-NENA, brat RAJKO, bratanić IGOR, sestre STANKA, MILKA i DRAGICA, snahe MIRA i MILANKA, unučad BOŽIDAR, LAZAR, SERGEJ, TINA, DAJANA, JOVANA, NINA i IVANA, braća od stričeva, ujaka i tetaka, sestre od stričeva, ujaka i tetaka, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina KEKOVIĆ i ujčevina VUJOVIĆ

Srijeda, 17. jul 2024.

Posljednji pozdrav suprugu naše koleginice, poštovanom

701

VOJISLAVU RABRENOVIĆU

Porodici iskreno saučešće.

KOLEKTIV POBJEDE

NATALIJA Dragišina ŠLJUKIĆ

rođena FILIPOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 17. jula od 11 do 16 časova i 18. jula od 11 do 13 časova, kada se polazi za selo Bršno, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: sinovi RANKO, RADOMIR i VLADO, sestra STANKA, snahe VIOLETA, DANICA i BILJANA, đeveri, jetrve, zaova, unučad ANĐELA, ALEKSANDAR, HELENA, ALEKSA, DAMJAN, DARIO, DRAGO i STRAHINJA, praunučad, bratanići, bratranične, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina ŠLJUKIĆ i FILIPOVIĆ

711

Opraštamo se od naše dobre snahe i jetrve

STANKE Bogićeve PRLJE rođene RADUSINOVIĆ

Tvoju ljubav, dobrotu i ostale ljudske vrline nećemo nikad zaboraviti.

Počivaj u miru kod tvog supruga Bogića kojeg si voljela i poštovala

S tugom obavještavamo da je 16.jula 2024. godine preminula naša draga majka, svekrva, baba, strina, ujna, tetka

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 16. jula od 12 do 16 časova i 17.jula od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENI: šćer NATAŠA, sin NEBOJŠA, snaha SANJA, unuke KSENIJA, KRISTINA i HELENA, đeveričić SAŠA i đeverična TANJA sa porodicama i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ i MINOV

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ĐUKANOVIĆ od MLADENA VUKSANOVIĆA sa porodicom

Draga majko, svekrvo i baba

S tugom se opraštamo od naše drage strine

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru. TANJA i SAŠA sa porodicama

LENČE

Biološki kraj života je samo bolna spoznaja da tvoj lijepi lik više ne možemo gledati, ali sva toplina, ljubav, pažnja kojima si nas bezgranično darivala su vječna.

Majka koja nas je učila moralnosti, ambicioznosti, hrabrosti a jedino od nas tražila iskrenost.

Svekrva koja je majčinskim instiktom i pažnjom ljubila snahu.

Baba koja je trajno urezala najvrednije savjete, ljubav i ośećanja svojim unukama.

Živiš dok god budu sezala naša sjećanja a ona su beskrajna.

NEBOJŠA, NATAŠA, SANJA, HELENA, KRISTINA, KSENIJA.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

NATALIJI ŠLJUKIĆ

Tvoja dobrota, snaga i plemenitost nastaviće zauvijek da živi u nama.

Bila si uvijek tu da pružiš oslonac i utjehu svakome.

697

Tvoji đeveri ĐORĐIJE i PAVLE, zaove VIDE i BRANKA, jetrva MARINA sa porodicama 709

Hvala ti za sve trenutke i bezuslovnu ljubav koju si nam pružala svih ovih godina.

Sin VLADO, snaha BILJANA, unuci DRAGO i STRAHINJA

710

JELENI

JELENE

Dana 16. jula 2024. u 83. godini preminula je naša draga

JELENA-LENČE Krcuna ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav

RACU KEKOVIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. DUŠKO MIĆKOVIĆ sa porodicom

707

Posljednji pozdrav svom ocu, đedu i tastu

RACU KEKOVIĆU

Dragi tata, tvoj odlazak neće izbrisati lijepe uspomene na vrijeme koje

smo proveli zajedno.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima, gdje ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Ćerka BRANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji RACU od MUJA JOVANOVIĆA sa porodicom

712

Posljednji pozdrav našem dragom

RADULE RACO KEKOVIĆ

Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si i živio. Tvoj vedri i nasmijani lik i lijepa bratska riječ zauvjek će ostati u našim srcima. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Tvoji: sestra MILKA i zet DRAGAN

716

Sa bolom u srcu opraštamo se od našeg dragog ujaka

RACA KEKOVIĆA

Uvijek ćemo te se sjećati s ljubavlju, ponosom i poštovanjem. Počivaj u miru i spokoju.

Živjećeš vječno u našim sjećanjima i srcima. Tvoji SLOBO, SEKA i ANA

706

Posljednji pozdrav svom ocu

RACU KEKOVIĆU

Dragi tata, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Nedostajaće nam tvoji osmijesi, tvoje riječi utjehe i tvoje prisustvo koje je činilo naš dom toplim i sugurnim mjestom. Neka ti je vječna slava i mir tvojoj plemenitoj duši.

Ćerka NENA sa porodicom

705

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

RAJKI TOMIĆ

Bila si ono što je najteže biti - veliki čovjek, dobrog srca, plemenite i iskrene duše. Počivaj u miru.

Komšije: ŠĆEPANOVIĆI, CEROVIĆI, PERUĆICE

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NEŠU VRBICI

MOMO i SENKA VASOVIĆ

Posljednji pozdrav

683

Posljednji pozdrav

RACU KEKOVIĆU

698

Posljednji pozdrav voljenom

RADULE RACO KEKOVIĆ

Dragi brate odlaziš i ostavljaš veliki bol u mom srcu. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Sestra DRAGICA

SJEĆANJE

Dragi Raco, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. IVAN KORAĆ sa porodicom

718

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RADULU-RACU KEKOVIĆU

Od sestre STANKE LOPIČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem bratu

RADULU RACU KEKOVIĆU

VELIMIR i ČEDOMIR VUJOVIĆ sa porodicama.

NEŠU VRBICI

MARIJA, BOŠKO i LAZAR ČEPIĆ

682

Posljednji pozdrav

NEŠU VRBICI

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. TANJA, DADO, ŽANA i VUK RADOJEVIĆ

713

MIODRAG – MILI MANDIĆ

Ne damo te zaboravu, živiš i živjećeš u svakoj našoj misli. Voljeni nikad ne umiru. Počivaj u miru, srećo naša, i neka ti naše suze ne remete vječni san.

Tvoji: majka NENA, sestra OLJA, sestrić SAŠA

Osam tužnih godina od kada nije sa nama naš voljeni NIKOLA Uroša JANKOVIĆ

Vrijeme nije lijek, već tiha patnja i vječiti bol. Sin STANKO, kćer ANĐELA, supruga NADA

715

MIĆA VUŠUROVIĆA

Dragi Šljoka, vrijeme neumoljivo prolazi, ali nevjerica da nijesi među nama trajaće dugo. Nama koji smo te mnogo voljeli ostaje sjećanje na tvoju velikodušnost, veliko srce, časnost i rođačku privrženost. Počivaj u miru, dragi Mićo, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

688

689 Četrdeset je dana od kada smo izgubili našeg

DRAGAN VUŠUROVIĆ sa porodicom 704

Srijeda, 17. jul 2024.

Voljenom

NENADU – NENU MARAŠU

17. 7. 1977 – 6. 6. 1996.

Sedamnaesti jul je bio dan našeg radovanja, naše sreće. Prije dvadeset i osam godina preselio se u vječnost naš ponos i danas u društvu anđela slavi svoj rođendan.

Umjesto rođendanskog poklona suze, bol, tuga i želja za tobom je naša sudbina.

Mir i pokoj anđeoskoj duši.

S ljubavlju, OTAC, MAJKA i SESTRA

Dana 17. jula 2024. navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

RADOMIR- ĆUBO GORANOVIĆ

R- ano naša boliš!

A- nu duša

T- anju srce

K- iku život

S- vetlanu zagrljaj

Z- oricu tvoje i naše sve.

Bez zaborava i s ljubavlju

Tvoja porodica: ANA, TANJA, KRISTINA, SVETLANA i ZORICA

ujo ĆUBO Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe. MARKO, MILAN, MARIJA i MIRA

692

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 17. jula 2024. navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda

NIKOLA Ilijin GLENDŽA

NIDŽO, KOKI, KRALJU NAŠ. Nedostaješ nam kao i onoga prvoga dana. Godine prolaze, ali žal za tobom ostaje zauvijek.

Dok je nas i ti ćeš živjeti, u našim srcima i sjećanjima.

VOLE TE TVOJI NAJMILIJI

Navršavaju se dvije godine od kada je prestalo da kuca srce naše divne i plemenite majke i supruge

MILENE ROGANOVIĆ

rođene MIĆANOVIĆ

Dana 17. jula u 10 sati porodica će se okupiti i posjetiti njen vječni dom u Bresticama.

Nedostaješ svakog trena…

Tvoji najmiliji ROSANDA, JELENA, VLADIMIR, ALEKSANDAR i ĐURO

Godina je dana od smrti

RADOMIRA - ĆUBA GORANOVIĆA Dragi brate, danas se sjećamo tebe sa tugom i ljubavlju. Iako nijesi više sa nama, tvoje prisustvo osjećamo u svakom trenutku. S ljubavlju i sjećanjem

Prošlo je pet tužnih godina od smrti naše