Četvrtak, 18. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21056 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
AKCIJA „GENERAL“: Uhapšeno devet osoba, krivičnom prijavom obuhvaćeno još deset zbog krijumčarenja droge iz Južne Amerike u Evropu i Australiju
Akcija, kodnog naziva ,,General“, kako su istakli iz SDT-a, sprovedena je u višemjesečnoj kontinuiranoj saradnji i kroz međusobnu razmjenu informacija Specijalnog policijskog odjeljenja sa Europolom, Federalnim istražnim biroom - FBI i Upravom za suzbijanje narkotika - DEA Sjedinjenih Američkih Država i Australijskom federalnom policijom - AFP
Nakon objavljivanja rješenja, resor Danila Šaranovića saopštio da je nabavka bila opravdano hitna te da policija neće ostati bez automobila
MUP potvrdio sve nalaze Komisije osim onog da su nezakonito nabavili vozila
Suđenje u slučaju ,,Koverta“ odloženo za 18. septembar, naloženo da se precizira ko će i kako da snima i prenosi glavni pretres
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Američki analitičar smatra da su Moskva i Beograd izvršili ogroman pritisak da se umanji ruska umiješanost u državni udar
Đukanović je na nišanu Moskve od kada je raskinuo sa Miloševićem, a posebno kada je krenuo ka nezavisnosti Crne Gore i članstvu u NATO. Čini se evidentnim da u crnogorske bezbjednosne službe sve više prodiru srpski i ruski agenti i saradnici – kaže Bugajski STR. 2.
JOŠ JEDAN POKUŠAJ ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA: Inicijativa rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu Vladislava Dajkovića za uklanjanje spomenika predsjedniku bivše SFRJ
Američki analitičar smatra da su Moskva i Beograd izvršili ogroman pritisak da se umanji ruska umiješanost u državni udar
PODGORICA - Predsjednik Milo Đukanović je na nišanu Moskve od kada je raskinuo sa Miloševićem, a posebno kada je krenuo ka nezavisnosti Crne Gore i članstvu u NATO. Čini se evidentnim da u crnogorske bezbjednosne službe sve više prodiru srpski i ruski agenti i saradnici. Sve ovo doprinosi rastućem otuđenju Crne Gore od NATO-a, zajedno sa činjenicom da će njenu nisku potrošnju na odbranu potencijalna Trampova administracija protumačiti kao diskvalifikaciju zemlje iz međusobne odbrambene odredbe člana 5. Time će zemlja biti još podložnija vladajućim aspiracijama Srbije – kaže u razgovoru za Pobjedu američki analitičar i ekspert za Balkan Januš Bugajski. Viši saradnik Džejmstaun fondacije iz Vašingtona godinama upozorava na maligni ruski uticaj u regionu, smatra da će se Balkan ponovo zapaliti ukoliko na američkim izborima u novembru pobijedi Donald Tramp.
POBJEDA: Optuženi u predmetu ,,državni udar“
Đukanović je na nišanu Moskve od kada je raskinuo sa Miloševićem, a posebno kada je krenuo ka nezavisnosti Crne Gore i članstvu u NATO. Čini se evidentnim da u crnogorske bezbjednosne službe sve više prodiru srpski i ruski agenti i saradnici – kaže Bugajski
kako bi se preokrenuo prozapadni pravac Crne Gore.
POBJEDA: Ubrzo nakon ove presude saznajemo da je planirano ubistvo bivšeg predsjednika Mila Đukano-
dan parlamentarnih izbo-
Čini se evidentnim da u crnogorske bezbjednosne službe sve više prodiru srpski i ruski agenti i saradnici. Sve ovo doprinosi rastućem otuđenju Crne Gore od NATO-a, zajedno sa činjenicom da će njenu
zemlje iz međusobne odbrambene odredbe člana 5. Time će zemlja biti još podložnija vladajućim aspiracijama Srbije.
zemlji koja je članica Alijanse stvara okruženje totalne nesigurnosti?
odlukom Višeg suda u Podgorici oslobođeni su optužbi. To je u ponovljenom postupku odlučio Viši sud, navodeći da nije bilo dokaza o pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Kako komentarišete ovu skandaloznu sudsku odluku iako je bilo dokaza iz partnerskih zemalja da se sprema državni udar u Crnoj Gori?
Očigledno je da su Kremlj i
BUGAJSKI: Ovo sve više liči na zataškavanje aktuelne vlasti po nalogu Beograda i Moskve. Svi dokazi ukazuju na to da je 2016. postojala ruska zavjera da se ponište rezultati legitimnih izbora i uspostavi marionetska vlada. Očigledno je da su Kremlj i Novi dvor izvršili ogroman pritisak na sadašnju crnogorsku administraciju da umanji rusku umiješanost u pokušaju smjene demokratski izabrane vlade, kao i prikrivanje drugih oblika subverzije
BUGAJSKI: Predsjednik Milo Đukanović je
je krenuo ka nezavisno-
sti Crne Gore i članstvu u NATO.
POBJEDA: Analitičari su saglasni da je pokušaj ubistva Trampa povećao šanse za njegovu pobjedu na izborima. Da li je još jedan njegov mandat realan i, ako jeste, da li će Balkan potpuno izaći iz fokusa američke spolj-
lifikaciju
Prerano je donositi zaključke kakav će uticaj pokušaj atentata na Trampa imati na novembarske izbore. S obzirom na polarizaciju Amerike, većina građana se već odlučila za koga će glasati. Jedina nepoznanica je veličina izlaznosti i sloj nezavisnih i centrista koji bi mogli da krenu ka Trampu Bajdenu u
četiri ili pet ključnih država na bojnom polju. Ako Tramp ipak pobijedi, izgleda da će usvojiti više izolacionističku spoljnu politiku i biće još manje voljan od Bajdena da ospori srpske ambicije na Zapadnom Balkanu. U takvom scenariju očekujem rastuće tenzije koje mogu rezultirati novim oružanim sukobima u regionu. Ponavljam, Trampov povratak i smanjeno učešće SAD na Zapadnom Balkanu takođe bi podstaklo Beograd da nastavi svoju regionalnu hegemoniju. Ako dođe do nasilja u nekoj od zemalja na meti Vučićevog režima, ne može se računati da će EU intervenisati i zaštititi nezavisnost Kosova, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore. Stoga je od suštinskog značaja za sve tri države da prošire svoju odbranu u pripremi za oružani sukob, jer bi Trampov povratak oslabio globalnu ulogu Amerike i podstakao sve ekspanzionističke diktature da ubrzaju svoje ambicije. Tramp je poštovalac Putina i zavidi na njegovim diktatorskim moćima u Rusiji. Njegovi komentari podvlače da Evropa više ne može automatski da se oslanja na SAD i da nije vojno spremna za otvoreni rat sa Moskvom. Bez američkog prisustva, postao bi jasan nizak nivo opremljenosti Evrope i ograničene operativne mogućnosti. Kako su se evropske oružane snage smanjile sa 3,4 miliona u 1989. na 1,3 miliona u 2022. godini, neophodno je sveobuhvatno ponovno naoružavanje. Najmanje 100 milijardi eura biće potrebno do 2025. da bi se povećala proizvodnja oružja i odvratio ili porazio mogući ruski izazov. M. JOVIĆEVIĆ
Nosioci izbornih lista „Budva naš grad“, SDP-a i Ure ponudili formiranje lokalne vlasti Demokratama i Pokretu ,,Evropa sad“
BUDVA – Nosioci izbornih lista „Budva naš grad“ Nikola Jovanović, „Čisti izbor - SDP, SD i LP“ Petar Odžić i Građanskog pokreta Ura Blažo Rađenović pozvali su juče predstavnike budvanskih odbora Demokrata i Pokreta ,,Evropa sad“ na razgovore o formiranju vlasti u tom gradu. Zajednički poziv Jovanovića, Odžića i Rađenovića uslijedio je nakon što je tokom minulih praznika propao pokušaj dogovora Jovanovića i njegovog dojučerašnjeg političkog saborca i nosioca liste „Za budućnost Budve“ Mladena Mikijelja da zajedno formiraju lokalnu vlast.
U pozivu koji su Jovanović, Odžić i Rađenović uputili nosiocima izbornih lista Demokrata i PES-a Đorđu Zenoviću i Predragu Zenoviću piše, između ostalog, kako bi ti politički subjekti na zajedničkoj platformi mogli formirati stabilnu vlast u Budvi.
- Koja bi u narednom četvorogodišnjem mandatu omo-
gućila adekvatno upravljanje lokalnom upravom i lokalnim resursima, na korist svih građana Budve – navedeno je u pozivu koji potpisuju Jovanović, Odžić i Rađenović. Oni upozoravaju i da će politički subjekti, eventualnim izbjegavanjem političke odgovornosti prema građanima, preuzeti moralnu i političku odgovornost za uvođenje
Budve u ponovnu destabilizaciju i nepotrebne izborne procese.
Za razliku od budvanskog odbora Demokrata, koji se juče povodom ovog poziva nije oglašavao, iz Pokreta ,,Evropa sad“ navode kako su „vrlo iznenađeni“ time što ih SDP i Ura vide kao činioce buduće lokalne uprave. Tim partijama poručuju i da partneri PES-a
mogu postati tek kada, kako su rekli, patriotizam budu mjerili konkretnim doprinosom, a ne izlizanim floskulama.
- Vrlo smo iznenađeni da Socijaldemokratska partija i GP Ura, koji Pokret ,,Evropa sad“ bez ikakvih argumenata a radi jeftinog partijskog interesa svakodnevno optužuju za razne besmislice, danas upućuju poziv da zajedno sa nama sa-
stave vlast u Budvi. Dakle, SDP i Ura bi jedan dan da ruše PES na svim nivoima, a drugi dan bi da prave vlast sa PES-om u Budvi. Ako su se SDP i Ura konačno otrijeznili i odlučili da se distanciraju od dosadašnjeg destruktivnog djelovanja i svakodnevnih manipulacija, onda je to jako značajan iskorak. Ako su pak mislili da će PES po njihovoj mjeri činiti dio većine u Budvi kako bi se ove partije domogle funkcija na lokalnom nivou, onda su u velikoj zabludi – saopštili su iz PES-a. Iz tog pokreta ističu i da taj primjer najbolje pokazuje koliko su SDP i Ura neprincipijelne partije. - Sve ono što zamjeraju PES-u na državnom nivou, apsolutno im ne smeta u slučaju Budve. Ovo je najbolji dokaz da su ovim partijama jedina ideologija fotelje, a ne razvoj države i bilo kog grada u Crnoj Gori. Kada patriotizam budu mjerili konkretnim doprinosom, umjesto izlizanim floskulama, onda se mogu kandido-
vati kao partner PES-a. Do tada će morati da objasne kako su to preko noći bivši funkcioneri DF-a postali i ideološki bliski SDP-u i Uri - poručili su iz PES-a.
Na zajednički poziv Jovanovića, Odžića i Rađenovića oštro je reagovao i Mikijelj koji Jovanovića optužuje da time, zapravo, priprema teren za uvođenje Demokratske partije socijalista u vlast. Mikijelj je, u izjavi Vijestima, kazao kako u listi „Za budućnost Budve“ žele da razgovorom prevaziđu probleme i sa tradicionalnim partnerima obezbijede političku stabilnost u gradu, ali da Jovanović to uporno odbija.
– Jasno je da Nikola Jovanović ne želi dogovor, nego priprema teren da napravi vlast sa DPS-om. Sada je više nego jasno da je srušio vlast u Budvi sa DPS i izazvao vanredne izbore, jer je već tada napravljen dogovor koji želi da sprovede do kraja. Uvjereni smo da ima časnih ljudi koji pripadaju građanskoj listi „Budva naš grad“, koji neće prihvatiti bilo koju vrstu saradnje sa DPSom i krenuti putem Stevana Džakovića – rekao je Mikijelj. Đ. Ć.
Poslanik DPS-a na početku zasijedanja Skupštine iznio zanimljiv podatak
Nikolić: Mandić još nije potpisao Rezoluciju o
Jasenovcu i poslao je
Službenom listu
PODGORICA - Poslanik
DPS-a Andrija Nikolić je juče, na samom početku zasijedanja Skupštine, proceduralno rekao da u škafu Andrije Mandića leži Rezolucija o Jasenovcu, koju iz nekog razloga neće da potpiše. – Suština je da taj dokument zvanično ne postoji, a usvajanje je bilo potrebno dijelu parlamentarne većine da imaju opravdanje da ostanu na vlasti. Očigledno je da su predsjedniku Skupštine pale akcije u ,,srpskom svetu“, pa je da bi spasio obraz pred Srbima posegnuo za usvajanjem rezolucije koja je izglasana, a zapravo nije izglasana – rekao je Nikolić. Zatražio je objašnjenje od
potpredsjednika parlamenta
Borisa Pejovića Pejović je rekao da se radi samo o formalnom činu. – I nema mjesta za konstrukcije koje ste saopštili – dodao je Pejović u odgovoru Nikoliću. – Ovdje imamo kršenje zakona, jer predsjednik parlamenta ne potpisuje dokument i ne šalje ga Službenom listu – na to je kazao Nikolić. Slaven Radunović iz ZBCG je rekao da je izjava Nikolića ,,trzaj nemoćnih“. – Ni ja ne znam koji je razlog, vjerovatno je tehnički, i to će biti ispravljeno – rekao je Radunović. Rezolucija o Jasenovcu usvojena je 28. juna. R. P.
Predsjednik države na Samitu Evropske političke zajednice
Milatović sa 50 lidera o izazovima u Evropi
PODGORICA - Predsjednik
Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice koji će se održati u palati Blenhaim, rodnoj kući Vinstona Čerčila, pored Londona.
Samit će, kako stoji u najavi dostavljenoj iz kabineta predsjednika, okupiti oko 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - od rata u Ukrajini, do ilegalnih migracija i bezbjednosne saradnje.
Milatović će zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Odbrana i osiguravanje demokratije“.
U Podgorici održan okrugli sto o hibridnom uticaju u Jugoistočnoj Evropi
PODGORICA – Sve dok Srbija ne prizna nezavisnost Kosova i suverenitet Crne Gore i Bosne i Hercegovine i dok ne prihvati sve svoje poraze iz 90-ih godina prošlog vijeka, mira na Zapadnom Balkanu neće biti, ocijenio je lider Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. Govoreći na okruglom stolu „Hibridni uticaj u Jugoistočnoj Evropi“, koji je juče u Podgorici organizovao Centar za zapadnobalkanske studije, Božović je istakao kako države ovog regiona ne mogu da očekuju veće razumijevanje zapadnih lidera, sve dok sam Zapad ne promijeni svoj stav o Ukrajini. – Oko ovog što se dešava u Ukrajini javno mnjenje na Zapadu je i dalje podijeljeno. Vi imate pojedine zapadne lidere koji i dalje govore da je rješenje mir i da će sve biti u redu ako rat prestane. Onda ni mi na Balkanu ne možemo da očekujemo veće razumijevanje za stvari koje se ovdje dešavaju. Vidim veliku opasnost za ovaj region kada vidim kako se Zapad ponaša prema Ukrajini. Ironično je da američka administracija u ovom regionu podržava snage koje su uperene protiv nje same – rekao je Božović. Kao što Rusija odbija da prizna postojanje Ukrajine, tako i Srbija, objašnjava Božović, negira sve ostale zajednice i ne priznaje ništa što je drugačije. – Srpski nacionalizam ne vodi dijalog sa drugima, nego razgovara sam sa sobom. Aleksandar Vučić sada pokušava da vrati Srbiju iz 90-ih godina kako bi ona ponovo bila glavni žandarm u regionu. Srbija ulaže u vojsku i kupovinu voj-
ne opreme i jedina je država u Evropi koja danas ima kinesko naoružanje. Kosovsko rukovodstvo, za razliku od Sarajeva i Podgorice, jedino je u regionu koje shvata sa kim ima posla – naveo je Božović. Da regionu Zapadnog Balkana ne bi trebalo puno za obnavljanje ratnih sukoba saglasan je i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, koji, takođe, naglašava da zapadni partneri to „ili ne razumiju ili ne žele da razumiju“. – Podjela Balkana na tri zone uticaja je pogubna i vodi ka novim ratovima. Bez značajnog pomaka u definisanju politike zapadnih sila prema Zapadnom Balkanu, Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku, režim u Beogradu neće postati demokratski dio Zapada. To neko na Zapadu očigledno ne želi da zna. U Ameriku se gleda kao na novi Rim, a u novom Rimu se odluke donose u odnosu na to koliki ćup zlata
prinesete – smatra Radulović. On upozorava i da bi, u slučaju da Donald Tramp dobije još jedan mandat na čelu Bijele kuće, Zapadni Balkan trebao da se pripremi na još veće potrese.
– Trampov novi mandat će izazvati mnogo veće potrese nego prvi. Ukoliko Tramp osvoji novi mandat, mi treba da se pripremamo za institucionalni, vrijednosni i bezbjednosni cunami – navodi Radulović i naglašava kako je, od toga što rade Rusi na Balkanu, mnogo veći problem to što rade naši američki i evropski prijatelji. Analitičar i politikolog Danilo Kalezić upozorava da je predstojeća rekonstrukcija Vlade Crne Gore i najava obnove kapele na Lovćenu pogodno tlo za dalje širenje ruskog uticaja, te kako će za sve što se narednih mjeseci dogodi u Crnoj Gori biti isključiva krivica i odgovornost Zapada. – U rekonstruisanu Vladu Mi-
lojka Spajića ući će Demokratski front, čiji su lideri nedavno oslobođeni optužbi za državni udar. Ti ljudi, koji su 2016. godine učestvovali u aktiviranju meke moći Rusije, će biti članovi vlade jedne NATO članice. Njihovo prisustvo će stabilizovati tu vladu, ali i olakšati penetraciju ruskog uticaja u Crnoj Gori – navodi Kalezić. Ističe i kako eventualna obnova kapele na Lovćenu, što je nedavno najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, može poslužiti kao okidač za daleko krupnije i ozbiljnije događaje. – Ponovo se govori o obnovi kapele na Lovćenu. To je odličan trenutak da se ta struja opet aktivira kako bi se time pokazao trijumf velikosrpske politike u Crnoj Gori – napomenuo je Kalezić i zaključio da ,,Rusija i Srbija ne smiju dozvoliti nastavak evropske integracije Crne Gore“. Đ. Ć.
– Takođe, predsjednik države će tokom samita imati i niz bilateralnih sastanaka sa brojnim evropskim liderima, a prisustvovaće i prijemu koji organizuje njegovo kraljevsko veličanstvo, kralj Čarls III. Prvi put, samitu EPZ će prisustvovati i predstavnici NATO-a, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjeta Evrope, ,,čime se demonstrira važnost jedinstva kao odgovor na sukobe i nestabilnosti unutar i blizu evropskih granica, koji podjednako utiču na interese Velike Britanije i evropskog kontinenta“ – kaže se u najavi.
Podsjećamo, Milatović je do sada učestvovao na sastancima Evropske političke zajednice u Kišinjevu i Granadi. R. P.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost Policija, Tužilaštvo i ANB efikasno sprovode mjere da bi osigurali adekvatnu zaštitu štićenih ličnosti
PODGORICA - Vijeće je, uzimajući u obzir ograničenja povezana sa zaštitom tajnih podataka, izrazilo zadovoljstvo koordiniranim radom Uprave policije, Tužilaštva i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Naglašeno je da ove institucije efikasno sprovode mjere iz svoje nadležnosti kako bi osigurale adekvatnu zaštitu štićenih ličnosti – saopšteno je juče nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost. U saopštenju se navodi da su
na sjednici razmatrane ključne teme od vitalnog značaja za bezbjednost građana Crne Gore. Glavne tačke dnevnog reda uključivale su turističku sezonu, djelovanje šumarske mafije, te bezbjednost političara i štićenih ličnosti. – Vijeće za nacionalnu bezbjednost potvrđuje posvećenost svih činilaca sistema nacionalne bezbjednosti u očuvanju stabilnosti i sigurnosti u Crnoj Gori, kao i nepokolebljivu podršku institucijama koje su na prvoj liniji odbrane prava i sloboda gra-
đana. Kao i do sada, Vijeće će nastaviti da poštuje načelo transparentnosti i redovno informiše javnost o svim relevantnim pitanjima, uz puno poštovanje principa zaštite tajnih podataka – kažu u saopštenju. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, sa svojim timom, informisao je članove Vijeća o operativnim podacima i preduzetim koracima u cilju unapređenja sigurnosti turista i stanovnika Crne Gore. Posebno je naglašeno zalaganje za rasvjet-
ljavanje nedavnih incidenata, uključujući napad na šumara u Beranama, kao i pojačane mjere zaštite javnih ličnosti. Vijeće je takođe razmotrilo i pitanje šumarske mafije, koje predstavlja ozbiljan problem za ekosistem i ekonomiju Crne Gore. Naglašena je potreba za jačanjem zakonodavnih i izvršnih mehanizama u borbi protiv ove vrste kriminala. Dodatno, Vijeće je istaklo važnost turističke sezone kao ključnog segmenta nacionalne ekonomije, te je izražena odlučnost u stvaranju sigurnog i gostoljubivog okruženja za sve posjetioce. U tom kontekstu, prepoznata je potreba za stalnim unapređenjem infrastrukture i usluga, kao i za jačanjem međunarodne saradnje u oblasti turizma. R. P.
PODGORICA - Nakon
41. sjednice Vlade koja
će se održati danas, u Vili ,,Gorica“, biće organizovana tematska konferencija za medije na kojoj će biti prezento -
vana Fiskalna strategija za period 2024 - 2026
Na konferenciji za medije koja je planirana za 12 sati govoriće predsjednik Vlade Crne Gore mr Milojko Spajić, ministarka rada i socijalnog sta-
ranja Naida Nišić i ministar finansija Novica Vuković, te šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac i savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović. r.e.
Preliminarni podaci Evropske mreže operatora o regionalnom nestanku struje 21. juna
PODGORICA - Regionalna havarija koja je 21. juna dovela do prekida u snabdijevanju električnom energijom u skoro cijeloj Crnoj Gori, djelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije, nastala je nakon ispada dva dalekovoda u razmaku od 13 minuta, objavila je Evropska mreža operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E).
Da bi ispitali uzroke prekida snabdijevanja električnom energijom u jugoistočnom dijelu elektroenergetskog sistema regiona kontinentalne Evrope, prvi sastanak svoje ekspertske grupe održali su ENTSO-E, Agencija Evropske unije za saradnju energetskih regulatora (ACER) i regulatori i operatori prenosnog sistema (TSO) u regionu.
Navedeno je da će ta ekspertska grupa detaljno istražiti osnovne uzroke incidenta i u svom konačnom izvještaju navesti preporuke. ENTSO-E je preliminarno objavio redosljed događaja i pohvalio koordinisane napore pogođenih operatora prenosnog sistema zahvaljujući kojima je snabdijevanje ponovo uspostavljeno za tri sata. Navedeno je da je u 12.09 sati
400 kV dalekovod RibarevinePodgorica 2 u Crnoj Gori isključen zbog kratkog spoja. Nakon ovog kvara, opterećenje nekoliko drugih linija je povećano bez stvaranja preopterećenja mreže i bez problema sa naponom ili frekvencijom. Saopšteno je da je u 12.22 sata, 400 kV dalekovod ZemblakKardia između Albanije i Grčke isključen zbog kratkog spoja. – Oba događaja isključenja su rezultirala incidentom sa nekoliko povreda sistema u smislu opterećenja linija i napona. Nakon ovog drugog isključenja, napon u jugoistočnom dijelu kontinentalnog evropskog elektroenergetskog sistema je
počeo brzo da pada – saopštio je ENTSO-E. Navode da se u 12.24 sati zbog nastavka pada napona u regionu, nekoliko dalekovoda isključilo jedan za drugim zbog zaštite od previskog napona i prejakih struja, što je izazvalo odvajanje sistema.
- Kaskadno isključenje dalekovoda brzo je dovelo do pada napona i prekida napajanja električnom energijom u pogođenom području. Naponi su nastavili da padaju do nule, dok su sa druge strane linije razdvajanja vraćeni u normalu - objavio je ENTSO-E nakon sastanka zajedničkog ekspertskog panela. r. e.
Stečajna uprava Montenegro erlajnza prodala jedan od dva ponuđena aviona
PODGORICA - Holandska kompanija Airline Fleet Support (AFS) kupila je još jedan avion 40-AOK tipa ,,foker 100“ za 65.900 eura, nakon što je krajem prošle godine prvi kupila za 85.000 eura. Time je samo djelimično uspješno okončana prodaja dijela imovine bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro erlajnza, imajući u vidu da za drugi avion 40AOT ,,foker 100“ nije bilo interesovanja.
Stečajni upravnik Montenegro erlajnza Milan Radulović
je prije nekoliko dana donio odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača proglasio AFS, koji je u obavezi da u naredne dvije sedmice zaključi ugovor i isplati kupoprodajnu cijenu. Ukoliko u tom roku ugovor ne bude zaključen, ova kompanija gubi pravo na povraćaj depozita koji je bio uslov za učešće na ovom javnom nadmetanju.
Ponuda AFS bila je jedina, zbog čega je prodaja u ostalom dijelu oglašena neuspješnom. Pored aviona, Radulović je na prodaju nudio računare za 2.049 eura, kancelarijski
U parlamentu raspravljano o zakonu koji je predložila
Siguran sam da će izmjena Zakona o radu u dobroj mjeri obezbijediti produktivnost onoga što trenutno na terenu imamo kao stanje, odnosno partijskog zapošljavanja, koje razara javni sektor u posljednje četiri godine, saopštio je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić
PODGORICA - Skupština je juče raspravljala o prijedlogu izmjena Zakona o radu, koji je predložila Socijalistička narodna partija (SNP) i kojima se predviđa da radni odnos na određeno vrijeme ne može trajati duže od dvije godine. Važeće zakonsko rješenje predviđa da radni odnos na određeno vrijeme može trajati najduže tri godine.
Izmjenama se predlaže zakonsko rješenje koje je važilo prije stupanja na snagu aktuelnog Zakona o radu, odnosno u periodu od decembra 2011. do januara 2020. godine.
Nedostatak dijaloga
namještaj za 1,7 hiljada eura, kao i inventar i opremu za ketering za 19,4 hiljade eura. Po prvi put je na prodaju stavio i alate za 186,1 hiljadu, djelove za ,,foker“ za 2,5 miliona eura, djelove za ,,embraer“ za 1,9 miliona eura i kontejner i agregat po cijeni od 70.100 eura. Krajem prošle godine srbijanska kompanija Hashtag kupila je vazduhoplov 40- AOP za 145 hiljada, kao i četiri motora za 705 hiljada eura. Tada je i kompanija ,,Lalatović travel“ iz Budva kupila vozni park od 41 vozila za 115,1 hiljadu eura. M. lk.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić, smatra da zakonska rješenja iz domena socijalne politike, kakav je Zakon o radu, iziskuju ozbiljan dijalog socijalnih partnera.
- Ovim nastavljamo loš trend ad hoc izmjena ozbiljnih zakonskih rješenja - rekao je Anđušić i dodao da je ovo bila prilika da se razmotre još neke stavke u okviru tog zakonskog rješenja.
Anđušić je podsjetio da je i ranije u Crnoj Gori postojala odredba da radni odnos na određeno vrijeme ne može trajati duže od dvije godine.
- Siguran sam da će izmjena ovog zakonskog rješenja u do-
broj mjeri obezbijediti produktivnost onoga što trenutno na terenu imamo kao stanje, odnosno partijskog zapošljavanja, koje razara javni sektor u posljednje četiri godine. Mislim da će ovo umnogome olakšati situaciju u pojedinim javnim ustanovama, javnoj upravi, lokalnim samouprava i državnim preduzećima. To će biti ozbiljna prohodnost da neko mnogo ranije nego što je planirao relalizuje neke svoje planove kada je u pitanju partijsko zapošljavanje, ja to tvrdim - rekao je Anđušić. Poslanik SNP-a Bogdan Božović, kazao je u ime predlagača da je osnovni motiv predlaganja izmjena svi zaposleni u Crnoj Gori, ali da su u fokusu prvenstveno mladi ljudi.
- Brojna istraživanja ukazuju da preko 70 odsto mladih i dalje želi da napusti Crnu Goru i potraži bolje uslove života negdje drugo - rekao je Božović.
lakše do kredita
On je podsjetio i da komercijalne banke stambene kredite odobravaju samo onima koji imaju rješenje za stalno.
- Želimo na ovaj način da stvorimo povolinije uslove, odnosno da skratimo vremenski interval za koji neko može dobiti rješenje za stalno - objasnio je Božović.
On je u odgovoru Anđušiću demantovao da navedene izmjene imaju ikakve veze sa partijskim zapošljavanjem. Poslanica Pokreta „Evropa sad“ (PES) Jelenka Andrić, kazala je da će ta partija uvijek podržati sva zakonska rješenja koja znače boji životni standard građana.
- Vrlo često se ugovori na određeno daju i onda kada ih zakon ne predviđa i to je ono što zovemo zloupotrebom ovakvih ugovora. Dešavalo se da ljudi u prosvjeti rade po 14 ili 17 godina na ugovore na određeno - rekla je Andrić i dodala da je ovo zakonsko rješenje u skladu sa evropskom praksom.
Ona smatra da će se predloženim rješenjem umnogome smanjiti okvir za manipulaciju i zloupotrebu. Poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da podržava predložene izmjene. - Ovaj prijedlog zakona je ša-
Izmjenama se predlaže zakonsko rješenje koje je važilo prije stupanja na snagu aktuelnog Zakona o radu, odnosno u periodu od decembra 2011. do januara 2020. godine
mar u lice svima onima koji su navikli na izigravanje zakona. Mislimo da je dvije godine zaista dovoljno za dokazivanje, a da nakon toga slijedi trajna stabilnost i sigurnost - rekao je Bogdanović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da su izmjene zakona koje su predložili poslanici SNP-a u skupštinskoj proceduri već četiri mjeseca, a da Vlada za sve to vrijeme nije dala mišljenje, a u pitanju je promjena samo jednog člana.
- Je li to ozbiljno i odgovorno. Ovo je sistemski zakon - upozorio je Mugoša.
On je podsjetio i da je u vrijeme kada je period važenja ugovora na određeno povećan sa dvije na tri godine, govorio kako to nije logično.
- Ako poslodavac ne može poslije dvije godine da vidi da li mu odgovora radnik, kakav je to poslodavac - pitao je Mugoša.
On smara da postoji nekoliko izazova u primjeni predloženog zakonskog rješenja, koji će se morati riješiti amandmanskim djelovanjem.
- Mi imamo u Crnoj Gori suštinski problem tržišta rada i ugovora na određeno. Ugovor na određeno je po zakonu izuzetak, a kod nas je pravilo - zaključio je Mugoša.
Poslanik Slaven Radunović je kazao da treba omogućiti
Juče je održana i rasprava o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Predlagač Bogdan Božović (SNP) kazao je da Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PIO podrazumijeva da svaki osiguranik, lučko-transporti radnike koji ima 25 godina radnog staža, od čega najmanje 15 godina provedenih na radnom mjestu gdje se osiguranje računa sa uvećanim trajanjem, stiče pravo na penziju. - Mislim da smo negdje dužni kao poslanici da iskažemo senzibilitet prema ovim radnicima, ali i svima koji rade u otežanim uslovimakazao je Božović.
pravdu za ljude da budu jednako tretirani.
- Za 15 posljednjih godina svako ko je bio za opoziciju, imao je ozbiljan problem da se zaposli - kazao je on.
Poslanica DPS-a Sonja Milatović je kazala da su predložene izmjene dobre.
- Ali, u ovoj državi cvjeta partijsko zapošljavanje. Zbog toga u pojedinim državnim preduzećima nema đe igla da stane. Zbog svega sam oprezna i skeptična kada je ovo zakonsko rješenje u pitanju - kazala je ona.
Poslanik Božović iz SNP-a je kazao da je ovo ono što su obećali građanima u predizbornoj kampanji.
- Ovo se odnosi na sve ljude, i one koji glasaju opoziciju i poziciju. Siguran sam da su svi zaposleni za ovakvo zakonsko rješenje - naveo je. Milatović mu je kazala da će DPS glasati za ovo rješenje. - Govorila sam o fenomenu partijskog zapošljavnja koje sprovodi parlamentarna većina - dodala je ona.
Poslanik Bošnjačke partije Amer Smailović kazao je da će njegova stranka podržati ovaj Zakon
On je kazao da imamo nesrazmjernu zaposolenost pripadnika manje brojnih naroda u javnoj upravi. Aleksandra Vuković-Kuč iz DPS-a je kazala da u mnogim javnim institucijama čine sve da bi udomili svoje članove porodica.
- U Elektroprivredi se dijele stolice u jednoj prostoriji, jer ne mogu da stanu svi rođaci ove vladajuće većine...30.000 zaposlenih za četiri godinenavela je ona. Kako je dodala, Elektroprivreda, Rudnik uglja, Solar, CEDIS i Željeznice Crne Gore postale su ništa drugo do plijen vladajućih partija koje čupaju i čerupaju. N. KOVAČEVIĆ
U PES-u očekuju da zakon o razvojnoj banci bude usvojen do kraja mjeseca
PODGORICA – Pokret
„Evropa sad“ (PES) očekuje da zakon o razvojnoj banci bude usvojen do kraja mjeseca, a postojeća sredstva Investiciono-razvojnog fonda (IRF) biće iskorišćena za osnivački kapital – saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanik PES-a Vasilije Čarapić dodajući da se time demantuju insinuacije da će ova sredstva biti potrebno „stvoriti u budžetu“.
Razvojna banka Crne Gore (RBCG) će, kako je naveo, biti pokretač ekonomskog razvoja, fokusirana na ubrzani privredni rast i podršku mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima.
-RBCG neće biti obična finansijska institucija koja teži stvaranju profita, već će raditi u službi javnog interesa, pružujući podršku projektima koji su ključni za ekonomiju i društvo – kazao je Čarapić.
Osnivanje banke će biti podsticaj za rast i razvoj preduzeća kroz povoljnije kredite i finansijsku podršku, te za realizaciju infrastrukturnih projekata. Biće osiguran i izvoz crnogorskih proizvoda čime će biti povećana i konkurentnost domaćih firmi na međunarodnom tržištu. Žele, kako je naveo, da vremenom pružaju mogućnost i povoljnih stambenih kredita stanovništvu.
Prijedlogom zakona je predviđeno da RBCG za svoje obaveze odgovara svojim imovinom uz bezuslovno jemstvo Crne Gore. Čarapić je naveo da je njihova vizija da stvore održivu, otpornu i konkurentnu ekonomiju.
-RBCG će biti alat za postizanje tih ciljeva u saradnji sa Vladom i međunarodnim finansijskim institucijama. Kroz intenziviranje pristupa grantovima i kreiranje novih finansijskih instrumenta, osiguraćemo da crnogorska preduzeća imaju sve što je potrebno za uspješan rast i razvoj - rekao je Čarapić dodajući da će podršku pružiti ranjivim grupama, mladim, ženama i poljoprivrednicima, za koje komeracijalne banke do sad nijesu imale dovoljno sluha. Naglasio je da im nije cilj da budu konkurencija ostalim bankama, te da su ubijeđeni da su napravili dobar zakonski model, koji, ukoliko se bude primjenjivao, neće ugroziti nijednu komercijalnu banku. Čarapić je naveo da za usvajanje ovog zakona nije potrebna javna rasprava, dodajući da su otvoreni za sugestije i dodatna pitanja.
DPS ukazuje da nije bilo javne rasprave
Na pres konferenciji DPS-a Nikola Rakočević je, upitan da prokomentariše inicijativu da se IRF pretvori u RBCG, kazao da je o tome još rano govoriti.
-Za taj projekat je prema prijedlogu PES-a potrebno 100 miliona eura. Kada nas obavijeste o detaljima tada ćemo imati stav. To što se usvaja bez javne rasprave je nastavak loše prakse. Vidimo još jedan primjer da se ideja Milojka Spajića i Vlade proturi poslaničkom klubu, da bi se izbjegla javna rasprava, to svakako budi sumnju. Možemo da pohvalimo da se stavljaju u fokus teme investicija, ali, nažalost, na netransparentan način – ocijenio je Rakočević.
On smatra da je iznos kapitala dobra polazna osnova i da će se u narednom periodu, preuzimanjem određenih depozita, doći do većeg kapitala banke. Čarapić je naveo da RBCG ne treba da ima depozite veće od 300 do 400 miliona eura, jer ne planiraju plasmane veće od toga. Zakon je, kako je naveo, usklađen sa najboljim praksama razvojnih banaka EU. -RBCG će direktno biti kontributor u realizaciji zahtjeva za više pregovaračkih poglavljakazao je Čarapić. M.Lk.
Obnovljena pomorska veza između Crne Gore i Italije
PODGORICA - Brod ,,AF Mia“ je utorak veče uplovio u barsku luku i od sada će dva puta sedmično ploviti od Ankone do Bara. To je, kako je saopšteno iz Vlade, uspješan početak saradnje koja je plod višemjesečnih pregovora Vlade, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, i kompanija Barska plovidba i Adria Ferries.
- Efikasnost i sjajnu saradnju potvrđuje i to što je linija otvorena već za ovu turističku sezonu - navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Vlade.
Spajić je tok om događaja upriličenog na brodu, koji ima mogućnost prevoza putnika, motornih vozila i robe, kazao da su na ovaj način tek zagre-
Feribotom dva
bali površinu u spajanju Crne Gore i Evropske unije, ,,jer će naša integracija ostati samo slovo na papiru, ukoliko se fizički ne spojimo sa Italijom i ostalim zemljama“.
– Proces integracije u suštini je proces spajanja ljudi, spajanja poslova, otvaranja novog tržišta. Smatram da je ovo samo početak i velika stvar i za građane Bara – naveo je Spajić.
Prema njegovim riječima, sa radom počinje najbrža konekcija Crne Gore sa Zapad-
nom Evropom, koja obezbjeđuje i prevoz motornih vozila i robe.
– Gosti će sada od Italije do Crne Gore putovati 11 sati u plovilu koje je napravljeno po najvišim standardima. Ovo će barsku luku učiniti atraktivnom za turiste sa Zapada, koji žele da posjete naš region. Crna Gora može biti dobra destinacija za italijanske turiste, ali i kompanije da prošire svoje poslovanje - dodao je Spajić. Naredni cilj je spojiti Bar i Bari, te osigurati kapacitete ka-
ko bi Barska plovidba mogla da u istoj mjeri učestvuje u projektu. U toj namjeri, kako je naglasio Spajić, imaće punu podršku Vlade, ali i pomoć italijanskih partnera. Svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević, ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, direktor i članovi borda Barske plovidbe, predstavnici Luke Bar i kompanije Adria Ferries. ,,AF Mia“ od izlaska iz luke u Ankoni do ulaska u Luku Bar stiže za 11 sati. Ima kapacitet za prevoz 1.530 putnika, a garaža za motorna vozila je dužine dvije hiljade metara. Planirano je da feribot plovi dva puta sedmično, a karte se mogu kupiti u Baru, na putničkom terminalu Barske plovidbe. S. P.
U CEDIS-u tvrde da je do problema na mreži u utorak došlo zbog velikih opterećenja
PODGORICA-Zbog velikih opterećenja na mreži uzrokovanih enormnom potrošnjom električne energije koju je uslovila vremenska nepogodavisoke temperature uz „crveni“ meteo alarm, ovih dana je dolazilo do određenih problema na mreži - saopšteno je juče iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
-Trenutno je napajanje stabilno u primorskim opštinama i na sjeveru Crne Gore, dok smo u utorak imali probleme u napajanju jednog dijela tivatske i budvanske opštine – kaže se u saopštenju.
Iz CEDIS-a pojašnjavaju da je zbog ispada kabla Markovići -Rozino došlo do problema u snabdijevanju električnom energijom dijela opštine Budva.
-S obzirom da se značajan dio konzuma napaja sa traforeona Rozino, a zbog povećanog opterećenja usljed visokih temperatura bilo je nemoguće alternativno napojiti kompletan konzum dok se ne sanira kvar – kazali su iz CEDIS-a.
Zato se, kako kažu, pribjeglo naizmjeničnom napajanju iz alternativnih izvora i vodilo
se računa da isti korisnici ne budu sve vrijeme bez napajanja, dok se ne uspostavi redovno stanje.
-U 16.28 sati uključen je KB 35 kV Dubovica – Rozino, čime je TS 35/10 kV Rozino dobila napon, a time i mogućnost da se napoji dio konzuma, a koliko propusna moć dalekovoda DV 35 kV Budva – Lazi – Dubovica dozvoljavala. Na ovaj način su tri 10 kV izvoda iz TS 35/10 kV Rozino dobili napajanje električnom energijom. Preostali dio konzuma TS Rozino je postepeno, preko 10 kV mreže, usmjeren na TS Lazi, dok je konzum TS Lazi prebačan, takođe preko 10 kV mreže, na TS Bečići – precizirali su iz CEDIS-a.
Navode da je, zahvaljujući velikom uloženom trudu njihovih ekipa ,,koje su radile u ekstremnim vremenskim uslovima, oko 90 odsto konzuma Budve sve vrijeme bilo pod naponom, dok je oko deset odsto bilo redukovano“. -U prilog navedenom, dodajemo činjenicu da je opterećenje TS 35/10 kV Lazi čija je instalisana snaga 2x8 MVA, u jednom trenutku bila opterećena 17 MVA – kaže se u saopštenju. Takođe, zbog opterećenja na
Tivatski privrednici protestovali zbog nestanka struje
Grupa privrednika iz Tivta protestovala je juče ispred zgrade CEDIS-a i EPCG-a u tom gradu, zbog čestih nestanaka struje. Privrednici su kazali da su se na ovaj korak odlučili jer grad često ostaje bez struje što šteti njihovom poslovanju, ali i cjelokupnoj privredi. Dio Tivta je u utorak više sati nekoliko puta zbog ispada ostajao bez napajanja električnom energijom. Zbog toga je bio zabilježen kolaps na tivatskom aerodromu.
Nakon objavljivanja rješenja, resor Danila Šaranovića policija neće ostati bez automobila
Da ponuda nije prihvaćena, tačnije da postupak nije sproveden do kraja, postavilo bi se pitanje da li se favorizuje privredni subjekat „Osmanagić“ d.o.o, koji nam je po cijeni novih na korišćenje davao polovna i ,,potrošena“ vozila. U prilog tome da nije bilo favorizacije bilo koga, govori i činjenica da je sa firmom „Osmanagić“ u drugom postupku sklopljen ugovor o nabavci 33 vozila za potrebe kriminalističke policije – saopštili su iz MUP-a
mreži, dio naselja u Tivtu je juče bio bez napajanja električnom energijom. - Oko 9.15 sati došlo je do ispada 35 kV kablovskog voda Tivat 3 (jedna od dvije veze između TS 110/35 kV Tivat i TS 35/10 kV Tivat). U pogonu je ostao 35 kV kablovski vod Tivat 1, koji je nastavio da napaja konzum TS 35/10 kV Tivat i preko nje dalje konzum TS 35/10 kV Porto Montenegro. Opterećenje na KB 35 kV Tivat 1 u tom trenutku bilo je 263 A (15,77 MW), a zaštita je podešena na 270 A. Imajući u vidu da se porast opterećenja tek očekivao, krenuli smo sa redukcijama – rekli su iz CEDIS-a i dodali da je Porto Montenegru izdat nalog da redukuje potrošnju koja je u tom trenutku iznosila 78,5 A (4,75 MW).
-Oni su do 10.09 sati potrošnju oborili na 3,8 MW, a do 10.15 h na 3,2 MW. Da bismo mrežu osigurali od totalnog ispada, redukovali smo potrošnju TS 35/10 kV Tivat isključenjem pojedinih 10 kV izvoda. Ekipe CEDIS -a iz regiona 5, potpomognute ekipama za ispitivanje trafostanica i kablova 35/x, uspjele su da cjelokupan konzum Tivta koji se napaja iz TS 35/10 kV Tivat dobije električnu energiju oko 14.45 sati – kazali su iz
CEDIS-a.
Dodaju da su velika opterećenja na mreži u utorak veče prouzrokovala problem na k ablu kojim se napajaju Stari aerodromi i Konik.
-Radovi su završeni u srijedu oko jedan sat poslije ponoći pa su korisnici na Starom aerodromu dobili električnu energiju. Međutim, od utorka veče je u kvaru kabal 10 kV Vrela pa je dio Konika bio bez napajanja električnom energijom – rekli su iz CEDIS -a. S.P.
PODGORICA - Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki donijela je rješenje da je 75 policijskih patrolnih automobila, koji su javnosti nedavno predstavljeni - Ministarstvo unutrašnjih poslova nabavilo nezakonito. Međutim, iz resora kojim rukovodi Danilo Šaranović su juče kazali da će iskoristiti sve mehanizme pravne zaštite te da policija neće ostati bez vozila.Nijesu komentarisali nalaz Komisije da je nabavka nezakonita, već su u saopštenju ukazali da je bila hitna, kako bi policija funkcionisala te da je „Osmanagić“ ponudio korištena vozila...
NEDOZVOLJENO ILI
NEOSNOVANO
Iz MUP-a su istakli da je dio medija iznio zlonamjerne i paušalne navode objavljujući rješenje Komisije povodom nabavke novih policijskih vozila. – U rješenju Komisije se jasno konstatuje da je hitni pregovarački postupak opravdan i sproveden u skladu sa Zako-
nom o javnim nabavkama, te je konstatovano da su žalbeni navodi „Osmanagića“ u dijelu ,,fingiranja“ navodne hitnosti postupka, neosnovani – saopšteno je iz MUP-a.
Pobjeda je juče objavila rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u kojem je, osim što je konstatovano i da je nabavka nezakonita, napisano i da navodi „Osmanagića“ o fingiranom postupku i navodnoj hitnosti „nijesu dozvoljeni“, a ne da su „neosnovani“, kako je saopšteno iz MUP-a. Komisija nije navode „Osmanagića“ kvalifikovala kao neosnovane, već nedozvoljene zbog toga što postoji rok u kome se žalba može izjaviti. Komisija je istakla da je ,,Osmanagić“ mogao da žalbeni navod istakne u žalbi protiv tenderske dokumentacije u roku od četiri dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije, ali da to nije učinio u propisanom roku te da nema pravo da razloge u pogledu nezakonitosti navedenog dijela tenderske dokumentacije ističe u žalbi protiv pobijane odluke.
MUP je u svom jučerašnjem pojašnjenju podsjetio i da je „Osmanagić“ i ranije imao ugovorne odnose sa MUP-om o nabavci automobila i to takođe posredstvom pregovaračkog postupka i bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje. MUP je saopštio da Komisija nije utvrdila nepravilnosti u dijelu tehničke specifikacije ni u dijelu osnovanosti primjene modela hitnog pregovaračkog postupka. – Komisija u postupku po žalbi ponuđača koji nije odabran prihvata kao osnovanu nepravilnost što je odabrani ponuđač u izjavi naveo ,,Izvod iz centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave“. Ovdje ističemo da svaki građanin uvidom u javno dostupni centralni registar privrednih subjekata može utvrditi činjenicu da je prvorangirani ponuđač uredno registrovano privredno društvo. Dakle, razlog zbog kojeg Komisija usvaja žalbu predstavlja proizvoljno i subjektivno tumačenje - tvrde u MUP-u, na taj način pobijajući rješenje Komisije.
IZJAVA JE VALIDNA
Ističu da je nesporna činjenica da je „Auto-Čačak Podgorica“ dostavio ispravu koju je izdao CRPS, a da je u izjavi naveo „izvod iz centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave“.
– Dakle, ovaj ponuđač je dostavio urednu dokumentaciju, izdatu od strane nadležnog organa u kojem je privredni subjekat registrovan – istakli su u saopštenju.
Dodaju da je u sličnim slučajevima Komisija odbijala žalbe po ovom osnovu, ,,pa je takvo rješenje Komisija, od 27. novembra 2023. godine, u identičnoj pravnoj stvari cijenila kao ispravnu izjavu ponuđača“.
– Indikativno je to da je Komisija prilikom odlučivanja po osnovu ove žalbe u ovom dijelu promijenila praksu i zauzela pravni stav koji je suprotan odlukama koje su u ranijem periodu donosili u identičnim pravnim stvarima - rekli su iz MUP-a.
Prema njihovim riječima, pregovarački postupak je sproveden transparentno, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. - Iako kod pregovaračkog postupka nije postojala zakonska obaveza pregovaranja sa oba ponuđača koja su u prethodnom otvorenom postupku dostavila ponudu, pregovaralo se sa oba ponuđača, kako bi se obezbijedila konkurentnost, kao jedno od osnovnih načela javnih nabavki - navode u saopštenju.
Smatraju da je Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke MUP-a radila u javnom interesu, jer su se kao ključni kriterijumi vrednovali rok isporuke i cijena.
– Izabr ani ponuđač je dao kraći rok isporuke i cijenu za preko 100.000 eura nižu od ,,Osmanagića“ d.o.o – kazali su iz MUP-a i dodali da su napravili uštedu od 630.000 eura.
KO SE FAVORIZUJE – Da ponuda nije prihvaćena, tačnije da postupak nije sproveden do kraja, postavilo bi se pitanje da li se favorizuje privredni subjekat „Osmanagić“ d.o.o, koji nam je po cijeni novih na korišćenje davao polovna i ,,potrošena“ vozila. U prilog tome da nije bilo favorizacije bilo koga, govori i činjenica da je sa „Osmanagićem“ d.o.o. u drugom postupku sklopljen ugovor o nabavci 33 vozila za potrebe kriminalističke policije - saopštili su iz MUP-a. Iz resora Danila Šaranovića su istakli da je primarni zadatak MUP-a obezbjeđivanje uslova za nesmetano funkcionisanje Uprave policije. – MUP je hitni pregovarački postupak pokrenuo kako bi po-
MUP se u jučerašnjem pojašnjenju osvrnuo i na reagovanje Demokratske partije socijalista koja je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da provjeri postupak nabavke zbog sumnje u korupciju. – S indignacijom odbacujemo sve iznijete tvrdnje dijela političkih i drugih struktura o sumnji u postojanje korupcije u ovom poslu. Takođe, svakoga ko ima sumnju ili posjeduje bilo kakva saznanja o postojanju korupcije, pozivamo da odmah o istom obavijesti nadležne organe. U suprotnom, shvatićemo takve ocjene kao zlonamjerne. Zaključno, MUP će iskoristiti sve mehanizme pravne zaštite, a javnosti poručujemo da policija neće ostati bez vozila - zaključuje se u saopštenju MUP-a.
Nikola Rakočević, ispred poslaničkog kluba DPS-a, je na juče održanoj konferenciji za novinare pozvao SDT da hitno formira predmet u vezi sa nabavkom automobila.
– Ukoliko SDT ostane nijem, a ne bi bilo prvi put da se to desi na nezakonitosti koje dolaze od nosilaca državne vlasti, DPS će podnijeti krivičnu prijavu, a tužilaštvo će po službenoj dužnosti morati da formira predmet – rekao je Rakočević.
On je pitao šta još treba da se desi da ministar Šaranović podnese ostavku.
– Nakon što je nezakonito smijenjen direktor UP, nakon što je imenovan nezakonito v.d., nakon što je nezakonito sprovedena javna nabavka, nakon što ljudi ginu na ulicama, što u saobraćaju što u sukobima kriminalnih klanova... Pitanje je samo trenutka, a taj trenutak je sada, da se podnese odgovornost za to što građani ne osjećaju sigurnost i bezbjednost u Crnoj Gori. Zbog toga je ključna poruka i pitanje kada će i ministar, ali i ostali nadležni snositi odgovornost – kazao je Rakočević.
Momčilo Leković, poslanik Demokrata, partije kojoj pripada i ministar Šaranović, juče je kazao da je novi menadžment MUP-a obezbijedio nova patrolna vozila, ,,kroz pošten tender, za potrebe Uprave policije“ i da se to ,,neće promijeniti“.
Leković je optužio i kompaniju ,,Osmanagić“ da je miljenik prethodnih vlasti, koje je predvodila Demokratska partija socijalista. Istakao je da su od 2014. godine do 2024. godine, ,,Osmanagić“ i ,,S leasing“ bio jedini koji je obezbjeđivao vozila za potrebe MUP-a. Kazao je i da je „Osmanagić“ čak pet puta sklapao ugovor čime mu je omogućeno da naplati skoro 6.000.000 eura državnog novca. Kazao je i da je tri puta sklopljen ugovor za nabavku polovnih vozila, a da je „Osmanagić“ bio jedini ponuđač.
liciji bila obezbijeđena vozila prije isteka postojećeg ugovora i da ne bi došli u situaciju da naši policajci, kao što se to ranije dešavalo, ostanu bez osnovnih sredstava za rad, a nakon što je prethodni otvoreni postupak javnih nabavki poništen. Činjenica je da bi neobezbjeđivanjem novih patrolnih vozila funkcionisanje Uprave policije bilo znatno otežano ili u pojedinim segmentima i onemogućeno, a posebno kada se uzmu u obzir potrebe u pripremi ljetnje turističke sezone –kazali su iz MUP-a. Naglasili su i da MUP ne radi administraciju portala elektronskog sistema javnih nabavki i da ne može da utiče na vidljivost postupaka.
NALAZ KOMISIJE
Komisija je, kako je Pobjeda juče objavila, u rješenju navela da je osnovana žalba firme „Osmanagić“ da je izjava
Pacijenti koji čekaju transplantaciju bubrega dobili informaciju da će u Bjelorusiju moći da pođe samo pet osoba godišnje, a na čekanju ih je oko 60, nadaju se saradnji sa inostranim centrima
Pacijenti koji čekaju na transplantaciju poslije sastanka sa ministrom Šimunom
PODGORICA – Samo pet pacijenata iz Crne Gore moći će godišnje da ode u Bjelorusiju na transplataciju bubrega. Nijesmo zadovoljni, s obzirom na to da je oko 60 pacijenata na čekanju za transplantaciju, ali je to zahtjev tamošnje države - po njihovom zakonu postoji procenat koji određuju za strance - rekla je Pobjedi pacijentkinja Tanja Stanojević.
ponuđača „Auto-Čačak Podgorica“ nepravilno sačinjena u dijelu ,,Uslovi sposobnosti privrednog subjekta“. Komisija je istakla da je Zakonom o javnim nabavkama član 108 tačka 5 propisano da će naručilac isključiti privrednog subjekta iz postupka javne nabavke ako utvrdi da nije dostavio izjavu privrednog subjekta ili da dostavljena izjava ne sadrži informacije i podatke tražene tenderskom dokumentacijom ili je nepravilno sačinjena. Naveli su da je odluka MUP-a nezakonita, jer nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, da je treba poništiti i da se predmet vrati na ponovni postupak odlučivanja, kako bi naručilac otklonio nepravilnosti na koje mu je ukazano. Na osnovu nalaza Komisije, automobili koje je Uprava policije dobila mogu biti vraćeni ponuđaču u Čačak. J. MARTINOVIĆ
Nada se da će nadležni u Crnoj Gori razviti saradnju sa još nekim inostranim centrima. Delegacija naše države pošla je u Minsk, nakon što su pacijenti u Podgorici organizovali proteste i zatražili od nadležnih da im omoguće da tamo obave transplataciju o trošku države. Pojedini su tada zaprijetili i da će odbiti dijalizu, čime bi ugrozili svoj život. Stanojević kaže da je i njen život ugrožen i da je održavaju ljekari u životu. Pet godina je na dijalizi.
- Prekjuče mi je krvni pritisak bio 40/ 30 – rekla je ona. Pacijenti su u komunikaciji sa nadležnima i čekaju poziv za kadaveričnu transplantaciju. Ne znaju na koji način će se, po kom kriterijumu, odrediti koji pacijenti će moći da pođu u Bjelorusiju.
-Od 60 nas, koji čekamo kadaveričnu transplantaciju, nažalost, neće biti spremno minimum 30 za taj poduhvat, jer su u teškom stanju. Da bi se transplantacija mogla obaviti pacijent mora da bude organski sačuvan. I kod mene je upitno stanje, jer mi je srce jako loše – rekla je Stanojević. Dobili su informacije, kako dodaje, da je naša delegacija potpisala određeni dio sporazuma sa klinikom u Minsku.
-Bili su tamo u viziti, i oduševljeni su svime. Nije sporan
dio oko uslova na klinici, dijagnostike, raspoloženi su tamo za saradnju. Jedan dio sporazuma je potpisan, koji je mogla da potpiše naša delegacija. Očekuje se da se finalizuje taj proces – rekla je ona. Pacijenti očekuju da uskoro budu pozvani na prvi pregled u Bjelorusiju, gdje će se ustanoviti u kakvom su stanju, a onda, ako bude sve u redu, čekaju drugi poziv – kada bude pronađen adekvatan bubreg za njih. Nekada se to dogodi za nedjelju dana, mjesec, pola godine. Sve to zavisi od krvne grupe, koliko je učestala ili nije.
Stručna javnost kritikuje donosioce odluka što je godinama stopiran program razvoja transplantacije organa. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je konstatovao u izvještaju o radu za prošlu godinu da to nije dobro i pozvao je nadležne na hitnu reakciju.
Iz Ministarstva zdravlja su najavili da će unaprijediti stanje. Ministar Vojislav Šimun je nedavno, nakon razgovora sa pacijentima, naveo da su uputili niz dopisa i Ministarstvu vanjskih poslova, državama u kojima se može realizovati transplantacija, poput Bjelorusije, Emirata... Rekao je tada i da dogovaraju sa nekoliko klinika iz regiona da povrate transplantacioni program sa živog donora. Najavio je da će od jeseni da pokrenu kampanju. Nedavno smo pisali i o pacijentu Feridu Skenderoviću koji je prošao kroz transplantaciju bubrega u Turskoj. Donor je bio njegov brat, a postupak je finansiran o privatnom trošku. Preuzeli su sve u svoje ruke kako bi mu spasili život, jer, kako nam je tada ispričao Skenderović, ako to ne uradite, kada vas u Crnoj Gori pri-
ključe na aparat za dijalizu, ostajete tamo vezani i zaboravljeni. Tada su nam nadležni saopštili da je na listi čekanja za transplantaciju organa u Crnoj Gori 95 pacijenata. – Mogućnost da se transplantirate, a da ste iz Crne Gore je svedena na to da ste osuđeni da sami nađete donora koji vam je krvni srodnik do četvrtog koljena. Ukoliko niko iz familije nije u mogućnosti da vam donira bubreg, osuđeni ste na dijalizu do kraja života – rekao je Skenderović. Iz Ministarstva zdravlja su saopštili nedavno da kada govorimo o transplantacijama organa od živog srodnog donora, Fond za zdravstveno osiguranje upućuje pacijente na liječenje nakon što su ljekari urološko-nefrološkog konzilijuma KCCG utvrdili da kod primaoca i donora organa postoji imunološka kompatibilnost i podudarnost, podudarnost krvne grupe, sprovedene sve potrebne medicinske obrade i pripreme, kao i kada se utvrdi da je ovo jedini način i metod izlječenja za pacijenta primaoca. Osiguranici se upućuju u ustanove u Republiku Tursku sa kojima Fond ima zaključen ugovor za pružanje usluga koje se ne mogu pružiti u Crnoj Gori, u ovom slučaju transplantacije od srodnih donora.
Tako je od 2022. godine radi transplantacije organa -bubrega od srodnog donora upućeno 15 odraslih pacijenata, a radi transplantacije organa –jetre upućena su tri pacijenta. U periodu 2020-2024. godine devetoro djece upućeno je u Tursku radi transplantacije jetre od živog srodnog donora i jedno dijete radi transplantacije bubrega od živog srodnog donora. N. ĐURĐEVAC
Sud za prekršaje potvrdio da je inspekcija za ribarstvo pogrešno tumačila propise i neosnovano pisala prijave
Sud za prekršaje presudio je u korist ribolovaca i, čini se, presjekao vječitu dilemu prema kojoj je inspekcija proizvoljno tumačila zakon tvrdeći da posjedovanje više od dva štapa za ribolov u plovilu, iako nijesu u upotrebi, povlači kaznu, što je bilo daleko od zakona, ali i zdrave logike
PODGORICA – Sportski ribolovac može imati na brodu bukvalno i stotinu štapova, a ribu može loviti sa najviše dva istovremeno i time ne krši nijedan zakon niti ima osnova da podliježe bilo kakvoj kaznenoj politici, kako je pogrešno u više navrata minulih godina tumačila inspekcija za ribarstvo.
Ovo jasno proističe iz presude sutkinje Ivane Vukosavović iz kotorskog odjeljenja Suda za prekršaje u Budvi u postupku koji se vodio protiv Aleksandra Podsekina, koji je posredstvom advokata uspio da dokaže da poštuje sve zakone ove države, ima uredne licence za sportsko-rekreativni ribolov i pridržava se pravila, a da je, zapravo, inspektor za ribarstvo omanuo. Podsekinu je inspektor za ribarstvo izdao prekršajni nalog uz tumačenje da se krši zakon ako na brodu, ili na obali, po-
sjedujete više od dva ribolovna štapa, makar taj štap „viška“ bio u kabini, odložen u držač na krovu plovila ili stoji u gepeku vozila. Za takvo ogrešenje o zakon, prema tumačenju inspekcije, sljeduje vam kazna od 250 eura, a za svaki dodatni štap u kabini platićete još 200 eura... I to uprkos činjenici što je mnogima, makar što se brodova tiče, kabina ili potpalublje istovremeno i ostava i magacin za opremu.
OBRAZLOŽENJE SUDA
Kako se navodi u obrazloženju Suda za prekršaje, postupajući inspektor je i sam potvrdio da uopšte nije utvrđivao koliko je štapova korišćeno, već „koliko se nalazi na brodu“. – Okolnost da je inspektor kontrolom broda zatekao više opreme ne znači da je okrivljeni bez dozvole za sportsko-rekreativni ribolov na plovnom ovjektu držao ribolovni alat. Dakle, postupajući inspektor je pogrešno cijenio da je okriv-
Slobodne pozicije u Javnom servisu RTCG
PODGORICA – Radio-Televizija Crne Gore (RTCG) je prekjuče objavila konkurs za izbor direktora onlajn medija, koje mjesto je otvoreno nakon usvajanja Zakona o RTCG. U toku je i konkurs za generalnog direktora RTCG, koji je 15. jula objavljen na stranicama Zavoda za zapošljavanje, što znači da je, prema propozicijama, otvoren narednih 30 dana. Zasad je v.d. generalnog direktora Boris Raonić, koji je pretprošle sedmice podnio ostavku na tu funkciju, da bi ga istog dana Savjet izabrao za vršioca dužnosti, do izbora novog rukovodioca u punom mandatu. Raonić je ostavku podnio nakon pet sudskih presuda koje su dokazale da je on nezakonito izabran na tu poziciju, jer je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije u trenutku imenovanja, ali i zbog toga što nije imao deset godina staža u VII-1 stepenu stručne spreme, kako je traženo konkursom. U međuvremenu, Raonić je ostao na mjestu generalnog direktora i pored sudskih presuda, ali je zato Zakon o RTCG
ljeni, koji ima urednu dozvolu i u momentu kontrole koristi dozvoljen broj štapova, izvršio prekršaj na način da je mimo dozvole držao dva štapa za bacanje udica – navedeno je, između ostalog, u obrazloženju suda. Dod atno je ukazano da se okrivljeni argumentovano branio od prijave inspektora navodeći da nigdje u Pravilniku o izmjenama i dopuna pravilnika o sportsko-rekreativnom ribolovu na moru - koji definiše da je dozvoljen ribolov sa najviše dva štapa - nije propisano koliko se opreme može držati. Za sud je bilo, kako je navedeno u obrazloženju, „životno logično da se ova vrsta opreme drži na brodu, naročito što je u palubi broda nađena i sva druga ribolovna oprema koja u momentu kontrole nije korišćena. Iz toga se zaključuje da bi prekršaj postojao da je ribolovac upotrijebio istovremeno opremu koju po -
sjeduje kršeći ograničenje, odnosno koristeći veći broj štapova od dozvoljenih, što nije bio slučaj.
BROJE SE „AKTIVNI“
Kako je Pobjedi kazao advokat Predrag Stanišić koji je zastupao Podsekina u postupku, sud je presudom nedvosmisleno utvrdio da se ribolov može obavljati sa maksimalno dva štapa i mašinice, odnosno pribora, istovremeno, a da se neaktivni, odnosno štapovi koji se ne upotrebljavaju mogu nalaziti na brodu.
– Drugim riječima, za aktivne se računaju samo oni koji su u vodi – potvrdio je Stanišić. Prema riječima Stanišića, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno nadležna inspekcija koja radi pri tom resoru nijesu se žalili na odluku suda.
Na pitanje da li će presuda doprinijeti da do pogrešnih tumačenja normi više ne dolazi, Stanišić je kazao da očekuje da
se zakon primjenjuje na adekvatan način i niko ne dovodi u neprijatnu situaciju, posebno ako ne čini prekršaj.
– Sportski ribolov na moru iz broda je specifičan, jer se za različite vrste riba koristi drugačija oprema. Primjera radi, jednu vrstu štapova koristićete ako lovite lignje, druge, mnogo jače i drugačije akcije i snage upotrijebićete ako te iste lignje u nastavku ribolovnog dana riješite da spustite na dno, kao mamac, i probate uloviti zubaca ili druge vrste predatora. Uporedo, na brodu možete imati i štapove za bacanje mamaca i varalica za palamide, tune i druge vrste… To nije moguće raditi jednim štapom, već adekvatnim za cilja-
nu vrstu – pojasnio je Stanišić. Slučaj koji se našao pred sudom za prekršaje nije prvi ove vrste. Nakon bizarnog slučaja da je Ulcinjanin prije nekoliko godina procesuiran (ali je sud to poništio) jer je pored jednog zabačenog štapa sa obale, van vode imao dva štapa naslonjena na haubu obližnjeg vozila, a još jedan u kolima – prošle godine su na meti bili sportski ribolovci na brodu u zalivu Trašte. Izgovor inspekcije i napisana kazna svodi se na tumačenje da nije dozvoljeno posjedovati više od dva štapa sa po tri udice po jednoj dozvoli, iako u pravilniku precizno piše da se ribolov može OBAVLJATI sa najviše dva štapa. I. PERIĆ
Radio-Televizija Crne Gore
promijenjen. Na papiru sa memorandumom RTCG je iz kabineta Milojka Spajića u Direktorat za medije došao dopis sa prijedlozima za izmjenu zakona na kojem su eksperti radili dvije godine, i koji je
bio već odobren od Evropske komisije. Malo prije usvajanja tih zakona, koji su bili u setu IBAR-a, promijenjen je uslov za generalnog direktora. Sada se više ne traži 10 godina u VII-1 stepenu, već pet, što
U toku je i konkurs za generalnog direktora RTCG, koji je 15. jula objavljen na stranicama Zavoda za zapošljavanje, što znači da je, prema propozicijama, otvoren narednih 30 dana
Raonić sada ima jer je diplomirao 2018. godine na Pravnom fakultetu. Da je uslov ostao isti, kao što su tražili članovi radne grupe, Raonić bi mogao na to mjesto da konkuriše tek 2028. godine.
Uskoro bi trebalo i da bude sjednica Savjeta RTCG na kojoj će se odlučivati o novom konkursu za ombudsmana, jer su prethodna dva propala. Savjet RTCG nije 13. juna uspio da izabere novog zaštitnika prava građana u Javnom servisu, jer nijedno od četvoro kandidata prijavljenih na taj javni poziv za izbor ombudsmana nije na tajnom glasanju dobilo glasove većine prisutnih članova. Na ponovljenom konkursu izabran je Todor Brajković, koji se prijavio i na prvi oglas, a koji je bio i, pored toga što ne ispunjava tražene uslove, „viđen kandidat“. Ipak, nakon njegovog izbora prošle sedmice, reagovale su nevladine organizacije, ali i kandidati posljednjeg konkursa koji su pisali svim relevantnim medijskim tijelima, stranim diplomatskim predstavništvima. Pod pritiskom javnosti, Brajković je nakon tri dana kazao da „povlači kandidaturu“.
On je u dopisu Savjetu RTCG naveo da se zahvaljuje na ukazanom povjerenju, ali da ne želi da „iko od njih zbog mene i zbog mog izbora osjeća
bilo koju vrstu neprijatnosti“. Istakao je da je važno da se Savjet RTCG zaštiti od neosnovanih napada. Prema uslovima konkursa, traženo je da ombudsman RTCG ima deset godina iskustva u vizuelnim medijima, što on nema jer je godinama sportski novinar štampanih novina „Dan“. Takođe, problematičan je još jedan uslov, a to je da na to mjesto ne mogu biti imenovana lica koja su zaposlena ili radno angažovana, a imaju interesa u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i onlajn medijima, jer bi to moglo da dovede do konflikta interesa. U v.d. mandatu je i direktor Radija Crne Gore Vuk Perović, koji je na tu poziciju postavljen 29. decembra prošle godine. Još uvijek nije objavljen konkurs za tu funkciju u punom mandatu. Konkurs za generalnog direktora/direktoricu je objavljen na sajtovima RTCG i Zavoda za zapošljavanje, dok je konkurs za direktora/direktoricu internetske publikacije (onlajn medija) zasad objavljen samo na protalu RTCG. J. M.
PODGORICA – Početak
suđenja biznismenu i vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću, nekadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Migu Stijepoviću i još pet osoba u predmetu poznatom pod imenom ,,Koverta“, juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 18. septembar do kada će Vrhovni sud precizirati raniju odluku da se ovaj postupak snima i javno prenosi.
Postupak vodi sudija Nenad Vujanović
Prije otvaranja glavnog pretresa, sudija Vujanović je predočio da je v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković prihvatila zahtjev branioca optuženog Kneževića, advokata Dražena Medojevića da se ovaj postupak audio-vizuelno snima i javno prikazuje, s tim da sudija može odlučiti da se ne snimaju određeni djelovi suđenja.
– Vrhovni sud je dozvolio snimanje glavnog pretresa, ali mora se precizirati ko će i kako snimati, ko će imati pravo da se akredituje, ko će javno prenositi snimanje suđenja – kazao je sudija Vujanović. Advokat Medojević je pojasnio da je zbog zainteresovanosti domaće i strane javnosti tražio snimanje i javni prenos suđenja kao što je to učinjeno u predmetu za pokušaj terorizma.
– Nijesam kompetentan ko i kako to treba da snima, ali smatram da to treba da se odradi kao u predmetu tzv. ,,državni udar“. Tada niko od branilaca nije podnosio zahtjev za snimanje, već je to odlučila tadašnja predsjednica Vrhovnog suda zbog interesa javnosti. Tehnički se ne mogu izjasniti ko može da vrši ovo snimanje, ali znam da suđenje može prenositi parlamentarni kanal i pre-
18. jul 2024.
Suđenje u slučaju ,,Koverta“ odloženo za 18. septembar, naloženo da se precizira ko će i kako da snima i prenosi glavni pretres
ko Jutjuba – kazao je advokat Medojević. Uslijedilo je pojašnjenje suda da snimanje suđenja u predmetu pokušaja terorizma nije rađeno u skladu sa pravilnikom, posebno jer je dozvoljeno da se snimaju članovi sudskog vijeća i tužilac, a što nije smjelo. – Ovo rješenje Vrhovnog suda ne možemo da izvršimo jer se ne zna kome je dozvoljeno audio-vizuelno snimanje. Potrebno je zatražiti tumačenje Vrhovnog suda u cilju zakonitosti odluke. Ne postoji uporište za ovu odluku, jer je potrebna saglasnost svih učesnika ovog postupka, kako ne bi došlo do narušavanja privatnosti optuženih – pojasnio je sudija Vujanović.
Optuženi Knežević je na pitanje suda kazao da ostaje pri zahtjevu svog branioca. – Ovo će da bude ozbiljan sudski proces, a ne rijaliti, gdje će se iznositi i neke državne tajne – kazao je Knežević.
Sudija je opomenuo Kneževića da to što je rekao predstavlja njegovu odbranu, na šta je optuženi kazao sudiji ,,da mu ne upada u riječ“.
Uslijedila je prva opomena optuženom Kneževiću.
– Ako nećete da me čujete, vratite me u Spuž – kazao je Knežević i ironično napomenuo da je on optužen za sajber kriminal što znači da je relevantan za rješavanje problema u vezi snimanja sudskog procesa.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić smatra da vijeće treba da donese odluku da se pojedini djelovi pretresa ne snimaju jer postoje opravdani razlozi. Napomenula je da je ona specijalna koja zastupa
optužnice SDT-a, te da joj se tako Knežević obraća, na šta je ovaj optuženi reagovao bez dozvole suda. Sud je ponovo opomenuo Kneževića koji je konstatovao da je već dobio dva žuta kartona i da slijedi crveni. – Poslije dva žuta kartona, vi meni dajte i crveni – kazao je optuženi Knežević nakon čega je sud naložio da se ovaj optuženi udalji iz sudnice. Afera ,,Koverta“ odnosi se na
tajni snimak koji je biznismen Duško Knežević prezentovao 2019. godine, a na kojem se vidi Stijepović u trenutku predaje navodno oko 100.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista. Pored Kneževića i Stijepovića, na optužnici Specijalnog t užilaštva u ovom predmetu su Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Gru-
Saslušanjem 13 svjedoka nastavljeno suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda za zloupotrebu položaja
Aćimić priznala da zbog njenog propusta sudija Zekić nije suspendovan
PODGORICA – Sekretarka Sudskog savjeta Vesna Aćimić juče je u podgoričkom Višem sudu na suđenju Vesni Medenici povrdila da je njena obaveza bila da Sudski savjet (SS) obavijesti o anonimnoj prijavi grupe građana da se protiv sudije Osnovnog suda u Rožajama Milosava Zekića vodi krivični postupak.
Aćimić je svojim iskazom potvrdila odbranu Medenice kojom je negirala optužbe tužilaštva da je sredinom februara 2019. godine, kao predsjednica Vrhovnog suda, zloupotrijebila službeni položaj tako što je omogućila sudiji Zekiću da ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak zbog svađe sa rođacima.
Odbranu Medenice, osim
Aćimić, potvrdili su i ostalih 12 svjedoka: Vesna Aćimić, Zoran Pažin, Mladen Vukčević, Branko Vučko -
vić, Sanja Čakanović, Loro M arkić, Vesna SimovićZvicer, Verica Sekulić, Ana Perović-Voinović, Ksenija Jovićević-Korać, Momirka Tešić, Dragan Babović, Srđan Zekić (rođak sudije Zekića sa kojim se sudio i imao sukob). Proces vodi sutkinja Sonja Keković – Tačno je, bila sam dužna da o anonimnoj prijavi grupe građana o vođenju krivičnog postup-
ka obavijestim Sudski savjet, ali to nijesam učinila. Danas smatram da sam trebala to da učinim. Na sve sam zaboravila, zbog činjenice da mi je otac preminuo. Samostalno sam donijela odluku o tome da ne obavijestim Sudski savjet o pomenutoj prijavi, već da informišem disciplinskog tužioca. Poslala sam prijavu mejlom disciplinskom tužiocu, ali on taj mejl, iz tehničkih razloga, nije dobio – ka-
zala je svjedokinja Aćimić. Ona je ostala pri iskazu iz istrage gdje je precizirala da je 23. januara 2019. godine stigla anonimna prijava grupe građana koju je u februaru proslijedila postupajućoj sutkinji Osnovnog suda u Kotoru Momirki Tešić.
Kako Tešić nije odgovarala, Aćimić je prijavu poslala i tadašnjem predsjedniku kotorskog suda Branku Vučkoviću – U toku 2020. sam vidjela u medijima da je Zekić osuđen, a da i dalje obavlja sudijsku dužnost. Sjetila sam se podneska iz 2019. i sa njim upoznala tadašnju predsjednicu Sudskog savjeta Vesnu Simović-Zvicer – kazala je Aćimić napominjući da se takva dokumenta dostavljaju disciplinskom tužiocu, a ne Sudskom savjetu. Međutim, na pitanje optužene Medenice da li je tako postupala i u slučajevima Blaža Jovanića i Milice Vlahović-Milosavljević, svjedokinja je kazala da
je o tim slučajevima obavijestila članove i predsjednika Sudskog savjeta. Rekla je i da se ,,nije sjetila“ da bilo koga obavijesti da se Zekić nalazi na platnoj listi. Ona je ukazala da je nakon spornog događaja, vezano za to da Sudski savjet nije bio upoznat na vrijeme da se vodio krivični postupak protiv sudije Zekića i da je on osuđen, formirana komisija za pritužbe pri Sudskom savjetu kako ne bi dolazilo do propusta.
Bivši ministar pravde Zoran Pažin i nekadašnji član Sudskog savjeta kazao je da je za anonimnu prijavu o krivičnom postupku protiv Zekića saznao godinu kasnije na sjednici Sudskog savjeta prilikom razmatranja da li da se prihvati ostavka tog sudije ili da se razriješi dužnosti.
– Svaka pritužba je morala biti razmatrana na sjednici Sudskog savjeta. Niko osim članova Savjeta nije mogao da inicira sprovođenje disciplinskog postupka. Prijave i pritužbe nijesu bile nadležnost predsjednice Vrhovnog suda – pojasnio je on. Njegove riječi potvrdili su i
jović i Tomica Knežević S tijepović se optužnicom SDT-a tereti da je u oktobru 2016. godine, po prethodno postignutom dogovoru, od Duška Kneževića preuzeo 110.000 američkih dolara od kojih je prema stavu 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, sa namjerom da ih ubaci u legalne tokove - radi korišćenja tog novca za parlamentarne izbore.
On je tražio od Kneževića da dolare zamijeni u euro, što je ovaj i učinio preko Vlatka Rašovića koji u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika. Konvertovani novac je predat predstavniku DPS i podijeljen uz potvrde aktivistima te partije, a što, prema ocjeni SDT-a, ukazuje da je Stijepović znao da se radi o novcu stečenom kriminalnom djelatnošću, te da treba prikriti njegovo porijeklo i izbjeći svako njegovo evidentiranje, posebno njegovo evidentiranje kroz prihode DPS-a koji su podložni kontroli. U optužnici piše da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao ,,samo“ 47.500 eura.
B. ROBOVIĆ
ostali tadašnji članovi Sudskog savjeta na čelu sa Mladenom Vukčevićem, koji je 2020. godine predsjedavao tim savjetodavnim tijelom. Sutkinja Tešić, koja je u Osnovnom sudu Kotor osudila sudiju Zekića u krivičnom postupku, navela je da nije imala obavezu da o tom postupku obavijesti Sudski savjet.
Da je Zekić uslovno osuđen za svađu sa rođacima, predsjednik rožajskog suda Zahid Camić saznao je tek nakon pravosnažnosti ove presude. Međutim, Zekić je prije nego je disciplinski tužilac pokrenuo postupak a za šta mu je određen rok od 40 dana, podnio zahtjev za razrješenje. Kako je Zekićevom zahtjevu udovoljeno i on razriješen funkcije, disciplinskom tužiocu je ostalo jedino da obustavi disciplinski postupak protiv njega. Zekić je na prethodnom ročištu kazao da o krivičnom postupku protiv njega nije govorio nikome jer se nije osjećao krivim i čvrsto vjerovao da će biti oslobođen. Osim toga, kako je naveo, nikome nije pričao o tom procesu jer je to za njega predstavljalo sramotu. B. R.
Vlasnik agencije za administrativne usluge svjedočio u procesu protiv međunarodno traženog turskog državljanina
PODGORICA - Vlasnik agencije za administrativne usluge u Budvi Zoran Jancer juče je svjedočeći u podgoričkom Osnovnom sudu kazao da mu se turski državljanin Binali Čamgoz predstavio kao Mehmet
Alibajhan i predao pasoš koji je glasio na to ime za potrebe izdavanja dozvole za privremeni boravak.
Turskom državljaninu i međunarodno traženom licu Binaliju Čamgozu sudi se za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
Čamgoz je u zgradu Osnovnog suda doveden u invalidskim kolicima uz jake mjere policijskog obezbjeđenja.
Proces vodi sutkinja Ivana Becić
-Sjećam se da su 2022. godine u moju agenciju došla dvojica turskih državljana. Jedan se predstavio kao Denis Aksa, dok je drugi, koji se nalazi ovdje u sudnici (Binali Čamgoz), dao dokument – pasoš koji je glasio na ime Mehmet Alibajhan. Sa njima je bio još jedan turski državljanin u svojstvu tumača jer zna naš jezik i uglavnom dovodi svoje sunarodnike – kazao je Jancer. On je naveo da pošto su predali neophodnu dokumentaciju, njegova nekadašnja koleginica Jelena Rakočević je otiš-
la do notarske kancelarije koja se nalazi u istoj zgradi i predala na ovjeru punomoćje kojim su Čamgoz i Aksu ovlastili Mirzu Vučića da u njihovo ime preda dokumentaciju neophodnu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad. -Kako je kod notara uvijek gužva, ova dva turska državljanina su sačekala u mojoj kancelariji da dođu na red. Sjećam se da me je tumač za turski jezik zamolio da ostanu u mojoj kancelariji i ne čekaju kod notara zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog koji je tog dana kod mene došao sa jednom štakom – prisjetio se svjedok Jancer.
On je precizirao da nije praksa da se u njegovoj kancelariji kopiraju lične isprave, već da oni šalju original, a notar kopira pasoše.
Mirza Vučić je saopštio da on predaje dokumentaciju za neke firme iz Budve te da je to uradio i za optuženog Čamgoza kojeg, kako je kazao, nikada nije sreo. On je pojasnio da je iz agencije u vlasništvu Jancera preuzimao dokumentaciju i predavao je u Centralni registar Privrednog suda, a to je učinio i u konkretnom slučaju. -Nije mi bilo ništa sumnjivo jer je moj posao bio tehničke prirode. Nije se tražilo ništa posebno mimo redovne proce-
dure – kazao je svjedok Vučić. Notarka Slavka Vukčević je ustvrdila da se nije susretala sa Čamgozom, već da je samo potpisala njegovu izjavu o punomoćju koje su joj donijeli saradnici zaposleni u njenoj kancelariji pošto su utvrdili identitet davaoca izjave i kopirali njegova lična dokumenta. Sutkinja Becić prihvatila je prijedlog advokata Marka Radovića da tužilac za potrebe postupka pribavi original pisane dokaze.
Optuženi Čamgoz je na prethodnom suđenju 17. juna kazao da je bio prinuđen da koristi lažne isprave kako bi sačuvao svoju i bezbjednost porodice.
-Znam da nijesam ispravno postupio i zbog toga se još jednom izvinjavam Crnoj Gori –kazao je tada Čamgoz.
On je rekao da ne priznaje da je počinio krivično djelo za koje je optužen a odgovarajući na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Marka Radovića, koja je bila potreba da koristi falsifikovana dokumenta, Čamgoz je ponovio da je to uradio kako bi zaštitio svoju i bezbjednost familije.
-U Turskoj sam trpio mučenje. Tamo mi je ubijen sin. Tražio sam zaštitu svojih prava, ali je država bila subjektivna u mom slučaju. Morao sam da zaštitim porodicu jer su počeli da
Određeno zadržavanje osumnjičenom za porodično nasilje
AKCIJA „GENERAL“: Uhapšeno devet osoba,
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo
odredilo je zadržavanje
Podgoričaninu A. A. zbog sumnje da je prije-
tio supruzi da će je ubiti u prisustvu maloljetne djece.
Njemu se na teret stavlja produženo krivično djelo
nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je odredilo zadržavanje do 72 časa
nam uništavaju živote. Pravnu bitku smo, nakon osam godina, dobili na Ustavnom sudu Turske koji je potvrdio da su nam ugrožena osnovna prava. Ali, tamošnja policija se nije zaustavljala. Smatrali su nas neprijateljima zbog naše etničke pripadnosti – tvrdio je Čamgoz iznoseći odbranu. Čamgoz je uhapšen 30. januara zbog sumnje da je 9. juna 2022. godine prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Budva upotrijebio falsifikovanu putnu ispravu Republike Turske koja glasi na ime Mehmet Alibajhan, na koji je način doveo u zabludu službenike MUP-a koji su mu izdali dozvolu za privremeni boravak.
Čamgoz je ranije izdržao kaznu za falsifikovanje isprave koju je prilikom registracije firme u Budvi upotrijebio kao pravu, a potom sa istim dokumentom, kako je pojašnjeno iz policije, izvršio niz krivičnih djela dovođenjem u zabludu organa za sprovođenje zakona - službenike Ministarstva unutrašnjih poslova i druga lica (službenike Centralnog registra privrednih subjekata i notara).
Čamgoz je nakon saslušanja kod sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 31. januara pušten da se brani sa slobode uz mjeru nadzora zabrana napuštanja stana.
Njegov advokat Marko Radović je tada komentarišući ponovno hapšenje Čamgoza ocijenio da se radi o progonu njegovog branjenika.
Pravosudni organi Turske traže Čamgoza zbog vođenja krivičnog postupka za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva.
Ministarstvo pravde Crne Gore je ranije odbilo da Turskoj izruči Čamgoza, koji je u Crnoj Gori uhapšen polovinom jula 2022. godine, na osnovu potjernice Interpola.
Ministar pravde Andrej Milović odbio je izručenje Čamgoza Turskoj, rekavši da bi time bila prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Odluku je pravdao lošim zdravstvenim stanjem Čamgoza i njegovom etničkom pripadnošću. B.R
osumnjičenom A. A. iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Osumnjičeni je u dva navrata prijetio bivšoj supruzi M. A. da će je lišiti života i to u prisustvu maloljetne djece - navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilašptva.
A. R.
tona
Akcija, kodnog naziva ,,General“, kako su istakli iz SDT-a, sprovedena je u višemjesečnoj kontinuiranoj saradnji i kroz međusobnu razmjenu informacija Specijalnog policijskog odjeljenja sa Europolom, Federalnim istražnim biroom - FBI i Upravom za suzbijanje narkotika - DEA Sjedinjenih Američkih Država i Australijskom federalnom policijom - AFP
PODGORICA – Devet od 19 pripadnika kriminalne organizacije koju su, prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva, organizovali odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer i Podgoričanin Vaso Ulić uhapšeno je juče u akciji kodnog naziva ,,General“ zbog sumnje da su organizovali šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Lisice na ruke stavljene su Vasu Uliću, njegovom sinu Nikoli, Viktoru Drešaju, Petru Miranoviću, Veselinu Pavličiću, Radomiru Dobriši, Mileti Božoviću, Marinku Preleviću i Vukanu Matiću Čokoviću
Krivičnom prijavom, kako su kazali iz SDT-a, obuhvaćeni su Zvicer, Leon Drešaj, Ivan Delić, Vuk Vulević, Dragan Pavličević, Radule Božović, koji su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima kao i Damir Mandić, Milo Božović, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović koji se nalaze u pritvoru i na izdržavanju zatvorske kazne u Ustanovi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu.
KRIVIČNA PRIJAVA
Iz Specijalnog tužilaštva su precizirali da su krivičnu prijavu protiv ove devetnaestočlane grupe podnijeli zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. – Predmet krivične prijave je djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali osumnjičeni V. U. i R. Z., u međunarodnim okvirima, radi krijumčarenja kokaina brodovima iz Južne Amerike u Evropu i Australiju – na-
vodi se u saopštenju SDT-a. Iz Specijalnog tužilaštva navode da su kolumbijski istražni organi u oktobru 2020. godine spriječili šverc 1.570 kilograma kokaina skrivenog u jednom brodu, dok su australijski istražitelji otkrivanja u junu 2021. godine presjekli šverc 900 kilograma droge. Policija je juče pretresala stanove i prostorije koje osumnjičeni u ovom predmetu koriste u Crnoj Gori radi pronalaska tragova i predmeta važnih za krivični postupak. Uhapšeni su juče nakon hapšenja iz prostorija SPO-a sprovedeni u Specijalno tužilaštvo gdje su saslušavani do kasnih večernih sati. M portal je, pozivajući se na navode krivične prijave, objavio da je ,,kriminalna organizacija formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, dok je njeno djelovanje planirano na neograničeni vremenski period, u međunarodnim razmjerama. Svaki član imao je tačno određena pravila unutrašnje kontrole i discipline, unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su koristili firme za pranje novca“. Ova kriminalna organizacija se sumnjiči da je sačinila plan za vršenje krivičnih djela šverca droge i pranja novca radi krijumčarenja velikih količina kokaina brodovima iz Južne Amerike - Kolumbije i Ekvadora ka Australiji.
ULOGE
Ulić i Zvicer su, tvrdi SDT, u okviru sačinjenog kriminalnog plana, za sebe još odredili uloge da ,,vrbuju ostale članove kriminalne organizacije, da daju instrukcije, da obezbjeđuju materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela,
obezbjeđuju novac za troškove pripadnika kriminalne organizacije, razmjenjuju i prenose poruke sa ostalim članovima kriminalne organizacije putem zaštićenih/ kriptovanih telefonskih aparata, daju naloge članovima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela i prate tok realizacije kriminalnog plana“.
Prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva, organizator je angažovao sina Nikolu da prenosi poruke njemu i ostalim članovima organizacije i prati kako se kriminalni plan odvija.
Leon Drešaj je imao zadatak da obezbjeđuje novčana sredstva za potrebe kriminalne organizacije, vrbuje druge pripadnike, učestvuje na sastancima sa organizatorom i drugim pripadnicima kriminalne organizacije, povezuje ostale pripadnike kriminalne organizacije preko kriptovane komunikacije SKY ECC, prenosi novac i šifrovane poruke koje se odnose na transfer novčanih sredstava i preduzima druge radnje po nalogu organizatora Vasa Ulića. Uloga Viktora Drešaja bila je da prisustvuje sastancima koji se organizuju radi razrade de-
Vaso Ulić, poznat kao crnogorski Pablo Eskobar, hapšen je krajem avgusta 2017. godine zbog sumnje da je bio vođa narko-kartela koji je krijumčario drogu u Australiju.
Crnogorska kriminalistička policija na njegovom slučaju sarađivala je sa policijom Australije koja je tada prikupila dokaze da je Ulić šef najvećeg svjetskog narko-kartela.
Njegov branilac, advokat Danilo Mićović tada je kazao da je njegov klijent odbacio sve optužbe koje mu se stavljaju na teret. Kazao je da je riječ o ,,nekom događaju gdje su osuđeni neki drugi ljudi u Australiji 2007. ili 2008. godine, a gdje on nije bio obuhvaćen tim krivičnim postupkom“.
Vaso Ulić je 2005. napustio Australiju u kojoj je boravio
Uloga Ivana Delića i Damira Mandića, prema krivičnoj prijavi, bila je da vrbuje druge pripadnike kriminalne organizacije.
od 1979. godine i vratio se u glavni grad Crne Gore, odakle je, prema pisanju australijskih medija, nastavio da vodi narko-biznis. Na pitanje da to prokomentariše tada je lakonski odgovorio ,,kako je to najveća glupost“. – Ko u te laži može da povjeruje? Saznaću u čijoj kuhinji je sve to režirano. Danas je najteže meni, mojoj porodici, staroj majci koja mora sve ovo da trpi – rekao je Ulić. Navodno se bavio švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje, samo u Australiju, uvozio oko šest tona droge. Povezivan je i sa švercom oružja i pranjem novca, a za centre operacija označene su još Španija, Holandija, Srbija i Crna Gora.
Crnogorski istražitelji su sa kolegama iz Australije došli do dokaza da je Ulić bio
vođa kriminalne organizacije, te da je u dužem periodu organizovao krijumčarenje velikih količina narkotika iz drugih država na teritoriju Australije, gdje se nastavila prerada i distribucija, odnosno prodaja droge.
– Duže od 20 godina Ulić je bio jedna od glavnih meta policijske obrade više najznačajnijih policijskih službi širom svijeta – saopšteno je 2017. godine iz Uprave policije.
Ime Vasa Ulića i njegovog brata Nikole spominjalo se i u istrazi oko pokušaja atentata na Vuka Draškovića, lidera Srpskog pokreta obnove u Budvi 1999. godine, gdje su navodno bili ključni svjedoci tog događaja, ali nikad o tome nijesu dali iskaz pred sudom. Ulići su u to vrijeme boravili u Italiji i nijesu bili dostupni.
talja o realizaciji kriminalnog plana, prenosi novac i šifrovane poruke.
SDT tvrdi da je zadatak Veselina Pavličića bio da vrbuje druge pripadnike kriminalne organizacije, organizuje i učestvuje na sastancima sa organizatorom kriminalne organizacije i drugim pripadnicima kriminalne organizacije, prenosi poruke organizatoru i ostalim pripadnicima kriminalne organizacije, preuzima i prenosi novac za potrebe kriminalne organizacije, povezuje organizatora sa pripadnicima kriminalne organizacije putem kriptovanih telefona, učestvuje u dostavljanju kriptovanih telefona organizatoru kriminalne organizacije i preduzima druge radnje po nalogu organizatora kriminalne grupe Vasa Ulića.
Delić se, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, sastajao sa Ulićem i ostalim članovima kriminalne organizacije, obezbjeđivao objekte radi održavanja sastanaka, prenosio poruke, obavještavao ostale članove o fazama realizacije kriminalnog plana, učestvovao u nabavci „kriptovanog telefona za potrebe kriminalne organizacije“.
Zadatak Mandića bio je da prenosi poruke i obavještava o toku realizacije kriminalnog plana, organizuje nabavku i dostavljanje kriptovanih telefona, organizuje sastanke između članova kriminalne organizacije, povezuje članove kriminalne organizacije putem kriptovanih telefona. Zaduženje Vuka Vulevića bilo je da prenosi poruke, prati odvijanje kriminalne radnje i sastaje se sa ostalim članovima.
PRAĆENJE
KOORDINATA PLOVILA
Prema navodima SDT-a, Dragan Pavličević je takođe imao zadatak da vrbuje druge pri-
padnike kriminalne organizacije, prenosi poruke i međusobno povezuje pripadnike kriminalne organizacije, učestvuje na sastancima između organizatora i drugih pripadnika kriminalne organizacije, obezbjeđuje novac. Osim toga, on je obezbjeđivao i produžavao naloge za kriptovane uređaje, učestvovao u nabavci plovila za potrebe krijumčarenja kokaina, određivao koordinate - putanje kretanja plovila radi primopredaje droge.
U loge bivšeg predsjednika Opštine Budva Mila Božovića, Vjekoslava Lambulića, Radomira Dobriše, Petra Miranovića, Milete Božovića i Radula Božovića bile su da učestvuju na sastancima, daju savjete u vezi sa nabavkom plovila, da obezbjeđuju novac i organizuju prenos novca.
Radovan Pantović je pružao usluge prevoda, savjetovao u vezi načina plaćanja droge, prenosio novac i šifrovane poruke koje se odnose na transfer novčanih sredstava i preduzimao druge radnje po nalogu Radoja Zvicera.
Vukan Matić Čoković je obezbjeđivao novac i prenosio poruke, dok je Marinko Prelević
Jučerašnju akciju pozdravili su iz Građanskog pokreta Ura i Demokratske Crne Gore. Lider Ure Dritan Abazović je, u poznatom maniru, kazao da ruka pravde ne staje.
– Ovo je još jedna zajednička pobjeda. Ovo je očekivani nastavak aktivnosti koje imaju za cilj suzbijanje djelovanja organizovanih kriminalnih grupa u transnacionalnom kriminalu, koje imaju veliki uticaj i na mnoge
društveno-političke procese unutar zemlje i regiona – kazao je Abazović, dodajući njegovu poznatu krilaticu – ,,ruka pravde ne staje“.
Najavio je da ,,Crna Gora hrabro korača ka superfinalu nakon čega u našoj državi više ništa neće biti isto, već sve mnogo bolje“! Iz Demokratske Crne Gore kažu da nikad nijesu vidjeli ovakvu međunarodnu akciju hapšenja crnogorskog narko-kartela, koju su, kako su naveli, sproveli
„junaci današnjeg doba u borbi protiv kriminala, SDT, SBPOK, SPO, na osnovu podataka Europola, a uz podršku američkih FBI i DEA, kao i australijske agencije AFP. – Kako bi današnju međunarodnu aktivnost približili građanima, važno je istaći da je u pitanju sami vrh kriminalne piramide, koju je DPS stvarao decenijama, a na čijem su se vrhu, sada već nema dileme, nalazili najviši sistemski funkcioneri – naveli su.
imao zadatak da prati tok realizacije kriminalnog plana. Akcija, kodnog naziva ,,General“, kako su istakli iz SDT-a, sprovedena je u višemjesečnoj kontinuiranoj saradnji i kroz međusobnu razmjenu informacija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) sa Europolom, Federalnim istražnim biroom - FBI i Upravom za suzbijanje narkotikaDEA Sjedinjenih Američkih Država i Australijskom federalnom policijom - AFP. – Dokazne i policijske mjere i radnje prema osumnjičenima do podnošenja krivične prijave preduzimalo je Specijalno policijsko odjeljenje uz asistenciju službenika Odsjeka za borbu protiv droge i Sektora policije specijalnih namjena – kazali su iz SDT-a. Zvicer, Vaso Ulić, braća Drešaj, Delić, Vulević, Milo Božović, Pantović, Lambulić, Mandić su poznati istražiteljima po više krivičnih djela. Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napuštio početkom februara 2021. godine. Do danas on je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – škaljaraca. Braća Drešaj pominjana su u istrazi ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića 27. maja 2004. godine u Podgorici za koje je jedini osuđen bivši karatista Damir Mandić Viktor i Leon Drešaj u dokumentu SOCTA - ,,Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala“ zavedeni su kao vođe jakog kriminalnog klana iz Tuzi. U tom dokumentu piše da se Drešaji godinama bave ,,švercom kokaina, ali da im je primarna djelatnost - krijumčarenje marihuane, duvana i duvanskih proizvoda“.
B. ROBOVIĆ
MOjKOVAC: Skupština opštine, bez prisustva DPS-a, usvojila zaključak kojim se od Vlade traži raskid ugovora za dvije mHE na Bjelojevićkoj rijeci
MOJKOVAC – Skupština opštine Mojkovac uputiće zahtjev Vladi da raskine ugovore koji se odnose na male hidroelektrane Bjelojevićka 1 i Bjelojevićka 2 na Bjelojevićkoj rijeci. Odluka je donijeta na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta, u raspravi o toj tački dnevnog reda i glasanju nijesu učestvovali odbornici opozicione Demokratske partije socijalista.
DEVASTACIJA
Zahtjev Opštine je obrazložio Milan Jovanović – Tehnička Vlada DPS-a je oktobra 2020. godine na brzinu sklopila ugovor o izgradnji mHE čime je ugrozila strateški kapitalni projekat opštine Mojkovac – skijalište na Bjelasici. Zato tražimo od Ministarstva rudarstva i energetike da Vlada raskine ugovore koji se odnose na mHE Bjelojevićka 1 i Bjelojevićka 2 i izražavamo zabrinutost u vezi sa tim projektima. Izgradnja mHE može imati negativne posljedice na životnu sredinu, rijeka je devastirana zbog čega je podnijeto nekoliko krivičnih prijava. Važno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila Bjelojevićka rijeka i njen eko-sistem od daljih negativnih uticaja. Dalje, za potrebe ski-centra Žarski nije rađena hidrološka studi-
ja što predstavlja realan problem za njegovo otvaranje. U slučaju otpočinjanja rada hidrocentrala ne bi postojala mogućnost vodosnabdijevanja ski-centra, kao ni mogućnost vještačkog osnježavanja i pravljenja akumulacionog jezera za te potrebe. Izgradnjom energetskih objekata dovodi se u pitanje put za skijalište jer su cijevi od energetskog objekta ugrađeni u trup puta i neophodno je čitav projekat izgradnje mini-hidrocentrala ispitati. Takođe, Vlada planira da raskine ugovor sa koncesionarom za otvaranje rudnika Brskovo, pa bi upravo na fonu zaštite životne sredine i razvoja turizma bilo neophodno da raskinete i ovaj ugovor – naveo je Jovanović. Predsjednik Opštine Vesko Delić poručio je da Vlada mora preispitati i raskinuti ugovor.
– Moramo planirati i dugoročno razmišljati o osnježavanju skijališta jer smo svjesni situacije u kojoj se nalaze zimski turistički centri. Kolašin je u velikom problemu jer su rijeke uz samo skijalište pod koncesijom i sada nemaju vodu na samom skijalištu za osnježavanje. Zato Vlada ovaj projekat mora preispitati, uraditi hidrološku studiju i ugovor raskinuti – obrazložio je Delić. On je poručio da male hidroe-
lektrane ne smiju buti u rukama pojedinaca, već isključivo uz održiv način u rukama opština i države. Potpredsjednik Opštine Ivan Ašanin skeptičan je da će Vlada pozitivno odgovoriti na zahtjev Skupštine. On je kritikovao prethodnu vlast u Mojkovcu koja nije reagovala na njegova upozorenja iz juna 2021. godine da ugovor treba preispitati, a na što je ukazivao kao član Odbora direktora skijališta. – Ono što Opština može uraditi jeste da insistira da se potpiše aneks ugovora koji će garantovati da se iz Bjelojevićke rijeke obezbjeđuje voda za os-
Predrag Smolović (DPS) objasnio je da neće učestvovati u radu sjednice u znak protesta jer Opština ne poštuje državne praznike. Na Dan državnosti lokalna uprava promovisala je projekat srednjovjekovnog Brskova što smatra neprimjerenim.
– Trinaestog jula ste izvodili srednjovjekovne igre?! Je li namjera da se diskriminiše taj veliki dan crnogorske istorije. To je neprihvatljivo, neprimjereno – kazao je Smolović.
On je rekao da je dodatni razlog za napuštanje sjednice
zahtjev za raskid ugovora za male hidroelektrane na Bjelojevićkoj rijeci. Ocijenio je da je riječ ,,o revanšizmu prema uglednoj porodici Savić“. – Nećemo učestvovati u tome. Stefan Savić jeste član DPS-a. Da li je to grijeh? Nećemo da učestvujemo i na ovaj način se odnosimo prema našem djetetu koje promoviše ovaj grad i ovu državu. Jesu li to nečije neostvarene ambicije da bude kao Stefan Savić. Naša je partija zasnovana na građanskom antifašističkom konceptu, ne želimo da uče-
stvujemo ni u čemu što to nije – kazao je Smolović. Predsjednik parlamenta Marko Janketić odgovorio mu je da ne brine za Trinaesti jul. – Vi ste kao partija duhovni nasljednici 12. jula i sramne Petrovdanske skupštine koja je održana na Cetinju i duhovni nasljednici Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije, tako da ne brinite za antifašizam i antifašističke tekovine – poručio je Janketić. Predsjednik Opštine Vesko Delić je rekao da je svim građanima Mojkovca i Crne Gore
CETINJE - Prijestonica je započela adaptaciju kuće sa spomen- pločom u kojoj je stradao Marko Mašanović, istorijskog objekta od izuzetnog značaja za Cetinje.
Projekat, saopšteno je iz grad-
nježavanje budućeg skijališta. Jer, država je dala koncesiju od koje Opština nema veliku korist, može se desiti da koncesionar skijalištu naplaćuje/ prodaje našu vodu za osnježavanje. Dakle, moramo se zaštititi aneksom, biti istrajni i boriti se za dobro građana. Nećemo dozvoliti da Vlada takvim odlukama „potopi“ Mojkovac – rekao je Ašanin. Danilo Đurović podsjetio je da je korist grada od mHE veoma mala. – Godišnja zarada mHE iznosi 750.000 eura, budžet Mojkovca iz 2021. godine 499.000 eura, a Opština je dobila samo 30.000 eura. Zašto Opština ni-
čestitao Dan državnosti te da su položili vijence na spomenik NOB-u u centru Mojkovca čime su pokazali pijetet prema žrtvama koje su podnijeli naši preci 1941. godine. Odbacio je bilo kakvu vezu sa projektom ,,Srednjovjekovno Brskovo“.
– Pukom slučajnošću smo izabrali taj dan za predstavljanje idejnih replika srednjovjekovnog Brskova. Ne mislim da je time Dan državnosti unižen već da je čast da tako značajan projekat promovišemo baš na taj veliki dan. Taj projekat će biti značajan ne samo za Mojkovac već i za sjever – uvjeren je Delić.
je dobila hidrocentralu nego pojedinci – pitao je Đurović. KONCESIJA
Vlada je u oktobru 2023. godine (potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović) sa kompanijama ,,Čelebić“, „Synergy“ i „C&S Energy“ potpisala aneks ugovora kojim se tim kompanijama na raspolaganje daju državne parcele radi izgradnje dvije male hidroelektrane. Međutim, Skupština opštine Mojkovac juče nije dala saglasnost za to – odbornici nijesu prihvatili Odluku o vraćanju prava raspolaganja na nepokretnosti Vladi bez naknade radi ostvarivanja javnog interesa – izgradnje energetskog objekta za proizvodnju električne energije na parceli površine 9.778 m2, KO Bjelojevići. Tokom rasprave o toj tački dnevnog reda Boško Laketić je ocijenio kako Vladi Milojka Spajića ne treba dozvoliti da raspolaže imovinom.
– Vidimo kako to rade najviše u Budvi jer se šakom i kapom dodjeljuju dozvole na sumnjiv način, sumnjivim investitorima, tako da pod parolom ,,javni interes“ čilj je da se rijeka stavi u cijev da se sjutra ne može koristiti za potrebe skijališta –poručio je Laketić.
Ministarstvo ekonomije je 2016. godine raspisalo javni oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje malih hidroelektrana na vodotoku Bjelojevićka. Blagovremeno je dostavljena jedna ponuda – konzorcijum ,,Hydro Bjelojevićka“ kojeg čine ,,Čelebić“ d.o.o. Podgorica (54 odsto), Stefan Savić (45 odsto), i „Synergy“ d.o.o. Podgorica (jedan odsto). Ponuda je zadovoljila sve uslove i kriterijume iz tenderske dokumentacije, nakon čega je taj ponuđač stekao status prvorangiranog. Na osnovu odluke Vlade, u martu 2017. godine zaključen je ugovor o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Bjelojevićka i omogućena izgradnja dvije mHE: Bjelojevićka 1 instalisane snage 0,750 MW i godišnje proizvodnje 2,321 GWh i Bjelojevićka 2 instalisane snage 1,777 MW i godišnje proizvodnje 5,594 GWh. Koncesionar je potom osnovao ,,C&S Energy“ d.o.o. Podgorica za obavljanje koncesione djelatnosti. Ugovorom je predviđeno da koncesija traje 30 godina, a teče od 28. avgusta 2017. U informaciji Vlade (iz novembra 2020. godine) o statusu tog koncesionog ugovora navodi se da je Vlada (ministarka ekonomije Dragica Sekulić) odobrila da se zaključi novi tipski ugovor sa koncesionarima jer je zatraženo od Ministarstva ekonomije da jedan od osnivača kompanije „C&S Energy“ Stefan Savić prenese svoj vlasnički udio na Milicu Fuštić, a da kompanija „Čelebić“ uveća svoj udio u tom poslu, na osnovu smanjenja udjela firme „Synergy“. D. ŠAKOVIĆ
ske uprave, predviđa adaptaciju krova i fasade, popravku i restauraciju ograde, zamjenu vrata i prozora, izgradnju drvenog stepeništa i zamjenu starih elektroinstalacija. Rado ve izvodi Bombeton d.o.o. Cetinje.
Spomen-ploča na kući podignuta je u cilju očuvanja uspomene na komunističkog prvaka Marka Mašanovića kojeg je 19. avgusta 1930. godine ubila u kancelariji tadašnjeg Sreskog načelstva Cetinja policije Kraljevine Jugoslavije.
Kuća ima status kulturnog dobra od 1952. godine i nalazi se u istorijskom jezgru Cetinja, u Njegoševoj ulici, između objekta Narodne biblioteke i čitaonice „Njegoš“ i zgrade bivše crnogorske banke – Muzeja novca. C.G.
HERCEG NOVI – Nacionalni SOS telefon za djecu i mlade od početka rada, decembra 2018. godine, primio je više od 3.000 poziva. Mjesečno primimo u prosjeku između 60 i 70 poziva, a na godišnjem između 700 i 900 – kazali su za Pobjedu iz Nacionalne Dječije linije, koja funkcioniše u okviru Dječijeg doma Mladost u Bijeloj.
SOS telefon za djecu i mlade specijalizovana savjetodavna usluga. Tu liniju mogu da pozovu sva djeca i mladi sa teritorije Crne Gore, bez izuzetka, dostupan djeci 24 sata, svih sedam dana, pozivom na broj 116 111.
– Usluga je prvenstveno kreirana u cilju zaštite djece od svih oblika nasilja, ali se u proteklih pet godina pokazala kao vid savjetodavne pomoći i podrške djeci i mladima u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja – kazali su iz SOS linije.
Navode da se jasno primjećuje tendencija povećanja broja poziva iz godine u godinu. –Dešavanja u društvu, aktuelne teme, sa posebnim akcentom na društvene mreže koje imaju jako loš uticaj, dovode do toga da djeca i mladi sve više pozivaju SOS telefon kako bi razgovarali o svojim osjećanjima, mislima, nedoumicama, problemima i tražili savjete u rješavanju problematičnih situacija – saopštili su oni.
USLUGE
Iako je SOS linija u svojoj osnovi telefon za zaštitu djece od nasilja, prijave teških slučajeva, koje bi zahtijevale dalje procesuiranje, nijesu zabilježene.
– U iskustvu nijesmo imali prijave težih oblika nasilja, ali smo u svakom trenutku spremni na takvu mogućnost. Funkcionisanje naše usluge pokriveno je kroz 10 različitih procedura, a jedna od njih se odnosi na postupanje u slučaju prijave nasilja. Bilo kakvom postupanju prethodila bi ozbiljna procjena savjetnika, supervizora i rukovodioca servisa – objašnjavaju oni. Dodaju da se djeca uglavnom odlučuju da o osjetljivim temama razgovaraju sa povjerljivim i stručnim sagovornikom, anonimno.
Herceg Novi: Rad Nacionalne telefonske linije (116 111) u Domu ,,Mladost“
Dešavanja u društvu, aktuelne teme, sa posebnim akcentom na društvene mreže koje imaju jako loš uticaj, dovode do toga da djeca i mladi sve više pozivaju SOS telefon kako bi razgovarali o svojim osjećanjima, mislima, nedoumicama, problemima i tražili savjete. Naših 20 savjetnika pomoć i savjetovanje pružaju svakog dana, 24 sata i garantuju povjerljivost i anonimnost – saopštili su Pobjedi iz Nacionalne dječije linije
– Ima mnogo faktora koji mogu uticati na to. Prije svega, to je uzrast djeteta, sredina u kojoj živi, porodica, obrazovanje i tome slično. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da su djeca dobri sagovornici. U zavisnosti od uzrasta, potreba i stanja, mijenja se i pristup djeci u razgovoru. O teškim temama, brojnim pitanjima i nedoumicama koji obilježavaju period odrastanja ponekad nije lako razgovarati. Naravno, za mnoge teme djeca imaju dobre sagovornike, prije svega u svojim roditeljima, drugovima, drugaricama, bliskim osobama iz okruženja. Ipak iskustava su pokazala da se oni ponekad najlakše odluče razgovarati sa povjerljivim i stručnim sagovornikom, anonimno – kazali su Pobjedi iz Dječije SOS linije.
POTREBE DJECE
Objašnjavaju da na djecu utiču sve društvene okolnosti. – Živimo u vremenu društve-
ne regresije, u kojem se veoma često susrijećemo sa nedovoljno tolerancije i prihvatanja drugog. Nerijetko imamo medijske sadržaje i sadržaje na društvenim mrežama u kojima su nasilje, netolerancija, neprihvatanje drugog i drugačijeg plasirani kao uobičajen model ponašanja. U tako kreiranoj atmosferi, empatija, briga za drugoga i razumijevanje, često ostaju samo na deklarativnom nivou i suštinski ne kreiraju prostor za dovoljan osjećaj sigurnosti i podrške ni odraslima, a posebno djeci. I porodica pod bremenom mnogih problema svakodnevnice ne može da se nosi lako sa tim. Mnogima je neophodna psihološka pomoć i podrška i to je tema koja zahtijeva poseban akcenat u društvu. Iz tog ugla, možemo reći da je veoma važno što smo razvili ovaj savjetodavni servis upravo za djecu. Tako smo im omogućili da, kao i njihovi vršnjaci u većini zemalja svijeta i re-
giona, o svojim osjećanjima, mislima, nedoumicama, problemima i većim teškoćama mogu porazgovarati sa stručnim i povjerljivim sagovornikom u bilo kom trenutku, kada za tim osjete potrebu – poručuju iz SOS linije.
Na pitanje zbog čega djeca najčeće pozivaju njihov broj telefona odgovaraju da su potrebe djece izražene kroz različite teme, a da se nijesu bitnije mijenjale.
– Djeca često razgovaraju o psihosocijalnim temama i mentalnom zdravlju (suicid, samopovređivanje, depresija, tuga, ljutnja, bijes usamljenost, socijalno neodgovorno ponašanje), seksualnosti i identitetu, kao i emocionalnom nasilju. Pozivaju nas i kako bismo razgovarali o porodičnim odnosima (nerazumijevanje dječije potrebe, odnos roditelj-dijete), vršnjačkim odnosima (problemi sa prijateljima, partnerski odnosi, zaljubljenost), ali i o za-
visnosti od psihoaktivnih supstanci. Razgovori mogu biti i informativni (o Dječijoj liniji, zahvalnost za pomoć, traženje različitih informacija), a primamo i pozive odraslih koji se najčešće traže informacije o drugim institucijama za pomoć i podršku – kazali su iz SOS telefona. Ističu da se servis pokazao posebno opravdanim u situaciji potrebe očuvanja mentalnog zdravlja djece i mladih, jer se pozivi dominantno odnose na pitanje mentalnog zdravlja i potrebu da o tome razgovaraju.
FUNKCIONISANJE
Usluge savjetovanja na SOS telefonu pružaju profesionalni, specijalno obučeni ljudi za takav vid podrške. – Okosnicu našeg tima čini 20 savjetnika, među kojima su i tri supervizora, koji se raspoređuju svaki dan tokom 24 sata za rad na Dječijoj liniji. Savjetnici su povjerljivi sagovornici, profesionalci iz oblasti pomažućih profesija, koji su za obavljanje ovako odgovornog zadatka prošli poseban proces pripreme. Radi se o specijalizovanom programu obuke za telefonsko savjetovanje, koji je bazično kreiran u Velikoj Britaniji, gdje je i osnovana prva SOS dječija linija u svijetu. Obuka za savjetnika je kompleksan proces koji se odvija u dvije etape, kroz teorijski i praktični dio programa. Tek na kraju ovog procesa radi se procjena od strane trenera i samoprocjena od strane budućih savjetnika o stečenim kompetencijama i mogućno-
stima da se počne sa savjetodavnom praksom – objašnjavaju oni. Navode da to potvrđuje ozbiljnost u pristupu u radu, koji za cilj ima najbolji interes djeteta. – Bitno je naglasiti da se proces telefonskog savjetovanja djece odvija po principu nedirektivnog savjetovanja, pri čemu se osnažuju njihovi sopstveni kapaciteti za konstruktivno rješavanje problema. Naime, oni razgovaraju sa djecom tako što ih slušaju, prihvataju sve što imaju da kažu, pomažu im i ohrabruju da shvate svoje misli i osjećanja, osnažuju da pokrenu sopstvene snage kako bi našli put za moguće rješenje svojih problema. Zajednički se razmatraju moguća dobra rješenja kako djeca ne bi bila pasivni sagovornici i kako bi se osnažila da u narednim sličnim situacijama lakše dođu do rješenja – kazali su iz SOS linije za Pobjedu. Ističu da je usluga prepoznata na teritoriji cijele Crne Gore kao relevantan servis za pomoć i podršku djeci i mladima. – Bitno je reći da je prvi put uspostavljena ovakva vrsta usluge u Crnoj Gori po ugledu na međunarodnu porodicu SOS dječijih linija, a u oktobru 2023. godine učlanili smo se u Međunarodnu organizaciju ,,Child Helpline International“. Usluga ima veoma važan uticaj na korisnike, prije svega u mogućnosti ostvarivanja njihovih prava, zagarantovanih Konvencijom o pravima djeteta, na zaštitu, prevenciju i prijavu svih oblika nasilja. Pozitivan uticaj na korisnike ostvaruje se otvaranjem mogućnosti da djeca svaki dan imaju lako dostupan savjetodavni servis za različite teme. To dokazuje kvalitativna struktura poziva i povratne informacije, u vidu zahvalnosti Dječijoj liniji na pomoći – saopštili su iz Dječije linije. I.RADONJIĆ
PODGORICA - Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, Mišela Manojlović dostavila je Skupštini i Vladi amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini sa ciljem da se jedinicama lokalne samouprave omogući efikasniji način upravljanja imovinom koja im je data na raspolaganje. Prvim amandmanom se pred-
viđa da Vlada ne daje prethodnu saglasnost za otuđenje imovinskih prava na nepokretnostima koje pripadaju Opštini, a čija je površina do 300 kvadrata, kao ni kada je riječ o raspolaganju imovinom neposrednom pogodbom. – Svrha ovog rješenja jeste da se ubrza procedura raspolaganja malim parcelama radi njihovog privođenja namjeni u skladu sa planskom dokumentacijom i procedura raspolaganja u slu-
čajevima prenosa zemljišta za potrebe državnih organa, eksproprijacije, dokompletiranja parcele i legalizacije, u kojima je unaprijed poznat sticalac prava svojine – navela je Manojlović. Drugim amandmanom se predviđa da se nepokretnost može izdati u zakup neposrednom pogodbom u slučaju kada je povezana sa nepokretnošću ili djelatnošću zakupca i kada se produžava ugovor sa zakupcem koji je redovno izvršavao
obaveze po osnovu ugovora čiji je rok istekao. – Prema važećem rješenju, zakupodavac može izdati stvar u zakup neposrednom pogodbom tek kada se u prethodna tri pokušaja javnog oglašavanja nije javio niko, što ne daje pravnu sigurnost privrednim subjektima i preduzetnicima koji obavljaju svoju djelatnost u zakupljenoj nepokretnosti. Osim toga, postoje situacije gdje je zakup moguće zaklju-
čiti samo sa jednim licem čija je imovina ili djelatnost u neposrednoj vezi sa zakupljenom nepokretnosti, odnosno u slučaju kada je zakupac organizovao i obavlja djelatnost u zakupljenom prostoru, a uredno je izmirivao svoje obaveze u toku trajanja predhodnog ugovora o zakupu. Ova rješenja usklađena su i sa Zakonom o obligacionim odnosima – navodi Manojlović u obrazloženju drugog amandmana.
Trećim amandmanom predlaže se da se odredbe zakona, koje se odnose na pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, formulišu na način kojim bi se postiglo usklađivanje Zakona o državnoj imovini sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora, i kako bi se uopštenim upućivanjem na plansku dokumentaciju izbjegla potreba za novim usklađivanjem u slučaju ponovne izmjene naziva planske dokumentacije. C. G.
Izložbom radova Mikija Hota otvoren segment bARS ,,Barskog ljetopisa“
PODGORICA - Izložba radova Mikija Hota, pod nazivom „Miki – Traganje i nestajanje“, otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ prve večeri segmenta bARS „Barskog ljetopisa“, koji je posvećen djelima autora iz Bara i djelima o Baru. Postavka je sakupljena iz privatnih kolekcija – platna su sa zidova skidali i donosili kako Mikijevi prijatelji i poznanici kojima je poklanjao radove, tako i neznanci koji su posjedovali njegova platna.
Ispred Galerije, umjesto klasične priče o stvaralaštvu barskog slikara rukovodilac Umjetničke galerije „Velimir A. Leković“ dr Milun Lutovac i selektor bARS -a Željko Milović evocirali su uspomene na Hota. Lutovac se na otvaranju prisjetio Mikijevog
ateljea koji se nalazio u zgradi prekoputa ,,Varadera“. - S obzirom na to da je sa nama razgovarao kroz otvoreno okno prozora, taj prostor smo doživljavali kao njegovu tajnu odaju, kao nešto što zrači i što u sebi ima neku nevjerovatnu dimenziju, stvaralački naboj –kazao je Lutovac. Milović je istakao da je njegovanje kulture sjećanja najznačajnija stvar bARS-a. Ona se, prema njegovim riječima, ogleda kroz organizovanje likovnih izložbi zaboravljenih umjetnika, prezentovanje starih fotografija i knjiga koje govore o prošlosti Bara. Hot je, prema njegovim riječima, „bio čovjek koji je sam birao pravila življenja“. - Živio je kako je htio i umio, tragajući i nestajući. I opet tragajući i opet nestajući. Tako se izložba i zove – rekao je Milović. An. R.
„Što te nema“ u Njegoševom parku
PODGORICA – Program
„...Što te nema... poetsko-muzički potpuri“ biće priređen večeras u 21 sat, u Paviljonu u Njegoševom parku. U programu učestvuju Đuro Poznanović, na klaviru i gitari, i Dejan Đonović, glumac.
- Ovaj poetsko-muzički scenski nastup pokušaj je povratka u „zlatno doba“ ljubavne poezije, najljepših djela klasične muzike i songova posvećenih uzvišenim osjećajima. Osnovna tema je čežnja za ljubavlju i
vremenima kada je darivanje sebe drugome bilo privilegija, koju, ukoliko je imamo, treba prigrliti i brižno čuvati – navodi se u saopštenju. U pitanju je izbor iz poezije domaćih, regionalnih i evropskih pjesnika: A. L. Ivanovića, V. Nikolića, A. Sidrana, D. Cesarića, M. Antića, A. Šantića, Bodlera, Lorke, Simonova, Racina, Hajnea, Jesenjina... Program sadrži i kompozicije i muzičke teme svevremenih autora kao što su Albinoni, Betoven, Šopen... R. K.
Hrvatski dirigent i kompozitor Mladen Tarbuk za Pobjedu povodom koncerta „Savremene refleksije“ na KotorArtu
PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt organizovaće koncert pod nazivom „Savremene refleksije“ koji će biti održan sjutra veče, u 21 sat, u Bogorodičinom hramu u Prčanju. Na koncertu će nastupiti Festivalski orkestar, dok će se kao solisti predstaviti crnogorski umjetnici, pijanista Simo Šišević i trubačica Sara Lakičević.
Koncertom će dirigovati maestro Mladen Tarbuk, a orkestar će izvoditi Koncert za klavir, trubu i gudački orkestar, op. 35, C-mol, Dmitrija Šostakoviča , Varijacije za gudače na temu Franka Bridža op. 10, Bendžamina Britna, kao i djelo „Tombeau de Penderecki“ posvećeno slavnom Kšištofu Pendereckom, koje je komponovao maestro Tarbuk. Ovo djelo će biti izvedeno upravo u crkvi u kojoj je maestro Penderecki (1933–2020), jedan od najvećih muzičkih stvaraoca 20. vijeka, dirigovao 2016. godine.
U intervjuu za Pobjedu, maestro Mladen Tarbuk govori o najznačajnijim aspektima koncerta na KotorArt-u, najavljuje nastup na Tivatskom muzičkom festivalu, ali prenosi i dio svog dugogodišnjeg muzičkog iskustva.
POBJEDA: Kako ste odabrali program za ovaj koncert i što je inspirisalo Vaš izbor?
TARBUK: Dvadeset prvi vijek kao da želi preskočiti sve ono što su brojni veliki kompozitori napisali u 20. vijeku. Zato sam se odlučio sastaviti program od značajnih djela 20. vijeka, koja se premalo i prerijetko izvode. Ovakav program je u moje studentsko doba bio sasvim standardni program, a danas je veliki izuzetak u koncertnim pr ogramima od Ljubljane do Skoplja. Moramo upoznati i mlade svirače, kao i mladu publiku sa muzičkim idejama 20. vijeka, koje nijesu samo rušenje tradicije, nego, kako će i ovaj program pokazati, logičan nastavak građenja muzike na prohujalim muzikama i njihovim stilovima.
POBJEDA: Šta nam možete reći o kompoziciji „Tom-
Dvadeset prvi vijek kao da želi preskočiti sve ono što su brojni veliki kompozitori napisali u 20. vijeku. Zato sam se odlučio sastaviti program od značajnih djela 20. vijeka, koja se premalo i prerijetko izvode. Ovakav program je u moje studentsko doba bio sasvim standardni program, a danas je veliki izuzetak u koncertnim programima od Ljubljane do Skoplja – kazao je Tarbuk
beau de Penderecki“ koju ćemo imati priliku da čujemo na koncertu?
TARBUK: Kompoziciju je od mene naručio Jurek Dybal, kontrabasista Bečke filharmonije koji je tada, 2021. bio umjetnički voditelj čuvenog ansambla Sinfonietta Cracovia. Ovaj ansambl je osnovao Penderecki, koji je preminuo 2020., pa je kompozicija trebala biti prisjećanje na velikog barda savremene muzike. Oni su ,,Tombeau de Penderecki“ praizveli na spomen-koncertu 25.
no vembra 2021. u Krakovu, u Crkvi Svetog Floriana. U kompoziciji sam prepleo svoju muziku, u kojoj se čuju elementi opijela i plača, s nekoliko markantnih citata iz opusa Pendereckog, kao što su „Threnos“ i „Passacaglia“ za gudače.
P OBJEDA: Šostakovičev Koncert za klavir, trubu i gudački orkestar je vrlo dinamično djelo. Što biste istakli kao najizazovnije u izvođenju ovog koncerta?
TARBUK: Ovaj koncert se smatra muzičkom šalom, i na njega se gleda kao na zabavni dio Šostakovičevog opusa. Kada ga malo bolje upoznamo i shvatimo kada je nastao, ovo gledište se sasvim mijenja. U njegovoj blizini su napisane opere ,,Nos“ i „Lady Macbeth Mcenskog okruga“, djela zbog kojih je kompozitor pao u nemilost, te mu je bio zapriječen normalan rad i stvaranje. Jedino čime se smio baviti je bila filmska muzika. Volio bih istaknuti sve opreke koje se u ovom djelu nalaze: beznađe, ruganje socrealizmu, ismijavanje tzv. socijalističke umjetnosti stvorene navodno po mjeri radnika kao nositelja novog duštvenog poretka, dok je u stvarnosti ta umjetnost počivala na otpacima zapadnoevropske industrije zabave. P OBJEDA : Bendžamin Britn je poznat po svojim Varijacijama na temu Franka Bridža. Kako pristupate interpretaciji ovog djela?
TARBUK: Ovo djelo je jedno od najsavršenijih formi ikad stvorenih. U nizu stilskih varijacija koje se protežu od bečkog valcera do po-
Možda jednom u Tivtu uspijemo postaviti
POBJEDA: Što publika može očekivati od Vašeg nastupa 25. jula na Tivatskom muzičkom festivalu? TARBUK: Nisam želio sastaviti program od arija i dueta bez nekog dubljeg smisla i poveznice. Petra Radulović i Sava Vemić će mi, zajedno sa svoja dva inostrana gosta, pomoći u prikazivanju čak tri opere: Mozartove ,,Otmice iz Saraja“, ,,Figarove svadbe“, te Rosinijevog „Seviljskog berberina“. Pjevaćemo najvažnije arije, izvesti uvertire, ali i ispričati o čemu se u tim operama radi. Možda ovaj koncert posluži kao početak jednog lijepog prijateljevanja Tivta s operskim repertoarom, i ko zna – možda jednog lijepog dana uspijemo postaviti i cijelu operu!
grebnog marša Britn stvara šareni panoptikum svih mogućih muzika koje su sve čvrsto komponirane na osnovnim motivima teme njegovog profesora Franka Bridža. Nakon izuzetno kompleksne fuge na koncu čujemo ponovo temu izvedenu u širokom zamahu ekspresionističkog adagia, koji nas podsjeća na simfonijske vrhunce jednog Mahlera.
POBJEDA: Možete li podijeliti svoje iskustvo rada sa Simom Šiševićem i Sarom Lakičević na ovom koncertu?
TARBUK: Obožavam raditi s mladima. Oni nisu opterećeni predrasudama i ne misle da sve znaju, pa su idealni suradnici. Beskrajno se veselim ovoj saradnji, a ovaj moj stav se odnosi i na festivalski orkestar sastavljen od najboljih mladih crnogorskih gudača.
POBJEDA: S obzirom na Vašu bogatu međunarodnu karijeru, kako doživljavate nastupe u različitim kulturnim kontekstima i što vam oni znače?
TARBUK: Ovo je kompleksno pitanje koje traži odgovor od barem dvije kartice teksta. Pokušaću biti sažet i reći da je ljepota i izazov dirigentskog posla upravo razumijevanje kulturnog konteksta u kojem pripremaš neki program, koji i sastavljaš prema zamišljenoj ulozi tvog koncerta u nekoj kulturnoj sredini. Klasična muzika živi u mnogim zemljama na različite načine. U razvijenom dijelu svijeta se ona polako pretvara u muzičku industriju zabave i u stvari je ostalo malo izvođačkih tijela koja mogu i dalje nesmetano njegovati svoj način sviranja i stvaranja zvuka. U drugim dijelovima svijeta se klasična muzika tek otkriva i tu jedan iskusan dirigent obavlja pionirski posao prvog kontakta s velikim djelima muzičke prošlosti.
P OBJEDA: Koje su najveće razlike u dirigovanju različitim orkestrima širom svijeta?
TARBUK: Uvijek se postavlja pitanje koliko su muzičari zainteresirani čuti nove izvođačke ideje. U Novom Svijetu su njihove uši, a i duše daleko otvorenije nego u Starom svijetu, u kojem je često sviranje u orkestru svedeno na činovnički posao. Muzičari kao mladi uđu u orkestar
Izložba fotografija „Cetinje, upoznajmo se. Tvoj Harkov“ otvorena u cetinjskom Centru za kulturu
puni entuzijazma, i već za desetak godina postaju zupčanici u orkestarskoj mašini s kojom se kao umjetnici ne mogu poistovijetiti. To stvara zasićenost, umor, nedostatak interesa, a u konačnici, zbog nebrige prema vlastitom umijeću, pojavljuju se mnoge kronične bolesti s naglaskom na probleme s rukama i kičmom.
POBJEDA : Kako vidite ulogu moderne muzike u današnjem društvu, posebno u kontekstu festivala kao što je KotorArt?
TARBUK: Već dugo dolazim kao gost na KotorArt i pažljivo pratim kako se festival razvija. On je pravi crnogorski prozor u svijet, kontakt sa svjetskom izvođačkom praksom, ali istovremeno i mjesto gdje se mogu čuti mladi crnogorski kompozitori i izvođači. Bez ovakvog dijaloga nema razvoja muzičke sredine.
POBJEDA: Kao dugogodišnji profesor, što biste savjetovali mladim kompozitorima i dirigentima koji žele krenuti vašim putem?
TARBUK: Danas je teško biti mlad, osim ako ne pripadate određenim skupinama koje promovišu politička korektnost. Biti muzičar je u prvom redu poziv, a tek onda posao. Ako osjećate poziv, ako u sebi nosite potrebu za stvaranjem i učenjem, onda ste na pravom putu, i kad-tad će vaše umijeće doći do izražaja. Treba samo prepoznati šansu i realizovati je. KotorArt je upravo takvo mjesto – mjesto koje mladima daje šanse.
POBJEDA: Vaše kompozicije su izvođene na najvažnijim svjetskim festivalima. Koje izvođenje Vam je ostalo u najljepšem sjećanju i zašto?
TARBUK: Sjećanja iz mladosti su možda najsnažnija jer obilježavaju tok cijelog kasnijeg života. Godine 1991, u jeku rata, u jednoj mračnoj i beznadnoj životnoj situaciji dogodilo se čudo: na prvom međunarodnom kompozitorskom natjecanju u Beču je veliki austrijski kompozitor Fridrih Cerha izdvojio moju kompoziciju ,,Medida del tiempo“ i izveo je sa svojim ansamblom die reihe u bečkom Konzerthausu. To je bio moj prvi veliki korak u pravcu građenja međunarodne karijere.
J. NIKITOVIĆ
PODGORICA - Izložba fotografija „Cetinje, upoznajmo se. Tvoj Harkov“, ukrajinskih autora, otvorena je juče u galeriji Centra za kulturu na Cetinju. Publici je predstavljeno oko 30 fotografija modernih lokacija Harkova, njegovi parkovi i arhitektonska remek-djela, kao i istorijske fotografije ulica i zgrada iz 19. i 20. vijeka, te nekoliko savremenih fotografija koje dokumentuju razaranja nastala usljed ruske invazije na Ukrajinu.
Izložbu prate audio-vodiči na ukrajinskom i engleskom jeziku.
Počasna konzulka Ukrajine u Crnoj Gori Olga Oleksenko istakla je da organizovanjem događaja konzulat želi približiti gradove pobratimeCetinje i Harkov. Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da Ukrajina visoko cijeni ogroman nivo podrške toj zemlji od strane građana i građanki Cetinja, i istakao da žele razvijati ukrajinsko-crnogorske prijateljstvo. Zamjenik gradonačelnika Harkova Novak Oleksandr zahvalio se građanima Cetinja i Crne Gore na podršci koja im je, kako je kazao, veoma važna u ovim teškim trenucima ruske agresije na Ukrajinu. - Za više od 370 godina po -
Počasna konzulka Ukrajine u Crnoj Gori Olga Oleksenko istakla je da organizovanjem događaja konzulat želi približiti gradove pobratime - Cetinje i Harkov
stojanja grad se suočavao se sa brojnim izazovima, ali na ovim fotografijama vidjećete ljepotu Harkova danas, grada kulture, umjetnosti i privrede. Nažalost, od prvih dana ruske agresije grad je bio pod snažnim granatiranjem, što prikazuju i neke od fotografija. Ljudi koji žive u njemu imaju snage da se bore i pružaju otpor agresiji. Naglasio bih da ćemo preživjeti i obnoviti grad da izgleda kao nekada –kazao je Novak.
Sekretar za finansije i ekonomski razvoj Prijestonice Cetinje Savo Borozan kazao je da organizovanjem izložbe na Cetinju, šalju snažnu poruku nade i solidarnosti, uvjereni da će, kako je kazao, ljepota i snaga Harkova prikazana na fotografijama, zasijati ponovo. - U tom smjeru, neka ova izložba bude simbol našeg prijateljstva, solidarnosti i zajedničke nade u bolju budućnost, kao i trajni podsjetnik na nepokole-
bljivi duh Cetinja i Harkova –dva grada koja su uvijek znala da se izdignu iznad svih izazova, i dva grada čija će ljepota i snaga uvijek sijati uprkos svakoj oluji. Naše zajedničko nasljeđe i duh otpornosti povezali su nas na poseban način i stvorili neraskidivu vezu koja je temelj našeg prijateljstva i solidarnosti, a koja je krunisana potpisivanjem Sporazuma o bratimijenju 2011. godine – kazao je Borozan. An. R.
Deset godina saradnje Međunarodnog festivala KotorArt i Luštice Bay
PODGORICA – Raznovrsni programi Tivatskog muzičkog festivala i KotorArt-a koji će u narednom periodu biti organizovani u Luštici Bay predstavljeni su juče na konferenciji za novinare upriličenoj u ovom ekskluzivnom turističkom naselju.
Prva manifestacija održana je sinoć, a na lukobranu Luštice Bay nastupio je Svjetski džez orkestar Muzičke omladine. Koncert je organizovao Tivatski muzički festival, u koprodukciji sa međunarodnim festivalom KotorArt i Lušticom Bay, a u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat.
Umjetnička direktorica TMF-a Dragana Jovanović je na konferenciji istakla posebnu povezanost sa Lušticom Bay, ali i cijelom Bokom Kotorskom koja sjajno korespondira sa idejama koje su organizatori imali dok su pripremali festivalski program.
- Mi ovo podneblje vidimo kao mjesto otvorenih vrata koje
može da primi mnoge različite kulture i u tom smislu smo se odlučili za program koji je veoma različit i koji može da odgovori na izazove mladih, starijih, profesionalaca, onih koji su željni visoke kulture, ali i onih koji bi željeli nešto popularnije - navela je Jovanović. Ona je kao naredni značajan program, koji će biti održan u Luštici Bay, najavila koncert „Western Balkans Go Pop and Rock“, koji će biti upriličen
28. jula, u 21 sat, na lukobranu u Luštici Bay. Omladinski orkestar Zapadnog Balkana, pod dirigentskom palicom Desara Sulejmanija, će tom prilikom izvesti Verdijevu uvertiru „La forza del destino“, zatim „Slike s izložbe“ Musorgskog, djelo „Dječiji papagaj“ Vilja-Lobosa, ali i nove aranžmane pop i rok pjesama regiona Zapadnog Balkana. - Budući da smo odlučili da
nam je u fokusu ove godine da privučemo najmlađu publiku, jer je to naša buduća odrasla publika, željeli smo da napravimo programe koji su namijenjeni mladima, a tu će biti puno pop up koncerata - navela je Jovanović. Najavljeni koncerti biće nastavak dugogodišnje uspješne saradnje Luštice Bay i KotorArt-a, te će naredne godine biti obilježeno deset godina zajedničke saradnje. Direktor KotorArt-a, Ratimir Martinović je tim povodom podsjetio na brojne svjetski afirmisane umjetnike koje su imali prilike da ugoste u Luštici Bay. - Muzika je ugrađena u Lušticu Bay, umjetnost i kultura su integralni dio ovog naselja i vrlo sam srećan, zahvalan i ponosan da je KotorArt mogao dati svoj doprinos i da ga daje i ove godine - naveo je Martinović. Veliko zadovoljstvo zbog ove dugogodišnje produktivne saradnje istakla je i PR menadžerka Luštice Bay Kristina Škanata R. K.
JOŠ JEDAN POKUŠAJ ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA:
Vladislava Dajkovića za uklanjanje spomenika nekadašnjem
Kao predsjednik Jugoslavije, Tito je posebno uvažavao doprinos Crne Gore u pobjedi nad fašizmom, i zahvaljujući tome naša država je u decenijama nakon Drugog svjetskog rata doživjela sveukupan preporod. Zaključno sa 1980, godinom njegove smrti, u Crnoj Gori je otvoreno 100.000 novih radnih mjesta, industrijska proizvodnja uvećana je 40 puta, nacionalni dohodak porastao sa 50 na preko 1.800 dolara, osnovane su sve značajnije institucije kulture, uključujući Univerzitet i Akademiju nauka, i stvorena istinska intelektualna elita
Najava rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića da će podnijeti inicijativu za uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu, izazvala je brojne, uglavnom negativne reakcije. Obrazlažući navodne razloge za ovakvu inicijativu, Dajković je između ostalog naveo kako je ,,Crna Gora jedna od posljednjih zemalja Evrope koja se još nije suočila sa neslavnom komunističkom prošlošću“, kazao kako je ,,duboko svjestan nepravdi i zločina koje su činili komunisti na području Crne Gore“, te iskazao nadu da će ,,Podgorica poći u korak sa brojnim drugim evropskim gradovima koji su se suočili sa nasljeđem totalitarnih režima, među kojima je bio i režim Josipa Broza Tita“... No, jasno je da za demaskira-
nje ovog, još jednog u nizu pokušaja istorijskog revizionizma, ne treba mnogo napora. Da bi se stvari pojednostavile, na stvarne ciljeve pokretača ove inicijative - notornog eksponenta velikosrpskih krugova koji se do danas nijesu pomirili s vaskrsnućem Crne Gore poslije Drugog svjetskog rata, zapečaćenim 21. maja 2006. godine – mogle bi ukazati riječi izgovorene prilikom otvaranja spomenika Titu, 19. decembra 2018. godine. - Josip Broz Tito bio i ostao personifikacija antifašizma na ovim prostorima, kao jedinog snažnog temelja građanske Crne Gore i dovoljno širokog okvira za sve njene identitetske različitosti. I oni koji danas ne gledaju blagonaklono na njegov lik i djelo i u jednom dijelu opravdano kritikuju njegov odnos pre-
Burzan: Još jedna od Dajkovićevih besmislica
Inicijativu rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu za Pobjedu je prokomentarisao i publicista Danilo Burzan - Otkako živimo vrijeme litijaške kontrarevolucije u prilici smo da śvedočimo brojnim političkim smicalicama sa nemilim posljedicama po državu i građane, ali i nekim besmislicama, kakva je ova koju nudi jedan od prvaka u pljuvanju na sve što nije velikosrBsko. Taj Dajković ima sijaset izjava, kvalifikacija i predloga čiji je imenitelj istianticrnogorski.
Što se tiče njegove ideje o ,,izbacivanju“ Titova spomenika iz grada koji je decenijama nosio njegovo ime, više je nego stupidna. Čak i da ima većinsku podršku sadašnje većine u parlamentu glavnog grada, rušenje bilo kojeg spomenika je sumanuto. Josip Broz Tito je istorijska ličnost koju poštuje cijeli svijet, posebno kao vođe naroda Jugoslavije u borbi protiv fašizma. Možda i taj Dajković misli da je njegov Draža bio predvodnik u otporu fašistima, te da bi četnički vođa trebalo da ,,zauzme“ Titovo mjesto i u istoriji i sa spomenikom na Bulevaru Svetoga Petra Cetinjskoga. Zaboravio je, međutim, taj Dajković da je podgorički Bulevar Josipa Broza (po zakonu) jednako spomen-obilježje i da svoj prijedlog treba dopuniti - da bi bio još besmisleniji. No, vjerovatno će on izmisliti još koju stupidariju, jer za takve stvari dobija široku medijsku podršku u Vučićevoj Srbiji – naveo je Burzan.
ma političkim neistomišljenicima, teško mogu osporiti činjenicu da je Josip Broz najznačajnija istorijska ličnost koja je potekla s ovih prostora. Kao predsjednik Jugoslavije, Tito je posebno uvažavao doprinos Crne Gore u pobjedi nad fašizmom, i zahvaljujući tome naša država je u decenijama nakon Drugog svjetskog rata doživjela sveukupan preporod. Zaključno sa 1980. godinom njegove smrti, u Crnoj Gori je otvoreno 100.000 novih radnih mjesta, industrijska proizvodnja uvećana je 40 puta, nacionalni dohodak porastao sa 50 na preko 1.800 dolara, osnovane su sve značajnije institucije kulture, uključujući Univerzitet i Akademiju nauka, i stvorena istinska intelektualna elita - rekao je tom prilikom tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković Danas, šest godina kasnije i četiri godine nakon 30. avgustovskog ,,oslobođenja i osvježenja“ više je nego očigledno (onome ko hoće da vidi) – na udaru je sve crnogorsko, ono što ide (ili je išlo) u korist ove države. Zato, upravo zbog napretka i emancipacije Crne Gore ostvarenog tokom decenija u kojima je uticaj Josipa Broza na dešavanja u tadašnjoj državi bio odlučujući, treba utrijeti svaki trag na njega. Počev od spomenika, pa redom...
SRAMAN ČIN
Komentarišući ovu i slične inicijative, iz Saveza Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore inicijatorima tih ideja poručuju da se okanu ćorava posla. - Nakon ,,oslobođenja i osvježenja“ stiglo je na red rušenje spomenika. Obelisk velikom vojvodi Mirku, kao nekad, baciti u Moraču, Mauzolej oburdati niz lovćenske litice, a Tita, predlaže neki Dajković zadužen za vezu sa glasačima, pretvoriti u prah i pepeo. Svi sunarodnici, zaboravlja pomenuti
REVIZIONIZMA: Inicijativa rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu nekadašnjem predsjedniku SFRJ
predlagač - rušitelj, bili su zadnji put u jednoj državi koju su pobjedom nad fašizmom i domaćim izdajnicima stvorili Tito i partizani. Tada i više nikada. Zato, Dajkoviću, okani se ćorava posla. I ti i svi stari i novi rušitelji Crne Gore - poručili su iz SUBNORA. Ničija, dodaju, a posebno njihova ,,nije i neće gorjeti do zore“.
- Karavan prolazi, Tito i antifašistička Crna Gora ostaju. Svoji na svome - zaključili su iz SUBNORA Crne Gore. Inicijativa Dajkovića naišla je na oštru reakciju i OBNOR-a 1941-1945. Podgorice.
- Povodom inicijative lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu, OBNOR-a 1941-1945. Podgorice oštro podiže glas i osuđuje ovaj sraman čin. Prosto je za nevjerovati u antifašističkoj i slobodarskoj Podgorici, da uopšte neko dođe na tu ideju, a kamoli da je tako javno iznosi. Za OBNOR-a 1941-1945. Podgorica, pokretanje inicijative za uklanjanje Titovog spomenika u Podgorici je van pameti, neljudska, nepoštena, nepristojna i nije ništa drugo do pokušaj falsifikovanja istorije i u suprotnosti je sa vrijednostima antifašizma i demokratije – poručili su iz OBNOR-a 1941-1945. Podgorice.
Kao nastavljači njegovanja revolucionarnih tradicija i ideje slavne NOB-e koji drže do časti, slobode, patriotizma i antifašizma i čuvaju uspomenu na poginule borce NOR-a, opomenuli su protogoniste ovakvih i sličnih inicijativa na slobodarsku tradiciju Podgorice i ovog naroda i pozvali ih da se okanu vrijeđanja antifašističkih osjećanja.
- Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo one koji su svoje živote položili za slobodu Crne Gore i naše nekadašnje domovine od Triglava pa do Đevđelije. Izražavamo protest i neslaganje sa podnosiocem ove inicijative da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu i apelujemo na Skupštinu glavnog grada da odbaci ovako necivilizovanu inicijativu – poručili su iz OBNOR-a 1941-1945. Podgorica.
SKRETANJE PAŽNJE
Inicijativa lidera Slobodne Crne Gore da se ukloni spomenik Josipu Brozu naišla je na oštre reakcije i dijela odbornika u Skupštini glavnog grada. - Politički marginalci, koji se ovih dana javljaju sa raznim idejama i inicijativama, a podršku kod građana imaju u vidu statističke greške, ne rade to zbog namjere da istu sprovedu u djelo, već da dobiju medijski prostor i makar malo skrenu pažnju velikog vođe na sebe. Tako je i sa ovom kvaziinicijativom koja je najavljena, a tiče se rušenja spomenika Josipu Brozu Titu. Nije problem u personi koja to najavljuje, već
Spomenik iz nekadašnje kasarne u Maslinama
Spomenik Josipu Brozu Titu, skulptura u bronzi visoka 2,2 metra, koju je 1948. godine izradio čuveni vajar Antun Augustinčić, bio je postavljen kod Titove rodne kuće u Kumrovcu. Tokom godina četrdeset primjeraka tog spomenika izliveno je i postavljeno širom SFR Jugoslavije.
u onima koji su im obezbijedili rukovodeća mjesta u strukturama Glavnog grada, za čiji račun oni o trošku građana danas vrše partijsko i porodično zapošljavanje u gradskim preduzećima i službama – poručio je odbornik DPS-a Stefan Ćulafić On je ocijenio da ovom ekscesu na političkoj sceni ne treba ni posvećivati preveliku pažnju.
- Ali, odgovornost za njihovo djelovanje treba jasno adresirati kao onima koji su vršioci vlasti u Glavnom gradu, a koji su doveli do toga da se ovakve
Danilovgrađanin R.P. priveden zbog prijetnji Dajkoviću
Radio Antena M prenijela je kako je Vladislav Dajković prijavio Upravi policije prijetnje smrću nakon što je najavio pokretanje inicijative za uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu iz Podgorice.
Prema njegovim riječima, izvjesni R. P. uputio mu je sa svog Instagram profila psovke i prijetnje da ih treba pobiti zbog pomenute inicijative.
- Prema našim saznanjima
R. P. je pripadnik danilovgradske policije. Najzad, smatrali smo da je atmosfera linča i progona zbog drugačijeg mišljenja prošlost, ali smo se nažalost prevarili – navedeno je u saopštenju Slobodne Crne Gore izdatom tim povodom. Reagujući na prijavu, službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad u utorak veče su lišili slobode osumnjičenog za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na
štetu Vladislava Dajkovića. - Sumnja se da je R.P. (25) iz Danilovgrada izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je sa svog profila na jednoj društvenoj mreži uputio oštećenom riječi prijeteće i uvredljive sadržine. R.P. je po nalogu tužioca u ODT u Podgorici lišen slobode i on će istom biti priveden u zakonskom roku na dalju nadležnost – navedeno je u saopštenju UP-a.
Jedan od njih bio je postavljen u dvorištu tadašnje Kasarne ,,Josip Broz Tito“ u Maslinama, a svečano je otkriven 11. juna 1982. godine, povodom obilježavanja 40 godina od osnivanja Pete proleterske brigade. Na sadašnju lokaciju taj spomenik prenesen je onakav kakav je nekad bio
indivudue u našem gradu pitaju - zaključio je Ćulafić. Inicijativa lidera Slobosne Crne Gore da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu u Skupštini glavnog grada neće imati podršku ni odbornice iz redova CIVIS-a Maje Vučelić
- Ovakve sramne inicijative neće imati moju podršku. Ja poštujem našu istoriju, naročito period kada je naš glavni grad doživio najveći procvat, kada je dobio svoj univerzitet, klinički centar, kada su fabrike radile i proizvodile, kada su nas uvažavali u svijetu - poručila je Vučeljić. Ovu inicijativu ne podržavaju ni u klupama Pokreta Evropa sad.
- Naš klub se protivi ovakvoj inicijativi i smatramo da postoje mnogo važnija pitanja za naše građane kojima treba da se bavimo – naveo je u odgovoru Pobjedi odbornik PES-a Branislav Radičević Asmir Pućurica iz Savjeta maldih DPS-a ocijenio je da u nedostatku razvojnih projekata, najavljena inicijativa za uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu predstavlja očajnički gest za spas odlazeće podgoričke vlasti.
- Pošto je lokalnim igračima sa klupe za rezervne zablud-
MIRA BOSANAC: Ja sam bila Titova pionirka, a nijesam nikada bila komunista. Rođena sam u Hrvatskoj, odrasla u Zemunu, živjela 10 godina u Bosni, 40 u Podgorici, državljanka sam Crne Gore, a imam i hrvatsko državljanstvo. Ne bih uklanjala nijedan spomenik, jer oni su spomenici prošlosti, bila ona dobra ili loša. Istoriju ne treba mijenjati. Bolje da se okrenemo životnim pitanjima. Treba pomoći onome ko nema krov nad glavom, hljeba da jede, a ne rušiti spomenike, jer i to košta. U mom ulazu ima troje podstanara, nemaju novca da plate stanarinu, jedan od njih je socijalni slućaj.
u kasarni u Maslinama. Na stepeniku visine 15 centimetara, postavljen je originalni granitni postament iz kasarne u Maslinama, težak oko dvije tone i visok 80 centimetara, na kojem je statua Tita. Dodatnu simboličku vrijednost ima sama pozicija na kojoj se nalazi – na početku dijela grada s desne obale Morače, onog koji se razvijao poslije Drugog svjetskog rata.
SLOBO KLIKOVAC: Nikad više takvoga državnika kao što je bio Josip Broz Tito nećemo imati. On zaslužuje da ima ne jedan, nego 10 spomenika, u Podgorici i u svim gradovima Crne Gore, koliko je uradio i za Crnu Goru i ondašnju Jugoslaviju. Kako nekome može pasti na pamet takva ideja. Kad se samo sjetim kako se živjelo za vrijeme Tita, sigurno, mogao si da ostaviš otvoren auto đe hoćeš da ne brineš hoće li ti ko iz njega što ponijeti.
MARKO ĐELJOŠEVIĆ: Ja sam iz Zatrijepča. Ja sam za to da se ukloni spomenik Josipu Brozu Titu sa Bulevara svetog Petra Cetinjskog jer su moji bili na Golom otoku zbog Tita. Ako bi došlo do toga da se uklanja njegov spomenik, rado bih došao da prisustvujem tom činu.
Politički marginalci, koji se ovih dana javljaju sa raznim idejama i inicijativama, a podršku kod građana imaju u vidu statističke greške, ne rade to zbog namjere da istu sprovedu u djelo, već da dobiju medijski prostor i makar malo skrenu pažnju velikog vođe na sebe - kazao je odbornik Stefan Ćulafić
njake ponestalo ideja, a svijetle budućnosti ni na vidiku, ostala je još matrica koju je patentirao Šapić u beogradskom SNS-u: udariti na sve vrijednosti po kojima smo prepoznati u civilizovanom svijetu i staviti tačku na uporna ,,pomirenja“ koja nam nude - ni manje ni više - fašizmom – naveo je Pućurica. On je ocijenio da se ne udara slučajno na Josipa Broza Tita, već zbog toga što je omasovio narodnu pismenost i naučio sve narode da su u njihovim rukama njihova sudbina i budućnost.
GORAN SLIJEPČEVIĆ: Ovo je veoma osjetljivo pitanje i nije pravi momenat za to. Što micati Titov spomenik? Treba graditi nove. Ali treba da se zna kome treba dizati spomenike, a kome ne. Treba da se stave u proceduru, da se pokrene javna debata za sva spomen-obilježja, ne samo za ovaj. Mislim da je pametnije da se okrenemo životnim stvarima, koje nemaju za cilj da nas dijele, nego da se rješavaju problemi, pomogne ljudima kojima je to potrebno.
- Poruka jučerašnjim političkim konvertitima: ne zalijećite se na temelje crnogorske države jer je u stubu njenog građanskog karaktera duboko uzidano ime Josipa Broza Tita. Veličina njegovog spomenika snažnija je od namjere revizionista da unište simbole kojima se poklanja čitav moderan svijet – poručio je Pućurica.
N. SEKULIĆ
I. MITROVIĆ
Dečić remizirao protiv TNS-a, pa evropski put nastavlja u Ligi konferencija
PODGORICA – Fudbaleri
Dečića potajno su se nadali da i nakon visokog poraza u prvom meču mogu u revanšu napraviti čudo i juriti plasman u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona.
Čudo se nije dogodilo, Dečić je debitantski nastup u najelitnijem evropskom takmičenju završio na startu.
Ipak, Dečić svakako vidi pozitivne stvari. Naime, Tuzani su remizirali protiv TNS-a 1:1, u revanš meču kvalifikacija za Ligu šampiona i tako završili učešće na dostojan način, a dobra igra i odnos svakako ulivaju optimizam uoči nastavka evropskog putešestvija.
-Kao što smo i prije utakmice znali, nezahvalno je juri-
ti tri gola zaostatka. Probali smo da nametnemo inicijativu, kada visoko izađete protiv ovakve ekipe igrate sa dozom rizika. Nijesmo uspjeli da realizujemo neke šanse i primili smo taj gol iz penala. U drugom poluvremenu nam je donekle uspjelo, postigli smo taj gol, ali na kraju ipak ostaje žal i nadam se da ćemo izvući pouke i sljedeću dočekati spremnije – jasan je trener Dečića Milorad Peković. Dečić je u revanšu pokazao ,,zube“ – igrao napadački, želio brzi gol, koji bi vjerovatno otvorio kakvu-takvu nadu. Činjenica je da je stativa bila saveznik gostiju kada je u 14. minutu u šansi bio Alen Mašović. Da je lopta ušla u gol, djeluje da bi situacija na tere-
nu bila znatno neizvjesnija.
-Nijesmo uspjeli da realizujemo te neke prilike, ali tako je kako je, uspjeli smo da protiv dobre ekipe nametnemo naš ritam, momci su dali sve od sebe, nije po ovom vremenu ni jednostavno igrati, sada se okrećemo narednom meču – jasan je trener Tuzana. Ipak, mladi stručnjak Dečića, napominje da ovakve utakmice mnogo znače kako klubu, tako i igračima.
-Ovo mnogo znači, veliko je iskustvo i za klub i za igrače, to je nešto za šta smo radili i htjeli smo više da uradimo. Koštale su nas greške iz prve utakmice, gdje isto nijesmo odigrali toliko loše koliko je to rezultat prikazivao. Kada jurite 3:0, teško je imati samopouzdanje, uspjeli smo da nametnemo određeni ritam i nemam što da zamjerim momcimazaključio je Peković.
Dečić nastavlja put u Evropi, a igra narednog četvrtka, kada će mu rival biti Dinamo Batumi, koji je eliminisan poslije dvomeča sa Ludogorecom u kvalifikacijama za Ligu šampiona. R. P.
Nacionalni savez razmatra ideju privremenog rješenja za selektora
PODGORICA - Pep Gvardiola (53) je opcija za novog selektora Engleske – ali tek narednog ljeta, kada mu istekne ugovor u Mančester sitiju.
Po pisanju londonskih medija, u nacionalnom savezu (FA) legendarnog Katalonca vide kao idealnu opciju za stratega reprezentacije. Međutim, Gvardiola će sigurno odraditi još sezonu ugovora u šampionu Premijer lige. Kako se navodi, FA je spremna da čeka Gvardiolu do juna naredne godine – uz opciju da se, u dogovoru sa njim, za naredni period postavi privremeno rješenje za selektora. Ukoliko dođe do dogovora, bio bi treći stranac na klupi Engleske, nakon Šveđanina Eriksona i Italijana Kapela. Gvardiola je najuspješniji tre-
ner Premijer lige u modernoj eri elitnog takmičenja na Ostrvu. Siti je preuzeo na ljeto 2016. godine i osvojio je već šest šampionskih titula, a ukupno čak 17 trofeja.
Po mnogima najbolji i najuticajniji fudbalski strateg današnjice je nagovijestio tokom proljeća da će mu naredna sezona biti posljednja na klupi mančesterskih ,,građana“. R. A.
PODGORICA - Klupsko fudbalsko ljeto je tek počelo, a Budućnost već igra meč koji može da joj odredi sezonu.
,,Plavi“ su prošlog četvrtka u Podujevu doveli sebe u nezavidnu poziciju jer pred večerašnji revanš (21 h) sa Mališevom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija imaju zaostatak od 1:0.
- Mijenjaćemo i taktiku i izbor igrača. Predvodiće nas kapiten Petar Grbić, koji se vraća nakon povrede, a Ivan Bulatović će igrati u špicu. Vidjećete drugačiju Budućnost. U Podujevu smo igrali defanzivno, cilj je bio da ne primimo gol i da ih ugrozimo iz kontre. Plan je mogao da se ostvari da smo bili prisebniji u prvom poluvremenu – rekao je trener Ivan Brnović na konferenciji za medije.
- Očekujte napadačku Budućnost od prvog minuta, otvorenu i agresivnu, ali nećemo ići grlom u jagode. Najveća opasnost prijeti nam od Brutija i Hazrolaja, koji su izuzetno brzi igrači i odgovara im stil igre koji ćemo primijeniti jer će imati više prostora. Nema potrebe da skrivamo taktiku jer znamo što nam je raditi, igramo pred našim navijači-
ma i razmišljamo pozitivno –poručio je Brnović. ,,Plavi“ su djelovali dobro u prvom poluvremenu meča na Kosovu, u drugih 45 minuta su podbacili. - Jedan od uzroka je to što smo imali relativno dosta mladu ekipu, vjerovatno je uticao pritisak koji donose evropski mečevi – objasnio je Brnović. - Jesmo i fizički pali, ali to je u velikoj mjeri povezano sa psihologijom. Nadam se da smo to prevazišli. Dobili smo isku-
stvo više i sa velikim optimizmom dočekujemo utakmicu –istakao je strateg Budućnosti. - Pozivamo navijače da nam pomognu, Budućnost i Podgorica žive za ovakve mečeve, koji su važni i za cijeli crnogorski fudbal. Očekujemo veliku podršku – dodao je Brnović. Od ishoda revanša zavisi kako će se odvijati sezona Budućnosti. Eliminacija u prvom kolu već sada bi je učinila katastrofalnom.
- Kad ste trener Budućnosti,
Saigrač Fofana bijesan, više Argentinaca pjevalo skandalozne stihove
Enco Fernandez pred kaznom u Čelziju zbog rasističke pjesme
Čelzi je pokrenuo internu istragu protiv prvotimca, argentinskog veziste Enca Fernandeza – nakon što je objavljen snimak na kojem Fernandez pjeva rasističku pjesmu na račun Francuza. Nakon što je Fernandez na društvenim mrežama objavio snimak pjesme sa slavlja dijela igrača Argentine nakon osvajanja Kopa Amerike, Fudbalski savez Francuske se oglasio i jasno istakao da pjesma uključuje rasističko i diskriminatorsko skandiranje.
Potom se oglasio i Fernandezov saigrač iz londonskog kluba, Francuz Vesli Fofana – koji je na Instagramu snimak pje-
sme argentinskih igrača opisao kao ,,nesputani rasizam“. Sada je jedan od najvećih klubova Premijer lige u izuzetno nezgodnoj situaciji, da će morati da dugoročno suspenduje važnog igrača – i smiri neza-
Jedan od najboljih štopera francuske Lige 1
PODGORICA - Žan-Kler
Todibo (24) dogovorio je sve detalje ugovora sa najtrofejnijim klubom Serije A Juventusom, potvrđeno je iz kluba. Odlični defanzivac, jedan od najboljih štopera Lige 1, u se-
zonama za nama afirmisao se u Nici. Sada se očekuje da se klubovi dogovore o obeštećenju, koje bi trebalo da iznosi oko 40 miliona eura.
Todibo će u ,,staroj dami“, po detaljima dogovora, zarađivati oko dva miliona eura po se-
dovoljstvo većine prvotimaca zbog ovog skandala. Fernandez se u međuvremenu oglasio i istakao da mu je veoma žao zbog video-snimka. Takođe je poručio da pjesma sadrži veoma uvredljive riječi i da nema apsolutno izgovora za to što je pjevano i izgovoreno. Uz izvinjenje, poručio je da se zalaže protiv diskriminacije u svim oblicima. Budući da su kazne u Premijer ligi za rasizam drakonske, teško će izbjeći suspenziju. Takođe, očekuje se i zvanična reakcija Francuza iz Čelzija, a ,,plavci“ u timu imaju sedam tamnoputih igrača iz Francuske. R. A.
zoni, a na tu sumu biće dodati bonusi vezani za broj odigranih mečeva kao starter, eventualne trofeje i individualne nagrade. Francuz je prošle godine debitovao za nacionalni tim, ima izuzetne fizičke karakteristike, ali i dobru tehniku. Za Nicu je nastupio u 119 mečeva u svim takmičenjima u tri i po sezone za nama i jednom bio strijelac. Tokom dvije sezone bio je i član Barselone, a za katalonskog giganta je nastupio u četiri meča u Primeri. R. A.
svakim rezultatom samo kupujete vrijeme da ostanete ovdje – tri, pet, sedam ili 10 dana. Ali ovo je Budućnost i to je sasvim normalno. ,,Osuđeni“ ste da u svakom meču idete na pobjedu, a svaki poraz, bez obzira da li je Evropa, prvenstvo ili Kup, znači da ste blizu izlaznih vrata. Znao sam to i kad sam dolazio – istakao je Brnović. Ako Budućnost ispadne – prva promjena u klubu biće izvjesno trenerska.
- Kao čovjek svemu sam nare-
U klubu uvjereni da će dovesti nigerijskog napadača
Omladinski reprezentativac Andrija Bulatović pokazao je u prvom meču da je pojačanje na koje Budućnost može odmah da se osloni.
- Odlično sam prihvaćen, fenomenalno sam se adaptirao. Nažalost, izgubili smo na mom debiju, ali vjerujem da ćemo to ispraviti i eliminisati Mališevu – istakao je zadnji vezni ,,plavih“ i osvrnuo se na meč u Podujevu.
- U prvom poluvremenu smo izgledali dobro, imali četiri-pet dobrih šansi, ali izostala je završnica. U drugom poluvremenu Mališeva je izašla agresivnije, imala dvije-tri šanse, jednu iskoristila i stekla gol prednosti. Probaćemo da odigramo agresivno, nadam se da će publika biti naš ,,12. igrač“ i da ćemo ostvariti cilj. Teren stadiona pod Goricom je u vrlo lošem stanju.
- Nadamo se da će se do početka meča popraviti. Vidio sam kako izgleda, ali nećemo tražiti alibi – dodao je Bulatović.
dan. Optimizam i napadačka Budućnost – to je ono sa čim ćemo izaći na teren, ali lopta je okrugla i ne znamo što će biti. U slučaju neuspjeha, apsolutno je normalno da trener prvi preuzme odgovornost. Nikad nijesam bježao od toga, niti ću. Pogotovo ne sada kada je teško i postoji očigledan pritisak javnosti, što je sasvim logično jer definitivno smatram da smo makar za 10 ili 20 odsto po kvalitetu bolji od Mališeve – najavio je Brnović, koji ne može da
PODGORICA - Viktor Osimen (25) sada je najbliži potpisu za Pari Sen Žermen, šampion Lige 1 spreman je da plati obeštećenje od 100 miliona eura za njega.
Napadač već dugoročno želi da napusti Napoli, a ostanak u Seriji A nije opcija. Za njega se interesuje i londonski Čelzi, ali pariski ,,sveci“ su jasni u namjeri da ga dovedu. Obećana mu je uloga standardnog startera i vođe napadačke linije – a bio bi u klubu promovisan kao
zamjena za veliku zvijezdu Kilijana Mbapea Osimen je u danima za nama impresionirao novog trenera Napolija Antonija Kontea na treninzima. Međutim, šanse da ostane u klubu ovog ljeta su minimalne.
Jedan od ključnih igrača tima koji je 2023. osvojio titulu Serije A je u Napoliju od ljeta 2020. godine. U sezoni za nama je postigao 17 golova na 32 nastupa u svim takmičenjima (15 golova u italijanskom šampionatu). R. A.
Fudbaleri Mornara večeras (19 h) gostuju Dinamu u Tbilisiju u revanšu prvog kola kvali kacija za Ligu konferencija Željom do podviga na debiju
PODGORICA – Fudbaleri
računa samo na povrijeđenog Olivera Šarkića.
Trener Budućnosti kazao je i da je atmosfera na Kosovu bila prijateljska i da Budućnost treba da uzvrati istom mjerom, ,,ako ne i bolje“.
Cijena ulaznica za meč pod Goricom iznosi tri eura za zapadnu i dva eura za sjevernu tribinu.
Pobjednik dvomeča u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija igraće protiv CSKA 1948 iz Sofije. N. KOSTIĆ
Mornara večeras (19 h) gostuju Dinamo Tbilisiju i pokušaće da na evropskom debiju preskoče prvu prepreku i stignu do druge runde kvalifikacija za Ligu konferencija.
Barani su u Tbilisi doputovali u utorak u popodnevnim časovima, nastojali da se adaptiraju i što bolje spreme za meč koji se može smatrati istorijskim. Mornar je u prvom meču pokazao da može da igra sa najtrofejnijim klubom Gruzije, a iako je primio gol u nadoknadi vremena, pobjeda od 2:1 uliva nadu da se može do podviga. - Uslovi su stvarno fenomenalni, temperatura je niža nego u Podgorici. Nakon dobre uta-
Španski drugoligaš angažovao crnogorske fudbalere
kmice u Podgorici imamo jasan cilj da ostvarimo rezultat koji je povoljan za nas i da se spremamo za Kragujevac. Naravno, prošli smo praktično samo prvo poluvrijeme, slijedi još jedan težak dio. Jasno je da nam motiva neće nedostajati – kazao je Andrija Kaluđerović, vezista Mornara. Zanimljivo je da Dinamo neće biti domaćin na svom stadionu, već će umjesto na Dinamo areni ugostiti Mornar na duplo manjem ,,Mikel Meški“ stadionu. - Više bismo voljeli da se igra na njihovom najvećem stadionu, mada i ovaj je za naše prilike veliki. Nadam se da će i tribine biti popunjene, jer je u tim uslovima ljepše igrati – dodao je Cetinjanin.
Mornar je protiv Dinama ,,blic krigom“ u samo dva minuta riješio gotovo sve – stekao veliku prednost, omogućio sebi mirniju igru, pa sada u dobroj poziciji čeka revanš. Ono što je najvažnije, Mornar je u prvoj utakmici ,,osjetio“ rivala i shvatio da može da igra sa njim. - Očekujem od naše ekipe da igra hrabro kao što je igrala prvu utakmicu, posebno u prvom poluvremenu, mada, mislim da smo u tom drugom poluvremenu bili hrabri. Očekujem tvrd, ali zanimljiv meč. Neće biti lako, slijedi velika borba, ali nadam se da možemo izboriti prolaz – rekao je Kaluđerović. Pobjednik ovog dvomeča u drugom kolu igraće sa Radničkim iz Kragujevca. R. P.
PODGORICA - Dan nakon što je predstavila Nikolu Šipčića, Kartahena je potvrdila dolazak još jednog crnogorskog fudbalera – u redove španskog drugoligaša na jednogodišnju pozajmicu stigao je Andrija Vukčević.
Dvadeset sedmogodišnji lijevi bek prethodnu sezonu proveo je u meksičkom Huaresu i brzo se odlučio za povratak u Španiju, gdje je svojevremeno igrao za drugi tim Sevilje. Ponikao je u Budućnosti, a igrao je i za subotički Spartak,
Vasland-Beveren i Rijeku, gdje je pružao najbolje partije. - Crnogorac će u odbranu Kartahene unijeti kvalitet, trud, međunarodno iskustvo i profesionalizam – saopštio je španski drugoligaš.
Osim standardnog, Kartahena je angažovala i povremenog crnogorskog reprezentativca. Štoper Nikola Šipčić (29) takođe je stigao na pozajmicu do kraja sezone nakon što je od 2019. nastupao za Tenerife. Prije toga je igrao za Žarkovo i Rad. Za reprezentaciju Crne Gore upisao je sedam nastupa,
PODGORICA – Danijel Petković novi je član Liepaje. Na taj način dodatno se uvećao broj crnogorskih fudbalera u ovom letonskom klubu, jer su nedavno za Liepaju potpisali doskorašnji štoperi Sutjeske Marko Simić i Anto Babić. Reprezentativni čuvar mreže Danijel Petković u Liepaju je stigao iz mađarske Kišvar-
posljednji 10. septembra 2023. protiv Bugarske u Podgorici, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Kartahena je osnovana 1995. godine kao nasljednica kluba po imenu Balsikas koji je imao ozbiljne finansijske probleme. Zanimljivo, u istom gradu postoji još jedan klub po imenu Karta-
hena, osnovan prije 84 godine. Razlika u zvaničnom imenu je što starija Kartahena ima sufiks ,,Fútbol Club UCAM“, a novi klub naših internacionalaca se zove ,,Fútbol Club Cartagena, S.A.D.“. Ni jedan ni drugi klub nikada nijesu igrali u elitnom rangu španskog fudbala. Ne. K.
Letonski tim dočekao trećeg Crnogorca Danijel
de, u kojoj se nije naigrao. Češće je bio na klupi za rezervne igrače nego na samom terenu. Sada će imati priliku da se vrati u formu.
Liepaja je do sada osvojila jednu titulu i dva kupa Letonije. Ove sezone vodi veliku
za spas i nakon 22 kola posljednja je sa 15 bodova… R. P.
Odbojkaši Crne Gore vrijedno treniraju u Kolašinu i spremaju se za start kvali kacija za Evropsko prvenstvo
PODGORICA - Muška seniorska odbojkaška reprezentacija već drugu sedmicu vrijedno trenira u Kolašinu, gdje se priprema za početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i avgustovske mečeve sa Češkom i Norveškom.
- Već deset dana smo na pripremama. U prvoj nedjelji je fokus bio na tehnici i taktici. U drugoj nedjelji krenuli smo sa skokovima i da se približavamo realnoj igri i situacijama „šest na šest“, što će nam umnogome pomoći
da se pripremimo za prijateljske mečeve, koji nas očekuju za dvije nedjelje, a kasnije i za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo - kazao je korektor naše reprezentacije Bojan Strugar Tim Ivana Joksimovića će prve kontrolne mečeve imati protiv Sjeverne Makedonije 27. i 28. jula, a potom 2. i 3. avgusta sa reprezentacijom Mađarske. - Prva nedjelja je protekla u zaista kvalitetnom i dobrom radu. Radili smo na tehničkoj i na fizičkoj spremi, što se sada nadograđuje. Svi smo zadovoljni, raspoloženi i orni za rad - kazao
je primač servisa Ivan Zvicer Crnogorski odbojkaši treniraće u Kolašinu do 16. avgusta, kada će otputovati na prvi meč kvalifikacija za EP protiv Norveške (18. avgust). Šest dana kasnije dočekaće Češku, a u avgustu 2025. godine zaključiće kvalifikacije sa mečevima kod kuće protiv Norveške i u gostima protiv Češke. Vizu za EP u Bugarskoj, Finskoj, Italiji i Rumuniji izboriće prvoplasirane ekipe i pet najboljih drugoplasiranih selekcija iz sedam kvalifikacionih grupa. S. J.
PODGORICA - Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se juče u Podgorici, a treningom u popodnevnim časovima u ,,Bemax areni“ i zvanično je počela pripreme uoči pretkvalifikacionog turnira za Svjetsko prvenstvo. Jelena Škerović objavila je spisak na kojem je 12 igračica koje će predstavljati Crnu Goru na turniru u Meksiku od 19. do 25. avgusta. Na spisku su: Milica Jovanović, Marija Leković, Bojana Kovačević, Sofija Živaljević, Dragana Živković, Zorana Radonjić, Anastasija Drobnjak, Nikolina Ilić, Jovana Pašić, Maja Bigović, Lana Vukčević i Marija Baošić.
Marija Leković minule sezone sa ekipom Fenerbahče bila je šampionka Evrope, a sada će biti sa dodatnom ulogom u nacionalnom timu.
-Drago mi je da imamo priliku da se nađemo na ovom turniru i da se borimo za veliko takmičenje. Dolazi do smjene generacije, treba nam neko novo iskustvo i nadam se da ćemo kroz pripreme i na kvalifikacijama uspjeti da se dodatno podignemo i da ćemo imati dobru bazu za nešto više – naglasila je Leković.
pe – kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore. Crnogorske košarkašice igraće u Meksiko Sitiju pretkvalifikacije za Mundobasket. Crna Gora biće u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina Meksika, još selekcije Novog Zelanda i Mozambika. U pretkvalifikacijama igraju još: Korea, Mali, Češka i Venecuela, koji čine grupu A. Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. -Imamo tri selekcije u grupi, tri potpuno različita tipa košarke, Ženska košarkaška
-Za našu ekipu, koja ulazi u neki tranzicioni period podmlađivanja, ovo je neko novo poglavlje. Sa nama neće biti Božica Mujović, koja je odlučila da više neće nastupati za nacionalni tim, zbog povrede nema JeleneVučetić, koju očekujemo tek nakon Nove godine da vidimo da li će moći da pomogne našem timu. Osim toga, za ovu akciju ne-
Trener odbojkaša Budve zadovoljan žrijebom za prvo kolo kvali kacija za Ligu šampiona
ni će evropski put nastaviti u CEV kupu. Ako ispadnu u prvom kolu kvalifikacija, igraće u prvom kolu CEV kupa (8. i 15. oktobar) protiv finske Valepa Sastamale.
ćemo računati na Amerikanke, koje imaju obaveze, jer je u toku WNBA sezona i zbog pravila ne mogu da igraju u ovom periodu. Zbog svega toga ovo je lijepa prilika za mlađe igračice, prije svih za Mariju Leković, Maju Bigović, Kseniju Šćepanović, Anastasiju Drobnjak i Lanu Vukčević, jer bi one trebale da pokažu svoj talenat i da vidimo što one mogu u nekoj bliskoj budućnosti. Upravo zbog toga ovo je lijepa priča koja će donijeti dosta toga dobrog, a prije svega iskustvo i da zadržimo kontinuitet da učestvujemo već naredne godine na još jednom prvenstvu Evro-
PODGORICA – Osim odbrane duple krune, odbojkaši Budve će u predstojećoj sezoni ponovo igrati i na evropskoj sceni. U prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, tim Miljana Boškovića će se za prolaz boriti protiv zagrebačke Mladosti. Prvi meč se igra u Budvi između 17. i 19. septembra, sedmicu kasnije je revanš u Zagrebu. Budvani su protiv Mladosti igrali u prvom kolu kvalifikacija u sezoni 2021/22, kada je Mladost bila uspješnija, jer je u revanšu slavila 3:1, nakon što je Budva prvi meč kod kuće dobila sa 3:1. - Kad pogledam koga smo sve mogli da izvučemo, ja sam zadovoljan žrijebom. Čak sam i navijao da igramo protiv Mladosti. Prvo zato što nam je Zagreb blizu, a drugo što protiv tog rivala možemo da igramo i pokažemo nešto. Najzad, lakše ćemo doći do informacija o Mladosti nego da je bio neko
drugi u pitanju – kaže za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budve. Trener Budvana o rivalu zna da je do sada uvijek „imao pet do šest stranaca“. - Pitanje je kakav će roster da imaju, a ono što znam jeste da traže novog trenera. Što će se dalje dešavati kod njih, to u ovom trenutku ne mogu da ka-
žem. Ali, sačekaćemo da kompletiraju roster, i onda ćemo krenuti u skauting i analize protivnika – dodaje Bošković. Ove godine je drugačiji sistem, za razliku od prošle godine kada su se u kvalifikacijama igrali turniri, pa će se ponovo igrati klasični dvomeč, kod kuće i na strani. U slučaju eliminacije u kvalifikacijama za LŠ, Budva-
U muškoj LŠ će igrati tri runde kvalifikacija, nakon čega će samo dva najbolja tima ući u grupnu fazu, u kojoj je već 18 timova na osnovu CEV rejtinga.
- Više mi se sviđao prošlogodišnji sistem, jer nam je to omogućilo da imamo osam evropskih utakmica. Međutim, ako nam se u ovogodišnjem sistemu otvori put, ponovo možemo da imamo dosta utakmica u Evropi, kako u kvalifikacijama za Ligu šampiona, tako i eventualno u CEV kupu. Sve zavisi koliko nas sreća bude poslužila. Budvani još nijesu kompletirali roster za sljedeću sezonu, nedostaju još igrači na poziciji korektora i srednjeg blokera, a čeka se i rasplet oko produženja ugovora sa Ivanom Ječmenicom - Ove godine ćemo imati podmlađenu ekipu, sa skoro svim domaćim igračima, gdje se crnogorskoj đeci pruža šansa da ponovo igraju u Evropi – zaključio je Bošković. S. J.
Lovćen protiv Bakija, Tivćanke sa Bursom
PODGORICA - Crnogorski rukometni predstavnici u EHF kupu u obje konkurencije dobili su protivnike na žrijebu koji je održan u Beču. Šampion Lovćen takmičenje će početi od druge runde u kojoj će za protivnika imati Baki iz Azerbejdžana. Prvi meč u Azerbejdžanu na programu je 19/20. oktobra,
dok je revanš na Cetinju sedam dana kasnije. U EHF kupu u ženskoj konkurenciji nastupiće Tivat koji će, takođe, takmičenje u trećem po kvalitetu evropskom takmičenju početi od drugog kola. Protivnik će biti turska Bursa, prvi meč igraće se u Tivtu 5 ili 6. oktobra, dok je revanš sedam dana kasnije. R. A. EHF
Kapitenka Milica Jovanović istakla je zahvalnost što će naša reprezentacija imati priliku da prvi put bude u borbi za Mundobasket.
-Velika je čast dobiti specijalnu pozivnicu koju je FIBA dodijela našem Savezu, a definitivno je da se mijenja svijest i kod naše javnosti, jer očigledno je da počinju
sa kojima se prvi put sastajemo i kojima moramo da se prilagodimo. Ali, pratimo te selekcije, Novi Zeland je već odigrao jednu prijateljsku utakmicu, tako da ćemo kroz video materijale nastojati da se što bolje spremimo do početka turnira. Znamo da je Novi Zeland bitno promijenio sastav, ima novog trenera, ali svakako ćemo se truditi da ih što bolje analiziramo. Biće ovo lijepo iskustvo i nadam
da vjeruju u nas, vide naš rad, upornost i borbu za našu državu. Sve to pozitivno utiče na nas i sigurno ćemo nastojati da odigramo što bolje ovaj turnir –kazala je Jovanović. Jedina igračica koja je od prvog dana u nacionalnom timu sada će predvoditi prilično podmlađenu selekciju.
se da možemo napraviti dobar rezultat – dodala je Škerović. Crnogorska reprezentacija kompletne pripreme obaviće u Podgorici, a do odlaska u Meksiko odigraće četiri kontrolna meča.
-Zakazali smo četiri provjere, protiv Mađarske ćemo igrati 1. i 2. avgusta u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici, a zatim 8. i 9. avgusta gostujemo Sloveniji, a 16. avgusta putujemo
-Ovo je neko novo iskustvo, jer ćemo prvi put igrati protiv selekcija sa drugih kontinenata, a vjerujem da će to značiti mlađim igračima. Biće posebno značajno da osjete tu vrstu košarke i gdje se one nalaze, na čemu treba da rade da bi se nastavio ovaj kontinuitet dobrih rezultata i učešća na prvenstvima Evrope –dodala je Jovanović.
za Meksiko – objasnila je plan rada Škerović. U stručnom štabu Jelene Škerović su tim menadžerka Nikolina Popović, pomoćni treneri Aleksander Geder i Miroslav Škara, kondicioni trener Miljan Dautović, fizioterapeut Petar Stojović i doktorica Maida Burdžović Svjetsko prvenstvo na programu je od 4. do 13. septembra 2026. godine u Berlinu. R.PEROVIĆ
Četvorostruki šampion posljednjeg grend slema sezone
PODGORICA - Rafael Nadal je najavio nastup na US openu, posljednjem od četiri najveća grend slem turnira teniske sezone.
Sada je definitivno da Olimpijske igre u Parizu ovog ljeta neće biti posljednje takmičenje karijere legendarnog Španca. Teniski velikan osvajao je US open
PODGORICA - Ekvadorski
biciklista RičardKarapas pobjednik je 17. etape Tur d’Fransa, što je njegova prva etapna pobjeda na ovogodišnjoj trci. Biciklista tima ,,EF Education – Easypost“ etapu od Sent Pol Troj Šatoa do Superdevoluja dugu 177,8 kilometara za-
vršio je za četiri sata, šest minuta i 13 sekundi. Drugoplasirani je bio Britanac SajmonJejts iz tima ,,Jayco Alula“, a trećeplasirani Španac Enrik Mas iz Movistara. Lider u generalnom poretku ostao je Slovenac TadejPogačar iz UAE tima, koji je etapu završio na 27. mjestu sa sedam
minuta i 23 sekunde zaostatka u odnosu na Karapasa. Pogačar je dosadašnjih 17 etapa odvezao za 70 sati, 21 minut i 27 sekundi, tri minuta i 11 sekundi brže od drugoplasiranog Danca JonasaVingegarda i pet minuta i devet sekundi brže od Belgijanca Remka Evenepula R. A.
PODGORICA - Muška mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je ubjedljivo od Španije 80:45 (14:12, 17:12, 24:11, 25:10), u osmini finala Evropskog prvenstva u poljskoj Gdinji. To je četvrti poraz „crvenih“, nakon tri u grupnoj fazi (Slovenija, Litvanija, Island). Izabranici Dušana Dubljevića u nastavku takmičenja igraće za plasman od 9. do 16. mjesta, i boriti se za opstanak u A diviziji, tako što će izbjeći tri posljednja mjesta. Crna Gora će prvi meč na tom putu odigrati danas od 13 časova protiv Njemačke. Naša selekcija je protiv jedne od najboljih selekcija šampionata bila ravnopravna u prvoj dionici (12:14), u 13. minutu je prvi i jedini put povela, nakon koša Čedomira Žižića (17:16), a držala se dobro do odmora (24:31). Međutim, u nastavku je razlika u kvalitetu došla do izražaja. Španija je drugo poluvrijeme otvorila serijom 15:0, pa je bilo jasno da je iznenađenje nemoguće. U našoj selekciji jedini dvocifreni bio je Petar Minić sa 15 poena, Vladimir Sudar ubacio je devet, uz šest skokova, Vasilije Todorović dodao je šest, Milorad Brajović i Petar Strugar po četiri, Amar Ličina tri, Lazar Mirotić dva, a dva poena postigao je i Čedomir Žižić uz sedam skokova. S. J. Mladi košarkaši
PODGORICA - Karlo Matković (23) odigrao je izuzetnu partiju u pobjedi Nju Orleans Pelikansa nad San Antonio Sparsima 90:85 na NBA Ljetnjoj ligi.
Hrvatski centar je za samo 25 minuta na parketu ubacio 25 poena, a imao je i pet skokova i tri asistencije. Nekada košarkaš Mege u prošloj sezoni blistao je u dresu Ce-
četiri puta. Trenutno je na 261. mjestu na planetarnoj ATP listi, a konačno ima kontinuitet dobrih treninga i rada bez povreda. Posljednji put njujorški grend slem osvojio je 2019. godine. Iako je ranije najavljivao kraj karijere za ovu godinu, to sada nije izvjesno. Španski mediji spekulišu da će legendarni Rafa igrati i naredne godine ako bude zadovoljan fizičkim stanjem u dužem periodu. Pravo nastupa na US openu Nadal ima zahvaljujući pravilu ,,zaštićenog renkinga“, koje štiti igrače koji su dugo bili odsutni zbog povreda. Već je zvanično prijavljen za žrijeb turnira koji počinje 26. avgusta. R. A.
devita Olimpije u regionalnoj ABA ligi. Mladi centar visok 208 santimetara od kraja februara je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je igrao za razvojni tim Nju Orleansa. Prije nekoliko dana dobio je ugovor u prvom timu Pelikansa, a debi u NBA očekuje se na jesen.
Košarkaš iz Livna je bivši juniorski reprezentativac Bosne
i Hercegovine, a 2021. se odlučio da nastupa za hrvatsku reprezentaciju. Ima izuzetne atletske karakteristike, a može da pokriva i poziciju ,,četvorke“. R. A.
Evroligaški superstar u završnici pregovora sa italijanskim klubom
PODGORICA - Vil Klajburn (34) blizu je odluke da potpiše ugovor za Virtus Bolonju, objavili su italijanski mediji.
Proslavljeno američki krilo, jedan od najdominantnijih igrača Evrolige u sezonama
za nama, definitivno napušta istanbulski Efes. Želi da bude dio novog ambicioznog projekta, za napad na plasman na fajnal-for u evropskoj eliti. Sa druge strane, veteran nije više fizički dominantan kao u periodu kada je nastupao za moskovski CSKA. Očekuje se da bude starter na ,,trojci“ u bolonjskom klubu, a za njegov potpis zainteresovan je i beogradski Partizan. Košarkaš visok 201 santimetar po potrebi može pokrivati i poziciju ,,četvorke“. Bio je najbolji igrač fajnal-fora Evrolige 2019. godine. Za Efes je odigrao dvije sezone, a u prethodnoj je bilježio 13,3 poena, 4,6 skokova, dvije asistencije i ukradenu loptu po meču u Evroligi. R. A.
Intermajstor Blažo Kalezić je ponovo ovjerio epitet jednog od naših najboljih brzopoteznih igrača, ovoga puta na jubilarnom 30. po redu masovnom i kvalitetnom turniru Dani Zagrađa, koji je minulog vikenda održan u Sutomoru. On je sve protivnike, njih 19, primorao na kapitulaciju i sa maksimalnim učinkom popeo se na pobjedničko postolje. Pored standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti nagrađeni su i svi ostali učesnici, osvajači srebrne i bronzane medalje Nemanja Vukčević sa 17 i Milan Radoman sa 15 te Danilo Nenezić sa 14,5, Miloš Pečurica sa 14, Brano Kadić sa 13,5, Igor Vujačić sa 12, Sergej avedisović sa 11, Nenad Aleksić sa 10,5, Andrej Račić sa 8,5, Perica Putnik i Dimitrij Bakajev sa po 8, Zoran Popović sa 7,5, Đorđe Vratnica i Slaviša Samardžić sa po 7, Milan Minić sa 6,5, Luka Jovanović sa 4, Ines Đenđinović i Matija Rabrenović sa po 3 i Danilo Đenđinović sa 2 poena. - Nekoliko godina unazad me uvaženi domaćin i organizator raznih šahovskih, kulturnih i sportskih događaja u ovom kraju Veselin Ćetković pozivao da budem učesnik turnira Dani Zagrađa.
Međutim, nekako sam bio spriječen zbog poslovnih i porodičnih obaveza da mu ispunim želju. Ipak, jedne prilike gospodin Ćetković me je praktično „matirao“, kada je za vrijeme seniorskog šampionata 2018. godine u Baru došao da posjeti turnir i da se upoznamo. Tada sam obećao da ću doći i od tog ljeta sam redovni učesnik ovog zanimljivog takmičenja. Na tom za mene prvom nastupu imao sam poslije 12 partija isto toliko poena i bio na čelu tabele sa dva više u odnosu na pratioce, dva kola prije kraja. Kako sam navikao da igram beskompromisno, izgubio sam obje partije i na
Na prvenstvu danilovgradskih penzionera Kilibarda ubjedljiv
Pojedinačno prvenstvo udruženja danilovgradskih penzionera proteklo je u znaku majstorskog
kandidata Mitra Kilibarde, koji je poslije 12 odigranih kola po dvokružnom Bergerovom sistemu sakupio 11 poena, dva više od drugoplasiranog Branimira Đurovića, dok je treće mjesto pripalo Slavku Raduloviću sa sedam. Zatim slijede Mirko Marinović sa šest, Mićo Vuković sa pet, Vidak Đuranović sa
tri i Zvonko Neradović sa dva poena. Kilibarda je deset partija riješio u svoju korist i dvije remizirao, pa će zahvaljujući odličnom rezultatu predstavljati Danilovgrad na državnom šampionatu osoba trećeg doba koje će se održati u Ulcinju. Njemu je uspjeh poželio predsjednik najmasovnije nevladine organizacije u gradu na Zeti Ratko Ćupić uvjeren da će dostojno reprezentovati najstarije ljubitelje drevne igre iz Danilovgrada.
kraju podijelio prvo mjesto. Na posljednjih šest turnira sam bez poraza sa par remija i tri sam čak osvojio sa stoprocentnim skorom. Drago mi je što je ovo već bio 30. jubilarni turnir sa iskrenom željom da gospodina Ćetkovića posluži dobro zdravlje i da se još mnogo godina družimo u lijepom ambijentu njegove vile na pjeni od mora - rekao je Kalezić ne krijući zadovoljstvo što je za laskavo priznanje na poklon dobio Njegošev „Gorski vijenac“. Za vrhunsku pripremu takmičenja i tradicionalno gostoprimstvo postarao se bračni par Ćetković, Veselin i
Učesnici turnira u Zagrađu
Kosana, koji nijesu štedjeli truda i vremena da učesnicima obezbijede izvanredne uslove za igru, kao i degustaciju domaćih proizvoda i nacionalnih specijaliteta. -Posebno me raduje kada se za tablom nađu iskusni i afirmisani igrači i njihovi talentovani nasljednici čije vrijeme tek dolazi. Da budem iskren, nijesam mislio da će turnir doživjeti 30. izdanje, ali na sreću drevna igra je sve popularnija u našoj zemlji i sve je više njenih poklonika koji su željni dokazivanjarekao je Ćetković i obećao nova druženja u okviru ove i sličnih šahovskih manifestacija u Zagrađu.
Završen superturnir (rapid i blic) u Zagrebu
Superturnir u rapidu i blicu koji je održan u Zagrebu pripao je Amirikancu
Fabijanu Karuani jer je na prvom osvojio zlatnu, a na drugom bronzanu medalju.
Prema tome, on je sveukupni pobjednik ovog grandioznog takmičenja vrhunskih matadora koji su se borili za nagradni fond od 170.000 američkih dolara. Njemu je
U prostorijama Osnovne škole ,,Njegoš“ u Spužu, Šahovski savez Crne Gore, pod pokroviteljstvom Opštine Danilovgrad, organizuje brzopotezni turnir povodom 100 godina postojanja Svjetske šahovske federacije - FIDE.
Ove godine turniri će biiti održani istog dana širom svijeta, sa namjerom FIDE da obori Ginisov rekord kada je u pitanju broj odigranih šahovskih partija u jednom danu, a Spuž je imao privilegiju da u ovogodišnjem izdanju bude domaćin kada je u pitanju Crna Gora. Početak programa zakazan je za 10 sati. Istog dana, u subotu, gost turnira biće proslavljeni crnogorski velemajstor Boži-
dar Bonja Ivanović koji će otkriti spomen-ploču bivšem svjetskom prvaku i jednom od najpoznatijih šahista u istoriji drevne igre Mihailu Talju. Ivanović i Talj svojevremeno su odigrali meč upravo u ovoj uglednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Događaj u Spužu svečano će otvoriti predsjednik SO Danilovgrad Predrag Pajović. Nagrade za najbolje su obezbijeđene i to u vidu umjetničkih skulptura i slika poznatih crnogorskih umjetnika. Pravo učešća na turniru imaju igrači sa crnogorske rejting liste. Direktor turnira je Andrija Radulović, a uloga glavnog arbitra je povjerena međunarodnom šahovskom sudiji Mladenu Popoviću
ovo druga pobjeda zaredom na GCT turnirima. Inače u brzopoteznim nadmetanjima slavio je naturalizovani Francuz Alireza Firouzja, dok je posljednje mjesto pripalo izazivaču za svjetsku krunu, Indijcu Domaraju Gukešu, koji je razočarao ljubitelje drevne igre, a posebno one koji mu daju veće šanse u meču sa Dingom Lirenom.
1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 Bc5 6.c3 b5 7.Bb3 d6 8.d4 Bb6 9.a4 Bb7 10.Re1 Ne7 11.a5 Ba7 12.Be3 exd4 13.Bxd4 Bxd4 14.Qxd4
Nastupa pod imenom Otis i rođen je u Minesoti
PODGORICA - Najneobičnija priča crnogorske dijaspore: iza imena Otis, zvijezde borbi profesionalnog rvanja u najpopularnijem WWE šampionatu (ono što mi već decenijama nazivamo ,,kečeri“) – krije se Nikola Bogojević (32), sin našeg emigranta. Za desetine miliona Amerikanaca borbe kečera su omiljena zabava – pa se i gomila sajtova bavi privatnim životom boraca... Tako je o Nikoli, recimo, dostupan podatak da mu je tata Zoran Bogojević, rođen u Crnoj Gori – a da je sinu dao ime po crnogorskom kralju. Tamo neđe na sjeveru Minesote... I da – WWE šampionat i borbe su toliko popularne da sa sigurnošću možemo reći da Amerikanci u jednakoj mjeri znaju za Otisa – kao za našu veliku NBA zvijezdu Nikolu Vučevića, u košarkaškom svijetu.
SVIJET SPEKTAKLA
Nego, za kečere ste, vjerujemo, čuli – kao i da je to omi-
PODGORICA - Zvaničnici argentinske vlade pozvali su kapitena fudbalske reprezentacije LionelaMesija i predsjednika Fudbalskog saveza te zemlje Klaudija Tapiju da upute izvinjenje zbog video snimka na kome se vidi kako fudbaleri Argentine nakon pobjede u finalu Kopa Amerike skandiraju rasističke pjesme o francuskim fudbalerima afričkog porijekla.
ljena zabava klinaca širom planete. Naravno, u borbama megapopularnih rvača neobičnog izgleda i karaktera nema pravog nadmetanja ni takmičenja – WWE je čista, ,,režirana“ zabava po najčešće jasno utvrđenom scenariju. Sa druge strane – same koreografije, potezi – sve to čini WWE vrlo opasnim spektaklom u kome su se dešavale i teške povrede sa tragičnim ishodom. U Americi se, prosto, WWE reklamira kao ,,sports entertainment“ – kako bi se podvuklo da ,,profesionalno rvanje“ ima korijen u pravom sportu, ali i dramskom teatru. I naravno, jako bitno – WWE, kao najveća organizacija koja okuplja borbe kečera –fantastična je industrija koja je,
recimo, samo na kraju 2022. u Americi imala oko 200 miliona dolara čistog profita za tu godinu. Sa borbama koje se direktno prenose na kanalima za milijardu (!) domova širom svijeta i na 30 jezika. I velikim promotivnim kancelarijama, od Njujorka i Los Anđelesa do Minhena, Dubaija, Šangaja, Singapura i Meksiko Sitija... Dakle, dio tog spektakla je i Otis – koji je, recimo, sa ,,Alfa akademija“ timom osvojio jedan šampionat 2022. godine. A 2018. je dobio nagradu za najboljeg rukija (debitanta) godine u WWE. U tom komplikovanom svijetu timova, borbi, rivalstava, velikih ličnih priča – Otis je, na primjer, prošlog mjeseca, nakon dugog sukoba sa ve-
Zbog rasističkih pjesama o francuskim fudbalerima afričkog porijekla
likom WWE zvijezdom Čadom Geblom – nakon četiri godine napustio ,,Alfa akademiju“. Pa za sobom poveo sjajne borce Duprija i Tozavu, čiji je sada lider... Uglavnom, mnogo (opet, potpuno iscenirane, ,,skriptovane“) drame –koja zabavlja milione, uglavnom osnovaca i tinejdžera u Sjedinjenim Državama. Bitno je istaći da je Nikola Bogojević bio sjajan takmičar u rvanju grčko-rimskim stilom. Da je 2009. bio juniorski nacionalni prvak, a 2011. nacionalni prvak sa juniorskih Pan-američkih igara. Da je bio blizu mjesta u američkom timu za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine, ali da je u posljednjim sedmicama pred nastup ostao bez mjesta
Na snimku koji je objavio vezni fudbaler EncoFernandes ne vidi se da li Mesi učestvuje u skandiranju, ali podsekretar za sport HulioGaro poručio je da bi i on trebalo da uputi izvinjenje. - Kapiten nacionalnog tima mora da se izvini za ovaj slučaj. Isto važi i za predsjednika Saveza. Mislim da je to prikladno. Incident stavlja našu zemlju u lošu poziciju i pored dobrih uspjeha – rekao je Garo.
FIFA je saopštila ranije da istražuje slučaj nakon što je Fudbalski savez Francuske uložio žalbu, a fudbalski klub Čelzi objavio da je pokrenuo disciplinski postupak protiv svog igrača Enca Fernandeza koji je objavio snimak. Fernandes je uputio javno izvinjenje zbog snimka koji je nastao tokom slavlja argentinskih fudbalera nakon finala Kopa Amerike u kom su savladali Kolumbiju. R. A.
WWE šampionat i borbe su toliko popularne da sa sigurnošću možemo reći da Amerikanci u jednakoj mjeri znaju za Otisa – kao za našu veliku NBA zvijezdu Nikolu Vučevića, u košarkaškom svijetu
na konačnom spisku Amerikanaca... Već tri godine kasnije našao se u svijetu kečera –prvo pod nadimkom Dozer – a od 2016. kao Otis.
SVE BITNIJA ROLA
Njegov rodni grad je Dulut, na sjeveru Minesote – velika luka na jezeru Superior, relativno blizu kanadske granice. Njegova mama Kim bila je njemačkog porijekla. Otac je iz Crne Gore stigao u Ameriku sedamdesetih; radio i 20 sati dnevno da podrži porodicu... U brojnim člancima vezanim za svijet kečera ističe se da je Nikola imao teško odrastanje. Još dok je bio osnovac, njegova majka oboljela je od jakih napada epilepsije; do kraja života kretala se skoro
isključivo u kolicima. Afirmacija u WWE svijetu je Otisu – Nikoli Bogojeviću –posljednjih godina donijela i slavu i zaradu. Od 2018. našao se i u svim izdanjima izuzetno popularnih „WWE 2K“ igara za konzole i personalne računare... I sve to utiče na rast popularnosti. Kao i na to da u velikom scenariju i priči elitne borbe kečera zauzima sve bitnije mjesto... U posljednjoj ,,epizodi“ WWE borbi, 15. jula, Otis je, na primjer, odbio molbu slavnog Čada Gebla – da ponovo rade zajedno i pomire se. Na Instagramu ima više od 770.000 pratilaca. Samo njegova posljednja objava, od 16. jula, na toj mreži ima preko 22.000 lajkova! Tako je to u svijetu kečera; ni sport, ni teatar – a pomalo i jedno i drugo. I mnogo zabavno za stotine miliona WWE fanova širom svijeta. Sada i prvi put – sa crnogorskom konekcijom. S. STAMENIĆ
Evropski parlament zamjera Orbanu zbog susreta sa Putinom
BRISEL - Evropski parlament oštro je juče kritikovao mađarskog premijera Viktora Orbana zbog sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi, u posljednjem ukoru budimpeštanske samozvane ukrajinske ,,mirovne misije“.
Orbanu su zamjerile mnoge članice Evropske unije zbog iznenadnih posjeta ovog mjeseca Rusiji i Pekingu, gdje se sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, bez
podrške evropskog bloka. Mađarska je ovog mjeseca preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedavanje EU, što znači da je Budimpešta zadužena za organizovanje sastanaka EU, ali ne ovlašćuje Orbana da vodi diplomatiju u ime 27 zemalja EU.
Evropski parlament je rezolucijom osudio Orbanovu posjetu Rusiji kao ,,eklatantno kršenje ugovora EU i zajedničke spoljne politike“.
Evropski parliament smatra ,,da ovo kršenje treba da ima
U Sarajevu održano ročište u procesu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukača, svjedočila predsjedavajuća Vijeća naroda BiH
Kluba bošnjačkog naroda stalno „bili u kontaktu sa nekim“
SARAJEVO – Ročiste u procesu protiv lidera Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti Službenog glasnika tog entiteta BiH Miloša Lukača, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, održano je juče u Sarajevu.
Pred sudom je, u svojstvu Dodikove odbrane, svjedočila predsjedavajuća Vijeća naroda Srebrenka Golić Naredno ročište zakazano je 28. avgusta i na njemu će svjedočiti generalna sekretarka predsjednika Republike Srpske Jelena Pajić-Baštinac
Dodika i Lukića Tužilaštvo BiH tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, što se, prema Krivičnom zakonu BiH, smatra krivičnim djelom. Golić je govorila o proceduri usvajanja zakona u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda u vezi sa Zakonom o objavljivanju zakona i propisa RS i Zak ona o nepriznavanju
odluka Ustavnog suda BiH. Ocijenila je indikativnim da su delegati iz Kluba Bošnjaka 4. jula prošle godine, tri dana nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donio odluku o poništavanju oba zakona, odustali od prethodno najavljenog veta na te zakone.
Odgovarajući na pitanje Dodikove odbrane da li je imala utisak da je sve rađeno u koordinaciji sa Tužilaštvom BiH, OHR ili možda Ambasadom SAD da bi se pokrenuo proces kriminalizacije političkog vrha RS, Golić je navela da su predstavnici Kluba bošnjačkog naroda stalno „bili u kontaktu sa nekim“, ali da ne zna sa kim.
U martu ove godine Srebrenka Golić je stavljena na američku „crnu listu“ zbog podrške organizovanju proslave 9. januara Dana republike Srpske, datuma koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Pred Sudom BiH i juče su se okupili politički saradnici Milorada Dodika, kako bi njemu i Lukiću pružili podršku.
posljedice po Mađarsku“- navodi se u rezoluciji.
Ovaj dokument, u koji su uključeni i odjeljci o kontinuiranoj podršci EU Ukrajini, usvojila je velika većina od 495 poslanika EU, od 679 koliko ih je glasalo.
- Orban se sastao sa Putinom da ocrni EU, da proglasi da ima mirovni plan za koji niko ne zna i promoviše ruski ekspanzionizam - rekao je Iratže Garsija Perez , koji predvodi grupu socijalista u Evropskom parlamentu.
Evropska komisija odlučila je da bojkotuje šestomjesečno predsjedavanje Mađarske Savjetom Evropske unije kao odgovor na kontroverzna putovanja Viktora Orbana u Moskvu i Peking, koja mnogi smatraju uvredom političkom jedinstvu Unije.
Mađarska vlada – koja održava bliske veze sa Rusijom od invazije na Ukrajinu u februaru 2022 – branila je Orbanova putovanja.
-Neprihvatljivo je stigmatizovati zemlju zbog zalaganja za
diplomatska rješenja - rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u izjavi koju je na mreži Iks objavio Orbanov portparol.
Rezolucijom Evropskog parlamenta ponovo je potvrđena
novca državama članicama EU za vojnu pomoć Ukrajini preko Evropskog mirovnog fonda.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost SAD, zbog atentata na Trampa, pokrenuo istragu Tajne službe
VAŠINGTON – Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost
Sjedinjenih Država otvorio je juče istragu o tome kako je američka Tajna služba obezbjeđivala bivšeg predsjednika Donalda Trampa kad je na njega, u subotu na mitingu u Pensilvaniji, pucao dvadesetogodišnji napadač.
Nezavisnu istragu bezbjednosnih mjera na mitinu u Pensilvaniji u međuvremenu je naložio i aktuelni šef Bijele kuće
Džozef Bajden
Dvadesetogodišnji Tomas
Metju Kruks uspio je 13. jula, i pored pojačanih mjera bezbjednosti, da sa udaljenosti od svega 135 metara, puca
Većina pristalica obje stranke, prema najnovijoj anketi, brine da bi Amerikanci mogli da pribjegnu nasilju umjesto da mirno rješavaju nesuglasice
na bivšeg predsjednika i rani ga u uho, prije nego što je njega ubio snajperista.
U pucnjavi je nastradao jedan učesnik mitinga, a ranjeno ih je još dvoje i oni su, prema izvještajima američkih medija, u kritičnom stanju.
Direktorka Tajne službe Kim Čitl rekla je da agencija razumije značaj nezavisne istrage koju je naložio Bajden i da će sarađivati i sa kongresnim odborima koji istražuju pucnjavu. Naglasila je da služ-
ba pokušava da utvrdi kako je došlo do napada u subotu i da osigura da se tako nešto više ne ponovi.
Amarička tajna služba raspolaže sa oko 7.800 pripadnika koji obezbjeđuju aktuelne i bivše predsjednike i njihove porodice.
U međuvremenu su medijska kuća Rojters i agencija za istraživanje javnog mnjenja Ipsos sproveli anketu koja je pokazala kako 80 odsto Amerikanaca, nakon atentata na
Trampa, smatra da situacija u zemlji izmiče kontroli i da će predsjednički izbori 5. novembra izazvati dodatno političko nasilje. Oko 84 odsto birača, takođe, brine da će ekstremisti počiniti nasilje nakon izbora, što je povećanje u odnosu na istraživanje iz maja kada je od toga strahovalo 74 odsto. Samo pet odsto ispitanika smatra da je prihvatljivo da neko u njihovoj partiji koristi nasilje da ostvari politički cilj, što je pad u odnosu na 12 procenata u anketi koju su Rojters i Ipsos uradili u junu. Oko 67 odsto ispitanika u novoj anketi navelo je da brine zbog nasilja protiv njihovih zajednica zbog političkih stavova. Taj procenat u istraživanju u junu bio je 60. Većina pristalica obje stranke, prema najnovijoj anketi, brine da bi Amerikanci mogli da pribjegnu nasilju umjesto da mirno rješavaju nesuglasice. Atentat na Trampa dominirao je u medijima i podstakao diskusije među nekim njegovim hrišćanskim konzervativnim pristalicama da ga štiti sam Bog. Prema anketi, 65 odsto registrovanih republikanaca navelo je da je Božja volja uz Trampa, sa čim je saglasno i 11 odsto demokrata.
DR JOVAN KUJAČIĆ
Iako su još 1863. godine počeli dolaziti u Crnu Goru razni strani ljekari, većinom Grci, Francuzi, Švajcarci, Česi, Italijani, Vojvođani, Dalmatinci i drugi, ona se ipak počela popunjavati tek od 1890. godine svojim stalnim ljekarima. Tako je 18. februara 1890. godine došao u Crnu Goru po svršenim medicinskim naukama u Petrogradu u Rusiji dr Novica Kovačević
Dr Novica Kovačević se rodio u Grahovu u selu Banosavima (vjerovatno je riječ o Balosavama, prim. prir.) 18. oktobra 1861. godine. Osnovnu školu završio je u Grahovu, gimnaziju u Novom Sadu 1883. godine a medicinu u Vojno-medicinskoj akademiji u Petrogradu 1889. godine. Po svršenim naukama dr Novica Kovačević bude postavljen za okružnog ljekara na Andrijevici u Vasojevićima (Glas Crnogorca 1890, 18. februar). Tu je proveo pet godina. Zatim je 1895. godine premješten za Ulcinj. Zatim 1896. godine, kada je u Crnoj Gori uređena i ustanovljena stajaća vojska, njemu bude povjereno da uredi što je najpotrebnije u pogledu vojnog saniteta a u vezi s novim uređenjem vojske. On je kao ljekar novouređenog Cetinjskog garnizona bio i činovnik u Ministarstvu vojnom gdje je vršio poslove načelnika vojnog saniteta. Na tome je položaju ostao dr Novica Kovačević sve do svoje smrti 6. maja 1910. godine. Dr Novica Kovačević pored svog ljekarskog rada i raznih administrativnih poslova u Ministarstvu vojnom bio je vrlo plodan pisac-novinar-pripovjedač i prevodilac djela iz vojne literature. Iz oblasti medicine napisao je „Omnes hydrophobic moriuntur” i „O koleri”. Dr Kovačević bio je vrlo čvrsta karaktera, pri-
Dr Novica Kovačević bio je vrlo čvrsta karaktera, primjernog poštenja, nesebičan, veoma uglađen, živ i bujne inteligencije, pronicljiv psiholog, pun finog humora i veoma prijatan sagovornik. Bio je primjer čojstva u punom smislu te riječi i nosio u sebi dosta divnih osobina kršnoga dinarca, osobina koje se uopšte rođenjem nasljeđuju
mjernog poštenja, nesebičan, veoma uglađen, živ i bujne inteligencije, pronicljiv psiholog, pun finog humora i veoma prijatan sagovornik. Jednom riječi on je činio veoma prijatan utisak na sredinu u kojoj se kretao, bio je primjer čojstva u punom smislu riječi i nosio u sebi dosta divnih osobina kršnoga dinarca, osobina koje se uopšte rođenjem nasljeđuju. U prvoj polovini 1891. godine došli su iz Petrograda u Crnu Goru dr Stevan Ognjenović i dr Mitar Radulović Dr Stevan Ognjenović je rođen u Kotoru 1865. godine. Osnovnu školu i gimnaziju je svršio u Kotoru a medicine u Petrogradu 1891. godine. Po svršenim naukama se dr S. Ognjenović vratio u Crnu Goru gdje je krajem aprila iste godine postavljen za okružnoga ljekara na Cetinju. Zatim je 1893. godine premješten s Cetinja u Nikšić za okružnog ljekara. U Nikšiću je bio neko vrijeme i upravnik bolnice „Knjeginje Zorke”. Iz Nikšića je docnije premješten u Podgoricu, a iz Podgorice
Donosimo drugi dio poznate studije dr Jovana Kujačića „Prilozi istoriji zdravstvene kulture Crne Gore do kraja 1918. godine” (SAN, Beograd, 1950). U prvom dijelu, koji je u „Pobjedi“ objavljen u junu 2023. godine, dat je opširan istorijski osvrt na narodnu iscjeliteljsku tradiciju u Crnoj Gori. Drugi dio se bavi razvojem medicinskih institucija i infrastrukture u Crnoj Gori
za oblasnog ljekara na Cetinju. Tu je neko vrijeme dr S. Ognjenović vršio dužnost načelnika Saniteta, a 1912. godine je postavljen za načelnika Saniteta. Na tome je položaju ostao sve do kraja 1918. godine.
Dr Stevan Ognjenović bio je dosta okretan administrator, vrlo zauzimljiv, savjestan I valjan praktičan ljekar naročito za dječije bolesti. Govorio je talijanski i ruski. Nije ništa pisao. Umro je 1930. godine u 65 godini života u Prčanju u Boki Kotorskoj.
Dr Mitar Radulović se rodio na Cetinju 1864. godine. Osnovnu školu je svršio u mjestu rođenja, seminariju u Saratovu u Rusiji a medici-
ne u Petrogradu. Po svršenim naukama dr Mitar Radulović je došao u Crnu Goru gdje je postavljen za okružnoga ljekara u Podgorici. Tu je ostao do 1899. godine kada je premješten za okružnog ljekara u Nikšić. Zatim 1905. godine ponovo bude premješten za okružnog ljekara u Podgorici, gdje ostaje sve vrijeme do svoga penzionisanja 1928. godine. Umro je u decembru 1938. godine na Cetinju. Govorio je i ruski. Dr Mitar Radulović vrijedio je kao dobar i zauzimljiv praktičan ljekar. Napisao je jedan članak pod naslovom: „Jedan slučaj epilepsije kao posljedica taeniae solium izliječen glistogonim sredstvom”. Jedan od najkulturnijih ljekara u to doba u Crnoj Gori bio je bez sumnje dr Kljanti Teodorides (Kleant Teodorides, prim. prir.). On je već prvih dana svoga javnoga života kao ljekar obećavao mnogo. I
on je porijeklom Grk, brat dr Janka Teodoridesa, o kome je već bilo govora. Rodio se u Jedrenu 1865. godine. Tu je svršio osnovnu školu. Kako pak, kad je on prebjegao iz Turske u Crnu Goru i došao na Cetinje, nije bilo u Crnoj Gori još nijedne gimnazije, to je on svršio gimnaziju u Kotoru. Kao odlična đaka Knjaz Nikola ga pošalje u Petrograd, da tamo uči medicinu. Ali uslijed nepovoljnih uticaja tamošnje klime Kljanti napušta Petrograd i vraća se u Crnu Goru. Iza toga ga Knjaz Nikola šalje u Carigrad, gdje svršava medicine 1892. godine. Po svršenim naukama on se vraća na Cetinje gdje bude postavljen u bolnici kao sekundarni ljekar. Tu je dr Kljanti veoma predano radio i ostao sve do svoje smrti, koja ga je zadesila 16. septembra 1895. godine. Dr Kljanti Teodorides bio je u punoj mjeri odan svome poslu i svome pozivu. Stalno se bavio naukom. On je pored svoje službe i private prakse za veoma kratko vrijeme od svega tri godine napisao dosta dobrih stvari iz oblasti medicinskih nauka. Od njegovih radova ponajvažniji su mu: „Tajne bračne ljubavi”, „Domaći liječnik”, „Prvi maj”, „Anegdote većinom iz medicinskoga svijeta”, „Je-
Jedan od najkulturnijih ljekara u to doba u Crnoj Gori bio je bez sumnje dr Kljanti Teodorides (Kleant Teodorides, prim. prir.). Iako još veoma mlad dr Teodorides je za vrlo kratko vrijeme svoje ljekarske prakse, može se slobodno reći, stekao kao malo koji drugi ljekar u to doba u Crnoj Gori sveopšte simpatije u svim društvenim slojevima u kojima se kretao
dan slučaj miksedema izliječen tiroidinom”, „Bijesnilo”. Pored toga je dr K. Teodorides bio počeo da s dosta dobrim uspjehom populariše medicinske nauke i da proučava narodnu medicinu i narodne lijekove. Pored srpskog jezika govorio je dr K. Teodorides još grčki, turski, ruski, italijanski i francuski. Iako još veoma mlad dr Kljanti Teodorides je za vrlo kratko vrijeme svoje ljekarske prakse, može se slobodno reći, stekao kao malo koji drugi ljekar u to doba u Crnoj Gori sveopšte simpatije u svim društvenim slojevima u kojima se kretao.
Sada se već sve brže popunjava u Crnoj Gori potreba u ljekarima. Pridolazili su mladi ljekari Crnogorci sa raznih univerziteta većinom iz Rusije, tako da su se sva potrebnija mjesta u zemlji brzo popunjavala njima. Zdravstvena politika sa stručnim naučnim ljekarima sve se brže širila i, što je veoma važno, narod je sve više raširenih ruku dočekivao blagodeti od naučne medicine, odbacujući u sve većoj mjeri sve vrste vidara i narodnog liječenja s punim uvjerenjem da su samo naučni ljekari oni ljudi koji mogu u slučaju bolesti pomoći i naučiti kako se valja čuvati od bolesti. Godine 1895. došao je iz Rusije u Crnu Goru po svršenim medicinskim naukama Dalmatinac dr Josif Pera. I njega je Knjaz Nikola lijepo primio i postavio za ljekara u Baru gdje i danas kao penzioner živi.
Dr Rako Kaluđerović rodom iz Ljubotinja u Crnoj Gori. Medicinu je svršio u Petrogradu. U Crnoj Gori se bavio vrlo kratko vrijeme kao dvorski ljekar Knjaza Nikole. Zatim je pošao u Petrograd, gdje je kao ljekar u jednoj od dječjih bolnica ostao sve do svoje smrti.
Poslije smrti dr Petra Miljanića (21. septembra 1897. godine) bude pozvan na Cetinje za načelnika saniteta i upravnika „Danilo I” dr Božo Perazić koji se rodio u Petrovcu 1863. godine. Osnovnu školu je svršio u mjestu svoga rođenja, gimnaziju u Kotoru 1882. godine a medicine u Beču 1890. godine. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj: Iv. br. 946/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tkhachuk Elene iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 016114 za period od dana 01.01.2018. godine do 20.05.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 390,60 €, dana 17.07.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Tkhachuk Elene iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 016114 za period od dana 01.01.2018. godine do 20.05.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 17.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 950/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kodžulović Jasminke iz Bara, Šušanjska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 016036 za period od dana 01.01.2018. godine do 20.05.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 291,64 €, dana 17.07.2024. godine, donio je J A V
V
U
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kodžulović Jasminke iz Bara, Šušanjska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 016036 za period od dana 01.01.2018. godine do 20.05.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 05.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 941/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Peročević Dura iz Bara, Čeluga br.60, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 006324 za period od dana 20.12.2022. godine do 20.02.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 220,86 €, dana 17.07.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Peročević Dura iz Bara, Čeluga br.60, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 006324 za period od dana 20.12.2022. godine do 20.02.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 12.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 999/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Vodovod i kanalizacija Bar, Ul. Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Šekularac Dragoslav iz Bara, Bjeliši preko pruge, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br.14654, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 155,87 €, dana 17.07.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šekularac Dragoslav iz Bara, Bjeliši preko pruge, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.14654. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 17.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 621/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Vodovod kanalizacija Bar, Ul. Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Bećović Baflije iz Bara, ul. Luke Jovovića br.20, Čeluga, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.3376, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 258,70 €, dana 17.07.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Bećović Baflije iz Bara, ul. Luke Jovovića br.20, Čeluga, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.3376. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 23.04.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 616/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Vodovod i kanalizacija Bar, Ul. Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Martinović Vasilija iz Bara, ul.24. Novembar 12C br.143, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.957, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 232,06 €, dana 17.07.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Martinović Vasilija iz Bara, ul.24. Novembar 12C br.143, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.957. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom prilozima od 09.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: Iv. br. 984/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Vodovod i kanalizacija Bar, Ul. Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Špiritovic Admira i Špiritovic Edija iz Bara, Trzni centar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.6331, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 168,374 €, dana 17.07.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Špiritovic Admira Špiritovic Edija iz Bara, Trzni centar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br.6331. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom prilozima od 11.06.2024. godine, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.07.2024. godine
Poslovni broj: I 2722/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca STAMBENA ZGRADA BORSKA 2-C, BORSKA 2C, Bar, PIB: 11081517, koga zastupa DAMJANOVIĆ MILOŠ, UL. 13. JULA BR.21, Podgorica, protiv izvršnog dužnika I reda MERGEN GULIAZAR NAZ, BORSKA 2C, Bar i izvršnog dužnika II reda MERGEN SAFA, BORSKA 2C, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 60,20 eura, dana 17.07.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda MERGEN GULIAZAR NAZ iz Bara izvršni dužnik II reda MERGEN SAFA iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 2722/24 od 28.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 17.07.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA
Novaka Miloševa 36
Rješavajući po Konkursu za pribavljanje rukopisa, koji je, shodno odredbama člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 i „Sl. list CG“, br. 84/2009 i 23/2012), raspisanom u dnevnim listovima „Pobjeda“, „Vijesti“ i „Dan“ dana 16. januara 2024. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica objavljuje
REZULTATE KONKURSA
Na Konkurs su prispjeli sljedeći šifrovani rukopisi: Kulturno-istorijska baština Crne Gore za prvi razred srednje stručne škole
-Lana Sara Osnove tehnike prodaje za prvi razred srednje stručne škole
-Proljećna rapsodija Digitalna elektronika za treći razred srednje stručne škole
-Fabula docet Priručnik za inkluziju – Vodič za rad sa đecom s intelektualnim smetnjama -Savršeno nesavršeni -Forest Gamp
Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 20. juna 2024. godine, odbila je rukopis pod šifrom Lana Sara kao osnovu za izradu udžbenika Kulturno-istorijska baština Crne Gore za prvi razred srednje stručne škole.
Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 25. juna 2024. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Proljećna rapsodija kao osnovu za izradu udžbenika Osnove tehnike prodaje za prvi razred srednje stručne škole.
Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 27. juna 2024. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Fabula docet kao osnovu za izradu udžbenika Digitalna elektronika za treći razred srednje stručne škole.
Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 17. jula 2024. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Forst Gamp kao osnovu za izradu Priručnika za inkluziju – Vodič za rad sa đecom s intelektualnim smetnjama. Rukopis priručnika pod šifrom Savršeno nesavršeni je odbijen.
Autori prihvaćenih rukopisa dužni su dokazati autorstvo identičnom kopijom rukopisa, identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), potpisom šifre i potvrdama naučnih zvanja u roku 8 (osam) dana od objavljivanja rezultata Konkursa.
Ukoliko se dešifrovanje rukopisa ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.
Učesnici Konkursa čiji rukopis nije prihvaćen, uz prethodnu najavu putem telefona 020/230-413, mogu ostvariti uvid u konkursni materijal i podnijeti prigovor na Odluku recenzentske komisije u roku 8 (osam) dana od objavljivanja rezultata Konkursa.
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel.069/032-380 1
Saučešće primamo u kapeli na seoskom groblju u Goljemadima 18 jula 2024. godine od 10 do 18 časova i 19 jula 2024. godine od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: supruga SVETLANA, sinovi DRAGO i ALEKSANDAR, ćerke ALEKSANDRA i BILJANA, braća MILIVOJE, RADOMIR i NENAD, sestre RADMILA i RAJKA, snahe TAMARA, MARIJANA, VERA, VINKA, SLAVICA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, unučad i mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,
• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Tužnim srcem javljamo da je 16. jula 2024. ispustila svoju plemenitu dušu u 74. godini
IKONIJA-BEBA Draga FILIPOVIĆ rođena VUKOVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 17. jula od 11 do 16 časova i 18. jula od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.
OŽALOŠĆENI: ćerka SVETLANA, sin BOGDAN–BOĆA, snaha DRAGANA, unuka IVA, sestre MARICA i ILINKA, đeveri ZORAN i GORAN, jetrve, bratanći, bratanična, sestričići, sestrične, đeveričići i đeverične i ostala familija FILIPOVIĆ i VUKOVIĆ
Posljednji pozdrav uvaženom zetu
RADOVANU VELIMIROVIĆU
Neka Ti je vječna slava i hvala.
Tvoj šura ŽELJKO BRNOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju
Laka Ti bila gruda rodne zemlje koju si bezgranično volio i po kojoj si časno hodao. Sa Bogom, dobri čovječe
758
Dana 17. jula 2024. u 79. godini preminuo je
DANILO Markov BOJANIĆ arhitekta
Saučešće primamo 17. jula od 18 časova i 18. jula do 14 časova u porodičnoj kući selo Pribojevići-Lješanska nahija, kada krećemo za seosko groblje Gradac, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Tužnim srcem javljamo da je
Iznenada preminuo 8. jula 2024 u mladoj 48 godini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli Malesija u Tuzima, 18. jula od 18 do 22 časa kao i 19. jula od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Skorać-Hoti. Počivaj u miru!
Ožalošćeni: majka FILJA, supruga JULIA, brat ĐERĐ, sestre AGA i MARIJA, snaha VALENTINA, bratanić ALEKS, bratanične KRISTINA i ALEKSANDRA, sestrići ANTON i NIKOLA, sestrične ANTONETA, ARDIANA, VALBONA i SUZANA i ostala mnogobrojna rodbina DUŠAJ
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Od ZORANA i ZORICE sa porodicama
SVETO RAIČKOVIĆ sa porodicom
Opraštamo se od dragog
Stričevi RAJKO i NEBOJŠA RADOVIĆ sa porodicama
Ožalošćeni: supruga STANKA, sinovi IGOR i PETAR, snahe DANICA, MAJA i KATARINA, unučad ANA, ĐINA, MARKO, LUKA i SLAVEN, bratanić BORIS sa porodicom, bratanična NATAŠA sa porodicom i porodice pokojnih sestara LJEPOSAVE i KOSARE
Posljednji pozdrav našem dragom RACU
Hvala ti za svu pažnju koju si nam nesebično pružao. Čuvaćemo te od zaborava jer takav čovjek zaslužuje vječno sjećanje. Tvoji KLJAJIĆI 751
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragom bratu
18. jul 2024.
VOJISLAV-VOJO RABRENOVIĆ
ĐORĐE SUHIH, NEBOJŠA BURZANOVIĆ i MILOŠ RABRENOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu
VOJISLAV - VOJO RABRENOVIĆ
MIRKO, ACO i MILOŠ
Zatečeni velikim bolom opraštamo se od
JOVANA RADOVIĆA
Dragi Joco, Sa neizmjernom tugom čuvaćemo uspomenu na tebe.
Draga naša
Porodica PAVLA NOVAKOVIĆA
725
Opraštamo se od naše strine
Posljednji pozdrav dragoj
BEBI FILIPOVIĆ
Uvijek ćemo te po dobru pamtiti i rado te se sjećati. Ljudi kao ti nikada ne odlaze iz srca i sjećanja
OLGA JEZIDŽIĆ sa porodicom
Draga naša
Hvala ti za sve dane i godine našeg djetinjstva i odrastanja provedene kod tebe.
Hvala za sve nezaboravne momente radosti, koje si bojila svojim posebnim smislom za humor, a bilo ih je bezbroj.
Hvala za sve dobro učinjeno za nas, a bilo ga je puno.
Nikad te neće zaboraviti
Teško se pomiriti sa činjenicom da zauvijek odlaziš. Nigdje ti nećeš, samo si otišla kod tvojih dragih da budeš s njima, a da istovremeno kao i uvijek bdiješ nad nama koje voliš i čuvaš od svih nedaća svojom ljubavlju i brigom. Da znaš da i mi tebe puno volimo. Neka te anđeli i naša ljubav čuvaju
SNEŽANA i DRAGAN PEROVIĆ sa porodicom
759
737
Istaknuti likovni umjetnik Jugoslavije preminuo je 16. jula 2024. u Novom Sadu u 83. godini života.
Dobitnik je mnogih nacionalnih i internacionalnih nagrada za umjetnost.
Posljednjim pozdravom tužnog srca se opraštam sa voljenim bratom čija će se sahrana obaviti u subotu 20. jula 2024. godine u 12 časova na Novom groblju u Novom Sadu.
OŽALOŠĆENI: brat MIODRAG ADŽIĆ sa porodicom i mnogobrojnom rodbinom
VIKTORIJA Antonele
Putuj s anđelima, najljepše plave oči.
Napustila si nas prerano, ali ne zauvijek MANUELA i RADE
Majci moje Nataše
JELENA ĐUKANOVIĆ
Teta Lenče, hvala Vam za topli majčinski zagrljaj, pored Vas nikad nijesmo bili gladni, uvijek ste bili tu da date savjet kojim ste mi nesebično pokazivali ljudsku veličinu, pažnju i podršku.
LEJLA TATAROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
JELENI – LENČE ĐUKANOVIĆ
Od porodice PEDOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj
JELENI ĐUKANOVIĆ
Zaslužuješ naše vječno sjećanje i poštovanje. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru DUŠKA LUBARDA sa porodicom
Od kumova VUJOVIĆA 752
Posljednji pozdrav dragoj
JELENI ĐUKANOVIĆ
730
VUKOVIĆ
726
Dana 18. jula 2024 navršavaju se dvije godine od kada nas je napustio naš suprug i otac
1944 - 2022.
Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Za nas postoje samo suze, tuga i neizbrisiv bol. Dok god živimo ti ćeš živjeti sa nama. Hvala ti na svemu.
S ljubavlju i zahvalnošću
TVOJI NAJMILIJI
724
Navršava se šest mjeseci od smrti naše
STOJANKE - CIKE JOVANOVIĆ
Draga majko, u svakom našem danu i razgovoru si prisutna. Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji RAJO, NATAŠA i NINA
Dana 18. jula navršava se 15 godina od kada nije sa nama naš dragi
SPASOJEVIĆ
Četrdeset dana je od kada sa nama nije naša voljena
VUJOVIĆ
Lijepe uspomene nas obavezuju da te vječno pamtimo.
U petak 19. jula u 10 časova porodica će posjetiti Zorku na gradskom groblju u Škaljarima u Kotoru.
729
S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na našu voljenu tetku
Njeni: MILA, DRAGICA i BORO VUČINIĆ
741
Dana 18. jula 2024 godine je 40 tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni
MOMČILO – MOMO VASILJEVIĆ
Bio si čovjek u pravom smislu te riječi. Ostavio si nas ponosne na tvoj častan život, veliko srce i plemenitu dušu, da ponosno govorimo da smo tvoji. Mislimo i mislićemo na tebe, pričamo i pričaćemo o tebi, volimo te i voljećemo te dok je i nas.
Tvoj suprug RAŠO sa porodicom
719
Navršavaju se četiri godine od odlaska našeg jedinog
TVOJA PORODICA
718
Čuvamo uspomenu na tebe, zahvalni za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio, ponosni na tvoj životni put i djela.
Život je stao kada si otišao, tvojim odlaskom stao je najbolji dio našeg života, malo je to za svu bol onoga što dolazi poslije. Vole te VOJKA i MILOŠ
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata
DRAŽENA NIKOLIĆA
Boli praznina, bole suze, bole uspomene... Teško je prihvatiti istinu da te nema. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Nedostaješ!
Vole te tvoji: DEJAN i DANKA sa porodicama
740 18. 7. 2017 – 18. 7. 2024
IGOR SEKULIĆ
Nedostaješ…
Vole te tvoji: SVETLANA, DUNJA i BRAJAN
Danas 18. jula navršava se pola godine od smrti mog voljenog brata
Svakim danom osjećamo tvoje odsustvo, ali sjećanja na tebe žive u našim srcima i mislima.
Tvoja beskrajna bratska ljubav, mudrost i snaga nastavljaju da nas vode.
Tvoja posvećenost i neumorna briga za sve nas ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Dok se prisjećamo svih lijepih trenutaka koje smo dijelili zahvalni smo na vremenu koje smo proveli sa tobom.
Tvoja ljubav nas i dalje povezuje i daje nam snagu da idemo naprijed znajući da si uvijek sa nama, makar u mislima i srcima.
Neka ti je vječna slava i mir tvojoj blagorodnoj duši. Volimo te zauvijek.
Voljenom
Sestra SAVICA PEJOVIĆ sa porodicom
Navršava se šest mjeseci od smrti mog voljenog brata
PAVLA MUJA PRAVILOVIĆA
Bol za tobom ne prestaje, dok sam živa žaliću i patiti za tobom. Sestra RADOJKA sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata
DRAŽENA NIKOLIĆA
Boli praznina, bole suze, bole uspomene... Teško je prihvatiti istinu da te nema. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Nedostaješ! Vole te tvoji: DEJAN i DANKA sa porodicama 736
DRAŽENU
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Čuvaćemo uspomenu na tebe. Tetka ĆANA i tetak DANILO sa porodicom
Ostavio si neizbrisivo sjećanje u našim životima. Tvoj osmijeh nam fali, a tvoj zagrljaj nedostaje. Vječno ćeš nam ostati uzor i zvijezda vodilja.
Volimo te puno.
Tvoji najmiliji MIRA, MARKO, DRAGANA i DARKO
Pola godine je od smrti mog voljenog brata
DRAŽENE
DRAŽENA
Ostaćeš uvijek u našim srcima. Nikad te nećemo zaboraviti.
Tetka DOBRILA, braća MILUTIN, VASILIJE i MILOŠ
727
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Počivaj s anđelima. Sestra IRENA i zet ZDRAVKO sa porodicom 745
Voljenom
Dani prolaze, a mi se ne mirimo sa tim da niјеsi više sa nama. Tvoju dobrotu i mili lik vječno ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. Ujna OLGA i sestra ILINKA sa porodicom 746
747 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog
Vrijeme koje prolazi neće izbrisati moju tugu za tobom. Bio si mi ponos, pažnja i dobrota. Bićeš u najljepšim sestrinim uspomenama. Počivaj u miru kod tvojih roditelja. Tvoja sestra
Pola godine je prošlo od smrti našeg
DRAŽENU
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tvoj odlazak je mnogo zabolio. Neizmjerno nam nedostaješ, ali tvoja mudrost i snaga će nastaviti da nas vode kroz život. Vječno ponosni na tebe. MARINA sa porodicom
732
i
zbog čega je pokušaj osvježavanja izmorenog žanra pošao po zlu u lmu „Fly Me to the Moon“ sa Skarlet Johanson i Čaningom Tejtumom
: Str. 8. i 9.
Španci Evropsko prvenstvo u fudbalu. Stručna javnost nepodijeljena je; priča se da je to trijumf fudbala nad nekom novom, apgrejdovanom verzijom tog istog sporta. Niko, brate, da prizna kad ga lopta udari u ruku ili kad pređe aut liniju, no svi dižu ruke u stilu: „Naša!“. Da ne pričamo o foliranju pri faulovima i kukanju koje se čuje na kilometar – pogotovo kad ekipa vodi! E, to se zove najobičnije foliranje i svakako, kao i većina stvari u našim životima, fudbal polako gubi osnovni smisao.
Prema mom skromnom mišljenju, VAR tehnologija zakucala je posljednji ekser u kovčeg pravog, viteškog fudbala, kakav se igrao posljednjih nekoliko decenija 20. vijeka. Trepavica je bila u ofsajdu, reče VAR - i sudije ne priznaše gol. A akcija, prava fudbalska... Koliko li je samo ofsajda promaklo sudijama. U primjeni VAR-a, iz aviona se vidi kako će tehnologija jednog dana, a neće proteći premnogo vode do tada, jednostavno uništiti način života kakav su živjele desetine generacija prije nas. Da li je to dobro ili nije, ne znam. Znam da se civilizacija mijenja; znam da i svi mi imamo malo više godina nego što bismo željeli; znam da tehnologija napreduje, ali teško podnosim te promjene, priznajem. Možda je do mene, a sve mi se više čini da je manje do mene, a više do opšteg gubitka smisla. U moje vrijeme, fudbal se igrao po nekim nepisanim, ali jasnim važećim pravilima. Mi mlađi, izlazili smo po žaropeku, već od pet sati popodne, da ugrabimo teren prije nego što dođu stariji. Čim vidimo da dolaze, zamolimo da nas pušte još desetak minuta da završimo utakmicu, dok se oni pored lagano zagrijavaju. Dakle, neki red se znao.
Zatim, gledali smo „ima li ih“, jesu li došli svi na dogovoreni termin za utakmicu, jer ako nijesu, nadali smo se da će pozvati nekoga od nas da „uskoči“. Nije se to rijetko dešavalo. Ukoliko je to bio slučaj, pa recimo pozovu mene da uskočim da igram, tog dana je bilo više od četiri sata aktivnog fudbala u mojim nogama. Pa te protivnički igrač šine laktom u rebra, ponekad slučajno a ponekad bogomi i namjerno. Koji
Piše: Vladimir MARAŠ
Prema mom mišljenju, VAR tehnologija zakucala je posljednji ekser u kovčeg pravog, viteškog fudbala, kakav se igrao posljednjih nekoliko decenija 20. vijeka. Trepavica je bila u ofsajdu, reče VAR - i sudije ne priznaše gol
Jednostavni odlazak na neki od terena koji posjećuju današnja djeca govori nam da to nijesu više isti sistemi vaspitavanja, da izgleda da to nijesu naša djeca. Ali jesu. Djeca spremna i na podlost, samo radi sticanja neke prednosti. Upravo kako izgleda naša političko-društvena realnost –ni manje, ni više. Besmisleno. Kako smo uspjeli da sami sebe uništimo u nekoliko decenija, nikada neću moći da shvatim.
crni faul, uči se da igraš jaki fudbal! Sve je to imalo nekog smisla, gledano iz ovog ugla.
Nakon što „veliki momci“ završe svoj termin, ako nas je bilo dovoljno, otvarala se nova utakmica. Kako je odmicala, palila se ulična rasvjeta koja nam je „glumila“ reflektore. Koliko samo dobrih golova nije priznato jer se nije znalo je li lopta prošla kroz rašlje ili pored njih... Ihaaa. Neka divna i lijepa vremena, sa punim smislom. Bez VAR-a, bez sudije. Učeni smo ferpleju; učeni smo da poštujemo protivnika; učeni smo da poštujemo i loptu i sport kojim smo se bavili. Učeni smo kako treba.
Na početku meča, dvojica za koje se zna da su najbolji, odvoje se na dvije strane i biraju po jednog igrača. Najgrđe je bilo kad neko ostane posljednji. To je bio znak da mora još više i još jače da vježba. Ako se igra na ulici (a najčešće se igralo tu), micali smo krše koji su nam bili golovi kad naiđe vozilo koje treba da prođe. Igra se prekidala kad prolazi starija osoba, to je jednostavno bio manir kojim smo nadojeni kod svojih kuća, svi. Širina gola mjerila se stopama. Oba gola mjerio je isti igrač. E, kako su se neki golovi naglo smanjivali nakon tog mjerenja, to je bila najveća bedastoća koju smo mogli smisliti. Ali, sve je imalo smisla.
Ako se u međuvremenu neko opkladio, pa makar u kilo bresaka, igralo se kao da je finale Evropskog prvenstva. Onda dođe publika, dođu i djevojčice, a mi znojavi, glibavi (naprednija verzija prljavštine), odranih koljena, spremni na dokazivanje. Ali u suštini, svi smo voljeli fudbal. Svi smo tu ljubav vukli iz kuće jer su nas kućama čekale fudbalske priče ili utakmice koje su igrali Ziko, Maradona, Žires, a kasnije Rajkard, Van Basten ili Zidan i Bekam. * * *
Sve ovo je, jednostavno, imalo smisla. Posljednje fudbalsko prvenstvo potvrdilo je da je današnji fudbal postao igra na ivici besmisla. Tačno je i da je VAR postojao prije koju deceniju, Maradonina „božja ruka“ vjerovatno ne bi bila priznata. Ali život i treba da bude takav, nepredvidiv i pun dilema. Ne možemo ga staviti pod idealnu tehnološku kontrolu jer onda, jednostavno, gubi smisao.
Razgovarala: Marina D. RICHTER
Međunarodna turneja filma „Memory“ meksičkog režisera i scenariste Mišela Franka počela je još na prošlogodišnjem izdanju Venecijanskog filmskog festivala. Skoro godinu kasnije, ova uspjela drama i dalje se vrti u programima filmskih smotri na svim ćoškovima svijeta, pa smo uspjeli da ga ulovimo u Karlovim Varima.
Nemam ambiciju da pravim biznis, a u Holivudu je sve uglavnom biznis. Džesika Častejn je pametna, talentovana i zadovoljna svojom karijerom. Znači, kada poželi da radi na nečemu dobrom, ona za time posegne, a meni se dopada to što u neku ruku „odrastam“ zajedno sa njom
Mnogo je razloga zbog kojih vrijedi uroniti u „Memory“, a kao jedan od glavnih nameće se glumački duo, kojem su šešir podigli i publika i kritika. Frankova drama nezaobilazna je, između ostalog, i zbog igre Džesike Častejn i Pitera Sarsgorda, koji je konačno dobio ulogu koja ga prikazuje u pravoj glumačkoj veličini i koja mu je donijela zasluženi „Volpi kup“ za najboljeg glumca na Mostri.
Kroz „Memory“, Franko je otpočeo umjetničku saradnju sa Častejn, sa kojom je potom radio i na „Dreams“, novom filmu koji je u fazi postprodukcije. O tome da li je Džesika njegova nova muza, kako su se spojili i zbog čega i druge velike holivudske zvijezde vole da glume u njegovim filmovima, sa meksičkim režiserom proćaskali smo u hotelu „Termal“ tokom Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima.
OBJEKTIV: Čini se da vremenom postajete blaži prema svojim junacima iako ih i dalje bacate u nemoguće situacije. U filmu „Memory“ čak ste otvorili vrata prema nečemu što može imati trajno pozitivan ishod, zar ne?
FRANKO: Trudim se da pravim film godišnje i stalno radim na idejama koje mi se motaju po glavi mjesecima ili čak godinama. Prije bih rekao da su u pitanju godine zato što ne dozvoljavam da me nešto ponese tako brzo. Potrebno mi je vreme da ideja sazri. Scenario za „Memory“ osmišljen je kao priča osvete, ali to se promijenilo zato što sam došao u drugačije raspoloženje.
Naime, poslije jednog razgovora sa sestrom Viktorijom, tokom kojeg me je podstakla da sam sebe izazovem i odaberem drugi pravac, počešao sam se po glavi, te sam donio odluku da Piter neće biti kriv za prestup za koji je optužen. To je za mene kao režisera smjesta postao mnogo veći izazov zato što to nije bilo nešto što je lako scenaristički obrnuti i skrenuti tok priče. Ipak, sestrine riječi: „Uradi nešto drugačije“, odzvanjale su mi u glavi. Da sam tada bio u mračnom periodu života, sigurno ne bih ništa mijenjao. Rekao bih „ne“ i nastavio po svome. Ali, s obzirom na to da je sve imalo smisla, okrenuo sam priču naglavačke.
Ono što želim da kažem jeste da time što snimam film godišnje, pokušavam da se vodim načinom ličnog izražavanja. Sve ono što vidite na platnu vjerno je onome ko sam i što sam psihički, u tom trenutku. Recimo, film „Sundown“ (2021) protkao sam egzistencijalnom krizom u kojoj sam se nalazio kada sam ga pisao. To je bio scenario koji je nastao munjevitom brzinom, a i film je brzo snimljen. Možda zaista matorim, ne znam. Vidjećemo što će biti sljedeće.
OBJEKTIV: Da li Vam je sestra – najbolja savjetnica?
FRANKO: Viktorija se takođe bavi filmom i poznaje me najbolje. Imamo isti ukus za
filmove, a nju principijelno ne interesuju površne stvari. Ljudi najčešće pročitaju tvoj scenario i kažu ti svoje mišljenje, ali često im iz usta izlaze banalnosti, dok moja sestra samo razmišlja o mogućnostima kako nešto može postati bolje. To je nešto što mnogo cijenim kod nje, više od nečega što mi bilo ko drugi kaže.
OBJEKTIV: Kada ste već pomenuli osjećanja, u kom emocionalnom stanju se nalazite sada dok dovršavate novi film „Dreams“?
FRANKO: Ne bih znao, još ga montiram. Ali ono što mogu da ispričam jeste da, kada sam se našao na ručku sa Džesikom tokom snimanja dra -
me „Memory“, počeo sam da joj pričam o ideji za film koju sam dugo držao u glavi. Pritom sam joj objasnio da ne pokušavam da joj pičujem ideju, već da samo želim da podijelim sa njom nešto što me jako okupira. Džesiki se ideja jako dopala i pitala me je: „Zašto na tome ne bismo zajedno radili?“ Naravno, njen prijedlog prihvatio sam objeručke. Ali, moram da podvučem kako je to imalo veze sa tim specifičnim trenutkom dok smo Džesika i ja zajedno istraživali temu koja nema nikakve veze sa „Memory“. Znači, taj trenutak možda nije imao konkretne veze sa mojim trenutnim psihičkim stanjem, već sa fazom mog stvaralaštva i s osjećajem da sam pronašao nekoga toliko dobrog kao što je Džesika, koja me je motivisala da nastavim sa projektom.
OBJEKTIV: Kada smo već kod Častejn, koju pominjete sa toliko poštovanja, rijetko imamo priliku da je gledamo u ulogama kakva je ona koju ste joj ponudili u „Memory“. Kako je uopšte počela vaša saradnja?
FRANKO: Kao i mnogi drugi, otkrio sam je kroz dramu „Tree of Life“ (2011) Terensa Malika, i bio sam njom fasciniran. I dalje mislim kako je to najbolja stvar koju je uradila, kao i da je „Memory“ sljedeće najbolje što je odglumila. Imala je ona mnogo fantastičnih uloga, ali, nažalost, nije dobila toliko prilika da pokaže puni kapacitet.
Takođe, pogledajte samo Pitera. Prije filma „Memory“, nije dobio pravu šansu da pokaže što umije. Igrao je u odličnim filmovima, ali uvijek su mu davali manje uloge. Znate, kada glumcima date priliku da se pokažu, oni daju sve od sebe. Džesika je bila upoznata sa mojim radom, te je bila prava sreća što je njen agent pozvao mog i što su nas spojili. A ona mi je takođe preporučila Pitera.
OBJEKTIV: U Kanu, Jorgos Lantimos govorio je o tome da je pronašao istu vrstu spone s Emom Stoun. Interesantno je da svjetski poznati glumci, koji mogu da izaberu bilo koju ulogu u Holivudu, u posljednje vrijeme izgledaju više zainteresovani da sarađuju sa nezavisnim režiserima.
FRANKO: Najbolje filmove sedamdesetih godina prošlog vijeka stvorili su evropski režiseri poput Miloša Formana i Romana Polanskog koji su snimali u Sjedinjenim Američkim Državama. Stalno čuješ ljude kako se žale da je teško pronaći dobar scenario, što nije tema ako ih pišeš sam. Znači, jedan od razloga što radim kako radim jeste to što nemam ambiciju da pravim biznis. U Holivudu je sve uglavnom biznis. Ali, Džesika je vrlo pametna i talentovana i zadovoljna je svojom karijerom. Znači, kada poželi da radi na nečemu dobrom, ona za time posegne. To je prednost glumaca, jer dok režiser jednom filmu posvećuje jednu do dvije godine, glumci mogu da rade na više projekata. A meni se dopada to što u neku ruku „odrastam“ zajedno sa Džesikom...
OBJEKTIV: Kod Vas vole da „svrate“ i Tim Rot, i Šarlot Genzbur, da ne nabrajamo...
FRANKO: Sigurno ne dolaze zbog para (smijeh), tako da sam polaskan. Takođe moram reći da postoje mnogi mitovi o agentima i tome kako oni, navodno, ne žele da glumci snimaju filmove u kojima nema love. To uopšte nije tačno. Odličan agent, kao što je to Džesikina Hilda, zna da njen klijent mora biti srećan. Takođe, zna i da filmovi poput mojih mogu da privuku pažnju drugih režisera sa svih krajeva svijeta.
OBJEKTIV: Da li nam možete reći više o višeslojnosti naslova filma?
FRANKO: Nikada ne pišem filmove o specifičnoj temi. Pr-
OBJEKTIV: Koji filmovi su Vas oblikovali?
FRANKO: Uvijek se vraćam velikim režiserima. Moja filmska kuća zove se „Teorema“: kad god se izgubim, vratim se Pazoliniju i tom specifičnom filmu, da me podsjeti na to da gledam ispred sebe. Odrastao sam s italijanskim klasicima. Obožavam Ermana Olmija Bunjuel mi je najdraži režiser zbog toga što je stvarao filmove u Meksiku kakvih (ne samo) tada tamo nije bilo. Odličan je primjer velike kreativne energije. Sjećam se kako sam bio očaran i Vendersovim „Nebom nad
Berlinom“ („Wings of Desire“,1987), kao i osjećanjima koja su mi budili Fasbinderovi filmovi.
OBJEKTIV: Možete li da izdvojite prvi nezaboravni susret sa filmom?
FRANKO: U školi smo imali jednog sjajnog profesora, puštao nam je filmove koji se danas možda ne bi pokazivali četrnaestogodišnjacima. Sa njim smo, na primjer, gledali Kjubrikov „A Clockwork Orange“ (1971), ali to je još bila boza u odnosu na druge stvari koje nam je otkrio. O tome bih mogao da pričam satima.
vo mi se rodila ideja o proslavi godišnjice mature, i o Solu (Sarsgord) koji odatle prati kući Silviju (Častejn), kao da je neki poremećeni manijak. Plan je bio da on bude kriv za zločin za koji ga optužuje, ali kada sam pročitao ono što sam napisao rekao sam sebi da je interesantno to što ona ne može da se sjeti i pravi interpretaciju
prošlosti. Sa druge strane, i on sumnja u sebe zato što ima oblik preranog Alchajmera i pokušava da ne izgubi sjećanja. Film je o onome što govorimo sami sebi, o sjećanjima koje fabrikujemo ili prekrajamo zato što je to dio procesa preživljavanja. Želim da stvaram kompleksne situacije za publiku. Kada
pođem u bioskop, smaram se ukoliko znam sve odgovore u prvih deset minuta, što je, nažalost, čest slučaj. Znači, trudim se da čuvam energiju za nešto što me pokreće, i pokušavam da gledam iznutra, a ne spolja, pa tako i težim saradnji sa ljudima koji žele da učestvuju u takvom procesu.
OBJEKTIV: Prije nego što smo počeli razgovor, rekli ste kako je film diktatura. Da li kod Vas ima malo demokratije?
FRANKO: Mislim da je važno to što se ne borim za kontrolu. I Džesika i svi moji drugi saradnici žele da imam sve konce u rukama i podržavaju takvu taktiku. Žele da se vodim instinktom, iako im često kažem da znaju bolje od mene šta da rade. Znači, dešava se da mi objašnjavaju scenario koji sam napisao i govore: „Prekini s improvizacijama, drži se teksta“. Džesika me često „zeza“ da štiti scenaristu od režisera.
Ali, da se vratim pitanju: kod mene nema diktature zbog toga što vjerujem u to da je film kolaborativna umjetnost. Ako krenete da kinjite tim, rezultat će biti jadan.
OBJEKTIV: Uglavnom se držite standardnih sat i po vremena trajanja; svega tri
Vaša filma traju duže. Nije li to postalo rijetkost?
FRANKO: Opsjednut sam oslobađanjem od materijala. Ovdje bih pomenuo Roberta Bresona, koji je napisao najbolju knjigu o našoj profesiji. „Notes on the Cinematography“ pročitao sam još u ranoj mladosti. Tu piše o tome kako se može postići više sa što manje intervencija: sa manje dijaloga, muzike itd. Ima u knjizi mnogo pametnih opažanja, između ostalog, i o tome da se potencijal smanjuje što je budžet filma veći. Što više para imaš, postaješ sve manje kreativan.
Dok sam radio na završnici filma „After Lucia“ (2012), producenti su pokušavali da mi pomognu i svaki je imao lude ideje o tome kako da to uradimo. No, s obzirom na to da nijesmo imali dovoljno veliki budžet, moj direktor fotografije došao je do najjednostavnijeg rješenja koje nas, pritom, nije koštalo ni filera. Ta scena je ispala dobra zato što smo je snimili bez love. Pare mogu da unište film.
OBJEKTIV: Kada ste već pomenuli svog bivšeg direktora fotografije, da se okrenemo i Vašem čestom saradniku Ivu Kejpu, koji je iza kamere i u filmu „Me-
mory“. Njegov stil se mijenja od filma do filma; ovdje su mu pokreti sasvim minimalni, sa kamerom koja je skoro potpuno statična.
FRANKO: Uvijek se prilagođavamo samom filmu. Pokušavamo da poštujemo ideje i emocije iz scenarija. Ne probamo scene; pustim glumce da urade svoje i često se iznenadim njihovom kreativnošću i pogledom na stvari. Shodno tome i donosim odluku o načinu na koji ćemo nešto snimiti. Mislim da je najjednostavniji pristup često najbolji. Mnogi noviji filmovi podsjećaju na nešto što je snimljeno za televiziju. Iz straha sijeku i pomjeraju kameru samo da stvore lažnu tenziju, ili da vještački zabave. I onda „napeku“ muziku, ne bi li publici rekli što treba da osjeća i misli, u svakom trenutku. Želim da vjerujem svojoj publici i da je pustim da odahne. Moj princip je da ne motam gledaoce naokolo, i da im dam prostora da sami stvore mišljenje o onome što gledaju. Nemam strah od toga.
OBJEKTIV: Za kraj, možete li nam reći da li će „Dreams“ dočekati svjetsku premijeru u Veneciji?
FRANKO: Ne znam, moguće je, ali još nije izvjesno. •
Želja da snima u Španiji, zemlji koju voli, Evi Longoriji bila je dovoljna da se upusti u avanturu po imenu „Land of Women“. Eplova adaptacija knjige Sandre Barnede, koja je postala fenomen latinoameričke književnosti 2020. godine, vratila je vječnu Gabrielu iz serije „Desperate Housewives“ na male ekrane, poslije 12 godina.
Obrti s Instagrama Longorija glumi Galu, bogatu Njujorčanku u zrelim godinama, koja otkriva da ju je muž Fred ( Džejms Purfoj), ne uspijevši da otplati dug od 15 miliona dolara, napustio i pobjegao.
Lišena bankovnih kartica, sa šačicom novčanica u džepu, sa kćerkom Kejt ( Viktorija Bazua) koja je promijenila pol, i majkom Julijom (Karmen Maura) koja pati od demencije, Gala kreće u majčino rodno selo, u vrhunsko vinarsko područje na sjeveru Španije, s utjerivačima dugova na tragu. Na licu mjesta, sudari se sa traktorom zgodnog vinara Amata (Santjago Kabrera), odakle krene da se rasplamsava ljubav, ali i budi stara ogorčenost i otkopavaju davno zakopane porodične tajne. U vrlo bombastičnom tonu „komedije nereda“, Gala upada iz jednog u drugi problem... Prateći tri generacije žena, kreatori serije Ramon Kampos i Hema R. Neira oslikavaju tri dirljiva portreta i podsjećaju na važnost vječnih vrijednosti, poput porodičnih veza, tradicije i solidarnosti, dok se implicitno bave i zavisnošću od novih tehnologija, i temama poput tranzicije. Međutim, ova fantazija između nevinih, ljubaznih i politički korektnih ljudi, sa preokretima u stilu Instagrama, više podsjeća na sapunice poput „Esmeralde“ ili „Kasandre“, a vidljiv je i pokušaj repliciranja filmova iz proteklih decenija, u kojima su prikazivani stresirani urbani likovi koji pokušavaju da se prepuste čarima seoskog života na koji nimalo nijesu naviknuti. Ruralne fantazije najčešće vezujemo za italijansku Toska-
Serija žanrovski oscilira između
trilera i komedije, ali je suviše ravna i površna. Ako ste u potrazi za ozbiljnom televizijom, zaobiđite je u širokom luku
nu ili za francuska sela, a radnja ove serije ipak se odvija u unutrašnjosti Španije i dotiče mnoge globalne teme, od ekologije, preko feminizma i prava transrodnih osoba, do povratka prirodi. To su svakako teme koje vrijedi obrađivati, ali ovdje su postavljene tanko i površno. Za krajnji utisak činjenica da su seriju pravili ljudi kojima je bio cilj samo da štrikliraju ključne riječi sa liste i koji nijesu vodili računa da bitne motive prodube, ne bismo li o kontekstu saznali više.
Serija žanrovski oscilira između trilera i komedije, ali je suviše nespretno napravljena da bi bila uvjerljiva. Sukobi se prebrzo rješavaju i uzrokuju da zaplet brzo ostane bez daha. Dobra strana je, pak, to što kreatori serije nastoje da budu pozitivni i da podrže žene u svakoj fazi života, kao i to što su lokacije u Španiji usnimljene raskošno i prelijepo.
Carica na štiklama U suštini, u eri TV hiperprodukcije, „Land of Women“ jeste beznačajna i prolazna serija, ali barem nije potpuno bez šarma. Naravno, zahvaljujući vrlo raspoloženoj glumačkoj ekipi.
Glumci neće osvojiti nijednu nagradu za „Land of Women“, ali činjenica je da su uspjeli da dočaraju motivaciju sopstvenih likova, uprkos tankom konceptu. Eva Longorija pru-
žila je veliku energiju Gali, koja je između električne baterije i brzog automobila i dobar dio serije provodi trčeći u štiklama i uskim kompletima. Njena hemija sa kolegom Kabrerom umije da bude vrlo nategnuta, ali ne zbog glumačkih izvedbi koliko zbog nedostatka narativne strukture.
Zbog tog problema, u suštini, likovi i nemaju pravi razvoj.
Oni uglavnom shvate da žele nešto drugačije u životu, ali izostaju bilo kakve lične i emocionalne promjene. U osnovi, ostavljamo ih kakve smo ih zatekli, samo na drugačijoj lokaciji i sa malo manje urednom odjećom.
Najbolja u glumačkoj ekipi, sasvim očekivano, jeste miljenica Pedra Almodovara, Karmen Maura, koja je baki Juliji uspjela da razigra ličnost. Čak i kada postane pitanje sekunde kada će postati beskrajno iritantna, i to je okej, zato što apsolutno ide uz njen karakter.
Sa druge strane, kako i sam naziv serije kaže, u ovoj „Zemlji žena“ većina muškaraca nalik je budalama, makar malo. Scenario je, jednostavno, zahtijevao da to bude tako, kao i to da se glavni muški lik prihvati isključivo kao romantični objekat.
„Land of Women“ je lagana, na momente i pomalo duhovita priča, koja će sigurno privući pažnju šire publike zahvaljujući Evi Longoriji.
Dobro je što kreatorski dvojac nije shvatio sebe previše ozbiljno, kao i to što su u priču uključeni i komični i romantični elementi. Nekim gledaocima mogla bi čak da djeluje i osvježavajuće tokom
ovih vrelih dana, ako moraju da ostanu kod kuće. Sa druge strane, oni koji žele ozbiljniji sadržaj, slobodno mogu da je zaobiđu u širokom luku. Davor PAVLOVIĆ
Ocjena: 1.5/5
Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Nije zanemarljiv broj ljudi, naročito Amerikanaca, koji vjeruju da je slijetanje na Mjesec bilo lažirano. U susret ovom 20. julu, kada se obilježava 55 godina misije „Apolo 11“, mnogi među njima pominjaće, između ostalih, i čuvenu teoriju zavjere da Nil Armstrong, Baz Oldrin i Majkl Kolins nikad nijesu kročili na Mjesec, nego je onaj „mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo“, koji su te 1969. ispred malih ekrana ispratili milioni, zapravo snimljen u Nasinim odajama. I to, ni manje ni više, nego pod režiserskom palicom Stenlija Kjubrika koji je, navodno, privukao pažnju Nasinih zvaničnika nakon premijere masterpisa „2001: A Space Odyssey“ (1968).
Teoriji zavjere o Kjubriku namignuli su i režiser Greg Berlanti („Love, Simon“, 2018) i scenaristkinja Rouz Gilroj u romantičnoj komediji „Fly Me to the Moon“. Nažalost, to je i jedna od rijetkih fora koje „bacaju“ tokom 131-minutnog filma, kojim su htjeli i nikako
O Kjubrikovom navodnom učešću u misiji „Apolo 11“ vodile su se debate, pisale knjige, snimali filmovi. Između ostalih, i kanski dokumentarac „Room 237“ (Rodni Ašer, 2012), u kojem je podrobno analizirana skrivena simbolika klasika „The Shining“ (1980). Iznesena su tu razna tumačenja, od toga da je Kjubrikov jedini horor zapravo reinterpretacija mita o Minotauru; metafora američkog imperijalizma i genocida nad domorocima, pa i njegovo lično tumačenje antisemitizma i horora holokausta o kojem je želio, ali nije uspio da snimi „Aryan Papers“. No, dio filma koji podgrijava teoriju da je „The Shining“ napravljen kao ispovijest čovjeka koji je osjećao
Kad izuzmemo marketinški dio, imamo čistu „siguricu“ i pravu studijsku konfekciju: lm ispodprosječnog šarma i dizajna, čiji se autori previše oslanjaju na to da će im dvije velike zvijezde privući bioskopsku publiku
nijesu uspjeli, da ponovo „izmisle“ rom-kom.
Afera sa Mjesecom
Radnja filma, koja je nedavno stigao i na repertoar podgoričkog „Sinepleksa“, odvija se 1969, sedam godina nakon što je Džon F. Kenedi održao čuveni govor „We Choose to go to the Moon“. I obećao milionima zemljaka da će Sjedinjene Američke Države osvojiti Mjesec do kraja decenije, „ne zato što je to lako, nego upravo zbog toga što je teško“.
Godinu i kusur do kraja „obećanog roka“ pak romansa
duboku krivicu zbog učešća u jednoj od najvećih prevara vijeka – privukao je najveću pažnju nakon premijere Ašerovog dokumentarca.
Režiserovi sagovornici u filmu pričaju o „Apolo 11“ džemperu koji nosi dječak Deni (Deni Lojd), pa o tepihu čiji print jako podsjeća na lansirnu rampu Nase, pa o simbolici broja 237 na vratima hotelske sobe, a koji se, navodno, odnosi na udaljenost između centra Zemlje i centra Mjeseca (iako je ta razdaljina, zapravo, bliža 238.000 milja)... Na koncu, govore i o Džekovoj (Džek Nikolson) tiradi nad Vendi (Širli Duval), tokom koje priča o dužnosti i obavezi da ispuni ono što mu je ugovorom propisao poslodavac. Kao što je to, navodno, nakon što se u „Apolo 11“ uvalio preko glave,
Amerike i Mjeseca počela je da blijedi. Sa ratom u Vijetnamu i nizom ekonomskih i drugih problema, narod ne samo što je izgubio interesovanje za svemirsku trku nego je počeo i da se buni zbog trošenja ogromnog novca za misiju „Apolo 11“. Predsjedniku Niksonu i čelnicima Nase, stoga, nije preostalo ništa osim da potraže nekoga ko bi mogao da natjera Amerikance da se ponovo zaljube u Mjesec. Kao savršena osoba za posao vijeka nametnula se Keli Džons ( Skarlet Johanson), njujorška čarobnica za marke-
morao da učini i Kjubrik. Kjubrik o samoj teoriji i tumačenjima filma nikada nije govorio, što je opet samo dalo krila raznoraznim tumačima, kako horora „The Shining“, tako i misije „Apolo 11“. No, iz cijele te priče najmanje je bitna istina. Čak i da je teorija tačna, ne postoji ni najmanja šansa da će ikada biti javno potvrđena. Ono što je pak mnogo bitnije i u što možemo da se uvjerimo sopstvenim očima jeste da je Kjubrik bio toliko kompleksan, beskompromisan i slojevit, da nije ni čudo što su se na njegove filmove uvijek kačile različite teorije, a samo značenje ostajalo nedokučivo, otporno na svaku definiciju, konačnu istinu i aksiom. Kako i priliči velikom filmskom autoru i umjetnosti pokretnih slika.
ting, praktično ženski odgovor na Dona Drapera iz „Mad Men“. Pametna, opasno lijepa, debelo svjesna svog uticaja na muškarce i žena vrlo sposobna da sakrije repove iz prošlosti - od svakoga, pa i od Nikso-
misije – zaljubiti do ušiju. Iz-
Niksonovog „vodoinstalatera“ Moa ( Vudi Harelson ), stići će u postrojenje Nase – i za pet minuta postrojiti sve te štrebere koji se misijom bave. Ili, skoro sve. Jer, šef misije Kol Dejvis (Čaning Tejtum, nakon što je od uloge odustao Kris Evans), totalno fokusiran na misiju i nauku, trudiće se da joj smjesti otkaz već od prvog susreta, apsolutno nespreman da prizna da njeni marketinški trikovi nijesu samo traćenje vremena. dupeta, i trezveni Kol, opsenikad prije, svoje „kosture iz
koju Johanson igra u Marvelovom univerzumu; a Kol jednu grižu savjesti toliko duboku da
nije ni čudo što je život sveo na Nasa dugmiće.
Problem? Iako njihova romansa ne zvuči toliko loše na papiru, naročito nakon što se u jednačinu ubaci Kelin zadatak da, iza Kolovih leđa, orkestrira snimanje lažnog slijetanja na Mjesec – vrlo je tanka u praksi. Johanson i Tejtum ne mogu se pohvaliti bogzna kakvom hemijom, a da stvar bude gora, Berlanti se na nju oslanja preko svake mjere. Baš kao da pred sobom ima i glumce iz zlatnog doba Holivuda, ali i znanje da napravi film po mjeri klasika iz te ere.
Skoro cijeli „Fly Me to the Moon“ djeluje staromodno i prevaziđeno, taman kao da je film iz doba kada su SAD prvi put naciljale Mjesec. Retro dizajn, fotografija, scenografija – ničim se ne ističu, posebno ne za film čiji je budžet 100 miliona dolara. Kad izuzmemo mar-
tori skoro u potpunosti oslanjaju na dvije velike zvijezde, ne bi li privukli publiku u kina.
Marketinška hobotnica
Najveća ironija? „Fly Me to the Moon“ imao je potencijala da „obrne igricu“, osvježi žanr romantične komedije i postane mnogo više od konfekcije upravo zbog umetanja satire. Ima tu simpatičnih i (vječito aktuelnih) momenata, naročito na početku, dok su u fokusu advertajzing i Kelina marketinška hobotnica koja piljka po podsvijesti Amerikanaca, navodeći ih da se povežu s astronautima, poistovijete sa njihovom misijom i osjete da imaju viši cilj kao kolektiv, kao nacija – kupujući pahuljice koje jedu ili bokserice i ručne satove koje nose. No, prenaivno tretirana romansa brzo uspije da ih pokvari, da bi stvar postala potpuno otpisana kad na red
dođe „Operacija Artemis“ –toliko površno obrađen dio sa lažiranjem slijetanja, da nije uspio da ga spasi ni epizodni Džim Raš, genijalni gay dean iz serije „Community“. Pravila po kojima se kroji javno mnjenje jesu se mnogo promijenila od šezdesetih godina, ali perfidni načini brendiranja „američkog sna“, nacije, SAD kao „čuvara demokratije“ –baš i nijesu. Zbog toga dio koji se tiče advertajzinga i jeste donekle interesantan. Nažalost, nije dobro uklopljen i ne gradi koherentnu cjelinu s ostatkom filma.
Berlanti, koji je preuzeo režiju nakon što je Džejson Bejtman odustao od projekta zbog „kreativnih razlika“, zagrizao je više nego što je mogao da sažvaće stavljajući pod isti krov – cinizam i romansu. Ne samo ljubavnu, naravno, nego i romantičnu vezu koju, kao
REŽIJA: Greg Berlanti
ULOGE:
Skarlet Johanson, Čaning Tejtum, Vudi Harelson, Rej Romano
TRAJANJE: 131 min
Ali, dohvatio je Berlanti u ovom filmu, svjesno ili ne, još nešto aktuelno: propagandu, fabrikovanje informacija i velike sile koje ne prestaju da mjere „čiji je veći“ ni dan-da-
ketinški dio i satiru o lažnom slijetanju, imamo jednu čistu „siguricu“ i pravu studijsku konfekciju: film ispodprosječnog šarma i dizajna, čiji se au-
ljudski rod i vječiti istraživači, imamo sa svemirom, čije granice sve brže, jače i nikad aktuelnije pokušavamo da premjerimo i pomjerimo.
nas, 55 godina nakon misije „Apolo 11“. Njihova sredstva jesu se promijenila, ali nakane nijesu – a film nije uhvatio ni to, ni onaj pozitivniji, romantičniji dio svake bitke „veće od života“, kakva je bez sumnje bila trka do Mjeseca. Kad se sve sabere, „Fly Me to the Moon“ nikako se ne može smatrati iskorakom u žanru romantične komedije, iako je Berlanti ciljao na to. Ipak je ovo više samo još jedan mrvu drugačiji – u nizu istih koraka. Ni satira do koske, ni romansa koja gađa pravo u srce, ni zabavna, a kamoli pametna workplace
komedija, ako ne za ne-
što drugo, onda barem za odmor mozga. I šteta je što je ispalo tako, što se u „Fly Me to the Moon“ niko neće preko glave zaljubiti. Da je pao u prave ruke, mogao je postati rom-kom evergrin. Vječan kao istoimena Sinatrina pjesma i neuništiv taman kao ona teorija zavjere za Kjubrika.
Iz Pule: Marko STOJILJKOVIĆ
Imaneke simbolike u tome da Rajko Grlić sa novim i, barem po najavi, poslednjim filmom „Svemu dođe kraj“ zatvara puni krug, otpočet tačno 50 godina ranije sa prvencem „Kud puklo da puklo“ (1974). Čak je i mesto radnje isto, Pula i njena Arena, što nam daje sugestiju da je sve to namerno odabrano, a ne iznuđeno, recimo, festivalskim odbijenicama. No, tu sličnosti i simbolika prestaju. Ipak su se za tih pet decenija i 12 dugometražnih bioskopskih filmova, koliko stoji između „Kud puklo da puklo“ i „Svemu dođe kraj“ - promenili i Grlić i sama kinematografija. Žanrovski pristup
„Svemu dođe kraj“, koji je otvorio 71. izdanje Pula film festivala, takođe je i već četvrta scenaristička saradnja Grlića i pisca Anta Tomića („Karaula“, 2006; „Neka ostane među nama“, 2010; „Ustav Republike Hrvatske“, 2016). Međutim, sada su u igri i jedan drugi pisac, odavno pokojni Miroslav Krleža, i njegov strukturno nesvakidašnji (stoga i vrlo zahtevan za adaptaciju) roman „Na rubu pameti“ (1938).
Grlić u novom milenijumu nastupa manje kao filmski stvaralac, a više kao komentator društvenih zbivanja.
Poslije ovog filma, hrvatska publika steći će utisak da je makar jedan veliki režiser na njenoj strani
Priča je, doduše, prenesena u sadašnje vreme, i to i te kako ima smisla za poentiranje, budući da korupcija i ljudska gadost izgledaju, ponašaju se i čak zvuče isto u Zagrebu i okolini 1938. i danas, ali verovatno
i na drugim mestima i u drugim vremenskim periodima. Novina je i to da su Grlić i Tomić odabrali žanrovski pristup, kombinujući osnovu političkog trilera i krimića s elementima ljubavne drame
i satire, što može biti i mač sa dve oštrice. To vredi i za Grlića koji kao režiser do sada nije išao do kraja u žanr, a naročito za Tomića, budući da žanrovska kinematografija jako voli interna pravila dramaturgije. Dramaturgija svakako nije Tomićeva jača strana, a još gore trpi popovanje, didakticizam i „piščevu tešku ruku“ od one nežanrovske, a kamoli od proze ili kolumne kao njegovih sredstava izražavanja. Zapravo, ima tu i pogodaka i promašaja, pa čaša na kraju biva do pola puna ili do pola prazna, u zavisnosti od visine naših očekivanja.
Zaprljane ruke
Film „Svemu dođe kraj“, koji je crnogorska manjinska koprodukcija („ABHO Film“ i Ivan Đurović), vrti se oko zagrebačkog advokata Maksa Pintera (Živko Anočić). Njegov glavni klijent je tajkun Dinko Horvat (Boris Isaković), čovek povezan sa svim marifetlucima i tranzicionim malverzacijama u Hrvatskoj od osamostaljenja do našeg doba. U ovom konkretnom slučaju, Horvatu se sudi za ubistvo dvojice radnika fabrike u njegovom vlasništvu koji su mu upali na posed, a strategija je nužna odbrana, uz tvrdnju da su bili naoružani. Nije slučajno da Pintera upoznajemo u trenutku slabosti i nesvestice, za šta ćemo
kasnije otkriti da se radi o sinkopi (terminu inače poznatom iz jedne stvarne hrvatske tajkunske afere). To je siguran znak da on više ne može da živi kao do sada, sa grižom savesti zbog svih Horvatovih gadosti koje je prikrivao. Zbog toga je spreman da se javno sukobi sa svojim klijentom, političkom klasom i represivnim aparatom koji ga štite; da rizikuje odlazak u zatvor i gubitak doma i porodice.
Dodatni okidač je i povratak
Pinterove nekadašnje ljubavnice Nine ( Jelena Đokić ) u njegov život. Ne samo da je Nina sada bogata udovica koja ne mora da brine za egzistenciju, već i sama ima motiv da udari na Horvata zbog njihove lične, komplikovane i brutalne predistorije. Pinter, doduše, ima jedan snimak kojim može uceniti Horvata, ali pitanje je zapravo koliko mu to može pomoći protiv psihopate koji, za razliku od ostalih ljigavaca, voli sam da uprlja ruke.
Drugačija pravila
Jedan od uspeha filma je to što scenaristi, labavu strukturu romana organizovanu u koncentrične krugove, vrlo vešto peglaju u gotovo linearnu, što prilično pogoduje autorskoj viziji žanrovskog filma. Zaplet je taman onoliko komplikovan da bi ostao intrigantan i da bi otvarao mogućnosti za daljnja skretanja i iznenađenja, a čak i nagli rasplet funkcioniše protivno svim očekivanjima. Karakterizacija likova nije dubinska, već čisto funkcionalna, ali to makar glumcima ostavlja nekakvu slobodu u interpretaciji.
Dijalozi bi, međutim, mogli i morali da budu bolji, lišeni didakticizma i propovedanja autora kroz likove, kao i repeticija jednih te istih replika i štoseva. Grliću i Tomiću su to zapravo manirizmi koji bi pokopali i njihove druge filmove, ali je nešto drugo (po pravilu gluma) uvek uspevalo da „izvadi“. Ovde, međutim, makar u teoriji imamo žanrovski film i drugačija pravila igre, pa takve eskapade još više štrče, čak i kada je gluma dobra, a jeste.
Živko Anočić kao da se specijalizovao za ovakav tip uloga, za likove koji mogu delovati i naivno i opasno, i moralno i ljigavo, sve u isto vreme, ali čiji su motivacija i način na koji doživljavaju stvari svakako jaki. Jelena Đokić igra Ninu kao malo ocvalu, ali još zavodljivu noarovsku „fatalku“, pomalo ćudljivu, ali sa dozom emocija i straha. Boris Isaković reciklira jednu od svojih tipičnih rola moćnih negativaca, ali neka posebna originalnost i nije potrebna da bi delovao uverljivo preteće.
Bizarni momenti
Interesantni su i neki izbori epizodista. Primera radi, Janko Popović Volarić je sasvim dobar izvor za ljigavog advokata, Maksovog bivšeg partnera u kancelariji, a Ksenija Marinković za predstavnicu radnika mesne industrije, čiji je pogon Horvat upropastio.
Najinteresantniju epizodu, u svom maniru, ostvaruje Emir Hadžihafizbegović kao Maksov kolega sa robije, bivši klijent i poveznica između njega i radnika. Neki drugi izbori se na prvi pogled mogu činiti bizarnim ili namerno provokativnim, kao kada poznati advokat igra tužioca, ali to je možda deo Grlićeve „šok-taktike“ za hrvatsku publiku koja će film prepoznati kao vernu sliku stvarnosti i steći utisak da je makar jedan veliki režiser na njenoj strani.
Van toga, njegova režija je prilično školska i neprimetna, sva u oprobanim kombinacijama ručno nošene kamere za osećaj istinitosti, „stedikema“ koji anulira drmusavost i plan-kontraplan scena dijaloških izmena. Možemo reći da režiji fali malo arome, ali zapravo za film čije su osnovno pogonsko gorivo izrečene
pretnje (a ne akcija), ovaj pristup je prilično funkcionalan. Kraj čak dolazi prilično brzo, posle 89 minuta, zahvaljujući odlučnoj i preciznoj montaži Tomislava Pavlica. Na kraju, pitanje da li je čaša do pola puna ili do pola prazna debelo se tiče gledalačkih očekivanja. Jasno je da nam Grlić sigurno neće napuniti čašu do vrha jer je najbolje od sebe već dao, i to još za Jugoslavije; niti će je ostaviti potpuno praznu jer je za to ipak suviše iskusan. Uostalom, čini se da Grlić u novom milenijumu nastupa manje kao filmski stvaralac, a više kao komentator društvenih zbivanja, pa da to radi i sa filmovima. U tom smislu mu je ovaj poslednji, oproštajni i testamentarni svakako najjača izjava, što je respektabilno čak i kada nije u pitanju autorov najbolji film.
Ocjena: 3/5
„Parthenope“ – još jedan film koji je voljeni
Paolo Sorentino možda ima psihu voajera, ali moramo mu priznati da to makar nikada nije krio. Uz to, njegovi filmovi su zaista puni lepote, i to ne samo ženske, mladalačke i telesne. Sorentinov „Parthenope“, premijerno prikazan u Kanu, uhvaćen na jednoj-jedinoj projekciji u Karlovim Varima, nešto je što je samo baš ovaj italijanski autor mogao da snimi. I povrh toga, nešto je čemu je težio tokom cele dosadašnje karijere, a što je ipak moralo da dođe baš sada.
Legenda o sireni
Nećemo sada gnjaviti sa kompletnom retrospektivom Sorentinove karijere, njegovom opsesijom lepotom, mladošću, raskoši i raskalašenošću... Ali kako bismo opisali „Parthenope“, moramo se prisetiti dva Sorentinova filma.
Kao i u slučaju najhvaljenijeg i najnagrađivanijeg „The Great Beauty“ (2013), Parthenope je, barem jednako koliko je portret naslovne junakinje, ujedno i portret grada. Baš kao i u slučaju Sorentinovog prethodnog filma „The Hand of God“ (2021), taj grad je Napulj, njegovo rodno mesto. Razlika je, doduše, u tome što, iako se Sorentino kvalifikuje za Felinijevog naslednika, ovo nisu njegova sećanja i njegov „Amarcord“ (1973), već pre metafora upakovana u priču o odrastanju jedne nestvarno lepe, pametne i stoga potencijalno opasne žene u jednom nestvarno lepom, ne baš „pametnom“ i svakako opasnom gradu.
italijanski autor učinio većim i ljepšim od života
Na ovom mestu možda bi najbolje bilo opisati poveznicu između žene, grada i naslova filma. Prema legendi, Partenope je bila jedna od sirena koja je i osnovala Napulj. Naša naslovna junakinja, pak, rođena je u morskoj vodi podno porodične vile u istom tom Napulju. Kako se familija još nije odlučila za ime, kum, inače brodski magnat i očev pretpostavljeni, krstio ju je imenom legendarne osnivačice grada. Osamnaest godina kasnije, Partenope (debitantkinja Selest Dala Porta) izrasla je u pravu „sirenu“ u koju se muškarci (a ponekad i žene) zaljubljuju, često na svoju štetu. Na nju nisu imuni ni otac, ni brat Raimondo (Daniele Rienco), a ni kućni prijatelj, sluškinjin sin Sandrino (Dario Aita). Troje mladih napraviće zajedno jednu vrlo „nenapolitansku“ stvar i otići na Kapri bez novca i plana (jer su Napolitanci ili previše siromašni, ili previše lenji za odlazak na to mondensko letovalište), gde će Partenope dobijati pažnju, kao i ljubavne i poslovne ponude raznih ljudi. Nakon scene u kojoj Sorentino implicira situaciju iz Bertolučijevog filma „Dreamers“ (2003), stvar otklizava prema tragediji, uzrokovanoj Partenopinom lepotom i požudom muškaraca, za kraj prvog čina.
Neobične interakcije
Partenope je, pak, vrlo svesna svoje lepote i uticaja na muškarce, ali u tim vodama pliva sa sigurnošću „boginje u bikiniju“. Ni u kojem slučaju nije glupa, premda će je jedan od
Italijanski autor servirao je još jedan punokrvan „filmski film“, u kojem jeste prisutna određena doza eskapizma, ali bez patetike. Nije teško zaljubiti se ni u naslovnu junakinju, ni u „Parthenope“
bogatih udvarača prozvati da nije pametna koliko misli da jeste, pritom previđajući činjenicu da ona nije nekakva siromašna očajnica kojoj je udaja jedina opcija, pa zato može sebi dopustiti i lakomislenost. Partenope pritom ima i gard dosetljivosti, brzog jezika i sklonosti ka verbalnom pariranju.
Zapravo, Partenope je jako inteligentna, ambiciozna i zahtevna, pa je njeno poštovanje teško zaslužiti. To će poći za rukom samo dvojici starijih muškaraca, njenom ciničnom profesoru antropologije Maroti (Silvio Orlando), koji je kao mentor uzima pod svoje krilo, i piscu Džonu Čiveru (fantastični Geri Oldmen ,) koji, kao alkoholičar, depresivac i gej, „ne želi trošiti ni sekunde njene mladosti i lepote“.
Dalje, u periodu od nekih sedam godina, sve dok u vremenski udaljenom epilogu njenu ulogu ne preuzme diva Stefania Sandreli, Partenope će upoznavati zanimljive ljude i ulaziti u neobične interakcije.
Oprobaće se kao glumica pod mentorstvom Flore Malve ( Izabela Ferari ) koja nikad ne pokazuje svoje lice, nagađa se zbog neuspele plastične operacije. Upoznaće milan -
sku zvezdu Gretu Kul (Luiza Ranieri ), neku vrstu Sofije Loren „za siromašne“ na jednoj zabavi na kojoj će ova izvređati domaćine i prozvati Napulj i Napolitance za kukavičluk i licemerje. Imaće kratku aferu sa „kraljem slamova“ Robertom, koji će je kao svoju pratnju odvesti na „plemićko venčanje“ krunisano bizarnom javnom ceremonijom prve bračne noći. A susrešće se i sa manipulativnim, pohlepnim, demonskim biskupom ( Pepe Lanceta ), čuvarom blaga Svetog Đenara, odnosno Januarija, kojem će se predati u crkvi.
Ep o ženstvenosti
Opis radnje možda navodi na krivi trag, da se tu radi o relativno banalnom i plitkom filmu o odrastanju jedne bogate i lepe žene koja nije morala da se suoči sa pravim problemima u svom životu, ali to nije slučaj. Jer, Partenope nije samo lepa, nego je i pametna, a pritom i sa bogatim unutrašnjim životom, a na kraju je i etična. Ona istovremeno može biti i daleka, nestvarna i neuhvatljiva, ali i jedna među nama, iako ne nužno jedna od nas, osoba koju smo nekada videli, o kojoj smo nekad nešto čuli, pa stoga u filmu egzistira i fizički, i kao ideja i metafora.
Takođe, Sorentino se svesno poigrava sa našim očekivanjima namećući nam barem jednu misteriju koja to zapravo i nije.
Režiseru tu u prilog ide i savršeni kasting glumice-početnice i rasne lepotice Selest Dala Porte, kojoj nije potrebna šminka da bi privukla našu pažnju. Novootkrivena diva svakako ima zvezdani potencijal u vidu svojih fizičkih predispozicija, a zapravo nije ni loša kao glumica, makar za tu ulogu koja je svakako kompleksna. Ostaje još da se vidi hoće li Selest Dala Porta na tome izgraditi karijeru i kakvu, odnosno hoće li izrasti u veliku glumicu ili u specijalistkinju za samo jedan tip uloge. Lepota je i te kako prisutna i oko glavne glumice, pa bilo to kristalno čisto tirkizno more, renesansne i barokne vile i palate, stene oko Napulja i na Kapriju. I tu nas Sorentino pomalo golica, koristeći fotografiju Darije D‘Antonio u živim bojama, i kostime Karla Pođolija i Entonija Vakarela (potonji je kreativni direktor modne kuće „Sen Loran“ i na špici filma potpisan je kao umetnički direktor za kostim) koje pakuje u nešto nalik na reklamu za liniju visoke mode ili za ekskluzivni parfem. To u teoriji nije daleko od istine, budući da je francuska modna kuća jedan od producenata filma, ali bi ipak bilo neodgovorno i pomalo smešno svoditi Sorentinov osećaj za estetiku na „pornografiju luksuza“. Konačno, i montaža Kristijana Travaljolija mnogo pomaže da ovaj „ep o ženstvenosti“ protekne glatko za svih 136 minuta trajanja.
Na kraju, „Parthenope“ je jedan naoko starovremenski, punokrvan „filmski film“, veći i lepši od života, u kojem je prisutna određena doza eskapizma, ali bez patetike. Nije teško zaljubiti se ni u naslovnu junakinju, ni u grad u kojem se odvija radnja, ni u „Parthenope“, a nije nezamislivo ni da se zbog njega zaljubimo u filmsku magiju. Sorentino je opet uspeo da nas opčini. Marko STOJILJKOVIĆ
Ocjena: 4.4/5
Prije 23 godine film „Legally Blonde“ (Robert Luketić, 2001) poručio je čitavoj generaciji mladih žena, da je u redu da djevojke budu djevojke. Da bez pardona mogu da vole roze boju, lakove za nokte i mirišljave papiriće i hemijske... I da na poslu ne moraju da nose dosadnu odjeću.
Takođe, i da ne moraju da furaju stalno istu frizuru, kao i da šljokice na teksas jakni ne znače da ne mogu da upišu fakultet na Harvardu, ostvare sve što žele i budu uspješne i zadovoljne sobom. I to, pritom, ne žrtvujući ništa, što bi ih za desetak godina moglo razočarati kada ugledaju svoj odraz u ogledalu.
Naravno, da Riz Viderspun nije tako dobra glumica, „Legally Blonde“ možda i ne bi postao klasik kakav jeste. Memorabilia iz filma ne bi zaslužila
Ko nije barem jednom pomislio kako
bi bilo lijepo biti astronaut? Koncept baš zbog toga djeluje simpatično, iako je od starta jasno da ništa u vezi s ovim filmom apsolutno nema logike
mjesto u muzeju, više nego bilo koji outfit iz filma ,,Barbie“ (Greta Gervig, 2023); ne bi se snimili ni „Legally Blonde 2: Red, White & Blonde“ (Čarls Herman Vurmfeld, 2003), ni mjuzikl, a ni predstojeća spinof serija o El Vuds u srednjoškolskim danima, na kojoj radi ni manje ni više nego dio ekipe iz „Gossip Girl“ i „The O.C.“, što čini praktično nemogućim izostanak velikih očekivanja (a time i uzbuđenja).
Naravno, ne možemo reći da mnogi od nas, čak i da nije bilo ove beskrajno simpatične romantične komedije, ne bi
ostali vjerni sebi i svakako farbali kosu u crveno, kupovali mirišljave notese i nosili kravate sa crtanim likovima na svoj odrasli, korporativni posao. Ali, zahvaljujući El Vuds, jesmo naučili nešto što bi nam u životu došlo tek mnogo kasnije: to da su često one najnekonvencionalnije kvalifikacije komadić koji fali i koji nas čini drugačijim od drugih s identičnim vještinama. Upravo to nas je, u godinama otkako smo se otisnuli u odrasle vode, povremeno tjeralo da rizikujemo, probamo nešto za što se na prvi pogled čini da nijesmo
kvalifikovani. I da sva ona životna znanja i iskustva, ma koliko zvučala bezazleno, iskoristimo da u tome uspijemo, pružajući od sebe ono što nas najviše čini nama.
Luckasta djevojka
Reks Simpson ( Ema Roberts), glavna junakinja Amazonovog filma ,,Space Cadet“, djelimično podsjeća na El, i to ne samo zbog plave kose i stila oblačenja koji štriklira maltene svaki drugi ženski stereotip. I njena životna priča donekle je slična, nimalo slučajno, jer režiserka Liz Garsija tvrdi da joj „Legally Blonde“ i jeste bio izvor ogromne inspiracije. Protagonistkinja filma „Space Cadet“ je luckasta djevojka sa Floride kojoj ćete na prvi pogled prije povjeriti da vam napravi koktel ili odabere pjesmu za karaoke, nego važnu
misiju u svemiru. No, kako to već biva u životu, stvari baš i nijesu kakvim se na prvi pogled čine.
Reks je, poslije završetka srednje škole, dobila punu stipendiju za fakultet, uz predviđanje da je jedna od dvije osobe iz generacije koje će sigurno uspjeti u životu. Nažalost, zbog majčine bolesti ostala je kod kuće, a nakon njene smrti produžila boravak da bi pružila oslonac ocu. Dok je trepnula, prošlo je deset godina, a sve ono što je nekada sanjala da će postići – nije se pojavilo ni u najavi.
Reks upoznajemo prvo kao djevojku za šankom, ali vrlo brzo saznajemo da privatno radi na kreativnim izumima, koji poboljšavaju život njenim sugrađanima i ugroženim životinjskim vrstama do kojih joj je stalo. Kolotečinu njenog života uzburkaće proslava deset godina mature. Tu će se ponovo vidjeti sa nekadašnjim drugarom Todrikom Spenserom (Sebastijan Jatra), milijarderom koji praktično ima privatnu svemirsku stanicu, što je i inspiriše da se konačno pokrene sa mrtve tačke. Naravno, kako je u pitanju film koji traje manje od dva sata, pogađate, pomjeranje sa mrtve tačke nije odlazak na fakultet, pokretanje privatnog posla na Floridi ili bilo kakav logičan korak - već prijavljivanje za NASA program za astronaute za koji Reks nije ni najmanje kvalifikovana. Ko nije barem jednom u životu pomislio kako bi bilo ljepo biti astronaut? Sam koncept baš zbog toga na prvi pogled djeluje simpatično, iako je od starta jasno da ništa od onoga što gledamo na ekranu – apsolutno nema logike, niti ikakve veze sa realnošću. Ovo bi možda i bilo sasvim u redu da su, barem, gluma i humor na nekom zavidnom nivou, a pošto nijesu, teško je zažmuriti na mane. Što se glavne glumice tiče, mo-
že se reći da Ema Roberts radi pristojan posao i da ostaje na nivou svojih standardnih uloga u romantičnim komedijama. Opet, sve je to i dalje prilično tanko i sasvim nedovoljno kada znate da je pred vama kćerka Erika Robertsa i bratanična Džulije Roberts
Besmislene misije
Glumac koji se, pak, možda najviše i ističe jeste Tom Hoper koji tumači Logana Olirija, naučnika koji, sa Pem Proktor (Gabrijel Junion), vodi i nadgleda NASA program za nove astronaute. Tom se proslavio ulogom Bilija Bounsa u seriji ,,Black Sails“, nakon čega je glumio Dikona Tarlija u „Game of Thrones“, a posljednjih godina je sve to poklopila malo drugačija uloga Lutera u Netfliksovom hitu „The Umbrella Academy“. Njegov Logan je prilično nalik Luteru, onako stidljiv i pomalo komičan, što je miljama daleko od njegovih ostalih uloga, pa je stoga i zanimljiv.
U filmu se potencira romansa Logana i Reks, što je teško prodati jer na ekranu, nažalost, nemaju ni trunke hemije i djeluju poprilično usiljeno. Ostatak ekipe koja pohađa NASA program sa Reks, skrojen je tako da nikome ne stignete ni ime da zapamtite. Progovore ukupno po tri rečenice tokom čitavog filma.
Gledajući „Space Cadet“, većinu vremena pitate se stvari o kojima uopšte ne biste smjeli da razmišljate. Recimo, kada se uopšte događa radnja. Jer, vidite pametne telefone, ali onda se dogodi nešto zbog čega ipak pomislite da smo u daljoj prošlosti. Jednostavno, ništa nema smisla. Na trenutke se čini da je u pitanju scenario koji je neka klinka zaluđena svemirom napisala nakon što je odgledala ,,Legally Blonde“ i da je to bilo tako godinama u fioci, pa ga je sad samo malo sredila i dala na snimanje.
Film očigledno nije pravljen da ga neko shvati ozbiljno, ali
njegov najveći problem ogleda se u tome što se čini da se niko oko njega uopšte nije ni potrudio. Ne postoji niti jedna-jedina stvar koja je odrađena temeljno i s imalo logike. Čak i ako ostavimo po strani druge likove, imamo problem što lik Reks nije dovoljno dobro napisan i razrađen.
Ako zažmurimo, ako prežalimo nebrigu o Reks, ako oprostimo manjak truda oko razvoja njenog karaktera, onda očekujemo da barem misije i dio koji se tiče NASA programa - imaju smisla. Kako nemamo ni jedno, ni drugo, a pritom ni humor, ni zavidnu glumu, gotovo je uvreda pomenuti čime je bio inspirisan. U najboljem slučaju, „Space Cadet“ može da prođe kao neka ,,Disney“ limunadica za klince. Svima ostalima biće dovoljno svega nekoliko sedmica (ako ne dana, ili čak sati) da zaborave da je ikada i postojao.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 1.9/5
Neke kosmičke romanse počinju sudbinskim susretima, ljubavlju na prvi pogled, velikim gestovima i još većim izgaranjem u plamenu strasti, a neke – „blicnutom“ sisom i zgaženim psom. Baš tako je otpočela ljubavna storija Gordona „Fleša“ Krapa (Patrik Bramal) i Ašli Malden ( Harijet Dajer)... I vjerujte, nakon dvije sezone i 16 epizoda serije „Colin from Accounts“, bićete uvjereni da je to jedna od najsnažnijih kosmičkih romansi kojima ste svjedočili. Jaka i urnebesno smiješna do te mjere da ćete dobiti želju da zaustavljate ljude na ulici i ubjeđujete ih da što prije upoznaju Aš i Gordija. I lično se uvjere da je australijska dramedija „Colin from Accounts“ zaista jedna od najboljih serija koje ne gledaju. Australijske zvijezde Bramal i Dajer nijesu samo glavne glumačke face, već i kreatori serije koja je postala hit u Australiji već 2022, kada je na domaćem striming servisu Binge postala dostupna prva sezona.
Ta slatka kloaka
Riječ po riječ, preporuka po preporuka – i prava na emitovanje serije „Colin from Accounts“ otkupili su i BBC, Amazon Prime i Paramount+. Sve to nam govori da će treće sezone, ako ne i više njih, sigurno biti, iako Binge to još nije potvrdio. I treba da bude, jer riječ je o seriji koja zaslužuje publiku, taman koliko i planetarni hitovi poput „Fleabag“ i „The Bear“.
Nego, da se vratimo na „blicnutu“ sisu i zgaženog psa, naslovnog „kodnog imena“ Kolin iz računovodstva. U fokusu prve sezone (osam epizoda, 25-30 min), bilo je Gordijevo i Ašino bizarno upoznavanje u Sidneju i zaljubljivanje protiv svih očekivanih pravila komične romanse.
On je vozio i gledao svoja posla, ona mu se isplazila i pokazala grud prelazeći ulicu; on se zagledao u nju i zgazio psa, ona se vratila da se izvini i pomogne mu da zbrine kolateralnu žrtvu svog malog flerta. Odjednom, Gordon i Aš našli su se u veterinarskoj ordinaciji
Projekat Patrika Bramala i Harijet Dajer smiješan je i sladak, ali u njemu se istovremeno i non-stop priča i o stvarima kojima „nije mjesto na televiziji“. Zbog toga i jeste osvježavajući
sa računom od 12.000 dolara i psom koji će možda preživjeti a možda neće, a i ako hoće –moraće da koristi kolica. Njihov odgovor na situaciju, preprika o dijeljenju računa i brige o malom Kolinu, postepeno zaljubljivanje i preispitivanje da li je pas, zapravo, jedina stvar koja ih spaja – zaslužuju počasno mjesto u TV kanonu, u podsekciji „romkom“.
Da vam je neko rekao da ćete, svim srcem, obožavati i navijati za par koji, tokom sasvim običnog razgovora, pokazuje privrženost i bliskost pričajući o razlici između anusa i kloake, vjerovatno ne biste vjero -
vali. I u tome jeste cijela fora sa „Colin from Accounts“: ovo je serija koja je smiješna i slatka, ali i u kojoj se non-stop priča o stvarima kojima „nije mjesto na televiziji“.
Bila to kloaka, ili masturbacija u vezi, ili pornografija sa životinjama, ili pak činjenica koje se mnogi od nas plaše – da sa nekim možete provesti život a nikad ga do kraja ne spoznati, manje je bitno. Bramal i Dajer, koji su i bračni i kreativni par, o svemu govore pametno, iskreno i duhovito. I bez trunke suzdržavanja, u fazonu „To smo mi, uzmite ili ostavite“, što je veliko osvježenje u doba kad mnogi komičari ne smiju
ni da ne-kažemo-što zbog straha od „otkazivanja“.
Ćić-luda postava
Sve otpočeto u prvoj sezoni, u drugoj je produbljeno i podignuto na veći nivo. Suočeni sa potencijalnim gubitkom Kolina, Gordi i Aš ne znaju đe udaraju; sve im se čini, naročito njoj, da je ljubimac na točkovima jedina stvar koja ih spaja. Mogu li da guraju dalje zajedno, sa tolikom razlikom u godinama, interesovanjima, tipom prijatelja i svega što hoće u životu? I znaju li, uopšte, što žele? A ako znaju, da li je baš to - ono što im je potrebno?
Odgovor na pitanje, na svoju i našu sreću, neće tražiti sami. Jer, „Colin from Accounts“ ima likove i ansambl o kojem mnoge dramedije samo mogu da sanjaju. Svi njeni protagonisti su ćić-ludi; niko ni iole normalan ne nazire se na horizontu... I opet, toliko su topli,
životni i mili, da ne postoji niti jedan trenutak kada zaliče na karikature.
Marfijev zakon kaže: „Sve što može da pođe po zlu, poći će po zlu“. I može se primijeniti i na „Colin from Accounts“, ali uz jedan dodatak. Jer, Kolinov zakon, po kojem kao da je serija pisana, mogao bi da glasi: „I kad sve pođe po zlu, svi će se ponašati kao todleri na čokoladi.“ Drugim riječima, nema tu zdrave, zrele, niti iole odrasle reakcije od svih tih odraslih likova iz različitih generacija koje narativ guraju. Ili, makar prve reakcije nijesu takve. Kasnije ih ima, i te kako, jer ovi likovi griješe i prosipaju se, ali istovremeno i rastu pred vašim očima.
Sa „nevjestine“ strane, recimo, i u drugoj sezoni imamo majku Linel (Helen Tomson), čija dinamika sa partnerom, klasičnim „bijelim sredovječnim pervertitom“ Lijem ( Daren Gilšenan), zaslužuje posebno mjesto u udžbenicima iz psihologije. A kako Bramal i Drajer uspijevaju da učine i smiješnim i tužnim jedan sasvim toksičan odnos, koji pritom opasno truje i Aš i njeno shvatanje veza, to je čudo jedno... pa čak u finalu druge sezone, pronađu i malo saosjećanja za tog odbojnog Lija!
stvo“ - poslužila je kao odličan materijal da se kreatorski duo posprda sa „mindfulness“ glupostima koje životni gurui pokušavaju da nam prodaju u sve konfuznijem glokalnom okruženju.
I cinizam, i nježnost Ipak, „mladoženjini“ igrači priča su za sebe, naročito Kjara (Ženeviv Hegni) i Bret (Majkl Logo), sa kojima Gordi pokušava da održi svoj polako umirući posao, kraft pab i pivaru. Kjara tu igra ulogu glasa razuma, najčešće jedine sasvim odrasle osobe, ali onda začini stvar pokazujući da ni sama nije toliko zrela, da se još traži i da se ne poznaje onoliko koliko to misli.
Uz njene urnebesne šamare cinizma i nježnosti, sjajno paše i Bretov dobrodušni pogub. Momenti kad niko ništa pametno od njega ne očekuje, a onda izbaci zagonetnu mudrost poput „Otac je glagol, a kad se trudiš i dovoljno dugo budeš glagol, onda postaneš imenica“ – neprocjenljiv su dodatak cjelokupnom šarmu i humoru serije. A o Bretu i sa njim povezanim cameo pojavljivanjem Kevina Bejkona , stvarno nećemo. To, naprosto, morate da vidite.
Svi likovi direktno povezani sa Gordonom potpuno su nevjerovatni, koliko god male uloge imali. Odličan primjer je dr Brus (Toni Levelin-Džons), ljekar koji nikako da uhvati korak za modernim vremenom i tehnologijom, zadužen da padnete od smijeha čim politička nekorketnost izađe iz njegovih usta, ili ga prosto vidite kako (još) koristi kompjuter sa „guzicom“.
Roznijak). Treća epizoda, sa ljigavcem koji se udvara Aš i podstiče otkrivanje Gordonovih „mračnih tajni“ (na primjer, kutije „Glory Days“ sa kraft pivima što nose ime po specifičnim tjelesnim adutima njegovih bivših) – možda je i najbolja od svih osam.
Iznenađenja u kutiji
ili zasnovan na jazu između generacija - jeste glavni pokretač radnje, mnogo je prostora i za dirljive momente posvećene kako istraživanju modernih veza, tako i vječnoj potrazi za sopstvom u svijetu punom poguba.
S Ašine strane, sjajna je i Megan ( Ema Harvi ), najbolja drugarica i sapatnica na poslu u bolnici koji se najčešće svodi na vađenje „zalutalih“ predmeta iz nečijih rektuma. E, upravo zahvaljujući njenom liku jedan od najboljih dodataka drugoj sezoni postaće Rumi (Virdžinija Grej). Ona, koja ne vjeruje u „koncept ljubimaca“, jer je to „isto što i rop-
Sjajan lik je i Ivet (Ani Mejnard), Gordonova bivša, pritom i veterinarka kojoj će na pregled dovesti Kolina. Upravo zahvaljujući njoj, u krizi srednjih godina i pod opsadom „biloškog sata“, vidite koliko je „Colin from Accounts“ briljantno napisana serija. Jer, u tuđim rukama, Ivet bi djelovala karikirano, kao neukusna sprdačina na račun „zagorelih“ žena u četrdesetima. Naravno, najbolji gordonovski novi lik u drugoj sezoni ispao je njegov brat Hevi (Džastin
Opet, ne kaskaju mnogo za njom ni mnogo mračnije (iako takođe duhovite), peta i predfinalna. U jednoj se, vrlo pametno i sa mjerom, uz glavnu temu, analizira i otuđenje u modernom svijetu, a u drugoj se, kroz urnebesni „Kolivud narativ“, priča o nemogućnosti suočavanja sa gubitkom. Jer, lakše je preusmjeriti se na izgradnju holivudske karijere svog voljenog ljubimca, nego priznati da je smrt otuđenog oca – iole zaboljela.
Te i takve epizode najbolje pokazuju koliko su Bramal i Dajer kreativni, originalni, spremni da iznenade publiku. Koliko god humor - situacijski
Šarmantna i topla kao pseća njuška, takva je serija „Colin from Accounts“. Zbog toga je i šteta što njena popularnost nije eksplodirala. Divni su, predivni su njeni protagonisti, i Gordon i Aš, ali i svi koji ih okružuju.
S onim sjajnim i sasvim neočekivanim ABBA - „Waterloo“ finišom, sa kojim se otvaraju vrata za treću sezonu, sigurni smo da još ima vremena za ukrcavanje na „voz hajpa“. Zato upadajte i ne zaboravite da povučete što više ljudi sa sobom... Blicnite im i kao Aš, ako je potrebno, naročito ako vole drugačiju vrstu rom-koma. Jer, čeka ih ljubav puna topline i štosa.
M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4.5/5 dramedija sa ljubimcem na točkovima – najurnebesnija serija koju
FILM
Zaista je teško preporučiti film. Postoji toliko žanrova i raspoloženja u kojima možete biti kada vam se gleda neko umjetničko djelo, pa ću dati preporuku shodno različitim situacijama.
Ukoliko tražite da pogledate film koji će vas inspirisati i vizuale koji će vam dati ideju za projekat, izdvojila bih djela Vesa Andersona. Njegov vizual i simetrija u svim kadrovima, kao i color grade tehnike, natjeraće vas da zaista kreirate nešto inspirativno.
Ukoliko tražite naslov koji bi mogao da vam dočara raskoš starih tehnika filma, tu su Hičkokovi klasici „Rear Window“ (1954) i „To Catch a Thief“ (1955), kao i „Casablanca“ (Majkl Kurtiz, 1942), „Singin’ in the Rain“ (Stenli Donen, Džin Keli, 1952) ili „Amelie“ (Žan-Pjer Žene, 2001).
o fotografiji: „The Bang Bang Club“ (Stiven Silver, 2010) i „Finding Vivian Maier“ (Džon Maluf, Čarli Siskel, 2013).
TV
Moja topla preporuka za serije je uvijek više na strani komedije, i to klasike kao što su „Friends“, „The Big Bang Theory“, „Brooklyn 99“, „Seinfeld“... Takođe bih preporučila i jednu koja je obilježila moje djetinjstvo, „‘Allo ‘Allo“.
Ako ste raspoloženi za dokumentarne serije, onda bih preporučila: „Challenger: The Final Disaster“, „The Jinx“ i „Murdaugh Murders: A Southern Scandal“.
MUZIKA
Moj muzički ukus je prilično raznovrstan, pa ću predložiti nekoliko pjesama koje uvijek volim poslušati: „Zamijenit ću te gorim“ (Natali Dizdar), „The Less I Know the Better“ (Tame Impala), „Why Try to Change Me Now“ (Fiona Epl), „Malo“ (Bebe), „505“ (Arctic Monkeys).
Ako ste radije raspoloženi da pogledate film sa dobrom pričom o kojoj ćete razmišljati, onda bih preporučila „A Translator“ („Un Traductor“, Rodrigo i Sebastjan Bariuso, 2018). Film je zasnovan na istinitom događaju iz života oca dva režisera. Naime, on je bio profesor na Univerzitetu Havana i prevodilac za djecu iz Černobila koja su, nakon nuklearne katastrofe, dobijala medicinsku pomoć u bolnici na Kubi.
Drugi filmovi koje bih svakako preporučila da pogledate makar jednom u životu su: „Schindler’s List“ (Stiven Spilberg, 1993), „Forrest Gump“ (Robert Zemekis, 1994), „The Butterfly Effect“ (Erik Bes, Džej Makaj Gruber, 2004), „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri,
2003), „Inception“ (Kristofer Nolan, 2010), „It’s a Wonderful Life“ (Frenk Kapra, 1946), „The Imitation Game“ (Morten Tildum, 2014), „Hidden Figures“ (Tiodor Melfi, 2016), „The Theory of Everything“ (Džejms Marš, 2014)...
Za opuštanje i smijeh: „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004), „Home Alone“ (koji god dio najviše volite), „Bridesmaids“ (Pol Fajg, 2011), „White Chicks“ (Kinen Ajvori Vejans, 2004).
Ako volite animirane, predlažem Mijazakijeve „Spirited
Away“ (2001) i „Howl’s Moving Castle“ (2004), kao i „Big Hero Six“ (2014) i „Mulan“ (1998).
Ako tražite inspirativne dokumentarne filmove, preporučila bih: „Honeyland“ (Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov, 2019), „The Brink of Dreams“ (Ajman El Amir, Nada Rijad, 2024), „Fire at Sea“ (Đanfranko Rosi, 2016), „The Gift: The Journey of Johnny Cash“ (Tom Zimni, 2019), „Take Care of Maya“ (Henri Ruzvelt, 2023), „Feels Good Man“ (Artur Džons, 2010)... Moram preporučiti i filmove
FILM / TV / MUZIKA
Teško je reći što bi neko trebalo da zaobiđe jer nešto što je meni možda dosadno, neinspirativno ili jednostavno nije po mom ukusu - drugoj osobi jeste omiljena pjesma, serija ili film. Ali dala bih savjet da je možda preporučljivo zaobići bilo kakve serije koje zarađuju na degradaciji mentalnog zdravlja tj. nervnih slomova osoba koje učestvuju u rijaliti serijama, posebno sa našeg područja. Ne bih preporučila nijedan sadržaj koji je motivisan isključivo zarađivanjem novca.
Maršal Meters
ima top ideju, ali ne uspijeva da je sprovede u praksi.
Jer, još je mlad, a zvuči kao bijesni starac što viče na oblake
Eminemu se makar mora skinuti kapa za bandoglavu dosljednost, za to što se nikad ne poredi sa mlađim generacijama repera. Ono, niti želi da im išta odgovori, niti da nešto stilski nauči ili pokupi, da sebe umoderni... Ma kakvi. Brat se jedino mjeri spram sebe samog, najslavnijeg.
Klasični negativac
Maršal Brus Meters Treći je, ukratko, u svemu tome žešći delulu – u toj jurnjavi za sopstvenim repom. I sve što čini je i dalje neka refleksija, hiperbola (iluzija! – ka’ što rekoše Buksovci jednom u „Agrosaznanju“) blistave debitantske ploče „The Slim Shady“ (1999).
Album „The Death o Slim Shady“ na papiru djeluje kao top ideja. No, Eminemov pokušaj da se otrese te alter-ego persone, tog enfant terrible, rep antiheroja Slim Šejdijane uspijeva. Jer, realizacija mu je gola kršina.
Ukratko, od singla „Houdini“, koji albumu pruža jasan i previše jednoznačan ton, ovo je priča u kojoj taj Slim Shady, od antiheroja, postaje klasični negativac. A Maršal Meters je taj koji navlači kostim superheroja, samo što mu stoji knap kao Del Boju u onoj epizodi „Mućki“ sa faličnim seks-lutkama. Ne stoji mu, pa totale promašuje metu kad svom producentu, koji je Dr Dre glavom i bradom, u pjesmi „Houdini“ kaže o Slimu: „He’s trying to get us cancelled!“. A okle, druže, to ti, Maršale, sam sebi činiš...
Album se otprilike svodi na 65 minuta nabacivanja uvreda, fora i sprdnji na račun Kejtlin Džener, gospođe koja je nekad davno bila Brus Džener, zlatni olimpijac-desetobojac, tata Kendal i Kajli Džener, a stepdad svih onih Kardašijanki... Uglavnom, Kejtlin Džener, žešća i omiljena papazjanija američke žute štampe, već godinama je i najpoznatija transgender priča našeg vremena. Priča poznatija (i ofucanija?) i od samog Eminema.
Prospe tako Maršal cijeli jedan LP album, još sa tako bitnim i bombastičnim imenom,u laprdanja jednog lika na račun svega onog što je dežurnim desničarima „woke“. Na primjer, lamentira o tome kako ga „gen Z“ omladina „vija da mu uzme mjeru“; o kritičarima koji su „bijesni jer ne mogu da ga osedlaju“ („Habits“), o „woke virusu u mozgu“...
Samo što, eto, Maršal Meters ipak je taj koji ovdje djeluje kao da ima neke crve u glavi, još kad se od svih filmskih Supermena sprda na račun Kristofera Riva, pa i na račun svih „modernih zamjenica i rodova“. Pa u „Road Rage“ svim transeksualcima, kao, poruči: „People, my dick just won’t expand“. Super, druže, skontali smo.
Nedostojna zvjerka
Sve to poklopi potpuno jednu priču o adikciji, „skidanju“ s ego-tripa koji se naziva Slim Shady. A u drugoj polovini albuma još sve to stigne da bude baš mračna priča, u kojoj mu se Slim Shady prikrada opet kad se najmanje nada i kada misli da ga se riješio. Očigledna slika borbe sa zavisnošću –ali previše očigledna. Još kad mu Slim u „All You Got“, kao, odbrusi: „You can’t outgrow me/ You can’t outthink me“. Džaba sve psiho-teme, ova muzika je dokaz da je Eminem nekad bio sasvim pristojan u ličnoj „Doktor Džekil i gospodin Hajd“ igri. Sada nije ni jed-
no ni drugo, ili barem nije pristojan ni Džekil, ni Hajd. Šteta, jer je ta tema imala prostor da bude dobro istražena na terenu iskusne hip-hop zvijezde. Ali nije, tu ostane samo baš džangrizavi bijeli dosadnjaković iz Misurija, koji gazi 52. godinu i priča nešto o trans-osobama, generaciji Z i „woke“ zamjenicama. Mlad si, Emineme, a zvučiš kao bijesni starac što viče na oblake
ili drveće po komšiluku. Ničim izazvan. Taman ka’ što je i „The Death of Slim Shady“ album ničim izazvan, pa nije ni oproštaj od te Slim Shady persone, ni dostojna zvjerka za klinč s onim, što je Maršal Meters sam stvorio prije četvrt vijeka. Nego samo malo samosažalijevanja, eto, od muzičara koji je korak za ovim vremenom odavno izgubio. S. S. Ocjena: 50/100
Film koji Vas čini srećnim?
- „Ninja Turtles“ u originalu –podsećaju me na to da sam dijete bez ikakvih briga. Gledao sam taj film na repeat cijeli dan dok se VHS nije istrošio.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- „The Northman“ ( Robert Egers, 2022). To je bio jedan od najdosadnijih filmova koje sam pogledao.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „The Killer“ (Dejvid Finčer, 2023).
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Na velikom platnu volio bih da vidim priču o Nikoli Tesli. Omiljeni filmski rivali?
- Omiljeni rivali na filmu su mi Betmen i Džoker. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Scena u „Ninja Turtles“, kada Splinter pusti Šredera da padne sa zgrade.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- Pa, moji domaći filmovi su iz Sjedinjenih Američkih Drža-
M
ihajlo Perić, poznatiji pod umjetničkim imenom Valid, rođen je u porodici srpskih imigranata – i ne zaboravlja svoje korijene. Nakon hvaljenog albuma prvijenca „Mihajlo“ (2019) i velikog broja strimova iz istočne i južne Evrope, muzikom nastoji da ukaže na kulturološku raznolikost Balkana. Od konceptualnog projekta „The Plum Brandy EP“ (2020), Valid sarađuje sa domaćim producentima. Spotom „May 6th“, koji najavljuje novi album, te koji je posvećen Đurđevdanu, Valid je odmah
va. Dakle, prvi citat koji mi pada na pamet jeste iz filma „Tron“ (Stiven Lisberger, 1982): „Računari i programi počeće da razmišljaju i ljudi će stati“.
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Splinter iz „Ninja Turtles.“ Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Ne mogu da tvrdim, ali sam uvjeren da je prvi film koji sam gledao u bioskopu bio „Ninja Turtles“, vjerovali ili ne.
Soundtrack kog filma bi mogao, ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Saundtrek akcione komedije „Shaft“ (Tim Stori, 2019).
pokupio simpatije slušalaca. Da čujemo kako zvuči miks detroitskog hip-hopa i balkanskog nasljeđa pobrinuli su se producentski podgorički studio „Knowhere2run“ i DJ Mono
Vezu sa regionalnom muzičkom scenom Valid je osvježio i prije nekoliko dana singlom „Stara škola“ u produkciji DJ Goce. Hip-hop imenima kao što su Frenkie, Struka, BARS, Ghet, LD Pistolero pridružio se i naš Random Predstojeći album „Peach Brandy“ izlazi 26. jula,
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Nakon filma „Bloodsport“ (Neft Arnold, 2000) poželio sam da odem u Kinu. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Nemam pojma, nijesam toliko opsjednut filmom. Ali, volio bih da se družim sa Kventinom Tarantinom, da popijemo piće i da saznam od njega toliko toga o umjetnosti.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin
pa gost naših „Obrtaja“ preporučuje da do tada pogledate spot za numeru „Nine to Five“, a druženje za ljubitelje repa zakazuje u Šibeniku na hip-hop festivalu Preach The Rich, 16. i 17. avgusta. Uvjereni smo da će, nakon sjajne kolaboracije sa podgoričkom muzičkom scenom, Valid doći i kod nas i da će Crna Gora i Balkan ponovo biti ona čuvena rep „stara škola“. Do susreta uživo sa našim gostom, pripremili smo balkanski meni uz oldskul muziku i jedno VHS iznenađenje.
Tarantino režirao na Balkanu?
- Nijesam znao da je ovo naredno pitanje! Budući da nikada nijeam snimao filmove, samo muzičke spotove, ne bih znao. Ali, pretpostavljam da bi na setu, u zelenoj sobi, bilo mnogo bureka, ćevapa i rakije.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- „My Flame“, Bobi Kaldvel. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Ima ih mnogo, ali izdvojiću „Moment of Truth“, Gang Star.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- Ako sam dobro razumio pitanje, neka odgovor bude „Do What You Wanna Do“, Devin The Dude. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- Iz očiglednih razloga „Mihajlo“, Šaban Šaulić. Vaša pjesma za karaoke?
- „What You Won‘t Do For Love“, Bobi Kaldvel.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Ako bih morao da slušam samo jednog muzičara do kraja života, to bi bila Šade Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?
- Na ovo pitanje ne mogu da odgovorim, volim sve muzičare sa Balkana. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Dvije smrti muzičara koje su me se ticale direktno ili indirektno su odlasci legenda Detroita, Prufa i Džej Dile. Nikada ih nijesam upoznao. Stupio sam na hip-hop scenu nakon njihove smrti. Njihove porodice (i one muzičke) bile su divne prema meni. Njihove majke dale su nemjerljiv doprinos mojoj karijeri. Volio bih da sam upoznao obojicu da im to kažem... Moj di-džej i producent DJ Head bio je beoma blizak sa njima i zna često da kaže: „Obojica nas odozgo vode tokom ovog putovanja“. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „How Bizarre“, OMC. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Imao sam postere raznih muzičara.… 50 Cent, DMX, Bigi Smols, Tupak, Eminem, i da ne zaboravim, Aliju
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Neka ga! Bog ga blagoslovio.
TV Serija koju nikada nijeste završili?
- „Dexter“. Nisam znao da je toliko dobra.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Ninja Turtles“, animirana serija iz osamdesetih do devedesetih.
Serija idealna za kišni vikend?
- „The Sopranos“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- Nemam pojma. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?
- Nijedno okruženje nijesam poželio jer sam uvijek želio da imam dnevni posao.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Black List“. Počela je dobro, ali je postala pretjerana i bezveze. Najdraži par iz serije?
- Džim i Pem iz „The Office“. Jednostavno, idu zajedno. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Uvijek sam želio kaiš za pomoćne stvari kakav je Betmen imao u istoimenim animiranim serijama.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Džerija. M. ČAVIĆ
Jubilej predivne dječje fantazije
„The NeverEnding Story“ Volfganga Petersena
Priča je kompleksna, slojevita, čak donekle i nepredvidiva. Sa sve letom na leđima jednog zmaja Falkora i sa dječakom koji, u vrlo bitnom trenutku, jednu caricu Fantazije nazove imenom svoje preminule majke
Nezaboravni susret sa zmajem Falkorom
Daniel Popović nije ni znao da ga Đorđo Moroder , „otac diska“, čeka sa ponudom za pjesmu. Prije toga ga je i Boj Džordž za projekat čekao tri dana u zagrebačkom Hotelu „Dubrovnik“, pa pošao ljut... A neko ko mu je, kao, o karijeri brinuo – uskratio ga je za „The NeverEnding Story“.
Skupa lekcija stvarnog odrastanja za jedno titogradsko dijete. Nije Daniel prije 40 godina imao ni ideju o tome kakva je tada bio zvijezda.
Đorđo Moroder, e! Čovjek koji je praktično stvorio karijeru
Done Samer i sve njene velike pjesme, pa pisao za Bouvija, Kajli, Dženet Džekson, radio svu onu muziku za „Flashdance“ (Ejdrijan Lajn, 1983) – i više od svega, zaslužio Oskara za
„Take My Breath Away“, koju sint-pop ekipa Berlin izvodi u hitu „Top Gun“ (Toni Skot, 1986)...
Teški introvert Dakle, Đorđo je tada bio na vrhuncu, sve i svja muzičke produkcije – a Daniel nije ni znao da ga čeka. Sa pjesmom za film, a u fantaziji „The NeverEnding Story“ (Volfgang Petersen, 1984) otpjevaće je, ipak, Britanac Limahl. On je svoj jedan jedini veliki hit dočekao. Koju godinu kasnije, Daniel je saznao da se ta ponuda od njega krila; da ga je neko od najvećeg povjerenja preveslao. Lekcija stvarnog odrastanja.
Još stvarnog odrastanja: nikakva zla vještica, karakondžula, stari čarobnjak, oholi ratnik i
ubica ne prijete kraljevstvu Fantazija i našem dječaku, glavnom junaku filma „The NeverEnding Story“. Sva prijetnja je jedno Ništa. Jedno veliko Ništa. Ništavilo. Da zdrobi i zaboravi sve što mu je na putu. Prije 40 godina su za djecu snimali takve filmove i fantazije. Malo nihilizma usred osamdesetih.
A sve što stoji između tog kraljevstva Fantazija i tog Ništa jeste jedan dječak Bastijan (Baret Oliver). On je, onako –akutni, teški introvert. Samotnjak i osobenjak, a dijete. Zbog interesovanja za čarolije i magiju otac ga kinji i samo što ne lansira iz kuće. Neđe između redova maltene mu spočitava da je seka Persa, ženski Petko – ali nema tog direktno
izrečenog u filmu. Sada bi svakako bilo. Drugovi ga, naravno, u školi maltretiraju. Zere jedne razumijevanja za njega nema ni nastavnik. A onda u biblioteci naleti na knjigu. Bibliotekar ga još podsjeti, da je to stvarno opasna knjiga. Svejedno je otvara. I tu kreće čitav jedan svijet. Fantazija.
Sam Bastijan je tu uhvaćen između zdrave skepse jednog američkog djeteta osamdesetih – i silne mašte. I što onda uopšte da čini, kada mu jedna djevojčica, koja mu se još predstavi kao imperatorka, počne govoriti sa stranica te knjige? Što kad sazna da je u spas za nju i cijeli svijet Fantazije krenuo jedan vitez? Što kad sve to počne da mu se obraća? Kako da im ne vjeruje? E, to je „The NeverEnding Story“.
Ime imperatorke
Film je super, ne jer je vizuelna bombona i biser sredine osamdesetih – nego jer je višeslojan. Sa jedne strane, borba nekih malih junaka jednog čarobnog svijeta za opstanak. Za golo postojanje, protiv jednog Ništa i Ničega. Sa druge – borba jednog djeteta, na pragu puberteta, da sačuva svoju maštu. A nije da mu neko, bilo ko, sve to olakšava. Nije da se svi svojski ne trude da mu spuste tavanicu, da mu sakriju vidike. A to je tako često i tako stvarno, tamo sa 11 ili 12 godina, kada odjednom neko očekuje da se naprečac „uozbiljite“. Ali, on brine o jednoj Fantaziji.
Samo što, eto, stvarno je mnogo toga što film očekuje da mu povjerujete, da biste bili angažovani u svoj toj velikoj fantazijskoj priči. I uspijeva; jer je taj veliki izmišljeni svijet najjači adut filma „The NeverEnding
Četvrtak, 18. jul 2024.
Story“. Toliko se Volfgang Petersen potrudio, da to raskošno spakuje na jednom malom prostoru.
Uglavnom je bio drugačiji režiser; mnogo slavljen kasnije slikom jedne ratne i podmorničke skučenosti u mnogo ozbiljnoj filmskoj igri ,,Das Boot“ (1997). Otprilike, dječji „The NeverEnding Story“ zna da zauzme iste te sužene proporcije i prostore – pa da upravo tada najbolje funkcioniše. To je je-
dan veliki svijet i kosmos, praktično građen i osmišljen od nule, za 90 minuta filma. Čisto da znate koliko je Njemac Petersen bio angažovan i koliko mu je bilo bitno, da to uspije. U svoj toj priči je i mladi heroj (Noa Hedvej) koji je na suludom i smrtno opasnom zadatku i putešestviju... I ona mala imperatorka, koja bi možda mogla i htjela sve, samo ako joj neko konačno da pravo ime. Sve to, taj put do Kule slonova-
če na kraju, to je daleko od klasične fantazijske, jednosmjerne priče. Sa mnogo skretanja. A pored svega toga je i „priča u priči“, jer je njen akter i onaj mali Bastijan u „stvarnosti“, koji čita magičnu knjigu... Zbog toga je „The NeverEnding Story“ važan film, a ne primarno ili samo zato što je sredinom osamdesetih bio najskuplje filmsko ostvarenje snimljeno van Amerike ili Sovjetskog Saveza. Petersen nije
potcjenjivao svoju publiku, ni djecu ni njihove roditelje koji su, od američke premijere 20. jula 1984, grabili da film vide u bioskopu. Pružio im je kompleksnu, slojevitu, čak donekle i nepredvidivu priču. Sa sve letom na leđima jednog zmaja Falkora i sa dječakom koji, u vrlo bitnom trenutku – jednu caricu Fantazije nazove imenom svoje preminule majke.
Tržište od plastike
I svašta nešto mnogo važno i simbolično slika Volfgang Peterson, u tom svijetu Fantazije. Neke ruine antičkih, davno zaboravljenih gradova, na jednoj obali. Pa momenat kada mala carica svijeta iz knjige govori, ne samo o malom Bastijanu kao spasiocu – nego i svima onima koji tu priču čitaju – ili film gledaju. Jer jedini spas za nju i njen svijet je jedno Mjesečevo dijete, kako ona zove svog malog čitaoca i sve svoje čitaoce. Petersen je adaptirao istoimeni dječji roman iz 1979, još jednog Njemca. Taj Mihael Ende uzeo je dobar honorar za prava za snimanje, pa radio na produkciji, da bi se od Petersena u jednom momentu udaljio.
Još priča odraslih: pisac Ende je godinama potom tužio režisera da je scenario potpuno promijenio bez konsultacija sa njim. Film je nazivao „velikom melodramom od kiča, tržišta i plastike“. Malo je reći da je slučaj pred sudom izgubio. I malo je, naravno, reći da je „The NeverEnding Story“ za neke generacije sve samo ne to, kako ga je opisivao Ende. Eto ga onaj mali par iz serije „Stranger Things“, Suzi i Dastin, koji preko radijske veze iz neke strašne daljine pjevuše onu Limahl pjesmu. Istu onu, koja je bila napisana, ali ne i suđena za Titograđanina Milana Daniela Popovića. Negdje pred kraj, u filmu ostanu samo mali Bastijan, jedna mala carica sa maminim imenom i sva Fantazija od koje je ostalo samo jedno-jedino zrno pijeska. Film pokriva samo prvu polovinu Endeove knjige. A do refrena Limahl pjesme „The NeverEnding Story“, već znate koliko je to zrno pijeska dragocjeno i vrijedno borbe. Sve što je ostalo od naše mašte. Sada, kao i prije 40 godina. S. STAMENIĆ
Samo je jedan čovjek u Americi prije 40 godina bio popularniji od Ronalda Regana Samo je Princ mogao pobije-
diti predsjednika na izborima te 1984; jahač na motoru, da bane iz neke koprene i izmaglice od purpura i noći.
Prije toga bio je san jednog autsajdera. Robert Kavaljo, agent i menadžer, našao se u čudu i nebranom grožđu. Na-
kon uspjeha petog, sjajnog albuma „1999“ (1982), Princ mu je ovako prišao: „Ili ćeš mi obezbijediti dobru ulogu u dobroj filmskoj produkciji, ili razlaz, štura“. A niko, nijedan studio te 1982, nije tada htio ni da priviri na snimanje filma sa muzičarem, o muzičaru.
Jahač na motociklu Nego, jednu jedinu saveznu državu Regan nije osvojio na izborima te 1984. godine. Bila je to Princova Minesota. Ni tamo, niti bilo gdje i u svim tim državama koje bi izvjesno pomeo u ljubičastom talasu, Princa Rodžersa nije bilo na listićima. Ali tamo gdje je bilo radija, vinila i ekrana, ili bilo gdje, gdje se puls živuće osobe mogao pristojno osjetiti –Princa su dobro čuli i Princ se prodavao. Jahač na motociklu, jedna eksplozija pop supernove.
„Purple Rain“, u savršen čas. Da slavi sve što je rok, i pop, i seks, i vjera, i gitara, i ajlajner, i religija, i jezero Minetonka, tamo kod milionskog, a opet zaboravljenog, Mineapolisa. Dakle, Princ je tražio film, a Robertu Kavalju, agentu i menadžeru, nije ostalo ništa drugo osim da ga – sam producira. Tek ga je čekala glavobolja; recimo, mračni scenario Vilijama Blina radnog naziva „Dreams“. Pa odbijanja Ričarda Prajora i Džejmsa Folija (iste 1984. proslavljen romantičnom dramom ,,Reckless“ sa Deril Hanom).
Foli mu je na kraju preporučio svog montažera Alberta Manjolija , kojem se nikako nije sviđao Blinov scenarijo. Pa je Dženifer Bils odbila glavnu žensku rolu zato što je naprečac odlučila da se posveti koledžu. Onda je Princ poželio Veniti iz grupe Vanity 6, da bi na kraju upala - totalna anonimka Apolonija Kotero. Zbog nje su morali naglavačke da mijenjaju scenario, pa da
Jedna planinčina, Sijera Nevada ili
izbace jednu malo papreniju, već snimljenu scenu seksa u štali. E da, ni riječ jednu, ni stih Apolonija nije tu otpjevala, nego to kad ona otvara usta – to je glas Lize Kolman
I zamislite tu scenu i izraz na Kavaljovom licu, kad mu je Manjoli jedne noći banuo s idejom, više ultimatumom: da oni fino angažuju Džona Travoltu, pa da se iz glavne uloge škartira... Pa, sam Princ.
Prognana bas linija
O filmu ,,Purple Rain“ zna se gomila nepotrepština, koje su opet dio fine američke mitologije pop-kulture osamdesetih. Da je snimanje trajalo 42 dana, da je jedan sumnjivi noćni klub u Minesoti dobio tričavih 100.000 dolara za 25 dana snimanja i za ključne scene. Da Princ tamo vozi i hali jednu „hondu“, strašan motocikl famozne „CM400A“ oznake. Da je režiser Manjoli na kraju osjećao da mu fali nešto, neka finalna, jedna-jedina pjesma... I da se Princ zatvorio, navalio da radi – i sjutradan mu isporučio „When Doves Cry“. Pjesmu potpuno, do kraja produciranu. Najveći hit osamdes’ četvrte.
Ozbiljno; nijedna pjesma, ni Springstinova „Dancing in the Dark“, ni ,,Say Say Say“ duet Makartnija i Majkla Džeksona , ni Tinin hit „What’s Love Got to Do with It“, pa ni „Self Control“ Lore Branigan – ništa se to nije slušalo te 1984. kao „When Doves Cry“. Pogledajte bilo koju listu ili kompilaciju iz te godine i shvatićete da je ta 1984. bila
Annus Mirabilis, najviša tačka, kreativni i produkcijski i tržišni vrh muzičke industrije. To jedno vrijeme kada se radio slušao i vinil vrtio duže i više nego što sada, dnevno, skrolujemo po ekranima... A na vrhu piramide – Princ. Negdje po Princovim arhivama, po studijima u Mineapolisu, postoji i ta bas linija, snimljena u jednoj jedinoj noći, kada je nastala „When Doves Cry“. Da bi je lik mrtav ‘ladan eliminisao iz jednačine. „Sa bas linijom ovo je potpuno obična pjesma. Bez nje je... nešto drugo“. Nema te pristojne dens pop pjesme, pogotovo osamdesetih, da je snimljena bez bas linije. Ali momak je znao što radi.
Samo još ponešto o filmu „Purple Rain“: sva ta priča o liku („Kid“, kao frontmen benda The Revolutin) koji pokušava da se probije kroz scenu zabačene Minesote, pa ratuje i sokoli se sa drugim bendovima, pa tuče svoju žensku na način na koji je njegov tata tukao mamu (uh, kako je samo film trpio kritike da je žešće mizogin – i teško bi se sada, takav, uopšte i mogao snimiti), pa mu se ona vraća, pa on na ivici nerava na kraju isporuči hitčinu koja takne publiku đe treba – sve je to jedan biopic. Filmska biografija, koja to i nije, ali ipak jeste.
I da, film je i igra skrivalice koja je narativno i zbog onog naivnog i nabacanog scenarija čista skalamerija, ali zahvaljujući Princu, njegovoj harizmi,
energiji, emociji – i naravno muzici – upamćen je kao nešto drugo. Kao zbir sjajnih, otkačenih, često teatralnih i nepovezivih, ali opet neodoljivih djelova.
I sve to je bio, naravno, Princ. Lik iz Mineapolisa, najzabačenijeg i najnebitnijeg od svih milionskih gradova, spreman da praši tu muziku prokleto glasno, da vrišti te đavolske stihove i da zavodi pečobrazno, a da prođe nekažnjeno. I žene su vrištale na svaki Princov trzaj u ćošku usne i bljesak oka i bit; a muškarci... Pa, bili su zbunjeni, jer niko im nije rekao da bi trebalo, da bi smjelo da im se to sviđa. I tako se rađa zvijezda. Jedna planinčina, Sijera Nevada ili Makinli od samopouzdanja – i još viši Everest od dobre i iskrene ironije i sprdnje na račun tog samopouzdanja.
Sve je to Princ, u filmu i na tom čuvenom soundtrack albumu, koji je uzletio krajem juna, mjesec prije premijere, 27. jula 1984. godine. Kada je već nešto takvo, onda se moralo ticati i „božanskog kompleksa“. Koga to šiba Princ u hitčini „I Would Die 4 U“, najžešćoj dens plesalici u kojoj se neko, bilo ko, ikad poredio sa Hristom lično? Ili je to samo slika nekog lika koji je žešće needy u svojoj vezi? Sve u jednom, ali sve vrhunska muzika.
A tek da čujete „Baby I’m a Star“ i „Let’s Go Crazy“, koja otvara album... Anđeo i đavo na plesnom podijumu, u jednom. Za lika koji u „When Doves Cry“ odsvira svaki instrument, sve to spakuje – pa se u spotu otkriva tako što dva labuda otvaraju vrata, samo da
Makinli od samopouzdanja, pa još viši Everest od dobre i iskrene ironije i sprdnje na račun tog samopouzdanja. Sve je to Princ, u lmu i na tom čuvenom soundtrack albumu bi ugledali, u purpurnoj kupki, Princa. Ko od majke rođenog. I tu, ni izbliza
ogoljenog – u onoj mjeri, kao što to čini u tom teatralnom filmu.
Da bi, na kraju, sve zaokružila „Purple Rain“, balada pred kojom publika Mineapolisa zanijemi, da bi mu, u filmu, u momentu očaja i odustajanja pružila prve ovacije.
Pjesma za Stivi
E, ta skoro devetominutna ispovijest – trebalo je da bude kantri pjesma. Princ je desetominutni instrumental posvetio i poslao velikoj Stivi Niks. Da bi mu ona zahvalila i rekla: „Izvini, mene ovo plaši, nemam ja riječi i ovo je previše za mene, ne mogu da iznesem ovakvu pjesmu“. Da bi je Princ, na jednoj probi sa bendom, spakovao za šest sati, iz cuga, za jednu noć.
I tu negdje, pred kraj, za umjetnika koji mora da stigne do očajanja da bi tamo, u Minesoti i u Americi i svim Minesotama i Amerikama ovog svijeta, došao do katarze – krije se značenje, što je to „Purple Rain“. „Znate ono, kad su oblaci kao krv na nebu“... Kao slutnja apokalipse, za dvije osobe koje ne znaju više što će i šta bi moglo biti od njih dvoje. Pa se prepuštaju Bogu, kao sudbini, dok se sve to nebo rastače i po obrazima lije, u bojama božanskog purpura.
I onda znate: Princ je morao proći cijeli jedan lični smak svijeta da bi snimio ovakav film i ovakvu muziku. Da bi ta pjesma i taj on, novi i drugačiji, postali nečija čežnja i želja. Nešto više od pukog simbola. E, to je i to i dalje znači „Purple Rain“. S. STAMENIĆ
Prvo što je naš oskarovac imenom potpisao bila je karikatura. U beogradskom „Ježu“, te 1947. stajao je potpis: Dušan Vukotić – Titograd.
Imao je tek 20, a iza sebe neke ratne godine i crteže objavljivane u glasilu svoje partizanske čete... I prava je sreća što je Vukotićev rad, autorski razvoj najpoznatijeg animatora Jugoslavije i Balkana – pažljivo i brižno istražen i dokumentovan. Pa imamo taj zaključak, koji je naš Luka Rakojević uokvirio u važnom djelu „Crteži i borbe“ ove godine - da strip predstavlja svojevrsni preludijum za Vukotićevo ozbiljnije bavljenje animacijom.
I da, Crnogorci to možda ne znaju, ali naš jedini i jedini jugoslovenski oskarovac bavio se ozbiljno stripom. Sjajno izdanje njegovog „Špilja i Golja“ (Dušan ga je crtao, a pisao Božidar Stošić) pronaći ćete u izdanju „Art 9“ u hrvatskim knjižarama. Tu je i jedan Dušanov tekst sa naslovom: „Hvala stripu!“. Ali, prije toga, o Dušanovom odrastanju. Njegov otac
Radovan, bratanić serdara
Janka Vukotića, bio je logoraš u oba svjetska rata. Za sve one koji tvrde da Dušan nije „dovoljno podgorički“: mama Darinka – kćer Milutina Vučinića, ponosnog Pipera iz Rogama, komandanta spuške brigade u balkanskim ratovima.
Crne Gore u egzilu, od juna 1922. do iznenadne smrti, u Rimu, u septembru iste godiporodici nosio, proživljavao i
Drugi rat. Vukotići su u Podgorici
ljepoti, prekoputa mjesta koje
Kino
Nebo na kom je svaki avion
I zbjegovi i vlažne i studene
Milutin Vučinić bio je ministar vojni, pa ministar finansija kralja Nikole u izgnanstvu. Potom i premijer Kraljevine Crne Gore u egzilu, od juna 1922. do iznenadne smrti, u Rimu, u septembru iste godine. Dušan Vukotić je, dakle, u porodici nosio, proživljavao i promišljao sve najljuće crnogorske podjele. Imao je samo 14 godina kad je počeo Drugi svjetski rat. Vukotići su u Podgorici živjeli u onoj novovaroškoj ljepoti, prekoputa mjesta koje Podgoričani bez greške prepoznaju kao Kino „Kultura“. Njegove najživlje uspomene i strahovi bili su vezani za bombardovanja grada za vrijeme nacističke okupacije. Nebo na kom je svaki avion značio opasnost. I ruševine. I zbjegovi i vlažne i studene
puhu“, bio „Stručnjak Griša“
stripovi.hr
noći po pećinama nad Ribnicom i Moračom... Nikola Majdak u važnom tekstu „Animirani film u Crnoj Gori: Povod za razmišljanje“ (CANU, 2000) piše o sačuvanim Dušanovim školskim sveskama, gdje su prvi crteži bili prikazi savezničkih aviona nad Podgoricom. A sa 17 godina, Vukotić, budući oskarovac, odlazi u NOB. Nije moglo ni biti drugačije za jednog potomka čevskih Vukotića i piperskih Vučinića. I tu, u četi, on glumi u pozorišnoj trupi. Pa piše skečeve, pa pravi karikature za zidne i brigadne novine... Rakojević zapisuje važan i dragocjen podatak, da je Dušanov prvi objavljivani strip, u zagrebačkom „Kerem(1951). Minimalistički, jedan kaiš sa četiri vinjete. I onda slijede „Špiljo i Goljo“. Od januara do juna 1953. godine; imao je 25 godina. Strip o nekim pećinskim ljudima... I atmosfera i cinizam života, kao u onim ratnim pećinama, u zbjegu u danima bombardovanja Podgorice.
Konačno, nekih deceniju i po nakon onog istorijskog Oskara za „Surogat“ (1961), Vukotić potpisuje svoju najljepšu posvetu stripu. „Skakavac“, film od 14 minuta, u kom jedan dječak, na izletu sa roditeljima, crtežom na papiru oživljava jednog partizana Grgu – zvanog Skakavac. Pa njih dvojica tu još nešto važno pričaju...
Daleko od toga da je to kraj
metražnog ostvarenja „Akcija teškom i revolucionarnom izbopočetku svjetskog rata – tretikao kasnije, kada je odlučio da ostane u Zagrebu za vrijeme ratova devedesetih...
Ali, prije svega, taj dijalog jednog desetogodišnjaka sa nacrtanim partizanskim u ,,Skakavcu“.
njihove priče i igre staje sasvim dovoljno da znate što su za Dušana Vukotića značili strip,
Daleko od toga da je to kraj Vukotićevog interesovanja za NOB i ratni film. Zbog dugometražnog ostvarenja „Akcija stadion“ (1977), o jednom teškom i revolucionarnom izboru zagrebačke omladine na početku svjetskog rata – tretiran je kao neprijatelj, mnogo kasnije, kada je odlučio da ostane u Zagrebu za vrijeme ratova devedesetih... Ali, prije svega, taj dijalog jednog desetogodišnjaka sa nacrtanim partizanskim herojem Grgom, u onom ,,Skakavcu“. U tih 14 minuta njihove priče i igre staje sasvim dovoljno da znate što su za Dušana Vukotića značili i strip, i rat, i Podgorica. Stojan STAMENIĆ
Umjetnici koji ne bježe od političkih tema često osjete potrebu da se priključe maršu kolega koji demonstriraju, ali i da urade više od toga. U njima postoji želja da naprave različite umjetničke odgovore na temu, a koji mogu biti i mnogo jači od onog pukog javnog negodovanja – kazao je južnoafrički slikar Gevin Jantjesa uoči otvaranja retrospektive svojih radova „To Be Free“ u Galeriji „Vajtčepl“ na istoku Londona.
Kao jedan od autora koji su uspjeli da pobjegnu od apartejda u Južnoafričkoj Republici, Jantjes je iskoristio svoju umjetničku formu, ne bi li podigao svijest o stvaranju umjetnosti u okviru političkog sistema u kojem postoji represija, kao i o tome kako solidarnost između kolega-umjetnika može da oblikuje oslobodilačke pokrete.
Izložbom „To Be Free“ obuhvaćeni su Jantjesovi radovi stvarani od 1970. do 2023. godine. Londonci su dobili, a mnogi i iskoristili priliku da pogledaju direktne vizuelne odgovore na pitanje kako može da izgleda katkad neraskidiva veza između umjetnosti i političke akcije, kao i to kakva bi mogla da bude uloga umjetnika u političkim prevratima.
Fokusiran na nasilje, divizije, aparthejd, socijalnu nepravdu i rasizam, kroz različite forme (uključujući i postere koji su se pokazali kao najbolji „medijatori“ ove važne poruke), Jantjes je naveo mnoge ljubitelje umjetnosti da razmisle o ovom obliku umjetničko-društvene borbe.
Pored triptiha iz 1977, u kojem je umjetnik kombinovao isječke iz novina i fotografije na kojima se vidi eksplicitno nasilje, posjetioce izložbe najviše je zainteresovala njegova interpretacija „Ustanka u Sovetu“
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
Retrospektivom radova
umjetnika Gevina Jantjesa podignuta je svijest o stvaranju umjetnosti u okviru represivnog političkog sistema
u Johanezburgu, najnaseljenijem gradu Južnoafričke Republike.
Dok je radom „Lovci na slobodu“ („Freedom Hunters“, 1977) odao posebno priznanje za hrabrost mladim Afroamerikancima koji su učestvovali u demonstracijama, neminovna je vizuelna moć Jantjesove slike „Školski dani i noći“ („School Days and Nights“, 1978), fokusirane na protest đaka protiv naglog nametanja jezika „afrikans“ koji je bio simbol autokratskog režima.
Iako izložbe poput „To Be Free“ nijesu rijetkost u britanskoj metropoli, umjetnički prikaz važnog dijela istorije „negrofobije“ u Africi, uvijek su dobrodošle kao važan faktor za podizanje svijesti o rasizmu.
Leila MURSELJEVIĆ
