Dnevni list Pobjeda 20.07.2024

Subota, 20. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21058 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

Predsjednik Vlade Milojko Spajić nije saopštio juče u Skupštini stav o kapeli na Lovćenu, ali je u pisanom odgovoru poslaniku naveo da će zamoliti bivšeg lidera DF-a da odustane od ideje

Parlamentarna većina nije došla na sjednicu Odbora za bezbjednost na kojoj je trebalo da se raspravlja o radu Ministarstva unutrašnjih poslova PES i Nova

POLA VIJEKA MAUZOLEJA NA LOVĆENU:

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, poslanici PES-a i Nove Andrije Mandića nijesu namjerno došli na sjednicu Odbora, dok je poslanik DNP-a imao stranačke obaveze. Time je postao sporan legitimitet ministra Šaranovića, poznatog po sukobu sa premijerom Spajićem o izboru direktora UP

Tribina „Simbol crnogorske samosvijesti“ održana na Cetinju

Optuženi tražili potvrđivanje optužbe za ubistvo Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić

Okrivljeni smatraju da će u sudskom postupku biti oslobođeni od lažnih dokaza

AKCIJA ,,GENERAL“: Osumnjičenima za šverc oko dvije i po tone kokaina određen pritvor Ulići, Drešaj i ostali sprovedeni u Spuž

Ulić, njegov sin

Viktor Drešaj, Petar

Mileta

Veselin

i Vukan Matić Čoković, koji su uhapšeni u srijedu zbog sumnje za učešće u organizaciji dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, sprovedeni su u Istražni zatvor u Spužu nakon što im je sutkinja za istragu Višeg suda odredila pritvor do mjesec

11.

Propali svi pokušaji Nikole Jovanovića da obezbijedi većinu za formiranje vlasti u Budvi

Oštre reakcije analitičara, Unije slobodnih sindikata, privrednika i opozicionih političara na Nacrt skalne strategije od 2024. do 2027.

USSCG ne podržava da se program ,,Evropa sad 2“ realizuje kroz model koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje. Iz USSCG poručuju da se predloženom strategijom ne postiže najavljeni efekat programa ,,Evropa sad 2“, da će svim zaposlenima zarade biti povećane oko 25 odsto, već će se, kako kažu, zarada zaposlenom povećati oko 40 eura, izuzimajući zaposlene koji primaju minimalnu zaradu i koji će imati veći procenat povećanja

STR. 3.

Vaso

Nikola,

Miranović,

Pavličić, Radomir Dobriša,

Božović, Marinko Prelević

STR.

STR. 4. i 5.

STR. 2. i 3.

Andrija Mandić

Milojko Spajić

Predsjednik Vlade Milojko Spajić nije saopštio juče u Skupštini stav o kapeli na Lovćenu, ali je u pisanom da će zamoliti bivšeg lidera DF-a da odustane od ideje

Mandić očekivao „mekši stav“ o priznao da možda „nije zrelo vrijeme“

PODGORICA - Nova

kapela na Lovćenu bila bi simbol dominacije velikosrpskog nacionalizma nad Crnom Gorom i simbol negiranja crnogorskog identiteta – kazao je juče, tokom premijerskog satu u Skupštini, Nikola Zirojević (SD), nakon čega je autor ideje o izgradnji kapele – predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio da je njegova inicijativa bila u vezi sa ujedinjenjem u Crnoj Gori, da je očekivao „mekši stav druge strane“, ali, kako je kazao, ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju.

Premijer Spajić nije konkretno odgovorio kakav ima stav o izgradnji kapele na Lovćenu, već je, kao i u odgovorima na ostala pitanja, govorio o povećanju plata i ekonomskom rastu. Ipak, u pisanom odgovoru Zirojeviću naveo je da će zamoliti Mandića da odustane od te ideje.

Spajić je u odgovoru na svako pitanje govorio o povećanju plata i penzija, ekonomskom rastu, planiranim investicijama, a najmanje o onome što su ga poslanici pitali. Predstavnici poslaničkih klubova poručili su mu da je glasao za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu zbog fotelje, da ima opasne namjere, da je ugrozio evropski put i odnose sa Hrvatskom...

Duboka po Djela Zirojević je pitao Spajića kako komentariše Mandićevo iniciranje izgradnje kapele na Lovćenu, a koje, kako je naveo, duboko dijeli crnogorsko društvo i potencijalno može dovesti do ozbiljnog pogoršanja međuvjerskih i međunacionalnih odnosa u Crnoj Gori. - Pitanje gradnje kapele na Lovćenu gura crnogorsko društvo u ambis – rekao je Zirojević.

Istakao je da kapela koja se nudi nije Njegoševa, već Aleksandra Karađorđevića

- Nova kapela bi u ovom momentu bila simbol dominacije velikosrpskog nacionalizma nad Crnom Gorom. Bila bi simbol negiranja crnogorskog identiteta sa kojim se nažalost suočavamo u ovoj državi svakodnevno – rekao je Zirojević.

Kazao je da, umjesto da gradimo bolnice, vrtiće, škole,

Milojko Spajić je tokom premijerskog sata, u odgovoru na svako pitanje, govorio najviše o povećanju plata i penzija i rastu standarda, a najmanje o onome što su ga poslanici pitali. Poslanici su mu poručili da je glasao za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu zbog fotelje, da ima opasne namjere, da je ugrozio evropski put i odnose sa Hrvatskom...

najavljuje se gradnja kapele na Lovćenu.

- Nakon događaja na Belvederu kad je Crna Gora bila na ivici građanskih sukoba, ovo je pitanje najveći pokretač podjela u Crnoj Gori. Izgradnja ove kapele bilo bi ništa drugo do pokazivanje nadmoći koja je parafirana Temeljnim ugovorom između SPC i države Crne Gore. Da sam vjernik SPC, ne bih se toliko radovao, jer je mnogo toga drugačije nego za vrijeme Amfilohija – rekao je Zirojević i upitao premijera da li će da bude talac nacionalističke politike predsjednika parlamenta.

Mandić, koji je inicirao izgradnju kapele na Lovćenu, rekao je da je njegova ideja bila plemenita i u vezi sa ujedinjenjem u Crnoj Gori. - Ideja o obnavljanju Njegoševe kapele nije ideja o obnavljanju kapele koju je izgradio kralj Aleksandar Karađorđević. Nije ideja da je gradi bilo koja vjerska organizacija nego građani Crne Gore, onako kako je sagradio Njegoš. To ne bi bilo vlasništvo bilo kog pojedinca i ne bi se predstavljalo da je izgradio ovaj ili onaj, nego bi gradio narod Crne Gore. Svi bi dali možda po euro, to nije skupa investicija. Mo-

ja je procjena bila da bi to moglo da ujedini Crnu Goru – rekao je Mandić. Istakao je da bi Mauzolej ostao na svom mjestu, jer su ga gradili naši preci.

- Ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju. Ovo je bila ideja pokojnog mitropolita Amfilohija, ja sam je ponovio u ovom vremenu, neko će je možda za deset, 15 godina ponovo saopštiti. Ideja je bila plemenita i pomiriteljska. Zašto se to tumači na drugačiji način, ne ulazim u to – rekao je Mandić.

Zirojević je kazao da je vrlo jasno o kojoj kapeli govorimo ako govorimo o onoj koju je inicirao Amfilohije i SPC.

- Poslata je jasna poruka da svi građani ne žele da je grade. Nazire mi se iz Vašeg odgovra da ćete i sami odustati od toga. Preče je da damo po euro za neku bolnicu, školu, za djecu koja se liječe, nego po euro za kapelu na Lovćenu –rekao je Zirojević.

Spajić je rekao da je pitanje popisa matrica kako treba rješavati sva pitanja u Crnoj Gori. On se, kao i u gotovo svakom jučerašnjem odgovoru, vratio rastu plata i penzija i najavio izgradnju zdravstvenih ustanova, ali nije konkret-

Premijer ne dolazi 26. jula

Andrija Nikolić (DPS) reagovao je povodom najave da će premijer Spajić prisustvovati Olimpijskim igrama u Parizu, zbog čega neće biti održan premijerski sat 26. jula. - Sve ukazuje da premijer opet neće prisustvovati premijerskom satu, osim ako ne mislite da poslanici idu u Pariz. Ne znam može li ova država da izdrži ovoliko dječačkih snova i neozbiljnosti. Da li je normalno da premijer odlazi na otvaranje Olimpijskih igara i tamo provodi pet dana?

Pritom, tamo je pozvan i predsjednik države koji je najavio da će ići i gle čuda, Crna Gora će imati dva državnika tamo – rekao je Nikolić.

Upitao je Andriju Mandića da li će 26. jula biti premijerskog sata, s obzirom na to da će Spajić biti „na turističkoj turi u Parizu“.

- Nema se vremena za parlament, a ima za turističke ture i odlazak na Olimpijske igre – rekao je Nikolić. Mandić je odgovorio da „upoređujući diktaturske sklonosti Spajića sa nekim

no kazao stav o gradnji kapele na Lovćenu.

Zirojević je rekao da je Spajić u pisanom odgovoru naveo da će zamoliti predsjednika parlamenta da odustane od ove ideje.

- Vjerujem da ćete ostati pri tom stavu – rekao je Zirojević. Mandić je ponovo reagovao, navodeći da je očekivao da će druga strana biti mekša, tolerantnija.

- Ali sada imamo potpuno jedinstvo u vezi sa evropskim integracijama, povećanjem plata, borbom protiv organizovanog kriminala, nije ni to malo – kazao je Mandić, navodeći da je pretpostavljao da se može napraviti još jedan iskorak.

- Mnogo toga smo prošli sa vama u političkom smislu da bismo vam vjerovali, ali drago mi je da ste rekli da postoji konsenzus oko evropskih integracija, povećanja plata i nadam se da ćete se baviti tim temama – dodao je Zirojević.

njegovim prethodnicima, Crna Gora može samo da se smije“.

Nikola Zirojević (SD) postavio je isto pitanje – da li će 26. jula biti premijerskog sata „ovdje ili u Parizu“.

- Kao što smo dobili obavještenje od Spajića, on neće biti tu 26. jula. Razgovarao sam sa Spajićem, da li će se 29. ili 30. jula nadoknaditi premijerski sat, još nije usaglašeno, ali bićete obaviješteni – odgovorio je Mandić i najavio Kolegijum za ponedjeljak, na kojem će se, kako je rekao, sve dogovoriti.

Adrijana Vuksanovića (HGI) zanimalo je kako Spajić ocjenjuje odnose Crne Gore i Hrvatske za vrijeme svog mandata. Rekao je da Spajić dobro zna da je Hrvatska doprinijela uspjehu Crne Gore na evropskom putu.

- Ono što Aleksandar Vučić nije uradio u Srbiji, proslijedio je da to bude urađeno u Crnoj Gori - kazao je on. Spajić je rekao da će relacije sa Hrvatskom biti apsolutni prioritet Vlade.

- Relacija Crne Gore i Hrvatske bitna je i za jedne i za druge. Mi smo značajno tržište za hrvatske kompanije, za nas je Hrvatska jako bitna zemlja koja nam je puno pomogla, mnogo prevoda EU akija smo dobili bez naknade. Mi ćemo raditi na najboljim odnosima između naše dvije zemlje –kazao je Spajić.

Ču D na zahvalnost

Vuksanović je kazao da Spajić na čudan način izražava zahvalnost.

- Ugrozili ste odnose. Razumijem reakciju Hrvatske, a sa druge strane, žao mi je zbog toga. Jer u misiji stranke kojoj pripadam je razvijanje dobrih odnosa Zagreba i Podgrorice. Vi ste te odnose uništili. Zatvorili smo jedan prozor, a ostao nam je drugi prozor u drugi svijet. Učinili ste zadovoljnim one koji ne žele da vide Crnu Goru u evropskim integracijama – kazao je Vuksanović.

Danijel Živković (DPS) pitao je Spajića da li će Crna Gora biti u mogućnosti da krajem godine počne zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

- Pregaoče, radnička munjo, oprostite što smo Vam oduzeli malo vremena da dođete da

pričate sa nama neradnicima – kazao je ironično Živković

Rekao je da su Spajić i većina doveli u pitanje evropski put Crne Gore, usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

- Ništa ne bi bilo sporno da za Politiko nijeste prije toga kazali da će nam to donijeti štetu, a podržali ste. E to je čisti mazohizam – kazao je Živković. Rekao je da je Spajić izabrao svoju fotelju umjesto evropskog puta.

- Zbog fotelje ste glasali za Rezoluciju, svjesni da će nam Hrvatska osporiti ili usporiti proces evropskih integracija. Dakle, sa umišljajem ste zaustavili evropski put Crne Gore. Vi ste čovjek sa opasnim namjerama, jer za vas ne postoji nijedna crvena linija, pogubna odluka, zbog koje biste kazali - ne, neću da učestvujem u rušenju nacionalnih interesa – rekao je Živković, dodajući da je Spajić pristao na ucjenu Kneževića i Mandića. - Vi ste došli na ideološku platformu Andrije Mandića i osim ekonomskih tema, ja čitam o promjeni Ustava, simbola, promjeni jezika, uvođenju dvojnog državljanstva i kapeli na Lovćenu - rekao je Živković. Spajić je odgovorio da su Živkovićeve konstatacije neistinite.

- Kada je 2017. Crna Gora zaustavljena u EU integracijama, kada smo imali klauzulu balansa, tri godine nijesmo mrdnuli ka EU, a poslije toga zbog nesporazuma parlamenta i Vlade nije bilo progresa. Pravi progres kreće od 31. oktobra 2023. kada smo za sedam mjeseci uradili više nego svi zajedno za sedam godi-

Milojko Spajić na premijerskom satu

pisanom odgovoru poslaniku naveo

o kapeli, pa vrijeme“ za to

na. Ogroman posao je urađen i u Vladi i u parlamentu, i vi kao opozicija ste bili dio procesa – kazao je Spajić. Istakao je da teme koje opterećuju građane treba da se rješavaju kao pitanje popisa stanovništva.

- Crna Gora ide nezaustvaljivo evropskom trasom i jakim ekonomskim rastom, ovo je doba ekonomskog procvata Crne Gore. Vladavina prava je za sedam meseci doživjela nevjerovatnu ekspanziju do te mjere da nam je to EU priznala IBAR-om. I dalje ćemo da napredujemo i popravljamo vladavinu prava – kazao je Spajić.

Ob IČN a p REVa R a Živković je rekao Spajiću da je njegova politika „samo jedna obična prevara i obmana građana“.

- Kazali ste da nijeste nosilac državljanstva Srbije, kad ispade da jeste, kazali ste da nemate prebivalište u Srbiji, ni biračko pravo, kad ono ispade da imate, kazali ste da je čisti mazohizam uvesti DF u Vladu, kad od utorka Vi ste mazohista – kazao je Živković, dodjaući da će to građani na kraju kazniti. Odgovorio je i da nije istina da je od 2017. zaustavljen put Crne Gore ka EU.

- Elementarno bi se čovjek na Vašem mjestu informisao što se desilo. Od 2016. do 2020. otvoreno je 12 pregovaračkih poglavlja – rekao je Živković. Spajić je rekao da se sjeća iz 2002. ili 2003. kampanje DPS-a i najave toplifikacije Pljevalja i najavio da će krajem jula početi izgradnja toplifikacije u Pljevljima. Živković je odgovorio da Spajić obmanjuje građane pričom o toplifikaciji Pljevalja. - O toplifikaciji se ne priča od 2002 ili 2003. već od osamdesetih. Za vrijeme vlasti DPS-a je raspisan tender za ekološku rekonstrukciju Prvog bloka TE Pljevlja - elementarno treba biti informisan i ustati i reći tako kako jeste - rekao je Živković, dodajući da je „slika i prilika današnjih Pljevalja Dario Vraneš“.

Dritan Abazović (Ura) pitao je Spajića da li on stoji iza organizovanih napada na šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako to implicira ministar pravde Andrej Milović - Odgovorno tvrdim da je on imao najveći interes da napada Novovića, Šukovića, sva spletka oko direktora UP se

PODGORICA- Parlamentarna većina je, nedolaskom na sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, ponizila ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i poručila mu da nema legitimitet da ostane na funkciji.

Parlamentarna većina nije došla na sjednicu Odbora za bezbjednost na kojoj je trebalo da se raspravlja o radu Ministarstva unutrašnjih poslova

PES i Nova bojkotovali

desila oko toga – rekao je Abazović.

Spajić je odgovorio da je Abazović bio nesposoban kao premijer da bilo što uradi po pitanju standarda građana, te da se on bavi dječjim temama, kako je rekao, kao gospodin Medojević

- Ako imate bilo što nelegalno šoa sam radio bilo kada, slobodno dajte tužiocu, ali nemate – rekao je Spajić. Istakao je da je Abazovićeva vlada zaustavila „Evropu sad 1“ za penzionere.

- Usporili ste i „Evropu sad 2“, rušenjem 42. vlade i odlaskom sa DPS-om, ali ne ovim nego najgorom verzijom DPS-a u istoriji, najmračnijom, kekečinama – rekao je Spajić.

Borisa Bogdanovića (Demokrate) zanimalo je da li je, prema mišljenju Spajića, hapšenje i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, revanšizam prema izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim osobama u sistemu javne uprave. Spajić je odgovorio da se izvršna vlast apsolutno ne miješa u rad SDT, SPO i drugih relevantnih institucija koje rade svoj posao.

N E ma p RI t I saka - Ko god bude optužen ima pravo da dokaže nevinost. Neće biti bilo kakvih političkih pritisaka ili namještenih procesa prema opozciji ili bilo kome u Crnoj Gori. Ti koji nas optužuju da izvršna vlast pritiska SPO, SDT izgleda polaze od sebe šta su oni radili kad su bili u sličnoj poziciji. Mi radimo savjesno, ubijeđen sam da i druge institucije i čitav bezbjednosni sektor radi savjesno i odgovorno – rekao je Spajić.

Istakao je da se najzad vidi kraj korupcije i kriminala u Crnoj Gori.

- Hapšenje i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije nijesu pitanje revanšizma prema bilo kome, bilo da se radi o izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave. Naprotiv, ovakve aktivnosti predstavljaju dokaz da je Crna Gora posvećena unapređenju vladavine prava, jačanju pravosudnog sistema i osiguranju pravde za sve svoje građane - rekao je Spajić. I. kOpRIVICa

To je juče saopšteno su iz Kluba poslanika Demokratske partije socijalista. Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, na čijem su dnevnom redu bili izvještaji o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Šaranović je na mreži Iks naveo da je želio da nastavi sa ispunjavanjem obaveze prema parlamentu, ali mu to, kako je kazao, nije omogućeno.

Iz Kluba poslanika DPS-a su rekli da je, nedolaskom na sjednicu tog skupštinskog tijela, parlamentarna većina ponizila Šaranovića.

-I poručila mu da nema legitimitet da ostane na toj funkciji - naveli su iz te partije na mreži Iks.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je na mreži Iks objavio da je, nakon što je utvrđeno da nije obezbijeđen kvorum za održavanje sjednice Odbora, održao konferenciju za novinare kako bi „iznio mali dio pojašnjenja od interesovanja opozicije i javnosti“.

Šaranovića, legitimitet ministra postao sporan

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede poslanici PES-a i Nove Andrije Mandića nijesu namjerno došli na sjednicu Odbora, dok je poslanik DNP-a imao stranačke obaveze. Time je postao sporan legitimitet ministra Šaranovića, poznatog po sukobu sa premijerom Spajićem o izboru direktora Uprave policije

-Imao sam želju da nastavim da ispunjavam obaveze prema Skupštini Crne Gore, ali mi to nije omogućeno - nedostatak

kvoruma. Na presu sam iznio mali dio pojašnjenja od interesovanja opozicije i javnosti, a o ostalim važnim pitanjima i

Na pomolu novi izbori

BUDVA – Raspisivanje novih vanrednih izbora u Budvi, kako sada stvari stoje, najizvjesnije je rješenje za taj grad, budući da su propali svi pokušaji nosioca liste „Budva naš grad“ Nikole Jovanovića da obezbijedi neophodnu većinu za formiranje vlasti.

Vanredni lokalni izbori u Budvi održani su 26. maja, dok su mandati odbornicima verifikovani 7. jula, ali bez prijedloga za imenovanje predsjednika Skupštine opštine budući da politički dogovor o formiranju vlasti još nije postignut. Bivši predsjednik budvanskog parlamenta Nikola Jovanović,

čija je lista na minulim izborima osvojila devet odborničkih mandata, već mjesec neuspješno pokušava da obezbijedi podršku od najmanje 17 odbornika koliko mu je neophodno za formiranje lokalne vlasti. Jovanović je tu podršku prvo pokušao da nađe među svojim doskorašnjim stranačkim kolegama iz liste „Za budućnost Budve“, koja takođe raspolaže sa devet odborničkih mandata, ali u tome nije uspio.

Ti pregovori su propali, jer im je Jovanović, kako je kasnije potvrdio nosilac liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj, ponudio nešto što oni nijesu mogli da prihvate.

MJU zahtijeva da se izabere predsjednik SO

Ministarstvo javne uprave uputiće Vladi Crne Gore prijedlog za sazivanje sjednice Skupštine opštine Budva sa ciljem izbora predsjednika lokalnog parlamenta. To je navedeno u informaciji o stanju u SO Budva koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

U tom dokumentu piše da je Ministarstvo javne uprave konstatovalo da je prva sjednica novoizabranog saziva SO Budva, koja je održana 7. jula, sazvana, ali ne i održana u skladu sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi. - Predmetnim nalazom nadzora ukazano je SO Budva da će ovaj organ uputiti Vladi Crne Gore prijedlog za sazivanje sjednice novoizabrane Skupštine opštine Budva sa jednom tačkom dnevnog reda – izbor predsjednika Skupštine - piše u informaciji Vlade.

Naime, Jovanović je tokom tih razgovora predložio da on bude na čelu buduće lokalne samouprave, a da će se o raspodjeli svih ostalih funkcija naknadno dogovoriti, na šta Mikijelj nije pristao.

Jovanović je potom saveznike pokušao da obezbijedi među odbornicima Socijaldemokratske partije, Građanskog pokreta Ura, Demokrata i Pokreta Evropa sad, ali mu je i taj pokušaj propao, jer se predstavnici PES-a preksinoć nijesu pojavili na sastanku koji je bio zakazan tim povodom, jer nijesu željeli da ulaze u bilo kakve dogovore sa SDP-om i Urom.

Jovanović se, prema pouzdanim informacijama Pobjede, prethodnih dana više puta sastajao i sa nosiocem liste Demokratske partije socijalista Nikolom Milovićem, pokušavajući preko njega da obezbijedi podršku dijela odbornika te partije, ali ni u tome nije uspio.

Jovanović je, kako navodi izvor Pobjede upućen u te razgovore, Miloviću predložio da tri odbornika DPS-a formiraju zaseban odbornički klub i time mu obezbijede nedostajuće mandate za formiranje vlasti sa Demokratama, ali na to nijesu pristale Demokrate.

- On se dogovorio sa Milovićem da tri odbornika DPS-a osnuju nezavisni odbornički

slučajevima ću kad se sretnem sa kolegama oči u oči - poručio je Šaranović, ne saopštavajući više detalja. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede poslanici PES -a i Nove Andrije Mandića nijesu namjerno došli na sjednicu Odbora, dok je poslanik DNP-a imao stranačke obaveze. Time je postao sporan legitimitet ministra Šaranovića, poznatog po sukobu sa premijerom Spajićem o izboru direktora Uprave policije. Šaranovićev manadat na čelu Uprave policije obilježile su mnoge nepravilnosti u radu tog državnog organa, uključujući i nekoliko afera. N.ZEČEVIĆ

klub pa da na taj način to završe. Tu se, međutim, javio problem sa Demokratama, jer oni neće sa DPS-om. Na kraju je ispalo da on traži podršku PES-a, SDP-a i Ure, ali PES apsolutno neće sa njima – navodi Pobjedin izvor i zaključuje kako više ne postoji ni teoretska šansa da Jovanović obezbijedi podršku za formiranje vlasti. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, kako je Pobjedi objasnio predsjednik Opštinske izborne komisije u Budvi Đorđije Vujović, predsjednik lokalnog parlamenta mora biti izabran u roku od 30 dana od održavanja prve sjednice, a taj rok ističe 6. avgusta. - Tu sjednicu saziva predsjednik države sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je izbor predsjednika Skupštine. Ukoliko se predsjednik Skupštine ne izabere, on je u obavezi da u roku od 30 dana raspiše nove izbore – zaključio je Vujović. Đ. ĆORIĆ

Danilo Šaranović

Propali svi pokušaji Nikole Jovanovića da obezbijedi većinu za formiranje vlasti u Budvi

Nikola Jovanović

Ekonomija

PODGORICA – Izvršni

odbor Unije slobodnih sindikata (USSCG) demantovao je navode predstavnika Vlade da je ta radnička asocijacija, kao socijalni partner, na bilo koji način dala saglasnost na model koji preferira izvršna vlast za realizaciju programa ,,Evropa sad 2“. Izvršni odbor USSCG reagovao je na navode predstavnika Vlade na konferenciji za novinare u četvrtak, na kojoj je predstavljen Nacrt fiskalne strategije Crne Gore do 2027. godine, koja sadrži elemente dugo očekivanog programa ,,Evropa sad 2“. Koordinator Preokreta i ekonomista Mirza Krnić upozorava da bi efekti novih mjera predviđenih Nacrtom fiskalne strategije mogli destabilizovati ekonomiju, ističući da su rizici od velike inflacije i dodatnih zaduženja visoki.

Premijer Milojko Spajić je u četvrtak na predstavljanju Nacrta fiskalne strategije saopštio da će oktobarske plate svim zaposlenima u Crnoj Gori biti povećane, prosječna zarada će biti 1.000 eura, minimalna će porasti na 600, odnosno 800 eura u zavisnosti od stepena obrazovanja, dok se rast penzija između sedam i osam odsto očekuje od januara iduće godine, što će prosječnu penziju povećati za oko 50 eura.

IZ USSCG navode da su predstavnici te radničke asocijacije na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i njegovim saradnicima, održanom dan prije objave Nacrta fiskalne strategije, saopštili Vladi da Unija u potpunosti podržava napore Vlade da kroz program poveća minimalnu zaradu na 700, a prosječnu na hiljadu eura.

Oštre reakcije analitičara, Unije slobodnih sindikata, privrednika i opozicionih

Veliki rizik od dodatnih zaduženja i rasta

inflacije

USSCG ne podržava da se program ,,Evropa sad 2“ realizuje kroz model koji podrazumijeva ukidanje jednog dijela doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje. Iz USSCG poručuju da se predloženom strategijom ne postiže najavljeni efekat programa ,,Evropa sad 2“, da će svim zaposlenima zarade biti povećane oko 25 odsto, već će se, kako kažu, zarada zaposlenom povećati oko 40 eura, izuzimajući zaposlene koji primaju minimalnu zaradu i koji će imati veći procenat povećanja

Sa prezentacije Nacrta skalne strategije

nog dijela doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje - rekli su iz Unije.

- Usaglasili smo se oko toga da je to jedan od ključnih uslova koji je nužan kako bi zaustavili egzodus radne snage iz Crne Gore. Istovremeno, saopštili smo Vladi da je jedinstven stav Izvršnog odbora USSCG da ne podržavamo da se program ,,Evropa sad 2“ realizuje kroz model koji preferiraju, a koji podrazumijeva ukidanje jed-

UKIDANJE DOPRINOSA Iz USSCG su kao ključni, ali ne i jedini razlog, naveli da sa ukidanjem dijela doprinosa, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) gubi stalan izvor finansiranja, koji garantuje stabilnost penzija sadašnjih i budućih penzionera.

- Na taj način, umjesto da težimo cilju da se budžet Fonda PIO u potpunosti obezbijedi kroz doprinose (kojem cilju smo se bili primakli krajem prošle godine), mi ćemo doći u situaciju da se deficit budžeta Fonda PIO, sa trenutnih oko 150 miliona, poveća na oko 450 miliona eura. Pri tome, ukidanjem dijela doprinosa za PIO dajemo mnogo, jer gubimo stalan izvor finansira-

nja, a dobijamo malo - kazali su iz Unije.

potvrđeno na zajedničkom sastanku.

U konačnom, kako su objasnili, tim modelom se i ne postiže najavljeni efekat programa ,,Evropa sad 2“, da će svim zaposlenima zarade biti povećane oko 25 odsto, već će se zarada zaposlenom povećati oko 40 eura, izuzimajući zaposlene koji primaju minimalnu zaradu i koji će imati veći procenat povećanja, a što je takođe

Kako su naveli, jedinstvena minimalna zarada, kao zaštitna kategorija, u duhu je konvencija Međunarodne organizacije rada i direktiva Evropske unije (EU).

Predstavnici te sindikalne organizacije su Vladi predložili i pozvali je da razmotri model koji je razradila USSCG i koji u potpunosti, kako tvrde, ko-

Spajić: Povećanje standarda zaposlenih apsolutno skalno održivo

nakon implementacije

nomski rast, kojim su se taj

Sva politička spinovanja

rada ekonomski na unapređenju poslovnog

rad sa jedne i povećanje

nakon implementacije ovog programa kroz značajno veće prihode budžeta i rekordan ekonomski rast, kojim su se hvalili upravo oni koji su taj program i kritikovali. Sva politička spinovanja koja smo imali prilike da slušamo od prvog dana rada ove vlade, pala su u vodu. Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje

neto zarada zaposlenih sa druge strane. Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane. Takođe, podstičemo mlade da ostaju u Crnoj Gori, a ne da svjedočimo odlivu visoko kvalifikovane radne snage, što je bio veliki izazov za sve zemlje ulaskom u Evropsku uniju i liberalizacijom tržišta rada – kazao je Spajić. M. Lk.

respondira sa ciljevima najavljenog programa ,,Evropa sad 2“, a koji se ne zasniva na ukidanju dijela doprinosa za PIO. - Prema tom modelu, povećala bi se obračunska vrijednost koeficijenta za javni i realni sektor sa 90 eura na 120 eura i dodatno povećali koeficijenti složenosti poslova propisani Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), kao najznačajnijim proizvodom tripartitnog socijalnog dijaloga - precizirali su iz Unije. USSCG je pozvala Vladu da kroz proces javne rasprave još jednom razmotri model koji je predložila ta radnička asocijacija, a kojim bi se kroz tripartitni socijalni dijalog, potpisivanjem izmjena OKU-a, očuvanjem stabilnosti javnih finansija, zadržavanjem doprinosa za PIO i zajedničkim kreiranjem olakšica za mikro preduzeća i preduzeća u nedovoljno razvijenim područjima, postigao zajednički cilj, koji se ogleda u unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i građana sa jedne i pospješivanja privredne aktivnosti sa druge strane. Koordinator Preokreta i ekonomista Mirza Krnić navodi da iz fiskalne strategije nije najjasnije na koji način će biti nadomještene razlike između prihoda i rashoda. - Bez ukidanja dijela doprinosa za Fond PIO, planom budžeta za ovu godinu projektovana razlika između prihoda i rashoda iznosi oko 177 miliona eura. Razlika je pri-

Predstavnici Unije slobodnih sindikata su Vladi predložili i pozvali je da razmotri model koji je razradila USSCG i koji u potpunosti, kako tvrde, korespondira sa ciljevima najavljenog programa ,,Evropa sad 2“, a koji se ne zasniva na ukidanju dijela doprinosa za PIO

opozicionih političara na Nacrt skalne strategije

dodatnih inflacije

Očekujem dalji rast in acije, obezvređivanje rasta zarada i udar na penzioni fond. Svjedoci smo problema u zdravstvenom sistemu, a sada se urušava i penzioni fond. Predstavnici vlasti vjerovatno računaju da će neka nova vlast rješavati probleme koje će oni izazvati. Bez rasta proizvodnje, produktivnosti i ukupne privredne aktivnosti nema ni jake ekonomije - tvrdi Krnić dodajući da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih nansija ne postoji

marno nastala zbog povećanja minimalne penzije. Kako su projektovani prihodi od doprinosa za ovu godinu oko 560 miliona, a smanjuju se od oktobra za oko 50 odsto, to znači da bi za iduću godinu to bilo dodatnih 280 miliona razlike, a za ova tri mjeseca 2024. to je rupa od oko 70 miliona, što znači da će ukupan manjak za ovu godinu iznositi oko 250 miliona eura, a za 2025. godinu će to biti minus od skoro 500 miliona eura, s obzirom na to da će i penzije biti povećane - kazao je Krnić.

MOGUĆA ZADUŽENJA

On navodi da bi dodatna zaduženja, radi sprovođenja programa ,,Evropa sad 2“, uz veliku inflaciju obezvrijedila povećanje zarada i urušila na-

- Naši političari bi morali da razumiju da država i

i da ne možemo da dozvolimo da sve propadne samo da bi se zadovoljili par-

On ne očekuje da će ove nove

mjere doprinijeti ekonomskom rastu i stabilnosti. - Zapravo ulazimo u vrijeme nestabilnosti i neizvjesnosti. Teško je procijeniti, jer je neuobičajeno ono što Vlada sprovodi, drugi sistemi se nijesu

usudili da ovoliko rizikuju. Očekujem dalji rast inflacije, obezvređivanje rasta zarada i udar na penzioni fond. Svjedoci smo problema u zdravstvenom sistemu, a sada se urušava i penzioni fond. Nego predstavnici vlasti vjerovatno računaju da će neka nova vlast rješavati probleme koje će oni izazvati. Bez rasta proizvodnje, produktivnosti i ukupne privredne aktivnosti nema ni jake ekonomije - tvrdi Krnić dodajući da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih finansija ne postoji.

- Ulazimo u vrijeme nesigurnosti i teško je predvidjeti što će se dešavati, jer ne poznajem ekonomski sistem koji je kroz slično prolazio. Zamislite da imate svake godine 500 miliona minusa koji se kumulativno uvećava uz dodatna zaduženja radi održavanja glomaznog i skupog aparata. Ne krećemo se u dobrom smjeru i ne vidim na koji način da sa ovom ekonomskom logikom izađemo iz ove situacije ako se ovaj hazarderski pristup nastavi. Moramo znati, proizvoditi i stvarati više da bi nam bilo bolje, a od toga bježi svaka vlast, jer to znači raditi i podnositi odgovornost u tom radu - ističe Krnić dodajući da je pobijedila logika uhljebništva i da se protiv nje treba boriti.

- Za početak time što ćemo stvari nazivati adekvatnim imenima - poručuje Krnić. Smatra da će od novih mjera najviše profitirati u javnom sektoru.

- Ali očekujem dalji pritisak na realnu privredu. Ne vidim ka-

Ura: PES prevario građane

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta Ura Miloš

Konatar naveo je da su premijer Milojko Spajić i Pokret Evropa sad (PES) prevarili građane, jer će plate biti povećane samo šest odsto, umjesto obećanog povećanja od 25 odsto.

On je na konferenciji za novinare u Skupštini kazao i da je država stavljena na kocku, jer je neizvjesno kako će se pokriti minus od 350 miliona eura svake godine. Konatar je naglasio da minimalna zarada neće biti 700 eura, kako je Spajić obećao, već 600 eura. - Takođe, radno vrijeme se neće smanjiti na sedam sati dnevno i plate se neće povećati 25 odsto, kako je to pokazivao famozni kalkulator PES-a, već samo šest odsto

PKCG: Povećanje poreza za

smještaj može ugroziti turizam

Premijer Milojko Spajić najavio je u novoj fiskalnoj strategiji uvođenje jedinstvene stope PDV-a od 15 odsto za sve usluge u ugostiteljstvu, uključujući smještaj, hranu i piće. Odbor turizma i ugostiteljstva Privredne komore izražava zabrinutost zbog ove promjene, ističući da snižena stopa PDV-a od sedam odsto za usluge smještaja mora ostati kako bi se očuvala konkurentnost crnogorskog turizma. Predlažu analizu uticaja ovih mjera na tržište, ukazujući na negativne posljedice prethodnih povećanja PDV-a na sektor ugostiteljstva. Upozoravaju da bi povećanje poreza moglo smanjiti potražnju i negativno uticati na prihod od turizma, koji je ključan za ekonomiju zemlje.

- Neki izdavaoci smještaja su već prodali aranžmane za sljedeću godinu po stopi PDV-a od sedam odsto i bili bi na gubitku - istakli su za Pobjedu iz Odbora i napominju da je

turizam privredna grana izuzetno osjetljiva na svako povećanje fiskalnih i parafiskalnih nameta i da prije izmjene propisa treba napraviti analizu uticaja stope PDV-a na konkurentnost crnogorskog turizma.

- Zbog konkurentnosti crnogorskog turizma, stopa PDV-a na usluge smještaja mora da ostane snižena, na sedam odsto - kazali su iz ovog odbora napominjući da će konačan stav imati nakon davanja fiskalne strategije na komentar privrednicima.

- Vidjeli smo koji su problem napravili kada su povećali stopu PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve, osim za restoraneporučuju iz Odbora. Kako objašnjavaju, stopa poreza na dodatu vrijednost ima značajan uticaj na konkurentnost pojedinih djelatnosti.

- Stoga države koriste mogućnost sniženja stope PDV-a za pojedina dobra i usluge kao instrument za stimulisanje potrošnje oda-

branih proizvoda i usluga, shodno Direktivi o porezu na dodatu vrijednost EK br. 112 /2006, Aneks III. U Evropskoj uniji je snižena stopa PDV-a za usluge turističkog smještaja i ugostiteljstva prepoznata kao instrument za podizanje konkurentnosti, budući da velika većina zemalja EU primjenjuje snižene stope PDV-a kako za usluge smještaja, tako i za ugostiteljske usluge, a određene zemlje i za ostale turističke usluge, ostvarujući na taj način konkurentniji okvir za poslovanje i razvoj turizma - kazali su iz Odbora. Tvrde da turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene, jer promjena cijena ima značajan uticaj na tražnju. - Dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a - poručuju iz PKCG.

Milović: Ograđujem se od Spajića i Krvavca

Ministar pravde Andrej Milović poručio je da osjeća obavezu da se ogradi od ,,očigledne prevare koju prezentovana fiskalna strategija Vlade predstavlja“, a čiji su tvorci Milojko Spajić i Branko Krvavac

- Kao ministar u Vladi, kao čovjek koji je ispred PES-a bio jedan od nosećih stubova kampanje za parlamentarne izbore u junu prošle godine i svih prethodnih izbora na kojima je PES učestvovao, osjećam obavezu da se ogradim od očigledne prevare koju juče prezentovana fiskalna strategija Vlade predstavlja, a čiji su tvorci Milojko Spajić i Branko Krvavac - napisao je Milović u objavi na mreži Iks.

On je naveo da su tokom kampanje Crnoj Gori obećali program ,,Evropa sad 2“.

- Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje i na osnovu obećanog smo ga dobili - naveo je ministar. Međutim, umjesto obećanog, prema njegovim riječima,

povećao plate koje će pojesti inflacija.

On je dodao i da Spajić u suštini uzima novac od budućih penzija, koje će biti manje, da bi sada povećao plate koje će pojesti inflacija. - Godišnji minus Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) će biti između 330 i 350 miliona eura, koje Spajić planira da obezbijedi kroz prihode od markiranja goriva za šta još nema zakona, kroz oduzimanje nelegalne imovine gdje su sudski procesi neizvjesni i mogu trajati godinama, zato što su upravo Spajić i PES odbili prijedlog Zakon o ispitivanju porijekla imovine koji je predlagala Ura - kazao je

i 350 miliona eura, koje Spajić planira da državu sa divim negativnim

Konatar tvrdi da su Spajić i PES državu stavili na kocku, sa mogućim nesagledivim negativnim posljedicama po stabilnost javnih finansija.

ko privreda može da profitira kad nijedna od ovih mjera nije razvojna, ovo su same preraspodjele u okviru postojećih stavki budžeta, pritom vrlo rizične. Može eventualno profitirati krupni kapital, konkretno mislim na sektor trgovine, ali to je na račun građana. Nema nove vrijednosti pa ne možemo da očekujemo neku korist za društvo u cjelini, već inflaciju i veće probleme. Može se očekivati rast potrošnje u određenoj mjeri, ali to je ograničenog karaktera, jer plate se povećavaju u mnogo manjoj mjeri od onog što je obećano, a očekujem da će cijene još da rastu - poručuje Krnić. On navodi da će inflacija obezvrijediti povećanja koja su višestruko manja od obećanih i to je glavni izazov. - Ukoliko su u nekoj privatnoj kompaniji regres ili zimnica definisani na osnovu minimalne zarade, kako će se obračunavati minimalna zarada, kao 600 ili 800 eura? Ni u jednoj državi ne postoje dvije minimalne zarade. Ukoliko se planira da se za visokoškolce tretira na jedan način, što je sa radnim mjestima za koje nije potrebna visoka stručna sprema, a pokrivaju ih zaposleni koji je imaju? Što se desilo sa obećanjem o punoj zaposlenosti i o kraćem radnom vremenu? Bilo je jasno od početka da to nije moguće sprovesti, ali moramo da uvedemo odgovornost za obećanja koja se ne ispunjavanju ili koja se ispunjavaju u djelimičnoj mjeri - ističe Krnić napominjući da ne treba zaboraviti ni da će prihodi od turističke sezone biti manji od očekivanih. - Jedino valjano rješenje je borba protiv ovakvog eko-

nomskog pristupa i stvaranje nove ekonomske vrijednosti kroz povećanje domaće proizvodnje i usluga. To je preo-

kret koji nam je nužan da bismo došli na pozicije održivog ekonomskog razvoja - zaključuje Krnić. N. KOVAČEVIĆ

Očekivanja od osnivanja razvojne banke i kreditno-garantnog fonda

Likvidnost privrede će biti mnogostruko uvećana

Locirali smo nedostatnost kreditne podrške uzimajući u obzir da su privatne banke zainteresovane za kratkoročne kredite, logično vodeći se profitabilnošću. U namjeri da se omogući snažniji podsticaj privrednicima, država će formirati razvojnu banku, odnosno pristupiti transformaciji Investiciono-razvojnog fonda sa ciljem obezbjeđivanja dugoročne kreditne podrške privrednicima, naveo je premijer Spajić

PODGORICA – Razvojna banka i kreditno-garantni fond omogućiće privredi da investira i otvara nova radna mjesta, saopštio je premijer Milojko Spajić

- Tako će se u budućnosti podizati prosječne zarade, jer će biti ogromna potražnja za radnom snagom - rekao je Spajić u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evrope sad Vasilija Čarapića, kojeg je zanimalo na koji način bi razvojna banka podržala buduće strateške infrastrukturne i razvojne projekte u Crnoj Gori. Spajić je objasnio da je razvojna banka jedna od evropskih praksi i da postoji u mnogim drugim zemljama gdje je bio potreban kapital za investicije i razvoj.

Plan je, kako je naveo Spajić, da do kraja godine bude operativan i kreditno- garantni

fond koji će podstaći komercijalne banke da se snažnije okrenu ovoj vrsti usluga čime će se nesumnjivo obezbijediti višestruka podrška privredi i samim tim podstaći njena konkuretnost. - Locirali smo nedostatnost kreditne podrške uzimajući u obzir da su privatne banke zainteresovane za kratkoročne kredite, logično vodeći se profitabilnošću. U namjeri da se omogući snažniji podsticaj privrednicima, država će formirati razvojnu banku, odnosno pristupiti transformaciji Investiciono-razvojnog fonda sa ciljem obezbjeđivanja dugoročne kreditne podrške privrednicima – kazao je Spajić. Cilj je da se stvore mogućnosti za kreiranje novih finansijskih instrumenata po uzoru na državne razvojne banke u EU, te da se osnaži izvozni potencijal crnogorskih preduzeća.

- Ovo je naročito značajno za inkluziju mikro, malih i ranjivih segmenata privrede, kao i podršku balansiranom regionalnom razvoju kroz finansiranje infrastrukturnih projekata i ostalih projekata kojima se unapređuju uslovi za razvoj biznisa i kvaliteta života u lokalnim zajednicama, s posebim akcentom na opštine s nižim prosjekom razvijenosti – kazao je Spajić. Ocijenio je da se Crna Gora mora fokusirati na kreiranje rješenja baziranih na zelenoj ekonomiji i digitalnoj transformaciji, što je RBCG koja ima poseban značaj u cilju obezbjeđenja sredstava od međunarodnih finansijskih institucija. Spajić je naveo da je Poreska uprava riješila preko 20.000 zahjeva za povrat PDV-a, kritikujući opoziciju da to nije rađeno godinama, već je privreda bila zagušena, a nije imala gdje da se zadu-

ži. Time je likvidnost privrede, kako je naveo, mnogostruko uvećana. Odgovarajući na pitanje Marka Kovačevića (NSD) u vezi s podrškom za projekat Sunčani grad u Nikšiću, Spajić je kazao da lokalne samouprave i treba da se bave projektima, a ne velikim politikama, te da je Vlada tu da ih razmotri i ocijeni. Podsjetio je da je Vlada nedavno usvojila Prostorno-urbanistički plan Nikšića čime je i omogućena realizacija ovog projekta. Osim toga, Vlada će, kako je naveo Spajić u odgovoru, učestvovati kroz usmjeravanje realizacije objekata različitih namjena ka ovom području, ali i finansiranje izgradnje objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa ovog dijela grada. - Međutim, ako se ima u vidu da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, i da prioritet menadžmenta kompanije mora biti na novim investicijama u energetici - kao većinski akcionar u Elektroprivredi Crne Gore, Vlada će sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad. Ovo iz prevashodnog razloga što EPCG mora prioritetno voditi računa o stabilnosti energetskog sistema i opštem, odnosno interesu cijele Crne Gore - naveo je Spajić. Na pitanje Slađane Kaluđerović (SNP) u vezi sa zaštitom konkurencije u kontekstu postojanja ,,dogovorne ekonomije“, Spajić je kazao da će se posebna pažnja voditi da svaka radnja, usmjerena ka sprečavanju, narušavanju ili ograničavanju konkurenciji na tržištu Crne Gore, bude sankcionisana. Dodao je da su sektori osiguranja, bankarstva, trgovine, telekomunikacija strogo regulisani, te da je Agencija za zaštitu konkurencije registrovala povrede u sektoru osiguranja, te da je u toku postupak za ispitivanje povrede konkurencije na tržištu telekomunikacija. M. Lk.

EBRD obezbijedila kredit sa državnom garancijom crnogorskoj elektroenergetskoj kompaniji

CGES-u 28 miliona eura zajma za unapređenje trafostanice Brezna

PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je kredit sa državnom garancijom u iznosu do 28 miliona eura Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), za unapređenje trafostanice Brezna na sjeverozapadu Crne Gore.

Kako je saopšteno iz EBRD, projekat je veoma značajan, jer će omogućiti integraciju 400 megavata (MW) obnovljive energije u nacionalnu mrežu, čime će se pomoći dekarbonizacija crnogorske ekonomije.

- Pored toga, smanjiće se gubici u prenosu za 13 GWh/god i obezbijediti sigurno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom u Crnoj Gori, kao i u regionu, dodatno jačajući Trans-balkanski koridor koji povezuje zemlje u regionu sa Italijom i Evropsku uniju (EU) - precizira se u saopštenju.

Radovi uključuju instalaciju dva elektrotransformatora i njihovo povezivanje na nacionalnu prenosnu mrežu putem novog prenosnog dalekovoda Lastva - Pljevlja.

Novi transformatori će povećati kapacitet postrojenja na 400/110 kV, što znači da veliki broj elektrana na obnovljive izvore energije može biti povezan sa trafostanicom Brezna, koja se trenutno nalazi u fazi preliminarnog razvoja od privatnih subjekata.

Trafostanica Brezna je važan dio crnogorskog elektroener-

Ministar finansija predao dužnost novom rukovodiocu

kivanja da će Papić dati lični doprinos uređenju i osavremenjivanju Uprave za igre na sreću - navodi se u saopštenju.

getskog prenosnog sistema, jer povezuje prenosni dalekovod 400 kV Čevo - Pljevlja 2 sa postojećom elektroenergetskom mrežom zemlje da formira prsten od 400 kV. Takođe, postavlja temelje za potencijalnu energetsku vezu sa Sarajevom, što je inicijativa koju EBRD podržava i koja je u fazi preliminarnog planiranja.

EU obezbjeđuje tehničku pomoć u iznosu od 1,05 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za razvoj studije izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, i preliminarnog dizajna. Specijalni fond akcionara EBRD-a je doprinio sa 90.000 eura.

- Kao dio projekta, EBRD i EU će pružiti mogućnosti za izgradnju kapaciteta i, gdje je potrebno, kreirati smjernice kako bi regulatori i drugi ključni lokalni akteri mogli efikasno sarađivati sa CGESom u stvaranju jednakih uslova na tržištu električne energije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju. EB RD takođe pomaže CGES-u da dobije WBIF investicioni grant za ovaj projekat. Odluka se očekuje u decembru. Od kada je EBRD započeo operacije u Crnoj Gori 2007. godine, uloženo je 846 miliona eura u 88 projekata. Prioritet banke za zemlju je podrška konkurentnosti privatnog sektora, zelena tranzicija i dalje integrisanje u regionalna i globalna tržišta. S. P.

priređivačima, kroz otvoreni dijalog, treba da bude temelj u daljem kreiranju politika u ovoj zahtjevnoj oblasti - navodi se u saopštenju.

PODGORICA - Ministar

finansija Novica Vuković, kao koordinator Uprave za igre na sreću, predao je juče dužnost novoizabranom vršiocu dužnosti direktora

Spasoju Papiću. Vuković je Papiću poželio uspješan rad u daljem unapređenju ove značajne oblasti.

- Imajući u vidu opredjeljenje Vlade da kroz implementaciju sistema nadzora u priređivanja igara na sreću i pripremu novog zakona, kojim će ova oblast biti bolje regulisana, osigura poštovanje pravnog poretka koje će značiti i značajno bolju naplatu prihoda, Vuković je izrazio oče-

Papić je poručio da će se, kao i u dosadašnjoj karijeri, na mjestu direktora Uprave za igre na sreću voditi najvećim profesionalnim standarima, težiti reformama i zadovoljavati isključivo postignutim rezultatima. - Sagovornici su se saglasili da konstruktivna saradnja sa

Papić je magistar informacionih tehnologija sa višegodišnjim iskustvom na rukovodećim i ekspertskim pozicijama u javnom i privatnom sektoru, u oblasti informacionih tehnologija. Magistrirao je sa ocjenom deset na Fakultetu za informacione tehnologije i profesor je u Srednjoj elektrotehničkoj školi ,,Vaso Aligrudić“. R. E.

Upravna zgrada CGES-a

Investiciono-razvojni fond

Spasoje Papić i Novica Vuković

VIJEKA MAUZOLEJA NA LOVĆENU: Tribina „Simbol crnogorske samosvijesti“ održana na Cetinju

PODGORICA - Različite društvene strukture u državi i van nje, kojima je zajednički imenitelj agresivni velikosrpski hegemonizam, žele da preko obnove Njegoševe kapele stave crnogorski narod i Crnu Goru u inferioran položaj, ocijenio je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović

On je to kazao na tribini „Simbol crnogorske samosvijesti“, koju su na Cetinju organizovali Matica crnogorska i Centar za kulturu Prijestonice, povodom pola vijeka Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. - Svjedoci smo da i nakon pola vijeka od izgradnje Mauzoleja na Lovćenu različite društvene strukture u Crnoj Gori i van nje, kojima je zajednički imenitelj agresivni velikosrpski hegemonizam, žele da preko obnove Njegoševe kapele stave crnogorski narod i Crnu Goru u inferioran položaj - naveo je Jovović.

On je rekao da se ovih dana sa najviših državnih adresa, tačnije predsjednika Skupštine Crne Gore, upućuje javni poziv na devestaciju mauzoleja.

- Iako navedeni poziv ima svoj ideološki kontinuitet, njegov destuktivni karakter dobija još više na intenzitetu ako imamo institucije sistema u Crnoj Gori, odnosno državni aparat, koji nijemo posmatra pozive na protivpravno djelovanje - kazao je Jovović.

teške posljedice

Kazao je i da to izaziva zabrinutost, jer takve tendencije mogu izazvati teške posljedice po crnogorsko društvo.

- Vrijeme je potvrdilo da je mauzolej na Lovćenu svjetski priznatog vajara Ivana Meštrovića delegitimisao nacionalističke i klerikalističke koncepcije koje se odnose na Njegošev lik i djelo, s obzirom na to da je u ovom zdanju iskazana filozofija života i duhovnost crnogorskog naroda - istakao je Jovović.

Kako je naveo, Mauzolej je postao integralni dio Lovćen –planine, sa svojom ukupnom istorijskom simbolikom.

- Njegujući vrijednosti i tradiciju, Matica crnogorska je smatrala neophodnim da makar tribinom obilježimo jedan od najvažnijih događaja u savremenoj istoriji Crne Gore i crnogorskog naroda - dodao je Jovović.

Podsjetio je da je spomenik Neznanom junaku na Avali takođe djelo svjetski priznatog vajara Ivana Meštrovića, ali da niko iz akademskih, crkvenih ili političkih krugova Srbije nije pokrenuo inicijativu za njegovo rušenje.

- S obzirom na to da predstavlja jedan od simbola kojim je ovjenčano junaštvo i državotvornost srpskog naroda, pa čak za ovo čitavo vrijeme niko nije postavio pitanje borova park šume, koje su dio ovog spomeničkog kompleksa na Avali, koji su lična donacija Hitlera kraljevskoj vladi u

Špadijer: Onaj ko je posjedovao Lovćen, polagao je pravo na Crnu Goru

Vrijeme je potvrdilo da je mauzolej na Lovćenu, svjetski priznatog vajara Ivana Meštrovića, delegitimisao nacionalističke i klerikalističke koncepcije koje se odnose na Njegošev lik i djelo, s obzirom na to da je u ovom zdanju iskazana filozofija života i duhovnost crnogorskog naroda - istakao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović

Beogradu – rekao je Jovović. Istoričar Dragutin Papović istakao je da je „ovdje riječ o borbi za Njegoša“.

- Srpska pravoslavna crkva (SPC) želi da vrati tu kapelu Karađorđevića, jer želi Njegoša u njoj, a to dalje znači da je Njegoš njeno vlasništvo, konkretno, u prenosnom smislu vlasništvo Srbije - kazao je Papović.

On je rekao da se radi o tom cilju – da Njegoš ne pripada Crnoj Gori.

Papović je podsjetio na inicijativu Dobrice Ćosića, koji je novčani dio Njegoševe nagrade uložio u fond za vraćanje kapele na Lovćen.

- Onaj ko je posjedovao Lovćen, polagao je pravo na Crnu Goru - rekao je Špadijer. On je naveo da je Austrougarska granatama oštetila prvobitnu kapelicu i 1916. godine raspisala konkurs da se na tom mjestu podigne spomenik caru Francu Josifu - Istorija nije htjela da se nad „Gibraltarom Jadrana“ veliča bečki pobjednik. Crnogorskom narodu nije odgovarao ni biljeg srpskog pokroviteljstva nad Crnom Gorom - kazao je Špadijer.

eksponenti velikosrpske politike

On je rekao da je kao znak izraza nacionalnog identiteta, a možda i stimulans ateizma kod Crnogoraca, poslužilo pitanje Njegoševog mauzoleja. - Meštrović je pokazao da razumije i slijedi tu ideju i 1952. u pismu Vladi Crne Gore kaže: „Nije meni ni onda, kao ni sada, lebdio pred očima vladika Rade, ni kao vladalac Crne Gore, već Njegoš, koji je intelektom i pjesničkim darom sakupio i dao umjetničku formu vijencu slobode, filozofije i duhovnosti naroda Crne Gore - naveo je Špadijer.

Prema njegovim riječima, takvo protivljenje ulazi u narativ borbe za tradicionalnu Crnu Goru, koja je lišena duha savremenosti i iskaza modernosti.

- Uz svođenje Njegoša na is-

- Crna Gora se suočava sa jednim projektom koji traje od Ilije Garašanina, ovo su samo njegove manifestacije. Nadležne institucije ćute, javljaju se pojedinci, ali da li je to dovoljno - naveo je Papović. Producent Janko Ljumović je pojasnio širi kontekst protivljenja Srpske pravoslavne crkve izgradnji i očuvanju Mauzoleja.

ključivo pravoslavni kanon i osporavanje Njegoša kao pjesnika univerzalnog humanizma, uz mnoštvo zloupotreba koja ga suštinski banalizuju sviranjem uz diple i gusle, i sa zabranom bilo kakve umjetničke interpretacije i izvedbenosti u polju savremene um-

jetnosti - naveo je Ljumović. Član Savjeta Matice crnogorske Marko Špadijer rekao je da je Lovćen simbol crnogorske samostalnosti i slobode.

On je kazao da je to dobro znao Njegoš kad je ostavio zavještanje da bude sahranjen na njegovom vrhu.

On je kazao da se „projekat vraćanja Crne Gore u srpsku orbitu sprovodi danas temeljnije i svestranije nego ikad“. - Eksponenti velikosrpske politike u Crnoj Gori sa pozicije vlasti narušavaju temelje države, formiraju opštine kao srpske autonomne oblasti, pokušavaju da zemlju dezintegrišu i obesmisle kao jedinstven entitet i da suverenu državu vrate na pozicije srbijanskog sreza - rekao je Špadijer. Kako je naveo, oni nastoje da promijene spoljnopolitičku orijentaciju države.

- Državu sa najboljiim odnosima sa okruženjem, uspjeli su da posvađaju sa svim susjedima, i ostaje da sa Srbijom i Republikom Srpskom stvore balkansku Bjelorusiju - zaključio je Špadijer.

Kazao je i da su oni, koji drže Crnu Goru za jedinu domovimu, spremni su da štite životom, svjesni da je Lovćen čuvar Crne Gore i njihove slobode. - Na nama i generacijama koje dolaze je obaveza da s posebnom pažnjom i odgovornošću brinemo o Njegošu, da Njegoševa vječna kuća bude ognjište sa kojeg će stalno sijati izvi iskre crnogorskog duha slobode i čovječnosti – poručio je Špadijer.

Mauzolej na Lovćenu je umjetničko djelo samo po sebi, zaštićeni spomenik crnogorske kulture, kazala je istoričarka umjetnosti Tanja Koprivica U svakom smislu, arhitektonskom, tehnološkom, bio je izuzetan domet ne samo Crne Gore, nego ondašnje Jugoslavije, i reprezentativan spomenik. Za sve nas koji baštinimo Crnu Goru kao sekularnu i antifašističku, mislim da je neprevaziđene vrijednosti –istakla je Koprivica. j.MArtinoviĆ

Mauzolej na Lovćenu djelo svjetski priznatog umjetnika Meštrovića - prst u oko hegemonističkim namjerama

Projekat koji traje od Ilije Garašanina, danas dobija svoje manifestacije, poručeno sa tribine na Cetinju

Osnovni sud donio presudu u korist profesorice Pravnog fakulteta

Lakićević-Đuranović nije plagirala

naučni rad

PODGORICA – Profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević-Đuranović oslobođena je optužbi da je naučni rad plagirala tako što ga je prepisala iz specijalističkog rada svog studenta, saopštio je njen advokat

Goran Velimirović

Krajem prošle godine, Viši sud poništio je odluku Osnovnog suda u Podgorici da je profesorica plagirala naučni rad i vratio je na ponovno odlučivanje. - Presuda kojom je prof. dr Đuranović-Lakićević oslobođena od svih navoda optužbe je utvrdila ono što je odbrani i svakom poznavaocu prava bilo poznato od samog početka. Presudom je potvrđena njena odbrana da se radi o istovjetnim tekstovima koji su sačinjeni na osnovu istih izvoracitata naučnih radova, citata sudske prakse Evropskog suda pravde te opštepoznatih stavova iz predmetne materije čije korišćenje je svakom dostupno i dozvoljeno i čije se prenošenje nikako ne može smatrati plagijatom, jer su to naučni tekstovi u javnoj i opštoj upotrebi i može ih koristiti bilo ko, ko se bavi tom ili sličnom problematikom – saopštio je Velimirović.

Kaže da će oslobađajuća presuda biti samo djelimična sa-

PODGORICA – Arhive

pojedinih fakulteta Univerziteta Crne Gore bilježe da su studenti koji kod predmetnog nastavnika nijesu položili ispite u regularnom roku dobili čak i osmice kada su zatražili da se formira komisija i provjeri njihovo znanje. U zahtjevima su navodili da smatraju da ih profesor nije ocijenio kako treba.

Nijesu Pobjedi odgovorili svi fakulteti sa kojima smo kontaktirali, ali jesu Fakultet političkih nauka, Ekonomski fakultet i Filološki.

Sa Ekonomskog fakulteta kažu da koristeći svoje pravo na polaganje ispita pred komisijom, kao jedan od mehanizama zaštite svojih prava, tokom ove studijske godine (202324) jedan student je uputio zahtjev za polaganje pred komisijom, a tokom prethodne studijske godine (2022-23) dvoje studenata je uputilo ovakav zahtjev.

Za dvije godine ODT Podgorica formiralo 61 predmet zbog lažnih diploma

Sedam optužnih prijedloga upućeno

PODGORICA - U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je u posljednje dvije godine formiran 61 predmet zbog sumnje u lažne obrazovne isprave (svjedočanstva i diplome). Od toga je u sedam predmeta podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, jedan predmet je okončan odbačajem krivične prijave, dok je u ostalima izviđaj i dalje u toku.

Velimirović je kazao da je presuda kojom je profesorica oslobođena od svih navoda optužbe utvrdila ono što je odbrani i svakom poznavaocu prava bilo poznato od samog početka

tisfakcija profesorici za sve ono što je pretrpjela u ove četiri i po godine. - Puna sudska satisfakcija joj, nažalost, ne može nadoknaditi sve ove godine suspenzije sa posla, isključenje iz stručnih Vladinih tijela u kojima je kao ekspert za pravo Evropske unije davala značajni doprinos, a naročito ne može u cjelosti povratiti narušeni lični i akademski integritet, jer sve ove godine je živjela sa ružnom sjenkom sumnje na plagijatora – rekao je on. Prije više od četiri godine pokrenut je krivični postupak protiv profesorice Pravnog fakulteta u Podgorici dr Bojane Lakićević-Đuranović zbog krivičnog djela iz člana 233povreda moralnih prava autora i interpretatora. n. Đ.

To su podaci koje je ODT Podgorica dostavilo Pobjedi. Diplome za koje postoji osnovana sumnja da su upotrijebljene kao lažne javne isprave su izdate pretežno od strane visokoškolskih ustanova na teritoriji BiH, Srbije, Hrvatske (Foča, Tuzla, Novi Sad, Zagreb...).

A u Osnovnom sudu u Podgorici za posljednje dvije godine (2022. i 2023.godine) formirana su 43 predmeta zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz čl. 412 Krivičnog zakonika Crne Gore.

A koliko je slučajeva riješeno u sudnici u protekle dvije godine – nije poznato jer, kako su iz Osnovnog suda pojasnili, u sudskim upisnicima i Pravosudnom informacionom sistemu (PRIS) evidentiraju se osnovni podaci o predmetu, kao što je poslovna oznaka predmeta, imena stranaka u postupku, predmet spora, krivično djelo, kretanje predmeta, te sudska odluka kojom je predmet okončan.

Ističu da ne postoji sačinjena informacija, niti se vodi posebna evidencija o presudama koje su pred ovim sudom do-

nijete u posljednje dvije godine, a u kojima su falsifikovane - lažne diplome srednjeg ili visokog obrazovanja bile predmet izvršenja krivičnog djela. Iz suda su pojasnili da su upisnici suda javni, u koje svako lice može izvršiti uvid, dok je za pregled arhiviranih predmeta suda potrebno odobrenje/dozvola predsjednika suda, a za uvid u predmete u radu - odobrenje postupajućeg sudije, shodno odredbama procesnih zakona.

Obustava nOstrifikacija

Ne postoji sačinjena informacija, niti se vodi posebna evidencija o presudama koje su pred ovim sudom donijete u posljednje dvije godine, a u kojima su falsifikovane - lažne diplome srednjeg ili visokog obrazovanja bile predmet izvršenja krivičnog djela

Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija, na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović, podnijelo je samo tokom ove godine tridesetak krivičnih prijava zbog sumnje u validnost obrazovne isprave za visoke i srednje škole. Zbog velikog broja falsifikata, formirana je međuresorska radna grupa, a postupak priznavanja diploma stečenih na pojedinim obrazovnim ustanovama, sa kojih je već primijećen određeni broj lažnih isprava, biće obustavljen. Radi se o pojedinim in-

stitucijama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova... Zbog kompleksnosti dokazivanja inostranih diploma stečenih pod sumnjivim okolnostima, radna grupa je donijela zaključak da crnogorske nadležne institucije, putem međunarodne pomoći, zatraže informacije o obrazovnim ustanovama koje su pod istragom nadležnih or-

Na pojedinim fakultetima UCG studenti nijesu bili zadovoljni ocjenom i tražili su da se formira tijelo

Kod profesora pali ispit, a pred

- Svi studenti koji su koristili ovo pravo, u regularnom roku nijesu položili ispit, pa su uputili zahtjev za polaganje pred komisijom smatrajući da njihovo znanje nije adekvatno vrednovano prilikom ispitivanja kod predmetnog profesora. Svi studenti su položili ispite pred komisijom – dvoje studenata sa ocjenom E i jedan student sa ocjenom C –rekli su oni.

nema sankcija za prOfes Ore

Upitani da li u slučajevima kada komisija ocijeni drugačije studenta od predmetnog profesora, profesor onda može na neki način da odgovara, kažu da shodno Pravilima studiranja na osnovnim studijama ne postoji procedura za sankcio-

nisanje profesora zbog koga je student tražio polaganje pred komisijom.

Objašnjavaju da je polaganje pred komisijom definisano članom 42, Pravila o studiranju na osnovnim studijama, prema kojem sudent ima pravo da organu rukovođenja ustanove podnese prigovor na ocjenu ako smatra da ispit nije obavljen u skladu sa zakonom, statutom i ovim pravilima u roku od 48 sati od dobijanja ocjene. Dekan je dužan da po prigovoru, u roku od tri dana, obrazuje komisiju koja će utvrditi da li je ocjena izvedena suprotno propisima, pregledati i ponovo ocijeniti pismeni ili drugi rad ili ispitati studenta. Komisija ima tri člana u koju mogu biti imenovani nastavnici iz istih ili srod-

nih oblasti. Ukoliko student traži izuzeće predmetnog nastavnika, taj nastavnik ne može biti član komisije. Odluku o ocjeni komisija donosi većinom glasova. Sa Fakulteta političkih nauka kažu da u toku studijske

2022/2023. nije bilo zahtjeva za ponovno polaganje ispita pred komisijama, ali jesu u toku ove studijske godine. Obratila su im se tri studenta, smatrajući da ispit koji su polagali nije obavljen u skladu sa zakonom i opštim aktom ustanove.

komisijom

- U sva tri slučaja studenti su položili ispit pred komisijama. Dva studenta koja su na osnovu provjera znanja u redovnim ispitnim rokovima od predmetnih nastavnika ocijenjeni ocjenom F, od strane komisija za ponovno polaganje ispita ocijenjeni su ocjenama D i C, dok je jedan student, u redovnim rokovima ocijenjen ocjenom C, nakon po prigovoru ponovljenog ispitivanja, od strane komisije ocijenjen je ocjenom B – navela je rukovoditeljka Službe za studentska pitanja FPN-a mr Vera Miklovčić-Prenkočević Dodaje da na osnovu opisane procedure i ovakvih odluka komisije, zakon ne predviđa obavezu pozivanja predmetnih nastavnika na odgovornost, izuzev u slučajevima

Velimirović i Lakićević-Đuranović pred sudom

Univerzitet Crne Gore

Osnovno državno tužilaštvo

Kolašinska policija podnijela krivičnu prijavu

sudu

gana u matičnim državama. Prema dostupnim podacima, najviše problematičnih diploma je iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova. Iz tih razloga Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će inicirati sporazume o saradnji sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, radi zajedničkih aktivnosti na sprečavanju eventualnih zloupotreba nezakonitog izdavanja obrazovnih isprava. Radna grupa apeluje na građane Crne Gore da se ne bave ovakvim zloupotrebama, jer će se u svakom pojedinačnom slučaju suočiti sa krivično-pravnim posljedicama, s obzirom na to da se znanje ne kupuje, nego stiče.

Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović Pobjedi je ranije kazala da je samo tokom 2023. godine podnijeto tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete. Prva i zasad jedina javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori je godinu dana uslovne kazne. Presuda je donijeta u Osnovnom sudu u Podgorici 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N. M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja.

Medicinski RAdnici Bez dAnA škole?

Nema epiloga ni u tužbi organizacije Alternativa, zbog ko-

je je u ODT Pljevlja formiran 2022. godine predmet zbog sumnje da su 53 diplome medicinskih radnika falsifikovane i sve su i dalje u fazi izviđaja. Alternativa Crna Gora je 12. aprila 2022. godine podnijela tužilaštvu krivične prijave protiv 53 zaposlena u pljevaljskim ustanovama, zbog osnovane sumnje da su počinili više krivičnih djela, i to: falsifikovanje javne isprave – nabavka lažne diplome, nesavjesno pružanje medicinske pomoći, nadriljekarstvo i davanje mita. Radi se o obrazovnim ispravama medicinskih radnika, tada zaposlenih u Opštoj bolnici i Domu zdravlja u Pljkevljima, 11 zaposlenih u Domu starih Pljevlja i šestoro zaposlenih u JPU „Eko-bajka“.

Zarija Pavićević iz Alternative je, nakon podnošenja prijava, Pobjedi kazao da je stanje u vezi sa sumnjivim diplomama posebno alarmantno u zdravstvu. - I u prosvjeti i policiji ima zaposlenih sa lažnim diplomama.Postoje diplome državnih službenika koji su, recimo, u roku od jedne godine uspjeli da završe četiri. Ima i nekoliko diploma koje su potpisane od strane vlasnika škola koji prethodno nijesu čak ni registrovani u CRPS. Imamo slučaj medicinske sestre u bolnici u Pljevljima, koja je srednju školu završila u Tutinu, u ustanovi koja je otvorena nakon sticanja njene „diplome“. Imamo gospodina koji je diplomu inženjera građevinarstva stekao za manje od tri godine. Imamo osobe koje su za tri mjeseca završile četiri godine srednje škole, farmacije. Imamo još jednog gospodina koji je postao diplomirani informatičar za godinu. Možete li samo da zamislite medicinsko osoblje koje čak ni srednju školu nema? Imamo i slučaj gdje je nostrifikovana diploma šest mjeseci prije nego je osoba i „diplomirala“. Imamo desetine osoba koje su obavljale funkcije direktora u javnim

preduzećima, a prijavljivali se sa diplomama koje su donosili godinu kasnije. Svaki će se slučaj ispitati i biće procesuiran –kazao je tada Pavićević.

Pobjedi su krajem prošle godine iz Ministarstva zdravlja kazali da je ministar dr Vojislav Šimun inicirao provjeru svih diploma u zdravstvu.

- Svaka sumnja će biti prijavljena nadležnim državnim organima, radi provjere. U stalnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete po tom pitanju, a ubuduće ćemo sinhronizovano raditi, kako bismo prevenirali ovakve pojave u zdravstvenom sistemu – kazali su ranije Pobjedi iz tog resora.

AfeRA u iJzcG

Pored uznemirujućih informacija da je moguće da postoje 53 lažne diplome medicinskih radnika u Pljevljima, proteklih mjeseci je crnogorska javnost bila upoznata i sa slučajem Miljane Pavličić, koja je 13 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama - sa falsifikovanom diplomom. Taj slučaj sada ispituje ODT u Podgorici.

Ona je, i pored činjenice da je 2014. godine Osnovi sud uslovno kaznio zbog toga, napredovala do pomoćnice direktora IJZCG. Pored toga što je falsifikovala diplomu, Pavličić je falsifikovala i rješenje o nostrifikaciji lažne diplome. Za to krivično djelo je prijavilo Ministarstvo prosvjete.

Zbog slučaja Pavličić, direktor IJZCG je podnio ostavku, a sve diplome te institucije sada provjerava Ministarstvo prosvjete.

Presuda Osnovnog suda očigledno nije proizvela nikakve pravne posljedice po Pavličić, niti je sud pratio izvršenje presude, iako je ona donijeta 2014. godine, u momentu kada Pavličić već četiri godine radi u IJZCG.

J.MARTinoViĆ

KOLAŠIN - Kolašinska policija uhapsila je lice osumnjičeno za seksualno uznemiravanje malo-

ljetnog lica, saopšteno je iz Uprave policije.

Po nalogu ODT u Kolašinu slobode je lišen M. C. (62) iz

Kolašina. Policija je sopštila da je on uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. A. R.

Viši sud u ponovnom postupku odlučio da sin bivše predsjednice Vrhovnog suda ostaje u pritvoru

Odbijeno jemstvo od 1.400.000 eura za

slobodu Miloša Medenice

PODGORICA – Sutkinja Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović je u ponovnom postupku odbila prijedlog Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, da mu se, uz jemstvo od 1,4 miliona eura, omogući da se sa slobode brani od optužbi Specijalnog tužilaštva da je bio na čelu kriminalne organizacije preko koje je počinio više težih krivičnih djela. Ponovno razmatranje jemstva za Miloša Medenicu naložio je Apelacioni sud pošto je uvažio žalbe branilaca te ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 20. marta i predmet vratio prvostepenom sudu.

Iz Apelacionog suda su pojasnili da su ukidno rješenje donijeli na temelju mišljenja Ustavnog suda.

- Prvostepeni sud nije ispitivao, ni cijenio da li ponuđeno jemstvo sa mjerama nadzora predstavlja dovoljnu garanciju za obezbjeđenje prisustva okrivljenog, na šta upućuje Ustavni sud Crne Gore u odluci U-III br. 838/23 od 12. oktobra 2023. godine, donijetoj po ustavnoj žalbi okrivljenog - pojasnili su tada iz Apelacionog suda.

Iz tih razloga se, navode, ,,zaključci prvostepenog suda o neosnovanosti prijedloga za ukidanje pritvora uz određivanje jemstva, za sada, ne mogu prihvatiti“. Apelacioni sud je naložio prvostepenom sudu da otkloni navedenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, tako što će, donijeti potpune, jasne i dovoljne razloge. Viši sud je krajem novembra prošle godine odbio prethodnu ponudu jemstva od 788.800 eura koje je porodica Miloša Medenice ponudila u nekretninama.

Medenica je prilikom razmatranja prvog jemstva ukazao da sud prilikom odlučivanja

ne treba da ima bojazan da će pobjeći budući da se iz Beograda sa liječenja vratio u Crnu Goru, a znao je da će po slijetanju na podgorički aerodrom biti uhapšen, a potom i pritvoren.

On je kazao i da se ne bi usudio da bježi dodatno i zbog činjenice da bi njegova porodica u tom slučaju izgubila svu imovinu. Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloš Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja 2022. godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se za organizovanje kriminalne organizacije radi vršenja više teških krivičnih djela. B. R.

tijelo pred kojim bi se provjerilo njihovo znanje

dobili osmicu

grube povrede zakonskih normi.

- Na Fakultetu političkih nauka ovim povodom nastavnici nijesu disciplinski procesuirani – rekla je ona.

Sa Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore navode da u proteklom periodu nijesu imali nijedan slučaj polaganja ispita pred komisijom.

koMisiJA niJe JedinA zA šTiTA

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Andrej Vukčević rekao je Pobjedi da je u pitanju legitimno pravo studenta, koje je moguće ostvariti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i aktima Univerziteta, ali to, ipak, iako najefikasniji, nije jedini način zaštite od

nesavjesnog i neobjektivnog postupanja profesora - u dijelu koji se odnosi na objektivnost, odnosno kriterijum pri ocjenjivanju i druga postupanja. Podsjeća da u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i aktima Univerziteta - na Univerzitetu se najmanje jednom godišnje sprovodi postupak samoevaluacije studijskih programa, nastave i uslova rada.

- Učešće studenata u postupku redovnog, godišnjeg, nadzora za obezbjeđenje sistema kvaliteta vrši se kroz ocjenjivanje nastavnog procesa i nenastavne podrške - u sklopu anonimnih anketa. Studentsko vredovanje nastave, kroz pomenute ankete, prema akademskom kalendaru sprovodi se u toku maja – kazao je on.

Dodaje da je stav Studentskog parlamenta UCG da bi kontrole, koje se sprovode i ostvaruju putem pomenutih anketa, ali i na druge načine, trebale biti malo učestalije i ozbiljnije shvaćene - kako od strane profesora, tako i od strane studenata.

- Od izuzetnog značaja je napomenuti sljedeće: ukoliko se dođe do podataka o nezadovoljstvu velikog broja studenata određenim profesorom, odnosno realizacijom nastave i postupkom ocjenjivanja na određenom predmetu - tome treba posvetiti pažnju te preduzeti sve potrebne mjere u cilju provjere pomenutih navoda, i ukoliko su isti bili opravdani, u krajnjem primijeniti i mjere sankcije – kazao je Vukčević. n. ĐuRĐeVAc

Uhapšen Podgoričanin zbog izazivanja opšte opasnosti

Sumnjiče ga da je pomogao u podmetanju požara

PODGORICA - Ž. L. (36) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu, saopšteno je iz Uprave policije. On je, kako se sumnja, zapaljivom tečnošću polio spoljašnji dio eloksirane bravarije, staklene površine i drugog mobilijara, a zatim podesnim sredstvom podmetnuo požar. - Naime, policija je, sprovodeći aktivnosti na terenu, locirala i uhapsila Ž. L. zbog sumnje da je izvršio pomenuto krivično djelo na način što je, u društvu još jednog ne -

poznatog lica, u jednoj stambeno-poslovnoj zgradi u Podgorici, u čijem se prizemlju nalazi poliklinika, zapaljivom tečnošću polio spoljašnji dio eloksirane bravarije, staklene površine i drugog mobilijara, a zatim podesnim sredstvom podmetnuo požar, od čijeg dejstva su nastala oštećenja na spoljašnjoj i unutrašnjoj strani pomenutog objekta, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu - navodi se u saopštenju policije. Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. A. R.

Roditeljima prekršajna prijava zbog zanemarivanja

Maloljetnici zapalili dva kontejnera

TIVAT – Protiv roditelja dva maloljetnika koja se sumnjiče da su zapalila dva kontejnera podnijeta je prekršajna prijava zbog zanemarivanja u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Kako je saopšteno iz UP, događaj su prijavili iz DOO Komunalno Tivat. Dodaju da je pričinjeno skoro 800 eura štete. Takođe, tivatska policija je, tokom juna, podnijela krivične prijave protiv četiri maloljetnika zbog sumnje da su uništili i oštetili tuđe stvari tako što su, u dužem vremenskom periodu palili kontejnere i pričinili veću materijalnu štetu. A. R.

m. babović

Sa privođenja Miloša Medenice

Prihvaćeni dokazi protiv trojice Ukrajinaca i ruskog državljanina za trgovinu ljudima

Optuženi će pred sudom dokazivati da su djevojke radile kao modeli

PODGORICA - Viši sud potvrdio je optužnicu protiv američkog državljanina ukrajinskog porijekla Vitalija Grečina i još tri osobe za trafiking djevojaka iz Ukrajine koje je policija zatekla krajem prošle godine u tivatskom hotelu ,,Regent“.

Pored Grečina, na optužnici za trgovinu ljudima su i ruski državljanin Aleksandar Liščinski i Ukrajinci Aleksej Blahoslovov i Bogdan Petrov Oni se terete da su, u oktobru 2023. godine, u Tivtu i Kotoru, vrbovali 15 djevojaka iz nekoliko zemalja sa ciljem seksualne eksploatacije i upotrebe u pornografske svrhe. Grečin je ranije na ročištu kontrole dokaza ustvrdio da su djevojke koje je policija krajem oktobra prošle godine zatekla na zabavi u tivatskom hotelu njegove prijateljice i modeli za fotografisanje, a ne žrtve trafikinga kako se navodi u optužnici Višeg državnog tužilaštva. - Nijesam trgovao ljudima. Djevojke, koje su u hotelu ,,Regent“ u Porto Montenegru zatečene i označene kao žrtve trafikinga, zapravo su modeli za fotografisanje. Svi smo u Crnu Goru došli na nekoliko dana, kako bismo proslavili Noć vještica. Ova optužnica se za-

sniva na iskazu samo jedne od tih djevojaka, navodne žrtve K. P. koji je policija falsifikovala. To što se našlo u policijskom izvještaju, a na osnovu kojeg je pokrenuta istraga, kako je ova djevojka kazala pred tužiocem uopšte nije izjavilakazao je Gerčin. On je utvrdio da su djevojke dobrovoljno došle na zabavu koju je organizovao, a da su fotografije koje je pronašla policija umjetničko-erotske, a ne pornografske.

Advokat Nebojša Golubović koji brani svu četvoricu optuženih je kazao da do podizanja optužnice ne bi došlo da je tužilaštvo bilo agilnije, odnosno da je u istrazi sprovelo vještačenja na kojima je insistirala odbrana.

- Tužilaštvo nije angažovalo vještake pojedinih struka pa je to morala da uradi odbrana. Vještak iz oblasti likovne i primijenjene umjetnosti Nikola Marković naveo je da su sve fotografije koje su nastale u hotelu erotskog sadržaja. Vještacima su date na uvid fotografije koje su nastale u hotelu ,,Regent“, jer su predmet vještačenja bile i fotografije nastale na drugim mjestima, širom svijeta, pa je dodatno unijeta konfuzija u predmet. Radi se o estetskom rješenju

Pored Grečina, na optužnici za trgovinu ljudima su i ruski državljanin Aleksandar Liščinski i Ukrajinci Aleksej Blahoslovov i Bogdan Petrov. Oni se terete da su, u oktobru 2023. godine, u Tivtu i Kotoru, vrbovali 15 djevojaka iz nekoliko zemalja sa ciljem seksualne eksploatacije i upotrebe u pornografske svrhe

fotografa, a ne pornografskim fotografijama, koje se srijeću u Plejboju. Odbrana smatra da su to umjetničke fotografije, odnosno autorova potreba za estetskim rješenjem, a ne pornografske i erotske - kazao je advokat Golubović.

Prema navodima optužnice Višeg državnog tužilaštva, Gečin i ostali se terete za trgovinu ljudima jer su zajedno sa izvjesnim Markom R. iz Beograda oktobra 2023. godine u Tivtu i Kotoru u Crnoj Gori, na organizovan način doveli u zabludu K. P. i M. M. tako što su im platili dolazak i boravak u Crnoj Gori radi seksualne eksploatacije i upotrebe u pornografske svrhe.

- Grečin, Blahoslavov i Lisčinski su nakon što su za oštećene utvrdili da imaju profile na Only Fans platformi, koristeći ratno stanje u Ukrajini i lošu finansijsku situaciju oštećenih, lažno im predstavili da će za njih u Crnoj Gori organizovati druženja, zabave i koncerte - navodi se u optužnici. Grečin je plaćao avionske karte i smještaj i djevojkama obećao da će snimljene fotografije biti samo u njegovom privatnom posjedu.

Tokom pretresa sedam soba hotela u Tivtu, policija je zatekla 18 stranih državljanki Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Izraela, kao i 10 stranih državljana Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i Grčke.

Policija je, saopšteno je tada, u akciju krenula na osnovu saznanja da je ukrajinska državljanka (21) žrtva trgovine ljudima. B. R.

Optuženi tražili potvrđivanje optužbe za ubistvo Miodraga novinarku Oliveru Lakić

Okrivljeni smatraju u sudskom postupku

PODGORICA – Većina od 14 optuženih za ubistvo Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić kao i njihovi branioci zatražili su juče u Višem sudu u Podgorici, u ponovnom postupku za kontrolu dokaza, da se ovaj optužni akt Specijalnog tužilaštva potvrdi s obzirom na to da istraga traje šest godina.

Dodatni razlog koji su naveli je što smatraju da će u sudskom postupku zasigurno biti oslobođeni od optužbi.

Predmet ove optužnice je i krijumčarenje 554 kilograma maruhuane iz Albanije u Crnu Goru, 26. januara 2021. godine. Potvrđivanje optužnice predložila je i specijalna tužiteljka Nataša Bošković navodeći da u cjelosti ostaje pri dokazima prikupljenim u istrazi.

Vanraspravno krivično vijeće kojem predsjedava sudija Zoran Radović u narednih 15 dana donijeće odluku da li će prihvatiti predlog tužiteljke i većeg dijela odbrane optuženih i potvrditi optužnicu ili ipak odbaciti akt SDT-a.

Advokat Miloš Vuksanović, kao i svi advokati iz redova odbrane, naveli su da ostaju

pri izjašnjenju sa prethodnog ročišta.

- Način na koji ste vratili optužnicu vidi se koliko su paušalni njeni navodi. Ima ona stara kockarska izreka – nije majka klela sina što se kocka, nego što se vadi – kazao je Vuksanović u obraćanju sudu, komentarišući optužnicu koju je tužilaštvo vratilo nakon ispravke. On je istakao da ovaj optužni akt neće puno biti bolji ukoliko ga tužilac bude ponovo ispravljao.

- Ovi ljudi su predugo u pritvoru. Potvrdite optužnicu, nama se žuri na glavni pretres (suđenje), da dođe do toga i da dokažemo istinu. Nemojte opet vraćati optužnicu na dopunu ili ispravku. Šest godina se tužilaštvo nije udostojilo, nego sad kad je isticao pritvor nekima od optuženih je podiglo ovu optužnicu – kazao je Vuksanović.

Sa njim su se saglasili i advokati Stefan Jovanović i Marko Radović

On je ukazao i na paradoks da novinarka Olivera Lakić, koja je oštećena u ovom predmetu, ne vjeruje svjedoku.

- Mislim da to dovoljno govori samo za sebe - smatra Radović. Advokat Jovanović smatra da optužnica SDT-a nije fer prema oštećenoj Oliveri Lakić koja je i sama kazala da kao novinar-istraživač niti jednim slovom nije ,,zabola“ nekog od optuženih što ukazuje da oni nisu imali motiv da je napadnu. Optuženi Filip Bešović je zatražio da se optužnica potvrdi, navodeći da što god da kaže, isto mu je.

- Nikad teža optuženja, a nikad slabijih dokaza. Znam ovaj predmet bolje od tužioca jer sam u njemu nekoliko godina, a poznato mi je kako je krenula priča, kako su tekli postupci. Zato kažem da će epilog biti pozitivan. Šlag na tortu je Skaj iz kojeg ne proizilazi ništa, a sa kojim je tužilaštvo pokušalo da kompenzuje nedostatak dokaza – kazao je advokat Radović. On je kazao da je ova optužnica podignuta samo da bi neko od optuženih kojima je isticao pritvor ostao i dalje u UIKS-u. - Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Svejstan sam koje bismo komplikacije imali da se optužnica vrati na dopunu ili ispravku. Zato, nek se potvrdi. Ja vam kažem, u postupku će biti sigurno 5–10 dokaza koji će biti izuzeti. Dosta je sud bio na strani tužilaštva – dodao je advokat Radović.

Sa privođenja Marija Miloševića

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva uhapšena trojica policajaca

sumnjiče za torturu nad

Milom Jovanovićem

PODGORICA - Policajci

Zoran Backović i Nikola Žižić, te bivši policijski službenik Boris Anđušić uhapšeni su zbog sumnje da su, u januaru 2021. godine, zlostavljali Mila Jovanovića kako bi od njega iznudili iskaz.

- Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapšena su dva policijska službenika Z. B. i N. Ž, kao i bivši policijski službenik B. A. zbog osnova sumnje da su izvršili krivična djela iznuđivanje iskaza i zlostavljanje, 2021. godine,

na štetu lica M. J - saopšteno je iz podgoričkog tužilaštva. Jovanović je tada, kako su naveli, ,,zadobio tjelesne povrede“.

Milo Jovanović je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. A. R.

- Tražim da se ova optužnica potvrdi, da bih dokazao svoju nevinost za namješteno krivično djelo. Kada su mi već namjestili, mogli su neko „muško“ djelo da mi namjeste, a ne da napadam žene po Podgorici sleđa – kazao je Bešović.

Optuženi Bubanja Veselin je kazao da potvrđivanje optužnice traži jer zna da nijedan sud u Crnoj Gori nema hrabrosti da uradi nešto drugo.

- Zaustavio me sad saobraćajni policajac, uzeo mi je ličnu kartu i rekao je: „Evo ga onaj Bubanja Veselin“. Pitao me jesam li osuđivan, rekao sam da nisam, vratio mi je ličnu i pustio me. Majka će mi umrijeti, neće znati jesam li kriv ili ne –kazao je on.

Goran Vukčević je ponovio da su ga mučili i tukli i da se zato sakrio u stan, jer je znao šta slijedi ako ga uhapse.

Optuženi Mario Milošević je optužnicu SDT-a uporedio sa bašta salatom.

- Ima od svega malo, a na kraju nema ništa, nikakvu nutritivnu vrijednost – pojasnio je on. Istakao je da je motiv SDT-a za podizanje ove optužnice da bi on i drugi ostali u pritvoru.

- Kada je došlo vrijeme da idem kući, svojoj porodici i djeci, da ih vaspitavam i bu-

dem uz njih, stvorila se ova optužnica. Mislim da bi ovi ljudi bili slobodni da im je pritvor istekao prije moga, a ne posle – rekao je Milošević.

On je kazao da mu je bilo ponuđeno da kaže Rakočeviću da ovo prizna na sebe, a da će onda njega da oslobode za šta nije kriv.

- Postigli su oni svrhu, uhapsili su me, da ne dođem kući djeci i kao muški član porodice vidim šta je sa poslom. Da vam kažem istinu, ja sam pola ovih ljudi upoznao u zatvoru i pola ovdje – dodao je on. Goran Rakočević je optužio policiju i tužilaštvo da štite ljude koji stoje iza napada na Oliveru Lakić.

- Ne znam više koju kaznu ležim. Čas me vode u istragu, čas na izdržavanje kazne. Tužilaštvo štiti sve ljude koji stoje iza napada na Lakić. To zna cijela Crna Gora. Zamislite tužiteljka vam u oči kaže da zna da nemate veze sa ovim i optuži vas. Vjerovatno se Katniću i Veljoviću zaklela da će ovo dovesti do kraja ljudi koji stoje iza napada na Lakić izlaze iz zatvora - kazao je Rakočević, dodajući da se optužnica protiv njega ne može ispraviti jer se zasniva na neistinama.

Na optužnici Specijalnog tužilaštva su odbjegli Milan Vujotić, Filip Knežević i Aleksandar Ljumović kao i Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović Njih Specijalno tužilaštvo tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teška tjelesna povreda, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Milošević koji je prema evidenciji bezbjednosnih službi, jedan od ključnih ljudi kavačke kriminalne grupe, optužen je da je 21. maja 2018. godine ispalio smrtonosni hitac u Kruščića dok je sjedio u kafiću na Starom aerodromu u Podgorici.

Olivera Lakić je ranjena 8. maja 2018. godine kada joj je osoba, za koju SDT tvrdi da je Filip Knežević, prišla sa leđa i jednim metkom pogodila u list noge B. ROBOVIĆ

Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu

PODGORICA - Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda kojom je M. Đ. iz Danilovgrada osuđen na dvije godine zatvora zbog produženog krivičnog djela obljuba sa djetetom.

Prvostepena presuda u Višem sudu izrečena je 26. decembra 2023. godine. U obrazloženju odluke Apelacionog suda, navodi se da je optuženom u kaznu zatvora od dvije godine uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 24. oktobra 2020. godine do 15. januara 2021. godine. Oni su naveli i da je odbijena

kao neosnovana žalba branioca optuženog. Pojasnili su da je žalbom bilo predloženo da se prvostepena presuda ukine i predmet vrati Višem sudu na ponovno odlučivanje ili da se optuženi oslobodi od optužbe. - Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno i potpuno iz odbrane optuženog i iskaza svjedoka oštećene, utvrdio činjenice o vremenu, mjestu i načinu izvršenja radnji krivičnog djela koje se optuženom stavlja na teret. Pravilno je postupio kada je odbio dokazni prijedlog odbrane za neposrednim saslušanjem oštećene na glavnom

pretresu, na osnovu odredbe člana 93 stav 1 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, nalaza i mišljenja stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i izjašnjenje socijalne radnice, cijeneći da za to ne postoje opravdani razlozi – navodi se u obrazloženju Apelacionog suda. Oni su dodali da Više državno tužilaštvo nije podnijelo žalbu protiv prvostepene odluke pa „odluka o kazni nije mogla biti izmijenjena na štetu optuženog, odnosno da se optuženom izrekne eventualno stroža kazna“. M. Ž.

U Specijalnom državnom tužilaštvu saslušane dvije osobe Sudiju Mrdaka terete za zloupotrebu položaja i falsifikovanje

BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak saslušan je juče u Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem potstrekavanja, saopšteno je iz Specijalnog tužilaštva.

- Sudija Višeg suda u Bijelom Polju D. M. saslušan je danas u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao osumnjičeni za krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja – navodi se u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac i portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić. Osim Mrdaka, kako je dodao užilac Radonjić, saslušana je i zapisničarka u tom sudu S. M., zbog sumnje da je počinila krivično djelo falsifikovanje službene isprave, prilikom vršenja službenih dužnosti u određenom krivičnom predmetu, u postupku po pravnim ljekovima pred drugostepenim sudom, u aprilu ove godine. B. R.

Akcija ,,General“: Osumnjičenima za šverc oko dvije i po tone kokaina određen pritvor

PODGORICA – Vaso Ulić, njegov sin Nikola, Viktor Drešaj, Petar Miranović, Veselin Pavličić, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Marinko Prelević i Vukan Matić Čoković, koji su uhapšeni u srijedu zbog sumnje za učešće u organizaciju dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, sprovedeni su u Istražni zatvor u Spužu nakon što im je sutkinja za istragu Višeg suda odredila pritvor do mjesec.

Pritvor je određen i Radoju Zviceru, Leonu Drešaju, Ivanu Deliću, Vuku Vuleviću, Draganu Pavličeviću, Radulu Božoviću, koji su u bjekstvu. Damiru Mandiću, Milu Božoviću, Vjekoslavu Lambuliću i Radovanu Pantoviću pritvor nije određen jer se već nalaze u pritvoru i na izdržavanju zatvorske kazne Iz Višeg suda je rečeno da je Uliću, Zviceru, braći Drešaj, Miranoviću, Pavličiću, Vuleviću, Radulu Božoviću i Čokoviću Matiću pritvor određen po svim pritvorskim osnovima: opasnost od bjekstva, uticaj na svjedoke, opasnost od ponavljanja krivičnog djela i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.

Ulići, Drešaj i ostali sprovedeni u Istražni

Precizirano je i da se, pored sumnje da su organizatori ove kriminalne organizacije, Ulić tereti za dva, a Zvicer za jedno krivično djelo šverca droge. Podsjećamo da je u srijedu, u policijskoj akciji ,,General“ uhapšeno devet od 19 pripadnika kriminalne organizacije koju su, prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva, organizovali odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer i Podgoričanin Vaso Ulić. Prema navodima krivične prijave, ova grupa je djelovala na međunarodnom nivou. Iz Specijalnog tužilaštva navo-

de da su kolumbijski istražni organi u oktobru 2020. godine spriječili šverc 1.570 kilograma kokaina skrivenog u jednom brodu, dok su australijski istražitelji otkrivanja u junu 2021. godine presjekli šverc 900 kilograma droge. M portal je, pozivajući se na navode krivične prijave, objavio da je ,,kriminalna organizacija formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, dok je njeno djelovanje planirano na neograničeni vremenski period, u međunarodnim razmjerama. Svaki član imao je tačno odre-

zatvor

đena pravila unutrašnje kontrole i discipline, unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su koristili firme za pranje novca“. Ulić i Zvicer su, tvrdi SDT, u okviru sačinjenog kriminalnog plana, za sebe još odredili uloge da ,,vrbuju ostale članove kriminalne organizacije, da daju instrukcije, da obezbjeđuju materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela, obezbjeđuju novac za troškove pripadnika kriminalne organizacije, razmjenjuju i prenose poruke sa ostalim članovima kriminalne organizacije putem zaštićenih/kriptovanih telefonskih aparata, daju naloge članovima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela i prate tok realizacije kriminalnog plana“.

Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana i Crnu Goru je napuštio početkom februara 2021. godine. Do danas on je nedostupan crnogorskim istražiteljima koji ga terete za organizovanje surovih likvidacija članova suprotstavljenog klana – ,,škaljaraca“. B.R.

Privođenje Viktora Drešaja

d.

Izvještaj o stanju uređenja prostora za 2023. godinu

Najviše UTU-a izdato u Podgorici i Herceg Novom

Rok za izdavanje urbanističko- tehničkih uslova je 20 dana, ali ga često nije moguće poštovati zbog povećanja broja zahtjeva, problema u korišćenju tehnike (ne postoje programi za otvaranja pojedinih dokumenata), kašnjenja organa za tehničke uslove sa dostavljanjem uslova koji su neophodni – navedeno je u izvještaju

PODGORICA – Lokalne samouprave i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prošle godine su izdali ukupno 3.823 urbanističko-tehnička uslova, navedeno je u izvještaju o stanju uređenja prostora za 2023. godinu.

Urbanističko - tehnički uslovi sadrže bliže uslove za građenje objekta kao što su: namjena parcele, maksimalna dozvoljena spratnost, bruto građevinska površina, indeks zauzetosti, indeks izgrađenosti. Na osnovu UTU-a se izrađuje idejno rješenje objekta.

PROPISI

Prema zakonu Ministarstvo izdaje urbanističko-tehničke uslove za složene inženjerske objekte, zgrade bruto građevinske površine 3.000 m² i više, hotele, turistička naselja

sa najmanje četiri ili pet zvjezdica i turističke rizorte, objekte za koje se obavezno raspisuje konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, trg, škver, šetalište i gradski park, a Glavni grad, Prijestonica i lokalne samouprave za ostale vrste objekata. Opštine su prošle godine izdale 3.508 urbanističko-tehničkih uslova.

– Najviše UTU-a su: Podgorica – 502, Herceg Novi - 460, Kotor – 384, Nikšić – 310, Tivat – 265, Bar – 238, Ulcinj –212, Kolašin – 190, Žabljak –181, Danilovgrad – 119, Bijelo Polje 116, Rožaje 105, Pljevlja - 83, Mojkovac - 67, Gusinje – 53, Plužine – 50, Cetinje – 48, Plav – 48, Berane – 30, Andrijevica – 23, Šavnik – 20 i Tuzi – četiri – navedeno je u dokumentu uz napimenu da Budva, Petnjica i Zeta nijesu dostavile podatke za cjelokupnu godinu.

Ministarstvo je izdalo ukupno 315 urbanističko- tehnička uslova, zatim 29 izvoda iz državnih planskih dokumenata, potvrđeno je važenje 14 urbanističko-tehničkih uslova iz ranijeg perioda, devet zahtjeva za izmjenu i dopunu urbanističko-tehničkih uslova, za 98 zahtjeva izdata su obavještenja o nemogućnosti izdavanja urbanističko-tehničkih uslova zbog nepostojanja planskog osnova, 68 zahtjeva za izdavanje UTU proslijeđeno je na nadležnost organima (opštinama, JPMD ili NP).

ROKOVI

Rok za izdavanje UTU-a po Zakonu je 20 dana od podnošenja zahtjeva. – Međutim, ovaj rok često nije moguće poštovati zbog povećanja broja zahtjeva, problema u korištenju tehnike (ne postoje programi za otvara-

3.823

urbanističko-tehnička uslova izdata su prošle godine

nja pojedinih dokumenata), kašnjenja organa za tehničke uslove sa dostavljanjem uslova koji su neophodni za izradu tehničke dokumentacije, a koje Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti. Naime, zakonom je propisano da uslove koje prema posebnim propisima izdaje organ za tehničke uslove, a koji su neophodni za izradu tehničke dokumentacije, kao i list nepokretnosti i kopiju katastarskog plana, pribavlja Ministarstvo – navedeno je u dokumentu koji je usvojila Vlada. D.Š.

Okončan literarni konkurs SUBNOR-a na temu ,,Sloboda se osvaja, sloboda se brani“

CETINJE: Večeras na Ljetnjoj pozornici Koncert Branke Šćepanović

CETINJE - Poznata interpretatorka crnogorske tradicionalne narodne pjesme Branka Šćepanović održaće večeras koncert na Ljetnjoj pozornici na Cetinju, sa početkom u 20.30 sati. Koncert se organizuje povodom 55 godina njene karijere, a u okviru obilježavanja 13. jula – Dana državnosti Crne Gore. Organizatori koncerta su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, a ulaz je besplatan. C.G.

B IJELO P OLJE: Predsjednik Opštine traži da Vlada nastavi projekat subvencija Za dan prodato 500 klima

BIJELO POLJE – Iznos od 100.000 eura koliko je Vlada odobrila Bijelom Polju za nabavku klima uređaja je potrošen za svega 24 sata.

Zato je predsjednik Opštine Petar Smolović uputio inicijativu Vladi, odnosno Ministarastvu eneregtike i rudarstva kojim rukovodi Saša Mujović, da nastavi subvencionisanje kupovine klima uređaja, odnosno da obezbijedi dodatna sredstva.

Subvencija iznosi 200 eura po jednom uređaju. Za toliko je građanima koji kupe klima uređaj umanjena cijena. – Tražićemo subvencije za još

1.000 klima uređaja – najavio je Smolović. Projekat subvencionisanja kupovine klima uređaja Ministarstvo energetike i rudarstva realizuje sa Eko-fondom. Cilj je podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost u domaćinstvima koje doprinosi smanjenju potrošnje energije, odnosno smanjenje upotrebe uglja i drva za ogrijev, te boljem korišćenju resusrsa i unapređenju nivoa komfora u stambenim objektima. Takođe, cilj je poboljšanje kvaliteta vazduha, odnosno smanjenje koncentracije PM10 čestica na teritoriji opštine Bijelo Polje. C.G.

PODGORICA – Uručena su priznanja autorima najboljih radova na literarnom konkursu na temu ,,Sloboda se osvaja, sloboda se brani“ koji je organizovao SUBNOR povodom 13. jula - Dana ustanka, Dana državnosti i Dana SUBNOR-a i antifašista Crne Gore

Odlukom žirija u kategoriji osnovnih škola prvu nagradu osvojila je Maša Medenica

iz škole ,,Risto Manojlović“ (Kolašin), a drugu dijele Petra Cicmil iz JU Obrazovni centar (Plužine) i Iva Lipovina iz škole ,,Njegoš“ (Cetinje). Treća nagrada pripala je Dušanu Matoviću iz OŠ „Kekec“ (Sutomore), dok su specijalne plakete dodijeljene Sergeju Vukčeviću iz škole ,,Anto Đedović“ (Bar), Anastasiji Matović iz OŠ ,,Kekec“ i Leni Glomazić iz JU Obrazovni centar (Plužine) . U kategoriji srednjih škola

prvu nagradu dobila je Tijana Lakčević iz Gimnazije ,,Stojan Cerović“ (Nikšić), drugu Slavica Tomašević iz Srednje medicinske škole iz Podgorice. Treću dijele Milena Veličković iz Srednje stručne škole (Bijelo Polje) i Elena Šćepanović iz SEŠ ,,Mirko Vešović“ iz Podgorice. Specijalne plakete dobili su Jovan Lasica i Novak Koprivica iz Gimnazije ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću. I.R.

Broj izdatih UTU-a po opštinama

Branka Šćepanović

VAzDuh zAgAđEN TOkOm SEzONE grIJANJA: Bijelo Polje

b.čoković

Rožaje: Gimnazija ,,30. oktobar“ od planiranih 112 mjesta, u prvom roku popunila 61 mjesto, direktor Agim Ljajić za to krivi obrazovni sistem

Favorizovanje stručnih škola i eksterna matura prazne klupe gimnazija na sjeveru

ROŽAJE – Srednje škole u Rožajama planirale su da u prvi razred školske 2024/2025. godine upišu ukupno 392 đaka. U prvom roku popunjena su 183 mjesta, pa oni koji su ostali ispod crte imaju šansu da se upišu u avgustu.

Gimnazija ,,30. oktobar“ je raspisala konkurs za upis četiri odjeljenja, odnosno 112 učenika. Upisan je 61 učenik.

ISPOD CRTE

Direktor te vaspitno-obrazovne ustanove Agim Ljajić ne očekuje da u drugom upisnom roku ne mogu računati na više od pet učenika. – Prošle godine smo uspjeli da formiramo četiri odjeljenja od po 22 učenika, a ove godine smo na granici za formiranje tri od po 20 đaka. Problem je u tome što je ,,ispod crte“ ostalo 10 polumaturanata kojima je falilo manje od pet bodova za upis i koji su bili prinuđeni da upišu neko stručnu školu, iako im to nije bila primarna želja – kazao je Ljajić.

Od školske 2017/18. godine, kada je pokrenuta kampanja ,,Stručno je ključno“, u našoj školi se osjetio pad broja upisanih učenika. Tražili smo dozvolu

Ministarstva za formiranje odjeljenja sa po 20 učenika, kako bismo još ove godine sačuvali norme nastavnicima. Bilo bi dobro i kada bi se ove godine, zbog posebnih uslova u kojima se održala eksterna matura, broj bodova za upis smanjio na 50 ili 55 – navodi Ljajić

U školskoj godini 2021/22. upisana su 16.172 učenika u srednjim školama na sjeveru države. U godini 2022/23. bilo ih je 15.807, a u prošloj 2023/24. upisala su se 15.363 đaka

Prema njegovim riječima do manjeg broja upisanih je došlo zbog loših rezultata na eksternom ispitu i i zbog promocije stručne škole. - Loši rezultati na eksternoj maturi u osnovnim školama odrazili su se na upis u svim gimnazijama u državi. Taj uticaj se pogotovo osjetio u manjim gradovima na sjeveru gdje je odavno aktuelan trend iseljavanja prema centru države ili zemljama zapadne Evrope. U neformalnom kontaktu sa kolegama, direktorima ostalih gimanzija iz sjeverne regije saznao sam da je i u drugim opštinama evidentan isti problem. Zakonom je propisano da se za upis gimnazije mora ostvariti 60 bodova, a za stručne škole 48, što je 12 bodova razlike i to je zaista mnogo. Zbog toga smo prinuđeni da učenike koji nam se javljaju usmjeravamo u SSŠ kako se ne bi desilo da u avgustu budu

Stručna

upisala 183 đaka

Za Srednju stručnu školu u Rožajama, u prvom upisnom roku prijavila su se 183 đaka, a konkursom je traženo njih 280. Prošle godine je prema rang listama, u avgustovskom roku bilo primljeno 173 učenika. Prema rang listi objavljenoj na Fejsbuk profilu škole konkursom je bio predviđen upis 10 odjeljenja (za 10 smjerova) od po 28 učenika. Sva mjesta su popunjena za smjerove: elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija (troje ispod crte), ekonomski tehničar (petoro

ispod crte) i zdravstveni tehničar (četvoro ispod crte), dok je za smjer hotelsko turistički tehničar prijavljeno 27 učenika, a jedan je ispod crte. Za agrotehničara (smjer četvrtog nivoa) žele da se školuju samo četiri učenika. Za obrazovne programe trećeg stepena, svršeni osnovci su najveće interesovanje pokazali za smjer prodavača (popunjena sva mjesta, ispod crte troje) i kuvara (na listi je 26 učenika), dok se za izvođača građevinskih radova prijavilo 14 đaka. Za nove smjero-

PoPULaRNa MeĐU LUČoNoŠaMa: Gimnazija ,,30. oktobar“

prinuđeni da se upišu u odjeljenja i struke koje su preostale, a koje nijesu birali – kazao je Ljajić. Dodaje da je trend smanjenog broja učenika evidentan i u stručnoj školi, ali zbog zakonskih kriterijima koji su neusklađeni, to jest favorizujući SSŠ, u ovom slučaju gimnazije ostaju bez učenika. – Čini mi se da upravo ovakav pristup srednjoškolskom obrazovanju, kroz kampanju:

ve - konobar i stolar-tapetar nije bilo zainteresovanih. Direktor te ustanove Esad Sutović kazao je za Pobjedu da su i prošle godine imali odličan upis, a ove godine je interesovanje još veće. – Imamo i dosta učenika sa diplomom ,,Luča“, koji su se prijavljivali za smjerove zdravstveni tehničar i elektrotehničar za razvoj veb i mobilnih aplikacija. Pošto je ispod crte ostalo nekoliko učenika, koji imaju dovoljno bodova, tražićemo od Ministarstva da nam odobre proširenje nekih odjeljenja. Nadamo se da će nam dozvoliti upis još po

,,Stručno je ključno“ stvaramo ambijent da se sve veći broj mladih radno sposobnih iseljava prema zemljama zapadne Evrope, a bila je ideja da se stvore kadrovi koji bi radili u našoj državi i pomogli cijelom društvenom sistemu u smislu strukovne zastupljenosti. Ali, to nije jedini problem. Od školske 2017/18. godine kada su Ministarstvo prosvjete i Centar za stručno obrazovanje pokrenuli kampanju:

četiri učenika za smjerove elektrotehničar, zdravstveni i ekonomski tehničar. Mali problem imamo sa agrotehničarima, prošle i pretprošle godine nijesmo čak ni upisali ta odjeljenja. Ove godine prijavila su se četiri učenika, a nadamo se da ćemo u drugom roku uspjeti da upišemo odjeljenje. Za izvođača građevinskih radova prijavilo se 14 učenika i mislimo da ćemo u avgustovskom roku formirati odjeljenje. Neki učenici se još nijesu nigdje ni prijavili, nego čekaju drugi rok, to su učenici sa lošijim uspjehom – kazao je Sutović.

,,Stručno je ključno“ u našoj školi se osjetio pad broja upisanih učenika. Od tada do ove školske godine upisivali smo tri ili četiri odjeljenja po generaciji, ove školske godine smo na samoj granici za upis trećeg. Smanjen broj upisanih učenika dovodi do toga da nastavnici gube fond časova, to jest prinuđeni smo da umanjujemo norme, što će prouzrokovati nezadovoljstvo zaposlenih u matičnoj ustanovi jer svi nastavnici duži niz godina imaju rješenja na neodređeno – kazao je Ljajić.

DVA RJEŠENJA

Prema njegovom mišljenju problemi se mogu riješiti na dva načina.

– Tražili smo dozvolu Ministarstva da nam odobri formiranje odjeljenja sa po 20 učenika, kako bismo još ove godine sačuvali norme nastavnicima, nadam se da će odgovor biti pozitivan. Bilo bi dobro i kada bi Ministarstvo razmotrilo mogućnost da se ove godine, zbog posebnih uslova u kojima se održala eksterna matura, broj bodova za upis smanji na 50 ili 55. Tako bi se izbjegli eventualni problemi sa umanjenjima normi nastavnicima u gimnazijama i amortizovao negativan stav laičke javnosti prema sprovođenju eksternog ispita, iako lično smatram da je i to moralo nekad da se desi. Šteta što nije ranije, jer bismo imali mogućnost da se odredimo prema takvoj realnosti, a pritisak na škole i direktore bi bio znatno manji. Ovako imamo rezultate koji su najobjektivniji do sada i nezadovoljstvo učenika i roditelja, a podijeljen stav javnosti – kazao je Ljajić. On naglašava da na sjeveru države sve škole, a ne samo gimnazije, iz godine u godinu bilježe pad broja upisanih đaka. -U školskoj godini 2021/22. upisano je 16.172 učenika u srednjim školama na sjeveru države. U godini 2022/23. ih je bilo 15.807, a u 2023/24. je srednje škole upisalo 15.363 đaka. U centralnoj regiji je broj đaka uglavnom stabilan, a u južnoj se bilježi veliki rast –naveo je Ljajić. Sagovornik Pobjede ističe da na osnovu rang liste koju su sačinili, 31 upisani učenik ima preko 100 bodova, š to pokazuje da gimnaziju upisuju najbolji učenici. – Među tih trideset imamo i učenika Edisa Murića koji je bio najbolji u državi, to jeste osvojio je prvo mjesto iz njemačkog jezika na Državnom takmičenju znanja 2023/24. školske godine. S ponosom ističem da je učenica drugog razreda naše gimnazije Hajrija Kalić dio nacionalnog tima koji je predstavljao Crnu Goru na 35. Međunarodnoj biološkoj olimpijadi znanja u Kazahstanu. Ove činjenice govore da se gimnazija doživljaja kao respektabilna srednjoškolska ustanova. Takođe, siguran sam da još mnogo učenika koji ostvaruju vrhunske rezultate u znanju dolaze upravo iz crnogorskih gimnazija i da bi država i resorno ministarstvo trebalo da vode računa o tome – poručio je Ljajić. Ivona RADONJIĆ

Agim Ljajić

Srednja stručna škola

Donicetijev „Ljubavni napitak“ izveden na Tivatskom muzičkom festivalu

Publika oduševljeno prihvatila operu

PODGORICA – „Ljubavni napitak“ Gaetana Donicetija predstavljen je na rivi Pine kod Gumna, u okviru segmenta „Priča o operama“ Tivatskog muzičkog festivala.

Publika je iskoristila mogućnost da bolje upozna opersku umjetnost pažljivo slušajući naratora, glumca Lazara Đurđevića i operske arije, koje su izveli Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor i Ivan Nikolić, bariton, u pratnji Marine Mikić za klavirom. - Jako mi je drago što sam dio ovog projekta i TMF-a, posebno što sam imao tu čast da nastupam sa ovako divnim muzičarima i pjevačima. Veoma sam zadovoljan reakcijama publike. Bila je velika vrućina, možda i nezapamćeno ljeto, utoliko mi je draže što je bilo puno ljudi i što su prilazili

sa šetališta i ostajali sa osmijehom na licu - kazao je nakon koncerta Lazar Đurđević. Tenor Brnislav Cvijić oduševljen je prijemom publike. - Publika nam se sa prvim zvucima muzike pridružila i slušala naše izvođenje. Jednako smo oduševljeni kolege i ja što smo u Crnoj Gori i što imamo priliku da svojim glasovima prikažemo djeliće ovih predivnih opera. Nadamo se da ćemo i u nastavku imati uspjeha kao večeras - istakao je Cvijić.

„Priče o operama“ nastavljaju se 22. jula u 21 sat u DTV Partizanu, kada će isti ansambl predstaviti „Travijat“ Đuzepea Verdija

Prvo izdanje Tivat Music festivala održava se na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu, od 28. juna do 12. avgusta. R. K.

Festival Al Džazira Balkan pozvao na obuku autore iz regiona

Učiće kako da snime film telefonom

PODGORICA – Trening pod nazivom „Produkcija dokumentarnih filmova pametnim telefonom“, namijenjen mladim autorima iz regiona, biće održan u okviru Festivala dokumentarnog filma Al Džazira Balkan (AJB DOC). Studenti filmskih i akademija scenskih umjetnosti, producenti, novinari i kreativci iz Crne Gore i zemalja regiona mogu se prijaviti na ovaj trening koji AJB DOC organizuje u saradnji s Al Džazira Media Institutom iz Dohe, te uz podršku projekta „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“. Trening će biti održan od 14. do 16. septembra u Sarajevu. Prijave za trening otvorene su za sve zainteresirane do 7. augusta, a šalju se putem onlajn formulara.

Voditelj treninga je Faris Bajrić koji ima više od 20 godina iskustva rada na televiziji kao ENG-snimatelj.

Organizatori AJB DOC film festivala prepoznali su svjetski trend korištenja pametnih telefona za snimanje dokumen-

Predstava ,,Utopija danas“ premijerno izvedena na festivalu ,,Purgatorije“

Fantastika o čovječanstvu koje se oslobađa kapitalizma

PODGORICA - Teza predstave je da smisao života nije naše glavno pitanje, jer kada bismo riješili jednostavno pitanje zvano „patnja“ ne bi nas bilo briga za smisao života - kazao je za Radio Tivat o predstavi ,,Utopija danas“ jedan od autora Marko Grubić, koja je premijerno izvedena u Velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu.

- Ja ovo ne doživljavam kao distopiju, posljednje dvije rečenice u predstavi su zapravo optimističke. Predstava govori o ljudskoj prirodi i postoji realna mogućnost da mi zapravo evoluiramo i to je vrlo optimistički razvoj – kazao je Grubić. Osim Grubića, autorka ,,Utopije danas“ je i Milena Bogavac Ova predstava je druga od četiri zakazane premijere u okviru ovogodišnjeg izdanja Festivala mediteranskog teatra ,,Purgatorije“, a rađena je u produkciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra iz Beograda, Trinidada iz Novog Sada, SKC-a iz Novog Sada i KC-a Grada Beograda. MUZIKA

Predstava se, kako je kazao Grujić, ne zove slučajno ,,Utopija danas“, već zato što je to suštinska tematika, kao i suština ljudske prirode. On je predstavu definisao kao muzičku.

iz predstave „Utopija danas“

Mi, kao vrsta, mogli bismo da poradimo na sebi jer suštinski ne mijenjamo sebe u onom najljepšem i najboljem smislu. Možemo da dobijemo, kao što se vidi u predstavi, najbolji sistem na svijetu i da naš život ponovo ne funkcioniše - kazao je Danilo Milovanović

pjevaju, Danilo Milovanović, Tamara Radovanović i Aleksa Jovčić – kazao je Grubić. ,,Utopija danas“ je, prema njegovim riječima, naučna fantastika.

vanog na socijalnoj pravdi… - istakao je Grubić.

tarnih i igranih filmova te već nekoliko godina organizuju trening za učesnike iz regiona na ovu temu. Od projekata koji su kao ideja učesnika po završetku treninga nagrađeni i realizovani u saradnji s organizatorima nastala je i nova selekcija SmartDoc, u okviru koje se na AJB DOC-u prikazuju najbolja ostvarenja polaznika. Nakon završetka treninga svi odabrani učesnici imaće rok 30 dana da razrade vlastite ideje za snimanje dokumentarnog filma pametnim telefonom. Po isteku roka voditelj treninga i predstavnici organizatora odabraće najbolju ideju za realizaciju i dodijeliti nagradu od 1.500 eura, sponzorsku nagradu Samsunga te mentorsku podršku u procesu snimanja. Nagrađeni projekti dobiće i mogućnost prikazivanja dokumentarnog filma na sljedećem AJB DOC film festivalu u okviru selekcije SmartDoc, namijenjene isključivo mladim autorima koji koriste nove tehnologije. Sedmi AJB DOC film festival biće održan u Sarajevu od 13. do 17. septembra. R. K.

- Mi to zovemo muzička predstava, jer dosta toga se drži na muzici, koju uživo svira ritam sekcija grupe Vroom, Branislav Potić, bubnjar i ja, a uz nas je troje glumaca, koji i glume i

- To je budućnost, koja počinje velikom revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam – imperativ su novog svijeta, zasno-

On je objasnio da predstava ima dva dijela, od kojih je prvi stilizovanog, dokumentarnog karaktera, u kome se pokazuje suština kapitalizma.

- Interesantno je da trenutno samo 62 osobe imaju bogatstvo koliko čitava siromašnija polovina čovječanstva. To je tenzija, koja, ako pukne, može jako strašno da pukne. Mi to prikazujemo u prvom dijelu predstave, a u drugom se desi revolucija i mi počinjemo da živimo u utopijskoj slici. Živimo tehno-socijalizam, u kome vještačka inteligencija donosi odluke globalne vlade i to savršeno, a svi žive u blagostanju - rekao je Grubić, dodajući da to nije uopšte nemoguće „jer dobara na svijetu ima u izobliju već sada, a problem je raspodjela“.

Milovanović je za Radio Tivat kazao da su pokušali da predstave svijet bliske budućnosti koji se i sada nagovještava.

Knjiga „Drug“ Maksima Lutovca predstavljena na „Barskom ljetopisu“

PODGORICA - Knjiga „Drug“, posthumno izdanje zapisa o šahu i šahistima, predstavljena je na drugoj večeri iz bARS selekcije „Barskog ljetopisa“. Na platou Doma revolucije, očekivano, tražila se stolica više, a posjetioci su imali priliku da uživaju u svojevrsnom omažu autoru djela – internacionalnom majstoru, profesoru, prijatelju, članu porodice... Maksimu Lutovcu.

Knjiga je izdata zahvaljujući zalaganju njegovog sina Miluna i prijatelja. O djelu su govorili velemajstor Nikola Đukić i internacionalni majstor dr Ljubo Živković, dok je moderator večeri bio

novinar Milan Vujović

Za Đukića, knjiga „Drug“ je veličanstven poduhvat. On smatra nevjerovatnom snagu duha profesora Lutovca,

da je u tim godinama i sa toliko zdravstvenih problema i dalje imao snage da se druži sa perom i piše o magičnoj igri.

- Kroz sve njegove knjige o cr-

nogorskom šahu, od prve koju je napisao prije četrdeset godina, pa do „Šahovskog vijenca“, koji će za sve naše buduće hroničare šaha biti polazna tačka, jer je tu cijela istorija našeg šaha, vidi se beskrajna ljubav i prava opčinjenost koju samo šahisti mogu da razumiju – rekao je Đukić. Maksim je, po Živkovića, bio posve originalni čovjek i originalni šahista. - Nije omalovažavao protivnika, cijenio ga je, čak i volio, ali je na svim prvenstvima Crne Gore svaku partiju igrao na pobjedu. Svi smo bili uvjereni da Maksim duboko vjeruje da on šah zna bolje od svih. Volio je komplikovane pozicije sa nizom mogućnosti, velike opasnosti u igri i znao da povuče nevjerovatne,

Sa izvođenja opere u Tivtu

Scena

Sa predstavljanja knjige u Baru

čovječanstvu kapitalizma

Predstava koja tjera na razmišljanje

Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović nakon premijere je za agenciju CGnews kazao da je više nego zadovoljan jer je CZK dobio ,, jednu vrlo zanimljivu predstavu, avangardnu, alternativnu i predstavu koja tjera na razmišljanje“.

- Postavljeno je mnogo pitanja, mnogo teza za razmišljanje u kakvom društvenom sistemu živimo, kakav nam je sistem vrijednosti i čemu težimo - kazao Božović. On je izrazio nadu da će se predstava svidjeti publici i van granica regiona i tim najavio njihovu težnju da ovu predstavu vidi i publika širom Evrope.

- Da napravimo jedan ozbiljan iskorak u Evropu sa predstavom koja je više svevremena i savremena - istakao je Božović.

- Mi smo u predstavi postavili pitanje kako bi svijet izgledao u bliskoj budućnosti u kojoj vlada tehno-socijalizam, ili neka utopija, a zapravo je to distopija. Da li je to neki orvelovski svijet Velikog brata? – rekao je Milovanović.

Prema njegovim riječima, kao vrsta bismo mogli da poradimo na sebi jer suštinski ne mijenjamo sebe u onom najljepšem i najboljem smislu.

- Možemo da dobijemo, kao što se vidi u predstavi, najbolji sistem na svijetu i da naš život ponovo ne funkcioniše - rekao je Milovanović.

IMATI MJERU

Milovanović je kazao i da se plaši da svijet trenutno nema kočnicu.

- Hedonizam, turizam, destinacija, tri postulata na kojima počiva tehno-socijalizam. Vje-

čovjeku

iznenađujuće poteze – rekao je Živković. Izražavajući zahvalnost posjetiocima koji su svojim prisustvom, „ispisali osmo poglavlje knjige ’Drug’“, Maksimov sin Milun Lutovac je otkrio da knjiga u sebi krije ključ tajne.

- Ona je po svojoj unutrašnjoj strukturi nalik šahovskoj partiji i može joj se prići, to jest, ući u njene lavirinte, sa svakog prikazanog polja – partije ili poglavlja. Kako god, i ko god, uroni u nju, uvijek iznova, otkrivaće priču o čovjeku. Ako knjigu knjigom čine ljudi, onda za Maksimovu nema zime

- zaključio je Milun Lutovac. Knjiga „Drug“ objavljena je prije nekoliko mjeseci u izdanju CID-a iz Podgorice.

An. R.

Istraživanje krajnosti ljudskih gluposti i zabluda

PODGORICA - Snimanje kratkometražnog igranog filma „Marfijev Lex Specialis“ reditelja i scenariste Matije Jovanovića, koje je trajalo od 12. do 16. jula, uspješno je završeno na pet lokacija širom Podgorice. Film je nastao u produkciji Makina d.o.o., a producentkinja je Anja Kečalović.

štačka inteligencija preuzima mnoge poslove. Mislim da u svim tim stvarima treba imati mjeru. Da ljudi ne izgube smisao života kad mašina radi umjesto tebe. Da li ima radosti i uživanja bez malo patnje? To je neko pitanje koje se otvara. Možda bismo bili nesrećni ako ne bismo radili ništa. Onda bi se radile estetske korekcije do beskonačnosti –rekao je Milovanović. Radovanović je za agenciju CGnews rekla da novo vrijeme vodi jedinke ka histeriji, jer je sve postalo površno.

- Tumačim lik žene kojoj je novo vrijeme omogućilo neki sasvim novi život, sa uslovima koje ranije nije imala. Svaka scena u predstavi pokazuje da smisao života nije ni da čovjek ima baš sve što poželi i da vodi previše lagodan život – kazala je Radovanović. An. R.

„Godine prkosa i ponosa“ u Plavu

PODGORICA - Izložba Matice crnogorske pod nazivom „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ biće otvorena večeras u 20 sati u Galeriji Centra za kulturu „Husein Bašić“ u Plavu. Na otvaranju izložbe govoriće Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske i Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav.

Izložba povodom godišnjice čuvenog ustanka i 80 godina od oslobođenja Plava biće organizovana u sklopu tradicionalne lokalne manifestacije „Dani borovnice“.

R. K.

Jovanović je za Pobjedu po završetku snimanja istakao da motivacija za rad na ovom projektu proističe iz činjenice da se Marfijev zakon često koristi da opiše neizbježnost neuspjeha ili nezgode u bilo kojoj situaciji. - U kontekstu paradoksa istovremene gladi i prezasićenosti informacijama savremenog potrošača, Marfijev zakon se može posmatrati kao apstraktna definicija, a i česta mistifikacija stvarnosti, naglašavajući još veću konfuziju i haos koji nastaje u takvim okolnostima - rekao je Jovanović, dodajući da ,,u svijetu u kome su pojedinci stalno bombardovani oprečnim porukama i idejama o tome šta bi trebalo da budu, šta bi trebalo da rade i šta bi trebalo da posjeduju, neizbježno je da pojedini ne uspiju pronaći svoj put“. Proces rada je, kako je saopšteno nakon snimanja, tekao baš po Marfijevom zakonu –sve što je moglo da pođe naopako – pošlo je.

- Ipak, na kraju smo uspjeli da prevaziđemo mnogobrojne izazove i započnemo snimanje filma. U konstantnom strahu da će sve što može poći naopako, započeli smo ovaj projekat istražujući razne krajnosti ljudske gluposti i zablude, kao i bizarne uglove našeg postojanja. Manje pretenciozno rečeno, svi ganjamo neku vrstu katarze pod sloganom: „Toliko je loše, da valjda mora biti bolje“ – kazali su iz filmske ekipe. U saopštenju se navodi da je ovaj film ,,hibridni žanr koji kombinuje dramu, melodramu, farsu i apsurd, s ciljem da intenzivira crnu komediju i postavi pitanje: Šta se dešava kada i Marfijev zakon pođe po zlu (po dobru)?

- Kroz ovu jedinstvenu priču, istražujemo kako i najgore situacije mogu postati platforma za neočekivane trenutke topline i ljubavi koje se uglavnom javljaju iz nečeg neobjašnjivog, te i koliko je teško tome prepustiti se – navodi se u saopštenju. ,,Marfijev Lex Specialis“ nas, kako je saopšteno, vodi kroz svijet kvazi-osviješćenih ,,sveznalica“ i njihovih primitivnih, afektivnih reakcija, gdje ,,posebni zakon (lex specialis)“ omogućava spontano paljenje iskre ljudskog odnosa. Dvoje potpunih stranaca, Marfi i Mara, jedno u drugom vide nadu za prevazilaženje dubokog osjećaja nesigurnosti usred lako zapaljivog okruženja.

Izvršni producent filma je Pavle Korać, asistentkinja režije Ana Ćulum, sekretarica režije Jelena Šarić, direktor fotografije Blažo Tatar, a scenografiju i kostimografiju potpisuje Mina Đurović Glumačku postavu čine: Pavle Prelević, Nevena Penava, Milo Vučinić, Maša Božović, Jelena Laban, Stefan Vuković, Mirjana Spajić, Vuk Vučinić, Bogdana Kostić, Luka Stanković i Maja Mićunović „Marfijev Lex Specialis“ je podržan na Javnom konkursu Filmskog centra Crne Gore za finansiranje proizvodnje kinematografskih djela za 2023. godinu, za kategoriju kratkometražni igrani film. An. R.

Radikalna ženska knjiga

PODGORICA - Ovo je de fakto ženska knjiga. Da li se time iscrpljuje sav njen simbolički potencijal? Mislim da ne. Ovo je feministička knjiga koja pokazuje koliko su žene perjanice patrijarhata zbog neosviješćenosti i neprepoznavanja tih matrica koje nosimo u sebi –kazala je Danka Ivanović na promociji svog prvog ,,Prazne kuće“, koja je upriličena pred prepunim Trgom pjesnika u Budvi, u okviru književnog programa 38. Grada teatra.

Ivanović je objasnila da je sve počelo s kursom pisanja kratkih priča. - Nakon devet mjeseci na kursu, pokazalo se da cijelo vrijeme pišem jednu te istu priču, i tako se rodila ideja za pisanje romana. Pisanje poezije je išlo paralelno s tim, i ispostavilo se da je bilo od velikog značaja. Svi ti elementi su spo-

jeni u ovom romanu – kazala je Ivanović. Te početne priče su, prema njenim riječima, izabrale Crnu Goru kao topos, a imena toposa su realna. - Izbjegla sam hronologiju jer roman ne bi trebalo čitati linearno. Ukinula sam imena da pokažem koliko se određene matrice ponašanja ponavljaju u društvu koje smatra da

je kuća bez muškaraca zapravo prazna. Pitanje je zašto ih smatramo praznim, jesu li zaista prazne? Držala sam se jednog sjećanja u okviru kojeg su se ti parametri i paradigme mijenjale, ako su se uopšte mijenjale – rekla je ona. Ivanović je kazala da nije u pitanju nije klasičan roman.

- Nije ujednačena forma, nema epske razmjere, ima mno-

go lirskog. Treba ga čitati kao pjesmu, ne moramo razumjeti svaku rečenicu. U toj nedorečenosti krije se potencija smisla i simbola koje knjiga nosi, kao i u tišini koju izražava kroz česta pitanja. Te tišine tjeraju na dalje razmišljanje – rekla je Ivanović. Naslov ,,Prazne kuće“, kako je kazala, bio je kompromisno rješenje jer je potraga za njim trajala godinu dana.

- Činilo mi se da je dovoljno širok pojam da obuhvati sve slojeve romana, a da ga ne ograniči – istakla je Ivanović. Moderator večeri bio je književnik Srđan Srdić, koji je definisao roman ,,Prazne kuće“ kao žensku knjigu, te kazao da može postati pionirski tekst u savremenoj crnogorskoj književnosti. - Pokušavao sam se sjetiti neke ovako radikalne ženske knjige iz posljednjih 25 godina. Radio sam s mladim autorkama koje su nagrađivane pjesnikinje, ali to nisu ovakvi radikalni tekstovi – rekao je Srdić. An. R.

Sa snimanja filma „Marfijev Lex Specialis“

Prvi roman Danke Ivanović ,,Prazne kuće“ promovisan na Gradu teatru

Sa promocije knjige „Prazne kuće“ Grad teatar

Papa pozvao na primirje tokom Olimpijade u Parizu

Igre

su nosioci mira, a ne rata

VATIKAN - Papa Franjo

založio se juče za primirje tokom Olimpijskih igara u Parizu, istakavši da su igre nosioci mira, a ne rata.

Poglavar Rimokatoličke crkve istakao je u poruci objavljenoj 19. jula da se u davna vremena primirje mudro uvodilo tokom igara.

-U ovim teškim vremenima, kada je svjetski mir pod ozbiljnom prijetnjom,

snažno se nadam da će svi poštovati ovo primirje - rekao je 87-godišnji Papa.

Papa je sport nazvao univerzalnim jezikom koji nadilazi granice, jezike, nacionalnosti i vjere. -Ima sposobnost da ujedini ljude, podstakne dijalog i međusobno prihvatanje - dodao je. Papa je ocijenio da bi Olimpijske igre u glavnom gradu Francuske mogle biti posebno mjesto susreta, čak i između neprijateljskih naroda u vrijeme rata i sukoba širom svijeta. Tradicija primirja seže do Olimpijskih igara u staroj Grčkoj. Tada su sklapana primirja koje su počinjala sedam dana prije igara i završavala sedam dana nakon njih, kako bi se obezbijedilo da svi sportisti mogu bezbjedno da putuju. Olimpijske igre održaće se u Parizu od 26. jula do 11. avgusta. Slijede Paraolimpijske igre od 28. avgusta do 8. septembra.

Usvojen nacrt budžeta Evropske unije za narednu godinu

Predviđeno osam milijardi eura manje od prijedloga EK

BRISEL - Stalni ambasadori zemalja članica EU u Briselu (COREPER) odobrili su nacrt budžeta za narednu godinu od 191,53 milijarde eura, što je osam milijardi manje od 199,7 milijardi, koliko je predložila Evropska komisija. Sada se čeka odobrenje Evropskog parlamenta, a zatim međuinstitucionalni pregovori.

Budžet je manji 8,17 milijardi, što odražava „pristup oprezne potrošnje“.

Umjesto sume koju je predložila EK, 27 zemalja članica EU odlučilo se za novi godišnji ciklus sa obavezama od 191,53 milijarde eura i 146,21 milijardu u isplatama.

Budžet za narednu godinu nije ograničen samo na višegodišnji budžet (MFF 20212027), već je dopunjen akcijama za podršku oporavku kroz NextGenerationEU antipandemijski program, koji bi prema namjerama izvršne vlasti EU trebalo da doda 72 mili-

jarde u međuinstitucionalne pregovore.

Prema riječima Petera Banaia, državnog ministra Mađarske, zaduženog za budžetske pregovore, dogovor ambasadora pruža dobru početnu tačku za pregovore sa Evropskim parlamentom, ,,što se nadamo da će omogućiti usvajanje budžeta na vrijeme“. Nakon dogovora koji je postigao COREPER, ostaje rok do 13. septembra za odobrenje na nivou ministara, što mađarsko predsjedništvo Savjeta EU namjerava da odobri putem pisane procedure. Nakon toga ostaće dva mjeseca za pokušaj međuinstitucionalnog dogovora sa novim EP. Zakonski rok za postizanje dogovora o godišnjem budžetu je 18. novembar.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije saopštio detalje akcije u kojoj je ubijen mladić koji je usmrtio jednog, a ranio drugog policajca u Loznici

LOZNICA - Potpredsjednik

Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je juče da je likvidiran Faton Hajrizi (33) koji je u Loznici u noći između srijede i četvrtka ubio policajca Nikolu Krsmanovića (34), a teško ranio njegovog kolegu Vjekoslava Ilića (50) -Pripadnici policije likvidirali su u okolini Loznice ubicu policajca -izjavio je Dačić . On je za RTS iznio detalje same akcije.

-Dva dana smo ga pratili, na raznim kamerama koje smo gledali. Ukrao je bicikl. On je iz Lipničkog Šora došao dovde. Takođe, nalazili smo i njegove tragove na ogradama. Mijenjao je odjeću. Ovo je njegov pištolj koji je ovdje, kojim je ubio policajca. Bio je spreman da ubije još nekog, a ne samo policajca - rekao je Dačić. On je istakao da se sve dogodilo u ataru Banje Koviljače. -Mi smo jutros izdali fotografiju kako bi ljudi mogli da prijave ukoliko ga vide i upravo je to i pomoglo. Jedan mještanin susjednog mjesta Trbušnice ga je vidio jer mu je tražio vodu. On ne zna jezik, kao što smo rekli. Čim je otišao, mještanin je morao da pređe kilometar ili dva da ga prijavi –opisao je Dačić. Kako je dodao, na terenu je bilo oko 400 ljudi.

Dačić: Ubica na policiju ispalio devet hitaca, nakon čega je likvidiran

Ministar je naveo da se Faton Hajrizi skrivao pored rijeke, tražio način kako da pređe preko nje. -Kad je naišla policija on je pucao. Policija je ispalila dva hica, krenuo je da bježi. On je ispalio devet metaka. Policija ga je likvidirala, nije imao u svojoj agendi da se predakaže Dačić. Kako je opisao, reč je o „surovom i ogrezlom kriminalcu“, te da mu je ovo peto ili šesto ubistvo.

-Time smo se riješili ne samo albanskog terorizma, već i međunarodnih slučajeva. Neće-

mo imati ni prema kome milosti. Policijac je izgubio život na dužnosti, svi su bili u strahu, ubio bi još nekoga - naveo je ministar.

Dodao je i da je uhapšeno još osoba koje su imale veze sa ovim događajem.

-On je iz Preševa imao dogovor da ga prebace do Loznice, pa dalje preko granice u BiH. Uhapšen je bračni par srpske nacionalnosti, muž je već kod nas osuđivan, očekujemo da će BiH da ga prebaci u Srbiju.

I čovjek koji je vozio Albanca je lagao i on je uhapšen - naveo je ministar.

Hajrizi – bjegunac iz zatvora

Faton Hajrizi pobjegao je prošle subote rano ujutro iz kosovskog zatvora Smrekonica. Kosovska policija je tada raspisala potragu za njim, a bio je zatvoren zbog ubistva ruskog vojnika i drugih krivičnih djela, Odbjegli Hajrizi, oglasio se u javnosti, javljajući se uživo na mreži TikTok. Prepričao je i svoj spektakularni bijeg iz zatvora, a kao razlog naveo je nekorektan odnos prema njemu.

- Otišao sam iz te zemlje jer sam bio progonjen. Psihički

Napomenuo je i da će tražiti od Njemačke da izruči njegovog brata.

-Priča da mu je brat ukrao dokumeta je laž. Zašto se vratio ako je bio u Njemačkoj. On mu je poslao dokumenta i on je saučesnik. Nećemo imati milosti ni prema kome, posebno ne prema Srbima - kaže Dačić. Naveo je da su bile dvije neprospavane noći za cijelu policiju u tom kraju i dodao da

sam bio izmučen, nijesam više mogao. U ovakvom stanju neću se vratiti u zatvor. Tamo zatvorenici pate, kaucije se ne daju, nemaju svi isti tretmanrekao je tada Hajrizi. Prema njegovim riječima, na bijeg su ga nagnale provokacije službenika Kazneno-popravnog doma u Smrekonici, jer je potvrdio da je donio odluku o privremenom bijegu, ali će se vratiti da odsluži preostalu kaznu, ,,u vrijeme kada odluči sam“.

se pokazalo da samo združeni udar svih linija rada policije može dati rezultate. Zvanično je saopšteno da su u noći između srijede i četvrtka u Loznici, prilikom kontrole vozila na kontrolnom punktu u Lipničkom Šoru, policijski službenici Stanice granične policije Trbušnica, zaustavili „mercedes“, tutinskih registarskih oznaka, u kojem su se nalazile dvije osobe.

Otac Artana Hajrizija, za koga se u prvim izjavama sumnjalo da je ubio srpskog policajca u Loznici, tvrdio je prekjuče da je ubica zapravo njegov drugi sin Faton Hajrizi, koji je nakon bijega iz zatvora uzeo dokumeta svog brata. Detaljnom istragom srpske i njemačke policije utvrđeno je da su Artanu zaista ukradena dokumenta i da je Faton ubio jednog, a teško ranio drugog srpskog policajca u Loznici.

Prilikom izlaska iz vozila jedna osoba je pucala iz pištolja, pogodivši policijskog službenika Nikolu Krsmanovića u glavu i grudi, a njegovog kolegu Vjekoslava Ilića u rame, nakon čega je pobjegao. Oba policijska službenika prevezena su u Opštu bolnicu Loznica, gdje je Krsmanović podlegao povredama.

Priredila: R. U.-I.

Hajriz likvidiran u okolini Loznice

Subota, 20. jul 2024.

U cilju zaštite javnih zelenih površina, trotoara i saobraćajnica od nesavjesnih vozača koji na njima parkiraju automobile, ekipe Agencije za stanovanje i gradskog preduzeća Putevi prethodnih godina izradile su i postavile na brojnim lokacijama širom grada zaštitne ograde, metalne elemente u obliku ćiriličnog slova ,,P“, plastične stubiće…

Praksa je, nažalost, pokazala da su upravo ove barijere trenutno jedino pravo rješenje zaštite javnih površina od nesavjesnih vozača.

ODGOVORNOST

I dok Glavni grad ulaže napore da zaštiti javne površine od nesavjesnih vozača, postavlja se pitanje zašto to ne rade i državne i opštinske institucije i preduzeća, poput Kliničkog centra Crne Gore, Sportskih obekata, Parking servisa i drugih – jer i na zelenim površinama kojima oni gazduju primijetan je veliki broj parkiranih vozila. A odgovornost za dodatno stvaranje saobraćajnog haosa i uništavanje ovih zelenih površina na onima je koji su za njih zaduženi. Komunalna policija, naime, nije nadležna da sankcioniše nedozvoljeno parkiranje na ovim površinama, za razliku od javnih površina u vlasništvu Glavnog grada. Prema tome, oni koji gazduju javnim

NAŠE NARAVI: Brojni automobili parkirani na zelenim površinama u dvorištima državnih i opštinskih institucija i preduzeća

Kad niko ne kažnjava, parkira đe ko hoće

Dok Glavni grad ulaže napore da zaštiti javne površine od nesavjesnih vozača, postavlja se pitanje zašto to ne urade i državne i opštinske institucije i preduzeća, s obzirom na to da su zelene površine kojima oni gazduju vlasništvo svih građana

prostorima koje ne kontrolišu gradske komunalne službe, morali bi se odgovornije, tj. domaćinski odnositi prema njima.

HAOS

Kada smo juče oko 10 časova obišli teren, zatekli smo veliki broj nesavjesno parkiranih automobila na travnjacima i na saobraćajnicama u krugu Kliničkog centra Crne Gore. Bili su parkirani na svim slobodnim površinama, osim na onim mjestima koja su fizički ,,zaštićena“ barijerama –stubićima, lancima, trakama, čunovima... Osim toga što sve ovo stvara haotičnu sliku, u velikoj mjeri otežava odvijanje saobraćaja i prolazak pješaka i prilaz najvećoj zdrav-

stvenoj ustanovi u zemlji. Ove slike su gotovo svakodnevica, uprkos tome što na obiližnjim zonskim parkinzima i zatvorenom parkiralištu Parking servisa Podgorica (koji se na-

plaćuju) ima mjesta za potrebe onih koji dolaze u Klinički centar. Na displeju pored ulazne rampe na zatvoreno parkiralište pisalo je da ima 38 slobodnih parking mjesta, a bilo

Parkiranje i na travnjacima u bivšoj kasarni ,,Morača“

Veliki broj automobila svakodnevno je parkiran na zelenim površinama na zatvorenom parkiralištu na prostoru nekadašnje kasarne ,,Morača“, kojim gazduje gradsko preduzeće Parking servis. Postavlja se pitanje da li se primjenjuju dupli aršini kad je riječ o parkiranju vozila na ovom prostoru. Naime, žičanom ogradom ograđeni prostor obuhvata betonske površi-

Stanovnici više naselja na prigradskom području ovih vrelih ljetnjih dana suočeni su sa velikim problemom – neredovnim snabdijevanjem vodom ili čak njenim potpunim prekidom.

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija u u srijedu su najavili da će u više prigradskih naselja dolaziti do restrikcija u snabdijevanju vodom tokom noći. Riječ je o dijelu Lješanske nahije, odnosno naseljima Goljemadi, Briđi, Begova Glavica, Gornji Kokoti, Kornet i Šteke, đe će voda biti svakodnevno isključivana u periodu od 21 do osam sati ujutro. Na ovaj korak, naveli su iz ViK-a, odlučili su se zbog nekontrolisane potrošnje vode potrošača na nižim kotama u tom dijelu glavnog grada. Riječ je području đe se stanovnici uglavnom bave poljoprivredom, pa u noćnim satima intenzivno zaliva-

ne ostale nakon uklanjanja objekata bivše kasarne i tadašnje saobraćajnice unutar kruga (na kojima je i obilježen prostor za parkiranje), kao i dio okolnih travnatih površina. Ostatak tih travnatih površina nalazi se van toga prostora (a i jedno i drugo su zelene površine), s tim što njime ne gazduje gradsko preduzeće Parking servis. Preciznije, vlasnici automobila koji bi

parkirali svoj automobil na travnatoj površini van obilježenog prostora (iako bukvalno pola metra udaljeni od ,,regularno“ parkiranih na istoj travnatoj površini) bili bi kažnjeni novčanom kaznom u iznosu 100 eura. Tako ispada da ostavljanje automobila na travnatoj površini nije pogrešno samo zbog toga što se to parkiranje unutar obilježenog prostora - naplaćuje.

ih je i na okolnim zonskim parkinzima!? Veliki broj nepropsino parkiranih automobila bio je i na zelenim površinama i šoderu ispred gradskih bazena u okvi-

Problem u snabdijevanju vodom u više prigradskih naselja

ru Sportskog centra ,,Morača“. Ova pojava naročito je izražena od kada je gradsko preduzeće Parking servis ogradilo parkiralište ispred bazena i počelo da ga naplaćuje. Rampa na ulazu u prostor Sportskih objekata od tada je uvijek podignuta, te kao posljedicu imamo veliki broj nesavjesno parkiranih automobila na svim okolnim površinama. I dok se na njima ne može naći slobodno mjesto za parkiranje, susjedno parkiralište (koje se naplaćuje) uvijek je gotovo prazno. Ako se zna da su tzv. zelene površine ispred gradskih bazena zapravo prostor koji je prekriven šoderom, nije teško pretpostaviti da je pitanje dana kada će nekome pasti na pamet da i taj prostor treba da bude betoniran. I. MITROVIĆ

ju svoje zasade. - Stanovnici na nižim kotama Lješanske nahije zbog nekontrolisane potrošnje ugrožavaju osnovne ljudske potrebe potrošača na višim kotama, koji u periodu velike potrošnje ostaju bez urednog vodosnabdijevanja, a čime se ugrožava i rad pumpnih postrojenja – naveli su iz ViK-a u obrazloženju ovakvog poteza. Praktično identičnim obavještenjem ViK se obratio u četvrtak, ovoga puta obraćajući se potrošačima na Kakarickoj gori. U tom saopštenju najavljeno je da će taj dio grada svakodnevno biti uskraćen za uredno

vodosnabdijevanje u intervalu od 22 do šest sati ujutro, zbog neracionalne potrošnje vode. No, mještani naselja na Kakarickoj gori tvrde da već danima nemaju vodu čak ni preko dana. Oni čak tvrde da je pukla neka od glavnih vodovodnih cijevi, te da su prinuđeni da se za vodu snalaze kako znaju i umiju. Navode i da im je iz ViK-a obećavano da će kvar biti saniran, odnosno da će dobiti vodu, ali je to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Jedna od stanarki naselja na Kakarickoj gori, za RTCG je kazala da su navodno dogovorili sa ViK-om da se preko noći

prekida snabdijevanje privatnih objekata kako bi se omogućilo punjenje bazena za snabdijevanje vodom tog naselja. Istovremeno, tvrde, trebalo je da bude zavaren poklopac na glavnom šahtu, kako bi bilo spriječeno neovlašćeno otvaranje i zatvaranje ventila, ali da u tom naselju i dalje nemaju vode.

- DOO Vodovod i kanalizacija u ovom smislu nema nadležnost, a ni brzo rješenje, te stoga još jednom apelujemo na mještane da budu solidarni i vodu koriste za piće, kuvanje i higijenske potrebe, kako ne bi dolazilo do nestašice u najtopli-

jim danima u godini – naveli su iz ViK-a u saopštenju kojim su najavili restrikcije.

Pobjeda od ViK-a nije dobila odgovore na pitanja kako će biti riješen problem snabdijevanja vodom ovih naselja.

ViK je u utorak uputio javni apel građanima za racionalno trošenje vode.

- Apelujemo na naše sugrađane da budu solidarni i koriste vodu za njene osnovne namjene - piće, kuvanje i održavanje lične higijene. Zalivanje bašti, zelenih i betonskih površina, pranje, punjenje bazena i drugo nekontrolisano trošenje pijaće vode iz sistema vo-

dosnabdijevanja Glavnog grada predstavlja neracionalnu i nanamjensku potrošnju. Ovakva potrošnja može dovesti do poremećaja koji mogu uticati na redovno vodosnabdijevanje naših korisnika u svim djelovima grada, a naročito u prigradskim i seoskim područjima. Kako ne bi došlo do problema vodosnabdijevanja DOO Vodovod i kanalizacija drži u stanju eksploatacije sva vodoizvorišta – poručili su tada iz ViK-a, uz napomenu da su ekipe koje održavaju vodovodnu mrežu stalno angažovane na otklanjanju prijavljenih kvarova. H. P.

Parkiranje na zelenim površinama u krugu Kliničkog centra

Veliki broj automobila na šoderu ispred gradskih bazena

Parkirana vozila na zatvorenom parkiralištu Parking servisa na prostoru bivše kasarne „Morača“

Naše dame saznale ime protivnika u borbi za odlazak na EP

Finska rival Crne Gore u baražu

PODGORICA – Ženska fudbalska seniorska reprezentacija Crne Gore dobila je protivnika u prvoj rundi baraža za odlazak na Evropsko prvenstvo.

Naša selekcija igraće sa Finskom, odlučeno je na žrijebu u Nionu. Crna Gora će biti domaćin u prvoj utakmici, koja je na programu 25. oktobra, dok se re-

vanš igra četiri dana kasnije u Finskoj. Ukoliko eliminiše Finsku, naša selekcija će u drugoj rundi baraža igrati sa pobjednikom dvomeča između Mađarske i Škotske. Druga runda baraža igra se između 27. novembra i 3. decembra. Crna Gora je plasman u baraž izborila kao jedna od četiri najbolje drugoplasirane reprezentacije Lige C u kvalifikacijama, a na žrijebu je bila u grupi nepovlašćenih ekipa. Na drugoj strani, Finska je bila u najjačoj Ligi A kvalifikacija, koje je završila na posljednjem mjestu grupe A1 R. P.

Završen Međunarodni golmanski RB kamp u Kolašinu

Moć čuvara mreže

KOLAŠIN - Još jedan sportsko-trenažni događaj kandidovao se da bude dio raznovrsnog kolašinskog sportskog ljeta. Radi se o međunarodnom golmanskom RB kampu koji je prvi put organizovan u Kolašinu, a koji ima višegodišnju tradiciju i čiji je osnivač Branislav Radojičić, trener sa UEFA B GK licencom i trenerskim iskustvom u A reprezentaciji Srbije, Crvenoj zvezdi, Rudaru iz Pljevalja, Indoneziji... Kada je Kolašin u pitanju, najzaslužniji za organizaciju kampa je nekadašnji golman i trener golmana Nikola Glavičanin Kaže da se njegova upornost isplatila i da je održan golmanski kamp po svim standardima. Učesnici su imali samo jednu zamjerku – što nije trajalo duže…

-Na kampu je bilo 35 „čuvara mreže“ iz Crne Gore, BiH, Srbije i Makedonije. Ovo je bilo još jedno izdanje kampa koji je prvi put održan u Igalu, a kasnije u Srbiji, Grčkoj, Makedoniji.

Stefan Jankovićnajmlađi učesnik

Kamp je imao i najmlađeg učesnika, osmogodišnjeg Stefana Jankovića iz Kolašina. Među prvima je uvijek dolazio na treninge i ispunio sve što su treneri i treninzi tražili od njega. Ono što je najvažnije, postalo mu je jasno koliko toga mora da nauči i koliko treba da trenira da bi mreža iza njega bila sigurna. A kada je mreža sigurna, još sigurniji su oni ispred mreže. I oni što su dalje od mreže. I igrači i navijači… Uzor ovom talentovanom golmanu FK Gorštak je pravi – Jan Oblak, reprezentativac Slovenije i golman Atletiko Madrida…

Do sada je na kampu učestvovalo više od 300 golmana iz 10 država, među kojima su SAD, Grčka, Njemačka, Rumunija, sve zemlje regiona - kazao je Glavičanin. On ističe da sa golmanima na kampu rade treneri s iskustvom u ovom poslu i UEFA licencama. Cilj je da golmani dobiju uslove kako bi napredovali u savladavanju golmanskih vještina.

-Nastojimo da golmanima tokom pauza u klupskim trenažnim procesima obezbijedimo specijalističke treninge i nji-

hov napredak kada su u pitanju kompleksne golmanske vještine. Uz sve to radi se na sportskoj i opštoj edukaciji učesnika, njihovoj socijalizaciji, stvaranju navika zdravog života. Ovogodišnji kamp je u potpunosti ispunio očekivanja, tako da već sada zakazujemo naredni, koji će biti održan od 29. juna do 6. jula 2025. godine. Inače, održavanje kampa pomogli su Opština i Turistička organizacija Kolašin, kao i brojni sponzori - naglasio je Glavičanin. Dr. DRAŠKOVIĆ

Budućnost nakon blijede partije u Podujevu oduševila kvali kacija za Ligu konferencija

Pravo lice i dobar putokaz Podgoričana

PODGORICA – Fudbaleri Budućnosti ispunili su cilj – evropski put Podgoričani nastavljaju i nakon sedam dana, tokom kojih su dva puta odmjerili snage sa Mališevom. „Plavi“ su nakon poraza u prvom meču u Podujevu, u revanšu igrali mnogo bolje i slavili sa 3:0. Mogao je trijumf na kraju da bude i ubjedljiviji, ali je svakako najbitnije da je ovo igra koju su Podgoričani priželjkivali, odnosno, igra koju je stručni štab tražio od igrača.

– Mališeva se pokazala kao solidan protivnik, pogotovo u tehničkom smislu, imala je neke šanse, ali smatram dam smo zasluženo prošli. Drago mi je zbog igrača jer znam koliko se trude, ali nema euforije. Bilo je očekivano da prođemo prvo kolo, za dalje ćemo da vidimo – rekao je šef stručnog štaba Budućnosti Ivan Brnović Za razliku od meča u Poduje-

Publika nas je nosila od prvog minuta, to je nešto što daje poseban značaj svemu ovome. Atmosfera je bila fenomenalna, igrali smo za gol više i time ćemo se voditi i ubuduće. Veliko hvala i publici, bili su naš 12. igrač –istakao je trener Ivan Brnović

vu, gdje su Podgoričani igrali defanzivno, pokazalo se da je naš tim bolji, ali da treba gajiti napadački fudbal, jer nijesu svi timovi koji igraju sa našim ekipama fudbalski giganti. Partija pod Goricom može biti i putokaz kako treba da izgledaju „plavi“ u narednom periodu… – Ne mogu vam opisati kako je bilo na klupi, a publika nas je nosila od prvog minuta, to je nešto što daje poseban značaj svemu ovome. Atmosfera je bila fenomenalna, igrali smo za gol više i time ćemo se voditi i ubuduće. Veliko hvala i publici, bili su naš 12. igrač – istakao je trener Podgoričana Ivan Brnović. Budućnost je uspjela da preskoči prvu rundu. Sljedeći rival je CSKA 1948, aktuelni osvajač Kupa Bugarske. Me-

đutim, stručni štab ,,plavih“ tek će se sada baviti Bugarima, jer je maksimalan fokus bio na rivala sa Kosova. - Iskreno, ništa ne znam o njima i to govori koliki je bio fokus na Mališevu. CSKA 1948 je vjerovatno teži protivnik, dolazi iz bugarskog prventsva koje je prilično jače od našeg, tako da sa tog stanovišta sigurno su kvalitetniji. U kojoj mjeri – vidjećemo nakon skautinga. Ono što je najvažnije jeste da se sada lakše diše, dali smo finansijsku injekciju klubu koja je vrlo bitna – objasnio je Brnović, navodeći da će ,,plavi“ možda dobiti i pojačanja. - Gledaćemo i da se pojačamo, trebaju nam novi igrači na jednoj ili dvije pozicije. Nadam se da će to biti sve bolje i bolje – podvukao je Brnović. R. PEROVIĆ

Kante na korak od povratka u London

Za AL-Itihad u Saudi Pro ligi

PODGORICA – U Vest Hem junajtedu su uvjereni da će uspjeti da dovedu Ngolo Kantea (33), slavnog francuskog reprezentativca i jednog od najboljih zadnjih veznih planete. Tako bi se Kante nakon samo godinu vratio u London i Premijer ligu. Sa ,,čekićarima“ je u završnoj fazi pregovora o ugovoru, a očekuje se da Vest Hem plati saudijskom Al-Itihadu obeštećenje od oko 23 miliona eura. Francuz je 2016. osvojio titulu Premijer lige sa Lester sitijem, a potom je sedam sezona nastupao za londonski Čelzi, za koji je osvojio šest trofeja (PL titulu 2017, bio kontinentalni prvak 2021. godine).

prošle sezone igrao je odlično i na 46 nastupa u svim takmičenjima postigao je četiri gola. Dugoročni problemi sa povredama su konačno iza njega i spreman je da ponovo igra na vrhunskom nivou na Ostrvu. R. A.

Perišić: Pokazali smo ko je Budućnost

Budućnost je igrala napadački, pokazala pravo lice, a u finišu meča posebno je oduševio mladi Vladimir Perišić. Postigao je gol, imao sjajne finte, pa čak i šansu da postignue drugi gol u nadoknadi vremena. Nakon što je blistao u dresu Koma i bio prvi strijelac Druge lige, očigledno je spreman za velike stvari u dresu Budućnosti.

– Poslije prve utakmice gdje nijesmo ispunili očekivanja, igrali smo napadački i pokazali ko je Budućnost – kazao je mladi Vladimir Perišić, koji je prelijepim golom u 88. minutu otklonio sve dileme.

– Srećan sam prije svega što smo prošli dalje i ispunili cilj, a gol je samo nagrada za trud i rad, a sigurno da mi gol znači mnogo – dodao je Perišić, uvjeren da će njegov tim imati šta da pokaže i u drugom kolu.

– Nema vremena za slavlje, odmah se okrećemo meču u Bugarskoj. Slijedi skautiranje rivala, priprema utakmice, gdje ćemo pokušati već u Sofiji da ostvarimo što povoljniji rezultat – jasan je Perišić.

Vijera dobio otkaz u Strazburu

PODGORICA – Patrik Vijera (48) više nije trener Strazbura u francuskoj Ligi 1 – klub je odlučio da ga otpusti. Legenda francuskog fudbala i londonskog Arsenala u dugom periodu važio je za jednog od najboljih defanzivnih vezista planete. Dogovoren je sporazumni raskid

ugovora, a očekuje se da Vijera uskoro pronađe novi angažman. Klub je preuzeo na početku prethodne sezone – i sezonu Lige 1 završio na 13. mjestu, sa 14 pobjeda i 15 poraza u domaćoj ligi. To nije zadovoljilo upravu, koja mu je zahvalila na saradnji. U saopštenju se ističe da je Vijera imao izu-

zetan doprinos u napretku mladih igrača. Prethodno je vodio Kristal Palas, Nicu i Njujork siti, a trenersku karijeru započeo je zvanično prvog dana 2016. godine. Kao igrač bio je i svjetski i evropski prvak, s Arsenalom je osvojio deset trofeja, od čega tri šampionske titule. R. A.

BARANI ŽIVE SAN: U debitantskom nastupu na evrosceni preskočili prvo kolo

Za Mornar ne postoje granice

Fudbaleri heroji grada, fešta na ,,Topolici“

Fudbaleri Mornara nakon ,,pauze“ od sedam sati na aerodromu u Istanbulu, doputovali su oko 20 časova u Podgoricu, nakon čega su krenuli za Bar. Ispred stadiona ,,Topolica“ okupio se veliki broj simpatizera Mornara, igrača mlađih kategorija, sportskih radnika i svih onih koje je Mornar oduševio plasmanom u drugo kolo. Sjajan doček uz bakljadu, vatromet i pjesmu, jasno je pokazao da su fudbaleri sada novi heroji, da je FK Mornar preuzeo primat ponosa grada, a da se pod Rumijom nakon dužeg vremena ponovo živi za fudbal…

- Pokazali smo veliku želju, agresivnost, karakter i sve to donijelo je rezultat protiv objektivno jačeg rivala. Međutim, pokazali smo da se i na evropskoj sceni može srcem napraviti podvig – rekao je Darko Zorić

okreću novom izazovu – u četvrtak gostuju ekipi Radničkog u Leskovcu.

se najnovijoj promociji, takmiči se po najvećoj pogođenoj kvoti i ukoliko budeš u prvih stotinu očekuju te besplatni freebet-ovi!

PODGORICA – Mornar živi san. Mornar je hit u Crnoj Gori, a kako je krenulo, možda bude i otkrovenje na evropskoj sceni! Barani su debitantski izlazak u Evropu začinili plasmanom u 2. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, čime su jasno pokazali da osim što konstantno pišu nove stranice istorije za njih ne postoje granice. Barani su, nakon pobjede (2:1) u prvom meču, uspjeli u Tbilisiju da ostanu neporaženi protiv Dinama (1:1) i time evropsko putešestvije produže makar za još dvije nedjelje... – Teško je opisati sve ovo. Kratko sam tu, ali osjećam nevjerovatne emocije. Napravili smo sjajne stvari, skrenuli pažnju na sebe, a izuzetno je zadovoljstvo zbog svih u klubu i onih oko njega, jer se lako vidi koliko im, zapravo, znači Mornar – započeo je priču Darko Zorić, strijelac istorijskog, prvog gola u gostima, koji je Barane lansirao do druge runde. Mornar je tako nastavio put, a njegov prolaz dalje značiće i za crnogorski fudbal. – I prije prvog meča kazali smo da se nećemo braniti, da želimo da prije svega igramo fudbal, ostavimo što bolji utisak i crnogorski fudbal predstavimo na što bolji način. Pokazali smo veliku želju, agresivnost, karakter i sve to donijelo je rezultat protiv objektivno jačeg rivala. Međutim, pokazali smo da se i na evropskoj sceni

može srcem napraviti podvig – dodao je Zorić. Mornar je imao prednost iz prvog meča (2:1), od 19. minuta u revanšu i igrača više, ali je onda uslijedio gol Dinama, koji je sve poništio. Ipak, Barani se nijesu uplašili. – Nije nas taj gol poremetio, niti smo razmišljali da treba da se povučemo i branimo. Vjerovali smo u sebe i nadali se da možemo do gola koji bi sve promijenio. Početak drugog poluvremena donio je našu ofanzivu i zaslužen gol – naglasio je Zorić, koji je već pokazao koliko će značiti u rotaciji Barana. Na kraju je uslijedilo veliko slavlje Barana, koji su preskočili prvu rundu i sada se već

– Imali smo dug put do Gruzije, naporan povratak, a nema mnogo vremena. Potrebno je da se osvježimo što prije, da se dobro spremimo za taj duel. Znamo odlično da je Radnički godinama zaista dobar, godinama ulažu i sigurno da nijesmo imali sreće na žrijebu. Međutim, ni protiv Dinama nijesmo željeli da se predamo unaprijed, nećemo ni sada. Idemo korak po korak, ovaj tim zaista može mnogo. Jedno je sigurno, igraćemo otvoreno i nastojati da ostavimo što bolji utisak – jasan je Zorić R. PEROVIĆ

Neprijatnosti u povratku: Zakazala agencija, a ne Dinamo

a kada su vidjeli da im prijeti opasnost kašnjenja na let, Barani su pozvali desetak taksi-vozila i prebacili se do aerodroma, a s obzirom na velike gužve stigli su u posljednji čas pred zatvaranje gejta.

Dosta toga izdešavalo se Baranima tokom kratkog boravka u Tbilisiju. Međutim, ekspedicija Mornara bila je na pravim mukama u povratku. Naime, s obzirom na rani let Tbilisi – Istanbul, Barani su čekirali autobus koji je pred zoru trebalo da bude ispred hotela ,,Hilton“ i odvede ih do aerodroma. Čekanje je bilo uzaludno,

– Očigledno je propust napravila agencija sa kojom smo imali dogovor za sve što je bilo potrebno tokom boravka u Tbilisiju. Želim da naglasim da za ovaj propust nema nikakvu odgovornost Dinamo, već agencija sa kojom smo pravili sve detalje. Iskreno, šokirani smo da može tako nešto da se desi, ali najvažnije je da nijesmo propustili let – objasnio nam je Mitar Novaković, sportski direktor Mornara.

Vladimir Perišić proslavlja evrogol protiv Mališeve

Kapiten španske reprezentacije vratio se u Italiju

Morata potpisao

za Milan

PODGORICA – Ono što se naslućivalo, sada je dobilo i zvaničnu potvrdu – Alvaro Morata novi je igrač Milana. Italijanski klub potvrdio je da je ugovor sa kapitenom španske fudbalske reprezentacije potpisan do 30. juna 2028. godine, uz opciju pro-

duženja na još godinu, a zadužiće dres sa brojem sedam. Tokom karijere Morata je

Savinjo prvo pojačanje Sitija

PODGORICA – Savinjo (20) potpisao je za Mančester siti – šampion Premijer lige je za Brazilca platio francuskom klubu Troa obeštećenje od oko 45 miliona eura.

Iza brazilskog krila je izuzetna sezona na pozajmici u španskoj Đironi. Tokom mjeseci za nama stekao je reputaciju jednog od najvećih talenata španske Primere, u kojoj je na 37 uta -

kmica postigao devet golova. Radi se o ljevonogom krilnom napadaču izuzetnih driblinga i brzine, koji jednako dobro igra na oba krila. Već ima sedam nastupa za brazilski nacionalni tim nakon debija početkom ove godine, a poručio je da je izuzetno srećan i uzbuđen što će imati priliku da radi sa velikim trenerom Pepom Gvardiolom u Sitiju.

igrao za Real Madrid, Juventus, Čelsi i Atletiko Madrid. U bogatoj riznici ima 17 trofeja –dvije titule prvaka Evrope, jedan UEFA Superkup, jedno FIFA klupsko prvenstvo svijeta, dvije titule prvaka Španije, dva kupa Španije, jedan Superkup Španije, dvije titule prvaka Italije, tri kupa Italije, dva superkupa Italije i jedan engleski FA Kup. Kapiten Španije, koji je nedavno predvodio svoju selekciju do titule prvaka Evrope, u nacionalnom dresu je odigrao 80 utakmica i postigao 36 golova R. P

U sezoni za nama u potpunosti se afirmisao na velikoj sceni, a za Trou nikad nije nastupio u zvaničnoj utakmici. Jednu sezonu proveo je i na pozajmici u holandskom PSV. Krajem juna bio je strijelac u pobjedi Brazilaca nad Paragvajem 4:1 na Kopa Americi. R. A.

Rukometašice Budućnosti od poneđeljka

samoinicijativno

prije dva dana

PODGORICA – Moralna je obaveza da pokušamo da spriječimo gašenje Ženskog rukometnog kluba Budućnost, kazao je Luka Rakčević, zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Olivere Injac – 8. jula nakon što je generalni sponzor, kompanija Bemaks, otišao iz kluba, 18 dana pred početak priprema za predstojeću sezonu. Odlazak Bemaksa promijenio je stvari iz temelja i od velikih planova, a angažovano je osam novih igračica, ostala su samo slova na papiru! I sada je očigledno da je jedini i najispravniji put da se klub vrati Glavnom gradu, a idealno bi bilo da se pronađu novi sponzori kako bi đevojke, a najviše ih je iz crnogorske reprezentacije, krenule u pripreme koje još nijesu počele, a trebalo je prije dva dana. Dakle, od okupljanja nije bilo ništa, ali prema našim informacijama, članice podgoričke ekipe (bez strankinja koje su potpisale ugovore za ovu sezonu!) su se dogovorile da od poneđeljka krenu sa radom – tri puta sedmično treniraće loptom, a vježbe snage odrađivaće po unaprijed pripremljenom planu i programu. Dok se situacija ne riješi! Ima najava da bi do boljih dana moglo da dođe u narednih nekoliko dana. A ako se ponovo svjetlost vrati u klub, Budućnost će krenuti u novu sezonu, samo je pitanje sa kojim kadrom, jer su neke od igračica najavile odlazak, a pojačanja, poput Ruskinje Valerije Kirdjaše-

Vjeruju da grad riješiti

ve, već potpisala za rumunsku Gloriju. Klub je obavijestio igračice kako radi sve što je neophodno, ali da je situacija neizvjesna i da je u toku procedura oko preuzimanja kluba od Glavnog grada! Uz to, klub, odnosno, vlasnička struktura, imaće razumijevanja ukoliko neko želi da ode. A gdje da odu? Pitanje je gdje će i da li će pro-

naći novi angažman, budući da su ekipe za novu sezonu odavno sklopljene i da su kao opcije uglavnom ostali klubovi nižeg renomea u odnosu na njihov igrački kvalitet. U klub su se vratile Đurđina Jauković, Jelena Despotović i Nina Bulatović. U timu je već bilo njih nekoliko, ali je projekat naprasno propao. Informacije za javnost

Novi poraz crnogorskih juniora

PODGORICA – Juniorska reprezentacija Crne Gore je doživjela i sedmi poraz na Evropskom prvenstvu za rukometaše do 20 godina u Sloveniji.

Generacija koju predvodi trener Draško Mrvaljević poražena je od Izraela (23:27) u pretposljednjem meču na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta. To je sedmi poraz naše reprezentacije u isto toliko odigranih mečeva u Celju, jer su prethodno bolje bile selekcije Sjeverne Makedonije, Austrije, Hrvatske, Italije, Švajcarske i Grčke. Andrija Radovanović i Todor Bulatović bili su najefikasniji u reprezentaciji Crne Gore sa po pet golova. R. P. Evropsko prvenstvo za rukometaše do 20 godina

Junajted spreman da proda škotskog vezistu Maktominej može u Totenhem za 50 miliona eura

PODGORICA – Skot Maktominej (27) ima dozvolu da napusti Mančester junajted – klub je spreman da ga proda i rivalima u Premijer ligi, ali ne za obeštećenje manje od 50 miliona eura. Za velikog borca i škotskog vezistu zainteresovan je najviše londonski Totenhem, kojem u rotaciji treba igrač takvog profila. Iza Maktomineja je odlična sezona, u kojoj je postigao deset golova na 43 nastupa u svim takmičenjima. Međutim, nije uspio da se izbori za status

Sve manje interesovanja za engleskog napadača

Brentford spustio cijenu

Toniju na 55 miliona eura

PODGORICA – Ajven Toni (28) može sada da napusti Brentford za obeštećenje od oko 55 miliona eura, objavili su londonski mediji.

Uprava londonskih ,,pčelica“ je u januaru za njegov transfer tražila čak 90 miliona eura. Međutim, zaintereso-

vanih klubova za njega nema. Čelzi je bio spreman da pregovara, ali uprava ,,plavaca“ smatra da je Toni već prestar za tako skupo pojačanje. Toni je prošle sezone odslužio osam mjeseci suspenzije zbog ilegalnog klađenja. Nakon povratka na teren u januaru nastupio je na 17 utakmica u Premijer ligi i po-

Brazilsko krilo i jedan od najvećih talenata Primere

da će Glavni

problem

Trener Bojana Popović, kako nezvanično saznajemo, a mnogi strani, specijalizovani rukometni portali naveliko pišu, mogla bi da promijeni sredinu. S obzirom na trenerski renome, a i na to da je bila neprevaziđena kao igračica na terenu, ne bi trebalo da ima problema u izboru nove sredine

nijesu dostupne oko statusa švedskih reprezentativki Klari Monti Danijelson, Dženi

startera. U Junajtedu smatraju da tehnički ne zadovoljava standarde potrebne za napadački stil igre koji se sprema za narednu sezonu. Klub prije svega želi da zaradu od njegove prodaje uloži u dovođenje igrača koji se više uklapa u sistem igre menadžera Ten Haga Maktominej je kompletnu karijeru proveo u Junajtedu, u klubu je od pete godine. Nikad nije igrao na pozajmici, a debi u PL je dočekao još u sezoni 2016–17. Na 252 meča za mančesterskog giganta u svim takmičenjima postigao je 29 golova. R. A.

Karlson, Francuskinje Aisatu Kujate i golmanke Sakure Hauge A. MARKOVIĆ

Jauković ide kod giganta

Ni nakon četiri godine Đurđina Jauković neće obući plavi dres. Reprezentativka Crne Gore potpisala je sa ŽRK Budućnost ugovor 17. novembra prošle godine, ali od najvećeg transfera nema ništa. Bombarderka, koja je do ove sezone igrala za Brest iz Francuske, uzela je papire iz kluba i nezvanično saznajemo da će vrlo brzo da se priključi novoj ekipi. Imala je ,,brdo“ ponuda, što i ne čudi, ali je „da“ rekla jednom od najvećih evropskih giganata. – Nisam ni u snovima mogla da zamislim da se ovakve stvari mogu dogoditi kod nas. Razočarana sam, a svi smo mi radili za dobrobit tima. Evo, za sebe i sve druge, mogu da kažem koliko smo se žrtvovale na terenu. Znale smo da igramo i sa potresom mozga, pod temperaturom, injekcijama.... Žao mi je zbog situacije u kojoj smo se svi našli, ali moramo biti svjesni da na to nijesmo mogli da utičemo. Nadam se da se neće dogoditi to da se ugasi najbolji klub u Crnoj Gori. Vjerujem da će se svima nama vratiti na dobro. Izuzetno mi je teško da pričam o svemu ovome – istakla je Jauković.

PODGORICA – Serhio

Ljulj (36) okončaće igračku karijeru u junu 2025, kada mu istekne ugovor u Real

stigao četiri gola. Sezonu ranije njegov skor u PL bio je 20 golova.

Prošle godine je debitovao za engleski nacionalni tim, za koji je ove godine postigao i prvi gol. Njegovu reputaciju značajno je narušila afera oko klađenja, gdje se tokom procesa tvrdilo da je Toni uništavao dokaze.

Nakon priznanja mu je kazna redukovana sa 15 na osam mjeseci, nakon što je napadač sve priznao, a potom ušao u program terapija za zavisnike od klađenja. R. A.

Madridu, objavili su španski mediji.

Proslavljeni bek, velikan španske košarke, tako će komple-

Potpis se očekuje narednih dana

Klajburn

PODGORICA – Vil Klajburn (34) dogovorio je skoro sve detalje ugovora sa Virtus Bolonjom, nakon što je napustio istanbulski Efes. Po pisanju rimskog lista Ko-

Mlada košarkaška reprezentacija danas protiv Turske na EP igra prvi od dva odlučujuća meča nadajući se prošlogodišnjem scenariju

Dvije pobjede donose opstanak u A diviziji

PODGORICA – Pred muškom mladom košarkaškom reprezentacijom su dva meča odluke na Evropskom prvenstvu u poljskoj Gdinji, u kojima tim Dušana Dubljevića traži dvije pobjede za opstanak u A diviziji.

Prošle godine na EP u Grčkoj je Crna Gora, takođe nakon pet uzastopnih poraza, osigurala opstanak u eliti sa dvije pobjede u posljednja dva meča, protiv Poljske i Hrvatske.

Ovoga puta je prvi rival Turska, danas od 15.30 časova, a ako pobijede, Crna Gora će u neđelju igrati sa boljim iz duela Island – Sjeverna Makedonija. U slučaju poraza, naša mlada selekcija će se preseliti u B diviziju.

Dvije godine nakon osvajanja bronze u Podgorici, ali, naravno, bez ijednog igrača iz te generacije, Crna Gora je u Gdinji do sada upisala sve poraze, i to veoma ubjedljive. Prvo tri u grupnoj fazi, protiv Slovenije (81:61), Islan-

Oprostiće se u dresu Real Madrida Ljulj

tirati čak 18. sezonu u seniorskom timu Reala – i oboriti klupski rekord legendarnog Rafe Ruljana

Legendarni bek je od 2007. u Realu. Ostaće upamćen kao košarkaš koji je, zbog lojalnosti ,,kraljevskom klubu“, odbijao brojne ponude da igra u NBA ligi. Evroligu je osvojio tri puta,

a 2017. bio je zvanično MVP (najbolji igrač) evropske klupske elite. U sezonama za nama imao je redukovanu minutažu, ali je redovno preuzimao odgovornost i rješavao ključne utakmice u završnicama. Pamtiće se njegov koš za evroligašku titulu prošle godine. Bek visok 191 santimetar ima 17 odigranih sezona u Evro-

da (71:53) i Litvanije (96:48), potom od Španije u osmini finala (80:45) i na kraju od Njemačke (86:58), u prvom meču razigravanja za plasman od 9. do 16. mjesta. Turska je u grupnoj fazi poražena od Belgije (64:62) i Španije (81:73), a pobijedila je Sjevernu Makedoniju (90:55). U osmini finala je izgubila od Litvanije (79:63), a onda i od Izraela (113:81), u prvom meču razigravanja za plasman od 9. do 16. mjesta. S. J.

rijere delo sport, potpis za italijanski tim u Evroligi očekuje se čim američko krilo riješi neke korporativne probleme i pravne detalje sa Efesom, za koji je nastupao u prethodne dvije sezone. U Virtusu će biti izvjesno

starter na poziciji ,,trojke“ i jedan od nosilaca igre. Odbio je ponude niza drugih evroligaških klubova. Košarkaš visok 201 santimetar bio je šampion i najbolji igrač fajnal-fora Evrolige 2019. godine, kada je nastu-

ligi, u kojoj je na 407 mečeva ostvario skor od 9,7 poena i 3,4 asistencije po meču. U sezoni za nama u elitnom takmičenju bilježio je 7,9 poena u prosjeku. Osmostruki je španski šampion. Sa španskom reprezentacijom je osvojio sedam medalja, jednom bio svjetski, a tri puta evropski prvak. R. A.

pao za moskovski CSKA. Ima osam sezona iskustva u evropskoj eliti, a u sezoni

za nama za Efes je bilježio 13,3 poena i 4,6 skokova po meču. R. A.

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija od danas u Tirani na Balkanskom prvenstvu, selektor Marko Radusinović poručio

Priželjkujemo da budemo pozitivno iznenađenje

PODGORICA – Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore otputovala je za Tiranu gdje će se od 20. do 24. jula takmičiti na Balkanskom prvenstvu.

Pored domaćina, na turniru će još igrati i selekcije Srbije, Turske, Sjeverne Makedonije i Bugarske.

– Iza nas je 12 dana priprema tokom kojih smo nastojali da dođemo do željene forme u susret predstojećem takmičenju. Na Balkanijadi nastupamo sa ekipom čiji je prosjek 16 godina. Pored rada u teretani kojim je rukovodio kondicioni trener prof. Ivan Vulević, puno pažnje je posvećeno individualnom radu

na prijepodnevnim treninzima. Moram da pohvalim svih 15 reprezentativki koje su bezrezervno trenirale i trudile se da ispoštuju sve zahtjeve koje smo imali tokom ovog pripremnog perioda. Pored stomačnih virusa i sitnih povreda koje smo uspješno sanirali, nijesmo imali većih problema koji bi značajno omeli naš rad. Uspjeli smo da odigramo dvije prijateljske utakmice sa kombinovanom ekipom odbojkaša i seniorskih odbojkašica – rekao je selektor juniorki Marko Radusinović

Crna Gora će otvoriti Balkansko prvenstvo utakmicom protiv Sjeverne Makedonije, danas od 17.30 sati. Dan kasnije naše juniorke igraće sa Turskom (15), trećeg dana turni-

ra ih očekuje duel sa Srbijom (17.30), zatim domaćinom Albanijom (20) i posljednjeg dana turnira sa Bugarskom (17.30).

- Očekuje nas težak format takmičenja sa čak pet utakmica u isto toliko dana gdje će zasigurno svi dobiti svoju šansu, a naš fokus je na domaćinu, odnosno, Albaniji kao i na ekipi Sjeverne Makedonije. Priželjkujemo da, iako smo najmlađi na turniru, baš mi budemo jedno pozitivno iznenađenje Balkanskog šampionata. Pohvalio bih i rad mojih saradnika Blaža Đuretića i Milice Kapetanović koji su dali svoj veliki doprinos kvalitetu treninga –dodao je Radusinović, u čijem se stručnom štabu i kondicioni trener Ivan Vuletić, a sa eki-

Crnogorska odbojkašica nakon šest godina odlazi iz Srbije Mina Dragović u

PODGORICA – Nakon šest godina igranja u Srbiji, u četiri različita kluba, crnogorska odbojkašica Mina Dragović će imati novu igračku avanturu u inostranstvu. Srednji bloker naše reprezentacije odnedavno i nova članica Upravnog odbora Odbojkaškog saveza Crne Gore (kao aktivni igrač), iduće sezone će nositi dres rumunskog Lugoša.

pom je otputovao i sudija Danilo Papović Za Tiranu je otputovalo 14 odbojkašica, i to tehničari Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group), Kristina Vukčević (Budva), primači servisa i korektori Darja Popović (Budućnost volej), Vanja Matunović (Mediteran), Sara Belojević (Budućnost volej), Elena Čolaković (Budva), Marija Nikezić (Luka Bar), Matea Kovačec (Gimnazijalac), Anastasija Koprivica (Morača), srednji blokeri Aleksandra Davidović (Morača), Milena Ćetković (Budućnost volej), Anastasija Bogojević (Morača), te libera Ksenija Krunić (Akademija) i Milica Veličković (Jedinstvo). S. J.

TUR DE FRANS: Slovenac sve bliži trijumfu nakon 19 odvoženih etapa

PODGORICA – Tadej Pogačar, biciklista tima UAE Emirejts, nadmoćno je trijumfovao na 19. etapi Tur de Fransa. Na planinskoj etapi od Embruna do Isole 2.000, dužine 144,6 kilometara, slovenački biciklista je vozio fenomenalno i pokazao da mu trenutno nema premca. Pobjednik Đira d’ Italija je tako na korak od osvajanja i Tur de Fransa, u preostale dvije etape trebalo bi da se praktično dogodi čudo, pa da ne bude tako. Pogačaru je ovo bila četvrta etapna pobjeda na Turu ove sezone, a ukupno 15. u karijeri. Pažljivo je vozio u grupi, a onda je na 4,6 kilometara prije cilja krenuo u nezadrživ finiš na usponu. Ostavio je sve

Paraolimpijski komitet potvrdio

Za vikend plivački miting u Podgorici

iza sebe, prije svega glavne konkurente za pobjedu u generalnom plasmanu, Jonasa Vingegora i Remka Evenpula i na kraju povećao razliku u odnosu na njih.

Pogačar je na cilj stigao u vremenu od 4,04:03 sata, drugi je sa 21 sekundom zaostatka stigao Martin Jorgensen, dok je treći bio Sajmon Jejts sa zaostakom od 40 sekundi. Ričard Karapaz bio je četvrti, Evenpul peti, a Vingegor šesti. Tako je Pogačar pred subotnju etapu na pet minuta i tri sekunde prednosti nad Vingegorom, dok Evenpul ima zaostatak od sedam minuta i jedan sekund.

Danas je na programu još jedna teška etapa, od Nice do Kol de la Kojoloa i duga je 132,8 kilometara. R. A.

organizator podgorički klub osoba sa invaliditetom „Mako“, okupiće plivače iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

U Lugošu je prošle sezone igrala još jedna crnogorska reprezentativka Nevena Vukčević (otišla je u Sloveniju), kao i Baranka Silvija Popović (eks Radović), bivša srpska reprezentativka. Lugoš je prošle sezone bio četvrti u ligaškom dijelu prvenstva, ispao je u četvrtfinalu plej-ofa, a u borbi za plasman od 5. do 8. mjesta zauzeo je peto mjesto. Dvadesetčetvorogodišnja odbojkašica je karijeru počela u Morači iz Podgorice, nakon čega je branila boje Partizana, Spartaka iz Subotice, Srema iz Sremske Mitrovice i Jedinstva iz Stare Pazove, sa kojim je u protekloj sezoni osvojila triplu krunu u Srbiji (prvenstvo, Kup i Superkup Srbije).

Mina Dragović će u Lugošu igrati sa dvije saigračice iz Jedinstva, sestrama Marijom (tehničar) i Tamarom Miljević (korektor)… S. J.

Treće pojačanje Novljanki

PODGORICA – Bosanskohercegovačka odbojkašica

Amina Musić treće je pojačanje Albatrosa za narednu sezonu.

Amina igra na poziciji korektora, a u redove Novljanki dolazi iz Brčkog. Ranije je igrala za Bimal Jedinstvo, Lami i Kulu Gradačac. – Amina, dobro nam došla,

na krilima Albatrosa u nove pobjede – saopšteno je iz Albatrosa.

Prije Amine Musić stigle su crnogorska odbojkašica Marija Tuševljak, primač servisa, i Anja Mladić, srpski libero. Prethodno su ugovore s Albatrosom produžile Taša Trajković, Viktorija Položevets i Karolina Pidhurska S. J.

PODGORICA – Otvoreno regionalno prvenstvo u paraplivanju Podgorica open biće održano u subotu

i nedjelju na otvorenom bazenu Sportskog centra „Morača“. Plivačko nadmetanje, čiji je

Opelka ispisao tenisku istoriju

Početak takmičenja planiran je za 18 sati, dok je svečano otvaranje 30 minuta ranije. Takmičenje se održava u saradnji sa Paraolimpijskim komitetom, a pod pokroviteljstvom Glavnog grada. R. P.

Sa čak 1188. mjesta na svijetu u polufinalu ATP turnira

PODGORICA – Rejli Opelka (26) postao je najgore rangirani igrač koji je izborio finale nekog ATP turnira u istoriji tenisa, na turniru u Njuportu.

U četvrtfinalu pobijedio je zemljaka Makdonalda 2:1 (prethodno dan ranije izbacio prvog nosioca i branioca titule, Francuza Manarina). Naredni rival biće mu Mikelsen – a Opelka je trenutno tek 1188. igrač na planetarnoj ATP listi! Iza Amerikanca visokog čak

211 santimetara su čak dvije godine pauze, zbog teških povreda. Razmatrao je i de-

finitivni kraj karijere, a sada je konačno spreman – i u dobroj formi. Nekada 17. igrač na svijetu (u februaru 2022. godine) u karijeri je osvojio četiri turnira, a sada se prvi put u karijeri plasirao u polufinale nekog takmičenja koje se igra na travnatoj podlozi.

Interesantno, počeo je da trenira tenis tek sa 12 godina, a igru bazira prije svega na razornom servisu. Na sva četiri grend slem turnira dolazio je do 3. kola, a na US openu 2021. stigao je do osmine finala. R. A.

JOVAN KUJAČIĆ

Dr Stevan Džamonja pisao o liječenju pomoću gladovanja

Početkom aprila 1900. godine postavljen je za fizikusa riječko-crmničkog sa sjedištem na Rijeci Crnojevića dr Đorđe Kustudić. Dr Đorđe Kustudić je rođen na Njegušima u Crnoj Gori 1854. godine. Osnovnu školu svršio je u mjestu svoga rođenja, gimnaziju u Zadru a medicinu u Gracu 1885. godine. Iduće 1886. godine primio ga je Knjaz Nikola za svoga ličnog ljekara. Docnije je prešao u Srbiju, odakle se poslije nekog vremena vratio u Crnu Goru, kada je i postavljen za ljekara na Crnojevića Rijeci (Glas Crnogorca 1900. br. 19) gdje je i ostao do polovine 1903. godine kada je ponovo prešao u Srbiju, gdje je 11. februara 1915. godine umro u Vranju od pjegavca. Đorđe Kustudić je bio veoma okretan i čvrstoga karaktera čovjek. Kao ljekar bio je veoma omiljen, predusretljiv i zauzimljiv. Nije pisao ništa iz oblasti medicine. Govorio je njemački i italijanski. Kao hirurg došao je u Crnu Goru 1903. godine, dr Stanko Matanović. Dr S. Matanović se rodio na Cetinju godine 1874. osnovnu je školu svršio na Cetinju, gimnaziju u Kotoru i medicinu u Hajdelbergu u Njemačkoj.

Po svršetku medicine dr S. Matanović se specijalizirao kao hirurg kod tada veoma čuvenog profesora Černog u Hajdelbergu. Po povratku u Crnu Goru postavljen je za upravnika bolnice „Danilo I” i za šefa hirurškog odjeljenja iste bolnice. Na tome je položaju dr Stanko Matanović ostao sve do 1920. godine. Poslije toga napustio je Crnu Goru i prešao u Novi Sad, gdje je 1934. godine tragično poginuo.

Dr Stanko Matanović je spadao bez sumnje u red najboljih hirurga u našoj državi. Velika je samo šteta, što nije ništa pisao iz oblasti hirurgije. On je mogao i imao dosta gradiva da preko stručnih časopisa objavi dosta interesantnih slučajeva iz svoje hirurške prakse koju je imao na Cetinju i u Novom Sadu. Jednom riječi velika je šteta što nije bio pored odličnog operatora i pisac iz oblasti hirurgije, kojoj je uistini majstorski služio. Dr Stanko Matanović je govorio italijanski i njemački.

U razdoblju od 1900. do 1906. godine je gotovo istovremeno postavljeno u Crnoj Gori u raznim mjestima još nekoliko domaćih i stranih ljekara. Od stranih su postavljeni: Đorđe Sužnjević, Ličanin, za

Kao hirurg došao je u Crnu Goru 1903. dr Stanko Matanović koji se specijalizirao kao hirurg kod tada čuvenog profesora Černog u Hajdelbergu. Matanović je postavljen za upravnika bolnice „Danilo I“ i za šefa hirurškog odjeljenja iste bolnice. Na tome je položaju ostao sve do 1920. godine

opštinskog ljekara u Podgorici. Od domaćih ljekara postavljeni su: dr Petar Kontić za okružnog ljekara u Nikšiću i dr Sadik Strinić za sekundarnoga ljekara u bolnici „Danilo I” na Cetinju. Dr Đorđe Sužnjević i dr Svetozar Grgin nisu dugo ostali u Crnoj Gori. Dr Đ. Sužnjević se vratio u Hrvatsku otkuda je i došao a dr S. Grgin je pošao u Ameriku. Na mjesto dr Sužnjevića postavljen je dr Ivo Banac Dubrovčanin a mjesto dr S. Grgina, dr Stevan Džamonja. Dr Petar Kontić je rođen u Nikšiću 28. juna 1878. godine. Osnovnu školu je svršio u svome mjestu rođenja, gimnaziju u Beogradu 1899. godine a medicinu u Ženevi 1905. godine.

Po svršenim naukama dr Petar Kontić se vratio u Crnu Goru. Prvo je bio neko vrijeme sekundarni ljekar u Cetinjskoj bolnici. Zatim je 1906. godine postavljen za okružnog ljekara u Nikšiću. Krajem iste godine dr Petar Kontić napušta Crnu Goru i prelazi u Srbiju. Otuda se ponovo vratio u Crnu Goru, gdje bude postavljen za oblasnog ljekara u Nikšiću na mjesto dr Jovana Kujačića, koji je iz političkih razloga bio premješten u Bar a zatim na Danilovgrad. Na tome je dr Petar Kontić ostao do 1919. godine, kada je ponovo prešao iz Crne Gore u Srbiju i nastanio se u Prištini na Kosovu.

Dr Petar Kontić napisao je iz oblasti medicine samo dok-

Donosimo drugi dio poznate studije dr Jovana Kujačića „Prilozi istoriji zdravstvene kulture Crne Gore do kraja 1918. godine“ (SAN, Beograd, 1950). U prvom dijelu, koji je u Pobjedi objavljen u junu 2023. godine, dat je opširan istorijski osvrt na narodnu iscjeliteljsku tradiciju u Crnoj Gori. Drugi dio se bavi razvojem medicinskih institucija i infrastrukture u Crnoj Gori

torsku disertaciju: „Sur l’elimination du bleu de methylene” 1905. godine. Govorio je francuski. Kao praktičan ljekar on je uživao dosta dobar glas kao vrijedan i zauzimljiv ljekar. Dr Sadik Strinić je rođen u Podgorici u Crnoj Gori. Osnovnu školu je svršio u Podgorici, a gimnaziju i medicinu u Carigradu 1904. godine. Po svršenim naukama dr S. Strinić se vratio u Crnu Goru gdje je prvo bio postavljen za sekundarnog ljekara u cetinjskoj bolnici. Krajem 1905. godine postavljen je za oblasnoga ljekara u Kolašinu na mjesto dr Jovana Kujačića koji je tada otputovao u Beč na kliniku unutrašnjih bolesti profesora Najsera. U Kolašinu je dr S. Strinić ostao do kraja 1907. godine kada je premješten u Grahovo za okružnog ljekara, gdje je ostao do septembra 1911. godine. Od tog doba do aprila 1912. godine radio je privremeno u Nikšiću, gdje je zastupao oblasnog ljekara. Od aprila 1912. godine pa do kraja 1918. godine dr Sadik Strinić bio je opštinski ljekar u Podgorici. Krajem 1918.

godine je napustio Crnu Goru i nastanio se u Skadru. Nije pisao ništa. Radio je, kako sam veli, samo kao praktičan ljekar. Govorio je i arbanaški, turski i francuski. Dr Stevan Džamonja rođen je 24. decembra 1873. godine u selu Buljarici. Osnovnu školu svršio je u Petrovcu (zapravo u Kasel Lastvi kojoj je ime promijenjeno tek poslije 1918. godine, prim. prir.), gimnaziju 1896. u Kotoru a medicinu u Beču 1903. godine. Postavljen je za kontraktualnoga ljekara u Ulcinju 1903. godine. Na tome je položaju ostao do 15. februara 1908. godine, kada je postavljen za oblasnog kontraktualnog ljekara u Baru. Tu je dr Stevan Džamonja ostao do oktobra 1912. godine. Tada je prvog oktobra postavljen za vojnog ljekara primorskog odreda crnogorske vojske. Dr Stevan Džamonja je napisao dosta opširan rad „O liječenju raznih bolesti pomoću gladovanja” 1928. godine. Govorio je je i italijanski, njemački i francuski. Za oblasnog ljekara u Kolašinu postavljen je početkom 1908. godine na mjesto dotadašnjeg dr Sadika Strinića, dr Mihailo Vukčević. Dr M. Vukčević je rođen 1878. godine u Lješanskoj nahiji. Osnovnu je školu svršio u mjestu svoga rođenja, gimnaziju u Beogradu a medicinu u Pragu. Po svršenim naukama dr M. Vukčević je došao u Crnu Goru, gdje je prvo neko vrijeme služio u cetinjskoj bolnici „Danilo I” kao sekundarni ljekar. Zatim je u početku 1908. godine postavljen za oblasnog ljekara u Kolašinu, gdje je ostao do početka 1941. godine. Nije pisao ništa. Pored maternjeg jezika govorio je još i češki. U februaru 1908. godine po -

stavljen je za ljekara u Ulcinju Čeh dr Avgustin Lemeni. Njega je preporučio cetinjskoj vladi dr Kramaris. Ali kako je dr Lemeni bio invalid bez desne noge do koljena, to nije mogao ostati duže u Ulcinju, jer nije mogao izdržati naporne štrapace po krajnje slabim putovima, po kojima je morao većinom ići. Stoga je dr A. Lemeni i napustio Ulcinj i Crnu Goru i vratio se otkuda je i došao, u Češku.

U julu 1910. godine došao je iz Moskve u Crnu Goru dr Milo Iličković. On je odmah po dolasku na Cetinje postavljen za vojnog ljekara prve divizije stajaće vojske na Cetinju. Dr Milo Iličković je rođen u Crmnici u selu Brčeli u Crnoj Gori 21. novembra 1880. godine. Osnovnu je školu svršio u Podgorici, gimnaziju u Moskvi a medicinske nauke na medicinskom fakultetu u Moskvi 1909. godine. Po svršenim naukama je došao na Cetinje, gdje je postavljen 15. jula 1910. godine za vojnog ljekara u cetinjskom garnizonu novoustanovljene redovne vojske.

U Prvom balkanskom ratu 1912. godine, dr Milo Iličković je bio načelnik vojnog saniteta istočnog odreda crnogorske vojske a u Drugome, Dečanskog odreda. Za vrijeme Prvog svjetskog rata (1914-1918) dr M. Iličković je bio načelnik saniteta Starosrbijanskog odreda crnogorske vojske, a po zauzeću Skadra postavljen je za upravnika bolnice u Skadru. Po oslobođenju i ujedinjenju Jugoslavije dr Milo Iličković je zauzimao razne položaje kao vojni ljekar u Skoplju, Štipu i N. Sadu. Dr Milo Iličković je bio veoma spreman i valjan ljekar. Govorio je ruski jezik. Nije pisao ništa. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Dr Avgustin Lemeni

Dr Svetozar Grgin Petar Kontić

Dr Sadik Strinić

Dr Đorđe Kustudić

Dr Mihailo Vukčević

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. POTREBNI radnici za slaganje robe u magacinu. Tel.069/032-380 1

Dana 19. jula 2024. u 74. godini, nakon teške i kraće bolesti, napustila nas je naša voljena

GORDANA NIKČEVIĆ rođena JEZDIĆ

Njena toplina, neizmjerna ljubav i nepokolebljiva podrška bili su temelji naše porodice. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Kremiranje će se obaviti u Francuskoj.

Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i BORIS, ćerka TAMARA, snaha MILANKA, zet JEAN-PHILIPPE, unučad DANILO, IVA, MILENA, IRENA, JELENA i MARGOT, đeveričići DEJAN i DARKO sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Obavještavamo da je

MRIJA Zefa UJKIĆ rođena BERIŠAJ

umrla nakon kraće bolesti, 18. jula 2024. godine u 94. godini života. Saučešće za dragom nam pokojnicom primamo u kapeli Malesija u Tuzima 20. jula 2024. od 18 do 22 časa, te u nedjelju 21. jula 2024. od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima.

Ožalošćeni: sinovi TOMA, NIKOLA – NIKO i ĐOKO – BUBO, kćerke PAŠKA – LJILJA, LJEZA, VERA i NATALIJA, snahe DIJANA, TONA i ŠPRESA, braća ĐON i ĐERĐ, sestre ŠAĆA, TONA i ĐUSTA, jetrve MARUKA, PAŠKA i HANA, unuci TONINO, DANIEL, DAVID i MATEO, unuke SANDRA, DANIELA, NIKOLINA i MAJA, kao i ostalo bratstvo UJKIĆ i BERIŠAJ

OBAVJEŠTENJE

SVETOZAR ŠELE POPOVIĆ

preminuo je 18. jula u 85. godini.

Sahrana će se obaviti na Centralnom groblju u Beogradu 22. julaponedjeljak. Saučešće od 11 до 12 časova, opelo od 12 časova i sahrana od 12.30 časova.

Ožalošćeni: sinovi ALEK i ROKI, unučad IGNJAT, BALŠA, EMILIA i MATIJA, snahe EVRA i VESNA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe i naše iskreno prijateljstvo.

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

853

Naš voljeni

GORDANA R. NIKČEVIĆ

MIRA DEMAY i MARIJANA PAPIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Саучешће примамо

ће се обавити сахрана у

гробници у Доњој Горици.

Ожалошћени: кћерка МИЛИЈАНА, снаха ТАЊА, унучад МИЛИЦА, НАТАША, МАРКО, МАРИЈА

Posljednji pozdrav našem

SVETOZARU ŠELU POPOVIĆU

Od sina ALEKA, EVRE i IGNJATA

Posljednji pozdrav našem

SVETOZARU ŠELU POPOVIĆU

Ponosni što smo tvoji!

Od ROKIJA, VESNE, BALŠE, EMILIE i MATIJE

Mojoj najdražoj baki PAVLINI BOLJEVIĆ

Posljednji pozdrav, ostavila si nas u velikom bolu. Hvala ti na svemu što si nam pružila, na prelijepom djetinjstvu i neizmjernoj ljubavi tokom odrastanja.

Tvoja unuka MARIJA i MILOŠ RAŠKOVIĆ

874

Posljednji pozdrav

PAVLINI BOLJEVIĆ

Počivaj u miru. ACO i VANJA ČAMPAR

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MIRKU

Od komšija stambene zgrade Balšića Pazar 2A

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

MIRKU

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi i svekrvi

DRAGAN i MARINA sa porodicom 834

Najdraža naša bakice, hvala ti što si nam učinila bezbrižnim odrastanje i život i bila uz nas uvijek i u lijepim, a posebno u najtežim trenucima. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Vole te i tuguju za tobom MILICA, NATAŠA, MARKO i TANJA 857

833

Posljednji pozdrav dragom bratu

SVETOZAR ŠELE POPOVIĆ

Od sestre SLOBODANKE-GARE sa porodicom

Sa velikom tugom i nevjericom se opraštamo od tebe. Tvoja dobrota, posvećenost i strast prema umjetnosti će nastaviti da živi zauvijek među nama.

Posljednji pozdrav od studenata i osoblja

FAKULTETA LIKOVNIH UMJETNOSTI na Cetinju

PAVLINI BOLJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

PAVLINI BOLJEVIĆ

Počivaj u miru pored svog sina Gorana i supruga Marka.

Zet VLADO,

ćerka MILIJANA, unučad MARIJA i ANDRIJA KLJAJIĆ

Mladosti naša, tvoja iskonska ljepota, mudrost i dobrota, ostaće u našim sjećanjima.

Putuj anđele i slikaj nebeska prostranstva.

DENJA i VLATKO MIHAILOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našoj

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav poštovanoj i dragoj prijateljici

PAVLINI BOLJEVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti sve lijepe trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru draga naša bake. VLADO RADUSINOVIĆ sa porodicom

Što da ti kažemo na rastanku, naša

Bila si naša đevojčica, pametnica, umjetnica, na svoj način poklanjala svoju radost i ljubav. Vjerovali smo da ćeš pobijediti bolest, čekali smo te.

Umjesto tvog osmijeha, nevjerica, tišina, muk i bol.

Anđele naš, ostaćeš u našim srcima zauvijek.

MIRA i MIĆO MILOŠEVIĆ

ANJI V. PAVIĆEVIĆ

Tužna zbog tvog preranog odlaska porodica DEMAY

ANJI PAVIĆEVIĆ

Teško je prihvatiti činjenicu da ćemo se nakon našeg posljednjeg susreta sa tobom pozdravljati na ovakav način. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. IVA i ANEL LUKAČEVIĆ

Umjesto da se radujemo i uživamo na tvojim izložbama, danas, skrhani od bola i tuge ispraćamo te na vječni počinak. Spavaj mirno, anđele mili, gore daleko od nepravde, bola i prolaznosti života. SAŠKA i ZLATKO ČELEBIĆ

Posljednji pozdrav

Za tobom i tvojom mladošću

tuguju PAPIĆI

ali sjećanja na tebe žive u našim srcima i mislima.

827

Danas 20 jula navršava se 13 godina od kada nijesi sa nama,naša voljena

RAŠO

Svakim danom osjećamo tvoje odsustvo,

Tvoje: majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama

Draga

ANJA

ANJI Vladimirovoj PAVIĆEVIĆ

ANJA

Draga

ANJA

Navršava se pola godine od kad nas je napustila naša voljena supruga, majka, baba i tašta

863

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

RADOJKA RUDOVIĆ

Svu ljubav i sreću koju si nam davala zamijenili su tuga i bol zbog tvog odlaska. Premalo je riječi da ti kažemo koliko nam nedostaješ... za razgovor, savjet i za sve ono što si još trebala da proživiš sa nama i svojim unučadima. Bila si uvijek naša sigurna luka, oslonac i podrška. Trudićemo se da budeš ponosna na nas. Uskraćeni za dobrotu i bezuslovnu ljubav, zauvijek ostaješ dio nas, u srcima ispunjenim ponosom i zahvalnošću.

Tvoji voljeni: suprug RAJKO, kćerke DRAGANA, DEJANA i VALENTINA sa porodicama

Prošlo je osam godina od smrti našeg

DANILA ČEJOVIĆA

Vječno u našim srcima , mislima i sjećanjima, neraskidivo vezan za našu prošlost, sadašnjost i budućnost.

Tvoji: supruga KATICA, kćerke DAJANA, DRAGANA i DANIJELA sa porodicama

864

Dana 20. jula 2024. navršava se godinu dana od kada nas je napustio voljeni

841

DUŠAN Lazarev NIŠAVIĆ 1928 – 2023

Godina prođe, a bol i tuga za tobom ne prestaju. Ponosni smo na tvoj lik i djelo i zahvalni za sve što si za nas uradio. Vječno će te čuvati od zaborava

Sin RADOSLAV, šćeri JADRANKA, BERISLAVKA i GORDANA, snaha SNEŽANA, zetovi, unučad i praunučad

ILINKE-MIME NIKOLIĆ

828 Četrdeset dana je prošlo od smrti našeg

MIKULICE

Vrijeme ide, a rana ne prolazi ... Nedostaješ zauvijek...

Tvoji: DUŠKA, ANA, SANJA, DRAGANA i BRANISLAV

814

Četrdeset dana od smrti moje majke, tašte i prijateljice

DESANKE SAMARDŽIĆ

Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

VIOLETA, JANKO, VESNA i DANICA KOVAČEVIĆ

Navršava se godina dana od smrti naše voljene majke i bake

824

VIDOSAVE B. GRBOVIĆ

Uvijek ćeš biti voljena i nikad zaboravljena. Tvoje MAŠA i GAGA

Četrdeset dana od smrti moje majke

DESANKE SAMARDŽIĆ

Mami, otišla si i odnijela svu ljubav i toplinu roditeljskog doma. Bila si nam i otac i majka 42 godine. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru.

VIOLETA

Navršava se godina dana od smrti naše voljene

VIDOSAVE B. GRBOVIĆ

Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. kćerka SLAVKA sa porodicom

815

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, drugove i komšije da ćemo održati četrdesetodnevni pomen našoj Mimi 21. jula 2024. godine u 9 sati i pokloniti se njenim sjenima na groblju Zagorič. Hvala svima koji budu sa nama, a i onima koji nijesu mogli zbog raznih okolnosti.

SPASOJE PAJO sa porodicom

se godina dana od kada

voljena majka, svekrva i baba

VIDOSAVA B. GRBOVIĆ

823

Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote i pažnje. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav, jača od vremena i zaborava.

Tvoj sin SLAVKO sa porodicom

817

Prođe 40 tužnih i bolnih dana od smrti naše nikad prežaljene

822

Navršava

nije sa nama naša

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Hvala ti za sve.

Dragi

ŽARKO

Prođe tužnih 40 dana i teško je nastaviti dalje, vidjeti te svuda, a niđe te ne naći.

Sa poštovanjem koje smrt ne prekida živjećeš vječno.

JULIJA GARDAŠEVIĆ

868

Navršava se godina dana od smrti našeg supruga i oca,

Mašanovog ČOGURIĆA

Dragi Stevo,

Tvojim odlaskom izgubile smo veliki oslonac, porodičnu sigurnost, neizmjernu dobrotu i toplinu. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. Nedostaješ nam neizmjerno, ali sjećanje na tebe nas hrabri da čuvamo vrijednosti koje si nam prenio.

Zahvalne smo za sve trenutke ljubavi, topline i mudrosti. Koliko lijepih uspomena je ostalo u nama, toliko je i boli ostalo za tobom. Vrijeme ne umanjuje tugu, bol i prazninu.

U svemu si ostavio trag i zauvijek si dio nas. Uradićemo sve što možemo da budeš ponosan na nas. Dragi Stevo, hvala ti što si nam ostavio častan put kojim ćemo koračati kroz život.

Tvoje: MILANKA, MARIJA i KATA

809

Dana 20. jula 2024. navršava se pet godina od kada nas je napustila naša draga supruga, majka, svekrva i baka

MIRJANA Branka STOJANOVIĆ

Godine prolaze, tuga ostaje. Ponosni što smo te imali.

TVOJA PORODICA

Godina dana od smrti dragog oca

DRAGANA MIJANOVIĆA

Uvijek ćeš biti prisutan u našim srcima.

Tvoja kćerka DANIJELA, unuke TINA i IVONA, zet MILKO

812

Četrdeset je dana od smrti moje voljene supruge

MIME NIKOLIĆ

Mima znam da su ti bolovi prestali, znam da tvoje

teške, od bolesti rane, nijesu zarasle.

Možda tvoja duša još pati.

Gledajući tvoje muke dan-noć ostavilo je dubok trag na moj život. Znam da to ti nijesi htjela, to je bilo jače od svih nas.

Nema više da zajedno idemo našoj kući na selu, nema više odlazaka na more i u banje.

Nadao sam se da će toga još biti, ali nije nam se dalo.

Našla si spokoj na nekom drugom svijetu Moja Mima, neka ti je vječna hvala na svemu.

Težak je ovaj oproštaj od tebe.

Neka ti je laka zemlja u kojoj si.

811

Dana 20. jula 2024. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

DRAGANA Lazara MIJANOVIĆA

Mnogo nam nedostaješ, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima. U subotu, 20. jula u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoji: supruga VIOLETA, sin DALIBOR i kćerka DANIJELA

ŽARKO KRIVOKAPIĆ

Prođoše i ovih tužnih 40 dana, voljeni naš! Kada odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli ono što ide poslije!

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega. Bole riječi koje nijesmo rekli, a mogli smo! Bole suze, bole uspomene, bole ćutanja! Čuvaj nam se u tom ljepšem Svijetu bez patnje i tuge!

Zauvijek tvoja JELKA i tvoji sinovi DANIJEL i FILIP

ILINKE-MIME NIKOLIĆ

Majko, dani prolaze, ali bol ne. Vrijeme prolazi i mnogo nedostaješ.

Ostali su tuga, uspomene i sjećanja na tvoju plemenitost i dobrotu.

Tvoj sin BOBAN sa porodicom

Navršilo se godinu dana od smrti našeg voljenog

MIJANOVIĆA

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

i RADMILA

ILINKE-

Tvoj suprug PAJO

STEVANA

813

DRAGANA

DALIBOR

JOVANA MILIĆ rođena ŠUKOVIĆ 1984–2022.

Rekoše, vremenom će manje da boli, a, naš Jojo, boli sve jače i snažnije. Hvala ti što si bila najbolji uzor ljubavi, snage, empatije i hrabrosti, koje si utkala i u naše duše i srca. Živjećeš zauvijek kroz mnoge živote koje si na svom kratkom životnom putu uspjela dotaći.

Tvoji: DRAŽEN, MIA, JOVAN i MATEA

JOJO

Ljepoto naša, osmijehu naš najljepši, Nedostaješ nam, riječi ne postoje!

Svakog te dana u svemu tražimo. Svakog dana pričamo o tebi. Svakog dana mislimo na tvoju đecu.

Tvoji: Majka VESNA, tata VESKO, sestra DRAGANA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Najdraža naša mama i tetkice

Sjećamo se svakog tvog osmijeha, riječi i svake tvoje želje.

Trudimo se da živimo kako bi ti htjela. Volimo te najviše i znamo da si sa nama.

Tvoji: MIA, JOVAN i MATEA NANA, NAĐA i ANJA

Draga naša

JOJO

Dvije godine od tvog odlaska nijesu lijek. Niti su lijepe stvari koje su se desile od kad smo te izgubili utjeha. Tvoje mjesto u našim životima zauvijek će ostati jednako živo i jednako neizrecivo bolno, nešto mnogo više od sjećanja na tvoju dobrotu, ljepotu, energiju, ljubav, posvećenost svakome od nas. Ništa više u našim životima ne može biti isto, osim tvog nasmijanog lica koje će zauvijek ostati blago i bol tvoje porodice. Uža porodica će u neđelju, 21. jula u 9 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoji: majka VESNA, otac VESKO, sestra DRAGANA, baba STOJA, sestrične NAĐA i ANJA, zet VELJKO, sestra od strica DARJA – DAŠA, braća od strica BOJAN, SAŠA i DANILO, braća od ujaka FILIP i SAVA, stričevi DRAGAN i DARKO, ujak ACO, strine MILANKA i TANJA i ujna SNEŽANA

Pola godine od smrti BOŽIDAR BEČANOVIĆ

Dani prolaze, a sjećanje na tebe ne blijedi. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Prođe godina dana otkako više nema tvog glasa, osmijeha, tvoje podrške… Svaki dan počinje i završava se sa tobom u mislima. Nedostaješ neopisivo.

Prošlo je tužnih pola godine od smrti naše

DUŠANKE ROGANOVIĆ

Draga naša, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Nedostaje nam tvoj osmijeh, tvoje tople riječi i tvoje prisustvo koje je činilo naš dom toplim i sigurnim mjestom. Nedostaješ nam svakog trena.

TVOJI NAJMILIJI 810

Navršava se pola godine od smrti naše

DUŠANKA ROGANOVIĆ

Draga bako, ne prođe dan da te se ne sjetimo. Zauvijek ćeš nam biti u mislima i srcima. Puno nam nedostaješ. Čuvamo te od zaborava.

Tvoje unuke MILENA, JELENA i ANĐELA sa porodicama

MILOŠE

JOJO

Dana 21. jula 2024 godina je od smrti našeg voljenog

MILOŠA

Ogromna je tuga i neprebol za tvojom rano izgubljenom mladošću.

Doživotna ja bol jer nijesi više sa nama a i ponos što znamo kakav si bio. Tvoja svjetlost, bezgranična ljubav pratiće nas do kraja života.

Tu si sa nama, zauvijek! Volimo te, naš najmiliji Mićoni!

U subotu u 9 sati 21. jula održaćemo godišnji pomen i posjetiti njegovu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Godina dana je otkad nije sa nama naš voljeni stric

MILOŠ

Najdraži naš striko, lijepo vrijeme provedeno sa tobom čini nas ponosnim i srećnim. Čuvaćemo tvoj dragi lik od zaborava!

Tvoji OBREN, JANA i OLIVERA

Godina je dana od smrti mog voljenog bratanića

849

MILOŠA Veljkova ZVICERA

U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj riječi živiš i u svakoj suzi. Milošu, teško je bez tebe. Počivaj u miru.

Tvoja tetka SLAVICA

Godina dana bez tebe

MILOŠ ZVICER

Bol se ne piše na papiru niti ublažava vremenom. Nedostaju tvoje šale, osmijesi, ljubav i toplina. Uvijek si sa nama i volimo te

Ujak SINIŠA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Prođe 365 dana bez tvoje blizine, glasa, riječi, savjeta, smijeha... Nastaviću da te čuvam od zaborava i da svakodnevno pričam o stvarima koje si jedino ti mogao razumjeti. Svakim danom nedostaješ sve više. Voli te tvoj kum! 835

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni MILOŠ ZVICER

Odavno smo se već pomirili sa bolnom činjenicom da te nikada više nećemo zagrliti i provoditi vrijeme sa tobom. Umjesto toga žive sjećanja na zajedničke trenutke koje si uljepšavao svojim šalama i smijehom, kako si to samo ti znao. Sa ponosom čuvamo uspomenu na velikog čovjeka koji je za kratko trajanje ovozemaljskog života ostavio neizbrisivi trag. Ostaje žal za svim onim što je tek trebalo da se desi. Počivaj u miru, dobri naš Mišo.

Ujak ROĆKO sa porodicom

825

MILOŠE

Godina je dana od smrti

MILOŠA Veljkova ZVICERA

Prerano si otišao. Zauvijek ćemo te pamtiti kao vedrog i nasmijanog. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju!

Stric PERO sa porodicom, tetka STANKA i tetka BOŽANA sa porodicom

Godina je od smrti mog voljenog brata

MILOŠA

Voljeni brate, tvoj prerani odlazak istrgnuo je i dio mog srca i duše i ostavio duboku ranu koja nikad neće zacijeliti. Bio je blagoslov imati tebe za brata.

Hvala za sve predivne trenutke i bezgraničnu ljubav koju si tokom svog kratkog života pružao.

Neizmjerno ponosna i zahvalna što si bio dio mog života.

U vječnoj tuzi i neprebolu za tobom, voli te tvoja

Sestra DRAGANA

860

Sjećanje na našeg dragog zeta

Tvoj vedri duh i toplina ostaju zauvijek. BOŽENA i VELJKO

Živiš i dalje u svakoj mojoj priči, svakog dana, a fališ beskrajno! JASMINA 826

Godinu je dana od smrti našeg

MILOŠA ZVICERA

Mićoni, Teški su ovi dani koji prolaze bez tebe. Riječima se ne može opisati ova bol i rana na srcu. Nedostaješ nam sve više i više i znaj da ćemo te čuvati od zaborava. Volimo te ponosu naš.

Tetka MILEVA, tetak DRAGOJE, brat SRĐAN i snaha DACA

845

Prošlo je godinu dana od smrti našeg dragog MILOŠA

I dalje smo nemi od bola i tuge. ZORAN i SARA GOSIĆ

Tužno sjećanje na našeg zeta

MILOŠA ZVICERA

Neka njegova duša pronađe vječni mir.

Porodica ĐERKOVIĆ

850

844

856

Dobri moj Kule

MILOŠA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je DOO “Agro”, Rasovo bb, Bijelo Polje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat funkcionisanja gazdinstva za uzgoj tovnih pilića, na lokaciji kat. parcela br 1426/2, 1426/3, 1426/4, 1427, 1446, 2025, 2025/1, 2025/2, 2025/3, 2025/4, 2026 i 2026/1 KO Boljanina u opštin Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim obavještavamo zainteresovanu javnost da je uvid u dostavljenu dokumentaciju omogućen u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Dokumentaciju je stavljena na uvid i na sajtu www.bijelopolje.co.me

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Ivm.br.647/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “NLB Banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, protiv izvršnog dužnika Danila Labudovića, Pešca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 18.07.2024 godine,

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Danila Labudovića, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.647/24 od 24.06.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.07.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI

IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv. broj 451/24

Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jovanović Milutina, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 210,27 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 17.05.2024. godine, za period 01.05.2023. godine do 02.01.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 19.07.2024. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Jovanović Milutinu vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv broj 451/24-2, od 24.05.2024. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 210,27 €. Isti izvršni dužnik može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenog pismena. Upozorava se isti izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

J AVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević