Dnevni list Pobjeda 21.10.2022.

Preko

stigao novac

proruske

prosrpske partije

Beograd posljednjih dana pojačava akcije ubacivanja novca za kupovinu glasova za lokalne izbore u Crnoj Gori. Ogromne pare donose. Modus operandi je da pare donose biznismeni koji su povezani sa vlašću u Srbiji, a i ovdje imaju biznise – rekli su izvori Pobjede iz ANB

Ministri odbrane

Iz ta dva resora su saopštili da je sve urađeno u skladu sa promovisanjem dobrosusjedske politike i međunarodnih obaveza zemlje

Najveće prekoračenje po potrošačkim jedinicama DRI je konstatovala u Spajićevom resoru kojem je za šest mjeseci odobreno 14,4 miliona eura više od dozvoljenog limita

Evropsku politiku personifikuje Pokret ,,Svi za naš grad“

Rezultati izbora predstavljaće nedvosmislenu potvrdu da su građani opredijeljeni da povrate stabilnost koja je narušena u prethodne dvije godine i time okončaju institucionalnu, političku i ukupnodruštvenu agoniju koju živimo od izbora 30. avgusta. Finalno: očekujem da nakon lokalnih izbora u nedjelju počne period društvenog ozdravljenja Crne Gore na putu do njenog evropskog cilja

Državna revizorska institucija otkrila brojne nezakonitosti koje su pratile prošlogodišnje privremeno nansiranje

Detalji optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda

AKCIJA BEOGRADA U CRNOJ GORI: Agencija za nacionalnu bezbjednost bez reakcije na izvještaje operativaca o stranom uplitanju u izborni proces u našoj zemlji

INTERVJU: Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović

Evropsku politiku personifikuje ,,Svi za naš grad“

Rezultati izbora predstavljaće nedvosmislenu potvrdu da su građani Crne Gore opredijeljeni da povrate stabilnost koja je narušena u prethodne dvije godine i time okončaju institucionalnu, političku i ukupnodruštvenu agoniju koju živimo od parlamentarnih izbora 30. avgusta. Finalno: očekujem da nakon lokalnih izbora u nedjelju počne period društvenog ozdravljenja koji će označiti novu etapu ekonomskog i demokratskog razvoja Crne Gore na putu do njenog evropskog cilja

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da na predstojećim lokalnim izborima očekuje pobjedu građanske i evropske politike.

– Zbog toga i vjerujem da neće imati nedoumice, odnosno da će u Glavnom gradu pobijediti politika stabilnosti, odgovornosti i napretka. Tu politiku na predstojećim izborima personifikuje Pokret ,,Svi za naš grad“ koji predvodi Ivan Vuković – rekao je Đukanović. Govoreći o odluci DPS-a da ne podrži izbor četiri kandidata bivše parlamentarne većine za sudije Ustavnog suda, Đukanović je ocijenio da se iza te namjere krije strah od sigurnog izbornog poraza, te da se ovim manevrom stvara prostor za naknadno osporavanje legitimnosti izbora.

– Zato je jedino ispravno da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti 2/3 većina potrebna za izbor upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda – rekao je Đukanović.

POBJEDA : Kampanja za lokalne izbore je pri kraju. Kakav rezultat očekujete za DPS koji u svim gradovima nastupa u koaliciji?

ĐUKANOVIĆ : Očekujemo rezultat koji će potvrditi da je Demokratska partija socijalista, sa svojim prirodnim partnerima iz bloka proevropske politike, ključni stožer državne politike. Ujedno – rezultati izbora predstavljaće nedvo-

smislenu potvrdu da su građani Crne Gore opredijeljeni da povrate stabilnost koja je narušena u prethodne dvije godine i time okončaju institucionalnu, političku i ukupno - društvenu agoniju koju živimo od parlamentarnih izbora 30. avgusta. Finalno: očekujem da nakon lokalnih izbora u nedjelju počne period društvenog ozdravljenja koji će označiti novu etapu ekonomskog i demokratskog razvoja Crne Gore na putu do njenog evropskog cilja.

POBJEDA: Najveću težinu ipak imaju izbori u Podgorici, zbog činjenice da je u pitanju Glavni grad, ali i specifične kampanje nosioca liste Ivana Vukovića koja je, za razliku od drugih opština, bila vezana isključivo za lokalne teme. Da li očekujete da DPS zadrži vlast i u Glavnom gradu imajući u vidu više nego zavidne rezultate lokalne samouprave?

ĐUKANOVIĆ : Očekujem. Ipak, dozvolite da se kratko osvrnem na vaše pitanje, i da ga malo drugačije formulišem. Nije ključno pitanje predstojećih izbora vezano za to da li će DPS zadržati vlast u Glavnom gradu ili ne - već da li će Podgorica nastaviti da se dinamično razvija i da se svakodnevno mijenja na bolje, ili će i u Podgorici nastupiti haos i institucionalna anarhija kakvu živimo već dvije godine na državnom nivou.

To je stvarna dilema sa kojom se suočavaju građani Podgorice. Zbog toga i vjerujem da neće imati nedoumice, odnosno da će u Glavnom gradu pobijediti politika stabilnosti, odgovornosti i napretka. Dakle,

Kakav god bio modalitet izbornog nastupa na parlamentarnim izborima, evropski blok će imati jasnu većinu koja će omogućiti povratak stabilnosti, institucionalnog reda i povratak Crne Gore na put razvoja i dogledne evropske budućnosti

očekujem pobjedu građanske i evropske politike.

Tu politiku na predstojećim izborima personifikuje Pokret „Svi za naš grad“ koji predvodi Ivan Vuković. I u pravu ste - kampanja u Podgorici je bila nešto drugačija. U Glavnom gradu formiran je Pokret koji je objedinio sve one građanske, evropske i progresivne snage u Podgorici - bez obzira na političke i druge razlike, koje imaju jasnu viziju razvoja i koje su fokusirane na realne probleme i na razvoj grada. I to je ispravan pristup. Vjerujem da ćemo se i u budućnosti na lokalnim izborima baviti temama od lokalnog značaja, a da će se teme koje se tiču državnih pitanja raspravljati na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

POBJEDA: Da li je koalicioni nastup DPS-a na lokalnim izborima recept i za parlamentarne izbore?

ĐUKANOVIĆ: Rano je govoriti o tome. Primijetili ste da smo u različitim opštinama imali različite modele izbornog nastupa. Prilagođavali smo se, dakle, specifičnostima pojedinih sredina. Kakva će biti odluka za nastup na predstojećim parlamentarnim izborima, ostaje da se vidi nakon detaljnih analiza koje već uveliko radimo. Ipak –ono što je mnogo važnije i u što sam potpuno siguran – kakav god bio modalitet izbornog na-

stupa, evropski blok će nakon predstojećih parlamentarnih izbora imati jasnu većinu koja će omogućiti povratak stabilnosti, institucionalnog reda i povratak Crne Gore na put razvoja i dogledne evropske budućnosti.

POBJEDA: Predsjednički izbori bi trebalo da budu održani šest mjeseci nakon lokalnih. Da li očekujete da proevropski blok ima i zajedničkog predsjedničkog kandidata?

ĐUKANOVIĆ: Dopustimo da nam uspjeh na lokalnim i parlamentarnim ukaže i na najbolji model nastupa evropskog političkog bloka na predsjedničkim izborima. Čini mi se da, kada govorimo o ovim pitanjima koja su u domenu hipoteze, važnije je da slijedimo logiku političkog procesa nego da aritmetički sabiramo partije, koalicije ili kandidate. A logika političkog procesa je jasna, i već sam je naveo u odgovoru na prethodno pitanje – periodu propadanja Crne Gore je došao kraj i čeka nas puno posla da povratimo red nakon haosa koji nasljeđujemo nakon dvije godine tumaranja državne politike. Biće nam potreban mukotrpan rad kako bismo uspjeli da izvučemo Crnu Goru iz ponora u koji su je uveli velikosrpski nacionalisti, potpomognuti domaćim izvođačima radova,

i da predano radimo na reanimiranju posrnule ekonomije, stabilizaciji javnih finansija i povratku partnerskog povjerenja sa investitorima. I u finalu na doglednom članstvu u EU. POBJEDA: Trenutno je status kvo kada je u pitaju rješenje parlamentarne, ali i institucionalne krize u Crnoj Gori. Skupština je odbila da sebi skrati mandat, a Miodrag Lekić nije dobio mandat zbog probijanja ustavnih rokova, ali i nepostojanja jasne većine. Na koji način vidite rasplet političke krize i da li bi se to moglo desiti na najavljenim pregovorima na nivou predsjednika političkih partija? ĐUKANOVIĆ : U pravu ste. Crna Gora se trenutno nalazi u dubokoj institucionalnoj krizi koja predstavlja finalnu fazu destrukcije onih struktura koje nastoje predstaviti Crnu Goru kao nefunkcionalnu državu koja kao takva ne treba da postoji već je treba utopiti u neku od regionalnih velikodržavnih projekata. Ipak, kazao sam – riječ je o finalnoj fazi destrukcije političkih očajnika koji su mislili da će nakon 30. avgusta u blickrigu pokoriti državu. To se naravno pokazalo kao iluzija, između ostalog i zbog toga što je Demokratska partija socijalista, kao stožer širokog fronta državno odgovornih struktura, bila nepremostiva prepreka i bedem za nasrtaj velikosrpskog nacionalizma. Ipak – da se vratim odgovoru na konkretno pitanje. Možemo razgovarati o modelima koji mogu dovesti do scenarija koji nas čeka. Ipak – oko scenarija nema nikakve dileme. Početkom sljedeće godine, Crnu Goru

čekaju vanredni parlamentarni izbori. Kako doći do toga, manje je važno. Potpuno sam siguran da nas, nakon završenih lokalnih izbora 23. oktobra, čeka rasplet duboke političke krize koju živimo od 30. avgusta.

POBJEDA: DPS je saopštila da neće podržati rješenja stare parlamentarne većine. Da li je moguće postići dogovor o imenovanjima u sudstvu i tužilaštvu?

ĐUKANOVIĆ: Vjerujem da je moguće doći do odluke koja podrazumijeva 2/3 većinu neophodnu za izbor sudija Ustavnog suda. Ipak, to će biti realno tek onda kada, makar neko iz aktuelne parlamentarne većine, prestane da slijedi interese stranih političkih centara koji i kroz proces popune upražnjenih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda, žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu. Kao što vam je poznato, uprkos tome što je Ustav jasan i što je jasno da je potrebna dvotrećinska većina, naši politički konkurenti odlučili su se da predlože svoje kandidate, bez ikakvih prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore. Takav odnos primili smo k znanju i iz tog razloga jasno naveli da ćemo i mi biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupštine Crne Gore, odnosno da ćemo biti isključeni iz procesa koji predstavlja lažni pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade. Ono što se ipak

INTERVJU: Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije

politiku Pokret grad“

Razobličene sve laži o nezakonitostima funkcionera DPS-a

POBJEDA: Crnu Goru tresu brojne afere od kojih je medijski najispraćenija ona sa smjenama u bez bjednosnom sektoru, a koje se dovode u vezu sa državnim švercom cigareta gdje tragovi vode do najbližih saradnika premijera u tehničkom mandatu. Da li očekujete procesuiranje te afere i otkriva nje nalogodavaca državnog šverca?

ĐUKANOVIĆ: Kao odgovoran čovjek nikada nijesam prejudicirao sudske presude niti komentarisao postupke koji su u toku ili koje tek treba pokrenuti. Ipak, ono što očekujem jeste da nadležni organi do kraja, nepristrasno i objektivno, ispitaju sve sumnje koje prate konkretan slučaj, a koje uključuju i visoke državne funkcionere od kojih su neki i dalje na svojim pozicijama. Do čega će ti procesi dovesti, ostaje da se vidi. Ipak, ono što sa sigur nošću možemo kazati jeste da su prethodne dvije godine razobličile sve laži i manipulacije o navodnim nezakoni tim aktivnostima Demokratske partije socijalista. Naslu šali smo se toga od strane opozicionih prvaka prethod nih 30 godina. Danas, nakon više od dvije godine jasno su vidljive sve besmislice koje su pratile takve optužbe i da, čak ni tužilaštvo koje je funkcionalno postavljeno od strane političkog tužilačkog savjeta formiranog nakon usvajanja spornih izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, nije pronašlo ništa sumnjivo u radnjama funk cionera Demokratske partije socijalista. Da li će pronaći kod aktuelnih uzurpatora vlasti – ostaje da se vidi.

može jasno zaključiti iz svega, jeste da se iza ove namjere krije strah od sigurnog izbornog po raza, te se ovim manevrom stva ra prostor za naknadno ospora vanje legitimnosti izbora. Zato je jedino ispravno da se stva ri vrate ponovo na Ustavni od bor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa ko

jim će se obezbijediti 2/3 veći na potrebna za izbor upražnje nih mjesta na pozicijama sudija Ustavnog suda.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade ministri raspravljali o potencijalnoj lokaciji za izgradnju vojnog poligona

Konjević: Ne možemo slati neobučene vojnike u NATO misije

PODGORICA – Ministar odbrane u tehničkom mandatu Raško Konjević saopštio je na jučerašnjoj sjednici Vlade da je neop hodno odrediti lokaciju na kojoj će se izgraditi vojni poligon za potrebe Vojske Crne Gore, zato što se mo raju obezbijediti uslovi za obuku vojnika.

On je kazao da je NATO na po sljednjem samitu u Madridu odlučio da će u Slovačkoj, Ru muniji, Bugarskoj i Mađar skoj biti opredijeljene borbe ne grupe, kao i da je Crna Gora, na osnovu odobrenja Skupšti ne, opredijelila da 36 naših voj nika bude dio borbene grupe u Bugarskoj.

– Opredijeljeno je da tih 36 vojnika učestvuje sa materi jalnim resursima Vojske Crne Gore, a ti resursi su lakooklo pna vozila „oškoš“ koje je Cr na Gora kupila prije nekoliko godina – istakao je Konjević.

Podsjetio je da smo kao člani ca NATO saveza u obavezi da tu obuku implementiramo, ali da problem stvara to što vojni ci nemaju lokalitet na kojem bi mogli da se obuče za korišće nje lakooklopnih vozila.

– Dogovor je da prvi kontin gent vojnika prođe obuku u Makedoniji, a da se do kraja godine pronađe lokacija. Je dini zahtjev Ministarstva od brane i Vojske je da imamo poligon, hoće li to biti na Si njajevini ili negdje drugo – ne insistiramo. Nijedan načelnik

Generalštaba ni ministar od brane ne bi poslao neobučene vojnike na misiju, jer bi to bi lo neodgovorno – naglasio je Konjević.

Podsjetio je i da je Ministarstvo odbrane 2019. godine odredilo Sinjajevinu kao lokalitet za iz gradnju poligona, jer je jedina ispunjavala uslove, ali i kazao kako ne vjeruje da postoji drugi lokalitet koji ispunjava sve po trebne kriterijume. Odlazeći premijer Dritan Aba zović poručio je da ne možemo biti NATO zemlja bez poligo na na kojem bi Vojska vježbala. – Da bi bili spremni, vojnici mo raju proći obuku, ne možemo slati vojnike koji nijesu spremni da odgovore zadacima. Nema mo poligon trenutno. Imamo

dilemu oko Sinjajevine, najve ćeg pašnjaka u Evropi. Mi po kušavamo zemlju da brendira mo kao ekološku državu, zbog toga su bili logični otpori – ka zao je Abazović.

Pojasnio je i da će Crna Gora, ukoliko ne odredi lokaciju za izgradnju poligona, opredije liti velika sredstva iz budžeta. Ministarka ekologije Ana No vaković-Đurović podsjetila je da je njen resor u julu dao mišljenje o lokaciji Sinjajevi ne, kao i da je povod tome bila studija Agencije za zaštitu ži votne sredine koja je utvrdila da bi ovaj lokalitet trebalo pro glasiti zaštićenim područjem. – Ne znam da li se do kraja go dine može naći novi lokalitet. Niko ne dovodi u pitanje is

punjavanje obaveza iz NATO saveza, potrebu da se naši voj nici obučavaju i tu smo svi na istom zadatku. Ovo je pitanje Vlade, države, jer kao što smo NATO članica tako smo i po Ustavu ekološka država. Naš apel je da se odluka o vojnom poligonu na Sinjajevini ukine i da u nekom roku dođemo do nove lokacije – kazala je No vaković-Đurović.

Konjević je poručio da je le gitimno poništiti odluku o određivanju Sinjajevine kao lokacije za izgradnju vojnog poligona, ali i kazao da je on da potrebno pronaći drugu. – Ko misli da nije adekvatno neka predloži da se zaključak stavi van snage – istakao je Ko njević. Ž. Z.

Dopustimo da nam uspjeh na lokalnim i parlamentarnim ukaže i na najbolji model nastu pa evropskog političkog bloka na predsjedničkim izborima. Čini mi se da, kada govorimo o ovim pitanjima koja su u dome nu hipoteze, važnije je da slijedimo logiku politič kog procesa nego da ari tmetički sabiramo partije, koalicije ili kandidate

POBJEDA: Koliko su realni vanredni izbori već u janu aru i koji je pravni i politički način da do njih i dođe, imaju ći u vidu trenutnu pa, reklo bi se, uzurpaciju vlasti od onih koji vode Vladu? ĐUKANOVIĆ: Vjerujem da su realni. Kao što sam vam re kao, potpuno sam siguran da nas po završetku lokalnih iz bora čeka rasplet duboke poli tičke krize u kojoj se nalazimo. Ipak, saglasiću se i sa konstata cijom koju ste iznijeli u finalu vašeg pitanja. Trenutno na sce ni imamo uzurpatorsku vlast, koja želi da vlada bez potrebne podrške u Skupštini Crne Go re. Svjedočimo i sve nekontro lisanijim potezima uzurpatora koji jasno signaliziraju nervozu zbog izvjesnog političkog kraja i značajnog bremena odgovor nosti, koja će se morati podnije ti ne samo u političkoj javnosti, već i pred nadležnim državnim organima. Nenad ZEČEVIĆ

Očekuju da će politički akteri pronaći način da rade zajedno iznad partijskih interesa

PODGORICA - Partije nijesu uspjele da stave evropsku integraciju iznad uskopartijskih interesa, kazala je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović koja je juče prisu stvovala radnom doručku sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom i ambasadorima država članica Evropske unije.

Konstatovano je da je Crna Gora i dalje predvodnica u procesu evropskih inte gracija, te da je potrebno da svi politič ki akteri daju maksimalan doprinos ka ko bismo što prije postali članica EU, što je od suštinskog značaja za naše građa ne koji u velikom procentu podržavaju pristupanje evropskoj porodici naroda.

Ambasadori država članica EU u Crnoj Gori, kako je saopšteno iz kabineta pred sjednice parlamenta, izrazili su zabrinu tost zbog aktuelne političke situacije u na šoj državi, izražavajući očekivanje da će svi politički akteri pronaći način da rade zajedno iznad partijskih interesa kako bi ostvarili napredak u evropskoj agen di Skupštine. Takođe, izrazili su intere sovanje za predstojeću sjednicu Skupšti ne Crne Gore na kojoj treba da se izaberu četiri sudije Ustavnog suda i ukazali da je sprovođenje pravosudnih reformi od ključne važnosti za dalji napredak Crne Gore na putu ka EU. Đurović je istakla da nijesmo ispunili oče kivanja Evropske komisije i država člani ca kada su u pitanju reforme u oblasti pra

vosuđa, navodeći da partije nijesu uspjele da stave evropsku integraciju iznad usko partijskih interesa.

Predsjednica parlamenta je podsjetila da je u julu inicirala dijalog lidera parla mentarnih partija, koji je protekao u veo ma dobroj atmosferi, ali su dešavanja koja su uslijedila, nažalost, zaustavila nasta vak ovog procesa. Najavila je da će nakon lokalnih izbora u četrnaest opština pono vo inicirati dijalog na nivou predsjednika parlamentarnih partija jer je konstrukti van i inkluzivan dijalog naš jedini put da se postigne politička stabilnost i nastavi suštinski napredak u ključnim reforma ma, posebno u dijelu izborne i pravosud ne reforme i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. R. P.

Ambasadori država članica EU zabrinuti zbog aktuelne političke situacije u Crnoj Gori

Sa sjednice Vlade

gov.me

Samit Berlinskog procesa zakazan za 3. novembar, iz Vlade Njemačke poručuju da podržavaju Crnu Goru i region

Tema regionalna saradnja, o EU integracijama samo kroz pomoć za pripremu

Vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka ocijenila da je kampanja negativna

Komar: Brine ponašanje Abazovića, pitanje je da li je u stanju da adekvatno obavlja funkciju premijera

PODGORICA – Zemlje

Zapadnog Balkana zaslu žuju našu punu podršku na njihovom putu da se pripreme za pristupanje Evropskoj uniji, ispunjava njem neophodnih kriteri juma. Ovo je naša ponuda Crnoj Gori kao i svim ze mljama regiona – kazali su iz Vlade Njemačke kazali za Pobjedu, komentarišući novi sastanak Berlinskog procesa koji je zakazan za 3. novembar u Berlinu.

Sastanak će prvi put biti odr žan pod vođstvom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, a plan je da na njemu učestvuju predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana. Ipak, iz zvaničnog odgovora njemačke vlade na naš upit o

predstojećem samitu, stiče se utisak da neće biti previše ri ječi o evropskim integracija ma. Iz Vlade Olafa Šolca ka žu da „očekuju napredak u različitim oblastima sarad nje, posebno u preduzimanju koraka ka zajedničkom regi onalnom tržištu i rješavanju pitanja energetske sigurnosti i transformacije čiste energi je u regionu“.

Iz njemačke vlade Pobjedi su kazali da je ruski agresorski rat još jasnije pokazao hitnost ostvarenja evropske perspek tive zemalja Zapadnog Balka na – 20 godina nakon obaveze na samitu EU u Solunu.

– Kancelar i cijela njemačka vlada intenziviraju svoje na pore da unaprijede regional nu saradnju između svih šest zemalja Zapadnog Balkana. U

tom cilju kancelar je pozvao na samit Berlinskog procesa u Berlinu 3. novembra – rekli su iz Vlade Olafa Šolca.

Na pitanje šta Crna Gora mo že očekivati od predstojećeg samita, imajući u vidu kritičan izvještaj Evropske komisije i stagnaciju u pregovorima sa EU, iz zvaničnog Berlina ka žu da Crnoj Gori nude podrš ku na putu ka Briselu, ali kroz ispunjavanje kriterijuma.

– Zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju našu punu podrš ku na njihovom putu da se pripreme za pristupanje, is punjavanjem neophodnih kri terijuma. Ovo je naša ponuda Crnoj Gori kao i svim zemlja ma regiona – navode iz Vlade. Uoči samita 3. novembra bi ć e, kako su kazali u Vladi Njemačke, održani sastanci

ministara spoljnih poslova, unutrašnjih poslova i ener getike.

– Očekujemo napredak u ra zličitim oblastima saradnje, posebno u preduzimanju ko raka ka zajedničkom regio nalnom tržištu i rješavanju pitanja energetske sigurno sti i transformacije čiste ener gije u regionu – zaključili su. Posljednji samit Berlinskog procesa održan je 5. jula 2021. godine pod vođstvom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Berlinski proces je inicijativa koja ima za cilj da poveća regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu i da pomogne u procesu evropskih integracija. Proces je 2014. go dine započela upravo bivša njemačka kancelarka Ange la Merkel. Jovana ĐURIŠIĆ

Poslanica SDP-a poručuje da je inicijativa premijera u tehničkom mandatu neustavna

PODGORICA - Predsjed nica Skupštine Danijela Đurović će zgaziti Ustav ukoliko na bilo čiji zahtjev bude prihvatila da se u dnevni red sjutrašnjeg za sijedanja uvrsti inicijativa premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovi ća da budu smijenjena dva ministra, poručila je posla nica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksano vić-Stanković

Ona kaže da ne postoji poslov nička mogućnost da se inici jativa premijera u tehničkom mandatu da smijeni dva mini stra nađe sjutra na dnevnom redu skupštinskog zasijeda nja jer je neustavna.

Vuksanović-Stanković: Đurović će zgaziti Ustav ako uvrsti inicijativu za smjenu Krivokapića i Konjevića

Vuksanović-Stanković poru čuje da inicijativa, koja je su protna Ustavu i Poslovniku, ne može biti na dnevnom re du, a kamoli da bude predmet glasanja.

– Ako se ipak predsjednica Skupštine Đurović upusti i prihvati da na bilo čiji zahtjev stavi na glasanje uvrštavanje u dnevni red, ona postaje sauče snik u gaženju Ustava zajedno sa Dritanom Abazovićem –poručila je poslanica SDP-a. R. P. Draginja Vuksanović-Stanković

PODGORICA - Aktuelna predizborna kampanja je interesantna, jer prvi put su pred biračima opcije od kojih nijedna nije hipote tička, već su svi akteri bili dovoljno dugo na vlasti da pokažu rezultate, kazala je u „Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar.

Prije dvije godine imali smo, kaže, samo jednu takvu po nudu, a na drugoj strani obe ćanja, što je nosilo konkretne prednosti tadašnjoj opoziciji. – Sada to nije slučaj jer smo vi djeli sve aktere, u skoro svim rolama, u ove dvije godine –kaže Komar.

Navodi podatke iz juna i jula, prema kojima je, prema istra živanju agencije De fakto, više od polovine građana Podgo rice učinak aktuelne lokalne vlasti ocijenilo pozitivnim. Naizgled, to bi garantovalo si gurnu pobjedu liste aktuelnog gradonačelnika. No, istraživa nja pokazuju i da na izborima manje od trećine birača, ne sa mo kod nas već i u svijetu, od lučuje racionalno.

– Ako pitate birače da li su im važnije stvari koje se dešavaju na državnom ili na lokalnom nivou, preko 70 odsto njih je reklo da im je važnije ono što se dešava na državnom nivou – objašnjava Komar.

U osvrtu na glavne karakte ristike kampanje za lokalne izbore, Komar ističe da, pr vi put, dominiraju komunal ne teme, ali i da je snažno pri sutna negativna kampanja.

U tome prednjači stranka ak tuelnog premijera Abazovi ća. Napominje da se negativ noj kampanji pribjegava kada želite ne da sebi donesete, već da nekom odnesete glasove, te da se u takvu propagandu ide iz pozicije gubitnika, a ne po bjednika.

– To je oruđe koje vam na kra ju preostane, da pokušate po

sljednjim miješanjem karata da oduzmete nekome glaso ve. Za nju se odlučujete kada procijenite da ne možete više da rastete i u tu vrstu kampa nje se ide češće iz pozicije gu bitnika nego dobitnika – uka zuje Komar.

Brine, kako je kazala, „dikta tura spina“, čemu posebno pribjegava premijer u tehnič kom mandatu. Komar Abazo vićevo ponašanje u kampanji ocjenjuje kao zabrinjavajuće. – Kao kada govori o sebi u tre ćem licu, viče ili prijeti, to su stvari koje prilično brinu. I dovode u pitanje da li je u sta nju da funkciju koju obavlja, obavlja na način adekvatan za građane Crne Gore. Bri ne me kako to sada izgleda, nijesam očekivala da će ta ko naglo da eskalira. On krei ra neku atmosferu straha, da budem potpuno otvorena –kaže Komar.

Kada je riječ o spinu kao sred stvu manipulacije javnošću, Komar navodi da su Abazo vić, ali i drugi sa političke sce ne „probali spin, da im se svi dio, ali da ne razumiju da spin ima granice“.

Govoreći o promjenama u cr nogorskom društvu nakon iz bora 2020. godine, posebno u kontekstu uloge Crkve Srbije, Komar kaže da je samo neko naivan mogao vjerovati da će ta vjerska zajednica doprini jeti pomirenju unutar podi jeljenog društva i njegovoj emancipaciji.

– Ako je neko imao luksuz da prije dvije godine to i pomisli, sada više prostor za tako nešto ne postoji. Podsjetiću da je u pitanju crkvena organizacija koju je EP u zvaničnom izvje štaju označio kao instrument ruske politike, ne samo u Cr noj Gori, nego i šire, koja ak tivno radi na tome da se neke vrijednosti koje mi smatramo proevropskim i prozapadnim uzdrmaju i dovedu u pitanje –kaže vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka. R. P.

Olivera Komar

Zgrada Bundestaga

Preko Vučićevih biznismena stigao novac za proruske i prosrpske partije

Beograd posljednjih dana pojačava akcije ubacivanja novca za kupovinu glasova za lokalne izbore u Crnoj Gori. Ogromne pare donose. Modus operandi je da pare donose biznismeni koji su povezani sa vlašću u Srbiji, a i ovdje imaju biznise –rekli su izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost

PODGORICA – Ogroman no vac ušao je prethodnih sed mica u Crnu Goru za finansi ranje lokalnih izbora o čemu su agenti Agencije za naci onalnu bezbjednost dosta vili brojne podatke, ali novi menadžment ANB-a ne re aguje. Dozvoljavaju da ljudi srpskog predsjednika Alek sandra Vučića nesmetano unose novac za prosrpske i proruske partije i kupuju izbore – upozoravaju izvori Pobjede iz ANB.

Crnogorska tajna služba opet je u rukama „ruske i srpske mre že“, nakon što je 7. septembra odlazeći premijer Dritan Aba zović smijenio dotadašnjeg vr šioca dužnosti direktora ANB Sava Kenteru

Na čelo Agencije postavio je Borisa Bata Milića, jedno vrijeme vrlo bliskog sarad nika prethodnog direktora –proruskog i prosrpskog kadra Dejana Vukšića Kenterina smjena uslijedila je nakon dvije međunarodne akcije u kojima je učestvova la i naša tajna služba, a jedna od njih je bila razbijanje ruske špijunske mreže. Tada je iz Cr ne Gore protjerano više ruskih navodnih diplomata, a doneše ne su i odluke o zabrani ulaska u Crnu Goru za neke srpske dr žavljane.

Na spisku onih koji, prema pro cjeni Agencije, ne mogu u Cr nu Goru je i vlasnik Adria tele vizije Bratislav Stoiljković, čovjek koji duže boravi u našoj zemlji a koji je juče vraćen sa tivatskog aerodroma.

Stoiljković je jedan od ključ nih ljudi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regio nalne aktivnosti, a od nedavno je vlasnik nekoliko medija u Cr noj Gori, među kojima je i Tele vizija Adria, i, prema podacima crnogorske obavještajne služ be, jedan je od glavnih finan sijera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta.

MEDIJSKA POTPORA

M portal juče je podsjetio da je Stoiljković nedavno boravio u Americi zajedno sa odlazećim premijerom Dritanom Aba

zovićem i prisustvovao jed nom medijskom brifingu, ia ko nije novinar.

Stoiljkovićeva TV Adria mak simalno favorizuje Abazovi ća u informativnim i specijal nim emisijama, ne samo kroz aktivnosti premijera u tehnič kom mandatu, već i djelovanja njegove Ure.

- Beograd posljednjih dana po jačava akcije ubacivanja novca za kupovinu glasova za lokalne izbore u Crnoj Gori. Ogromne pare donose. Modus operandi je da pare donose biznismeni koji su povezani sa vlašću u Sr biji, a i ovdje imaju biznise – re kli su izvori Pobjede iz Agenci je za nacionalnu bezbjednost. Televizija Adria saopštila je ju če kako je zabrana ulaska u Cr nu Goru Bratislavu Stoiljkoviću nastavak progona „srpskih dr žavljana koji je pokrenuo ANB, dok je na čelu bio Savo Ken tera“.

- Takođe, zabrana ulaska Sto iljkoviću u Crnu Goru samo je jedan od pokušaja opstrukcije Adria TV koja je u procesu sti canja nacionalne frekvencije –saopštili su iz ove kuće.

Istakli su kako su gledanost nji hove televizije i čitanost nji hovog portala u Crnoj Gori zasmetali „određenim struk turama u vrhu ANB-a“.

- Stoiljković je najopasniji Vuči ćev agent u Crnoj Gori. „Poklo pio“ je gotovo sve medije, ra

širio je mrežu uticaja, tako da preko njega Vučić i BIA ima ju potpuno pokriven medijski prostor u našoj zemlji – kažu izvori Pobjede iz ANB.

I KNEZ U CRNOJ GORI Operativci ANB registrovali su i da je u poneđeljak i utorak u Tivtu boravio i srpski bizni smen Srđan Knežević zvani Knez. On je, po Forbsovoj li sti, jedan od najbogatijih Srba, vlasnik je firme „Knez petrol“ i slovi za saradnika srpske BIA.

- Inače je povezan sa voždovač kim klanom, odnosno „zemun cima“ – tvrde izvori Pobjede.

Prethodnica Kneževiću bili su njegovi saradnici koji su u Crnu Goru stigli koji dan prije njega i kako vjeruju operativci ANB, oni su donijeli novac za izbore.

Knežević je u septembru sa slušan u tužilaštvu u Beogra du, u posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije zbog kri vičnog djela prevara u privred nom poslovanju.

Srpska Republika je tada obja vila da je Knežević akter mno gih afera, uključujući i ratno profiterstvo, a da je saslušan po prijavi firme „Medijska mreža“ d. o. o, u okviru koje posluje i list Srpski telegraf.

Ovaj list je istakao da je Kneže vić 2016. godine pravosnažno osuđen zbog šverca nafte, ali da je, bez obzira na to, zadržao licencu za bavljenje poslovima

uvoza i prodaje nafte. - Vlasnik „Knez petrola“ jedan je od aktera naftne mafije koja je švercom ovog derivata ošte tila državu na akcizama i pore zu za oko 100 miliona dinara. Proces je trajao devet godina. Svi osuđeni se terete da su, kao dio velikog lanca švercera naf te, od 13. januara do 25. maja 2007. uvozili iz Grčke petro lej i JET A1, prikazujući ih kao sirovinu za proizvodnju boja i lakova, zbog čega nije plaćana akciza, a to gorivo je zatim pro davano kao dizel D2 – objavila je Republika.

BABOVIĆ U PLAVU

Ovih dana u Crnoj Gori go stovao je i načelnik Nišavskog okruga Petar Babović. Izvori Pobjede iz ANB kažu da je bio nekoliko dana u Plavu. - Ilegalno je ušao u Crnu Goru i izašao, jer je i on na spisku lju di iz Srbije kojima je zabranjen ulazak u našu zemlju. On je vr lo važan čovjek za finansiranje crnogorskih izbora i jedan je od glavnih Vučićevih ljudi za Crnu Goru – ističu naši izvori. Prema njihovim riječima, Ba bović se sada približio Uri i za vršava „posao za njih“. Babović je u Crnoj Gori bio i u septembru u Budvi kada su reagovali iz Stranke slobode i pravde iz Niša s pitanjem: „da li je načelnik Nišavskog okru ga na partijskom zadatku u Cr

Iz DF-a osudili protjerivanje Stoiljkovića

Demokratski front osudio je juče izricanje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru Bratislavu Stoiljkoviću.

Iz tog političkog saveza kazali su da osuđuju, kako su rekli, novo maltretiranje državljana Srbije od crnogorske vlasti. Naveli su da neko želi da situaciju u Crnoj Gori vrati u vri jeme diskriminacije i širenja mržnje prema svemu što je srpsko, ili dolazi iz Srbije.

noj Gori gdje, sa ostalim niškim naprednjacima, ‘pomaže’ par tnerima u kampanji za lokalne izbore u Budvi“.

Pitali su i da li su sa njim od bornik Miroslav Đokić, rad nik JKP „Vodovoda“ Dušan Mihajlović, radnica JKP „Trž nica“ Olivera Đorđević i rad nica JKP „Parking servis“ Je lena Denić Gradska RTV 26. septembra uputila je pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Tu žilaštvu i Upravi policije povo dom tvrdnji Stranke slobode i pravde iz Niša o boravku funk cionera iz ovog grada u Crnoj Gori, ali nijesu dobili odgovore.

Najčitaniji niški portal ,,Juž ne vesti“ objavio je u februaru 2021. godine da je Babović u su sret izborima u Nikšiću sve vri jeme boravio u tom gradu i da je organizovao dolazak niških naprednjaka koji su pomagali DF-u u predizbornoj kampanji.

Tada je više srpskih državlja na privedeno u Nikšiću i pro tjerano iz Crne Gore, a Babović je, prema navodima ovog por tala, hapšenje izbjegao pukom srećom – nije bio u istom hote lu u kojem su bili njegovi par tijski saborci.

Iz Nikšića su pred izbore protje rani članovi Vučićeve strankeVladimir Vojvodić (38), Jelena Denić (41), Olivera Đorđević (38), Jelena Nešić (41), Andri jana Stanković (26), Bojan De lić (22), Vuk Mladenović (23) i Nikola Aleksić (35).

Petar Babović je, prema dostu pnim podacima, rođen u Crnoj Gori i po struci je ljekar.

ULOGA KRMARA

Ovih dana, kao Vučićev iza slanik, u Crnoj Gori boravio je

i Željko Krmar

- On je i ranije bio zadužen za izbore u našoj zemlji. Bio je u Herceg Novom uoči lokal nih izbora u ovom gradu proš le godine – rekli su nam izvo ri iz ANB.

Prema njihovim riječima, Kr mar je prethodnih dana imao sastanke sa nekim funkcione rima proruskih i prosrpskih partija. Sastajali su se u hote lu „Regent“ u Tivtu.

- Sve ove podatke imaju u Agenciji i ništa ne preduzi maju – ističu sagovornici Po bjede iz ANB.

Policija 15. oktobra nije dozvo lila ulazak u našu zemlju dvoj ci Vučićevih ljudi - Vladimiru Mandiću i Danu Šijanu. Pre ma policijskom rješenju koje im je uručeno postoje razlozi nacionalne bezbjednosti ko ji su poznati ANB, zbog čega ne mogu u Crnu Goru. I Man dić i Šijan su članovi Vučiće ve Srpske napredne stranke. Kako smo ranije pisali, njih dvojica su godinama unazad nesmetano ulazili u Crnu Go ru, donoseći enormne sume novca Vučićevim političkim saveznicima.

Uoči izbora u Nikšiću, 2021. godine, privođeni su zbog sumnje da su unosili novac i kupovali glasove.

Mandić je nedavno privođen i u BiH, isto uoči tamošnjih izbora. Sa njim je tada prive den i Adam Šukalo, a kako su objavili banjalučki mediji, privođeni su zbog sumnji da su kupovali glasove za Jele nu Trivić i Partiju demokrat skog progresa Draška Stani vukovića

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

Dritan Abazović i Bratislav Stoiljković (u pozadini) tokom premijerove posjete SAD

Srđan Knežević

Komentar

O demokratiji i glasanju

Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude, a ne za političke arlekine. I ne zovite Srbe i Ruse na izbore jer ni mi nijesmo pozvali Amerikance ni EU ni NATO. I borimo se protiv onih koji siju mržnju. Mržnja je izvor zla, a strah i inferiornost su izvori mržnje. Mi jesmo bili siromašni i plaćali strašni danak za svoju slobodu, ali nikad nijesmo bili inferiorni. Pamet u glavu, braćo, olovku u ruke pa na izbore. I sam sam sumnjičav da će, ako pobijede ovi za koje ću glasati, opet da se pohase i zabahate. Ali boriću se protiv toga ako treba opet na Belvederu ili na Trgu slobode

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Mnogo je bajki o demokrati ji. Kao, to je savršeno praved no društveno uređenje koje omogućava najšire odlučiva nje o svim važnim društvenim pitanjima i nesmetanu mani festaciju većinske narodne vo lje, kao i slobodan odabir lidera i aparata i aparatčika koji će tu volju provoditi. Izgleda jedno stavno kao rukovanje veš ma šinom; hoćeš pretpranje, pra nje, centrifugiranje; onda bijeli veš, šareni veš; na 30, 40, 60 stepeni. Samo pogledaš uput stvo i pritisneš pravo dugme. Shodno prednjem, trebalo bi i na izborima biti slično – proči taš programe, odgledaš spoto ve i čuješ stranačke perjanice i zaokružiš pravi broj. Pardon, i popove odslušaš i gomile boto va iščitaš. Ali šipak. Malo to ga bude kako je obećano i od glumljeno u kampanji. Zašto? Zato što se laže. Algoritam ma šine za veš je jednostavan, jed noznačan i pouzdan, a djelovi mašine dosljedno slijede nalo ge iz algoritma. Čim ne slijede, zovneš majstora koji promije ni nepouzdane djelove i mirna Bosna. Algoritam demokrat skog uređenja jedne zemlje, počevši od Ustava pa preko nebrojenih zakona i uredbi pa do Zakona o izborima, strašno je komplikovan. Zašto? Zato što su ljudi poprilično složeni, podložni promjenama, pa čak i kvarni i dvolični i lažu pa ih zakonska regulativa kao treba držati pod kontrolom i u okvi

rima regularnosti. Ali nema majstora da pozoveš za kvar ne političare, stranke i glasače. I sve je to nezamjenjivo, a ni oni kadrovi u rezervi počesto nijesu ispravni. Kvarnost je ve oma složena i fleksibilna poja va pa je se uvijek mnogo nako ti u uvijek prisutnim pravnim prazninama i rezervatima pra vosudne, političke i policij ske korupcije. Zato na izbori ma treba misliti, a ima ih dosta kojima to ne basta. Ima ih i ko ji uvijek slijede korupcionaše i lopove kao goveda slanu ruku čobanina. Idu lokalni izbori, a za njima će državni. Trenutak je veoma specifičan te ne treba misliti da se na lo kalnim rješavaju samo komu nalne strategije i slične rabote pa im ne treba posvetiti punu pažnju. Lokalni izbori su uvi jek osvajanje utvrda i šanaca pred državne. Osim toga, ovo je borba za otadžbinu, ma koli ko se podrugljivo prema tome odnosile velikosrpske stranač ke regimente. Ljevičar sam, ne dogmatskih, nego demokrat skih građanskih ubjeđenja i Crnogorac po nacionalnosti. Svi već iz ovoga znate za ko ga ću glasati jer postoji samo jedna kutija za te ideje. Ovi iz bori mogu krenuti i nedemo kratskim bespućima, pa želim mojim sugrađanima u Budvi i građanima Crne Gore, naj iskrenije, bez ikakvih ličnih interesa i bez mržnje, predo čiti neke stvari i nastojati biti objektivan. Vi koji glasate drugačije od

mene ste kao za beskompro misnu borbu protiv krimina la i korupcije. I ja takođe i ni jesam pustio ni jednu suzicu ni za jednim osuđenim pripadni kom bivšega režima koji se ba vio pomenutim aktivnostima. Ne lelečem evo ni za Vesnom Medenicom ni njenim sinom, niti ću za bilo kojim dosad ne osuđenim pripadnikom biv še vlasti, ako mu se utvrdi bilo kakva krivica. Ali ne prihva tam maloumnu diskriminaciju sadašnje procrnogorske opo zicije, a naročito DPS-a. Za što? Zato što strašni kriminal i korupcija sadašnje vlasti ra zotkriven na osnovu iste vrste dokaza kao i krimeni Medeni ce ne proizvodi procesuiranje počinilaca već oni sa slobode arogantno razaraju državu i sistem da bi bili nedodirljivi. Tačno je da je DPS bludio u kri minalu i korupciji, ali su ma la đeca u poređenju sa ovima vašima koji imaju veći krimi nalni učinak od DPS-a, jer su za dvije godine opljačkali kao oni za deset. Osim toga, DPSove vedete su od obrazovanih i relativno normalnih politi čara zbog obijesti i nesmjenji vosti postajali kriminalci, a vi prononsirane, etablirane, pro slavljene krimose postavljate na vrhove izbornih lista i vi soke državne položaje. Čak i najnespojivije sa njima, one u ANB, policiji i ministarstvima pa i na čelu vlade. Ovoga nema ni na Siciliji ni u Kalabriji. Uskoro ćete stran ke zvati po klanovima. I pored

Vuković: Sačuvali smo i duh stare Podgorice

PODGORICA - Pokret ,,Svi za naš GRAD - dr Ivan Vuković“ održao je prek sinoć mini konvenciju za građane mjesnih zajednica Drač, Stara varoš i ,,19. de cembar“ u Podgorici.

Nosilac liste Pokreta „Svi za naš grad“ i aktuelni gradona čelnik dr Ivan Vuković ista kao je značaj što je, uz sve no ve završene projekte, sačuvan duh stare Podgorice. – I dok smo se trudili da Pod goricu pretvorimo u moderan evropski glavni grad, imali smo jednu posebnu obave zu, a to je da ne dozvolimo

da taj ubrzani razvoj ugasi onaj posebni duh bez kojeg nam džaba i bulevari i svi no vi parkovi, igrališta i poligo ni. To je duh stare Podgorice!

Da ga sačuvamo i da pokaže mo posebno poštovanje upra vo prema ovom dijelu grada – prema Staroj varoši, Draču i Mjesnoj zajednici ,,19. de cembar“ – rekao je gradona čelnik Vuković.

Iz tog pokreta juče je saop šteno da im je podršku uoči lokalnih izbora pružila i gra donačelnica Sofije Jordanka Fondakova koja je nedavno boravila u Podgorici.

Ističući da se uvjerila u to ka

kva je promjena napravlje na u Podgorici u prethodne četiri godine, gradonačelni ca Fondakova je konstatova la da se grad transformisao u modernu, inovativnu, zelenu, evropsku malu metropolu. – Čestitam mom prijatelju Ivanu Vukoviću koji sa ogro mnom energijom vodi grad.

On je učinio nevjerovatne stvari, ima energiju, voli grad, voli građane, sluša ih i raz govara sa njima. Zbog svega ovoga, on je, po mom mišlje nju, jedan od najboljih gra donačelnika u regionu. Po dgorica je prelijep evropski grad sa velikim razvojnim

svega ovoga, stranke za koje vi glasate su prihvatljive, a DPS i procrnogorski blok nijesu. I ne dozvoljavate oživljavanje zamrlih visokih pravosudnih organa i sudova dok ne izbori te pravo učešća u njima vaših kadrova sa Skaj kriptolistinga. Suviše skaredno, braćo, da bi smo se mogli složiti. Alo ljudi, vidite li dokle smo došli? Ne bih o nepotizmu, jer tu ste za tri mjeseca nekoliko puta nadmašili sramotne rezulta te DPS-a za trideset godina, uz neviđenu aroganciju i primiti vizam i po dubini i širini i visi ni. U ovoj disciplini ste stvar no osvježili. Euroatlantske integracije ste ne samo zaustavili nego i de vastirali stalno lažući i zakli njući se u njih. Minhauzen je amater za vaše lidere bez mje re i obraza. Ali ste zato u veli kosrbovanju nezakonito i dr sko ostvarili gotovo sve što je Picoustome palo na um. Že stoki sam protivnik tih vaših aktivnosti, ali me još dublje pogađa što to obavljate, ne kao ljudi i junaci, nego kao vese le i poslušne bize Picoustoga i klerofašističkih mantijaša. Obezvređujete borbu i zasluge antifašističkih heroja Drugog svjetskog rata, a proglašava te svecima kvislinške kolja če i freskoslikate ih po crkva ma. Još nas počnite ubjeđivati u srpsku demokratiju i vlada vinu prava, nizak nivo krimi nala i korupcije, pa da stvarno izludimo. Sve izbore do ovih litijaš

ko-osvježavajućih ste progla sili neregularnim. Jeste, bilo je tu marifetluka raznoraznih, ali nikad stranih obavještaj nih službi, kriminalnih i agi tatorsko-opsjenarskih ekipa iz inostranstva sa velikim bro jem izvršilaca uz velike količi ne novca za kupovinu glaso va. Ovo je previše i za jebenu demokratiju. Čuš, inkluzija stranih špijuna i kriminalaca?! Uskoro treba očekivati krajm i spaj prajd. Lokalni izbori su postali bitke za Nikšić, i evo sad za Budvu, a parlamentar ni izbori će vjerovatno biti na zvani u Sadamovom maniru „Majkom svih bitaka“. Ili ćete taj naziv ostaviti za predsjed ničke izbore kad krenete usto ličavati nekog montesrbo mu tanta umjesto Mila Dosta je i ovo ne mogu više. Priznajem da je iz mnogo ra zloga trebalo odmoriti DPS od vlasti i poslati dio na op tuženičke, a dio u opozicione klupe. Ali zamijeniti ih sa ova kvom vlašću nije trebalo ni u najružnijem snu. I sad treba mo da živimo rotacije osvježi vača koje ja nazivam četničkim pluralizmom?

Shvatate li da smo mi siro mašni da bi živjeli u vječnom mijenjanju loših još gorima. I izdaju otadžbine smatrati legitimnom demokratskom akrobacijom. Možemo pre pisati najbolje evropsko zako nodavstvo, ali sa ovakvim sta njem morala u društvu nema nam spasa. Moral je dio običa ja i nastaje iz običaja, kao i za

konodavstvo a mi smo izgubi li običaje. A običaji se gube kad izgubiš identitet. A kad izgubiš identitet gubiš i otadžbinu. E, dotle sigurno nećemo ići. Ne postoji cijena koju neće mo platiti u odbrani otadžbi ne. Zato razmislite, braćo, kad glasate za prodane duše. To može odvesti u sukob. Teška su vremena, sve češće se po minje da smo na početku tre ćeg svjetskog rata. Gluho bilo, ali budimo naredni svemu što nas snađe i borimo se složno i zajedno za neki ljepši svijet. Ali i zajedno sa svijetom de mokratskih vrijednosti kome smo odlučili da pripadamo. Ovo je vrijeme za ozbiljne lju de, a ne za političke arlekine. I ne zovite Srbe i Ruse na iz bore jer ni mi nijesmo pozva li Amerikance ni EU ni NATO. I borimo se protiv onih koji si ju mržnju. Mržnja je izvor zla, a strah i inferiornost su izvo ri mržnje. Mi jesmo bili siro mašni i plaćali strašni danak za svoju slobodu, ali nikad ni jesmo bili inferiorni. Pamet u glavu, braćo, olovku u ruke pa na izbore. I sam sam sumnji čav da će, ako pobijede ovi za koje ću glasati, opet da se po hase i zabahate. Ali boriću se protiv toga ako treba opet na Belvederu ili na Trgu slobode. No, imate li vi ikakvo zrno sumnje u te vaše koje ćete gla sati? Probajte, nije teško. Ide otprilike ovako: sumnja je po vod za promišljanje, a promi šljanjem se dolazi do vjerova nja, a ne slijepim poslušanjem.

potencijalom. Gradonačel nik, gospodin Ivan Vuko vić, nastaviće da radi po želji

građana da žive u zelenom, modernom i čistom gradu. On je ambiciozan, sposoban i zna

Pokret ,,Svi za naš grad“ sa građanima mjesnih zajednica Drač, Stara varoš i „19. decembar“

što treba da radi – poručila je gradonačelnica Sofije u video poruci. R.U.-I.

Sa konvencije za mještane Stare varoši, Drača i ,,19. decembra“

M. BABOVIĆ

Sastanak ministra finansija i menadžmenta državne kompanije

Državna revizorska institucija otkrila brojne nezakonitosti koje su pratile prošlogodišnje privremeno finansiranje Spajić prekoračio limite potrošnje za 50 miliona eura

Duplo negativno mišljenje slučaj za tužilaštvo

Poreski dug Plantaža naplaćuju imovinom

PODGORICA - Poreski dug Plantaža od 11 miliona eura biće naplaćen kroz dio nepokretnosti u vlasništvu te dr žavne kompanije, kako bi se stvorili uslovi za stabilizaciju poslovanja i oporavak, saopšteno je juče iz Ministarstva finansija.

O lošoj finansijskoj situaciji u Plantažama ministar finansija Aleksandar Damjanović juče je razgovarao sa predsjedni kom Odbora direktora Nebojšom Vuksanovićem, izvršnim direktorom Zoranom Miladinovićem i finansijskom direk torkom Bojanom Đurišić. Akcenat je, kako je rečeno iz Mini starstva, bio na rješavanju nagomilanih obaveza po osnovu po reza i doprinosa koji kompanija ima prema državi. – Ministarstvo finansija i Vlada preduzeće najhitnije aktiv nosti u cilju iznalaženja optimalnog zakonskog mehanizma, kako bi se omogućilo da kompanija Plantaže posluje stabilno i izvršava sve obaveze u narednom periodu – saopšteno je na kon sastanka.

Konstatovano je da je neophodno ubrzati sanaciju višemilion ske štete koju su Plantaže pretrpjele nakon vremenskih nepo goda kojima su pogođeni hektari zasada, u skladu sa procedu rama koje su predviđene za tu namjenu. Trenutno Vlada i državni fondovi posjeduju 55,9 odsto akcija u Plantažama – IRF 22,2, PIO 21,5, Zavod za zapošljavanje 8,5 i Vlada 3,6, dok CKB ima 9,2 odsto vlasništva. B. D.

Sud nije dozvolio preinačenje tužbe Biljane Knežević protiv Aerodroma

Raspravljaće se samo o imenovanju Radulovića

PODGORICA - Sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Biljana Krgović nije dopustila preinačenje tužbenog zahtjeva bivše savjetnice direktora Aero droma Biljane Knežević u sporu koji protiv ove kom panije vodi zbog imenova nja Petra Radulovića za zamjenika direktora.

Knežević, kako je sutkinja Kr gović ocijenila, to nije uradila blagovremeno, imajući u vi du da je tek na ročištu glavne rasprave, osim poništenja od luke o imenovanju Radulovi ća, zatražila i da se Aerodromi obavežu da raspišu novi oglas.

Zakon predviđa mogućnost da, nakon pripremnog ročišta, sud dopusti preinačenje tužbe i kada se tuženi protivi, ali sa mo ako tužilac, bez svoje kri vice, preinačenje nije mogao tražiti ranije, što, kako je oci jenjeno, ovdje nije bio slučaj.

Knežević je prošlog ljeta tu žila Aerodrome tvrdeći da je Radulović, inače sin poslanika

PZP-a Branka Radulovića, zaposlen na osnovu lažne po tvrde o radnom iskustvu. Na prošlom ročištu, kada je pri hvatio da se na zahtjev Aero droma umiješa u spor, Radulo vić je kazao da su on i njegova porodica izloženi medijskoj hajci optužujući Knežević da kroz politički angažman nje govog oca pokušava da dođe do svojih ciljeva. Sutkinja Kr gović, koja je prije nekoliko mjeseci preuzela ovaj pred met, ocijenila je da je taj za htjev opravdan. M. Lk.

PODGORICA – Bivši mini star finansija Milojko Spa jić diskreciono je određivao limite potrošnje potro šačkih jedinica tokom šest mjeseci prošlogodišnjeg privremenog finansiranja, pa je pojedinim resorima odobrio više novca nego što je dozvoljeno, pokazala je revizija Državne revizorske institucije (DRI).

Spajić nije poštovao član 37 Za kona o budžetu i fiskalnoj od govornosti, koji ga obavezuje da potrošačkim jedinicama u periodu privremenog finan siranja odobrava 1/12 stvarnih izdataka iz prethodne godine. To je, kako je utvrdila DRI, re zultiralo prekoračenjem do zvoljene potrošnje za 39 po trošačkih jedinica od ukupno 49,6 miliona eura.

NAJVEĆA ODSTUPANJA

Tokom privremenog finansi ranja Spajić je odobrio ukupnu potrošnju od 1,4 milijarde eura, na osnovu zahtjeva potrošač kih jedinica. Najveća zabilje žena su kod otplate hartija od vrijednosti i kredita nereziden tima 87,1 milion eura, transfe ra za zdravstvenu zaštitu 12,6 miliona, neto zarada 9,8 mili ona, subvencija za proizvod nju i pružanje usluga 6,3 mili ona, otplata ranijih obaveza 5,9 miliona i liječenja van sistema javnog zdravstva 5,4 miliona. Najveće prekoračenje po po trošačkim jedinicama DRI je konstatovala u Spajićevom re

soru kojem je za šest mjeseci odobreno 14,4 miliona eura više od limita. Ministarstvu finansi ja u januaru prošle godine odo breno je 21,13 miliona eura više od propisane mjesečne potroš nje, a u martu 10,3 miliona. Re vizori su ustanovili da je Spaji ćev resor tokom privremenog finansiranja potrošio 2,3 mi liona eura više za konsultant ske usluge u odnosu na stvar ne troškove iz 2020. Ministarstvu ekonomije odo breno je 7,6 miliona eura više, a među najznačajnijim odstu panjima u odnosu na 2020. su troškovi za bruto zarade, ko ji su porasli 1,45 miliona eura.

NAKNADNE IZMJENE

Prekoračenje je utvrđeno i kod Uprave prihoda i carina od 4,5 miliona eura, Fonda PIO 4,7 miliona, Fonda za zdravstveno osiguranje 9,3 miliona, Zavoda za zapošljavanje 2,8 miliona. Revizori DRI, koji su dali duplo

negativno mišljenje za vođenje državne kase u prošloj godini, ustanovili su da je Ministar stvo finansija donijelo rješe nje o privremenom finansira nju za januar sa zakašnjenjem od 11 dana. Svako rješenje o pri vremenom finansiranju mije njano je po više puta, uz retro aktivno dejstvo.

– Rješenja Ministarstva ne sa drže obrazloženje kojim bi se bliže uredio dispozitiv rješe nja i naveli razloge koji s ob zirom na utvrđeno činjenič no stanje upućuju na odluku u dispozitivu – kaže se u iz vještaju DRI.

Propisi su kršeni i prilikom usklađivanja troškova iz pe rioda privremenog finansira nja sa budžetom za prošlu go dinu, donijetog 17. juna. To je dovelo do neslaganja budžeta unijetog u informacioni sistem glavne knjige trezora i Zakona o budžetu.

- Ministarstvo finansija nije na

Nove odluke o namirenju bivših radnika „Radoja Dakića“

Duplo negativno mišljenje DRI predstavlja svojevrsnu optužnicu, koja će efektui rati formiranjem predmeta u tužilaštvu, saopštio je juče član predsjedništva SDP-a Petar Odžić

On je ocijenio da samo neznalice iz ove oblasti, ili politički manipulanti, mogu reći da DRI donosi politički obojene izvje štaje.

– Ljudski je griješiti i pri znati greške, kako se ne bi ponavljale. Ono što nije ljudski, poslije sopstvenih grešaka i evidentnih krše nja zakonskih normi je kri viti državne institucije koje jesu i biće politički neutral ne – rekao je Odžić.

valjan način primijenilo Meto dologiju usklađivanja sredstava dodijeljenih potrošačkim jedi nicama, što je rezultiralo da je u glavnoj knjizi trezora unešen budžet u iznosu od 5.670.963 eura većem nego što je defini sano članom tri i 23 Zakona o budžetu - ukazuje se u izvje štaju DRI. Vlada Zdravka Krivokapića odlučila se na privremeno fi nansiranje sredinom decem bra 2020. godine jer ih, kako su tvrdili, brojne malverzacije i netačni podaci sprečavaju da predlože DPS-ov budžet. Pr vobitni plan bio je da se pri vremeno finansiranje spro vodi do kraja marta 2021, ali je zbog neusvajanja budžeta koji su kasnije predložili, ono bilo na snazi do kraja juna. Spajić je više puta u parlamentu tvr dio da se privremeno finansi ranje sprovodi u skladu sa za konom i u okviru dozvoljenih limita potrošnje. B. D.

Pred razrješenje upravnik isplanirao podjelu 8,6 miliona

PODGORICA – Sada već bivši stečajni upravnik fabrike „Radoje Dakić“ Mladen Marković je po sljednjih dana prije razrje šenja donio čak 11 odluka o namirenju potraživanja bivših dakićevaca. Ukoliko se na ove odluke niko ne bude žalio, od prodaje imovine Dakića radnicima bi trebalo da bude isplaćeno 8,6 miliona eu ra, od čega će neki u potpunosti, a neki samo djelimično namiri ti svoja potraživanja, u zavisno sti od trenutka upisa zabilježbi

presuda u katastru. Pored dvije odluke od počet ka oktobra na osnovu kojih bi sa 6,2 miliona eura trebalo da se namiri 341 radnik koje za

odluka o namirenju do nio je Mladen Marković posljednjih dana

stupa advokat Dragan Pre lević, na osnovu preostalih devet trebalo bi da bude podi jeljeno 2,4 miliona eura radni cima koje zastupaju advokati Veselin Raspopović, Brano Ćupić, Ljubo Marković, Ra donja i Dragan Prelević. Od toga će na troškove obezbje đenja, oglašavanja i procjenu imovine, te stvarne troškove stečajne uprave po osnovu 11 odluka otići preko 300.000 eu ra, dok će za nagradu upravni ku na računu biti rezervisano preko 144.000 eura. M. Lk. Mladen Marković

Petar Radulović

Milojko Spajić

Sa sastanka

Najveće

po potrošačkim jedinicama DRI

Spajićevom resoru kojem je za šest mjeseci

eura više od dozvoljenog limita

Nezakonito isplatili četiri miliona eura

Informacija je usvojena jednoglasno, iako je na KEP-u ministar odbrane Raško Konjević izdvojio mišljenje navodeći da su zaključci ublaženi, dominantno na prijedlog potpredsjednika Vladimira Jokovića Sa sjednice Vlade

PODGORICA - Ministar stvo finansija proslijedilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu dokumentaciju o raskidu ugovora za put Me ljine – Petijevići, saopštio je juče na sjednici Vlade mini star finansija Aleksandar Damjanović.

On je rekao da je prethod na vlada 27. aprila, posljed njeg dana svog rada, iako budžetom nijesu planirana sredstva, donijela zaključke o isplati četiri miliona iz te kuće rezerve na račun firme „Univerzal Monte“ po spora zumnom raskidu BOT aran žmana za gradnju te saobra ćajnice. Damjanović je naveo da je Vla da, zbog kompleksnosti pro blema, materijal vratila na

doradu i pripremila detaljnu informaciju o statusu ovog projekta.

Bez plana – Ne prejudicirajući ničiju od govornost, ali imajući u vidu kompleksnost i da ta četiri mi liona nijesu redovno planira na, kao i veliki iznos sredstava, mislim da je najbolje da se sa istom pozabavi nadležno tuži laštvo – rekao je Damjanović. Raskid sporazuma o izgrad nji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine –Petije vići su 7. maja prošle godine u ime države potpisali bivši mi nistar finansija Milojko Spa jić i predsjednik novske opšti ne Stevan Katić Spajić je tada kazao da je to ne vjerovatan uspjeh Vlade i da je tadašnja vlada još jednom do kazala da je čvrsto opredije ljena za rješavanje problema

Abazović

obećao pomoć

PODGORICA – Predsjednik Udruženja radnika Vektra Boke Đorđe Rajak zadovoljan je rezultatom jučerašnjeg sastanka sa odlazećim premijerom Dritanom Abazovi ćem, koji je, kako je naveo, iskazao volju da im pomogne.

Nov susret dogovoren je za desetak dana, kako bi našli način da pomognu radnicima da namire svoja potraživanja. Rajak je novinarima kazao da je zadnji momenat da se pokaže da li Vlada može da riješi njihove probleme dodajući da je 231 rad nik na ulici, sedmoro nije ni dočekalo penziju, te da se porezi i doprinosi duguju u prosjeku od pet do šest godina, a njemu 15 godina. Od Vlade, kako je naveo, očekuju da im poveže staž kako bi mogli da se penzionišu te da preuzme imovinu od vla snika Vektre Dragana Brkovića. Tvrdi da Brković nije pošto vao plan reorganizacije.

Pred Privrednim sudom duže od godinu i po traje postupak utvrđivanja razloga za eventualno novi stečaj u ovoj kompa niji koji Uprava prihoda i carina traži zbog nepoštovanja plana reorganizacije iz prošlog stečaja i duga koji je premašio mili on i po eura. Predmet je trenutno kod sudije Zorana Ašani na, kojem je dodijeljen nakon izuzeća dvojice sudija. M. lk.

koji, godinama unazad, štete privredi i građanima. Vlada Zdravka Krivokapića je prethodno u aprilu prihva tila inicijativu Opštine Herceg Novi za ukidanje naplate puta rine na toj dionici puta i počela pregovore sa koncesionarom „Univerzal Monte“. Pohvalili su se i da je u rekordnom roku, od nepunih mjesec, postignut dogovor. Bivši premijer Krivo kapić i predsjednica Republi ke Srpske Željka Cvijanović ozvaničili su 11. maja prošle godine ukidanje putarine na tom putu, kada je uklonjena naplatna rampa.

UBlažavanje

Ministar odbrane Raško Ko njević je izdvojio mišljenje na sjednici Komisije za ekonom ska pitanja (KEP), zato što se zaključci koje su dobili krupno razlikuju, dominantno na pri

Glasao sam za tu odlu ku jer sam mislio da su nadležni organi odradi li svoje. Indikativno je bilo da je tadašnji mini star kapitalnih investi cija izdvojio mišljenje, rekao je odlazeći premijer Dritan Abazo vić, koji je u prethodnoj vladi bio vicepremijer

jedlog potpredsjednika Vla dimira Jokovića, u odnosu na prijedlog Ministarstva fi nansija. Objasnio je da se u pr vobitnom materijalu pominju imena nekadašnjeg ministra Milojka Spajića, državnog se

Milijarda za Zapadni Balkan

Usvojena je i informacija o podršci EU zemljama Zapad nog Balkana koju je inicirala Sjeverna Makedonija. Mini starka evropskih poslova Jovana Marović je kazala da je opredijeljena milijarda eura za ublažavanje posljedice energetske krize i dodala da će 500 miliona biti opredije ljeno za zajedničku regionalnu podršku, a da će koordini rati Ministarstvo kapitalnih investicija.

– Važno je da do petka sva ministarstva daju prioritete za finansiranje, kako bismo mogli adekvatno da reagujemo – kazala je Marović.

kretara Janka Odovića i za štitnice imovinsko-pravnih in teresa Bojane Ćirović, kojih nema u konačnom zaključku – Mislim da je ovaj zaključak nepominjanje imena ublažio do nivoa da ne znamo što se desilo u tom slučaju – naveo je Konjević i istakao da u in formaciji nema nekoliko važ nih stvari, a najvažnija je da se sumnja u krivotvorenje doku menta koji je trebalo da poslu ži za plaćanje iznosa od četiri miliona eura plus PDV. – Vjerujem da je vagano u for mulacijama, ali sadržina in formacije koju usvajamo uka zuje da nivo zaključaka treba da bude adekvatniji i pošalje mo poruku da imamo ozbiljnu sumnju da je prethodna vlada radila aktivnosti koje su imale određenu vrstu osnova sum nja za krivična djela koja se go ne po službenoj dužnosti. To se ogleda u tome što ne želimo da danas isplatimo ta sredstva – rekao je Konjević i naglasio da informacija izražava i oz biljnu sumnju u rad zaštitni ka imovinsko-pravnih inte resa, što bi trebalo rezultirati i odgovornošću i razrješenjem. MN: Pogrešno mislio Premijer Dritan Abazović je rekao da se radi o kupovini pu ta od Herceg Novog do Trebi nja i da je ugovor potpisan to kom rada vlade u kojoj je bio potpredsjednik.

– To se desilo isti dan kad po činje izborna ćutnja za lokal

ne izbore u Herceg Novom, što je čudno. Glasao sam za tu od luku jer sam mislio da su nad ležni organi odradili svoje. In dikativno je bilo da je tadašnji ministar kapitalnih investici ja izdvojio mišljenje. Shvatio sam da ste imali raspravu na komisiji, da ste imali dileme, međutim, lično mislim, bez obzira što nije sporno da ima mo i formulacije koje su preci znije, da je stav četiri zaključka dovoljan, ništa drugo ne mo žemo da uradimo. Jedina re levantna adresa je nadležno tužilaštvo. Mi ođe da presu đujemo nemamo namjeru –rekao je Abazović.

Damjanović je rekao da, bez obzira na razlike u Vladi, svi su pokazali u pola godine da odluke ovog karaktera dono se jednoglasno.

– I to je bio razlog, konsultu jući većinu kolega u Komisiji, da uvažim i dodatnu argumen taciju i na fonu apsolutne in formacije za koju sam dao na log da se priprema i želje da se na ovo stavi tačka, adaktira mo ovaj materijal. Vjerujem u pretpostavku svih čak i kad se radi u slučajevima višemi lionske vrijednosti gdje neko vjerovatno slučajno zaboravi par stotina hiljada eura PDV-a, isto kao što vjerujem da se ov dje prije radilo o neznanju ili lošem poslu, a ne nekoj namje ri – rekao je Damjanović. Vlada je jednoglasno usvojila ovu informaciju. S. p

Ukupnoj šteti dodati zakup motora

PODGORICA - Bivši rad nici Montenegro Airlinesa (MA) saopštili su juče da su tačni navodi predsjednika DNP-a Milana Kneževića o raskidu ugovora o zakupu aviona i da se ukupnoj šteti mora dodati iznos o zakupu motora od To Montenegra.

– Želimo da podsjetimo da je MA u stečaju 28. februa ra predao krivičnu prijavu Specijalnom državnom tu žilaštvu protiv članova biv šeg menadžmenta MA Nikole Vukelića i Ivana Petrovića, kao i protiv nepoznatih oso ba iz Ministarstva kapitalnih investicija, zbog štete koju su počinili prema MA raskidom ugovora sa GECAS-om iznaj mljivanjem pomenutih avio

na – navodi se u saopštenju. Bivši radnici MA su u srijedu saopštili da su u pismu upuće nom novom stečajnom sudiji Ivanu Kovačeviću iskazali interesovanje za očuvanje re sursa i imovine ove bivše na cionalne avio-kompanije, ali i

za održavanje, zemaljske i us luge špedicije, koje su obnovi li tokom stečaja.

– Pokazali smo zainteresova nost vezano za tužbu MA pre ma državi kojom se potražuje iznos veći od 100 miliona eura, kao i eventualnu prodaju MA

u stečaju kao pravnog lica, na čemu smo radili u proteklom periodu. Kako smo sa Privred nim sudom i novim stečajnim upravnikom Milanom Radu lovićem ostvarili korektnu sa radnju, sa druge strane odla zeća vlada je i dalje nijema za naše opravdane zahtjeve. Pod sjećamo da smo cijelo vrijeme, pored naših potraživanja, nu dili i rješenja kao i resurse za korišćenje novoj avio-kom paniji To Montenegro – saop štili su bivši radnici i dodali da im ne preostaje drugo nego da čekaju vanredne izbore i da sa nekom novom vladom, „koja će imati više razumijevanja prema potrebama vazduho plovstva i više empatije pre ma bivšim radnicima“, uspo stave dijalog. R. e.

Vlada proslijedila

Petijevići Specijalnom tužilaštvu

Radnici Vektra Boke protestovali ispred Vlade

Bivši radnici MA saglasni sa tvrdnjama predsjednika DNP-a o štetnosti raskida ugovora o zakupu aviona

Jedan

radnika

Ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić odgovorili na upit nevladinih organizacija o pravnom osnovu postavljanja obilježja u Morinju

Spomen-ploča je postavljena po propisima, poznata ideološka osnova rata devedesetih

Anima, HRA i CGO su 13. oktobra u obraćanju ministarstvima navele da njihove organizacije decenijama rade na pitanjima suočavanja sa prošlošću i u tom kontekstu cijene značajnim postavljanje spomen-obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini, pa im je važno da se razjasni da li su takvi akti u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom

PODGORICA - Nakon što su nevladine organizacije Centar za žensko obrazovanje Anima, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje apelovali na ministre odbrane i vanjskih poslova da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju, iz ta dva resora juče su saopštili da je sve urađeno po pravilima i u skladu sa promovisanjem dobrosusjedske politike i međunarodnih obaveza zemlje.

Tri nevladine organizacije prethodno su pozdravile postavljanje ploče u Morinju, ali i zatražile razjašnjenje imajući u vidu javna osporavanja postavljanja javnog obilježja kako bi se na taj način doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja.

U zajedničkom obraćanju ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića navedenim organizacijama ističe se da iskazuju „posebno poštovanje za vaše decenijske napore za kažnjavanje svih zločina u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a za koje ste imali našu punu podršku kao i ovog puta“.

– Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom

agresivnih regionalnih politika – navodi se u zajedničkom odgovoru Konjevića i Krivokapića.

ZAKONSKI OSNOV

Anima, HRA i CGO su 13. oktobra u obraćanju ministarstvima navele da njihove organizacije decenijama rade na pitanjima suočavanja sa prošlošću i u tom kontekstu cijene značajnim postavljanje spomen-obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini.

– Tim prije nam je važno da takvi akti budu u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom. Stoga, očekujemo da javnost obavijestite o zakonskom osnovu za postavljanje spomen-ploče – navedeno je u ranijem dopisu poslatom Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova.

Tada su podsjetili da su se, u cilju postavljanja spomen-obilježja na mjestu nekadašnjeg vojnog logora JNA u Morinju, obraćali nadležnima u opštini Kotor, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, posljednji put zajedničkim zahtjevom u septembru, ali nijesu dobili nikakav odgovor.

Konjević i Krivokapić su u odgovoru naveli da postavljanjem spomen-ploče na mjestu na kojem se u vrijeme napada na Dubrovnik nalazio logor u Morinju, a koji sada predstavlja vojni objekat koji koristi Ministarstvo odbrane Crne Gore, naša država pokazuje da osjeća žaljenje i njeguje kulturu sjećanja za zločine koji su se desili na njenoj teritoriji u svrhu ruženja imena i duha Crne Gore.

– Postavljanje spomen-ploče je važan čin izgradnje dobrosusjedskih odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. Time istovremeno ispunjavamo temeljnu obavezu iz poglavlja EU integracija i NATO savezništva – naveli su ministar odbrane i ministar vanjskih poslova – kaže se u odgovoru dvojice ministara.

PRESUDE I PRAVO

Podsjeća se da je u nekadašnjem Sabirnom centru Morinj, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo zatvoreno i zlostavljano više stotina državljana Hrvatske, od kojih su polovinu činili civili sa dubrovačkog ratišta. Dodaje se da su crnogorski sudovi donijeli pravosnažne presude protiv četiri lica za

krivično djelo ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima u Morinju. Po tom osnovu su i isplaćena materijalna sredstva žrtvama.

– Crna Gora je u svom Ustavu priznala supremaciju međunarodnog prava u oblasti ratnih zločina – odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pa samim tim i obilježavanju tih događaja. Haški sud kroz kvalifikaciju ,,udruženog zločinačkog poduhvata“ u brojnim presudama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine jasno je kvalifikovao politički projekat velikosrpstva kao ideološku osnovu ratova na prostoru bivše Jugoslavije – kaže se u obraćanju ministara. Ističu da spomen-ploča, shod-

no članu 13 tačka 3 Zakona o komunalnim djelatnostima nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom – zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup. Tim materijalnim resursom, kako navode, u skladu sa članom 37 stav 2 tačka 3 Zakona o Vojsci Crne Gore upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega se koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokalne samouprave. Naglašavaju da, saglasno članu 23 Zakona o odbrani, Ministarstvo odbrane obavlja poslove u vezi sa planiranjem i uređenjem prostora, izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem vojnih objekata u vojnom krugu. – Nepokretne stvari za potrebe odbrane koriste se pod uslovi-

Đenero: Podilaženje velikosrpskim i velikoruskim interesima

Politički analitičar Davor Đenero u razgovoru za portal Direktno je kazao da je uklanjanje spomen-ploče u logoru Morinj podilaženje velikosrpskim i velikoruskim političkim ambicijama.

On je kazao da takvo ponašanje govori o karakteru ,,političkog režima kojeg uspostavlja Dritan Abazović“.

– Tu se radi o potpuno jasnom sluganskom režimu u odnosu na Beograd – istakao je on.

Politikolog Đenero smatra da Ranko Krivokapić i Raško

Konjević ne pripadaju tom kontekstu te naveo kako je istovremeno s uklanjanjem spomen-ploče Dritana Abazovića učinio nešto ,,nečuveno“.

– Abazović je ministra vanjskih poslova i ministra odbrane, koji spadaju u demokratsku političku arenu, isključio iz tehničke vlade koja je ionako izgubila parlamentarnu podršku –objašnjava on za Direktno i dodaje da je ,,sve što se događa dio političkog divljanja koje se sad događa u Crnoj Gori“.

Đenero je naglasio da će to ,,divljanje“, nažalost, ponovno imati implikacije i na poziciju hrvatske manjine u Boki Kotorskoj. Analitičar je podsjetio da su upravo Hrvati u Crnoj Gori bili

prvi „na udaru“ u početku formiranja Abazovićeve manjinske vlade.

Iz tog razloga, Đenero ponovno naglašava da ,,hrvatska država mora gledati na Crnu Goru s puno pažnje te uvijek mora zadržati poštovanje i potporu prema ljudima kakav je Ranko Krivokapić“, tačnije, onima koji spadaju u demokratski i evroatlantski prostor.

On je kazao i da ne vjeruje da će ovaj događaj ostati bez reakcija hrvatske diplomatije, ali treba malo pričekati. - To je velika sramota, a Hrvatska vjerovatno ne želi otežavati poziciju osoba u Crnoj Gori koje spadaju u demokratski prostor u ovom trenutku – kazao je on.

ma i na način propisanim zakonom kojim se uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koje pripadaju Crnoj Gori, zakonom kojim se uređuje organizacija i funkcionisanje jedinstvenog sistema odbrane Crne Gore i zakonom kojim se uređuje organizacija Vojske i druga pitanja od značaja za Vojsku, a kako je propisano članom 4 Uredbe o uslovima i načinom korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane – kaže se u odgovoru nevladinim organizacijama.

POVOD I REAKCIJE

Spomen-ploču u Morinju su, 10. oktobra, otkrili crnogorski ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu visokih hrvatskih zvaničnika.

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je dva dana nakon tog čina obavila inspekcijski nadzor, te 17. oktobra donijela rješenje kojim je propisano da se spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj ukloni zbog toga što za njeno postavljanje ne postoji saglasnost Vlade i Opštine Kotor, odnosno sva potrebna dokumentacija.

Ministarstvo odbrane je tek prije dva dana, nakon gostovanja Konjevića u programu Antene M u kojem je kazao da njegovo i Ministarstvo vanjskih poslova nijesu dobili akt bilo koje inspekcije o uklanjanju ploče u Morinju, dobilo zahtjev UIP-a za izjašnjenje.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je prije dva dana novinarima kazao da podržava postavljanje ploče u Morinju, ali ne „na nezakonit način“. O tome je, kako je rekao, razgovarao i sa ambasadorom Hrvatske Veselkom Grubišićem. – Postavljanjem table, Konjević i Krivokapić napravili su diplomatski skandal i krivično djelo. Ministarstvo nije obaviješteno, SO Kotor nije obaviještena –istakao je premijer u tehničkom mandatu, uz poruku da će dvojica ministara morati da objasne to nadležnim organima.

Bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić prije dva dana je za Pobjedu, međutim, ocijenila da nije u pitanju međunarodna blamaža države, već da je riječ o blamaži onih koji žele ukloniti ploču, a koji rade protiv interesa Crne Gore. Igor PERIĆ

Delegacije Hrvatske i Crne Gore u Morinju

GOV.ME

Protiv zakona je da se djeca šalju na bolničko liječenje u „Dobrotu“

One slučajeve koji su hitni i koji dolaze u Urgentni centar, odnosno hitnu prijemnu ambulantu u Dječijoj bolnici, sporadično pokrivaju adultni psihijatri, iako mi to ne bismo trebali da radimo. Bolničkog liječenja za djecu apsolutno nema. Nalazi se način da se neko privremeno zbrine dok se ne uputi za Beograd, što se radi po hitnom postupku – pojasnila je Dakić

PODGRORICA – Direktor Specijalne bolnice za psihi jatriju „Dobrota“ iz Kotora psihijatar dr Aleksandar Mačić uputio je apel svima koji na hospitalno liječenje šalju maloljetnike da to više ne čine, jer je to protiv zakona.

Psihijatrica dr Tea Dakić je Pobjedi kazala da se u Crnoj Gori bolničko liječenje ma loljetnika ne sprovodi, te da se hitni slučajevi upućuju u Beograd.

Ipak, dr Mačić je juče saop štio da u posljednje vrijeme postoji tendencija upućiva nja maloljetnih osoba na hos pitalno liječenje u „Dobrotu“ bilo od sudskih organa vlasti ili od strane porodice. –Želimo da obavijestimo jav nost da ZU Specijalna bolni ca za psihijatriju „Dobrota“ Kotor ne liječi hospitalno ma loljetna lica i da je to protiv za kona – kategoričan je Mačić. Istakao je da takvi pacijenti neće biti primljeni u blonicu bez obzira na okolnosti zbog kojih su poslati.

On je pojasnio da Specijal na bolnica za psihijatriju ima Službu za dječiju i adolescen tnu psihijatriju, ali da nema kapaciteta niti zakonskih mo gućnosti za hospitalizaciju.

– U tom pogledu treba napra viti razliku između ambulan tnog tretmana u pomenutoj službi i hospitalnog tretma na, jer ne postoji odjeljenje za hospitalno liječenje maloljet nih lica – kazao je on.

Dr med. psihijatar, mr sc. bio

etike Tea Dakić je kazala da u Crnoj Gori postoje ambulan tne službe, ali ne i bolničko li ječenje.

– To je slaba tačka psihijatri je već decenijama – kazala je Dakić.

Bez ustanove

Pojašnjava da u okviru Klinič kog centra Crne Gore pod či jim okriljem je Centar za au tizam i razvojne poremećaje

radi troje dječijih i adolescen tnih psihijatara, ali da oni sa mo ambulantno pregledaju pacijente.

– One slučajeve koji su hitni i koji dolaze u Urgentni cen tar, odnosno hitnu prijemnu ambulantu u Dječijoj bolnici, sporadično pokrivaju adultni psihijatri, iako mi to ne bi tre balo da radimo. Bolničkog li ječenja za djecu apsolutno ne ma. Nalazi se

način da se neko privremeno zbrine dok se ne uputi za Be ograd, što se radi po hitnom postupku – pojasnila je Dakić. U Zakonu o zaštiti i ostvari vanju prava mentalno obolje lih lica piše u članu 54 da će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, odnosno psihijatrijska ustanova, ako li ječenje maloljetnih mentalno oboljelih lica u psihijatrijskoj ustanovi ne sprovodi odvoje no od liječenja punoljetnih mentalno oboljelih lica. Upravo na to se Mačić i pozi va u dopisu.

PrePušteni

Koordinatorka Roditeljske SOS linije Lepa Žunjić Pobje di je juče rekla da je apel koji je Mačić poslao još jedan poka zatelj kako brinemo o mental nom zdravlju djece, „jer smo još jednom shvatili i dobili po tvrdu da nijesu ničija briga“. – Razumijevajući da postoje zakonski propisi i ograniče nja, ali i da naše zdravstvene ustanove nemaju kapaciteta da omoguće kvalitetnu zdrav stvenu zaštitu djeci kojoj treba bolničko liječenje i pomoć psi hijatra, teško da možemo ima ti razumijevanja za odsustvo podrške, koja nije privreme na, nego trajna – ističe Žunjić. S druge strane, navodi da su u toj NVO dodatno zabrinu ti za mentalno zdravlje djece u posljednje vrijeme i da za to moraju postojati drugačiji i mnogo senzibilisaniji nači ni saopštavanja informacija poput ove.

– Mora postojati i razvijena svijest svih stručnih i medi cinskih radnika da je naša oba veza da zaštitimo djecu, po sebno onda kada im je pomoć najneophodnija, ako nikako drugo onda zalaganjima pred nadležnima da im se podrš ka omogući, i pritiskom, a ne prijetnjama da ćemo odbiti da im pružimo pomoć – isti če Žunjić.

Zaključuje da nema više mje sta ni za jedan novi apel da dr žava ove teme, ali i sve ostale koje se tiču podrške porodici stavi kao prioritet broj jedan. K. JanKoviĆ

Sa sastanka prosvjetara i ministara

Nastavnicima plate od januara veće 20 odsto?

PODGORICA – Danas će predstavnici Sindikata pro svjete Crne Gore ponovo razgovarati sa ministrima finansija i prosvjete Alek sandrom Damjanovićem i Miomirom Vojinovićem o zahtjevu da im se plata po veća 45 odsto. Trebalo bi da postignu konačan dogovor koliko im je prihvatljivo da se uveća zarada i na koji na čin treba da se realizuje.

Predsjednik Sindikata mr Ra domir Božović kazao je ju če Pobjedi da imaju najavu da će im se od 1. januara poveća ti plata 20 odsto. Potom, od 1. januara 2024. godine uslije diće još 10 odsto, te od 1. ja nuara 2025. godine dodatnih 10 odsto.

– Ovo su samo najave, konač na ponuda je danas – rekao je Božović.

Na prethodnom sastanku je dogovoreno da će Ministar stvo finansija sagledati mo gućnosti i da će ih predočiti na narednom susretu.

Sindikat prosvjete kroz izmje ne Granskog kolektivnog ugo vora traži da se plate povećaju za 45 odsto. Prosvjetna za jednica Crne Gore zahtijeva 50 odsto. Nedavno je Božović kazao Pobjedi da su najbliži rješenju da se povećanje rea lizuje kroz dva ili tri puta, po godinama.

Ranije je ministar Vojinović izjavio da je nerealno da na stavnici dobiju uvećanje 45 odsto, da bi on volio da se rea lizuje i 65, ali da to ne dozvo ljava budžet. Najavio je nakon toga da će sagledati i dogovori ti se oko optimalnog rješenja. Božović je saopštio da im mo deli etapnog povećanja plata nijesu nepoznati. Posljednje uvećanje dobili su kroz dvi je godine, prvo su dobili de vet odsto, pa onda tri. Kada su štrajkovali zbog lošeg statusa, 2002. godine, na sličan način je, kaže on, riješen problem. Dobili su 18 odsto iz dva dijela. Predsjednica Udruženja na stavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević nedavno je Pobjedi rekla da, za pravo, nije realno da se njiho

vo uvećanje plata dijeli etapno. – Da se nakon isteka kalen darske godine, kad inflacija pojede sve, kad se i drugima, kojima su već zarade uveća ne, opet maksimalno uveća ju, i tako unedogled. Zašto se te etape ne podijele u kvartale jedne kalendarske godine, pa da u toj godini bude uvećanje od 45% – rekla je ona.

Sa prethodnog sastanka mini stara i predstavnika Sindikata saopšteno je da je dogovore no da će u budžetu za nared nu godinu biti predviđen pro stor za povećanje koeficijenta na zarade.

– To bi omogućilo da prosvjet ni radnici prime uvećane pla te već od 1. januara – saopšte no je iz Ministarstva finansija. Rekli su da će omogućiti bo lji materijalni status zaposle nih u prosvjeti kao veoma važ noj i brojnoj strukturi ukupne društvene zajednice.

Sindikat prosvjete je najavio da će se nakon ponude nad ležnih izjasniti, da će njego vi organi donijeti odluku je li im prihvatljiva ponuda. Uko liko ne budu zadovoljni, pomi njale su se razne opcije reakci je, među kojima su i protesti. Nastavnici su tražili ranije od Božovića da konkretnu reagu ju zbog toga što se odugovla či izjašnjenje o njihovom za htjevu da im se poveća plata. Tada su pominjali da mogu da protestuju, štrajkuju, blokira ju saobraćajnice… Božović je tada poručivao da treba da bu du još malo strpljivi, jer vjeru je da će postići dogovor sa do nosiocima odluka.

Nastavnicima je ranije obe ćavano u više navrata da će im se plate povećati zajedno sa platama zdravstvenih rad nika. Nadležni su pohvalji vali rezultate koje su ostvari li tokom borbe protiv korona virusa, kada se radilo u više smjena, držali su časove pre ko norme… Obećanje se ni je ispunilo. Povećali su pla te zdravstvenim radnicima, a prosvjetni radnici su kroz pro gram ,,Evropa sad“, početkom godine, dobili veće plate kao i svi zaposleni u Crnoj Gori. n. Đ.

Apel iz Specijalne bolnice za psihijatriju da im porodice i sudovi ne šalju maloljetnike na hospitalizaciju

Tea Dakić

Lepa Žunjić

Predstavnici Sindikata prosvjete Crne Gore razgovaraće danas sa ministrima finansija i prosvjete o uvećanju zarada

ministarstvo

pr centar

unicef/d.miljanić

Nemojte da nam prodajete priču da nema para!

Rmandić je kazao da su Adžić i Abazović na obilježavanju Dana unutrašnjih poslova sa oduševljenjem govorili o policiji. ,,Sve je to bajno, ali ne živimo od obećanja. Ako ste ih dali javno, budite spremni da ih ispunite, policajci više nemaju vremena da čekaju, naše strpljenje je pri samom kraju“, rekao je Rmandić i dodao da očekuju da ih Abazović danas primi. To se nije dogodilo

PODGORICA - Nezavisni sindi kat Uprave policije juče je tri sata blokirao Bulevar Stanka Drago jevića, pošto im se nakon protesta ispred zgrade Vlade niko nije obratio povodom zahtjeva koje su iznijeli. Prvi put u istoriji Crne Gore policajci su u znak protesta blokirali saobraćajnicu.

Prije nego što su blokirali Bule var, predsjednik tog sindikata Igor Rmandić je kazao da su odlučili da radikalizuju protest.

– Ukoliko nas premijer primi sad i obeća da će povećati plate od 1. no vembra, nećemo blokirati ulicu –poručio je Rmandić i dodao da Ne zavisni sindikat policije neće bježati ni od jednog koraka koji je zakonom

predviđen u borbi za radnička prava. Kako im se niko nije obratio, protest se pretvorio u blokadu.

Rmandić je kazao da je protest za kazan „zbog nezadovoljstva policij skih službenika koji su dovedeni na prosjački štap“.

On je kazao da su ih okupila dva čo vjeka.

– To su ministar Adžić i predsjednik Vlade, Abazović. To su dva čovjeka na čiju adresu moramo da se obra timo i tražimo pomoć. Tražimo, jer nećemo da molimo, naše dostojan stvo nam to ne dozvoljava. Profesija koju obavljamo zahtijeva da i mi za htijevamo dostojanstvo uniforme –rekao je Rmandić.

Naveo je da su Adžić i Abazović na

obilježavanju DanA unutrašnjih po slova sa oduševljenjem govorili o policiji.

- Sve je to bajno, ali ne živimo od obe ćanja. Ako ste ih dali javno, budite spremni da ih ispunite, policajci vi še nemaju vremena da čekaju, naše strpljenje je pri samom kraju - rekao je Rmandić i dodao da očekuju da ih Abazović danas primi.

Ako se to ne desi, znaćemo da smo građani drugog reda, svako ko je do šao ovdje ispred Vlade, je primljen, dodao je Rmandić.

– Nemojte da nam prodajete priču da nema para. Ima ih, samo nijesu raspoređene onako kako treba – re kao je on.

Govoreći o prethodnim zahtjevima

i rokovima, Rmandić je istakao da su policajci ponovo iznevjereni i da su im data prazna obećanja.

– Obećano nam je da će biti vraćen novac koji nam je oduzet za tri mje seca (mart, april, maj), gdje su nam smanjene plate od između 40 i 120 eura. Tražili smo isplatu otpremni na za kolege koje odlaze u u penziju.

Pokušali smo da povećamo zarade za 10 odsto, ali to je mali iznos, s obzi rom na svakodnevno divljanje cijena.

Pregovori o kolektivnom ugovoru, kako je kazao, su u ćorsokaku, jer prijedlog ugovora koji je prethodni sindikat napravio podrazumijevao je određena novčana davanja koja su trebali da dobiju policijski služ benici, ali, dodaje Rmandić, tu ne

ma razumijevanja Ministarstva fi nansija koje je sva novčana davanja izbrisalo iz ugovora, pa tako imamo samo praznu ljušturu, bez suštine. Naglašava da povećanje zarade u iznosu od deset odsto nije dovoljno.

– Oni su nama ukinuli minuli staž, to nam nije vraćeno. Deset odsto pove ćanja zarade na osnovnu zaradu je zapravo 40-50 eura više, što je manje nego što su nam odbili – istakao je on. Rmandić je pozivao kolege koje su nezadovoljne da se učlane u sindikat. – Sindikat neće ćutati, neće trpjeti i iskoristićemo sva sredstva za bolje sjutra naših kolega. Lopta je u dvo rištu Vlade i MUP-a. Od njihovih po teza zavise naši dalji koraci – zaklju čio je on. D.MIHAILOVIĆ

Iza pokušaja izbora sudija bez dijaloga krije se namjera osporavanja izbornog poraza

PODGORICA - Klub posla nika Demokratske partije socijalista saopštio je da na današnjoj sjednici Skup štine neće glasati o kandi datima za sudije Ustavnog suda budući da predložena imena nijesu plod dijaloga političkih aktera, a da čitav proces predstavlja lažan pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost te sudske instance.

Sjednica Skupštine na kojoj će se razmatrati prijedlog za izbor četvoro sudija Ustav nog suda zakazana je za 13 sa ti. Ustavni odbor utvrdio je prošle sedmice listu od četi ri kandidata za sudije Ustav nog suda čija su imena upu ćena Skupštini Crne Gore na odlučivanje. Kvalifikovanu većinu glaso va Odbora dobili su Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Ja dranka Novaković i Jelena Ružičić. Podršku kandidati ma dali su članovi takozvane parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine, odno sno sedam poslanika Demo kratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Građanskog pokreta Ura i Demokrata, bez

prethodno postignutog širo kog dogovora sa opozicijom o obezbjeđivanju dvotrećinske većine za glasanje u plenumu, dva dana uoči lokalnih izbora u 14 opština.

Među predloženim kandida tima nema univerzitetskog profesora i pripadnika ma njinskih naroda. Kako je ra nije objavljeno, kandidat Ili ja Vukčević bio je angažovan kao savjetnik, sad već bivšeg, direktora Uprave prihoda i ca

rina Rada Miloševića (Ura), dok je kandidatkinja Sneža na Armenko, prema informa cijama Pobjede, bliska rođaka Predraga Bulatovića (DF).

Poslanici DPS-a ocijenili su da se iza pokušaja izbora su dija Ustavnog suda bez dija loga krije namjera osporava nja izbora i strah od poraza.

U Klubu odbornika te parti je istakli su da je na sjednici Ustavnog odbora, održanoj prije nekoliko dana, aktuelna

parlamentarna većina nasta vila sa realizacijom scenari ja dalje paralize državnih in stitucija.

– Uprkos tome što je Ustav ja san i što je jasno da je potrebna dvotrećinska većina, odlučili su se da predlože svoje kandi date, bez ikakvih prethodnih konsultacija i dijaloga sa osta lim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa po lovinu poslanika iz Skupšti ne Crne Gore – navedeno je u

saopštenju.

Iz kluba poslanika DPS-a isti ču da su primili k znanju takav odnos i da će iz tog razloga i oni biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupšti ne Crne Gore, sjutra.

– Dakle, bićemo isključeni iz procesa koji predstavlja lažan pokušaj da se obezbijedi funk cionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namje ru da se i ta vitalna državna in stitucija drži u stanju blokade.

Ono što se ipak može jasno za ključiti jeste da se iza ove na mjere krije strah od sigurnog poraza, te se ovim manevrom želi osporiti legitimnost izbo ra – naglašeno je u saopštenju Kluba poslanika SPS-a.

Pozvali su sve da se odusta ne od, kako su rekli, ove farse i da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor, te da se kroz po litički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obez bijediti dvotrećinska većina.

Kako je Pobjeda pisala nakon glasanja na Ustavnom odbo ru, činjenica da je kandidate izglasao samo jedan politički blok, čime je faktički onemo gućeno da svi kandidati do biju podršku 54 u prvom, ali najvjerovatnije i 49 poslani

ka u drugom krugu glasanja, ukazuje na strategiju prebaci vanja loptice na teren opozi cije, koja će biti izložena pri tiscima kroz optužbe da ako ne glasa za predložene kan didate, zapravo, ona opstrui ra deblokadu Ustavnog suda i evropske integracije.

Za četvoro sudija Ustavnog su da su se u posljednjem javnom pozivu kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vuk čević, Sulejman Guči, Draga na Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Koji čić, Sanja Maslenjak, Jadran ka Novaković, Zdenka Pero vić, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radu lović, Enesa Rastoder i Je lena Ružičić. Ustavni sud, od ukupno se dam, trenutno ima samo tri člana i nema kvorum za od lučivanje. Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a čla novi Milorad Gogić i Desan ka Lopičić Miodrag Iličko vić je sredinom septembra ispunio uslove za penziju. Po četkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a rani je Hamdija Šarkinović i Me vlida Muratović I. P.

Prvi put u istoriji Crne Gore policajci u znak protesta blokirali saobraćajnicu

DPS najavio da danas neće glasati za kandidate za popunu mjesta u Ustavnom sudu koji su parlamentu predloženi bez dogovora

Policajci kažu da su ponovo iznevjereni i da su im data prazna obećanja

D. MALIDŽAN

SKUPŠTINA

CRNE

GORE

Danas glasanje o četiri kandidata

Detalji optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda

Vesna Medenica za usluge nagrađivala zapošljavanjem

PODGORICA – Tvrdnje biv še predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da u obavljanju svoje funkcije nijednom svojom radnjom i postupkom nikoga nije priti skala za bilo što opovrgnuta je telefonskim porukama sutkinji Radmili Nikolić u kojima interveniše da se u revizijskom postupku jednoglasno odluči u korist kompanije Carine, vlasniš tvo njenog kuma Čedomira Popovića, navodi se, između ostalog, u optužnici.

Prema optužnici, koju potpisu je specijalni tužilac Jovan Vu kotić, Medenica je u toku aprila 2019. godine kao predsjedni ca Vrhovnog suda Crne Gore i član Sudskog savjeta Crne Go re, u predmetu revizije pred Vr hovnim sudom Crne gdje se kao tužilac pojavljuje Radmila La đić i drugi, a tuženi DOO Cari ne Podgorica, intervenisala da se odluka donese jednoglasno u korist njenog kuma – vlasni ka DOO Carine Podgorica, Če domira Popovića, odnosno da se revizija tužilaca jednoglasno odbije kao neosnovana. Odluka po reviziji u ovom predmetu je donijeta 2. aprila 2019. godine gdje je većinom glasova odlu čeno da se revizija tužioca od bije u korist kompanije Carine. Sudije Radojka Nikolić, Vesna Jočić i Branimir Femić glasali su da se revizija tužioca odbi je kao neosnovana dok su sut kinje Rada Kovačević i Nata lija Filipović glasale za njeno usvajanje.

Dvije nedjelje kasnije, 15. apri la, Medenica se kod sutkinje Ni kolić interesuje za reviziju gdje je tužena strana kompanija nje nog kuma na šta joj koleginica odgovara sa ,,Vidjet ću“.

Već nakon deset minuta, sut kinja Nikolić predsjednicu Vr hovnog suda obavještava da je predmet već iznošen na vijeću. - Već je iznošen na vijeću, ja mislim da je OK, ali drugi tako ne misle - u srijedu ga ponovo iznosim - piše sutkinja Nikolić na šta joj Medenica šalje poru ku u kojoj pita - koga da ,,pri tisnem“.

Za odgovor na ovo pitanje, sut kinja Nikolić upućuje Medeni cu na sudiju Branimira Femića i piše ,,vidi sa Bracom“ na šta bivša predsjednica Vrhovnog suda potvrdno odgovara.

Sutkinja izvjestilac Radojka Ni kolić je potom, kako se navodi u optužnici, suprotno članu 118 Ustava Crne Gore i čl. 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, posredovala da članovi sudskog vijeća Rada Kovačević i Natalija Filipović promijene mišljenje - Nakon donijete odluke po reviziji, na izvorniku odluke predsjednik vijeća Branimir Fe mić i članovi vijeća Kovačević Rada, Filipović Natalija, Jočić Vesna i Nikolić Radojka, pot

pisali su bilješku o vijećanju i glasanju kao da je odluka do nijeta jednoglasno - navodi se u optužnici.

Dan kasnije, sutkinja Nikolić od Medenice traži kontrauslugu.

Ona predočava Medenici da je u toku konkurs u Lovćen banci za poslove koji su u domenu njoj bliske osobe, izvjesnog Luke. - Veke, ne znam jesi li shva tila da je konkurs u toku kod Lovćen banke i to upravo za po slove koje je Luka radio IZVINI - piše Nikolić Medenici a već u narednoj se izvinjava riječima ,,što sam dosadna“.

Već poslije minut, Vesna Me denica obavještava kolegini cu ,,već sam je zvala i zapisala je ime“ na šta se sutkinja Niko lić zahvaljuje.

Mjesec i po kasnije, 28. maja 2019. godine, Nikolić obavje štava Medenicu da su Luku po zvali u Lovćen banku .

- Veke, samo da ti kažem da su Luku pozvali da radi u Lovćen banku HVALA – ljubim te i vo lim, vidimo se. Dva dana kasnije Medenica odgovara: E da vam

Iliji Milanoviću određen pritvor

PODGORICA – Iliji Mi lanoviću (36) juče je u po dgoričkom Višem sudu stavljen na snagu pritvor koji mu je određen još u novembru 2021. godine kada je uspio da pobjegne dvojici inspektora koji su mu ,,upali“ u stan s nalo gom za hapšenje.

Milanović je tada umakao policiji i krio se u Grčkoj sve do januara ove godine gdje

je uhapšen po potjernici ko ju su za njim raspisale crno gorske vlasti zbog sumnje da je, kao pripadnik krimi nalne organizacije Filipa Ivanovića , učestvovao u organizaciji likvidacija Ce tinjanina Andrije Gazivo de i Petra Muhadinovića u februaru 2020. godine. Milanović je juče direktno sa aerodroma sproveden u zgradu Specijalnog tužilaš tva gdje mu je određeno za

državanje do 72 sata. je pritvor do 30 dana zadr žavanje do 72 sata nakon što je juče saslušan u Iz SDT-a su ranije saopštili da je ova kriminalna orga nizacija planirala ubistvo Andrijinog oca – Vasa Ga zivode, kao i likvidacije pri padnika SDT-a tako što bi im postavili dva kilograma eksploziva ispod policijskih vozila i aktivirali ih u toku vožnje. B. R.

mene nema strva vam se ne bi znalo. Neka mu je sa srećom“. Sa druge strane, Medenica je u istrazi tvrdila da je prema kole gama imala krajnje profesiona lan odnos te da je odnos subor dinacije, koji je postojao, bio samo u dijelu sistema i organi zacije rada, a ne u dijelu odlu čivanja i donošenja odluka od strane sudija.

Ona je istakla da nikada ne bi dozvolila ni sebi ni drugima da poljulja ili naruši integri tet sudija.

Dodala je da je profesionalnost i nezavisnost kolega u radu uvi jek cijenila i uvažavala, a nika ko narušavala i sputavala. Pri tom, sve da je to i htjela, to joj nije moglo ni biti.

Protiv bivše predsjednice Vr hovnog suda je u ponedjeljak 17. oktobra, podignuta optuž nica da je kao pripadnik krimi nalne organizacije, koju je for mirao njen sin Miloš, koristeći svoj položaj uticala na ishod od luka u korist kompanija Carine, Fab lajve, Cijevna komerc i Win Kotor. B. R.

Potvrđena optužnica za dvostruko ubistvo na Veruši

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu pro tiv osmočlane kriminalne organizacije Marka Zekića odgovorne za likvidaciju Podgoričana Nemanje Pre levića (28) i Danila Pekovi ća (20) na Veruši u oktobra 2020. godine, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Pored Zekića, na optužnici su Miomir Đukić, Dragan Bi letić, Vasilije Đukić, Mirče ta Mihailović, Nenad Mi ličić, Goran Milašinović, Branislav Ivanović i Dra gan Tarić

Prema prikupljenim doka zima, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač, sa umišljajem i po prethod nom dogovoru, zajedno ubi li Prelevića i Pekovića.

Teško ubistvo dvojice Podgo ričana umišljajno stvaranjem uslova i otklanjanjem pre preka pomogli su Milašino vić, Biletić, Ivanović i Miličić.

Zadatak dijela grupe bio je da prate kretanje Prelevića i Pekovića da bi odredili naj povoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju.

- Nakon što su doznali da će mete 17. oktobra biti u kući Prelevića u mjestu Uvač, tu

su informaciju saopštili Ze kiću, Đukiću i Mirčeti Mihai loviću koji su se uputili ka Ve ruši – navodi se u optužnici. Mirčetić je predao automat sku pušku i pištolj Zekiću i Đukiću koji su, nakon kraće rasprave, na vratima viken dice ubili Prelevića ispalivši u njega više projektila u gla vu i gornji dio tijela.

Pošto su eliminisali Prelevi ća, ušli su u vikendicu i ubili Pekovića.

Transkripti ,,Skaj“ aplikaci je koju su koristili pripadnici ove kriminalne organizacije otkrili su da je ubistvo Prele vića i Pekovića planirano ne koliko mjeseci ranije. Organi zovanjem likvidacije u ovom slučaju rukovodio je Zekić. ,,Skaj“ komunikacije su ot krile i da je Milašinović imao konekciju u policiji preko ko je je grupi otkrivao saznanja istražitelja vezano za istragu ubistva Prelevića i Pekovića i pronađenih tragova. Nakon ubistva Prelevića i Pe kovića, Zekić preko kripro vane ,,Skaj“ aplikacije grupi saopštava plan o reketiranju jedne osobe iz Berana od koje je planirao da uzme 100.000 eura kako bi pokrio troškove likvidacije dvojice Podgori čana na Veruši. B. R.

Odgođeno suđenje grupi optuženoj za ubistvo Šćepana Roganovića Advokat kažnjen 1.000 eura zbog nedolaska na suđenje

PODGORICA – Sutkinja Vesna Kovačević juče je u podgoričkom Višem sudu sa 1.000 eura kaznila advo kata Damira Lekića zbog nepojavljivanja na ročištu na kojem je trebalo da poč ne suđenje Krstu Vujiću i njegovoj grupi za ubistvo Šćepana Roganovića iz Herceg Novog. Početak suđenja Vujiću i nje govoj grupi iz ovog razloga od gođeno je za 2. novembar. Zbog ubistva Roganovića,

osim Vujića, okrivljeni su i Mili Bajramović, Miloš Ko mar, Dino Ibrahimović i Igor Glavaš

Bajramović, koji je u bjekstvu, označen je kao direktni poči nilac ubistva i za njim je raspi sana međunarodna potjernica, kao i za Vujićem koji se tereti kao organizator ove kriminal ne grupe. Glavaš je optužen da je pratio žrtvu i obavještavao

Bajramovića kriptovanim te lefonom o kretanju Roganovi ća. On je, prema rezultatima iz

istrage, po nalogu i uputstvima organizatora kriminalne orga nizacije, u januaru 2020. godi ne preuzeo od, za sada, nepo znate osobe motocikl „pijađo“ koji je 2018. ukraden u Špani ji, a koji je korišćen u ubistvu Roganovića.

Svjedok saradnik – Miloš Đu ričković, nakon hapšenja, pri znao je da je pomogao izvršio cu ubistva.

Roganović je ubijen na stepe ništu kod Kanli kule 13. febru ara 2020. oko 9.10 časova. B.R.

Kontrolisani dokazi protiv Marka Zekića i njegove kriminalne organizacije

Osumnjičeni za učešće u likvidaciji Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića sproveden u Istražni zatvor

Sa mjesta ubistva

Sa privođenja Medenice

Liz Tras

LONDON – Premijerka Velike Britanije Liz Tras

podnijela je juče ostavku na tu funkciju nakon što je samo dan ranije, u srijedu u britanskom parlamentu, tvrdila da to neće učiniti.

Tras se sa funkcije šefa britan ske vlade povukla svega šest nedjelja nakon što je stupila na tu dužnost.

Obrazlažući svoju ostavku, ona je na konferenciji za medije u Dauning stritu navela kako vi še ne može da izvrši mandat na koji ju je izabrala Konzer vativna partija i najavila da će već iduće nedjelje biti održani izbori za novog predsjednika te stranke.

Istakla je i kako je na premijer sko mjesto došla u vrijeme ve like ekonomske krize i među narodne nestabilnosti.

- Priznajem da, s obzirom na situaciju, ne mogu da izvršim mandat na koji me je izabrala Konzervativna partija – rekla je Tras ističući i da je kralja Čarlsa III obavijestila o svojoj ostavci.

Liz Tras podnijela ostavku

Istakla je i da će vladu vodi ti do izbora novog premijera.

Saopštila je, takođe, da se izbor novog premijera neće odvija ti po ustaljenoj proceduri, već po hitnom postupku.

Ostavka Liz Tras uslijedila je svega dan nakon što je u srije du poslanicima u britanskom parlamentu poručila da je ona borac i da to neće učiniti. Bri tanski mediji prenose da je ostavku podnijela pod priti skom Konzervativne partije,

koja se zapravo bori za sop stveni opstanak.

Komentarišući ostavku bri tanske premijerke, predsjed nik Francuske Emanuel Ma kron poručio je kako je važno da Velika Britanija pronađe „stabilnost što je prije mogu će“.

- Želimo, prije svega, stabil nost – naveo je Makron.

Reagovalo je i rusko ministar stvo inostranih poslova, poz dravljajući ostavku Liz Tras,

uz ocjenu da će ona osta ti upamćena po svom „kata strofalnom neznanju“. Tras je, u funkciji britanske ministarke inostranih poslova, uoči ruske invazije na Ukraji nu posjetila Mosku nakon če ga joj se ruski šef diplomatije Sergej Lavrov praktično ru gao, jer je tokom tog sastanka, kako je tvrdio, demonstrirala elementarno nepoznavanje istorije i geografije. Oglasio se i šef osoblja Bijele kuće Ron Klajn, koji je naveo da će SAD imati bliske odno se sa bilo kim ko zamjeni od lazeću britansku premijerku. Ostavka Liz Tras uslijedila je nakon ekonomskog haosa prouzrokovanog takozvanim mini-budžetom sada već biv šeg ministra finansija Kvazi ja Kvartenga Tras i Kvarteng objavili su u septembru fiskalni paket, ta kozvani mini-budžet, koji je izazvao previranja na berzi, te doveo do pada funte i panike u penzionim fondovima. Britan ski mini-budžet naišao je i na kritiku Međunarodnog mone tarnog fonda, što je, kako navo de britanski mediji, rijetkost. Novoizabrani britanski mini star finansija Džeremi Hant je 17. oktobra poništio gotovo cijeli mini-budžet. Liz Tras se, u međuvreme nu, britanskoj javnosti izvi nila zbog grešaka u ekonom skom programu koji je doveo do pada povjerenja investito ra u njenu vladu. Istraživanja javnog mnjenja pokazala su, međutim, da čak 90 odsto britanskih građana želi smjenu premijerke zbog ekonomskog haosa u koji je zapala zemlja, dok samo jedan od 10 Britanaca misli da Tras treba da ostane na funkciji.

BRISEL - Evropska komisija saopštila je juče da 20 flaša votke, koje je italijanskom političaru Silviju Berlusko niju kao rođendanski poklon poslao ruski predsjednik Vladimir Putin, predstavlja kršenje evropskih sankcija, koje su uvedene nakon inva zije na Ukrajinu.

Bivši italijaski premijer Ber luskoni, čija bi partija Forca Italija trebalo da bude član no ve italijanske koalicione vlade, izazvao je kontroverzu ove ne djelje kada je rekao da je po novo u kontaktu sa Putinom.

- Za rođendan mi je poslao 20 flaša votke i jedno veoma slat ko pismo – rekao je Berlusko ni poslanicima u donjem do mu, prema audio-snimku koji je objavila novinska agenci ja La Preše.

La Preše prenosi i da se Ber luskoni odužio Putinu tako što mu je poslao italijansko pjenušavo vino.

- Različiti političari žele da ob nove kontakt, kada su u pita nju zemlje članice EU. One su slobodne da imaju bilateral ni kontakt, ali očekujemo da poštuju stav i politiku EU i da kontakte svedu na minimum –

Putin Berluskoniju poslao 20 flaša votke

rekla je Nabila Masrali, port parolka spoljnih poslova.

Ona je dodala da bi u komuni kaciji sa ruskim zvaničnicima političari iz zemalja EU treba lo da prenesu stavove EU o ne legitimnoj agresiji na Ukra jinu i da zatraže od Rusije da odmah okonča rat.

Paket sankcija EU koji je do govoren u aprilu produžio je zabranu uvoza ruske robe na alkoholna pića, uključujući votku, rekao je portparol EK u saopštenju, dodajući da nema izuzetaka za poklone. Među tim, na pojedinačnim država ma članicama EU je da sprove

du sankcije, porućili su iz EK. Kao odgovor na Berluskoni jeve komentare o Putinu i ra tu u Ukrajini, Ðorđa Melo ni, za koju se očekuje da će biti sljedeća premijerka Ita lije, rekla je da će nova vlada biti pro-NATO i u potpunosti dio Evrope.

Jedinstvo i sankcije ključni za pozivanje Putina na odgovornost

Sjedinjene Američke Države, naši saveznici i partneri na stavljaju da podržavaju Ukrajinu. U Ujedinjenim nacijama, 143 države nedavno su zajedno objavile ono što svijet već zna. Odluka Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukra jinu bila je čin ničim izazvane agresije i pokušaj nasilnog prekrajanja granica, čime je direktno ugroženo postojanje Ukrajine, protivno principima Povelje Ujedinjenih nacija i globalne stabilnosti.

Naša odbrana osnovnih principa međunarodnog prava, uključujući suverenost i teritorijalnu cjelovitost, zahtije va jedinstvo, posebno što to ima svoju cijenu. Cijena ne djelovanja saveznika i prijatelja Ukrajine, kao i cijena koju bi platile naše zajednice i države, bila bi, međutim, daleko veća da nijesmo djelovali jedinstveno i poremetili Putino ve planove. Nedjelovanje nije opcija.

Posljedice Putinovih postupaka su ogromne za Ukraji nu, ali isto tako i za globalnu ekonomiju. Rusija je snažno blokirala ukrajinske crnomorske luke, što je dodatno po većalo već globalno visoke cijene hrane. Ujedno, Putin je pokazao spremnost da koristi zavisnost drugih od ruske energije kao oružje.

Djela hrabrih Ukrajinaca koji se bore za svoju slobodu, kao i naše zajedničko djelovanje, razlog je zbog kojeg Rusija ni je uspjela da realizuje svoje ciljeve u Ukrajini. Pružajući bezbjednosnu pomoć podržavamo sposobnost Ukrajine da se brani, a pritom smo Rusiji nametnuli troškove kroz strateške, multilateralne i dosad neviđene napore da Puti nu uskratimo novac, tehnologiju i opremu koji su mu po trebni da nastavi svoj rat protiv Ukrajine.

Ruska ekonomija slabi. Uvoz robe je pao čak 40 odsto, a nedostatak stranih komponenti u sve većoj mjeri slabi bit ne sektore ruske industrije i zapošljavanja. Rusija prvi put u više od vijeka nije platila svoj inostrani dug u stranoj va luti, a sami rejting ruskog duga pao je na status „smeće“. Industrijska proizvodnja opada, a Kremlj ubrzano gubi sposobnost prikrivanja istorijskog slabljenja Rusije krat kotrajnim rješenjima.

Sankcije, takođe, izoluju Putina od globalne ekonomije. Da nas je Kremlju onemogućeno zaduživanje na suverenim kre ditnim tržištima. Veliki dio rezervi Centralne banke Rusi je je blokiran. Gotovo 1.000 multinacionalnih kompanija, uključujući banke, ograničilo je ili obustavilo poslovanje u Rusiji. Više od trideset zemalja se pridružilo Sjedinjenim Američkim Državama u nametanju kontrole izvoza ka ko bi se srušila sposobnost Rusije da dobije vitalnu tehno logiju potrebnu za održavanje Putinovog agresorskog ra ta. Sankcije i izvozne kontrole slabe industrijske sektore u Rusiji time što sprečavaju zemlju da dobije glavne kompo nente poput kompjuterskih čipova. Primjera radi, u odno su na prošlu godinu proizvodnja automobila u Rusiji pala je između 80 i 90 odsto. Onemogućavanje pristupa uvoznim sirovinama i gotovim proizvodima, posebno sofisticira nim tehnologijama, rezultirala je uskim grlima koja ome taju ruski transport, trgovinu i, što je najvažnije, proizvod nju i održavanje vojne mašinerije.

Zajedničko djelovanje naših vlada i privatnog sektora, na še insistiranje na ruskoj odgovornosti za njene postupke vremenom ostvaruju snažan efekat na Rusiju. Naše jedin stvo i zajedničke vrijednosti vrijedni su cijene naših istraj nih napora.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Vladimir Putin i Silvio Berluskoni

Autorski tekst šefa Biroa za koordinaciju sankcija američkog Stejt departmenta Džima O’Brajena

Džim O’Brajen

EK reagovala zbog ruskog poklona bivšem italijanskom premijeru

Ključeve od stana dobilo 17 penzionera

,,Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“

NIKŠIĆ – UBNOR i antifašisti Nikšića, večeras u 18 sati u Velikoj sali DPS-a, organizuju promociju knjige ,,Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“ fototipsko izdanje iz 1946. godine.

Kako je najavljeno, o knjizi će govoriti predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića, Slobodan Mirjačić, Jadranka Selha nović i Sait Šabotić dok će moderator biti Mirko Nikolić ,,Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom“ je reprint izdanje zbornika dokumenta objavljenog u Beogra du 1946. godine. Zbornik sadrži stenografske bilješke i doku menta sa suđenja Draži Mihailoviću pred Vojnim vijećem Vr hovnog suda FNRJ, od 10. juna do 15. jula 1946. Knjiga se sastoji iz pet djelova. Prvi čini optužnica protiv Dra že Mihailovića i njegova 23 saradnika, drugi saslušanje Dra že Mihailovića a treći svjedočenja Mihailovićevih komanda nata i saradnika, kao i brojna četnička dokumenta. Četvrti dio čini završna riječ vojnog tužioca, a peti je presuda. I. R.

Manifestacija u čast čuvenog proizvoda

Dani pljevaljskog sira

PLJEVLJA – Sekretarijat za privredu danas u hotelu ,,Pljevlja“ organizuje 19. put manifestaciju „Dani pljevalj skog sira“, koja je otvorena za sve posjetioce. – Svečano otvaranje manifestacije, kulturno-zabavni program i degustacija proizvoda započinje u 12 časova, nakon čega će biti upriličeno proglašenje pobjednika i dodjela nagrada, kao i kok tel za učesnike i goste manifestacije – najavili su organizatori. Pljevaljski sir je 2017. godine zaštićen oznakom porijekla. I. R.

Obezbijedili smo lokaciju, izradu i revizuju projektne dokumentacije, stručni nadzor za izgradnju objekta i oslobodili plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, pokrili troškove priključenja na vodovodnu mrežu. Takođe, Opština se u korist najstarije populacije odrekla dva poslovna prostora od po 100 kvadrata – rekao je predsjednik Opštine Zoran Bošković

DANILOVGRAD – Seda

mnaest danilovgradskih penzionera riješilo je egzi stencijalno pitanje – njima je juče predsjednik Opšti ne Branko Bošković uručio ključeve od stana čime je okončan projekat vrijedan 670.000 eura.

Bošković je, kako prenosi PR centar, kazao da je realizaci ja tog kapitalnog projekta po tvrda odgovornog rada pret hodnog rukovodstva lokalne uprave na čelu sa tadašnjom predsjednicom Zoricom Ko vačević

– Iz opštinskog budžeta za ove potrebe izdvojeno je 175.000 eura. Obezbijedi li smo lokaciju urbanistič ke parcele, izradu projektne dokumentacije i njenu revi zuju, stručni nadzor za iz gradnju objekta i oslobodili plaćanje naknade za komu nalno opremanje građevin skog zemljišta, pokrili troško ve priključenja na vodovodnu mrežu – rekao je Bošković i naglasio da se Opština u korist najstarije populacije odrekla dva poslovna prostora od po 100 kvadrata.

Kad je barjak amajlija

KOLAŠIN – Tridesetogodišnji

Kolašinac Nemanja Ikičin Bulato vić više od 20 godina se bavi spor tom. Iznutra košarkaš, postao je takmičar koji prihvata nadme tanje i dokazivanje u maratonu. Nedavno je u Lisabonu istrčao polumaraton. Brojni takmičari krenuli su sa najdužeg mosta u Evropi „Vasko de Gama“ do Trga Praca do Comercio.

– Popravio sam svoj lični rekord sa jedan sat i 39 minuta na jedan sat i 36 minuta iako je staza bila dosta brdovita. Planiram da u decembru na Bokeškom maratonu taj rezul tat spustim ispod 1,35. Tek sam pet mjeseci u trenažnom procesu na

kon operacije koju sam imao i zado voljan sam plasmanom jer su u trci učestvovali i brojni profesionalci –priča Bulatović. No, ovo je manje priča o njegovim sportskim uspjesima a više o zastavi, odnosno barjaku koji mu donosi sre ću. Nemanja je imao kolašinski tim koji mu je davao podršku u Lisabo nu - Sanja Nedić, Anja Drašković, Luka Grdinić i Goran Ćinćur. Oni su ga sačekali nekoliko stotina me tara prije cilja i dodali mu crnogor sku zastavu da se sa njom „opaše“.

Lakše je, kaže, otrčao finiš sa crno gorskom zastavom. Čak i prestigao nekoliko takmičara.

– Zastava sa kojom sam ušao u cilj

ima posebnu priču. U Istanbulu, u Turskoj, 2007. godine, bila je sa Sla đanom Kršikapom i njenom bron zanom medaljom na Svjetskom pr venstvu u karateu. ,,Popela“ se i na najveći vrh Turske, bila je na Arara tu, na 5.137 metara nadmorske visi ne, „popela“ se i na Ljevorečki Kom, istrčala maratone u Splitu i Ljublja ni – nabraja Bulatović dio istorije za stave koje ga ,,prati“.

Kaže da je trčanje dio njegovog ži vota. Tako je odlučio. Popravljaće vremena i učestvovati na najpozna tijim maratonima koji su mu dostu pni. Ove godine mu je brzina bila u prvom planu pa je trčao polumara ton. Naredne godine biće više okre

Za predsjednika najmasov nije nevladine organizacije u gradu na Zeti Nikolu Ča gorovića ovo je trenutak za radost i sjećanje kako se za jedničkim snagama rješava ju zahtjevi i problemi sugra đana koji su čitav radni vijek posvetili razvoju i afirmaciji rodnog mjesta.

– Prije početka izgradnje for mirana je komisija za dodjelu stanova, koja je radila prema pravilniku koji je usaglašen sa pravilnikom Saveza pen zionera Crne Gore. Još 2019. godine dobili smo lokaciju od

Skupštine opštine Danilov grad za izgradnju zgrade od devet stambenih jedinica u Njegoševoj ulici, ali zbog reak cije ljudi koji žive u okruženju nije došlo do početka radova. Ipak, zahvaljujući upornošću tadašnje predsjednice Zorice Kovačević dobili smo novu lokaciju i počela je izgradnja zgrade od 17 stambenih jedi nica i dva poslovna prostora –podsjetio je Čagorović. Radove je na osnovu ugovo ra sa Opštinom izvodila kom panija „L-Gradnja“ iz Nikši ća. B. K.

nut maratonima. Najavljene su i po moći, Opština pa ostali... I uvijek će biti sa njim – crnogorska

zastava. I ekipa koja će mu je preda ti u finišu. Sanja, Anja, Luka i Goran. D. DRAŠKOVIĆ

PRIJATELJI: Sanja, Anja, Luka i Goran

Tridesetogodišnji Kolašinac Nemanja Bulatović u posebnoj misiji

„ULAZAK“ U CILJ: Bulatović u Lisabonu

RIJEŠILI EgZISTEnCIJALno PITAnJE: Penzioneri sa rukovodstvom Opštine

„Logos“ u Crnoj Gori

PODGORICA - Brod „Logos Hope“ međunarodne organi zacije „Gute Bücher für Alle – Good Books for All“, najveći brod-knjižara na svijetu, dolazi danas u Bar gdje će biti usidren do 6. novembra, najavili su iz Opštine Bar. Svečano otvaranje biće upriličeno sjutra u 10.30 sati.

Knjižni fond ovog broda čini više od pet hiljada naslova, dominan tno na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih izdanja iz oblasti poput nauke, jezika, istorije, umjetnosti, kulinarstva, me dicine, sporta i religije, na njemu se nalazi i velika kolekcija dje čijih naslova, naučnih tekstova, rječnika, atlasa i drugo.

Pored obilaska sajma, posjetioci će biti u prilici da prisustvuju i kulturno-zabavnim performansima kao i da se, kroz interaktiv ne mape i kratke video-sadržaje, upoznaju sa načinom funkcio nisanja ovog broda čija je osnovna misija da širi znanje i kosmo politizam, te da u praksi pokaže kako ljudi iz različitih zajednica i kultura mogu zajedno živjeti, saopštili su iz lokalne uprave Bara. Posada broda koju čini oko 300 ljudi iz 60 država svijeta pomo ći će i humanitarne akcije u Baru. Tokom boravka u Luci Bar, „Logos Hope“ će biti otvoren za sve posjetioce radnim dani ma, osim ponedjeljkom, u periodu od 10 do 21 sat, kao i viken dom od 14 do 21 sat.

- Dolaskom „Logos Hope-a“ potvrđuje se da je Bar prepoznat kao moderan i savremen grad spreman za prijem svih onih koji će doprinijeti dodatnoj edukaciji i razmjeni iskustava – navodi se u saopštenju lokalne uprave Bara. D. E.

PODGORICA – Kada no gom kroči u more, čovjek svjesno ili ne, uranja u mno go širi svijet zajedništva du bina. Na temelju otkrivanja svijeta koga smo svjesni, ali ga ne vidimo dovoljno, postavljena je i dječija predstava „20 hiljada milja pod morem“ (5+), koja je u režiji slovenačkog reditelja Marka Čeha premijerno izvedena u srijedu veče u KIC-u „Budo Tomović“.

Nova produkcija Gradskog pozorišta nastala je po moti vima jednog od tvoraca na učne fantastike Žila Verna, a tekst je u narativno-eduka tivnom tonu teatru prilagodi la Jasmina Fulurija

EDUKACIJA

U trajanju jednog školskog ča sa, predstava „20 hiljada mi lja pod morem“ zadržala je okosnicu romana koji je bio neizostavan dio odrastanja ra zličitih generacija, uz adap taciju koja je bliska različitim uzrastima. Uz otkrivanje pod vodonog svijeta, prožeta je pri ča o ekologiji, emocijama, hra brosti. Na simpatičan vizueli način predstava šalje poruku da sve kreće od pojedinca, a ka ko se u jednom momentu i re plicira, važno je shvatiti da čo vjek bez mora ne može, ali da ono može da opstaje bez nas. Reditelj Čeh je nakon premije re izrazio nadu da su djeca za dovoljna predstavom.

- Nadam se da je do njih stigla i poruka da je srce najbitnije na svijetu, jedina stvar koju ne možemo da kontrolišemo mozgom – kazao je on.

Dramaturškinja Furulija kaza la je da je bilo izazovno svesti roman na 45 minuta, ali zani mljivo i uzbudljivo.

- Fascinira me to da je ovaj ro man i poslije 150 godina i dalje

„Pokojnik“ u Brčkom

PODGORICA – Predstava „Pokojnik“, koju je po tekstu Branislava Nušića režirao i adaptirao Egon Savin, biće izvedena večeras, u 19.30 časova, u Domu kulture, na 39. In ternacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH, koji su počeli juče i trajaće do petka, 28. oktobra. „Pokojnik“, koji je nastao kao zajednički projekat CNP-a i Centra za kulturu iz Tivta, takmičiće se sa osam predstava iz BiH, Slove nije, Hrvatske, Srbije i Makedonije. Internacionalni teatarski su sreti Brčko distrikta ove se godine održavaju pod motom „Bolest društva“, a selektor festivala je Vlado Kerošević. S. V.

Dječije priče u Petrovcu

PETROVAC – Predstavljanje knjige za djecu „Milan, Ve sna i jedna kuća tesna“, autorke Jelene Vukić, biće prire đeno danas u 18 sati u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Moderatorka večeri će biti Milica Stanić-Ra donjić - Milan i Vesna su brat i sestra koji dijele sobu. Stalno se svađa ju i izluđuju svoje roditelje, prijatelje i komšiluk. Kada im jed nog dana nestanu omiljene stvari, nakon što odbiju da riješe zagonetku koja se misteriozno pojavila na kuhinjskom stolu, oni su primorani da se udruže i riješe čitav niz zagonetki, ka ko bi sačuvali svoje dragocjenosti ali se i podsjetili nekih za boravljenih vrijednosti – navodi se u opisu knjige. R. K.

Srce je najbitnija stvar na svijetu

aktuelan. Imamo odnos prema ekologiji, slobodi, društvu. Žil Vern je zaista bio ispred vreme na, a publika je to mogla da vi di i doživi. Imali smo i eduka tivni aspekt koji smo htjeli da provučemo. Sve je ispalo poe tično, ali i vizuelno lijepo spa kovano – rekla je ona.

Glumačku ekipu predstave či ne Željko Radunović, Una Lučić, Božo Zuber i Dijana Dragojević.

Svijetu danas, prema riječi ma Radunovića, jedan Kape tan Nemo bio bi jako koristan. - Mislim da se i pojavljivalo do sta njih do sada, ali se bojim da je osvješćenje današnjeg čo vjeka težak posao. I on je oti

šao linijom manjeg otpora, u morske dubine. Vjerovatno postoje borci koji bi nešto pro mijenili, ovi koji slušaju da tre ba nešto promijeniti. Ali, na žalost, izgleda da to nešto ne daje rezultate. Mora se nešto ponavljati po hiljadu puta da bi došlo do pravog osvješćiva nja ljudi – kazao je on.

ZAČUĐENI

Direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica zadovoljan je kako su djeca reagovala na predstavu. - Vremena se mijenjaju, kada su mnogi od nas bili djeca, ovo je izgledalo mnogo čudesnije. Ova adaptacija je nešto što pri

pada teatru edukacije, uvođe nja u književnost. Zadovoljan sam prijemom publike, ovo je predstava za djecu, a ako se djeca dosađuju tokom pred stave, vi nijeste uspjeli. Veče ras su djeca činila više od od pola sale i reagovali su dobro, djelovali su začuđeno, nema jući uvijek pravi odgovor na pitanja, a to je nešto što teatar ustvari treba da bude, da pod stiče na razmišljanje, a odgo vori dolaze kasnijim istraži vanjem – kazao je Koprivica. Predstava „20 hiljada milja pod morem“ biće izvedena i sjutra u 13 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Ceti nju. S. VIŠNJIĆ

Neprimjereni pritisak na autora

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazio je žaljenje što je Glavni grad Podgorica ograničio pravo na umjet nički izraz reditelju Zlatku Pakoviću, kroz otkazivanje podrške konačnoj realiza ciji predstave „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“.

- Ovakvi pristupi ne doprino se evropeizaciji crnogorskog društva, a čiji sastavni dio je ste kritičko promišljanje, in telektualna i umjetnička pro vokacija koja stavlja pod lupu i donosioce odluka i njihov rad. Istovremeno, izražavamo ža ljenje i što nadležno Ministar stvo kulture i medija, koje je kofinansiralo ovaj projekat, nije stalo iza umjetnika, čime je dalo i svoj doprinos ograni čavanju slobode umjetničkog izražavanja – navodi se u saop štenju CGO.

Iz CGO podsjećaju da je pred stava „Pjer Paolo Pazolini re

žira Strašni sud“, autora i režisera Zlatka Pakovića, pre mijerno trebalo da bude odi grana 3. oktobra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“, u pro dukciji Sekretarijata za kultu ru Glavnog grada Podgorica i uz podršku Ministarstva kul ture i medija. Međutim, Pa koviću je, nekoliko nedjelja ranije, saradnja otkazana iz

Glavnog grada iako za to ni je bilo utemeljenja u ugovo ru koje je potpisao sa Glav nim gradom. - Iz toga se zaključuje da je sa držaj predstave procijenjen kao problem od zvaničnika u Glavnom gradu. To se potvr đuje i u nalogu o prekidu rada na predstavi koji je Pakoviću uručen početkom septembra,

a u kojem stoji da „Nalogoda vac sadržaj dramskog teksta ne smatra adekvatnim za cilje ve i vrijednosti koje Nalogoda vac promoviše“. No, Paković nikad nije dobio pojašnjenje od kojih je to ciljeva i vrijed nosti radom na toj predsta vi odstupio – navode iz CGO. Ističu i da Glavni grad ni na kon značajnog protoka vre mena nije svoje ugovorne oba veze izvršio prema Pakoviću, čime se „stiče utisak da se ra di o daljem pokušaju nepri mjerenog pritiska na autora koji je regionalno prepoznat po svom intrigantnom izra zu u adresiranju ključnih te ma svakodnevnice regiona ili pojedinačnih država u koji ma je radio“.

Prema posljednim najava ma autora i asambla predsta vu „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“ zainteresovani će moći gledati onlajn 22. ok tobra, u 22 sata, kao javnu ge neralnu probu. R. K.

CGO reagovao na otkazivanje podrške predstavi „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“

Predstava CNP-a na festivalu u BiH

Scena iz predstave „Pokojnik“

Brod „Logos Hope“

D. Miljanić

Najveći brod-knjižara na svijetu od danas u Baru

milja pod morem“ premijerno

Scena iz predstave „20 hiljada milja pod morem“

D. Miljanić

Reditelj Zlatko Paković

Dosadašnji gradonačelnik Ivan Vuković ponovo je juče izabran na tu funkciju, odlukom Skupštine glav nog grada. Na njegov pri jedlog, produženi su man dati zamjenicima Slađani Vujačić i Časlavu Vešoviću

Za izbor Vukovića na funkciju gradonačelnika glasala su 32 odbornika vladajuće koalicije. Odbornici opozicionih partija (Demokratska Crna Gora, De mokratski front i SNP) napu stili su sjednicu prije glasanja.

PROTIVLJENJE

Sjednicu su obilježile oštra po lemika i kritike odbornika da je sjednica zakazana sa blan ko prijedlogom, da su prekr šeni zakoni i poslovnik, deva stiran pravni sistem, te da se gradonačelnik bira na tri dana. Šef Kluba odbornika DCG Janko Krstović kazao je da prijedlog dokumenta tek jutros zaveden u pisarnici Glavnog grada, te da je sjedni ca zakazana sa blanko prijed logom. Ocijenio je da situaci ja kada nema gradonačelnika i zamjenika nije vanredna, već samo slijedi raspisivanje iz bora i raspuštanje Skupštine. - Ovo je nevjerovatna situaci ja, a nije vanredna. Kada ne mamo gradonačelnika i za mjenika, jedina logična stvar je raspuštanje Skupštine. Vi ste sazvali sjednicu juče - po kom osnovu? Da je sreće, kao što nije, o ovome se danas ne bi raspravljalo. Ovo što radite ne bi radio nijedan Crnogorac, ovdje nema ni P od poštenja. Svi znamo da biramo gradona čelnika na tri dana, to se nikad više neće ponoviti - istakao je Krstović i dodao da je ovo uči njeno na državnom nivou, sva ko bi se usprotivio.

Odbornica SNP-a Radmila Čagorović kazala je da je pre

Klub odbornika Demo kratske Crne Gore podnio je Upravnom sudu tužbu protiv Skupštine glavnog grada povodom izbora Ivana Vukovića za grado načelnika na sjednici odr žanoj 5. jula ove godine, zahtijevajući poništenje te odluke. Glavni grad je na prvom i jedinom ročištu osporio samu mogućnost kluba odbornika DCG da podnese takav zahtjev

Vuković ponovo izabran za gradonačelnika

Gradonačelnik najavio krivičnu prijavu protiv sudija Upravnog suda

Gradonačelnik Ivan Vuković ukazao je da je prvi put u praksi Upravnog suda da se neka odluka donosi istog dana poslije usmene rasprave, odnosno da je riječ o pre sedanu.

- Tri dana pred izbore su donijeli odluku. To se nikad nije desilo. Direktno su se umiješali u izborni proces. Podnijeću krivičnu prijavu protiv sudija Upravnog suda koji su ukaljali ugled tog suda i ljudi koji su na ovaj način izvršili politički uti caj na sud. Među njima je supruga čovjeka koji je kao pravni zastupnik branio ljude osumnjičene u slučaju ,,državni udar“ . To mu je bilo malo, pa je branio i Kukuličića iz Zete za napad na mene prije godinu dana – istakao je Vuković. Presudu Upravnog suda kojom je poništena odluka Skup štine glavnog grada o izboru Ivana Vukovića za gradona čelnika donijeli su predsjednica vijeća Svetlana Radošević i članovi vijeća Tatjana Krpović i Davor Stojiljković Članica vijeća Tatjana Krpović supruga je advokata Jugo slava Krpovića, koji je bio u timu branilaca grupe optuže nih za pokušaj terorizma 2016. godine.

Gradonačelnik Vuković napadnut je 11. septembra 2021. godine u zetskom selu Balabani, gdje je obilazio novoiz građeno igralište za djecu. U momentima kada je Vuković napuštao igralište automobilom se ispred njega i njegovih saradnika parkirao Momčilo Kukuličić, koji je uputio niz uvreda i prijetnji, a fizički nasrtaj spriječili su pripadnici Komunalne policije.

suda Upravnog suda bila oče kivana.

- To je znak da su žive institu tucije. Ovo danas nijesu van redne okolnosti i ne bi trebalo da pravimo devastaciju prav nog sistema. Mi nećemo da ti legitimitet radu Skupštine - kazala je Čagorović.

Odbornik DCG Mitar Vuko vić tražio je od predsjednika Skupštine Đorđa Suhiha da gradonačelniku ne dozvoli da prisusutvuje sjednici, dok je njegov partijski kolega Jan ko Krstović tvrdio da gradona čelnik nema pravo da govori, s obzirom na to da je on u sa

li u svojstvu građanina jer još nije bilo glasanja.

OBRAZLOŽENJE

Predsjednik Skupštine Đorđe Suhih kazao je da su se prema Ustavu stekli uslovi da se iza bere gradonačelnik. Obrazla žući tu odluku, kazao je da se došlo u situaciju da Glavni grad nema gradonačelnika, konsta tujući da je takva situacija nez godna i vanredna.

- Smatrao sam da je nužno da izberemo gradonačelnika. S obzirom na to da mandat za mjenika gradonačelnka tra je koliko i gradonačelniku, mi

Aktivna legitimacija

jer tužilac nije bio aktivno legitimisan za podnošenje predmetne tužbe. Vrhovni sud Crne Gore je u gotovo identičnom slu čaju (Uvp. br. 1784/18 od 5. oktobra 2018. godine) donio presudu da je za aktivnu legi timaciju potrebno da postoji konkretan neposredan odnos između stranke i pred

meta postupka, odnosno da član kolegijalnog organa nije aktivno legitimisan za pod nošenje tužbe u upravnom sporu protiv odluke kole gijalnog organa čiji je član. U obrazloženju te presude navedeno je da aktivnu legitimaciju u upravnom sporu ima lice o čijim pravima, obavezama ili

smo ostali i bez zamjenika. Do bili smo preporuke odlazećeg ministra da ispravimo greške i ovom sjednicom ćemo to i ura diti - rekao je Suhih.

On je naglasio da je odluka o izboru Vukovića donesena u skladu sa zakonima.

- Kako je gradonačelniku Glav nog grada mandat isticao 31. ju la, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi Skupština glavnog grada je na sjednici 5. jula do nijela odluku o izboru grado načelnika Podgorice. Navede nu odluku je poništio Upravni sud, presudom koja je dostav ljena Skupštini glavnog grada

pravnim interesima se odlu čivalo osporenim aktom. - Ta prava, obaveze ili pravni interesi moraju biti lični, što znači da je za aktivnu legitimaciju potrebno da postoji konkretan neposred ni odnos između stranke i predmeta postupka – nave deno je u obrazloženju.

Iz ovoga se može zaključiti da u konkretnom slučaju takvog odnosa nema, jer tužilac osporava odluku

19. oktobra. Zakonom o uprav nom sporu propisano je da kad sud poništi akt ili drugu uprav nu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor, pred met se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je po ništeni akt donesen, odnosno poništena druga upravna ak tivnost preduzeta. S obzirom na to da je gradonačelnik iz vršni organ Glavnog grada, a polazeći od toga da Ustav Crne Gore, u drugom dijelu (Ljudska prava i slobode) jemči pravo na lokalnu samoupravu (član 22), dok se u trećem dijelu (Uređe nje vlasti) između ostalog pro pisuje da su organi OpštineSkupština i predsjednik (član 1 15), stvoreni su uslovi da Skup ština izabere gradonačelnika,

koju je donio kolegijalni organ (Skupština glavnog grada) čiji je član i tužilac (DCG).

- Kako organ koji je donio odluku ne može protiv iste voditi upravni spor, ni član kolegijalnog organa nije aktivno legitimisan za pod nošenje tužbe u upravnom sporu protiv odluke kolegi jalnog organa čiji je član –navedeno je u obrazloženju presude Vrhovnog suda.

Novo mjesto za okupljanje mladih

U Hercegovačkoj ulici u centru otvoren je Omla dinski klub koji će mladima koristiti za razvijanje novih ideja i održavanje eduka tivnih radionica na razli čite teme od interesa za mlade, poput omladinskog aktivizma i volontiranja, zaštite životne sredine i nauke, kulture, medijske pismenosti, neformalne i

vršnjačke edukacije i dru gih.

Ideja o otvaranju centra nasta la je kao rezultat saradnje Glav nog grada, Kancelarije za mla de i NVO Mreža za omladinski aktivizam.

Gradonačelnik Ivan Vuković naglasio je prilikom obilaska Omladinskog centra kako je si guran da će ovo mjesto biti ispu njeno dobrom energijom, oda

kle će se širiti kvalitetne ideje. - Omladinski klub predstavlja mjesto đe će se okupljati lju di mlađe generacije, đe će se organizovati brojne aktivno sti, treninzi, radionice, preda vanja i slično. Cilj je da mlade u što većoj mjeri integrišemo, i uključimo u procese odluči vanja kao ljude kojima pripa da budućnost ovog grada - ka zao je Vuković.

Iskazao je zadovoljstvo zbog dosadašnje dobre saradnje Glavnog grada i NVO Mreža za omladinski aktivizam, kao i drugih organizacija i pojedi naca koji nastoje da unaprije de položaj mladih u društvu. - U proteklom periodu realizo van je cijeli niz aktivnosti što je u značajnoj mjeri uspjelo da probudi interesovanje i energi ju koju mlada generacija posje

duje. Siguran sam da će Omla dinski klub u tom smislu njima predstavljati motiv više da u na rednom periodu budu još aktiv niji, i da nama u gradskoj upravi pomognu da od Podgorice stvo rimo onaj grad kakav ona može da bude za njih i za sve genera cije - poručio je Vuković, napo minjući da Glavni grad planira da kreira slične sadržaje i dru gim djelovima grada.

u skladu sa odredbama Zako na o lokalnoj samoupravi i Za kona o Glavnom gradu – obra zložio je Suhih.

Nakon glasanja, gradonačel nik Ivan Vuković zahvalio je svima na doprinosu koji je dat svim uspjesima gradske upra ve, a koji su rezultirali značaj no boljim kvalitetom života svih ljudi koji žive u Podgorici.

- Dok smo tu nastavićemo tako da radimo i bez obzira na to ko će personalno biti u ovoj ulozi vjerujem da je to imperativ i da je to jedini ispravan način ko jim se može upravljati gradom kakav je Podgorica. Pokazali smo širinu i prema onima koji su i danas demonstrirali jedno ružno ponašanje i nekorektan odnos i pozivam vas da to uvi jek bude tako – da radimo kako smo radili do sad u nadi da će i drugi početi da slijede naš pri mjer - kazao je Vuković.

On je dodao da je uvjeren da će ljudi na lokalnim izborima u neđelju znati da vrednuju rad i požrtvovanost aktuelne grad ske uprave.

- Uradili smo puno toga i da nas je Podgorica grad kojim se svi ponose. To je naše najveće priznanje i legitimacija u su sret provjeri raspoloženja na ših dragih sugrađanki i sugra đana - poručio je Vuković., Nj. ŽIVANOVIĆ

NVO Mreža za omladinski akti vizam zahvalila je gradonačel niku Vukoviću za doprinos u re alizaciji ovog projekta. - Omladinski klub ćemo u na rednom periodu koristiti za kreiranje omladinskih sadrža ja za mlade, kako bismo unapri jedili njihov položaj u društvu i dali novi doprinos kreiranju stabilnijeg, demokratičnijeg društva zasnovanog na potre bi mladih. Vjerujem da ćemo saradnju sa Glavnim gradom i u narednom periodu produbiti i učvrstiti - kazao je David Vu kićević iz NVO Mreža za omla dinski aktivizam. I.M.

Sa 39. sjednice Skupštine glavnog grada

Otvoren je Omladinski klub u centru grada

Ambiciozno sa obje strane

PODGORICA - Predstojeću rundu prvoligaškog karavana, 13. po redu, otvaraju Jezero i Jedinstvo –današnjom u utakmicom u Beranama (14 h).

U subotu se igraju preostali mečevi. Dečić će od 14 časova ugostiti Petrovac, a od 16 sati na programu su dva duela: Iskra – Sutjeska i Mornar – Arsenal.

Kolo će biti zatvoreno duelom Budućnosti i Rudara pod Goricom (17 h).

Takmičenje u Meridianbet 1. CFL odmiče, a Jezero ne prestaje da bude najprijatnije iznenađenje lige.

O tome svjedoče rezultati, igre i mjesto na tabeli, gdje Plavljani dijele treće mjesto sa ekipom Budućnosti.

Priliku za bolje brojke četa Rada Petrovića ima protiv komšija iz Bijelog Polja.

- Najteža utakmica do sada. Ovo je prvi put da smo mi favoriti. Nadam se da će momci na pravi način prihvatiti tu ulogu i odigrati kako mogu. Ključan je pristup – ukoliko ponovimo ono što smo pokazali u većem dijelu dosadašnje sezone, učinak neće izostati. Uradićemo sve da pobijedimo – rekao je Petrović, koji nastavlja: - Jedinstvo je odigralo nekoliko dobrih mečeva, ali nije imalo sreće sa rezultatom. I u prošlom kolu su pružili zavidnu partiju i mogli da preokrenu protiv Petrovca. I protiv nas će nastojati da poprave bodovni saldo. Respektujemo Jedinstvo, ali vjerujemo u sebe. Iskreno se nadam da ćemo

biti zadovoljni poslije meča –dodao je mladi stručnjak. Jezero je otkinulo bodove Budućnosti i Dečiću, a nedavno je savladalo Sutjesku u ulozi domaćina.

Petrović, međutim, smatra da je duel sa Jedinstvom biti zahtjevniji za pripremu.

- Igrači su ekstra motivisani kada nastupaju protiv kandidata za titulu, ali je drugačija priča kada su rivali iz donjeg dijela tabele. Nadam se da će psihološka priprema uroditi plodom. Ne smijemo da potcijenimo rivala. Samo uz maksimalno zalaganje možemo

do cilja, a to su tri boda – ističe Petrović.

Prošli duel današnjih aktera bio je neizvjestan, a riješen je u korist Plavljana – golom Vojina Pavlovića u debeloj sudijskoj nadoknadi.

Kakav će biti novi sudar?

- Vjerovatno sličan onome u Bijelom Polju. Očekujem i sada tvrdu, borbenu utakmicu. Jedinstvo je pokazalo sposobnost da se vrati i kada gubi.

To nam samo govori da moramo biti koncentrisani i obazrivi svih 90 minuta. Volio bih da što prije damo gol, a onda i da sačuvamo prednost. U ulozi domaćina smo ostvarili četiri pobjede i dva remija. Bilo

Velika pobjeda ,,sokolića“

PODGORICA - Velika pobjeda kadetske reprezentacije Crne Gore koja je nadigrala Poljsku (2:0) u prvom kolu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

,,Sokolići“ su šokirali domaćina na stadionu ,,Miejski“, a golove su postigli dva talenta Budućnosti – Andrej Camaj je pogodio u šestom minutu, dok je meč prelomio Lazar Maraš u 25.

Tim selektora Gorana Perišića odigrao je odličnu utakmicu, a pored strijelaca istakao se i golman Ognjen Milović koji je bio nerješiva enigma za protivničke mreže. Čuvar mreže naše reprezentacije sakupio je 12 odbrana, a u par navrata je bravurama sačuvao mrežu.

Ovakav epilog predstavlja svojevrsno iznenađenje, budući da su Poljaci prije dvije sedmice deklasirali Englesku sa 5:0.

Raspored

Tabela

LISTA STRIJELACA

bi lijepo da nastavimo pozitivan niz – kazao je Petrović, koji ne može da računa na povrijeđene Dedića i Redžepagića Jedinstvo je bodovno izjednačeno sa Mornarom i Iskrom na začelju tabele, s tim što više nije posljednje nakon boda protiv Petrovca u prošlom kolu pod Malim brdom.

Momci Vuka Bogavca pokušaće da se pribiže luci spasa poslije sudara sa Jezerom. - Raspoloženje je dobro, spremni smo i sa optimizmom prilazimo utakmici sa Jezerom. Biće teško, riječ je o kvalitetnom protivniku koji se iz kola u kolo održava u vrhu. Jaki su kao kolektiv, a imaju i nekoliko

pojedinaca koji su opasni. Vjerujem, ipak, da možemo da ih zaustavimo. Za nas je važno da ne izgubimo, a ukoliko pobijedimo bio bi to ogroman stimulans pred naredne dvije utakmice koje su nam najbitnije od početka prvenstva – rekao je štoper Srđan Šćepanović Što bi moglo da presudi u Beranama?

- Dosta je faktora koji utiču na rezultat. Sve zavisi u kojem smjeru će meč da krene. Jedna greška, potez, dribling, koncentracija, trenutna inspiracija, motiv... Sve su to stvari koje mogu da odrede epilog. Uz neke od ovih detalja, nadam se i da će sreća biti naš saveznik –

poručio je snažni defanzivac Jedinstva. Bjelopoljci su kompletniji u poređenju sa prethodnim gostovanjem. - Vraćaju se Dulović i Korać, a to nam daje veće mogućnosti u odbrani i napadu. I dalje nam nedostaju naki igrači, ali u dobrom sastavu izlazimo protiv Jezera –zaključio je Šćepanović. D. K.

Maradonin dres vraćen u Argentinu

PODGORICA - Dres legendarnog Dijega Armanda Maradone sa Mundijala 1986. u Meksiku vraćen je u Argentinu nakon 36 godina. Bivši njemački reprezentativac Lotar Mateus tada je razmijenio dres sa Maradonom, a ljetos ga je donirao argentinskoj ambasadi u Madridu.

Kolekcionar Marselo Ordas je u srijedu svečano predao majicu čelnicima Argentinske fudbalske federacije.

- Hvala ti, dragi Marselo, što si nam vratio ovo oružje. Ovo je važno oružje za sve u argentinskom fudbalu. Ova majica nam je dozvolila da se svi izgrlimo kada smo osvojili titulu svjetskog šampiona u Meksiku. Ovaj dres mnogo znači za našu zemlju i istoriju – rekao je predsjed-

nik Fudbalske federacije Argentine Klaudio Tapia Maradona je pomenuti dres nosio u finalu, gdje su ,,gaučosi“ na stadionu ,,Acteka“ savladali Njemačku sa 3:2. Dijego je upisao asistenciju kod pobjedničkog gola Hor-

hea Buručahe u 85. minutu. Inače, dres sa utakmice Argentina – Engleska, kada je Maradona upisao dva pogotka, između ostalih i onaj čuveni gol rukom, prodat je u maju na aukciji za rekordnih 8,01 milion dolara. D.K.

FSCG

Momenat sa utakmice Jezero- Arsenal

Crnoj Gori otvorila se lijepa šansa da se plasira u elitnu rundu kvalifikacija. ,,Crveni“ će 23. oktobra igrati sa Austrijom,

a tri dana kasnije sa Andorom. U grupi od četiri selekcije –dvije prvoplasirame izboriće prolaz. D. K.

Kadeti Crne Gore savladali Poljsku (2:0) u prvom kolu preliminarne runde kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Košarkaš Budućnost Volija

Dižemo formu

PODGORICA – Kada je Budućnost Voli poražena u ,,Morači“ od Hamburg

Tauersa na otvaranju nove sezone Evrokupa, činilo se da su ,,plavi“ već u proble mu i da će velike ambicije bi ti pod znakom pitanja. Samo nedjelju dana kasnije sve se promijenilo – nakon lagane pobjede protiv MZT-a u ABA ligi, stigao je nestvaran rezultat u Vroclavu, gdje su savladali Slask sa čak 98:58.

- Iskreno, nakon poraza od Hamburga dosta smo anali zirali našu igru, što je donije lo rezultat. Znao sam da može mo da pobijedimo u Poljskoj, ali nijesam baš očekivao da ćemo slaviti sa 40 razlike –iskren je Kenan Kamenjaš

I u Vroclavu i tri dana ranije protiv MZT-a u „Morači“, Bu dućnost imala blistave perio de tokom kojih je pravila ve like serije.

- Ekipa smo koja mora da pu no poena kreira iz odbrane.

Dižemo formu kada je u pita nju odbrana, trener to zahti jeva od nas i ubijeđen sam da ćemo rasti kao tim – dodao je reprezentativac Bosne i Her cegovine.

Sjajni centar prošle sezone bio jedan od lidera SC Derbija, u koji je stigao kao jedan od naj boljih igrača ABA 2 lige. Sada ima drugačiju rolu… - Uklapanje mi nije bio pro blem, jer sam sve momke znao od ranije, osim strance. Ali, uloga mi je drugačija nego u Derbiju i Sparsima, jer sam bek-ap centar. Trudiću se da budem što bolji u toj ulozi i da pomažem ekipi da pobjeđuje – poručuje Kamenjaš.

Kamenjaš

Jak otpor velikanu je velika stvar

Činjenica je da su veliki do prinos u Poljskoj dali upra vo centri ,,plavih“ – Kame njaš i Kaba

- Kaba je vrhunski momak, dobar drug i pravi sparing partner, kao i ja njemu. To je odlično za obojicu, jer se na utakmicama vidi da smo u dobrom treningu. Sada je sve ljepše. Samopouzdanje nam je poraslo nakon ove dvije po bjede, ali moramo da bude mo svjesni da je ovo tek poče tak. Moramo da zaboravimo meč u Poljskoj i okrenemo se utakmici protiv Cedevi ta Olimpije, koja je napravi la ekipu za top 4 ABA lige i sami vrh Evrokupa – nagla sio je 22-godišnji reprezen tativac BiH.

Ljubljančani su zbog proble ma sa korona virusom bili pri nuđeni da odgode meč sa Cr venom zvezdom, a onda su doživjeli ubjedljiv poraz u Ru muniji od Kluža (94:76). U ti mu zbog kovida nijesu bili Jo gi Ferel, Karlo Matković i Jan Kosi, a Zoran Dragić još pauzira zbog povrede sa Eu robasketa.

- Uvijek moramo da branimo domaći teren, protiv svako ga smo favoriti i zbog publike i zbod nas. Puno nam je lakše kad igramo pred svojim navi jačima. Pripremićemo se do bro za Cedevitu, ali prvo da vi dimo u kojem sastavu dolaze. Ne bih da govorim o njima dok ne budemo znali ko igra, da ne pričam u prazno – zaključio je Kamenjaš. R. P.

PODGORICA - Duga i ozbiljna je priča rivaliteta kroz Ligu šampiona rukometašica Budućnost Bemaxa i Đera. Mađarski velikan znao je da se spotakne o bedem ,,plavog“ tima, ali isto tako je znao u moćnom stilu da završi utakmice.

Đer je mašinerija koja kupuje najbolje, ne žali novac, gaji prepoznatljivo brz stil rukometa, što i ne čudi jer su glavne osovine norveške reprezentativke Stine Oftedal, Veronika Kristijansen i fran cuska reprezentativka Minko. Od ove se zone mađarski velikan je jači za desnog beka, za ljevoruku reprezentativku Slo venije Anu Gros… Ove četiri igračice su najefikasnije u mađarskoj ekipi, koju sa gola predvode Skandinavke Sandra Toft (Dankinja) i Silje Solberg (Norvežanka). Ima Đer u ovoj sezoni adute da osvoji tro fej, ali kako mu je izmicao u sezonama gdje je bio apsolutni favorit, oprezano je ušao u ovogodišnje elitno izdanje. Ovako snažnoj ekipi, sa 11 internacional ki, rukometašice iz Podgorice probaće sjutra u 5. kolu B grupe da pruže što jači otpor. Unaprijed se neće predavati, po ručila je Matea Pletikosić - Biće teško i zbog toga što Đer ima veli ku podršku sa tribina, što je velika pred nost. Ovaj tim je posljednjih godina u sa mom vrhu, ali bez obzira na sve ne idemo u Mađarsku da izgubimo, već da se bori mo. Pokazali smo i do sada veliku borbu, a rezultat bi bolji bio, konkretno u due lima sa Mecom i Esbjergom, da nijesmo promašili veliki broj zicera. Nije nas ni ko nadigrao, zato i kažem da se unapri jed nećemo predavati. Igraćemo sa veli kom željom i energijom. Između ostalog, ne igramo često sa ovako velikim protiv nikom – poručila je crnogorska repre zentativka.

I ovakav Đer pokazao je ranjivost. U po

razu od Meca kod kuće bio je nadigran i pretrčan. Francuski tim je Đerovim oruž jem stigao do pobjede. - Đer je ranjiv, izgubio je kod kuće od Me ca, što se godinama unazad nije događa lo. Ako pogledamo kakvu ima ekipu i ro taciju u odnosu na francusku, to je bilo iznenađenje.

,,Plave“ su nakon pet odigranih kola na korak do plasmana u narednu rundu, sa dvije pobjede, remijem i dva poraza po dgorička ekipa bi možda mogla i bolje od onoga što je zacrtano.

- Cilj smo pred pauzu ispunili, ali osta

je žal zbog promašaja u duelima sa dan skom i francuskom ekipom. Sigurna sam da ćemo nakon šampionata Evrope i ovaj dio u značajnoj mjeri popraviti – poruči la je Pletikosić.

Problemi su tu, evidentirani su – dvoci fren broj promašaja iz čistih situacija i tehničke greške, uticali su na bolje raspo loženje čak i u osvajanju velikog boda pro tiv favorita Rapida. Trener Bojana Popo vić sa mladom i manje iskusnom ekipom, uprkos problemima, uradila je sa sarad nicima velike stvari na polju samopouz danja. I u taktičkom dijelu Budućnost je nadigrala neke rivale. U posljednjem me ču, u finišu rezultatske klackalice, Popo vić je hrabrom odlukom povukla sa go la Armel Atingre i napadala rumunski tim sa sedam igračica. To je bio pun po godak, Rapid se nije najbolje snašao, o če mu je nakon meča pričao španski struč njak na klupi trenutno druge najbolje rumunske ekipe.

- Očekujem veliku borbu od strane mojih igračica. Imamo i veliku energiju koju že limo da pokažemo protiv odlične ekipe, sa sjajnim internacionalkama. Đer ima više iskustva, ima i puno asova koji na stupaju za svoje reprezentacije. Mora ćemo da pokažemo veliku agresivnost –kazala je golmanka Atingre.

Francuska internacionalka vidi Đer, Mec, Rapid i Esbjerg kao glavne konkurente za prolaz na završni turnir Lige šampi ona. Vidi i lijepu budućnost Budućnosti. - Mislim da smo do sada uradili dobar posao, a ovakvi mečevi su satisfakcija za naš mladi tim.

Đer je lider grupe B, zbog bolje gol razlike je ispred Rapida. Đer ima najbolji drugi napad u eliti (Bitighajm iz grupe A postigao je 176, Đer 166 golova). Dominan tan je u defanzivi, primao je samo 119 go lova (26 manje od ,,plavih“)… A. M.

PODGORICA - Nikola Vučević dominirao je na poziciji centra u premijernom trijumfu Čikago Bulsa u NBA sezoni, protiv Maja mi Hita 116:108 u gostima.

Za 33 minuta na parketu Baranin je protiv jednog od najboljih timova li ge upisao 15 poena (13-5 iz igre), imao čak 17 skokova, uz tri blokade i dvi je asistencije.

Šuterski najraspoloženiji u trijum fu ,,bikova“ bio je Demar Derozan sa čak 37 poena, uz devet asistenci ja i šest skokova. Treću dionicu Bul si su riješili 37:27 i tako usmjerili meč ka trijumfu.

Majami je imao raspoložene glavne šuterske opcije: Batler je upisao 24, Hiro 23 a Strus 22 poena. Ipak, izo stao je učinak visokih igrača, a do brim dijelom za to je bio zaslužan naš Vučević. Za Čikago je ovaj trijumf va žan, kao potvrda da ekipa u izuzet noj formi dočekuje izazove na star

tu sezone najjače lige svijeta. Juta je na svom terenu održala čas košarke Denveru u pobjedi 123:102.

Pojačanja ,,džezera“ su odlično igra la, posebno mladi igrači. Sekston je postigao 20 poena uz pet skokova, Markanen 17, Gej 16 a Bizli 15 poena. Sve što je Denver uspio je da visoki minus iz uvodnog dijela meča svede na sedam poena deficita u trećoj dio nici. Juta je odgovorila serijom 18:4 i riješila meč. Aktuelni MVP (najbo lji igrač ligaškog dijela prošle sezo ne) Nikola Jokić u poraženoj eki pi je upisao 27 poena (17-12 iz igre) uz šest asistencija, četiri skoka i tri ukradene lopte.

Dalas je ispustio čak 22 poena pred nosti u derbiju dana, porazu od Fi niksa 107:105. Ključni igrač u trijum fu ekipe koja je prošle sezone imala najbolji skor u ligaškom dijelu bio je Devin Buker sa 27 poena uz devet asistencija. Centar Ejton je pored 18 poena imao deset skokova.

Za poraženi teksaški tim standardno dominantan bio je Luka Dončić: upi sao je 35 poena (23-10 iz igre) uz de vet skokova i šest asistencija. Centar Vud, pojačanje iz predsezone, dodao je 25 poena – a sveukupno bilo je ja sno da Dalas ima mnogo manje kva litetnih opcija u rotaciji. S. S.

Gledalaca: 150. Sudije: Vlaho vić, Bogojević i Kostić. Rezultat po četvrtinama: 14:14, 11:10, 12:21, 13:13.

LAVOVI: Dosić 2, N. Savić 5, Ba bić 7, Lazarević 5, S. Savić 6, Be kić, Šarenac, Đokić 6, Halilović 15, Rokvić, Karišik 4,

Dubljević, Delibašić 2, Čolović.

Košarkašice Nikšića savladale su ekipu Lavova u Brčkom i tako upi sale prvu pobjedu u regionalnom takmičenju. Pobjedom u Brčkom Nikšić je pokazao da će po svoj pri lici biti među osam najboljih, od nosno da će igrati top 8 fazu.

Nikšić je bolje otvorio meč i imao prednost 11:4. Ali, loša odbrana i promašeni ziceri uslovili su da Lavovi brzo stignu prednost go šći. Ipak, crnogorski tim držao je

prednost sve do finiša prvog po luvremena, kada je Bjelopoljka Iva Karišik iskoristila grešku Zo je Čanović i pogodila za prvo vo đstvo domaćina – 25:24. Gošće su imale malo šuterski raspolo ženih igračica, a brojne izgublje ne lopte uslovile su da Nikšić uđe u ritam domaćina. Ipak, Nikšić je trojkom Kanađanke Logan Ku cere u 26. minutu uspio da preo krene (31:30). Baš tada su i zaigrale bolje izabranice Rada Petrovića i uspjele da steknu prednost 45:37 uoči posljednjih 10 minuta. Iako je domaći tim četvrtu dionicu otvo rio sa 5:0, Nikšić je sredinom po sljednjeg perioda počeo da pra vi razliku, a nakon trojke Marije Petrović na 2,28 prije kraja i da stigne do prve dvocifrene razlike (58:46)… R. P.

ADUT ,,PLAVIH“: Armel Atingre je u top formi

WABA liga, 2. kolo: Crnogorski tim upisao prvi trijumf

Odnos navijača Crne Gore i BiH za primjer i ponos

PODGORICA - Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru ne vezuje samo sličan mentalitet, već i slične vrijednosti i put kojim teže, ocijenio je ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić, gostujući u emisiji ,,Tema“ Televizije E.

On je kazao da su gestovi koje su pokazali navijači dvije zemlje primjer koji bi i druge zemlje trebalo da slijede. - Riječ je o dvije bliske države, bliskim narodima, a mi kao političari, diplomate, novinari možemo samo to afirmirati, kao u sitnom mozaiku – kad se sve te kockice poklope –imate ovakav odnos navijača i građana. Nakon svega mogu reći da sam ponosan što sam ambasador BiH u Crnoj Gori – kazao je Jukić, ne krijući oduševljenje gestovima crnogorskih navijača tokom mečeva fudbalskih i rukometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Upravo bi gestovi navijača dvije reprezentacije mogli biti iskra u produženom trajanju koja će svima poslužiti kao primjer – kazao je nekadašnji crnogorski diplomata i novinar Radovan Miljanić - Među navijačama iz svih bivših jugoslovenskih republika ne razgovara se nego se ,,reži“ – produkuje se mržnja, njeguje se neprijateljstvo. Ovo je za mene zaista jedan nesvakidašnji primjer – primjer čojstva i sa jedne i sa druge strane. Što bi Crno-

gorci rekli – dobro se dobrim vraća – kazao je on.

Za TV E govorio je i nekadašnji predsjednik RK ,,Bosna“ Nermin Salman – koji je crnogorsku javnost oduševio kupovinom karata našim navijačima pred meč rukometnih reprezentacija u Sarajevu.

- Gestom sam želio pokazati da su svi crnogorski navijači dobrodošli u Sarajevo i BiH i da ćemo uvijek nastojati biti dobre komšije i prijatelji – kazao je, između ostalog, Salman.

A oduševljenje Nerminom Salmanom nije krio predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda koji je, u izjavi za TV E, kazao da bi svi željeli da žive u svijetu u kojem ima više ljudi poput njega.

- Njegov gest je zavrijedio pažnju regiona - istakao je Kapisoda, dodajući da bi svi željeli da ga vide kad bude revanš

i pripreme mu iznenađenje u znak zahvalnosti.

A zahvalnost Crna Gora duguje i Fahrudinu Meškoviću, čovjeku koji je ugostio crnogorske navijače. U video-izjavi kazao je da je želio da se oduži u ime BiH crnogorskim navijačima.

- Bilo je tako lijepo da su i naši i vaši navijači plakali. Ovako treba da radimo u budućnosti – da napravimo normalnu situaciju u ovim državama, da se družimo i da nema više ispada – to vrijeđa naše narode – naveo je on.

Kazao je i da su svi čekali ovakve događaje i nada se da će oni poslužiti kao primjer svima. Navodi i da rezultat nije važan, već odnosi među ljudima koji treba da budu puni poštovanja.

Na pitanje je li sirnica ili burek sa sirom, ambasador BiH u Crnoj Gori kroz smijeh odgovara: ,,Uz dužno poštovanje, ali, ipak, sirnica“. R. A.

Iskustvo na evrosceni sigurno će nam značiti

PODGORICA – Odbojkaši Budve su stavili tačku na evropsku sezonu, nakon eliminacije u prvom kolu CEV kupa od Lineburga. Njemački tim se pokazao kao nepremostiva prepreka za crnogorskog šampiona, ali je tim Miloša Markovića, nakon maksimalnog poraza u Tivtu, u prvom duelu, uspio u revanšu da pruži

jači otpor favorizovanom rivalu i osvoji jedan set… - Mnogo bolja igra i utakmica u Njemačkoj u odnosu na utakmicu odigranu u Tivtu prošle nedjelje, gdje smo pokazali na momente da možemo da igramo ozbiljnu odbojku sa ekipama kao što je Lineburg – kaže za Pobjedu korektor Budvana Aleksandar Gmitrović, koji je u revanšu u Njemačkoj bio

na svom uobičajenom poenterskom učinku (20).

I prije ovog dvomeča, bilo je jasno da je njemački tim u prednosti, ali je utisak da Budvani nijesu pokazali sve što mogu. - Lineburg je opravdao ulogu favorita u ovom dvomeču, ali mislim da smo mogli mnogo više da pokažemo, posebno u prvoj utakmici na našem terenu – dodaje Gmitrović.

Prije Lineburga, Budvani su odigrali i dva meča sa austrijskom Zadrugom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona i takođe ispali sa dva poraza. Nakon 0:3 u Budvi, naš šampion je u revanšu odigrao bolje i uzeo set, a mogao je i dva. - Takmičenje u Evropi ove sezone je bilo jako teško zbog žrijeba u kom nijesmo imali možda sreće i gdje smo morali da

pokažemo više. Ali, to iskustvo igranja na evrosceni sigurno će nam značiti za domaće prvenstvo u kom imamo najviše ciljeve, kao i svake godine.

Budvani se sada okreću domaćoj sceni gdje brane oba trofeja i veliki su favoriti da ih odbrane.

- Što se tiče domaćih takmičenja, već u petak igramo derbi protiv ekipe Budućnosti u Po-

dgorici. Ove godine igramo u izmijenjenom sastavu u odnosu na prošlu, ali to nas ne sprečava da svaku utakmicu idemo na pobjedu, a vjerujem da smo favoriti za osvajanje oba domaća trofeja. O ostalim ekipama u ovom momentu ne mogu mnogo da pričam, ali mislim da će liga biti dosta ujednačenija nego prošle godine – zaključio je Gmitrović. S. J.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić gostujući u emisiji ,,Tema“ Televizije E istakao

DOBRO SE DOBRIM VRAĆA: Navijači BiH i Crne Gore ispred Skenderije

UZVRATILI IM GOSTOPRIMSTVO: Ultrasi Crne Gore sa navijačima BiH u Zenici

DOBRODOŠLI STE U SARAJEVO: Nermin Salman i Petar Kapisoda

PORTAL

ANALITIKA

OSLOBOĐENJE

DNEVNI AVAZ

Odbojkaši Budve završili nastup na evropskoj sceni i okreću se odbrani domaćih trofeja, Aleksandar Gmitrović zadovoljan

Ružić: Ispisana istorija crnogorskog boksa

PODGORICA – Crna Gora na Evrop skom prvenstvu za bokserke ima dvije predstavnice, a uoči mečeva za medalju već imamo osigurana dva odličja. Danas će se Tamara Radunović i Bojana Goj ković boriti za plasman u finale!

-Tamara Radunović i Bojana Gojković plasmanom u polufinale seniorskog pr venstva Evrope ostvarile su nevjerovatan uspjeh i ispisale istoriju crnogorskog bok sa i osvojile prve seniorske medalje u ne zavisnoj Crnoj Gori. Mnogo sam srećan zbog onoga šta su naše djevojke pokazale u ringu – kazao je selektor Nikola Ružić.

Stručnjak koji je svojim radom u BK „Budva“ skrenuo pažnju na sebe istakao je da ne voli da prognozira rezultat i pla sman svojih takmičara i takmičarki uo či šampionata, navodeći da je bio sigu ran da će obje pred svojim navijačima i u svom gradu dati svoj maksimum u ringu. -One su to uradile i zasluženo došle do polufinala – rekao je Ružić.

Radunović je voljom žrijeba bila slobod na u osmini finala, dok je u četvrtfinalnoj borbi kategorije do 70 kilograma pobije dila Aleksandru Rapaić iz Srbije. Pro tivnica u polufinalu biće joj Ani Hovse pian iz Jermenije.

Gojković je do polufinala u kategoriji do 54 kilograma došla ubjedljivim pobje dama protiv Španjolke Marije del Kar men Madueno Konde i Čehinje Klau

dije Totove. Protivnica u meču za finale biće joj Jekaterina Sičeva iz Jermenije. -Vidjeli smo protivnice, znamo šta nas očekuje. Sad je na nama da postavimo pra vu taktiku i da probamo da damo maksi mum i dođemo do finala – rekao je Ružić.

Trofejni stručnjak u karijeri može da se pohvali sa 11 evropskih i jednom svjet skom medaljom koje su osvojili takmičari njegovog kluba. Predvođeni Ružićem pr

vaci Evrope bili su Gojković i Petar Lije šević, koji ima i svjetsko srebro. Medalje su još osvajali Radunović, Miloš Kasni ći, Nina Radenović i Damjan Liješević. Polufinalne borbe na programu su danas. Radunović će u ring u popodnevnom pro gramu, koji startuje u 14 sati, a njena bor ba je deveta po rasporedu. Gojković će na stupiti u trećoj borbi večernjeg programa, koji startuje u 17 sati i 30 minuta. R. P.

Fjuri u ringu sa Čizorom 3. decembra

PODGORICA - Tajson Fjuri, neporažena zvi jezda teške kategorije boksa, boriće se protiv Dereka Čizore treći put u karijeri, 3. decembra u Londonu.

Kontroverzni Britanac i šampion najcjenjenije WBC organizacije će braniti tron na stadionu Totenhema. Prethodno, Fjuri je zemlja ka Čizoru pobjeđivao 2011. i 2014. godine. Ova borba je za zvijezdu iz Mančestera iznuđena, budući da mu je

prethodno otkazao duel ve liki rival i bivši šampion En toni Džošua

Za narednu godinu Fjuri se nada duelu protiv Ukrajin ca Aleksandra Usika, šam piona preostalih relevantnih organizacija teške katego rije. Ta borba bila bi prva za ujedinjenje svih bitnih titu la teškaša nakon više od dvi je decenije. Fjuri ima skor od 32 trijumfa i jednog neriješenog duela u dosadašnjoj karijeri. Učinak Čizore je 33 pobjede i 12 po raza. R. A.

Selektor bokserske reprezentacije Crne Gore ponosan nakon prvih seniorskih odličja

Treća borba kontroverznog WBC šampiona protiv zemljaka

PETRA LEKIĆA

HRIŠĆANSKIM

Knez Vladimir je izgleda bio vezan s porodicom Hrisilije

Rimska naselja su bila dobro povezana kompleksom pute va koje je administracija podi zala na osnovu starijih puteva, prirodnih komunikacija i po treba povezivanja u skladu sa njenom privredom. Za vrije me trajanja rimske vlasti vr šila se romanizacija, odnosno prihvatanje rimskog identite ta od strane domicilnog sta novništva. Ipak, ovaj proces je bio djelimičan (Duje Ren dić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split, 1989, 423). Za period postojanja carstva, latinični natpisi, predstavlje ni preko skraćenica, utvrđeni su u svim regijama na prostoru Crne Gore. U provinciji Preva lis, shodno carskoj regulativi o priznavanju hrišćanstva za zvaničnu državnu religiju, po čela se u IV vijeku uspostav ljati od imperije priznata cr kvena struktura. Dukljanski episkop Basus se spominje na crkvenom saboru u Serdi ci 343. godine. Organizacija se u dokumentaciji uočava preko pisma pape Siricija 392. godi ne kad se spominju skadarski biskup Basus i Senecije. Na Halkedonskom saboru 451. godine nalazi se dukljanski bi skup Evander. Među skadar skim prvosveštenicima evi dentirani su biskup Andrija 519. godine, biskup Foka 553. godine, biskup Stefan 591. go dine, nadbiskup Jovan 597. godine i biskup Konstantin 602. godine. Upotreba oficijelnog latin skog jezika u administraciji, automatski je prenesena i na crkveni nivo, o čemu svjedo če tri natpisa: nadgobni nat pis u Kolovratu (IV vijek), natpis sa građevine iz Izbi čana kod Prijepolja, i natpis sa podgoričke čaše iz IV−V vijeka. Crkvena hijerarhija sa dukljanskom nadbiskupi jom postojala je, prema pisa nim izvorima, do 602. godine,

kad se bilježi dukljanski bi skup Pavle. Nepostojanje pi sanih izvora o crkvenoj struk turi poslije toga se objašnjava procesom stalnog naseljava nja Slovena na Balkansko po luostrvo početkom VII vije ka kad je faktički imperijalna vlast na ovom području ne stala ili se redukovala. Vizan tijski car Konstantin VII Porfirogenit je opisao na stalu situaciju da je domicil no stanovništvo pribjeglo u gradove na primorju, gdje su živjeli vjekovima. Autor dje la Kraljevstvo Slovena je za pisao: „Ali u njihovo vrijeme mnogi su kršćani iz primor skih i zagorskih krajeva, da se ne bi opoganili njihovim gad nim običajima, danomice bje žali i posvuda se pridruživali onima, koji su živjeli po plani nama i prirodnim utvrđenji ma, voleći da s njima trpe pro gonstvo i bijedu, pa da spase

Na području Duklje, sve do XIII vijeka, osim dva jezička natpisa, latinskog i grč kog u biskupskoj crkvi na Martinićkoj gradini, svi evidentirani natpisi su na latinskom jeziku. U crkvama u Duklji, Ulcinju, Kotoru, Budvi, Tivtu i Bijeloj pronađeno je zajedno sedam latinskih natpisa. Ktitorski natpis za humskog kneza Miroslava na staroslovenskoj ćirilici nastao je krajem XII vijeka

svoje duše, nego li da kratko vrijeme uživaju s nevjerni ma i da u njihovu društvu iz gube duše.“

U periodu sve do VII Vase ljenskog sabora 787. godine u Nikeji i krunisanja Karla Ve likog za cara u Rimu 800. go dine nema dugoročnije potpo re carstva crkvenom širenju, odnosno pokrštavanju nehri šćanskog stanovništva. Upra vo od ovog vremena, a poseb no sa djelovanjem crkvenih djelatnika Kirila i Metodija (864–885) lokalne slovenske

države primaju hrišćanstvo za zvaničnu religiju, iz dva vjer ska centra, Rima i Carigrada. Na području Duklje, sve do XIII vijeka, osim dva jezička natpisa, latinskog i grčkog u bi skupskoj crkvi na Martinićkoj gradini, svi evidentirani natpi si su na latinskom jeziku. U crkvama u Duklji, Ulcinju, Kotoru, Budvi, Tivtu i Bijeloj pronađeno je zajedno sedam latinskih natpisa. Ktitorski natpis zahumskog kneza Mi roslava na staroslovenskoj ći rilici iz crkve Sv. Petra i Pavla

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popu njena velika praznina u izučavanju našeg srednjovjekovlja i razu mijevanju dvomileni jumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Matica crnogorska

u Bijelom Polju nastao je kra jem XII vijeka. Teritorija Gornje Dalmacije je u crkvenom smislu potpa la pod vlast Dubrovačke nad biskupije, što se vidi iz osni vačke bule pape Benedikta VIII, 27. septembra 1022. go dine „voljenom u Hristu sinu Vitaliju, arhiepiskopu svete Epitabritanske stolice iz cii vitata Labusedi (!) u Kraljev stvu Lahomije (!), Srbije i Tra vunije, ili civitata Kotorskog ili Barskog ili Ulcinjskog.“ Po sljednji podatak prije velikog raskola crpi se iz djela Histo ria Salonitana Tome arhiđa kona, gdje je opisan događaj za vrijeme splitskog nadbisku pa Dabrala oko 1030. godine. Biskupi Bara, Svača, Kotora i Ulcinja su se uputili na sabor arhidijeceze, ali su usljed bro doloma kod rta nedaleko od Hvara izgubili život. Ovaj rt se, zbog navedene pomorske nesreće, nazivao Rt biskupa. Na početku XI vijeka Duklja je bila sastavni dio carstva ca ra Samuila, čija su sjedišta bi la u Ohridu i Prespi. Dukljom je upravljao Vladimir, Samu ilov zet, oženjen carevom ćer kom Kosarom. Istorijski izvo ri uvijek povezuju Vladimira s gradom Dračom. Vladimir je prema piscu Kraljevstva Slovena, od Samuila dobio na upravu dračku oblast. Vizan tijski hroničar Jovan Skilica direktno potvrđuje poveza nost Drača i Vladimira. Direk tna relacija Vladimira i Dra ča koju pominju izvori može se sagledati kroz činjenicu da je Duklja bila granična oblast prema dračkoj temi, što navo di car Konstantin VII Porfiro genit (913–959) u svom dje lu De administrando imperio Pretpostavlja se da je Vladimir porodično bio vezan s poro dicom Hrisilije (prema Kra ljevstvu Slovena Kursilije), ko ja je upravljala Dračom, jer je,

prema istoričaru Mihailu De volskom, Samuilova žena bila Agata, ćerka upravitelja Dra ča Jovana Hrisilija. Stoga bi, se moglo pretpostaviti da je Vladimirova žena Kosara bi la unuka dračkog upravite lja Jovana Hrisilija. Savez Sa muila i Jovana Hrisilija bio je uperen protiv vlasti u Carigra du, a prihvatanjem Vladimira za zeta i Samuilo i Jovan Hri silije, prema navedenoj pret postavci, bi imali bezbjedne granice dračke teme na za padu. Poraz Samuilove voj ske na Belasici i njegova smrt 1014. godine dovela je na pri jesto njegovog sina Gavrila Radomira, kojeg je s prijesto la zbacio 1015. godine Samui lov sinovac Jovan Vladislav Car Jovan Vladislav je pozvao Vladimira u Prespu, a zatim naredio njegovo ubistvo 22. maja 1016. godine. Nakon po gibije Jovana Vladislava prili kom opsade Drača 1018. godi ne, cjelokupnom teritorijom nekadašnjeg Samuilovog car stva, a samim tim i teritorijom Duklje, zavladao je vizantij ski car Vasilije II (976–1025).

OPŠTI KULTOVI

Sv. Atanasije Atonski Kir Kozma-Jovan je u crkvi ma nastira Piva 1625/1626. godi ne naslikao fresku Sv. Atana sija Atonskog. Sv. Barbat. Brbot je lokalitet, koji se nalazi u okolini starog grada Bara. U jednom testa mentu iz 1494. godine se spo minje crkva S. Barbati. O sv. Barbatu Andrija Zmajević je ostavio zapis: S. BAR-BATO, biskup Beneventa, koji Longo barde k sveto/j/ veri privede, krepošću i svetinjom slavan preminu. Na 19. velj. spomen. Iznad Orahovca u Boki Kotor skoj se evidentira vrh Barbat, što otvara mogućnost da je ov dje bio sakralni hram posve ćen ovom svetitelju.

Sv. Ćirilo i Metodije. Bra ća Konstantin i Metodije bi li su porijeklom iz Soluna. Po pozivu moravskog kne za Rastislava otišli su u ovu zemlju da uspostave sloven sku pismenost. Konstantin je 869. godine dobio priznanje od rimskog pape za propovje danje vjere na narodnom slo venskom jeziku. Iste godine, Konstantin, poštovan pod cr kvenim imenom Ćirilo, je pre minuo. Djelatnost na širenju pismenosti nastavio je Meto dije, koji je umro 885. godine. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Porodica Hrisilije (prema Kraljevstvu Slovena Kursilije) je upravljala Dračom, prema Mihailu Devolskom, Samuilova žena bila je Agata, ćerka upravitelja Drača Jovana Hrisilija. Stoga bi se moglo pretpostaviti da je Vladimirova žena Kosara bila unuka dračkog upravitelja Jovana Hrisilija

Sarkofag u jednoj od ranohrišćanskih bazilika u Doljanima

Ostaci bazilike u Duklji krajem 19. stoljeća

Detalj sa ranohrišćanske bazilike u Doljanima

Petak, 21.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Poslovni broj: Iv. br. 1733/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kovačević Igor iz Bara/ Makedonska 1E br. 65, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100850 od 19.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.10.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Kovačević Igor iz Bara/ Makedonska 1E br. 65, na osn ovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100850 od 19.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.10.2022. godine.

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je ,,ENTERIJERI - SNV“ D.O.O. NIKŠIĆ; Straševina bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat pogona za proizvodnju namještaja, na katastarskim parcelama broj 187/2 i 187/28 KO Straševina, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu pod nijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Zgrade Opštine Nikšić, Građanski biro (Njegoševa 18, Nikšić) ili putem e-maila Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (eko_opstinan k@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u zgradi JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), dana 10.11.2022.godine u 10.00 časova.

Poslovni broj: Iv. br. 1737/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radovanović Branko iz Bara/ Borska 2D br. 10, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100987 od 19.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.10.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Radovanović Branko iz Bara/ Borska 2D br. 10, na os novu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100987 od 19.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.10.2022. godine.

DOO “SPORTSKO- REKREATIVNI CENTAR” BAR Broj: 1495/22 Bar, 20.10.2022. godine

Na osnovu člana 40 stav 4 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, 21/09 i 40/11), člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Odbora direktora Društva br. 02-28/22 od 17.10.2022. godine i Rješenja izvršnog direktora Društva, broj: 1494/22 od 20.10.2022. godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup poslovnih prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru, objavljuje

JAVNI POZIV

za davanje u zakup poslovnog prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru putem prikupljanja ponuda (tender)

1. PREDMET ZAKUPA

Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnog prostora u Sportskoj dvorani „Topolica” u Baru, izgrađenoj na katastarskoj parceli 4972/2, iz lista nepokretnosti broj 2917 KO Novi Bar, sa namjenom –ugostiteljstvo, spratnosti - P, površine 87 m2;

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA

Minimalna mjesečna cijena zakupa za poslovni prostor iz tačke 1, iznosi 435,00 € (87 m2 x 5,00 €/m2), uvećana za iznos PDV-a po stopi koja je važeća u trenutku isplate, sa minimalnim periodom zakupa od godinu dana i sa mogućnošću produženja do najviše pet godina i plaćanjem naknade na ime zakupa na mjesečnom nivou.

3. OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda

Pravo da učestvuju na tenderu imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, ako su dostavili ponudu i uplatili depozit.

Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na adresi „Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, Bulevar revolucije br. 85, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u period od 08-14 h, zaključno sa 28.10.2022.godine, do 11:00 časova.

Ponuda treba da sadrži: - tačan naziv i adresu ponuđača, - cijenu zakupa izraženu u eurima, - broj žiro računa za povraćaj depozita, - potpis fizičkog lica ili preduzetnika kao ponuđača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, br. 535-10634-90, otvoren kod Prve banke Crne Gore.

Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti lične podatke: - za fizička lica (ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša); - za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljen om PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa; - za pravna lica naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a ne stariji od (6) šest mjeseci za domaća privredna društva, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica, a za strana lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica i njegov potpis, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Poslovni broj: Iv. br. 1666/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Muratović Sead iz Bara/ Majora Milovana Mećikukića 116, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014575 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.10.2022. godine, donio je

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude nakon otvaranja ponude, gubi pravo na povraćaj depozita.

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Muratović Sead iz Bara/ Majora Milovana Mećikukića 116, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 014575 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 29.09.2022. godine, kod zvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.10.2022. godine.

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (‘’Službeni list CG’’, broj 21/09), člana 29 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (‘’Službeni list Crne Gore’’, broj 44/10), Odluke Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore broj 02-12/1 od 30.01.2019. godine, Ekonomski fakultet u Podgorici objavljuje

JAVNI POZIV

za davanje u zakup prostora za postavljanje samouslužnih aparata za tople i hladne napitke konditorske proizvode na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Predmet javnog poziva je davanje prostora u zakup za postavljanje samouslužnih aparata za tople i hladne napitke i konditorske proizvode na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore to po partijama: Partija 1: Postavljanje aparata na 1,67m2 u holu između sala 001 i 002 na prizemlju Ekonomskog fakulteta

Partija 2: Postavljanje aparata na 1,67m2 u hodniku kod bifea na prizemlju Ekonomskog fakulteta

Partija 3: Postavljanje aparata na 1,67m2 u studentskoj čitaoni na drugom spratu Ekonomskog fakulteta

Uslove Javnog poziva možete pogledati na web stranici www.ucg.ac.me/ef

Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponude ili odbiju da potpišu ugovor u ostavljenom roku.

Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena kao najpovoljnija, depozit se vraća podnosiocu ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka.

Poslovni prostor daje se u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom koja će biti izabrana na osnovu vis ine ponuđene zakupnine na mjesečnom nivou, ukoliko ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom

4. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa “Sportsko–rekreativni centar” doo Bar zaključi ugovor o zakupu u roku od 8 (slovima : osam) dana od dana dostavljanja obavještenja. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude i ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne plati zakupninu za poslovni prostor u predviđenom roku, gubi pravo na isti, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđaču čija ponuda je prihvaćena depozit se uračunava u iznos zakupnine.

Zakupninu za poslovni prostori, koje su zakupci ponudili, a zakupodavac prihvatio u postupku, zakupci su u obavezi plaćati na mjesečnom nivou unaprijed (do 5-og u mjesecu, za tekući mjesec).

5. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA

Otvaranje ponuda biće održano dana 28.10.2022.godine, sa početkom u 11:30 h, u prostorijama ”Sports ko-rekreativni centar” doo Bar i istom mogu prisustvovati predstavnici ponuđača.

Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 8 dana od dana sprovođenja postupka.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana neposredno u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar ili na kontakt telefon broj 067/511-876.

KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA Novaka Miloševa 36

Rješavajući po Konkursu za pribavljanje rukopisa, koji je, shodno odredbama člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava (,,SI. list RCG”, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 i ,,SI. list CG”, br. 84/2009 i 23/2012), raspisan u dnevnom listu „Pobjeda” dana 23. decembra 2021. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Podgorica objavljuje

REZULTATE KONKURSA

Na Konkurs su prispjeli sljedeći šifrovani rukopisi: •Likovna kultura 8 – udžbenik za osmi razred osnovne škole -šifra Alla prima

•Elektronske komunikacije II – udžbenik za drugi razred srednje stručne škole -šifra Obrada signala

•Čitanka III za treći razred srednje stručne škole -šifra Alhemija riječi

•Osnovi prehrambene tehnologije I – udžbenik za prvi razred srednje stručne škole -šifra Boje duge

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 20. oktobra 2022. godine, odbila je rukopis pod šifrom Alla prima kao osnovu za izradu udžbenika Likovna kultura za osmi razred osnovne škole.

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Obrada signala kao osnovu za izradu udžbenika Elektronske komu nikacije za drugi razred srednje stručne škole.

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, prihvatila jerukopis pod šifrom Alhemija riječi kao osnovu za izradu Čitanke za treći razred srednje stručne škole.

Budući da na listama koje je odobrio Nacionalni savjet za obrazovanje nema recenze nata za konkretnu oblast, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva nije mogao predati na pregled i ocjenu rukopis Osnovi prehrambene tehnologije I – udžbenik za prvi razred srednje stručne škole, pod šifrom Boje duge.

Autori prihvaćenih rukopisa dužni su dokazati autorstvo identičnom kopijom rukopisa, identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), potpisom šifre i potvrdama naučnih zvanja u roku 8 (osam) dana od objavljivanja rezultata Konkursa Ukoliko se dešifrovanje rukopisa ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.

Učesnici Konkursa čiji rukopis nije prihvaćen, uz prethodnu najavu putem telefona 020/230-413, mogu ostvariti uvid u konkursni materijal i podnijeti prigovor na Odluku recenzentske komisije u roku 8 (osam) dana od objavljivanja rezultata Konkursa.

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040

CENTAR Hercegovačka ulica-jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, reprezentati van. Nešto najbolje u centru. Prodajem. Tel. 069/912-070

7

CENTAR PG lokal 300m2 ili 400m2 -Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza, veliki izlo zi, više prilaza za sva vozila itd. Nekorišćen. Prodajem. Tel.069/991-786

8

R az N o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 4

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instala cija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 6

ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA Novaka Miloševa

Rješavajući

o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava (,,SI. list RCG”, br 31/2004, 38/2005, 22/2007 i ,,SI. list CG”, br. 84/2009 i 23/2012), raspisan u dnevnom listu „Pobjeda”

21. oktobra 2020. godine, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Podgorica objavljuje

REZULTATE KONKURSA

Na Konkurs je pristigao sljedeći šifrovani rukopis: •Kozmetoterapijske procedure u tretmanima lica III i IV – udžbenik za treći i četvrti razred srednje stručne škole -šifra Velika sveznalica

Recenzentska komisija, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, prihvatila je rukopis pod šifrom Velika sveznalica kao osnovu za izradu udžbenika Kozmetoterapijske procedure u tretmanima lica III i IV –udžbenik za treći i četvrti razred srednje stručne škole Autori prihvaćenog rukopisa dužni su dokazati autorstvo identičnom kopijom rukopisa, identifikacionim dokumentima (lična karta, pasoš), potpisom šifre i potvrdama naučnih zvanja u roku 8 (osam) dana od objavljivanja rezultata Konkursa. Ukoliko se dešifrovanje rukopisa ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.

akademika LJUBIŠE RAKIĆA

DRAGANA PEČURICA

STANKU KOVAČEVIĆU

S tugom i dužnim poštovanjem opraštamo se od dugogodišnjeg saradnika i kolege.

S pijetetom ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Neka

Đever BRANKO

GALJO VULEVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

S

RATKA VUKŠIĆA

Čuvajući uspomenu na Vas, pamtićemo Vas kao dobrog komšiju i poslovnog saradnika koji je znao da poštuje i cijeni prijateljski odnos i čovjeka koji je znao pokazati veliku snagu i nastaviti dalje i kada mu je život donio neopisivu bol. Počivajte u miru.

Posljednji pozdrav sestri

porodicom

Draga

KOSARE VULEVIĆ

sjećanjima.

MILAN VULEVIĆ sa porodicom

BRENI

Tvojim odlaskom ostaje mi velika praznina koju ću ispuniti sjećanjem na tvoj lik, osmijeh, čistu dušu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Tvoj voljeni suprug MOMO 980

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

ZORANA Markovog MARKOVIĆA

Vrijeme prolazi a nijedan dan bez sjećanja na tebe. Uža porodica će u subotu, 22. oktobra 2022. godine, posjetiti njegovu vječnu kuću.

Čuvaju te od zaborava, TVOJI NAJMILIJI 992

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA”

BRENI

od brata ĐOKA, snahe MILOSAVE i bratanića IGORA i IVANA 988

Posljednji pozdrav sestri

BRENI

od brata BRANISLAVA, snahe ŽELJKE, bratanića DARKA i bratanični IRENE i ANDRIJANE 989

Posljednji pozdrav BRENI Počivaj u miru, dobra dušo, i neka te anđeli prate. KOSE, MIŠO, SUZANA, MILENA i MARIJA

Posljednji pozdrav sestri BRENI

brata

Posljednji

FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA CRNE GORE

KOMPANIJA

KOSARE Blažove VULEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj majci

Teško

živjeti

ranom

duši, vidjeti

BRENI

svuda a nigdje te ne naći. S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno, anđele, u srcima

Tvoji ponosni sinovi: BOŽO, MILAN i MIRKO

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

BRENI ČELEBIĆ

Pamtićemo te po tvojoj plemenitosti i dobroti. Počivaj u miru.

Tvoja sestra CVIJETA i sestrić PETAR BOŽOVIĆ 983

BRENA Momirova ČELEBIĆ rođena Popović

Navršava se tužna godina od kako nije sa nama naš voljeni

Posljednji pozdrav našoj dragoj BRENI ČELEBIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja sestra VESNA, svak ZORAN isestrići BOBAN i MITAR KNEŽEVIĆ 982

Dana 25. oktobra 2022. navršiće se godina dana od smrti našeg voljenog

Ožalošćena porodica:

MOMIR - MOMO, sinovi BOŽO,MILAN i MIRKO, svekrva KOSARA - KOSE, đever MIŠO, jetrva SUZANA, đeverične MILENA i MARIJA, braća BRANISLAV, ĐORĐIJE i VUJADIN, sestre CVIJETA i VESNA, brat od strica ĐERKO, sestra od strica SENKA, zaove, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, snahe iostala mnogobrojna rodbina ČELEBIĆ i POPOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav dragoj komšinici BRENI

Od ILINKE ĆERANIĆ sa porodicom 964

ZORAN DRAGOJEVIĆ

Ni poslije godinu dana nije se ništa promijenilo. Ista bol, ogromna praznina, nedostajanje... A imali bismo mnogo toga da ti ispričamo.

U subotu, 22. oktobra 2022. godine, u 10 časova, posjetićemo vječnu kuću našeg dragog Zokija.

MILISAVA – MIĆE MARKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne blijedi častan trag i dobar glas, koji si za sobom ostavio. Našim srcima si snaga i životnim putevima zvijezda vodilja, da uzdignute glave koračamo i sa ponosom te se sjećamo.

U subotu, 22. oktobra, u 9 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Zagorak.

PORODICA MARKOVIĆ

Saučešće primamo

mjesnoj kapeli

mjesnom groblju

Ožalošćeni:

Podbišću

Podbišću.

VLATKO

SRĐAN, snahe JELICA,

U 68. godini napustila nas je voljena

KRISTINA – KIKA TODOROVIĆ rođena Pamer med. sestra u penziji

Sahranjena je 16. oktobra 2022. godine, po želji pokojnice, u porodičnoj grobnici na gradskom grobljuČepurci, uz prisustvo najuže porodice.

POMENI

20 godina je od smrti 10 godina je od smrti

JELENE Markove MILEVE Markove MARTINOVIĆ MARTINOVIĆ

Vječno ćete biti u našim srcima. MIJO, IVAN, STANKA i SENKA sa porodicama 957

Dana 22. oktobra 2022. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

Ožalošćeni: kći ALEKSANDRA, sin NIKOLA,suprug MILAN-TODOR, zet MARKO IVELJIĆ, unuke-bliznakinje ANASTASIJA i NEDA

943

Posljednji pozdrav

DRAGANU - MILU ROGANOVIĆU

Bolan je ovaj rastanak sa tobom, voljeni brate. Počivaj u miru.

Tvoji: brat VLADO - MIŠO ROGANOVIĆ isestra NJEGOSAVA - SEJA VUJANOVIĆ sa porodicama

VUKOTE Aćima DAKOVIĆA

Čuvaćemo uspomene na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam pružao.

Vrijeme prolazi, ali ti ćeš u našim srcima i duši ostati zauvijek.

Sa tugom i ponosom čuvaćemo te od zaborava.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 22. oktobra u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću nagradskom groblju Čepurci.

Tvoji NAJMILIJI

TIJANA

ANASTASIJA, unučad NIKOLA, VUKO, PAVLE, KATARINA i LUKA, praunučad MATIJA i MIA

Posljednji pozdrav dragom bratu MILU

od sestre LUTKE i braće VOJA i BRANKA sa porodicama

Sjećanje na naše drage BLAŽO – BEĆO MARE MUHADINOVIĆ MUHADINOVIĆ 2007 – 2022. 2004 – 2022.

Sjećanje na Tebe živjeće dok postojim.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici RADMILI

MARIJA – MAŠA MIJOVIĆ

Voljena sestro, kako si željela tako si otišla, nama bol i tugu ostavila. Počivaj u miru.

Sestra ANKA sa porodicom

Neka tvoja plemenita duša počiva u raju! S tugom i poštovanjem, DRAGICA i SRĐAN STOJANOVIĆ 963

Ponosni na vaš častan život uvijek vas sa ljubavlju pominjemo. RADOJKA, RADE, DRAGICA, MIRKO, MILENA i MILICA 955

Mojim roditeljima u spomen

VELIKA PEJOVIĆ BOŽO PEJOVIĆ 2018 – 2022. 2010 – 2022. S ljubavlju, ponosom i tugom. DRAGICA MUHADINOVIĆ sa porodicom 954

DANICA – DANA Božimira KOVIJANIĆ rođena Kosović

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg brata, strica i đevera

MIRKA R. VUKČEVIĆA

Iz naših života si otišao tiho i dostojanstveno kako si i živio. Hvala ti za dobrotu, ljubav i plemenitost kojom si nas darivao. Po dobru ćemo te pamtiti, od zaborava čuvati i s ponosom pominjati.

Tvoji: MIDO, ANKA, NELA i LAZAR 922

Dana 21. 10. 2022. godine navršava se godina dana, a 13. 11. 2022. pedeset jedna godina od kada nijesu sa nama naši

MIRKO Radoja Simonova VUKČEVIĆ diplomirani inženjer metalurgije

Voljeni brate Mirko, tvoje ime i ova tvoja slika iz koje zrači čestitost, blagost i ljepota tvoje duše govori da si bio rijetko dobar brat, čovjek, intelektualac.

Silno ćeš mi nedostajati, ŽELJO moja, i MAME naše koja je svoju tugu unjedrila u svoje prsi onako kako si i ti bio hrabar i dostojanstven u svemu.

Sestra RAJKA JOVIĆEVIĆ

BRANKA DUŠAN OBRENOVIĆ

Vašim nesebičnim trudom i pažnjom podarili ste nam srećno i bezbrižno djetinjstvo, čime ste osigurali zasluženo mjesto u našim srcima. Roditelji kakvi ste vi bili, ne umiru, već nastavljaju da žive u našim mislima i sjećanjima. Posebno smo vam zahvalni na vašem časnom i dostojanstvenom životu.

S ponosom čuvamo uspomenu na dragocjeno vrijeme provedeno sa vama.

Nedostajete nam, volimo vas zauvijek.

Vaši: BOBO, BORKA i LJUPKA sa porodicama 958

Dana 24. oktobra 2022. navršava se tužna godina od kada nije više sa nama naš voljeni

921

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš

MIRKO Radojev VUKČEVIĆ

Tvoja posvećenost, čestitost, iznad svega dobrota služiće kao primjer našoj đeci, kao i budućim generacijama. Falićeš nam na svakom okupljanju.

Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru, naš dobri Mirko.

DRAGAN PEROVIĆ

Tim povodom, 22. oktobra, u 12 sati, porodica će posjetiti njegov vječni dom da bismo se sjetili lijepih doživljaja i nekih trenutaka provedenih sa njim. Ponosni smo na tebe i zahvalni za sve što si uradio za nas.

Zauvijek tvoji: supruga MIKA, ćerke MILA i NATAŠA, sin DALIBOR, snaha JASMINA, unučad MILICA, IRENA, MAGDALENA, MARKO, MILOŠ i MAŠA, zetovi ILIJA i NENAD, praunučad JANA, VUK, HANA i LENKA

SJEĆANJE

2012 – 2022. 2002 – 2022.

Brat SIMON sa porodicom 962

ŽELJKO ĐORĐIJE PAJOVIĆ

Navršava se 10 tužnih godina od kad nije sa nama našvoljeni i plemeniti Željko i 20 godina našeg dragog Đorđija.

Mnogo ljubavi i dobrote je otišlo sa Vama, a ostalo previše bola, praznine i sjećanja.

Voli Vas i od zaborava čuva vaša porodica PAJOVIĆ

944

Navršava se godina tuge i bola bez našeg voljenog

SAŠE ŠĆEPANOVIĆA

Dan za danom, prođe i godina, a mi te i dalje čekamo da nam se vratiš. Ništa nije isto i neće nikada biti jer nismo više ona mala srećna porodica, koja je sve dijelila zajedno. Nedostaješ nam Ti, tvoja ljubav, zagrljaj, tvoja podrška. Uvijek ćeš faliti za sve, jer svaka radost će biti manja, a svaka tuga veća jer tvoje mjesto niko nikada neće moći da nam nadomjesti. U svakoj našoj riječi živiš, u svakom ćutanju se čuješ, u otkucajima srca boliš i tako će biti zauvijek. Dok živimo živjećeš i ti u našim srcima jer odatle nam te niko ne može uzeti. Ponosni na tvoj dostojanstven i pošten život, usamljeni i tužni.

Vole te, Tvoj FILIP i tvoja VJERA

U neđelju, 23. oktobra u 10 časova, porodica će posjetiti Sašinu vječnu kuću.

Tužna godina je bez mog voljenog oca

SAŠE ŠĆEPANOVIĆA

TATA – pokušavam da hrabro koračam naprijed jer znam da bi ti volio da tako bude. Mnogo je teško kad ti ne ideš ispred mene. Znam da me čuvaš i paziš sa nekog ljepšeg i pravednijeg mjesta.

Polako ispunjavam sve ono što si od mene očekivao, jer hoću da budeš ponosan na mene kao što sam ja ponosan na tvoj častan i pošten život. Fališ mi i nedostaješ za sve.

Voli te tvoj jedinac FIKO tatin

SAŠI ŠĆEPANOVIĆU

Evo prođe mnogo tužna godina od kada nisi sa nama. Teško je povjerovati u bolnu istinu da nas nikad više nećeš nasmijan dočekati. Bio si dobar čovjek, dobar zet i tetak i kao takav uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

MILIJANA, IGOR, NINA i MILENA

KOSARE Blažove VULEVIĆ rođene Klikovac

Tvojim odlaskom utihnula je i posljednja iskraroditeljske ljubavi. Čitav svoj život ugradila si u naše živote. Tvoje postojanje je bilo naša porodična snaga, a Tvoje ime naš ponos. Hvala Ti za sve, što si učinjela za nas i na iskrenoj nesebičnoj ljubavi koju si nam pružala. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Četrdeset dana od smrti moje zaove

SAŠI ŠĆEPANOVIĆU

Hvala ti za poštovanje i dobrotu koju si mi nesebično pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

STANKA ORLANDIĆ

Porodica se ovim putem neizmjerno zahvaljuje svima koji u velikom broju uputiše izraze iskrenog saučešća i masovnom prisustvu prilikom ispraćaja naše pokojnice do vječne kuće. Hvala i onima koji izraze saučešća uputi še putem telegrama i telefona. Zahvaljujemo se onima koji se biranim riječima oprostiše od naše drage pokojnice, kao i na priloženom cvijeću.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, rođake, drugove, komšije i poznanike da ćemo u subotu, 22. oktobra 2022. godine, u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju u Srpskoj – Zeta.

Ožalošćena porodica VULEVIĆ

SAŠI ŠĆEPANOVIĆU

Vrijeme ne može izbrisati bol koju si ostavio u našim srcima svojim ranim odlaskom. Nikada te nećemo zaboraviti...

DRAGAN, NEVENKA, ANA, STEFAN, ACO i MAKSIM

KOSARE VULEVIĆ

STANKE Milovanove MARKOVIĆ

23. oktobra 2022. godine, uža porodica će posjetiti tvoj vječni dom. Počivaj u miru.

Tvoji NAJMILIJI

KOSARE VULEVIĆ

rođene Klikovac

Četrdeset dana borbe sa istinom da si nas zauvijek ostavila. Kad me Milenko ostavio, bila si mi velika utjeha, porodična grana za koju sam mogla čvrsto da se uhvatim. A kako sad? Preselila si se u rajsko carstvo gdje počivaju bliski i voljeni naši. Počivajte u miru, a ja ću vas doživotno čuvati od zaborava.

S poštovanjem, Vaša MILANKA KLIKOVAC 952

Četrdeset dana brate moj

STANKA – TANJA KRKOVIĆ

Prebiram po sjećanjima i sakupljam svako u kojem si da ih složim, sačuvam i zaključam da me griju i ublaže bol za tobom. Prvi put idem kod tebe, a da mi ti nećeš vrata otvoriti. Moram produžiti tamo đe ti nećeš znati da sam došla... Boli, brate moj, boli...

Sestro moja, gubitkom našeg oca u ranom djetinjstvu ostale smo bez sigurnosti i zaštite. Udajom ti dobijaš ljubav, poštovanje, sigurnost i zaštitu. Hvala ti, MIJATE, na 31 godinu savršenog braka sa mojom Tanjom.

Dana 22. oktobra navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke

Petnaest godina Četrdeset dana od kada nije sa nama od kada nije sa nama

BORO RADONJIĆ

Postoji nešto što ne umire PONOS, LJUBAV, TUGA. Vrijeme ne briše sjećanja niti smanjuje bol i tugu samo potvrđuje istinu da smo vašim odlaskom izgubili„PORODIČNI OSLONAC“.

Utjeha nam je što ste iza sebe ostavili velike ljudske tragovekoji su za SJEĆANJE, PAMĆENJE i POŠTOVANJE. Nosićemo trajno sjećanje vašeg prisustva i obavezu da slijedimo ono što smo naučili od vas. Porodica će u subotu, 22. oktobra 2022, posjetiti vašu vječnu kuću.

BRACO

Ne mogu da iskažem sve što me boli. Ne vjerujem da te nema na ovom svijetu. Mogu samo da te najsnažnije zagrlim u mislima i zamislim da si sa nama u našem domu. Koliko toga smo mogli zajedno proživjeti i podijeliti.

Ostaju sjećanja, a sjaj tvojih lijepih očiju i dalje će obasjavati naše živote. Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati prilog Fondaciji „Budi human“.

Odavde do vječnosti vole te tvoji RODITELJI

VIDO Perov MILJA Vidova JANKOVIĆ JANKOVIĆ

dana

BOGIĆA – BORA Vasovog RADONJIĆA

Dragi tata, dan za danom vrijeme prolazi, a ti odmaraš nekim mirnim snom, borio si se ali bolest bješe jača, htjele smo i ovoga puta da ti pomognemo, da te smrt ne odnese od nas, ali nijesmo mogle, nijesmo bile jake, bolest bješe jača. Počivaj, dragi tata, tamo više nemaš boli, tamo te anđeli čuvaju, tebe i našu mladu majku koju bolest odnese u najljepšim godinama. Mi ćemo vas obilaziti, tamo gdje je sada vaša kuća tu je naš rod.

Ovim putem se zahvaljujemo braći, kumovima, drugovima, prijateljima, komšijama, poznanicima na masovnom prisustvu, koji ispratiše našeg Bora na vječni počinak. Zahvaljujemo se i onima koji nijesu stigli da dođu, izjaviše saučešće putem telegrama, još jednom svima hvala.

U subotu, 22. oktobra, rodbina i prijatelji će posjetiti vječnu kuću dragog našeg Bora.

Ožalošćene tvoje ĆERKE sa porodicama

Zauvijek si dio nas i naša vječna tuga.

Dvadeset dvije godine su od kada smo ostali bez našeg dragog strica

Četrdeset je dana od smrti naše majke, tašte i bake STANICE RAKOVIĆ

LUKE Nikovog MAROVIĆA pukovnika JNA, borca slavne Prve proleterske brigade i nosioca Partizanske spomenice

Sjećanja davna, sjećanja draga i sjećanja neprolazna. Vječni mir i spokoj njegovoj plemenitoj duši i hvala što je časno i viteški proživio svoj život.

Draga majko, krasile su te najveće ljudske osobine koje jednu ženu čine velikom majkom. Hvala ti što si bila tu za sve nas. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

SJEĆANJE 21. 10. 2020 – 21. 10. 2022.

LJUBICA Brankova MRKAIĆ

Prošle su dvije tužne godine od kada nije sa nama naša majka, baba, prababa i svekrva. Draga naša Ljuše, mnogo nam nedostaje tvoj dragi i vedri lik, tvoja radost i optimizam. Hvala ti što smo te imali.

Vječno ćemo te voljeti i sa ponosom sjećati.

ČEDO MAROVIĆ sa porodicom

Tvoji: VESNA, BRANIMIR, NIKOLA i SLAĐA 947

Tvoja PORODICA 960 Četrdeset je dana od smrti voljene majke

Četrdeset je dana od smrti naše supruge i majke

Dana 21.10.2022. navršava se pet godina otkako nas je napustio naš voljeni suprug i otac

STANICE RAKOVIĆ

I posle 40 dana teško je prihvatiti da te nema. Nedostaje mi tvoja topla ruka i mio pogled.

BORISLAV

STANICE RAKOVIĆ

Uspomene na tebe, tvoju ljubav, dobru dušu, čast nosićemo u svojim srcima zauvijek. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Suprug RANKO i sin BORISLAV

RATKO VRAČAR 1937 – 2017. S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

RADA, ŽARKO i VERA 953