Dnevni list Pobjeda 19.09.2024.

Četvrtak, 19. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora |

Pobjeda od sjutra - euro

Poštovani čitaoci, Obavještavamo vas da je menadžment naše kompanije donio odluku o povećanju cijene dnevnog lista Pobjeda sa dosadašnjih 70 centi na jedan euro. Na ovaj ne baš popularan korak odlučili smo se, vjerovali ili ne, nakon 12 godina poslovanja. U prethodnom periodu svjedočili smo značajnim promjenama u globalnoj ekonomiji, a koje su se odrazile i na medijsku industriju. Troškovi proizvodnje (novinski papir, repromaterijal, zarade zaposlenih, usluge štampe…), kao i troškovi distribucije iz godine u godinu bilježe značajan trend rasta. Uprkos našim naporima da cijena što duže ostane nepromijenjena, bili smo prinuđeni na ovu odluku, kako bismo očuvali kvalitet i kontinuitet izdanja Pobjede. Važno je napomenuti da ovaj trend nije specifičan samo za Crnu Goru, već je prisutan i u regionu i širom svijeta. Uporedni podaci govore da su cijene dnevnih novina u mnogim zemljama u okruženju i šire premašile iznos od jednog eura, a negdje čak i nekoliko puta više od toga. Fokusirani smo da i dalje pružamo relevantne, tačne i provjerene informacije, u skladu sa najvišim profesionalnim standardima novinarstva, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju štampani mediji, a to možemo samo uz vaše razumijevanje i podršku. Iskreno se nadamo da ćete shvatiti naš motiv i ujedno zahvaljujemo na povjerenju koje nam ukazujete svakodnevnim čitanjem Pobjede. Menadžment Pobjede

LXXX /

|

izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Oštra reakcija SPC natjerala Ministarstvo kulture i medija da poništi rješenje kojim je odbilo zahtjev Opštine Berane da podigne spomenik pokojnom mitropolitu Am lohiju

Pod pritiskom crkve

Vujović postupila po „službenoj dužnosti“

SLUČAJ „KOVERTA“: Biznismen i predsjednik Atlas grupe iznio odbranu pred Višim sudom u Podgorici, ostali okrivljeni negirali optužbe

Knežević:

Knežević je, pri ulasku u sudnicu, prisutne pozdravio sa tri podignuta prsta. On je pred Višim sudom u Podgorici odbio da odgovara na pitanja tužioca i suda. - Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriminalne organizacije. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika, pomoći prijatelja i imovine u inostranstvu - ispričao je Knežević STR. 10. i 11.

DANILOVGRAD: Predsjednik opštine Aleksandar Grgurović dogovorio se sa mještanima, obustavljeni protesti Lokaciju u Studenom

Nakon reakcije SPC, ministarka Tamara Vujović juče je, izvinjavajući se Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, saopštila da je rješenje poništeno jer nije bilo zakonito, odnosno nije sadržalo prethodnu saglasnost Vlade. U novom rješenju, kojim pobijaju svoju prvobitnu odluku, piše da će MKM u ponovnom postupku zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev, nakon čega će donijeti odluku u konkretnoj upravnoj stvari

Podrška zvanične Slovenije Crnoj Gori nakon što je predstavnica te zemlje predložena za komesarku za proširenje

Gradišnik: Zagovornici smo brzog ulaska u EU, ali napredak zavisi prvenstveno od vas

Svaka država aspirant za članstvo mora odraditi svoj dio „domaćeg zadatka“, ističe ambasadorka Slovenije za Pobjedu STR. 2.

Na zgradi Muzeja u Bijelom Polju počeli novi radovi, koji bi trebalo da isprave ranije zanatske i građevinske propuste

PODGORICA: Otvorena Klinika za psihijatriju ,,Dr Dušan Kosović“

Godina

Broj 21119

Prvi broj

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora napravila skalu transparentnosti finansija političkih partija

MANS:Demokrate

i Ura dostavili

sve podatke, NSD i SD sve sakrili

Ministar odbrane ponovo insistira na hitnoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost radi razrješenja načelnika Generalštaba

Premijer predložio da Vrhovna komanda zasijeda sjutra

PODGORICA – Premijer

Milojko Spajić predložio je da se u petak održi Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, potvrđeno je Pobjedi iz Vlade.

Spajićev prijedlog uslijedio je nakon što je prethodno juče ministar odbrane Dragan Krapović predsjedniku države Jakovu Milatoviću uputio novi dopis kojim je zahtijevao sazivanje Vrhovne komande „u najkraćem mogućem roku radi donošenja neophodnih odluka“.

- Svako dalje odlaganje sjednice Savjeta negativno bi se reflektovalo na stanje u Vojsci Crne Gore, lanac komandovanja, kao i na ispunjavanje obaveza koje proističu iz misija Vojske – stoji u novom dopisu upućenom predsjedniku Crne Gore. Krapović navodi da je osnovni razlog sastanka „razrješenje dužnosti aktuelnog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića“, a zatim izbor njegovog nasljednika.

- Podsjećam Vas da sam, kao odgovoran čovjek i ministar, predložio oficira koji bi trebalo da zamijeni Lazarevića na dužnosti načelnika. Naravno, odluka je u potpunosti u nadležnosti Savjeta, te ne bih želio da se miješam u njeno do-

nošenje, osim u dijelu koje mi pripada shodno zakonu - stoji u dopisu Krapovića. On je ponovio i da je Vojsci „hitno potrebna kadrovska reforma“ na osnovu strateških dokumenata i procjene potreba podmlađivanja. Podsjećamo, Savjet je zasijedao 28. avgusta prvi put od februara ove godine. Tom prilikom je Krapović predložio smjenu Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba VCG, a prema pisanjima pojedinih medija tu poziciju trebalo je da dobije pukovnik Miodrag Vuksanović . Predsjednici parlamenta i Vlade Andrija Mandić i Milojko Spajić bili su saglasni sa tom inicijativom, ali ne i šef države, pa prijedlog nije prošao. Nakon toga, Ministarstvo odbrane je pokušalo da penzioniše generala Lazarevića, iako na to nema pravo. Upravo je on, na kraju, lično okončao sedmice prepiski i pritisaka, time što je u ponedjeljak podnio zahtjev za penzionisanje. Toga dana je Krapović prvi put od Milatovića zatražio sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj bi i zvanično bio izabran novi načelnik Generalštaba VCG, na što je iz kabineta šefa države odgovoreno da će o tome „blagovremeno obavijestiti javnost“.

K.J.

PODGORICA – Demokratska Crna Gora i Građanski pokret Ura partije su sa najtransparentnijim finansijama, za razliku od Nove srpske demokratije i Socijaldemokrata koje su sakrile apsolutno sve informacije o svojim finansijama u ovoj godini.

To su pokazali podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora do kojih je ta NVO došla tražeći od parlamentranih

partija informacije o troškovima, koje uključuju i izvode sa domaćih i deviznih žiro-računa, kreditnih kartica i blagajne za ovu godinu. MANS je, na osnovu dobijenih podataka, napravio skalu transparentnosti finansija političkih partija sa ocjenama od jedan do 10, pri čemu se jedinica odnosi na skrivene, a desetka na pružene sve informacije o finansijama. Tako su desetkom ocijenjeni Demokrate i Ura, a jedinicom NSD i SD.

Albanska Alternativa, Liberalna partija, Hrvatska građanska inicijativa i Ujedinjena Crna Gora dobile su 8, jer su, kako pojašnjavaju iz MANS-a, dostavili najveći dio podataka o svojim finansijama.

Bošnjačka stranka nije dosta-

vila podatke za posljednja tri mjeseca, pa je dobila šesticu, dok je Demokratska narodna partija, zbog skrivanja podataka o poslovanju preko blagajne, dobila ocjenu 5. Ocjenu transparentnosti 4 dobio je Pokret Evropa sad, jer nije dostavio podatke o svojim finansijama za posljednjih pet mjeseci ove godine.

Demokratska partija socijalista dobila je ocjenu 2, jer je sakrila sve izvode sa domaćih žiro računa i blagajne, ali i najveći dio izvoda sa deviznih računa i platnih kartica. Ocjenu transparentosti 1 dobila je Socijalistička narodna partija jer je, osim podataka o blagajni za dva mjeseca, sakrila sve ostale podatke o svojim finansijama u 2024. godini. Đ.Ć.

Podrška zvanične Slovenije Crnoj Gori nakon što je predstavnica te zemlje predložena za komesarku za proširenje

Gradišnik: Zagovornici smo

brzog ulaska u

EU, ali napredak zavisi prvenstveno od vas

PODGORICA - Slovenija je velika zagovornica što bržeg uključenja zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, pa tako i Crne Gore, ali moram naglasiti da napredak prvenstveno zavisi od vas, kazala je za Pobjedu ambasadorka Slovenije u našoj zemlji Bernarda Gradišnik. Komentarišući prijedlog predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da slovenačka kandidatkinja Marta Kos bude nova komesarka za proširenje, ona je za naš list podsjetila na kontinuitet odličnih odnosa dvije zemlje. - Što se tiče bilateralnih odnosa između Slovenije i Crne Gore, oni su odlični i sa tog gledišta samo imenovanje Marte Kos za komesarku EK za proširenje neće ništa promijeniti. Ali je važno napomenuti da je Slovenija sve vrijeme velika zagovornica proširenja EU. Zato smo veoma zadovoljni što je našoj kandidatkinji dodijeljen ovaj veoma značajan resor – istakla je Gradišnik. Na dobre odnose pozivaju se i iz izvršne vlasti te zemlje.

- Zemlje povezuju prijateljski odnosi bez većih otvorenih pitanja, te zajednički interesi, posebno u oblasti bilateralne, ekonomske i druge saradnje. Crna Gora vidi Sloveniju kao važnog ekonomskog partnera i snažnog podržavaoca i savjetnika u oblasti evroatlantskih integracija. S druge strane, Slovenija pruža razvojnu pomoć Crnoj Gori – reče-

no je Pobjedi iz Vlade Republike Slovenije. To potvrđuje i ambasadorka Gradišnjik, koja dodaje kako su „veze između dvije zemlje snažne i svake godine sve čvršće, zasnovane na prijateljstvu i međusobnom poštovanju“.

- Svima je dobro poznata i činjenica da je Crna Gora predvodnica na području evropskih integracija i na tom putu

može uvijek da računa na pomoć i potporu Slovenije – dodala je sagovornica Pobjede. Ukazuje i na činjenicu da su politički i ekonomski kontakti intenzivni, o čemu svjedoče brojne posjete u oba smjera u posljednje vrijeme.

- Kao što sam već spomenula, Slovenija je velika zagovornica što bržeg uključenja zemalja Zapadnog Balkana u EU,

Đenero: Marta Kos je izvrstan izbor

Hrvatski politikolog i analitičar Davor Đenero smatra da je Marta Kos izvrstan izbor za komesarku za proširenje jer je, kako je ocijenio, vrlo direkna, odlučna i nesklona ispraznoj retorici. - Kao osoba koja će nadzirati proširenje biće izrazito stroga i nepristrasna kad je riječ o ispunjavanju

pregovaračkih obaveza i kriterijuma, a sigurno neće davati prazna obećanja. Na srcu su joj zajedničke evropske vrijednosti, sloboda medija i vladavina prava... Marta Kos je jasan zagovornik nulte tolerancije prema korupciji – ocijenio je Đenero u izjavi za Radio Sarajevo.

pa tako i Crne Gore. Ali moram naglasiti da napredak u EU prvenstveno zavisi od vas. Svaka država aspirant za članstvo mora odraditi svoj dio „domaćeg zadatka“. Postoje kriterijumi koji se moraju ispuniti. Uz konkretne rezultate, naš posao je lakši, odnosno biće lakši – zaključuje ambasadorka Gradišnik. No, kada je riječ o konkretnim koracima koje Crna Gora mora što prije preduzeti da bi se istinski približila EU, njenim pravilima i vrijednostima, poruka iz Slovenije jasno ukazuje ko daje ključne smjernice. - Novi sastav Evropske komisije moći će da odgovori na ovo pitanje kada bude potvrđen njen sastav – rečeno je Pobjedi iz Vlade Slovenije. Podsjećamo, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u utorak je objavila predloge za buduće komesare koji će u njenom kolegijumu biti narednih pet godina. Tom prilikom, Marta Kos predložena je za komesarku za proširenje, i na tom mjestu bi trebalo da naslijedi dosadašnjeg predstavnika Mađarske Olivera Varheljija. Inače, Kos je predložena za komesarku u trenutku kada još nije zvanično potvrđena njena kandidatura u matičnoj zemlji. Ona je sinoć imala saslušanje pred Odborom za Evropsku uniju Državnog zbora Slovenije, tako da će parlamentarci tek glasati o njenoj podobnosti da bude jedna od evropskih komesara. Kristina JERKOV

Dragan Krapović

Bernarda Gradišnik

19. septembar 2024.

INTERVJU: Stanko Đuričić, nosilac liste Crnogorske građanske akcije na predstojećim izborima

PODGORICA - Lijepo je imati metro, tramvaj, zooloških vrt, helidrome i akva parkove. Sve je to lijepo pričati, ali nemati gradsku bolnicu, škole i vrtiće nije pošteno i nije fer, to je vrijeđanje građana, kazao je u intervjuu za Pobjedu Stanko Đuričić, nosilac liste Crnogorske građanske akcije na vanrednim izborima za lokalni parlament u Podgorici, zakazanim za 29. septembar.

Kako ističe, cilj CGA je da „spriječi politike koje žele da budu dio vlasti samo radi koristi“. - Mi smo tu za onu buduću vlast koja će poštovati javno potpisani koalicioni sporazum. U njemu će biti mnogo zabrana: službena vozila će biti parkirana, direktori javnih preduzeća neće biti visoko pozicionirani partijski funkcioneri, nema zapošljavanja užeg dijela familije na mjestima od posebnog značaja… To je mjera po kojoj će CGA koalirati. Dakle, vrednosni sistem, a ne partijska korist – ističe on.

Podgoricu vidi kao turističku destinaciju u kojoj gostima treba ponuditi „prirodna bogatstva, koja nijesu u samom centru grada i u tržnim centrima“, jer je „potencijal u ekološkoj državi“.

Đuričić navodi da stranka čiju izbornu listu predvodi „ima 12 programskih rješenja, koja se lako mogu ostvariti za 12 mjeseci, od kojih više od polovina ne iziskuje ni jedan euro ulaganja“.

- Neki od principa su: da direktori javnih preduzeća ne smiju biti visoki partijski funkcioneri; da sva službena vozila, koja koriste javni funkcioneri i rukovodioci, odmah budu parkirana; da se zabrane nadoknade za rad u skupštinskim odborima; da se zabrani užoj porodici visokih partijskih funkcionera da konkurišu za pozicije direktora javnih preduzeća, jer, to se zove nepotizam – zaključuje sagovornik Pobjede.

POBJEDA: Zbog čega je lista Crnogorska građanska akcija odlučila da nastupi samostalno na vanrednim izborima u Podgorici 29. septembra?

ĐURIČIĆ: Naša platforma i temelji političkog subjekta su takvi da ne nalazimo slične nama koji bi se u kampanji - javno i sjutra - u formi koalicionog sporazuma, odrekli službenih auta, nadoknada za rad u skupštinskim odborima, zapošljavanja po dubini, zapošljavanja članova uže i šire familije, i slično. To je mjera našeg koalicionog sporazuma koji treba biti javni dokument. Naše samostalno nastupanje na predstojećim izborima u Podgorici je zapravo posljedica našeg rada i platforme koja nudi rješenje za sveukupnu situaciju, koja ima za cilj da obuzda sve one koji imaju loše stečene navike iz pređašnjih saziva gradskih vlasti.

Podgorica turistima treba da ponudi prirodna bogatstva, a ne tržne centre

Treba da uradimo sve ono što možemo i znamo, a ne da obećavamo praznu priču koja odmah nakon izbora postaje laž, stav je našeg sagovornika

Naš cilj i namjera su da ponudimo ono što građani nikako da vide u proteklih nekoliko decenija.

Dakle, ono što je u našim programskim i statutarnim načelima, nijesmo vidjeli niti u jednoj drugoj političkoj partiji. Zato je samostalan nastup zapravo jedna jedina opcija. Pored toga, smatramo da je fer i da svaka politička partija treba da se izmjeri, da se ne skriva ili potpomaže nekim drugim političkim subjektom sa kojim su se, možda, do juče svađali i politički saplitali.

To nije fer.

POBJEDA: Koji su glavni principi liste koju predvodite i zbog čega smatrate da će vas građani glasati?

ĐURIČIĆ: Smatramo da će nas građani birati upravo iz razloga što imamo jasno definisana pravila i principe. Ne postoji politički subjekt koji je bio u vlasti, a da nije obećao i slagao. Najveća glupost koja se mogla čuti na prethodnim izborima su, po mom mišljenju, bili tramvaji. Lijepo je imati metro, tramvaj, zoo-

loških vrt, heliodrome i akva parkove. Sve je to lijepo pričati, ali nemati gradsku bolnicu, škole i vrtiće - nije pošteno i nije fer. To je vrijeđanje građana.

Naši principi su jasno i precizno definisani u 12 pravila, koja se odnose na buduću saradnju. Takođe, imamo i 12 programskih rješenja, koja se mogu lako ostvariti za 12 mjeseci, od kojih više od polovina ne iziskuje ni jedan euro ulaganja. To je naša pružena ruka i to je naša platforma - da uradimo sve ono što možemo i znamo, a ne da obećavamo praznu priču koja odmah nakon izbora postaje laž. Neki od principa su: da direktori javnih preduzeća ne smiju biti visoki partijski funkcio-

neri; da sva službena vozila, koja koriste javni funkcioneri i rukovodioci, odmah budu parkirana; da se zabrane nadoknade za rad u skupštinskim odborima; da se zabrani užoj porodici visokih partijskih funkcionera da konkurišu za pozicije direktora javnih preduzeća, jer - to se zove nepotizam.

Ovo je manji dio ponude građanima Podgorice koju želimo da plasiramo samostalno, čistog obraza i ponosno na predstojećim izborima 29. septembra.

POBJEDA : Što smatrate ključnim problemima u Podgorici danas, na kojima treba da radi naredna vlast u Glavnom gradu?

ĐURIČIĆ: Svaka odgovorna

Jedan od 12 projekata koje predlaže CGA, ostvariv u toku jedne godine, jeste čišćenje rijeke Mareze koja, od izvora do ušća u Moraču, ima nešto manje od devet kilometara. Uvjeren sam da 99 odsto kandidata na drugim izbornim listama u Podgorici ne zna kuda ona ide, gdje se uliva i kako izgleda njeno korito. To je neiskorišćeni potencijal koji bi mogao višestruko da se iskoristi, jedan od onih izvodljivih 12 prioriteta koje možemo odmah da završimo kako bi naš grad bio ono što zaslužuje

Gradska

bolnica, pa ostali projekti

POBJEDA: Za koje projekte smatrate da ih treba što prije realizovati?

ĐURIČIĆ: Hajde, za početak, da u prvoj godini uradimo sve ono što možemo, što je po mjeri i što je dostupno. I onda, korak po korak, po prioritetima - gradsku bolnicu, pa ostale projekte. Možemo otvoriti niz malih preduzeća koja su bazirana na resursima kojima grad

raspolaže ili da uz vrlo mala ulaganja od Podgorice napravimo ogledalo okolnih panoramskih puteva i šetališta. Efikasnost gradskog saobraćaja treba podići na mnogo viši nivo i pokrenuti servise grada, jer grad treba da bude servis njenih građana. Jedan od tih servisa je, na primjer, kućni geodeta koji treba da bude na raspolaganju građanima Podgo-

rice, a ima za cilj očuvanje infrastrukture glavnog grada. Treba da oformimo društveno-sindikalnu mrežu koja bi vodila brigu o svima onima koji nijesu u mogućnosti da to sami rade i da kanališe sve društveno socijalne tokove koji bi bili, na krilima socijalne odgovorne ekonomije, bili usmjereni na subvencioniranje i pomoć svima onima kojima

vlast treba da razdvoji projekte u više cjelina. U prvoj grupi su oni projekti koji su brzo i lako ostvarivi, koji bi ekonomiju i ukupan društveno-socijalni ambijent u gradu promijenili brzo, a bez velikih ulaganja. Te projekte je CGA objedinila u simboličnih 12 stavki, jer je svaka od tih stavki izvodljiva u roku od jedne godine, i to bez velikih ulaganja. Za neke od projekata nije potrebno uložiti niti euro, nego samo pokrenuti administraciju i logistiku grada koja kao da se uspavala.

U drugoj grupi su projekti za koje grad ima obavezu da realizuje, ali zavise od sredstava budžetom opredeljenih za investicije. Istakli bismo među prvima projekat izgradnje gradske bolnice, i sve projekte koji su započeti, a nijesu do kraja realizovani - kao što su razni bulevari i zaobilaznice koji čekaju i koji su, zapravo, u završnoj fazi. Ali, izgleda da ne može svako dovoljno da se ugradi, pa to moraju da trpe građani. U treću kategoriju CGA je svr-

je to potreba, a ne izgovor. To su neka od rješenja koja čekaju odgovornije politike kojima je ispred svega javni interes, a ne partijski. Ona se mogu ostvariti jedino politikama koje nijesu odraz „političkih dubina i širina“, nego stručan pristup ka depolitizovanim institucijama i javnim koalicionim sporazumom sa onim političkim subjektima koji se nalaze u tom vrednosnom sistemu CGA.

stala razvojne projekte koji su osmišljeni da dugoročno razvijaju i usmjeravaju tokove u gradu ka pravom, zdravom i ekološkom smjeru, sa socijalno odgovornim pristupom prema svakoj građanki i građaninu Podgorice.

P OBJEDA : Kakav imidž treba da ima glavni grad zemlje koja je kandidat za ulazak u Evropsku uniju?

ĐURIČIĆ: Podgorica je jedan od rijetkih gradova koji leži na velikom broju rijeka i vodenih tokova, blizu Skadarskog jezera. Svaka rijeka je priča za sebe i najbolje bi bilo da Podgorica isprati imidž koji joj je priroda definisala. Podgorica turistima treba da ponudi prirodna bogatstva, koja nijesu u samom centru grada i u tržnim centrima. Podgorica ima prelijepu prirodu. Potencijal je u ekološkoj državi.

Jedan od 12 projekata koje predlaže CGA, ostvariv u toku jedne godine, jeste čišćenje rijeke Mareze koja, od izvora do ušća u Moraču, ima nešto manje od devet kilometara. Uvjeren sam da 99 odsto kandidata na drugim izbornim listama u Podgorici ne zna kuda ona ide, gdje se uliva i kako izgleda njeno korito. To je jedan neiskorišćeni potencijal koji bi mogao višestruko da se iskoristi, jedan od onih izvodljivih 12 prioriteta koje možemo odmah da završimo kako bi naš grad bio ono što zaslužuje.

POBJEDA: U zavisnosti od izbornog rezultata, da li ćete, i sa kime, formirati postizbornu koaliciju?

ĐURIČIĆ: Naši razlozi postojanja i naš DNK su: poštovanje Ustava, države Crne Gore, njenih simbola i svih međunarodnih konvencija i rezolucija. Postizborna koalicija se pravi na vrednosnim osnovama iz koje treba da izraste meritokratija, kao jedini model za izlazak iz krize. CGA je tu da spriječi politike koje žele da budu dio vlasti samo radi koristi. Mi smo tu za onu buduću vlast koja će poštovati javno potpisani koalicioni sporazum. U njemu će biti mnogo zabrana: službena vozila će biti parkirana, direktori javnih preduzeća neće biti visoko pozicionirani partijski funkcioneri, nema zapošljavanja užeg dijela familije na mjestima od posebnog značaja… To je mjera po kojoj će CGA koalirati. Dakle, vrednosni sistem, a ne partijska korist. Kristina JERKOV

Stanko Đuričić

d. malidžan

Potpisan memorandum o razumijevanju o Programu dostojanstvenog rada za period do 2027. godine

Objavljeni podaci o BDP-u za prošlu godinu i preliminarni

Crna Gora lani ostvarila ekonomski rast od

Po ekonomskom rastu Crna Gora je prošle godine bile druga u Evropi iza Malte koja je lani imala rast BDP od 7,5 odsto, na trećem mjestu je bio Island sa rastom od pet odsto, a na četvrtom Turska sa 4,5 odsto

PODGORICA – Predstavnici Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Regionalne kancelarije Međunarodne organizacije rada (MOR), Unije poslodavaca (UPCG), Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) potpisali su juče memorandum o razumijevanju o Programu dostojanstvenog rada za period do 2027. godine.

Memorandum su potpisali resorna minstarka Naida Nišić, direktorica Regionalne kancelarije MOR-a za centralnu i istočnu Evropu Claire Harasty, predsjednik UPCG

Slobodan Mikavica i generalni sekretari SSCG-a i USSCG-a Duško Zarubica i Srđa Keković Iz Ministarstva su saopštili da Program dostojanstvenog rada predstavlja glavni planski okvir za pružanje podrške MOR-a zemljama članicama u vidu plana koji usmjerava rad MOR-a u zemlji, u skladu sa prioritetima i ciljevima dogovorenim sa Vladom, UPCG, SSCG i USSCG. - Program bi trebalo da pomogne državi da odgovori na izazove u oblastima u kojima MOR ima komparativne prednosti, a to su rad i socijalne politike. Dva prioriteta u programu za period od ove do 2027.

godine sa ukupno sedam ishoda su promocija inkluzivnog i produktivnog zapošljavanja, kao i poboljšani uslovi rada za sve zaposlene u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju. Program je treći po redu koji Crna Gora zaključuje i rezultat je tripartitnih konsultacija o podršci MOR-a u Crnoj Gori za period do 2027. godine, sa ciljem prevazilaženja ključnih izazova u toj oblasti kao što su dugoročna nezaposlenost i stopa nezaposlenosti među mladima i ženama, neformalno zapošljavanje i emigracije, unapređenje socijalnog dijaloga, jačanje zaštite i zdravlja na radu i unapređenje prava iz oblasti rada. n. K.

Promijenjen stečajni upravnik u postupku protiv „Vektre Jakić“

Keković umjesto Popovića

PODGORICA –Stečajni upravnik Dragan Popović razriješen je dužnosti na svoj zahtjev u postupku stečaja nekadašnje kompanije Dragana Brkovića „Vektre Jakić“, a Privredni sud je umjesto njega imenovao Dejana Kekovića – saopštio je portparol ovog suda sudija Vladimir Bulatović. Zato je za očekivati da će i sjutrašnje ročište za ispitivanje potraživanja biti odloženo šesti put, imajući u vidu potrebu primopredaje dokumentaci-

je. Do sada su se ročišta odlagala zbog brojnih prijava potraživanja koje su pristizale, a koje su, prema ranijim informacijama, premašile 150 miliona eura. Među povjeriocima sa najvećim potraživanjem su OTP banka i Poreska uprava, kao razlučni povjerioci, koji su prijavili 112,8 miliona, odnosno 13,1 milion. Lovćen osiguranje je prijavilo 333.200 eura potraživanja, Vektor sistem sekjuriti 218.600, Elektroprivreda 188.800, Opština Pljevlja 119.400, pljevaljska

Čistoća i Vodovod 91.700, odnosno 73.100, kompanija Glečer Herceg Novi 40.000, Magma iz Podgorica 31.600 eura, Centralna banka Crne Gore 15.300, Ljetopis Automotive 12.600 i Zetratrans 5.900 eura. Pedesetak zaposlenih u ovoj kompaniji prijavilo je više od 300.000 eura potraživanja.

Stečaj u „Vektri Jakić“ otvoren je krajem prošle godine na zahtjev Poreske uprave, što je potvrdio i Apelacioni sud odbivši Brkovićevu žalbu. M. lk.

PODGORICA-Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 2,7 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. Crnogorski statističari izračunali su da je prošle godine crnogorska ekonomija ostvarila rast od 6,3 odsto.

BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u drugom kvartalu iznosio skoro 1,85 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,72 milijarde eura.

Prošlogodišnji Podaci

Od zemalja regiona, Srbija je rasla po stopi od četiri odsto, Hrvatska 3,3 odsto, a Sjeverna Makedonija 2,3 odsto. Monstat je objavio i da je BDP Crne Gore u prošloj godini porastao 6,3 odsto.

-BDP je u prošloj godini iznosio 6,96 milijardi eura, dok je u 2022. godini iznosio 5,92 milijarde eura - navodi se u saopštenju.

BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio je 10.990 eura, dok je u 2022. iznosio 9.600 eura.

Po ekonomskom rastu Crna

Gora je prošle godine bila druga u Evropi iza Malte koja je lani imala rast BDP od 7,5 odsto, na trećem mjesu je bio Island

Konstitutivna sjednica radne grupe za izradu Mape puta finansijskog sektora

PODGORICA - Konstitutivna sjednica međuinstitucionalne radne grupe za izradu Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, kojom koordinira Centralna banka (CBCG), održana je juče.

-Radna grupa, formirana je kao privremeno radno tijelo Savjeta za finansijsku stabilnost sa ciljem izrade dokumenta o uticaju životne sredine, društvenih i upravljačkih

principa pri donošenju odluka o ulaganjima u finansijskom sektoru - saopšteno je iz CBCG. Kako su objasnili, Mapa puta ima za cilj uspostavljanje jedinstvene strategije koja obuhvata više međusobno povezanih ciljeva usmjerenih na

ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju.

-Ključni ciljevi uključuju povećanje finansijskih tokova ka prioritetima održivog razvoja, integraciju faktora životne sredine, društvenih aspekata i upravljanja (ESG) u

proces donošenja finansijskih odluka, kao i jačanje praksi upravljanja rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i ekološkim izazovima - dodaje se u saopštenju. Radnu grupu, kojom u ime CBCG koordinira savjetnica guvernerke za ESG i inova-

sa rastom od pet odsto, a na četvrtom Turska sa 4,5 odsto.

Od država regiona Kosovo je lani imalo ekonomski rast od 3,3 odsto, Hrvatska 3,1 odsto, Srbija 2,5 odsto, Slovenija 2,1 odsto, Bosna i Hercegovina je imala rast od 1,7 odsto, dok je Sjeverma Makedonija ostarila godišnji rast BDP-a od jedan odsto.

Bruto domaći proizvod (BDP) mjeri ukupnu vrijednost dobara i pruženih usluga koje su proizvele rezidentne institucionalne jedinice.

Uprava za statistiku sprovodi obračun BDP-a po proizvodnoj i potrošnoj metodi i obračuni su međusobno nezavisni. Obračun BDP-a uključuje sve djelatnosti unutar granica proizvodnje definisane metodologijama SNA 2008 i ESA

2010 i obuhvata cjelokupnu teritoriju Crne Gore. Procjena neobuhvaćene ekonomije djelimično je uključena u obračun BDP-a.

Metodologija

Iz Monstata su pojasnili da je korišćena metodologija u skladu sa Sistemom nacionalnih računa (SNA 2008) i Evropskim sistemom nacionalnih računa (ESA 2010). ESA 2010 definiše koncepte, definicije i računovodstvena pravila koja se primjenjuju za obračun podataka nacionalnih računa u cilju postizanja međunarodne uporedivosti. ESA 2010 predstavlja skup međusobno povezanih i konzistentnih tabela, računa, klasifikacija i bilansa koji predstavljaju statističko-dokumentacionu

cije Biljana Gligorić, čine i predstavnici ministarstava finansija i ekonomskog razvoja, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja, Udruženja banaka, Agencije za investicije, Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, Zelenog kluba Skupštine Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Privredne komore, Kancelarije za održivi razvoj UNDP, nezavisni eksperti i NVO. r. e. Sa

Sa potpisivanja memoranduma

preliminarni za drugi kvartal ove godine

ostvarila od 6,3 odsto

Bruto nacionalni

dohodak dostigao sedam milijardi eura

Bruto nacionalni dohodak

(BND) Crne Gore u prošloj godini je, prema podacima Monstata, iznosio 7,03 milijarde eura i nominalno je veći u odnosu na 2022. godinu 16,4 odsto.

-Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu godinu je bio pozitivan i iznosio je 68,4 miliona eura, što je 49,6 miliona manje nego u uporednom periodu - kazali su iz Monstata.

Posmatrano po komponentama računa primarnog dohotka, suficit na računu primarnog dohotka je rezultat većeg priliva po osnovu

osnovu za praćenje privrednih aktivnosti.

Osnovne kategorije obračuna BDP-a po proizvodnoj metodi su bruto vrijednost proizvodnje koja se definiše kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga. Obračunata je po djelatnostima u približnim osnovnim cijenama, jer su sve subvencije tretirane kao subvencije na proizvode i uzete u obračun na nivou nacionalne ekonomije. Intermedijalna potrošnja po nabavnim cijenama je vrijed-

naknada zaposlenima, koji je iznosio 354,4 miliona eura i veći je za 0,2 odsto u odnosu na 2022. godinu. BND po stanovniku u prošloj godini iznosio je 11.100 eura.

Bruto nacionalni dohodak (BND) je definisan kao bruto domaći proizvod (BDP) uvećan za neto prihode iz inostranstva. Bruto nacionalni dohodak se dobija dodavanjem primarnog dohotka koji se prima od ostatka svijeta na bruto domaći proizvod i oduzimanjem primarnog dohotka koji se plaća ostatku svijeta.

nost proizvoda i usluga koji se transformišu, koriste ili troše u procesu proizvodnje. Bruto dodata vrijednost predstavlja razliku između bruto vrijednosti proizvodnje i intermedijalne potrošnje. Bruto domaći proizvod u tržišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga rezidentnih jedinica, tj. zbir bruto dodatih vrijednosti po djelatnostima i poreza na proizvode umanjenih za subvencije na proizvode.

U obračun intermedijalne potrošnje po djelatnostima uključene su usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene (FISIM) čime je obračun BDP-a usklađen sa evropskim standardima. Obračun bruto dodate vrijednosti u tekućim cijenama najvećim dijelom zasniva se na podacima Finansijskih iskaza (Bilans uspjeha i Statistički aneks) za privredna društva i druga pravna lica i podacima redovnih statističkih istraživanja.

S. PoPović

Monstat sproveo anketu o radnoj snazi u drugom tromjesečju

PODGORICA – U Crnoj

Gori je u drugom kvartalu ove godine bilo 319.800 aktivnih stanovnika, od kojih je zaposlenih 283.500 odnosno 88,6 odsto, a 11,4 odsto odnosno 36.300 nezaposlenih lica – pokazala je anketa o radnoj snazi za drugi kvartal koju je sproveo Monstat.

Broj zaposlenih je veći za 1,1 odsto u odnosu na prošli kvartal odnosno 1,3 odsto veći u odnosu na drugi kvartal prošle godine. Anketa je pokazala da je broj nezaposlenih smanjen za četiri odsto u odnosu na prvi kvartal ove godine, a u odnosu na prošlogodišnji isti period za 12,7 odsto. -Stanovništvo van radne snage od 15 do 89 godina starosti čini 179.900 lica. Taj broj je smanjen za 0,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 1,2 odsto. Za starosnu grupu od 15 do 89 godina u drugom kvartalu stopa aktivnosti je 64 odsto, stopa zaposlenosti 56,7 odsto, stopa nezaposlenosti 11,4 odsto i stopa stanovništva van radne snage je 36 odsto – stoji u izvještaju Monstata.

ZaPoSlenoSt Po Sektorima

Najveći broj zaposlenih, čak 76,7 odsto je u sektorima uslužne djelatnosti, u industriji i građevinarstvu ih je 19,1 odsto, a u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto. Tokom drugog kvartala deset hiljada nezaposlenih posao je tražilo kraće od godinu, njih 7.800 na posao je čekalo do dvije godine, dok je 18.500, što je više od 50 odsto, posao tražilo dvije godine ili duže.

Podaci pokazuju da muškarci

Zaposleno 88,6 odsto ukupno aktivnog stanovništva

Najveći broj zaposlenih, čak 76,7 odsto, jeste u sektorima uslužne djelatnosti, u industriji i građevinarstvu ih je 19,1 odsto, a u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,3 odsto

čine više od polovine ukupno aktivnog stanovništva kojih je 178.100 odnosno 55,7 odsto, dok je žena 141.700 odnosno 44,3 odsto. Od ukupnog broja stanovništva van radne snage procenat je u korist žena i to 60,9 odsto kojih je 109.600 dok je muškaraca 70.300, odnosno 39,1 odsto. - Od ukupnog broja zaposlenih 159.800 ili 56,4 odsto čine muškarci, a 123.700 ili 43,6 odsto čine žene, a od ukupnog broja nezaposlenih 18.200 ili 50,1 odsto čine muškarci, a 18.100 ili 49,9 odsto čine žene – navodi se u izvještaju.

Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica starosti između

25 i 49 kojih je 199.900, dok je najveći broj stanovništva van radne snage starosti između 65 i 89 godina, što čini 60.300 lica van radne snage. -Najveći broj zaposlenih čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i 178.800, a najveći broj nezaposlenih je u istoj starosnoj grupi odnosno ima ih 21.100 - pokazuje anketa.

obraZovna

Struktura

Kada je riječ o obrazovanju, među aktivnim stanovništvom su najbrojniji oni sa srednjom školom, koji čine 61,6 odsto, fakultetski obrazovanih je 32,4 odsto, dok je šest odsto sa

Sastanak ministra rudarstva i britanske ambasadorke

osnovnom školom. Najviše ih je sa srednjom školom i među stanovništvom van radne snage 54 odsto, osnovnu školu ima 35 odsto, a preostalih 11 odsto više ili visoko obrazovanje. -Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 61,1 odsto ima završenu srednju školu, zaposleni sa višim ili visokim obrazovanjem 34 odsto, a osobe za osnovnom školom 4,9 odsto. Struktura nezaposlenih pokazuje da 65,9 odsto lica ima završenu srednju školu, 19,9 odsto više ili visoko obrazovanje, a da ih je sa osnovnom školom 14,2 odsto - navodi se u izvještaju Monstata. Monstat je ove podatke dobio na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo 1.843 domaćinstva u Crnoj Gori. Prikupljeni su demografski podaci za 4.892 člana domaćinstava, a za lica od 15 do 90 godina, njih 4.291, i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti. m. leković

Resursi u mineralnim sirovinama

PODGORICA-Prioritet Ministarstva rudarstva, nafte i gasa jeste sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima, kazao je resorni ministar Admir Šahmanović naglašavajući da je već sproveden značajan dio aktivnosti na kreiranju regulatornog okvira. On se juče, kako je saopšteno iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, sastao sa britanskom ambasadorkom u Crnoj Gori Don Meken sa kojom je razgovarao o resursima i potencijalima države u oblasti mineralnih sirovina i nafte i gasa. -Resursi i potencijali Crne Gore u mineralnim sirovinama su od izuzetnog značaja, ali ova oblast predstavlja izazov u pronalaženju održivog modela razvoja, uz stroge standarde zaštite životne sredine - istakao je Šahmanović. Prema njegovim riječima, je-

dan od prioriteta resora je sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima, naglašavajući da je već sproveden značajan dio aktivnosti na kreiranju regulatornog okvira.

Navodi se da je pripremljena

tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u državnom vlasništvu, na terminalu u Baru, radi skladištenja rezervi goriva.

-Pored rekonstrukcije terminala u Baru, u planu su i investicije u modernizaciju skladišta u Bijelom Polju - kaže se u saopštenju. Šahmanović je, kako se dodaje, posebno istakao značaj kapitalnih projekata iz oblasti nafte i gasa, naglašavajući njihov potencijalni uticaj na ekonomiju i geopolitičko pozicioniranje Crne Gore. U vezi sa istraživanjem ugljovodonika, Šahmanović je, kako se navodi, informisao o pripremi javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, što bi, kako je rekao, moglo otvoriti vrata razvoju nove industrije koja bi doprinijela ekonomskom razvoju države. Meken je naglasila važnost balansa između razvoja energetskih resursa i zaštite životne sredine, i da dobre prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva mogu biti od koristi u tom pogledu. S. P.

Admir Šahmanović i Don Meken

Evropska federacija novinara zabrinuta zbog netransparentnog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića

Nadležni, posebno Inspekcija rada, da hitno rasvijetle situaciju

Sever je kazala da se nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora istražiti jer predstavlja ozbiljno kršenje standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija, koji moraju biti ispunjeni kako bi se osiguralo da medijski javni servis odredi svoju ulogu branitelja javnog interesa i pluralizma

PODGORICA - Evropska federacija novinara (EFJ) i njena crnogorska podružnica, Sindikat medija Crne Gore (SMCG), izražavaju zabrinutost zbog načina na koji je 31. avgusta 2024. godine izabran generalni direktor Javnog servisa RTCG.

Pozvali su sve nadležne institucije, prvenstveno Inspekciju rada, da što prije preduzmu radnje kako bi se rasvijetlila situacija u kojoj je Boris Raonić treći put postao generalni direktor Javnog servisa.

Oglušili se O apele - Crnogorski parlamentarci oglušili su se o apele upućene prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o RTCG, a koji su se odnosili na neophodno snižavanje kriterijuma koje kandidati za generalnog direktora RTCG moraju ispunjavati. Da su uslišili apel, Javni servis ne bi bio u ovako nepovoljnoj situaciji. Premijer Crne Gore Milojko Spajić oglasio se saopštenjem u kojem odgovornost za izmjene zakona pokušava da prebaci na Evropsku komisiju – piše u saopštenju Evropske federacije novinara, koje potpisuje predsjednica Maja Sever Podsjećaju da su RTCG i Boris Raonić izgubili dva spora pred crnogorskim sudovima zbog njegovog imenovanja 2021. kada je bio u sukobu interesa i nije ispunjavao uslove konkursa. Izgubljena su i dva spora pred Osnovnim sudom u Podgorici u vezi sa njegovim reimenovanjem 2023. godine, gdje je opet utvrđeno da je njegovo imenovanje bilo nezakonito.

Raonić je ove godine podnio ostavku na mjesto generalnog direktora nakon usvajanja njemu povoljnog zakona, da bi na istoj sjednici Savjeta RTCG u roku od 15 minuta bio imenovan za v. d. direktora, što je u praksi malo vjerovatno.

- Izbore 31. avgusta obilježile su brojne kontroverze, prvenstveno zbog netransparentnosti, što je izazvalo sumnje da su bili politički ili interesno vođeni, uz kršenje zakonskih normi – piše u saopštenju Evropske federacije novinara.

Od devet članova Savjeta RTCG, glasalo je šest. Petoro je

dalo podršku Raoniću, dok je jedan listić bio nevažeći. U EFN ističu da postoje sumnje da Raonić nije uspunio dva uslova - pet godina radnog iskustva u struci prema Zakonu o radu, te da je već dva puta biran za generalnog direktora, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnom medijskom servisu.

Evropska federacija novinara podržava zahtjeve osam kandidata koji su odbili tog dana da budu intervjuisani i da učestvuju u unaprijed dogovorenim izborima.

Kako navode iz SMCG, ukoliko želje Crne Gore ostanu na putu evropskih i NATO integracija, ovakvi pravni promašaji i slične afere ne bi smjele da budu karakteristika Javnog servisa.

- Ovakav nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora se istražiti jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi se osiguralo da medijski javni servis odredi svoju ulogu branitelja javnog interesa i pluralizma - rekla je predsjednica EFJ-a Maja Sever.

Od samOg pOčetka kOntrOverznO

Od samog izbora Boris Raonića za generalnog direktora RTCG 2021. godine počele su kontroverze i suđenja. Na sam dan izbora Inspekcija je kontrolisala dokumentaciju kandidata, nakon čega se poroglasila nenadležnom. Nalaz Inspekcije je oborio Upravni sud koji je naredio da u ponov-

nom postupku tuženi postupa po presudi i donese novu, zakonitu odluku, ali je rok prekoračen i odgovora nema. Ministarstvo ekonomskog razvoja, kojim je tada rukovodio Jakov Milatović, u novembru 2021. godine prihvatilo je objašnjenje Inspekcije rada kojim ovaj organ odbija da izvrši inspekcijski nadzor. Čeka se odluka sada nadležnog resora kojim rukovodi Naida Nišić, a koji je već odavno prekoračio rok koji je dao Upravni sud. Zanimljivo je i da je Milatović jedini funkcioner koji se oglasio povodom posljednjeg izbora Raonića. On je nedavno upitao „postoji li iko ko misli da Raonićev izbor nije bio namješten“.

Istakao je kako se „izvrću teze“, te da su nedavno obavljene izmjene zakona, pri čemu su iz vlasti poručivali da je pet godina radnog iskustva bolje nego deset kada je u pitanju uslov za podnošenje kandidature za direktora RTCG. - Izmjene tog zakona u posljednjem trenutku parlamentarna većina je prodala javnosti kao dio IBAR zakona, što nije tačno - istakao je Milatović.

kOrekcije i

dOgOvOri

S druge strane, iz kabineta Milojka Spajića su bez znanja Ministarstva kulture i medija i mimo radne grupe koja je dvije godine radila na setu medijskih zakona poslati amandmani Evropskoj komisiji, neposredno pred njihovo usvajanje u Skupštini. U tim amandmanima se tražilo, između ostalog, da uslov za generalnog direktora bude pet,

Oštra reakcija SPC natjerala Ministarstvo odbilo zahtjev Opštine Berane da podigne

Pod pritiskom postupila

a ne deset godina radnog iskustva u VII1 spremi. Isti takvi komentari na Zakon o RTCG su prije svega toga došli u Direktorat za medije kod Neđeljka Rudovića. U mejlu, koji je poslao Branko Krvavac, traži se smanjivanje uslova, a komentari su bili ispisani na papiru sa logom RTCG, pa se postavlja pitanje da li je novi zakon o RTCG pisan u kabinetu Spajića ili Raonića. Premijer je na to nedavno odgovorio: „Notorna je neistina da sam sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem, predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i generalnim direktorom RTCG Borisom Raonićem korigovao set medijskih zakona kako bih nacrtao to mjesto za Raonića“. Na optužbe da je sa Mandićem, Kneževićem i Raonićem pisao zakon koji ide u korist Raoniću, on kaže da iza svega stoji Evropska komisija jer su oni bili ti koji su predložili, savjetovali i korigovali rješenja. Sumnje javnosti u „pakovanje direktora“ nedavno je pojačao i jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG sa konkursa iz 2021. Nikola Marković. On je prošle sedmice na festivalu „Bookiranje“ kazao da ga je jedan političar zvao da pričaju u uređivačkoj politici.

- Jedan od ljudi koji je sada jedan od ključnih nosilaca vlasti u Crnoj Gori me nazvao i rekao: „Nikola, prijavio si se da budeš direktor. Mi tamo imamo većinu, bilo bi dobro da dođeš da malo porazgovaramo o uređivačkoj politici i kadrovskim rješenjima“. Ja sam to doživio kao uvredu. To je nevaspitano pitanje. Ne radi se o meni, nego o tome kako vlast koja je došla poslije 30. avgusta doživljava medije. Mediji su ti koji treba da kontrolišu svaku vlast da bi društvo i država bili bolji. Kod nas je naopak proces. Vlast, ili partije, kontrolišu medije i onda su sve gori mediji i država, nažalost... Nova vlast je samo preuzela loše prakse bivše vlasti. Samo su se promijenili političari koji kontrolišu medije... - rekao je između ostalog Marković. On nije precizirao o kojem je političaru riječ, već je samo naglasio da je iz samog vrha vlasti. j.martinOviĆ

Nakon reakcije SPC, ministarka Tamara Vujović juče je, izvinjavajući se Eparhiji, saopštila da je rješenje poništeno jer nije bilo zakonito, odnosno nije sadržalo prethodnu saglasnost Vlade. U novom rješenju, kojim pobijaju svoju prvobitnu odluku, piše da će MKM u ponovnom postupku zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev, nakon čega će donijeti odluku u konkretnoj upravnoj stvari

PODGORICA – Ministarstvo medija i kulture izvuklo je juče pouku iz oštre lekcije Eparhije budimljansko-nikšićke i hitno, po „službenoj dužnosti“, povuklo i proglasilo nezakonitim sopstveno rješenje kojim je prethodno odbilo zahtjev predsjednika opštine Berane da se u tom gradu podigne spomenik pokojnom mitropolitu Amfilohiju, prije isteka pred-

viđenog zakonskog roka od 20 godina od smrti. Zahtjev Opštine bio je odbijen rješenjem Ministarstva kuture i medija 21. avgusta ove godine, ali je stvar vraćena na ponovno odlučivanje kada je ulogu glasnogovornika beranske opštine juče preuzela Eparhija budimljansko-nikšićka, karakterišući argumentaciju Ministarstva kulture i medija da odbije davanje sagasnosti za izgradnju spome-

Joanikije prije dvije godine „ugovorio“ spomenik Amfilohiju, ali u Kolašinu

Mitropolit Joanikije i tadašnji predsjednik opštine Kolašin iz redova Demokrata Vladimir Martinović potpisali su u januaru prošle godine ugovor o gradnji spomenika Amfilohiju u Kolašinu, a za tu svrhu iz budžeta loklane samouprave opredijeljeno

je 50.000 eura. Martinović je kasnije prešao na funkciju ministra ekologije sa koje je sklonjen nakon rekonstrukcije Vlade. Pobjeda juče nije mogla dobiti potvrdu da li je prije ugovorene obaveze Martinović tražio mišljenje Mini-

Tamara Vujović

Maja Sever

Ministarstvo kulture i medija da poništi rješenje kojim je podigne spomenik pokojnom mitropolitu Amfilohiju

pritiskom crkve Vujović

„službenoj dužnosti“

nika Amfilohiju - kao sramnu. -Iz obrazloženja Ministarstva ne može se zaključiti zbog čega je protek vremena od 20 godina u ovom slučaju od naročitog značaja. Tim prije, jer je riječ o javnoj i uticajnoj ličnosti koja je bila predmet kontinuiranog interesovanja, ne samo crnogorske, javnosti posljednje skoro četiri decenije, o kojoj se zna gotovo svaka, pa i najmanja pojedinost. U konačnom, da su mitropoliti cetinjski istaknute ličnosti u životu Crne Gore, predstavlja istorijski potvrđeno pravilo a ne izuzetak, a to pravilo je upravo svojim životom i djelom posvjedočio blaženopočivši mitropolit Amfilohije. Zbog toga je Ministarstvo moralo cijeniti predmetni zahtjev kako u odnosu na konkretnu ličnost, tako i u vezi sa svim okolnostima koje su od značaja za meritornu ocjenu prilikom davanja saglasnosti Vlade – poručeno je iz eparhije budimljansko-nikšićke. Nakon reakcije SPC, ministarka Tamara Vujović juče je izvinjavajući se Eparhiji, sa-

opštila da je rješenje poništeno jer nije bilo zakonito, odnosno nije sadržalo prethodnu saglasnost Vlade.

Rješenje na popRavnom

jeto bez prethodne saglasnosti Vlade.

Postupajući po službenoj dužnosti u svemu saglasno sa članom 139, stav 1 tača 7 Zakona o Upravnom postupku, Ministartvo je poništilo rješenje jer iz svega proizilazi da je donijeto nezakonito i da se mora poništiti – navodi se dopisu medijima koji potpisuje ministarka Tamara Vujović.

„BiRokRatska malicioznost“

Podsjetimo, Eparhija budmiljansko-nikšićka na zvaničnom sajtu juče ujutro objavila je da spomen-obilježje blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju, koje je trebalo da bude podignuto na zahtjev Opštine Berane, nije dobilo „zeleno svjetlo“ od strane Ministarstva kulture i medija čije je rješenje o odbijanju „potpisala dr fizijatrije Tamara Vujović“.

ja kojom Ministarstvo kulture i medija pokušava da podupre svoje rješenje“.

Između ostalog Eparhija je navela da je sramno što je u rješenju Ministarstva bio citiran član 10 Zakona u kontekstu iznalaženja opravdanih razloga za odbijanje zahtjeva. Prema njihovoj ocjeni to je učinjeno bez ikakvog činjeničnog koneksiteta sa njegovom sadržinom i da je to „u najmanju ruku pravno skandalozno, a implicitno i zlonamjerno“.

Vladajuća eparhija, vjerujuća vlada

Argumentaciju Eparhije i osudu ranijeg rješenja Ministarstva podurprli su pojedini članovi Vlade, uključujući i potpredsjednika Vlade i ministra iz redova SNP Dragoslava Šćekića, pa se epilog nove odluke u ponovljenom upravnom postupku nazire. Posebno u kontekstu činjenice da okosnicu Vlade čine Demokrate i PES. Njihova koalicija na lokalnom nivou u Podgorici već je dobila otvorenu podršku mitropolita Joanikija koji je nosioca Bečićeve i Spajićeve lokalne liste pohvalio kao „istinskog hrišćanina“.

starstva kulture i medija, kao ni kako su utrošena opredijeljena sredstva. Ostala je ideja i naznaka da će podizanje spomenika Amfilohiju biti trend u opštinama u kojima je na vlasti nova većina privržena Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

-Ministarstvo kulture i medija će u ponovnom postupku u skladu sa odredbom člana 9 stav 3 Zakona o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev, nakon čega će donijeti odluku u konkretnoj upravnoj stvari – stoji u novom rješenju Ministarstva kojim pobija svoju prethotnu odluku. U pobijenom rješenju bilo je navedeno da je odredbom člana 9 stav 1 Zakona o spomen-obilježjima propisano da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio. Bilo je navedeno da je stavom dva propisano da se spomenik istaknutoj ličnosti ne može podići prije isteka 20 godina od smrti, sem izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade može se podići u oba slučaja, i za događaj i za ličnost. -U sprovedenom postupku u skladu sa citiranim zakonskim odredbama, ovaj organ je našao da nijesu ispunjeni uslovi za postupanje u konkretnoj stvari upravnoj, budući da je rješenje broj 13/-082/24276/6 od 21. avgusta 2024, kojim se odbija predmetni zahtjev predsjednika opštine Berane, za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja blaženopočivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Amfilohiju prije isteka zakonskog roka, doni-

- Uprkos opširnom, detaljno obrazloženom i dokumentovanom Zahtjevu koji gotovo do tančina slijedi uslove propisane Zakonom o podizanju spomen-obilježja, Ministarstvo kulture i medija u svom tumačenju ne prepoznaje mitropolita Amfilohija kao zaslužnu ličnost u novijoj istoriji Crne Gore. Tako smo umjesto spomenika mitropolitu Amfilohiju dobili monumentalnu figuru birokratske malicioznosti po kojoj će biti upamćeni donosioci ovog rješenja – navodi se u saopštenju Eparhije, uz napomenu da potanka analiza ukazuje koliko je „klimava i porozna argumentaci-

- Da li Ministarstvo insinuira da bi se ličnost i životno djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija moglo supsumirati pod neko od prohibitivnih određenja navedenog člana? Navodeći ovaj član u obrazloženju rješenja, „naše“ Ministarstvo nam poručuje da, ne samo da nećete sada podići spomenik mitropolitu Amfilohiju, nego nećete ni za sto godina, jer Mitropolitov lik i djelo članom 10 ovog Zakona Ministarstvo svrstava u „lice koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, lice koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, lice koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, lice koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu“ – naveli su revoltirano iz Eparhije. Dodali su da u nevjerici i sa krajnjom indignacijom odbacuju rezon Ministarstva da

Ostali učesnici izborne trke koji baštine tekovine 30. avgusta, iznjedrenog na litijama koje je poveo upravo Amfilohije, teško da će, posebno u kontekstu izborne jeseni, imati što protiv da Vlada iskoristi mogućnost i proglasi izuzetak od zakona kojim se predviđa da za podizanje spomenika nekoj ličnosti mora proteći 20 godina od njene smrti.

Bivši crnogorsiki ministar kulture Janko Ljumović, zamoljen da saopšti viđenje ove situacije kao i praksu u analognim primjerima, kazao je da ne želi da se upušta u analizu izvinjenja Ministarstva, odnosno povlačenja mišljenja pod pritiskom Eparhije. -Ne bih da komentarišem jer nije u redu uznemiravati vjerujuću vladu – rekao je Ljumović Pobjedi.

se u slučaju blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija radi o licu koje je na udaru navedenog člana 10. -Takođe, nemoguće je dokučiti racionalni smisao obrazloženja u dijelu pozivanja na crkvene kanone koji se ni logički, ni činjenično ni pravno ne može dovesti u vezu sa predmetnim zahtjevom. U Zahtjevu i Dopuni iscrpno su prikazana kulturna, društvena, naučna i prosvjetna dostignuća blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, kao i njegove posebne zasluge za opštinu Berane. Narod Crne Gore je svoj odnos prema blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju kao istaknutoj ličnosti iskazao još tokom njegovog pogreba, što je notorna činjenica. Konstatujemo da poštovanje ličnosti i djela mitropolita Amfilohija za ove četiri godine ne samo da se nije umanjilo, već se dodatno raširilo i produbilo, tako da danas o njemu afirmativno govori čak i onaj dio javnosti koja ga je tokom života žestoko osporavao. Štaviše, ukazano je sa relevantnih adresa, iako mitropolitu nenaklonjenih, da je očuvanje građanskog mira u Crnoj Gori u nekim kritičnim trenucima nesumnjiva zasluga i mitropolita Amfilohija –navedeno je, pored ostalog u oštrom reagovanju Eparhije budmiljansko- nikšićke.

pRavdanje

Vujović je juče morala da se pravda zbog „propusta“, od-

nosno zbog čega prethodno rješenje nije donijeto u skladu sa odredbama člana 9 stav 2 i 3 Zakona o spomen-obilježljima. -Navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore. Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost i iz tog razloga upućujemo izvinjenje građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj – pojasnila je ministarka.

Naglasila je da se citirane odredbe člana 10 u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. -Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa odredbom člana 9 stav 3 Zakona o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade – zaključila je ministarka Vujović. igor peRiĆ

Episkop budimljansko - nikšićki Metodije

Rješenje

Otvorena Klinika za psihijatriju ,,Dr Dušan Kosović“, briga za mentalno zdravlje biće dostojna čovjeka

Djeca i mladi više neće morati na liječenje u inostranstvo

Nova klinika je površine veće od 3.500 metara kvadratnih, a umjesto dosadašnjih sedam soba i 40 postelja, u novom objektu ima 20 soba sa 57 bolesničkih postelja. U njoj će raditi 14 psihijatara i još tri ljekara koji su na specijalizaciji, četvoro specijalista za dječju i adolescentnu psihijatriju i još troje ljekara koji su na specijalizaciji dječje psihijatrije, kao i šest psihologa, od kojih je dvoje na stručnom usavršavanju. Na klinici radi i 16 medicinskih sestara, a u toku je prijem dodatnog broja izvršilaca

PODGORICA – Crna Gora je juče dobila prvu kliniku za psihijatriju, koja nosi ime dr Dušana Kosovića, koji je davne 1960. uspostavio psihijatrijsko-neurološku službu u Crnoj Gori. Porodica Kosović je takođe donirala 200.000 eura za izgradnju klinike, koja je vrijedna 7.320.000 eura.

Klinika je dio Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), a prvi pacijenti će se useliti narednih dana, kako je najavila direktorica Aleksandra Ražnatović Dosadašnje odjeljenje za psihijatriju nalazilo se u privremenim montažnim barakama u parku na Kruševcu, a posljednje dvije godine i ljekari i pacijenti nijesu imali adekvatne uslove za rad i liječenje jer su bili privremeno bili u prostorijama stare Medicinske škole.

Klinika, čije je otvaranje najavljivano nekoliko godina, ima odjeljenje za djecu i adolescente, koji dosad nijesu imali mogućnost da budu hospitalizovani u Crnoj Gori, te su morali biti upućivani u ustanove van države. Događalo se i da djeca budu upućena u bolnicu u Dobroti, koja zakonski nije mogla da ih primi, jer je to bolnica za odrasle.

Na tu činjenicu juče se osvrnuo i ministar dr Vojislav Šimun, koji je kazao da sada prvi put u Crnoj Gori postoji odjeljenje za dječju psihijatriju.

- Do sada smo za ovakva stanja mladih pacijenata pružali ambulantnu uslugu, a za bolničko

Direktorica Ražnatović sa premijerom i ministrima u obilasku nove klinike

liječenje slali u države regiona – naglasio je on.

Direktor KCCG Aleksandar Radović juče je podsjetio na dr Dušana Kosovića i rekao da je ovaj projekat omaž njegovoj viziji, jer je 1960. godine osnovao prvu psihijatrijsko-neurološku službu u Crnoj Gori. Dr Radović je napomenuo da je dr Kosović nakon toga impresivnu karijeru nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama. - U znak zahvalnosti njemu i njegovoj porodici nova klinika nosi njegovo ime. Porodica Kosović donirala je 200.000 eura za izgradnju klinike – rekao je dr Radović.

Istakao je da je otvaranje klinike jedan od ključnih trenutaka u razvoju medicine u Crnoj

Gori, jer prelazi iz privremenog montažnog objekta, u kojem je bila 50 godina.

- Klinika prati savremene medicinske standarde, tako se mentalno zdravlje stavlja visoko na ljestvicu zdravstvenog sistema, smanjuje se stigma u vezi sa mentalnim bolestimarekao je Radović.

Nova klinika je površine veće od 3.500 metara kvadratnih, a umjesto dosadašnjih sedam soba i 40 postelja, u novom objektu je 20 soba sa 57 bolesničkih postelja.

U okviru klinike će raditi pet odjeljenja i to za psihotične poremećaje, nepsihotične afektivne poremećaje i krizna stanja, kao i odjeljenja za poremećaje izazvane upotre-

bom i zavisnošću od supstanci, i dječje i adolescentne psihijatrije.

- Ovdje radi 14 psihijatara i još tri ljekara koji su na specijalizaciji, četvoro specijalista za dječju i adolescentnu psihijatriju i još troje ljekara koji su na specijalizaciji dječje psihijatrije, kao i šest psihologa od kojih je dvoje na stručnom usavršavanju. Na klinici radi i 16 medicinskih sestara, a u toku je prijem i dodatnog broja izvršilaca, što će osigurati kvalitetnu brigu o pacijentima –kazao je Radović.

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je da je nova klinika sagrađena po najsavremenijim medicinskim standardima, da ima sve neophodne

uslovi za pacijente

sadržaje za liječenje pacijenata sa mentalnim problemima i da predstavlja prekretnicu u brizi države o pacijentima, ali i brige o uslovima u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje. Istakao je da je klinika trebalo da bude završena 18 mjeseci od kada je stavljen kamen temeljac u julu 2022. godine, ali da to nije učinjeno zbog propusta. - Razlog kašnjenja leži u činjenici da smo zatekli propust u projektnom zadatku, tokom kojeg nije konsultovana struka, te da je upravo izmještanje dječjeg odjeljenja zahtijevalo intervenciju, koja je išla u korist kvaliteta uslova za liječenje naših najmlađih pacijenta. Za kvalitet u liječenju najmlađih nijesmo željeli da pravimo

bilo kakav kompromis – kazao je Šimun.

Rekao je i da su više decenija stara klinika u kruševačkom parku i uslovi nedostojni čovjeka slika i prilika isto toliko duge nebrige i nemara donosilaca odluka, koji su zdravstvo i zdravlje pacijenata držali na marginama interesovanja i djelovanja. Ministar Šimun je kazao i da je trenutno u zdravstvenom sistemu u različitim fazama realizacije 20 aktivnih projekata iz kapitalnog budžeta, IPA fondova i kreditnih aranžmana, čija vrijednost iznosi oko 145.000.000 eura. Otvaranju je pored velikog broja ljekara prisustvovao i premijer Milojko Spajić B. PRELEVIĆ

Dom zdravlja glavnog grada reagovao na tekst „Uz pomoć komšija onkološka bolesnica pošla na terapiju“

PODGORICA - Dom zdravlja glavnog grada reagovao je na tekst „Uz pomoć komšija onkološka bolesnica pošla na terapiju“, objavljen u Pobjedi u utorak. Pobjeda je prenijela iskustvo pacijentkinje Dike Rizvanović, koja tvrdi da je medicinski tehničar iz patronažne službe zvao u subotu u 18 sati i 20 minuta i kazao da su na nju zaboravili i da je smjena završena. Dom zdravlja je u reagovanju kazao da nijesu objektivno iznijete informacije i činjenice u vezi sa djelovanjem patronažne sestre, koja, kako su istakli, do sada ima besprekornu karijeru kada je u pitanju aplikacija terapije pacijentki-

nji Diki Rizvanović. Navode da se tekstom neopravdano šteti ugledu rada zaposlene i ustanove u cjelini. - Novinarka je kontaktirala sa Domom zdravlja dan ranije i nije sačekala da dobije izjavu u cjelosti, iako joj je bilo obećano da će dobiti odgovor, ostavljajući javnosti da nakon polovičnih informacija donosi zaključak o radu vrlo važnog segmenta naše ustanove, a to je patronažna služba. Neprijatno smo izne-

nađeni ovakvim neobjektivnim potezom novinara koji bi trebalo bez pristrasnosti i profesionalno da obavlja svoj posao jer duboko vjerujemo da slobodni mediji treba da budu kontrolori u društvu, ali izgleda izgradnja slobodnog društva traži vrijeme i za izgradnju slobodnih medija. Poštovani građani, patronažna sestra je aplicirala terapiju pacijentkinji Diki Rizvanović već nekoliko dana po nalozima izabranog doktora. S ob-

zirom na to da je znala da pacijentkinja živi sama, dolazila je u proteklom periodu u vrijeme kada je to pacijentkinji odgovaralo i vraćala se u stan da provjeri da li je sve u redu. U subotu, 14. 9. je posjetila pacijentkinju u prijepodnevnim časovima, gdje joj niko nije otvorio zaključana vrata. U poslijepodnevnim časovima dobila je poziv od pacijentkinje u 18.20 sati (njeno radno vrijeme se završilo u 13h) i do-

govor je ostao da dođe sjutra ujutru, što je pacijentkinja odbila. Sve je detaljno opisano u izjašnjenju zaposlene, koje je dostavila menadžmentu – piše u reagovanju Doma zdravlja. Navode da se patronažna služba Doma zdravlja glavnog grada svakodnevno trudi da pruži zdravstvenu zaštitu svim građanima koji su teško pokretni i ne mogu doći u zdravstvene objekte Doma zdravlja glavnog grada.

- Njih 78 radi 365 dana u godini i pokrivaju sve terene u glavnom gradu. Naši pacijenti, ukoliko su nezadovoljni uslugom, svakako imaju pravo na podnošenje žalbe zaštitniku prava pacijenata. Međutim, zdravstveni radnici ne zaslužuju da budu javno prozivani za nedostatak empatije i profesionalnosti, a pogotovo bez prethodne pružene prilike da se izjasne o spornim situacijama. Zato Dom zdravlja glavnog grada apeluje na profesionalnost novinara koji su dužni da prije objave istraže do kraja svaku vijest – piše u reagovanju. (Odgovor novinarke u sjutrašnjem broju)

Savremeni

19. septembar 2024.

Pejdžeri Hezbolaha eksplodirali u gotovo isto vrijeme u različitim djelovima Libana

BEJRUT – Pejdžeri koje je koristila militantna grupa Hezbolah eksplodirali su u utorak veče gotovo istovremeno širom Libana ubivši najmanje devet i ranivši oko tri hiljade ljudi.

Hezbolah i libanska vlada su masovnu eksploziju pejdžera, koja se odigrala tokom jednog sata, okarakterisali kao sofisticirani napad na daljinu i za njega okrivili Izrael. List Tajms piše da je sumnja odmah pala na operaciju izraelske obavještajne službe. List se poziva i na ocjene analitičara koji su rekli kako je moguće da su pejdžeri koje Hezbolah koristi za sigurnu komunikaciju bili opremljeni eksplozivom i pripremljeni za daljinsko detoniranje.

Libanski ministar zdravlja Firas Abiad saopštio je da je prilikom eksplozije povrijeđeno najmanje 2.800 ljudi, od kojih je 200 u kritičnom stanju, dok je među nastradalima jedna desetogodišnjakinja, za koju se vjeruje da je kćerka pripadnika Hezbolaha.

Tajvanska kompanija „Gold Apolo“ saopštila je juče da je odobrila svoj brend na pejdžerima koji su eksplodirali u Libanu i Siriji, ali da ih je proizvodila druga kompanija sa sjedištem u Budimpešti, prenijela je agencija AP. – Pejdžeri AR-924 proizveli su BAC Consulting KFT, sa

Stručnjaci vjeruju da je eksploziv ugrađen u uređaje prije isporuke

sjedištem u glavnom gradu Mađarske. Prema ugovoru o saradnji, ovlašćujemo BAC da koristi našu robnu marku za prodaju proizvoda u određenim regionima, ali dizajn i proizvodnja su isključivo odgovornost BAC – navodi se u saopštenju koje je objavio „Gold Apolo“. Stručnjaci vjeruju da je eksplozivni materijal stavljen u pejdžere prije njihove isporuke i upotrebe u sofisticiranoj infiltraciji lanca snabdijevanja. Tajvansko ministarstvo ekonomskih poslova saopštilo je da je od početka 2022. do avgusta 2024. godine ,,Gold Apolo“ izvezao 260 hiljada kompleta pejdžera, uključujući više od 40 hiljada kompleta između januara i avgusta ove godine. Ministarstvo je saopštilo da su pejdžeri izvezeni uglav-

nom u evropske i američke zemlje i da nema evidenciju o direktnom izvozu pejdžera u Liban.

Militanti Hezbolaha pejdžere su, kao sredstvo komunikacije, koristili nakon što im je preporučeno da izbjega-

Reagovanje SUBNORA Crne Gore na najavu gradonačelnika Beograda o izgradnji spomenika Draži Mihailoviću, izmještanju Titove grobnice i spomenika istaknutih revolucionara

Što će reći antifašistička Srbija?

Spomenik Ivanu Milutinoviću decenijama je krasio centralnu lokaciju Kalemegdanske padine. Njegov mir počele su da narušavaju povampirene ideje nacionalista i neofašista. Zaboravili su da Ivan Milutinović ima i svoj zavičaj, u kojem za njega uvijek ima mjesta. Da počiva u miru, na ponos naroda i države - saopšteno je iz SUBNORA

PODGORICA - Povodom inicijative gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapìća, o izgradnji spomenika Draži Mihailoviću i izmještanju grobnice Josipa Broza Tita i spomenika istaknutih narodnih heroja, SUBNOR i antifašisti Crne Gore s gnušanjem i indignacijom odbacuju razmišljanje čelnika glavnog grada Srbije.

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore saopštio je juče da se ,,bivši sportista dotakao zajedničkog istorijskog nasljeđa jugoslovenskih naroda, kojem je Crna Gora dala nemjerljiv doprinos“. -Spomenik Ivanu Milutinoviću, istaknutom revolucionaru radničkog i oslobodilačkog pokreta i jednom iz prvog ešalona NOR-a, zajedno sa trojicom saboraca, decenijama je krasio centralnu lokaciju Kalemegdanske padine. Njegov

mir počele su da narušavaju povampirene ideje nacionalista i neofašista. Zaboravili su da Ivan Milutinović ima i svoj zavičaj, u kojem za njega uvijek ima mjesta. Da počiva u miru, na ponos naroda i države - saopšteno je iz SUBNORA.

Naglašavaju da grobnica Josipa Broza Tita i Muzej Jugoslavije, nijesu stvar samo jedne od bivših federalnih jedinica.

- Dio su nasljeđa stečenog, u nekada zajedničkoj državi i kao takva se civilizacijski rješavaju dogovorima i usaglašavanjem svih država regiona. Da bi Muzej Jugoslavije prerastao u Muzej srpske istorije, kako zamišlja idejni tvorac, vaİja razmisliti što sa eksponatima koji potiču i odnose se na druge, sadašnje, države i narode, koji su učestvovali u njegovom formiranju – istakli su u saopštenju. Podsjetili su da je, bez pretenzije da zalaze u unutrašnje

stvari susjedne države, u Srbiji izjednačen odnos partizana i četnika i dodali da stoga ne čudi ideja za izgradnju spomenika Draži Mihailoviću. - Ako su njegovim saborcima priznate materijalne prinadležnosti, ne iznenađuje da i njihov komandant ima svoje obilježje. Da u centru grada, opjevanu lokaciju: ,,Pekove su divizije zauzele Terazije“, zaposjedne osvjedočeni ratni zločinac i kolaborant nacističkog okupatora. Ostaje pitanje, kako će se prema ovoj ideji odrediti antifašistička Srbija i njena demokratski orjentisana opozicija, od koje tvorac očekuje podršku, zaključuju iz SUBNORA Crne Gore. Gr adonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je u poneđeljak da će podnijeti inicijativu za izgradnju spomenika generalu D ragoljubu Draži Mihailoviću u centru grada. -Mislim da on konačno treba da ima spomenik u Beogradu,

na dostojanstvenom mjestu, u centru gradu. Moj prijedlog će biti park Terazijska terasa, ispod Terazijske česme. Očekujem da dobijemo podršku opozicije demokratski orijentisane – rekao je Šapić na konferenciji za novinare. Najavio je i formiranje komisije za spomenike i nazive trgova i ulica.

- Ne mogu da utičem javno, niti Grad Beograd može pravno formalno na to da utiče, ali mislim da je izmještanje grobnice Josipa Broza iz Muzeja Jugoslavije izuzetno važna stvar za srpski narod i budućnost ove zemlje. Isto tako je važno i izmještanje spomenika Moši Pijadi, Ivu Loli Ribaru, Đuru Đakoviću i Ivanu Milutinoviću sa Kalemegdanske tvrđave, sa prostora koji je najveća naša kulturna baština - kazao je Šapić. Istakao je da to ,,najmanje ima veze sa komunizmom“ i da odluku donosi Ministarstvo kulture.

-Mi nijesmo varvari, za razliku od tih istih boljševika i komunista koji su generalu Draži Mihailoviću rasuli kosti da ne znamo ni danas gdje mu se nalaze, i zato ćemo naći novo mjesto za ljude čija će obilježja biti izmještena - zaključio je Šapić. R.U.-I.

vaju upotrebu pametnih telefona i time svoje kretanje zaštite od praćenja izraelskih službi.

- Izrael to možda nije priznao, ali vanredni, koordinisani napad na Hezbolah, dizanjem u vazduh hiljade pejdžera koje su koristili libanski militantni, gotovo je sigurno operacija Mosada - piše britanski Gardijan. Izrael nije priznao da stoji iza ovog napada, Vašington post piše da nije ni morao. - Napad ove sofisticiranosti i smjelosti u Libanu nije mogla izvesti nijedna druga zemlja osim Izraela – objavio je list koji, takođe, procjenjuje da bi izraelska sabotaža mogla ugroziti pregovore o prekidu vatre u Gazi i izazvati širi rat. Vašington post upozorava i kako ovaj napad ukazuje na početak nove opasne ere u sajber ratovanju, budući da se svaki uređaj koji je povezan na internet potencijalno može pretvoriti u bombu.

Zemlje centralne Evrope i dalje vode bitku sa posljedicama ciklona „Boris“

Vrh poplavnog talasa stigao u Mađarsku

BUDIMPEŠTA – Zemlje centralne Evrope i dalje se bore sa posljedicama ciklona „Boris“ koji je izazvao ogromne poplave, a vrh poplavnog talasa zahvatio je i Mađarsku gdje je juče u potpunosti poplavljeno selo Venek kod Đera uz granicu sa Slovačkom. Mađarske vlasti odlučile su da otvore branu na kanalima rijeke Lajte, kako grad Mošonmađarovar ne bi bio poplavljen. Premijer Viktor Orban donio je ukaz o zaštiti od poplava, prema kojem su naložene koordinisane mjere zaštite za cijelu teritoriju Mađarske. - Ovo je najteži period. Trajaće oko nedjelju ili osam dana, počev od danas - rekao je Orban. Prema njegovim riječima, do sada su evakuisano 4.392 osobe, a najugroženije oblasti su Pilišmarot, neki djelovi auto-puta 11 na sjeverozapadu zemlje i ostrvo Margaret, kao i metro stanica Baćanji skver u Budimpešti, gdje stručnjaci za upravljanje vodnim resursima rade na skretanju toka vode. Bitku sa poplavama vode i u Poljskoj. Vlasti su u Vroclavu postavile vreće sa pjeskom uz obale rijeke Odre, a vrh poplavnog talasa u tom gradu očekuje se danas, prenio je Rojters.

Na kriznom sastanku u Vroclavu poljski premijer Donald Tusk hitno je zatražio informacije o posljedicama poplava u gradovima kroz koje je prošao poplavni talas, a ministar finansija Andžej Domanski poručio je da su za sanaciju štete obezbijeđene dvije milijarde zlota, odnosno oko 468 miliona eura.

Vodostaji se polako spuštaju u Češkoj, ali je poplavni talas na vrhuncu na pojedinim rijekama na jugu zemlje.

Čisti se pruga između Praga i Ostrave od riječnih nanosa, a ministar finansija Zbinjek Stanjura rekao je da očekuje da parlament usvoji prijedlog rebalansa budžeta kako bi se obezbjedila pomoć poplavljenim područjima.

Iako se ne zna kolika je šteta, Stanjura očekuje da će za sanaciju biti potrebno oko 3,5 miliona eura.

Rekordne padavine u istočnoj i centralnoj Evropi, prema objašnjenjima stručnjaka, izazvalo je više faktora, u prvom planu klimatske promjene. Sve to je stvorilo savršenu oluju u kojoj su se pomiješali hladan vazduh sa Arktika i topla struja sa Mediterana.

Hitna pomoć stiže u bolnicu u Bejrutu poslije eksplozije pejdžera u Libanu

SDT prikupio nove dokaze protiv bivšeg direktora ANB-a za nezakonito prisluškivanje

Podignut četvrti optužni prijedlog

PODGORICA – Protiv

bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Dejana Peruničića podnijet je i četvrti optužni prijedlog jer je zloupotrebom položaja naložio nezakonito prisluškivanje telefona pripadnika jedne partije, više privrednih društava i jedne vjerske zajednice.

Portparol Specijalnog tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić u saopštenju navodi da se Peruničić tereti za krivično djelo zaloupotreba službenog pložaja u produženom trajanju za koje je zaprijećena zatvorska kazna do pet godina.

Peruničić se, kako su kazali iz SDT-a, tereti da je od decembra 2019. do avgusta 2020. godine, u Podgorici, protivpravno iskorišćavao položaj i ovlašćenje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. On je suprotno Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i bez odobrenja predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ili sudije koji ga zamjenjuje, nepoznatim službenicima Agencije izdavao usmene naloge za primjenu nadzora nad elektronskim komunikacijama za brojeve telefona 50 osoba.

Pod lupom ANB-a, kako su kazali iz SDT-a našli su se pri-

protiv

Peruničića

padnici jedne političke partije, više privrednih društava i jedne vjerske zajednice.

-Na taj način učinjene su teže povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, garantovana Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Ustavom Crne Gore – precizirao je Radonjić.

Protiv Peruničića su već podignuta tri optužna prijedloga zbog nezakonitog prisluškivanja.

Jednim optužnim prijedlogom on se tereti za nezakonito prisluškivanje funkcionera i aktivista Demokratskog fronta (DF) u martu i julu 2020. godine

Riječ je o slučaju koji su početkom novembra 2021. godine objelodanili funkcioneri DF-a kada su tvrdili da je blizu 300 njihovih funkcionera i aktivista prisluškivano tokom dvodnevnog seminara u hotelu „Palas“ u Petrovcu tokom jula 2020. godine.

-Prema našim operativnim saznanjima, koje smo dobili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, došli smo do podataka da je Agencija za nacionalnu bezbjednost u periodu od 5. do 7. jula 2020. ozvučila čitav hotel „Palas“ kako bi prisluškivala 278 anketara, aktivista, poslanika i funkcionera DF-a koji su bili na seminaru - rekao

Branilac žrtve policijske torture tvrdi da oslobađajuća presuda obeshrabruje

je jedan od lidera DF-a Milan Knežević na jednoj od ranijih konferencija za štampu. U drugom optužnom prijedlogu Peruničić odgovara za optužbu da je u vrijeme njegovog mandata prisluškivao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića a u trećem da je uz pomoć bivšeg agenta tajne pratnje Srđe Pavićevića nezakonito snimao i pratio više osoba.

Kako je saopšteno, Peruničić je od januara do septembra 2020. godine u više navrata davao usmene naloge Pavićeviću da na području Podgorice, Budve i Cetinja, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za foto-dokumentovanje, prati i osmatra A.R., Z.K., A.M., M.K., V.J., S.R., G.D., A.B., B.B., M.B., M.C., N.Ć. i P.K. Pavićević se tereti da je po nalogu Peruničića koordinirao tim aktivnostima i sam učestvovao u njima, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, iako je znao i bio dužan da zna da je to suprotno članu 11 Zakona o ANB-u.

Odlukom Višeg suda sva tri prethodna slučaja protiv Peruničića su spojena u jedan predmet, a suđenje u ovom jedinstvenom postupku se vodi bez prisustva javnosti. B.R.

Lekić: Sud očekuje od Mugoše da prepozna i opiše maskirane policajce

PODGORICA – Odluka suda da oslobodi Dalibora Ljekočevića za torturu nad Benjaminom Mugošom, koja se nesporno dogodila 27. maja 2020. godine u prostorijama CB Podgorica, po mišljenju advokata Damira Lekića samo obeshrabruje ostale žrtve da prijave policijske službenike koji nasiljem dolaze do iznuđenih iskaza.

- Nevjerovatno je da sud konstatuje da je Mugoša 27. maja 2020. godine u prostorijama CB Podgorica bio podvrgnut torturi, što, kako sud dalje navodi, proizilazi iz njegovog iskaza, te medicinske dokumentacije na njegovo ime, kao i nalaza i mišljenja i izjašnjenja vještaka sudske medicine, a da ipak donese presudu koju je donio - naveo je Lekić. Dodao je da je takođe nevjerovatno da sud od žrtve torture očekuje da vjerno i jasno opiše sve činjenice i okolnosti, te da decidirano i precizno opiše pojedinačne radnje svakog policajca koji su imali fantomke sa prorezima za oči.

- Zamislite to je sud očekivao od oštećenog koga policija tuče vezanog u policijskoj stanici noseći fantomke na glavi i istovremeno s vremena na vrijeme stavljajući i njemu čak dvije fantomke na glavu kako ništa ne bi mogao da vidi. Mislio je sud da u njegovim iskazima kod ovakve situacije u kojoj se našao neće biti određenih blagih oscilacija i odstupanja u pogledu neodlučnih i nevažnih činjenica i okolnost - naveo je Lekić. Smatra da je od Mugoše sud tražio nemoguće i da je morao imati mnogo više senzibiliteta i širine zbog torture koja ledi krv u žilama i utjeruje strah u kosti.

- Nažalost, ovakvim pristupom u ovakvim i sličnim situacijama ne samo ovaj sud, već nijedan, ako slijedi ovakav pristup, nikada neće biti u mogućnosti da utvrdi ko su počinioci i da donese osuđujuću presudu, a koje postupanje je pogrešno. Ono što je takođe nevjerovatno je to da sud ne samo da je htio od oštećenog kojem su oči zatvorene da do tančina nacrta sve ono što se dogodi-

SLUČAJ „KOVERTA“: Biznismen i predsjednik Atlas grupe pred Višim sudom u Podgorici, ostali okrivljeni negirali

Knežević: Finansirao sam DPS 20 godina, nemam od čega

Zatvorska policija uvodi Kneževića u sud

Knežević je, pri ulasku u sudnicu, prisutne pozdravio sa tri podignuta prsta. On je pred Višim sudom u Podgorici odbio da odgovara na pitanja tužioca i suda. - Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriminalne organizacije. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika, prijatelja i imovine u inostranstvuispričao je Knežević

lo, već je prebacio i odgovornost i krivicu na njega zbog tog neuspjeha.

- Sud je utvrdio da policija nije htjela da sarađuje, jer jedna kamera ne radi, a druga je presnimljena, kao i da se oštećeni na vrijeme nije saslušavao u odnosu na važne okolnosti, a svjedoci – službenici policije su saopštili da se optuženi nalazio kilometrima daleko od mjesta izvršenja krivičnog djela, pri čemu, po njihovom kazivanju, oštećeni je očigledno sam bio u stanici bez nadzora i bez ijednog policajca pa je sam sebe dobro izudaraonaveo je Lekić.

On smatra da ovakva presuda pred sudom drugog stepena neće moći da istrpi ni najmanji krivično-pravni osvrt koji će biti istaknut u izjavljenoj žalbi. -A koju može, mogu slobodno bez pretjerivanja i uvrede da kažem, da sačini i student prve godine Pravnog fakulteta, a što me jedino u poslovnom smislu u ovom slučaju i raduje, a sve drugo što je sud rekao, kao advokata, jako rastužuje i obeshrabruje - zaključio je Lekić. A.R.

PODGORICA – Biznismen i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević juče ujutro sve u sudnici pozdravio je sa tri podignuta prsta, gdje je negirao krivicu u slučaju poznatijem kao „Koverta“ i poručio da je okrivljeni Slavoljub Migo Stijepović samo izvršavao poslove nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Knežević je juče pred Višim sudom u Podgorici odbio da odgovara na pitanja tužioca i suda.

Slučaj „Koverta“ odnosi se na tajni snimak koji je Knežević objavio na društvenim mrežama 2019. godine, a na kojem se vidi Stijepović u trenutku predaje, navodno, 100.000 eura za finansiranje kampanje uoči tadašnjih parlamentarnih izbora Demokratske partije socijalista (DPS). Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić pročitala optužnicu, Knežević je rekao da je ne razumije i dodao da će isključivo odgovarati na pitanja njegovih advokata. - Nijesam kriv, ova optužnica je

potpuna nebuloza. Ovo je politički proces, koji je proizvod moje „tuče“ sa bivšim vladajućim režimom. Htjeli su da me namjeste u slučaju „državni udar“ da budem svjedok i da sam „prao“ pare, kao da su došle iz Rusije. Ja sam to odbio –istakao je on. Rekao je da se jednom prilikom sreo sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i da mu je on tada saopštio da bezbjednosne službe imaju informacije da se vozači koji su bili zaposleni kod vlasnika Atlas grupe

Univerzitet Mediteran pokrenuo peticiju da se Knežević pusti iz pritvora

Univerzitet Mediteran Podgorica pokrenuo je peticiju za ukidanje pritvora predsjedniku tog univerziteta Dušku Kneževiću, koji je optužen za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebe u privredi.

Peticiju su pokrenuli profesor Nebojša Šarkić i rektor

Univerziteta Mediteran Savo Marković, uz podršku akademske zajednice, pozivajući nadležne da preispitaju odluku o pritvoru. „Peticija, upućena najvišim državnim funkcionerima Crne Gore, uključujući predsjednika, premijera i predsjednike Vrhovnog i Višeg suda, ukazuje na to

da pritvor dr Kneževića nije pravno utemeljen, već politički motivisan“, navode organizatori. Ističu da pritvor nije kaznena mjera, već privremena mjera osiguranja prisustva okrivljenog tokom postupka, te smatraju da Knežević ne predstavlja opasnost po tok istrage.

grupe iznio odbranu negirali optužbe

Finansirao godina, a sad čega da živim

Razić: Montirana optužnica

Braniteljka Duška Kneževića, advokatica Andrijana Razić, saopštila je juče da je ovo jedna od brojnih, kako je istakla, montiranih, fingiranih, paušalnih i politički motivisanih optužnica u režiji bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Kao sve prethodne njegove optužnice, za koje znamo kakav su epilog doživjele, ova nije smjela nikada biti potvrđena i stavljena kao vruće kestenje u ruke vijeća suda, jer smo mi u prilici da te besmislene optužbe i tu suludu i sumanutu konstrukciju koja se nalazi u optužnici razmatramo i objašnjavamo – kazala je Razić. Dodala je da ovaj postupak poslužio kao inicijalna kapisla za početak organizovanog institucionalnog progona njenog branjenika s ciljem da mu raskrčme svu imovinu koju je posjedovao i da bukvalno nema od čega da živi. - Ostali okrivljeni su izloženi neopravdanom progonu samo zato što su radili kod Kneževića – smatra Razić.

bave kriminalnim radnjama koje su prijetnja po bezbjednost države.

Dodao je da ga je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović molio da mu da 200.000 eura za kampanju u Zeti.

- Njemu sam rekao da mogu da dam, jer su to moje privatne pare. Nakon toga, Migu (Stijepoviću) sam dao novac u dolarima, ali je on tražio u eurima.

Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću da ih konvertuje u eure – ispričao je Knežević.

Stijepović SAmo opeRAtivAc

Govoreći o snimku koji je izašao u javnost 2019. godine, Knežević je istakao da je Stijepović bio samo operativac Đukanovića.

- Pozvao sam Miga Stijepovića. Dao sam mu u kući 97.000 eura. Snimak koji je nastao je autentičan. Migo kaže da će novac da odnese Đukanoviću i da ima tremu kada se sretne sa

Navodi se i da je, zbog protoka od pet godina, nemoguće da utiče na svjedoke ili dokumentaciju, dok je međunarodna potjernica protiv njega povučena od strane Interpola, koji je prepoznao političku pozadinu ovog slučaja.

Organizatori peticije smatraju da pritvor izaziva veću uznemirenost javnosti nego što bi to činilo Kneževićevo puštanje na slobodu. Ističu da je Knežević, osnivač

„Tužiteljka se namjerila na mene“

Kada je tužiteljka Tanja Čolan-Deretić čitala optužnicu, Knežević je neprestano pritiskao hemijsku olovku koja mu je bila u rukama, što je ometalo tužiteljku prilikom čitanja.

Sudija Nenad Vujanović je tada opomenuo da se to prekine, a Čolan-Deretić je tada rekla da to čini Knežević. Ipak, optuženi Knežević je nervozno tužiteljki odgovorio pitajući je: „Jeste li se Vi to namjerili na mene?“, na šta mu je ona kratko rekla: „Čujem i vidim da zvuk dolazi od Vas“.

Sudija Vujanović je opomenuo Kneževića, nakon čega je nastavljen glavni pretres.

vine u inostranstvu - ispričao je Knežević.

Na dan kada mu je blokirana Atlas banka, u koju nije mogao da uđe, telefonom je pozvao Mila Đukanovića, koji je bio u Argentini.

- Tamo je bilo jutro. Pitao sam Mila što se ovo dešava. On kaže da je u Argentini. „Čekaj me u Podgorici, pa da vidimo što se dešava“, kazao mi je Milo – pojasnio je on.

Rekao je da se nakon toga konsultovao s ekspertima iz Londona te da su ga oni savjetovali da mu je u Velikoj Britaniji najbezbjednije.

- Godišnje je milijardu eura dolazilo investicija iz banke u Moskvi u Crnu Goru. Tu banku je otvorio Milo Đukanović - napomenuo je Duško Knežević.

Optuženi Knežević je naglasio da se nakon zatvaranja banke u Moskvi protiv njega vodila prljava kampanja od tadašnjeg lista Informer.

- Tada mi je Milo Đukanović rekao da se ne obazirem na to što piše žuta štampa. A tada smo se Ranko Krivokapić, Svetozar Marović i ja smjenjivali na naslovnim stranama – naveo je on.

Drugi put ukinuta odluka Višeg suda da se suspendovani specijalni tužilac brani sa slobode

sud smatra da Čađenovića treba vratiti u Istražni zatvor

njim. Snimak koji sam napravio sam čuvao kao smrtonosnu pilulu za spas – naveo je on. Podvukao je da je više od 20 godina finansirao DPS. - I to ne samo ja, nego i ostali privrednici, samo nikad nijesu imali petlje da to kažu –dodao je. Tokom 2017. godine, prema njegovim riječima, osjetio je da se nešto mijenja jer su počeli da ga izbjegavaju zato što je „deefovac“. Govoreći o svojim poslovnim rezultatima i uspjesima, Knežević je saopštio da je imao oko milijardu i četiri stotine miliona eura aktive u Crnoj Gori. Podsjetio je da su sve krivične prijave protiv njega krenule nakon što je objavio snimak kada je davao novac Stijepoviću. - Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriminalne organizacije. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika, prijatelja i imo-

prvog privatnog univerziteta u Crnoj Gori, doprinio razvoju visokog obrazovanja i demokratskih promjena u zemlji, ukazujući na nepravilnosti u radu prethodnog režima.

Takođe se navodi da je zbog političkog progona pretrpio gubitak imovine, statusa i zdravlja, te da je njegov doprinos radu Univerziteta Mediteran znatno otežan zbog nemogućnosti komunikacije.

- Napustio sam Crnu Goru nakon što su mi 8. decembra ušli u banku, znao sam što me čeka. Kada me je Rašović pozvao da mi to saopšti, mislio sam da je to skrivena kamera i da me neko zeza. Poslije toga otišao sam u Beograd, ali su me tamo pratile kriminalne grupe. Zatim sam komercijalnim letom otišao iz Beograda za London – kazao je vlasnik Atlas grupe. Knežević je rekao i da ima tri državljanstva – Crne Gore, Kipra i Velike Britanije.

Istakao je da nikada nije bio u bjekstvu, već da samo nije želio da se odaziva na pozive tužilaštva i Katnića.

BASnoSlovno

BogAtStvo

Na upit advokata Dražena Medojevića o porijeklu 110.000 dolara, jer je u optužnici navedeno da je stečena kriminalnom djelatnošću, Knežević je istakao da je uvijek imao novca kod sebe kao i na računima u Dubaiju i na Kipru. Kazao je i da je kuću u Beogradu prodao za basnoslovnih sedam miliona eura Ambasadi Irana.

- Što se tiče ovih 110.000 dolara koje je konvertovano u 97.000 eura, to je odradilo šest vozača, svi po 15.000. Rekao sam da se uzme šest vozača i da se novac da za DPS - objasnio je Knežević.

Problematizovao je to što se, prema navodima optužnice, njegov novac tretira kao da je stečen kriminalnom djelatnošću.

- Pare se peru kada su stečene kriminalnom djelatnošću, a ne ovo što ja radim. Ovo nije pranje novca, već reketiranje od strane političkih partija prema biznismenima – istakao je. U vezi s poslovanjem u Moskvi, ispričao je da mu je oduzeta licenca za rad banke onda kada je Crna Gora uvela sankcije Rusiji.

Osvrnuo se na događaj koji je bio preloman u njegovom odnosu sa Đukanovićem.

- Kada sam odbio Mila Đukanovića da se „ničija kuća“ vodi na mene, onda se on promijenio prema meni. Ipak, vidjelo se da je on politički „mrtav“ nakon konferencija za medije koja je održana u Vili „Gorica“ - rekao je optuženi Knežević. Na kraju iznošenja odbrane, pitao je sudiju Nenada Vujanovića zašto je snimak „Koverta“ izbačen iz spisa predmeta, na što mu je sudija odgovorio da je to stvar tužilaštva.

oStAli optuženi negiRAli kRivicu Pored Kneževića, svoju odbranu su iznijeli optuženi Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić i Goran Dujović Oni su prilikom iznošenja odbrane negirali krivično djelo koje im se stavlja na teret. U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove. Prv om tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi sa stavom 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi sa stavom 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore. Optužnicom su obuhvaćeni Slavoljub Migo Stijepović i Tomica Knežević, koji će svoj iskaz dati na sljedećem ročištu koje je zakazano za 29. oktobar. jovana RAiČević

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je i drugo rješenje kojim je vanraspravno vijeće Višeg suda odlučilo da Saša Čađenović ostane na slobodi i ne vraća se u Istražni zatvor u Spužu, gdje je proveo devetnaest i po mjeseci jer je prema optužbama kolega iz Specijalnog tužilaštva zloupotrijebio položaj.

Čađenoviću je pritvor ukinut 11 . jula, pod uslovom da ne napušta mjesto stanovanja. Uslijedila je žalba Specijalnog tužilaštva koju je Apelacioni sud usvojio i naložio da se u ponovnom postupku ponovo odlučuje o tome da li Čađenović treba da ostane na slobodi ili ga treba vratiti u Spuž. Vanraspravno vijeće sudija je odlučilo da se Čađenović neće vraćati u pritvor, ali je Apelacioni sud ukinuo i ovu odliku.

Odbrana Čađenovića je više puta ukazivala da se pritvor Čađenoviću odavno pretvorio u kaznu.

Advokat Lazar Aković je prilikom posljednjeg predlaganja za ukidanje pritvora Čađenoviću kazao da ne postoji rizik od bjekstva.

Istakao je da suspendovani specijalni tužilac trpi ozbiljne posljedice pritvora i da je grijeh da ih i dalje trpi. -Njegov prioritet i interes nijesu bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuje svoju nevinost, da brani obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. Treba mu omogućiti fer suđenje – kazao je tada advokat Aković, dodajući da je odbrana ubijeđena da će Čađenović dokazati nevinost.

Odbrana je izrazila sumnju da se radi o ozbiljnim opstrukcijama u slučaju Čađenovića s obzirom na to da ni poslije 19 mjeseci od njegovog hapšenja i 13 mjeseci od podizanja optužnice suđenje nije počelo. - Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku – kazao je advokat Aković. U slučaju Saše Čađenovića, Ustavni sud Crne Gore donio je više odluka kojima je usva-

jao ustavne žalbe okrivljenog specjalnog tužioca i ukidao rješenja Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda o produženju pritvora. Iz Ustavnog suda su ukazivali da su nižestepeni sudovi, prilikom donošenja odluka o produženju pritvora Čađenoviću, zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj faktora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni. Konačno, vanraspravno vijeće Višeg suda je sredinom jula odlučila da se umjesto pritvora ista svrha može postići i nekom od mjera nadzora.

Čađenović je nakon hapšenja 9. decembra 2022. godine negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao.

On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom u vezi sa statusom Roganovića u pojedinim predmetima, ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. B.R.

Saša Čađenović sa advokatom Lazarom Akovićem

grupe iznio odbranu negirali optužbe

Finansirao godina, a sad čega da živim

Razić: Montirana optužnica

Braniteljka Duška Kneževića, advokatica Andrijana Razić, saopštila je juče da je ovo jedna od brojnih, kako je istakla, montiranih, fingiranih, paušalnih i politički motivisanih optužnica u režiji bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Kao sve prethodne njegove optužnice, za koje znamo kakav su epilog doživjele, ova nije smjela nikada biti potvrđena i stavljena kao vruće kestenje u ruke vijeća suda, jer smo mi u prilici da te besmislene optužbe i tu suludu i sumanutu konstrukciju koja se nalazi u optužnici razmatramo i objašnjavamo – kazala je Razić. Dodala je da ovaj postupak poslužio kao inicijalna kapisla za početak organizovanog institucionalnog progona njenog branjenika s ciljem da mu raskrčme svu imovinu koju je posjedovao i da bukvalno nema od čega da živi. - Ostali okrivljeni su izloženi neopravdanom progonu samo zato što su radili kod Kneževića – smatra Razić.

bave kriminalnim radnjama koje su prijetnja po bezbjednost države.

Dodao je da ga je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović molio da mu da 200.000 eura za kampanju u Zeti.

- Njemu sam rekao da mogu da dam, jer su to moje privatne pare. Nakon toga, Migu (Stijepoviću) sam dao novac u dolarima, ali je on tražio u eurima.

Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću da ih konvertuje u eure – ispričao je Knežević.

Stijepović Samo operativac

Govoreći o snimku koji je izašao u javnost 2019. godine, Knežević je istakao da je Stijepović bio samo operativac Đukanovića.

- Pozvao sam Miga Stijepovića. Dao sam mu u kući 97.000 eura. Snimak koji je nastao je autentičan. Migo kaže da će novac da odnese Đukanoviću i da ima tremu kada se sretne sa

Navodi se i da je, zbog protoka od pet godina, nemoguće da utiče na svjedoke ili dokumentaciju, dok je međunarodna potjernica protiv njega povučena od strane Interpola, koji je prepoznao političku pozadinu ovog slučaja.

Organizatori peticije smatraju da pritvor izaziva veću uznemirenost javnosti nego što bi to činilo Kneževićevo puštanje na slobodu. Ističu da je Knežević, osnivač

„Tužiteljka se namjerila na mene“

Kada je tužiteljka Tanja Čolan-Deretić čitala optužnicu, Knežević je neprestano pritiskao hemijsku olovku koja mu je bila u rukama, što je ometalo tužiteljku prilikom čitanja.

Sudija Nenad Vujanović je tada opomenuo da se to prekine, a Čolan-Deretić je tada rekla da to čini Knežević. Ipak, optuženi Knežević je nervozno tužiteljki odgovorio pitajući je: „Jeste li se Vi to namjerili na mene?“, na šta mu je ona kratko rekla: „Čujem i vidim da zvuk dolazi od Vas“.

Sudija Vujanović je opomenuo Kneževića, nakon čega je nastavljen glavni pretres.

vine u inostranstvu - ispričao je Knežević.

Na dan kada mu je blokirana Atlas banka, u koju nije mogao da uđe, telefonom je pozvao Mila Đukanovića, koji je bio u Argentini.

- Tamo je bilo jutro. Pitao sam Mila što se ovo dešava. On kaže da je u Argentini. „Čekaj me u Podgorici, pa da vidimo što se dešava“, kazao mi je Milo – pojasnio je on. Rekao je da se nakon toga konsultovao s ekspertima iz Londona te da su ga oni savjetovali da mu je u Velikoj Britaniji najbezbjednije.

- Godišnje je milijardu eura dolazilo investicija iz banke u Moskvi u Crnu Goru. Tu banku je otvorio Milo Đukanović - napomenuo je Duško Knežević.

Optuženi Knežević je naglasio da se nakon zatvaranja banke u Moskvi protiv njega vodila prljava kampanja od tadašnjeg lista Informer.

- Tada mi je Milo Đukanović rekao da se ne obazirem na to što piše žuta štampa. A tada smo se Ranko Krivokapić, Svetozar Marović i ja smjenjivali na naslovnim stranama – naveo je on.

Drugi put ukinuta odluka Višeg suda da se suspendovani specijalni tužilac brani sa slobode

treba

njim. Snimak koji sam napravio sam čuvao kao smrtonosnu pilulu za spas – naveo je on. Podvukao je da je više od 20 godina finansirao DPS. - I to ne samo ja, nego i ostali privrednici, samo nikad nijesu imali petlje da to kažu –dodao je. Tokom 2017. godine, prema njegovim riječima, osjetio je da se nešto mijenja jer su počeli da ga izbjegavaju zato što je „deefovac“. Govoreći o svojim poslovnim rezultatima i uspjesima, Knežević je saopštio da je imao oko milijardu i četiri stotine miliona eura aktive u Crnoj Gori. Podsjetio je da su sve krivične prijave protiv njega krenule nakon što je objavio snimak kada je davao novac Stijepoviću. - Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriminalne organizacije. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika, prijatelja i imo-

prvog privatnog univerziteta u Crnoj Gori, doprinio razvoju visokog obrazovanja i demokratskih promjena u zemlji, ukazujući na nepravilnosti u radu prethodnog režima.

Takođe se navodi da je zbog političkog progona pretrpio gubitak imovine, statusa i zdravlja, te da je njegov doprinos radu Univerziteta Mediteran znatno otežan zbog nemogućnosti komunikacije.

- Napustio sam Crnu Goru nakon što su mi 8. decembra ušli u banku, znao sam što me čeka. Kada me je Rašović pozvao da mi to saopšti, mislio sam da je to skrivena kamera i da me neko zeza. Poslije toga otišao sam u Beograd, ali su me tamo pratile kriminalne grupe. Zatim sam komercijalnim letom otišao iz Beograda za London – kazao je vlasnik Atlas grupe. Knežević je rekao i da ima tri državljanstva – Crne Gore, Kipra i Velike Britanije.

Istakao je da nikada nije bio u bjekstvu, već da samo nije želio da se odaziva na pozive tužilaštva i Katnića.

BaSnoSlovno

BogatStvo

Na upit advokata Dražena Medojevića o porijeklu 110.000 dolara, jer je u optužnici navedeno da je stečena kriminalnom djelatnošću, Knežević je istakao da je uvijek imao novca kod sebe kao i na računima u Dubaiju i na Kipru. Kazao je i da je kuću u Beogradu prodao za basnoslovnih sedam miliona eura Ambasadi Irana.

- Što se tiče ovih 110.000 dolara koje je konvertovano u 97.000 eura, to je odradilo šest vozača, svi po 15.000. Rekao sam da se uzme šest vozača i da se novac da za DPS - objasnio je Knežević.

Problematizovao je to što se, prema navodima optužnice, njegov novac tretira kao da je stečen kriminalnom djelatnošću.

- Pare se peru kada su stečene kriminalnom djelatnošću, a ne ovo što ja radim. Ovo nije pranje novca, već reketiranje od strane političkih partija prema biznismenima – istakao je.

U vezi s poslovanjem u Moskvi, ispričao je da mu je oduzeta licenca za rad banke onda kada je Crna Gora uvela sankcije Rusiji.

Osvrnuo se na događaj koji je bio preloman u njegovom odnosu sa Đukanovićem.

- Kada sam odbio Mila Đukanovića da se „ničija kuća“ vodi na mene, onda se on promijenio prema meni. Ipak, vidjelo se da je on politički „mrtav“ nakon konferencija za medije koja je održana u Vili „Gorica“ - rekao je optuženi Knežević.

Na kraju iznošenja odbrane, pitao je sudiju Nenada Vujanovića zašto je snimak „Koverta“ izbačen iz spisa predmeta, na što mu je sudija odgovorio da je to stvar tužilaštva.

oStali optuženi negirali krivicu

Pored Kneževića, svoju odbranu su iznijeli optuženi Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić i Goran Dujović Oni su prilikom iznošenja odbrane negirali krivično djelo koje im se stavlja na teret. U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove. Prv om tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi sa stavom 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi sa stavom 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore. Optužnicom su obuhvaćeni Slavoljub Migo Stijepović i Tomica Knežević, koji će svoj iskaz dati na sljedećem ročištu koje je zakazano za 29. oktobar. jovana raiČević

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je i drugo rješenje kojim je vanraspravno vijeće Višeg suda odlučilo da Saša Čađenović ostane na slobodi i ne vraća se u Istražni zatvor u Spužu, gdje je proveo devetnaest i po mjeseci jer je prema optužbama kolega iz Specijalnog tužilaštva zloupotrijebio položaj.

Čađenoviću je pritvor ukinut 11 . jula, pod uslovom da ne napušta mjesto stanovanja. Uslijedila je žalba Specijalnog tužilaštva koju je Apelacioni sud usvojio i naložio da se u ponovnom postupku ponovo odlučuje o tome da li Čađenović treba da ostane na slobodi ili ga treba vratiti u Spuž. Vanraspravno vijeće sudija je odlučilo da se Čađenović neće vraćati u pritvor, ali je Apelacioni sud ukinuo i ovu odliku.

Odbrana Čađenovića je više puta ukazivala da se pritvor Čađenoviću odavno pretvorio u kaznu.

Advokat Lazar Aković je prilikom posljednjeg predlaganja za ukidanje pritvora Čađenoviću kazao da ne postoji rizik od bjekstva.

Istakao je da suspendovani specijalni tužilac trpi ozbiljne posljedice pritvora i da je grijeh da ih i dalje trpi.

-Njegov prioritet i interes nijesu bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuje svoju nevinost, da brani obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. Treba mu omogućiti fer suđenje – kazao je tada advokat Aković, dodajući da je odbrana ubijeđena da će Čađenović dokazati nevinost.

Odbrana je izrazila sumnju da se radi o ozbiljnim opstrukcijama u slučaju Čađenovića s obzirom na to da ni poslije 19 mjeseci od njegovog hapšenja i 13 mjeseci od podizanja optužnice suđenje nije počelo. - Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku – kazao je advokat Aković. U slučaju Saše Čađenovića, Ustavni sud Crne Gore donio je više odluka kojima je usva-

jao ustavne žalbe okrivljenog specjalnog tužioca i ukidao rješenja Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda o produženju pritvora. Iz Ustavnog suda su ukazivali da su nižestepeni sudovi, prilikom donošenja odluka o produženju pritvora Čađenoviću, zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj faktora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni. Konačno, vanraspravno vijeće Višeg suda je sredinom jula odlučila da se umjesto pritvora ista svrha može postići i nekom od mjera nadzora. Čađenović je nakon hapšenja 9. decembra 2022. godine negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao.

On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom u vezi sa statusom Roganovića u pojedinim predmetima, ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. B.r.

Saša Čađenović sa advokatom Lazarom Akovićem

NIKŠIĆ: Obilježen Dan oslobođenja, čelnici Opštine tvrde da grad iz godine u godinu doživljava preporod

Najveći uspjeh – 5.000 novih radnih mjesta i zatvaranje deponije

NIKŠIĆ – Između dva septembra ostvareni su rezultati koje niko ne može da opovrgne u gradu podno Trebjese, jer je riječ o višemilionskim projektima i stvaranju preduslova za još veći napredak, kazao je između ostalog predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević na jučerašnjoj svečanosti upriličenoj povodom obilježavanja Dana oslobođenja.

Nabrojao je Kovačević koliko su kvartova uredili, koliko su postigli nakon dužeg perioda, kako je kazao, „antinikšićenizma“.

ZAPOŠLJAVANJE

– U Nikšiću je bilo više od 18.000 nezaposlenih, a u međuvremnu se zaposlilo više od 5.000 mladih, što znači da je toliko porodica dobilo šansu da živi bolje. Izvjesno je da će i naredne godine biti smanjen broj nezaposlenih, što je nezapamćeno još od vremena industrijske ekspanzije sredinom prošlog vijeka. Samo u prethodnoj godini zapošljeno je više od hiljadu naših sugrađana i sve to prije donošenja PUP-a Nikšić koji stvara mogućnost dolaska respektabilnih investitora iz inostranstva, a koji će otvoriti najmanje 500 novi radnih mjesta. To znači da bi ovom dinamikom, za šest godina, nezaposlenost u Nikšiću bila svedena na minimum. Više od stotinu kilometara lokalnih i magistralnih puteva smo asfaltirali i rekonstruisali, a radimo u kontinuitetu – kazao je Kovačević. Podsjetio je i da će vrlo brzo i RTV Nikšić useliti u nove prostorije, što je višemilionska investicija, a pohvalio se i novom uličnom rasvjetom zahvaljujući kojoj su ostavre-

Usvojen je PUP koji stvara mogućnost dolaska respektabilnih investitora iz inostranstva, a koji će otvoriti najmanje 500 novih radnih mjesta. To znači da bi ovom dinamikom, za šest godina, nezaposlenost u Nikšiću bila svedena na minimum – najavio je Marko Kovačević na svečanoj sjednici Skupštine kojoj nijesu prisustvovali predstavnici opozicije

ne mjesečne uštede i veće od onih koje su predviđene ugovorom.

– Završili smo i zapadnu tribinu stadiona kraj Bistrice, pa smo već bili u prilici da budemo domaćini reprezentativne fudbalske utakmice, a i crnogorski prvoligaši su u našem

gradu igrali evropske utakmice. Započeli smo izgradnju azila za pse, izgrađen je spomenik na Kapinom Polju, posvetili smo se osobama sa invaliditetom, dogovoreno je da godišnje dobijamo 600.000 eura naknade od Bilećkog jezera, dobili smo podršku Vla-

HERCEG NOVI: Počela akcija čišćenja podmorja na četiri lokacije

de za izgradnju centra za osobe s autizmom u Ozrinićima, a kao najvažniju stvar moram pomenuti deponiju Mislov do čija se remedijacija privodi kraju. Nagrade koje smo dobili od EU najbolja su potvrda našeg predanog rada, a pokrenuli smo i inicijativu da Nikšić bude prijestonica kulture 2030. godine – naveo je Kovačević. I predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković podsjetio je šta su sve učinili u prethodnih godinu na polju sporta, ekologije, kulture, razvoja turizma...

NAGRAĐENI

Prikazan je i film koji najbolje svjedoči o ostvarenom između dva praznika, a uručena su i najveća opštinska priznanja direktoru RTV Nikšić Nikoli Markoviću i estradnom umjetniku Zoranu Džikniću Oni su zahvalili onima koji su prepoznali njihov dugogodišnji rad, istakli da im je čast što su dobili najveće priznanje grada u kojem i za koji žive. Dodijeljene su i nagrade najboljim studentima, a njih su zavrijedili Nikola Milić, Danilo Roćenović, Lela Stanković, Marija Međedović i Momčilo Mitrić. U ime nagrađenih studenata zahvalila je Međedović, ističući da joj je zadovoljstvo što je među laureatima i da joj je čast predstavljati svoj grad i otadžbinu. U kulturno-umjetničkom programu učestvovale su Tatjana Blečić i Gordana Milatović Svečanoj sjednici prisustvovali su potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić, Momo Koprivica, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, vjerski velikodostojnici pravoslavne, katoličke, islamske i jevrejske zajedice, brojni poslanici, predsjednici crnogorskih opština, ali nijesu se u Sali Nikšićkog pozorišta mogli vidjeti predstavnici opozicionih partija u nikšićkom parlamentu. R. PEROŠEVIĆ

U Rosama ,,upecali“ sedam kubika otpada

HERCEG NOVI – Čišćenje podmorja u organizaciji Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, uz podršku Eko-fonda, počelo je u uvali Rose. Radove obavlja firma „Akva Boka“, koja je kao najpovoljnija izabrana na tenderu.

Ilija Peulić iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost saopštio je za RTHN da je prvog dana u jutarnjim satima prikupljeno oko sedam kubika otpada. – Čistićemo od tri do četiri dana cijelu uvalu Rose. Ima dosta otpada, flaša, šporeta, željeza. Nadam se da će kad budu vidjeli koliko smo otpada izvukli iz mora, ljudi promijeniti svijest o tome da nam more treba, a ne da od njega pravimo

deponiju – istakao je Peulić. Osim Rosa, do kraja godine predviđeno je čišćenje podmorja na još tri lokacije: Škveru, cijelom dužinom rijeke Sutorine i na dijelu obale od Hungest hotel san rizorta do restorana „Mimoza“. Sve četiri su označene kao lokacije sa velikom količinom otpada. Imaju visok turistički i ekološki značaj. Izvršena je inspekcija terena sa ciljem procjene vrste i količine otpada, dubine i sastava morskog dna. Procijenjena količina otpada na četiri lokacije koji treba očistiti je 30 tona. Akcija će ukupno koštati oko 36.000 eura, a sredstva su obezbijeđena od Evropske unije preko Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore (Eko-fonda). C. G.

CETINJE - Treći Međunarodni sajam pršuta biće održan 20. i 21. septembra na Studentskom trgu.

– Sastaće se više od 30 domaćih, regionalnih, ali i evropskih proizvođača suhomesnatih delicija i opreme. Gastro događaj upotpuniće proizvođači crnogorskih sireva, pčelari, vinari, ali i drugih domaćih proizvoda – najavili su organizatori.

Otvaranje sajma planirano je 20. septembra u 17 sati na Studentskom trgu kada će svi posjetioci moći da uživaju u tradicionalnoj hrani i piću, ali i sjajnom muzičkom programu. U 19 sati nastupiće Boris Božović, a od 21 sat Mirza Selimović.

Drugog dana MESAP-a, program na Studentskom trgu počeće već od 11 sati. U večernjim satima očekuje se muzički spektakl. Nastupiće Bruno Rački i grupa Valovi, a od 21 sat veliko muzičko ime Željko Bebek J. Đ. - P.

TIVAT Sakupljanje elektronskog otpada

TIVAT – Komunalno preduzeće organizovalo je akciju sakupljanja elektronskog i električnog otpada. Građani i privredni subjekti do 23. septembra elektronski otpad mogu da donesu u magacinsko-radionički prostor u Velikom gradskom parku ili preko puta Aerodroma na prostoru poljoprivrednog dobra Montepranzo – Bokaprodukt gdje je smješten vozni park Komunalnog.

Ovo je šesti put da se u Tivtu organizuje akcija za prikupljanje ove vrste otpada koji se zbog specifičnosti tretira kao opasan otpad.

– Cilj nam je da sakupimo što više odbačenih računara i računarske opreme, baterija, akumulatora, monitora, televizora, štampača, skenera, tonera za štampače, mobilnih telefona, punjača, sitnih kućanskih aparata i drugih sličnih uređaja – navodi se u saopštenju. C. G.

SLAVLJE BEZ OPOZICIJE: Sa svečane sjednice

DANILOVGRAD – Predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović saopštio je da je postigao dogovor sa mještanima koji su se protivili zakopavanju lešina životinja koje su eutanazirane usljed obolijevanja od kju groznice na lokaciji koju je za tu namjenu odredila lokalna samouprava.

Mještani su prethodna dva dana protestovali u mjestu Studeno, a juče ujutro okupili su se ispred zgrade Opštine. – Mjesto ukopa eutanaziranih krava je duboko, nalazi se van naseljenih mjesta i van zona vodoizvorišta, uz to ukop se izvršio uz upotrebu velikih količina dezinficijensa, ali i pored svega pristupiće se i dodatnom obezbjeđivanju. Nakon razgovora sa mještanima put ka Studenom je odblokiran i mještani su se razišli – kazao je Grgurović. On ističe da razumije brigu građana, ali naglašava da se o svakom koraku u ovom procesu i te kako vodilo računa. – Iskop zakopanih krava neće se desiti, jer bi se u tom slučaju ušlo u zonu krivične odgovornosti, a upravo na taj način zaraza bi se mogla proširiti. Kako je već nekoliko puta naglašeno, o tome se izuzetno i odgovorno vodi računa u ovoj situaciji – kazao je Grgurović. Pozvao je sugrađane da u ovom vrlo osjetljivom trenutku za sve imaju razumijevanja, jer se ,,niko neće voditi bilo čim što bi moglo na bilo koji način da ugrozi zdravlje građana i životnu sredinu“. Grgurović je dan ranije saopštio za Pobjedu da je situacija sa kju groznicom u toj opštini komplikovana, da još devet devet grla ima kju groznicu te da ih treba uspavati, ali da zbog protivljenja građana to ne mogu da urade. Kazao je da je za zakopavanje lešina goveda odabrana lokacija koja se nalazi 30 kilometara od Danilovgrada, a sedam kilometara od Studenog. U svojini države je, ne nalazi u blizini izvorišta i ne predstavlja

Lokaciju kod Studenog dodatno će obezbijediti

Iskop zakopanih krava neće se desiti, jer bi se u tom slučaju ušlo u zonu krivične odgovornosti, a upravo na taj način zaraza bi se mogla proširiti. Mjesto je duboko, nalazi se van naseljenih mjesta i van zona vodoizvorišta – kazao je Grgurović

nikakvu prijetnju ni životnoj sredini niti zdravlju stanovništva.

LOKACIJE

Kju groznica u Crnoj Gori ove godine se pojavila u julu. Uprava je prisustvo te zarazne bolesti potvrdila sredinom avgusta. Direktor te uprave Vladimir Đaković saopštio je Pobjedi u utorak da je u Crnoj Gori do sada eutanazirano između 103 i 105

zaraženih grla, te da više od 20 grla u Nikšiću i devet u Danilovgradu čeka eutanaziju. Vladimir Đaković najavio je prije dva dana da će od Vlade tražiti pomoć – da obaveže opštine da odrede lokacije za zakopavanje lešina. Takvu inicijativu je u utorak najavio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković . Međutim, premijer Milojko Spajić je istog dana u podne na kon-

ferenciji za novinare poručio kako lokalne samouprave najbolje znaju koje lokacije su bezbjedne za zakopavanje životinja. – Lokacija je stručna nadležnost lokalne samouprave i mi se ne možemo miješati u nadležnosti drugih institucija. Upravo je jedan od razloga, i da Vlada, recimo, danas odluči: ,,’ajmo tu i tu lokaciju“, mi moramo ponovo da pitamo lokalnu samoupravu da li se slažu. Znači ponovno se vraćamo na lokalnu samoupravu koja mora da da rješenje –odgovorio je premijer Spajić. Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su 18. septembra pristigle dvije prijave kju groznice kod ljudi upućene iz epidemiološke službe Doma zdravlja Nikšić. Time ukupan broj registrovanih slu-

Tokom protesta oštećeni kamioni Komunalnog

Iz danilovgradskog Komunalnog preduzeća saopštili su da neće moći da izvršavaju u potpunosti redovne aktivnosti na odvozu i deponovanju kabastog i komunalnog otpada jer su dva vozila tokom blokade u Studenom oštećena.

– Neprijatno smo iznenađeni da je pregledom vozila ustanovljena materijalna šteta, čiju procjenu i visinu ćemo naknadno utvrditi. Pristupićemo obavljanju komunalnih djelatnosti kad vozila budu popravljena i osposobljena za rad – objavljeno je na sajtu tog preduzeća.

čajeva tokom 2024. godine iznosi deset.

PARTIJE

Danilovgradski odbor Demokratske partije socijalista pozvao je Opštinu Danilovgrad da preduzme odgovorne korake kako bi otklonila posljedice odluka koje, prema njihovim tvrdnjama, nisu u interesu zdravlja i zaštite građana. DPS optužuje lokalne vlasti da su izabrale neadekvatnu lokaciju na katunu Razmedo, te da su ukopavanja sprovedena tokom noći. Ističu da se taj teren i put koriste za izdizanje stoke na planine Štitovo i Sinjajevina, a u blizini se nalaze katuni na kojima borave porodice tokom ljeta. Građani, kako tvrde iz DPS-a, s pravom reaguju na ovu situaciju, za-

osoba ukupno je oboljelo od kju groznice, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje

htijevajući zaštitu imovine i zdravlja. Stranka upozorava da je širenje zaraze kju groznice izmaklo kontroli, te da država nema adekvatan plan za rješavanje ovog problema. DPS posebno zabrinjava, kako navode, to što rukovodstvo Opštine Danilovgrad donosi odluke tajno, bez učešća javnosti, a posljedice su, tvrde, štetne po zdravlje stanovnika. Poslanik u Skupštini Crne Gore i odbornik u Skupštini opštine Danilovgrad Darko Dragović, pozdravio je postizanje načelnog dogovora između predsjednika Opštine Danilovgrad i nezadovoljnih građana u vezi sa sahranjivanjem eutanaziranih goveda na lokaciji između izletišta Studeno i Ponikvice. On je predložio da se periodično kontroliše kvalitet vode u bunarima i izvorištima u blizini spornog lokaliteta, kako bi se otklonile sve sumnje i dodatno potvrdili navodi opštinskog rukovodstva. Prema njegovim riječima, kontrola bi trebalo da potvrdi da sahranjivanje zaraženih goveda nema uticaj na kvalitet vode.

D. ŠAKOVIĆ

NIKŠIĆ – Firma MM System počela je uklanjanje otpada koji je zakopala ispod Trebjese i biće transportovan na deponiju Livade u Podgorici. Uklanjanje otpada sa druge lokacije iz naselja Straševina spriječio je dio mještana koji ne dozvoljava da se natovareni kamioni okreću na njihovom imanju.

Direktor firme MM System Milan Erbez saopštio je Pobjedi da su privremeno odustali i zbog toga što je kišno vrijeme, pa se kamioni zaglavljuju u blatu.

Otpad je prije mjesec i po iz Herceg Novog dovezen u Nik-

šić. Uklanjanje su zahtijevali mještani Straševine i Kličeva, a to je rješenjem naložila i Uprava za inspekcijske poslove. Mještani su objasnili kako traže da se otpad iskopa i preseli iz Nikšića zato što je deponovan bez njihovog znanja i saglasnosti kao i zbig činjenice da je riječ o opasnom otpadu gritu. Kasnije je potvrđeno da jeste u pitanju grit koji je u Nikšić stigao preko Brodogradilišta Bijela, gdje je prethodno dovezen iz Porto Montenegra, odnosno, bivšeg Arsenala. Centar za ekotoksikološka ispitivanja je utvrdio da grit nije opasan, a Agencija za zaštitu životne sredine da nije

otpad već građevinski materijal. Međutim, mještani su ostali istrajni u zahtjevu da se – izmjesti iz Nikšića.

MM System je otpad zakopao i na dijelu zemljišta koje pripada Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore i ispod

Trebjese, koje je u vlasništvu Opštine Nikšić. Zbog deponovanog otpada mještan su u više navrata blokirali saobraćaj kod Budoša, prema Podgorici. Lokalna uprava je organizovala i nekoliko sastanaka. Posljednji je prošle sedmice sa predstavnicima mještana organizovao predsjednik Opštine Marko Kovačević. Tada su zauzeli zajednički stav da grit mora biti odvezen van Nikšića, a Opština je protiv firme MM System podnijela i krivičnu prijavu zbog neovlašćeg uzurpiranja imovine. Na sastanku mještana sa ministrom ekologije Damjanom

Ćulafićem, koji je prošle sedmice organizovao predsjednik Skupštine opštine Nemanja Vuković, dogovoreno je da blokade tunela budu obustavljene do 23. septembra, do kada MM System ima rok, koji im je dala Uprava za inspekcijske poslove da uklone sporni materijal. Ukoliko to firma ne uradi, dogovoreno je da grit izmjesti Opština Nikšić, a resorno ministarstvo obećalo je finansijsku podršku. Opština Nikšić na podgoričku deponiju Livade od kraja jula, kada je počela završna faza sanacije deponije Mislov do, odvozi i komunalni otpad.

posao: Kamioni

lokaciji pod Trebjesom

povuklI sE NakoN raZgovora sa grgurovIćEM: Mještani tokom protesta u Studenom

Novi film Gojka Berkuljana ,,Planeta 7693“ premijerno 10. oktobra u bioskopu „Sinepleks“

Na zgradi Muzeja u Bijelom Polju počeli novi radovi, koji bi trebalo da isprave

Za spas obraza ponovo gletarica, valjak i mješalica

Novog izvođača radova, koji je ovaj posao dobio na tenderu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u Muzeju u Bijelom Polju očekuje popravka, zamjena ili ugradnja gotovo svih pozicija koje su stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i arhitektica Katarina Nikolić-Krasan, ocijenili kao nestručno urađene, mimo projekta i konzervatorskih standarda

PODGORICA – Novi dugometražni igrani film reditelja Gojka Berkuljana ,,Planeta 7693“ biće premijerno prikazan 10. oktobra u podgoričkom bioskopu „Sinepleks“. Kako je navedeno u sinopsisu, film prati priču o maštovitom devetogodišnjem dječaku koji pokušava da popravi narušene porodične odnose uz posebnu pomoć svoje neobične drugarice 7693.

Priča se odvija tokom jednog izuzetno vrućeg ljetnjeg raspusta.

- Njihova porodica je prilično harmonična i složna, roditelji su na svoju djecu prenijeli ljubav prema naučnoj fantastici, kultnim knjigama i filmovima SF sadržaja. Samim tim, Lukina mašta je više nego živopisna. Kada dođe do turbulentnog perioda, koji biva izazvan majčinim gubitkom bebe u već naprednoj trudnoći, dolazi do nerazumijevanja, mimoilaženja i velikih svađa unutar porodice. Luka, ostavljen od svih ukućana, svoju usamljenost kanališe tako što se prepušta fikciji - navedeno je u sinopsisu. Glavnog junaka igra Ilija Pejaković, a glumačku ekipu čine i

Andrija Kuzmanović, Kristina Obradović, Hana Ivanišević i Mara Rakčević Film je nastao u produkciji ,,Giggling Goat“, u saradnji sa ,,Cinnerentom“ iz Srbije i ,,Skopje Film Studiom“ iz Sjeverne Makedonije. Projekat su podržali Filmski centar Crne Gore, Filmski centar Srbije, Agencija za film Sjeverne Makedonije, kao i SEE Cinema Network. Ovaj projekat je bio nagrađen i na prestižnom Kids Kino Industry forumu u Varšavi, čime je osvojio besplatno učešće u Kids Kino Lab programu, posvećenom razvoju scenarija. Takođe, osvojio je nagradu za najbolji pitch na Pitch Balkan takmičarskom programu četvrtog izdanja Balkan Film Marketa, koji je održan od 12. do 15. novembra 2020. u Tirani. Producent filma je Marko Jaćimović, scenario je napisala Ana Vujadinović- Tomić, direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, dok montažu potpisuje Vladimir Pavlovski Originalnu muziku komponovali su Petar Vagner i Luka Jovanović, a dizajner zvuka je Miloš Drndarević. Autorsku ekipu čine i scenografkinja Tamara Tričković i kostimografkinja Lina Leković An. R.

„Serdarski triton“ večeras u Dodestu

PODGORICA - Predstava „Serdarski triton“, nastala kao umjetnički doktorski projekat Jovane Bojović, ponovo će pred podgoričkom publikom biti izvedena večeras u 20 sati, u sali Dodest. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a.

Riječ je o koproducentskom projektu KIC-a „Budo Tomović“ i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, u kojem igraju Jovan Dabović, Sanja Vujisić, Đorđije Tatić, Marta Pićurić, dok

scenografiju potpisuje Tijana Todorović, a kostimografiju Tijana Todorović i Jovana Bojović. Komad čiji tekst i režiju potpisuje Jovana Bojović preispituje odnos savremenih umjetnika i kapitalističkog društvenog poretka koji u velikoj mjeri uslovljava njihov razvoj i stvaralaštvo. Prateći sukobe jednog bračnog para i sunovrat njihovog odnosa, ovaj komad postavlja pitanje kompromisa u umjetnosti, ali i kompromisa koje smo prinuđeni da pravimo u svakodnevnom životu. R. K.

PODGORICA – Podgorička firma „Montal DSD“ ove nedjelje počela je nove radove na zgradi Muzeja u Bijelom Polju. Kao što je Pobjeda već najavila u tekstu od 16. septembra, riječ je o popravci većine ranijih zanatskih radova koje je odbila da primi Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a za koje su izvođači, projektanti i nadzor krajem prošle godine složno i neistinito ustvrdili da su izvedeni po projektu i svim konzervatorskim i građevinskim standardima, te da je zgrada Muzeja pogodna za upotrebu. Dok se gusti oblaci ovih dana nadvijaju nad Bijelim Poljem, na zgradi Muzeja mogu se vidjeti skele i zanatlije koje ponovo rade fasadu, a u planu je i obnova i završetak preostalog dijela pločnika i trotoara. U unutrašnjosti su demontirane sporne vitrine koje su prvobitno planirane za izlaganje eksponata, a počelo je i uklanjanje tarketa na spratu, budući da je projektom bila predviđena ugradnja hrastovog parketa. Iz fotografija koje je dobila Pobjeda vidi se da su uklonjena i sva unutrašnja vrata.

SPISAK RADOVA

Novog izvođača radova, koji je ovaj posao dobio na tenderu Programa Ujedinjenih naci-

ja za razvoj UNDP, u Muzeju u Bijelom Polju očekuje popravka, zamjena ili ugradnja gotovo svih pozicija koje su stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i arhitektica Katarina Nikolić-Krasan, ocijenili kao nestručno urađene, mimo projekta i konzervatorskih standarda.

Pored nove fasade, izvođače očekuje i uklanjanje drvene opšivke strehe i ponovno opšivanje u skladu sa projektom, nabavka i ugradnja solbanka ispod svih prozora prizemlja i sprata, demontaža i ponovna montaža rešetki na pro -

zorima, zamjena ili popravka dihtunga na svih prozorima, nabavka i ugradnja drvenih hrastovih potprozorskih klupica u kancelarijama. Novog izvođača radova očekuje i čišćenje i brušenje površinskog sloja postojećeg poda u prizemlju, ugradnja nove podne obloge, uklanjanje drvene obloge plafona na prizemlju i ugradnja nove, ponovno bojenje zidova i plafona brojnih kancelarija, promjena obloge stepeništa, zidanje novog dimnjaka, izrada i popravka betonskog trotoara, zamjena vodokotlića i wc školjke....

i brojni drugi jednostavniji i složeniji radovi. Svi ovi radovi, koji su krajem prošle godine već bili prijavljeni kao završeni i uspjeli, dobili su negativnu ocjenu više stručnih lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali i nezavisnog stručnjaka Katarine Nikolić-Krasan, koju je angažovao UNDP.

- Radovi su nestručno i nekvalitetno izvedeni, s odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti. Izvedeni

Vajari Tomasz Matusewicz i Milivoje Babović učesnici Internacionalnog simpozijuma U Danilovgradu nastaju slova

PODGORICA - U toku je Internacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu, a ovogodišnji učesnici su vajari Tomasz Matusewicz iz Poljske i Milivoje Babović iz Crne Gore. Umjetnička kolonija Danilovgrad, kao i svake godine u septembru, organizuje ovu smotru koja ima status manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.

Vajari su juče, na konferenciji za novinare, govorili o skulpturama koje stvaraju u Danilovgradu. Obratio se i v. d. poslovnog direktora Umjetničke kolonije Andrija Radulović, koji je kazao da je Babovićev rad u posljednje

vrijeme prepoznat po slovima iz ,,Oktoiha prvoglasnika“. Jedno takvo slovo, povodom 530 godina od štampanja prve knjige-inkunabule u štampariji Crnojevića, Oktoiha prvoglasnika, izvešče upravo u Danilovgradu. Skulptura će biti urađena u kombinaciji kamena i metala i biće visoka četiri metra. Babović je podsjetio da je tačno prije 30 godina u Podgorici napravio izložbu na temu ,,Oktoiha“.

- Te radove sam radio u Kikindi. Uradio sam oko 30 pečata - to su bili veliki formati. Bilo je na toj izložbi posjetilaca koji su me pitali: ,,Kakva su i odakle su ta slova“. Istoričarka umjetnosti Olga Perović tada je u Monitoru na-

pisala prikaz te izložbe, i niko drugi. Naša

to

se

kritika nije htjela

da komentariše - prisjetio

Babović.

Poslije toga je, kako je kazao, imao ideju da na Cetinju, pošto je tamo radio na Fakultetu likovnih umjetnosti, jedan

Kadar iz filma „Planeta 7693“ Maštom protiv usamljenosti

Skele na zgradi Muzeja u Bijelom Polju

Sa konferencije za novinare u Danilovgradu UGC

ranije zanatske i građevinske propuste

ponovo čekić, mješalica

radovi u konačnom nijesu rezultirali formiranjem kvalitetnog spoljašnjeg i unutrašnjeg prostornog ambijenta namijenjenog muzejskoj djelatnosti, te na osnovu svega izrečenog nije moguće prihvatiti izvedene radove – navodi se u Rješenju Uprave, koje je doneseno 21. novembra prošle godine.

RAZMATRANJE

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, podsjetimo, još traje razmatranje krivične prijave koju je protiv arhitekata, projektanata i nadzora Marije Novaković, Gorana Radovića i Ilije Laloševića podnijela Uprava za inspekcijske poslove. Državni tužilac je prvo odbacio krivičnu prijavu, ali je Više državno tužilaštvo predmet vratilo na ponovno postupanje, pa su, pored aktera obuhvaćenih krivičnom prijavom, u međuvremenu saslušana i stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević i inspektorka za kulturna dobra

Dragana Bošković- Drobnjak. Dok traje obnova Muzeja, Ministarstvo kulture i medija kao investitor i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) koji raspolaže državnim novcem za rekonstrukciju Muzeja, tvrdo ćute o svojoj odgovornosti za štetu u Muzeju i troškovima novih radova, budući da su ih akteri krivične prijave optužili da su ova dva subjekta tražili ugradnju jeftinih, a ne skupih materijala, kako je bilo po projektu. Ćute i o naplati štete, jer se u ovom trenutku ne zna hoće li Ministarstvo i UNDP probijanje budžeta i nove troškove za nove popravne radove pokušati da naplate od ranijeg izvođača radova, projektanata i nadzora. Ili će sve, po dobrom starom običaju u Crnoj Gori, prekriti i pojesti muzejska prašina i paučina zaborava, baš kao što prekriva i jede i onih sedam zbirki kulturnih dobara koje već više od četiri godine trunu u neuslovnim metalnim kontejnerima kraj Muzeja. J. NIKITOVIĆ

slova u kamenu

projekat preuzme ta obrazovna ustanova.

- To bi bio projekat vezan za Park skulpture, štamparstva. Nama su rekli da ispod manastira možemo da uzmemo čitavu livadu da postavimo te skulpture. Dugo bi to trajalo da se uradi, ali bi Cetinje imalo jedinstven park u svijetu, park štamparstva. Nijesam dobio ni dozvolu, ni podršku. Zašto nijesam dobio podršku, ne znam - istakao je Babović. Matusewicz je kazao da je u Danilovgrad došao sa idejom da napravi skulpturu sa slovima ,,sol“, kao sunce. - Djelo će biti sastavljeno iz tri slova i biće vidljivo zahvaljujući sunčevim zracima. Slovo

Borislav Jovanović objavio novu knjigu književno-kritičkih ogleda, ali i zapisa o društvu

PODGORICA – Nova knjiga crnogorskog književnika, esejiste i književnog kritičara Borislava Jovanovića ,,Pozivno pismo literature“ objavljena je u samostalnom izdanju autora.

Knjiga je koncipirana u osam poglavlja: ,,Izvodno-uvodno prelistavanje ovog rukopisa“, ,,Prvi notes“, ,,Drugi notes“, ,,Treći notes“, ,,Četvrti notes“, ,,Peti notes“, ,,Autoknjiževni horoskop“ i ,,Nešto kao post kriptum ili postmemorij“, a sadrži i recenzije Miraša Marinovića i Dragane Kršenković-Brković

FRAGMENTIRANJE

Naziv knjige proizišao je iz jednog Jovanovićevog promišljanja iz pomenutih dnevničkih zapisa. - Ja nijesam mogao odoljeti sve agresivnijem, sve učestalijem, orfejskom, unutrašnjem pozivnom pismu literature... Sinkretizmu njenog čitalačkog i spisateljskog glasa... Pozivno, motivaciono, pismo literature je došlo po svoje. Pretvoriti sve u literaturu, pa i samu smrt –zapisao je Jovanović. Autor u uvodnom poglavlju, prolegomeni za svoju novu knjigu, ističe da je rukopis nastao tako što je bilježio i bilježio, ,,od povoda do povoda, od sebe do drugih, od promislice do promislice, od biografeme do biografeme, od esejizma do esejizma, od introspekcije do retrospekcije, od fragmenta do fragmenta, slučajnosti do slučajnosti, od završetka ove notesografije i nazad“.

- Sagledavao svoj književni kompas i fragmentirao o književnosti uopšte i posebno literaturu nacionale. Okretao se nekom svom književnom centru i njegovim krugovima – zapisao je autor je u uvodu.

Nije mogao da odoli pozivnom pismu literature

U jednom od zapisa Jovanović je definisao crnogorsku književnost kao ,,povijesni mikrouniverzum prožet velikom nedovršenom poemom“.

HRESTOMATIJA

Martinović je u recenziji nazvanoj ,,Crnogorsko književ-

Misteriozna

L u ovom djelu je negativan izraz, ali ono povezuje čitavu skulpturu. Bavim se vajarstvom i slikarstvom. To je samo dio mog stvaralaštva jer se bavim i dizajnerskim projektima, a potpuno poseban dio kojim se bavim 30 godina su instalacije u arhitekturi - kazao je Matusewicz. Radulović je najavio i međunarodni naučni skup na kome će učestvovati petnaest istaknutih vajara, teoretičara umjetnosti, univerzitetskih profesora i estetičara na temu ,,Savremena skulptura - izazovi i tendencije“. Simpozijum se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Danilovgrad. A. Đ.

PODGORICA - Izložba radova Milene Pavlović-Barili, pod nazivom ,,Tri grada, jedna umjetnica“, otvorena je u Modernoj galeriji. Na izložbi su prikazana 42 djela - slike i ilustracije iz različitih faza Mileninog stvaralaštva. Kustoskinje izložbe su Ljiljana Karadžić i Violeta Tomić.

Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić kazala je da je Milena Pavlović-Barili svoju kratku, ali plodnu karijeru gradila u mnogim svjetskim umjetničkim centrima. - Nomadski način života koji je vodila od ranog djetinjstva otvorio je vidike i pružio mogućnost da svoj talenat pokaže svijetu. Likovna poetika Milene Pavlović- Barili je maštovita, egzotična, misteriozna i romantična - rekla je Ćupić. Direktor Galerije ,,Vitomir Srbljanović“ iz Pljevalja Aleksandar Ostojić kazao je da mu je, kada je iz te ustanove

potekla inicijativa da se djela Milene Pavlović-Barili nađu u Crnoj Gori, tačnije u Galeriji ,,Vitomir Srbljanović“, izgledalo nelogično da samo Pljevljaci uživaju u njenim djelima.

- Stoga smo odlučili da ovu izložbu, odnosno ovu inicijativu, proširimo i sa kolegama iz Galerije „Milena Pavlović-Barili“ realizujemo izložbe i u drugim galerijama u Crnoj Gori - kazao je Ostojić. Kustos galerije „Milena Pavlović-Barili“ iz Požarevca Mirko Kekić istakao je da ima mnogo faktora koji su zaslužni za Mileninu relevantnost i aktuelnost.

- To je njen kulturni nomadizam, njeno paralelno interesovanje za popularnu i visoku kulturu, kao i njena multidisciplinarnost koja je bliska nama u 21. vijeku, s obzirom na to da je pored slikarstva, modnog dizajna i ilustracija pisala i poeziju na četiri jezika - istakao je Kekić. Ambasador Srbije u Crnoj Go-

no ogledalo“ istakao da je knjiga sačinjena od bilježaka koje je autor unosio u pet blokova, ali i da je ona neka vrsta hrestomatije, književnih kretanja i dostignuća u crnogorskoj literaturi, kulturi i šire.

- Radi se o knjizi prvoga reda pisanoj u dnevničkoj formi,

kojom je obuhvaćen period od dvadesetak godina, koliko je trajalo zapisivanje o ljudima i događajima, književnim prije svega, ali i ne samo tim, već i drugim, koji su artikulisali duh vremena - zapisao je Martinović.

Kršenković-Brković je u recenziji naziva ,,Povratak sebi i svojoj spoznaji pisanja i čitanja“ zabilježila da je Jovanovićeva nova knjiga po mnogo čemu autentična.

- Nastajala je dugo, tokom skoro dvije decenije – prvi tekst je zapisan 21. decembra 2005, posljednji 6. oktobra 2023. godine – zapisala je Kršenković-Brković.

Ona je istakla da Jovanović u knjizi piše o svom viđenju crnogorske književnosti, o književnim djelima i poetikama, susretima i druženju s književnicima, svom viđenju njihovog rada, o brojnim književnim večerima, atmosferi koja je vladala na crnogorskoj književnoj sceni krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog vijeka, odlikama mainstreama crnogorske književnosti poslije Drugog svjetskog rata, pjesnicima druge polovine dvadesetog vijeka, o značaju Mihaila Lalića, novoj crnogorskoj književnosti i njenim predstavnicima, o subotnjoj rubrici Libroskopija u dnevnom listu Pobjeda... An. R.

ri Nebojša Rodić podsjetio je na neobičnu biografiju Milene Pavlović-Barili.

- Ona je bila neobična ličnost koja se, recimo, u periodu od 1934. do 1936. godine uopšte nije bavila slikarstvom, pala je u depresiju koju je liječila stvarajući stihove na španskom, engleskom, francuskom i srpskom jeziku. Ona je u umjetnosti ostavila trag koji bi se u svjetskim

okvirima možda mogao mjeriti sa onim što je uradila Frida Kalo. Tu su bile - i po životu i po nedaćama i po promašenim ljubavima - kazao je Rodić. Izložba je prvo predstavljena u Pljevljima, a nakon Podgorice seli se u Tivat. Tokom trajanja biće upriličena stručna vođenja. Izložba se može pogledati do 10. oktobra. A. Đ.

Na spratu zgrade počelo skidanje tarketa

skulpture

Izložba radova ,,Tri grada, jedna umjetnica“ Milene Pavlović-Barili otvorena u Modernoj galeriji

Detalj sa otvaranja izložbe

Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj za Pobjedu najavljuje sezonu „plavih“ u ABA ligi i Evrokupu

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su u drugom dijelu prošle sezone igrali dopadljivu košarku, bili su jedini tim koji je zabilježio 10 pobjeda u nizu u ABA ligi, ali nijesu onu krajem marta protiv Partizana u „Morači“ koja je trebalo da im osigura drugo mjesto u plej-ofu. Ipak, uz malo više sreće i bolji sudijski kriterijum, Podgoričani su u polufinalu plej-ofa regionalne lige mogli da eliminišu Partizan, ali je tadašnji aktuelni šampion otišao u finale, koje je od Crvene zvezde izgubio 3-0. Promjene u rosteru tokom sezone, odnosno, dolazak Kenana Kamenjaša, Jogija Ferela, Nikole Tanaskovića (umjesto Kolbija Rosa i Džakorija Vilijamsa), kao i na klupi kada je Andrej Žakelj sredinom novembra stigao iz SC Derbija i zamijenio Petra Mijovića (podnio ostavku), nijesu do kraja dale rezultat, posebno u Evrokupu gdje Budućnost nije došla ni do plej-ofa. „Plavi“, jednostavno, nijesu uspjeli da „ispeglaju“ greške napravljene prošlog ljeta u selekciji nekih igrača, a imali su i veliki peh jer su tokom pripremnog perioda ostali bez jednog od ključnih pojačanja, povrijeđenog Alerika Frimena, koji se na teren vratio tek u februaru... Poučeni tim iskustvom, u podgoričkom klubu su još krajem prošle sezone dogovorili produženje ugovora sa oba plejmejkera, Ferela i Mekinlija Rajta, kao i sa Flečerom Me-

gijem. Dosta je kasnio, ali je na kraju stigao i veoma bitan potpis na novi trogodišnji ugovor Kenana Kamenjaša. Uz novog kapitena Aleksu Ilića, Andriju Slavkovića, Tanaskovića, trener Žakelj je na već imao na okupu grupu igrača sa kojom je već radio, a dobro je poznavao i Hrvata Matea Drežnjaka, koga je trenirao u SC Derbiju. Uz dolazak talentovanog Đorđa Jovanovića, ostalo je bilo da se izaberu Amerikanci, pa su stigli bek Rašid Sulejmon, krilni centar Džuvan Morgan i centar Judoka Azubuki. Uz mladog plejmejkera Petra Minića, koji je u prethodne dvije godine igrao za „plave“ u završnicama domaćeg takmičenja, to je roster za predstojeću sezonu… – Najbolja stvar je što smo, više-manje, rano sklopili ekipu i zadržali jezgro tima od prošle sezone, a onda smo dodali još neke igrače za koje mislimo da nam odgovaraju – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

PETORKA IZ SC DERBIJA - Pri kraju prošle sezone smo odmah počeli da radimo na tome da zadržimo neke igrače, koji nam odgovaraju, što nam je u većem dijelu uspjelo. Doveli smo Drežnjaka koji je odličan igrač za svaki tim. On mene poznaje, ja poznajem njega. Imam čak petoricu igrača koju sam trenirao u SC Derbiju, Ilića, Kamenjaša, Megija, Drežnjaka i Slavkovića. Za sve njih je ovo stepenica više, kao i za mene.

Igraćemo atraktivnu košarku, znam da navijači to vole

Andrej Žakelj je iskoristio priliku da „pozove navijače i publiku da podrže ekipu tokom sezone“.

Najbolja stvar je što smo rano sklopili ekipu i zadržali jezgro tima

Mi smo samo u Budućnosti produžili dobar rad i dobru saradnju iz SC Derbija, mislim da su svi oni napredovali i iskoristili svoje šanse. Kad poznaješ toliko igrača odranije i zadržiš neke bitne iz prošle sezone, to je za trenera mnogo lakše. Slovenački stručnjak je, kako kaže, „generalno zadovoljan sa novim igračima“. - Sve su to vrlo vrijedni i radni momci, pozitivni. Jovanović zaslužuje priliku i siguran sam da će se izboriti za neke svoje minute. Ima veoma dobru radnu etiku, tako da za njega ne brinem. Od Morgana i Sulejmona se očekuje da budu među nosiocima tima. Poslije prvih utakmica, gdje smo se svi tražili, mislim da su i oni zaigrali bolje, malo su se opustili, malo smo se upoznali, i mislim da imaju kvalitet kojim mogu da doprinose našoj igri, normalno i rezultatima. To je od njih očekuje.

SVAKO IMA SVOJU ULOGU Što se tiče centra Azubukija, koji je posljednji stigao, Žakelj ističe da „tu treba strpljenja“.

- On se još vraća poslije povrede, znali smo to. Trebaće vremena, on je prvi put u Evropi, ali svakako ima veliki potencijal. Tek je počeo ozbiljnije da trenira, trebaće mu vremena da se navikne na ovu košarku, na pravila koja su malo drugačija. Prvo on treba da je strpljiv, ali i mi uz njega. Međutim, kada takav igrač uđe u formu, mislim da će biti vrlo koristan za nas. Žakelj je istakao da je za sada to sve što se tiče rostera tima. - Namjerno smo odlučili da bude tako. Odmah smo rasporedili uloge, klub i ja ne želimo da dajemo neka obećanja igračima za neke minutaže, kada su u pitanju 13, 14 ili 15. igrač, i da onda taj igrač nije zadovoljan i da ruši neku hemiju u timu. Ja to ne želim. Sada svako ima svoju ulogu, želim da se igrači osjećaju bitnim, da pomažu timu, i da sve sve zna od prvog dana.

NAPORNA SEZONA

ABA liga će ove sezone brojati 16 timova, što znači da će biti 30 kola ligaškog dijela, četiri više nego prošle sezone. - Ovo će biti vrlo naporna sezona. Imaćemo četiri utakmice više zbog proširenja lige, zbog Dubaija, koji je napravio odličan tim, za sam vrh ABA lige i vidim ih u prvih pet pozici-

- Sa načinom na koji radimo i kako želimo da igramo, mislim da će to biti atraktivna košarka za gledanje, agresivna, brza. Znam da navijači to vole. Nadam se da uz njihovu pomoć možemo da izvučemo neku pobjedu više. Dakle, nadam se da ćemo od početka imati podršku sa tribina u što većem broju –rekao je slovenački trener.

Popović i Mihailović sebe vide u drugačijoj ulozi i to je njihovo pravo

Budućnost će na startu sezone imati jednog manje domaćeg igrača – ukupno četiri. Otišli su Petar Popović (na probi je u španskom Breoganu), Vladimir Mihailović (Zadar) i Andrija Grbović (na pozjamici u SC Derbiju). Došao je Đorđe Jovanović, uz prvi tim je ostao Petar Minić, a tu su još i Aleksa Ilić i Andrija Slavković Iako je tokom ljeta bilo razgovora sa Popovićem i Mihailovićem oko novih ugovora, do nastavka saradnje nije došlo jer naši reprezentativci nijesu pristali na ponuđene uloge u timu. - Uvijek dvije strane moraju da se dogovore, nije dovoljna samo jedna strana. Ja sam Mihailoviću i Popoviću objasnio kako vidim njihove uloge. Na kraju, svako ima pravo da odlučuje kako će dalje, tako i njih dvojica. Popović i Mihailović su odlični igrači, odlične osobe, tu nema ničega spornog. Ali oni sebe vide u drugačijoj ulozi, i to je njihovo pravo. Ja im želim sve najbolje u narednoj sezoni, gdje god da budu – rekao je Žakelj

ja. Tu su jaka Cedevita Olimpija, sa dobrim trenerom, koja sigurno ima svoje ambicije i biće vrlo nezgodan protivnik. Znamo Partizan i Crvenu zvezdu, koji su iznad svih, po budžetu i rosteru, ali ne bih otpisivao ni ostale timove. I Spartak, Igokea, da ne nabrajam dalje, mislim da su svi napravili malo jače timove i nikome neće biti lako.

Na pitanje gdje je mjesto Budućnosti u predstojećoj sezoni ABA lige, Žakelj odgovara: - Ni ove godine nije ništa drugačije u odnosu na prethodne sezone. Mi uvijek želimo što više i svakako moramo da smo na pozicijama koje vode u Evrokup. Ali što se kluba i mene tiče, sigurno da želimo i više. Međutim, uvijek nešto može da se desi, neka povreda, neka neprijatna situacija, koja može da te poremeti. Ali, ne želimo o tome da razmišljamo, mi radimo svoj posao maksimalno, i, ako budemo zdravi, siguran sam da ćemo biti blizu vrha. Evrokup je bolna rana od prošle sezone, bez najavljenog plejofa (cilj je bilo i polufinale), a ove sezone će Podgoričani igrati u veoma jakoj grupi, u kojoj su Gran Kanarija, Huventud, Bešiktaš, Bahčešehir, Hapoel Tel Aviv, Vulvsi, Ulm, Trento i Trefl Sopot.

- Kao i ABA liga, i Evrokup je jači nego ranije. Neki timovi imaju evroligaške budžete, kod nas je u grupi Hapoel Tel Aviv za koji znamo kakav je tim napravio i sigurno su jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.

Tu su još Bešiktaš, Bahčešehir, Gran Kanarija i Huventud u našoj grupi, koja je, stvarno, jaka. Ali mi želimo da igramo svoju igru i da, normalno, pobjeđujemo. Naš prvi cilj plasman u plejof, ne smijemo da bježimo od toga. Znamo kako je bilo prošle sezone, par utakmica smo izgubili na loptu. Ponavljam, bi-

će teže nego prošle sezone, ali moramo da budemo optimisti, moramo da prihvatimo potrebnu odgovornost.

TIMSKA KOŠARKA

Žakelj ističe da je ekipa počela pripreme u pravo vrijeme i da je poslužilo zdravlje.

- Mislim da je to najbitnije. Bilo je tokom priprema nekih sitnih povreda, ali ništa ozbiljno, i mislim da smo odradili dobar posao tokom malo više od mjesec dana. Normalno, ja bih volio da sam imao koju nedjelju više, kao i svi treneri, ali to je, što je. Mislim da je ove sezone odlična hemija u ekipi, mislim da su karakterno to pravi momci. Budućnost je u pripremnom periodu odigrala sedam mečeva, upisala je samo jedan poraz, i to na prvom meču od Cedevita Olimpije, na kraju je osvojila turnir u Širokom Brijegu.

- Ne osvrćem se mnogo na rezultate u prijateljskim utakmicama, da li je u pitanju pobjeda ili poraz, jer je bitno da mi tokom sezone budemo na nivou. Ima stvari kojima je zadovoljan, ali i onih kojima nije. - Zadovoljan sam time da igramo timsku košarku. Mislim da imamo napadački kvalitet, ali u timskoj košarci. Mislim da smo tako igrali i u drugom dijelu prošle sezone, želim da tako i nastavimo. Za sada to dobro funkcioniše, jer smo do sada na terenu izgledali kao tim, kao i van terena. Ima tu još mnogo stvari da se popravi, još se tražimo u napadu, taj protok lopte niti tajming nijesu još na mjestu, ali sve je to normalno u ovoj fazi priprema. I novi igrači moraju da se malo prilagode sistemu, a i mi njima. Treba strpljenja. I odbrana treba da je uvijek na nivou, da se igra maksimalno. To su neke stvari koje su dobre, a na drugim treba još da poradimo – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Bokan: igramo da su

PODGORICA – Najavljujući početak nove sezone, u kojoj „plave“ ponovo očekuju borbe u ABA ligi, Evrokupu i domaćim takmičenjima, predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli, Dragan Bokan kazao je da „svaka košarkaška sezona započinje sa očekivanjima, uzbuđenjem i ambicijom“. - Naš cilj nije samo da pobjeđujemo na terenu, podjednako nam je važno da kao tim rastemo i napredujemo. Svaki trening, svaka utakmica, svaka akcija je prilika da pokažemo srce i timski duh. Uspjeh ne dolazi slučajno, ali duboko vjerujem da uz upornost, rad i zajedništvo možemo dosegnuti rezultate o kojima sanjamo –poručio je Bokan. Budućnost Voli je treću godinu zaredom, na terenu SC „Morača“, predstavila tim od 13 igrača i stručni štab za predstojeću sezonu, kroz svečanost koja je nazvana „Plava noć“. Prvi čovjek podgoričkog kluba je na početku zahvalio svima koji su pomogli klub, počev od sponzora i članova Upravnog odbora, ali i predstavnicima lokalne i izvršne vlasti. - Dragi prijatelji, imam čast i zadovoljstvo da vam se danas obratim u ime Budućnost Volija i izrazim našu iskrenu zahvalnost za vašu podršku, povjerenje i nesebičnu saradnju. Vaš doprinos nije samo finansijska podrška – vi ste postali ključni dio naše sportske porodice i temelj na kojem gradimo

Podgorički klub zvanično

zvanično predstavio tim za sezonu 2024/25, a predsjednik KK Budućnost Voli je poručio:

Da damo sve od sebe, igramo svim srcem i dokažemo su pred nama veliki dani

Hipotekarna banka novi sponzor i član Upravnog odbora kluba

Predsjednik Budućnosti Dragan Bokan je posebnu zahvalnost izrazio pojedinačno članovima Upravnog odbora – Vojinu Žugiću iz kompanije Stadion, Bojanu Tomčiću iz NLB banke, umjesto odsutnog Martina Leberlea, Dinu Redžepagiću iz CKB banke, koja je dio OTP grupe, Predragu Lekoviću iz Porto Montenegra, Predragu Perkoviću iz Crnogorskog Telekoma, Ljubiši Šćepanoviću, iz

naš uspjeh. Niko ništa nije postigao sam. Samo zajedno možemo više, hvala vam na tome. Bez vaše pomoći, mnogo toga što smo ostvarili, i što ćemo tek ostvariti, ne bi bilo moguće. Ponosni smo što imamo partnere koji dijele našu sportsku strast, posvećenost uspjehu i želju da promovišemo prave vrijednosti. Vaša podrška ne utiče samo na teren, već i na našu zajednicu, na mlade sportiste koji sanjaju da postanu dio ovog tima, i na svakog navijača koji vjeruje u naš klub – rekao je Bokan. Predsjednik Budućnosti je dodao da ta „saradnja nije samo poslovni odnos, već da je mnogo više od toga“. - Zajedno gradimo budućnost, zajedno kreiramo prilike, i za-

Domaće trgovine u okviru koje posluje maloprodajni lanac Aroma, Časlavu Vešoviću Vanji Mugoši iz Advokatske kancelarije Jovović, Mugoša i Vuković, predstavniku Lovćen osiguranja Radoju Lakiću, umjesto odsutnog Matjaža Božiča, te Blagoti Radoviću, vlasniku Zetagradnje. Budućnost je dobila i novog sponzora, Hipotekarnu banku, u čije ime je ugovor potpisao Miljan Todorović,

jedno postižemo velike stvari. Klub je u kompanijama, čiji su predstavnici članovi Uprave, dobio pouzdan oslonac, a mi smo u Budućnosti dobili promotera na evropskoj sportskoj sceni. Plavo veče je prilika da razgovaramo o novim prilikama i mogućnostima i prilika da se toplo i od srca zahvalim vama, dragi prijatelji iz kruga mojih poslovnih partnera i ličnih prijatelja, kao i vama odgovornim predstavnicama izvršne vlasti i lokalne uprave, u kojima smo uvijek nailazili na razumjevanje i podršku – istakao je Bokan. On je posebnu zahvalnost uputio „predsjedniku Vlade gospodinu Milojku Spajiću na podršci i razumijevanju značaja KK

član nadzornog odbora i akcionara, dok je ispred banke novi član UO kluba Nikola Špadijer, članu uprave Hipotekarne banke. U ime kluba i lično ime, Bokan je izrazio zahvalnost vlasniku kompanije Glosarij Branu Martinoviću „na kontinuiranoj dugogodišnjoj podršci“, kompaniji Plantaže, na čelu sa izvršnim direktorom Igorom Čađenovićem kao i kompaniji Bar Kod i Miomiru Mrvaljeviću.

Budućnost Voli za Crnu Goru“. - Ovom prilikom želim da izrazim posebnu zahvalnost gradonačelnici Oliveri Injac, kao i njenim zamjenicima tada Danilu Šaranoviću i sada Luki Rakčeviću. Zahvaljujem i čovjeku koji je ispred glavnog grada bio zadužen za naš klub, sekretaru sekretarijata za finansije Balši Špadijeru Bokan se potom obratio igračima i stručnom štabu. - Neka nas svaka utakmica podsjeti kako se s ponosom i odgovornošću prema dugogodišnjoj tradiciji i generacijama koje stasavaju, nosi plavo-bijeli dres Budućnost Volija. Vi znate da pod koševima predstavljate ne samo sebe, već sve koji vjeruju u vas. Vaša snaga

- Hvala kompaniji Monteput, na čelu sa izvršnim direktorom Milanom Ljiljanićem Ovom prilikom, želim da posebno zahvalim Mesnoj

industriji Goranović, porodici Goranović, a posebno dragom prijatelju Đorđiju Goranoviću na podršci koja je za nas od velikog značaja.

Varvari su naš vjetar u leđa

Uz „zahvalnost i predstavnicima medija, svim novinarima na korektnom i profesionalnom odnosu“, Bokan je kazao „posebno hvala vjernim navijačima, „varvarima“.

- Oni su naš vjetar u leđa, sa njima se pobjede još ljepše slave, a porazi lakše podnose – rekao je Bokan.

je u timu – kada se borite zajedno, kada podstičete jedni druge da budete bolji, nema prepreke koju ne možete savladati. Svim članovima tima i stručnom štabu želim sjajnu sezonu, koja će se pamititi po fer-pleju, vrhunskim rezultatima, i utakmice o kojima će se dugo i sa ponosom pričati. Prvi čovjek podgoričkog kluba je na kraju poslao poruku:

- Svi imamo svoje ciljeve, ali kao tim imamo jedan zajednički – da ovu sezonu završimo s uspjehom, ponosni na trud i postignuća, ponosni na to što smo svi pojedinačno prevazišli svoje granice. Hajde da damo sve od sebe, da igramo svim srcem i da dokažemo da su pred nama veliki dani. Srećno u novoj sezoni! – zaključio je Bokan. S. JONČIĆ

ILIĆ: Kapitenska traka je velika privilegija

Budućnost će u narednoj sezoni imati novog kapitena – Aleksu Ilića

- Prije svega, zahvalio bih se klubu na povjerenju. To je, stvarno, velika privilegija za mene, mislim da je svakom igraču čast da bude kapiten, pogotovo u ovako velikom timu, u kojem je privilegija biti i igrač – rekao je Ilić. Za krilnog centra „plavih“ je bitna stvar što je ostala okosnica igrača od prošle sezone.

- To se odavno nije desilo u klubu, što mislim da je izuzetno dobra stvar za nas – dodao je Ilić. Što se ABA lige tiče, jasno je da Crvena zvezda i Partizan kreću kao favoriti.

- Čini se da iz sezone u sezonu prave sve bolje timove, odskaču u ABA ligi. Ali, mislim da je Budućnost tik iza njih, ili uz njih, kao prethodnih sezona. Tako ćemo se i ponašati i igrati – istakao je 28-godišnji krilni centar.

Kordić sa centra šokirao šampiona

PODGORICA – Umjesto 11. avgusta, drugo kolo Meridianbet 1. CFL je zaključeno sinoć i to na šokantan način.

Arsenal je u meču, koji je obilježio gol Šalete Kordića sa centra, uspio da nanese prvi poraz šampionu (3:1), dok su Jezero i Mornar remizirali (2:2) i ostali na samom dnu tabele...

PORAZ DEČIĆA

Arsenal je nakon dva vezana remija i ubjedljivog poraza od Mornara (4:0) uspio da odreaguje na idealan način – Tivćani su u Podgorici stigli do brejka protiv Dečića (3:1), čime je šampion upisao prvi poraz ove sezone.

Mreže su u Podgorici mirovale do 27. minuta, a onda je viđen pravi spektakl. Napadač Arsenala, Šaleta Kordić se na centru igrališta okrenuo oko čuvara i praktično sa sredine terena matirao Igora Nikića, koji nije očekivao da će napadač Tivćana nastojati da napravi ovakav potez. Očekivao se odgovor šampiona, ali umjesto toga samo devet minuta kasnije gosti su udvostručili prednost. Pogriješili su izabranici Milorada Pekovića u opasnoj zoni, Hulijan Montenegro je oduzeo loptu i sa lijeve ivice šesnaesterca je poslao u bliži gornji ugao – 0:2. Već tada bilo je jasno da Dečić čeka težak posao. Ipak, Tuzani su se u finišu prvog dijela konačno ,,trgli“. Andrej Bajović je pokušao iz daljine u 43. minutu, Bojan Zogović od-

Tabela

LISTA STRIJELACA

4 – Augusto (Dečić), Nišimura (Otrant), Janjić, Kalezić (Sutjeska) 3 – Zorić (Mornar), Bulatović, Vukotić (Budućnost), Đorđević (Mornar), Šimun (Petrovac), Kordić (Arsenal)

Ipak, Jezero je brzo stiglo do gola i remija. Samo sedam minuta kasnije Bošković je izveo slobodnjak sa lijeve strane, Mihailo Ilić bio najviši u skoku i matirao Pavličića. R. PEROVIĆ ODIGRANA

branio. Čuvar mreže Tivćana je odbio i jedan opasan udarac domaćina u 45. minutu, ali je na drugoj stativi bio Vuk Striković i odbitak poslao u mrežu za 1:2, neposredno pred odlazak na odmor. Dečić je vrlo motivisano ušao u drugi dio, očigledno čvrsto riješen da što prije anulira prednost gostiju. Ali novi šok za Dečić u 50. minutu. Rezervista Luka Maraš je iskoristio lošu postavku odbrane Tuzana, poslao pas za DamjanaMugošu,

koji je udarcem po zemlji matirao Nikića za 1:3. Pokušao je osam minuta kasnije da uzvrati Asmir Kajević. Iskusni vezista je sa preko 20 metara uzdrmao prečku.

REMI SLABA UTJEHA

Jezero i Mornar su podijelili bodove u Beranama – 2:2. Barani su imali prednost i sa igračem manje, a bod je slaba utjeha za oba tima, jer su upravo ova dva tima na samom dnu. Meč na Starom aerodromu ,,ot-

KVALIFIKACIJE ZA LŠ: Omladinci Budućnosti poraženi od Dinama

voren“ je sjajnim golom Kordića, dok je u Beranama utakmicu maestralno ,,načeo“ Darko Zorić u 14. minutu, koji je iz slobodnog udarca sa nešto više od 20 metara matirao Asanovića – 0:1. Pokušao je da uzvrati Srđan Bošković, ali je ĐorđijePavličić uz pomoć prečke odbio loptu. Gosti su od 35. minuta igrali sa igračem manje u polju, pošto je zbog prekršaja nad Milivojem Raičevićem kao zadnji igrač odbrane Velimir Ljutica

dobio direktan crveni karton. Domaćin su brojčanu prednost iskoristili na startu nastavka. Nakon centaršuta sa desne strane, Matija Bojović je na drugoj stativi sproveo loptu u mrežu. Nijesu se, međutim, predavali izabranici Zorana Đuraškovića . U 58. minutu, iskusni Marko Ćetković je odlično prošao po desnom boku, uputio centaršut, a Zorić glavom postigao drugi gol i ponovo doveo klub sa „Topolice“ u vođstvo – 1:2.

Dinamo T. 3

Budućnost 2

TBILISI – Stadion ,,Miheil Meshi“. Sudija: ŠtefanEbner (Austrija). Strijelci: Samušija u 14, Ceckladze u 55, Čikovani u 90+1. (Dinamo), Kostić u 9, Tomašević u 42. minutu (Budućnost). Žuti kartoni: Gvasalija, Meparišvili, Sadgobelašvili, Tkalija, Bubuteišvili (Dinamo), Martinović, Đukanović, Kostić (Budućnost). Crveni karton: Balša Đura-

šić (Budućnost) u 100. minutu. DINAMO TBILISI: Gagvišvili, Gvasalija, Meparišvili, Gobešija, Sadgobelašvili, Burdijašvili (od 77. Mašava), Ceckladze (od 70. Odikadze), Tkalija (od 46. Elisašvili), Bubuteišvili (od 90+4. Šašijašvili), Samušija (od 70. Čikovani), Salija BUDUĆNOST: Ilinčić, Mugoša, Tomašević, Martinović, Kumburović, Savović (od 85. Brajović), Đukanović, Vukanić (od 90+3. Đurašić), Camaj, Jovanović (od

79. Šaranović), Kostić Omladinci Budućnosti poraženi su od Dinama iz Tbilisija (3:2) u prvom meču prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Tim Marka Janjevića je uoči revanša 2. oktobra u Podgorici mogao da izbori bolji rezultat jer je dva puta vodio, imao nekoliko šansi, a na kraju izgubio u 91. minutu pogotkom Nikoloza Čikovanija Budućnost je povela u devetom minutu preko Andreja Kostića nakon golmanovog odbitka poslije šuta Andreja Camaja

Dinamo je uzvratio samo pet minuta kasnije efektnim pogotkom Sabe Samušije. ,,Plavi“ su potom bili opasniji, imali prilike preko Danila Vukanića i Lazara Savovića čije šuteve je zaustavio golman Gagvišvili, koji ipak nije mogao ništa u 42. kada je Camaj izveo korner i u šesnaestercu pronašao visokog

Bodina Tomaševića

Budućnost je početkom nastavka bila blizu vođstva od 3:1 jer je šut Matije Jovanovića zaustavljen sa gol-linije, ali umjesto dva pogotka prednosti – novo izjednačenje. Donio ga je NikolozCechladze u 55. I dalje je crnogorski predstavnik napadao, nije imao ni sreće jer je pogodak Kostića zaustavila prečka, a u nadoknadi je i kažnjen za izgubljenu loptu na sredini terena – strijelac je bio Nikoloz Čikovani. Posljednju priliku za Budućnost imao je StefanĐukanović, a ,,plavi“ su meč završili s igračem manje – u dubokoj nadoknadi drugi žuti karton dobio je Balša Đurašić Ne. K.

M. BABOVIĆ

Radost fudbalera Arsenala juče u Podgorici

(od 87. Martinović) Ilić Okamoto Bojović Raičević (od 76. Boričić) Pavlićević (od 67. Perović) Osmanović Bošković Kontić Julević

Zaslužen bod Intera, golman častio PSŽ

PODGORICA - Bilo je ,,vatre“, ali ne i pogodaka u najvećem derbiju druge noći Lige šampiona – Mančester siti i Inter remizirali su u reprizi finala elitnog takmičenja iz 2023. godine.

Oba tima imala su šanse, gosti su na ,,Etihad“ došli da se nadigravaju, ali možda više mogu da žale ,,građani“ jer su blizu pogotka bili u nadoknadi – Ilkaj Gundoan propustio je veliku priliku kada je u padu šutirao glavom.

Prethodno su mrežu ,,nerazura“ mogli da zatresu Gvardiol, Haland, De Brujne Kod gostiju su prijetili Mhitarjan, Darmijan

Pari Sen Žermen je tek u 90. minutu slomio otpor Đirone (1:0), i to uz mnogo sreće –Nuno Mendeš je poslije prodora šutirao iz teške pozicije s lijeve strane, a lopta je golmanu Paulu Gazanigi prošla kroz ruke.

Klub Briž je kod kuće odolijevao Borusiji do 76. minuta, a onda su ,,milioneri“ do kraja postigli tri pogotka (0:3). D žejmi Bajno-Gitens je ,,otvorio“ domaćina, 10 minuta kasnije udvostručio vođstvo, a tačka je stavljena pogotkom iz jedanaesterca Serhua Girasija u 95.

Najefikasniji meč dana odigran je u Glazgovu – Seltik je deklasirao Slovan (5:1). Skels, Furuhaši, Engels, Maeda i Ida pogađali su za ,,kelte“ Vimer je bio strijelac za slovački tim. Velika noć u Pragu – Sparta je poslije 21 godinu upisala pobjedu u Ligi šampiona.

Češki velikan deklasirao je Salcburg (3:0), a izdanje koje će dugo pamtiti otvorio je pogotkom već u drugom minutu preko Kana Kairinena U 42. je Viktor Olatundži povisio na 2:0, a konačan rezultat postavio je Ćazim Ljači u 58. Sparta će u narednom kolu gostovati Štutgartu.

LIGA ŠAMPIONA (1. KOLO): Zvezda dočekuje Benfiku, Arsenal u Bergamu

test za poletnu Barsu

PODGORICA - Barselona je sjajno počela sezonu u La Ligi, ima pet pobjeda iz pet kola, sada je vrijeme da najavi koliko može u Ligi šampiona - ekipa Hansija Flika u prvom kolu gostuje Monaku (21 h).

- Radili smo naporno i to smo dokazali u utakmicama. Pokazali smo maksimalnu fokusiranost i možemo da budemo zadovoljni početkom sezone, iako znamo da možemo još bolje. Čeka nas Liga šampiona i prvi meč koji je veoma težak jer je Monako izuzetno jak –istakao je Flik. Barsa će igrati bez Danija Olma, koji je povrijeđen.

- Danijev kvalitet je svima poznat, sjajan je sa loptom, ima samopouzdanje da šutira. Nadam se da ćemo i bez njega nastaviti da igramo na istom nivou – naveo je Flik. ,,Blaugrana“ i Monako igrali su ovog ljeta u predsezoni - ,,knja-

ževi“ su pobijedili čak 3:0. - Može nam pomoći ta utakmica, ali Liga šampiona je nešto sasvim drugačije. Pratim Ligu 1, privlači me ta liga i znam mnogo igrača. Gledao sam Monako, imaju tri pobjede i remi, mladi su, talentovani fizički snažni. Imaju mnogo samopouzdanja, kao i mi. Biće teška utakmica – dodao je Flik. Monako je u elitnom takmičenju prvi put od sezone 2018/19. - Svi u klubu su presrećni zbog povratka u Ligu šampiona. Znam da ću se naježiti kad čujem himnu, ne postoji ništa bolje od toga. Vjerujem da je ekipa spremna, pripremio sam ih psihološki za ovaj veliki meč – izjavio je trener

Adolf Hiter

Sjajan meč mogao bi da bude odigran u Bergamu gdje se sastaju Atalanta i Arsenal, timovi napadačke orijentacije.

- Arsenal je pobijedio Totenhem u derbiju sjevernog

Londona prošle nedjelje i pun je samopouzdanja. Ima sjajne igrače, čvrst je u odbrani, opasan iz prekida. U odličnoj su formi, mlad su tim koji je svjestan svoje snage, ali i mi znamo naše adute – izjavio je defanzivac Atalante Sead Kolašinac, koji je od 2017. do 2022. igrao za Arsenal.

- Srećan sam što ću vidjeti nekadašnje saigrače. Uvijek je teško igrati protiv engleskih timova, ali spremali smo se i imamo plan – dodao je internacionalac iz Bosne i Hercegovine. ,,Tobdžije“ su bez poraza ove sezone, vjeruju da će tako ostati i nakon duela na sjeveru Italije.

Preminuo

Toto Skilaći

PODGORICA – Salvatore

Toto Skilaći, jedan od simbola italijanskog fudbala, napadač koji je ,,zapalio“ Apenine tokom Svjetskog prvenstva 1990, preminuo je juče u 59. godini. Bolovao je od kancera debelog crijeva i dva puta je bio operisan. Prethodnih dana dobio je tešku upalu pluća i nalazio se na terapiji kiseonika visokog protoka, naveli su italijanski mediji. Skilaći je rođen u Palermu 1964. godine, a karijeru je počeo u Mesini. Pod vođstvom Zdenjeka Zemana uveo je Mesinu u Seriju A, nakon što je u sezoni 1988/89. postigao 23 pogotka.

Prešao je u Juventus i sa 15 golova u 30 utakmica doprinio osvajanju trofeja u Kupu Italije i Kupu UEFA. Zahvaljujući sjajnoj sezoni zaslužio je mjesto u reprezentaciji za Svjetsko prvenstvo koje se 1990. godine održalo u Italiji.

Rezultati

Bolonja – Šahtjor 0:0

Sparta – Salcburg 3:0

Seltik – Slovan 5:1

Klub Briž – Borusija D. 0:3

Man. siti – Inter 0:0

PSŽ – Đirona 1:0

Bolonja i Šahtjor igrali su 0:0. Ne. K.

Skilaći je Mundijal počeo kao rezerva Andrei Karnevaleu, a u napadu su još bili Đanluka Vijali, Roberto Bađo ,,Autsajder“ iz siromašne sicilijanske porodice ipak je dočekao šansu. Već u prvoj utakmici, tri minuta po ulasku na teren, pogodio je glavom na centaršut Vijalija. Bio je to početak čuvenih Čarobnih noći, tokom kojih su ,,azuri“ sanjali da mogu do mundijalskog trona. Skilaći je sa Bađom odveo Italiju do polufinala – tamo je, ipak, uspješnija bila Argentina sa

Dijegom Maradonom

Skilaći je u tom meču bio strijelac, kao i prethodno protiv Čehoslovačke, Urugvaja i Irske. Ugašeni italijanski san nije zaustavio Tota, koji je zatresao mrežu i protiv Engleske u meču za treće mjesto. Sa šest pogodaka bio je prvi strijelac i najbolji igrač turnira, a iste godine završio je drugi u izboru za ,,Zlatnu loptu“ Frans fudbala koju je dobio Lotar Mateus

Skilaćijeva karijera u reprezentaciji trajala je još godinu, a ni klupska nije bila blistava kao prve sezone u Juveu i ranije u Mesini. Iz ,,stare dame“ je 1992. otišao u Inter, za koji je dao 11 golova u 30 nastupa. Početkom 1994. donio je za to vrijeme radikalnu odluku i postao prvi fudbaler iz Italije koji je otišao u Japan, gdje je igrao za Jubilo Ivatu. Igračku karijeru završio je 1997. i vratio se u Italiju. Nakon što se oprostio od fudbala, Toto Skilaći bio je aktivan u TV emisijama, a oprobao se i kao glumac u ulozi mafijaškog bosa. Ne. K. Heroj

- Atalanta je klub sa nevjerovatnom pričom, a ono što kolega Gasperini radi je sjajno. Divim se svemu što je uradio u karijeri, ne samo u Atalanti. Iz godine u godinu su odlični, ali i mi smo napredovali i prošle sezone smo stigli do četvrtfinala Lige šampiona, prvi put nakon 2010. godine. Izuzetno je teško igrati s njima i znamo koliko će biti komplikovano, međutim, vjerujem u svoj tim i da ćemo ispraviti greške koje smo do sada pravili – izjavio je Mikel Arteta, trener Arsenala.

Bajer iz Leverkuzena poslije spektakularne sezone u Bundesligi, ali i na kontinentalnoj sceni gdje je izgubio finale Lige Evrope baš od Atalante, ima priliku da se odmjeri s najboljim timovima. ,,Farmaceuti“ gostuju Fajenordu, dok će drugi njemački tim, RB Lajpcig, izazvati Atletiko u Madridu.

Brest dočekuje Šturm iz Graca, dok Crvena zvezda od 18.45 sati dočekuje Benfiku. - Ponosan sam na plasman u Ligu šampiona, to nam je bio cilj

i to smo željeli. Uvijek je teško da se iz kvalifikacija dočepate ovakvog takmičenja. Počeli smo da se navikavamo na novu eru, ponosan sam što smo učesnici novog formata Lige šampiona. Rekao sam igračima da bi trebalo da uživamo u ovakvim mečevima. Benfika je klub sa jasnim sistemom, sada su doveli trenera koji poznaje... To su velike ekipe, početak je sezone. Nijesu oni u krizi, to su za njih kratke i nevidiljive situacije – poručio je Zvezdin trener Vladan Milojević Ne. K.

Igrači Barselone na treningu UEFA

Siti i Inter odigrali zanimljiv meč iako nije bilo golova

Pobjeda naših muškaraca

i poraz dama u 7. kolu 45. Olimpijade u Budimpešti

Crnogorci bolji od Urugvaja

Naši najbolji šahisti vratili su pobjednički ritam na Olimpijadi u Budimpešti. Poslije velikih trijumfa nad favorizovanom Francuskom i Njemačkom (prije toga lagano izašli na kraj sa Barbadosom i Alžirom) crnogorski šahisti su sinoć savladali i Urugvaj 3-1i tako upisali peti trijumf nakon 7. odigranih kola. Pobjedu u meču najavio je Luka Drašković na četvrtoj tabli kao vođa bijelih figura. Najmlađi crnogorski velemajstor je žrtvovao skakača u 32 potezu nakon čega je Klaudio Kopola predao partiju jer nije imao odgovor pred gubitkom kvaliteta u izgubljenoj poziciji. Nikola Đukić je kao ,,crni“ održavao ravnotežu protiv Fakunde Vaskeza i kada je vidio da ekipa ima rezultatsku prednost, vječitim šahom došao je do podjele poena, kao i Denis Kadrić na čelnoj tabli protiv iskusnog GeorgaMejera, ne želeći da izaziva sudbinu u nešto izglednijoj poziciji. Uspjeh Crne Gore je ovjerio aktuelni seniorski šampion Nikita Petrov, koji je majstorski iskoristio prednost početnog poteza u duelu sa Andresom Rodrigezom. Petrov je u 32 potezu osvojio kvalitet a kasnije imao i čitavog topa više, pa je njegov protivnik obustavio otpor u 46 potezu. -Bez obzira što su Urugvajci slabiji od nas i po titulama i po rejtingu, meč nije bio ni malo lak, naprotiv trebalo je proliti dosta znoja da se ostvari peti trijumf – rekao je za Pobjedu, selektor naših matadora Dragan Kosić. On, međutim, ne štedi komplimente na račun zalaganja

i velike borbenosti reprezentativaca u svim partijama od starta Olimpijade.

-Svi su hrabrog srca i nemaju respekta ni prema jačim od sebe što su pokazali i u okršajima sa Ukrajinom i Azerbejdžanom koje smo izgubili. Ako znamo da su Ukrajinci dvostruki olimpijski šampioni i da u sastavu imaju legendarnog Vasilija Ivančuka i Ruslana Ponomarjova onda i častan poraz predstavlja uspjeh. Bili smo nadomak neriješenog ishoda i protiv favorizovanog Azerbejdžana, ali je Kadrić zamijenio red poteza i izgubio. U danu odmora smo to izanalizirali, uvidjeli greške i motivisano dočekali nastavak. Rezultat je došao već u meču sa Urugva-

jem, u kojem je uspjeh uslijedio nakon velike borbe i sigurne igre – nastavio je Kosić. Selektor napominje, da partije naših reprezentativaca u Budimpešti, bez obzira na rejting Crne Gore, sa velikim interesovanjem prate šahovski velikani, među kojima ističe nekadašnjeg svjetskog prvaka VladimiraKramnika

- Nama se dive! Već poslije par kola, borbenost Crne Gore je zapala za oko šahovskim stručnjacima iz okruženja od kojih dobijamo samo čestitke. I protiv Urugvaja je bilo vidljivo da su naše partije intersantne i do kraja brojno propraćene. Slijedi najteži dio Olimpijade. Ostala su još četiri kola i sasvim sigurno je da nas očekuju još teži protivni-

Sabrali utiske i napunili baterije za mečeve odluke

Jedini slobodan dan na najmasovnijem i najprestižnijem skupu matadora i amazonki na planeti u Budimpešti pružio je savršenu priliku većini učesnika za odmor, punjenje baterija za finiš turnira i sabiranje utisaka uoči odlučujućih mečeva za što bolji plasman na tabelama u žestokoj muškoj i ženskoj konkurenciji. Takođe, dan je bio ispunjen mnogim interesantnim šahovskim događajima širom grada, pa je snimljen i video za neobjavljenu pjesmu poznate muzičke zvijezde Juge „Queen Trap“ u Mađarskom muzeju lijepih umjetnosti. Ona je inače čuvena po hitovima sa šahovskom tematikom i započela je ambiciozni projekat koji promoviše najbolje šahistkinje i žene organizatorke, strimerke, fotografkinje i sudije. Učesnice su bile Aleksandra Kostenjuk, Pia Kramling, Jovanka Houska, Natalija Zhukova i mnoge druge. Ovaj umjetnički projekat, u saradnji sa FIDE komisijom za ženski šah, rezultiraće kratkim muzičkim filmom koji će biti objavljen na Juginim kanalima.

Priređen je i tradicionalni globalni šahovski festival mađarskog čuda od djeteta Judit Polgar koja je odigrala simultanku protiv predstavnika iz raznih oblasti, pod pokroviteljstvom Erne Rubika, pronalazača magične Rubikove kocke.

Legendarne sestre Polgar, Susan, Sofija i Judit održale su popularnu sesiju potpisivanja autograma, dok je argentinski šahovski vunderkind, desetogodišnji Faustino Oro, međunarodni majstor sa FIDE rejtingom od 2.434 ELO, učestvovao u svim tim aktivnostima. Festival će se nastaviti Samitom o obrazovanju kroz prisustvo drevne igre u hotelu „Interkontinental“.

Juče je odigran i fudbalski turnir na kojem je slavio tim Evrope predvođen Magnusom Karlsenom.Vrhunac ovog divnog dana bio je koncert legendarnog mađarskog velemajstora Lajoša Portiša koji sa svojih 87 godina, još uvijek pjeva operne arije.

Kadrić 1–0 Kejmer

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6 4.d3 Bc5 5.c3 a6 6.0–0 d6 7.Nbd2 0–0 8.h3 Ba7 9.Bb3 Be6 10.Re1 Bxb3 11.Qxb3 Qd7 12.Nf1 h6

13.Ng3 Rab8 14.Be3 Bxe3 15.Rxe3 Nh7 16.d4 Ng5 17.Rd1 g6

18.Nh4 Na5 19.Qd5 Qa4 20.b3 Qxa2 21.Ree1 c6 22.Qxd6 Qxb3

23.Qxe5 b6 24.Ngf5 (dijagram) gxf5 25.Nxf5 f6 26.Qg3 Kh8

27.h4 Ne6 28.Qg6 Rb7 29.d5 Ng7 30.Qxh6+ Kg8 31.Rd3 Nxf5

32.exf5 Rg7 33.Re7 Rff7 34.Re8+ Rf8 35.Rg3 1:0

ci, koji će sigurno imati ulogu favorita. Međutim, odlučni smo da nastavimo po oprobanoj taktici ,,svi za jednog jedan za sve“, što može donijeti samo uspjeh. Ono što raduje, jeste harmonija i drugarstvo u ekipi – zaključio je Dragan Kosić. Za razliku od muškaraca, dame su poražene od favorizovane Švajcarske 3-1. Aleksandra Žerepcova na prvoj i Mateja Popović na četvrtoj tabli izgubile su od Aleksandre Kostenjuk i Marije Manko. Remizirale su Alena Skvortsva i Aleksandra Milović sa Lenom Georgesku odnosno Sofijom Hrizlovom Danas će naši matadori

U Singapuru od 20. novembra do 15. decembra

Meč

odmjeriti snage sa Tusrkom, dok će amazonke igrati protiv Alžira. Muška reprezentacija nakon sedam odigranih kola sa 10 meč bodova dijeli od 14. do 35. mjesta, dok su žene trenutno na diobi od 44. do 75. mjesta. Na kraju recimo da je u muškoj konkurenciji učešće uzelo 197 reprezentacija, a kod dama 181.

Omladinski šahovski klub

„Mladost“ pod pokroviteljstvom Sekretarijata za sport Opštine Nikšić organizuje u subotu u gradu pod Trebjesom festival drevne igre za predstavnike mlađih kategorija. Pravo nastupa imaju pioniri i omladinci iz zemlje i okru-

ženja koji će se nadmetati po ubrzanom tempu (deset minuta po igraču uz bonifikaciju od tri sekunde za svaki odigrani potez). Prema riječima direktora turnira Miodraga Prijovića za najbolje u kategorijama do 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20 i 22

godine obezbijeđeni su pehari i medalje. Dijeljenje pravde povjereno je šahovskim sudijama Luki Lješkoviću i Momčilu Pekiću. Svečano otvaranje planirano je za 10.30 časova u sali Sportskog centra, a prvo kolo startuje pola sata kasnije.

Nadležna komisija FIDE dodijelila je Singapuru ulogu domaćina narednog meča za svjetsku titulu. Aktuelni šampion Kinez Ding Liren i njegov izazivač Indijac Domaraju Gukeš odmjeriće snage od 20. novembra do 15. decembra tekuće godine

na jednoj od četiri lokacije koju odredi služba za međunarodna takmičenja. Za ovaj okršaj obezbijeđen je senzacionalni nagradni fond od 2,5 miliona dolara. FIDE meč za planetarnog korifeja je jedan od najvažnijih i najgledanijih šahovskih događaja na glo-

balnom nivou. Branilac titule je Liren, koji je pobijedio Iana Nepomnjaščija u Astani, u aprilu prošle godine, nakon doigravanja. Izazivač je osamnaestogodišnji Gukeš, koji je slavio na turniru kandidata u aprilu ove godine u Torontu.

Priredio: B. KADIĆ

U Nikšiću u subotu

Naši najbolji šahisti u Budimpešti

Odbojkaši Budve poraženi od Mladosti iz Zagreba, u prvom meču kvalifikacija za Ligu šampiona

Početak obećavao bolji kraj

Budva 1

Mladost 3

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 380. Sudije: Ademir (Turska), Markelj (Slovenija). Rezultat po setovima: 25:22, 24:26, 20:25, 20:25. Poeni iz napada: Budva 52, Mladost 39. Poeni iz bloka: Budva 5, Mladost 18. Poeni iz servisa: Budva 4, Mladost 5. Greške: Budva 36, Mladost 28. BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić 3, R. Milenković, Radunović 13, Radonić 1, Krivokapić (libero 2), V. Milenković, Milosavljević,

Janković 2, Čelebić, Ćulafić 16, Babić 4, Ćaćić 22.

MLADOST: Perić 15, Ivančić, Jakopec 12, Repek 4, Đurović, Čandrinos 4, Eker 6, Pervan (libero 1), Mocić 6, Mičetić, Busak-Vidaković (libero 2), Stanković, Jovović 15. Početak meča obećavao je pozitivan epilog, domaćin je mogao i do 2:0 u setovima, ali je crnogorski šampion na kraju ostao kratkih rukava pred domaćim navijačima – odbojkaši Budve poraženi su od Mladosti 3:1, pa će u revanšu u Zagrebu, 26. septembra, morati da pobijede makar istim rezultatom kako bi izborili „zlatni set“ i šansu da

se bore za prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona. Budva pojačana sa nekoliko sadašnjih i bivših reprezentativaca, prije svega Milošem Ćulafićem i Vojinom Ćaćićem, dobrim dijelom meča je izgledala dobro, ali je na kraju platila ceh slaboj uigranosti i nedovoljnoj spremnosti, s obzirom na to da je ekipa kasno kompletirana, a ove godine su kvalifikacije za LŠ počele mnogo ranije. U revanšu će, zato, izabranicima Miljana Boškovića trebati podvig. Mladost je bolje otvorila prvi set, povela je 2:0 i 5:3, ali je Budva preokrenula serijom 4:0 i od

Članovi podgoričkog atletskog kluba osoba sa invaliditetom imali uspješan nastup u Vrnjačkoj Banji

Dominacija Baranina, Vihoru sedam medalja

PODGORICA – Članovi

Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor nastup na 32. Sportskim igrama paraplegičara i kvadriplegičara u Vrnjačkoj Banji završili su sa sedam medalja – po tri zlatne i bronzane i jednom srebrnom. Takmičenje je obilježio Radmilo Baranin sa tri zlatne medalje.

Evropski šampion iz Groseta, koji se takmičio u kategoriji F 34 (bacanja iz specijalizovane stolice), bio je najbolji u bacanju kugle, diska i koplja. U kategoriji F56, Senad Husović je bio srebrni u bacanju koplja. U istoj disciplini, u kategoriji F54, Mersad Murić osvojio je bronzanu medalju. Sa bronzanim odličjima nastup

7:5 više nije ispuštala vođstvo do kraja seta. Budvani su prvu osjetniju prednost stekli na 14:9, a na 18:12 se činilo da je set odlučen. Gosti su, međutim, odgovorili sa pet poena i nizu, smanjili su na 18:17, a onda i na 20:19, nakon čega su Budvani osvojili tri poena u nizu, od čega je dva poena iz servisa uzeo Ćaćić, za nedostižnih 23:19, u setu koji je završen blokom Balše Radunovića, koji je osvojio najviše poena – sedam. Budva je dobro krenula u drugi set, vođstvom od 5:2, ali je Mladost preokrenula na 6:5, nakon čega je krenula rezultatska klackalica, pri čemu nijedan

tim nije imao više od dva poena prednosti. Budva je svoju priliku propustila pri vođstvu od 19:17, nakon novog asa Ćaćića, ali nije sačuvala prednost. Mladost je prva stigla do set-lopte na 24:23, ali je nije iskoristila, kao što Budva nije realizovala kontru na 24:24 (M. Ćulafić je ispucao loptu u aut), pa je Mladost, as servisom Perića, došla do izjednačenja u setovima. Budva je na startu trećeg seta povela 7:4, sredinom seta i 14:10, ali je Mladost prišla na 14:13 i onda se igralo poen za poen do vođstva šampiona Hrvatske od 19:18, nakon čega su gosti imali bolju završ-

nicu za 25:20 i vođstvo od 2:1 u setovima. Mladost je sa 5:0 otvorila četvrti set, i od tako lošeg početka Budvani nijesu uspjeli da se oporave, pa su gosti sredinom seta poveli sa nedostižnih 16:9 i mirno priveli meč kraju. Bolji iz ovog dvomeča će u drugom kolu kvalifikacija igrati sa pobjednikom dvomeča u kojem se sastaju mađarski Kapošvar i austrijski Hipo Tirol, koji je dobio prvi meč u gostima sa 3:0. Ako ispadnu u prvom kolu kvalifikacija LŠ, Budvani će zaigrati u prvom kolu CEV kupa (8. i 15. oktobar) protiv finske Valepa Sastamale. S. JONČIĆ

Incident svjetskog šampiona boksa na aerodromu u Krakovu Usik

PODGORICA – Oleksandr Usik (37) pušten je iz pritvora nakon što je bio priveden na aerodromu u poljskom Krakovu.

Apsolutni i neporaženi šampion teške kategorije boksa je na društvenim mrežama potvrdio vijest.

- Dragi prijatelji, nesporazum se dogodio, brzo je riješen. Hvala svima koji su se zabrinuli. Hvala ukrajinskim diplomatama na efikasnoj podršci. I poštovanje za poljsku polici-

ju zbog obavljanja svojih obaveza – poručio je slavni Ukrajinac Usik. Povodom incidenta oglasio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski - Razgovarao sam telefonom sa Usikom nakon što je priveden. Bio sam razočaran ovakvim odnosom prema našem građaninu i šampionu. Naložio sam ministru spoljnjih poslova Ukrajine Andriju Sibihu i ministru unutrašnjih poslova Igoru Klimenku da odmah raz-

Izgubio od mladog Kineza na startu Ingliš opena

motre sve detalje incidenta na aerodromu u Krakovu. Sada je sve u redu, naš šampion je pušten i više nije u pritvoru. Na fotografiji je sa našim generalnim konzulom u Krakovu odmah nakon puštanja na slobodu – poručio je Zelenski. U maju je Usik, pobjedom nad britanskom zvijezdom Fjurijem, ujedinio sve relevantne krune teške kategorije. U karijeri borac sa poluostrva Krim ima skor 22-0, a bio je i olimpijski šampion. R. A.

je završio i Jasminko Nokić u kategoriji F58 u bacanju koplja i diska. Crnogorsku delegaciju predvodio je predsjednik Vladan Nikolić

Igre u Vrnjačkoj Banji okupile su više od 150 atletičara iz regiona. Organizator manifestacije bio je Savez paraplegičara i kvadriplegičara Srbije. R. P.

PODGORICA - Prva zvijezda snukera Roni O’ Saliven (48) senzacionalno je poražen u prvom kolu Ingliš opena od mladog Kineza He Guoćijanga 4:2.

Legendarni engleski snukeraš nije imao rješenje za kineskog talenta, koji je ekspresno poveo 3:0 u frejmovima i nagovijestio veliko iznenađenje. U uvodnom dijelu meča O’ Saliven igrao je izuzetno nervozno, a u finišu je sedmostruki svjetski šampion propustio šanse za preokret.

Protiv duplo mlađeg Guoćijanga (24) Roni je samo nastavio niz loših rezultata. U pret-

hodnim sedmicama najveći moderne ere šampion snukera govorio je kako je možda loša serija nastupa znak da su najbolji dani karijere iza njega. - Iskreno, osjećam se potpuno beskorisno. Ovakva izdanja su užasna, da se čovjek postidi –rekao je O’ Saliven nakon poraza od Guoćijanga. Prije svega, do kraja karijere O’ Saliven će probati da obori rekord koji sada dijeli sa Stivenom Hendrijem i postane prvi osmostruki prvak svijeta. R. A.

Ekipe Cedisa zamijenile trafostanicu kod pružnog prelaza u park-šumi Zagorič

Za uredno napajanje treba još jedna trafostanica

Da bi napajanje oko 500 domaćinstava iz park-šume Zagorič bilo na zadovoljavajućem nivou, potrebno je izgraditi još jednu trafostanicu, koja je planirana u blizini kapele, ispod groblja. Iz Cedisa poručuju da će njena izgradnja biti završena do kraja ove godine, ali predstavnik mještana Radovan Jeremić sumnja da će doći do realizacije tog projekta

U cilju kvalitetnijeg napajanja električnom energijom potrošača naselja u park-šumi Zagorič, ekipe Cedisa prije nekoliko dana završile su zamjenu trafostanice u blizini pružnog prelaza u tom naselju. Međutim, da bi napajanje bilo na zadovoljavajućem nivou,

potrebno je izgraditi još jednu trafostanicu, koja je planirana u blizini kapele, ispod groblja.

OČEKIVANJE

Predstavnik mještana park-šume Zagorič Radovan Jeremić kazao je za Pobjedu da su ekipe Cedisa u ponedjeljak zamijenile i prikopčale trafostani-

cu pored pružnog prelaza, ali da to ne zadovoljava potrebe naselja koje broji oko 500 kuća, te da je potrebno izgraditi još jednu trafostanicu, što im je i obećano. - Oni su samo zamijenili tu trafostanicu kod pružnog prelaza, nijesu pojačali kablove na donji dio naselja. Zahva-

Cedis: Problemi u napajanju uglavnom u naseljima gdje je zastupljena nelegalna gradnja

Iz Cedisa ističu da se problemi u napajanju električnom energijom dešavaju u naseljima gdje je uglavnom zastupljena nelegalna gradnja i samovoljno priključenje građana na distributivnu mrežu. - Podgorička naselja u kojima je najzastupljenija divlja gradnja su: park-šuma Zagorič, Kakaricka gora, Malo brdo, Zelenika, Karabuško polje i Vranići. U pitanju je problem o kojem smo u više navrata informisali širu javnost, a sa kojim se Cedis suočava već dugi niz godina. Inače, od početka godine Cedis je primio od strane korisnika sa područja park-šume Zagorič osam prigovora na kvalitet napona i kvalitet snabdijevanja – naveli su iz Cedisa.

ljujući tome može da se poveća napon za nekih 20 odsto, ali to neće preći napon od 150 volti. Inspektor energetike nas je obavijestio da je napon struje u naselju ujutro, kada je najmanja potrošnja, oko 150 volti, a kada je potrošnja velika onda je ispod 100. Nema kuće u kojoj zbog toga nije crkao neki električni uređaj. Ko će to nadoknaditi narodu – kazao je Jeremić.

Kako dodaje, na sastanku koji su imali sa predstavnicima Cedisa prije mjesec, rečeno im je da je sve dogovoreno i spremno za izgradnju druge trafostanice. S obzirom na to da još nije započeta realizacija tog projekta, prije desetak dana su predali zahtjev za ponovni sastanak u Cedisu. - Prošlo je mjesec, prikopčali su ovu trafostanicu kod pružnog prelaza gdje su zamijenili staru, a nijesu nas obavijestili što će biti sa drugom, koja treba da se gradi u blizini kapele. Zato smo zatražili ponovo prijem na razgovor. U naselju treba da se gradi još jedna trafostanica, ali na tome se ništa ne radi. Oni kažu da hoće, ali

Uprava za inspekcijske poslove glavnog grada o situaciji sa ugostiteljskim objektom ,,Lovac“

U odgovoru na pitanja Pobjede povodom situacije sa ugostiteljskim objektom ,,Lovac“, iz Uprave za inspekcijske poslove glavnog grada navedeno je da je u sastavu pomenutog ugostiteljskog objekta ispred njega postavljen privremeni ugostiteljski objekat - zatvorena ugostiteljska terasa, kao i dvije otvorene terase i aparat za sladoled.

- Sve navedeno je postavljeno trenutno bez potrebne tehničke dokumentacije na javnoj površini, zemljištu kojim raspolaže Glavni grad Podgorica. Takođe postavljene su i dvije reklame na objektu za koje nemaju odobrenje nadležnog organa lokalne uprave. Zbog neposjedovanja potrebne tehničke dokumentacije i odobrenja nadležnog organa lokalne uprave, komunalni inspektor donio je rješenja kojim je naređeno uklanjanje navedenih objekata – navedeno je u odgovoru Uprave za inspekcijske poslove. Naglašavaju i kako je tokom vođenja inspekcijskog postupka, subjektu nadzora ostav-

Uklanjanje bašte zbog nemanja tehničke dokumentacije

ljana mogućnost da se navedeni objekti ne uklanjaju dok nadležni organ lokalne uprave ne odluči po njihovim zahtjevima.

- Administrativnom izvršenju rješenja nije se pristupalo do odluke drugostepenog organa po žalbi. Nakon odluke drugostepenog organa kojim je njihova žalba odbijena, zakazano je administrativno izvršenje rješenja. Odgovornom licu „Artip company“ d. o. o. iz Podgorice, usled nemogućnosti ličnog uručenja u skladu sa zakonskom procedurom ostavljeno je saopštenje o podizanju obavještenja o administrativnom izvršenju rješenja 2. septembra 2024. godine. U toku administrativnog izvršenja rješenja 17. septembra 2024. godine, pojavile su se okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, prisustvo maloljetnih lica prema kojima se mora postupati sa posebnom

pažnjom i uz prisustvo ovlašćenih službenih lica, drugih organa – pojasnili su iz Uprave za inspekcijske poslove. Podsjećamo, za utorak ujutro je bilo zakazano uklanja-

nje zastakljene bašte lokala ,,Lovac“. Nakon što su se službenici Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, Komunalne policije i Zaštite prostora Crne Gore pojavi-

li na licu mjesta, na Bulevaru revolucije, većina gostiju koji su se nalazili u bašti nije htjela da postupi po njihovoj naredbi i napusti lokal. Zbog toga su se ekipe navedenih službi

mi znamo da kad prođu izbori da se ništa neće uraditi po tom pitanju. Hoćemo da znamo kada će početi izgradnja te trafostanice koja bi riješila problem napajanja potrošača, posebno u donjem dijelu naselja. Obećali su nam da će to biti brzo. Bila je kiša, dali smo im malo „lufta“, imamo razumijevanja. Očekujemo da prime građane koji su podnijeli zahtjev za razgovor prije 10-15 dana, na koji nije odgovoreno. Ukoliko do kraja ove sedmice ne dobijemo nikakav poziv za razgovor, blokiraćemo prilaz auto-putu ili zgradi Cedisa. Kreću hladniji dani, hoćemo da se taj posao realizuje što prije – zaključio je Jeremić.

OBEĆANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Cedisa su izjavili da je puštanje pod napon, odnosno, izgradnja još jedne trafostanice u naselju Zagorič planirana do kraja tekuće godine. - Tačnije, radi se o TS 10/0,4kV 1x1000kVA ,,Nova“ sa uklapanjem u visokonaponsku mrežu na UP E6, Zona D, DUP ,,Zagorič 5“ (izrađena je i revidovana projektna do kumentacija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa Glavnim gradom je u završnoj fazi i potpisan je ugovor sa izvođačem radova). Sve pripremne aktivnosti su u završnoj fazi, tako da ne očekujemo problem u realizaciji plana da predmetna trafostanica bude izgrađena i puštena pod napon do kraja ove godine – poručili su iz Cedisa, uz napomenu da će izgradnja novih energetskih objekata obezbijediti kvalitetnije napajanje električnom energijom potrošača u park-šumi Zagorič. I. MITROVIĆ

nakon skoro četiri sata ubjeđivanja povukle s terena, uz nezvanično objašnjenje da je rušenje odloženo na neodređeno vrijeme. Advokat Srđan Vuković, kao punomoćnik „Artip company“ čiji je vlasnik zakupac pomenutog ugostiteljskog objekta, kazao je za Pobjedu kako im nije bio dostavljen termin iseljenja i rušenja bašte, kao ni zaključak na osnovu kojega se utvrđuje termin i rušenje. - Rušenje bašte lokala ,,Lovac“ je odloženo iz razloga što je postupajuća inspektorka nakon gotovo četiri sata ukapirala da je počevši od zakazivanja rušenja prekršila Zakon u svim mogućim segmentima iz razloga što meni kao advokatu ,,Artip kompani“ nije dostavila ni zaključak, niti poziv za današnje rušenje bašte. Rušenje je odloženo na neodređeno vrijeme, a ostavljen mi je poziv za stranku da 27. septembra ove godine u osam časova pristupim u kancelarije Uprave za inspekcijske poslove radi upoznavanja sa spisima predmeta i eventualnim izjašnjenjima – kazao je Vuković. I. M.

Nova trafostanica u park-šumi Zagorič

Ubjeđivanje komunalnih inspektora sa gostima lokala D. MALIDŽAN

PROŠLOST PODGORICE DO OSMANSKOG DOBA

Osvajački poduhvat koji je Podgorici „ukrao“ renesansu

DAH ORIJENTA

O promjeni koja je nastupila s dolaskom Turaka i karakteru osmanske Podgorice pisao je Pavle Mijović: „Zbog svog pogodnog geografskog položaja na granici prema nemirnim i nepokornim plemenima, odlično zaštićena jakom tvrđavom, ona postaje ambijent jedne druge materijalne i duhovne kulture, koju su s Orijenta donijeli Turci u Crnu Goru. Od naselja koje je vjekovima imalo obilježje živog raskršća na izvanredno važnim traktovima puteva od mjesta đe je započeto jedno poglavlje naše istorije, ali i đe je prekinuta nit razvoja njegove slovenske kulture – Podgorica postaje naizrazitiji primjer pograničnog grada na krajini koji živi i koji raste u stalnim ratovanjima. U okrilju snažne tvrđave razvija se u relativno veću tursku varoš. Osim citadele tu varoš brane još i kule i veliki bedemi kojima je opasana. Ne bi se moglo sasvim tačno odgovoriti na pitanje da li je ova varoš nastala kao pratilac burnog života tvrđave, ili je tvrđava s bedemima svoj opstanak opravdala zahvaljujući varoši“ (P. Mijović, „Alata – Ribnica –Podgorica, stanica – naselje –grad“, časopis Starinar, knjiga XV-XVI, Beograd, 1966, 93).

UKRADENA

RENESANSA

Podgorica je od 1474. godine, a moguće i koju godinu ranije, počela da dobija drugačiji kulturni i civilizacijski lik. Sve se to događalo u trenucima dok je Ivan Crnojević već prenosio svoju prijestonicu dublje u unutrašnjost - prvo na Obod (1475), a šest godina kasnije (1481) i na Cetinje, odnosno, Cetinjski dolac, kroz koji je tada tekla rječica Cetinja. U tome je najfascinantije, što su se na Cetinju uskoro snažno osjetila renesansna strujanja,

Ratni rasplet sa Osmanlijama doveo je do skoro paradoksalnog razvoja zetsko-crnogorske kulture i duhovnosti koji se odvijao duboko u crnogorskim planinama, umjesto da se dogodi u sredini koja je zbog svog povoljnog položaja u ravnici, veze sa morem, i trgovačkih veza bila idealno mjesto za tako nešto

preko dubrovačkih majstora koji su gradili cetinjski manastir. Ratni rasplet sa Osmanlijama je tako doveo do skoro paradoksalnog razvoja zetsko-crnogorske kulture i duhovnosti. Taj razvoj se odvijao duboko u neprohodnim crnogorskim planinama, umjesto da se dogodi u sredini koja je zbog svog povoljnog položaja u ravnici, plovne veze sa morem, i trgovačkih veza, predstavljala idealno mjesto za tako nešto. Moglo bi se reći da je osvajački poduhvat sultana Mehmeda II, tih godina „ukrao“ renesansu Podgorici. Umjesto toga, Podgorica je tih godina postajala naselje nižeg ranga, a otomanski upravljači su između nje i primorja počeli da podižu neprobojan kulturološki zid. Podgorički muslimani su i dalje trgovali

s primorjem ali u mnogo manjem obimu nego što su to činili podgorički trgovci u prvoj polovini 15. vijeka.

SKLONOST PODGORIČANA

Turski popisivači su u Podgorici 1485. godine registrovali 40 hrišćanskih domova. Podgorica je u narednim decenijama brzo narastala. U prvo vrijeme hrišćana je bilo mnogo više u odnosu na muslimane, da bi se taj odnos do 1600. godine obrnuo. Dakle, u Podgorici se tokom 16. stoljeća znatno uvećao broj domova, među kojima je bilo sve više muslimanskih. Ono što u takvim okolnostima upada u oči je neobična sklonost podgoričkih muslimana da u svoje kuće ugrađuju mermerne spolije sa antičke Duklje, na kojima su bili različiti ukrasi i latinski natpisi. Podatke o tim elementima, doduše, nalazimo u izvorima iz kasnijeg doba, ali je na mjestu pretpostavka da je to činjeno još od 16. i 17. stoljeća. Podgorički muslimani su ovu sklonost najvjerovatnije naslijedili od podgoričkih hrišćana, koji su isprva u ogromnoj većini činili stanovništvo varoši. Ovo nas upućuje na misao da su Podgoričani i u predosmanskom dobu ugrađivali obrađeno i ukrašeno kamenje s Duklje (spolije). Mermer sa Duklje korišćen je i za gradnju tvrđave. Tako je za glavni ulaz, koji je saču-

van u visini praga, bio iskorišćen jedan kanelirani kasnoantički stub iz Duklje. Unutar okruglaste južne kule pronađen je veliki kapitel donesen iz Duklje, koji je služio kao sto u prostoriji na spratu, pod krovom (P. Mijović, „Alata-Ribnica-Podgorica“, 1966, 72-73).

PRVE DŽAMIJE

U podgoričkoj tvrđavi se 1485. godine već uzdizala džamija Mehmeda II, koja je postojala do Veljeg rata (1875-1878). Njen minaret se vidi u desnom uglu na fotografiji tvrđave koju je načinio skadarski fotograf Kel Marubi, objavljenoj u kalendaru ,,Orao“ za 1880. godinu – slika je po svoj prilici načinjena nekoliko godina ranije. Evlija Čelebija pominje ovu džamiju kao Fatihovu (Osvajačevu). Njen mujezin je 1485. godine bio Ejnehan, sin Hasanov. U varoši je tada već postojala i tekija, derviški manastir. Osnovao ju je čauš Skender („Iskender“) u prvim godinama otomanske uprave i takođe je zabilježena u defteru iz 1485. godine. Tekija je imala stan za šeiha reda, groblje (turbe) za uglednije pripadnike derviškog reda, a ponekad i musafirhanu (gostionicu) za putnike bez konjskog tovara. Da bi omogućio održavanje pomenute tekije čauš Iskender je osnovao vakuf. „Sačinjavali su ga dva mlina u selu Šteke i dio ribolova kod tih mlinova na rijeci Sitni-

ci“ („Istorija Crne Gore“, Knjiga treća, Tom prvi, 1975, 597). Čauš Skender je osim tekije, krajem 15. vijeka sagradio i Starodoganjsku džamiju, udaljenu oko 150 metara od tvrđave Depedogen. Obnavljana je više puta i do prije nekoliko godina bila je jedina aktivna podgorička džamija. Pored nje se nalazi malo groblje s nekoliko grobova, od kojih se za jedan tvrdi da je Gazi Husrev-begov. Po predanju, Gazi Husrev-beg je bio carev sestrić, koji je poginuo kraj Podgorice u borbi s Kučima i bio je sahranjen na tom mjestu. Govorilo se i da grob pripada Rustem-begu koji je takođe bio sultanov sestrić. Alija Nametak piše da su podgorički muslimani mnogo držali do ove tradicije, ali ne i do samog groba, na kojemu je stajao omaleni kamen bez ikakvog natpisa. Bogumil Hrabak piše da je Husrev-beg poginuo u Kučima 1541. godine („Podgorica do početka XIX vijeka“, 66). Alija Nametak pak ukazuje da je nauka utvrdila da je Husrev-beg umro u Sarajevu 18. juna 1541. godine („Glasnik etnografskog muzeja na Cetinju“, II knjiga, Cetinje, 1962).

KADIJE

Podgorica je od početka turske uprave bila administrativni i sudski centar. U njoj se nalazilo sjedište Podgoričke nahije i kadiluka. Tu je bilo i drugo, povremeno, sjedi-

šte sandžakbega skadarskog („Istorija Crne Gore“, Knjiga treća, 1975, 509). „Turski državni organi i feudalni rukovodioci instalirali su se u Podgorici i okolini tokom 16. vijeka. Predstavnik centralne državne vlasti bio je kadija“ („Podgorica do početka XIX vijeka”, 63). Kadije su, uz sandžakbegove, bile najuticajnije ličnosti u gradovima pod turskom vlašću. Njihova dužnost bila je da na osnovu šerijata, rješavaju razne građanske i druge sporove. Kadiji je u poslu pomagala porota sastavljena od uglednijih ljudi, obično „ispravnih muslimana“. Kadiji je zadatak bio i to da kontroliše postupke državnih funkcionera u administraciji i vojsci, uključujući i sandžakbega, i uopšte da bdije nad sprovođenjem u život zakonskih odredaba u gradu, cijelom svom kadiluku, pa i na širem području („Istorija Crne Gore“, Knjiga treća, Tom prvi, 1975, 541-542).

Ilija Peličić piše da je „od Bibezića bilo kadija koji su učili pravne škole u Carigradu ... Jedan kadija Bibezić poginuo je u Glizici u Bjelopavlićima 1852. godine („Zapisi o Zeti“, 1997, 253). „Od bratstva Lačevića je bilo kadija u Podgorici“ (isto, 260). Jednog podgoričkog kadiju je posjekao pop Andrija Popović iz Kosijera oko 1685. godine, što se pominje u mletačkim dokumentima. (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Spolije sa Duklje na zidovima starovaroških kuća

Unutrašnjost južne, okrugle kule na turskoj tvrđavi na ušću Ribnice

Kameno đule nađeno tokom revizionog istraživanja tvrđave 2014.

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 18.09.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XXXVIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Trideset osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 04.10.2024. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €. VI Na trideset osmom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trideset osmom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. U Baru, dana, 18.09.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Poslovni broj: I.br. 2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 18.09.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset treća prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.

II Ročište za trideset treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 16.10.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.

IV Na trideset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 18.09.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

19. septembar 2024.

Poslovni broj: Iv 4031/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika IMAMOVIĆ ALIHODŽIĆ ALDIJANA, ILINO L-A BR.1/PRIZEMLJE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 171,44 eura, dana 18.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik IMAMOVIĆ ALIHODŽIĆ ALDIJANA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4031/24 od 28.08.2024. godine i rješenje o troškovima od 18.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 4030/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika MANDIĆ SIMONIDA, MAKEDONSKA 1D, BR.64, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.938,39 eura, dana 18.09.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik MANDIĆ SIMONIDA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4030/24 od 28.08.2024. godine i rješenje o troškovima od 18.09.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima („Sl.list CG“ br.65/2020), članova 50, 51, 52, 53, 54, 56, i 57 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i Odluke Odbora direktora od 09.09.2024. godine, sazivam

PONOVNU REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA

AD „HIGIJENA“ Podgorica

Skupština će se održati 21.10.2024 .godine (ponedeljak) u restoranu »Mayka« ul. Moskovska 63 u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sljedeći

D N E V N I R E D :

1.Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerivača zapisnika

2.Razmatranje i usvajanje:

a)Izvještaj menadžmenta o poslovanju Društva za 2022.godinu i b)Finansijskih iskaza Društva za 2022.godinu, sa Izvještajem nezavisnog Revizora,

3.Donošenje odluke o:

a)razrješenju članova Odbora direktora i b)imenovanju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2023.godinu,

5.Donošenje Odluke o kupovini sopstvenih akcija.

Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 i na sajtu Društva www. higijena.me.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA,

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora za 2023. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 05.10.2024. godine.

Tel. 020/272-405

e-mail: higijena@t-com.me

Dana 18. septembra 2024. godine preminuo je naš dragi

NEĐELJKO Boška POPOVIĆ 1955–2024

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 19. septembra od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni:

Sestre: VIDOSAVA, VASA i STANKA, sestrići PETAR i SAVO, sestrična VERA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 17. septembra 2024 u 82. godini preminula je naša draga

MIRJANA-MILA Branka JANKOVIĆ rođena MUGOŠA

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 18. septembra na Čepurcima. Neka tvoja duša počiva u tišini vječnog mira.

Ožalošćene porodice JANKOVIĆ, MUGOŠA i VUJOŠEVIĆ

BAR, BJELIŠI, prodajem placeve od 300, 360, 480 m2, uknjiženi, uz put. Tel. 069/332-332

objavite čitulju odmah na portalu

Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama

Posljednji pozdrav

BULI

735

на

Поцић-Доње

Posljednji pozdrav dragom

RADU

ČEDO, LJUBICA, BLAŽO i SANDRA

Počivaj u miru i neka te anđeli prate.

BOĆA, MAJA, MAŠA i DRAGAN

Posljednji pozdrav dragom zetu

GOLUBU ŠOŠKIĆU

Vjerujemo da si našao mir i spokoj pored tvoje i naše Mime. Počivaj u miru!

Tvoje svastike: CUCA i BEĆKA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

GOLUBU ŠOŠKIĆU

VEDRANA, JELENA, VASILIJE i BALŠA

Posljednji pozdrav dragom

BRANKU USKOKOVIĆU

Čast nam je bila što si bio naš kolega. Tvoj plemeniti lik i dobra duša zaslužili su vječno pamćenje. Počivaj u miru.

KOLEKTIV DIREKCIJE ZA PRIHVAT - SPUŽ

705

706

Posljednji pozdrav

707

723

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

BORU

Koji nam je uljepšao djetinjstvo i oplemenio životne staze.

Tvoji: MILAN, DACA i MARIJA

Posljednji pozdrav našem dragom

Počivaj u miru, dragi čovječe.

DRAGAN i OBRAD KOVAČEVIĆ sa porodicama

702

GOLUBU ŠOŠKIĆU

MILIKA i LJILJANA RADOŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji

ANTON – TONI GRGUREVIĆ

Posljednji pozdrav dragom rođaku

ANTON – TONI GRGUREVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom

708

Porodica PETRANEK 733

Od PERA i NADE BILAFER sa porodicom

19. septembar

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

Posljednji pozdrav

DEJANU

Čast je bila imati te za kuma. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našem

DŽEKI

Čuvaćemo te od zaborava.

NEBI TEMAJ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu DEJU

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

719

718

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav kumu

DEJANU SIMONOVIĆU

Dragi kume, zauvijek ćeš ostati dio naših najljepših sjećanja.

NEBOJŠA VUKČEVIĆ sa porodicom 720 Dragi kume

DEKIJU

Tvoj prerani odlazak neće prekinuti sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

BUDO DREŠIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

NAĐA i MINA

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555 737

Tvoje iskreno prijateljstvo i podrška nikada neće izblijedjeti iz naših srca!

MINKA, MIRZA i LIDA 736

Posljednji pozdrav stricu i đeveru

DŽEVDETU – DŽEKI HAROVIĆU

Sa poštovanjem ćemo Vas čuvati od zaborava. Hvala na svemu!

Zauvijek zahvalni: BRANO, BRANKA i PEĐA VUKČEVIĆ

Porodica MUSTAFIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom i poštovanom

SEKA ŽIVKOVIĆ sa porodicom 717

Zbogom, iskreni prijatelju, pamtićemo te zauvijek i pominjati po dobru.

704

Tvoji VUKČEVIĆI 724

DŽEVDETU HAROVIĆU

Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na vašu dobrotu i plemenitost. NATALIJA, JOVANA, MILICA i DANICA BOGOJEVIĆ

716

Dragom našem kumu

DŽEKI HAROVIĆU

Ovo nije oproštaj, to je samo pozdrav. Ono što je lijepo nikad ne prođe jer u srcu nam ostavlja sjećanja.

Porodica tvog pok. brata DRAGOLJUBA - MILJE ĐUKIĆA

Sa tugom se opraštamo od

Ostaju najljepše uspomene na lik divnog čovjeka, vrsnog hirurga i humaniste, našeg Iva, kao i na lijepe trenutke provedene sa njim.

S pijetetom,

MIROLJUB, LJILJANA i MARIJA sa porodicom

Posljednji pozdrav mom drugu i prijatelju

VOJISLAV TAṤO DRAGOJEVIĆ sa porodicom

712

DŽEKA HAROVIĆ

DŽEKI

MIKO,

710

Posljednji pozdrav

prim. dr sci VESELIN INE VUJOVIĆ

Bila je privilegija imati takvog kolegu u kolektivu. Bili ste humanista, stručnjak i veliki čovjek Sa ljubavlju i poštovanjem,

Navršavaju se četiri godine od smrti moje drage majke

697

MIRJANE USKOKOVIĆ rođene RADULOVIĆ

Tuga se ne mjeri vremenom što prolazi, već prazninom koju si ostavila tvojim odlaskom. Mnogo nam nedostaješ. Živiš u svakoj našoj priči, riječi, suzi i uspomeni.

Ćerka ANA VULETIĆ sa porodicom

KOLEKTIV BOLNICE ,,DANILO I“CETINJE

MIRA USKOKOVIĆ rođena RADULOVIĆ

711

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem načelniku, humanisti i naučnom radniku

prim. dr sci VESELIN INE VUJOVIĆ

Dragi načelniče, opraštamo se sa tugom i sjećanjem na Vaš dugogodišnji stvaralački i humani rad.

Nedostaješ, za sve što bilo je, za sve što dolazi. Zauvijek ponosni što si dio nas, uspomena na tebe ne blijedi. Vječno ćemo čuvati sjećanje na tebe.

BRANKA sa porodicom, IVANA, UNA i ZOKI

OSOBLJE HIRURŠKOG ODJELJENJA BOLNICE ,,DANILO I“ CETINJE

BLAŽO GARDAŠEVIĆ

Dvije godine, brate moj

Prošle su tri godine od kada nije sa nama naš dragi

BOŽO MUHADINOVIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem. Tvoja dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našim srcima. PORODICA

Navršavaju se tri godine od smrti

BOŽA MUHADINOVIĆA

Vrijeme ne liječi bol, a smrt ne znači kraj, jer voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Šćer BRANKA sa porodicom

Tri godine od smrti voljenog BOŽA MUHADINOVIĆA

Vječno će nam nedostajati tvoj vedri duh, ljubav, dobrota. Dana nema da se ne prisjetimo naših zajedničkih uspomena i o tebi s ponosom pričamo. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Ćerka MIRA sa porodicom

2013–2024

Voljenoj sestri, tetki i svastici VERI

Uvijek sa tobom… Čuvamo te… VESNA, DANILO, MARTA, DULE i ALEKSA

699

STANKA – TANJA KRKOVIĆ

Koliko god da smo pričale, nismo dovoljno rekle… Koliko god da smo bile zajedno, nije bilo dovoljno. Brate, što ću da ti napišem, da to nijesi znala, šta da ti kažem, a da znam da ćeš me čuti.

Dok dišem, živjećeš kroz mene i bićeš mi rana za koju nema lijeka ni godina.

Godine prolaze a patnja i bol ostaju isti. Žive sjećanja na tvoju plemenitu dušu i lik, beskrajnu dobrotu i ljubav koju si svima nama pružao. Ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima i najljepšim uspomenama. Zauvijek voljeni, nedostaješ beskrajno.

Tvoji: majka, brat BRANKO sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MIHAILO - MIJO LJEŠKOVIĆ

Prošla je godina od našeg rastanka ali ljubav prema tebi, misli i osjećanja ostaju ista. Nedostaje mi tvoja očinska ljubav, prijateljska riječ u lijepim i manje lijepim trnucima u današnje vrijeme gdje je velika stvar imati makar jednog prijatelja, a ja sam imao tebe. Nedostaješ, da se riječima opisati ne može. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen, do vječnog zagrljaja, čuvaću te od zaborava na zemlji, na nebu neka te čuvaju anđeli.

Tvoj ZOĆA

722

727

Tvoja ZORICA sa porodicom 703

730

Voljenom

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 18.09.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnim dužnicima I i II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 18.09.2024. godine Zaključka o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 18.09.2024. godine. Izvršni dužnici I II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 18.09.2024. godine Zaključka o XXXIII prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 18.09.2024. godine.

Upozoravaju se izvršni dužnici I II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 18.09.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE“ AD iz Podgorice podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije željeničke pruge Beograd – Bar, dionica Golubovci – Bar, od željeničke stanice Golubovci (km 415+347.47) do željezničke stanice Bar (km 455+546) u dužini od 39 km, na teritoriji Opštine Zeta i Opštine Bar. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Odjeljenju za planiranje, održivi razvoj i komunalne poslove, Opštine Zeta i u Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj, Opštine Bar. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 26.09.2024. godine.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „PRIMATO P“ d.o.o. iz Herceg Novog podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju objekta mesne industrije, na katastarskim parcelama broj 358/1, 358/2 i 355/2 KO Grbe u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana opštine Danilovgrad.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217 i u Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 19. 09. 2024. godine.

Poslovni broj : Iv.br.1091/24 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca Vukčević KOP, PIB:02376997, adresa: Bracana Bracanovića 68, protiv izvršnog dužnika Global project doo, ulica Sergeja Jesenjina 7, Podgorica, PIB:03256600, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 5.606,85 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 18.09.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik “Global project“, PIB:03256600, sa poslednjom poznatom adresom:Sergeja Jesenjina 7, Podgorica, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1091/24 od 05.07.2024. godine Rješenje o troškovima Iv.br.1091/24 od 17.09.2024.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 18.09.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

19. septembar 2024.

Portonovi – rizort koji je transformisao crnogorski turizam

Portonovi, luksuzni rizort na crnogorskoj obali napravio je pravu revoluciju koja je doprinijela trajnoj promjeni turističkog pejzaža Boke Kotorske i Crne Gore. Od samog otvaranja rađeno je na postavljanju novih standarda u izvrsnosti kada je riječ o hotelijerstvu, ugostiteljstvu i životnom stilu. Pet godina otkako su otvorena vrata prvim stanarima, gostima i posjetiocima, o ovom dijelu Crne Gore se često govori kao novoj adresi koja se ne smije zaobići bez obzira na godišnje doba.

Stalno unapređivanje i proširivanje ponude pozicioniralo je Portonovi kao lidera na mapi vrhunskih destinacija za sve posjetioce u potrazi za luksuznom i autentičnom ponudom sadržaja. Personalizovana usluga i pogodnosti ugađaju i najistančanijim ukusima, a rizort je iz godine u godinu iznova oduševljava ponudom događaja, među kojima su omiljeni koncerti. U Portonovom su nastupala brojna poznata domaća, regionalna, ali i svjetska imena, među kojima su Amira Medunjanin, Abba Symphonic Tribute Show, Burak Yeter, Barcelona Gipsy balKan Orchestra, Jelena Rozga, Jelena Tomašević, Nina Badrić, Natali Dizdar, Petar Grašo, Queen Symphony Sensation, i mnogi drugi.

Ono što Portonovi dodatno izdvaja jeste i otvranje prvog evropskog One&Only-ja koji je njegov integralni dio.

Prestižni luksuzni brend

One&Only godinama unazad je nagrađivan i svrstavan na liste najboljih destinacija koje za odmor biraju gosti koji se ovome brendu vraćaju i više puta. Neizostavan i jednako važan dio

One&Only Portonovi destinacijskog hotela je Chenot Espace wellness spa čiji su holistički medicinski tretmani prilagođeni individualnim potrebama gostiju.

Portonovi je više od destinacije, ovo je adresa na kojoj se kreira jedinstveni životni stil. Ovdje se na jednom mjestu može naći sve ono što čini mediteranski život –vrhunski restorani sa ponudom raznovrsnih svjetskih kuhinja, wellness sadržaji i aktivan društveni život, gostima je dostupno i promoviše se najbolje od najboljeg što Crna Gora ima u ponudi. Uspjeh Portonovog građen je godinama i oslanja se na pouzdane partnerske odnose sa lokalnom i Nacionalnom turističkom organizacijom. Ove saradnje nijesu samo unaprijedile brend rizorta, već su pozicionirale Herceg Novi i Crnu Goru na turističkoj mapi kao premium turističku destinaciju koja privlači posjetioce iz cijelog svijeta. Vrhunska lokacija, sadržaji svjetske klase i posvećenost najvišem nivou usluge čine Portonovi izvjesnom pokretačkom snagom u daljem rastu i razvoju crnogorskog turističkog sektora u godinama koje dolaze.

O značaju rizorta govore i brojne nagrade koje dobija još od procesa izgradnje, kada je projekat Portonovi na evropskom samitu European Property Awards 2017. godine dobio najveće priznanje od pet zvjezdica u dvije kategorije, za razvoj i arhitekturu projekta mješovite namjene za Crnu Goru.

Tokom operativnog perioda rizorta uslijedile su i brojne druge nagrade i priznanja, pa je tako 2022. Portonovi marina dobila prestižnu „5 Gold Anchor“ nagradu, čime je svrstana među svjetske marine koje ispunjavaju najviše standarde. Portonovi je takođe dobitnik Booking. com Traveller Review na-

grade, kao i Top Business Montenegro Awards u oblasti hotelijerstva 2023. i 2024. godine. Takođe, ove godine One&Only Portonovi se našao na Forbes-ovoj listi najboljih rizorta na plaži.

Za više informacija posjetite https://portonovi.com/me.

Nagradna igra

Sa puno žara

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.

Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.

Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.