Utorak, 22. oktobar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21152 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
U istrazi Specijalnog tužilaštva uhapšeni pripadnici kriminalne organizacije odgovorne za krijumčarenje
Nevladina organizacija UZOR predstavila rezultate istraživanja o stranom uticaju Vukčević: Vladu izabranu da se bori protiv korupcije građani suprotno percipiraju
Nakon stupanja na snagu zabrane upotrebe plastičnih kesa i jednokratnih proizvoda od plastike, prodavci podigli cijene za dozvoljene vrste ambalaže
U mnogim trgovačkim lancima, širom zemlje, potrošačima se naplaćuju kese i torbe koje sadrže logotip, naziv, slogan ili znak trgovca, što je, prema Zakonu o zaštiti potrošača, nedozvoljeno. Prema riječima eksperta za ovu oblast Jovana Rabrenovića, ova vrsta kesa za nošenje proizvoda, koje u cjelosti ili djelimično prikazuju promotivne elemente trgovca, poput logotipa ili naziva, ne smije biti naplaćena, jer se smatra promotivnim materijalom
Najava štrajka zaposlenih u tužilaštvima opravdana, pravosuđe da nastupa jedinstveno
Dobro je što građani prepoznaju i razumiju negativan uticaj Srbije i Rusije na politiku Crne Gore, te da ove države prvenstveno vode računa o svojim interesima
Kotorski Osnovni sud donio presudu u slučaju Krimovice: Firma „Carinvest“ da plati 100.000 eura Marko Carević oslobođen krivice, njegov sin osuđen
Nevladina organizacija UZOR predstavila rezultate istraživanja o stranom uticaju
PODGORICA - Najalarmantniji podatak je da 70 odsto građana vidi korupciju u Vladi, dok s razlogom imaju najveću nadu i očekivanje od pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kaže za Pobjedu advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević komentarišući rezultate istraživanja Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).
Analiza ove nevladine organizacije proistekla je iz ispitivanja javnog mnjenja „Percepcija i stavovi građana Crne Gore o stranom uticaju“, čiji je cilj bio da se detaljno ispita kako se u našoj zemlji percipiraju politički, ekonomski, društveni i bezbjednosni aspekti, kao i mediji.
Sve je to sažeto u dokumentu „Crna Gora: Zona stranog uticaja“, čiji je jedan od ključnih podataka taj da građani, njih 24,6 odsto, najpozitivniji uticaj na politiku naše zemlje pripisuju EU. Da je to Srbija reklo je 15,6 odsto, dok znatan dio njih od 19,5 procenata smatra da nijedna država ili grupa nema pozitivan uticaj.
- EU je najčešće prepoznata kao činilac koji vrši pozitivni uticaj na politiku Crne Gore prema mišljenju 24,6 odsto građana. Srbija je, prema mišljenju 15,6 odsto građana, država koja ima najveći pozi-
Dobro je što građani prepoznaju i razumiju negativan uticaj Srbije i Rusije na politiku
Crne Gore, te da ove države prvenstveno vode računa o svojim interesima
tivan uticaj. Najveći negativan uticaj na politiku Crne Gore ispitanici pripisuju Srbiji (14,2 odsto) i Sjedinjenim Američkim Državama (12,9 odsto), dok Rusiju negativno percipira 10,6 odsto građana. Znatan dio građana (18,3 odsto) nije znao da odgovori na ovo pita-
nje – stoji u analizi UZOR-a. Takođe se navodi kako 43,7 odsto ispitanih smatra da politička situacija u Crnoj Gori ide u pogrešnom smjeru.
Vukčević potcrtava činjenicu da građani imaju najveću nadu i očekivanja od pristupanja EU.
Najpozitivniji uticaj na politiku naše zemlje 24,6 odsto građana pripisuju Evropskoj uniji, a njih 15,6 procenata Srbiji. Sa druge strane, najveći negativan uticaj na politiku Crne Gore 14,2 odsto ispitanika pripisalo je Srbiji, 12,9 Sjedinjenim Američkim Državama, a 10,6 Rusiji. Da politička situacija u Crnoj Gori ide u pogrešnom smjeru smatra 43,7 odsto građana, a njih 45,3 procenta da u Crnoj Gori nemamo fer i slobodne izborne procese
negativan uticaj Srbije i Rusije na politiku Crne Gore, te da ove države prvenstveno vode računa o svojim interesima, a ne o interesima naših građana – kaže Vukčević.
On podsjeća i da je prije Crne Gore Hrvatska, koja je danas članica EU, bila ta sa najdužim pregovorima, koji su trajali „samo“ šest godina.
- Sa druge strane, dobro je što građani prepoznaju i razumiju
- Zato i ne čudi što najvećem broju građana prija uticaj EU na našu politiku. Građani već dugo sanjaju dan kada ćemo biti punopravna članica EU, posebno zbog činjenice da smo država koja najduže pregovara sa EU, punih 12 godina. Ali, nažalost, kraj pregovora se još ne nazire – dodaje sagovornik Pobjede.
Pozitivne poruke za našu zemlju na Evropa samitu u Salcburgu
SALCBURG – Crna Gora do 2028. može postati 28. članica Evropske unije, poručila je austrijska ministarka za Uniju i Ustav Karolina Etštadler na Evropa samitu u Salcburgu, na kome je učestvovala i crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Etštadler je govoreći na panelu „Proširenje EU - Geopolitička nužnost“, kako navode iz Ministarstva evropskih poslova Crne Gore, istakla kako pitanje više nije hoće li, već kako Unija i njene članice državama kandidatima mogu pomoći na putu ka EU.
- Mislimo da Crna Gora mo -
že biti 28. članica EU do 2028. godine. Naša je odgovornost da pokažemo da je Unija otvorena za nove kandidate i da izgradimo snažnu i otpornu EU. Mi ćemo vas zastupati sa strane EU - poručila je Etštadler. Gorčević je, sa druge strane, navela da naša zemlja ima usaglašen plan sa Evropskom komisijom za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, kako bi već do 2028. postala nova članica bloka.
Istakla je i kako je aktuelna vlada Crne Gore za prvih 100 dana rada, iako nije imala dvotrećinsku većinu u parlamentu, uspjela da razgovorima sa vladajućim partijama i opozicijom
obezbijedi izglasavanje imenovanja u pravosuđu koja su godinama bila ključna kočnica daljeg napretka.
- Prije nekoliko dana usvojili smo kritične zakone za zatvaranje čak četiri poglavlja - rekla je Gorčević.
Ona je naglasila je kako je ovo prvi put u sedam godina da Crna Gora privremeno zatvara poglavlja.
- Očekuje se da će se to dogoditi na Međuvladinoj konferenciji sa EU do kraja decembra, što će biti treća međuvladina konferencija u ovoj godini, nakon što nijedna nije održana nekoliko godina - navela je Gorčević. Ministarka je, međutim, naglasila da je politici proširenja potrebna odlučna podrška EU i njenih članica jer je, kako je rekla, evropska integracija dvosmjeran proces.
Na pitanje je li se nakon 12 godina pojavio zamor od pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila kako se morao
U analizi se navodi kako građani za najvažnije bezbjednosno pitanje sa kojim se Crna Gora trenutno suočava navode organizovani kriminal, koji je identifikovalo 35,9 odsto ispitanika. Na drugom mjestu je, pak, sajber kriminal sa 10,8 procenata odgovora ispitanika, a slijede imigracija sa 7,2 i spoljašnje vojne prijetnje sa sedam odsto. Kao najozbiljnije probleme građani prepoznaju slabo političko rukovodstvo i spoljno miješanje u unutrašnju politiku. Isto istraživanje pokazuje da čak 45,3 odsto građana smatra kako u Crnoj Gori nemamo fer i slobodne izborne procese. Navode i da je posebno alarmantan podatak da gotovo 70 odsto građana vjeruje da je korupcija u Vladi ozbiljan problem. S tim je saglasan i Vukčević. - Podsjećam da je ova Vlada upravo izabrana da bi ostvarivala bolje rezultate u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala. No, utisak najvećeg broja građana je upravo suprotan - da u njenim sopstvenim redovima postoji korupcija, što sve ozbiljno treba da nas zabrine – zaključuje sagovornik Pobjede. Kristina JERKOV
pojaviti nakon ovoliko godina pregovora Crne Gore sa EU, u kojima je, kako je rekla, bilo i uspona i padova. Istakla je i da je aktuelna vlada evropsku integraciju prepoznala kao jedan od prioriteta, te da je za godinu „pokrenula Crnu Goru“ i ostvarila veliki napredak. Proces je, dodala je Gorčević, iscrpljujući i stresan za administraciju, posebno za malu državu kao što je Crna Gora, koja ima ograničene kapacitete. - Ali smo i dalje optimistični, jer za evropski put i vrijednosti nemamo alternativu. Radimo veoma naporno i to smo i pokazali dobivši Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u junu i pripremajući se za zatvaranje poglavlja već ovog decembrarekla je Gorčević. Sagovornici su se, kako je navedeno u saopštenju MEP-a, saglasili da Zapadni Balkan mora da postane dio EU, budući da je već u srcu Evrope. Đ.Ć.
SAGA BEZ KRAJA: Sjutra se navršavaju dvije godine od prvog neuspjelog pokušaja glasanja u Šavniku
PODGORICA – Sjutra, 23. oktobra, navršavaju se dvije godine od početka tekućeg izbornog procesa u opštini Šavnik.
Na drugu godišnjicu „šavničke sage“ podsjetili su juče iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, navodeći kako i dalje ostaje otvoreno pitanje ko štiti članove Opštinske izborne komisije koji ne dozvoljavaju da se lokalni izbori u tom gradu završe.
Iz CGO podsjećaju kako lokalni izbori u Šavniku, od prvog pokušaja održavanja glasanja pa do danas, nijesu okončani na biračkim mjestima broj 1, u Skupštini opštine Šavnik, i broj 14, u kafani „Kruševice“, zbog čega je kompletan izborni proces nemoguće završiti i izabrati novu lokalnu vlast.
- Tokom 24 mjeseca trajanja ovih izbora, Državna izborna komisija je na 89 odr-
žanih sjednica donijela čak 178 rješenja kojima se nalaže ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima, a što je Opštinska izborna komisija Šavnik ignorisala. Ostaje pitanje ko štiti članove OIK koji ne daju da se izbori u Šavniku završe i da li se ovako uspostavlja funkcionalan sistem – naveo je CGO u svojoj objavi na platformi Iks. Lokalni izbori, koji su u 14 crnogorskih opština održani 23. oktobra 2022. godine, nijesu okončani jedino u Šavniku, jer članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“, koju predvodi nekadašnji Demokratski front, dijelu no-
Predsjednik primio akreditivna pisma ambasadora Izraela, Danske i Španije
Milatović traži podršku kandidaturi
Crne Gore za nestalnu članicu SB UN
CETINJE - Predsjednik
Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novih diplomatskih predstavnika Izraela, Danske i Španije.
U odvojenim razgovorima sa ambasadorima Avivit BarIlan, Pernilom Dahler Kardel i Huanom Hozeom Sansom Aparisijom u rezidenciji na Cetinju, Milatović je upoznao sagovornike s aktuelnim prilikama u zemlji. Ujedno je istakao osnovne strateške ciljeve zemlje: članstvo u Evropskoj uniji, jačanje kredibilnosti kao članice NATO saveza i snaženje dobrosusjedskih odnosa.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa kandidaturom Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) za 2026-2027, te zatražio podršku država koje predstavljaju – rečeno je iz kabineta predsjednika.
U razgovoru sa ambasadorkom Izraela, konstatovani su tradicionalno dobri međudr-
žavni odnosi, kao i dalje jačanje saradnje u oblastima ekonomije, investicija i turizma.
- Milatović je naglasio važnost postizanja mira na Bliskom istoku, te da je Crna Gora posvećena svim inicijativama koje vode u tom pravcu – navodi se u saopštenju. Tokom sastanka sa ambasadorkom Danske, takođe su potvrđeni saveznički i prijateljski odnosi dvije države, uz ocjenu da bi razmjena posjeta na visokom nivou doprinijela osnaživanju saradnje. U razgovoru sa novim ambasadorom Španije predsjednik je izrazio zadovoljstvo prijateljskim i odličnim odnosima. - Podsjetio je na značaj kontinuirane podrške Španije evropskom putu Crne Gore, uz očekivanje da ona neće izostati ni u narednom periodu, koji je ključan za EU pristupanje. Obostrano je izražen interes za dalje unapređenje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, saobraćaja i turizma – zaključuje se u saopštenju. K.J.
voupisanih birača nijesu dozvoljavali da glasaju tvrdeći da ne žive u toj opštini i da su u birački spisak upisani samo kako bi podržali Demokratsku partiju socijalista.
Izbori na dva sporna biračka mjesta u zgradi Opštine i mjestu Kruševice, na kojima pravo glasa ima svega 541 birač, održavani su u čak devet navrata, ali su svaki put, zbog brojnih incidenata i fizičkih sukoba, prekidani.
Članovi Opštinske izborne komisije u Šavniku, nakon posljednjeg neuspjelog pokušaja glasanja 18. oktobra 2022. godine, nijesu postigli dogovor o ponavljanju izbora. Đ.Ć.
Vladino tijelo za žalbe reagovalo na navode kojima je državni sekretar Ministarstva odbrane pokušao da ospori njihovu odluku u vezi s generalom Zoranom Lazarevićem
Marković se, u nedostatku pravnih argumenata, služi
PODGORICA - Tendenciozno smještanje odluke
Komisije za žalbe u političke svrhe kako bi se ubrali politički poeni zabrinjavajući je znak postojanja atmosfere u kojoj se vrši neprimjeren uticaj i pritisak na samostalan i nezavisan rad ovog tijela. Komisija za žalbe na ovaj je način juče odgovorila na ranije navode državnog sekretara Ministarstva odbrane Marka Markovića, kojima je on negodovao zbog odluke tog Vladinog tijela da poništi rješenje kojim je ministar odbrane Dragan Krapović načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Zoranu Lazareviću prekinuo aktivnu službu u Vojsci. Marković je, podsjećamo, nakon poništenja Krapovićevog rješenja, predsjednicu Komisije za žalbe Dejanu Zeković i članove tog tijela Đorđa Radulovića, Marinu Petrić i Editu Bulić nazvao „partijskim vojnicima“ i optužio ih kako i dalje „imaju neke obaveze prema svom bivšem poslodavcu Predragu Boškoviću“, koji je do smjene vlasti 2020. godine bio na čelu resora odbrane. Komisija je, reagujući na ove navode državnog sekretara, pojasnila kako rješenjem Ministarstva odbrane nije odlučivano o prestanku aktivne službe brigadnog generala Lazarevića, kako je to naveo Marković, već je njime zapravo odlučeno da prestaje da važi pravo -
snažno i izvršno rješenje kojim je Lazareviću produženo vrijeme trajanja službe u Vojsci Crne Gore do 8. juna iduće godine.
- Odlučujući po žalbi načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, ova komisija je našla da nema zakonskog utemeljenja za takvu odluku Ministarstva, budući da se prvostepeni organ u žalbenom rješenju nije pozvao ni na jedan materijalni propis koji bi bio osnov za donošenje rješenja kakav je dat u dispozitivu – navedeno je u reagovanju. Komisija je, kako dodaju iz tog Vladinog tijela, donijela odluku u meritumu, budući da se
radi o postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti, a ne po zahtjevu stranke.
- Što znači da organ, ukoliko smatra da postoje zakonske pretpostavke, u svako doba može pokrenuti novi postupak – pojašnjavaju iz Komisije. Podsjećaju, takođe, da je aktuelni sastav Komisije za žalbe imenovan 2022. godine, nakon, kako su naveli, transparentno sprovedenog javnog konkursa i procesa selekcije od ukupno 27 prijavljenih kandidata. Markoviću u reagovanju poručuju i da je Komisija samostalna i nezavisna u radu, da odluke donosi isključivo primjenom prava, te da prilikom
odlučivanja ne razmišlja o političkom kontekstu.
- O zakonitosti rada ove komisije dovoljno govore izvještaji o radu za 2022. i 2023. godinu, koje je Vlada Crne Gore usvojila, kao i do sada najviši stepen potvrđenih odluka od strane Upravnog suda Crne Gore –ističu u reagovanju. Navode i kako se u nedostatku pravnih argumenata, kojim bi Ministarstvo odbrane osporilo zakonitost rješenja Komisije, Marković služi diskreditacijom predsjednice i članova tog tijela, u smislu političkog etiketiranja i zastrašivanja.
- U najmanju ruku bilo je za očekivati od jednog odgovornog državnog funkcionera da argumentovano ospori donesenu odluku, a što bi govorilo o njegovom profesionalizmu i kompetentnosti. Dakle, tendenciozno smještanje odluke Komisije u političke svrhe, kojim se ubiraju politički poeni, zabrinjavajući je znak postojanja atmosfere u kojoj se vrši neprimjeren uticaj i pritisak na samostalan i nezavisan rad Komisije – naveli su oni.
U reagovanju zaključuju i kako Komisija za žalbe ovim završava svaku dalju eventualnu raspravu na tu temu, kao i obraćanje sredstvima javnog informisanja. - Jer ne želimo da budemo dio bilo čijih političkih konfrontacija – zaključili su iz Komisije za žalbe. Đ.Ć.
Predstavnici NVU bivših radnika Vektra Boke pozvali institucije da hitno reaguju Naći rješenje za
PODGORICA - Vlada i Savjet za privatizaciju treba hitno da nađu rješenje za bivše radnike Vektra Boke, kako bi im se povezao radni staž i izmirila dugovanja, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da procesuira sve nezakonite radnje i aktere u procesu privatizacije – poručio je na jučerašnjoj konferenciji za medije predsjednik nevladinog udruženja bivših radnika Vektra Boke Đorđe Rajak. Rajak je ukazao da od nekadašnjeg hotelskog giganta HTP Boke, danas nijedan objekat nije u funkciji, već su svi devastirani. Naglasio je da je nakon uvođenja stečaja i usvajanja plana reorganizacije, on trebalo da traje četiri, a trajao je šest godina i ništa nije ispoštovano. Rajak je naveo da je otvorena firma Plaža Boka preko koje su se sprovodile sve transakcije, što je nezakonito.
Tvrdi da je prodaja trećine akcija Vektra Boke za 350.000 eura takođe nezakonita, te da je njihova vrijednost višestruko veća. - Kupac akcija je pročitao oglas, ispunio virman, prebacio novac i postao vlasnik akcija za svega dvije minute. Jasno je da se ra-
dilo o pripremljenoj prevari, koja je odrađena i danas traje. Priprema se nova pljačka prodaje akcija od 59 odsto – tvrdi Rajak. Dodaje da se socijalni program iz kupoprodajnog ugovora nije ispoštovao, te da imaju veliki broj bolesnih kolega koji ne uspijevaju da ostvare pravo na penziju.
- Više od 20 kolega nije dočekalo penziju. Najavljujemo tužbu i državi i Vladi i Draganu Brkoviću. Prvo ćemo Brkovića tužiti, ima svoju imovinu i neka plati. On ne mora u penziju nikad ići što se tiče nas, ali tražimo svoja prava i nećemo
odustati od toga. Na kraju ćemo svih 200 nas otići u Hotel Plažu i nećemo se pomjeriti dok nam se ne izmire sve obaveze – poručio je Rajak zahtijevajući da se uvede stečaj bez odlaganja, imajući u vidu da predstečajni postupak traje preko tri godine. Aktivistkinja iz Herceg Novog Olivera Doklestić je ukazala da državne institucije ne rade svoj posao, te da je Herceg Novi zbog toga što Bokini hoteli ne rade izgubio 346 miliona eura. Pozvala je Ministarstvo ekonomije da se pozabavi tim pitanjem dodajući da se zaboravlja koliku vrijednost imaju hoteli Vektra Boke. R. E.
Termoelektrana Pljevlja obilježava 42 godine postojanja
Od 1982. proizveden 44,1 teravat-sat električne energije
PODGORICA - Termoelektrana (TE) Pljevlja juče je obilježila 42 godine postojanja i izuzetnog doprinosa elektroenergetskom sistemu Crne Gore, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Od puštanja u rad 1982. godine, do danas pljevaljski agregat proizveo je 44,1 teravat - sat (TWh) električne energije.
Iz EPCG su podsjetili da je posljednje dvije godine u fokusu ekološka rekonstrukcija tog energetskog objekta, što je strateški projekat kojim se nastoji produžiti radni vijek TE i ispoštovati strogi zahtjevi evropskih direktiva u oblasti očuvanja životne sredine.
- I pored određenih kašnjenja, dinamika je i dalje zadovoljavajuća, pa se očekuje da će krajem naredne godine TE Pljevlja biti ekološki potpuno prihvatljivo postrojenje, kao i da će, zahvaljujući toplovodu, čija izgradnja je sastavni dio projekta, Pljevljaci konačno dobiti znatno kvalitetnije uslove života - dodaje se u saopštenju.
Za EPCG kao kompaniju je, kako su naveli, veoma važno da TE Pljevlja što duže bude dio njihovog proizvodnog portfolija.
- Koliko znači energija iz jedinog termo bloka u našoj zemlji pokazalo se i ove godine u vri-
jeme ljetnjeg deficita, kada je prosječna cijena električne energije na berzama premašivala i 120 eura po megavat-satu (MWh) - rekli su iz EPCG. TE Pljevlja je, od početka godine, proizvela 987,4 gigavat-sati (GWh) električne energije, 1,2 odsto manje od plana, ali je proizvodnja TE tokom trećeg kvartala, u uslovima izražene suše, činila čak 65 odsto ukupne proizvodnje objekata EPCG, a njena vrijednost bila je 73,6 miliona eura. Na svečanosti povodom Dana TE, izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović, podsjetio je da je to elektroenergetsko preduzeće ušlo u novu fazu razvoja, koja ne podrazumijeva samo proizvodnju energije, već i ulaganje u napredne ekološke tehnologije, kako bi postali lideri održivog razvoja u ovom dijelu Evrope.
- Jedan od najvažnijih koraka na tom putu je projekat ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja. Ovaj projekat je ključni dio naše vizije za budućnost i njegova realizacija će znatno unaprijediti naš ekološki učinak. Ova rekonstrukcija obuhvata modernizaciju sistema za smanjenje emisija štetnih gasova, prečišćavanje otpadnih voda i unapređenje energetske efikasnosti. Investicija u ovaj projekat pokazuje našu odgovornost prema budućim generacijama i naše opredjeljenje da u potpunosti ispunimo sve evropske ekološke standarde - tvrdi Bulatović. Prema njegovim riječima, TE Pljevlja neće biti samo izvor energije, već primjer postrojenja koje koristi najsavremenije tehnologije u skladu s ekološkim zahtjevima. R. E.
U organizaciji Crnogorskog udruženja poslodavaca predstavljena
Ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju, poručio je predsjednik CUP-a Vasilije Kostić
PODGORICA - Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo tim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu.
Generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU) Raško Konjević, kazao je da je deficit radne snage danas goruća tema. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević na konferenciji za novinare povodom predstavljanja publikacije Tržište rada – deficit radne snage i analiza zapošljavanja stranaca. Autorka studije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage, prenosi PR centar.
- Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetnje turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se
suočava s ovim problemom –slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - rekla je Baćović.
Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal prošle godine u Evropskoj uniji (EU) pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima, prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage.
- U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su znatno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović.
Ona je kazala da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije, koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovnika u radno sposobnom uzrastu.
- Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti
ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih - rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima.
- Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - saopštila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin, kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage.
DRI ponovo kontrolisala realizaciju preporuka datih Upravi za gazdovanje I
Posljednjih pet godina izgorjelo je 47.500 hektara šuma, odnosno sedam odsto teritorije pod šumama, što je 3,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore
PODGORICA - Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je realizovala 34 od ukupno 52 preporuke koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala u
prošlogodišnjoj reviziji finansija i poslovanja koje se odnosi na 2021. godinu. Dvije preporuke i dalje nijesu uopšte realizovane, sedam ih je u fazi realizacije, za osam
je utvrđeno da nijesu primjenjive, dok se revizori u status jedne nijesu mogli uvjeriti. DRI će nastaviti da prati realizaciju još deset preporuka, a Uprava ih o aktivnostima mo-
predstavljena publikacija o tržištu rada
- Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2,5 hiljada radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000.
To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije (EU), suočavaju s ovim problemom.
Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin.
On je podsjetio da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.
- Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja,
posebno iz Indije - rekao je Bugarin.
Predsjednik CUP-a Vasilije Kostić, saopštio je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage, ili na nedostatak adekvatne radne snage.
- Ponukani time, htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.
On je poručio da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. S. P.
gazdovanje šumama i lovištima
ra izvijestiti za pola godine. Tadašnja Uprava za šume, kojom su tokom 2021. godine rukovodili Branko Janković i Srđan Pejović, dobila je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansije, dok su im zbog kršenja propisa u poslovanju, revizori dali negativno mišljenje. Inicijalnim nalazom DRI je utvrdila da je zasađeno samo
PODGORICA – Iako je
Državna revizorska institucija (DRI) dala pozitivno mišljenje Pokretu Evropa sad (PES) na finansijski izvještaj za prošlu godinu, revizija pravilnosti poslovanja rezultirala je negativnim mišljenjem zbog više utvrđenih nepravilnosti.
Kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajuci Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je kršenje propisa koji, između ostalih, regulišu finansiranje partija, poreze i doprinose, rad i posredovanje pri zapošljavanju, te troškove zaposlenih u javnom sektoru.
Revizori su utvrdili da partija, na čijem je čelu aktuelni premijer Milojko Spajić, za prošlu godinu nije donio plan rada, a za pojedina plaćanja nijesu mogli utvrditi da li se odnose na izborne aktivnosti ili redovno poslovanje. Propusta je bilo i u izvještavanju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog razlike u podacima, uz kašnjenje sa predajom. Nedostaje precizna evidencija prihoda i rashoda, a za službena putovanja angažovani u PES-u nijesu podnosili izvještaje, kako to nalažu propisi. - PES je isplatio naknade troškova korišćenja sopstvenog automobila u službene svrhe u iznosu od 44.569 eura bez prezentirane pisane saglasnosti o korišćenju sopstvenog automobila u službene svrhe – navodi se u izvještaju. Iako je PES tokom prošle godine zapošljavao preko desetoro, nije donijet akt o sistematizaciji, niti su preko Zavoda za zapošljavanje oglašavali slobodna radna mjesta. Za angažmane po ugovoru o djelu nijesu pribavljali dokaze o radno-pravnom statusu angažovanih, pa
revizori nijesu mogli utvrdii da li je porez ispravno plaćen, imajući u vidu da visina zavisi od toga da li je to lice nezaposleno ili je u radnom odnosu. - Partija nije ispoštovala obaveze iz Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, jer poreske obaveze u iznosu od 35.914 eura nijesu plaćene prilikom isplate naknade fizičkim licima po osnovu ugovora o djelu i zakupa i na naknade troškova dnevnica i korišćenja sopstvenog automobila u službene svrhe – navodi se u izvještaju DRI.
PES je prošle godine iz državnog i lokalnih budžeta prihodovao preko 2,1 milion eura, od čega je za finansiranje izbornih kampanja potrošeno 1,1 milion, imajući u vidu prošlogodišnje parlamentarne i predsjedničke izbore na kojima je, tadašnji član PES-a Jakov Milatović,
Domaće tržište naftnih derivata
PODGORICA - Sve vrste goriva od danas su skuplje tri do pet centi, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Benzin eurosuper 95 i 98 poskupio je pet odnosno četiri centa, pa koštaju 1,46 eura, odnosno 1,49 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti viša tri centa i iznosi 1,34 eura. Za toliko će poskupiti i lož ulje, na 1,31 euro.
Posljednje promjene cijena bile su 8. oktobra, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa. R. E.
pobijedio. Donacije od pravnih lica za finansiranje izborne kampanje iznosile su hiljadu i po eura, dok su fizička lica dala prilog od 56,8 hiljada eura. - Za priloge od fizičkih lica za finansiranje izborne kamanje ne može se potvrditi da su svi dati u tu svrhu, jer je 33,5 hiljade eura uplaćeno na račun za redovno poslovanje partije i nijesu iskazani kao prilozi za izbornu kampanju u izvještaju koji se dostavlja ASK-u, što se razlikuje u odnosu na strukturu iskazanu u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta za 2023. godinu – stoji u izvještaju.
Ukupni rashodi su iznosili 1,36 miliona, od čega je, osim za kampanju, za zarade i naknade potrošeno 224.000, zakup prostorija 68,4 hiljade te 2,1 hiljada za nabavku i održavanje opreme. Revizori su proble-
matizovali različite evidencije prihoda i rashoda u različitim dokumentima, ukazujući PES-a da se u izvještaju moraju pravilno iskazivati troškovi po strukturi. U izvještaju dostavljenom ASK-u stoji da je za predsjedničke izbore potrošeno 372,5 hiljada, a za parlamentarne 388,6 hiljada eura, ali su revizori utvrdili da nijesu iskazali sve troškove. - U izvještaju za predsjedničke izbore nije iskazano najmanje 72,2 hiljade eura troškova, dok se za osam hiljada eura, na osnovu faktura, nije moglo utvrditi da li se odnose na izborne aktivnosti, odnosno dio se odnosio na redovno poslovanje. U izvještaju za parlamentarne izbore nijesu iskazani troškovi od najmanje 184,9 hiljada eura, od čega se najveći dio – 111.000, odnosio na naknade za korišćenje sopstvenog vozila u službene svrhe. Sa računa za parlamentarne izbore isplaćeno je 84,7 hiljada eura za koje je uvidom u fakture i ugovore utvrđeno da se odnose na redovno poslovanje, a ne izbornu kampanju - navodi se u izvještaju DRI. Zbog utvrđenih nepravilnosti i negativnog mišljenja, DRI će izvještaj dostaviti skupštinskim odborima za antikorupciju i politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i ASK-u. PES ima rok da do 17. novembra dostavi plan, a do 17. aprila i izvještaj o realizovanim preporukama. M. LEKOVIĆ
U Budvi održana regionalna konferencija „Zeleni horizonti ekonomskog razvoja“
Privrednici moraju prihvatiti nove modele poslovanja
146.000 sadnica, te da je istekao rok važenja planova za 14 gazdinskih jedinica, dok za 45 odsto teritorije nikada nijesu ni izrađeni. Posljednjih pet godina izgorjelo je 47,5 hiljada hektara šuma odnosno sedam odsto teritorije pod šumama, što je 3,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore. Revizori ponovo ukazuju da
se mora mnogo više uraditi na pošumljavanju teritorije. - U 2023. godini je ukupno zasađeno 86.330 komada sadnica na površini od 41,43 hektara. Sa 550.192 sadnice ne može da se pošumi 309,92 hektara, već samo 167 hektara, jer je standard da se po hektaru sadi od 3.300 do 3.500 sadnica. To je elementarno što šu-
marski inženjeri treba da znaju. Planiranih 309,92 hektara ne čini znatnu površinu. S obzirom na to da se dugi niz godina intenzivno siječe šuma i da su se dešavali veliki požari, a prethodnih godina nije bilo sađenja novih sadnica, znatna zasađena površina za naše uslove bi bila npr. površina od hiljadu hektara sa zasađenih 3,3 miliona sadnica –navodi se u komentaru DRI na izvještaj Uprave koja ukazuje da i dalje ima veliki problem da nađe radnu snagu za ove poslove. M. Lk.
PODGORICA - Klimatske promjene, rastuće zagađenje i pritisci na prirodne resurse nijesu samo ekološki, već i ekonomski rizici i jasno je da se moramo prilagoditi toj realnosti kako bismo osigurali održiv rast i razvoj.
Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao institucija koja je već gotovo vijek oslonac crnogorske privrede, prepoznaje koliko je važno da naše kompanije budu predvodnici ove promjene, poručila je predsjednica PKCG Nina Drakić otvarajući regionalnu konferenciju „Zeleni horizonti ekonomskog razvoja“ u Budvi. - Uloga privrednika je ključna u ovom procesu, jer tranzicija ka zelenoj ekonomiji ne može
biti uspješna bez njihovog aktivnog učešća i spremnosti da prihvate nove modele poslovanja. Zato smo mi ovdje da im pružimo podršku, omogućimo pristup relevantnim informacijama, edukacijama, međunarodnim iskustvima i partnerstvima i da budemo katalizator inovacija i održivih poslovnih praksi – kazala je Drakić. Minis tar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je kazao da je usvajanjem Zakona o upravljanju otpadom, Crna Gora napravila važan korak ka primjeni cirkularne ekonomije, čime se otvaraju mogućnosti za efikasnije korišćenje prirodnih resursa i podsticanje inovativnosti u poslovnom sektoru. R. E.
Utorak, 22. oktobar 2024.
Presuda o prošlogodišnjem nezakonitom izboru Borisa Raonića ni nakon mjesec dana ne dolazi do tužilaca kojima je neophodna za donošenje odluke
PODGORICA - I pored
upućene urgencije Osnovno državno tužilaštvo nije od Višeg suda dobilo presudu kojom je prošlogodišnji izbor Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa proglašen nezakonitim, a koja je ODT-u potrebna za istragu u predmetu formiranom tim povodom.
To je Pobjedi nezvanično potvrđeno u tužilaštvu.
Osnovni sud je 30. aprila donio prvostepenu presudu da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora, odlukom Savjeta RTCG od 1. juna 2023. godine, a Viši sud je drugostepenu odluku donio 18. septembra ove godine. Odluka Višeg suda koju su mediji objavili krajem prošle nedjelje je neophodna ODT-u kako bi konačno, nakon više od godinu seljenja predmeta na relaciji ODT-SDT-ODT bila donešena tužilačka odluka o optužnici.
Predmet ispituje upravo zbog izbora Raonića prošle godine, za koji je sada donešena drugostepena presuda da je nezakonit.
Kome se obratiti
Pobjeda je pitala Viši sud da li su dostavili presudu ODT-u Podgorica, međutim iz tog suda su odgovorili da se drugostepene presude „strankama dostavljaju preko prvostepenog suda“, te da je potrebno da se za informacije obratimo Osnovnom sudu.
Pobjeda je pisala i Osnovnom sudu iz koga je odgovoreno da se obratimo - ODT-u.
- Kako se upit odnosio na pitanje da li je drugostepena odluka Višeg suda, kojom je potvrđena presuda Osnovnog
suda u slučaju nezakonitog ponovnog izbora Borisa Raonića, dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u kome
Pobjeda je pitala Viši sud da li su dostavili presudu ODT-u u Podgorici. Međutim, iz tog suda su odgovorili da se drugostepene presude strankama dostavljaju preko prvostepenog suda. Pobjeda je pisala i Osnovnom sudu, iz koga je odgovoreno da se obratimo –Osnovnom tužilaštvu
je formiran predmet po ovom slučaju, te da li je ODT tražilo tu odluku zbog predmeta na kome rade, upućujemo Vas da upit proslijedite Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, jer se sadržina istog odnosi na taj pravosudni organ – piše u odgovoru Osnovnog suda. Od maja prošle godine, kada je ODT prvobitno formiralo predmet, odluka tužilaca se čeka. Nakon mjesec dana, predmet je prebačen u Specijalno državno tužilaštvo. Tamo je ,,boravio“ godinu dana, sprovođena je istraga, sakupljani dokazi i saslušavani svjedoci, ali se odugovlačilo sa donošenjem odluke, koja je čekala promjenu zakona. Tako, umjesto odluke, koju je ,,uskoro“ najavio početkom juna ove godine glavni specijal-
ni tužilac Vladimir Novović, predmet je vraćen u ODT – jer je usvojen novi zakon o tužilaštvima, prema kome članovi Savjeta i dio menadžmenta više nijesu javni funkcioneri. Zbog toga je ODT tražilo od Višeg suda, i uobičajenim putem i urgencijom posljednju odluku, kako bi konačno odlučili u predmetu za koji su iz ODT-a Pobjedi kazali da im je prioritet. Sučaj „RTCG“ ispituje postupanje pojedinih članova Savjeta Javnog servisa te dijela menadžmenta zbog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića.
Novović je u emisiji ,,Načisto“, početkom juna, kazao i da su se članovi Savjeta RTCG ćutanjem branili u Specijalnom državnom tužilaštvu.
GST Novović je pojasnio da je zbog činjenice da je glasanje tajno, a da oni nijesu htjeli da kažu kako su glasali, SDT Vukas Radonjić tražio i glasačke listiće da bi donio odluku i provjerio činjenice koje su mu važne.
Neizvrše N je pre sude
ODT je 3. juna prošle godine samoinicijativno formiralo predmet o ponovnom imenovanju Raonića za generalnog direktora RTCG. Media centar je 8. juna podnio ODT-u Podgorica krivičnu prijavu protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Miranovića, Amine Murić, zato što su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Prijavljeni su tada i generalni direktor RTCG Boris Raonić, advokatica RTCG Zorica Đukanović i rukovodilac pravne službe Želimir Mićović zato što su podsticali predsjednika i članove Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore. j.martiNoviĆ
Informacija o stanju životne sredine pokazuje da u zemljištu na lokaciji u Skerlićevoj ulici u Pljevljima ima više od dozvoljenih količina olova, cinka, arsena i bora
PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine je za 2022. i 2023. godinu u izvještajima navela da na dječjem igralištu u Pljevljima, u Skerlićevoj ulici, postoje prekomjerne količine olova, arsena, cinka i bora koje premašuju maksimalno dozvoljenu koncentraciju. Povećan nalaz ovih elemenata je zabrinuo javnost, posebno jer je riječ o lokaciji koja se u izvještaju naziva ,,dječje igralište“.
Na tom mjestu je prije nekoliko godina napravljen parking sa rampom, a u istoj ulici su i košarkaški teren, vozić, odnosno penjalica. Tu se okupljaju djeca iz okolnih zgrada koje su u blizini kotlarnice.
Iz Opštine Pljevlja nijesu odgovorili na upite Pobjede da li se na tom lokalitetu ipak igraju djeca, te da li je Opština u mogućnosti da to zemljište na neki način dekontaminira. Takođe, redakcija je pitala
i od kada se rade mjerenja na tom lokalitetu.
U posljednjem izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine, koji je dat Vladi prošle sedmice, a u kome su navedene vrijednosti za prošlu godinu, rezultati analize uzorka zemljišta uzorkovanog na lokaciji, kako su ga nazvali, dječjeg igrališta, u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja pokazuju povećan sadržaj olova, arsena, cinka i bora. Sekvencijalna analiza zemljišta je pokazala da je sadržaj arsena (100 odsto), hroma (83,8 odsto), nikla (72,9 odsto) i olova (82,4 odsto), dominantno se nalaze vezani u (teško dostupnoj) silikatnoj frakciji zemljišta, na osnovu čega se može zaključiti da je njihov sadržaj uglavnom prirodnog porijekla. Kadmijum, bakar, cink i kobalt su, prema nalazu Agencije, vezani za teško dostupnu silikatnu frakciju zemljišta, okside
gvožđa i mangana i organsku materiju. Rezultati analize uzoraka zemljišta uzorkovanog na lokaciji nekadašnjeg dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici pokazuju povećan sadržaj policikličnih aromatskih ugljovodonika (PAH) u odnosu na normiranu vrijednost i u pitanju je istorijsko zagađenje iz perioda kada su se na toj lokaciji koristila sredstva za zaštitu bilja Analizom uzorka zemljišta uzorkovanog na lokaciji u blizini jalovišta TE Pljevlja pokazuje se da je sadržaj svih neorganskih i svih praćenih organskih parametara u okvirima propisanih vrijednosti.
Kada je riječ o vazduhu koji Pljevljaci udišu, u izvještaju Agencije je zaključeno da, iako je došlo do poboljšanja tokom 2023. godine u odnosu na 2021. i 2022. godinu, ipak, rezultati pokazuju da je i u Pljevljima i u Bijelom Polju veliko opterećenje ambijentalnog vazduha suspendovanim česticama PM10, koje u Pljevljima prelaze sve propisane granične vrijednosti.
- Uprkos blagom poboljšanju kvaliteta vazduha u pljevalj-
skoj kotlini sa aspekta prisustva PM čestica u odnosu na p rethodnu godinu, podaci i dalje ukazuju na značajno zagađenje prizemnog sloja atmosfere u periodu od gotovo sedam mjeseci (januar-april/ oktobar-decembar) – piše u izvještaju. U periodu oktobar-april bilo je prisutno visoko zagađenje vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM10 i PM2,5), najčešće kao rezultat sagorijevanja čvrstih goriva (drvo i ugalj) koja se koriste za grijanje prostorija.
Najveći broj dana sa prekoračenjima granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica registrovan je u Pljevljima - 89 dana, a dozvoljeno je 35 dana. Zagađenje benzo(a)pirenom, koji je produkat sagorijevanja fosilnih goriva (grijanje, industrija i saobraćaj), izmjereno je u urbanim sredinama, što potvrđuju i rezultati mjerenja ovog zagađivača. Visoke koncentracije benzo(a)pirena uobičajene su tokom perioda prekoračenja koncentracije PM čestica, odnosno najčešće tokom sezone grijanja. Najveća koncentracija
ovog polutanta u 2023. godini izmjerena je u Pljevljima. Iz Agencije za zaštitu životne sredine navode da je poboljšanje kvaliteta vazduha u odnosu na koncentraciju PM čestica rezultat mjera koje se sprovode u cilju poboljšanja energetske efikasnosti objekata, posebno u Pljevljima, kao i znatan broj individualnih kotlarnica u kojima je zamijenjen energent: umjesto uglja, u najvećoj mjeri se koristi pelet. Veoma važan faktor koji dominantno generiše stanje kvaliteta vazduha jesu meteorološki parametri, koji su tokom 2023. godine uslovili smanjenu potrebu za korišćenjem čvrstih goriva za grijanje prostorija, što je doprinijelo efektu poboljšanja kvaliteta vazduha. - Da bi se ovaj trend nastavio, neophodno je da se intenziviraju sve planirane mjere kao i da se u planiranom roku završe građevinsko-tehnički radovi na toplifikaciji Pljevalja, što bi bio najveći doprinos smanjenju emisija zagađujućih materija u urbanom dijelu pljevaljske kotline – zaključak je Agencije. j. martiNoviĆ
Nakon stupanja na snagu zabrane upotrebe plastičnih kesa i jednokratnih proizvoda od plastike, prodavci podigli cijene za dozvoljene vrste ambalaža
PODGORICA - Nakon
što su određene vrste plastičnih kesa i jednokratni proizvodi od plastike od 20. oktobra zabranjeni u Crnoj Gori, u pojedinim marketima i buticima cijene dozvoljenih vrsta plastične ambalaže već su povećane, a naplaćuju se i one koje sadrže logo prodavca što, prema ocjeni stručnjaka za zaštitu potrošača, već predstavlja kršenje prava kupaca.
Plastične kese, koje su do sada bile besplatne, u pojedinim buticima i radnjama mješovite robe se sada naplaćuju 15 centi. Takođe, počele su da se naplaćuju i kese u kojima se pakuje voće i povrće, pa će sada kupac za njih izdvajati dva centa, a za deblje kese koje prodavci koriste na kasama, a koje su do sada koštale tri centa, izdvojiće sedam ili 15 centi, u zavisnosti od marketa.
Od prije dva dana u Crnoj Gori je zabranjena upotreba plastičnih kesa za nošenje, debljine od 15 do 50 mikrona. Tanje kese debljine do 15 mikrona su dozvoljene, dakle one u koje se pakuju voće, povrće, meso… Dozvoljene su i kese deblje od
U mnogim trgovačkim lancima, širom zemlje, potrošačima se naplaćuju kese i torbe koje sadrže logotip, naziv, slogan ili znak trgovca, što je, prema Zakonu o zaštiti potrošača, nedozvoljeno. Prema riječima eksperta za ovu oblast Jovana Rabrenovića, ova vrsta kesa za nošenje proizvoda, koje u cjelosti ili djelimično prikazuju promotivne elemente trgovca, poput logotipa ili naziva, ne smije biti naplaćena, jer se smatra promotivnim materijalom
50 mikrona, poput onih se koriste za pakovanje proizvoda u prodavnicama obuće i buticima.
Vladina uredba
Podsjetimo, prije deset dana, Vlada je donijela uredbu o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida iznad 50 mikrona. Propisano je da visina navedene naknade iznosi 0,03 eura po komadu, a obračunava se na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet. Vlada je uredbom ostavila mogućnost trgovcima da koriste papirne kese, za koje ne moraju izdvajati naknadu, i samim tim ne opterećivati budžet kupaca. Neki butici su iskoristili tu mogućnost, pa se u prodavnicama obuće mogu uzeti papirne kese koje su besplatne. Sr edstva od ove naknade uplaćivaće se na račun Fonda za zaštitu životne sredine
i moći će se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija i sprovođenje kampanja o štetnosti upotrebe plastičnih kesa za životnu sredinu.
Uredba, kako su naveli tada iz Vlade, treba da doprinese smanjenju upotrebe plastičnih kesa i unaprijedi postojeće stanje upravljanja otpadom, čime se smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Ovo poskupljenje potvrdilo je predviđanja Privredne komore iz koje su ranije za Pobjedu kazali da će jedan od izazova usvajanja Zakona o upravljanju otpadom, kojim se zabranjuju plastične kese debljine od 15 do 50 mikrona i plastičnih proizvoda za jednokratku upotrebu, biti povećanje troškova za preduzeća i građane.
- Prelazak sa upotrebe jeftine i lako dostupne plastike na ekološki prihvatljive alternative, poput papira, stakla, biorazgradive plastike ili proizvoda za višekratnu upotrebu, može se odraziti na povećanje cijena proizvoda – najavili su ranije iz Privredne komore.
Takođe, iz Centra za zaštitu potrošača ranije su kazali da će zakon uticati na budžet građana.
- S obzirom na to da je odluka donijeta brzo i potrošačima nije ostavljeno mnogo vremena da se prilagode, to će u samom početku uticati na budžet građana. Veće cijene ekološki
prihvatljivih kesa mogle bi izazvati osjećaj finansijskog opterećenja, posebno za one koji često obavljaju kupovinu – navode oni.
Ko plaća osVješćiVanje
Sa druge strane, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović ističe da je cilj zabrane korišćenja plastičnih kesa u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom usmjeren na jačanje zaštite životne sredine i važan je korak ka dostizanju održivog razvoja.
On smatra da je primjena zakonskih odredbi otvorila određene izazove za potrošače, posebno u vezi sa naplatom promotivnih kesa i torbi.
- U mnogim trgovačkim lancima širom zemlje, potrošačima se naplaćuju kese i torbe koje sadrže logotip, naziv, slogan ili znak trgovca, što je, prema Zakonu o zaštiti potrošača, nedozvoljeno. Naime, ovaj zakon jasno definiše da kese i torbe koje se koriste za nošenje kupljenih proizvoda, a koje u cjelosti ili djelimično prikazuju promotivne elemente trgovca, poput logotipa ili naziva, ne smiju biti naplaćene, jer se smatraju promotivnim materijalom – naveo je Rabrenović. Pojedini trgovci, prema njegovim riječima, pokušavaju da obiđu zakonsku odredbu iz člana 22 Zakona o zaštiti potrošača. To čine kreativnim stilizacijama natpisa ili dodavanjem minimalnih izmjena,
Račun na kome se vidi da je kesa plaćena 15 centi
poput dodavanja slova, kako bi izbjegli direktno pominjanje imena trgovine. - Ovakve prakse predstavljaju očigledno kršenje Zakona o zaštiti potrošača i mogu dovesti do značajnih kazni. Pozivamo nadležne inspekcijske službe da hitno preduzmu mjere i zaštite prava potrošača, te da osiguraju pravilnu primjenu zakona. Trgovcima se pre-
Pored zabrane jasno utvrđene vrste kesa, zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu odnosi se na tanjiriće za rođendane, kašike, viljuške, noževe, čaše, slamčice, štapiće za uši, za miješanje pića, kao i posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena, koje se najčešće koriste za brzu hranu. - Ostala plastika, koja ne podliježe zabrani, biće
obuhvaćena sistemom proširene odgovornosti, ali to stupa na snagu kasnije. To znači da ta ostala plastika neće biti zabranjena, već da će proizvođači i dobavljači biti u obavezi da je zbrinu na odgovorajući način kada ona postane otpad – kazala je ranije za Pobjedu šefica Odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije Jasmina Janković-Mišnić
Za svaki proizvod koji je zabranjen, navela je ona, postoji alternativa. Tako se, na primjer, iz upotrebe izbacuju štapići za uši koji u sebi sadrže plastiku, a zamijeniće ih oni od celuloze, drveta. Janković-Mišnić smatra da je bilo dovoljno šest mjeseci da se zabrana upotrebe plastičnih kesa i proizvoda od plastike dovoljno propagira.
- Skupština je usvojila zakon 4. apila. To je bilo prije pola godine, tako da smo mi ostavili prelazni period od šest mjeseci da se trgovci prilagode tim zabranama, da zalihe rasprodaju. Prije toga, održan je niz javnih rasprava i okruglih stolova u organizaciji Privredne komore, kada su bili pozvani privrednici. Neki su se odazvali, neki nijesu. Ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom i Agencijom za zaštitu životne sredine,
početkom juna, organizovalo karavan. Obišli smo svih 25 opština, promovisali Zakon o upravljanju otpadom – novine i zabrane koje on nosi, tako da smo imali prezentacije u svakoj opštini, dijelili platnene cegere. Što je bilo do nas, mi smo odradili. Posljednjeg mjeseca smo aktivirali kampanju i promociju da bismo i građane, ne samo privrednike, upoznali sa novinama koje slijede – pojašnjava Janković-Mišnić. Što sve neće moći da se koristi/kupi
poručuje da odmah prestanu sa naplatom promotivnih kesa i torbi, jer su, prema zakonskim propisima, za kršenje ovih odredbi predviđene novčane kazne koje se kreću od 300 do 2.000 eura - ističe on. Zaštita potrošačkih prava, dodaje, ne smije biti dovedena u pitanje, a potrošačima se savjetuje da prijave svaki slučaj nezakonite naplate promotivnih kesa. Dosljedna primjena zakona doprinosi očuvanju ekoloških ciljeva, ali i zaštiti interesa građana. - Takođe, sem ovog problema, pojavio se i novi problem jer trgovci naplaćuju po 15 centi dozvoljene plastične kese tako da, po običaju, svaki društveni boljitak ide na trošak potrošača. Nije sporno uvođenje zabrane kesa, ali je teško prihvatljivo da potrošači na kraju moraju da plate sve, pa čak i unapređenje naših ekoloških standarda i poboljšanje uslova zaštite životne sredine - zaključuje on. njegosava ŽiVanoVić
Povodom značajnog jubileja, Pobjedi čestitke uputili gradonačelnik Cetinja i guvernerka CBCG
PODGORICA – Povodom značajnog jubileja, osamdeset godina od osnivanja Pobjede, čestitke su juče uputili gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković i guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
Radović je napisala da kontinuirano trajanje u uvijek izazovnim vremenima u Crnoj
Gori, sa iskušenjima koje je Pobjeda dijelila sa cijelim društvom, daje dodatni značaj i stvara osjećaj ponosa da se izazovima odolijeva. - U ime Centralne banke Cme Gore izražavam zahvalnost na dosadašnjem angažovanju, kao i budućoj saradnji u informisanju javnosti o aktivnostima naše institucije. Uvjereni smo da će se Pobjeda sa svojim personalnim resursima i odgo-
vornom uređivačkom politikom još značajnije angažovati u finansijskoj edukaciji građana, sa zajedničkim ciljem podizanja nivoa informisanosti i ekonomskog znanja u društvu – napisala je Radović. Đurašković je u čestitki istakao da ovaj značajan jubilej nije samo prilika da se osvrnemo na bogatu istoriju i dostignuća ovog uglednog lista, već i povod da odamo priznanje sve-
mu što Pobjeda predstavlja za građane Crne Gore, ali i šire. - Kroz osam decenija postojanja, Pobjeda je bila istinski čuvar slobodnog govora, prostor za pluralizam mišljenja i platforma za rasprave koje su oblikovale javno mnjenje. Njena misija da informiše, obrazuje i angažuje čitatelje nije izgubila na snazi, već je tokom godina postajala sve relevantnija. Vaša posvećenost novinarstvu,
istinitosti i objektivnosti je doprinosila razvoju demokratije i jačanju civilnog društva u našoj zemlji – napisao je Đurašković.
On je istakao i da je Pobjeda u teškim vremenima prepoznata kao izvor istine i pouzdanih informacija, te da su novinari, svojim neumornim radom i hrabrošću, često bili na frontu borbe za pravdu i transparentnost.
- Svjesni smo izazova sa kojima se susrijećete na savremenoj medijskoj sceni i tim više cijenimo vašu dosljednost i hrabrost da nastavite sa radom u ovom dinamičnom okruženju. Pored novinarstva, Pobjeda je ostavila snažan pečat i u kulturi, sportu i društvenom životu, podstičući zajednicu da se ujedini i osnaži – napisao je Đurašković. J. M.
Najava štrajka zaposlenih u tužilaštvima opravdana, pravosuđe da nastupa jedinstveno
PODGORICA - Sindikalna organizacija državnih tužilaca najavila je da će organizovati štrajk ukoliko zarade u toj oblasti ostanu na istom nivou. Traže veće plate za službenike u tužilaštvima, ali i tužioce, jer smatraju da su, s obzirom na posao koji obavljaju, ponižavajuće.
Plate tužilaca su upoređene sa platama sobarica, a službeničke plate u tužilaštvima su oko 600 eura, što je izjednačeno sa prodavcima u kiosku. Ukazali su da je neuporedivo veća odgovornost i složenost poslova koje oni obavljaju.
IGNORANTSKI ODNOS
IZVRŠNE VLASTI
Advokat Veselin Radulović, koji je i autor analiza o stanju u pravosudnom sistemu Crne Gore, Pobjedi je kazao da pravosuđe, generalno, mora da ima mnogo bolje materijalne i tehničke uslove, kao i bolje ljudske kapacitete u smislu stručnih saradnika. Kao jedan od ključnih problema u pravosuđu ističe ignorantski odnos i zakonodavne, a prije svega izvršne vlasti prema pravosuđu. Ističe da su uslovi u pravosuđu loši, ali i da bi štrajk bio loš put za ostvarivanje prava u tužilaštvu.
Radulović kaže da se u državnim tužilaštvima suočavaju sa brojnim problemima, te da se na svakodnevnim primjerima može vidjeti neefikasnost, ali i brojne zloupotrebe u postupcima od strane službenih aktera krivičnog postupka, prije svega u najvažnijim predmetima. Ističe da štrajk ne bi doprinio rješavanju lošeg položaja zaposlenih u tužilaštvima, već da bi se, naprotiv, taj problem mogao produbiti.
- Ono što predstavlja ključni problem u toj priči jeste jedan prilično pasivan i ignorantski odnos od strane izvršne vlasti, i ove i onih prethodnih, prema tužilaštvu i prema pravosuđu, generalno – kazao je on Pobjedi On je pojasnio da prvenstveno misli na uslove u kojima i tužioci i sudije rade, a ne samo u odnosu na zarade koje primaju. Prostorni i tehnički kapaciteti kojima raspolažu tužilaštva su veoma zabrinjavajući.
- Nijedna izvršna vlast o to-
me nije vodila računa. Ni ta, a ni zakonodavna vlast ne vode računa da zakonski okvir unaprijede tako da se spriječe zloupotrebe o kojima često govorim. Ne rade ništa da izmijene zakonik o krivičnom postupku tako što će suzbiti zloupotrebe – istakao je Radulović. On je podvukao da je nevjerovatno to da ne postoji ni minimum političke volje kod izvršne vlasti da uradi nešto što bi bilo u interesu unapređenja pravosuđa i uspostavljanja nezavisnog i profesionalnog praovsuđa. - Očigledno je da političarima to nije cilj i zato imamo najavu štrajka - kazao je Radulović. Na pitanje Pobjede da li postoji neki presjek stanja u smislu koliko nam nedostaje tužilaca, sudija, te da li postoji pro-
sjek koliko predmeta može da zaduži pojedinac, Radulović kaže da je ipak manji nedostatak ljudstva u tužilaštvu, nego kod sudova.
LOŠI USLOVI LOŠE
PRAVOSUĐE
Ističe da je ključni problem, ipak, u drugim segmentima koji obezbjeđuju kvalitetan rad i tužilaštva i sudova, a to su uslovi u kojima rade i tužioci i sudije
On ističe da izvršna vlast kao da ne želi da uspostavi ambijent u kome ćemo imati pravosuđe koje će dovesti do vladavine prava.
- A ta vladavina prava i poštovanje pravnog poretka većini političara nije u interesu. Dakle, nije ključni problem nedostatak broja tužilaca u tužilačkoj
orgnizaciji, već neobezbjeđivanje adekvatnih uslova, ne samo u broju tužilaca, nego i stručnih saradnika – poručio je on. Kazao je da je očigledno da ne postoji volja da se bilo koji od tih problema počne rješavati. Na pitanje što misli o tome da u posljednje vrijeme sve češće javni funkcioneri i političari kritikuju ili komentarišu sudske presude i tužilačke odluke, Radulović ističe da bi se javni funkcioneri morali uzdržati od kritika i komentarisanja odluka tužilaštva ili suda. Podsjeća da je i ranije bilo tih slučajeva, ali da se svaka takva situacija može tumačiti kao neprimjeren uticaj ili pokušaj uticaja na pravosuđe.
- Lično smatram da odluke svih državnih organa pa i svakog pojedinca treba da bu-
Pravo na štrajk zagarantovano, ANB daje procjenu
Veselin Radulović je kazao da su najave štrajka iz tužilaštva u skladu sa Ustavom i zakonom, ali pod određenim uslovima. Podsjetio je da je štrajk zagarantovano pravo, ali da se može ograničiti
državnim organima, te da treba napraviti procjenu da li bi taj štrajk ugrozio nacionalnu bezbjednost, bezbjednost lica i imovine, opšti interes građana ili funkcionisanje organa vlasti, u konkretnom slučaju državnog tužilaštva. - Shodno zakonu tu procjenu daje Agencija za nacionalnu bezbjednost, a ukoliko utvrdi da postoji taj rizik, štrajk se ne smije organizovati – pojasnio je Radulović.
du predmet stručne rasprave i predmet kritika, ali javni funkcioneri moraju da shvate, prije svega oni iz izvršne vlasti, da to ne smiju da rade – naglasio je on.
NEPRIMJEREN UTICAJ
Dodao je i da je evidentan uticaj funkcionera izvršne vlasti na pravosuđe, te da oni te svoje namjere nijesu nikada ni sakrivali.
- Utiču i kroz izjave i kroz određena zakonska rješenja koja su predlagali u praksi, ali i kroz određena kadrovska rješenja koja su predlagali, ali i još uvijek predlažu. Tako pokazuju namjere da ostvare svoj lični ili partijski interes – kazao je Radulović.
On je dodao da, dok je god tako, mi ne možemo da govorimo o pravosuđu koje će biti profesionalno.
Na pitanje Pobjede da li pravosuđe ima snage da se odupre takvim uticajima, Radulović kaže da dosad nije pokazalo dovoljan napor da se odupre političkim uticajima.
- Mislim da treba generalno cijeli sistem pravosuđa da nastupa prema izvršnoj vlasti i da postavi uslove. I sudovi, i tužilaštva, i advokatura... Postaviti izvršnoj vlasti određene uslove koji se moraju is-
puniti jer su neprihvatljiva obrazloženja koja slušamo već godinama da ne postoje sredstva – kazao je Radulović. Podsjetio je da sredstva, odnosno novac postoji te da to vidimo svakodnevno u primjerima kada javni funkcioneri zloupotrebljavaju položaje i troše državni novac. - Da se samo dio tog novca koji se neracionalno troši, da ne upotrijebim neku težu kvalifikaciju, utroši na rad pravosuđa, imali bismo puno bolje uslove, ali i bolje pravosuđe nego što imamo danas - kazao je Radulović.
On je ponovio da cijelo pravosuđe mora da nastupa zajednički jer bi se jedinstvenim nastupom puno više postiglo, nekom jedinstvenom strategijom prema izvršnoj vlasti kojom bi se postavili zahtjevi za ključne uslove za rad. - Mislim da bi tada imali mnogo veće šanse da ih i političari ozbiljno shvate, ali i javni funkcioneri, te da uvide da na kraju moraju da ispune te zahtjeve. Ovako, sa pojedinačnim zahtjevima i ovakvim odnosom izvršne vlasti koji je neprimjeren i koji se od strane pravosuđa generalno toleriše - javni funkcioneri neće uraditi ništa – zaključio je Radulović. J. MARTINOVIĆ
PREOKRET IZ DIJASPORE: U Moldaviji održan prvi
KIŠINJEV – Većina građana Moldavije, tačnije 50,17 odsto, glasala je ,,da“ na referendumu o pridruživanju te države Evropskoj uniji (EU), pokazuju skoro konačni rezultati, prenosi agencija Rojters.
Na referendumu u Moldaviji postavljeno je pitanje o tome da li da se put ka pridruživanju Evropskoj uniji unese u Ustav kao državni cilj.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu rekla je da su dva glasanja u neđelju bila poremećena ,,bez presedana“ usljed spoljnog miješanja.
Pored referenduma, u Moldaviji je juče održan i prvi krug predsjedničkih izbora. Izbori, koji su održani istovremeno, donijeli su aktuelnoj predsjednici Maji Sandu 42 odsto glasova, dok je njen glavni rival, bivši generalni tužilac Aleksandr Stojanoglo osvojio 26 odsto, što znači da oni idu u drugi krug koji će se održati 3. novembra
Rojters navodi da je završnica u ishodu referenduma tijesna, te da je ostalo da se prebroji manje od 1,5 odsto glasačkih listića.
Ta agencija navodi da je je ovaj rezultat daleko od ,,jasnog odobravanja“ pro-EU puta kojim Sandu ide skoro četiri godine koliko se nalazi na mjestu predsjednice Moldavije, male bivše sovjetske republike koja se nalazi između Rusije i Zapada. Glasanja, koja su održana nakon niza navoda o miješanju u izbore, viđena su kao test posvećenosti Moldavije da se pridruži EU i zauvijek izbjegne orbitu Moskve.
Tijesan referendumski rezultat stavlja Sandu u slabiju poziciju pri ulasku u drugi krug
Analitičari ukazuju da su glasovi iz dijaspore, koja je uglavnom proevropski orijentisana, prebrojani na kraju što je, kako navode, dalo završni podstrek proevropskim težnjama
Preliminarni rezultati referenduma
otkad se zalagala za integraciju države u Evropsku uniju. Moldavija je započela dug proces formalnih pregovora o pristupanju u junu, a pod Sandu je imala za cilj da se pridruži EU do 2030. godine. Odnosi sa Moskvom su se pogoršali pošto je Sandu osudila invaziju Kremlja na Ukrajinu i diversifikaciju snabdijevanja energijom daleko od Rusije. Stojanoglo je rekao da će, ako dođe na vlast, razviti ,,uravnoteženu“ spoljnu politiku koja uključuje veze sa EU, Rusijom,
Nalog Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije Uhapšen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta
TIRANA - Predsjednik
Slobodarske partije u Albaniji Ilir Meta uhapšen je juče po nalogu Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SPAK), prenose agencije.
Meta je bio predsjednik Albanije od 2017. do 2022. godine. Pored funkcije predsjednika, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova i obavljao je druge visoke funkcije.
Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. On je bojkotovao referendum u nedjelju, nazvavši ga varkom da se pojača pobjeda Sandu na izborima. Agencija Beta je ranije juče prenijela da poslije preliminarnih rezultata koji su dugo pokazivali da su građani Moldavije glasali ,,ne“ na referendumu oko podrške EU, rezultati nakon 98 osto prebrojanih glasova referenduma, objavljeni juče ujutro, pokazuju da je ,,da“ ipak vrlo tijesno prevladalo.
Ta agencija je navela da rezultati poslije prebrojanih više od 98 odsto glasova pokazuju da su na referendumu opterećenom optužbama o ruskom miješanju, što je Kremlj ,,kategorično“ odbio, glasači podržali, sa 50,08 odsto, da se put ka pridruživanju Evropskoj uniji unese u Ustav kao državni cilj.
Više sati je od sinoć ,,ne“ bilo u prednosti, ali prebrojavanjem glasova dijaspore, to se preokrenulo, prenijela je Beta. U prvoj reakciji, kada su preliminarni rezultati pokazivali da je 53 odsto glasača bilo protiv EU, proevropska predsjednica Maja Sandu, koja se kandidovala za drugi mandat, osudila je ,,napad bez presedana na demokratiju“ i obećala da se ,,neće povinovati“.
- Kriminalne grupe koje djeluju zajedno sa stranim silama neprijateljskim prema našim nacionalnim interesima napale su našu zemlju udarimo od desetina miliona eura, lažima i propagandom da bi uhvatili našu zemlju u zamku nesi-
Proevropska
gurnosti i nestabilnosti - rekla je ona novinarima. Sandu, koja je okrenula leđa Moskvi poslije invazije na susjednu Ukrajinu i u Briselu podnijela kandidaturu svoje zemlje za ulazak u EU, zakazala je referendum da bi se ozvaničila njena strategija i učvrstila ,,sudbina“ bivše sovjetske republike od 2,6 miliona stanovnika. Francuski politikolog i stručnjak za region Floran Parmantije je komentarisao da
čak ako ,,da“ za EU prevlada na kraju, tijesan rezultat, iako neće dovesti u pitanje pregovore o pridruživanju EU, na neki način slabi proevropsku sliku stanovništva i vođstva Maje Sandu. Analitičar smatra da je ovakvim rezultatom pobjeda Sandu u drugom krugu daleko od osigurane. Misli da bi brojni mali kandidati mogli da pruže podršku Stojanoglou u drugom krugu i da se udruže ,,svi protiv Sandu“.
Meta je bio najavio konferenciju za novinare za juče i bio je na putu u sjedište svoje stranke kada je uhapšen. Bivši premijer Sali Beriša bio je na konferenciji za novinare u vrijeme kada je Meta uhapšen. On je hapšenje opisao kao ,,politički progon“. - Oni nijesu objavili nikakve činjenice o Iliru Meti. Progon Mete je samo politički. Politički nalog (premijera Albanije) Edija Rame nas je red - rekao je Beriša, nakon što su ga novinari pitali o ovom razvoju događaja.
Policija i SPAK nijesu objavili zvanično saopštenje za javnost u vezi sa hapšenjem Ilira Mete, piše Radio Slobodna Navode i da se Meta vraje sproveden. Na šoj supruzi Ilira MeMoniki Kriemadi,
čula za sudsku
Turski vjerski vođa Fetulah Gulen, nekada saveznik turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, ali kasnije optužen da je organizovao neuspjeli pokušaj državnog udara 2016. godine, preminuo je u egzilu u SAD, u 83. godini. Više izvora, uključujući veb stranicu Herkul koja objavljuje Gulenove propovijedi, turska vlada, CNN Turk i Fondacija za dijalog i obrazovanje, organizacija povezana s Gulenovim pokretom u Njemačkoj, potvrdili su 21. oktobra da je Gulen umro dan ranije. Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je svoje posljednje godine proveo optužen za orkestriranje pokušaja državnog udara protiv turskog čelnika Erdogana, ali je te optužbe odbacio.
Herkul Meta
njenog biv-
šeg supruga, ali i nje.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, objavila je na svom Iks računu da je Gulen umro u neđelju uveče u bolnici đe je bio na liječenju.
Gulen je jedno vrijeme bio Erdoganov saveznik, ali su se njih dvojica razišli. Erdogan ga je smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016, u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere te pokrenuli tenkove. Blizu 250 ljudi ubijeno je u pokušaju preuzimanja vlasti. Gulen je od 1999. godine živio u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim
Državama. Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret - poznat kao ,,Hizmet“ što na turskom znači ,,usluga“ - nastoji da širi umjereni brend islama koji promoviše obrazovanje u zapadnom stilu, slobodna tržišta i međuvjersku komunikaciju. Od neuspjelog državnog udara, njegov pokret je sistematski razbijan u Turskoj, a njegov uticaj je opao na međunarodnom planu.
Poznat među svojim pristalicama kao Hodžaefendi ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj provinciji Erzurum 1941. godine. Sin imama, odnosno islamskog propovjednika, učio je Kuran od djetinjstva. Godine 1959. Gulen je postavljen za imama džamije u gradu Edirne na sjeverozapadu zemlje i počeo je da se ističe kao propovjednik 1960-ih godina u zapadnoj provinciji Izmir, đe je osnovao studentske domove i odlazio u čajdžinice da propovijeda. Ove studentske kuće označile su početak neformalne mreže koja će se u narednim decenijama širiti kroz obrazovanje, poslovanje, medije i državne institucije, dajući njegovim pristalicama veliki uticaj. Ovaj uticaj se proširio i van granica Turske na turske republike centralne Azije, Balkana, Afrike i Zapada kroz mrežu škola, piše Rojters. Ankara je dugo tražila da se on izruči iz Sjedinjenih Država.
Visokopozicionirani kavčanin saslušan kod sudije za istragu u Višem sudu
PODGORICA – Kotoranin
Slobodan Kašćelan produžiće boravak u spuškom Istražnom zatvoru zbog optužbi da je dio kriminalne organizacije odgovorne za ubistva Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, kao i za otmicu, a potom i likvidaciju jednog od vođa barske ćelije škaljar-
skog klana Mila Radulovića zvanog „Kapetan“. Odluku o tome juče je nakon saslušanja donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici. Kašćelan je u nedjelju uhapšen na kapiji spuškog zatvora, koji je trebalo da napusti jer je protekao zakonski rok za donošenje prvostepene presude u predmetu zbog ubistva Pod-
goričanina Nikole Stanišića u avgustu 2020. godine. Za likvidacije Hodžića, Spahića i Radulovića Specijalno tužilaštvo pored Kašćelana tereti Radoja Zvicera, Milana Vujotića, Nenada Kaluđerovića, Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Stevana Kraljevića, Vladimira Vučkovića, Ratka Živkovića, Nebojšu Jankovića, Darka Prelevića, Darka Perovića, Marka Kilibardu, Aleksandra Paunovića, Milana Kneževića, Aleksandra Dragićevića, Zorana Kažića, Aleksandra Ljumovića, Radoja Živkovića, Dragana Kneževića, Blagoja Gašića, Dejan Gašića, Nikšu Perovića, Miloša Radonjića, Petra Đurovića, Rada Garovića, Mersudina Čalakovića, Nikolu Spasojevića, Radovana Mujovića, Borka Bešovića i Bojana Bešovića B. R.
Suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića odloženo za 28. oktobar Policija traži da se za odbjeglim Šiljem raspiše crvena potjernica
PODGORICA – Suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 28. oktobar do kada će Ministarstvo pravde odlučiti da li su ispunjeni uslovi da se za okrivljenim Dušanom Šiljem raspiše međunarodna Interpolova potjernica, potvrdio je za Pobjedu advokat Damir Lekić Na optužnici pored Šilja za ubistvo Šarovića je i Nikola Ivović
Šilj i Ivović su u novembru prošle godine napustili Istražni zatvor kada je istekao rok od tri godine u kome je Viši sud morao donijeti presudu. Advokat Damir Lekić je kazao za Pobjedu da je hercegnovska policija obavijestila sud da je od Ministarstva pravde zatražila da se za Šiljem raspiše crvena (međunarodna) potjernica jer prethodno raspisana nacionalna potjernica nije dala rezultate. Prema navodima optužnice,
Šilj se tereti da je zajedno sa Nikolom Ivovićem na podmukao način ubio Šarovića. Oni se terete da su počinili krivična djela teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon zajedničkog boravka sa Šarovićem u ugostiteljskom objektu „Kaskara“, iskoristili su njegovo povjerenje i prijateljstvo i predložili mu da ih prati. U optužnici je navedeno da su okrivljeni dolaskom u dvorište kompleksa „Akacija“, iz prethodno pripremljenog oružja, u Šarovića ispalili više hitaca, zatim su se motociklom uputili lokalnim putem i pobjegli.
Nikola Ivović uhapšen je u julu 2020. godine na Palama u Republici Srpskoj, a Crnoj Gori je izručen 7. avgusta. Prema nezvaničnim informacijama, dvojica optuženih su bliski pripadnicima škaljarskog klana iz Kotora, dok je ubijeni Šarović bio u prijateljskim odnosima sa pojedinim osobama bliskim kavačkom klanu. B. R.
Podnijete krivične prijave zbog falsifikovanja Četiri osobe terete se da su koristile lažne diplome
PODGORICA – Protiv
četiri osobe D. Ć. (54), Z. K. (44), V. Đ. (57) i V. B. D. (60) podnijete su krivične
prijave zbog sumnje da su falsifikovale isprave. One su, kako se sumnja, prilikom zaposlenja priložile kao
prave lažne isprave – diplome o stečenom stepenu stručne spreme. C. H.
U istrazi Specijalnog tužilaštva uhapšeni pripadnici kriminalne organizacije odgovorne za krijumčarenje
PODGORICA – Nikšićanin Strahinja Koprivica, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je juče po nalogu Specijalnog tužilaštva u okviru istrage šverca droge i cigareta. Naredbom Specijalnog državnog tužilaštva lisice na ruke stavljene su i Blažu Đurkoviću, Nikoli Vukotić i Marinku Koprivici Istragom je obuhvaćen i visokorangirani pripadnik škaljarskog klana Igor Krstović koji se nalazi u pritvoru zbog drugog krivičnog djela. – Uhapšeni su S. K., N. V., B. Đ. i M. K. i protiv njih, kao i protiv I. K., koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u drugom krivičnom predmetu, podnijete su krivične prijave zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne or-
ganizacije. S. K., I. K. i B. Đ. su osumnjičeni da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, S. K. i M. K. dva krivična djela krijumčarenja, a S. K. i dva krivična djela nedozvoljena trgovina – piše u saopštenju SDT-a. Policija je juče, kako su kazali iz SDT-a, pretresla stanove i druge prostorije, koje osumnjičeni koriste u Nikšiću i Podgorici.
Pretresom su pronađeni predmeti važni za postupak. Ime Strahinje Koprivice pominje se u prepiskama preko Skaj aplikacije iz 2020. godine. Prema pisanju Vijesti, sada već optuženi pripadnici narko-kartela na čijem čelu se nalaze bivši policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić pregovarali su sa izvjesnim Strahinjom da im do granice sa Bosnom i Hercegovinom obezbijedi siguran prolaz
kombija natovarenih cigaretama, koje bi u Trebinju, kako pišu, preuzeo R. N. zvani Rašo Letva.
U tom kontekstu oni pominju i da je to posao izvjesnih Koprivica koje, kako tvrde, za obezbjeđivanje prolaza po paketu cigareta naplaćuju devet eura od Podgorice do Nikšića i još po šest od grada pod Trebjesom do granice.
O tome su, preko nekada zaštićene Skaj aplikacije, krajem juna 2020. godine razgovarali Vladimir Bajčeta i još neidentifikovani član te ekipe, čiji je nadimak bio Zigi 29. Prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, Bajčeta je na Skaju koristio nadimak Drug Staljin. On je na saslušanju tvrdio da nije bio korisnik kriptovane aplikacije. – Brate, bio sam prije sa Strahinjom. Na vezi sam sa kupcem, kupac je mog brata drug, neko se već ugradio u cijene.
Akciju hapšenja policajca Strahinje Koprivice i još tri osobe pozdravili su predstavnici Demokrata i Građanskog pokreta Ura.
Iz Demokratske Crne Gore su kazali da je akcija Specijalnog državnog tužilaštva i SPO još jednom podsjetila na surovu istinu da je bez-
bjednosni sektor, koji bi trebalo da štiti građane Crne Gore, u prethodnih trideset godina služio kriminalnim strukturama.
Iz te partije kazali su da su narko-klanovi, korupcija, te pohlepa razorili ključne stubove naše države. - Nećemo dozvoliti da se
institucije Crne Gore koriste kao privatni servis za kriminalce - poručili su. Lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović je u objavi na Fejsbuku naveo da je ,,akcija sprovedena protiv tkz. nikšičke grupe kao dio nastavka aktivnosti u borbi protiv organiziva-
Prevoz do kupca je devet eura PG – NK, i šest eura do kupca. To lično rade Koprivice i rade to sa njihovom robom, oni uzimaju 400 nedeljno i rade transport do Raša Letve iz TRB koji sve to kupuje... pa msm bolje išta nego ništa, pa ću kasnije ja pokušati da nam čupnem još makar po 100 nedjeljno, to bi bilo sasvim korektno. Eto, to ti je sve 1/1 nema pametovanja, sve to ide ustaljeno već 15 godina i nema odstupanja – piše preko Skaj aplikacije izvjesni Zigi Bajčeti.
Zigi i Bajčeta, a u odvojenom čatu punim imenom i prezimenom pominje ga tadašnji policajac Petar Lazović, koji od Ljuba Milovića traži pomoć da Raša Letvu neko ,,pozdravi u Trebinju“... Taj Trebinjac nije obuhvaćen optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva podignutom protiv dvadesetjednočlane kriminalne grupe u kojoj je bilo 12 aktivnih i/ili bivših policajaca.
Pojedince u toj organizovanoj kriminalnoj grupi SDT tereti za šverc 4,3 tone kokaina, pranje oko 7.000.000 eura, ali i za izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja, zloupotrebu službenog položaja... Strahinja Koprivica saslušan je, 2018. godine, u svojstvu građanina u istrazi protiv tri kriminalne grupe koje su, sumnjali su tada u Specijalnom državnom tužilaštvu, predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović Osim Strahinje Koprivice, iskaz je tada dao i njegov otac Duško Njihova imena bila su na spisku za likvidaciju. Tužilaštvo
nog kriminala sa naglaskom na šverc cigareta i narkotika“.
-Ovo je kontinuitet aktivnosti započetih u ranijem periodu zajedno sa međunarodnim partnerima, posebno nakon uspostavljanja saradnje sa Europolom koja je bila presudna za isporučivanje rezultata – napisao je Abazović.
Privođenje Igora Krstovića (38) iz Istražnog zatvora u Specijalno tužilaštvo na saslušanje povodom sumnji da je učestvovao u švercu droge i cigareta zakazano je za danas, saznaje Pobjeda.
Krstović je uhapšen krajem marta u Budvi. Od tada se nalazi u spuškom pritvoru. Viši sud je 10. jula protiv njega i još šest osoba potvrdio optužnicu prema kojoj je Krstović konkretno odgovoran za pripadništvo kriminalnoj organizaciji, izazivanje opšte opasnosti i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, tri krivična djela pranje novca i dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
je tada tvrdilo da, kao ključni dokaz, ima priznanje zaštićenog svjedoka kodnog imena Jadranko Jonski, koji je, u nekoliko svjedočenja u Višem sudu video-linkom, predočio saznanja o djelovanju petnaestočlane grupe, čiji je član bio. Strahinja Koprivica je brat Nemanje Koprivice protiv koga se pred Višim sudom vodi postupak za pokušaj ubistva Željka Radulovića, Nikole Mandića i Andrije Božovića. On je prema navodima optužnice, 13. jula 2022. godine, 11 minuta iza ponoći kod Crkve Svetog Vasilija izašao iz automobila i nakon svađalačkog obraćanja Raduloviću i fizičkog sukoba sa njim i dvojicom njegovih drugova ispalio tri metka.
Dva metka su pogodila Radulovića u nogu i kuk nanoseći mu teške tjelesne povrede. Nakon incidenta Koprivica je pobjegao, ali sedam dana kasnije ipak se predao policiji. Prema saznanjima Pobjede, Nemanja Koprivica i Željko Radulović su prevazišli nesuglasice i izmirili se. Željko Radulović je sin odbjeglog Ranka Radulovića koji se terete kao vođa nikšićkog ogranka škaljarskog klana.
Starijeg Radulovića Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je navodno jedan od organizatora višečlane kriminalne grupe, koja je sa pripadnicima škaljarskog i skadarskog kriminalnog klana planirala likvidaciju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, više bivših funkcionera policije i članova kavačkog klana. Ranko Radulović je u bjekstvu zbog sumnje da je silovao 23-godišnju djevojku.
B. ROBOVIĆ
Kotorski Osnovni sud donio presudu u slučaju Krimovice: Firma „Carinvest“ da plati 100.000 eura
Presudu je donio sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović, koji je državu uputio na parnični postupak radi povraćaja zemljišta. Milan Carević se tereti za protivpravno zauzimanje zemljišta i krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje
KOTOR – Bivši predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević oslobođen je optužbi u slučaju protivpravnog zauzimanja zemljišta na Krimovici. Presudu je donio sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović, koji je državu uputio na parnični postupak radi povraćaja zemljišta. Carevićev sin Milan osuđen je na pola godine kućnog zatvora, a njihova porodična kompanija „Carinvest“ kažnjena je 100.000 eura. Kotorsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je krajem avgusta prošle godine kotorskom Osnovnom sudu optužni prijedlog protiv Marka Bata Carevića zbog krivičnog djela protivpravno zauzimanje zemljišta na Krimovici.
Njegovom sinu Milanu se stavlja na teret krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta i krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Optužnim prijedlogom je obuhvaćeno i preduzeće ,,Carinvest“.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je 2020. objavila da je poljoprivredni kompleks na Krimovici, koji je gradila porodična kompanija Carevića, napravljen na pola miliona kvadrata državnog zemljišta, gdje su sagrađni objekti bez građevinske dozvole.
Oni su se juče oglasili saopštenjem u kojem su naveli da je
Kako su naveli iz MANS-a, činjenica da je bivši čelnik opštine Budva oslobođen optužbi pokazuje da je Osnovni sud u Kotoru u potpunosti zanemario činjenicu da je Marko Carević do 2021. godine bio na čelu kompanije „Carinvest“, a da su uzurpacija i nelegalna gradnja započete još 2015. godine, te je upravo stariji Carević imao presudnu ulogu u izvršavanju tog krivičnog djela. – Prema onome što je za sada poznato javnosti, kotorski Osnovni sud je za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića, koji se tek 2021. godine pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije
nakon dvije godine postupka Osnovni sud u Kotoru donio presudu u slučaju „Krimovica“ koja nedvosmisleno ukazuje do koje mjere je crnogor-
Osnovno državno tužilaštvo donijelo rješenje o zadržavanju
sko sudstvo i dalje zarobljeno i kako se, uprkos brojnim dokazima, u Crnoj Gori još uvijek teško dolazi do pravde. Kako su naveli, činjenica da
d. malidžan
je bivši čelnik Opštine Budva, oslobođen optužbi, pokazuje da je Osnovni sud u Kotoru u potpunosti zanemario činjenicu da je Marko Carević do 2021. godine bio na čelu kompanije „Carinvest“, a da su uzurpacija i nelegalna gradnja započete još 2015. godine, te je upravo stariji Carević imao presudnu ulogu u izvršavanju tog krivičnog djela. – Prema onome što je za sada poznato javnosti, kotorski Osnovni sud je za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. godine pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. Ovakvo zanemarivanje opšte poznatih i lako provjerljivih činjenica ukazuje na sumnju da, za sada nepravosnažna, presuda nije donijeta kao rezultat neznanja, već pokušaja zaštite pojedinačnih interesa. Takođe, dosuđeni iznos od 100 hiljada eura je sramotan i predstavlja tek dio štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije blizu pola miliona kvadrata na Krimovici – navodi se u saopštenju. MANS poziva postupajućeg tužioca u ovom predmetu da bez odlaganja izjavi žalbu na ovakvu presudu kotorskog Osnovnog suda, kako kada je u pitanju oslobađanje starijeg Carevića, tako i kada se radi o visini kazne i činjenici da je tokom kompletnog trajanja sudskog postupka nesmetano koristio imovinu za čiju uzurpaciju je optužen. – Takođe, očekujemo da, sada kada je uzurpacija i dokazana pred nadležnim sudom, državni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se pola miliona kvadrata na Krimovici vratilo u državno vlasništvo –saopštili su iz MANS-a. B. ROBOVIĆ
BIJELO POLJE – Protiv V. J. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni 19. oktobra 2024. godine, oko 9 sati, u porodičnoj kući, više puta upu-
tio riječi prijetnje oštećenoj –kćerki N. J., da će ugroziti njen život i tijelo, usljed čega je kod oštećene stvorio strah po njenu bezbjednost. Državni tužilac Danilo Mrdak je nakon saslušanja osumnjičenog donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 časa. B. Č.
Uhapšen turski državljanin prilikom pokušaja napuštanja zemlje Čekaju ga četiri godine zatvora u Izmiru
PODGORICA – Turski
državljanin N. B. uhapšen je u nedjelju po direktnom nalogu za hapšenje Sedmog krivičnog suda za teška krivična djela u Izmiru, Re-
publika Turska, koji mu je izrekao pravosnažnu kaznu zatvora od četiri godine. Kako je saopšteno iz Uprave policije, zbog krivičnog djela prevara upotrebom banaka i drugih platnih institucija, nakon lociranja N. B. od strane službenika NCB Interpol-a Podgorica, shodno direktnom zahtjevu za hapšenje, on je uhapšen u autobusu nakon što je pokušao da napusti Crnu Goru. – Priveden je sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju radi određivanja ekstradicionog pritvora – piše u saopštenju Uprave policije. C. H.
TivaT: Turistička organizacija predstavila podatke o sezoni i rezultate istraživanja mišljenja turista o ponudi grada
Zabilježen je pad od pet odsto u kolektivnom smještaju, a rast od dva odsto u privatnom. Od boravišne i turističke takse je prihodovano pet procenata manje nego lani. Visoka je ocjena za čistoću i ponudu grada, a niska za ljubaznost osoblja na graničnim prelazima i cijene
ZaDOvOLJNi SEZONOM: Sa konferencije za novinare
TIVAT – Podaci Turističke organizacije za devet mjeseci, od januara do oktobra, ukazuju na rast posjete. U odnosu na podatke Monstata, u Tivtu je za prvih osam mjeseci zabilježeno 120.000 dolazaka, što je jedan odsto niže nego prošle godine, ali i procenat više nego 2019. godine. Zabilježeno je više od milion noćenja, što je dva odsto više nego lani – kazala je direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević.
Ona je, predstavljajući rezultate turističke sezone na konferenciji za novinare, kazala da je zabilježen pad od pet odsto kada je u pitanju kolektivni smještaj, a rast od dva odsto u privatnom smještaju. – U svim vidovima smještaja smo u plusu od dva do tri odsto – kazala je Lakičević.
Najbrojniji gosti su iz Srbije – 25 odsto, zatim iz Rusije 19 odsto, Velike Britanije, Turske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Njemačke.
Od boravišne i turističke takse je prihodovano pet procenata manje nego lani, a 20 odsto više nego 2019. godine. Predsjednika opštine Željka Komnenovića raduje činjenica što svake godine dobijaju sve veće ocjene kada su čistoća i ljubaznost u pitanju.
– Imali smo izazove kada je u pitanju snabdijevanje strujom i vodom, jasno je da će se i državne strukture morati pozabaviti ovim da bi nared-
na sezona bila još uspješnija. Izvukli smo pouke iz ove sezone, bitno je da održavamo nivo usluge koji privlači i turiste i događaje svjetskog glasa. Po ocjeni turista, Tivat je ekološki osviješćen grad. To je, između ostalog, ono što privlači turiste – rekao je Komnenović. On je naglasio da je Tivat rijetka destinacija koja je ove godine bilježila rast u turizmu.
STRATEGIJA
Agencija ,,Ninamedia“, na čelu sa profesorom Milošem Bešićem sprovela je anketu o mišljenju turista u vezi sa ponudom grada. Rezultati pokazuju da raste broj turista iz zapadne i istočne Evro-
pe, dok je rast cijena smanjio broj domaćih.
– Imamo puno turista koji ne dolaze prvi put, što je dobro. To pokazuje stepen zadovoljstva, ali i obavezu da se sadržaji poboljšavaju, kako bi ti turisti bili zadovoljni – navodi Bešić.
On poručuje turističkim organizacijama koje pokušavaju izaći u susret svima, da razmisle da li je takva strategija dobra, jer podrazumijeva masovni turizam.
– Da li je zaista moguće izaći u susret svih heterogenim kategorijama? Tivat kao destinacija nije veliki, ovo su frapantne brojke za ovako mali grad. Ako se žele visokoplatežni go-
Turističke organizacije koje pokušavaju izaći u susret svima treba da razmisle da li je takva strategija dobra, jer podrazumijeva masovni turizam - poručio je profesor Miloš Bešić
Destinacije
Na pitanje koje još destinacije planiraju da posjete u Crnoj Gori što se tiče primorskog djela države, najpopularniji su Budva (60,4 odsto) i Kotor (49,5 odsto), od gradova centralnog regiona najčešće biraju Podgorica (27,6 odsto) i Manastir Ostrog (24,9 odsto). Sjeverna Crna Gora je najmanje poželjna turistička destinacija - najposjećeniji je NP Durmitor (4,2 odsto).
Nešto više od polovine anketiranih (54,4 odsto) odsjeda u hotelima sa četiri zvjezdice, 28,5 odsto u hotelima sa pet dok su ostali odgovori zastupljeni u nižim procentima. Ako odsjedaju u privatnom smještaju u najvećoj mjeri opredjeljuju se za apartmane (96,6 odsto).
Bar: Predsjednik opštine ugostio profesoricu Gimnazije
sti, onda je to druga koncepcija, onda cijene nijesu važne – istakao je Bešić. Čak 20 odsto turista u Tivat dolazi po preporuci. – Što se tiče društvenih mreža, Facebook i dalje dominira, slijedi Instagram, međutim TikTok je aplikacija budućnosti, te ulaganje u takav marketing jeste dugoročno ulaganje koje se ne vidi odmah, tek za pet godina možete osjetiti benefite. To su dugoročne investicije. Moramo imati u vidu generacijske smjene – naglasio je on. Čak 73 odsto turista se hrani mimo objekta, a evidentan je „turbo speed“ turizam - kraće zadržavanje u destinaciji. Najposjećenjiji je centar grada, slijedi Porto Montenegro, Luštica Bay, Gradski park i drugo
NEDOSTACI
Kao najveći problem turisti ističu saobraćaj, signalizaciju, te ljubaznost osoblja na graničnim prelazima, a žale se na visoke cijene.
Svi aspekti smještaja u destinaciji bilježe visoke vrijednosti indeksa, dok se među najbolje procijenjenim elementima ponude izdvajajučistoća, opremljenost i uređenost plaža i bezbjednost kupača.
Na pitanje u koje gradove osim Tivta ste putovali radi odmora tokom posljednje tri godine, najčešći odgovori ispitanika odnose se na Beč i Dubai, a onda i na Budimpeštu, Istanbul, Rim i Milano. Čak 96,9 odsto anketiranih dalo bi preporuku svojim prijateljima i rođacima da posjete Tivat, a 54,3 odsto planira da opet posjeti taj grad.
Oko 70 odsto ispitanika smatra da nije toliko važno da TO Tivat nudi sadržaje kao što su festivali, koncerti, karnevali i bogat muzički program tokom novogodišnjih praznika. Turisti u Tivat doputuju najčešće automobilom (65,8 odsto), dok je 32 odsto ispitanika stiglo u Tivat avionom – redovnim letovima. Nešto više od polovine anketiranih koji su doputovali avionom nijesu došli lou-kost kompanijom (56,5 odsto).
Oko tri četvrtine (75 odsto) odsjelo je u privatnom, dok 24,3 odsto odsjeda u hotelskom smještaju. C. G.
BAR - Predsjednik opštine
Bar Dušan Raičević upriličio je prijem za profesoricu biologije iz Gimnazije ,,Niko Rolović“ Milenu Bajagić. Raičević je izrazio duboko poštovanje i zahvalnost za izvanredan, čojski, čin hrabrosti i humanosti profesorice koja je brzom reakcijom i prisebnošću pružila povrijeđenom učeniku prvu pomoć, dok se čekao dolazak medicinskog tima.
On je naglasio zabrinutost zbog takvih dešavanja u gradu ali i dodao da raduje činjenica da su upravo đaci na najbolji mogući način iskazali zahvalnost profesorici. – Koliko god riječi da upotrijebimo i što god da uradimo nedovoljno je da se adekvat-
no zahvalimo. Takav gest mladih možda i najbolja zahvala, što potvrđuje da mlade generacije znaju kako da prepoznaju i pruže otpor nasilju i agresiji – naveo je Raičević. Profesorica je poručila da je za povrijeđenog učenika u tim trenucima dala sve od sebe, i više od toga, te da su to sve njena djeca i kada su dobri i kada griješe. Raičević i Bajagić zajednički izrazili želju za brz oporavak povrijeđenog učenika.
U dvorištu, ispred ulaza u Gimnaziju „Niko Rolović“ 7. oktobra maloljetnik A.K. (17) nanio je povrede opasne po život učeniku Gimnazije D.M. (18) u dijelu abdomena. Mladić je na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore, u Podgorici. C. G.
Nikšić: Savez izviđača uspješno sproveo drugu akciju Boranke Vojnik
,,zeleniji“ za 5.000 sadnica bora
višE GENEraCiJa Na iSTOM MJESTU:
NIKŠIĆ – Savez izviđača je organizovao drugu akciju ,,Boranka“, u okviru koje je na opožarenom području planine Vojnik, na lokalitetu Bukova vala, zasađeno preko 5.000 sadnica crnog bora. Time je prvi planirani dio planine Vojnik pošumljen.
Predsjednik Saveza izviđača Peko Vukadinović, kaže da su se akciji u Nikšiću, pored izviđača i građana, pridružili i pripadnici Vojske Crne Gore, koji su pružili stručnu i logističku podršku tokom sadnje.
– Volonteri su bili pretežno izviđači i planinke iz Nikšića, Podgorice i Bara, a značajno učešće je imao i Odred izviđača „Jagoš Kontić“ iz Nikšića, sa više od 30 članova. Takođe, pridružili su se i članovi odreda „Dragan Cerović Gigo“, „24. novembar“, „Skitač“, „Stara Varoš“, izviđačkog kluba „Eho“ i samostalne čete „Tibor“ – kaže Vukadinović. ,,Boranka“ se nastavlja u subotu, 26. oktobra, kada će pošumljavati drugi dio planine Vojnik, u blizini reona ,,Turove kolibe“. C.G.
B ERANE : Čelnici udruženja penzionera kažu da se ta populacija nalazi u veoma teškoj situaciji
BERANE – U Beranama ima između 4.800 i 5.000 penzionera, koji su članovi dva udruženja. Predsjednici tih nevladinih organizacija Milanka Đuričanin-Radenović i Jovica Marković kažu da oko 70 odsto pripadnika te populacije prima minimalnu penziju, saglasni su da im je životni standard nizak, a zdravstvena usluga loša.
Đuričanin-Radenović kaže kako se od penzije teško može živjeti, bez obzira na povećanja.
– Penzioneri se suočavaju sa problemima zbog malih penzija, naročito oni koji pomažu djeci i unučadima, a takvih ima dosta. Takođe, veliki su i troškovi za privatno liječenje i kupovinu ljekova. Zaista smo populacija koja ne živi dobro, bez obzira na povećanje penzija. Cijene su visoke, troškova je dosta, pa se ta povećanja i ne osjete – kaže Đuričanin-Radenović.
STATISTIKA
Tu tvrdnju potkrepljuje statistikom.
– Prije nekoliko godina 646 penzionera je primalo minimalne iznose i pripadala im je pomoć od 30 eura koji su tada davali Savez penzionera i Fond PIO. Onda se penzija povećavala i kada je iznosila 253 eura, imali smo 2.090 penzionera sa minimalnom penzijom. Sada kada je ona 450 eura, od 3.300 penzionera, u aprilu smo imali samo 125 onih koji su primali veću od minimalne. To ne može nikako biti dovoljno za normalan život, pa čak ni onima koji imaju riješeno stambeno
Đuričanin – Radenović: U aprilu je samo 125 penzionera primilo veću penziju od minimalne. Nemamo podršku lokalne uprave, nikada nijesu ni svratili u naše Udruženje
Marković: Sistem ne vodi računa o nama. Zatajio je segment zdravstva, ništa nam nije prilagođeno, jesecima čekamo pregled. Supruga i ja tri godine nemamo izabranog ljekara
pitanje, a da ne govorim o onima koji su podstanari ili plaćaju skupe ljekove. Stanje nije nimalo dobro – kazala je ona za Pobjedu. Ističe da penzioneri preživljavaju zahvaljujući kreditima, ili traže novi posao, iako su u poznijim godinama i završili radni vijek. – Kad penzioneri dođu da se prijave za kupovinu mesa na rate, moram da im tražim potvrdu iz PIO, da bih provjerila da li su njihove penzije opterećene kreditom, pa tek onda da im izdam potvrdu, jer možda neće moći to da plaćaju. To je vrlo neprijatno, pošto znam u kakvoj su situaciji. Ima dosta
onih koji su se, čim su se penzije povećale na 450 eura, kreditno zadužili, jer drugačije ne mo-
že da se funkcioniše. Zamislite koliko je ,,dobro“ stanje kod penzionera ako moraju da tra-
že posao da bi preživljavali. Nije nam ni malo lijepo – navela je Đuričanin-Radenović. Dodaje da nemaju podršku lokalne uprave. – Opštinu od prostorija Udruženja razdvaja samo ulica, ali niko nije došao kod nas, pa čak ni iz radoznalosti, da vide što radimo ovdje. Ne dobijamu nikakvu pomoć, finansiramo se od članarine, ali od Saveza i Fonda ništa nemamo. Srećom, imamo kancelariju u kojoj Udruženje funkcioniše, a u našem vlasništvu je i prostor koji smo izdali za market ,,Franca“. Organizujemo sve izlete samostalno, a penzioneri sami plaćaju ručak i prevoz do tog mjesta. Idemo po Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, sve mi to dogovaramo, ali svako putuje o svom trošku – ispričala je predsjednica Udruženja za Pobjedu.
Smatra da bi udruženja trebalo da imaju bolje uređen status jer su, ipak, vezani i za Fond PIO i za Savez penzionera. Zdravstvena usluga, kaže ona, nije dovoljno prilagođena penzionerima.
Milanka Đuričanin–Radenović kaže da dosta penzionera u Beranama nema riješeno stambeno pitanje. – Naš grad nema nijednu zgradu za penzionere. Nemamo ni starački dom. Zgrada za penzionere je trebalo davno da bude izgrađena. Ima dosta onih koji su udovci ili udovice, djeca su im otišla po svijetu za
NIKŠIĆ – Juče je nastavljeno zakopavanje uginulih i eutanaziranih životinja koje su na farmama u Nikšiću oboljele od kju groznice.
Nekoliko mještana, u namjeri da spriječi tu aktivnost, okupilo se na putu Nikšić-Čevo koji kroz Ljekove dole vodi do lokacije Jelina pećina koju je Vlada odobrila za zakopavanje lešina,
poslom, a oni se ovdje muče sami – kazala je ona.
Jovica Marković dodaje da je svaki pokušaj rješavanja tog problema rezultirao samo obećanjima. – Bila su sredstva izdvojena za izgradnju stanova, prije otprilike 16 godina, ali od toga nije bilo ništa. Pokrenuta je bila inicijativa za izgradnju 12 stanova u
Beranama, međutim ostalo je samo na tome. Država je dala sredstva koja su nenamjenski potrošena. Predlagao sam da se izgradi dom za stare, kod Opšte bolnice, da bi se stvorili neki uslovi da ti penzioneri žive. Još ništa urađeno nije. Ukratko, ništa nam konkrento nijesu pomogli – kazao je Marković.
– Jednom godišnje dođu iz bolnice da penzionerima u kancelariji izmjere pritisak i šećer. Ali, to je ipak za one koji tuda naiđu, a neke i pozovem da dođu baš zbog toga. Ipak, te stvari mogu da provjere sami kod kuće. Što se tiče pogodnosti nemamo ih, ni što se tiče odlaska u bolnicu, ni kada je u pitanju zakazivanje pregleda. Dosta se novca izdvaja na liječenje u privatnim ustanovama, a to košta – zaključila je Đuričanin-Radenović. Tretmanom u zdravstvenim ustanovama nijesu zadovoljni ni u drugom udruženju kojim rukovodi Jovica Marković i ima oko 1.200 članova.
– Ako mora da se čeka po nekoliko mjeseci za pregled, onda je to sve jadno i tužno. Po svom primjeru mogu da kažem da supruga i ja tri godine nemamo izabranog ljekara, nego nam medicinska sestra, koja je radila sa našim bivšim ljekarom, zakazuje kod različitih doktora. Nužda nas natjera da idemo privatno da se pregledamo – negoduje on.
Dodaje da im probleme zadaju i male penzije.
– Najproblematičnija su nam primanja koja su neadekvatna standardu a inflacija ima jak uticaj. Sva povećanja su na neki način bacanje prašine u oči, jer ne može da se obezbijedi normalna egzistencija. Penzioneri su na ivici egzistencije. Čak 70 odsto prima minimalne penzije, što dovoljno govori. Još godinu i dva mjeseca neće biti usklađivanja i povećanja penzija, a d tad će polovina umrijeti – naveo je Marković. Saglasan je sa čelnicom drugog udruženja da je veoma loše, kad čovjek ne može da živi od svoje penzije. Ističe da su sredstva koja dobijaju od članarina, koja iznosi 60 centi po članu, nedovoljna za funkcionisanje Udruženja. – Drugi vid finansiranja nemamo, a imamo kancelariju za koju plaćamo zakup. Status NVO koje imaju sva udruženja, djelimično utiče na naš rad. Sa 600 eura za mjesec je jako teško egzistirati, naročito ako se plaća struja, voda, kirija i svi ostali troškovi. Maltene smo na ivici preživljavanja – kazao je Marković za Pobjedu. I. RADONJIĆ
a koja pripada MZ Bogetići. Riječ je o parceli koja je vlasništvo države i nekadašnji je rudokop. Nadležni su u ranim jutarnjim satima provezli tri kamiona natovarena mrtvim životinjama. Prošle sedmice to je urađeno dva puta, jednom je zbog ometanja policija privela troje mještana. Tada se otvorenim pismom predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću obra-
ćao se čelnik MZ Bogetići Mijajlo Škuletić, kojim traži da Kovačević ispoštuje riječ koju im je dao – da nakon što je to urađeno početkom septembra u Ljeskovim dolima više neće zakopavati životinje.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kojim rukovodi Vladimir Joković saopšteno je da su životinje zakopane po propisima.
Kju groznica pojavila se u julu. Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne na čijem je čelu Vladimir Đaković poslove je u avgustu saopšteno da je ta bolest registrovana na farmama u Danilovgradu i Nikšiću. Nakon što su pronađena antitijela kod pet krava na dvije farme muzare u Zeti urađena su dodatna ispitivanja koja su pokazala da grla nijesu zaražena. Ra. P.
Književno veče Vila Firta u Podgorici
PODGORICA - Književno
veče Vila Firta, renomiranog prevodioca savremene književnosti, biće održano večeras u 19 sati, u Perjaničkom domu na Kruševcu, u organizaciji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.
Govoriće se o kreativnom procesu prevođenja i izazovima s kojima se susreću prevodioci prilikom prenošenja slojevitih književnih djela s jednog jezika na drugi. Biće predstavljeni i neki od njegovih prevoda djela crnogorskih autora, uključujući radove Tijane Rakočević, Andreja Nikolaidisa, Ilije Đurovića, Ognjena Spahića i mnogih drugih. Vil Firt (Will Firth), rođen 1965. godine u Njukaslu, u Australiji, studirao je njemački i slavenske jezike u Kanberi, Zagrebu i Moskvi. Trenutno živi u Berlinu, gdje se bavi prevođenjem savremene književnosti i hu-
manističkih nauka sa ruskog, makedonskog i svih varijanti zajedničkog jezika. Firt je esperantista i poznat je po prevodima značajnih djela poput „Izleta u Rusiju“ Miroslava Krleže, „Romana o Londonu“ Miloša Crnjanskog i „Božanske dječice“ Tatjane Gromače R. K.
„Čas glume“ u Dodestu
PODGORICA - Predstava
„Čas glume“ Frančeske Bicari i Gofreda Pučetija biće izvedena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“, u okviru Nedjelje italijanskog jezika u svijetu. Ulaz je besplatan.
„Čas glume“ predstavlja italijanski jezik na sceni. Radnja komedije je jednostavna, nastala po uzoru na tradicionalne komedije nesporazuma. Jedna italijanska glumica prima učenika u svoj stan povodom privatnog časa glume. On je pun želje za učenjem trikova zanata, a ona je uzbuđena zbog ideje da u njemu pobudi ljubav pre-
ma italijanskom pozorištu. Djeluje da čas dobro teče sve dok ne shvati da postoji mali problem u komunikaciji. Ova predstava ironično ruši unaprijed stvorena shvatanja o poteškoćama pozorišnog jezika, zabavljajući publiku koja govori italijanski i engleski, ili samo jedan od ta dva jezika ili čak nijedan. To je oda sposobnosti italijanskog jezika da komunicira sa svima bez jezičkih prepreka. Upravo iz tog razloga glumci će igrati na italijanskom i engleskom jeziku bez prevoda. Izvođenje predstave organizuju Ambasada Italije u Podgorici i Italijanski institut za kulturu u Beogradu. R. K.
„Ibzen mašina“ dvije večeri u CNP-u
PODGORICA - Predstava
„Ibzen mašina“ biće izvedena večeras i sjutra veče, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Režiju potpisuje crnogorska rediteljka Ana Vukotić koja je, sa dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašini“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena: „Stubovi društva“,
„Heda Gabler“, „Nora“ i „Narodni neprijatelj“. Uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović , Ana Vujošević, Aleksandar Gavranić, Luka Stanković , Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem vebsajta www. cnp.me i na biletarnici. R. K.
Spisateljica Sonja Živaljević za Pobjedu povodom knjige za djecu ,,Kom, naš dom“, koju je realizovala u koautorstvu sa još dva pisca
PODGORICA – Knjiga ,,Kom, naš dom“ nedavno je izašla iz štampe kao prvi dio ,,Komskih priča“, jedinstvenog projekta na polju književnosti za djecu i mlade u regionu. Autori knjige su književnici Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić. Kao samizdat ,,Kom, naš dom“ dobio je podršku na konkursima Ministarstva kulture i Sekretarijata za kulturu Podgorice, kao i od Turističke organizacije Andrijevice.
Prvu promociju knjiga je imala u Gradskoj biblioteci u Baru 1. oktobra, a promovisana je i na nedavno završenom Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Povezivanjem vila, divova, zmajeva i raznoraznih drugih bića sa ljudima, knjiga kroz elemente fantastike sublimira u sebi segmente istorije, usmenih predanja i legendi, geografije, ekologije... - Iako je u pitanju fantastika i vlada bajkovit ambijent, u knjizi se sve vrijeme pominju konkretne geografske lokacije. Mi smo pošli od toga i kroz priče dali sliku Komova –istakla je Živaljević za Pobjedu, dodajući da u knjizi jeste prikazana mitologija Komova, ali da te legende istovremeno reprezentuju i mitologiju crnogorskih planina.
EMPATIJA
Kroz priče su, kako je istakla, ,,provukli“ različite prirodne fenomene Komova poput šuma, potoka, pećina i sl. Takođe, obuhvaćena je istorija područja kroz pojavu likova poput glasonoše iz srednjeg vijeka, Grka, Ilira...
Komovi se izdvajaju spoljašnjom ljepotom koja naliči ilustracijama iz bajki, ali i bogatstvom narodne književnosti – lirskih pjesama, predanja i legendi. Radi se o posebnoj planini koja ima divnu energiju privlačenja i spajanja – kazala je Živaljević
- Puno toga što daje sliku kulturoloških promjena i istorijskih dešavanja - kazala je Živaljević. Istakla je da su Komovi jedinstvena planina jer su njeni vrhovi surovi, goli, s njih se obrušava kamenje, a u podnožju su pitome šume i livade.
- Radi se o posebnoj planini koja ima divnu energiju privlačenja i spajanja. Komovi se izdvajaju spoljašnjom ljepotom koja naliči ilustracijama iz bajki, ali
i bogatstvom narodne književnosti – lirskih pjesama, predanja i legendi - kazala je Živaljević.
Prema njenim riječima, glavna poruka knjige je da bića mogu biti beskrajno različita, poput divova i vila, ali da uprkos tome mogu pokazati međusobnu empatiju i ljubav.
- Kad nastupi opasnost, svi su ugroženi. Svi mogu da pomažu jedni drugima, pa su upravo
saosjećanje i razumijevanje tema knjige – rekla je Živaljević. Posebno mjesto u knjizi zauzimaju vile koje su, prema njenim riječima, najpoznatiji stanovnici Komova.
- Po legendi, komske vile su otišle kad je pronađeno vatreno oružje. Tako su nestali i Ungrevi, staro pleme koje je po narodnom predanju živjelo na Komovima - istakla je Živaljević.
FORMA
Ova knjiga, prema njenim riječima, posebna je jer su tri autora jednako participirala u stvaranju. Knjiga nije nastala kao zbir priča tri autora, već su zajedno dopisivali i dopunjavali jedni druge.
- Zajedno smo pravili knjigu i što se tiče ideja, likova i konkretnih rješenja, ponekad ni-
PODGORICA - Izložba radova tivatskog slikara Ljubomira Popadića, koja je nedavno otvorena u Galeriji ,,Nikola Radošević“ u Beogradu, izazvala je veliko interesovanje ljubitelja slikarstva. Među posjetiocima bio je i Alpidio Alonso Grau, kubanski ministar kulture, koji je pozvao Popadića da ovu izložbu predstavi na Kubi, što je tivatski slikar sa zadovoljstvom prihvatio.
- Želio bih da Vas pozovem lično sada da Vaše slike predstavite na Kubi. Bilo bi divno kada biste ova ili neka druga Vaša
djela izložili na Kubi. Ovo je divan prikaz Vaše umjetnosti. Ovo je umjetnost u punom sjaju. I to prevazilazi sve druge barijere, uključujući i jezičku. Veoma bismo bili srećni kada biste izlagali na Kubi. Ili na našem Bijenalu u Havani u novembru ili u nekom drugom terminurekao je Alonso Grau. Popadić je za Pobjedu kazao da je njegovu novu samostalnu izložbu u Beogradu posjetilo 20 književnika sa Kube, kao i ministar kulture Kube. - Oni su počasni gosti Sajma knjiga u Beogradu. Ministar me je zvanično pozvao da izložim ove slike na Kubi, prvo u okviru
Bijenala u Havani u novembru, ali pošto je za to realno kratak rok, onda u nekom drugom terminu da budem njihov gost sa svojim slikama. Govorio je o mom slikarstvu vrlo pozitivno, a to su potvrdili i pojedini književnici sa Kube. Zapamtio sam da su rekli da u moru umjetnosti performansa i proširenih medija moje slikarstvo doživljavaju kao osvježenje i željeli bi da to predstavim kubanskoj publici. O detaljima tek treba da razgovaram s ambasadorom Kube koji je takođe bio prisutan na izložbi - kazao je Popadić, koji je ministru kulture poklonio svoju sliku.
Podsjetimo, na izložbi u Beogradu publika do 1. novembra ima priliku da uroni u očaravajući svijet Mediterana kroz prepoznatljive Popadićeve radove. Umjetnik je izložio 20 radova u tehnici ulje na platnu. Popadić je rođen 1961. godine u Zrenjaninu, završio je Akademiju likovnih umetnosti u Novom Sadu i već dugi niz godina živi i stvara u Tivtu. Njegova djela prisutna su na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu, a njegove slike krase brojne privatne kolekcije širom svijeta. Popadićevo stvaralaštvo neodvojivo je povezano sa mediteranskim pejzažima, bokelj-
Sonja Živaljević je istakla da je knjiga ,,Kom, naš dom“ važna zbog razvoja ekološke svijesti.
- Pokazujemo da i djeca mogu da budu pomagači i imaju svoju ulogu u zaštiti prirode - istakla je ona. Takođe je dodala da je knjiga značajna i zbog promocije Komova.
- To nam je bilo važno, pogotovo meni, pošto se već dugo bavim i pišem o Crnoj Gori, o prirodi, planinama, kuhinji... - istakla je Živaljević.
Književnost za djecu, prema njenim riječima, jako lijepo može da ,,posluži“ za promociju određenog prostora, da bude vid održivog promovisanja koje se širi i traje.
- Ova knjiga će mnogo da govori djeci koja žive u Crnoj Gori, a stranog su porijekla, da prepoznaju jedan geografski prostor, a s druge strane da upoznaju kulturu i narodnu književnost – rekla je Živaljević.
Druga ciljna grupa su odrasli ljudi jer, prema riječima Živaljević, mnogi u našoj zemlji ne poznaju planine i konkretno Komove, a knjiga je važna i zbog turističke promocije naše zemlje i prirodnih ljepota.
jesmo ni znali što je ko i koji dio dopisao i što je uopšte čije - kazala je Živaljević.
S obzirom na to da su Komovi planine sa tri vrha, željeli su da utroje sačine knjigu, shvativši to kao ,,poziv komskih vila“.
- Knjiga je cjelokupno u znaku broja tri. U knjizi je i trorogi jarac, a naše biografije u stihu, koje je Velimir pisao, sastoje se od po tri strofe – rekla je Živaljević.
Što se tiče forme ove knjige, Živaljević je kazala da je geneaološki veoma teško odrediti.
- Ovo je zbirka priča, ali je i roman. Knjiga sadrži priče koje mogu da se čitaju potpuno nezavisno i samostalno - i jedna od druge i od čitave knjige - istakla je Živaljević. Uvod u bajke su, kako je ka-
zala, pjesme koje predstavljaju junake.
- Pjesme su uglavnom humoristične, poseban žanr. I one se mogu čitati odvojeno od priče. Tako Ungrevi imaju pjesmu o sebi, Komkriti takođe... – rekla je Živaljević. Treći segment jeste romaneskna struktura koja se provlači od početka do kraja knjige. Troje autora su zapravo i likovi u knjizi.
- U pitanju je priča o ulozi pisaca. Pisci nijesu samo pisci nego su i junaci u knjizi. Postoji priča koja objašnjava kako su nas komska bića pozvala u pomoć, jer su se osjetili ugroženo. Uz pomoć djevojčice i ostalih bića uspijevamo da nagovorimo projektanta da pomjeri trasu tunela malo ulijevo – rekla je Živaljević. A. RADOVIĆ
skim fasadama, starinskim vratima i prizorima koji evociraju prošlost, ali i reflektuju bezvremenost i duševni mir. Na ovoj izložbi prikazao je novu kolekciju slika u kojoj nastavlja da istražuje specifičnosti Mediterana, koristeći bogatu paletu boja - od plave i modre, do zlatnih tonova - kroz koje evocira svjetlost, atmosferu i duh Boke Kotorske. Njegove slike nose dublju simboliku i stvaraju vezu između prošlog i sadašnjeg, fizičkog i duhovnog, stvarnosti i metafizičnosti. A. Đ.
U Herceg Novom promovisano novo izdanje knjige Lazara Seferovića
PODGORICA - „Ništa kao kulturno nasljeđe ne može da beskrajno, a pouzdano svjedoči o sudbini grada i njegovih ljudi“ - jedna je od poruka sa promocije reprinta drugog dopunjenog izdanja knjige „Herceg Novi - 22 sage o kulturnom blagu“ autora profesora Lazara Seferovića. Novo izdanje je posveta istaknutom crnogorskom i evropskom slikaru Voju Staniću povodom 100 godina života i 75 godina umjetničkog stvaralaštva.
Potpredsjednik opštine Herceg Novi Mirko Mustur, kako prenosi portal RTHN, kazao je da se posebnost ovog izdanja očitava već na prvim stranicama gdje je priča o istaknutom slikaru Voju Staniću, koji je poput mnogih umjetnika, u Herceg Novom našao svoj dom i inspiraciju da stvara i oslikava jedinstvenost grada i njegove mediteranske duše.
Podsjećajući na profesorski poziv koji je sa mnogo ljubavi i entuzijazma obavljao, njegova učenica, sada književnica i profesorica Ljiljana Tomanović-Ponomarev, istakla je da je na taj način nizu generacija profesor Seferović otvarao nove svjetove istorije umjetnosti koji su za njih tada bili nedostižni.
- Mislim da je upravo ta profesorska misija uticala na formiranje generacija mladih ljudi kao ličnosti širokog obrazovanja i znanja, to se osjećalo i za-
PODGORICA - Gotovo svi koji su gledali „Gladijator II“ na društvenim mrežama hvale dugoočekivani nastavak Ridlija Skota, piše Dedlajn.
Iako je bar jedan gledalac tvrdio da je nastavak „u velikoj mjeri neujednačen i da mu nedostaje emocionalna snaga prvog filma“, mnoge prve reakcije hvale „epsku rimsku operu“, a spekuliše se i o Oskaru za Skota i glavnu zvijezdu Denzela Vošingtona, nakon specijalne projekcije u petak na lokaciji studija „Paramaunt“.
Endru Dž Salazar, glavni urednik „Diskasing filma“, bio je možda jedan od najkritičnijih, ali čak je i on imao dobre riječi za Skotovu režiju. „‘Gladijator II’ najbolje funkcioniše kao glumački spektakl za Pola Meskala, Denzela Vošingtona i Džozefa Kvina. U velikoj mjeri je neujednačen i nema emocionalni ‘udar’ kao prvi film“, napisao je Salazar na mreži Iks.
hvaljujući tome postajali smo građani svijeta - kazala je Tomanović-Ponomarev. Publicistkinja i novinarka Vitka Vujnović podsjetila je da je ljubav prema umjetnosti i kulturi, čiji je sudionik i stvaralac već 40 godina, razvila zahvaljujući snažnom uticaju profesora Lazara Seferovića.
- Bio je profesor koji poštuje i izuzetno poznaje svog đaka, razvijao je divan način razmišljanja, tjerao nas je da mislimo, ali i da osjetimo. Rekao bi „na sljedeći čas umjetnosti ponesite sendviče, putujemo“ i onda bi pustio muziku. Nije ga interesovalo ko je napisao djelo, iz kog je perioda, tražio bi nam da napišemo što osjećamo dok slušamo muziku ili
dok gledamo neku sliku. Mislim da je tu napravljen moj zaokret ka kulturi, razvijena ljubav i traje do danas, što me raduje - kazala je Vujnović. Ona je podsjetila na nauk koji su zapamtili svi učenici i saradnici profesora Seferovića. Podsjećajući na život i rad Voja Stanića, Vujnović je podijelila sa publikom da je njegovu izložbu u Galeriji ,,Josip Bepo Benković“ za mjesec vidjelo više od 2.000 ljudi, što je izuzetno dobro, te da je komentar zaposlenih da su tom izložbom vratili atmosferu u galeriji u zlatne osamdesete. Lazar Seferović bio je ponosan na publiku koja je s pažnjom pratila promociju i zajedničku ljubav prema Herceg Novom.
- Ako iko dobro poznaje Betovena, kojeg sam u gimnaziji predavao i volio, onda sam to ja. Znam zašto nije mogao čuti svoju Devetu simfoniju, a ovo je bila moja Deveta simfonija koju večeras nijesam čuo. Poenta moje nove knjige je Vojo Stanić, legenda svjetskog slikarstva koji je grad Herceg Novi kao metaforu zamijenio svojim slikarskim univerzumom. Vojo Stanić je bio više od mog mentora, bio je moja inspiracija - kazao je Seferović poručujući da je „Herceg Novi njegova najveća ljubav“. Pokrovitelji reprinta drugog dopunjenog izdanja „Herceg Novi - 22 sage o kulturnom blagu“ su Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija. A. Đ.
Ridlija Skota
Priča o nadi i moći
- Međutim, režija Ridlija Skota je nesputana, prikazujući ovo kao epsku rimsku operu. Vizuelni efekti odrađuju posao – zapisao je Salazar. Džilijan Čilingerian, suosnivačica i urednica „Ofskrin sentrala“, nazvala je film „apsolutnim trijumfom“, dodajući u objavi: „Ridli Skot vas stavlja u samu arenu, fokusirajući se na nasljeđe i čast, po-
većavajući krv, bitke i bicepse za nešto toliko filmsko i makijavelističko. Pedro Paskal, Pol Meskal i Džozef Kvin su ovjerene filmske zvijezde“. U drugoj objavi, Čilingerian je napisala: „‘Gladijator 2’ je Hamlet kao rimska politička opera, brutalna krvava bitka moći i korupcije, s performansima koji posjeduju emocionalnu težinu filmskih
zvijezda. Ne mogu da vjerujem da je Ridli uspio ovo, a ovo je jedan od rijetkih modernih blokbastera koji zapravo izgleda dobro vizuelno“.
Voditelj emisije „Filmspik“ Grifin Šiler napisao je: „Ridli Skot se vraća u Koloseum da dokaže svijetu da on i dalje ima TO. Apsolutno uzbuđen nakon #GladiatorII! Epska šekspirovska priča o nadi, uzaludnosti i moći unutar urušavajućeg sistema. Denzel briljira u makijavelističkom performansu koji oduzima dah. Kakav film!“ „Gladijator II“, koji premijerno izlazi 15. novembra internacionalno, a 22. novembra u SAD i Kanadi, ima Pola Meskala u ulozi Lucijusa, koji je svjedočio kako je Maksimus (koga je u originalu igrao Rasel Krou) umro od ruke svog ujaka Komodusa (Hoakin Finiks) u prvom filmu. Sada odrastao, Lucijus je primoran da uđe u Koloseum i bori se da vrati slavu narodu Rima. R. K.
5 x Alfa peć 55
PRAVILA NAGRADNE IGRE
10 x 5m drva
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom. Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) izvučena su 15. 10. 2024. godine, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Izgradnja Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ teče planiranom dinamikom
U toku su radovi na fasadi i uređenju terena. Nakon toga slijede molerski radovi u unutrašnjosti škole, opremanje tehničkih prostorija i škole standardnom opremom, kao i postavljanje bravarije. Za sada radovi teku u skladu sa ugovorenom dinamikom i očekujemo da će sve biti završeno u predviđenom roku, do kraja februara naredne godine – saopšteno je iz Uprave za kapitalne projekte
Izgradnja objekta Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“, koja je počela u septembru prošle godine, odvija se u skladu s planiranom dinamikom.
Prema planu, sav posao trebalo bi da bude završen u planiranom roku od 17 mjeseci, odnosno do kraja februara naredne godine.
RADOVI
Iz Uprave za kapitalne projekte naveli su da se ušlo u završnu fazu radova - završeni su svi armiračko-betonski, zidarski i instalaterski radovi, postavljanje instalacija slabe i jake struje, vodovoda i kanalizacije, sistema zaštite od požara, zatim termotehničke instalacije, spoljašnji i unutrašnji
ISKLJUČENJA STRUJE
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Liješta, Dučići, Koći, Radan, Medun, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, karaule Cijevna i Poprat, granični prelaz Cijevna, repetitor Zatrijebač, Benkaj, Poprat; dio Donje Gorice iza auto Mazda servisa; Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića, Ludviga Kube, Piperska, Rogamska i Trifuna Đukića; - od 8:30 do 15: Hemomont, 8. marta oko Titeksa i nova ulica prema ul. Iva Vizina, dio Dahne iza stovarišta Volvoks; Montefarm, stara Medicinska škola i dio kruga KCCG (Dječja bolnica) - kratkotrajno isključenje. H. P.
izolatorski radovi, kao i većina radova na rekonstrukciji fiskulturne sale.
- U toku su radovi na fasadi i uređenju terena. Nakon toga slijede molerski radovi u unutrašnjosti škole, oprema-
nje tehničkih prostorija i škole standardnom opremom, kao i postavljanje bravarije. Za sada radovi teku u skladu sa ugovorenom dnamikom i očekujemo da će sve biti završeno u predviđenom roku, odnosno
do kraja februara naredne godine – poručili su iz Uprave za kapitalne projekte. Kamen temeljac za izgradnju novog objekta Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ položen je 26. avgusta prošle godine, a
radovi su zvanično počeli 26. septembra. Izvođač radova je konzorcijum kompanija iz
Nikšića (Stambeno, LD Gradnja, Ening, Ramel i Mehanizacija i programat). Površina parcele za izgradnju
Uručeni vaučeri dobitnicima prvog kola nagradne igre ,,Toplija zima sa Pobjedom“
objekta osnovne škole u Maslinama iznosi 15.750 kvadratnih metara. Škola će biti moderan i funkcionalan objekat za 1.100 učenika, koji će nastavu pohađati u dvije smjene. Budući školski objekat imaće suteren, prizemlje i sprat, a maksimalna ukupna površina objekta definisana je na šest kvadrata neto po učeniku u zatvorenom prostoru i 10-15 kvadrata po učeniku za otvorene prostore. Planirana bruto površina objekta je oko 5.579 kvadratnih metara. Postojeća sportska hala takođe je predmet rekonstrukcije. Uređenje školskog dvorišta obuhvata sportske terene, uređenje, izgradnju pješačkih staza, parking površina i sl. Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,5 miliona eura, bez PDV-a.
Redovno odvijanje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuto je februara 2021. godine, tj. kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste u dvorištu škole i ispred zgrade Vlade Crne Gore. Kada je srušen stari objekat škole (13. marta 2022. godine), iz Ministarstva prosvjete obećano je da će gradnja nove škole početi do 21. aprila, a da se završetak radova očekuje do marta 2023. Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ pretprošle, prošle i ove školske godine nastavu pohađa u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra pretprošle godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima. I. MITROVIĆ
Prve nagrade u igri ,,Toplija zima sa Pobjedom“, dva šporeta ,,alfa 55“, kao i pet vaučera za dobitnike po pet metara drva za ogrijev, uručene su juče. Riječ je o nagradnoj igri u kojoj će Pobjeda, u saradnji sa Volkanom, podijeliti ukupno 50 metara drva za ogrijev i pet šporeta ,,alfa 55“.
U prvom kolu nagradne igre, peći „alfa 55“ dobile su Jelena Mijušković iz Danilovgrada i Rada Rakočević sa Cetinja, koje će svoje nagrade preuzeti u kompaniji ,,Braleks“. Po pet metara drva dobili su Jasmina Vatić iz Podgorice, Biljana Mijušković iz Nikši-
ća, Zorica Đukić iz Podgorice, Slobodan Nikčević iz Kotora i Danilo Perić iz Bara, i njima će narednih dana drva biti dopremljena na kućne adrese. Direktorica korporativnih komunikacija grupacije Vezuv Lena Bošković uručila je dobitnicima vaučere i podsjetila da u ovoj firmi uvijek vode računa o društvenoj odgovornosti, posebno u godini velikog jubileja njihove kompanije - 25 godina postojanja. - Svjesni smo koliko je teško pripremiti ogrijev za zimu i koliki je to namet na budžet porodica, pa nam je izuzetno drago što ćemo za bar 15 porodica pomoći da riješe pitanje ili ogrijeva ili peći - kazala je
ona i dodala da uvijek treba širiti toplinu, što u ovoj akciji nije samo simbolično značenje. Nagrađeni su se zahvalili na nagradama i poručili ostalima da nastave da prate nagradne igre Pobjede, jer slijedi još jedno izvlačenje, 31. oktobra. Naime, svi koji nijesu imali
sreće u prvom kolu učestvuju i za drugo izvlačenje 31. oktobra, kada će biti poznata imena još osam dobitnika – koji će dobiti ili pet metara drva za ogrijev ili šporet ,,alfa 55“. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d. o. o., Ulica
19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat ubaciti i u sanduče u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina Gradskog stadiona, IV sprat), kao i u sanduče na Oglasnom odjeljenju Pobjede - Bulevar revolucije 15 (stara zgrada Pobjede). H. P.
Nakon više od dva i po sata košarkaškog „rata“, računajući i prekide, Budućnost Voli je, u uzavreloj atmosferi „Morače“, prvi put u sezoni u ABA ligi morala da položi oružje – predvođena sjajnim Nemanjom Nedovićem (20 od ukupno 24 poena u nastavku meča, šest trojki iz osam pokušaja), Crvena zvezda je slavila u Podgorici 75:73 (16:17, 17:20, 19:21, 23:15) i nastavila tradiciju.
Beograđani su, naime, od sezone 2021/22. svaki put nanijeli prvi poraz Budućnosti u abaligaškoj sezoni. Za razliku od prethodne tri godine, kada su slavili na svom terenu, ovoga puta su to uradili u „Morači“ i spasili sebe rizika da možda već na startu sezone ispadnu iz trke za prvo mjesto, s obzirom na to da su već poraženi dva puta (od Dubaija i Splita).
Budućnost ima za čim da žali, ne samo zbog toga što je imala napad za pobjedu, koji nije realizovao Mekinli Rajt, uz, čini se, očigledan kontakt sa Geidraitisom. Crnogorskom šampionu su, očigledno, u derbiju manje prijali prekidi, jer su dolazili uglavnom kada se činilo da su „plavi“ u dobrom ritmu. Ostaje da se vidi kako će ovakav meč psihološki da utiče na izabranike Andreja Žakelja, koju su se dobro istrošili protiv šampiona, a već u srijedu ih u Podgorici, u nastavku takmičenja u Evrokupu, očekuje duel sa turskim Bahčešehirom, koji vodi naš Dejan Radonjić
VOĐSTVO DO POLUVREMENA
U poluvremenu sa lošim procentima šuta iz igre oba tima, Budućnost je na odmoru imala dva posjeda prednosti (37:33), iako je slabije šutirala iz igre (36,1 – 40,6 %). Podgoričani su imali bolje procente za tri poena (12-5) u odnosu na goste (15-3), koji su bili precizniji za dva poena (58,8 – 33,3 %). „Plavi“ su prednost izgradili preko boljeg skoka (22-16), pa i ofanzivnog (7-3).
Tri i po minuta prije kraja utakmice, kod rezultata 69:68 za Budućnost, sudijska trojka Pukl, Radojković i Hadžić nije dosudila klasičan faul Plavšića nad Omićem.
Ta sudijska greška ili, bolje reći, poklon Zvezdi je po svemu viđenom do kraja i odlučila pobjednika.
Skok je bio adut Podgoričana posebno u prvoj četvrtini (14-7), naročito ofanzivni (7-1), ali je Zvezda bolji drugi napad Podgoričana (7-0) anulirala iz kontranapada (7-0). U prvih 10 minuta, inače, nijedan od timova nije imao više od posjeda prednosti, Budućnost je najviše vodila sa tri (7:4, 9:6, 14:11), a Zvezda sa dva poena, i to samo
jednom (4:2). Žakelj je u prvoj dionici na parket slao 10 igrača (nijesu ulazili jedino Judoka Azubuki i Mateo Drežnjak), uključujući i mladog Đorđija Jovanovića, koji je odigrao hrabro i ubacio trojku 30-ak sekundi nakon što je ušao na teren, dok je Sferopulos manje rotirao (devet igrača). Druga četvrtina je bila za nijansu efikasnija, „plavi“ u njoj nijesu ubacili ni poen iz drugog napada, ali je domaćinu proradila kontra (10 poena). Budućnosti je pripalo prvih osam minuta, tokom kojih je ubacila tri trojke (dvije Flečer Megi i jednu Rašid Sulejmon), a Megi i tri bacanja pošto je bio fauliran prilikom šuta sa perimetra. Podgoričani su u dva navrata stigli do dvocifrene prednosti, prvo sredinom četvrtine (30:20), nakon trojke Sulejmona, a drugi put na dva minuta i šest sekundi prije odmora, kada je Nikola Tanasković pogodio za 35:25. Krilni centar „plavih“ je do poluvremena jedini poentirao (jednom) za domaće, dok je Zvezda sa osam po-
Sulejmon 5 Ilić 2
Megi 12
Slavković 3
Tanasković 8
Ferel 5
Jovanović 3
DrežnjakOmić 9 Rajt 20 AzubukiKamenjaš 6
Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 4.500.
ena iskoristila probleme u napadu Podgoričana da smanje razliku na četiri poena (37:33). Budućnost je na polovini meča imala dvije asistencije više (11-9), ali i ukradenu loptu manje (2-3) i dvije izgubljene više (6-4).
DRAMA BEZ HEPIENDA
Iako je Budućnost postigla prvi koš u nastavku (Kenan Kamenjaš), Zvezdi je pripao početak treće četvrtine, jer je serijom 7:0 preokrenula i povela 40:39, i
Miler Mekintajer 13 Kenan 6 Teodosić 6 MitrovićLazićKalinić 5 Bolomboj 8 Daum 3 Geidraitis 7 Plavšić 3 Nedović 24 Dos Santos -
natjerala Žakelja da uzme tajmaut. Minut odmora i savjeti slovenačkog trenera dali su rezultat, jer je Budućnost odgovorila istom serijom za vođstvo od 46:40, za nepuna dva minuta. Pri rezultatu 46:42, u 26. minutu, centar gostiju Džoel Bolomboj se okliznuo na vlažnom parketu i doživio, čini se, težu povredu desnog koljena. Uslijedila je desetominutna pauza, da se Bolomboj iznese sa terena, a posebno da obezbjeđenje isprati iz dvorane predsjednika Cr-
Trener Crvene zvezde Janis Sferopulos je čestitao svojim igračima na važnoj pobjedi.
ma nakon koševa, kao odgovor na uvrede sa tribina, dodatno zagrijao atmosferu na tribinama, pa su ka terenu poletjeli predmeti, zbog čega se sudijska trojka, na čelu sa Slovencem Sašom Puklom, povukla u tunel. Nedugo zatim sa parketa su otišli i gostujući igrači. Uslijedila je 20-minutna pauza, jer su sudije zahtijevale da se isprazni dio zapadne tribine, što je i učinjeno, pa je utakmica nastavljena. Nakon pauze, Zvezda nije pogodila dva otvorena šuta za tri poena, pa je Rajt preokrenuo na 69:68, a pogađao je i za 71:69 i DVA I PO SATA KOŠARKAŠKOG RATA U „MORAČI“: Budućnost Voli pred svojim navijačima poražena od Crvene zvezde u derbiju 5. kola ABA lige
- Nije lako igrati protiv Budućnosti, koja ima veliki kvalitet, a oba tima su mogla da pobijede. Detalji koji su bili na našoj strani su nam donijeli trijumf. Dvije stvari su bile ključne - dobra odbrana, jer smo zadržali Budućnost na 73 poena, i Nemanja Nedović. Ne pričam često pojedinačno o igračima, ali on je napravio razliku. Bio je izvanredan, iskočio je i dao važne koše-
vene zvezde Željka Drčelića, koga su sudije udaljile iz partera zbog oštrih protesta. Budućnost je čuvala prednost do kraja četvrtine, ali je Nedović od trojke za 46:45 počeo da „rešeta“ koš domaćih. To nije dalo rezultat u ovoj dionici, koja je zaključena trojkom Mekinlija Rajta uz zvuk sirene za 58:52 pred posljednju četvrtinu. Budućnost je nekako čuvala prednost u prva tri i po minuta posljednje četvrtine, do 65:62, ali je tada Nedović pogodio dvije uzastopne trojke za preokret i vođstvo Zvezde od 68:65. Bek Zvezde je svojim gestikulacija-
Igrači su dali posljednji atom snage
Andrej Žakelj, trener
Budućnosti, nakon meča je bio vidno iscrpljen. - Teška utakmica, ali nije ni sada lako pričati poslije svega. Želim da čestitam mojim igračima, mislim da su dali sve od sebe, dali su maksimum, uz greške i pad koncentracije. Dali su posljednji atom snage, još bez Džuvana Morgana, koji je bitan igrač u rotaciji. Nemam što da im zamjerim, utakmica na nivou, na kraju smo mi poraženi - istakao je Žakelj.
Na pitanje kome je prekid više prijao, trener „plavih“ je kazao:
- Mislim da smo bili u dobrom ritmu, poslije prekida smo odigrali neke dobre minute uz umor koji smo imali. Teško je reći kome je prekid više škodio, bilo je tri razlike za njih tada. Ne znam, iskreno – dodao je Žakelj, a onda prokomentarisao i pitanje o tome da li je bio faul nad Mekinlijem Rajtom u posljednjem napadu.
- Vruće su glave, moram pogledati snimak, čini mi se da je bio faul. Moramo sada razmišljati o drugim stvarima i stručni štab i igrači - zaključio je Žakelj.
ve. Međutim, ne možemo da budemo srećni zbog pobjede, jer se povrijedio Bolomboj. Ne znamo koliko je ozbiljno, sjutra će ići na pregled magnetnom rezonancom i vidjećemo što se dešava sa njim –kazao je grčki trener.
73:72, na 32,3 sekunde, iako je u tom intervalu promašio dva slobodna bacanja. Sferopulos je potrošio posljednji tajm-aut, a Miloš Teodosić je pogodio oba bacanja. Nakon tajm-auta Žakelja, Budućnost je imala 21,4 sekunde za posljednji napad, Rajt je na kraju ispao tragičar, a sudije nijesu ništa svirale, osim nesportski faul Jogija Ferela nad Litvancem na drugoj strani, čime je stavljena tačka na meč... Rajt je na kraju završio meč sa 20 poena, Megi je dodao 12, a Kamenjaš je imao 11 skokova i šest poena. Saša JONČIĆ
SC Derbi u Novom Mestu upisao i drugi poraz u gostima, treći ukupno u pet kola ABA lige
PODGORICA – SC Derbi se i sa drugog gostovanja u ABA ligi vratio praznih ruku, a kao protiv Cibone u Zagrebu „studenti“ su imali šansu da slave i protiv Krke u Novom Mestu. Imali su izabranici Petra Mijovića devet poena prednosti u prvoj četvrtini (22:13) i početkom treće (57:48), ali su u nastavku meča pali prije svega defanzivno.
Zapravo, Podgoričani su odbranu igrali samo u prvoj četvrtini (22:15), jer su od druge do kraja meča primili 82 poena, previše da bi izbjegli poraz (97:91)… - Obje ekipe su bile ofanzivno nadahnute, što pokazuje i broj poena. Dobrim pristupom smo vrlo brzo napravili razliku. Što se tiče defanzivnog plana, samo smo u prvih 12-13 minuta bili na nivou. Mislim na pritisak na spoljnu liniju domaćina, na zatvaranje njihovog jakog oružja, ofanzivnog skoka. Izgubili smo taj momenat krajem prvog poluvremena iako smo i dalje kontrolisali utakmicu rezultatski – kazao je Mijović. Strateg SC Derbija ističe da je
njegova ekipa „u drugom poluvremenu u kontinuitetu, u važnim momentima, imala odsustvo fokusa“. - Primali smo neke šuteve za tri poena sa zvukom sirene. Omekšali smo odbranu na lopti, što je prouzrokovalo dobar protok njihovoj iskusnoj spolj-
Košarkašice Budućnost Bemaksa otputovale u Zagreb, gdje sjutra igraju meč 4. kola WABA lige
„Vučice“ žele nastavak niza
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa otputovale su za Zagreb, gdje će sjutra (16.30 h) gostovati ekipi Zagreba. Podgoričanke imaju dva trijumfa iz dva meča, dok su Hrvatice doživjele sva tri poraza
(od Partizana, Beroe i Zadra), zbog čega je jasno da crnogorski šampion ima ulogu favorita. – Utakmica protiv Trešnjevke dokazala je da smo u usponu. Djelovale smo mnogo bolje nego protiv Partizana,
noj liniji, na čelu sa Garsijom, Španom, Personsom, Cerkvenikom, a vrlo važna je bila uloga rezervnog pleja Bačvića Iskažnjavali su nas, protok lopte im je bio jako dobar i došli su do vrlo važnih šuteva za tri poena. Na kraju su imali 45 odsto šuta za tri poena, što je vrlo vi-
tako da nijesmo zadovoljne samo pobjedom već i igrom. Sigurna sam da ćemo i u Zagrebu dokazati uspon, uspjeti da nastavimo dobar niz i potvrditi dobar start sezone – kazala je Zorana Radonjić, kapitenka ,,plavih“.
U odnosu na prvo kolo, crnogorski šampion je protekle sedmice nastupio sa izmijenjenim sastavom protiv Trešnjevke. Naime, nakon što se povrijedila Ksenija Šćepanović, tešku povredu doživjela je i Anastasija Drobnjak, dok je neočekivano tim napustila Amerikanka Tija Singlton. Svi ti kadrovski problemi nijesu poremetili ,,vučice“, koje su bez problema riješile Trešnjevku. Sjutra ih čeka duel protiv drugog tima iz glavnog grada Hrvatske. – Nevjerovatno je koliko pehova na startu sezone. Ali sigurna sam da će nas to još više skupiti, motivisati da budemo što bolje i pokažemo da nas ništa ne može poremetiti. Vjerujem da ćemo brejkom dokazati da imamo tim koji je spreman da ide do kraja – dodala je Baranka. Trener Petar Stojanović poziva na oprez, tako da u taboru crnogorskog šampiona nema opuštanja iako slijedi meč protiv trenutnog „fenjeraša“... – Imaju dobar tim koji ne treba potcijeniti. Stručni štab odradio je analizu i skauting, dobro su nam poznati i mislim da neće biti nepoznanica. Bitno je da dobro uđemo u meč i energijom i željom nametnemo svoj stil – podvukla je Radonjić. R. P.
soko. A mi smo znali da je Krka ekipa koja živa od šuta spolja. Nijesmo uspjeli to da zaustavimo, nijesmo imali dovoljan kontinuitet nivoa agresivnosti. Kada primite 97 poena na strani, na jednom teškom terenu kakav je za nas kao mladu ekipu, teško možete da pobijedi-
te – dodao je Mijović. SC Derbi ima dvije pobjede i tri poraza u prvih pet kola ABA lige, u narednom kolu dočekuje FMP. - Idemo dalje, čeka nas utakmica u Prvoj A crnogorskoj ligi, pa opet u ABA ligi. Ovo je mlad tim koji će, sigurno, imati oscilacije, ali ćemo pokušati da ih u narednom periodu bude što manje – zaključio je Petar Mijović. Dejan Jakara, trener Krke, čestitao je svom timu na pobjedi. - Posebno na fenomenalnom drugom poluvremenu, u kojem smo postigli 56 poena, u posljednjoj četvrtini 30. Ono što smo pogriješili protiv Spartaka, naplatili smo protiv Cibone i SC Derbija. Očigledno smo na dobrom putu. Sa svakom utakmicom igramo sve bolje. Naravno, biće i padova, a ne samo uspona. Moramo ostati na zemlji. Imali smo dobar šuterski dan, odbrana je bila malo lošija, jer je 91 poen previše, ali pobjedu ne shvatamo olako i nadam se da ćemo tako i nastaviti - rekao je Jakara, koji je prošle sezone vodio SC Derbi, sa kojim je osvojio Kup Crne Gore. S. J.
Za bronzu na Paraolimpijskim igrama
PODGORICA – Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić sastao se juče sa reprezentativcem Crne Gore u stonom tenisu Filipom Radovićem i njegovim trenerom Vladimirom Marićem, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih.
Radoviću je od Ministarstva sporta i mladih dodijeljena premija u iznosu od 25.000
Premijer liga za vaterpoliste (4. kolo)
PODGORICA – Jadran m:tel poražen je 15:13 od Novog Beograda u derbiju 4. kola Premijer lige.
Vicešampion Crne Gore slabije je ušao u meč, gubio je čak 4:0, a do prvog gola stigao je tek na 41 sekundu prije kraja prve dionice. Do odmora igrači Vladimira
eura za treće mjesto na Paraolimpijskim igrama održanim u Parizu. Filipov trener Vladimir Marić dobio je premiju u iznosu 12.500 eura.
– Ministar je iskoristio ovu priliku da još jednom čestita Filipu i Vladimiru na postignutim rezultatima i da im poželi da nastave sa osvajanjem trofeja – saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih. R. A.
Gojkovića su se razbudili i ovaj dio igre riješili u svoju korist 6:3! Nakon poluvremena domaćin je ponovo preuzeo kontrolu igre, u posljednjih osam minuta ušao je sa ,,plus jedan“, ali su Novljani preko Danila Radovića izjednačili na 12:12. Aktuelni šampion Premijer lige je brzo serijom 3:0 (15:12 – 3.03 do kraja) riješio pitanje pobjednika. Jovan Vujović i Aleksandar Ivović sa tri gola bili su najefikasniji u ekipi iz Crne Gore, dok su naši reprezentativci u kapici Novog Beograda Đuro Radović i Miroslav Perković postigli po dva gola. A. M.
PODGORICA – Real Madrid je do 15. titule u Ligi šampiona stigao prošle sezone u finalu sa Borusijom iz Dortmunda, s kojom mu se putevi ukrštaju i u prvom izdanju novog formata elitnog takmičenja.
,,Merengesi“ i ,,milioneri“ večeras u prijestonici Španije igraju derbi prve noći trećeg kola.
- Biće drugačije nego prošle sezone jer je Borusija promijenila trenera i nekoliko igrača. Ali imaju istu ideju u igri, imaju snažan timski kvalitet. Zahtjevan su protivnik i iz razloga što smo nedavno igrali finale – rekao je Karlo Anćeloti, trener Reala. Njegov tim ne izgleda uvjerljivo u dosadašnjem toku sezone, vidjelo se to i na gostovanju Lilu u prošlom kolu Lige šampiona gdje je španski velikan poražen 1:0.
- Ove sezone imamo više poteškoća u posjedu i kontroli igre zato što nemamo fudbalere koje karakteriše igra na malom prostoru. Tipična igra naprijed-nazad nam dobro leži, ali fokusirani smo na to da se bolje branimo jer smo prošle sezone u tome bili vrlo dobri. Trudimo se da timu dodamo što više kvaliteta – dodao je Anćeloti. Nuri Šahin je 1. juna ove godi-
Borusija D. 6, Brest 6, Benfika 6, Bajer 6, Liverpul 6, Aston Vila 6, Juventus 6, Man. siti 4, Inter 4, Sparta 4, Atalanta 4, Sporting 4, Arsenal 4, Monako 4, Bajern 3, Barselona 3, Real M. 3, Lil 3, PSŽ 3, Seltik 3, Briž 3, Fajenord 3, Atletiko 3, PSV 1, Štutgart 1, Bolonja 1, Šahtjor 1, Dinamo 1, RB Lajpcig 0, Đirona 0, Šturm 0, Milan 0, C. zvezda 0, Salcburg 0, Slovan 0, Jang bojs 0 bodova. ZADOVOLJIO NA DEBIJU U SERIJI A, NADA SE ŠANSI I U LŠ: Vasilije Adžić
ne kao pomoćnik u stručnom štabu Borusije bio dio finala Lige šampiona, njegovog drugog koji je izgubio jer je jednom poražen i kao igrač, takođe ,,milionera“.
- Mislio sam da je naš red da pobijedimo, tako da sam nakon meča bio prosto skrhan. Osjećao sam se loše jer smo drugi put bili tako blizu. Prvi put sam bio igrač, a drugi pomoćni trener. Svi koji me poznaju zna-
Novo takmičenje okuplja 13 klubova i oko 130 fudbalerki
Počela liga „Inspirišimo djevojčice“
ju da je osvajanje Lige šampiona bio i još je moj najveći san, a dva puta nam je izmaklo za dlaku. Nadam se da ću jednog dana ponovo imati priliku da je osvojim – istakao je Šahin.
- Takve stvari moramo ostaviti po strani i iskoristiti kao motivaciju. Nadam se da ćemo svi zajedno jednog dana opet doći do finala i onda ćemo ovaj osjećaj morati da pretvorimo u pozitivnu energiju – dodao
je mladi stručnjak. Šahin je od 2011. do 2014. bio član Real Madrida, s tim što je bio na pozajmicama u Liverulu i Borusiji.
- To što ću se suočiti sa bivšim klubom čini me svjesnim da vodim privilegovan život jer mogu da svjedočim ovakvim stvarima. Imam 36 godina i dio sam Lige šampiona, na klupi sam u ovako velikoj utakmici. Nije moguće ovo opisati ri-
ječima – istakao je Šahin, čiji tim u LŠ ima dvije pobjede uz gol razliku 10:1, dok je Real na tri boda.
Uz Borusiju, timovi sa maksimalnim učinkom su Brest, Benfika, Bajer, Liverpul, Aston Vila i Juventus.
Juve je u subotu u derbiju savladao Lacio (1:0) na debiju našeg Vasilija Adžića, koji bi mogao da dobije minute i večeras protiv Štutgarta u Tori-
PODGORICA - Nevjerovatna vijest stiže s Apenina – legendarni Frančesko Toti mogao bi da se vrati profesionalnom fudbalu.
Bivši kapiten Rome penzionisao se prije sedam godina, ali mediji u Italiji pišu kako razmišlja da ponovo zaigra u 49. Toti je cijelu karijeru proveo u dresu rimske ,,vučice“. Za Romu je odigrao 786 utakmica u postigao 307 golova. Najveći klupski uspjeh ostvario je 2001.
kada je osvojio Skudeto. Vrhunac karijere na reprezentativnom planu doživio je 2006. godine kada je podigao trofej namijenjen Svjetskom prvaku. Toti smatra da bi još uvijek mogao da igra na najvišem nivou –piše „Gazeta delo sport“.
– Ima igrača koji su igrali puno godina nakon završetka karijere. Zavisi i gdje igraš, ali ako bih se vratio u Seriju A, morao bih dobro da treniram. Bilo je klubova iz Serije A koji su me zva-
održavati u na teritorijama sva tri udruženja klubova FSCG –Centra, Juga i Sjevera. Iz Udruženja klubova Centar nastupaju Akademija siti sa dva tima, Njegoš, MKM, Zora, Ilarion i Ekonomist. U okviru Udruženja klubova Sjever učestvuju Breznica, Ibar, Akademija Berane i Borac, dok će u iz Udruženja klubova Jug Mornar imati dvije ekipe, a učestvuju i Adrenalin i Arsenal. Ovaj projekat, kao i UEFA Playmakers, koji obuhvata i osnovne škole iz svih djelova Crne Gore, te nova strategija „Grassroots“ fudbala FSCG pomažu u stvaranju boljeg i ljepšeg okruženja u kojem se djevojčice mogu baviti fudbalom. R. P. LIGA ŠAMPIONA (3. KOLO): Milan traži prve bodove, Juve sa Štutgartom, Real dočekuje
nu, prvi put u Ligi šampiona nakon što je bio rezerva u duelu sa PSV-om.
- Štutgart igra odlično, napadaju sa mnogo igrača, bekovi su im opasni i to može da nam napravi problem. U svakom trenutku znaju što treba da rade. Moraćemo da dobijemo borbu oko kontrole nad utakmicom i to bi moglo da nam donese pozitivan rezultat – naveo je trener Tijago Mota Prve bodove u Ligi šampiona pokušaće da osvoji Crvena zvezda, koja gostuje Monaku nakon poraza od Benfike (2:1) i Intera (4:0). Arsenal u Londonu protiv Šahtjora traži drugu pobjedu, a pod velikim pritiskom je Milan koji je na nuli pred okršaj sa Klub Brižom. - Izgubili smo od dvije ekipe koje su među jačima u Evropi, Liverpula i Bajera. Bile se to dvije drugačije utakmice. Nijesmo pobijedili, ali pokazali smo znake napretka. Biće teško i protiv Briža, igraju vrlo dobro. Potrebno je da nastavimo da rastemo u ovom takmičenju i želimo da pobijedimo kako bismo imali šanse za prolaz. Nije odlučujući, ali jeste važan meč – istakao je trener Paulo Fonseka U ostalim mečevima sastaće se Aston Vila – Bolonja, Đirona – Slovan, PSŽ – PSV i Šturm – Sporting. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Nova faza razvoja i popularizacije ženskog fudbala počela je s otvaranjem lige pod imenom „Inspirišimo djevojčice“. U ovom mini-takmičenju fudbal će igrati djevojčice uzrasta od šest do devet godina. Liga okuplja 13 klubova, sa oko 130 malih fudbalerki, a turniri će se
PODGORICA - Robertu
Manćiniju kovertiran je otkaz na selektorskoj fotelji Saudijske Arabije, a mediji u Italiji i Francuskoj pišu da bi njegov nasljednik mogao da bude Zinedin Zidan
Pariski ,,Figaro“ i italijanski list ,,Korijere dela sera“ javljaju da Fudbalski savez Saudijske Arabije na sve načine pokušava da privuče Zidana na kormilo na-
li, priznajem da su me malo natjerali na razmišljanje. Da, to je teško ostvarivo, ali u životu nikad ne reci nikad – prokomentarisao je Toti. Otkrio je kako ga je zvao milanski Inter, te da se ne bi odazvao eventualnom pozivu Lacija. - Za dva do tri mjeseca bih bio spreman. Da radim nešto takvo ludo, napravio bih to u Italiji, ne u inostranstvu –poručio je Toti u razgovoru za ,,Sportitalia“.
Senzacionalna mogućnost stiže s Apenina Toti se vraća fudbalu u 49. godini FS Saudijske Arabije želi novog selektora
cionalne selekcije. Isti izvori navode da ugovor Manćinija do januara 2027. godine ne bi predstavljao nikakav problem za saradnju sa legendarnim Francuzom. Nedavni poraz Saudijske Arabije od Japana (2:0), poslije čega je uslijedio remi protiv Bahreina (0:0), tokom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, uticao je na odluku o razlazu od Manćinija, ko-
jeg su navijači ispratili zvižducima na posljednjoj utakmici. Zidan je posljednji angažman imao u Real Madridu, a od 2021. godine je bez trenerskog posla. ,,Zi-Zu“ je do sada odbijao sve ponude, ističući da uživa u odmoru nakon fudbala. Ipak, ,,Figaro“ ističe da će poziv iz Saudijske Arabije biti toliko izdašan da će Zidan teško reći – ne. D. K.
Utorak, 22. oktobar 2024.
PODGORICA – Omladinci
Budućnosti zadivili su nedavno crnogorsku fudbalsku javnost, a sada imaju šansu da ponovo zablistaju na evropskoj sceni – ,,plavi“ će u 2. kolu Lige šampiona za mlade odigrati dvomeč sa Trabzonom. Prva utakmica na programu je sjutra od 18 časova na stadionu „Papara“ u Turskoj. Revanš je pod Goricom 6. novembra.
Izabranici Marka Janjevića preskočili su na premijeri Dinamo Tbilisi, uz respektabilnu partiju na domaćem terenu, gdje su slavili sa 4:1, a Andrej Kostić je postigao tri gola. Trabzon je nivo više, ali ne i nepremostiva prepreka – poručili su iz podgoričkog tima koji je juče odletio za Tursku. – Prošlo je 20 dana od utakmice sa Dinamom, velika pobjeda za nas, klub, navijače i grad. To je prošlo. Odavno smo posvećeni narednom protivniku. Pripremili smo se za Trabzon. Riječ je o jakom protivniku, koji je osvojio titulu u konkurenciji Galatasaraja, Fenerbahčea i Bešiktaša. Odradili smo skauting. Rival zaslužuje puni respekt, ali svakako da imamo šanse. Cilj nam je da se pokažemo u najboljem svjetlu i odigramo dobru utakmicu. Želimo aktivan rezul-
tat, a onda na našem stadionu očekujemo pune tribine – rekao je Goran Burzanović, pomoćni trener u stručnom štabu Budućnosti. Mnogo samopouzdanja i optimizma imaju supertalentova-
ni momci iz Budućnosti. – Zašto da ne? Uradićemo sve da napravimo još jedan veliki uspjeh i plasiramo se u treće kolo. Kako sada stvari stoje, tamo bi nas čekalo Sarajevo –poručio je Burzanović.
Legendarni napadač biće najbliži saradnik Rasima Ljajića
PODGORICA – Legenda crnogorskog i evropskog fudbala Predrag Mijatović vratio se u Partizan – nekadašnji napadač ,,crno-bijelih“ biće među prvim saradnicima Rasima Ljajića, prvog čovjeka novog, privremenog rukovodstva.
U Humskoj je održana skupština kluba kojom su najavljene promjene na svim nivoima u posrnulom velikanu. - Imali smo sjednicu. Izabran je novi privremeni organ. Nijesmo više mogli da krijemo. Pored mene tu će biti Predrag Mijatović, DankoLazović, Vojin
Lazarević, DraganMilovanović, MilkaForcan i Boban Stanojević. Pred nama je teška finansijska konsolidacija kluba, zato su tu biznismeni, a tu je i advokat koji će se baviti institucionalnim problemima. Hvala posebno Predragu Mijatoviću, kao i ostalim članovima koji su tu. Razgovarao sam sa stotinu fudbalera iz različitih sfera društvenog i javnog života, većina je izrazila podršku, ali svi su govorili: ,,Nemoj mene, ja ću kasnije“. Zato je ovo velika hrabrost da se velika fudbalska legenda kao Mijatović vrati – rekao je Ljajić. – Danka je bilo lako vratiti, Peđu teško. Znao je koliko je težak posao. Rekao je samo: „Partizan je u pitanju, sad je momenat“. Obojica će se obratiti javnosti. Trudićemo se da uvijek dajemo informacije. Ono što je ideja, to je da se sportski sektor ojača i smanji se mogućnost grešaka u dovođenju igrača. Imamo 30 fudbalera, to ne bi izdržao ni Mančester junajted – dodao je Ljajić. Mijatović je po dolasku iz Budućnosti igrao za Partizan od 1989. do 1993. godine, potom je nastupao za Valensiju, Real Madrid, Fiorentinu i Levante. Od 2006. tri sezone bio je sportski direktor Real Madrida. Ne. K.
Stručni štab ,,plavih“ detaljno je analizirao Trabzon kroz video-materijal.
– Vidi se da se radi o dobroj ekipi. Na video-snimcima koje smo gledali bile su utakmice protiv Galatasaraja, Fenerbah-
čea i Bešiktaša. Igraju moderan fudbal. Brza je cirkulacija lopte. Imaju ogroman kvalitet, ali se nadam da imamo i te kako što da pokažemo. Očekujem dobru utakmicu i aktivan rezultat pod Goricom – ističe
Burzanović, nekadašnji vezita Budućnosti, Leotara, Zete, Petrovca, Titograda i Iskre. ,,Plavi“ će u Turskoj nastupiti bez prvotimaca Andrije Bulatovića i Lazara Savovića Samim tim otvara se mjesto za sedamnaestogodišnjeg Luku Brajovića, koji će zauzeti poziciju u veznom redu. – Spremni smo fizički i psihički da dobijemo utakmicu, odnosno, da donesemo što bolji rezultat u Podgoricu. Imali smo obaveza u domaćem prvenstvu, dobili smo dvije utakmice i spremni smo da dobijemo još jednu – kazao je Brajović.
Kako god da se završi dvomeč sa Trabzonom, mladi fudbaleri Budućnosti mogu mnogo da dobiju.
– Mnogo nam znače ovakvi dueli. Ovako važne utakmice navode nas na veći nivo, spremaju nas za budućnost. Pomažu ovakvi mečevi da postanemo bolji igrači i bolji ljudi – kaže Brajović. Upoznat je sa kvalitetima protivnika:
– Samo ime govori dosta – turski velikan. Gledali smo ih, dobri su, ali mislim da imamo šansu da ostvarimo dobar rezultat. Cilj je da budemo u igri pred revanš pod Goricom gdje ćemo sigurno imati veliku podršku naših navijača – zaključio je Brajović. D. KAŽIĆ
preokretom slavio u Novom Pazaru (4:3)
PODGORICA - Dva gola crnogorskog napadača Uroša Đuranovića nisu bila dovoljna Novom Pazaru da ostvari pozitivan rezultat protiv Partizana. U pravom rolerkosteru na stadionu kraj Jošanice, beogradski tim slavio je sa 4:3, pogotkom u sudijskoj nadoknadi. Vatromet golova najavio je povremeni član naše nacionalne selekcije u 16. minutu – tridesetogodišnji golgeter iskrao se čuvarima, primio loptu i rutinskim udarcem sa sredine šesnaesterca dobio duel sa golmanom Aleksandrom Jovanovićem Težak početak za ,,crno-bijele“ koji su od 21. imali dupli minus – strijelac je sada bio Dragan Bojat na asistenciju
Almedina Ziljkića Izgubljeno je djelovao tim Sava Miloševića u prvih 30 minuta, ali nije odustajao, nije gubio vjeru u bolji epilog do odlaska na odmor. Furiozan finiš prvog poluvremena donio je gostima izjednačenje. Ibrahim Zubairu je u 38. smanjio, a Strefan Kovač u 41. minutu poravnao stanje na semaforu. Zubairu je u 74. zamalo izbjegao ofsajd i VAR kontrola je potvrdila ispravnost njegovog pogotka za preokret Partizana. Nije se dao Novi Pazar koji je stigao do 3:3 u 84. minutu preko Đuranovića. Crnogorski fudbaler ponovo je poentirao nogom iz kaznenog prostora, opet na dodavanje Aleksandra Mesarovića. Činilo se da će akteri podijeliti
plijen, ali tako nije mislio Kovač koji je u trećem minutu nadoknade pobjegao odbrani i iskosa sa desne strane savladao bivšeg golmana Petrovca i Mornara Stefana Popovića Đuranović je postigao četiri gola na sedam utakmica u dresu Novog Pazara. U timu domaćina svih 90 minuta na terenu proveo je mladi reprezentativac Crne Gore, dvadesetjednogodišnji Andrej Đurić Fudbaler ,,crno-bijelih“ Aleksandar Šćekić presjedio je meč na klupi.
Partizan je upisao tri pobjede nakon povratka Miloševića na klupu i trenutno je četvrti na tabeli. Novi Pazar je na 11. mjestu Superlige Srbije. D. K.
PODGORICA – Sve je u službi Evropskog prvenstva koje 29. novembra počinje u Debrecinu, gdje će ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igrati sa Srbijom, Rumunijom i Češkom.
Bliži se početak prvog velikog takmičenja na kojem će, između ostalog, sa klupe debitovati selektorka Suzana Lazović Užurbano se i radi, ne gubeći fokus sa onog najvažnijeg –discipline, kontrole i uvježbavanja odbrambenih zadataka. Defanziva će biti zaštitni znak ,,lavica“. Na drugom okupljanju reprezentacije vodiće se računa i o ofanzivnim zadacima. Poslužiće za to treninzi i prijateljska utakmica u gostima sa Hrvatskom.
Lazović je, inače, kako je i najavila, u odnosu na premijerno okupljanje, pozvala još novih igračica.
– Biće još kontrolnih mečeva i zajedničkih treninga, dogovoreno je sa Hrvatskom, na narednom okupljanju sparingovaćemo sa Slovenijom. Mislim da je to dovoljno za pripreme s obzirom na to da djevojke igraju vrhunske lige i da bi ih još neka dodatna utakmica stavila u rizik od povreda. Ovaj period ćemo iskoristiti da vidimo šta je to šta nam nedostaje kako bismo se najbolje pripremili za Evropsko prvenstvo – poručila je Lazović. Tek od danas će Lazović na raspolaganju imati 19 igračica, jer su neke do Podgorice imale duga putovanja. – Uvodni trening je predviđen za oporavak. Od danas ćemo biti u punom sastavu i nadam se da ćemo uspjeti da sprovedemo sve ono što smo zamislili. Imamo veliku rotaciju, vjerujem da će biti dovoljna protiv
F 1: Britanac ljut na stjuarde nakon trke u Ostinu
Noris: Kazna mi ubila
šampionske nade
PODGORICA – Lando
Noris rekao je da je kazna koju je dobio na Velikoj nagradi SAD u Ostinu „ubila momentum njegovih šampionskih nada“.
Vozač Meklarena je dobio kaznu od pet sekundi jer je pretekao Maksa Ferstapena na nepropisan način, odnosno, jer je izašao sa staze i stekao prednost.
– Za mene je pogrešno ono što je Maks uradio, a to je da brani svoju poziciju tako što je izašao sa staze i efikasno zadržao svoju poziciju. Pretjerano se branio i napravio grešku i od toga profitirao. Morao sam da izađem sa staze. Nemoguće je da ljudi znaju da li sam mogao da stignem na stazu ili nijesam, stoga, ne možete da upra-
vljate takvim stvarima – rekao je Noris.
Kazna je omogućila Holanđaninu da stigne do trećeg mjesta u Ostinu, te poveća prednost u odnosu na Norisa u generalnom poretku na 57 bodova. - Imam mišljenje o tome, ali ne moram ovdje da ga kažem. Puštam stjuarde da rade svoje - naveo je trostruki svjetski šampion.
- Na svašta se žale u posljednje vrijeme, ali su pravila veoma jasna. Ne možeš da prestižeš van bijele linije. I meni se to dešavalo u prošlosti – istakao je Ferstapen. Lando i Maks su već na startu trke imali jedan kontroverzan incident, u prvoj krivini, kada ga je Ferstapen napao sa unutrašnje strane i natjerao da
Hrvatske. Vjerujem i da ćemo uspjeti da se pripremimo taktički i tehnički za ono što nam je potrebno za Srbiju, Rumuniju i Češku. Hrvatska je idealan rival za ovu sedmicu, naglasila je selektorka crnogorskog tima.
– Teško je bilo organizovati treninge i utakmice, jer smo kasnije krenuli u sve to. Hrvatska i Slovenija bile su voljne da nam izađu u susret i za ovaj period ovo su najbolji mogući rivali.
Lazović, koja je kao igračica bila majstor odbrane, insistiraće najviše na ovom segmentu.
– Odbrana je primarna i ključ je svake utakmice. I da nakon toga probamo da izvedemo brzi centar ili tranziciju i, naravno, da vraćanje bude najbolje. Što se tiče napada – cilj je da metodološki posložimo sve akcije i da u ovom dijelu budemo dis-
ode široko, a taj potez je obojicu koštao pozicije za borbu sa Šarlom Leklerom za pobjedu. Noris je veći deo trke gledao u leđa Ferstapenu, ali mu je sjajna strategija donijela prednost u gumama, pa ga je obišao 12 krugova prije kraja. Dva rivala su provela narednih osam krugova boreći se, ponekad vozeći rame uz rame, sve dok Noris nije pokušao da iskoristi najbolju priliku koju je dobio. Prešao je na spoljnu liniju u 12. krivini dok je Ferstapen branio unutrašnju. Oba bolida su izletjela sa staze na izlazu i
ciplinovani i ispoštujemo međusobni dogovor koji će biti najvažniji.
O rivalima na šampionatu Evrope se razmišlja, nijesu nepoznati, kroz istoriju velikih takmičenja naša ekipa je igrala i sa Srbijom, Rumunijom i Češkom.
– Vjerujem da ćemo prva tri rivala na EP uspjeti da pripremimo na najbolji način i da ćemo uraditi potrebnu analizu. Očekuju nas tri jaka protivnika, a smatram da će sve zavisiti od nas – koliko ćemo spremno dočekati utakmice.
Ohrabruje to što će Lazović imati na raspolaganju, kako sada stvari stoje, sve najbolje što ima crnogorski tim.
– Raduje me i to dosta, posebno jer se Đina Jauković vratila poslije povrede. Na svakoj poziciji imamo kvalitetne igračice, ne bih odvajala bekove, pivote, krila ili golmane. Vjerujem da igra, kada budu izmjene, neće padati.
A kakvi su ciljevi na EP?
– Da damo maksimum, ispoštujemo dogovor, napravimo timski duh i da imamo ono što nas je uvijek krasilo – glad.
To što će Lazović sa djevojkama debitovati u prijateljskom meču u komšiluku, nema tu vrstu uzbuđenja.
– Uzbuđenje je sami trening sa reprezentacijom. Ako bismo to dozvolili da preovladava na utakmicama, ne bismo razmišljali trezveno i donosili prave odluke. Treba da smo mirni, staloženi, jer znamo za šta se spremamo – jasna je Lazović. A. MARKOVIĆ
Noris se našao ispred. Ferstapen se odmah požalio da ga je Noris prestigao van staze, što nije dozvoljeno. – Za mene je to ishitrena odluka. Oni ne čuju i ne razumiju naše argumente, što bi trebalo da urade poslije trke. Oni samo žele da donesu odluku u tom trenutku kako ne bi mijenjali bodove, podijume i slične stvari – rekao je Noris.
– Ali oni ne čuju ni moju stranu, ni mog tima, ni Maksovu, što mislim da nije najispravnije. U nedjelju je to bila kazna i ne mogu mnogo da uradim osim da to prihvatim – dodao je Britanac. Vozač Meklarena ništa ne zamjera konkurentu u borbi za titulu.
– Bila je to sjajna bitka. Maks se odlično branio i završio je na podijumu i čestitam mu – istakao je Noris. Noris je rekao da su stjuardi ,,samo nagađali i mislili da ne bi trebalo tako da se ponašaju“. Američka turneja F1 nastavlja se narednog vikenda u Meksiku. R. A.
Rukometaš Vardara i crnogorski reprezentativac na prinudnoj pauzi
PODGORICA – Crnogorski rukometaš Vuko Borozan propustiće večerašnji meč Vardara 1961 protiv Porta u EHF Evropskoj ligi iz ,,neobičnog“ razloga – izujedali su ga psi lutalice u Skoplju.
- Nažalost, imamo četiri-pet povrijeđenih igrača. U našem glavnom gradu se dešavaju neočekivane stvari. Vuka Borozana, dok je šetao sa djecom, napali su psi i završio je u bolnici. Braneći svoju djecu, zaradio je 14-15 šavova. Neće igrati protiv Porta, ne znam kada ćemo moći da računamo na njega – rekao je trener Vlado Nedanovski Borozan se ovog ljeta vratio u Vardar, s kojim je u sezoni 2016/17. osvojio Ligu šampiona. Po odlasku iz Skoplja igrao je u Vespremu, Al Arabiju, Lovćenu i Al Hadi. Odsustvo Borozana sa meče-
va Vardara dovodi u pitanje njegov nastup za reprezentaciju Crne Gore na početku kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine – ,,lavovi“ sa novim selektorom Didijeom Dinarom 6. novembra dočekuju Finsku, četiri dana kasnije gostovaće Slovačkoj. Vardar nakon dva kola F grupe Evropske lige ima pobjedu i poraz. – Znamo koliko je bitna utakmica sa Portom ako želimo da prođemo grupu. U prvom kolu smo imali dobar nastup pred domaćom publikom, a onda u Melzungenu nije bilo kako smo željeli i ubjedljivo smo izgubili. To je već prošlost, razmišljamo o utakmici sa Portom, analiziramo i treniramo za susret. Nema štednje i razmišljanja, jedna jedina opcija je pobjeda – rekao je trener Nedanovski. Ne. K.
Filip Kunčer sljedeće sezone u evropskom Reno klio kup šampionatu
PODGORICA – Filip Kunčer nakon izuzetno uspješne sezone u Renault Clio ESET Cup-u naredne godine prelazi na evropsku scenu, saopšteno je iz njegovog tima.
– U Monci je postignut dogovor sa prestižnim francuskim timom Milan Competition, što znači da ćemo ga gledati u Reno klio kup šampionatu Evrope u 2025. godini. U ovoj seriji ga očekuje ozbiljna konkurencija, sa 50 do 60 takmičara na svakoj trci, što će podići nivo izazova na viši nivo. Sezona se sastoji od 18 trka koje će se voziti širom Evrope, u periodu od aprila do oktobra 2025. godine. Sa talentom i iskustvom koje je stekao, Kunčer je spreman da se suoči sa ovom žestokom konkurencijom i ostvari nove uspjehe na evropskim stazama – navodi se u saopštenju. R. A.
„GLAS
„Glas Crnogorca” od 30. septembra 1874. godine
Događaji u svijetu Beč je posljednjijeh dana neprestano bio u velikoj svečanosti. Svakojake, sjajne počasti činjene su članovima sjeverne polske ekspedicije. Sada je već i to prestalo i sada će nastati naučno ispitivanje i suđenje o rezultatima toga bez sumnje mučnoga putovanja. Bilo je ozbiljnijeh ljudi, koji su poodavno opominjali one koji su ovu ekspediciju do neba preuznosili da se uzdrže od prerana suda, da ne prećeruju jer će rezultati možda manji biti nego se misli. Ovakva mišljenja i sada se čuju i za to se s velikijem interesom očekuje da ekspedicija objavi svoje pronalaske i nauka da reče svoj sud o njima.
Srpski agent u Carigradu zahtijevao je ovijeh dana da porta ispuni obećanje svoje, koje je dala knezu Milanu kad je bio u Carigradu o svezi turske željetznice sa srpskom. Veliki vezir odgovorio je da Turska ne može sada graditi željeznicu do srpske granice i da valja još čekati. Njeki listovi kažu da Turska neće da dade Srbiji ovu željeznicu iz strategijskijeh obzira, jer bi ona išla kroz sred Bugarske.
O oružanju Turske još se jednako piše. Pošto su je novinarske vijesti do zuba naoružale s novijem topovima i puškama i pošto su joj 800,000 vojnika na najbolji način uredile, sada javljaju da je i turska flota sa svijem uređena i u pripravnost stavljena. Iste novine skinule su sultanu s vrata i vicekralja misirskog javljajući da je sultan s njim u najboljem odnošaju i da mu je dopustio da susjednu državu Darfur prisvoji. Sad je sultan na konju, i teško onome koji bi samo i pomislio nešto protiv Turske.
Francuska vlada jako je uznemirena zbog sjajnoga dočeka koji je Tjer svuda našao na
U prošli poneđeljnik pogibe Juso Mučin Krnjić, bogati trgovac u Podgorici. Ubi ga njeki Petar iz arbanaškijeh Kuča. Turci, koji su bili sa Jusom, ubiše ga i isjekoše ga svoga u komade. Digoše se Turci na oružje i udariše na Crnogorce koji su se našli u Podgorici i posjekoše svakojega. Do sad se zna da je oko dvadeset mrtvijeh, a među tijema ima i ženah i jedan arhimandrit iz našega manastira Piperske ćelije
svome putu kroz Francusku idući u Italiju. Jednoga gradskog načelnika zbacila je sa službe zbog toga što je u tome dočeku učestvovao. No još više zadade joj brige što je u loarskom okrugu izabran republikanac za narodnoga poslanika. „Glas Crnogorca” od 11. oktobra 1874. godine
Telegrami
Danilovgrad, 8. oktobra (u 2 sata po ponoći) – Sinoć poginuo u Podgorici Juso Mučin Krnjić, Turčin. Ubio ga jedan Kuč iz Turske … Turci skočili i posjekli svakojega iz Crne Gore koji se tamo našao na pazaru. Poubijaše 17 Crnogoraca, arhimandrita piper-
skog i više žena. Velika uzrujanost u narodu.
Rijeka, 9. oktobra (u 8 sati u veče) – Turci su produžili sječu i 8. o.m. po zetskijem selima ubili su 8 Crnogoraca i više zetskijeh Srba koji nosahu crnogorsku kapu. U turskijem Kučima zapalili mnoge kuće srpske. Oko 60 duša pobjeglo u planinu.
Rijeka, 10. oktobra (u 6 sati ujutro) – Dvojica Riječana koji su poginuli u Podgorici, donešeni su amo. Na Labudu je 14 rana i vrat mu je posječen, na Mitru ništa manje i rasporen je uzduž. Grozan prizor, koji je izazvao užasno ogorčenje protiv divljaštva turskog. Danas pogreb uz opšte do sad neviđeno učešće naroda. Cetinje, 10. oktobra 1874. Bez misli na demonstrovanje, bez usiljenoga razmetanja, nego sa iskrenošću iz dubine srca ispovijedamo danas svemu svijetu žalost i gnjev bezgranični, koji nas je obuzeo, slušajući glas o nevinijem žrtvama koje padoše, i o obrazovanosti našega doba koju je i opet azijatsko varvarstvo obezčastilo. Žica sa Danilova grada donese nam prošle noći poražujuću vijest. Nečovječnost i divljaštvo tursko koje nije nikad imalo gra-
nice, razuzdalo se i opet na način nečuveni do sada. Evo što se dogodilo. U prošli poneđeljnik u veče oko 6 sati pogibe Juso Mučin Krnjić, bogati trgovac u Podgorici. Ubi ga njeki Petar iz arbanaškijeh Kuča. Isti Petar poginuo je na istom mjestu. Turci, koji su bili sa Jusom, ubiše ga i isjekoše ga svoga u komade. I ako su dakle ubicu poznali i osvetili njime poginuloga … digoše se Turci na oružje i udariše na Crnogorce koji su se našli u Podgorici i posjekoše svakojega. Do sad se zna da je oko dvadeset mrtvijeh, a među tijema ima i ženah i jedan arhimandrit iz našega manastira Piperske ćelije. Crnogorci sus vi bili bez oružja, jer po postojećem redu mora se oružje na gradskoj kapiji ostavljati i niko s oružjem ne može u grad.
O ubici Petru Kuču doznali smo ovo: da je on i prije dvije godine imao u sred Podgorice sukoba s Turcima, a prije njekoga vremena brat Jusov uzeo mu bješe sve njegovo imanje u Kučima. Za to se Petar zahvaljivao više puta da će se osvetiti Krnjićima. Moglo bi se dakle misliti da je iz tijeh uzroka uložio da ubije Jusa Mučina Krnjića.
No mi nećemo da ispitujemo pobude ubistva. Nama je dosta što možemo konstatovati da je ubica turski podanik, da je ovaj događaj Crnogorce iznenadio isto kao i Turke, da su uljegli Crnogorci u Podgoricu bez oružja i bavili se pazarom i trgovinom, kao obično i prije toga. To je dosta, pa da svak uvidi kakvu nepravdu, kakvo nasilje, koliko divljaštvo učiniše Turci i još uviđavnije biće svakome kad kažemo da
su posjekli i jednoga smirenoga kaluđera, arhimandrita iz Ćelije Piperske i više nemoćnijeh žena. (…) Tek je naša vlada bila izviještena o ovome žalosnom i groznom događaju, izdala je telegrafski naredbe na sve pogranične starješine, da strogo paze da se s naše strane ne da nikakvog povoda novome sukobu s Turcima. Međutijem su graničari svuda već bili na oružju, ali bez sumnje s teškijem srcem, pokorili su se naredbi. Pa ne samo to, nego je vlada izdala i drugu naredbu da vlasti stave pod zaštitu sve Turke koji žive u Crnoj Gori i koji su se u našoj zemlji na putu ili poslom našli, i onijema koji bi htjeli u Tursku da se da do granice vojnička pratnja. Koliko ova potonja naredba samo na čast Crnoj Gori služiti mora, i prva je ne manje umjestna i vrlo nužna i opravdana. Iz dosadanjijeh konflikta Crne Gore s Turskom, mi smo se uvjerili da je Turska vazda gledala da baci zbog istijeh krivicu i odgovornost na Crnu Goru, premda nikad u tome nije uspjeti mogla. Tako bi i sada i najmanji povod sa strane naše Turskoj dobro došao, osobito u ovome slučaju, gdje je očevidan neopravdani napadaj turski…
Dopisi.
Danilovgrad, 8. oktobra –Telegrafski sam vas izvijestio kakvo su grozno zločinstvo počinili podgorički Turci. Sada ću vam o svemu opširnije pisati jer sam se izvijestio dobro o tome krvavom događaju. Juso Mučin Krnjić poginuo je na zahod sunca na glavici podgoričkoj, gdje je stajao okružen naoružanijem Turcima. Tu mu se primakao sa svi-
jem blizu njeki Petar iz turskijeh Kuča i uždi nanj dva puta iz puške i ubi ga na mrtvo. Na isto mjesto ubiše okolo stojeći Turci Petra i isjekoše ga svega u komade. Kad su Turci vidjeli Jusa mrtva, koga su jako uvažavali zbog junaštva i bogastva njegova i što je od jake kuće Krnjića, fanatizam njihov baci ih u divlje bjesnilo, pa zakliktaše Turke podgoričke da traže i sjeku svakojega Crnogorca koji je u Podgorici. Pa tako i učiniše. Potrčaše sokacima, i gdje su kojega Crnogorca ili ženu crnogorsku našli, sve su posjekli. A to im je lako bilo učiniti, jer ne samo što je varoš turska, pa Turaka mnogo, nego nijedan Crnogorac neimađaše pri sebi ni puške ni noža, jer svaki Crnogorac mora da ostavi oružje na kapiji gradskoj, pa bez oružja ulazi u čaršiju. Sreća je još velika, što nije bio taj dan pazarni, kad je obično mnogo ljudi i žena crnogorskijeh u Podgorici, te bi bilo mnogo više žrtava. Sječa je ova brzo završena, ali uzbuna u Podgorici trajala je cijelu noć. Oružani Turci neprestano su obilazili sokake i nasilno obijali hrišćanske kuće, ne bi li naišli na još kojega Crnogorca. Pa ne samo to, nego se pozvaše, da pođu kroz svu Zetu, da i po njoj sjeku svakoga koji bi Crnogorac bio ili crnogorsku kapu nosio. Možemo dakle i iz tužne Zete očekivati podobnijeh žalosnijeh glasova. Ako se što dogodi javiću vam odmah. Glas o ovome užasnom događaju dobili smo mi na Danilovgradu na uru po ponoći. Možete misliti kako nas je potresao, i kako je neobično ogorčenje i uzrujanost obuzela narod... (Nastavlja se)
Poslovni broj: Ivm.br. 2109/2016
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB BANKA AD Podgorica, Bul. Stanka Dragojevića br.46, koga zastupaju punomoćnici Maja Čvorović, Petar Minić i Zoran Radunović, advokati iz Podgorice, ul. Studentska br.33/a, protiv izvršnog dužnika Mirković Đorđija iz Nikšića, Oštrovac br.216, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 18.980,59 eura, dana 21.10.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 2109/2016 od 23.11.2016. godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne isprave- mjenice serije AA 0967879 koja je izdata dana 17.08.2011. godine i Rješenja poslovne oznake Ivm.br.2109/2016 od 21.04.2017. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 1680 KO Rubeža PJ Nikšić, i to:blok 0, broj 2257/2, RB 1, plan 007, skica 30/08, potes Oštrovac, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 50m2, blok 0, broj 2257/2, RB 0, plan 007, skica 30/08, potes Oštrovac, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 56m2, blok 0, broj 2257/3, RB 0, plan 007, skica 30/08, potes Oštrovac, po kulturi njiva, klasa 5, površine 73m2, -sve u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 18.11.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.780,00 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 2109/16 od 22.02.2021.godine.
IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-2304636 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.978,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić, na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.154/2011 od 14.09.2011.godine. Dana 21.10.2024.godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Utorak, 22. oktobar 2024.
Utorak, 22. oktobar 2024.
породице.
ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка ВАЛЕНТИНА, син ВЛАДИМИР, снаха МАРИЈА, унучад МИА, АЛЕКСАНДРА, ДАРКО, МИЛИ, ЂОРЂЕ, ОГЊЕН и остала родбина МИЈУШКОВИЋ и КРТОЛИЦА
Posljednji pozdrav našem dragom bratu od tetke
BORU MAČIĆU
Sa ljubavlju i poštovanjem, čuvat ćemo te od zaborava.
BORO LAZOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke
BORU MAČIĆU
Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomene na tebe i tvoj lik.
JOVO, SAŠA, BALŠA i JASMINA LAZOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav velikom čovjeku
TOMICI KRKELJIĆU
Privilegija je bilo imati te za iskrenog životnog prijatelja.
Počivaj u miru.
876
Posljednji pozdrav našoj dragoj i poštovanoj koleginici, asistentu u nastavi
BORKI ŠĆEKIĆ
U nama i s nama ostaće zauvijek Tvoj divni osmijeh, energija i vedrina.
Neka Te anđeli čuvaju.
ŽAKI PRELEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi
TOMICI KRKELJIĆU
KOLEKTIV JU OŠ ,,MILORAD MUSA BURZAN“ U PODGORICI 878
OD KOLEGA I KOLEGINICA IZ POBJEDE
22. oktobar 2024.
Posljednji pozdrav našoj voljenoj baki
ZORI
Pamtićemo te i sa ponosom pominjati.
Tvoji: VLADO, MARIJA, ALEKSANDRA, ĐORĐE i OGNJEN
886
882
885
Opraštamo se od naše voljene majke i bake ZORE
Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju.
Tvoji: VANJA, MIA, DARKO i MILI
Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici
ZORI MIJUŠKOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
LALE MUMIN
TUŽNO SJEĆANJE 22. 10. 1984 – 22. 10. 2024.
MILORAD – MITO MIJAČ
44 godine tuge, koje vrijeme ne liječi.
Supruga LJILJANA i ćerka SVETLANA
Draga naša bako
ČEDA
Neizmjerno ti hvala na ljubavi, podršci, nježnosti i snazi koju si nam pružala. Tvoje MINA i STAŠA
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici ČEDI
Takvi kao ti nikada ne odlaze, već ostaju u našim srcima voljeni i poštovani. VERA i SAŠA NIKČEVIĆ
SJEĆANJE 22. 10. 2023 ‒ 22. 10. 2024.
NADA NAĐA MAROVIĆ rođena IVANOVIĆ
Prošla je godina otkad nije sa nama. Čuvaćemo je od zaborava.
Suprug GORAN 879
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dragi naš
Kao da si još juče bio tu, a kao da je vječnost prošla otkako te nema. Tvoj svijetli lik će zauvijek blistati u našim srcima.
ZAGORKA, DANIJEL, MARIJA i KATJA
881
883
Tužno sjećanje 22.10 2017 18.11.1982 22.10.2024. 18.11.2024
DARINKA V. VELJKO I. MAGOVČEVIĆ MAGOVČEVIĆ rođena MIJUŠKOVIĆ
Ljubav i dužno poštovanje prema Vašoj dobroti, skromnosti i plemenitosti ne dozvoljavaju nam da Vas makar na trenutak zaboravimo.
Vaše ćerke: NADA, RADA i MIRA sa porodicom
DARINKA MILIĆEVIĆ
Bako, čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: DADO, VUK, ALEKSA, JELENA i ANĐELA
Sve ove godine rastanka sa Tobom su preteške, tužne i bolne
MIRKO
Mislima te milujemo, srcem i dušom neizmjerno volimo sve dok ponovo budemo zajedno.
Vesela duša što nam je grijala srce i davala nadu.
Tugujemo za tobom, mili naš!
PORODICA SIMOVIĆ
880
888
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
1944 - 2024