Dnevni list Pobjeda 4.11.2024. by Pobjeda

Poneđeljak, 4. novembar

NE! RATU U UKRAJINI

CRVENI ALARM: Potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo ulazi u deseti dan, više slučajeva sa tragičnim epilogom upozorava na problem odsustva odgovornosti u najvišim institucijama u državi

Tragedije pokazale nesposobnost čitavog sistema bezbjednosti

Reagovanje rukovodstva MUP-a i Uprave policije potvrdilo je, prema riječima advokata Veselina Radulovića, da živimo u sistemu odsustva bilo kakve odgovornosti, uključujući i onu objektivnu ili ljudsku, koja bi morala da postoji kod osoba sa minimumom integriteta i časti. Dodaje da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ovu tragediju koristio za neumjesnu političku promociju i „paradu“ dolaskom na lice mjesta, gdje mu, kako je naveo, nije bilo mjesto

RAZGOVOR: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec

Svi koji doprinesu ulasku

Crne Gore u EU biće na

pravoj strani istorije

Jezik i državljanstvo su teška pitanja i mislim da njihovo rješavanje zahtijeva veliku mudrost. Neću ih komentarisati. Samo kažem i poručujem da političari Crne Gore treba da rade sve što je u njihovoj moći da Crna Gora uđe u Evropsku uniju Ukoliko se to dogodi, svi oni koji su tome doprinijeli biće na pravoj strani istorije – rekao je Šarec u razgovoru za Pobjedu

Povodom godinu dana resora Ministarstva kulture i medija u 44. vladi, pitali smo protivnike imenovanja ministarke Tamare Vujović što danas misle o njenom učinku

Andrija Mandić poručio da je, ako ne bude dogovora o srpskom jeziku, rješenje - ustavotvorna skupština, istaknuti pravnik kaže da to nije moguće

Vukčević:

Ustavotvorne skupštine se održavaju po pravilu nakon promjene državno-pravnog statusa jedne države ili radikalne promjene sistema vladanja. Kako ni jedno ni drugo nije u pitanju, to se ustavne odredbe o jeziku mogu promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je 2/3 većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od 3/5 svih birača u Crnoj Gori. Svaki drugi način bio bi pravno nasilje i svrstao bi Crnu Goru u države totalitarnog, autokratskog režima – kazao je Miloš Vukčević

URBANISTIČKI HAOS: Zašto proces legalizacije u Crnoj Gori tapka u mjestu

Dok vlasnici čekaju, objekti propadaju

Iako je legalizacija objekata jedan od prioriteta u Reformskoj agendi koju je Evropska komisija odobrila 23. oktobra, dosadašnji rezultati govore drugačije – od 60.000 predatih zahtjeva, legalizovano je tek 3.217 objekata, što čini nešto više od pet odsto, dok je skoro 34.735 zahtjeva vraćeno na dopunu, a čak 9.500 postupaka prekinuto

4. i 5.

2024.

Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21164 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

Američki analitičar i profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server o predstojećim izborima u SAD

Podjele Kosova i BiH neizbježne ako Tramp pobijedi

Sve ovo moglo bi da se desi prije inauguracije 20. januara ili vrlo brzo nakon toga. Stejt department i Ministarstvo odbrane treba da se pripremaju sada i da preduprijede dešavanja na Balkanu, čak i prije izbora. EUFOR i KFOR trebalo bi da budu spremni da se suprotstave potezima podjele Kosova i Bosne. Bilo bi dobro da se već sada više trupa prebaci u Brčko, u sjeveroistočnoj Bosni. Bez Brčkog otcjepljenje RS je malo vjerovatno – ističe naš sagovornik

PODGORICA – Ako Donald Tramp pobijedi, promjene će početi brzo. Evropljani će pretpostaviti da je NATO mrtav. Rusija takođe. Na Balkanu će Aleksandar Vučić i Milorad Dodik pokušati da sprovedu politiku „srpskog sveta“ na terenu. Sa imobilizacijom NATO, Srbija bi mogla da pokuša da zauzme sjever Kosova, a Republika Srpska može da se otcijepi od Bosne. Sve ovo moglo bi da se desi i prije inauguracije 20. januara ili vrlo brzo nakon toga – upozorava američki analitičar i profesor na Univerzitetu „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server. Objašnjava da Bajdenova administracija mora sama da spriječi katastrofu ako Tramp bude izabran.

Server objašnjava da region Zapadnog Balkana neće biti prioritet ni za predsjednika Trampa ni za predsjednicu Kamalu Haris – Koliko znam, Kamala Haris o Balkanu nije rekla ništa. Ali ona je energičan branilac ljudskih prava. Tramp je, takođe, malo rekao o Balkanu, ali znamo šta je uradio prošli put. Nadamo se da će balkanska politika pod Haris biti u skladu sa njenom posvećenošću ljudskim pravima i vladavini zakona. To podrazumijeva da članstvo u NATO i EU ostane otvoreno, da se zaštite prava pojedinca i da se bori protiv korupcije. Dosljednost bi zahtijevala da se američka diplomatija vrati suprotstavljanju etničkom nacionalizmu i promovisanju liberalne demokratije. Tolerantnost prema predsjedniku Vučiću trebalo bi da opadne. Interesovanje za proširenje suvereniteta Kosova i suzbijanje korupcije u Srbiji i Albaniji trebalo bi da raste – poručuje Server. On podsjeća da je Trampov izaslanik za Balkan Rik Grenel bio za podjelu Kosova. – Nisam među onima koji vjeruju da mogu da postanu državni sekretar. Ali on bi mogao da zauzme mjesto Džima O’Brajena kao pomoćnika sekretara za Evropu. Čim se opcija secesije ponovo otvori, ona će se proširiti. Pr-

vo na južnu Srbiju, a zatim na Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i jugozapadnu Srbiju (Sandžak). Stanovništvo će početi da se kreće. Nasilje će biti neizbježno. Grenel će, takođe, favorizovati balkansko bogatstvo zeta Džareda Kušnera. To znači više tolerancije za predsjednika Srbije Vučića i albanskog premijera Ramu. Obojica su nastojali da natrpaju Trampove džepove poslovima sa nekretninama. Nema sumnje da će i oni dobiti politički ako ne i finansijski – izričit je Server. Objašnjava da će ako Tramp pobijedi, promjene početi vrlo brzo.

– Evropljani će pretpostaviti da je NATO mrtav. Rusija takođe. Na Balkanu će Vučić i predsjednik Republike Srpske Dodik pokušati da sprovedu agendu „srpskog sveta“ na terenu. Sa imobilizacijom NATO, Srbija bi mogla da pokuša da zauzme sjever Kosova, a RS može da se otcijepi od Bosne. Sve ovo moglo bi da se desi prije inauguracije 20. januara ili vrlo brzo nakon toga. Bajdenova administracija mora sama da spriječi katastrofu ako Tramp bude izabran. Stejt dipartment i Ministarstvo odbrane treba da se pripremaju sada i preduprijede dešavanja na Balkanu, čak i prije izbora. EUFOR i KFOR bi trebalo da budu spremni da se suprotstave potezima podjele Kosova i Bosne. Planovi za pojačanje treba da budu spremni. Čak i sada, bilo bi dobro da se više trupa prebaci u Brčko, u sjeveroistočnoj Bosni. Bez Brčkog otcjepljenje RS je malo vjerovatno – ističe naš sagovornik. Server kaže da bi sve gorena-

RAZGOVOR: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu

Svi koji doprinesu Crne Gore u EU na pravoj strani

Jezik i državljanstvo su teška pitanja i mislim da njihovo rješavanje zahtijeva veliku mudrost. Neću ih komentarisati. Samo kažem i poručujem da političari Crne Gore treba da rade sve što je u njihovoj moći da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Ukoliko se to dogodi, svi oni koji su tome doprinijeli biće na pravoj strani istorije – rekao je Šarec u razgovoru za Pobjedu

PODGORICA – Političari u Crnoj Gori trebalo bi da urade sve što je u njihovoj moći da zemlja uđe u EU, a svi oni koji tome doprinesu, biće na pravoj strani istorije.

vedeno moglo da se desi i ako Kamala Haris pobijedi. – Ali mnogo kasnije ukoliko ona uspije da ispravi greške Bajdenove administracije. Detaljno preispitivanje balkanske politike je odavno potrebno. Neće biti teško razaznati zašto Bajden od umirivanja Srbije nije mogao da dobije ništa više od municije za Ukrajinu. Vučić nije zapadni čovjek i nikad neće biti. Rusija je zarazila njegove službe bezbjednosti. Njegova sopstvena ambicija za „srpskim svetom“ je analogna Putinovom „ruskom svijetu“. EU i SAD treba da smanje ambicije za dijalog između Prištine i Beograda. Treba da pojačaju pritisak na Beograd i suprotstave se zlonamjernom uticaju Rusije i u Crnoj Gori. A Vašington i Brisel treba da ojačaju suverenitet i teritorijalni integritet i Bosne i Kosova –objašnjava američki analitičar. Ističe da će cijeli svijet osjetiti katastrofalne posljedice ovog izbora. – Tramp je rekao da će postići dogovor sa Putinom o Ukrajini. To znači predaju najmanje onoliko ukrajinske teritorije koju Rusija već kontroliše. Na Bliskom istoku Tramp podržava izraelskog premijera Netanjahua sto posto. To znači da će Palestinci biti ograničeni na još manja područja Zapadne obale i Gaze. Izgledi za opstanak palestinske države biće svedeni na nulu. U Aziji Tramp je ohrabrio Japan i Južnu Koreju da nabave sopstveno nuklearno oružje. To će, kako se nada, omogućiti povlačenje SAD. Tajvan će, prije ili kasnije, biti predat Kini – zaključuje naš sagovornik. M. JOVIĆEVIĆ

Tako novoizabrani izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec odgovara na pitanje o političkim izazovima u Crnoj Gori, identitetskim pitanjima i stvarima koje ovih dana u velikoj mjeri opterećuju politički spektrum u našoj zemlji.

Šarec (Renew Europe) će na ovoj funkciji zamijeniti dosadašnjeg izvjestioca, hrvatskog poslanika Tonina Piculu, čiji su stavovi često izazivali burne reakcije, pa i kritike.

šući optimizam vlasti i tvrdnje da se radi o najboljem izvještaju od početka pregovora, Šarec kaže da dokument potvrđuje da je Crna Gora na dobrom putu.

- Ne varaju se ako kažu da je optimističan i da je pozitivan, ali ne treba ga shvatati kao da je Crna Gora već ušla u EU i da ništa ne treba napraviti. To bi bila zabluda. Štošta treba još napraviti, dug je put pred nama svima. Ja ne kažem samo pred Crnom Gorom, nego pred nama svima – rekao je Šarec.

Kaže da je cilj o ulasku u EU do 2028. vrlo ambiciozan, ali se, ističe, može ispuniti, ako sve bude išlo kako treba.

Kada su u pitanju problemi pred Crnom Gorom, Šarec kaže da je politička nestabilnost najveći problem, a i to što izborni sistam takav kakav je, nije od pomoći.

- Pravni sistem takođe treba reformisati. Crnoj Gori treba politička stabilnost, treba napraviti i ove reforme u pravnom sistemu. Korupcija je problem koji nije od danas, to su dugoročni problemi i na njima treba raditi – navodi naš sagovornik.

Već na početku razgovora, Šarec pravi otklon od komentarisanja unutrašnjih političkih prilika u Crnoj Gori. Pitanja o dvojnom državljanstvu, jeziku su, kaže, uvijek, teška.

- Naravno, ima još mnogo problema i komisija je istakla neke. Možeš imati deset malih, a možeš imati dva velika. Ta-

ko da to ne treba uzimati po sistemu lako ćemo, to sigur-

U Crnoj Gori je, kaže, razgovarao sa onima kojima je cilj da Crna Gora bude dio EU. Upitan o sastanku sa Andrijom Mandićem, te da li zaista vjeruje u istinske evropske namjera lidera prosrpske koalicije u Crnoj Gori, Šarec kaže da nije neobično da se kao član EP sastaje sa predsjedni-

- Kada sam se kandidovao za ovu poziciju, uradio sam to jer vjerujem u Crnu Goru, vjerujem u ljude Crne Gore. Ja nijesam tu da govorim - ovo je pogrešno, ovo je dobro, nego da pomognem – kaže Pobjedin sagovornik.

i ostajem kod toga da ne ko-

- Jezik, državljanstvo, to su teška pitanja i mislim da njihova rješavanja zahtijevaju neku mudrost. Neću ih komentarisati, prije sam rekao i ostajem kod toga da ne komentarišem što jedan političar u Crnoj Gori misli ovako ili onako. Ja samo kažem i poručujem da političari Crne Gore treba da rade sve što je u njihovoj moći da Crna Gora uđe u Evropsku uniju i ako se to dogodi, svi oni koji su tome doprinijeli, biće na pravoj strani istorije – rekao je Šarec u razgovoru za Pobjedu.

Šarec je sa poslanicima EP prošle sedmice boravio u Crnoj Gori tokom zasijedanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Govoreći o Izvještaju Evropske komisije, koji je tada objavljen, te komentari-

na Gora na dobrom putu. Ako bude nastavila tako kako se dosad pokazalo, napraviće puno više od ostalih zemlja koje se kandiduju za Evropsku uniju – ističe slovenački diplomata.

- To nije ništa neobično, bilo bi neobičnije da se ne sastajemo, jer mi u politici imamo sad već toliko iskustava da mogu da kažem da nije razgovora.

ji komunikacija. Imali smo dobar razgovor i sad ćemo se sastati i sa predstav-

Danijel Server

Crnu Goru Marjan Šarec

doprinesu ulasku EU biće strani istorije

Marta Kos nije sklona uticajima, misli svojom glavom

Šarec smatra da će Slovenka Marta Kos, nova komesarka za proširenje, biti dobro rješenje za tu funkciju jer, ističe, nije sklona uticajima sa strane, već misli svojom glavom.

- Nije toliko važno odakle neko dolazi, koliko ono što dolazi iz osobe. Ja nju znam kao čovjeka i sklona je rezultatima, nije podložna nekim uticajima ovakvim ili onakvim, sklona je da misli svojom glavom, tako da će to biti dobro za proces, a i za region. Sada ni Marta Kos, a ni ja ne predstavljamo Sloveniju, nego EU, ali Slovenija kao država oduvijek je podupirala evropski put zemalja Zapadnog Balkana i naravno da ćemo ta iskustva koja imamo prenijeti i u te nove uloge, tako da mislim da je dobra odluka što je Slovenija dobila taj resor i još bolja što je Marta Kos u ulozi komesarke – zaključio je Šarec.

nicima Vlade, tako da te sve institucije koje su mjerodavne moramo obići. To nije ništa neobično. Inače ne bismo imali razloga da posjećujemo Crnu Goru, a moram napomenuti i da smo se sastali sa nevladinim organizacijama, sa civilnim društvom – rekao je poslanik EP.

Govoreći o narušenim odno-

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio da je ako ne bude dogovora o uvođenju srpskog jezika kao službenog, rješenje - ustavotvorna skupština, istaknuti pravnik kaže da to nije moguće

Vukčević: Crna Gora ne može imati novu ustavotvornu skupštinu

Ustavotvorne skupštine se održavaju po pravilu nakon promjene državnopravnog statusa jedne države ili radikalne promjene sistema vladanja. Kako ni jedno ni drugo nije u pitanju, to se ustavne odredbe o jeziku mogu promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je 2/3 većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od 3/5 svih birača u Crnoj Gori. Svaki drugi način bio bi pravno nasilje i svrstao bi Crnu Goru u države totalitarnog, autokratskog režima – kazao je Miloš Vukčević

rec kaže da ne očekuje da bi zvanični Zagreb mogao sputavati Crnu Goru na evropskom putu.

- Mislim da svaka članica

li proći, i to su bili bolni kompromisi. Pa sjećam se Slovenije kad je već, mislim 1996. godine, računala da će ući u

žava se onoga: ne čini drugome, što ne želiš da tebi čine. Neki uslovi postoje, ali to se sad rješava i to će se rješavati

noj Gori kažu - kad ćete nas primiti, kad ćete uraditi svo-

nja, ratova, svega. Sve smo to doživjeli, ne želimo više to... Sad da probamo nešto bolje. I mislim da je Crna Gora ipak na dobrom putu i pored problema koji postoje. Nijesam u razgovorima sa crnogorskim političarima stekao dojam da oni to negiraju, da govore da je sve idealno. Oni su svjesni toga da još puno toga treba uraditi i mislim da postoji realna budućnost – dodao je nekadašnji slovenački premijer. Upitan da li je saglasan sa ocjenom da je proširenje tehnički proces, koji će na kraju zavisiti od političke volje, Šarec kaže da, ako nema političke volje, sve je uzalud. - Uvijek sam govorio - dobro je za zemlje Zapadnog Balkana što mi kao EU finansiramo projekte, ali treba nam političko rješenje. Znači, samo ekonomija bez političkih rješenja ne vrijedi, a ni samo politička rješenja kod ekonomije neće pomoći. Tako da, sigurno, to je tehnički proces, to je vrlo zahtjevan proces, dugotrajan, mukotrpan, ponekad se i nešto izgubi, tako je i Slovenija izgubila nešto, nije bilo sve kao što bismo mi željeli. Ali treba napomenuti, ko ne želi biti na evropskom putu, njega će istorija kazniti, jer evropski put, tačnije Evropska unija nije idealna, da se razumijemo, to nije idealno, ima potreškoća, ima svega i svačega, ali zbog EU, mi imamo mir u Evropi, u zemljama članicama. I sve zemlje koje uđu u EU sigurno imaju veće benefite nego što izgube, ponešto se izgubi, ali benefiti su veći – zaključio je Šarec. Jovana ĐURIŠIĆ

PODGORICA – Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako gospodin Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju u Crnoj Gori i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski – kazao je za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat povodom najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da ako ne bude dogovora o uvođenju srpskog jezika kao službenog, postoji rješenje - ustavotvorna skupština.

Mandić je i juče poručio da „postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog“. Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, kazao je Mandić u intervjuu za Večernje novosti, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine. Vukčević kaže da se ustavotvorne skupštine održavaju po pravilu nakon promjene državno-pravnog statusa ili radikalne promjene sistema vladanja. - Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako gospodin Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju u Crnoj Gori i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski. Ustavotvorne skupštine se održavaju po

pravilu nakon promjene državno-pravnog statusa jedne države ili radikalne promjene sistema vladanja. Kako ni jedno ni drugo nije u pitanju, to se ustavne odredbe o jeziku mogu promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je 2/3 većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od 3/5 svih birača u Crnoj Gori. Svaki drugi načina bio bi pravno nasilje i svrstao bi Crnu Goru u države totalitarnog, autokratskog režima – poručio je Vukčević. Komentarišući Mandićevu izjavu da on ne vidi ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom omogući da dobiju državljanstvo, Vukčević kaže da bi kada je u pitanju dvojno državljanstvo, svaki novoupisani državljanin Crne Gore stekao biračko pravo samo nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, shodno članu 45 Ustava. - Što svakako otvara prostor za birački inžinjering i zloupotrebe. Stoga predlažem predsjedniku Skupštine, ali i svim drugim političarima da ako im je zaista cilj pristupa-

nje Crne Gore EU, da se ostave ustavnih promjena kao i drugih tema koje dijele crnogorsko društvo i udaljuju nas od EU, do dana konačnog ulaska Crne Gore u EU – kazao je Vukčević, podsjećajući da će prije samog ulaska u EU Crna Gora morati pristupiti promjeni Ustava kako bi on bio usklađen sa pravnim sistemom EU.

Andrija Mandić je juče u intervjuu za Večernje novosti kazao da je pitanje srpskog jezika nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Rekao je da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

- Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora da, uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore

Smailović: Mandić da ne govori u ime većine, nema saglasnost BS

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović pozvao je Mandića da ne govori u ime parlamentarne većine jer za to, kako je kazao, „nema, niti je ikad imao mandat, makar ne mandat šest poslanika Bošnjačke stranke“.

- Rekonstruisana parlamentarna većina, čiji je dio Bošnjačka stranka, konstituisana je oko evropske agende i kreiranja uslova za bolji život građana Crne Gore, a za sve ostalo, što se nas tiče, moraćete da tražite neku drugu većinu čiji ćemo mi dio biti samo ako postignete najširi mogući politički i društveni konsenzus kojim se štite interesi bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, nezavisne, evropske, građanske i NATO Crne Gore – napisao je Smailović na Fejsbuku.

govori srpskim jezikom, i dalje insistiraju na nekim kvazitezama kako crnogorski treba da ostane jedini službeni - naveo je Mandić. Prema njegovim riječima, DPS je zaslužan i što je 2007. godine, tijesnom dvotrećinskom većinom, crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori.

- Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene - kazao je Mandić.

Sada, kako je naveo, postoji nova parlamentarna većina „koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog“.

- Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine - rekao je Mandić.

On je, govoreći o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, kazao da opozicija svakodnevno pokušava da manipuliše raznim neistinama i poluistinama, te da on ne vidi ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom omogući da dobiju državljanstvo.

- Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina - naveo je Mandić. I. KOPRIVICA

Miloš Vukčević

vije bilo je toliko nekih zbiva-

Pravni haos u javnom servisu konstatovan i u Briselu

CGO: RTCG je balvan na putu Crne Gore ka EU

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.

- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro je što je konačno konstatovan i u Briselu - navodi se u saopštenju CGO.

Nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba, a ne, kako su kazali oni, Javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki.

- Time se osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad - poručuju iz CGO. Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se, ocjenjuju oni, probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su učestvovali u takvim radnjama.

- Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru kad je riječ o slobodi medija odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To

PODGORICA - Proces legalizacije bespravnih objekata u Crnoj Gori, iako ključno pitanje nedavno usvojene Reformske agende podržane od Evropske komisije, suočava se s brojnim izazovima koji dovode u pitanje njegovu efikasnost i održivost. Činjenica da je za sedam godina legalizovano svega pet odsto od 60.000 prijavljenih objekata ukazuje na ozbiljan problem u kapacitetima i organizaciji državnih organa.

Plan osnivanja nove agencije koja bi preuzela odgovornost za nadzor legalizacije i inspekciju može se činiti kao napredak, ali otvara i pitanje zašto takva institucija nije postojala ranije, posebno imajući u vidu posljedice bespravne gradnje na urbanizam, bezbjednost i životnu sredinu.

znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - saopštili su iz CGO.

CGO podsjeća da smo godinama svjedoci vratolomija koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.

- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti dok su bili opozicija obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti!? - stoji su u saopštenju CGO.

Zato su dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i, dodaju oni, mišljenje ASK-a, jer se njima pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.

- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - poručuju iz CGO.

CGO ostaje na stavu da uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić, smatraju oni, ne može biti na čelu RTCG.

- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključuju iz CGO u saopštenju. R.P.

Neefikasa N sistem Dugogodišnje obećanje o ,,novom zakonu“ nije samo politička retorika, već i odraz neefikasnog sistema koji još uvijek nije uspio da uspostavi jasne i transparentne kriterijume. Vlasnici nelegalnih objekata ostaju između pravne nesigurnosti i niske tržišne vrijednosti svojih nekretnina, dok za mnoge bespravna gradnja predstavlja i pitanje egzistencije. Banke vlasnicima nekretnina odbijaju da daju kredite za takve nelegalne objekte i na tržištu imaju značajno nižu cijenu od realne. Malo ko želi da kupi nelegalni objekat. Iako je obećano uvođenje digitalnih alata, kampanja za podizanje svijesti kao i bolja koordinacija s lokalnim vlastima, postoji skepticizam o tome koliko će sve te inicijative uistinu donijeti promjenu, s obzirom na dosadašnju nisku efikasnost reformi. Legalizacija je nužna, ali suštinske promjene u načinu s provođenja procesa ostaju ključno pitanje ako se želi postići dugoročna održivost i povjerenje građana u institucionalne reforme.

Iako je legalizacija objekata jedan od prioriteta u Reformskoj agendi koju je Evropska

Vlasnici čekaju, objekti propadaju

komisija odobrila 23. oktobra, dosadašnji rezultati govore drugačije – od 60.000 predatih zahtjeva, legalizovano je tek 3.217 objekata, što čini nešto više od pet odsto, dok je skoro 34.735 zahtjeva vraćeno na dopunu, a čak 9.500 postupaka prekinuto. Ovakvi podaci, koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predočilo Pobjedi, jasno ukazuju na nesposobnost sistema da efikasno odgovori na izazov bespravne gradnje. Prema navodima Reformske

agende, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja. Nadgledanjem legalizacije baviće se, prema planu Vlade, posebna agencija. Agencija za nadgledanje procesa legalizacije će imati i svoje inspekcije. Ona će detaljno provjeravati prijave za legalizaciju ,,na licu mjesta“ i da li je objekat usklađen sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima, piše u dokumentu Vlade. U međuvremenu, vlasnici nelegalnih objekata se su -

očavaju sa brojnim problemima. Proces legalizacije je započeo 2017. godine dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista. Od njihove smjene, prije četiri godine, promijenile su se tri vlade koje su se legalizacijom bavile obećanjima o novom zakonu. Novi zakon je u pripremi i po njemu lokalne uprave sprovodiće legalizaciju objekata površine do 500 kvadrata, dok će državna uprava za legalizaciju to činiti za veće objekte, kao i za one u zaštićenim zonama. Kada se usvoji novi zakon, lokalne samouprave će morati da popišu nelegalne objekte na području svoje opštine u roku od godinu. Građani će imati rok od šest mjeseci za dostaAKTUELNO: Zašto

Prema podacima resornog ministarstva, u Podgorici je podnijeto 14.105, u Budvi 4.740, Herceg Novom 5.280, Kotoru 3.494, Ulcinju 4.625, Tivtu 2.190, Baru 9.874 zahtjeva za legalizaciju. Na sjeveru je najviše zahtjeva u Bijelom Polju – 1.968.

MALO KO žELi dA KUpi NELEgALNi ObjEKAT: Malo brdo

Urbanistički haos nadomak Bloka V

Poneđeljak, 4. novembar 2024.

tapka u mjestu

čekaju, propadaju

vu zahtjeva za legalizaciju. Kako su kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, uprava za legalizaciju bespravnih objekata će biti novoformirani organ uprave koju će osnovati i njen rad će biti oročen na pet godina, kao i važenje novog zakona koji je u pripremi. - Uprava će sprovoditi postupak i donositi rješenja o legalizaciju za objekte neto površine preko 500 metara kvadratnih i bespravne objekte izgrađene u zaštićenim zonama propisane zakonom, a to je u zoni morskog dobra, zaštićenog područja i zoni područja ekološke mreže, zoni aerodroma, zaštitnom pružnom pojasu, zahvatu granica nepokretnog kulturnog dobra i njegovoj zaštićenoj okolini, područjima koji su upisani u listu svjetske baštine UNESCO-a, vodnim zemljištima, zaštitnim pojasima elektroenergetskog projekta, eksploatacionim područjima, poja-

sima/zonama od najmanje 400 metara udaljenosti od vojnih objekata koji služe za smještaj eksploziva i municije. Takođe, ova uprava će predlagati Ministarstvu i jedinicama lokalne samouprave mjere u cilju poboljšanja efikasnosti rješavanja zahtjeva, vodiće evidenciju podataka o postupku legalizacije. Uprava će imati zakonsku obavezu da izvještava Ministarstvo o broju riješenih zahtjeva za legalizaciju jednom mjesečno, a podnosiće izvještaj o radu Vladi Crne Gore, najmanje dva puta godišnje - pojasnili su iz Ministarstva urbanizma.

Nak N ade

Kako su naveli, legalizacijom bespravnih objekata briše se teret „izgrađen bez građevinske dozvole“, te samim tim vlasniku objekta omogućava pristup bankarskim uslugama.

- Ovim prijedlogom zakona biće propisano da se naknada za urbanu sanaciju za objekte osnovnog stanovanja plaća u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 360 mjesečnih rata, a za ostale bespravne objekte plaćaće se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 180 mjesečnih rata. Bliže uslove, visinu, način, rokove i postupak plaćanja naknade za urbanu sanaciju, propisuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Vlade - poručili su iz resornog ministarstva. Kako se napominje u Reformskoj agendi, rješavanje neovlašćenih objekata je složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i

Novine u novom zakonu

Iz Ministarstva su kazali da proces legalizacije nije pretrpio značajnije promjene u odnosu na prethodno zakonsko rješenje. - Smatramo da je važeće zakonsko rješenje na dobar način uredilo ovaj dio legalizacije i da dokumentacija koja je potrebna nije prepreka za legalizaciju bespravnih objekata. Novina je da će se moći legalizovati objekti osnovnog stanovanja neto površine do 200 metara kvadratnih, kao i objekti neto površine veće od 200, a manje od 500 metara kvadratnih koji nijesu izgrađeni u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta pod uslovom da ispunjavaju uslove koje će propisivati ovo zakonsko rješenje. Ovakvim rješenjem smatramo da će proces legalizacije biti efikasniji i da ćemo u doglednom periodu imati veći broj legalizovanih objekata na teritoriji Crne Gore - pojasnili su iz Ministarstva urbanizma.

jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim standardima.

- Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez poštovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice - piše u dokumentu Vlade. Kak o se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja. - Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva - precizirali su iz Vlade. Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog plani-

Ne mogu se legalizovati privremeni objekti i oni koji ne obezbjeđuju sigurnost

Procedure legalizacije s kriterijumima EU su usklađene u tom smislu da se ne mogu legalizovati privre-

meni objekti i objekti koji su izgrađeni na način i od materijala kojim se ne obezbjeđuje stabilnost, funkci-

onalnost, dugotrajnost i sigurnost korišćenja, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Cijene nekretnina i dalje rastu

Korisna iskustva zemalja EU

Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma je analiziralo zakonske propise za oblast legalizacije, kako u regionu, tako i u zemljama EU. Što se tiče regiona, razmatrani su propisi iz Slovenije i Hrvatske, kao članica Evropske unije, a što se tiče ostalih zemalja EU, koje su regulisale oblast legalizacije, analizirani su propisi iz Italije, Grčke, Turske i Portugala i uočena dobra rješenja, koja se mogu primijeniti u Crnoj Gori, inkorporirana su u prijedlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata.

ranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori. - Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti. Javne rasprave su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni. Nakon utvrđivanja kriterijuma, izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština. Drugo, posebna agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vještinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava - ukazano je. Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima. N. kovačević

Kvadrat stana u Podgorici u novogradnji košta više

od 2.000 eura

Kada govorimo o zgradama standardnog kvaliteta, onda je to dio oko Big Fashion centra, gdje je kvadrat u izgradnji oko 2.400 eura, a gotov stan se može naći po cijeni od 2.600 do 2.800 eura po metru kvadratnom. Uz napomenu da je ponuda prilično loša - navodi Stefan Mišković

PODGORICA - Prema Monstatovim podacima, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici u II kvartalu 2024. godine iznosila je 1.760 eura. - Utisak je da je to otprilike i najniža cijena po kojoj se stan može kupiti u novogradnji (za projekte koji su u fazi izgradnje), dok je useljiv stan u novogradnji gotovo nemoguće pronaći po cijeni nižoj od 2.000 eura po metru kvadratnom. Na traženijim lokacijama ta prosječna cijena ide i do 2.500 eura po metru kvadratnom. Kad je renta u pitanju, garsonjere su prosječno na nivou od 330 eura, jednosobni stanovi oko 500 eura, a dvosobni oko 700 eura. Zavisno od kvaliteta opremljenosti i lokacije, ove cijene mogu varirati +- 10 odsto - kazao je u razgovoru za CdM Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama.

Prema njegovim riječima, najskuplji kvadrat na tržištu u Podgorici je trenutno u luksuznijim zgradama ispod Gorice i u najužem centru grada.

- Kada govorimo o zgradama standardnog kvaliteta, onda je to dio oko Big Fashion centra, gdje je kvadrat u izgradnji oko 2.400 eura, a gotov stan se može naći po cijeni od 2.600

do 2.800 eura po metru kvadratnom. Uz napomenu da je ponuda prilično loša - navodi Mišković.

Na pitanje ko najčešće kupuje nekretnine Mišković kaže da ako govorimo o glavnom gradu, onda su to dominantno domaći kupci, uz mali broj stranaca i to uglavnom turskih i ruskih državljana.

Na Primorju su to, s druge strane, dominantno stranci i to najviše iz regiona (Srbija i BiH), kao i kupci sa tržišta Rusije, Ukrajine i sve više iz zapadne Evrope, gdje prednjače Njemci.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena u novogradnji za II kvartal 2024. godine za južni region je bila oko 2.100 eura po metru kvadratnom.

- Na Primorju gotovo da nema stana sa cijenom ispod 2.000 eura po metru kvadratnom, osim u Ulcinju. Cijene dostižu i 5.000 eura po metru kvadratnom u luksuznijim zgradama, isključujući rizorte, koje posmatramo kao posebnu cjelinu i gdje se kvadrat kreće od 5.500 za projekte koji tek kreću da se grade do 15.000 eura po metru kvadratnom za neke nekretnine koje imaju jedinstvene pozicije i sadržaje u okviru rizorta - kazao je Mišković. R.P.

U glavnom gradu stanove kupuju uglavnom crnogorski državljani

PODGORICA – Slučaj dvostrukog ubistva u selu Sokolac pokazao je da bezbjednosni sektor u Crnoj Gori nije funkcionalan te da su propusti u radu policije evidentni - kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.

Prije deset dana je Alija Balijagić, koji je naoružan puškom šetao po bjelopoljskim selima, u Sokolcu ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj. Prije toga, bjelopoljsko odjeljenje bezbjednosti su 25. oktobra mještani upozorili na njegovo čudno ponašanje, kao i na činjenicu da se naoružan kreće tim predjelima. Tog kobnog dana, Balijagić je počinio dvostruko ubistvo, dok policija, vojska i lovci, pod punom opremom i psima tragačima pokušavaju da mu uđu u trag. U subotu je lociran u blizini Prijepolja, zbog čega se strah proširio i na građane tog dijela Srbije, čije vlasti su izdale upozorenje da budu oprezni. Reagovanje rukovodstva MUP-a i Uprave policije potvrdilo je, prema riječima Radulovića, da živimo u sistemu odsustva bilo kakve odgovornosti, uključujući i onu objektivnu ili ljudsku, koja bi morala da postoji kod osoba sa minimumom integriteta i časti.

- Kada u nizu imate događaje sa tragičnim posljedicama i uvijek istu reakciju menadžmenta MUP-a i policije da kod njih nije bilo propusta, onda je to razlog za zabrinutost svakog građanina Crne Gore – smatra Radulović. Poručuje da javnost ima pravo da zna šta je policija prije ovog događaja uradila, odnosno šta nije uradila a morala je, kako bi se procijenilo da li je tragedija mogla biti spriječena.

- Mislim da su propusti u radu policije evidentni jer je nesporno da se lice koje je višestruki povratnik u izvršenju najtežih krivičnih djela sa elementima nasilja desetak dana naoružano kretalo u naseljenom mjestu. Čuli smo da neki mještani tvrde da su to prijavili policiji, što dodatno potvrđuje da je odgovornost na strani policije – naglašava advokat. Dodaje da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ovu tragediju koristio za neumjesnu političku promociju i „paradu“ dolaskom na lice mjesta, gdje mu, kako je naveo, nije bilo mjesto.

- Jer on nije sposoban da pruži bilo kakav doprinos u potrazi za bjeguncem, ali tu potragu može ometati jer policija

Građani Bara nedavno su protestovali zbog odluke sudije za istragu da pusti maloljetnika, osumnjičenog za ranjavanje vršnjaka, dok se ovaj liječio od posljedica povreda.

U posljednjem slučaju brutalnog vršnjačkog nasilja sedamnaestogodišnji A.K. je u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem vršnjaka D. M., nanijevši mu

CRVENI ALARM: Potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo ulazi u 10. dan, više

epilogom upozorava na problem odsustva odgovornosti u najvišim institucijama u državi

Tragedije pokazale nesposobnost kompletnog sistema

treba da brine o njegovoj bezbjednosti umjesto da se u potpunosti posveti potrazi i pronalaženju bjegunca – ističe Radulović.

BEZUSPJEŠNO

TRAGANJE ZA

BALIJAGIĆEM

Iako su svi resursi stavljeni na raspolaganje da bi se uhapsio bjegunac koji je inače osuđivani ubica i silovatelj, stručnjak za bezbjednost dr sc. Sandi Dizdarević kaže za Pobjedu da ne smijemo zanemariti činjenicu da se radi o najsloženijim mjerama i radnjama.

- Kada su u pitanju antideliktum potražne radnje osobito kada se radi o opasnom počiniocu krivičnog djela, mora-

povrede opasne po život. Sud je nedugo nakon ovog događaja donio odluku da se A.K., koji se u tereti za pokušaj ubistva, brani sa slobode, što je dovelo do revolta dijela javnosti jer je dječak zbog ovog napada završio na intenzivnoj njezi i još uvijek se oporavlja. Prema ocjeni advokata Vese-

bezbjednosti

mo imati na umu da se radi o najsloženijim operativno-taktičkim mjerama i radnjama, naglašava Dizdarević.

On dodaje da u svakoj operativno-taktičkoj mjeri i radnji, policijski menadžeri moraju voditi računa o sigurnosti gra-

đana, policijskih službenika, ali i brzom i efikasnom lociranju, pronalasku, sigurnom prstenu i pokušaju lišavanja slobode ili neutralisanju mete.

lina Radulovića, ovakva odluka suda izgleda dubiozno. - Ovi problemi ne mogu se riješiti samo izmjenama zakona, iako vjerovatno postoji prostor za unapređenje pravnog okvira. Institucije, prije svega, treba da se pozabave pravilnom primjenom propisa, a država mora da se pozabavi svim

uzrocima ove vrste kriminaliteta i preduzme sve mjere zanjihovo uklanjanje. Kada se ovako nešto desi, ne treba da se ponašamo kao da zakoni ne postoje i da treba tek da ih donesemo. Prije toga treba da vidimo da li se propisi primjenjuju u praksi na pravilan način – istakao je Radulović za Pobjedu.

- Sama činjenica da su crnogorske službe sigurnosti procijenile i na lice mjesta izvele više podsistema sistema sigurnosti, temeljnu policiju, vojsku, specijalne antiterostističke jedinice, kriminalističku policiju, pokazuje ozbiljnost situacije, velike rizike, ali i samu opsežnost potražne operacije. Sama dužina tra-

Podsjeća da se protiv ovog maloljetnika vodi još jedan krivični postupak za slično krivično djelo. - Ta činjenica, uz drugačiju praksu sudova u drugim slučajevima gdje se pritvor određuje, dodatno podstiče sumnje u pravilnost odluke suda da ne odredi pritvor –upozorava advokat.

Komentarišući odluku Apelacionog suda, koji je istu

janja ne zavisi samo od sposobnosti policijsko-vojnih personalnih kapaciteta i materijalno-tehničkih sredstava već i od niza drugih okolnosti, kazao je naš sagovornik. Dodaje da su ti elementi prevashodno količina i kvalitet

potvrdio, upozorava na spornu i neujednačenu sudsku praksu u slučaju određivanja ili neodređivanja pritvora. - To je problem sa kojim crnogorski sudovi moraju da se ozbiljno pozabave kako njihove odluke javnosti ne bi izgledale kao proizvoljne, sumnjive i kao rezultat nečega što nije činjenično stanje i primjena zakona – zaključuje Radulović.

Kuća u kojoj su ubijeni Jovana i Milenko Madžgalj

S. VASILJEVIĆ

Veselin Radulović

slučajeva sa tragičnim

državi

nesposobnost bezbjednosti

informacija o potencijalnim kretanjima, kontaktima, logistici.

- E, sada, za građane je bitno da znaju i imaju razumijevanja da to nijesu veoma jednostavni elementi jer kao što sam ukazao, neophodno je smanjiti maksimalan rizik za nove žrtve, a to znači, osigurati stanovništvo. S druge strane, to znači korištenje različitih tehnika za lociranje, i treće pripremljenost specijalnih jedinica da u datom trenutku reaguju, objašnjava Dizdarević. On objašnjava da su operativni podaci sve informacije koje se kroz različite izvore, od strane policijskih službenika, pronalaze, dokumentuju i blagovremeno dostavljaju u vidu službenih zabilješki, obrazaca za legitimisanje, podataka iz saobraćajnih kontrola i drugi informacija. - Da bi jedan operativni podatak bio učinkovit, on mora proći fazu analitičke obrade iz koje se donosi zaključak i na temelju kojeg operativni timovi uniformisane, a najčešće kriminalističke policije postupaju. Obavještajni podaci su slični operativnim podacima s tim što do njih dolaze obavještajni službenici a ne policijski, način dolaska može biti isti ili sličan, ali i drugačiji, i karakter takvih podataka je puno drugačiji, naveo je naš sagovornik.

mjestu, te se na temelju zaprimljenih informacija vrše određene operativne provjere, i to bi značilo jedan vid prevencije odnosno kontrole. Dizdarević naglašava i da je jako teško bez konkretnih operativnih podataka iznijeti stručni ili naučni stav na pitanje da li će javnost do kraja saznati što se događalo prije zločina kako bi on bio spriječen i da li su institucije ponovo zatajile.

- Informacije koje građani dostavljaju se mogu javiti na nekoliko načina: pismenim putem na izjavu, putem usmene informacije, o čemu je policijski službenik, prema pravilima struke i kriminalističkih nauka, dužan sačiniti operativni akt ili obavještajni obrazac. Da li se to desilo i da li se desilo na ovakav način, bojim se da je teško pružiti odgovor, posebno ako policijski službenik kojem je eventualno prijavljena takva informacija nije uradio svoj posao, i sačinio odgovarajući dokument, kazao je naš sagovornik.

Ističe da, ako su građani prijavili sumnjivo ponašanje na dan zločina, onda je to sasvim drugačija situacija.

mjesta i provjeravaju tačnost navoda prijave.

- Dok se prijava provjeravala, ubica je svoj ubilački pohod ostvario i lišio života dvije osobe. Tada potraga nužno mora smanjiti intenzitet iako se nastavlja, jer se očekuju preliminarni podaci sa uviđaja, i eventualno neki novi tragovi koji bi mogli suziti prostor za djelovanje u cilju traženja i pronalaska počinitelja, kazao je Dizdarević.

On ne zanemaruje činjenicu da je prostor potrage šuma, koju osumnjičeni Balijagić izuzetno dobro poznaje, jer je u tom prostoru boravio i zna njene „tajne“, pa onda opasnost potrage i lociranje postaje još složenije. - Možda pripadam grupi naučnika koji su samokritični, ali i kritični kada je u pitanju policijsko djelovanje. Međutim, ne možemo uvijek teret krivice prebacivati na policiju.

Potraga bez rezultata i pored maksimalnog angažovanja crnogorske i srpske policije

Kapaciteti Uprave policije su do maksimalnog nivoa angažovanja posvećeni pretrazi terena sa ciljem hapšenja bjegunca Alije Balijagića, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Potraga za Balijagićem, koji se sumnjiči da je u bjelopoljskom selu Sokolac ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, traje već devet dana. Kako je navedeno u saopštenju MUP-a, koordiniranom aktivnošću crnogorske i srpske policije u pograničnom pojasu vrši se detaljna pretraga velikog područja u vrlo teškim uslovima na teritoriji obje zemlje.

angažovanje njihovih službenih pasa tragača. - Ovakve situacije pokazuju koliko su važne međupolicijska saradnja u regionu i sinhronizovana borba protiv svih oblika kriminala. To svjedoči i akcija lišavanja slobode u napuštenom objektu u jednom bjelopoljskom zaseoku prije desetak dana lica koje je srpska policija potraživala zbog osnova sumnje da je na teritoriji opštine Sjenica izvršilo niz krivičnih djela, među kojima i teško ubistvo na svirep način. Ta saradnja se potvrđuje i ovih dana sinhronizovanom akcijom traganja za Alijom Balijagićem, na čemu smo srpskim kolegama posebno zahvalni - poručuju iz MUP-a. Osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić odlično poznaje dio područja oko crnogorske i srpske granice, pa je fokus raspoloživih ekipa upravo na tom području, saopštio je novinarima načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović. Kuburović je kazao da su pripadnici MUP-a, SAJ-a i Žandarmerije u pripravnosti od ranoga jutra, ali da je teren dosta nepristupačan.

Iako se u javnosti polemiše o mehanizmima koje je država imala na raspolaganju s obzirom na činjenicu da se radi o osuđivanom kriminalcu, koji je više od tri decenije proveo zatvoren, Dizdarević naglašava da kriminalni dosje ne znači da je i dalje aktivni predmet nadzora policijskih službi. - To znači da ga policijske službe nijesu bile dužne pratiti, osim činjenice da, ukoliko bi ga neki od policijskih službenika vidio, legitimisao, zaustavio u saobraćaju da bi sačinio odgovarajući operativni ili obavještajni obrazac na navedene okolnosti i dostavio ga nadležnim odjelima za analitiku, ukoliko su kao takvi obrazovani. Pratiti nekoga nakon izlaska sa izdržavanja kazne zatvora nije policijski posao već bi to trebalo da bude posao drugih institucija ukoliko kao takve, opet ponavljam, postoje, kazao je Dizdarević.

Kao treću mogućnost navodi i jednu od policijskih obaveza da ukoliko se nepoznato lice pojavi na novoj lokaciji, u određenom

- Analizirao sam nekoliko medijskih tekstova i evidentno je slijedeće: ubica je prije samog dvostrukog ubistva boravio u kući žrtava, da bi se nakon izlaska kretao kroz selo noseći lovačku pušku, predstavljajući se kao lovac, a nakon određenog vremena se vratio u kuću brata i sestre koje je ubio. Kod ovakvih informacija, ako su tačne,

Ako policija nije imala blagovremene informacije onda je i reakcija morala biti odložena. Još jednom ističem, da su ovakvi slučajevi veoma, veoma složeni jer se sastoje i zavise od najsloženijih operativnotaktičkih mjera radnji, koje se nalaze u međusobnoj zavisnosti, naglašava Dizdarević.

KRVAVI PIR U MEDOVINI

Kada govorimo o krupnim propustima policije moramo podsjetiti na nezampaćeni zločin iz avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović u cetinjskom naselju Medovina usmrtio deset lju-

- Uz snažnu podršku Vojske Crne Gore, akciju sprovode pripadnici elitnih policijskih i vojnih jedinica - Protivterorističke jedinice (PTJ), Posebne jedinice policije (PJP), Odreda za posebne namjene (OPN VCG), Granične policije, službenici Regionalnog Centra bezbjednosti „Sjever“, uz angažovanje helikoptera MUP-a i Vojske Crne Gore, dronova, termovizijskih kamera i pasa tragača. Uz obezbjeđivanje sigurnosti mještana u brojnim selima, tokom proteklih devet dana pretreseno je više od sto kvadratnih kilometara teritorije i nekoliko stotina objekata u ruralnom i planinskom području - navedeno je u saopštenju. Kako kažu, značajnu pomoć na samom terenu pruža hrvatska policija, uz

ća, kao i njihovu majku Natašu i ranio šest osoba.

- Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje - dodao je on. Kako je naveo, pregledaju se svaka štala, pojata i ambar. - U pitanju je ozbiljan izvrši-

na koji se teško može pružiti objektivan odgovor.

lac krivičnih djela i povratnik. MUP preduzima mjere na realizaciji pronalaska Balijagića. Nećemo stati sa aktivnostima, to poručujem građanima - zaključio je Kuburović. Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije Ivica Dačić izjavio je preksinoć da je Balijagić lociran u okolini Prijepolja, a kasnije je viđen i u jednom selu blizu granice sa Crnom Gorom. Policijske snage u Srbiji intenzivirale su potragu za Balijagićem, osumnjičenim za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj, pošto se sumnja da je ušao u teritoriju Srbije. Dačić je preksinoć upozorio građane na izuzetan oprez jer se radi o osobi koja je spremna na sve, u bjekstvu i bez dovoljno hrane. Građani već dojavljuju i sarađuju sa MUP-om, a u prijepoljskom kraju alarmirani su svi faktori koji mogu da pomognu u hapšenju. Iz MUP-a Srbije saopštili su da u toj opsežnoj potrazi i pretrazi izuzetno nepristupačnog terena učestvuju pripadnici Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu. Do sada je pregledano više od 80 napuštenih objekata, koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbijedronovi, termovizija i psi tragači.

djece, osmogodišnjeg

Pomahnitali pohod trajao je dok su policajci u neposrednoj blizini „po zadatku“ stajali ispred Cetinjskog manastira. Borilović je imao oružni list iako je neposredno prije zločina napao kolegu i to u njegovom dvorištu kuće.

zaprimljenoj informaciji, policijski službenici izlaze na lice

Sandi Dizdarević

Marka i jedanaestogodišnjeg Mašana Martinovi-

Do danas nema odgovornih za taj zločin.

Sama činjenica da je pri ubilačkom činu lišen života, ukazuje da u odnosu na ubistva ne može niko odgovarati jer je ubica lišen života, ali ako je Borilović posjedovao oružni list, te da je prije zločina napao kolegu i to u njegovom dvorištu, to je onda, kako kaže Dizdarević, novi momenat

- Zašto? Prvo pitanje koje se nameće jeste koliko prije samog ubilačkog pohoda se odigrao napad na komšiju? Da li je osumnjičeni bio predmet psihijatrijskih liječenja, šta je motiv napada na komšiju, i da li je taj događaj povezan sa ubistvima? Puno je pitanja, a da bi se došlo do odgovora, moralo bi se puno tragati. Ako se izlaskom policije na prijavu nasilja/napada na komšiju došlo do informacija o posjedovanju oružja, da li je napad verbalnog ili fizičkog karaktera, te motiva napada, najobjektivnije ali zakonski bi bilo ispravno sve aktere privesti u policijsku stanicu radi utvrđivanja činjenica, naveo je Dizdarević.

SLUČAJEVI FEMICIDA

Godinu prije ubistva na Cetinju građani su protestovali zbog ubistva devetnaestogodišnje Šejle Bakije koju je posljednjeg dana septembra 2021. godine u njenoj porodičnoj kući ubio bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj, koji je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora. I Đokaj je bio poznat istražiteljima jer ga je mlada

Šejla prijavljivala. Đokaj ju je uhodio i prijetio da će je ubiti. I u tom slučaju Šejlu i njenu porodicu, izdale su institucije. Još jedan slučaj femicida dogodio se u avgustu ove godine kada je ubijena Biljana Pavićević čiji život je, u njenom stanu, na svirep način oduzeo bivši suprug Miljan Bošković. Pavićević je zbog nasilničkog ponašanja Boškovića prijavljivala policiji, tražeći pomoć.

Ipak, prema ocjeni tužilaštva, u radnjama Boškovića nije bilo elemenata krivičnog djela nakon što ga je sada pokojna Biljana Pavićević prijavila zbog prijetnji koje joj je tada, kako je navela u prijavi, uputio. Sud je tada donio odluku da Bošković može odgovarati samo prekršajno i donio mjeru zabrane prilaska. Nažalost, ova mjera bila je nedovoljna da zaštiti žrtvu i spriječi teško ubistvo. Mjesec nakon zločina, Bošković je izvršio samoubistvo u spuškom zatvoru. Svi ovi slučajevi uznemirili su crnogorsku javnost i opravdano nametnuli pitanje da li su institucije kasno reagovale. Ana RAIČKOVIĆ Jovana RAIČEVIĆ

VANDALIZAM: Mještani postavili novi jarbol u selu kod Mojkovca nakon što je prethodni ukraden

U Štitarici se opet vijori crnogorska zastava

MOJKOVAC - U mojkovačkom selu Štitarica mještani su juče ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.

Kako piše Antena M, na jarbolu se prekjuče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.

- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković

Kako su mediji objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavila jarbol sa srpskom trobojkom.

Neki mještani potom su postavljali na ogradu i stablo brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani

koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su se dogovorili da postave jarbol sa crnogorskom zastavom. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. Mještani su protekle noći dežurali pored jarbola. Kako objavljuju portal TV E, Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok

predstavnici lokalnog crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim Temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države. R.P.

Marković: Uhapsiti odgovorne

Odbornica u SO Nikšić Jelena Marković reagovala je juče na vandalski čin sječe jarbola sa crnogorskom zastavom ispred crkve u selu Štitarica, nadomak Mojkovca.

- Ovo je direktan atak na državu inspirisan četničkim vojvodom, koji uklanja mirno državne simbole u najvažnijoj zgradi zakonodavnog doma, dok to opozicija mirno posmatra uz onu vojvode četničkog

„zečevi“. Oni koji ovo uradiše moraju biti identifikovani i uhapšeni. Znaju organi bezbjednosti ko je to uradio, a nije mogao jedan čovjek. Ukoliko to hitno ne urade, crnogorski narod mora shvatiti da se mora sam braniti - poručila je Marković.

Reagovali su i iz Stranke evropskog progresa. - Osuđujemo vandalski čin skrnavljenja crnogorske državne

zastave u Štitarici i pozivamo državne organe da pronađu i procesuiraju počinioce. Ekstremisti, podstaknuti agresivnom retorikom i primjerima nepoštovanja državnih simbola u crnogorskom parlamentu upravo žele da provociraju i izazovu eskalaciju i sukobe. Pozivamo na razum i strpljenje stanovnike Štitarice - naveli su iz SEP u saopštenju za medije.

Profesor Marko Bogojević na Jutjub kanalu besplatno objavljuje lekcije iz matematike i sprema djecu za testiranja, zadovoljan je rezultatima

Pomoć đacima na putu do bolje ocjene

PODGORICA – Profesor matematike u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici Marko Bogojević smatra da je u poslu jedino ispravno davati svoj maksimum, pa je odlučio da đake zainteresuje za ovu nauku objavljujući video lekcije na Jutjub kanalu. Njegova statistika bilježi da ga prate ne samo iz Crne Gore, već i iz zemalja regiona.

Za ovaj poduhvat inspirisao ga je period korone kada se izvodila onlajn nastava. Imao je problem da zainteresuje đake da shvate ozbiljnu onlajn nastavu. Došao je na ideju da kupi grafičku tablu i počne da postavlja kraća video uputstva da bi učenici lakše savladali gradivo. Sagledavao je reakcije i dobio povratnu informaciju da djeci odgovara takav vid komunikacije zbog čega je nastavio da upotpunjuje sadržaj. - Jako je teško doprijeti do svakog učenika (25 do 30 učenika u jednom odjeljenju) u roku od 45 minuta. Konstantno osluškujemo njihove potrebe, ali neka djeca nemaju tu slobodu da postave pitanje, pa čak ni na dopunskoj i dodatnoj nastavi. Zbog toga sam očekivao da pripreme mogu učenicima pomoći da riješe svoje nedoumice i da što bolje urade pisane provjere znanja. Iz razgovora s njima zaključujem da im dosta pomaže što mi daje i dodatnu motivaciju da nastavljam da snimam – kaže profesor.

PISANE PROVJERE

Gradivo koje objavljuje usmjereno je za učenike viših razreda osnovne škole - VI, VII, VIII i IX. Bogojević kaže da, kako su pripreme zahvaljujući Udruženju nastavnika matematike usaglašene na nivou Crne Gore, pisane provjere znanja obuhvataju kod svakog profesora isto gradivo pa se na to i fokusira.

- Naravno da Jutjub kanal ne može zamijeniti sve ono što se u kontinuitetu radi par mjeseci, ali može pomoći učenicima da bolje savladaju gradivo, steknu rutinu i samopouzdanje –rekao je on.

Ciljna grupa su mu na početku bili učenici kojima predaje, a onda je promišljao o tome, kad već troši dosta energije i vremena da osmisli i snimi video, zašto ne bi bio dostupan i djeci iz cijele Crne Gore.

- Mada, iz analitike vidim da ima korisnika iz zemalja iz okruženja – kaže Bogojević. Upitan da li bilježi primjere da su đaci dobili bolju ocjenu, jer im je objašnjeno gradivo na Jutjubu bilo prijemčivije, profesor odgovara – naravno.

Djeca, kako ističe, zahvaljuju, dolaze s pozitivnim komentarima. Bogojević kaže da, nažalost, ne dopiru i dalje do učenika koji imaju najslabiju ocjenu u onoj mjeri koliko bi želio, jer je uglavnom primjetna velika nezainteresovanost kod njih. - Gradivo koje objavljujem smatram da je korisno za sve vrste pisanih i usmenih provjera, kao i za eksternu provjeru znanja – kazao je profesor. Ove godine u školi predaje u VII i VIII razredu. Imaju, navodi on, odličnu saradnju unutar Aktiva matematike i izuzetno kvalitetne profesore od kojih je uspio dosta da nauči. Bogojević kaže da od uprave dobija maksimalnu podršku. Profesor ističe da svako može savladati matematiku, ali ako govorimo o naprednom nivou onda je definitivno potreban talenat.

- Za osnovni nivo savladavanja gradiva iz matematike jedino su potrebni rad, disciplina i kontinuitet – kaže Bogojević. U mnogim crnogorskim školama matematiku ne predaju stručnjaci, već srodni ili dijametralno suprotan kadar zbog čega stručnjaci upozoravaju da đaci ne mogu da imaju adekvatno znanje. Bogojević na to gleda kao na problem koji je zastupljen u svim prirodnim naukama.

- I tako će biti dok god ne odlučimo da postavimo obrazovanje na prvo mjesto. Kolege koje su završile PMF dosta lako nalaze poslove sa većim platama, boljim uslovima za rad, manje stresnih situacija i teško ih je motivisati da rade kao prosvjetni radnici – rekao je on. Dodao je da posao nastavnika matematike radi isključivo zato jer voli da prenosi znanje djeci.

- Dok god djeca budu zainteresovana i budu smatrala da mogu da im pomognem, biću u istom kabinetu. Onog trenutka kada ne budem mogao da dam maksimum, vjerovatno neću više predavati matema-

tiku i smatram da je to jedino ispravno u bilo kojem poslu –zaključuje profesor Bogojević. Ove godine Crna Gora nije imala predstavnika na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, jer nije bilo kvalifikovanih učenika na Državnom takmičenju. Imali smo, s druge strane, predstavnike na Balkanskoj juniorskoj matematičkoj olimpijadi gdje su učenici osvojili medalju. DEFICIT KADRA

Godinama su matematičari u fokusu javnosti. Stručnjaci često polemišu i ukazuju na više problema u ovoj oblasti. Suočavamo se sa deficitom kadra matematičara. Malo ih je u školama, te se na okruglim stolovima polemisalo o tome na koji način treba da se riješe izazovi. Pominjali su ideje da povećaju koeficijente nastavnicima ili uvedu neku drugu vrstu stimulansa, jer se dešava da stručnjaci odlaze iz škola i prihvataju radna mjesta koja su mnogo bolje plaćena. Posljedice toga su, kako su navodili, da đaci ne dobijaju adekvatno znanje iz ove nauke. Kako u sistemu nedostaje nastavnika matematike, škole su prinuđene da zapošljavaju ,,bilo kakav kadar“, ili makar da je ,,približan“ matematičarima. Ukazivano je do sada u više navrata da u pojedinim školama nastavu iz matematike izvode učitelji, profesori engleskog, ekonomisti, apsolventi, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta koji su na drugoj, trećoj godini. Pojedine škole raspisuju čak 15 godina konkurs za prijem nastavnika matematike. Sa PMF su ranije saopštili da smatraju i da je, analizirajući sveukupno stanje u našem školstvu, vrijeme da svaki prosvjetni djelatnik da svoj maksimum u oblasti svoga rada - nastavnici u učionici, a profesori na fakultetima. Kazali su da je potrebno da se napravi jaka saradnja za dobrobit đaka, studenata i na kraju – za opšte dobro. N. ĐURĐEVAC

Jarbol je preko noći uništen

Mještani postavili novu zastavu

Marko Bogojević

Željko

jankoviĆ

ULCINJ – Porodilja iz Ulcinja Drita Tafa preminula je u Opštoj bolnici u Baru, a predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na Fejsbuku je napisao da su građani šokirani i da traže odgovor zbog čega se desila tragedija. Pozvao je nadležne u zdravstvu da daju odgovor. Kako saznaje portal RTCG

PODGORICA - Kako pokazuju najnoviji statistički podaci, na svjetskom nivou u prosjeku od pet do 15 odsto djece i adolescenata tokom mladosti susrijeće se sa anksioznošću i poremećajem raspoloženja - kazala je za Pobjedu psihoterapeutkinja Marica Stijepović Dodaje da je posljednjih godina u porastu broj mladih sa raznim oblicima poremećaja mentalnog zdravlja, te da se brojke kreću približno kao i na globalnom nivou.

Na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva ispričala je na što bi roditelji trebalo da obrate pažnju i koji su to simptomi koji ukazuju da je došlo do mentalne nestabilnosti kod adolescenata.

- Simptomi i znaci su nekada upadljivi, a nekada veoma suptilni, važno je da budemo prisutni, poznajemo svoje dijete i da ga posmatramo. Potrebno je obratiti pažnju ukoliko dolazi do promjena u kvalitetu spavanja, načinu ishrane, ukoliko se dijete odjednom povlači iz aktivnosti koje su mu ranije prijale ili dolazi do upadljivih promjena u školskom i/ili vršnjačkom statusu - pojašnjava Stijepović.

U barskoj bolnici preminula porodilja iz Ulcinja

Nimanbegu: Tražimo odgovore nadležnih

nezvanično, 35-godišnja Ulcinjanka preminula je od sepse nakon rođenja djeteta. Direktor bolnice Igor Karišik za portal RTCG je kazao da će odgovoriti na optužbe upućene na račun bolnice danas, nakon

uvida u medicinsku dokumentaciju i razgovora sa nadležnim ginekologom i načelnikom ginekologije. Nimanbegu je na Fejsbuku napisao da je cijeli Ulcinj šokiran Dritinim gubitkom života.

- Majka troje djece i uzorna supruga. Građani Ulcinja, a posebno članovi njene porodice trebaju odgovore zašto se dogodila ova tragedija. Nema mjesta politici i populizmu. Jednostavno, zdravstvene institucije treba

da nam daju odgovore - u ovom slučaju ljekari, bolnica Bar i Ministarstvo zdravlja moraju hitno i institucionalno da reaguju - kazao je on. Naveo je da će se Opština Ulcinj obratiti svim potrebnim

institucijama iz svoje nadležnosti.

- Već godinama tražimo podizanje nivoa zdravstva u našoj opštini. Vlada sada ima obavezu da reaguje - zaključio je Nimanbegu. R. P.

Prema statističkim podacima, od pet do 15 odsto djece i adolescenata ima problem sa anksioznošću i poremećajem raspoloženja

Porodica mora biti sigurna luka

Ističe da je jako važno da se odvoji ono što je normalna razvojna faza, na primjer nekada povišena emocionalnost, raspravljanje o stvarima koje su tinejdžeru važne, od onoga što može predstavljati indikator patnje sa kojom dijete ne može samo da se izbori, već mu je potrebna dodatna pomoć. - Po našem iskustvu, djeca nekada – često - i sama potraže pomoć, direktno ili indirektno. Kada problem traje duže, kada dijete ne uspijeva da razriješi neku krizu uz pomoć porodice i postojećih resursa, uvijek je dobro obratiti se stručnjaku, koji će najprije postaviti dijagnozu ukoliko je potrebno, a potom dati smjernice za rješavanje kako djetetu tako i roditeljima. Iskustva pokazuju da se problemi najlakše rješavaju ako je uključena i motivisana cijela porodica - poručila je naša sagovornica. Pojašnjava da u adolescenciji dolazi do brzog sazrijevanja mozga i integracije brojnih moždanih funkcija, zbog čega je ovaj period izazovan i buran, a tako ga opažaju i mnogi roditelji i djeca. - Napominjem da se ovaj period smatra izazovnim u skoro svim kulturama, iako nekada čujemo komentare i šale

Po našem iskustvu, djeca nekada često i sama potraže pomoć, direktno ili indirektno. Kada problem traje duže, kada dijete ne uspijeva da razriješi neku krizu uz pomoć porodice i postojećih resursa, uvijek je dobro obratiti se stručnjaku, koji će najprije postaviti dijagnozu ukoliko je potrebno, a potom dati smjernice za rješavanje kako djetetu, tako i roditeljima. Iskustva pokazuju da se problemi najlakše rješavaju ako je uključena i motivisana cijela porodica - poručila je psihoterapeutkinja Marica Stijepović

da ,,u naše vrijeme nije bilo puberteta“. Jako je važno da porodica za tinejdžera bude sigurna luka, jer u ovim godinama su jako važni i vršnjaci, dešavaju se i prve par-

Sve više roditelja se osjeća bespomoćno

i mladi koji su izloženi siromaštvu, zlostavljanju ili nasilju, te pretjeranom i nezdravom korišćenju ekrana i digitalnih alata posebno su ranjivi i osjetljivi na probleme mentalnog zdravlja. Najnovija istraživanja pokazuju da nedostatak granica u odgoju i manjak komunikacije o njihovom unutrašnjem stanju pridonose razvoju problema kod djece i mladih, a sve više roditelja se osjeća bespomoćno jer ne znaju kako pristupiti djetetu kada se ono krene povlačiti u sebe i odbije da razgovara.

tnerske veze i naši tinejdžeri uče i socijalizuju se kroz ova iskustva. Važno je da osjete da, iako možda u nekim drugim kontekstima nijesu validirani, kod kuće imaju prihvatanje - pojašnjava naša sagovornica. Ističe da su od ključnog značaja odnos i međusobna komunikacija.

- Kao roditelji smo prirodno upućeni na svoju djecu i možemo da primijetimo čak i male promjene u njihovom ponašanju. Važno je da budemo otvoreni i prisutni, da mi budemo smireni i zauzmemo stav da se svaki problem može riješiti. Takođe je važno da stalno šaljemo svojim ponašanjem, kao i verbalno, poruku da je o problemima dobro razgovarati, da je upravo razgovor početak rješavanja svakog

Prema riječima psihoterapeutkinje Marice Stijepović, dijete mora imati granice u ponašanju da bi jednog dana znalo postaviti svoje, ali ono će oponašati ono što vidi od roditelja. - Dijete koje trpi zlostavljanje kod kuće možda će biti žrtva i izvan kuće među svojim vršnjacima, a možda će biti i zlostavljač. Nužno je zaštititi djecu, ali ne na način da roditelji umjesto njih obavljaju sve njihove zadatke i odgovornosti, nego da ih nauče od najranije dobi kako se nositi s promjenama koje sa sobom nosi odrastanje - rekla je Stijepović.

problema. Dobro je da tinejdžer ima u životu i druge odrasle osobe u koje ima povjerenje i kojima se može povjeriti ukoliko ima neki problemkaže psihoterapeutkinja Stijepović.

Apelovala je na roditelje da imaju na umu da adolescencija nije samo ,,bura“ koju nekako treba preživjeti, već veoma važan period intenzivnog razvoja tokom kojeg se uče jako važne lekcije o povezivanju sa drugim ljudima, građenju identiteta i upravo zahvaljujući ovome djeca mogu da napreduju.

- Svrha adolescencije jeste da uspostavi osnovu za dalji razvoj ličnosti i za donošenje odluka i izbora koji će život tinejdžera učiniti smislenijim, kvalitetnim i vrijednim življenja. Ni u jednom periodu nije dobro ignorisati simptome problema sa mentalnim zdravljem, a to posebno važi za ovaj period, koji karakteriše nekada i sklonost ka impulsivnom donošenju odluka - pojašnjava naša sagovornica. Ona ističe da se dosta istraživanja fokusiralo na posljedice pandemiju korona virusa, a do 2018. godine rijetko su rađena istraživanja na ovu temu, što ne znači da nam nijesu potrebna. B. PRELEVIĆ

Porast broj mladih sa raznim oblicima poremećaja mentalnog zdravlja

Djeca

Roditelji moraju pratiti ponašanje djece

Pribavljao sporne snimke i slao drugim licima

BAR – Državljanin Rusije

K. A. (48) uhapšen je i protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je u dužem vremenskom periodu pribavljao i posjedovao pornografske slike i audio-vizuelni sadržaj dječje pornografije i činio ih dostupnim drugim licima, saopštila je Uprava policije. K. A. je osumnjičen da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju.

– Preduzimajući kontinuirane aktivnosti u cilju suzbijanja i identifikacije lica koja se dovode u vezu sa izvršenjem krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala, službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Grupe za suzbijanje krivičnih djela

KOLAŠIN - Čovjek pripada planini bez zareza, bez dopune, bez dodatnih rečenica koje imaju nekad dosadna objašnjenja. Čovjek živi sa planinom, dijeli dane, ambicije, pokušava da sa planinom više vrijedi, više može....

Hoće da joj dâ sve i da nema praznog prostora. Rajko Šćepanović je decenijama bio čovjek planine. Planinar, vodič, turistički radnik, neko ko je objašnjavao ljepotu

Planina je strast koja se ne može preskočiti i zaobići. Imaš

visokotehnološkog kriminala u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar, identifikovali su K. A. koji se dovodi u vezu sa izvršenjem krivičnog djela iskorišćavanje djece za pornografiju – navedeno je u saopštenju UP.

Primjeri

Sumnja se da je K. A. (48), državljanin Rusije, izvršio ovo krivično djelo na način što je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao pornografske slike i audio-vizuelni sadržaj dječje pornografije i činio ih dostupnim drugim osobama.

– Sa prikupljenim podacima i obavještenjima upoznat je nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se K. A. uhapsi i da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio gorepomenuto krivično djelo – kazali su iz policije. Dodaje se da je u sklopu navedenih aktivnosti izvršen pretres stana i drugih prostorija koje koristi osumnjičeni K. A. gdje je pronađeno i oduzeto više digitalnih uređaja. – Službenici Uprave policije će i u narednom periodu dati svoj puni doprinos u suzbijanju svih vidova krivičnih djela, sa posebnim akcentom na procesuiranju osoba koje svojim kriminalnim aktivnostima ugrožavaju najranjiviju kategoriju društva, djecu –kazali su iz UP. r P.

Reprezentativna turistička adresa za mladi kadar u Kolašinu

,,Swissotel“ zove pripravnike

KOLAŠIN - Zainteresovani diplomci mogu u sklopu sadržaja najmodernijeg novog hotela Swissotel Resort Kolašin da organizuju svoje pripravničko usavršavanje. Iz hotela nude svršenim diplomcima da steknu i prva radna iskustva i to u profesionalnom ambijentu hotela kao i da obave stručno osposobljavanju u okviru Vladinog programa stručnog osposobljavanja - U prvom ciklusu pripravničkog staža, mladi ljudi će imati priliku da steknu stručna znanja u svim sektorima poslovanja. Imaće priliku da budu aktivni učesnici u razvoju jednog od najvećih ovakvih projekata u ovom dijelu Evrope. Takođe će imati šansu da nastave radnu karijeru u našoj kompani-

Kada planina ne umije da izađe iz čovjeka...

Planinsko srce Rajka Šćepanovića je stalo prije 40 i nešto dana, ali je ostalo sjećanje kako se živi sa planinom kojoj ne daš da ode iz tebe....

je u nekom pravom vođi koji umije da izgovori i pokrene... Rajko Šćepanović, kao profesionalni vozač, decenijama je bio na planini. Radio je u pre-

duzeću koje se zvalo „Bjelasica“ i bio na planini sa istim imenom. Svaki slobodan dan, sat, minut bio je na Bjelasici da pokaže kako se vole te strane

kopnine i snijega... Okupljao je oko sebe. Pravio ekipu za naredni vikend. Svojom skromnošću i odanošću, bio je pokretač originalnoga i potreb-

noga i uvijek bio planini „pri ruci“. Činio je sve što je mogao da planina nikada ne izađe iz njega.... Pripadao je planini bez rezer-

ji. Cilj nam je stvorimo mjesto gdje se susrijeću visok kvalitet usluge sa jedinstvenim duhom ovoga kraja. Gostima treba da se obezbijedi nezaboravno iskustvo u planinskom ambijentu. U Vladinom programu smo prepoznali odličnu priliku da osvježimo tim odgovarajućim kadrovima iz različitih oblasti. Bez obzira kojeg su obrazovnog profila i za koji se sektor odluče, svi pripravnici će steći iskustvo i razumjeti sve aspekte poslovanja i odnosa sa gostima i kolegama koji su ključni za temeljni napredak u karijeri. Nude se stimulativni uslovi rada, obezbijeđen smještaj i naknada za prevoz, kao i nastavak rada na velikim projektima, ističu iz kompanije.

Dr. D.

ve. Uspješan u planinskoj odanosti stvarao je pravila koja su beskompromisna. Samo sa planinom možeš do planine... I uspio je da planina nikada ne izađe iz njega… Nedavno je prošlo 40 dana od kada je zastalo njegovo planinsko srce. Kao dio sjećanja na njega porodica je dala ulog u renoviranje Doma planinskog, na Vranjaku, na Rajkovoj Bjelasici... I da svi zapamte kako planina nikada ne može da izađe iz čovjeka kao što Bjelasica ne može da izađe iz Rajka Šćepanovića...

Dr. Drašković

Hotel Swissotel Resort Kolašin na Bjelasici

Poneđeljak, 4. novembar 2024.

NOVI SAD – Zbog urušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, prilikom čega je poginulo 14 osoba, a troje teško povrijeđeno, u Višem javnom tužilaštvu saslušano je 26 osoba, među kojima su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada, odgovorni u „Željeznicama Srbije“ AD, „Infrastruktura železnica Srbije“ AD... Građani su na protestu u Beogradu tražili ostavke nadležnih, dok vlast negira da je nadstrešnica koja se srušila uopšte bila predmet rekonstrukcije.

Veliki broj građana juče se okupio na Savskom trgu u Beogradu u „pet do 12“, a onda zaputio do Ministarstva građevinarstva, u znak protesta zbog nesreće u Novom Sadu. Ispred Ministarstva građevinarstva oni su ruke obojene crvenom farbom pokazivali policajcima koji im nijesu dali da priđu zgradi i prezimenima prozivali svakog od njih, pitajući ih „ima li ijedan pošten da odgovorne za tragediju u Novom Sadu pohapsi“. Masa je u jednom trenu počela da uzvikuje „čuvate ubice“.

Oni su prije toga na Savskom trgu zatražili trenutnu ostavku resornog ministra Gorana Vesića i poručili da on nije jedini, nego da i cijela Vlada mora da odgovara zbog tragedije u Novom Sadu, gdje je u obrušavanju betonske nadstrešnice zgrade Željezničke stanice poginulo 14 ljudi, a troje teško povrijeđeno.

Ristić pRiveden

Aktivista i jedan od organizatora protesta Nikola Ristić priveden je u policiju, potvrdila je za N1 njegova koleginica Darija Stjepić. Kako je objavljeno na stranici neformalne Instagram grupe SviĆe, Ristića su sa platoa ispred Željezničke stanice na Savskom trgu na silu odvela dvojica policajaca u civilu.

- Imam pravo na advokata. Recite mi kuda idemo - čulo se kako Ristić govori policiji. Ženi koja je bila s njim pokušali su da zabrane snimanje. - Čim smo se samo nas dvoje pojavili, došlo je petoro poli-

Zbog urušavanja nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici saslušano 26 osoba, građani protestovali u Beogradu tražeći ostavke nadležnih

Vlada mora da odgovara za tragediju u Novom Sadu

TRAŽE OSTAVKE: Protest u Beogradu zbog nesreće u Novom Sadu

Plakati sa likovima Vučevića, Vesića i Momirovića: „Korupcija ubija – odgovaraćete“

Plakati sa likovima Miloša Vučevića, Tomislava Momirovića i Gorana Vesića, sa porukom „Korupcija ubija - odgovaraćete!“, pojavili su se na četiri lokacije u Novom Sadu. Plakati su, kako prenosi 021. rs, zalijepljeni na četiri lokacije u Novom Sadu – u centru, na Podbari, Limanu i na Bulevaru Mihajla Pupina, gdje se nalaze prostorije SNS-a. Kako je saopštio Građanski pokret „Bravo“, plakatima

cajaca u civilu samo oko nas, a mnogo ih je više bilo na samom trgu. Bili su prilično neprijatni, jedan čovjek je stao doslovno meni ispred nosa, okrenut leđima kako bi pričao sa Nikolom - opisala je ona. Kako su aktivisti sa sobom

Koji državnici su podnosili ostavke zbog nesreća

Ostavke na koje građani pozivaju za sada se ne pominju. N1 podsjeća na neke od željezničkih i ostalih nesreća u svijetu kada su državnici podnosili ostavke. Najmanje 42 osobe su poginule, a 130 je povrijeđeno kada se u martu prošle godine putnički voz sa više od 350 ljudi sudario sa teretnim vozom u Tempiju, u centralnoj Grčkoj. Grčki ministar infrastrukture i transporta Kostas Kara-

manlis podnio je ostavku. Egipatski ministar saobraćaja podnio je ove godine ostavku nakon željezničke nesreće u Kairu početkom avgusta, u kojoj je poginulo najmanje 25 osoba, a 50 je povrijeđeno. Premijer Mostafa Madbuli prihvatio je ostavku Hišama Arafata, navedeno je tada u saopštenju iz kabineta premijera. Letonski premijer Valdis Dombrovski u novembru 2013. godine podnio je

sa fotografijama premijera i bivšeg gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića, ministra građevinarstva Gorana Vesića i bivšeg ministra Tomislava Momirovića, ovaj pokret je SNS-u uputio nedvosmislenu poruku. - Poruka je – građani Novog Sada i čitave Srbije očekuju utvrđivanje pune istine, preuzimanje odgovornosti i pravdu za tragičan zločin gdje je stradalo 14 ljudi, a troje je teško povrijeđeno.

imali farbu, pitali su Nikolu čemu mu to služi.

Poruke su jasne: „Svi smo ispod nadstrešnice“ – aludirajući na tragediju koja je posljedica sistemske korupcije i propusta u radu nadležnih. Ovo je upozorenje vlastima i SNS-u: Novi Sad i građani Srbije neće ćutati niti zatvarati oči pred još jednim pokušajem režima da zataška zločin i izbjegne odgovornost krivaca. Poručujemo: „Odgovaraćete! Robija i ostavke su neminovne!“, kažu u GP „Bravo“.

- Odgovorio je da kreči stan, a oni njemu: „Ideš sa nama da popričamo o tvom krečenju stana“. Pitala sam zašto i gdje ga vode, na što su ponavljali da se sklonim. Uzela sam telefon da snimam, rekli su mi da ne mogu. Objasnila sam da mogu, jer stojim na javnom prostoru. Jedan čovjek mi je oteo telefon i tek kad sam uporno insistirala da mi telefon vrati, to je i učinio - navela je Stjepić. Nastavila je da snima, a oni su,

ostavku pošto je prihvatio političku odgovornost za urušavanje krova supermarketa u glavnom gradu Rigi u kojem su poginule 54 osobe. Ta odluka dovela je do pada njegove vlade desnog centra. Državni komesar za prostorno planiranje i urbani razvoj Lagosa Idris Salako podnio je ostavku u septembru 2022. godine, nakon urušavanja sedmospratnice na ostrvu Viktorija. Moćni sudanski ministar unutrašnjih poslova Abdel-Rahim Mohamed Husein podnio je u junu

2005. godine ostavku nakon što se zgrada u njegovom vlasništvu srušila, a prilikom čega je poginula najmanje jedna osoba. General-potpukovnik Abdel-Rahim Husein podnio je ostavku nakon što su istragom o urušavanju zgrade utvrđene nepravilnosti u njenoj izgradnji. Dva dana nakon što se zgrada u izgradnji srušila u kambodžanskoj provinciji Preah Sihanuk u junu 2019. godine, premijer Hun Sen otpustio je visokog zvaničnika za upravljanje katastrofama i prihvatio ostavku guvernera provincije.

Aktivista i jedan od organizatora protesta Nikola Ristić priveden je u policiju. Građani proteste najavili sjutra u Novom Sadu

kako je opisala, „vrlo agresivno gurali Nikolu“, ne rekavši im gdje ga vode.

- Na kraju su samo rekli Savski venac, ali ja ne znam da li je to tačno. Tako da su bukvalno odgurali Nikolu sa Savskog trga - kazala je. Stjepić navodi da će kontaktirati s advokatom, ali i da nastavljaju sa protestom.

U Novom Sadu je za sjutra, 5. novembar, zakazan protestni skup, a Ivan Bijelić iz grupe SviĆe poručio je da će od toga da li će Vesić podnijeti ostavku zavisiti stepen radikalizacije tog skupa.

dodatno opteRećenje

Inženjer geologije Zoran Đajić, koji je do juna 2023. radio na rekonstrukciji zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu kao konsultant za kamen, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da najprije treba utvrditi ko je odgovoran za „dodatno opterećenje nadstrešnice“. Infrastruktura železnice Srbije saopštila je 1. novembra da nadstrešnica koja je pala „nije bila predmet rekonstrukcije u okviru radova na obnovi stanične zgrade kao dio projekta izgradnje brze pruge Novi Sad - Subotica“. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić rekao je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da je u toku inspekcijski nadzor kako bi se utvrdio uzrok pada nadstrešnice.

- I utvrdiće se to zašto nadstrešnica nije bila dio plana rekonstrukcije i ko je utvrdio da ona nije neophodna za rekonstrukciju - rekao je Vesić na dan nesreće u Novom Sadu. Međutim, Đajić kaže da je na nadstrešnici bilo radova tokom rekonstrukcije Željezničke stanice.

- Ta priča je apsurdna i besmislena. Postoje fotografije, postoji dokumentacija da je stavljana skela, da se sa skele radilo na nadstrešnici. Zbog radova koji su rađeni, nadstrešnica je opterećena. Pod tim teretom utege nijesu izdržale i nadstrešnica je pala i, nažalost, pobila toliko ljudi - tvrdi Đajić. Da je radova na nadstrešnici bilo, kaže i arhitektica Ana

Ferik-Ivanovič, prenosi Radio Slobodna Evropa. - Vi ne možete sad reći ovaj dio rekonstruišemo, a ovaj dio ćemo samo našminkati, pa ćemo onda očekivati od konstrukcije, od elemenata, da oni funkcionišu onako kako smo mi zamislili. Vjerujem da se tu radila totalna rekonstrukcija, da je i ta nadstrešnica bila dio nekih intervencija - kaže Ferik-Ivanovič. Dodaje da su se među materijalima koji su sklanjani sa terena nakon urušenja nadstrešnice vidjeli novi elementi, poput stakla, kojeg nije bilo na nadstrešnici prije rekonstrukcije stanice. I Đajić kaže da su tokom rekonstrukcije dodati metal i staklo, koji su potom opteretili utege koje su nosile nadstrešnicu.

- Projektant (Imre) Farkaš koji je radio projekat 1964. godine je predvidio tu nadstrešnicu baš tako kako je izvedena, ali su ostavljeni veliki prostori unutra prazni. I on je to uradio tako da te utege mogu da ponesu to opterećenje, a oni su dodatno sve prazne prostore pokrili metalom i staklom. Tek će se utvrditi sve činjenice, ali ja pretpostavljam da je to dodatno opterećenje počupalo utege iz krova i desila se nesreća - kaže Đajić.

Što je pRedlagao Zavod

Zavod za zaštitu spomenika kulture Novi Sad objavio je, kako prenosi RSE, da je oktobra 2021. godine izdao konzervatorske uslove i mjere kako bi se očuvale estetske i kulturno-istorijske vrijednosti zgrade Željezničke stanice i njenih djelova.

Navodi da je, između ostalog, precizirano da „nadstrešnicu iznad glavnog ulaza treba sanirati. Postojeće limom pokrivene djelove u zoni vjetrobrana treba zamijeniti staklom. Znatno oštećenu oblogu podgleda nadstrešnice od mozaičkih pločica treba zamijeniti novom od istog ili novog materijala koji će obradom i koloritom slijediti prvobitno likovno rješenje“. Naglasili su da Zavod daje saglasnost isključivo na arhitektonski dio projekta i da ne vrši takozvanu tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu. - Statički i građevinski proračuni, kao i konstrukcijska pitanja nijesu dio osnovne nadležnosti Zavoda. Za građevinske i statičke procjene nadležni su bili statičari, građevinski inženjeri i druge tehničke strukenaveli su iz Zavoda.

Priredila: i. K.

Povodom godinu dana resora Ministarstva kulture i medija u 44. vladi, pitali smo protivnike imenovanja ministarke

PODGORICA – Imenovanje ministarke Tamare Vujović u oktobru prošle godine dočekano je s ogorčenjem i revoltom brojnih strukovnih udruženja umjetnika i radnika u kulturi, sindikata i nevladinih organizacija. Krajnje im je bilo uvredljivo, degradirajuće i nekompetentno predložiti za ministarku kulture osobu koja nema nikakve reference za vođenje kulturne politike našeg društva i rješavanje problema sa kojima je suočeno.

Poručili su da „Kultura nije plijen“, održali protest ispred Skupštine, što nije bilo dovoljno da ministarka zaboravi na fotelju u Njegoševoj ulici na Cetinju, te je njeno imenovanje ozvaničeno izborom nove vlade 31. oktobra 2023, a protesti i ogorčenja ubrzo su utihnuli. Danas, pojedini potpisnici saopštenja u kojima je izražavano oštro protivljenje ministarkinom imenovanju različito gledaju na učinak njenog resora. Neki vide pozitivne pomake u određenim kategorijama, jedni čak tvrde da je pozitivno to i što se nije predstavljala kao ekspert za kulturu, već slušala druge, dok su ostali kategorični da je u kulturi i oblasti medija sve „zakucano“ u promašajima i lošim praksama.

Na ovu temu pristali su da za Pobjedu govore Dušan Medin u ime Društva za kulturni razvoj „Bauo“, Darko Ivanović u ime NVO „35 mm“, Ivan Đurović u ime „Artikulacije“ i Zoran Rakočević u ime teatra „Korifej“. Poziv smo uputili i predsjedniku Slobodnog sindikata kulture Vukanu Pejoviću, koji nas je obavijestio da trenutno nemaju „kao Sindikat komentar na dosadašnji rad ministarke“. Na dva puta poslate pozive i pitanja nijesu odgovorili iz Međunarodnog festivala UnderhillFest, Udruženja profesionalnih reditelja i producenata, niti iz Instituta za savremenu umjetnost. Svi oni su, pored brojnih drugih udruženja i NVO, ranije bili protivnici imenovanja ministarke Vujović.

PADOVI

Već od prvih nekoliko dana mandata, ministarka je počela medije da zasipa brojnim saopštenjima za javnost u kojima je sve vrcalo od „međunarodne saradnje“, „uspostavljanja dijaloga“, „sporazuma o saradnji“, „rješavanja problema“, „perioda unapređenja infrastrukture“, „razvoja medijskog pluralizma“, „unapređenja konkursne politike“... Ministarka je stigla da reaguje na prijetnje novinarima, bivšim političarima i ministrima, ali i na bizarnog Desingericu. Međutim, nije reagovala na brojne degradacije i devastacije kulturnih dobara u režiji Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke SPC, a zloupotrebu položaja i moći njene prethodnice i prvih saradnika tokom osnivanja MSUCG nazvala je „Le-

Izostala suštinska posvećenost rješavanju gomile problema

gatom Maše Vlaović“. Pored punih godinu odugovlačenja imenovanja direktora/direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, te neistinitih tvrdnji o znanju dvoje kandidata za tu poziciju, tajila je ministarka i kako država, zajedno sa UNDP-om, raspolaže državnim parama u okviru skandaloznog projekta rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju, a nije smogla snage ni da svom partijskom kolegi Vladimiru Jokiću javno poruči da je nedopustivo da nelegalno prekopava jedan od najznačajnijih lokaliteta u Crnoj Gori, Carine u Risnu... Posebno skandalozan je njen zaokret kada je prvo donijela rješenje o odbijanju inicijative za izgradnju spomenika Amfilohiju Radoviću, ali kada je dobila „packu“ od Eparhije budimljansko-nikšićke, brzo je promijenila stav, te poništila sopstveno rješenje ističući da njen resor nema ništa protiv da se pokojni „Đedo“ nađe na postamentu u Beranama. No, Pobjeda je više puta detaljno i argumentovano pisala i razotkrivala brojne propuste u zaštiti naše baštine, razna kršenja zakona, sumnjive ugovore i uvijek pozivala na odgovornost resor kojim rukovodi Vujović, koja posljednjih mjeseci, vjerovatno pogođena istinama koje objavljujemo, kao ministarka medija ne odgovara na pitanja medija?! Da u njenom odnosu prema medijama ima ovakvih ne -

IVANOVIĆ: Ministarstvo kulture i medija i dalje pokazuje nisku inicijativu i ograničene rezultate

shvatljivih i apsurdnih situacija vidi i direktor NVO „35 mm“ Darko Ivanović, koji za Pobjedu tvrdi da ministarka Tamara Vujović, nažalost, tokom protekle godine nije opravdala njihova očekivanja u oblasti medija.

- Ministarstvo kulture i medija i dalje pokazuje nisku inicijativu i ograničene rezultate, posebno kada je riječ o unapređenju stanja u medijima i konkretnim mjerama zaštite naših koleginica i kolega. Ministarka se, poput prethodnika, a to je zabrinjavajući trend, pojavljuje na konferencijama, ali te prilike najčešće ostaju samo kao trenutak za fotografisanje i simboličnu prisutnost bez stvarnog doprinosa i rješenja za probleme. Na ovaj način, konferencije i javni nastupi postaju sredstvo političkog marketinga, a ne prilike za odgovorno djelovanje za koje su predstavnici vlasti plaćeni od strane građana. Rezultati rada ostaju daleko od očekivanih, a ključna pitanja u medijima i dalje čekaju ozbiljne reforme i inicijative – kazao je Ivanović. On tvrdi da je javnost „iscrpljena politikom raspodjele funkcija u ključnim resorima bez stvarnih referenci u polju koje pokrivaju, i kao što se vidi –bez suštinske posvećenosti rješenju problema“. - Medijska situacija u zemlji je sve ozbiljnija kada su u pitanju napadi na novinare, u kojima se isticao i predsjednik Mila-

MEDIN: Bitno je da, čini mi se, nije pogoršana pozicija sektora kulture i u njemu zaposlenih kolega

tović, što dodatno pogoršava situaciju. Kao organizacija posvećena praćenju medija i edukaciji građana o njihovim pravima, te kroz aktivno članstvo u radnim grupama za medijsku strategiju i izmjene i dopune seta medijskih zakona, nezadovoljni smo načinom na koji se zakoni o zaštiti novinara sprovode u praksi. Novinari su i dalje nezaštićeni, a učestali napadi stvaraju opasno okruženje u kojem svako može da ih targetira i napadne ukoliko nije saglasan sa onim o čemu izvještavaju – rekao je Ivanović.

RAKOČEVIĆ: Ignorisanje stvarnosti i ignorisanje dijela radnika u kulturi kao glavni diskurs u odnosima nije rješenje

NVO koju predstavlja, kako je rekao, zabrinuta je zbog najnovijih protesta novinara koji ukazuju na diskriminaciju od Vlade Crne Gore, jer im je više puta uskraćeno pravo da postavljaju pitanja evropskim zvaničnicima.

- Ministarka Vujović je trebalo da reaguje na ovakve i slične incidente. Kao članovi Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji, očekujemo da se ovo poglavlje ubrzo privremeno zatvori, kako bi građani mogli da uživaju u koristima na-

ĐUROVIĆ: Koliko ja imam informacije, prilično je slušala ljude koji su joj sugerisali što i kako da radi u oblasti kulture

pretka u oblasti elektronskih komunikacija, sajber bezbjednosti, digitalnih usluga i medijskog pluralizma – rekao je Ivanović.

JAČANJE

Sa druge strane, Dušan Medin tvrdi da „ministarka Vujović i njen tim, koji, što je naročito važno, u aktuelnom sastavu čine u većem dijelu kolege iz struke čiji rad poznajem i cijenim, u skladu sa svojim mogućnostima i znanjima, ipak doprinose, doduše, sporom, ali ipak razvoju i jačanju kulturnih standarda u Crnoj Gori“. - Rekao bih da je tome doprinio i spomenuti apel kulturne scene, kao svojevrsni glas dijela scene. Naravno da treba više i bolje raditi - vjerujem da ćemo se svi složiti, jer zaista i te kako ima mnogo prostora za unapređenje, kao i u drugim oblastima – kazao je Medin. Dodao je da se u posljednjih godinu dana rad Ministarstva kulture i medija ne razlikuje značajnije od ranijih praksi. - Bitno je da, čini mi se, nije pogoršana pozicija sektora kulture i u njemu zaposlenih kolega, a to u društvima inače nestabilnih institucija i brojnih negativnih društveno-političkih

Zgrada Ministarstva kulture i medija na Cetinju s. vasiljević

Matić/vlada crne gore

Ministarka Tamara Vujović na jednoj od sjednica Vlade

ministarke Tamare Vujović što danas misle o njenom učinku

posvećenost problema

praksi, poput našeg, ipak treba pozdraviti – rekao je Medin. Posebno analizirajući konkursnu politiku, Medin je podsjetio da „brojne konkursne linije podrške i dalje postoje, a otvaraju se neke nove i unapređuju postojeće, što jeste za pohvalu“.

- Međutim, moram konstatovati da ovogodišnji javni konkurs za finansiranje projekata i programa NVO u oblasti kulture i umjetnosti nije otvoren, a razlog toga je, kako mi je više puta rečeno iz Ministarstva, činjenica da lani nije sprovedena obavezna sektorska analiza za ovu, 2024. godinu, kako nalažu propisi. Ono što pak znam jeste da je sektorska analiza za ovu godinu izvjesna, pa će tako konkurs za podršku NVO dogodine, nadam se, biti sproveden. S druge strane, treba da nas sve zabrine činjenica da, pored ovogodišnjeg, konkurs iz 2021. za podršku NVO nije realizovan do kraja (nikada nije donijeta odluka), dok konkurs 2022. nije ni otvaran, čime je nezavisna kulturna scena Crne Gore ostala uskraćena za zakonski propisanu finansijsku podršku - rekao je Medin. Komentarišući položaj zaposlenih u kulturi, Medin je takođe podsjetio da „izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture 2023. prvobitno je, konačno, poslije godina neusaglašenosti, visina koeficijenata za utvrđivanje osnovne zarade stvaralaca i umjetnika izjednačena s koeficijentima njihovih kolega stručnjaka u kulturi i baštini istog nivoa obrazovanja i podjednakog značaja za kulturu jednog društva“.

- Međutim, nakon niza protesta, njima je visina koeficijenta naknadno opet uvećana i time ponovo postala znatno viša od visine koeficijenta za nas, stručnjake u kulturi i baštini. Sami smo krivi što drugi put nakon 2016, kada je ovaj dokument donijet, nijesmo i mi protestovali i tako se izborili za ravnopravan tretman. Smatram da bi ovaj problem trebalo što prije riješiti ujednačavanjem visine koeficijenata – rekao je Medin.

Za oblast baštine, kako je kazao, trebalo bi svi da su zainteresovani, ne samo Ministarstvo i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nacionalne i lokalne institucije kulture, već i vlasnici/držaoci, koji čine prvi „nivo“ zaštite i očuvanja. - Ukoliko posjedujemo nešto vrijedno, valjda je očekivano da se o tome i sami što bolje staramo, pronalazeći što bolje načine za to, zar ne? Opšte je poznato da Ministarstvo izdvaja znatna sredstva za kulturnu baštinu putem Progra-

Političari ne mogu da razumiju potrebe i probleme novinara

U NVO „35 mm“ siti su „političkih namještenika koji su postavljeni negdje gdje bi trebalo da sjedi neko ko razumije medije, suštinu medija, probleme sa kojima se suočavaju“.

- I dalje stojimo pri stavu da političari ne mogu da razumiju potrebe i probleme novinara, naročito zbog činjenice da se nijesu pokazali kao saveznici medija, i to su potvrdile sve vlade do sada na način što su njihovi predstavnici gušili slobodu medija – rekao je Darko Ivanović Kada je u pitanju medijski pluralizam, prema njegovim riječima, jasna je distinkcija između proopozicionih i provladinih medija, a zabrinjava i sve veća kontrola medija od zemalja u regionu, kao i vlasnička struktura iz zemalja van Crne Gore.

- Posebno bismo apostrofirali da bi Ministarstvo kulture i medija trebalo da stane u zaštitu naših koleginica i kolega kada su u pitanju napadi na novinare od strane političara, ali sudeći prema selektivnim reakcijama, čini se da takve volje nema kod ministarke Vujović, baš kao što nije bilo ni kod njenih prethodnika – rekao je Ivanović.

ma zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ali to, naravno, nije i nikada neće biti dovoljno za državu poput naše, prebogatu kako kulturnom, tako i prirodnom zaostavštinom. Stoga svi skupa moramo dati sve od sebe da obezbijedimo i finansijski podršku iz drugih izvora, računajući i inostrane fondove – rekao je Medin.

Opšti utisak mu je da nam - ne samo u sferi kulture - nedostaje boljeg međusobnog upoznavanja, komunikacije i međusobnog povjerenja, ali i boljeg sprovođenja propisa u praksi.

- Na taj način bismo gradili čvrste i stabilne međuljudske i međuinstitucionalne odnose, koji, valjda, treba da nas vode ka nekom boljem, pravednijem, pa i kulturnijem i prosvjećenijem društvu – kazao je Medin.

SAMOVOLJA

Reditelj i osnivač teatra „Korifej“ Zoran Rakočević u djelovanju ministarke Vujović vidi samo „kontinuitet sa prethodnicima, onako kako smo i pretpostavljali i upozoravali“.

- Samo činjenica da već četiri ili već pet godina nije raspisan konkurs za NVO govori dovoljno o nebrizi za nezavisnu scenu. Ne postoji volja ni za dijalog, niti za saslušavanje i usvajanje inputa struke, koju struka jednosmjernim saobraćajnicama upućuje već duži niz godina. Konkurs za djecu i mlade koji se već dvije godine raspisuje treba da postoji, ali to nikako nije mehanizam koji služi opštem cilju – rekao je Rakočević. Prema njegovom mišljenju, kulturni standardi u Crnoj Gori ne postoje, već postoje standardi izigravanja pravila i samovolje na svim kulturnim poljima.

- Crnoj Gori u kulturi nedostaje potpuno rekonstruisanje koje će da odgovori na nove vrijednosti i datosti. Ignorisanje stvarnosti i ignorisanje dijela radnika u kulturi kao glavni diskurs u odnosima nije rješenje – kazao je Rakočević. Direktor producentske kuće „Artikulacija“ Ivan Đurović kazao je da je dobro što je ministarka Vujović ipak bila svje-

Državni arhiv tokom novembra pripremio niz kulturnih događaja

Promocija bogatog nasljeđa Crne Gore

sna da nema znanje za kulturu, te se u tom mislu nije puno miješala u oblasti koje ne poznaje. - Koliko ja imam informacije, prilično je slušala ljude koji su joj sugerisali što i kako da radi u oblasti kulture. Međutim, jako je bitno koga je slušala, da li su to zaista kompetentni ljudi ili neki partijski vojnici i samoproklamovani eksperti – kazao je Đurović. On tvrdi da ministru kulture nije dovoljan samo bilo koji fakultet iz oblasti kulture i umjetnosti kako bi bio dobar ministar, već treba da bude, kako je rekao, vrhunski menadžer koji će znati da odabere tim i identifikuje probleme i da ih rješava. - Što se tiče ministarke, ponavljam da se nije trudila da izigrava eksperta iz oblasti kulture i to je dobro. Što se tiče filma, za njenog mandata smo privremeno bili isključeni iz programa „Creative Europe Media“, što je negativno uticalo na moje projekte, ali i projekte drugih producenata koji nijesu mogli da ih prijave - rekao je Đurović.

NEMA STRATEGIJE

Na pitanje da li je rad Vujović poboljšao poziciju umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori, Đurović je odgovorio da nema osjećaj da se išta poboljšalo, niti da je pozicija kulturnih radnika lošija. Posebno je problematizovao što nema jasne strategije koja bi definisala u kom pravcu će ići kultura. - Bilo je inicijativa za promjenu određenih zakona, posebno u sferi kinematografije. Odabran je dio komisije koja treba na tome da radi, ali je sve stalo. Koliko god da se lično ne slažem sa politikom partije koja je Vujović postavila na poziciju ministarke, ja ću se sa svojim kolegama truditi da napravimo što bolju strategiju o tome kako treba da se razvija crnogorska kinematografija – kazao je Đurović i podsjetio na ranije stavove da za direktore javnih ustanova i institucija treba da se biraju ljudi preko konkursa, sa iskustvom, znanjem i referencama, a koji su daleko od partijskih politika i sprovođenja interesa samo jedne političke grupacije. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Državni arhiv Crne Gore, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, Ministarstvom kulture i medija, Univerzitetom Crne Gore i Centrom za kulturu Berane, tokom novembra pripremio je niz kulturnih događaja koji promovišu bogato istorijsko i društveno nasljeđe Crne Gore kroz vrijedne arhivske dokumente i izložbe. U partnerstvu sa institucijama i povodom važnih datuma, Državni arhiv Crne Gore publiku će voditi kroz vrijeme, ističući značaj prošlih događaja i njihov uticaj na razvoj savremenog crnogorskog društva. - Svi događaji predstavljaju priliku za građane da kroz autentične arhivske materijale prodube svoje razumijevanje prošlih vremena i njihovog odjeka u savremenom društvu. Državni arhiv Crne Gore ponosno nastavlja tradiciju čuvanja i predstavljanja kulturnog nasljeđa, pozivajući javnost da se pridruži ovim jedinstvenim događajima koji slave prošlost kao temelj budućnosti - istakao je direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević. Tako će danas, u okviru manifestacije „Nedjelja vojvode Gavra Vukovića: U čast nasljeđa vojvode“, biti predstavljena izložba pod nazivom „Konzularna predstavništva Crne Gore 1880-1914“, koja kroz rad autora Vukote Vukotića i Jelene Nikolić oživljava diplomatsku prošlost Crne Gore. Ova izložba, postavljena u saradnji sa Centrom za kulturu

Berane, prikazaće dokumente iz perioda kada su diplomatski odnosi Crne Gore počinjali da jačaju na međunarodnoj sceni. Otvaranje izložbe zakazano je za 19 sati u prostorijama Centra. Dan kasnije, Državni arhiv će obogatiti program proslave Dana prijestonice na Cetinju izložbom „Žena… nosilac društvenog razvoja u socijalizmu“. Kroz rad autorke Biljane Drašković, izložba će se fokusirati na ulogu žene u društvenim procesima tokom socijalističke ere, naglašavajući njen značaj u razvoju zajednice. Izložba će biti postavljena u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija, s početkom u 12 sati. Za 7. novembar, povodom 50 godina Univerziteta Crne Gore, Državni arhiv će u saradnji sa Univerzitetom predstaviti svoju izložbu dokumenata „Osnivanje institucija visokog obrazovanja i nauke i formiranje Univerziteta“ (1947-1974), kroz arhivsku građu Državnog arhiva“, autora Željka Miranovića, Predraga Adžića i Danila Mrvaljevića. Izložba

će biti otvorena u holu tehničkih fakulteta u Podgorici u 19 sati. U nastavku manifestacije „Nedjelja vojvode Gavra Vukovića: U čast nasljeđa vojvode“, Državni arhiv će 8. novembra u Beranama još jednom obogatiti program, ovoga puta kroz video-prezentaciju „150 godina Knjaževske kancelarije za spoljne poslove Crne Gore“. Ovo putovanje kroz istoriju crnogorskih diplomatskih institucija svjedoči o dugotrajnoj tradiciji spoljne politike Crne Gore i o njenoj ulozi na međunarodnoj sceni. Program počinje od 19 sati u Centru za kulturu Berane. Zaokružujući program, u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija na Cetinju 11. novembra biće predstavljena publikacija „Crnogorska banka 19061918“, zbornik dokumenata čiji su autori Ivan Tepavčević, Jovan Muhadinović i Predrag Adžić. Ova promocija, zakazana za 18 sati, osvjetljava ekonomski i finansijski aspekt crnogorske prošlosti kroz dokumente koji prate rad prve crnogorske banke. A. Đ.

Internacionalni festival kulture počinje danas u Petrovcu

Nove prilike kroz kreativne industrije

PODGORICA - „Creative Fest Montenegro: Internacionalni festival kulture, umjetnosti, baštine i kreativnih industrija“ prvi je događaj ove vrste koji organizuje MM Digital d. o. o. Budva, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, putem Konkursa za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2024. godini. Festival će biti održan na nekoliko lokacija u Petrovcu, od 4. do 10. novembra, a svečano otvaranje planirano je za danas, u 12 sati, u Osnovnoj školi „Mirko Srzentić“. Festival će

otvoriti potpredsjednica opštine Budva Jasna Dokić. Tokom festivala, pored programa u kojem će učestvovati brojni domaći i strani umjetnici, naučnici i stručnjaci u kulturi ( predavanja, panel diskusije, promocije knjiga, projekcije filmova...), biće održano i više interaktivnih radionica i izleta sa petrovačkim osnovcima. Partneri festivala su Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, kao i JU Osnovna škola „Mirko Srzentić“, Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva i Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP,

Kolašin. Cilj ovog festivala jeste da se u Crnoj Gori i regionu doprinese tome da se potencijali koje sa sobom nose umjetnost i kultura što bolje, humanije, etičkije i ekološki održivije valorizuju kroz kulturne i kreativne industrije, odnosno kreativnu ekonomiju i nove tehnologije. Težiće se tome da se različiti akteri sa domaće i međunarodne scene upoznaju i umreže („networking“), kako bi u doglednoj budućnosti ostvarili kreativnu i intenzivnu saradnju. Na ovaj način, uz primjenu visokih estetskih, etičkih, ekoloških i poslovnih načela, u praksi se doprinosi stvaranju izbalansiranog odnosa između umjetnosti i kreativnosti s jedne strane i komercijalnog i biznis sektora s druge. Glavni tematski fokus festivala je na sinergiji umjetnosti i kulture s izazovima ekološke održivosti i novih informaciono-komunikacionih tehnologija i vještačke inteligencije. Svi programi su besplatni i otvoreni za svu zainteresovanu javnost. R. K.

Nova oprema u brojnim

objektima mjesnih zajednica

Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom u proteklom periodu je bio posvećen unapređenju opremljenosti objekata mjesnih zajednica na teritoriji glavnog grada.

Kako navode iz tog resora, nedavno je završena instalacija računarske opreme u mjesnim zajednicama Stijena, Fundina, Komani, Velje brdo, Lješkopolje, Zabjelo i Barutana.

- U navedenim mjesnim zajednicama instalirani su novi računari, internet i multifunkcionalni skeneri-štampači, dok su u mjesnim zajednicama Donja Gorica, Prole -

ter, Zagorič, Zlatica, Masline, Stari aerodrom, Konik, Bioče, Jedinstvo, Gorica i 1. jul insta-

lirani multifunkcionalni skeneri-štampači – navode iz Sekretarijata.

U toku rekonstrukcija druge faze

Ulice husinskih rudara na Koniku

Nakon postavljanja instalacija, pripremiće donji sloj za tampon

Radovi na rekonstrukciji druge faze Ulice husinskih rudara na Koniku započeli su 24. septembra, a rok za završetak posla je 75 dana. Ugovorena vrijednost radova iznosi 299.808 eura, sa PDVom, a izvođač radova je Indel inženjering d. o. o. iz Podgorice.

Iz Glavnog grada poručuju da su do sada uklonjene stare asfaltne i betonske površine, završena ugradnja vodovodnih šahti na dijelu ulice, izvedena TK kanalizacija sa odgovarajućim oknima, postavljeni priključci za objekte sa postojećeg fekalnog kolektora.

- U narednim fazama projekta planirano je postavljanje hidrotehničkih instalacija, instalacija jake i slabe struje, priprema donjeg nosećeg sloja tampona, postavljanje ivičnjaka i javne rasvjete – navode iz Glavnog grada. Dužina ulice je 180 metara, a širina kolovoza pet i po me-

tara. Sa obje strane planiran je trotoar širine po jedan metar. Od prateće infrastrukture planirani su vodovod, atmosferska kanalizacija, priključci fekalne kanalizacije, TK kanalizacija i javna rasvjeta. Podsjećamo, nastavak gradnje Bulevara Pera Ćetkovića, na Koniku, planiran je da počne ovog mjeseca. Nakon izgradnje ovog dijela buleva-

ra, (planirani rok za završetak posla je 160 dana), ukupna dužina saobraćajnice, zajedno sa dijelom koji je ranije izgrađen kroz naselje Stari aerodrom, biće 1.530 metara. Za ovaj posao biće zadužena građevinska firma Indel inženjering, koja trenutno izvodi radove na rekonstrukciji druge faze Ulice husinskih rudara na Koniku. I. M.

Podsjetivši da je instalacija računarske opreme i internet konekcije započela prošle godine, ističu da su u ovoj godini opredijelili iznos od 10.000 eura za nabavku računarske opreme za potrebe mjesnih zajednica i omladinskih klubova, što je pored prostora osnovni uslov za njihovo funkcionisanje. Kako dodaju, svi službenici koji rade u mjesnim zajednicama su početkom godine završili kurs računara.

- Mjesne zajednice igraju ključnu ulogu u razvoju i funkcionisanju svakog grada i kao osnovne jedinice lokalne samouprave omogućavaju da se potrebe i prioriteti gra-

đana lakše identifikuju i brzo adresiraju. Njihova važnost leži u direktnom kontaktu s lokalnim stanovništvom, što omogućava efektivnije planiranje i implementaciju politika koje odgovaraju stvarnim potrebama zajednice. Dobro opremljene i funkcionalne zajednice omogućavaju stanovnicima pristup r azličitim servisima — od kulturnih i sportskih aktivnosti do edukativnih programa i socijalnih usluga. Takođe, pružaju prostor za okupljanje, organizovanje i saradnju, što doprinosi boljoj integraciji i jačanju društvene povezanosti – zaključuju iz Sekretarijata. I. M.

Učenici OŠ ,,Oktoih“ kroz praktičan rad lakše shvataju matematiku

U prodavnici primijenili znanje

o mjerenju mase

Da bi mališani iz OŠ ,,Oktoih“ na lakši i bolji način usvojili stečeno znanje, predavači iz ove ugledne škole trude se da to potkrijepe praksom.

- Učenici IV-9 odjeljenja, sa svojom učiteljicom Marijom, posjetili su obližnju prodavnicu. Oni su na licu mjesta ovladali vještinom mjerenja mase. Na taj način su jedinice za mjerenje mase prikazane lakim za učenje. Umjesto mukotrpnog učenja napamet, na ovaj način je znanje trajno usvojeno – poručuju iz škole ,,Oktoih“. I. M.

U opštini Tuzi unapređuju infrastrukturu

U opštini Tuzi nastavljaju da modernizuju saobraćajnice, a trenutno je u toku asfaltiranje puta u naselju Koći. - Prije toga, Opština Tuzi je uspješno završila asfaltiranje puteva Drešaj - Pothum, Sukruć – Vranj, Dinoša – Za-

trijebač, kao i parking kod stadiona FK Dečić, Komunalnog preduzeća, kod džamija u Dinoši i na Karabuškom polju. Ove investicije predstavljaju samo dio naših napora da unaprijedimo infrastrukturu u našoj opštini, poboljšavajući životne uslove za sve stanovnike Tuzi. Naš cilj je jasan –asfaltirani putevi u svakom naselju. Posvećeni smo tome da svaki stanovnik ima lakši pristup, bolje puteve i kvalitet života – poručuju iz Opštine Tuzi. I. M.

Centralni atrijum TC Big Fashion Podgorica u petak i subotu bio je prigodno mjesto za ljubitelje najfinijih ukusa čokolade i vrhunskih vina. U organizaciji ovog tržnog centra i agencije ,,Memento“ održano je deveto izdanje manifestacije ,,Čokolada i vino“.

Posjetioci su imali priliku da istraže delikatne arome i mirise, probaju zanimljive kombinacije vina i čokolade i prepuste se tom lijepom spoju, po mjeri hedonista.

VINO

Na štandu vinarije Ćetković iz mjesta Beri, nadomak Podgorice, posjetioci su bili u prilici da probaju neke sorte vina, od šest ponuđenih. Izlagač Vuk Ćetković navodi da je u pitanju porodična vinarija. Ovu lijepu tradiciju predaka su nastavili, a od 2016. godine krenuli malo ozbiljnije da se bave proizvodnjom vina. -Vinarija Ćetković se nalazi u Berima u Lješanskoj nahiji, u Staroj Crnoj Gori poznatoj po gajenju vinove loze i pravljenu vina, na području gdje datiraju vinogradi čak iz 15. vijeka. Moj čukunđed je za vrijeme kralja Nikole imao oko 30.000 čokota vinove loze. Trenutno imamo oko šest hiljada čokota, među kojima su četiri sorte – vranac kao autohtona, zatim marselano, kaberne suvinjon i malvazija aromati – kazao je Ćetković. Navodeći da u ponudi imaju šest etiketa vina, ističe da su u aprilu ove godine na sajmu u Novom Sadu izlagali tri vina (vranac, malvazija i marselan) i za sva tri dobili zlatnu medalju. U porodičnom biznisu Ćetkovića posla ima i za Ognjena i Matiju, koji već pomalo pomažu ocu Vuku. - Tata će nas naučiti kako da pravimo dobro vino – naglasio je Ognjen, sa kojim se složio mlađi brat Matija. Sa paletom vina iz vinarije Kopitović, iz sela Donji Brčeli u Crmnici, upoznala nas je Jelena Kopitović, jedna od tri Žarkove ćerke, glavnog tehnologa u ovoj porodičnoj proizvodnji. Navodeći da se proizvodnjom vina bave od 2006. godine, kaže da godišnje flaširaju oko 10.000 boca (četiri vrste crvenog, jedno bijelo i jedno roze vino). - Od početka učestvujemo na ovoj manifestaciji. Svaka čast organizatoru. Za nas je ovo odlična prilika da pre-

Posjetioci su imali priliku da istraže delikatne arome i mirise, probaju zanimljive kombinacije vina i čokolade i prepuste se tom lijepom spoju, po mjeri hedonista

gradilišta u Ulici husinskih rudara

nIŠta BeZ DoBRe PRakSe: Učenici IV-9 odjeljenja u obližnjoj prodavnici

Novi asfalt u Koćima

U TC Big Fashion u petak i subotu posjetioci uživali uz čokoladu i vino

Manifestacija po mjeri hedonista

Od početka učestvujemo na ovoj manifestaciji. Svaka čast organizatoru. Za nas je ovo odlična prilika da prezentujemo svoja vina. Tokom prethodnih godina stekli smo stalne kupce. Ljudi nam se rado vraćaju –kazala je Jelena Kopitović

zentujemo svoja vina. Tokom prethodnih godina stekli smo stalne kupce. Ljudi nam se rado vraćaju – kazala je Jelena. Napominjući da je vještine vinarskog zanata učila od oca Žarka, poručuje da joj je želja da sa sestrama Nevenom i Ivanom nastavi ovu lijepu tradiciji.

ČOKOLADA

Veoma zanimljive ukuse svježih bajadera, bombonjera i drugih delicija od čokolade posjetioci su imali priliku da probaju i kupe na štandu Korni pekare – poslastičarnice iz Bara. Za ukuse i kreacije od čokolade zaduženi su Stevan Glavičić i njegova sestra Mara, a proizvode nam je prezentovala njegova supruga Marija, koja im pomaže u porodičnom poslu. Imali smo priliku da se lično uvjerimo da su njihove domaće bajadere puno ukusnije od industrijskih koje možemo naći u trgovinama. Već 25 godina se bave proizvodnjom pekarskih proizvoda, a desetak godina i proizvodnjom slatkiša od čokolade.

- Ovo je odlična prilika da proizvode predstavimo kupcima. Ima dosta ljudi iz Podgorice koji ne znaju za ovo što prave moj suprug i njegova sestra, a gotovo svi se oduševe kad probaju, jer vide da je to nešto specijalno, dosta drugačije od onoga što mogu kupiti u prodavnicama. Prednost je to što mogu da naruče da im se napravi svjež proizvod, od kvalitetnih sastojaka, čak da traže od kojih sastojaka žele

da im se napravi njihov omiljeni slatkiš – kazala je Marija, uz napomenu da njihove proizvode, osim na ovakvim sajmovima, mogu probati u pekari – poslastičarnici Korni u Baru ili naručiti putem društvenih mreža gdje ih reklamiraju.

Beranka Nina Babović skoro tri godine bavi se proizvodnjom slatkiša koji svojim izgledom podsjećaju na svojevrstan ukras, a koje ona naziva ,,Jestiva umjetnost“. Namijenjeni su, kaže, i djeci i odraslima.

- Sve je mojih ruku djelo, od iscrtavanja kalupa do pravljenja smjese, punjenja i izrade ambalaže. Figure pravim od čokolade, ali i od keksa, jer tu imam mogućnost iscrtavanja jasnijih linija. Volim da bude slikovito. To je više namijenjeno mlađoj populaciji. Često uzimaju ove proizvode za poklon. Djeca obožavaju da

ih jedu – kazala je Babović. Kao malu, teško je bilo nagovoriti da nešto pojede jer, kako ističe, to je moralo izgledati primamljivo. Zbog toga je i odlučila da se bavi proizvodnjom slatkiša koji, osim što su ukusni, veoma lijepo izgledaju.

- Ima tu slatkiša u obliku ra-

znih crtanih junaka, poljupčića i slično. U nekim pakovanjima ima čokoladnih i slatkiša od keksa. Volim dosta planinu, pa su na nekima od njih motivi Durmitora, Prokletija, Komova... Ova manifestacija je odlična prilika da reklamiram svoje proizvode, jer dosta ljudi ne zna

za njih, a Podgoričani ih mogu naručiti i putem društvenih mreža gdje ih reklamirama na stranicama ,,Bela čoko“ – kazala je Babović.

Članice rukometnog kluba

Zeta, koje su prije dva dana imale takmičemje u našem glavnom gradu, svratile su da probaju čokoladne delicije i krofne na ovoj manifestaciji. Nemanju Boljevića, koji je u tržni centar svratio da kupi nekoliko košulja, privukla je i zanimljiva ponuda vina i čokolade u centralnom atrujumu.

- Kupio sam neko fino vino i bombonjeru. Probao sam ih, mislim da će se svidjeti i mojoj djevojci – kazao je Nemanja. Rukometašica Ksenija Vuković kaže da je prvi put probala krofne sa štanda ,,Šik & Šiz“. - Baš mi se sviđa i ukus i kako izgledaju, a vidim i mojim saigračicama – kazala je Vuković. I. MITROVIĆ

Mjesto sklapanja poslovnih dogovora

Biljana Bošković-Ivanović predstavila nam je firmu ,,Šik & Šiz“, koja postoji već šest godina, a bavi se proizvodnjom krofni.

- Snabdijevamo igraonice, kafiće, restorane po cijeloj Crnoj Gori, a najviše u Podgorici. Radimo i keteringe, rođendane, kućne dostave... Na ovoj manifestaciji učestvujemo od prve godine. Uvijek se rado odazovemo, jer ovo je odlična prilika da predstavimo svoje proizvode. Svake godine dobijemo na ovom mjestu nekog novog kupca. Baš juče smo sa čovjekom koji je svratio do našeg štanda sklopili dogovor da od nas uzima krofne za svoj ugostiteljski objekat u Budvi – ispričala je Bošković-Ivanović, uz napomenu da svoje proizvode reklamira i putem društvenih mreža.

Javna rasprava o Nacrtu odluke o budžetu Opštine Zeta za narednu godinu traje do 11. novembra

Pozivaju građane da dostave prijedloge, primjedbe i sugestije

Javna rasprava o Nacrtu odluke o budžetu Opštine Zeta za 2025. godinu počela je 28. oktobra i traje 15 dana, do 11. novembra.

Nacrtom odluke o budžetu Opštine Zeta za 2025. godinu, kako je objavljeno na FB stranici Opštine, budžet je projektovan na iznos od 12,4 miliona eura, što predstavlja povećanje od 20 odsto u odnosu na tekuću godinu. - Pozivamo sve građane da se uključe tokom trajanja javne rasprave i dostave prijedloge, primjedbe i sugestije, kako bismo svi zajedno doprinijeli još boljoj realizaciji budžetskih sredstava u Zeti. Centralna javna rasprava je zakazana za četvrtak, 7. novembar 2024. godine, u maloj sali, sa početkom u 10 časova – poručuju iz Opštine Zeta. Nacrt odluke, zaključak i program javne rasprave se nalaze na sajtu Opštine Zeta, u okviru banera javne rasprave. Primjedbe, prijedloge i sugestije građani mogu do isteka roka za javnu raspravu dostavljati u pisanoj formi na adresu: Opština Zeta, Glavna gradska ulica Anovi 89, 81304 Golubovci, kao i mejlom na zeta.budzet@ podgorica.me; zeta.sfb@podgorica.me. I.M.

Digitalizacija administrativnih procesa u Glavnom gradu

Elektronski potpis za efikasniju uslugu i ekološku održivost

Glavni grad je u prethodnom periodu započeo primjenu elektronskog potpisa na ograničenom broju rukovodećeg kadra, prolazeći kroz prvu fazu uvođenja elektronskog potpisa. Nakon uspješnog perioda testiranja, kako poručuju iz Glavnog grada, elektronski potpis se dodjeljuje cjelokupnom rukovodnom kadru, što predstavlja značajan korak ka ubrzanju administrativnih procesa i povećanju transparentnosti. I. M.

Vuk Ćetković sa sinovima Ognjenom i Matijom

I.MITROVIĆ

Na štandu ,,Šik & Šiz“

Čokolade pekare – poslastičarnice ,,Korni“

Na štandu kod Nine Babović

I.MITROVIĆ

Natalija Lekić (17) sa 12 godina se sa porodicom vratila iz Njemačke u Andrijevicu, sa Komovima je igrala Prvu ligu, nastupala je sezonu i po za Rudar, a sada je u Naisi

Na kraj svijeta bi otišla zbog rukometa

PODGORICA – Natalija

Lekić bila je u idealnom timu 6. kola šampionata Srbije – u pobjedi njene Naise nad kruševačkim Napretkom imala je učinak od pet golova (bez promašaja) i 15 asistencija.

To i treba da rade srednji bekovi, a ova 17-godišnja kadetska reprezentativka Crne Gore stigla je u Niš iz Rudara (filijala Budućnosti), kako bi kroz veći broj utakmica i veću minutažu došla do cilja. Njen je cilj iskustvo, a bez prakse sa terena nema ni rezultata.

KOMOVI, POSEBNA PRIČA

Jedna je od najmlađih u jednoj od najmlađih ekipa u ovoj ligi. Srećna je gdje je došla, uklopila se u nove stvari, a i ne smeta joj što je od 12 do 17 godine često pakovala kofere. Putnik je koji zbog rukometa ne mijenja pravac. A tek je počela! Vratila se sa familijom iz Njemačke u Crnu Goru, došla je u Andrijevicu, dominirala je

Bila je u idealnom timu 6. kola sa 15 asistencija i pet golova bez promašaja

tada Pionirskom ligom i bila je jedna od najzaslužnijih što su se Komovi za dvije godine preselili u Prvu ligu. I upravo ovaj period odrastanja na crnogorskim terenima nikada neće zaboraviti. - To je stvarno bio poseban period i dio života. I uvijek će mi biti u srcu. Kada smo iz Njemačke došli u Andrijevicu, tada nije postojao ženski klub. Moj otac je, sa još nekim ljudima, pokrenuo inicijativu, klub se oformio, igrali smo Pionirsku i Drugu ligu i došli do istorijskog uspjeha. Istina, u toj debitantskoj drugoligaškoj sezoni nijesmo napravili „bum“, ali u narednoj je bilo idealno. Nijesmo imali svoju dvoranu, u Beranama smo igrali, ali smo uvijek imali podršku sa tribina, što je za sve nas bilo veliko. Kada smo ušli u Prvu ligu – taj osjećaj i doček koji su nam pri-

redili u gradu, ne može se opisati riječima. Nažalost, tada su se uslovi pogoršali. Problem je bila dvorana, teren smo često dijelili, morali smo da putujemo, a i neke od djevojaka su krenule na fakultet... Ponekad nas nije ni bilo dovoljno da odradimo trening. Tada je stigao poziv iz Rudara, odnosno, Budućnosti, stigla sam i ostala sezonu i po – kazala je Lekić. Prije nego što je porodica Lekić došla u Crnu Goru, mlada rukometašica je igrala u Njemačkoj sa svojim godištem. - Promjena je bila nagla, ali sam dobila veliko iskustvo. Balkanski rukomet je, inače, mnogo grublji, a i igrala sam protiv malo starijih igračica. Nastupajući u Pionirskoj i Drugoj ligi, dolazila sam do potrebne minutaže. Sve za rukomet, tako kaže kadetska reprezentativka, buduća juniorska, koja bi hiljade i

hiljade kilometara ako treba i pješačila zbog dobre utakmice.

- Kada radite nešto što toliko volite i kada imate cilj, onda je sve lakše. Ne idem nigdje samo da bih lutala.

Da li se pokajala što se iz Njemačke vratila kući?

- Nikad. Često porodično pričamo na ovu temu. Zaključak je da sam okružena dragim ljudima, porodicom, prirodom... Nije isto kao gore. Doduše, bili smo mali kada smo napustili Njemačku, pa je možda naša slika ljepša nego što jeste. Tamo imamo sestre, ujčevinu, društvo što nam je ostalo i uželimo se. Ponekad odemo, ali nakratko.

STALNO NA TOČKOVIMA!

Putovanje još traje. U Nišu je pronašla ono što je može približiti cilju. Naisa je odskočna daska.

- Sjajno se osjećam, imam prostora da napredujem i da se izgradim kao igrač i kao osoba. Ljudi oko mene su izvanredni, djevojke su odlične prema meni, što mi olakšava odvajanje od porodice.

Mlada rukometašica je istakla da je rad sličan onome koji je imala u Crnoj Gori.

- Slično je. Na dan su dva treninga, fokusirani smo i na fizičku kondiciju koja je važan faktor.

Kakva je njena uloga u ekipi, da li je nezamjenljiva ili...?

- Mnogo se rotiramo. Imamo jednog desnog beka – ljevorukog, ostali su svi desna ruka. Svaka od nas ima ulogu na terenu, dogovaramo se i pomažemo se. Zajedno pokušavamo da organizujemo najbolji napad. Željela bih da istaknem koleginicu Olju Nikolić, koja je dugo u ovome, a pomaže mi baš puno.

Od ljetos je bukvalno na točkovima, mijenja sredine, dvorane, gradove. Bila je članica kadetske reprezentacije Crne Gore koja je nastupala na SP u Kini, a po povratku iz Azije nakon nekoliko dana je nastavila dalje. Došla je u Niš. - Još ovo kolo sa Partizanom, onda sa Jagodinom i završiće se polusezona. Nadam se da ćemo imati više vremena da odemo kući i da se raželimo. A. MARKOVIĆ

Didije Dinar

PODGORICA – Rukometni

savez Crne Gore danas će u podne u Univerzitetskoj dvorani predstaviti novog selektora Didijea Dinara, a potom će ,,lavovi“ u 18 sati u dvorani ,,Verde“ odraditi prvi trening pred uvodne duele kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine – sa Finskom 6. novembra u „Bemaks areni“ u Podgorici i Slovačkom u Košicama četiri dana kasnije. Tako će izgledati prvi radni dan legendarnog Francuza kao šefa struke našeg nacionalnog tima, koji je pretrpio epsku blamažu u baražu za Mundijal 2025. Crna Gora je u maju eliminisana u dvomeču od Italije, koja je pristupom i igrom očitala lekciju crnogorskoj reprezentaciji, na čijoj klupi je sjedio Vlado Šola Didije Dinar, najzvučnije ime koje je dolazilo u crnogorski sport, ima zadatak da ekipi vrati samopouzdanje i pokuša da joj usadi pobjednički mentalitet – u tom pokušaju čini se da je njegovo angažovanje dobar izbor jer je 47-godišnjak rođen u Gvadelupu kao igrač bio evropski (dva puta), svjetski (3) i olimpijski (2) šampion, a kao selektor je ,,trikolore“ vodio do mundijalskog trona i dvije bronze – na EP i SP. Od 2021. do 2022. bio je selektor Saudijske Arabije i sa njom stigao do trećeg mjesta na prvenstvu Azije. Trenutno je trener Ivrija, po-

A1 Regionalna vaterpolo liga Lako za

Budućnost i Kataro

PODGORICA – Vaterpolisti Budućnosti savladali su Vojvodinu 14:9 u petom meču A1 Regionalne lige i upisali treći trijumf u debitantskoj sezoni.

Podgoričane je do pobjede sa četiri gola vodio Goran Grgurević, dva gola postigli su David Stevović i Marko Bošković, a u strijelce su se upisali Neđo Baštrica, Andrej Duru-

tović, Petar Brnović, Vučina Popović, Mlađan Janović i Igor Uskoković I Kataro je stigao do pobjede. Kotorani su bili ubjedljivi protiv Proletera (19:12), uz pet golova Dušana Milaša, gol manje je dao Marko Milić, tri puta je bio precizan Dragan Marković, po dva puta su pogađali Ivan Marković, Nebojša Petrović i Ljubomir Kovačević, a gol je postigao Pavo Vičević. A. M.

danas predstavlja selektora ,,lavova“, koji u srijedu

Evropsko prvenstvo 2026. godine

– tačno u podne

sljednjeplasiranog tima francuskog prvenstva. Protivnik ,,lavova“ u kvalifikacionoj grupi 2, osim Finske i Slovačke, biće i Mađarska. Zauzimanje jedne od dvije pozicije koje vode na EHF Euro ne bi smjelo da dođe u pitanje –aktuelni sastav Crne Gore ima kvalitet zbog kojeg ne može da se zadovolji samo učešćem na završnim smotrama. Traži se nešto više, zbog toga je Dinar i angažovan. Velikan svjetskog rukometa je za predstojeće duele pozvao 18

Premijer vaterpolo liga (6. kolo)

Crnogorski šahista Predrag Nikač osvojio je bronzanu medalju na trećem IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u šahu za osobe bez smetnji i sa smetnjama vida u Petrovcu.

igrača – nema debitanata, kao ni povrijeđenog desnog beka Stefana Čavora, dok iz istog razloga ove sedmice neće biti ni pivota Nebojše Simovića koji je trebalo da se vrati u nacionalni tim.

Iz RSCG je saopšteno da Dinar računa i na srednjeg beka Miloša Božovića koji će, ipak, propustiti ovo okupljanje zbog privatnih razloga, a da će takođe iz privatnih razloga pivot Vuk Lazović biti na raspolaganju stručnom štabu samo za prvi meč u kvalifikacijama. Pozvani su:

Golmani – Nebojša Simić, Nikola Matović; krila – Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Mirko Radović, Luka Radović; pivoti – Vuk Lazović, Luka Vujović, Miodrag Ćorsović, Mihailo Šćekić; bekovi – Vuko Borozan, Arsenije Dragašević, Milorad Bakić, Radojica Čepić, Stevan Vujović, Vasilije Kaluđerović, Branko Vujović, Risto Vujačić

Dinar je na spisak rezervi uvrstio golmana Harisa Suljevića, lijevo krilo Filipa Vujovića i desno krilo Vojislava Vukića N. KOSTIĆ

Jadran silan protiv Juga, kontraritam Primorca

PODGORICA – Jadran

M:tel je u pravom ritmu, slavio je u Dubrovniku protiv Juga (13:8), upisao četvrtu pobjedu u 6. kolu Premijer vaterpolo lige.

Novljani su ovim trijumfom potvrdili prethodni u Budimpešti protiv Vašaša u Ligi šampiona, a ponovo su bili na nivou, na istom mjestu, kao na kvalifikacionom tur-

niru za elitu.

Domaćin je konstantno jurio prednost vicešampiona Crne Gore, koja je počela da se uvećava od druge četvrtine (4:2), a Jug je u jednom peri-

Naš predstavnik je šampionat okončao na diobi prvog mjesta, a dodatni kriterijumi odlučili su da mu pripadne bronza. Na prvenstvu u Petrovcu ostvario je pet pobjeda i četiri remija.

Buholc koeficijent išao je na ruku Zoltanu Ištvanu Zambu, mađarskom Fide majstoru koji je osvojio zlatnu medalju, dok je srebrna pripala amateru iz Uzbekistana Aksadonu Kimsanbojevu. Nikač je u posljednjem kolu, nakon velike borbe, preciznom igrom izborio pobjedu protiv predstavnika Španije Gavrila Dragičija i domogao se medalje, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

To je njegovo prvo odličje na šampionatima svijeta pod okriljem Međunarodne federacije sporta za osobe oštećenog vida. U karijeri ima zlatnu i srebrnu medalju sa svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez smetnji i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu. Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijade slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade početkom februara u Beogradu. Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je dr-

odu bio bez gola čak osam i po minuta. U tom periodu igrači trenera Vladimira Gojkovića napravili su seriju 4:0 za ogromnih 9:4 na 3.51 do kraja treće četvrtine. Najefikasniji u novljanskoj ekipi bio je Danilo Radović sa četiri gola, Strahinja Gojković i Jovan Vujović dali su po dva... Kod domaćina samo je na visini zadatka bio golman Toni Popadić sa 12 odbrana.

U slabom ritmu je Primorac, koji je u Budvi izgubio od zagrebačke Mladosti – 16:9! Š ampion Crne Gore je u dosadašnjih šest kola bio bolji od Primorja i Juga nakon peteraca (imaju pet bodova, 11 manje od lidera Jadrana iz Splita).

Kotoranima ne ide ni u Ligi šampiona, jer su na dva boda (porazi nakon peteraca od Olimpijakosa i Sabadelja) iz tri utakmice.

U porazu od hrvatske ekipe Dušan Matković je bio najefikasniji sa tri gola, Marko Mršić je postigao dva... A. M.

Nova medalja za crnogorskog šahistu

Nikač bronzani na Svjetskom prvenstvu

žavni prvak u redovnom programu, navedeno je iz POKCG. Drugi crnogorski šahista Radovan Damjanović šampionat je okončao sa 3,5 poena, a boljeg plasmana koštao ga je lošiji finiš turnira. U konkurenciji dama prvo mjesto pripalo Barbari Palasios Figeroa iz Venecuele, druga je bila Hani Viliks iz Mađarske, a treća Piedad Esmeralda Sančes Ruis iz Španije.

Učestvovalo je 36 šahistkinja i šahista iz 12 država, a organizatori šampionata bili su Šahovski savez Crne Gore i Paraolimpijski komitet, pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih. Br onzana medalja Nikača predstavlja sjajnu uvertiru za Evropsko pojedinačno prvenstvo koje će u Petrovcu biti održano od 7. do 20. novembra, istakli su iz POKCG. B. K.

Prvenstvo malih zemalja Evrope

Džudistima

PODGORICA – Crnogorski džudisti izborili su pet finala i osvojili četiri zlatne medalje na Prvenstvu malih zemalja Evrope na Kipru.

U kadetskoj konkurenciji Andrijana Šutović bila je zlatna u kategoriji do 70 kilograma, a u finalu je pobijedila domaću takmičarku Mariju Mihal. Od seniora zlatne medalje osvojili su Novo Raičević (do 90 kg), Anto Dubreta (preko 100) i Jovana Mrvaljević (preko 78). Raičević je u finalnom meču savladao Kipranina Mihaela Aristosea, Dubreta je u meču za zlato bolji bio od Davida Leskana Kapdevilje iz Andore. Mrvaljević je u finalu savlada-

Uspješan početak za naše karatiste na Prvenstvu malih zemalja Evrope

PODGORICA – Karate

reprezentacija Crne Gore drugi takmičarski dan Prvenstva malih zemalja Evrope u Monaku završila je sa 13 medalja – dvije zlatne, četiri srebrne i sedam bronzanih.

Obje zlatne medalje osvojila je Jovana Stojanović (do 68), u konkurenciji seniorki i mlađih seniorki (U21). Srebrni su bili mlađa seniorka Anja Nikolić (do 61), seniorka Dielza Rama (preko 68) i kata timovi juniorki (Katarina Janković, Uleza Rama, Izabela Hakanjin i Teodora Gračun) i juniora (Edon Emša, Armin Gurzaković i Mustafa Adžemović). Bronzane medalje osvojili su juniorke Izabela Hakanjin (do

la reprezentativku Lihtenštajna Anju Kaizer U kategoriji do 78 kilograma sa srebrnim odličjem morala je da se zadovolji Jovana Peković R. P.

66), Uleza

kadetski tim u borbama u sastavu Vasilija Bijelović, Zoba Seba i Katarina Janković. Crnogorski karatisti nakon dva takmičarska dana zauzimaju treće mjesto sa sedam zlatnih, 14 srebrnih i 12 bronzanih odličja. R. P.

Predsjednik RSCG Petar Kapisoda sa novim selektorom juče u Podgorici

Rama (+66) i Anastasija Kalezić (+66), junior Nemanja Vulević (+76), seniori Anđela Kalezić (+68) i Nikola Vuletić (+84) i ženski

Danilo Radović postigao je četiri gola u pobjedi Novljana

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (21 h) u ,,Topolici“ dočekuju Cibonu u posljednjem meču 7. kola ABA lige

Vrijeme je za prvu pobjedu

PODGORICA – Ako Mornar

Barsko zlato večeras (21 čas) u ,,Topolici“ pobijedi Cibonu, u derbiju začelja, u ABA ligi više neće biti ekipa bez trijumfa. Ako, pak, u Baru slave ,,cibosi“, Mornar će biti ne samo jedina ekipa bez pobjede već više neće biti ni timova sa samo jednom pobjedom, što bi dodatno otežalo posao izabranicima Mihaila Pavićevića u borbi za opstanak…

- Tu smo gdje smo.ž i moramo što prije da krenemo da pobjeđujemo. Što se tiče igre, ima napretka, to je sigurno, i nekim utakmicama sam bio više nego zadovoljan, ali ima i mnogo toga da se ispravi. Na-

dam se da smo svjesni u kakvoj smo situaciji – ističe iskusni strateg Barana. Cibona je jedna od rijetkih ekipa u ABA ligi protiv koje ,,Ponos Bara“ ima pozitivan skor. Na prethodnih 18 mečeva Mornar je ostvario 10 pobjeda, od čega šest u Baru, a četiri u Zagrebu. - Sad igramo protiv ekipa koje su nama direktni konkurenti za opstanak i to su utakmice koje se moraju igrati na najvećem mogućem nivou, sa velikom željom i htjenjem. Očekujem da protiv Cibone izađemo na teren i, jednostavno, počnemo da pobjeđujemo u ABA ligi – dodao je Pavićević. Mornar je najbliži pobjedi bio u petom kolu, kod kuće protiv

čačanskog Borca, kada je poražen u produžetku, a nakon što je pobjedu ispustio u regularnom dijelu meča. Cibona je slavila u drugom kolu kod kuće protiv SC Derbija, a onda je nanizala četiri poraza, kod kuće od Krke i Dubaija, a u gostima od Partizana i FMP-a.

- Imali smo malo teži start sezone, po meni i realan, jer nijesmo imali dovoljno vremena da se uigramo. Tim je novi, sve je novo. Ali ne smijemo da se žalimo, nego moramo da nastavimo. Cibona je ekipa koja duži period igra zajedno, znaju da igraju i sigurno ne dolaze sa bijelom zastavom. Međutim, mi dobro treniramo i vrijeme je za prvu pobjedu, ali mislim da do nje

KRASIĆ: U Bar dolazimo maksimalno motivisani

Bariša Krasić, trener Cibone, ističe da je pred njegovom ekipom teška utakmica u Baru. - Posebno teška zbog toga što će to ponovo biti četvrta utakmica u par dana. Međutim, što je, tu je. Iako nijesmo imali puno vremena za pripremu, idemo u Bar maksimalno motivisani da pokažemo sve svoje kvalitete i odigramo dobru utakmicu – rekao je Krasić.

Iako je ljetos promovisan kao kapiten, Milija Miković nije odigrao nijedan meč ove sezone za Mornar. Krilni centar Barana, koji je bio povrijeđen na početku sezone, u međuvremenu je, kako saznajemo, raskinuo ugovor sa Mornarom zbog neizmirenih ugovornih obaveza iz prethodne tri sezone

možemo doći samo dobrom odbranom, jer ćemo u napadu naći naše poene. Najvažnije je da zaustavimo njihovu igru u „pik-en-rolu“ i tranziciji – rekao je Ilija Đoković, plejmejker Barana. Mornar će na meču protiv Cibone biti jači za novog igrača, američkog beka šutera Čika Kartera - Kad dođe novi igrač, nekad to zna da bude pozitivna stvar, a nekad, bogami, ima i kontraefekat, zavisno od uklapanja u tim. Mi ćemo probati da ga što prije uklopimo i da vidimo da li smo pogodili. Unaprijed je teško govoriti o bilo kojem igraču, pogotovo o onom koji nije igrao u ABA ligi – zaključio je Mihailo Pavićević S. JONČIĆ

Malo sreće i više spretnosti nedostajalo je SC Derbiju da iznenadi jedan od najboljih timova ABA lige, trener Mijović poručio

PODGORICA – Iako je u najvećem dijelu meča rezultatski bio u podređenom položaju, SC Derbi je na kraju mogao i do pobjede protiv favorizovanog Dubaija. Imali su „studenti“ napad za pobjedu, ali se u posljednjoj akciji spetljao Erik Nil, koji je sa 34 poena (trojke 10-8) bio najzaslužniji što su Podgoričani uopšte imali priliku da mogu da pobijede u ovom duelu. Greška američkog plejmejkera u tom napadu (lopta mu je pobjegla iz ruku) je omogućila Dubaiju da pobijedi 87:86, i teže nego što je očekivao stigne do šeste pobjede u sedam kola... - Bila je ideja sa visokim blokom u leđa, koji je Zoran Nikolić napravio, da se napadne neki ,,pull-up“ za dva ili tri poena, zavisno od reakcije njihove odbrane, ili ako skupe da se izbaci lopta za momke koji su bili široko i čekali taj ekstrapas. Dešava se, jedan dodatni dribling, onda smo ušli u konfuziju. Međutim, Erik Nil je zaslužio da ima tu loptu, igrao je fenomenalno i ni njemu ni momcima nemam nešto mnogo da zamjerim – kazao je trener SC Derbija Petar Mijović, objašnjavajući da je bilo predviđeno da Nil odlučuje u posljednjem napadu.

Dubai je vodio 32 od 40 minuta meča (domaćin svega pet minuta), imao je i 12 poena prednosti, ali se Podgoričani nijed-

nog trenutka nijesu predavali, borili su se do kraja za pobjedu i zamalo uspjeli da naprave preokret sličan onom protiv FMP-a u prethodnom kolu, čime su „studenti“ i pokazali karakter.

- Ekipe koje dobro treniraju i vrijedno rade vremenom osnažuju svoj karakter i nijesu spremne da se baš lako i bez borbe predaju, i u onim momentima kada ne ide sve kako smo zacrtali planom igre. Dubai je, ruku na srce, kvalitetnija ekipa od FMP-a, i to značajno, tako da taj potpuni povratak nije bio moguć, dijelom i zbog njihovog kvaliteta. Malo omekšate u „of screen“ odbrani i to odmah Danilo Anđušić kazni trojkom. Ili ne pomjerite jedan korak na stranu pomoći, to se završi ekstradodavanjem na samom ziceru. Tako da, jednostavno ovo je ekipa koja je puna ekstrakvaliteta i svaku situaciju kažnjava. Sigurno je da smo iz ove utakmice izašli bolji, da nam mnogo vrijedi i da nekim stvarima možemo da budemo zadovoljni, ali na nekima isto moramo da nastavimo da radimo – ističe Mijović. SC Derbi nakon sedam kola ima tri pobjede i četiri poraza. - Okrećemo se sljedećim obavezama u Prvoj A crnogorskoj ligi, kao i u ABA ligi. Mislim da do ovoga momenta, s obzirom na roster, mladost i sve, možemo da budemo jako zadovoljni – zaključio je Mijović. S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (5. kolo)

Budućnost

bolja u gradskom derbiju

PODGORICA – Pobjedom Budućnost voleja u podgoričkom derbiju završeno je 5. kolo EPCG Superlige za odbojkašice. „Plave“ su nakon uzbudljivih pet setova slavile protiv Morače sa 3:2 i upisale četvrtu pobjedu u sezoni. Morača je nakon pet kola na skoru dvije pobjede i tri poraza. Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je kapitenka Mileva Magdelinić sa 26 poena, Milena Ćetković je upisala 15. Kod Morače, četiri odbojkašice imale su dvocifren učinak - Anastasija Krgović (20), Anastasija Bogojević (16), Anastasija Koprivica (15) i Sanja Rudan (10).

Rezultati 5. kola: Morača –Budućnost volej 2:3 (25:23, 23:25, 25:17, 23:25, 13:15), Akademija – Luka Bar 0:3 (21:25, 23:25, 14:25), Gimnazijalac – Jedinstvo 3:0 (25:14, 25:19, 25:23), Herceg Novi – Budva 3:0 (25:11, 25:9, 25:18), Albatros – Galeb 3:1 (25:10, 24:26, 25:12, 25:21). S. J.

EPCG Superliga za odbojkaše (5. kolo)

Budva

sigurna na Cetinju

PODGORICA – Budva je maksimalnom pobjedom na Cetinju protiv Lovćena stavila tačku na 5. kolo EPCG Superlige za odbojkaše. Šampion je i dalje bez poraza, dok Lovćen još nije osvojio ni set. Vuk Stanojević sa 10 i Vukota Čelebić sa devet poena predvodili su Budvu do pobjede, dok se u cetinjskom timu istakao Strahinja Martinović sa devet poena.

Rezultati 5. kola: Lovćen –Budva 0:3 (14:25, 12:25, 8:25), Sutjeska – Galeb 3:0 (25:11, 25:18, 25:21), Jedinstvo – Budućnost volej 0:3 (22:25, 16:25, 18:25). S. J.

pobjedu u 7. kolu ABA lige

„Plavi“ nadskočili Megu u posljednjoj četvrtini

Zahvaljujući, prije svega, odbrani, ali i skoku u posljednjoj četvrtini (15-4, ofanzivni 6-1), kada se lomio rezultat, Budućnost Voli je u „Morači“ savladala Megu 77:69 i stigla do šeste pobjede u sedam kola ABA lige, kojom je tim Andreja Žakelja održao korak za Partizanom i Dubaijem na vrhu tabele regionalnog takmičenja.

Mega je doživjela treći uzastopni poraz, a 13. put je poražena u 14 međusobnih mečeva u Podgorici.

U prvoj, neefikasnoj dionici sa obje strane, Podgoričani su bili slabiji u skoku (10-13), i ofanzivnom (1-4), gosti su to kaznili samo sa dva poena iz drugog napada, ali su imali četiri poena iz kontranapada (Budućnost nijedan). „Plavi“ su slabo šutirali za dva poena (15-6), ali su ubacili jednu trojku (iz tri pokušaja), dok je Mega promašila svih sedam puta sa perimetra. Budućnost u ovoj dionici

nije uspijevala da se odlijepi na više od tri poena, a na kraju je imala samo pola koša prednosti (15:14).

Budućnost je bila efikasnija u drugom kvartalu, jer je ubacila tri trojke, od čega Đorđe Jovanović dvije (jednu je upisao i Flečer Megi), a bila je preciznija i za dva poena (11-6). U drugih 10 minuta, „plavi“ su bili bolji u skoku (11-10), iako je Mega imala više uhvaćenih lopti u napadu (4-3), ali je Budućnost bolje koristila drugi napad (52). Mega je i nakon druge dionice imala bolji kontranapad (92), ali se uzaludno ispucavala u šutu za tri poena (13-1), a posljednji put je imala pola koša minusa nakon tri minuta igre u drugoj četvrtini (20:19). Od tog trenutka prednost Podgoričana nije padala ispod tri poena, a Budućnost je mogla i do dvocifrene prednosti na odmor, ali Jogi Ferel nije pogodio sa poludistance pri rezultatu 40:31, desetak sekundi prije kraja, što

od danas na okupu, slijedi nastavak kvali kacija za Eurobasket

PODGORICA – Nakon tačno godinu, ženska košarkaška seniorska reprezentacija Crne Gore nastavlja kvalifikacije za Eurobasket.

U novembru prošle godine, odnosno, u prvom kvalifikacionom ciklusu naša reprezentacija savladala je selekciju Bosne i Hercegovine u Sarajevu 91:70, a zatim i Švajcarsku u Baru 85:61.

Sada, godinu kasnije, Crna Gora, ima priliku da već nakon drugog ciklusa praktično zakorači na prvenstvo Evrope. Ipak, nastavak kvalifikacija Crna Gora čeka sa dosta problema – na turniru za plasman na Svjetsko prvenstvo u Meksiku, povredu prednjeg ukrštenog ligamenta zadobila je Ksenija Šćepanović, a nedugo nakon toga istu operaciju imala

je i Anastasija Drobnjak. U međuvremenu, Božica Mujović se oprostila od nacionalnog dresa, a već neko vrijeme van terena zbog povrede je Jelena Vučetić. Sve to uz činjenicu da će Crna Gora, baš kao u Meksiku i sada biti bez pomoći Amerikanki, jer su Markiša Gatling i Taja Rejmer povrijeđene. Ali i pored svih nedaća, naše košarkašice nastojaće da nasta-

ŽAKELJ: Pobjeda za Kseniju

Sulejmon 6 Ilić 6 Megi 4 Slavković 5 Tanasković 9 Ferel 16 Jovanović 11

DrežnjakOmićRajt 7 AzubukiKamenjaš 13

500.

77 69

(15:14, 25:19, 16:24, 21:12)

(15-12)

je na drugoj strani kaznio Marković za minus sedam na odmoru (40:33)... Mega je odlično otvorila drugo poluvrijeme, parcijalom 9:2 je izjednačila na 42:42, košem Kondića, a dva minuta kasnije je isti igrač trojkom u kontri donio gostima prvo vođstvo (49:47). Budućnost se na trenutak oporavila, trojkom Andrije Slavkovića i sa četiri poena Rašida Sulejmona je povela 54:49,

Kondić 19 Jelavić 4 VukčevićMarković 12 Kajil 14

KrofličMacura 2 MilijaševićJović 8 TanaskovićPetrović 8 Malovec 2

ali je onda stala, jer je u preostala dva i po minuta upisala samo dva poena, i to sa linije bacanja (Ferel), dok je Mega, mini serijom od 5:0, koju je svojom trećom trojkom zaključio Kajil, stigla do pola koša prednosti (57:56) uoči posljednje četvrtine.

Žakelj je na početku posljednjeg kvartala pronašao petorku (Rajt, Megi, Jovanović, Ilić, Kamenjaš), koja je borbenošću i energijom uspjela da za

Prije komentara o utakmici, trener Budućnosti Andrej Žakelj je imao posebno posvetu. - Samo da kažem da je ova pobjeda za Kseniju Pejović, kćerku našeg saradnika iz kluba, kojoj želimo sve najbolje. Ksenija, drži se – bila je poruka Žakelja petogodišnjoj djevojčici koja je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći u Podgorici. - Znali smo da će biti teška utakmica. Imali smo neke male probleme sa povredama, ali je to daleko od alibija. Ovo je bila naša najlošija utakmica što se tiče energije i fokusa. Mega je iskoristila sve stvari na koje smo mi i obratili pažnju, ali energija i glava nijesu bile na mjestu. Mislim da smo karakterom i borbom, na kraju i kvalitetom, izvukli ovu pobjedu, što je vrlo bitno za nastavak sezone. Hvala navijačima, bili su odlični kad nam nije išlo, a Megi želim sve najbolje u nastavku sezone – rekao je Žakelj.

šest minuta dođe do prve dvocifrene prednosti (71:61) i tako riješi pitanje pobjednika u ovom duelu... Ferel je bio najefikasniji u domaćem timu sa 16 poena, Kamenjaš je dodao po 13 poena i skokova (šest u napadu), te tri asistencije i dvije ukradene lopte (najveći indeks – 23), a dvocifren je bio i Jovanović sa 11 poena, uz čak devet skokova. S. JONČIĆ

ve put ka osmom uzastopnom plasmanu na šampionat Evrope. Naše košarkašice okupiće se danas u Podgorici, nakon čega će do srijede trenirati u Baru. Prva dva dana košarkašice će

trenirati u Baru, a već u srijedu putuju za Luksemburg, protiv kojeg će igrati 7. novembra, a tri dana kasnije u ,,Topolici“ će, od 18 časova, ugostiti selekciju Bosne i Hercegovine.

U dosadašnjem

dijelu kvalifikacija, koje su počele prije tačno godinu, Crna Gora i Luksemburg ostvarili su po dva trijumfa, a Švajcarska i BiH po dva poraza. R. P.

Košarkašice

Sudije: Kardum, Majkić i Nikšić.

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca:

Detalj sa meča u „Morači“

FORMULA 1: Haos u Brazilu, prekidi, odlaganje, bezbjednosno vozilo...

Napokon Ferstapen

PODGORICA – Vozač

Red Bula Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Brazila – trostruki svjetski šampion je na stazi „Interlagos“ došao do prve pobjede od juna u Španiji! Osmi put u sezoni je slavio i to majstorski jer je startovao sa 17. mjesta. Na postolju su završili Esteban Okon sa skoro 20 sekundi zaostatka i Pjer Gasli, koji je bio sporiji 23 sekunde. Ferstapenov glavni konkurent

za titulu Lando Noris bio je tek šesti i za liderom zaostaje 62 boda tri trke prije kraja. Trku je obilježilo odlaganje, prekid, izlazak bezbjednosnog vozila i jedan period virtuelnog vozila bezbjednosti. Bodove su u Brazilu još uzeli Rasel, Šarl Lekler, Noris, a Pjastri je zbog kazne bio osmi, iza Cunode. Osvajače bodova kompletirao je drugi vozač RB tima i sedmostruki svjetski šampion Luis Hamilton

Otišao je Erik ten Hag, ostali su problemi – Mančester junajted remizirao je sa Čelzijem (1:1) u derbiju 10. kola Premijer lige i još je (pre)daleko od vodećih timova, čak 13 bodova iza prvoplasiranog Liverpula.

Težak posao čeka novog trenera Rubena Amorima, do čijeg dolaska ekipu vodi Rud van Nistelroj

Junajted je vodio od 70. minuta i pogotka Bruna Fernandeša iz jedanaesterca, da bi bod Čelziju donio Moizes Kaisedo četiri minuta kasnije.

Gosti su prvi zaprijetili na ,,Old trafordu“, u 14. minutu je Madueke udarcem glavom pogodio stativu, a potom Kolvil šutirao pored gola.

Čelzijev golman Sančes je sredinom prvog poluvremena odbranio pokušaj Garnaća, potom je na drugoj strani neprecizan bio Džekson, a krajem prvog poluvremena Rašford je pogodio prečku gola ,,plavaca“.

Čelzijev ofanzivac Neto imao je prvu priliku u nastavku, na drugoj strani Garnaćo je u 65. promašio zicer, ali je njegov tim, ipak, poveo.

Junajted je dobio penal nakon što je golman Sančes faulirao Hojlunda, a sa 11 metara precizan je bio Bruno Fernandeš – to je Portugalcu prvi gol u sezoni. Kratko je trajalo vođstvo Ju-

Barselona bez konkurencije

Barselona za sada nema adekvatnog rivala u španskoj

La Ligi – ,,blaugrana“ je u gradskom derbiju pobijedila Espanjol (3:1), što joj je četvrti vezani trijumf u prvenstvu, ukupno šesti računajući Ligu šampiona. Sve je bilo riješeno u prvom poluvremenu. Dani Olmo je postigao pogodak u 12. minutu, u 23. se upisao Rafinja, a u 31. ponovo Olmo. Nekadašnji fudbaler zagrebačkog Dinama potvrđuje da ulazi u sjajnu formu nakon povrede. Prethodno je Đofre postigao pogodak za Espanjol, ali mu je VAR poništio pogodak zbog of-

Otišao Ten Hag, ostali problemi

najteda, samo četiri minuta –poslije kornera lopta je došla do Kaiseda koji je sa ivice šesnaesterca u 74. postavio konačan rezultat. Do kraja meča viđena je po jedna šansa na obje strane.

Čelzi je četvrti na tabeli, sa sedam bodova zaostatka za Liverpulom. Važnu pobjedu ostvario je Totenhem, koji je deklasirao Aston Vilu – 4:1. Gosti su poveli preko Rodžersa, ali su u nastavku doživjeli potop – Džonson, Solanke (dva) i Medison potpisali su pobjedu ,,pijevaca“ koji su iz 10 utakmica sakupili 16 bodova, dva manje od Vile, a devet od Liverpula. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Frančesko

Banjaja trijumfovao je na Velikoj nagradi Malezije, pretposljednjoj trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata, i odložio šampionsko slavlje rivalu Horheu Martinu. Odluka o tituli pada u Barseloni, a aktuelnom šampionu ne pada na pamet da lako preda tron. Vozač Dukatija je u Maleziji stigao do 10. pobjede u sezoni kojom je smanjio zaostatak na 24 boda za vodećim Špancem. Na podijumu najboljim vozačima današnjice se pridružio Enea Bastijanini na drugom

SERIJA A (11. KOLO): Kraj Napolijeve serije bez poraza

sajda, kao i Teheru u 58. Ekipa Hansija Flika ,,doktorirala“ je postavljanje zamke za zaleđe – najbolje to znaju fudbaleri Real Madrida, naročito Kilijan Mbape. Čak 12 puta ,,upecali“ su se ,,merengesi“ u ,,el klasiku“ odigranom prije osam dana. Fudbaleri Espanjola sinoć u šest navrata... Poraz su ublažili u 63. preko Havija Puada Barselona ima 33 boda, devet više od Real Madrida čiji je meč s Valensijom odložen zbog katastrofalnih poplava, a na ,,plus 10“ je u odnosu na Atletiko koji je savladao Las Palmas (2:0) – golove su dali Đulijano Simeone, sin trenera Dijega Simeonea, i Aleksander Sorlot Real Sosijedad u gostima je nadigrao Sevilju (2:0). Ne. K.

MOTO GP ŠAMPIONAT: VN Malezije odložila šampionsku promociju Horhea Martina

fabričkom Dukatiju. Banjaja je ovom pobjedom donekle ispravio kiks koji je imao dan ranije u sprintu kada je izletio sa staze. Trku je obilježio incident koji se dobro završio. Džek Miler je izgubio kontrolu, glavom je udario u motocikl Fabija Kvartarara, a u ovom haosu učestvovao i Bred Binder. Australijancu je brzo pružena pomoć i, na sreću, prošao je bez povreda. Najbolji među ostalima bio je Aleks Markes, Pedro Akosta koji je završio ispred Fabija Kvartarara i Maverika Vi-

njalesa. Bodove su još osvojili Aleks Rins, Marko Beceki Ovogodišnji Moto GP šampionat je trebalo da bude završen s Velikom nagradom Valensije

od 15. do 17. novembra, ali je ta trka otkazana zbog strašnih poplava u tom dijelu Španije. Posljednja trka će se voziti na stazi „Katalunja“. R. A.

Od poraza na otvaranju sezone od Verone (3:0), fudbaleri Napolija vezali su devet mečeva bez poraza u Seriji A, uz učinak od osam pobjeda i jedan remi. Serija ,,azura“ prekinuta je poslije dva i po mjeseca, identičnim porazom kao u prvom kolu – juče je 3:0 protiv ekipe Antonija Kontea slavila Atalanta. Napolitanci su ostali prvi, ,,boginja“ im je prišla na tri boda i potvrdila da bi ponovo mogla da bude među vodećim timovima italijanskog šampionata. Fudbaleri ĐanpjeraGasperinija poveli su na Stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ već u 10. minutu preko Ademole Lokmana, da bi isti igrač u 31. udvostručio vođstvo – oba puta asistent je bio Šarl de Keteler. De Ketelera je u nastavku za-

mijenio Mateo Retegi i postavio konačan rezultat. Asistent u 92. bio mu je Raul Belanova - Pristup je bio dobar. Neki detalji su napravili razliku, ali ne mogu da krivim ekipu zbog ovog poraza – rekao je trener Napolija Antonio Konte nakon kraja serije od 10 mečeva bez poraza (računajući meč u Kupu).

- U dosadašnjem dijelu sezone igrali smo nevjerovatno, ali smo sada igrali protiv tima koji je jači od nas. Nije sramota izgubiti od Atalante – treba da se ugledamo na tu ekipu i nastavimo da radimo. Svi bi trebalo da se plaše Atalante – naglasio je Konte. Verona je iznenadila Romu (3:2), dok je Fiorentina u gostima savladala Torino (1:0) i izjednačena je s Atalantom. Ne. K.

Bruno Fernandeš postigao prvi gol u sezoni

X/MANUTD

LA LIGA (12. KOLO): ,,Blaugrani“ gradski derbi s Espanjolom

DVOSTRUKI STRIJELAC: Ademola Lokman

Dani Olmo

MERIDIANBET 1. CFL (15. KOLO): Sedamnaestogodišnji napadač upisao gol i asistenciju u dresu Budućnosti, Petrovac zastao u Bijelom Polju, nova razočaranja Dečića i Sutjeske

Kostić je ozbiljan maher

PODGORICA – Mnogo se priča o supertalentima Budućnosti. Nekim novim klincima iz fudbalske škole ,,plavih“ koji ozbiljno kucaju na vrata prvog tima...

O kakvom se potencijalu radi, vidjelo se i pod Malim brdom, gdje je podgorički klub na krilima svoje mladosti stigao do pobjede nad Otrant Olimpikom u 15. kolu Meridianbet 1. CFL. Izabranicima Ivana Brnovića namjestilo se da vrate komfor na vrhu tabele, budući da je najbliži pratilac – Petrovac – doživio poraz u Bijelom polju. Budućnost sada ima pet bodova prednosti i pred sobom brisani prostor do jesenje titule.

PRODUKT ŠKOLE ,,PLAVIH“

Ulcinjane je načeo 23-godišnji Ivan Bojović u ranoj fazi utakmice, a za sve ostalo pobrinuli su se sedamnaestogodišnjaci Andrija Bulatović i Andrej Kostić, koji su u finišu kompletirali ubjedljiv trijumf od 3:0. Omaleni vezista ustalio se u startnoj postavi seniorske ekipe, a sada je pažnju učinkom u Petrovcu skrenuo napadač rođen 2007. godine. Kostić je ušao sa klupe u 64. minutu, a za pola sata na terenu napravio je darmar u odbrani Ulcinjana. Prvo je namjestio gol dvadesetak dana starijem saigraču, a potom upisao debitantski pogodak na prvoligaškoj sceni. Brzonogi ofanzivac krenuo je u solo prodor po lijevoj strani, driblingom prebacio loptu na desnu nogu, a onda snažnim udarcem iz šesnaesterca proparao mrežu. Kostićevi snovi ostvaruju se možda i prije nego što je sam očekivao. Fudbalski brzo raste... - Osjećaj je poseban. Još sam pod utiskom. Davao sam golove u Ligi šampiona mladih pred našim ,,varvarima“, ali ovo je nešto drugačije, veće, ljepše. Ovo je trenutak najveće sreće u mojoj dosadašnjoj karijeri – za Pobjedu kaže Kostić. Nije bio samo gol protiv Otranta, nego i asistencija

za Bulatovića... - Uvijek se trudim da pružim maskimum za ekipu, dajem sve za pobjedu. Ako moram da biram između gola i asistencije, kažem – gol. Ja sam napadač, golovi su naš posao i pružaju najveće zadovoljstvo. Volim, naravno, i da namjestim šansu saigračima. Lični učinak mnogo znači svakom od nas. Ovakve stvari pomažu na psihološkom planu, podižu samopouzdanje i doprinose da igram rasterećenije i bolje. Ipak, prije svega gledam tim. Ekipa je najvažnija – ističe Kostić.

Punim sjajem zablistao je na evropskoj pozornici kada je postigao het-trik u revanšu sa Dinamo Tbilisijem pod Goricom. I tada, a i ranije, vidjelo se kakav je to maher, koliko plijeni na terenu, naročito tamo gdje treba – u kaznenom prostoru protivnika. Voli izazove, hrabar je, ima stav

i držanje, kao da nije tinejdžer, nego neko ko je prevalio mnogo toga u sportskom smislu.

Piše se i priča o njemu. Rado prihvata popularnost zvijezde u povoju, zna i sa novinarima. Ne može niko da tvrdi da će biti vrhunski igrač, ali malo ko može da ospori predispozicije da bude – veliki.

- Prija mi seniorski fudbal. Osjećam da sam u posljednjih šest-sedam mjeseci mnogo napredovao. Očekujem da nastavim sa dobrim partijama, a trudiću se da na svakom koraku opravdam povjerenje koje su mi ukazali stručni štab i klub –kazao je Kostić.

PREDODREĐEN

ZA USPJEH

Ne treba ni da pitamo o ciljevima...

- Kratkoročno ili dugoročno –uvijek postavljam ciljeve. Na primjer, kada je počinjala sezona, razmišljao sam o zapa-

ženim igrama u omladinskoj ligi, da budem nosilac ekipe i nametnem se treneru prvog tima. Sada su afiniteti porasli. Ambiciozan sam. Borim se za minutažu, želim i da budem prvi izbor u napadu, a vjerujem da ću igrati i u nekoj od najjačih liga – naglašava Kostić. Budućnost ponovo ima opipljiviju zalihu na vrhu. Prednost u odnosu na najbližeg pratioca iznosi pet bodova. Nakon dva šokantna poraza u pet dana, ,,plavi“ su vratili mir u kući i na tabeli. Trebalo bi da se desi čudo, pa da Podgoričanima ne pripadnu jesenje lovorike. Isto se odnosi i na konačnu titulu.

- Možemo da dobijemo sve utakmice do kraja jesenje polusezone. Nadam se da ćemo uvećati bodovnu prednost, a na proljeće dominantno osvojiti šampionski trofej. Kreće i trka u Kupu. To je takmičnje u kojem branimo tron. Imamo oba-

Rezultati i tabela

vezu da i ove sezone idemo do kraja. Dupla kruna bila bi najbolja stvar u godini u kojoj će klub proslaviti vijek postojanja – poručio je Kostić.

Omladinci Budućnosti u srijedu igraju drugi meč sa Trabzonom u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona U19. ,,Plavi“ na domaćem terenu jure dva gola minusa (3:1). Sa ili bez Kostića?

- Jedva čekam tu utakmicu. Nadam se da ću igrati. Smatram da imamo kvalitet da prođemo Trabzon pred našim navijačima – zaključio je Kostić.

SLABOSTI DEČIĆA I SUTJESKE

Petrovac je uoči 15. runde elitnog karavana prišao lideru na dva boda, ali je nakon poraza od Jedinstva ostao na ,,minus pet“. Serija ,,nebo-plavih“ od pet vezanih duela bez primljenog gola i negativnog epiloga prekinuta je u Bijelom Polju. Akteri su

na Gradskom stadionu priredili pravi rezultatski rolerkoster – domaćin je vodio, potom su gosti preokrenuli, da bi bodovi u 90. minutu pripali Jedinstvu nakon autogola Dedića (3:2). Dečić i Sutjeska promijenili su trenere, ali nisu dobili oni što su htjeli – oba tima su u minus fazi, u teškoj krizi, o čemu svjedoči činjenica da su Tuzani pali na petu poziciju, a Nikšićani na osmu, u zoni baraža. Aktuelni, i po svemu sudeći odlazeći prvak, spojio je sedam kola bez pobjede, a pomalo surovo zvuči podatak da u prethodnih 11 utakmica nije dao više od jednog gola. Edis Mulalić je u oktobru započeo treći mandat u Tuzima, ali nije donio željeni efekat, budući da je ekipa pod vođstvom rođenog Sarajlije ostvarila tri remija i poraz. Proteklog vikenda Dečić je odigrao 1:1 sa Jezerom u Beranama i trenutno je na 12 bodova zaostaka za vodećom Budućnosti od koje ima meč više. Prvenstvena trka djeluje izgubljeno za Tuzane, koji mogu da pređu na plan B, a to je da pojure trofej Kupa do kojeg je put neuporedivo kraći i jednostavniji. Kormilara je promijenila i Sutjeska, koja je sa povratnikom na klupi Milijom Savovićem upisala dva trjumfa. Od tog momenta Nikšićani su u slobodnom padu. Kraj Bistrice je upaljen alarm. Ekipa je u opasnoj zoni. Mjeru ,,plavo-bijelima“ na ,,Topolici“ uzeo je Mornar. Barani su slavili sa 2:1 i stigli do pete pobjede, uz remi, iz prethodniih šest duela. Momci Zorana Đuraškovića nastavljaju visoko da lete i sada su četvrti na tabeli. Vrući primorski derbi u Kotoru između Bokelja i Arsenala pripao je gostima (2:1). Tivćani su priredili preokret u režiji dvostrukog strijelca Abdulsameda Abdulahija. Na taj način prekinuli su seriju od sedam mečeva bez trijumfa. Fenjer drži Jezero koje je prišlo pretposljednjem Otrantu na bod. D. KAŽIĆ

PODGORICA – U Drugoj ligi više nema neporaženih timova – Rudar je uspio da u velikom stilu savlada Mladost DG (3:0), koja je sačuvala lidersku poziciju, ali je u 13. meču ove sezone osjetila prvi poraz. Rudar je iskoristio šansu da upravo u derbiju stigne do bodova i primakne se vrhu, ali sa-

mim tim i najavi uzbudljivu trku za Prvu ligu. Već u prvih 45 minuta sve je bilo gotovo, a golovima Vanje Vučićevića Rudar je trasirao put ka pobjedi u ovom meču. Prvi put je precizan bio u 13. minutu, a potom je vođstvo duplirao iz penala u 43. minutu. Mladost je bila u totalnom kontraritmu, pokušavala je da odgovori, ai bez

prave završnice, a sve je bilo odlučeno u 64. minutu, kada je Balša Globarević pogodio za 3:0. Sa ovom pobjedom Rudar sada zaostaje samo bod za ekipom iz Donje Gorice, koja ima i meč manje. Igalo je, takođe, zaustavljeno. Igalo je na svom terenu doživjelo minimalan poraz od Grblja (1:0) i tako upisalo drugi

negativan rezultat zaredom. Jedini pogodak viđen je u 21. minutu kada je mrežu Igala

zatresao Aleksandar Krstović. Imali su domaći u drugom poluvremenu šansu da osvoje makar bod, ali je Aldin Adžović u 72. minutu promašio cijeli gol iz penala. Lovćen je na Zlatici savladao Kom 3:1, čime je ostao zakovan za dno. Gosti su poveli u 13. minutu kada je mrežu Koma zatresao Nikola Draganić Međutim, samo pet minuta kasnije Zlatičani su uzvratili i poravnali preko Filipa Pavićevića. Cetinjani su, ipak, novim golom Draganića u 41. minutu uspjeli da steknu prednost pred odlazak na odmor. Konačan rezultat u 71. minutu

postavio je Amer Tabak, koji se najbolje snašao u gužvi u kaznenom prostoru. Podgorica i Iskra igrali su neriješeno – 1:1, što je za Podgoricu čak osmi remi ove sezone. Domaćin je poveo u 38. minutu, kada je Nikola Pavlićević sa oko 25 metara postigao prelijep gol iz slobodnjaka. Samo dva minuta kasnije sudija Luka Pejović mu je pokazao dva uzastopna žuta kartona i isključio ga sa utakmice. Brojčanu prednost Iskra je znala da iskoristi. Igrao se 51. minut kada je Miloš Kalezić centrirao, a Ognjen Rolović pogodio za egal – 1:1. R. P.

Andrej Kostić

MILOVAN ĐILAS: IDEAL I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA

Djelo je prvi put objavljeno u Americi 1973. godine

IZ PREDGOVORA

ALEKSE ĐILASA

Od januara 1954, kada je posle plenuma Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije napustio sve partijske i državne funkcije, do novembra 1956, kada je uhapšen, Milovan Đilas Đido je stalno pisao. (Na kraju knjige, priložio sam „Hronologiju života i rada Milovana Đilasa”. Nadam se da će ovo kratko upoznavanje sa Đidom pomoći u razumevanju Ideala i profesije. Čak bih se usudio da zamolim čitaoca da tekst pročita već sada.) Za ta 34 meseca, napisaće više političkih članaka i eseja, Novu klasu, kritičku studiju komunističkog sistema, Besudnu zemlju, autobiografski roman o svom detinjstvu i mladosti u Crnoj Gori, dramu Nasleđe koja se bavi sukobima oko svojine i Ideal i profesiju, knjigu koju čitalac ima u rukama. Đidovo pripovedanje u Idealu i profesiji počinje u kasno leto 1929, kada iz roditeljske kuće u Bijelom Polju polazi na studije u Beograd, a završava u proleće 1941, pošto su Kraljevinu Jugoslaviju okupirali Nemci, Italijani i njihovi saveznici i komunisti se pripremali za oružanu borbu. Đido kaže za ovo delo da je autobiografija ali je to tek delimično tačno. Jer pored bavljenja vlastitim životom, on posvećuje ogromnu pažnju drugim ljudima i događajima, čak i onima koji nisu neposredno s njim povezani, raspravlja o političkim idejama, iznosi razna mišljenja o književnosti, umetnosti i kulturi uopšte. A sigurno je najznačajnije što je hroničar i istoričar Komunističke partije čiji je pripadnik od rane mladosti a ubrzo i jedan od njenih vođa.

Donosimo izvode iz knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“, koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća „Vukotić Media“. Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine

„Đido je – piše Aleksa Đilas - ovo delo pisao 1955. i 1956, kada je imao 44 i 45 godina, praveći velike prekide jer je radio i na drugim rukopisima. Nije očekivao da bi moglo da bude objavljeno u bliskoj budućnosti a možda ni za njegovog života. Bilo mu je jasno da se političke okolnosti neće uskoro promeniti. Ali je želeo da ostane kao svedočanstvo...“

Veoma vidljiva pozadina Ideala i profesije su tridesete godine prošlog veka koje spadaju u politički najdramatičnije u evropskoj i svetskoj istoriji i u kojima se priprema i začinje Drugi svetski rat. Đido je ovo delo pisao 1955. i 1956, kada je imao 44 i 45 godina, praveći velike prekide jer je radio i na drugim rukopisima. Nije očekivao da bi moglo da bude objavljeno u bliskoj budućnosti a možda ni za njegovog života. Bilo mu je jasno da se političke okolnosti neće uskoro promeniti. Ali je želeo da ostane kao svedočanstvo i možda bude objavljeno u nekim drugim, dalekim vremenima. Delo je nazvao Pobunjena mladost. Taj naslov mu se nije dopadao i tragaće za novim, kolebajući se između Ideala i profesije i Poezije i partije. Konačnu odluku doneće tek 27. aprila 1994, ni godinu dana pre smrti, i zabeležiti je na fascikli u kojoj je rukopis. Uz Đidov naslov Ideal i profesija, dodao sam Uspomene revolucionara da bih savremenog čitaoca obavestio o čemu se u knjizi radi. Ideal i profesija je prvi put objavljena u Americi 1973, sa više skraćenja i pod naslovom Memoir of a Revolutionary. Prvi deo ima naslov Book One –The Idealist, a drugi deo Book Two – The Professional. I Đido je u originalnom rukopisu stavio „Idealista” i „Profesionalac” kao naslove dva dela, ali je kasnije promenio u „Ideal” i „Profesija”. Godine 1976, Ideal i profesija je objavljena na nemačkom jeziku (prevedena sa američkog izdanja i sa svim skraćenjima u njemu), pod naslo -

vom Der junge Revolutionär, Memoiren 1929-1941 – Mladi revolucionar, Uspomene 19291941. Zbog velikog interesovanja čitalaca, pojavilo se 1979. džepno izdanje u mekom povezu. Na srpskom jeziku, međutim, Ideal i profesija se tek sada objavljuje. (…)

* Đido je pisao Ideal i profesiju latinicom i ekavski, kao i mnoge druge svoje spise. Ali, često je pisao i ćirilicom i ijekavski. A dešavalo bi mu se i da slučajno pomeša ekavski i ijekavski. Koristio je naliv pero i plavo mastilo i hartiju formata A4 (297 x 210 milimetara). Rukopis mu je bio lep i čitak. Prva rukom pisana verzija Ideala i profesije nalazi se na Univerzitetu Stanford u arhivu Huver (the Hoover Institution Library and Archives) i svakom je dostupna. Ceo rukopis je prekucala Đidova supruga i moja majka Štefanija (Štefica, Štefka). Koristila je nemačku pisaću mašinu Erika Naumann (model M iz 1936) koju su polovnu kupili pošto je Đi-

do sišao s vlasti. Na njoj je prekucala i mnoge druge Đidove knjige, članke i pripovetke, između ostalih i Novu klasu. Dok je Štefica bila odličan daktilograf, sâm Đido nije znao da kuca niti pokušavao da nauči a videlo se i da uživa dok piše naliv-perom. Na ovom prekucanom tekstu Đido je pravio ispravke, ali ih nema mnogo. Na fascikli piše: „redigovan tekst (redigovanje izvršeno u leto 1982)”. I to je tekst koji čitalac ima pred sobom. Dok sam priređivao knjigu, ništa nisam ispravljao osim očiglednih slovnih grešaka, niti sam išta dodavao ili oduzimao (osim tek poneki znak interpunkcije). Nekoliko pasusa koje je Đido prekrižio, ja sam ipak vratio i dao za to objašnjenje. Đido koristi pravopis iz svog vremena, i na primer, piše ustvari umesto u stvari, istoriski a ne istorijski, revolucioner a ne revolucionar, vođ i vođi umesto vođa i vođe, iza godine ne stavlja tačku. Nisam ga ispravljao. Smatrao sam da je moj glavni zadatak da tekst dopunim

fusnotama. Kada navodi ono što su drugi rekli, Đido se trudi da bude u njihovom izvornom govoru – crnogorskom, hrvatskom, slovenačkom, makedonskom i drugim. Takođe voli da upotrebi arhaizme i lokalizme i neobične, retko korišćene reči. U fusnotama sam pokušao da objasnim i „prevedem” nepoznato i nejasno. Davao sam i osnovne podatke o ličnostima za koje čitalac možda nije čuo i stavljao kratke opise manje poznatih događaja, navodio vreme i mesto, objašnjavao u nekoliko reči istorijsku pozadinu. Ukoliko želi da se detaljnije obavesti, čitalac može to sâm da učini koristeći enciklopedije, rečnike i istorijske knjige i pretražujući internet na kome se, sa upornošću i strpljenjem, može pronaći doista zadivljujuće veliki broj informacija o ljudima i događajima iz naše predratne istorije. Ukazivao sam i na činjeničke greške koje je ponekad Đido pravio i ispravljao ih (naravno samo u fusnotama). Đido se u tekstu povremeno pita šta se sa nekim dogodilo – danas se zna odgovor i ja sam ga stavio. Mada u ovom predgovoru pišem „Đido“, u fusnotama sam stavljao MĐ, a umesto da pišem „ja“, stavljao sam AĐ. – želeo sam da time fusnote učinim neutralnijim, objektivnijim. Sâm Đido nije stavljao fusnote. Budući da su sve fusnote moje, smatrao sam za suvišno da uz njih stavljam „Prim. Priređivača“, što je inače pravilo u istorijskoj nauci. Uzdržavao sam se od iznošenja mojih sudova kako bi čitalac mogao što slobodnije da razmišlja i donosi zaključke. Samo na nekoliko mesta sam se kritički osvrnuo na Đidovo pisanje a čitalac neka odluči da li je bilo neophodno.

knjiga milovana đilasa „ideal i profesijauspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili na telefon 00381114536749

Izdavačka kuća Vukotić Media objavila je 2016. knjigu Milovana Đilasa Pisma iz zatvora a 2022. njegov Raspad i rat: Dnevnik, 1989-1995. Obe knjige sam ja priredio. Gospodin Manojlo-Manjo Vukotić, direktor Vukotić Media, i gospođa Dubravka Vujanović, glavna urednica, izrazili su želju da budu izdavači još nekog neobjavljenog Đidovog dela. Moj porodični savet, koji se sastoji od moje supruge Olgice, ćerke Marije, sina Nikole i mene, sa zadovoljstvom je prihvatio ovaj predlog i dogovorili smo se da to bude Ideal i profesija. Zahvaljujem se gospodinu Vukotiću i gospođi Vujanović na podršci i ohrabrivanju dok sam radio na ovoj knjizi. Pokazali su i veliko strpljenje – budući da sam želeo da knjiga bude sa što manje grešaka i sa što više objašnjenja, radio sam sporo a takođe i često pravio prekide zbog mojih eseja i predavanja. (…) U Beogradu, 9. juna 2024. (Nastavlja se)

Milovan Đilas sa sinom Aleksom

Strana izdanja - američko, njemačko i njemačko džepno

Fascikla sa rukopisom - kod Alekse Đilasa

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovučlana 104 stav 3, a u vezi sa članom 102 stav 1, Zakona o zdravstvenoj zaštiti

(„Sl. list CG broj 03/16), Pravilnika o kriterijumima postupku za odobravanje specijalizacija pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija („Sl. list CG broj 22/16), saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj:7-133/24-3740/2 od 28.10.2024. godine, PZU „M Dental Zečević“ raspisuje: JAVNI KONKURS

za izbor jednog doktora stomatologije radi specajalizacije iz oralne hirurgije

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi i ispunjavaju sledeće uslove: -Završen Stomatološki ili medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacija; -Položen stručni ispit -Licenca za rad Stomatološke komore Crne Gore

Kandidati su dužni dostaviti dokumenta u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija („Sl. list CG broj 22/16).

Rok Konkursa je 5 dana od dana objavljivanja. Odluku o dodjeli specijalizacije saglasno Zakonu donosi Direktor, u roku od 7 dana od dana sačinjavanja rang liste kandidata u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojem je odobrena specijalizacija.

Prijave dostaviti na adresu: PZU “M Dental Zečević”, Prva ulica br 13 , Budva

Poslovni broj: Iv. br. 1700/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Moskovska 29, koga zastupa Dejan Vuković, advokat iz Beograda, protiv izvršnog dužnika Kononkov Valeriy iz Bara, Bulevar Revolucije C6, na osnovu vjerodostojne isprave – finansijska kartica broj 11148962, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kononkov Valeriy iz Bara, Bulevar Revolucije C6, na osnovu vjerodostojne isprave – finansijska kartica broj 11148962. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.10.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.11.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1229/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom” A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Savićević Bojana iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11164943, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2024. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Savićević Bojana iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11164943. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 29.07.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.11.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2219/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Credico Jovanović Verica iz Bara, Gornja Brca bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12911, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2024. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Credico Jovanović Verica iz Bara, Gornja Brca bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12911. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 22.12.2023 godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.11.2024. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 784/24; 795/24; 788/24; 794/24;785/24 793/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ODM Asset“ doo Podgorica, Hercegovačka 56, koju zastupaju Dejan Vuković Predrag Miladinović, advokati iz Beograda i Vasilisa Pejović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Kaliashin Aleksander iz Bara, Topolica III; Rosandić Danijela iz Bara, Požarevačka; Moračanin Miroslavka iz Bara, Šušanj bb; Petrović Sanja iz Bara, Mirošica II; Simonović Danijel iz Bara, Bul. 24. Novembar H23; Nikolić Danijela iz Bara, Bjeliši, na osnovu vjerodostojne isprave - izvod iz finansijske kartice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.11.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Kaliashin Aleksander iz Bara, Topolica III; Rosandić Danijela iz Bara, Požarevačka; Moračanin Miroslavka iz Bara, Šušanj bb; Petrović Sanja iz Bara, Mirošica II; Simonović Danijel iz Bara, Bul. 24. Novembar H23; Nikolić Danijela iz Bara, Bjeliši, na osnovu vjerodostojne isprave - izvod iz finansijske kartice. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 29.05.2024. godine i 16.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.11.2024. godine.

Poneđeljak, 4. novembar 2024.

PZU “Dr Kostić” otvara konkurs za jednog specijalizanta Oralne Hirurgije prijave na broj 069507997”

BAR- povoljno prodajem placeve 300, 365, 468 m2 , put. Tel. 069/332-332

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br. 2469/19 JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “FOLDANA FINANCIAL” D.O.O. Podgorica, Ul. Cetinjska br. 11, koga zastupa Valentina Dujović Radulović, advokat iz Podgorice, Špira Mugoše br. 4, protiv kreditnog/hipotekarnog dužnika Lačević Mirsade iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, i hipotekarnog dužnika/suzajmoprimca Lačević Fuada iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.10.2024. godine, sačinila je

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Druga vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Lačević Fuada iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 20.11.2024.godine, sa početkom u 12 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5702, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 207, prva etaža podruma, površine 32m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada; i objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 208, prizemlje, površine 16m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ.br. 430/2011 od 13.12.2011.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Lačević Mirsadi, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/11342/00031 od 13.12.2011.godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 32.868,00€, i iste se na drugom ročištu mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% utvrđene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 30.498,75€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 01.08.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 8.547,81€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 3.286,80€, što čini 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije dana održavanja prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 23.10.2024. godine

Ovlašćeno lice

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 21/09 i 40/11), člana 29 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( „Sl. list Crne Gore“ br. 44/10), Odluke o raspisivanju javnog poziva za davanje u zakup nepokretnosti („Službeni list Crne Gore – Opštinski propisi“, broj 36/21), Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup nepokretnosti, formirana rješenjem predsjednika Opštine, broj 01-018/24-4718 od 01.11.2024. godine, raspisuje

J A V N I P O Z I V za dostavljanje ponuda za davanje u zakup privremenog objekta „Autobuska stanica“ u Žabljaku

1.Opština Žabljak daje u zakup privremeni objekat „Autobuska stanica“ u Žabljaku, koji je izgrađen na dijelu urbanističke pacele broj 542a, odnosno katastarske parcele broj 3850, upisana u listu nepokretnosti broj 194 KO Žabljak I.

2.Minimalna cijena zakupa iznosi 200,00 na mjesečnom novu, bez PDV-a.

3.Objakat se daje u zakup do 1. aprila 2025. godine.

4.Davanje u zakup objekta iz tačke 1 izvršiće se prikupljanjem ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „ponuda po pozivu za javno nadmetanje“.

5.Ponude se dostavljaju svakog radnog dana od 11 do 14 časova na pisarnici Opštine Žabljak, Trg Durmitorskih ratnika broj 1 Žabljak, zaključno sa 08.11.2024. godine do 11 časova.

6.Uz ponudu se dostavlja dokaz o uplati depozita u visini od 20 % od iznosa minimalne cijene (40,00 €), koji se uplaćuje na žiro račun Opštine Žabljak, broj 535-6729-68 kod Prve banke Crne Gore, sa naznakom „depozit po javnom pozivu“.

7.Otvaranje ponuda održaće se dana 08.11.2024. godine, sa početkom u 12 časova u prostorijama Opštine Žabljak, sala SO-e, trg Durmitorskih ratnika broj 1 u Žabljaku. Podnosioci ponuda dužni su, uz ponudu sa naznačenim predmetom zakupa, dostaviti i sljedeće podatke: - za pravno lice: naziv i sjedište pravnog lica, dokaz-rješenje o registraciji sa izvodom iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica (original ili ovjerena kopija rješenja), ime i prezime direktora i njegov potpis, ovlašćenje – punomoćje za učestvovanje na javnom nadmetanju (aukciji), broj telefona, broj računa za povraćaj depozita; - za fizičko lice - prezime, ime i ime jednog roditelja, adresu, jedinstveni matični broj i potpis, broj telefona, broj računa za vraćanje depozita, broj lične karte ili putne isprave (pasoša).

Razgledanje objekta izvršiće se dana 05.11.2024. g. sa početkom u 11 časova (kontakt osoba: Nikola Dubljević, tel. 069/198-303).

Zaključenje ugovora

Zakupac je dužan da sa predsjednikom Opštine Žabljak, zaključi ugovor o zakupu u roku od 8 (osam) dana od dana donošenja odluke o izboru ponuđača. U protivnom, gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, Opština ima pravo da zaključi ugovor o zakupu sa drugorangiranim ponuđačem. Uplaćeni depozit kupca se uračunava u cijenu zakupa za prvi mjesec, a ostalim ponuđačima se uplaćeni depozit vraća u roku od 7 (sedam) dana od dana zaključenja ugovora o zakupu.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana od 07 do 15 časova na telefon 069/198-303, kod predsjednika Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja.

Broj: Žabljak,01-019/24-4719 01.11.2024. godine

PREDSJEDNIK KOMISIJE Nikola Dubljević

Dana 3. novembra 2024. godine preselio se u vječnost

BOŽO Svetozara PEJOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 4. novembra od 10 do 16 časova i 5. novembra od 10 do 13 časova, kada povorka kreće za mjesno groblje u Farmacima gdje će se primati saučešće od 13 30 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na istom groblju. Kuća žalosti: Farmaci bb – Podgorica.

OŽALOŠĆENI:

supruga TATJANA – TANJA, djeca IVAN, NIKOLINA i OGNJEN, sestra VIŠNJA, tetke ĐORĐINA – ĐINA i STANKA sa porodicama

Dana 31. oktobra 2024. godine preminuo je naš voljeni

VOJIN – VOJO VUJOVIĆ 1946 – 2024.

Sahrana će se obaviti u Beogradu na groblju Lešće 5. novembra u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga VESNA, sin MIRKO, brat VLADIMIR, bratanići PREDRAG, RATKO i VLATKO, sestrić SAŠA, bratanične VESNA i VERA sa familijama i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj

Anđele naš, kako ćemo se pomiriti sa činjenicom da te više nema? Ko će nas kritikovati, saslušati, pružiti ruku kad nam bude teško? Kad god pogledamo u nebo, znaćemo da nas gledaš, da nas čuvaš, a mi ćemo tebe čuvati od zaborava u našim srcima i mislima.

Tvoji ŽELJKO, KOLE i BISA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

193

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaju te od zaborava

tvoje sestre MIRJANA i TANJA sa porodicama

VESNI

Poneđeljak, 4. novembar 2024.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Naučila si me mnogo toga, ali me nisi naučila kako da nastavim život bez tebe.

Tvoj brat ŽELJKO

Posljednji pozdrav dragom

od SLOBA RAIČEVIĆA sa porodicom

Dragom

Posljednji pozdrav dragoj sestri

od brata NENA

MIKOKU

Tvoja đeca će te čuvati od zaborava. Tužni i ponosni, NANA, PERICA, KIKA, BUBA, MILENA, MILICA, NINO, BOŽO i DUŠANKA sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom VOJU

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružio. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

RATKO i VLATKO sa porodicama

Petnaest je godina od kada nije sa nama naš voljeni

Vrijeme je samo prolazno i nije uspjelo da izblijedi sjećanje na tebe. Svakog dana si u našim mislima i dio najljepših uspomena. Tako će biti dok god budemo trajali jer nema vremena koje može ljubav prema tebi umanjiti. Vole te zauvijek

baba SENKA, stric NINO, strina TANJA, JOVANA, DEJAN i ANA

191

Voljeni naš

Godine nezaustavljivo prolaze, ali vrijeme ne umanjuje bol, ne liječi rane i ne ispunjava prazninu. Nedostaješ da sa tobom dijelimo sve, da sreća bude kompletna, ljubav bezgranična, a smisao neupitan. Živimo da sebično čuvamo uspomene na ljubav i sreću koju si nam davao.

192

Prošlo je 15 tužnih godina od kada nijesi sa nama, voljeni

204

Navršava se deset bolnih godina od kada nas je napuštio naš voljeni