Poneđeljak, 18. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj
INTERVJU: Dragan Bokan, vlasnik kompanije „Voli“ i predsjednik Upravnog odbora KK Budućnost
Poneđeljak, 18. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj
INTERVJU: Dragan Bokan, vlasnik kompanije „Voli“ i predsjednik Upravnog odbora KK Budućnost
„Lidl“ je dobrodošao u Crnu Goru
Država, Glavni grad i uprava KK
Budućnost sami i pojedinačno ne mogu obezbijediti novac za funkcionisanje kluba, jedino možemo svi zajedno
Podržavam programe ,,Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ jer su veliki podstrek za privredu
Gradska uprava je blokirala rast investicionih aktivnosti
U javnosti se potencira da crnogorski trgovci visokim maržama stiču ekstra pro t, što smo više puta demantovali
Međuresorska radna grupa dobila podatke o strukturi obrazovnih isprava zaposlenih u javnom sektoru
BUDVA OSTAJE PRED ISTIM IZAZOVOM: ZBB i BDNG osvojili po devet mandata kao u maju, katastrofalan rezultat koalicije Demokrata i PES-a, koji vode Vladu - tri mandata, DPS ostaje na sedam, dok je ES dobio mandat više
Prof. dr Vladimir Pešić upozorava da bez kvalitetnog monitoringa ne možemo imati realnu sliku stanja prirodne sredine
Predstoje teški pregovori za formiranje lokalne vlasti, a s obzirom na to da se rezultati ne razlikuju mnogo od majskih, vrlo je neizvjesno da li će i ovog puta doći do dogovora. Rezultati su pokazali jasko partija koje vode Vladu, ali i jačanje proevropskih i građanskih opcija
Alarmantan podatak da je prije nekoliko godina pronađena velika populacije invazivne i po slatkovodne ekosisteme devastirajuće „zebra školjke“ (Dreissena polymorpha) na Šaskom jezeru, a potom i na pojedinim lokacijama na Bojani, nije uticala da se ova vrsta mekušaca stavi pod ozbiljnu lupu države
Glumac Aleksandar Radulović za Pobjedu povodom uloge u predstavi ,,Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta
u nacionalizmu i fašizmu, ogrezlo u svim onim kategorijama koje nijesu reprezent civilizovanog čovjeka 21. vijeka. Jednostavno, moralo bi od vr-
Bivši ministar pravde izjave lidera bivšeg DF-a o navodnim pritiscima na advokata okrivljenog Džozefa Asada nazvao bezočnom neistinom
Zoran Pažin je u svom paničnom reagovanju više priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiske na bivšeg agenta CIA-e Džozefa Asada – navode u reagovanju Andrija Mandić i Milan Knežević
PODGORICA - Izjava
Milana Kneževića i Andrije Mandića o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Džozefa Asada bezočna je laž, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting. Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu - kazao je bivši ministar pravde i član DPS-a, Zoran Pažin, reagujući na jučerašnje navode Kneževića i Mandića. Knežević je juče, pozivajući se na potvrdu koju je dobio od portparola SDT-a Vukasa Radonjića, rekao da je SDT formiralo predmet tragom teksta objavljenog na portalu In4S u kojem su Mandić i on optužili nekadašnjeg ministra pravde Zorana Pažina, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Sašu Čađenovića da su pritiskali agenta CIA Džozefa Asada da označi lidere DF-a za organizovanje državnog udara 16. oktobra 2016, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Knežević je naveo da su Pažin, Katnić i Čađenović, uključujući, kako tvrdi, bivšeg ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića, iskoristili uticaj i službeni položaj i vršili neprimjereni pritisak na Asada preko njegovog
advokata Tobija Kedmena kako bi, „lažno optužio lidere i funkcionere nekadašnjeg Demokratskog fronta u postupku terorizma u pokušaju“. Pažin je u reagovanju naveo da advokata Tobija Kedmena poznaje više od dvadeset godina, jer su obojica bili angažovani kao eksperti ugledne britanske nevladine organizacije AIRE Centar, iz Londona, specijalizovane za unapređenje vladavine prava u zemljama u tranziciji, reformu pravosuđa i zastupanje pred Evropskim sudom za ljudska prava. - Upravo preko izvršne direktorke ove organizacije, Kedmen je zatražio i, uz moju saglasnost, dobio broj mog telefona i nakon toga ostvario kontakt sa mnom, zamolivši
da se vidi sa mnom u Podgorici. Izrazio je namjeru da kao branilac okrivljenog sarađuje sa crnogorskim vlastima, zbog čega je uspostavio kontakt i sa Specijalnim državnim tužilaštvom. Dakle, do susreta je došlo po želji samog Tobija Kedmena. Za ukazati je da je tada, po saznanjima Ministarstva pravde, koje je nadležno za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima i ekstradiciju, Džozef Asad bio lišen slobode, po potjernici Interpola, od Ujedinjenih Arapskih Emirata, a za komunikaciju sa tamošnjim vlastima oko ekstradicije bilo je nadležno Ministarstvo pravde. Stoga, nema ništa neuobičajeno, a posebno senzacionalno u tome što sam, na molbu advokata Tobi-
ja Kedmana, koga sam poznavao dugo godina, imao sastanak sa njim, na njegovu molbu, držeći se striktno nadležnosti ministra pravde. Osim njegove iskazane zahvalnosti i ponovljene spremnosti da sarađuje sa nadležnim crnogorskim organima, drugih reakcija na tretman koji je imao prilikom susreta nije bilo – naveo je Pažin. Istakao je da kasnijim sastancima Glavnog specijalnog tužioca i zamjenika Glavnog specijalnog tužioca sa advokatom Kedmenom o uslovima pod kojim bi Džozef Asad dao svoj iskaz tužilaštvu, nije prisustvovao, niti je upoznat sa prepiskom između njih. - Javnost je već upoznata da je u tu svrhu bio organizovan sastanak crnogorskog tužilaštva sa advokatima okrivljenog i predstavnicima FBI u Ministarstvu pravde SAD. Sve ostale tvrdnje Milana Kneževića i Andrije Mandića su drastične neistine i manipulacije, a cilj njihovog iznošenja je providan i sasvim jasan crnogorskoj javnosti – dodao je Pažin. Uslijedio je odgovor Kneževića i Mandića, u kojem oni navode da je Pažin „u svom paničnom reagovanju više priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA-e Džozefa Asada“.
- Bivši potpredsjednik Vlade i ministar pravde je od SDT-a u predmetu Kt-S br 98/24 osumnjičen za krivično djelo protivzakoniti uticaj iz čl.
BUDVA OSTAJE PRED koalicije Demokrata
422 st. 2 Krivičnog zakonika. A status osumnjičenog je dobio na osnovu izjave, kako Zoran Pažin kaže, njegovog prijatelja britanskog advokata Tobija Kedmena, koji tvrdi da je od osumnjičenog Z. P. bio saslušavan nekoliko puta u njegovoj rezidenciji. Na tim saslušanjima u vili „Gorica“, osumnjičeni Zoran Pažin je tražio od advokata Tobija Kedmena da njegov klijent Džozef Asad lažno optuži lidere DF- a Andriju Mandića i Milana Kneževića - navodi se u zajedničkom ragovanju Mandića i Kneževića. Naveli su da reagovanje Pažina doživljavaju kao klasičnu zamjenu teza, te da svojim reagovanjima čine sve „da dođe od oslobađanja pravosudnih institucija od bilo koje vrste političkog pritiska“.
- A osumnjičenog Z. P. podsjećamo da je od SDT-a upravo on označen za djelo protivzakonitog uticaja sa pozicija nekadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra pravde. Takođe ga podsjećamo na izjavu Duška Markovića, tadašnjeg premijera, da će optužnica protiv lidera DF-a biti potvrđena mjesec prije njene kontrole u Višem sudu. Posebnu pažnju osumnjičenom Z. P. skrećemo i na izjavu Mila Đukanovića, koji je na funkciji predsjednika države, u jednom intervjuu na Javnom servisu, saopštio da će lideri DF-a prvostepeno biti presuđeni što se i desilo - navode oni. Ovjerenu izjavu gospodina Kedmena, ali i dopis SDT-a u kojem se Zoran Pažin vodi kao osumnjičeni, oni su dostavili javnosti na uvid. Mandić i Knežević su kazali da su ovo klasični primjeri političkih i institucionalnih pritisaka na koje je Pažin, kako kažu, izgleda zaboravio. - I onda kroz pokušaj zamjene teza želi od sebe da napravi nevino jagnje koje žele da rastrgnu krvoločni vuci iz DF-a. Zato još jednom ponavljamo, osumnjičeni Pažin nema problem sa Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog, a što on nijednog trenutka nije negirao. Z. P. ima problem i sa iskazom advokata Tobija Kedmena koji nijednom nije negirao. I na kraju, ima problem i sa samim sobom zato što je teško zloupotrijebio svoju funkciju ministra pravde i potpredsjednika Vlade – dodaje se u reagovanju. R. P.
BUDVA – Naviše glasova, odnosno po devet mandata na jučerašnjim izborima u Budvi, kao i u maju ove godine, osvojile su koalicija „Za budućnost Budve“ i lista „Budva naš grad“. Katastrofalan rezultat ostvarila je koalicija Demokrata i PES-a, odnosno tri mandata manje nego u maju. Te partije koje vode Vladu osvojile su svega tri mandata. Demokratska partija socijalista odbranila je majski rezultat i ponovo osvojila sedam mandata, dok je Evropski savez popravio rezultat i dobio mandat više.
„Pokret za grad“ osvojio je dva mandata i uzeo dio biračkog tijela Demokratama i PES-u, koje su na prethodne izbore izašle samostalno. Ura je zadržala odbornički status i ovoga puta dobila jedan mandat. Prema preliminarnim rezultatima, koalicija ZBCG osvojila je 25,93 odsto glasova, dok im je na majskim izborima pripalo 25,44 odsto. Listi „Budva naš grad“ pripalo je 25,3 odsto glasova, dok ih je na prošlom glasanju podržalo 23,91 procenat birača. Demokratskoj partiji socijalista povjerenje je ukazalo 21,95 odsto Budvana, dok je u maju tu partiju podržalo 19,94 odsto birača. Koalicija sačinjena od Demokrata i Pokreta Evropa sad izborila se za 9,72 odsto glasova. Demokrate i PES su na prethodnim izborima u maju nastupile samostalno. Demokrate su se tada, sa osvojenih 10,70 procenata glasova, izborile za četiri odbornička mandata, dok je PES, sa 7,02 odsto podrške, raspolagao sa dva mjesta u lokalnom parlamentu. Novoformirani „Pokret za grad“ na čelu sa Đorđem Zenovićem, koji je na majskim izborima predvodio listu Demokrata, osvojio je 6,41 odsto glasova. Za Evropski savez glasalo je 5,9 odsto Budvana, a na prethodnim izborima je dobio 4,60 odsto glasova. Ura je osvojila 3,59 odsto glasova, dok je lista Božidara Vujičića Građanska akcija ostala ispod cenzusa. Za Uru je na prethodnim izborima glasalo 4,92 odsto birača, dok je Građanska akcija i tada bila ispod cenzusa. Predstoje komplikovani pregovori za formiranje lokalne vlasti s obzirom na to da se rezultat malo razlikuje od majskog. I tada su najveći broj mandata – devet osvojile ZBB i BDNG, ali zbog međusobnih sukoba nijesu uspjele ni da pregovaraju. Teško da će im i ovoga puta to uspjeti s obzirom na to da je Nikola Jovanović, nosilac liste iza koje stoji pritvoreni Milo Božović, sinoć rekao da neće pregovarati ni sa listom iza koje stoji Nova srpska demokratija, a to je lista koju predvodi Mladen Mikijelj, ali ni sa DPS-om. Mikijelj je, među-
PRED ISTIM IZAZOVOM: ZBB i BDNG osvojili po devet mandata kao u maju, katastrofalan rezultat
Demokrata i PES-a, koji vode Vladu - tri mandata, DPS ostaje na sedam, dok je ES dobio mandat više
Predstoje teški pregovori za formiranje lokalne vlasti, a s obzirom na to da se rezultati ne razlikuju mnogo od majskih, vrlo je neizvjesno da li će i ovog puta doći do dogovora. Rezultati su pokazali fijasko partija koje vode Vladu, ali i jačanje proevropskih i građanskih opcija
tim, kazao da je raspoložen za pregovore sa svima koji ne žele DPS za pregovaračkim stolom. Bez obzira na poruke predstavnika liste iza koje stoji Mandić, teško je očekivati da će ova dva subjekta uspjeti da prevaziđu nepomirljive razlike.
JAČAJU PROEVROPSKE
PARTIJE
Rezultati su pokazali fijasko partija koje vode Vladu, što je jasan signal da su promjene potrebne i na državnom nivou. Pokazalo se da jačaju proevropske, građanske partije. DPS je ostala stabilno na pozicijama od prošlih izbora, a Evropski savez može biti najviše zadovoljan - osvojenim mandatom više. Nosilac liste koalicije „Za Budućnost Budve“ Mladen Mikijelj, kome su se sinoć u izbornom štabu pridružili lideri NSD i DNP Andrija Mandić i Milan Knežević, proglasio je pobjedu te koalicije. - Ako se svi budu držali onoga što su pričali u predizbornoj kampanji, odnosno da vlast neće formirati sa DPS-om, ključnu ulogu u upravljanju Budvom treba da preuzmemo upravo mi. Budvi je dosta tapkanja u mjestu. Izgubili smo previše vremena. Ubijeđen sam da građani žele da se
formira stabilna vlast u Budvi i da već sljedeće godine pošaljemo ljepšu sliku u region i svijet - rekao je Mikijelj. Okupljenim u izbornom štabu se obratio i Mandić, ističući kako su građani opet pokazali da je koalicija „Za budućnost Budve“ najjača u tom gradu i da joj pripada ono što pripada najjačoj političkoj grupaciji. - I pored oštrih riječi, očekujem da se izdignete iznad toga, iznad sitnih ljudskih slabosti. Mladen Mikijelj – predsjednik opštine Budva, a ostalo, kako se dogovorite - poručio je Mandić.
Knežević je dodao kako je novembar dobro počeo jer je, kako je naveo, na predsjedničkim izborima u SAD pobijedio Donald Tramp, a na lokal-
nim u Budvi njihova koalicija. Nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović istakao je da je ta lista duplo jača od prve naredne grupacije samostalno, te da zaslužuje da vodi Budvu.
- Ovaj rezultat je veliki uspjeh. Stvari se više neće mijenjati. Ovo je apsolutna pobjeda naše liste - poručio je Jovanović. On je dodao i kako koalicija
Demokrata i PES-a nije razumjela poruku koju su im građani poslali na majskim izborima.
- Vlast bez DPS-a i NSD-a je poželjan scenario – poručio je Jovanović.
Nikola Milović iz izbornog štaba DPS-a istakao je kako je kičma te partije nesalomiva, kako ona nastavlja trend ra-
sta povjerenja, te kako bez nje nema stabilne vlasti u Budvi. - Ova vlada i ova parlamentarna većina nemaju legitimitet da upravljaju Budvom. Kada Vlada ovako radikalno gubi povjerenje na svim nivoima, jedino rješenje su vanredni parlamentarni izbori. Ovo je pobjeda prave, istinske, civilizovane i one Budve za koju ćemo se boriti, a to je gospodstvena Budva. Dosta je političarenja, građani su jasno rekli da žele promjene. Uslovljavanja neće biti, a naša se kičma savijati neće - poručio je Milović.
PARTIJSKI PRINCIPI I POVJERENJE
Nosilac liste „Pokreta za grad“ Đorđe Zenović kazao je na-
ni mi se u glas. Ovi izbori nijesu donijeli ništa novo. Što se tiče formiranja buduće vlasti, ona kao opcija postoji ukoliko bude dovoljno političke odgovornosti, zrelosti i mudrosti. Mi smo, kao i uvijek, vrlo ozbiljni, kooperativni i konstruktivni. Ukoliko svi politički subjekti ostanu na fonu i porukama koje su slali tokom ove izborne kampanje, a to je da oni koji su osvojili najviše glasova neće ići u koaliciju sa DPS-om, ostaje dovoljno prostora da se formira vlast – rekla je ona. Nosilac liste Evropskog saveza Petar Odžić istakao je da je više nego očigledno da su Crnoj Gori potrebni vanredni parlamentarni izbori na kojima će se, kako je naveo, osloboditi stranaka vlasti Aleksandra Vučića - To su pokazali izbori u Podgorici, u Kotoru, a sada i u Budvi. Neophodno je da ponovo Crnu Goru vratimo našim građanima i korijenima. Odlučni smo da Budva nikad više ne bude u ovakvoj krizi. Budva nije palanka već evropski grad – rekao je Odžić, uz poruku da ES neće sarađivati sa partijama koje su nekada pripadale Demokratskom frontu.
Nosilac Urine liste Blažo Rađenović ističe da su odbranili rezultat sa prošlih izbora, ali i poslali poruku da u Budvi 44. vlada Crne Gore nema legitimitet.
kon zatvaranja biračkih mjesta da ni oni neće odustati od svoja četiri principa, te da će svi koji prihvate te principe i to da oni predvode proces i daju predsjednika opštine biti njihovi partneri.
- Nikome apsolutno ne vjerujemo i to je i razlog zašto smo ušli u ovaj proces – poručio je Zenović.
Nositeljka liste Demokrata i PES-a Dragana Kažanegra-Stanišić izjavila je nakon objavljivanja rezultata da Budva ostaje „zakopana u rovovima i podjelama“.
- Nažalost nije pobijedila pristojna Budva. Izborni rezultat Demokrata i PES-a sa prošlih izbora sad je podijeljen između koalicije Demokrate
- PES i „Pokreta za grad“, či-
- Nemamo problem da razgovaramo sa svima kojima je Budva u srcu i koji žele da naprave otklon od politike koja je vladala u prethodnom periodu – naveo je Rađenović.
Lider Ure Dritan Abazović je ponovio da oni koji upravljaju Crnom Gorom više za to nemaju legitimitet i da je ono što imamo na državnom nivou „ruglo“.
Na izbore je izašlo 60,73 odsto ili 11.649 birača, što je za dva procenta više nego na prethodnom glasanju u maju, kada je izlaznost bila 58,70 odsto.
Izborni dan je, prema navodima predsjednika lokalne i zborne komisije Đorđija Vujovića, prošao bez nepravilnosti i prigovora.
Jučerašnji izbori bili su četvrti koji su u Budvi održani u posljednje četiri godine i drugi u svega šest mjeseci.
INTERVJU: Dragan Bokan, vlasnik kompanije „Voli“ i predsjednik Upravnog odbora KK Budućnost
PODGORICA - Vlasnik kompanije „Voli“ Dragan Bokan ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da u Crnoj Gori nema ekonomskog razvoja bez poboljšanja poslovnog ambijenta.
- Kao što sam podržao programe ES1 i ES2, jer je to interes privrede, smatram da bi sadašnja izvršna vlast mogla imati benefite od ova dva programa, a suprotno tome mislim da bi trebalo da povedu računa o ključnim barijerama koje postoje u brojnim drugim oblastima crnogorske privrede. Ako se ne otklone te barijere, vjerujem da ni ovi programi neće dati planirane i željene efekte - kazao je Bokan za Pobjedu. Vlasnik najvećeg trgovinskog lanca u državi preporučio je da pored ubrzavanja administracije, država treba da donese jasne odluke o tome gdje su industrijske, gdje poljoprivredne ili proizvodne zone.
- Kao što se svojevremeno pridavao značaj izgradnji auto-puta, tako posvećeno treba stvarati infrastrukturu i logistiku za razvoj proizvodnje – mesne, poljoprivredne, industrijske. Smatram da nedostaje kvalitetne i konstruktivne komunikacije između izvršne vlasti i privrede, jer sve što se desilo do sada nije dovoljno - upozorio je Bokan.
POBJEDA: Vaša odlična saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj ( EBRD) važan je korak u razvoju „Volija“. Kako je izgledao taj proces i koliko je ta investicija promijenila poziciju „Volija“ na tržištu ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu? Koji su bili ključni uslovi koje ste morali ispuniti za partnerstvo sa EBRD-om?
BOKAN: Saradnja između kompanije „Voli“ i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predstavlja značajan korak u unapređenju poslovanja i širenju tržišnog uticaja kompanije ne samo u Crnoj Gori, već i u širem regionalnom kontekstu. Kada smo 2009. godine počeli saradnju sa EBRD-om, cilj nije bio samo realizacija kreditnog aranžmana, već da složene standarde poslovanja implementiramo u našoj kompaniji, a taj pristup se pokazao kao ispravan i uspješan. Proces saradnje sa EBRD-om počeo je procjenom tadašnjeg stanja „Volija“ i njegovog potencijala za rast, uz usklađivanje sa visokim standardima korporativnog upravljanja i tran-
„Lidl“ je dobrodošao u Crnu Goru
Država, Glavni grad i uprava KK
Budućnost sami i pojedinačno ne mogu obezbijediti novac za funkcionisanje kluba, jedino možemo svi zajedno
Podržavam programe ,,Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ jer su veliki podstrek za privredu
Gradska uprava je blokirala rast investicionih aktivnosti
U javnosti se potencira da crnogorski trgovci visokim maržama stiču ekstra profit, što smo više puta demantovali
sparentnosti. Ključni uslovi koje smo morali ispuniti uključivali su jasno upravljanje, poštovanje zakona i energetsku efikasnost. Posvećeni menadžment tim koji je bio spreman da uči i da se mijenja bio je ključan u ispunjavanju svih zahtjeva, što je i dovelo do uspješne saradnje sa EBRDom, koja traje već 15 godina. Zahvaljujući kreditima EBRD-a, proširili smo maloprodajnu mrežu kroz kapitalne investicije, a zatim smo preuzeli lanac ,,Novito“ i znatno povećali tržišno učešće. Potom je 2015. godine EBRD ušao u vlasništvo kompanije „Voli“, a ,,equity“ sredstva su investirana u izgradnju Logističko-distributivnog centra, koji je promijenio kompletnu sliku ne samo „Volija“, nego i cijelog tržišta Crne Gore. Kako smo mi jedina kompanija u Crnoj Gori u kojoj je EBRD dio vlasničke strukture, slobodan sam reći sljedeće: Evropska banka je kompaniji „Voli“ toliko doprinijela kada je u pitanju disciplina poslovanja, da bih svakom svom prijatelju iz biznisa poželio da učine sve što je u njihovoj moći da im jedna takva institucija bude partner. Treba imati hrabrosti i treba razumjeti sve ono što takva institucija traži: disciplinu, nadzor i kontrolu svih aspekata poslovanja, odgovorno upravljanje. Kompanija „Voli“ i ja kao većinski vlasnik ćemo učiniti sve da kroz nove projekte i strateške odluke EBRD dugoročno vežemo za „Voli“. Uspjeh u našoj saradnji će pozitivno uticati kako na naše zaposlene, tako i na naše potrošače, partnere i ekonomiju Crne Gore generalno.
POBJEDA : Kao jedan od najvećih poslodavaca u Crnoj Gori, kakve izazove u poslovanju vidite u domaćem institucionalnom okviru?
Postoje li prepreke koje usporavaju razvoj privatnog sektora i kako bi, prema Vašem mišljenju, te biznis barijere mogle biti prevaziđene?
BOKAN: Kompanija „Voli“ se, poput svih u privatnom sektoru, suočava sa izazovima koji proizilaze iz institucionalnog okvira u zemlji. Jedan od glavnih izazova za preduzetnike u Crnoj Gori je složenost administrativnih procedura. Otvaranje novih maloprodajnih
objekata, dobijanje potrebnih dozvola i saglasnosti, te regulisanje drugih formalnosti može biti dugotrajan proces, što usporava poslovanje i ekspanziju – blokira brzi razvoj biznisa. Prekomjerna birokratija zaustavlja investitore i usporava realizaciju poslovnih planova, jer se na dozvole, planove i urbanističko-tehničke uslove čeka dugo. Svaku takvu prepreku nikada nijesmo htjeli javno da osuđujemo, što smatram da je bila greška. Digitalizacija i transparentnost administrativnih procedura je krajnji cilj, a preduslov toga je pojednostavljenje osnovnih parametara i uslova građe-
Zaustavljene investicije u glavnom gradu, dva mjeseca čekamo paraf gradonačelnice
POBJEDA: Sjedište Vaše kompanije je u Podgorici, u kojoj ujedno poslujete s najviše organizacionih jedinica i u kojoj zapošljavate najviše ljudi. Kakva je trenutna saradnja između Vaše kompanije i Glavnog grada u pogledu realizacije novih investicija i sa kojim izazovima se suočavate?
BOKAN: Saradnja je uglavnom korektna, lično sam član Poslovnog savjeta Glavnog grada. Međutim, moram da kažem da sam začuđen da su potpuno zaustavljene dalje investicije i da je gradska uprava
blokirala kako razvoj grada, tako i crnogorske ekonomije. Trenutno radimo na projektu izgradnje objekta od 24.600 kvadrata bruto površine na najboljoj lokaciji preko puta BIG Fashion tržnog centra, koji će sigurno podići i standard života, zaposliti više od 150 novih ljudi. Za taj projekat imamo sve saglasnosti koje su potrebne za dozvolu i čekamo na potpis ugovora o komunalijama, pri čemu je taj isti ugovor dobio saglasnost od Sekretarijata za urbanizam i njegovih pravnika, zatim Agencije za izgradnju Podgorice i njenih pravnika, ali već dva
nja. Dajem primjer: kada bih ja bio izvršna vlast i neko ko je zadužen za ovu oblast, morali bi se ispoštovati sljedeći osnovni pravci: zauzetost parcele koja bi morala biti između 0,3 i 0,5; zatim potpuno poštovanje predviđenih parking mjesta po m2 za određenu djelatnost, procenat zelenila i hortikulture; poštovanje maksimalne spratnosti. Zatim opremanje urbanističke p arcele kroz putni priključak, onda voda i struja, fekalna kanalizacija, optika… Kada bi se sve ovo poštovalo, ne bismo imali urbanistički haos u Crnoj Gori. To poštuju sve razvijene zemlje, a za to što mi
mjeseca čekamo samo paraf gradonačelnice Injac Ova situacija mi je potpuno neprihvatljiva i nejasna, jer je nevjerovatno da gradska uprava neće novac i neće razvoj. Navešću još jedan primjer koji se tiče biznis zona glavnog grada. U ljeto 2021. godine je organizovan javni poziv za zakup biznis zona, tek je u toku 2022. odabran korisnik, a ugovor o zakupu biznis zona nije potpisan ni tri godine kasnije. Pregovori su potpuno zaustavljeni, a depoziti uplaćeni na račun Glavnog grada stoje tu već više od tri godine… Riječ je o investiciji preko sto miliona eura, gdje bi bilo zaposleno 1.425 radnika, a koju bismo realizovali s našim partnerima iz Srbije i Kanade, ali zvaničnog odgovora i interesovanja od gradske uprave nema.
to nemamo u Crnoj Gori – isključivo je kriv regulator, tj. država. Uz poštovanje svih navedenih osnovnih parametara, ne bih ograničavao investitora ukoliko je u prilici da obezbijedi i veću kvadraturu za svoj biznis. Tržište rada u Crnoj Gori suočava se s izazovima u pogledu dostupnosti kvalifikovanih radnika. U mnogim uslužnim sektorima postoji manjak adekvatno obrazovane, obučene i zainteresovane radne snage. Ako naši građani neće da rade neke poslove ili ih nema dovoljno, trebalo bi pojednostaviti procedure zaposlenja za strance. To je neizbježno i bez toga nećemo dostići potreban kvalitet, ni u trgovini, ni u turizmu, koji je naša glavna privredna grana, pa postoji strah da nećemo biti spremni da odgovorimo tim izazovima. Kompanije poput „Volija“, koje kontinuirano ulažu u širenje i modernizaciju, suočavaju se sa rizikom koji proizilazi iz čestih promjena poreza, radnih zakona i propisa o poslovanju. Ključno je da zakonodavci vode računa o uticaju promjena na privredu i da osiguraju da se one primjenjuju u skladu sa strateškim ciljevima razvoja ekonomije.
POBJEDA : Pomenuli ste uticaj čestih promjena poreza, radnih zakona i propisa o poslovanju. Kakvo je Vaše mišljenje o novom programu Vlade „Evropa sad 2“ i kako će on uticati na poslovanje, zapošljavanje i generalno privredu?
BOKAN: Prije nego dam osvrt na program „Evropa sad 2“, moram početi od onoga što je prethodilo, program „Evro -
pa sad 1“. Sve moje kolege privrednici koji su članovi i/ili rade u organima Privredne komore, a i ostale kolege iz crnogorske privrede, znaju da sam o istim programskim principima govorio i 2015, 2016, 2017. i 2018. godine i da sam se i tada borio protiv sive ekonomije na tržištu rada. Za to imam i dokaze u Privrednoj komori. Usvajanjem „Evrope sad 1“, među prvim privrednicima sam rekao da taj program podržavam i da je to dobro za Crnu Goru i crnogorsku ekonomiju. Što se tiče „Evrope sad 2“, vjerujem da ne postoji privrednik koji neće pozdraviti i ove reforme, jer su dobra stvar za privredu. Iz ove perspektive, ne mogu komentarisati što to znači za javne finansije i da li država to može izdržati, jer smo mi kao privreda tražili smanjenje poreskog opterećenja, ali zaista nijesmo očekivali da ćemo sada imati opterećenje manje do 16 odsto za zarade do 700 eura ili oko 25 odsto na veće plate. Ovo je veliki podstrek za privredu i podržavam oba programa, jer smatram da su ovo velike stvari koje vrše pozitivan uticaj i mogu da pomognu razvoju ekonomije u Crnoj Gori.
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutni privredni ambijent u Crnoj Gori i koje biste ključne promjene predložili kako bi se unaprijedio razvoj domaće privrede i stvorili povoljniji uslovi za investitore?
POBJEDA: Kao što sam jasno odgovorio i podržao programe ES1 i ES2, jer je to interes privrede i smatram da bi sadašnja izvršna vlast mogla imati benefite od ova dva programa, suprotno tome mislim da bi trebalo da povedu računa o ključnim barijerama koje postoje u brojnim drugim oblastima crnogorske privrede. Ako se ne otklone te barijere, vjerujem da ni ovi programi neće dati planirane i željene efekte.
Pored ubrzavanja administracije, država treba da donese jasne odluke o tome gdje su industrijske, gdje poljoprivredne ili proizvodne zone. Kao što se svojevremeno pridavao značaj izgradnji auto-puta, tako posvećeno treba stvarati infrastrukturu i logistiku za razvoj proizvodnje – mesne, poljoprivredne, industrijske. Smatram da nedostaje kvalitetne i konstruktivne komunikacije između izvršne vlasti i privrede, jer sve što se desilo do sada nije dovoljno.
Ispoštovati dogovor na relaciji Vlada - Glavni grad - uprava kluba
POBJEDA: Kao predsjednik KK Budućnost i veliki podržavalac košarke u Crnoj Gori, kakvu ulogu sporta vidite u promociji crnogorskih brendova, uključujući i „Voli“?
Koliko je sportski uspjeh važan za percepciju kompanije u javnosti?
Ono što nezaobilazno moram pomenuti kao odgovoran privrednik i većinski vlasnik jedne od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori odnosi se na oštre stavove i negativne poruke koje dolaze od izvršne vlasti ili parlamentarne većine i usmjerene su prema privrednicima i privrednim društvima koja igraju tržišnu utakmicu, koji su na bijeloj listi i koji su u prilici da podižu standard, doprinose boljem ambijentu za poslovanje i dodatno razvijaju domaću ekonomiju u budućnosti. Smatram da treba stati s takvim napadima, jer je to ozbiljna prepreka za ubrzan razvoj crnogorske ekonomije koja dovodi do obračuna s domaćim investitorima i do forsiranja stranih investitora. U Crnoj Gori postoji najmanje 20 kompanija koje su spremne na ozbiljna ulaganja koja će doprinijeti našoj ekonomiji, a najbolji način stvaranja nove vrijednosti je kroz otvaranje novih radnih mjesta. Pozivam nadležne institucije da prepoznaju značaj domaćih investitora i da ubrzaju procese donošenja odluka, jer razvoj privrede ne može čekati. U suprotnom, rezultat realnog sektora je i rezultat izvršne vlasti, jer isto tako ne smijemo zaboraviti da mi imamo svakodnevni test kod potrošača, a izvršna vlast na izborima pred građanima. Dugoročno je nemoguće izdržati ovakav trošak državnog aparata, jer nova zapošljavanja u javnom sektoru ne donose i dodatni kvalitet. Po svim pokazateljima, kada uporedimo kompanije koje posluju u državnom i privatnom sektoru i njihove ostvarene rezultate, zaključak je da punjenje državnog budžeta realizuje privatni sektor. Iz svega ovoga se može zaključiti da najveći potencijal za razvoj crnogorske ekonomije leži u boljoj komunikaciji između izvršne vlasti i privatnog sektora.
P OBJEDA : Kako komentarišete dolazak stranih investitora, konkretno kompanije „Lidl“ u Crnu Goru i kakav će to uticaj imati na maloprodajni sektor, odnosno na cijene i kvalitet proizvoda?
BOKAN : Dolazak s tranih lanaca nije ništa novo na crnogorskom tržištu, pa tako i dolazak „Schwarz grupe“ i kompanije „Lidl“. Tokom 2007. godine došla je „Delta“, kasnije je došao i otišao „Delhaize“, pa došao „Merkator“… Smatram da je sve to doprinijelo razvoju crnogorskog trži-
BOKAN: „Voli“, kao kompanija koja podržava KK Budućnost, prepoznaje da uspjesi na terenu inspirišu mnoge ljude da se posvete sportu i zdravijem načinu života. Budućnost Voli je decenijama nosilac razvoja crnogorskog i regionalnog sporta i važan faktor u misiji jačanja dobrih odnosa u ABA regionu, kao i respektabilan konkurent za visoke plasmane u regionalnim takmičenjima. Upravo dobra namjera, iskreno prijateljstvo i želja da se pomogne našoj Budućno-
šta i pomoglo „Voliju“ da bude još bolji. Štaviše, za te godine mogu reći da su bile ključne, jer je „Voli“ poslovao u najjačoj konkurenciji u istoriji Crne Gore i postao lider na tržištu. Da nije bilo tako jake konkurencije i jakih tržišnih igrača, ni mi ne bismo mogli napraviti sve što smo napravili. Upravo smo poslije dolaska velikih igrača sa evropskog i regionalnog tržišta privukli pažnju EBRD-a 2009. godine, kada smo počeli saradnju, a potom i postali partneri u vlasničkom kapitalu 2015. godine.
Pozdravio bih dolazak kompanije „Lidl“ u Crnu Goru, uz želju da zajedno radimo na unapređenju crnogorskog tržišta i ambijenta za poslovanje. U isto vrijeme, jako me interesuje koliko će kod stranih lanaca biti zastupljeni crnogorski proizvodi u poređenju sa „Volijem“, kao i kako će strani lanci prihvatiti i kakav će biti njihov stav o ograničenju marži.
POBJEDA: Da se vratimo na Vaš biznis. Da li ste imali ponudu da prodate „Voli“?
BOKAN: Prvi put sam ponudu za prodaju „Volija“ imao 2006. godine, ali sam tada kao 100 odsto vlasnik imao pogled i viziju da se mojoj kompaniji otvara veliki prostor za razvoj biznisa po najvišim standardima. Glavni razlog mog odbijanja takve ponude ne samo 2006, nego i 2009, 2010, potom 2015. godine, a i sada je to što sam znao i znam kuda treba da ide kompanija „Voli“ ne samo u trgovini, nego i u proizvodnji. Zato smo i danas najveći trgovački sistem u zemlji, najveći poljoprivredni proizvođač, najveći proizvođač mesa i kompanija koja najviše sredstava usmjerava za društvenu odgovornost u Crnoj Gori, pa me sve to čini jako ponosnim i uvjerenim da možemo spremno dočekati svakog konkurenta na tržištu.
POBJEDA: Uložili ste znatna sredstva u poljoprivred-
sti, pored toga što su bili moj motiv da u kritičnom momentu preuzmem odgovornost nad klubom, okupili su i ostale članove uprave. Svi smo ujedinjeni misijom i opredjeljenjem da zajednički ulažemo vrijeme i novac za dobrobit naše košarke. Naša motivacija i namjera su lišene bilo kakvih ciljeva na materijalnoj osnovi. Na izazovnom putu rukovođenja košarkaškim klubom Budućnost Voli, od prvog dana sam bio svjestan da pokroviteljstvo ili da upotrijebim riječ koju u ovom kontekstu inače ne koristim –sponzorstvo, nije samo logo na dresu ili pločica na press panou. Pokroviteljstvo i saradnja između poslovnog subjekta i sportskog kolektiva je mnogo više od toga i dublje se prožima kroz život i kluba i kompanije koja ga podržava. Kada je kompa-
no imanje na Šasu i pokrenuli projekat ,,Naša bašta”. Kakvi su dalji planovi u ovom sektoru i kako balansirate između razvoja sopstvene proizvodnje i podrške domaćim poljoprivrednicima, bez ugrožavanja tržišta?
BOKAN: Projekat ,,Naša bašta“ predstavlja strateški potez kompanije „Voli“ ka razvoju sopstvene poljoprivredne proizvodnje, sa ciljem obezbjeđivanja visokokvalitetnih, domaćih proizvoda za tržište Crne Gore i šireg regiona. Planovi za ovaj sektor uključuju dalju modernizaciju proizvodnih kapaciteta, povećanje površina pod zasadima, te uvođenje novih tehnologija i inovativnih metoda uzgoja kako bi se osigurao kontinuitet kvaliteta i efikasnija proizvodnja. Fokus je na održivoj poljoprivredi, sa uvođenjem tehnika koje smanjuju upotrebu pesticida, a veći naglasak je na ekološkom proizvodu. Ovo ne samo da povećava konkurentnost proizvoda, već predstavlja dobrobit za potrošača. Ipak, smatram da poljoprivredna proizvodnja na ovom nivou nema nikakvu budućnost bez jasne strategije izvršne vlasti i Ministarstva poljoprivrede. Kao najveći poljoprivredni proizvođač, mogu slobodno reći da nemamo nikakvu komunikaciju sa resornim ministarstvom i da ne znam što su im planovi. Koristim ovu priliku da pošaljem poruku Ministarstvu poljoprivrede da im kompanija „Voli“ stoji na raspolaganju da pokušamo napraviti više. Mi smo na Šasu investirali više od četiri miliona eura, imamo proizvodnju preko 2.000 tona na godišnjem nivou, pa nam je taj segment poslovanja na granici isplativosti. Da sam znao da ćemo imati takvu komunikaciju, ne bih investirao u tu oblast, a sada nam je žao
nija „Voli“ preuzela klub, bilo je jasno da na prvom mjestu moramo uspostaviti novi sistem funkcionisanja, obezbijediti sredstva, uložiti u klub ne samo novac, već i svoju reputaciju, na najbolji način, a za dobrobit kluba iskoristiti poziciju i konekcije, uključiti se u svaki segment funkcionisanja, biti uz klub srcem, u pobjedama i porazima. Ne krijem ponos zbog toga što smo u tome uspjeli.
Učešće „Volija“ i ostalih članova Upravnog odbora u KK Budućnost daleko je veće ulaganje, nego promocija samog biznisa, ali svi mi koji smo dio upravnog odbora, naročito ja kao predsjednik kluba i kompanija „Voli“ kao generalni sponzor, svjesni smo da je ovo više društvena odgovornost nego promocija bilo koga od nas. Da li imamo
odustati, pa ćemo pratiti situaciju i dajemo šansu da svi zajedno napravimo pomak kada je u pitanju ambijent za poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji.
Prozvodi sa Šasa čine svega pet odsto od ukupnog prometa voća i povrća u našem maloprodajnom lancu, tako da naša kompanija ostaje posvećena otkupu velikog broja proizvoda od crnogorskih poljoprivrednih proizvođača, pa je moja poruka njima da komuniciraju s komercijalom „Volija“ i sektorom voća i povrća i unaprijed rade zasade kultura koje će imati otvorena vrata za otkup kroz projektnu proizvodnju.
POBJEDA: „Voli“ je i najveći proizvođač svježeg mesa u Crnoj Gori. Kakav uticaj očekujete na smanjenje zavisnosti od uvoza hrane i poboljšanje kvaliteta domaćih proizvoda na tržištu?
BOKAN: ,,Naša farma“ u Spužu već sada predstavlja jednu od najvažnijih inicijativa u oblasti domaće proizvodnje u Crnoj Gori. Cilj ove farme je obezbjeđivanje domaćih proizvoda visokog kvaliteta za crnogorsko tržište, uz smanjenje zavisnosti od uvoza hrane. U „Voli“ marketima možete kupiti ,,Naša farma“ domaće svinjsko meso, strogo kontrolisanog, vrhunskog kvaliteta i prepoznatljivog, originalnog ukusa, a put od farme do prodajne vitrine nije duži od 24 časa. Odnedavno, potrošačima su dostupni i delikates proizvodi „Naša farma“, premijum kvaliteta, do 100 odsto domaćeg mesa iz našeg uzgoja. Krajem prošle godine smo ušli u taj biznis, a sad nam predstoji velika borba sa podizanjem standarda i u dijelu opremanja postojećih kapaciteta, izgradnje novih i zaštite životne sredine, tj. ekološke investicije. Već ove godine smo proizveli više od 15.000 tovljenika, a
pozitivne efekte i benefite u određenoj mjeri – DA, ali to je daleko od onog koliko ulažemo. Vjerovatno ne bismo ni investirali u ovu priču da košarka nije drugi globalno najpopularniji sport u svijetu, a u ovom trenutku svakako najpopularniji klupski sport u Crnoj Gori i regionu, jer sve što se dešava kada je u pitanju košarka je jako značajno i veliko za cijeli Zapadni Balkan. Biće mi žao ako država, tj. Vlada i Glavni grad finansijski ne podrže košarkaški klub na način na koji smo to dogovorili. Ukoliko se dogovor na relaciji Vlada –Glavni grad – uprava kluba ne ispoštuje, ova uprava na čelu sa mnom neće imati drugog izbora nego da napusti klub, uz želju da poslije nas dođu bolji. Niko pojedinačno i sam ne može obezbijediti ukupni novac za funkcionisanje kluba: niti Vlada, niti Glavni grad, niti uprava kluba, jedino možemo svi zajedno.
sljedeće godine očekujemo preko 20.000 tovljenika. Koristim priliku da čestitam zaposlenima u ovim sistemima na svemu onome što su prošli posljednjih godina na Šasu i posljednje godine na „Našoj farmi“.
P
OBJEDA: Iako neki smatraju da su cijene u marketima širom Crne Gore možda visoke, Vi ističete da je ključ uspjeha u pružanju najboljeg odnosa cijene i kvaliteta. Kako uspijevate da održite konkurentnost na tržištu i kakvu ulogu u tome imaju domaći proizvodi koje plasirate kroz sopstvene kanale, ali i oni koje otkupljujete?
BOKAN: U javnosti se potencira da crnogorski trgovci visokim maržama stiču ekstra profit, što smo više puta demantovali. Smatram da su to populistički napadi na trgovinske lance i njihove vlasnike. Cijene na crnogorskom tržištu su iste ili niže u odnosu na region, gdje je možda za koji procenat niža samo Sjeverna Makedonija ili Bosna i Hercegovina. Ovo je potvrdilo i istraživanje profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore za potrebe Privredne komore, a to istraživanje je javno dostupno.
Prodajnu cijenu prije svega diktira nabavna cijena, a svjedoci smo njihovog porasta na globalnom tržištu. Uvozno smo zavisna zemlja i veoma malo tržište. Za nižu nabavnu cijenu potrebna je velika količina konkretnog artikla u nabavci. Dakle, na nabavnu cijenu nemamo uticaja, određuju je proizvođači, a krajnju cijenu određuju: nabavna cijena, plus troškovi prevoza, plus troškovi skladištenja (sa strogom kontrolom kvaliteta i plaćanjem analiza), plus akciza, plus carina i drugi nameti od države, plus prelevmani, plus PDV...
U „Voliju“ kontinuirano težimo da pružimo najbolje moguće iskustvo kupcima kroz optimalan odnos cijene i kvaliteta. Konkurentnost održavamo pažljivim balansiranjem između premijum brendova i pristupačnih proizvoda, pri čemu su domaći proizvodi ključni dio našeg asortimana, čime direktno doprinosimo razvoju lokalne ekonomije i obezbjeđujemo svježinu i autentičnost ponude.
POBJEDA: „Voli“ je veoma poznat po društveno odgovornim projektima, od ulaganja u lokalnu zajednicu do ekoloških inicijativa poput smanjenja plastike i energetske efikasnosti. Možete li nam reći više o tim inicijativama i kako one utiču na poslovnu filozofiju kompanije?
BOKAN: Društvena odgovornost je jedan od ključnih stubova poslovne filozofije kompanije „Voli“. Ponosni smo na to što kroz brojne inicijative kontinuirano doprinosimo razvoju lokalne zajednice i zaštiti životne sredine. Naše aktivnosti uključuju ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje, sport i kulturu, čime podržavamo kvalitet života u sredinama u kojima poslujemo. Takođe, kroz projekte poput pomoći školama i fakultetima, donacija zdravstvenim ustanovama i sportskim klubovima, „Voli“ aktivno doprinosi jačanju lokalne zajednice. Pored toga, aktivno radimo na povećanju energetske efikasnosti kroz upotrebu modernih tehnologija u našim objektima, uključujući energetski efikasnu rasvjetu i sisteme za optimizaciju potrošnje energije. Ove godine smo instalirali i solarne panele na krovu Logističkog centra kroz saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a to je ujedno i najveća solarna elektrana na krovovima u Crnoj Gori snage 2,365 MWp. Sve ove inicijative proizlaze iz naše poslovne filozofije, koja se temelji na održivosti, odgovornosti i brizi za buduće generacije. „Voli“ će i ubuduće nastaviti da ulaže u projekte koji imaju pozitivan uticaj na zajednicu i životnu sredinu, jer vjerujemo da je odgovorno poslovanje temelj dugoročnog uspjeha.
POBJEDA: Danas se dosta ljudi nalazi u zoni komfora jer žele isključivo da se zaposle u državnom sektoru bez bilo kakve preduzetničke inicijative. Koja bi bila Vaša poruka privrednicima u Crnoj Gori?
BOKAN: Moja poruka svim privrednicima u Crnoj Gori je da ne odustaju. Treba imati dugoročnu viziju tako što ćemo svi u svojim branšama podizati standard poslovanja i, tamo gdje je moguće, međusobno se podržati. Ne treba imati stari način razmišljanja i obračunavati se unutar crnogorskog tržišta. Crnogorska ekonomija zavisi od domaćih investitora i važno je da mi, kao privrednici, nastavimo da ulažemo u našu zemlju, stva-
ramo nova radna mjesta i podižemo standard života kroz zajedničko djelovanje i rad u raznim privrednim udruženjima koja će raditi u interesu privrede, ne dozvoljavajući pojedincima da ista koriste za ostvarivanje ličnih interesa. Svi zajedno treba da radimo na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, jer jedino tako možemo osigurati dugoročan i održiv razvoj Crne Gore i stvaranje boljeg položaja privrede u socijalnom partnerstvu. Kroz socijalno partnerstvo, tri ključne strane (država, poslodavci i zaposleni) treba da rade zajedno na pronalaženju rješenja koja su u interesu svih učesnika. Niti naši zaposleni mogu sami, niti mi možemo bez njih.
POBJEDA: Za sami kraj: s obzirom na to da ste se u preduzetničke vode upustili s 23 godine i da ćete sljedeće godine obilježiti 30 godina uspješnog poslovanja jednog velikog sistema kao što je „Voli“, što biste poručili mladim ljudima u Crnoj Gori?
BOKAN: Moram iskreno kazati da u ovom trenutku u Crnoj Gori – u tranzicionoj državi - nemamo uravnotežen put kako doći do uspjeha. Ipak, u jedno sam siguran: uspjeh ne dolazi preko noći. U maju 2025. godine, „Voli“ obilježava tri decenije poslovanja tokom kojih smo sve što smo zaradili investirali u dalji razvoj i preko toga se dodatno kreditno zadužili. U Crnoj Gori nerijetko vlada mišljenje da se u roku od godinu, a maksimalno dvije ili tri, postaje bogat čovjek. Mladi ljudi treba da budu svjesni da stvari ne funkcionišu na takav način, a ko prije to shvati, ima veće šanse za uspjeh. Prvo, treba odrediti svoj pravac i ići prema kompanijama koje razvijaju sistem, a jedna od takvih kompanija je i „Voli“. Mladi treba da prođu kroz ozbiljne sisteme i kompanije koje investiraju u razvoj tržišta, i kroz takav rad će im se sigurno razviti i probuditi ideja i vizija da pokrenu i privatni biznis i takve procedure primijene i u svojim firmama. U suprotnom, ako mlad čovjek želi samo da stigne do brze i lake zarade nakon završetka školovanja, brzo će mu stići ,,visoka faktura na naplatu“. Svi oni koji troše više nego što zarađuju i koji investiraju više nego što mogu zaraditi mogu očekivati tu ,,tešku fakturu“. Mnogo mladih ljudi je počelo karijeru u našoj kompaniji radeći najteže radne poslove, ali su se godinama razvijali u ozbiljne menadžere, i danas, možda i subjektivno, mogu reći da „Voli“ ima jedan od najsloženijih sistema i najboljih menadžment timova u Crnoj Gori. Poruka svih poruka: Završetkom školovanja se ne završava put učenja, jer ono tada tek počinje. Najteži fakultet je fakultet iskustva, a ja sam jedan od onih koji je jako mlad položio ispite na tom fakultetu, ali i dan-danas učim. Budite uporni, istrajni i učimo dok smo živi! Nenad ZEČEVIĆ
Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera
ju postaju imperativi za ze-
PODGORICA – U savremenom svijetu održivi razvoj i prelazak na zelenu ekonomiju postaju imperativi za zemlje koje žele osigurati prosperitet za sadašnje i buduće generacije. Crna Gora, iako bogata prirodnim resursima i ljepotama, suočava se s izazovima u realizaciji zelenih politika, koje zahtijevaju sveobuhvatne sistemske promjene u pristupu resursima, energiji i ekološkoj odgovornosti– izjavila je Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije u Briselu. Ona itiče da zelena tranzicija zahtijeva zajednički rad izvan okvira pojedinačnih političkih mandata. Crna Gora mora povećati stepen koordinacije između Vladinih struktura, preduzetnika, obrazovnih institucija i lokalnih zajednica da bi postigla održivost i efikasnost u implementaciji zelene ekonomije.
RESURSI
Cirkularna ekonomija podrazumijeva da resursi koji se koriste u proizvodnji i potrošnji ostanu u upotrebi što duže. To uključuje, prije svega, dizajn, održavanje proizvoda, produženje upotrebe, ponovnu upotrebu i tek na kraju reciklažuporučuje Godina Košir
ba čuvati ne samo zbog turizma, već i zbog održivog razvoja i kvaliteta života njenih stanovnika. Prvi korak prema tome jeste podizanje svijesti građana o značaju zaštite prirode i održivog korišćenja resursa. Zaštita ovih resursa neophodna je za dugoročni opstanak Crne Gore kao ekološke države i unapređenje kvaliteta života njenih građana – kazala je Godina Košir. Nedavno ukidanje plastičnih kesa komentariše kao odgovorno ponašanje prema resursima.
Kako ističe, cirkularna ekonomija podrazumijeva da resursi koji se koriste u proizvodnji i potrošnji ostanu u upotrebi što duže. To uključuje, prije svega, dizajn, održavanje proizvoda, produženje upotrebe, ponovnu upotrebu i tek na kraju reciklažu.
- Cirkularna ekonomija nije samo formalnost zbog izvještavanja i statistike, već prilika za stvaranje dugoročno održivih poslovnih modela koji će očuvati konkurentnost, pojačati otpornost ekonomije, a istovremeno sačuvati prirodne resurse i osigurati radna mjesta – tvrdi Godina Košir.
Jedan od glavnih ciljeva zelenih politika u Crnoj Gori, po njenim riječima, trebalo bi biti očuvanje prirodnih resursa, među kojima su čisto more, čist vazduh i pitka voda.
- Crna Gora posjeduje jedinstvene prirodne resurse koje tre-
- Naši preci su plastične kese koristili višekratno, perući ih i sušeći za dalju upotrebu. Danas se ove kese uglavnom koriste kao jednokratni proizvodi i brzo završavaju u otpadu. Uvođenjem svijesti o tome da svaki predmet može imati dugotrajniju svrhu, podstičemo građane na odgovorno ponašanje i održivost u svakodnevnom životu – objasnila je Godina Košir. Naglašava da je sistem upravljanja otpadom kritičan za zelenu tranziciju – otpad treba tretirati kao resurs.
- Iako građani sve više prepoznaju značaj reciklaže i razdvajaju otpad, njihovi napori će biti uzaludni ako se otpad kasnije sakuplja na isti način. Stoga je ključno da komunalne službe transparentno obavještavaju građane o tome kako se otpad prerađuje i kako doprinosi stvaranju novih proizvoda. Reciklaža treba omo-
gućiti pretvaranje otpada u korisne sirovine, ali ako taj otpad završi u spalionici, cijeli proces gubi smisao – kaže Godina Košir. Navodi primjer Slovenije, zemlje koja je uspješno razvila sistem upravljanja otpadom. Edukacija počinje već u vrtićima, gdje djeca uče o važnosti odvajanja otpada i očuvanja prirode. Zahvaljujući ovoj strategiji, Slovenija danas reciklira skoro 60 odsto otpada, dok Crna Gora reciklira samo jedan odsto. Ovi podaci naglašavaju potrebu za sistemskim promjenama u Crnoj Gori da bi se unaprijedio proces reciklaže i smanjilo opterećenje na životnu sredinu. Po mišljenju Godina Košir, Crna Gora bi trebalo da ulaže u investicije koje podržavaju očuvanje prirode, smanjenje zagađenja i razvoj zelene ekonomije.
INVESTICIJE
- Takve investicije pomoći će u očuvanju prirodnog bogatstva, privlačenju turista koji traže i poštuju kvalitetan život i prirodu, i na taj način unaprijediti kvalitet života građana. Primjer Budve, gdje se obalna linija ubrzano izgrađuje i degradira, naglašava potrebu za promišljenim urbanističkim planiranjem da bi se sačuvale prirodne ljepote i osigurala održiva turistička ponuda – kaže Godina Košir. U oblasti energetike ističe da Crna Gora mora usmjeriti svoje re-
surse ka energetskoj efikasnosti i smanjenju potrošnje energije. - Umjesto neograničenog povećanja kapaciteta, cilj bi trebalo da bude stvaranje nezavisnog energetskog sistema koji može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta i omogućiti potencijal za izvoz. Prvo treba da razmislimo za koje potrebe će nam trebati koliko energije, koje investicije planiramo i sa kakvim ciljem. Planiranje energetskih politika usklađenih s nacionalnom razvojnom vizijom i s fokusom na održivosti i smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva omogućiće Crnoj Gori stabilnost i sigurnost u snabdijevanju energijom – tvrdi Godina Košir. Kao osnovni pokazatelj razvoja Crne Gore smatra kvalitet života. - Uprkos nižem BDP-u u poređenju s razvijenim zemljama, Crna Gora ima visok kvalitet života zahvaljujući prirodnim ljepotama, čistom zraku i pozitivnoj energiji među ljudima. Mnogi mladi ljudi u Crnoj Gori su obrazovani, sposobni i talentovani, a zadatak države jeste da stvori prilike koje će ih zadržati u zemlji i omogućiti im profesionalni razvoj –poručuje Godina Košir. Na kraju naglašava da zelena tranzicija zahtijeva dugoročnu strategiju koja će nadmašiti političke mandate i promjene vlasti. - Ovo uključuje jasnu viziju i konkretne akcije koje će omogućiti održivi razvoj Crne Gore. Inspiraciju za dugoročnu strategiju možemo pronaći u primjerima kao što je Kina, koja je, iako nedemokratska, prepoznala važnost konzistentnog razvoja i prilagođavanja tržišta zelenim tehnologijama, što sada osjećamo u Evropi, na primjeru električnih automobila. Samo zajedničkim naporima i odgovornim investicijama moguće je stvoriti održivu Crnu Goru, koja će generacijama pružiti priliku za prosperitetan život u skladu s prirodom – kazala je Godina Košir. N. KOVAČEVIĆ
Međuresorska radna grupa dobila podatke o strukturi obrazovnih isprava zaposlenih u javnom sektoru
PODGORICA – Gotovo da nema dana kada iz Ministarstva prosvjete ne saopšte da je otkrivena lažna obrazovna isprava, diploma ili svjedočanstvo srednje škole ili fakulteta. U petak je Vlada donijela odluku da se obustavi priznavanje diploma sa šest obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, za koje su tamošnji nadležni organi podigli optužnice, koje su i potvrđene.
Međuresorskoj komisiji, koja je formirana u junu ove godine zbog izraženog problema lažnih obrazovnih ustanova, stigli su podaci od većine državnih organa o strukturi diploma, rečeno je Pobjedi nezvanično iz Ministarstva.
- Na osnovu toga će se uraditi analiza i dodatne preporuke kako da se ojačaju mehanizmi zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada – saznaje Pobjeda, a cijeli proces bi trebalo da bude gotov do kraja godine. Profesorica Branka Bošnjak godinama upozorava na alarmantno stanje i ćutanje nadležnih, te da takvih diploma ima u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, policiji, prosvjeti... Upozoravala je da sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima...
Institut alternativa posjeduje podatke da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu, Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
U ODT-U PODgOrica 35 PreDmeTa
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je nedavno kazala da je preko 70 lažnih diploma prijavljeno za vrijeme njenog mandata. Statistika iz prethodnih godina je znatno slabija. Prema
U posljednjih godinu, zbog lažnih obrazovnih isprava, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirano je 35 predmeta, a krivično djelo je – falsifikovanje isprave. Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da je od tog broja 20 u fazi izviđaja, u 10 je podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, tri predmeta su ustupljena drugom tužilaštvu na nadležnost, a samo su dva predmeta okončana odbačajem
podacima koji su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave.
A u posljednjih godinu dana, zbog lažnih obrazovnih isprava, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirano je 35 predmeta, a krivično djelo je – falsifikovanje isprave. Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da je od tog broja - 20 u fazi izviđaja, u 10 je podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, tri predmeta su ustupljena drugom tužilaštvu na nadležnost, a samo su dva predmeta okončana odbačajem.
Na pitanje Pobjede iz kojih oblasti su diplome najčešće falsifikovane, iz ODT-a su odgovorili da se ne vodi posebna evidencija o oblastima u kojima je najviše falsifikovanih isprava.
Ministarka Jakšić-Stojanović je u septembru kazala da su donešene 34 osuđujuće presude za posjedovanje lažnih diploma.
ŠesT sPOrnih fakUlTeTa na čekanjU Kao jedna od zemalja rizika iz koje najčešće dolaze lažne diplome jeste Bosna i Hercegovina, u kojoj je u policijskoj i tužilačkoj akciji pokrenuta 21 optužnica protiv određenih ustanova i dekana.
Zbog velikog broja lažnih diploma, Vlada Crne Gore je u maju najavila formiranje međuresorske radne grupe. U junu je predloženo da se donese odluka o obustavljanju postupka priznavanja obrazovnih isprava stečenih na pojedinim ustanovama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Institut alternativa posjeduje podatke da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu, Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
Vlada Crne Gore u petak je donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz Bosne i Hercegovine koje su obuhvaćene istragom nadležnih organa, sve do okončanja tog postupka.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je uputilo zamolnicu posredstvom Ministarstva pravde 5. septembra Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine za pružanje međunarodne pravne pomoći, s molbom za dostavljanje podataka koje ustanove visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini su obuhvaćene istragom nadležnog tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Ministarstvo sigurnosti i Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, obavijestili su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore da je, 3. jula 2024. godine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu u predmetu koji se odnosi na nezakonito izdavanje visokoškolskih diploma, te da je istu potvrdio Sud Bosne i Hercegovine 17. jula 2024. godine.
Zbog trgovine lažnim diplomama optužnicom je obuhvaćeno 15 fizičkih i šest pravnih lica koja se terete da su prodala najmanje 49 diploma osobama koje nijesu studirale
Optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine. Istragom su obuhvaćeni Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke Banjaluka (NUBL Banjaluka); Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banjaluka; Univerzitet „Victoria International University“ Mostar, pravni nasljednik pravnog lica Univerzitet modernih znanosti „CKM“; Visoka škola „Union“, Mostar; Internacionalni univerzitet Brčko; Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment „PIM“, Banjaluka.
Još uvijek nema informacija da li se među vlasnicima lažnih diploma otkrivenim na ovim ustanovama nalaze i crnogorski državljani.
Tamošnji mediji su objavili da su u optužnici navedeni detalji prodaje diploma, fiktivnog polaganja ispita i od-
brana diplomskih radova porukama i imejlovoma, koji su se kasnije našli i u dokaznim materijalima.
Cijene lažnih diploma su zavisile od „dužine studiranja“, odnosno da li će „diplomac“ zvanje po narudžbi steći za dva – tri mjeseca ili čak za devet mjeseci.
Prema pisanju Capitol portala, koji je imao uvid u optužnicu, cijene su se kretale od dvije do pet hiljada eura, a utvrđeno je dosad da su zaradili oko 200.000 eura.
Zbog trgovine lažnim diplomama, optužnicom je obuhvaćeno 15 fizičkih i šest pravnih lica koji se terete da su prodali najmanje 49 diploma osobama koje nijesu studirale.
Tužilaštvo BiH u optužnici navodi da kupci diploma nijesu učestvovali u procesu školovanja ili su bili u malom obimu, za što navode da imaju preko 3.000 dokaza i 70 svjedoka, a oni koji su op-
tuženi, terete se za krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, nedopuštenu trgovinu, falsifikovanje isprava i druga povezana krivična djela.
sve viŠe zahTjeva MPNI je informisalo Vladu da iz godine u godinu ima sve veći broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava i da su diplome najčešće sa privatnih ustanova visokog obrazovanja. U informaciji upućenoj Vladi, MPNI navodi da je od 2022. zabilježen nagli porast broja zahtjeva za priznavanje, ali se ovo povećanje uglavnom odnosi na obrazovne isprave koje potiču iz Republike Turske, Ruske Federacije i Ukrajine, dok je broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz regiona gotovo na istom nivou. Takođe, pravna priroda obrazovne ustanove koja je izdala obrazovnu ispravu umnogome ukazuje na kvalitet obrazovanja i prema dostupnim podacima 51 odsto priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova, njih čak 60 odsto potiče iz Republike Srbije, oko 23 odsto iz Bosne i Hercegovin, dok je iz svih ostalih zemalja regiona procenat priznatih obrazovnih isprava oko 17 odsto. Međuresorska radna grupa je, na osnovu dostavljenih podataka resornog ministarstva, utvrdila da je broj stranih diploma u Crnoj Gori relativno visok i da na taj način može uticati na tržište rada. Predstavnici Međuresorske radne grupe su kazali da ih očekuje izazov u kreiranju modela provjere inostranih obrazovnih isprava kojima će se stati na put problemima sa kupljenim diplomama za koje ne postoje dokazi da su stečene na sumnjiv način, već samo postoji osnov sumnje da se radi o trgovini koja je uzela maha, naročito na privatnim fakultetima u zemljama regiona (Bosna i Hercegovina, Srbija). j. marTinOviĆ
NASTAVAK RASKOLA U CPC: Struja naklonjena mitropolitu Borisu izložila mošti Svetog Antonija u Crkvi Ivana Crnojevića, Mihailove pristalice ih optužile da su „oskrnavili grobnicu“ i slučaj prijavile policiji
U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi došlo je do novog sukoba između dvije struje, jedne naklonjene mitropolitu
Borisu i druge čija je naklonost na strani donedavno jedinog poglavara CPC Mihaila. I dok su pristalice Bojovića u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju služile liturgiju u čast „obretenja moštiju Svetog Antonija“, s druge strane Mihailove pristalice su ovaj čin nazvale sramotnim i kazale da su policijski inspektori i javni tužilac izvršili uviđaj
CETINJE - Dan uoči praznika Svetoga Antonija Crnogorskoga, prvog poglavara obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve, u Crkvi Svetoga Ivana Crnojevića Pravednog na Cetinju, a povodom svetog čina obretenja njegovih moštiju, održana je arhijerejska liturgija, koju je sa sveštenstvom služio arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Boris.
Iz drugog krila CPC koje ne prihvata umirovljenje mitropolita Mihaila, sinoć su saopštili da je grobnica mitropolita Antonija Abramovića, oskrnavljena i optužili pristalice Borisa da su iz nje ukrali zemne ostatke obnovitelja crkve. Na Lučindan 1993. godine, pred hiljadama okupljenih građana na Trgu kralja Nikole na Cetinju, Antonije Abramović je aklamacijom podržan za duhovnoga poglavara, predstojatelja pravoslavnih Crnogoraca. - Dolazim međ’ vas kao svoj među svoje. Želja mi je da vas pozdravim i poželim da ostvarite sve ono što želite. Mi ćemo imati puno posla, ali ovo je najvažniji: nastavak onoga đe su naši preci stali. Ako nas sada ne razumiju, doći će vrijeme kada će nas razumjeti – poručio je tada Antonije okupljenim
Crnogorkama i Crnogorcima. Mitropolit Antonije preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore 18. novembra 1996. godine. S druge strane, ovakav potez osudili su predstavnici CPC okupljeni oko mitropolita CPC Mihaila, uz tvrdnju da je grobnica Antonija (Abramovića) oskrnavljena i „da su iz nje ukradeni zemni ostaci obnovitelja CPC“. Slučaj je prijavljen policiji i kako su saopštili Pobjedi očekuju od nadležnih organa pravovremenu i odlučnu reakciju i procesuiranje odgovornih u skladu sa zakonom. Od medija, kako naglašavaju, očekuju „da makar u ovom slučaju ukinu medijsku blokadu u kojoj ih ’slavodobitno’ drže“. Policijski inspektori i javni tužilac su juče ujutro izvršili uviđaj, u prisustvu sekretara Svetog arhijerejskog sinoda CPC, protođakona Sretena Vujovića. Utvrđeno je da je grupa koju predvodi Boris (Bojan Bojović) izvršila ovaj nehrišćanski čin, očigledno po njegovom nalogu, ali, navodno, bez njegovog ličnog prisustva, navode iz CPC, dodajući da su tek u subotu uveče dobili informaciju da je grobnica blaženopočivšeg poglavara Crnogorske pravoslavne crkve, mitropolita Antonija (Abramovića) „oskrnavljena“ i da su iz nje ukradeni zemni ostaci obnovitelja CPCnavodi se u saopštenju dostavljenom Pobjedi. - Do kojih granica može ići ljudska oholost, bezośećajnost i samoljublje, teško je pretpostaviti… Kakav smo narod, kad ni pokojnicima ne dozvoljava-
mo da počivaju u Vječnom Miru, Miru Božjem!? Mitropolit Antonije je zaslužio sve ovozemaljske počasti, mir i poštovanje svih građana Crne Gore. U što smo se ovo pretvorili? Može li bolesna ambicija i želja za sopstvenom promocijom biti vrijedna nekrofilskog razara-
nja nečije grobnice?! Kakvi su to porivi i jesmo li se sposobni zastiđeti, makar nečega - navode iz dijela CPC koji je uz mitropolita Mihaila. Oni naglašavaju i da je oskrnavljena grobnica skromnog i smjernog Mitropolita, oskrnavljeni su njegovi zemni osta-
Ovaj skandalozni čin je realizovan pod okriljem noći, bez odobrenja Crnogorske pravoslavne crkve, čiji je poglavar bio nesrećni mitropolit Antonije i kako nezvanično saznajemo, ni Komunalno preduzeće sa Cetinja, koje upravlja grobljem nije obaviješteno o ovom činu, niti su ispoštovane procedure koje predviđa čin ekshumacije - kažu iz dijela CPC bliskog Mihailu
ci, a osramoćen je i obraz, ne samo svim Crnogorcima, nego i svima koji udišu isti vazduh sa počiniocima ovakvog besprizornog djela. - Ovaj skandalozni čin je realizovan pod okriljem noći, bez odobrenja Crnogorske pravoslavne crkve, čiji je poglavar bio nesrećni mitropolit Antonije i kako nezvanično saznajemo, ni Komunalno preduzeće sa Cetinja, koje upravlja grobljem nije obaviješteno o ovom činu, niti su ispoštovane procedure koje predviđa čin ekshumacije - kažu iz dijela CPC bliskog Mihailu poručujući da žele „da zemni ostaci naših pokojnika budu zaštićeni od rečenih nekrofilskih ideja ostrašćenih pojedinaca, a živi neka se mole Bogu i brane od napasnika kako mogu i umiju- poručuju iz dijela CPC koji je uz mitropolita Mihaila. Kako su najavili, oni će u ponedjeljak podnijeti i prijavu Sanitarnoj inspekciji. Prema nezvaničnim informacijama iz policije u subotu je u svojstvu građanina saslušan Boris Bojović. J.Đ.-P.
BIJELO POLJE- Mještani
Pavinog Polja i Tomaševa najavili su, u otvorenom pismu čelnim ljudima države, blokadu puta Bijelo PoljeMojkovac u mjestu Slijepač Most ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, motivisani dvostrukim ubistvom u selu Sokolac, 25. oktobra, i još uvijek bezuspješnom potjerom za osumnjičenim za ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj.
Po logu protesta moglo bi se zaključiti da će do okupljanja doći danas u podne, mada se u tekstu dostavljenom Jakovu Milatoviću, Andriji Mandiću, Milojku Spajiću i Danilu Šaranoviću samo pominje rok od pet dana za ispunjavanje zahtjeva mještana Vraneške doline.
A, u tom se dopisu najprije ocjenjuje da je do tragedije došlo “isključivo zbog nezna-
nja službenika Uprave policije” i zaključuje da je “to neznanje uzrokovalo njihovu nesposobost za blagovremeno reagovanje i sprečavanje ubistva”. Zbog toga traže ostavke nadležnih koji su na sljedećim funkcijama:- Direktora Uprave policije, njegovih pomoćnika i svih direktora direktorata UP;Načelnika Regionalnog centra “Sjever” i njegovih pomoćnika iz svih sektora;- Komandi-
ra policije opšte nadležnosti i njegovih pomoćnika;- Šefa kriminalističke policije i Centra bezbjednosti Bijelo Polje; Takođe traže da se izvrše provjere službenika Uprave policije i u drugim regionalnim centrima bezbjednosti.
U dopisu koji ne potipsuju stanovnici (?!) Pavinog Polja i Tomaševa nego predsjednici tih mjesnih zajednica upadljivo se ne traži odgovornost mini-
stra Unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. U dopisu se naglašava da zahjtevi nemaju političku pozadinu i konotacije, te da ne žele da izazivaju bilo kakve nacionalne i vjerske podjele, uz opasku da je povodom tragedije u Sokocu izostala reakcija vjerskih zajednica i njihovih predstavnika. -Ističemo da naši zahtjevi nemju veze sa politikom niti su
usmjereni na izazivanje podjela po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, iako je nakon događaja izostala blagovremena osuda vjerskih zajednica i njihovih predstavnika na isti, a dok su ranijem periodu njihove reakcije bile momentalne i to za manje bitne stvari u odnosu na učinjena zvjersaka ubistva, što u svakom slučaju ne zamjeramo, ali pamtimo-ističu u obraćanju. R.P.
Poneđeljak, 18. novembar 2024.
PODGORICA – Crna Gora nema realnu sliku stanja životne sredine jer nedostaje kontinuirani monitoring koji bi sprovodile relevantne naučne institucije odvojene od donosilaca odluka u pojedinim oblastima – kazao je za Pobjedu prof. dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Takvo stanje, prema njegovim riječima, za posljedicu ima realizaciju brojnih projekata koji ne počivaju na temeljnim studijama i podacima pa često, kaže Pešić, ne znamo ili tek kasno spoznamo što smo vrijedno izgubili, odnosno što nam se, sa druge strane, novo događa i javlja u okruženju. Kao konkretan primjer navodi alarmantan podatak od prije nekoliko godina o pronalasku velike populacije invazivne i po slakovodne ekosisteme devastirajuće „zebra školjke“ (Dreissena polymorpha) na Šaskom jezeru, a potom i na pojedinim lokacijama na Bojani, koja nije uticala da se ova vrsta mekušaca stavi pod ozbiljnu lupu države. - Riječ je o jednoj od najinvazivnijih vrsta globalno, zbog koje Sjedinjene Američke Države godišnje izdvajaju ogromna sredstva pokušavajući da njenu populaciju drže pod kontrolom – navodi Pešić. Ova vrsta školjke - koja poput tepiha pokriva jezersko dno, istiskuje domaće vrste bentosnih
Prof. dr Vladimir Pešić upozorava da bez kvalitetnog monitoringa ne možemo imati realnu sliku stanja prirodne sredine
organizama, i utiče na disbalans fitoplanktona, što uzrokuje dramatične promjene u vodenoj sredini - otkrivena je u okviru istraživanja koje su od 9. do 21. aprila 2017. godine koje su radili biolozi UCG sa kolegama iz američkog Centra za istraživanje Velikih jezera. Pešić ističe da u larvenom stadijumu školjka parazitira na svim vrstama šaranskih riba, a poslije toga napušta „domaćina“ i pretvara se u odraslu školjku.
GLOBALNI PROBLEM
Prema njegovim riječima, američko, ali i iskustva drugih zemalja koje su suočene sa ovom vrstom prenijetom preko brodova iz matičnog Kaspijskog jezera širom svijeta, ukazuje da ima
ozbiljan uticaj i proizvodi direktnu štetu, što iziskuje iznalaženje raznih vidova borbe, ali i prevencije.
Pešić ističe da se svake godine u SAD izdvoji, samo u oblasti Velikih jezera, više od pola mili-
Alarmantan podatak da je prije nekoliko godina pronađena velika populacije invazivne i po slatkovodne ekosisteme devastirajuće „zebra školjke“ (Dreissena polymorpha) na Šaskom jezeru, a potom i na pojedinim lokacijama na Bojani, nije uticala da se ova vrsta mekušaca stavi pod ozbiljnu lupu države
jarde dolara za suzbijanje ove školjke koja ima tendenciju širenja i izaziva velike štete po životnu okolinu.
- Ukupna šteta koju je načinila ova vrsta u Americi počev od 1988. godine, kada je prvi put registrovana u oblasti Velikih jezera u Kanadi, procjenjuje se na više od pet milijardi dolara – naveo je sagovornik.
Dodao je da su preliminarna istraživanja od prije nekoliko godina ukazala na postojanje nove vrste parazita koji bi se mogao koristiti za suzbijanje invazivnih vrsta i imati primjenu u kontroli ove vrste u vodenim ekosistemima. Upravo je istraživanje u Crnoj Gori, koje je za posljedicu imalo evidentiranje „zebra školjke“, realizovano u okviru projekta „Korišćenje novih parazita za kontrolu sjevernoameričke populacije školjki roda Dreissena“. Kod nas je, kako kaže Pešić, sve stalo na tom projektu. Neupitno je da li proizvodi efekat i kako
dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda pod sloganom „Sjeti se. Podrži. Djeluj“
PODGORICA - Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda posvećen je milionima poginulih u saobraćaju širom svijeta. Ovaj dan obilježava se već 30 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. usvojile rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji u novembru. Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda ove godine se obilježava 17. novembra pod sloganom „Sjeti se. Podrži. Djeluj“. Cilj obilježavanja je skretanje
pažnje na jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, navodi se u saopštenju Uprave policije. Svake godine u svijetu od posljedica saobraćajnih nezgoda umre više od 1,35 miliona učesnika u saobraćaju, a oko 50 miliona ih bude povrijeđeno. Skoro polovina smrtno stradalih pripada rizičnim grupama, odnosno osjetljivim grupama učesnika u saobraćaju, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti. Povrede zadobijene u saobraćajnim nezgodama vodeći su uzrok smrti djece i mladih u starosnoj dobi između pet i 29
godina života. Ako se ne postignu zadati ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. saobraćajne nezgode postati sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, a trenutno se nalaze na osmom mjestu, odmah iza dijabetesa.
- Uprava policije je tokom prethodnih godina uložila značajne napore u cilju unapređenja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima. Krajem ‘90-ih godina, na godišnjem nivou evidentirano je i do 180 smrtno stradalih učesnika u saobraćajnim nezgoda-
ma, da bi tokom 2000-ih, broj smrtno stradalih bio sveden na oko 120 na godišnjem nivou. U prethodnih 10 godina, prosječan broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama je 60 na godišnjem nivou, da bi taj broj na današnji dan bio 67 smrtno stradalih lica - navode iz UP. Kako dodaju, njihov stalni zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u ovoj oblasti. To namjeravaju postići realizacijom mjera i aktivnosti predviđenih Strategijom poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju za period od 2024. do 2030. godine, kao i realizacijom aktivnosti predviđenih Akcionim planom za realizaciju naprijed pomenute strategije za period od 2024. do 2025. godine, kroz preventivno i proaktivno djelovanje saobraćajne policije, sa ciljem sprečavanja krivičnih
NEDOSTAJU NAUČNI PODACI
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori upravo nedostaju projekti koji daju relevantne naučne podatke. Za to, kaže on, nema sluha na nivou države, a i sam koncept monitoringa je postavljen tako da nijesu jasno razdvojene pozicije i uloge onoga ko prikuplja podatke i institucije koja na osnovu analize tih podataka donosi odluke.
- U situaciji kad ne postoje adekvatni podaci, temeljeni na kontinuiranom monitoringu, lakše je provući neke procjene uticaja i studije. Ponekad imam osjećaj da se kod nas ciljano radi da se onemogući dobijanje relevatnih podataka – smatra Pešić. Ukazuje da se i u Evropi gradi i stvara, ali od svakog projekta znatan dio prihoda opredjeljuje se za oporavak i zaštitu životne sredine, što kod nas nije slučaj.
se rast njene populacije odražava, samo je pitanje u kojem obimu. A do sada pokazatelje o tome nemamo.
- Postoji realna bojazan da se, ili će ubrzo, proširiti i na Skadarsko jezero, ali za to nema adekvatnog monitoringa, niti je država preduzela neke konkretne korake da isprati stanje – kaže Pešić.
Prema njegovim riječima, prisustvo „zebra školjke“ potvrđeno je na osnovu DNK molekularnih analiza koje su provedene u okviru projekta sa američkim kolegama.
- Svuda u svijetu postoje mali projekti u okviru kojih imaš mogućnost da uradiš neke analize i tako se lakše obezbjeđuju podaci. Ovdje nažalost nema interesovanja, nijesam kasnije radio niti pratio stanje populacije. Imam interes naučni, ali za to su potrebni vrijeme i sredstva, koja nedostaju osim da to finansiram o svome trošku. Ljude u Crnoj Gori, nažalost, takve stvari ne interesuju – kazao je Pešić.
- Pritom, u naprednim društvima kojima težimo makar na papiru, monitorinzi i praćenje stanja u različitim ekosistemima izvodi se na osnovu tendera na kojima se nadmeću naučne institucije, razvijajući zdravu konkurenciju zasnovanu na rezultatima i kompetencijama za svaku konkretnu oblast – navodi Pešić. Prema njegovim riječima, kod nas često stanje u nekoj oblasti prati ustanova koja potom donosi odluke, što je nespojivo jedno sa drugim.
- Slične vrste monopola imamo i u oblasti praćenja recimo zagađenja. A sve to ukazuje da smo daleko od realne ili vjerodostojne i objektivne slike – ističe sagovornik.
Smatra da primjer školjke to pokazuje, posebno u situaciji kada to nije nešto što bode oči, ne predstavlja „akutni problem“ niti proizvodi talas nezadovoljstva u javnosti.
- Procesi u prirodi su iz našeg ugla spori, ali uticaj invazivnih vrsta koje mogu da dovedu do poremećaja u ekosistemu - inače ugroženim organskim zagađenjem i devastacijom - odvijaju se zapravo veoma brzo. Pokazuje to bum koji je „zebra školjka“ doživjela na američkom kontinentu za tri i po decenije – zaključuje Pešić. I.PERIĆ
djela i prekršaja iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja. Takođe neke od aktivnosti su povećanje stepena zaštite i pružanje pomoći rizičnim grupama za vrijeme njihovog učešća u saobraćaju, težište je stavljeno na motocikliste, pješake i bicikliste, kao i djecu, starija lica i lica sa hendikepom i posebnim potrebama, te iniciranje, orga-
nizovanje i sprovođenje akcija pojačane kontrole saobraćaja na nacionalnom nivou, kada je riječ o saobraćajnim prekršajima u vezi sa prekoračenjem brzine, upotrebom alkohola i opojnih droga, korišćenje sigurnosnih pojaseva, upotrebe mobilnog telefona u toku vožnje, tehničkoj ispravnosti vozila i slično - saopšteno iz UP. R.P.
Antifašisti Boke Kotorske obišli plavu grobnicu u Medovi
Danas smo ovđe da odamo počast hrabrim precima, ali i da poručimo nekima danas koji bi poput unuka Palikuće sve crnogorsko spržili i poništili, kako bi vijek kasnije ponovo uspostavili bjelaške vrijednosti, sa ovog za ponos mjesta, kao i iz prkosne Štitarice, da će se crveni barjak još dugo vijoriti, a Crnogorci ga podizati baš kao barjaktar Nikolaj i Štitaričani - poručio je Baković
HERCEG NOVI - Sedamdeset antifašista Boke Kotorske juče je obišlo plavu grobnicu u Medovi i položilo cvijeće u more, a tom prilikom obratio se predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog Svetozar Baković.
- Samo se čestiti sjećaju svojih najboljih, tim povodom smo i danas ovđe u Medovskom zalivu da osmotrimo morsku dubinu koja u tren proguta preko 380 naših hrabrih, državi odanih vitezova, koji hitajući u pomoć svojoj domovini u ove plave dubine u vječnost zaroniše i do otadžbine živi ne dospješe. Prisjetimo se najkrvavijeg Božića crnogorskog kada kao po usudu sa svih strana na nju nagrnu najmoćnija svjetska vojna sila i uz lovćenske litice i na Mojkovcu krvavome i ovđe u ovoj najvećoj pomorskoj nesreći u Crnoj Gori do sada, ako se u ratu uopšte o nesrećama može i zboriti - poručio je Baković.
opšta mobilizacija
On je ispričao da je omanji italijanski poštanski brod „Brindizi“, dugačak oko 60, a širok nešto preko osam metara, nevelike nosivosti, doplovio do samih obala Albanije sa sobom noseći preko 500 ratnih dobrovoljaca iz daleke Amerike. - Tadašnji kralj ozbiljne države Crne Gore objavi proglas o opštoj mobilizaciji i pozva sve
vojno sposobne muškarce iz zemlje i inostranstva, za pušku dorasle, da se odazovu i priključe vojnim jedinicama za odbranu zemlje, u suprotnom bi im bio zabranjen povratak u otadžbinu. Neki i zbog toga, a većina iz patriotizma pohrliše i vratiše se da brane Crnu Goru. Naši iseljenici u Americi se preko svojih udruženja organizovaše, prikupiše nešto novčanih sredstava, oružja i municije, te prekookeanskim brodom doploviše do Italijekazao je Baković. Pošto su, prema njegovim riječima, italijanski brodovi dolazili u Skadar da prevoze srpsku vojsku na grčka ostrva, družina od oko 500 dobrovo-
ljaca se ukrca na brod „Brindizi“ i krenu prema Albaniji. - Na Badnji dan 6. januara 1916. godine oko 8 sati ujutro priđoše obali Medovskog rukavca, đe su ih čekale postavljene podvodne mine koje su saveznici postavili zbog prilaska austrijskih podmornica. Iako je italijanska mornarica postavljala mine, neshvatljivo je zašto nijesu posadi „Brindizija“ dali mape kako bi izbjegli iste. Kada je brod prišao na par stotina metara od obale, svi putnici su izašli na palubu mašući onima na obali, a crnogorska vojska sa obale je pjevala njima u čast, dozivali se i pozdravljali. Jaka eksplozija koja je napravila ve-
liku rupu na pramcu broda je prekinula opštu radost i svi su pohitali da nađu način za spašavanje. Italijanska posada je spustila samo jedan čamac za spašavanje i u njemu se dohvatila obale ostavljajući putnike da se snalaze, dobri plivači su zaplivali ledenim morem prema obali, a ostali su se držali za predmete koji su plutali. Pošto je dubina mora u tom dijelu bila petnaestak metara, dio dimnjaka i jarbol su ostali da vire na površini kada je brod dohvatio pješčano dno.Većina se uhvatila za jarbol i dimnjak, a onda jedni za druge čekajući pomoć sa obale ili obližnjih ribarskih brodica - ispričao je Baković.
On je kazao da se još jedna snažna eksplozija prolomila medovskim zalivom, koja je u smrt ponijela najveći dio dobrovoljaca.
smrt dobrovoljaca
- Kada je slana voda dospjela do užarenog kotla došlo je do hidro udara i snažne eksplozije, pretpostavlja se da je to razlog velikog broja mrtvih na potonulom brodu, relativno blizu obale. Pošto su prikupljeni prilozi i donacije u Americi, družina od oko 500 ljudi, sastavljena u najvećem broju od Crnogoraca, ali bilo je malo i Hercegovaca, Srba, američka medicinska ekipa i posmatračka delegacija, kao i nekoliko
Kolašinska turistička organizacija sa partnerima organizuje događaje za oživljavanje kulturne ponude
ruskih i američkih dobrovoljaca ukrcala se na brod. Za komandanta je određen dr Đuro Guč, iz tada austrijske Vojvodine, koji je i unio nemala novčana sredstva na brod, za koja se ne zna pouzdano jesu li ostala kod doktora ili su pohranjena u brodskom trezoru. Po nekima neobjašnjivo bježanje italijanske posade je moguće i bilo upravo zbog tih para, ali to nikada nije dokazano. Za barjaktara je određen ruski dobrovoljac Nikolaj, pa je malo čudno da rukovodstvo pored Crnogoraca, uvijek željnih komandovanja bude dodijeljeno jednom Vojvođaninu i jednom Rusu. Nešto više od stotinu ljudi, od ukupno 500 se spasilo, a jedan od njih bijaše i onaj Rus Nikolaj koji je bio barjaktar nesretne družine. Pošto je Švaba zauzeo Cetinje, Mojkovac krvario, stari kralj je svoju rezidenciju preselio na Kruševac u Podgorici. Ozlojođeni kralj je izrazio želju da primi preživjele u svoju rezidenciju, prilikom razgovora onaj Rus barjaktar iz njedara izvadi crnogorsku zastavu pod kojom su se okupili u Americi i pokloni je starom kralju, objašnjavajući da je pri potapanju broda skinuo zastavu sa jarbola, stavio u njedra i sa njom preplivao do obale. Vidno potrešeni kralj je tada prolio suze, što mu se skoro nikada dešavalo nije, vjerovatno svjestan činjenice da gubi vojsku i državu, a jedan stranac mu spašava i daruje zastavu koja će ubrzo biti i definitivno poništena od strane sopstvenog unuka. Možda je baš tada sa brda dalje vidio od onih pod brdom, što mu mudri stric govoraše -ispričao je Baković.
On je zaključio da su svi ovđe da odaju počast hrabrim precima, ali i da poruče nekima danas koji bi poput unuka Palikuće sve crnogorsko spržili i poništili, kako bi vijek kasnije ponovo uspostavili bjelaške vrijednosti, sa ovog za ponos mjesta, kao i iz prkosne Štitarice, da će se crveni barjak još dugo vijoriti, a Crnogorci ga podizati baš kao barjaktar Nikolaj i Štitaričani. r p
KOLAŠIN - Igre, pjesme i sevdaha, ali i koraka planinskim stazama. Organizovani događaji sa ciljem da se omogući turistički zanimljivija svakodnevica i da se zimska sezona dočeka spremnije. Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, ističe da u svemu tome imaju dobru saradnju sa JU Centar za kulturu i KUD-om ,,Mijat Mašković“, ali na saradnju pozivaju i sve ostale kolašinske kreativne adrese.
- Imamo zajednički cilj da jesenji mjeseci budu zanimljiviji. Počeli smo ovoga vikenda otvaranjem petog izdanja Festivala etno grupa i solista „Zmaj preleće s mora ka Dunavu“ uz
učešće grupa sa Zlatibora, iz Plužina i Đenovića. Takođe je nastupio i KUD ,,Mijat Mašković“ sa dinamičnim igračkim koreografijama, kao i pjevačka grupa „Đude“. Narednog vikenda, 23. novembra, zakazano je „Veče sevdaha“ gdje će učestvovati Milena Rondović, Viktorija Tatić i Davor Daso Sedlarević. Zvuk harmonike i glasovi talentovanih Kolašinki stvoriće veče za pamćenje. Sve su to rezultati aktivne saradnje TO Kolašin i JU Centar za kulturu kojom želimo da afirmišemo lokalne stvaraocekazala je Milašinović. Ona je istakla da se kroz projekat podsticajnih mjera, koji je raspisalo Ministarstvo turizma, radilo na valorizaciji planine Sinjavine. - Tim projektom je obrađeno čišćenje i markacija četiri pješačke staze – Gusar, Gradište, Jablanov vrh i Torna. Ove staze su dužine preko 30 kilometara. Takođe su pripremljene i promotivne brošure sa QR kodovima, a pripremaju se i informativne table za navedene staze na Sinjavini - rekla je Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin. dr. drašković
stazama Sinjavine
Poneđeljak, 18. novembar 2024.
Preminula jedna pacijentkinja od troje teško povrijeđenih prilikom pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu
NOVI SAD – Jedna od troje pacijenata teško povrijeđenih usljed obrušavanja nadstrešnice Železničke staniceu Novom Sadu preminula je juče u 15 sati u Kliničkom centru Vojvodine - rekla je za Tanjug v.d. direktora Kliničkog centra Vojvodine dr Vesna Turkulov. To je 15-a žrtva nesreće koja se dogodila u Novom Sadu 1. novembra.
- U pitanju je pacijentkinja sa najtežim povredama. Uprkos borbi ljekara i naporima, došlo je do smrtnog ishoda - rekla je Turkulov i dodala da su bile u pitanju povrede koje su od samog početka opasne po život i da doktori nastavljaju borbu za život dvoje drugih teško povrijeđenih.
- U ime svih zaposlenih KCV-a želim još jednom da izrazim najdublje saučešće porodici i zahvalnost lekarima koji su dali sve od sebe - podvukla je Turkulov.
Građani u Novom Sadu protestovali su juče, u organizaciji grupa SviĆe i Stav, tražeći ostavku Miloša Vučevića i Milana Đurića, hapšenje odgovornih za pogibiju ljudi zbog pada nadstrešnice Željeznič-
Građani Novog Sada protestovali tražeći ostavke nadležnih zbog nezapamćene tragedije uzrokovane padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu
ke stanice i otvaranje svih tajnih ugovora koje je ova država potpisala sa kineskim i drugim investitorima. Razvukli su crni flor između semafora kod Željezničke stanice, a minutom ćutanja odali počast poginulima. - Više tužilaštvo oglašavalo se više puta da nam kaže ništa, samo koliko je lica saslušano.
Novi izraelski napadi na Pojas Gaze Ubijeno najmanje
Broj uBijenih palestinaca od početka izraelskih napada povećan na 43.846: Gaza
GAZA - Najmanje 47 Palestinaca je ubijeno u izraelskim napadima na Pojas Gaze u protekla 24 sata. Ministarstvo zdravlja u Gazi objavilo je izvještaj o bilansu stradanja u proteklih 408 dana napada koje Izrael izvodi u blokiranom Pojasu Gaze. - Okupacione izraelske snage počinile su šest novih masakara u Pojasu Gaze u protekla 24 sata, u kojima je ubijeno
VAŠINGTON - Novoizabrani američki predsjednik
Donald Tramp imenovao je
Krisa Rajta, izvršnog direktora u naftnoj i gasnoj industriji, poznatog zagovornika fosilnih goriva, za ministra energetike. Rajt je osnivač i direktor kompa-
47, a ranjeno 139 osoba - navodi se u saopštenju, prenosi Anadolija. Tako je broj ubijenih Palestinaca od početka izraelskih napada povećan na 43.846, a broj ranjenih na 103.740. U saopštenju se navodi da je veliki broj žrtava i dalje zarobljen pod ruševinama, jer spasilačke ekipe ne mogu vršiti akcije potrage i spašavanja zbog kontinuiranih izraelskih udara.
Gdje su ta lica, ko su, zar za nijedno nije bilo osnova za pritvor. Ne, u pritvoru su oni koji su zahtijevali pravdu. Aktivisti, građani, studenti i opozicioni političari. Nas koji smo na slobodi zastrašuju, kidnapuju, privode na razgovore i razbijaju nam automobile. Ipak, promjene ne mogu uhapsiti. Nastavljamo sa barikadama
i vidimo se i poslije njih kad god zatreba - rekla je Darija Stijepić Na raskrsnici se nalaze tri pulta. Na jednom od njih mogu da se pošalju pisma uhapšenima koji su u pritvoru, ali i da se predlože ideje kako dalje da se nastavi borba. Na jednom od pultova može da se ostavi i donacija za uhapšene. Gra-
Na ivici incidenta zbog zastave Euromajdan
Protest je u jednom momentu bio na ivici incidenta. Građani su tražili da se sklone zastave gdje piše Euromajdan i tada je došlo do manjeg koškanja. Troje ljudi je donijelo zastave Euromajdan, dvije EU. Na pojedinim portalima su već uslikani i počela je kampanja „majdan“, „ustaše“ i tako redom. Iz tog razloga su se građani pobunili da se sklone te zastave, a troje ljudi koji su ih držali to naravno nijesu željeli, kako je javio reporter Danasa.
đani su pozvani da oboje raskrsnicu crvenom bojom, kao goluba na platnu, kao simbol Novog Sada. Jelena Stupljanin , glumica, rekla je da su ljudi bijesni i očajni, jer se nalaze na grobnici, a ne daju im da ožale ljude i djecu koji su tu poginuli. - Ko god krene da priča o tome, bude zastrašivan i hapšen. I čak da nas sve pohapse, odgovorni ne snose nikakve posljedice. Da li ćemo dozvoliti da nas ubijede da je ovo nova realnost. Zato smo ovdje. Zato što se osjećamo prikovani ekserima i oni hoće da nas ubijede da je to normalno. Pa nije normalno! Mi ovdje i ovi ljudi oko vas smo ljudi kojima ovo nije normalno i zato se osjećamo loše. I normalno je da se osjećamo loše, a ne da kitimo grad za Novu godinu - rekla je ona. Kako dodaje, ovom crvenom farbom ih podsjećaju da su normalni, a da su oni ludaci. - Nijesmo dobro, poginuli su ljudi zbog korupcije i vaše neodgovornosti. Nijesmo dobro i nećemo to da skrivamo - nastavila je Stupljanin. Marko Šelić Marčelo istakao je da „ništa govori i besjede nego bijes“. - Mi smo bijesni, tužni, ljuti i ranjeni, ali nijesmo bespomoćni dok smo ovdje. Imamo jedni druge. Zajedništvo i solidarnost. Sve građane, sportiste, reprezentativce, glumce, muzičare pozivam da stanu ovdje sa nama i da se sjete da su ljudi. Da nijesmo roblje i stoka - rekao je Marčelo.
Posljednja odluka šefa američke države
VAŠINGTON - Američki predsjednik Džo Bajden odobrio je Ukrajini upotrebu raketa dugog dometa, koje su im isporučile SAD, za napade unutar Rusije, potvrdili su američki zvaničnici za Njujork tajms, a prenosi Jutarnji.hr Zvaničnici su za Njujork tajms kazali da će sistem, poznat kao ATACMS, Ukrajinci najvjerovatnije prvo upotrijebiti protiv ruskih i sjevernokorejskih trupa koje prijete ukrajinskim snagama u Kursku, ali bi im Bajden mogao dopustiti da oružje koriste i drugdje. Kako piše Njujork tajms, oružje bi moglo biti upotrijebljeno za napad na ključne djelove vojne opreme, logističke čvo-
Tramp izabrao ministra energetike
rove i skladišta oružja duboko u Rusiji. To bi, kako dodaju, moglo pomoći Ukrajincima da otupe efikasnost rusko-sjevernokorejskog napada. Bajdenova odluka da dopusti Ukrajini korišćenje vojnih taktičkih raketnih sistema došla je kao odgovor na odluku Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u borbu. Bajdenova odluka velika je promjena u politici SAD i dolazi dva mjeseca prije nego
A f rs
što novoizabrani predsjednik Donald Tramp preuzima dužnost. Novi predsjednik je, podsjećaju, najavio kako planira da ograniči dalju podršku Ukrajini. Iako su zvaničnici rekli kako ne očekuju da će ova odluka iz temelja promijeniti tok rata, jedan od ciljeva je poslati poruku Sjevernokorejcima da su njihove snage ranjive i da ih ne bi trebalo slati još. Neki američki zvaničnici rekli su kako strahuju da bi ukrajinska upotreba projektila preko granice mogla podstaći ruskog predsjednika Vladimira Putina da uzvrati silom protiv Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. Rojters navodi da je administracija američkog predsjednika ukinula ograničenja koja su dosad Ukrajini blokirala upotrebu američkog oružja za napade duboko na rusku teritoriju. - Ukrajina planira da izvede prve udare na velike udaljenosti u narednim danima - rekli su izvori, ali nijesu otkrili detalje iz bezbjednosnih razloga, dok je Bijela kuća odbila da komentariše.
nije Liberty Energy, sa sjedištem u Denveru, koja pruža usluge vezane za naftna polja. Očekuje
se da će podržati Trampov plan za maksimalno povećanje proizvodnje nafte i gasa, kao i za po-
većanje kapaciteta za proizvodnju električne energije. Rajt dijeli Trampov skepticizam prema
međunarodnoj saradnji u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatske aktiviste nazvao je alarmistima, a napore Demokratske stranke u borbi protiv globalnog zagrijavanja uporedio je sa sovjetskim komunizmom. - Klimatska kriza ne postoji, niti se nalazimo usred energetske
tranzicije - izjavio je Rajt prošle godine u video-snimku na svom LinkedIn profilu. Bez političkog iskustva, Rajt se intenzivno zalaže za veću upotrebu fosilnih goriva kao sredstva za smanjenje siromaštva, piše BBC.
Glumac Aleksandar Radulović za Pobjedu povodom uloge u predstavi ,,Naličje“ Crnogorskog narodnog
PODGORICA – Posljednja produkcija Crnogorskog narodnog pozorišta – predstava ,,Naličije“, u režiji Borisa Liješevića, predstavlja potresan mimezis crnogorske svakodnevice protkane kriminalnom mrežom koja razara sve društvene slojeve. Turistički rizort koji država planira da izgradi na mjestu luke samo je kulisa, lice iza kojeg stoje interesi narko-kartela i moćnika.
Osim priče o narko-kartelu i luci, dramaturzi Stela Mišković i Stefan Boškovič vješto su isprepletali priče nesrećnih porodica kroz čije se tragedije ogledaju neuralgične tačke crnogorskog društva poput selektivnog abortusa uzrokovanog patološkom željom za muškim djetetom. Lik Vuka, korumpiranog rukovodioca luke koji je zašao duboko u kriminalne vode i šverc kokaina, tumači glumac Aleksandar Radulović, koji je ovu ulogu donio na seriozan način, što je publika prepoznala i sa zadovoljstvom pozdravila nakon premijere 6. novembra. On je za Pobjedu govorio o svojoj ulozi, društvenim anomalijama i umjetnosti unutar njih, angažovanom teatru, ozdravljenju crnogorskog društva, patrijarhatu, porodici...
POBJEDA: Što je za Vas lično bilo najzavodljivije u liku Vuka, negativca kojeg tumačite?
RADULOVIĆ: Na akademiji sam naučio da svaki lik mora da se brani koliko god može. Možda se Vuk nije u ovoj predstavi odbranio nekim pozitivnim karakteristikama, ali on svakako vjeruje u to što ra-
Ozdravljenje je za naše društvo ogroman proces, društvo koje je ogrezlo u korupciji i mitomaniji, u nacionalizmu i fašizmu, ogrezlo u svim onim kategorijama koje nijesu reprezent civilizovanog čovjeka 21. vijeka. Jednostavno, moralo bi od vrha da se krene, da se donesu jaki zakoni - istakao je Radulović
di i misli da ga radi iz najboljih namjera. Ubijeđen sam da svi ovi kriminalci i mafijaščići žele makar sebi najbolje, ako ne drugom. Druga stvar što je njihovo djelovanje potpuno kontra tih dobrih želja i namjera. Privuklo me to što ja inače volim da igram takve ljude zato što su daleko od mene. Onda mi je primamljivije da ih odbranim ili da ih ,,nagazim“ negdje ako treba. Ipak, kad imaš mjesec i po dana probu svaki dan, počinješ da razmišljaš o njima, htio ne htio, kopaš po sebi, naseljavaju te te okolnosti, priče... Onda počneš da primjećuješ te stvari. Na dan premijere imali smo dvostruko ubistvo, dan-dva nakon reprize imali smo prebijanje novinarke, tako da mi apsolutno ništa nijesmo izmislili. Ovo je predstava u kojoj nijesmo morali ništa da maštamo i uzimamo iz drugih zemalja, sve nam je to ispred zgrade dato.
POBJEDA: Da li se dvostruko ubistvo na dan premijere u Podgorici i na koji način odrazilo na izvedbu glumačkog ansambla CNP-a? Kako ste reagovali kad ste čuli vijest o tome?
RADULOVIĆ: Neobično je bilo svakako da se tako poklopi, ali s druge strane, koliko je to često nije ni čudo. Mi smo odigrali isto kao što bismo odigrali i da se taj užas od slučaja nije dogodio. Naravno da smo ovako na nivou fenome-
na komentarisali. Zanimljivo je da je tamo bio blokiran dio grada, a da dosta ljudi koji su radnici pozorišta nijesu mogli da dođu svojim automobilima ili taksijem na posao, nego su morali pješke. U tom smislu je bilo fascinacije, ali nažalost mi smo se kao društvo navikli na takve užase.
To nas čini ljudima koji ne mogu spokojno da se osjećaju bilo gdje ovdje u Crnoj Gori, zato što želimo da šetamo sa našom djecom, želimo da sjednemo u neki lokal da pijemo kafu, a u svakom trenutku možeš da budeš slučajna žrtva i nema pravila je li to najveći vjerski ili
državni praznik, vikend, usred bijela dana ili noći. To je ono što je postalo monstruozno u 21. vijeku. Pretvorili smo se u monstruozno društvo, a to sve mogu biti ljudi koji su sjedjeli s tobom u klupi, bili konobari i služili ti piće ili bili etablirani u normalni sloj društva i odjednom sad čitaš po novinama i gledaš na TV-u da su oni glavni akteri najmonstruoznijih stvari koje se mogu događati jednom društvu. Ne uliva mi povjerenje ni reakcija svih onih koji su plaćeni da vode računa o zdravom sistemu i onda se stvarno postavlja pitanje što je sa tužilaštvom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, sudstvom i zakonodavstvom u cjelini.
P
OBJEDA: Na pres konferenciji ste kazali da je ovo predstava o pravednicima koji su greška u sistemu. Što je Vaša preporuka za te pravednike, na koji način da opstanu u toksičnoj sredini?
RADULOVIĆ: To je odlično pitanje zato što to postaje već kategorija vječnog pitanja. Teško je, znam mnogo pravednika koji su prešli crtu, otišli na drugu stranu zato što nijesu mogli da izdrže. Ne samo zato što su „sokovi“ mnogo primamljiviji sa te druge strane, iako kratko traju, nego što jednostavno ne mogu da izdrže sve ono što su dali, a ništa nijesu dobili zauzvrat. A pravednici zauzvrat obično traže samo koru hljeba da bi mogli da nastave da rade i stvaraju, da se nikom ne potčinjavaju.
Međutim, sistem je takav da on želi da uguši baš svaku vrstu zdravog razuma i talenta. Smeta zato što bi to što rade moglo da se svidi određenim ljudima, da se razumu i talentu da šansa i da svi preuzmu model djelovanja koji je nepopularan. Novac je zapravo u pošastima. Ako od pravednika i od talentovanih, normalnih ljudi nema nekog novca, a nema ni pošasti, oni jednostavno ne pripadaju ovom sistemu, pa ih zato nazivam „greškom u sistemu“ jer sam vidio da nas sistem tako tretira. Ta kategorija pravednika zapravo nikad neće moći da dođe u situaciju da odlučuje o nekim većim stvarima jer to brlogu ne odgovara.
POBJEDA: Postoji li svjetlo na kraju tunela i tačka ozdravljenja za društvo koje je kompletno upleteno u kriminalnu mrežu – od tužilaštva i sudstva, preko medija, do zdravstvenog i prosvjetnog sistema?
RADULOVIĆ: Čini mi se da sam optimista kao čovjek, jer da nijesam, nekako bi se to odrazilo cjelokupno na moj život. S obzirom na to da sam odlučio da stvaram porodicu, to nekako potvrđuje da vjerujem i da želim ići dalje. Međutim, situacija je teška, skoro pa nepopravljiva kad je u pitanju crnogorsko društvo u cjelini. Ne vidim to „svjetlo na kraju tunela“, ali to ne znači da nijesam stavio lampu na glavu i da ne tražim. To naliči lovu u mutnom.
Ozdravljenje je za naše društvo ogroman proces, društvo koje je ogrezlo u korupciji i mitomaniji, u nacionalizmu i fašizmu, ogrezlo u svim onim kategorijama koje nijesu reprezent civilizovanog čovjeka 21. vijeka. Jednostavno, moralo bi od vrha da se krene, da se donesu jaki zakoni. Ako govorimo o kulturi konkretnoda je smjestimo tamo gdje joj je mjesto.
POBJEDA: Je li i umjetnost i u kojoj mjeri takođe ,,kontaminirana“ i upletena u destruktivni društveni poredak?
RADULOVIĆ: Mnogo. Zato što imamo projekte koji su na relaciji usluga, ja tebi - ti meni. Kad se pravi ta vrsta kompromisa, rijetko kad se dogodi dobar rezultat i dobro umjetničko djelo iz bilo koje oblasti, jer svi su nekako ušli u tu materijalističku matricu, da je jednostavno važnije što imaš od onoga što misliš i što bi trebalo da stvoriš. I to je strašno. Nije svaki čovjek koji po vokaciji pripada umjetničkom esnafuumjetnik. Nijesu svi ljudi koji se bave ovim - umjetnici. Vrlo mali broj jeste. Može neko ko se uopšte ovim ne bavi i ko o ovome ništa ne zna da bude veliki umjetnik i majstor života ukoliko pripada ovom malom krugu pravednika. To su za mene umjetnici. Pokušavam da njih utkam ovdje i donesem, bez obzira koju ulogu igram.
U ovoj zgradi u kojoj radimo intervju (zgrada CNP-a, prim. aut) ima puno tih poltrona koji vide samo patrona, nemaju talenta i ne zaslužuju ničim da budu ovdje, upadali su tim rođačkim linijama s koljena na koljeno, preko partija i čuda. To je strašno i tužno. Međutim, i to čak mogu da razumijem. Jedino što im ne dozvoljavam otkako sam ovdje je da se u mom prisustvu ,,raspojasavaju“, da budu nevaspitani i nekulturni jer brzo zaboravljaju način na koji su preskočili sve ove ,,normalne“... Onda još hoće da drže neke govore, a ja to ne mogu da tolerišem. POBJEDA: U predstavi su prikazane mnoge negativne strane crnogorskog tradicionalizma, poput patološke želje za muškim djetetom npr. Jesmo li kao društvo, i u kojoj mjeri, odmakli od patrijarhalnih uzusa?
RADULOVIĆ: Crna Gora je dugo živjela u patrijarhalnom sistemu koji je imao dosta svojih mana, ali je imao neke vrline koje se nijesu smjele tako lako preskakati ili se nijesu smjele preskakati uopšte. Ako
POBJEDA: Od ranije ste prepoznati kao jedan od oštrih kritičara pozorišnog sistema u Crnoj Gori, pa ste čak u jednom trenutku bili prinuđeni i da razmišljate o trajnoj promjeni sredine. Što se sve promijenilo za ove godine, odnosno osjećate li da je radna atmosfera imalo zdravija?
RADULOVIĆ: Promijenilo se to što imam svoj status i imam svoj glumački prepoznatljiv izražaj, samim tim i položaj kod reditelja i na taj način se zna da se može računati na moj profesionalizam i izgaranje ,,na terenu“. Ono što me kod mog esnafa najviše brine je što nema podrške u cjelini kada je pojedinac u problemu. Prošle godine, kad smo imali proteste povodom povećanja plata, kada smo samo mi ostali bez povećanja, tu se esnaf ujedinio zato što je svako imao taj materijalni interes. Kad je pojedinac u problemu, esnaf u cjelini to ne interesuje. Vjerovatno zbog sujete, ljubomore, želje da se zauzme nečije mjesto... Kad sam bio u tom žestokom problemu, svi su me žalili, ali podrške nije bilo nikakve. Kad sam se isto sam izborio za to, nije im bilo milo što sam se izborio. Sad kad su neke moje kolege u istom tom problemu, ne pada im na pamet da im pomognu, ali kad treba za 100 eura da se protestuje, tu su spremni glavu da izgube.
Ne cijenim naš esnaf kao ljude koji proživljavaju sve ovo o čemu govorim i što je povod našeg intervjua, učestvuju samim svojim angažmanom u kritici anomalija, a onda u privatnom životu pripadaju tim anomalijama kad im se pruži šansa. Pripadanje anomalijama je i kad si pasivan u odnosu na nepravdu za koju vidiš da se događa - ne nekom tamo u Maroku i ne ljekarunego tvom bratu, saborcu, glumcu. Nereagovanje je često gore od reagovanja, jer daje legitimitet tlačitelju da nastavi dalje.
se neko drznuo da ih preskoči, onda bi doživljavao osudu cijelog društva. Sad više nema tih osuda, a iako ih ima, isto traju dan-dva, koliko jedan ,,skrol“ u stvari. To je dalo legitimitet svima da rade što im padne na pamet. Sramota više ne traje vječno, ranije je trajala, onaj Njegošev stih gotovo da nema više to utemeljenje, jer jednostavno ne žive više ni čast ni bruka. One su kao neke balsamovane kategorije, ako je nekome stalo do toga, mora da ode u neki muzej to da vidi. Treba provjeriti i taj podatak koji smo u toku procesa pominjali, zaboravio sam brojke vezano za selektivne abortuse. Znam da sam doživio taj ,,wow momenat“ kad sam čuo koliko je tih selektivnih abortusa bilo samo u posljednje dvije godine u Podgorici, a ne u Crnoj Gori. To je nešto što me baš porazilo. Tu imam pitanje koje se nameće logički: što ako bismo svi dobili mušku djecu. Što bismo onda činjeli, kako dalje?
POBJEDA: Koliko je zapravo u Crnoj Gori disfunkcionalnih porodica u kojima je naizgled sve u redu, ali im je naličje rugobno i nesrećno?
teresni brak. Onda, razne su tu pobude što će da se desi sa tim novcem koji dođe u tim kovertama na dan vjenčanja. Neko to iskoristi za putovanje, neko za drogu, neko da vrati dugove i idemo, razvod nakon toga... Vidim ogromne disbalanse, a iz svega toga kad dođu djeca, ona ubiraju negativne posljedice takvih odnosa i onda dolazi do te kosmičke (ne) pravde, na kraju krajeva sve nam se na djecu i vraća, nažalost. Porodica nam je u ogromnom problemu, šokantan je i broj razvoda.
POBJEDA: Kakav je Vaš stav o angažovanom teatru i smatrate li da pozorište može da mijenja percepciju ljudi o ovako krupnim problemima koji su prikazani u ,,Naličju“?
Izložba djela poznate slovenačke grupe „Laibach“ sjutra u MSUCG
PODGORICA - Svečano otvaranje izložbe grupe „Laibach“, pod nazivom „Ausstellung! Laibach kunst: revolucija još traje“, biće priređeno sjutra veče, u 19 sati, u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.
Kustoskinja izložbe Natalija Đuranović zapisala je da je Laibach veliki okean koji utapa u kolektivni duh, doživljaj za sva čula. „Laibach“, prema njenom mišljenju, možemo shvatiti kao apsolut, univerzalni simbol novog doba i esencijalni izraz univerzalne istine sadašnjeg vremena. - Kroz eklektično spajanje naizgled nespojivih elemenata „Laibach“ stvara umjetnička djela – univerzalne simbole savremenog trenutka. Čulno iskustvo, simbolika i estetika u elementima kako bi stvorio slojevite i višeznačne slike, koje se poigravaju simbolima i ironijom, koji stvara efekat otuđenja kod publike. Preispituje vlastita uvjerenja i percepciju kroz simboličke na-
Kvartet kontrabasa „Bassonegro“ nastavlja turneju u Srbiji Koncerti i predavanja u Nišu i Prokuplju
PODGORICA - Regionalna turneja kvarteta kontrabasa „Bassonegro“, započeta u junu koncertom u Sarajevu, biće nastavljena u Nišu i Prokuplju, u okviru 3. festivala BASSIONA, koji će biti održan od 16. do 19. novembra. Ovoga puta ansambl nastupa u sastavu: Veljko Belević, Ljubinko Lazić, Slaven Turusković i Predrag Vujović, uz klavirsku saradnju Vide Belević Tom prilikom će biti interpretirana djela A. Vivaldija , J. Bramsa, B. Alta, F Rabata, S. Garsije, V. Vačkara, T. Osborna, kao i veliki broj kompozicija inspirisanih crnogorskim motivima, autora D. Golemovića, Š. Ognjenovića i S. Gačevića. U okviru festivala će prof. Veljko Belević (Muzička akademija – Cetinje) držati masterklas za studente akademije umjetnosti u Nišu. Kvartet kontrabasa „Bassonegro“ formirao je Belević 2007. godine, od studenata iz klase sa Muzičke akademije sa Cetinja, a danas su to već afirmisani umjetnici. Kvartet je imao koncerte po gradovima Crne Gore (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Kotor, Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Bijelo Polje...), zatim nastupe u Beogradu, Sarajevu, Novom Sadu, Njemačkoj i Belgiji. R. K. narodnog pozorišta
RADULOVIĆ: Volio bih da pozorište napravi jednu predstavu konkretno samo o tome. Porodica je srž svakog društva, nešto što bi moralo biti potpuno čisto da bi se iz tog dragog porodičog okruženja pravilo zdravo okruženje, zdrav sistem. Užasno je kako se danas sklapaju brakovi iz raznoraznih pobuda. Kad se sklapaju iz požuda je fantastično, ali iz pobuda - jako opasno. Svi znamo da postoje tzv. koverta brakovi, to je u ovim ruralnijim sredinama, bolje rečeno ruralnijim glavama, jer zapravo nema ruralnih sredina, ima samo ruralnih glava! Pobuda koja je najdominantnija jeste in-
RADULOVIĆ: Kad sam upisivao akademiju, a to sad već dođe davno - prije 15 godinabio sam ubijeđen da ću pripadati generaciji ljudi koja želi da „mijenja“ svijet. Da mijenja prostor u kome živi. Kako su godine prolazile, shvatao sam da nema ništa od toga, ali to nije uticalo negativno na mene u smislu da se sa manjim žarom bavim ovim. Naprotiv, što je stvar uzaludnija u praksi, napolju, ovdje se više znoja ulaže u ono što se želi poručiti. Jer, u debelo uho teško je zabosti nježnu riječ. Kad se stvarno potrudimo, onda dobijemo neku povratnu informaciju od ljudi koji razmišljaju, pa nam bude drago. A ovako u cjelini mislim da je i mladima i ljudima srednje generacije sve sad dostupno. Ova predstava govori o činjeničnom stanju, te činjenice su nam u roku od pet minuta svima dostupne, mi to brzo ,,skrolujemo“, toliko je tih događaja da nas ništa više tako strašno i ne zaprepašćuje. Andrija RADOVIĆ
rative - zapisala je Đuranović. Ona ističe da je doprinos savremenoj umjetnosti aktuelna kontroverza sveobuhvatne slike njihovog opusa koji se reflektovao na publiku - potvrđivanje i njena negacija, odnosno supstitucija, podsjećajući na jednu od najpoznatijih teza u temelju filozofije „Laibacha“ – „Sva umjetnost podložna je političkoj manipulaciji osim one koja govori jezikom iste manipulacije“. - Njihova estetika zasnovana na slici i zvuku specifičnih vi-
zuelnih stilova, kao što su uniforme i monumentalne slike pobuđuju emocije posmatraču, koji je u zamrznutom trenutku, prepušten doživljajuzapisala je ona. Grupa „Laibach“ osnovana je 1980. godine u Trbovlju, u okviru slovenačkog ili, u to vrijeme, šireg jugoslovenskog pank i alternativnog umjetničkog pokreta ‘80-ih godina. Provokativan stav koji su članovi zauzeli od svojih početaka shvaćen je kao odgovor na totalitarizam tadašnje SFRJ. Grupa „Laibach“ ne osporava sistem parodijom ili direktnom kritikom; njihov specifičan način provokacije obično se definiše kao nadidentifikacija. Ili, kako sami kažu: „Umjetnost i totalitarizam se ne isključuju. Totalitarni režimi ukidaju iluziju revolucionarne individualne umjetničke slobode“. Njihov program, opisan u dokumentu „Laibach: 10 tačaka konvencije“ (1982), predviđa, između ostalog, način rada po uzoru industrijske proizvodnje i totalitarnih režima, gdje je glas organizacije važniji od glasa pojedinca. Tako se ni kod umjetničkih djela nikada nije isticala atribucija pojedinačnih autora, ona su se uvijek pojavljivala formalno samo pod naslovom „Laibach“ ili „Laibach Kunst“. R. K.
Završen konkurs Ministarstva kulture raspisan povodom Međunarodnog dana djevojčica
Vješto prikazale doprinos umjetnica našem društvu
PODGORICA - Ministarstvo kulture i medija odabralo je najbolje likovne i literarne radove pristigle na konkurs „Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore“, raspisan povodom Međunarodnog dana djevojčica.
Na konkursu je, kako se navodi u saopštenju, učestvovao veliki broj djevojčica iz cijele Crne Gore, koje su na inspirativan način prikazale doprinos crnogorskih umjetnica našem društvu.
- Posebno zahvaljujemo nastavnicima i roditeljima koji su podržali djevojčice u njihovoj kreativnosti, kao i članovima žirija koji su pažljivo ocijenili svaki rad - saopšteno je iz Ministarstva, prenosi portal Analitika.
U kategoriji od sedam do 12 godina prvo mjesto pripalo je literarnom radu Lejle Bećirović iz Bara. Drugo mjesto zauzela je Maša Sarić iz Bijelog Polja takođe za literarni rad, dok je treća nagrada pripala Anji Janković sa Cetinja za likovni rad.
U kategoriji od 12 do 18 godina prva nagrada otišla je u ruke Sofije Koprivice iz Podgorice za likovni rad, a druga je pripala njenoj sugrađanki Vidi Šćepanović, takođe za likovni rad. Treće mjesto zauze-
la je Darinka Račić iz Berana sa svojim literarnim radom. - Drage naše djevojčice, nastavite da stvarate, istražujete i vjerujete u sebe! Vi ste inspiracija i snaga promjene i s ponosom znamo da imamo na koga da računamo - poručili su iz
Ministarstva kulture i medija. Radovi pobjednica biće objavljeni u medijima i na društvenim mrežama MKM-a, dok će prva i druga nagrada uključivati ulaznice za nacionalne ustanove kulture, a treća komplet knjiga. R. K.
Stanovnici gornje Lješanske nahije juče ponovo blokirali magistralni put ka Cetinju u znak protesta što se ne nastavlja izgradnja vodovodne mreže
Ljudi iz Vodovoda imaju samo dvije opcije - da se radovi počnu, za što treba samo dobra volja ili da dođu sa pisanim dokumentom, odnosno sa tačnim datumom kada će početi izgradnja vodovodne mreže u gornjoj
Lješanskoj nahiji, da bismo mi obustavili ove proteste – poručio je ispred mještana predsjednik
Odbora MZ Gradac Dejan Popović
Stanovnici gornje Lješanske nahije juče su ponovo na sat (od 10 do 11 časova) blokirali magistralni put ka Cetinju, u mjestu Kamenica, u znak protesta što se ne nastavljaju radovi na izgradnji vodovodne mreže za devet sela koja pripadaju MZ Gradac. Ovo je bio deseti protest, kojim su još jednom iskazali nezadovoljstvo zbog toga što im se niko od nadležnih nije obratio i ponudio rješenje za njihov problem. Mještani zahtijevaju da se nastavi izgradnja vodovoda od raskrsnice Staniseljića do Kažića Glavice. Očekuju da ih tim povodom ove sedmice posjeti direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacije Aleksandar Nišavić sa saradnicima. Ukoliko od njih ne dobiju konkretne odgovore za nastavak radova, poručuju da će sa protestima nastaviti do daljnjeg.
Predsjednik Odbora MZ Gradac Dejan Popović izjavio je za Pobjedu da je juče bio deseti protest po redu u mjestu Kamenica.
NESTRPLJENJE
- Kao predstavnici MZ Gradac, nas pet članova je bilo u martu ove godine na sastanku kod direktora preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandra Nišavića i njegovih saradnika. Tada nam je direktor Vodovoda rekao da će se nastaviti sa izgradnjom vodovodne mreže, da su sredstva u budžetu, da je izvođač radova na tenderu odabran, te da im je falila
Aktivnosti Zelenila na Starom aerodromu
Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo prethodne sedmice započele su rekonstrukciju dječjeg igrališta i parkovskog mobilijara u parku u Aerodromskoj ulici, na Starom aerodromu.
- Planirana je popravka klupa, korpi za otpatke, podloge platoa, podloge dječjeg igrališta… Uporedo sa tim, park i dječje igralište obogatićemo novim sadnicama biljnog fonda – poručuju iz Zelenila. I. M.
samo licenca da bi nastavili sa radovima – kazao je Popović. Kako ističe, još tada su čelnike gradskog Vodovoda upozorili da mještani gornje Lješanske nahije gube strpljenje i najavili im da će, ukoliko ne
nastave radove, organizovati proteste.
- Sada imamo nezvaničnu informaciju da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ukinulo tu licencu da bi Vodovod
Predsjednik Odbora MZ Gradac Dejan Popović iskazao je zahvalnost zbog toga što ekipe radnika gradskog preduzeća Putevi uredno održavaju puteve, kao i zbog toga
što su asfaltirali dosta dionica u gornjoj Lješanskoj nahiji.
- Takođe, pohvalio bih i Komunalne usluge koje sprovode rasvjetu na ovom području, zatim
mogao nesmetano da nastavi radove, kao nosilac posla. Niko nas o tome zvanično nije obavijestio… Na posljednjem sastanku Odbora MZ Grdac je donešen zaključak, u petak smo uputili zvaničan dopis i poziv direktoru Vodovoda i kanalizacija Aleksandru Nišaviću i njegovim saradnicima da nas u srijedu, 20. novembra, posjete u prostorijama MZ, da nam objasne zašto se sa radovima još uvijek nije nastavilo – poručuje Popović. Upozorava da će, ukoliko ne dobiju konkretne odgovore, nastaviti sa protestima do daljnjega, svake nedjelje (od 10 do 11 časova).
- Prijavljeni su protesti Upravi policije za narednih nekoliko sedmica. Ljudi iz Vodovoda imaju samo dvije opcije - da se počne sa radovima, za što treba samo dobra volja ili da dođu sa pisanim dokumentom, odnosno sa tačnim datumom
Agenciju za stanovanje, koja radi na uređenju igrališta i sportskih poligona za djecu i omladinu, kao i CEDIS, koji vrijedno radi na poboljšanju elektromreže i zamjeni drvenih stubovima betonskim – kazao je Popović.
Sekretarijat za razvoj preduzetništva i poljoprivrede Opštine Zeta objavio dva javna poziva Podrška starim
Sekretarijat za razvoj preduzetništva i poljoprivrede Opštine Zeta objavio je dva javna poziva za podršku starim zanatima i početnicima u poslu. Navodeći da se prvi javni poziv odnosi na podršku starim zanatima, iz Opštine Zeta poručuju da je cilj podrška i podsticaj u očuvanju tradicionalnih vrijednosti i unapređenju poslova zanatlija, sa akcentom na stare zanate.
- Drugi javni poziv tiče se početnika u biznisu, a obuhvata pružanje finansijske podrške privrednim društvima i preduzetnicima pri samom zapo-
činjanju biznisa, odnosno svima koji su započeli biznis na teritoriju opštine Zeta, počev od 1. januara 2024. godine pa sve do dana objavljivanja ovog poziva. Ukupne mjere podrške kroz oba javna poziva iznose 15.000 evra, odnosno 7.500 evra za stare zanate i isto toli-
kada će početi izgradnja vodovodne mreže u MZ Gradac, kako bismo mi obustavili ove proteste – poručuje Popović. U ime mještana gornje Lješanske nahije uputio je izvinjenje svim učesnicima u saobraćaju koji zbog protesta ne mogu proći magistralnim putem, uz napomenu da je to jedini način da oni ostvare svoja prava.
Predstavnik mještana gornje Lješanske nahije navodi da MZ Gradac pripadaju sela Parci, Staniseljići, Gradac, Progonovići, Buronje, Draževina, Orasi, Štitari, Releza i Ćepetići, a da vodovod nijesu dobila ni sela Popratnice i Korneti u donjoj Lješanskoj nahiji, gdje je izgrađena vodovodna mreža. Prethodna gradska uprava počela je da gradi vodovod 2021. godine i to je urađeno na osnovu 300 potpisa peticije mještana gornje Lješanske nahije. Ostavljeno je novoj gradskoj upravi 120.000 eura u budžetu za nastavak radova, ali oni nijesu nastavljeni. Ovi protesti se odnose za nastavak radova od raskrsnice Staniseljića gdje su prekinuti radovi. Popović podsjeća da je, na osnovu potpisa peticije, vodovod za gornju Lješansku nahiju obećan još 2016. godine na skupu na Barutani, kada su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Domaćinstva u gornjoj Lješanskoj nahiji snabdijevaju se vodom tako što je kupuju ili imaju bistijerne, ali ta kišnica se u najvećem broju slučajeva koristi samo kao tehnička voda. Ovo područje pogodno je za vinogradarstvo, stočarstvo i uopšte poljoprivredu, ali nedostatak vode to otežava u velikoj mjeri. Ovim povodom smo prije sedam dana poslali pitanja na zvaničnu imejl adresu preduzeća Vodovod i kanalizacija, ali do zaključenja jučerašnjeg broja nijesmo dobili odgovore.
I. MITROVIĆ
ko za početnike u biznisu. Poziv je otvoren do 7. decembra, a više detalja o uslovima za konkurisanje za mjere podrške kroz ova dva javna poziva možete pronaći na sajtu Opštine, u dijelu ,,oglasna strana“ – poručuju iz Opštine Zeta. I. M.
U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko tri, najviša dnevna 14 stepeni. H.P.
U požaru na Vrelima ribničkim izgorjela četiri stana u kojima niko nije živio, komšije zahvalne vatrogascima jer su im sačuvali krov nad glavom
Mi ovdje živimo već godinu i dva mjeseca. Ranije smo plaćali stan, ali skupo nam je bilo pa smo prešli ovdje kada se ovaj oslobodio. Nemam stalni posao, radim na građevini, supruga čuva bebu. Nije baš lako, nekako se snalazimo. Ušli smo tada sa malom bebom, očistio sam, okrečio... Od ovog požara se stan dosta zadimio. Trebalo bi ga opet okrečiti. Značila bi nam bilo kakva pomoć od Glavnog grada – kazao je Rambo Ašimović, koji u stanu živi sa suprugom Kumrijom Hajruši i sinom Aldijanom koji ima godinu i po
Ekipe Službe zaštite i spašavanja intervenisale su prije dva dana na Vrelima ribničkim, gdje su u jednoj od starijih lamela izgorjela četiri stana u kojima niko nije živio.
Uspjeli su da spasu od požara dva stana u kojima žive dvije romske porodice. Kada smo juče oko podne posjetili ovu zgradu koja ima prizemlje i sprat, naišli smo na stanare jednog od stanova koji nije izgorio – bračni par Ramba Ašimovića i Kumriju Hajruši. Sjedjeli su na terasi na spratu, koja nije imala ogradu. Stan su i juče luftirali od mirisa koji je ostao nakon veće koncentracije dima kojim je bio zahvaćen usljed velikog požara u susjednim stanovima prije dva dana. Sina od godinu i po, Aldijana juče su zbog toga ostavili kod Rambove sestre. Navodeći da u stanovima koji su izgorjeli nije niko živio, već da su bili u dosta zapuštenom stanju, mladi bračni par iskazao je zahvalnost vatrogascima-spasiocima koji su uspjeli da odbrane od vatre stan u kojem žive oni i njihove komšije na drugom kraju zgrade. Volje-
li bi, kažu, prvenstveno zbog bebe, da im iz Glavnog grada pomognu da, nakon ovog požara, malo srede prostor u kome žive, kao i onaj koji je bio zahvaćen požarom.
POMOĆ
Rambo Ašimović je izjavio za Pobjedu da je požar u ovoj zgradi izbio u subotu posli-
je 13 časova. Navodeći da je veliki broj puta uklanjao komunalni otpad iz napuštenih stanova u susjedstvu, kaže da su mu u tome pomagali i radnici Čistoće. - Bio sam sa ženom i bebom do prodavnice, da kupimo namirnice. Kad smo se vratili, nakon desetak minuta, vidjeli smo požar u prizemlju jed-
nog od napuštenih stanova, gdje je gorio neki stari kauč. Uzeo sam kazane sa vodom da gasim vatru, ali požar se brzo širio. Pozvao sam vatrogasce, došli su brzo. Skrenuo sam im pažnju da je na kraju zgrade stan u kome živimo. Vatra je bila zahvatila dobar dio zgrade, širila se prema našem stanu, ali su je vatrogaci
ugasili – ispričao je Ašimović. Navodeći da su u stanovima koji su izgorjeli ranije živjele romske porodice koje su se preselile u novu zgradu na Vrelim ribničkim, Rambo kaže da u ovoj zgradi žive njegova i još jedna porodica, čiji stan takođe nije stradao u požaru. - Mi ovdje živimo već godinu i dva mjeseca. Ranije smo plaćali stan, ali skupo nam je bilo pa smo prešli ovdje kada se ovaj oslobodio. Nemam stalni posao, radim na građevini, supruga čuva bebu, nije baš lako, ali nekako se snalazimo. Ušli smo tada sa malom bebom, očistio sam, okrečio, malo sredili. Od ovog požara se prostor dosta zadimio. Trebalo bi ga opet okrečiti. Značila bi nam kakva takva pomoć od Glavnog grada, da se stan malo sanira i očisti i da se obezbijedi prostor do nas kako ne bi ponovo došlo do požara – kazao je Ašimović, uz napomenu da je rođen u Njemačkoj, a 24 godine živi u Podgorici, te da mu je supruga rođena u našem glavnom gradu.
INTERVENCIJA
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj (koji inače živi u kući prekoputa zgrade u kojoj su izgorjela četiri stana) izjavio je za Pobje-
Kancelarija za mlade u saradnji sa ŠK Budućnost i Omladinskim centrom organizuje predavanje
Kancelarija za mlade Glavnog grada u saradnji sa Šahovskim klubom Budućnost, a uz podršku Omladinskog centra Podgorica, za sve mlade uzrasta od 15 do 30 godina organizuje predavanje o unapređenju šahovskih vještina.
Predavanje će, kako prenosi PG biro, biti održano 20. i 22. novembra od 18 časova u u prostorijama Omladinskog centra.
- Kroz dva susreta sa velemajstorom šaha Nikolom Đukićem, učesnici će naučiti više o kombinaciji i žrtvi u šahu,
matnim kombinacijama i drugim taktičkim motivima. Takođe, govoriće se o dvojnom udaru, slabosti osmog reda, dvostrukom šahu. Ovo će takođe biti prilika da se najavi meč za prvaka svijeta u šahu između Dinga i Gukeša, uz prikaz partija budućih riva-
du da je i u martu ove godine zatražio da se ovi stanovi adaptiraju i opreme da bi se u njih uselile romske porodice koje nemaju krov nad glavom. Upozoravao je, kako ističe, svoje sunarodnike da ne ulaze i ne skupljaju se u te stanove dok ne budu adaptirani i uslovni za život. Navodeći da ovakvih zgrada u ovom naselju ima još, te da su u vlasništvu Glavnog grada, apeluje na nadležne da se urede za život ili da se sruše da ne bi dolazilo do ovakvih situacija.
Podsjećamo, ekipe Službe zaštite i spašavanja intervenisale su prije dva dana na Vrelima ribničkim, gdje su u jednoj od lamela izgorjela četiri stana. Požar je ugašen oko 14 časova. Kako su poručili iz Službe zaštite i spašavanja, njihove ekipe su stigle na teren kada je požar bio u razvojnoj fazi. Uradili su koliko je bilo moguće, uspjeli da spasu dva stana u kojima žive dvije romske porodice, ali je usljed požara uništen krov zgrade i četiri napuštene stambene jedinice. Stanovnici su na vrijeme evakusani, pa nije bilo povrijeđenih. U gašenju požara učestvovalo je osam vatrogasaca i tri vatrogasna vozila. I. MITROVIĆ
la – poručuju iz Kancelarije za mlade. Broj mjesta je ograničen na 15, a prijave se mogu poslati na mejl kanc.za.mlade@podgorica.me ili putem Instagram stranice Kancelarije za mlade i Omladinski centar Podgorica. I. M.
PODGORICA – Crnogorski košarkaški sudija Vladimir Mugoša učestvovaće od 19. do 24. novembra na seminaru košarkaških sudija košarke u kolicima na Tajlandu. Seminar je organizovan za sudije do 30 godina, a Mugoša je poziv za učešće dobio od Međunarodne federacije košarke u kolicima.
Zanimljivo je da će upravo mladi Podgoričanin biti jedini sudija sa prostora bivše SFR Jugoslavije koji će prisustvovati seminaru. Među prisutnima biće sudije iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Bugarske.
– Ovo je za mene velika čast i privilegija. Jedini sam sudija sa prostora bivše Jugoslavije i sigurno da ću nastojati da opravdam povjerenje i da prije svega Košarkaški savez Crne Gore predstavim na pravi način. Veliko hvala ljudima iz Paraolimpijskog komiteta na povjerenju, a siguran da će ovaj seminar biti samo početak da se ovaj sport i kod nas dodatno afirmiše i promoviše – kazao je Mugoša, koji će u februaru prisustvovati internacionalnom polaganju za Zonal sudiju i imaće priliku da postane prvi crnogorski IWBF sudija. R. P.
EPCG Superliga za odbojkašice (7. kolo) Herceg Novi siguran, prvijenac
PODGORICA – Herceg Novi je, uz Luku Bar, i nakon sedmog kola EPCG Superlige za odbojkašice jedini tim bez izgubljenog seta. Aktuelni šampion je u Kotoru savladao Gimnazijalac, koji je doživio peti poraz. Novljanke su do pobjede vodile Elizabet Einarsdotir sa 14 i Darija Čabonenko sa devet poena, dok su se u domaćem timu istakle Tajane de Souza Feliks sa sedam i Matea Kovačec sa šest poena. U derbiju začelja, Akademija je sa 3:0 pobijedila barski Galeb i stigla do prve pobjede u sezoni. Galeb je, tako, sada jedini bez pobjede. Maša Milošević je sa 22 poena bila najbolja u domaćem timu, dok je najviše poena u barskom timu imala Sara Striković – sedam. Rezultati 7. kola: Akademija –Galeb 3:0 (25:17, 25:21, 25:12), Gimnazijalac – Herceg Novi 0:3 (9:25, 11:25, 11:25). Subota: Albatros – Budućnost volej 2:3 (14:25, 26:24, 25:19, 22:25, 11:15), Budva – Morača 3:1 (22:25, 25:17, 25:20, 25:23), Jedinstvo – Luka Bar 0:3 (11:25, 18:25, 14:25). S. J.
Košarkaši Crne Gore okupljaju se danas u Podgorici povodom dvomeča sa Bugarskom u kvali kacijama za Eurobasket
PODGORICA – Četiri i po mjeseca nakon neuspjelog pokušaja da se domognu Olimpijskih igara, na kvalifikacionom turniru u letonskoj Rigi (poraz od Brazila i Pirova pobjeda protiv Kameruna), košarkaši Crne Gore okupiće se ponovo danas u Podgorici i početi minipripreme za dvomeč da Bugarima, u sklopu novembarskog „prozora“ u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
Crna Gora će dočekati Bugarsku 22. novembra u ,,Bemaks areni“, zbog zatvaranja dijela tribina u ,,Morači“, usljed problema sa krovnom konstrukcijom iznad VIP lože, a tri dana
kasnije će igrati u Botevgradu. Naša selekcija je u prva dva kola u grupi D, u dosadašnjem dijelu kvalifikacija, imala polovičan učinak – poraz na gostovanju Njemačkoj 85:61 i trijumf u Podgorici protiv Švedske 95:70. Skor 1-1 ima i Bugarska, koja je nakon poraza u Švedskoj uspjela da savlada Njemačku… Selektor Boško Radović će se danas obratiti novinarima u podne, u prostorijama Košarkaškog saveza Crne Gore, a u 18 časova će u ,,Bemaks areni“ odraditi i prvi trening. Za razliku od julskih olimpijskih kvalifikacija, Radović će, ako ne bude promjena u posljednjem trenutku, moći da računa na najjači mogući tim,
Saopšteno iz Odbojkaškog saveza Crne Gore
naravno, bez NBA asa Nikole Vučevića. Na raspolaganju selektoru „crvenih“ će biti oni koji zbog povreda ili poštede nijesu bili na raspolaganju u Rigi – Bojan Dubljević, Nikola Ivanović, Nemanja Radović, povratnik Marko Todorović, Vladimir Mihailović, Zoran Nikolić Raduje i forma Vladimira Mihailovića, koji je u pobjedi Zadra u gostima protiv FMP-a (83:67) upisao 34 poena (64 za dva, 8-6 za tri, 8-8 sa linije bacanja), a od početka sezone u ABA ligi prosječno bilježi 16,4 poena. Dobra vijest je da je, u međuvremenu, nakon objavljivanja šireg spiska, i Petar Popović, nakon odlaska iz Budućnosti,
odbojkaški klubovi
PODGORICA – Srednjeevropska odbojkaška zonska asocijacija (MEVZA), na zahtjev Odbojkaškog saveza Crne Gore, odobrila je crnogorskim odbojkaškim klubovima nastup u regionalnoj MEVZA ligi, saopšteno je iz OSCG. MEVZA liga je regionalno takmičenje u kojem nastupaju klubovi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Slovačke i Mađarske, a naši klubovi i mlađe reprezentativne selekcije imaće pravo nastupa od naredne sezone 2025/26. – Izuzetno sam zadovoljan i ponosan što mogu da obavijestim crnogorsku odbojkašku javnost da će od sezone 2025/26. crnogorski odbojkaški klubovi nastupati u regionalnoj MEVZA ligi. Mogu slobodno da kažem da je to bio san koji je trajao 18 godina, od obnove nezavisnosti je trajao san o regionalnoj ligi. Siguran sam da će ovo takmičenje iznjedriti puno seniorskih reprezentativaca i reprezentativ-
ki, jer samo kroz jake mečeve možemo svi zajedno da napredujemo – poručio je predsjednik OSCG Nikola Kažić iz Porta, gdje, zajedno sa generalnim sekretarom Ivanom Boškovićem, učestvuje u radu 39. Kongresa Svjetske odbojkaške federacije.
Osim klubova, šansu da stiču dodatno iskustvo imaće i crnogorske mlađe reprezentativne selekcije. – Naše U18 i U20 selekcije na-
stupaće na MEVZA turnirima i na taj način dobiti još veći broj kvalitetnih mečeva tokom svake godine – dodao je Kažić. Predsjednik OSCG je istakao da je siguran da će ,,država i lokalne samouprave adekvatno podržati Odbojkaški savez i klubove koji budu nastupali u ovoj ligi, jer će ovo biti i značajan finansijski poduhvat“. – Želim da iskažem ogromnu zahvalnost predsjednici MEVZA zonske asocijacije Valen-
našao klub (FMP), pa će Radović moći da računa na skoro sve igrače. Inače, na širem spisku Radovića nalaze se plejmejkeri Nikola Ivanović (Breša, Italija), Kendrik Peri (Unikaha, Španija), Igor Drobnjak (SC Derbi), Balša Živanović (Podgorica), bekovi Fedor Žugić (Univerzitet Krejton, SAD), Petar Popović (FMP, Srbija), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Luka Bogavac (SC Derbi), Vladimir Mihailović (Zadar, Hrvatska), krila Đorđe Jovanović (Budućnost Voli), Dino Radončić (Betis), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Andrija Grbović (Budućnost Voli), krilni centri Aleksa Ilić (Budućnost Voli), David Mirković (SC Derbi), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Vasilije Baćović (Pečuj, Mađarska), Nemanja Radović (Mursija, Španija), te centri Filip Anđušić (SC Derbi), Bojan Dubljević (Saragosa, Španija), Marko Todorović (Mursija, Španija), Marko Simonović (Bahčešehir, Turska) i Zoran Nikolić (SC Derbi). S. J.
tini Biflin i direktoru MEVZE i predsjedniku Odbojkaškog saveza Hrvatske, gospodinu Franu Žaniću na stvarno nesebičnoj i velikoj podršci i pomoći od prvog trena kada smo pokazali našu želju i motiv da igramo MEVZA ligu. Oni su potpuno razumjeli potrebe crnogorske odbojke i na tome im još jednom od sveg srca zahvaljujem – zaključio je Kažić. Direktor MEVZA i predsjednik Odbojkaškog saveza Hrvatske Frane Žanić je izrazio ,,veliku čast i zadovoljstvo što je sa predsjednikom i generalnim sekretarom Odbojkaškog saveza Crne Gore dogovoreno da crnogorski klubovi pristupe MEVZA ligi od iduiće sezone“. - Mislim da je to jako dobro, kako za Crnu Goru, tako i za MEVZA ligu, jer time ćemo dobiti kvalitet više. Klubovi poput Herceg Novog, Budve, Budućnosti nose jednu težinu sami po sebi i mislim da samo mogu doprinijeti boljitku i razvoju MEVZA lige za budućnost. U ovom trenutku mislim da MEVZA liga ide jako dobrim putem i zahvaljujem još jednom predsjedniku Kažiću i generalnom sekretaru Boškoviću na svemu što su napravili i što smo postigli cilj u ovih godinu dana da crnogorski klubovi i mlađe selekcije igraju MEVZA ligu – kazao je Žanić. S. J.
Iako je četvrti put u sezoni izgubila u „Morači“, Budućnost Voli je prvi put kiksala pred svojim navijačima. Spartak, novajlija u ABA ligi, slavio je 78:75 i stigao do šeste pobjede u posljednjih sedam kola.
Budućnost je doživjela drugi poraz kod kuće, pa će nakon ovog kola biti na diobi drugog mjesta sa Dubaijem i Crvenom zvezdom (svi imaju skor 7-2), iza neporaženog Partizana. Ako se porazi od Gran Kanarije i Bahčešehira u Evrokupu, te Crvene zvezde u ABA ligi, mogu nekako „svariti“, onda poraz od Subotičana, iako kvalitetnog sastava, i te kako boli tim Andreja Žakelja, jer, na kraju, može skupo da košta u borbi za što bolju poziciju na tabeli. SLABI PROCENTI ŠUTA Koliko je Budućnost bila šuterski raspoložena najbolje se vidjelo u prvoj četvrtini, u kojoj je pogodila samo pet koševa iz igre iz 21 šuta (13-4 za dva, 7-1 za tri poena). Podgoričani, tako, nijesu mogli da očekuju više od 10 poena minusa koliko su imali na kraju ovog kvartala Budućnost
Barani u „Topolici“ ubjedljivo
S obzirom na to da je unaprijed bio „osuđen“ na poraz, Mornar Barsko zlato je iz meča sa Partizanom izvukao drugačiju korist.
Prvi put u sezoni su tribine „Topolice“ bile dobro popunjene (oko 2.500 gledalaca), bio je to pravi sportski i košarkaški ambijent, koji je većina igrača ovosezonskog tima Mornara prvi put osjetila u Baru. A s obzirom na cijenu ulaznica (20 eura) i činjenicu da je više bilo navijača „crno-bijelih“, od gostovanja lidera ABA lige je dobro popunjena i kasa barskog kluba. Partizan je, na kraju, opravdao ulogu favorita, ubjedljivom pobjedom od 105:78, pa je nakon devetog kola i dalje jedini tim bez poraza u regionalnoj ligi. Tim Mihaila Pavićevića je, sa druge strane, ostao na jednoj pobjedi i na posljednjem mjestu na tabeli... Košem Lovra Runjića i trojkom Brendena Dženkinsa, Mornar je na startu meča uspio dva puta i da povede (2:0, 5:3). Serijom 7:0, Partizan je
od Spartaka,
Sudije: Javor, Petek i Radojković. Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 600. (13:23, 22:17, 22:18, 18:20)
(13:23) i pored toga što su imali pet ofanzivnih skokova više (6-1) i dvije ukradene lopte više (3-1). Vodili samo na startu sa 3:0 (trojka Andrije Slavkovića) i 5:4 (Nikola Tanasković), a onda je Spartak, predvođen bivšim igračem „plavih“ Danilom Nikolićem (osam poena u prvom kvartalu), preokrenuo serijom 6:0 i do kraja četvrtine nije ispuštao prednost, koja je bila najveća na kraju. Podgoričani su napadački bolje odgovorili u drugom kvartalu, i to u drugoj polovini, pa je Spartak čuvao prednost koja nije padala ispod tri poena, koliko je bi-
lo u 16. minutu (29:26), a išla je ponovo do 10 poena (40:30), na minut i po prije odmora. Budućnost je posljednjih devedesetak sekundi iskoristila da prepolovi zaostatak na 40:35, zahvaljujući košu Đorđa Jovanovića i trici Rašida Sulejmona, čiji drugi pokušaj za tri poena nije bio uspješan u posljednjim sekundama poluvremena.
PREOKRET U 4. ČETVRTINI, PA PAD
Treća četvrtina (22:18) je bila slična drugoj (22:17), jer je Spartak u prvoj polovini kontrolisao igru i rezultat,
ubjedljivo izgubili od Partizana u 9. kolu ABA lige
pa su Subotičani dvocifrenu prednost imali i u 24. minutu (51:41), ali su „plavi“ tada zaigrali bolje u odbrani, pa su polako „topili“ prednost gostiju i serijom 8:0 zjednačili na tri i po minuta prije kraja četvrtine (53:53), sa dva pogođena bacanja Tanaskovića. Budućnost, međutim, do kraja četvrtine nije uspjela da povede, pa je Spartak pred posljednju četvrtinu imao pola koša prednosti (58:57).
Ono što nije uspjela u trećoj, Budućnost je uradila u četvrtoj dionici, kada je Slavković trojkom donio prvo vođstvo od 2.
nakon skoro tri minuta igre poveo 10:5 i vođstvo više nije ispuštao do kraja meča. Beograđani su u prvoj dionici u dva navrata imali po 12 poena prednosti (24:12, 28:16), a u drugoj Barani više nijesu uspijevali da smanje na jednocifreni minus, pa je Partizan na odmor otišao sa nedostižnih 19 poena prednosti (49:30), kada je meč i odlučen. U nastavku meča se manje brinulo o odbrana, Mornar je u drugom poluvremenu uspio da ubaci dvije trojke više od gostiju (7-5), imao je samo skok manje od Partizana (1112), popravio je procente šuta za dva poena (sa 46,7 na 54,5, odsto), ali nije uspio ni za milimetar da promijeni tok meča. Partizan je, ipak, mnogo kvalitetniji rival, a u ovom meču je imao sjajnih 79,4 odsto šuta za dva poena.
Tomason 10
Đoković 8
ĆubićRunjić 10
Buljević 17
Dženkins 10
Karter 13
Smit 6
Bedijako 4
KomnenovićPekovićRadetić -
sam ja
minuta (60:58), na šta se nadovezao Mekinli Rajt sa košem i dodatnim bacanjem za „plus pet“ (63:58), nakon 75 sekundi igre u ovoj dionici. Spartak, međutim, nije posustajao ni kada su Slavković novom trojkom i Jogi Ferel sa poludistance pogodili za prednost „plavih“ od 71:65, na četiri minuta i 13 sekundi prije kraja. Nakon jednog pogođenog bacanja Boltona, gosti su pogodili dvije uzastopne trojke (Cerovina i Medarević) i poveli 72:71, na minut i 48 sekundi do kraja, a onda i 74:71, a tri poena prednosti (76:73) su imali i na 22,8
sekundi do kraja, kada je Bolton ubacio oba bacanja, a nakon što je Ferel smanjio na pola koša minusa (74:73). Crnogorski šampion je, inače, loše i neorganizovano odigrao završnicu meča u napadu (prije svega Ferel), a vidjelo se to i kada je Budućnost preko Džuvana Morgana pokušala da izjednači, ali je krilni centar domaćih bio neprecizan za tri poena, na 8,6 sekundi do kraja. Lopta je, ipak, na 6,8 sekundi, odlukom sudija nakon gledanja snimka, ostala kod domaćih, koji su izabrali da krenu na dva poena, pa je Morgan sma-
Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je Spartaku na pobjedi. – Bili su konkretniji od početka. Mi smo loše krenuli, ponovo bez agresivnosti, suprotno onome što smo dogovorili i željeli. Cijelu utakmicu smo tražili priključak, lovili, ulovili i prestigli protivnika sa dobrim trudom, pogotovo u odbrani, ali smo primili dvije trojke u finišu, što je prelomilo meč. Sa 16 skokova u napadu i niskim procentima šuta vrlo teško je igrati bilo koga. Vidi se i umor, ali smo željeli da smo bolji. Na momente jesmo dobri, a onda ima momenata kada je to presporo. Ako je iko odgovoran za poraz, to sam ja. Nijesam uspio da spremim tim za ova dva dana. Momci daju maksimum, daju sve od sebe, ali sa puno promašenih lakih šuteva, niskim procentima šuta onda se izgubi i samopouzdanje, a, nažalost, stigao je i poraz – rekao je Žakelj.
njio na 77:75, ali je Bolton ponovo realizovao oba bacanja, a Megi nije pogodio trojku iz daljine za produžetak... S. JONČIĆ
Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca: 2.500.
Sudije: Hadžić, Peić i Terlević
(16:28, 14:21, 26:29, 22:27)
21 (9+12)19 8 14 19 34 (8+26)22 10 14 17
56% (16-9) 54% (33-18) 37% (30-11) za 1 za 2 za 3 90% (18-20) 79% (34-27) 42% (26-11) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi
Dejvis 3 Lundberg 9 Džons 2 Nilikina 9
Vašington 16 Koprivica 26
Bošnjaković 2 PokuševskiBraun 12
Bonga 8 Lakić 6 Majk 12
Trener Mornara Barsko zlato Mihailo Pavićević ,,čestitao je ekipi Partizana na više nego zasluženoj pobjedi“.
- A što se tiče mog viđena utakmice, zadržaću se na onom što je bilo na kraju. To je ona slika koja se
Prednost Partizana je u trećoj četvrtini išla do do 25 poena (78:53), a u posljednjoj dionici do maksimalnih 30 (105:75), koliko je bilo na isteku pretposljednjeg minuta.. Lovro Buljević se istakao u Mornaru sa 17 poena, Čiko Karter je dodao 13 poena i pet asistencija, a Noa Toma-
godinama viđa u Baru, i poslije poraza pun parket razdragane djece koja su došla da vide svoje ljubimce, u većem broju Partizana nego naše, ali to je realnost. Mi smo ponosni na to što smo izgradili jedan imidž u Baru, neza-
son, Lovre Runjić i Brenden Dženkins po 10 poena.
visno da li dobili ili izgubili, da svakoga dočekujemo prijateljski. Što se utakmice time, igrali onoliko koliko nam je Partizan dozvolio, to je činjenica. Bilo je na momente i dobre igre, a kada nas malo ponese igra, onda se uputimo u igri gdje
U Partizanu je dominirao Balša Koprivica sa 26 poena i 12
mi sa njima nemamo apsolutno šansi i Partizan vrlo lako kažnjava. Nema šta da zamjerim svojim igračima, borili su se. Dolazak Željka Obradovića, najvećeg trenera svih vremena, uvijek izaziva posebne emocije. Pokazala je to publika
skokova. Nakon reprezentativne pauze, 29. novembra, Mor-
večeras, ali to emocije izaziva i kod mene, koji sam čitav život u košarci. Od srca mu želim da se vrati u pobjedničke serije, njemu i Partizanu želim sve najbolje i u nastavku sezone u ABA ligi i Evroligi – istakao je Pavićević.
ima važno
pi
S.
SBbet Prva liga za rukometašice (7. kolo)
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti II opravdale su ulogu favorita protiv Zete (40:22) i stigle do šestog trijumfa (uz remi) i imaju dva boda više od Levalee 2010 koja je slavila protiv Mornara 7 u Baru – 29:18. Odličan meč odigrale su mlade rukometašice Trebjese Bemaks i Rudara – slavile su Podgoričanke 24:16, a u posljednjem meču kola Tivat je kao gost slavio protiv Ulcinja (31:25).
Lidera prvenstva je do pobjede vodila Maša Kuzmanović sa 11 golova, Nina Ramusović je dala devet, uz isti broj asistencija, dok je golmanka Teodora Rončević upisala 14 odbrana. U domaćem timu Maja Ceklić i Nađa Micevska dale su po devet golova.
Nikšićka Levalea je imala raspoloženu Mašu Tomanović (osam golova), ali i golmanku Vanju Kovačević (13 odbrana) u gostujućem trijumfu Baru, a kod domaćih je odskočila Dina Pepić sa 10 golova. U Nikšiću za igru bile su raspoložene igračice koje nastupaju za filijalu Budućnosti. Izabranice Ivana Terzića i Sonje Barjaktarović nakon odmora su serijom 8:0 došle do viška od osam golova razlike u 44. minutu.
Istakla se Laza Burzanović sa sedam pogodaka, a Mia Vuksanović je stigla do 17 odbrana! U ekipi Trebjese Bemaks Anđela Gezović sa četiri gola je bila najefikasnija. A. M.
54. minutu, i to je bilo sve – jasno je da Cetinjani ove sezone ne igraju dobro u domaćem prvenstvu, a krajem mjeseca čeka ih dvomeč s AEK-om u trećem kolu EHF Evropskog kupa.
PODGORICA – Veliko iznenađenje u šestom kolu SBbet Prve lige za rukometaše – Budućnost Podgorica je na Cetinju pobijedila Lovćen (28:24).
Obje ekipe sada imaju učinak od po pet trijumfa i jednog poraza. Aktuelni šampion je na svom terenu vodio samo dva puta –2:0 na startu utakmice i 17:16 u 41. minutu. Da se u prijestonici može dogoditi ono što je malo ko očekivao postalo je jasno kad je Budućnost u 20. minutu stigla do prednosti od 10:6, dok je na poluvremenu prednost bila dvostruko manja – 15:13. Lovćen je izjednačio na 15:15, pa golovima Mirka Radovića preokrenuo na 17:16, nakon čega je trener gostiju Draško Mrvaljević, zatražio tajm-aut. Njegov tim je pri rezultatu 19:19 vezao četiri pogotka, 12 minuta prije kraja poveo 23:19 i iznenađenje je bilo na pomolu. Tim Filipa Popovića prilazio je na dva gola zaostatka, posljednji put u
Ovo im je prvi prvenstveni poraz na svom parketu nakon dvije i po godine.
Sjajan na golu Budućnosti bio je nekadašnji član Lovćena ZarijaLutovac sa 15 odbrana, Samid Mekić dao je 10 golova, a po četiri Emir Đulović, Milan Nišavić, Nikola Andrić i Igor Mrvaljević
Kod Lovćena, 12 odbrana imao je Vuko Borilović , a najefikasniji je bio Bogdan Petričević koji se osam puta upisao u listu strijelaca. Četiri gola dao je Mirko Radović, po dva Miodrag Stanojević, Aleksa Perišić, Đorđo Peruničić i Filip Racković
Sa Budućnošću i Lovćenom na vrhu je izjednačen Rudar koji je uz 11 golova Andrije Jokića u gostima nadigrao Partizan 1949 (31:29).
Zabjelo je u Podgorici upisalo trijumf nad Jedinstvom Bemaks (36:33).
U mečevima odigranim u subotu, Mornar 7 je u gostima savladao Budvansku rivijeru Budva (35:20), dok je Berane 1949 u Nikšiću bilo bolje od Sutjeske (29:24). Ne. K.
SVJETSKI KUP (SLALOM) Noel
PODGORICA – Klemon
Noel pobjednik je prvog slaloma sezone Svjetskog kupa u finskom Leviju. Francuz je bio vodeći nakon prve vožnje, a do pobjede je došao u vremenu minut, 53 sekunde i 98 stotinki. Noel je za 80 stotinki bio brži od Henrika Kristofersena, a trećeplasirani Švajcarac Loik Milar kasnio je 95 stotinki. Na četvrtom mjestu završio je
Lukas Braten Pineiro, Švajcarac Tungi Nef imao je peto vrijeme, šesti je završio Stiven Amije iz Francuske. R. A.
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti napravile su 23 tehničke greške (14 do odmora), promašile 11 zicera i izgubile od Esbjerga u Danskoj 26:19 (10:9) u osmom kolu B grupe Lige šampiona.
U posljednjoj utakmici u 2024. godini ,,plave“ su parirale danskoj ekipi do 37. minuta kada dobru situaciju za 13:12 nijesu iskoristile, a domaće su u nastavku sa tri gola, u 44. minutu, praktično završile posao. Podgoričanke su od 30. do 47. minuta postigle dva pogotka (Nikolina Marković je bila precizna za 16:12 nakon serije domaćina od 6:2), tako da im ni raspoložena Armel Atingre (12 odbrana) nije mogla pomoći da do kraja drže egal. Ali ako se zanemare greške i promašaji iz dobrih situacija, naše šampionke nijesu baš ni razočarale. Imale su aktivan rezultat do odmora, tri propuštene šanse za ,,plus tri“, a nakon pauze primile su samo dva laka gola, uz tri do odmora. Učinak je mogao da bude bolji da je bilo više sreće u nekim mečevima, a više igračica u rotaciji koje bi mogle da daju doprinos na najvećem nivou. Ali prije svega iskustva koje evidentno nedostaje jednom od najmlađih timova u
elitnom takmičenju... Upravo je neiskustvo jedan od glavnih razloga poraza u Danskoj, uz slabiji izbor šuteva. Sa gola danske ekipe od odmora je bila sjajna Kristensen, koja je odbranila ukupno šest zicera... Ohrabruje što crnogorska ekipa nije djelovala uplašeno, uz ogromno poštovaje prema favoritu igračice Bojane Popović su uspjele nešto što je malo kome pošlo za rukom do ovog kola – da zadrže Heni Reistad na samo pet golova, uz šut do odmora 7-2. Norveška repre-
Italijan osvojio završni ATP turnir u Torinu
PODGORICA – Idealnu godinu Janik Siner krunisao je osvajanjem završnog ATP turnira u Torinu. Na domaćem terenu Italijan je
u finalu savladao Tejlora Frica 6:4, 6:4 za sat i 25 minuta. Ovu godinu prvi teniser svijeta završio je sa dva grend slem trofeja (US open i Australijan open), ukupno osam titula. Na mnogim turnirima je bio dominantan, a juče se potrudio da finale kratko traje i to bez neizvjesnosti. Najbolji peti teniser je možda i mogao u drugom setu do brejka, ali Italijan nije dozvolio iznenađenje. R. A.
– Za razliku od duela u Podgorici, dobro smo počele i imale dobar rezultat nakon prvog poluvremena, iako je bilo grešaka. Držale smo fokus u odbrani i imale minimalan zaostatak nakon 30 minuta. U nastavku smo stvorile dosta šansi koje nijesmo realizovale i to je protivnik iskoristio da se odvoji. Nije Esbjerg razlog naših grešaka, već umor i
zentativka je prvi gol postigla tek u 19. minutu!
Solidna odbrana, raspoložena crnogorska reprezentativka sa gola, napadački manje sigurne domaće, uticale su da Esbjerg od 7. do 17. minuta bude bez gola, a krilo Jakobsen je prekinula negativan niz, kao što je i bila precizna za seriju od 4:0 u
PODGORICA – Fudbaleri
Rudara upisali su četvrtu uzastopnu pobjedu u Drugoj ligi, a ukupno petu.
Pljevljaci su savladali Igalo u derbiju kola 1:0.
Odlučujući gol postignut je u 83. minutu, Vanja Vučićević je zatresao mrežu nakon što je u prethodnom kolu čak četiri puta bio strijelac.
Potvrdio je Rudar dobru formu i to da će se trkati sa ekipom Mladosti za direktno mjesto u elitnom rangu.
Ibar i Lovćen odigrali su 1:1 na Bandžovom Brdu.
mladost naših igačica. Jednostavno, mlade djevojke ne mogu da odgovore tim zadacima. Iako smo Esbjerg svele na adekvatan broj golova u oba meča, imajući u vidu to kakav potencijal imaju u napadu, skupo smo platile greške. Donekle mogu da razumijem kada se tehničke greške dešavaju tokom igre, ali ispadanje lopti iz ruku ili lopte koje
24. minutu (9:7). Do odmora je Atingre bila na više od 40 odsto odbrana, četiri važne odbrane upisala je iz kontranapada Esbjerga. Sa druge strane, golmanka Kristensen je u prvih 14 minuta drugog poluvremena bila na učinku od 71 odsto odbrana! Domaćin je prvo isključenje
smo poslali u aut, to teško mogu da prihvatim. O promašenim zicerima više i ne bih trošila riječi, jer znam koliko radimo na treninzima da nam se to ne bi dešavalo. Igračice moraju da shvate da moraju da budu skoncentrisane i koriste svaku šansu koja im se ukaže protiv najboljih timova u Evropi – kazala je Bojana Popović
zaradio u 35. minutu, a ,,plave“ su do prvog sedmerca stigle na 11 minuta prije kraja utakmice. Laki gol, iz kontranapada, Budućnost je postigla u 56. minutu!
Slijedi pauza u Ligi šampiona. „Plave“ će naredni meč odigrati u Podgorici sa Vajpersom 11. januara. A. MARKOVIĆ
DRUGA FUDBALSKA LIGA, 17. KOLO
Selektorka Suzana Lazović
Prvi meč Crna Gora će odigrati protiv Srbije 29. novembra
PODGORICA – Rukometašice Crne Gore danas počinju pripreme za Evropsko prvenstvo koje 28. novembra počinje u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj, a dan kasnije ,,lavice“ će odigrati prvi meč sa Srbijom.
Na spisku selektorke Suzane Lazović je 18 rukometašica i one će danas početi pripreme za osmo učešće na prvenstvu Evrope, ujedno i šampionatu na koji Crna Gora putuje kao bronzana sa posljednjeg šampionata 2022. koji je osim u našoj državi održan i u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
U odnosu na posljednji takmičarski duel, aprilski okršaj protiv Slovenije u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu, nova selektorka Lazović na raspolaganju će imati znatno širu rotaciju.
U sastavu su ponovo golmanka Marta Batinović, pivotkinja Ivana Godeč , bekovi Đurđina Jauković, Milena Raičević, Đurđina Malović, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević, dok će debi na najvećoj sceni imati pivotkinja Andrijana Tatar
Na spisku su još: Armel Atingre, Marina Rajčić (golmanke), Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Nina Bulatović (krila), Tatjana Brnović (pivotkinja), Jelena Radivojević, Itana Grbić, Matea Pletikosić,
Tanja Ivanović (bekovi) Tako bi Crna Gora na predstojećem prvenstvu trebalo da ima mnogo više aduta u odnosu na aprilske olimpijske kvalifikacije, naročito na bekovskim pozicijama. Crna Gora sa novom selektorkom Lazović do sada je imala samo jednu provjeru i poraže-
na je u gostima od Hrvatske u prijateljskom duelu koji je odigran krajem oktobra. Uoči premijernog meča u Debrecinu naše igračice će odmjeriti snage i protiv Slovenije. Rivali u grupnoj fazi su još Rumunija i Češka. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije. A. M.
Rudar slavio u derbiju U Barseloni završena posljednja trka Moto GP šampionata
Lovćen je poveo u Rožajama u 26. minutu. Nastala je gužva nakon kornera, a najbolje se snašao Bojan Pavićević, koji je matirao Rajka Boljevića Cetinjani su tako krunisali bolji period igre. Rožajci su izjednačili u 80. minutu. Dobili su jedanaesterac koji je iskoristio Muslija Juković
Ibar u narednom kolu gostu-
Balkansko prvenstvo u boksu
Braća Roganović u ringu
PODGORICA – Crnu Goru
će na Balkanskom prvenstvu u boksu za juniore, mlade i seniore, koje će danas početi u Loznici, predstavljati Miloš i Matija Roganović.
Braća Roganović su članovi BK Nikšić, a u Loznici će
ih predvoditi trener Boško
Drašković
Miloš će nastupiti u uzrastu mladih, u kategoriji do 67 kilograma, a Matija do 75 kilograma, u juniorskoj konkurenciji.
Drašković je kazao da očekuje dobar nastup braće Roganović u Loznici, ali i da će dosta toga
je ekipi Mladosti, dok Lovćen dočekuje Iskru. Zanimljivo je bilo na Zlatici, gdje je Grbalj savladao Kom 1:0. Gol za pobjedu postigli su u 89. minutu.
Adama Jarju je junak pobjede tima iz Radanovića. U samom finišu se našao na pravom mjestu poslije odbijene lopte i u praznu mrežu je pogodio za veliko slavlje. R. P.
Podgorica – Mladost DG 0:2 Kom – Grbalj 0:1 Rudar – Igalo 1:0 Ibar – Lovćen 1:1 Slobodna je ekipa Iskre.
1. Mladost 15 10 4 1 24:9 34
2. Rudar 16 9 6 1 29:12 33
3. Igalo 15
Podgorica
Grbalj
12:24 17
Ibar 15 3 4 8 13:18 13 9. Kom 15 2 3 10 5:22 9 U narednom kolu (24. novembra) sastaju se: Grbalj – Podgorica, Igalo –Kom, Lovćen – Iskra, Mladost – Ibar.
zavisiti od žrijeba. Na Balkanskom prvenstvu učestvovaće oko 300 boksera u tri
starosne kategorije iz svih država Balkana, kao i Ukrajine, Mađarske i Austrije. R. A.
PODGORICA – Horhe Martin je dočekao da u svojoj zemlji postane šampion „kraljevske klase“.
Posljednju trku sezone Moto GP šampionata u Barseloni odvezao je onako kako se i očekivalo, mirno, bez pritiska, držao je poziciju iza braće Markes, a
do juče dvostrukom šampionu Frančesku Banjaji je „prepustio“ čelnu poziciju. Italijan je, inače, od starta bio u prednosti, pobijedio je, kao i dan ranije u sprintu, ali nije dočekao kiks velikog protivnika na stazi. Vozač Pramak Dukatija nije napravio grešku tokom 24 kruga. Španac je do titule stigao sa tri pobjede u velikim trkama, ali je manje grešaka pravio u odnosu na vozača iz fabričkog Dukatija. Zato je možda i Banjaja (upisao 11 pobjeda), koji je klasa, svojim greškama rivalu prepustio tron. Konačan poredak: Martin 492, Banjaja 473, Bastijanini 377, M. Markez 372, Akosta 209, Binder 207, Vinjales 189, Di Đanantonio165, Morbideli 165, A. Markez 160… R. A.
PODGORICA – Seriji poraza nema kraja, crnogorski fudbaleri su u subotu protiv Islanda (0:2) pretrpjeli peti uzastopni u Ligi nacija, a ukupno sedmi računajući prijateljske mečeve odigrane u junu.
,,Sokoli“ nikad nijesu bili u takvoj krizi, gotovo sve što je urađeno u 2024. godini –urađeno je pogrešno.
– Ono što smo govorili već mnogo puta – sreća nije bila na našoj strani – rekao je NikolaKrstović dan nakon poraza od ,,ribara“.
Da li je poraz zaslužen ili ne, kao i neki od prethodnih, više nije ni bitno. Crna Gora nije osvojila ni bod u grupi B4, kolo prije kraja ispala je u C diviziju. Samo se to računa, a nije se dogodilo slučajno i samo zbog nedostatka sreće. - U prvom poluvremenu smo postigli gol koji je poništen zbog ofsajda. U drugom smo imali dobre šanse i malo bolju igru od njih, gol nam nije bio ugrožen ni u jednoj situaciji, ali smo ga primili iz lopte koja je zalutala. Krenuli smo potom na sve ili ništa. Tuga. Dajemo sve od sebe, ali bodovi nikako da dođu – dodao je Krstović uoči treninga kojem zbog zdravstvenih problema nije prisustvovao selektor Robert Prosinečki Teško je gledati ,,sokole“ kako igraju i gube bodove, teško je i njima da prihvate sve loše okolnosti koje ih prate.
- Atmosfera je na najvišem nivou. Držimo se zajedno, kao familija. Sinoć smo išli mnogo više u presing u želji da pobijedimo. Remi smo imali u džepu, ali željeli smo samo pobjedu. Opet smo ostali kratki za bodove i ostaje veliki žal – naveo je napadač Lećea. Crnogorska reprezentacija je u pet mečeva Lige nacija postigla samo jedan pogodak.
- Koliko smo puta šutnuli sinoć, ali lopta neće u gol. Vidjeli ste kod pogotka iz ofsajda koliko nam je trebalo da postignemo gol. Nikako da nam se vrati, ali gledamo za dalje. Mislim da je ovo prekretnica koja je trenutno mnogo teška za nas, ali da će se sve vratiti u bitnijim
LIGA NACIJA: Nikola Krstović smatra da je sreća okrenula leđa ,,sokolima“ i da će se to vratiti u budućem periodu
Četiri golmana, ,,skraćena“ klupa
Crna Gora je na meču protiv Islanda na klupi imala dva fudbalera manje od Islanda.
Selektor Robert Prosinečki je za duele s Islandom i Turskom pozvao 23 igrača,
utakmicama jer ovi momci to zaslužuju – naveo je Krstović. Naša selekcija sjutra od 20.45 sati u Nikšiću dočekuje Tursku. Gostima trebaju bodovi da odbrane prvo mjesto u grupi, ekipa Roberta Prosinečkog da ciklus ne završi na nuli, mada je ionako poražavajuće sve što je uradila od septembra. Zbog kartona će nedostajati
umjesto povrijeđenog
Andrije Vukčevića u konkurenciji za tim je bio
Ognjen Gašević, a za subotnji meč zbog kartona nije mogao da konkuriše
bekovi AdamMarušić i Risto Radunović, a u timu će biti kapiten Stevan Jovetić - Vraća se kapiten da kapitenski preuzme sve na sebe i mi uz njega da nadomjestimo nedostatak igrača. Svako okupljanje nas muče povrede, uvijek neko nedostaje. Ne znam što se tu dešava. Turska dolazi po bodove za prvo mjesto u grupi.
Stevan Jovetić
Uz njega, u protokolu nije bilo ni golmana Danijela Petkovića Nesvakidašnje, može se reći neozbiljno djeluje to što je
Mi ćemo nastojati da pružimo maksimum i da predstavimo sebe u što boljem izdanju, da pokažemo da nam nije mjesto da budemo posljednji u grupi, iako je grupa teška. Nije nam mjesto u C Ligi nacija – smatra Krstović. ,,Sokoli“ su poslali zabrinjavajuće signale pred martovski početak kvalifikacija za Svjet-
Prosinečki za novembarske duele među 23 igrača uvrstio čak četvoricu golmana i svjesno ,,skratio“ klupu gdje su mogla da sjede još dva igrača iz polja.
Protiv Turske će imati još manje opcija...
sko prvenstvo. Dosadašnjom igrom, taktikom, odabirom igrača i podjelom minutaže teško da će se napraviti pomak. Optimizam, ipak, uvijek mora da postoji. Uz ,,reset“ na više nivoa možda stvari krenu nabolje. - Imamo mnogo starijih igrača koji nam mnogo pomažu da se lakše priviknemo i stasamo u dresu reprezentacije, ali ubr-
Crna Gora sigurno u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo
Bez obzira na niz poraza u Ligi nacija, crnogorski fudbaleri biće u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koji će se održati 13. decembra. Osim ,,sokola“, sigurno je da će u trećem šeširu biti Slovenija, Irska, Finska, Gruzija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Sjeverna Irska, te Bosna i Hercegovina, i sa tim ekipama Crna Gora neće moći da se sastane. Sastavi svih šešira biće poznati nakon posljednjih mečeva u Ligi nacija, ali na žrijebu 13. decembra neće biti poznate sve grupe. Pobjednici četvrtfinala Lige nacija igraće u junu završni turnir, što znači da će zbog rasporeda biti žrijebani u kvalifikacione grupe sa četiri tima. Problem je što se ta četiri pobjednika neće znati prije marta, a Uefa će na žrijebu odrediti u kojim će grupama igrati pobjednici/ poraženi četvrtfinala Lige nacija. To znači i da bi te selekcije mogle da ,,biraju“ koja grupa im daje veće mogućnosti za odlazak na Mundijal 2026.
zo će doći do smjene generacija. Treba nam mladih igrača. U svakom teškom trenutku se izvlače pozitivne stvari. Treba da izvučemo pouke, da se uzdignemo. znam da će se vratiti. Zaslužili smo više, ali možda će se vratiti sreća kad nam bude trebala u važnijim utakmicama – poručio je Nikola Krstović. N. KOSTIĆ
Pokušao sam da brojim udarce, ali sam brzo izgubio red: udarci su me sve ljuće kidali. Vujković nije tukao brzo, nego u podužim razmacima, kao da premišlja. Povremeno kao da je padao u vatru: spuštao se do mog uveta i naređivao mi, molio me, čak preklinjao da govorim. U jednom trenutku je čak uzviknuo: Govori već, ne muči i sebe i mene! – Uvek kad bi me on zapitkivao hoću li da govorim – a to je bilo iza svaka dvatri udarca – ja sam odgovarao da ništa ne znam i da sam rekao šta sam imao. Najzad, kad me spopala ljutina, odgovorio sam mu da neću da govorim, a on nek radi šta zna. Začudo, to Vujkovića nije posebno naljutilo. A ja sam, potom, stisnuo zube, rešivši da više ne jektim na udarce, nego da muklo trpim. Učinilo mi se da su ovo bezglasno trpljenje shvatili kao nesvesticu. Vujković me udario još nekoliko puta i prestao, rekavši da je za noćas dosta, a da ćemo se sutraveče „razgovarati drukčije”. Pljusnuo mi je vodu po tabanima i osetio sam da mi gore, kao da je voda proključala na njima.
Oni su imali neki uvežban način vezivanja, i za tren su lanci spali s mene. Ustao sam i posrnuo: po tabanima me bockalo, kao da sam stajao na vreloj šljaki. Ne znam otkud ni zbog čega – valjda zbog srdžbe – tek obrazi su mi bili obliveni suzama i one su tekle i dalje, mimo moje volje. Vujković je bio znojav i u košulji i prsniku: već je imao povelik trbuh, tako da se lako znojio batinajući. Očešljao je svoju glatku prosedu kosu, obrisao znoj i namirisao šake i slepoočnice kolonjskom vodom. Meni je dobacio, muklo i ironično se smejući čitavim ustima, kad sam posrnuo: Nije to ništa! Komunisti dobro „pevaju“, prave batine će tek da dođu!... Koliko je sve to trajalo? Ne manje od pola sata: bilo je mnogo ubeđivanja, izdiranja, psovki i pretnji. A koliko je bilo udaraca? Između trideset i četrdeset. Više nije ni moglo da bude, inače bi koža prsnula. Oni su znali meru i raspoređivali su batine na jedan deo tela tako da bude što manje tragova, a znali su i kad jedna vrsta mučenja prestaje biti efikasna. Imao sam utisak te večeri da u torturi koju primenjuju ima veoma mnogo nagomilanog iskustva i da je sve, uprkos mržnji i žestini s kojom su sve to radili, bilo
„Slovenac je bio sav ozaren i počeo je da me ljubi. Rekao mi je da je i Dize zabrinut za mene. Izvirio sam kroz vrata: Makedonac me veselo pozdravio uzdignuvši vezane ruke. Njegova radost bila je utoliko veća kad sam mu mahnuo rukama da nikog nisam odao“
veoma smišljeno i proračunato. Odveli su me, skoro su me odvukli, gore na Mansardu. Začudo, žandarm je bio obziran prema meni, čak mi je pomogao da dođem do moje sobe: mnogi od njih nisu voleli sistematska noćna mučenja, iako su svi odreda bili batinaši, ali onako bez reda – šamarima ili pendrekom... Slovenca sam zatekao premrlog od straha kad me video: mislio je da su me svu noć mučili. Iako nisam imao u njega puno poverenja, rekao sam mu, kao u srećnom zanosu, da sam batine izdržao, i da nisam ništa rekao. Bio je sav ozaren i počeo je da me ljubi. Rekao mi je da je i Dize zabrinut za mene. Izvirio sam kroz vrata: Makedonac me veselo pozdravio uzdignuvši vezane ruke. Njegova radost bila je utoliko veća kad sam mu mahnuo rukama da nikog nisam odao. Tada mi je postalo jasno da je čitava Mansarda, kao tajnim šapatom, znala da su jednog odveli rano uveče na mučenje i da ga drže satima. Svi čekaju da se on vrati – satrven ili ponosit, sam ili vukući za sobom lanac žrtava koje je otkrio. Nikog drugog nisu vodili te večeri. Samo mene. I vratio sam se, čvršći nego kad su me poveli. Oprostivši se s Makedoncem, vratio sam se u sobu i legao. Tabani su me još brideli i bili su crveni. Cipele nisam mogao obuti a da ne izazivam bolove. Uvio sam se u kaput, zgrčivši noge, i zaspao tvrdim i zdravim snom.
Tek sutraveče suočenje sa Stajkićem postalo je mučno. Ja sam povukao iskaz o Bubanji, koji nije ni imao sada neke velike važnosti za policiju, obzirom da se ona već bila pokolebala, smatrajući Bubanju za beza-
zlenu ličnost. Ali povlačeći taj iskaz, ja sam istovremeno izlagao Stajkića novom pritisku, a on nije bio kadar da izdrži ni pretnje batinama: otkriće onog studenta koji je nas dvojicu povezao. No to je bila, očito, sitnica! Stajkić može početi da priča i drugo: plan o otimanju Petka Miletića... Na suočenju on je rekao s neobično uverljivim detaljima da ja znam dalju ve-
„Udarci su me sve ljuće kidali. Vujković nije tukao brzo, nego u podužim razmacima, kao da premišlja. Povremeno kao da je padao u vatru: spuštao se do mog uveta i naređivao mi, molio me, čak preklinjao da govorim. U jednom trenutku je čak uzviknuo: Govori već, ne muči i sebe i mene!“
zu i da je studentska organizacija meni poznata. Pričao je do sitnica kad i koliko mi je materijala dao. Bilo je pravo čudo kako je pamtio detalje: kad, gde, na koji način sam mu nešto rekao ili dao, ili on meni. Bio sam zapanjen takvom memorijom... A kasnije sam saznao da svi ljudi koji se slabo drže na policiji pamte detalje iz ilegalnog rada. Štaviše, oni se naročito i interesuju za svaku sitnicu i ispoljavaju veliku radoznalost. Da li je to neko spontano ili i unapred smišljeno osiguravanje da na policiji, kad počnu da ih muče, ne zapadnu u položaj da nešto ne znaju – teško je reći, ali da je to pravilo skoro bez izuzetka – u to nema sumnje. Ovi
milovana
„ideal i profesijauspomene revolucionara“ može se poručiti kod izdavača „vukotić media“ na www.vukoticmedia.rs ili
„Vujković je bio znojav i u košulji i prsniku: već je imao povelik trbuh, tako da se lako znojio batinajući ... Meni je dobacio, muklo i ironično se smejući čitavim ustima, kad sam posrnuo: Nije to ništa! Komunisti dobro „pevaju“, prave batine će tek da dođu!“
konkretni detalji su za policiju najvažniji: oni je uvek iznova uveravaju da onaj ne izmišlja. Vujković je besneo: Nisi pojeo toliki materijal! Gde je onda, majku ti komunističku? – Ja sam već bio prestao da se ljutim na Stajkićev kukavičluk, iako, da je bio iole hrabriji, on ne bi uopšte morao mene da otkrije. Ali me spopadala jeza, a prema njemu i prezir, zbog njegovog detaljnog opisivanja svega. Šta, nek kaže što zna – ali čemu to uveravanje policije tim detaljnim opisivanjem? Jedino još o Petkovom bekstvu nije pričao, valjda se i sam bojeći da suviše sebe ne optereti. Ali nije bilo razloga da se veruje da neće i to reći... Istraga nad čitavom grupom već je ustvari bila gotova. Jovanović nije priznao sve, nego samo ono što nije mogao da izvrda. Druga dvojica radnika (Živković i Radovanović) nisu bogzna šta ni imali da kažu: priznali su terećenja i, s tim, bili gotovi. Slično je bilo i s devojkama: Lepom Perović, Ružom Oljačom, Bembasovom, Papo. A i sa svima ostalima. Više nikog nisu ni tukli, i nije bilo slučajno što su sinoć samo mene vodili dole. Sva istraga se sada okrenula k meni i svalila na mene. A na njenoj strani je bio Stajkić. Bilo je mučno to drugo veče moga mučenja. Ali ne toliko
zbog batina, koliko zbog pomenutih Stajkićevih detalja, a naročito zbog moje bojazni da će otkriti, sa svim detaljima, organizovanje Petkovog bekstva. Time se otvarao nov lanac – kako se došlo na misao o organizaciji, ko je držao vezu i s kime u zatvoru Okružnog suda. A što je najgore – pripreme ubistva žandarma, koje bi policija naduvala, povlačile su za sobom čak i smrtnu kaznu, a u svakom slučaju potpunu razularenost agenata nad žrtvama. Takvo što bi i politički škodilo, obzirom da je Partija osuđivala terorizam... Trebalo je tražiti neki izlaz... Ali šta, kako, u lancima, između četiri zida, sa Stajkićem, koji je ličio na provaljenu vreću iz koje, njenim tragom, kud god se mrdne, samo sipi, sipi... Te večeri su me mučili na drugi način. A bio je prisutan i Kosmajac, koji je otpočetka uneo u mučenje svoj ton, kao da sam njemu lično nažalost nešto učinio. On je počeo time što mi je stavio olovke između prstiju i počeo da ih steže. Sav se bio napeo, stežući sve jače. Ova naizgled nevina muka pričinjavala je strahovit bol koji se kroz kosti pronosio čitavim telom. Trpeo sam i trpeo, osećajući kako mi izbija znoj, i najzad urliknuo dugo i tako da je to i mene samog užasnulo. Neko me zgrabio za usta, Kosmajac je stezao, a bol je rastao i rastao... Pustili su me, najzad, i bio sam na podu, odjednom opazivši kako je noćas sve drukčije nego prošle noći: agenti i Vujković su nekako uzbuđeni, unezverenih osmeha i divljih pogleda, kao da su rešeni da me na komade iskidaju. Izgleda da su tu noć smatrali veoma važnom: najzad će se dokopati preko mene komunističke studentske bande, koja remeti mir i u gradu i na Univerzitetu, a takođe i Mesnog komiteta, koji je ponovo oživeo. Ja sam, pak, sa svoje strane bio siguran da oni neće doznati ono što ja znam, ali me stalno kopkalo šta će Stajkić dalje učiniti, jer će se policija, zbog moje upornosti, ponovo okrenuti k njemu, ne bi li se preko njega dokopala nekog novog detalja. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 18. novembar 2024.
„Aerodromi Crne Gore“ AD, objavljuju:
J A V N I P O Z I V za prijavu na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva
PREDMET JAVNOG POZIVA:
Realizacija obuke iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva za KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari, na aerodromu Podgorica.
SADRŽINA I CILJ OBUKE:
U okviru navedene obuke kandidati će pohađati sljedeće module:
-Modul 1: “Svijest o bezbjednosti”
-Modul 2: “Aerodromska bezbjednost”
-Modul 3: “KD pregled lica i stvari, ručni pregled lica, pregled vozila i supervizori” o Podmodul 3.1 – obuka za KD kontrolore koji rade na rentgenskom uređaju (CONV1 i HS2) o Podmodul 3.2 – obuka za ručni pregled lica (HS1)
Prijavljenim kandidatima koji nakon pohađanja obuke polože ispit u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, izdaje se sertifikat za obavljanje poslova KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica I njihovih stvari.
Radi ispunjenja uslova neophodnih za prisustvo na obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:
1.Prijava za obuku;
2.Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen, (ovjerena kopija);
3.Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;
4.Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; i
5.Ovjerena kopija ličnog dokumenta.
Neophodna dokumenta se dostavljaju neposredno na arhivi „Aerodromi CG AD Podgorica“, adresa Aerodrom Podgorica, 81 000 Podgorica, u roku od deset dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka.
Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA KD“ – Centru za obuku ACG AD.
POSTUPAK:
Postupak odabira kandidata se vrši od strane Komisije za odabir kandidata za prijem na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva. Nakon ocjene pristiglih prijava odnosno ocjene da li su prijave potpune i blagovremeno podnijete, obaviće se:
1.Sprovođenje intervjua sa prijavljenim kandidatima.
Rezultati usmenog intervijua biće eliminatorni kriterijumi pri odabiru kandidata za pohađanje predmetne obuke. Nakon naprijed sprovedenih radnji Komisija za odabir kandidata će sačiniti listu kandidata odabranih za pohađanje predmetne obuke, za koje kandidate će se izvršiti bezbjednosna provjera. Pozitivna standardna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 1, a pozitivna dodatna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 2 i 3. Centar za obuku će obavijestiti kandidate koji su ispunili sve uslove za nesmetano otpočinjanje gore navedene obuke.
CIJENA:
Cijene navedene obuke iznosi: 350,00 €. Za grupu od 15 polaznika biće odobren popust od 15%. Kandidati su dužni izvršiti uplatu najkasnije do dana početka obuke za polaganje Modula 3.
Poneđeljak, 18. novembar 2024.
Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6709 od 04.11.2024. godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti u vlasništvu ‘’13.Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju: J A V N I P O Z I V br. 101/2024 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti
I PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje su nepokretnosti u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, koje predstavljaju djelove dvije katastarske parcele, u ukupnoj površini od cca 1060 m2, koje su označene brojevima 1292/2 i 1291/2, iz LN 134, KO Ćurilac, Danilovgrad. Napomena: Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju, kao cjelina. Prije zaključenja kupoprodajnog ugovora neophodno je izvršiti parcelaciju predmetnih nepokretnosti, u skladu sa skicom koja je objavljena na sajtu kompanije, uz ovaj Javni poziv, i kojom prilikom će nepokretnost koja je predmet prodaje dobiti nove katastarske oznake.
II CIJENA I ROK PLAĆANJA
Najniža početna cijena nepokretnosti, koja je predmet prodaje iznosi 39,20 €/m2 .
Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.
III OPŠTI USLOVI
Učesnici javnog poziva
Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.
Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj datum javnog poziva, prezime, ime ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita. Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime prezime ovlašćenog lica njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.
Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno iznos od 831,04 €.
Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.
IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA
Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u ponedjeljak 28.11.2024.godine, sa početkom u 13:00 časova.
Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 15.11.2024. godine, od 08,00h do 14,00h.
Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 25.11.2024.godine do 9:00 časova.
Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom.
Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prvooglašene cijene.
Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.
Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učesnike i zaključuje javno nadmetanje. Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva na zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.
V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA
Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora. Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije.
Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) kao i troškovi parcelacije padaju u cjelosti na teret kupca. Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 068/534-754.
Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije. Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave i skicom predmetne nepokretnosti, objavljen je na web stranici Društva www.plantaze. com
Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6713 od 04.11.2024. godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti u vlasništvu ‘’13.Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju:
J A V N I P O Z I V br. 104/2024 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti
I PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje je nepokretnost u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, označena kao kat.parcela br.167, površine 550 m2, upisana u LN 59, KO Donji Kokoti, PJ Podgorica.
Napomena: Nepokretnost se prodaje u viđenom stanju. U LN 59 upisana je zabilježba žalbe ‘’13. Jul – Plantaže’’ AD Podgorica na rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu od 27.04.2021.godine.
II CIJENA I ROK PLAĆANJA
Najniža početna cijena nepokretnosti, koja je predmet prodaje iznosi 60,00 €/m2 .
Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.
III OPŠTI USLOVI
Učesnici javnog poziva
Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.
Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.
Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.
Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno iznos od 660,00 €.
Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom –depozit za učešće na javnom nadmetanju.
IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA
Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak, 28.11.2024. godine, sa početkom u 10,00 časova.
Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 15.11.2024. godine, od 08,00h do 14,00h.
Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 25.11.2024. godine do 10,00 časova.
Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom.
Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prvooglašene cijene.
Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.
Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učesnike i zaključuje javno nadmetanje.
Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva na zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.
V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA
Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora.
Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije.
Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.
Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 067/014-684.
Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.
Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave i skicom predmetne nepokretnosti, objavljen je na web stranici Društva www. plantaze.com
Poneđeljak, 18. novembar 2024.
Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6706 od 04.11.2024. godine, Pravilnika o uslovima i načinu prodaje nepokretnosti u vlasništvu ‘’13.Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju:
J A V N I P O Z I V br. 99/2024 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti
I PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje su nepokretnosti u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, upisane u LN 362, KO Donja Gorica, PJ Podgorica i to:
-Kat.parc. br. 4313, površine 2518 m2, i -Kat.parc. br. 4316, površine 1004 m2
Napomena: Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju. II CIJENA I ROK PLAĆANJA
Najniža početna cijena nepokretnosti, koje su predmet prodaje iznosi : 18,06 €/m2 - za kat.parcelu br.4313 21,35 €/m2 - za kat.parcelu br.4316
Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji. III OPŠTI USLOVI
Učesnici javnog poziva
Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije. Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita. Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda. Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene pojedinačne nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno iznos od 909,50 € za kat.parcelu br. 4313 i iznos od 428,70 € za kat.parcelu br.4318.
Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom –depozit za učešće na javnom nadmetanju.
IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak, 28.11.2024. godine, sa početkom u 12,00 časova. Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 15.11.2024. godine, od 08,00h do 14,00h. Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 25.11.2024. godine do 10,00 časova. Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom. Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prvooglašene cijene. Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učesnike i zaključuje javno nadmetanje. Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva na zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.
V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora. Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije. Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca. Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 068/534-754.
Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije. Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com
Na osnovu Odluke Odbora direktora br. 6708 od 04.11.2024. godine, Pravilnika o uslovima načinu prodaje nepokretnosti u vlasništvu ‘’13.Jul-Plantaže’’ AD Podgorica br.6454 od 23.10.2024.godine, „13. Jul – Plantaže” a.d. Podgorica, objavljuju: J A V N I P O Z I V br. 96/2024 za prijavu na javnu licitaciju za prodaju nepokretnosti
I PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje su nepokretnosti u vlasništvu „13. Jul – Plantaže“ a.d. Podgorica, obije upisane u LN 59, KO Donji Kokoti, PJ Podgorica to:
-kat. parcela br. 10003/2, površine 1995 m2, -kat. parcela br. 10005/2, površine 3125 m2.
Napomena: Nepokretnosti se prodaju kao cjelina u viđenom stanju. U LN 59 upisana je zabilježba žalbe ‘’13.Jul – Plantaže’’ AD Podgorica na rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu od 07.11.2023.godine.
II CIJENA I ROK PLAĆANJA
Najniža početna cijena nepokretnosti, koje su predmet prodaje iznosi 95,71€/m2.
Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 30 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.
III OPŠTI USLOVI
Učesnici javnog poziva
Pravo prijave po ovom javnom pozivu imaju sva fizička i pravna lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje nepokretne imovine u Crnoj Gori koja podnesu prijavu za licitaciju, čime stiču status učesnika licitacije.
Fizička lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, prezime, ime i ime jednog roditelja; adresu, jedinstveni matični broj i potpis; broj telefona, e-mail adresu; broj lične karte ili pasoša (za strane državljane), broj tekućeg računa, za slučaj povrata depozita.
Pravna lica koja su učesnici ovog javnog poziva dužna su da u prijavi navedu sljedeće podatke: broj i datum javnog poziva, naziv i sjedište pravnog lica; PIB, ime i prezime ovlašćenog lica i njegov potpis, broj telefona, e-mail adresu, Izvod iz CRPS-a, ne stariji od 6 mjeseci od dana zakazane licitacije, ovlašćenje za zastupanje na licitaciji, broj žiro računa, za slučaj povrata depozita. Ovlašćenje za zastupanje mora biti ovjereno od strane notara ili suda.
Uz prijavu obavezno dostaviti dokaz o uplati depozita ili bankarske garancije u iznosu od 2% od najniže početne cijene nepokretnosti, iz tačke II ovog Javnog poziva, odnosno iznos od 9.800,70€.
Depozit se uplaćuje na žiro račun “13. Jul-Plantaže”AD Podgorica, br. 510-65785-80, kod CKB banke, sa naznakom –depozit za učešće na javnom nadmetanju.
IV MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG NADMETANJA
Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršit javnim usmenim nadmetanjem u Upravnoj zgradi “13. Jul-Plantaže” AD Podgorica, u Sali na drugom spratu, adresa Bulevar Šarla de Gola broj 2, u četvrtak, 28.11.2024. godine, sa početkom u 09,00 časova.
Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se preuzeti sa web stranice Društva www.plantaze.com koji je objavljen uz ovaj javni poziv ili u kancelariji Arhive Društva, u prizemlju Upravne zgrade, svakog radnog dana od 15.11.2024.godine, od 08,00h do 14,00h.
Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 25.11.2024.godine do 10,00 časova.
Prijava se podnosi u dva primjerka, od čega jedan primjerak zadržava podnosilac. Učesnik licitacije može povući prijavu za učešće na licitaciji najkasnije u roku od 3 dana prije dana određenog za održavanje licitacije, u suprotnom gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, sa urednom prijavom.
Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje voditelj javne licitacije pri čemu svako naredno povećanje cijene ne može biti veće od 1% od prvooglašene cijene.
Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.
Ukoliko nema istaknute ponude po posljednjem pozivu Voditelja, Voditelj proglašava pobjednika licitacije, rangira ostale učesnike i zaključuje javno nadmetanje.
Odluku o izboru pobjednika licitacije donosi Odbor direktora, na osnovu koje odluke se izabrani pobjednik licitacije poziva na zaključenje ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.
V OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA
Pobjednik licitacije je dužan da sa “13.Jul-Plantaže”AD Podgorica zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora.
Ukoliko pobjednik licitacije ne zaključi ugovor/predugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa sljedećim ponuđačem sa rang liste.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o pobjedniku licitacije.
Troškovi prenosa prava svojine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret kupca.
Evidencija prisustva prijavljenih učesnika ili njihovih punomoćnika će se vršiti u Upravnoj zgradi “13.Jul-Plantaže” AD Podgorica, Bulevar Šarla de Gola br.2, 30 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.
Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti, kontakt telefon: 067 014 684.
Prodavac zadržava pravo da obustavi/odloži postupak prodaje, najkasnije tri dana prije dana zakazane licitacije, uz obavještenje zainteresovanim licima, da se postupak javne prodaje obustavlja/odlaže, na osnovu odluke Odbora direktora prodavca, uz obavezu povraćaja priložene garancije.
Ovaj Javni poziv, sa obrascem Prijave objavljen je na web stranici Društva www.plantaze.com
Dana 17. novembra 2024. u 78. godini života preselio se na AHIRET
Hajtar se prima 17. novembra u porodičnoj kući i 18. novembra na mezarju u Tuzima od 10 do 14 časova gdje će se klanjati dženaza.
OŽALOŠĆENI: supruga FAHRIJA, sinovi JASMIN, ELVIS i ADMIR, braća DINO, FUAD i NASER, sestra MUNEVERA, brat od ujaka LJATI, snahe IZEDINKA, AIDA, SABINA i DENISA, zetovi KADRIJA i RIJAD, unučad AMINA, ISMET, BELMA, TARIK, ENIS, OMAR i ZARA, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica KRKANOVIĆ kao i porodice DREŠEVIĆ, ABDULJI, KRNIĆ, ĐOKAJ, PEPIĆ, ŠKRIJELJ i KOLJENOVIĆ
Umro je naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 17. novembra od 12 do 15 časova i 18. novembra od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti 18. novembra u 15 časova na Novom groblju u Podgorici. Kuća žalosti: Ul. Steva Boljevića L5, Podgorica.
OŽALOŠĆENI: supruga STANKA, sin NEBOJŠA, kćerka NATAŠA, sestra MILEVA, snaha MARTA, bratanići MIJO i RADOVAN, bratanična ZDENKA, sestrić VLADAN, sestrične BRANKA, ANKA, SVETLANA, JELENA, MILENA i ostala mnogobrojna porodica JOVANOVIĆ
Tužnim srcem javljamo rođacima, komšijama, kumovima i prijateljima da je dana 17. novembra 2024. godine prestalo da kuca veliko srce našeg dragog
1954 ‒ 2024. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 17. novembra od 14 30 do 17 časova i 18. novembra od 9 do 15 časova, kada se kreće za Pljevlja. Dana 19. novembra saučešće će se primati od 8 do 11 30 časova, u gradskoj kapeli Ravni u Pljevljima. Sahrana će se obaviti u selu Otilovići istog dana u 12 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga ANKA, djeca ALEKSANDAR, NEMANJA, NIKOLA i MILICA, snaha ALEKSANDRA, unučad VASILIJE, KSENIJA, BOGDAN, KRISTIJAN i RADOVAN, porodica pokojnog brata VUKOMANA, sestre RADA i MIRA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima, kumovima i poznanicima da je dana 17. novembra 2024. godine u 7 časova u 77. godini preminuo naš dragi
901
VESELJKO - VECO Ivov MARAŠ
Po izričitoj želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice.
OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga BISERKA, sin NEBOJŠA, sestre ĐORĐINAĐUKA, PERSA i porodica pokojne sestre SLAVKE, snahe LJUBICA, SLAĐANA i JASMINA, bratanić JOVAN - JOCO, bratanična SVETLANA - SEKA, unuci OGNJEN i JAKOV, sestrići, sestrične i mnogobrojna porodica MARAŠ
Obavještavamo prijatelje, kumove i rođake da je dana 16. novembra u 68. godini preminuo naš dragi
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 17. novembra od 11 do 16 časova i 18. novembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.
OŽALOŠĆENI:
supruga MILICA, kćerke ANA, NATALIJA, EMILIJA i ALEKSANDRA, brat MILAIN - MIĆA, snahe VERA i ZORICA, sinovac DADO, sinovice EMINA i JASNA, unuke ANIKA i ITANA, brat od ujaka RATKO, sestre od ujaka BRANKA, RADMILA i MARINA i ostala rodbina
Dana 16. novembra 2024. preminuo je u 70. godini naš dragi
896
Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 17. novembra u 12 00 časova u Drušićima.
OŽALOŠĆENA PORODICA: brat ARSENIJE, sestra KOSARA, snaha DARINKA, sinovac RADOVAN, sinovica LJILJANA, sestrić ŽELJKO i ostala rodbina KRALJEVIĆ
za dodatnih objavite čitulju odmah na portalu pobjeda.me 5€
Na našem ili na šalteru naših saradnika naglasite da se čitulja objavi odmah. Cijena od 5€ se dodaje na cijenu koju plaćate za objavu čitulje u novinama
Umro
Sahrana je obavljena dana 15. novembra 2024 godine u Vršcu u krugu porodice
Ožalošćeni brat RATKO sa porodicom
Sa tugom se opraštam od svoje voljene komšinice
VESNE ĐURIŠIĆ
Hvala na svim zajedničkim lijepim trenucima i pomoći.
ZORKA MARTINOVIĆ
Umro je naš dragi suprug i otac
SVETOZAR Marinkov JOVANOVIĆ
Sa ponosom i poštovanjem opraštamo se od Tebe. Bio si naš veliki životni oslonac, dobar suprug i otac, koji će nam zauvijek nedostajati. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Tvoji: supruga STANKA, sin NEBOJŠA i kćerka NATAŠA
Posljednji pozdrav bratu
MOJSIJI MAROVIĆU
Hvala ti za bratsku ljubav, pažnju i poštovanje. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Sestra BEBA sa porodicom
Preselio se u vječnost naš dragi brat i stric
VERA BARTOŠ rođena KAKIĆ
Mi svi imamo kraj, ali kad neko tako neponovljiv kao naša Vera ode, to udari kao lavina. Kažu, tuga je cijena ljubavi, a Vera ju je davala bezuslovno i nesebično.
Vera je čitala život kao dobru knjigu, sa razumijevanjem, podvlačeći najljepše redove. Na kraju, samo je zaspala, ostavivši za sobom život koji je bio oličenje dostojanstva i dobrote.
A mi, beskrajno zahvalni, ostajemo da je pamtimo i čuvamo u sebi njenu mudrost, duhovitost i ljubav dok nas bude.
PRIJATELJI I KOMŠIJE
Dragom komšiji i iskrenom prijatelju
DRAGANU SAVELJIĆU
Posljednji pozdrav DEJAN R. STOJOVIĆ sa porodicom
891
MOJSIJE Dragov MAROVIĆ 1952–1974.
Dragi Mojsija, težak je rastanak sa tobom.
Neka Ti bude laka zemlja po kojoj si hrabro i časno hodao. Ostaćeš vječno u našim srcima.
Dragom komšiji
Tvoji ČEDO, NENAD i VESNA sa porodicama
DRAGANU
Pamtićemo Te po pažnji i lijepim trenucima provedenim sa Tobom. Počivaj u miru
LJUBIŠA i VESNA STOJOVIĆ sa porodicom
886
898
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
NASTU
KSENIJA, BALŠA i TAMARA
Posljednji pozdrav dragom bratu
BAŠA NASERU – NASTU
Voljeni brate, ti počivaj u miru a ja ću do kraja života sa vječnom ranom u srcu. Hvala ti za svu ljubav i pažnju. Voli te tvoj brat
889
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
NASTU
Hvala ti za ljubav, velikodušnost i pažnju koju si nam pružao do kraja svog života. Zauvijek ćemo te voljeti.
Prošle su dvije godine od kad nisi sa nama
Mnogo je razloga da te s ponosom pominjemo, a premalo riječi da ti zahvalimo za svu dobrotu, ljubav i pažnju kojom si nas nesebično darivao. Vrijeme što prolazi ne može da izbriše sjećanje jer te čuvamo u srcu a tamo zaborav ne zalazi. Počivaj u miru.
Sestre SLAVKA, RADA, DESA i MILA
Dana 18. novembra 2024 navršavaju se dvije godine od smrti našeg
887
MILAIN – MIĆA sa porodicom 890
Posljednji pozdrav dragom stricu
BAŠA NASERU – NASTU
Striko, imao si posebno i neizbrisivo mjesto u mom životu. Počivaj u miru.
Tvoj bratanić DADO i snaha ZORICA 899
Tvoji: ćerka ANA, unuke ANIKA i ITANA i zet STEFAN PAPOVIĆ
Deset godina je od kad nisu sa nama naši voljeni
DRAGINJA NIKOLIĆ
NENAD – ĆIRO NIKOLIĆ
U mislima sa vama.
VAŠI NAJMILIJI
906
Bio si naš temelj, naša snaga, mudrost i sigurnost u životu. Boli svaki dan, svaki minut bez tebe. Ništa više nije isto, i ne može se nadoknaditi praznina i bol u duši. Vrijeme ne liječi rane, samo nas uči kako da živimo bez tebe.
Hvala ti na svemu, neka tvoj mir bude vječan, Voli te tvoja porodica
Tvoji: ŽELJKA, JOVANA, JELENA I DANILO
Sjećanje na
28. 2. 1957 – 18. 11. 2023
907
Navršavaju se tri godine od smrti moje majke
LJILJANE PRELEVIĆ
Draga mama, godine i dani prolaze a ne mogu umanjiti ovu tugu i bol. Počivaj u miru sa tatom, Gagom i Gocom.
Vaša MARINA
Volimo te, tata
TAMARA, TATJANA i KAĆA
892
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Montenegro Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management
Name of Project: Sava and Drina River Corridors Integrated Development Program (SDIP) Loan No: 91300-ME
Assignment Title: Project Assistant
Reference No. MNE-SDIP-91300-ME-IC-CS-24-3.18
The Montenegro received financing in the amount of EUR 15,000,000.00 from the World Bank toward the costs of the “Sava and Drina River Corridors Integrated Development Program” (SDIP) and it intends to apply part of the proceeds to payments for Project Assistant.
The main activity of this consulting services (“the Services”) shall be to coordinate and supervise, on behalf of the Ministry and PIU, the activities of the project stakeholders and documentation received from the construction and consulting firms, as well as consultants hired under the Project so that the Project is implemented according to the Project Operational Manual. This will require close collaboration with all actors involved in the project. He/She shall ensure that all works, project plans, project documentation, and reports are prepared in a timely manner (and according to the Project Work Plan and the Project Procurement Plan), and communicated to the Bank, the MOAFWM, and other stakeholders, Technical Services Unit (TSU) established under the Ministry of Finance. The Project Assistant shall ensure that communications and coordination and reporting links with the related stakeholders (especially media) are established and well conducted, and shall draw the attention of the management and implementation activity coordinators and of the Bank to all obstacles that hinder effective implementation.
The Project Assistant – shall be engaged to follow the Project activities on a full-time daily basis (8 hours per day, working days, from Monday to Friday). The consultancy is expected to start during December 2024 and continue up to the project is in implementation (end of December 2025).
The detailed Terms of Reference (TOR) for the assignment can be obtained at the address given below.
The MAFMW, through Technical Service Unit, now invites eligible individual consultants (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Service. Interested Consultants should provide information demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services. Individual consultants may be offered through firms or other organizations, but the qualifications of the individual consultant will be the basis of selection. Contract will be signed with proposed individuals.
The criteria for selection are following:
Qualification (mandatory) criteria:
•University degree in a relevant field such as sciences, economics, law, or a related discipline;
•At least 3 years of experience in project management;
•Relevant experience in media communication and public relations;
•Proven managerial experience with the ability to lead and manage project teams, and knowledge of project planning techniques and tools;
•Demonstrated experience in monitoring and implementing projects;
•Fluency in written and spoken English;
•Proficiency in computer use and relevant software.
Evaluation criteria:
•General qualifications (30%)
•Adequacy for the assignment (60%)
•Knowledge of English (10%)
The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs, 3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017 and August 2018, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest.
A Consultant will be selected in accordance with the Individual Consultant method set out in the Procurement Regulations.
Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14,00 hours. Expressions of interest must be delivered in a written form, only by e-mail, to the address below by December 2, 2024, 14,00h.
Ministry of Finance/Technical Service Unit
Attention: Mr. Mirko Lješević, Procurement officer Street Address: Studentska 2a Floor/Room number: first floor City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 20 201 695
Facsimile number: +382 20 201 698 Email: tsu@epa.org.me
Kroz dugu istoriju suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima –počeli smo put kao „ratne novine“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja stigli do Titograda i Podgorice... Za sve to vrijeme bili smo pouzdani hroničari obnove zemlje, raznih reformi, samoupravljanja, revolucija i kontrarevolucija, ratovanja, mirenja i izvinjavanja, razvoja i razlaza, izbora i demonstracija, ćirilice i latinice, sve do obnove državnosti, brojne medijske konkurencije i izazova modernog doba.
Strpljivo smo gradili poziciju uticajnog faktora, na neke stranice smo ponosni, a neke nam ostaju kao opomena. Ono što je sigurno – svako od tih svjedočanstava ostaje naše, iskonsko crnogorsko, sa svim vrlinama i manama.
Rezultati terenskog istraživanja
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
1944 - 2024