Neđelja, 8. decembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21197 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
ANALIZA: Što znači non-pejper Hrvatske u važnom trenutku za EU integracije Crne Gore
PODGORICA: Ekocid na prostoru nekadašnje kasarne u Zagoriču
Posječene
Neodgovorno je gurati probleme pod tepih i nadati se da će članice EU da „smiruju“ štetu koju naša vlast proizvodi tako što će da intervenišu kod svih koji mogu imati prigovore na situaciju u Crnoj Gori. Nadajmo se da je vlast naučila lekciju - kaže Dina Bajramspahić
STR. 3.
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG o najavama promjene najvišeg pravnog akta u Crnoj Gori
Ako bi se krenulo u ustavnopravne razorne vratolomije mimo unaprijed poznate i jasno propisane ustavne procedure za promjenu korpusa ustavnog identiteta države, njene biti i damara, to bi bilo mimo svih pravila domaće i međunarodne ustavne struke i nauke, jedno kvaziinstitucionalno, ali protivustavno djelovanje bez presedana zabilježenog u savremenoj evropskoj ustavnosti, kazao je Boris Bastijančić STR. 2. i 3.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve o brojnim problemima u turističkoj privredi
Ogoljena statistika sada pokazuje ono što je bilo očigledno – nijesmo se ozbiljno posvetili razvoju turizma. Nedostatak vizije, zanemarivanje infrastrukture, izolacija u saobraćajnom smislu i uništenje nacionalnog avio-prevoznika doveli su do neminovne degradacije sektora, istakao je Ratković
INTERVJU: Dr Biljana Đorđević, profesorica Fakulteta političkih nauka i narodna poslanica
STR. 5.
U posljednjih desetak godina fokus vlasti je bio da se obesmisli bilo koji protest koji ima veze sa politikom jer onda djeluje da je manje važan. Svi su na to nasijedaliradnici, studenti, ekološka udruženja – stalno se bježalo da se kaže da je nešto političko. Sada studenti staju iza nečeg što je opštedruštveno i političko i nije vezano samo za njihova studentska pitanja. To rade na svojim mjestima, fakultetima, gdje mogu da se izraze, ali se suštinski obraćaju vlasti u vezi sa nekim pitanjima koja se ne tiču samo njih, nego svih građana, kaže Đorđević STR. 11.
Tokom 2021. godine podnijeto 3.600 zahtjeva za nostri kaciju obrazovnih isprava
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG o najavama promjene najvišeg pravnog akta u Crnoj Gori
PODGORICA – Ako bi se krenulo u ustavnopravne razorne vratolomije, mimo unaprijed poznate i jasno propisane ustavne procedure za promjenu korpusa ustavnog identiteta države, njene biti i damara, to bi bilo mimo svih pravila domaće i međunarodne ustavne struke i nauke, jedno kvaziinstitucionalno, ali protivustavno djelovanje bez presedana zabilježenog u savremenoj evropskoj ustavnosti – kazao je za Pobjedu Boris Bastijančić, predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG na osnovnim i master studijama i bivši savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja.
Bastijančić je u razgovoru za Pobjedu ponovio da je neophodno da Ustav, zakoni i drugi opšti pravni akti budu posljedica racionalnog procesa čiji će rezultat biti primjerene, konzistentne i lako primjenjive norme, podjednako shvatljive svima čije se ponašanje i pravna ovlašćenja trebaju urediti, uključujući nosioce zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Osvrćući se na česte najave izmjena najvišeg pravnog akta od predstavnika parlamentrane većine, Bastijančić je decidirano objasnio kako i pod kojim uslovima se to jedino može uraditi, ali i ukazao na posljedice ukoliko se do izmjena Ustava bude išlo najavljenim načinima. On smatra da ako bi se krenulo u ustavnopravne razorne vratolomije mimo unaprijed poznate i jasno propisane ustavne procedure za promjenu korpusa ustavnog identiteta države, njene biti i damara, to bi bilo mimo svih pravila domaće i međunarodne ustavne struke i nauke, jedno, kako kaže, kvaziinstitucionalno, ali protivustavno djelovanje bez presedana zabilježenog u savremenoj evropskoj ustavnosti.
nedopustivo
- Cijenim da bi to politički i pravno bilo suludo i nedopustivo, i da to na kraju ne može biti predato stvarnosti, ali me ne bi ni iznenadilo da se, u nekom trenutku, u jedan takav pravni i politički sunovrat zlonamjerno zakorači. Ako bi se to nekim slučajem i zbilo, građansko biće Crne Gore trajno bi bilo narušeno ili uništeno, a njena nezavisnost, suverenost i puni međunarodnopravni subjektivitet prije ili kasnije doveden u pitanje. Svakako, ukoliko neki politički subjekat, njegov lider i sljedbenici mu, misle da je moguće mijenjati identitetske odredbe
Bastijančić je u razgovoru za Pobjedu ponovio da je neophodno da Ustav, zakoni i drugi opšti pravni akti budu posljedica racionalnog procesa čiji će rezultat biti primjerene, konzistentne i lako primjenjive norme, podjednako shvatljive svima čije se ponašanje i pravna ovlašćenja trebaju urediti, uključujući nosioce zakonodavne, izvršne i sudske vlasti
najvišeg crnogorskog pravnog akta, ali isključivo uz dosljedno slijeđenje propisanog ustavnog revizionog postupka, neka se u tome i kuražno oprobaju, pa realnu podršku provjere u plenumu Skupštine i u biračkom tijelu, ali vezujući svoju političku i profesionalnu budućnost za sudbinu i uspjeh svog nauma, što bi bilo elementarno korektno i društveno odgovorno - ocijenio je Bastijančić.
S druge strane, kako dodaje, sve u slučaju i da se zabasa u promjenu Ustava po strogo definisanom postupku i u pojedinim njegovim segmentima koji predstavljaju identitetsko znamenje građanske države, postavlja se pitanje –da li su nam uopšte potrebni ,,novi plebisciti“?
- Mislim da nijesu, naročito ne sada kada se prilično optimistično licitira relativno kratkim rokovima za ulazak naše države u EU. Nalazim da je zajednički uspjeh svih u Crnoj Gori ostvarivanje zahtjevnih evropskih integracionih ciljeva i osvajanje preostalih dionica dugotrajnog puta, bez obzira na to kojim jezikom govorimo, koje smo vjere, kakve karakterisike i posebnosti imamo i ispoljavamo, te kakvi su naši nacionalni sentimenti. ,,Otvaranje sezone“ pitanja, zahtjeva i rasprava o novim ustavnim promjenama i njihovo eventualno sprovođenje uz poštovanje mukotrpnih procedura, svakako da bi pomenute ciljeve učinilo daljim i mnogo kasnije dostižnim - naveo je Bastijančić, uz podsjećanje da valja imati u vidu da stvarne promjene Ustava povodom i mimo identitetskih pitanja ne zavise samo od pukog pravnog postupka za promjenu Ustava, već i od brojnih i raznovrsnih, unutrašnjih i spoljašnjih političkih i socioloških faktora, kao i od osjetljivosti građana
Boris Bastijančić
prema pojedinim pitanjima u određenim istorijskim momentima.
- U članu 10 stav 2 Ustava Crne Gore sasvim je jasno zapisano određenje da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona, a u neposrednoj vezi sa tim jeste i član 11 stav 3, koji utvrđuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom. Odgovornost nosilaca javnih funkcija u tom smislu jeste i mora biti pod naročitom društvenom lupom, jer je njihovo djelanje dobar ili loš primjer građanima, zahvaljujući čijem povjerenju obnašaju svoje nadležnosti u određenom mandatu. Kada je riječ o samoj promjeni Ustava Crne Gore on se izričito o tome izjašnjava u članu 156 stav 1, dajući prednost amandmanima na Ustav. Ako se klasifikuje prema složenosti pravnog režima promjene, shodno formalnom kriterijumu klasične podjele ustava, čiji je utemeljivač britanski konstitucionalista Džems Brajs, crnogorski najviši pravni akt spada u čvste, krute ili rigidne
Ustavi kroz istoriju
Interesantno je navesti kao činjenicu da je u toku gotovo 120 godina Crna Gora u različitim društvenoekonomskim formacijama, državnim aranžmanima i uređenjima usvojila sedam ustava, i to (hronološki posmatrano): Ustav za Knjaževinu Crnu Goru od 19. decembra 1905.
godine je prvi crnogorski ustav. Nakon ovog, donijet je Ustav Narodne Republike Crne Gore od 31. decembra 1946. godine, zatim Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore i republičkim organima vlasti, od 4. februara 1953. godine (iako ne po
ustave, za razliku od mekih ustava koji se mijenjaju po manje zahtjevnoj proceduri, istovjetno onoj u zakonodavnom postupku. Ovlašćeni predlagači za podnošenje prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore su Predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Taj prijedlog može da se odnosi na donošenje novog ustava ili na izmjenu i dopunu pojedinih ustavnih odredbi, u kome se navode one čija se promjena traži i daje obrazloženje takvog prijedloga. Da bi prijedlog za promjenu ustava bio usvojen, neophodno je obezbijediti dvotrećinsku podršku ukupnog broja onih koji sjede u klupama Skupštine. Ukoliko takva podrška izostane i prijedlog ne bude usvojen, on može biti ponovljen nakon isteka jedne godine od dana kada je odbijen. Međutim, ako poslanici usvoje prijedlog, nadležno skupštinsko radno tijelo sačiniće nacrt akta o promjeni Ustava. Njega će razmatrati Skupština. Ako za njega glasa dvije trećine njenih članova, on je usvojen, i za-
nazivu, po karakteru, značaju i materiji koji reguliše je ustav), potom Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 10. aprila 1963. godine, pa Ustav Socijalističke Republike Crne Gore od 25. februara 1974. godine, slijedi Ustav Republike Crne Gore od 12. oktobra 1992. godine i posljednji, važeći Ustav Crne Gore od 19. oktobra 2007. godine.
tim se stavlja na javnu raspravu koja ne može trajati kraće od mjesec. Potom, nadležno skupštinsko radno tijelo utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava i dostavlja ga Skupštini na razmatranje. Akt o promjeni Ustava konačno će biti usvojen ako za njega opet, drugi put glasa dvije trećine svih poslanika. Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja - objasnio je Bastijančić.
On je dodao da ne sumnja da je svakome lako zaključiti koje ustavne odredbe je lakše, a koje neuporedivo teže i vraški komplikovanije mijenjati uz obavezan apel na narod da zauzme s tim u vezi svoj nepobitan stav, koristeći mehanizme neposredne demokratije.
- Bilo čemu od navedenog pristupati mimo procedure, svojevoljno, samoživo, neregularno, državnički nedostojanstveno i nepristojno – ne bi smjelo da dođe u obzir ni u obrisima nastanka - kaže on.
referendum
Prema njegovim riječima, za promjenu suvih i suštinskih identitetskih članova Ustava Crne Gore neophodno je da se izjasni najmanje tri petine svih birača na državnom referendumu“. - Konkretno, bez referendumske verifikacije kvalifikovanom većinom svih građana Crne Gore upisanih u birački spisak, nije i ne smije biti ostvarena ni pod kojim uslovima ustavna promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 koji se odnose na karater države, nosioca suverenosti, vršenje, uspostavljanje i priznavanje vlasti, njeno uređenje, teritoriju, državne simbole (grb, zastavu, himnu), crnogorsko državljanstvo, jezik i pismo, njen odnos sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, te biračko pravo, kao i samog člana 157. koji predviđa referendumsku potvrdu kao uslov za promjenu svih navedenih članova Ustava. Dakle, ti mehanizmi su precizno utvrđeni Ustavom Crne Gore i oni ne mogu biti selektivno upotrijebljeni i ograničeni od strane države, odnosno njenih najvažniji političkih institucija - navodi Bastijančić . On ističe da su ustavne promjene moguće kada postoji nepobitno uporište sa ubjedljivim, svojom snagom dovoljnim razlozima, oko kojih postoji saglasje javnosti i kon-
senzus političkih elita i kada se ispune najvišim pravnim aktom striktno propisani, zaista strogi uslovi. - Svaki ustav, tako i naš – Ustav Crne Gore, od trenutka stupanja na snagu potencijalno je, i pretpostavljeno moćan, ali ne i svemoćan i ne svevremen. Ne ni savršen. Autoritet njegovih normi i pravna vrhovna snaga mu se potvrđuju i štite ili neumitno čile i razgrađuju srazmjerno stepenu njegovog poštovanja i istinske primjene od strane svih aktera društvene zajednice, naročito nosilaca centralne političke moći, koji bi morali da se uzimaju kao najbolji uzori ustavnog djelovanja i dosljednog slijeđenja vladavine prava. A nerijetko je suprotno. Stoga, nije ni smotreno, ni opravdano prisustvo i njegovanje sklonosti ili bolje reći neracionalne prakse da se izigravanje i zaobilaženje istinske primjene i ostvarivanja Ustava opravdava manjkavostima, nedorečenošću i prevaziđenošću njegovih rješenja, bilo u cjelni ili parcijalno - dodao je Bastijančić. On ocjenjuje kao društveno opasno, a pravno i politički neoprostivo, pribjegavati donošenju zakona u najvišem zakonodavnom crnogorskom domu, koji grubo zadiru u vrijednosno jezgro i postulate ustavnog prava, jer se kako navodi, time nasrće na ustavni sistem i urušava ustavni poredak.
- Posljedica takvog postupanja ogleda se u činjenici da se Crna Gora u zvaničnim međunarodnim izvještajima i mišljenjima nedavno označavala (ili bi se i dalje mogla označavati) kao država „siromašne političke i pravne kulture“ (Venecijanska komisija), koja se još oporavlja od ustavne krize nastale 2022. godine (,,Freedom House“) - naveo je Bastijančić. Ovom prilikom on je podsjetio i na, kako je kazao, negativan prilog neustavnog zakonodavnog egzibicionizma parlamentarne većine 27. saziva Skupštine Crne Gore, kojim su, kako je dodao, privremeno flagrantno i neprimjereno derogirane i prepravljanje nadležnosti poglavara države, odnosno „retrogradno inoviran“ Zakon o Predsjedniku Crne Gore. - Zato, nezavisno od toga da li neodrživo institucionalno, pravno i političko postupanje potiče od strane onih koji obnašaju i grčevito brane vlast ili od strane njima suprotstavljenih društvenih aktera, koji neumorno kidišu da se ista osvoji, rezultat je isti – svi u takvom ambijentu gubimo, uz dalekosežne posljedice po društvo u cjelini - istakao je Bastijančić. On ocjenjuje da se nije dovolj-
Neđelja, 8. decembar 2024.
ANALIZA: Što znači non-pejper Hrvatske u važnom trenutku za EU integracije Crne Gore
no naučilo iz lošeg primjera koji je na kratko unio gotovo opipljivo pravnopolitičko nedjelo u noviju istoriju crnogorskog zakonodavstva.
naj Š iri konsen Z us
Na pitanje kako ocjenjuje najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je izjavio da Ustav treba dopuniti odredbama kojima se mijenja status srpskog jezika u Crnoj Gori, odnosno da će tražiti izmjene kroz podršku ustavotvorne skupštine da on bude uveden kao službeni jezik, Bastijančić kaže da je u pitanju paradoks. Takođe, sličnom je ocijenio i izjavu premijera Milojka Spajića koji je kazao da će se do ustavnih promjena doći kroz najširi konsenzus.
- Danas smo svjedoci sve češćih i glasnijih, olako saopštavanih ideja, od neozbiljnih do opasnih, sračunatih na promjenu najvišeg crnogorkog pravnog akta. Kao što je poznato, one dolaze ne samo sa strane određenih političkih subjekata, već i od prvaka institucija najvišeg ranga. Možemo čuti paradoksalne ideje o fomiranju ustavotvorne Skupštine CG, iako u Ustavu nema nigdje ni slova zapisanog o tome, a kamoli realnog ustavnopravnog bliže određenog osnova. U red jednako tako održivih ideja može se svrstati i ona da se ustavne promjene moraju sprovesti uz najširi politički konsenzus. Međutim, nema dileme – konsenzus ne može ni u kojem slučaju biti ni širi, ni uži, ni visok, ni niži. On postoji ili ne postoji. Riječju, ukolliko bi jedan poslanik od njih ukupno 81 bio protiv usavajanja nekog pravnog akta koji bi se našao na dnevnom redu sjednice crnogorskog parlamenta, a svih ostalih 80 bili za, ni tada ne bi postojao nikakav širi ili najširi konsenzus. Jednostavno ga nema. Dakle, ovog tipa volšebno gradiranje i nijansiranje je lišeno atributa ozbiljnostiobjasnio je Bastijančić. On ocjenjuje da je javno iskazivanje navedenih ideja „puka demonstracija grubog neznanja, neprimjerenog najvišim državim dužnosnicima ili opasno kreirana manipulacija da se polako i tiho stavi u izgled, odnosno nagovijesti javnosti scenarij budućeg postupanja osmišljenog na ključnim (van) državnim adresama. - Opasno je kad se pravno tupi pojedinici naoštre, naprasno se naoružaju političkom osionošću i sve to crpe iz agresivnog legitimiteta prolaznih pozicija političke moći, zamišljajući da mogu doseći nedostižno, pa čak i pristupiti ustavnoj reviziji kako im i kada padne na pamet i politički interes nalaže. Međutim, valja se (pod)sjetiti da je istorija uvijek i nepogrešivo pokazala – notorno štetne ideje po budućnost generacija i stabilnost jedne države prije ili kasnije neminovno potroše njihove tvorce, ne ostavljajući im vremena da (p)ostanu svjesni posljedica vlastitih postupaka - dodao je Bastijančić. i. MiloviĆ
PODGORICA- Neformalni
dokument u formi non-pejpera koji je Crna Gora dobila od Hrvatske, a u kojem se potencira čitav niz otvorenih pitanja između dvije zemlje, ne predstavlja najavu blokiranja zatvaranja pregovaračkih poglavlja, ali je svakako upozorenje Podgorici da pokaže volju i istovremeno nauči lekcije kada su u pitanju odnosi sa susjednom zemljom. To su u razgovoru za Pobjedu ocijenili hrvatski analitičar Davor Đenero i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Non-pejper u koji je Pobjeda imala uvid, stigao je na adresu Crne Gore u vrijeme kada se na sjednicama radnih grupa EU za proširenje uveliko raspravlja o zajedničkoj poziciji za četiri poglavlja koje naša država treba da zatvori u narednih nekoliko sedmica.
Da ovo nužno nije neprijateljski gest, smatra Bajramspahić, koja ističe da crnogorska vlast ipak sada žanje ono što je posijala.
- Komplikacije u vezi sa poglavljima su evidentne i neporecive. Ako već Hrvatska neće ići do kraja sa odlukom na štetu Crne Gore, to će biti samo zato što je ona veći prijatelji Crnoj Gori nego što je zvanična crnogorska vlast bila prema Hrvatskoj nedavno - ističe ona.
Slično smatra i Đenero, naglašavajući da Hrvatska neće direktno potencirati bilateralna pitanja na štetu Crne Gore. -Hrvatska neće biti država koja bi sama blokirala zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Jasno je da neće direktno isticati bilateralna pitanja u kontekst pristupanja Crne Gore Evropskoj unijikazao je on.
Da Crna Gora, uprkos neriješenim odnosima sa susjedima, ide ka zatvaranju poglavlja smatraju i u Vladi.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da je Crna Gora bliža Evropskoj uniji nego ikada ranije. - Treća Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije biće održana tokom decembra i izvjesno je da će tada biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja. Vjerujem da će do kraja 2026. godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja - kazala je Gorčević prije nekoliko dana.
Zahtjevi
Non-pejper Hrvatske sadrži niz dobro poznatih otvorenih pitanja, od kojih neka duže a neka kraće opterećuju odnos dvije zemlje.
U dokumentu se poziva Crna Gora da obezbijed „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“.
Podgorica se poziva da pristane na sveobuhvatnu naknadu koja obuhvata sve logoraše. Tu je i zahtjev za potvrđivanje vlasništva Republike Hr-
Neodgovorno je gurati probleme pod tepih i nadati se da će države-članice EU da „smiruju“ štetu koju naša vlast proizvodi, tako što će da intervenišu kod svih koji mogu imati prigovore na situaciju u Crnoj Gori. U najmanju ruku, nadajmo se da je vlast naučila lekciju i da će gajenje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama u regionu od sada biti prioritet, kaže Dina Bajramspahić
vatske nad brodom „Jadran“, a samim tim i njegov povratak, što, kako je navedeno, podliježe Ugovoru o pitanjima sukcesije.
U non-pejperu se navodi i da bi Crnoj Gori bilo ponuđeno da bi, nakon što brod vrati vlasniku, tj. Hrvatskoj, u duhu NATO savezništva i uz dogovor, mogla da koristiti „Jadran“. Nadalje se kao tačka sporenja navodi odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, kojoj bi trebalo obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta.
Non-pejper, u kontekstu relacija prema Hrvatima u Crnoj Gori, apostrofira „deficit ostvarivanja manjinskih prava iz područja obrazovanja“, kao i potrebu za povratom imovine.
Kao nezaobilazna stavka izdvaja se i pitanje utvrđivanja granice na moru.
Hrvatska odavno smatra da je to nešto što treba dovršiti jer je na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Od Crne Gore se, na osnovu non-pejpera, očekuje i da se snažno zalaže za otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države.
U tom dijelu kao naročito bitno ističe se procesuiranje ratnih zločinaca (Crna Gora nije procesuirala nijednu osobu za zločine na teritoriji Hrvatske); Nestale osobe, njih 14; Obilježavanje mjesta stradanja Morinj, tj. logora gdje su
bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani.
Podsjeća se da je na tom mjestu postavljena spomen-ploča, ali je promjenom vlasti došlo do sporova u vezi nje, jer pojedini vladini funkcioneri smatraju da se ona treba ukloniti ili makar promijeniti napis na njoj.
Osim ploče u Morinju, napominje se i uvijek aktuelno pitanje imena bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Gopčeviću, nekadašnjem upravniku zloglasnog logora Morinj. Od Crne Gore očekuje se i da onemogući pokušaje zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta.
Non-pejperom je objašnjeno da Hrvatska smatra da je nedopustivo prekrajanje istorije te zemlje, a kao primjer je navedena kampanja uoči popisa stanovništva u Crnoj Gori, kada se u primorskim gradovima pojavilo više bilborda na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Sa ovim neformalnim dokumentom navodno je upoznat i Brisel, tj. sve članice EU koje će uskoro na sjednici Savjeta odlučivati o Crnoj Gori i zatvaranju četiri poglavlja. Guranje pod tepih
Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako bi bilo krajnje neodgovorno od crnogorskih vlasti da olako shvataju prepreke. -Neodgovorno je gurati probleme pod tepih i nadati se da
će države-članice EU da „smiruju“ štetu koju naša vlast proizvodi, tako što će da intervenišu kod svih koji mogu imati prigovore na situaciju u Crnoj Gori. U najmanju ruku, nadajmo se da je vlast naučila lekciju i da će gajenje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama u regionu od sada biti prioritet - kazala je ona.
Ona napominje i da je, osim situacije koja se tiče dobrosusjedskih odnosa, vlast istovremeno sebi dozvolila da se nađe u poziciji u kojoj EU može da nađe i formalne razloge za usporavanje zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Kao primjer navodi neispunjene obaveze u poglavlju 10, poput propuštene prilike da se imenuju svi članovi Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Tako nešto nije smjelo da se dogodi i neko mora da snosi odgovornost. Vidimo koliko poteškoća da zatvorimo četiri poglavlja, dok nakon toga ostaje čak 26. Bez hitnog podizanja odgovornosti na najviši nivo, taj zadatak će biti teško ostvariv - poručuje Bajramspahić.
postoji li volja
Đenero ističe da sve što se sada pominje u non-pejperu predstavlja stara otvorena pitanja koja nekada nije bilo potrebno posebno naglašavati.
- Bilo je jasno da dobar sporazum o razgraničenju na moru funkcioniše već skoro dvi-
je decenije, a pitanja poput vlasništva nad „Jadranom“ ili podmornicama koje je u međuvremenu Crna Gora, protiveći se sukcesijskom sporazumu „podijelila“ bivšim jugoslovenskim republikama, nijesu bila posebno važna. Postojao je opšti utisak o spremnosti Crne Gore da se pitanja stvorena agresijom Miloševićevog režima na Hrvatsku rješavaju - navodi Đenero. Kako dodaje, situacija se dramatično promijenila smjenom vlasti u Crnoj Gori nakon avgusta 2020. -Već Krivokapićeva vlast počela je relativizovati nesporno - razgraničenje na kopnu kod Prevlake. Nestalo je spremnosti za razgovore o pitanju vlasništva nad „Jadranom“, a nova pitanja su otvarana. Imenovanje bazena na kojem bi se trebale igrati međunarodne vaterpolske utakmice imenom čuvara logora u Morinju nije ništa drugo nego otvoreno velikosrpsko provociranje Dubrovnika i cijele Hrvatske - smatra Đenero. Ipak, kako kaže, ako volja postoji, „velikosrpske gluposti je lako srušiti u prah i pepeo“. -Cilj diplomatije je slanje poruke da se pitanja moraju rješavati, kao i da iste one vrijednosti, koje Hrvatska zajedno sa još sedam država članica zastupa rezervom prema tome da Srbija otvori pregovarački klaster 3, vrijede i za Crnu Goru - poručuje Đenero. Dodaje i da je Hrvatska ozbiljno svjesna rizika koji za nju predstavlja činjenica da u susjednoj državi s kojom dijeli jadransku obalu, a koja je do 2020. bila izrazito prijateljska, u izvršnoj vlasti funkcionišu tri političke stranke čiji su lideri od strane Zagreba proglašeni kao nepoželjni.
-To su političari koji sprovode velikosrpsku i prorusku, a protivevropsku i protivatlantističku politiku - naveo je sagovornik Pobjede. Đenero ističe i da ima pozitivnih naznaka u cijelom procesu. -Čini se da je premijer Spajić shvatio poruku, pa je najava formiranja radnih tijela koja će rješavati probleme sa Hrvatskom dobar signal - poručuje on. Bojan ĐuriŠiĆ
Danas izbori u Beranama
BERANE – Izbori u Beranama, na kojima će učestvovati deset izbornih lista, održavaju se danas. Pravo glasa ima 23.645 birača, a biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. Druga na glasačkom listiću je koalicija „Za
budućnost Berana“, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. U izbornoj trci učestvuju lista Demokratske partije socijalista, koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja, koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore, na čelu sa Milovanom Živkovićem Šesta na glasačkom listiću je
lista grupe građana „Živimo za mladost – Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović.
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović R. P.
Nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore poslat Energetskoj zajednici
PODGORICA - Mini-
starstvo energetike pripremilo je nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji je poslat Energetskoj zajednici (EZ) na mišljenje i kojim je predviđeno da se pljevaljska termoelektrana (TE) isključi do 2041. godine.
Ministar energetike Saša Mujović saopštio je u petak, na godišnjoj konferenciji za novinare, da je od EZ traženo da se ima razumijevanje za to da Crna Gora ne može do 2030. godine ostvariti ciljeve koji su joj zadati, pišu Vijesti. - Za ostvarenje tih ciljeva iz plana nam treba 1,1 milijarda eura i to je veliki novac za državu. Zato smo tražili razumijevanje da je rok do 2030. godine nerealan da ostvarimo. Istakao bih da sam po ovom pitanju došao „na gotovu štetu“, jer je ovaj plan trebalo da bude završen prošle godine - kazao je Mujović.
Direktor EZ Artur Lorkovski početkom oktobra j e obavijestio ministra da će preispitati odluku Ministarskog savjeta EZ od 15. decembra 2022. godine, kojom su definisani nacionalni energetski i klimatski ciljevi Crne Gore do 2030.
- Crna Gora mora redukovati emisije na 2400t CO2, a to podrazumijeva uvođenje oštrih mjera u sektorima električne energije i transporta. Mora se izgraditi veći broj elektrana na bazi obnovljivih izvora električne energije, uvesti elektromo-
bili i modernizacija javnog saobraćaja, kao i obavezni udio bio-goriva - naveo je Mujović.
On je dodao da je tražen rok za TE do 2041. godine, kako bi se ostavilo državi da izgr adi druge energetske projekte.
Ministarstvo energetike i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) pripremili su finalno rješenje u vezi sa problemima koji su zaustavili gradnju druge žile podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, što je projekat transbalkanskog koridora.
Mujović je saopštio da detalje ne mogu odmah otkriti, te da će problem biti riješen do kraja godine.
- Trasa koridora se ne može puno mijenjati, a sa druge strane ograničeni smo zbog Nacionalnog parka Durmitor - rekao je Mujović. Neriješeni imovinsko-pravni problemi na lokacijama Đurđevića Tara i Njegovuđa i neusvajanje planske dokumentacije za koridor izgradnje dalekovoda Pljevlja - Bajina Bašta dva su ključna problema koja bi trebalo da se riješe u najkraćem roku da bi se nastavio projekat povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom. Taj kapitalni projekat uključuje izgradnju podmorskog kabla jednosmjerne struje kapaciteta hiljadu MW između Italije i Crne Gore, izgradnju trafo-stanice 400/110/35 kV Lastva, 400kV dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja i uvođenje postojećeg 400 kV daleko-
voda Podgorica – Trebinje u TS Lastva, kao i izgradnju 400 KV dalekovoda prema Srbiji i/ili Bosni i Hercegovini, a sada je puštena u pogon jedna žila podmorskog kabla kapaciteta 600 MW, trafo-stanica Lastva i dionica dalekovoda od Lastve do Čeva.
Na konferenciji je saopšteno da je nikšićka Željezara prošli mjesec prvi put od svojih prihoda isplatila bruto platu za svih 280 radnika koji su radno angažovani za izradu čelične konstrukcije i blokova za solarnu elektranu.
Mujović je kazao da zakupac pogona Čeličane i Kovačnice, švajcarski 8B Capital, poštuje sve obaveze iz ugovora o zakupu.
- Zvučaće čudno, ali imaćemo problem što će nama, ka-
da investitor preuzme radnike po ugovoru, nedostajati radnika da rade poslove na kojima su sada angažovani, pogotovo kada je riječ o variocima - naveo je Mujović. Prema njegovim riječima, otvorena pitanja u Željezari su rješenje poreskog duga i otpada koji je ostavio bivši investitor iz Turske. Predsjednik Borda direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović kazao je da Željezara još nekoliko mjeseci mora da pokaže profitabilnost nakon čega će joj elektroenergetska kompanija dati garanciju kako bi se riješilo pitanje poreskog duga koji bi ušao u reprogram na rok od godinu.
- Do kraja godine na Vladi će biti rješenje o isplati subvencija za električnu energiju kako ona ne bi poskupila.
Odluke regulatora se moraju poštovati, a Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i CGES se svog prihoda ne mogu odreći, jer bi to značilo manje investicija - rekao je Mujović.
On je naveo da struja do 2027. godine mora da poskupi da bi se približili evropskom prosjeku koji iznosi 27 do 28 centi po kilovatsatu. - Za očekivati je da kilovat sa deset bude povećan na 16 do17 centi kako bi dostigli prosjek koji sada ima Hrvatska - objasnio je Mujović i dodao da se vodi računa o socijalno ranjivim kategorijama za koje će važiti posebni uslovi.
On je saopštio i da je za godinu od kada je preuzeo funkciju u svim preduzećima koja su pod ingerencijom Ministarstva došlo makar
do malog smanjenja broja zaposlenih i da se očekuje da će Solar gradnja do kraja godine pozitivno poslovati.
- Za profitabilno poslovanje Solar gradnje na mjesečnom nivou potrebno je ugraditi tri megavata solarnih panela - precizirao je Mujović. Ministarstvo energetike je obezbijedilo sto hiljada subvencija za nabavku klima uređaja za građane Bijelog Polja i započete su aktivnosti na izradi studije daljinskog grijanja za njih. - Radi se studija izvodljivosti za skladišta električne energije koja će biti u Rudniku uglja Pljevlja (RUP), Željezari i hidroelektrani (HE) Perućica, kapaciteta 60 megavata i to je najbolji način da se dodatno valorizuje solarni i vjetro potencijal. Izabrali smo te lokacije, jer tamo nema problema sa priključenjem na prenosnu mrežu - objasnio je Mujović. Ministarstvo je spremilo novi zakon o energetici za koji se očekuje da bude usvojen do kraja godine, dok je za projekat HE Kruševo potpisan ugovor za sprovođenje geološkog istraživanja sa Institutom za vodoprivredu „Jaroslav Čarni“. Mujović je saopštio i da će Opštini Nikšić do kraja godine biti isplaćen novac po osnovu naknade za zemljište za Bilećko jezero u iznosu od 823.000 eura.
- To bi se desilo i ranije, ali smo morali da imamo razumijevanje za Republiku Srpsku koja je izgubila dva arbitražna spora sa Hrvatskom i Slovenijom - naveo je Mujović.
On je dodao da Rudnik uglja uveliko kopa novo korito za projekat izmještanja rijeke Ćehotine i da je iskopano 150.000 metara kubnih krečnjačkog materijala. Mujović je najavio da će u narednoj godini biti završena prva faza toplifikacije Pljevalja, a cilj je da se zamijene centralne gradske kotlarnice. R.P.
Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, o brojnim problemima u turističkoj privredi
PODGORICA - Crnogorski turizam, godinama nazivan motorom ekonomskog rasta, suočava se s opasnošću gubitka konkurentnosti u regionu. Pad prihoda u turističkom sektoru za skoro četiri odsto, odnosno 50 miliona eura u prvih devet mjeseci ove godine, uz pad broja noćenja od preko pet odsto, jasno ukazuje na duboku krizu. Ovo je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da turizam bilježi ovakav negativan trend.
Ova situacija nije rezultat iznenadnih promjena, već posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja ključnih problema, smatra prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve. Prema njegovim riječima, ni raniji rast prihoda nije bio realan, već inflatoran i privremeno stimulisan vanrednim okolnostima.
DegraDacija
- Ogoljena statistika sada pokazuje ono što je bilo očigledno – nijesmo se ozbiljno posvetili razvoju turizma. Nedostatak vizije, zanemarivanje infrastrukture, izolacija u saobraćajnom smislu i uništenje nacionalnog avio-prevoznika doveli su do neminovne degradacije sektora - kazao je Ratković. Njegova upozorenja i pozivi na reformu turizma već godinama ostaju bez odgovora, dok ključna crnogorska privredna grana polako gubi svoj identitet i konkurentnost.
- Ako se hitno ne preduzmu korjenite mjere, Crna Gora bi mogla izgubiti ono što je dugo bila njena najprepoznatljivija ekonomska prednostporučio je Ratković ističući da pad prihoda u turističkom sektoru nije iznenađenje, već očekivana posljedica dugogo-
Ogoljena statistika sada pokazuje ono što je bilo očigledno – nijesmo se ozbiljno posvetili razvoju turizma. Nedostatak vizije, zanemarivanje infrastrukture, izolacija u saobraćajnom smislu i uništenje nacionalnog avioprevoznika doveli su do neminovne degradacije sektora - kazao je Ratković
dišnjeg zanemarivanja ovog ključnog sektora crnogorske ekonomije.
Prema njegovim riječima, čak i u periodima kada su prihodi nominalno rasli, to nije bio rezultat realnog povećanja turističke aktivnosti, već efekat inflacije i povećanog prometa uzrokovanog prilivom izbjeglica i prognanika.
- Kada bismo pročistili podatke, vidjeli bismo da realni rast prihoda nije postojao ni ranijih godina, već su rezultati često bili varljivi. Sada je situacija ogoljena – prihod opada jer nijesmo kao društvo posvećeni razvoju turizma na ozbiljan i održiv način - izjavio je Ratković.
On je dodao da su ključni problemi duboko ukorijenjeni u lošem upravljanju i izostanku dugoročne strategije.
- Crna Gora nema ozbiljan destinacijski menadžment. Naša infrastruktura je zastarjela i zapostavljena, saobraćajno smo izolovani, dok je nacionalni avio-prevoznik uništen. Povrh svega, infrastrukturni radovi se često obavljaju tokom turističke sezone, što stvara dodatne probleme za turiste i ugrožava ukupni doživljaj destinacije - objasnio je Ratković.
apartmanizacija i gubitak iDentiteta turizma
Prema njegovim riječima, trenutni pristup turizmu dovodi do neminovne degradacije ovog sektora.
- Ukoliko se ovako nastavi, suočićemo se sa zatvaranjem hotela i njihovim pretvaranjem u apartmane. Već sada imamo hotele koji izbacuju usluge
poput doručka, ručka i večere, što vodi ka gubitku identiteta i prepoznatljivosti crnogorskog turizma. Turizam, umjesto da ostane motor razvoja, postaje žrtva nebrige i neodgovornosti - upozorio je. Ovaj proces, prema mišljenju Ratkovića, označava početak kraja tradicionalnog turizma u Crnoj Gori.
- Ako se nešto hitno ne promijeni, gledamo ubrzani pad i tiho gašenje turizma kao najvažnije privredne grane - dodao je.
Jedan od najvažnijih problema u sektoru je odliv radne snage. Radnici masovno napuštaju turizam jer ne vide perspektivu za razvoj karijere u postojećim uslovima.
- Ovakav turizam nije privlačan ni za poželjne goste, ni za
privatni sektor, ni za radnike koji žele da grade svoje karijere. Sve više ljudi odlazi jer su uvjeti rada loši, a perspektiva još lošija - kazao je Ratković. Ovaj problem, kako je istakao, ugrožava osnovne kapacitete sektora, jer bez kvalitetnog kadra nije moguće pružiti uslugu na nivou koji bi privukao međunarodne goste i zadržao njihovu lojalnost.
poziv na reforme i stručnost Ratković je pozvao predstavnike vlasti na hitne i korjenite reforme u turizmu, koje bi bile zasnovane na stručnošću i nauci, a ne na političkim interesima.
- Politika mora prestati da ima dominantnu ulogu u odlučivanju o ključnim pitanjima u tu-
rizmu. Potreban nam je model destinacijskog menadžmenta koji će uključiti stručnjake iz turizma i sve ključne aktere u sektoru - naglasio je.
Dodao je da političke stranke nemaju što da traže u upravljanju turizmom, već da je neophodno napraviti model u kojem će država igrati važnu, ali ne i isključivu ulogu.
- Potrebno je omogućiti privatnom sektoru, stručnjacima i naučnicima da preuzmu ključne uloge u donošenju odluka, uz podršku države - rekao je Ratković dodajući da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji prijete da uruše njen turistički sektor. - Kombinacija zastarjele infrastrukture, neefikasnog menadžmenta, nedostatka vizi-
je i masovnog odliva kadrova ugrožava opstanak sektora. Povećanje PDV-a na 15 odsto dodatno će opteretiti ionako krhku industriju, što bi moglo rezultirati daljim padom prihoda i konkurentnosti. Vrijeme je da shvatimo ozbiljnost situacije i preduzmemo odlučne mjere kako bismo turizam vratili na pravi put. Bez reformi i ulaganja, riskiramo da izgubimo sektor koji je dugo bio glavni oslonac crnogorske ekonomije - zaključio je Ratković. Ova poruka dolazi kao posljednje upozorenje – ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, Crna Gora bi mogla nepovratno izgubiti jednu od svojih najvažnijih privrednih grana.
Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović upozorio nedavno da je turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto ili oko 50 miliona eura u odnosu na isti prošlogodišnji period.
On je naveo da je istovremeno zabilježen pad broja noćenja od preko pet odsto.
- To je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom - naveo je Milatović.
On je dodao da turistički sektor, pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto.
- To može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije - poručio je Milatović. n. kovačević
PODGORICA – Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da će zakonom o pomorsko-agencijskoj djelatnosti prvi put biti sistemski regulisana ova privredna oblast.
Kako je kazao, cilj zakona je unapređenje pravnog okvira za rad pomorskih agenata i agenata posrednika, uz povećanje sigurnosti i odgo-
vornosti u pomorskom poslovanju.
- Predloženi zakon, između ostalog, predviđa jasne uslove za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti, definiciju prava i dužnosti pomorskih agenata i agenata posrednika, te uspostavljanje registra licenciranih agenata – naveo je Radulović. Zakonom se, kako pojašnjava ministar, omogućava da vla-
snici brodova svoje poslove povjeravaju licenciranim pomorskim agentima, čime se unapređuje transparentnost i odgovornost u sektoru.
- Uz obavezu agenata da plaćaju licencne takse, zakon predviđa dodatne prihode za državu kroz poreze i eventualne kaznene mjere – istakao je on. Poručuje da će se uvođenjem registra licenciranih agenata jasnije definisati odgovornost
učesnika u poslovanju, što će direktno doprinijeti povećanju sigurnosti plovidbe. - Istovremeno, inspekcijski nadzor Ministarstva smanjiće mogućnost djelovanja u sivoj zoni, obezbjeđujući da ovu djelatnost obavljaju samo kvalifikovana i osigurana lica s odgovarajućim stručnim i tehničkim kapacitetima – rekao je ministar Radulović.
On je naglasio da zakon predstavlja ključni iskorak ka unapređenju pomorskog sektora i stvaranju boljih uslova za razvoj privrede i sigurnosti plovidbe u Crnoj Gori. - U Skupštini je završena rasprava o prijedlogu zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti, a poslanici će se o istom izjasniti naknadno – zaključio je Radulović. r. p.
Tokom 2021. godine podnijeto 3.600 zahtjeva za nostrifikaciju obrazovnih isprava
Kada su u pitanju zemlje regiona, 1.367 zahtjeva je došlo iz Srbije – od kojih je u roku riješeno 1.322, zatim 232 zahtjeva iz BiH – od čega je u roku riješeno 217 i 101 zahtjev sa Kosova, od čega je riješenih 95
PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže podatkom da je za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić nostrifikovano oko 6.000 sumnjivih diploma, kako su to prenijeli pojedini mediji.
Pozivajući se na nezvanične izvore iz Ministarstva prosvjete, portal Standard je objavio da je bivša ministarka prosvjete za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za iznos od više miliona, nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih univerziteta i fakulteta iz regiona. Vesna Bratić je izabrana za ministarku u vladi Zdravka Krivokapića, stupila je na dužnost 4. decembra 2020. godine i bila na toj poziciji do aprila 2022. godine, kada je na njeno mjesto došao Miomir Vojinović, u vladi Dritana Abazovića, Pobjedi je iz MPNI zvanično odgovoreno da je u toku 2021. godine ukupno podnijeto 3.600 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava o stečenom visokom obrazovanju radi zapošljavanja u Crnoj Gori. Od tog broja, kada su u pitanju zemlje regiona, 1.367 zahtjeva je iz Srbije – od kojih je u roku riješeno 1.322 zahtjeva, zatim 232 zahtjeva iz BiH – od čega je u roku riješeno 217 zahtjeva i 101 zahtjev sa Kosova, od čega riješenih 95 zahtjeva. Na pitanje Pobjede da li je sprovedena kontrola ranije priznatih diploma i zbog čega su označene kao sumnjive, iz MPNI su odgovorili da u postupku priznavanja, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, cijeni se, između ostalog, status ustanove i status nosioca diplome, odnosno vjerodostojnost obrazovne isprave. - Nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja u skladu sa zakonom, Ministarstvo donosi rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave – kazali su iz Ministarstva kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović
Prošle sedmice je Vlada Crne Gore donijela odluku da se obustavi priznavanje diploma sa šest obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, za koje su tamošnji nadležni organi podigli optužnice, koje su i potvrđene.
Međuresorskoj komisiji, koja je formirana u junu ove godine zbog izraženog problema lažnih obrazovnih ustanova, stigli su podaci od većine državnih organa o strukturi diploma, rečeno je Pobjedi nezvanično iz Ministarstva. - Na osnovu toga će se uraditi analiza i dodatne preporuke kako da se ojačaju mehanizmi zaštite obrazovnog sistema i trzišta rada – saznaje Pobjeda, a cijeli proces bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
StatiStika
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je podnijelo skoro 140 krivičnih prijava zbog falsifikovanih obrazovnih isprava, kazao je u emisiji ,,Dobro jutro, Crna Goro“ sekretar u tom resoru Marko Šljukić - Samo ove godine podneseno je 29 krivičnih prijava zbog krivičnog djela – falsifikovanje isprave. Prošle godine je podneseno 28 prijava – rekao je on.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je nedavno kazala da je preko 50 lažnih diploma prijavljeno za vrijeme njenog mandata. Statistika iz
diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu i Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
Sporni fakulteti na čekanju
Kao jedna od zemalja rizika iz koje najčešće dolaze lažne diplome je Bosna i Hercegovina, u kojoj je u policijskoj i tužilačkoj akciji pokrenuta 21 optužnica protiv određenih ustanova i dekana.
Vlada Crne Gore u petak je donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz Bosne i Hercegovine koje su obuhvaćene istragom nadležnih organa, sve do okončanja tog postupka.
Optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istragom su obuhvaćeni Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke Banjaluka (NUBL Banjaluka), Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banjaluka, Univerzitet „Victoria International University“ Mostar, pravni nasljednik pravnog lica Univerzitet modernih znanosti „CKM“, Visoka škola „Union“, Mosta, Internacionalni univerzitet Brčko, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment „PIM“, Banjaluka. Još uvijek nema informacija da li se među lažnim diplomama otkrivenim na ovim ustanovama nalaze i crnogorski državljani.
prethodnih godina je znatno slabija - prema podacima koje su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.
A u posljednjih godinu dana je u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog lažnih obrazovnih isprava formirano 35 predmeta, a krivično djelo je – falsifikovanje isprave. Iz tog tužilaštva je Pobjedi rečeno da je od tog broja, 20 u fazi izviđaja, u 10 je podnijet optužni prijedlog nadležnom sudu, tri predmeta su ustupljena drugom tužilaštvu na nadležnost, a samo su dva predmeta okončana odbačajem. Profesorica Branka Bošnjak godinama upozorava na alarmantno stanje i ćutanje nadležnih, te da takvih diploma ima u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, policiji, prosvjeti... Upozoravala je da sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima...
Organizacija Alternativa Crna Gora barata podacima da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih
Neđelja, 8. decembar 2024.
Andrijana
PODGORICA - Crna Gora suočava se sa izazovima u ispunjavanju obaveza uspostavljanja Emerald mreže, ključnog evropskog okvira za zaštitu biodiverziteta definisanog Bernskom konvencijom, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa.
-Na nedavnom sastanku komiteta Bernske konvencije u Strazburu usvojeni su ciljevi do 2030. godine, koji predviđaju da države članice, uključujući i Crnu Goru, dostave nove podatke dva puta do kraja decenije i postignu indeks suficijencije od najmanje 35 odsto. Ovaj indeks označava da najmanje jedna trećina vrsta i staništa mora biti adekvatno zaštićena unutar Emerald područja – kazala je Mićanović.
Pojašnjava da Emerald mreža obuhvata područja od posebne važnosti za očuvanje biljnih i životinjskih vrsta u njihovim prirodnim staništima. Savjet Evrope pokrenuo je primjenu Emerald mreže na nivou svake zemlje, smatrajući je jednim od glavnih alata za ispunjenje obaveza preuzetih Bernskom konvencijom. Slab napredak u regionu
ozbiljan izazov za Crnu Goru, koja mora intenzivirati napore da bi se postigli usvojeni ciljevi i iskoristile dostupne informacije tj. prikupljeni podaci na pravi način – prenijela je sagovornica neke od ključnih akcenata sastanka na kojem je organizacije iz regiona zastupao „Bankwacth Network“. Mićanović podsjeća da su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija 2011. godine završile prvu fazu primjene Emerald mreže i predložile ograničen broj područja, ali nijedna od ovih zemalja nije proširila originalnu listu niti zvanično, na nacionalnom nivou, proglasila ta područja.
MPNI je informisalo Vladu da iz godine u godinu ima sve veći broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava i da su diplome najčešće sa privatnih ustanova visokog obrazovanja.
U informaciji upućenoj Vladi, MPNI navodi da je od 2022. zabilježen nagli porast broja zahtjeva za priznavanje, ali se ovo povećanje uglavnom odnosi na obrazovne isprave koje potiču iz Republike Turske, Ruske Federacije i Ukrajine, dok je broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz regiona gotovo na istom nivou. Takođe, pravna priroda obrazovne ustanove koja je izdala obrazovnu ispravu umnogome ukazuje na kvalitet obrazovanja i prema dostupnim podacima 51 odsto priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova njih čak 60 odsto potiče iz Republike Srbije, oko 23 odsto iz Bosne i Hercegovine, dok je iz svih ostalih zemalja regiona procenat priznatih obrazovnih isprava oko 17 odsto.
Međuresorska radna grupa je, na osnovu dostavljenih podataka resornog ministarstva, utvrdila da je broj stranih diploma u Crnoj Gori relativno visok i da se na taj način može uticati na tržište rada. j. MartinoViĆ
Prema riječima Mićanović, u Strazburu, gdje je rad konvecije pratila partnerska „Bankwatch“ organizacija, bilo je riječi i o proširenju do sada kandidovanih područja za zaštitu, ali je konstatovano da se na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori debelo kasni sa ispunjavanjem dosadašnjih međunarodnih obaveza na ovom planu. -Eksperti Bernske konvencije i Evropske komisije izrazili su nezadovoljstvo zbog nedostatka napretka u regionu. Istaknuto je da su milioni eura uloženi u projekte mapiranja Natura 2000 na Balkanu, ali bez konkretnih rezultata. Prikupljeni podaci, kako navode stručnjaci, nijesu iskorišćeni za predlaganje novih Emerald područja, što je ključno za poboljšanje stanja biodiverziteta. Ova situacija predstavlja
-Većina lokacija nema upravljanje, monitoring, resurse i pravnu zaštitu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U Crnoj Gori, od 32 nominovana područja, koja obuhvataju oko 18 odsto teritorije, trećina nije dobila nacionalnu ili lokalnu zaštitu, iako je to predviđeno Akcionim planom - navodi Mićanović.
Prema njenim riječima, nepoštovanje obaveza prema Bernskoj konvenciji ima direktne posljedice, prije svega na prirodu za koju smo se obavezali da ćemo je štititi, ali i na međunarodnu reputaciju države. -Posebno je važno istaći da su kandidati za Emerald područja u Crnoj Gori izuzetno vrijedna i bogata područja i kao takva vrlo privlačna različitim investitorima za sprovođenje različitih aktivnosti. Veliki broj nominovanih područja suočava se sa ogromnim pritiscima, kao što su sječa šuma, eksploatacija
Nema razvoja bez održivosti
-Crna Gora je bogata prirodnim resursima, ali to dovodi do toga da uzimamo stvari zdravo za gotovo, pa smo se, u nedostatku stabilnosti i težnje za brzim profitima, okomili na najvrednije resurse – šume, rijeke, kanjone, planine... – kaže Mićanović. Upozorava da ne shvatamo kao društvo da je jedini razvoj - održivi razvoj. -Ako nije održiv, onda nije razvoj. Crna Gora je 2011. godine kadnidovala 32 područja za Emerald mrežu. To su najvrednija
vjerovatno područja u Crnoj Gori, ali njihova kandidatura ne znači mnogo. Neka od njih su kanjon Komarnice, Sinjajevina, Visitor, Zeletin, Ćemovsko polje, Komovi, Ljubišnja, rijeka Lim, Buljarica... Dok već godinama crpimo energiju na sporedne političke i nacionalističke teme, nama svake godine izgore hektari šuma, zagade se kilometri rijeka, razvijaju se novi planovi za izgradnju, izdaju koncesije, lobira se za izdavanje dozvola, a gubimo prirodne resurse – ističe ona.
ukazuje na važne zaključke sastanka komiteta Bernske konvencije koji se odnose i na Crnu Goru
Eksperti Bernske konvencije i Evropske komisije izrazili su nezadovoljstvo zbog nedostatka napretka u regionu. Istaknuto je da su milioni eura uloženi u projekte mapiranja Natura 2000 na Balkanu, ali bez konkretnih rezultata. Prikupljeni podaci, kako navode stručnjaci, nijesu iskorišćeni za predlaganje novih Emerald područja, što je ključno za poboljšanje stanja biodiverziteta. Ova situacija predstavlja ozbiljan izazov i za Crnu Goru, koja mora intenzivirati napore da bi se postigli usvojeni ciljevi – ukazano je u Strazburu, navela je Mićanović
Mnoga područja već trpe velike pritiske: Andrijana Mićanović
i druge devastacije, te planovima za različite infrastrukturne projekte, poput hidroelektrana, koji bi u potpunosti devastirali ova područja. Iz ovoga jasno proizilazi zaključak koliko je hitno uspostavljanje ekološke mreže Emerald što prije – naglašava sagovornica.
Ciljevi konvenCije
Mićanović ističe da konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, poznatija kao Bernska konvencija, predstavlja obavezujući međunarodni pravni instrument usmjeren ka očuvanju divljih vrsta flore i faune, kao i njihovih prirodnih staništa. Usvojena 1979. godine u Bernu, promoviše saradnju među evropskim zemljama u cilju zaštite biodiverziteta, a Crna Gora je postala članica 2007. godine. -Ključni ciljevi Bernske konvencije su očuvanje biodiverziteta (zaštita ranjivih autohtonih vrsta i staništa), internacionalna saradnja (podsticanje prekogranične saradnje za efikasno očuvanje), sprečavanje eksploatacije (implementiranje mjera protiv eksploatacije divljih vrsta flore i faune) i naučna istraživanja (promocija i integrisanje naučnih studija u napore očuvanja) – kaže sagovornica. Emerald mreža osnovana je 1989. godine a strategija Evropske unije o biodiverzitetu do 2030. godine teži zaštiti najmanje 30 odsto kopna i mora. To se, prema riječima Mićanović, planira postići kroz uspostavljanje mreže
nacionalno zaštićenih područja, ekoloških mreža i OECM (Other Effective area-based Conservation Measures) područja.
-Zapadni Balkan je globalno važno žarište biološke raznovrsnosti, posebno slatkovodnih vrsta i staništa. Rijeke, jezera i obale regiona dom su mnogim ugroženim i endemskim vrstama. Cilj Bernske konvencije je očuvanje ove raznovrsnosti kroz saradnju među državama, posebno u zaštiti migratornih vrsta koje su ključne za ekosisteme. Dakle, cilj uspostavljanja ekološke mreže jeste očuvanje dragocjenog biodiverziteta uz paralelnu podršku lokalnom stanovništvu i podsticanje njihove lokalne ekonomije – navodi ona.
PretPostavka za natura 2000
Mićanović ukazuje da je Emerald mreža osmišljena za zemlje koje nijesu članice EU i predstavlja širu, panevropsku
mrežu zaštićenih područja. -Natura 2000 se primjenjuje unutar EU, a njeni principi će se sprovesti u Crnoj Gori tek nakon ulaska u EU. Emerald mreža Bernske konvencije i Natura 2000 mreža, koja je pokrenuta shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama Evropske unije (EU), predstavljaju odvojene entitete. Ipak, ove mreže imaju iste funkcije, dijele slične ciljeve i međusobno su komplementarne. Mreža Natura 2000 ograničena je na zemlje članice EU i predstavlja doprinos Evropske unije Emerald mreži – kaže ona. Pojašnjava da Emerald mreža proširuje svoj doseg na sve evropske, kavkaske i neke sjevernoafričke zemlje koje su potpisnice Bernske konvencije. -Ovo usklađivanje omogućava da obje mreže imaju koristi od zajedničkih naučnih istraživanja, metoda očuvanja i načina finansiranja, što na kraju doprinosi bolje integrisanom pristupu u očuvanju biodiverziteta u velikom dijelu Evrope i šire – ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, tokom procesa pristupanja EU, Crna Gora će biti u obavezi da uspostavi svoju ekološku Natura 2000 mrežu, ali je već sada u obavezi da uspostavi Emerald mrežu shodno Bernskoj konvenciji, koja predstavlja najbolji preduslov i odskočnu dasku za eventualno uspostavljanje Natura 2000 mreže.
-Poenta je da, ukoliko budemo čekali na uspostavljanje mreže Natura 2000 i ulazak Crne Gore u EU, u velikom smo riziku i mogli bismo izgubiti neka od najvrednijih područja u zemlji. Zato je preporuka da se iskoriste prikupljeni podaci do kroz projekte uspostavljanja Natura 2000 i uspostavi Emerald mreža, čime bi se očuvala staništa i već unaprijed odradio veliki dio posla kada Crna Gora uđe u EU – naglašava Mićanović. Pogrešna PerCePCija Sagovornica napominje da u Crnoj Gori postoje negativne percepcije prema zaštiti prirode generalno, jer se smatra da ograničava razvoj.
-Područja poput nacionalnih parkova i strogih rezervata, uprkos ograničenjima ljudskih aktivnosti, predstavljaju najveći brend države. Sa druge strane, ekološke mreže, uključujući Emerald, imaju za cilj poboljšanje kvaliteta života i maksimalno uključivanje lokalnog stanovništva – kaže ona. Ukazuje na to da Evropa nije pokrenula proces uspostavljanja ekoloških mreža samo radi isključive zaštite nekih biljnih staništa ili vrsta, već je jednako veliki akcenat stavila na poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva koje živi u blizini najvrednijih prirodnih cjelina. -Posljednjih nekoliko decenija ogroman broj ljudi odustaje od života na selu. Drastično je smanjen intenzitet ispaše i košenja pašnjaka. Zato se pojavljuju invazivne vrste, veći je broj požara, smanjena je koncentracija hranjivih materija, a sve to dovodi do nestanka različitih biljnih i životinjskih vrsta – kaže Mićanović. Naglašava da ekološke mreže ne mogu da postoje i da budu održavane bez uključivanja lokalnog stanovništva.
-Ovo je upravo razlog zašto neka staništa koja su pod konstantnim uticajem čovjeka (tradicionalnim) treba da budu uključena u ekološke mreže. Takvo jedno stanište su npr. livade košanice, koje predstavljaju dom za razne vrste biljaka koje su se prilagodile i uživaju u uslovima čestog košenja. Slično funkcionišu i pašnjaci – za održavanje njihovog biodiverziteta neophodna je ispaša stoke.
Mićanović podsjeća da je nevladina organizacija Crnogorsko društvo ekologa zajedno sa nekoliko lokalnih organizacija 2022. godine podnijelo žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije povodom planova izgradnje HE Komarnica, ističući da bi izgradnja prekršila obaveze očuvanja
divlje flore i faune, posebno ugroženih vrsta.
-Sekretarijat će dati svoje mišljenje i sud nakon objave dopunjene verzije Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, koja se po najnovijim informacijama očekuje u februaru – kazala je Mićanović. Ukazala je na to da je Bern-
ska konvencija ranije reagovala na slične slučajeve, kada je NP Skadarsko jezero zamalo postao lokacija za Porto Skadar Lake, luksuzni rizort i jahting luku.
-Kada je misija došla na lokaciju, nije željela da sluša ni državu na strani investitora, ni nevladin sektor, već su nezavisni eksperti uradili
Ovo su samo neki od primjera koji pokazuju da ekološke mreže ne isključuju čovjekove (održive) radnje, već naprotiv, očekuju i zavise od njihovog maksimalnog uključivanja u proces praćenja i održavanja ovih zaštićenih područja, zauzvrat podržavajući razvoj ekonomije lokalne zajednice na temeljima očuvane prirode – navodi sagovornica. Dodaje da, ne samo da je priroda najočuvanija u ekološkim mrežama, već i da su lokalna ekonomija i ruralni turizam upravo najrazvijeniji u selima koja su postala dio ekološke mreže.
-Takvi primjeri pokazuju koliko je učinkovito kada lokalni domaći proizvodi nose tag/oznaku porijekla iz zaštićenog područja, te da imaju mnogo veću prednost u odnosu na ostale. Suština ekoloških mreža je kreiranje novog ekonomskog ambijenta koji ide u prilog i čovjeku i prirodi, odnosno održava balans između prirode i njenog neodvojivog dijela – čovjeka – kaže Mićanović.
procjenu. Zaključak je bio da je projekat štetan. Tada su iz Bernske konvencije pozvali na izmjene prostornog plana, a Crna Gora bi o tome trebalo redovno da ih izvještava. Na sličan način očekujemo da će postupiti i u slučaju Komarnice – kazala je sagovornica.
i skustva e vro P e Prema njenim riječima, upravo dosadašnja iskustva iz Evrope su pokazala da Emerald i Natura 2000 staništa doprinose održivom razvoju, ekoturizmu i očuvanju prirodnih resursa, a mogu biti odskočna daska za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim sredinama, dok istovremeno štite prirodu. -U okviru Emerald mreže, upravljanje kako kulturnim tako i prirodnim područjima fokusirano je na održive prakse koje harmonizuju zaštitu prirode i ljudske aktivnosti. Na primjer, u Crnoj Gori to znači zaštitu područja bogatih biodiverzitetom poput Biogradske gore, jedne od posljednjih velikih prašuma u Evropi, kao i Skadarskog jezera koje je dom brojnim vrstama ptica. Mreža takođe prepoznaje značaj kulturnih pejzaža kao što su tradicionalni pašnjaci - katuni, maslinjaci i istorijska mjesta, pa ima za cilj da ih integriše u širu strategiju očuvanja. Ovim oblastima se upravlja održavanjem njihove ekološke funkcije istovremeno čuvajući kulturno nasljeđe. Na primjer, podstiče se korišćenje tradicionalnih poljoprivrednih tehnika za održavanje integriteta autohtonih travnjaka u katunima ili očuvanje maslinjaka – kazala je Mićanović. Dodaje da je održivi turizam usmjeren i na istorijske lokalitete kako bi bilo podstaknuto ostvarivanje ekonomske dobiti tako i ekološko upravljanje. Kroz ovaj integrisani pristup, Emerald mreža u Crnoj Gori služi kao model za balansiranje biološke raznovrsnosti i kulturnog bogatstva na način koji doprinosi očuvanju životne sredine i blagostanja lokalnih zajednica koje žive u ovim područjima – zaključuje Mićanović. i. PeriĆ
Neđelja, 8. decembar
Danas u evropskom krugu najopasnije reči izgovaraju patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril i predsednik Rusije Vladimir Putin. Njihove reči će posebno dobiti na smislu kada prvo objasnimo zašto su Finska i Švedska napustile svoju neutralnost i otišle u NATO. To su učinile 2024. godine posle ruskog napada na Ukrajinu. Za ovo su zaslužne dve žene predsednice vlada: Finkinja Sana Marin do 2023. godine i Šveđanka Magdalena Anderson do 2022. godine.
Obe zemlje su proglasile posle Drugog svetskog rata neutralnost. Švedska se tako držala još od 19. veka. A Finska se u zimu 1939. godine tukla sa agresorom Staljinom i u borbi sa SSSR-om izgubila 10 odsto teritorije (Kareliju). Bila je potom na strani Hitlera kako bi povratila izgubljeno. Nije uspela, ali je 1948. godine potpisala ugovor o miru sa SSSR-om kojim se obavezala da neće dozvoliti zapadni napad preko svoje teritorije na SSSR, da neće primiti zapadno naoružanje i da neće uzeti američku pomoć iz Maršalovog plana. Zbog toga je trpela u razvoju. Ipak, vremenom se zbog demokratskog karaktera političkog sistema približavala zapadnom standardu. Radi simboličnog osiguranja mira sa SSSR-om Finska je 1983. godine potpisala sa Moskvom ugovor o razmeni skulptura mira. Godine 1990. je Helsinki poslao Moskvi unikatni primerak skulpture ,,Deca mira“ autora Anti Neumonena dok su Sovjeti poslali Helsinkiju serijski odlivak skulpture ,,Mir u svetu“ autora Olega Kirjuhina. Ona se već nalazila na mnogim trgovima u SSSR-u i na njoj se nije nalazila Azija. Finci su poreklom iz Azije. Ubrzo je studentska trojka u 1991. godini katranom premazala sovjetski spomenik od šest i po metara visine i nalepila kokošije perje na njega. Potom je 2010. godine spomenik napadnut gasnom bombom, onda je 2014. godine zaogrnut ukrajinskom zastavom zbog Putinovog napada na Krim, a 2017. godine je na postamentu razvučena finska zastava sa porukom ,,Svet je srdit“ kao parodiju na moskovsku ratnu politiku.
Pre dve godine, 2022, u toku ruske invazije na Ukrajinu, Kirjuhinova skulptura je uklonjena sa čuvenog helsinškog trga Hakaniemi na kojem su se u prošlosti odvijale demonstracije radničke
POGLED SA STRANE: Kad Putin govori da su pravoslavna vjera i nuklearno oružje ,,tijesno
Mesijanski ,,sveti rat“ u svijesti Rusa nije zavodljiva igra riječi. Od kada je, poslije 1991. godine, ideološki vakuum, nestajanjem lenjinističkog programa, zamijenjen vjerskom iluzijom o mogućem božjem spasenju privremeno zalutalog naroda - ta iluzija od tada opstajava ne samo kao utješna fatamorgana dezorijentisanih Rusa, već i kao smrtonosna prijetnja drugim narodima, posebno Zapadu, što ga je uvrijedio boljim razvojem. U stvari, Rusi su još nesposobni da priznaju da im niko nije kriv što sada zaista lutaju. Oni još nijesu spremni da prihvate ideološko vođstvo uspješnijih područja od svog. A sami još ne mogu da obnove demokratski život jer ga nikada nijesu ni imali. Oduvijek su živjeli u azijatskim carističkim diktaturama, od careva do boljševika, do Putina
klase. To, doduše, koincidara i sa rekonstrukcijom trga i izgradnjom jednog mosta u njegovom prostoru - ali povratak sovjetske skulpture neiskrenog mira ne mora biti siguran.
PATRIJARHOV MIR
Srdžbu Finaca i zabrinutost svih nas podstiče parijarh Kiril brojnim konkvistadorskim izjavama i potezima. Iako je postao patrijarh 2009. godine, on nepokolebljivo sledi politiku nevladine organizacije Ruske pravoslavne crkve iz 1993. godine koja se zove ,,Svetski ruski narodni sabor“. Ona je
maska pod kojom ruski patrijarhat objavljuje svoju spoljnu politiku. Ona pod rukom moskovskog patrijarha- koji predsedava saborom, okuplja sve nostalgičare teritorijalne veličine bivšeg SSSR-a i okupiranih zemalja carske Rusije i teži njihovoj obnovi od Baltika do Crnog mora, zajedno sa izgubljenim evropskim slovenskim teritorijama i islamskim državama koje su stekle nezavisnost posle raspada SSSR-a 1991. godine. Ukrajinci i Belorusi su po njoj nazvani podvrstom Rusa. Sedište ove organizacije je
u moskovskom manastiru Danilov, a iz, do sada, nama nepoznatog razloga zadobila je 2005. godine u Ujedinjenim nacijama posebnu savetodavnu ulogu. Kolonijalistički program je u maju 1993. godine objavila dokumentom pod nazivom ,,O razumevanju nacionalnih interesa Rusije i ruskog naroda“, a potom je objavljivala i druge proistekle dokumente. Njima je opovrgla i novembarsku ,,Deklaraciju o pravima naroda u Rusiji“ iz 1917. godine koju su doneli sovjetski narodni komesari pod Lenjinom. Nju je, inače,
Otkud patrijarh Kiril pretpostavlja da je Putinova A-bomba Hristova ruka i da je ,,Putin božje čudo“, kako se izrazio? Što ako on to nije, što ako je njegov rat Rusije sa Ukrajinom korak usamljenog i bezumnog čovjeka i ništa drugo? Mizantropa koji je od mržnje sopstvene majke otišao do mržnje cijelog ljudskog roda? Kako Kiril može da kaže da vjernici ne bi trebalo da besposleno čekaju na dolazak Gospoda, već da budu njegovi vojnici? Koga da unište? Što su mu krivi preostali indijanci u amazonskoj džungli?
zajedno sa Lenjinom potpisao Staljin u svojstvu predsednika Saveta narodnih komesara - iako se boljševici ove deklaracije nisu nikada pridržavali. A sam SSSR sa zavisnim socijalističkim zemljama nije nikada priznao ni ,,Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima“ Ujedinjenih nacija iz 1948. godine. Osnivačka deklaracija ove crkvene organizacije iz 1993. godine je postala programsko pokriće Putinove carističke politike obnove ,,evroazijske misije Rusije“ i objedinjavanja svetskog pravoslavlja pod upravom Moskve. Jedino je po ovoj deklaraciji Rusija uspela da uravnoteži Aziju i Evropu i jedino je ona uspela da pomiri hrišćanstvo i islam. To je postigla navodnom politikom mira koju je napao savremeni globalizam drugih država - ne i Kine. Cela deklaracija je falsifikat stvar-
ne istorije Rusije i SSSR-a. Ni car ni boljševici nisu inspirisali pristup evro-azijskih naroda Moskvi politikom mira i dobrovoljnom odlukom, već su ovi narodi uterani u rusku granicu pod silom buzdovana. Da je bilo obratno, one ne bi posle 1991. godine napustile SSSR.
SVETI RAT
Najmanje jedanput godišnje patrijarh Kiril saziva ovaj međunarodni sabor u moskovskoj crkvi Hrista Spasitelja. Ove godine je u martu mesecu Kirilov sabor potvrdio njegov stav iz 2023. godine kada je ruski napad na Ukrajinu nazvao ,,svetim ratom“. Ta srednjovekovna formulacija kojom su Ukrajinci proglašeni nevernicima koje ruski ,,džihadisti“ mogu istrebljivati jer su Kijevljani u rukama Satane (službena kvalifikacija Ruske pravoslavne crkve svih protiv-
nika njene politike) je smesta naišao na opšti otpor. Kao da slušate teheranske imame. Prošle 2023. godine je generalni sekretar Svetskog saveza crkava Džeri Pilej preneo ruskom patrijarhu stav da se ,,ne može pomiriti specijalna vojna operacija sa svetim ratom, niti sa politikom ovog saveza, niti sa biblijskim pozivom hrišćanima da budu mirotvorci u sukobima“. Tada se Kiril stao pravdati da je njegov stav ,,metafizičke prirode“ i da se ne odnosi na fizički oružani sukob i složio se da se oružani sukob ne može nazvati ,,svetim ratom“. Njegova opaska je samo podsećanje na borbu dobra i zla. Nije rekao istinu - ove godine je potvrdio svoj kolonijalistički iskaz iz 2023. godine, iako je bio svestan da je on u kontradikciji sa stavom Svetskog saveza crkava već iz 2022. godine koji je rusku invaziju Ukrajine nazvao ,,ilegalnom i neopravdanom“ i osudio korišćenje ,,verskog jezika za opravdavanje oružane agresije i mržnje“. Svetski savez crkava je tada rekao da ,,ne može da prihvati da bi cela teritorija moderne Ukrajine trebalo da uđe u ekskluzivnu zonu ruske interesne sfere“. I dodao je da ne može prihvatiti moskovski stav da je invazija na Ukrajinu ,,novi stupanj u borbi Rusa za nacionalno oslobođenje od kriminalnog kijevskog režima koga podržava ceo kolektivni Zapad i da ne može da prihvati da je ova invazija samo nastavak ulaska Moskve u jugozapadnu Rusiju započetu 2014. godine“ - invazijom na Krim. Crkve sveta su odbacile sva opravdanja Moskve o najezdi na Kijev. U stvari, tu rapsodiju o svetom ratu je nadahnuo Vladimir Putin kada je nekoliko nedelje posle ulaska ruskih trupa u Ukrajinu 2022. godine izrekao ,,biblijsku“ rečenicu pred okupljenim pastoralnim narodom na Lužniki stadionu u Moskvi koja glasi: ,,Nema veće ljubavi od one kada neko da svoju dušu za svoje prijatelje“. Mislio je na borce. Time je pokrenuo patos vojničke žrtve i patriotizma. I ,,lepote“ umiranja za otadžbinu. Kirilova izjava posle njegove je postala samo razrada Putinovog komandantskog proreligioznog rečnika.
I uzgred, tu se našao i unuk Staljinovog ministra spoljnih poslova Vjačeslava Molotova koji je potpisao Staljin-Hitlerov savez 1939. godine, Vjačeslav Nikonov, poslanik u ruskoj Dumi, koji je govorio da je napad Rusije na Ukrajinu sukob bele boje sa crnom. Tako je on razrađivao Kirilovu metafiziku insinuacijom da su sada ruski vojnici na ukrajinskom frontu u stvari neka-
Dmitri Adamski u svojoj knjizi ,,Russian Nuclear Ortodoxy“ iz 2019. godine govori da su sva tri nuklearna roda ruske vojske - pomorski, suvozemni i zračni, dobili zasebne svece zaštitnike i kapele sa sveštenicima na brodovima, podmornicama, aerodromima i raketnim kasarnama. Sergej Lavrov i Dmitri Medvedev se ne libe da prijete pucanjem po svijetu ako on Rusiji ne bude dao da osvoji što hoće. Putin govori da su pravoslavna vjera i nuklearno oružje ,,tijesno povezani“. Raketa ,,sarmata“, koju u NATO nazivaju Satanom, postala je obožavano sredstvo straha od Rusije, a ne i poštovanja prema ruskom narodu. A osim nje, Rusi još nijesu uspjeli da zadive svijet svojom civilnom proizvodnjom
dašnji ,,beli“ - tj. carevi vojnici. Tako je otklanjao primedbu da se tu radi o obnovi crvene boljševičke revolucije. Ali je zato bela boja obnove carske države postala opravdana.
APOKALIPSA
Mesijanski ,,sveti rat“ u svesti Rusa nije zavodljiva igra reči. Od kada je posle 1991. godine ideološki vakuum nestajanjem lenjinističkog programa zamenjen verskom iluzijom o mogućem božjem spasenju privremeno zalutalog naroda - ta iluzija od tada opstajava ne samo kao utešna fatamorgana dezorijentisanih Rusa, već i kao smrtonosna pretnja drugim narodima, posebno Zapadu, što ga je uvredio boljim razvojem. U stvari, Rusi su još uvek nesposobni da priznaju da im niko nije kriv što sada zaista lutaju. Oni još nisu spremni da prihvate ideološko vođstvo uspešnijih područja od svog. A sami još ne mogu da obnove demokratski život jer ga nikada nisu ni imali. Oduvek su živeli u azijatskim carističkim diktaturama, od careva do boljševika, do Putina. I oni stoga ne mogu iz dnevnika prošlosti izvući znanje i iskustva za ponovni start na nekadašnjem pozitivnom nasleđu. Potrebna im je pomoć. Oni ne mogu da ponove Nemačku, Italiju i Austriju posle Drugog svetskog rata. Ne mo-
gu ni Englesku koja se posle ratno-komunističke ekonomije od 1939. do 1945. godine polako vraćala na parlamentarni život i tržišnu ekonomiju. Ne bi to sam mogao ni Japan da učini, ali je ipak uspeo, jer ga je vodila Amerika. Otuda Rusi zbog čistog
po nosa odbijaju da ih vodi Zapadna Evropa i zbog toga oni neće u Evropsku uniju, dok sami nisu sposobni da se sopstvenom snagom brzo integrišu sa njom. Jedino što još uvek imaju je velika vojna moć koja im udvostručava iluziju da preko nje mogu zaslužiti svetsko poštovanje i zaobići ceo evro-američki svet. Zbog toga istovremeno obožavaju dva boga: prvi je pravoslavni Isus, a drugi je A-bomba da njome prošire svoj uticaj po cenu uništenja i sebe i svih ostalih. Dmitri Adamski u svojoj knjizi ,,Russian Nuclear Ortodoxy“ iz 2019. godine govori da su sva tri nuklearna roda ruske vojske - pomorski, suvozemni i zračni, dobili zasebne svece zaštitnike i kapele sa sveštenicima na brodovima, podmornicama, aerodromima i raketnim kasarnama. Sergej Lavrov i Dmitri Medvedev se ne libe da prete pucanjem po svetu ako on Rusiji ne bude dao da osvoji što hoće. Putin govori da su pravoslavna vera i nuklearno oružje ,,tesno povezani“. Raketa ,,sarmata“, koju u NATO nazivaju Satanom, postala je obožavano sredstvo straha od Rusije, a ne i poštovanja prema ruskom narodu. A osim nje, Rusi još nisu uspeli da zadive svet svojom civilnom proizvodnjom. Sa tekućom izolacionom kaznom Evropske unije i Amerike Rusiji, napredni zapadni proizvođači su napustili Moskvu. Niko danas ne zna za ruske televizore, smart telefone, nameštaj, zavese, modnu i konfekcijsku odeću, paste i četkice za zube, kompjutere i čipove, trgovačke i restoranske lance, lepe cipele, klima uređaje, sportsku opremu, keramičke pločice, modernu stanogradnju, novu zabavnu industriju, igračke za decu i svega drugog što nam čini život. Gas, nafta, Lada Niva, Maša i medved i oružje su najpoznatiji ruski proizvodi.
KIRILOVO PROKLETSTVO
Pre deset dana je patrijarh Kiril na 26. zasedanju Svetskog ruskog narodnog sabora u Moskvi povodom kremaljskih pretnji atomskom bombom rekao: ,,Hrišćani se ne boje takozvanog kraja sveta. Mi čekamo na gospoda Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima“. Kiril se vara, neće Isus doći. A ako i dođe, počiniće i drugi veliki zločin protiv ljudskog roda posle Potopa, pobiće u Apokalipsi sve nehrišćane i pogrešne hrišćane, i pobiće sve Kineze sa kojima Rusi hoće da obore dolar. Uopšte stoga nije jasno zašto ruska crkva ide u savez sa politikom Pekinga ukoliko će nuklearna katastrofa biti samo nebeska fanfara za silazak Hrista i uništenja svih nehrišćana.
Kiril se raduje A-bombi. On misli da je ona soteriološka kapija za drugo čovečanstvo. Za restauraciju sumerskog raja. Ne, on se stalno vara, posle Bombe ljudi više neće biti. Isus neće imati kome da sudi. I pre će on tada prokleti nuklearno samoubistvo ljudskog roda koje se usudilo da se uništi bez njegove dozvole. I možda će zbog toga upravo ruskim dušama prvo da pakleno sudi.
Kiril je nevešt teolog. On ne može da se meri sa Aleksisom Komjakovim iz 19. veka kada se ruska pravoslavna misao stala udaljavati od Rima i protestanata, niti može da se uporedi sa laičkim Sergijem Bulgakovim i Nikolajem Berđajevim. Rusi su vazda imali bolje teologe van crkve, nego u crkvi iako je Bulgakov od marksiste postao pravoslavni sveštenik. Ali nije bio lud. Istaknućemo i velike ruske književnike i mistične teologe poput Dostojevskog i Tolstoja, i Ukrajinca Gogolja Katastrofičar Kiril ne može da se meri ni sa drugim ru-
skim hrišćanskim misliocima do početka 20. veka do boljševičke revolucije. A sa marksistima nikako, jer njihova soteriologija ne zavisi od ubistva ljudskog roda, već od eliminacije klasne borbe i poslednje klase sa privatnom svojinom. Zemlja kod njih ostaje, ljudi neće nestati, životinje i biljke će preživeti. To, kod Marksa, može da se dogodi i bez oružja. Kirilovo hladnokrvno uverenje da bi trebalo da se radujemo atomskoj bombi kao početku rajskog života jeste primer kako hrišćanstvo može da završi u bezdušju - kako je u Apokalipsi i završilo. Hrišćanstvo je sadistička misao jer oduzima ljudima mogućnost da sami bez bogova urede svoj život. Ono je anti-utopija. Otkud patrijarh Kiril pretpostavlja da je Putinova A-bomba Hristova ruka i da je ,,Putin božje čudo“, kako se izrazio? Šta ako on to nije, šta ako je njegov rat Rusije sa Ukrajinom korak usamljenog i bezumnog čoveka i ništa drugo? Mizantropa koji je od mržnje sopstvene majke otišao do mržnje celog ljudskog roda? Kako Kiril može da kaže da vernici ne bi trebalo da besposleno čekaju na dolazak Gospoda, već da budu njegovi vojnici? Koga da unište? Šta su mu krivi preostali indijanci u amazonskoj džungli?
BOMBA JE BAČENA Bomba je već bačena iako nije nuklearna. Putin je 28. novembra 2024. godine pozdravio 26. Svetski ruski narodni sabor. Pozdravio je njegovu posvećenost ,,ruskom svetu“ koji je ,,pod lukovima moskovske katedrale Hrista Spasitelja okupio predstavnike Ruske pravoslavne crkve, druge tradicionalne religije, predstavnike državnih tela, ugledne naučnike i javne ličnosti“. Nije pomenuo da Estonska pravoslavna crkva pod kanonskom kapom Ruske pravoslavne crkve odbija opravdanost ruske invazije na Ukrajine i da nijedna pravoslavna crkva ne podržava ovaj rat.
Bomba je bačena time što gde god je u Ukrajini stigla ruska vojska ona uništava i pljačka sve ustanove i uklanja materijalno bogatstvo ukrajinskog identiteta i istorije: biblioteke, spomenike, knjige, slike, udžbenike, crkve, muzeje, arheološka nalazišta, pozorišta i nazive na ukrajinskom jeziku, i zabranjuje Ukrajincima u osvojenim područjima da govore svojim jezikom. A u Rusiji moskovski režim uklanja sve javne uspomene na Staljinove milionske zločine protiv ukrajinskog naroda, i opravdava Staljinovu strahovladu uklanjanjem na desetine hiljada uličnih plaketa koje pominju imena mesnih žrtava. Otuda mi ne mislimo da će u Finskoj uskoro biti vraćena na trg Hakaniemi ruska skulptura mira. Ruski mir je mir pod ruskim ropstvom. I verovatno će ta skulptura morati da sačeka da neki drugi ruski spasitelj uđe u Kremalj i povede narod drugim putem. Bez Hrista Spasitelja. •
Ekocid na prostoru nekadašnje kasarne u Zagoriču
PODGORICA - Više desetina borova i čempresa posječeno je na placu nekadašnje vojne kasarne u blizini Siti keja u podgoričkom naselju Zagorič.
Zbog ovog ekološkog incidenta, iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice najavili da će podnijeti prijavu ekološkoj i građevinskoj inspekciji.
-Nijesmo nadležni za taj dio grada, ali ćemo situaciju prijaviti nadležnim organima. Nema table na tom posjedu gdje se nalaze borovi. U pita-
Ekološki inspektor je utvrdio da realizacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu
nju je pravi ekocid – kazali su Vijestima iz Agencije. Prema nezvaničnim saznanjima tog medija, riječ je o privatnoj parceli na kojoj je planirana izgradnja višespratnog stambenog objekta. Nakon jučerašnje sječe, u Zagorič je stigla i mehanizacija, gdje su radnici sklanjali posječena stabla. Povodom prijave o sječi bo-
rova i čempresa na placu nekadašnje vojne kasarne u podgoričkom naselju Zagorič, po nalogu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na lice mjesta izašao je ekološki inspektor. -Inspektor je utvrdio da je na osnovu akta Agencije za zaštitu životne sredine broj 03UPI-1947/2 od 05.11.2024. godine, utvrđeno da reali-
Neđelja, 8. decembar
zacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu
sredinu, budući da je planirana površina poslovnog dijela objekta manja od 1.000
Spajić: Potrebna bolja regulativa i promjena ekološke svijesti građana
- Poruka ekološke inspekcije da privatnik nije u obavezi da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu je obeshrabrujuća. U Crnoj Gori je, osim bolje regula-
PODGORICA - Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podršku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1.000 punoljetnih ispitanika. Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u Zvezdana Kovač ocijenila je za agenciju Mina da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
- Negativne ocjene rada pravosudnog sistema ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu da bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – kazala je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivo korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominje na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Prema rezultatima istraživanja, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i
tive i jače kontrole države, potrebno mijenjati ekološku svijest ljudi - kazao je premijer Milojko Spajić. - Ovakva pomalo obeshrabrujuća poruka nosi slje-
deći zaključak - osim bolje regulative i jače kontrole od države kroz inspekcije - potrebno je i ekološka svijest naših ljudi da se promijeni - naveo je Spajić na
platformi X. Kako je kazao, privatno zemljište koje nije u zaštićenoj zoni ne podliježe državnoj kontroli. - Promjena načina razmišljanja je proces koji
može trajati i decenijama, ali treba što više ukazivati na to da bi se stvari što prije pokrenule sa ekološke mrtve tačke - zaključio je Spajić.
m², što je u skladu sa važećom Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja. Prema dostupnim podacima predmetna lokacija se ne nalazi u granicama zaštićenog područja prirode „Park šuma Gorica“-poručuju iz ovog ministarstva Inspekcijski nadzor je izvršio i šumarski inspektor koji će takođe u okviru svojih nadležnosti i shodno zakonu sačiniti zapisnik. R.P.
Istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da većina ispitanika ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije
građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
- Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom iz-
bora (10,5 odsto) - navodi se u saopštenju CGO. Dodaju da manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
- Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i
policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) - pojasnila je Kovač. Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
- Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne
preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije - naglasila je Kovač. Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, prema njenim riječima, od pet oblasti koje su bile u fokusu - pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
- Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnim. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni - pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
- I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se za-
pošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza - pokazalo je istraživanje CGO
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne. Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
- Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona - pokazalo je istraživanje CGO. - Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem - ocijenila je Kovač. Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt departmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom. R. P.
Neđelja, 8. decembar
INTERVJU: Dr Biljana Đorđević, profesorica Fakulteta političkih nauka i narodna poslanica
U posljednjih desetak godina fokus vlasti je bio da se obesmisli bilo koji protest koji ima veze sa politikom jer onda djeluje da je manje važan. Svi su na to nasjedali - radnici, studenti, ekološka udruženja – stalno se bježalo da se kaže da je nešto političko. Sada studenti staju iza nečeg što je opštedruštveno i političko i nije vezano samo za njihova studentska pitanja. To rade na svojim mjestima, fakultetima, gdje mogu da se izraze, ali se suštinski obraćaju vlasti u vezi sa nekim pitanjima koja se ne tiču samo njih, nego svih građana - kaže Đorđević
BEOGRAD - Ne očekujem nasilje sa privatnim obezbjeđenjem koje smo vidjeli u Novom Sadu, ali pošto se radi o unutar studentskoj borbi koja je bila i oko izbora za studentski parlament - očekujem da se jave neki studenti koji kažu da je blokada rušenje njihovih prava da studiraju, da imaju nastavu i na taj način ospore legitimitet plenuma i blokadu –kaže za Pobjedu dr Biljana Đorđević, profesorka na Fakultetu političkih nauka, te ističe da koptiranje SNS-a sa studentskim organizacijama nije uspjelo i sada se budi Univerzitet, a studenti daju podstrek starijima da se riješe nagomilani problemi u društvu
POBJEDA: Širi se studentski protest, zaoštrava se situacija. Možemo li očekivati veću konfrontaciju vlasti i studenata, na primjer da pošalju policiju na fakultete, što ne bilo prvi put?
ĐORĐEVIĆ: Blokada je i počela zbog konfrontacije: 22. novembra u akciji - 15 minuta tišine za žrtve iz Novog Sada, studenti Fakulteta dramskih umjetnosti su mirno protestovali i došli su batinaši među kojima je bio i jedan od odbornika SNS-a sa Novog Beograda. To je izazvalo prvu blokadu FDU i zahtjev da svi koji su napadali studente budu procesuirani – a još uvijek nijesu. FDU je kao fakultet podnio krivičnu prijavu protiv tih lica, ali nemaju odgovor. Blokade su nastale kao čin solidarnosti sa studentima FDU i zahtjev da se ne napada pravo studenata da protestuju i izraze svoj stav, a onda i sa svim onim zahtjevima koji su prisutni i politički artikulisani. Nije pametno slati batinaše na studente, ali nije bilo logično da šalju funkcionere SNS-a da tuku ljude na ulici, pa su to radili.
POBJEDA: Da li Vas je iznenadio protest?
ĐORĐEVIĆ: Jeste, jer su se pokrenuli i fakulteti poput Fakulteta organizacionih nauka (FON) i DIF-a... Jedan dio
protesta je došao i iz borbe za studentski parlament u Beogradu i Novom Sadu koja traje nekoliko godina. Oni traže institucionalne promjene na fakultetima, jer studentski predstavnici nijesu legitimni. Kroz tu borbu su se neki studenti socijalizovali i stekli samopouzdanje da izraze svoj kritički stav. Ako to pratite, vidite da se grudva snijega valjala i postajala sve veća.
POBJEDA: Što u studentskim protestima najviše pogađa vlast?
ĐORĐEVIĆ: Činjenica da studenti ne protestuju samo oko stvari koje su vezane za njih, kao školarine i slično, već su eksplicitnim ograđivanjem od političkih partija usvojili zahtjeve koje su artikulisale političke partije.
POBJEDA: Zašto se studenti stalno ograđuju od političkih partija?
ĐORĐEVIĆ: Na Univerzitetu ne smijete da se bavite stranačkom politikom, što ne znači da ne smijete da se bavite politikom. Normalno je i logično da se ograde, jer ne mogu biti članovi političkih partija, a profesori mogu. Na Univerzitetu možete da se bavite studentskom politikom i zahtijevati nešto za društvo što studenti sada rade. Vjeru-
jem da među studentima ima koncepcijskih razlika, ali su na svim plenumima usvojili iste zahtjeve. U posljednjih desetak godina fokus vlasti je bio da se obesmisli bilo koji protest koji ima veze sa politikom jer onda djeluje da je manje važan. Svi su na to nasjedali - radnici, studenti, ekološka udruženja – stalno se bježalo da
se kaže da je nešto političko. Sada studenti staju iza nečeg što je opštedruštveno i političko i nije vezano samo za njihova studentska pitanja. To rade na svojim mjestima, fakultetima gdje mogu da se izraze, ali se suštinski obraćaju vlasti u vezi sa nekim pitanjima koja se ne tiču samo njih, nego svih građana.
Velika promjena je i činjeni-
ca da je svakog dana sve više fakulteta u blokadi što je vrlo značajno i ukazuje na promjenu ponašanja i pokušaj da se zatvori Univerzitet. Kooptiranjem studentskih organizacija sa SNS-om nije uspjelo, sada se oslobađa Univerzitet.
POBJEDA: Vi se bavite savremenim političkim teorijama. Nemamo lidere protesta, studenti rijetko
daju izjave, to je neobično. Koje su dobre i loše strane takve odluke studenata? Na primjer - ako Vlada Srbije pozove studente na pregovore, ko na njih ide? Što biste im savjetovali?
ĐORĐE VIĆ: Taj model je 2011. godine bio širom svijeta: okupiraju se prostori i ne govori neko u ime svih, jer taj ko govori u ime svih može da iskrivi volju svih i da se fokusira pažnja na jednu osobu koja se kreira kao lider. Prednost je u osjećaju zajedništva, a nedostatak je u komunikaciji da se nešto objasni. Trenutno nema što da se objašnjava, jer studenti nijesu iznijeli nešto novo, ono što zahtijevaju slušamo već mjesec. Nezahvalno mi je da se stavljam u ulogu savjetnice, jer sam političarka i narodna poslanica i ne bih se miješala u to kako će se oni ponašati. POBJEDA: Čuli smo saopštenje rektorskog kolegijuma - da poštuju pravo studenata na slobodu mišljenja i apeluju da se dijalog odvija u konstruktivnom duhu, ali nijesmo čuli rektora. Da li se on krije iza kolegijuma? ĐORĐEVIĆ: Moguće je. Dobro je da se ne konfrontiraju sa studentima, jer teško bi objasnili kako i zbog čega to rade. Možda je izabrana najbezbolnija taktika, ali bilo bi bolje da se rektor lično obrati. Možda je odgovor u sljedećem: rektor u ovom mandatu nije imao protivkandidata za izbor, a u prethodnom izboru mu je protivkandidat bila prof. dr Ivanka Popović - iza nje su stali fakulteti koji su preglasani u Savjetu Univerziteta glasovima države.
P OBJEDA: Što mi očekujemo od studenata? Da li je realno da oni rješavaju probleme u društvu koje su napravili njihovi roditelji?
ĐORĐEVIĆ: Ne treba da postavimo stvari tako da mi očekujemo da oni to riješe. Oni daju svoj doprinos toj borbi, to je borba i za njihovu budućnost u ovoj zemlji. Ako imate zemlju u kojoj se samo bude ljudi stariji od 40 godina, onda tu nešto nije u redu. Ali studenti daju podstrek i nama starijima. Na dosadašnjim protestima često se govorilo da nema dovoljno mladih, da su apatačni, apolitični, ne prate dešavanja... U tom smislu ne može ništa da uspije ako nijesu uključeni svi slojevi društva. Paralelno se dešava štrajk prosvjetara, obustava rada advokata i to treba posmatrati kao cjelinu. Violeta CVEJIĆ
Neđelja, 8. decembar
NAŠA TEMA: Lutkarska scena i dalje u nezavidnom položaju u crnogorskim pozorištima, glumci ističu neophodnost razvoja
PODGORICA – Crna Gora ima prilično nerazvijenu lutkarsku pozorišnu scenu i nezavidnu produkciju kad je ova grana teatra u pitanju, a glavni uzrok leži u činjenici da lutkarstvo nije dio akademskog obrazovanja u našoj zemlji.
Na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju ne postoji predmet koji se bavi lutkarskim pozorištem, a kamoli studijski program na kojem bi se lutkarstvo sistematično izučavalo. Zbog toga lutkarska pozorišna produkcija u Crnoj Gori zavisi od Gradskog pozorišta iz Podgorice i nekolicine entuzijasta i posvećenika koji se trude da izvuku maksimum iz postojećih kapaciteta. U razvijenijim evropskim, ali i zemljama regiona, lutkarstvo se kao zahtjevna glumačka vještina izučava zasebno u okviru akademija dramskih umjetnosti. Osposobljavanje kadra koji je verziran samo za ovaj specifični oblik pozorišne umjetnosti predstavlja temelj izgradnje kvalitetne lutkarske scene. O razlozima zbog kojih lutkarstvo u našoj zemlji ne postoji kao dio formalnog obrazovanja, te uzrocima i posljedicama takvog stanja razgovarali smo sa glumcima Jelenom Simić, koja je ostvarila brojne uloge u lutkarskim predstavama, i rediteljem i glumcem Davorom Dragojevićem, osnivačem Međunarodnog festivala lutkarstva u Podgorici i jedinim lutkarskim umjetnikom u Crnoj Gori koji ima akademsko obrazovanje (diplomirao lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafof“ u Sofiji).
POTCJENJIVANJE
Dragojević je kazao da su lutkarske predstave u pozorišnom životu nedovoljno prisutne jer Crna Gora nema lutkarsko pozorište.
- Naše Gradsko pozorište ima tri, navodno, ravnopravne scene: lutkarsku, dječju dramsku i večernju. Nažalost, u posljed-
DRAGOJEVIĆ:
Nažalost, u posljednjih petnaestak godina lutkarska scena je ozbiljno zapostavljena, jedna premijera u četiri-pet godina
njih petnaestak godina lutkarska scena je ozbiljno zapostavljena, jedna premijera u četiri-pet godina. To je izuzetno malo ako znamo da samo u Podgorici ima više od 50.000 djevojčica i dječaka uzrasta do dvanaest godina. I ne samo to, naša djeca, a i njihovi roditelji zaista vole lutkarske predstave. Danima unaprijed ulaznice budu rasprodate. Jedino zahvaljujući Međunarodnom festivalu lutkarstva, djeca u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima imaju priliku da vide lutkarske umjetnike iz cijelog svijeta – rekao je Dragojević. Na pitanje zbog čega lutkarstvo nije dio formalnog, akademskog obrazovanja u našoj zemlji, Dragojević je odgovorio da se lutkarstvo često percipira isključivo kao oblik zabave za djecu, što potcjenjuje njegov umjetnički i kulturni značaj. - Tu je i priča da lutkarstvo ne privlači dovoljno mlade ljude koji bi se odlučili za bavljenje ovom umjetnošću, što znam da nije tačno. To je, vjerovatno, uticalo na donosioce odluka da lutkarstvo ne bude dio akademskog obrazovanja u Crnoj Gori – istakao je Dragojević. Lutkarsko pozorište, prema
Scena iz lutkarske predstave „Pomelo, mali ružičasti slon“, ovogodišnje produkcije Gradskog pozorišta
njegovim riječima, nudi specifičnu umjetničku estetiku i izazove, što je privlačno mladim umjetnicima koji traže inovativne načine izražavanja.
- Mladi često nijesu svjesni bogatstva i kreativnog potencijala ove umjetnosti. Vidljivost lutkarskih predstava na domaćim i međunarodnim festivalima može motivisati mlade umjetnike da se još više posvete ovoj umjetnosti – kazao je Dragojević. Bez studijskog programa ili barem predmeta posvećenog lutkarstvu, prema riječima Dragojevića, Crna Gora nema instituciju koja bi sistematski školovala buduće glumce lutkare, režisere, scenografe i stručnjake specijalizovane za lutkarstvo.
- Izostanak lutkarstva iz programa FDU ima dalekosežne posljedice na crnogorsku lutkarsku scenu, sputavajući njen razvoj i ograničavajući njen po-
Jašarović: FDU nema kapacitete za nastavu iz oblasti lutkarstva
Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Edin Jašarović kazao je Pobjedi da na FDU nikad nije postojao pojedinačni predmet na kojem se izučavalo lutkarstvo, već da je to postojalo kao dio metodskih jedinica u predmetnoj oblasti Gluma. Na pitanje ima li među studentima interesovanja za lutkarsko pozorište, Jaša-
rović je istakao da je prisutno kod malog broja njih. - Kod studenata registrujemo povećano interesovanje za fizički ili neverbalni teatar, a samo kod malog broja je izraženo interesovanje za lutkarstvo – istakao je Jašarović. Do sada, prema njegovim riječima, osim neformalnih razgovora na temu uvođenja lutkar-
stva kao studijskog programa, nije bilo konkretnijih planova, a FDU trenutno nema ni kapacitete za tako nešto.
- Na Fakultetu trenutno ne postoje dovoljni ni prostorni ni akademski kapaciteti kojim bi se na kvalitetan način moglo organizovati izučavanje ili nastava iz oblasti lutkarstva - kazao je Jašarović.
tencijal. Uvođenje barem jednog predmeta ili specijalizovanog programa posvećenog lutkarstvu značilo bi ogroman korak naprijed ka očuvanju i inovaciji ove umjetnosti u Crnoj Gori – rekao je Dragojević. On je istakao da u našoj zemlji nema akademskih programa posvećenih lutkarstvu, pa samim tim nema ni školovanih lutkara s diplomom iz ove oblasti.
- Većina domaćih lutkara dolazi iz drugih oblasti umjetnosti (drama, likovna umjetnost…) ili su znanje sticali kroz radionice i praksu. Nažalost, ja sam jedini lutkarski umjetnik u Crnoj Gori koji ima akademsko obrazovanje. Međutim, kroz partnerstva s međunarodnim institucijama, moguće je privući stručnjake iz zemalja s jakom lutkarskom tradicijom, poput Češke, Bugarske i Francuske, ali uz podršku države ili kroz stipendije, postojeći umjetni-
ci iz Crne Gore mogli bi se dodatno školovati na lutkarskim akademijama u inostranstvu i vratiti se kako bi predavali - rekao je Dragojević.
DISKONTINUITET
Prema ocjeni Simić, lutkarske predstave nijesu dovoljno prisutne u pozorišnom životu Crne Gore.
- Izuzev prilike da ih gledamo na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu i Međunarodnom lutkarskom festivalu u Podgorici, samo Gradsko pozorište na svom repertoaru ima lutkarske predstave tokom cijele godine. Zahvaljujući povremenim gostovanjima, njih imaju priliku povremeno da vide i djeca iz drugih gradova Crne Gore. Ali dva-tri puta godišnje pogledati lutkarsku predstavu je za uzrast kojima su namijenjene jako malo – kazala je Simić. Ona se nada da će ubuduće i drugi gradovi i pozorišta, osim Podgorice i Gradskog, kao i centri za kulturu razmisliti o makar povremenom radu na ovoj vrsti predstava.
- Lutkarske predstave ne moraju biti nužno namijenjene najmlađima, mogu biti porodične ili čak namijenjene isključivo odraslima. Ako se pogleda svjetska lutkarska scena i njeni najpoznatiji autori, vidjećete da je ono kao pozorišni izraz odavno prevazišlo ograničenje uzrasta, ali se u našoj sredini još bori sa predrasudama (da je namijenjeno samo najmlađima, da je manje zanimljivo i važno, a zapravo je sve su-
SIMIĆ:
Interesovanje mladih glumaca za lutkarsko pozorište definitivno postoji, bez obzira što jedan broj kolega i dalje ima jaku predrasudu
protno od toga) - rekla je Simić. Prema njenim riječima, ako najpoznatije svjetske kompanije iz oblasti pozorišne, plesne, cirkuske umjetnosti kao što su Compicité, Cirque du Soleil, NDT, National Theatre koriste elemente lutkarstva u svom radu i daju sjajne rezultate, ne postoji razlog zašto i mi u Crnoj Gori ne bismo otvorili um i dali priliku našoj publici da pogleda takve predstave. - Region takođe ima nekoliko fantastičnih, nagrađivanih autora na koje se možemo ugledati i zvati ih da rade sa nama. Nama trebaju kontinuitet i dobra selekcija tima koji će raditi lutkarske predstave, prilike za dodatna usavršavanja iz ove oblasti i slično – rekla je Simić.
Lutkarska scena u Crnoj Gori, prema riječima Simić, trpi usljed činjenice što na FDU nema ni predmet, a kamoli studijski program posvećen lutkarstvu. - To se vidi po tome da, koliko god mi i naše mlađe kolege imali ljubav i potrebe da radimo lutkarske predstave, svim autorima koji rade sa nama treba ponekad više strpljenja i dodatnog vremena da nas upute i upoznaju sa tehnikom vođenja različitih lutaka, kao i nama da to sve savladamo - rekla je ona. Simić je istakla da je njena klasa na FDU Cetinje imala sreću da tokom treće godine studija ima predmet Animacija, zahvaljujući kojem su naučili osnove rada sa lutkama. Klasa iza njene generacije, kako je kazala, imala je pored Animacije i Istoriju i teoriju lutkarstva. - Tih godina FDU je imao zadovoljstvo da sarađuje sa sjajnim profesorom Majklom Mikolićem iz Osijeka, kao i čuve-
razvoja ove grane umjetnosti
nim profesorom Radoslavom Lazićem iz Beograda. Za tu priliku možemo biti zahvalni profesoru Boru Stjepanoviću – istakla je Simić. Ona je rekla da interesovanje mladih glumaca za lutkarsko pozorište definitivno postoji, bez obzira što jedan broj kolega i dalje ima jaku predrasudu. - Ima i onih koji cijene, vole, pa i mogu i znaju da rade lutkarske predstave na vrlo visokom nivou – rekla je Simić. Na pitanje da li Crna Gora ima osposobljeni kadar koji bi mogao da predaje na studijskom programu lutkarstvo, Simić je odgovorila da trenutno nema. - Ali ne znači da se u narednih nekoliko godina ne može to ostvariti, stipendiranjem studenata da se doškoluju na nekoj od akademija u regionu (Osijek ima fantastičnu akademiju, u Bugarskoj takođe postoji sjajna škola za lutkare) ili u Evropi. Te kolege bi nakon školovanja mogle da se vrate i uz početno mentorstvo iskusnog gostujućeg predavača vode predmete vezane za lutkarstvo. Tome bi svakako morala da prethodi izmjena plana i programa, ali to je zaista pitanje isključivo za predagoge FDU-a i zahtijeva planiranje za narednih nekoliko godina - kazala je Simić, dodajući da realizacija studijskog programa lutkarstvo definitivno nije jednostavan zadatak, ali da je sigurna da ima ljubavi i volje da se to ostvari i da će se nekad realizovati.
IDEJE
Da bi lutkarstvo u Crnoj Gori dobilo na većem značaju, prema riječima Simić, potrebno je svake godine uraditi nekoliko lutkarskih predstava sa renomiranim autorima i nikako ne ograničavati rad isključivo na jedno pozorište, jer ono pored sve volje i rada ne može imati dovoljan uticaj.
- Potrebno je osnovati još lutkarskih festivala, mogu biti i manjeg obima, tematski, za sve to postoje sjajni primjeri u okruženju. Zatim, redovno održavati radionice lutkarstva u pozorištima, na FDU i u centrima za kulturu. Podržavati ljude koji rade na razvoju lutkarstva kod nas - stipendijama, promocijom, kroz finansiranje projekata - kazala je Simić. Sa druge strane, Davor Dragojević ističe da je neophodan sveobuhvatan pristup.
- Potrebno je i osnivanje predmeta, smjera ili kompletnog studijskog programa posvećenog lutkarstvu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju. Organizacija radionica za glumce, režisere i dramaturge u saradnji s domaćim i inostranim stručnjacima kako bi se proširila baza obučenog kadra. Stipendije za studiranje lutkarstva na akademijama u regionu i Evropi (npr. u Osijeku, Pragu, Sofiji). Pridruživanje organizacijama poput UNIMA (Međunarodna unija lutkarstva) radi pristupa globalnim resursima i mogućnostima. I što je najvažnije, osnivanje lutkarskog pozorišta - istakao je Dragojević.
Andrija RADOVIĆ
U Modernoj galeriji otvoren „Podgorički likovni salon“, nagrađene Tomašević, Ivković i Čmajčanin
PODGORICA - Umjetnice
Jelena Tomašević, Ivana Ivković i Lana Čmajčanin dobitnice su nagrada na ,,Podgoričkom likovnom salonu“, koji je poslije 16 godina pauze otvoren u Modernoj galeriji. Tomašević je nagrađena prvom - novčanom nagradom za rad ,,Životni interes“, pravo samostalnog izlaganja tokom 2025. godine u Modernoj galeriji pripalo je Čmajčanin za rad ,,The Nature of Statistics“, dok je otkupnu nagradu dobila Ivković za djelo ,,Port of Trust“. O nagradi publike odlučivaće glasovi posjetilaca tokom trajanja izložbe. Tako je odlučio stručni žiri koji su činili Milica Bezmarević, Jelena Janković i Iva Vukotić. Ovogodišnje izdanje održava se pod sloganom ,,Vrt nade - umjetnost i potraga za istinom“ i na njemu se predstavilo 27 umjetnika iz Crne Gore i regiona - Ana Aleksić, Bojan Stojčić, Darja Bajagić, diStruktura, Dragan Vojvodić, Gordana Kuč, Irena Lagator-Pejović, Ivan Đurišić, Ivan Šuković, Ivana Ivković, Ivanka Vana Prelević, Jelena Pavićević-Marković, Lana Čmajčanin, Lidija Delić, Milka Delibašić, Nada Kažić, Nenad
sa otvaranja Salona
Šoškić, Nikolina Zuber, Robert Jankuloski i Monika Moteska, Selma Selman, Selman Trtovac, Sreten Milatović, Vaso Nikčević, Marija Marković, Jelena Tomašević, Tomo Pavićević i Nikola Marković.
OSAVREMENJEN
Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić kazala je da su događaji poput ovog
Salona neophodni u svim velikim gradovima koji pretenduju da budu prepoznati na kulturnoj mapi van granica svoje zemlje. - Zato smo odlučili da unaprijedimo, osavremenimo i prokrčimo put za dalja napredovanja. Srećna sam i ponosna jer je ,,Podgorički likovni salon“ meni važan pošto sam na njemu prvi put izlagala svoje
radove nakon završene akademije, a vjerujem da to iskustvo dijele i mnoge moje kolege. Samim tim povratak Salona na podgoričku scenu predstavlja način da mu odamo počast kakvu zaslužuje i izvučemo ga iz mraka puke nostalgije - istakla je Ćupić. Selektorka Salona, muzejska savjetnica u Muzeju savremene umjetnosti Vojvodine
U Herceg Novom održan sastanak ministara kulture Jugoistočne Evrope
dr Sanja Kojić-Mladenov, rekla je da je tema Salona uspostavljena kao težnja da se pokaže diverzitet umjetničke scene, ali i da se ukaže na značaj povezivanja umjetnosti sa društveno-političkom stvarnošću.
- Tokom godina u kojima Salon nije održan desile su se različite društvene krize. Jedna od posljednjih je korona kriza, koja je pokazala koliko je važan odnos prema prirodnoj sredini, tako da se jedan veći dio radova na izložbi bavi ispitivanjem ekologije. Jedan dio radova propituje pojedinca u okviru društvenog sistema. Teme na izložbi su različite, ali je ideja bila da ih spojimo kroz ukazivanje na važnost umjetnosti - istakla je Kojić-Mladenov.
PERSPEKTIVE
Bezmarević je, obrazlažući odluku žirija, kazala da je sve nagrađene radove žiri prepoznao kao autentične izraze autora čija praksa korespondira sa savremenim umjetničkim tendecijama, koji pozivaju na dijalog i uspostavljaju nove prostore tumačenja i razumijevanja prirode, tehnologije, društva i nas samih. - Kroz ove radove otvaraju se drugačije perspektive koje se bave tumačenjem pitanja pripadnosti, identiteta, ali i društvene odgovornosti pružajući nove pravce promišljanja o ukupnoj ulozi umjetnosti u oblikovanju svijeta današnjice - istakla je Bezmarević. Salon je dio manifestacije „Decembarska umjetnička scena 2024“. A. Đ.
PODGORICA - Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE), kojim predsjedava Crna Gora, održao je sastanak u Herceg Novom na temu „Kultura i umjetnost za održivi razvoj“. Ovi susreti, koji su okupili ministre kulture, međunarodne posmatrače i predstavnike organizacija poput UNESCO-a, istakli su ključnu ulogu kulture u promovisanju mira, razvoja i društvene inkluzije.
Ministarka kulture i medija Crne Gore dr Tamara Vujović, predsjedavajuća Savjeta, otvorila je događaj naglašavajući značaj povratka aktivnom dijalogu u oblasti kulture nakon trogodišnje pauze. - Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope igra ključnu ulogu u jačanju kulturnih veza i predstavljanju vibrantnog identiteta našeg regiona svijetu - izjavila je Vujović.
Pod temom ovogodišnjeg sastanka, ministarka je ukazala na potrebu integracije kulture u obrazovne sisteme, naglašavajući: „Kultura mora biti srž naših obrazovnih politika ka-
ko bismo osigurali njen opstanak i omogućili odgovor na savremene društvene izazove“. Ističući važnost zajedničke vizije, Vujović je naglasila da CoMoCoSEE nije samo platforma za očuvanje kulturne baštine, već i alat za jačanje društvenog jedinstva i ekonomskog razvoja.
- U svijetu definisanom neizvjesnošću, posvećenost kulturi kao ujedinjujućoj sili važnija je nego ikada - dodala je ona. Na 33. godišnjicu razaranja Dubrovnika, ministarka je podsjetila na značaj zaštite kulturnih spomenika, ističući da se takve tragedije ne smiju ponoviti.
- Naša zajednička obaveza je zaštita nasljeđa koje povezuje generacije - poručila je Vujović.
Ministri kulture iz Bugarske, Moldavije i Sjeverne Makedonije predstavili su primjere uspješne prakse u svojim zemljama, dok je Magdalena Landri iz UNESCO-a ukazala na značaj međunarodne saradnje u ovoj oblasti. Ambasador Hrvatske Veselko Grubišić osvrnuo se na zajedničko nasljeđe regiona i važnost ulaganja u obrazovanje i promociju
kulturnih vrijednosti za buduće generacije. Na sastanku je istaknuta i uloga Crne Gore u promovisanju umjetničkog obrazovanja, uključujući planove za Nacionalni program umjetničkog obrazovanja koji povezuje škole sa kulturnim institucijama. Ministarka Vujović je naglasila važnost investiranja u mlade
talente, pružajući im prilike za obrazovanje u zemlji i inostranstvu, čime se odgovara na izazove odliva mozgova. Kao rezultat sastanka, usvojena je hercegnovska deklaracija pod nazivom „Kultura i umjetnost za održivi razvoj“. Deklaracija stavlja naglasak na ključnu ulogu kulture u podsticanju inkluzivnih i pravednih društa-
va, jačanju međusobnog razumijevanja i očuvanju kulturne raznolikosti, u skladu sa ciljevima Agende za održivi razvoj 2030. Ujedinjenih nacija. Na kraju sastanka, predsjedavanje CoMoCoSEE-om preuzela je Sjeverna Makedonija, čime je simbolično potvrđen kontinuitet saradnje u regionu. R. K.
Neđelja, 8.
Naizmjenična „paljba“ krivičnim prijavama i pitanje što je bilo s gritom dovezenim iz Bijele u Nikšić još ne dobijaju epilog
Mještani Straševine i Kličeva tvrde i da je iz Bijele preuzeto 4.900 tona otpada, a da im je iz deponije Livade potvrđeno kako je kod njih dovezeno oko 1.000 tona, pa zbog toga očekuju poziv postupajućeg tužioca kako bi i njemu iznijeli svoja saznanja. Kažu i da su spremni na kaznu ukoliko se utvrdi da ne govore istinu, kao i da će narednih dana zajedno sa predstavnicima resornog ministarstva javnosti predočiti što se sve dešavalo i dešava sa gritom
NIKŠIĆ – Priča o gritu koji je u Nikšić stigao iz brodogradilišta Bijela prošlog ljeta još nije okončana i ovom problematikom, po svemu sudeći, dugo će se još baviti inspekcijski organi i tužilaštvo.
Direktor firme „MM System“ Milan Erbez kaže da je sve što je od njega traženo učinio, da je uklonio materijal koji je dovezao na obje lokacije u Nikšiću, te da ga, možda, tamo ima samo u tragovima. -Ne razumijem negodovanja mještana, jer sve što je inspekcija naložila našoj firmi uradili smo. Naravno, sve smo učinili u dogovoru s predsjednikom SO Nikšić Nemanjom Vukovićem i baš smo se potrudili da teren vratimo u prvobitno stanje. Uostalom, to je nedavno konstatovalo i nadležno ministarstvo, koje je u međuvremenu najavilo i da će nadzirati što će se ubuduće dešavati s ovom lokacijom. Već poodavno podnio sam krivične prijave protiv NVO „Kod“ i više NN lica, jer su dovodili u zabludu jav-
NIKŠIĆ - Na redovnoj sjednici Upravnog odbora Udruženja penzionera Nikšić, jednoglasnom odlukom članova produžen je mandat predsjedniku Vladimiru Peroviću. Ovaj potez dolazi kao potvrda njegovog dosadašnjeg rada, koji se istakao kroz uspješne inicijative za unapređenje života penzionera, od raspodjele zimnice do organizacije odmora i rješavanja ključnih egzistencijalnih problema. Perovićev nastavak na čelu organizacije donosi kontinuitet i stabilnost u sprovođenju aktivnosti, dok Udruženje ulazi u novu fazu priprema za predstojeću skupštinu.
Razmatrana su i ključna pitanja u vezi sa raspodjelom zimnice i materijalnim položajem penzionera. Sjednicu je predvodio predsjednik Udru-
nost tvrdeći da naša firma narušava javno zdravlje, životnu sredinu..., a to nije tačno i to su potvrdile sve analize do sada urađene. Naravno, planiramo još krivičnih prijava da podnesemo, jer smatramo da je neko sprovodio samovlašće nad državnom imovinom. Dakle, tek će se utvrditi što je ko činio. O tome da ljudi koji me optužuju tamo čak i nemaju imovinu, neću ni govoriti, kaže direktor firme „MM Syistem“ Milan Erbez.
Mještani nikšićkih naselja Straševina i Kličevo ipak imaju potpuno oprečno mišljenje i tvrde da nigdje nije ispoštovan zakon, da su zbog toga blokirali saobraćaj, protestovali i ispred Ministarstva ekologije, te da će s nadležnim državnim organima tek narednih dana biti utvrđeno da li je sporni materijal uklonjen ili ne.
-Pošto firma „MM System“ ima potrebu da obavještava javnost o svom djelovanju, pa tako i o podnošenju krivičnih prijava protiv mještana koji se bune zbog toga što je
sporni otpad grit ta firma deponovala u naseljima Kličevo i Straševina, mi želimo da reagujemo na njihovu objavu i postavimo nekoliko pitanja, kažu u svom reagovanju Stevan Nikčević, Milan Nikčević i Vujadin Nikčević. Oni ne spore da ta firma ima dozvolu da se bavi preradom otpada, ali tvrde i da Agencija za zaštitu životne sredine nikad nije javno objavila rješenje kojim im se dozvoljava obrada otpada od pjeskarenja, poznatog kao grit. -Pozivamo se na jednu od njihovih predhodnih izjava da ,,sav neopasni otpad koji prerađuju miješanjem sa frakcijama, pretvaju u materijal pogodan za nasipanje puteva, izradu asfalta, betona i nanošenje pokrivnog sloja na deponijama“. Interesuje nas u kom tačno trenutku su prera-
đivali taj otpad? Jer po svjedočenju vozača, oni su otpad dovezli direktno iz Bijele na pomenute lokacije. Što potvrdjuju rezultati istaživanja koje je vršio CETI, jer su parametri bili skoro identični u Bijeloj i u našem naselju Staševina. Tvrde i da imaju sve potrebne dozvole, pa se pitamo gdje su im dozvole da se ovaj otpad deponuje na parcelama Opštine Nikšić i Željeznice Crne Gore? Na kraju, ako je sve bilo ispravno, zašto im je ekološka inspekcija naložila da otpad uklone sa pomenutih parcela, pitaju se Nikčevići podsjećajući da su, nakon naloga Ekološke inspekcije, podnijeli žalbu i ista im je odbijena od strane Ministarsva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
-Iako žalba nije odlagala izvršenje rješenja, a rok je bio sredina septembara, ni do tada nijesu uklonili otpad. Po dogovoru sa Opštinom Nikšić, data im je prilika da sami uklone otpad, ali u međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine mu mijenja status, klasifikujući ga kao neotpad, kako bi on mogao da bude iskorišten kao pokrivni materijal na deponiji Livade. Pošto se pozivaju na izjavu Direktorata za željeznički saobraćaj, Direkcije za inspekcijski nadzor željezničkog saobraćaja, infrastrukture i žičara, moramo da kažemo da je ta izjava u potpunosti netačna. Ne samo da sporni materijal nije uklonjen i zemljište vraćeno u prvobitno stanje, već je
Ne razumijem negodovanja mještana, jer sve što je inspekcija naložila našoj firmi uradili smo. Naravno, sve smo učinili u dogovoru s predsjednikom SO Nikšić Nemanjom Vukovićem i baš smo se potrudili da teren vratimo u prvobitno stanje. Uostalom, to je nedavno konstatovalo i nadležno ministarstvo, koje je u međuvremenu najavilo i da će nadzirati što će se ubuduće dešavati s ovom lokacijom - kaže Erbez
porušen nasip uz prugu i zemlja sa te parcele skinuta da bi se pokrio preostali materijal. O tome, kao i o istini u ovom slučaju svjedoče fotografije sa lica mjesta. Takođe, dostavljamo redakciji i fotografije sa parcele kojom gazduje Opština, na kojoj je vršen iskop prema zahtjevu ekološkog inspektora. Na fotografijama se jasno vidi da sporni materijal nije uklonjen, kako je to prethodno rečeno, već je samo prekriven, saopštavaju Nikčevići. Mještani Straševine i Kličeva tvrde i da je iz Bijele preuzeto 4.900 tona otpada, a da im je iz deponije Livade potvrđeno kako je kod njih dovezeno oko 1.000 tona, pa zbog toga očekuju poziv postupajućeg tužioca kako bi i njemu iznijeli svoja saznanja. Kažu i da su spremni na kaznu ukoliko se utvrdi da ne govore istinu, kao i da će narednih dana zajedno sa predstavnicima resornog Ministarstva javnosti predočiti što se sve dešavalo i dešava sa gritom. Ra.P.
ženja Vladimir Perović, koji je članove informisao o svim relevantnim temama. Jedna od glavnih tačaka dnevnog reda bila je informacija o izbornim procesima u mjesnim udruženjima. Od ukupno 34 mjesna udruženja, njih 29 je dostavilo potrebne podatke, dok je preostalih pet najavilo da će to učiniti početkom sljedeće sedmice. Većina dosadašnjih predsjednika mjesnih udruženja
zadržala je svoje mandate, osim u slučajevima gdje su iz opravdanih razloga imenovani novi predstavnici. Na nivou opštinskog udruženja, velika većina članova potvrdila je Vladimira Perovića kao predsjednika, čime je osiguran kontinuitet rada i organizacija. Jedna od značajnih tema bila je i raspodjela zimnice za penzionere. Prema riječima predsjednika Perovića i drugih učesnika, ovo -
godišnja akcija ocijenjena je kao vrlo uspješna.
- Na zadovoljstvo penzionera i dobavljača, isporučeno je preko 5.000 jedinica jagnjećeg mesa i paketa suhomesnatih proizvoda. Ovakve akcije, koje direktno doprinose poboljšanju svakodnevnog života penzionera, primjer su efikasnosti i dobre organizacije - poručio je Perović. On je dodao da je tema sastanka bila, uvijek aktuelna i bol-
no prisutna - težak materijalni položaj velikog broja penzionera.
- Iako su najavljena povećanja minimalnih penzija, mnogi penzioneri i dalje žive na margini društva. Posebno su naglašeni problemi poput neriješenih stambenih pitanja, nedostupnosti skupih ljekova i medicinskih pregleda, što do-
datno otežava njihov svakodnevni život - kazao je Perović. U okviru diskusije o odmoru i rekreaciji, iznesen je podatak da je ove godine 380 penzionera boravilo u odmaralištu u Ulcinju, dok je 23 uživalo u odmoru na Žabljaku. Ovi podaci ocijenjeni su pozitivno, ali su prisutni istakli da je potrebno dodatno raditi na stvaranju još većih mogućnosti za odmor i rekreaciju penzionera. Predsjednik Perović je zaključio sjednicu uz poruku da će, nakon što svi podaci budu prikupljeni, biti pripremljeni svi materijali za predstojeću skupštinu. Datum održavanja biće naknadno utvrđen, a članovi su pozvani da učestvuju u ovom važnom događaju. Očekuje se da će skupština donijeti nove odluke koje će dodatno osnažiti ovu organizaciju i njene aktivnosti. N.K.
PODGORICA - Crna Gora je u posljednja dva meča glavne runde Evropskog prvenstva izgubila 34 lopte!
Umor je, kažu naše rukometašice, jedan od glavnih razloga zbog čega su protiv Mađarske i Francuske promašile više od 20 zicera. Do posljednjeg meča bile su i na visini zadatka u šutevima sa sedam metara, protiv svjetskih šampionki - promašile su četiri iz sedam pokušaja! Ovakav učinak nije približio ,,lavice“ do završnice šampionata Evrope, ali su saglasne da su propustile priliku da savladaju Mađarice na startu glavne runde. Prednost od 7:3 i promašeni zicer okrenuo je utakmicu onako kako niko nije želio. Kao da je sve dobro od 16. minuta gumicom izbrisano. ,,Lavice“ su od prednosti od 9:6 do kraja poluvremena postigle samo dva, a primile 10 golova. U nastavku meča, brzim golovima su probale da uhvate priključak, ali... Utakmicu velikog uloga naša ekipa nije uspjela da iznese, a bez šansi je bila protiv Francuske.
MISLE NA BEČ
Crna Gora i Poljska posljednji put su se sastale 2022. godine na EP i ,,lavice“ su slavile 26:23. Devet puta su odmjerile snage, naš tim je pobijedio sedam puta
Samo je jedna igračica - Monika Kobilinska, saigračica Đurđine Jauković u Bukureštu, iz sadašnjeg sastava Poljske bila u timu najvećeg uspjeha - četvrto mjesto 2015. na SP. Isti rezultat Poljska je ostvarila dvije godine ranije
Do kraja glavne faze šampionata crnogorske rukometašice odigraće još dva meča. Ako danas (15.30) pobijede Poljsku i Švedsku u utorak će putovati u Beč, gdje će se boriti za peto mjesto. Ova pozicija, u nekoj varijanti, Crnogorkama bi mogla da donese direktan plasman na Svjetsko prvenstvo. Ima, znači, još dobrih razloga da se razmišlja pozitivno i da se sve igračice trgnu, kako bi došle do mjesta koje apsolutno nije za potcjenjivanje. Želja nije upitna, ali pitanje je koliko imaju snage i jesu li ih dva posljednja poraza uzdrmala. Od svježine će, definitivno, zavisiti u kojem će pravcu utakmica da ode. A odbrana će ponovo, prvenstveno od strane poljskih bekova, biti na velikom zadatku. - Umor je bio prisutan, posebno kod igračica koje su po 60
minuta igrale grupnu fazu. U posljednja dva meča puno faktora se nije pogodilo. Puno dogovora nijesmo sprovele i ispoštovale, ali nema prostora za žaljenje i nervozu. Slijede dva meča i borba za peto mjesto u Beču, tako da se spremamo za Poljsku i za nove pobjede - poručila je Katarina
Džaferović. Kod mlade ljevoruke reprezentativke očigledno nema prostora za negativno razmišljanje, optimizam izbija iz riječi.
- To što je izgubljena šansa za medalju ne znači da ćemo odustati od narednog cilja, a to je peto mjesto.
Poljska je van trke za polufinale, ali bi ipak mogla da zaradi kartu za meč za peto mjesto ako zabilježi pobjedu u preostale dvije utakmice, ali zavisiće i od drugih rezultata
nije izgubljeno. Imamo šansu za nešto drugo, nešto novo. Biće zahtjevan meč jer je Poljska dobra ekipa, a u odbrani je ključ. Vjerujem da ćemo u napadu manje promašivati zicere i da ćemo opet ući u ritam pobjeda - poručila je Džaferović.
UMOR VEZAO RUKE
Ne mogu da zaborave ,,lavice“ na poraz od domaćina šampionata. Ova utakmica je bila ključ za velike stvari.
broj postignutih golova u posljednjem meču - devet iz 22 pokušaja.
- Bilo je dosta tehničkih grešaka, a umor je sigurno prisutan. Teško je kada samo sa jednom postavom dođete na turnir uz ovakav raspored utakmica. To ne znači da sa Poljskom nećemo pokušati da se saberemo i odradimo utakmicu na najbolji način. Imate li snage?
- Pokušaćemo da je nađemo. Hoćemo. Teško je vratiti se nakon poraza, ali smo pričale između sebe i naravno da ćemo sve što imamo da damo za našu državu i grb - poručila je Bulatović.
- U suštini, sve zavisi od nas i naše igre. Umor je glavni razlog poraza. Naravno, drugi igraju, ali mi nemamo takvu rotaciju kao što imaju drugi, što je bilo vidljivo u posljednja dva meča. Teško je bilo odigrati dvije utakmice za manje od 24 sata i to protiv reprezentacija koje su u igri za prolaz u polufinale. Fokus se gubio, manje su se slušali savjeti selektorke... - Važno je da uđemo fokusirane. Poljakinje dobro igraju, mada u ovoj fazi nema loših protivnika. Očekujemo jak meč i za to se spremamo. San je da dođemo do Beča, a još nije ništa gotovo - jasna je naša pivotkinja. A. MARKOVIĆ Rukometašice
Od Poljakinja se sve može očekivati. A ono najbolje pokazale su protiv Španije, kada su pobjedom u posljednjem kolu grupne faze izborile prolaz u glavnu rundu prvenstva Evrope. - Očekujem prvo da uđemo mirne glave. Znamo da ništa
- Osjećamo najveći žal zbog poraza od domaćina. Mislim da smo sebe pobijedile, a osjećale smo se tako i znale smo da možemo mnogo bolje. Protiv Francuske... E tu je stvarno umor bio prisutan i bilo je teško da se izborimo sa njihovim
ritmom. Onda da se vratimo, igramo našu igru i da sve bude kako je zamišljeno - istakla je Nina Bulatović Dvije ključne igračice u odbrani, ali u ofanzivnim zadacima Tatjana Brnović i Đurđina Jauković su gotovo neprestano bile na terenu. Jauković je doživjela težak udarac u predjelu vrata protiv Mađarske (u drugom minutu) i tada je počelo da škripi u oba pravca. Sa Francuskinjama se jasno vidjelo da nijesu svježe, a kako bi bile kada su dobile veliki broj udaraca, a nesebično se trošile u defanzivi, što ih je sljedovalo kao dva glavna stuba. Koliko je bekovska linija umorna (konkretno sredina i lijeva strana) pokazao je
OGROMNA POTROŠNJA
Mi se pitamo i sve od nas zavisi – poručila je debitantkinja Andrijana Tatar. Imala je dobre role u odbrani, napadački je dobila povjerenje selektorke Suzane Lazović
Veliki je teret od prve utakmice bio na defanzivi. Ogromna potrošnja od strane kompletne postave, što je, vjerovatno, uticalo na slabiju koncentraciju prilikom ,,čistih“ šuteva i olako izgubljenih lopti.
SBBET PRVA LIGA ZA RUKOMETAŠE (9. KOLO): Tim Draška
Mrvaljevića pobijedio i Rudar, na vrhu izjednačen s Lovćenom
PODGORICA - Rukometaši Budućnost Podgorice najpozitivnija su priča na crnogorskoj klupskoj sceni ove polusezone – tim Draška Mrvaljevića završio je prvi dio šampionata kao lider nakon što je u derbiju devetog kola, posljednjeg u 2024. godini, kod kuće savladao Rudar rezultatom 29:24. ,,Plavo-bijeli“ imaju osam pobjeda i poraz, kao i Lovćen, od kojeg imaju bolju gol razliku, kao i međusobni skor jer su 17. novembra slavili na Cetinju sa 28:24. Trijumf u prijestonici bio je veliko iznenađenje i najava da borba za titulu možda neće biti monotona.
Budućnost nije propustila šansu da na prvenstvenu pauzu ode kao prva na tabeli, iako je u 15. minutu gubila od Rudara sa 8:4. Pljevljaci, koji su Univerzitetskoj dvorani u Podgorici imali podršku kao da igraju kod kuće, u tom momentu bili su provizorno jesenji šampioni jer su pred deveto kolo imali isti učinak kao i Budućnost i Lovćen.
Domaćin je preokrenuo na 10:8, ali na poluvremenu je, ipak, vodio Rudar (13:11) na čijem golu je sjajan bio Dejan Čolović. Bilo je i 15:11 za tim Nedima Selmanovića, ali je serija Budućnosti od 6:0 najavila da bodovi ostaju u glavnom gradu.
Posljednji priključak Rudar je
Kup Crne Gore za odbojkašice
uhvatio u 51. minutu kod rezultata 23:21, više od toga nije mogao, dobrim dijelom zahvaljujući odbranama Zarije Lutovca On je, kao i Čolović na drugoj strani, imao 12 odbrana, a najefikasniji u pobjedničkom timu bili su Emir Đulović i Milan Nišavić sa po sedam pogodaka. Kod gostiju su četvorica igrača dala po četiri gola – Dragan Jelušić, Andrija Radovanović, Nemanja Vuković i Andrija Jokić Derbi kola bio je napet – dva
igrača Budućnost Podgorice ranije su završila meč zbog tri isključenja, a ukupno su ,,plavo-bijeli“ čak 13 puta dobili kaznu od dva minuta.
Devet puta isključeni su rukometaši Rudara.
Lovćen je rutinski savladao Sutjesku u Nikšiću – bilo je 40:28 za aktuelnog šampiona. Vuko Borilović imao je 14 odbrana, Aleksa Perišić dao je sedam pogodaka, Đorđo Peruničić jedan manje. Osam je za Sutjesku dao Vladan Lončar,
PODGORICA – Akademija, Budva, Budućnost volej, Morača i Jedinstvo kompletirali su parove osmine finala Kupa Crne Gore za odbojkašice.
Budva je bila sigurna protiv Rudara (3:0), a u osmini finala je očekuje duel sa nikšićkim Volej starom.
Oba podgorička tima bila su sigurna kod kuće, Budućnost volej protiv Gorštaka, a Morača protiv Ulcinja. Budućnost će u osmini finala igrati protiv Lovćena, a Morača sa Netom. I Akademija je slavila 3:0 pro-
tiv Ibra, a u osmini finala igraće protiv favorizovane Luke Bar. Seriju pobjeda od 3:0 kompletiralo je i Jedinstvo protiv Mrkojevića, pa će Bjelopoljke u osmini finala igrati protiv Ivangrada. Ekipa Herceg Novog, prošlogodišnji osvajač Kupa, direktno se plasirala u osminu finala, a voljom žrijeba 1/16 finala su preskočili i Volej star, Top volej, Galeb, Mornar, Lovćen i Ivangrad 2011. Rezultati 1/16 finala: Akademija – Ibar 3:0 (25:7, 25:7, 25:7), Budva – Rudar 3:0 (25:11, 25:12, 25:14), Budućnost volej – Gor-
štak 3:0 (25:15, 25:7, 25:21), Morača – Ulcinj 3:0 (25:6, 25:9, 25:6), Jedinstvo - Mrkojevići 3:0 (25:16, 25:15, 25:16). Petak: Net – Tempo 3:1 (25:19, 18:25, 25:12, 25:22), Luka Bar – Grebaje 3:0 (25:7, 25:11, 25:6), Mediteran – Albatros 1:3 (18:25, 20:25, 25:23, 22:25), GimnazijalacLibero 3:0 (25:7, 25:11, 25:12). Parovi osmine finala: Akademija – Luka Bar, Volej star – Budva, Albatros – Top volej, Herceg Novi – Galeb, Morača – Net, Mornar – Gimnazijalac, Budućnost volej – Lovćen, Jedinstvo – Ivangrad 2011. S. J.
Neđelja, 8.
Premijer vaterpolo liga (9. kolo)
sedam Aleksa Jokić Zabjelo je u gostima bilo bolje od Mornara 7 (33:27), dok je Partizan 1949 takođe na strani savladao Berane 1949 (31:30).
Večeras od 20 sati u Bijelom
Polju igraće Jedinstvo Bemaks i Budvanska rivijera Budva. TABELA: Budućnost Podgorica 16, Lovćen 16, Rudar 14, Zabjelo 11, Berane 10, Partizan 9, Mornar 6, Sutjeska 2, Jedinstvo 2 (meč manje), Budvanska rivijera 2 boda (meč manje). N. KOSTIĆ
Podgorica domaćin drugog turnusa Bemaks Super i Prve lige
PODGORICA - Drugi turnusi Bemaks Super i Prve lige stonotenisera i prvi turnus Super lige stonoteniserki biće odigrani danas u Podgorici. U konkurenciji superligaša odigraće se peto i šesto kolo, dok su za nedjelju u deset sati zakazani mečevi sedmog kola, koje će obilježiti derbi gradskih rivala. Lider na tabeli Novi i drugoplasirana Boka jedine su neporažene ekipe sa prvog jesenjeg turnusa. Prvoligaši će odigrati duele četvrtog i petog kola, a prvim turnusom startovaće Super liga u ženskoj konkurenciji, u kojoj će se ove sezone takmičiti pet ekipa: Novi, Budim, Budućnost, Gorštak i Valdanos. Nadmetanje najboljih stonoteniskih ekipa biće odigrano u sali OŠ „Novka Ubović“. R. P.
Primorac je izgubio od Crvene zvezde - 12:10 (5:1, 2:2, 3:1, 2:6) u 9. kolu Premijer vaterpolo lige.
Kotorani su na učinku od tri pobjede (jedna protiv Juga nakon peteraca) i šest poraza - zauzimaju deseto mjesto u konkurenciji 12 ekipa. Slabiji učinak od šampiona Crne Gore i nedavnog osvajača Kupa imaju Jug i Valis.
Gubili su Kotorani u posljednjoj četvrtini 11:5 (5.21 do kraja), a malo je falilo za dramu, jer su se serijom 5:0 približili domaćinu na gol zaostatka (1.09 do kraja). Nažalost, Kristijan Šulc - trećim golom na 42 sekunde do kraja, uvećao je prednost na ,,plus dva“, ispostavilo se za konačnih 12:10. U kotorskoj ekipi trostruki strijelac bio je Đorđije Stanojević, dva puta bio je precizan Dušan Matković, a u strijelce su se upisali Draško Brguljan, Nika Šušiašvili, Nemanja Vico, Nikola Brkić i Balša Vučković A. M.
FORMULA 1: Noris i Pjastri ispred svih
PODGORICA - Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je pol poziciju na stazi „Jas Marina“ za Veliku nagradu Abu Dabija. Britanac je u posljednjem ovogodišnjem izdanju Formule 1 stigao do osme pol pozicije, ispred timskog kolege Oskara Pjastrija i vozača Ferarija Karlosa Sainsa juniora. Vozači Meklarena su svoj tim u konkurenciji konstruktora doveli praktično do titule, jer imaju 21 bod više od Ferarija!
Vozači trenutno najboljeg drugog tima u ovoj konkurenciji bili su solidni, a jači utisak je pokvario Šarl Lekler – osvojio je 14. mjesto, ali će zbog promjene oko baterije startovati sa posljednjeg mjesta. Najveći gubitnik je bio Luis Hamilton, koji će u posljednju trku, u bolidu Mercedesa, ući kao 17. Novi-stari šampion Maks Ferstapen osvojio je peto mjesto, a ispred njega je završio Niko Hilkenberg. Na poziciji šest završio je Pjer Gasliji iz Alpina, sedmi je bio Džordž Rasel, osmi Fernando Alonso, a među deset završili su još Valteri Botas i Serhio Peres. Trka je zakazana za 14 sati. R. A.
Naši boćari osigurali četiri medalje na Svjetskom omladinskom prvenstvu
PODGORICA - Omladinska boćarska reprezentacija Crne Gore obezbijedila je četiri medalje na Svjetskom prvenstvu u Portoriku. Izuzetan potencijal još jednom je potvrdio Gracija Stjepčević, koji je plasmanom u polufinale osigurao odličja u disciplinama brzinsko i precizno izbijanje i bližanje izbijanje krug.
U polufinalu je i u disciplini štafetno izbijanje, u paru s Mateom Počanićem. Priliku da se bore za polufinale i medalju sjutra će imati Ilija Belan i Boris Vuksanović u disciplinama štafeta i par. Za danas su zakazana i polufinala i finala Crnogorske takmičare u Portoriku predvodi selektor Niko Stjepčević. R. P.
nišu meča
Zahvaljujući mnogo boljoj igri u drugom poluvremenu, u oba pravca, košarkaši Budućnost Volija savladali su SC Derbi 107:84 u 11. kolu ABA lige.
To je najubjedljivija od pet pobjeda „plavih“ protiv gradskog rivala u regionalnom takmičenju. Tim Andreja Žakelja je, tako, stigao do devete pobjede u ABA ligi, uz dva poraza, dok je SC Derbi zabilježio treći uzastopni poraz, ukupno sedmi.
Sjenku na pobjedu bacila je povreda Mekinlija Rajta (skočnog zgloba lijeve noge). Plejmejker crnogorskog šampiona je minut i 33 sekundi prije kraja u odbrani nesrećno doskočio na nogu Nikole Tanaskovića i pao na parket, uz bolnu grimasu. Američki košarkaš je na kraju meča uz pomoć saigrača napustio salu i veliko je pitanje da li će moći da pomogne ekipi u dva naredna, teška gostovanja - Gran Kanariji u Evrokupu i Partizanu u derbiju 12. kola ABA lige...
Deset poena u prvoj četvrtini, te osam poena prednosti u nekoliko navrata u drugoj, nijesu bili dovoljni Budućnosti da na polovini meča ima više od posjeda prednosti (46:45).
SC Derbi je, međutim, u oba kvartala uspijevao da se vraća iz pomenutog minusa, što mu, ipak, nije pošlo za rukom u nastavku meča.
SC Derbi je vodio dva puta u prvoj četvrtini (9:7, 12:9), a zahvaljujući odličnom šutu za tri poena u prva četiri minuta, Budućnost je do TV tajm-auta povela 20:14, a nakon minuta odmora je Džuvan Morgan dodao još dva koša za maksimalnih 10 razlike (24:14), na tri minuta i 19 sekundi prije kraja četvrtine. Nakon taj-auta Petra Mijovića, odgovorili su „studenti“ parcijalom 7:1 (25:24), ali su Mateo Drežnjak (koš
i dodatno bacanje) i Morgan (jedno bacanje) obezbijedili „plavima“ pet poena prednosti nakon prve četvrtine, uz osam poena Rašida Sulejmona (dvije trojke) i tri asistencije.
U drugoj dionici je vodila samo Budućnost, do osam razlike, u tri navrata, posljednji put na 80 sekundi prije odmora, kada je Kenan Kamenjaš pogodio nakon ofanzivnog skoka za 46:38. Međutim, trojkom Erika Nila, te košem Davida Mirkovića i zakucavanjem Luke Bogavca, kada se odlično oslobodio Sulejmona, „studenti“ su na odmor otišli sa samo pola koša minusa.
Na startu drugog poluvremena SC Derbi je pogodio tri trojke (Mirković, Bogavac, Vučeljić), jednu manje nego za cijelo prvo poluvrijeme, pa je nakon dva minuta i 17 minuta igre poveo 54:52 i nagovijestio neizvjestan nastavak meča. Međutim, nije bilo tako, iako je Žakelj tada uzeo tajm-aut, ali je njegova ekipa brzo reagovala na pravi način, posebno defanzivno. „Plavi“ su prvo serijom 13:0 povratili dvocifrenu vođstvo (65:54), a nešto kasnije su novom serijom od 8:0, koju je zaključio Andrija Slavković u kontri, stigli do nedostižnih 18 razlike (75:57), nešto više od dva
Trener SC Derbija Petar Mijović je kazao da je njegova ekipa u prvom poluvremenu „bila jako fokusirana i iz tog fokusa se držala nekog plana, koliko je to bilo moguće“. - Jer, razlika u kvalitetu je takva da igrate koliko vam takav protivnik dozvoli. S
Morgan 13
Sulejmon 12
IlićMegi 7
Slavković 7
Tanasković 14
Ferel 10
4
9
107 84
ŽAKELJ: U nastavku je bilo sasvim drugačije
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, istakao je da je njegova ekipa odigrala „dva potpuno različita poluvremena“. - U prvom poluvremenu smo imali 10 poena prednosti i umjesto da prelomimo utakmicu mi smo nekim našim greškama i pogrešnim odlukama vratili SC Derbi u igru. U prvom poluvremenu, počev od mene do igrača, pristup nije bio kakav je trebalo da bude. U drugom poluvremenu je bilo sasvim drugačije. Na početku treće četvrtine smo primili čak tri trojke, a onda smo počeli da igramo odbranu i kontrolišemo skok, sa tim su došli i lagani poeni. To je najveća snaga ovog tima, i kada je tako, možemo da igramo protiv svakoga - rekao Žakelj i dodao o povredi Rajta. - Zglob je u pitanju. Još je sve to vruće, rano je da bismo znali o čemu se radi. Vidjećemo koliko je ozbiljno, ali koliko znam Mekinlija, ako bude procenat ili dva šansi da igra ili trenira, on će to da uradi – istakao je slovenački trener.
Igrate koliko vam kvalitetniji protivnik dozvoli
obzirom na njihov visok procenat šuta, posebno na tri poena, mi smo imali dobar rezultat na poluvremenu. U drugom poluvremenu se desilo ono što je razlika.... Dali su neke lake poene i došli do velike prednosti. Mi smo u nekim momentima dolazili do 10-11
minuta prije kraja kvartala. SC Derbi je u posljednjoj četvrtini uspio da „priđe“ na 11
poena (84:73), ali je Budućnost odbila taj napad serijom 12:0 (96:73), a prednost doma-
razlike, ali razlika u kvalitetu i iskustvu je takva da imate šansu samo ako ste koncentrisani svih 40 minuta i spremni da odgovorite na agresiju boljeg tima. Mi to nijesmo imali u kontinuitetu, posebno nijesmo imali u trećoj četvrtini, što su oni iskažnjavali i napravili dobru reakciju, koju sam očekivao prije utakmice, nakon poraza od Bešiktašaistakao je Mijović.
ćina išla je do 26 poena koliko je bilo tri i po minuta prije kraja (103:77)... S. JONČIĆ
Košarkašice Budućnost Bemaksa trijumfalni niz nastavile i protiv Zadra
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavljaju u sjajnom ritmu.
Nakon velike pobjede protiv šampiona, ekipe Celja, Podgoričanke su lako savladale Zadar i tako napravile dobru uvertiru za novi derbi, jer ih već za tri dana čeka duel protiv šampiona Bugarske, ekipe Beroe. Duel u Zadru donio je još jednu pobjedu, bolje reći rutinu ,,vučica“, koje su u prvom poluvremenu stekle +27 (47:20), pa je bilo jasno da će misli već biti polako okrenute ka ekipi Beroe.
- Izuzetno važan meč za nas i jako bitna pobjeda. Pokazale smo u dosadašnjem dijelu da smo zaista u dobrom ritmu, savladale smo dva velika rivala i slavile u dva derbija – protiv Montane i Celja, ali sada je bitno u mečevima gdje smo favoriti da ne dozvolimo kiks. Zbog toga je bilo jako važno da trijumfujemo u Zadru i naravno da se osjeća zadovoljstvo –kazala je Jovana Savković, bek ,,plavih“. ,,Vučice“ su jedini tim bez poraza, a već u narednom kolu imaće priliku da cijeli prvi krug za-
okruže maksimalnim učinkom.
- Baš kao što ni nakon meča protiv Celja nije bilo vremena za slavlje, tako ni sada nema. Nema euforije, okrenute smo meču protiv Bugarki, svjesni koliko je bitan i taj duel. Jedine smo bez poraza i sigurno da će Beroe imati veliki motiv, ali nastojaćemo da upravo u ovom meču potvrdimo naš kvalitet –jasna je Novljanka. Beroe je znalo da trijumfuje u Podgorici i u ligaškom dijelu, prije pet godina postalo je prvak WABA lige savladavši upravo Budućnost, tako da postoji i ozbiljna tradicija između ova dva kluba. - Beroe ima dobru ekipu, poraženi su samo od Celja i sigurno da su se vratili u WABA ligu, jer imaju ozbiljne ambicije. Ali, dobro ih poznajemo. Skautirali smo ih, sigurna sam da ćemo dobro spremiti utakmicu i da možemo odigrati još jedan kvalitetan meč. Neće biti lako, ali svakako da se nadam da ćemo produžiti niz. Imamo dobru atmosferu, koja se nakon svih pobjeda dodatno podigla i na krilima toga vjerujem u novi pozitivan rezultat – rekla je Savković. R. P.
Indijana je prekinula seriju od četiri poraza, a uradila je to pobjedom u divizijskom derbiju protiv Čikaga u „Junajted centru“ (132:123). Indijana je imala prednost od 13 poena na poluvremenu, ali je Čikago prišao na 112:109 zahvaljujući polaganju Džoša Gidija na 6:53 do kraja utakmice. TajrisHalibarton je odgovorio trojkom, pokrenuvši seriju 8:0 za Pejserse, koji su do kraja osigurali trijumf. Indijana je ubacila 18 trojki iz 29 pokušaja. Bulsima nije pomogao ni raspucani Zek Lavin, koji je imao 32 poena, dok je naš Nikola Vučević upisao 13 poena (trojke 5-3), devet skokova i dvije asistencije. Na drugoj strani, Halibarton je meč završio sa 23 poena (pet trojki), osam asistencija i četiri skoka, Paskal Sijakam je dodao 21 poen i sedam skokova, Benedikt Maturin 19 poena, Ti Džej Mekonel i Obi Topin su ubacili po 17, a dvocifren je bio još Majls Tarner sa 15 poena, sedam skokova i četiri asistencije.
Košarkaši Bostona pobijedili su Milvoki rezultatom 111:105.
Utakmica je imala 11 izjednačenja i 14 promjena vođstva. Seltiksi su nedavno izgubili prvu poziciju na Istoku od „zahuktalog“ Klivlenda i nakon poraza od Kavsa su vezali tri pobjede i to nad Majamijem, Detroitom i Milvokijem.
Košarkaši Filadelfije slavili su na svom terenu protiv Orlanda rezultatom 102:94.
Gostima nije mogao da pomogne ni Franc Vagner, koji je upisao 30 poena, pet skokova i isto toliko asistencija.
Minesota je pobijedila Golden Stejt Voriorse rezultatom 107:90 i produžila seriju od četiri pobjede, dok je „ratnicima“ ovo četvrti poraz na posljednjih pet utakmica.
Rezultati: Filadelfija – Orlando 102:94, Atlanta – Los Anđeles Lejkers 134:132, poslije produžetka, Boston – Milvoki 111:105, Čikago – Indijana 123:132, San Antonio – Sakramento 113:140, Golden Stejt – Minesota 90:107, Portland – Juta 99:141. S. J.
17. sezona NLB WHEEL lige za košarkaše u kolicima
PODGORICA - Košarkaški klub osoba sa invaliditetom
Paramont iz Podgorice sa dva trijumfa počeo je 17. sezonu NLB WHEEL lige.
Paramont je u Podgorici, na prvom ovosezonskom turniru, savladao jednog od favorita za trofej, ekipu Zmaja iz Gradačca 69:57.
Podgorički sastav, značajno pojačan ove sezone, do pobjede i iznenađenja vodili su Ramo Rekanović sa 35 i Nermin Hujić sa 25 poena. U ekipi iz Gradačca, koja je posljednjih godina igrala finale regionalnog takmičenja, bolji od ostalih bili su Amel Mulić i Strahinja Rosuljaš sa po 16 poena.
Podgorički sastav pozitivan utisak sa turnira kompletirao je pobjedom protiv ekipe Una Sana iz Bihaća rezultatom 70:54. Povratnik u regionalno takmičenje prethodno je u dvorani sportskog kompleksa Verde poražen i od Zmaja 70:43. Na prvom turniru slobodni su bili Parasport Croatia, Parasport Slovenia i Vrbas iz Banjaluke.
Regionalno takmičenje biće nastavljeno 26. januara turnirom u Hrvatskoj. R. P.
Neđelja, 8.
Mornar Barsko zlato večeras (21 h) dočekuje FMP sa željom da zabilježi drugu pobjedu u ABA ligi
PODGORICA – U prethodnih 16 međusobnih duela u ABA ligi, košarkaši Mornara Barsko zlato i FMP-a samo su jednom igrali u 11. kolu, koje je na programu ovog vikenda.
Bilo je to 20. decembra 2020. godine, kada su Barani slavili u „Topolici“ 84:74. Interesantno je i to da su dva tima na današnji dan igrali 2018. godine, kada je Mornar, takođe, bio bolji, ali u Železniku (84:82), i to u istom terminu (21 čas) u kojem se igra večerašnji duel u Baru. U Mornaru se, zato, nadaju da će ponovo da im se posreće 11. kolo ili 8. decembar, kako bi nakon ovoga kola mogli barem da uhvate Cibonu, koja gostuje Crvenoj zvezdi. Uoči mečeva 10. kola, naime, Mornar je, nakon poraza u prethodnom kolu, ostao posljednji sa jednom pobjedom, a Cibona ima dvije i najbliža je Baranima na začelju tabele regionalne lige... - Iskren da budem, još ne gledam rezultate ostalih, već pokušavamo da nađemo igru koja će nam donijeti rezultate. U goste nam dolazi vrlo iskusna ekipa FMP-a, sastavljena od provjerenih igrača, pogotovo na poziciji „jedan“, gdje ima dva izuzetno kvalitetna i iskusna plejmejkera, kao i na unutrašnjim pozicijama, gdje ima-
5-3
vodi Mornar u pobjedama protiv FMP-a kod kuće, dok je ukupan skor u ABA ligi 9-7 u korist tima iz Železnika
ju dva visoka centra sa velikim iskustvom. Uz to, oni su skoro promijenili trenera, po pravilu u tim situacijama ekipa se uvijek probudi i daje više nego što, možda, može u tom trenutku –ističe trener Mornara Mihailo Pavićević Mornar će večeras imati priliku i da prekine neugodnu seriju od četiri poraza od FMP-a, od koga je „Ponos Bara“ izgubio sve mečeve u prethodne dvije sezone, dva u „Topolici“ (113:102, 77:75). Novi poraz bi dodatno „gurnuo“ Barane u probleme i i te kako otežao borbu za opstanak u ABA ligi. - Mi smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, znamo da moramo da podignemo nivo igre, prije svega u odbrani. Nadam se da ćemo da izvučemo pouke iz prethodne utakmice u Novom Mestu (Krka) i da ćemo mnogo bolje da odbrambeno uđemo u ovaj duel sa FMP-om. Očekuje nas izuzetno teška
utakmica, ali nemamo drugog izbora. Moramo samo da mislimo pozitivno i da se nadamo pobjedi – dodao je Pavićević. Uspjeh Mornara u ovom meču će umnogome da zavisi od učinka Brendena Dženkinsa, američkog beka šutera, koji je trenutno prvi poenter lige sa prosječnih 19,3 poena po meču. - Očekivao sam da ću da se borim i postižem poene u Mornaru, a zasluge za sve to idu na račun mojih saigrača i trenera koji su me usmjerili u pravom smjeru da mogu da postižem koševe. Što se FMP-a tiče, očekuje nas teška utakmica i zahtijevaće veliki doprinos svih momaka. Sve se svodi na to da moramo da nastavimo da se borimo – rekao je Dženkins. Trener Mornara hvali učinak svog najboljeg igrača, ali dodaje da to nije dovoljno za dobre rezultate.
- Radi se o izuzetno kvalitetnom igraču, što on dokazuje iz kola u kolo. Nadam se da će da dobije adekvatnu pomoć i od saigrača, kao što je bilo u nekim ranijim utakmicama. Jer, nijedan igrač ne čini tim, nego ga čini 12 igrača. Nadam se da ćemo svi da budemo svjesni toga i da ćemo zajedno da dođemo do željenog cilja, jer je ovo kolektivan sport, a ne individualni – zaključio je Pavićević. S. JONČIĆ
8. decembar
MERIDIANBET 1. CFL (19. KOLO): Budućnost nakon treće pobjede nad Petrovcem stekla 12 bodova prednosti na vrhu tabele, bez pobjednika u duelu Sutjeske i Dečića
PODGORICA - Utakmicama 19. kola spuštena je zavjesa na jesenju polusezonu u Meridianbet 1. CFL. Krug je obilježila i zatvorila neprikosnovena Budućnost, koja je treći put pobijedila najbližeg pratioca, ekipu Petrovca – ovoga puta pod Goricom 3:1.
Odavno se ne postavlja pitanje ko će osvojiti titulu, ali kako prvenstvo odmiče – sve je očiglednije da će šampionski trofej sedmi put u klupskoj istoriji obasjati vitrine ,,plavih“, koji na zimsku pauzu odlaze sa 12 bodova prednosti na vrhu tabele. Još jedan derbi odigran je pred raspust – utakmica kraj Bistrice između Sutjeske i Dečića završena je remijem (1:1). Bokelj je potvrdio treću poziciju nakon trijumfa nad Jezerom (2:1). Mornar je bio bolji od Otranta (1:0), dok su Arsenal i Jedinstvo u tivatskom Parku podijelili plijen (1:1).
NOVI PLES ,,PLAVIH“ Igra Budućnost, pleše Milan Vukotić. Još jednom su ,,plavi“ potvrdili da nemaju dostojnog rivala, a igrač sa brojem 10 da je spreman za bolju ligu i ozbiljniji fudbal. Utakmica je počela zicerom za Ivanovića, koji se brzo iskupio za slabu reakciju u situaciji iz koje obično zatrese mrežu. Uspio je u tome u osmom minutu – nakon centaršuta sa lijeve strane, lopta je prošla Ivana Bulatovića i Kapisodu, te došla do krilnog napadača koji je lijepo otvorio nogu ispred Boljevića Kordić je bio nemoćan da odbrani udarac sa desetak metara, koji je završio pod prečku.
Petrovčani su pokušali da odgovore iz segmenta igre u kojem su jako dobri, a to su prekidi. Bilo je opasnosti ispred Mijatovića nakon dva vezana kornera.
Domaćin je bio bolji, rastrčaniji, ljepše je kombinovao, ali u posljednjoj trećini terena falio je završni pas ili onaj prije njega da nekoliko akcija bude bolje završeno.
Utisak je da je internacionalni sudija Nikola Dabanović previdio start Vujovića nad Grbićem sredinom prvog poluvremena. Za glavnog arbitra sve je bilo čisto, a čini se da je mladi defanzivac gostiju, kao posljednji fudbaler odbrane, šutnuo kapitena domaćih, koji je imao brisani prostor ka protivničkom golmanu. U tom slučaju – Vujović je trebalo da dobije direktan crveni karton. Primorski prvoligaš je bio jako skroman prema naprijed. Bez ideje, sporo, netačno u dodavanjima, nije se naslućivalo na koji način momci Zdravka Dragićevića mogu da urade nešto više.
Podgoričani su napadali po krilima i kroz sredinu, premda to nije bilo tečno i s nekim naročitim redom. Stihijska, jalova inicijativa, koja gostima nije pravila probleme.
Ivanović je u 35. minutu nabacio loptu u sredinu šesnaesterca, ali je Vukotićev udarac iz mjesta izblokiran, a potom je Andrija Bulatović u nastavku ataka opalio preko mete. Sljedeći pokušaj super talentovanog veziste bio je jači i precizniji, ali nedovoljno dobar da ugrozi Kordića. A onda, pravo niotkuda, bez najave – stiglo je izjednačenje u 43. minutu.
Grbić se neprirodno našao ispred svog peterca, a upravo se lopta, nakon ne baš najsjajnije reakcije Mijatovića, od njega odbila do Golubovića, koji je poentirao za izjednačenje.
Dvije kolosalne prilike propustio je Petrovac početkom drugog dijela da režira preokret – i oba puta preko Kapisode. Prvo je golman ,,plavih“ nogom zaustavio udarac glavom korpulentnog štopera iz neposredne blizine, a potom je Kapisoda sa slične pozicije nogom šutirao pored stative.
I tako uglavnom biva u fudbalu – kada se promaše šanse, stigne kazna.
A Petrovčane je kaznio ko bi drugi do majstor, virtuoz, momak zbog kojeg valja doći na stadion, ubjedljivo najbolji igrač lige – Milan Vukotić. Krenuo je da teče 55. minut
9 – Vukotić (Budućnost)
7 – Korać (Jedinstvo), Abdulahi (Arsenal), Janjić i Kalezić (Sutjeska)
6 – Kastanjeda (Petrovac), Đorđević (Mornar)...
kada je 22-godišnji fantazista vratio prednost na stranu domaćina – sam je kreirao evro gol nakon topovskog udarca sa dvadesetak metara po centrali. Kordić je ostao nepomičan, samo je pogledom ispratio kako se mreža njiše. Bila je to deveta egzekucija novog A reprezentativca kojem je pripalo zvanje prvog strijelca na polusezoni.
Novi deficit dotukao je ,,nebo-plave“. Više nijesu imali snage da se vrate, a trebalo je i vremena da opet podignu voljni momenat.
Budućnost je zatvorila utakmicu, a trener Brnović izmjenama održao svježinu na ružnom, flekavom terenu koji posljednjih mjeseci kvari sliku svega dobrog što akteri izvedu pod Goricom.
Petrovac je u finišu dao gas, prijetio u par navrata, ali bez konkretnog učinka. Umjesto jurnjave za bodom, primili su treći gol u 88. minutu.
Gosti su napravili grešku u iznošenju lopte, Serikov je klizećim startom presjekao pas, Andrija Bulatović odigrao
Budućnost 3 1
Rezultati i tabela
Budućnost – Petrovac 3:1
Sutjeska
1. Budućnost 19 14 3 2 40:11 45
2. Petrovac 19 10 3 6 26:21
na stranu za Savovića, a najmlađi fudbaler domaćina, šesnaestogodišnji Savović, dijagonalom po zemlji postavio konačnih 3:1.
Apsolutna dominacija ,,plavih“ tokom polusezone, daleko su ispred svih i samo čudo na proljeće može da ih spriječi da titulom proslave 100 godina kluba.
REMI KRAJ BISTRICE
Otvoren meč viđen je u Nikšiću, napadalo se obostrano, bilo je šansi. Jednu od svojih iskoristila je Sutjeska pred odlazak na odmor. Ivan Vukčević se dobro snašao, prebacio je golmana Radoševića i glavom ugurao loptu u mrežu.
Dečić je odgovorio u nastavku, a ostao je neporažen zahvaljući Kajeviću, koji je nadmudrio Giljena u 66. minutu. Uspješnu jesen zaokružio je
Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500.
Sudija: Nikola Dabanović.
Golovi: 1:0 Ivanović u 8, 1:1 Golubović u 43, 2:1 Vukotić u 55, 3:1 Savović u 88. Žuti kartoni: Brnović, I. Bulatović, Serikov, Mirković (Budućnost), Golubović (Petrovac).
BudućnostPetrovac 1 Petrovac 1
Mijatović Savović (od 90. Camaj) Serikov Orahovac Vuković Vukotić (od 90. Kostić) Brnović A. Bulatović Ivanović (od 66. Adžić) Grbić (od 66. Mirković) I. Bulatović (od 82. Šarkić)
Arsenal 1 0
Kordić Kapisoda Dedić Carević Boljević (od 78. Stanišić) Šimun Golubović (od 86. Liješević) Pešukić Vujović (od 46. Sesaj) Kastanjeda (od 90. Dragović) Bašić
Jedinstvo 1
2 1
ArsenalJedinstvo 1
Stadion: Gradski u Tivtu. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Korać u 32, 1:1 Ražnatović u 90. Žuti kartoni: Bogdanović, Dulović (Jedinstvo).
Pejović Muratović
Apija (od 79. Delić) Ćetković Abdulahi Dakić Kordić
Maraš (od 50. Lesjak) Macanović (od 79. Milić) Kašćelan Montenegro (od 62 Ražnatović)
Š. Kolić (od 75. Mušović) Bošnjak Čepić
Juković (od 87. D. Kolić)
Bogdanović (od 75. Brandao)
Perošević (od 87. Đ. Cvijović) A. Cvijović
Idrizović (od 37. Kovačević) Dulović Korać Šćepanović
Bokelj, koji zimuje kao trećeplasirani tim na tabeli. Kotorane je u vođstvo doveo Pepić u 34. minutu, a izjednačio je Krnić u 80. Izgledalo je da neće biti pobjednika, ali tako nije mislio Muković, koji je u sudijskoj nadoknadi donio velika tri boda domaćinu protiv Jezera. Jedinstvo je preko prekaljenog golgetera Žarka Koraća vodilo od 32. minuta, ali slavlje Bjelopoljaca na Jadranu spriječio je Ražnatović, koji je u 90. potpisao bod na kontu Arsenala. Fenjer na polusezoni ostao je da gori u Ulcinju nakon poraza Otranta na gostovanju Mornaru. Duel na Topolici riješio je japanski internacionalac Kiši u 52. minutu. D. KAŽIĆ
Neđelja, 8. decembar
PODGORICA - StefanLončar igra vjerovatno sezonu života – u posljednjem kolu jesenje polusezone ruske Premijer lige crnogorski fudbalski reprezentati-
vac pogotkom je pogurao Akron do velike pobjede protiv Zenita. Tim iz Toljatija slavio je 2:1 na terenu lidera i šestostrukog uzastopnog šampiona, usred
Sankt Peterburga, i to s igračem manje od 55. minuta i isključenja KiriljaDanilina
Akron je poveo u 10. minutu, kada je Lončar natrčao na odbijenu loptu i neodbranjivo je
poslao u mrežu. Zenit je izjednačio u 21. preko Andreja Mostovoja, a novu prednost gostima donio je legendarni ArtjomDzjuba u 40. minutu.
Lider je napadao, imao mnogo veći posjed i broj šuteva, a Akron sve izdržao – zatresla mu se mreža dva puta, u 70. i 99, ali je VAR poništio oba pogotka.
Velika pobjeda Akrona, prva prvenstvena ikad nad Zenitom, ,,prijeti“ da promijeni stvari u vrhu tabele – ukoliko Krasnodar danas savlada Lokomotivu, preuzeće prvo mjesto pred odlazak na zimsku pauzu.
Akron je u 18 mečeva sakupio 22 boda i na pauzu će kao devetoplasirani među 16 ekipa. Jedan od najboljih igrača u debitantskoj sezoni u ruskoj Premijer ligi je Stefan Lončar – upisao je po pet pogodaka i asistencija.
U prošlom kolu donio je trijumf nad Orenburgom, juče je proglašen za igrača utakmice.
Mjesto iznad Akrona, sa četiri boda više, zauzima Rubin – ekipa za koju kao kapiten nastupa Igor Vujačić trijumfovala je na gostovanju Dinamo Mahačkali (3:2). Dinamo je vodio 2:0 od 39. minuta, Rubin smanjio do poluvremena, pa okrenuo rezultat do 69. minuta. Vujačić je odigrao cijeli meč i dobio žuti karton. N. KOSTIĆ RUSKA PREMIJER LIGA (18. KOLO): Gol Nikšićanina u pobjedi protiv šampiona, trijumfovao i Vujačićev Rubin
Šok za Barselonu u 17. kolu
PODGORICA - Poslije pogotka Asana Dijaoa, u četvrtom minutu nadoknade, eksplodirale su tribine sta-
dionu „Benito Viljamarin“. Na semaforu je pisalo: BetisBarselona 2:2! Lider je nastavio sa promjen-
ljivim izdanjima, mada je imao sve u svojim rukama. Golom Roberta Levandovskog Barselona je u 39. minutu stigla do vođstva, a onda je Frenki de Jong, koji je ušao minut kasnije, skrivio penal. Pogodio je Lo Selso, a prije izjednačenja njemački stručnjak na klupi gostiju Hansi Flik isključen je zbog burne reakcije. Sve do 82. minuta je manje-više bilo mirno na terenu, a onda je u 82. Feran Tores, na asistenciju Lamina Jamala, obezbijedio novo vođstvo... R. A.
Sjajna forma kapitena crnogorske reprezentacije
PODGORICA - Stevan Jovetić je u odličnoj formi, postigao je pogodak u trećem meču zaredom, ukupno treći ove sezone, ali njegovoj Omoniji ni prednost od 2:0 poslije 16 minuta nije bila dovoljna da upiše trijumf nad APOEL-om u 13. kolu kiparske lige. Meč u Nikoziji završen je 2:2, pa je razlika između dva tima ostala pet bodova – Omonija je kao četvrtoplasirana na
,,minus 6“ u odnosu na lidera, ekipu Arisa, koja ima bod više i meč manje od Pafosa. Omonija je povela u 11. minutu preko Loizosa Loizua, da bi na 2:0 povisio Stevan Jovetić udarcem glavom sa oko šest metara u 16. minutu. Smanjio je srpski fudbaler Stefan Dražić u 33, a isti igrač u 61. postavio konačan rezultat. Omonija je šest mečeva bez poraza u kiparskom prvenstvu. Ne. K.
PREMIJER (15. KOLO): Junajted izgubio, Sitiju samo bod
Juve izvukao
bod, Bolonja žali
PODGORICA - Juventus se provukao kod kuće sa Bolonjom u 15. kolu domaćeg šampionata. Ekipa iz Torina je gubila 2:0, ali je i pokazala karakter - Kopmajners je u 62. smanjio prednost gostiju, a u 92. minutu, na asistenciju Vlahovića, prelijep gol za remi postigao je belgijski super talenat Mbanguli
Tijago Mota na klupi domaćina mogao je da odahne jer je protiv bivšeg kluba i dobro pro-
šao, mada nema pretjeranog razloga za raspoloženje jer mjesec ne zna za pobjedu. Gosti su, nakon očajnog prvenstvenog starta, pobjeda iz osam kola - nakon čega su upisali četiri pobjede iz pet mečeva, okrenuli igru, što su sinoć i pokazali. Ndojea je pogodio za 0:1, drugi gol je postigao Pobega u 51. minutu, a samo nekoliko sekundi ranije Mota je dobio crveni karton...
PODGORICA - Ako je pobjeda nad Evertonom od 4:0 bila ohrabrujuća za Rubena Amorima, onda su mečevi s Arsenalom i Notingem forestom potvrdili koliko se teškog posla prihvatio kada je stigao na klupu Mančester junajteda. ,,Crveni đavoli“ su prije tri dana izgubili od Arsenala (2:0), a danas nijesu mogli ni do boda protiv Notingem foresta na svom terenu – ,,šumari“ su slavili 3:2 i ostali na petoj poziciji sa šest bodova više od Junajteda. Muke za domaćina počele su već u drugom minutu, kada je Nikola Milenković postigao
svoj prvi premijerligaški pogodak, da bi Rasmus Hojlund izjednačio u 18. Morgan Gibs-Vajt u 47. i Kris Vud u 54. minutu donijeli su veliku prednost Forestu, sedam minuta kasnije smanjio je Bruno Fernandeš i to je bilo sve – tim Nuna Espirita Santa odnio je velika tri boda. Mančesterske fudbalske muke ove sezone ne tiču se samo Junajteda jer je Siti daleko od dominacije koju je pokazivao prethodnih godina. ,,Građani“ su osvojili samo bod na gostovanju Kristal Palasu (2:2), a tok meča bio je takav da čak mogu da budu za-
dovoljni ishodom. Palas je vodio preko Danijela Munjosa u četvrtom, pa Maksansa Lakroe u 56. minutu. Siti se vraćao dva puta – pogađali su Erling Haland u prvom i Riko Luis u drugom poluvremenu.
Tim Pepa Gvardiole prije tri dana prekinuo je niz od sedam mečeva bez trijumfa, ali definitivno će ovo biti teška sezona za njih – prvoplasirani Liverpul ima osam bodova više, a odigrao je meč manje. ,,Redsi“ su na programu juče imali gostovanje gradskom rivalu Evertonu, ali je odgođeno zbog vremenskih neprilika. Aston Vila je pogotkom Džona Durana savladala Sautempton (1:0) i na diobi je petog mjesta, dok je Brentford u sjajnom meču pobijedio Njukasl (4:2) i zaostaje dva boda za Forestom i Vilom. Ne. K.
Neđelja, 8. decembar 2024.
Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
Rabadžije su imali privilegiju da budu u prijateljskim odnosima sa uglednim domaćinima i političarima svoga doba. Bili su rado viđeni gosti na raznim proslavama, slavama i svečanim skupovima. Takva druženja bila su u direktnoj vezi s okolnostima njihovog života i detaljima poslovne stvarnosti. Razvitkom saobraćajne infrastrukture, šezdesetih godina prošlog vijeka, a ponegdje i kasnije, iščezao je ovaj vid djelatnosti.
Handžije, vlasnici hanova, bili su imućni ljudi, vješti u procjeni svakog svog gosta. Koliko su uzdržani kad vrše uslugu, toliko nezasiti kada uzimaju novac. Iako je to vrijeme velike lične skromnosti i siromaštva, oni su uvijek bili na bezbjednoj distanci od nedoumica, svakog spora i oskudice, spremni da izmaknu zamkama neumoljivih neplatiša i zahtjevnih prijatelja. Lako su pravili kontakte bez obaveza. Uspostavljali su prijateljstva, kumstva, pobratimstva sa svima koji su nešto značili u tim vremenima. Nisu se dali lako prevariti, znali su za svaki jadac. Otporni prema svakojakim lukavstvima, najradije su primali trgovce i kiridžije, jer su oni bili uredne platiše, ali su zato bili negostoljubivi prema vojnim licima i raznim činovnicima, koji su slabo i neredovno izmirivali svoje dugove. Za imućnije goste znali su obezbijediti svu komociju, od smještaja, hrane, pića i raznih drugih usluga. Očekivano za to vrijeme, han je u narodu dobijao ime po vlasniku ili po zakupcu: Morića han, Hadži Beširov han, Kušića han, Radojevića han, Amiragin han, Hadži Petrovića han, Maškovića han, Topal-Naskov han. (Stari han je najstarija zgrada u Kosijeriću i zaštićeno je kulturno dobro. Antonije Radojević je 1854. godine izgradio objekat. Služio je za prihvat
Handžije, vlasnici hanova, bili su imućni ljudi, vješti u procjeni svakog svog gosta. Koliko su uzdržani kad vrše uslugu, toliko nezasiti kada uzimaju novac. Lako su pravili kontakte bez obaveza. Uspostavljali su prijateljstva, kumstva, pobratimstva sa svima koji su nešto značili u tim vremenima
putnika i trgovaca koji su prolazili kroz ovo mjesto idući iz Dubrovnika i Bosne za Beograd i obrnuto... Amiragin han u Novom Pazaru je spomenik kulture od velikog značaja. U prostranom kompleksu nalazi se i nekoliko zanatskih radnji... Stari han u Sopotu, najstarija je kuća u toj varošici. Sagrađen je 1838. godine. Predstavlja kulturno nasljeđe na ponos svih građana Sopota i šire... Morića han u Sarajevu, najveći i najpoznatiji objekat ove vrste, koji se u mnogo čemu razlikuje od
U hanovima su se vršile trgovačke isplate i naplate, tu se razmjenjivao strani novac za domaći i domaći za strani, tu se raspravljala i šira, nelokalna politika, jer je pogdjekoji kiridžija ili putnik, prispio iz Jedrena ili Sereza, donio važnu vijest, koju je on čuo od kiridžije ili putnika koji je tamo iz Carigrada stigao
ostalih... Kušića han u Ivanjici predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Zgrada je jedan od najstarijih spomenika narodnog neimarstva u Moravičkom kraju... U Prijepolju i okolini bilo je na desetine hanova, budući da se ovaj grad nalazio na jednom od carskih karavanskih puteva.)
Hanovi su bili reprezentativno mjesto i važna tačka nekadašnjeg javnog života; ambijent susretanja različitih društvenih slojeva i prostor kolektivnog bivstva. Tu su se ukrštale sudbine, kulture, ljudski tokovi. Svaki han imao je svoj sistem vrijednosti, povezan sa sistemom običaja i uvjerenja, počev od zavijanja cigarete do ispijanja kafe. Bili su to prostori sa velikim tajnama, gdje je svaki razgovor imao svoje terapeutsko dejstvo i smislenost. U
njima se sticao status u raznim sferama društvenog života. U toj zadimljenoj gostionici i čekaonici mnogih susreta, nadanja, dogovora, pogodbe, koja sjedinjuje razdvojene krajnosti, život je bio pun neke metafizičke energije koja zbližava, povezuje i mobiliše. Kao muški klubovi, na kojima se trezveno diskutovalo o raznim društvenim pojavama, odavali su utisak otvorene dinamične životnosti, za razliku od poluseljačke varošice ili kasabe koja je živjela svoj monotoni i dosadan život. U takvim naseljima centar privrednog i društvenog života bila je čaršija, u kojoj se nalazio han. U svojim putopisima iz sedamnaestog vijeka, Evlija Čelebija, između ostalog, navodi da je Beograd imao dvadeset i jedan trgovački han, dok ih je u Prijepolju bilo pet. U svom
eseju Beogradski hanovi, Branislav Nušić piše. „Hanovi u beogradskoj čaršiji bili su neobično važni trgovački centri. Tu su se zbirali trgovci iz čaršije da svršavaju svoje trgovačke poslove, tu su se sretali sa putnicima i upoznavali sa njima, čuli od njih što i poručili po njima gdešto tom i tom trgovcu u toj i toj varoši; tu su trgovci dočekivali poštu ili espap koji su im kiridžije donele iz dalekih mesta. U hanovima su se vršile trgovačke isplate i naplate; tu se razmenjivao strani novac za domaći i domaći za strani; tu su padali karavani sa tovarima i odatle se kretali u daleke gradove i, najzad, tu u hanovima raspravljala se i šira, nelokalna politika, jer je pogdekoji kiridžija ili putnik, prispeo iz Jedrena ili Sereza, doneo važnu vest, koju je on čuo od kiridžije ili putnika koji je tamo iz Carigrada stigao... Hanovi su predstavljali prave berze, gde su se zaključivale i isplaćivale sve pogodbe i kroz koje se kretao sav tgovački promet“. U ornamentici kulturnog nasljeđa i nostalgije, han je, pored svoje osnovne funkcije u dugom vremenskom periodu, opstajao kao svjedočanstvo običaja koji je ljudima nudio iluziju drugačije stvarnosti izvan njihovih porodičnih ognjišta. U tim protivrječnim, ali živopisnim slikama jednog svijeta, koji će za nas ostati fizički nedostupan, ne treba zaboraviti koliko su značili tom vremenu; taman koliko i danas hotelski smještaj u svakom urbanom realitetu. Taj prostor imao je metafizičku energiju koja privlači, zbližava, povezuje, integriše. Han je bio privilegovana tekovina onih koji su se znali družiti,
Knjiga Ramiza Hadžibegovića može se kupiti u Beogradu u knjižarama „Delfi“, „Dereta“, „Vulkan“, „Srpska književna zadruga“, „Cepter“ ili na internetu
slušati, učiti i pitati, koji su željeli da više znaju. Ako izuzmemo goste sa strane, han je bio onovremeni kafanski damar, i sastajalište mještana, različitih karaktera i mentaliteta. Puni legendi, istorije i ličnih priča, kazivanja, nagađanja, govorkanja, pružali su osjećaj konstantnog životnog dinamizma; bila je to prava gustina života i svakodnevnog druženja i prijateljstva.
(U Novom Pazaru „hanova ima mnogo. Ističu se: Franački han (Frenk hani), Sarajevski han (Saraj hani), Užički han, Čorbadžijin han. U njima se za bescjenje dobija sva indijska, arapska i persijska roba“, Evlija Čelebija, Novi Pazar u vaktu i zemanu, 2015.)
Ovaj nostagični resantiman je u sadašnjim okolnostima nezamisliv, jednako kao što ne možemo razumjeti naše pretke kako sa merakom lagano savijaju svoju cigaretu ili uživaju u prvoj jutarnjoj kafi. Sagledan u kontekstu zaborava, ovaj narativ vraća dostojanstvo prošlosti, priči i pričanju, sa dubokim razumijevanjem za ondašnje vrijeme i prilike u kojima su ljudi drugačije živjeli. Zaštićen od svake svoje nedoumice, pokušao sam da jednu arhetipizovanu temu sjedinim sa ondašnjim dramama i sudbinama ljudi, koje su sa ove vremenske distance jedinstvene i neponovljive, sasvim je moguće reći da je o njima, zapravo, tek ponešto zapisano. Uostalom, ne govori li to da je čovjek, kao živo biće, malen, kratkotrajan i ne uvijek bitan u odnosu na vrijeme, istoriju i ovu planetu. (Kraj)
Decenijama, vjekovima, milenijumima, vodili su upornu borbu. Nekada je poprimala dramatičnost antičkih dvoboja – Ahila protiv Hektora, nekada formu miroljubive koegzistencije – Kaštelanke i (li) Splićanke, katkad ironičnog titulisanja – zlato ili srebro. Konačno su se ukotvili u Mendeljejevom sistemu periodičnih elemenata: aurum pod rednim brojem 79, argentum pod brojem 47. Zlato i srebro, aurum i argentum. Suparništvo je započeto već u petom milenijumu prije nove ere, kada se tadašnji civilizovani svijet odlučio da metale –zlato, srebro, bakar koristi kao novac. Prvo je po značaju bilo srebro, zatim bakar. Čast zlata spašavala je Mikena, pravdajući tako i sopstveni renome - ,,zlatom bogata Mikena“. Mikenjani su rano upoznali i njegove osnovne karakteristike – jak sjaj, svijetlu boju, rastegljivost, mekan sastav, otpornost na klimatske uslove. Ustanovljeno je i da se u prirodi najčešće javlja u obliku zrnaca, ljuštica, ploča ili razgranatih žica. Moderna geologija potvrdiće da je i jedan od najrjeđih elemenata u Zemljinoj kori i da prirodno zlato sadrži 25 – 28 % srebra – jedinjenje zvano elektrum. Neki od ovih osobina – jak sjaj, otpornost, rastegljivost, posjedovao je i ,,njegov vječiti rival – srebro“. U Starom vijeku srebro se iz rude dobijalo amalgamacijom – metodom koja je odavno arhivirana. Ovo rano ustanovljeno suparništvo pokušaće da ublaži persijska dinastija Ahmenida uvodeći zlatni i srebrni standard uz fiksni međusobni odnos Aleksandar Veliki presjeći će ovaj ,,ekonomski čvor“ – ukinuće bimetalizam, pa se svijet ponovo vraća zlatu, srebru, bakru kao nezavisnim monetama, pri čemu srebro dobija najznačajnije mjesto, najav-
Suparništvo je započeto već u petom milenijumu prije nove ere, kada se tadašnji civilizovani svijet odlučio da metale – zlato, srebro, bakar koristi kao novac. Prvo je po značaju bilo srebro, zatim bakar. Čast zlata spašavala je Mikena, pravdajući tako i sopstveni renome - ,,zlatom bogata Mikena“. Mikenjani su rano upoznali i njegove osnovne karakteristike – jak sjaj, svijetlu boju, rastegljivost, mekan sastav, otpornost na klimatske uslove. Ustanovljeno je i da se u prirodi najčešće javlja u obliku zrnaca, ljuštica, ploča ili razgranatih žica. Moderna geologija potvrdiće da je i jedan od najrjeđih elemenata u Zemljinoj kori i da prirodno zlato sadrži 25 – 28% srebra – jedinjenje zvano elektrum
ljujući tako dugotrajnu dominaciju (uz jedan kraći intermeco - kratkotrajnu vladavinu zlata u vizantijskom Konstatinopolju). A da je srebro dominiralo kroz cijeli Stari vijek ukazuje i dramatična epizoda u Starom zavjetu, gdje Juda izručuje Isusa za 30 srebrnjaka. Da je kojim slučajem izručen za tri zlatnika, što bi po svoj prilici odgovaralo ,,tadašnjem kursu“, ta bi transakcija bila neuobičajena. Otkriće i osvajanje Amerike pokrenuće golemu rijeku plemenitih metala, što se iz Amerike slila u Evropu. Uprkos legendi o nebrojenim količinama zlata koje su španske galije prenijele u Evropu
(,,Atakulpina soba“), špansko blago zapravo se nije sastojalo od zlata. Poslije prvih pet godina pljačkanja Novog svijeta, gotovo sve blago dopremano iz Amerike mahom je bilo sastavljeno od srebra.
U godinama od 1531. do 1540. težina srebra nije nikad sačinjavala manje od 85% ukupne težine tovara blaga dopremanog u Španiju, a u ni u jednoj godini od 1561. do 1570. nije na srebro otpadalo manje od 97% težine. Otuda, pravi izvori španskog blaga bili su Sen Luis Potosiju, Gvanajuatu, rudnici srebra u Meksiku i njihovi pandani. Za višedecenijsku dominaciju srebra nad zlatom, kao
platežnog sredstva, odnosno drahme, pfeninga, groša, tolara, guldena nad dariekosom, aureusom, vizantom, forinom, cekinom, dukatom, guldenom, veliki dio ,,krivice“ snosi Grehamov zakon. Uvaženi ser Greham davne 1578. godine ustanovio je da loši novac istiskuje iz opticaja bolji novac. Sami odnos vrijednosti zlata i srebra - 1:13 u Starom vijeku, 1:28 krajem XIX vijeka i 1:37 1937. godine jasno je ukazivao koji je bolji novac. Preokret će nastupiti sredinom XIX vijeka. U promjenljivom XIX stoljeću, kao oštar kontrast, izdvaja se stabilnost vrijednosti zlata. Istina, bilo je i tada oscilacija izazvanih ,,kalifornijskom groznicom“ i australijskim nalazištima, kada je zlato zna-
lo da i naglo gubi na vrijednosti, da bi, prije otvaranja južnoafričkih rudnika, naglo i dobijalo na vrijednosti. Tako se na kraju vraćalo na ,,pravi put“ i spašavalo svoj renome. Ali, početkom XX vijeka, ekonomski ambijent znatno se promijenio. Snažan naučno-tehnološki razvoj potencirao je mogućnost lakše eksploatacije skrivenih nalazišta zlata. Ali, dvadesetih godina XX vijeka ta mogućnost nije realizovana u praksi – pune tri decenije nije bilo otkriveno nijedno značajnije nalazište. Snovi o ,,kamenu mudrosti“ i izdvajanju
zlata iz morske vode opet su postali aktuelni. Odbor Federalnih rezervi SAD i Evropske centralne banke pridržavali su se oprobanih metoda – atraktivnim kamatnim stopama i insistiranjem na plaćanju u zlatu punili su trezore banaka zlatnim polugama. Tako se zlato, s mukom iznošeno na svjetlost dana, opet vraćalo u tminu …bankarskih trezora. Ali sada ne kao mitsko polubožanstvo ili neprikosnoveni zemaljski vladar. Degradirano je na poziciju ustavnog kralja s nadležnostima uveliko ograničenim bankarskom vladom.
Neđelja, 8. decembar
Neđelja, 8. decembar
Neđelja, 8. decembar 2024. Oglasi
6. децембра 2024. преминуо је у 52. години наш драги
ДРАГАН Милорада ЈАНЦЕР
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 8. децембра од 11 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити 8. децембра
и РАДЕ, браћа и сестре од стричева, тетке, ујаци, браћа и сестре од тетака и ујака и остала бројна родбина ЈАНЦЕР и МРВАЉЕВИЋ
МОМИРКА- МОМА, син САВА, кћерке: МАРИНА и КАТАРИНА, браћа: НОВАК, ОБРЕН и МЛАЂЕН, сестре: ДЕСАНКА и ЦМИЉАНА, снахе: ЈЕЛЕНА, ЈУЛКА, ДУШАНКА и ДАРИНКА, унучад: ЛУКА, СТРАХИЊА, БАЛША, ПЕТАР, ВАСИЛИЈЕ, ЈОВАНА, МАША и БОЈАНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина
Dana 7. decembra 2024. preminuo je u 77. godini poslije duge i teške bolesti naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 7. decembra od 13 do 16 časova i 8. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
supruga BRANKA, sin MILO, kćerka SONJA, braća MILIVOJE, MARKO i JANKO, snahe MILENA, RADMILA, DRAGICA, JOVANKA i MARTA, unuke JOVANA, ANĐELINA i ANIKA, sinovci, sinovična, braća i sestre od ujaka, brat i sestre od tetke i ostala rodbina
DAJKOVIĆ i DABOVIĆ 376
Dana 7. decembra 2024. u 83. godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 8. decembra od 10 do 16 časova i 9. decembra od 9 do 13.30 časova.
Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI:
supruga VASILJKA, sin VUKOTA, ćerke NATAŠA i TATJANA, snaha TANJA, unučad: STEFAN, ALEKSANDRA, ANĐELA, ANA, MILICA i MIRJANA, zet BOBAN i ostala rodbina
Dana 6. decembra 2024. u 72. godini preminula je naša draga
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 8. decembra od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI:
brat BRANISLAV, sestra BRANKA, snahe: SVETLANA i BRANKA, bratanić DUŠAN, sestrić SRĐAN, sestrična SLAĐANA, unučad, praunuče i ostala rodbina VUČIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
NADA VUČIĆEVIĆ
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu, osmijeh i nesebičnu ljubav. Počivaj u miru. BRANKA, DUŠAN, SLAĐANA i SRĐAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
NADA VUČIĆEVIĆ
S ljubavlju i sjećanjem, zauvijek ćeš biti dio nas. BRANISLAV, SVETLANA, DUŠAN, BRANKA i SOFIJA
377
378
Neđelja, 8. decembar 2024.
Posljednji pozdrav dragom bratu
375
DRAGANU JANCERU
Od SAŠE i LJUBIŠE MRVALJEVIĆ sa pororodicom
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Dragi
TIHI
Bol za tobom je ispunila naša srca ali i osjećaj neiskazanog ponosa na tvoju plemenitost i dobrotu. Carstvo ti nebesko.
Tvoji MIRNA i ĐORĐE ŠARAC
Otišao si mi i ti, u zagrljaj naša dva brata a mene ostavio da žalim i samujem bez bratske ljubavi. Zauvijek ožalošćena sestra BRANKA
Počivaj u muru
Dragom prijatelju
Porodice: NOVAKOV, POPOVIĆ i RADOVIĆ
Život nestane za tren, ali sjećanja i uspomene ostaju vječno. ZORAN i RANKA PEJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. JANKO, DRAGICA, SAŠA, DRAGANA i mala ĐINA
Posljednji pozdrav voljenom đedu
RADIVOJE DAJKOVIĆ
Hvala ti za sve lijepe trenutke mog djetinjstva i odrastanja.
Počivaj u miru, moj dobri đede. Unuka JOVANA
Posljednji pozdrav đeveru i stricu
TIHOMIRU RAŠOVIĆU
Bio si dobar đever i stric, hvala ti na tome. Počivaj u miru, a mi ćemo te se po dobru sjećati. Snaha DARA i bratanična VIDA
394
Ujaku i stricu
TIHOMIRU
Ti si nam još jedna decembarska rana. Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestrična IVANA i bratanična VIDA
397
TIHOMIR
Čista, dobra, blagorodna dušo, bio si nam puna kuća plemenitosti i vedrog duha kojim si sve nas velikodušno grlio. Počivaj u miru, dobri moj ujače. IVANA KOMNENIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu
Posljednji pozdrav dragom kumu
372
RADIVOJU DAJKOVIĆU
SANDRA sa porodicom
392
RADIVOJE DAJKOVIĆ
Počivaj u miru.
MIJO ČAVOR sa porodicom
389
RADIVOJE DAJKOVIĆ
Ponosna na tvoj časni život i neizmjerno tužna što se danas rastajemo zauvijek. Bio si mi uzor, savjet, topla roditeljska briga i oslonac. Koliko god da sam odrasla, ti ćeš uvijek biti moj TATA.
SONJA
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru. Porodica pokojnog brata ĆIRA
391
pozdrav dragom tetku
Bio si primjer kako se čistom dušom i iskrenošću živi život. Pamtićemo te po dobroti, hrabrosti i mudrosti i tvoj lik i osmijeh živjeće u našim sjećanjima. Počivaj u miru. DEJAN MUGOŠA sa porodicom
Neđelja, 8. decembar 2024. Oglasi
Posljednji pozdrav voljenom
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Tvojim odlaskom ostaju nam drage uspomene, dobrota i plemenitost koja se ne zaboravlja.
Vječno ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoji GOJKO, MIRA, ANA, IVAN i MILOŠ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Pamtićemo te po dobru i lijepim uspomenama. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.
MARKO DAJKOVIĆ sa familijom
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Počivaj u miru, plemenita dušo. VASO LIPOVINA sa porodicom
Hvala na iskrenom prijateljstvu, pamtićemo te po dobrom. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno i pošteno hodao. Porodica pokojnog MIJA ČIČALJA VULIĆEVIĆA 408
Posljednji pozdrav dragom tetku
RADIVOJU
Tvojim odlaskom ostaju nam lijepe uspomene, dobrota i plemenitost koja se ne zaboravlja.
BILJANA i VOJO MARKOVIĆ sa djecom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav dragom
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Za nas si bio pošten i čestit čovjek. Takvog ćemo te s poštovanjem zauvijek pamtiti.
KOLEKTIV JU CENTAR ZA DNEVNI BORAVAK CETINJE
STEVO KASOM sa familijom 409
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav voljenom
RADIVOJE Ilijin
Bio si mi veliki oslonac i velika podrška. Zajedno smo vodili ovu bitku ali si tvoju Miku ostavio. Đede moj dobri, neka ti je laka zemlja, a ja te neću zaboraviti. Voli te tvoja snaha MILENA
410
Posljednji pozdrav voljenom kumu
RADIVOJU
Počivaj u miru!
VANJA VUJOVIĆ sa porodicom 414
RADIVOJU DAJKOVIĆU
Počivaj u miru, dragi prijatelju. BORO ĆETKOVIĆ
RADIVOJU-ČIČI
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. MILIVOJE, JOVANKA, PEĐA i BILJA sa djecom
Posljednji pozdrav voljenom RADIVOJE
Nadali smo se tvom povratku, nijesmo se nadali ovakvom rastanku. Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Bio si nam veliki oslonac, nikad te nećemo zaboraviti. Vole te tvoji supruga BRANKA, sin MILO-KIĆO, snaha MILENA, unuke ANĐELINA i ANIKA
MILENKO RADUNOVIĆ
Pamtićemo te po plemenitosti i dobroti koju si svima nesebično pružao. ĐOKO STOJOVIĆ sa porodicom
mjeseci je od smrti našeg brata
NIKOLIĆA
Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Svaki dan srce te osjeti, brate naš. Nedostaješ...
Vole te tvoji DEJAN i DANKA sa porodicama
8. decembar
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg
Dani koji su za nama obilježila je neizmjerna tuga zbog ranog odlaska našeg supruga, brata, strica i ujaka. Prazninu pokušavamo popuniti evociranjem zajedničkih događaja i vraćajući se utješnoj spoznaji da opaka bolest nije prerasla u agoniju nedostojnu nijednog čovjeka. Protekli period nam je pokazao i da u boli i tuzi nijesmo bili sami. Zbog toga se neizmjerno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima i prijateljima koji su sa nama saosjećali i uputili tople riječi utjehe. Posebno se zahvaljujemo i osoblju medicinskih ustanova na Cetinju, Podgorici i Brezoviku, koje je uložilo maksimalne profesionalne i ljudske napore da olakša Milenku borbu sa opakom bolešću. Neka vam se dobrim vraća.
Našeg Milenka s tugom i ponosom ćemo čuvati od zaborava.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Danas su tri godine od smrti
BRANKA Dušanova LUBARDE
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe i tvoju blagorodnu dušu.
TVOJA PORODICA
Posljednji pozdrav
Od SNEŽANE sa familijom
Tužno sjećanje na moje roditelje
DUŠAN KRSTINJA-KIĆA DRAKIĆ
Svakodnevno u mojim mislima.
Vaš sin DRAGAN sa porodicom
MIROSLAV – BATO MIĆUNOVIĆ
I dalje tuga i nevjerica. Nijesmo bili spremni na tvoj odlazak. Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život, a koje smo trebali da dijelimo zajedno. S ponosom te pominjemo i kroz najljepše uspomene čuvamo od zaborava.
TVOJA PORODICA
Dvanaest godina od smrti našeg voljenog zeta
IVANA LIPOVINE
Vrijeme prolazi ali voljeni se nikad ne zaboravljaju. Porodica DAJKOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne mijenja osjećaj ponosa što smo tvoji i osjećaj tuge što nijesi sa nama. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Tvoji: ćerka RADOJKA, zet GOJKO, unučad DANIJELA, IVAN i BOJANA
Četrdeset je dana od preseljenja u vječnost našeg dragog supruga, oca, svekra, đeda i prađeda
MILANA Andrijinog BIGOVIĆA
Njegov plemeniti lik i časni zemaljski put će biti i ostati vodilja naših života. Vrli, voljeni i poštovani kao on nikada ne umiru.
PORODICA: supruga SONJA, sinovi MILOŠ, VOJIN-BATO, kćerke MIRA i MILENA, snaha MILENA, unučad i praunučad
dana je od smrti moje majke
Četrdeset je dana otkad nije sa nama naš plemeniti
BIGOVIĆ
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava, naš dobri kume.
Časnim životom, velikim srcem, plemenitom dušom zaslužila si vječni mir, ljubav i sjećanje. Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava.
Neđelja, 8. decembar 2024. Oglasi
Navršava se godina dana od smrti naše majke
SAVETA Momčilova ĐURIČKOVIĆ rođena VUJOVIĆ
Majko mila, brižna vilo od rastanka se godinu navršilo. Godina tužna i ružna jer ode najsvetlija ruža. U najgorim ode mukama u Božijim rukama. Rastanak težak jer za majčinstvo takvo tugovao bi svako. Za sve divne dane, tople riječi, nježne ruke, brižne oči i srce puno ljubavi moramo da ti kažemo veliko hvala. Bez tebe ovaj svijet ne liči na sebe.
362
Tvoji MARIJA, MARINA i MARKO 363
Navršava se godina od smrti voljene i nikad prežaljene sestre i tetke
SAVETA Momčilova ĐURIČKOVIĆ
Sestro moja mila, nadam se da si tamo pronašla mir od svih muka i bolova koje si junački istrpjela. Uvijek ćemo te po dobru pamtiti jer drugačije i ne možemo. S ponosm i tugom u srcu nosimo sjećanje na tebe sestro mila, zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Tvoji: brat ĐORĐE, bratanići NIKOLA i VLADO i bratanična TAMARA
DRAGICA Slobodana MIJANOVIĆ
Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoj sin PREDRAG, snaha KSENIJA ,unučad VANJA i MILOŠ
356
Navršava se 40 dana otkad nas je napustila naša voljena
DRAGICA Slobodana MIJANOVIĆ rođena NIKOLIĆ
Godina je dana od kada nije sa nama naša voljena kuma
SENKA Markova BELADA
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Čuvajući uspomenu na tebe živiš u našim srcima i mislima.
ZORAN VICKOVIĆ sa porodicom
Kako odmiču dani, sve nam više nedostaje tvoj topli glas i osmijeh sa kojim si nas dočekivala i ispraćala. Živjećeš uvijek sa nama, a i kroz nas. Dana 8. decembra 2024. porodica će se sa rodbinom i prijateljima okupiti oko Dragičine vječne kuće u 10 sati na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Danas je godina dana od smrti moje majke
SENKE BELADE
Evo prođe godina a svima si nam bila ono što vrijeme ne može da izliječi i izbriše.
Ponekad mi dođeš u snove sa onakvim vedrim i blagim licem a onda mi stvarnost pokaže svu onu gorku istinu da te više nema. Hvala ti na svakom tvom dočeku i ispraćaju mene i moje porodice. Dok god živim živjećeš i ti.
Sin ŽARKO, snaha ZORKA unuka SENJA i unuk RELJA
Voljena moja MAJKO
Dobro kažu da je majka imenica koja nema zamjenicu. Tražim tvoje oči da me pogledaju i ruke tople da me zagrle. Mnogo mi fale naši razgovori, tvoji pozivi i savjeti. Bila si osoba čiju su ljubav osjećali ne samo tvoja porodica, nego svi koji su bili okruženi tobom. Tvoj životni put je bio veoma težak i bolan, ali ti si se držala hrabro i dostojanstveno. Heroju moj. Anđeli te imaju u svojim rukama, a ja u mom srcu zauvjek, i ne dam te nikom, ljepoto moja. Hvala ti za sve.
Tvoja ćerka BILJANA sa porodicom
U našim srcima najljepših i bolnih uspomena, suze pričaju o tužnim sjećanjima na naše roditelje i brata
Danas je godina od smrti moje pažljive i mnogo voljene tetke
Sestrična NELA sa porodicom
MILICA i MILUTIN 379
Godina je od smrti naše majke
SENKE Marka BELADE
Godina je prošla od kad je tvoj život stao, od kad nas umjesto majke grli bol.
U tom zagrljaju pokušavamo koračati onako kako si nas ti učila.
U svakom koraku uspomene i sjećanje, najbolja majka i prijatelj, hrabrost i sigurnost. Jedina utjeha nam je što tamo nijesi sama, dočekao te je Zdravko kome si žarko željela poći. Čuvaćemo vas od zaborava, čuvajte i vi nas.
Sve što je lijepo, plemenito i dobro, uvijek će nas podsjećati na tebe.
RAJKO i RAJKA
Godina dana je od smrti naše voljene
SENKE BELADE
Istina je bolna, riječi malo, a bola mnogo da bih ti rekao koliko nam, MAJKO, nedostaješ. Tvojim odlaskom smo uskraćeni za veliku ljubav, toplinu i čvrst oslonac.
Nikada, majko, neću moći naći riječi da ti iskažem zahvalnost za sve što si uradila za mene i moju porodicu. Hvala ti na svemu i neka ti naše suze i bol ne remete mir. Nedostaješ, majko, mnogo i vole te tvoji SLAVKO, MARINA, ITANA i KALINA
Danas je godina od smrti moje sestre
SENKA BELADA
Još si jedna rana na moje odavno ranjeno srce. Dijelile smo iskreno mnoge teške trenutke ali sjećanjima neću dati da izblijede. Hvala ti za iskrenu brigu i veliku ljubav koju si davala mojoj djeci.
381
382
Sestra MARICA sa porodicom 383
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA đURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Crna Gora
Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je Nosiocu projekta, „ALKOSET“ d.o.o. iz Herceg Novog, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1983/6 od 27.11.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poljoprivrednog objekta, namjene farma 15 000 koka nosilja, na katastarskim parcelama br. 1905/1, 1904/8 i 1906/3 KO Miločani, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana – Generalna urbanistička razrada, Izmjene i dopune, Opština Nikšić.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.
KUPUJEM manji stan/ garsonjeru, visoko prizemlje / 1 sprat preko Morače ili u blizini, do 50.000 eura keš Tel. 069/474-861
