Dnevni list Pobjeda 22.08.2021.

неђељом Neđelja, 22. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20028 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Danas na Cetinju građanski skup protiv ustoličenja Joanikija

Crna Gora se neće svesti na srpsku pokrajinu

Akademik prof. dr Radovan Radonjić poručuje da je Cetinje danas meta jednog od najtežih osvajačkih napada u istoriji

Odbranimo državu od onih koji su nas dovde doveli

STR. 5.

TURISTIČKI RAPORT: U Budvi se gužve smanjuju i prazne kapaciteti, već se otkazuju aranžmani za septembar

STR. 6. i 7.

Sezona se svela na 45 dana masovnog turizma ESEJ

O Bogu i bogovima

Pitajte popa Ovaj je spis za običnog čoveka kome od Postanja do danas ništa nije jasno » Piše: Dr Dragan VESELINOV

STR. 12. i 13.

» Ako i spriječimo hirotoniju na Cetinju, a bude je negdje drugo, naša sujeta će biti manje povrijeđena, ali će nam nesreća biti ista ili veća. Borimo se za svoja prava odlučno, pošteno, otvoreno, hrabro i demokratski, ali ne protiv SPC i Srbije, već za to da oni koji su nas ovdje doveli učine što im Ustav ove zemlje nalaže – da je sačuvamo prvo od njih, a onda i od svakoga sa strane. Otkažimo poslušnost Vladi – kaže Radonjić STR. 4. i 5.

Epidemiolog u penziji Novica Vujošević poručuje da je vakcinacija jedini spas u borbi protiv korona virusa

Zabrane neće dati rezultate, mora se imunizovati 85 odsto stanovništva STR. 11.

TEMA: Da li najava da će se odbori baviti istragom nerasvijetljenih slučajeva i afera znači da Skupština namjerava da preuzme ingerencije tužilaštva i sudova

INTERVJU: Dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost

Grubo kršenje Ustava i preuzimanje tuđih nadležnosti

Cetinje je neoburdani bastion slobode STR. 2.

STR. 8. i 9.

2

Politika

Neđelja, 22. avgust 2021.

povodi: Da li najava da će se odbori baviti istragom nerasvijetljenih slučajeva i afera znači da Skupština namjerava da zadire u ingerencije drugih organa

Parlament ne smije preuzimati nadležnosti tužilaštva i sudova

PODGORICA – Ukoliko se ostvari najava poslanika Demokratske Crne Gore da će u septembru početi sa sjednicama skupštinskih odbora na kojima će saslušavati „široki krug ljudi“, državnih službenika i predstavnika nevladinih organizacija, to bi predstavljalo grubo kršenje Ustava i direktno miješanje Skupštine u rad tužilaštva, sudova, policije – ocijenila je za Pobjedu poslanica Demokratske partije socijalista Jovanka Laličić.

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i poslanik Demokrata Momo Koprivica najavio je da će za 7. septembar zakazati sjednicu na čijem će dnevnom redu biti nerasvijetljeni slučajevi i afere. Ova inicijativa Demokrata, kazao je, zasniva se na proširenim ingerencijama odbora koje, kako je rekao, omogućava novi Poslovnik Skupštine, a osnovno uporište ima u Ustavu Crne Gore.

Koprivica je najavio da će odbori ispitati slučaj pronevjere novca i falsifikovanja isprava u računovodstvu Skupštine, stambene korupcije i dodao da će „sprovesti istragu“ o ubistvu koje se dogodilo 2000. godine ispred Kliničkog centra Crne Crne, te ispitati postupanja tužilaštava u slučajevima „Limenke“ i Kampa Zlatica“. Poslanik Demokrata pojasnio je da će u cilju prikupljanja tačnih informacija odbori saslušati „širok spektar lica“ – od bivših i sadašnjih državnih službenika pa do NVO, ali i drugih subjekata koji potencijalno imaju određena korisna saznanja.

GRubo miješanje

Jovanka Laličić kaže da bi takvim postupanjem odbora došlo do grubog i direktnog miješanja Skupštine kao zakonodavnog organa u rad drugih.

- Nije jasno u kojim odredbama Poslovnika gospoda Demokrate nalaze pravni osnov za ovako nešto. Zaboravljaju da se prava, obaveze i odgovornosti svih subjekata mogu urediti isključivo za-

Jovanka Laličić

pripada drugim organima uprave.

- Međusobni odnosi Skupštine i drugih organa, pravnih, fizičkih lica, prava, obaveze, odgovornosti i drugi odnosi moraju se urediti isključivo zakonom.

Ako, na primjer Zakonom o parlamentarnoj istrazi ti odnosi nijesu uređeni, onda nema pravnih mogućnosti da se oni uređuju Poslovnikom i da obavezuju bilo koga van Skupštine – naglasio je.

Blažić ocjenjuje da najava Koprivice izgleda kao da Skupština ima pretenzije da preuzme poslove koji nijesu u njenoj, već u nadležnosti policije, tužilaštva, sudova.

što kaže ustav

Odredbe Poslovnika o kontrolnom saslušanju daju jasne granice do kojeg nivoa i prema kome se ono sprovodi – istakla je Jovanka Laličić , dok Đorđije Blažić ocjenjuje da najava Moma Koprivice izgleda kao da Skupština ima pretenzije da preuzme poslove koji nijesu u njenoj, već u nadležnosti policije, tužilaštva i sudova konom. Ako su pravni eksperti iz Demokrata mislili na institut kontrolnog saslušanja, onda su se previše zaigrali. Odredbe Poslovnika o kontrolnom saslušanju daju jasne granice do kojeg nivoa i prema kome se ono sprovodi – istakla je Laličić.

Prema njenim riječima, saslušanja predstavljaju kontrolnu funkciju Skupštine prema Vladi i drugim državnim organima koji podnose izvještaje o radu parlamenta, a organizuju se pod uslovom da postoje dileme, nejasnoće i principijelna sporenja.

- Nadležni odbori ne mogu preuzimati ulogu istražnih i djelovati kao produžena ruka sudskih organa i tužilaštava – kategorična je Laličić.

Istakla je da je nova parlamentarna većina usvajanjem Zakona o tužilaštvu

pokazala da želi „partijsko tužilaštvo“, a sada, zaključila je, žele Skupštinu da pretvore u teatar i da njenim djelovanjem zabavljaju široke mase.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije prof. Đorđije Blažić komentarisao je na Fejsbuk profilu navode Moma Koprivice i ocijenio da bi pravni osnov za ovakvo postupanje skupštinskih odbora bio sporan, kao i da iz najave Koprivice nije jasno na osnovu kojeg člana Ustava će moći da organizuje saslušanja.

- Pretpostavljam da je mislio na institut parlamentarne istrage i anketni odbor iz člana 109 Ustava koji se neposredno ne može primjeniti bez zakonske razrade, a posebno vjerujem da je poslanik mislio na Poslovnik Skupštine – istakao je Blažić.

Đorđije Blažić

On dodaje da se prava, obaveze i odgovornosti svih subjekata mogu uređivati isključivo Zakonom, a ne i podzakonskim aktima, što jasno korenspondira sa ustavnim načelom zakonitosti i ustavnosti. S tim u vezi, pravna priroda Poslovnika kao internog pravnog akta svakog subjekta je da se njime mogu uređivati samo unutrašnji odnosi u organu, kazao je Blažić, a to znači, pojasnio je, da djeluje isključivo „inter partes“ – na članove Skupštine i nema obavezujuće pravno dejstvo „erga omnes“ – na bilo koje druge subjekte.

On tvrdi da se Poslovnikom samo detaljnije uređuje unutrašnje funkcionisanje Skupštine te da se njime čak ne može uređivati ni njena Stručna služba koja sistemski nije u sastavu Skupštine već po Zakonu o državnoj upravi

Član 82 Ustava Crne Gore propisuje nadležnosti Skupštine koje su nabrojane u dvadeset stavova.

- Skupština donosi Ustav, zakone, druge propise i opšte akte (odluke, zaključke, rezolucije, deklaracije i preporuke), proglašava ratno i vanredno stanje, donosi budžet i završni račun budžeta, donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i odbrane, plan razvoja i prostorni plan Crne Gore, odlučuje o upotrebi jedinica vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, uređuje sistem državne uprave, vrši nadzor nad vojskom i bezbjednosnim službama, raspisuje državni referendum, bira i razrješava predsjednika i članove Vlade, sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika... – navodi se u 82. članu Ustava.

Ni u jednom stavu ovog člana nije navedeno „sprovođenje istraga“ koje najavljuju poslanici Demokrata.

Me đ u t i m , u č l a n u 1 0 9 Us t av prepoznaje institut parlamentarne istrage, koji je pomenuo i profesor Blažić.

Tim članom je propisano da Skupština može, na prijedlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa, ali se on ne može primijeniti bez zakonske razrade. ž.ZviCeR

Iz kabineta premijera saopšteno da iskaz u tužilaštvu Veselina Veljovića ne amnestira od odgovornosti Lider PzP-a povodom pisanja Pobjede da će Milojko Spajić biti predsjednik Demohrišćanske partije

Opasno da predsjednika države savjetuje onaj koji poziva na neposlušnost PODGORICA – Za Crnu Goru i njenu stabilnost opasno je da predsjednika države, u okviru bezbjednosti, savjetuje Veselin Veljović koji lično poziva na neposlušnost – saopšteno je iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića.

- Veljović, kao promovisani koordinator i kolovođa retrogradnih i zaštitnik interesnih struktura, dužan je znati da je prošlo vrijeme bahaćenja, u kome je pojedinac iskazivao stav „država, to sam ja“, ne

Iz kabineta je saopšteno da su prioriteti Vlade očuvanje mira i stabilnosti, poštovanje ljudskih prava i sloboda i ekonomski oporavak „opustošene zemlje koju je ostavio prethodni režim“. Kako se navodi, savjetnika predsjednika Mila Đukanovića za bezbjednost Veselina Veljovića, iskaz u Višem državnom tužilaštvu, u kome tvrdi da je pozivanjem na neposlušnost organa reda iznio lični stav, ne amnestira od odgovornosti za svoje djelovanje.

Vlada Crne Gore biće odgovorna ako se ijednom crnogorskom građaninu dogodi bilo šta, bez obzira na političko ili vjersko opredjeljenje - ocijenili su iz DPS-a.

Iz Komisije za bezbjednost DPS-a su kazali da je ovog puta Vlada odgovorna za sve i da nema više alibija u bivšoj vlasti.

- Dogodi li se bilo šta, bude li ijednom građaninu Crne Gore falila dlaka sa glave, bez obzira na njegovo političko ili vjersko opredjeljenje - biće to isključivo vaša odgovornost -

mareći za institucije i rukovodeći se samo dogovorenim interesima – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Veljović kao javni funkcioner preuzima odgovornost za sprečavanje ili

DPS: Vlada će biti odgovorna navodi se u saopštenju.

Kazali su da su se, iako poznaju kapacitet Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, nadali da u Crnoj Gori, gdje je korona van svake kontrole nadležnih, a nezaposlenost na istorijskom maksimumu, postoje zadaci višeg prioriteta od loše interpretacije i dopisivanja autorskih tekstova.

Iz Komisije su ocijenili da je jalov pokušaj da, zatečeni u kompleksnoj situaciji, koju su sami proizveli, iz Vlade amnestiraju sebe tako što ćete kriv-

ometanje vršenja vjerskog obreda, što je, kako su saopštili, kvalifikovano kao krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do dvije godine, odnosno do tri godine ukoliko ga vrši službeno lice.

- Veoma je opasno za državu i njenu stabilnost da predsjednika Crne Gore savjetuje, i to u okviru bezbjednosti, čovjek koji lično poziva na neposlušnost i pružanje otpora državi, zbog stava Vlade da poštuje prava građana u slobodnom upražnjavanju vjerskih obreda – kaže se u saopštenju.R. P.

icu prebaciti na drugog.

- Gluvi ste danima na dobronamjerna upozorenja i savjete, da se okanete podilaženju jednoj vjerskoj zajednici i da svoje izjave i postupke uskladite sa činjenicom da ste izvršna vlast u zemlji u kojoj žive građani različitih nacija i konfesija - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je Vlada pokušajem da različitim postupcima ponizi Crnogorce i manjinske narode, dovela sebe u situaciju koju, kako su kazali, umjesto da konstruktivno rješavaju, danima ignorišu.

Medojević: Davno sam rekao da su Krivokapić i ministri daleko od eksperata

PODGORICA - Predsjednik PzP-a Nebojša Medojević poručio je, povodom pisanja Pobjede da će predsjednik Demohrišćanske partije u osnivanju biti Milojko Spajić, da je on davno rekao da su Zdravko Krivokapić i njegovi ministri daleko od „eksperata“ i „apostola“, već da su agentura, izdajnici i lopovi.

- Nemojte poslije da kažete kako nijeste znali. Sve sam vam na vrijeme objasnio. Do detalja. Ova Vlada je rezervna Vlada DPS. Kakvi „eksperti“, kakvi „apostoli“... Kakvi „interesi Crkve“, kakvi „Srbi“… Sve gola agentura, izdajnici i lopovi. Šibicari. Prevaranti…

– napisao je Medojević na Fejsbuk profilu.

Naveo je da je „ova kriva Vlada ekspozitura srbijanske ekspoziture Trilaterale, jednog od opasnijih krakova Globalne duboke države (Jovan Ratković, Goran Svilanović, Kuštrov i Trebinjska grupa…)“ -O kakvim se mutivodama radi, najbolje pokazuje informacija da su organizovali pregovore Talibana i bivšeg režima u Beogradu.

Opasni ljudi. Poslušnici globalnog zla. Kad završe „posao“ biće kud koji mili moji. Račune ovog izdajničkog, lopovskog, prevarantskog orgijanja, platiće narod… – napisao je Medojević.

Mickej će vam se, dodao je, smijati sa nekih egzotičnih mora, đe će trošiti pare koje je pokrao od vas. Dokrajčiće ovu nesrećnu zemlju, koju je Đukanović opustošio i oglodao. Ovi će lopovi samo izgasiti svijetlo i obavijestiti publiku: „Mi smo svoj posao završili, Crne Gore više nema“. Kad bude svima jasno, biće kasno – dodao je.

R. P.

Politika

Neđelja, 22. avgust 2021.

3

INTERVJU: Predrag Bošković, član Predsjedništva DPS-a i poslanik PODGORICA – Ustoličenjem Joanikija u Cetinjskom manastiru nastoji se pokazati da je Crna Gora i zvanično okupirana, da je pokoreno Cetinje. Ali, ni mnogo veći nijesu nikada pokorili Crnu Goru a kamoli prispjeli izvođači velikodržavnog projekta zvanog ,,srpski svet“ – poručio je u intervjuu Pobjedi Predrag Bošković, član Predsjedništva DPS-a i poslanik.

Bošković je ocijenio da je dosadašnji rad Vlade sramotan, dodajući da u njoj rade nedovoljno kompetentni, zreli i odgovorni. Istakao je da parlamentarna većina nema viziju razvoja zemlje niti bilo kakav program rada, ali i poručio da je za rješenje aktuelne krize neophodan dijalog pozicije i vlasti.

POBJEDA: Ustoličenje Joanikija zakazano je za 5. septembar u Cetinjskom manastiru. Tenzije su podignute, pale se transparenti, šalju prijeteće poruke na društvenim mrežama… Najavljen je protest građana, a SPC ne odustaje, uz podršku vladajuće većine. Jeste li zabrinuti, je li u Crnoj Gori ovim događajem ugrožena bezbjednost?

BOŠKOVIĆ: Naravno da sam zabrinut. Riječ je o događaju visokog bezbjednosnog rizika i vjerujem da je svaki odgovorni građanin ove zemlje duboko zabrinut zbog svih eventualnih posljedica koje ovaj događaj može izazvati. Otud i odgovor zbog čega premijer i vladajuća većina ne dijele takvu vrstu brige, jer nijesu dorasli odgovornosti funkcija koje obavljaju a i njihove namjere prema Crnoj Gori i očuvanju građanskog koncepta države su veoma upitne.

POBJEDA: Zašto SPC insistira da se ustoličenje obavi baš u Cetinjskom manastiru? Zašto se rizikuje građanski mir?

BOŠKOVIĆ: Nema nikakve dileme zbog čega je za ustoličenje izabrano baš Cetinje – tim činom nastoji se pokazati da je Crna Gora i zvanično okupirana. Naime, nakon pobjede na izborima i formiranja kleronacionalističke Vlade, mentori domaćih izvođača radova su naišli na aktivan otpor svih zdravih cjelina i djelova društva kakav nijesu očekivali. Stoga, nakon što su propali planovi za blickrig okupaciju odlučili su se da to izvedu u više faza. Cetinje je više puta do sada jasno poručivalo što misli o predsjedniku i potpredsjedniku Vlade, na taj način im jasno stavljajući do znanja što misle o njihovoj izdajničkoj politici. Okupatori sada vide idealnu priliku – simboličkim ustoličenjem na Cetinju žele pokazati da je pokoreno Cetinje a samim tim i Crna Gora. Naravno, riječ je o besmislenoj iluziji. Ni mnogo veći nijesu nikada pokorili

Ni mnogo veći nijesu pokorili Crnu Goru, pa neće ni izvođači „srpskog sveta“ Ustoličenje Joanikija na Cetinju događaj je visokog bezbjednosnog rizika. Vladajuća većina nije zabrinuta, jer nijesu dorasli odgovornosti funkcija koje obavljaju, a i njihove namjere prema Crnoj Gori i očuvanju građanskog koncepta države su veoma upitne – kazao je Predrag Bošković

Crnu Goru a kamoli prispjeli izvođači velikodržavnog projekta zvanog ,,srpski svet“.

POBJEDA: Kako gledate na poruke premijera da niko neće ugroziti ustoličenje Joanikija i poziv predsjednika Skupštine Alekse Bečića da ,,svi sa ljubavlju i poštovanjem dočekaju mitropolita“? Zašto se država miješa u crkvena pitanja?

BOŠKOVIĆ: Što se tiče izjave predsjednika Skupštine, ona predstavlja još jednu besmislicu kakvih smo se naslušali i od njega i od njegove stranke.

Gotovo sve što dolazi od njih predstavlja neku vrstu besmislenih floskula kakve obično prevaziđu đaci u pisanju pismenih radova u petom razredu osnovne škole. Iz nekog razloga, ova grupacija taj nivo nikada i nije preskočila. O kolikoj je gluposti riječ govori i to što Bečić poručuje da Cetinjani treba da sa ljubavlju dočekaju čovjeka koji je kazao da je mnogo naučio, i da se otvoreno divi Aleksandru Rakoviću koji je izgovorio nebrojeno uvreda na račun Cetinjana i Crnogoraca. Sve ovo dovoljno govori o smislenosti Bečićeve izjave.

POBJEDA: Na koji način se, po Vama, može riješiti politička i institucionalna kriza u Crnoj Gori?

BOŠKOVIĆ: Za rješenje aktuelne krize neophodan je dijalog predstavnika opozicije i vlasti. Predstavnici vlasti moraju da shvate da su uz nezapamćeno miješanje SPC i bezbjednosnih službi stranih država, uz ogromnu količinu novca i resursa svake vrste, uspjeli da na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima na-

Birački spisak nema dodirne tačke sa popisom POBJEDA: Vlada je predložila zakon o popisu. DF insistira da popis bude ove godine, a jedan od lidera Andrija Mandić nedavno je rekao da će na osnovu popisa biti sređen i birački spisak. Kako komentarišete

ovakve navode?

BOŠKOVIĆ: Kao čistu glupost. Posljednji popis u Crnoj Gori održan je 2011. godine. Od tada smo imali tri puta parlamentarne i dva puta predsjedničke izbore i desetine izbora na lokalnom

Predrag Bošković

Premijer priča gluposti, DF nije naš partner POBJEDA: Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je izjavio da zna pouzdano da su, kako kaže, ,,određeni poslanici DF-a, a možda i njihovi lideri, pregovarali sa DPS o načinu kako da sruše Vladu Crne Gore i kako da se organizuju sljedeći izbori“. O čemu priča premijer?

maknu većinu za jedan mandat. Tako tijesna većina i tako ostvarena pobjeda, kao uostalom ni bilo koja pobjeda, ne daje im legitimitet da svojim politikama iz temelja pokušavaju da sruše osnovne vrijednosti savremene Crne Gore kao ni legitimitet da politiku vode osiono bez bilo kakvih konsultacija sa polovinom zakonodavne vlasti – aktuelnom parlamentarnom opozicijom.

Kada to shvate, postoji šansa da dođe do iskrenog i otvorenog dijaloga kako bi se kvalifikovanom većinom izabrali članovi sudskog i tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda, usvojilo se reformisano izborno zakonodavstvo a onda se razgovaralo i o načinima prevazilaženja nefunkcionalnosti aktuelne izvršne vlasti kroz tehničku vladu ili vanredne parlamentarne izbore.

POBJEDA: Dio parlamentarne većine insistira da se izaberu članovi Tužilačkog savjeta, iako nema konsenzusa o tom pitanju, na koji poziva Evropa. Kako to komentarišete?

BOŠKOVIĆ: Aktuelna parlamentarna većina nema viziju razvoja zemlje niti bilo kakav nivou. Zamislite da su se parlamentarni izbori 2020. godine vodili po biračkom spisku koji je skrojen po popisu iz 2011. godine? Dakle, riječ je o najobičnijoj gluposti koja nije vrijedna komentarisanja, a način vođenja biračkog spiska je u potpunosti jasan i definisan je na bazi nekoliko zakona i nema dodirne tačke sa popisom.

BOŠKOVIĆ: Premijer Krivokapić po običaju prića gluposti. Zaista je teško komentarisati izjave čovjeka poznatog po tome što nekada i više puta demantuje sam sebe u roku kraćem od 24 sata.

Kao što smo već više puta naveli, Demokratska partija socijalista može, u raznim oblastima i na raznim nivoima, sarađivati

program rada. Sve što je njih spojilo jeste mržnja prema DPS-u i narativ kako će po dolasku na vlast, tobože se obračunati sa neviđenim lopovlokum i korupcijom koji su vladili. Godinu nakon okončanja parlamentarnih izbora jasno se pokazalo da su bile u pitanju neargumentovane tvrdnje i sračunato smišljene laži s isključivom namjerom dolaska na vlast. Sada kada je taj argument izblijedio a kada je povjerenje u Vladu i parlamentarnu većinu na rekordno niskom nivou, potrebno je postaviti partijskog tužioca kako bi potpredsjednik Vlade mogao da se igra hapšenja i kreiranja lažnih afera u cilju sticanja političkih poena. Ukoliko i dođe do ovoga, to će na duže staze biti hitac uprazno ali će ostaviti trajne posljedice na polju daljih evropskih integracija Crne Gore.

POBJEDA: Kako biste okarakterisali dosadašnji rad Vlade?

BOŠKOVIĆ: Smatram da je dosadašnji rad Vlade – sramotan. On i ne može biti nikako drugačiji jer je aktuelna Vlada skup ljudi koji su nedovoljno kompetentni, zreli i odgovorni da obavljaju takve poslove.

Imali smo i imamo katastrofalnu situaciju u borbi sa pandemijom kovid virusa, gdje smo trenutno br. 1 po broju zaraženih po glavi stanovnika u svijetu, evropske integracije su u potpunosti blokirane, budžet se čekao šest mjeseci zbog čega smo po prvi put imali privremeno finansiranje – i to nezakonito, imamo rekordan broj nezaposlenih a Vlada nema ozbljnu strategiju ni u jednoj sektorskoj politici.

Dovoljno je pogledati kapitalne investicije ili resor prosvje-

i ostvarivati određene ciljeve samo sa onima koji imaju jasne i nedvosmislene antifašističke stavove, koji dijele evropski put razvoja Crne Gore i koji našu zemlju vide kao građansku, multikonfesionalnu državu. Stoga, Demokratski front nije naš partner i nikakvih pregovora sa njima nismo, niti ćemo imati.

te da bi se pogledale pogubne posljedice ove i ovakve Vlade. Ono što ohrabruje je ipak činjenica što ova Vlada neće trajati još dugo i što će ubrzo stvari biti postavljene na adekvatan način.

POBJEDA: Pomenuli ste resor prosvjete. Kako komentarišete smjenu svih direktora škola i postavljanje novih, kao i zapošljavanje ,,po dubini“ u svim resorima? Je li u pitanju revanšizam?

BOŠKOVIĆ: Apsolutno. Predstavlja i kršenje predizbornih obećanja da neće biti partijskog zapošljavanja kao i ozbljan udarac na budžet a time i na džepove građana. Ipak, ono što je najgore jeste to što se državna uprava puni kadrovima koji nijesu lojalni državi Crnoj Gori a čija su znanja i kompetencije daleko od potrebnih.

Dugoročno, ovo će dovesti državnu administraciju na ekstremno nizak nivo.

POBJEDA: Vlada, po zakonu, ne može da imenuje direktora Uprave policije bez pozitivnog mišljenja Skupštine. Međutim, Zoran Brđanin imenovan je bez mišljenja parlamenta, uz preporuke samo Odbora za bezbjednost. Kao član tog odbora, kako komentarišete takvo imenovanje Brđanina?

BOŠKOVIĆ: Takvo postupanje predstavlja manir ove Vlade. Mislim da na prste jedne ruke možemo pobrojati postupke i imenovanja koja je ova Vlada sprovela u skladu sa procedurom. Vlada totalno bezakonje i samovolja predstavnika vlasti koji su ubijeđeni da se tako može funkcionisati. Za ovu Vladu važniji su crkveni od civilnih zakona. Ipak, ne

može se ovako postupati, i to će vidjeti vrlo brzo jer svako kršenje pravila i propisa prije ili kasnije dođe na naplatu.

POBJEDA: Kao bivšem ministru odbrane, kako Vam taj resor izgleda danas?

BOŠKOVIĆ: Nažalost, kao i kad je čitava Vlada u pitanju i ovdje se ogleda jedan klasičan revanšizam prema najsposobnijim i najboljim oficirima samo zato što su lojalni državi kojoj su se zakleli. Takođe, usljed političkih pritisaka pojedinih konstituenata vladajuće većine ne ispunjavaju se međunarodno preuzete obaveze, prije svega mislim na misiju KFOR, kao i zaustavljanje svih investicionih ulaganja koja su za ovih blizu devet mjeseci jednaka nuli eura. To će svakako zaustaviti početi proces modernizacije i osavremenjivanja oružanih snaga, što će značiti zaostajanje i smanjene buduće kapacitete naše vojske.

POBJEDA: Iz DF-a upućene su kritike da je, kako kažu, ,,besmisao i bezidejnost u strateškom razvoju crnogorske vojske u posljednjih 15 godina pokazao epilog dešavanja u Avganistanu“.

Kao bivši ministar odbrane, kako komentarišete ovakve navode?

BOŠKOVIĆ: Takve gluposti bespredmetno je komentarisati. Bez obzira na ishod NATO misije u Avganistanu koja je punih 20 godina čuvala mir i sigurnost tog prostora, ona je za crnogorsku vojsku imala ogroman značaj i unaprijedila kapacitete crnogorske vojske.

Nadam se da će rukovodstvo MO vrlo brzo donijeti odluku o povećanju učešća u nekoj od postojećih misija u prvom redu misiji na Kosovu.

Ivana KOPRIVICA

4

U fokusu

Neđelja, 22. avgust 2021.

Akademik prof. dr Radovan Radonjić poručuje da je Cetinje danas meta j u njegovoj bogatoj istoriji

Stav

Štetočine po dubini, širini i vertikali

Odbranimo državu od koji su nas dovde dove Ako i spriječimo hirotoniju na Cetinju, a bude je negdje drugo, naša sujeta će biti manje povrijeđena, ali će nam nesreća biti ista ili veća. Borimo se za svoja prava odlučno, pošteno, otvoreno, hrabro i demokratski, ali ne protiv SPC i Srbije, već za to da oni koji su nas ovdje doveli učine što im Ustav ove zemlje nalaže – da je sačuvamo prvo od njih, a onda i od svakoga sa strane. Otkažimo poslušnost Vladi – kaže Radonjić

Piše: Jevto ERAKOVIĆ

Oni koji podstiču tenzije i izazivaju nestabilnost treba da, kao i svaki put kroz vjekove, ostanu na marginama i smetlištima istorije, kao novi primjer šta se desi sa onima koji politike vode ne poštujući svoje – građane i državu Uništiti DPS po cijenu svega! Neka visi Pedro! Tom logikom aktuelna većina došla je na vlast, pa misli da tako mogu i da vladaju. Da je dovoljno samo glasno vikati – Neka visi DPS! Jedni druge optužuju za saradnju sa nama, a zajedno optužuju DPS da diže tenzije.

Ne sumnjam da oba pola aktuelne većine ne prezaju da međusobno naude onom drugom, ali to moraju da rade bez nas.

DPS nikada neće praviti, tajne niti javne, dogovore sa anticivilizacijskim politikama koje Crnu Goru udaljavaju od evropskog puta. To je crvena linija. Ko je pređe, prešao je na stranu u kojoj nema budućnosti za Crnu Goru kao samostalne, ravnopravne, građanske, antifašističke, multinacionalne države.

Oba pola aktuelne vlasti kao da se, nažalost, nadmeću ko će se dalje pružiti na toj strani na kojoj nema budućnosti.

Kao štetočine, po dubini, širini i vertikali, krenuli su da izjedaju supstancu crnogorskih institucija, time i same države. Na njihovoj meti su i, doslovno, životi građana Crne Gore, jer je zdravstvena politika koju vode pogubna do ivice života i smrti.

I u drugim segmentima - od prosvjete i kulture do poljoprivrede – pokazuju nestručnost i nesposobnost, birajući kadrove koji kao da su izašli iz nekakvih srednjovjekovnih mrakova.

Tek pojedinci u njihovim redovima pokazuju izvjestan profesionalizam i odgovornost u nemogućim uslovima. Premalo za pomake, ali, bez političke ostrašćenosti, treba pokazati poštovanje za borbu sa takvim iskušenjima. Ti ljudi treba da budu dio obnovljenog evropskog koncepta razvoja koji će okupiti najstručnije, najkvalifikovanije i najreprezentativnije pojedince naše države. To je jedna od lekcija koju je DPS naučio u prethodnom periodu, i sa svojim potencijalima i najstručnijim ljudima mora biti okosnica te platforme.

A što se tenzija tiče, DPS nema potrebe da ih pravi, za to se svojski pobrinula aktuelna politička većina.

Ono što je realnost i učinak vlasti jeste da su osnovne životne namirnice skuplje u rasponu od 10 do 40 odsto, a benzin oko 23 odsto.

Učinak vlasti je da je Crna Gora zemlja sa najviše kovid zaraženih u regionu.

Vlast je ta koja, uprkos stvarnom životu, silom na sramotu, treba da svojim mentorima „stvori“ Crnu Goru u kojoj ne postoje Albanci i Bošnjaci, ali ima 40 odsto Srba.

Suočeni sa nemogućom misijom u koju su se zaglibili, ne prezaju zato sada ni od najgorih scenarija.

Otuda istrajavanje na ustoličenju Joanikija Mićovića na Cetinju, iako znaju što o tome misle i građani Cetinja i većinska Crna Gora.

Građani Crne Gore nosioci su suvereniteta u ovoj zemlji, oni su njeni istinski i jedini vlasnici.

Probleme, nesuglasice i podjele, stvarne i nametnute, treba da riješimo sami, u svojoj kući. Siguran sam da nas ima dovoljno koji to shvatamo. Crna Gora ne smije dozvoliti da zbog interesa drugih ide na svoju štetu. Oni koji podstiču tenzije i izazivaju nestabilnost treba da, kao i svaki put kroz vjekove, ostanu na marginama i smetlištima istorije, kao novi primjer šta se desi sa onima koji politike vode ne poštujući svoje – građane i državu.

PODGORICA- Onim građanima Crne Gore, koji još drže do svoje časti i časnog nasljeđa predaka, a njih je puno, zadatak je da brane i odbrane svoje. To bi trebalo da znaju i poštuju, jednako njihovi prijatelji, kao i zvanični politički i pravni subjekti međunarodne zajednice – kaže u intervjuu Pobjedi akademik Radovan Radonjić.

Poručuje da Crnogorci danas na Cetinju moraju da traže da se zatvore privremeno granice, zabrani privremeno rad Srpske pravoslavne crkve, da otkažu povjerenje sadašnjoj vladi kao i svim vjerskim i drugim licima koja su zloupotrijebila ljudskost, poštenje i bratsku ljubav s kojim ih je Crna Gora dočekala kad im je bilo najteže. Prema njegovim riječima, mora se pokrenuti bez oklijevanja sudsko i drugo ispitivanje vlasništva nad sakralnim i drugim objektima u Crnoj Gori, kao obavezati Skupština Prijestonice Cetinje da Cetinjski manastir oslobode od sadašnjih korisnika i ustupe kao svojinu grada na korišćenje CPC-u, jer ona postoji.

POBJEDA: Srpska crkva planira ustoličenje Joanikija Mićovića na Cetinju uz pompeznu ceremoniju i punu podršku crnogorske vlasti. Oni čak planiraju i svečani ručak nakon ustoličenja dokazujući da uopšte ne razmišljaju o protestima. Ovim potezom tenzije u Crnoj Gori su podignute na najviši nivo, da li može doći do odlaganja ili možemo očekivati sukobe zbog kršenja vjerskih prava Crnogoraca? Je li Beogradska patrijaršija svjesna rizika ove bezočne provokacije?

RADONJIĆ: Vaše pitanje traži mnogo mudrih i tačnih odgovora, koje je, u ovom trenut-

ku, u razgovorima ove vrste, teško dobiti na bilo kojoj adresi. A, i kad bi ste ih dobili, opet bi ostali uskraćeni za objašnjenje suštine problema. Ovo, naravno, kad je u pitanju „domaća javnost“ i „inostrana mudrost“. Pogledatajte, uostalom, aktuelna viđenja „crnogorskog problema“ koja u današnjoj štampi nude kako domaći analitičari tako i diplomatski krugovi. Prvi i dalje objašnjavaja odavno znane pojedinosti o tome što nam drugi rade, a naši diplomatski gosti nam uglavnom, poput domicilnih pomiritelja, poručuju da se ne svađamo, već da u mirnom i razumnom dijalogu, kao sav normalan svijet, demokratski riješimo problem.

POBJEDA: Možete li to pojasniti?

RADONJIĆ: Hoću koliko budem znao i mogao. Najprije o Cetinju i najavljenom velikom protestnom skupu na njemu.

Generalno uzevši, to što je Cetinje u centru događaja o kojima je riječ, sasvim je normalno.

Ovaj grad je hronološki gledano star (ili mlad) tek nešto više od pola milenijuma, ali ga je istorija učinila tako i toliko oglednim i uglednim prostorom, da se kaleidoskop crnogorskih i evropskih društvenih procesa druge polovine drugog hiljadugodišta nove ere ne može ni zamisliti, ni shvatiti ukoliko se, kojim slučajem, izostavi (previdi ili potcijeni) rakurs i ukus Cetinja. Platon je rekao da se čovjek i država razlikuju samo u obimu. Isti je slučaj i sa Crnom Gorom i Cetinjem.

Osim toga, Cetinje je (a preko njega i Crna Gora) danas meta jednog od najtežih i najružnijih osvajačkih i porobljivačkih napada u njegovoj bogatoj istoriji.

POBJEDA: Gdje vidite problem u, kako rekoste, gledanju sadašnjih crnogorskih nesreća iz iz ugla „domaće javnosti“?

RADONJIĆ: Više je tih pro-

blema, stoga ću se osvrnuti samo na onaj koji smatram glavnim i u kome su, na neki način, sabrani svi ostali. Riječ je o činjenici da sam prošle godine – što znači ni prije ni poslije toga – prvi i jedini put čuo da je neki građanin Crne Gore rekao da problemi sa kojima se zemlja sada suočava nijesu počeli prije godinu-dvije, već prije tri vijeka. To bi trebalo da znači da toliko dugo traje prepariranje duhovnog bića crnogorskog čovjeka i stvaranja od njega čeljadeta kakvo je danas – dezorjentisano, dehumanizovano i, što je najgore, okrenuto onome ko mu ne može pomoći – Bogu i Rusiji. Tome, nasuprot – ne pretpostavljam nego tvrdim – da je „sve“, formalno, počelo 1711. godine, kada su Crnogorci prihvatili prijedlog ruskog cara Petra Velikog o vojnoj saradnji, kojim su namah učinili tri, po sebe i svoju zemlju, užasne greške: a) umjesto ranije strategije pragmatičke ekvidistance prema okruženju, prihvaćena je orijentacija na samo jednog vanjsko-političkog saveznika; b) prihvaćena je, uvijek pogrešna i gubitnička, pozicija i uloga glavnog balkanskog oslonca jedne velikodržavne i velikosilske politike; c) svi crnogorski konkretni ciljevi i interesi bezuslovno su podređeni, objektivno teško ili nikako ostvarljivoj ideji sveslovenskog oslobođenja i ujedinjenja.

Time započeto uzmicanje političkog racija pred iluzijom „višeg cilja“ postalo je kvintesencija svekolike novovjekovne crnogorske vanjske politike. Stoga je sasvim u pravu autor, koji u Almanahu cetinskom, prije gotovo tri vijeka zapisa, da: „Vo leto 1711, dođe s gramatami ot Moskve ot cara Petra, Mihailo Miloradović va Černuju Goru k vladiki Danilu i Černogorcima za veliko zlo manastirsko i Černogorsko“.

(Povjesnica crnogorska, str.

666). To su, uostalom, sasvim jasno potvrdila prva dva koraka u smjeru ostvarivanja tih „viših ciljeva“: unaprijed izgubljeni napad Crnogoraca džeferdarima i handžarima na dobro utvrđenje turske gradove na području zetsko-bjelopavlićke ravnice, pod Miloradovićevom ko m a n d o m ; odnosno verifikovanje Miloradovićeve gramate (privilegije), 17. aprila 1712. godine, koja ne samo što nije dozvoljavala nikakvu prevaru Rusije od strane Crnogoraca, kako to maštovito piše u članku Prodaja politike, nedavno tiskanom u Vašem cijenjenom listu, već je, sasvim suprotno, obavezivala Crnu Goru – da „pokroviteljstvo“ Rusije, skupa sa zdušnim prihvatanjem ruskog cara za crnogorskog suverena, kao i obećanjem da će velika carevina osloboditi „štićenicu“ od Osmanlija kada to bude moguće – plaća glavama svojih građana kad god ih hazjain pozove u rat.

POBJEDA: Zašto strane diplomate u Crnoj Gori ne reaguju na otvoreno rušenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne države?

RADONJIĆ: Ne znam tačno što o datoj situaciji u Crnoj Gori misle oni i njihove vlade. Zaključujem, dakle, samo po onome što iz njihovih iskaza i zvaničnih izjava pod znacima navoda prenese naša dnevna štampa. Danas smo, tako, mogli da pročitamo dirljivo zabrinjavajuću izjavu njene ekselencije ambasadorke Velike Britanije u Crnoj Gori podovom famozne hirotonije, da „sigurnost građana Crne Gore mora biti najviši prioritet“, zbog ćega bi Vlada trebalo da „u saradnji sa vjerskom zajednicom i opštinskim vlastima, postigne aranžman koji podrazumijeva odgovarajuće bezbjednosne i zdravstvene mjere u toku ovog događaja“. Uz svo uvažanje njenoj

Hrvatsko nacionalno vijeće: Odluka da se bazen nazove po Gopčeviću nepromišljena PODGORICA - Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore izražava iskreno žaljenje što su se ,,ostvarila njegova predviđanja i što je došlo do pogoršanja teško stečenog povjerenja, a čime je pređena crvena crta u ishitrenoj, nepromišljenoj, nepolitičkoj i štetnoj odluci, bez polemike, za koju su digli ruku svi nazočni odbornici kotorske

Poljuljano teško stečeno povjerenje

Skupštine, uz jedan suzdržan glas, što ostavlja gorak okus u dosadašnjim koalicijskim iskustvima. Ovakva odluka dobrim dijelom poništava veliki uloženi trud u normalizaciji odnosa Dubrovačko-neretvanske županije i Boke

kotorske, a posebno gradova Dubrovnika i Kotora, gdje su Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatska građanska inicijativa dale svoj maksimalan doprinos“.

Oni u svom reagovanju žele da upoznaju crnogorsku javnost sa

pismima župana Dubrovačkoneretvanske županije i gradonačelnika grada Dubrovnika i posljedicama koje su nastupile donošenjem ove odluke, navodi u reagovanju predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ocijenio je sramotnom i skandaloznom odluku kotorske opštinske skupštine da lokalni bazen imenuje po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, za kojeg zatočenici zloglasnog crnogor-

skog logora Morinj svjedoče da je kao zapovjednik smjene straže učestvovao u mučenju i maltretiranju.

Dobroslavić je nakon sastanka s predstavnicima logoraša istakao kako je takva odluka uvreda ne samo za logoraše i hrvatsku

U fokusu

Neđelja, 22. avgust 2021.

jednog od najtežih osvajačkih napada

d onih veli ekselenciji, moram primijetiti da bi ista izjava sasvim odgovarala i pripremi za fudbalsku utakmicu. Ali ne očekuje takvu ekipu, već ekipu određenu da obavi zvanični vjerski ritual pred oficijelnu državnu kapitulaciju Crne Gore, a to ipak nije isto. Gospođu ambasadorku ne brine priroda „ovog događaja“, iako se radi o rušenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne države, koja nema manje prava na postojanje od njene časne, i u srcu svakog časnog Crnogorca, veoma poštovane Velike Britanije. Još upozorava na odgovarajuće bezbjednosne i zdravstvene mjere .

POBJEDA: Ima li Srpska crkva dogmatsko i zakonsko pravo da se ovako ponaša na teritoriji nezavisne države?

RADONJIĆ: Ovoga puta, pokušaću da ne odgovaram sam, već skupa sa svima onima će ovaj tekst čitati. Krenućemo tako što ćemo prvo pročitati Kanon 15 Sedmog vaseljenskog sabora, koji glasi: „Niko ne može dva Gospodara služiti, jer ili će jednog mrziti, a drugoga ljubiti, ili će se jednoda držati, a drugoga prezirati“ (Mt 6:24), što znači da se kanon temelji na Jevanđelju po Mateju, gl. 6. tačka 24. gdje piše: „Niko ne može dva Gospodara služiti, jer ili će jednog mrziti, a drugoga ljubiti, ili će se jednoda držati, a drugoga prezirati. Ne možete Bogu služiti i mamonu“. To, faktički znači da, pošto su oba ova dokumenta na snazi i oba za hrišćanske vjernike predstavljaju sveto pismo – oba glavna lica, s crnogorske strane (o ostalima nećemo) u najavljenoj hirotoniji – Predsjednik Vlade Vrne Gore i gospodin Mićović, jedini kandidat za budućeg Mitropolita su – božji prestupnici i da mogu biti samo jedno od to dvoje.

U protivnom, bili bi teški prevaranti, što je za obje ove časne osobe nezamislivo. U istu poziciju ih dovodi i kanon 7. Četvrtog vaseljenskog sabora, koji glasi: „Koji su jednom stupili u klir, ili monasi odredismo: da ne mogu stupiti ni u vojsku. ni u dostojanstvo svetske službe – koji se na ovo usude… neka budu anatenmisani“. Kanon 3.

Semog vaseljenskog sabora glasi: „Ako se koji episkop posluži svetovnim vlastima da preko njih dobije Crkvu, neka bude svrgnut i odlučen; i svi koji s njim opšte“ (Apostolsko pravilo 30). U slučaju gosposina Mićovića to je gospodin Krivokapić javno priznao, tako da treba očekivati da će kao časni građani, uz duboko izvinjenje

javnost, već i za crnogorsku javnost.

- Morinj je bio mjesto mučenja, maltretiranja i ponižavanja brojnih zatočenika, najviše s juga Hrvatske. U Morinju je presuđen ratni zločin, a upravo je Gopčević predvodio ljude koji su počinili ratne zločine. Vjerujemo u slobodarsku crtu crnogorske javnosti, koja se 1991. godine usprotivila agresiji na Hrvatsku i Dubrovnik, te da će

društvu i državi, sami iz toga izvuće konsekvence.

Kanon 38 Šestog vaseljenskog sabora „zapoveda“: „Ako je carskom vlašću osnovan neki grad ili će se uskoro osnovati, njega državnim i građanskim obrascima (uzorima) sledi i poredak u crkvenim poslovima“. Stari latini bi rekli: Ius regio eius religio (Čija zemlja toga i vjera).

Ovima kanonima, da ne idemo u analizu drugih, jasno je koja crkva i kakvi duhovnjaci hoće da odigraju ulogu trojanskog konja u otimanju građanima Crne Gore njihove zemlje i države. Takva je i sva ostala argumentacija koju nude u prilog svom naumu da silom i prevarom otmu ono što generacije časnih crnogoraca s teškom mukom vjekovima tekli i stekli.

Onim građanima Crne Gore, kojih još drže do svoje časti i časnog nasljeđa predaka, a njih je puno, i ova makar i mala saznanja bitno će olakšati – i pred samima sobom, i pred svijetom – zadatak da brane i odbrane svoje. To bi trebalo da znaju i poštuju, jednako njihovi prijatelji, kao i zvanični politički i pravni subjekti međunarodne zajednice.

POBJEDA: Kako se Crnogorci mogu izboriti za svoja prava?

RADONJIĆ: Prvo. Ako i spriječimo hirotoniju na Cetinju, a bude je negdje drugo, naša sujeta će biti manje povrijeđena, ali će nam nesreća biti ista ili veća.

Drugo. Borimo se za svoja prava odlučno, pošteno, otvoreno, hrabro i demokratski, ali ne protiv SPC i Srbije, već za to da oni koji su nas ovdje doveli učine što im Ustav ove zemlje nalaže da ja sačuvamo prvo od njih, a onda i od svakoga sa strane. A svi se oni evo već trideset godina nalaze tu gdje su i sada – u vlasti ili opoziciji. U tom smislu, ako treba, a treba: a) neka zatvore privremeno granice; b) zabrane privremeno rad Srpske pravoslavne crkve, koja se poodavno pokazala kao neko ko ne priznaje ovu zemlju i slobodu i pravo njenih građana da budu svoji na svome; c) otkažu povjerenje sadašnjoj Vladi i povrate zemlju iz mutnih religijskih voda u sekularna obzorja, bez kojih ne možemo biti ni u evropskoj ni u savremenoj svjetskoj zajednici; d) otkažu gostoprimstvo svim vjerskim i drugim licima koja su zloupotrijebila ljudskost, poštenje i bratsku ljubav s kojim ih je Crna Gora dočekala kad im je bilo najteže; e) pokrenu bez oklijevanja sudsko i drugo ispitivanje vlasništva nad sakralnim i drugim objektima u Crnoj Gori, uzmu na odgovornost one koji su svojim mutnim, nečasnim i nezakonitim radnjama bilo koje vrste doveli zemlju u situaciju u kojoj se sada nalazi; d) obavezati Skupštinu prijestonice Cetinje da Cetinjski manastir oslobode od sadašnjih korisnika i ustupe kao svojinu grada na korišćenje Crnogorskoj pravoslacnoj crkvi, jer ona postoji.

M. JOVIĆEVIĆ

se usprotiviti ovoj odluci – rekao je Dobroslavić.

Dodao je kako takva odluka nije dobar smjer Crne Gore prema EU i nije na nivou standarda članice NATO saveza. Dobroslavić je izrazio veliku zabrinutost zbog događanja u Crnoj Gori, jer je nedavno predstavnik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrian Vuksanović doživio prijetnje zbog jedne svoje izjave.

N.K.

5

Danas na Cetinju građanski skup protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru

Crna Gora se neće svesti na srpsku pokrajinu PODGORICA - I pored brojnih poziva da odustanu od prljavih okupacionih namjera najavljenih za početak septembra u Cetinjskome manastiru, podanička Vlada Crne Gore zanemaruje pozive svojih građana i odlučno djeluje po nalogu Crkve Srbije i države Srbije, saopštila je grupa građana Cetinja.

- Nas koji se protivimo izdajničkoj politici vlasti i svođenju Crne Gore na srpsku pokrajinu, nas koji ne pristajemo na laž da je Crkva Srbije stvarala Crnu Goru odnosno da u njoj bitiše osamsto godina, nas koji baštinimo slobodarsku tradiciju i koji smo pružali utočište svima slobode ištućima – ova vlast želi okovati u bukagije „srpskoga sveta“ i proglasiti nas teroristima – navode oni.

Zbog toga pozivaju sve građane Crne Gore, koji ne pristaju na okupaciju, izdaju i ropstvo, da se 22. avgusta u podne okupe ispred Lovćenske vile i pošalju dostojanstvenu poruku da nijesu teroristi, ali da neće više stoički podnositi „teror kojem su izloženi.“ - Okupimo se u što većem broju 22. avgusta da ih pozovemo da odustanu od namjere da podanika anticrnogorske politike ustoliče na prijestolu Svetoga Petra. A nakon toga neka razmisle do septembra: ne odustanu li – mi im to svetogrđe dozvoliti nećemo, ma koju cijenu platili. Nije Cetinje postalo gnijezdo slobode čekajući da okupatori i domaći izdajnici odstupe no srčano braneći ideale koji su Crnu Goru održali kroz vjekove.

Pokažimo u neđelju da su nam na srcu ideali građanske, časne, viteške i slobodne Crne Gore, koja ne ljubi lance! Svi na Cetinje! Jer Crna Gora je vaš i vi s njom rođeni vijenac – poručuje grupa građana Ce-

Policija oduzela transparent u Podgorici i privela okupljene

Grijeh je što su patriote!

U Podgorici je sinić oko 19:30 privedeno šest osoba, među kojima i jedna žena, nakon što su postavili transparent podrške Cetinju.

Nedugo nakon postavljanja plakata, pojavilo se više jedinica policije, pojedini i u civilu, i nakon legitimisanja, priveli su okupljene.

Oni su nakon davanja izjave u Centru bezbjednosti pušteni, ali im policija nije vratila transparent, potvrdili su za Pobjedu. Ženska osoba koja je privedena objasnila je da pojedini među privedenima čak i nijesu fizički postavili transparente, ali su bili u blizini podvožnjaka odnosno Krstvog grafita, da se ne bi ponovio scenario paljenja.

Ogorčeni, osjećaju se kao stranci u svojoj zemlji Međutim, kako su nam kazali, ,,izgleda da je jedini i najveći grijeh što smo patriote!“ -Ne vidimo da na transparentu ima nečeg uvredljivog ili

spornog da bi nas privodili, dakle problem je samo u ljubavi prema zemlji - kazali su oni.

Ispričala je da joj je policija prilikom privođenja obećala da može da zadrži transparent, te ga je uz pomoć ostalih skinula i čuvala, ali joj je pri dolasku u CB, oduzet!

Dodala je da se osjeća loše te da je pod stresom, jer ne razumije šta su ona i njeni istomišljenici uradili pogrešno, da bi se s njima tako postupalo.

Tokom saslušanja, kazali su, upitani su između ostalog i da li su članovi neke partije ili grupa, na šta su privedeni konstatovali da im je samo Crna Gora partija.

Iz grupe koja je postavljala transparent kazali su za Antenu M da su ogorčeni, jer se osjećaju potpuno obespravljeno i otuđeno u sopstvenoj zemlji.

I nadležnim organima zatražili smo informacije o ovom

događaju, i pitali da li je i grupa koja je pomenuti transparent ranije juče zapalila takođe lišena slobode.

Grupa privedenih je inspektorima postavila isto pitanje tokom saslušanja, na šta im je rečeno ,,da su tu da daju izjavu, a ne da ispituju“.

Građanska inicijativa 21. maj je pozvala direktora Uprave policije da zaustavi pritisak i represivno ponašanje službenika Centra bezbjednosti Podgorica prema građanima Podgorice.

-Ukoliko to za policiju ima i političku poruku to nije protivzakonito pa zahtijevamo da se policijsko postupanje prema građanima odmah zaustavi i da im se vrati transparent. Prema našim saznanjima komunalna policija nije tražila asistenciju državne policije zbog isticanja transparentna na javnom mjestunavodi se u saopštenju GI koju potpisuje član Savjeta GI Aleksandar Zeković.

Podgoričani uporni: Opet vidljive poruke podrške Cetinju Nakon što je i transparent u Podgorici skinut i zapaljen ranije juče, građani su se brzo organizovali i postavili nove poruke podrške Cetinju i protestu koji će početi danas u podne kod Lovćenske vile.

Na nadvožnjaku kod Krstovog spomenika okačeni su transparenti: „Podgorica srcem uz Cetinje“ i „Crne Gora nek zapamti, uz Cetinje

tinja.

Uoči današnjeg protestnog skupa, kod spomenika Lovćenska vila, na Cetinju, objavljen je i video poziv gra-

Drač će stati“.

I u Tivtu je postavljen transparent sa natpiom: „Tivat je uz Cetinje“.

Ukoliko vlast odluči da se Joanikije, uprkos velikom nezadovoljstvu naroda, ustoliči na Cetinju 5. septembra, najavljeni su protesti i za taj dan. Transparent podrške građanima Cetinja osvanuo je i u Mojkovcu.

đanima da se okupe i iskažu stav protiv ustoličenja episkopa Crkve Srbije Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog u Ce-

tinjskom manastiru.

Gupa građana iz Bara krenula je sinoć pješke ka Cetinju, kako bi prisustvovala protestu.

N.K.

Lažna objava, muslimani i katolici pozvani na Cetinje Iz Patriotsko-komitskog saveza su obavijestili javnost da je poziv muslimanima i katolicima da ne dolaze na protest na Cetinje upućen sa lažne stranice. Otvaranje lažne stranice i krađa loga PKS, su, kako ističu, odavno prijavili Odjeljenju bezbjednosti Nikšić, ali odgovora na tu prijavu nije bilo.

-Oni koji stoje iza ovoga su se baš danas aktivirali kako bi „uputili poziv braći muslimanima i katolicima da ne dolaze sjutra na Cetinje“. Braćo naša, Muslimani, Bošnjaci, Albanci i Hrvati, kao i čestiti Srbi koji žive u Crnoj Gori, sjutra vas pozivamo i vazda ćemo, da bratski, ruku pod ruku, branimo pravo Crne Gore i

crnogorskog naroda, koji u 21. vijeku prolazi torturu velikosrpske hobotnice, koja guši sve ono lijepo što jeste Crna Gora, ono naše jedinstvo, dobrosusjedske odnose, ono naše bogatstvo različitosti, one naše hrabre zajedničke godine suživota, sve ono lijepo što je mukotrpno stvarano godinama i vjekovima – navo-

di se u saopštenju PKS-a.

Poručuju da je Patriotsko-komitski savez mala, ponosna partija, u kojoj su muslimani i Bošnjaci Rožaja, Bijelog Polja, Bara i Podgorice, njen ukras i dika, kao što su, kada je god trebalo Crnoj Gori, bili tu, da podrže upravo vrijednosti koje ovu državu čine velikom.

6

Ekonomija

Neđelja, 22. avgust 2021.

TURISTIČKI RAPORT: U Budvi se gužve smanjuju i prazne kapaciteti, već se otkazuju aranžmani za septe

Sezona se svela na 45 da BUDVA - U Budvi se ovih dana zavšava špic sezone i nakon 45 dana popunjenosti svih kapaciteta, kako hotela tako i privatnog smještaja, gužve se smanjuju. Postsezona je neizvjesna, obećavala je, ali već sad zbog novih epidemioloških mjera gosti počinju da otkazuju rezervacije.

Kako su za Pobjedu ocijenili turistički poslenici ove godine je prijestonicu crnogorskog turizma posjetila potpuno drugačija struktura gostiju koja je imala i manju potrošačku moć. Gosti iz regiona su kako su nam kazali znali čak i da ručaju i odu, a da ne plate. U restoranima su se naručivala jeftinija jela i pića, ali kako ocjenjuju izvukao se maksimum iz sezone. Moći će da vrate dugove i prežive zimu, ali da će prihode znati tek krajem septembra i svi se slažu u jednom da će oni biti daleko od 2019. godine i nikako se neće moći porediti sa brojem turista koji nadležni u Vladi pripisuju svojem uspjehu.

PODACI

Prema posljednjim podacima, na Budvanskoj rivijeri ovih dana boravi oko 60.000 turista.

Najveći broj gostiju je u privatnom smještaju oko 44.000, dok se 16.000 turista opredijelilo za budvanske hotelske kapacitete i druge vidove kolektivnog smještaja.

Kako je Pobjedi kazala direktorica Turističke organizacije Budva, Maja Liješević zadovoljni su dosadašnjim tokom turističke sezone, posebno brojem turista i ostvarenih noćenja tokom jula i avgusta, ali će konačnu ocjenu ovogodišnje turističke godine moći da daju tek nakon što sumiraju rezultate svih 12 mjeseci.

- Ukupan broj gostiju koji trenutno boravi u Budvi je na nivou od 88 odsto u odnosu na 2019. godinu. Dok je broj gostiju u hotelskom smještaju na istom nivou, u privatnom smještaju je oko 86 odsto u odnosu na isti period prije dvije godine - kazala je Liješević.

I u privatnom i u hotelskom smještaju najbrojniji su, kaže, turisti iz Srbije, Rusije, Ukrajine i Bosne i Hercegovine, ali u hotelima borave i gosti iz drugih zemalja: Kazahstana, Francuske, Poljske, Turske, Njemačke, Italije, Albanije, Makedonije i Crne Gore.

- Na osnovu informacija koje dobijamo od budvanskih hotelijera i predstavnika turističkih

Maja Liješević: Zadovoljni smo dosadašnjim tokom turističke sezone ali ćemo konačnu ocjenu imati kada sumiramo svih dvanaest mjeseci Jovana Mićunović: Prihodi se ne mogu porediti sa 2019. godinom s ozbirom na to da nijesmo imali goste u aprilu, maju, dok je u junu bila popunjenost oko 50 odsto Mladen Stanković: Sezona je previše kratka da bi za čitavu godinu zadovoljila sve potrebe koje ima bilo koja poslovna jedinica, bez kvalitetne predsezone i postsezone agencija najave za postsezonu, tj. period septembar - oktobar su umjereno pozitivne. Evidentno je da će period pred nama obilježiti ,,last minute“ rezervacije, što je umnogome uslovljeno stabilnom zdravstvenom situacijom i poštovanjem epidemioloških mjera - kazala je Liješević. Žalbe i sugestije turista se, i ove godine, kako naglašava najčešće odnose na nedostatak parking mjesta, saobraćajnu gužvu, čistoću plaža i drugih javnih površina, kao i na nepoštovanje opštih epidemioloških mjera.

Gužve na recepciji hotela Budvanska rivijera

- Uglavnom su to problemi sa kojima se Budva susreće posljednjih decenija u špicu sezone, kada je zbog ogromnog priliva gostiju opterećena infrastruktura i otežan rad gradskih službi za obavljanje redovnih djelatnosti - kazala je Liješević.

Izvršna direktorka kompanije Jumb koja upravlja hotelom Adria Jovana Mićunović kaže da su zadovoljni ovom sezonom jer će im omogućiti da vrate dugove koji su se nagomilali od početka pandemije.

- Mi smo zadovoljni, ako sezona treba da se svede na 45 da-

HLAĐENJE U VODI: Prebukirane budvanske plaže

na, masovnog turizma. Ono što je intencija, bilo u ovim ili nekim drugim uslovima, je da sezona treba da traje duže. Niko nikada nije utvrdio koji je to datum početka sezone, a koji kraja - kazala je Mićunović.

Njihova očekivanja su bila da će epidemiološka situacija u zemlji biti stabilnija i da neće doći do ovakvog pogoršanja, kako bi imali dobru postezonu.

- Za septembar je bilo dosta najava iz Njemačke, Austrije, Izraela međutim to se večinom otkazuje, tako da nažalost septembar je dosta neizvjestan i svešće se vjerovatno na neke individualne rezervacije, ali da sačekamo da vidimo. Ove mjere je trebalo ranije donijeti i imati i dalje dobru sezonu, ali kontrolisati ljude koji ulaze u zemlju, tako da bismo sada imali i izvjesno punjenje za septembar - kazala je Mićunović navodeći da sve njih kao roditelje zabrinjava i početak školske godine koji je neizvjestan.

Hotel Adria je kako navodi Mićunović pun od početka jula ali već od 24. avgusta polako kreću da se prazne kapaciteti.

- Sada smo u situaciji da sve go-

ste obavijestimo o novim mjerama. Koliko će ljudi koje sada obavijestimo imati vremena da pripreme dokument za ulazak u Crnu Goru, vidjećemo. Može se desiti da se za ovih par dana dosta rezervacija otkaže jer nesporno je da je ove mjere trebalo donijeti, i ostaviti 72 sata prostora da turiste obavijestimo - kazala je Mićunović ističući da se ne može sve svesti na uzimanje novca i punjenje kase jer je u Budvi nažalost veliki broj sugrađana zaražen.

PONUDA MORA BITI BOLJA

Naglašava da je ova sezona ipak trajala samo 45 dana, i da se izvukao maksimum, ali da se u budućem treba organizovati.

- Moći ćemo zimu na neki način svi da preživimo, ali dugoročno ovakav vid turizma svakako da nije dobar. Sezona mora trajati duže, mora biti organizovanija, uostalom naša ponuda da bi željeli da nam se neko vrati, mora biti bolja - kazala je Mićunović.

Po njenim riječima ,,ovo što Vlada preuzima zasluge da je sezona uspješna misli da nema smisla imajući u vidu da nije

KROZ BUDVU VAM TREBA POLA SATA: Saobraćajna gužva

ništa uradila na nekoj intenzivnijoj promociji, organizaciji sezone“.

- Samo su sve pustili i otvorili vrata da uđe bilo ko. To je mogao da uradi svako. Nešto je bilo promocije u regionu ali dosta blijedo, ali nikakve konkretne aktivnosti nijesu preduzete u organizovanju i pripremi sezone da je spremni dočekamo, da komunalne službe budu spremne, sve je stihijski išlo. Ovo nije ničiji uspjeh jer je svako mogao da u ovom vremenu otvori granice i naravno da će doći svako ko god može - naglašava Mićunović.

Ono što je svakako ohrabrujuće, po njenim riječima to što ovu pandemiju svijet nije doživio tragično i da su svi jedva čekali da putuju.

- Mislili smo da će ih biti strah, međutim ljudi su željni svega, pa se ipak nadamo da taj oporavak turizma neće biti tako dugoročan kao što smo mislili - kazala je Mićunović.

Nije kaže sigurna koliko su turisti koji odlaze iz Crne Gore zadovoljni ove godine imajući u vidu saobraćajni, komunalni, haos u ugostiteljskim objektima, nedostatak radne snage…

- Nedostatak radne snage se reflektuje na ne baš dobru uslugu kako nas hotelijera tako i svih ugostitelja koju treba da pružimo. Ima jako puno nedostataka i to je nešto što se mora na dugoročnom planu rješavati da bismo mogli da budemo održiva destanacija objasnila je Mićunović.

Kako dodaje predsezone nije ni bilo, a i jun je bio dosta neizvjestan.

- Tek je kraj juna počelo punjenje kapaciteta. Mi smo najviše imali gostiju iz Izraela, Srbije, Ukrajine i Kazahstana i bili puni od početka jula… Voljeli bismo i da septemabr bude do-

Ekonomija

Neđelja, 22. avgust 2021.

7

embar

ana masovnog turizma

Za one plićega džepa

Gosti naruče, jedu pa ne plate

Jelena Kaluđerović

bra popunjenost makar 50 odsto ali nijesmo sigurni - smatra Mićunović dodajući da su u julu za vrijeme Bajrama imali i goste iz Emirata koje je dovela avio-linija Flaj Dubai.

Kada govori o vanpansionskoj potrošnji, kaže da je ove godine u Budvi bila potpuno nova struktura gostiju i drugačija potrošačka moć.

- Definitivno što čujem od kolega niko nije zadovoljan tom vanpansionskom potrošnjom, ali opet na toliki broj koji ne pamtimo u julu i avgustu, masa je odredila da se ostvare neki prihodi ali pojedinačno potrošačka moć nije zadovoljavajuća - smatra Mićunović.

Po njenom mišljenju već sada treba pripremati sezonu 2023.

- Već treba predvidjeti različite scenarije i da je spremno

dočekamo. Da konačno znamo koji je datum početka ljetnje sezone. Dobro bi bilo da tokom aprila počinje sezona sa organizovanim dolascima grupa iz Zapadne Evrope, predvidjeti i vidjeti koja su nam tržišta atraktivna i preduzeti određene aktivnosti na animiranju tih tržišta - kazala je Mićunović i dodala da treba napraviti dugoročne planove jer trošenje naših prirodnih, ne samo infrastrukturnih resursa na ovaj način, kako ističe, nije baš preporučljivo na duge staze. Što se tiče prihoda od špica sezone, Mićunović naglašava da već sada znaju da su oni 40 do 50 odsto niži od 2019.

- Iako je popunjenost u julu bila i bolja nego 2019, prihodi su niži jer prosjek cijena kao iz te godine nijesmo mogli da postignemo. Ugovore sa agencijama smo potpisali tokom zime pa je to bilo mnogo niže. Ono što se dešavalo ove godine je veliki broj rezervacija u posljednjem momentu iako je vrlo neozbiljno čekati posljednji moment. Mi smo imali stabilne rezervacije mjesec dana unaprijed a ostatak smo rezervisali za individualne goste objašnjava Mićunović. Što se tiče cijele godine, ocjenjuje da se prihodi ne mogu porediti sa 2019. godinom s ozbirom da nijesu imali nikoga ni u aprilu, maju… dok je u junu bila popunjenost oko 50 odsto.

PR i marketing menadžer Ho-

Ugostitelj Boris Popović iz plažnog bara Azzuro beach objašnjavajući nam strukturu ovogodišnjih gostiju kaže da znaju cijele porodice da dođu na ručak i piće i onda odu, a da ne plate…

Ističe i to da im je ove godine veliki problem bio radna snaga koju im je ,,odvela“ Hrvatska i da će to tek kulminirati iduće sezone.

- Jedva smo ovu godinu organizovali, a iduće godine će nam to biti veliki problem. Hrvatska je to prošla, i preuzela nam radnu snagu iz Srbije, Bosne i Crne Gore, jer njihovi idu na zapad, a naši kod njih - kazao je Popović i istakao da su u suštini zadovoljni s obzirom na prošlu godinu.

- Vidjećemo što će biti u septembru. Glavno je da se radi i da čovjek malo povrati snagu - poručio je Popović.

telske grupe ,,Budvanska rivijera“ Jelena Kaluđerović, kazala je da je ova sezona specifična i da su je karakterisali last minute rezervacije i izrazita sezonalnost.

- Upravo se ta sezonalnost ogleda u velikom interesovanju gostiju za ljetovanjem u julu i avgustu, pa je tokom ova dva mjeseca u našoj hotelskoj grupaciji zabilježena dobra popunjenost, kada je broj ostvarenih noćenja dostigao 90 odsto u odnosu na isti period 2019. godine - kazala je Kaluđerović.

NEIZVJESNOST

Što se tiče postsezone, za drugu polovinu septembra i oktobar imaju najave grupnih aranžmana i aranžmana MICE turizma, uz postojanje najava i upita za veće događaje u Turističkom naselju Slovenska plaža.

- Ipak, za realizaciju ovih događaja prisutna je neizvjesnost uslovljena situacijom i epidemiološkim mjerama koje bi mogle biti na snazi u tom periodu - smatra Kaluđerović.

Kada su u pitanju gosti, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju najveći procenat učešća, kako ističe, u ostvarenim noćenjima na nivou HG Budvanska rivije-

ra do kraja jula ima tržište regiona koje učestvuje u ukupno realizovanim noćenjima sa oko 65 odsto.

- Najviše je gostiju sa tržišta Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Povećanje realizovanih noćenja evidentirano je i sa ostalih tržišta: Ukrajine, Slovenije, Poljske, Rusije, Kazahstana, Njemačke, Francuske - naglašava Kaluđerović.

Na najposjećenijem dijelu budvanskih plaža, Ričardovoj glavi bilo je puno posla zadnjih dva mjeseca. Menadžer plažnog bara Astoria Mladen Stanković ističe da je glavni špic prošao, i da što se tiče same sezone ne mogu reći da su nezadovoljni.

- Posla je bilo. Rano je sada da se upoređuje sa prethodnim godinama ali ono što predstavlja problem i brigu je nedostatak predsezone i moramo da vidimo u postsezoni šta će da se desi. Jer sama sezona po sebi je previše kratka da bi za čitavu godinu zadovoljila sve potrebe koje ima bilo koja poslovna jedinica, bez kvalitetne predsezone i postsezone. Bojim se da to neće biti dovoljno tako da pratimo i vidjećemo šta će se dešavati - kazao je Stanković.

Kako dodaje jul i avgust su za

ugostitelje bili potpuno u redu, i sezona je trajala malo duže nego prethodne.

- Gosti su drugačiji ove godine.

Uglavnom dolaze iz regiona, Srbija, Republika Srpska, Bosna, Makedonija, ali nam Rusi baš fale. Imamo i Ukrajince, a

Košarkaši Reala i poznati di-džejevi gostovali u Maestralu Brojne poznate ličnosti ovog ljeta uživale su u Crnoj Gori, i to u hotelu ,,Maestral resort and Casino“, a među njima su asovi Real Madrida Trej Tompkins i Fabijen Kozer, zatim di-džej duo Ofenbah,

kao i košarkaš Bogdan Bogdanović.

Trej Tompkins i Fabijen Kozer dio odmora pred početak nove košarkaške sezone proveli su upravo u ovom luksuznom hotelu, a atmosferu

sa ljetovanja su podijelili na društvenim mrežama.

Naravno, informacije o gostima koji borave u Maestralu ne možete dobiti osim ako nijeste na licu mjesta i sretnete se sa njima ili kada putem

društvenih mreža gosti sami objave mjesto gdje se nalaze.

Iako je zadržao visoke cijene, hotel ,,Maestral resort and Casino“ zadržao je kvalitetnu uslugu, te je i ove godine bio ispunjen tokom cijele sezone.

CIJENE PAPRENE: Plažni mobilijar

iz Zapadne Evrope je mnogo manje nego prethodnih godina - kazao je Stanković naglašavajući da je potrošnja manja i da su se nadležni ove godine fokusirali više na kvantitet nego na kvalitet.

- Uglavnom gosti naručuju jeftinija pića, hranu… Tačno se vidi da se budžetki opredjeljuju za ono što će da poruče. Najprodavanije stvari iz menija su najeftinije - objašnjava Stanković. Što se tiče prihoda, rano je, kaže on, da se prave analize.

- One se rade na nivou cijele godine. Nije loše sve u svemu, ali tek tamo krajem septembra možemo da podvučemo crtu i vidimo kako je to u odnosu na 2019. - ističe Stanković.

Kaže i da su u srećna vremena imali organizovane grupe turista od aprila, maja…

- Kad vam dođe 100 francuskih turista na skupu večeru, pa dođe opet naredna dva dana, to je posao, a ovih godina toga nema - poručuje Stanković.

Smatra da ove godine možemo govoriti o nekom oporavku.

- Sve zavisi što će se dešavati dalje. Mi imamo zaposlene koji rade cijele godine. Ukoliko dođemo u situaciju zatvaranja to bi bilo jako teško - kazao je Stanković a za nadležne ima poruku da treba raditi na organizaciji jer su velike gužve.

- Jedan objekat koliko god bio veliki ne može biti konkurentan na tržištu jer zavisi od putne inrfastrukture, aerodroma, taksi službi, prodavnica… Svi bi trebalo sinhronizovano da radimo i damo dobru sliku i o Budvi i Crnoj Gori. Jer u tom lancu ako jedna karika ne odradi opšti utisak je negativan - poručio je Stanković.

Nada KOVAČEVIĆ foto: D. MALIDŽAN

8

Intervju

Neđelja, 22. avgust 2021.

Dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost PODGORICA - Prije ravno godinu, 30. agusta 2020, tri koalicije – „Za evropsku Crnu Goru“, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“ – uspjele su da sa vlasti smijene Demokratsku partiju socijalista i njene tradicionalne koalicione partnere.

Jedno od glavnih obećanja tri koalicije tokom kampanje koja je prethodila parlamentarnim izborima bilo je da će, osvoje li vlast, izbrisati podjele u crnogorskom društvu, za koje su optuživale DPS, naročito njenog predsjednika Mila Đukanovića. Godinu kasnije, djeluje da crnogorsko društvo nikada nije bilo podijeljenije. Tome je nemjerljiv doprinos dao i kontroverzni direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, koji je, piše Pobjeda, djelovanje crnogorskih patriotskih organizacija u zvaničnim dokumentima podveo pod stavku „nasilni ekstremizam“.

- Kako bi se opravdalo postojanje velikosrpskoga nacionalizma u Crnoj Gori, bolje reći da bi se težnje velikosrpske ideologije predstavile legitimnim, izmišljen je prije nekolike decenije crnogorski nacionalizam.

Narativ o crnogorskome nacionalizmu pojačan je od strane brojnih nevladinih udruženja i pseudograđanskih aktivista, danas manje ili više jasno angažovanih u veleizdaji crnogorskih nacionalnih interesa. To su strukture koje dignu veću graju zbog pregažene mačke no zbog pogaženih prava nacionalnih Crnogoraca i drugih nesrba u Crnoj Gori; oni koji ne reaguju ni na fizička zlostavljanja Crnogoraca, na etničko čišćenje prosvjetnoga i zdravstvenoga sistema, na klerikalizaciju i fašizaciju društva. Takvi su svojim terenskim i propagandnim djelovanjem, koje nažalost godinama nije imalo adekvatan institucionalni odgovor, utrli put strukturama Vučićeva „srpskoga sveta“ da preuzmu vlast u Crnoj Gori.

Sasvim je stoga prirodno da ANB, koji je danas u rukama proruske i velikosrpske politike, sve koji ne pristaju na „srpski svet“ „proglasi „nasilnim ekstremistima“ - kaže za Pobjedu dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, profesor Adnan Čirgić.

- Kada bi ANB učesnike građanskih protesta nazvala patriotama koji ne pristaju na veleizdajničku politiku crnogorskih poklonika „srpskoga sveta“, onda ne bi imala osnova za razračunavanje sa njima, a morala bi se oglasiti više no sramotno ućutana međunarodna zajednica.

Ovako, kad sve koji pružaju legitimni građanski otpor, bilo kroz saopštenja u medijima bilo kroz druge vidove zakonskih protesta, proglase ekstremistima, onda su sebi pribavili „legitimitet“ da protiv učesnika toga otpora organizuju medijsko-propagandni linč. Ako ustreba – i represivne mjere“.

POBJEDA: Kako se onda Vukšić uopšte našao na čelu ANB-a? ČIRGIĆ: Stavovi o kojima

Cetinje je neoburd bastion slobode Malo i kamenom stiješnjeno Cetinje vjekovima je dovoljno široko svima „slobode ištućima“. Zato ga aktuelna vlast, kao i svaka kolaborantska, okupatorska i izdajnička prije nje, želi omalovažiti i simbolički oburdati. Zato je i aktuelna četvororesorna ministarka kukumakala nad sudbinom Karađorđevića kapele na Lovćenu, zato je prijetila izmještanjem Mauzoleja, zato je iznad Cetinjskoga manastira još za vrijeme Karađorđevića zaśečeno brdo i pripremljen teren za dominaciju nad baštinom Crnojevića i Petrovića. No, od Ćuprilića naovamo nema toga koji nije polomio zube udarajući na cetinjsku slobodu sam govorio zapravo su i glavna referenca za postavljenje šefa ANB-a na tu funkciju, baš kao što je afirmacija četničke ideologije i učešće u litijama bila referenca za ministarsko mjesto Vesni Bratić, Jeleni BorovinićBojović ili Vladimiru Leposaviću.

Bilo bi budalasto očekivati od osobe kakva je aktuelni premijer Krivokapić, koji Amfilohija smatra najvećim Crnogorcem nakon Njegoša, da na ta mjesta postavi ljude kojima svetosavlje i velikosrpstvo nijesu životni ideal. Ako se śetimo što je sve Amfilohije govorio o Crnoj Gori, Crnogorcima, Crnogorskoj crkvi, muslimanima, onda je jasno kakvu Crnu Goru žele njegovi idolopoklonici.

Jedan od njih je i šef ANBa Vukšić, koji svoju privrženost Crkvi Srbije i javno reklamira. Kao i za njihova idola, svaki Crnogorac koji u svome crnogorstvu vidi išta više od geografske pripadnosti srpstvu, svaki Crnogorac koji je spreman više vjerovati istorijskim faktima no njihovoj babologiji za njih je nacionalista i ekstrem. No, koliko je narativ o crnogorskome nacionalizmu bezočan, netačan i u službi okupatorske politike lako je uviđeti svakome ko odgovori sebi na sljedeća pitanja: za kojom teritorijom i kulturnom baštinom izvan one koja je zaokružena aktuelnim državnim granicama ti „nacionalisti“ posežu; koje su žrtve toga „nacionalizma“ i u Crnoj Gori i izvan nje; čije vjerske objekte, izvan onih u Crnoj Gori, ti „nacionalisti“ žele oduzeti; koju populaciju ti „nacionalisti“ žele asimilirati. I tako redom. Postavite ista pitanja srpskim nacionalistima i uporedite odgovore.

Najzad, rat u kojem je Crna Gora učestvovala devedesetih godina nije vođen u ime

crnogorskoga, no u ime velikosrpskoga nacionalizma.

POBJEDA: Cetinje nije slučajno meta iživljavanja pripadnika Agencije na čijem je čelu Vukšić? ČIRGIĆ: Naravno da nije.

Cetinje je neoburdani bastion slobode. Malo i kamenom stiješnjeno Cetinje vjekovima je dovoljno široko svima „slobode ištućima“.

Zato ga aktuelna vlast, kao i svaka kolaborantska, okupatorska i izdajnička prije nje, želi omalovažiti i simbolički oburdati. Zato je i aktuelna četvororesorna ministarka kukumakala nad sudbinom Karađorđevića kapele na Lovćenu, zato je prijetila izmještanjem Mauzoleja, zato je iznad Cetinjskoga manastira još za vrijeme Karađorđevića zaśečeno brdo i pripremljen teren za dominaciju nad baštinom Crnojevića i Petrovića. No, od Ćuprilića naovamo nema toga koji nije polomio zube udarajući na cetinjsku slobodu.

S druge strane, a zahvaljujući prije svega mudroj unutrašnjoj politici kralja Nikole, Cetinje baštini međuvjerski i međuetnički sklad generacijama i sigurno je i slobodno utočište svima koji s dobrim namjerama i s poštovanjem u njega ulaze i u njemu borave.

Takvo Cetinje, koje je antipod projektovanoj etnički čistoj i nacionalno i vjerski homogenoj Crnoj Gori, trn je u oku ove vlasti. Takvo Cetinje oni žele predstaviti leglom crnogorskoga nacionalizma, a ne gnijezdom crnogorske slobode.

Problem je što im lagati ne da činjenica da je uz Cetinje sva građanska Crna Gora, a da su uz Cetinjane ne samo Crnogorci, no i sve nacionalne manjine koje ne mogu zaboraviti podršku koju su im Cetinjani pružali u tmurnim devedesetim godinama minuloga vijeka, kada su i sami bili jednako ugroženi

Adnan Čirgić

Crnogorci nijesu postali poslušni samo su ostali takvi!

POBJEDA: Andrej Nikolaidis uporedio je odnos Vlade premijera Zdravka Krivokapića prema Crnogorcima sa odnosom Slobodana Miloševića prema kosovskim Albancima devedesetih. Nikolaidis je to nazvao etničkim čišćenjem i - aparthejdom. Je li pretjerao? ČIRGIĆ: Nije! Ništa bolje ne potvrđuje Nikolaidisovu tezu od činjenice da je resor

od politike koja je ponovo na vlasti.

POBJEDA: Više patriotskih udruženja i grupa građana sa Cetinja poručili su da neće dozvoliti da njihov grad bude ponižen najavljenim ustoličenjem mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. Zbog čega je taj čin kvalifikovan kao ponižavanje Cetinja? ČIRGIĆ: Izjava premijera Krivokapića da će toga dana biti svenarodna radost, te da oni koji se ne slažu mogu pisati ali ne smiju sprečavati dolazak patrijarha Crkve Srbije u Cetinjski manastir neupućenome bi mogla djelovati kao nepromišljena.

prosvjete, nauke i kulture dat osobi koja je u predizborno vrijeme šovinističkim stavovima zamiritala da joj se povjeri pozicija etničke čistačice Crne Gore od Crnogoraca. Taj posao ona dosad obavlja prilično uspješno i bez otpora. Tačnije, obavlja ga uspješno jer nema otpora.

I to je ono što nas bitno razlikuje od kosovskih Albanaca – oni ne bi mučke bježali pred metlom Vesne Bratić.

No, Krivokapiću je veoma jasno što Cetinjanima znači Cetinjski manastir.

POBJEDA: Zaista mislite da mu je jasno? ČIRGIĆ: Mislim, da. Stoga je njegova poruka data u cilju zastrašivanja i dizanja tenzija; ona je odraz nepoštovanja stava onih koji sebe smatraju vjekovnim čuvarima toga manastira. Koliko mi je poznato, niko od crnogorskih građanskih aktivista nije iskazao otpor dolasku srpskoga patrijarha u Crnu Goru i ustoličenju njegova episkopa. No, odluka da se taj čin obavi u Cetinjskome manastiru, protivno volji Cetinjana, a ne u nekome od hramova koje je u Crnoj Gori

POBJEDA: Da, to je istina.

Pa, četiri stotine ljudi smijenjeno je u crnogorskom obrazovnom sistemu, i to gotovo bez protivljenja; rektor UCG, notorni Vladimir Božović, izabran je na tu funkciju bez glasa protiv. Što se dogodilo? Kako su Crnogorci postali tako poslušni i krotki? ČIRGIĆ: Ti Crnogorci nijesu postali poslušni i krotki; samo su - ostali takvi. Ova

gradila Crkva Srbije, svjesno je izazivanje građanskoga bunta i čikanje na građanske nerede. Taj je čin očito u funkciji demonstriranja dominacije crkvenih i političkih struktura države Srbije u odnosu na Cetinje.

Reakcija Cetinjana i drugih građana koji se s Cetinjanima solidarišu ne može biti iznenađenje za ovu vlast.

Još uvijek su svježa śećanja na paravojne formacije naoružane dugim cijevima koje su devedesetih iz Manastira bile usmjerene na građane i poštovaoce Cetinja. Uprkos tome, premijer Krivokapić pokazuje besprizornu lojalnost klero-nacionalističkoj politici, očito i gluv i slijep na

Intervju

Neđelja, 22. avgust 2021.

dani 

Ovakvu vlast zaslužuju naši kvaziintelektualci koji, liše lične promocije i hedonizma, nijesu ni prije ni poslije dolaska ove vlasti ništa učinili na emancipaciji crnogorskoga društva. A mogli su. Ovakvu vlast zaslužuju i oni političari koji nijesu ništa učinili na jačanju crnogorskih institucija ili, još gore, koji su učinili sve da te institucije povjere mediokritetskoj pameti koja ih je krojila spram sebe. Zato smo tu đe smo

vlast nije morala uvoziti krotke i poslušne, našla ih je u strukturama bivše vlasti.

Sramno je i stidno za Univerzitet Crne Gore da je, rukom Crnogoraca, osnivač fašističkoga glasila jednoglasno izabran za rektora. Većina profesora UCG i gotovo svi članovi CANU, koji ćutnjom ili djelanjem podržavaju ovu elementarnu nepogodu koja je snašla Crnu Goru, znaju za narodnu izreku o onima što od straha mru. Njihovo zadušje njihov je lični izbor.

poruke svojih građana. Zato sva odgovornost za moguće nerede mora pasti na njegovu dušu!

POBJEDA: Ali premijer Krivokapić nastavlja da izaziva Crnogorce. Zašto ih uporno naziva komitima, što hoće da kaže? ČIRGIĆ: Nesposoban da ostvari ciljeve zbog kojih je instaliran na mjesto premijera, Krivokapić zna da mu je ovo potonja šansa da dokaže lojalnost onima koji su ga tu doveli. Vjerujem da će Crna Gora na novim izborima pokazati da shvata koliko nas je koštao i unazadio ovaj eksperiment promjene vlasti po svaku cijenu.

Od svoga prvoga javnog na-

Još nema partije u Crnoj Gori spremne da artikuliše potrebe spontanog pokreta otpora POBJEDA: DPS se ogradio od najavljenih protesta na Cetinju. Koliko može biti opasno to što najjača partija u parlamentu uporno odbija da politički artikuliše očito nezadovoljstvo dijela crnogorskih građana? ČIRGIĆ: DPS je očito svjestan ozbiljnosti situacije, ali se plaši da bi upornost namjera premijera Krivokapića mogla dovesti do sukoba. Jasno je i da ne žele da preuzmu odgovornost za eventualne događaje. Nažalost, na crnogorskoj političkoj sceni danas nema partije spremne da artikuliše zahtjeve i da zastupa potrebe spontano formiranoga pokreta otpora u Crnoj Gori, koji nije ni nacionalni

stupa, premijer bruka Crnogorce. Nikoga, pritom, nije uspio obrukati više no sebe.

Nazivajući ih komitima, Krivokapić želi da omalovaži Crnogorce, da ih predstavi banditima, da potcijeni njihov patriotizam.

Nažalost, crnogorski građanski pokret nema adekvatnoga političkog predstavnika, nema iza sebe ništa do gole želje za emancipaciju Crne Gore i oslobođenje od tuđih velikodržavnih projekata. Zato protivnici u propagandne svrhe koriste svaku i minornu grešku koju registruju kod onih koje nazivaju „komitima“. Nosioci portreta Krsta Zrnova bivaju tako označeni kao baštinici fašističke ideologije, i to od onih koji se oduševljavaju Pavlem Đurišićem, Dražom Mihailovićem i koji svecem drže popa Macu i ostale koljače iz minulih ratova.

POBJEDA: Kako ste razumjeli „poruke ljubavi“ predsjednika Skupštine Alekse Bečića istim povodom? ČIRGIĆ: Čini mi se da nikome u Crnoj Gori nije teže no predśedniku Skupštine Bečiću. Gotovo da saośećam s njim. Za razliku od Dritana Abazovića, koji više i ne skriva da je đakon Vučićeve politike, Bečić je rastrgnut između onoga što mu klerikalno srce žudi i onoga što od njega očekuju zapadni ambasadori. Ta patnja izbija iz svakoga njegova postupka.

POBJEDA: Znači li to da ne vjerujete mnogo u „demokratski i proevropski kapacitet“ predsjednika Bečića, o kojem, nudeći im se, uporno govori Demokratska partija socijalista? ČIRGIĆ: Ne vjerujem nimalo. Bečićevi partijski kadrovi mašu tuđim zastavama; u opštinama i na ustanovama kojima rukovode njegovi kadrovi vijore se tuđe zastave; njegov je partijski funkcioner predlagao da se ulica nazove po ratnome zločincu Ratku Mladiću, a od prijedloga odustao jer nije prošlo 20 godina od smrti „laureata“. No, vjerujem da je Bečiću, narodski rečeno, vlast oslačala, pa ne bi bilo čudo da vremenom i postupno, nakon obrijane brade, promijeni i kapu. Istorija pokazuje da je šaka soli ovđe nerijetko bila cijena korjenitih zaokreta onih kojima je ponuđeno da je poližu. Mjesto predśednika parlamenta kudikamo je vrednije od šake soli.

Nakon pada ovakve nakarad-

ni vjerski, nego je iznad svega građanski; da, dakle, nema ni političkoga subjekta koji s dovoljno autoriteta može voditi taj pokret.

POBJEDA: Spekuliše se da bi Crkva Srbije, kako bi izbjegla eventualne sukobe, na kraju ipak mogla odustati od ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru. Očekujete li takav rasplet? ČIRGIĆ: Nadam se da će se međunarodna zajednica, koja je ne samo ćutala no i pružila podršku Vladi Crne Gore, onoj čiji je osnivač Crkva Srbije, konačno umiješati i spriječiti nerede o kojima se uveliko priča. Pritisak međunarodne zajednice

ne vlasti, čini se izvjesnim da će i DPS i Bečićeve Demokrate biti najvažniji politički faktor nove vlasti. Sudbina Crne Gore, makar kratkoročno, zavisi od toga ko će od njih postavljati uslove.

POBJEDA: Ima li danas Crna Gora vlast kakvu zaslužuje? ČIRGIĆ: Država koja traje više od hiljadu godina, država koja se može pohvaliti hiljadugodišnjom tradicijom pismenosti, država koja je krajem XV vijeka imala svoju štampariju i svoje inkunabule, država čiji su vladari bili književnici evropskoga ranga i sl, ne zaslužuje ovakvu vlast. Ovakvu vlast zaslužuju naši kvaziintelektualci koji, liše lične promocije i hedonizma, nijesu ni prije ni poslije dolaska ove vlasti ništa učinili na emancipaciji crnogorskoga društva. A mogli su. Ovakvu vlast zaslužuju i oni političari koji nijesu ništa učinili na jačanju crnogorskih institucija ili, još gore, koji su učinili sve da te institucije povjere mediokritetskoj pameti koja ih je krojila spram sebe. Zato smo tu đe smo.

POBJEDA: Ako je nova vlast pred crnogorske građane postavila ogledalo, što su oni u njemu mogli da vide? ČIRGIĆ: Kako ko. Sudeći po onome što čini CANU ili Univerzitet Crne Gore, reklo bi se - „gleda majmun sebe u

Cetinje

na crnogorsku vlast, ili makar na njen dio, mogao bi rezultirati odgađanjem ustoličenja ili njegovim izmještanjem u Podgoricu. Ne vjerujem da bi bez pritiska Zapada Crkva Srbije i aktuelna vlast odustali od svog nauma. Uostalom, ni premijera ni njegove saradnike ne zanima sudbina onih koji nijesu vjernici te crkve.

POBJEDA: Što je sa temeljnim ugovorom, u čijem tekstu navodno ostaje laž da je Crkva Srbije osnovana 1220?

Zašto je ta laž toliko važna kleronacionalistima? ČIRGIĆ: Odgovor na to pitanje već je dao ideolog velikosrpstva, Dobrica Ćosić.

zrcalo“. Bivša vlast je izvojevala samostalnost Crne Gore, uvela je u NATO, vodila ka EU, ali se na polju unutrašnje politike pokazala bezbroj puta kalkulantskom, anemičnom, nespremnom da se suoči sa suštinskim problemima crnogorskoga društva.

Počesto je u tim problemima birala intelektualce kao u priči o carevu novom odijelu.

Zato takvi danas sramotno ćute ili ližu ruke novih vlastodržaca.

S druge strane, pritisak nove vlasti stvorio je pokret otpora. Od toga hoće li suverenističke političke strukture nakon pada ove vlasti biti sposobne da se suoče sa sopstvenim greškama zavisi hoćemo li narednih godina tapkati u mjestu ili odlučno raskinuti sa svim malignim pojavama koje nas drže okovane u raljama velikosrpskih i ruskih „svetova“.

POBJEDA: O kojim sve malignim pojavama govorite? O etničkom čišćenju Crnogoraca, o kleronacionalističkim orgijanjima, o progonu i zastrašivanju manjinskih naroda…? ČIRGIČ: Nijedna balkanska



zemlja, malo koja i evropska, ne bi se mogla pohvaliti privrženošću manjinskih naroda državnome suverenizmu kao Crna Gora. To dušmani Crne Gore znaju. Zato i rade na zastrašivanju manjina ili biraju rijetke uslužnike među manjinskim narodima kako bi se prikazali da su ono što nijesu. Zbog toga im treba Suada Zoronjić, Albin Ćeman i njima slični. Ne mogu baštinici četničke ideologije promovisati multietnički i multivjerski sklad. Njih zanima ovakva ili onakva homogena Srbija. No, dok se ne izvrši asimilacija i segregacija nacionalnih Crnogoraca, manjinski narodi mogu biti mirni. Pod uslovom da ćute, naravno.

POBJEDA: Mirna je i opozicija, koja se asimilaciji i segregaciji Crnogoraca „oštro suprotstavlja“ isključivo partijskim saopštenjima i tvitovima. ČIRGIĆ: Jasno je da današnju opoziciju, u manjoj ili većoj mjeri, karakteriše nedostatak odlučne i jasno artikulisane borbe protiv rušitelja svih vrijednosti naše države, nedostatak strate-

9

gije na medijsko-propagandni rat protiv Crne Gore, počesto i nedostatak hrabrosti da se pridruže građanima na protestima protiv anticivilizacijske vlasti u Crnoj Gori.

Ipak, kao svijetli primjer treba izdvojiti poslanicu Draginju Vuksanović-Stanković, koja djeluje kao bastadur i u skupštinskim klupama i na građanskim protestima.

POBJEDA: Čega se plaši opozicija, što mislite – zapadnih ambasada ili…? ČIRGIĆ: Ne znam čega se plaše, ali se čini da su suviše zaokupljeni težnjom da se pred svijetom sačuvaju od etikete tobožnjih nacionalista koju bi im klerofašisti i nacional-šovinisti prišili. Zato djeluje da se brane umjesto da napadnu one koji beskrupulozno nasrću.

POBJEDA: Ko trenutno presudno utiče na političke prilike i u Crnoj Gori i na Balkanu – Zapad ili Rusija? ČIRGIĆ: Čini mi se i jedni i drugi. Rusija svojom odlučnom podrškom politici „srpskoga sveta“, Zapad svojom nemuštom politikom posmatrača, često i podržavalaca pseudograđanskih snaga. Ipak, vjerujem da će sve komplikovanija situacija u Crnoj Gori naćerati Zapad da djelanjem prizna sopstvene greške.

POBJEDA: Plašite li se sukoba na Balkanu? ČIRGIĆ: Taj je strah realan.

Na mogućnost sukoba kontinuirano ukazuju i oni koji mnogo više od mene prate dešavanja u regionu. Nadam se da će upravo taj strah naćerati evropsku i američku administraciju da se više uključe u dešavanja na Balkanu. Valjda su ih potonji ratovi naučili da je lakše preduprijediti no sanirati posljedice balkanskih sukoba.

Nas na Balkanu očito nijesu naučili dovoljno.

Tamara NIKČEVIĆ

Koliko je narativ o crnogorskome nacionalizmu bezočan, netačan i u službi okupatorske politike lako je uviđeti svakome ko odgovori sebi na sljedeća pitanja: za kojom teritorijom i kulturnom baštinom izvan one koja je zaokružena aktuelnim državnim granicama ti „nacionalisti“ posežu; koje su žrtve toga „nacionalizma“ i u Crnoj Gori i izvan nje; čije vjerske objekte, izvan onih u Crnoj Gori, ti „nacionalisti“ žele oduzeti; koju populaciju ti „nacionalisti“ žele asimilirati...

10

Svijet

VAŠINGTON - Američki predsjednik izjavio je u petak u Vašingtonu da ne može da garantuje ,,konačan ishod“ operacije evakuacije u Kabulu, za koju je rekao da je jedna od ,,najtežih u istoriji“ na kraju dvadesetogodišnjeg rata u Avganistanu.

- Misija evakuacije je opasna.

Ona uključuje opasnost za naše oružane snage i sprovodi se pod teškim uslovima - rekao je Bajden u govoru u Bijeloj kući.

Predsjednik SAD je priznao da ne može da obeća kakav će biti konačni ishod.

-Međutim, kao vrhovni komandant, mogu da vas uvjerim da ću mobilisati sva moguća sredstva - rekao je Bajden i dodao da su samo SAD ,,sposobne da vode takvu operaciju, koja je jedna od najtežih u istoriji“.

Dodao je su SAD od 14. avgusta evakuisale oko 13.000 ljudi, 18.000 od jula, a hiljade ih je evakuisano privatnim letovima ,,kojima upravlja američka vlada“.

Predsjednik SAD je rekao da je njegova zemlja posvećena evakuaciji svih Avganistanaca koji su tokom rata pomagali SAD i njenim operacijama u Avganistanu. Bajden se našao na meti kritika zbog haotičnih scena evakuacije u Kabulu.

- Mi smo u stalnom kontaktu sa talibanima i radimo na tome da civilima obezbijedimo siguran pristup aerodromu -

Neđelja, 22. avgust 2021.

Bajden tvrdi da ne može da garantuje ishod evakuacije iz Avganistana

Čine sve što je u njihovoj moći Dodao je da su SAD od 14. avgusta evakuisale oko 13.000 ljudi, 18.000 od jula, a hiljade ih je evakuisano privatnim letovima ,,kojima upravlja američka vlada“

rekao je američki predsjednik.

Bajden je rekao da to haotično povlačenje nije uticalo na kredibilitet SAD u međunarodnoj zajednici. ,,Naši saveznici u svijetu ne dovode u pitanje naš kredibilitet“, dodao je Bajden.

Džozef Bajden

Antitalibanske snage ponovo zauzele tri okruga Opozicioni borci lojalni zbačenoj avganistanskoj vladi ponovo su preuzeli tri sjeverna okruga od talibana, samo nekoliko dana nakon što je islamistička grupa ponovo uspostavila kontrolu

nad većim dijelom zemlje - javio je danas Glas Amerike.

Protalibanski nalozi na društvenim mrežama potvrdili su vojni preokret u sjevernoj provinciji Baglan. Navedeno

je da je najmanje 15 talibanskih boraca poginulo, a 15 ranjeno u, kako je to nazvano, izdaji amnestije koju su talibani objavili za pripadnike bivše vlasti.

Abdul Hamid, lokalni zapovjednik

ustanka protiv talibana, rekao je u video poruci iz Andraba, jednog od novoosvojenih okruga, da njegove snage napreduju prema drugom obližnjem okrugu, obećavši da će zauzeti cijeli Baglan. Talibani su, kako se izvještava, poslali svoje snage u Andrab kako bi započeli kontraofanzivu.

Ursula fon der Lajen

EU ne priznaje talibane, niti razgovara sa njima Evropska unija ne priznaje talibane, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, navodeći da EU ne vodi političke razgovore sa militantima.

Ona je poslije posjete prihvatnom centru u Madridu za evakuisane Avganistance koji su radili za institucije EU u Kabulu, navela da će se talibanima suditi prema djelima.

- Vrlo dobro čujemo šta talibani kažu, ali ćemo im suditi prema djelima, akcijama - kazala je For der Lajen.

Ona je rekla da će tražiti veću humanitarnu pomoć od 57 miliona eura, koliko je EK odredila ove godine za Avganistan, prenosi Rojters.

Kako je kazala, pomoć EU je namijenjena poštovanju ljudskih prava, dobrom odnosu prema manjinama i poštovanju žena i djevojčica.

Razgovarali Erdogan i Putin: Glatka tranzicija Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i posle saopštio da je ispoljena želja da u Avganistanu dođe do glatke tranzicije, da je važno da talibani ne ponavljaju svoje greške iz prošlosti, da djeluju s razumijevanjem prema svim etničkim grupama i da ispune svoja obećanja.

U saopštenju iz kabineta predsjednika Turske navedeno je da je Erdogan izjavio da su spremni i u budućnosti preuzeti obavezu i odgovornost za sigurnost i rad aerodroma u Kabulu, u slučaju da se za to stvore odgovarajući uslovi, prenijela je Anadolija.

Rekao je da će ova odgovornost i obaveza koju će Turska nastaviti doprinijeti uklanjanju zabrinutosti svih strana, posebno međunarodne zajednice i avganistanskog naroda.

Podvukao je da bi nova vlada koja će biti uspostavljena u Avganistanu trebalo da bude sveobuhvatna i reprezentativna, odražavajući raznolikost avganistanskog naroda. Ocjenjujući da je početak razgovora o pitanjima

Novi vojni preokret u provinciji Baglan

mira i sigurnosti između talibana i republičkih čelnika u Kabulu znak nade, Erdogan je podvukao da bi tokom tog procesa dijaloški kanali s talibanima trebalo da ostanu otvoreni te da bi trebalo slediti postepeni angažman umesto pristupa koji se temelji na strogim uslovima.

Erdogan je pozdravio umjerene poruke koje su za sada dali talibani, te podvukao da će delovanje talibana, a ne njihove riječi, oblikovati nadolazeći proces.

Erdogan i Putin dogovorili su koordinaciju u odnosima koji će se razvijati s vladom koja će biti uspostavljena u Avganistanu u narednom periodu.

- Detaljno je razgovarano o situaciji u Avganistanu. Istaknuta je važnost osiguranja bezbjednosti i građanskog mira u zemlji, strogog poštovanja reda i zakona. Naglašeno je da su prioriteti borba protiv terorizma i trgovine narkoticima. Predsednici su se dogovorili da pojačaju bilateralnu koordinaciju po avganistanskoj tematici - navodi se u saopštenju Kremlja, koje prenosi Sputnjik.

Suzbijanje demografske krize

Kina dozvolila parovima treće dijete PEKING - Kina je usvojila izmjenu Zakona o planiranju porodice kojom se omogućava parovima da imaju troje djece, pokušavajući da spriječi demografsku krizu koja bi mogla da ugrozi njene nade u povećanje prosperiteta i globalni uticaj.

Stalni komitet Nacionalnog narodnog kongresa usvojio je izmjene zakona u petak kao dio višedecenijskog napora vladajuće Komunističke partije da diktira veličinu porodica u skladu sa političkim direktivama. Od osamdesetih godina

prošlog vijeka, Kina je za većinu parova veličinu porodice strogo ograničila na samo jedno dijete, sprovodeći takvu politiku uz prijetnje novčanim kaznama ili gubitkom posla, što je dovelo do zloupotreba, uključujući prisilne abortuse.

Preferiranje sinova dovelo je do polno selektivnih pobačaja, što je stvorilo ogromnu neravnotežu u odnosu polova.

Pravila su prvi put ublažena 2015. godine kada je roditeljima dozvoljeno da imaju dvoje djece jer su zvaničnici očito shvatili da će Kina ostariti prije nego što postane bogata.

Najmnogoljudnija zemlja svijeta je dugo hvalila politiku jednog djeteta kao instrument kojim je spriječeno 400 mi-

liona novih rođenja, čime su ušteđeni resursi i podstaknut privredni rast.

Međutim, natalitet Kine, pa-

ralelno sa trendovima u Južnoj Koreji, Tajlandu i drugim azijskim ekonomijama, već je padao i prije pravila jednog djeteta. Prema podacima Svjetske banke, prosječan broj djece po majci pao je sa šest u 1960-im na ispod troje do 1980. godine.

U međuvremenu, broj radno sposobnog stanovništva u Kini je opao u posljednjoj deceniji.

Prema vladinom popisu koji se radi jednom u deset godina, broj stanovnika se prošle godine popeo na 1,411 milijardi ljudi, što je 72 miliona više nego 2010. Statistika pokazuje da je

prošle godine rođeno 12 miliona beba, što je 18 odsto manje u odnosu na 14,6 miliona 2019.

Kinezi stariji od 60 godina činili su 18,7 odsto ukupnog stanovništva zemlje 2020. godine što je za 5,44 procentnih poena više nego 2010. godine.

Istovremeno, postotak radno sposobnih građana pao je na 63,3, od ukupno 70,1 odsto koliko je bilo na popisu prije jedne decenije.

Japan, Njemačka i druge bogate zemlje suočavaju se sa istim izazovom manjka radnika za izdržavanje starijeg stanovništva, ali one se oslanjaju na ulaganja u fabrike, tehnologiju i strana sredstva, dok je Kina novoindustrijalizovana ekonomija sa radno intenzivnom poljoprivredom i proizvodnjom.

Društvo

Neđelja, 22. avgust 2021.

Epidemiolog u penziji poručuje da je vakcinacija jedini spas u borbi protiv korona virusa

Rezultati ispitivanja Instituta za javno zdravlje

Vujošević: Zabrane neće dati rezultate, mora se imunizovati 85 odsto stanovništva Treba biti svjestan da sada imamo oko 5.000 oboljelih, što je mnogo, ali i da bi u slučaju da svi nevakcinisani prime vakcinu problem sa koronom bio riješen do oktobra, odnosno imali bismo najviše 10 oboljelih na 100.000 stanovnika. Više puta sam rekao i sada ponavljam da je moralna obaveza svakog ljekara, ali i svih koji rade sa ljudima, da se vakcinišu. Tu su i prosvjetni radnici, predstavnici medija, ugostitelji, zanatlije… Niko nema pravo da zarazi drugog – naglašava Vujošević PODGORICA – Nikakve zabrane i zatvaranje granica ne bi spriječile ulazak korona virusa u Crnu Goru, što nam potvrđuju i zemlje koje su uvele mnogo restriktivnije mjere – kazao je za Pobjedu epidemiolog u penziji i član Komisije za zaštitu i unapređivanje zdravlja Podgorica dr Novica Vujošević.

Komentarišući to što je aktuelna vlast u pokušaju da oživi posustalu turističku privredu koja je doživjela najveći udar usljed epidemije, odlučila da uoči ovogodišnje ljetnje sezone ukine apsolutno sve epidemijske restrikcije za ulazak turista što je dovelo do toga da su kovid brojke u Crnoj Gori počele vrtoglavo da rastu, Vujošević kaže da to nije razlog skoka oboljelih, te da je Vlada napravila pravi potez odnosno ,,uradila sve da bi sačuvala zdravlje građana i najmanje naškodila ekonomiji“.

- Imate dvije mogućnosti - da krepate od gladi ili od bolesti. Sada kada imamo vakcinu bilo kakvo zatvaranje bilo bi besmisleno – poručuje dr Vujošević.

On smatra da ni maska, ni distanca, kao ni pranje ruku nije toliko efikasno da spriječe prenošenje virusa i da nam je jedini spas u vakcini.

Treba, kaže naš sagovornik biti svjestan da

sada imamo oko 5.000 oboljelih, što je mnogo, ali i da bi u slučaju da svi nevakcinisani prime vakcinu problem sa koronom bio riješen do oktobra odnosno imali bismo najviše 10 oboljelih na 100.000 stanovnika.

Međutim, prema riječima Vujoševića, ako i dalje bude onih koji vjeruju u teorije zavjere, možemo samo očekivati skok oboljelih i nove restriktivnije mjere.

RJEŠENJE PROBLEMA

- Dokle god Crna Gora ne vakciniše svoje stanovništvo najmanje 80 do 85 odsto majci veselja nema. Imaćemo stalno obolijevanje, nekad više, a nekad manje. E da ne bilo toga i gatanja, prema tome u pamet se i neka niko u životu ne kaže da ga muka dohvatiti neće. Ako vas dohvati ova bolest postoji velika muka naročito za one koji teško obole i koji ne mogu da dišu. A najgora smrt je ona sa gušenjem - kaže Vujošević.

Zato je, naglašava, važno da se vakcinišemo kako bi se zaštitili od virusa, odnosno izbjegli tešku kliničku sliku ako obolimo.

Iako su vakcine u našoj zemlji široko dostupne već mjesecima, imunizacija se odvija sporo. Tako je do sada, u Crnoj Gori revakcinsano 37,2 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 27,4 odsto od ukupnog broja građana.

Važno je da se vakcinišemo da bi se zaštitili od bolesti

PODGORICA – Na zakazani pregled kod specijaliste u Kliničkom centru Crne Gore prošle sedmice nije došlo 63,5 odsto pacijenata.

To su agenciji Mina saopštili iz KCCG, precizirajući da na zakazanih 5.523 pregleda, nije došlo 3.505 pacijenata.

Iz KCCG su istakli da na ovaj način, osim što se „troši“ ljekarski kadar, pacijenti onemogućavaju ostalima koji čekaju pre-

Novica Vujošević

Po broju imunizovanih nalazimo se na začelju Evrope. Dr Vujošević smatra da za slab odziv nije odgovorna loša kampanja, te da bi za ,,razuman narod bilo dosta da shvati sam da treba da se vakciniše“.

MORALNA OBAVEZA

- Svi moramo da shvatimo da je to jedino zaštitno sredstvo koje je sigurno. Više puta sam rekao i sada ponavljam da je moralna obaveza svakog ljekara ali i svih koji rade sa ljudima da se vakcinišu. Tu su i prosvjetni radnici, predstavnici medija, ugostitelji, zanatlije,…Niko nema pravo da zarazi drugog – naglašava Vujošević.

Podsjetimo, većina evropskih zemalja uvela je obaveznu vakcinaciju i restriktivne mjere za nevakcinisane. Tako će recimo u Grčkoj svako ko odbije da se vakciniše ili ne završi ciklus vakcinacije biti suspendovan sa posla bez plate.

U Francuskoj će ,,zdravstvena propusnica“ uskoro biti potrebna u vozovima, na domaćim letovima i u autobusima na velike udaljenosti, kao i u restoranima i kafićima.

Propusnica se sastoji od QR koda na pametnom telefonu ili na papiru, a pokazuje da su ljudi potpuno vakcinisani, da imaju nedavni negativan rezultat PCR testa ili su se nedavno oporavili od infekcije kovid-19.

U Njemačkoj su odlučili da prestanu da plaćaju za testove na viruse ljudima koji odluče da ostanu nevakcinisani, dok u Rusiji zaposleni koji su nevakcinisani mogu biti suspendovani bez plate.

Kada je u pitanju Crna Gora još uvijek se ne govori o uvođenju obavezne vakcinacije za zdravstvene radnike. Načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena Popović–Samardžić, ranije je saopštila da se o tome ,,definitivno razmišlja“, te da je ključno da zdravstveni radnici budu vakcinisani kako ne bi naudili pacijentima.

Ona je ranije rekla i da je od ukupnog broja ljekara zaposlenih u javnom zdravstvu kojih je 1.750 vakcinisano 1.330, odnosno oko 76 odsto dok je drugu dozu primilo njih 1.295, te da je statistika mnogo lošija kada su u pitanju medicinske sestre kojih je, prema riječima Popović-Samardžić vakcinisaSl.RADONJIĆ no svega oko 40 odsto.

Podaci Kliničkog centra Crne Gore

Na pregled kod specijaliste nije došlo 63,5 odsto pacijenata gled da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu, što je nedopustivo.

- Posebno imajući u vidu nadljudske napore javnog zdrav-

stvenog sistema koji je dodatno angažovan usljed promjene epidemiološke situacije u Crnoj Gori – rekli su iz KCCG. Oni navode da su više puta mo-

11

lili pacijente koji su spriječeni da dođu na zakazani pregled, da ga otkažu javljanjem na imejl ili pozivom na telefon.

- Dokaz o predanom radu u

Preminule tri osobe, 598 novih slučajeva infekcije PODGORICA – U Crnoj Gori su juče od posljedica korona virusa preminule tri osobe, a registrovano je 598 novih slučajeva infekcije, od kojih 535 među građanima i 63 među turistima.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 4.846 uzoraka na korona virus.

Otkriveni slučajevi su iz Podgorice 149, Bara 58, Ulcinja 48, Budve 41, Nikšića 33, Rožaja i Kotora po 28, Berana 27, Bijelog Polja 25, Herceg Novog 21, Tivta 17, Danilovgrada 13, Cetinja devet, Tuzi osam, Pljevalja sedam, Petnjice pet, Mojkovca, Plava, Plužina i Šavnika po tri, Andrijevice i Kolašina po dva i Gusinja i Žabljaka po jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 12,34 odsto.

- Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, i to kod osoba starosti 58, 63 i 70 godina iz opština Tivat, Ulcinj i Bar - kaže se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.666.

Navodi se da je prijavljen oporavak kod 285 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.887.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 109.340.

U Crnoj Gori je za posljednjih 30 dana, od kada se vodi ta evidencija, registrovano 1.074 zaraženih turista.

U Podgorici je trenutno

Za 14 dana u Ulcinju, Budvi i Tivtu najviše oboljelih U Crnoj Gori je po opštinama najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Ulcinju, Budvi i Tivtu.

U Ulcinju je registrovano 2.813 zaraženih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, Budvi 2.434 i u Tivtu 1.599. U Kotoru su registrovana 1.173 oboljela od kovida-19 na 100 hiljada stanovnika, Baru 1.081, Plužinama 918, Herceg Novom 899, Rožajama 886, Šavniku 770, na Cetinju 758 i u Petnjici 744.

U Plavu je, u posljednjih 14 dana, registrovan 721 zaraženi korona virusom na 100 hiljada stanovnika, Bijelom Polju 678, Podgorici 637, Beranama 627, Tuzima 550 i u Nikšiću 530. U Gusinju je registrovano 450 oboljelih od kovida-19 na 100 hiljada stanovnika, u Andrijevici 436, Danilovgradu 421, Pljevljima 307, Kolašinu 263, na Žabljaku 227 i u Mojkovcu 172.

aktivno 1.237 slučajeva korona virusa, u Ulcinju 809, Bu d v i 7 2 3, Ba r u 5 6 8, Nikšiću 384, Herceg Novom 331, Bijelom Polju 285, Kotoru 273, Tivtu 261, Rožajama 238, Beranama 187, na Cetinju 112, u Plavu 87, Pljevljima 86 i u Danilovgradu 77.

U Tuzima je trenutno aktivno 68 slučajeva korona virusa, u Petnjici 45, Plužinama 24, Andrijevici i Gusinju po 20, Kolašinu 19, Mojkovcu 13, Šavniku 12 i na Žabljaku osam.

N.K.

Hospitalizovano 217 kovid pacijenata U bolnicama u Crnoj Gori trenutno se liječi 217 pacijenata zaraženih korona virusom.

Broj hospitalizovanih veći je za 11 u odnosu na petak.

Od ukupnog broja aktivnih slučajeva, na bolničkom liječenju je četiri odsto.

KCCG je i činjenica da je samo od 9. do 15. avgusta u Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obavljeno je 6.798 ambulantnih pregleda, od toga 1.154 u Institutu za bolesti djece (IBD). U dnevnim bolnicama zbrinuto je 1.050 pacijenata – kazali su iz KCCG. Oni su rekli da je u istom periodu obavljeno 247 operativnih zahvata, od toga 26 u IBD-u, kao i dodatne 52 hirurške inter-

U Kliničkom centru nalazi se 59 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, od kojih je 17 životno ugroženo.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori je trenutno aktivno 5.887 slučajeva korona virusa.

vencije u hirurškoj sali Urgentnog centra KCCG. Iz KCCG su kazali da je na bolničko liječenje primljeno 660 pacijenata, od čega 124 u IBD-u.

- U Urgentnom centru zbrinuto je 1.614 pacijenata od kojih 24 iz saobraćajne nezgode i sedam iz nasilja – rekli su iz KCCG. Oni navode da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 2.467 dijagnostičkih procedura.

R.P.

12

Esej

Neđelja, 22. avgust 2021.

O BOGU I BOGOVIMA

» Piše: Dr Dragan VESELINOV

Pitajte popa zašto Sv. Sava nije tvorac prosvete i nije svetac zaštitnik znanja i tu će on jednom rukom odmahnuti da vas odagna kao Đavola, a drugu će iz opreznosti zadržati u džepu.

Pitajte popa Ovaj je spis za običnog čoveka kome od Postanja do danas ništa nije jasno

Pop možda i sluti da je Sv. Sava kultna prevara kaluđera, vernih apologeta, vojvođanskih građanskih Srba i nacionalističkih političara od XVI do XXI veka. Nekad to beše i korisno, a danas je pogibeljno.

KORISTI I SMETNJE OD KULTA

Bilo je korisno kada je Savin kult njegovih neistinitih doprinosa i osobina služio kao model za dizanje političkog pojma o pravu na slobodu i jedinstvu novostvaranog „srpskog” naroda izdvojenog iz prethodne slovenske regionalne plazme zajedno sa stvaranjem drugih slovenskih nacija. Sava je bio koristan kao zastava slobode i dokaz da Srbi imaju makar jednu identitetsku organizaciju kada su već državu izgubili sa osmanskom najezdom i uporednim boravkom na teritoriji Austrije, Madjarske, Rumunije i Italije.

Njegove „mošti” iz manastira Mileševe u Raškoj je spalio osmanski general Sinan paša u Beogradu 1594. godine, ne zato što je Sava bio hrišćanski fundamentalista već zato što je na anti-turskim ustaničkim zastavama Srba iz Banata bila njegova slika iznesena iz pravoslavnih crkava kao prvog nadbiskupa bivše države Raške. Drugu zastavu nisu imali, imaće je tek 1848. godine kada stvore Vojvodstvo Srbiju.

Sava je hegelijanski dokaz da se ponekad svetla istorije pale tamnim palidrvcima. A Sava je postao smetnja kada je prosveta postala civilno znanje a ne versko „učenje” i kada je državna sloboda stvorenih Srba zatražila otvoreno demokratsko društvo bez patrijarha kao pseudo predsednika.

Još smo na pola puta.

NEISTINE

Reći ću vam koje su neistine o Savi.

Prva neistina: Sava je tvorac prosvete. Ne, Sava nije tvorac prosvete. Ako je savremeni sistem obrazovanja državni program „prosvetljavanja“ učenika naučnim znanjem o prirodi i društvu zaključno sa filozofijom slobodnog društva, onda je Savina prosveta neznanje.

Savino znanje je srednjevekovna egzegetička interpretacija Biblije i ništa više.

Ali, ne sme se smetnuti s uma da je on postajao simbol političke samosvesti Slovena izvan Raške, u južnoj Ugarskoj, u današnjoj Vojvodini već za svog života u XIII veku kada su oni osnivali nove ćirilo-metodičke manastire diveći se princu iz Raške

Sveti Sava zakonopravilo 1



Bilo je korisno kada je Savin kult njegovih neistinitih doprinosa i osobina služio kao model za dizanje političkog pojma o pravu na slobodu i jedinstvu novostvaranog „srpskog“ naroda izdvojenog iz prethodne slovenske regionalne plazme zajedno sa stvaranjem drugih slovenskih nacija. Sava je bio koristan kao zastava slobode i dokaz da Srbi imaju makar jednu identitetsku organizaciju kada su već državu izgubili sa osmanskom najezdom i uporednim boravkom na teritoriji Austrije, Mađarske, Rumunije i Italije

države. Po Radoslavu Grujiću iz zbornika „Vojvodina, tom I“ iz 1939. godine ti samostani su po legendi: Manastir Mesić kod Vršca oko 1225. godine, kog je osnovao hilandarski kaluđer Arsenije Bogdanović i koga je Sava imenovao za igumana.

Zatim, Manastir Zlatica kod Bele Crkve u Banatu, Manastir Kovilj u Bačkoj – svi iz XIII veka i potom manastiri iz sledećeg veka poput Velike Remete na Fruškoj gori i Manastira Vojlovica kod Pančeva iz 1383. godine.

I kada su Srbi u Sremskim Karlovcima u Vojvodini počeli od 1734. godine da slave Savu kao verskog prosvetitelja, oni su to činili sa planom da osiguraju pred Bečom

dizanje školskog sistema na srpskom jeziku. To su i učinili u Karlovcima, i u Zemunu, Sent Andreji i u drugim mestima sa srpskim življem.

Sava im je tada bio više politički potreban a manje kao nadahnuće verskog znanja.

To su ponovili i Srbijanci u Turskoj kada je Sovjet Knjaževstva Srpskog 1840. godine odlučio da se započne sa proslavom „Savindana“.

Danas više nema razloga da ikoga politički obmanjujemo Savom. Sava je hrišćanski apologeta. Popovi manipulišu teološkom rečju „prosveta“ da bi pod njom ostavili teologiju u školama i društvo objašnjavali kategorijama biblijske teogonije i etike. I zato bi država morala

u Srbiji da ukine svetosavski dan prosvete jer Sava nije savremena prosveta, već je on stara religija i mesto mu je u verskoj školi.

Srbija još nije potpuna sekularna država. Svakako da bi kao prvi simboli nove prosvete mogli biti Dositej Obradović i Vuk Karadžić.

I da završim, cela dinastija Nemanjića nije prosvetna jer nije podigla nijednu školu, nijedan univerzitet i nijednu biblioteku kakvih je u to vreme u Evropi bilo na desetine, a među muslimanima na stotine.

Za vreme Nemanjića nije napisana među Srbima nijedna knjiga o prirodi, društvu i religiji kakvih je u XII, XIII i XIV veku pod

uticajem Tome Akvinskog, Abelarda, Bekona, Bonaventure, Joakima iz Fjore, Bernarda iz Klervoa, Zigerta i drugih teologa na univerzitetskom Zapadu bilo na stotine. I lomača je bilo. Prvu biblioteku je tek 100 godina posle Save osnovao Dušan Nemanjić ali ne u svom carstvu, ne među Srbima, već u Dubrovniku, da bi tamo školovao mladiće iz uglednih porodica radi državnog posla. Nemanjići su rušili gradove a osnivali manastire, i to je uticalo da nemaju javne prosvetne ustanove za narod dok su patrijaršije stolovale iz zatvorenih manastira u Žiči i Peći.

Tu bezobzirnost je u XX veku ponovio Aleksandar I Karađorđević kada je, radi dizanja Meštrovićevog spomenika Neznanom junaku na Avali uništio ostatke srpskog grada Žrnova.

Druga neistina: Sava je tvorac škola. Ne, Sava nije sagradio nijednu školu niti je osnovao školski sistem.

 Kralj Aleksandar u Marseju



Sveti Sava nije tvorac navodno nove pravoslavne doktrine „svetosavlja“ niti je ona, kako je za njega zaneseno govorio srpski hrišćanski fundamentalista Justin Popović u XX veku, bila „entelehija i snaga naše duše, naše istorije i životni princip srpskog naroda“ . U suprotnom, za nju bi se znalo

Sava je osnivao manastire i nije opismenjavao narod već nove kaluđere. On nije znao za islamski sistem medresa i trostepeni školski sistem: osnovna škola, srednja škola i medresa sa triviumom i quadriumom, niti je znao za ove programe na evropskim univerzitetima kao Artes Liberales.

Nije opismenio ni svog oca Stevana Nemanju koji se potpisivao krstom krivim linijama drhtavom rukom.

Mač je čvršće držao. Sava je zidao manastire u kojima su se prepisivali verski spisi, postrizavali novi kaluđeri i dizao je crkve, a ne i univerzitet niti je ikada bio na univerzitetu.

Treća neistina: Sava je teolog. Ne, Sava nije teolog.

Sava ne samo da nije znao za Abelardove izraze „teologija” , „univerzalije“, „limbo“ i druge, već on nije napisao nijedan teološki rad i nije održao nijedno teološko predavanje na evropskim crkvenim univerzitetima u XII-XIII veku niti ga je ijedan univerzitet pozvao u goste.

Sveti Sava nije tvorac navodno nove pravoslavne doktrine „svetosavlja“ niti je ona, kako je za njega zaneseno govorio srpski hrišćanski fundamentalista Justin Popović u XX veku, bila „entelehija i snaga naše duše, naše istorije i životni princip srpskog naroda” . U suprotnom, za nju bi se znalo.

U Savino vreme su postojali Bolonjski univerzitet, Pariski univerzitet (Pariska Škola Notr Dam), Univerzitet u Padovi, Univerzitet u Monpeljeu, Univerzitet u Oksfordu, Univerzitet u Kembridžu, Univerzitet u Salernu (uglavnom medicina), Univerzitet u Rimu, Univerzitet u Paviji, Univerzitet u Sijeni, Univerzitet u Raveni, Univerzitet u Tuluzu, Univerzitet u Remsu, Univerzitet u Orleanu, Univerzitet u Angeru, Univerzitet u Napulju, univerzitetske pravne škole u Pijaćenci, Pe-

Nemanjići su rušili gradove a osnivali manastire, i to je uticalo da nemaju javne prosvetne ustanove za narod dok su patrijaršije stolovale iz zatvorenih manastira u Žiči i Peći.

Tu bezobzirnost je u XX veku ponovio Aleksandar I Karađorđević kada je, radi dizanja Meštrovićevog spomenika Neznanom junaku na Avali uništio ostatke srpskog grada Žrnova

Esej

Neđelja, 22. avgust 2021.

ruđi, Trevizu, Veroni, Pizi, Firenci, Paviji i Ređiji, Univerzitet u Salamanki, Univerzitet u Palenciji, i drugi.

Nema nijednog pisanog zapisa o ijednom teološkom usmenom nastupu Rastka Nemanjića bilo gde u univerzitetskoj Evropi niti da je iko čuo za njegovu „doktrinu” . Ona je izmišljotina Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića i njihovih sledbenika u XX veku. Četvrta neistina: Sv. Sava je zakonopisac i utemeljivač države. Ne, Sava nije napisao nijedan originalan zakon niti je osnovao državu, osnivao je manastire. Raška županija kao država postoji blizu 100 godina pre njega a druge „srpske“ države nekoliko stotina godina pre Save.

Napisao je Zakonopravilo (Nomokanon) 1219-1220. godine kao biranu mešavinu već napisane crkvene istorije, već napisanih biblijskih i crkvenih pravila kao kanona i već napisanih stogodišnjih civilnih zakona Vizantije do cara Fotija iz XII veka. Njegovo Zakonopravilo je zbornik tuđih pravila ponašanja napisanih pre njega uz malu sporadičnu adaptaciju domaćim običajima.

Savino Zakonopravilo nije ni prvi srpski ustav jer ne određuje politički i pravni sistem Raške županije. A da je to bio, bio bi velika interkontinentalna senzacija posle Medinskog ustava Muhameda iz VII veka, engleske Magne carte libertatum iz 1215. godine i mađarske Zlatne bule iz 1222. godine koje uređuju prava i obaveze kralja i aristokratije i sudski sistem.

Osim toga, Stojan Novaković govori da se Zakonopravilo izgleda uopšte nije primenjivalo izvan crkvenih imanja i da sa državom nije povezano. On na to ukazuje s obzirom da nije jasno ko je u državi sudio i sprovodio kazne zbog dugova, prekršaja iz ortakluka, nepoštovanja pravila u vezi miraza (prćije), veridbe i braka, testamenta i nasledstva, i drugo.

ZNAČAJ DUŠANOVOG ZAKONIKA

Među Srbima je prvi dokument koji uređuje opseg vladaočeve vlasti, prava i obaveze podanika i sudski sistem bio carski Dušanov Zakonik iz 1349. i 1354, godine pod imenom „Zakon blagovjernago cara Stefana” , poslednjeg velikog Nemanjića. Njegov sin Uroš to nije.

Ali, Dušanov zakon nije originalan jer je gotovo istovetan sa „Sintagmatom“ Matije Vlastara Solunjanina iz 1335. godine, dakle, 14 godina pre Dušanovog. Matijin je rađen po azbučnom redu predmeta dok je kod Dušana rađen po predmetnim celinama. Svejedno, Dušanov zakon je izbacio Savinog Nomokanona na svim mestima podudaranja.

Dušanov zakon je svakako značajan jer pravno uređuje politički, ekonomski i sudski sistem njegovog „carstva mu“, ali se ne manje od toga mora obratiti pažnja i na to da je ovaj zakon opisao Srbiju kao zemlju osobite mešavine vizantijskog i autohtonog uređenja Srba.

13



Među Srbima je prvi dokument koji uređuje opseg vladaočeve vlasti, prava i obaveze podanika i sudski sistem bio carski Dušanov Zakonik iz 1349. i 1354, godine pod imenom „Zakon blagovjernago cara Stefana“ , poslednjeg velikog Nemanjića. Njegov sin Uroš to nije

na Atosu. Ne znam, nisu mi to rekli kada sam tamo bio 2002. godine.

NARODNI JEZIK

Dušanov zakonik

Srbija nije ni Vizantija ali nije ni franačka feudalna država. Po pravnom sistemu Srbija je Vizantija, po ekonomskom uređenju je bliska i vizantijskom tržišnom i zemljišno-svojinskom uređenju ali i mađarskom nepidamiralnom feudalnom sistemu. U političkom smislu je Dušanovo carstvo ograničena saborska monarhija sa zakonom iznad vladara. Ona je odličan unikat.

ZAKONOPRAVILO

Savin kompilacijski izvor za Zakonopravilo je osoben samo po izboru nekih već obrađenih tema - i to je sve.

Sava slobodno zastupa stare šizmatičke verske stavove i svoju interpretaciju hrišćanstva štiti očevom politikom ognja i on je istrebitelj drugačijih hrišćana, on je neprijatelj Rima uprkos tome što je njegov brat Stevan primio prvovenčanicu od pape Honorija III koga je on krunisao.

Sava traži utopijski ravnopravni politički odnos Crkve i države, on zamišlja društvo kroz jednaku potrošačku raspodelu podanika uprkos stratifikaciji različitih socijalnih slojeva, on isusovački prezire trgovinu i novčanu

Nikolaj Velimirović i Justin Popović

privredu i ne kaže nijednu reč protiv očevog vandalskog rušenja srpskih zanatsko-trgovačkih gradova poput Niša, Skoplja, Prizrena, Gradca, Stoba, Svrljiga i drugih (zbog čega Srbija ni nema evropsku građansku istoriju); on nije protiv vladarske nadmoći kraljeva i svoje porodice, on nije za pravo vlastele na pobunu protiv kralja – kao u mađarskoj Zlatnoj buli…

Za njega je ropstvo biblijsko stanje koje on želi da reguliše kako bi izjednačio postupke prema robovima u Raškoj sa Romejom (Vizantijom), on želi više brige za bolesne i siromahe ali je daleko ispod sistema vizantijske socijalne i bolničke zaštite (koju je, uzgred, preuzeo i unapredio Muhamed) i nije otišao dalje od manastirske pomoći prolaznim nevoljnicima. I, on nije mendinkant. Savina politička misao je na nivou starih apologeta zadružnog apostolskog sistema od pre 1.300 godina i bliska je slovenskoj krvnoj zadruzi.

Međutim, on je značajan zato što je pomoću Zakonopravila normativizovao deo socijalnih odnosa koji su pre njega bili izloženi usmenoj i lokalnoj regulaciji vlastele,

pri čemu on nije tvorac tih odredbi.

Crkveni deo Zakonopravila je onoliko bitan koliko reguliše dnevne odnose između manastira i populusa na vizantijski način čime je Sava svakako dokazivao pred izbeglim vaseljenskim patrijarhom da je organizacija crkve pod njegovim bratom Stevanom Nemanjićem zrela za rang nadbiskupije.

Savino mišljenje da su sve autokefalne crkve ravne Carigradskoj je bespredmetno, jer je upravo od nje zahtevao priznanje i time sebe porekao. Međutim, nije jasno da li je Sava dobio tomos od izbeglog carigradskog patrijarha Manojla za osnivanje Žičke nadbiskupije, buduće Pećke patrijaršije. Njega, tomosa, nije video nijedan istoričar srpskog naroda niti će se patrijarh zakleti da je postojao.

Peta neistina: Sava je književnik. Ne, Sava nije književnik jer nije napisao nijedno književno delo: ni bajku, ni basnu, ni pripovetku, ni komediju, ni tragediju, ni ep, niti roman. Jedini prividno necrkveni tekst koji je napisao je trebalo da bude biografija njegovog nepismenog oca čiji je život

politički spasavao gurajući ga u manastir. Taj tekst se sastoji od jednog procenta stvarnih biografskih podataka o Stevanu Nemanji i od 99 procenata Savinog panegiričkog modeliranja svog oca kao novog Hrista opisanog pristrasnim patosom odvratne popovske slatkorečitosti. Sava nije opisao svog stvarnog oca, već je u njega projektovao kalup doksološkog hrišćanina kako je on zamišljao idealnog čoveka po Hristu, živog anđela na zemlji. Nijedan kralj ne bi vladao nijedan dan kada bi bio Stevan Nemanja po Savi, ali bi takvog kralja dobričinu u bajkama mogao da poželi Volt Dizni u svojim crtanim filmovima.

OČEVA BIOGRAFIJA KAO FIKCIJA

Osim onog jednog korisnog biografskog procenta o svom ocu, ovih 99 odsto su bezvredni verski ditiramb zbog kojeg bi se Sava teško učlanio u Društvo književnika Srbije. Sava nije opisao oca - već sebe. Kada bi zadrti hrišćanin Petrarka čuo da Savu smatraju književnikom, verovatno bi zamolio za čašu hladne vode. Da i Stevan Prvovenčani nije napisao svoju biografiju o ocu Nemanji, mi bi o raškom županu malo znali.

Stevan Prvovenčani je stvarni biograf svog oca, Sava nije.

Nije Sava književnik ni stoga što je sastavio organizacioni statut za ponašanje kaluđera na Hilandaru i druge tipike.

Taj hilandarski tipik, uostalom, nije originalan već je prepis pravila koja su odavno utvrđena perom Sv. Antonija iz Egipta, Sv. Vasilija iz Cezareje, Sv. Pahomija iz Luksora, Sv. Antonija iz Padove – svi su iz IV veka, i naravno, Sv. Benedikta iz Monte Kasina iz V veka. Savin tipik se nije dugo primenjivao u Hilandaru, zamenio ga je tipik raškog vladike Grigorija II iz 1305. godine, a originalni primerak se čuva u Rusiji. Danas je, kažu, on vraćen u život črnorizaca

Sava nosi jednu zaslugu za koju nije znao da će to biti a koju Crkva nerado ističe: pisao je na narodnom jeziku u skladu sa pravilima Vaseljenske crkve. Ko želi autokefalnost Crkve, mora pisati Božije reči na svom jeziku i tako je širiti u svom narodu.

Pravilo su u naš stari narod doneli Kiril i Metodije a odobrio ga je, što se liturgijskog jezika tiče, suprotno praksi Rima, papa Hadrijan II. Kod pravoslavnih, Božija reč nije tajna kao kod rimskih katolika gde je latinski jezik Biblije kao Vulgate davao široki prostor popovima da neukom narodu tumače Boga nezavisno od njenog sadržaja i sprečavao lično razumevanje Spisa.

Od Save je odustala vladičanska elita među Srbima u Vojvodini u XVIII-XIX veku jer je širila čudovišnu kombinaciju „učenog” jezika sastavljenog od starog slovenskog jezika iz doba prvog prevoda Biblije Kirila i Metodija, sa novim koji se pojavio na liturgijama za vreme Save koji lingvisti nazivaju crkveno-slovenskim, i potom bio unakažen ruskom penetracijom posle 1726. godine kada su na poziv beogradskog mitropolita po smrti Petra Velikog stigli njegovi duhovnici da stvore novi liturgijski i javni rečnik.

Tek će Vuk Karadžić da ga obori u književnosti i državnoj administraciji, ali u liturgiji ne. Vernici u crkvama i dalje slušaju popa na jeziku kojim nikada nije govorio, ne samo srpski narod već nijedan slovenski narod od Jadrana do Kamčatke. Zato stvarnog govornika Savu na narodnom jeziku Srpska pravoslavna crkva ne slavi, da ne prizna sramotu zbog denacifikacije srpskog naroda, da mu je htela oduzeti kičmu i da mu još sedi na grbači.

(Sjutra: ,,Svetosavlje kao teološka i politička doktrina“) Autor je profesor na Fakultetu političkih nauka. Esej koji Pobjeda objavljuje u dva nastavka, uz dozvolu autora, izvod je iz knjige dr Veselinova radnog naslova ,,Pitajte popa“.

Oprema je redakcijska.

Kultura

Neđelja, 22. avgust 2021.

Na Cetinju otvorena izložba „Crna Gora, nekad i sad“

Savezništvo u suočavanju sa izazovima današnjice PRIJESTONICA CETINJE

PODGORICA - Izložba fotografija pod nazivom „Crna Gora, nekad i sad“ otvorena je prekjuče na Cetinju, na Dvorskom Trgu.

Postavku čine fotografije koje su snimili članovi istorijske misije Američkog crvenog krsta u Crnoj Gori nakon Prvog svjetskog rata. Dio je višegodišnje komunikacione kampanje Ambasade SAD, pokrenute u julu 2020. godine s ciljem da istakne obim i dubinu međusobnih odnosa koje dvije zemlje grade na temeljima zajedničkih vrijednosti.

Izložba je, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana, posveta dugogodišnjem prijateljstvu crnogorskog i američkog naroda i svjedočanstvo da naša društva dijele iste vrijednosti koje počivaju na humanizmu, posvećenosti čovjeku i potrebi da se pomogne svima koji su u nevolji.

Sa gradonačelnikom Kašćelanom izložbu „Crna Gora, nekad i sad“ posjetila je i američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, kao i polaznici ambasadinog Access programa mikrostipendija za učenje engleskog jezika.

- Izložba nam daje uvid u jedinstvene ljepote Crne Gore koje su prije 100 godina trajno zabilježili američki fotografi, koji su zajedno sa volenterima – američkim ljekarima i medicinskim sestrama, došli u našu zemlju – rekao je Kašćelan i pojasnio da je Američki crveni krst bio prva strana organizacija koja je u Crnu Goru došla nakon Prvog svjetskog rata da pomogne onima kojima je bila neophodna medicinska pomoć.

- Izložba „Crna Gora, nekad i sad“ ne podsjeća samo na istorijsku saradnju Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.

Ona istovremeno naglašava i naše savezništvo u suočavanju sa izazovima današnjice, kao

Sa otvaranja izložbe

što su pandemija korona virusa, bezbjednosne prijetnje i borba protiv terorizma, te partnerstvo radi očuvanja i razvoja demokratije, jačanja vladavine prava, kreiranja novih ekonomskih prilika, kao i saradnje u oblastima obrazovanja, nauke, kulture i umjetnosti – ocijenio je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, danas s ponosom konstatujemo da su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države NATO saveznici, udruženi u očuvanju globalnog mira i poretka, na principima koji garantuju demokratski razvoj i prosperitet objema državama.

Ambasadorka Rajnke navela je da izložba svjedoči o prijateljstvu i partnerstvu SAD i Crne Gore koje traje duže od 100 godina.

- Prošle godine smo intenzivno sarađivali tokom zdravstvene krize prouzrokovane pandemijom kovida-19. Na fotografijama su prikazane situacije prije 100 godina, kada je Američki crveni krst došao da pruži pomoć poslije Prvog svjetskog rata, a mi smo prošle godine pružili pomoć, kako Crvenom krstu Crne Gore, tako i drugim partnerima kroz niz projekata, uključujući, između ostalog, i donaciju medicinske opreme za monitoring i dijagnostiku Opštoj bolnici „Danilo I“ na Cetinju – rekla je Rajnke.

Ulične izložbe su prethodno održane u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Baru i Herceg Novom, a svi zainteresovani će postavku na Cetinju moći da pogledaju do 29. avgusta.

D. E.

Književni segment Grada teatra zaključen svečanim uručenjem nagrade „Stefan Mitrov Ljubiša“ Radoslavu Petkoviću

Istinska književna i stvaralačka veličina BUDVA - Svečanom ceremonijom uručenja nagrade „Stefan Mitrov Ljubiša“, koju festival Grad teatar dodjeljuje svake dvije godine za oblast književnog stvaralaštva, u petak, 20. avgusta je na Trgu pjesnika završen ovogodišnji književni program budvanskog festivala. Dvadeset peti laureat je romansijer, pripovjedač, esejista i prevodilac Radoslav Petković.

To je bila jednoglasna odluka žirija u kojem su bili profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Nadežda Čučinović, univerzitetska profesorica lingvističkih

nauka i spisateljica iz Podgorice Slavica Perović i pisac, književni kritičar i univerzitetski profesor iz Beograda Mihajlo Pantić, koji je predsjedavao žirijem.

Dobitnik nagrade je bio u nemogućnosti da prisustvuje svečanosti na Trgu pjesnika, pa je nagradu u njegovo ime preuzeo predsjednik žirija. Petković se prisutnima obratio putem video-snimka i kazao da je sa velikom radošću i iznenađenjem primio lijepu vijest, te da je privilegovan što se našao u društvu izabranih.

- Nagrada „Stefan Mitrov Ljubiša“ je došla u trenutku kada

Obraćanje Petkovića putem video-snimka

se moja lična klinička slika poklapa sa kliničkom slikom svijeta. Opšta nesigurnost koju je izazvala epidemija proizvodi smanjeno povjerenje u institucije i u način na koji se na tu pošast reaguje, ali istovremeno u sopstveno zdravlje, tako da vas ovakva nagrada i više iznenadi nego što vas obraduje, mada vas nesumnjivo obraduje. Posebno sam zahvalan eminentnom žiriju na laskavim pohvalama koje sam dobio, koje ne samo što su mi obaveza da istrajem i dalje u svom stvaralaštvu već i da se još jednom vratim da pomno iščitam djela Stefana Mitrova Ljubiše, čije ime nosi ova nagrada, a koji nije jednostavan hroničar prošlosti niti projektant budućnosti, već pisac koji nam opisuje duboke istorijske protivrječnosti kakve uvijek odrede malu i časnu zemlju nad kojom se neprestano nadvijao imperijalistički mordor – rekao je Petković.

Slavica Perović je kazala da je Petković sam vrh, istinska književna i stvaralačka veličina i jedna prava umjetnička gromada, dok je Pantić naglasio da je opus nagrađenog autora jedna nepomjeriva tačka, i to ne samo nacionalne književnosti kojoj pripada.

Veče je zaokruženo čitanjem tri odlomka iz jednog od najnagrađivanijih romana savremene srpske književnosti „Sudbine i komentari“, koje je čitala supruga dobitnika Vladislava R. K. Gordić-Petković.

NAŠA TEMA: Nasljeđe antifašizma u crnogorsk PODGORICA - Umjetnički projekat ,,Što je nama naša borba dala“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore (NMCG), a povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a, nedavno je realizovan na Cetinju u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“.

Projekat, na kojem je Narodni muzej radio više mjeseci, sastojao se se iz tri segmenta – izložbe radova date tematike tzv. „starih majstora“ iz fundusa NMCG, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta dr Anastazije Miranović i izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG. Ovo svojevrsno umjetničko ,,preispitivanje“ imalo je za cilj da pokaže načine na koje su referentni likovni stvaraoci iz socijalističkog perioda prezentovali, propagirali, artikulisali i reflektovali vrijednosne tekovine NOB-a, te percepciju i interpretaciju pomenutih tekovina kroz djela savremenih likovnih umjetnika.

U razgovoru za Pobjedu, umjetnici koji su bili dio projekta ,,Što je nama naša borba dala”– Dimitrije Popović, Maja Šofranac, Katarina Švabić i Ana Miljkovac, govore o temama koje problematizuje ova izložba kao i o radovima sa kojima su se predstavili.

RAVNOPRAVNOST

Rad Maje Šofranac ,,Ćelije memorije – uspavanka“ bavi se rodnom ravnopravnošću kao jednom od tekovina NOB-a.

- Ova tematika nije ranije bila prisutna u mom radu, međutim, kako sam i sama postala majka jedne djevojčice, shvatila sam kroz neprimjerene komentare na pol svog djeteta koliko je još uvijek u crnogorskoj kulturi više „poželjno“ da dijete bude muško, a manje ,,poželjno“ žensko. Crnogorske žene su kroz antifašistički front nakon Drugog svjetskog rata dobile prava koja im garantuju jednakost. Do tada su bile osuđene na vječito ponavljanje istih patrijarhalnih

Svijest o slo koja se za n

NMGC

14

Detalj sa izložbe

sudbina – smatra Šofranac.

Prema njenim riječima, danas je u Crnoj Gori i dalje prisutno jako patrijarhalno nasljeđe koje živi kroz duboko ukorijenjena shvatanja i očekivanja i koje nerijetko glorifikuje muškarce u odnosu na žene.

- Rad ,,Ćelije memorije – uspavanka“ sastoji se od dva tijela iste veličine – ženske i muške figure izrađene u pleksiglasu, koje se okreću jedna prema drugoj. Kroz razgovor sa mojom djevojčicom kao zvučnim zapisom koji je sastavni dio rada, ponavlja se tekst koji ona izgovara zamnom: ,,Ovdje u Crnoj Gori... ja vrijedim isto koliko i on... mi smo slobodni… mi smo ravnopravni…“. Rad pokušava da ukaže da, iako naizgled ne živimo patrijarhat, on i dalje živi u nama i iz nas dalje djeluje. Rad takođe pokušava da ukaže da svaka žena treba da prekine patrijarhalnu nit ako je ima u sebi i svojim se osviješćenim djelovanjem dalje bori za svoju slobodu i rodnu ravnopravnost, doprinoseći time izlječenju cjelokupnog društva – kazala je Šofranac.

Katarina Švabić izložila je rad ,,Snovi o slobodi“. Riječ je o nizu od 18 crteža rađenih tušem na papiru, nastalih u periodu od 2016. do 2021. U tekstu koji prati ove radove istaknuto je da ,,pojmovi borba, sloboda,

ropstvo, rat, a onda i mir – izranjaju jedan iz drugog poput noćne more iz bezbrižnog sna, poput talasa koji proguta, slomi, potopi, a potom podigne, osvoji i uzdigne. Na bjelini papira roji se tkanje crnih linija – vječita borba i snovi o slobodi i miru“.

- Rad se bavi temom rata kao nečeg što se toliko često dešava na našim prostorima da se stiče utisak da vječito traje. Nedostatak sistemskog i autentičnog suočavanja sa prošlošću stvara iznova nove podjele u našem društvu i drži nas u napetom položaju straha i nedostatka vizije. Rad preispituje narative borbe, slobode, žrtve, tiranije i ropstva… – rekla je Švabić.

Kada je Anastazija Miranović pozvala Dimitrija Popovića da učestvuje u projektu ,,Što je nama naša borba dala“, umjetnik je razmišljao koji rad da pošalje, jer je imao nekoliko starijih radova koji bi se svojim konceptom uklopili u tematski okvir izložbe. Međutim, odlučio se za rad koji je namjenski urađen za ovu izložbu.

- Razmišljao sam kako objediniti poruku izložbe sa likovno – estetskim izrazom. Zato sam se odlučio za Pikasovu ,,Gerniku“. Dakle, riječ je o slici koja živi u kolektivnom sjećanju ljudi kao svjedočanstvo i osuda zločina koji je nad baskijskim gradom Gernikom 1937. godine učinio njemački „Luftvaffe“ za vrijeme građanskog rata u Španiji. Preko Pikasove kompozicije konstruisao sam zvijezdu petokraku koja je u formalnom smislu usklađena sa dinamikom linija i ploha Pikasovog remek-djela, a na simboličnom planu jasno upućuje na činjenicu da je svjetsko zlo fašizma bilo poraženo u Dru-

Danas su umjet Dimitrije Popović smatra da je sloboda po sebi osnovni preduslov da bi se umjetnik mogao kreativno izražavati.

- Umjetnik jest dijete svoga vremena i svjesno ili ne reaguje na to svoje vrijeme. Njegovo djelo odslikava stvarnost koja se u njemu projicira. Danas su umjetnici često i društveni aktivisti. Bore se po raznim Rad Ane Miljkovac „Semper idem“

Kultura

Neđelja, 22. avgust 2021.

15

koj likovnoj umjetnosti

NMGC

obodi jača od žrtve nju svjesno podnosi MILJKOVAC: Velika herojska snaga koja je donijela isto tako veliku pobjedu, nije ostvarila budućnost koja joj dolikuje. Mi ne živimo slobodu koja nam je tada pružena

ŠOFRANAC:

POPOVIĆ: Umjetnik jest dijete svoga vremena i svjesno ili ne reaguje na to svoje vrijeme.

Njegovo djelo odslikava stvarnost koja se u njemu projicira

ŠVABIĆ: Ratni narativi su ono što je oblikovalo čitave generacije.

Vidim to kao prisustvo drame u radovima ili pokušaj njenog prevazilaženja

civilizacijske vrijednosti kao i na strahote fašizma, ratova i stradanja ljudi koji su dali svoje živote za vrijednosti koje mi živimo danas. Zato mislim da su i umjetnici dužni da svojim radom njeguju antifašističku tematiku jer umjetnost je ta koja opominje, ukazuje na probleme, koja kritički promišlja pojave i drži nas budnim – istakla je Šofranac.

Dimitrije Popović smatra da je upravo umjetnost jedan od načina pružanja otpora sve većem skretanju udesno na globalnom planu.

- Pogledajte ujedinjenu Evropu s kolikim se problemima

suočava – jačanje desnice i pojavljivanje fašističkih frakcija. To je ono što sobom nosi opasnost kao što je, između ostalog, problem netolerancije. U osnovi umjetničkog bića je sloboda i pravo na različitost. To stvara umjetničko bogatstvo, oplemenjuje čovjeka i kulturnu tradiciju.

Nažalost, ima primjera gdje su veliki umovi kao Martin Hajdeger bili podlegli fašističkoj ideologiji radeći na društvenom konceptu o ,,velikoj volji države“. Iako je shvatio da je pogriješio i odrekao se nacionalsocijalizma, neprolazna negativna sjenka trajno je ostala u biografiji najvećeg filozofa XX stoljeća – kazao je Popović.

Miljkovac smatra da moramo mnogo više pažnje posvetiti kritičkom preispitivanju našeg odnosa prema antifašističkoj borbi.

- Ta velika herojska snaga, koja je donijela isto tako veliku pobjedu, nije ostvarila budućnost koja joj dolikuje. Mi ne živimo slobodu koja nam je tada pružena – kazala je Miljkovac.

Svjedoci smo sve veće i zabrinjavajuće fašizacije društva i buđenja svih vrsta nejednakosti, neravnopravnosti i netrpeljivosti, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu

UMJETNIČKO „PREISPITIVANJE“: Na projektu „Što je nama naša borba dala“ Narodni muzej Crne Gore radio je više mjeseci

Automatizovani pojedinac

gom svjetskom ratu – kazao je Popović.

Njegova odluka da iskoristi ,,Gerniku“ u svom radu polazi od njene univerzalno prihvaćene antiratne simbolike, ali i zbog toga što je, kako kaže, vezana i za antifašistički otpor koji je herojski pružila upravo Crna Gora.

- Treba podsjetiti kako su mnogi Crnogorci bili hrabri borci u Španskom građanskom ratu. Svijest o slobodi je jača od žrtve koja se za nju svjesno podnosi. Iz tragične panorame ,,Gernike“ izbija zvijezda petokraka kao simbol slobode. Kompziciju sam nazvao ,,Svitanje“. Nakon mraka uvijek dolazi svjetlost – istakao je Popović.

Ana Miljkovac se predstavila radom ,,Semper idem“. To je natpis koji stoji iznad portala evangelističke crkve u Somboru, a takođe je naslov aktu-

elnog romana – hronike pisca Đorđa Lebovića.

- ,,Semper idem” ima značenje ,,uvijek isto“ i odnosi se na zlo.

Zlo je uvijek isto. U mom radu sva patnja je predstavljena težinom kamenih, geometrijski kidanih porušenih blokova.

Jedna vrsta brutalnosti je ono što ih karakteriše. Suprotno, sloboda je nit zlatne svjetlosti koja se sporadično pojavljuje – istakla je Miljkovac.

TEKOVINE

Govoreći o tome kako su se tekovine NOB-a reflektovale u crnogorskoj likovnoj umjetnosti, Šofranac smatra da umjetnost uvijek na svoj način reflektuje sliku društva.

- Tekovine izvojevane u NOBu i revoluciji su prisutne u ličnim poetikama savremenih crnogorskih umjetnika, ali ne i u dovoljnoj mjeri. Svjedoci smo sve veće i zabrinjavajuće

tnici često i društveni aktivisti tribinama za ljudska prava i uopšte demokratska načela društva. Izložba ,,Što je nama naša borba dala“ na svoj je način ukazala na potencijalne opasnosti koje u modernom društvu ponovo uzimaju maha. Ponovo se javljaju netolerantne ideologije koje se nadahnjuju fašizmom pothranjujući svijest o pogubnom ultranacionalizmu. Razlog takvim

pokretima je sigurno u raznim društvenim krizama, ali opasnost je velika da društva umjesto progresa rađaju regres. Podsjetio bih na misao mudrog Makijavelija koji je govorio da ako se zlo prepozna izdaleka – postoji šansa da se može izliječiti. Ali kad uzme maha da ga svi mogu prepoznati, onda mu više nema lijeka – zaključio je Popović.

fašizacije društva i buđenja svih vrsta nejednakosti, neravnopravnosti i netrpeljivosti, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Zato vjerujem da će se antifašizam kao tematika ponovo aktuelizovati i u umjetnosti kao što već možemo vidjeti i na ovoj izložbi – kazala je Šofranac.

Dimitrije Popović smatra da su te tekovine najbolje izražene i najjasnije vidljive kod onih umjetnika koji su bili svjedoci tog burnog i tragičnog vremena.

- Na plakatu izložbe je Milunovićeva kompozicija koja jasno pokazuje tu neustrašivost da se prkosom odupre neprijatelju, da se, kad je u pitanju sloboda svog naroda ujedinjuju svi – i muškarci i žene.

To je ono što je ,,Našu borbu“ učinilo posebnom. Nije bilo cijene niti žrtve koja se ne bi podnijela, a da se ostvari cilj.

Sloboda, toliko značajna za crnogorsko nacionalno biće.

Kod Petra Lubarde je posebno vidljiv odnos prema vremenu Drugog svjetskog rata, a što je slikar ostvario u monumentalnim kompozicijama koje na gotovo apstraktan slikarski način izražavaju žestinu sukoba i snagu otpora agresoru – rekao je Popović. Švabić naglašava kompleksnost pitanja prisustva nasljeđa NOB -a i smatra da je to pogodna tema za naučnoistraživački rad istoričara umjetnosti.

- Svakako se radi o temama

i nasljeđu koje je utkano i u stvaralačku podsvijest. Ratni narativi su ono što je oblikovalo čitave generacije. Vidim to kao prisustvo drame u radovima ili pokušaju njenog prevazilaženja – rekla je Švabić.

PRISUTNOST

Šofranac smatra da teme poput slobode, antifašizama, r o d n e r av n o p r av n o s t i , socijalne pravde, koje su problematizovane ovom izložbom, danas nijesu u dovoljnoj mjeri prisutne.

- Teme slobode, antifašizama, rodne ravnopravnosti, socijalne pravde i brojne druge začete/otvorene u socijalističkom, posljeratnom periodu nisu prisutne u dovoljnoj mjeri, a mislim da je glavni razlog u tome što mi kao društvo nismo uspostavili jasnu i jaku kulturu sjećanja koja bi kroz svoje djelovanje snažno i permanentno podsjećala (posebno mlade) na sve bitne NMGC

Djelo Maje Šofranac „Ćelije memorije - uspavanka“

Maja Šofranac podsjeća da je širi kontekst njenog umjetničkog istraživanja pitanje duhovno-emotivnog ozdravljenja i osvješćenja savremenog čovjeka i društva od sveprisutnih devijacija na putu ličnog i kolektivnog rasta, razvoja i ostvarenja svih svojih potencijala.

- Erih From u svojim djelima često pominje i analizira preovladavajući psihološki tip ličnosti savremenog doba koji je nazvao automat. Upravo je automatizovani pojedinac koji odustaje od svog ličnog ja i mehanički se prilagođava opšteprihvaćenim grupnim vrijednostima i normama i time usvaja vrstu ličnosti koju mu nude kulturni obrasci – moja direktna inspiracija.

Automat postaje dominantan model ponašanja savremenog čovjeka, a jezgro ličnosti se krije ispod mnogobrojnih slojeva preuzetih modela ponašanja i teško je izgraditi ili osvijestiti svoj autentični identitet – smatra Šofranac.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

16

Arena

Telekom 1. CFL

Neđelja, 22. avgust 2021.

Sutjeska protiv Iskre preokretom nastavila pobjednički niz

Janjić za 5 od 5 NIKŠIĆ – Nikšićani su na zagrijavanje uoči meča s Iskrom istrčali na teren uniformisani u bijele majice na kojima je pisalo „Grivić 3“.

Simbolično – u znak podrške saigraču koji je teško povrijeđen u posljednjem meču koji su igrali kraj Bistrice, pa se moglo i očekivati od njih da sinoć protiv Danilovgrađana budu maksimalno požrtvovani. No, komšije su ih, ipak, uhvatile na „spavanju“. U trećem minutu susreta „ispao“ je Augusto negdje na sredini terena, a Tučević se silovito krenuo ka golu domaćih, pa uposlio Sekulića koji po zemlji šalje loptu iza leđa nemoćnog Giljena. To je prvi pogodak koji je Sutjeska primila u ovom šampionatu. Tri minuta kasnije i Jamamoto ima izglednu šansu, ponovo je Iskra organizovala brzu kontru, ali ovog puta lopta završava van okvira gola.

Brzo su se prenuli iz sna izabranici Milije Savovića i potvrdili nadmoć. Sinoć su ljubitelji fudbala imali priliku da uživaju u fudbalu, a golovi su tek bili spektakularni. Izjednačenje donosi Janjić u 16. minutu.

Marković dobija duboku loptu od Augusta i petom je odlaže linijski do Marka Vučića koji majstorski centrira sa lijeve strane, a Janjić „zakucava“ kraj

desne stative. Svega dva minuta kasnije nova majstorija Nikšićana. Ponovo je lopta Marka Vučića „imala oči“ i ponovo je mlađani napadač domaćih pogodio, ali ovog puta iz gotovo mrtvog ugla i sa lijeve strane.

Do kraja prvog poluvremena bilježimo i pokušaj Markovića u 42. minutu, pa i Janjića malo kasnije, kada je izvodeći korner htio, bez pomagača, da nadmudri golmana Kordića.

Nastavak je donio još otvoreniju, ljepšu, lepršaviju igru. Marković je prvi imao priliku, ali potom i Danilovgrađani dokazuju da nijesu došli baš da se brane. Pavićević, nakon prekida i pošto je Giljen „izboksovao“ loptu, pogađa mjesto gdje se spajaju prečka i lijeva stativa.

Minut kasnije bila je ponovo gužva ispred gola „plavo-bijelih“, Sekulić ima sjajnu priliku, u petercu haos... ali rezultat ostaje nepromijenjen.

Posljednjih pola sata igre ponovo je proteklo u potpunoj dominaciji domaćih. Vučić proba u 66. minutu, minut kasnije Janjić i Marković imaju sjajne prilike, ali je Kordić nesavladiv.

Marković i u 85. pokušava kada ga, sasvim neočekivano, upošljava lukavom loptom Eraković. No, iz gotovo identične situacije, minut kasnije, Sutjeska dolazi do ubjedljivijeg vođstva.

Ovog puta Dušan Vuković du-

Sutjeska

3

Iskra

2

1

1

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 400.

Sudija: Mološ Bošković (Podgorica).

Golovi: 0:1 Sekulić 3, 1:1 Janjić 16, 2:1 Janjić 18, 3:1 Marković 86. Žuti kartoni: Matanović (Sutjeska), Šaletić (Iskra)

Sutjeska

Iskra

Giljen Janjić (od 83.D.Vuković) Drešković Mitrović (od 63.Vlahović) Augusto Matanović (od 83.Zoćević) Drinčić Bubanja Marković Ma.Vučić (od 77.Stijepović) Raičević (od 46.Eraković)

Kordić Tučević Šahman Šaletić Jamamoto (od 73.Grbović) Pavlović (od 80.Vuković) Obradović Radunović Pavlićević (od 60.Milojko) Bakrač Sekulić (od 73.Milić)

gu loptu šalje ispred Markovića, on bježi s njom ka lijevoj korner liniji, a onda majstorija – Božo pogađa, kad su gotovo svi mislili da je ne može stići.

Sjajna partija Nikšićana, peta pobjeda zaredom i sigurno zadržana liderska pozicija na tabeli. Inače, početak sinoćnjeg meča kraj Bistrice kasnio je 15tak minuta, jer su, zbog saobraćajne nezgode, koja se u predvečerje desila u Bogetićima, kasnila službena lica.

,,Plavi“ imali sve, na kraju uzeli bod TUZI - Derbi za aplauz, utakmica koja vraća kakvutakvu vjeru u crnogorski fudbal – Budućnost je dominirala u Tuzima, imala dva gola prednosti, sijaset prilika, zicera, ali nije bilo dovoljno za pobjedu nad Dečićem koji se probudio u posljednjih pola sata i ostao neporažen nakon pet kola – 2:2.

Do 62. minuta na terenu je postojao samo jedan tim – onaj koji sa klupe odnedavno vodi Aleksandar Nedović. Podgoričani su poveli preko Kordića, a kada su u 34. minutu duplirali prednost – djelovalo je da im drugi vezani trijumf u ligi neće izmaći.

Budućnost je bila bolja, brža, jača, energičnija, raznovrsnija i konkretnija. Takav odnos snaga donio joj je veliki broj izglednih situacija i mogla je na odmor da ode sa tri ili četiri gola prednosti, umjesto dva.

I početkom nastavka priredila je par obećavajućih akcija iz kojih je trebalo da prelomi utakmicu.

Nije u tome uspjela, a onda – stiže kazna. Uspavani Tuzani, ekipa koja do tada nije pokazala ništa – daje dva pogotka i traži preokret.

Sve se promijenilo u sistemu

D. MALIDŽAN

DERBI KOJI VRAĆA VJERU – Dečić izbjegao poraz od Buduć

domaćina kada je na početku drugog dijela sa klupe ušao Draško Božović, dojučerašnji kapiten i najbolji igrač ,,plavih“.

Upravo je iskusni vezista povezao pokidane niti Dečiča i namjestio pogodak Kojaševiću u 62. minutu.

Vratila se nada momcima Edisa Mulalića, koji su pokazali karakter, vjerovali do kraja.

Bila je to posve drugačija ekipa, ofanzivnije orjentisana, hrabrija, a to je dalo rezultat.

Izjednačenje je uslijedilo u 72. minutu kada se u gužvi nakon kornera najbolje snašao Camaj, koji je petom sproveo loptu u mrežu dok je licem bio okrenut ka centru.

U završnici su oba rivala držala otvoren gard. Napadalo se ,,do golih kraljeva“, bilo je neizvjesno, ali ostalo je po bod – Tuzanima svakako slađi.

Budućnost je u prvom poluvremenu podsjetila na šampionske dane – imala je igru i bila opasna kad god bi prešla centar. Lopte koje su išle u kazneni prostor pravile su nemir Dečiću, od kojeg nije bilo odgovora – ni pozadi, ni prema naprijed.

Krenuo je da teče sedmi minut kada je Terzić lijepom kontrolom i pokretima izborio poziciju za šut, s tim što je to lijevom

nogom uradio nedovoljno precizno i snažno.

Gosti su u 12. minutu priredili obećavajuću akciju koju je započeo Ivanović – dugim pasom na stranu za Ražnatovića, od njega je otišao upotrebljiv prizeman centaršut, ali je Tući klizećim startom spriječio Đukanovića da poentira iz srca šesnaesterca. Iz inicijative šampiona zaprijetio je i Kordić – sa distance.

Ljepše je igrala Budućnost, a u 20. minutu napravila je konkretnu stvar na terenu – stekla je prednost.

Kombinovali su Terzić i Ivanović, koji je nabacio za Kordića – nije napadač gostiju glavom dohvatio tu loptu, ali jeste nogom srećni odbitak od Đukanovića, te sa ivice peterca kaznio slabo postavljene defanzivce rivala.

Malo je falilo da momci Aleksandra Nedovića dupliraju vođstvo u 25. minutu. Korner je izveo Terzić, a efektan trzaj glavom Ivanovića golman domaćih Popović odbranio je uz pomoć stative.

Pravili su Podgoričani pritisak na zadnju liniju Tuzana koja je sve više popuštala. Zagospoda-

udarca za goste bio Živković.

U 78. minutu je Agović odbranio šut Miličkovića, a odbijenu loptu je u mrežu ubacio Vujačić, ali je gol domaćih poništen zbog ofsajda napadača Petrovčana.

Pet minuta kasnije uslijedio je šok za domaće navijače, Striković je sa ivice šesnaesterca desnom spoljnom matirao prelijepo Joksimovića i ponovo

doveo Rudar u vođstvo. Činilo se da će Pljevljaci kući pjevajući, ali je preokret uslijedio u sedam minuta sudijske nadoknade (zbog izmjena, nekoliko ukazivanja pomoći povrijeđenima, ali i zbog protesta trenera Petrovca zbog crvenog kartona).

U drugom minutu sudijske nadoknade, Vujačić je u šesnaestercu našao Divanovića, ovaj

R.PEROŠEVIĆ

Rudar vodio 2:0 i 3:2, ali je domaćin slavio na stadionu pod Malim brdom

Preokret Petrovca za prvijenac kod kuće Rudar je postigao prve golove u sezoni, vodio je 2:0 na poluvremenu, 3:2 do početka zaostavnog vremena, ali se na kraju Petrovac, nakon sjajnog preokreta, ipak radovao pobjedi, prvoj na domaćem terenu ove sezone (nakon remija protiv Zete i poraza od Mornara).

Ljubitelji fudbala na stadionu pod Malim brdom su imali priliku da uživaju u meču punom uzbuđenja i golova na obje strane. Domaći su bili srećniji i spretniji, na kraju su nagrađeni za upornost u drugom poluvremenu.

Rudaru ostaje da žali, jer je u Petrovcu odigrao najbolju partiju u dosadašnjem toku sezone, ali sa ovakvom igrom Pljevljaci, koji su i dalje bez pobjede, mogu, s pravom, da se nadaju boljim rezultatima u nastavku...

Rudar je već u prvom poluvremenu izliječio dosadašnju neefikasnost, iako je Petrovac imao inicijativu od početka, istina jalovu. Pokušali su domaći u

9. i 10. minutu po desnoj strani, ali je prvi centaršut ka Vujačiću osujetio golman Agović, koji je izboksovao loptu, dok je drugu potencijalnu opasnost otklonila odbrana Pljevljaka.

Rudar se polako oslobađao pritiska, počeo je slobodnije da kreće ka golu Petrovca, uglavnom iz kontranapada. Nakon jednog kornera sa desne strane, Rudar je u 18. minutu imao najbolju priliku do tog trenutka, ali je Kašćelan promašio loptu glavom iz povoljne pozicije na drugoj stativi.

Ali, to je bila samo najava vođstva Rudara, koje je uslijedilo dva minuta kasnije, kada je odličan centaršut sa lijeve strane na najbolji način iskoristio Zakarija, napadač iz Gane, koji je desnom nogom poslao loptu u mrežu. Isti igrač je četiri minuta kasnije pokušao sa oko 20 metara, ali je bio neprecizan.

Krenuo je Petrovac jače u napade, ali u 32. minutu dodavanje Zvrka nije iskoristio Marković, koji nije dobro primio loptu, koja mu je pobjegla

do golmana Rudara.

Kazna je uslijedila u 36. minutu, kada je nekoliko metara ispred svog šesnaesterca pogriješio Vukčević i umjesto svom saigraču, loptu dodao Živkoviću, koji je taj poklon iskoristio i matirao Joksimovića.

Do poluvremena je Miličković u 40. minutu šutirao preko gola iz slobodnog udarca sa preko 25 metara, dok je dva minuta kasnije Živković pokušao iz igre sa još veće udaljenosti, ali je njegov udarac bio toliko dobar da je primorao Joksimovića da interveniše i loptu izbaci u korner.

Ulaskom Boričića i posebno Divanovića na startu drugog poluvremena, Petrovac je dobio na opasnosti i konkretnosti u napadu.

U 55. minutu domaćin je smanjio zaostatak, pošto je Divanović odlično prošao po desnoj strani i po zemlji ubacio loptu u šesnaesterac, lopta je prošla pored nekoliko igrača Rudara, u šesnaestercu je našla Miličkovića, koji je rezantnim

Petrovac

4

Rudar

0

32

Stadion pod Malim brdom. Gledalaca: 250.

Sudija: Mileta Šćepanović.

Golovi: 0:1 Zakaria u 20, 0:2 Živković u 35, 1:2 Miličković u 56, 2:2 Mikijelj u 68, 2:3 Striković u 82, 3:3 Divanović u 90+2, 4:3 Bašić u 90+7 Žuti kartoni: Vujačić (Petrovac), Jočić, Gašević (Rudar)

Petrovac

Rudar

Joksimović Medigović Mikijelj Marković (od 46.

Divanović) Zvrko (od 46. Boričić) Radinović Vukčević (od 82. Bašić) Osmanović (od 86. Tačibana) Vujačić Živanović (od 86. Popović) Miličković

Agović Kašćelan Zečević (od 78. Vučićević) Golubović Zakaria Živković Prenkočević (od 86. Čavor) Gašević Vujanović (od 78. Striković) Peličić Jočić

šutem desnom nogom poslao loptu u mrežu. Ofanziva Petrovca i prava opsada gola gostiju je dala rezultat u 67. minutu. Korner je izveo Vukčević, a najviši u skoku je bio štoper Mikijelj za izjednačenje. Petrovčani su u 74. minutu ostali bez trenera, jer je Nenad Vukčević isključen zbog žustrih prigovora sudiji, minut nakon što je zamalo neprecizan iz slobodnog

Arena

Neđelja, 22. avgust 2021.

Telekom 1. CFL

17

ćnosti nakon što je stigao dva gola minusa Dečić

Budućnost

2

22

0

Stadion: u Tuzima. Gledalaca: 300.

Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 0:1 Kordić u 20, 0:2 Đukanović u 34, 1:2 Kojašević u 62, 2:2 Camaj u 73. Žuti kartoni: Tući, Pešukić, Nikolić, Novović, Kojšević, Božović (Dečić), Dragojević, Đuričković, Ražnatović, Raspopović (Budućnost).

rili su ,,plavi“ sredinom terena, a opasni su bili i iz igre i prekida.

Nije domaćin mogao da uzvrati na atake protivnika, nije ga bilo ni u fazi napada.

Budućnost je dominirala, slično blistavim izdanjima iz prethodne dvije sezone kada je superiorno osvajala trofeje.

Bili su raspoloženi fudbaleri ,,plavih“, svako na svoj način, svi su davali doprinos. Djelovali su energično, motivisano, sa stavom, nesebično, taktički dobro, a takav odnos snaga donio im je veliki broj šansi.

Smjenjivali su se udarci pred mrežom domaćina. Inspirativan je bio Ivanović, koji je u nekoliko navrata mogao da se upiše u strijelce.

Paljbu Podgoričana izabranici Edisa Mulalića jednostavno nijesu mogli da spriječe, a ni do poluvremena da se odbrane od druge kapitulacije.

Podgoričani su poveli sa 2:0 u 34. minutu. Slobodan udarac sa desne strane izveo je novi kapiten Terzić, a najviši u skoku bio je Đukanović, koji je dao takav let lopti da je Popović samo pogledom mogao da je isprati kako u vidu parabole ulazi u mrežu.

LISTA STRIJELACA 4 - Janjić (Sutjeska) 3 - Marković (Sutjeska),

Ćetković (Mornar) 2 - Camaj (Dečić), Sekulović (Mornar), Vukčević, Divanović, Miličković, Bašić (Petrovac), Pavlović (Jezero) Izgledalo je kao da je za Dečić sve izgubljeno. Ali, u fudbalu se stvari lako promijene.

Budućnost nije iskoristila ni momentum u nastavku kada je Raspopović bio ispred golmana, ali mu je Popović skinuo zicer, kao i Terzićev traljav udarac iz kontre i odlične pozicije.

I obično tako biva – tim koji propusti prilike, ostane kratak.

Sa Božovićem u postavi, uz ulazak Anđela Rudovića odmah nakon pauze – Tuzanima je trebalo petnaestak minuta da se našpanuju, a onda su počeli da igraju.

U posljednjih pola sata dva puta su naciljali mrežu, a čak je Dragojević spriječio preokret domaćina pošto je odbranio veliku šansu Pešukića.

Dečić

Budućnost

Popović Camaj (od 84. Janketić) Vuljaj Drešaj Tući Božanović (od 46. Božović) Pešukić (od 84. Adžović) Ad. Rudović Nikolić (od 46. An. Rudović) Novović Kojašević

Dragojević Terzić Dakić Ivanović Raičković Adžić Đuričković Đukanović (od 68. Petrović) Ražnatović Kordić Raspopović (od 68. Mirković)

Mornar gazi redom

Rezultati Sutjeska - Iskra

3:1

Podgorica - Zeta

0:0

Petrovac - Rudar

4:3

Dečić - Budućnost

2:2

Mornar - Jezero

1:0

Tabela

1. Sutjeska

5

5

0

0

11:1

15

2. Mornar

5

4

1

0

7:2

13

3. Dečić

5

3

2

0

8:2

11

4. Petrovac

5

3

1

1

11:8 11

5. Iskra

5

2

1

2

5:5

7

6. Budućnost 4

1

2

1

6:6

5

7. Zeta

5

0

2

3

2:9

2

8. Rudar

4

0

2

2

3:8

1

9. Podgorica 5

0

1

4

3:9

1

10. Jezero

0

1

4

1:7

1

5

POČETAK IZ SNOVA: Barani nastavili pozitivan niz i protiv Jezera

U narednom kolu (28. avgusta) sastaju se: Budućnost - Zeta, Jezero - Podgorica, Rudar - Mornar, Iskra - Petrovac i Dečić Sutjeska.

Dečić zadovoljniji – nije izgubio do sada, ima 11 bodova iz pet kola. Budućnost je na mršavih pet poena iz četiri meča, s tim što je barem pokazala određeni napredak nakon evropskog debakla.

Proces oporavka šampiona i dalje traje…

D. KAŽIĆ

BAR - Pozitivni rezultati povratnika u Prvu ligu, ekipe Mornara, više nijesu slučajnost.

Barani su definitivno tim koji može mnogo – Mornar je to dokazao i sinoć protiv Jezera, a novom, četvrtom pobjedom u pet kola, zauzeo je drugo mjesto, ispred mnogih timova koji su važili za favorite, prije svih Budućnosti, Dečića, Podgorice...

Mornar je očigledno napravio sjajan tim, tim koji zna da igra fudbal, koji igra otvoren, napadački fudbal, ali i koji zna da odigra na rezultat, pa je nakon meča u Golubovcima, još jednim minimalcem, stigao do cilja i sa nova tri boda napravio već ozbiljnu bodovnu zalihu, čime je poslao jasnu poruku – opstanak nije glavni cilj.

Domaćin je u već prepoznatljivoj formaciji od starta djelovao bolje, opredijeljen za maksimalnu ofanzivu, pa je Jezero bilo prinuđeno da se brani. I, već u devetom minutu Mornar je preko Sekulovića došao do gola, ali je on poništen zbog ofsajda. Ali, to nije poremetilo

domaćina, koji je imao totalnu ofanzivu, tako da gosti nijesu mogli da iznesu loptu, a već u 14. minutu Ćetković je pokušao sa dvadesetak metara, ali je lopta otišla u korner. Nakon ubačene lopte iz ugla, Perišić je bio u šansi, a sa gol crte jedan od defanzivaca je spriječio gol.

Sa druge strane, gosti su tek priprijetili tek u 22. minutu preko Đuričkovića, a onda je uslijedio, u finišu prvog dijela, novi serijal napada domaćih – prvo Stevanović, pa Pepić, te najljepša akcija u 41. minutu, kada je nakon nekoliko razmijenjenih pasova Škrijelja i Počeka, Nikšićanin pokušao ali je bio neprecizan.

Mornar je bio odlučan da dođe do tri boda, a na startu nastavka, nakon šanse Sekulovića, Škrijelj je u 52. minutu pogodio, ali je još jednom gol poništen zbog ofsajda. I, potpuno zasluženo, Mornar je do gola došao u 60. minutu – Škrijelj, koji je po ko zna koji put pokazao da je potencijal da bude reprezentativac, je uposlio Ćetkovića, koji je izbjegao ofsajd zamku i matirao Kastra-

Mornar

1

Jezero

0

00

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 400.

Sudija: Marko Ćupić (Podgorica) Gol: 1:0 Ćetković u 80. Žuti karton: Va. Radenović (Jezero).

Mornar

Jezero

Baltić Perišić Seratlić Škrijelj (od 78. Kacić) Pajović Sekulović Pepić (od 64. Rolović) Poček (od 64. Grbić) Kaluđerović Ćetković (od 84. Bađi) Stevanović

Kastratović Dedić Đurković Mujeci (od 74. Hot) Mendi Adžović (od 87. Tmušić) Vlaisavljević (od 66. S. Radenović) Vuković (od 87. Ve. Radenović) Račić Lambulić Va. Radenović

tovića za 1:0.

Mogao je Mornar u finišu i do ubjedljivije pobjede, ali Pepić, te Kaluđerović, u finišu nijesu imali sreće, mada su Barani svakako dobru partiju zaokružili još jednim pozitivnim isR.P. hodom...

Podgorica protiv Zete na „DG Areni“ osvojila tek prvi bod u novoj sezoni

Remi kao slaba utjeha za Lješkopoljce

je loptu primio na grudi, a onda je majstorski volejom poslao pod prečku.

U šestom minute nadoknade je Zakarija mogao ponovo da pogodi, ali je gol domaćih spasao Joksimović, da bi 15-ak sekundi prije kraja meča, nakon kornera, Bašić glavom donio veliko slavlje Petrovčanima za konačnih 4:3...

S. J.

PODGORICA - Podgorica je promijenila trenera, očekivalo da će „šok terapija“ donijeti kakvu-takvu reakciju, ali najmlađi prvoligaš, u duelu timova bez pobjede, nije mogao do prvijenca, ali je makar osvojio prvi bod u sezoni.

Lješkopoljci su, istina, bili bolji, djelovali mnogo konkretnije, ali je Zeta uspjela da odoli, osvoji drugi bod na gostovanjima (nakon Petrovca), a najzaslužniji za to je svakako veteran Mladen Božović, koji je u nekoliko navrata intervenisao izvanredno, baš kao u najboljim fudbalskim danima, tako da je Podgorica u petom kolu uspjela samo da dođe do boda...

Zeta je baš kao i protiv Mornara na startu djelovala dobro, ali je Podgorica brzo uspostavila kontrolu igre i preuzela inicijativu, a već u osmom minutu Popović je imao šansu, ali je lopta otišla pored gola. Dugo se Podgorica mučila – imao je domaćin inicijativu, ali je Zeta dobro stajala na terenu, pa Lješkopoljci nijesu mogli da naprave nešto ozbiljnije. Gosti su mogli da ih kazne u 29. minutu, kada je Ivan Vukčević imao dobru šansu, ali je nakon udarca iz šesnaesterca šutirao pored gola.

Podgorica

0

Zeta

0

Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Žuti kartoni: Čelebić, Đajić, Popović, Ukšanović, Jovanović (Podgorica), Tuzović, Šimokava, Ceklić (Zeta)

To kao da je trglo domaćina, a već u 31. minutu Popović je mogao da dovede u prednost Podgoricu, ali je Božović dobro reagovao i loptu skrenuo u korner. Nakon povrede Cicmila, novi trener Vesko Stešević dao je šansu Pejoviću, a mladi

defanzivac imao je šansu u 33. minutu, ali je lopta završila u korneru.

Zeta je izdržala pritisak, pa je bilo jasno da će Podgorica morati da napravi dodatnu ofanzivu. Međutim, u nastavku meča Zeta je mogla da šokira Lješko-

poljce – Pupović je u dva navrata priprijetio, ali je bio neprecizan. Dragoljub Đuretić nije želio da se preda, pojačao je napad ulaskom Kukuličića i Horikea, ali gosti su bili prinuđeni da se brane. Kako je vrijeme odmicalo, Podgorica je pra-

Podgorica

Zeta

Ivezić Đajić Sentoku Adrović (od 68.

Krivokapić) Popović Boljević Cicmil (od 29. Pejović) Maraš Ukšanović Čelebić Jovanović (od 82. Vuković)

Božović Ceklić Krstović I. Vukčević Đurović Goranović (od 58. Kukuličić) Tuzović Pupović (od 66. Đukić) Đ.Vukčević (od 66. Škrijelj) Šimokava (od 58. Horike)

vila pritisak, a najveću šansu imao je Pejović, koji je u 72. minutu imao idealnu šansu, ali je Božović odbranio gotovo nemoguće i spasio svoj tim.

Podgorica je tako osvojila tek prvi bod, a oba tima još čekaju na prvi trijumf...

R.P.

18

Arena

Fudbal

Neđelja, 22. avgust 2021.

PREMIJER LIGA (2. KOLO): ,,Redsi“ vezali drugu pobjedu, ,,građani“ se iskupili za startni poraz

DRUGA LIGA, 2. KOLO: Prvi put pod reflektorima igraće se u Bijelom Polju

Bokeški derbi u žiži PODGORICA - Svih pet mečeva drugog kola Druge lige odigraće se danas u dva termina.

Dva susreta na jugu biće odigrana od 17.30h, dok ostala tri meča počinju u večernjem terminu od 20 časova.

Prvi put zvanični mečevi pod reflektorima igraće se u Kotoru i Bijelom Polju, a duel pod Vrmcem je u žiži.

U Kotoru se sastaju Bokelj i Arsenal. Bokeški derbi uvijek ima posebnu draž, a čini se da nikad kao sada, jer su oba tima najavila otvorenu borbu za Prvu ligu. Kotorani su slavili na otvaranju sezone protiv nekadašnjeg prvaka, ekipe Titograda, dok je Arsenal nakon preokreta srušio Jedinstvo. Sve to i činjenica da se meč igra u večernjem terminu donijelo je pravu euforiju u Boki, pa je jasno da nijesu aktuelne mjere zbog širenja korona virusa, da bi stadion u Kotoru bio dobro popunjen.

Zanimljiv meč očekuje se i u Bijelom Polju. Jedinstvo je na startu u Tivtu ostavilo dobar utisak, pokazalo da ima tim koji može biti u borbi, vjerovatno, za baraž, dok iste

Rezultati Liverpul - Barnli 2:0 (1:0) (Žota u 18, Mane u 69) Aston Vila - Njukasl 2:0 (1:0) (Ings u 45+3, El-Gazi u 62 (pen)) Lids – Everton 2:2 (1:1) (Klih u 41, Rafinja u 73 - Kalvert-Luin u 30 (pen), Grej u 50) Mančester siti - Norič 5:0 (2:0) (Krul u 7 (ag), Griliš u 22, Laport u 64, Sterling u 71, Marez u 84) Kristal Palas - Brentford 0:0 Brajton - Votford 2:0 (2:0) (Šejn Dafi u 10, Nil Mop 41)

Raspored RADANOVIĆI: Grbalj - Berane (17.30) IGALO: Igalo - OFK Titograd (17.30) PODGORICA: OFK Mladost DG - Cetinje (20.00) BIJELO POLJE: Jedinstvo - Kom (20.00) KOTOR: Bokelj - Arsenal (20.00)

ambicije ima i Kom. U večernjem terminu igraju i novi drugoligaši – OFK Mladost DG i Cetinje. Lješkopoljci su bili silni u baražu, nakon plasmana u Drugu ligu dodatno se pojačali, kako iskusnim igračima, tako i sa nekoliko mladih igrača iz Podgorice, a veliki kvalitet Mladost je pokazala na premijeri protiv Igala. Sa druge strane, Cetinje ima dosta novih igrača, te onih koji su na dvojnim registracijama, ali i velike probleme u organizaciji treninga, pa je jasno da domaćin ima apsolutnu ulogu favorita.

Od 17.30 igraće Grbalj – Berane i Igalo – Titograd. Igalo želi reakciju nakon poraza od Mladosti i ima ulogu favorita protiv izuzetno mlade ekipe Titograda. Grbalj i Berane nijesu projektovani da se bore za vrh, a Beranci nakon trijumfa na startu žele da brejkom skrenu pažnju na sebe.

R .P.

Alegri o odlasku Portugalca iz Juventusa

Ronaldo mi je rekao da ostaje Trener Juventusa Masimilijano Alegri rekao je da će Kristijano Ronaldo ostati u tom klubu, precizirajući da je takva uvjeravanja dobio od samog Portugalca.

- Da razjasnimo, Ronaldo mi je rekao da ostaje u Juventusu – rekao je Alegri koji je na konferenciji za novinare morao da odgovori na nekoliko pitanja o formi i stanju duha Ronalda dan uoči prve utakmice Juventusa u novoj sezoni protiv Udinezea.

- Uvijek je dobro trenirao i uvijek je bio na raspolaganju. Čitao sam glasine u novinama, ali nam nikada nije rekao da želi da ode.

Najbolji strijelac prošle sezone

Liverpul siguran, igranka Sitija Danas 15.00 - Sautempton -Mančester junajted 15.00 - Vulverhempton - Totenhem 17.30 - Arsenal - Čelzi 21.00 - Vest Hem - Lester

Liverpul je uspješno započeo novu sezonu u Premijer ligi – ,,redsi“ imaju maksimalan skor nakon dva kola, a do druge vezane pobjede stigli su protiv Barnlija – 2:0.

Dupke puni Enfild gledao je dominaciju domaćeg tima koji je brzo poveo, a potom napadao, izvodio kornere, stvarao šanse i bilo je jasno da se neće zaustaviti na golu iz 19. minuta.

Još jednom je bila ispravna odluka Jirgena Klopa da mjesto u napadu, pored Salaha i Manea, dodijeli Žoti prije Firmina.

Portugalac je bio strijelac u startnom trijumfu protiv Norviča u gostima, a i sada je u ranoj fazi meča načeo protivnika – lijepom reakcijom glavom, nakon centaršuta Cimikasa, matirao je golman Poupa.

Mrežu gostiju u prvom polu-

vremenu proparao je i Salah, ali pogodak je poništen zbog ofsajda.

Na trenutak su bili šokirani navijači ,,redsa“ kada je Barnli početkom nastavka stigao do egzekucije, s tim što je Barns bio u nedozvoljenoj poziciji.

Od tog trenutka Liverpul je konstantno bio na polovini rivala. Smjenjivali su se napadi po lijevoj i desnoj strani, po sredini, bilo je udaraca iz raznih pozicija, ali momci Šona Dajša odolijevali su do 69. minuta.

Tada su se totalno pogubili u odbrani, igrači zadnje linije ostali su van svojih pozicija i ostavili ogroman prostor ispred golmana.

Liverpul je to kaznio lijepom akcijom nakon koje je Aleksander Arnold suptilno proigrao Manea, koji je efektno, iz

prve, poklopio loptu u penjanju i poentirao sa desetak metera u 69. minutu.

Utakmicu su riješili ofanzivci, a veliki doprinos pobjedi dala su bekovi, koji su direktnim asistencijima pokazali koliko su važni sa Klopov sistem.

Važan je i oporavljeni štoper Van Dajk, koji je držao sve pozadi, a u par navrata i spriječio goste da ublaže poraz.

Mogli su ,,crveni“ da budu ubjedljiviji, ali su propustili nekoliko izglednih situacija.

U finišu su oborili ritam i rutinski priveli meč kraju. Blago opuštanje Liverpula nije iskoristio Barns, tačnije – Alison je zaustavio protivničkog napadača da makar postigne utješni gol.

Mančester siti se iskupio za poraz na premijeri od Totenhema na Vajt Hart Lejnu – iza-

branici Pepa Gvardiole priredili su pravu zabavu navijačima na Etihadu u meču sa Norvičom (5:0).

Goleadu je najavio golman Krul kojem je pripisan autogol u sedmom minutu. Prebrzo je propao svaki plan gostiju koji su bili pod opsadom domaćina.

Prednost ,,građana“ duplirao je Griliš, koji nije reagovao fudbalski na prizemni pas Gabrijela Žezusa, ali je bio dobro postavljen na liniji peterca i lopta mu se od unutrašnjeg dijela koljena odbila u mrežu – za svoj srećni prvijenac u dresu novog kluba.

Siti je u nastavku bio još efikasniji, a redom su pogađali štoper Laport, kao i ofanzivni dvojac sa klupe – Sterling i Marez.

Aston Vila je golovima Ingsa i El Gazija iz penala slavila protiv Njukasla (2:0), dok je duel Lidsa i Evertona završen bez pobjednika – 2:2.

Mreže su mirovale u meču Kristal Palasa i Brentforda. D. K.

BUNDESLIGA (2. KOLO): Šokantan preokret u Berlinu u Italiji sa 29 golova dobio je poštedu i nije igrao u četvrtak protiv mladog tima Juventusa, što je bila posljednja provjera pred start sezone.

Sam Ronaldo je ove sedmice objavio dugu poruku u kojoj je demantovao povratak u Real, ali nije izričito potvrdio da će ostati u Juventusu kako bi ispoštovao svoju četvrtu i posljednju godinu ugovora.

Glasine o njegovom odlasku ponovo su počele da se ponavljaju nakon novog neuspjeha Juventusa u Ligi šampiona i eliminacije u osmini finala, kao i prethodne sezone.

- Hajde da idemo korak po korak i da prvo dobijemo meč u Udinama – rekao je Alegri.

Kejhil ima novi klub

Bornmut novi izazov Dugogodišnji reprezentativac Engleske i bivši kapiten Čelsija Geri Kejhil, u 35. godini, prihvatio je poziv drugoligaša Bornmuta.

Posljednje dvije sezone igrao za Kristal Palas, ali po isteku ugovora nije uspio da se dogovori o produžetku saradnje. Zato je kao slobodan igrač prihvatio poziv Skota Parkera.

- Uvijek sam se dobro slagao sa menadžerom, igrao sam sa njim i imali smo dobar odnos. Naglasio mi je šta pokušava da postigne ovdje. Ovo je idealan trenutak za mene. Želio sam motiv i dobio sam ga – kazao je Kejhil.

Drugi poraz Jovetićeve Herte Šokantan poraz ekipe Stevana Jovetića na debiju pred navijačima u Berlinu - Herta je imala vođstvo, ali je na kraju poražena od Volfsburga (2:1).

SERIJA A

Moćni Inter Inter je poslao poruku nakon 4:0 protiv Đenove da će u Seriji A i pored brojnih promjena u timu biti ozbiljan kandidat za najveće domete. „Neroazuri“ su odigrali sjajan meč na startu šampionata i debiju Simonea Inzagija.

Posebno su bili raspoloženi u prvih 15 minuta kada su dali dva gola, a maestralno je odigrao Hakan Čalhanolu koji je stigao iz Milana. Prvo je u 9. minutu asistirao Milanu Šrkinijaru, a pet minuta kasnije upisao se u strijelce i to na dodavanje Edina Džeka. U 74. minutu Vidal je bio siguran za 3:0, a tačku na sjajnu igru stavio je Džeko.

Verona je poražena kod kuće 3:2, bodove je zasluženo odnio Sasuolo. Gosti su vodili 2:0, a pobjedu je trasirao Traore u 77. minutu.

Kapiten crnogorske reprezentacije ušao je sa klupe u 43. minutu umjesto Boatenga, a sa njim na terenu sastav iz Berlina uspio je da povede protiv ,,vukova“.

Nakon sporne situacije u 58. minutu, sudija Holenbek gledao je snimak iz VAR sobe i dosudio penal u korist domaćina.

Odgovornost je preuezo belgijski fudbaler Dodi Lukebakio, koji je prevario sunarodnika na golu protivnika – Kastilsa.

Poslije tog detalja na Olimpijskom stadionu, Herta je imala otvoren put do prve pobjede u novoj sezoni Bundeslige, ali ne samo da nije osvojila bod, već je vezala drugi prvenstveni poraz.

Kola su krenula nizbrdo u posljednjih dvadesetak minuta.

Najprije je Baku izjednačio u 74. minutu, a u otvorenom meču bolje su se snašli gosti koji su preko Nmečea preokrenuli u 88.

Iznenađenje je priredio Frajburg koji je na svom terenu sa-

Rezultati Bohum - Majnc 2:0 (2:0) (Holtman u 21, Polter u 56) Ajntraht F. - Augzburg 0:0 Frajburg - Borusija D. 2:1 (1:0) (Grifo u 9, Salaj u 53 - Kelter u 59 (ag)) Grojter Firt - Arminija 1:1 (0:1) (Hrgota u 50 (pen) - Klos u 45) Herta - Volfsburg 1:2 (0:0) (Lukebakio u 60 (pen) - Baku u 74, Nmeča u 88) Bajer L. - Borusija M. 4:0 (2:0) (Somer u 3 (ag), Šik u 8, Tijabi u 55, Amiri u 87) Danas 15.30 - Hofenhajm - Union Berlin 17.30 - Bajern M. - Keln

vladao Borusiju Dortmund (2:1). ,,Milioneri“ su tri dana ranije izgubili od Bajern Minhena u finalu njemačkog Super Kupa, a sada im na Drajzam stadionu ni skoro tri puta veći broj udaraca nije donio pozitivan epilog. ,,Žuto-crni“ su bili agilniji, opasniji, raznovrsniji, ali ne i konkretniji od Frajburga.

Domaći tim je iskoristio svoje trenutke i uspio da povede sa dva gola razlike – prvo je pogodio Grifo u šestom minutu, a potom i mađarski reprezentativac Šalaj u 53.

Kelter je pola sata prije kraja autogolom vratio goste u igru, ali momci Marka Rosea nijesu

imali potrebnu mirnoću u završnici da makar dopišu bod poslije ubjedljivog trijumfa na startu protiv Ajntrahta (5:2).

U duelu Ajntrahta i Augzburga nije bilo pogodaka, a po jedan na obje strane viđen je u utakmici Grojter Firta i Arminije Bilefild, koja je od 68. minuta igrala sa igračem manje (isključen Šop).

Bohum je upisao premijerni trijumf po povratku u elitni rang, a na svom Rurstadionu bio je bolji od Majnca – 2:0.

Slavlje domaćim navijačima donijeli su Holtman, koji je pogodio u 21. minutu, te Polter – golom u 56. Oba puta asistent je bio Zoler.

D. K.

Arena

Neđelja, 22. avgust 2021.

Sportski miks

19

Crnogorski odbojkaši daleko od forme na turniru u Skoplju, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo

Ne brinu porazi koliko igra PODGORICA – Porazi nikad ne prijaju, čak ni u pripremnom periodu, ali su korisni da bi se iz njih izvukla pouka i ispravili nedostaci za one mečeve koji su važni.

Crnogorski odbojkaši su u toj situaciji nakon turnira u Skoplju, gdje su odigrali prve kontrolne utakmice u pripremama za predstojeće Evropsko prvenstvo.

Izabranici Veljka Bašića su doživjeli dva maksimalna poraza na na 45. Memorijalnom turniru „Branko Hadžiiljoski – Čajka, od domaćina Sjeverne Makedonije i Slovačke, takođe učesnika predstojećeg šampionata Evrope.

Zbog odustajanja Izraela, koji je turnir u Skoplju napustio nakon štu su dva člana ekipe bila pozitivna na korona virus, „crveni“ su ostali bez treće planirane utakmice na turniru, pa su jučerašnji dan iskoristili da odrade trening u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, nakon čega su se vratili u Podgoricu.

- Nažalost, doživjeli smo poraze u prve dvije prijateljske utakmice. Ne brinu toliko porazi koliko naša igra. Ali, imamo jo 15 dana do Evropskog prvenstva da se saberemo, da još treniramo. Ostaje dan da igramo još u Podgorici sa poljskom ekipom Zavjerće.

Nadam se da ćemo trenirati dobro, da ćemo se vratiti na naš nivo i otići spremni na

Milić: Nema prostora za paniku Srednji bloker naše selekcije Blažo Milić ističe da je „turnir u Skoplju došao u pravo vrijeme“, - Da vidimo trenutnu formu u kojoj se nalazimo... Znali smo da nas očekuju teške utakmice jer igramo protiv ekipa Evropsko prvenstvo – kazao je srednji bloker Ivan Ječmenica. Činjenica da nijesu osvojili ni set u dva meča, da nijednom nijesu imali set loptu, a da su u četiri od šest izgubljenih setova ostali ispod 20 poena,

koje su podigle takmičarsku formu mnogo prije nas igrajući Evropsku ligu, što nije bio slucaj sa nama. Možda rezultat pokazuje da je razlika u kvalitetu velika u ovom trenutku, ali nema prostora za paniku jer imamo dovoljno vremena

govori da su naši odbojkaši u ovom trenutku daleko od željene forme.

– Evidentno je da igrači nijesu još spremni, ali i treba da budu daleko od forme koja se očekuje za Evropsko prvenstvo.

Iako su htjeli, mislim da je

da poradimo na svim nedostacima i podignemo formu na najveći nivo – kazao nam je Milić.

Naša selekcija će završne pripreme odraditi sa poljskim Zavjerćeom.

- Igraćemo protiv jako kvalitetnog protivnika. Vjerujem da će već na tim utakmicama biti vidljivog napretka u našoj igri – dodao je Milić.

Slovačka puno jača u fizičkom i u tehničkom smislu. Ali, ovo ništa ne znači, ovo je samo jedna stepenica ka EP – rekao je selektor Veljko Bašić.

Selektor Bašić je turnir u Skoplju iskoristio prvenstveno da isproba postavu koja bi treba-

la da bude startna i na Evropskom prvenstvu. U mečevima na turniru je bila samo jedna promjena u startnoj postavi, na prijemu servisa – protiv Sjeverne Makedonije počeo je mladi Ivan Zvicer, koji se za to mjesto izborio u kvalifika-

cijama za EP, nakon povrede Marka Bojića, koji ga je, međutim, zamijenio u finišu prvog seta tog meča i odigrao do kraja. Bojić je počeo drugi meč, dok su u obje utakmice ostali starteri bili isti – tehničar Rajko Strugar, korektor Miloš Ćulafić, primač Vojin Ćaćić, srednji blokeri Ivan Ječmenica i Blažo Milić, te libero Nikola Lakčević.

Protiv Sjeverne Makedonije je u igru, tokom prva dva seta, ulazio još samo ljevoruki korektor Milutin Pavićević.

Protiv Slovaka, Marko Vukašinović je u drugom setu ušao umjesto Bojića i odigrao do kraja, dok mu se Zvicer pridružio na prijemu od početka trećeg seta, umjesto kapitena Ćaćića.

U Skoplju, dakle, nijesu igrali tehničar Danilo Dubak, korektor Aleksandar Minić, primač Nemanja Peruničić, srednji blokeri Luka Babić i Matija Ćinćur i libero Miloš Kosović, koji bi trebali da dobiju šansu (ili barem nekolicina njih) protiv Zavjerćea, koji vodi naš proslavjeni trener Igor Kolaković, kome je pomoćnik Srđan Popović, doskorašnji pomoćnik Bašića u reprezentaciji. Poljaci će, naime, od 22. do 27. avgusta trenirati u Podgorici i sparingovati sa našom selekcijom...

- To će, vjerovatno, biti najvažniji dio priprema – zaključio je Bašić.

S. J.

Međunarodni turnir u Telkiju

Novi klub za crnogorsku odbojkašicu

Poraz kadeta za kraj

Nikoleta Perović ide u Tursku

Crna Gora Izrael

0 3

TELKI - Trening centar ,,Telki“. Strijelci: Jefet u 17, Šabo u 25, Elgabi u 76.minutu.

CRNA GORA: Bobičić, Vračar, Bubanja, Miranović (od 46. Kecojević), Perović (od 46.

Krivokapić), Lečić (od 59. Radojević), Barac (od 46. Ljuljanović), Adžić, Mrvaljević (od 59.

Pavićević), Roganović (od 59. Đukanović), Vukićević (od 46. Camaj).

IZRAEL: Mašjak, Egbarija (od 75. Lek), Jesilirmak (od 46. Simon), Elgabi, Šifman, Jefet, Distelfeld (od 59. Jusopove), Azo (od 59. Koen), Dezent (od 80. Jebelu), Šabo (od 46. Jehošua), Levi (od 46. Turgeman).

Kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Izraela u posljednjem meču međunarodnog turnira u mađarskom Telkiju.

Ekipa Radovana Kavaje nije uspjela da iskoristi periode dobre igre, promašila je i jedanaesterac, pa je protivnik znao da kazni te promašaje - 3:0.

- U utakmici protiv fizički i tehnički bolje ekipe, sa manjom rotacijom igrača i kada ne iskoristite period bolje igre na početku utakmice, a pritom pogodite dvije stative i promašite penal, onda se ne možete nadati boljem rezultatu. Imali smo i još dvije dobre šanse, dok smo pri padu koncen-

tracije poklonili gol protivniku. Momci su htjeli više, ali moramo biti spremniji za ekipe iz prvog i drugog šešira u kvalifikacijama, koje ne praštaju ove greške, posebno kod golova koje smo primili - kazao je selektor Kavaja.

U prvom poluvremenu, ,,sokoli“ su imali tri veoma dobre šanse. Dva puta je Petar Barac bio u mogućnosti da savladala protivničkog golmana, dok je Luka Lečić u 34. minutu pogodio stativu.

Najbolju šansu za pogodak Crna Gora je imala u 69. minutu, kada je Nenad Krivokapić promašio jedanaesterac. Izrael je bio konkretniji, Aviv Jefet je doveo svoj tim u vođstvo u 17. minutu, a ubrzo je prednost udvostručio Šimon Šabo. Konačan rezultat postavio je Šimon Elgabi u 76. minutu.

Crna Gora je turnir završila sa pobjedom i dva poraza. Savlada je Mađarsku na startu, zatim je R. P. izgubila od Hrvatske i Izraela.

PODGORICA – Crnogorska odbojkašica Nikoleta Perović karijeru nastavlja u Turskoj – korektorka naše reprezentacije je potpisala ugovor sa Ted Ankarom Kolejlilerom, članom Prve lige (drugi rang takmičenja u toj zemlji).

Perovićeva u Tursku dolazi nakon sezone u grčkom AEK-u.

Turska liga me uvijek privlačila, jedna je od jačih u svijetu.

Priča za ovu sezonu je odlična, uslovi u klubu su super i zbog toga se nisam puno razmišljala.

Klub je ove godine znatno jači nego prethodnih, plan i ambicije su da se uđe u Sultan ligu i osvoji Kup – kaže Nikoleta Perović za Pobjedu.

Jedna od najboljih crnogorskih odbojkašica je prije nekoliko dana stigla u Ankaru, i utisci su više nego pozitivni.

- Zadovoljna sam. Klub je dobro organizovan, uslovi su nam fenomenalni, odlična uprava

Filip Radović spreman za početak Paraolimpijskih igara

Želi borbu za visok plasman PODGORICA - Stonoteniser Filip Radović kazao je da je i sam plasman na Paraolimpijske igre veliki uspjeh, ali da u Tokiju želi da ostvari više, pruži svoj maksimum i umiješa se u borbu za visok plasman u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Osvajač srebrne i tri bronzane evropske medalje ispričao je da je nevjerovatan osjećaj biti u selu sa najboljim paraolimpijcima svijeta.

- Ovo su moje debitantske Paraolim-

pijske igre. Osjećaj je nevjerovatan, biti u selu sa najboljim sportistima svijeta. Organizacija je na visokom nivou – kazao je Radović.

Istakao je da je organizator preduzeo sve da ne dozvoli širenje korona virusa i ulazak u Paraolimpijsko selo.

- Što se tiče kovida-19, mislim da teško može doći do nekih komplikacija imajući u vidu predostrožnost domaćina i brojne kontrole koje prolazimo i testove koje radimo tokom dana.

Radović je istakao da je za sada jedini

kluba, kao i moje saigračice.

Treniramo naporno i polako slažemo kockice za sezonu koja je pred nama – dodala je Perovićeva, standardna reprezentativka Crne Gore, sa kojom u maju ove godine nije uspjela da u kvalifikacijama izbori vizu za Evropsko prvenstvo.

Bivša odbojkašica Luke Bar je inostranu karijeru počela na

problem prevoz iz sela do borilišta.

- Nema često autobusa, nijesu usklađeni sa treninzima i tu gubimo dosta vremena. Nadam se da će to do početka takmičenja biti usklađeno.

Očekivanja su uvijek velika, a pokriće je ogroman rad u petogodišnjem paraolimpijskom ciklusu.

- Plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju izborio sam kao trećeplasirani na Svjetskoj rang listi i to je veliki rezultat. Neću se zadovoljiti time, već ću dati svoj maksimum i u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Dosta toga zavisiće od žrijeba i prvih mečeva koji su, kako je kazao, uvijek najteži zbog prilagođavanja na uslove.

- Nadam se da ću, ukoliko pogodim

jesen 2014. godine u norveškom Stod voleju, potom je igrala za rumunske timove Targu Mureš i Bakau, njemački Štutgartu, mađarsku Bekeščabu (u kojem je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa).

Prije povratka u Evropu, u AEK, Nikoleta je igrala u Kini (Junan) i Indoneziji (Bankunk bank)...

S. J.

formu i dobro se pripremim za te mečeve, biti konkurentan na takmičenju.

Kao najozbiljnijeg kandidatia za visok plasman i medalje vidi Poljaka Patrika Čojnovskog.

- Njega još nijesam pobijedio u karijeri. Tu su još Indonežanin Dejvid Džejkobs, Kinez Lian Hao, Austrijanac Kristijan Gardoš, Francuzi Mateo Bohas i Žil de Bordone i Španac Hoze Ruiz Rejes.

Radović će, kao i drugi crnogorski stonoteniser Luka Bakić, nastupiti u pojedinačnom dijelu koje je na programu od 25. do 29. avgusta i ekipnom dijelu, koji je predviđen od 31. avgusta do 3. septembra.

R. A.

Arena

20 Rukomet

Neđelja, 22. avgust 2021.

Ljevoruka Đurđina Malović, u dresu Tulona, nastupaće u Francuskoj u jednoj od najjačih liga na svijetu

Prilika u zemlji olimpijskih šampiona PODGORICA - Poslije duge pauze i zdravstvenih problema Đurđina Malović je u poljskom MKS Lublinu povezala solidan broj utakmica i stigla na početak priprema za novu sezonu u francuski Tulon.

Veliki plus za ljevoruku Nikšićanku, koja će u trećoj državi od odlaska iz Budućnosti, u jednoj od najjačih rukometnih liga, vjerovatno imati što da pokaže. A ima puno još rezervi u sebi, jer da nije imala problema sa povredama, njen put bi, iako kaže da je zadovoljna, bio mnogo lakši.

- Prija mi država, grad, ekipa i mogu da kažem da sam dio zdravog kolektiva. Djevojke i trener su super i mislim da sam donijela ispravnu odluku – kazala je povremena reprezentativka Crne Gore.

Sve miriše na lijepu priču, koju od starta tako i doživljava.

- U timu je nekoliko novih igračica iz domaće lige, na lijevom beku je Španjolka, od prošle sezone tu su još dvije Dankinje... Ekipa je mlada i sa manje iskustva, ali sa trenerom koji je stigao polovinom prošle sezone, i sa kojim su svi zadovoljni. Izgleda kao lijepa priča, a što se tiče ambicija, nije ništa precizirano. Želimo klub da podignemo na viši nivo, što mi se sviđa, ali bez nekog velikog pritiska. I ta priča da se ide naprijed je prava priča.

Od 20. jula Malović je sa ekipom. Radi jako, u sistemu je, a izdanja kroz nekoliko prijateljskih utakmica daju nadu za budućnost.

- Za sad sam jedina ljevakinja na desnom beku, imam veliku minutažu, imam bitnu ulogu – što sam objeručke prihvatila.

Trudiću se, naravno, da doprinesem ekipi najviše što mogu.

Stvarno mislim da sam donijela ispravnu odluku. Sviđa mi se gdje sam i kako sve izgleda i ka čemu idemo. Tako i razmišljam, danas radim najbolje što mogu i svaki dan tako. Ne gledam previše u budućnost, ne stavljam sebi nikakav pritisak.

Treniram i radim ono što volim i živim i radim dan za danom.

Svakodnevne sitne tegobe

Moćna liga

Brojni pehovi pratili su Malović kroz karijeru.

- Imaću do kraja života sitne tegobe zbog povreda i preranog oporavka nakon prve povrede – igrala sam sa metalnom šinom u potkoljenici, navukla hronične upale... U tim mladim danima žurila sam i bila željna dokazivanja i tijelo povrijedila.

Imam i dalje sitne probleme – svakodnevno. Ali se i osjećam dobro uz kvalitetne tretmane i fizioterapeute. Svi se trude da budem spremna za meč i trening, niko ne žmuri na to, znaju kada mi je potrebna terapija, masaža... Glavni dio priprema prošao je bez problema, što nije bio slučaj u Poljskoj. Radim na tome da ojačam tijelo i da smanjim rizik.

U Francuskoj se igra jedan od najboljih rukometa. U zemlji olimpijskih šampiona svaka pobjeda u domaćem šampionatu se slavi.

- Rukomet je kvalitetan, taktički se izuzetno radi, zna se sve. Imaju konkretan sistem i prate francusku reprezentaciju. I naš trener tako radi. Stigla sam u ozbiljnu priču, što mi se sviđa. Prva liga je jaka, ozbiljni su rivali, biće pakleno.

Ima veliko iskustvo. Nastupala je za mađarski FTC i MTK Budimpešta, a onda i za Lublin.

- Bez obzira na sve mnogo sam ponosna na sebe i na sve prepreke i stvari koje su se desile i koje sam preskočila. Igram i zadovoljna sam.

Iza mene je veliko životno i rukometno isksutvo. To što sam otišla kao relativno mlada nije minus, jer mi je boravak u inostranstvu kao sportisti i kao osobi donio puno iskustva, bez obzira na rezultate ili na rang klubova za koje sam igrala.

Sazrijeva polako, ali se i čeka na eksploziju nekada velikog talenta crnogorskog rukometa.

- Srećna sam i ponosna jer sam dio zdravog kolektiva i od veli-

ke sam koristi. To je najvažnije.

Nijesam porasla 15 centimetara ili ubrzala šut 300 na sat od kada sam došla u Francusku.

Isti sam igrač iz Poljske koga ste gledali. Kod mene se ništa nije promijenilo, oduvijek sam spremna i konkurentna. Ista sam sada i prije pet mjeseci. Đina odavno nije u ozbiljnijoj priči oko reprezentacije. Bila je, istina, na širem spisku pred EP prošle godine u Danskoj.

U septembru 2019. u kvalifikacijama za EP povrijedila se na treningu, tačnije završila je sa nekoliko šavova na gornjoj usni.

- Imponuje svaki poziv i svi žele da igraju za reprezentaciju, tako i ja. Bila bih srećna.

U prethodnim okupljanjima nisam bila dio tima. Nisam bila konkurentna, bilo je možda

Naši rukometaši savladali Letoniju u polufinalu B prvenstva Evrope

Sa Holandijom za A diviziju PODGORICA - Još samo korak dijeli naše najbolje kadete od elitne divizije evropskog rukometa.

Crna Gora savladala je domaćina Letoniju 30:25 (13:12) u polufinalu Evropskog prvenstva B divizije, a protivnik u današnjem (18h) finalu, u kojem pobjeda donosi plasman u A diviziju, biće Holandija.

Do četvrte pobjede u Rigi došli su zahvalju-

jući odličnoj igri u drugom poluvremenu.

Crna Gora, nakon prvih 30 minuta, imala je minimalnu prednost (13:12), a drugo poluvrijeme otvorila na najbolji mogući način – serijom od pet vezanih golova, koju je zaključio Dragašević za vođstvo 18:12 u 36. minutu. Čepić je u 44. minutu pogodio za 23:16, a istu prednost naša reprezentacija imala je i

spremnijih, boljih i kvalitetnijih i to je sve za mene bilo ok.

Ali, kažem, zadovoljna sam, igram, treniram. Ne namećem sebi breme, naravno da želim više, daleko od toga da nijesam ambiciozna, ali sam konačno prihvatila situaciju u kojoj sam. Imala sam velike probleme i nakon svega imam priliku da igram i produžim karijeru. Samu sebe ne čekam, dala sam sebi vrijeme. Uopšte nemam pritisak, najveći je da sjutra dam maksimum na trčanju. Spremam se za prvi meč i ne idem dalje od toga. To mi, naravno, donosi mir, spokoj i sreću – jasna je Malović. A. M.

u 46. minutu, nakon što je Dragašević zatresao mrežu domaćina za 24:17. Sigurnom igrom, naši momci održali su prednost do kraja meča, pa su nakon Holandije, Turske i Kosova, slavili i protiv domaćina, za plasman u finale šampionata u Rigi.

Najefikasniji u našem timu bio je Čepić sa sedam golova, Dragašević je postigao šest, a Luka Vukićević pet. Luka Nikolić četiri puta je zatresao protivničku mrežu, a Vojislav Vukić i Darko Pejović po tri puta. U strijelce su se još upisali Luka Barjaktarović i golman Vasilije Vujović, koji je upisao 12 odbrana.

A. M.

Matea Pletikosić odradila prvi sparing trening u dresu Budućnosti protiv bivšeg kluba Krima

Bilo je čudno, ali i lijepo PODGORICA - Matea Pletikosić do juče je trenirala sa Krimom (prošle godine imala je sezonu snova), a danas je u plavom dresu igrala protiv slovenačke ekipe.

Početkom prošle sedmice, kada je Itana Grbić otišla u FTC, brzo je dogovorena saradnja i povratak crnogorske reprezentativke u Podgoricu.

- Malo je bilo neobično i čudno.

Do prije neki dan sa Krimom, a danas protiv njih. Ali, dobro, ovo sam željela, prihvatila, spremna sam, znam da ću dati sve što imam da pomognem ekipi i vjerujem da ćemo kroz Ligu šampiona stasavati i da nikome nećemo biti lak rival – kazala je Pletikosić.

Budućnost je od petka u Ljubljani, a zajednički treninzi i za ponedjeljak planirana sparing utakmica, biće od velike koristi stručnom štabu sa Bojanom Popović.

- Prvi treninzi su bili odlični.

Osjetila sam lijepu energiju, zbog čega sam jako srećna.

Svjesni smo da nas čeka težak posao, ali je najbitnije da smo svi pozitivni i da se slažemo. A kroz rad ćemo stvari polako slagati. Mislim da će nam sparing sa Krimom odlično poslužiti. Juče smo radili odbranu, napad, kontre, sve ono što će će nam koristiti.

Sa puno nepoznanica, makar za početak, Budućnost ulazi u nove obaveze. Prva je 11. septembra u Koprivnici sa Podravkom.

- Najbitnije je da pokažemo

odgovornost i da poštujemo ono što Bojana bude tražila od nas. Naravno, za sve treba i vremena i strpljenja. Vjerujem da ćemo s vremenom biti sve bolje i da će svi promašaji nestati kroz dobar rad i utakmice. Što se tiče kvaliteta grupe – ponoviću da nas čeka težak zadatak, ali borićemo se i gradićemo zajedno priču. Sigurna sam da nikome od protivnika sa nama neće biti lako – jasna je Pletikosić.

Matea je počela da se pakuje. U četvrtak stiže u Podgoricu (,,plave“ se u utorak vraćaju kući).

- Svratiću kod kuće na dan, jer bi bilo naporno da vozim čitav dan od Ljubljane. Podgorica je moja kuća i stvarno se radujem povratku i obavezama koje nas čekaju. Što se tiče sistema, za Mateu neće biti problema da se uklopi. Sve stvari su joj poznate...

- Ništa strano. Spremna sam za rad, za minutažu, zato sam i prihvatila da se vratim. Neće biti lako, ali tako se grade igrači.

Već u oktobru, a pred SP u Španiji, Mateu sa reprezentativkama čekaju nove obaveze.

- Najvažnije je da se posložimo. Nadam se da će se Milena vratiti, jer ćemo sa njom biti i jače i bolje.

O utiscima sa Olimpijskih igara kaže: - Velika škola. Mada je sve velika škola – i utakmica i treninzi... Iz svega se pouke mogu A. M. izvući.

ŽRK Zeta novi prvoligaš

Srećni i zahvalni Rukometnom savezu Odlukom Upravnog odbora Saveza da se proširi Prva ženska liga, Zeta je stekla status člana najvišeg ranga takmičenja.

Za klub koji uvijek ima visoke ambicije i ciljeve, odluka Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore da proširi SBBet Prvu žensku ligu je veoma značajna, jer će omogućiti bolje uslove za rad i napredak svim članovima, kaže predsjednica, a ujedno i trener ŽRK Zeta Bobana Krstović u razgovoru za zvanični sajt Saveza. Što za Vaš klub znači odluka Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore da nakon proširenja Prve lige postanete član najvišeg ranga takmičenja?

- S obzirom na to da smo jedini ženski klub u Zeti, jako nas raduje činjenica da smo postali član najvišeg ranga takmičenja.

Opšte poznato je da smo klub koji sebi postavlja visoke ambicije i ciljeve, s toga smo željeli da idemo na veći nivo, koji će nam omogućiti da članovima pružimo što bolje uslove za rad

i napredak. Neizmjernu zahvalnost dugujemo Rukometnom savezu na čelu sa predsjednikom Kapisodom.

Koliko je navedena odluka UO RSCG značajna za razvoj igrača i rukometa?

- Za nas je navedena odluka izuzetno značajna, jer će nam omogućiti da širimo bazu i radimo na popularizaciji rukometa. Ono što je najvažnije, kao što sam i navela, jeste da omogućimo našim članovima bolje uslove za rad, razvoj i napredak kroz igru.

Kakve su ambicije kluba u predstojećoj sezoni?

- Trudićemo se da budemo konkurentni i zadržimo mjesto u elitnom rangu. Trenutno je jako nezahvalno govoriti o nekim većim ciljevima, iako ih potajno uvijek svi imamo, ali ono što je veoma značajno jeste da su naše ambicije u skladu sa mogućnostima. Ono što možemo da obećamo jeste da ćemo se maksimalno truditi da opravdamo ulogu prvoligaša, a vjerujem da ćemo kroz utakmice biti sve bolji i sticati neophodno iskustvo.

Feljton

Neđelja, 22. avgust 2021.

21

36.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Poturčeni Poljak kome je sudnji čas kucnuo u Spužu » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB MUSTAFA DŽELALETIN PAŠE

Crnogorska istoriografija često nudi suženu percepciju o turskim vojskovođama, koji su iskušavali sudbinu na prostoru Crne Gore. A na ovo tlo su zalazile vrlo značajne i zanimljive ličnosti, poput Mustafe Dželaletin-paše, poturčenog Poljaka, koji je ovdje zauvijek ostavio svoje kosti. „Propast revolucionarnih oluja 1848/49. i kontrarevolucionarni teror natjerali su mnoge revolucionare da napuste svoje zemlje i postanu političke izbjeglice” - piše Admir Adrović („Mustafa Dželalettin paša”, Matica, br.

73, proljeće 2018, 115). Jedna od zemalja koju je preplavio taj politički izbjeglički talas bila je Osmanska imperija. Od maja 1849. godine mnogi Mađari, Poljaci i italijanski revolucionari, kopnom i morem, našli su utočište u Osmanskoj državi. Značajan broj azilanata prihvata islam, prelazi u osmansku nacionalnost i trajno se naseljava na osmanskoj teritoriji. Poljak Konstanti Borzecki je jedan od onih koji su izbjegli iz svoje zemlje i koji je utočište našao u Osmanskoj državi (isto, 115-116). Konstanti je rođen 1826. godine.

Završio je gimnaziju 1844. i započeo studije na Umjetničkoj školi u Varšavi. Dvije godine nakon toga (1846) upisao je Teološku katoličku školu (isto, 118). Konstantijev život će početi dramatično da se mijenja od aprila 1848. kada je izbila anti-pruska pobuna Poljaka u Velikom Vojvodstvu u Poznanju. Borzecki se zalagao za nezavisnost Poljske. Pridružio se ustanicima, ali sve je brzo okončano. Završio je u zatvoru u Magdeburgu, odakle je po oslobađanju otišao za Francusku. Kada je saznao da je Osmanska država dozvolila boravak mađarskih i poljskih revolucionara na njenoj teritoriji u svojstvu izbjeglica, zaputio se ka Carigradu. Imao je 23 godine. Ubrzo je primljen u osmansku vojsku i raspoređen u kartografski sektor, u činu štabnog kapetana. Primio je islam i dobio novo ime Mustafa Dželalettin (isto, 120-122).

Intenzivno je slikao i proučavao vojne i inženjerijske knjige. U narednih dvadeset pet godina Mustafa će kao oficir učestvovati na mnogim ratištima – u Crnoj Gori 1852, u Krimskom ratu 1853-1856, kod Bagdada 1857, opet u Crnoj Gori 1861–1862, na Kritu 1867, u Hercegovini 1875. i konačno, po treći put u Crnoj Gori 1876.

Ranjavan je više puta. Sva odlikovanja dobio je za zasluge na bojnim poljima. U pohodu na Crnu Goru 1861. godine koji je preduzeo Omer-paša Latas, učestvovao je kao štabni potpukovnik. Pretpostavljeni mu je bio skadarski mutasarif Čerkez Abdi-paša (isto, 124).

U borbi u Martinićima ranjen je po četvrti put. Zbog zasluga u ovom ratu unaprijeđen je u

Konstanti Borzecki se ka Carigradu zaputio u 23. godini života. Ubrzo je primljen u osmansku vojsku i raspoređen u kartografski sektor, u činu štabnog kapetana. Primio je islam i dobio novo ime Mustafa Dželalettin. U narednih dvadeset pet godina učestvovao je na mnogim ratištima

Spuž u drugoj polovini 19. vijeka



Mustafa Dželaletin paša bio je u Crnoj Gori 1852, u Krimskom ratu 1853-1856, kod Bagdada 1857, opet u Crnoj Gori 1861–1862, na Kritu 1867, u Hercegovini 1875. i konačno, po treći put u Crnoj Gori 1876. godine. Ranjavan je više puta. Sva odlikovanja dobio je za zasluge na bojnom polju

čin miralaja (pukovnika) (isto, 126). Postao je mirliva (general-major) 1867. U 41. godini života. Penzionisan je 1871. nakon čega se vratio u Carigrad.

Naredne godine mu je vraćeno zvanje i ponovo je stupio u aktivnu službu. Ovaj put njegovo radno mjesto je bilo odjeljenje generalštaba (isto, 129). Po izbijanju ustanka u Hercegovini i širenja ratnog požara Turci su preduzeli odgovarajuće korake. Mustafa Dželaletin-paša je stigao u Hercegovinu krajem marta 1876. Tamo je uzeo učešća u dvije akcije čiji je cilj bio isporuka zaliha hrane i municije turskom garnizonu u Nikšiću koji je bio pod opsadom od strane Crnogoraca.

Prvu akciju je vodio zapovjednik Ahmed Muhtar-paša. Ta akcija je okončana totalnom katastrofom za turske trupe.

Drugu akciju je vodio Mustafa Dželaletin-paša. Zahvaljujući lukavim taktičkim potezima, ostvario je uspjeh. U jednom



U boju kod Spuža 27. septembra 1876. godine „kako su kaživali Turci, ostalo je u Maljat mrtvoga Turčina 2000 a ranjenija, kažu, te su ponijeli samo u Podgoricu – 600. I pogiboše dva paše: Dželadin paša i Avdi paša. Dželadin paša bio je desna ruka Derviš paši. Kaživali su mi, kada su ga pronijeli mrtva u Spuž vidio ga Derviš paša i plaka’ je za njim kao malo dijete“

manjem okršaju s Crnogorcima u klancu Duga bio je povrijeđen (isto). Nakon toga zbog spletki biva prekomandovan u Bosnu đe je kod Bijeljine ostvario najveće vojne uspjehe u karijeri. U bici za Bijeljinu potpuno je razbio ustaničke snage. To mu donosi unapređenje u čin ferika (generallajtnanta). Iza toga je iznova poslat u Hercegovinu, odakle je prekomandovan u Skadar.

Iz Skadra je sa Derviš-pašom u oktobru 1876. krenuo ka Podgorici, a odatle prema Spužu.

Ranjen je u borbi oko brda Maljat 27. septembra 1876, a umro sjutradan.

Taj događaj opisao je vojvoda Ilija Plamenac u svojim memoarima: „Derviš paša ima namjeru da gori kuće i sela po Bjelopavlića.

Ali mora najpriđe uzet Maljat (...) 26. setemvra dođe straža i kaže mi da Derviš paša uređuje vojsku za napadaj te ja s ove tri bataliona odmah potrči preko polja i ugrabi pred njima Maljat. I zađedi se boj i traja od jutra do uveče (...) Vojnici koi smo bili u Maljat niti je koi što ijo ni pio. Pošto bi prvi mrak,

Spuž početkom prošlog stoljeća

ja naredi da sva vojska izide iz Maljta samo da straže ostave, a drugi svi da dođu za sami Maljat. Bješe tu voda lijepa i tu se okupi vojska. I ja se razgovori su one tri komandira đe ćemo koi batalion stavit jer će ni sjutra udarit Derviš paša sa svom jakotom (...) Viđu da će sjutra veliki boj i krvoproliće bit. Te ja piši vojvodi Stanku Radonjiću (...) da pošlje batalion Zagarački odmah i da po noći u zemlju ukopaju se krajem Zete i naprave šančiće đe se mogu dobro skrit. I to po noći da bude sve gotovo i svi vojnici na mjesto. I tako pošlji komandiru Đoku Pejoviću da dođe z batalionom Ceklinskijem u Kukoševinu da ne bi vojska turska zaokolila poljem izpred Martinića ot Spuža. I da budu, priđe no svane, svak na svoje mjesto (...) Ovo je 27. setembra.

Osviće. Sve sam pregleda’ jesu li batalioni na svoja mjesta. I, kako se razdani, udari Derviš pašina vojska sa svom silom (...) Turska vojska nije imala nikakva zaklona i onako, s velikom pogibijom, dođe do blizu šančeva. Ali naprijed ne moga no ustupi natrag. I tako

Stari most u Spužu

udari na sredinu na batalion Radoja Ristova i tako idu prsimačke, bez nikakva zaklona, i doše ni, s velikom pogibijom, do blizu šančeva. Od velike naše pucnjavine i ognja iz pušaka obrnu vojska turska natrag pa napade na lijevi kraj na komandira Jovicu Radovića tako jako i snažno a gađu nas topovi z grada Spuža, sa Hotskija vrata, sa Stologlava s fortice, iz drugia fortica dvadeset i četiri topa te padahu mađu nama po dvadeset i četiri granate. Ot velija topova turskija i našija i njihovi’ pušaka da se ništa čut ne mogaše (...) Te naredi da se vojska izmiče polako po redu. Kako počesmo da se izmičemo ufati magla prirodna i mi ostavi glavice to jest Maljat, i turska vojska ufati Maljat i misli za nama poljem a dočeka batalion Zagarački, prosu veliki oganj i vojska turska jako se začudi oklen ovo bi i više ne smjedoše za nama no i’ opet dočeka batalion Ceklinski koi prosu veliku pucnjavinu (...) U ovi boj, kako su kaživali Turci, ostalo je u Maljat mrtvoga Turčina 2000 a ranjenija, kažu, te su ponijeli

samo u Podgoricu – 600. I pogiboše dva paše: Dželadin paša i Avdi paša. Dželadin paša bio je desna ruka Derviš paši. Kaživali su mi, kada su ga pronijeli mrtva u Spuž vidio ga Derviš paša i plaka’ je za njim kao malo dijete. A bojevi se prekidoše izpred podna“ (I. Plamenac, Memoari, Podgorica, 2004, 117-120).

Ranjeni Mustafa Dželaletin paša je bio svjestan dolazećeg smrtnog časa, pa je uspio da pošalje telegram padišahu sa molbom da pazi na njegovog sina Envera. Samrtne muke pašine trajale su osam sati.

Umro je ujutro 28. septembra (10. oktobra) 1876. u vojnom sanitetu u Spužu. Razlog prekida borbi baš u to vrijeme je bila sahrana Mustafe Dželalettin-paše, jer kod muslimana je običaj da se nakon podnevne molitve (podne namaza) obavlja sahrana (dženaza). Koliko je Dželalettin paša bio poznat i ugledan najbolje govori podatak da su o njegovoj smrti izvijestile brojne novine i časopisi širom svijeta (A. Adrović, „Mustafa Dželalettin paša”, 133-134).

Paša je sahranjen u avliji spuške džamije. Na njegovom grobu, bio je postavljen mermerni stub na čijem vrhu je bio izrezbaren fes. Dvije godine kasnije Spuž je preuzela crnogorska vojska. U slobodnoj Crnoj Gori niko nije brinuo o grobu osmanskog generala.

Mnogo godina kasnije grob svog oca posjetio je Enver paša. Nadgrobni stub (nišan) već je bio polomljen. Vremenom, obrisi osmanske arhitekture u varošici Spužu sačuvali su se samo u vidu ostataka ruinirane tvrđave, a od četiri džamije u varoši i bližoj okolini skoro da nije ostalo nikakvog traga.

Nije sačuvan ni grob hrabrog Mustafe Dželaletin paše.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 22. avgust 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (23.8 - 29.8) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke…

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Blizancima

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre možete poznatog đotiš astrologa Mladena lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program na komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

mu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

PONEDJELJAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate kariz-

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u

NEDJELJA

NEDJELJA

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

MJESEC u JARCU PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:08 i traje do četvrtka u 18:59. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Neđelja, 22. avgust 2021.

Enigmatka

23

24

Enigmatka

Neđelja, 22. avgust 2021.

Neđelja, 22. avgust 2021.

Marketing

25

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. avgust 2021.

27

Дана 20. августа 2021. године, након дуге и тешке болести, напуштио нас је наш вољени супруг, отац, ђед и брат

ЂОРЂИЈЕ – БАТО Митров ЈОЧИЋ 1947 – 2021. Сахрана је обављена у кругу најуже породице 21. августа у 12 часова на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Бул. Саве Ковачевића 52, Подгорица.

Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, синови ИВИЦА и ДРАЖЕН, ћерка САЊА, снаха ДРАГАНА, унуци НЕМАЊА, АНДРЕЈ и СТЕФАН, сестре СЛОБОДАНКА, КАТА и остала родбина

1246

BOJAN MARKOVIĆ Bio si mi istinski prijatelj iz srca. Neka te anđeli prate na vječnom putu, do nekog našeg susreta...

MILENA KALUĐEROVIĆ 1252 Posljednji pozdrav teta

SENKA Bila si kao član porodice.

Nedostajaćeš nam.

EDO, AIDA i EMA 1248 Posljednji pozdrav dragoj

KATINI DUROVIĆ Tvoja plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

Počivaj u miru.

JELENA BOJANIĆ sa porodicom 1251

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. avgust 2021.

Дана 20. августа 2021. у 94. години живота, преминуо је наш драги и вољени

Umro je 18. avgusta 2021. u Beogradu

SLAVKA JOVIĆEVIĆA

MILAN Milićev STANIŠIĆ

МИРКО пок. Обрена КОТЛАШ

iz Vinića

u 81. godini. Kremiranje je obavljeno 21. avgusta 2021. godine u Beogradu.

Dragi Milane, bio si dio našeg života. Tebi posvećujemo svaku suzu bola koja kane.

Sa ponosom i poštovanjem zauvijek ćemo čuvati u sećanju tvoj dragi lik.

Brat JOVAŠ, sinovac PREDRAG sa porodicom, TANJA i SANJA sa porodicama

Сахрана драгог нам покојника обављена је 21. августа на гробљу код цркве Св. Спаса у Мојдежу, у кругу породице.

Ожалошћени: супруга АНКА, братанићи НЕЂЕЉКО и ОБРЕН, унучад МИРКО и КРИСТИНА, браћа од ујака МИШО, БОДО и ЖАРКО, сестре од ујака АНЂА, ДУШАНКА, МИЛЕНКА, БИСЕРКА и ДРАГАНА, породице КОТЛАШ, БРАЈОВИЋ, ДРАГИЋЕВИЋ, НОВАКОВИЋ и остала родбина

1228

Posljednji pozdrav dragom striku

Sa tugom se opraštamo od našeg brata od tetke

MILANU STANIŠIĆU

MIRKA KOTLAŠA Počivaj u miru, dragi naš Mirko.

Tvoji: MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA 1249 Pola godine je od smrti

SLAVKA JOVIĆEVIĆA

SLAVKA JOVIĆEVIĆA

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe i tvoju dobrotu ostaje vječno.

Vrijeme koje prolazi neće izbrisati sjećanje na tebe.

DRAGICA MARTINOVIĆ

MARIJA, VUKICA, VESNA i BOSILJKA sa porodicama

1232

MIŠO, BODO i ANĐE sa porodicama

Tvoj MIKULA mali, bratanična TANJA STANIŠIĆ 1223

Već je pola godine otkako si napuštio svoj dom, a nama ostavio vječiti bol i tugu.

Kako je teško gledati tvoje prazno mjesto u našem domu.

Nedostaješ za sve trenutke koje život donosi, koje smo trebali da dijelimo zajedno.

Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti kroz najljepše uspomene i čuvati od zaborava.

Porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Već je pola godine od smrti

1222

Sa ljubavlju i ponosom čuvaću uspomenu na tvoj vedri duh, toplu riječ i iskrenu radost prilikom naših susreta. Počivaj u miru.

Pola godine je od smrti našeg dragog supruga i oca

1233

Godinu dana je od kada nije sa nama, dragi moj brat

1247

Posljednji pozdrav ujaku

Posljednji pozdrav

MIKO Martinov ĐEKOVIĆ BOŽIDAR KOVAČEVIĆ MILAN STANIŠIĆ

MILANU STANIŠIĆU

Neizmjerna ti hvala za bezgraničnu ljubav i dobrotu koju si nam pružao.

Dragi striko, naša druženja ostavila su neizbrisive uspomene koje mi plemene dušu i život čine bogatijim.

Sestrične: BILJANA, OLIVERA, STANKA i ANA sa porodicama

PREDRAG STANIŠIĆ sa porodicom

1224

1225

Dragi striko

Posljednji pozdrav dragoj zaovi, tetki i babi

1936 – 2021.

S ljubavlju, ponosom i tugom zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Nedostaješ mi, Mile moj...

Dana 18. avgusta, naš dragi dever i stric preselio se u večnost. U nemogućnosti da prisustvujemo sahrani, ovim putem izražavamo duboko saučešće njegovoj porodici.

Dragi Pupo, počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

S ljubavlju i tugom, snaha LJILJA i bratanica NATAŠA 1240

Tvoja sestra NADA 1253 Dragom

POMENI Četrdeset je dana od smrti naše voljene tetke

MIKU ĐEKOVIĆU

MILAN STANIŠIĆ SLAVKI – MINJI IVANOVIĆ

Bolna je istina da nijesi više živ. Čuvaćemo te od zaborava.

SANJA VUJISIĆ sa porodicom 1226

Od SENKE, NEBOJŠE i SEKE sa porodicom

RAJKE STANOJKOVIĆ

Prođe godina dana od tvog odlaska, ali bol u srcu nikada neće, moj brate.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra BEBA sa porodicom

Sestrići TIŚO i NADA

1250

Opraštamo se od naše voljene i plemenite zaove i tetke

1254

1241 Četiri su godine od preranog odlaska naše voljene supruge i majke

Dvanaest je godina od smrti moga oca

Навршава се 26 година од смрти

и 30 година од смрти

САВА РАЖНАТОВИЋА

МАРИЈЕ РАЖНАТОВИЋ

MINJE Sretove IVANOVIĆ rođene Vukčević Ostaju vječne uspomene na naše lijepe porodične trenutke i tvoje tople dočeke.

Počivaj u miru sa svojim suprugom Sretom. Žali za tobom porodica pok. VLADA ADŽIĆA 1243

DESANKE – LOLE ĆOROVIĆ Živiš u našim srcima.

Tvoji: MITAR, NATAŠA i ALEKSANDAR 1230

IVA IVANIŠEVIĆA Cijelog života nešto fali.

Onda shvatiš – neko fali, Ti. Meni najviše.

Tvoja NANA

Са бескрајном љубављу и тугом, мислимо на вас и чувамо вас од заборава.

1227

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Синови РАДОВАН и НИКОЛА, унучад ФИЛИП и СОФИЈА 1245

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 22. avgust 2021.

Навршава се година дана од смрти моје драге мајке

и 21 година од када није са нама мој вољени отац

Dana 23. avgusta 2021. navršava se šest godina od smrti

29

Danas je godina dana od kada nije sa nama

DANILA RADUNOVIĆA

РАДОЈКЕ

ВЛАДИМИР

Zar godine mogu da ublaže bol za sinom, ne – ne mogu nikada.

ПЕРОВИЋ

Vole te majka ŽANA i brat ILIJA 1229

Prođe prva godina otkako nijesi sa nama, ali u našim mislima i srcima si svakog dana.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju plemenitu dušu i dobrotu. Ponosni što si nam bio suprug, otac, brat, svekar i đed.

Veliko ti hvala za sve što si uradio za nas.

A mi, tvoja najuža porodica, ćemo danas posjetiti tvoj vječni dom, zaliti ga suzama i okititi cvijećem.

Ваша отвореност, прво да помогнете, да трпите, праштате и волите, била је суштина вашег постојања. Ваш часни животни пут и ваше име нас обавезују да бол и тугу коју носимо, носимо достојанствено, онако како сте и живјели. Вољени наши, много је необично и тужно живјети без вас.

Син МЛАДЕН, снаха САЊА, унучад ВЛАДИМИР и ИГОР

1238 Прошла је година од кадa ме напустила моја вољена мајка

и

ZARIJA Blagotin VUKČEVIĆ

21 година од када нема мог вољеног оца

Tvoja PORODICA

SNEŽANA Nejo, moja srećo izgubljena. Pet godina tuge i bola.

Nedostaješ na svakom mjestu. Bila si moj život, moj oslonac u svemu.

Ponosni na Tebe čuvamo te u našim srcima, u najljepšim uspomenama.

Ružo moja, među cvjetovima, dok ja trajem uvenuti nećeš.

Odmaraj, a ja ću tugovati.

1219 Prođe godina dana tuge od kada si me napustio, dragi moj i voljeni oče

Voli te MAJKA 1244

Našem

РАДОЈКА

ВЛАДИМИРА

ZARIJA VUKČEVIĆ

ПЕРОВИЋ

Previše sam tužna zbog tvog odlaska i znam da ću zauvijek pamtiti tvoju dobrotu, ljudsku roditeljsku riječ, pažnju i neizmjernu brigu.

S ljubavlju i zahvalnošću sačuvaću te od zaborava.

Мало је ријечи, а превише бола да кажем колико ми недостајете. Сваког дана сте са мном, у мом срцу и мојим мислима. С љубављу и тугом живјећете у свакој мојој ријечи, сузи и успомени.

Tvoja kćerka SANDRA sa porodicom

Ваша ћерка МАРИНА и зет ВЕСЕЛИН са породицом 1220

1236

RAKU Година дана је прошла од када нијеси са нама, драга баба

РАДОЈКА

Godinu tužnih dana od kada nije sa nama

Vrijeme prolazi, toliko toga bi imali da ti kažemo i pokažemo, ali ne stigosmo.

Vjerujemo da si na nekom boljem i ljepšem mjestu sa koga češ nas štititi, čuvati i pokazivati pravi put.

Pričamo o tebi, citiramo te svakog dana, češće uz osmijeh nego kroz suze, tako živiš kroz nas.

ZARIJA B. VUKČEVIĆ Teško je stisnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom.

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam nesebično pružao.

Са поносом, пажњом и вјечном тугом ћемо чувати успомену на твоју племенитост, доброту и љубав коју си нам увијек несебично даривала. Вријеме лијечи ране, али не брише сјећање на добре људе. Захвални и поносни што смо те имали.

Sin SAŠA, snaha LENA, unučad DANIJEL, LUKA i MIA

NADA, LUKA i MILICA

1242

МИМО и МИЛИЦА са породицама Dana 22. avgusta 2021. navršava se godina od smrti naše drage sestre 1239 Година дана је од смрти наше драге пријатељице

1231 Dana 25. avgusta 2021. navršava se pola godine od kada nas je napustio naš

VUKICE MRVALJEVIĆ Tvojim odlaskom ostavila si ogromnu prazninu, vječno ćeš živjeti u našim srcima.

РАДОЈКЕ – РАДЕ ПЕРОВИЋ

Tvoj brat MILO i sestra ZORICA sa porodicama

С љубављу и поштовањем чувамо успомену на Тебе.

1234

РАДАН и ДУШАНКА са породицом 1237

MIODRAG – MIJO BACKOVIĆ

Godina dana je od smrti naše

Od kada nijesi sa nama tuga se ne mjeri riječima ni vremenom, nego prazninom koja je ostala poslije tebe. Otišao si tako brzo da se sa tobom nijesmo uspjeli ni pozdraviti. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za oslonac, podršku, savjete i ljubav koju si nesebično davao.

ZAUVIJEK ćemo te čuvati od zaborava.

Dana 22. avgusta uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Supruga LJILJANA, sin MARKO, kćerka MARIJA, snaha DAJANA, zet VLADIMIR, unučad DARKO, DANILO i ALEKSANDRA

VUKICE MRVALJEVIĆ Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koja je ostala.

Nedostaješ nam za sve trenutke koje donosi život, a trebali smo ih zajedno dijeliti. Čuvamo te u srcima.

Tvoji: DUŠKO, GORDANA, LAZAR, IVONA i ANJA

1221

1235

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MaLI oGLaSI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

IZDAJEM stan (kuhinja, kupatilo, hodnik, dnevna soba) cijena 130 e. Aerodromska 22, Podgorica.

Tel. 067-530-036, 063-227-248 1

Neđelja, 22. avgust 2021.

Potrebna zena za odrzavanje apartmana u Budvi,Gospostina na duzi vremenski period. Smjestaj i hrana obezbjedjeni.

Kontakt tel: 069489231

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 2 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €. Tel. 067-821-067 3 PRODAJEM imanje u Spužu mjesto Kopito udaljeno od mlina 500m.asfalt do ulaza na imanje, voda, struja blizu može u placevima Tel.020/881-750, 069/827-324 4

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

RaZNo PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 7

Neđelja, 22. avgust 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 22. avgust 2021.

Iron Maiden objavio drugu pjesmu sa predstojećeg albuma

Anđelina Džoli otvorila profil na Instagramu zbog stanja u Avganistanu Poznata američka glumica Anđelina Džoli otvorila je profil na društvenoj mreži Instagram kako bi skrenula pažnju na situaciju u Avganistanu, a u prvoj objavi podijelila je pismo koje joj je napisala avganistanska djevojka.

Glumica, koja prije nije imala profil na društvenim mrežama, poručila je da će na Instagramu dijeliti „priče ljudi koji se bore za osnovna ljudska prava“.

Džoli, koja je i ambasadorka dobre volje UN, napisala je u svom prvom postu da je podijelila pismo koje je napisala djevojka iz Avganistana,

Legendarni britanski metal bend Iron Maiden objavio je novi singl „Stratego“, koji će se naći na novom albumu koji će biti objavljen u septembru.

Kako prenosi NME, „Mejdeni“ su se prošlog mjeseca vratili sa novom muzikom nakon šest godina, objavljivanjem pjesme „The Writing On The Wall“, kada su i potvrdili izlazak novog albuma.

Pjesmu „Stratego“ su napisali gitarista Janik Gers i jedan od osnivača benda i basista Stiv Haris. Snimljena je još 2019. te kako je dvije nedjelje prije napada 11. septembra bila na avganistanskoj granici i susrela se sa izbjeglicama koje su bježale od talibana.

Džoli je izrazila tugu zbog činjenice da su Avganistanci ponovo raseljeni zbog straha i neizvjesnosti koja okružuje njihovu zemlju. „Gotovo je nemoguće razumijeti trošenje toliko vremena i novca, prolivanje krvi i izgubljene živote samo da bi se ovo postiglo“, napisala je glumica. Dodala je kako je „mučno desetinama godina gledati kako se avganistanske izbjeglice, koji su najsposobniji ljudi na svijetu, tretiraju kao teret“.

godine, u studiju „Gijom Tel“ u Parizu. „Mislim da će ovo biti bolji album od ‘Book Of Souls’ (pret-

hodni album objavljen 2015. godine). Zaista vjerujem u to“, izjavio je nedavno frontmen benda i pevač Brus Dikinson.

Premijera novog filma o Džejmsu Bondu u septembru Uprkos glasinama da će distribucija zbog pandemije biti odložena po četvrti put, premijera novog filma o Džejmsu Bondu „Za smrt nema vremena“ održaće se krajem septembra.

Filmski studiji Universal i MGM objavili su na Bondovom zvaničnom Tviter nalogu da će svečana premijera biti u Londonu 28. septembra, dva dana prije planiranog dolaska u bioskope. U Sjedinjenim Državama u distribuciju će 8. novembra. „Za smrt nema vremena“ biće poslednji Bond s Danijelom Krejgom u ulozi tajnog agenta 007.

Preminuo japanski glumac Soni Čiba, legendarni Hatori Hanzo iz filma „Kill Bill“ Japanski glumac i majstor borilačkih vještina Soni Čiba umro je u 82. godini od komplikacija izazvanih korona virusom. Čiba je bio zvijezda u Japanu, a široj publici najpoznatiji je po svojoj nezaboravnoj ulozi majstora mačeva u filmu „Kill Bill“ Kventina Tarantina.

Njegova filmska karijera trajala

je pet decenija, u okviru koje je, između ostalog, snimio trilogiju „Ulični borac“ 1970. i „Paklene ulice 3: Trka kroz Tokio“ iz 2006.

Njegov agent Timoti Bil rekao je da je bio „skroman, brižan i prijateljski nastrojen čovjek“, prenosi BBC. Bil je za AFP rekao, povodom Čibine smrti, da je to „tako tragična vijest“, dodajući da je bio „veliki

prijatelj i izuzetan klijent“.

Glumac iz Mortal kombata Luis Tan odao je poštu Čibi onlajn, napisavši da je on bio „istinska glumačka legenda“. „Tvoji filmovi su vječni, a tvoja energija je inspiracija“, naveo je Tan. I američka Akademija za filmske umjetnosti i nauku, koja dodjeljuje nagradu Oskar, navela

je takođe da je Čiba bio „legenda“ koja je „spojila čvrstinu sa dubinom“. Čiba je tokom 1960-ih učio borilačke veštine, ističući se u karateu. Na tragu Brusa Lija, počeo je da dobija uloge u japanskim filmovima i televizijskim serijama.

Van Japana se proslavio ulogom u „Uličnom borcu“, gdje je igrao nemilosrdnog plaćenika koji je

bio majstor borilačkih vještina i antijunaka Takumu Curugija. „Najviše uživam u ulozi lošeg momka“, rekao je Čiba u jednom intervjuu iz 2007. godine.

Serijal „Ulični borac“ zapao je za oko i mladom Tarantinu, koji je Čibi skoro 30 godina posle te uloge ponudio 2003. rolu Hatorija Hanza u svom hitu „Kill Bill“.