Dnevni list Pobjeda 22.10.2022.

menadžment

u tehničkom mandatu da smijeni ministre odbrane i vanjskih poslova koji su takođe u tehničkom mandatu

Načelnik

Skupština bez dvotrećinske većine za izbor sudija za najvišu sudsku instancu u zemlji

Prema informacijama iz američkih izvora 2010. godine, Mrdak je bio pod sumnjom da je resurse ANB koristio za praćenje, prvenstveno američkih i britanskih agenata. Sve je to izazvalo podozrenje da su privilegovani podaci, nekim kanalima, stizali do ruskih obavještajnih izvora zbog čega je Mrdak ,,skrajnut“ i bio bez angažmana skoro deset godina

RUSI DOLAZE:

MIMO USTAVA: Skupštinska većina bez prisustva opozicije prihvatila inicijativu premijera u tehničkom mandatu da smijeni ministre odbrane i vanjskih poslova koji su takođe u tehničkom mandatu

Razriješili Konjevića i Krivokapića iako Vlada nije u mandatu

PODGORICA – Uprkos protivljenju poslanika DPS-a, SDP-a, SD-a, Li beralne partije i manjina, „stara“ parlamentarna većina konstituisana nakon izbora 2020. godine, uvrsti la je inicijativu odlazećeg premijera Dritana Aba zovića na dnevni red i ra zriješila ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića

Na dnevnom redu sjednice predviđeno je bilo samo gla sanje o kandidatima za sudije Ustavnog suda, ali je predsjed nica Skupštine Danijela Đu rović zatražila da se on dopuni prijedlogom za razrješenje Ko njevića i Krivokapića. Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković je upozorio da su se na kolegijumu dogovo rili da neće biti dopuna dnevnog reda, ali i istakao da ta tačka ni je usklađena sa Poslovnikom.

KRIVIČNA ODGOVORNOST

-Vlada koja je izgubila povjere nje u Skupštini traži razrješenje ministara koji su razriješeni. To je pravni nonsens, a Vaše je pra vo na političko tumačenje – po ručio je Živković.

Reagovala je i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stan ković koja je pozvala Đurović da ne ulazi zonu krivične od govornosti i upozorila je da će odgovarati ukoliko inicijativu za razrješenje Konjevića i Kri vokapića stavi na dnevni red. -Sada smijenjeni premijer predlaže smjenu smijenjenih ministara. Ne znam da li tre ba da čovjek bude stupidan da ovo ukapira. Ovo je nezapam ćeno. Stavljanjem ove tačke na dnevni red ulazite u zonu kri vične odgovornosti – istakla je Vuksanović-Stanković.

Najavila je i da će SDP podni jeti krivičnu prijavu protiv Đu rović zbog zloupotrebe službe nog položaja.

Oglasio se i poslanik SD-a Bo

PODGORICA – Evropa nije bezbjedna ako njeni susjedi nijesu bezbjedni, poručeno je juče u Berlinu sa sastanka še fova diplomatija zemalja čla nica EU - Austrije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Grčke, Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije i šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i predstavnika regionalnih inicijativa, nevladinog sektora u okviru Berlinskog procesa.

Na ovom sastanku, na kojem je našu zemlju predstavljao mi nistar vanjskih poslova Ran ko Krivokapić, istaknuto je da udruženo stavljaju na ras

Sada smijenjeni premijer predlaže smjenu smijenjenih ministara. Ne znam da li treba da čovjek bude stupidan da ovo ukapira. Ovo je nezapamćeno. Stavljanjem ove tačke na dnevni red ulazite u zonu krivične odgovornosti – istakla je Vuksanović-Stanković ukazujući na kršenje Ustava

Vuksanović-Stanković Milačiću: Odakle vi ovdje? Mislila sam da ste u Rusiji

ris Mugoša koji je poručio da je njihov zadatak da čuvaju kre dibilitet parlamenta.

-Prijedlog smijenjenog premi jera da se glasa o smjeni smi jenjenih ministara je ustav no-političko-pravna besmislica – rekao je Mugoša.

Pojasnio je da Ustav propisu je da predsjednik Vlade može inicirati razrješenje minista ra u toku trajanja mandata, ali i istakao da je mandat ovoj vla di prestao izglasavanjem ne povjerenja.

Poslanik DF-a Predrag Bula tović kazao je da od tumače nja Đurović zavisi kako će gla sati za inicijativu -Što se tiče Konjevića i Krivo kapića – ako slijedimo duh 30. avgusta – oni nijesu trebali da budu u Vladi. Nemam nikakav problem da to uđe u dnevni red, ali sam zabrinut da li je u skla du sa Ustavom – istakao je Bu latović.

Aleksa Bečić iz Demokrata kazao je da će njihov politič ki sud o inicijativi biti kakav je

bio i o svemu što je suprotno 30. avgustu.

-Takav je bio kad smo glasali o Vladi Dritana Abazovića i nje mu personalno i gospođi Đu rović, isto tako ćemo glasati i o gospodinu Konjeviću i gos podinu Krivokapiću – poru čio je Bečić.

On je kazao da je Đurović ta ko ja treba da odluči što može ima ti formu dnevnog reda, ali i uka zao da svaki prijedlog mora biti u skladu sa Ustavom, zakonom i Poslovnikom.

Nakon gotovo tročasovnog pro ceduralnog reagovanja Đurović je dala pauzu kako bi se održala sjednica kolegijuma na kojoj su šefovi poslaničkih klubova po kušali da se dogovore oko dnev nog reda. Dogovora nije bilo, a poslanici DPS-a, SDP-a, SD-a i Liberalne partije odlučili su da neće prisustvovati nastav ku sjednice.

OBRAZLOŽENJE

-DPS neće legitimisati ovakav proces i sigurno nećemo uče

stvovati u radu Skupštine i dati legitimitet ovakvoj akciji pred sjednice Skupštine Danijele Đurović – kazao je novinarima Danijel Živković.

Obrazlažući inicijativu na na stavljenoj sjednici odlazeći pre mijer Abazović kazao je da je uputio prijedlog za razrješenje Konjevića i Krivokapića zato što su „založili poziciju“ kako bi sve druge članove Vlade pred stavili kao antidržavne struktu re, ruske agente, ekstremiste... -Ako neko misli da diplomat sku mrežu treba da koristi za zastupanje političkih stavova ljudi koji nemaju podršku na roda Crne Gore – to je potpu no neprimjereno. I ministar odbrane nije preduzimao ak tivnosti koje su se od njega oče kivale, naročito ne kroz Biro za operativnu komunikaciju koji u 120 dana nije održao nijednu sjednicu – rekao je Abazović. Pozvao se na normu Ustava ko ja predsjedniku Vlade daje mo gućnost da predloži razrješenje ministara, te ukazao da i mini

Poslanica SDP-a Vuksanović-Stanković upitala je na juče rašnjoj sjednici poslanika Prave Marka Milačića odakle on u Crnoj Gori, jer je mislila da se prijavio kao dobrovoljac u Rusiji.

-Mislila sam da ste već u Rusiji, da ste se dobrovoljno prijavili. Pozdravite mi Putina – poručila je Vuksanović-Stanković.

Ona je to kazala nakon što je Milačić sa mjesta reagovao na njenu poruku da će pripadnicima kleronacionalističkih hordi biti kraj u Crnoj Gori.

-Kada se izborne pobjede slave sa zastavama tuđe države, to su kleronacionalističke horde. Njima će biti kraj u ovoj državi – poručila je Vuksanović-Stanković.

stri u tehničkom mandatu mo raju biti odgovorni Skupštini. Tokom rasprave poslanik DF-a Andrija Mandić ocijenio je da vraćaju narodnu volju time što će smijeniti one „koji su zalutali u Vladu“, a kazao je Abazoviću da su on i lider SNP-a Vladimir Joković iskoristili posljednji momenat da se uklope u par lamentarnu većinu.

- Koja će kroz usvajanje izmje na Zakona o predsjedniku omo gićiti da narod dobije vladu ka kvu je želio nakon 30. avgusta – naveo je Mandić.

Poslanik Bošnjačke stranke

Krivokapić: Berlinski proces se vraća punom snagom na Zapadni Balkan

polaganje našoj državi eksper te i timove za hitno reagova nje i bolju otpornost na sajber napade, što korespondira i sa misijom inicijative Berlinski proces da živote ljudi učini si gurnijim i boljim.

Ministar vanjskih poslova u tehničkom mandatu Ranko Krivokapić govorio je juče na

panelu sa kolegama iz zema lja Zapadnog Balkana u okvi ru Berlinskog procesa, na poziv šefice diplomatije SR Njemač ke Analene Berbok Na inicijativu njemačke šefi ce diplomatije Berbok, jedna od tema sastanka bila je sajber bezbjednost u svjetlu nedav nih napada na Vladine servise

i kritičnu infrastrukturu u Cr noj Gori i Albaniji.

Krivokapić je zahvalio save znicima na spremnosti da po mognu na minimiziranju štete, kao i na jačanju otpornosti na ših institucija na sajber napade.

Najavio je skoro otvaranje re gionalnog centra za borbu pro tiv sajber kriminala i za sajber

bezbjednost u Podgorici, uz podršku Francuske i Sloveni je, koji će biti hub za sve drža ve regiona.

Naglasio je da se Berlinski pro ces vraća punom snagom na Zapadni Balkan i da perspek tiva članstva u EU predstavlja svjetionik koji će nam osvijetli ti evropski put. Kazao je da ci

Suljo Mustafić poručio je da se isti ministri ne mogu smje njivati dva puta, te ocijenio da je inicijativa politički nelegi timna.

-Vlada bez Konjevića i Krivo kapića isto nije vlada za koju smo glasali ovdje u parlamen tu. Nijesam njihov advokat, ali im spočitati da ne reprezentu ju odgovornu politiku Crne Go re, to ne možete. Ljudima koji su obnavljali i afirmisali njenu državnost, koji su je uveli u NA TO, doprinijeli da budemo lider u EU integracijama... – istakao je Mustafić. Ž. ZVICER

jenimo neupitnu posvećenost i razumijevanje partnera pre ma našem regionu, izražavaju ći uvjerenje da ćemo zajedno prevazići uticaje sa strane i biti bliži i povezaniji što će nas do vesti do formalnog ulaska u EU.

Na sastanku je apostrofirano da je prioritet Njemačke i drugih članica Berlinskog procesa Za padni Balkan u Evropskoj uniji, kao i obezbjeđivanje mira, sta bilnosti i ekonomskog prospe riteta za sve građane, posebno u vremenu rata u Evropi. R. P.

Sastanak šefova diplomatija zemalja članica EU - Austrije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Grčke, Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije i šest zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa

Skupština Crne Gore

Ranko Krivokapić

Raško Konjević

RUSI DOLAZE: Izborom prvih saradnika novi menadžment Agencije za nacionalnu bezbjednost intenzivno radi da se poništi akcija protiv malignog ruskog uticaja u Crnoj Gori

Novi načelnik KOZ-a Dejan Mrdak prije deceniju bio sklonjen zbog sumnje da sarađuje sa Rusima

Prema informacijama iz američkih izvora 2010. godine, Mrdak je bio pod sumnjom da je resurse ANB koristio za praćenje, prvenstveno američkih i britanskih agenata. Sve je to izazvalo podozrenje da su privilegovani podaci, nekim kanalima, stizali do ruskih obavještajnih izvora zbog čega je Mrdak ,,skrajnut“ i bio bez angažmana skoro deset godina

PODGORICA – Novi me

nadžment Agencije za nacionalnu bezbjednost na čijem je čelu Boris Bato Mi lić postavio je za načelnika Uprave za kontraobavje štajne poslove (KOZ) Deja na Mrdaka, koji je prije 10 godina sklonjen iz aktivnog angažmana zbog sumnji zapadnih partnera da je neovlašćeno radio nadzor agenata CIA i da su tako curili podaci prema ruskoj agenturnoj mreži, saznaje Pobjeda iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.

Prema informacijama našeg lista, Mrdak je bio 2009. i 2010. godine organizator aktivnosti usmjerenih prema američkim diplomatama u Crnoj Gori, što je tada uzdrmalo povjerenje zapadnih službi prema crno gorskim kolegama.

PRAĆENJE CIA AGENATA

Kako ističu dva izvora našeg li sta iz ANB, Mrdak je bio svo jevremeno targetiran da je, sa pozicije glavnog operativ ca za suprotstavljanje djelo vanju obavještajnih službi u Crnoj Gori, akciju nadgleda nja fokusirao na rad zapad nih agenata na ovom prostoru, prvenstveno terenskih oba vještajaca CIA, uprkos činje nici da su strateška opredjelje nja crnogorskih vlasti prema evro-atlantskim integracija ma bila ključna politika zva nične Podgorice.

Prema informacijama iz ame ričkih izvora, Mrdak je bio pod sumnjom da je resurse ANB koristio za praćenje, prven stveno američkih i britanskih agenata. Sve je to izazvalo po dozrenje da su privilegovani podaci, nekim kanalima, sti zali do ruskih obavještajnih izvora.

U periodu kada je Duško Mar ković bio na čelu ANB-a, Mr dak je bio zadužen za reon Herceg Novog i okoline, gra da u kojem je i nastanjen. Pre ma informacijama Pobjede, Mrdak je bio sposoban agent

ANB-a, po tadašnjim procje nama apsolutno lojalan zvanič noj politici crnogorske vlasti.

,,PAD“ ZBOG SAD

U Agenciji je Mrdak dugo slo vio za vrlo uspješnog službe nika, ali je njegova pozici ja žestoko uzdrmana nakon informacija koje su zapad ne službe dostavile, a koje su ukazale na moguću bliskost Mrdaka sa ljudima iz ruskih obavještajnih krugova. Nakon upozorenja koja su sti gla iz SAD i partnerskih služ bi, Vladimir Joković, tadašnji direktor Agencije za nacional nu bezbjednost, morao je za padnim partnerima da objaš njava i odgovara na neugodna pitanja. Prije svega: da li je jed na ekipa iz ANB-a bila odgo vorna za curenje podataka o radu zapadnih službi u Cr noj Gori.

Koliko je Mrdak zaista odgo voran za te optužbe, nikada ni je zvanično dokazano niti je, makar formalno, protiv nje ga pokretan postupak. Prema informacijama Pobjede, sklo njen je 2011. godine iz aktivne službe unutar Agencije, ostao je uposlenik, ali je uglavnom boravio u Herceg Novom gdje je i nastanjen.

ZAGONETAN POVRATAK

Nakon 30. avgusta 2020. go dine i promjene vlasti, Mrdak nije imao nikakvo zaduženje.

Koji su motivi vodili novog vršioca dužnosti direkto ra ANB-a Borisa Milića da iz neke vrste ,,dobrovoljne penzije“ vrati Mrdaka i po stavi ga za načelnika KOZ-a, nije bilo moguće provjeri ti od više izvora Pobjede. O unutrašnjim optužbama za Mrdakovu ,,sklonost“ ka Ru sima Milić je, kao dugogo dišnji službenik ANB-a, mo rao znati.

Zato se može zaključiti da no vi menadžment Agencije za nacionalnu bezbjednost bi ra ljude koji nijesu bili u fo kusu doskorašnjeg prvog čo vjeka ANB-a Sava Kentere, koji je uživao puno povjere nje zapadnih partnera, pr venstveno Sjedinjenih Ame ričkih Država.

Pitanje je i koliko je angažova nje Mrdaka autonomna odlu ka vršioca dužnosti direktora ANB-a. Milić je na mjesto pr vog čovjeka ANB-a doveden voljom premijera u tehnič kom mandatu Dritana Aba zovića, i to nakon konsulta cija sa Abazovićevim bliskim prijateljem Artanom Kurti jem, kojem je Direkcija za za štitu tajnih podataka ospo rila pravo da radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon bezbjednosne pro

cjene koja je bila negativna. Pobjeda je pisala da je, za vri jeme mandata Dejana Vuk šića, Milić dostavljao povjer ljive informacije Kurtiju i da su njih dvojica imali inten zivne kontakte te da su se če sto susretali sa još dvojicom crnogorskih bivših operati vaca službe, od kojih je jedan penzioner, a drugi od 2006. godine u privatnom biznisu. Milić je postao prvi čovjek Agencije nakon smjene Ken tere, u jeku dvije važne ak cije u kojima je ANB imala ,,glavnu“ ulogu: raskrinkava nja ruske agenturne mreže u Crnoj Gori i operacije razbi janja državnog šverca u ko joj se sumnjiči bivši direktor Uprave prihoda i carina i ak tuelni funkcioner Ure Rade Milošević

U tom kontekstu se može tu mačiti i ekpresno postavlje nje novog načelnika Uprave za kontraobavještajnu zašti tu, čovjeka koji je praktično pred penzijom i ima sjenku da je tajno radio na ,,obradi“ zapadnih partnerskih služ bi: kao način da se definitiv no zaustavi akcija otkriva nja ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.

D. ĐURANOVIĆ / K. KRSMANOVIĆ

U susret lokalnim izborima u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku

U ponoć počela izborna tišina

PODGORICA – Izborna tišina uoči nedjeljnih lo kalnih izbora u Podgori ci i 13 opština počela je u ponoć. Osim u Podgorici izbori će biti održani u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kola šinu, Žabljaku, Plužina ma i Šavniku.

Glasačko pravo ima oko 350 hiljada građana. U glavnom gradu u izbor noj trci biće osam lista. Na glasačkom listiću pr va je lista „SNP – Temelj no za Podgoricu – mr Ne bojša Vuksanović“, druga „Svetosavska srpska lista –Saberimo se za Nemanjin grad – mr Mirko Rman dić“, treća je lista „Evropa sad! Za Podgoricu“, četvr ta „Idemo ljudi“ (Demo krate-Ujedinjena-De mos), a peta „Demokratski front – za budućnost Po dgorice“ (DF, PCG, SCG i JKP), šesta je lista „Mo že Podgorica – Ovo je naš grad!“ (URA, Civis i AA) i sedma „Preokret“. Na glasačkom listiću pod rednim brojem osam je li sta „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“ koju čine Demokratska partija so cijalista, Socijaldemokrat ska partija, Socijaldemo krate, Liberalna partija, Građanska inicijativa „21. maj“, Demokratska uni ja Albanaca, Bošnjačka stranka, Nova ljevica i De mokratska romska partija. Prema podacima MUP-a, najviše glasača je u glav nom gradu, 143.523, u Ba ru 39.854, Bijelom Polju 39.469, Pljevljima 24.592, a u Rožajama 22.806.

U Budvi ima 18.783 glasa ča, Danilovgradu 13.179, Zeti 12.524, Tivtu 11.993, Plavu 9.364, Kolašinu 6.097.

Na Žabljaku biračko pravo ima 3.031 građanin, Pluži

nama 2.382, Šavniku 1.968. Biračka mjesta biće otvo rena od sedam do 20 sati. MUP je ranije saopštio da uvid u birački spisak gla sač može ostvariti lično, na šalterima područnih je dinica svakim radnim da nom od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili put nu ispravu.

U Podgorici se to pravo može ostvariti od osam do 17 sati.

- Prilikom neposrednog uvida, birač može zatraži ti promjenu podataka upi sanih u birački spisak, ka že se u saopštenju MUP-a. Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.

- Na tom portalu, građanin unosom broja lične kar te ili putne isprave može provjeriti da li je u birač kom spisku i na kojem bi račkom mjestu glasa, kaže se u saopštenju.

Podsjeća se da je MUP, uo či održavanja lokalnih iz bora, oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820.

- Pozivanjem ovog bro ja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime rodi telja) ili jedinstvenog ma tičnog broja, građanin će od operatera dobiti infor maciju o tome da li je upi san u birački spisak i na ko jem mjestu glasa, navode iz MUP-a.

Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fik sne telefonije u Crnoj Gori.

Kol centar MUP-a radiće svakog dana od osam do 20 sati, a 23. oktobra (na dan izbora) od sedam do 20 sati.

– Građani će pozivanjem ovog broja moći i da prija ve eventualne nepravilno sti vezane za izborni pro ces, kaže se u saopštenju.

P.

Agencija za nacionalnu bezbjednost

Iguman Manastira Dajbabe, kojim upravlja Crkva Srbije, iako nedavno protjeran, juče pokušao da uđe u Crnu Goru

Išmatovu otkazan boravak u okviru akcije razbijanja ruske špijunske mreže

PODGORICA – Iguman Manastira Dajbabe, kojim upravlja Crkva Srbije, Danilo Išmatov pokušao je juče da uđe u Crnu Goru, bez obzira na to što mu je nedavno, u okviru međunarodne akcije razbijanja ruske špijunske mreže u našoj zemlji, otkazan boravak.

- Probao je da uđe preko jednog od dva aerodroma. Službenici na graničnim prijelazima imaju spiskove osoba kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru, kao i onih kojima je otkazan boravak u našoj zemlji. Išmatov je obuhvaćen nedavnim spiskom Agencije za nacionalnu bezbjednost na kojem je više desetina osoba koje su proglašene nepoželjnim u Crnoj Gori, kojima je otkazan boravak ili zabranjen ulazak. Za sve njih u rješenjima se navodi da su nepoželjni iz razloga nacionalne bezbjednosti – rekao je Pobjedi nezvaničan izvor iz Uprave policije. Prema njegovim riječima, informacija koja se pojavila u elektronskim medijima da je juče zabranjen ulazak u Crnu Goru i svešteniku Crkve Srbije Veliboru Džomiću nije tačna.

- Džomić nije na spisku osoba koje su nepoželjne u Crnoj Gori – kategoričan je naš izvor.

I Džomić je potvrdio Pobjedi da nije vraćen sa graničnog prijelaza.

- Nijesam ni dolazio u Crnu Goru i ne znam ima li me na nekakvim spiskovima – rekao je on.

U okviru međunarodne akcije razbijanja ruske špijunske mreže u našoj zemlji, krajem septembra ove godine, kojom je rukovodila ANB, protjerano je više ruskih diplomata

PODGORICA – Predstavnici nevladinih organizacija do jučerašnjeg dana nijesu dali nijednu konkretnu sugestiju na Nacrt zakona o Vladi, koji se po prvi put, još od Knjaževine Crne Gore, uvodi u naš pravni sistem. To je na okruglom stolu, povodom javne rasprave o prijedlogu tog pravnog akta, saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj, ističući i kako očekuje da će sugestija biti u periodu koji slijedi.

Dukaj je objasnio da je Crna Gora jedina zemlja u regionu

Danilo Išmatov je obuhvaćen nedavnim spiskom Agencije za nacionalnu bezbjednost na kojem je više desetina osoba koje su proglašene nepoželjnim u Crnoj Gori, kojima je otkazan boravak ili zabranjen ulazak. Za sve njih u rješenjima se navodi da su nepoželjni iz razloga nacionalne bezbjednosti –rekao je Pobjedi nezvaničan izvor iz Uprave policije

iz Crne Gore, a više saradnika ruskih službi dobilo je rješenja o otkazivanju boravka, među njima i Išmatov.

Interesantno je da je posljednjih dana, pred lokalne izbore u više gradova u našoj zemlji, Crna Gora bukvalno na udaru upravo osoba kojima je zabranjen ulazak zbog saradnje sa ruskom agenturom.

Odlazeći premijer Dritan Abazović je, svega devet dana pošto je razbijen dio ovdašnje ruske špijunske mreže, smijenio prvog čovjeka ANB-a na zaprepašćenje partnerskih međunarodnih organizacija, ali i svih važnih zapadnih adresa.

Na njegovo mjesto postavio je Borisa Bata Milića, službenika Agencije koji je bio u grupi takozvanih preletača kada je na njeno čelo, krajem 2020, stigao proruski i prosrpski kadar Dejan Vukšić i stavio mu se u službu.

Upravo iz tih razloga, moguće je da su osobe za koje postoje dokazi da su dio ruske špi-

junske agenture u Crnoj Gori i zbog čega su protjerane ili im je zabranjen

pohrlile ovamo u nadi da im je Abazović već izdejstvovao ukidanje rješenja.

ričkim Državama bio zajedno sa Abazovićem.

Pobjeda je u junu 2018. objavila da Crkva Srbije ilegalno gradi objekat u porti Manastira Dajbabe, u Podgorici, koji je proglašen kulturnim dobrom, ali nadležni su im omogućili da dovrše posao i tamo je nikla spomen kapela posvećena ruskoj carskoj porodici Romanov.

Iguman Danilo Išmatov tada je inspektorima ispričao kako je gradnja spornog objekta počela još 1993. godine, odnosno da je tada postavljen kamen temeljac, ali da zbog manjka novca nijesu mogli da završe radove.

- Kad sam došao na Božju službu u Manastir Dajbabe 2013. godine, vidjevši zatečenu situaciju, došao sam na ideju da prikupim novčana sredstva kojim bih završio započeto – kazao je on.

Radi se o ljudima koji su od velike važnosti proruskom i prosrpskom bloku, neki od njih donose ogroman novac i dijele nosiocima projekta Aleksandra Vučića nazvanog „srpski svijet“, uz koji čvrsto stoji i Rusija. Neki od onih kojima nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru Vučićevi su stručnjaci za izborne mahinacije i bili su dio timova podrške ovim partijama i tokom

Neki dozvoljen

ranijih i lokalnih i parlamentarnih izbora ovdje. Pobjeda je juče objavila da su u Crnoj Gori prethodnih dana boravili brojni Vučićevi bliski saradnici, a da je ANB, iako je raspolagala svim podacima, ostala bez reakcije na izvještaje operativaca o stranom uplitanju u izborni proces u našoj zemlji. - Beograd posljednjih dana pojačava akcije ubacivanja novca za kupovinu glasova za lokalne izbore u Crnoj Gori. Ogromne pare donose. Modus operandi

Informacija koja se pojavila u elektronskim medijima da je juče zabranjen ulazak u Crnu Goru i svešteniku Crkve Srbije Veliboru Džomiću nije tačna. Džomić je potvrdio Pobjedi da nije vraćen sa graničnog prijelaza: ,,Nijesam ni dolazio u Crnu Goru i ne znam ima li me na nekakvim spiskovima“

je da pare donose biznismeni koji su povezani sa vlašću u Srbiji, a i ovdje imaju biznise. Dozvoljavaju da ljudi srpskog predsjednika Aleksandra Vučića nesmetano unose novac za prosrpske i proruske partije i kupuju izbore – rekli su izvori Pobjede iz Agencije. Na spisku onih koji ne mogu u Crnu Goru je i vlasnik Adria televizije Bratislav Stojiljković, čovjek koji duže boravi u našoj zemlji a koji je u četvrtak vraćen sa tivatskog aerodroma. On je jedan od ključnih Vučićevih ljudi za regionalne aktivnosti, a odnedavno je vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori, među kojima je i TV Adria i, prema podacima crnogorske obavještajne službe, jedan je od glavnih finansijera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, a nedavno je u Sjedinjenim Ame-

U Podgorici održan okrugli sto povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o Vladi

Definisana rješenja koja nedostaju još od perioda Knjaževine Crne Gore

koja nema zakon o Vladi, ali i naglasio kako je to pravno rešenje od 1902. godine imala Knjaževina, a kasnije i Kraljevina Crna Gora.

- Jedan od prvih ciljeva na počeku mandata ove vlade je bio da se ovaj zakon što prije donese. Njime će se definisati status

vlade u tehničkom mandatu, kao i broj resora u vladi. Nadamo se da ćemo u predstojećem periodu imati konkretnih sugestija na sam tekst zakona. Do sada nijedne konkretne sugestije nije bilo - ocijenio je Dukaj. Potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju poli-

tiku Raško Konjević objašnjava kako je cilj tog pravnog akta ograničavanje prostora za zloupotrebe moći nosilaca izvršne vlasti. Ističe i kako su političke okolnosti u posljednje dvije godine ukazale na neophodnost donošenja zakona o Vladi. - Nacrt će sigurno imati dorada,

ali je ogroman napor urađen da dođemo do zakonskog teksta koji sadrži niz rješenja. Pitanje organizacije vlade kroz zakon treba definisati na način koji bi bio trajniji. Segment tehničkog mandata vlade je najzanimljiviji. Imali smo dosta pritužbi javnosti na prethodni tehnič-

Portal Analitika tada je objavio da je nastojatelj Manastira Dajbabe, Danilo Išmatov prije nego što je došao u Crnu Goru bio udaljen iz Belogorskog manastira u Permu zbog finansijske pronevjere. Poslije toga je, kako je pisala Analitika, došao u Crnu Goru. Odlikovan je zvanjem arhimandrita od arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, pokojnog Amfilohija Radovića u Hramu Sv. Đorđa u Podgorici 2014. godine, a za nastojatelja Manastira Dajbabe postavljen je 2013. godine. Manastir Dajbabe osnovao je 1897. godine kaluđer Simeon Popović, koji je za manastirsku crkvu iskoristio prirodnu pećinu. Proširivanjem kanala dok su od bočnih kanala formirani paraklisi, odnosno kapele. Unutrašnje površine zidova pećinske crkve islikao je njen ktitor, koji je na uređenju hrama radio sve do smrti 1941. godine. Nažalost, nevičan slikarskom poslu, pop Simeon Popović je radio na loše pripremljenoj malterskoj podlozi, a negdje direktno na stijeni pećine, tako da je živopis danas u priličnoj mjeri oštećen. Pobjeda je u avgustu 2018, kada je postalo jasno da će Crkva Srbije završiti posao koji je počela, pisala da će ovaj objekat ostati kao svjedočanstvo nemoći države pred silništvom ove crkve i da će svjedočiti još jednom trijumfu Amfilohija Radovića nad institucijama i urušavanju identiteta Crne Gore devastacijom njenog sakralnog nasljeđa.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

ki mandat vlade, a kao što vidite i sada je vlada u tehničkom mandatu - rekao je Konjević. Podsjetio je i kako je aktuelna vlada u tehničkom mandatu držala više „vocap“ sjednica na kojima su smijenjivani funkcioneri. Tokom rasprave, koja je uslijedila nakon predstavljanja Nacrta zakona o Vladi, predsjednik Udruženja pravnika Bane Radulović istako je da su u Knjaževini i Kraljevini Crnoj gori bila precizno utvrđena ministarska mjesta, što mi danas, kako je naveo, nemamo. Đ. Ć.

Danilo Išmatov

Velibor Džomić

PODGORICA - Na računu Crnogorskog elektrodistri butivnog sistema trebalo bi da bude najmanje 103 mili ona eura, koji su po Zakonu o energetici opredijeljeni isključivo za investicije, a ne za neke druge troškove.

Aktuelni menadžement CEDIS-a ove i prošle godi ne nije te pare potrošio za investicije, već za druge na mjene, saznaje Pobjeda.

Zatečeno stanje

Prema saznanjima naše re dakcije, aktuelna uprava CE DIS-a u sastavu ditrektor Vladimir Čađenović i pred sjednik borda Rajko Rado šević je u aprilu prošle godi ne, kada je došla na čelo ove kompanije, na računu zatekla 50 miliona eura predviđenih isključivo za investicije. Glav ni dio novca koji daju građani kroz plaćanje računa za stru ju, na kojem se polovina izno sa odnosi na distributivne us luge, a polovina na potrošenu električnu energiju, odnosi se na investicije CEDIS-a u mre ži, kako bi građani imali kvali tetnije snabdijevanje električ nom energijom.

U prethodnoj 2021. godini gra đani su preko računa za stru ju izdvojili preko 43 miliona eura za investicije CEDIS-a, a uprava kompanije je potro šila samo nepunih 20 miliona eura, tako da je na računu CE DIS-a ostalo 23 miliona eura novca građana.

U tekućoj godini RAE je CE DIS-u opredijelila 48 milio na eura za investicije, a uprava ove elektroenergetske kompa nije je za prvih pola godine po trošila samo šest miliona eu ra. Tim tempom će najmanje ostati 30 miliona eura novca građana u ovoj godini, koje su bile namijenjene za investici je ove kompanije.

CEDIS, kao državnu kompa niju, kojom rukovode kadrovi Demokrata i DF-a, na čelu sa

Ne zna se što je bilo sa 103 miliona eura

Radošević i Čađenović su na računu zatekli 50 miliona namijenjenih isključivo investicijama, u 2021. godini građani su za tu stavku platili 43 miliona, a CEDIS potrošio 20 miliona eura, dok su građani u tekućoj godini platili 48 miliona, a kompanija potrošila šest miliona eura za investicije

direktorom Vladimirom Ča đenovićem i predsjednikom borda direktora Rajkom Ra doševićem, finansiraju građa ni na način što plaćajući račune za struju izdvajaju novac za fi nansiranje CEDIS-a. Regula torna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti odobra va iznos opredijeljen za inve sticije, koji je sastavni dio odo

brenog troška CEDIS-a. Način kontrole trošenja novca je de finisan Zakonom o energetici.

tišina

Iz CEDIS-a od utorka nijesu odgovorili na pitanja Pobjede koliko u ovom trenutku imaju na računu novca opredijelje nog isključivo za investicije, te da li je CEDIS, prošle i ove go dine, ova sredstva koja su bi la namijenjena za investicije upotrijebio za neke druge na mjene i ako jeste za koje.

Ni iz REGAGEN-a ove sed

Saslušaće Dejana Bana u Privrednom sudu

PODGORICA – Direktor

Pomorskog saobraćaja De jan Ban biće saslušan pred Privrednim sudom u sporu koji je protiv ove kompanije pokrenulo Morsko dobro tražeći 50.700 eura za kori šćenje obale u Tivtu i Her ceg Novom.

Morsko dobro ovaj iznos po tražuje za period od jula 2020. do maja 2021. godine, ali iz ove kompanije to odbijaju navode

DRI kontrolisala rad DEMOS-a Pozitivno i uslovno mišljenje

ći da, prema ugovoru iz 2004. godine i aneksu iz 2019, plaća ju četiri odsto ukupnog mjeseč nog prihoda od prodatih karata na trajektnoj liniji KamenariLepetane, ali da prema zaključ ku Vlade iz jula 2020. i odluci

Morskog dobra imaju pravo na umanjenje naknade za 50 od sto, kao i ostali zakupci. Iz Morskog dobra ukazuju da je Pomorski saobraćaj morao da podnese zahtjev kako bi se

aneksom ugovora ostvarilo umanjenje, a ne da samoini cijativno odluči da plaća pola naknade. Tvrde da je njihovim zaključkom od 28. jula 2020. godine predviđeno da se zbog pandemije korisnicima kupali šta, koji su do tog datuma pod nijeli inicijativu za izmjenu i mirovanje ugovora tokom te sezone, može odobriti zaklju čenje aneksa uz djelimično is punjenje obaveza. S druge stra

PODGORICA – Demos Miodraga Lekića dobio je pozitivnoi uslovno mišljenje Dr žavne nrevizorske institucije na izvještaj o poslovanju u prošloj godini.

Kolegijum DRI u sastavu Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom Zoranom Jelićem ukazao je na nedosljednju primjenu zakona o finansiranju političkih subjekata i o radu, kao i pravilnika u vezi izvještavanja o porezima i doprinosima.

DEMOS je propustio da u iz vještaju iskaže troškove ženske organizacije

CEDIS i EPCG izbjegavaju plaćanje PDV-a

Pobjeda nezvanično saznaje i za potencijalnu pronevjeru velikog dijela novca, a to je neplaćanje PDV-a.

Prema saznanjima naše redakcije CEDIS i EPCG međusobno ne izdaju mjesečne fakture za svoje usluge i time izbjegavaju višemilionske iznose poreza, čime je država direktno oštećena za iznos PDV-a.

uradila završni račun u zako nom predviđenom roku, kao i da nije urađena eksterna revi zija u kompaniji.

mice nijesu odgovorili na pi tanja naše redakcije da li je ovaj regulator izvršio kontrolu trošenja novca koji je CEDIS trebalo da investira u elekt rodistributivni sistem u ovoj i prošloj godini. Nijesu odgovo rili ni što su pokazale kontro le (nadzor) REGAGEN-a, niti koliko je često Agencija kon trolisala način trošnje novca u CEDIS-u. Investiranje je jedi ni način opstanka CEDIS-a. U slučaju da se ovaj novac ne uloži u investicije, vrijednost CEDIS-a pada i kompanija

ne, iz Pomorskog saobraćaja tvrde da je zaključkom Vlade i odlukom Morskog dobra ne sumnjivo određeno da se svim zakupcima prepolovi naknada. To je, kako tvrde, urađeno za sve zakupce, pa i njih za 2020. godinu, a potpisivanjem izvoda otvorenih stavki stanje je usa glašeno. Time je, navode, bilo nesporno da potraživanja ne ma, ali ih nakadno zahtjevaju. Na ovaj način, kako su ukazali iz Pomorskog saobraćaja, bili bi jedini na koje se ova odluka ne primjenjuje čime bi bili dis kriminisani. Iz Morskog dobra tvrde da u izvodima nijesu bi li uračunati sporni računi, već da su ušli u obračun za 2021.

M. Lk.

od 6.100 eura, a porezi i doprinosi za naknade članica predsjedništva od 2.200 nijesu upla ćeni sa njihovog posebnog računa. Revizori su ovoj partiji ukazali da mora realnije planirati prihode i rashode, imajući u vidu da su prošle godine prihodi premašili planirane za 25 od sto, odnosno 15.000, a rashodi su bili manji za petinu, 24.200 eura.

Ova partija je prošle godine iz državnog budže ta dobila 63.000 eura, a lokalnih 10.200. Ras hodi su bili veći od 100.000 eura. M. Lk.

se dovodi pred bankrot, jer je osnovica za obračun tari fe zapravo sama vrijednost kompanije.

- Da bi znali građani, troško vi za gubitke u mreži, o koji ma samo govori aktuelni me nadžment CEDIS-a, povećani su najviše za 20 miliona eura po godini. Tako da nije mogu će da se sav novac od preko 100 miliona eura potroši za te na mjene – kaže izvor Pobjede. Značajan podatak, koji upuću je na potencijalne malverzaci je, je da uprava CEDIS-a nije

Članom 48 Zakona o energe tici regulisan je nadzor nad radom energetskih subjeka ta. REGAGEN ima obavezu da prati i analizira rad i po slovanje energetskih subje kata u odnosu na stvarne troš kove i prihode subjekata koji obavljaju djelatnost za koju Agencija utvrđuje ili odobra va metodologije, cijene ili na knade, te da prati realizaciju investicionih planova opera tora prenosnih i distributiv nih sistema.

Agencija po zakonu vrši kon trolu pravilnosti rada i poslo vanja ili zloupotrebe položaja energetskih subjekata na trži štu, kao i kontrolu ispravnosti i tačnosti u finansijskom poslo vanju u odnosu na iskazivanje troškova poslovanja koji mo gu da utiču na formiranje ci jena korišćenja prenosnih ili distributivnih sistema ili si stema za skladištenje. j. R.

Nikoli Zariću i Žarku Klikovcu po 1.000 eura

PODGORICA - Šesti ciklus nagradnog konkursa ,,Zajedno ka vrhu“ koji kompanija M:tel organizuje po vodom 15 godina rada u Crnoj Gori je završen, a juče su dodijeljene nagrade od po 1.000 eura Nikoli Zariću iz Ba ra i Žarku Klikovcu iz Podgorice.

Nagrađena je slika desetogodišnjeg Zarića „Jedrilica na mo ru“ i muzička numera Klikovca ,,Zajedno ka vrhu“, koju izvo di sa Vesnom Raičević. s. P.

CEDIS krije podatke o utrošku novca koji građani izdvajaju isključivo za održavanje distributivnog sistema

Čađenović u obilasku ekipe na terenu

Završen šesti ciklus nagradnog konkursa kompanije M:tel ,,Zajedno ka vrhu“

Dobitnici nagrada sa zaposlenima M:tela

Postupak po tužbi Morskog dobra protiv Pomorskog saobraćaja

PODGORICA – Bivša savjetnica direktora Aero droma Biljana Knežević dobila je status zviždača, odlučila je Agencija za sprečavanje korupcije na osnovu informacija, stepe na ugrožavanja i posljedica koje mogu nastupiti zbog ugrožavanja javnog intere sa u Aerodromima i činje nice da Knežević trpi štetu.

Ovaj status tražila je početkom marta, ukazujući da su protiv nje pokrenuta tri disciplinska postupka, sudski spor i pod nijeta krivičnu prijavu nakon što je, kako je navela, objavi la nezakonite aktivnosti ove kompanije. ASK je utvrdio da je zbog prava na slobodu izra žavanja obustavljen disciplin ski postupak protiv Knežević koji se odnosio na objeloda njivanje informacija na druš tvenim mrežama, imajući u vidu da Aerodromi, kao javna kompanija, podliježu većem nadzoru javnosti. Knežević su opomenuli zbog neprofesi onalnog odnosa prema sarad nicima i zbog korišćenja služ benog imejla u privatne svrhe.

UPOZORENJE

- Postoji uzročno-posljedič na veza između prijava protiv Aerodroma i objelodanjivanja potencijalnih nepravilnosti vezanih za njihov rad i vreme na pokretanja disciplinskih

Ne smiju joj ništa

Sastanak sa bankarima

Počeli pregovori o zaduženju

PODGORICA - Ministar fi nansija Aleksandar Damja nović počeo je juče dijalog sa predstavnicima domaćih banaka o zaduženju države, koje je planirano do kraja godine u iznosu do 350 mili ona eura.

postupaka protiv podnositelj ke zahtjeva, naročito imajući u vidu sadržinu upozorenja o postojanju razloga za izri canje mjere za povredu rad ne obaveze koja se odnosi na objelodanjivanje informacija na društvenim mrežama i či njenice da je postupak rezul tirao obustavom, kao i činjeni ce da su Aerodromi pokrenuli postupak zbog okolnosti iz 2006. godine, a koje su im mo

rale biti poznate i ranije – sto ji u mišljenju ASK-a.

POŠTOVANJE ZAKONA

ASK je ukazao Aerodromima na obavezu poštovanja Za kona o sprečavanju korupci je kada je riječ o zaštiti Kne žević, posebno kada je riječ o prestanku radnog odnosa, ukidanju ili promjeni radnog mjesta, opisa poslova i uslo va, pokretanju disciplinskih

postupaka i izricanja mjera, te sprečavanja napredova nja i stručnog usavršavanja. O preduzetim radnjama koje se odnose na ove preporuke, moraće da izvijeste ASK u ro ku od mjesec.

Knežević pred Osnovnim su dom vodi dva postupka protiv Aerodroma, zbog imenovanja Petra Radulovića i Vladana Draškovića na rukovodeće funkcije. M. Lk.

Bankari su, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, izrazi li spremnost da, u okviru sop stvenih mogućnosti, učestvuju u potencijalnim aranžmanima, dok je Damjanović istakao važ nost partnerskog odnosa. - Vladin apsolutni prioritet je očuvanje stabilnosti javnih fi nansija i omogućavanje nesme tanog funkcionisanja sistema u narednom periodu, u čemu je saradnja sa domaćim bankar skim sektorom veoma važnarekao je Damjanović.

On je ponovio opredjeljenje dr

žave da se za finansiranje oba veza do kraja godine zaduži na domaćem tržištu, emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane.

- Vlada se zalaže za partnerski odnos sa bankama, pa očeku jem da će i banke prepoznati po trebe države, čije zadovoljenje ne bi bilo na štetu privrede, već sa ciljem ostvarivanja fiskalne održivosti i pune finansijske i ekonomske uravnoteženosti si stema, što će donijeti korist i dr žavi i bankarskom, ali i realnom sektoru - naveo je Damjanović. Pobjeda je ranije objavila da se država može zadužiti kod do maćih banaka najviše do 150 miliona eura. Prema tvrdnjama izvora iz bankarskog sektora, država je već previše izložena kod domaćih banaka u iznosu od 900 miliona eura. B. D.

Objaviće listu 500 dobitnika stanova i kredita

POGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović kazao je da je Specijalnom tužilaštvu podnio krivične prijave protiv više bivših funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili polo žaj prilikom dodjele stam benih kredita i oštetili budžet za 1,8 miliona eura. On je na konferenciji za novi nare rekao da je krivičnu pri javu podnio protiv Predraga Boškovića, Damira Šehovi ća, Suzane Pribilović, Dragi ce Sekulić, Ivana Brajovića, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Budimira Šegrta, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovi ćevića i Osmana Nurkovića - Došli smo do spiska 500 lju di koji su dobili pomoć u pret hodnom periodu – rekao je Abazović i naglasio da treba odlučiti o skidanju imuniteta poslanicima koji su obuhvaće ni krivičnom prijavom.

- Navedene podatke nijesmo objavili ranije jer su ljudi iz prethodne vlade poslali za htjev Državnom arhivu da se na ta dokumenta stavi oznaka interno na 30 godina. Mi smo to skinuli i sada će sve biti objav ljeno - istakao je Abazović, ko ji tvrdi da je prilikom transpor ta građe iz Vlade do Državnog arhiva nestalo 60 registratora.

- Vlada Duška Markovića je, 15 dana nakon što je smijenje na vlast, odlučila da se unište

Bošković: Još jedan cirkus Abazovića

Ove krivične prijave su još jedna predstava Dritana Abazovića i za nju nema nikakvog osnova, ocijenio je Predrag Bošković i naglasio da je jedna već odbačena. Naveo je da se, kao predsjednik stambene komisije, pri odlučivanju uvijek vodio zakonom, doku mentacijom institucija koje su tražile stam bene kredite za zaposlene i odlukama Vlade. - Još jedna predstava sezonskog premijera poznatog po obmanama i onoj - lažeš kao Dritan - kazao je Bošković i najavio da će

Politizacija borbe protiv korupcije

Abazović je podatke o dodjeli sta nova i stambenih kredita objavio tek uoči lokalnih izbora, čime je nastavio da politizuje borbu protiv korupcije, ocijenili su iz MANS-a i podsjetili da su više puta tražili da podaci o svim podijeljenim stanovima i kreditima

svi tonski zapisi sa sjednica Vlade od 2010. do 2020. go dine - rekao je Abazović i na javio krivične prijave protiv ljudi koji nijesu sačuvali do kumentaciju.

Njegov pravni Ivo Šoć kaže da su ljudi bez ikakvog obra zloženja dobijali 40.000 do 50.000 eura, iako je limit bio 15.000 I da se radi o povla štenim osobama iz državne administracije.

Na pitanje zašto je konferen

budu objavljeni, jer građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac.

- Abazović je to konačno učinio tek uoči lokalnih izbora, čime je nastavio da politizuje borbu protiv korupcijekazali su iz te nevladine organizacije.

cija organizovana dva dana pred lokalne izbore, Abazo vić je odgovorio da je konfe renciju zakazao i prije deset dana, ali da tada nijesu stigli

da je održe, a da je krivičnu prijavu podnio 13. oktobra i nije htio da opterećuje jav nost dok se ne skine oznaka tajnosti sa dokumenata. N.K.

Abazović dobiti kontra krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje.

Bošković je rekao da nikada nije tražio, niti dobio stan ili stambeni kredit od države, a da je po zataškavanju i uništavanju dokaza prepoznat upravo Abazović.

- Za još jedan cirkus, poput marketinga ,,paljenja cigareta“ - dok kamioni izlaze na crno tržište za višemilionsku štetu države, čekao je da galami u prazno dva dana pred izbore - kaže se u saopštenju.

Šehović: Dritan laže i demonstrira paniku

Predsjednik SD-a Damir Šehović je saopštio da slučajni premijer, dan uoči izborne ćutnje, zakazuje pres, ali ne oko očiglednog kriminala u sopstvenoj partiji vezanog za šverc cigareta, nego opet oko stanova.

-Da bi javnost obavijestio da je tužilaštvu predao prijavu, koju je ranije to isto tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu – tvitnuo je Šehović, koji tvrdi da ,,Dritan nastavlja da laže, demonstrira paniku koja je komična“.

A tragična postaje kada znamo da to radi lider partije koja izrasta u kriminalnu grupu. Malu, ali organizovanu. Specijalizo vanu za podmetanja. I ,,paljenje“ cigara - poručio je Šehović.

Objavljen dio spiska po treći put

Na sajtu Vlade juče je objavljen spisak od 113 lica koja su dobila stambene kredite od 17.500 do 40.000 eura. Ti su funkcioneri dobili kredite u mandatu premijera Duška Mar kovića od 2016. zaključno sa januarom 2020. godine. Njiho

va imena, iznosi kredita i stambeni status u vrijeme dodjele kredita objavljeni su u medijima do sada u dva navrata – prvi put je taj spisak objavio Marković, a potom Abazović i direktorica MANS-a Vanja Ćalović početkom 2021. godine.

Biljana Knežević

ASK

Damjanović se sastao sa domaćim bankarima

Odlazeći premijer podnio krivične prijave protiv niza bivših funkcionera

Pres Dritana Abazovića

PODGORICA – U Skupštini

Crne Gore nijesu juče iza brane sudije Ustavnog suda na osnovu jednostranog prijedloga Ustavnog odbo ra, jer su poslanici opozicije odbili da učestvuju u gla sanju za kandidate za čiji je izbor bila potrebna dvotre ćinska većina, odnosno 54 glasa.

Sljedeće glasanje, u kojem je neophodno 49 glasova posla nika, odnosno tropetinska ve ćina, može biti organizovano nakon 30 dana.

Ustavni odbor je, prošlog če tvrtka, glasovima takozvane parlamentarne većine od 30. avgusta, bez širokog dogovo ra kojim bi se obezbijedio „pro laz“ makar jednog „deblokira jućeg“ sudije Ustavnog suda koji je od 13. septembra u pot punoj blokadi nakon penzioni sanja sudije Miodraga Iličko vića, predložio da se za sudije izaberu Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka No vaković i Jelena Ružičić Kako je Pobjeda već pisala Vu kčević, koji je prethodno bio angažovan kao savjetnik, sada već bivšeg, direktora Uprave prihoda i carina Rada Milo ševića (Ura), je na glasanju na Ustavnom odboru 28. jula do bio podršku samo četvoro po slanika, dok je za izbor Nova ković tada glasao samo jedan poslanik. Kandidatkinja Sne žana Armenko je bliska rođa ka poslanika Demokratskog fronta Predraga Bulatovića. No i pored očigledne poveza nosti makar dvoje kandida ta sa partijama takozvane ve ćine od 30. avgusta, poslanik DF-a Slaven Radunović je ju če isticao kako se nijednom od predloženih ne može prigovo riti da su bliski bilo kojoj poli tičkoj partiji.

Pobjeda je nakon izbora kan didata na sjednici Ustavnog odbora u više navrata pisala o tome da je izbjegavanjem di jaloga i kompromisa oko iz bora četvoro kandidata za su dije Ustavnog suda zapravo demonstrirana politika „svr šenog čina“, koja će dovesti do dalje atrofije institucija, kao i da činjenica što je kandidate izglasao samo jedan politič ki blok, ukazuje na strategiju prebacivanja loptice na teren

PODGORICA – Samo pod uslovom da se riješe ne doumice i pojasni gdje će biti preusmjeren svaki cent naveden u dokumentu o relokaciji (sredstava) finan sijskog plana RTCG za ovu godinu, Savjet javnog servi sa će odobriti prenamjenu novca.

To je zaključeno na jučeraš njoj sjednici Savjeta na kojoj nijesu odlučivali o dokumen tu, nezadovoljni kako ga je pri premila finansijska služba uz napomenu da će se izjasniti naredne sedmice, na elektron skoj sjednici.

Prije stava članova Savjeta, šef finansijske službe Goran Ra kočević obrazložio je da su iz

Nastavlja se agonija Ustavnog suda

Šef poslaničkog kluba DPS-a kazao da je njihovim oponentima cilj da Ustavni sud drže u blokadi kako bi uložili žalbe u slučaju da izbori budu nepovoljni po njih

opozicije, koja će biti izložena pritiscima da zapravo ona op struira deblokadu Ustavnog suda i evropske integracije.

Ova Pobjedina teza se pokaza la potpuno ispravnom, što se juče moglo čuti u parlamentu pa je Radunović išao čak do tle da DF predstavlja kao pro evropsku političku grupaciju.

Ko je za e vropu Radunović je prije usvajanja dnevnog reda, tokom proce duralnih reakcija, kazao da je DPS od 2010. godine glav ni blokator crnogorskog pu ta u EU.

-Vi samo pričate ono što ljudi vole da čuju u Briselu, a kad do đe do krupnih koraka – vi ste ti koji ih blokiraju – poručio je Radunović.

Na ovu opasku mu je odgo vorio poslanik DPS-a Dani jel Živković koji je istakao da je bilo dragocjeno da se oba vi dijalog.

- Što se desilo kod DF-a od ju la do oktobra da dođe do hi persenzitivne evolucije pa da ste snažno prihvatili evropski put? Upravo je politika DF-a kočila tu politiku – kazao je Živković i istakao da se poku šava oblikovati javno mnje nje da se sada prevali na teret DPS-a da je ta partija suprot

stavljena EU integracijama što je, kako je istakao, besmislica. On je podsjetio da su u julu mo gli deblokirati poziciju Ustav nog suda. Tada je poslanica Ure Suada Zoronjić na sjed nici Ustavnog odbora, na kojoj su se po prethodnim konkur sima birali kandidati, bila uz držana 18 puta usljed čega je, uz neizbor vrhovnog državnog tužioca, zatvoren „prozor“ za ubrzani put za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

- Da li je njima nešto falilo? Šta je falilo da pritisnete taster? Šta je falilo Vučiniću, Kurga šu? - upitao je Živković, pod sjećajući i na neglasanje za po punu redova Sudskog savjeta. Poslanica Ure Božena Jelušić i pored činjenice da je njihova poslanica Zoronjić u julu blo kirala deblokladu Ustavnog suda, uputila je poruku da je sada jasno ko je zaista za de blokadu Ustavnog suda.

Ona je rekla da su sami sebi da li najgoru ocjenu koju je mo gla dati EK.

Ako se večeras ne izabere ma

kar jedan sudija Ustavnog suda onda, ističe Jelušić, Crna Gora nije za Evropsku uniju. - Krivica pada na oba pola po litičkog spektra - poručila je Jelušić.

Poslanik DF-a Slaven Raduno vić imao je i „ponudu“ za DPS. - Glasajte danas za sudije Ustavnog suda. Mi vam obe ćavamo da ćemo biti super konstruktivni za izbor tri čla na Sudskog savjeta. Ovdje će biti 20 glasova Demokratskog fronta - poručio je Radunović. Živković je odgovorio kon traponudom u kojoj je tražio da Andrija Mandić i Milan Knežević ustanu i poruče da se slažu sa vrijednostima NA TO saveza.

- Ako to uradite, vaša ponu da je prihvaćena - poručio je Živković.

Potom je istakao da je DF u Vladi Crne Gore ,,istrgovao“ priču oko izbora sudija Ustav nog suda.

- I to sa vašim bratom Abazom – kazao je Živković. Šef poslaničkog klupa DPS-a

kazao je da je njihovim opo nentima cilj da Ustavni sud drže u blokadi kako bi uložili žalbe u slučaju da izbori budu nepovoljni po njih.

Nigdje maNjiNa Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je tražio od predsjednice Skupštine Dani jele Đurović da skine sa dnev nog reda izbor sudija Ustav nog suda. - Više puta sam upozoravao da, ako izaberemo četvoro sudija Ustavnog suda, rušimo i Ustav i zakon - istakao je Popović, na pominjući da je imperativna norma da i pripadnici manji na treba da budu među kandi datima za izbor sudija Ustav nog suda.

U protivnom, dodao je on, „urušićemo veliko bogatstvo Crne Gore - multietnički i mul tivjerski sklad“.

I poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić ocijenio je da svako ko glasa za ovakvu listu kandidata, bez pripadnika ma nje brojnih naroda, krši Ustav,

Nejasno otkud je ušteđeno i na šta će biti utrošeno milion i po eura

mjene morali da prave u uslovi ma povećanja rizika poslovanja u izazovnoj godini koju su obi lježili i hakerski napadi na si stem za javne nabavke.

- Predložili smo neke izmje ne pa smo, na primjer, za fil move predložili smanjenje sa 360.000 eura na 300.000 eura, a onda da se 17.000 eura uveća izdvajanje za tehničku dora du programa – istakao je Ra kočević.

Članu Savjeta Predragu Mi ranoviću nije bilo jasno oda kle u jednoj od tabela cifra od 1,5 miliona eura koji nijesu po trošeni, a ostalo je tako malo do kraja godine.

-Gdje ćemo mi da potrošimo te pare, ništa nije pojašnjeno. Ne možemo da podržimo ne što što nam nije jasno. Ovo nije mali iznos- naveo je Miranović.

Podržao ga je Predrag Mar senić koji je rekao da se ovo ne

dešava prvi put, i da im stalno daju dokumenta koja su neja sna, a da se radi o ciframa koje su enormne i da se o tome mo ra detaljnije razgovarati.

Rakočević je naveo da ne mora ju sav novac da potroše do kra ja godine ali da ga moraju pred vidjeti finansijskim planom jer nekad tenderi traju duže. - Nemamo nove pare, samo će mo novac koji imamo da preu smjerimo. Neke stvari ne mo

žemo da unesemo u tabele jer bi to bilo preobimno – obrazlo žio je Rakočević.

Filip Lazović je predložio da se pojasni gdje je novac koji nije potrošen, odnosno gdje je utrošeno manje nego što je pla nirano i kako je došlo do toga da imaju milion i po eura.

Rakočević je pojasnio da se relokacija radi jer se novac nije potrošio i da nema nika vih manjkova, i da za to rad

zakone i daje doprinos uruša vanju građanskog koncepta Crne Gore i njenog multiet ničkog karaktera.

Nakon pauze koju je dala pred sjednica Skupštine Danijela Đurović, a poslije više od dva sata proceduralnih reagova nja u vezi sa dnevnim redom sjednice, poslanici opozicije nijesu ulazili u plenarnu salu.

Bez dijaloga

Poslanica Socijaldemokrat ske partije Draginja Vuksa nović-Stanković je na kon ferenciji za novinare u holu Skupštine kazala da ni njih ni Liberalnu partiju niko nije zvao na razgovore za dogovor oko imenovanja u pravosuđu.

Šef poslaničkog kluba DPS-a je kazao da se odgovornost poku šava prebaciti na njih.

- Ovakav odnos prema izboru sudija pokazuje da se ne želi ostvariti dijalog po tom pita nju - ocijenio je Živković.

On je podsjetio da je na po sljednjem javnom pozivu pri javljeno 13 kandidata koji su bili prijavljeni i u prethodnim javnim pozivima.

- Nalazimo se u situaciji da po litički subjekti sa drugog po la ne žele dobro Crnoj Gori i predstavljaju se kao ljudi koji žele da drže sistem u blokadi - kazao je on.

Ustavni sud, od ukupno se dam, sada ima samo tri člana i nema kvorum za odlučivanje. Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milo rad Gogić i Desanka Lopičić Osim Miodraga Iličkovića, ko ji je sredinom septembra is punio uslove za penziju, po četkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković , a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović. Man dat sudijama Ustavnog suda je 12 godina. d. miHailoviĆ

nici ne treba da brinu. Članovi Savjeta RTCG saglasi li su se da do 1. novembra daju primjedbe na novu organiza cionu šemu koju je juče pred stavio pomoćnik generalnog direktora za program Mitar Rakčević, a koja je još u izradi. -To je dokument koji će se još dorađivati, to je početak struk turnih reformi ove medijske kuće, ali sve sugestije prihvata mo. Potrebna nam je organiza cija koja prati sadržaj, da se re dakcije sa jednim zaposlenim ukinu, pa se ujedine sa srodnim redakcijama i slično tome. Oja čaćemo urednike programa da se bave samo programom, a ne administracijom – pojasnio je Rakčević. K. jaNKoviĆ

Skupština bez dvotrećinske većine za izbor sudija za najvišu sudsku instancu u zemlji

Bez dogovora ništa od deblokade najviše sudske instance

Savjet RTCG odgodio glasanje za relokaciju finansijskog plana te kuće

skupština crne gore

Traže brisanje spornih djelova iz udžbenika istorije

PODGORICA - Ministar stvo vanjskih poslova Crne Gore uputilo je protestnu notu kolegama iz Srbije, zbog spornog sadržaja koji se našao u udžbenicima iz istorije za srednje škole u Srbiji.

Prema saznanjima Pobjede, resor Ranka Krivokapića tra žio je da se sporni djelovi tekst izbrišu.

U pomenutim udžbenicima navodi se da su se ,,Srbi u Cr noj Gori (oko 200.000) našli u posebno teškoj situaciji na kon osamostaljenja te repu blike 2006“.

- Iako čine gotovo 30 odsto sta novništva (oni koji se izjašnja vaju kao Crnogorci čine oko 45 odsto stanovništva, pre ma popisu iz 2011. godine), a srpskim jezikom govori nešto manje od polovine stanovniš tva Crne Gore Srbi su se našli u neravnopravnom položaju. Pod vlašću Mila Đukanovića, Srbi u Crnoj Gori otpuštani su iz državne službe i uklanjani sa svih državnih položaja. Vla sti su u Podgorici u ranijem pe riodu na sve načine nastojale da umanje broj Srba koji žive u Crnoj Gori. Posebno se naš la na udaru Srpska pravoslav na crkva u Crnoj Gori, pošto je pokušano otimanje njenih cr kava i manastira i formiranje nove pravoslavne crkve u Cr noj Gori koja neće imati veze

sa Srbijom. Dato je i sporno tumačenje zajedničke istori je, koja je vrijeđala Srbe i pri svajala zasluge za oslobođe nje današnje teritorije Crne Gore tada nepostojećoj Kra ljevini Crnoj Gori (oslobođe nje Budve i Boke Kotorske ko je su učinile srpske jedinice, a koje se danas negira) - piše u udžbenicima kojima se školu ju srpska djeca. Autori udžbenika, u kojem se na neprimjeren i neutemeljen način govori o Crnoj Gori, nje noj unutrašnjoj politici i polo žaju srpskog naroda u njoj, su Duško Lopandić, Ratimir Milikić i Manja Milinović, dok je izdavač ,,Novi logos“ iz Beograda.

GI ,,21. maj“ je, od predsjed nika Vlade kojem je izglasano nepovjerenje Dritana Abazo vića i odlazećeg ministra vanj skih poslova Ranka Krivoka pića, zatražila odgovarajuću diplomatsku reakciju države Crne Gore prema Vladi Srbi je zbog sadržaja udžbenika, te pozvala državu Crnu Go ru da zatraži povlačenje ovog udžbenika iz upotrebe sve dok se ne izmijeni sporni sadržaj u kojem se o Crnoj Gori, nje noj istoriji i državnosti, ob novi njene nezavisnosti, po ložaju srpskog naroda u njoj govori van konteksta istorij skih i pravnih činjenica i mi mo stvarne prakse uživanja i poštovanja ljudskih prava. J. Đ.

Ako nastavnici

ponudu, biće protesta

PODGORICA – Glavni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore sljedeće sedmice odrediće se prema ponudi ministara prosvjete i finan sija Miomira Vojinovića i Aleksandra Damjanovića da se nastavnicima od ja nuara poveća plata za 15 odsto, a ostatak, do iznosa 45 odsto, potom će uslijediti

u naredne dvije godine. Ukoliko Glavni odbor ne pri hvati ovaj iznos, to znači da će se pregovori o uvećanju zara de smatrati neuspješnim. U tom slučaju onda će odredi ti dalji model reagovanja. To, prema riječima predsjedni ka Sindikata prosvjete mr Ra domira Božovića, podrazu mijeva organizaciju protesta,

štrajka, kako se dogovore. Očekivali su nastavnici veći startni iznos od januara. Bo žović kaže da im je juče na sa stanku sa ministrima rečeno da ne mogu da finansiraju ve ći iznos od 15 odsto. Pominja li su kako prosvjetni radnici nijesu jedini kojima će se po većati plata od januara, te su nabrajali policiju, zdravstve

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na sjednici Tužilačkog savjeta predstavio izvještaj o radu od 1. januara do 20.

Podignuto 16 optužnica i pokrenuto osam

Na pitanje člana Tužilačkog savjeta Siniše Gazivode da li planira da, osim preko portparola, komunicira direktno sa javnošću, što do sada nije činio, Novović je kazao da će to uraditi kada bude smatrao da je nužno i potrebno. Za sada, s obzirom na podatke da je povećano povjerenje javnosti u rad tužilaštva, ne smatra da je to potrebno

PODGORICA – Glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović saopštio je da je od početka godine do 20. oktobra SDT podi gao 16 optužnica protiv 97 fizičkih i dva pravna lica, dok je u istom periodu po krenuto osam finansijskih istraga kojima je obuhva ćeno 78 osoba i četiri prav na lica.

Novović je to saopštio na sjed nici Tužilačkog savjeta tokom prezentovanja izvještaja o ra du SDT-a od početka godine uz napomenu da se dio izvještaj nog perioda ne poklapa sa nje govim preuzimanjem funkci je, budući da je mjesto glavnog tužioca preuzeo krajem marta ove godine. U navedenom periodu donije te su, kako je naveo u izvještaju,

naredbe o sprovođenju istrage u 17 predmeta, kojima je obu hvaćeno 108 fizičkih i pet prav nih lica, kao i dvije naredbe o proširenju istrage protiv četiri fizička lica.

kapaciteti

Novović je kazao da se u ovom periodu držao ciljeva prokla movanih u programu rada, a da je ostvarivanju plana doprini

jela činjenica da su u SDT upu ćena tri tužioca. Naveo je da je i dalje potrebno širiti kapacite te, odnosno broj ljudi.

Prema njegovim riječima, to ni je moguće ostvariti dok se ne ri ješi prethodni problem – stva ranje kapaciteta za rad SDT-a i uopšte tužilačke organizaci je jer, kako je kazao, sve i da se ostvari zacrtani plan o poveća nju broja kadrova predviđenih

Rasteretiti rad Specijalnog državnog tužilaštva

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović potvrdio je da ima pristup taj nom dijelu SOCTE i da je koristi u svom radu. SOCTA je dokument koji pred stavlja procjenu od teškog i organizova nog kriminala koji priprema tim Uprave policije na osnovu podataka dobijenih o stanju, dinamici, trendovima teškog i organizovanog kriminala na osnovu policijskih izvještaja, procjena i analiza. On je naveo da po aktu o sistematizaciji predviđeno je da u Specijalnom policij skom odjeljenju, koje tijesno sarađuje sa SDT-om, bude 50 radnih mjesta,

a sada ih je 20. Kazao je, međutim, da teško predviđen broj može da se ispuni, jer nema adekvatne osnove za popunu tih kapaciteta jer značajan broj službenika odlazi u penziju, a nedo voljan broj kadrova izlazi sa Policijske akademije.

Odgovarajući na pitanje člana TU Sini še Gazivode u vezi nadležnosti SDT-a, Novović je ocijenio da bi trebalo raditi na rasterećenju ovog tužilaštva po uzoru na neke druge sisteme, gdje SDT nije zadužen za svaku vrstu zloupotre ba državnih službenika, na primjer, već

ingerencije zavise od iznosa odnosno pričinjene štete.

- Mislim da bi nadležnost trebalo suziti, staviti fokus na krivična djela sa značaj nim posljedicama i preispitati nadlež nosti SDT-a. To bi donijelo rasterećenje – smatra on.

Na pitanje državnog sekretara u Mini starstvu pravde i člana TS Bojana Božovića kakve su procjene bezbjed nosti glavnog tužioca i njegove poro dice, Novović je kazao da te procjene rade nadležni državni organi i da su o tome već pravili izvještaj.

Ministarstvo vanjskih poslova uputilo protestnu notu Srbiji Glavni odbor Sindikata prosvjete naredne sedmice o ponudi ministara

Vladimir Novović

Vladini predstavnici saopštili sindikalcima da ne mogu finansirati veći iznos od 15 odsto

Sadržaj udžbenika van konteksta istorijskih i pravnih činjenica

povećaju za

sruše protesta

Nema novca za prevoz, kupili bi autobuse

Božović kaže da su juče razgovarali sa ministrima o problemu koji imaju nastav nici koji putuju iz jedne opštine u drugu na posao, jer im prevoz nije plaćen. Nadležni, kako dodaje, nemaju novca da im plate prevoz, ali su zato razgo varali o modelu da mogu da kupe autobuse koji bi ih odvozio do posla, dok se ne zaposle u gradu u kom žive. - Za sada neće plaćati pre voz, nemaju novca – rekao je Božović.

ne radnike, državnu admini straciju… Božović ističe da su ministri, zapravo, prvo pred ložili da im se poveća plata 12,5 odsto, ali predstavnicima Sin dikata to nije bilo prihvatljivo. Sindikat je tražio 20 odsto i na kraju su se ,,našli“ na 15 odsto.

odsto

Razočarenje, nedovoljno povećanje od 100 eura

Predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević kaže da je razočarenje ogromno, da ministar nije stao iza prosvjetnih radnika, nije se potrudio da prosvjetu sačuva od posrnuća, da ostane djelatnost od nacionalnog i opšteg interesa.

Sad je zaista realno reći da prosvjetni radnik nije cije njen ni od jednog subjekta u crnogorskom društvu. Ovo je dokaz da ni državi nije stalo do prosvjetnog radnika, a ni do ove, nekada cijenjene, značajne i snažne djelatnosti. Mislim da se od ministra Vojinovića mora tražiti odgovor, da li je realno da za sljedecu kalendarsku godinu zarada prosvjetnim radnicima treba da bude uvećana cijelih 100 eura - rekla je ona.

Božović kaže da ovakav tip po većanja, prvo da bude 15 od sto, pa ostatak kroz dvije go dine, do sada nijesu imali, da je ovo najveća ponuda. Pret hodna je bila u formi devet i tri odsto. Nikada nijesu pre mašili deset odsto. Naknad no će dogovoriti za koliko će plate da se povećaju u janua ru 2024. godine, a koliko u ja nuaru 2025. godine. Sindikat prosvjete je kroz iz mjene Granskog kolektivnog ugovora tražio od donosioca odluka da se plata poveća 45 odsto. Tada je ministar pro svjete Miomir Vojinović izja vio da je to nerealan iznos, da bi on volio da se poveća i 65 od sto, te da će se dogovoriti koje je to optimalno rješenje. Po jedini profesori su kritikova li ministra i tražili su od njega da predstavlja njihove intere se. Negodovali su što su godi nama zanemarivani nastavni

ci u školama i što je ove godine njihovim kolegama na fakul tetima, na Univerzitetu Crne Gore, povećana plata za 65 od sto. Za neke nastavnike nije ni prihvatljiva ponuda da se kroz tri godine poveća njihova za rada, pozivali su se na aktuel na poskupljenja i da će se sve obesmisliti. Nastavnici su još ranije predlagali Sindikatu da zbog odugovlačenja pregovo ra oko plata organizuju rekci ju, odnosno proteste, štrajk ili blokadu saobraćajnica.

Iz Ministarstva finansija je, iz među ostalog, saopšteno da je na sastanku dogovoreno da će do kraja tekuće godine biti iz mirene konstituisane obaveze koje se tiču jubilarnih nagrada za prosvjetne radnike, a odno se se na 2021. godinu. Rekli su i da je aktuelna vlada već ispla tila obaveze koje su po istom osnovu ostale neizmirene, a tiču se 2020. godine. N. Đ.

osam finansijskih istraga

sistematizacijom, sada ne bi bilo smještajnih kapaciteta.

To će, kazao je on, biti moguće tek nakon adaptacije prostorija zgrade stare vlade u dijelu gra da Preko Morače za potrebe tu žilaštva, ili privremeno ukoliko im dio prostorija ustupi Mini starstvo pravde, nakon što pret hodno ono riješi svoje smještaj ne kapacitete.

Na pitanje člana Tužilačkog sa vjeta Siniše Gazivode da li pla nira da, osim preko portparola, komunicira direktno sa javno šću, što do sada nije činio, No vović je kazao da će to uraditi kada bude smatrao da je nužno i potrebno.

- Značajno je povećano povje renje javnosti u rad tužilaštva.

Mi se ponašamo onako kako mislimo da treba. Ako naš način ponašanja utiče na povjerenje, zašto da ga mijenjamo. Ako po vjerenje pada mi bi promijenili ponašanje – kazao je Novović.

Na koji način se i po kojim kri terijumima utvrđuju prioriteti u radu interesovalo je člana TS Steva Muka, na šta je Novović kazao da je ključno okončanje istraga koje traju duže od šest mjeseci.

U tim predmetima, kako je na veo, bitno je da se tužioci izjasne

i obavijeste VDT. Kako je naveo u nekim slučajevima postoje objektivni razlozi, kakvi su za molnice za pružanje međuna rodne krivično-pravne pomoći.

Istakao je da je veoma važno obratiti pažnju na slučajeve gdje prijeti opasnost od apsolutne i relativne zastarjelosti.

rokovi

Na pitanje koliko je takvih pred meta koji su „u crvenom“, No vović je precizirao da nema te podatke, jer je, kako je objasnio, istraga živa stvar ali je ključno djelovati ad hoc i ukoliko se u istražnom postupku potvrdi da je blaže krivično djelo u pi tanju, tu su tužioci obavezni da adekvatno djeluju jer su rokovi zastare kraći. U protivnom, ka zao je, ulaze u rizik disciplinske odgovornosti.

Novović je potvrdio da je sastav ljena lista istražitelja prije dva mjeseca koji će biti uključeni u rad u određenim predmetima.

Prema njegovim riječima ne postojanje direktnog pristupa bazama podataka u državi jako otežava rad tužilaštva.

To pitanje, koje datira od 2012. godine, trebalo bi da bude rije šeno povezivanjem tužilaštva optičkim kablom, ali je prote

klih mjeseci rad na tome ote žan bio zbog sajber napada i nastalih problema u čitavoj jav noj upravi.

Prema njegovim riječima, na brojne dopise i urgencije ko je su slali državnim organima da se ovo pitanje riješi i ostvari povezanost postojećih baza po dataka na razumijevanje je na išao samo za vrijeme dok je v. d. Uprave prihoda i carina bila Mi lena Petričević, koja je kasnije smijenjena odlukom Vlade, pa je i taj proces zastao. GST je najavio da bi uskoro mo gla da počne da radi forenzička laboratorija koja će, nakon na bavke potrebnih softvera, biti prebačena u drugi objekat (sta ra zgrada vlade).

Dodao je da će predviđen broj ljudi u tom sektoru biti angažo van nakon što prođu obuke u saradnji sa vladama SAD i Veli ke Britanije. Obuke se odvijaju i za stručnjake u oblasti finasij ske odnosno ekonomske stru ke koji rade slučajeve koji se ti ču kriptovaluta.

- Delegacija EU odgovorila je na naš zahtjev i iduće nedjelje biće upućena dva stručnjaka kako bi prenijeli znanja u finansijskim istragama – potvrdio je Novo vić. I. P.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine zbog zločina u Štrpcima

SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine proglasio je krivima optužene za zločin počinjen u Štrpcima, na isto ku BiH, kada su pripadnici Vojske entiteta Republike Srpske na željezničkoj stani ci, 27. februara 1993. iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar izveli i ubili 20 putnika, među kojima 18 Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije, jednog Hrvata i jedno N. N. lice. Prvooptuženi komandant Luka Dragićević oslobođen je krivi ce. Obrad i Novak Poluga, Ra dojica Ristić i Petko Inđić osu đeni su na po 13 godina zatvora. Riječ je o prvostepenoj presu

Četvorici optuženih po 13 godina zatvora

di. Dan prije izricanja presude, u četvrtak 20. oktobra, pomenu ti optuženi su uhapšeni u Više gradu, na istoku BiH. Za Radio Slobodna Evropa je potvrđeno da je to učinjeno zbog straha ,,od ometanja pravde“. Za zločin u Štrpcima do sada su pravosnažno osuđeni samo Ne bojša Ranisavljević i Mićo Jovi čić. Ranisavljević je 2003. godi ne pred Višim sudom u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, osuđen na 15 godina zatvora, a Jovičić je

pred Sudom BiH priznao krivi cu i osuđen je na kaznu zatvora od pet godina. Milan Lukić, osu đen na doživotni zatvor u Hagu zbog ratnih zločina u Višegradu, optužen je i za ovaj zločin 2019. godine u BiH. U ovom slučaju su optuženi i Oliver Krsmanović i Dragan Šekarić, ali oni se već nalaze na izdržavanju kazne u odvojenim predmetima, dok je ranije u predmetu bio i Bo ban Inđić, ali je postupak pro tiv njega razdvojen. R. D.

Otvoreno pismo rektoru i senatorima Univerziteta Crne Gore

Poslali ste magistra na Biro rada a promovišete svršene „osnovce“

Poštovani rektore, uvaženi senatori Univerziteta Crne Gore, Obraćam Vam se javno kako mi ga jedino basta zborit, ko bajagi u nadi, ne previše iskrenoj, da Vam pravo rečem, već više onako reda radi, da ću Vas zateć u punoj snazi, zdravlju i veselju, te da Vam ova moja pisanija neće poremetiti svakodnevni život u berićetu, sreći i zado voljstvu. Nije lijepo, ali je istinito, iz Vašeg pera i prošle, ka i ove godine da pritvrdite, prois tekla je odluka zasnovana na nepotizmu, servilnosti, bahatosti i zloupotrebi moći, kojom ste prvog i trenutno jedinog crnogorskog magi stra pedagogije iz jedne grane lijepih umjetnosti, Vama jako dobro poznatog, poslali na Biro rada. Odluka koja je umjesto pro mocije osoba sa znanjem i zvanjem magistra u preda vače na Univerzitetu Crne Gore, promovisala svršene osnovce. Promovisali ste osobu koja, iz oblasti koju će predavati Vašoj đeci, ima završenu osnovnu školu.

Angažovali ste je da drži pre davanja akademicima i post diplomcima, što bi rekao pokojna legenda sportskog novinarstva Mladen Delićljudi moji, pa je li to moguće. Zarad istine, da mi ne date lagat ta osoba imaše i svr šenu velju školu iz sasvim druge grane scenske umjet nosti, valjda da Vam savjest bude čista, jer umjetnost ko

umjetnost, ko bi ih razliko vao. Vi ste, da ne trepnuste, iako vam to, nit` je blisko, nit` česa o tome znate, kako mi sami rekoše pojedini od Vas, osobi sa stalnim radnim odnosom u državnoj usta novi kulture, ni manje ni više, da joj malo ne bude, da joj se nađe za džeparac, dodi jelili „četvorostruku“ normu redovnog profesora, samo zato jer Vam je moglo bit, a voljni ste bili učinjet. Eto, ja Vam ga rekoh, kako zaslužiste Vašim, što činje njem, što nečinjenjem, a Vi kako goj ojte. I opet da Vam ko bajagi rečem „iskreno se nadam“, iako se ne nadam, da ćete se, nakon čitanja ove sitne knjige te Vam pišem, makar malo pred samim sobom, ako ne đe pred kojim ukućaninom ili nida jaki bog kim iz komšiluka, postiđeti od onog što i kako učinjeste mladosti crnogor skoj, jer Vam prosto mogaše bit!!

Osobu sa završenim magi starskim studijama, poslaste na Biro rada, valjda zbog previše škole te imaše. Osobi koja je uredno prilo žila potvrdu resornog mini starstva da je u toku proces nostrifikacije diplome steče ne na Akademiji, starijoj od Vašeg univerziteta, obrisa ste ono „mr“ ispred imena jer Vam mogaše bit`. Vi odlučiste da možete ukinut zvanje koje nijeste ni dodi jelili, stečeno na akademiji u zemlji članici Evropske unije, ne u Blace, Travnik ili kakvo drugo velje mjesto balkan sko, a koju joj 6. oktobra, taman na vrijeme, potvrdi resorno ministarstvo kao pravno valjano magistar skog zvanja u zemlji i državi crnogorskoj.

Napisah Vam da je neko nepozvan, prigovor upućen preko arhive Rektorata, na Vaše ime i prezime sakrio od Vas, a Vi ni da se uvri jedite. Neki „dobri“ ljudi iz nečesovog rektorskog kole gijuma su našli da oni mogu

i pozvani su da bez Vašeg znanja, a u Vaše ime odluču ju, presuđuju i odgovaraju i to licu, kako rekoše, bez aktivne legitimacije, dok licu sa aktivnom legitimacijom ni slova, a Vi ste opet ćutali, kako tad, tako i dan-danas. Slagah li ja što ođe!? O svemu Vas ovom blagovre meno i potanko i to pisme no, da na miru bistrite, infor misah, a od Vas muk, dubok ka da ste iz Veljeg Dubokog. Rekoh Vam, da Vam je na ime i prezime preko matične arhive proslijeđen prigovor o nepotizmu u odlučivanju komisije jedne Vaše članice, koji je od Vas prilikom odlu čivanja sakrivena, a Vi ni da pitate o česa Vam to zborim. Napisah Vam da ste Vašom odlukom uskratili podršku i promociju mladosti i zna nju na Univerzitetu Crne Gore, da ste tim promovisali voluntarizam, nepotizam i familijarizam u crnogorskoj nauci i umjetnosti, a Vi zaću tali, kano da ste streknuli, kano da se Vas ne tiče, kano da nijeste odavle, ni „a“ da kažete, kako tad, tako i dan-danas.

I očekivali ste da ću ja da ćutim, da streknem od te sile autoriteta osoba sa veljim zvanjem, no ste se grdno prevarili. Niti sam tada ćutao, niti ću danas da ćutim, niti ću Vas za Vašeg i mog zemana ostavljat na miru. Prvi ste počeli, na mene je pas, pa kako ono vele, nećemo se dat, pa kom opanci, kom obojci, sad i za vijek vjekova. Kuč sam, potomak Ljalja Drekalova, po ženskoj, a Rama popa Krsta, iz Lješ kopolja po muškoj liniji, kako bi neki rekli etnički Crnogo rac, koji ne da na se i neće nikog poda se.

Još ćemo se mi, sve mi se čini, čitat na stranicama medija crnogorskih, e va neću ostat dužan na vako činjenje, a još više nečinje nje, pa i ako ste nečesovi senatori Univerziteta Crne Gore.

Piše: Predrag BoljevIć

Vukadinović: Nemam veze sa ubistvom, pobjegao sam iz straha od torture

PODGORICA – Predrag Vukadinović (23) negirao je učešće u likvidaciji Saše Klikovca pojašnjavajući krivičnom vijeću Višeg suda u Podgorici da je nakon tog ubistva pobjegao pošto je upozoren da se skloni kako bi „izbjegao torturu Petra Lazovića i njegove ekipe“.

-Nijesam pobjegao zbog kri vičnog djela zbog kojeg me sumnjičilo Specijalno tužilaš tvo već iz straha od torture ko ja bi me sigurno očekivala da sam ostao u Crnoj Gori – ka zao je optuženi Vukadinović. On je u Sloveniji uhapšen 28. juna po međunarodnoj potjer nici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti. Mjesec ka snije, 30. jula, Vukadinović je izručen Crnoj Gori gdje mu se u odsustvu sudilo za pri padništvo kriminalnoj orga nizaciji koja stoji iza ubistva Klikovca u ljeto 2020. godine. Vukadinović je pred sudom pojasnio da nije poznavao Alana Kožara koji je po sta vu Specijalnog tužilaštva nalo žio likvidaciju Klikovca. Miloš Marković je jedini ko jeg poznajem od optuženih u ovom slučaju. Poznajem ga jer je dolazio u moj servis. Znamo se sigurno pet godina – kazao je optuženi Vukadinović.

Pretresene sobe zatvorenika u paviljonu F

telefon i više predmeta

PODGORICA – Službe nici zatvorske policije juče su pronašli više nedozvoljenih predme ta, među kojima i jedan telefon, saopšteno je Po bjedi iz Uprave za izvr šenje krivičnih sankcija (UIKS).

Nezvanično nam je saop šteno da su nedozvoljene stvari i telefon pronađeni u paviljonu F. Iz UIKS-a su istakli da su službenici prilikom pretresa postu pali krajnje profesional no, te da nije bilo primjene sredstava sile, kao i da ni je bilo prigovora od strane zatvorenika. J. R.

On je ispričao da ga je Miloš Marković pozvao telefonom krajem jula, dok se nalazio u Ulcinju sa nevjenčanom su prugom i prijateljima, i zamo lio da iznajmi kućicu na Adi Bojani za njega jer mu je tre bala da odmori.

-Kada sam mu rekao da sam na plaži sa suprugom i brač nim parom sa kojim se druži mo i predložio da kućicu iznaj mi sam kad dođe, Miloš mi je kazao da je izgubio ličnu kar tu. Rekao sam da ću iznajmi ti kućicu za njega ali da mu ne mogu praviti društvo jer sam već bio sa prijateljima – kazao je Vukadinović.

Dva sata kasnije, kako je ispri čao ovaj optuženi, Marković je taksijem došao do restorana ,,Kod Miška“ i odatle odvezao do kućice koju je Vukadinović u međuvremenu iznajmio . -Kućicu sam iznajmio preko menadžera restorana, koji je na moje pitanje ima li neku ku ćicu za iznajmljivanje pozvao nekog momka. U tom trenutku Miloš je bio na putu ka Ulcinju. Došao je momak sa „golfom“ – „4“ ili „5“ – teget boje kojeg sam svojim autom pratio do kućice koju je trebalo da iznaj mim. Dao sam mu 100 eura –precizirao je Vukadinović i do dao da je nedaleko od Miloševe kućice iznajmio na noć kućicu

za sebe i suprugu. On je poja snio da svaki vikend u junu i ju lu provodi u Ulcinju sa svojom suprugom i drugom sa kojim se podigao i njegovom ženom. Naveo je da su prilikom bo ravka u Ulcinju svi boravili na smještaju koji je vlasništvo čo vjeka za kojeg misli da je živio u inostranstvu, a prijatelj je njegovog druga iz djetinjstva.

-Za sebe i suprugu sam iznaj mio kućicu za još jedan dan jer je drug sa njegovom že nom morao nazad u Podgori

cu zbog posla. A čuo sam se i sa ocem te večeri, on mi je sa vjetovao da prenoćim u Ulci nju i da ne žurim nazad u Po dgoricu na posao – ispričao je Vukadinović.

Pošto se Marković smjestio u kućicu, Vukadinović navo di da ga je ostavio i otišao na plažu Samsara gdje mu je bi lo društvo.

-Miloš me pozvao narednog dana i tražio da mu produžim boravak za dan u već iznaj mljenoj kućici. Tada sam mu

rekao da je na portalima izašla vijest da se on traži zbog ubi stva Saše Klikovca i da ne že lim da mu produžavam iznaj mljivanje kućice – kazao je optuženi dodajući da nije po znavao pokojnog Klikovca. Vukadinović je pred sudom ispričao da se tog dana vratio u Podgoricu i da ga je, pošto je stigao kući, pozvao brat Jan ko koji se nalazi u Istražnom zatvoru i rekao mu da se sklo ni jer ga traže Petar Lazović i ostali policajci.

On je naveo da je autobusom otišao do Nikšića, a potom pre ko Trebinja u Sarajevo, odakle je na kraju stigao i u Sloveniju. Odgovarajući na pitanje tuži teljke Nataše Bošković Vuka dinović je kazao da nikada ni je koristio kriptovani telefon i da se sa bratom Jankom koji se nalazi u pritvoru u Spužu čuo preko aplikacije Vocap. Pored Vukadinovića i Marko vića na optužnicu su Marko Šuković i Ivan Milačić, dok je Jovan Milković optužen za nedozvoljeno držanje oružja. Marković je uhapšen 27. jula 2020. godine u kućici na Adi Bojani u Ulcinju, sa pištoljem i metkom u cijevi. Kod njega je nađena i torbica sa većom ko ličinom novca.

Prema optužnici SDT-a Mar ković je 18. jula 2020. godine, po nalogu Kožara, ukradenim ,,golfom 3“ kojim je upravljao Šuković, došao ispred resto rana ,,Kod Crnogorca“ i sa za dnjeg sjedišta na podmukao način, za 20.000 eura, pucao na Klikovca.

Na Klikovca je pucano dok je bio u automobilu ,,citroen C3“. Istražitelji su utvrdili da je Mi lačić bio zadužen za praćenje žrtve i nabavku opreme, ma ski i oružja, koje je nakon zlo čina zakopao zajedno sa Šuko vićem u zaseoku Poljice. Tada su iskopani karabin sa optič kim nišanom i četiri metka, automatska puška „M-70“ sa dva okvira, pištolj marke „pa ra“ i veća količina municije. Zadatak Vukadinovića je bio da pruža logističku podršku, obezbjeđuje novac za renti ranje „štek stanova“. Klikovac se u policijskim evi dencijama vodio kao bezbjed nosno interesantno lice i osoba bliska kavačkom kriminalnom klanu. B. R.

Iznova počelo suđenje Slobodanu Kašćelanu i njegovoj grupi za zelenašenje, iznudu, davanja mita...

PODGORICA – Advokat

Marko Radović juče je na suđenju Slobodanu Kašće lanu i njegovoj grupi koja se tereti za više krivičnih djela zatražio da se iz spisa pred meta izuzme iskaz optuže nog Ilije Dedovića koji je dat pred SDT-om 14. septembra 2016. jer se radi o pravno ne valjanom dokazu.

Suđenje Kašćelanu juče je po treći put počelo ispočetka zbog izmjene sudećeg vijeća. Pro ces vodi sutkinja Nada Ra brenović. Pored Kašćelana, na optužnici se nalaze i Alek

Odbrana tražila izuzimanje iskaza optuženog

Ilije Dedovića

sandar Đurišić , Vladimir Božović , Siniša Vlahović , Igor Đurišić, Davor Prele vić, Miloš Radonjić, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubato vić, Tripo Moškov, Đerđ Ca

maj, Aleksandra Bogićević, Stefan Brnović, Zlatko Sa mardžić i Ilija Dedović Advokat Radović je predočio sudu da je na prethodnom su đenju pred drugim krivičnim vijećem već istakao ovaj za htjev jer smatra da je iskaz od Dedovića uzet na nezakonit način.

-U trenutku saslušanja, Dedo vić je imao svojstvo zadržanog lica. Zakonito postupanje po drazumijeva da ima advoka ta, jer je obavezna odbrana u tom slučaju. On ga je imao ali advokat nije prisustvovao sa slušanju. Dva dana prije toga od strane Dedovića na zapisni ku ovlašćen sam da ga branim pošto je postupajući tužilac uskratio mogućnost da ga za

Kašćelan priveden uz jake bezbjednosne mjere

Dolazak Slobodana Kašćelana iz Istražnog zatvora u zgradu podgoričkog Višeg suda radi suđenja propraćen je jakim bezbjednosnim mjerama. Blok u kome se nalazi zgrada Višeg suda obezbjeđivali su policijski inspektori u civilu, kao i pripadnici Interventne jedinice. Mjere bezbjednosti podignute su na veći nivo jer se Kašćalan nalazi na meti pripadnika suprotstavljenog, škaljarskog klana koji je prema sadržaju kriptovanih poru ka preko ,,Skaj“ aplikacije planirao da ga likvidira prilikom dolaska na suđenje u Viši sud.

stupa advokat Dimitrije Dap čević. Zatim, dva dana nakon toga Dedović se ponovo saslu šava a SDT mu, po njegovom izboru, dodjeljuje advokata po službenoj dužnosti... s tim što je moje punomoćje ostalo na sna zi, niti sam ga ja opozvao niti je Dedović – pojasnio je advokat.

Radović je naglasio da zbog te činjenice, da je on i dalje bio advokat Dedovića, nije bilo po trebe da se dodjeljuje advokat po službenoj dužnosti i da on nije prisustvovao saslušanju. -Dedović je tako svoj iskaz pred tužiocem dao u prisustvu neza konito izabranog advokata, što

je isto kao da je dao iskaz bez prisustva advokata. Postupa jući tužilac ga nije čak ni pitao da li želi da mu ja ostanem bra nilac ili da bira drugog – ističe Radović.

Sud je saopštio da će o ovom zahtjevu odlučiti do narednog pretresa.

Kašćelan se tereti da je u maju 2010. godine, zajedno sa Igo rom Božovićem, organizo vao kriminalnu organizaciju i upravo su oni, prema tvrdnja ma Specijalnog tužilaštva, bili inicijatori poslova – zelenaše nja, podmetanja bombi, dava nja mita, iznuda. B. R.

Slobodan Kašćelan

d.mijatović

Viši sud u Podgorici

DVJESTA ČETRDESETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Snažne eksplozije odjekivale Harkovom i

KIJEV/MOSKVA – Ukra

jinska vojska pokrenula je snažnu kontraofanzivu u regionu Hersona u po kušaju da tu oblast, kojom sada upravljaju ruske snage i koja je od ključne važnosti za pristup poluo strvu Krim, vrati pod svoju kontrolu

Mediji su, pozivajući se na izjave proruskih zvaničnika, izvijestili da su prilikom tog napada nastradale najmanje četiri osobe, među kojima su i dva novinara televizijskog ka nala „Tavrija“.

Proruski zvaničnik Herson ske oblasti Sergej Jelisejev tvrdi da su ukrajinske snage gađale civilni prelaz na rije ci u Hersonu i da je tom prili kom, osim četvoro nastrada lih, povrijeđeno i deset osoba.

- Među žrtvama ima djece i novinara – naveo je Jelisejev i dodao da je civilni prelaz ko rišćen za prebacivanje lokal nog stanovništva na istočnu obalu Dnjepra.

- Siguran sam da je kijevski re žim znao da je ovaj prelaz ci vilni. Prelaz nije korišćen ni za kakav vojni teret, niti za tran sport vojnog osoblja - dodao je Jelisejev.

Vazduhoplovne jedinice Ru sije su, prema navodima Mi nistarstva odbrane te zemlje, a u pokušaju da uspore ukrajin sku kontraofanzivu, u Herso nu uništile jedno skladište voj ne opreme strane proizvodnje.

Niz eksplozija juče je odjeknuo i u oblastima Harkova i Zapo rožja, a ruske snage tvrde i da su osujetile pokušaj ukrajinske vojske da pređe rijeku Žere

Zaoštrava se bitka za Herson

Proruski zvaničnici tvrde da su ukrajinske snage u Hersonu gađale civilni prelaz na rijeci koji je korišćen za prebacivanje lokalnog stanovništva na istočnu obalu Dnjepra i da su tom prilikom nastradale najmanje četiri osobe, među kojima su i dva novinara

Erdogan prihvatio Putinov plan da Turska bude čvorište za gas

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan potpisao je plan ruskog predsjednika Vladimira Putina da Tursku pretvori u rusko čvorište prirodnog gasa. Erdogan je, obraćajući se poslanicima u parlamentu, rekao da je Turska obezbijedila vitalnu priliku time što je pristala na Putinov plan.

- Evropske zemlje trenutno traže gdje da nabave prirodni gas. Hvala Bogu, Turska nema takav problem. Nadamo se da ćemo uskoro postati čvorište za prirodni gas –rekao je Erdogan.

musov ističući kako je riječ o „lažnim navodima Kijeva“. Moskva je ranije ove nedjelje optužila Kijev da planira rake ti napad na tu branu.

bec u oblasti Krasnog Limana. - Ruske trupe osujetile su još jedan pokušaj dvije ukrajinske motorizovane pješadijske čete da pređu rijeku Žerebec u reo nima naselja Novovođanoje u Luganskoj oblasti i Torskoje u Donjeckoj – naveo je portpa rol Ministarstva odbrane Ru sije general-potpukovnik Igor Konašenkov Konašenkov tvrdi i da je jaka vatra ruske artiljerije zausta vila i potisnula jedinice ukra jinske vojske.

- Poginulo je je 25 ukrajin skih vojnika, a uništena su i dva borbena vozila pješadije i dva kamiona - rekao je Ko našenkov.

Ukrajinska vojska je, sa dru ge strane, prema navodima Operativne komande Jug na južnom frontu eliminisala 28 ruskih vojnika, uništila dva sa mohodna artiljerijska sistema, neprijateljski punkt i dva skla dišta municije.

Ukrajinski predsjednik Vo lodimir Zelenski upozorio

je da su ruske snage postavi le eksploziv na branu Nova Kahovka u južnoj Ukrajini i da planiraju da je raznesu ka ko bi pokrili svoje povlačenje. - Sada svi u svijetu moraju da djeluju snažno i brzo kako bi spriječili novi ruski teroristič ki napad. Uništenje brane zna čilo bi katastrofu velikih raz mjera - upozorio je Zelenski. Navode Zelenskog je među tim, kako prenosi Rojters, odbacio proruski zvaničnik Hersonske oblasti Kiril Stre

Kijevski ekonomski institut saopštio je u međuvremenu da su gubici Ukrajine, usljed oružane agresije Ruske Fe deracije, premašili 127 mili jardi dolara.

- Prema posljednjim podaci ma, oštećeno je ili uništeno 135.800 privatnih i stambe nih zgrada. Ukupna površina oštećenih ili uništenih obje kata je 74,1 milion kvadratnih metara, ili 7,3 odsto stambenog fonda zemlje. Na drugom mje stu po visini gubitaka je javna

Odluka Skupštine opštine Pale Vuk Drašković proglašen personom non grata

infrastruktura, a šteta iznosi 35,3 milijarde dolara, od čega je 26,6 milijardi rezultat direk tnog uništavanja puteva, a 4,3 milijarde je šteta na željezni ci. Šteta pričinjena obrazov noj infrastrukturi procjenju je se na 6,95 milijardi dolara. Uništeno je ili oštećeno naj manje 2.449 objekata obra zovne infrastrukture, a najveći broj uništenih obrazovnih in stitucija je u Donjeckoj, Har kovskoj, Luganskoj i Kijevskoj oblasti. Od februara do sep tembra oštećeno je ili uništeno najmanje 616 upravnih zgra da i 978 medicinskih objekata – navedeno je u izvještaju Ki jevskog ekonomskog instituta.

favoritima Sunak, Mordaunt i Džonson

LONDON – Poslanici vladajuće Konzervativne partije po čeli su juče, dan nakon ostavke Liz Tras, da se izjašnjavaju o kandidatima za novog lidera stranke, koji po automatizmu postaje i premijer Velike Britanije, a među favoritima su biv ši britanski ministar finansija Riši Sunak, predsjedavajuća donjeg doma parlamenta Peni Mordaunt i bivši premijer Boris Džonson.

Iz Konzervativne partije su objasnili da će kandidatima koji će doći na mjesto Liz Tras, koja je u četvrtak podnijela ostavku, biti potrebno najmanje 100 nominacija od poslanika te stranke. Uko liko samo jedan kandidat ispuni taj prag, on će automatski posta ti lider partije, a time i premijer. Najavljeno je i da će onlajn gla sanje članova stranke biti završeno idućeg petka.

Pobjednik izbora postaće peti premijer iz redova konzervativaca za nešto više od šest godina i već treći u ovom izbornom ciklusu. Poslanici torijevaca počeli su da se izjašnjavaju o podršci neka dašnjem ministru finansija Rišiju Sunaku, ljetos smijenjenom premijeru Borisu Džonsonu i predsjedavajućoj donjeg doma bri tanskog parlamenta Peni Mordaunt.

Prema javnim objavama podrške, Sunak za sada vodi sa 44 glasa, a slijede Džonson sa 26 i Moradaunt sa 15 glasova.

PALE - Srpski političar i književnik Vuk Drašković proglašen je juče personom non grata u opštini Pale u Republici Srpskoj, zbog njegove izjave o ubijanju sarajevske djece za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Odbornici Skupštine opštine Pale proglasili su Draškovića nepoželjnom osobom zbog,

kako su naveli, „neprimjere nih i netačnih navoda da je granatama sa Pala ubijeno hi ljadu djece u Sarajevu“ tokom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Predsjednik Skupštine opšti ne Pale Damjan Škipina iz Saveza nezavisnih socijalde mokrata Milorada Dodika, rekao je da je Drašković „izgo vorio niz neistina o Palama na

račun Srba u proteklom ratu“. Škipina je kazao da je zaključak o proglašenju Draškovića nepoželjnom osobom na Palama donijet kao odgovor na inicijativu predsjednika Nadzornog od bora Olimpijskog centra „Ja horina“ Nedeljka Eleka U dopisu Skupštini opštine Pale, Elek je naveo da je Draš ković 2. oktobra izjavio na te

leviziji da je granatama sa Pala ubijeno hiljadu djece u Sara jevu, te dodao da „takve laži nanose ogromnu štetu opšti ni Pale“.

Zahtijevaju da Matarela uruči mandat Meloni

- Spremni smo da formiramo

novu vladu u najkraćem roku - rekla je Meloni nakon kon sultacija koje je njena koalici ja imala sa Matarelom. Koaliciju, koja je na parla mentarnim izborima u Italiji 25. septembra osvojila najvi še glasova, čini partije Braća Italije, Forca Italija i Sjeverna liga koje predvode Đorđa Me

loni, Silvio Berluskoni i Ma teo Salvini

Očekuje se da će Meloni danas predstaviti prijedlog za člano ve novog kabineta, a ukoliko predsjednik Matarela to odo bri, ministri bi mogli da polože zakletvu već tokom vikenda.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

RIM – Desna koalicija pred vođena Đorđom Meloni, koja je pobijedila na izbori ma u Italiji, zatražila je juče od predsjednika republike Serđa Matarele da Meloni imenuje za novu italijansku premijerku.

Ukrajinske trupe u pohodu na Herson

Počela trka za novog lidera konzervativaca

Dauning

Vuk Drašković

Članovi

Đorđa Meloni

izdanje manifestacije ,,Dani pljevaljskog sira“

Slavojka proizvela najbolji stari kajmak, a Slavko sir

Sekretar za privredu Budimir Bajčetić na otvaranju manifestacije podsjetio je da je, ne računajući jučerašnju izložbu, na manifestaciji ,,Dani pljevaljskog sira“, do sada učestvovalo 1.683 izlagača sa 2.756 uzoraka

PLJEVLJA – Izborom

najboljih u pet kategorija završeno 19. izdanje mani festacije ,,Dani pljevaljskog sira“. Proizvode je izložilo 67 poljoprivrednih proi zvođača.

Slavko Džogaz iz Brvenice osvojio je prvu nagradu u kate goriji stari sir. Njemu je pripala nagrada od 100 eura i muzilica. Drugo mjesto i nagrada od 200 eura pripala je Tanji Kambe rović iz sela Crljenice, a treće i 100 eura Srđanu Pivljaninu iz

Velikih Krća.

U kategoriji čisti ovčji sir prvu nagradu od 200 eura podijeli le su Desa Savić iz Židovića i Milka Pivljanin iz Velikih Kr ća. Treća nagrada nije dodijelje na zbog malog broja izloženih uzoraka u toj kategoriji.

Najbolji stari kajmak sprema Slavojka Jović iz Bobova, ko joj je pripala nagrada u iznosu od 250 eura. Drugu nagradu i 150 eura osvojio je Ilija Božo vić iz Bobova, a treću (100 eu ra) Ranko Vučinić iz Brvenice.

H ERCE g N O v I : D anas prva ,,Trka radosti“

U kategoriji mladi kajmak po bijedila je Milojka Petrović iz Kosanice, druga nagrada pripa la je Milki Pivljanin iz Velikih Krća, a treća Bosiljki Ćuzović iz Otilovića. Njima su pripale nagrade u iznosu od 200, 150 i 100 eura.

Prva nagrada u iznosu od 250 eura za specijalne vrste sire va pripala je Radi Ćipranić iz Odžaka, druga (150 eura) Mi lojki Vuković iz Premćana, a treća (100 eura) Rajki Ćirović iz Odžaka.

Sekretar za privredu Budimir Bajčetić, na otvaranju manife stacije podsjetio je da je, ne raču najući jučerašnju izložbu na Da nima pljevaljskog sira, do sada učestvovalo 1.683 izlagača sa 2.756 uzoraka. Pokrovitelj ma nifestacije bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a organizator Se kretarijat za privredu Opštine Pljevlja i NVO ,,Pljevaljski sir“. Pljevaljski sir je prvi sir u Crnoj Gori koji je zaštićen najvećim stepenom zaštite – oznakom porijekla, 2017. godine. C. G.

Učestvuje više od 600 osnovaca

HERCEG NOVI – Prva ,,Trka radosti“, u organizaciji Sekretarijata za kultu ru i obrazovanje, okupiće danas više od 600 dječaka i djevojčica od prvog do petog razreda osnovnih škola. Početak trke zakazan je za 10 časova, a oku

BIJELO POLJE – Lokal na uprava je za podršku mladim preduzetnicima i ženskom preduzetniš tvu u budžetu namijenila 200.000 eura. U toku su javni pozivi koji su pred stavljeni juče u okviru ,,Da na otvorenih vrata“. Član Komisije za raspodje lu sredstava za finansiranje projekata za mlade preduzet nike Miloš Kljajević podsje tio je da su sredstva za podrš ku omladinskom i ženskom preduzetništvu značajno uve ćana.

– Za razliku od prošle godine, ove su sredstva značajno uve ćana, pa je iznos i za omladin sko i žensko preduzetništvo

pljanje je planirano u 9.20 na platou kod Vojničkih banja (hotel ,,Plaža“), gdje će bi ti startne pozicije. Finiš je na Škveru kod spomenika osnivaču grada, Tvrtku I Ko tromaniću Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje

naglašavaju da će uložiti napore da ,,Trka radosti“ postane tradicionalni događaj u okviru obilježavanja 28. oktobra, Dana op štine Herceg Novi. Trka je organizovana u saradnji sa profesorima fizičkog vaspitanja i razrednim starješinama. C. G.

Po 100.000 eura za biznis ideje

po 100.000 eura, što dodatno osnažuje i motiviše i mlade ljude i žene preduzetnice da se osamostale i pokrenu svo je biznis ideje, kojima će zna čajno unaprijediti kvalitet ži vota – kazao je Kljajević.

On je podsjetio da su pozivi, inače treći za mlade preduzet nike, a četvrti za preduzetni ce, otvoreni 30 dana.

– Kada je riječ o ženskom pre duzetništvu, ovo je četvrta go dina, počeli smo sa 10.000 eu

ra, zatim 2020. i 2021. povećali sredstva na 20.000, a ovoga puta za tu namjenu izdvoji li čak 100.000 eura. Do sada smo podržali 23 preduzetnice, a vjerujem da ćemo i na ovom javnom pozivu podržati kva litetne biznis ideje. Sa druge strane, ovo je treći javni poziv za omladinsko preduzetniš tvo, u prethodne dvije godine podržali smo deset projeka ta, a pozivi su bili vrijedni po 20.000 eura. Sredstva su sada

Za uređenje gradskih ulica 540.000 eura

PLJEVLJA – ,,Štrabag“ je počeo asfaltiranje ulica po tenderu čija je procedura u septembru bila privremeno zaustavljena sajber napadima na državnu informacionu infrastrukturu.

Ta kompanija je pobijedila na trećem tenderu Opštine za ob navljanje asfalta na gradskim ulicama.

Opština je za sanaciju i presvlačenje kolovoznih i pješačkih površina izdvojila 541.551 euro. Ugovorena je sanacija 17.900 m² asfaltnih površina i ugradnja asfalta na 7.500 m² maka damskih saobraćajnica. Rok za izvođenje radova je 45 dana.

Na prvi i drugi tender Opštine u maju i junu nije se javio ni je dan ponuđač. Na trećem je pobijedila kompanija ,,Štrabag“, ali je tenderska procedura morala biti pauzirana zbog sajber na pada na državnu informacionu infrastrukturu. Po ponovnom uspostavljanju funkcionalnog državnog elektronskog sistema javnih nabavki procedura je nastavljena 29. septembra. C. G.

pet puta veća, što je jasan po kazatelj da je lokalna samou prava čvrst oslonac mladima

KOTOR – Višegodišnji problem prokišnjavanja dijela ravnog krova matične zgrade Osnovne škole „Njegoš“ na Benovu konačno će biti riješen. Direktorica te vaspit no- obrazovne ustanove Tamara Radonjić kazala je za Radio Kotor kako su u toku radovi vrijedni 39.447 eura, a rok za završetak je maksimalno 30 dana.

Po osnovu ugovora zaključenog 2014. godine, između Vlade, Mini starstva prosvjete i obrazovanja, OŠ ,,Njegoš“, Opštine i DOO Ko munalno, kao zakupac prostora, parking Benovo je u obavezi da na osnovu neto profita od ostvarenog prihoda isplati iznos od 50 odsto.

– Komunalno redovno svakog mjeseca uplaćuje sredstva po osnovu ugovora. Osim toga, u tekućoj godini uplaćeno je i 60.000 eura na osnovu duga, što je polovina ukupnog iznosa ko ja je zaostala iz prethodnih godina. Sanacija dijela ravnog kro va finansiraće se upravo iz tih sredstava - pojasnila je Radonjić. Kako dodaje, zahvaljujući rješavanju ta dva ključna problema, škola može kroz javne nabavke koje priprema za 2023. godinu planirati sanaciju krova i elektroinstalacione mreže na zgradi područnog odjeljenja u Škaljarima.

– Dio sredstava biće opredijeljen za najvažniji segment naše ustanove, a to je ulaganje u sredstva za unapređenje nastavnog procesa, kako bi naši učenici imali priliku da koriste savreme na učila i pomagala – poručila je Radonjić. I. R.

i ženama preduzetnicama da pokrenu inovativne biznis ide je, a Opština će im biti pouz

dan partner u realizaciji nji hovih projekata – poručio je Kljajević. B. Č.

OPŠTINA OSLONAC PREDUZETNICAMA: Sa ,,Dana otvorenih vrata“

B

OL j E: Opština predstavila programe podrške preduzetnicama i

OPŠTINA BP

RADOvI ĆE TRAjATI 45 DANA: Juče u Pljevljima

KOTOR: Počela sanacija krova OŠ „Njegoš“ Škola na Benovu neće prokišnjavati

UČESTvOvALO 67 PROIZvOĐAČA: Nagrađeni učesnici

Završeno

NIKŠIĆ: Parking servis reorganizovao parkirališta, stiže pojačanje za borbu sa nesavjesnim vozačima ,,Pauk“ vozilo uskoro na ulicama pod Trebjesom

NIKŠIĆ – Uredbom, usvojenom na posljednjoj sjednici Skupštine opštine, reorganizovano je parki ranje u Nikšiću, proširena je prva zona, u pojedinim kvartovima ubuduće će se naplaćivati parkiranje, a do kraja mjeseca grad podno Trebjese dobiće i specijalno vozilo „pauk“.

U prvoj zoni, koja je do sada bi la samo na Trgu slobode i imala svega 12 parking mjesta, sada će biti i ulice Manastirska, No vaka Ramova, Karađorđeva, Novice Cerovića, Jovana Cvi jića, Vardarska, Njegoševa, La zara Sočice i Josipa Sladea. Na Trgu slobode i ubuduće će biti dozvoljeno maksimalno zadr žavanje do dva sata, dok će se u ostatku prve zone moći i duže zadržavati, ali će se naplaćiva ti 0,5 eura po satu.

NOVE NAPLATNE ZONE

Prema riječima direktorice Parking servisa Sanje Anto vić, parkinzi u ulicama Živ ka Nikolića, Danila Bojovića, Nikole Tesle i Nika Miljanića sada će biti druga zona, a ne treća, što znači da će se plaća ti po 0,30 eura po satu, baš kao i parkiranje u Bulevaru Vuka Mićunovića, u kvartu izme đu Ulice Ivana Milutinovića i Vučedolske, te prostoru kod zgrade ,,Meander“.

– Bili smo prinuđeni na ovaj potez, jer smo primijetili veli ke gužve, žalili su nam se gra đani koji žive u centru da ne mogu parkirati svoja vozila, a neisplativo je da se u poje dinim kvartovima u centru grada ne naplaćuje parkira nje, znajući kolike mi imamo troškove počev od obaveza

R. PEROŠEVIĆ

eura iznosi mandatna kazna koju izdaje Komunalna policija za nepropisno parkirana vozila

prema operaterima. Bilo je u prethodnoj odluci i nelogič nosti kao na primjer da par king u Ulici Živka Nikolića pripada trećoj zoni, a okru žuju ga parking mjesta iz zo ne dva i u centru je grada. Da kle, taj parking ubuće će biti u drugoj zoni i naplaćivaće se 0,30 po satu, a ne 0,20 kao do sada. Ubuduće će se naplaći vati i parkiranje i u Ulici Jos

Besplatan kurs italijanskog jezika

CETINJE – Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Cetinje raspisao je javni poziv za dva stepena konverzacijskog kursa italijanskog jezika u tra janju od dva mjeseca. – Odabir učesnika kursa vršiće se na osnovu odluke komisije koja će biti sastav ljena od tri člana. Prednost među prijavljenim kandi datima imaće polaznici koji su: nezaposleni mladi ljudi, mladi koji su uzeli aktiv no učešće u životu zajed

nice, lica u stanju socijal ne potrebe, nezaposlena lica i osjetljive kategorije. Odabrani polaznici dužni su prisustvovati na 70 od sto ukupnih predavanja, a po završetku kursa biće im dodijeljeni sertifikati – na vedeno je u javnom pozivu. Kurs će se organizovati dva puta nedjeljno i održava će se u zgradi bivšeg Fran cuskog poslanstva. Prijav ljivanje se može obaviti putem sajta Zajednice Ita lijana u Crnoj Gori do 24. oktobra. I. R.

60U prvoj zoni, koja je do sada bila samo na Trgu slobode i imala svega 12 parking mjesta, sada će biti i ulice Manastirska, Novaka Ramova, Karađorđeva, Novice Cerovića, Jovana Cvijića, Vardarska, Njegoševa, Lazara Sočice i Josipa Sladea. Na Trgu slobode dozvoljeno je maksimalno zadržavanje do dva sata

pia Broza, kao i kvartu koji okružuju ulice Serdara Šće pana, Kosovska, Jola Piletića i šetalište. Vjerujemo da ćemo smanjiti gužvu u centru gra da, da će se vozači manje za državati, te da će stanari, koji inače mogu kupiti povlašće ne mjesečne karte, imati ma

nje problema – kaže Antović. Do sada je u Nikšiću bilo uku pno 1.091 obilježeno parking mjesto koje se naplaćuje, a sada će ih imati 277 više i pre težno pripadaju trećoj zoni.

U Parking servisu su poseb no zadovoljni što je sada se dam odsto mjesta predviđeno

za osobe sa invaliditetom, a do sada je bilo pet odsto.

PREMJEŠTANJE VOZILA

U saradnji s Komunalnom po licijom i inspekcijama ubuduće će se posebna pažnja posvetiti i poštovanju saobraćajnih pravi la, odnosno načinu parkiranja, a saobraćajna kultura će se izdi ći na znatno viši nivo kada sti gne specijalno vozilo „pauk“. Sanja Antović kaže da je već donesena i odluka o premje štanju vozila, jer žele da oslo bode trotoare i pješačke prela ze od nepropisno parkiranih vozila. Komunalni policajac će izdavati mandatnu kaznu od 60 eura za nepropisno par kirana vozila. Ukoliko se vozač pojavi prije nego bude vozilo podignuto platiće polovinu tog iznosa, a „ležarina“ će se pla ćati pet eura po započetom da nu. Dakle, ko se parkira propi sno u centru Nikšića ubuduće će plaćati od 0,20 do 0,50 eura po satu, a ukoliko ne ispoštuje propise i bude te sreće da mu „pauk“ naiđe platiće neupore divo više. R. PEROŠEVIĆ

KOTOR: Rekonstruisan Centar za mentalno zdravlje

HERCEG

Redovi vožnje na Brajevom pismu

HERCEG NOVI – Autobuska stanica Herceg Novi, nakon treninga pod nazivom „Auto busi za sve“, koji je u Baru or ganizovao Savez slijepih Crne Gore, dobila je tri reda vožnje urađena na Brajevom pismu, kako bi bili pristupačniji oso bama oštećenog vida.

Trening obuku prošli su pred stavinici autobuskih stanica iz Herceg Novog i Bara.

Obaveza svake autobuske sta nice u Crnoj Gori je da omo gući pristup osobama sa in validitetom, a mogućnost da samostalno dođu do informa cije o redu vožnje je njihova elementarna potreba.

Iz Autobuske stanice su naja vili kako će se truditi da ispune ostale elemente pristupačno sti kao što su taktilne trake ko je su sada postavljene na ulazu do dijela gdje su šalteri. Plani raju da ih postave duž cijele autobuske stanice, na mjesti ma gdje je to predviđeno.C. G.

Završena modernizacija Doma zdravlja

KOTOR – U Domu zdravlja juče je rekonstruisani Cen tar za mentalno zdravlje zvanično pušten u rad. Direktor te zdravstvene ustanove dr Igor Kumburo vić kaže da je investicijom vrijednom oko 50.000 eura obuhvaćena kompletna re konstrukcija prostora povr šine 214 kvadrata, kao i na bavka savremene opreme. – I ovaj projekat smo reali zovali uz podršku Fonda za zdravstveno osiguranje, ko ji je za ovu namjenu opredi jelio 20.000 eura, dok je pre ostalih oko 30.000 eura Dom zdravlja Kotor obezbijedio iz sopstvenih sredstava – naveo je Kumburović.

On je podsjetio da su u pro

PR CENTAR

teklom periodu u potpunosti rekonstruisali sve segmen te ustanove i time značajno unaprijedili uslove za rad za poslenih, boravak pacijenata i kvalitet zdravstvenih usluga.

– U potpunosti su rekonstru isane i opremljene savreme nom medicinskom opremom organizacione cjeline izabra nih doktora za odrasle, djecu i žene, kao i specijalističke am

bulante – rekao je on. Kumburović je istakao da su unaprijeđeni uslovi za rad u Centru za ultrazvučnu i rend gen dijagnostiku, laboratoriji, centrima za podršku, patrona ži, novim sanitarnim vozilima obnovljen je vozni park, ure đen je i dvorišni prostor i par king u krugu Doma zdravlja.

– Nastavićemo predano i odgo vorno da radimo i ostvarujemo još bolje rezultate kako bi naši sugrađani i brojni turisti, koji posjećuju naš grad, u najsavre menijim uslovima dobili kvali tetne i efikasne zdravstvene us luge – poručio je Kumburović.

On je kazao da im predstoji adaptacija objekta zdravstve ne stanice u Risnu, za šta su opredijelili 150.000 eura.C. G.

UVEDENE NOVE PARKING ZONE: Detalj iz Nikšića

Sanja Antović

PROJEKAT PODRŽAO FZO: Dom zdravlja u Kotoru

CETINJE

PODGORICA - Knjiga pod nazivom „Triflanje“ Branislava Brana Milači ća objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog fo ruma sa Cetinja. U knjizi su objavljene anegdote iz života koje potpisuje po znati crnogorski fudbalski stručnjak, a govore o Po dgorici, fudbalu i ljudima čije osobenosti i duh ozna čavaju ovaj grad. Za izda vača potpisuje se Milorad Popović, urednica izdanja je Dragana Tripković, a knjigu je likovno uredila Ana Matić. - Ova knjiga je svojevrsna hro nika Podgorice, nekadašnjeg Titograda, uspješno smješte na u formu kratke anegdote, poput Domanovićevih sati ra, građena na osnovama isti nitih priča, istinitih likova, s karakterističnim ambijentom i mentalitetskim odrednica ma. U pričama koje piše Mi lačić nalazi se duh grada ko ji autor vještim hroničarskim manirom tka u svoje redove, opisuje čitavu paletu gradskih likova, podgoričkih oriđinala, zaslužnih, poznatih stanovni ka i njihovih naslućujućih sud

bina – zapisala je Tripković. Prema njenim riječima, Pod gorica, grad koji se često podi zao iz ratnih ruševina, zadao je izvjesne standarde svojim stanovnicima, pa se na Mila čićevom književnom „terenu“ ukrštaju i jednako vrjednuju ulično i kućno vaspitanje, bilo koja profesija ili životna okol nost da su u pitanju. - Kažu da je najteže pisati o svom gradu, ali načinom na koji Milačić u ovoj knjizi obje dinjuje kategorije fudbala, kafane, kocke i podgoričkog mentaliteta taj posao postaje još ozbiljniji. Rijetko se može naći tekst koji na sličan način obiluje dobrotom i potvrdom da u jednom gradu solidarno žive oštroumni, duhoviti i ple meniti ljudi raznih vjera i na cija. „Triflanje“ je štivo koje će najviše koristiti nekim budu ćim generacijama koje Podgo ricu budu nosile u srcu, onako kako je nosi autor i likovi nje govog djela – zapisala je Trip ković u pogovoru. Branislav Brano Milačić ro đen je 1949. godine na Ceti nju. Osnovnu i srednju školu završio je u Titogradu. U No vom Sadu završio je Mašinski fakultet i stekao diplomu di plomiranog mašinskog inži njera. U Novom Sadu završio je i Višu trenersku školu i po stao viši fudbalski trener. Fud balom se počeo aktivno bavi ti od 14. godine, kad je postao član pionirske ekipe FK Bu dućnost. Po završetku studija trenersku karijeru započeo je u Titogradu, trenirajući mla đe selekcije FK Kom. Nakon toga bio je trener fudbalskih klubova Titeks, Ribnica, Za bjelo, Drezga, Zeta, Titograd, Mornar, Lovćen, Mogren, Ru dar i Budućnost. R. K.

Nacionalnog

Prvi korak fizička

brojnih vrijednih

PODGORICA – Veliki broj skulptura u drvetu i kame nu nedavno preminulog cr nogorskog vajara Mija Mi juškovića nalazi se u kući i u dvorištu u Suvom Potoku iznad Sutomora, gdje je istaknuti vajar živio i stva rao. Mijo je u tom prostoru boravio sam, a njegovi pri jatelji i stručna javnost ovih dana su se zabrinuli zbog bezbjednosti njegovih djela i pokrenuli pitanje kako na najbolji način valorizovati njegovu stvaralačku zao stavštinu.

Pobjeda saznaje da je kao prvi korak na Mijovoj kući predviđeno postavljanje od govarajućeg video-nadzora, savremenog alarmnog siste ma i ojačanje postojeće ula zne kapije.

- Opština Bar, na čelu sa Duša nom Raičevićem, preduzela je ove aktivnosti i one su tre nutno u toku – potvrdila je za Pobjedu istoričaka umjetno sti dr Аnastazija Miranović Televizijski autor i publicista Pero Radović, umjetnik i ar hitekta doc. dr Nikola Mar ković i Anastazija Miranović saglasni su u tome da bi sljede ći korak mogao biti pretvara nje dijela Mijuškovićeve kuće i ambijenta oko nje u svojevr snu galeriju ili muzej koji bi bio dostupan građanima i tu ristima, a u kojem bi se održa vali različiti kulturni sadržaji. uveRtiRa Osim što je kao istoričarka umjetnosti stručno opservi rala Mijuškovićev umjetnič ki rad, Miranović je kontinu irano ukazivala na probleme adekvatnog zbrinjavanja i va lorizacije umjetničkog djela ovog vanrednog crnogorskog umjetnika.

pture, a zauzvrat Mijo je bio spreman pokloniti još neko liko svojih većih skulptura za ekspoziciju u tzv. parku skul ptura, koji je trebalo da bude u neposrednoj blizini gradske galerije ,,Velimir A. Leković“. Tokom vremena mijenjala su se promišljanja u vezi locira nja Mijovih skulptura koje bi krasile centar grada, među tim, do željene saradnje sa in stitucijama nije došlo – kazala je Miranović.

Prema njenim riječima, tek nedavno, zahvaljujući razu mijevanju aktuelnog pred sjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, saradnja je ostva rena i Opština Bar je otkupila jednu Mijovu sklupturu koja je smještena u enetrijeru upravne zgrade Opštine.

- Ovo je prvi konkretan korak, koji treba da predstavlja uver tiru za dalju valorizaciju Mi jovog umjetničkog djela – ka zala je Miranović.

ranje dijela njegove kuće i am bijenta oko nje u svojevrsnu galeriju u namjenski osmi šljenom, kombinovanom, za tvoreno-otvorenom prostoru – rekla je Miranović.

TO Bar, koji bi dali odgovara juću logistiku i Opštinom Bar koja bi namjenski opredijeli la sredstva za te potrebe – ka zala je Miranović.

BAR – Konferencija Nacionalnog komiteta

ICOM-a Crne Gore biće održana danas u 10 sati, u Dvorcu kralja Nikole u Baru, a okupiće predstav nike muzejske zajednice Crne Gore i Ministarstva kulture i medija, kao i zainteresovane poslenike kulture.

Cilj Konferencije je pokre tanje diskusije o problemi ma vezanim za poslovanje muzeja i ostvarivanje ade kvatnog dijaloga i saradnje između institucija kulture Crne Gore.

U tom kontekstu su i te me koje će se razmatrati na Konferenciji: stanje/pro blemi u muzejskoj zajedni ci Crne Gore; nova definicija

muzeja (usvojena u avgustu 2022. na 26. Generalnoj kon ferenciji ICOM-a održanoj u Pragu); poslovanje muzeja u kovid/postkovid periodu; izazovi poslovanja u nesi gurnom/nestabilnom glo balnom ambijentu.

ICOM je osnovan 1946. kao internacionalna organizaci ja muzeja i muzejskih struč njaka sa sjedištem u Parizu. Kao neprofitna, nevladina organizacija održava for malne odnose sa UNES CO-om i ima konsultativan status u ekonomskim i druš tvenim odborima UN-a.

ICOM Crne Gore osnovan je 2007. sa sjedištem na Ce tinju. Aktuelna predsjedni ca NK ICOM CG je Anasta zija Miranović. R. K.

- Godinama smo (o čemu po stoje pisani tragovi) Mijov prijatelj – Pero Radović i ja, pokušavali u komunikaciji s nadležnima u institucijama kulture grada Bara i Opšti ne Bar, realizovati otkup jed ne ili dvije veće Mijove skul

Ona je istakla da je jedna od ideja bila i da se čuvena Mijo va skulptura ,,Spičanka“ na đe u središtu sutomorske pro menade.

- Druga, kompleksnija i za htjevnija faza kulturno-turi stičke valorizacije Mijovog djela predstavljala bi pretva

Ona je pojasnila da taj pro stor već sada neformalno ta ko komunicira sa „publikom“ – Mijovim prijateljima, struč njacima, posjetiocima i svim zainteresovanima za Mijovo stvaralaštvo.

- No, svakako, potrebna su iz vjesna ulaganja i administra tivno-pravne radnje kako bi se ova namjera adekvatno for malizovala. Prvenstveno u sa radnji sa opštinskim subjekti ma – Kulturnim centrom Bar i

Prema njenim riječima, struč no lice, kustos i/ili vodič bi bio stalno zapošljena osoba koja bi vodila posjetioce kroz po stavku Mijovog djela na otvo renom i u zatvorenim galerij skim prostorima, a TO Bar bi namjenski usmjeravala/vodi la goste motivisane kulturnim turizmom na datu lokaciju. - Svemu bi trebalo da pret hodi dobro osmišljen marke ting i propaganda. Ukoliko se umjesto galerije planira otvo riti profilisani muzej, resorno

PODGORICA – Crnogorski likovni salon „13. novem bar“ biće održan od 12. novembra do 18. decembra u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Da do Đurić“ na Cetinju, pod sloganom „Ekomitologije“. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji umjetnič kih ostvarenja, sadržaja i karaktera, sa tematski slobodnom kreacijom.

Tim povodom imenovan je or ganizacioni odbor za realiza ciju Salona, kojim predsjeda va gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, a članovi su: dr Aleksandar Sa ša Čilikov, Ljiljana Zeković, Željko Vušurović i Željko Draganić. Organizacioni od bor je od istaknutih kulturnih i

javnih djelatnika iz oblasti um jetnosti Crne Gore imenovao žiri kojim predsjedava dr Sve tlana Racanović, a članice su Ana Ivanović i Milica Bez marević, koja je ujedno i se lektorka ovogodišnjeg salona. Bezmarović je, za izložbu 44. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“ odabrala rado

ve Siniše Radulovića, Mile ne Durutović, Nikoline Zu ber, Jelene Pavićević, Ivane Radovanović, Maje Šofra nac, Igora Rakčevića, Dar ka Vučkovića, Teodore Nik čević, Ivana Šukovića (Crna Gora), Nine Ivanović i Steva na Kojića (Srbija), Vane Uro šević (Makedonija), Dritona

Objavljena knjiga „Triflanje“ Branislava Milačića Istinite priče iz stare Podgorice

Vajarska stolica Mija Mijuškovića u kojoj je provodio sate, stvarajući nove skulpture

Dio Mijovih skulptura izloženih u jednoj od prostorija kuće

zaštita skulptura

Pretvaranje kuće u muzej je zahtjevan projekat

Umjetnik i arhitekta doc. dr Nikola Marković kazao je da bi postupak pretvaranja kuće Mija Mijuškovića u svojevrstan muzej na otvorenom svakako bilo jedno od rješenja, ali koje bi zahtijevalo i formiranje nekih novih radnih mjesta, proširenje putne infrastrukture, izradu parking prostora i još mnogo toga što jedan takav pro jekat zahtijeva i to svakako može da se planira i razvija samo uz podršku lokalnih vlasti i Opštine Bar. - Vjerujem da bi se u narednom periodu našlo sluha kod nadležnih da se pokuša nešto u tom pravcu jer bi time svi dobili kroz mogućnost da se i turistički i kulturno unaprijedi ponuda Opštine Bar, koja bi time postala jedan od predvodnika ove vrste angažmana u pogledu očuvanja i razvoja umjetničkih zaostavština i opusa izuzetnih stvaralaca sa naših prostora. Mijo je svakako jedan izuzetno važan stvaralac i čovjek koji je svojim radom na najbolji način promovisao suštinske vrijed nosti prirode Crne Gore i njene ekologije i zaslužuje potpunu brigu svih nas o njegovom djelu i radu – istakao je Marković.

Ministarstvo kulture i medija trebalo bi uključiti u operaci onalizaciju ove aktivnosti (što bi, između ostalog, zahtijevalo izradu stručnog elaborata, kao preduslova za osnivanje muze ja i slično) – rekla je Miranović. Marković je kazao da mnoga Mijova djela, osim fizičke za štite, trebaju i konzervator sku i drugu zaštitu jer se, osim kamena i granita, radi i o ple menitim vrstama drveta koje često ne mogu adekvatno da opstaju dugo na otvorenom. - Osim tog dijela zaštite, za ko ju ostaje otvoreno pitanje oko osnivanja budućeg fonda za zaštitu i očuvanje njegovog izuzetno vrijednog opusa, u cilju osnovne fizičke zaštite njegovih skulptura putem in staliranja video-nadzora i po stavljanjem savremenog alar mnog sistema već su preduzeti konkretni koraci u saradnji sa njegovom užom porodicom –istakao je Marković.

OČUVATI DJELA

Radović je podsjetio da su u Su vom Potoku Mijovi radovi ko ji su nastajali u zadnje dvije ili više decenija i djela koja su na stajala nekoliko decenija u Nik

šiću, u Meteorološkoj stanici. - Sve je to u riziku da ne bude sačuvano. Kroz više mandata Skupštine opštine Bar nasto jano je, uz angažovanje Ana stazije Miranović i Miluna Lutovca, da se nađe neko rje šenje da se Mijovo djelo očuva i obezbijedi. Ja sam tu pripo magao. Puno je bilo obeća nja, ali nažalost, malo je toga ostvareno. Ove godine je pr vi put realizovan taj mali ko rak da se taj prostor obezbije di ogradom i video-nadzorom – kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, Mi jovo veličanstveno djelo je ve rifikovano daleko više izvan Crne Gore, na prostoru bivše Jugoslavije.

- Najveći kritičari, pjesnici, na učni radnici izrazili su divlje nje prema njegovom djelu. I nama će to doći do pameti, ali je jako važno da se ono saču va, a njegova verifikacija tek predstoji – kazao je Radović.

Komemoracija povodom smr ti Mija Mijuškovića održana je juče u Zavičajnom muzeju u Baru. Govorili su Dušan Ra ičević, Anastazija Miranović, Pero Radović i Mijova supru ga Olja A. Đ.

PODGORICA - Promoci ja trećeg toma „Sabranih pripovjedaka“ Milovana Đilasa, koji je objavila izdavačka kuća „Fokali zator“, bila je centralni događaj trećeg dana 8. Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici

O knjizi koja prati stvaralaš tvo ovog jugoslovenskog knji ževnika govorili su urednik Vladimir Vojinović, istori čar Adnan Prekić i književna kritičarka i novinarka Pobjede Dragana Erjavšek

ODNOS

Prekić je govorio o upitnom odnosu Crne Gore prema Đi lasu, ličnosti koja bez sum nje, prema njegovom mišlje nju, nema konkurenciju u XX vijeku.

- Crna Gora nikada nije uspje la da racionalizuje odnos pre ma Đilasu. Uvijek je Crna Go ra imala potrebu da sa jedne strane potpuno nekritički hva li sve ono što je on uradio, a sa druge ga potpuno odaljava od onoga što je Crna Gora – kazao je Prekić.

On se osvrnuo na ono što nu di posljednja knjiga, ali nije za obišao ni njegove memoare iz kojih je jasno da ni Đilas nije uspio da racionalizuje svoj od nos prema Crnoj Gori. U tom kontekstu je izdvojio jedan de talj, Đilasovu izjavu da „nika da neće doći u Crnu Goru, ona ga je izopštila“...

- Onda dolazi u KIC „Budo To mović“ na neku promociju, i zadovoljan se vraća u Beograd, govoreći kako nikad Crna Go ra neće poći iz njega, niti on iz nje. Odnos ljudi prema njemu on poistovjećuje sa odnosom prema Crnoj Gori. Želio je da bude sahranjen tu, ali se bo jao da će mu ljudi raskopati grob i baciti kosti u Taru – re kao je Prekić.

Prema riječima Erjavšek, po

Pisac konačno dobio šansu u Crnoj Gori

litičko javno djelovanje Đila sa uticalo je na to da ove priče nijesu na vrijeme dobile pa žnju kakvu zaslužuju. - A da jesu, bile bi izuzetno či tane i Đilas bi bio jedan od naj popularnijih književnih auto ra s ovih prostora, poštovan i od poštene kritike i voljen od pasioniranih čitalaca. Imao bi status bestselera. Postići da tvoje djelo bude lako čitljivo traži izuzetan napor, tako da o bestselerima ne govorim s pežorativnim oznakama. Iz davačka misija koju Vladimir Vojinović i „Fokalizator“ spro vode, objavljujući kompletnu Đilasovu zaostavštinu, samim tim je bitnija, veća i vraća fo kus na nekoga za koga smo, u suštini i vrlo nenamjerno, za boravili da je bio književni au tor – kazala je Erjavšek.

ANGAŽOVANE PRIČE

Vojinović je istakao da se Đi lasu piscu konačno daje šan sa u Crnoj Gori, a da je sta tus bestselera na neki način imao u vrijeme svoje prve stvaralačke faze. U vrijeme između dva svjetska rata u „Politici“ je objavljivao krat ke priče na polovini stranice rezervisane za kulturni do datak, i na te se priče s nestr pljenjem čekalo.

- A da stekne taj status pomo gla mu je crnogorska mitolo gija, crnogorska anegdota. Za hvaljujući tom statusu mislim da je dobijao i status u partiji, odnosno u političkim vodama. Vjerovalo se Milovanu Đilasu, mladom piscu koji je sprovo dio doktrinu proleterijata ta ko što je donosio angažovane priče i to onako kako je to pro

klamovala tadašnja, smijemo li reći, marksistička kritika –rekao je Vojinović.

U okviru treće večeri Sajma predstavljeno je i izdanje „No vi život partizanskih pesama“ Ane Hofman. Knjiga govori o važnosti muzike za mobili zaciju ljudi i zajednica u bor bi protiv brojnih društvenih opresija, u borbi za jednu dr žavu socijalne pravde. Prema njenim riječima, te pjesme i dalje imaju moć da korespo ndiraju sa vremenom u ko jem živimo.

- To nije neko nasljeđe prošlo sti koje je ideološki preživlje no, već zapravo može da nam pokaže da su neke nove mo gućnosti ili neke nove/stare opcije u trenutnoj krizi neo liberalizma moguće – istakla je Hofman. S. V.

Selmanija (Kosovo), Emira Šehanovića (Bosna i Herce govina) Ane Opalić (Hvatska) i Andree Vamos (Francuska). Povodom obilježavanja 13. no vembra – Dana Prijestonice Cetinje, Salon organizuje Se kretarijat za kulturu u partner stvu sa Društvom istoričara umjetnosti Crne Gore i Narod nim muzejom Crne Gore, a uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. A. Đ.

Galerija „Miodrag Dado Đurić“

PODGORICA - ,,Kratki kurs ukidanja patrijar hata“ serija je kreativnih radionica organizovanih u sklopu Programa za kultu ru Centra za ženska prava na kojima su nastali umjet nički radovi koji temati zuju borbu za prava žena i rodnu ravnopravnost. Ra dovi polaznika radionice predstavljeni su na izložbi ,,Pobunjena Venera“ u Per janičkom domu.

Rezultat su rada na radio nicama koje su u od 7. do 10. oktobra vodile slikarka i ko ordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Mar kuš i slikarka i predavači ca na Fakultetu za dizajn i multimediju UDG Svetla na Dragojević Cilj kreativnih radionica bio je da se, spajanjem kreativnosti i aktivizma, realizuju umjetnič ki radovi koji reflektuju princi

pe borbe za ravnopravnost. Na izložbi su se predstavili Sanja Abramović, Milena Blagoje vić, Ksenija Borozan, Indrit Citaku, Muhamed Gorani, Jovan Ivković, Ana Kočović, Arina Krugovaia, Tijana Mi jović, Dušan Mihajlov, Emi na Nimanbegović, Anđela Perković, Gordana Vojino vić, Nina Vučković, Irena

Vukčević, Nikolina Vukče vić i Andrijana Stantić Markuš je podsjetila da je že nama sve do 19. vijeka bilo za branjeno da pohađaju umjet ničke akademije. - ,,Pobunjena Venera“ šalje jednu veoma snažnu poruku – da umjetnost kao jedna du hovna djelatnost ne pravi ni kakve podjele između muške i

ženske umjetnosti. Ova izlož ba je jedan umjetnički odgo vor na sve one nepregledne društvene prakse koje sma traju da žene ne treba da za uzmu ravnopravan položaj u društvu. Izložba nam govori da umjetnost nema potrebu da se odriče od sopstvene pri rode i da služi kao zamjena za političko djelovanje kada ho će da kritički pristupi nekom društvenom problemu – ka zala je Markuš.

Prema njenim riječima, glav ni cilj organizovanja radioni ca bio je da se kroz spoj um jetnosti i aktivizma ukaže na društvene probleme koji uti ču na položaj žena u našem društvu.

Ksenija Borozan, studentki nja druge godine master stu dija na FLU na Cetinju, na Od sjeku vajarstvo, predstavila je rad ,,Liberta“.

- Na mom radu u gipsu su ruke koje traže slobodu. Htjela sam da putem reljefa pokažem bor bu žene za prava koja posjedu je – kazala je Borozan. A. Đ.

Prekić, Vojinović i Erjavšek na promociji knjige u Podgorici

Udruženje pčelara Podgorice, zajedno sa Savezom pčelarskih organizacija Crne Gore i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Glavnog grada organizovalo je 28. regionalnu pčelarsku manifestaciju „Podgorički dani meda“. Tridesetak izlagača iz Crne Gore i regiona posjetiocima su ponudili med, razne prehrambene proizvode od bilja i meda, kao i prirodne kozmetičko-medicinske preparate na bazi pčelinjih proizvoda.

Milijana Čabarkapa iz bijelopoljskog sela Sokolac 44 godine se bavi pčelarstvom.

- Pravimo sve vrste pčelinjih proizvoda, uključujući matičnu mlječ, koja je najvredniji proizvod. Imamo i široku paletu čajeva, koji rastu uglavnom na sjeveru Crne Gore.

Kad tjeramo pčele na pašu, sve što cvjeta okolo, ja uberem – kaže Čabarkapa.

Cijene njenih proizvoda su od dva eura do 30.

- Med košta 15 eura, čajevi od dva do pet. Kombinacija bilja i meda od pola kilograma košta od 12 do 15 eura, jabukovo sirće pet, a tinkture su po 30 eura – kaže Čabarkapa.

Naglasila je da je med i hrana i lijek.

- Med bolesnima pomaže da ozdrave, a zdravima da ostanu zdravi, da se ne razbole. Sve ono što je ljekovito u jednoj biljci sadrži jedno zrno polena sa te biljke ili jedna kap nektara koju ona izluči u sezoni. Znači, da je u jednoj tegli meda ili flašici cvjetnog praha sadržano kompletno bogatstvo flore na jednoj planini u prečniku od pet kilometara. Sve što pčela skupi sa livade, sadrži

Med bolesnima pomaže da ozdrave, a zdravima da ostanu zdravi

Tridesetak izlagača iz Crne Gore i regiona posjetiocima su ponudili med, razne prehrambene proizvode od bilja i meda, kao i prirodne kozmetičko-medicinske preparate na bazi pčelinjih proizvoda

jedna tegla meda ili čaša polena – kaže Čabarkapa.

Ana Ćirović iz Tušine kaže

Pri kraju opremanje velike scene Gradskog pozorišta

Opremanje Gradskog pozorišta ušlo je u završnu fazu, a posebno impresivno izgleda centralno mjesto svakog teatra, odnosno velika scena. Fotografije je objavio gradonačelnik Ivan Vuković na svom zvaničnom Fejsbuk profilu. Glavna scena ima ukupno 250 mjesta - parter sa 198 mjesta, od čega su dva predviđena za osobe s invaliditetom i galerija sa 52. Ispod nje se nalazi mala scena sa 148 mjesta, a i njeno gledalište je podijeljeno na dva nivoa. Parter male scene imaće 132 mjesta, a galerija 16. H. P.

da je ova godina za pčelare bila solidna.

- Osim meda, pravimo i pri-

rodnu kozmetiku na bazi voska i meda. Imamo kreme za njegu lica za sve tipove ko-

že, stikove za usne i dezodoranse. Kreme su 12 eura, dezodorans i stik za usne po pet.

Višecvjetni organski med je 15 eura – kaže Ćirović.

Ističe da se njena porodica 30 godina bavi pčelarstvom, a da kozmetičke preparate prave već pet godina.

- Cijela porodica je uključena u posao i od toga lijepo živimo – poručila je Ćirović.

Milan Mašanović iz Crmničke nahije ističe da uživa u pčelarstvu jer, kako kaže, ukoliko se pčelarstvo zavoli, posao lako pada.

- Imam šumski i livadski med. Trideset godina sam u ovom

poslu, imao sam pet, pa deset košnica. Prije dvije godine sam registrovao gazdinstvo i počeo ozbiljnije da se bavim ovim poslom. Sada imam 300 košnica i svi u porodici su uključeni u posao –kaže Mašanović.

Ističe da su sajmovi odlična prilika za sticanje prijateljstava, razmjenu iskustava, ali i prodaju.

- Drugi put sam na sajmu i odlično je organizovan. Čini mi se da bi trebalo da ih bude što češće – kazao je Mašanović.

Sajam meda na Trgu nezavisnosti trajaće do nedjelje. Nj. ŽIVANOVIĆ

dine u svim segmentima i oblastima djelovanja Glavnog grada i jačanja svijesti građana o nužnosti zaštite životne sredine.

Branka Knežević iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj istakla je da je saradnja svih društvenih aktera, naročito onih čije je djelovanje usmjereno na kreiranje kvalitetnijeg životnog ambijenta, jedna od ključnih pretpostavki dugoročnog očuvanja sredine u kojoj živimo.

Direktorica NVO Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović kazala je da je partnerstvo ključni preduslov rješavanja kompleksnih problema u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Ona je najavila da će Centar svojom ekspertizom i iskustvom dati doprinos unapređenju ove politike i aktivnostima na izgradnji Podgorice kao klimatski neutralnog grada u okviru nedavno pokrenute ,,EU misije za klimatski neutralne i pametne gradove do 2030. godine“, čiji je član i Podgorica. H. P.

Glavni grad Podgorica i NVO Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica potpisali su

memorandum o saradnji u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Cilj memoranduma je uspostavljanje i razvoj saradnje

u oblasti životne sredine i klimatskih promjena (tzv. zelene agende), s akcentom na prioritizaciju pitanja zaštite životne sre-

Foto-zum

Ivana Vojinović i Branka Knežević

Glavni grad i Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju UDG potpisali memorandum o saradnji Dogovorili partnerstvo da uspostave zelenu agendu

Na Trgu nezavisnosti otvorena trodnevna manifestacija ,,Podgorički dani meda“

Sajam meda privukao pažnju Podgoričana

Roditelji đaka OŠ ,,Pavle Rovinski“ potpisuju peticiju za rekonstrukciju škole

Dogradnja učionica prelazno rješenje, Starom aerodromu neophodna je nova škola

O neophodnosti izgradnje još jedne škole na Starom aerodromu najbolje govori činjenica da OŠ ,,Pavle Rovinski“ sada pohađa skoro 1.800 učenika, više nego duplo u odnosu na broj đaka za koji je projektovana – kazala je predsjednica Savjeta roditelja Katarina Komatina

Roditelji djece koja pohađaju Osnovnu školu ,,Pavle Rovinski“ do kraja ove sedmice potpisuju peticiju za dogradnju ove škole na Starom aerodromu.

Potpisivanje peticije (svakog radnog dana do 18 sati, u holu škole) pokrenuo je Savjet roditelja u četvrtak prethodne sedmice, a nakon njenog okončanja peticiju će predati Ministarstvu prosvjete. Očekuju da izgradnja šest novih učionica počne što prije, kako bi bile završene do početka naredne školske godine. Poručuju da je ovo samo prelazno rješenje, te da je ovom dijelu grada neophodna izgradnja nove škole.

PREBUKIRANOST

Predsjednica Savjeta roditelja Katarina Komatina, čiji je otac bio nadzorni organ prilikom izgradnje OŠ ,,Pavle Rovinski“, ističe da su prostorni kapaciteti OŠ ,,Pavle Rovinski“ predviđeni za 800 učenika. Navodeći da je u Savjetu roditelja od 2011. godine (njeno dvoje djece završilo ovu školu, a treće pohađa peti razred), ističe da je i prije 10 godina bio izražen povećan broj učenika. – Sada ima skoro 1.800 učeni-

Sunčano, do 24 stepena

ka, što je duplo više od predviđenog. Upisano je osam odjeljenja prvaka, a izašlo je šest polumaturanata – naglašava Komatina.

Nije teško zaključiti da se do ovakvih brojki stiglo jer je izgrađen veliki broj zgrada na Starom aerodromu.

– Praktično sve prostorije, čak i biblioteka, preuređene su za nastavu. Zbog prebukiranosti, čas fizičkog u fiskulturnoj sali nerijetko zajedno drže po dva-

tri odjeljenja, a dopunske i dodatne nastave sprovode se onlajn – objašnjava Komatina.

SPREMAN PROJEKAT

Predsjednica Savjeta roditelja kaže da već imaju spreman projekat za dogradnju šest učionica.

– To je urađeno još prije nekoliko godina. U Savjetu imamo roditelje koji su građevinki inženjeri, pa su pomogli da se uradi projekat. Sve je to urađe-

no i aplicirali smo prema Ministarstvu prosvjete – kazala je Komatina.

Smatra da bi realizaciju projekta, kojim je predviđena dogradnja šest novih učionica na kaskadama, trebalo sprovesti po hitnom postupku kako bi izgradnja bila završena do početka naredne školske godine. – Riječ je o dijelom montažnom objektu, sa metalnom konstrukcijom, a planirano je da se dogradi u produžet-

Završena nova sportsko-rekreativna zona na Murtovini

Novac za dogradnju

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete su kazali da su u prethodnom periodu stvoreni preduslovi za dogradnju postojećeg školskog objekta OŠ ,,Pavle Rovinski“.

– Ministarstvo će kroz kapitalni budžet za 2023. godinu planirati sredstva za ovu namjenu. Planira se dogradnja oko 600 metara kvadratnih – naveli su iz Ministarstva prosvjete, uz napomenu da će se potrebni iznos novca za dogradnju znati nakon završetka tenderskog postupka. Iz Ministarstva prosvjete ranije je saopšteno da je planirano da u bude budžet unesena rekonstrukcija i adaptacija osnovnih škola ,,Oktoih“, ,,Vlado Milić“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Radojica Perović“ i ,,Štampar Makarije“.

U posljednjih dvadesetak godina, u Podgorici je izgrađena samo OŠ ,,21. maj“ na Draču, te nedavno otvorena OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima, čiju izgradnju nije finansirala država, već je riječ o donaciji kompanije Bemax i porodice Ubović. Prije više od pola godine trebalo je da počne izgradnja novog objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Maslinama, ali do danas se ne zna kada će početi gradnja novog objekta.

ku zadnjeg dijela škole, prema sportskim terenima, koji bi mogao bi da se poveže sa postojećom zgradom – objašnjava Komatina. Predsjednica Savjeta roditelja ističe da je ovo samo prelazno rješenje. – Za konkretno rješavanje problema prebukiranosti škole na Starom aerodromu, neophodna je izgradnja još jedne. O tome najbolje govori činjenica da OŠ ,,Pavle Rovinski“ sada pohađa skoro 1.800 učenika, što je više nego duplo u odnosu na broj đaka za koji je za objekat predviđen – zaključuje

Osnovna škola ,,Pavle Rovinski“ projektovana je za 800 učenika, a pohađa je skoro 1.800

Komatina, uz podsjećanje da je OŠ ,,Pavle Rovinski“ izgrađena prije 28 godina i tada je zadovoljavala potrebe stanovnika ovog naselja.

I. MITROVIĆ

Park šuma na Zlatici dobila kvalitet više

U sklopu aktivnosti gradskih preduzeća na uređenju park šume Zlatica i njenoj daljoj transformaciji u mjesto za odmor i rekreaciju, na površini od 8.100 kvadratnih metara izgrađena je sportsko-rekreativna zona u naselju Murtovina.

oma sam srećan zbog toga, pogotovo jer znam da naši najmlađi iz ovoga mjesta, nijesu imali prostor za bezbrižnu igru i rekreaciju kao njihovi vršnjaci u drugim djelovima Podgorice – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković prilikom obilaska novog igrališta.

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna do 24. H. P.

Realizacija ove faze projekta obuhvatila je izgradnju kombinovanog sportskog poligona, multifunkcionalnog dječijeg igrališta i staza, ugradnju modernog parkovskog mobilijara, teretane na otvorenom, stola za stoni tenis, kao i dopunu biljnog fonda sa 100 novih sadnica, ugradnju dekorativne rasvjete i ograđivanje.

– Dobili smo jedan prelijepo uređen prostor u Murtovini, sportsko-rekreativnu zonu, sa multifunkcionalnim dječjim igralištem i potpuno uredili zelenu površinu, na zadovoljstvo ljudi iz ovoga dijela grada, koji, nažalost, do sada nijesu imali sličan sadržaj. Ve-

On je najavio da je u planu da naredne godine toj površini bude dodato još 7.000 kvadrata uređenih na sličan način, sa dodatnim sportskim sadržajima i trim stazom.

– Tako ćemo kompletirati ovu priču i sigurno će ovo postati jedno od najpopularnijih mjesta, kako za naše najmlađe, tako i za rekreativce i uopšte ljude koji vole da provode vrijeme u prirodi, ne samo u ovom dijelu grada nego u Podgorici u cjelini – kazao je gradonačelnik Vuković.

Projektom je obuhvaćeno uređenje prostora ukupne površine 15.500 kvadratnih metara. H. P.

Novi kompleks na Murtovini

Dio OŠ ,,Pavle Rovinski“ gdje bi trebalo da budu dograđene nove učionice

Prvi poraz Jezera u Beranama

Nepobjedivost Jezera u ulozi domaćina prekinulo je Jedinstvo, prvi gostujući tim koji je ove sezone slavio u Beranama – 2:0.

Utakmica je otvorena u 27. minutu kada su Bjelopoljci stekli prednost preko Šćepanovića, a od tada znali da vode meč, sačuvaju vođstvo, potom i da ga udvostruče, te na ramenima iznesu veliki trijumf. Sve nade Plavljana ugasio je prekaljeni strijelac Korać koji je u 68. matirao Kastratovića.

Jedinstvo se približilo ,,luci spasa“, dok je Jezero dalo mogućnost Petrovcu i Arsenalu da ga preskoče na tabeli, za šta će im biti potrebni trijumfi u gostima protiv Dečića, odnosno, Mornara.

Duel pod Bogavskim brdom imao je sporiji početak. Do polovine prvog poluvremena igralo se sporo, monotono, bezidejno, sa dosta grešaka u predaji lopte.

Viđeno je ,,mrvljenje“ na sredini terena, sa rijetkim pokušajima višeg izlaska na protiv-

ničku polovinu.

Momci Vuka Bogavca bili su nešto agilniji, ali bez prave šanse ili udarca sa distance do 25. minuta. Plavljani su bili limitirani prema naprijed, a samo jednom je Tošković uspio da utrči ispred zadnje linije rivala, s tim što je golman Joksimović bio brži.

Stvari su se promijenile nakon prekida i gužve iz koje je Šćepanović postavio nogu i udarac saigrača skrenuo u mrežu.

Pred odlazak na odmor, Jezero je moglo da se vrati, ali je požrtvovanom intervencijom upravo Šćepanović spriječio izjednačenje. Defanzivac bjelopoljskog sastava se tom prilikom povrijedio i na pauzi tražio izmjenu.

Gol viška dao je krila fudbalerima Jedinstva koji su se rastrčali i ubrzali igru. Samo što je krenuo nastavak, gosti su priredili zicer iz kojeg nijesu pogodili, ali za taj promašaj nijesu kažnjeni.

Jezero je bilo bezopasno, a više nije imalo što da traži kada je Korać bio najsnalažljiviji u

kaznenom prostoru, te suptilnom reakcijom poentirao za 2:0 u korist Jedinstva.

Plavljani su bili nominalni domaćin u Beranama, ali blizina Bijelog Polja uticala je da Jedinstvo ima veću podršku.

Pjesma navijača nosila je Dulovića i društvo koji nijesu dali prostora rivalu da unese dramu u meč. D. K.

Pogledi ka

PODGORICA – Subota je dan kada će sva tri kandidata za titulu imati novu šansu da poprave ne baš blistavu formu u Meridianbet 1. CFL.

Vodeći Dečić na terenu Fudbalskog saveza Crne Gore dočekuje Petrovac od 14 časova, dok će drugoplasirana Sutjeska uoči samog početka utakmice u Danilovgradu (16 h) znati da li protiv Iskre ,,juri“ bod, dva ili četiri u odnosu na lidera.

U istom terminu igra se duel na ,,Topolici“, gdje će Mornar odigrati primorski derbi sa Arsenalom.

Razvoj situacije na vrhu tabele pomno prati Budućnost koja se nada kiksevima konkurenata kako bi pobjedom protiv Rudara prišla čelnoj poziciji. Meč pod Goricom počinje od 17 sati.

Sudar Jezera i Jedinstva juče u Beranama završen je 0:2.

LIDER MORA BOLJE

Dečić je vezao dva remija bez golova, ali je sačuvao lidersku poziciju. Tuzani će danas pokušati da konačno postignu gol, a samim tim i upišu pobjedu...

– Svjesni smo da neće biti lako. Petrovac je dobro otvorio sezonu, imao mini-krizu, ali sigurno da je to tim koji ima velike ambicije. Oprezni smo, ali naravno da razmišljamo o pobjedi. Pokušaćemo da nametnemo svoj stil, budemo bolji nego na prethodnom meču i dokažemo da nijesmo slučajno prvi – kazao je Jovan Nikolić, vezista Dečića.

Petrovac je dobio samo jednu u posljednjih devet ligaških utakmica, a od lidera je udaljen svega pet bodova.

Gostovanje Dečiću nudi mogućnost ,,nebo-plavima“ da priđu bliže lideru. Uslov je po-

bjeda, s tim što će to biti najteža opcija za momke Mladena Lambulića na Starom aerodromu.

– Startna euforija uzela je maha. Otvorili smo prvenstvo sa tri pobjede, a onda je naišao period u kojem igre ne prate rezultati. Smatram da pružamo bolje partije od salda koji imamo. Je li došao dan da konačno spojimo igru i rezultat – ja se iskreno nadam da jeste. Biće teško, po imenima Dečić je najbolja ekipa u ligi, ali imena ne igraju, već tim. Idemo u Podgoricu sa ciljem da izvučemo maksimum. Spemili smo nešto, a nadam se da će nam to donijeti uspjeh. Nećemo odustati od ofanzive i igre na gol više. Ko gleda naše utakmice – ima što da vidi. Golova, trke, borbe ne fali... Iskreno se na-

dam da je vrijeme da to isprati pobjeda protiv kandidata za titulu. Nijesmo u najboljoj seriji, ali nijesmo ni daleko od vrha tabele. Današnji trijumf bi nas vratio u trku za vodeća mjesta – rekao je Lambulić.

,,PLAVI“ POD IMPERATIVOM

Budućnost je spojila tri meča bez pobjede, ali je imala sreće da ne zaostane previše za liderom na tabeli.

,,Plavi“ imaju minus od tri boda, s tim što vjeruju da će zaostatak nakon ovog kola biti manji. Uslov je da Podgoričani savladaju Rudar, ali i da Dečić ne pobijedi Petrovac. Izabranici Miodraga Džudovića navijaju i za kiks Sutjeske na stadionu ,,Braće Velašević“. – Rudar je u dobroj formi, do-

Jezero

Jezero

GOLOVI ŠĆEPANOVIĆA I KORAĆA ZA VAŽNU POBJEDU: Jedinstvo nadigralo Plavljane u prvom meču 13. kola Meridianbet

Duel Nikolića (Dečić)

i Montenegra (Arsenal)

Šćepanović slavi vodeći pogodak za Jedinstvo

lazi nam nakon dvije pobjede i remija, uz očigledan napredak. Respektujemo rivala, ali uvijek idemo na tri boda. Moramo da ponovimo igru, energiju i htjenje kao u prošlom kolu protiv Dečića, bez obzira na to što taj meč nijesmo dobili. Naša lošija serija uticala je na ekipu, ali vrijeme je da se izdignemo i duel riješimo u svoju korist. Uvjeren sam da zaslužujemo prvo mjesto – rekao je napadač Marko Mrvaljević Budućnost u posljednje vrijeme ima problema sa realizacijom. Ekipa stvara šanse, ali ne daje dovoljno golova. – Radili smo tokom sedmice i spremni smo za novu utakmicu. Očekujem da popravimo i taj segmenat. I za sebe smatram da moram bolje u realizaciji. Nadam se da će

od Rudara krenuti kontinuitet pobjeda – dodao je dvadeset jednogodišnji golgeter. Rudar je ušao u dobar ritam od dolaska novog trenera Dragana Aničića. O tome svjedoči činjenica da je ekipa osvojila sedam bodova u posljednje tri utakmice, a malo je falilo da Pljevljaci povežu i sve tri pobjede.

Budućnost je najteži protivnik nakon pauze, ali prvoligaš sa sjevera vjeruje u iznenađenje pod Goricom.

– S novim šefom je došla nova energija, noviteti u treninzima, sistemu i samoj igri. Situacija u klubu je baš pozitivna, a atmosfera nikad nije bila bolja od kada sam u Pljevljima. Svi se dobro osjećamo, spremni smo, puni samopouzdanja, a pred nama je utakmica iz koje nemamo što da izgubimo. Možemo puno da dobijemo i uradićemo sve da iznenadimo favorita – rekao je Ivan Bojović, koji nastavlja: – Psihološki momenat može da bude važan faktor. Budućnost je pod imperativom, svjesna da novi kiks donosi nemir, dok smo mi rasterećeni, željni nadigravanja. S tim planom i dolazimo u Podgoricu. Nećemo se braniti, već igrati na pobjedu. Tri boda nam donose priključak za gornjim dijelom tabele i vjerujemo da možemo to da ostvarimo pod Goricom – rekao je bočni fudbaler Rudara.

ISKRA ŽELI BIJEG SA DNA

Nema dileme da će Iskra biti na velikom iskušenju – ,,crveno-bijeli“ su ponovo skliznuli na dno tabele, a naspram sebe imaće šampionski tim Sutjeske koji i ove sezone gaji najveće ambicije.

Danilovgrađani su daleko od željene situacije, ali bi utakmica protiv jedne od najboljih do-

maćih ekipa mogla da bude pokretač ,,crveno-bijelih“.

Pored kvaliteta i renomea protivnika, momci Aleksandra Nedovića biće dodatno motivisani da se revanširaju Nikšićanima za ubjedljiv poraz kraj Bistrice (3:0).

– Poslije neugodnog poraza od Rudara naš cilj je da napravimo adekvatnu reakciju i stavimo do znanja fudbalskoj javnosti da imamo snage i kapaciteta za borbu sa pretendentima na titulu. To smo pokazali protiv Budućnosti i Dečića osvajanjem četiri boda. Ne vidim razlog da uspjeh ne ponovimo i protiv favorizovane Sutjeske. Međutim, za takav podvig moramo istrčati na teren sa mnogo boljim stavom i jačom napadačkom strategijom. Vjerujem da će momci izvući maksimum, te daćemo nakon utakmice biti zadovoljni – rekao je trener Nedović, koji ne može da računa na napadača Mihaila Perovića Šampion, ekipa Sutjeske, želi da prekine seriju bez uspjeha. U dva posljednja meča osvojili su samo bod, ali Nikšićani tvrde da ih pozicija koju zauzima njihov današnji rival neće zavarati. Vezista Marko Matanović ne očekuje lak zadatak.

– Respektabilna su ekipa. Dobili su Budućnost, igrali neriješeno sa Dečićem, a to nije slučajno. Liga je ujednačena, svako svakoga može dobiti, ali nama je vrijeme da slavimo i vratimo se na put koji nas vodi ka konačnom cilju – riječi su Matanovića.

Strateg Nenad Brnović je optimista. Vjeruje da su njegovi izabranici svjesni obaveze koja je pred njima.

– Težak meč, ali ne smiju nam se ponoviti greške koje smo napravili protiv Mornara. Digla se Iskra, odigrali su protiv najboljih ekipa odlično, ali fokusirani smo na njih i trenutno ne razmišljamo o Rudaru ni kup takmičenju. Grivić se vratio redovnim obavezama, pa i Marko Vučić je počeo trenirati, ali vidjećemo ko će koliku minutažu imati. Na sve igrače koji treniraju računamo i samo je pitanje njihove sopstvene odgovornosti da li računamo na njih ili ne – rekao je šef stručnog štaba Sutjeske Nenad Brnović.

PRIMORSKI DERBI U BARU

Mornar je poražen od Dečića, a onda je vezao dva remija – protiv Rudara i Sutje-

LISTA STRIJELACA

Raspored

Tabela

ske. Barani su, i pored toga, na dnu tabele. Baš zbog toga Mornar nema mnogo izbora – mora ići na pobjedu protiv Arsenala... – Vjerujem da će nam bod u Nikšiću značiti dosta, ne samo rezultatski nego generalno na psihološkom planu. Uspjeli smo i sa igračem manje da odolimo šampionu i nadam se da je to nagovještaj boljih rezultata. Igrali smo dobro, ali nekada nijesmo imali sreće. Sada ćemo, nadam se, uspjeti da stignemo do pozitivnog ishoda koji bi nam mnogo značio – rekao je napadač Barana Boško Guzina

Arsenal je u pozitivnoj seriji

– brejk u Petrovcu, te remiji protiv Jedinstva i Jezera. Sada Tivćani žele da protiv Mornara produže pozitivan niz... – Barani imaju dobar tim, po kvalitetu zaslužuju da budu bolje plasirani, ali nastojaćemo da nastavimo pozitivnu seriju. Neće biti lako, ali smo dokazali da i protiv najjačih možemo da se borimo. Dobro znamo kvalitete Barana, ali vjerujemo u sebe – optimistički je istakao Božo Marković, napadač Tivćana.

D. K – R. P – Ra. P.

Raspored i tabela

PODGORICA – Svih pet utakmica 13. kola

Druge lige odigraće se danas. Derbi će igrati

Berane i Kom, lider ekipa Bokelja gostuje Grblju, dok Mladost nakon dva vezana poraza dočekuje ,,fenjeraša“, ekipu Otrant Olimpika i nema pravo na kiks.

Berane je u sjajnoj seriji. Beranci su vezali šest pobjeda, a nakon ubjedljivog trijumfa na ,,DG areni“ protiv Podgorice danas dočekuju Kom, direktnog konkurenta u borbi za visok plasman. Kom je nastavio da igra po sistemu ,,toplo-hladno“, ali je pobjedama protiv Podgorice i Mlado-

sti pokazao da nije slučajno u vrhu. Baš zbog toga u Beranama se očekuje zanimljiv duel.

Lider, Bokelj, gostuje Grblju. Duel dva bivša prvoligaša privlači posebnu pažnju, a Kotorani su favoriti. Bokelj sada ima tri boda više od Berana i četiri više u odnosu na Mladost, dok je Grblju svaki bod bitan da pobjegne od opasne zone. Mladost nema mnogo izbora mora ići na pobjedu protiv ,,fenjeraša“, ekipe Otrant Olimpika. Mladost nakon dva vezana poraza sada ima zicer…

Duel timova iz donjeg dijela tabele (Nikšić –Zeta) donijeće odgovor ko je spremniji da kre-

ne ka gornjem dijelu, dok se na primorju sastaju Igalo i Podgorica. Igalo je u prošlom kolu prekinulo post, dok je Podgorica zastala protiv Bera-

na, pa su oba tima sada, čini se, udaljena od borbe za nešto veliko. Ali, baš zbog toga ovaj duel može imati izuzetan značaj… R. P.

Matija Vukčević, bek Podgorice

Niko nije veći od kluba

PODGORICA – Mančester junajted večeras od 18.30 sati gostuje Čelziju u derbiju 13. kola Premijer lige, dva dana nakon što je planetu obišla vijest da su ,,crveni đavoli“ suspendovali Kristijana Ronalda.

Legendarni Portugalac (37) odbio je u srijedu, u trijumfu Junajteda protiv Totenhema od 2:0, da uđe kao zamjena u drugom poluvremenu. Slavni engleski klub nije dugo čekao na reakciju – jedinu moguću.

- Moralo je da bude posljedica – rekao je menadžer Erik ten Hag nakon što je potvrdno odgovorio na direktno pitanje da li je Ronaldo odbio da uđe u igru.

Ronaldo je u 90. minutu napustio klubu Junajteda i samoinicijativno pošao u svlačionicu. Menadžer Erik ten Hag je potom disciplinski reagovao i dobio podršku uprave da suspenduje veliku zvijezdu.

Ten Hag je rekao da je osjetio da mora da reaguje jer je portugalski as isto uradio na poluvremenu prijateljske utakmice s Rajo Valjekanom u predsezoni.

- Klupsko saopštenje je jasno. Takođe piše i da ostaje važan dio tima. Ja sam trener i odgova-

ram za ponašanje unutar tima. Moram da postavim standarde i da ih kontrolišem. Poslije Rajo Valjekana sam rekao da je to neprihvatljivo, ali nije bio samo on. Sad se dogodilo drugi put i posljedice su morale da se dogode – ponovio je Ten Hag.

- Nedostajaće nam protiv Čelzija, to je nedostatak za ekipu, ali mislim da je ovo važno za stav i mentalitet grupe, a sad moramo da se fokusiramo na Čelzi – to je najvažnije.

Klub će, po pisanju Dejli Mejla, učiniti sve da se Ronaldu pronađe odgovarajući klub i kompletira transfer u januaru. Jasno je da narušava atmosferu u ekipi, a kvalitet njegovih partija je daleko ispod očekivanog.

U objavi na društvenim mrežama Ronaldo je, u četvrtak veče, pokušao da smanji štetu i istakao da je ,,vrijeme da svi u Junajtedu ostanu ujedinjeni“.

Pored toga što neće biti u timu protiv Čelzija, kažnjen je i oduzimanjem dvije sedmične plate, što iznosi oko milion i 100 hiljada eura. Od starta sezone postigao je samo dva gola u svim takmičenjima.

Pred okršaj s ,,plavcima“, Junajted je na petom mjestu, s bodom manje od Čelzija.

- Vjerujem da nas sve ovo neće poremetiti. To je dio vrhunskog fudbala. Morate da ostanete fokusirani na posao i ostvariti željeni rezultat – poručio je Ten Hag.

Iz Čelzija su poručili da suspenzija Ronalda ne mijenja ništa u pripremi meča.

- Ne mogu da komentarišem jer ne znam što se sve desilo, ali njihov trener je zauzeo stav. Ponekad to morate da uradite i tada je potrebno da vam klub pruži podršku. Ali ne želim da komentarišem naslove i slične stvari. Dio ovog posla je donošenje teških odluka, sve je to normalno – kazao je strateg ,,plavaca“ Grejem Poter Ne. K.

Košarkaši Budućnost Volija

Olimpiju u derbiju

Admiralbet

Pozitivna serija na velikom iskušenju

PODGORICA – Sa dvije ubjedljive pobjede u dva posljednja meča, protiv MZT-a u ABA ligi i Slaska u Evrokupu, košarkaši Budućnost Volija napravili su lijepu uvertiru za večerašnji derbi u ,,Morači“ sa Cedevita Olimpijom (18.15 časova). Izabranici Vladimira Jovanovića će potvrdu dva dobra izdanja da traže protiv ekipe koja je iz godine u godinu ulaže sve više sredstava i podiže ljestvicu kada su ambicije u pitanju, iako hrvatsko-slovenački klub na terenu još uvijek ne uspijeva da ostvari željene rezultate. A večerašnji duel bi mogao da pokaže ko će biti potencijalna ,,treća sila“ u regionalnom takmičenju, pošto su evroligaši Crvena zvezda i Partizan, barem na papiru, u prednosti u odnosu na ostale rivale u ABA ligi…

– Očekuje nas jako zahtjevna utakmica protiv Cedevita Olimpije, koja je ove godine

pravljena za najveće moguće domete. Na postojeći tim od prošle sezone, koji je bio jako kvalitetan, dovela je još internacionalaca koji imaju iskustvo igranja u evrop-

skim takmičenjima, pogotovo u Evroligi – rekao je trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović.

Ne koliko Budućnost, ali je i Cedevita ljetos dosta mijenja-

Golemac: Budućnost je uvijek izuzetno jaka u Podgorici

Cedevita Olimpija u Podgoricu stiže nakon što je u Evrokupu u gostima izgubila od rumunskog Kluža (94:76), a pošto je prije toga odložila meč sa Crvenom zvezdom u ABA ligi (zbog bolesti više igrača). – Budućnost je uvijek izuzetno jak protivnik u Podgorici. Promijenila je dosta toga

između dvije sezone, iz meča u meč djeluje sve bolje, a mi moramo da napravimo iskorak – da igramo čvršće, intenzivnije, sa više trčanja i više borbe. To nam je nedostajalo u posljednjim mečevima –rekao je trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac

konačno trenira

PODGORICA - Romelu Lukaku

(29) dobio je dozvolu ljekara Intera da se vrati treninzima, objavili su italijanski mediji.

Belgijski napadač kompletirao je oporavak od povrede zbog koje nije nastupao u Seriji A od kraja avgusta. U Interu se nadaju da će biti spreman za duel sa Fiorentinom ovog vikenda. Za Lukakua ovo su sjajne vijesti, jer će Belgija moći da računa na njega za šampionat planete. Fudbaler iz Antverpena se u Inter, kao pozajmljen igrač, vratio ovog ljeta nakon sezone u Čelziju.

Šampion Serije A iz 2021. je od starta sezone nastupio u tri meča italijanskog šampionata i jednom bio strijelac.R.A.

Ponoćna smjena Stivena Džerarda

PODGORICA - Stiven Džerard (42) više nije menadžer Aston Vile, platio je ceh loših rezultata od starta Premijer lige.

Slavni klub iz Birmingema, nekada prvak kontinenta, kratkim saopštenjem pred ponoć se oglasio i ekspresno reagovao nakon poraza 3:0 u gostima Fulamu. Epilog je očekivan, jer je prethodno uprava postavila legendi engleskog fudbala ultimatum – da se u ovom meču mora ostvariti pozitivan rezultat.

- Aston Vila može da potvrdi da je glavni trener Stiven Džerard nakon meča odmah na-

pustio klub. Željeli bismo da zahvalimo Stivenu na njegovom trudu i posvećenosti i poželimo mu sve najbolje u budućnosti – stoji u saopštenju. U 11 mečeva Premijer lige Vila je poražena čak sedam puta i ima samo dva trijumfa. Ekipa u koju je uloženo mnogo novca je trenutno na 17. mjestu na tabeli, iznad zone ispadanja, ali daleko ispod očekivanih rezultata i borbe za evrokupove.

Džerard je Vilu vodio kraće od godinu, a spekuliše se da će mu nasljednik biti Maurisio Poketino, slavni Argentinac i bivši strateg Totenhema i Pari Sen Žermena. R. A.

PODGORICA – Zvijezda Mančester sitija Ilkaj Gundoan (31) ozbiljno razmatra da kao slobodan igrač na ljeto postane igrač istanbulskog Galatasaraja.

Slavni njemački vezista skoro izvjesno napustiće aktuelnog šampiona Premijer lige, ugovor mu ističe u junu. Njegova dugoročna ambicija je da prije kraja karijere zaigra u zemlji porijekla Turskoj, a planira i da se oproba u američkoj MLS ligi.

Kako je objavio londonski San, Galatasaraj je već spremio ponudu za Gundoana, u nadi da će biti primamljiva iako su za njega zainteresovani i velikani evropskog fudbala poput Barselone i Juventusa.

Gundoan je u Sitiju od ljeta 2016. godine i osvojio je četiri titule Premijer lige. Od starta sezone na 14 nastupa u svim takmičenjima postigao je dva gola i uglavnom je standardan prvotimac mančesterskih ,,građana“. R. A.

Oslabljene

PODGORICA – Košarkašice Nikšića savladale su ekipu Lavova u Brčkom (58:50), a upravo ta pobjeda ima poseban značaj za crnogorski klub. Prvi trijumf u regionalnom takmičenju Nikšiću je donio važan brejk, kojim je sada već u velikoj prednosti u odnosu na tim Lavova, pa je jasno da bi već sada u Nikšiću mogli da prave planove za Top8 fazu. Iskusni stručnjak Rade Petrović nije imao na raspolaganju najjači tim, a odsustvo Sarande Daci sa Kosova, koja je pokazala da će biti jedna od glavnih igračica, uspio je Petrović da nadomjesti dobrom taktikom, a sve igračice dale su poseban značaj, posebno Zoja Čanović (17) i Marija Petrović (16 poena, od čega šut za

Mančester junajted pred duel s Čelzijem suspendovao Ronalda jer je odbio da uđe u igru

Alfa kaba vjeruje u novu pobjedu Budućnost Volija

Košarkašice Nikšića ostvarile

Želi da zaigra u Turskoj prije kraja karijere Gundoan razmatra ponudu Galatasaraja

Očekivan epilog krize u Aston Vili

,,Morači“ dočekuju ABA lige

serija ,,plavih“ iskušenju

3-0

je skor u pobjedama u korist Budućnosti u duelima u ,,Morači“ sa Cedevita Olimpijom, od kada su u jedan klub spojeni Cedevita i Olimpija

realizacije šuteva sa distance (58-29), po čemu su trenutno prvi u ligi (Budućnost je četvrta sa 38,5 odsto pogođenih trojki)…

– Cedevita Olimpija njeguje napadački način igranja, sa dosta trčanja i slobode u uzimanju šuteva za tri poena, tako da moramo da obratimo pažnju na ta dva segmenta ako želimo da odigramo dobru utakmicu sa njima – zaključio je Jovanović.

PODGORICA – Partija koju su pružili u Beogradu protiv Partizana, u kojoj su više od tri četvrtine bile ravnopravan rival, kao i sigurna pobjeda protiv Cibone kolo ranije, svakako su veliko ohrabrenje za košarkaše SC Derbija u nastavku sezone. Izabranici Andreja Žakelja će večeras u Skoplju (20.30 časova) biti na novom iskušenju, protiv povratnika u regionalno takmičenje MZT-a, koji u prva tri kola nije uspio da upiše pobjedu. To, međutim, i ne čudi s obzirom na to da su Makedonci u prva tri kola igrali sa tri prvoplasirane ekipe iz prošle sezone, protiv Crvene zvezde, Partizana i Budućnost Volija.

Skopljanci će, tako, pokušati da protiv SC Derbija upišu prvi trijumf, pred svojim navijačima, posebno što ih u narednom kolu očekuje još jedno teško gostovanje protiv favorita, Cedevita Olimpije. SC Derbi, sa druge strane, još nije slavio u gostima (poražen je od Zadra i Partizana), pa će pokušati da to uradi protiv MZT-a, sa željom da se ponovi prošla sezona, kada su Podgoričani prvu pobjedu u gostima upi-

,,Studenti“ za prvi trijumf u gostima

kod kuće poražen od Gostivara (80:79).

sali upravo u 4. kolu, a nakon gostovanja Partizanu… – Ove subote idemo na veoma teško gostovanje protiv vrlo iskusnog tima, koji ima dobre individualce i pred svojom publikom igraju sa ogromnom energijom. Da bismo došli do rezultata koji želimo, moramo da budemo na nivou prethodna dva meča. Samo sa maksimalnim fokusom i pristu-

pom možemo da računamo na uspjeh – ističe trener SC Derbija Andrej Žakelj. U pauzi između dva meča u ABA ligi, SC Derbi je odradio i jedan meč domaćeg prvenstva, u kojem je savladao Dečić (93:73) i upisao treću pobjedu u isto toliko mečeva u Prvoj A ligi Crne Gore. MZT je, sa druge strane, neprijatno iznenadio u domaćoj ligi, jer je

Današnji meč u ABA ligi će, međutim, biti drugačije težine i intenziteta za oba rivala. – Nakon dvije odlične utakmice u ABA ligi, gdje smo protiv Cibone došli do prve pobjede, idemo u Skoplje da igramo protiv ekipe koja se vratila u najjače regionalno takmičenje i koja pored tri poraza igra dosta dobro. Žrijeb je takav da su se oni sastali sa tri najteža protivnika na startu lige i sigurno je da su željni da dođu do prve pobjede, ali mi znamo šta treba da radimo kako bismo nastavili sa dobrim partijama.

Teren MZT-a je karakterističan i veoma domaćinski nastrojen, sa čim se rijetko koji klub može pohvaliti, jedan je od najtežih terena u ABA ligi. Spremili smo se dobro za ovaj meč i željni smo da se vratimo iz Skoplja sa pobjedom – rekao je Tomislav Ivišić, centar SC Derbija. S. J.

la u rosteru – stigli su na spoljnjim pozicijama Džoš Adams, Eron Herison, doskorašnji šuter Mornara Marko Jeremić, talentovani Lovro Gnjidić, dok su unutrašnju liniju pojačali Amar Alibegović i Karlo Matković. Od prošle sezone su u ekipi dobro poznata lica, veoma kvalitetni i iskusni igrači kao što su Jogi Ferel, Zoran Dragić, Edo Murić, Alen Omić

Cedevita Olimpija je u prva dva kola upisala pobjede protiv Borca i Splita, uz prosjek od 96,5 postignutih poena, i velikim brojem šuteva za tri poena (33 protiv Borca, 25 protiv Splita), uz odličnih 50 odsto

Alfa Kaba je protiv Slaska sa 17 poena i šest skokova pokazao koliko je bitno njegovo prisustvo u ekipi, a njega i ostale iz unutrašnje ekipe ,,plavih“ večeras čekaju žestoki dueli sa Omićem, Alibegovićem i Matkovićem.

– Ovo je veoma važan meč za nas, zbog građenja samopouzdanja i hemije u ekipi. Moramo da igramo jako u bitnoj utakmici za nastavak sezone, a da bismo pobijedili moramo da pokažemo energiju kao što je bio slučaj u posljednjem meču. Dakle, jako i sa intenzitetom, kao što mora da bude u svakoj utakmici – poručio je Kaba. S. J.

prvi trijumf u regionalnom takmičenju

istoriju

Rutina za ,,vučice“

tri 5/4), dok je Anđela Lalović imala čak 21 skok.

– Odigrale smo onako kako smo se dogovorili prije utakmice, ispoštovale sve dogovore, nametnule svoj ritam, a samim tim Lavove uveli u probleme. Znali smo kako igra ekipa Lavova, uspjeli donekle da iskoristimo njihove nedostatke. Prvo polu-

vrijeme bilo je izjednačeno, Lavovi su uspjeli da se vrate i čak preokrenu do odmora, ali smo u trećoj dionici napravile ključnu razliku i na kraju zasluženo slavile – naglasila je plejmejkerka Nikšića Marija Petrović U narednom kolu Nikšić dočekuje šampiona, ekipu Celja. R. P.

PODGORICA – Prva liga za košarkašice nastavlja se utakmicama 2. kola, koje se igraju danas i sjutra.

Budućnost Bemax igra protiv svoje filijale, ekipe Podgorice, Dečić će prvi put biti domaćin i to ekipi Primorja, dok će svoj debi imati ekipa Novog, koja dočekuje Nikšić. Šampionke su na startu bile ubjedljive u Herceg Novom protiv Primorja, a danas (14 h) ih očekuje rutinski posao protiv Podgorice, što će za tim Vladana Radovića biti lakši trening uoči derbija WABA lige, kada ,,vučice“ dočekuju bugarsku Montanu. Podgorica je u novu sezonu ušla sa još mlađim timom, trenutno je bez povrijeđene Jovane Milošević, van stroja je i Lana Vukčević, pa je jasno da će za Podgoricu ovaj duel biti samo mogućnost da se pruži što jači otpor.

Danas (12.30 h) igra i Dečić. Tim iz Tuzi na debiju poražen je od Nikšića, pa će danas meč sa Primorjem biti šansa za obje ekipe da dođu do prve pobjede u sezoni. Sjutra će Nikšić pokušati da opravda očekivanja protiv novajlije u ligi, ekipe Novog. R. P.

Klipersi

Los Anđelesu

PODGORICA – Los Anđeles Klipersi opravdali su ulogu favorita u gradskom derbiju protiv Lejkersa i trijumfu 103:97.

Čak osmi put zaredom ekipa trenera Tajrona Lua savladala je ,,jezerdžije“, koje još od ljeta 2020. i pandemijskog takmičenja u ,,mjehuru“ nemaju trijumf u derbiju.

Meč će se pamtiti najprije po katastrofalnom izdanju plejmejkera Lejkersa Rasela Vestbruka, koji je promašio svih 11 šuteva iz igre. Tako prvi put od 2016. godine nije pogodio makar jedan šut iz igre na NBA meču.

Klipersi su odigrali dominantno timski: debitant Vol upisao je 15 poena kao i slav-

no krilo Džordž. Prva zvijezda Kavaj Lenard , još uvijek u procesu oporavka nakon duge pauze od povrede koljena, meč je počeo sa klupe i upisao 14 poena uz sedam skokova. To je za njega bio prvi meč od 2013. i čak 547 utakmica u kom nije bio u startnoj petorci.

Junak trijumfa ipak je bio hrvatski centar Ivica Zubac, koji je pored 14 poena imao 17 skokova. Isti košgeterski učinak za Kliperse imao je i Moris, što je najbolja potvrda koliko je tim iz Los Anđelesa nesebično igrao.

Za Lejkerse (skor 0-2 na startu sezone) Voker je upisao 26, Dejvis 25 poena uz osam skokova, a prva zvijezda Džejms 20 poena uz deset skokova.

Duel po mnogima najboljih timova Istoka pripao je Milvokiju – ,,jeleni“ su u uzbudljivom duelu pobijedili Filadelfiju 90:88.

Trojka Metjusa, 24 sekunde prije kraja, Milvokiju je donijela prednost 89:88. Potom je slavni bek Harden za Filadelfiju promašio šut za dva četiri sekunde prije kraja, a centar Lopes sa linije slobodnih bacanja postavio konačan rezultat.

Slavno grčko krilo, dvostruki MVP Janis Adetokumbo bio je najbolji akter duela sa 21 poenom i 13 skokova, uz osam asistencija. Lopes je za oslabljeni tim imao 17 poena. Sa druge strane, Harden je upisao 31 poen uz devet asistencija i osam skokova. Loš meč odigrao je centar Filadelfije Embid – upisao je 15 poena uz 12 skokova i slabu realizaciju iz igre 21-6.

Filadelfija nakon samo tri dana nove NBA sezone već ima dva poraza. S. S.

EKIPA SE DOBRO SPREMILA ZA MEČ U SKOPLJU: Tomislav Ivišić

NBA: Favorit bolji u gradskom derbiju od Lejkersa, slavlje Milvokija protiv Filadel je

Prva liga za košarkašice, 2. kolo

Budva sigurna u derbiju

PODGORICA – Nakon

što su okončali nastup na evropskoj sceni (prvo u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a onda i CEV kup), odbojkaši Budve su uspješno počeli odbranu titule u domaćem prvenstvu – izabranici Miloša Markovića su u Podgorici dobili derbi protiv Budućnosti sa maksimalnih 3:0 i potvrdili da će i ove biti prvi favorit za oba domaća trofeja.

Budvani su relativno lako dobili prva dva seta, a Budućnost je mogla da uzme treći set, ali nije iskoristila tri set lopte, od čega dvije na 24:22. U prvoj set lopti su ,,plavi“ imali i kontru, ali je Arman Čirić, bosansko-

hercegovački primač servisa koji je ljetos stigao u Podgoricu, ispucao loptu u aut. Isti igrač je mogao da završi set iz drugog pokušaja na 24:23, ali ga je izblokirao sunarodnik u redovima gostiju Belmin Begić. Podgoričani nijesu iskoristili set loptu ni na 25:24, kao ni Budva prve dvije meč lopte na 26:25 i 27:26. Ipak, nakon što je treću meč loptu donio srednji bloker Blažo Milić, poen za pobjedu je donio bivši igrač Budućnosti, Benjamin Hadžisalihović, koji je izblokirao igrača domaćih koji nosi isti broj na dresu (8) – Stefana Radevića Korektor Budvana Aleksandar Gmitrović je bio ubjedljivo najbolji na meču sa 23 poena, Milić je upisao devet, a

Hrvat Ante Giljanović osam.

U domaćem timu najviše poena je osvojio povratnik, reprezentativni korektor Bojan Strugar – 15, a poen manje je osvojio Čirić, dok je Radević upisao devet.

Barski derbi pripao je Mornaru. U pobjedničkom timu istakao se Marko Jovićević sa 20 poena, Nebojša Grabeš je dodao 14, Zdravko Gojković 11, a Dragan Stojanović 10. U ekipi Galeba jedini dvocifreni bio je Lazar Cimbaljević sa 15 poena.

Rezultati 2. kola : Budućnost volej – Budva 0:3 (18:25, 16:25, 27:29), Galeb – Mornar 1:3 (17:25, 25:22, 15:25, 12:25).

Sjutra: Sutjeska – Jedinstvo (15.30). S. J.

Prva pobjeda Partizana 1949

PODGORICA – Rukometaši Partizana 1949 savladali su Danilovgrad (34:28) u prvoj utakmici četvrtog kola SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše.

,,Plave“ pred pauzu zbog EP gostuju velikanu Đeru

Ovakve mečeve

Večeras (18 h): Đer - Budućnost Bemax

PODGORICA – Možda je i najlakše pripremiti utakmicu protiv izrazitog favorita, poput Đera koji će danas od 18 sati dočekati crnogorsku ekipu u 6. kolu B grupe Lige šampiona. Rukometašice Budućnost Bemaxa mogu puno da dobiju na iskustvu protiv favorita za trofej, a da bi došle do cilja potrebno je ,,samo“ da igraju opušteno i sa manje promašaja iz čistih situacija završe posljednji meč pred pauzu u elitnom takmičenju. Popović kaže da je rijetkost, odnosno, jedinstvena prilika za mladi tim da dočeka i odigra ovakav meč iz kojeg se najviše uči. A Đer je tim sa 11 internacionalki, velikih zvijezda svjetskog i evropskog rukometa, predvođen norveškim reprezentativkama Stinom Oftedal, Veronikom Kristijansen i sa gola Siljom Solberg. Ovo je stub mađarske ekipe, potpomognut od strane najboljeg strijelca Ane Gros (reprezentativka Slovenije) sa 21 golom, kao i fantastičnom francuskom reprezentativkom Minko. Tu je kapitenka, danska reprezentativka Mete Ane Hanse Slavni španski trener Ambroš Martin ima komociju da, po kvalitetu dvije podjednake postave, sprovodi sistem koji leži na brzoj igri. Đer djeluje moćno na terenu, ali i takvu moć ugasio je prije dva kola Mec jer je upravo njihovim oružjem stigao do dva

velika gostujuća boda. Ranjivost, koliko god da mađarski velikan djeluje kao prvi favorit Lige šampiona, vidljiva je, a pitanje je u kolikoj će mjeri ,,plave“ uspjeti da to iskoriste i vrate se zadovoljne.

SVE MORA BITI PUTA DVA

- Glupo je trošiti riječi na kvalitet Đera jer godinama pričamo o tome. Ekipa je sastavljena strogo od internacionalki koje uvijek idu na vrh. Nije izuzetak i ova sezona. Posljednje dvije godine nijesu uspjeli da dođu do titule, zato su se još više pojačali i na svakoj od pozicija imaju po dvije kvalitetne igračice. Ono što su do sada pokazali u Ligi šampiona je da do prvog poluvremena sa svima nose egal, a onda dodaju gas i završe utakmicu kako žele – istakla je Popović.

Protiv Đera ,,plave“ ne smiju bojažljivo da uđu u duel. Potrebna je hrabrost, stav i odlučnost u šutevima.

- Pokazali su slabosti u porazu od Meca kod kuće. Sa njima ne smije da se igra bojažljivo koliko god su jaki. Stav mora da bude još jači, pristup hrabriji i da se ne da na sebe. U suprotnom Đer sve koristi i nema granica, a to znači da pregaze svakoga.

Podgoričke rukometašice u dosadašnjih pet kola upisale su dvije pobjede, remi i dva poraza. Iskustvo u duelima sa Esbjergom, Mecom i Rapidom znači pred današnji okr-

Đer je e kasan sa svih pozicija, ali Ana Gros vodi na listi strijelaca u timu sa ukupno 21 golom

šaj u Mađarskoj.

- Djevojke su prošle kroz tvrde mečeve gdje su osjetile visok nivo Lige šampiona. I mislim da sa takvim iskustvom mogu da krenu u meč sa Đerom. Naravno, i sa više samopouzdanja, dobrom energijom i osjećajem da probaju opušteno da igraju. Poenta je igrati najbolje što možeš, bez opterećenja jer je

Herceg Novi dobio gradski derbi

PODGORICA – Odbojkašicama Herceg Novog pripao je prvi gradski derbi u sezoni protiv Albatrosa, koji je u ovoj sezoni izbio u prvi plan zbog ulaganja i dolazaka velikog broja kvalitetnih igračica, i iz inostranstva, u obje ekipe, posebno u Herceg Novi – prvi favorit za oba domaća trofeja je slavio sa 3:0 za četvrtu maksimalnu pobjedu u prvenstvu. Albatros je, sa druge strane, upisao prvi poraz.

U SC ,,Igalo“ drugi i treći setsu bili veoma uzbudljivi i neizvjesni. U drugom je kapitenka Tanja Bokan sama odlučila set sa dvije realizovane kontre na 23:23. U trećem se činilo da je sve gotovo kada je Herceg No-

vi poveo 20:11, ali se Albatros nije predavao, pa je u finišu, čak, uspio i da preokrene i povede 22:21. Ipak, iskusniji sastav Milorada Krunića je sa četiri uzastopna poena stavio tačku na meč i upisao planirane bodove.

Tanja Bokan je predvodila Herceg Novi sa 23 poena, Jelena Stanimirović je dodala devet, Diana Balai osam, a Daria Čabonenko sedam. U poraženom timu istakle su se Anđela Kukobat sa 14 i Aleksandra Šćekić sa 12 poena.

Rezultati i parovi 4. kola: Albatros – Herceg Novi 0:3 (18:25, 23:25, 22:25). Danas: Akademija – Morača (15.00), Mediteran – Gimnazijalac (19.00), Budućnost volej – Luka Bar (19.00), Jedinstvo – Galeb Liko Soho Group (20.00). S. J.

Gosti iz grada na Zeti parirali su domaćinu prvih 20 minuta, nakon čega su Tivćani stekli pet golova prednosti, četiri je bilo na poluvremenu (16:12), pa je pitanje pobjednika tada bilo riješeno.

U redovima Partizana 1949 najefikasniji je bio Vuk Kaluđerović sa sedam pogodaka, jednim više od Gavrila Samardžića, dok su po pet dali Vukan Pejović i Veselin Drakulović Kod Danilovgrada, Nikola Marušić postigao je devet, Filip Marković osam.

Partizan 1949 je upisao prvu pobjedu, dok Danilovgrad ima sva četiri poraza.

Danas se sastaju: Mornar 7 –Lovćen (16.30 sati), Budvanska rivijera Budva – Jedinstvo (18), Brskovo – Berane 1949 (18) i Rudar – Komovi (18), dok je za sjutra zakazan duel Sutjeske i Budućnost Podgorice (20 h). Ne. K.

Lalošević: Ponosni smo na Radoševićeve uspjehe

PODGORICA – Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević upriličio je prijem za profesionalnog boksera Predraga Radoševića, koji je nedavno u Kelnu postao šampion svijeta u WBU federaciji.

– Sportisti poput Predraga Radoševića čine Crnu Goru državom izuzetnog sportskog talenta – kazao je ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević. – Ponosni smo na Radoševićeve uspjehe, kao što je ponosna i cijela Crna Gora. Biti prvak svijeta je

dostignuće koje isključivo talentovani sportisti mogu ostvariti. Znam da će Radoševićevim putem krenuti i drugi sportisti željni uspjeha i pobjeda – rekao je Lalošević.

Ministar je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih svim sportistima u Crnoj Gori otvara širom vrata i daje apsolutnu podršku. Radošević je zahvalio ministru Laloševiću na prijemu, kao i podršci koju Ministarstvo sporta i mladih u kontinuitetu pruža sportistima. R. P.

Ministar Ministarstva sporta i mladih upriličio prijem za crnogorskog profesionalnog boksera

EPCG Superliga za odbojkaše (2. kolo)

Sa sinoćnjeg meča u Podgorici

EPCG Superliga za odbojkašice (4. kolo)

SBbet Prva liga za rukometaše (4. kolo)

Lige šampiona

je najlakše igrati

Od 2006. sastali se 25 puta

Dva tima se dobro poznaju. Od 2006. godine odigrali su 25 mečeva, Đer je pobijedio u 18, Budućnost Bemax tri puta, a četiri meča su završena neriješeno. Posljednji okršaj bio je u četvrtfinalu 2021/22, kada je slavio mađarski tim.

Grupa A

Bojana izborila finale

PODGORICA – Crnogorski dragulj svakim danom sve jače sija – bokserka Bojana Gojković izborila je finale Evropskog seniorskog prvenstva koje se održava u Budvi.

Kapitenka ,,plavih“ Milena Raičević najbolji je strijelac LŠ sa 47

e kasnost od 61,8 odsto

Đer svakako favorit, a mi samo u plusu možemo da budemo.

OPUŠTENO U ŠUTU

Pritisak je nepotreban protiv ovakvog rivala. Mladu i sa manje iskustva ekipu poput Budućnosti mogao bi da odvede u kontraritam.

- Ne želim pritisak da pravim, želim da uživaju, pogotovo sa Đerom jer nema svako priliku da igra sa ovako kvalitetnim timom. A naši mladi igrači kroz ovakve mečeve, sa ovakvim rivalom, stiču iskustvo.

Budućnost ima još rezervi u

sebi, zna Popović i igračice da su promašaji iz zicera uticali na bolji epilog u mečevima sa favoritima.

- Zbog neiskustva i mladosti dolazi do velikog broja promašaja. Nije to slučajno, jer trema u nekim momentima, a i golmani koji ih analiziraju i navlače na situacije kroz koje još uvijek nijesu prošle, utiču na promašaje. Siguno da može bolje da se šutne i postoji način da se golman prevari, a kroz ove utakmice koje su prošle shvatile su neke stvari.

Jedno je pričati, a drugo proći kroz sve to. Na svakom trenin-

Grupa B

DANAS

gu radimo kako bismo opuštenije ulazile u šuteve, posebno na jakim utakmicama gdje je naboj veliki, želja ogromna i gdje se golman ne prati nego se šutira najjače što se može. Tako, naravno, ne treba da se šutira, već mirnom glavom i da se prati golman. Iskreno se nadam da neće biti u tolikom broju promašenih zicera već da će u Đeru biti opuštenije i da će ih realizovati – kazala je Popović. A. MARKOVIĆ

Bojana je, u kategoriji do 54 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija savladala Jekaterinu Sičevu iz Jermenije i u debitantskom nastupu u seniorskoj konkurenciji stigla do finala. Gojković je u najvažnijem meču pokazala kakav je potencijal, boksovala iskusno i maestralno protiv snažnije Jermenke. U prepoznatljivom stilu, gotovo bez garda, ali sa sjajnim kretanjem po ringu, ali i u kombinaciji sa desnim aperkatom i korakom unazad konstantno je pravila probleme svojoj rivalki, skupljala bodove, a već nakon druge runde bilo je jasno da ima nedostižnu prednost (prve dvije runde dobila sa po 4:1).

Protivnica u finalnom meču, danas u 17 sati, biće joj Anastasija Kovalčuk iz Ukrajine, koja je u polufinalnom meču eliminisala Stanimiru Petrovu iz Bugarske.

- Utisci su nevjerovatni, u šoku sam. Poslije osigurane bronze se sve bilo malo sleglo, sada mi se vratio isti osjećaj. Cijelu karijeru spremala sam se za ovo. Najbitnije je da se odmorim do finala, pripremim taktiku sa selektorom Nikolom Ružićem i daću posljednji atom snage da osvojim zlato. Želim da pokažem svoj najbolji boks, a energija s tribina mi pomaže i zahvalna sam svima koji dolaze da me podržavaju – izjavila je Gojković. Gojković, koja ima i četiri evropske zlatne medalje u konkurenciji juniora i mladih, prethodno je eliminisala Španjolku Marije del Karmen Madueno Konde i Čehinju Klaudiju Totovu Druga crnogorska bokserka Tamara Radunović nije uspjela da se plasira u finale Evropskog prvenstva u Budvi.

Radunović je u polufinalnom meču kategorije do 70 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija, poražena od Ani Hovsepian iz Jermenije. Radunović je plasmanom u polufinale obezbijedila bronzanu medalju. Članica BK Budva voljom žrijeba bila je slobodna u osmini finala, dok je u četvrtfinalnoj borbi eliminisala Aleksandru Rapaić iz Srbije.

– Bronzana medalja i treće mjesto – to je više nego očekivano. Dala sam u polufinalnom meču maksimum. Nastupila sam u težinskoj kategoriji koja nije moja, vratila sam se nakon dva porođaja i duže pauze. Imajući sve to u vidu zadovoljna sam nastupom – rekla je Radunović nakon meča.

Bokserka koja je ispisala istoriju kao osvajačica prve seniorske medalje za našu državu najavila je da će nastaviti sa još jačim radom i treninzima.

– Kreću ozbiljnije pripreme i novi mečevi, da spustim kilažu i nova takmičenja dočekam još spremnija – rekla je Radunović. R. P.

Raković i Almir Cecunjanin u borbama.

PODGORICA – Karate reprezentacija Crne Gore spremno dočekuje Svjetsko prvenstvo (SP) za kadete, juniore i mlađe seniore u Konji i želi da produži kontinuitet dobrih rezultata i osvajanja medalja.

Šampionat svijeta, koji će biti održan od 26. do 30. oktobra, okupiće 1.846 takmičara iz 105 država.

Crnogorski karate predstavljaće 27 takmičara, od kojih sedam u katama. U katama nastupiće kadeti Benjamin Aljošević (Bar) i Katarina Vlahović (Iskra), juniori Lazar Sekulić (Budva) i Mila Marković (Budva) i mlađi senior Kenan Nikočević (Bar). Nastupiće i kadetsko-juniorski tim Aljošević, Aleksa Janjić i Ajsel Geršvic

U borbama za medalje boriće se kadeti Una Raković (Omladinac, do 47), Jovana Damjanović (Omladinac, do 54), Lju-

bica Vlahović (Gorštak, preko 54), Benjamin Aljošević (Bar, do 52), Filip Šoškić (Iskra, do 57), Nenad Đuričić (Bijela, do 63), Anes Arifaj (Iskra, do 70) i Mihailo Gojaković (Bar, preko 70). U konkurenciji juniora takmičiće se Helena Backović (Omladinac, do 48), Lea Marić

(Šotokan tim, do 59), Balša Vojinović (Iskra, do 55), Ognjen Bjelajac (Omladinac, do 61), Andrija Danilović (Omladinac, do 68), Emre Saljiu (Omladinac, do 76) i Lazar Potpara (Fokus, preko 76).

Kod mlađih seniora nastupiće Jovana Stojanović (Brat-

stvo, do 68), Milena Jovanović (Omladinac, preko 68), Matija Bojić (Fokus, do 60), Stefan Bajić (Budućnost, do 75), Nemanja Mikulić (Bijela, do 84) i Nemanja Jovović (Bar, preko 84). Predvodiće ih selektori Milena Milačić u katama i Slađan Mikulić, Dejan Ivanović, Žarko

Vođa crnogorske delegacije, koja u nedjelju uveče preko Tirane i Istanbula putuje za Konju, biće direktor reprezentacije Miodrag Radunović.

Mlađa seniorka Milena Jovanović kazala je da crnogorski karatisti spremno putuju za Konju.

– Odradili smo dobre pripreme, spremali smo se jako u klubu i reprezentaciji. Imali smo i dosta pripremnih takmičenja i turnira. Nadam se da smo spremni i daćemo sve od sebe da šampionat odradimo najbolje što možemo i okitimo se nekom od medalja – kazala je Jovanović na konferenciji za novinare i naglasila da je poslije Evropskog prvenstva u Pragu bilo dosta pobjeda i dobrih nastupa. – Osvojila sam medalje na Mediteranskim igrama i Svjetskom kupu i podigla formu. Nadam se da će u Konji biti sve u redu – rekla je prošlogodišnja šampionka Evrope iz finskog Tamperea.

Srebrni iz Praga, junior Balša Vojinović, kazao je da je iza njega naporan period, sa dosta treninga i nastupa na turnirima. – Nijesmo odmarali ni tokom ljeta, imali smo klupske i reprezentativne pripreme. Sigurno da u Tursku ne idemo nepripremljeni, ne idemo da prošetamo, već sa ciljem da ostvarimo što bolji rezultat i osvojimo medalju. Svjesni smo da neće biti lako, ali naš cilj je da se u Konji zaviori crnogorska zastava i čuje naša himna – rekao je Vojinović.

Direktor reprezentacije Miodrag Radunović vjeruje da će crnogorski karatisti imati još jedan uspješan šampionat.

– Očekujem da, imajući u vidu sve što smo uradili, u Konji osvojimo bar jednu od medalja koja će biti zlatnog sjaja. Naši takmičari su početkom godine na EP u Pragu dokazali da imaju kvalitet, da se u Crnoj Gori radi kvalitetno i da imamo sjajan takmičarski pogon i stručni kadar – rekao je Radunović. R. P.

Evropsko seniorsko prvenstvo u ženskom boksu u Budvi

SAD ZA ZLATO: Bojana Gojković

Svjetsko prvenstvo u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore od 26. do 30. oktobra u Konji

Sa jućerašnje pres konferencije KSCG

PETRA LEKIĆA

U CRNOJ

Brojni tragovi o poštovanju kulta Sv. Martina iz Tura

Sjećanje na djelatnost solunske braće Konstantina i Metodi ja među Slovenima sačuvalo se u djelu Kraljevstvo Slovena barskog prezvitera. U tekstu se opisuje kako kralj Svetopelek i stanovništvo procesno primaju hrišćanstvo na sveopštem sabo ru, na kojem je utvrđena crkve na i državna organizacija. Na kraju priče se pisac poziva na knjigu Metodius, što jasno uka zuje da su korišćeni fragmenti iz istorijskog djela o životu sv. Metodija. Dok se za pomenu tog vizantijskog cara nedvo smisleno utvrđuje da je u pita nju car Mihajlo III, za kralja Svetopeleka postoji utemelje na pretpostavka o moravskom knezu Svatopulku. Poklapa nje pontifikata pape Stefana i misije Solunjana Ćirila i Me todija ne postoji, ali ukoliko bi se prihvatila teza o češkoj lini ji, onda se priziva činjenica da su Svatopluk i papa Stefan V djelovali skoro u isto vrijeme. U Psaltiru s posljedovanjem 1494. godine u Crnojevića štampariji praznovao se 14. februara Kiril učitelj sloven ski, dok se u katoličkoj crkvi proslavlja 5. jula. Sv. Dujam. Objekat posvećen sv. Dujmu nalazi se u Škalja rima, čija građevinska izrada svjedoči o romaničkim i go tičkim preplitanjima u XIII vijeku. Sv. Evstatije – Sv. Eustahi je. Kult Sv. Eustahija se uoča va u Dobroti gdje se nalazi cr kva ovog sveca evidentirana i kao sv. Stasije. Hram je podi gnut u XIV vijeku a obnovljen je 1773. godine.

Na izlazu iz naselja Trepča na lazi se lokalitet Jastaće, koji je izveden od crkve Sv. Evstatija.

U Brčelima postoji Istaća cr kva, po tradiciji, iz najstarijeg doba, čiji je naziv izvedenica od crkve Sv. Evstatija.

Toponim Istaće zapadno od manastira Morača možda uka

zuje na štovanje svetitelja. Sv. Kozma i Damjan. Zbog ljekarske djelatnosti svetite lja za života, često se njihova slava naziva Sv. Vrači. Crkva Sv. vračeva Kozme i Da mjana se spominje u Kotoru u naselju Muo 1261. godine.

U Zeti u Svetostefanskoj hriso vulji kralja Milutina i arhiepi skopa Nikodima oko 1315. go dine se navodi crkva Sv. Vrača. Slavljenje sv. Kozme i Damja na uneseno je crvenim slovi ma za 1. novembar u crkveni kalendar iz 1494. godine.

Prema usmenoj tradiciji, sred njovjekovna saborna crkva u Mrkojevićima je crkva Sv. Koz me i Damjana. Sv. Martin Turski. Sv. Martin iz Tura je bio rodom iz Pano nije, kasnije je postao biskup grada Tura u današnjoj Fran cuskoj, a umro je 397. godine.

Ime svetitelja se sačuvalo u slavi Mratindan 11. novembra, kada je, prema crkvenom ka lendaru Martin umro. Istog da na se slavi Sv. Mina, egipatski svetitelj iz V vijeka, pa se pro nalazi pojava da je u prošlosti određena crkva bila posveće na dvojici svetaca. Sv. Martin je dominantno bio poštovan u za padnim crkvenim krajevima, kasnije prozvanih rimokato ličkim, dok je sv. Mina bio po štovan većinski u istočnim hri šćanskim krajevima, docnije nazvanih pravoslavnim. Ovog dana se takođe poštuje sv. kralj Stefan Dečanski, jer je 11. no vembra, kako se saznaje iz žiti ja Grigorija Camblaka, umro smrću stradalnika 1331. godine. Na prostoru Dalmacije kult sv. Martina sa likvidnom metate

zom zadržao se u toponimima Mratinja na ostrvu Vir, Mrato vo blizu Drniša i Sumratinj na ostrvu Lapad. Hidronim Mra tin potok u Gumništu pojav ljuje se u Svetostefanskoj hi sovulji kralja Milutina oko 1315. godine. U Svetoarhanđel skoj povelji za manasir sv. ar hanđela Mihaila i Gavrila 1348. godine cara Dušana spominje se Mratinja crkva. Prema ovoj crkvi, naselje Martinaj na Ko sovu i Metohiji je dobilo ime. Na crnogorskom prostoru po stoje toponimi Martinići kod Danilovgrada, Mratinje u Pivi, Mratinj u Čistom polju, Mrati nje brdo iznad Župe Nikšićke, Mratinja glavica u Piperima,

Mratinjska glavica, odnosno Mratinje kod Podgorice. U Bosni i Hercegovini egziti raju toponimi Mratinj u Gor njem Vakufu i Mratinjci kod Srebrenice. Obala Bovanskog jezera sjeverno od Niša nosi naziv Mratinja. U toponimu Mratovo kod Drniša sačuva na je osnova Mrata, slovenska izvedenica od izvornog ime na Martin.

Usmeno predanje govori da je nastarija crkva u Malesiji bila crkva Sv. Martina u Gru di. Značaj kultnog mjesta se sagledava na Koronelijevoj mapi iz 1688. godine, na kojoj je ispod brda Suke navedena spomenuta crkva sa postoja

njem hrišćanskog bratstva. Opatija posvećena Sv. Marti nu iz Tura u Kotoru prvi put se bilježi 1326. godine. Toponim Mratinje u Pivi jasno aludira na proslavu sv. Marti na iz Tura.

Na lokalitetu Mratinj u Či stom polju, nekoliko kilometa ra udaljenom od Rijeke Crno jevića, nalaze se ostaci crkve. Prema jednoj zabilješci, sa dašnja crkva je posvećena Sv. Stefanu: „Ne zna se za Mratinj, otkuda mu ime. Ovdje se nala zi starodrevna crkva, za koju se ne zna, ko ju je gradio, a posve ćena je Sv. Stevanu. Sv. Stevan Dečanski pada 11. novembra, a istoga dana pada i Sv. Mrata, kome je, bez sumnje, ovaj hram i posvećen, jer se ta dva sveca u narodu često zamjenjuju. Da kle, ta crkva Sv. Mrate dala je ime ovom mjestu, te se nazva lo Mratinj.“

Crnogorski istoričar

Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hri šćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u izuča vanju našeg srednjovje kovlja i razumijevanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Mati ca crnogorska

Na području Donje Gorice u Podgorici nalazi se lokalitet Mratinjska glavica, odnosno Mratinje, gdje se prema usme noj tradiciji nalazio manastir. Prema kazivanju manastir je podigla kraljica Jelena An žujska, što bi odgovaralo pe riodu od kraja XIII vijeka do početka XIV vijeka, kada je ona upravljala Zetom.

U selu Bezjovo na području Kuča nalazili su se ostaci cr kve Sv. Martina. Ova činjeni ca se saznaje preko etnograf ske zabilješke sa početka XX vijeka: „Ni u jednom se kuč

Kult Sv. Eustahija uo čava se u Dobroti gdje se nalazi crkva ovog sveca evidentirana i kao Sv. Stasije. Na izlazu iz naselja Trepča nalazi se lokalitet Jastaće, koji je izveden od Crkve Sv. Ev statija. U Brčelima postoji Istaća crkva čiji je naziv izvedenica od Crkve Sv. Evstatija. Toponim Istaće zapadno od Manastira Morača možda ukazuje na štovanje svetitelja

kom selu ne nalaze tako pouz dane uspomene na negdašnje katoličke stanovnike kao u Be zihovu i zatim na Kosoru. – Pre svega ima na bezihovskoj glavi ci Martinici vrlo staro groblje, u koje se i današnje stanovniš tvo sahranjuje. Martinika je, ve le Bezihovci, najstarije grobov lje u svu Kučku Goru. Tu se još i sad u sred pravoslavih grobova pravca i.-z. vide šest grobova s pravcem s.-j. i si.-jz. Bezihovci vele, da su to zaista bili stari ‘la tinski grobovi’, da ih je bilo ra nije i više da su se i oni sahranji vali ne menjajući im pravac, jer nisu – vele – za drugače ni zna li. Tek kad su ih u novije vreme sveštenici uputili, oni su počeli raščišćavati ‘latinske’ grobove i sahranjivati se po pravoslav nom načinu. U groblju je bila nekad i stara crkvina s ostacima suhozidine. Na njenom je me stu podignuta sadašnja nova cr kva. Predanje ništa ne zna o toj staroj crkvici. Ali neobično ime samog brda, Martinika, možda bi se moglo uzeti kao dokaz da je sama crkvica bila posveće na sv. Martinu (rimskom epi skopu, 11. novembra po novom kal.) i prema tome katolička“. Nekoliko redaka kasnije autor dodaje: „Na drugom brdu bezi hovskom, Kličici, bilo je tako đe staro katoličko groblje, ko je je sasvim raščišćeno, a tako i stara crkvina u suhomeđi, na mesto gde stoji sad nova crkva.“

U Grblju je 1637. godine evi dentirano naselje Sv. Marti na. Riječ je o mjestu Prijeradi, jer se u njemu nalazi crkva Sv. Mine, dok se u dokumentu po minje selo Šišići. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Na prostoru Dalmacije kult Sv. Martina zadržao se u toponimima Mratinja na ostrvu Vir, Mratovo blizu Drniša i Sumratinj na ostrvu Lapad. Na crnogorskom prostoru postoje toponimi Martinići kod Danilovgrada, Mratinje u Pivi, Mratinj u Čistom polju, Mratinje brdo iznad Župe Nikšićke, Mratinja glavica u Piperima, Mratinjska glavica, odnosno Mratinje kod Podgorice

Sv. Martin (skroz lijevo) na čelu povorke, na mozaiku u bazilici Sv. Apolinera u Raveni

Život Sv Martina, manuskript s početka 13. vijeka Sv. Martin na fresci

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I.br. 1162/2016

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „OTP Debt Collection” PODGORICA, sa sjedištem na adresi ul. Studentska bb, PIB: 02795043 protiv izvršnog dužnika Darka Bućkovića, sa prebivalištem na adre si Donje Luge bb, Berane, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, (vrijednost spora: 12.239,83€), dana 20.10.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se treće ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Darka Bućkovića, koje su upisane, kao svojina izvršnog/hipotekarnog dužnika, sa obimom prava1/1, u LN br. 183 KO Donje Luge, to kat. parcela 317/1, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine u osnovi 65m2. Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.08.2022. godine u 12.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje pred metnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1162/2016 od 05.10.2016. godine, radi naplate novčanog potraživan ja izvršnog povjerioca u iznosu od 12.239,83€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 22.08.2016. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1162/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl. 168 ZIO-a iznosi 12.000,00 €. Na trećem javnom nad metanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca shodno čl. 173 st.4 ZIO-a.. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugiom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se mže prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nad metanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti, odnosno 1.200,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 22.10.2022. godine.

U Beranama 20.10.2022. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br.1470/2016

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Be ranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povje rioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Duško Vešović, iz Berana, ul. Dušana Vujoševića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.10.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV KULT

Urednica M ARIJA I VANOVI

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

I Određuje sedamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve up isane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni pros tor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 10.11.2022. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po osnovu predmeta poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog po traživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37 € sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračuna toj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018 ,nagrade za rad Javnog izvršitelja, kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijedno sti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nad metanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 13.10.2022.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Određuje se dvadeset treće ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Duška Vešovića, upisanih u LN. br. 1532 KO Berane, na kat. parceli br.1658/1, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, spratnosti P, površine 70m2, sa obimom prava 1/1. Dvadeset treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.11.2022. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. Mojsija Zečevića br. 30, što strankama i zaint eresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/2016 od 24.10.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 21.166,83€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 12.09.2016.go dine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/16 od 10.07.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 17.000,00 €. Na navedenoj nepokretnosti upisana je hipoteka u korist prijemnika „Otp Debt Collection“ DOO Podgorica, UZZ br. 282/15 od 01.09.2015. godine. Na dvadeset trećem javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijed nosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijed nosti (1.700,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određen om roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO. Zaključak će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 22.10.2022. godine.

U Beranama 20.10.2022. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

O G L A S

prodaji imovine stečajnog dnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA PREDMET PRODAJE:

Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1315.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1510 m2. Na parcele upisana uknjižba statusa kulturnog dobra. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno. Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom pravnom stanju sa stanjem i statusom u kojem se nalaze na dan prodaje Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN nađene na terenu padaju na teret rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaci ju umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 150.000,oo (slovima : stopedesethiljada evra). Cijena je određena u bruto iznosu .

USLOVI i POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti li putem pošte do 19.11. 2022 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“.

Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 19.11.2022 g. neće se razamtrati.

Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 22.11.2022 u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 19.11.2022 godine na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica.

Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 19.11.2022 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.

Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.

Upravnik može prihvatiti ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene za licitiranu nepokretnost.

Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.

Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude.

Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude, uplati cjelokupnu kupo prodajnu cijeni, za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa.

Ukoliko ponuđač za kojeg je upravnik donio odluku o prihvanju ponude kao najpovoljnijeg ponuđača u predviđenom roku ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene, ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi- formi notarskog zapisa, povuče prijavu za kupovinu nepokretnosti, upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita

Upravnik može u slučaju da ponuđač kojeg je proglasio prvorangiranim- najpovoljnijim ponuđačem ne izvrši uplatu kupo prodajne cijene u ostavljenom roku, ne zaključi Ugovor o kupopradaji u formi notarskog zapisa u roku od 15 dana od dana do bijanja Odluke stečajnog upravnika o prihvatiti ponudu, ili odustane od kupovine - odnosno povuče ponudu, prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača, u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog.

Troškovi oko zaključenje Ugovora sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac.

Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.

Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Uvid u imovinu koja je predmet prodaje može izvršiti svako zainteresovanio lice u vremenu određenom za podnošenje prijave. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Stečajni upravnik Podgorica 20.10.2022 g.

Mali oglasi

NEKRETN i NE

PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040

1

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

3

CENTAR Hercegovačka ulica-jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, reprezentati van. Nešto najbolje u centru. Prodajem. Tel. 069/912-070

7

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

CENTAR PG lokal 300m2 ili 400m2 -Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza, veliki izlo zi, više prilaza za sva vozila itd. Nekorišćen. Prodajem. Tel.069/991-786

8

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instala cija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara Bulevar 24. Novembra bb I. br. 742/22.

Na osnovu člana 336,337,341 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (Službeni list Crne Gore broj 19/09) JAVNI IZVRŠITELJ VESELIN ŠĆEPANOVIĆ IZ BARA, u pravnoj stvari Hipotekarnog povjerioca Čolović Nikola iz Nikšića/ Mušovina bb, imalac JMBG 0709991260136, koga zastupa Ivan Šljukić, advokat iz Nikšića, protiv izvršnog dužnika I reda Šutković Edin iz Bara, Jovana Tomaševića E6; Hipotekarnog dužnika II reda Stamatović Dušan iz Bara, Androvića brijeg 37, i Hipotekarnog dužnika III reda Stamatović Marina iz Bara, Androvića brijeg 37, radi naplate novčanog po traživanja, VPS 40.000,00 €, dana 20.10.2022. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Prva vansudska prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika I reda Šutković Edin iz Bara, održaće se putem javnog nad metanja dana 15.11.2022. godine, sa početkom u 11:00 časova, u prostorijama Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina koje se nalaze na adresi Bulevar 24. Novembra bb. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 3200 KO Novi Bar, i to: kat.parcela br. 5335, po kulturi dvorište, površine 105m2, porodična stambena zgrada br. 1, površine 69m2, u vlasništvu izvršnog dužnika II reda Stamatović Dušana 1/1, na kojoj nepokretnosti je u korist izvršnog povjerioca konstituisana hipoteka II reda osnovom ugovora o plaćanju duga UZZ br. 688/2021 od 23.06.2021. godine; Hipoteka po zaključku o obezbjeđenju poreskog potraživanja poreske Uprave PJ Budva br. 03/11-2/2040-1 od 20.02.2018. godine u korist Države Crne Gore.

Procijenjena vrijednost nepokretnosti iznosi 29.244,00 €.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o hipoteci iznosi 40.000,00 €, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 31.12.2021. godine, pa do konačne isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.604,82 €. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate depozit za učešće u javnom nadmetanju na žiro račun postupajućeg javnog izvršitelja br. 540-7174-60 koji se vodi kod Erste Bank AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića na adresu Bulevar 24. Novembra bb. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku za javno nadmetanje - ne otvaraj. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-7175-57 koji se vodi kod Erste Bank AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime izvršnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac - kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povje riocem i navedenom roku, javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje - Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića na adresi Bulevar 24. Novembra bb, Bar, ili putem telefona 067/205-802; 020/550-882. U Baru, dana 20.10.2022. godine

Ovlašćeno lice Javni izvršitelj Veselin Šćepanović.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: I-288/2020 KOTOR, 21.10.2022.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjeriocaSANJA ŽEŽELJ BEOGRADA,koga zastupaju adv.Tamara Polović iz Beograda adv.Balša Polović iz Budve ,Poslovni centar BSP Budva, protiv izvrsnog duznika KONTIĆ MILICE iz Beograda ,Cara Dušana 42, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu izvršne isprave , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjeriocaSANJA ŽEŽELJ BEOGRADA,koga zastupaju adv.Tamara Polović iz Beograda adv.Balša Polović iz Budve ,Poslovni centar BSP Budva, protiv izvršnog dužnika KONTIĆ MILICE iz Beograda ,Cara Dušana 42,a istome nije bilo moguće uručiti: Zapisnik sa I prodaje I-288/2020 od 11.10.2022 ,i Zaključak o II prodaji I-288/2020 od 13.10.2022. godine.

Izvršenje je određeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 2.482,50 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od dana 19.07.2010.godine, troškovima izvršnog postupka ,troškovima javnog izvršitelja ,advokatskim troškovima ,kao i naknadnim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja, u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavl jivanja oglasa, radi podizanja – Zapisnika sa I prodaje I-288/2020 od 11.10.2022.godine ,i Zaključka o II prodaji I-288/2020 od 13.10.2022.godine.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će nega tivne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli ,ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnov nog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

R a ZN o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju stečajni

Podgorice objavljuje,

Dana 20. oktobra preminuo je naš kolega

ILKO ABOVIĆ

portir u Sektoru za sistem zaštite

Ostaće upamćen kao dobar i odgovoran radnik, drag čovjek i omiljen kolega.

Dana 20. oktobra preminuo je iznenada član našeg kolektiva

ILKO ABOVIĆ

portir u Sektoru za sistem zaštite

Njegovim odlaskom naš kolektiv je ostao bez dobrog i pouzdanog kolege.

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM 1007

Godinu od smrti DRAGANA DAUTOVIĆA

Tužno sjećanje.

SVETOZAR, SONJA i SMILJANA 1031

SEKTOR ZA SISTEM ZAŠTITE CEDIS-A 1008

Posljednji pozdrav našoj dragoj DRAGANI Velimirovoj PEČURICA

Od strine SLAVICE, braće DOBROSLAVA i BRATISLAVA, snahe MIRE, DUŠANA, IVANA i TIJANE 1030

Danas se navršava 40 dana od kada nas je napustio naš dragi BLAŽO Neđeljkov ADŽIĆ

Danas ćemo posjetiti Tvoju vječnu kuću i pomoliti se da tvoja plemenita duša spozna rajske širine. A nama je u amanet ostavljeno da duže od vječnosti nosimo u srcu svu tvoju dobrotu i ljubav koju si nam uvijek nesebično pružao.

Tvoja neutješna PORODICA 1034

Posljednji pozdrav našoj dragoj

DRAGANI Velimirovoj PEČURICA

S tugom koju vrijeme ne liječi, ostaješ vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

VESKO, ŽELJKO, VESNA i VUK 1029

Posljednji pozdrav

DRAGANI Veljovoj PEČURICA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica pokojnog ILIJE IVANOVIĆA 1032

Navršava se 40 dana od kako nije sa nama naša majka

ANA RATKOVIĆ

Dušo, Anči naša, teško nam je bez tebe. Fali nam tvoj osmijeh, tvoja ljubav, tople utješne riječi. Fališ nam ti. Stalno u mislima sa tobom

tužni: sin ZLATKO sa porodicom i ćerka VANJA sa porodicom 1028

DUŠKA MARAŠA

DARINKA Veljkova MAGOVČEVIĆ

Majko, ne postoji zaborav za one koje volimo. Postoji samo lijepo sjećanje i žalost za onim što smo izgubili. Sve nam više nedostaješ. S poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

BRANKA KATNIĆ

Majko, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila.

Tvoji: MILENA, DEJAN, ANITA, PETAR i MAŠAN 1018

Još jedan tužan pozdrav dragom bratu

BRANKA KATNIĆ

Hvala ti za svu ljubav i snagu koju si nam davala.

Tvoji: NIKOLA, ANA i VUKAN KATNIĆ 1019

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

BORISU

Neka tvoja duša nađe vječni mir u carstvu nebeskom, a mi te čuvamo od zaborava.

RADOICE – RAŠA BANOVIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Danas, 22. oktobra, posjetićemo njegovu vječnu kuću i održati pomen u krugu porodice, rođaka i kumova.

Porodica BANOVIĆ 1026

Brat PEĐA i snaha VESNA sa porodicom 1022

Tužni su ovi dani bez tebe, dragi brate

BORISE

Trebalo je tako malo da osjetiš najveću sreću i radost u životu, koja je možda mogla promijeniti sve. Ali umjesto toga mi se toj sreći radujemo, ali bez tebe. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BILJANA, BELI, NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ

1023

S bolom i tugom prolazi ovih četrdeset dana, dragi naš

BORISE

... a falilo je samo deset dana da

raduješ svojoj sreći koja nikad neće zagrliti svoga tatu. Neka te anđeli čuvaju.

Stric SVETO

DRAGANA Velimirova PEČURICA

Sa bolom u srcu obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i drugove da je naša draga

Navršava se godinu od smrti našeg voljenog

Ožalošćeni:

RADOJKA Labudova RAJKOVIĆ

preminula dana 21. oktobra 2022. u 86. godini života. Saučešće se prima u kapeli u Brezojevice 21. oktobra do 22 časa i 22. oktobra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: ćerke BRANKA, BOŽIDARKA, RADMILA, PERUNIKA – ĐINA, STOJANKA i MILKA, unuci, unuke, praunučad, zetovi, sinovci, sinovice, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina 1013

POMENI

Četrdeset je dana od smrti VESELINA Savovog ŽARKOVIĆA

Moja bol za tobom je neprolazna, dok god budem živa. Svaki dan mi je sve teži bez tebe. Ne znam kako dalje.

Sestra BOSA i zet ZARIJA ĐUROVIĆ 1017

Dragi i voljeni moj DUŠANE

Četrdeset dana je prošlo od kako si nas napustio. Ali nikad nećeš napustiti moje srce u kojem ćeš biti sve dok se opet ne sretnemo u vječnosti.

Supruga MARA ĐOKOVIĆ 1011

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

Dragi tata DUŠANE

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Mnogo nam nedostaješ.

Tvoja kćerka ZVEZDANA sa porodicom 1012

MIOMIRA – MIJA KUJOVIĆA

U našim srcima nosimo tugu i bol zbog tvog ranog odlaska, ali i ponos na tvoj časni i dostojanstveni zivot. Sjećanje na tvoju dobrotu, ljubav i podršku koju si nam pružao vječno ćemo čuvati od zaborava.

U subotu, 22. oktobra u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA 998

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog

VESELINA Savovog ŽARKOVIĆA

Četrdeset dana borbe sa istinom da si nas zauvijek napustio. Vrijeme ne može izbrisati bol koju si ostavio u našim srcima svojim ranim odlaskom. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Porodica se ovim putem zahvaljuje svima koji su učestvovali u našem bolu.

Porodica će u nedjelju, 23. oktobra u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA 1014

Četrdeset tužnih dana od kada nema mog dobrog Veja

VESKO Savov ŽARKOVIĆ

Bio si moja snaga, sigurnost i čvrst oslonac.Živiš u svakoj mojoj suzi i uspomeni. Tugujem i tugovaću za tobom dok sam živa.

Tvoja SENKA1015

Četrdeset dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

VESELINA Savovog ŽARKOVIĆA

Bićemo zauvijek tužni što nisi sa nama.

Sestra DESA ADŽIĆ, sestrić BORIS i sestrična TAMARA sa porodicama 1016

BRANKA Acova KATNIĆ rođena MARKOVIĆ

Cetinju.

PORODICE: KATNIĆ i MARKOVIĆ

VESELIN i MILKA KAŽIĆ

TUŽNO SJEĆANJE LIDIJA

SEKA KALEZIĆ

Dana 25. oktobra 2022. navršavaju se dvije godine od kada je prestalo da kuca veliko i snažno srce naše majke i supruge

Dragi tata

VELIKA PAVLIČIĆ rođena

Otišla si, a mnogo toga je trebalo da dočekaš i vidiš. Da uveličaš svaku našu sreću i učiniš manjom svaku tugu i brigu, kao što si čitav svoj život i radila.

Bezbrižna i najljepša sjećanja na život proveden sa tobom, naša su snaga i u ovom životu koji učimo da živimo od kada si otišla.

Nemoćni da bilo šta promijenimo, ostajemo u bolu koji je vječan, kao i ponos što smo tvoji.

Uvijek si u našim mislima, nasmijana, vedra, topla i lijepa.

Porodica će u subotu, 22. oktobra u 10 časova posjetitinjenu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.

Tvoji: suprug MIODRAG, kćerke STANA, MARINA i VJERA 993

Našem voljenom tati i tastu

DRAGANU DAUTOVIĆU

Još uvijek se budim i mislim da je ružan san... Nema te... Nedostaješ...

ADRIJANA i NEMANJA 995

DRAGAN DAUTOVIĆ

Deda, dođi, čekamo te. Trebaš nam. Hajde, dođi. Znamo da je nemoguće, ali mi te i dalje čekamo.

NAKA MAKA, MUŠAN, VAKI i MATIJA 1002

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGAN DAUTOVIĆ

Nismo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te sačuvati od zaborava. Otišao si iz naših života, ali nikad nećeš iz naših srca!

Tvoji: HELENA, MILODARKA i SLOBO 1001

Navršava se godina od smrti voljenog supruga, oca, djeda i tasta

DRAGANA Milutinovog DAUTOVIĆA

Voljeni ne umiru. Nedostaje tvoja dobrota i topla riječ. S ljubavlju i poštovanjem. PORODICA 994

Sjećanje na dragog zeta i tetka

DRAGANA DAUTOVIĆA

S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tebe. Hvala ti na dobroti i ljubavi koju si nesebično dijelio sa svima

SLAVICA, ZORAN, LIDIJA, SILVIJA i SANDRA SAVKOVIĆ

KRALJ

LIDIJE KALEZIĆ