Dnevni list Pobjeda 22.12.2022.

Crna Gora rizikuje zaustavljanje procesa pristupanja EU!

Šalenberg je ukazao da njihova posjeta ne predstavlja bilateralnu posjetu između prijatelja, već čini jasno upozorenje, ali i ohrabrenje EU. ,,Mi želimo da ova država, naša partnerska država prevaziđe političku blokadu i zastoj. Upozorenje je da, ako se nastavi ovaj zastoj, Crna Gora rizikuje da propusti sljedeći korak na putu ka EU i da završi sa strane, umjesto na putu prema EU – kategoričan je ministar vanjskih poslova Austrije

Uhapšen Rade Milošević, terete ga za stvaranje kriminalne organizacije

koja je vođena u saradnji sa zapadnim obavještajnim službama, precizno locirala organizatore državnog šverca cigareta, o čemu je Pobjeda pisala. Istraga će tek da utvrdi da li je premijer Dritan Abazović naprasno smijenio Sava Kenteru i njegovu ekipu da bi se spriječio lanac dokaza koji vode do drugih učesnika u lancu šverca cigareta , iz samog vrha države ili Ure, čiji je Milošević istaknuti član

Crnogorska

zajednički protest u Podgorici

POSLJEDNJE UPOZORENJE: Ministri vanjskih poslova Slovenije i Austrije Tanja Fajon i Aleksander Šalenberg pozvali na hitnu deblokadu institucija i izbor sudija Ustavnog suda

KLUPKO SE ODMOTAVA: Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva lišen slobode bivši direktor Uprave prihoda i carina i visoki funkcioner Ure

Hapšenje Rada Miloševića pod sumnjom da je šef organizovane kriminalne grupe potvrđuje da je operacija bivšeg menadžmenta ANB-a,

Crna Gora rizikuje zaustavljanje procesa pristupanja EU!

Šalenberg je ukazao da njihova posjeta ne predstavlja bilateralnu posjetu između prijatelja, već čini jasno upozorenje, ali i ohrabrenje EU. ,,Mi želimo da ova država, naša partnerska država prevaziđe političku blokadu i zastoj. Upozorenje je da, ako se nastavi ovaj zastoj, Crna Gora rizikuje da propusti sljedeći korak na putu ka EU i da završi sa strane, umjesto na putu prema EU –kategoričan je ministar vanjskih poslova Austrije

PODGORICA – Ukoliko Crna Gora ne uspostavi funkcionalnost institucija, uključujući i Ustavni sud koji je urgentan, u Briselu bi se, u januaru ili februaru, moglo razmatrati kako da se zaustavi cijeli proces pristupanja Evropskoj uniji, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon na konferenciji za medije koju je održala sa saveznim ministrom za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksanderom Šalenbergom.

Oni su juče boravili u Crnoj Gori po vanrednom nalogu i mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, a sastanke su imali sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović

RIZICI

Na konferenciji za medije Fajon je istakla da se može razumjeti i da su u Crnu Goru došli kao medijatori, kao i da će sve o čemu su razgovarali sa crnogorskim zvaničnicima prenijeti Borelju i drugim

ministrima vanjskih poslova. – Ovdje smo u ime EU, ali i kao predstavnici dvije države koje su prijatelji politike proširenja EU. Tu smo i zato što želimo da pomognemo, zato što poznajemo državu i zato što nam je stalo do evropske budućnosti Crne Gore – kazala je Fajon. Sva nedavna dešavanja, dodala je, izazvala su duboku krizu i doprinijela usporavanju pristupnih pregovora.

– Situacija je zabrinjavajuća, i tokom razgovora sa predsjednikom države, premijerom i predsjednicom Skupštine složili smo se da je krajnje vrijeme da se reaguje. Potrebno je uspostaviti Ustavni sud i imenovati sudije. Očekujemo da se u petak pokrene postupak za imenovanje i taj postupak bi morao da se završi najkasnije do kraja januara – istakla je Fajon.

Upitana što Crna Gora rizikuje ukoliko ne riješi institucionalnu krizu, kazala je da je jedan od rizika gubljenje povjerenja, ali i navela da je on manji u odnosu na druge.

– Znate da je Crna Gora od početka pregovora dobila skoro milijardu eura iz EU fondova, sada je u igri 30 miliona eura za energetiku. Tu su politički, ekonomski rizici, vrijednosti -

sve je u pitanju. Znate da imamo i proces revizibilnosti. To znači da ako Crna Gora ne uspostavi funkcionalnost institucija, uključujući i Ustavni sud koji je urgentan, u Briselu bi se, u januaru ili februaru, moglo razmatrati kako da se zaustavi cijeli proces pristupanja EU. Situacija je ozbiljna – naglasila je Fajon.

Rješenje krize, dodala je, trebalo bi postići na osnovu saglasnosti svih političkih partnera. – Formiranje Ustavnog suda je urgentno pitanje. Svi odgovorni političari su svjesni koji im je rizik, naravno onda očekujemo neki dogovor o izborima. Ali to je sljedeći korak koji je važan, ali treba naći konsenzus između svih stranaka. Mi ćemo biti tu da pomognemo, jer je jako važno da Crna Gora ostane na putu ka EU – poručila je Fajon.

Podsjetila je da je EU slala značajne političke poruke, da su otvoreni pristupni pregovori sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, da je dodijeljen status kandidatkinje za članstvo Bosni i Hercegovini, kao i da je uveden bezvizni režim za građane Kosova. Želi, kako je kazala, da i Crna Gora dobije poruke podrške. – Crna Gora je jedan od naj-

bližih partnera EU, kandidatkinja koja je najviše napredovala u pregovorima i vidimo budućnost u EU. Vaša zemlja je nepokolebljivi saveznik EU i u potpunosti je usaglašena sa EU politikom – rekla je Fajon. Ukazala je i da su politički lideri uvjeravali Borelja kada je boravio u posjeti Crnoj Gori da su posvećeni pristupanju EU i reformama u oblasti vladavine prava, uključujući i imenovanja u pravosuđu, ali i naglasila da se ništa od toga, nažalost, nije dogodilo.

RJEŠENJE IZNUTRA Šalenberg je, sa druge strane, ukazao da njihova posjeta ne predstavlja bilateralnu posjetu između prijatelja, već čini jasno upozorenje, ali i ohrabrenje EU.

– Mi želimo da ova država, naša partnerska država prevazi-

đe političku blokadu i zastoj. Upozorenje je da, ako se nastavi ovaj zastoj, Crna Gora rizikuje da propusti sljedeći korak na putu ka EU i da završi sa strane, umjesto na putu prema EU – kategoričan je Šalenberg. Ipak, dodao je, tu si i da bi poslali poruku da su na strani crnogorskih građana koji podržavaju evropsku perspektivu države.

Fajon i Šalenberg su ukazali i da su upitne izmjene Zakona o predsjedniku te istakli da bi bilo problematično formirati vladu na osnovu takvog akta.

– Promjena Zakona o pred-

sjedniku je jako upitna. Znamo stav Venecijanske komisije. Ako bude pokušaja formiranja nove vlasti, ozbiljno ćemo razmotriti saradnju sa vladom koja će biti formi-

rana na osnovu upitnog zakona – istakla je Fajon. Šalenberg je naglasio da ne bi trebalo ići tim putem.

– Zakon o predsjedniku je upitan. Treba prvo da se raz-

motri pred Ustavnim sudom i jako je opasno postupati bez Ustavnog suda. Nećemo olako to shvatiti u Briselu ako ova država izabere taj put –upozorio je Šalenberg.

– Svi u državi su svjesni problema – predsjednik države, predsjednica parlamenta, premijer. Svi su svjesni izazova koji čekaju ovu zemlju. Oni imaju u svojim rukama zadatak da pronađu rješenje. Mi ne možemo nametati rješenje spolja, ono mora da dođe iznutra – rekao je Šalenberg. Ocijenio je i da je deprimirajuće što do sada nije uspostavljen konsenzus oko imenovanja sudija Ustavnog suda i istakao da nema vremena za čekanje zato što se nakon ruske agresije na Ukrajinu promijenila situacija u svijetu. Nije mogao da govori o detaljima sastanka sa crnogorskim funkcionerima, ali je kazao da su i Đukanović i Abazović i Đurović svjesni što je u igri. Po završenom sastanku sa ministrima vanjskih poslova Austrije i Slovenije Đukanović se oglasio na Tviteru.

– Posjeta saveznog ministra za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksandera Šalenberga i ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon je posljednji alarm za buđenje Crne Gore ukoliko želi da sačuva svoju evropsku budućnost – istakao je Đukanović. Abazović je Šalenbergu i Fajon zahvalio na iskazanoj podršci. – Ostajemo čvrsto posvećeni integraciji u EU. Pozivamo na hitno izglasavanje sudija Ustavnog suda u cilju prevazilaženja institucionalne krize – napisao je Abazović na Tviteru.

I Đurović je saglasna da je ključ rješenja svih problema izbor sudija Ustavnog suda, a, kako su saopštili iz njenog kabineta, Fajon i Šalenberga je obavijestila da je uputila dopis predsjednici Ustavnog odbora Simonidi Kordić u kojem je tražila da se raspiše novi javni poziv za izbor sudija.

Sastanku sa Đurović prisustvovali su i zamjenik direktora EU službe za spoljnu akciju Marko Makovec, specijalni izaslanik Slovenije Anžej Frangeš, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, ambasador Austrije u Crnoj Gori Karl Miler i ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker Ž. ZVICER

Ekspeditivno početi proceduru o javnom pozivu za izbor sudija US

PODGORICA -

u vidu sveukupnu političku i insti-

tucionalnu krizu u zemlji, neophodno da Ustavni odbor, koji ima već zakazanu sjednicu za 23. decembar, maksimalno ažurno i ekspeditivno započne i sprovede proceduru novog javnog poziva za izbor sudija Ustav-

nog suda.

Đurović je ocijenila da je potrebno da prijedlog teksta javnog poziva bude pripremljen za sjednicu kako bi mogao biti utvrđen na toj sjednici i dostavljen Službenom listu i štampanom mediju radi objavljivanja,

saglasno Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore.

- Predsjednica Skupštine je sugerisala predsjednici Ustavnog odbora da razmotri mogućnost da se za novi javni poziv koriste najkraći rokovi propisani Zakonom, dakle 15 dana, čime se ne

bi izgubilo na transparentnosti, s obzirom da je informacija o postupku izbora sudija Ustavnog suda široko rasprostranjena u javnosti i vrlo prisutna u medijima i kod potencijalno zainteresovanih kandidata - dodali su iz Skupštine Crne Gore.

Đurović je istakla da bi se, nakon završenog javnog poziva, efikasnim radom prilikom obavljanja intervjua i formiranja prijedloga prema Skupštini, moglo značajno doprinijeti ubrzanju postupka izbora sudija.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je juče dopis predsjednici Ustavnog odbora Skupštine Simonidi Kordić u kome je ukazala da je, imajući

Predsjednica Skupštine uputila dopis čelnici Ustavnog odbora Simonidi Kordić

Upitna saradnja sa vladom koja bi bila formirana na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku

Tanja Fajon i Aleksander Šalenberg

PODGORICA - Potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da treba odustati od predloženih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, o kojem se raspravlja na tekućoj sjednici parlamenta.

Mugoša je, na konferenciji za štampu, istakao da se radi o još jednom pokušaju antievropskog i antisistemskog djelovanja stare-nove većine.

Naime, kako navodi poslanik Socijaldemokrata, nakon što su početkom prošle godine na brzinu usvojili antisistemske i antievropske izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima i za to dobili jasne kritike Evropske komisije u dva njena uzastopna izvještaja, gdje je ukazano da su navedene izmjene donijete bez adekvatnog konsultovanja i obezbjeđivanja usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, pa opet i u ovogodišnjem izvještaju, gdje se to eksplicitno navodi.

- Smanjeni zahtjevi uvedeni ovim izmjenama su izvor stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika. Štaviše, nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi bi na sličan način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou - poslanici stare - nove većine su krenuli u još jedan, nažalost, antievropski pohod - istakao je Mugoša.

Mugoša ukazuje da su poslanici, koji su i predlagači navedenih izmjena Zakona, ponovo na brzinu i „ispod radara“ predložili antisistemska i antievropska rješena namjerno preskačući proces javnih konsultacija i mišljenje Evropske komisije, iako znaju da su navedeni zakoni dio jednog od ključnih poglavlja (klastera) na putu pristupanja Crne Gore EU.

Osim toga, poslanicima je dostavljen i veoma činjenično potkrijepljen apel Instituta alternativa „da odustanu od planiranih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru i ignorišu preporuke Evropske komisije i principi javne uprave za zemlje proširenja“.

Mugoša je naveo i da je Vlada, zbog važnosti navedene problematike, trebala da uputi Skupštini svoje mišljenje na izmjene Zakona ili da javno saopšti svoj stav. Osim toga, poslanik SD-a očekuje i reakciju Evropske komisije, jer se radi o propisu koji je veoma važan segment reforme javne uprave a upravo ispunjavanje preporuka u toj oblasti značajno determiniše kvalitet pristupanja Crne Gore EU.

- To što po ko zna koji put parlamentarna većina ignoriše jasna upozorenja i preporuke od strane EU, sugestije i argumentovana mišljenja civilnog sektora govori o tome da je očigledno evropska profilacija kod određenih partija samo na retoričkoj ravni. Zbog toga pozivam poslanike većine, ili bar dio njih, da odustanu od predloženih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i da svojim djelovanjem ne doprinose udaljavanju Crne Gore od EU, odnosno uskraćivanju evropske perspektive građanima Crne Gore - zaključio je Mugoša. R. P.

Bukilić: Da pošaljemo zajedničku poruku svijetu – Crna Gora je jedinstvena država

PODGORICA – Savez

asocijacija Crne Gore u Njemačkoj organizovaće zajedno sa Pokretom „Ima nas“ još jedan veliki protest u Podgorici, ispred zgrade Skupštine Crne Gore, kako bi i dijaspora pokazala da je jedinstveno uz svoju domovinu, građanske vrijednosti i proevropski put naše zemlje.

Jedan od čelnika ove asocijacije Miloš Bukilić, koji je nekoliko dana boravio u Podgorici kako bi sa organizacionim odborom Pokreta „Ima nas“ finalizovao dogovor, za Pobjedu je rekao da je „opšte mišljenje u dijaspori da je u Crnoj Gori narušen ustavno-pravni poredak, da zemlja više nije na putu evropskih integracija i da gubi svoj građanski karakter“.

- Osjećamo potrebu da damo svoj doprinos u borbi za očuvanje nezavisnosti Crne Gore, njenih institucija i ustavnog poretka – istakao je Bukilić.

Podsjeća da je crnogorska dijaspora i na referendumu za povratak nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine, dala ogroman doprinos i jedinstveno stala uz svoju zemlju.

- Od kada je Crna Gora vratila nezavisnost, dijaspora je svojim aktivnostima dokazala da podržava svoju domovinu. Zato smo i sada osjetili potrebu i odgovornost da stanemo uz građanke i građane Crne Gore i ponovo damo doprinos za odbranu njenih temeljnih vrijednosti, evropskog puta i njenog građanskog, multinacionalnog i multikulturnog karaktera – naglašava Bukilić.

Načelan dogovor je da protest bude organizovan 28. decembra, jer većina dijaspore pred Novu godinu dolazi u Crnu Goru, kako bi bili sa porodicama, rođacima i prijateljima.

formirali su organizacioni odbor i u kontaktu su sa udruženjima i organizacijama dijaspore iz svih država i sa svih kontinenata.

- Od nekih smo dobili pisanu podršku, kao što su Luksemburg, Holandija, Turska, imamo načelnu podršku dijaspore iz SAD i Australije… Insistiramo na pisanoj podršci da ne bi bilo neke zabune i pogrešnih tumačenja, eventualno nesporazuma – kaže on.

zaboravimo u interesu naše države Crne Gore. Moramo da budemo zajedno, a vrijeme je majstorsko rešeto i sve će pokazati – istakao je on. Pozvao je sve ljude iz dijaspore koji u vrijeme protesta budu u Crnu Goru da dođu u Podgoricu, ma u kojem gradu bili „da pokažemo da nam je naša domovina na srcu“.

- Želimo da tu sinergiju sada usmjerimo na zajedničku sliku svijetu i poruku da su građanke i građani Crne Gore zajedno za očuvanje svoje zemlje, njene nezavisnosti i njenih vrijednosti. Da je Crna Gora nedjeljiva, da pošaljemo zajedničku poruku svijetu da smo jedinstveni i odlučni. Nećemo odustati – poručio je Bukilić

ne kroz činjenje izvršne vlasti i parlamentarne većine“. Oni su posebno ogorčeni što nove vlasti žele dijasporu da isključe „iz odlučivanja o sudbini svoje domovine“ i tako, kako su saopštili, „potpuno izmijene esenciju volje građana Crne Gore“.

- Svi naši članovi koji budu u Crnoj Gori, a veliki broj ljudi će iz Holandije specijalno da dođe zbog protesta će dati podršku – zaključili su u saopštenju. Uz građanke i građane Crne Gore i dijasporu su i iz Zavičajnog kluba Bihora, iz Luksemburga, s porukom „S vama smo“.

Đukanović je visoko ocijenio veoma odgovoran odnos u obavljanju diplomatske dužnosti ambasadorke, iskazujući poštovanje za ostvarene rezultate tokom mandata Plugčieve. Zahvalio je na prijateljskom senzibilitetu u razumijevanju izazova sa kojima se Crna Gora suočava i uloženom naporu u podršci evropskim naporima Crne Gore.

– Hvala Vam što ste prijateljski bili na strani onih koji žele evropski put Crne Gore, u delikatnom periodu za zemlju – poručio je Đukanović.

Uz uvjerenje i optimizam da će Crna Gora ipak biti prva sljedeća članica EU, iskazao je zadovoljstvo što je i u politički nestabilnim vremenima u obje zemlje, zahvaljujući i aktivnostima ambasadorke, održan redovan, frekventan i živ politički dijalog između Crne Gore i Bugarske. R. P.

- U razgovoru sa organizatorima protesta „Ima nas“, koji su nam dali podršku, rekli smo da datum može biti i pomjeren, ako je potrebno – rekao je Bukilić.

On se i u utorak veče, video porukom, obratio okupljenima pred Skupštinom Crne Gore, uz ocjenu da se nada da su iz proteklog vremena svi izvukli pouke.

- Mjesto nam je u EU. U društvu najboljih. Ujedinjeni možemo mnogo, a podijeljeni možemo izgubiti sve što imamo. Pokazaćemo da nas ima i u dijaspori – bio je kategoričan.

U asocijaciji kojom rukovodi

Naglašava da dijaspora u kontinuitetu podržava proteste „Ima nas“ – saopštenjima, ali i objavama na društvenim mrežama. - Želimo da tu sinergiju sada usmjerimo na zajedničku sliku svijetu i poruku da su građanke i građani Crne Gore zajedno za očuvanje svoje zemlje, njene nezavisnosti i njenih vrijednosti. Da je Crna Gora nedjeljiva, da pošaljemo zajedničku poruku svijetu da smo jedinstveni i odlučni. Nećemo odustati – poručio je Bukilić. Osvrćući se na neke negativne reakcije zbog tog zajedničkog protesta, objašnjava da ima onih koji pokušavaju da prave opstrukcije.

- Stižu udari sa raznih strana, ali ja bih pozvao sve da budemo jedinstveni i da lične animozitete i nesuglasice, možda i neke lične interese ostavimo po strani i

- Moramo se organizovati, najmanje kao pred referendum. Opet je došlo do toga da se moramo udružiti i pokazati jedinstvo i slogu i nadam se da će krajnji rezultat biti kao i 2006 – pobjeda proevropske, građanske Crne Gore i da će država stabilnim koracima nastaviti ka Evropskoj uniji. Signali EU su jasni – oni su uz Crnu Goru –zaključio je Bukilić. Pisanu podršku zajedničkom protestu crnogorske dijaspore i Pokreta „Ima nas“ dali su iz organizacije Dijaspora Crne Gore iz Austrije s porukom da će se pridružiti „cjelokupna dijaspora iz Beča, Salzburga, Lica, Graca, Klagenfurta i ostalih gradova Austrije“.

Podrška je stigla i od udruženja iz Holandije - „Verenigind van Montenegrijnen uit Rožaje –Kula“ s porukom – „Tu smo“. Istakli su da su svjesni „da su temelji države Crne Gore i njene ustavne vrijednosti ugrože-

- Duboko smo razočarani događajima u Crnoj Gori gdje klerofašisti i rušitelji temelja naše države pokušavaju potrijeti pozitivne trendove koji su obećavali izlazak iz balkanskog blata i ulazak u red naprednih evropskih zemalja – naglasili su oni, pored ostalog.

Iz Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj oglasili su se na dan kada je parlamentarna većina usvojila neustavni izmijenjeni Zakon o predsjedniku uz poruku da su sve institucije planski srušene i da je „na djelu bukvalno državni udar“.

- Na djelu je ukidanje prava na identitet, na naciju, kulturu, na bilo koju vrstu autonomije. Jasno je da je dio političkih partija spreman da ide do kraja u rušenju ustavnog poretka i uništavanju građanske i evropske države Crne Gore. Došli smo u situaciju da sve dublje gazimo u krizu – saopštili su tada predsjednik i generalni sekretar ove asocijacije Nedžad Nurković i Safet Hadžibulić.

K. KRSMANOVIĆ

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je ambasadorki Bugarske u Crnoj Gori Megleni Plugčievoj visoko državno priznanje, medalju za zasluge, za izuzetan doprinos unapređenju odnosa između Crne Gore i Bugarske.

Crnogorska

PODGORICA – Ukoliko bi iduće nedjelje u Crnoj Gori bili održani parlamentrani izbori, na njih bi izašlo čak 75,5 odsto građana, od kojih bi najviše, 27,7 procenata, glasalo za Demokratsku partiju socijalista, dok bi Pokret „Evropa sad“ dobio 15,2 odsto podrške, Demokratski front 14,2, Demokrate 13,1, Ura 4,9, Bošnjačka stranka 4,1, Socijaldemokratska partija 3,3, Socijalistička narodna partija 3,2, Socijaldemokrate 2,9, Demohrišćanska stranka 2,2, Demokratska unija Albanaca 1,7, a Albanska alternativa 1,3 odsto.

To su pokazali rezultati posljednjeg CEDEM-ovog istraživanja „Političko javno mnjenje Crne Gore“, koje je u periodu od 2. do 17. decembra ove godine rađeno na uzorku od 1.019 punoljetnih građana. Prema rezultatima tog istraživanja, Prava Crna Gora osvojila bi 1,1, Ujedinjena Crna Gora 0,9, a Forca 0,8 podrške građana. Pokret „Preokret“ i Građanska inicijativa „21. maj“ osvojili bi po 0,6 odsto glasova, a Hrvatska građanska inicijativa 0,5 odsto. Demos, Liberalna partija i Civis imali bi po 0,4, a Slobodna Crna Gora 0,3 odsto podrške. Istraživanje CEDEM-a je, takođe, pokazalo da bi aktuelni šef države Milo Đukanović, ukoliko bi se kandidovao na narednim predsjedničkim izborima, osvojio 24,4 odsto glasova. Sa druge strane, 39 odsto anketiranih ispitanika je reklo da bi podržalo nekog od Đukanovićevih protivkandidata, dok njih 8,9 odsto ne bi ni izašlo na predsjedničke izbore.

Četvrtak, 22. decembar 2022.

DPS i dalje uživa najveću podršku građana, lideri „Evrope sad“ najbolje ocijenjeni političari

Da su veoma nezadovoljni dosadašnjim učinkom aktuelne vlade premijera Dritana Abazovića, reklo je 28,9 odsto građana, dok je onih koji su veoma zadovoljni tek 4,2 procenta

Čak 42,6 odsto građana, prema ovom istraživanju, smatra da se Crna Gore kreće pogrešnim, a 27,6 ispravnim putem. Da su veoma nezadovoljni dosadašnjim učinkom aktuelne vlade premijera Dritana Abazovića, reklo je 28,9 odsto, uglavnom nezadovoljno je 23,9 odsto, što znači da je svaki drugi građanin ne daje podršku Vladi.

Nasuprot tome, samo 4,2 odsto građana je veoma zadovoljno, dok je ,,uglavnoim zadovoljno“ – 26,3 odsto. Kada se saberu te dvije brojke dolazi se do zaključka da je svega tridesetak odsto zadovolno radom kabineta Abazovića, dok čak 70 odsto nije ili ne iskazuje odnos. Predstavljajući ovo istraživanje, direktorka CEDEM-a

Milena Bešić je navela i kako su događaji poput potpisivanja Temeljnog ugovora i najava ulaska države u regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“ uticali na stav građana da je država na dobrom putu.

Kada je riječ o ocjeni rada pojedinačnih resora u Vladi, najvišu prosječnu ocjenu dobilo je Ministarstvo kulture i medija, a slijede resori ekologije, prostornog plani-

ranja i urbanizma, zdravlja, ekonomskog razvoja i turizma, unutrašnjih poslova, nauke i tehnološkog razvoja, pravde, finansija, prosvjete, evropskih poslova, rada i socijalnog staranja, vanjskih poslova, javne uprave, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sporta i mladih, ljudskih i manjinskih prava, kapitalnih investicija i odbrane. Na dnu ove skale našao se resor ministra bez

Crnogoraca 48,3, a Srba 32,7 odsto

Ukoliko bi u Crnoj Gori sada bio održan popis, 48,3 odsto građana bi se, prema CEDEM-ovom istraživanju, izjasnilo kao Crnogorci, a 32,7 odsto kao Srbi. U odnosu na jun 2020. procenat građana koji se izjašnjava kao Crnogorci konstantno raste i veći je za 3,3 odsto.

Sa druge strane, Bošnjaka bi da se sada organizuje popis bilo 8,3, Albanaca 4,5, Muslimana 3,9, a ostalih 0,5 odsto.

Na pitanje kojim jezikom govore, 45 odsto građana bi reklo srpski, 36 crnogorski, 6,6, srpski, crnogorski, bosanski i hrvatski, 6,4 bosanski, a 4,4 albanski.

portfelja Zorana Miljanića Kada je riječ o institucijama, najviše građana, njih 62 odsto, najveće povjerenje ima u sistem obrazovanja. Slijede policija, koju podržava 55 odsto građana, Delegacija EU sa 54,6, Srpska pravoslavna crkva sa 54, kancelarija Ujedinjenih nacija 53,8, zdravstveni sistem 53,4, Svjetska zdravstvena organizacija 49,7, nevladine organizacije 48,7, Vojska Crne Gore 47,2, NATO 42,5, sudstvo 37,3, predsjedništvo 36,3, tužilaštvo 35, Skupština 34,3, Vlada 31,8, političke partije 24 i Crnogorska pravoslavna crkva sa 14,2 odsto podrške građana. Bešić je, objašnjavajući ove podatke, navela da je podrška policiji, u odnosu na prethodno istraživanje ovog tipa iz juna ove godine, poraslo za čak 12 odsto i da je za taj rast najzaslužnija borba protiv organizovanog kriminala. Građani su, kada je riječ o političarima, najvišu prosječnu ocjenu dali liderima Pokreta „Evropa sad“ Milojku Spajiću i Jakovu Milatoviću, a slijede lider Demokrata Aleksa Bečić, predsjednik države Milo Đukanović, premijer Dritan Abazović, jedan od lidera DF-a Milan Knežević, bivši premijer Zdravko Krivokapić, lider Demosa Miodrag Lekić i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Sa druge strane, najgore ocijenjeni političari su lider Civisa Srđan Pavićević, član GI „21. maj“ Miodrag Živković i lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković Istraživanje CEDEM-a je, takođe, pokazalo da 75 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, a da bi, ukoliko bi sjutra bio održan referendum o tom pitanju, za pristupanje tom bloku glasalo njih 85 odsto. Sa druge strane, članstvo u NATO podržava 44, ne podržava 40 odsto građana, dok preostalih 16 procenata nema stav o tom pitanju.

Najviše anketiranih građana, njih 31,8, razrješenje aktuelne političke krize vide u raspisivanju vanrednih parlamentrnih izbora, a 22,1 u dogovoru parlamentarne većine o formiranju n ove vlade. Takođe, 21,4 odsto građana smatra da idući parlamentarni izbori treba da budu održani zajedno sa predsjedničkim.

Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA - Izbora, desetih po redu na dva birališta u šavničkoj opštini, naredne nedjelje, po svemu sudeći, neće biti. Opštinska izborna komisija u Šavniku nije donijela odluku da se u neđelju, 25. decembra, izborni proces ponovi na biračkom mjestu broj 1 u zgradi Opštine Šavnik i 14 u selu Kruševice.

Od osam članova OIK-a četvoro ih je bilo za, a isto toliko protiv. Kako

se nijesu mogli usaglasiti, prepustili su DIK-u i odlazećoj vladi da odluče da li će se u Šavniku i dalje ponavljati lokalni izbori na dva biračka mjesta.

Demokratska partija socijalista, kako nezvanično saznaje Antena M, na ovakvu odluku OIK-a uložiće žalbu.

Izborna farsa u Šavniku prešla je lokalne i državne okvire i izaziva mnogo širu pažnju. Sve to iz podsmijeh i ironiju propraćeno je i kroz druš-

tvene mreže. Sve se vrti oko odredbi zakona o prebivalištu i boravištu i nekoliko stotina novoprijavljenih stanovnika koje pristalice opozicije onemogućavaju da ostvare izborno pravo. Još uvijek vladajuća DPS od političkih oponenata okrivljuje se za politički inženjering.

Iz te partije negiraju optužbe i to objašnjavaju statističkim pokazateljima izbornih rezultata na dva bira-

lišta, na izborima 2020. i izborima od oktobra ove godine.

Kao primjer uzimaju Sirovac u kojem stalno živi 18 birača. Za izbore 2020. godine, pravo glasa imala su 43 birača. DPS je glasalo 12 birača, koalicija DF-SNP imala je 29 glasova. Demokrate nijesu imale ni jedan glas.

Za oktobarske izbore ove godine bilo je upisano 67 birača. Njih šest glasalo je DPS, koaliciju DF-SNP 52 a De-

mokrate šest birača. U znatno brojnijem biračkom mjestu Bijela pravo glasa na izborima 2020. godine imalo je 96 birača. DPS-u je povjerenje dao 51 građanin, koaliciji DF-SNP 18 a Demokratama deset upisanih birača. Za jesenašnje izbore na ovom biračkom mjestu upisano je 138 birača. Za DPS glasalo je njih 59, koaliciju DF-SNP 41, a za Demokrate 13 bira-

Dps i Dalje najjači: Detalj sa predstavljanja istraživanja

Četvrtak, 22. decembar 2022.

PODGORICA – U sklopu istrage o državnom švercu cigareta službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su sinoć oko 21 sat u Nikšiću, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Rada Miloševića, bivšeg vršioca dužnosti direktora Uprave prihoda i carina zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

To je portalu Pobjede potvrdio portparol SDT-a Vukas Radonjić, bez navođenja detalja u interesu dalje istrage. Iako su tokom večeri kolale nezvanične informacije da je privedeno još službenika UPC, prema informacijama Pobjede nije bilo novih hapšenja: glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naložio je akciju lišavanja slobode Miloševića u sklopu istrage o državnom švercu cigareta, koja traje još od septembra prošle godine.

DRŽAVNI ŠVERC

Pobjeda je u serijalu tekstova od početka avgusta do polovine septembra, uz obilje dokumentacije, pisala o sumnjivoj akciji uništavanja zaplijenjenih cigareta iz bescarinske zone u Luci Bar, kada su u tri navrata paljene cigarete u Nikšiću – 30. juna, 17. avgusta i 29. septembra.

Prema informacijama koje je objelodanio naš list, bilo je izvjesno da plasirani podaci o količinama cigareta za koje su Rade Milošević i nadležni iz Uprave prihoda i carina tvrdili da su uništene – ne odgovaraju istini. Kontingent cigareta je spaljivan dijelom u pećima fabrike namještaja ,,Javorak“ (Mi Rai), dok je posljednje uništavanje obavljeno u malenoj peći firme ,,M contraction“, kompanije koja je još 15. aprila registrovana za skladištenje i prodaju cigareta?!

Uz to, naš list je objavio da je operacija pod komandom Miloševića bila u stvari fingiranje uništenja cigareta: scenario za paljenje cigareta bio je nevaljan, odlaganje otpada nije notirano, foto-elaborat uništenja sporadičan. Ipak, vrh UPC je tek razobličavala činjenica da kontingent ,,od pet ili šest hiljada paketa“ - kako je tvr-

PODGORICA - Uprava prihoda i carina reagovala je saopštenjem na tekst naslovljen ,,Basna o lažljivoj kozi i vuku, i bajka o istini UPC i MVP“, novinarke Kaćuše Krsmanović i novinara Draška Đuranovića.

Saopštenje prenosimo integralno: „Uprava prihoda i carina, kako smo već pojasnili, primjenjuje restriktivne mjere koje se odnose na ograničenje spoljne trgovine, propisane crnogorskim zakonodavstvom.

Naime, Uprava prihoda i carina primjenjuje odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera koje su inkorporirane u naše zakonodavstvo, pa smo se u odgovoru pozvali na važeću odluku, čija je posljednja izmjena objavljena u „Sl. listu CG“, br.40/2022 od 14. 4. 2022. godine i to: Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta EU 2014/512/ZVBP od 31. jula 2014. godine, 2014/659/ZVBP od 8. septembra 2014. godine, 2014/872/ ZVBP od 4. decembra 2014. godine, 2015/971/ZVBP od 22. juna 2015. godine i 2015/1764/ZVBP od 1. oktobra 2015. godine i 2015/2431/ZVBP od 21. decembra 2015. godine i 2017/2214/ ZVBP od 30. novembra 2017. godine i 2019/2192/ZVBP od 21. decembra 2019. godine i 2020/907/ZVBP od 29. juna 2020. godine i 2020/2143/ ZVBP od 17. decembra 2020. godine i 2021/1144/ZVBP od 12. jula 2021. go-

dio Milošević – nije moglo da odgovara periodu za koji je taj kontingent mogao biti spaljen!

Prema podacima iz dosadašnje istrage koju sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, prema saznanjima Pobjede, na osnovu brojnih dokaza osnovano se sumnja da je spaljeno - tek 10 odsto zvanično prijavljene količine uništenih cigareta. Ostalo je, kako se osnovano sumnja, završilo na crnom tržištu.

OTKRIVANJE TRAGOVA

Sumnje da je Rade Milošević šef ili dio lanca krijumčarenja cigareta koje su oduzete tokom ovog ljeta a koje je trebalo da budu uništene – postale su vrlo osnovane nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost, na čijem je čelu tada bio Savo Kentera, pribavila podatke o državnom švercu cigareta. Ispostavilo se da su podaci i brojne sumnje koje je Pobjeda objavljivala u tekstovima bile opravdane: akcija operativaca ANB-a, u saradnji sa zapadnim obavještajnim službama, razotkrila je obrise državnog šverca.

Tako se ispostavilo da je iz konvoja od dva kamiona zaplijenjenih cigareta, koje su trebalo da budu uništene u Nikšiću 29. septembra, volšebno, pred očima službenika UPC i policije, nestao jedan kamion – pola kontingenta, u vrijednosti od milion eura! Podaci ANB-a su dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu i krenula je

akcija: 2. oktobra su privedeni članovi Komisije UPC za uništavanje cigareta, a Rade Milošević je saslušavan više sati i oduzet mu je telefon.

Specijalno državno tužilaštvo je provjeravalo da li su, umjesto da zakonito uništavaju cigarete, Miloševićevi ljudi umišljajno prikrivali nezakonite radnje i aktivno učestvovali u državnom švercu cigareta i tako, kao državni službenici, počinili krivično djelo zloupotrebe položaja i primanje mita. Nakon što je obavio razgovor sa specijalnim tužiocima, Rade Milošević se dao u medijsku akciju kako bi, kako je rekao, ,,sprao ljagu koju neki hoće da na njega bace“. Interesantno, u akci-

ju Miloševićeve odbrane uključio se posredno i premijer Dritan Abazović uporno ponavljajući, kao mantru, sentencu da je ,,šverc cigareta klinički mrtav“ i da je ekipa na čelu sa Radem Miloševićem časno obavila veliki posao u suzbijanju šverca. No, podaci koje je prikupila ANB dok je Kentera bio na njenom čelu proslijeđeni su Specijalnom državnom tužilaštvu i formirana je obimna dokumentacija koja je dokazivala tvrdnje o velikim manipulacijama državnih službenika, ali i lažnim podacima koje je prezentovala Uprava prihoda i carina dok je na njenom čelu bio Rade Milošević.

U međuvremenu, premijer Abazović je – valjda kao odmazdu ili sa ciljem da preduprijedi dalju istragu – ekspresno smijenio Sava Kenteru sa pozicije prvog čovjeka Agencije za nacionalnu bezbjednost, a u javnim istupima tvrdio da su u švercu cigareta učestvovali visoki službenici ANB-a, upirući prstom u Draga Spičanovića

OVO JE TEK pOČETAK

Sada, nekoliko mjeseci kasnije, izgleda de se klupko počelo odmotavati. Hapšenje Rada Miloševića pod sumnjom da je šef organizovane kriminalne grupe potvrđuje da je operacija bivšeg menadžmenta ANB-a, koja je vođena u saradnji sa zapadnim obavještajnim službama, precizno locirala organizatore državnog šverca cigareta, o čemu je Pobjeda pisala.

Istraga će tek da utvrdi da li je premijer Dritan Abazović naprasno smijenio Sava Kenteru i njegovu ekipu da bi se spriječio lanac dokaza koji vode do drugih učesnika u lancu šverca cigareta, iz samog vrha države, ali i Građanskog pokreta Ura, čiji je Milošević istaknuti član.

Slijede teški dani za mnoge. Teško je povjerovati da je Milošević bio usamljeni predator, a njegovi prijatelji, partijske i državne kolege, tek neinformisani ljudi ili puki posmatrači.

D. ĐURANOVIĆ

log XXI se pozivate i prozivate UPC da ne poštuje zabranu tranzita đubriva ruskog porijekla skrećemo pažnju na odredbu 3.i Odluke koja propisuje zabranu kupovine, uvoza ili prenosa u Uniju robe porijeklom iz Rusije ili koja se izvozi iz Rusije iz Priloga XXI, i izuzetak od ove zabrane koji se odnosi na robu iz tarifnih oznaka 3104 20, 3105 20, 3105 60 i 3105 90 koja može biti predmet propisanih postupaka pod uslovima iz Odluke.

dine i 2022/52/ZVBP od 13. januara 2022. godine i 2022/264/ZVBP od 23. februara 2022. godine i 2022/327/ ZVBP od 25. februara 2022. godine i 2022/335/ZVBP od 28. februara 2022. godine i 2022/346/ZVBP od 1. marta 2022. godine i 2022/351/ZVBP od 1. marta 2022. godine, s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini („Službeni list Crne Gore“, br. 003/16 od 15. 1. 2016, 008/16 od 5. 2. 2016, 041/16 od 6. 7. 2016, 011/22 od 1. 2. 2022, 040/22 od 14. 4. 2022).

Izmjena Odluke Savjeta EU 2022/578, koju navodite u tekstu jeste izmjena ove Odluke u EU, čiji je osnovni tekst EU broj 2014/512, međutim ova izmjena Savjeta EU broj 2022/578 od 8. aprila 2022. godine nije još uvijek implementirana u crnogorsku odluku. Dakle, posljednja izmjena ove Odluke je iz aprila 2022. god. objavljena u ,,Sl. listu CG“, broj. 40/2022 od 14. 4. 2022. godine, i u prvom članu Odluke o izmjeni i dopuni se navodi više odluka

Savjeta EU koje obuhvata ova izmjena zaključno sa odlukom EU 2022/351/ ZVBP od 1. marta 2022. godine. Posebno ističemo da predmetna Odluka, kao ni njene izmjene i dopune, pa ni izmjena koja još uvijek nije transponovana u crnogorsku odluku, ne propisuje zabranu tranzita đubriva. Ista ne sadrži ni zabranu tranzita za robe iz tarifnih brojeva 3104 i 3105, koje posebno izdvajate u tekstu. Tumačenja odredbi ovih odluka, koje su po svojoj prirodi specifične, zahtijevaju stručnost. Stoga ističemo da se svaka odredba iz odluka o uvođenju restriktivnih mjera koja se tiče bilo koje mjere zabrane ili ograničenja, pa i uvoza, izvoza, kupovine i sl. ne može proizvoljno i izdvojeno tumačiti ni primjenjivati. Ove odredbe jasno i nedvosmisleno propisuju mjere (uvoz, kupovina, prodaja, tranzit, prenos i dr.) i izuzetke koji se vežu za određene mjere, a koji se odnose na posebne ugovorne odnose, utvrđene

vremenske rokove, količine roba i dr. Koristimo priliku da ukažemo na pogrešno tumačenje izmjene Odluke Savjeta EU broj 2022/578 na koju se pozivate. U članu 4.k Odluke se ne zabranjuje tranzit robe porijeklom iz Rusije ili robe koja je izvezena iz Rusije, već se zabranjuje direktna ili indirektna kupovina, uvoz ili prenos u Uniju robe porijeklom iz Rusije ili izvezene iz Rusije, a kojom se ostvaruju znatni prihodi za Rusiju, čime se omogućava njeno djelovanje kojim se destabilizuje stanje u Ukrajini. U istom članu je za ovu zabranu propisan izuzetak u stavu 4 za robu iz tarifnog broja 3104 kalijumova đubriva koja se mogu uvoziti, kupovati i prevoziti u Uniju, od 10. jula ove godine do 9. jula sljedeće godine pod uslovima propisanim ovom odlukom. Dalje, vezano za Odluku EU broj 2022/576 kojom se mijenja osnovna odluka Savjeta EU broj 833/2014, koju takođe navodite u tekstu i na čiji Pri-

Napominjemo da Ministarstvo vanjskih poslova kontinuirano prati izmjene EU odluka o restriktivnim mjerama i vrši njihovo transponovanje u crnogorske propise, te se zbog razloga čestih izmjena konsultujemo sa Ministarstvom, radi njihove pravilne primjene. Iz Ministarstva su nas obavijestili da je u toku proces transponovanja 9. paketa sankcija u pravni sistem Crne Gore, koji se takođe ne odnosi na zabranu tranzita đubriva, već ih izričito izuzima.

Navedeni odgovor, kao i prethodni, je dat u odnosu na nadležnost Uprave prihoda i carina, stručno i profesionalno uz poštovanje pravila struke, i u skladu sa važećim propisima koji regulišu predmetnu oblast.

Ovim povodom se nećemo više oglašavati i davati odgovore obzirom na pozadinu proizvoljnih tumačenja propisa i djelimično provjerenih informacija. (Odgovor novinara Pobjede u sljedećem

Malo para, još manje muzike

PODGORICA - Glasovima

DF-a, Ure i SNP-a skupštinski Odbor za ekonomiju prihvatio je prijedloge zakona o budžetu i odluke o zaduživanju u idućoj godini, dok su Demokrate, sa dva glasa, bili uzdržani. Jedini predstavnik opozicije Boris Mugoša (SD) je učestvovao u raspravi, ali ne i u glasanju.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović ponovio je da predloženi budžet nije ni potrošački, ni razvojni, već posljedica raznih politika. Smatra da je to pokušaj da se očuvaju interesi građana kroz održavanje standarda, a da se privreda dodatno ne optereti.

SPORNI PDV

Komentarišući to što od 2,85 milijardi eura, koliko je težak budžet, kapitalni čini samo 200 miliona, Mugoša je građanima prepustio da zaključe da li je predloženi budžet potrošački ili razvojni. Upitna je, smatra, realnost projekcije da će država od PDV-a, koji je dominantan u prihodima, naplatiti 960 miliona eura, imajući u vidu da je nedavnim rebalansom planirano 814 miliona za ovu godinu. Pita se kako može doći do toliko povećanja prihoda od PDV-a, imajući u vidu da nije rezultat novih projekata ili radnih mjesta, već ogromne inflacije. Ukazao je da je, prema podacima Monstata s kraja novembra, godišnja inflacija 17,5 odsto, dodajući da nije samo uvezena, već je i posljedica strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije, ali i izvjesnih mjera kojima je parlament uticao na povećanje cijena. Nezadovoljan kapitalnim budžetom, kazao je da se godinama izmišljaju novi projekti koji se ne završavaju. Najavio je da će tražiti da se

Demokrate podsjetile na stav MMF-a da će tržišta kapitala biti zatvorena zemljama sa kreditnim rejtingom kakav ima Crna Gora i pitali kakva je svrha usvajati budžet koji se ne može realizovati, zbog čega su bili uzdržani, a SD nije glasao

sredstva predviđena za ugovore o djelu od 16,4 miliona eura smanje i preusmjere na socijalna davanja, ocjenjujući nezakonitim planiranje deficita tekuće potrošnje. Mugoša smatra da neće biti finansijera spremnih da daju novac, te da će nas, ako ih i bude, od kamata kad ih krenemo vraćati zaboljeti glava.

OTPLATA DUGA

Podsjećajući da Crna Gora u naredne tri godine mora otplatiti dvije milijarde eura starih dugova, od čega preko 500 miliona kamata, predsjednik odbora Dejan Đurović (DF) je kazao da je to rezultat tridesetogodišnje vlasti poslije koje su našli opustošenu i pokradenu zemlju. Smatra da je kapitalnim budžetom planirano previše projekata pitajući ministra Damjanovića kako bi se i mogao napraviti veliki kapitalni projekat bez prostornog plana države. Danilo Šaranović (Demokrate) kapitalni

Reformama do razvoja

PODGORICA - U Crnoj Gori potrebno je uspostavljanje novog organizacionog modela i promjena koncepta upravljanja šumama, poručeno je sa konferencije Ministarstva poljoprivrede čija je tema bila izrada strategije do 2028. godine.

U saopštenju resornog ministarstva se navodi da je ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao da je zadovoljan zbog početka reforme u šumarstvu.

- Urađeno je više analiza od više referentnih institucija (Državne revizorske institucije, Ministarstva poljoprivrede, Komisije za koncesije), kao i konsultantskih kuća iz Slovenije koje su ukazivale na slabosti koncesionog sistema korišćenja šuma i nizak stepen valorizacije šumskih resursa - rekao je Joković. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je naglasio da se treba fokusirati na stvaranje modela kojim će se smanjiti uvoz i stvoriti uslovi za proizvodnju finalnih proizvoda. R. E.

budžet smatra više potrošačkim nego razvojnim, pitajući se koji je njegov smisao ako nijesmo u stanju da ga realizujemo. Govoreći o inflaciji, ukazao je da ona jeste dijelom uvezena, ali i optužio trgovinski lobi nazivajući ga ,,nus proizvodom političke elite koja je upravljala državom do prije dvije godine“ za dupliranje marži u odnosu na period prije krize. Njegova partijska koleginica Zdenka Popović upozorava na nadolazeću svjetsku recesiju dodajući da je u Crnoj Gori izgubljen osjećaj za ekonomsku realnost, imajući u vidu da se u naredne tri godine planira rast deficita preko šest odsto i pad ekonomske aktivnosti. To, kako je ocijenila, šalje lošu poruku investitorima podsjećajući na stav MMF-a da će tržišta kapitala biti zatvorena zemljama sa kreditnim rejtinom kakav ima Crna Gora.

Branko Radulović (DF) je predloženi budžet ocijenio posljedicom kriminogene, retrogradne i neoliberalne politike iz ranijeg perioda, pandemije i rata te ,,ishitrenog i neutemeljenog programa Evropa sad“ koji je, kako ocjenjuje, izazvao domino efekat. Ponovio je da neće odustati od amandmana kojima traži reforme i pokretanje velikog investicionog ciklusa pred-

lažući projekte u industriji, energetici i saobraćaju. Smatra da je poljoprivredi potreban veći agrobužet dodajući je potrebna politička stabilnost, pravna država, kompetentni ljudi, reforme i reindustrijalizacija. - Nema šanse da ću se odmaknuti od mojih amandmana, oni ne traže nikakvo zaduženje. Tražim kako da pokrenemo veliki održivi investicioni ciklus, da sprovedemo reforme i da napravimo dobar balans između potrošnje i investicija – kazao je Radulović ocjenjujući da se može računati na sredstva iz evropskih fondova.

ODbRANA

Odgovarajući na kritike poslanika, Damjanović je kazao da planirani prihod od PDV-a

Amandmani

nije nerealan, te da je projektovan na bazi ovogodišnjih rezultata. Saglasan da je kapitalni budžet mali, kazao je da ključni projekti moraju biti pod nadzorom države te da bez krupnih infrastrukturnih projekata nema spasa. Odgovarajući Šaranoviću, Damjanović je kazao da u Crnoj Gori postoje monopoli, te da kao uvozno zavisna ekonomija ima malo mehanizama da utiče na rast. - Ostaje nam za razmišljanje kako da u jednoj maloj ekonomiji, izvozno slaboj, a uvozno zavisnoj, definišemo da imamo pravu konkurenciju. Možda dođe Lidl, pa uvede red i odu cijene 15-20 odsto dolje - rekao je Damjanović. Kazao je da je Zakon o poreskoj administraciji prethodne vlade neustavan te da na

Suada Zoronjić (Ura) je ponovila prošlogodišnje amandmane na prijedlog zakona o budžetu tražeći sredstva za nabavku magnetne rezonance i rekonstrukciju internog odjeljenja Opšte bolnice u Bijelom Polju. Miloš Konatar (Ura) predložio je amandman na izmjene Zakona o zaposlenima u javnom sektoru kojim bi se poreskim inspektorima predvidio dodatak na zaradu od 45 odsto. Ocijenio je da je poboljšanje njihovog statusa od presudnog značaja da posao borbe protiv sive ekonomije obavljaju savjesno i odgovorno.

njemu rade paralelno sa Zakonom o oduzimanju imovine stečene kriminalom, imajući u vidu da tretira nezakonito bogaćenje, kako ne bi padao pred Ustavnim sudom. Damjanović je naveo da bi se u januaru pred poslanicima trebalo naći set mjera kojima će se radikalno ići ka područjima u kojima postoji ogroman poreski potencijal.

Komentarišući amandmane, Damjanović je poslanicima kazao da bi u slučaju povećanja rashoda mimo planiranih 2,85 milijardi bio ,,da imamo neki iskaz i na prihodnoj strani, a ne da on bude vještački“. Radi se, kako je naveo, transparentno kako bi se dobio održiv sistem, a ekonomija konsolidovala naredne godine kako bi stali na noge.

– Mi ćemo sve da vam damo, samo nam kažite gdje na prihodnoj strani možemo da očekujemo dodatne prihode – poručio je Damjanović poslanicima.

Odbor je jednoglasno usvojio i prijedloge više zakona koji tretiraju pitanja zarada u javnom sektoru, energetike, javnih nabavki, poreza na lične dohotke, PDV i dječju i socijalnu zaštitu. Dogovoreno je da se amandmani na budžet razmatraju u ponedjeljak.

M. Lk.

Uprava Aerodroma Crne Gore zadovoljna poslovanjem u ovoj godini

Očekuju profit od tri miliona

PODGORICA - Aerodromi Crne Gore (ACG) trebalo bi da ovu poslovnu godinu završe sa profitom od tri miliona eura, što je 30 odsto više u odnosu na prethodnu, saopštili su predstavnici kompanije.

– Preliminarni podaci pokazuju da ćemo ove godine imati dobit tri miliona eura, ali u januaru očekujemo završna knjiženja i tada ćemo podvući crtu. Ukupni prihodi na kraju decembra biće 33 miliona eura – rekao je predsjednik borda Eldin Dobardžić na konferenciji za novinare. Naveo je da su podgorički i tivatski aerodrom ove godine

Oba aerodroma su opslužila nešto preko 1,9 miliona putnika, što je na 72 odsto rekordne 2019. godine

opslužili 1,9 miliona putnika, što je 72 odsto rekordne 2019. Bolji promet ostvario je podgorički aerodrom u odnosu na tivatski, zbog geopolitičkih

aktivnih ruta sa Golubovaca i dvije iz

okolnosti i izostanka tradicionalnih tržišta. Dobardžić je kazao da tri četvrtine ukupnog broja putnika stižu kompanijama Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air, Ryanair, Turkish Airlines i Austrian Airlines. Strateški uspjeh na koji su ponosni predstavlja povećanje broja cjelogodišnjih ruta u odnosu na prethodnu godinu. - Na Aerodromu Podgorica maksimalana broj ruta ove sezone je išao do brojke 32, a u Tivtu 28. Tokom zimske se-

presa na

zone, taj broj

je očekivano manji - naveo je Dobardžić. Istakao je da podgorički ae-

Jučerašnja sjednica Odbora za ekonomiju

Uprkos brojnim kritikama, DF, Ura i SNP dali zeleno svjetlo budžetu za 2023, danas pred poslanicima

Sa

aerodromu Golubovci

Najavljene izmjene Zakona o šumama

PODGORICA - Država mora da ukine program ekonomskog državljanstva, a više sam nego raspoložen da čujem ideje o nekoj njegovoj alternativi ili konceptu koji odgovara zahtjevima EU i interesima Crne Gore, kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović juče u Privrednoj komori.

Tvrdi da je taj program, koji treba da se završi 31. decembra, dao ogromne finansijske efekte. Ovaj program, koji je startovao u januaru 2019. godine, Vlada Zdravka Krivokapića produžila je krajem decembra prošle godine, uprkos preporukama Evropske komisije (EK). Abazović je najavio da će Vlada po hitnoj proceduri usvojiti Opšti kolektivni ugovor kada se dogovore privrednici i sindikat.

- Da sam ja osmišljavao program ekonomskog državljanstva, to bi bilo drugačije, smatram da je cijena našeg pasoša niska. Ali on je dao efekte kao malo koji projekat. Dao je efekte 300 miliona eura kumulativno i 70 miliona budžetskih prihoda, što će ići u sjever države - kazao je Abazović i dodao da je dilema za međunarodnu zajednicu bila oko pranja novca.

– Ali jedini ljudi koji se kontrolišu su oni koji apliciraju za ekonomsko državljanstvo.

Ukoliko neko u Crnoj Gori hoće da investira prljav novac, može to da uradi bez ikakvog ekonomskog državljanstva –naveo je Abazović.

Ipak, kako kaže, Crna Gora sa ovim programom da prestane i ,,tu nemamo solucija“.

– Da li možemo naći neku alternativu ili koncept koji odgovara zahtjevima EU i interesima Crne Gore, ja sam više nego raspoložen da čujem takve ideje – rekao je Abazović.

OKU

Komentarišući dešavanja oko opšteg kolektivnog ugovora Abazović je rekao da se radi o ,,tipičnoj crnogorskoj priči“. - Prvo je došla informacija da su se svi dogovorili i da je kroz socijalni dijalog pronađeno za-

Premijer u tehničkom mandatu se u PKCG susreo sa privrednicima

Traže alternativu za ekonomsko državljanstvo

S tim programom moramo prestati i tu nemamo solucija. Da li možemo naći neku alternativu ili koncept koji odgovara zahtjevima EU i interesima Crne Gore, više sam nego raspoložen da čujem takve ideje, poručio Abazović

pitala, a posebno doprinijeli smanjivanju troškova sporova. Izmjene u tom smjeru prepoznajemo kao garant veće pravne sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta, te efikasnosti kolektivnog i tripartitnog pregovaranja - kazala je Drakić i pozdravila uvažavanje apela privrede da se odgodi potpisivanje novog Opšteg kolektivnog ugovora, budući da je riječ o važnom dokumentu čije donošenje zahtijeva transparentnu i inkluzivnu proceduru. Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva u PKCG Ranko Jovović kazao je da raduju rezultati iz turizma koji ima najveće učešće u BDP-u. On je dodao da su problemi u deficitu kadra sa odgovarajućim znanjima i vještinama izraženi u svim segmentima.

KADROVI

jedničko rješenje. Nakon 15-20 dana saopšteno je da nije pronađeno zajedničko rješenje, nego je neko zadovoljan, a neko nezadovoljan. Stav Vlade je jasan i pošten – što god se dogovore privreda i sindikat, uz podršku Vlade i Ministarstva rada, za nas je u redu. Obećavam da će ono što dogovore biti usvojeno po hitnoj proceduri – poručio je Abazović. Ocijenio je da se mora stvarati ambijent političke stabilnosti da bi se mogli okrenuti velikim infrastrukturnim projektima, bez kojih nema uvećavanja BDP-a. Objasnio je da to znači nastavak izgradnje auto-puta i možda početak izgradnje novog auto-puta, energetski projekti, kao i konačna odluka šta ćemo sa aerodromima.

-Ako takve projekte privuče-

mo u Crnu Goru, nikakvog problema za ovu zemlju neće biti. Ona će doći na nivo zaposlenosti najzaposlenijih država Evrope – tvrdi Abazović. Predsjednica PKCG Nina Drakić saopštila je da analiza ukazuje da je potrebna pomoć privredi, koja je u ovim kriznim vremenima pokazala solidan stepen otpornosti.

- Ta pomoć podrazumijeva postojanje jasnih strateških politika, donošenje najvažnijih prostorno-planskih dokumenata, podsticajan ambijent za poslovanje i nova ulaganja koja su preduslov razvoja - rekla je Drakić. Prema njenim riječima, da pri-

vredi treba pomoć, uvjeravaju i podaci Centralne banke prema kojima je blizu 20 hiljada firmi u blokadi, sa dugom koji je 50 odsto veći nego prije pandemije. - Neizvjesnost ekonomskih tokova na globalnoj sceni, po mišljenju privrede, morala bi ubrzati donošenje odluka i politika koje ovo stanje jedino mogu promijeniti - kazala je Drakić i istakla da godinama ukazuju na neophodnost izmjena radnog zakonodavstva, na način koji smanjuje broj sporova između poslodavaca i zaposlenih. – Time bi došli do veće sinergije ljudskog i materijalnog ka-

Iskoristili smo svega 13 odsto sredstava fondova EU i vjerovatno je do nas problem, jer nijesmo našli mehanizam da ih koristimo u potpunosti, kaže Abazović

miliona eura

MINA

Planiraju ugradnju solarnih panela

Dobardžić

kada

zbog spora

i Uniproma došlo do nestanka struje podgoričkom aerodromu, koji se snabdijeva preko trafostanioce u KAP-u, kazao da su razmatrali moguća rješenja. - Sa predstavnicima EPCG je prošle sedmice okvirno dogovoreno da se krene u ugradnju solarnih panela na podgoričkom aerodromu - naveo je Dobardžić i najavio da slijedi izrada elaborata.

Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim i Zagreb.

Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom.

Dobardžić kaže da najveće potraživanje od 5,7 miliona eura imaju od Montenegro Airlinesa, dok nije precizirao visinu duga kompanije prema Evropskoj investicionoj banci

za rekonstrukciju terminalne zgrade, Elektroprivredi i Upravi prihoda i carina, te po tužbama zaposlenih. Poručio je, međutim, da je kompanija likvidna i solventna.

Izvršni direktor kompanije Vladan Drašković najavio je za narednu godinu troškovno odgovorno poslovanje.

- Razlozi za to se svrstavaju u dvije kategorije. Prva je opšta

neizvjesnost koju prati geopolitička situacija, gdje treba biti oprezan i u planiranju prihoda i kontrolisanju rashodne strane. Drugi element se odnosi na konačnu odluku da li će nosilac razvoja biti država ili će biti neki drugi upravljački model - naveo je Drašković. Na pitanje da li je u kompaniji zaposleno 960 osoba, 200 više u odnosu nego što je bilo u vrijeme prethodnog rukovodstva, odgovorio je da nema tačan podatak, ali da je ukupno nešto preko 900 ljudi. - Nemam tačan odgovor je li taj broj predimenzioniran, i ako jeste, za koliko. Mislim da važeću sistematizaciju u ovom trenutku ne treba dirati, osim u djelovima operativnih potreba, a da konačnu sistematizaciju treba raditi nakon donošenja odluke kuda dalje u smislu razvoja - zaključio je Drašković. S. P.

Abazović je odgovorio da sadašnja ponuda stručnog kadra nije zadovoljavajuća i da je potrebna izrada nove strategije razvoja ljudskih resursa. - Naši ljudi traže velike nadoknade da bi radili. Higijeničarki je 30 eura dnevnica. Slično i za konobare. Dolazak ljudi sa strane u tom sektoru je neminovan i ne vidim soluciju za to - rekao je Abazović. Predsjednik Odbora Udruženja poljoprivredne i prehrambene industrije u PKCG Milutin Đuranović kazao je da je učešće poljoprivrednog sektora u BDP-u 12,5 odsto, a ove godine biće veće zbog rasta cijena. -Agrobudžet učestvuje u budžetu oko dva odsto. Za poljoprivredu je izdvojeno 52 miliona eura, a kada pogledamo strukturu budžeta Ministarstva poljoprivrede skoro osam miliona eura su starač-

odsto je veći dug blokiranih kompanija nego prije pandemije i privredi je neophodna pomoć, ukazala Drakić

ke nadoknade, pa dođemo do 1,3 odsto izdavanja za poljoprivredu proizvodnju - rekao je Đuranović i naglasio da poljoprivrednici traže da budžet prati stopu inflacije, da oni koji imaju pašnjake mogu da ih iskoriste, a sa ovim budžetom teško da to mogu da urade. Abazović je kazao da problem nije budžet za poljoprivredu, već korišćenje sredstava.

-Mi smo iskoristili 13 odsto sredstava od fondova, oni ne dopiru do ljudi. Vjerovatno je do nas problem, nije se našao mehanizam, ali moramo da imamo veću iskorišćenost plasmana da bi više koristili fondove - rekao je Abazović. Direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin kazao je da je iza nas godina energetske krize, dok je naš privredni sektor pokazao otpornost i stabilnost.

- Imali smo krizan period ljeti, što se ne smije dozvoliti. Važno je da krenu investicije iz solarne energije - rekao je Rovčanin. On je podsjetio da su krenuli sa izvozom na dnevnom nivou od 1,5 do dva miliona eura, dodajući da je ovo loša hidrološka godina uprkos ovom posljednjem kišnom talasu.

- Ova kompanija će možda biti jedna od rijetkih koja će da li 31. decembra ili do 5. januara imati pozitivan rezultat, što zavisi od hidrologije – rekao je Rovčanin. S. P.

PODGORICA - Likvidna aktiva banaka u oktobru je iznosila 1,93 milijarde eura, što je 0,19 odsto niže nego u septembru. Likvidna aktiva banaka u oktobru je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila veća 36,7 odsto. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 6,15 milijardi eura i zabilježila je rast od 0,71 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 18,26 odsto. Ukupan kapital banaka iznosio je 629,06 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 2,59 odsto, a na godišnjem pad od 1,59 odsto. S. P.

rodrom ima 18 aktivnih ruta i to Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta,

Skup u Privrednoj komori

Religijski obredi u vaspitnim ustanovama nijesu dozvoljeni

Bez obzira na to što je ,,Zvono“ privatna ustanova, crnogorski zakon ne ostavlja mnogo prostora za tumačenjenije dozvoljeno religijsko djelovanje

ssori zvono“ nije srednja vjerska škola, a nije, svešteniku nije bilo mjesto među djecom u vrtiću. Takođe, na fotografiji se na stolu vide i flaše vina, pogača, ikona i ostali rekviziti. Zoja Bojanić-Lalović, vršiteljka dužnosti direktorice Zavoda za školstvo, Pobjedi je kazala da u toj ustanovi nije dozvoljeno religijsko djelovanje.

Na društvenim mrežama ponovo kruži lažna partizanska naredba o ciljanom ubijanju Vasojevića „jer su Srbi“

PODGORICA – Privatna predškolska ustanova „Montessori zvono“ iz Nikšića je obilježila vjerski praznik Sveti Nikola u svojim prostorijama i to objavila na društvenim mrežama.

Time je prekršen Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju koji je na snazi u sekularnoj Crnoj Gori.

Iz Ministarstva prosvjete je Pobjedi rečeno da su upoznati sa slučajem.

– Ministarstvo prosvjete će, nakon prikupljenih informacija, postupiti u skladu sa svojim nadležnostima – kratko su odgovorili iz resora kojim rukovodi Miomir Vojinović.

U objavi na stranicama tog vrtića piše „Srećna slava naše ustanove, 9 godina Božijeg blagoslova i zastupništva Svetog Nikole pred Gospodom“. Slava koja se obilježava 19. decembra je vjerski praznik, a u Crnoj Gori su crkva i država još uvijek odvojene - a u obrazovnim i vaspitnim ustanova-

ma nije dozvoljeno religijsko djelovanje.

Pobjeda nije juče uspjela na dostupne brojeve telefona da dobije nadležne osobe iz ovog vrtića kako bi dobili odgovor o organizovanju religijskog obreda.

Bez obzira na to što je ,,Zvono“ privatna ustanova, crnogorski zakon ne ostavlja mnogo prostora za tumačenje. U Zakonu o opštem obrazovanju i

vaspitanju, član 5, jasno piše: „U javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera. U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole“.

Dakle, osim ako vrtić „Monte-

Ističe da je u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa - obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera. - To znači da u takvoj ustanovi nije dozvoljeno religijsko djelovanje. S druge strane, posmatrano i sa pedagoškog aspekta u jednoj ustanovi koja radi po međunarodno priznatom programu neočekivano je da je vršen religijski obred – kazala je Bojanić-Lalović. Vrtić „Montessori zvono“ posjeduje licencu Ministarstva prosvjete i radi po programima odobrenim od tog resora. U njemu se vaspitavaju djeca od jedne do šest godina. Ukoliko vaspitna ili obrazovna ustanova radi po javno važećim programima, u njoj ne smije biti nkakvih religijskih djelovanja, simbola, časova i slično. Prema saznanjima Pobjede, slučaj će biti predat inspekciji. Osnivač „Montessori“ vrtića je Marija Montesori koja je jedan od najznačajnijih reformskih pedagoga današnjice. Njena vizija je bila da se predškolska djeca vaspitavaju tako da slijede svoj lični razvoj i razvijaju sposobnosti. Montesori je veoma cijenila lični i individualni put. Koncepcija nikšićkog vrtića koji slavi slavu i omogućava da djeca učestvuju u vjerskim obredima zasigurno nije prema koncepciji velike evropske reformatorke.

J. MARTINOVIĆ

Po autoru falsifikata, ispada da je Đilas

1942. kucao u Wordu

PODGORICA – Brutalni falsifikat kojim se kao istorijska činjenica pokušava plasirati navodna partizanska naredba iz 1942. godine o ciljanom ubijanju Vasojevića, „jer su Srbi“, ponovo kruži društvenim mrežama.

Autorstvo te izmišljene naredbe, koja se plasira dvije godine otkad su je prenijeli čak i pojedini mediji, pripisuje se Vladimiru Bajici Martinoviću i Milovanu Đilasu, u ime rukovodstva KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak.

Riječ je o dokumentu, navodno datiranom na dan 5. februar 1942. godine kojim se „naređuje“ napad partizanskih jedinica sa područja Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja, Berana i Andrijevice, na Vasojeviće. Ispada da su Martinović i Đilas naredbu složili u Word dokumentu, na računaru te ratne godine, i zaboravili da pečatiraju, a pritom odstupili od ključne forme i elemenata kakve su morale da imaju naredbe iz tog perioda, inače kucane na pisaćoj mašini ili pisane rukom.

ZlA NAMJeRA

Iako je ranije, podrobnom i detaljnom analizom Raskrinkavanje.me ukazalo da se radi o grubom falsifikatu i u pogledu forme, potpisa, datovanja, istorijskog konteksta kao i samog sadržaja, „naredbe“, ona i dalje kruži i njome se podupire priča o progonu Srba od strane komunista, odnosno partizanskih jedinica koje ciljano udaraju na pravoslavni živalj, a po direktivi Vrhovne komande štede „okupatorsku vojsku u Crnoj Gori“.

Kako je Pobjedi kazao istoričar Vukota Vukotić, uvidom u objavljeni dokument, nedvosmisleno se radi o falsifikatu, i u pogledu forme a pogovo sadržine, jer naređenja iz 1942. godine ne izgledaju tako, a nemaju ni neke ključne elemente koje moraju da sadrže. – Ovo je teški falsifikat. Samo

pogledajte kako je štampano. A da ne govorim o tome da se ovako sročena, izmišljena naredba može pripisati recimo Đilasu – naveo je Vukotić ističući da se radi o zlonamjernoj fikciji.

Prema njegovim riječima, ispada da su Word, odnosno računari, bili dostupni Đilasu, koji, pritom, zaboravlja da dokument zaključi porukom: „Smrt fašizmu, sloboda narodu!“

SAdRžAJ

„dOkuMeNTA“

Prema dostupnom „dokumentu“ u ovom fiktivnom sadržaju se izdaje naređenje partizanskim jedinicama da pod hitno organizuju „napad na vasojevićko pleme jer su oni veliki Srbi“ uz napomenu da ih treba kazniti i ubijati redom „ne rukovodeći se na pol, starost, žene i djecu, ne pitajući nikoga za krivce“.

U napomeni se konstatuje da prilikom napada na Vasojeviće, partizanska vojska mora dobro voditi računa da ne dođe do sukoba između njih i okupatorske vojske.

Njih „partizanske jedinice ne smiju da napadaju, pridržavajući se strogo naredbe Vrhovne partizanske komande izdate 27. 12. 1941. godine, sa kojom su upoznati svi naši komandanti, politički komesari i povjerenici“.

Kako je ranije objavio Raskrinkavanje.me, njihovim provjerama i analizom utvrdili su da postoji dokument Vrhovnog štaba upućen krajem decembra 1941. godine Glavnom štabu za Crnu Goru. Međutim, umjesto saradnje sa okupatorom i nenapadanja okupatorskih trupa, kako to autori objavljenog „dokumenta“ žele prikazati, autentični dokument govori upravo suprotno: opisuje borbe jedinica NOP sa Italijanima i četnicima na području Rudog i pripreme za formiranje Prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade... I. P.

ikone i vino u vrtiću: U nikšićkoj privatnoj predškolskoj ustanovi „Montessori zvono“ obilježena slava Sveti Nikola, inspekcija će ispitati slučaj

Svešteniku nije bilo mjesto među djecom

Zoja Bojanić-Lalović

Falsifikat koji je na društvenim mrežama plasiran kao originalni dokument

Bljuvanje govora mržnje sa IN4S-a

PODGORICA – Opskurni portal IN4S čiji je jedan od osnivača rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, a glavni i odgovorni urednik, kako se sam godinama predstavlja, Gojko Raičević, govorom mržnje i targetiranjem prouzrokovao je salvu najprimitivnijih uvreda i poziva na nasilje prema glavnoj urednici registrovanog portala Standard Jasmine Muminović i njenog zamjenika Samira Rastodera

Internet stranica IN4S, koju je State department označio dijelom mreže ruskog propagandnog sistema, objavila je nepotpisani tekst pod naslovom ',,Standar(dno) pokvareni: Jasmina i Samir posprdavaju se Srbima sa Kosmeta i vrijeđaju Srbe iz Crne Gore“, koji obiluje govorom mržnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

mržnja

Povod za lavinu šovinističkih i kleronacionalističkih objava glasila IN4S bio je tekst portala Standard o tome da je na zbor na Jarinju, koji organizuju Srbi sa Kosova, iz Crne Gore, otišlo svega 30 građana, sa 10 automobila i dva kombija, koliko ih je registrovano na Graničnom prelazu „Dračenovac“.

Ovaj portal objavio je i više gnusnih komentara koji targetiraju urednicu Muminović i njenog zamjenika Rastodera u kojima se otvoreno poziva na nasilje. Nakon reakcije uredništva portala Standard i informacije da će policija o spornom tekstu i prijetećim komentarima obavijestiti nadležno državno tužilaštvo, koje će dati ocjenu o elementima krivične odgovornosti, neki komentari uznemiravajuće sadržine su povučeni sa tog portala.

Muminović je za Pobjedu kazala da su u toku provjere u ovom slučaju i da je u stalnoj

Povod za lavinu šovinističkih i kleronacionalističkih objava glasila IN4S bio je tekst portala Standard o tome da je na zbor na Jarinju, koji organizuju Srbi sa Kosova, iz Crne Gore otišlo svega 30 građana, sa 10 automobila i dva kombija, koliko ih je registrovano na GP Dračenovac

komunikaciji sa nadležnim organima.

- Uređivačka politika portala Standard je jasna i baštini građanske i antifašističke vrijednosti. Kolega Samir Rastoder i ja uvijek ćemo stajati na braniku tih vrijednosti, odvažno i bez straha. Fantomska stranica IN4S i frustrirani komentatori, neće biti prepreka u našem daljem profesionalnom izvještavanju o fašistoidnim pojavama u Crnoj Gori – poručila je Muminović. Ministarstvo kulture i medija najoštrije je juče osuilo govor mržnje i prijetnje upućene urednicima portala Standard. -Napadi i prijetnje urednicima medija su neprihvatljivi i narušavaju princip neupitnog poštovanja slobode medija koji mora biti do kraja poštovan i sproveden u djelo, bez obzira na uređivačku politiku medija. Vjerujemo da će nadležni organi u najkraćem roku istražiti okolnosti slučaja – naveli su iz Ministarstva. Međutim, već duže od decenije se adrese IN4S se bezprizorno šire govor mržnje i dezinformacije, ali i slave i veličaju ratni zločini i zločinci, što je strogo kažnjivo po Krivičnom zakoniku Crne Gore. Država sve vrijeme nalazi razne administritativne izgovore kako ne bi sankcionisala ovakvo djelovanje, ili ga prosto ignoriše.

lažna adresa Portal IN4S nije registrovan kao medij u Crnoj Gori, na sajtu stoji lažna adresa na Kubi,

tekstovi koji se objavljuju su najčešće nepotpisani, dok su podaci o vlasniku domena zaštićeni uslugom privatnosti. Sve to je „nadležnim organima“ do sada služilo kao izgovor da ne procesuiraju mnogobrojne tužbe i prigovore na rad ove opskurne propagandne platforme, jer navodno nijesu u saznanju ko stoji iza nje. No, od kada su upravljanje elektro-energetskim sektorom preuzeli kadrovi Demokrastkog fronta i Demokrata, kompanije iz grupe Elektroprivrede Crne Gore uplatile su značajna sredstva za reklamiranje na ovom portalu, pa bi taj podatak mogao poslužiti tužiocima kao trag da dođu do odgovornih. Ako za tim ima volje.

Ovaj portal je, na primjer, u martu objavio rođendansku čestitku osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću koja, kako je tada za Pobjedu ocijenila izvršna direktorice

Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, izaziva i podstiče mržnju po osnovu nacionalne pripadnosti što je u Crnoj Gori zabranjeno i Ustavom i Krivičnim zakonikom, ali i Zakonom o javnom redu i miru. Ona je tada naglasila da u toj organizaciji očekuju od državnog tužilaštva da reaguje u svakom takvom slučaju. Tužilaštvo, naravno, nije reagovalo. Sa portala IN4S koji u Crnoj Gori djeluje ilegalno i nezakonito prijećeno je smrću i predsjedniku Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću. Pobjedi nika-

da iz Osnovnog, Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva nije odgovoreno da li su preduzimali korake po tim pitanjima. Osim gomile slučajeva direktnog kršenja crnogorskih zakona, od početka ruske agresije na Ukrajinu IN4S funkcioniše kao platforma za širenje ratne propagande Kremlja. Iako je tadašanja ministarka zadužena za medije Tamara Srzentnić poručila da „ne smijemo dozvoliti sa se u Crnoj Gori šire dezinformacije i propaganda kojom se pokušava opravdati napad na Ukrajinu“, ništa po ovom pitanju nije urađeno.

Tužilac se izjasnio: Postoje elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti Rastodera

Službenici Uprave policije preduzimaju mjere i radnje povodom teksta objavljenog na portalu IN4S, kao i komentara uvrjedljive i prijeteće sadržine na štetu glavne i odgovorne urednice portala Standard Jasmine Muminović i zamjenika glavnog urednika Samira Rastodera - O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pod-

gorici, koji se izjasnio za sada da postoje elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na štetu zamjenika urednika Rastodera, a da će se u odnosu na ostale komentare naknadno izjasniti – saopštili su iz Uprave policije.

Kako se navodi, preduzimaju se radnje na identifikaciji osoba koje su postavile sporne komentare.

ruska propaganda

U specijalnom izvještaju američkog Stejt departmenta IN4S je označen kao dio tzv. propagandnog ekosistema ruske kampanje dezinformacija. Prema tom izvještaju, ovaj portal je partner medijske mreže ,,Južni front (SouthFront)“, a među onima koji stoje iza većeg broja ruskih propagandnih medijskih stubova su imena nekih od aktera uključenih u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. poput Konstantina Malofejava i Leonida Rešetnjikova

Gojko Raičević, koji slovi za glavnog i odgovornog urednika IN4S-a, je i ovlašćeno lice u istoimenoj nevladinoj organizaciji koja je osnovana još 2009. godine, a prema podacima iz registra NVO pored njega je među osnivačima i sadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, i predsjednik Matice srpske, Vladimir Božović. Božović važi za ključnog čovjeka ruskih i srpskih operacija sračunatih na pretvaranje Crne Gore u dio „srpskog sveta“, a njegov govor sa jedne konferencije u Beogradu iz 2015. godine dospio je u fokus javnosti nakon što je postao rektor Univerziteta. U tom govoru Božović poručuje da je „kulturno osvajanje temeljnije“, te da je „najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva“.

- To je ogromni potencijal koji Rusija nije iskoristila. Ako Rusija želi Crnu Goru u zoni svog budućeg uticaja mora uzeti aktivnije učešće u budućim političkim dešavanjima, a prije svega pokušaju da se zaštiti taj najvitalniji subjekt na koji se može osloniti, a to je SPC –kazao je tada Božović.

Sa stranica IN4S se od početka organizovanja protesta pod sloganom „Ima nas“, demonstranti u nepotpisanim tekstovima nazivaju fašistima, švercerima i udbašima.

duško mIHaIloVIĆ

PODGORICA - Smijenjeni predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO Alija Košuta kazao je da je odlazeći premijer Dritan Abazović na konferenciji u utorak obmanuo crnogorsku javnost time što je kazao da on i dva člana nemaju uslove za članstvo u ovom odboru. - Ja i ostala dva člana imali smo sve uslove za članstvo u Upravnom odboru Fonda

PIO. Uostalom, nas je imenovala Vlada i premijer, sada odlazeći, nam je lično potpisao rješenja 3. avgusta. To se desilo 16 dana prije nego je pala Abazovićeva vlada, znači da je tada imala puni legitimitet. Grubo je obmanuo javnost i konstatacijom da je prvorangirana na konkursu za direktora Fonda PIO Jadranka Milošević u konfliktu interesa - kazao je Košuta Pobjedi.

On je dodao da je Milošević na sjednici Upravnog odbora Fonda PIO, koja je održana 15. decembra, dala izjavu da neće prisustvovati niti učestvovati u radu sjednice na kojoj će se birati direktor. Naglasio je i da je, nezakonitom smjenom tri člana Upravnog odbora Fonda PIO, Abazović htio da spriječi izbor legitimnog direktora ove ustanove koja je trebala da se

desi samo dan poslije. - Na toj sjednici koja je trebalo da se održi u utorak u planu je bilo da se izabere direktor u punom mandatu i prekine nezakonito v.d. stanje sadašnjeg direktora, poslije završenog konkursa i u skladu sa zakonom sprovedenim procedurama i u Fondu PIO i kod Uprave za ljudske resurseporučio je Košuta. Podsjećamo da je Abazović

rekao da su promjene u Fondu PIO plod toga što predsjednik i članovi nijesu zadovoljavali zakonske uslove koji se odnose na godine iskustva za penzijsko osiguranje. Abazović je kazao da je od Agencije za sprečavanje korupcije traženo mišljenje da li neko ko je član borda može sam sebe da bira za direktora institucije, te da pomenuta lica nijesu zadovoljila zakonske uslove da budu na tim funkcijama. - Pokušao sam džentlmentski da pošaljem nekoliko upozorenja, ali su se neki članovi o njih oglušili. Vlada preduzuma svoje mjere i tako će biti i ubuduće - za rad vladinih or-

gana odgovara Vlada i premijer i onda će se raditi kako mi mislimo da je najbolje - istakao je Abazović. Abazović je na pitanje Pobjede kako je Košutu smijenila Vlada bez prijedloga resornog ministra rekao ,,da mu je olakšao posao“.

Prema informacijama Pobjede, premijer Dritan Abazović nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata. Sagovornci tvrde da je smjena ,,odrađena“ kako bi sadašnji vršilac dužnosti direktora Ranko Aligrudić ostao na tom mjestu do daljnjeg. To je četvrti put uzastopno da on u v.d. stanju rukovodi Fondom PIO. n. k.

Više od polovine ispitanika vjeruje da im za posao treba članska karta

Istraživanje je pokazalo da neki mladi ljudi na internetu provode čak i 15 sati dnevno, te da 29,2 odsto ispitanika ne podržava abortus ni u kojem slučaju. Skoro 60 odsto njih između 15 i 30 godina nije zapošljeno, oko 55 odsto cijeni da im za posao treba veza i članstvo u partiji

PODGORICA – Mladi u Crnoj Gori od svih institucija najveće povjerenje imaju u vjerske zajednice, a najmanje vjeruju političkim partijama, Vladi i Skupštini Crne Gore, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje o stavovima mladih u našoj državi.

Sprovedeno je od 10. do 17. decembra, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 833 ispitanika starosti od 15 do 30 godina.

Kakva je neko ličnost, kao i dijeljenje zajedničkih interesovanja, su najvažniji faktori za odabir supružnika kod ispitanika, religijska pripadnost se kristališe kao jedna od ključnih determinanti, a interesantno je da je i iznad nekih drugih identitetskih karakteristika, poput nacionalne/ etničke pripadnosti.

Iz CGO su naveli da su očite posljedice marginalizacije

brige o mladima u društvu, a što se primjećuje u njihovom nezadovoljstvu pravcem u kojem se država kreće, institucijama, političkim akterima, uz apatiju i izostanak aktivizma.

Iz te NVO navode da se prepoznaju elementi retradicionalizacije, kroz visoko povjerenje u vjerske zajednice.

Navike

Asistentkinja na projektima u CGO-u Dragana Vasiljević navela je da većina mladih u Crnoj Gori - 73 odsto, ima praktično sve vrijeme pristup internetu, a u prosjeku provode oko pet sati dnevno na internetu, od minimalnih sat do čak 15 sati dnevno.

Govoreći o njihovim navikama, Vasiljević je kazala da više od 43 odsto nikada nije konzumiralo duvanske proizvode, ali i da kumulativno 48,3 odsto mladih u Crnoj Gori puši cigare svakodnevno ili povremeno.

- Konzumiranje alkohola kod mladih je izraženije, pa tek svaka treća mlada osoba ne pije, dok preko dvije trećine (66,8 odsto) konzumira alkohol u nekom vidu frekvencije - rekla je Vasiljević.

Kada je riječ o seksualnim navikama, kao i informisanosti i upotrebi kontraceptivnih sredstava, skoro trećina mladih u Crnoj Gori tokom seksualnog odnosa uvijek kori-

sti kontraceptivna sredstva, dok svaka peta mlada osoba to čini ponekad, a zabrinjavajuće je da skoro 20 odsto mladih nikada ne koristi sredstva zaštite tokom seksualnog odnosa.

- Istraživanje ukazuje i da je petina mlađih od 30 godina u Crnoj Gori seksualno neaktivna, ali i da preko 7 odsto ne zna šta su to kontraceptivna sredstva - navodi Vasiljević.

U odnosu prema abortusu, većina mladih (42 odsto) smatra da je pravo žene da odluči o tome, dok 29,2 odsto njih ne podržava abortus ni u kojem slučaju, a približan je i broj (28,9 odsto) onih koji nemaju stav o ovoj temi.

ObrazOvaNje i pOsaO Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO Željka Ćetković rekla je da su mladi srednje zadovoljni kvalitetom obrazovanja, ali da 72 odsto njih smatra da je svakodnevni život u crnogorskom obrazovanju donekle ili veoma težak i stresan.

Skoro 60 odsto ispitanika između 15 i 30 godina nije zapošljeno, a blizu dvije trećine je onih koji posao bi najradije našli u državnom (javnom) ili u privatnom/biznis sektoru. - Ogledalo crnogorske realnosti je i što tek svaka treća mlada osoba smatra da su stručnost i nivo obrazovanja ključni faktori za nalaženje posla u Crnoj Gori, dok skoro 55 odsto cijeni da su to lična poznanstva i veze i partijsko članstvo i veze, a svaki deseti da tu udjela ima i sreća - naglasila je Ćetković.

Da proces osamostaljenja mladih ide sporo, ukazuje i podatak da oko 62 odsto njih i dalje živi u roditeljskom domu, a tek 14 odsto mlađih od 30 godina plaćaju rentu ili su uspjeli sami, odnosno sa par-

tnerom, da kupe nekretninu. Ostali mladi žive u naslijeđenim kućama, u nekretninama koje su im kupili roditelji ili im najam plaća treće lice.

Zabrinjava i to što oko 38 odsto mlađih od 30 godina ima jasno definisan stav da želi da napusti Crnu Goru, zbog želje za boljim životnim standardom, nepostojanja perspektive u Crnoj Gori i mogućnosti lakšeg zaposlenja u inostranstvu.

- Kod 2/3 mladih preovladava mišljenje da njihov glas ili nema ili ima veoma mali uticaj na djelovanje institucija. Distanciranost u odnosu na političke aktere se može vidjeti i kao izraz nezadovoljstva trajućom krizom, pesimizma kad je riječ o pravcu u kojem se država kreće, ali i zabrinutosti oko pitanja korupcije, problema iz ekonomske sfere i onih koji se vežu za socijalnu nejednakost, koje prepoznaju kao najveće izazovenaglasila je Ćetković.

Podrška mladih procesu pristupanja Crne Gore EU ostaje visoka (66 odsto), i manje od petine (18 odsto) je onih koji su protiv tog puta, a trenutno stav o evropskim integracijama Crne Gore nema njih 16 odsto.

Istraživanje je urađeno u okviru projekta ,,Djelujem –mijenjam!“ uz finansijsku podršku Ambasade SAD, kroz Program malih grantova Demokratske komisije. k. j.

PODGORICA – U današnjem obrazovnom sistemu stvaraju se osobe koje su lišene kritičkog promišljanja, uče se da se prilagođavaju pojavama, da nemaju svoje mišljenje, da se ne bune i opiru. Reforme koje su do sada primjenjivane nijesu poboljšale stanje, već su dodatno urušile ovu oblast.

O tome se diskutovalo juče na okruglom stolu u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, gdje su učesnici panela, mahom profesori filozofije, saopštili da na ovaj način žele da pruže otpor donosiocima odluka. Nije, međutim, bilo previše ljudi na ovom skupu, niti bilo ko od resornih organa, zbog čega su se čule ocjene da je upravo to pokazatelj gdje se društvo danas nalazi. Profesor dr Savo Laušević ukazivao je na važnost da čovjek kroz obrazovanje razvija svoju ličnost, da ne bude u funkciji poslušnosti, tihog robovanja. Kazao je da je uzrastanje ličnosti kao izgradnja nekog hrama, u koji se unosi i iznosi. Takva osoba, objašnjavao je on, ima jasan stav prema svijetu, daje otpor, ne prihvata torturu. Kritikovao je što se školuju ljudi bez otpora, koji

se svemu prilagođavaju.

– Na kraju, kada se prilagodiš svemu, onda nestaneš kao ličnost – kazao je profesor.

Pričao je o tome kako se u srednjoškolskom uzrastu kuje ličnost, ili može da se uništi. Smatra da naši reformski stručnjaci nijesu samostalno mislili, već su se samo prilagođavali onom što im se servira, te je pričinjena katastrofa. Stava je da je još ostalo porodično vaspitanje koje može da usmjeri ličnost.

Profesor Laušević smatra da aktuelna kriza u obrazovanju proističe iz sukoba dva koncepta. Jedan datira od antike i trajao je do 20. vijeka – humanističko obrazovanje, gdje se obrazovala ličnost, duša čovjeka.

Podsjetio je da su naše škole funkcionisale po tom modelu, kompletna evropska praksa. Danas, kako je ocijenio, to postoji u tragovima. Pojavio se neoliberalni kontekst, odnosno aplikativno obrazovanje koje ne obrazuje čovjeka, ličnost, nego radnika za određeno radno mjesto, obrazuje ga za funkciju. On zauzima poziciju u jednom ekonomskom sistemu.

– Ljudi nijesu primarno ličnosti. Lič-

nost ometa da se bude funkcija. Što si više ličnost, lošija si funkcija – rekao je profesor Laušević. Navodio je kako je aplikativno znanje usmjereno na stvaranje dobiti, te da ispada normalno da se obrazuju ljudi koji mogu da se koriste obmanama, manipulacijma, sve im je dozvoljeno da se dođe do efkasnog cilja. – Ako neki patent može da se proda, to je onda veća nauka – rekao je on. Profesor dr Boris Brajović je govorio o tome i kako se najveći dio ljud-

skog znanja stiče van škole. Suština je, prema njegovim riječima, da se shvati da je humanistički princip obrazovanja aristokratski, princip elite. Kazao je da treba da se promovišu najbolji i da oni budu uzori. U praksi se bilježi da sve zavisi od lobija, partijskih interesa.

I prof. dr Dušan Krcunović kazao je da nema drugog obrazovanja osim humanističkog. Pričao je o važnosti kognitivne, emocionalne, estetske, duhovne, istorijske dimenzije čovje-

ka. Podsjetio je i da rasprave o ekonomskim i političkim pritiscima na obrazovanje ne dolaze od juče, već da traju vjekovima.

– Znanje je tržišno orijentisano, zbog radnog procesa, koje treba da se vrednuje sa stanovišta njegove koristi i upotrebljivosti u tržišnoj kompetitivnosti. Zato se ne govori o društvu obrazovanja, nego o društvu znanja. Trebalo bi da slijedimo slavni antički primjer, da nađemo mjeru između humanističkog obrazovanja, koje je usmjereno na čovječnost i ovog znanja koje je usmjereno na preživljavanje. To nije lak zadatak–rekao je profesor.

A profesorica dr Dijana Vučković rekla je da danas nemamo ni izbliza čvrst sistem vrijednosti, kakav bi trebalo da ima obrazovni sistem. – Imamo stanje u kom dijete ne zna šta je prava vrijednost – rekla je ona. Sa okruglog stola je najavljeno da će u narednom periodu organizovati ciklus diskusija o ovoj temi, gdje bi učestvovali i predstavnici državnih organa. Planiraju da zajedno dođu do smjernica i uvrste ih u reformu koja bi, zaista, poboljšala društvo.

Istraživanje CGO o stavovima mladih u Crnoj Gori i njihovim navikama

mladi nezadovoljni perspektivom: Sa presa CGO

Na okruglom stolu u Rektoratu Univerziteta Crne Gore polemisalo se o kvalitetu obrazovnog sistema i propustima donosilaca odluka

o krizi obrazovanja: Sa skupa

Četvrtak, 22. decembar 2022.

PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorioci formiralo je predmet povodom pronalaska tijela Danilovgrađanina Miloša Stamatovića (25), potvrđeno je Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva.

Više državno tužilaštvo formiralo predmet povodom smrti Danilovgrađanina

Čekaju obdukcioni nalaz za

U koritu rijeke Morače u naselju Botun u utorak je pronađeno tijelo Stamatovića, a nakon što je policija o tome obavijestila Više državno tužilaštvo, dežurni tužilac je

obavio uviđaj u prisustvu vještaka medicinske struke – obducenta.

Tužiteljka Lepa Medenica je za Pobjedu kazala da su tokom uviđaja izuzeti tragovi koji su

pronađeni na licu mjesta i koji će, po naredbi ovog tužilaštva, biti predmet vještačenja. Medenica je rekla da je obavljena i obdukcija, ali još nije dostavljen obdukcioni zapisnik.

Miloša Stamatovića Bivši predsjednik Privrednog suda i advokatica ponudili garancije da neće pobjeći

Jovanić i Jović ponudili kauciju od 678.000 eura

PODGORICA – Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i advokatica Snežana Jović ponudili su Višem sudu jemstvo u nepokretnostima ukupne vrijednosti 678.000 eura kao garanciju da neće pobjeći ako im se ukine pritvor i dopusti da se brane sa slobode od optužbi Specijalnog tužilaštva da su zloupotrijebili službeni položaj u određenim stečajnim postupcima.

-Optuženi B. J. i S. J. dostavili su Višem sudu prijedlog za jemstvo. B. J. je ponudio 442.000 eura u nekretninama, dok je S. J. ponudila 236.000 eura, takođe u nekretninama – precizirala je savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović Za garancije u nekretninama, ali i za nezakonito držanje optužene Jović u pritvoru prvi put se čulo na jučerašnjem ročištu za kontrolu optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda i ostalih optuženih.

Jovanić je zamolio vanraspravno krivično vijeće kojim predsjedava sudija Boris Savić da u što kraćem roku odluči o njegovom prijedlogu za jemstvo.

-U pritvoru se nalazim već

Sa privođenja Jovanića

osam mjeseci i smatram da su ispunjeni uslovi da Viši sud odluči o jemstvu koje sam ponudio. Smatram da visina zaprijećene kazne ne može biti razlog za moj pritvor jer nasuprot nje pored imovine koju predlažem kao garanciju, argumenti koje bi sud trebao uzeti prilikom odlučivanja su da sam otac troje djece koje izdržavam, da sam zaposlen, da

sam bio predsjednik Privrednog suda, kao i prezumpcija nevinosti – kazao je Jovanić. Istim povodom sudu se obratila i Jović tvrdeći da se nezakonito nalazi u pritvoru. -Šest mjeseci sam držana u pritvoru zbog saslušanja jednog svjedoka koji nikada nije ni saslušan. Nakon tri mjeseca dodat mi je novi pritvorski osnov – opasnost od bjekstva

Jovanić i ostali pred sudom 16. januara

Kontrola optužnice protiv predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića za optužbe Specijalnog tužilaštva da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura, juče je u podgoričkom Višem sudu

odgođena za 16. januar. Ročište je odgođeno nakon što je advokat Goran Rodić ukazao sudu da optužnica i poziv za ročište nijesu uručeni optuženom pravnom licu ,,Ogimar“.

On je kazao da izvršna direktorica ovog preduzeća, optužena Danijela Laković koja je primila poziv za ročište i optužnicu nije ovlašćeni predstavnik ,,Ogimara” već da je to Endri Brajović Iako je advokat Velibor

Marković obrazložio stav da su ispunjeni uslovi za održavanje ročišta, predsjednik vanraspravnog vijeća Boris Savić ostao je pri odluci da se ročište odgodi. Savić je ukazao da sud nije slao poziv optuženom pravnom licu ,,Ogimar” već samo optuženoj Laković smatrajući da je ona kao izvršna direktorka ima ovlašćenja da predstavlja tu kompaniju na ročištu za kontrolu optužnice.

- Tokom izviđaja, a u cilju utvrđivanja svih činjenica od značaja za rasvjetljavanje ovog događaja, preduzimaju se sve neophodne mjere i radnje, kako izuzimanje vi-

Jović: O nezakonitom pritvoru govorim zbog moje djece

Advokatica Snežana Jović juče je prigovorila na sadržaj zapisnika nakon što joj je sudija Boris Savić uskratio mogućnost da na ročištu za kontrolu dokaza protiv nje govori o pritvoru u kojem se nalazi osam mjeseci. -Važno mi je da govorim o nezakonitostima zbog kojih sam u pritvoru zbog moje troje djece koja su sama kući –kazala je ona. Njen branilac, advokat Danilo Mićović, kazao je da smatra da nema smetnji da vanraspravno vijeće sudije Savića odluči o prijedlogu jemstva za optuženu Jović. S druge strane, sudija Savić i članovi vijeća nijesu reagovali na ovu konstataciju.

iako sam dostavila dokaze da stan u Beogradu nije na moje ime niti posjedujem tu nekretninu. Pritvorski osnov opasnost od bjekstva mi je uveden nezakonito jer na te nove okolnosti nijesam saslušana a činjenično stanje je bilo isto kao na dan hapšenja. Nedavanjem prava na žalbu uskraćena mi je ustavna žalba – kazala je advokatica Jović.

Pored Jovanića, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja na optužnici su stečajni upravnici Saša Zejak, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević, Stana Čelebić i Darko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijela i Dušan Laković Na optužnici su i kompanije Titan security d.o.o. Podgorica, ,Securitas Montenegro d.o.o. Podgorica, Top force system d.o.o. Nikšić i Ogimar MNE d.o.o. Podgorica. Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. B.R.

deo-materijala sa nadzornih kamera po pravcu kretanja, tako i vještačenje sadržine njegovog telefona, kao i prikupljanje obavještenja od većeg broja lica. Nakon prikupljenih svih podataka i dokaza, tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu – zaključila je Medenica.

I iz Uprave police je saopšteno da, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgori-

ci preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja uzroka smrti Stamatovića.

- Obdukcioni nalaz će biti upućen državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji rukovodi izviđajem. U toku su dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojim je nastupila smrt M. S – kazali su iz policije. A. R.

Podnešena prijava zbog nacionalne, rasne i vjerske mržnje Vladimira Dimića

terete za vrijeđanje nacionalnih osjećaja Crnogoraca

PODGORICA – Prijestonica Cetinje podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Vladimira Dimića zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama Dimić vrijeđa Cetinje i Cetinjane, mokri po klupi na autobuskom stajalištu na kružnom toku i namjerava da, kako se čuje i vidi na snimku, skine zastavu, ali ga drug koji snima odgovara. Krivična prijava je, kako navo-

i Cetinjana

de iz Prijestonice, podnešena zbog raspirivanja nacionalne mržnje i vrijeđanje nacionalnih osjećaja Crnogoraca i Cetinjana.

- Pored ovog krivičnog djela, prijava se odnosi i na eventualno neko drugo krivično djelo, za koje se goni po službenoj dužnosti, a što će se utvrditi nakon izviđaja – navedeno je u saopštenju. Evidentno je, dodaju, da na strani prijavljenog Vladimira Dimića postoji osnovana sumnja da je počinio krivično djelo iz člana 370 stav 1 i očekuju da Osnovno državno tužilaštvo donese naredbu za sprovođenje istrage. A. R.

Na drugoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju poseban fokus bio na dešavanjima u UIKS-u i napadima na načelnika Predraga Spasojevića

PODGORICA – Na drugoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, kojom je predsjedavao koordinator Biroa i ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač, razmatrana je aktuelna bezbjednosna situacija, sa posebnim fokusom na postupanje organa za sprovođenje zakona u odnosu na dešavanja u UIKS-u i bacanje eksplozivnih naprava na objekat u kom stanuje bivši načelnik Istražnog zatvora Predrag Spasojević

Kako su saopštili iz Vlade, na sjednici su juče organima obavještajno-bezbjednosnog sektora izdate smjernice u dijelu poboljšanja koordinacije i razmjene informacija.

Sjednici su po pozivu prisustvovali v. d. vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović

Na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba 1. decembra, ali nije pričinjena materijalna šteta. Tri dana nakon toga, Spasojević je prijavio policiji da je u svom dvorištu pronašao neeksplodiranu eksplozivnu napravu. Zbog napada na imovinu Spoasojevića uhapšene su dvije osobe, dok se još ispituje kako je neeksplodirana naprava završila u njegovo dvorište.

Spasojević od 16. decembra nije načelnik Istražnog zatvora, već je odlukom UIKS-a raspoređen na drugo mjesto i pokrenut je disciplinski postupak zbog navoda koje je iznosio u medijima, a nije dobio saglasnost starješine organa. A. R.

Sudbina kuće Marića je u rukama Ministarstva

Prihvaćena je inicijativa da se objekat zaštiti ali, rad na utvrđivanju njegove kulturne vrijednosti nije započet. Izrađen je elaborat hitne sanacije sa predmjerom i predračunom radova, za koji je Opština obezbijedila sredstva. Međutim, kako Opština više nije vlasnik kuće Marića i kako kuća još nije proglašena kulturnim dobrom, sanacija i dalje ne može da počne – navodi KANA

rješenje o rušenju tog objekta donijeto 30. maja.

Iz Udruženja KANA ističu da je ,,slučaj kuće Marića u Kolašinu pravi (je) primjer za studiju o uticaju koji institucionalna nebriga i neažurnost imaju na kulturno i arhitektonsko nasljeđe“.

PODGORICA/ KOLAŠIN

– Kuća Marića u Kolašinu može biti sačuvana, ali je krajnje vrijeme da institucije zadužene za očuvanje kulturnog nasljeđa reaguju i podrže taj proces u skladu sa svojim nadležnostima – poručilo je nevladino Udruženje Ko ako ne arhitekt (KANA).

Jedan od najstarijih autentično očuvanih objekata iz 1907.

godine se nalazi u Ulici Boška Rašovića, nedaleko od Trga Vukmana Kruščića. Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije nekoliko mjeseci je prihvatila inicijativu NVO Društvo prijatelja Kolašina i Opštine za uspostavljanje zaštite kuće Marića u Kolašinu, ali je potom saopštila da rješenje o prethodnoj zaštiti ili utvrđivanju statusa kulturnog dobra ne mogu donijeti. Kao razlog su naveli to što je još na snazi

– Sa druge strane, ovaj slučaj pokazuje i koliko su važni aktivistički pristup lokalne zajednice i saradnja između te zajednice i lokalne uprave, kao i sposobnost lokalne vlasti da uvidi svoje greške i radi na tome da ih ispravi – poručuju iz te NVO koja okuplja arhitekte. Kuća Marića, bogatih trgovaca iz Kolašina, izgrađena je početkom 20. vijeka u samom centru Kolašina. Dočekala je 21. vijek, ali ne i zvaničnu zaštitu i status kulturnog dobra. – Detaljni urbanistički plan iz 2008. godine (koji je i dalje važeći) ne predviđa ni rušenje ovog objekta: štaviše, u tekstu plana (str. 59) stoji: ,,U zahvatu plana postoji više starih objekata tipične gradske arhitekture Kolašina koje treba maksimalno zaštititi i sačuvati kao primjere gradnje iz prethodnog perioda“. U grafičnom dijelu, parcela na kojoj je kuća Marića, kao i sama kuća, išrafirane su bojom i šarom koje pokazuju da je tu planira-

na tržnica sa tržnim centrom. Nije eksplicitno rečeno da će kuća Marića biti rekonstruisana i prenamijenjena u tržni centar, ali se na osnovu plana namjene tako nešto može zaključiti. U trenutku donošenja tog plana, kuća je i dalje bila u vlasništvu Opštine Kolašin –podsjeća KANA. U međuvremenu je prodata a vlasnik iako je najavio adaptaciju objekta ništa nije poreduzeo. Deset godina kasnije Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je rješenje o rušenju. Urbanističko-građevinski inspektor naredio je privatnom vlasniku ,,preduzimanje mjera na objektu koji usljed oštećenja i dotrajalosti ugrožava život i zdravlje ljudi“. Rok za izvršenje bio je tri dana od dostavljanja rješenja, koje vlasnik, unekoliko očekivano (jer se godinama nije bavio objektom), nije izvršio. Priča o tome objektu je aktuelizovana ove godine kada je lokalna uprava uputila zahtjev da se pristupi rušenju iz bezbjednosnih razloga – prijetilo je urušavanje. Rušenje zakazano za 7. jun ove godine nije se desilo jer se pripadnici izvršne službe DOO Zaštita prostora Crne Gore nijesu pojavili u zakazanom terminu. – Još jednom, kuća Marića je

sačuvana jer, prosto, nije imao ko da je sruši. Ovdje se sama nameću neka pitanja o svrsishodnosti i efikasnosti službe DOO Zaštita prostora Crne Gore, ali ih za sada nećemo otvarati – konstatuje KANA. Ponovno otvaranje pitanja rušenja kuće Marića su ovog ljeta pokrenuli NVO Društvo prijatelja Kolašina i lokalni kulturni radnici, koji su skrenuli pažnju javnosti na to da kuća predstavlja vrijedno istorijsko i kulturno nasljeđe, te da bi rušenje dovelo do ogromne štete po lokalnu kulturnu i istorijsku baštinu. Pripremljena je hitna inicijativa za zaštitu kuće Marića, koju su podržale i opštinske vlasti u Kolašinu.

– Mada je inicijativa prihvaćena, rad na utvrđivanju kulturne vrijednosti kuće Marića Ministarstvo nije započelo iako se, s obzirom na stanje u kom se objekat nalazi, čini neophodnim. Opština je, međutim, preduzela neke važne korake tako što je angažovala profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr lliju Laloševića i inženjera Igora Đuranovića, koji su izradili elaborat hitne sanacije objekta sa predmjerom i predračunom radova, koji je dostavljen Opštini Kolašin 16. avgusta i za čiju je realizaciju Opština u međuvremenu obezbijedila sredstva. Međutim, kako Opština više nije vlasnik kuće Marića i kako kuća još nije proglašena kulturnim dobrom, sanacija i dalje ne može da počne – navodi KANA.

Iz tog udruženja na kraju poručuju kako je kuća Marića preživjela preko 100 godina, nekoliko ratova, nekoliko izvršnih rješenja o rušenju. Na potezu je Ministarstvo kulture i medija na čijem je čelu Maša Vlaović.

CETINJE – Prijestonica je podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv bivšeg gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića, Dražena Blažića, bivšeg šefa kabineta gradonačelnika, i protiv Ane Nikolić, bivše zamjenice gradonačelnika, vezano za poslove rekonstrukcije Njegoševe ulice.

U prijavi tvrde da su Bogdanović, Blažić i Nikolić kao saizvršioci izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja, te eventualno i neko drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti usljed čega je na-

stupila šteta po budžet grada. Direkcija javnih radova je 8. oktobra 2012. godine zaključila ugovor vrijedan 1.171.252 eura sa konzorcijumom „Toškovići“, ,,Televex“, ,,Arso Milić“ i Ivice Toškovića, kao izvođača, o rekonstrukciji Njegoševe ulice. – Gotovo odmah po završetku radova pokazala se neadekvatnost kamenih ploča kojima je zastrta. Brojne kamene ploče su popucale i polomile se, pa je došlo do velikog broja nezgoda i padova prolaznika, koji su posebno opasni u toku zime kada je ulica zaleđena. Prijestonica je usljed toga pretrpjela značajnu materijalnu štetu, budući da je

do sada u pravosnažno okončanim sudskim sporovima za naknadu štete koje su inicirali povrijeđeni građani bila u obavezi da isplati iznos od 13.820 eura koji je uvećan za kamate. Kako bi se ovaj problem riješio, a ulica postala bezbjedna za kretanje pješaka, Prijestonica je više puta vršila zamjenu popucalih ploča i do sada je u popravku uložila 476.734 – navedeno je u prijavi.

Do toga je, navode, došlo, zato što je za popločavanje korišten neadekvatan kamen.

– Osim što je i laicima jasno da je neprihvatljivo da za ovaj ambijent više odgovaraju kamene

ploče sa drugih prostora (Italija i Albanija), od kamenih ploča sa seoskih područja našeg podneblja isto je potvrđeno i u mišljenju komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka iz oblasti geologije i građevine od 20.

Slučaj kuće Marića u Kolašinu pravi (je) primjer za studiju o uticaju koji institucionalna nebriga i neažurnost imaju na kulturno i arhitektonsko nasljeđe – poručuje iz Udruženja KANA

– Očigledno ima i volje i sredstava za rad na njenom očuvanju. O dugom periodu nebrige svjedoče privatizacija kuće, koja sasvim sigurno zaslužuje status kulturnog dobra, nalazi o rušenju kao jeftinijem načinu da se pitanje kuće Marića riješi, kao i neažurnost Ministarstva kulture i medija u radu na ispitivanju kulturne vrijednosti, a onda i očuvanju ove zgrade. Srećom, u ovom slučaju postoji šansa da se greške isprave. Ostaje da se vidi na koji način već uloženi rad i očigledno dobra volja lokalnih aktera i nadležnih državnih institucija mogu biti kanalisani ka rješenju koje svi želimo, a to je zaštita i restauracija kuće Marića u Kolašinu – poručuju arhitekte iz Udruženja KANA. C. G.

marta 2013. godine o podobnosti upotrebe ove vrste kamena za popločavanje Njegoševe ulice na Cetinju. Uporkos tome, prijavljena lica su dala saglasnost na izbor kamena koji očigledno ne odgovara ovom podne-

blju i klimatskim uslovima, pri čemu postoji i osnov sumnje da kamen koji je testiran nije ugrađen u Njegoševu ulicu, već neki sasvim drugi – piše pored ostalog u krivičnoj prijavi koju je podnijela Prijestonica. C. G.

Kolašin: Udruženje KANA o zaštiti jednog od najstarijih autentičnih objekata u gradu

ZaSlUŽUJE STaTUS KUlTURnoG DoBRa: Kuća Marića

HERCEG NOVI – Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić kazao je da će Uprava za katastar i imovinu preuzeti 26. decembra nepokretnosti Bolnice ,,Meljine“, pa će ta zdravstvena ustanova od 1. januara funkcionisati kao istureno odjeljene JZU Opšta bolnica Kotor.

On je za RTCG kazao da će na taj način biti riješen status oko 150 zaposlenih, a građanima

Herceg Novog biće osigurana adekvatna zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou. – Trenutna situacija u Opštoj bolnici ,,Meljine“ nije sjajna, svi to dobro znamo. Tamo je trenutno zaposleno 11 ljekara zastalno, četiri ljekara koji su penzioneri, ali rade puno radno vrijeme, oko 60 zaposlenih medicinskog kadra i od 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo negdje oko 150 ljudi, odnosno, porodica koje su direktno vezane za opstanak ove

zdravstvene ustanove – navodi Kadić koji je i član Komisije za rješavanje problema ove ustanove.

Preuzimanje nepokretnosti od Uprave za katastar i imovinu je početak procesa uvođenja Bolnice u sistem javnog zdravstva, objašnjava dr Kadić, za šta do sada nije postojalo načina, jer je bila privatna zdravstvena ustanova u stečaju.

– Do sada smo imali situaciju da na entuzijazam zaposlenih u Bolnici održavamo nivo zdravstvene zaštite. Hvala im na tome što su izdržali sve ovo vrijeme, hvala i građanima Herceg Novog što su imali razumijevanja, jer smo ovo i obećali. Komisija je u septembru krenula sa radom, a pričamo o problemu koji traje 10 godina. Ovo je nešto što smo vrlo brzo rješili na zadovoljstvo svih nas, zaposlenih u Bolnici i građana tog dijela Crne Gore – kazao je Kadić. Odluka Vlade da Uprava za katastar i imovinu preuzme nepokretnosti Bolnice do sada je bila pod aktom interno. Bolnica ,,Meljine“ je privatizovana 2008. godine kada je prešla u vlasništvo ,,Atlas grupe“ Duška Kneževića. U stečaju je od septembra 2019. godine. C. G.

Studentkinje izbačene iz kampusa širom zemlje

KABUL – Studentkinje u Avganistanu izbačene su juče iz univerzitetskih kampusa, nakon što su talibanske vlasti donijele odluku da se ženama u toj zemlji zabrani pristup visokom obrazovanju.

Ministarstvo obrazovanja talibanskih vlasti Avganistana uputilo je u utorak naredbu svim javnim i privatnim visokoškolskim ustanovama u zemlji da se ženama do daljeg suspenduje pristup univerzitetima. U skladu sa tom odlukom, straža je sa kapija univerziteta vraćala studentkinje koje su krenule na nastavu. Nakon što su talibanske vlasti donijele odluku o zabrani studija za pripadnice nježnijeg pola, žene u Kabulu su organizovale manji protest koji su tamošnje talibanske vlasti ubrzo rasturile. Na društvenim mrežama su se prethodno, kako navodi BBC, pojavili snimci uznemirenih djevojaka koje su, tješeći se međusobno, izašle na ulicu kako bi tražile da im se omogući pravo na obrazovanje.

– Danas izlazimo na ulice Kabula da dignemo glas protiv zatvaranja univerziteta za djevojke – rekle su demonstrantkinje iz grupe „Jedinstvo i solidarnost žena u Avganistanu“. Iako je posljednjih mjeseci iz redova talibanske vlasti bilo izjava koje su išle u prilog ženskom obrazovanju, agencija Rojters navodi da konačni sud o važnim odlukama poput ove ima vrhovni talibanski duhovni vođa, sa sjedištem u južnom gradu Kandaharu. – Ova odluka se očekivala nedjeljama, što je podstaklo da neki zapadni zvaničnici počnu da govore o dodatnim sankcijama i o daljim ekonomskim

On, međutim, ističe da će „poplava gnijeva sa Zapada“ imati suprotan efekat i ojačati odlučnost talibanskog rukovodstva, koje sebe definiše kao „bedem protiv spoljašnjeg svijeta“. Ujedinjene nacije i nekoliko zapadnih vlada već su osudile naredbu talibanske vlasti koja Avganistan, kako su ocijenili, vraća u prvi period vladavine devedesetih godina, kada djevojčice nijesu imale pravo na formalno obrazovanje. Reagovao je i visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj, koji je poručio da se radi o jedinstvenom potezu u svijetu, kojim se krše prava i težnje Avganistanaca, a njihova zemlja lišava doprinosa žena društvu. – Rodni progon je zločin protiv čovječnosti – napisao je Borelj na Tviteru. Talibansko rukovodstvo, sa druge strane, ističe da želi mirne odnose sa međunarodnom zajednicom, ali i da stranci ne bi trebalo da se mješaju u unutrašnje stvari Avganistana. Od kada su talibani ponovo

preuzeli vlast u Avganistanu, prava žena i djevojčica su drastično ograničena. Kada je riječ o obrazovanju, žene su prvobitno isključene iz srednjih škola, a sada su i izbačene i sa fakulteta. Ranije ovog mjeseca, talibanske vlasti su najavile da će djevojčicama dozvoliti da polažu maturu.

Talibanska administracija je do sada obavještavala javnost da radi na planu za srednjoškolsko obrazovanje za djevojčice, ali bez preciziranja u kom vremenskom periodu se taj plan može očekivati.

Iako su postojali signali da će u martu sve srednje škole u Avganistanu biti otvorene za djevojčice, nakon najnovije odluke talibanskih vlasti nije izvjesno da će se te najave zaista sprovesti u djelo, piše britanska agencija.

Nakon što su talibani prošle godine, nakon dvije decenije rata, preuzeli vlast u Avganistanu obećali su umjerenu vladavinu, uz osnaživanje prava žena i manjina.

Umjesto toga, talibani primjenjuju svoje tumačenje islamskog zakona, odnosno šerijata, što uključuje zabranu studiranja za žene.

NIKŠIĆ – Srednja stručna škola u Nikšiću i Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici dobile su opremu za kabinete mehatronike i robotike.

Donacija je predstavnicima tih vaspitno-obrazovnih ustanova uručena u Inovaciono-preduzetničkom centru Tehnopolis u Nikšiću. Oprema je nabavljena kroz projekat ,,iNnovaNet“, koji Tehnopolis realizuje u saradnji sa Razvojnom agencijom iz Zenice i Zedom (BIH), Industrijskim parkom Nova Gradiška (HRV) i gradom Gradiška (BIH), a finansiranog kroz program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Cilj projekta ,,iNnovaNet“ je unapređenje poslovnog okruženja kroz stvaranje novih povoljnih i inovativnih mehanizama poslovne podrške za mala i srednja preduzeća, kao i unapređenje rada svih organizacija za podršku poslovanju uključenih u projekat. Ra. P.

KOTOR – Preduzeće Vodovod i kanalizacija Kotor najavilo je da će početi isključenja potrošača koji duguju više od 500 eura.

– Do kraja naredne sedmice, planirano je isključenje 50 potrošača sa distributivne mreže, dok će intenzitet isključenja u budućem periodu zavisiti od odziva građana na opomene – saopšteno je iz tog preduzeća.

Iz Vodovoda napominju da su svi potrošači koji imaju dugovanja uredno obaviješteni o vi-

sini duga i opomenuti više puta. – Pozivamo sve potrošače koji imaju dugovanja preko 500 eura, a i one čiji su dugovi manji, a nijesu u mogućnosti da ih u cjelosti plate, potpišu sporazum o otplati duga na rate, kojim će izbjeći isključenje ili prinudnu naplatu putem izvršitelja. Potpisivanje sporazuma neće biti moguće za potrošače koji budu isključeni sa mreže, već će dug morati da plate u cjelosti, kako bi se omogućilo ponovno priključenje na mrežu – poručili su iz gradskog vodovoda. I. R.

SAN FRANCISKO – U zemljotresu jačine 6,4 jedinica po Rihteru, koji je juče pogodio sjevernu obalu američke savezne države Kalifornija, nastradale su najmanje dvije osobe, dok je 11 ljudi povrijeđeno.

U potresu su oštećeni lokalni putevi i mostovi, dok je na desetine hiljada domaćinstava ostalo bez napajanja električnom energijom. Epicentar zemljotresa, kako navodi CNN, registrovan je 350 kilometara sjeverno od obale San Franciska, u okru-

gu Humbolt, ruralnom području poznatom po šumama sekvoje, lokalnom industrijom morskih plodova, drvnom industrijom i farmama mlijeka. - Najmanje dvije osobe su stradale tokom i nakon zemljotresa, a 11 ljudi je povrijeđenosaopštila je kancelarija šerifa okruga Humbolt. Ovaj potres, kako navode američki mediji, uslijedio je svega godinu nakon što je 20. decembra 2021. zemljotres magnitude 6,2 jedinice po Rihteru pogodio rt Mendosino u okrugu Humbolt i izazvao manju štetu na zgradama. Rojters navodi da je taj region poznat po relativno čestim seizmičkim aktivnostima, iako se čini da je najnoviji potres izazvao više poremećaja od drugih posljednjih godina.

ograničenjima za Avganistan – rekao je konsultant u Međunarodnoj kriznoj grupi Grem Smit

Studentkinje u Avganistanu tokom pohađanja nastave

U STEČAJU JE OD SEPTEMBRA 2019. GODINE: Bolnica ,,Meljine“

RTHN

Direktor Fonda zdravstva dr Vuk Kadić o statusu zdravstvene ustanove u Herceg Novom

Radonjić za 3. mart priprema „Ujka Vanju“

PODGORICA – Probe za predstavu „Ujka Vanja“ Antona Pavloviča Čehova, koju na scenu postavlja Mirko Radonjić, počele su Crnogorskom narodnom pozorištu, a premijera će biti održana 3. marta. Radonjić je i preveo tekst i radi dizajn svjetla, a uloge donose Aleksandar Gavranić, Jelica Vukčević, Anja Misović (studentkinja II godine glume u klasi red. prof. Branislava Mićunovića – FDU), Tihana Ćulafić, Pavle Prelević, Ivan Bezmarević, Ilija Gajević i Jelena Laban Adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Ilija Đurović, scenografiju Andreja Rondović, kostimografiju Lina Leković Za muziku u predstavi zadužen je bend „Pojačano prisustvo W“ koji čine Ilija Gajević, Jelena Laban i Pavle Prelević. Asistentkinja režije i dramaturgije je Marija Backović, asistentkinja scenografa Jelena Ivančević, a izvršna producentkinja Nela Otašević S. V.

Tragovi puta koji polazi iz Azije

Dokumentarni film „Dani od snova“ Momira Matovića

PODGORICA – Priče o tri filmska doajena, koji su obilježili crnogorsku i jugoslovensku kinematografiju – Vlatku Giliću, Predragu Goluboviću i Živku Nikoliću, objedinjene su u dokumentarno ostvarenje „Dani od snova“. Rediteljski poduhvat Momira Matovića premijerno je imala priliku da pogleda i publika u KIC-u „Budo Tomović“, u utorak veče, u okviru DEUS-a.

Dugometražni film „Dani od snova“ priče su o životu i stvaralaštvu poznatih autora, najčešće kroz svjedočanstva onih koji su na različite načine bili dio njihovih života.

DJECA RATA

Kroz kratke isječke iz filmova koji su danas naše kulturno nasljeđe, te fragmentalno inkorporirane izjave i osvrte, ostvarenje „Dani od snova“ donosi biografski i vrednosni osvrt, iz različitih okvira. Den Tana, Merima Isaković, Žarko Laušević, Radoš Bajić, Savo Radunović, Nikola Krapović, Božena Jelušić – neki su od sagovornika koji su podijelili ne samo reprezentativne kritike, nego i svjedočanstva o licemjerstvu, o tome kako smo se generacijski odnosili prema autorima, u periodu kada su njihova djela nastajala. „Bili smo beštije prema njemu“ –možda je rečenica koja najbolje opisuje životni i umjetnički put Živka Nikolića. O Gilićevom radu, na filmu i van njega, svjedoče i njegovi studenti, te i intervjui koje je davao za Pobjedu početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Golubovićeva poetika da-

Sa projekcije filma u KIC-u „Budo Tomović“

PODGORICA – Književno veče Maje Herman-Sekulić održano je u Podgoričkoj knjižari, u okviru manifestacije ,,Decembarska umjetnička scena“. O stvaralaštvu Herman-Sekulić sa gošćom je razgovarala prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević.

Herman-Sekulić je pjesnikinja, spisateljica, teoretičarka književnosti, prevodilac. Doktorirala je na Prinstonu. Kako je kazala na večeri u Podgorici, većina njenih proznih djela je fikcija uvijek bazirana na istorijskim podacima i činjenicama. Nikčević-Batrićević je kazala da se Herman-Sekulić nije kretala kroz svijet poput turiste, već da je godinama živjela na nekim interesantnim destinacijama.

- Dosta sam putovala, ali sam još više živjela na raznim mjestima mjesecima i godinama. Ako sam u nekom mjestu 15 dana ne mogu o tome da pišem knjigu, a to se kod nas radi. Mora nešto da mi postane adresa da bi mogla o tome da pišem. Moji putevi su polazili iz sredi-

šta Jugoistične Azije. Drugačiji je osjećaj kada iz Podgorice ili Beograda ,,skokneš“ do Tajlanda i vratiš se. Drugo je kad živiš tamo pa odatle odeš do Laosa, Kambodže ili Vijetnama. Ti si već u tom nekom svijetu, mirisima, ukusima... – istakla je Herman-Sekulić. Ona se osvrnula na period pandemije korona virusa tokom kojeg je bila vrlo aktivna, pa je u tom periodu napisala pjesmu koja je prevedena na 25 svjetskih jezika.

- To je bilo spontano. Pozvali su me da napišem pjesmu za Međunarodni dan poezije. Rekla sam da nijesam inspirisana pandemijom. Kada je došao 21. mart, početak proljeća, dobijam vijesti od prijatelja kako prvi put poslije 100 godina mogu da vide Himalaje, raščistilo se nebo, novine pišu kako su se u Veneciji pojavili delfini... Sve me je to odjednom inspirisalo da napišem pjesmu sa pozitivnim osjećanjem – da će možda sve to negativno što nam se dešava da izrodi nešto pozitivno –rekla je Herman-Sekulić. A. Đ.

PODGORICA – Kanadska spisateljica Margaret Atvud koja je neposredno pred pandemiju kovida-19 proglašena dobitnicom nagrade „Književni plamen“ još uvijek nije uspjela da prisustvuje svečanoj dodjeli priznanja, ali se sinoć u Muzičkom centru video porukom obratila organizatorima, žiriju i svojim čitaocima u Crnoj Gori.

ta je i kroz njegove filmove, te je i njegov glas jedini od autora koji se može čuti na filmu –kroz njegova sjećanja na Hercegovačku ulicu, te djetinjstvo koje je prekinuo rat. Osnovna pokretačka misao za rad na filmu „Dani od snova“,

premijerno

Njihovo stvaralaštvo je reprezent crnogorske kinematografije. Bez obzira što su oni živjeli i radili u Beogradu, njihove teme su bile vezane za ovaj prostor. Tri filma Vlatka Gilića su rađena u Crnoj Gori. Živko Nikolić i Predrag Golubović su odavde radili kratke filmove – rekao je Matović

ovaj prostor. Tri filma Vlatka Gilića su rađena u Crnoj Gori. Živko Nikolić i Predrag Golubović su odavde radili kratke filmove – rekao je on. Još jedna zajednička nit za ova tri autora jeste i ta što su oni djeca rata. prikazan

Živimo u doba sve veće cenzure

Ona je iskazala žaljenje što nije još uvijek posjetila Crnu Goru, ali i čast što je među piscima čija djela je čitala i analizirala s divljenjem. Ohrabrujuće je znati da su pisanje i književnost tako visoko cijenjeni u našoj zemlji, istakla je Atvud. Rekla je i da je često pitaju o ulozi pisca u savremenom društvu i da je to pitanje postalo važnije kako je kriza s kojom se suočavaju postala izraženija.

- Pisali su na zatvorskim zidovima i cjeduljicama koje su sakrili i prokrijumčarili. Pisali su tajne dnevnike i rukopise u kojima su biljeležili istine koje su vidjeli, ako bi bili ubijeni ako bi neko to otkrio. Pisali su na potiskivanim i zabranjenim jezicima – rekla je i podsjetila na sudbinu pjesme „Memorijam“ Ane Ahmatove

- Pisanje dozvoljava glasu da putuje kroz vrijeme, od

Španski građanski rat u fokusu Serkasa

Havier Serkas, dobitnik nagrade „Književni plamen“ za 2022. godinu, gostovao je sinoć u Muzičkom centru Crne Gore u okviru programa proslave 20 godina postojanja Gradske knjižare. Žiri za dodjelu nagrade, njen prvi dobitnik, suosnivač i predsjednik žirija nobelovac Mario Vargas Ljosa, osnivač nagrade Predrag

Uljarević i profesori Sonja Tomović-Šundić Siniša Jelušić i Aleksandar Jerkov odlučili su da retroaktivno proglase i pobjednike za prethodne dvije godine, pa su tako osim Serkasa, imenovani i Gabrijel Zaid i

Irene Valjeho Serkas je pisac i profesor španske književnosti koji je književnom oblikovanju užasa španskog građan-

skog rata dao nove poetičke dimenzije. Španski građanski rat, sukob koji je najavio slom evropske politike, primarna je Serkasova tema koji o njoj i nekim istaknutim likovima koje zatičemo u ratu piše istraživački, u sudaru sa dokumentom i dobom čije su krvave protivrječnosti ostavile brutalan trag, navodi se u obrazloženju žirija.

prošlosti do sadašnjosti i od sadašnjosti do budućnosti. Takođe dozvoljava glasu da putuje kroz prostor od mene do vas, na primjer. Svaki glas je jedinstven. Glas pojedinačnog ljudskog bića, šta god da nam govori, priča nam ovo, ovu priču. Koliko god to zvučalo užasavajuće, koliko god bilo nevjerovatno, to znači biti ljudsko biće i želim da se to zna – istakla je Atvud.

Prema mišljenju kanadske spisateljice književnost govori o čitavom ljudskom biću, na način na koji nijedna druga umjetnost to ne može. - Jedan roman je nešto najbliže uvidu u um i osjećanja druge osobe i pisanje, i koliko god sadržaj bio grozan, u sebi sadrži neku nadu, svjedoči uvjerenju da je ljudska komunikacija stvarno moguća, da ljudi mogu čuti i razumjeti jedni druge, uprkos vremenu i prostoru koji ih dijele – rekla je Atvud i dodala da kada je prvi put čula riječ „plamen“, sjetila se prizo-

Proba predstave „Ujka Vanja“

U Podgoričkoj knjižari održano književno veče Maje Herman-Sekulić

Sa književne večeri u Podgoričkoj knjižari

Obraćanje Margaret Atvud povodom međunarodne nagrade „Književni plamen“

autorske priče strahota rata

- Oni su porasli u ratu, doživjeli strahote, naročito Gilić i Golubović. Njihovi filmovi odišu jednim antiratnim protestom. Gilićevi filmovi su personifikacija ljudske psihe i sudbine, gdje u ratu traži produženje života. To svjedoče i intervjui čiji su isječci dati u filmu. Golubović je išao u drugu stranu, bio je pacifista, svjetski čovjek, koji je u svim svojim filmovima takođe donosio antiratnu politiku – kazao je Matović.

MATERIJAL

Živko Nikolić je predstavljao jedan univerzum o kome ima mnogo toga da se kaže.

- Prilazeći ovom filmu i radeći, bio sam na ivici noža – da li da glorifikujem ili idem na drugu stranu. Film je čudo, koje može svašta da učini. Onda sam se odlučio da radim priču sa ljudima, ne sa onim nepoštenim, išao sam na ,,okolne“ ljude, dobio fantastične podatke. Ako je profesor Gilić vodio studente u salu za obdukciju, zašto je to radio? On je jedini od svih njih jedini živ i najveća tajna, i danas nepristupačan, nekomunikativan. Živi u svom svijetu a pitanje je koji je to svijet – ispričao je on.

Nije želio, kako je objasnio, da ulazi u lične stvari bilo kog od autora.

- Mislim da sam uspio da nadogradim i da ih približim svi-

cenzure

Izbjegao klasičnu, biografsku formu

Iako je prethodno projekat bio najavljen kao tri posebna filma o tri autora, reditelj Momir Matović je odabrao drugačiju formu. - Nijesam htio da idem u klasičnu formu koja je dostupna na televiziji, biografsku. Htio sam da ispreplijećem njihove priče. U suprotnom bi to bile tri kaskade od po pola sata, kao serija. To je mozaičan presjek. Kada sam išao u Beograd da snimam, došao sam do još mnogo podataka, koje sam pretočio u knjigu, sa istim naslovom „Dani od snova“. Biće tu dosta materijala, razgovori sa Žarkom Lauševićem – najavio je Matović.

ma, jer su na njih zaboravili. Želio sam da osvijetlim neke strane, a svako može da shvati kako želi. I sami naziv filma ide u tom pravcu, jer svaki filmadžija mora da sanja – kazao je Matović. Matović je radio i scenografiju za film, direktor fotografije je Relja Eraković, a produkcija MFilm Montenegro. Projekat je prethodno dobio podršku Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje dugometražnih dokumentarnih filmova. S. VIŠNJIĆ

Vujović

Antifašizam u Crnoj Gori kao nematerijalna baština

PODGORICA – Samo zbog prakse proslavljanja 13. jula Crna Gora bi mogla da zaštiti antifašizam kao nematerijalnu kulturnu baštinu, da ga prijavi da bude na Uneskovoj listi – rekla je dr Marija Đorđević na tribini „Nasljeđe u pokretu: Mjesta identifikacije i sjećanja – jugoslovenska i postjugoslovenska iskustva“ koja je održana juče u Matici crnogorskoj.

Tribina je ujedno bila i prva promocija knjige „Jugoslavija pamti – Mesto, telo i pokret za prostore izvođenog nasleđa“ koju je Đorđević objavila prošle godine.

SVIJETLI PRIMJER

Đorđević u svojoj knjizi analizira četiri proslave 13. jula. Istakla je da ne pamti da je lokalna zajednica bila ta koja bi trebalo da vodi riječ u održavanju spomeničkog mjesta aktivnim, no da su u Virpazaru, baš na primjeru proslavljanja 13. jula, samo iz praćenja kako to vizuelno izgleda, članovi zajednice pokazali svojevrsnu posvećenost.

jednice u istim događajima. No danas je to, prema riječima Đorđević, s jedne strane potencijalno nebitno, a s druge djelimično zanemareno, koliko god oni bili na listama spomenika kulture.

ra gomile knjiga spaljenih na nekom trgu.

- Nažalost, živimo u doba sve veće cenzure i zabrane knjiga, i pisci su ponovo zatvarani i čak ubijani ako se suprotstave vlasti. U takvoj klimi, ovakva nagrada je još važnija. Ona je znak da ljudski glas, glas pojedinca, vrijedi podržati – poručila je Atvud. D. E.

u

Zetskom domu

PODGORICA – Autorsko veče crnogorskog reditelja Aleksandra Vujovića biće održano večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju. Tom prilikom biće prikazana dva kratka i nagrađivana Vujovićeva igrana filma „The last gift“ i „Duga (Rainbow)“. O Vujovićevom stvaralaštvu govoriće publicista i književnik Borislav Cimeša R. K.

u Dodestu

PODGORICA - Promocija zbornika radova Foruma mladih pisaca KIC-a „Krošnja koja raste“ biće održana večeras, u 20 sati, u sali Dodest. U osmoj zajedničkoj knjizi rukopisa mladih pisaca u izdanju KIC-a objavljene su pjesme i kratke priče jedanaest članova grupe. O zbirci će govoriti urednica i recenzentkinja knjige Jelena Knežević, urednica književnog programa KIC-a Valentina Knežević, kao i pisci Foruma. R. K.

- Mnogo toga bi zaista moglo da pronađe svoju svrhu postojanja. Dakle, ti spomenici i bavljenje njima bi sigurno imali veći smisao ukoliko bi to dolazilo od lokalne zajednice i to je u nekakvom inicijalnom planu formiranja te zaista ogromne mreže spomenika bila ideja – objasnila je Đorđević.

Ali to je aspekt koji savremeno društvo intenzivno briše i smatra da je irelevantno, tvrdi ona, te da je bilo zaista teško ponovo animirati ako je neko mjesto izgubilo značaj. U tom smislu Virpazar je onaj svijetli primjer kako lokalna zajednica čuva svoju istoriju.

Na prostoru bivše Jugoslavije ima bar 60 hiljada obilježja koja podsjećaju na učešće za-

Promocija djela o Mirku Banjeviću

PODGORICA - Knjiga „Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića“, autora Danila Radojevića, biće predstavljena večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena. Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i JU NB „Radosav Ljumović“. O knjizi će govoriti Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman, Novica Vujović i Sanja Vojinović R. K.

- Nikada nijesu skinuti s te liste, mi brinemo o njima i baštinimo ih, ali ih ne koristimo osim u izolovanim slučajevima u praksama koje se koriste za razne oblike nacionalne identifikacije koje bi bile poželjne, kao što su masovna stradanja i događaji koji suštinski nemaju veze sa antifašizmom i revolucionarnom borbom i u svim tim revizijama samo jedna tendencija postoji, da mi nekako svi, ne razmišljajući o tome da to nije nasljeđe jugoslovensko, nego nasljeđe Jugoslavije, da je Jugoslavija sama sebi pravila tim spomenicima nasljeđe, je nešto što će sjećati tu zajednicu na njenu prošlost u stvari koristimo je za jako male partikularne nacionalne interese – rekla je gošća Matice crnogorske.

Navela je i da postoje razne

prakse, od detoniranja spomenika do usađivanja u njih novih vrijednosti. - Ono što predstavlja najveću prepreku u razmatranju njih u sadašnjem vremenu, ako posmatramo narativ, je što je dijeljeno iskustvo u potpunosti nestalo. Devedesete godine dovode do toga da više ne dijelimo nikakvo iskustvo jedni sa drugima jer negdje je rat bio, negdje rata nije bilo, negdje je neko slao nekoga u rat i jednostavno naši životi više nijesu isti i ne postoji više nijedna nit koja može da ih poveže – rekla je Đorđević.

NAMJERA Posebno zanimljiv je pristup koji je Đorđević obuhvatila svojom studijom „Jugoslavija pamti“ koji se odnosi na posmatranje spomenika u okviru pejzaža, u okviru šire slike, nikako samo kao pojedinačne tačke, čime se niko do sada nije bavio. Tjentište je odličan primjer jer je intervencija prostora bila drastična. - Kad krene da se hoda prema spomeniku postoji niz pro -

stornih trikova koji tijelu nameću određenu vrstu pokreta. Tijelo ne može da se kreće na drugačiji način. Recimo, postoje te dvije polukružne staze koje se kreću do kostrunice i onda se u u pozadini otvaraju krila samog spomenika, ali opretećenje na donju polovinu nogu koje se dešava u trenutku penjanja uz stepenice koje na samom vrhu praktično tjeraju čovjeka da klekne, jer vas bole listovi. Tako postavljena platforma da se izaziva osjećaj da čovjek mora da se pokloni tim posmrtnim ostacima je nešto što je namjerno napravljeno. Neko je vrlo pažljivo razmišljao o tome kako da mi kroz arhitekturu i pejzažnu arhitekturu proizvedemo određenu vrstu osjećaja koji je čovjeku posredstvom života u određenoj zajednici kulturnih modela i praksi već dobro poznat: pognuti pogled, savijen torzo i iskazivanje žaljenja i poštovanja – rekla je Đorđević na tribini u Podgorici.

Moderator programa bio je mr Janko Ljumović

D. ERJAVŠEK

Spisateljski zanat učio prevodeći

PODGORICA – Pisac i prevodilac Dejan Tiago-Stanković preminuo je juče u 58. godini u svom domu u Lisabonu.

Biografiju je sam napisao, kako je saopštila njegova izdavačka kuća Laguna. Rođen je u Beogradu gdje je završio arhitekturu, ali se nije njom nikada bavio. Živio je u Londonu do 1995. godine, a zatim se trajno preselio u Lisabon. Spisateljski zanat je učio od najboljih, prevodeći njihova djela: Saramaga, Andrića, Mihailovića. - Sa objavljivanjem sopstvenih

dela počeo sam kasno u životu, tek u svojim četrdesetima, kada sam bio siguran da imam šta da kažem. Objavio sam knjigu pripovjedaka „Odakle sam bila, više nisam“ i roman „Estoril“, koji je preveden na velike svjetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta sam osobito ponosan, ušao u školsku lektiru. Moj drugi roman „Zamalek“, o sudbini i Kairu, dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2020 – zapisao je Dejan Tiago-Stanković. Datum i vrijeme sahrane biće naknadno objavljeni. D. E.

JEAN MALEK

Margaret Atvud

Marija Đorđević bila gošća tribine „Nasljeđe u pokretu“ u Matici crnogorskoj

Ljumović i Đorđević u Matici crnogorskoj

Književnik Dejan Tiago-Stanković preminuo u 58. godini

„Krošnja“

Hronika Podgorice

U vezi sa zahtjevima mještana Gornje Gorice i Tološa za izgradnju kružnih raskrsnica na dionici magistralnog puta Nikšić – Podgorica kroz Gornju Goricu (kontakti sa Ličkom ulicom i Ulicom Đura Draškovića), izjašnjenje projektanta i revidenta je da nijesu u mogućnosti da izađu u susret mještanima – saopšteno je Pobjedi iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Kako je navedeno u odgovoru na pitanje Pobjede, izmjene glavnog projekta po kojem se izvode radovi ne bi bile u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima i planskom dokumentacijom.

PROTESTI

Mještani Gornje Gorice i Tološa zbog ovog problema organizovali su proteste, koje su prije pola godine obustavili očekujući da će biti usvojeni njihovi zahtjevi za izmjenu projekta novog bulevara prema Danilovgradu, kojima su tražili izgradnju kružnog toka kako bi im bilo omogućeno priključenje u oba smjera. Desna strana bulevara (gledano od Podgorice prema Danilovgradu) gotovo cijela je asfaltirana, pa se saobraćaj od raskrsnice Podgorica – Nikšić – Cetinje do Komanskog mosta, odnosno, nastavka na novoizgrađeni bulevar prema Danilovgradu, odvija dvosmjerno tom stranom kolovoza. Radovi su već duže vrijeme obustavljeni, a kod rasksrnice kod groblja u Gornjoj Gorici trasa je prekopana te je odvijanje saobraćaja otežano, naročito kada padne kiša.

Zbog izmjene projekta i za-

Projektant i revident nijesu u mogućnosti da izađu u susret mještanima

Izmjene glavnog projekta po kojem se izvode radovi ne bi bile u skladu sa urbanističkotehničkim uslovima i planskom dokumentacijom – saopšteno je iz Agencije za izgradnju i razvoj

vršnoj fazi. Osim toga, naveli su ranije iz Uprave za saobraćaj, radove na toj dionici magistralnog puta koja se nalazi u zahvatu DUP-a ,,Gornja Gorica 2 – zona A“ nije moguće izvoditi zbog protesta stanovnika naselja Gornja Gorica koji gravitiraju postojećoj raskrsnici ulica Ličke, Kosmajske i Vinogradske, koji zahtijevaju izgradnju kružne ili raskrsnice sa omogućenim lijevim skretanjima.

nim problemima nastalim prilikom izvođenja, rečeno nam je ranije iz Uprave za saobraćaj, rok za završetak radova na predmetnoj dionici od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta produžen je do februara 2023. godine.

htjeva mještana obustavljeni su radovi na dionici od raskrsnice Podgorica – Cetinje –Nikšić do Komanskog mosta.

Iz Uprave za saobraćaj ranije su saopštili da je nakon nesrećnog događaja, kada je prili-

kom izvođenja radova na izradi fekalne kanalizacije smrtno stradao jedan radnik, nadležna inspekcija zabranila izvođenje građevinskih radova na iskopima na dubinama većim od jednog metra. Zbog toga

su nadležne institucije Glavnog grada, kao nosioca izrade projektne dokumentacije, pokrenule proceduru izrade izmjene glavnog projekta u dijelu koji se odnosi na fekalnu kanalizaciju, koja je u za-

IZMJENE Mještani Gornje Gorice su zbog ovog problema ljetos organizovali proteste na glavnoj saobraćajnici koja vodi prema Danilovgradu, gdje je planirana izgradnja bulevara. Zahtijevali su izmjenu projekta, odnosno, da se na tom mjestu izgradi raskrsnica jer su im, kako ističu, s druge strane budućeg bulevara svi vitalni objekti – pošta, dom zdravlja, vrtić... Za to su, tvrde, prikupili 700 potpisa.

Shodno prethodno navede -

Uprava za saobraćaj i kompanija Tehnoput MNE u oktobru pretprošle godine potpisali su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji dionice magistralnog puta Podgorica – Nikšić, vrijednosti 4.359.819 eura.

Riječ je o zajedničkom projektu Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, a odnosi se na izgradnju prve faze bulevara od raskrsnice (kružnog toka) Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta, u dužini od 1,7 kilometara. Glavni grad, od ukupnog iznosa, finansira 1.273.669 eura. Radovi na ovoj saobraćajnici trebalo je da traju 240 kalendarskih dana (osam mjeseci) od dana uvođenja izvođača u posao, u oktobru prošle godine. I. M.

Ekipe privrednih društava Zelenilo, Agencija za stanovanje i Komunalne usluge, u saradnji sa radnicima firme ,,Indel inženjering“, priveli su kraju rekonstrukciju rekreativne zone pored Sportskog centra ,,Morača“.

Ekipe Zelenila lijepo vrijeme iskoristili su za sadnju maslina, rimskih borova, borića, tzv. judinog drveća, oleandera, žive ograde, ukrasnog bilja... Pret-

hodno su ugradili sistem za navodnjavanje, nasuli novu zemlju, izravnali teren i formirali betonske podloge na mjestima gdje će montirati klupe za sjedenje, ležaljke, korpe za otpatke i ostali mobilijar koji je već dopremljen. Na drugoj strani majstori su pravili šalunge na mjestima gdje će graditi klupe ispod metalne konstrukcije budućeg amfiteatra, koji je takođe dobio jasne obrise.

Priveli su kraju betoniranje i nasipanje pješčane podloge na stazama za šetnju i trčanje. Oko popularnog terena za mali fudbal tzv. tri korne penal, na koji je postavljena vještačka trava, urađena je nova ograda visine oko dva metra. Ugrađeni su reflektori i nova dekorativna LED rasvjeta širom parka, kao i sistem za video-nadzor. Tu je i česma, a obnovljene su i sprave za treniranje. Privode se kraju i zemljani radovi, koji, između ostalog, podrazumijevaju i ravnanje padine u nekoliko kaskada.

Kako je ranije saopšteno iz Zelenila, na ovom prostoru naći će se sadržaji za sport i rekreaciju, kao i za odmor.

- Biće ugrađen savremeni parkovski mobilijar, obnovljena rasvjeta i ugrađen video-nadzor. Bogat postojeći biljni fond dopunjen je novim sadnicama drveća i drugog ukrasnog bilja, a kompletne zelene površine pokrivene sistemom za navodnjavanje koji će se snabdijevati vodom iz novog bunara – naveli su iz Zelenila. I. MITROVIĆ

Kompanija Mtel juče je uručila nagradu petnaestom dobitniku konkursa ,,Zajedno ka vrhu“, čime je završena umjetnička i društveno-odgovorna priča u 15. godini kompanije. Nagrada u iznosu od 1.000 eura dodijeljena je Jeleni Đoković, za pjesmu o Mtel-u.

Izvršna direktorica kompanije Mtel Tatjana Mandić podsjetila je da ove proslavljaju 15 godina poslovanja.

- U ovoj godini priredili smo mnoga iznenađenja za naše korisnike jer smo željeli da podijelimo našu radost sa njima. Jedna od niza aktivnosti je i nagradni konkurs ,,Zajedno ka vrhu“. Drago mi je da smo kroz afirmaciju umjetnosti uspjeli da podstaknemo mlade ljude da iskažu svoje talente i da to podijele sa nama. Ova godina bila je jako uspješna za našu kompaniju, postali smo apsolutni lider na svim poljima telekomunikacija u Crnoj Gori – kazala je Mandić. Pi-ar menadžerka kompanije Mtel Ana Martinović istakla je da će ova godina ostati upamćena po velikoj ljubavi kompanije prema umjetnosti, jer su kroz sedam ciklusa

nagradnog konkursa bili svjedoci beskrajne kreativnosti i umjeća u stvaralaštvu mladih ljudi Crne Gore.

- Žiri Mtel-a i posjetioci sajta ,,Zajedno ka vrhu“ proteklih mjeseci imali su težak zadatak. Od preko 500 pristiglih radova trebalo je odabrati 15 najboljih. Blizu 200.000 glasova dokaz je da je nagradni konkurs zavrijedio veliku pažnju javnosti – kazala je Martinović.

Dobitnica nagrade Jelena Đoković zahvalila je na nagradi.

- Vrlo sam ponosna, a Mtel-u želim puno uspjeha u poslovanju narednih godina – poručila je Đoković.

Skupu u hotelu ,,CUE“ prisustvovali su i svi dosadašnji dobitnici nagrada na nagradnom konkursu, a prikazani su svi umjetnički radovi koji su do sada nagrađeni.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Dio

Gradonačelnik Ivan Vuković obišao je juče lokaciju na Ćemovskom polju na kojoj je u toku izgradnja novog groblja.

Naglašavajući da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata započetih u mandatu aktuelne gradske uprave, imajući u vidu stanje na gradskim grobljima na Čepurcima i u Zagoriču, on je ocijenio da je Glavni grad uspješno odgovorio ovom izazovu.

- U pitanju je jedan vrlo složen projekat koji osim 219 grobnica u prvoj fazi, podrazumijeva izgradnju cijelog niza saobraćajnica, velikog parkinga, objekta koji će biti komercijalnog karaktera, a privode se kraju radovi na izgradnji pet kapela, gdje će biti i komemorativni trg, tako da će Podgorica dobiti novo groblje, onako kako treba i dolikuje jednom modernom evropskom glavnom gradu. Ukupna vrijednost radova na izgradnji novog groblja iznosi oko dva miliona eura, pri čemu treba imati u vidu da je, s obzirom na lokaciju, novo groblje trebalo i infrastrukturno opremiti, odnosno dovesti modernu saobraćajnicu, što smo i učinili. Zahvaljujući angažovanju kolega iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice kroz dvije faze izgrađena je saobraćajnica dužine skoro jedan kilometar – kazao je Vuković i dodao da će, kada se sve sabere, vrijednost radova iznositi 3,7 miliona eura, što dovoljno govori koliko je projekat bio ambiciozan.

OPSTRUKCIJE

Vuković je istakao je da je JP Željeznička infrastruktura pokušalo da opstruira realizaciju ovog projekta. - Čestitam našim kolegama iz privrednog društva Pogrebne usluge, u prvom redu, direktoru Miljaniću, koji je osim

U prvoj fazi planirana izgradnja 219 grobnica

Ukupna vrijednost radova na izgradnji novog groblja iznosi oko dva miliona eura, pri čemu treba imati u vidu da je, s obzirom na lokaciju, novo groblje trebalo i infrastrukturno opremiti, odnosno dovesti modernu saobraćajnicu, što smo i učinili – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković

objektivnog izazova trke sa vremenom, neko vrijeme morao da se nosi i sa neodgovornošću ljudi iz uprave ŽICG koji su vođeni određenim motivima, na sve moguće načine pokušavali da opstruiraju realizaciju ovog projekta što je vrlo lako moglo da uslovi to da ljudi u jednom trenutku nemaju vi-

še gdje da se sahranjuju u Podgorici. Na svu sreću, kolege iz našeg Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj su promptno reagovale, tako da su sve formalno-pravne pretpostavke stvorene za nastavak radova i kao što vidite, radovi teku jako dobro i naše očekivanje je da na proljeće iduće

godine kompletan posao bude završen i da Podgorica dobije reprezentativni objekat ovog tipa – poručio je Vuković.

FAZE

Direktor gradskog preduzeća Pogrebne usluge Srđan Miljanić podsjetio je da prva faza radova podrazumijeva iz-

gradnju pet kapela, 68 parking mjesta i komercijalno-ekonomskog bloka, u kojem će biti prodavnica pogrebne opreme, cvjećare i potrebne kancelarije za rad, te da očekuje da će radovi bit završeni u narednih desetak dana. - Ukupna površina novog gradskog groblja iznosi 296.000

kvadrata, a biće izgrađeno 18.412 grobnica sa 39.369 grobnih mjesta. Napominjem da se realizacija ovog projekta odvijala u vrlo izazovnom periodu, počevši od pandemije korona virusa i naglog skoka cijena građevinskog materijala, te obustave radova od nekih dvadesetak dana, nakon čega je uslijedio i duži kišni period. Da nije bilo uticaja faktora koji su usporili planiranu dinamiku, radovi bi već bili završeni –kazao je Miljanić. Nj. Ž.

Ekipe gradskog preduzeća Čistoća nastavljaju aktivnosti na realizaciji projekta ,,100 za čistiji grad“, koji podrazumijeva ugradnju 100 polupodzemnih kontejnera na teritoriji Podgorice.

Prethodnih dana novi polupodzemni kontejneri ugrađeni su na prostoru mjesnih zajednica Stari aerodrom (Kozaračka), Zabjelo (prostor između ulica Vojislavljevića i Jerevanske) i Ljubović (Vitnija Vorena).

Iz Čistoće su poručili da će metalne posude koje su se do sada nalazile na tim lokacijama biti uklonjene nakon uređivanja prostora oko novougrađenih posuda, kao i da će njihove ekipe nastaviti ugradnju polupodzemnih kontejnera na prostoru MZ Stari aerodrom, Zagorič, Blok pet i Ljubović. I. M.

ISKLJUČENJA STRUJE

U susret Novoj godini, KIC pop hor je svojim 80. koncertom darivao Podgorici još jedno nezaboravno muzičko veče pod nazivom ,,Nek’ je život pjesma“. Skoro dvoipočasovni program pod dirigentskom upravom prof. Zoje Đurović bio je najljepša završnica sjajne godine u kojoj je hor održao čak 20 koncerata širom Crne Gore, ali i u Skoplju i Zagrebu, šireći pjesmom ljubav, pozitivne emocije i ogromnu energiju, kao pravi i najbolji muzički ambasador svoje države. U prepunoj velikoj sali KIC-a, na sceni sa koje su krenuli 2017. godine, hor je izveo tridesetak domaćih i stranih numera u tri bloka, kao i nekoliko pjesama iz njihovog antifašističkog repertoara. Od prve do posljednje numere, uz dva bisa, aplauze i skandiranja, publika je pjevala sa horom. Praznični koncert bio je prilika da hor predstavi svoje

soliste, od kojih je većina prvi put nastupala pod svjetlima reflektora na velikoj sceni KIC-a – Antigonu Miličković, Miša Andrijaševića, Sanju Mišurović, Anju Nikolić, Anđelu Mićović , Tamaru Jovović , Slobodanku Seku Martinović, Dejanu Savićević, Stefana Vukovića, Anu Radulović, Igora Đurića, Harisa Alivodića i Slavicu Dragović

– Kada sam prije pet i po godina, uz podršku NVU ,,Kutak“ i Sanje Radusinović, osnovala KIC pop hor, nijesam mogla ni da zamislim da će kroz ansambl proći više od 500 sugrađana, da ćemo danas otpjevati 80. koncert, da ćemo biti regionalno poznati, da ćemo podstaći osnivanje horova širom Crne Gore, da će energija koja vlada u horu, i nakon korone, trajati i jačati! Ogroman

rad i trud svih nas se isplatio, jer kada vidite u svom gradu i širom Balkana na nogama prepunu salu kako sa vama pjeva, tapše, razmjenjuje emocije, a znate da vas samo ljubav pokreće, onda ste i sigurni da ste na pravom putu – kazala je menadžerka i članica KIC pop hora Snežana Burzan-Vuksanović, zahvaljujući publici na podršci, gostima koncerta, dirigentici Zoji Đurović i svim članovima hora.

Gost koncerta bio je plesni par iz kluba ,,Sonrisa“ Slobodan Vukčević i Sanja Stupar, kao i stendap komičar Marko Puljiz, a voditeljka večeri bila je Tamara Radonjić. Za dekoraciju scene bili su zaduženi Seka Martinović, Tijana Dragićević i Haris Alivodić, a produkcijski tim su činili profesionalci iz KIC-a ,,Budo Tomović“. Sljedeće druženje KIC pop hor je najavio za 1. mart naredne godine, na svoj 6. rođendan, na istom mjestu. H. P.

Gradilište novog groblja na Ćemovskom polju

Radovi na Ćemovskom polju

PODGORICA –Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 300.

Sudije: Pelja, Bajgorić, Hasić (BiH). Rezultat po četvrtinama: 17:19, 17:14, 17:12, 17:7.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 4, Mi.Bigović, Radonjić 18, Stefanović, Živković 12, Baošić, Ma. Bigović, Vukčević, Marković 6, Šćepanović 11, Leković 14, Bulajić 3.

ZAGREB: Terze 4, Vogrinc 5, Ćurić 3, Međugorac 2, Ostojić 17, Miletić 18, Maršić 3, Jakšić.

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Zagreb i sa maksimalnim učinkom (10 utakmkca i isto toliko pobjeda) završile su grupnu fazu WABA lige, a samim tim u Top 8 fazu prenijeće maksimalnih 12 bodova.

Upravo zbog toga trijumf protiv Zagreba ima dvostruku vrijednost za ,,plave“, koje su ta-

ko na idealan način završile sa obavezama u regionalnom takmičenju za 2022. godinu. Ipak, ako se zna da su Podgoričanke u Zagrebu prije nešto više od mjesec slavile sa 101:50, onda je ovaj duel donio neočekivan scenario.

Tokom gotovo tri četvrtine Budućnost se mučila, Zagreb neočekivano dugo imao vođstvo, ali su domaće od 27. do 37. minuta napravile seriju 20:4 povele ,,plus 17“ (64:47), pa je bilo jasno da je iznenađenje ipak nemoguće. Gošće su u prvih 15 minuta konstantno vodile, Budućnost imala loše procente šuta, igrala bez agresivnosti u odbrani (primili 10 poena bez napravljenog faula). Poenima Leković ,,plave“ su preokrenule (25:23), ali samo na kratko. Ipak, turbuletno poluvrijeme Podgoričanke su dobile zahvaljujući Radonjić koja je ukrala loptu na prenosu Miletić i uz zvuk sirene pogodila za 34:33. Ipak, veća rotacija i kvalitet došli su do izra-

Novljanke eliminisane

Novi 6. Poeni iz servisa: Asteriks 8, Herceg Novi 2. Greške: Asteriks 15, Herceg Novi 18.

Grupa B

,,Morača“ opet

Bez najboljeg igrača u dosadašnjem toku sezone – Alfa Kabe (virus), posebno zbog njegovih fizičkih predispozicija, košarkaši Budućnost Volija nijesu uspjeli da izbjegnu treći poraz u „Morači“, četvrti ukupno u grupi B Evrokupa.

Turk Telekom je sigurnom pobjedom (84:71) potvrdio odličan start sezone (16 pobjeda u posljednih 17 mečeva u Evrokupu i prvenstvu Turske) i još jednom pokazao zašto je jedan od najozbiljnijih, ako ne i najozbiljniji kandidat za trofej u drugom po snazi Ulebovom takmičenju. Turk Telekom je, uz to, potvrdio da su brojke nekad neumoljive – dobio je i peti meč u kojem je postigao barem 82 poena.

rana ,,Beveren“. Gledalaca: 350. Sudije: Rozej (Slovenija), Grelije (Švajcarska). Rezultat po setovima: 25:19, 25:18, 25:18. Poeni iz napada: Asteriks 41, Herceg Novi 28. Poeni iz bloka: Asteriks 8, Herceg

ASTERIKS: Neufken 2s, Koulberg 6, Tierens, Overvater 8, Maring 17, Kos 5, Stragjer 15, Gilson, Krenicki 3, Debuk, Vouters, Rampelberg.

HERCEG NOVI: Bokan 9, Burzanović 2, Nikolić, Ča-

žaja od sredine treće dionice. Zagreb je trojkom Ćurić prišao na 44:43, ali je onda u narednih devet minuta postigao samo jedan koš… Živković je u 31. minutu pogodila za prvu dvocifrenu prednost (53:43), da bi nakon poena Leković na dva i po minuta prije kraja bilo rekordnih 64:47… R. P.

bonenko 7, Stanimirović 6, Labović (libero 2), Tvrdišić, Boban 1, Dragović, Tuševljak, (libero 1), Balai 7, Ljutikova, Lisičić, Behtereva 1, Najdić 3. Odbojkašice Herceg Novog završile su nastup na evropskoj sceni, u drugom kolu Čelendž kupa – nakon što su uzele set u prvom meču kod kuće, izabranice Milorada Krunića su poražene u Belgiji od Asteriksa 3:0. S. J.

Ekipa Vladimira Jovanovića je na momente, posebno u prvom poluvremenu, uspijevala da parira, čak i vodi protiv Turaka, i to u trenucima kada je kontrolisala ofanzivni skok gostiju, ali i kada je pogađala sa distance. Međutim, i ovaj meč je pokazao da Budućnost, koja na polovini grupne faze ima skor 5-4, u ovom rosteru nema „širinu“ da se nosi sa najboljima u ovom takmičenju i da će, osim O’Brajena, i zdravog ostatka tima, trebati barem još jedno pojačanje, u bekovskoj liniji. Uz to, očigledno da je i pojedini navijači, kojih ove sezone ima na istorijskom minumumu, polako gube strpljenje, imajući, možda, nerealna očekivanja od ovog sastava „plavih“, pa su se nakon meča čuli prvi zvižduci sa tribina, a u finišu meča se iza klupe Podgoričana čuo i povik upućen treneru Jovanoviću sa porukom da ide kući...

DOBAR POČETAK

Budućnost je odigrala različite prve dvije četvrtine, prije svega u skoku. U prvoj dionici su Podgoričani bili raspoloženi u šutu sa distance, sa pet pogođenih trojki iz sedam pokušaja, pri čemu su bez pro-

mašaja bili oni koji su šutirali (Kameron Rejnolds tri, Edin Atić i Igor Drobnjak po jednu). Gosti su pogodili samo jednu trojku, ali su za dva poena (8-6) bolje šutirali od domaćina (10-4). Pored šuta za tri poena i odlične odbrane, Podgoričani su prednost nakon prve dionice (24:19) stekli zahvaljujući i prednosti u skoku (10), posebno ofanzivnom (pet), jer Turk Telekom nije imao nijedan ofanzivni skok, te samo pet pod svojim obručem.

Gosti su vodili u prvoj polovini ove četvrtine, do četiri poena (7:3, 11:7), ali su Podgoričani nakon trojke Rejnoldsa za 15:13 preokrenuli i do kraja kvartala nijesu ispuštali prednost, koja je najviše iznosila sedam poena (21:14), nakon trojke Atića, nepuna dva minuta prije kraja.

Početkom druge četvrtine promijenio se odnos u skoku, Turci su do poluvremena bili bolji u tom elementu od najbolje skakačke ekipe Evrokupa (19-18), a posebno su bili uspješni u ofanzivnom skoku

(6-3), što im je omogućilo da postižu koševe iz drugog, pa i trećeg pokušaja, i dođu do prednosti na polovini meča (42:38).

Budućnost je u drugoj dionici pokvarila šut za tri poena (92), za nijansu je bolje šutirala iz reketa nego u prvih 10 minuta (42 – 40 odsto), dok su gosti ubacili tri trojke, a pokvarili su šut za dva (66,7 –75 odsto).

Budućnost je odlično otvorila drugu dionicu, sa dva uzastopna koša Alekse Ilića za maksimalnih devet (28:19), ali je nakon toga uslijedio pad u oba pravca. Gosti su za tri i po minuta napravili parcijal od 14:3 i preokrenuli na 36:31, sredinom četvrtine, a onda prednost od dva posjeda sačuvali do odmora (42:38).

TEŠKO U NAPADU

Treća četvrtina je bila najneefikasnija na meču (16:16), a Budućnost je skoro sve poene (12) postigla iz daljine (četiri trojke), a dva takva uzastopna pogođena šuta ( Tre Bel-Hejns i Rejnolds) su na-

Košarkaši Budućnost Volija poraženi kod kuće

Sa sinoćnje utakmice u Podgorici

opet bolna tačka

Fudbaleri Rudara zimuju u zoni baraža Vjera u uspješno proljeće

PODGORICA - Nakon Mundijala – domaći fudbal vraća se u sferu interesovanja.

Prvoligaši su na odmoru, tek poneki transfer u najavi, s tim što se do početka zimskih priprema očekuju konkretniji potezi u vezi promjena u igračkom kadru.

Rudar je jesenas igrao po principu toplo/hladno, promijenio je i trenera (Aničić naslijedio Nikića), ali je prvi dio šampionata završio u crvenoj zoni baraža.

Pljevljaci očekuju vedrije proljeće...

Jovanović: U nastavku nijesmo našli ritam u napadu

kon nešto više od dva minuta donijela iznednačenje (44:44), ali posljednje na meču. Tejlor, Grent i Butej su ubacili sedam vezanih poena, a onda je Džons sa tri pogođena šuta prvi put donio dvocifrenu razliku svom timu (57:46).

Budućnost se u tim trenucima mučila u napadu, ali je ,,plave“ probudio Fil But sa pet poena, da bi Bel-Hejns pogodio trojku za svega četiri poena minusa (58:54) pred 10 minuta odluke.

Međutim, sve je odlučeno u prva dva minuta posljednje četvrtine, kada je Butej pogodio za dva, Tejlor dao trojku, a Sestina, nakon rampe Alekse Ilića, uhvatio loptu i dao koš i dodatno 12 razlike (66:54).

Nakon toga ,,plavi“ više nijesu imali snage za povratak, iako se otvorila nada sredinom posljednje četvrtine kada je Budućnost prišla na 72:64, ali je Butej sa dvije nove trojke otklonio i posljednje dileme… Budućnost u narednom kolu, 11. januara, gostuje Hamburgu. S. JONČIĆ

„Fenjeraš“

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je kazao da je meč sa Turk Telekomom ,,bio jako težak u teškom trenutku za ekipu“.

- Imali smo dobar napad u većem dijelu prvog poluvremena, izgrađen šut za tri, loptu na obruču, ali i problem sa defanzivnim skokom zbog izostanka Kabe, koji ima tijelo za Evrokup. Očekivao sam taj problem, ali je bio preveliki. Nadao sam se da ćemo na odmor da odemo sa razlikom, možda i većom, ali smo izgubili prednost koju smo napravili. U drugom poluvremenu nijesmo našli ritam u napadu, a onda je dvije otvorene trojke u posljednjoj četvrtini dao Butej, jednu Sestina. Više nijesmo našli način da ih uhvatimo – rekao je Jovanović, Trener ,,plavih“ ne zna kada će se u tim vratiti Alfa Kaba

- Prvi put od dolaska sa Kanarskih ostrva sam ga vidio u utorak, kada je odradio laganu teretanu. Od doktora zavisi kada će se vratiti. Ima običan grip, testiran je, a ovo nije prvi put da mu se to dešava. Podložan je tome, svaki pad imuniteta dovodi do problema, a dosta nam znači –dodao je Jovanović.

Trener Turk Telekoma Erdem Džan bio je zadovoljan pobjedom, svjestan gdje je ostvario.

- Ovdje je velika košarkaška kultura, uživali smo i odigrali dobru utakmicu. U prvom poluvremenu smo dozvolili protivniku devet ofanzivnih skokova i držali ga u igri. U nastavku smo počeli da igramo u našem ritmu, da skačemo i trčimo. Jedina očekivanja prije početka sezone su bila da budemo bolji svakog dana, da napredujemo i to nam je moto. Vidjećemo gdje će nas to dovesti. Vrlo je rano i lako pričati o dostignućima, ali još nijesmo uradili ništa. Igramo dobro, pobjeđujemo, ali je cilj da budemo sve bolji – rekao je Džan.

- Dolaskom novog trenera krenuli su bolji rezultati. Igrali smo dobro, uhvatili kontinuitet, ali sreća nam je okrenula leđa u finišu polusezone. Posljednje tri utakmice završili smo 0:0, a protiv Budućnosti, Dečića i Mornara nijesmo uspjeli da pobijedimo uprkos vođstvu. Sve to je uticalo da ne sakupimo više od 20 bodova nakon 19 kola. Nije prijatno biti u zoni baraža, ali vjerujem da će nastavak biti uspješniji –rekao je Danin Talović, korpulentni napadač tima sa sjevera države. Pod Golubinjom će biti noviteta u ekipi, a upravo je i dvadeset sedmogodišnji ofanzivac jedan od igrača koji tek treba da riješe status.

- Ljetos sam sa ljudima iz kluba dogovorio saradnju na pola godine. Sada je sve otvoreno. Pričaćemo ponovo. Postoje neki, doduše, neformalni pozivi iz inostranstva i domaćih prvoligaša. Nikakvu odluku neću donositi prije nego sjednem za sto sa čelnicima Rudara – dodao je Talović. Jesen je završio kao prvi strijelac tima, sa pet golova iz 18 ligaških nastupa. Jednom je bio strijelac i u Kupu.

- Od kada je trener Aničić preuzeo ekipu, igrali smo ofanzivinije, lijepo za oko. Niko nas nije nadigrao osim Sutjeske. Pokazali smo da možemo da se nosimo i sa najboljim timovima lige. Sa napadačkim stilom i ja sam više došao do izraža-

ja. Dao sam ukupno šest golova u prvenstvu i Kupu, a mogao sam i više. Sa lične strane sam zadovoljan, ali utisak bi bio bolji da smo kao tim bolje plasirani od osmog mjesta –poručio je Talović.

Pljevljaci još nijesu definisali tačan datum početka priprema.

- Zavisi kada će početi proljećni dio šampionata. Čujemo da bi to moglo da bude ranije nego inače. Ako tako bude – vjerovatno će se i ekipa ranije okupiti. Do sada je prozivka uglavnom bila oko 10. januara – zaključio je Talović, koji je najveći dio karijere proveo upravo u Rudaru, a jedno vrijeme nastupao je i u Indoneziji.

D. K.

Bošnjak na meti Sutjeske

ne ući bez Filipa Kneževića, a na poziciji krilnog napadača kraj ,,Bistrice“ bi rado vidjeli Armina Bošnjaka, ofanzivca Jezera. Bošnjak je debitovao za Jedinstvo, zatim igrao za Iskru, Rudar, Zetu, bio na Kosovu, gdje je igrao za Balkani, a pola godine bio je u Singarupu, gdje je igrao za Tampines Rovers, nakon čega je došao Jezero.

U prvom dijelu sezone sakupio je najveću minutažu u Jezeru (1.701 minut), imao veoma zapažene partije, što nije promaklo Nikšićanima, zbog čega je Bošnjak prema našim saznanjima na meti Sutjeske… R. P.

Otrant traži Bećiraja i Nikača, već stigli Agović i Pepić

PODGORICA – Otrant

Olimpik imao je lošu polusezonu. Ulcinjani su tokom jesenjeg dijela ostvarili samo dva trijumfa na 19 utakmica, tako da su sa 11 bodova ubjedljivo posljednji. Nikšić ima 17, a prva ekipa van opasne je Zeta sa 20. To znači da je

,,fenjeraš“ trenutno na devet bodova od spasa, što dovoljno govori koliko će teško biti Otrantu u narednoj polusezoni da sačuva status drugoligaša.

Ipak, čelnici kluba odlučni su da naprave tim u kojem će biti uglavnom iskusni pr-

voligaški igrači, kako bi ovaj tim napravio veliki prodor na tabeli. Prema našim saznanjima Ulcinjani su već dogovorili saradnju sa golmanom Jasminom Agovićem iz Podgorice, kao i ofanzivcem Arsenala Dejanom Pepićem. Ali, to je očigledno tek početak. Otrant je kon-

taktirao još nekoliko ofanzivaca, između ostalih Darka Nikača i Boža Markovića, pa čak i Fatosa Bećiraja! Na meti Otranta je i štoper Predrag Kašćelan. Dakle, u Ulcinju se neće predati tek tako. Brojna pojačanja biće nagovještaj uzbudljive polusezone… R.P.

PODGORICA

Vezista Jezera interesantan šampionu Crne Gore

Druge lige želi da napravi ozbiljan tim za narednu polusezonu

ŠAH

Pehar Danilu Milanoviću

Da sjećanja na crnogorskog velikana drevne igre ne blijede, naprotiv, da je sve više ljubitelja šaha koji rado evociraju uspomene na divnog čovjeka, vrsnog takmičara i trenera Radojicu Dabetića pokazao je drugi međunarodni memorijal održan u njegovu čast. U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici okupilo se 136 igrača iz zemlje i okruženja među kojima čak devet velemajstora i sedam intermajstora. Poslije devet odigranih kola prvi kroz cilj prošao je GM Danilo Milanović sa 7,5 poena, koliko je na drugom mjestu sakupio i IM Stefan Tadić kome je pripala srebrna medalja zbog slabijeg buholc koeficijenta

Bronzanom se okitio GM Miloš Perunović sa 7 dok su isti učinak imali i Pavel Anisimov, Dragiša Blagojević i prošlogodišnji šampion Nikola Đukić. Među nagrađenima su i Artem Iljin, Aleksandar Tomić, Sergej Rodčenkov, Branko Tadić, Armin Mušović, Andrej Skvorcov, Blažo Kalezić, Jovan Milović i Predrag Nikač sa po 6,5 te Nemanja Vukčević sa 6 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Alene Bogačkove, veterana Momčila Raičevića i omladinca Darija Ali-

U subotu u Mojkovcu Prvenstvo Crne Gore u cugeru

vodića, zatim najuspješnijeg nerejtingovanog igrača Alvira Sijarića, te Danila Pobora do 2.000 ELO, Veljka Šćekića do 2.200 ELO i najbolje plasiranog člana ŠK Budućnost-Omladinac Uroša Rašovića Nagrade najboljima uručili su ćerka pok. Dabetića, Nataša i direktor turnira Aleksandar Radunović. Na svečanom otvaranju uspomene na Radojicu Dabetića emotivno su evocirali njegovi učenici Slaven Živković i Jovan Jovančević -Dapca sam upoznao u šahovskoj školi ,,Mat“ kada sam tek počinjao sa učenjem. Iz tog perioda ga pamtim po izuzetno džentlmenskom stavu, sređenom

izgledu i prodornom glasu. Kada mi se godinama kasnije ukazala prilika da opet budem njegov učenik, imao sam utisak kao da sam se do tada samo brčkao u plićaku, a da je šah u stvari jedan nestvarno dubok i bogat okean. Dabac me je svojom strašću sve dublje uranjao u te nemirne vode , raspirujući i njegujući moju strast za šahom. Svako ko je imao privilegiju da radi sa njim će vam reći da njegova strast nije poznavala granice, naprotiv, zračio je njome i bio posvećen do beskonačnosti, rekao je Jovančević.

Prema riječima aktuelnog seniorskog prvaka Nikole Đukića memorijal je bio veoma uzbudljiv i po pitanju

konačnog poretka na tabeli neizvjestan do samog kraja. -Mislim da je Danilo Milanović zasluženo osvojio prvo mjesto i koristim ovu priliku da mu još jednom čestitam. Svoj plasman mogu ocijeniti kao zadovoljavajući, pogotovo nakon lošeg starta, ali mnogo važnije od samog rezultata jeste činjenica da je turnir protekao veoma uspješno. Uz rekordan odziv igrača i izuzetno jak sastav, kao i veliki broj mladih šahista koji su uzeli učešće na memorijalu, mogu slobodno reći da je ovo bio pravi šahovski praznik. Vjerujem da je i organizacija bila na potrebnom nivou i da su svi učesnici i gosti mogli uživati. Već se radujem narednom turniru i ne sumnjam da ćemo svi u klubu, na čelu sa predsjednikom Sašom Radunovićem, dati sve od sebe da bude još bolji od ovogodišnjeg. Radojica Dabetić je dao ogroman doprinos uspjesima ŠK Budućnost i razvoju crnogorskog šaha, a kao saigrač, učitelj, prijatelj ostavio je topao trag ljudskosti u svakom od nas.

To nas obavezuje da čuvamo sjećanje na njega i da učinimo sve što je potrebno da ovaj turnir nastavi da živi i da raste u godinama koje su pred nama – naglasio je Đukić.

Posebno

Lazović najbolji vaterpolista

PODGORICA – Protiv Japana je na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti sakupio 20 odbrana, bio na visokom nivou i na ostalim mečevima, a s ,,ajkulama“ je nastupio i na Evropskom šampionatu u Splitu.

S Marsejom je osvojio prvenstvo Francuske, uz to učestvovao i na finalnom turniru Lige šampiona.

Zbog toga nije bilo dileme –Dejan Lazović najbolji je crnogorski vaterpolista u 2022. godinu.

Lazović zbog klupskih obaveza nije mogao da prisustvuje svečanosti Vaterpolo i plivačkog saveza, a priznanje je u njegovo ime primio otac Zoran. - Čini mi zadovoljstvo da u Dejanovo ime primim laskavo priznanje. Siguran sam da će mu ono dati još više podstreka da nastavi i bude na vrhuncu, da pomogne vaterpolo reprezentaciji i crnogorskom vaterpolu – kazao je Zoran Lazović. Najbolji mladi vaterpolista je Vasilije Radović, sa 19 godina standardni seniorski reprezentativac.

za

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za sport i mlade, Šahovski savez Crne Gore u saradnji sa ŠK ,,Brskovo“ i Opštinom Mojkovac organizuje 24. decembra u ovom gradu Pojedinačno brzopotezno prvenstvo naše zemlje za tekuću godinu. Takmičenje će se održati u fiskulturnoj sali OŠ ,,Aleksa Bećo Đilas“ sa početkom u 11 časova, a potencijalni učesnici treba da potvrde nastup glavnom sudiji Igoru Vujačiću sat ranije. Tempo igre je tri minuta po igraču uz bonifikaciju od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Nagradni fond iznosi 1.500 eura i raspoređen je na 12 redovnih i šest specijalnih koje su namijenjene najboljoj dami, veteranu i omladincu, te najuspješnijim igračima do 1.700 ELO i 2.000 ELO, kao i najboljem predstavniku grada domaćina. U pauzi turnira koji će se rejtingovati obaviće se svečana ceremonija proglašenja najboljeg šahiste i šahistkinje u 2022. godini.

U amfiteatru srednje stručne medicinske škole u podgorici održano je deveto Pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika Crne Gore na kojem su nakon devet odigranih kola po sedam poena sakupili profesori Saša Vujošević Miloš Pečurica i Velimir Jeknić. Pobjednički pehar pripao je Vujoševiću koji je imao najbolji buholc koeficijent. Među nagrađenima su i učitelj i pjesnik Andrija Radulović te prof. Dragan Čađenović sa po 6,5 poena, a zatim slijede Radovan Kankaraš sa 5,5, Milan Nedić, Branko Mandić, Milutin Staniđić i Safet Alibašić sa po 4,5, Žarko Bugarin i Bogdan Manojlović sa po 4, Milinko Mihailović sa 3,5, te Veselin Rovčanin i Milika Danilović sa po 2 poena.

-Naše šahovsko druženje svojim prisustvom i poklonima knjiga su uveličali – velemajstor, novinar i publicista, dragi čovjek i prijatelj crnogorskih šahista i prosvjetara Milan Draško, kao i novi predsjednik ŠK ,,Prosvjeta“ Željko Sekulović, koji su inspirativnim kratkim govorima pozdravili šahiste-prosvjetare, rekao je Čađenović i obećao da će nagradni fond za deseto jubilarno takmičenje biti udvostručen.

Jedino ostaje žal što, uprkos obavještenju putem imejla svim vaspitno-obrazovnim ustanovama povodom turnira, apatija i indolentnost nekih ljubitelja drevne igre ovo druženje nije učinila masovnijim, a iskreno smo se nadali, dodao je on.

Bek Jadrana imao je veoma sadržajnu godinu – nastupio je na evropskom dijelu Svjetske lige u Podgorici, završnom turniru Svjetske lige u Strazburu, Svjetskom prvenstvu u Budimpešti, Evropskom prvenstvu u Splitu, a obaveze s nacionalnom timom u 2022. zaokružio igranjem za juniorsku selekciju na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Sa ekipom Jadrana osvojio je titulu prvaka države.

Najbolja plivačica je Jovana Kuljača, koja je u 2022. na-

stupila na seniorskom prvenstvu Evrope u Rimu i Svjetskom prvenstvu za seniore u Budimpešti.

Na međunarodnim turnirima osvojila je četiri pehara za najbolju plivačicu. Na oba državna prvenstva i na ,,Montenegro open-u“ proglašena je za najbolju plivačicu.

Državna je prvakinja u disciplinama 50, 100, 200 kraul 50, 100 leđno, 50 delfin i 200 mješovito. Kuljača je kandidatkinja za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Najbolji plivač je Ado Gargović. U godini na izmaku nastupio je na seniorskom prvenstvu Evrope u Rimu i na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti.

Drugi međunarodni memorijal ,,Radojica Dabetić“ okupio 136 igrača

Milanović i Anisimov

Održano

Pojedinačno prvenstvo prosvjetnih radnika Vujošević

nijansu bolji od Pečurice i Jeknića

Sa jučerašnje svečanosti u Podgorici

najbolji vaterpolista u 2022.

Primorac i Jadran večeras za trofej Kupa

Vaterpolisti Primorca i Jadrana boriće se večeras od 19 sati za trofej Kupa Crne Gore. Dva sata ranije počeće meč za treće mjesto između Budvanske rivijere i Katara. Utakmice se igraju na bazenu Sportskog centra ,,Morača“ u Podgorici. U ligaškom dijelu Kupa, Primorac je upisao pet pobjeda i remi, Jadran je imao četiri pobjede, remi i poraz, treća je bila Budvanska rivijera s dva trijumfa i četiri poraza, dok je Kataro završio bez bodova. Trofej brani Primorac.

Član GK ,,Nikšić“ i reprezentativac Nikola Nikolić najbolji crnogorski paraolimpijac u 2022.

U ovoj godini je postavio nove državne rekorde u disciplinama 100, 200 i 400 mješovito i 50 leđno u kojima je i apsolutni prvak države, kao i na 100 i 200 kraul, 100 leđno.

I on je kandidat za predstojeće Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore ove godine dodijelio je i posebno priznanje Mirku Vičeviću povodom prijema u Kuću slavnih vodenih sportova.

Vičević je bio olimpijski šampion sa Jugoslavijom u Seulu 1988, ima dvije titule prvaka svijeta – 1986. i 1991, kao i prvaka Evrope iz 1991.

Bio je prvak Jugoslavije sa Primorcem i splitskim Jadranom,

kruna teške kategorije boksa

sla sa odraslim, odgovornim ljudima, bez mnogo gluposti. Usik je moj dobar prijatelj, veoma je inteligentan, a Tajson je kao Supermen i kao sportista i intelektualno. Dakle, oni žele borbu, obojica žele to i biće malo, ako uopšte i bude, problema, pa ćemo to moći da ostvarimo. Uvjeren sam u to. Pristali su da budu jedan drugom naredni rival bez bilo kakvih privremenih borbi – otkrio je slavni promoter Bob Arum

Ukrajinac Usik je vlasnik WBA, IBF, WBO i IBO pojaseva, a kontroverzni Fjuri šampion najcjenjenije WBC organizacije.

Najrealnije je da će se duel održati ili u Velikoj Britaniji ili na nekoj od lokacija na Bliskom istoku. R. A.

a sa Savonom i Brešom najbolji u Italiji.

Sa Brešom je tri puta dizao trofej LEN kupa (sadašnji Evrokup), a to takmičenje je osvojio i kao trener Vaterpolo akademije Kataro.

Bio je i prvak Evrope sa juniorskom crnogorskom selekcijom na Malti 2013. godine.

Predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore Đuro Marić istakao je da je 2022. godina bila finansijski i organizaciono izuzetno zahtjevna. Naveo je da su crnogorske selekcije učestvovale na šest velikih takmičenja, kao i da su seniori i pored smjene generacija ostali u svjetskom vrhu. - Pokazala je mlada ekipa da može da se nosi sa svjetskim

i evropskim šampionima i da njihovo vrijeme tek dolazi. Uz naporan i veliki rad koji predstoji u narednoj godini, vjerujem da ćemo ispuniti glavni cilj, plasman na Olimpijske igre u Parizu – rekao je Marić, dodavši da su kroz dva velika takmičenja pokazali da i kao domaćini mogu organizaciono da odgovore na najbolji način.

- Da smo bili dobri domaćini dobili smo potvrdu i ovih dana – Svjetska federacija nas je odredila za domaćina turnira Svjetskog kupa za seniore. Podgorica će biti domaćin i šampionata Evrope za mlade – kazao je Marić.

Marić je naveo i da su u Savezu ponosni i na plivače koji su nastupali na EP i SP, te oborili nekoliko crnogorskih rekorda.

- Sigurni smo da će i sljedeće godine nastaviti u istom ritmu – dodao je Marić, rekavši da će 2023. godina biti naporna i izazovna, posebno u finansijskom smislu. Ne. K.

Godina u znaku golbala

PODGORICA – Paraolimpijska 2022. godina u Crnoj Gori protekla je u znaku golbalista.

Reprezentativac Nikola Nikolić proglašen je za najuspješnijeg sportistu u tradicionalnom izboru Paraolimpijskog komiteta (POK). Nikolić je predvodio ekipu Nikšića do finala završnog turnira Lige šampiona i sa 90 pogodaka bio drugi strijelac tog takmičenja. Nikšićki tim plasman na završni turnir izborio je na kvalifikacionim turnirima u Pragu i Nikšiću, na kojima je osvojio drugo, odnosno prvo mjesto.

Golbalisti su ove godine bili treći na međunarodnom turniru u Roštoku, dok su slavili u u Beogradu i Nišu.

- Hvala mojim saigračima, stručnom štabu. Bez svih njih ne bi bilo ni nagrade. Nadam se da će nas priznanje natjerati da još više radimo. Vjerujem da će u budućnosti biti razloga za još mnogo proslava i priznanja za nešto što dugo čekamo – rekao je Nikolić, koji se zahvalio i predsjedniku POKCG Igoru Tomiću na podršci golbalu i paraolimpijskom sportu uopšte, i treneru Nikoli Čuroviću Najuspješniji mladi sportista je plivačica Iskra Dedivanović, bronzana sa Evropskih igara

Jakšić najbolji u drevnom gradu

PODGORICA – Automobilista

Vasilije Jakšić najbolji je sportista Kotora.

To je odluka Opštinska komisije za sport, koju čine potpredsjednik Opštine Nebojša Ševaljević – predsjednik Komisije, te članovi Marina Bjelja, Nada Vučković, Nenad Bukilica i Goran Vuković Komisija je donijela odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista, sportskih radnika i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih prijedloga na javni poziv za izbor najboljih u sportu.

Pored Jakšića, nagrađen je i Jedriličarski klub ,,Lahor“, kao najbolji sportski kolektiv, dok je Mirjana Martinović, najbolja trenerica. Priznanje za perspektivnog spor-

tistu zaslužio je Filip Milošević, dok će priznanjima zaslužnog sportskog radnika biti nagrađeni Slavko Piper i Predrag Lazović. Specijalno priznanje će ovom prilikom biti uručeno i Mirku Vičeviću, najtrofejnijem crnogorskom sportisti i članu Kuće slavnih vodenih sportova. Takođe, posebna priznanja za sportske rezultate ostvarene u 2022. godini biće dodijeljena: Aleksi Roganoviću –istaknutom članu Jedriličarskog kluba ,,Lahor“, nosiocu titule šampiona sa četiri prva mjesta u osam regata, Vidaku Miljenoviću – aktuelnom kadetskom prvaku Crne Gore u džudou sa zapaženim rezultatima na domaćim i međunarodnim takmičenjima, Andrei Milaš – osmogodišnjoj članici džudo

i džu-džicu kluba ,,Champion“, prvakinji države i vicešampionki Balkana u džu-džici, te Andriji Radunoviću, Dušku Petroviću i Nikoli Petroviću – uspješnim članovima džudo kluba ,,Kotor“, Neđu Baštrici, Balši Vučkoviću, Pavlu Krivokapiću, Milošu Vukšiću, Drašku Samardžiću i Milanu Nikaljeviću – članovima juniorske vaterpolo reprezentacije, osvajačima srebra na ovogodišnjim Mediteranskim igrama. Osim navedenih nagrada, Komisija je donijela odluku o dodjeli posthumnih priznanja za Milivoja Radulovića, Nenada Gajića i Đura Perovića.

Dodjela godišnjih priznanja biće upriličena sjutra, sa početkom u 17 časova u hotelu ,,Cattaro“. R. P.

mladih paraolimpijaca u Finskoj u disciplini 100 metara prsnim stilom.

Za najuspješniji tim u 2022. godini proglašen je Golbal klub ,,Nikšić“, koji je osvojio drugo mjesto na finalnom turniru golbal Lige šampiona u Njemačkoj.

Najuspješniji trener je Nikola Čurović, šef stručnog štaba Nikšića i golbal reprezentacije Crne Gore.

POKCG je za izuzetan sportski rezultat dodijelio priznanja atletičarki Maji Rajković, džudisti Mirnesu Ramoviću i stonoteniserima Filipu Radoviću i Luki Bakiću Rajković je na internacionalnom sankcionisanom mitingu u Zagrebu, u bacanju koplja kategorije ,,F54“, ostvarila lični rekord hicem od 14,24 metra.

To je trenutno najbolji rezultat na evropskim rang listama Međunarodne paraatletske federacije.

Ramović je bio petopolasirani na seniorskom Evropskom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju, dok su Radović i Bakić četvrtfinalisti Svjetskog prvenstva u Španiji. Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić rekao je na ceremoniji proglašenja najboljih da u paraolimpijskom sportu ima velikih sportista koji donose paraolimpijske medalje i onih koji tek kreću u svoj prvi paraolimpijski korak.

- Ima mnogo i rekreativaca koji su tu zbog svoje rehabilitacije, integracije i inkluzije, koja nama nije manje važna od onoga što rade Radović, Radmilo Baranin, Marijana Goranović i ostali – rekao je Tomić i naglasio da crnogorske sportiste naredne godine očekuje osam šampionata Evrope i svijeta i da je predparaolimpijska godina uvijek teška i najteža.

- Sada više nema nazad, Paraolimpijske igre su u Parizu ,,sjutra“. Znajuću kojom energijom radite, u uslovima i neuslovima, siguran sam da će ova priča u Parizu dotaći neslućene visine. Idemo dalje – rekao je Tomić. Ne. K.

Vičeviću,

Kuljača i Ado Gargović najbolji u plivanju

KRSTO VULOVIĆ

Opštinska komisija za sport u Kotoru izabrala najuspješnije u 2022. godini

Ako i jedna puška pukne na Crnogorca — da se udara!

i priredio: slobodan ČukiĆ

29.

Iz Morače, 13. julija. – Kolašinski Turci poznati su kao najsuroviji. Dosta je pisano u ovome listu o njihovim užasnim zulumima. Ali im to nebijaše dosta, nego se evo osmjeliše da i Crnogorce zađevaju. Vi ste o tome sigurno već izvješteni, ali ja ću vam ipak opisati taj slučaj, koja se u neđelju 9 julija na Blatanu t.j. na granici crnogorskoj i turskoj dogodio, neka čitalački svijet vidi kako su turski siledžije uši digli protiv oni crnogorski podanika, protiv oni junaka, koji se više vjekova slavno boriše za krst časni i slobodu zlatnu. Pa iz ovoga svaki uvjeravati se može kakve čemerne zulume podnositi moraju jadna naša podjarmljena braća u Turskoj, kad se ovi zulumćari usuđuju Crnogorce napadati, a po tome se vidi i kakve su turske vlasti, kad ove to dopuštaju, a znaju, da se iz toga mogu krupne stvari izleći.

Pošto se žito najjeftinije u Beranama u Turskoj kupiti može, to nekoliko Moračana i Rovčana otidu i tamo žito kupe. Vraćajući se natrag napadnu na njih Turci bez da su im ovi kiridžije išta krivi ili dužni bili i tu zapuca jedan Turčin i ubije vrijednoga našeg junaka Perišu Lazareva s Liješnja iz Rovaca, isti mah zapucaju još njekoliko pušaka turskih, đe s naše strane padoše mrtvi na mjesto Milosav Anđelić iz Lipova i Mališa Peković iz Gornje Morače, a žestoko je ranjen Milija Laketin Lipovac. Videći se žalosni naši putnici u opasnosti kojijeh je broj bio do 20 ljudi i koji nijesu kao putnici spremjeni bili taj dan za boj, na jedan put pošto viđeše izgibšu junačku svoju braću od turske puške crnoj zemlji položenu začu se glas kao grom: „Oh braćo Crnogorci na oružje jer danas ovđe sramotno izgibosmo, i ako nas je ođe mali broj, al nam je Bog u pomoć”. Naši putnici na taj glas obori oganj na Turke i pade na mrtvo 11 a ranjeno 8 Turaka s jednom ženom koja

Ato Grlić nemogući Milisava s turske granice zbog rastojanja daljine ubiti pređe granicu i približi se onde đe je uvjeren bio tvrdo da ga ni puška ni oko prevariti neće i tako jedanak 5 pušaka turskih zapucaše na Milisava, al ga je sreća poslužila i nijedna ga se dodirnula nije. Milisav iznenađen prevali se preko sebe i poviče: „A Turčine što me gađeš! Da mi nije zapovjesti sad bi poznao ko ga si gađao!”

mo su nam kazivali vojnici da su na ona mjesta koja su Turci zauzeli bili nahodili veliku krv, u buduće ako što bude pisat ću. (Izvješteni smo, da je i tu 10 Turaka poginulo. U.)

Turska nasrTanja na našoj graniCi (…)

je ubjena na bojištu bez da se zna od koje je strane poginula. Oružani Turaka ovđe je bilo preko 150.

Vrsni naš Načelnik g. Bajo Bošković čim je razabrao za dogodivši se nesretni slučaj ovaj, odmah je prekinuti dao svaki dodir s Turskom do razviđenja ove nereće. I tim je na put stao i drugim zlim posljedicama, koje bi se iz ovoga dogoditi mogle. On je strogu zapovijest Moračanima izdao, da ne bi koji Turčina napao ili mu na put ma đe bilo stao; jer bi takvi strogo kažnjen bio veće mnogo nego kad bi makar kakvo zlo u državi učinio. Ali Turčin kleti neće jednako da miruje. U srijedu 12. Julija Ato Grlić Drijanin iz Kolašina pokupi njekoliko Turaka i s njima izađe na granicu pa prema Rečina i ugleda če-

Naša je vlada pismeno i preko svoga izaslanika protestovala i tražila zadovoljštinu kod paše Skadarskoga, jer su ljudi iz njegovoga vilajeta gađali onu dvojicu Pipera. Vidićemo, šta će paša uraditi, hoće li stvar uzeti u potpunoj njenoj ozbiljnosti, ili će mu se učiniti malovažna, obična, pomišljajući možda da je svejedno, gađati i raniti ugnjetenu raju ili slobodna Crnogorca!

tvrt sata daleko od granice u našu Državu dobro poznatoga i otlikovanoga našega junaka ostraguškog komandira Milisava Mišnjića đe su jedno 10 ljudi slobodno sjeđaše a Turke i ne viđaše. Pomenuti Ato Grlić nemogući Milisava s turske granice zbog rastojanja daljine ubiti pređe granicu i približi se onde đe je uvjeren bio tvrdo da ga ni puška ni oko prevariti neće i tako jedanak 5 pušaka turskih zapucaše na Milisava, al ga je sreća poslužila i nijedna ga se dodirnula nije. Milisav iznenađen prevali se preko sebe i poviče: „A Turčine što me gađeš! Da mi nije zapovjesti sad bi poznao ko ga si gađao!” I ovo govoreći sa svojim društvom povuče se natrag put Rečina. Turci videći da se naši odmiču napadnu pucnjavom pušaka na njih jošt veće. Ovi videći da im se Turci bez sramote i zle pogibije proći neće povrate se i počnu se s Turcima puškarati. Objema stranama priteklo je u pomoć po nekoliko vojnika. Boj je trajao puna 4 sahata, i s naše strane srećno je okončan bez da je bilo mrtva ili ranjevog. A s turske strane još neznamo šta je bilo sa-

U prošlom listu izvjestismo o iznenadnijem krvavijem događajima na našoj granici. Javili smo kako su njeki Turci gađali dvojicu Crnogoraca i jednoga ranili, a drugoga srećom ne pogodili. Javili smo kako su odmah za tijem preko 150 kolašinskijeh Turaka dočekali oko 20 Crnogoraca kiridžija, te ih iznenada napali i četvoricu na mjesto ubili. Još se nijesmo dovoljno ni izčudili tolikoj smjelosti pograničnijeh Turaka i tolikoj nebrizi turskijeh vlasti, koje dopustiše, da se ne samo tako što dogoditi, nego i ponoviti može, a već dobismo nove vjesti, kako su opet Turci gađali našega komandira Milosava Mišnjića, koji je sa desetinom druga bezbrižno u razgovoru sjedio. O tome događaju donosimo u današnjem listu istinit dopis, a ovdje ćemo samo to reći, da su Turci i tu na tenane smišljali, pa onda pošli da ubiju komandira i još kojega Crnogorca. Ovo su događaji jučeranji i na žalost potpuno istiniti. Što cijelu stvar čini važnom, to je, što ti sukobi nijesu slučajni, nego na protiv oni jasno pokazuju surovost, razuzdanost, divljaštvo našijeh susjeda, pokazuju, da su ovi bez izazivanja smišljeno u velikom broju dočekali i napali Crnogorce, šta više u pošljednjem sukobu prešli su čak i u našu granicu, i tu iz potaje napali komandira sa njegovom družinom. (…) Napadajući pojedine ni krive ni dužne Crnogorce, pojedini Turci bez ikakve zapreke od strane svojijeh vlasti uvlače cijelu Tursku u ozbiljne zaplete, pa možda i u otvoreni sudar. To je bez svake sumnje. Jer uzmimo da su napadnuti Crnogorci slučajno bili spremni za boj, i da nijesu imali pred očima naredbe svojijeh vlasti, krv se mogla velika proliti i onda više nebi nikako bilo mogućno stvar sa samijem početkom svršiti. No Crnogorci nijesu imali uza se ništa do

za pasom malijeh pušaka kao obično, a poslušni naredbama svojijeh vlasti, izbjegavali su boj, povlačeći se izpred Turaka, pa opet je bio boj dosta krvav a Turci su u prvom sukobu našu četvoricu ubijenijeh peterostruko platili, a u drugom sukobu, palo je kao što smo naknadno izvješteni, deset mrtvijeh Turaka, a od našijeh srećom nije ni jedan rane ponio. No to je do sad bilo. A ponove li i opet Turci svoje zađevice, narod kao što je uzavrio, neće se moći uzdržati, da neodgovori Turčinu kao što je naučio, pa ni onda, kad bi baš i sama naša vlada nastojala uzdržati ga. Do toga je eto dovela bezočnost turska stanje našijeh pograničnijeh odnošaja. Da vidimo šta će sad. Naša je vlada, kao što smo javili, pismeno i preko svoga izaslanika protestovala i tražila zadovoljštinu kod paše Skadarskoga, jer su ljudi iz njegovoga vilajeta gađali onu dvojicu Pipera. Vidićemo, šta će paša uraditi, hoće li stvar uzeti u potpunoj njenoj ozbiljnosti, ili će mu se učiniti malovažna, obična, pomišljajući možda da je svejedno, gađati i raniti ugnjetenu raju ili slobodna Crnogorca! Za posljednja dva zvačajnija sukoba odgovoran je posredno paša od Hercegovine i mi držimo da je naša vlada već učinila nužne korake sa najvećom ozbiljnošću ili kod njega ili kod same porte. Međutijem, u stanju smo javiti, da je vlada izdala naredbu Crnogorcima

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

duž povređene granice, Piperima, Moračanima i Rovčanima da stoje vazda gotovi s pripravnom puškom, pa ako već i jedna turska puška pukne na Crnogorca, — da udaraju. Umjesnija naredba nije se mogla izdati. Crnogorci nijesu tražili zađevice, nego su napadnuti. Napadnuti, uklanjali su se boju, pa su se samo branili. Njima je i sada zapovjeđeno, da ni najmanje ne daju povoda Turcima, ali na dati povod da junački odgovore. I to ište čast i dostojanstvo naroda i interes zemlje naše. Ni jedno od toga ne smje se i neće se dati ni za dlaku vrijeđati. Neka dakle sada porta sudi i osudi, šta je najbolje da čini. Toliko još samo moramo potsjetiti, da i strpljenje ima svoje granice. (Nastavlja se)

„CrnogoraC“, br.

izdanje od 22. jula 1872. godine Dopisi.

Odabrao

Crnogorci, 1872. godina

Bajo Bošković

Četvrtak, 22. decembar 2022.

DOO ’’SIMON VOYAGES-u stečaju ’’ –Berane St.br75/21,Rudeš bb, Reg.broj: 50213722;Mat.br:02407426 tel:069 019 757,e-mail:livcom@t-com.me

Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2.

Podgorica , 22.12.2022.god

Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O

G L A Š A V A PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika upisana u LN 283 KO Berane,LN 347 KO Budimlja- Berane i to:

1.: Objekat autobuske stanice sa pripadajućim zemljištem i pokretnom imovinom ( kancelarijska i druga oprema u objektu-spisak na upit):A dio lista -parcela br.1243/1-poslovne zgrade u privredi P-945m2; parcela br.1243/1-dvorište P-2.415m2; parcela br. 1247/1,P-1314m2-neplodna zemljišta.V dio lista-Objekti :PD 1- P-290m-Poslovni prostor-prizemlje na parceli br. 1243/1 -zgrada br.1;PD2- P-124m2-Poslovni prostor ugostiteljstva-prizemlje na parceli br. 1243/1- zgrada br.1;PD3-P-86m2-Nestambeni prostor-prizemlje na parceli 1243/1,zgrada br.1;.Obim prava-Svojina 1/1,LN 283 KO Berane. Početna cijena--------------------------------------------920.000,00€

2.: Parcela sa objektima,lokacija Rudeš-:A dio lista- Katastarska parcela br.992- ukupne površine 24.523m2;V dio lista -1.1-poslovne zgrade u vanprivredi P-352m2,zgrada br.1,na parceli br.992,prizemna zgrada; 1-2-pomoćna zgrada u privredi P-1.286m2,zgrada br.2,na parceli br.992,prizemna zgrada;13-pomoćne zgrade u privredi P-100m2,grada br.3,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-4- pomoćne zgrade u privredi P-140m2,zgrada br.4,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-5-pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.5,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-6-pomoćne zgrade u privredi P-152m2,zgrada br.6,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-7- garaža P-801m2,zgrada br.7,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-8-. pomoćne zgrade u privredi P-83m2,zgrada br.8,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-9- pomoćne zgrade u privredi P-5m2,zgrada br.9,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-10- pomoćne zgrade u privredi P-326m2,zgrada br.10,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-11- pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.11,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-12- pomoćne zgrade u privredi P-412m2,zgrada br.12,na parceli br.992,prizemna zgrada. Obim prava-Svojina 1/1,LN 347 KO Budimlja PJ Berane.

Početna cijena--------------------------------------------880.301,54€

2-Uslovi i postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.75/21 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 13.02.2023.god. do 10,30 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 15.02.2023.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore. 3-Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži: Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem(1,2)predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti. Za fizička lica:Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom i brojem(1,2) predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za pojedinačni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu pojedinačno označenu pod brojem 1 i 2 u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79.

4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Procijenjena vrijednost imovine iznosi 1-930.379,80€,2-880.301,54€.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do 10.02.2023godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.

5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10(deset) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta, Stevanu Pejoviću, ul. Marka Burića br.6, Nikšić, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-1275/18 od 13.12.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog objekta „Hotela 5*“, na UP1, UP2, UP3, UP3a, UP4, u zahvatu DUP-a „NOVA VAROŠ BLOKA A“, na kat.parcelama br.3820/2, 3820/3 i djelova kat.parcela br. 3818/2, 3819/1, 3819/2 KO Podgorica II, Opština Podgorica.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog objekta „Hotela 5*“, na UP1, UP2, UP3, UP3a, UP4, u zahvatu DUP-a „NOVA VAROŠ BLOKA A“, na kat.parcelama br.3820/2, 3820/3 i djelova kat.parcela br. 3818/2, 3819/1, 3819/2 KO Podgorica II, Opština Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

I. br. 160/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore –osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Maljević Đorđa iz Bara, Čeluga br. 44, imalac JMBG 0608947220029, na osnovu izvršne isprave – založne izjave UZZ. Br. 286/2014 od 04.04.2014. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 87.262,50 €, dana, 21.12.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XIX prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Maljević Đorđa iz Bara, Čeluga br. 44, u obimu prava svojine 1/1, upisanih u 561. KO Polje, PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2916., potes Donja Čeluga, po kulturi njiva 1. klase, površine 1530 m2 i kat. parcela br. 2917., po kulturi – njiva 2. klase, površine 380 m2.

II Devetnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 05.01.2023. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja I. br. 160/15 od 11.02.2015. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 561 KO Polje i to hipoteku na iznos od 80.000,00 eura po Ugovoru o hipoteci Ov. br. 1266/08 od 25.02.2008. sa rokom otplate 36 mjeseci u korist “Prve banke Crne Gore “ AD Nikšić, Zabilježba postupka - zabilježba aneksa Ugovora o hipoteci, Ov.I.br. 2450/08 od 19.05.2008. sa rokom otplate 180 mjeseci u korist “ Prve banke Crne Gore “ AD Podgorica, Zabilježba postupka - obavještenje o dospjelosti duga na naplatu, iznos od 70.357,53 eura u korist “Prve banke Crne Gore “ AD Podgorica, Hipoteku na iznos od 81.577,34 e po Uzz br. 286/14 od 04.04.2014. po Ug. o kreditu br.04-400-8204884.7 od 31.03.2014. u korist “Prve banke Crne Gore “ AD Podgorica Zabilježba rješenja o izvršenju I. br. 160/2015 od 11.02.2015. u korist Prve banke Crne Gore AD Podgorica. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I. br. 160/15 od 10.09.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 94.818,00 €.

VI Na devetnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, bez organičenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na devetnaestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173.ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535 – 16787 – 61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 9.481,80 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535 – 16786 – 64 kod “Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 21.12.2022. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Sa dubokim bolom i poštovanjem opraštamo se od velikog prijatelja

Sa tugom obavještavamo da je 20. decembra 2022. godine, preminuo

Naša draga

i

ZORANA LAKIĆA akademik prof. dr

Pamtićemo ga po dobroti srca, blagim riječima i podršci koju nam je nesebično pružao.

akademik, prof. dr ZORAN LAKIĆ profesor Filozofskog fakulteta u penziji

Profesor Lakić će ostati trajno zapamćen među brojnim generacijama studenata i kolega Filozofskog fakulteta, kao vrstan profesor.

987

FILOZOFSKI FAKULTET NIKŠIĆ

ZORANA BOJIĆ-SISOEVA 1963–2022.

Zauvijek nas je napuštila 19. decembra 2022. godine. Zatečeni, u šoku i bolu oprostićemo se od nje 23. decembra na Novom groblju u Beogradu u 12.30 sati. Sjećanje na tebe, naša draga Zorana, biće vječno.

Ožalošćeni: suprug GENADIJ, kćerka NEVENA, majka VEROSLAVA, brat ZORAN, zet ROMAN, rodbina i prijatelji

995

Sa osjećanjem dubokog poštovanja i iskrene tuge opraštamo se od redovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

978

Danas je 10 godina od smrti naše voljene majke SAVKE M. MATIJAŠEVIĆ

Draga naša majko, uz veliku tugu i bol, s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe, na tvoju dobrotu, na tvoj topli osmijeh i na tvoju ljubav koja nam mnogo fali. Nedostaješ...

Tvoji: STANKO, JADRANKA, STANKA, ZORICA, JOVANA i JELENA 1000

Akademika ZORANA LAKIĆA

Svojim djelom u istorijskoj nauci i svojom ličnošću doprinio je razvoju i ugledu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Komemorativna sjednica povodom smrti akademika Lakića biće održana 27. decembra 2022. godine, u 10 časova, u zgradi Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI

985

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BISERKI

ZORAN, LIDIJA i MARIJA VUJAČIĆ 1002

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BISERKI

BOSE, VJERA i ZORICA 1003

Porodica PAVLA NOVAKOVIĆA

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Stradao je naš dragi kolega

MILOŠ STAMATOVIĆ

Tugujemo za našim Milošem.

Izgubili smo jednu mladost koja je tek počela da bude radost i porodici i kolegama. Dijelimo ogromnu bol sa Miloševom porodicom zbog gubitka ovog mladog i izuzetnog čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u srcima svojih kolega.

Počivaj u miru, Miloše.

POŠTE CRNE GORE

Posljednji pozdrav našem

Dragom

Dana 21. decembra 2022, u 73. godini života, preminuo je naš dragi

ADŽU

Opraštamo se od našeg dragog kolege i prijatelja. U sjećanju čuvamo uspomene na naše lijepo druženje, prijateljstvo i poslovnu saradnju. Tvoja čestitost i dobrota ostaće upamćena.

VLADISLAV NIKIĆ I BIRO „ARHICON“ DOO

SLAVKO Božidarov MILOŠEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Zagoriču, 21. decembra od 12 do 15 časova i 22. decembra od 9 do 12 časova, kada se kreće u Ljevorečke Tuzi gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga JULKA, sinovi SRETEN i MIROSLAV, sestre SLAVKA i GORICA, snahe ANDRIJANA i DANKA, unučad, sestrić MILOŠ, sestrične BOJANA, MARIJA i TIJANA i ostala rodbina

981

Posljednji pozdrav dragoj sestri SLAVICI

Počivaj sa anđelima.

MIKICA i MILJAN   997

MILOŠU STAMATOVIĆU

Tvoj iznenadni odlazak je ostavio neizmjernu bol u našim srcima. Vječno ćemo pamtiti tvoj jedinstven i blagi osmijeh. Porodica ZINDOVIĆ i RADOJIČIĆ 991

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 21. decembra 2022. u 77. godini života preminula naša draga

BOSILJKA Stevova BOROZAN rođena MUDREŠA

Saučešće primamo dana 22. decembra od 12 do 15 časova i dana 23. decembra od 11 do 13 časova u kapeli na Novom groblju nakon čega sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Bokovo gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćena porodica sinovi BOŽO i LJUBO, ćerka SUZANA, brat PERO, sestre LJUBICA i SPASE, snahe SNEŽANA i BOŽIDARKA, unučad MILOŠ, FILIP, MARIJA, JELENA, MILICA, NIKOLETA, STANKA, KSENIJA i ANA, praunučad i ostala porodica BOROZAN i MUDREŠA 998

Oglasi i obavještenja

KOLEKTIV

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Sa poštovanjem i tugom, opraštamo se od voljenog brata, djevera i strica

prof. dr. PAVLA BOGETIĆA

Ponosni smo što smo te imali.

Brat VOJISLAV, snaha DRAGICA, bratanične ZORICA i ZDENKA sa porodicama

996

Dana 21. decembra 2022, poslije kratke i teške bolesti, u 65. godini, preminula je naša draga

Opraštamo se od našeg uvaženog kolege prof.

dr PAVLA BOGETIĆA

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav

Zahvalne generacije studenata, saradnika i profesora,

SLAVICA Rajkova BRAJIČIĆ

rođena Memedović

Saučešće primamo u kapeli Ozrinićima, 22. decembra od 11 do 16 časova i 23. decembra od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Ožalošćeni: sin VASILIJE, ćerke DRAGANA, MARIJA i IVANA, brat BOBAN, sestra ZORICA i ostala rodbina BRAJIČIĆ i MEMEDOVIĆ

994

Tužnim srcem javljamo da je dana 21. decembra 2022. godine, poslije kraće i teške bolesti, preminula naša draga

EKONOMSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA CRNE GORE 986

Posljednji pozdrav dragom VESKU Nikovom VUČERAKOVIĆU

Od BATA sa porodicom 973

BISERKA – DEŠA PECOVIĆ

rođena Vujačić

Saučešće primamo 22. decembra na gradskom groblju Čepurci od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: kćerke MAJA, SANJA i KATARINA, unučad MARK, LUCIJA i MATEJ, zetovi NIKOLA, MLADEN i ĐORĐE, kao i ostala rodbina PECOVIĆ i VUJAČIĆ

Posljednji pozdrav dragom VESKU Nikovom VUČERAKOVIĆU

Od MIJA sa porodicom 974

Posljednji pozdrav dragom VOJU Počivaj u miru. Nedostajat ćeš nam. SLOBODAN – MURTA ALEKSIĆ i MIJO ZUBER 999

Tužnog srca obavještavamo vas da je iznenada preminuo naš voljeni

PAVLE BOGETIĆ

Bio je omiljen u svojoj porodici, ali i među svojim školskim drugovima. Bićeš uvijek u našim srcima. Počivaj u miru, dragi Pajo.

GENERACIJA MATURANATA 1953. 979

Posljednji pozdrav našem

dr PAVLU M. BOGETIĆU

Veoma tužni. Hvala ti na svemu, naš Pajo.

Opraštam se od velikog čovjeka i dragog prijatelja, prof. dr PAVLA BOGETIĆA emeritusa

Dragi profesore, Tvoj odlazak u vječnost primio sam kao bolnu neminovnost. Međutim, ostala su draga sjećanja i uspomene koje ću zadržati do kraja života.

Porodici iskreno saučešće i žaljenje.

ČEDO MAROVIĆ 982

POMENI

20. 12. 2012 – 22. 12. 2022.

Brat BLAŽO, bratanić ŽELJKO i bratanične RADA i OLGA 992

Dragom Pavlu posljednji pozdrav

dr PAVLE M. BOGETIĆ

LJEPOSAVA

Bila si nam, i ostala, oličenje ljubavi i požrtvovanja sa kojima se njeguje i čuva porodica. Sa velikom ljubavlju pričamo o tebi, mila naša majko.

Tvoji: MIŠKO, VOJKA, MARINA i ZORICA sa porodicama 989 Pola godine je od smrti našeg dragog

Duboko hvala, ljubav, poštovanje i trajno sjećanje. Vječnaja pamjat.

MARKA KRIVOKAPIĆA

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Protekle su četiri godine pune bola i tuge od kada nas vječno napusti naša najdraža majka, sestra i supruga

dr RUŽA Miloradova ĆIROVIĆ rođena Radonjić 22. 12. 2018 – 22. 12. 2022.

Mnogo je nezaboravnih uspomena ostalo tvojim iznenadnim odlaskom da te vječno pamtimo, svakodnevno spominjemo i da o tebi na svakom mjestu sa ponosom pričamo. Tuga se ne mjeri riječima, suzama niti vremenom koje prolazi već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. Neopisiv je osjećaj koliko nam nedostaješ.

Kćerka DARJA, sin DANILO i suprug MILORAD 975

Četiri je godine od kada nije više sa nama naša voljena sestra

RUŽA – RUŠKA ĆIROVIĆ rođ. Radonjić

Nedostaješ, za sve što dolazi i što je bilo. Ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima, svaki dan, svaki sat i minut...

Tu sa nama...

Brat BORISLAV i sestre NATAŠA i IVANA 988

Šest godina je od smrti

ŽELJKO, BRANKA, MILICA i ALEKSANDAR

Nedostaješ nam.

Tvoji: ZORICA, MILOŠ i NEBOJŠA

JOVANA Markova MARTINOVIĆA

S ponosom čuvaju uspomene na tebe, MARKO, RAJKA, ANA, MIRJANA s porodicama 976

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 21.12.2022. godine i Zaključka o XXXVIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 21.12.2022. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXVII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 21.12.2022. godine Zaključka o XXXVIII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 21.12.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 21.12.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

I.br.600/2016

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Zgrada Bemax, III SPrat, Podgorica, protiv izvršnog dužnika JOVICA ZEČEVIĆ, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 48.949,32€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 21.12.2022 godine, vrši

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zečević Jovice, sa zadnje poznatom adresom 29 Novembar bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje zaključak o prodaji nepokretnosti I.br.600/2016 od 11.11.2022. godine, zapisnik sa ročišta od 01.12.2022. godine i poziv za 13.01.2023. godine,neposredno izvršnom dužniku.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Ivm.br.1638/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Hipotekarna Banka ad Podgorica, Ul Josipa Broza Tita br.67, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radisav Premović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 94,29€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 21.12.2022 godine,

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Premović Radisava, sa zadnje poznatom adresom Zaostro bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1638/22 od 17.11.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.12.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MALI OGLASI

RAZNO

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019

Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DVADESET TREĆA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2 II Određuje se ročište za dvadeset treću prodaju za dan 09.01.2023.godine u 08:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura )

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na dvadeset trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 12.12.2022.godine

OBAVJEŠTENJE O JAVNOM POZIVU

Javni poziv za davanje u zakup prostora radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti za potrebe zaposlenih putem prikupljanja ponuda objavljen je na sajtu Crnogorskog elektrodistributivnog sistema doo Podgorica , na adresi www. cedis.me dana 21.12.2022. godine i detaljnije informacije se nalaze na navedenom sajtu.

Javni izvršitelj Branka Samardžić

Četvrtak, 22. decembar 2022.

A cappella

Ostatku, srećno!

Pred novogodišnje praznike uvijek razmišljam na koji način da „presječem“ godinu i napravim neki rezime. Poduže se bavim negativnim temama, a ruku na srce, ima ih oko nas podosta, pa stoga, svima nama je potrebno malo rasterećenja, malo pozitivnih vibracija i informacija. Decembar je najčešće pun zanimljivosti i sada, ali i kroz istoriju muzike i društva u cjelini. Evo nekih zanimljivosti koje su se dogodile na današnji dan. * * *

Decembra 22. godine 1808. Betovenove simfonije broj 5 i 6, kao i Klavirski koncert broj 4, doživjeli su svoju premijeru u Beču, u bečkom Teatru. Zanimljivo je da je solista bio upravo kompozitor, Ludvig van Betoven. Osamdeset šest godina kasnije, na ovaj dan 1894. godine, Klod Debisi imao je premijeru djela „Popodne jednog fauna“, gdje drugo nego u Parizu. Što se tiče pop kulture novijeg datuma, na današnji dan 1984. godine Madonin singl „Like a Virgin“ popeo se na prvo mjesto svih relevantnih top lista i zadržao se šest sedmica. Tri godine kasnije, 22. decembar nije bio dobar za ljubitelje rok muzike, jer je Niki Siks iz benda Motley Crue prerano završio svoj život, predozirajući se heroinom. Deset godina kasnije, 1997. godine, tada najveća muzička globalna mreža MTV potpuno je „skinula“ sa emitovanja Prodidžijev „Smack My Bitch Up“.

Na današnji dan, 1858. godine u gradiću Lula u Italiji, rođen je i veliki italijanski kompozitor Đakomo Pučini. Četiri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, rođena su i braća Džib – Moris i Robin, pjevači i autori hitova tada planetarno popularne grupe Bee Gees. Ovaj datum važan je i za ljubitelje džez fjužn žanra, pogotovo gitariste, jer je rođendan Frenku Gambali, velikom umjetniku i saradniku preminulog Čika Korije, rodonačelnika džez fjužna. Gambale je rođen u Kanberi, u Australiji. Da ne bude da je 22. decembar bio samo pozitivno obojen, uvezaćemo još jedan

događaj iz ne tako davne prošlosti, tačnije iz 2014. godine, kada nas je ranije nego što smo to željeli napustio Džo Koker, britanski umjetnik, kompozitor i izvođač. Preminuo je od kancera pluća u 70. godini. Uz njega, ovaj datum pamtimo i kao dan odlaska nobelovca i velikog majstora „teatra apsurda“, Semjuela Beketa Kada se radi o manje globalnim temama, podsjetiću jugonostalgičare da je 22. decembar bio Dan JNA, Dan jugoslovenske narodne armije. One JNA. Na taj je i rumunski diktator Nikolae Čaušesku sa suprugom Elenom „uhvatio maglu“ helikopterom i napustio Bukurešt, čime se okončala njegova 24 godine duga diktatura. Diktator je uhvaćen tri dana

kasnije i zajedno sa suprugom brutalno lišen života u mjestu Trgovište. Kad smo u komunitičkom fazonu, da podsjetimo da je 1990. godine a na današnji dan, funkciju predsjednika Poljske preuzeo Leh Valensa, a četiri godine kasnije, Silvio Berlusoni povukao se sa premijerske funkcije u Italiji zbog optužbi za korupciju, samo sedam mjeseci nakon što je formirao Vladu. Decembar 22. 1994. godine Francuskoj je donio zakon o zabrani seksističkog i antihomoseksualnog govora.

Ko se sjeća euforije u vezi sa bolešću „ludih krava“? Upravo na današnji dan, godine 2000. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je svijet na mogućnost pandemijskog širenja te bolesti. Kad smo kod ludih krava, samo dvije godine nakon te obavijesti, a na današnji dan 2002. godine, u Crnoj Gori dogodili su se neuspjeli predsjednički izbori na kojima je kandidat Filip Vujanović osvojio preko 80 procenata glasova. Na današnji dan prije 13. godina, komšije iz susjedne Srbije podnijele su zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

Ko poznaje Zijaha Sokolovića, jugoslovenskog i bosanskohercegovačkog glumca, danas može da mu pošalje SMS poruku s najljepšim rođendanskim željama. Isto važi i za Edina Osmića, popularnog Eda Maajku.

* * *

Sve u svemu, današnji dan kroz istoriju obiluje važnim događajima. Na samom izlasku iz 2022. godine, vrijeme je da počnemo s procesom varenja svih dešavanja u Crnoj Gori. Tako je, mučna zbilja svakom zdravomislećem biću nameće potrebu za normalnim okolnostima u društvu, koje ne konzumiramo od poodavno. Pa stoga, vodećim crnogorskim političarima svih polova, nevezano za ideje i ciljeve, u novoj godini želim brz i efikasan odlazak s pozicija odlučivanja, sa što manje kolateralne štete za sve nas. A ostatku, srećno!

Piše: Vladimir MARAŠ

Vodećim crnogorskim političarima svih polova, nevezano za ideje i ciljeve, u novoj godini želim brz i e kasan odlazak s pozicija odlučivanja, sa što manje kolateralne štete za sve nas

Četvrtak, 22. decembar 2022.

u fokusu

Vjerovatno ne postoji bolji glumački tandem, koji je sposoban da odigra činjenicu da je izbjegavanje interakcije samo po sebi neki oblik iste. U tim situacijama gdje su im izražajna sredstva i manevarski prostor suženi do krajnjih granica, pravo ih je zadovoljstvo gledati

Martin Makdona čovek je teatra i to je i te kako moguće osetiti u njegovim filmovima. Oni su možda obojeni postmodernom referentnošću, apsurdnim i izuzetno mračnim humorom, ali je u njima posebna pažnja posvećena dijalozima i razmenama između glumaca koji su do jednog savršeno izabrani za svoje uloge.

Građanski rat

Pre nego što se bacio na dugometražni format, on je napisao, režirao i producirao „oskarovski“ kratki film ,,Six Shooter“ (2004), pa je zbog toga svaki njegov film željno iščekivan.

,,In Bruges“ (2008) je spojio dvojicu plaćenih ubica na neočekivanim mestima, fizički i metaforički, bilo je tu bila reč o flamanskom gradu ili o krizama identiteta. ,,Seven Psychopats“ (2012) je bila meta-filmska studija kreativnog procesa i pripovedanja začinjena trilerom i apsurdističkim humorom. Konačno, ,,Three Billboards Outside Ebbing, Missouri“ (2017) funkcionisao je kao studija života i smrti, zločina i kazne (odnosno njenog izostanka) u malom gradu u kojem svako igra poneku ulogu.

vanityfair.com

Divno iščitani paradoksi života

Njegov ovogodišnji uradak, ,,The Banshees of Inisherin“, skoro da vrši sintezu prethodna tri, ali sa za nijansu više teatarskog pristupa i sa ponešto referenci na filmografiju Martinovog brata, Džona Majkla Makdone, takođe jednog od zvučnijih imena postmodernog pristupa u savremenoj kinematografiji. Sa ,,The Banshees of Inisherin“, Martin Makdona ponovo spaja Kolina Farela i Brendana Glisona u dugim dijaloškim ili ne nužno dijaloškim scenama. Kao i sa ,,Seven Psychopats“, i ovde se dotičemo stvaranja, pripovedanja, distrakcije i blokade. Konačno, i ovde je, kao u ,,Three Billboards Outside Ebbing, Missouri“, zaplet sme -

šten u malu sredinu u kojoj svako igra svoju zadatu i predodređenu ulogu. Od brata, pak, Makdona preuzima izrazito irski milje koji je krasio njegova prva dva filma, ,,The Guard“ iz 2011. i ,,Calvary“ iz 2014 (oba s Brendanom Glisonom u glavnoj ulozi), a iz drugog filma je preuzeta i postavka apsurdno postavljene moralke.

Kraj prijateljstva Radnja filma odvija se na fiktivnom ostrvu blizu zapadne obale Irske. Iako u ostatku zemlje besni građanski rat dve struje pobunjenika protiv britanske krune, ostrvo Inišerin živi u svom tempu i po svojim postulatima. O ratu se disku-

tuje kad na ostrvo stignu novine i pročitaju se, ali se skoro svaki razgovor zavšava sleganjem ramenima i retoričkim pitanjem „šta ćeš“. Na ostrvu naš protagonista Padreik (Farel) veći deo dana provodi sa svojim malim krdom stoke, dok njegova sestra Šioban (Keli Kondon) sprema kuću i hranu, te čita i mašta o boljem životu daleko od uvek istih faca. Popodneva, pak, Padreik uglavnom provodi u jednom jedinom pabu, uglavnom u razgovoru sa svojim najboljim prijateljem, lokalnim violinistom i kompozitorom narodne muzike Kolmom (Glison). Zaplet, međutim, nastaje kada Kolm najednom odluči da prestane da se druži s Padreikom

Makdonina crnohumorna drama ,,The Banshees

Kolin Farel i Bernar Glison - sjajan tandem na malom prostoru igre izbjegavanja interakcije

Četvrtak, 22. decembar 2022.

iščitani života

i čak da s njime razgovara. Nije mu Padreik nešto nažao učinio, niti ga je nečim uvredio, niti je pijan baljezgao nešto čega se ne seća. Naprosto, Kolm je shvatio da mu je vreme na Zemlji ograničeno, a da on za to vreme želi stvoriti nešto veliko u svetu muzike, za šta mu druženje s dobrim, ali pomalo ispraznim, dosadnim i tupim prijateljem predstavlja smetnju. U tu svrhu, Kolm je spreman da ode toliko daleko da zapreti samopovređivanjem: svaki put kada ga Padreik oslovi bez dopuštenja i potrebe, on će makazama za šišanje ovaca sam sebi iseći jedan prst i poslati ga bivšem prijatelju kao opomenu i komad dodatnog tereta za savest.

Takva pretnja nečiste savesti bi za nekoga urodila plodom, ali Padreik, jednostavan, dosadan i pomalo tupav kakav već je, ne može tek tako da odustane od znatiželje šta je pošlo po zlu u odnosu između njega i njegovog kompanjona. „Antički hor“ seljana, uključujući i Šioban i lokalnu mladu „budalu“, zapravo neiživljenog i frustriranog mladića Dominika Kirnija (Beri Kjougen) pokušavaju da taj „sukob ni iz čega“ moderiraju i stvari nekako vrate na staro, ili makar obe strane nekako uteše i drže podalje jedne od druge, ali sve ide prema eskalaciji. Konfrontacija nije nužno fizičke prirode (čak će Kolm nekoliko puta intervenisati u korist Padreika u njegovom sukobu s obesnim lokalnim policajcem, Dominikovim ocem), ali će svejedno ostaviti posledice na celu zajednicu u kojoj svako, manje ili više, pati od nekog oblika frustracije i depresije. Verovatno da ne postoji bolji glumački tandem od Kolina Farela i Brendana Glisona koji je sposoban da odigra činjenicu da je izbegavanje interakcije samo po sebi neki oblik iste.

U tim situacijama gde su im izražajna sredstva i manevarski prostor suženi do krajnjih granica, pravo ih je zadovoljstvo gledati.

Ostrvski milje

Takav autorski pristup, međutim, ne isključuje ni likove sa strane (pa zapravo Beri Kjougen i Keli Kondon koji uspevaju da likove izdignu iznad nivoa stereotipa na nivo veoma opipljivih ljudskih bića sa željama, težnjama i frustracijama postaju još i vredniji glumački doprinos filmu), niti kompletnu sredinu podređuje centralnom sukobu. Dužna pažnja posvećena je bojenju tog ostrvskog miljea, a dosta bitne uloge su ostavljene i za životinje koje će neretko uticati na akciju i postupke likova. Sve to je upakovano u impresivnu vizuelnu izvedbu, zahvaljujući fotografiji Bena Dejvisa koji vrlo autentične lokacije hvata u njihovoj prirodnoj impresivnosti, te propraćeno odgovarajućom originalnom muzikom Kartera Barvela. Uz pomoć montažera Mikela E.G. Nilsena

koji pažljivo dozira digresije i podzaplete, Martin Makdona s režiserske pozicije slika nešto što funkcioniše i kao grupni portret i detaljistički pejzaž, pre svega usmeren na unutarnja stanja likova. Ali i na paradokse života kao takvog, te čovekovo prokletstvo da ne može bez drugih ljudi, čak i kad bi bolje bilo i za njega i za ostale da se odvoje.

Opet, ma koliko ,,The Banshees of Inisherin“ bio sinematičan u svojim komponentama, i ma koliko ga Makdona kao kompletni autor detaljno i duboko promislio u većini detalja, ovakav film bi zapravo još i bolje funkcionisao u jednom drugom mediju. U pitanju je, dakako, teatar koji bi do kraja mogao predstaviti skučenost koju likovi osećaju, kako u svojoj sredini u kojoj su promene bilo koje vrste retkost, tako i sami sa sobom i jedni s drugima u toj sredini. Ali i na filmu, s Kolinom Farelom i Brendanom Glisonom, kao i sa pažljivo izabranim epizodistima, ovako nešto je i te kako vredno gledanja.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4,2/5

irskog ostrva - savršen poprište radnje i motiv na filmskom plakatu

of Inisherin“ sa nezaboravnim Kolinom Farelom i Brendanom Glisonom

Milje

Četvrtak, 22. decembar 2022.

zerkalo

cijelog

sebe

Do sada smo imali priliku da prihvatimo činjenicu da postoje dva Stivena Spilberga, onaj zabavni i onaj ozbiljni, te da ih do tančina upoznamo kroz radove.

Zabavni Spilberg vrlo se ozbiljno i predano trudio da publiku zabavi fantastičnim, avanturističkim i dečije razigranim pričama. Ozbiljni Spilberg se, pak,

jednako ozbiljno trudio da publici približi teme koje on smatra važnima za sebe, gledaoce i za celi svet na jedan pitak način. Ponekad bi se njih dvojica susrela u istom filmu, ali to nije morao da bude slučaj.

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ Ovo nije samo komad nostalgije, „ljubavno pismo“ odrastanju i formiranju jednog dobrog čovjeka i izvrsnog umjetnika, već iskreno propitivanje samog sebe

Sentimentalni poriv

Sada smo, u već drugom filmu za redom, dobili i trećeg Spilberga, onog sentimentalnog.

s njim složi ili ne. U kompletno filmskom tretmanu istih je on i dalje ozbiljan i posvećen, ali to je ionako deo njegove radne etike. U prethodnom filmu, rimejku mjuzikla „West lithub.com

Side Story“ (2021), Spilberg se trudio da sentimentalni poriv (muzika iz predstave bila je prvi komad popularne, dakle neklasične, muzike koji se smeo slušati u njegovom roditelj-

skom domu) maskira što igrivošću ultrakoreografiranog muzičko-plesnog spektakla, što ozbiljnošću i važnošću teme izvornog materijala, pa je rezultat bio derivativan i u najboljem slučaju osrednji. Sa najnovijim filmom „The Fabelmans“, Spilberg odlazi još nekoliko koraka dalje u ispunjavanju svojih ličnih motiva i traženju odgovora na sasvim lična pitanja i dileme, ali je u tome makar iskren i otvoren, bez ikakve kalkulacije hoće li to biti na bilo koji način relevantno njegovoj publici. To mu, naravno, nije pomoglo da ne doživi nalet treme (kojoj je i inače sklon) pred premijeru filma u Torontu i ostane veran sebi i onom promišljenom, a opet zaigranom dečaku kakvog smo upoznali kroz sve njegove ranije filmove. „The Fabelmans“ je, naime, unekoliko fikcionalizovana Spilbergova autobiografija fokusirana na njegovo odrastanje od Nju Džersija, preko Arizone do Kaliforni -

je. Kao i na ljubav prema filmu koji kao medij nudi bekstvo od komplikovanog spoljnog sveta, ali i mogućnost da se određene ideje i misli koje se roje u glavi konačno zauvek zabeleže. Spilberg otvara film u Nju Džersiju pedesetih, gde naslovna porodica Fejblmen živi, radi i zabavlja se. Nakon odlaska u bioskop na projekciju „The Greatest Show on Earth“ (Sesil B. Demil, 1952), jedini sin u porodici, Semi ( Mateo Zorjan), iz petnih žila pokušava da rekreira scene sudara vozova koristeći igračke, što njegovom ocu, inženjeru Bertu (Pol Dejno) nikako ne leži.

Srećom pa majka Mici (Mišel Vilijams), školovana pijanistkinja svedena na ulogu domaćice, ima spasonosnu ideju: zašto dečak ne bi dobio kameru da se igra s njom i snima filmove? Familiju kompletiraju još tri sestre, a celoj družini se često pridružuje i Bertov kolega s posla i porodični prijatelj, samac Beni (Set Rogen). Dvojica

kolega dobijaju posao na drugom kraju Amerike, u Arizoni, pa se cela družina seli tamo.

Porodična tajna Rez na nekoliko godina u budućnost. Već su šezdesete, Semi (Gabriel Label preuzima ulogu) ide u školu, član je skautske organizacije i sa drugarima kamerom snima elaborirane amaterske filmove kojima kopira ono što vidi u bioskopu. Družina i dalje ima rutinu koja se možda čini atipičnom u pojedinim detaljima, ali će pukotine u toj rutini postati vidljive, posebno Semiju, upravo kroz rad na filmovima i kućnim dokumentarcima koje on snima. Katalizator za to je smrt bake, mamine mame, depresija u koju mama nakon toga upada, poseta maminog ujaka Borisa (Džad Hirš u strašnoj epizodi), vagabunda, cirkusanta i dresera životinja za holivudske produkcije, koji sa Semijem deli tajnu da on nosi umetnički gen, opsesiju i potrebu da

se izrazi kao i njegova majka, pa i sam ujka-Boris.

Upravo montirajući jedan od dokumentaraca s porodičnog kampovanja, po očevom zadatku u nameri da oraspoloži majku, Semi će otkriti jednu od porodičnih tajni: vezu majke Mici s čika-Benijem, pa prema tome neće znati kako da se postavi. Selidba u Kaliforniju, ovog puta bez čika-Benija, neće puno toga promeniti nabolje, majci će doneti nove krugove depresije, Semiju direktne susrete s američkim antisemitizmom (u kući Fejblmenovih su jevrejstvo i Holokaust večita tema, često su među retkim Jevrejima u svom okruženju, a u predgrađu u Kaliforniji gde su se smestili su jedini) kao i sa školskim siledžijama, ali i veću posvećenost filmu i prvu ljubav. Sledi razvod roditelja, odlazak na studije, sumnje i potraga za poslom u filmskom studiju ili na televiziji, kao i susret od

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Fabelmanovi, sjajan odraz porodične dinamike u otrežnjujućem odrastanju

preispitujući sebe u autobiografskoj drami ,,The Fabelmans“

nekoliko minuta s Džonom Fordom (igra ga ni manje ni više nego Dejvid Linč!) koji će mladom i osećajnom Semiju ostati u sećanju.

Poznavaocima Spilbergove biografije i opusa skoro ništa od ovoga neće delovati kao „spojler“, jer tamo već sve piše. Spilberg je dete razvedenih roditelja, inženjera i pijanistkinje, odakle verovatno dolazi i unikatna kombinacija umetničke inspiracije i inženjerski precizne i inovativne realizacije ideja. Takođe je odrastao u kući s tri sestre, bio skaut, svedočio antisemitizmu u Americi i snimao amaterske filmove bez pravog budžeta, s improvizovanom opremom, te sestrama i školskim drugovima kao glumcima. Čak su i naslovi „ranih radova“ Semija Fejblmena i njihove tehničke specifikacije isti kao u slučaju Spilbergovih.

Sklop ličnosti

Ništa od toga, međutim, nije naročito bitno jer se Spilberg kao režiser i koscenarista (pomoć na tom polju dobija od čestog saradnika Tonija Kušnera s kojim je sarađivao na filmovima „Munich“ (2005), „Lincoln“ (1012) i „West Side Story“) prvenstveno zanima za svoje, odnosno Semijeve emocije koje su ti događaji pokrenuli. U tom smislu je od tih prostih biografskih i narativnih činjenica, kao i zanatskih detalja Semijevog razvojnog puta (ma kako oni bili simpatični) mnogo značajniji

uvid u neka unutrašnja stanja, poput majčine depresije, očeve blagosti i podrške (do određene mere) uz pomalo hladnu distanciranost (ah, taj „inženjerski autizam“), u odnose među likovima i dosta bolno, a opet neophodno procesiranje istih. Sama majčina prevara nije tu ključna stvar, koliko je to Semijeva pomalo izgubljena reakcija na nju, što na kraju dovodi do zaključka da se upravo njih dvoje istinski i dubinski razumeju na nivou

senzibiliteta i sklopa ličnosti. Ma koliko Spilberg uvek bio jasan pripovedač i režiser detaljističkog, tehniciranog stila povremeno sklon didaktičnosti, ovde za to nema mesta jer on ovde iskreno traži odgovore na svoja pitanja. Naravno, kamera Januša Kaminskog i

muzika Džona Vilijamsa ovde su na nivou njihovih najboljih radova i savršeno se uklapaju u celinu, ali ključni element iste, zapravo su glumci i njihov izbor. Ponekad je to otkriće, poput mladog Gabriela Labela koji spaja zaigranost tipičnih „spilbergovskih“ klinaca s integritetom samog Spilberga. Ponekad je to štos sa izborom glumaca ili „glumaca“ za epizodne uloge. Ponekad je to fina kalibracija u tipu nečije uloge, kao što je to slučaj sa Setom Rogenom čija je komična nota i dalje prisutna, ali u utišanom obliku. Ponekad je to „kasting“ kontrauobičajenog tipa, jer Pol Dejno ovde nije nimalo preteći i psihotičan kao u ulogama koje mu obično dodeljuju. A ponekad je to kapitalizacija na poznatom stilu i tipu glume i dovođenje iste na jedan novi nivo, kao što je to slučaj s Mišel Vilijams i ulogama emotivnih, ranjenih žena dovedenih do, a ponekad i preko ruba nervnog sloma. Na kraju, „The Fabelmans“ je film u kojem Spilberg daje celog sebe, ne samo kao filmski autor (to smo i ranije videli onoliko puta), nego pre svega kao osoba. Ovo nije samo komad nostalgije, „ljubavno pismo“ odrastanju i formiranju jednog dobrog čoveka i izvrsnog umetnika, te svim komponentama istog, ma koliko one bile neprijatne. Ovo je jedno iskreno preispitivanje i propitivanje samog sebe bez preke potrebe za jednoznačnim odgovorom.

Ocjena: 8/10

CELULOID

Da vidite ovaj nivo glatkog hiperrealizma, nošenog visokim i do sada nedostižnim brojem frejmova po sekundi. Naravno, to što to uglavnom nosi utisak i osjećaj nečega lišenog duše i damara, to je već nešto drugo... Jer, Bože moj, jedno je tehnologija, a drugo umjetnička vizija

Kao

da se takve stvari mogu naučno objašnjavati: Džejms Kameron se prethodnih dana i sedmica po javnosti upinjao, poručujući da je cijela naučna studija dokazala da je Džek (Leonardo Di Kaprio) morao zaginuti na kraju „Titanic“ (1997).

Uglavnom, stručnjaci su dokazali da bi se, na onom prokletom splavu na kraju filma, i Rouz i Džek smrzli i stradali od hipotermije, da su oboje završili tu u noći brodoloma... Tu slavodobitno nastupa Kameron dvije i po decenije nakon filma: „Eto, vidite, tako je moralo biti i sada znate da je Džekova žrtva bila sa razlogom! I to je, uostalom, poenta filma, da je žrtvovanje prava ljubav“.

Rabljena emocija

Ostavimo po strani jednog režisera koji 25 godina nakon, ili bilo kad, narodu „žvaće“ ili objašnjava bilo koji svoj film. Fast forward, kraj jeseni 2022: „Avatar: The Way of Water“ je vizuelni spektakl koji dokazuje da onu lekciju o žrtvovanju iz „Titanic“ Džejms Kameron nije naučio. Ili: nastavak sajfaj epa „Avatar“ (2009) bi bio za komad bolji, fokusiraniji, zabavniji film, da je Kameron umio da žrtvuje, ili makar sputa ego.

Specifičan odnos sa majkom motiv na posteru filma

Mišel Vilijams dorasla zadatku u vrlo kompleksnoj i zahtjevnoj roli

filmspot.pt

Četvrtak, 22. decembar 2022.

„Avatar: The Way of Water“: Tehnološko saj-faj čudo pati od ispraznog zapleta i autorskog ega Džejmsa Kamerona

Do kosmičkih granica bez naučene lekcije

Zapitajte se, za momenat, što pamtite od originalnog „Avatara“. Od prvog velikog 3D bioskopskog iskustva traje najprije onaj „vau“ momenat kada je Kameron katapultirao filmsku planetu u pejzaž lebdećih planina i šuma Pandore. Ta bajkovita Pandora, sada znamo, je i glavni junak filma čija je priča izblijedila u generičkom zapletu i stereotipnim likovima

(iskreno, sjećate se uopšte njihovih imena?)... Da oživi ovaj svijet, Kameron je za „Avatar: The Way of Water“ iskoristio recept „veće, duže, spektakularnije“. A u toj ego igri u kojoj jedan režiser uživa u činjenici da i dalje bolje pravi bioskopski spektakl od bilo koga, ostaje po strani ono bitnije. Je li ovo nešto suštinski sadržajnije, smislenije? Teško.

Kameron je tokom karijere „izbirikao“ da radi bolje nastavke - „Terminator“ je najbolji primjer. Tako je najbolja stvar vezana koja se tiče „Avatar: The Way of Water“ to, da ćete na kraju biti za komad više emocionalno angažovani i biće vam malo više stalo do njegovih junaka, nego nakon prvog dijela. To što puca na zilion puta rabljenu filmsku

emociju... Pa, ne mora ni sve što vas roka po osjećanjima da bude umjetnost.

„Put vode“ je, u najkraćem, demonstracija tehnološkog iskoraka, uz vjeru jednog filmskog autora, iskazanu dosljedno tokom karijere – da može isporučiti novu dimenziju bioskopskog spektakla. Ako ste misliili da je 3D bioskopsko

Nova „generacija“ na planeti Pandora suočena sa starim problemima

iskustvo malo passe, tj. da vas ne može bilo čim novim iznenaditi... Kameron je tu da pokaže da nijeste baš u pravu.

Famozni frejmovi Pa, prvo da vidite ovaj nivo glatkog hiperrealizma nošenog visokim i do sada nedostižnim brojem frejmova po sekundi. Naravno, to što to uglavnom nosi utisak i osjećaj nečega lišenog duše i damara, to je već nešto drugo... Jer, bože moj, jedno je tehnologija – a drugo umjetnička vizija i promišljaj.

To čudo od 3D zaranjanja u podvodni svijet Pandore, taj neponovljivi „vau“ momenat koji u bioskopskom svijetu niko bolje ne servira od Kamerona, nijesu dovoljni da zamaskiraju grube narativne nedostatke. Prvi je puka činjenica da se „Avatar: The Way of Water“ od megalomanskih 192 minuta – ovakav kakav je mogao spakovati u brat-bratu kraće od sat.

E sad, ono što je Kameron zaista isporučio: osjećaj, kao nikad do sada, da ste zaista tu. Da dijelite isti prostor sa Na’vi ratnicima plave kože, drevnim i pravednim kosmičkim tipovima lavljih očiju i koraka gepar-

da. I za to, tu radost, mu morate skinuti kapu. To što je on žestoko svjestan da je tu ambiciju ispunio – pa odlučuje da je gazi i rabi bjesomučno tokom filma, čisto zato što mu može bit’ – to je ona kvaka o egu sa početka. A zbog toga najprije i najviše trpi film.

Taj momenat „prisutnosti“ je ipak jako važan jer nas je dobro podsjetio što je suštinski koncept originalnog „Avatara“. Ta moćna demonstracija 3D bioskopskog iskustva bila je simbolično i vezana za to što „avatar“ jeste: lik koji „projektuje“ kompletnu svijest u drugu, daleku, tuđu realnost. Ono

što je marinac Džejk Sali (Sem Vortington ), paralizovani vojnik, dobio od momenta kad je sebe „projektovao“ u tijelo jednog Na’vi ratnika i domoroca na dalekoj planeti Pandora – to je i fantazija koju je Kameron želio da proda svojoj publici. I takvim poistovjećivanjem, „projekcijom“, objašnjavao i filmsko iskustvo, bilo koje, a ne samo ovo u 3D ravni.

Kliše psihodelija

Ako je „Avatar: The Way of Water“ bio samo Kameronov način da pokaže, u kojoj mjeri je tehnologija obezbijedila da ta „projekcija“ bude stvar-

nija – onda je uspio. A da je ta ambicija ostvarena, ne treba mnogo lutanja i lomatanja po Pandori. Dovoljno je da kroz 3D naočare „izbliza“ vidite lice Nejtiri (Zoe Saldana), pa da shvatite (i osjetite) koliko je to, što se dešava tu na bioskopskom platnu – prokletno stvarno.

Žali bože što Kameron za 13 godina nije uspio da skocka iole pristojniju priču. Onaj Džejk, „projektovan“ u tijelo Na’vi ratnika, sa svojom Nejtiri dobio je četvoro djece. Ali mir porodičnog života u plemenu je teško održati; stare prijetnje će kad-tad zakucati

„3D uranjanje“ u podvodni svijet Pandore -najjači adut filma

Džejms Kameron na snimanju 350 miliona dolara „skupog“ ostvarenja

na vrata, koliko god se skrivali u porodični mir. Naši junaci prvo moraju da prihvate nimalo lak kompromis sa plemenom Metkajina, kako bi pronašli modalitet za zajednički život, ovog puta u „vodenom“ okruženju... A potom da se, naravno, u nepotrebno razvučenom i odlaganom narativu, konačno suoče sa stvarnom prijetnjom.

Gotovo psihodelična (na projekciji smo ne jednom čuli komentare. „tripozna“) vožnja i jurnjava podvodnim prostranstvom, nije dovoljna da se otmemo utisku da je „Avatar: The Way of Water“ ostvarenje u kom dugo, predugo čekamo da film suštinski – počne. Da se desi ono za što znamo da se „mora“ desiti. Pa da vam bude krivo, bez obzira na svu tehničku savršenost, što je u sve ovo spucan budžet od 350 miliona dolara, koji će na bioskopskim blagajnama izvjesno i biti otplaćen. I što je, čisto zbog „iskustva vožnje“ (kosmičke, podvodne) ovo za milione širom svijeta jedno bioskopsko iskustvo koje se na kraju 2022. ne smije propustiti. Priča nije samo klišeizirana, već je i sasvim svedena i jednostavna, iako je autoru potreb-

no više od pola sata da nam posloži što se sve to izdešavalo u vremenskom skoku od decenije od kraja radnje prvog dijela. Dijalog je oglodan do kosti, čak mu i fali pompeznih i velikih riječi koje bi bile prikladne jednom holivudskom filmskom epu... Pa je sve iole autentično ovdje stalo u puke vizuale; Kameron uspijeva da filmskim jezikom zbori i natjera ljude da ga slušaju isključivo kroz te vau momente. Od kojih su, zaista, najbolje facijalne ekspresije likova.

Dosadna kolonizacija Zaplet se, naravno, tiče motiva kolonizacije, aproprijacije tuđeg. Ali i (ponovo očekivano), teme o tome kako komunicirati sa drugačijim svije -

Četvrtak, 22. decembar 2022.

tom i kulturom, kako pronaći zajednički modalitet opstanka – i početka nečeg zajedničkog, novog, u kosmosu beskonačne evolucije. I sve to je u Holivudu toliko puta (i mnogo bolje!) dešifrovano, da je nevjerovatno da je, recimo, veliki Džon Ford još 1956. sa kultnim vesternom „The Searchers“ ove teme istraživao na moderniji, temeljniji i čak aktuelniji način od Kamerona.

Do kraja filma će se, naravno, desiti jedna sasvim spektakularna borba; dočekaćemo i (pročišćujuću) vatru apokalipse, pa i jedan brod koji tone... Gomila bitnih junaka naći će se, forsirano i ironično, u situaciji poput brodolomnika sa „Titanika“, što je sasvim promašena taktička varijanta re-

žisera za „omaž samom sebi“ i što će Kameronovu publiku uglavnom natjerati i na kolutanje očima...

Konačno, dovoljno je samo da se zapitate, čega ćete se od ovog filma sjećati za godinu, pet ili deset? Izvjesno tog prvog „kontakta“ sa vodom na Pandori, koji će, kao i svaku tehnologiju u industriji zabave, pregaziti vrijeme. Sa nekim novim „vau“ iskustvima, izvjesno i samog Džejmsa Kamerona.

Jer sva ta 3D vrtutma od boja, svjetlosti, frejmova, vrtoglavih vodenih dubina i uzleta do visine lebdećih planina, i sve to u duže od tri sata, na kraju stane u jedno pitanje. Gdje je, pobogu, tu film? S. STAMENIĆ

Ocjena: 3/5

gamesradar.com

theposterdb.com

Fantastični vizuelni efekti nedovoljni da zamaskiraju narativne rupe

Četvrtak, 22. decembar 2022.

CELULOID Injarituov

,,Bardo, False Chronicle of a

Nedovoljno originalan

Nešto kao čistilište - ,,bardo“ je koncept tibetanskog budizma, koji se tiče tranzicionog stanja između definitivne smrti ili ponovnog rađanja.

Ples intime

Tu negdje zaista i stanuje ,,Bardo, False Chronicle of a Handful of Thruths“, u prostoru u kom može biti prepoznt kao važno djelo moderne umjetnosti, ili prosto dosadan film.

Vrhunska stvar sa ,,Bardo, False Chronicle of a Handful of Thruths“ je to da, koliko god se u 160 minuta trajanja i nadrealnog krampanja na Net-

fliksovom servisu trudio da bude epskih dimenzija i ambicija – ipak je na kraju jedan sasvim ličan i intiman film. U njemu je Aleandro Gonzales Injaritu ogolio sebe kao umjetnika, Meksikanca, imigranta, srednjovječnog muškarca, sina.

Injaritu je otplesao toliko igre pokretnih slika, pa uspio i da na mahove dotakne, pomjeri, da u publici ovog filma izvjesno pronađe sebi bliske... Samo da njegov metod ne ostavlja toliko ukusa poznatog u ustima. Samo da ne staje u tolikoj mjeri u dvije jasne odrednice: Felini i Malik. O njima ćemo zeru kasnije.

Našeg junaka zatičemo u letu nad golom pustinjom. Silverio Hama (izuzetni Danijel Himenez Kaćo) je slavni meksički novinar koji se tokom karijere etablirao kao autor dokumentaraca, a koji su vremenom postali sve ličniji, očuđeniji, više art a manje suština. Sve to Hamu mnogo ne dotiče niti zadovoljava: ima 60 godina i ubijeđen je da veliku nagradu u Americi dobija samo i isključivo zato da bi Sjedinjene Države donekle popravile odnose sa njegovom domovinom Meksikom.

Tu negdje se raskrinkava taj jasan egzistencijalni mome -

nat koji identitet bilo kog imigranta čini nedorečenim (narodski, nit’ potpuno pripada tamo nit’ ‘vamo, u Americi će uvijek biti Meksikanac, a u Meksiku uvijek onaj koji je otišao). Hama će se usput suočavati sa pogledima duboko korumpirane domovine, spašavati cijelu jednu veliku pokrajinu od ambicije da je kupi američki ,,Amazon“ (što je kudikamo ironično, budući da je Injaritu dobio zvek cifru od takođe industrijske zvjerke Netfliksa, da ,,Bardo“ snima i distribuira)...

I u duže od tri sata filma pokušavati da zagrebe dublje u suštinu svog postojanja: kroz

Pustinjska vizija budističkog ,,čistilišta“

ebay.com

Četvrtak, 22. decembar 2022.

originalan nadrealni ep

Režiser je otplesao toliko igre pokretnih slika, pa uspio i da na mahove dotakne, pomjeri, da u publici ovog filma izvjesno pronađe sebi bliske... Samo da njegov metod ne ostavlja toliko ukusa poznatog u ustima. Samo da ne staje u tolikoj mjeri u dvije jasne odrednice: Felini i Malik

sa, je li, budističkim konceptima koji su stali u naslov i koji, i bez toga, film čine prilično predvidljivim.

Fantazija i sujeta

odnose sa najbližima i širom rodbinom, javnošću, političarima.

Naš junak će usput saznavati, od drugih čuti ili sam verbalizovati da ,,realnost nije ništa drugo sem čista fikcija“; potom i da su ,,naši istiniti neprijatelji istovremeno i najbolji učitelji“... Kompletan film staje, opet, u CGI scenu u kojoj jedna beba nakon rođenja odmah govori doktoru da je ,,ovaj svijet ionako previše s*eban“ – da bi potom, odmah, u obrtu magičnog realizma, krenula natrag u maminu matericu!

Taj momenat, uz jedan u finišu koja se tiče prosutog ,,balona“ sa kupljenim ljubimcem,

gušterom-salamanderom, su i najjače u filmu i najdirektnije se tiču besmisla u svijetu neumitne prolaznosti. Negdje pred kraj, sasvim očekivano i predvidljivo, se nazire da je ,,Bardo“ prije svega film o prepuštanju, mirenju sa činjenicom da sve prolazi. Pa ona početna i finalna scena o letu iznad pustinje nije primarno ni dilema, gdje naš junak završava, u definitivnoj smrti ili novom rađanju.

Jer, po ovoj viziji Injaritua, neki novi život i nema nekog smisla s obzirom na to da ima iste konsekvence i domete, pa mu se opet valja prepustiti i sa tim se miriti... U skladu

A zbog čega je ova demonstracija artističke vještine i estetike jednog režisera, u duže od tri sata intimnih ispovjesti, predvidljiva? Zato što je, na primjer, veliki Federiko Felini još 1963. snimio sličan nadrealni film – o režiseru koji više ne zna da li bilo kakvo snimanje filmova uopšte ima smisla. I taj film je, uzgred, ,,8 ½“, jedan od najvećih i najuticajnijih u 20. vijeku uopšte. Ili, za one koji bi tražili poređenja sa novijim ostvarenjima – skoro knap kao vizija Terensa Malika u ,,The Tree of Life“ (2011), sa sličnim vizuelno-poetskim traktatima o prolaznosti za jednog srednjovječnog muškarca, koji traži način da ostavi smislen lični, ljudski i autorski trag. Pa tako ,,Bardo“ svojoj publici djeluje i duže i razvučenije i od, nećete vjerovati, njegovog punog naziva. Dakle, ,,Bardo“ je predstava od duže od tri sata jedne ljepote koja ne uspijeva da iznenadi ili izvuče tlo pod nogama. Pa je, uz sve to, i demonstracija što sve ,,Bardo“ pred generacijom novih i mlađih autora može –a može skoro sve, recimo i da ,,iz jednog reza“ i u dahu uhvati polučasovnu scenu porodič-

nog ,,slavlja“, koja je opet u domenu očekivanog. Ima tu, naravno, štosne fantazije u kojoj Injaritu dekonstruiše sopstvenu sujetu na neodoljiv način. Recimo, kad se njegov lik nađe na dugom intervjuu pred novinarom koji ga šiba pravim i suštinskim pitanjima o autorstvu, na što on samo ćuti... Da bi se, vrlo brzo, ispostavilo da je cijela scena samo mašta režisera koji je pomenuti intervju ,,iskulirao“. Pa odnos sa sinom koji je očekivan, ali temeljan i vrlo stvaran odnos generacijskog trenja, ne samo Meksikanaca. Pa i, konačno, ta potreba da se uhvati dio davno izgubljene nevinosti kroz kupovinu kućnog ljubimca koji je, opet, primarno vezan za meksičku kulturu... Na kraju, nažalost, čini se da je Injaritu primarno ovo snimao za sebe. Amerikancima će ovo biti previše razvučeno, arti i pompezno; Evropljanima sa previše poznatog ukusa u ustima, a Meksikancima distancirano, čak elitistički ili arogantno. Film vrlo brzo nakon početka ostavlja ukus ,,finalnosti“; kao da su i naš junak i režiser Injaritu došli do kraja nečega, pa se kroz gomilu lijepih kadrova treba samo dokotrljati do kraja. No, možda je po ,,bardo“ konceptu shvatanja života i to život sam po sebi. Možda se i sa tim ovdje treba pomiriti... S. S. Ocjena: 3.5/5

Handful of Thruths“ ne nudi ništa što već nijesmo vidjeli

Četvrtak, 22. decembar 2022.

,,Bones and All“: Dokaz da Gvadanjino nije učio

Znate

onu staru, „možeš varati neke ljude sve vreme, možeš varati sve ljude neko vreme, ali ne možeš varati sve ljude sve vreme“.

Za Luku Gvadanjina i „hajp“ koji se podiže oko svakog njegovog dugometražnog igranog filma, izgleda da ta mudrost ne važi. Gvadanjino kao da je opčinio, ako ne ceo filmski svet, onda barem većinu.

Ruralna Virdžinija Čudno je to za stvaraoca koji u domovini ne uživa baš veliku ljubav publike, možda i zbog toga što Italiju koristi kao kolekciju lokacija za internacionalne produkcije sračunate prema ukusu festivalske publike. Na domaćem terenu, Gvadanjino je cenjeniji kao dokumentarista i autor kratkometražnih igranih filmova, ali je globalnu publiku impresionirao upravo dugometražnim radovima.

Najmanje sporan je tu film ,,I Am Love“ (2009) kojim se Gvadanjino probio u globalnim okvirima, oslanjajući se na poznanstvo i saradnju s glumicom Tildom Svinton koja je glumila i u njegovom niskobudžetnom, londonskom prvencu ,,The Protagonist s“ (1999). Bila je to drama o škakljivoj, zabranjenoj ljubavi između majke i sinovljevog prijatelja, smeštena u milanske bogataške krugove. Na tragu toga, ali s više osećaja za „provokaciju“ koja ide niz dlaku dominantnom politički korektnom diskursu, Gvadanjino je ostao i sa međunarodno najuspešnijim filmom ,,Call Me By Your Name“. Između ta dva se smestio ,,A Bigger Splash“ (2015), „rimejk“ i rekontekstualizacija francuskog romantičnog trilera ,,La piscine“, prebačena na ostrvo Pantelerija i u milje ostarelih i naoko „pripitomljenih“ rokera, potpisniku ovih redova najdraži Gvadanjinov film koji je autorove pretenzije da nas oduševi svojim intelektom sveo na minimum. Mislili smo da će Gvadanjino nakon onakvog masakra Arđentove ,,Suspirije“ koju je ofarbao u boje

Kalkulant bez osjećaja za horor

Autor uporno pokušava da „premaskira“ horor u art film, što mu, uprkos svim proračunima, ne ide

za kolekciju jesen-zima, dakle u braon, sivo i bež, te opteretio posve površno i krivo interpretiranim političkim kontekstom Nemačke tokom Hladnog rata, pasti u nemilost, ali evo nam ga opet sa filmom ,,Bones and All“, adaptacijom popularnog romana Kamil de Anđelis iz 2016. Radnja je smeštena u osamdesete i počinje u ruralnim delovima Virdžinije, gde tinejdžerka Maren (Tejlor Rasel, zapažena u filmu ,,Waves“) živi sa ocem (Andre Holand). Iako se čini da je odnos između njih skladan, pun ljubavi i podrške, neki njihovi „rituali“ su u najmanju ruku začuđujući, na primer to da je otac ne pušta da se druži sa školskim drugaricama i da čak noću zaključava njenu sobu. Vrlo brzo ćemo otkriti da za tako nešto i te kako postoji razlog, kada se Maren jednom iskrade da bi visila s drugaricama, pa onu s kojom je najbliža napadne i skoro joj odgrize prst.

Otkrivamo da to nije jedini incident te vrste, odnosno da je Maren osoba s tajnom koje uglavnom nije ni sama svesna, ali svoj impuls gladi za ljudskim mesom s vremena na vreme mora slediti. Nije im

to bio jedini beg te vrste i u toj hitnoći. Kako je sada formalno punoletna, otac je jednog jutra u državi Merilend napušta, ostavljajući joj omanju sumu novca, izvod iz matične knjige rođenih... Kao jedini dokument i audio-kasetu s porukom i podsetnikom kako ju je on sve vreme štitio od posledica njenih „jedačkih“ aktivnosti, kako je nije mrzeo, iako je možda nije voleo, ali ju je prihvatio takvu kakva jeste, ali se sada umorio od takvog života u ilegali, pa neka se gospođica sama snalazi.

Ljubav ,,jedača“ Srećom, na krštenici stoji i ime majke koja možda ima odgovore na njena pitanja, kao i ime grada u kojem je ona rođena.

Taj grad je, međutim, nekoliko država udaljen, pa Maren kreće na putovanje „Grejhaund“ autobusom dokle stigne, a dalje će se snaći. Na tom putovanju će upoznati i starog „jedača“ Salija (Mark Rajlans) koji bi voleo da joj se nametne kao mentor, i mladog „jedača“ Lija (Timote Šalame) s kojim će otpočeti romansu, opasnosti koje joj prete od drugih, iskusnijih „jedača“ i kanibala-hobista, moralne dileme života u svojstvu „čudovišta“, izopštenost, bedu i osuđenost na tavorenje na margini. Ali mogu li se dve ranjene i izgubljene duše međusobno izlečiti?

Na premijeri na festivalu u Veneciji, film je dočekan uglavnom sa hvalospevima kritike, uz par izrazito disonantnih tonova, kao i sa dvema bitnim nagradama: Srebrnim lavom Gvadanjinu za režiju i nagradom ,,Marčelo Mastrojani“ Tejlor Rasel za najbolju ulo -

gu mladog glumca ili glumice. Za očekivati je da će se film još spominjati u sezoni nagrada, kao i da će mnogima završiti na godišnjim top-listama jer fascinacija Gvadanjinom, čak kad ni on, a ni njegov „žanrovski“ scenarista Dejvid Kajganić ne znaju šta tačno rade i šta tačno žele da postignu.

Istina je, međutim, da Gvadanjino nije režiser s jasnim i istančanim osećajem za žanr, posebno za horor, koji uporno pokušava da „premaskira“ u veliki art film, što mu, svim kalkulacijama uprkos, ne ide. Prvi problem je to što je ovakav pogodan za mali, prijatno zli i gadni žanrovski B-film koji će kroz efekat šoka problematizovati to što već treba da problematizuje, a Gvadanjino nema neku pametniju ideju od toga da od istog tog materijala napravi „miš-maš“ pseudo-nežne, a zapravo vrlo kalkulantski i senzacionalistički skrojene „neprikladne“ romanse i nekakvog već socijalnog komentara o američkoj margini na tragu filma ,,American Honey“ Andree Arnold, ali bez pripadajuće urgentnosti.

Drugi problem je struktura romana sačinjena od vinjetica, komadića saznanja o izgradnji sveta i prirodi likova, te dugih romantičnih ili filozofsko-moralnih pasaža kojima se očito kupuje vreme. To nešto filmski funkcioniše negde do dve trećine, glavnog otkrića i ispunjenja prvotne „misije“ naše protagonistkinje, ali posle toga se razvodnjava i pada, sve do iznuđeno šokantnog finala koje je zapravo „telefonirano“ tretmanom jednog od sporednih likova koji u sko -

Četvrtak, 22. decembar 2022.

sopstvenog promašenog rimejka ,,Suspiria“

bez ikakvog horor

kovitim i naprasnim pojavljivanjima nedvosmisleno ide u smeru antagoniste.

Ono što je možda i najveće razočaranje je što ničim nije definisano šta „jedače“ čini „jedačima“, jer nisu ni vampiri (nemaju nikakve posebne moći, pa ni obećanje večnog života), iako su jednako „prokleti“

kao oni, a nisu baš ni kanibali iz nužde (jer bi oni sigurno jeli nešto drugo osim „ljudetine“ kada bi za to imali prilike), a ni kanibali-psihopate (jer većina ima kakav-takav moralni kompas), pa je zapravo paralela koja se može povući ona sa narkomanima koji sa svoje supstance ne mogu da se „skinu“.

Neuvjerljivi

Šalame „Tehnički“ detalji njihovog „poremećaja“ (sugeriše se da je nasledan) i njihove „ishrane“ (kako oni kao obični ljudi mogu samo zubima savladati žrtve i kako mogu pojesti i više

od težine) tu su manje bitni, ali i oni zapravo izostaju. Možda su najveće razočaranje filma upravo glumci, izuzev Tejlor Rasel koja sasvim uverljivo kanališe nesnađenost osobe prisiljene da život provede na društvenoj margini zbog nečega što nije birala sama. Timoti Šalame kojeg Gvadanjino gotovo fetišistički snima uz pomoć kamermana Arsenija Hačaturana naprosto je neuverljiv kao ogrubeli snalažljivac, bez obzira što isti više mora da se oslanja na lukavstvo nego na golu snagu, jer mladi glumac koji je slavu stekao upravo kod Gvadanjina u ,,Call Me By Your Name“ za takvu ulogu deluje naprosto suviše mekano. Ostali zapravo imaju epizode i igraju ih manje ili više nespretno: Džesika Harper kao distancirana ba-

ka, Kloe Sevinji kao poludela majka, Majkl Stulbarg i reržiser Dejvid Gordon Grin kao duo „kolega-jedača“, a najveće razočaranje je Mark Rajlans koji Salija igra konstantno preko ruba karikature.

Na audio-vizuelnom planu film, doduše, stoji nešto bolje. Hačaturijanova fotografija ima određene „turističke“ kvalitete „amerikane“, sa širokim i često pustim prostranstvima, a „saundtrek“ Trenta Reznora i Atikusa Rosa na akustičnim gitarama se s njom uklapa. Opet, čini se ne samo da na tim naslovnim „kostima“ nema dovoljno „mesa“ za dobar film, bilo epskog, bilo lirskog ugođaja, nego da ni one same nisu ni izbliza dovoljno čvrste i impozantne.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2,7/5

Tejlor Rasel i Timoti Šalame u centru nedovoljno uvjerljive hororistične priče

sortiraparis.com

Četvrtak, 22. decembar 2022.

SERIJE A Spy Among Us

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Kod nas malo ljudi zna njegovo ime, ali preko Lamanša, Kim Filbi je legenda u istoriji britanske špijunaže. Ne nužno na dobar način, budući da je bio jedan od izdajnika Hladnog rata, sovjetski poslušnik skriven u srcu MI-5. Takođe je bio i najromantičniji lik koji je u velikoj mjeri inspirisao pisca Džona Le Karea za svoje junake. Kako konkurencija u špijunskim dramama na malim ekranima nije velika, ,,ITVX“, ne tako poznat britanski servis za striming koji zamjenjuje ,,ITV Hub“, iskoristio je šansu da to malo promijeni projektom ,,A Spy Among Friends“.

Portret društva Producenti su za ekranizaciju uzeli istinitu priču o Kimu Filbiju, koji je više od 20 godina bio ruski špijun, a režisersku palicu dali Niku Marfiju. Iako je ovaj bestseler Bena Mekintajera ,,Špijun među prijateljima“ ispričan mnogo puta na različite načine, njima to nije smetalo. Ova nova dramatizacija se prvenstveno fokusira na Filbijevu izdaju prijatelja, posebno najboljeg prijatelja Nikolasa Eliota. Kroz ukrštene priče Eliota, takođe agenta MI-6 i Fillbija, pojavljuje se veza između dva lika, koja nadilazi prijateljstvo, a prikazuje i neuljepšani portret engleskog visokog društva iz šezdesetih.

Slobodna adaptacija scenariste Aleksandra Karija , ova serija od šest djelova ulazi odmah s otkrićem da je Filbi, kojeg glumi Gaj Pirs, dugo smatran jednim od najboljih agenata Tajne obavještajne službe, zapravo sovjetski špijun i da hrani informacijama KGB decenijama.

Njegov bivši prijatelj i kolega iz SIS (MI-6) Nikolas Eliot (Demijan Luis) trebalo bi da ga natjera na potpuno priznanje. Ono što slijedi su intervjui iz 1963. godine u kojima Eliot mora opširno izvještavati o od-

Čak ni Demijan Luis i Gaj Pirs ne

Špijunaža dosadnog prijateljstva

Ovo je jedna od onih adaptacija u kojima se previše oslanjalo na izvorni materijal, a ne može se sve što je u pisanoj formi implementirati i na zanimljiv audio-vizuelni način, čak i ako ima potencijal

nosu s Filbijem u proteklih 20 godina, tokom kojih se njihova veza razvijala. Te priče treba da približe gledaocu njihov odnos u brojnim fleš-bekovima. U seriji ima i trenutaka stare dobre špijunaže, ali ovo je zapravo priča o čovjeku kojeg je izdao njegov najbolji prijatelj. Intervjue vodi agentica Lili Tomas ( Ana Maksvel Martin), koja je izmišljena i upisana u priču kao snažna žena koja bi trebalo da unese moderni duh vremena u priču. Ovdje se istina ne vadi samo iz naftalina, već se i provjeravaju sve činjenice do detalja.

Scenarista Kari u ovoj seriji drži sve karte, a time i odgovore u svojim rukama, ali je očigledno pogriješio sto za igru, pa je umjesto onog gdje sjedi Džejms Bond, sjeo na drugi od kojeg su svi pobjegli. Srećom, na njemu su se našla dvojica glavnih glumaca koji vode mnogo bitne uloge u igri razotkrivanja, što iole spašava situaciju.

Uz takvu podjelu uloga, režiser je napravio pogrešan pristup i izabrao spori ritam sa sporim snimanjem, koji zahtijeva ogromnu pažnju publike. To je posebno nezgodno jer je sama priča, čitaj knjiga, vrlo statična, što je vrlo nezahvalna situacija za svaku audio-vizuelnu zabavu, posebno za špijunsku seriju. Marfi je išao dotle, da čak i kada se nešto važno desi, ni-

je izdvajao od ostalog, pa je to predstavljeno jednako ,,suvo“ da se jedva gleda. Uz takav spor ritam, autor je odlučio da još i naraciju zakomplikuje, pa tako fleš-bekovi koji nam objašnjavaju odnos Eliota i Filbija, skaču u periodu od 20 godina. Zbog toga gledalac teško može pohvatati u kojem vremenu se nalazi, jer ono nije razdvojeno, ni stilski, ni na neki drugi način.

Performans Demijana Luisa i Gaja Pirsa nije dovoljan da ,,razmrda“ radnju

mogu da izvuku statični triler o Hladnom ratu

Špijunaža u sjenci prijateljstva

va se u zatvorenom prostoru, serija ima naznake atmosfere perioda Hladnog rata, kao i detalje iz tog perioda, što se tiče scenografije i kostimografije. Uprkos tome, najviše joj nedostaje uzbuđenje.

Glumačka hemija

Najsvjetlija tačka je glumačka ekipa. Lujs i Pirs su dobri i nose seriju u svakom, kako i u istorijskom pregledu odnosa njihvih likova od četrdesetih do šezdesetih godina, tako i kako je njihov odnos uticao na svakog pojedinačno. Nikada zapravo ne znamo tačno na čijoj je strani Eliot i koliko je njegova lojalnost vezana za Filbija, ali hemija između njih bilježi godine prijateljstva i uspomene koje dijele.

Posebno je zanimljivo da je Eliot potajno opsjednut Filbijem, iako su oba u braku i naizgled strejt. Luis spušta masku svog lika kako bi pokazao naznake povrijeđenog ponosa špijuna i povrijeđenosti prijatelja, dok Pirs u međuvremenu pokazuje oholost što je prevario kolege, s djelićima nostalgije na prošlo vrijeme. Svaki od njih unosi opojnu mjeru misterije i ranjivosti u svoj lik. S druge strane, Ana Maksvel Martin je ,,kamena“ i pokazuje se drugačija od one na koju smo navikli u seriji ,,Line of Duty“. Dodavanje Lili Tejlor je svakako pogodak, a fokusu je njeno slušanje snimaka razgovora između Eliota i Filbija, koje pruža dodatni sloj događajima. Njen odnos sa suprugom i njena suzdržanost da s njim dijeli informacije odražavaju i Eliotov odnos sa svojom ženom, samo dijemetralno suprotan.

Intervjui puni dijaloga nijesu ništa bolji i izgledaju uglavnom suvoparni, a vuku se na duže periode. Takva kombinacija ritma i naracije, nakon svake epizode zahtijeva od gledaoca da se ode dobro umiti i osvježiti, pa tek da uključi sljedeću epizodu. Zamršeni zaplet i dvosmislenost su bili nepotrebni, jer je vrlo lako prepoznati osnov-

nu i univerzalnu priču serije, a to je bol izdaje. Ovakav izbor adaptacije je svakako pogrešan i pokazao je da kada se previše oslanja na izvorni materijal, tj. na knjigu, rezultat je takav da se ne može sve što je u pisanoj formi, posebno u pogledu nivoa detalja u dijalogu, implementirati i na zanimljiv audio-vizuelni nači. Pa čak i ako ima potencijal za

jednu od najuzbudljivijih špijunskih priča 20. vijeka, koja ima sve u rukavu - od zasjeda, preko eksplozija do ubistva - treba da postoji određena kreativna sloboda. Jedna od dobrih stvari, osim priče, koja je sumorno realizovana poput britanskog vremena, je ta da je dosta pažnje posvećeo detaljima, pa tako iako je večinom klaustrofobična i deša-

U suštini, ,,A Spy Among Friends“ nije priča o špijunaži, već se radi o priči o izdaji između prijatelja. Nik i Kim su bili prijatelji skoro pola svog života, a Kimova izdaja je bila očigledna, i izazivala je sumnje da li je njegovo prijateljstvo bilo istinito. Međutim, autori serije su da bi ispričali tu priču, zakomplikovali život i sebi i gledaocima i učinili je gotovo negledljivom, da ni povratak Demijana Lujsa na ekrane nije mogao promijeniti utisak.

Četvrtak, 22. decembar 2022. damian-lewis.com

Četvrtak, 22. decembar 2022.

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Oduvijek sam bila ljubitelj crno-bijelih filmova i ostvarenja starijeg datuma, kroz koja volim da proniknem u minula vremena i stil života kakav je nekada postojao, a koji bi mom karakteru i potrebama bio bliskiji od današnjeg. Filmove „Roman Holiday“ (Vilijam Vajler, 1953) i „Breakfast at Tiffany’s“ (Blejk Edvards, 1961), romantične komedije, obilježilo je umijeće Odri Hepbern, koja u oba filma na veoma lucidan način prikazuje kompleksnost ženskog bića, sa svim manama i vrlinama, ono koje je slobodoumno, samosvjesno i sa stilom. Ljubitelj sam i intrigantnih psiholoških drama, a na mene su ostavili utisak „Talented Mister Ripley“ (Entoni Mingela, 1999) i film novijeg datuma „ Power of the Dog“ (Džejn Kempion, 2021 ). U prvom filmu mi se dopao način na koji je Met Dejmon prikazao lik Toma Riplija. Tom je naizgled običan lik sa nevinim osmijehom, iza kojeg se krije zavidna osoba. On je u stanju da preotme tuđi identitet i sve što je neko stekao u životu. Veoma talentovan za laž i pretvaranje da je neko drugi, uspijeva u svojim namjerama. U filmu „Power of the Dog“ rediteljka je kroz porodičnu dramu sa velikom pažnjom predstavila psihologiju i emotivni svijet nesrećnih likova. To je priča o nemogućnosti introspekcije, suočavanju sa sobom, svojim nesavršenostima i načinu na koji one utiču na porodicu i bliske ljude. I na kraju jedna dirljiva porodična i intimna drama, film „Minari“ (Li Ajzak Čang, 2020 ), čiji naslov predstavlja korejsku jestivu biljku koja svuda uspijeva. Film je univerzalan na više načina i vješto navodi na smisao života, što je na mene imalo meditativni efekat. Svjedoci smo da nas društvene mreže odvlače od normalnog toka života, a dokumentarna drama „The Social Dilemma“ (Džef Orlovski,

Praznici s Odri Hepbern

Koena. Uz grupu Queen i

Aerosmith, volim da obavljam kućne poslove, a praznik za uši i oči je YT snimak Stingovog koncerta koji je održao u monumentalnom pariskom Panteonu prošle godine. Od autora sa naših prostora divim se zvijezdi Zdravku Čoliću, na trajanju i nepokolebljivosti, a Džibonijevi tekstovi izazivaju široki spektar emocija. Često se u našem domu emituje Mezzo - kanal koji za mene predstavlja važan izvor „informacija“ na polju klasične muzike, s obzirom na to da su jedini koncerti simfonijske muzike u Crnoj Gori oni koje izvodi CSO, a čiji sam stalan član.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

2020 ) je tema za sve generacije i predstavlja studiju o uticaju društvenih mreža i važnosti posjedovanja medijske pismenosti. Nakon ovog dokumentarca, definitivno nećete ostati ravnodušni, što je očigledno bio i cilj autora.

TV

U ranijem periodu života, na TV-u sam voljela da gledam seriju „Herkul Poaro“, kroz koju sam se zainteresovala za čitanje detektivskih romana Agate Kristi. Tokom pandemije, „ubijala sam dosadu“, gledajući serije na Netfliksu, pa sam skoro u jednom dahu odgledala „Queen’s Gambit“ u kojoj je na originalan način prikazano nesrećno djetinjstvo i bolno odrastanje jedne djevojčice koja na kraju uspije u životu. Željno iščekujem novu sezonu serije „The Crown“ u kojoj je prikazan život britanske

kraljevske porodice koja decenijama intrigira javnost. Roditeljstvo kao najvažnija tema za roditelje, zahtijeva poseban pristup i pažnju, pogotovo u ovom vremenu prepunom izazova. Zato često pratim rad profesora Ranka Rajovića, kroz njegove onlajn radionice i predavanja putem društvenih mreža i Jutjuba.

MUZIKA

Muzika od malena predstavlja neodvojiv dio moje ličnosti, tako da sam u kreiranju muzičkog ukusa prošla mnogo različitih faza. Shodno prilici, slušam skoro sve muzičke žanrove. Često započinjem dan za džezom koji mi daje dozu optimizma i inspiraciju za ostatak dana, međutim teško je odabrati nekog od brojnih umjetnika 20. vijeka. Od onih koji su danas aktivni izdvojila bih Esperancu Spalding i Avišai

Film „House of Gucci“ (Ridli Skot, 2021) za mene je izgubljeno vrijeme u bioskopu. Bila sam zatečena lošom glumom i predvidivim tokom radnje, a i sama ekipa glumaca je za mene predstavljala spoj nespojivog.

TV ne gledam puno, tako da ne znam šta se emituje i šta treba zaobići. Moje mišljenje je da za sve što predstavlja kič, treba da podignemo zid, tako da ne može da dopre do naših čula. Nekada ga je teško prepoznati, jer njegova odlika jeste da se dopada i omogućava nam da trenutno uživamo u njemu. Za mene je kič, pored toga što izaziva negodovanje i odbojnost, takođe i sve ono što me ostavlja ravnodušnom ili izaziva dosadu. Jedino prave vrijednosti koje konzumiramo kroz dobar film, seriju ili muziku, duhovno obogaćuju, podstiču da razmišljamo i edukuju nas.

Ana Cerović-Zvicer, kontrabasistkinja

Ana Cerović-Zvicer: „The Social Dilemma“ ističe kao važnu lekciju o medijskoj pismenosti

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Dalekao

Odrasli Bitlsi sa Jadrana

Teško je pojmiti prosječnom regionalnom rokeru u kojoj mjeri su tipovi iz benda Daleka obala zaista veterani. Pa recimo ovako: sin bubnjara Zorana Ukića Roko je košarkaš sa 22 (!) godine profi karijere, koji kao ,,sportski Matuzalem“ u 39. godini ovu sezonu igra za džabe u KK Split...

To je mini-uvertira za puku činjenicu, da je ,,Kao sad“ povratnički album za bend koji je kreativno pauzirao knap dvije decenije. E, Splićani su se uhvatili užasno nezahvalnog zadatka, da bez starog pjevača Marijana Bana (to valjda znamo, kultni lik hrvatskog roka) i sa novim frontmenom Jakšom Kriletićem Jordesom snime ploču kojom će pokazati da su relevantni. Rezultat je čak mnogo biše i bolje od toga! Ono što je očigledno, što su i

b la a Ether

Ovakav tradicionalni zvuk u vidicima i svojevrsnom muzičkom putopisu intimne geografije vrlo utemeljenih alternativaca sluti na pročišćujuće, katarzično iskustvo

Nikako Ether nije nova pojava na regionalnoj sceni. Saznanjem da iza projekta stoje Nikol Ćaćić i Luka Vidović, nekad sasvim etablirani u bendu NLV, imamo i garanciju kvaliteta.

,,Bitke na makovim poljima“ Luka i Nikol tuku oružjima elektronike, popa, ali (čak dominantno) etno zvuka. Najbliže onom ,,ether“ iz imena je to bezvremensko u glasu Nikol Ćaćić, koja lansira u pravcu devetog neba već u minimalnom prostoru dvoipominutne ,,Da te nema“. Tu ćete, otprilike, i povjerovati da se radi o sevdalinci koja bi, međutim,

stari momci iz benda isticali: ,,Kao sad“ je bio potpuno uživanje, nešto što nastaje iz želje a ne iz potrebe, što ističe iz ljubavi prema muzici, zajedničkom stvaranju.

Veterani nijesu na ovoj ploči ni ,,pregoreli“, niti u vajbu ,,nikad doraslih dječaka“. Naprotiv, ,,Kao sad“ je kreativni odraz

Očigledno je ono što su i stari momci iz benda sami isticali. Album ,,Kao sad“ potpuno je uživanje, nešto što nastaje iz želje a ne iz potrebe, što ističe iz ljubavi prema muzici, zajedničkom stvaranju

vrlo odraslih tipova koji su sa žes tokim damarom, da rade i da probaju novo, drugačije a opet dosljedno svoje. Koncept mladosti stao je u jedno ,,k ao sad“ iz naslovne pjesme, a tu negdje je i objašnjenje, u kojoj mjeri muzika čini ove muzičare bliskim. ,,Ni ti a ni ja“, balada koju potpisuje Kriletić, je ciljano do kosti sentimentalna i lična; jer bend Daleka obala bez greške vjeruje da može odgonetnuti (širu) publiku da odgonetne i takve priče.

Zvuk bi se komotno mogao opisati kao nešto što bi neki dalmatinski Bitlsi stvarali na Jadranu, recimo u jesen svog dugog autorskog puta. Tako nešto je moglo nastajati isključivo sebi za gušt, pa zato ne čudi da je, na primjer, vrlo meden spot za ,,Ni ti a ni ja“ sniman u Lumbardu, na Korčuli, u Jakšinom rodnom mjestu. Toliko su ovi rok starci spremni da podijele neke dragocjene intime. I to je njihova lekcija i poenta, koja funkcioniše perfektno, i bez Marijana Bana. S. S. Ocjena: 84/100

U pravcu devetog neba

podjednako pripadala nasljeđu bilo koje balkanske koordinate... A da, pri tome, zvuči sasvim moderno i sadašnjim temama blisko.

Ether bi najbliže nekom mogli opisati kao sevdah, spakovan onako kako bi to činila i izvodila, recimo – Bjork! I to ni u kom slučaju ne umanjuje osobenost koju Nikol unosi u ove interpretacije. Najbolji spoj elektronike i tradicionalnog (što sluti na sjevernije krajeve hrvatskog Jadrana, gore od Kvarnera preko Istre) je ,,Tu sve novo počinje“. Ona je

otprilike i savršena smjernica, u kom pravcu projekat Ether može dalje. Na jednom vilinskom pohodu kroz balkanske šume. Široj publici najpoznatiji je singl ,,Sama“ koji je već mjesecima u radijskoj rotaciji; takođe radijski rabljena ,,Da te nema“ opet najviše grabi ka istoku, čak ka Orijentu. Opet, najinteresantnije su stvari iz druge polovine albuma, koje se traže i u malo mračnijoj ekspresiji, melodici trip-hopa... Za sveukupan utisak o raskošnom konceptu.

Pjesme su spakovane u četiri ,,knjige“, odnosno godišnja doba; svaka ima alternativni naziv od kojih je prva ,,Oda moru“, negdje na polovini je recimo ,,Oda bijesi“, a na samom kraju ,,Oda majci i ponovnom rođenju“. Ovakav etno zvuk u vidicima i svojevrsnom muzičkom putopisu intimne geografije vrlo utemeljenih alternativaca zaista i sluti na pročišćujuće, katarzično iskustvo. I tako ,,Bitka na makovim poljima“ postaje trijumf bez jedne sjenke. S. S. Ocjena: 79/100

Perfektan povratak Splićana nakon više od dvije decenije

Savršen dalmatinski motiv na omotu

Neobičan spoj balkanskog etna i elektronike dvojca iz benda NLV

glasistre.hr

OBRTAJA

Sara Đurović, scenaristkinja i dramaturškinja

Sara Đurović: Povela bi Larsa Fon Trira na kolače

Ana Melentijević

Četvrtak, 22. decembar 2022.

O slobodi jednog jelena

f ilm

Film koji Vas čini srećnom?

- Srećnom me čini film „The Florida Project“ (Šon Bejker, 2017).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Naljutio me Joakim Trir posle „The Worst Person in the World“ (2021).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

Ne bih još ulazila u situaciju da moram da se prekvalifikujem. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na velikom platnu bih voljela da vidim priču o Hotelu „Boka“. Omiljeni filmski rivali?

- Rik Blejn (Hemfri Bogart) i Viktor Lazlo (Pol Henrid) iz filma „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1945).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- To je sekvenca iz filma „The Deer Hunter“ (Majkl Ćimino, 1978) kada se Majkl (Robert de Niro ) vrati iz rata i ode u lov na jelene, u čemu je najbolji. Nakon što se propinje preko brda da bi sustigao jelena, kada ga ima na nišanu, Majkl sa iskustvom rata, umjesto da puca u jelena, puca u vazduh. Jelen je slobodan. Majkl sjedne na zemlju. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Poći ću na region, pa ću spomenuti odličan film „Sigurno mjesto“ ( Juraj Lerotić , 2022). Parafraziraću dijalog – „Misliš li da smo loši ljudi?” „Pa mislim da nismo ni bolji ni gori od drugih.“

Scenaristkinja, dramaturškinja Sara Đurović još na prvog godini studija dramaturgije napisala je tekst „Isti“, koji je nagrađen na konkursu „Skroz nova drama“ Crnogorskog narodnog pozorišta. U režiji nagrađivanog makedonskog autora Damjana Čitkuševa, predstava je igrana u CNP-u. Ljubav prema bendu Joy Division inspirisala je za scenario predstave „Aura“, a osim teatra njeni tekstovi adaptirani su i za film. Kocenaristkinja je filma „Fajront” u režiji Milene Grujić, autorka scenarija za film „Neko treći“ Milorada Milatovića, „Dvoje“ Jovane Avramović. Njen rad sa treće godine studija,

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Mrvica iz Toma i Džerija. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Da se sjećam, „Hollow Man“ (Pol Verhoven, 2000).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „The 400 Blows“ („Le Quarte Cent Coups“, Fransoa Trifo, 1959).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Kad sam gledala „Distant“ („Uzak“, N. B. Džejlan, 2022) željela sam da posjetim stan glavnog junaka.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Larsa fon Trira povela bih na kolače.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kao jedini set na planeti gdje bi svaki drugi član ekipe pričao više od njega.

scenario za dugometražni igrani film „Plod“ trenutno je u fazi razvoja. Režiju filma o aktuelnoj temi čedomorstva, patrijahalnim narativima i sudaru generacija, potpisuje Maša Šarović, a produkciju Marija Perović Gošća naših „Obrtaja“ rođena je u Podgorici, odrasla u Nikšiću, a studirala u Beogradu. I svi ti gradovi i ljudi uticali su da Sara kroji priče o kasabi, pojedincu, sudbinama... Upravo zbog toga nestrpljivo očekujemo „Plod“. Do naredne Sarine filmske storije, ostajemo u društvu njenim omiljenih autora – Džejlana, Fon Trira, Ijana Kertisa, Peti Smit – jer oni su znali da pjevaju o slobodi!

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Zeko i potočić“, Zdenka Vučković

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Constantine Dream“, Pati Smit

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Summer in Siam“, The Pogues. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Ana“, Pixies.

Vaša pjesma za karaoke? - Uslov mene na karaokama bi bio da mikrofon bude utišan. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Do kraja života slušala bih Pati Smit.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne mogu to javno. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Poodila me smrt Dejvida Bouvija Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Sve od grupe Magazin. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Tada sam otkrila Joy Division. Svedenog su imidža, tako da su i moji zidovi bili svedeni. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Trebalo bi.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend preporučujem seriju „The Rehearsal“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na djetinjstvo me podsjećaju „Mumijevi“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Mnogo veću publiku zaslužila je serija „Party Down“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Do kraja nisam pogledala seriju „Northern Exposure“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Sharp Objects“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ogledalo iz „The Rehearsala“ moglo bi da funkcioniše kao sat. Najdraži par iz serije?

- Merijen i Konel iz serije „Normal people“ , Fleabag i Hot Priest iz „Fleabag“ , od prijateljskih Ru i Leksi iz „Euphoria“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- To bi bilo okruženje iz serije „Homicide: Life On The Street“. Za koga ste navijali – Toma ili Džerija?

- Za Toma, naravno. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Atipični praznični klasik ,,Catch

Očevi koji iznevjere djecu, zajedno sa opštim slomom tradicionalne porodice, možda su najpoznatiji motiv u Spilbergovoj filmografiji

Nema zbora, „Die Hard“ (1988) Džona Maktirnana je božićni film i tu se svaka diskusija završava. Naravno, ako ste posebno strastveni po ovom pitanju, u bilo kom trenutku imate listu argumenata kojom možete (da probate) ovo da opovrgnete. Uobičajeni argumenti govore o tome da priča koja se dešava na Božić zapravo nema stvarnog uticaja na radnju i da nema klasične „vesele“ estetike kao u standardnim božićnim filmovima. Ali, ako ostavite sve ostalo po strani (dakle, i argumente za i one protiv) i uzmete u obzir to da je samo jedan period u godini kada će ljudi sigurno pričati o filmu iz 1988. godine i da je to period (božićnih) praznika, nekako se čini da su zagovornici pobjedili čistom silom izlaganja. I da se više ne može odvojiti ovo doba godine od samog filma, pa je i ostvarenje nekako sam po sebi onda božićni film.

Tema razvoda

Sve ovo znači da je, iako se magnum opus Stivena Spilberga neće preko noći naći na božićnim listama uz serijal „Home Alone“i „Love Actually“ (2003) Ričarda Kertisa, vrijeme da pokrenemo i razgovor koji će, nadam se, dovesti do toga da i „Catch Me If You Can“ (2002) zauzme mjesto koje mu pripada kao praznični klasik. Jer, nemojte sumnjati, „Catch Me If You Can“ je jedan od najboljih (a uz to i tužnijih) božićnih filmova u proteklih 20 godina i zaslužuje da bude upamćen kao takav. Sad, dio koji već znate. „Catch Me If You Can“ prikazuje (uglavnom) istinitu priču Frenka Vilijama Abagnejla

Najuzbudljivija tužnih božićnih

Henks i Dikaprio sjajni u građenju specifičnog odnosa očinske figure i ,,zalutalog“ djetet

mlađeg (kog je do savršenstva igrao Leonardo Dikaprio ) koji, nakon što je pobjegao od porodice, uspješno glumi pilota, doktora i advokata. I sve to prije nego što je napunio i 20 (zbog čega ste sigurno bili apsolutno omađijani njime kada ste prvi put gledali film). Tom Henks igra ulogu izmišljenog

(i vrlo simpatičnog) FBI agenta Karla Henretija koji proganja Abagnejla, a Kristofer Voken (takođe, jedan od najboljih performansa u karijeri) je u ulozi Frenkovog oca. Film obuhvata više godina dok Abagnejl prelazi iz šeme u šemu, istovremeno pokušavajući da „poništi“ razvod roditelja, iza-

zvan nevjerstvom majke i očevim nevoljnim prihvatanjem njihovog razvoda. Nešto o čemu možda nijeste razmišljali: očevi koji iznevjere djecu, zajedno sa opštim slomom tradicionalne porodice, možda su i najpoznatiji motiv u Spilbergovoj filmografiji. Počelo je sa „Jaws“ (1975) i

Najuzbudljivija od svih božićnih priča

i, van Fabelmanovih, to je njegov najdirektniji pogled na temu, jer kompletan emocionalni dio priče počiva na Frenku mlađem koji treba da prihvati razvod roditelja.

Život prevare

Četvrtak, 22. decembar 2022.

šefom Brodijem (Roj Šajder) koji se borio da održi brak usred smrtonosnih napada ajkula u filmu, a vrhunac je završio nedavnim filmom „The Fabelmans“, koje se skoro u potpunosti fokusira na raspad braka Spilbergove majke i oca. „Catch Me If You Can“ se lijepo uklapa u ovu tradiciju,

Ali, sad se pitate kakve to veze ima sa tim da li je „Catch Me If You Can“ božićni film? Ako je Spilberg proveo poslednjih pet decenija usavršavajući teme razorenih porodica, što onda čini ovaj film posebnim i što je to vrijedno pažnje u njegovom prazničnom okruženju? Da bi odgovorili na ovo, najlakše bi bilo da prođemo zajedno kroz neke od scena koje se dešavaju tokom Božića i otkrivaju nove slojeve u odnosu Frenka i njegovog oca, ali i Frenka i Henretija. Pri čemu, imajte u vidu da Spilberg sa scenaristom Džefom Nejtansonom) koristi praznik tokom čitavog filma da ojača kako teme koje se provlače, tako i naknadni emocionalni uticaj. Tokom prvih sat, film nema mnogo scena smještenih uoči Božića. Najupečatljivija sekvenca je negdje baš na početku (oko 11. minuta), u prikazivanju porodice Abagnejl prije razvoda, dok još uživaju u međusobnom društvu. Frenk stariji objašnjava sinu kako su se on i njegova majka upoznali, dok Pola (Natali Bej) pokazuje plesne pokrete i pokušava da privuče njegovu pažnju. Ovo je jedina scena u čitavom filmu koja pokazuje porodicu kao srećnu i funkcionalnu. Spilberg i Nejtanson koriste ovu scenu kao polaznu tačku za ostatak filma, pazeći da se vrate na Božić kad god treba, da istaknu disfunkciju Frenka i njegovih roditelja nakon razvoda.

Sljedeći put kada se vratimo na Božić dolazi skoro 50 minuta kasnije. U vremenu između ove dvije praznične scene, Frenk mlađi je započeo život prevare, privukao je pažnju agenta Henretija i imao sastanak sa ocem u kojem je pokušao da popravi narušenu vezu roditelja. Frenk mlađi ima uspostavljenu vezu sa oba muškarca, ali kada se vratimo na Božić (posebno na Badnje veče), Frenk odlučuje da ne zove oca, već umesto toga kontaktira Henretija u FBI. Scena (jedna od najboljih u filmu) uključuje verbalni sparing dva lika dok „Mele Kalikimaka“ tiho svira preko radija. Frenk nudi svoju lokaciju Henretiju, koji odbija da zagrize mamac, a zatim postavlja pitanje zašto bi ga njegov najtraženiji osumnjičeni nazvao na Božić. Potreban je trenutak pre nego što odgovor dođe i njemu i publici. Frenk zove Henretija jer nema koga drugog da pozove. Da se scena dešava na bilo koji drugi dan od ostalih 364 u godini, Henreti ne bi imao razloga da dovodi u pitanje Frenkove motive i stoga nikada ne bismo mogli da vidimo koliko je Frenk mlađi usamljen. U drugoj sceni koja dolazi kasnije, takođe na Badnje veče, Frenk mlađi zove Henretija i traži da FBI prestane da ga goni. On želi da se skrasi i zasnuje porodicu, a možemo zaključiti da ta želja proizilazi iz svjedočenja neuspjeha svojih roditelja i želje da bude bolji. Naravno, ne može se jednostavno ukrasti četiri miliona dolara od Savezne vlade pa Henreti, sasvim očekivano, odbija da odustane od potjere, katapultirajući narativ u sledeći čin.

Badnje veče Posljednja scena Badnje večeri dolazi u roku od dva sata i služi kao vrhunac i za Frenkovu nesposobnost da procesuira razvod svojih roditelja, ali i Henretija koji postaje otac za kog Frenk nije znao da mu je potreban. Prošlo je godinu od posljednje božićne scene; Frenk je konačno uhvaćen i izručuju ga nazad u SAD. Dok

se vraća avionom, Frenk pita Henretija što se desilo sa njegovim ocem tokom posljednjih 12 mjeseci i otkriva da je Frenk stariji umro. Uznemiren što je otišao jedini muškarac u njegovom životu koji ga je ikada razumio, Frenk mlađi bježi iz aviona i odlazi do kuće majke. Dok u pozadini ide „Božićna pjesma“ Neta King Kola , Frenk mlađi konačno shvata da majka ne samo da je u potpunosti nastavila dalje nakon njegovog oca, ve ć je i srećnija zbog toga. Kada ga policija konačno sustigne, Henreti je taj koji pokazuje milost i pobrine se da Frenka vrate u zatvor, a da ga majka ne vidi. Scena se odvija na snježnom travnjaku, osvijetljenom božićnim svjetlima i u pozadini ide jedna od najpoznatijih prazničnih pjesama. To takođe služi kao emotivni vrhunac priče: Frenk se konačno pomirio sa raspadom porodice i konačno prepoznao Henretija kao najbližu stvar očevoj figuri koju ima. Ovo osjećanje je pojačano u epilogu filma, koji otkriva da Frenk i Henreti rade zajedno kako bi spriječili bankovne prevare za FBI. U ovim scenama Henreti postaje mentor Franku, pokazuju ć i mu konopce Federalnog istražnog biroa i pokazujući da je intelektualac ravan Frenku. Što je nešto što je više puta želio i od sopstvenog oca, ali nikad nije uspijevao da dobije.

Pa, šta smo zaključili? Kroz ovih nekoliko upečatljivih scena vidimo da „Catch Me If You Can“ koristi i estetiku i uobičajene ideje Boži ć a da doda dodatnu težinu Spilbergovoj klasičnoj priči o raspadu porodice. Božić je više od ambijenta za film: to je centralni motiv koji direktno razvija ideje filma i odnose likova, a film bi bez njega izgledao sasvim drugačije. „Catch Me If You Can“ zaslužuje da bude pomenut kada se priča o božićnim filmovima baš kao i svi drugi klasici žanra. Neka ovo bude trenutak koji će da pokrene priču koju zaslužuje jedan od najboljih (i tužnijih) prazničnih klasika svih vremena. Neka argumenti krenu. Biljana

Četvrtak, 22. decembar 2022.

Vijek od rođenja holivudske ikone Ave Gardner

je Ava Gardner u eri najveće holivudske slave bila jak simbol za nešto, to je bila spremnost da odabere smjele, provokativne i posebno angažovane, političke priče.

Ako

Tako se jednoj od najslavnijih kćerki Sjeverne Karoline i pisalo, od rođenja prije vijek, 24. decembra 1922. godine. Bila je najmlađa od sedmoro djece i odrasla u sirotinji. Potom spremna da početkom četrdesetih, kao tinejdžerka iskoristi prvu šansu, nakon što je njen zet u Njujorku zamolio da joj se izradi portret u studiju na Petoj aveniji.

Zvijezda je bila rođena ekspresno. Bilo je potrebno samo da Ava prošeta pred kamerom, okrene se i postavi cvijeće u vazu. Pred kamerom nije govorila, zbog teškog južnjačkog akcenta. Šef studija ,,MGM“ odatle je ekspresno adresirao jedan sačuvani telegram: ,,Ona ne umije da pjeva, da glumi, da govori, ona je fantastična“! A Ava se potrudila da se tokom stelarne filmske karijere, pogotovo na terenu noara i politički angažovanih fabula, njen glas dobro čuje. I zasluži reputaciju mnogo veću od svega jedne nominacije za Oskara. Pred vama su zato neke prekretničke, ali i manje poznate i smjele uloge, koje perfektno oslikavaju njenu raskošnu ličnost.

The Killers

Nakon višegodišnjeg pojavljivanja na filmskom platnu u relativno minornim ulogama, Gardner, zahvaljujući jednom od specijalista film noara Roberta Siodmaka , napokon je dobila ulogu vrijednu gledanja. Maestralni noar ,,The Killers“ (1946), lansirao je karijeru ove bez sumnje vrlo talentovane Amerikanke, trasirajući put jednoj filmskoj revoluciji koja se nije mogla zaustaviti u ovom periodu. A Gardner je sigurno doprinijela popularnosti žanra sa ovom zločestom rolom.

The Bribe

Film noar je posebno ,,zavodio“ mladu Gardner i tako je sa lakoćom prihvatala role u

Smjela dama sa juga

ovom žanru. Iako daleko od kvaliteta režije koju smo imali prilike da vidimo u kultnom ,,The Killers“, ostvarenje ,,The Bribe“ (1949), čija je projekcija stigla na holivudsko tlo tri godine kasnije, sasvim sigurno treba ,,posjetit“. Noarska igra koju potpisuje Robert Leonard spojila je Gardner sa Robertom Tejlorom i Vinsentom Prajsom. Iako je katkad prazna fabula, glumački trio i maestralna muzika Oskarovca Mikloša Rosa sasvim su dovoljni razlozi da se posvetimo ostvarenju. Ako to nije dovoljno, treba napomenuti da je velikan Visente Mineli ,,tajno“ doprinio režiji jedne od najvažnijih scena opakog lika kojeg je Prajs, sasvim očekivano, precizno prenio na filmsko platno.

On the Beach

Popularni apokaliptični roman britanskog autora Nevila Šuta ,,On the Beach“ stigao je u krucijalno vrijeme ,,nuklearne histerije“ sredinom pedesetih. Na scenu je vrlo brzo upao raspoloženi filmski autor Stenli Kramer koji je, u tipično njegovom stilu, sasvim precizno iskoristio i tekst i vremenski period i finalizovao istoimeno crno-bijelo djelo 1959. godine. Gardner, u ulozi supruge koja ima problem sa alkoholom, briljira pored Gregorija Peka, komandanta u mornarici, u

ovom čudnjikavom ali kvalitetnom ostvarenju.

Mogambo

Prva i jedina nominacija za Oskara za talentovanu Gardner došla je iz prilično neočekivanog ćoška – avaturistična ali kompleksno romantična filmska puzla ,,Mogambo“ (1953) Džona Forda činila se perfektnom. Iako film ima, za to vrijeme, tipična ljubavna preklapanja, Gardner se sigurno i efektno uspjela ,,izboriti“ za efikasan glumački efekat po -

Ava se potrudila da se tokom stelarne filmske karijere, pogotovo na terenu noara i politički angažovanih fabula, njen glas dobro čuje. I zasluži reputaciju mnogo veću od svega jedne nominacije za Oskara

red Grejs Keli. Na koncu, Gardner je izgubila zlatnu statuu u kategoriji glavne ženske uloge od Odri Hepbern za popularni ,,Roman Holiday“ Vilijama Vajlera.

Seven Days in May

Ava je bila dio još jedne izuzetno kompleksne političke igre ,,Seven Days in May“ (1964), zahvaljujući američkom miljeniku Džonu Frankehajmeru, koji je kao platformu uzeo istoimeni bestseler. Frankehajmer je bio inspirisan i fenomenalnom relacijom glumice sa

Sa Hemfrijem Bogartom u klasiku ,,The Barefoot Contessa“

GardnerBartom Lankesterom u ,,The Killers“ pa je tu hemiju sa lakoćom prenio na ovaj značajan politički triler koji je na originalan način uspio da predstavi problem ,,sporazuma o razoružanju“ između Amerike i Rusije. Za ovaj filmski komad o aktuelnom pitanju tokom predsjedavanja Dž. F. Kenedija Gardner je dobila ulogu luckaste ljubavnice generala koji planira državni udar.

The Barefoot Contessa Kada je Džozef Mankijevic odlučio da radi na filmskom ostvarenju koje će na specifičan način predstaviti holivudsku slavu, spojio je Gardner sa Hemfrijem Bogartom u filmu ,,The Barefoot Contessa“ (1954). Ostvarenje u kojem Gardner igra slobodoumnu plesačicu, koju Bogart pretvara u filmsku zvijezdu, tipičan je pokušaj Mankijevica da pokaže koliko je tanka linija između slave i tragedije.

The Night of the Iguana Kada imate priliku da adaptirate pozorišni komad iza kojeg stoji maestralni Tenesi Vilijams, budite spremni i za izazove i za uspjeh. U toj se situaciji našao Džon Hjuston kada je ,,pozajmio“ teatarski komad ,,The Night of the Iguana“ od američke legende za istoimeno ostvarenje iz 1964. u kojem je spojio Gardner sa Ričardom Bartonom. Simpatična priča koja se vrti oko turističkog hotela koji ,,skuplja izgubljene duše“ bila je izuzetno popularna pa ne čudi da je jedan od filmova koji se najčešće pominje kada govorimo o rolama Gardner.

Bhowani Junction

Kada je roman britanskog vojnika u indijskoj armiji ,,Bhwoani Junction“ objavljen, bilo je pitanje vremena koji će se režiser dohvatiti kompleksnog scenarija u kojem je opisana problematika kada je Britanija napuštala Indiju. Uvijek raspoloženi Džordž Cukor daje 1956. Avi ulogu Angloindijke koja se bori sa pitanjem nasljeđa i nacionalne identifikacije. I dok film nije bio pretjerano popularan, koncizno

je opisao izuzetno problematičan istorijski segment kroz jednu krajnje ljubavnu priču.

55

Days at Peking

Još jedna politička priča i opet Gardner, koja je u čudnjika-

vom ostvarenju ,,55 Days at Peking“ (1963) Nikolasa Reja dobila zahtjevnu ulogu Baronese Ivanof. Filmsko platno podijelila je sa Čarltonom Hestonom u ovoj ekranizaciji kompleksne teme, koja je

smještena tokom antikolonijalnih demonstracija u Kini. Iako krajnje popularno djelo, kvalitet je ipak sasvim upitan, bez obzira na izuzetno bitna i kontroverzna pitanja.

L. MURSELJEVIĆ

Portret Ave Gardner u velikoj roli noar filma ,,The Killers“

Četvrtak, 22. decembar 2022.

PODGORI č ARENJE

Vaso iz Legije stranaca

Podsjenkom Atlasa, u planinskom dijelu Maroka i na obodu Sahare, jedan vojnik iz Cuca knap je prije vijek 1922. ratovao. Potom sredinom dvadesetih bio akter tokom Velikog sirijskog revolta... To je bio put onog za koga je Legija stranaca tada mogla biti jedini izbor.

Vaso Stevović jedna je od najmarkantnijih i najosobenijih figura crnogorske ratne istorije, čiji je put pedantno istražio dr Srđa Martinović Vaso, junak balkanskih i Prvog svjetskog rata – koji je, ludom igrom sudbine, došao i do toga da bude i najbitniji akter Drugog svjetskog rata od svih onih za koje šira domaća javnost ne zna. A evo koliko je bitan: u proljeće 1943. učestvovao je u finalnim operacijama u Tunisu, protiv strašnog Afričkog korpusa nacističke armije... U danima kada su Saveznici iz Sahare ,,najurili“ Pustinjsku lisicu – jednog od najvećih taktičara vojne doktrine 20. vijeka, njemačkog generala Ervina Romela!

Ime Vasa Stevovića veže se za još jednu, istorijski bitnu i simboličnu francusku pobjedu. Nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji, sa Legijom stranaca Crnogorac je učestvovao u oslobađanju Strazbura.

Ta istorijska epizoda Francuzima je posebno važna, jer joj je, nakon vjekovnog trvenja sa Njemcima oko te oblasti, značio i definitivno suverenstvo nad predivnim gradom u Alzasu... I tada, 23. novembra 1944. tačno u 14.30 časova kada je istaknuta zastava ,,trikolora“ na gradskoj katedrali – Francuska je znala da je konačno cijela slobodna.

I to je samo jedna od crtica iz nevjerovatnog i ponositog puta jednog ratnika, rođenog u Trešnjevu, u Cucama... Vaso Mihailov je sa 20 godina, kao običan regrut, 1908. stupio u armiju. U balkanskim ratovima istakao se pogotovo u borbi protiv Bugara na Bregalnici. Na početku svjetskog rata 1914. već je ranjen u ruku na Grahovu, potom u nogu 1915, pa opet krajem godine... Bio je dio onog

Zaglavi se

dijela crnogorske vojske koja je uspjela da, prije okupacije, prebjegne na Krf. Vasova golgota i junaštvo nastavljaju se na Solunskom frontu: 1917. teško je ranjen bajonetom u stomak, pa metkom u glavu u februaru 1918. godine! I nakon svega toga ipak je učestvovao do kraja, u proboju Solunskog fronta... Povratak u domovinu donio je razočaranje – i odluku da emigrira za Francusku, kao vojnik lojalan kralju Nikoli. I odatle je lako shvatiti zašto je Druga pješadijska regimenta Legije stranaca, početkom dvadesetih, morala biti njegov izbor; jer crnogorske vojske, za koju je do tada ratovao, na bojištu više nije bilo. Bitka kod Tizija, u Maroku krajem jula 1922. bila je njegov veliki vojnički povratak. Vasova reputacija u Francuskoj, nakon Drugog svjetskog rata, bila je besprekorna. Prvo kao službenik u Glavnom štabu Legije stranaca; potom i kao kandidat Republikanskog pokreta na izborima početkom pedesetih, u jednom od pariskih okruga...

I kako je Vaso Stevović birao bitke i saveznike, najbolje svjedoči ovo: na listi Republikanskog pokreta tada je Crnogorac bio uz Roberta Šumana Dvostrukog premijera Francuske, koji je sada prepoznat kao jedan od arhitekata i osnivača Evropske unije i Savjeta Evrope – suštinski, kao jedan u najužem krugu otaca ideje o evropskoj integraciji.

U Parizu, daleko od svojih Cuca, Vaso Stevović preminuo je 1957. godine. Lista samo crnogorskih odlikovanja i priznanje koje je dobio bi lako ,,prelila“ okvire jednog novinskog teksta. Recimo, među onim francuskim, bio je Ratni krst za vojnu hrabrost i Medalja pobjede Legije stranaca... I još jedna teška i sasvim ispravna odluka: Vaso Stevović je bio dio onog dijela Legije stranaca koja je na početku Drugog svjetskog rata, nakon kapitulacije, bio vjeran savezničkoj politici i pokretu otpora De Gola – a ne fašističkim i nacističkim poslušnicima ,,višijevske“ Francuske i maršala Petena... Tako se u bistrom pogledu jednog ratnika lako mogu prepoznati i one vrijednosti koje je iz Cuca, jednom davno, u veliki svjetski i ratni lavirint 20. vijeka Vaso ponio.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Vaso Stevović u uniformi Legije stranaca

Na pitanje kako bi vizuelno izgledale sasvim regularne dnevne navike i rutine Londonaca današnjice, odgovor je pokušala da ponudi mlada njujorška umjetnica Grejs Viver Njena izložba pod vrlo upitnim nazivom ,,Trashscapes“, u Galeriji „Maksa Heclera“ u Mejferu, romantizovana je fabula ulične svakodnevice parova i individua. U autorkinim upečatljivim portretima tragikomičnog shvatanja današnjice, Grejs Viver ispituje nametnute socijalne i kulturološke uslove u kojima je intimnost prinuđena da pronađe mjesto pod suncem. Njene vrlo specifične figure bore se sa onim što nudi ,,teatar javnog života“ –kroz ulična ogledala u kojima tijelo i lice prave novu fabulu odnosno novi umjetnički jezik. Njeni izloženi radovi u Mejferu zapravo su psihološke naracije koje sugerišu kako ponašanje u javnom prostoru utiče na privatni život, podvlačeći pritom kakva je stvarno moć njenih likova i kako posjetioci doživljavaju njihove pozicije u društvu. Za ovu prvu solo izložbu u Londonu Viver je odabrala radove u kojima jedan par obavlja svakodnevne poslove. Skupljaju namirnice, bacaju smeće, podvlačeći pritom da te rutine imaju poseban smisao ako bi se posmatrale sa tačke naglašene intimnosti. Interesan-

Teatar javnog života

tno, umjetnica je odabrala i individualne portrete žena naglašenih, crta koje se nalaze u scenarijima koje, bez obzira na očigledan globalistički miris, sa lakoćom možete povezati sa stvarnošću u bilo kojem ćošku planete. Ipak, ova besplatna izložba sigurno je namjenski koncipirana da bude vrlo rele-

vantna za Londonce i njihov ubrzani životni stil. Iako čudnjikavo simplicifirani, radovi Viver otvorili su brojne debate o adaptaciji čovjeka okolini, percepciji intime u javnom prostoru, kao i to kako se u urbanim sredinama doživljavaju socijalne interakcije.

Leila MURSELJEVIĆ

U upečatljivim portretima tragikomičnog shvatanja današnjice, Grejs Viver ispituje nametnute socijalne i kulturološke uslove u kojima je intimnost prinuđena da pronađe mjesto pod suncem

maxhetzler.com

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Svakodnevica parova u fokusu autorke Grejs Viver

Dominantno simplificirana forma

maxhetzler.com

Tragikomično