Dnevni list Pobjeda 23.08.2021.

Poneđeljak, 23. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20029 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

SPRIJEČIMO UTAPANJE CRNE GORE U ,,SRPSKI SVET“

STR. 5.

D.MIJATOVIĆ

Protest u prijestonici zbog ustoličenja Joanikija za mitropolita SPC u Cetinjskom manastiru 5. septembra

AKTUELNO: MUP izdao 1.438 dozvola za sezonsko zapošljavanje stranaca

U Crnu Goru došli i radnici iz Kube, Meksika, Tajlanda

Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika u objektima koje je izgradila ili dobila Crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru, kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode - kazao je Predrag Vušurović STR. 2. i 3.

Od početka ljeta Gorski spasioci imali 13 intervencija, svi troškovi se podmiruju iz budžeta

Kratak je put od vatre do poplava M.BABOVIĆ

S.VASILJEVIĆ

POVODI: Vuk Iković iz organizacije KOD upozorava da se moramo ozbiljnije suočiti sa problemom požara

STR. 6.

INTERVJU: Reditelj Nikita Milivojević povodom premijere predstave „Zelena čoja Montenegra“

Dizali helikopter i zbog Manjak geografije, a nesmotrenih turista višak istorije doveo nas je tu gdje jesmo

ESEJ O Bogu i bogovima (2)

Svetosavlje kao teološka i politička doktrina Širenje Srpske pravoslavne crkve po „srpskim“ zemljama van šumadijskog jezgra teritorije kneževine Srbije (iz autokefalne Beogradske mitropolije od 1879. godine) je puzajući oblik budućeg teritorijalnog proširenja države Srbije. Naprijed ide Crkva a za njom stiže vojska. Stoga „svetosavlje“ štite svi pobornici Velike Srbije ma gdje živjeli. Otuda ujedinjene pravoslavne eparhije biraju ekspanzionističko ime za sebe. One neće Pravoslavnu crkvu u Srbiji već Srpsku pravoslavnu crkvu na prostoru Jugoslavije i univerzalnom prostoru svijeta » Piše: Dr Dragan VESELINOV

STR. 12. i 13.

STR. 11.

Dok se čeka donošenje mjera za suzbijanje korona virusa u školama, pojedini profesori ukazuju na probleme STR. 7.

Djeca nosila maske, za razliku od litijaša

I.MANDIĆ

STR. 8. i 9.

2

Politika

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Protest u prijestonici zbog najavljenog ustoličenja Joanikija za mitropolita SPC u Cetinjs

Počinje 15 gandijevskih

CETINJE – Protestom u prijestonici počinje 15 gandijevskih dana odbrane Cetinja, a ustoličenje Joanikija za mitropolita crnogorskoprimorskog 5. septembra bilo bi simbol pristanka na okupaciju, poručeno je juče sa okupljanja na trgu ispred Lovćenske vile u tom gradu.

Protesnom skupu je, prema zvaničnom saopštenju policije, prisustvovalo 4.000 građana, dok je po policijskoj procjeni, u koju je Pobjeda imala uvid, prisustvovalo 9.500 ljudi. Samo do podneva je u Cetinje ušlo 1.140 automobila. Početak skupa, koji je bio zakazan za 12 sati, odgađan je u dva navrata zbog toga što je policija onemogućila veliki broj građana iz Podgorice i Nikšića da dođu na Cetinje.

Građani su juče u prijestonicu počeli da dolaze u ranim jutarnjim časovima, pa su lokalni kafići i ostali ugostiteljski objekti bili popunjeni već oko 9 sati. Prepoznatljive pjesme o Crnoj Gori su odzvanjale od jutra gradom, a rijeke ljudi sa crvenim zastavama su krasile cetinjske ulice.

Protestanti su nosili transparente sa raznim porukama kao što su: „Lovćen neće pasti“, „Ođe sam jer me prevarila gadURA“, „DPS je nagrđen, nikakav, ali vi ste veća g...a“, „Mi smo NATO. Nijesmo ruska i srpska zemlja“, „Crna Gora nije teokratija“... dok je posjetioce Cetinja na ulazu u grad dočekao transparent sa natpisom „Tuđe nećemo, svoje ne damo, Cetinje“.

Nekadašnji predsjednik omladine Liberalnog saveza Crne Gore Predrag Vušurović poručio je „da druge domovine do Crne Gore nemamo i nećemo dozvoliti njenu klerikalizaciju,

Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika u objektima koje je izgradila ili dobila Crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru, kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode - kazao je Predrag Vušurović fašizaciju, asimilaciju i nikad utapanje u srpski svet“.

GNIJEZDO SLOBODE

- Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika u objektima koje je izgradila ili dobila Crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru, kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode - kazao je Vušurović.

Prema njegovim riječima, Srpskoj pravoslavnoj crkvi je ustoličenje na Cetinju potrebno kao simbolički dokaz pristanka na okupaciju.

Lovćenska vila u crvenom ruhu

- Okupaciju onih što nas ne priznaju ni kao pravoslavce, ni kao muslimane, ni katolike, što nas ne priznaju kao naciju, što nam ne priznaju ni jezik, ni državu, ni crkvu, ni kulturu kazao je on.

Vušurović je, kako je kazao, u ime slobodnih građana Crne Gore saopštio da su se slobodnom voljom okupili na Cetinju, gnijezdu slobode koje to nije postalo čekajući da okupatori i domaći izdajnici odstupe, no srčano braneći ideale koji su Crnu Goru održali kroz vjekove.

- Danas smo izloženi svekolikoj diskriminaciji - etničkom čišćenju u institucijama, šikaniranju i vrijeđanju, skrnav-

Jedan od transparenata na Cetinju

ljenju spomenika, progonu intelektualaca, negiranju nacionalne, kulturne, jezičke i vjerske posebnosti, te bjesomučnom propagandnom ratu čiji su centri u Beogradu i Moskvi, u kojem nas žele predstaviti uzurpatorima vjerskih prava onih koji su u Crnoj Gori pogazili sve ljudske i božije zakone - kazao je on.

DEKLARACIJA

On je potom pročitao Deklaraciju koja je aklamacijom usvojena na samom skupu.

1. Druge domovine do Crne Gore nemamo i nećemo dozvoliti njenu klerikalizaciju, fašizaciju, asimilaciju i utapanje u ,,srpski svet“.

2. Crna Gora može opstati kao evropska i euro-atlantska, građanska i sekularna država koja će uvažiti prava svih koji u njoj žive - bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, jer je na tim načelima 2006. godine obnovljena Crna Gora.

3. Crna Gora je kroz istoriju bila utočište svima slobode ištućima, a današnji Crnogorci nijesu lažna nacija no vjerni baštinici slobodarstva koje su nam izborili preci.

4. Nećemo dopuštiti skrnavljenja crnogorskih svetinja koje su uzurpirali oni što ne priznaju ni Crnu Goru kao državu, ni Crnogorce kao naciju.

5. Najveća vrijednost savremene Crne Gore je njena multiet-

Joanikije: Ako su spremni da razgovaraju, neka dođu

- To su moja braća. To je narod koji mi je Bog povjerio i ja mislim da u njima ima mnogo dobra. Ali, kako se do toga došlo i

NEDOSTOJAN

Vušurović je u govoru okupljenim građanima poručio Joanikiju Mićoviću da je on, koji je zaklet Beogradu, nedostojan

Tijesno je bilo na trgu kod Lovćenske vile

Mitropolit crnogorsko-primorski saopštio da se neće odreći onih koji se protive njegovom ustoličenju na Cetinju

PODGORICA – Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, komentarišući što se ljudi na Cetinju protive da se ustoliči, saopštio je da to znači da su se oni njega odrekli, ali da se on njih, kao pastir, mitropolit, kao čovjek jevanđelja, ne može odreći.

nička harmonija; to je jedina balkanska zemlja čiji manjinski narodi pružaju podršku državnom suverenitetu, i mi marionetskoj vlasti tu civilizacijsku tekovinu nećemo dozvoliti da unizi.

6. Crna Gora je vjekovima dio evropske civilizacije i mi ćemo se svim raspoloživim sredstvima boriti za evropske vrijednosti sekularizma, građanskog društva i multikulturalnog sklada, jer to je uslov i našeg opstanka.

ko je tu sve poradio da ti ljudi tako osjećaju i misle, to je već druga tema. Mogao bih ja da kažem štošta i njima, ako bismo htjeli da razmjenjujemo razloge i misli, ja sam uvijek tu, ali nisam rad da razmjenjujemo mržnju, pakost. Nisam spreman za to, ali ako su spremni da razgovaraju, da mi kažu za nešto da nisam u pravu, slobodno neka dođu. Ali ja ne mogu da grajem ovdje ispred Cetinjskog manastira, hoću da razgovaramo. I kome god je nešto nejasno

u vezi moje službe, ja sam spreman da razgovaram – rekao je on, dodajući da ,,mi nije prijatno urlikanje i manipulacije“.

Joanikije je juče služio liturgiju u Cetinjskom manastiru, te je naveo ,,da ne može njih da se odrekne, to bi značilo da ih isključi iz crkve i preda prokletstvu“.

- Ali ih upozoravam, da sami ne navuku prokletstvo na sebe, kao mnogo puta do sada. I toga se bojim, da će to mnogi učiniti izmanipulisani ljudi, pomračeni,

zloupotrijebljeni. Žao mi je djece i omladine, što se truju mladi ljudi – rekao je on.

Kazao je da se on hirotonisao prije pune 22 godine upravo u Cetinjskom manastiru i da je to učinjeno zakonito.

Ne može, kako navodi, da prihvati ,,da se u Crnoj Gori širi retorika velikog fašističkog sluge i kurira poglavnika Anta Pavelića, našega izdajnika Sekule Drljevića“.

– Ne priliči to Crnoj Gori! Oni koji barjače sa barjakom antifa-

šizma prihvatili su ideologiju najvećeg fašiste sa ovog područja - prokletoga Sekule Drljevića. Kakvi paradoksi, kakvo ludilo, kakva sramota! Isto tako jasno je svima da se pod barjakom patriotizma mnogo kralo i mnogo upropašćavalo, kao što se i pod barjakom antifašizma širila bratska mržnja i razdor, i ranije i danas – rekao je on.

Joanikije je istakao da su ,,netačne i tendenciozne tvrdnje da se crkva zove crkva Srbije“.

– Ne zove se naša crkva - crkva

Srbije, nego Srpska pravoslavna crkva. To je velika manipulacija mijenjati ime, a kad se mijenja ime onda se tu neko lukavstvo sprema. Ja volim Srbiju, volim Beograd, školovao sam se u Beogradu, kao i mnogi drugi, bila mi je čast. One škole koje sam ja učio tada ih nije bilo u Crnoj Gori. Dakle, kad kažu da me šalje crkva Srbije hoće da me vežu za politiku, a ja želim da se vežem samo za Hrista i za crkvu.

Poštujem svaku državu, volim i Srbiju i Crnu Goru, i poštujem i jednu i drugu državu. I šta sad tu više od mene neko traži – rekao je on, dodajući da ,,nije izvanjac“, već da je rođen u Crnoj Gori.

N. Đ.

Politika

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

3

skom manastiru 5. septembra

h dana odbrane Cetinja Okupacija Cetinjskog manastira Noć uoči protesta policija je postavila zaštitne ograde oko Cetinjskog manastira, juče ujutro su oko 10 sati u dvorište stigle i dvije marice sa pripadnicima specijalnih jedinica.

Međutim, osim sporadičnih posjeta novinarskih ekipa, Manastiru se

protestanti nijesu ni približavali, osim što su na zaštitne ograde postavljene ruže i crnogorske zastavice. Uoči zakazanog početka skupa, na Cetinje su pristigle grupe građana iz Danilovgrada i Kotora, čiji je dolazak propraćen aplauzima i pjesmom. Skupu su prisustvovali i brojni političari iz opozicionih stranaka, ali i javne ličnosti te sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve.

da bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, te da zavjet Crnojevića „sebe svjesnoj i nepobijeđenoj Crnoj Gori, koja neće njihov 5. septembar 2021. godine, ne da njihovoj kami u svoje srce!“ - Ne da ovom Joanikiju Mićoviću, što nastupa sa onima i za one sa kojima je i uz koje je, zavazda od tebe slobodne Crna Goro, poražene već jedan Joanikije nastupao i odstupio, samim ciljevima nedostojan… Ne da mu još toliko toga iz dubine tvojih vjekova, nedostojnom, samosvjesna i svoja Crna Goro, što si danas cijela – prijestonica… - kazao je Vušurović.

On se zapitao i zašto bi im davala, kad ima sve?

- Kad i mimo svega što ti je već otela i tek bi, Crkva Srbije ima i sve ono što joj za peti septembar treba! Od viška prava, vlasti, iskopane države, pete kolone do svojih svetinja! I srećno, i s anđelima sve i vama i našoj potuđenoj braći i sve i onima koji su vas poslali! S anđelima i s mirom svakome, ko ne priziva

Srpskoj pravoslavnoj crkvi je ustoličenje na Cetinju potrebno kao simbolički dokaz pristanka na okupaciju.

- Okupaciju onih što nas ne priznaju ni kao pravoslavce, ni kao muslimane, ni katolike, što nas ne priznaju kao naciju, što nam ne priznaju ni jezik, ni državu, ni crkvu, ni kulturu - kazao je Vušurović

„Tuđe nećemo, svoje ne damo, Cetinje“

Predrag Vušurović govori na skupu

đavola… Eto Vam je mrski, poklekli diktator za svojega, Srpskoj crkvi tako teškoga vakta i režima, da bi vas, i mimo onakvih poreza, dodatno podrivao crnogorskim parama, naudio onakvim i onolickim Hramom u Podgorici. Crnogorska crkva je vjerovatno smišljeno bila zaštićena od takvog terora - poručio je Vušurović.

Prema njegovim riječima, SPC-u je takvim darom isti Đukanović dao što im niko uzeti neće!

- I ne bi, dok je Lovćena nad nama…Mi bi, i jesmo i dogodine i do u vječnost Crne Gore tu đe smo i đe planiramo vjekovati – svoji na svome! Kud ćeš veće simbolike nego da se Mićović, uprkos skromnim uslovima ustoliči u Hramu koji je

za građansku i samosvjesnu Crnu Goru, a vjerovatno i cio svijet i sam Beograd, simbol stradanja srpske crkve i njenih vjernika u doskora slobodnoj i sekularnoj Crnoj Gori! Zaklonite i sebe i nas od vreline patriotizma građanske Crne Gore, iako smo mi hladne glave, za opšte dobro bratsko, kumimo Vas Bogom i svim što nam je zajedničko!

Osvježilo je, nek Vas u miru i radosti, na svome sabere svježina podgoričkog avgusta i srećno Vam bilo nad vječnom kućom onog kojem je Beograd razidao sve što mu nije ostavio u katastru ili betonu – kazao je Vušurović.

Prvi ćemo, poručio je on, kao braća osjetljiva na višak prava, zakleta da poštuju, učena da vole i uprkos trudu Beograda i širom „sveta“, nevješta da mrze povodom ustoličenja namjesnika Crkve Srbije u podgoričkom Hramu Hristovog i njenog Vaskrsenja, koji je njoj i građen, uskliknuti sa ljubavlju – DOSTOJAN!

BLOKADA SAOBRAĆAJA

Gotovo sve policijske jedinice uključujući i posebnu bile su angažovane na putu Podgorica – Cetinje i u samom gradu.

Nakon skupa na trgu kod Lovćenske vile organizatori

Ekipa Vijesti je doživjela neprijatnost jer grupa mladića novinarki Ljubici Milićević i kamermanu Dragu Matoviću nije dozvolila da se uključe uživo sa terena, prijeteći im da će im oduzeti i kameru. Nakon nekoliko minuta, ekipa se pomjerila s tog mjesta par metara i odradila uključenje

Desetominutna podrška onima koji nijesu stigli na Cetinje

- Moramo se u par rečenica malo osvrnuti na Belog orla, jednog od najvećih prevarana-

Porediti rezultate aktuelne i prethodne vlade može samo politički bestidnik ta, multipraktika i kameleona na političkoj sceni Crne Gore, koji je za vrijeme svog mandata Vojsku Crne Gore pretvorio u privatnu i partijsku prćiju, a u najboljem svjetlu predstavlja DPS sistem vrijednosti - navodi se u saopštenju.

Kako su istakli iz Demokrata, to je uspjeh za preporuku u DPS-u.

- Jedan pretvara Vojsku u iz-

D. MIHAILOVIĆ foto: S.VASILJEVIĆ

Cetinjske ulice u najljepšoj boji

Demokrate reagovale na ocjene Predraga Boškovića date u intervjuu Pobjedi PODGORICA – Nakon što je poslanik DPS-a Predrag Bošković u intervjuu Pobjedi kazao da Crnu Goru neće pokoriti izvođači ,,srpskog sveta“, te da je dosadašnji rad Vlade sramotan, reagovali su iz Demokrata, poručujući da poređenje rezultata aktuelne Vlade i prethodnih DPS-ovih, za koje kažu da su ,,ekonomski uništile Crnu Goru“, može samo politički ,,bestidnik“.

su pozvali okupljene građane da se prošetaju do ulaza u Cetinje i na kružnom toku blokiraju saobraćaj na 10 minuta u znak protesta zbog djelovanja policije na drumovima usmjerenog prema građanima koji su imali namjeru da dođu na okupljanje na Cetinju. Uprava policije je demantovala te tvrdnje i u reagovanju saopštila da su „netačne informacije koje plasiraju pojedini mediji da su građani bili spriječeni da dođu na Cetinje“.

Ekipa Vijesti je doživjela neprijatnost jer grupa mladića novinarki Ljubici Milićević i kamermanu Dragu Matoviću nije dozvolila da se uključe uživo sa terena, prijeteći im da će im oduzeti i kameru. Nakon nekoliko minuta, ekipa se pomjerila s tog mjesta par metara i odradila uključenje.

borni centar DPS-a, drugi iz policije nas ubjeđuje da opasnost za Crnu Goru nijesu regionalni kasapi već građani koji su protiv DPS-a, treći iz ANB-a prati i prisluškuje lidere tadašnje opozicije i vjerske velikodostojnike pa je danas na optuženičkoj klupi, a četvrti ide da kupi razne ,,koverte“ gdje smo vidjeli i jednu koja je postala evropski poznata. To

je bila slika bezbjednosnog sektora i udarnih pesnica u vrijeme bivšeg kriminalnog, korumpiranog, zloglasnog režima, koji se nikada više neće vratiti, ma koliko da su upregli - navodi se u saopštenju.

Napominju da Crna Gora neće postati zona sukoba.

- Tako da se Beli orao vara ako misli da će Crnu Goru pretvoriti u zonu sukoba sa kriminal-

cima i kapuljašima kako je to u prethodnim godinama u toku izbornih procesa činio više puta na Cetinju i Podgorici koordinirajući izbornim nepočinstvima DPS-a. O Belom orlu je izlišno više i duže govoriti. Što bi naš narod rekao, njega kada vidite sve vam je jasno da i jednu riječ ne progovori. Dalje svakom kuća od takvih - dodaje se u saopštenju.

Postavili su DPS-u pitanja: „Da li je Zoran Lazović vaš funkcioner? Ko je skinuo sa spiska lica kojima je zabranjen ukazak u Crnu Goru Veljka Belivuka i ekipu? Ko je bio domaćin Veljku Belivuku u Crnoj Gori i sa kime se sve družio? Da li je DPS znala koji su mu planovi i naumi, imajući u vidu da je Belivuka, prema sopstvenim riječima, 24 h dnevno pratio visoki funkcioner policije i DPS-a Zoran Lazović - navodi se u saopštenju.

Poručuju da je Crna Gora i ranije ,,pobjeđivala“, kako kažu, ,,neuporedivo veće protivnike“.

R. P.

4

Aktuelnosti

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

KOLAŠIN: Mještani Bara Kraljskih i Rečina ponovo održali protest zbog gradnje malih hidroelektrana

Ministarka Srzentić i DPS reagovali povodom napada na novinarku Tamaru Nikčević

Traže da država raskine koncesione ugovore PODGORICA/KOLAŠIN – Mještani Bara Kraljskih i Rečina održali su 34. protest protiv izgradnje malih HE. Pozvali su na raskid, kako su rekli, nezakonitih ugovora koji ugrožavaju njihova Ustavom zagarantovana prava.

- Devastiraju naša zajednička dobra i prirodu i ostavljaju nas bez vode – poručili su oni.

Predsjednik MZ Bare Kraljske Milovan Labović podsjetio je da su prije godinu čelnici sadašnjih partija na vlasti rekli da je sve vezano za male hidroelektrane korupcija, pa čak i da ima elemenata organizovanog kriminala.

- Postavljam pitanje: pošto su prije neki dan ovi ljudi koji su sprečavali radove na malim He bili privedeni, da li su oni ta kriminalna grupa? Jesu li ljudi koji brane svoja imanja i svoje živote, opstanak svojih porodica na vjekovnim ognjištima - kriminalci? Jesmo li došli do toga da ova država ne prepoznaje šta je častan čovjek od lopova? Jesmo li se za to borili? Je li to ta Crna Gora kojoj težimo - rekao je on.

Ovo što se, kako kaže, sada dešava više podsjeća na srednji vijek nego na moderno doba.

Kako je saopšteno, mještanin Rečina Zoran Medenica poručio je svima onima sa druge strane da ih nijesu prepali i da će nastaviti ovu borbu.

Mještanin Bara Kraljskih Vladimir Novović, objašnjavajući kako je koncesionar prekršio zakone, kazao je da je koncesioni akt za vodotok Crnja izdat 2008. godine.

- Nakon toga su uslijedile urbanističko-građevinske dozvole i elaborat koje su dobili 2011. Međutim, investitor je probio sve rokove. Trebalo je da u roku od tri godine izgradi mHE i da dobije upotreb-

Obaveza države je da reaguje efikasno D.D. koji je grubo vrijeđao Nikčević kažnjen je samo prekršajno jer je ona izjavila kako ne smatra da joj je ugrožena bezbjednost PODGORICA – Jučerašnji napad na novinarku Tamaru Nikčević osudili su Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i Demokratska partija Socijalista.

OČEKUJU REAKCIJU DRŽAVE: Sa protesta

Investitor je probio sve rokove. Trebalo je da u roku od tri godine izgradi male HE i da dobije upotrebnu dozvolu, a ništa nije uradio punih šest godina. Koncesionar zašao u privatnu imovinu bez našeg znanja – poručili su mještani nu dozvolu. Mi mještani smo svjedoci da ništa od ovoga nije uradio do 2016. godine.

Dakle, prošlo je punih šest godina prije nego što je počeo da radi. Prošle godine postavljena je prva i jedina tabla na mjestu postrojenja.

Imamo papir koji obavezuje i državu i koncesionara, a koji ne poštuju ni država ni koncesionar. Inspektor Novak Lakušić je 2016-2017. napisao da se cijevi postavljaju i vare, ali tih cijevi nema na tom mjestu. Taj isti inspektor je i proljetos izašao i tu na vodozahvat Čestogaz i nije našao ništa loše – rekao je on.

Kaže da je koncesionar zašao u privatnu imovinu mještana bez njihovog znanja.

- Bez ikakve naknade i bez ikakvog dogovora on je započeo sa kopanjem. Da li to znači da jedan mještanin mo-

ra da legne ispred mašina kao Peđa ili da stane ispred mehanizacije, kao Mijo da bi dobio ono što mu pripada? Da li je u redu da mještani nemaju pojma o tome kako se dijeli novac od svih koncesija, bilo da su šume ili rijeke u pitanju? To je sramota državnih činovnika koji rade protiv svog naroda koji im daje platu. Pitanje je: da li im još neko daje platu? Uzimaju nam vodu za piće, uzimaju vodu i od ove šume i životinja, uzimaju vodu cijeloj Crnoj Gori za jednog ili dvojicu povlašćenih ljudi. Ovo je sramota i pljačka i kriminal – rekao je on.

Novović kaže da se država stalno brani da ne može raskinuti koncesiju za ovaj ili onaj vodotok, a istina je da postoje razni načini kako da raskinu ugovor, a da ne mo-

raju platiti odštetu.

- Postoje članovi 9, 18 i 23 ugovora o koncesiji koji štite državu od bilo kakve nadoknade za ovakve slučajeve.

Ako se smanji režim voda, država može da koncesionaru vrati ono što je uložio a kao što vidite, on nije puno uložio ovdje. Zatim, ukoliko je koncesija data na osnovu netačnih podataka bitnih za donošenje odluke o davanju koncesije ista se može raskinuti... Na osnovu ovoga se da zaključiti da su državni funkcioneri ili nesposobni ili neće da raskinu koncesije – rekao je Novović, dodajući da zahtijevaju da koncesionar uradi ono što su im tražili prije godinu dana: da maknu cijevi, srede korito Čestogaza, iznesu njihov materijal i ,,neka se nikada više ovdje ne vrate“.

N. Đ.

Nikčević je u Risnu grubo vrijeđao D.D. koji je kažnjen samo prekršajno jer je ona izjavila kako ne smatra da joj je ugrožena bezbjednost.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić je pozvala sve građanke i građane da poštuju slobodu govora i omoguće predstavnicima medija slobodan rad, bez obzira da li su saglasni sa uređivačkom politikom medija za koje oni izvještavaju.

-Odgovor države na verbalne i fizičke napade na predstavnike i predstavnice medija mora biti brz, a počinioci moraju biti oštro sankcionisani.

U komunikaciji sa nadležnim organima informisana sam da su pokrenuti procesi rasvjetljavanja današnjih nemilih događaja. Sloboda medija je najveći imperativ i prioritet ove Vlade i svi novinari, novinarke i medijski radnici imaju punu podršku da izvještavaju o svim temama od značaja za građane i dalji razvoj Crne Gore – ocijenila je ministarka Srzentić.

Takođe je osudila i napad na ekipu TV Vijesti, juče na Cetinju.

Iz DPS-a su najoštrije osudili prijetnje koje su upućene novinarki Tamari Nikčević.

Portparol i poslanik Miloš Nikolić kazao je da mržnja

Tamara Nikčević

Tamara Srzentić

Miloš Nikolić

na nacionalnoj osnovi, koja je bila motiv tog nemilog događaja, generisana politikom nove vlasti koja nastoji razoriti građansku supstancu Crne Gore.

-Tamarina nepokolebljivost u odbrani sopstvenih ideala neće biti ni najmanje poljuljana ovakvim i sličnim napadima, ali je obaveza države da efikasno riješi ovakve slučajeve kako bi se prevenirali svi eventualno budući nemili događaji - naveo je Nikolić na N.Đ.

Tviteru.

NIKŠIĆ: Kompanija Veleteks (Naše voće) investirala u Župu dva miliona eura

Očekuju prinos od 300 tona prvoklasne jabuke NIKŠIĆ – Firma Naše voće, koja posluje u okviru podgoričke kompanije Veletex, uložila je dva miliona eura u proširenje zasada jabuka, novu mehanizaciju i objekat za skladištenje i preradu voća u nikšićkoj Župi.

Izvršni direktor Našeg voća, Milan Golubović, rekao je agenciji Minabiznis da su te značajne investicije realizovane kroz IPARD projekte i da je 1,5 miliona eura opredijeljenih za izgradnju objekta za skladištenje i preradu voća obezbijeđeno iz kredita Investiciono razvojnog fonda.

-U objektu, površine 2,4 hiljade kvadrata, moći će da se skladišti dvije hiljade tona prvenstveno jabuka, kao i da se čuvaju druge voćne vrste- kazao je Golubović.

Planirano je, prema njegovim riječima, da u istom objektu bude i pogon za preradu voća, prvenstveno za cijeđenje sokova od jabuka.

-Izgradnja objekta je pri kraju i očekujemo da će radovi u potpunosti biti

U jednom od najvećih i najuređenijih voćnjaka u Crnoj Gori do sada je posađeno 100.000 sadnica jabuka na 28 hektara sa protivgradnom zaštitom i sistemom za navodnjavanje i navigaciju zaršeni za oko dva mjeseca- naveo je Golubović.

U Našem voću u Župi je osam stalno zaposlenih, a angažuju se i sezonski radnici po potrebi. Na pitanje da li će završetak te značajne investicije u nikšićkoj Župi omogućiti nova zapošljavanja, on je odgovorio da se tome nadaju, ali da će sve zavisiti od prinosa u novom voćnjaku i količine voća koja će biti prerađivana.

Firma Naše voće realizovala je još jednu značajnu investiciju i od obezbijeđenih 500 hiljada eura kupila mehanizaciju i proširila nove zasade u voćnjaku u nikšićkoj Župi.

-Za proširenje zasada sredstva su dobijena od drugog IPARD oglasa koji je bio namijenjen za primarnu proizvodnju. Voćnjak je proširen za dodatnih osam hektara, kupljena je nova mehanizacija i predali smo

zahtjev za isplatu subvencije Ministarstvu poljoprivrede- rekao je Golubović.

U jednom od najvećih i najuređenijih

voćnjaka u Crnoj Gori, podignutom u nikšićkoj Župi po uzoru na slične u Italiji, do sada je posađeno 100.000 sadnica jabuka na 28 hektara sa pro-

BERBA POČINJE ZA MJESEC: Voćnjak u Župi

tivgradnom zaštitom i sistemom za navodnjavanje i navigaciju.

-U voćnjaku uzgajamo pet vrsta jabuka, zlatni i crveni delišes, gala, gremi smit i novu sortu na našem tržištu fudži /fuji/, koja je krupna, lijepe crvene boje, sočna i sa dosta šećera- naveo je Golubović.

Iz voćnjaka u nikšićkoj Župi očekuju prinos od 300 tona prve klase jabuka koje će, kako je predočio, biti isporučene tržištu Crne Gore.

-Već smo dogovorili plasman sa maloprodajnim lancima, tako da neće biti problema oko prodaje jabukasaopštio je Golubović.

Firma Naše voće posluje u okviru podgoričkog Veletexa, koji je 2017. godine, na 12 javnom oglasu kupio za 600.000 eura 44 hektara plodne zemlje i imovinu nekadašnje Zemljoradničke zadruge Župa u stečaju.

U okviru firme otvorena je i poljoprivredna apoteka Kalia u Župi, što mještanima zbog približenog asortimana, posebno olakšava sadnju.

P.E.

Ekonomija

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

MUP do 10. avgusta izdao 1.438 dozvola za sezonsko zapošljavanje stranaca, poslodavci se žale na lošu radnu snagu

Na rad u Crnu Goru došli i sezonci sa Kube, Tajlanda, Meksika Kada je riječ o domaćoj radnoj snazi, na sezonskim poslovima ove godine je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, upošljeno 6.425 crnogorskih građana

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdalo je, od 1. januara do 10. avgusta, 1.438 dozvola za sezonsko zapošljavanje, saopšteno je Pobjedi u tom resoru Vlade. Najviše dozvola dobili su državljani zemalja regiona, a zanimljivo je da ima sezonaca koji su na rad u Crnu Goru došli sa Tajlanda, Kube, Mauricijusa, Meksika i Nepala.

Najviše stranih sezonskih radnika u našu državu tradicionalno dolazi iz Srbije. Njih je do 10. avgusta ukupno bilo 844. Iz Bosne i Hercegovine došlo je 178 sezonaca, dok ih je nešto manje sa Kosova - 166. Kada je riječ o zemljama iz komšiluka, tu je još i 86 sezonaca iz Makedonije, 40 iz Albanije i samo četiri iz Hrvatske.

Državljanima Ukrajine izdato je 39 dozvola za sezonsko zapošljavanje, Turske 25, Rusije 16, Italije šest, Bjelorusije pet, a Gruzije četiri. Na radu u Crnoj Gori su tri sezonca iz Kube i po dva iz Slovačke i Mađarske. Po jedan sezonac došao je iz Egipta, Francuske, Izraela, Kazahstana, Kine, Letonije, Mauricijusa, Meksika, Moldavije, Nepala, Poljske, Tajlanda, Češke i Španije.

- Dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje se sa rokom važenja do šest mjeseci u periodu od jedne godine. Ako obavljanje sezonskih poslova to zahtijeva, dozvola se može produžiti dva mjeseca kod drugog ili istog poslodavca, pri čemu rok važenja dozvole ne može biti duži od osam mjeseci u periodu od jedne godine - pojasnili su u MUP-u.

Kada je riječ o domaćoj radnoj snazi, na sezonskim poslovima ove godine je, prema podacima Zavoda za zapo-

PODGORICA – Obavezna rezerva banaka na kraju jula je, prema podacima Centralne banke,193,4 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 54,9 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 45,1 odsto. Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u julu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,55 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 73,7 odsto, a na oročene 26,3 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto

Plantaže tradicionalno zapošljavaju veliki broj sezonaca

šljavanje, upošljeno 6.425 crnogorskih građana.

U HOTELIJERSTVU 60 ODSTO SEZONACA

Najveća tražnja za sezoncima i dalje je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Prema podacima Zavoda, do 30. jula ove godine na poslovima u djelatnosti usluge smještaja i ishrane angažovana su bila 722 sezonska radnika iz inostranstva, odnosno 60 odsto.

U ostalim uslužnim djelatnostima zaposleno je bilo 370 sezonaca ili trećina stranaca kojima je izdata dozvola za sezonsko zapošljavanje.

- U djelatnosti saobraćaj i skladištenje zaposlena su 43 sezonska radnika iz inostranstva, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 30, dok je za djelatnost umjetnost, zabava i rekreacija izdato 18 dozvola za sezonsko zapošljavanje – rečeno je Pobjedi u Zavodu.

Uporedni podaci pokazuju da je ove godine broj sezonskih

radnika iz inostranstva znatno porastao u odnosu na 2020. kada su, zbog pandemije korona virusa, ogromnu većinu sezonaca činili crnogorski građani.

Brojke, ipak, još nijesu na nivou onih iz 2019. godine u kojoj je 3.124 stranaca bilo na sezonskom radu u Crnoj Gori.

- Ako posmatramo dozvole za sezonsko zapošljavanje stranaca, u ovoj godini izdato je 5,7 puta više dozvola u odnosu na isti period 2020. kada su izdate 182 dazvole. U odnosu na isti period 2019. godine, kada su izdate 3.124 dozvole, ove godine je izdato 60,9 odsto manje precizirali su u Zavodu.

MONTENEGRO STARSU FALI 150 RADNIKA

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars, u okviru koje posluju hoteli ,,Splendid“ i ,,Blu star“ Žarko Radulović Pobjedi je kazao da je ove godine imao najmanje sezonskih radnika od kada ih zapošljava.

- U julu i avgustu smo radili sa

Centralna banka Crne Gore

Obavezna rezerva u julu 193,4 miliona eura na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5

Centralna banka Crne Gore

odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa

Berači grožđa i breskve dnevno mogu da zarade od 20 do 25 eura

150 radnika manje nego što nam je bilo potrebno. Da treba još jedan mjesec tako da radimo, ne bismo izdržali - navodi Radulović.

On kaže da je neadekvatna radna snaga glavni razlog zbog kojeg nije uspio da obezbijedi potreban broj radnika. To su, tvrdi Radulović, većinom mladi ljudi koje je neko ubijedio da ne treba da rade za platu nižu od 1.000 eura.

ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate R. P. istog dana.

- Nema poslodavca koji ne bi volio da radnicima da tolike plate jer zamislite koliko bi on tek zaradio. Najniža plata u ,,Splendidu“ je 300 eura i imaju je čistači javnih površina. Sa prekovremenim i noćnim satima njihova plata izađe na 400 do 450 eura. Međutim, taj trošak za mene kao poslodavca je mnogo veći jer se na to dodaju porezi i doprinosi koje plaćam državi, plus 150 eura koje da-

5

Za najveći vinogradarski posao u Evropi treba 500 sezonaca Plantažama tek sada tokom berbe vinskog grožđa predstoji najveća potreba za sezonskim radnicima.

Oni će u narednim danima morati da oberu najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi.

- Oko 500 sezonskih radnika potrebno je da bi se odradio najveći vinogradarski posao Evrope – kazali su u Plantažama.

Potrebu za sezonskim radnicima Plantaže oglašavaju preko državnog Zavoda za zapošljavanje, kod kojeg je u toku sezone nalog za posredovanje u zapošljavanju sezonskih radnika Plantaža stalno otvoren.

jem radniku za smještaj i hranu - ukazao je Radulović.

Najveće plate, kako dodaje, imaju kuvari, pa tako glavni kuvar u ,,Splendidu“ u sezoni zarađuje 2.000 eura mjesečno.

POSLOVI NA ĆEMOVSKOM POLJU

U Plantažama, koje tradicionalno zapošljavaju veliki broj sezonskih radnika, trenutno su angažovana 624 izvršilaca. Od toga je 370 domaćih, dok je stranih radnika 254.

- U istom periodu prošle godine bio je 531 domaći sezonac, a stranih 162, dok je 2019. domaćih bilo oko 460, a stranaca 428. Nerezidenti dolaze uglavnom iz zemalja regije – Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije - ukazali su u toj državnoj kompaniji.

Sezonska radna snaga u Plantažama se prioritetno angažuje na poslovima u vinogradarskovoćarkoj proizvodnji. Pod tim se, kako je objašnjeno našem listu u kompaniji, podrazumijevaju različite vrste zaduženja na Ćemovskom polju - od rezidbe, preko lačenja, proturanja lastara, zakidanja, zelenih operacija do berbe.

Na pitanje koliko su plaćeni sezonski radnici, u Plantažama nijesu precizno odgovorili, navodeći da se obračun i isplata zarada vrše po osnovu radnog učinka.

- Teško je odrediti prosjek dnevne zarade, ali, primjera radi, berači grožđa i breskve dnevno mogu da zarade od 20 do 25 eura - zaključili su u Plantažama.

B. DESPOTOVIĆ

Podaci Monteputa od 11. do 17. avgusta

Kroz Sozinu prošlo 103,82 hiljade vozila PODGORICA – Kroz tunel Sozina je od 11. do 17. avgusta prošlo 103,82 hiljade vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 1,63 miliona vozila. U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 1,93 miliona vozila, u 2019. njih 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

R. P.

6

Društvo

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

POVODI: Vuk Iković iz organizacije KOD upozorava da se moramo ozbiljnije suočiti sa problemom požara koji prijete drastičnim promjenama u prirodi oko nas

Bilo da kasni kiša ili da češće nestaje struja, bilo da nam je njiva poplavila i svo sjeme istrulilo, ili da pečurke kasne, ili se prepolovila sezona skijanja - svemu tome puno doprinose požari, upozorava Iković PODGORICA - Požari ne proizvode negativan efekat samo na šumu i biljke već ostavljaju dalekosežne i duboke posljedice po čitav ekosistem, počev od zemljišta, rijeka, do klime, upozorava Vuk Iković iz organizacije KOD. Nevladina organizacija koju predstavlja godinama se bori za bolji i drugačiji odnos prema šumama i upozorava na devastirajuće efekte požara koji pustoše velika prostranstva u Crnoj Gori.

Prema Ikovićevim riječima, ključne posljedice požara su nestanak plodnog zemljišta.

- Povećava se golet pa svjetlost i toplota umjesto da budu upijeni zelenilom, odbijaju se nazad od golog kamena. Nestaje mreža korijenja u zemlji pa voda odlazi na veću dubinu.

Zato izvori presušuju ljeti ili potpuno nestaju, a presušivanje okolnih bunara je redovna pojava. Pri tome ta voda nije više čista kao nekad jer korijenov sistem koji je prečišćavao i oplemenjivao vodu sada ne postoji, izgorio je ili se osušio nakon što je sagorjelo lišće koje ga je hranilo suncem – kaže Iković.

On pojašnjava svojevrsnu lančanu reakciju i pustošenje koje se javlja nakon što vatra sagori biljni pokrivač.

Prva izražena posljedica je da se za mnogo kraće vrijeme pokrenu potoci i jake bujice, jer nema što da veže vodu za podlogu, a glavna riječna korita nemaju dovoljno mjesta da za kratko vrijeme prime veliku količinu vode.

-Tako dolazi do poplava i novih vanrednih situacija, velike štete u poljoprivredi, ribarstvu, saobraćaju jer su sve češći odroni nakon prvih kiša

koje uslijede nakon požara.

Ubrzo zatim dolaze vjetrovi koji više nijesu umjereni jer ne postoje nekadašnja šumska prostranstva koja ih usporavaju. Tako dolazi do novih šteta u našim domaćinstvima zbog udara vjetra. Učestali kvarovi na elektro-mreži, danas vam „pregori“ frižider, sjutra televizor i tako redom.

Sljedeće godine kiša koju očekujete da zalije vašu baštu kasni, a onda i kada dođe, dođe sa gradom. Kasni jer nema velike zelene biomase koja doprinosi svojim disanjem da se ravnomjerno isporučuju kiše tokom ljeta – kaže Iković.

Uz sve to, ističe on, jedan čitavi sistem biljaka i životinja koji su se oslanjali jedni na druge je nestao.

- Tako danas podstičemo klimatske promjene koje doprinose smanjenju šuma, a što je manje šuma to su klimatske promjene veće. Tako postajemo dio začaranog kruga – pojašnjava sagovornik.

Problemi

On navodi da je glavni problem, koji još nijesmo dovoljno osjetili na svojoj koži, a globalno se javlja kao posljedica velikih požara – nedostatak hrane i vode.

- Još imamo vodu, a možemo da kupimo jeftinu hranu uglavnom sumnjivog kvaliteta. Kada budemo zavisili od hrane i vode koju proizvedemo na našem tlu, onda će nas sve više zanimati požari i problem sječe šume, koji ubrzavaju vremenske nepogode, otežavaju pristup vodi i smanjuju prinos hrane – smatra Iković.

Prema njegovim riječima, drugi veliki problem je što danima udišemo zagađen vazduh.

- Taman kada pomislite da se više gume ne pale po Će-

m.babović

Kratak je put od požara do poplava

Požari ostavljaju posljedice na čitav eko sistem

Evropski i domaći obračun izgorjelih površina šume - Prema evropskom modelu ,,ukupne štete“ procjenjuje se da je 2017. godine šteta zbog šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 700 miliona eura (20.000 €/ha). Uprava za šume je istu štetu procijenila na 1.794.553 €, odnosno oko 50 eura po hektaru šume. U slučaju da se radilo o pašnjacima, samo vrijednost stočne hrane (sijena) bi iznosila mnogo više.

movskom polju i da se ne pale okolna gradska smetlišta, tada kreće sezona požara. Ovih dana širom Crne Gore udišemo vazduh ispunjen otrovnim česticama, a takav vazduh nas čini osjetljivijim i na korona virus –kaže on.

Naglašava da bilo da kasni kiša, ili da češće nestaje struja, bilo da nam je njiva poplavila i svo sjeme istrulilo, ili da pečurke kasne, ili se prepolovila sezona skijanja, svemu tome jako puno doprinose požari.

- Za očekivati je da su institucije dobro upoznate sa situacijom i znaju da je samo 2010. godine u Crnoj Gori bilo 830 prijevremenih smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha dok je u Norveškoj iste godine bilo 186 (Norveška imao oko 10 puta više stanovnika), na Kipru 299, a na Islandu 22 smrtna slučaja zbog zagađe-

mijenjati koncePt

Dodaje da ni ove godine Uprava za šume nije angažovala potreban broj sezonskih radnika.

- Čuvanje šuma od požara se i dalje stavlja na teret vatrogascima koji su tu primarno za vanredne situacije u gradskim i seoskim naseljima, pa tek onda ako ostane vremena za šume. Uprava za šume u svojim izvještajima konstatuje da joj nedostaju sredstva za gašenje požara. S druge strane Upravi za šume je od 2015. do 2018. godine dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33% (36.958,40 €) utrošeno u te svrhe. Dakle, iznos od 74.421,60 € preusmjeren je i utrošen je za druge namjene – podaci su koje navodi Iković.

On ističe da šumski nered koji nastaje sječom stabala doprinosi brzom širenju požara.

Radi se o, kako kaže, velikoj količini nepravilno odloženih grana tokom sječe drveća i ukradenim stablima, a da bi ovaj problem riješili „šumarska inspekcija treba konačno početi da radi posao za koji prima platu“.

- Novac koji dobijaju opštine od sječe šume trebalo bi da bu-

Prema riječima Ikovića, vrijeme je pokazalo da nam je potreban veći budžet za gašenje požara, da je potrebno kupiti kanadere, angažovati 200 sezonskih radnika koje će činiti lokalno stanovništvo i uspostaviti sistem brzog javljanja i praćenja i naravno primjena kaznenih mjera.

-U najkraćem, potrebna nam je korjenita promjena javnih politika u ovoj oblasti i potpuno drugačije postavljanje prioriteta. Dakle, nelogičnosti, javašluk koji se dešavao decenijama unazad treba poptuno raščlaniti i krenuti ka rješenjima koja su vođena logikom i ekologijom, a ne da ih samo kozmetički dotjerujemo dok suština ostaje ista, a problem samo raste. Potrebno nam je dakle znanje, upornost i potpuna promjena orijentacije u razmišljanju po kojem je priroda samo lijep ukras koji se bez problema uvijek sam obnovi. Priroda je naša potreba, ali u našem slučaju i jedina šansa održivog razvoja – zato je treba osluškivati i njegovati, kako ne bismo i taj resurs sveli na naš zaostatak, iako je sada nesumnjiva prednost u odnosu na mnoge druge – kaže Iković.

de uložen u opremu za gašenje i u održavanje lokalnih puteva, međutim ovaj novac se obično koristi na plate službenika lokalnih uprava. I tako umjesto da imamo lokalnu privredu koja nudi nova radna mjesta i stanovništvo koje je tada još više zainteresovano za očuvanja svog kraja, a time i šuma – jer direktno ili indirektno žive od njihove dobrobiti – mi imamo potpuno naopak odnos da se šuma uništava namjerno – sječom, ili nehatom – požarima, a ljudi se po partijskom ključu zapošljavaju u lokalu potpuno svjesni da je to dugoročno neodrživ model – kako po njih tako i po prirodu – kaže Iković.

Prema njegovim riječima, sve navedeno dovodi do toga da smo nemoćni pred klimatskim promjenama, jer se bilježe sve veće suše, odnosno više dana bez kiše.

- Dok se funkcioneri uče poslu i prebacuju odgovornost sa državnog na lokalni nivo i obratno, ova globalna neman može da uništi naš najvredniji resurs – prirodu, zaključuje i. PeriĆ Iković.

Strategija i zelena inicijativa

Sadnja jedini lijek Vuk Iković podsjeća da je organizacija KOD primjerom pokazala da je jedini uspješan način borbe protiv klimatskih promjena i efekata požara – sadnja djrveća.

Inicijativom sadnje 100.000 stabala željeli su, kako kaže, da se umanji negativan uticaj požara i efekat betonizacije Podgorice.

- Cilj je da Podgorica bude zeleni i otporan grad, da se ljudi okupe oko zajedničkog cilja i kada ga ostvarimo onda možemo reći da smo stvarno zajednica – kaže on.

Navodi da su projektom sadnje favorizovali autohtone, domaće vrste drveća.

- Sadimo lokalne, tj. izvorne vrste jer su najotpornije na lokalnu klimu, a istovremeno daju najveći oslonac urbanim ekosistemima.

Izvorne vrste daju više benefita nego strane vrste – vazduh i voda su čistiji, efikasnije se regulišu jaki vjetrovi, temperatura i buka, i

nja vazduha. Da problem nije od juče pokazuje podatak da je 2005. godine u Crnoj Gori bilo 992 smrtna slučaja zbog zagađenja vazduha. Ovih dana ne znamo šta tačno sve udišemo, možda ćemo znati kada se objavi statistički godišnjak za 2021. godinu – kaže sagovornik.

Iković napominje da se kao i za sve druge aktivnosti budžetom opredjeljuju sredstva i za požare.

- Od 1996. godine čekamo kanadere kao provjereno oružje u gašenju požara, ali Vlada nije prepoznala požare kao prijetnju našoj ekonomiji i našem zdravlju. Tako se ni ove godine nije ušlo u nabavku kanadera.

U Crnoj Gori u prosjeku izgori svake godine oko 100 km² šuma. Za troškove zaštite šuma od požara 2019. godine je opredijeljeno 38.000 eura, iako je

za ovu površinu potrebno najmanje 250.000 eura – kaže on.

Red poteza i korjenita promjena

imamo ljepši prostor za odmor i rekreaciju. Životinjske vrste u urbanim područjima preferiraju boravak u krošnjama hrasta, lipe i javora i tako grade urbane ekosisteme koji formiraju otporan grad. Pritom, izvorna vegetacija je dio originalne turističke ponude jednog mjesta – ističe Iković.

Vuk Iković

Prva stvar koja je neophodna da bi se zaliječila šuma koja je izgorjela je da se ne javlja novi požar na tom mjestu. Ako to možemo da obezbijedimo često će se šuma sama pokrenuti, omladiti i već za 20 godina uz manje ili veće intervencije čovjeka možemo imati formiran šumski ekosistem – ističe Iković.

Ono što se podrazumijeva je da na tim lokacijama treba da idu lokalne vrste, nikako ne vrste koje tu nikada nijesu rasle.

- Kod nas često nakon što izgori hrastova, javorova, bukova šuma ide sadnja crnog ili bijelog bora. Ta stabla će vjerovatno tu brzo rasti, ali proći će čak i nekoliko stotina godina pa da se tu ponovo vrati, prirodnim putem, hrastova ili bukova šuma. Zato je važno tu „pomoći“ šumama sadnjom autohtonih vrsta, kako bi se skratio period njihovog oporavka.

Jer ako su te šume izgubljene za našu gene-

raciju, možemo da ih vratimo za prvu narednu. Vlažnost zemljišta u borovim šumama je mnogo manja nego u hrastovim ili bukovim, pa se usljed toga požar u borovoj šumi brže širi, zato se i požar na Gorici proširio mnogo brže. Dobra namjera bez znanja u ovom procesu može zakomplikovati cio proces obavljanja. Ona, dakle, jeste nužna, ali je važno i da imamo plan utemeljen u dubljem poznavanju materije – kaže Iković.

Prema njegovim riječima, potrebno je da naši rasadnici proizvode sadnice od našeg sjemena i da se poveća broj vrsta.

-Sada se dominantno uzgajaju vrste koje imaju najveću ekonomsku cijenu: jela, smrča, bor. Potrebno je da se proširimo i na listopadne vrste i da sve to bude dio jedne velike državne inicijative koja će obojiti Crnu Goru vedrom zelenom bojom – kategoričan je on.

Društvo

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Dok se čeka donošenje mjera za suzbijanje korona virusa u školama, pojedini profesori ukazuju na probleme

I.MANDIĆ

Učenici nosili maske, za razliku od litijaša i turista

Maske će biti obavezne u školama

Početak školske godine prilika je da neko trenira strogoću nad djecom. Koja, prije svega, nijesu ugrožena grupa, ali se smatra da se lakše mogu natjerati na poštovanje određenih mjera od učesnika litija SPC ili bahatih turista koji su donijeli par hiljada eura pa misle da su kupili naše živote – rekao je profesor Vladimir Tomić PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ove sedmice trebalo bi konačno da donese mjere za suzbijanje korona virusa u školama koje će da se primjenjuju od 1. septembra. Taj resor ih je bio objelodanio prije nekoliko dana, predstavljajući ih kao konačne, ali se, ipak, preispituju, nakon kritika dijela javnosti…

U utorak bi radna grupa, koja se inače bavi organizacijom nastave u doba korona virusa, trebalo da sačini konačan prijedlog mjera. Resor ministarke Vesne Bratić je mimo ovog tijela bio saopštio da će, recimo, časovi da traju 45 minuta, maske će da budu obavezne…, na što su reagovali roditelji i zaprijetili protestom.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je potom kazala da treba razgovarati sa roditeljima i najavila da će njihova preporuka biti da časovi traju pola sata. To je bilo u suprotnosti sa onim što je rečeno iz resora ministarke Bratić, jer su poručili da su mjere donijeli u dogovoru sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje. Dok traju njihove nesuglasice, javnost je zbunjena i niko ne zna šta djecu čeka 1. septembra.

Poseban izazov, kao i u prethodnom periodu, biće organizovati nastavu fizičkog, muzičkog vaspitanja, a ukoliko ostane na snazi preporuka da maske budu obavezne… Profesorica hora i solfeđa u podgoričkoj Muzičkoj školi ,,Vasa Pavić“ Zoja Đurović kaže da će najvjerovatnije žrtvovati kvalitet pjevanja ako đaci budu morali da nose maske. Ističe da će imati poteškoća, jer će i u septembru da bude toplije vrijeme, a nemaju klime u prostorijama…

Objašnjava da ako jedan đak pjeva solfeđo, on miče masku,

Zoja Đurović

Vladimir Tomić

da bi profesor mogao da ga čuje, a pri čemu ostali nose maske.

Međutim, u solfeđu ima vježbi u kojima svi zajedno treba da pjevaju – što je problem.

– Snalazićemo se nekako… Svi su u strahu. Cio svijet je takav, pa i mi. Nekako ćemo izdržati – rekla je profesorica Đurović.

Tomić.

Period za nama, dodaje on, ,,prati i strmoglavi pad povjerenja građana u SZO i njene lokalne zastupnike ,,ljude od struke“, a svjedoci smo da su mnoge od mjera kontraproduktivne“.

Kaže da su časove fizičkog vaspitanja u prošloj godini, naročito u mlađim razredima, često mijenjali neki ,,važniji“ predmeti, što i nije tako veliki problem ako djeca idu pješke nekoliko kilometara do škole, usput se igraju, po povratku pomažu roditeljima oko stoke i slično…

NEPRIHVATLJIV ODNOS PREMA DJECI

Ono što posebno smeta prosvjetnim radnicima i roditeljima, kaže profesor fizičkog vaspitanja u JU Obrazovni centar Šavnik Vladimir Tomić, jeste diskriminacija djece školskog uzrasta. Našu zemlju je, podsjeća on, posjetilo nekoliko stotina hiljada turista, organizovana su brojna vjerska, politička i sportska okupljanja na kojima, nekada u nedostatku moći, nekada u nedostatku volje, nije preduzeto ništa da bi se zaštitili, a ako postoje razlozi za to u septembru, postojali su i dosad.

Smatra da je početak školske godine prilika da neko trenira strogoću nad djecom.

– Koja, prije svega, nijesu ugrožena grupa, ali se smatra da se lakše mogu natjerati na poštovanje određenih mjera od učesnika litija SPC ili bahatih turista koji su donijeli par hiljada eura pa misle da su kupili naše živote – rekao je profesor

NEHUMANI USLOVI ZA NASTAVU

– Ali realnost je drugačija, danas roditelji dovoze djecu kolima, slobodno vrijeme provode u kući igrajući igrice, uz grickalice i gazirane sokove, pa nam svako naredno istraživanje pokazuje veći broj deformiteta lokomotornog aparata, veći procenat gojazne djece, a srazmjerno raste i broj djece koja nose naočare. Časovi u starijim razredima nekad su organizovani pod maskama u nehumanim uslovima kiseoničkog duga a nekad onlajn pored TV ili kompjutera, što je opet podjednako loše. Stiče se utisak da kao društvo nijesmo spremni, a kao sistem nijesmo dovoljno jaki da nosimo breme novog

Bilo je napada panike, agresivnosti, suicidnih misli…

Profesor Tomić kaže da na časovima fizičkog vaspitanja koji se odvijaju van školske klupe u salama i na poligonima profesori fizičkog mogu da iz jednog drugog ugla sagledaju promjene u ponašanju djece.

– Neki od njih prepoznali su kod djece sociofobičnost, umor, dekoncentraciju, napade panike, agresivnost pa čak i karakteristike autizma i suicidne misli. Onima koji žele da slijede preporuke SZO treba stvoriti uslove za to, a ostalima ostaviti pravo na izbor, odnosno pravo na slobodu, a ako toga ne bude građani bi se mogli sjetiti da se sloboda osvaja – kaže profesor Tomić.

doba – kaže on.

Dodaje da je onlajn nastava natjerala i one savjesne i rizika svjesne roditelje da djeci daju na raspolaganje internet i povećaju šanse da postanu žrtve tog virtuelnog svijeta koji u Crnoj Gori već uzima svoj danak u dječijim životima.

Profesorica Đurović, upitana da li je u komunikaciji sa kolegama iz regiona i inostranstva i na koji način oni organizuju nastavu, kaže da ,,svi brigaju iste brige“. Ističe da je najvažnije sačuvati zdravlje.

– Čujemo se sa kolegama iz inostranstva. Nemate vi toliko velike učionice, malo je škola koje su velike – kaže ona.

GLAS PROFESORA SE NE ČUJE

Komentarišući hoće li inicirati da se koriguju određene mjere, kaže da nije za očekivati da će neko poslušati preporuku jednog nastavnika, jer u našoj zemlji ni peticiju sa 100.000 potpisa niko ne pogleda, a kamoli razmatra u Skupštini.

Očekuje od roditelja da kad žele učiniti nešto dobro za dijete – da mu oduzmu telefon na 45 minuta i istjeraju ga vani.

– Ove mjere u školama nijesu uveli nastavnici i oni ih ne mogu ni ukinuti. Ono što se očekuje od njih je da budu ljudi i da ne misle da spašavaju planetu ako drže dijete pod maskom dok poplavi ili padne u nesvijest.

Profesorica Đurović navodi da je bilo vrlo otežano raditi pod maskom u prethodnom periodu.

Ukoliko časovi budu skraćeni na 30 minuta smatra da je to mali period da bi djeca mogla nešto da nauče, ali i da ih profesori/ice ispitaju.

Nada ĐURĐEVAC

7

Javne i privatne laboratorije analizirale 4.217 uzoraka na kovid-19

Još petoro umrlo od korone, 622 pozitivna

PODGORICA – Još petoro ljudi umrlo je od korona virusa - po dvoje iz Ulcinja i Rožaja, a jedan preminuli je iz Nikšića. Najmlađi je imao 58 godina, a najstariji 81.

Od početka pandemije preminuo je 1.671 građanin.

Javne i privatne laboratorije juče su analizirale 4.217 uzoraka na novi korona virus, među kojima su 622 pozitivna. Inficirano je 548 građana Crne Gore i 74 turista.

U Podgorici je registrovano najviše oboljelih - 137, dok nije zabilježen nijedan slučaj među turistima. U Budvi ima koronu još 58 građana Crne Gore i 23 turista, u Ulcinju ih je nešto manje 49, a turista, takođe – 23. U Baru su inficirana 54 građanina Crne Gore i devet turista, u Bijelom Polju nema oboljelih turista, ali je korona zabilježena kod još 40 žitelja tog grada. U Nikšiću ih je 38, u Rožajama 34, Herceg Novom 21, plus osam turista. U Kotoru je 26 oboljelih, u Beranama 18 i pet turista, u Tivtu 21, Danilovgradu 17, Pljevljima devet i troje turista. Na Cetinju je zaraženo još osam građana, u Plavu ih je četvoro i jedan turista, Mojkovcu troje, Petnjici jedno i dvoje turista, u Tuzima ih je troje, Gusinju, takođe, troje, a u Plužinama dvoje.

Po jedan slučaj korone evidentiran je u Kolašinu i Šavniku, dok ih nema u Andrijevici i na Žabljaku.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se oporavilo 278 pacijenata, tako da koronu ima 6.226 ljudi.

Od pojave korona virusa, marta prošle godine, registrovano je N. Đ. ukupno 109.962 oboljelih.

Ministarstvo zdravlja optužilo DPS zbog, kako kažu, nepoštovanja epidemioloških mjera na Cetinju, iz najveće opozicione partije reagovali

Borovinić-Bojović i premijer prepoznati po kršenju mjera Da je ministarka slušala naše pozive, sigurno ne bi došla u situaciju da kao najodgovornija osoba za sadašnje stanje epidemije u državi konstatuje i svjedoči alarmantnom povećanju broja novooboljelih - saopšteno je iz DPS-a PODGORICA – Ministarstvo zdravlja saopštilo je da ,,pripadnici samoprozvanih DPSovih komisija za zdravstvo i ostale navodno životne sfere kojima se busaju u prsa, ali samo šupljim porukama, dokazali su u crnogorskoj prijestonici cijeloj Crnoj Gori, a i svijetu da su oni u stvari osnivači i podstrekivači komisija DPS-a za širenje zaraze“.

- Ni maske ni odstojanja. To nije model ponašanja javnih ličnosti, ma ko one bile, osim ako im namjera nije promocija bujanja korona virusa – naveli su oni.

Komisija za zdravstvo DPSa reagovala je na saopštenje, navodeći da se krajnje odgovorno odnosila i u svim svojim obraćanjima građanima sugerisala neophodnost poštovanja zdravstvenih mjera.

- Da je ministarka slušala naše pozive, sigurno ne bi došla u situaciju da kao najodgovornija osoba za sadašnje stanje epidemije u državi konstatuje i svjedoči alarmantnom povećanju broja novooboljelih.

Ministarka koja je uspjela da Crnu Goru dovede do pozicije lidera u zaraženosti korona virusom, ona koja je namjerno odbijala donacije vakcina, a u isto vrijeme politički, vjerski i nacionalno čistila zdravstveni sektor i smjenjivala svakog za koga je procijenila da nije litijao, takva ministarka ima preča posla od bavljenja jefti-

nim politikantstvom – naveli su oni.

Samo bi, kako dodaju, ,,licemjer, poput Borovinić-Bojović mogao da komentariše da li neko nosi masku ili ne, pošto su ona i njen premijer prepoznati i u javnosti prozivani upravo jer su kršili mjere u doba divljanja epidemije“.

- Sam Krivokapić je besramno sluđivao narod da nas vjera čuva od zaraze. Podsjećamo da se ministarka nikad nije obratila javnosti riječima upozorenja, da je epidemija van kontrole, već je kažnjavala svakog ko je govorio istinu. Nikada nijesmo saznali ko je u glavnom epidemiološkom tijelu, ko donosi odluke, kada se sastaju njegovi članovi… Ovakvo prikrivanje pravog stanja epidemije i nezapamćena netransparentnost sad se vraćaju kao bumerang zdravstvenom sistemu Crne Gore – istakli su oni.

I na kraju, kako kažu, ,,svojim politikantskim saopštenjima, ministarka zdravlja se vjerovatno kandiduje za predsjednicu neke nove stranke“.

- Podržavamo takvu njenu ambiciju, iako vjerujemo da će joj teško biti da se kao kadar DF odluči na koju će stranu, ali svakako gdje god se izmjesti iz zdravstvenog sektora, manja će šteta biti po građane od ove koju konstantno proizvodi – zaključuje Komisija za zdravstvo DPS. Ministarstvo zdravlja apelovalo je na građane da poštuju mjere i da se vakcinišu. N. Đ.

8

Crnom Gorom

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

NIKŠIĆ: UBNOR i antifašisti obilježili 185. godišnjicu pogibije Crnogoraca na Čelinskom potoku

POŠTOVANJE ŽRTVAMA: Juče na Čelinskom potoku

Na Grahovu stradalo i devet Petrovića NIKŠIĆ - Udruženje boraca narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Nikšića juče je u Čelinskom potoku, na Grahovu, položilo cvijeće i evociralo uspomene na 185. godišnjicu bitke između crnogorskih i turskih vojnih snaga.

Iz te organizacije podsjećaju da je Grahovo oduvijek imalo izuzetno značajnu ulogu kako sa političkog tako i sa strateškovojnog aspekta. Oko njegovog statusa su se lomila koplja posebno u vremenima kada je ovo područje bilo pod turskom upravom.

- Grahovo je bila strateška baza za pripremu ofanzivnih dejstava prema Hercegovini i Nikšiću, kao i u vrijeme ratovanja Crnogoraca protiv Napoleonovih trupa u Boki Kotorskoj i Dalmaciji. I Crnogorci i Turci su smatrali ko drži Grahovo da taj ima ključeve od Hercegovine i ovog dijela Crne Gore. Zato od 1830. godine (u narednih tri decenije) odigrava se borba na život i smrt za Grahovo. Tog stava su se držali Petrovići: Petar I, Petar II, Danilo i Nikola. Smatrali su da ako neko iskaže pretenzije prema Grahovu kao da je ugroženo Cetinje. Slično su razmišljali i Turci i za njih je Grahovo značilo sigurniji položaj i status Hercegovine. Iz tog razloga Ali-paša Rizvanbegović – Stočević, potpomognut odredima konjice Smail-age Čengića, tokom avgusta 1836. zaposijeda Grahovo i stavlja do znanja crnogorskom vladaru (Petru II) da na ovo područje ne računa. Kada je crnogorski vladika o tome obaviješten formira odred od 300 Crnogoraca pod komandom brata Joka i uputi ih ka Grahovu, a on nastavlja da prikuplja snage da krene u susret Ali-pašinim trupama – podsjećaju UBNOR i antifašisti.

BITKA

Borba se vodila od 18. do 23. avgusta i u jednoj od bitaka Turci posijeku čuvenog grahovskog harambašu Mitra Kovačevića.

Crnogorci ga odmah osvete i posijeku 30 turskih glava. Povuku se crnogorske snage do Čelinskog potoka da ovu sječu glava proslave, ali Smail-aga napravi vješt manevar i neopaženo se privuče do crnogorske vojske, pa u silovitom jurišu posijeku jedan broj Crnogoraca, dok se je jedan broj strmoglavio niz Čelinsku gredu. U ovom sukobu je prema jednom izvoru poginulo 40 Crnogoraca i 12 Grahovljana, a prema drugome 52 Crnogorca i 22 Grahovljanina. Na bojištu je ostalo i 76 turskih vojnika od kojih su pet bili oficiri. O tom tragičnom događaju ostavili su zapise vojvoda Ilija Plamenac, Rade Turov Plamanac, Jakov Daković, Knjaz Danilo, Branko Pavićević, Momčilo Šaletić, Petar Rudić... u kojima ističu tragičnu pogibiju Petrovića.

Istoriografski podaci govore da

je među poginulim Crnogorcima bilo devet Petrovića i to su: Joko Tomov - vladikin brat, Stevan Stankov - brat knjaza Danila, Đuro Petrov, Mićo Petrov, Đuro Perićev, pop Stanko Nikov, Đuro Savov, Drago Savov i Jošo Grujov. Svi su bili neoženjeni osim popa Stanka Nikovog od koga su ostala dva sina. Ovo je jedinstven primjer u istoriji bojeva i ratova da ovoliki broj članova dinastičke porodice bude u prvim borbenim redovima i strada u jednom danu. Taj poraz je doživljen kao crnogorska tragedija, a sam Njegoš kao težak lični udarac.

To ga je natjeralo da razmišlja o osveti i smišlja ubistvo Smailage Čengića koje su Novica Cerović i Mirko Aleksić organizovali 1840. godine u Drobnjaku i Čengićevu glavu donijeli vladici na Cetinju.

SPOMENIK

Uspomene na taj događaj juče je u Grahovu evocirao Radovan Damjanović, član Predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšića. On je kazao da je ratna sreća tada bila naklonjena turskim vojnim snagama, te da je ova bitka, vjerovatno, ostala u sjenci veličanstvene Grahovačke bitke protiv istog protivnika koja se odigrala samo 22 godine kasnije, za vrijeme vladavine Knjaza Danila.

- No, i izgubljene bitke imale su u dugogodišnjoj slobodarskoj tradiciji crnogorskog naroda respekt i dužno poštovanje prema onima koji su u njima učestvovali, jer su i te bitke imale svoje podvižnike i svoje junake koji su pisali crnogorsku istoriju. Iz tog razloga čudi zaboravnost društva i institucija da se ovom događaju za više od 170 godina nije poklonila odgovarajuća pažnja i podiglo neko spomen-obilježje. Tek su prije desetak godina Društvo prijatelja Nikšića i bratstvo Kovačevića pokrenuli inicijativu za podizanje spomenika poginulim Petrovićima i polaganja njihovih zemnih ostataka u novoizgrađenu kosturnicu. Spomenik devetorici Petrovića je otkriven 2013. ispred crkve Svetog Đorđija, a dvije godine ranije zavijorio se kod Čelinskog potoka crnogorski barjak. Tada je poslata snažna poruka Crnoj Gori da se prema svojim poginulim sinovima, bilo da su poraženi ili pobjednici, treba odnositi s poštovanjem - kazao je Damjanović.

Poručio je da taj i drugi događaji treba da budu poruka mladim naraštajima kako se voli, brani i cijeni slobodna, nezavisna i antifašistička Crna Gora.

Na spomeniku devetorici Petrovića, uklesani su Njegoševi stihovi ,,Spomenik je vašega junaštva, Crna Gora i njena sloboda“.

Idejno rješenje spomenika je djelo akademika Pavla Pejovića i princa Nikole Petrovića.

Ra.P.

Od početka ljeta Gorski spasioci Crne Gore imali 13 intervencija, svi troško

Dizali helikopter i zbog nesmotrenih turista Angažovanje letilice iziskuje određene procedure, a preduslov su hitnost i životna ugroženost. Turista bi kad krene na turu trebao da zna pravila koja važe za planinu ili kanjon i da ih se pridržava. Umjesto toga oni traže alternativne staze, hoće u japankama da penju Bobotok kuk ili nose jednogodišnju bebu na vrh planine - kaže načelnik Željko Loncović NIKŠIĆ – Ako je suditi po prvim rezultatima koje dobijamo od nadležnih biće ovo turistička sezona bolja od očekivane, a hoćemo li zbog korone, nakon prvih jesenjih kiša, „crnu kapu u žalosne ruke“ koje sada zadovoljno trljamo, jer se dobro puni budžet, tek će se vidjeti.

U svakom slučaju, činjenica je da su nam plaže pune, da se i na sjeveru traži krevet više i potvrđuje se da Crna Gora, već godinama unazad, nije na turističkoj mapi prepoznata samo kao primorska zemlja s prelijepom obalom, dopadljiva destinacija za kruzing ili zimovnik za jahte, nego i kao raj za aktivni odmor.

Međutim, rafting, kanjoning, sportsko penjanje, planinski biciklizam, paraglajding, planinarenje... i sve što sobom nosi izvjesnu dozu ekstremnog ili rizika većeg od odmora na pješčanoj plaži, još nam nedovoljno dobro

prate zakoni i pravilnici kakve odavno imaju zapadnoevropske zemlje. Zbog toga se svakog ljeta, u špicu sezone, pitamo isto – koliko su nam bezbjedni gosti u planinama, ko ih sve organizuje i vodi, ko ih i na koji način spašava, imamo li službe adekvatno obučene i spremne za to...

Gorska služba spašavanja Crne Gore je prva adresa na kojoj se može naći bar dio odgovora, mada načelnik Željko Loncović tvrdi da se kod nas ne dešava ništa drastično drugačije nego u ostalim zemljama koje značajna sredstva ubiraju od turizma.

Prema njegovim riječima, od početka godine oni su imali 15 akcija spašavanja, od čega 13 tokom ljetnje sezone.

- Ukupno smo spašavali 33 osobe i najčešće su to bili strani državljani. Na primjer, helikopter Direktorata za vanredene situacije podigao se pet puta, jer smo imali akcije na Maganiku, Njegošu, Durmitoru i Prokletijama.

Željko Loncović

Samo angažovanje letilice iziskuje određene procedure, a preduslov su hitnost i životna ugroženost. Ne mora turista uvijek da bude povrijeđen, pa da je neophodna naša intervencija. Šta da radimo ako je, na primjer, ostao u stijeni i ne može da izađe, kako procijeniti da li da se angažuje helikopter ili ne, a znamo da je to prilično „skupa igra“ - riječi su načelnika GSS Crne Gore Željka Loncovića.

POŠTOVATI PRAVILA

On tvrdi da se, kao i svuda drugdje, njihova reakcija očekuje zbog nečijih neznanja, nepažnje

Redovne vježbe, podmlađivanje kadra Crnogorska Gorska služba spašavanja broji 60-ak operativaca. Naravno, glavna baza, odnosno stanica, u Nikšiću je, a obavještajne tačke su na Žabljaku i u Herceg Novom. Željko Loncović kaže da su poodmakli u priči formiranja obavještajne

tačke u Gusinju, jer Prokletije su izazovne i sve posjećenije, pa su neizbježna i povređivanja.

- Imamo četiri obavezne vježbe godišnje i u kontinuitetu tečajeve i obuke za mlađe članove. Dug je proces stasavanja gorskog spa-

TIVAT: Aktivisti CDPR-a obišli plaže

Dijelili brošuru „Pametno sa suncem“

TIVAT - Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka i tokom avgusta obilaze prepune plaže na Crnogorskom primorju i edukuju kupače o koristima i štetnostima od sunčanja.

Za vikend su posjetili plaže na tivatskoj rivijeri (Belane, Gradska plaža, Kalardovo, Kamelija, Oblatno, Opatovo, Palma, Plavi horizont, Seljanovo, Verige, Račica - Stara i nova i ostale), gdje su gostima dijelili edukativno- propagandni materijal CDPR-a, a to je brošura „Sačuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati“.

U brošuri su pobrojane preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi, ali i štetnosti od efekata sunčanja. Istovremeno su u brošuri dati savjeti „Pametno sa suncem“.

C.G.

sioca. Srećom, imamo dobru opremu, vozila, motorne sanke, odličnu saradnju s avio-helikopterskom jedinicom, ugovor sa MUP-om koji finansira naše redovne akcije, vježbe i dijelom nabavku opreme - zaključuje Loncović.

ili neozbiljnosti.

- U saobraćaju imamo vrlo jasna pravila, saobraćajne znakove, preporuke, obaveze..., pa se događaju nesreće i to, nažalost, vrlo često. Turista bi, takođe, kad krene na turu trebao da zna pravila koja važe za planinu ili kanjon i da ih se pridržava. Toliko je širok spektar uzroka koji dovode do neželjenih situacija da bi se mogao prepričavati danima, ali suštinska su tri – neznanje, neozbiljnost i nepažnja. Dakle, razlozi su isti u Crnoj Gori i u Šavjcarskoj ili Austriji, na Nepalu... Svoje navike ispoljavamo u planini, često ne umijemo da prepoznamo opasnost, a upravo smo onda u najvećoj opasnosti.

Uz to, ne odaberemo turu prilagođenu svojim psiho-fizičkim i tehničkim mogućnostima, nemamo adekvatnu opremu... Planinarenje je sport s kontrolisanim rizikom. Dakle, rizik se mora prepoznati, a onda kontrolisati iskustvom i znanjem ukoliko smo već opremljeni kako treba, ističe Loncović, navodeći primjer da često ljudi izađu u planinu, sunčan dan iskoriste

DANILOVGRAD: Okončana dva kampa NVO Crn

Djeca otkrivala ,,Č DANILOVGRAD – Nevladina organizacija Crnogorsko društvo ekologa organizovala je dva obrazovna kampa u prirodi za djecu, u mjestu Studeno koje pripada planini Prekornici.

Na dva četvorodnevna kampa pod nazivom ,,Čarolija munike“ učestvovalo je više od pedesetoro djece iz Spuža i Danilovgrada, a s vremena na vrijeme pridružila bi se i djeca koja su već bila na Studenom sa svojim porodicama.

Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa kaže da su djeca imala priliku da se ,,povežu“ sa šumama bora munike koje široko okružuju područje kampa, ali i sa okolnim livadskim ekosistemom. Djeca su polako uranjala i upoznavala svijet slijepih miševa, insekata, sisara i gmizavaca kojima su Prekornica i Crna Gora dom – kaže Popović.

U razgovorima uz logorsku vatru oživljavani su likovi iz priča predaka, za vrijeme predavanja o mitovima i legendama šuma, livada, nebeskih ti-

jela, prirodnih ciklusa i mitskih bića.

- Noću, pod nebom punim zvijezda, razgovarali smo o fenomenu svjetlosnog zagađenja i njegovom uticaju na čovjeka i na ostali živi svijet dana i noći.

Na licu mjesta djeca su učila o vještinama orijentacije i višednevnog boravka u prirodi, ali i o Phom ali sve jačem otkucavanju klimatskih promjena dok su, pred kraj drugog kampa, čak i osjećala dim požara koji je gutao područje sa druge strane Lisca – ispričala je Popović.

Kampovi su, dodaje ona, početak sprovođenja edukativnih aktivnosti koje prije svega imaju svrhu uspostavljanja i jačanja konekcije djeteta sa ostalim oblicima i bićima prirode.

Održani su u okviru projekta ,,Od edukacije i povezivanja djece sa prirodom, preko dendrohronoloških istraživanja, do podizanja svijesti o promjenama klime u proteklih nekoliko vjekova u Crnoj Gori!“, koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada.

C. G.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

kovi se podmiruju iz budžeta

KOLAšIn: Poznati dobitnici opštinskog priznanja

Plaketa grada Drljeviću, Ilinčiću i Šćepanoviću



Ne mora turista uvijek da bude povrijeđen, pa da je neophodna naša intervencija. Što da radimo ako je, na primjer, ostao u stijeni i ne može da izađe, kako procijeniti da li da se angažuje helikopter ili ne, a znamo da je to prilično „skupa igra“

za uživanje na snijegu i ne znajući, možda, da je ta padina i taj nagib, u tom periodu godine, idealan za lavinu.

- S druge strane, imamo ljude koji sve to dobro znaju, ali ne pridržavaju se pravila, već traže alternativne staze, žele da se razlikuju od drugih, hoće u japankama da penju Bobotok kuk ili nose jednogodišnju bebu na vrh planine. Onda se nameće logično pitanje, zbog čega sve to, kakav je osjećaj i užitak moglo imati dijete staro svega nekoliko mjeseci. Na sve to kad se još doda nepažnja, onda je gotovo neizbježna nemila situacija. U planini, kao i svugdje drugo, popušti koncentracija i to se obično dešava prilikom povratka sa vrha. I, sekund je presudan, jer tada je umor odradio svoje, a vi mislite da je cilj ostvaren - priča načelnik GSS Željko Loncović.

BEZ TROŠKOVA

Dakle, nijedna nevolja i nesreća ne dolaze što bi naš narod rekao „iz čista mira“. Nema pravila, pa i iz crnogorskih planina spašavaju se stari i mladi, žene i muškarci, iskusni i početnici, ali zanimljivo je da se dešava pozivom na broj 112 da neko od njih često traži intervenciju spasilaca uz obrazloženje da je umoran i da ne može dalje hodati, neki čak i da su potrošili zalihe vode... a spašavanje se ne naplaćuje, što nije slučaj u mnogim zemljama.

Loncović navodi primjer da je helikopeter u Kanadi došao da

OPASnE I SKUPE AvAnTURE TURISTA: Akcije spašavanja

spasi turistu, ali kada je utvrđeno da nije povrijeđen već samo umoran ponudili su mu da plati prevoz ili da ga ostave. U Italiji se recimo, samo ne naplaćuje intervencija kada ima smrtno stradalih ili ukoliko je neko baš životno ugrožen, a „najslađe“ pare, očigledno, ubiraju od onih koji su zalutali.

Planinarske staze u Crnoj Gori su dobro markirane. Ipak, Durmitor, Prokletije, Komovi.... nijesu baš pristupačne planine, a posjećene su. Gorski spasioci i helikopter najčešće se angažuju za Durmitor i kreće se iz Nikšića u tehnički vrlo zahtjevne akcije, jer nije uvijek dan, lijepo vrijeme, teren pristupačan za spuštanje iz vazduha...

BEZ ODGOVORNOSTI

Iskustvo naših spasilaca potvrđuje da je najteže locirati onoga ko je povrijeđen u planini ili se izgubio. Svaki naš spasilac mogao bi napisati antologiju priča koje se ispredaju od prvog poziva za pomoć do okončanja akci-

nogorsko društvo ekologa

Čaroliju munike“

DRUŽILI SE SA PRIRODOM: Sa kampa u Danilovgradu

9

33 osobe spašene su ovog ljeta, najčešće su to bili strani državljani

je. Čovjek pozove 112 i kaže da se izgubio, ima pametni telefon i uključenu lokaciju, što umnogome olakša posao spasiocu da dođe do njega, ali turista u međuvremenu ode na drugu poziciju i ponovo poziva, pa onda nastaje prava jurnjava za njim.

Zanimljivo, ali tokom ove sezone gorski spasioci Crne Gore nijesu imali još nijednu intervenciju u kanjonima, a rijetko je prošlo koje ljeto da zbog nečijeg nemara bar tri noći nijesu proveli u Komarnici ili nekoj drugoj rijeci.

Ratko PEROŠEVIĆ

KOLAŠIN - Žiri za dodjelu opštinskih priznanja, odlučio je da Plaketu opštine dobiju Darko Drljević, svjetski poznati karikaturista, Zoran Ilinčić, mašinski inžinjer i pronalazač i inovator i Vlado Šćepanović, košarkaški as i svjetski i evropski prvak.

Drljević je nagrađen za izuzetan doprinos razvoju opštine, ostvarenjima opštine i izuzetnim ostvarenjima u oblasti kulture i umjetnosti. Dobio je 237 nagrada na prestižnim svjetskim festivalim karikature, imao je 67 samostalnih izložbi i preko 500 zajedničkih. Prema učešću na festivalima i dobijenim nagradama, jedan je od najuspješnijih karikaturista svijeta. Pokretač je i organizator Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu koji postaje sve značajniji na mapi svjetskih smotri karikatura.

Ilinčić se preko četiri decenije bavi inovacijama i pronalascima u oblasti fizike i mašinstva pa je dobio nagradu za ostvarenja u oblasti tehnološko-tehničkih unapređenja. Učesnik je najpoznatijih svjetski smotri pronalazača a na smotri u Ženevi je dobio medalju za „amortizer zemljotresa“.

Za svoje pronalaske je dobio 18 patenata a njegova knjiga „Atlantida još postoji“ prevedena je i na engleski jezik. Šćepanović je nagradu zaslužio doprinosom u razvoju opštine ostvarenjima u sportu. Nakon kadetskih i juniorskih titula u matičnom Košarkaškom klubu Gorštak, uslijedili su trofeji u Budućnosti, Efesu, Partizanu, Bolonji, Panatenaikosu, PAOKu. Najveći igrački dometi su titule svjetskog i evropskog prvaka sa reprezentacijom SRJ. Bio je prvi kapiten košarkaške reprezentacije Crne Gore. Pokretač je i organizator Košarkaškog kampa koji sedmu godinu zaredom promoviše i popunjava sportsko-turističke kapacitete grada.

Nagrada za najbolju učenicu završnih razreda srednje škole pripala je Martini Labović učenici SMŠ ,,Braća Selić“ dok je najbolja učenica završnih razreda osnovnih škola, Gala Dulović, učenica OŠ ,,Risto Manojlović“. Gala je i najbolja učenica završnih razreda Škole za osnovno muzičko obrazovanje. Najbolji student završne godine Fakulteta je Vedran Vujisić, student Politički nauka na Univerzitetu Crne Gore.

Nagrada najboljim mladim sportistima, pripala je Andreju Miloševiću i Darinki Bulatović. Zahvalnica Opštine Kolašin, na prijedlog predsjednik SO Kolašin Milana Đukića dodijeljena je zdravstvenim radnicima JZU Dom zdravlja i Hitnoj pomoći.

D.DRAŠKOVIĆ

Darko Drljević

Zoran Ilinčić

Vlado Šćepanović

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Berane: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca, Lisijevo Polje i djelovi sela Buče i Zaostro.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Rogojevići – Obrov, Livadice, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Sipanje, Korita, Ličine, Moravac, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Lazovići, Čampari, Sušica, Đalovići, Sokolovac, Dupljaci, Banje Selo, Kukulje, Čokrlije i Nedakusi (Šurevice i dio Džafića Brda); od 9 do 14 h Gubavač.

Budva: od 10 do 14 h dio naselja Buljarica, Messer Tehnogas, Đurovići, Vodovod Petrovac, Radulovići, Golubovići i SLI. Cetinje: od 8 do 17 h Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Kopito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.

Danilovgrad: od 8 do 15 h dio

Isključenja u 16 opština

Studenog.

Gusinje: od 7 do 7:30 h komplet opština Gusinje.

Herceg Novi: od 08 do 11 h Podi, dio Crnice; od 08 do 14 h Mojdež, Tjesni Klanac, Kulinovići.

Kolašin: od 9 do 14 h Bare Kraljske i Dragovića Polje.

Nikšić: od 7:30 do 12 sati (kratkotrajno na početku i kraju radova): Dragovoljići, Risji do, Laz, Rudnik Bunići, Ćipranić TS, dio Rubeža, Gradnja inženjering, Kun o v o, L u k o v o, G r a n i c e , Žirovnica, Seoca, Bukovik, Ivanje, Vučje, Prekića Polje, Ćeranića Gora, Gvozd, Smoljevine, Gra-

dačka Poljana od 7:30 do 12 h Žirovnica; od 8 do 15 h Praga i dio Vilusa; od 9 do 10 h Ul. Manastirska, Ul. Novice Cerovića, dio Ul. Njegoševe, dio Trga slobode, dio Ul. Vuka Karadžića, Ul. Ivana Milutinovića, Ul. Novice Cerovića, Ul. Marka Miljanova, Ul. Vučedolska, Trg Šaka Petrovića.

Plav: od 7 do 07:30 h Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Ski Lift, Hoti, Vojno Selo, Hakanje; od 9 do 14:30 h dio Velike; od 9 do 18 h Rudo Polje , Šarkinovići i dio sela Brezojevice.

Pljevlja: od 7:30 do 18 h Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Babino Brdo, Đakovići, Prisoje, Metaljka, Bjeloševina, Strahov Do, Čardak-Rt, Puzići, Plakali, Prehari, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Orlja; od 08 do 17 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (moguća kratka isključenja na početku i kraju radova), Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče; od 9 do 17 h Potoci.

Plužine: od 8 do 15 h Goransko, Šume.

Rožaje: od 9 do 10:30 h dio naselja Suho Polje i naselje Nokići; od 10 do 14:30 h selo Ćosovica. Šavnik: od 9 do 17 h Dobra Sela, Mljetičak, Slatina i Timar.

Ulcinj: od 8 do 14:30 h Salč. Žabljak: od 7 do 15 h Smoljan i Borje.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

10

Svijet

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Britanska vojska saopštila da je sedam avganistanskih civila poginulo u metežu u blizini aerodroma u Kabulu

Haos se nastavlja, talibani preko Rusije nude primirje borcima na sjeveru

Ministarstvo odbrane SAD je juče saopštilo da je zvanično zatražilo pomoć od američkih avio-kompanija u prebacivanju osoba evakuisanih iz Avganistana KABUL - Britanska vojska je juče saopštila da je sedam avganistanskih civila poginulo u metežu u blizini aerodroma u Kabulu, gdje i dalje vlada haos.

Veliki broj ljudi želi da ode iz Avganistana, strahujući od islamskih ekstremista talibana koji su prošle nedjelje nasilno preuzeli vlast u gotovo cijeloj zemlji.

Do pogibije sedam civila došlo je usljed meteža u masi, kojem doprinose i talibani koji pucaju u vazduh kako bi zaplašili i otjerali očajne ljude koji žele da se ukrcaju u neki od aviona.

- Uslovi na terenu i dalje su ekstremno teški, ali radimo sve što možemo da upravljamo situacijom što je moguće bezbjednije - navelo je britansko ministarstvo odbrane.

Nakon jučerašnjeg američkog saopštenja o postojanju bezbjednosne prijetnje od ekstremističke grupe Islamska država u Avganistanu, vojni avioni SAD izvode brza slijetanja na aerodrom okružen talibanskim borcima.

U međuvremenu su talibani, koji su zauzeli gotovo cijelu teritoriju Avganistana, zatražili od Ambasade Rusije u Kabulu da prenese njihovu ponudu za sporazum borcima koji kontrolišu oblast na sjeveru države, izjavio je sinoć ruski ambasador Dmitrij Žirnov. Žirnov je rekao da je jedan od političkih lidera talibana zatražio od Rusije da kaže borcima u Dolini pet lavova da se ta islamistička grupa nada postizanju političkog sporazuma o situaciji u toj oblasti.

Ruski diplomata je kazao da talibani tvrde da ne žele krvoproliće u Dolini pet lavova, uporištu jedinice Sjeverna alijansa, američkog saveznika tokom invazije SAD na Avganistan 2001. godine kojom je srušena talibanska vlast.

Dolina pet lavova je jedina oblast koju talibani nijesu zauzeli tokom prošlonedjeljne ofanzive širom zemlje.

U toj oblasti utočište je našlo više pripadnika doskorašnje svrgnute vlade nakon što su talibani zauzeli Kabul.

Moskva, koja je od kraja 1979. do početka 1989. godine ratovala u Avganistanu protiv pobunjenika, povratila je uticaj prethodnih godina, kada je djelovala kao posrednik između raznih avganistanskih frakcija, uključujući talibane.

SAD TRAŽE POMOĆ Ministarstvo odbrane SAD je juče saopštilo da je zvanično zatražilo pomoć od američkih avio-kompanija u prebacivanju osoba evakuisanih iz Avganistana. Šef Pentagona Lojd Ostin aktivirao je poseban mehanizam pomoći američkoj vojsci u vanrednim situacijama (Civil Reserve Air Fleet) i od šest kompanija zatražio ukupno 18 aviona.

Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da Ministarstvo odbrane ne predviđa da će to imati značajan uticaj na putničke letove tih kompanija.

Kirbi je naveo da ti avioni neće letjeti do Avganistana, već da će biti korišćeni za prebacivanje putnika iz takozvanih tranzitnih tačaka do kojih su

doletjeli iz Kabula.

To će američkoj vojsci omogućiti da se fokusira na evakuaciju osoba iz Kabula, dodao je Kirbi.

OBAZRIVO SA IZBJEGLICAMA Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je juče da se spriječi dolazak izbjeglica iz Avganistana, među kojima bi mogli da se kriju ,,prerušeni borci“, poslije talibanskog preuzimanja zemlje.

Putin je na sastanku sa zvaničnicima vladajuće stranke Jedinstvena Rusija rekao da zapadni partneri insistiraju na tome da se prihvate izbjeglice u zemljama centralne Azije dok ne dobiju vizu za SAD ili druge zemlje.

- Ali ko može da bude skriven među tim izbjeglicama, kako možemo znati - pitao se on i ocijenio da bi stotine, odnosno stotine hiljada ili čak milioni ljudi mogli da žele da napuste teritoriju Avganistana.

Nekoliko bivših sovjetskih republika u centralnoj Aziji dijele granicu sa Avganistanom i Rusijom, ukazao je on i rekao da bi tako ,,borci prerušeni u izbjeglice“ mogli da stignu na rusku teritoriju.

Rusija ,,ne želi te elemente iz Avganistana ili drugih zemalja“, rekao je ruski predsjednik i podsjetio da se njegova zemlja godinama borila protiv ekstremističke gerile na Kavkazu.

Avganistan će biti na dnevnom redu u ponedjeljak na onlajn samitu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti, vojnog saveza

koji okuplja više bivših sovjetskih republika, koji predvodi Rusija.

Putin je u petak ocijenio da je važno da se spriječi infiltracija terorista iz susjednih zemalja Avganistanu, uključujući onih koji se predstavljaju kao izbjeglice.

SJUTRA SASTANAK VOĐA G7 Virtuelni sastanak vođa G7 o situaciji u Avganistanu biće održan u utorak, objavio je britanski premijer Boris Džonson, čija je zemlja trenutno predsjedavajuća Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Velika Britanija).

- Sazvaću za sjutra vođe G7 na hitne razgovore o situaciji u Avganistanu. Od vitalnog je značaja da međunarodna zajednica radi zajedno da osigura sigurne evakuacije, spriječi humanitarnu krizu i pomogne avganistanskom narodu da zaštiti napredak ostvaren posljednjih 20 godina - rekao je preko Tvitera britanski premijer.

Sastanak ministara spoljnih poslova zemalja G7 već je održan u četvrtak. Poslije tog sastanka ministri su pozvali talibane da garantuju ,,bezbjednost“ strancima i Avganistancima koji žele da napuste Avganistan.

Oni su takođe istakli potrebu da sve strane poštuju međunarodno humanitarno pravo.

Nedjelju dana od kada su talibani preuzeli vlast u Avganistanu hiljade ljudi i dalje pokušava da pobjegne iz zemlje uz životnu opasnost, dok se operacije evakuacije stranih zemalja nastavljaju u teškim okolnostima.

Srbiji prijeti preko tri hiljade zaraženih dnevno, predviđa SZO

Vakcinacija stala uprkos višku vakcina BEOGRAD – Sljedeće sedmice Srbiji prijeti preko tri hiljade zaraženih korona virusom dnevno i dvocifren broj umrlih, poručio je Marijan Ivanuša, predstavnik SZO u Srbiji - ali vakcinacija i dalje nije obavezna ni za zdravstvene radnike iako imamo višak vakcina koje mogu i da propadnu.

Sa druge strane, treća doza vakcine počela je da se daje, ali različite poruke iz zdravstvene struke da li je treba primiti unose pometnju – a peticija na Medicinskom fakultetu da se ne vakcinišu djeca neispitanom vakcinom protiv kovida dodatno je sludila građane.

Treća doza dodatno jača imunitet, tvrdi dr Darija Kisić- Tepavčević, epidemiološkinja, članica Kriznog štaba i ministarka za rad i zapošljavanje, međutim, dr Ana Gligić, najpoznatiji virusolog u Srbiji, kaže da treća doza nije potrebna jer zaštita od prethodne dvije doze traje i do 14 mjeseci. Gligić je navela da treća doza treba da bude prilagođena novim sojevima korona virusa, ali da nauka mora da istraži zašto vakcinisane osobe ili bivši kovid pacijenti mogu ponovo da se zaraze. Gligić je objasnila i da se novi mutanti korona virusa lakše prenose i izazivaju lakše simptome koji liče na prehladu. Ipak, ona uvijek naglašava da je vakcinacija jedini izlaz iz ove pandemije.

Dr Milanko Šekler, mikrobiolog iz Veterinarskog zavoda u Kraljevu, koji je sa svojim timom prvi pročitao genom korona virusa, primio je treću dozu vakcine (prvo je dobio dvije Sinofarm a treća je Sputnjik). Navodeći da istraživanja pokazuju da su se pojedine kombinacije različitih vakcina pokazale dobre, Šekler kaže da je riješio da sam sa prijateljima ljekarima sprovede eksperiment... ,,Isprobaću prvo na sebi“, rekao je on i nakon toga primio treću dozu vakcine.

Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar poručio je da treću dozu mogu da prime svi kojima je prošlo šest mjeseci od revakcine, kao i da podržava ideju da se uvedu ,,zelene propusnice“ jer nije fer ograničavati odgovorne vakcinisane ljude u bilo čemu.

Lončar je ocijenio i da broj zaraženih raste jer nema dovoljno vakcinisanih, kao i da se neće ostvariti pobjeda nad koronom dok se veliki broj ljudi ne vakciniše.

NEPOVJERENJE

SLIKA KOJA JE OBIŠLA SVIJET: Avganistanci se kače na avion u pokretu

I pored velikog broja umrlih od korona virusa, zvanično 10.356 osoba prošle godine, antivakseri su za sada odnijeli prevagu nad ljekarima - a ono što je zdravstvene radnike ostavilo bez teksta je ,,Peticija protiv vakcinacije djece eksperimentalnim vakcinama protiv kovida-19 u Srbiji“ na Medicinskom fakultetu, koju je pokrenulo 50 ljekara i dva profesora ovog fakulteta. Čak sedam dana je trebalo Medicinskom fakultetu da napiše da su stavovi ove peticije stručno neutemeljeni, problematič-

ni i netačni napominjući da se ovaj fakultet uvijek zalagao za sveobuhvatnu primjenu vakcinacije kao civilizacijskog dostignuća u medicini.Prema zvaničnim podacima u Srbiji je, zaključno sa 19. avgustom, vakcinisano prvom dozom 2.725.078 državljana Srbije, drugom 2.628.909 dok je 10.322 osoba primilo i treću dozu.

Sada je zanimljivo da za redovnu vakcinaciju i nema kampanje, ali je sve usmjereno za primanje treće doze. Pitanje je zašto vladajuća partija nije sprovela propagandu za vakcinisanje i to onakvu kakvu već godinama sprovodi da bi ostala na vlasti, a koja se temelji i na tome da su Srbi ugroženi od ostatka regiona samo zato jer su Srbi.

NEAKTIVNOST

Osim stranke Dveri Boška Obradovića i Nove stranke koju je osnovao nekadašnji predsjednik Vlade Zoran Živković, nijedna partija se nije oglasila povodom vakcinacije.

Dveri su protiv vakcinisanja pozivajući se na ustavno pravo građana da sami odlučuju o zdravstvenoj zaštiti, dok Nova stranka poziva na vakcinisanje.

Dr Šekler je nedavno uputio prijedlog strankama da pozovu svoje članove na vakcinaciju, ali na to niko nije odgovorio. Ono što je u ovom momentu zanimljivo je izgradnja nove kovid bolnice u Novom Sadu koja će biti najopremljenija, prema riječima predsjednika Srbije, i uopšte kampanja koja se vodi za sve ono što je urađeno u zdravstvu a ne za vakcinisanje.

- Srbija sada ima višak vakcina - rekao je prof. farmakologije Radan Stojanović sa Medicinskog fakulteta i ocijenio da je vakcinacija potpuno stala, da će Srbija morati da baca vakcine oko milion i po doza ili da ih poklanja, ali i da je pogrešno donijeti odluku o davanju treće doze samo na osnovu toga što ima viška vakcina. On je precizirao da ima oko 800.000 neiskorišćenih Sinofarm vakcina, 600.000 Fajzer i 100.000 Astra Zeneka. Ova izjava od 16. avgusta je nezapaženo prošla u javnosti, jer se skoro svi ponašaju kao da je korona daleka prošlost. Mjere koje su na snazi niko ne poštuje jer ih niko ne kontroliše, a davanje novca građanima za sve koji su se vakcinisali nije povećalo interesovanje. Upitan o lošem odzivu za vakcinisanje predsjednik Srbije je rekao da nikoga ne može da natjera da se vakciniše i da je država eto sve učinila... Ali, i priča o vakcinisanju ima političku pozadinu sljedeće godine na proljeće su izbori i ko sada ima smjelosti da ubjeđuje ljude da treba da se vakcinišu ako oni to neće. Krizni štab se nekoliko puta do sada izblamirao različitim izjavama i porukama svojih članova što se tiče cijepljenja i virusa uopšte, dok ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gotovo uopšte i ne insistiraju na značaju vakcinisanja. Za to vrijeme, medijski prostor je otvoren za gomilu šarlatana koji vakcinama ne vjeruju. Violeta CVEJIĆ

Kultura

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

11

INTERVJU: Reditelj Nikita Milivojević povodom premijere predstave „Zelena čoja Montenegra“

Manjak geografije, a višak istorije doveo nas je tu gdje jesmo Ljudi su spremni da žrtvuju živote, čitavu naciju, sve što su drugi sticali vjekovima da bi zadovoljili neke svoje male interese, male sujete. To mi živimo danas. Em smo sve manji i manji, sve nas manje ima, a i dalje guramo priču koja ne prolazi POBJEDA: Jesu li okolnosti te koje utiču na to da budemo ljudi ili ne?

MILIVOJEVIĆ: Sigurno je da okolnosti mogu mnogo da poremete međuljudske odnose. Naša stvarnost nam je to pokazala i previše puta. Ali, ono što nas interesuje u pozorištu i umjetnosti jeste što su okolnosti teže, a ljudi se pokazuju više ljudima, to je nama uzbudljivije i zanimljivije.

Mi tražimo najdelikatnije, najsuptilnije, najekstremnije odnose da bi postali drama.

Uvijek nas zanima gdje je drama. Tako da te teške okolnosti, kada se nalazimo na ivici stvarnosti i fikcije, prostor su u kome vidimo mogućnost za uzbudljivu predstavu ili film.

POBJEDA: Pa progovara li tada više ljudskost ili neljudskost?

MILIVOJEVIĆ: Ono što mene interesuje jesu momenti u kojima progovara više ljudskost.

Mislim da je jedan od primarnih zadataka mene kao reditelja da se uvijek borim protiv zla i gluposti. Koliko god mogu.

Svako reaguje iz svoje energije.

Kada vidim da neko u sebi nosi negativnu energiju i da se bavi tim stvarima, ja se sklonim.

POBJEDA: Jesmo li mi danas postali alergični na različitosti i da li i prijateljsta postaju romantizovane verzije nečeg što bi trebalo da budu?

MILIVOJEVIĆ: Mi živimo i dalje u jednom napetom vremenu, punom tenzije. Ali, i dalje nekako vjerujem da, bez obzira na to kakvo je vrijeme, čovjek može da se izbori da sa-

Mlade generacije ulaze u svijet koji radi protiv njih POBJEDA: Jednom prilikom izjavili ste da je na djelu ogromna količina proizvoljnosti i neznanja na sve strane. Je li to pandemija ravna ovoj koju trenutno proživljavamo i vidi li joj se kraj?

MILIVOJEVIĆ: Nažalost, zaista je tako. Ja predajem na Akademiji i imam oko sebe mlade ljude i prema njima i tom poslu osjećam ogromnu odgovornost. Čini

čuva svoju dušu. Naša zbilja je donijela nešto vrlo zanimljivo – ironiju kao dominantnu vrijednost. Ironični smo prema svemu. Kada se pojavi bilo što u romantičarskoj verziji, zauzimamo takav stav prema tome. Praktično, kada gledamo ljubavnu scenu, odmah stvaramo ironičan odnos prema tome, jer smo mi, je li, iznad toga. O čemu se zapravo radi? Neprestano pokušavamo da pobjegnemo od emocija.

To je jedna od gluposti koje je proizvelo naše vrijeme. Kao što pokušavamo, i vrlo uspijevamo, u tome da ukinemo savjest, tako i vrlo uspješno radimo na eksperimentu ukidanja emocija. Moje pozorište računa i počiva na emocijama.

Ono što ja radim ima veze sa onim što je Aristotel rekao – a to se zove katarza. I dalje mislim da je katarza suštinska

GRAD TEATAR

PODGORICA – Uz blagu jezu, koju je tik iza ušnih školjki donosio prigušeni ljetnji vjetar, kao da je i dopirao miris mora. Što nije čudno, budući da se amfiteatar manastira Svete Trojice u Stanjevićima nalazi na 600 metara iznad Budve. I zaista, teško da bi se moglo zamisliti bolje mjesto za predstavljanje storije „Zelena čoja Montenegra“, koju je na scenu postavio proslavljeni reditelj Nikita Milivojević.

Priča o prijateljstvu Nikole Petrovića i Osman-paše Sarhoša, koprodukcija JU Grada teatra sa Gradskim pozorištem i Beogradskim dramskim pozorištem, bila je i centralni dio programa ovogodišnjeg festivala Grad teatar, premijerno izvedena 10. avgusta. Za ovo vrijeme neobične zabilješke o „ljudovanju“, u istoimenoj knjizi prethodno je ovjekovječio Momo Kapor u saradnji sa Zukom Džumhurom. Pozorišni komad Milivojevića donio je emotivni i duhoviti teatarski osvrt na vrijednosti koje se čini da stavljamo u zapećak.

Kritika za Milivojevića kaže, a fakti potvrđuju, da je jedan od najautentičnijih savremenih reditelja. Predstave je, osim u Srbiji i regionu, postavljao i u najznačajnijim pozorištima u Londonu, Grčkoj, Švedskoj, Americi...

Kao reditelj i scenarista potpisuje igrani film „Jelena, Katarina, Marija“. Profesor je na novosadskoj Akademiji umetnosti, a ovog puta za Pobjedu, osim o predstavi, govori i o teatru danas, kao i izazovima koje savremeno vrijeme donosi generacijama koje stasavaju.

POBJEDA: Još dok ste najavljivali predstavu kazali ste da posebno volite priče u kojima postoji miješanje vremena, prostora, stvarnog i nestvarnog. Apropo toga, šta je ovo o čemu progovara „Zelena čoja Montenegra“ i kako korespondira sa našom zbiljom?

MILIVOJEVIĆ: Kada se skloni sa strane sve na planu forme, miješanja stvarnosti i fikcije, ostane ono što je suštinsko, nešto što je prije svega priča o ljubavi i prijateljstvu. To su velike teme, ozbiljne. Postoji nešto veoma humano u toj priči. Mislim da bih, kada bih sklonio sve ukrase okolo, opet dobio storiju koja govori o stvarima koje vežu gledaoca, glumca i reditelja da se uistinu bave njima. To je ono što prepoznajemo u bilo kom vremenu, iako svako donosi nešto specifično svoje. Velike teme su takve, kao da smo u nekoj kapsuli, one pulsiraju kroz sva vremena.

Andrija Kuzmanović i Miloš Pejović kao Osman-paša i knjaz Nikola

mi se da ta nova generacija, među kojom su i moja djeca, ulaze u svijet koji sve radi protiv njih. Osmišljen je protiv njih, a to je velika zamka.

Na površini to ne izgleda tako, naprotiv. Ali, ako zagrebete malo ispod vidjećete da je sve napravljeno tako da ugrožava suštinsko u njima. Oni više ne umiju da prepoznaju teme o kojima pričamo. Ako to ne možete, onda ne možete ni da se

stvar i da ona već 2.000 godina pronalazi put prema gledalištu. Tako da nemam namjeru to da mijenjam, jer tako funkcionišem. Drugačije pozorište ne bi imalo veze sa mnom.

POBJEDA: Roman, ali i predstava, predstavljaju svojevrstan put kroz vrijeme. Ako posmatramo život kao međuvrijeme između prošlosti i sadašnjosti, umije li naš savremenik da čita greške prethodnika, ali i prihvata one stvari čije trajanje ne prolazi?

MILIVOJEVIĆ: Ponoviću nešto što je, nažalost, postala banalna istina – mi nijesmo ljudi koji umiju da uče na greškama.

To se pokazalo kroz istoriju.

Ali, i mnogo veći narodi od nas su takvi. Prosto, izgleda da je to nešto što je upisano u genetskoj šifri čovjeka. Ako malo razmislimo, postoji sa-

Nikita Milivojević

bavite ovim poslom. Postoji veliki raskorak, sve je više površnih, neozbiljnih, neobrazovanih ljudi. Ponekad se pitam šta se desilo, gdje su nestali pametni ljudi, lucidni argumenti. Kao da je zavladala epidemija gluposti. Ipak, moj posao je da vjerujem. Stvari se u životu konstantno mijenjaju, a svaka kriza porodi neki boljitak. Da se nadamo da će se vidjeti i neko bolje vrijeme, da će ljudi pronaći put. Malo je apsurdno biti na taj način optimista, gotovo naivno, ali eto, ne ostaje nam ništa sem da vjerujemo.

mo par tema kojima se bavimo neprestano. Još od Šekspira ljudi ne mogu da isprave jednu jednostavnu stvar – da su lični interesi manje važni od opštih.

Stotine godina prođe, a i dalje pričamo istu priču. Mnogo velikih djela počiva na tome.

I mi danas imamo naše priče.

Ljudi su spremni da žrtvuju živote, čitavu naciju, sve što su drugi sticali vjekovima da bi zadovoljili neke svoje male interese, male sujete. To mi živimo danas. Em smo sve manji i manji, sve nas manje ima, a i dalje guramo priču koja ne prolazi. Taj manjak geografije a višak istorije doveo nas je tu gdje jesmo. A vidimo gdje smo – imate jedan posto ljudi kojima je dobro, a svima ostalima nije. Tu je problem. O tome se treba govoriti i pisati. U našoj predstavi, ispod površine, mi takođe dodirujemo i te teme.

POBJEDA: Jedan ste od rijetkih reditelja koji je imao priliku da postavlja predstave i na Glob teatru, Delfima i Epidaurusu. Postoji li neka posebna bit u režiji na mjestima u kojima je teatar nastajao?

MILIVOJEVIĆ: Da ne umanjujem značaj toga, vjerujem da ne postoji reditelj na svijetu koji ne bi bio srećan da ima premijeru na Globu, Delfima ili Epidaurusu. Ali, u suštini mislim da je moj posao, nevezano za to da li radio za 12.000 ljudi ili za dvije stotine, uvijek na neki način isti. Moj zadatak je da neki tekst pretvorim u vizuelno zanimljiv događaj na sceni, u emociju, tenziju koja će da drži pažnju publici. Nekada uspijete više, nekada manje u tome. Lako prepoznate da li ste to u gledalištu prima ili ne. Te predstave koje sam radio tamo predstavljale su za

mene veliku radost, ali vjerujte da mi ni ova ne pričinjava ništa manju sreću. Naprotiv. Veoma sam srećan što su i premijera i reprize prošle odlično, kao i što sam nakon 20 godina ponovo na Gradu teatru.

POBJEDA: Osnivač ste i fePOBJEDA stivala posvećenog Šekspiru. Šta mi danas vidimo u njemu i jesmo li ikada prestali da budemo njegovi likovi?

MILIVOJEVIĆ: Ono što nas MILIVOJEVIĆ veže za Šekspira i što prepoznajemo i dalje u njemu poslije skoro 400 godina je upravo ono što se on bavi suštinskim stvarima. Ali, nije to samo Šekspir. Nama je on danas važan u istoj mjeri koliko i Čehov, Dostojevski, Dostojevski antička tragedija, komedija. U velikim klasicima prepoznajemo vertikalu u kojoj se prožimaju prošlost, sadašnjost i budućnost. Svaka generacija nađe tu nešto svoje.

Sada, pitanje jeste šta je to. Ali, činjenica da i dalje možemo da nalazimo sebe u tim djelima govori o tome da će ona sasvim sigurno funkcionisati, dok god je čovjek ovakav.

POBJEDA: Je li to onda naša katarza ili tragičnost?

MILIVOJEVIĆ: To su pisci koji su tačno detektovali stvari. Postavili pitanja ko smo, šta smo i kakvi smo. Kakve su nam ambicije, šta je naš strah. Sve te teme postoje zbog naše katarzičnosti, pa zbog toga i reagujemo na njih. Reagujemo instiktivno, to je mnogo više vezano za naše nesvjesno nego svjesno. U tome smo svi slični.

POBJEDA: Na koji način danas progovara pozorište i ima li onih koji i dalje žele i mogu da čuju?

MILIVOJEVIĆ: Uvijek će biti onih koji žele i mogu da čuju, u to ne treba sumnjati. Pozorište, nažalost, više nema snagu kakvu je nekad imalo, njegovo mjesto u društvu nije kakvo bi trebalo da bude. Ja pamtim da je uloga teatra bila mnogo važnija i ozbiljnija kada sam, na primjer, prije 20 godina bio ovdje. Sada je ona postala više simbolična. Promijenio se život, drugačiji su mediji, postoje mnogo moćniji mediji koji su gurnuli pozorište u stranu. Ali, potreba za živim kontaktom će uvijek postojati. Jeste za trenutak marginalizovano, ali to ne znači da će tako ostati. To je kao što sada imamo vruhunske tehnološke stvari, sofisticirani zvuk, sve manje pločice na kojima sve živo snimamo, ali se isto vraćamo gramofonskim pločama.

S. VIŠNJIĆ

12

Esej

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

O Bogu i bogovima (2)

DUGOTRAJNE POSLJEDICE

» Piše: Dr Dragan VESELINOV

Šesta neistina: Sava je stvorio „svetosavlje“ kao teološku doktrinu. Ne, Sava nije stvorio „svetosavlje“ već su „svetosavlje“ formirale srbijansko-hercegovačke nacionalističke vladike 30-ih godina XX veka u Beogradu kao političku i religijsku zaštitu srbijanskog gospodstva nad drugim Srbima i „pravu“ šumadijske Srbije na teritorije drugih Srba u ime kultnog nemanjićkog sveca koji sa tim nema nikakve veze.

POLITIČKA IDEJA

Navodno „svetosavlje“ je politička doktrina ekspanzije i učvršćivanja organizacije Srpske pravoslavne crkve na teritoriji Jugoslavije posle Prvog svetskog rata. Stvaranje Jugoslavije je bila idealna prilika da formirana Srpska pravoslavna crkva 1920. godine nesmetano širi svoju administrativnu mrežu i zahvaćene teritorije konzervira za Srbiju u slučaju raspada „trojedne kraljevine“. Širenje Srpske pravoslavne crkve po „srpskim“ zemljama van šumadijskog jezgra teritorije kneževine Srbije (iz autokefalne Beogradske mitropolije od 1879. godine) je puzajući oblik budućeg teritorijalnog proširenja države Srbije. Napred ide Crkva a za njom stiže vojska. Stoga „svetosavlje“ štite svi pobornici Velike Srbije ma gde živeli. Otuda ujedinjene pravoslavne eparhije biraju ekspanzionističko ime za sebe.

One neće Pravoslavnu crkvu u Srbiji već Srpsku pravoslavnu crkvu na prostoru Jugoslavije i univerzalnom prostoru sveta.

Dobijeni tomos od vaseljenskog patrijarha za ime i područje rada Srpske pravoslavne

Ujedinjavanje svih prethodnih nezavisnih eparhija van Srbije u jednu patrijaršiju pod upravom Beograda (tobože Pećke patrijaršije) je u Jugoslaviji politički poduprt posebno Aleksandrom I Karađorđevićem bez koga ono ne bi uspelo. Aleksandar je Jugoslaviju shvatao kao nevidljivu Srbiju pod kontrolom srbijanskih oficira. Zbog njegovog uništavanja države Crne Gore je bilo moguće pretvoriti autokefalnu crkvu Crne Gore u deo Beogradske patrijaršije i njen status zadržati na nivo mitropolija

Ujedinjavanje svih prethodnih nezavisnih eparhija van Srbije u jednu patrijaršiju pod upravom Beograda (tobože Pećke patrijaršije) je u Jugoslaviji politički poduprt posebno Aleksandrom I Karađorđevićem bez koga ono ne bi uspelo. Aleksandar je Jugoslaviju shvatao kao nevidljivu Srbiju pod kontrolom srbijanskih oficira. Zbog njegovog uništavanja države Crne Gore je bilo moguće pretvoriti autokefalnu crkvu Crne Gore u deo beogradske patrijaršije i njen status zadržati na nivo mitropolija.

Srpska pravoslavna crkva je postala beogradski instrument obuzdavanja priznavanja nacionalnog bića Crnogoraca i Makedonaca što je Aleksandar Karađorđević platio životom u atentatu Vlade Černozemskog u Marselju 1934. godine, dok sadašnji odnosi između Beograda-Podgorice-Skoplja pate od velikih zategnutosti.

Razapeta je još uvek i Bosna i Hercegovina.

A kada je 1937. godine u Skupštinu bio na usvajanju Konkordat Kraljevine Jugoslavije sa Vatikanom kojim je dozvoljena katolička misionarska evangelizacija naroda u Jugoslaviji, Srpska pravoslavna crkva se digla na noge protiv njega jer je njime napadnuta njena neformalna monopolska pozicija da se samo ona može širiti i izvoditi evangelizaciju.

KONKORDAT I EKSKOMUNIKACIJE

Konkordat je pod pritiskom Milana Stojadinovića usvojen u Skupštini Jugoslavije sa 30 glasova više, ali do Senata na potvrdu nije stigao, jer bi tamo verovatno bio osporen.

Sa uporednom „tajanstvenom“ smrću patrijarha Varnave Rosića, inače miljenikom Aleksandrovim, nastala

Svetosavlje kao teo i politička doktrin S.VASILJEVIĆ

crkve u 1922. godini kanonski je osigurao da ova crkva izađe van granica prethodne Kraljevine Srbije s obzirom na širinu Jugoslavije (Kraljevine SHS) i prelazi na sva područja u Jugoslaviji gde živi pravoslavno stanovništvo srpske i druge nacionalnosti.

je u Srbiji atmosfera obračuna sa Vladom i Skupštinom koju je Crkva dodatno raspalila sa kolektivnom ekskomunikacijom iz Crkve svih pravoslavnih poslanika u Skupštini i Vladi Kraljevine koji su glasali za Konkordat. Ekskomunikaciju je organizovao Varnavin zamenik vladika Nikolaj Velimirović.

Osim toga, Srpska pravoslavna crkva je sa emigracijom Srba ka drugim evropskim zemljama, Americi i Australiji postala interkontinentalna organizacija tako da je pojam „svetosavlja“ postao globe-trotter.

NEODUSTAJANJE SPC

Nema govora da će se Srpska pravoslavna crkva zbog raspada Jugoslavije vratiti unu-

Dekret regenta Aleksandra Karađorđevića kojim se ukida CPC

Širenje Srpske pravoslavne crkve po „srpskim“ zemljama van šumadijskog jezgra teritorije kneževine Srbije (iz autokefalne Beogradske mitropolije od 1879. godine) je puzajući oblik budućeg teritorijalnog proširenja države Srbije. Napred ide Crkva a za njom stiže vojska. Stoga „svetosavlje“ štite svi pobornici Velike Srbije ma gde živeli. Otuda ujedinjene pravoslavne eparhije biraju ekspanzionističko ime za sebe. One neće Pravoslavnu crkvu u Srbiji već Srpsku pravoslavnu crkvu na prostoru Jugoslavije i univerzalnom prostoru sveta tar granica Srbije. Nema govora da će ona promeniti svoje ime. Nema govora da će ona prestati da negira nacionalno biće Crnogoraca i Makedonaca i neće sa tim prestati makar vaseljenski patrijarh opozvao tomos iz 1922. godine, i makar on priznao Makedonsku pravoslavnu crkvu i makar potvrdio svoje priznanje Crnogorske pravoslavne crkve iz XIX veka.

I nema govora da će Srpska pravoslavna crkva prestati da koristi Srbe van Srbije u jugoslovenskom prostoru radi podrivanja političke stabilnosti napadnutih država. Nema nijednog ozbiljnog znaka da će se ijedna srpska pravoslavna eparhija van Srbije odcepiti od beogradskog štaba i osamostaliti ka autokefalnosti.

Srpska pravoslavna crkva je danas izuzetno jaka budući da je deo politike Velike Srbije beogradske vlade. Otuda je ni nepovoljne istine o prošlosti

njenih sadašnjih organizacionih jedinica ne uznemiravaju počev od činjenice da Sv. Sava nije od carigradskog patrijarha Manojla Sarantina dobio pisani tomos za osnivanje Žičke arhiepiskopije 1219. godine, da tomosa nije imala ni Dušanova Pećka patrijaršija osnovana 1346. godine sve do 1375. godine, a da je Dušana za cara u Skoplju 1346. godine proglasio bugarski patrijarh Simeon uz prisustvo srpskih episkopa.

Srpska pravoslavna crkva ne pokazuje da je brine to što njene dve istorijske organizacione jedinice nisu imale tomosa 151 godinu posle osnivanja.

Ali ona danas zbog nedostatka vaseljenskog tomosa odriče pravo na samostalnost makedonskoj crkvi, a ukrajinskoj crkvi odriče samostalnost iako ova ima vaseljenski tomos.

A crnogorskoj crkvi odriče samostalnost jer ne priznaje

Srpska pravoslavna crkva ne pokazuje da je brine to što njene dve istorijske organizacione jedinice nisu imale tomosa 151 godinu posle osnivanja. Ali ona danas zbog nedostatka vaseljenskog tomosa odriče pravo na samostalnost Makedonskoj crkvi, a Ukrajinskoj crkvi odriče samostalnost iako ova ima vaseljenski tomos. A Crnogorskoj crkvi odriče samostalnost jer ne priznaje crnogorsku naciju...

crnogorsku naciju...

Ona manevriše sa velikim samopouzdanjem sa protivrečnim argumentima zato što ima podršku Vlade Srbije koja se drži jezuitske politike „mača s medom“ : bićeš onoliko autokefalan koliko te tvoj vladar brani i brani svoju teritoriju od drugog vladara i njegove crkve.

Pobediće jača država a ne cr-

Sabor SPC

Esej/Kultura

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

13

U Baru otvorena izložba akademskog slikara Relje Dedeića

ološka na

kva i tomos.

ISTINSKI ZNAČAJ SVETOG SAVE

Sam Sava nije bio srpski nacionalista već raški utemeljivač Žičke arhiepiskopije otrgnute od Ohridske nadbiskupije pod Grcima. On je bio iskreni hrišćanski prozelitista, hrišćanski „nacionalista“ u smislu manastirskog ostrva „Utopije“ Tomasa Mora, i porodični patriota Nemanjićima. On je 700 godine posle smrti zloupotrebljen od srpskih biskupa i studenata Bogoslovskog fakulteta radi kolonijalne politike Beograda i otimanja spoljnih teritorija u korist Srbije. To je još jedan razlog zbog kojeg Bogoslovskom fakultetu nije mesto na Univerzitetu u Beogradu.

Pokažite mi ijedan tekst, ijednu rečenicu gde je Sava rekao da je on nacionalno Srbin i pokažite mi u Savinoj biografiji Stevana Nemanje ijednu rečenicu gde je Sava nazvao nemanjićke župne posede Srbijom i objavio program „svetosavskog ujedinjenja“ od Budima do Soluna i od Banata do Jadrana (bez Pelješca, Dušan će ga prodati Dubrovniku)!

Ako je i znao u XIII veku za reč

Sa izložbe „Unutrašnja strana sna“

svijet slikarskih mogućnosti, gdje je dobio veću slobodu da istražuje delikatne impulse dubine bića. Nadam se da ćete sa večerašnje izložbe ponijeti sa sobom dio umjetnikovog spoznajnog svijeta i vješto uroniti u sopstvene dubine – kazala je otvarajući izložbu Katarina Gazdić-Ilić, istoričarka umjetnosti.

Relja Dedeić je 2005. završio FLU na Cetinju na odsjeku za grafiku u klasi prof. Anke Burić kod koje je 2009. i magistrirao. Usavršavao se u Pont-Avenu u Francuskoj.

Na trinaestonovembarskom cetinjskom umjetničkom salonu, 2009. godine, nagrađen je za najbolju grafiku.

V. K. V.

Freska Svetog Save

„nacija“ - onda bi to bio dokaz da je ili bio ili je čuo za Pariski univerzitet, Oksford i Kembridž, gde se ova reč koristila za udruženja studenata različitog narodnog i teritorijalnog porekla i nizašta više i ta su udruženja često bila protiv regulacije univerziteta od strane kralja i biskupa. I profesora teologa, doctora.

Nije Sava štap uperio ni na jednu teritoriju van Raške osim na one gde su bili posedi Nemanjića, na Vukanovu Zetu i njegov Hum kojim nije hteo da vlada. On ne govori o srpskoj naciji niti zna da država može biti išta drugo do svojina njegove porodice napunjena krotkim hrišćanskim narodom. Njegova država nije „srpska“ već nemanjićka, a Srbi su sporadično ime za podanike.

U svojoj državi Sava jeste varvarski istrebljivao bogumile mada su bili „Srbi“, ali nije poznato da je oca i braću Vukana i Stevana Prvovenčanog huškao na okolne slovenske narode iako je Stevan Nemanja bio antigradski „mongol“ i gajio imperijalne namere prema Konstantinopolisu. Kao i kraljevi Stevan Prvovenčani, kao i Milutin Nemanjić, kao

i Stevan Dečanski, kao i car Dušan Nemanjić sa svojih 13 ratova protiv Vizantinaca.

Sava je princ evropske dinastije srednjeg veka kakvih u ondašnjoj Evropi ima nekoliko stotina i kao ni oni ni on se ne zanosi „pravom naroda“ na suverenitet i narodnog ujedinjenja. Nije Srbija iz XIII veka svojina srpskog naroda u smislu XIX veka. U XIII veku postoji u Evropi samo jedna globalna nacija: hrišćani, razlomljeni na oko 1.000 kraljevina, kneževina, baronata, vojvodstava i drugih stepena vlasti. Hrišćanstvo je prva globalna ideologija na svetu a ne nacija.

Uprkos naporima vladika Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića da objasne u čemu je „svetosavlje“ navodna zasebna teološka doktrina, nisu je uspeli opisati. Sava ćuti iako ga Justin veliča govoreći da je originalnost Sv. Save u tome što služi Bogu! Justin Savu drži za idiota, to je doktrina?

Jedino što su Popović, Velimirović, Atanasije Jevtić i drugi savoslavljani nepobitno utvrdili je samo to da Srbi imaju porodičnu svetačku krsnu slavu i badnjak dok je okolni hrišćani i Rusi nemaju. A ni to, ipak, nije potpuno tačno jer se ova slava može naći i kod Makedonaca, Crnogoraca, albanskih katolika, katoličkih Dalmatinaca, Roma, nekih muslimana i drugih. I ova slava svakako nije hrišćanska doktrina već predhrišćansko slovensko paganstvo uz medovinu i vatru. I zato nam je tako i draga jer nas vezuje za očeve više od hrišćanstva. Hrišćanstvo je uljez u našoj istoriji?

Tako je „ svetosavlje“ ime za politički program Crkve iz XX veka i ništa više. Ono što je Velika Srbija za političare, to je „svetosavlje“ za popove.

(Kraj)

Autor je profesor na Fakultetu političkih nauka. Esej koji Pobjeda objavljuje u dva nastavka, uz dozvolu autora, izvod je iz knjige dr Veselinova radnog naslova ,,Pitajte popa“. Oprema je redakcijska.

Goran Ćetković učestvuje na prvom Bijenalu fantastike u Srbiji

,,Slijepi putnik“ u Beogradu

PODGORICA - Crnogorski slikar Goran Ćetković izlagaće na prvom Bijenalu fantastike u Srbiji, koji će biti održan u Kolarčevoj zadužbini, u Beogradu, na jesen.

- Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast što sam po

jednoglasnoj odluci stručnog žirija izabran između 269 pristiglih prijava – kandidata, za selekciju od 35 autora koji će izlagati na prvom Bijenalu fantastike u Srbiji. Od 578 pristiglih radova, među 35 je selektovana i moja slika ,,Slijepi putnik“ (akril na platnu, 2020 godina). To je slika koja govori o otuđenosti savremenog čovjeka, kao i o prolaznosti života – kazao je Ćetković.

U organizaciji Fondacije Mihajlović – Feniks iz Beograda raspisan je likovni konkurs za umjetnike sa prostora Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Cilj ovog bijenala je da se pojača medijska vidljivost tradicionalnog slikarstva koje savremenom čovjeku nudi fantaziju, osjećajnost i ljepotu likovnosti vrhunskog kvaliteta. Fondacija Mihajlović – Feniks će odlukom stručnog žirija dodijeliti i nekoliko nagrada. Pored Beograda, izložba će biti organizovana u Kulturnom centru u Novom Sadu, kao i u Valjevu.

A. Đ.

Poznati fotograf Jaroslav Pap preminuo u 65. godini

RTV

Sam Sava nije bio srpski nacionalista već raški utemeljivač Žičke arhiepiskopije otrgnute od Ohridske nadbiskupije pod Grcima. On je bio iskreni hrišćanski prozelitista, hrišćanski „nacionalista“ u smislu manastirskog ostrva „Utopije“ Tomasa Mora, i porodični patriota Nemanjićima

BAR- U Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, u subotu veče, otvorena je izložba „Unutrašnja strana sna“ akademskog grafičara Relje Dedeića. Postavku čine 32 rada malog formata rađena kombinovanom tehnikom.

Dedeić, vješto pretvarajući grafičku brazdu u slikarsku ekspresiju, traga za likovnim izrazom kojim želi da uhvati ono nemjerljivo i nevidljivo oku, a blisko duhu.

- Naziv izložbe „Unutrašnja strana sna“ sugeriše koncept jednog svijeta koji prevazilazi javu i ide dalje u dubine iza sna, gdje se možda nalazi istinsko buđenje. Umjetnik je taj svijet dotakao i teži da nam ga približi svojim likovnim traganjima. U radovima koji su pred nama, a koji su rađeni kombinovanom tehnikom akrila, ugljena, tuša, olovke, masnih boja, Dedeić je izronio iz njemu svojstvenog grafičkog izraza i uronio u nepregledni

B. RAKOČEVIĆ

U nepreglednom svijetu slikarskih mogućnosti

Živio sa prirodom i u prirodi, a ne pored nje NOVI SAD - Poznati novosadski fotoreporter Jaroslav Pap iznenada je preminuo u 65. godini života u lovištu „Kazuk“, u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje podunavlje“, u kojem je decenijama svojom kamerom „zamrzavao“ slike prirode koje su obišle cijelu planetu.

Njegova prva i prava fotoreporterska ljubav bila je snimanje prirodnih ljepota Vojvodine. Na stotine njegovih fotografija biljnog i životinjskog svijeta objavljeno je u najeminentnijim domaćim i stranim časopisima posvećenim prirodi i smatran je jednim od najvećih umjetnika u toj oblasti. Imao je više od 60 samostalnih izložbi, a bio je i osnivač Fotografskog pokreta „Foto lov“ koji okuplja mlade fotografe spremne da „žive sa prirodom i u prirodi, a ne pored nje“.

Dobitnik je mnogih prestižnih regionalnih i međunarodnih

priznanja, između ostalih, Prve nagrade za fotografiju godine u kategoriji „Priroda“ za „Košutin skok“ (2006. godine) i nagrade Fotografija godine za najduhovitiju fotografiju (2008. godine), obje na konkursu Agenicije Beta, a Kulturni centar Vojvodine „Miloš Crnjanski“ objavio je 2020. godine njegovu monografiju „Vojvodina – četiri godišnja doba“.

Pap je rođen 7. jula 1957. godine u Laliću. Nakon srednje fotografske škole „Đorđe Zličić“ u Novom Sadu, strastveno se posvećuje, profesionalno i privatno, životu iza kamere. Bio je dugogodišnji urednik fotografije u redakciji novosadskog „Dnevnika“, od 2013. godine je radio kao fotoreporter i urednik fotografije u Novinskoj agenciji Tanjug, a od 2018. i u Radio-televiziji Vojvodine, a sarađivao je i sa mnogim novinskim agencijama, od Asošiejted presa do

Jaroslav Pap na terenu

Rojtersa. Bio je prije svega umjetnik, a gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević je na Komemorativnoj sjednici održanoj u Novom Sadu istakao njegovu dobrotu, nenametljivost i činjenicu da je uvijek bio na pravom mjestu u pravom trenutku.

- Nikada u prvom redu, a uvijek sa pravom fotografijom ili pravim momentom. To mogu samo veliki umjetnici i znalci.

Ne morate biti stručnjak za fotografiju i medije. To prosto možete da vidite – rekao je VuD. E. čević.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Veliko interesovanje za akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“

Novo ruho dobilo 27 objekata Najzastupljenije su akcije za uređenje fasade i ti radovi privlače veliku pažnju. Samo kroz akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“ od početka godine obnovljene su fasade na 27 objekata, dok su na četiri objekta radovi u toku - kazao je direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović Glavni grad Podgorica i Agencija za stanovanje i tokom ove godine realizuju akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“ i ,,Poboljšanje uslova stanovanja“. Od početka godine novu fasadu dobilo je 27 objekata na različitim lokacijama, dok su četiri obnove u toku.

Cilj akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“ je uređenje fasada objekata u glavnom gradu, dok se kroz akciju ,,Poboljšanja uslova stanovanja“, osim fasada, obavlja uređenje unutrašnjosti ulaza, sanacija krovova, zamjena dotrajalih usponskih vodova...

FASADE

- Najzastupljenije su akcije za uređenje fasade i ti radovi privlače veliku pažnju. Samo kroz akciju ,,Za ljepše lice Podgorice“ od početka godine obnovljene su fasade na 27 objekata, dok su na četiri objekta radovi u toku. Osim toga, ekipe Agencije za stanovanje obnovu fasade vršile su na objektima i u dijelu Drača, Stare varoši, Hercegovačke ulice - kazao je direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović.

Uprkos visokim temperaturama, ističe Tomović, ljetnji mjeseci su bili izuzetno radni.

- Naše ekipe mogle su se vidje-

ti i u ulicama 13. jula, Svetozara Markovića, Kralja Nikole, Bratstva i jedinstva... Na taj način akciju širimo iz centra ka drugim djelovima grada, što će biti intencija i u narednom periodu - kaže Tomović.

Očekivano, ocjenjuje Tomović, najveće interesovanje izazvali su radovi na objektima koje Podgoričani zovu Šargarepa i Metalka.

- Radovi na Šargarepi su u toku i nema sumnje da će to biti ponovo objekat koji će privlačiti pažnju svih, dok su radovi na tzv. Metalci kompletirani. Pažnju privlače i radovi na obnovi fasade objekta u Ulici kralja Nikole, poznatog kao Pištolj.

Akcija nailazi na izuzetno pozitivne reakcije sugrađana i u narednom periodu ćemo nastojati da što većem broju objekata vratimo stari sjaj - kaže Tomović.

Kroz akciju ,,Poboljšanje uslova stanovanja“, u saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika, takođe će biti obnovljen značajan broj objekata.

- Etažni vlasnici se najčešće odlučuju za izradu termoizolacionih fasada. Nakon što je obnovljena fasada jednog od solitera na Bulevaru Save Kovačevića, trenutno se radi obnova fasade jednog od solitera u Ulici serdara Jola Piletića, ali i solitera u Ulici 4. jula, tzv. Pomorandža i Limun. Kroz istu

Obnova fasade ,,Šargarepe“

akciju i veći broj drugih objekata će dobiti novi izgled - kaže Tomović.

POLIGONI

Kada je uređenje sportskih poligona u pitanju, Tomović ističe da je ljetnji period bio veoma radan, te da je na četiri poligona postavljena vještačka trava, dok je na isto toliko postavljena tartan podloga.

- Vještačka trava je postavljena na poligonima u Ulici Mitra Bakića, Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, u Perojskoj ulici i na vrhu Gorice, onom koji je, nažalost, potpuno uništen u nedavnom velikom požaru.

Partner Glavnog grada i Agencije za stanovanje u ovom poslu bio je Fudbalski savez Crne Gore. Tartan podloga postav-

Soliter u Ulici serdara Jola Piletića

ljena je na poligonima u ulicama Radosava Burića, 4. jula, Vasa Raičkovića i Kralja Nikole - istakao je Tomović.

U Ulici Mitra Bakića, dodaje Tomović, privodi se kraju izgradnja novog poligona za basket, dok se na poligonu u Ulici Radosava Burića privodi kraju zamjena kompletne ograde oko poligona.

- Uskoro će biti rekonstruisan i poligon u Maslinama. Mještani Stare Zlatice će takođe u narednom periodu dobiti nove poligone. Naravno, ni to nije sve, jer će do kraja godine Glavni grad u saradnji sa privrednim društvima Agencija za stanovanje, Putevi i Komunalne usluge, rekonstruisati još nekoliko postojećih poligona najavio je Tomović.

Nj. B.

Obnovljeni sportski poligon u Ulici Mitra Bakića

Radno-okupaciona terapija u sektoru za tretman klijenata Javne ustanove ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori

Priprema zavisnika za povratak u društvo Radno okupaciona terapija kao dio psihosocijalnog tretmana u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori, obuhvata sve manuelne, kreativne, rekreativne, edukativne i ostale aktivnosti, s ciljem postizanja i poboljšanja određene fizičke i mentalne funkcije klijenata, a u skladu sa njihovim vještinama i iskazanim interesovanjima.

- Uloga radno-okupacione terapije je što brža rehabilitacija i priprema klijenta za povratak u socijalnu sredinu, gdje bi on uz pomoć naučenih tehnika i vještina bio konkurentniji na tržištu rada ili otvorio mogućnost za dodatnu edukaciju, dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju - kazala je direktorica Ustanove Dijana Milošević.

U radu sa klijentima, pored radno-okupacionog terapeuta, ističe Milošević, učestvuju i članovi stručnog tima, kako bi zajednički pratili sam proces rehabilita-

Neki od radova klijenata ustanove ,,Podgorica“

cije, ali i dalju integraciju klijenata tokom resocijalizacije.

- Rad se organizuje grupno ili individualno, zavisno od interesa klijenta, njegovih želja i mogućnosti. Radno-okupaciona terapija ima za cilj psihosocijalnu i funkcionalnu rehabilitaciju, a osnovna intencija je očuvanje i unapređenje potencijala osobe - navodi Milošević.

Radnim aktivnostima, dodaje, utiče se na održanje pokretljivo-

sti, poboljšanje motoričkih sposobnosti, posebno poslije dugogodišnje aktivne faze klijenta.

Takođe, radnim aktivnostima se utiče na zadovoljenje ljudskih potreba, posebno potrebom za pripadnošću, uvažavanjem, samopoštovanjem i poštovanjem.

- Radna terapija predstavlja i prevenciju psihičkim smetnjama, jer udaljava od opsesivnih misli, apatije i očajavanja, a istovremeno jača koncentraciju i

Stolarska radionica

obnavlja vezu sa realnošću, što je u procesu rada sa zavisnicima vrlo bitan segment u terapijskom radu - kaže Milošević.

Okupaciona terapija, ističe, ima za cilj da motiviše klijente da učestvuju u aktivnostima, koje su za njih zanimljive, izazovne ili predstavljaju nastavak njihovih aktivnosti koje su im predstavljale zadovoljstvo u dosa-

dašnjem životu, ali su tokom aktivne faze bile zapostavljene, pa se na taj način doprinosi njihovoj resocijalizaciji.

Pored slikarsko-kreativne radionice, u Ustanovi se realizuje i stolarska, radionica za uzgoj pčela i proizvodnju pčelinjih proizvoda, uzgoj ukrasnog bilja i drugih sadnica, kao i perionica za vozila Glavnog grada.

- Aktivnosti u našim radionicama u prethodnom periodu su rezultirale izložbama slika, učestvovanjem na Novogodišnjem bazaru, izradom kreveta za Dječije odmaralište i izradom škura za muzej ,,Marka Miljanova“, raznim donacijama u vidu pošumljavanja određenih područja sadnicama naše proizvodnje i slično – kazala je Milošević.

Nj. B.

Hronika Podgorice/Marketing

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Psi uglavnom na povocu, ali bez korpe

Vlasnici svoje ljubimce vrlo često šetaju na način koji nije u skladu sa zakonom Podgoričkim ulicama svakodnevno ne mali broj građana šeta pse, ali samo rijetki to rade u skladu sa odredbama Odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima – na povocu i sa zaštitnom korpom.

Korpe kao izuzetak

Dijelom i kao posljedica nepridržavanja zakonskih odredbi, ima i napada vlasničkih pasa na djecu, od kojih su neki kao posljedicu imali i tjelesne povrede. A takvi slučajevi mogu se vrlo jednostavno preduprijediti...

Doktor veterinarske medicine Milan Mitić kaže da su adekvatne zaštitne korpe zdravstveno bezbjedne i ne škode psu kada je u pitanju normalno disanje ili oslobađanje viška toplote dahtanjem. To podrazumijeva da je korpa odgovarajuće veličine za određenu rasu.

- Korpa ne treba da stiska njušku, pas mora komotno otvarati usta. Korpa treba da spriječi ugriz. Ona ne pravi nikakve fizičke zdravstvene smetnje, ali može da dovede

do stresa za psa. Stres može da doživi pas koji nije naviknut na korpu, kojem se ona prinudno stavlja – ističe dr Mitić.

On naglašava da životinja ne reaguje razumno kao čovjek, nego se uplaši i to može da dovede do stresa, uznemirenosti, ubrzanog disanja i rada srca, a u nekim slučajevima može da dođe i do mučnine i povraćanja.

- Prije nego što se psu stavi

Adekvatne zaštitne korpe zdravstveno su bezbjedne i ne škode psu kada je u pitanju normalno disanje ili oslobađanje viška toplote dahtanjem. To podrazumijeva da je korpa odgovarajuće veličine za određenu rasu zaštitna korpa za šetnju, on se mora navikavati na nju. Najbolje ga je od malena navikavati na korpu, malo po malo, jer pas koji nije navikao na korpu, može da se razdraži i da se postigne kontraefekat, odnosno da se ponaša uznemireno i da vlasnik ne može da ga kontroliše. Najbolje je da navikavanje psa na korpu rade obučeni dreseri – kazao H. P. je Mitić.

Zakonske odredbe Iz Komunalne inspekcije navode da je u njihovoj nadležnosti kontrola da li se vlasnički psi drže u skladu sa Odlukom o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima.

- Tom odlukom nije regulisano pitanje držanja pasa za povodac, kao niti nošenje korpe.

Pravilnikom o načinu držanja opasnih pasa („Službeni list Crne Gore“, br. 031/17) propisani su uslovi i način držanja opasnih pasa. Ovim pravilnikom regulisano je da se opasni psi mogu izvoditi samo na povocu koji odgovara veličini i snazi psa i sa zaštitnom korpom.

Treba napomenuti da se radi o podzakon-

skom aktu Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, nad kojim nadzor vrši Veterinarska inspekcija – saopšteno je iz Komunalne inspekcije.

Kako dodaju, Zakonom o komunalnim djelatnostima propisano je da je radi zaštite javnih površina zabranjeno puštanje pasa na javnu zelenu površinu.

- Zakonom je propisano da je u vršenju komunalnog nadzora komunalni policajac ovlašćen da kontroliše sprovođenje te zabrane i preduzima odgovarajuće mjere u slučaju njenog nepoštovanja. Za navedeni prekršaj komunalni policajac može izdati prekršajni nalog u iznosu od 100 eura – navode iz Komunalne inspekcije.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Gornje Gorice (Miloja Pavlovića, dio Sitničke, Majevičke i Kragujevačke); Ptikalj; - od 8 do 18: dio Bioča, dio Mrka, Crkvice, Grudice, Ras i Podsić - kratkotrajna isključenja u navedenom terminu; Blizna i Petrovići. H. P.

Sunčano, do 37 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 22 stepena, najviša dnevna oko 37. H. P.

15

16

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Budućnost u Tuzima imala igru i dva gola predno

DRUGA LIGA, 2. KOLO: Više golova u Radanovićima nego na svim ostalim mečevima

Bokeški derbi bez pobjednika Bokelj Arsenal

0 0

KOTOR - Gradski stadion.

Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Vođević. Žuti kartoni: Aković, Jeknić, Škrelja, Vučinić, Obradović, Popović (Bokelj), Todorović, Milović, Delić (Arsenal).

BOKELJ: Aković, Jeknić, Škrelja (od 85. Čavor), Vučinić, Batuta (od 58.

Panuč), Rudović (od 71.

Globarević),Macanović, Obradović, Vukotić, Popović (od 85. Braunović), Kotorac.

ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja, Manojlović, S. Mršulja (od 69. Dapčević), Montenegro (od 90. Vujačić), Mirković (od 81. Marković), Muhović, Bulatović, Krivokapić, Milović.

Bokeški derbi donio je pravi spektakl. Prvi put pod reflektorima, Bokelj je pokazao dobar fudbal, ali borbeni Tivćani osvojili su bod.

Kao po običaju derbi komšija donio je zanimljivu partiju, a iako nije bilo golova, bilo je šansi, a remi je možda i pravedan ishod.

Igalo OFK Titograd

1 0

IGALO - Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 150. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelac: Bigović u 51. minutu. Žuti kartoni: Bigović, Petrović, Kordoba (Igalo).

IGALO: Bjelica, Petrović, Koprivica (od 85. Vlahović), Perović (od 90+1.

Raičević), Mučalica, Kopitović, Pajović, Ivanović, Bigović (od 81. Đurković), Kordoba, More.

OFK TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Šušić (od 61.

Vukčević), Vujačić, Božović (od 35. Đaković), Bulatović (od 61. Rakočević), Klikovac, Spahić, Vujisić (od 54. Marstijepović), Ljumović, Smolović (od 54.

Turusković).

Igalo je uspjelo da stigne do pobjede. Titograd je parirao, pružao dobar otpor, ali je domaćin nakon snalažljivosti Bojana Bigovića u 51. minutu uspio da dođe do

sva tri boda.

Nekadašnji crnogorski prvak u posljednjih pola sata zaigrao je ofanzivnije, ali nije mogao da izbjegne poraz, pa je upisao i drugi vezani neuspjeh.

Grbalj Berane

2 3

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Dedijer u 10. i Rajović u 45+5. (Grbalj), Tmušić u 32. (iz penala) i Vulević u 46. i 62. minutu (Berane). Žuti kartoni: Šćekić, Rajović (Grbalj), Čikić, Bujiša (Berane). Crveni karton: Nenad Vujović u 45+3, Darko Mićanović u 75. minutu (Grbalj).

GRBALJ: Mićanović, Šćekić (od 77. Bećić), Vilotijević, Stešević (od 46.

Vraneš), Globarević (od 63.

Savković), Carević, Stanišić (od 77. Grandov), Rajović, Vujović, Damjanović, Dedijer (od 63. Stojanović).

BERANE: Aković, Kontić (od 63. Tomović), Čikić, Vulević, Alhasan, Santos, Nedić, Šunjević, Bujiša (od 87. Popović), Muković, Tmušić.

Dramatičan meč, sa dosta nervoze, viđen je u Radanovićima. Grbalj je u finišu prvog dijela igre ostao bez Nenada Vujovića, ali je odmah zatim nakon ubačene lopte iskusni Rajović loptu zakucao za vođstvo 2:1. Međutim, brojčano jači Beranci uspjeli su da naprave preokret u nastavku, zahvaljujući golovima Vuka Vulevića.

Vulević je prvo na startu drugog dijela donio egal, a totalni pritisak krunisan je u 62. minutu. Gosti nijesu kaznili domaćina, koji je nakon isključenja golmana Mićanovića posljednih 15 minuta igrao sa dva igrača manje. Međutim, gosti su ispunili cilj i osvojili sva tri boda…

Jedinstvo Kom

1 0

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelac: Hajrović u 26. minutu. Žuti

Raspored 3. KOLO (29. AVGUST) OFK Titograd - OFK Mladost DG Arsenal - Igalo Kom - Bokelj Berane - Jedinstvo Cetinje - Grbalj

kartoni: Kolić, Dacić, Vlaović, Korać (Jedinstvo), M. Radunović, Đukić, Filipović (Kom).

JEDINSTVO: Džafić, Banda, Šćepanović, Mušović (od 75. Ivanović), Kolić (od 69. Kovačević), Krulanović, Dacić, Dulović, Hajrović (od 84.Ćulafić), Idrizović, Vlaović (od 75.

Korać).

KOM: P. Radulović, Golubović, M. Vukčević, Hot (od 46. P. Vukčević), M. Radulović, Đukić, Đukanović, Mirković (od 46. Filipović), Lekić (od 71. Memčević), Kažić (od 87. Dujović), Osmajlić.

Jedinstvo je nakon šokantnog poraza napravilo reakciju – Bjelopoljci suu vrlo zanimljivom meču savladali Kom 1:0.

Jedinstvo je pokazalo da opet ima ekipu koja može da se bori za vrh, pa će bodovi protiv tima koji je takođe u krugu kandidata za vrh imati poseban značaj. Meč je odlučio Orhan Hajrović, koji će i ove sezone biti važan adut Jedinstva.

OFK Mladost DG 1 Cetinje 0 PODGORICA - Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Stanisavić u 90+4. minutu. Žuti kartoni: Krivokapić, Krstović, Stanisavić, Krivokapić, Dinoša, Bajović (OFK Mladost DG), Banićević, Marković, Vicković, M. Draganić (Cetinje).

OFK MLADOST DG: Nikić, Krstović, Joković (od 83. Bojanić), Krivokapić, Tripković (od 46. Bajović), Božović, Vuković (od 67.

Sanaga), Hadžibegović, Stanisavić, Dinoša, Harada (od 46. Mihaljević).

CETINJE: Perović, M. Draganić, N. Draganić, Tomašević, Bušković (od 59. Ilić), Mucević, Đurašković (od 83. Vicković), Đukanović (od 75.

Ljuca),Banićević, Ajković, Marković.

Novi drugoligaš uspio je da dođe do nove pobjede. Cetinjani su odolijevali, ali je Mladost u petom minutu sudijske nadoknade, preko Stanisavića, stigla do velike pobjede.

Priredio: R. PEROVIĆ

Terzić: Odličn 60 minuta, a o pad koji ne sm da nam se deš Budućnost je u Tuzima odigrala najboljih 60 minuta od početka sezone, imala dva gola prednosti na poluvremenu, stvorila sijaset prilika, neke su bili ziceri, ali ni to nije bilo dovoljno da ostvari pobjedu u derbiju sa Dečićem.

Umjesto drugog vezanog trijumfa u prvenstvu, ,,plavi“ su dozvolili domaćinu da se izvuče u posljednjih pola sata, a čak je i golman Miloš Dragojević spriječio preokret (2:2).

Podgoričani su na trenutak podsjetili na blistave šampionske trenutke, s tim što i dalje prolaze proces oporavka nakon debakla na evropskoj sceni.

Pet bodova iz četiti kola – malo je za klub kao što je Budućnost.

- Ne možemo da budemo zadovoljno podjelom plijena.

Mi smo Budućnost i priznajemo samo pobjede – za Arenu je rekao Vasilije Terzić, koji nastavlja: - Igrali smo odlično prvih sat vremena, kontrolisali igru i rezultat, ali desio nam se pad poslije primljenog gola. Ekipa Dečića je to iskoristila i stigla da izjednači. Tih 60 minuta jesu ohrabrenje, ali moramo

tako da igramo čitavu utakmicu, da imamo kontinuitet. Vjerujem da je izdanje u Tuzima najava onoga čemu težimo, partija i učinaka kakve želimo –dodao je vezista ekipe koja brani duplu krunu.

Pobjede u posljednjim trenucima često dođu kao poručene, a upravo su ,,plavi“ na taj način slavili u meču sa Podgoricom na svom terenu uoči gostovanje Dečiću.

Timski napredak je bio očigledan u Tuzima, ali nešto još fali…

- Dominirali smo u prvom poluvremenu. Dva puta smo pogodili mrežu protivnika, a moglo je na poluvremenu da bude još više golova u našu korist. Propustili smo mnogo šansi, a to nam se desilo i početkom nastavka kada je trebalo da prelomimo utakmicu. I obično tako biva

PREMIJER LIGA (2. KOLO)

Čelzi izgleda moćno Čelzi je tempirao formu za početak Premijer lige – nakon pobjede na domaćoj premijeri protiv Kristal Palasa (3:0), ,,plavci“ su kao gosti bili sigurni i u londonskom derbiju sa Arsenalom – 2:0.

Nije bilo dileme na Etihadu – slavio je spremniji, kvalitetniji, brži i jači tim. ,,Tobdžije“ je načeo povratnik u Čelzi Romelu Lukaku, koji je u prvom nastupu poslije transfera iz Intera pogodio mrežu u 15. minutu. Asistent je bio Džejms. ,,Plavci“ su kontrolisali stvari na terenu i konstantno napadali. Arsenal nije mogao da izdrži pritisak i meč je riješen u 35. minutu kada je pogodio Džemjs, ovoga puta na dodavanje Maunta. Izabranici Tomasa Tuhela nijesu odustajali od napadačke igre. Ređale su se šanse ispred golmana Lena, a koliko je Čelzi bio superioran svjedoči podatak da je oba poluvremena završio sa dvocifrenim brojem udaraca na gol – u prvom ih je bilo 10, a u nastavku 12. Ostalo je 2:0, za maksimalnih šest bodova ,,plavaca“ na startu, dok je Arsenal na nuli, bez datog gola, nakon dva meča.

Mančester junajted je gubio, a na kraju došao do boda u gostima sa Sautemptonom u drugom kolu Premijer lige. Totenhem je bio uspešniji kao gost i minimalnim rezultatom savladao Vulver-

hempton u meču koji je posljednjih 20 minuta odigrao Hari Kejn.

Očekivalo se više od ,,crvenih đavola“, jer su se na startu šampionata poigravali sa Lidsom (5:1).

Ali, na prvom malo težem koraku odigrali su ispod očekivanja. Morali su da jure 1:0, do kojih je domaćin stigao u 30. minutu, kada je nakon dobre akcije i udarca Čea Adamsa lopta zakačila Freda i završila uza leđa Davida de Hee. Do kraja poluvremena gosti su bili konkretni, ali su do gola došli u 55. minutu. Odlično je asistirao raspoloženi Pogba, a Mejson Grinvud pogodio sa desetak metara.

Totenhemu je pobjedu u gostima protiv Vulvsa donio Dele Ali golom iz penala u devetom minutu, a do kraja meča gosti su imali više šansi, ali niko od napadača nije pokazao spremnost da uveća prednost. Totenhem sa maksimalnih šest bodova dočekuje Votford u narednom kolu, a „vukovi“ su bez bodova uoči duela sa Mančester R. A. junajtedom.

Arena

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

osti, ali nije pobijedila Dečić (2:2)

nih onda mije ešava

u fudbalu – kada ne iskoristiš svoje trenutke, stigne kazna.

Nijesmo najbolje reagovali na 2:1 i završilo se 2:2. To nije epilog koji nam odgovara – poručio je nekadašnji mladi reprezentativac.

Budućnost je u prethodne dvije godine dominantno osvajala trofeje.

Za sada nije na tom nivou…

- Slaba izdanja na evropskoj sceni ostavila su posljedice.

Juventus je vodio 2:0, ali je Udineze na kraju osvojio bod, a Alegri je odlučio da ostavi na klupi Kristijana Ronalda i najnovije pojačanje Manuela Lokatelija.

Ali, i takav Juve, bez glavnih zvijezda, odlično je ušao u meč – već u trećem minutu pogodio je Dibala, na asistenciju Betankura, a onda je 20 minuta kasnie Kvadrado duplirao prednost. Sve je do odmora izgledalo savršeno, a onda je u 50. minutu Šćesni napavio penal, a Perejra smanjio na 2:1. Alegri je tada vidio da stvari ne idu kako treba, ubacio je Portugalca, što nije donijelo promjenu, a domaćin je sedam minuta prije kraja izjednačio. Đeraro Delofeu je bio siguran.

U petom minutu nadoknade Ronaldo je postigao gol, ali je VAR poništio gol jer je Portugalac bio u ofsajdu.

Zanimljivo je bilo i u Bolonji gdje je domaćin bio bolji (3:2) od povratnika u Seriju A. Tim iz Salerna već u 34. minutu ostao je bez jednog igrača – Strandberg je za minut dobio dva žuta kartona, da bi u 50. minutu i Sorijano dobio drugi žuti karton kada je skivio pe-

Budućnost je do 60. minuta dominirala terenom u Tuzima, do tada je imala dva gola prednosti, ali nije dobila utakmicu.

U posljednjih pola sata ekipa je pala i pokazala određene slabosti koje je uočio trener Aleksandar Nedović.

- Sigurno nije prijatan rezultat, jer smo 60 minuta igrali fenomenalno. Ne želim da potcijenim Dečić ili da budem neskroman, ali mislim da smo mogli da postignemo još dva gola i da zatvorimo utakmicu – rekao je Nedović, te dodao: - Znali smo da je Dečić agresivan, da taj drugi gol može da ih podigne. Nijesmo imali sreće da postignemo treći gol, da amortizujemo naboj protivnika i da meč privedemo kraju.

Nijesmo je priveli na pravi način, sigurno ostaje žal za dva boda, ali problem je evidentan – određeni broj igrača nije na fizičkom nivou na kojem bi trebao da bude. Imamo igrače koji su se kasnije priključili, koji su tek izašli iz povreda i evidentan je bio pad u našoj igri, pogotovo u posjedu lopte u drugom dijelu utakmice kada se pojavio strah pri iznošenju lopte i na tom planu igre smo pali - poručio je kormilar ,,plavih“. i velika obaveza. Pripala mi je ta uloga sa 22 godine i trudim se maksimalno da opravdam traku. Odlično znam što to znači – kaže Terzić.

Do dvonedjeljne reprezentativne pauze ,,plavi“ će odigrati dvije utakmice.

U srijedu gostuju Rudaru, a narednog vikenda dočekuju Zetu.

- Cilj je da osvojimo šest bodova do pauze. Idemo redom.

Biće teško u Pljevljima, pogotovo što Rudaru gori. I oni su imali dobijenu utakmicu, a na kraju su izgubili od Petrovca pod Malim brdom. Meč sa nama im je za vađenje, ali gledamo sebe. Bolji smo i to treba da dokažemo pod Golubinjom. Očekujem dobru utakmicu i našu pobjedu – zaključio je Terzić.

D. K.

Juventus ispustio 2:0 u Udinama

VAR poništio gol Ronalda za tri boda

nal. Gosti su prvi sa bijele tačke došli do vođstva (Bonacoli), ali je Bolonja devet minuta kasnije preko De Silvestrija izjednačila. Slavlje nije dugo trajalo jer je u 70. minutu Salernitana po-

17

POVRATAK KOJI HRABRI: Tuzani nakon 0:2 uspjeli da osvoje bod protiv šampiona

NEDOVIĆ: Ostaje žal za dva ispuštena boda

I dalje tražimo formu. Lijepo bi bilo da što prije uđemo u ritam i poslije svake utakmice dopisujemo pobjede.

Vjerujem da ovaj tim može da ponovi prošlogodišnji rezultat. Možda ne tako superiorno, ali može do oba trofeja – smatra Terzić.

Mnogo turbulencija bilo je nakon evropskog kraha.

Otišao je trener Mladen Milinković, a klupu je preuzeo Aleksandar Nedović.

Ekipu su napustili kapiten i njegov zamjenik – Petar Grbić i Draško Božović, a u međuvremenu je stiglo nekoliko novih fudbalera.

Traka je prešla na ruku Terzića, koji je bio povrijeđen, ali igra sve bolje…

- Čast je i privilegija biti kapiten Budućnosti. Ujedno – to je

Fudbal

novo povela, a strijelac je bio Kulibali. Nakon 1:2 krenuo je šou – u 75. minutu izjednačio je Arnautović, a dva minuta kasnije pobjedu je donio De Silvestri.

R. A.

Dečić i Camaj noćne more Budućnosti PODGORICA - Dečić je „preživio“ još jedan derbi, ostao neporažen i nakon pet kola i zasluženo čuva mjesto u samom vrhu tabele.

Tuzani su, istina, prvi put nakon 380 minuta primili gol, ali iako su nakon pola sata igre imali 0:2 protiv šampiona, nijesu se predavali. Dečić je u nastavku meča uspio da se herojski vrati u meč – po već prepoznatljivoj borbenost Tuzani su ćušnuli šampiona u ćošak, napravili pritisak, prvo smanjili zaostatak, zatim stigli do egala – da bi u finišu čak imali šanse i za totalni preokret.

Baš zbog toga, remi protiv šampiona ima poseban značaj.

Mnogo veći od samog boda, koji svakako znači Dečiću…

-Još jednom smo pokazali da smo tim koji se nikada ne pre-

daje. Nije lako kada protiv jedne ekipe kakva je Budućnost loše uđete u meč i brzo primite dva gola. Ali, nijesmo željeli da se predamo. Možda kada je malo ko vjerovao, pokazali smo, nakon lošeg prvog poluvremena, karakter i odlučnost da ostanemo neporaženi. Digli smo se, a nakon tog prvog gola, vjerovali smo da ćemo nakon totalnog pritiska uspjeti da dođemo do egala i mislim da smo zasluženo osvojili bod – kazao je Ilir Camaj, napadač Tuzana.

Dečić je u posljednja tri međusobna meča (od čega je jedan finale Kupa) poražen od Budućnosti, ali je minule sezone dva puta zakinuo „plave“. Jendom je bilo 2:0 za Tuzane, a drugi put 2:2. U ta dva susreta Camaj je postigao tri gola, a

BAR – U pet kola ove, Mornar je osvojio više bodova nego čitave sezone kada je posljednji put bio prvoligaš. Četiri pobjede i samo jedan remi (na gostovanju šampionu), a u tom periodu samo dva puta je Mornar igrao na svom terenu, jasno govori da su Barani hit i da početak sezone definitivno protiče u znaku tima koji se do prije samo tri mjeseca nalazio u nižem rangu.

Povratnik u prvoligaško društvo u samom vrhu: Barani vezali treću pobjedu

Zvuči nevjerovatno, ali je Mornar napravio totalni obrt, a furiozan početak predstavlja fudbalsku ,,buru“ sa ,,Topolice“, koja je obradovala Barane, ali i donijela osvježenje crnogorskom fudbalu, koji ne pamti ovakav Mornar. Nakon Mogrena i donekle Bokelja u sezoni kada je igrao Evropu, Mornar je konačno tim sa juga koji je ozbiljan, jak i već sada je jasno spreman da savlada bilo kog rivala.

Da novog prvoligaša ne zanima samo opstanak, možda je pokazao i posljednji dan prelaznog roka, kada su Mitar Novaković i Mićo Perović uspjeli da iskoriste situaciju u Budućnosti i ,,otmu“ kapitena Petra Grbića, što je bio signal da Mornar razmišlja prilično ozbiljno. Grbić je na posljednja dva meča dobio šansu sa klupe, ali je svakako dao doprinos da Mornar produži pozitivan niz.

-Prije svega moram istaći da mi je izuzetno drago što sam došao u klub kakav je Mornar. Poslije situacije koja mi se desila u Budućnosti, želio sam da promijenim sredinu i nijesam pogriješio što sam izabrao baš Mornar. Činjenica je da je Mornar u posljednje dvije godine uspio da

golgetski niz nastavio je i sada, jer je Dečić njegovim golom stigao do boda, čime je i dalje na nuli u koloni za poraze…

-Kada igrate protiv šampiona, uvijek imate neki posebni motiv. Zaista je bio loš osjećaj na poluvremenu jer smo bili svjesni da smo odigrali loše. Konsolidovali smo se, poslušali ono što je šef tražio, izašli silno motivisani i onda je krenula neka druga priča. Uvijek kada pogodite protiv Budućnosti imate vrhunski osjećaj, ovog puta moj gol je bio za remi i drago mi je da sam opet pomogao timu. Golovi se očekuju od mene, tako da se nadam da će se golgeterski niz nastaviti, ali je najvažnije da Dečić drži pozitivnu seriju – skroman je Camaj.

R. P.

Bura sa ,,Topolice“ kao osvježenje lige

se podigne značajno na svim nivoima i ne treba sve ovo gledati kao preveliko iznenađenje.

Ovi rezultati su zasluženi i predstavljaju plod velikog rada svih ljudi u klubu – istakao je Petar Grbić, odnedavno ofanzivac barskog tima.

Mornar je u prvih pet kola samo dva puta igrao na ,,Topolici“, a dobar niz i treću uzastopnu pobjedu ostvario je protiv Jezera (1:0). Tako je barski tim zadržao kontinuitet, ali i pokazao da rezultati nijesu slučajnost…

-Odigrali smo dobar meč. Pobjeda je čista kao suza. Bili smo mnogo bolji, mogli smo da slavimo i ubjedljivije, ali naravno da su tri boda najvažnija. Igra i dobar odnos dodatno hrabre, tako da smo sada već fokusirani

na naredni meč, sa željom da se pozitivna serija što duže nastavi – objasnio je Grbić.

Mornar je tako na opšte iznenađenje, nakon pet kola, prvi pratilac Sutjeske. Nikšićani imaju 5 od 5, a Mornar uz Nikšićane i Dečić jedini je bez poraza.

-Idemo od utakmice do utakmice. Šef ne dozvoljava euforiju, tako da se ne opterećujemo stanjem na tabeli. Raduje nas dobar niz, ali sada se spremamo za naredni okršaj pred prvenstvenu pauzu. Imamo svoje ciljeve, ali idemo polako i zato ne razmišljamo o tabeli.

Imamo dobru hemiju, sjajnu seriju, vrhunsku podršku ljudi iz kluba, tako da nas sve to može samo dodatno gurati ka uspjesima – naglasio je Grbić.

R. P.

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Crnogorski košarkaški tale

Nikola „R Vlazniji ko Rukometaši bolji od Holandije u finalu B prvenstva Evrope

Kadeti bez poraza u elitnu diviziju Crna Gora je izborila plasman u A diviziju pobjedom protiv Holandije (30:28) u finalu Evropskog prvenstva B divizije u Rigi.

U finalu Evropskog prvenstva B divizije, izabranici trenera Brana Božovića savladali su Holandiju 30:28 (13:14), upisali petu pobjedu u isto toliko mečeva u Rigi i u velikom stilu ispunili cilj pla-

smanom u elitnu diviziju.

Na putu do naslova šampiona, dva puta su slavili protiv Holandije (pobjeda i na startu grupne faze), te upisali pobjede u duelima protiv Turske, Kosova i domaćina Letonije, pa su pokazali da imaju veliki potencijal i da im je mjesto na smotri najboljih reprezentacija Starog kontinenta.

Holandija je imala minimalnu

prednost nakon prvog poluvremena, mladi „lavovi“ su bili u zaostatku do sredine drugog poluvremena, kada su preokrenuli i prednost sačuvali do kraja meča. Arsenije Dragašević je u 58. minutu donio dva gola prednosti (29:27), a iako je protivnik prišao na gol zaostatka, Luka Nikolić je riješio sve dileme i postavio konačnih 30:28 za veliko slav-

lje u glavnom gradu Letonije.

Luka Vukićević je bio najefikasniji sa osam golova, Dragašević je postigao sedam, a Nikolić pet. Po tri puta mrežu rivala zatresli su Vojislav Vukić, Radojica Čepić i Darko Pejović, dok je Luka Barjaktarović postigao jedan pogodak.

Golman Vasilije Vujović je imao 10 odbrana.

A. M.

MIHAILO PAVIĆEVIĆ: Poštujemo svakoga, najviše sebe

Članovi Upravnog odbora Košarkaškog kluba Mornar, tradicionalno, posjetili trening ekipe i igračima poželjeli uspješnu sezonu

Đorđije Pavićević: Imamo najbolje uslove za ono što igrači traže PODGORICA – Mornar već skoro dvije sedmice trenira u Baru pripremajući se za novu sezonu.

Dolaskom Milije Mikovića, po završetku obaveza sa reprezentacijom Crne Gore u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, Barani su kompletirali redove. Istina, zbog bolesti je trenutno van stroja Strahinja Mićović...

Posljednjem treningu pred vikend prisustvovali su i članovi Upravnog odbora kluba koji su, tradicionalno, poželjeli igračima i stručnom štabu uspješnu sezonu i da pobjede proslavljaju pred vjernim navijačima „Ponosa Bara“.

Predsjednik Mornara Đorđije Pavićević je zahvalio predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću na svemu što je grad napravio proteklih godina da bude sastavni dio Mornara, kao i privrednicima grada koji su finansijski pomogli klub, uz želju da im se Mornar oduži igrama na terenu.

- Stručni štab i rukovodstvo kluba, koji stoje iza svih ovih uspjeha, pokušavaju da igrači-

ma obezbijede maksimalne uslove. Možemo samo da budemo ponosni i kažemo da u takvoj konkurenciji u regionu, možda, imamo najbolje uslove za ono što igrači traže. To su uslovi na parketu, finansijski uslovi i komplet uslovi drugog tipa kako bi igrači napravili ono što mi tražimo, a to je što više pobjeda i uspjeha da bismo svi bili zadovoljni. Nadam se da je pred nama jedna lijepa godina, i da će naši dragi navijači biti zajedno sa nama na tribinama i da će donijeti dosta pobjeda, kao i do sada – rekao je Đorđije Pavićević i istakao da ga raduje stvaranje sportskog drušva sa Fudbalskim klubom Mornar.

- Nadam se da ćemo ubuduće imati i drugih sportova u toj porodici – istakao je Pavićević.

Predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine Mornara Dušan Raičević je poželio „dobrodošlicu novim igračima, kao i uspješan povratak u svoju porodicu onima koji se vraćaju u klub“.

- Godina iza nas je bila puna izazova, a jedan od najvećih u sportu sa kojim smo se mogli susresti, a posebno vi kao igra-

či, jeste da nastupate tokom cijele godine bez prisustva publike. Nadamo se da će se ta situacija značajno mijenjati u narednom periodu i da ćete u godini ispred vas, takođe, imati punu podršku vjernih navijača KK Mornar. Ovo je klub koji je primjer, prije svega, svim košarkaškim klubovima u regionu, ali i primjer svim sportskim kolektivima u Crnoj Gori, pa tako i u Baru. Zaista moram da iskažem zadovoljstvo što je na primjeru košarkaškog kluba i fudbalski klub počeo organizaciono da stasava. Ovakvim zajedničkim akcijama šaljemo jedinstvenu poruku da mi gradimo ono što je cilj svih nas, a to je da Mornar bude velika porodica koja je prepoznata i van granica naše države – rekao je Raičević i poželio igračima zdravlja i da ih sportske povrede zaobiđu u novoj sezoni.

- Želim vam da se da maksimalno posvećeno i vrijedno radite i da se borite za grb Mornara jednako koliko Barani vole i bodre KK Mornar – dodao je Raičević.

Od prošlogodišnjeg tima, u Mornar su ostali Aleksandar

Trener Mihailo Pavićević je, između ostalog, kazao da je Mornar ove godine malo koncepcijski napravio drugačiji tim u odnosu na prethodne sezone.

- Nadam se da se sa tom promjenom neće ništa promijeniti što se tiče naših krajnjih ciljeva. Mi smo ekipa koja poštuje svakoga, a najviše vjeruje i poštuje sebe. To ću do posljednjeg dana tražiti i od svojih igrača. Uvijek kažem da igrači mogu da dam najveću pohvalu kada mu kažem „svaka ti čast, dao si sve od sebe“.

Kao što sam rekao kad smo se okupili, a sad to i ponavljam – vjerujte mi, niko neće voljeti da igra protiv nas. Nadam se da ćemo to pokazati kako to izgleda na terenu – rekao je trener Mornara.

Lazić, Marko Jeremić, Tejlor Smit, Sead Šehović, Nemanja Gordić i Nemanja Vranješ, kome, međutim, predstoji dug period rehabilitacije nakon operacije Ahilove tetive. Kao pojačanja su stigli Vladimir Mihailović, pomenuti Mićović, Milija Miković, Gligorije Rakočević, Kori Dejvis i Trej Luis. Pripremama će se priključiti i Davonta Džordan, koji je kao Mornarov igrač lani igrao na pozajmici za bugarski Balkan iz Botevgrada. Sa ekipom radi i nekoliko mladih igrača, predvođenih Balšom Živanovićem od koga u Mornaru očekuju puno u novoj sezoni.

Barski klub ima u planu odigravanje kontrolnih utakmica protiv Budućnosti i Podgorice, kao i tunir u Laktašima. Mornar sredinom septembra očekuju kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona...

S. J.

Novi prvoligaš iz Nikšića

Sutjeska u eliti vidi šansu za napredak Rukometni klub Sutjeska zahvalan je Upravnom odboru Rukometnog saveza Crne Gore koji je odlučio da proširi SBBet Prvu mušku ligu, jer će klub dobiti priliku da se takmiči u najvišem rangu takmičenja, ističe trener Božidar Mušikić u razgovoru za zvanični sajt Saveza.

Navedena odluka će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju rukometa u gradu pod Trebjesom, a Opština Nikšić je najavila podršku klubu, u želji da se doprinese afirmaciji tog sporta u jednom od najznačajnijih ru-

kometnih centara naše države. Šta za Vaš klub znači odluka Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore da, nakon proširenja Prve lige, postanete član najvišeg ranga takmičenja?

- RK Sutjeska je prethodnih godina bila okrenuta radu sa mlađim kategorijama. Iz tog posvećenog odnosa formirali smo kadetsku ekipu koja je prošle godine igrala za RK Danilovgrad i postala prvak Crne Gore. Ta ekipa bila je prijavljena za nastup u Drugoj ligi. Imajući u vidu to da su se za nastup u toj ligi prijavila samo dva-tri

Stonoteniser Luka Bakić optimista pred nastup na Paraolimpijskim igrama

Znamo kako se osvajaju medalje

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

enat pojačao ekipu iz Skadra

Rakov“ u od „Njara“ KOLAŠIN - Nikola Rakočević, crnogorski košarkaški talenat, nastupaće naredne sezone za ekipu Vlaznije iz Skadra, koja je jedna od najboljih u sve kvalitetnijoj košarkaškoj ligi Albanije.

Poznavaoci crnogorske košarke bi ovaj potpis ugovora mladog košarkaša, koji će krajem ovoga mjeseca napuniti 19 godina, prema poznatim košarkaškim nadimcima, ovako objasnili – Nikola „Rakov“ u Vlazniji kod „Njara“...

Nikola Rakočević je sin Gorana Rakočevića, poznatog košarkaškog trenera koji je u KK Budućnosti stvorio generaciju koju su činili Pajović, Vukčević, Bulatović, Đaletić, B. Pajović, Vukosavljević, kao kasnije i generaciju braće Bakić, Pavlovića, Sekulića... Sada je u Budućnost Voliju zadužen za rad sa najmlađim selekcijama. „Njaro“ je decenijski nadimak Nikole Milatovića, nekada

uspješnog košarkaša od Budućnosti i Lovćena pa do Hapoela i Šoprona, a sada traženog i potvrđenog trenera koji godinama osvaja trofeje u košarkaškim takmičenjima u Albaniji.

Nakon Budućnost Volija, Studentskog centra,Podgrice i Ol Starsa, Nikola Rakočević če obući dres Vlaznije iz Skadra.

Visok je nešto preko 200 cm, igra „trojku“ i „četvorku“ a može se dobro snaći i na ostalim pozicijama. Košarka mu je odavno u porodičnoj genetici, ali i u košarkaškom treningu kojeg mu nikada nije dosta...

- Odlučio sam da svoju drugu seniorsku sezonu posvetim ambicioznom timu Vlaznije iz Skadra. Pratio sam albansku košarku i vjerujem da ću se pravim radom izboriti za pravi status. Željan sam dokazivanja, smatram da ima „dosta košarke“ u meni i vjerujem da ću se nametnuti treneru Nikoli Milatoviću „Njaru“, kazao je uskoro 19-godišnji Nikola Rakočević. Dr.DRAŠKOVIĆ

Arena

Sportski miks Do ovog ljeta vodio ŽOK Akademija iz Tivta

EP u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore

Bogojević novi član stručnog štaba Budućnosti

Milena Jovanović najbolja u Evropi Crnogorska karatistkinja Milena Jovanović osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u finskom Tampereu.

Mlađa seniorka Omladinca u kategoriji preko 68 kilograma pobijedila je u finalu Miu Gretu Zorko 3:2.

Do finala je naša takmičarka bila bolja od Italijanke Eleonoru Berneri (4:1), reprezentativke Kosova Djelzu Sejdijaj zahvaljujući pravilu o prvom osvojenom poenu (1:1) i u polufinalu od Švajcarkinje Šomšanok Benc (4:1).

Ovo je, inače, treća medalja crnogorske reprezentativke na šampionatima Evrope i svijeta u mlađim kategorijama.

Jovanović je plasmanom u finale osvojila drugu zlatnu medalju za crnogorski karate u Tampereu, nakon što je prvakinja Evrope postala i kadetkinja Helena Backović u kategoriji do 47 kilograma.

Ostali crnogorski predstavnici u konkuPioniri Sutjeske

19

renciji mlađih seniora, posljednjeg takmičarskog dana, eliminisani su u drugom, odnosno prvom kolu.

U kategoriji do 60 kilograma Ognjen Otašević je u prvom kolu pobijedio Abdulaha Backu 9:1, dok je u drugom izgubio od Bjelorusa Mikite Rašetnika 1:0.

Do 84 kilograma, Vasilije Mićunović slavio je na startu protiv Mađara Elesa Benćea 1:0, ali je u drugom kolu izgubio od Muhameda Halita Tamiksela 6:0.

Bolji od mađarskog borca bio je i Nemanja Jovović (preko 84), ali je u drugom kolu, zbog pravila o prvom osvojenom poenu, izgubio od Kosovara Endrita Šaćirija (2:2).

Ubjedljiva na startu bila je Milica Jeknić (do 55) protiv Njemice Mišele Sus 5:0, ali je u drugom kolu izgubila od Dankinje Erike Batakujević 6:0.

Prvo kolo bilo je kobno za Saru Raković, koja je u kategoriji do 68 kilograma izgubila od Lene Gulumian iz Jermenije 5:0.

PODGORICA – Doskorašnji trener Ženskog odbojkaškog kluba Akademija iz Tivta Luka Bogojević novi je član stručnog štaba Muškog odbojkaškog kluba Budućnost volej, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

- Velika mi je čast da se kao dijete Budućnosti, gdje sam napravio svoje prve odbojkaške korake, vratim i to kao trener. Zahvalan sam ljudima iz uprave koji su prepoznali moj dosadašnji rad i trud i koji su mi ukazali povjerenje da kroz trenerski posao predstavljam klub koji označava brend crnogorske odbojke. Ostvareni rezultati, kao i cjelokupna organizacija kluba posljednjih godina su dokaz da se klub vraća na nivo koji ga je nekad krasio, te stoga je i moja odluka da se priključim i radim u klubu bila laka – rekao je Bogojević.

Bogojević je prošle sezone sa Akademijom ubjedljivo osvojio prvo mjesto u Drugoj ligi, sa svih 18 pobjeda, i izborio plasman u elitu.

- Zahvalio bih se i svom, sada već bivšem, klubu OK Akademija na korektnoj saradnji i prilici za rad i napredovanje u prethodnim godinama. Ovo predstavlja veliki korak u mojoj trenerskoj karijeri i siguran sam da uz posvećen i kvalitetan rad nas trenera, uz punu podršku ljudi iz uprave, rezultat i rast kluba je neizbježan. Takođe, još jednu radost i podstrek mi čini to što ću imati priliku da sarađujem sa kvalitetnim trenerima i sjajnim ljudima – Balšom Radulovićem i Dragom Cimbaljevićem. U tome vidim dobru podlogu za dalji moj napredak, a sve u cilju da Budućnost vratimo tamo gdje joj je uvijek i bilo mjesto, u sami vrh. Ono što mogu da obećam je da ću uloziti sve svoje napore i znanje kako bih opravdao povjerenje koje mi je ukazano – dodao je Bogojević.

S. J.

Crnogorski odbojkaši će u srijedu i petak sparingovati sa poljskim Zavjerćeom, koji sa klupe vodi naš proslavljeni trener

kluba, uputili smo zahtjev koji je prihvaćen od strane Rukometnog saveza Crne Gore, da nam se pruži prilika da se priključimo Prvoj ligi. Na tome smo zahvalni Upravnom odboru Saveza.

Koliko je navedena odluka

UO RSCG značajna za razvoj igrača i rukometa u gradu?

- Ovakva odluka će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju rukometa pod Trebjesom, jer smo od Opštine Nikšić dobili podršku, čime su pokazali volju za afirmaciju rukometa u našem gradu.

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Luka Bakić spreman je za nastup na Paraolimpijskim igrama u Tokiju i vjeruje u dobar rezultat u pojedinačnoj, a prije svega u ekipnoj konkurenciji, u paru sa Filipom Radovićem.

U Tokiju, kaže, nema loših igrača…

- Tu su još Indonežanin Dejvid Džejkobs, Kinez Lian Hao, Austrijanac Kristijan Gardoš, Francuzi Mateo Bohas, Žil de Bordone i Španac Hoze Ruiz Rejes. Uz nas dvojicu su glavni favoriti za medalje. U Tokiju je, u našoj kategoriji, 14 stonotenisera, nema lošeg igrača i ekipe. Član ekipe koja je osvojila evropsku bronzu u Helsingborgu kazao je da stonoteniska takmičenja počinju 25. avgusta pojedinačnim dijelom i traju do 29. avgusta.

- Slijedi dan pauze, pa ekipni dio. Trudićemo se da odigramo najbolje što znamo, spremni smo i očekujem da će sve biti kako treba. Jedva čekamo žrijeb i da krene ono zbog čega smo se i okupili u Tokiju.

Bakić će debitovati na Paraolimpijskim igrama.

Smatra da je crnogorska ekipa među favoritima za medalju i da će joj najozbiljniji kandidati za visok plasman biti Francuska, Poljska, Španija i Indonezija.

- Ekipa smo ekipa koja ima dva kvalitetna igrača. Imamo iskustva i znamo kako se osvajaju medalje. Imamo ozbiljne rivale, ali smo i trenirali i spremali se kvalitetno.

Tražićemo svoju šansu, ali se nikako ne odričemo pojedinačnog nastupa. Dosta zavisi od žrijeba, ali očekujem da i tu ostvarimo dobre rezultate – kazao je Bakić.

Kakve su ambicije kluba u predstojećoj sezoni?

- Ambicija kluba je da se u Nikšiću ponovo igra prvoligaški rukomet sa momcima koji su stasali u RK Sutjeska. Na taj način želimo da stvorimo bazu za naredni period.

R. A. - Osjećaj je nevjerovatan, biti među najboljim paraolimpijcima svijeta je san svakog sportiste. Prvi utisci su fenomenalni, dvorana je pripremljena na vrhunskom nivou, sale za trening takođe. Ima sitnih problema, ali nadam se da će ljubazni domaćini to riješiti do početka Igara.

Najavljeno je da će crnogorska ekspedicija u Paraolimpijskom selu danas biti kompletirana i da će se stonoteniserima priključiti atletičari Marijana Goranović, Miloš Spaić i plivač Ilija Tadić.

Svečano otvaranje Igara zakazano je za 24. avgust, a zastavu će na ceremoniji nositi Radović i Goranović.

Goranović će 27. avgusta nastupiti u bacanju kugle, dok će 1. septembra bacati disk.

Bacač kugle Spaić na bacalište će 30. avgusta, a dan ranije plivaće Tadić na 50 metara R. A. slobodno.

PODGORICA – Crnogorski odbojkaši će posljednje provjere pred start Evropskog prvenstva imati u srijedu i petak u Podgorici protiv poljskog Zavjerćea, kluba na čijoj je klupi naš proslavljeni trener Igor Kolaković.

Poljaci su već odradili prvi trening u kompleksu hotela „Voco“, juče su imali dan pauze, a danas nastavljaju trenažni proces.

- Naš dolazak sam bio dogovorio sa predsjednikom Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetkom Pajkovićem još prošle godine, da, ukoliko se Crna Gora kvalifikuje za EP, dođemo i sparingujemo. Mislim da imamo dobar kvalitet, i u sastavu u kojem smo došli, da možemo da pomognemo reprezentaciji Crne Gore, a i nama ovom periodu. Da odigramo par mečeva koji će nam značiti – kaže Kolaković za Pobjedu, uz zahvalnost Pajkoviću i OSCG za razumijevanje i gostoprimstvo.

- Dočekali su nas da ne može bolje. Na svakom koraku su nam pri ruci i svaka im čast – dodaje Kolaković, koji je slobodnu neđelju iskoristio da sa ekipom obiđe Budvansku rivijeru i barem djelimično Poljacima pokaže ljepote Crne Gore.

Kolaković potvrđuje da Zavjerće u kompleksu hotela „Voco“ ima sve što je potrebno za idealan rad.

- Ja sam neko ko, možda, ima više iskustva od njih sa ovim stvarima. Ovo su fenomenalni uslovi, u jednom objektu imate hotel, dvoranu, teretanu, bazen, saunu…To se rijetko gdje nalazi. Oni su oduševljeni, iako smo tek došli. Prvo, Crna Gora

OSCG

Kolaković: Fenomenalni uslovi za rad, to se rijetko gdje nalazi

Visoki ciljevi u prvenstvu Kolaković je prošle sezone sa Zavjerćeom ispunio plan u Plusligi (8. mjesto), a plasirao se i na finalni turnir Kupa.

- Iz prošlogodišnjeg sastava je pet igrača ostalo, došlo je devet novih. Sa nama u Podgorici nisu Argentinac Fakundo Konte, koji je još na odmoru od Olimpijskih igara u Tokiju, Uroš Kovačević koji je na pripremama reprezentacije Srbije za Evropsko prvenstvo, kao ni Portugalac Miguel Tavareš.

Kolaković ističe da je ovogodišnji tim jači nego onaj prošlosezonski, ali da je i liga jača.

- Naši ciljevi su, svakako, visoki, mi smo ih sami sebi nametnuli, kao i skoro sve ekipe u Poljskoj, ali želimo da igramo značajnu ulogu u prvenstvu.

je atraktivna destinacija, drugo postavljen je i tarafleks pa su i fenomenalni uslovi za trening u dvorani. Siguran sam da će na kraju boravka svi u mom klubu biti prezadovoljni – ističe Kolaković.

Nekadašnji trofejni trener Budućnosti, koji 12 godina s uspjehom radi u inostranstvu, ne dolazi sa ekipom prvi put na pripreme u Crnu Goru. Naime, u maju 2017. godine Kolaković je sa selekcijom Irana gostovao u Budvi i njegov tim je sparin-

govao sa našim odbojkašima.

- Trebao sam sa Iranom da dođem i prije dvije godine, ali smo morali da otkažemo, jer su igrači Irana imali problem sa svojim Savezom. Kad god budem imao priliku, tražiću saradnju sa OSCG. Naravno, ta saradnja je obostrana, OSCG ima mogućnost da iskoristi u ovom trenutku poziciju Zavjerćea kao izuzetno kvalitetnog poljskog ligaša, u smislu dalje saradnje i sparingovanja – zaključio je S. JONČIĆ Kolaković.

20 Feljton

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

37.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Mujo Maliković je preživio ono što bi rijetko ko uspio » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB MUJA MALIKOVIĆA U SLATINI

Pred crkvom sv. Vrači u Slatini u Bjelopavlićima nalazi se grob Muja K. Malikovića, čuvenog Bjelopavlića, koji je početkom 1853. godine uspio da izvede veliki podvig. Preživio je u situaciji iz koje nije bilo izlaza i na koncu uspio da utekne iz turskog zatvora u Skadru.

Rade Turov Plamenac pominje Muja Malikovića u svojim memoarima, opisujujući pohod Omer-paše na Bjelopavliće 1852-53. godine. „Zaslužuje ovđe istaći i ovu crticu, koja pokazuje, kako cio naš narod, iako je s mukom i tegotom morao se podvući turskoj sili, ipak dušom ostaje vazda pravi rodoljubivi otačastvenik.

Omer paša, kad je zauzeo vojskom Bjelopavliće s onu stranu Zete od Spuža do Ždrebanika (Rade Turov koristi pravi naziv tog manastira, prim.

S.Č.), pošlje predatog Mušiku Pavićeva Jovovića da pozove rođake Brajoviće s ovu stranu Zete, da dođu i oni Omer paši na predaju. S njim pošlje i dva juzbaše, Bošnjake (za koje je Mušika mislio da su Turci pa da ne znadu srpski), da tajno slušaju kako će Mušika izvršiti njegovu naredbu. Ovi pođu na brijeg Zete i Mušika pozove rođaka Pavića dal Dragovića iz Ćurioca i povika mu visokim glasom: „Hodite ovamo svi Brajovići, da se predate caru čestitome i njegovome većilu Omer-paši, da budete sretni i da primite darove od Cara“ itd. Iza toga Mušika pozove rođaka tihim glasom, pa sidu obojica iznad vode, da se iz bliže sporazumiju i tu mu reče: „Nemojte se predavat Turcima, za ime Božje, i ja bih radiji da sam poginuo, no što sam se predao i svi mi koji smo se predali, jer u Turaka nema ništa do varanja!“ Rođak mu na to odgovori: „Neću, ni dao Bog, ni da mi govoriš!“ Kad se Mušika poslije toga kod Omer-paše vratio i kazao mu kako je izvršio njegovu naredbu, a juzbaše, međutim, bjehu već prije Omer-paši kazali, kako je na visoki glas izvršio naredbum ali kako ju je tihim glasom izopačio, Omer paša dade naredbu, te su Turci Mušiku konjima rastrgli ćerajući ga od Ždrebanika do Spuža, pa da je u velikim mukama svoju dušu ispustio. U tome slučaju pridruže mu Muja Malikovića, no ovaj, mlad momak, začudo izdrži trkom ovu osobitu tursku kaznu do Spuža i uteče iz zatvora“ („Memoari“, CID, Podgorica, 197, 279-280).

Na grobnici pred crkvom sv.

Vrači u Slatini nalazi se poduži natpis koji glasi: О ВД Е П ОЧ И ВА Ј У ПОСМРТНИ ОСТАЦИ МУЈА К МАЛИКОВИЋА Р. 1823. Г. + 1882. Г. (или 1892. прим. С.Ч.) КОЈЕГА СУ 1853. Г. ТУРЦИ ВЕЗАЛИ КОЊМА НА РЕПОВЕ ЗБОГ ТОГА ШТО ЈЕ ПОБИО ЊИХОВУ П АТ Р О Л У П Р И Л И К О М

Rade Turov Plamenac piše da su Turci, na naredbu Omer paše, Mušiku Pavićeva Jovovića konjima rastrgli ćerajući ga od Ždrebanika do Spuža i da je u velikim mukama dušu ispustio. Turci su mu u tome pridružili Muja Malikovića, ali je ovaj začudo izdržao trkom ovu osobitu tursku kaznu do Spuža

Crkva sv. Vračeva u Slatini

ПЉАЧКАЊА СВОЈЕ КУЋЕ. ТАДА ЈЕ ИЗДРЖАО КАЗНУ У СКАДАРСКОМ ЗАТВОРУ. СПОМЕНИК МУ ПОДИЖЕ С И Н К Р С ТО СА С В О Ј О М ПОРОДИЦОМ 1854. Г.

Dakle, iz natpisa saznajemo da je Mujo presudio turskim nasilnicima, najmanje dvojici, koji su pustošili domove u Slatini. Turci su ga iza toga uhvatili i vezali za konje, očito, s namjerom da ga podvgrnu mukama koje nikako ne može preživjeti. Ali, Mujo je odolio.

Odlučio je da živi i uspio da na nogama stigne do Spuža, odakle je sproveden u Skadar.

Prema Radu Turovu Plamencu, Mujo je poslije izvjesnog vremena uspio da utekne iz turskog zatvora. Ne znamo kako mu je to pošlo za rukom, ali je činjenica da se vratio u svoje selo i poživio šezdeset (ili sedamdeset?) godina. Opisani podvig djeluje nestvarno i podsjeća na epsko preuveličavanje. Međutim, ovdje je riječ o suvim činjenicama. Ovakvih je događaja u prošlosti bilo više, ali je rijetko koji zabilježen.

GROB IVANE LAZOVE MIHALJEVIĆ U STRUGARIMA

U Strugarima se nalazi malena crkva sv. Tekle, pred kojom je grobnica Ivane Lazove Mihaljević. Crkvica stoji usamljena, na lijepom mjestu, pored seoskog puta koji je u prošlosti imao veliki značaj i predstavljao saobraćajnu žilu kucavicu. Andrija Jovićević je precizno opisao trasu tog glavnog druma, koji je vodio „od dna Cetinjskog polja preko Zagrablja, pa izlazio pored Kabli pod Lupoglav, pored Strugara, preko Zaploča, Donjih Ulića, ždrijelom preko Ćepče, Brova, Krečkog ždrijela, Vlahinje, kroz Meterize, preko Lalina Ždrijela, Gospoština, niz Rvaše, preko Pipca

Natpis na grobnici



Iz natpisa na grobu saznajemo da je Mujo K. Maliković presudio turskim nasilnicima, koji su pustošili domove u Slatini. Turci su ga uhvatili i vezali za konje, s namjerom da ga izlože mukama koje ne može preživjeti. Ali, Mujo je odolio. Uspio je da na nogama stigne do Spuža, odakle je sproveden u Skadar, odakle je kasnije utekao

na Karuč, pa odatle poljem ispod Bobije u Žabljak na stari most od koga se vide klačni ostaci“ („Riječka nahija”, CID, Podgorica, 1999, str. 181-183).

Jovićević je 1911. godine posvjedočio da su „prije sto godina“ ostaci tog glavnog puta još bili vidni na nekim mjestima.

Ivan Crnojević govori o tom području u svojim poveljama, pominjući i vinograd koji je zasadio svojom rukom.

Crkva sv. Tekle je najstarija na području Cornjeg Ceklina.

Prema predanju, podigli su je Mihaljevići, starosjedilačko bratstvo, početkom 15. stoljeća, kojima je sveta Tekla (24. septembar/ 7. oktobar), inače, krsna slava.

Crkva sv. Tekle pominje se u ispravama u drugoj polovini 15. stoljeća. Andrija Jovićević piše da je „Ceklin sasvim promijenio svoje ime; neki kažu da je dobio ime po sv. Ćekli, cr-



Ivana, žena pokojnog Laza Mihaljevića, za svoju dušu i svoga muža priložila je 1898. godine svoje nepokretno imanje, u gotovom novcu da se iz temelja obnovi crkva sv. Tekle u Strugarima sa zvonikom. Čin osvećenja izvršen je 17/30. jula 1900. Ivana Lazova je sahranjena pred crkvom

kvici, koja i danas postoji blizu Strugara, a koju su zidali Mihaljevići, najstariji stanovnici plemena“ („Riječka nahija“, CID, Podgorica, 1999, 21).

Na drugom mjestu Jovićević kaže da se Ceklin „s početka morao zvati Ćeklin, po staroj crkvi sv. Ćekle, koju Ivan Crnojević pominje u gramati svojoj, a koja i danas postoji“ (isto, 150).

Jovićević donosi još podataka iz dalje crnogorske prošlosti: „Mihaljevići spadaju u najstarije stanovnike, kao i Stijepovići (...) Mihaljevići su ovdje naseljeni prije nego je Ivan Crnojević predigao na Cetinje; oni su sagradili, zajedno s Bokovljanima, koji su tada ovdje živjeli, hram sv. Tekle, koja je po postanku najstarija crkva u Ceklinu (...) Slave sv. Teklu, čime se najviše i dokazuje njihova starina ovdje, jer oni jedini slave ovaj dan. I Mihaljevići su, po svoj prilici, bili kmeti

crkovni ovdje“ (isto, 229).

Jovićević piše i ovo: „Mihaljevići su takođe vrlo staro selo, ako ne i starije od današnjih Strugara. Mihaljevići su se ovdje naselili u doba Ivana Crnojevića ili prije njega; da li su se najprije naselili ovdje, gdje su danas, to se ne zna, a mislimo, da su se morali pomješćati.

Njihova crkva sv. Tekle, koja je njihovo krsno ime i zavjetni hram, daleko je od sela za 20 minuta, a taman je do Strugara. Da su oni živjeli gdje i danas, ne bi je gradili tako daleko, nego su morali živjeti na Strugarima ili blizu današnje sv. Tekle; a moguće je da su ih docnije Strugari stijesnili, pa da su se izmakli pri strani Vjetuša i Crnog Vrha“ (isto, 205).

Turci su crkvu sv. Tekle porušili do temelja 1692. godine, prilikom pohoda Sulejmanpaše na Crnu Goru, ali su je Mihaljevići ponovo sagradili.

Nastojanjem Ivane Lazove

Crkva Sv. Tekle u Strugarima i grob Ivane Lazove Mihaljević

Grobnica pred Crkvom Sv. Vračeva u Slatini u kojoj počiva Mujo Maliković

Mihaljević, hram je obnovljen 1898. godine, o čemu govori natpis nad ulazom u hram, čiji prepis glasi:

ОВАЈ ХРАМ СВЕТЕ ТЕКЛЕ ОБНОВИ СЕ ПРИЛОГОМ ИВАНЕ ЛАЗОВЕ МИХАЉЕВИЋА, КОГА ПРИЛОЖИ ЗА СВОЈУ И СВОГА МУЖА ЛАЗА ДУШУ. 1898. ГОДИНЕ

Naime, Ivana, žena pokojnog Laza Mihaljevića, za svoju dušu i svoga muža Laza priložila je svoje nepokretno imanje, u gotovom novcu, u iznosu od 810 fiorina, da se iz temelja obnovi crkva sv. Tekle sa zvonikom i u istom nabavi zvono od 60 fiorina vrijednosti. Godinu dana kasnije hram je obnovljen, a čin osvećenja izvršen je s blagoslovom mitropolita Mitrofana Bana 17/30. jula 1900. godine.

Ivana Lazova je sahranjena pred crkvom. Nadgrobni natpis na njenom grobu je odavno izblijedio.

Crkvica je duga oko šest metara, sa zvonikom, na kome danas nema zvona. Moguće je da je odnešeno tokom austrijske okupacije 1916-1918. godine.

(Nastavlja se)

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Marketing

21

22

Marketing

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

23

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE

funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: 020/202-291; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo objavljuje Punoljetstvo JAVNI OGLAS Zdravstvena sposobnost za potrebe Revizorskog tijela Crne Gore Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja 1. Mlađi/a revizor/ka - Odjeljenje za reNeosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi viziju programa poljoprivrede i ruralkrivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti nog razvoja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fa• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore kultet iz oblasti poljoprivrednih nauka • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u oba- položen strucni ispit za rad u državnim organima vezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), - Poznavanje rada na računaru (word, • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta excel, internet i power point) • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna - znanje engleskog jezika - nivo B1 • ocjena u toku školovanja) - najmanje jedna godina radnog iskustva • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje predu2. Mlađi/a revizor/ka - Odjeljenje za rezima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). viziju programa, izgradnje institucija i jačanje kapaciteta, društveno ekonom• Položen stručni ispit za rad u državnim organima. ski i regionalni razvoj, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom ogla- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, kultet iz oblasti društvenih nauka - ekonostručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljemija ili pravo ni, koji se dodatno boduju.

- položen strucni ispit za rad u državnim organima - Poznavanje rada na računaru ( Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. word,excel,internet i power point) Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, - znanje engleskog jezika - nivo B1 UPRAVA ZA KADROVE adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi - najmanje jedna godina radnog iskustva prijava.

3. Mlađi/a revizor/ka - Odjeljenje za re- objavljuje viziju programa regionalne i teritorijal- JAVNI OGLAS ne saradnje, NJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u tra- ne parkove Crne Gore –Trg vojvode Bećir za potrebe list Crne Gore», br. 50/18) .

- Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i janju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa –bega Osmanagića br.16 – Podgorica.

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fa- Revizorskog tijela Crne Gore prakticnog dijela i podrazumijeva izradu radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, kultet iz oblasti društvenih nauka - ekono- 1. Samostalni/a savjetnik/ica I - Stručna probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto pisanog testa. mija ili pravo JPU ,,ĐINA VRBICA“ služba Revizorskog tijela, Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pita- rada Podgorica. Uslovi: SSS-III, SŠS-IV - položen strucni ispit za rad u državnim - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , radi zaRok za prijavljivanje: 7 dana nja koja se odnose na provjeru znanja iz organima Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 6 mjene privremeno odsutnog državnog služ- oblasti ustavnog sistema, organizacije, - Poznavanje rada na računaru (word, benika, odnosno namještenika, za vrijeme Tel.: 067-234-078 FOLDANA DEBT COLLECTION funkcionisanja, nacina rada i postupanje excel, internet i power point) Email: vrtic@djvrbica.edu.me odsustva državnog službenika, odnosno organa državne uprave. Praktični dio pisaCRNA GORA DOO - znanje engleskog jezika - nivo B1 namještenika, a najduže do dvije godine nog testa podrazumijeva izradu dva zadat- najmanje jedna godina radnog iskustva Raspisuje konkurs za: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakul- ka koji se odnose na provjeru znanja pove- Adresa: CETINJSKI PUT 11 Potrebna dokumentacija: 1. VASPITAČ/ICA, 22 izvršioca, zamjena tet iz oblasti društvenih nauka - ekonomija zanih sa opisom poslova radnog mjesta za Tel.: 020-450-730/069-207-707 - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, - položen strucni ispit za rad u državnim koje se sprovodi oglas (spisak propisa po- Email: info@foldana.me - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na položen stručni - pripravnički ispit, mjesto organima trebnih za pripremu prakticnog dijela pislobodno radno mjesto i CV kandidati mogu rada Podgorica - Poznavanje rada na računaru (word, sanog testa objavljen je na web sajtu Upra- Oglašava potrebu za: preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitaexcel, internet i power point) ve za kadrove www.uzk.gov.me).

1. ADMINISTRATOR/KA U NAPLATI, - fotokopija biometrijske lične karte, - najmanje tri godine radnog iskustva Provjera znanja daktilografije, informatike 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno nja, Predškolsko vaspitanje - stepen speci- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i Potrebna dokumentacija: ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravili- vrijeme puno, bez obzira na radno isku- jaliste, Stepen bachelor – Predškolsko obvrsti obrazovanja, - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, ma, odnosno standardima u ovim oblastima. stvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, razovanje i vaspitanje , Licenca za rad u - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave obrazovno-vaspitim ustanovama Pisani test izraduje se u elektronskoj for- mjesto rada Podgorica radnom iskustvu, Rok za prijavljivanje: 15 dana na slobodno radno mjesto i CV kandidati mi, pod šifrom.

Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezi- uvjerenje o položenom stručnom ispitu mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za Napomena: O datumu, mjestu, vremenu i nacinu pro- ka, Poznavanje rada na računaru za rad u državnim organima.

-pored posebnih, kandidat treba da ispukadrove), vjere, kandidati sa liste kandidata koji is- Rok za prijavljivanje: 7 dana Probni rad je obavezan za državnog služ- - fotokopija biometrijske lične karte, njava i opšte uslove punjavaju uslove javnog oglasa ce biti obabenika koji prvi put zasniva radni odnos - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i 2. VASPITAČ/ICA, 9 izvršioca, na određeno viješteni preko internet stranice Uprave za JP ZA NACIONALNE PARKOVE na neodredeno vrijeme u državnom orga- vrsti obrazovanja, vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet CRNE GORE PODGORICA nu. Probni rad traje jednu godinu.

- pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom dana prije dana provjere.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dosta- radnom iskustvu, Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitaNavedenu dokumentaciju potrebno je doAdresa: TRG BEĆIRBEGA OSMANAGIĆA 16 viti kopiju gore navedene dokumentacije, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu nja, Predškolsko vaspitanje - stepen specistaviti u roku od 15 dana od dana objavljidok su original dužni pružiti na uvid ovlaš- za rad u državnim organima.

Tel.: 020-601-015 jaliste, Stepen bachelor – Predškolsko obvanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj cenom službeniku Uprave za kadrove za Probni rad je obavezan za državnog služEmail: npcg@nparkovi.me razovanje i vaspitanje , Licenca za rad u je potrebno napisati: ime i prezime, adresprovodenje oglasa. obrazovno-vaspitim ustanovama benika koji prvi put zasniva radni odnos su, kontakt telefon, naziv državnog organa, Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti speOglašava potrebu za: Rok za prijavljivanje: 15 dana na neodredeno vrijeme u državnom orga- radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: cifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je 1. SARADNIK/CA ZA VIDEO NADZOR, Napomena: -do 30.06.2022. nu. Probni rad traje jednu godinu.

UPRAVA ZA KADROVE neophodno navesti broj dokumenta, datum 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno -pored posebnih, kandidat treba da ispuKandidati mogu Upravi za kadrove dosta- Ul. Jovana Tomaševića 2A izdavanja i instituciju koja je izdala dokuviti kopiju gore navedene dokumentacije, Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Re- vrijeme puno, sa radnim iskustvom u traja- njava i opšte uslove ment koji se predaje Upravi za kadronju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od dok su original dužni pružiti na uvid ovlaš- vizorskog tijela Crne Gore ve (Obrazac prijave sa pregledom dokumenJPU ,,ĐINA VRBICA“ cenom službeniku Uprave za kadrove za Kontakt osoba koja daje informacije u vezi 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica tacije može se preuzeti na internet stranici Uslovi: SŠS-IV, VSS sprovodenje oglasa. oglasa Milena Radonjić Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 6 Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti spe- tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h Rok za prijavljivanje: 8 dana Izuzetno, radni odnos u državnom organu Napomena: Pored opštih uslova kandidati Tel.: 067-234-078 cifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je www.uzk.gov.me može zasnovati i lice bez položenog stručsu u obavezi dostaviti dokaze Email: vrtic@djvrbica.edu.me neophodno navesti broj dokumenta, datum nog ispita, pod uslovom da isti položi u ro-IV nivo kvalifikacije srednjeg opšteg i izdavanja i instituciju koja je izdala dokuADVOKAT VUJAČIĆ Đ SAŠA ku od jedne godine od dana zasnivanja stručnog obrazovanja (240 CSPK), Oglašava potrebu za: ment koji se predaje Upravi za kadroradnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav -VI nivo kvalifikacije visokog obrazovanja 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIve (Obrazac prijave sa pregledom dokumen- Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆA 562 3 Zakona o državnim službenicima i na(najmanje 180 CSPK), ČAR, 25 izvršioca, zamjena odsutnog zapotacije može se preuzeti na internet stranici Tel.: 020-229-725,020-229-730 mještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. ili slenog, radno vrijeme puno, položen stručni Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Email: office@lawoffice-vujacic.com 02/18, 34/19 i 08/21).

-VII Nivo kvalifikacije visokog obrazova- pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Izuzetno, radni odnos u državnom organu U državnom organu ne može da zasnuje može zasnovati i lice bez položenog stručnog nja (najmanje 240 CSPK), Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni Oglašava potrebu za: radni odnos lice koje je korisnik prava na ispita, pod uslovom da isti položi u roku od -1 godina radnog iskustva.

1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik Prijavu i CV sa kompletnom dokumentaci- tehničar penziju, u skladu sa zakonom.

Rok za prijavljivanje: 3 dana jedne godine od dana zasnivanja radnog odDržavni službenik, odnosno namještenik nosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, jom u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavi- Napomena: bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica koji je ostvario pravo na otpremninu ne državnim službenicima i namještenicima ti na arhivu Javnog preduzeća za nacional- -uvjerenje o položenom stručnom ispitu može zasnovati radni odnos u državnom (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21). Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), ne parkove Crne Gore –Trg vojvode Bećir -pored posebnih, kandidat treba da ispuorganu ili pravnom licu, u periodu od jed- U državnom organu ne može da zasnuje Poznavanje engleskog jezika –bega Osmanagića br.16 – Podgorica. njava i opšte uslove ne godine od dana isplate otpremnine. radni odnos lice koje je korisnik prava na Rok za prijavljivanje: 7 dana 2. SARADNIK/CA ZA VIDEO NADZOR 2. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNINapomena: -prijave slati na e-mail:office@ Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati penziju, u skladu sa zakonom.

I INSTALACIJE, 1 izvršilac, na neodređe- ČAR, 17 izvršioca, na određeno vrijeme, lawoffice-vujacic.com cjelokupni iznos isplacene otpremnine. no vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim radno vrijeme puno, položen stručni - priDržavni službenik, odnosno namještenik Provjera znanja, sposobnosti, kompeten- koji je ostvario pravo na otpremninu ne iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni pravnički ispit, mjesto rada Podgorica ČELEBIĆ RECREATIVO DOO cija i vještina, zavisno od kategorije radnog rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni može zasnovati radni odnos u državnom mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom Podgorica. Uslovi: SŠS-IV, VŠS tehničar. Rok za prijavljivanje: 3 dana organu ili pravnom licu, u periodu od jed- Adresa: OKTOIH BR.2 DONJA GORICA 46 Zakona o državnim službenicima i na- ne godine od dana isplate otpremnine.

Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: mještenicima («Sl. list Crne Gore», br. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati Tel.: 020-444-412 Napomena: Pored opštih uslova kandidati -do 30.06.2022.godine Email: hr@celebic.com 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriteri- cjelokupni iznos isplacene otpremnine. su u obavezi dostaviti dokaze -uvjerenje o položenom stručnom ispitu jumima i bližem načinu sprovođenja pro- Provjera znanja, sposobnosti, kompeten-IV nivo kvalifilkacije srednjeg opšteg i -pored posebnih, kandidat treba da ispuvjere znanja, sposobnosti, kompetencija i cija i vještina, zavisno od kategorije radnog Oglašava potrebu za: stručnog ekonomskog smjera ili tehničkog njava i opšte uslove vještina za rad u državnim organima («Sl. mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 1. PICA MAJSTOR/ICA, 1 izvršilac, na smjera ili 3. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 26 izodređeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, list Crne Gore», br. 50/18) .

46 Zakona o državnim službenicima i na- radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom -V nivo kvalifikacije višeg stručnog obra- vršioca, na određeno vrijeme, radno vrijePisano testiranje sastoji se od teorijskog i mještenicima («Sl. list Crne Gore», br. zovanja (120 CSPK) ekonomskog, poslov- me puno, bez obzira na radno iskustvo, prakticnog dijela i podrazumijeva izradu 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriteri- u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u traja- nog, tehničkog ili finansijskog smjera, mjesto rada Podgorica nju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica pisanog testa.

-1 godina radnog iskustva Uslovi: SŠS-IV jumima i bližem načinu sprovođenja proTeorijski dio pisanog testa sadrži 20 pita- vjere znanja, sposobnosti, kompetencija i Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Prijavu i CV sa kompletnom dokumentaci- Rok za prijavljivanje: 3 dana Rok za prijavljivanje: 7 dana nja koja se odnose na provjeru znanja iz vještina za rad u državnim organima («Sl. jom u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavi- Napomena: 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHI- ti na arhivu Javnog preduzeća za nacionaloblasti ustavnog sistema, organizacije,

24

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA -do 30.06.2022.godine -sertifikat za asistenta -pored posebnih, kandidat treba da ispunjava i opšte uslove 4. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -do 30.06.2022.godine -pored posebnih, kandidat treba da ispunjava i opšte uslove 5. NABAVLJAČ/ICA-VOZAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -do 30.06.2022.godine -pored posebnih, kandidat treba da ispunjava i opšte uslove

KOCKICA PPU Adresa: ZMAJ JOVINA 39

Tel.: 067-570-450 Email: ppukockica@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primjenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Profesor vaspitanja predškolske djece Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:ppukockica@gmail.com 2. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:ppukockica@gmail.com

PPU ZVJEZDICE Adresa: DALMATINSKA 48

Tel.: 067-395-723/067-639-814 Email: kec.zvjezdice@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Nastavnik predškolskog vaspitanja, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Stepen bachelor – Predškolsko obrazovanje i vaspitanje Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: -CV slati na e-mail:kec.zvjezdice@gmail.com ili pozvati na kotakt brojeve telefona

ZENOBIA MONTENEGRO DOO-HOTEL PODGORICA Adresa: SVETLANE KANE RADEVIĆ 1

Tel.: 067-535-847 Email: pravna.sluzba@hotelpodgorica.co.me Oglašava potrebu za: 1. PEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III Rok za prijavljivanje: 7 dana

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. BRAVAR/KA-VARIOC/LJA I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VKV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -diploma V stepena stručne spreme, majstorski ispit i specijalista u okviru stručnog obrazovanja-vkv radnik -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak 2. ELEKTRONIČAR/KA I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VKV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena:

-diploma V stepena stručne spreme, majstorski ispit i specijalista u okviru stručnog obrazovanja-vkv elektro struke -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

BERANE TEL: 051/233-332

JZU OPŠTA BOLNICA BERANE Adresa: ul.Svetosavska br.33 BERANE

Tel.: 051/230-630 Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA ORL, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Berane Uslovi: Specijalista otorinolaringologije Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

BUDVA TEL: 033/402-556

JU OŠ ,,STEFAN MITROV LJUBIŠA“ Adresa: DOSITEJEVA BB

Tel.: 033/451-480; 033/451-980 Raspisuje konkurs za: 1. POMOĆNIK/CA DIREKTORA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Budva Uslovi: VSS, Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: 1. Pomoćnik/ica direktora škole, 1 izvršilac sa punim radnim vremenom na period od 4 (četiri) godine.

Za pomoćnika direktora osnovne škole može biti izabrano lice koje ispunjava opšte uslove propisane Zakonom o radu i posebne uslove propisane članom 86 stav 1 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Uslovi : 1) da ima najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju; 2) da ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 3) da ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; 4) da ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 5. da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 6. da je državljanin Crne Gore; 7. da ima uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak; Izuzetno od stava 1 člana 153 f Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju, nastavnici razredne i predmetne nastave koji su stekli više obrazovanje na univerzitetu, a obavljaju dužnost direktora ili pomoćnika direktora osnovne škole do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju sa radom u istoj ustanovi do isteka vremena na koje su izabrani i mogu biti birani najviše još jedanput u istoj ustanovi.

Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije s tim da se kao dokaz o državljanstvu CG može dostaviti uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena fotokopija biometrijske lične karte, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju u roku od 15 (petnaest) dana od objavljivanja konkursa na adresu JU Osnovna škola »Stefan Mitrov Ljubiša«, Dositejeva bb Budva ili lično, sekretarki škole u vremenu od 8,00-14,00 h svakog radnog dana.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO“ I Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU TEHNIČKE INFRASTRUKTURE OBJEKTA, 1 izvršilac, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 1 dan, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VKV Rok za prijavljivanje: 10 dana

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO

Tel.: 067/232-015 Email: suzana.petrovic@palmonbayspa.com Oglašava potrebu za: 1. SLASTIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Poslastičar Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. PEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Pekar Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Rok za prijavljivanje: 15 dana 4. FIZIČKI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana 5. BARMEN/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Barmen Rok za prijavljivanje: 15 dana 6. KUVAR/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Rok za prijavljivanje: 15 dana 7. MESAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Igalo Uslovi: Mesar Rok za prijavljivanje: 15 dana

KOTOR TEL.: 032/325-732

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR

Tel.: 032/322-277 Email: www.opstinakotor.com Oglašava potrebu za: 1. KOMUNALNI/A INSPEKTOR/KA III, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS, Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: -visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili tehničkih nauka; -najmanje dvije godine radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje rada na računaru.

Potrebnadokumentacija: 1. Obrazac prijave na slobodno radon mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2. Curriculum Vitae – CV (formuCV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3. Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4. Diploma ili Uvjerenje o završenom nivoui vrsti obrazovanja; 5. Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; 7. Potvrda o poznavanju rada na računaru.

Kandidat/kinja je dužan/a Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti potrebnu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju potrebne dokumentacije, traženu javnim oglasom, u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument (obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili uGrađanskom birou Opštine Kotor).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i naziv radnog mjesta) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Službe za inspekcijske poslove za popunu radnog mjesta komunalni inspektor/ka III

Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Brojevi telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me Pored posebnih, kandidati moraju da ispunjavaju i opše uslove za rad u organu lokalne samouprave.

PLAV TEL: 051/255-060

KULA Adresa: VOJNO SELO

Tel.: 051255350 Email: kuladamjanova@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Javni rad ZZZCG -Podsticaj sezonskog zapošljavanja.

2. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Javni rad ZZZCG -Podsticaj sezonskog zapošljavanja 3. ŠANKER/ICA-KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VKV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Javni rad ZZZCG -Podsticaj sezonskog zapošljavanja 4. RECEPCIONAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada PLAV Uslovi: SŠS-IV, VKV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Javni rad ZZZCG - Podsticaj sezonskog zapošljavanja

TUZI

penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar, sprovešće se u skladu sa članom 121 Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list CG“, broj 02/18, 034/19).

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja.

Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervju.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa će biti obaviješteni preko internet stranice Opštine Tuzi, najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv organa i radnog mjesta) na adresu: Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu-Kancelarija za ljudske resurse Sa naznakom: za Javni konkurs – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje Kontakt tel: +38220875167 begin_of_the_ skype_highlighting +38220875167 FREE end_of_the_skype_highlighting;

ULCINJ TEL: 030/412-213

DOO LEMIKO-IMPEX Adresa: MERAJA 2210

TEL: 020/671-287

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Sekretarijat za lokalnu samoupravu opštine Tuzi – Kancelarija za ljudske resurse, objavljuje JAVNI KONKURS Za popunu radnog mjesta: 1. Sekretar/ka Sekretarijata za finansije opštine Tuzi - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme, lice koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra postavlja se na period od 5 (pet) godina; - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - Ekonomski fakultet; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs; - poznavanje rada na računaru; - poznavanje albanskog i engleskog jezika.

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta opštine Tuzi, www.tuzi.org.me ili neposredno u arhivi Opštine Tuzi), - Curriculum Vitae – CV, - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa).

Kandidati mogu Kancelariji za ljudske resurse (u daljem tekstu Kancelarija) dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Kancelarije za sprovođenje konkursa.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na

Tel.: 069-832-300 Email: milenalekovic@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Konobar, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Poznavanje dva strana jezika.

Oglašavanje je po osnovu Konkursa za realizaciju Programa podsticaja za sezonsko zapošljavanje br. 05-6700 od 14.05.2021.

2. ŠANKER/KA - MENDŽER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, Točilac pića Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Oglašavanje je po osnovu Konkursa za realizaciju Programa podsticaja za sezonsko zapošljavanje br. 05-6700 od 14.05.2021.

3. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, Ugostitelj (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebno radno iskustvo i poznavanje riblje i mediteranske kuhinje.

Oglašavanje je po osnovu Konkursa za realizaciju Programa podsticaja za sezonsko zapošljavanje br. 05-6700 od 14.05.2021.

4. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SSS-III, Ugostitelj (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Potrebno radno iskustvo u mediteranskoj kuhinji.

Oglašavanje je po osnovu Konkursa za realizaciju Programa podsticaja za sezonsko zapošljavanje br. 05-6700 od 14.05.2021.

5. SUDOPER/KA- HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Zapošljavanje na poslovima Sudoperke i Higijeničarke.

Oglašavanje je po osnovu Konkursa za realizaciju Programa podsticaja za sezonsko zapošljavanje br. 05-6700 od 14.05.2021.

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

27

Dana 21. avgusta 2021. godine, poslije duže teške bolesti, u 68. godini preminula je Dana 22. avgusta 2021. godine u 66. godini preminuo je naš dragi

MILEVA Radomanova BLAGOJEVIĆ

LUKA Zefe MARSTJEPOVIĆ

rođena Mujičić

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice, dana 23. avgusta u 14 časova na groblju Sveti Vid.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u užem krugu porodice dana 22. avgusta na Novom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: supruga ANDRIJANA, sinovi SAŠA i NENAD, snahe SONJA i KATARINA, unučad TATJANA, KRISTINA, MATIJA, JELENA i TADIJA, braća ANTO i LEKO, sestre MRIKA i NEĐELJKA i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: suprug RADOMAN, sinovi GOJKO i BOJAN, snahe MARIJA i JELENA, unučad, brat NEĐO, đeveri, jetrve i ostala brojna rodbina BLAGOJEVIĆ i MUJIČIĆ

1276

1271

Dana 22. avgusta 2021. godine u 69. godini preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav

BOJANU MARKOVIĆU

RAJKO Milanov ČARAPIĆ Sahrana će se obaviti dana 23. avgusta u 14 časova na Ublacu -Kuči.

Ožalošćeni: supruga VERA, sin MARKO, kćerke MILENA i KATARINA, bratanići JOVAN i LUKA, sestre MILKA, BEBA i DESA, brat od strica MIODRAG, sestre od strica MAGDALENA i NEVENKA, snahe LJILJA i SEKA, braća od ujaka DRAGAN, BOŽO, RANKO, SAŠA i NENAD, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ČARAPIĆ i PRELEVIĆ

Bokašu, niti mogu niti umijem da se oprostim od tebe. Ostade praznina koja boli, al’ sjećanjima koja nikad neće moći da izblijede čuvaću te od zaborava.

DARKO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom 1264 Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

1266 Dana 23. avgusta 2021. navršava se šest tužnih mjeseci otkako nas je napustio naš voljeni i nikad prežaljeni tata i suprug

KATINA DUROVIĆ Počivaj u miru draga nam Kaća a mi ćemo Te čuvati od zaborava.

KOLJA PERČOBIĆ sa porodicom

dr MUJO Rizva AGOVIĆ Volimo te, zauvijek. Vječno smo ponosni na tebe.

1275 Opraštamo se od naše voljene sestre, zaove i tetke

Tvoja porodica: supruga SANJA, kćerka LEJLA i sin VILDAN 1280

KATINE 18 godina nije sa nama naš dragi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Ostaće vječna uspomena na naše lijepe porodične trenutke i tvoje tople dočeke.

Počivaj nam u miru.

Brat SIMO sa porodicom 1277

BLAGOTA Radovanov ROGANOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

S ponosom čuvaju ga od zaborava ZORKA, VELIZAR, LJEPOSAVA i VASILJKA 1279

KATINI DUROVIĆ Neka te anđeli čuvaju. Počivala u miru.

Brat STEVO sa porodicom 1278

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Posljednji pozdrav mom školskom drugu, dobrom čovjeku i uvaženom kolegi

Posljednji pozdrav dragom i voljenom Budu,

BUDIMIRU DARMANOVIĆU, advokatu

Nedostajaće nam naši iskreni razgovori i ljubav koju ste nam pružali. Čuvaćemo Vas od zaborava, jer se takvi prijatelji ne zaboravljaju.

S tugom i poštovanjem,

BOJANA i IVANA

ZDRAVKO N. BEGOVIĆ

1268

1269

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

BUDIMIRU DARMANOVIĆU, advokatu

S tugom i poštovanjem,

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

1267

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Dana 23. avgusta 2021. navršava se šest mjeseci otkad nije sa nama naš voljeni suprug i otac

29

IN MEMORIAM

Упокојио се у Господу 21. августа 2021. године у 62. години

ANA JOVANOVIĆ 23. 8. 2018 – 23. 8. 2021.

БУДИМИР-БУДО Милорада ДАРМАНОВИЋ адвокат 1959 – 2021.

NOVAK STANIŠIĆ

Prošlo je tri godine od kada nisi sa nama, ali bol i tuga su isti kao i onog dana kada si nas napustila, draga majko i bako.

У складу са новим епидемиолошким мјерама сахрана је обављена 22. aвгуста на гробљу Чепурци у кругу породице. Ожалошћени: братанична МАРТА, снаха ЛИДИЈА, стриц ИЛИЈА, стрина НЕВЕНКА, браћа од стричева ВЕЛИЗАР-ВЕСКО и НЕБОЈША, сестре од стричева ВЕСНА, НАТАША и САНДРА, ујак МИЛИЈА и тетка РУШКА ВУЈОШЕВИЋ, братанићи, братаничне, сестрићи и сестре од ујака и тетака и многобројна родбина ДАРМАНОВИЋ и ВУЈОШЕВИЋ

Mirno i tiho si živio i tako otišao. Još uvijek ne možemo da vjerujemo da nisi tu.

S ponosom ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.

Tvoji: MIŠKO, ZDENKA i OGNJEN 1258 Tužno i bolno otkucava ovih šest mjeseci od kada si nas napustio naš voljeni

Tvoje RADMILA, MARIJA, ANA i MILICA

1265 S tugom se opraštam od dobrog druga i poštovanog kolege 1272

dr MUJO AGOVIĆ spec. oftalmologije Nemoćne su riječi koje mogu opisati bol, nevjericu i tugu. Stvarnost surova, praznina ogromna. Preteško je bez tebe živjeti, u svijet gledati, tražiti te a tebe nema.

Voljećemo te i nositi u srcu dok postojimo.

BUDA DARMANOVIĆA Ostaće mi u sjećanju kao pošten i iskreni čovjek, vedrog duha i dobre duše.

Ožalošćenoj porodici izražavam moje iskreno saučešće.

SONJA Boškova JABUČANIN 14. 7. 2021.

LJUBICA B. JOVOVIĆ

1273

Mila, Živjela si i otputovala tiho i anonimno!

POMENI

Tvoja neutješna sestra JADRANKA sa porodicom 1255 Šest je tužnih mjeseci od kada nije sa nama moj voljeni brat

Sestra LIDA sa porodicom

Danas se navršava godina dana kako nas napusti naša najdraža

1263 23. 8. 2021. je pola godine od smrti našeg

dr MUJO AGOVIĆ spec. oftalmologije Voljeni moj, nikad dužih i tužnijih dana... Neizmjerno mi nedostaješ. Tvoj dostojanstven i časno proživljen život mi je utjeha i ponos.

Ne dam te zaboravu. Počivaj... Volim te.

KSENIJA - SENKA Đurova POPOVIĆ-LIPOVAC Prođe godina dana od rastanka sa tobom. Tuga nam ne umanji niti ublaži bol. Povratka nema, ali znamo da si tamo u društvu najboljih jer si svojim djelom i časnim životom zaslužila mjesto u carstvu nebeskom. Bila si nam velika podrška i oslonac u životu. Ponosni smo što si bila naša i takva.

Zbog epidemiološke situacije u državi, dajemo novčani prilog u humanitarne svrhe.

S tugom i poštovanjem, tvoji: sin IVO, ćerke VESNA i MACA, snaha BILJANA, unuke JANA i KSENIJA

ĐURA Savova GAZIVODE Ponosni na tebe, čuvamo te od zaborava.

Supruga SENKA, sinovi VESKO i BAĆKO, snaha MIKICA, unučad DRAŽEN, SAVO, LUKA i MILOŠ

Tvoja neutješna i zauvijek ožalošćena sestra BISERA - TVOJ BELI 1256 SJEĆANJE Navršava se godina dana našoj dragoj i voljenoj

1257 IN MEMORIAM

1270

23. 8. 2003 – 23. 8. 2021.

ĐULJI RADONČIĆ Rođena Ljačković 23. 8. 2020 – 23. 8. 2021.

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje i brata

MIRKO Miloša VEKOVIĆ S ljubavlju, tugom, poštovanjem i zahvalnošću

VUKO

STANA

MARKO

1970-2021.

23. 8. 2009 23. 8. 2021.

1987-2021.

BARDIĆ

PORODICA 1260

Draga majko, Ostavila si nam najljepše uspomene koje svakim danom iznova ugriju dušu.

Pružila si nam najbolje od sebe, neizmjernu ljubav, bezbrižan život, ponosni smo što smo dio tebe!

Dok mi živimo, živiš u nama...

S ljubavlju, Tvoji RIFAT, REMZIJA, RAZIJA i FEKRIJA sa porodicama 1261 SJEĆANJE Navršava se godina dana našoj voljenoj

Tužno sjećanje na naše najmilije

Mrtvi žive dok ima živih koji misle o njima ROKO i MIODRAG BARDIĆ i EVA ŠEVALJEVIĆ sa porodicama 1274

ĐULJI RADONČIĆ STANKE i VELIMIRA 2010-2021. 1992-2021.

NIKOLIĆ Dragi roditelji Vaše plemenite duše i veliko srce zaslužuju vječno pamćenje, zaborava nema, a tuga za vama je vječna.

1259

Sin VUKO i kćerka TANJA sa porodicama

rođena Ljačković 23.8.2020 – 23. 8. 2021.

Najdraža baba, Svojom ljubavlju, dobrotom i osmijehom ostavila si neizbrisiv trag u našem djetinjstvu i odrastanju.

Sa ponosom te pominjemo. Čuvamo te u našim srcima kao što si ti čuvala nas.

S ljubavlju, Vole te tvoja unučad i praunučad: ENIS, ELMA, SELMA, MERIMA, HANA, EMIR, ADMIR, AIDA, EMA, ISKRA i ISAK 1262

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MaLI oGLaSI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENa GoLUBoVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKa RaDULoVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMILa USKoKoVIĆIVaNoVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEVIĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoVIĆ (ekonomija) JELENa MaRTINoVIĆ (društvo) MaRIJa JoVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NIKIToVIĆ (kultura) MaRIJa ŽIŽIĆ (crna hronika) DRaGICa ŠaKoVIĆ (Crnom Gorom) NIKoLa SEKULIĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZIĆ (Arena) SLoBoDaN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMaN IVaNoVIĆ (dizajn) DRaGaN MIJaToVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURIŠIĆ

Zamjenik BoRISLaV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MaRIJa IVaNoVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TaNJa PaVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

IZDAJEM stan (kuhinja, kupatilo, hodnik, dnevna soba) cijena 130 e. Aerodromska 22, Podgorica.

Tel. 067-530-036, 063-227-248 1

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Potrebna zena za odrzavanje apartmana u Budvi,Gospostina na duzi vremenski period. Smjestaj i hrana obezbjedjeni.

Kontakt tel: 069489231

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 2 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €. Tel. 067-821-067 3 PRODAJEM imanje u Spužu mjesto Kopito udaljeno od mlina 500m.asfalt do ulaza na imanje, voda, struja blizu može u placevima Tel.020/881-750, 069/827-324 4

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

RaZNo PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 7

Poneđeljak, 23. avgust 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 23. avgust 2021.