Dnevni list Pobjeda 23.09.2021.

Četvrtak, 23. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20060 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

KAD POLICIJA ANALIZIRA: Kako je zvaničnim dokumentom čelnika Uprave policije građanski protest na Cetinju predstavljen kao skup ekstremista

Rizikovali živote građana i policajaca da bi zaštitili interese Crkve Srbije

Uoči početka pregovora o rekonstrukciji Vlade, najjača poziciona grupacija priprema svoje zahtjeve

DF će tražiti da Medojević bude koordinator bezbjednosnih službi, za Abazovića - vanjski poslovi STR. 4. i 5.

S. VASILJEVIĆ

NJUJORK: Šef evropske diplomatije Žozep Borelj razgovarao sa liderima regiona, poručeno da postoji zastoj u EU integracijama

» Brđaninov Operativni štab je izričit u izvještaju da je na osnovu raspoloživih podataka i procjena „prije, tokom i nakon završetka navedenih javnih okupljanja postojala mogućnost usložnjavanja bezbjednosne situacije koja se mogla reflektovati i u drugim gradovima Crne Gore“ i da su bezbjednosne procjene izrađene od strane Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost bile izrazito negativne. Ali, u analizi na 24 strane se ne nudi odgovor – ko je onda zaista naredio da se akcija izvede – Podgorica ili Beograd

Đukanović: Retrogradne političke ideje prijete stabilnosti Crne Gore STR. 6.

STR. 2. i 3.

Za sjutra zakazano uklanjanje ograde u Tuzima po zahtjevu Lovćeninvesta

EKIPA POBJEDE NA KOVID ODJELJENJU PULMOLOGIJE: Od 4. maja do 19. septembra umrlo devet pacijenata od 20 do 39 godina

Kapela i parking izgrađeni na uzurpiranom zemljištu Odgovor urednika Pobjede na reagovanje ministra vanjskih poslova

Radulovićev koktel ,,lažnih fakticiteta“ STR. 5.

Stečajna uprava obnovila ugovor o zakupu prostorija na Aerodromu ,,Nikola Tesla“

Montenegro erlajnz pokreće održavanje aviona u Beogradu STR. 7.

Dr Jovanović: Bili bi živi da su primili vakcinu

STR. 10. i 11.

S. VASILJEVIĆ

D. MALIDŽAN

STR. 11.

Pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika princezi Kseniji Petrović na Cetinju

Žena koja je bila ispred svog vremena STR. 16. i 17.

2

U fokusu

Četvrtak, 23. septembar 2021.

KAD POLICIJA ANALIZIRA: Kako je zvaničnim dokumentom čelnika Uprave policije građanski protest na

Izvještaj je juče dostavljen članovima Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore i biće predmet rasprave na prvoj narednoj sjednici i nesumnjivo će izazvati brojne reakcije, prvenstveno zbog niza kontradiktornosti.

Prije svega, jer brutalnu akciju razbijanja građanskog protesta na Cetinju 5. septembra, kada je policija ogromnim količinama suzavca, šok bombama, gumenim mecima ,,počistila“ Dvorski trg i nekoliko okolnih ulica, kako bi izašla u susret zahtjevu Crkve Srbije da u Cetinjskom manastiru ,,u miru“ ustoliči mitropolita Joanikija Mićovića, crnogorske vlasti pokušavaju da opravdaju još jednim dokumentom – ovog puta ,,iz pera“ Operativnog štaba policije, koji je koordinirao i rukovodio akcijom.

Kao i brojne druge informacije koje su o događajima na Cetinju stigle sa zvaničnih adresa od 5. septembra ujutro i policijski izvještaj, nažalost, obiluje nepreciznostima, ali i neistinitim navodima.

Autori izvještaja su - rukovodilac Operativnog štaba, formiranog zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija, načelnik Centra bezbjednosti – Podgorica Goran Jokić i pet pomoćnika direktora UP - Dragan Gorović, Dejan Knežević, Miloš Rakonjac, Dragan Klikovac i Saša Mašković.

Rizikovali živote građan da bi zaštitili interese Cr Brđaninov Operativni štab je izričit u izvještaju da je na osnovu raspoloživih podataka i procjena „prije, tokom i nakon završetka navedenih javnih okupljanja postojala mogućnost usložnjavanja bezbjednosne situacije koja se mogla reflektovati i u drugim gradovima Crne Gore“ i da su bezbjednosne procjene izrađene od strane Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost bile izrazito negativne. Ali, u analizi se ne nudi odgovor – ko je onda zaista naredio da se akcija izvede – Podgorica ili Beograd direktor UP Zoran Brđanin 24. avgusta, dodatno povećava značaj da javnost dobije odgovore od njega i resora kojim rukovodi, da odgovore na pitanja na kojima Pobjeda danima insistira povodom lažne informacije o „pucnjima na policiju“.

I otvara brojna pitanja. Ako u izvještaju decidirano piše da je pucano u vazduh, a ne na policiju, kako je to izvijestio jedino RTCG, onda se mora znati: ko je službenik ili zvaničnik UP koji je nacionalnom Javnom servisu dao lažnu vijest; po čijem nalogu i uz čije ovlašćenje je to uradio?

U izvještaju piše da su rukovodioci akcije obezbjeđenja ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića na Cetinju obaviješteni u 4:30 sati da će on i patrijarh srpski Porfirije Perić u prijestonicu biti prevezeni helikopterom.

- U ranim jutarnjim časovima – 4:30 časova, dana 05.

09. 2021. godine, nakon što smo upoznati da će štićene ličnosti ići na Cetinje vojnim helikopterom, direktor Uprave policije je izdao odgovarajuće naređenje, odnosno, dao je usmenu saglasnost za upotrebu specijalnih jedinica radi obezbjeđivanja određenih ličnosti objekata i prostora, a istovremeno za uspostavljanje narušenog javnog reda nakon čega su pomoćnici direktora, shodno prethodno izvršenoj podjeli zadataka, zajedno sa rukovodiocem

Policajci u akciji na ulicama Cetinja

Pozajmljena oprema – od ,,braće“?!

U akciji obezbjeđivanja ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru bili su angažovani, kako se navodi u dokumentu, svi kapaciteti Uprave policije.

Bilo je uključeno toliko policajaca da za sve nijesu imali opremu, pa su morali da je pozajmljuju.

Vjerovatno iz Srbije ili entiteta Bosne i Hercegovine - Republike Srpske, s obzirom na to da su specijalci nosili štitove na kojima je ćirilicom napisano policija.

Vijest je mogla da prouzrokuje strah, paniku i da potencijalno dovede do nesagledivih posljedica, zato je izuzetno važno da

PUCNJI U VAZDUH

– Oko 08:20 časova došlo je do upotrebe vatrenog oružja, pucnjima u vazduh na poziciji Belveder – piše u Posebnom izvještaju Uprave policije u kojem nema ni riječi o „pucanju na policiju“ kako je to ujutro 5. septembra javila Televizija Crne Gore na osnovu zvanične potvrde nekog iz UP u „usmenoj komunikaciji“.

Citirani dio izvještaja Operativnog štaba, koji je formirao

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA – Crnogorska policija ustanovila je da demonstranti, protivnici ustoličenja mitropolita Crkve Srbije, nijesu pucali na pripadnike policije već je došlo do upotrebe vatrenog oružja i ,,pucanja u vazduh“ – piše, između ostalog, u dokumentu nazvanom ,,Poseban izvještaj sa analizom postupanja policijskih službenika Uprave policije, u cilju obezbjeđenja i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira na Cetinju 04-05.

09. 2021. godine“.

DetALJ KOJI NeDOstAJe: Policija spustila štitove

- Značajan segment za kvalitetno izvršavanje zadataka bilo je i blagovremeno obezbjeđivanje 500 kompleta zaštitne optreme (putem privremenog ustupanja) namijenjene za upotrebu u intervencijama, što je dodatno uticalo na samopouzdanje i motivaciju policijskih službenika, a ujedno spriječilo nastupanje povreda kod većeg broja službenika – piše u izvještaju, ali se ne saopštava od koga su pozajmili opremu.

se otkrije identitet policajca ili rukovodioca iz Uprave policije koji je ,,usmeno“ dojavio generalnom direktoru Javnog servisa Borisu Raoniću o navodnom napadu na policiju.

Takođe, Brđanin je obavezan da odgovori zato što u jednom segmentu u izvještaju piše da se procjena Štaba - koja je podrazumijevala uzdržavanje od intervencije 4. septembra na deblokadi putnih pravaca Podgorica – Cetinje – Budva, pokazala kao ispravna, jer bi ne samo „doprinijela omasovljavanju protesta, uz mogućnost ugrožavanja života i tijela posebno ranjivih kategorija (žene, djeca, stari)“, već bi „pojedinim medijima dala povoda

U 4:30 rukovodioci akcije dobili informaciju da će Perić i Mićović biti isporučeni helikopterom obezbjeđenja, pristupili izvršenju zadataka – navodi se u dokumentu.

Ističu da je „osnovni zadatak policijskih službenika bio da se obezbijedi štićeni prostor i lica, odnosno štićena ličnost, a da se neposredno prije pristupi uspostavljanju narušenog javnog reda i mira uključujući započinjanje potiskivanja okupljenih lica i uklanjanje prepreka na magistralnom putu Podgorica - Cetinje na lokaciji Belveder i Cetinje - Budva ispod Auto moto društva omogućavajući nesmetano odvijanje saobraćaja“.

Na osnovu ove informacije jasno proizilazi da je policija već tada dobila nalog da krene u napad na građane i da

razbije protest suzavcem, šok bombama, gumenim mecima, kako dvojac iz Crkve Srbije ne bi ni u vidokrugu imao nijednog građanina koji ih ne podržava.

Potpisnici izvještaja tvrde kako su u 4:30, kada su oni saznali za helikopterski transport koji treba da obezbijede, baš tada počeli da se grupišu i građani ispred Gradske kafane na Cetinju?! Nijesu naveli da protest nije prekidan i da su se građani tokom noći smjenjivali ispred policijskog kordona na Dvorskom trgu, iskazujući miran bunt zbog odluke o ustoličenju Joanikija u Cetinjskom manastiru. „Istovremeno, oko 4:30 časova“, piše u izvještaju, „ispred

ugostiteljskog objekta Gradska kafana uočeno je grupisanje više desetina uglavnom maskiranih mlađih lica, koji su pristizali iz svih pravaca kako bi bili spremni za napad na policijski kordon koji je bio postavljen na Trgu kralja Nikole“. Ne pojašnjavaju na osnovu kojih dokaza je policija ustanovila da se priprema navodni napad na policijski kordon.

- Shodno novonastaloj situaciji, rukovodilac obezbjeđenja (Jokić) izdao je naređenje svim angažovanim službenicima da budu u stanju stroge pripravnosti, da zaštitnu opremu stave u zaštitni položaj i da pojačaju sve pozicije na svojim sektorima zbog očekivanja

za plasiranje dezinformacija i manipulativno djelovanje“.

TAKTIKA

U dijelu izvještaja posvećenom taktici postupanja policije u odnosu na barikade postavljene u subotu 4. septembra, nakon probijanja tri kordona na izlazu iz Cetinja, piše da je Štab, na čelu sa rukovodiocem Jokićem, još tada razmatrao mogućnost upotrebe sredstava prinude kako bi deblokirali saobraćajnice i potisnuli građane sa magistralnog puta, ali je donijeta odluka da bi to „predstavljalo preuranjenu intervenciju“.

- To bi okupljenim građanima omogućilo da zauzmu nonapada i nasilnog probijanja radi ulaska u štićeni prostor – naglašava se u dokumentu.

Objasnili su i mjere zaštite dvojice nezvanih gostiju na Cetinju – Perića i Mićovića, ukazujući da su „prilikom planiranja i realizacije“ uzeli „u obzir i operativni podatak da postoji mogućnost ugrožavanja helikoptera nakon slijetanja, te su planirane i realizovane aktivnosti prvenstveno specijalnih jedinica, ali i ostalih službenika policije sprovedene na način da se u datim okolnostima, koliko je to bilo objektivno moguće, pomenuti rizik umanji, odnosno eliminiše“.

Perić i Mićović od helikoptera do Cetinjskog manastira sprovedeni su prekriveni „pancir ćebadima“, okruženi specijalcima pod punom ratnom opremom.

ve pozicije i blokiraju putne pravce, dodatno ih okupilo i omasovilo, a ujedno bi dodatno oslabilo raspoložive snage UP na ključnim pozicijama.

Takođe, eventualni sukobi sa policijskim službenicima dodatno bi iscrpili policijske snage, istrošili materijalnotehnička sredstva (suzavac, biber sprej, šok bombe – prim. aut), a potencijalnom intervencijom skoro 24 časa prije planiranog skupa (ustoličenje – prim. aut), doveli u pitanje uspješnost izvršenja službenog zadatka zbog kojeg se sve i planira. Imajući u vidu sve segmente bezbjednosne procjene, nijesmo isključivali ni mogućnost da bi eventualna reakcija policije u navedenom trenutku, i upotreba sredstava prinude, uzrokovala reakciju i narušavanje javnog reda i mira u drugim gradovima u Crnoj Gori – navode u svom izvještaju šestorica policijskih funkcionera.

Odlučili su da sa tih pozicija povuku policiju i ojačaju štićeni prostor – zonu oko Cetinjskog manastira i sami manastir. Navode da su „napravili sistem obezbjeđenja koji okupljeni građani nijesu mogli ugroziti“.

SUVIŠNI IZVJEŠTAJ

Zanimljivo je, kako piše kasnije u izvještaju, da je taj sistem sljedećeg jutra ipak uspio ugroziti samo jedan čovjek - savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Veselin Veljović - i to neuspjelim „pokušajem destabilizacije službenika policije“.

A tim čovjekom „poslužili“ su se i nakon raskrinkavanja lažne vijesti koju je plasirao premijer Zdravko Krivokapić kako je napad suzavcem na građane uslijedio pošto je bačen „molotovljev koktel“ na policiju u zoru 5. septembra.

Pošto je već tokom dana premijerova laž razotkrivena, uveče su promijenili narativ o razlozima početka policijske intervencije i upotrebe enormnih količina hemijskih sredstava, navodeći kako je, u stvari, za sve kriv čovjek koji je „pokušao da destabilizuje policajce“.

U fokusu

Četvrtak, 23. septembar 2021.

3

a Cetinju predstavljen kao skup ekstremista

na i policajaca rkve Srbije Veljovićevo probijanje kordona Prema izvještaju policije grupa od ,,više stotina građana“, predvođena Veselinom Veljovićem u 6:00 pokušava da probije policijski kordon na Dvorskom trgu. Veljović je u glavnoj ulozi.

- Isti oko šest sati pokušava svojim govorom i obraćanjem da destabilizuje službenike policije – u čemu ne uspijeva, da bi isti u jednom momentu nasilno krenuo u probijanje policijskog kordona sa okupljenim građanima, pokušavajući prvo guranjem da probije policijski kordon, u čemu mu se pridružuju i ostali okupljeni građani, koji takođe pokušavaju da probiju kordon na više mjesta – prepričava se u izvještaju slijed dešavanja na Trgu.

Tvrde kako je tada policija napadnuta, odnosno da „dio okupljenih počinje da baca razne predmete u pravcu policijskih službenika koji su obezbjeđivali i blokirali ovaj štićeni prostor“.

Iako svjedoci događaja na Dvorskom trgu, u pritužbama na intervenciju policije tog jutra, kategorično, svi do jednog, ističu da nije bilo nikakvog napada na policiju, te da policajci prije akcije nijesu izdali naredbu da se raziđu, u izvještaju šestorice čelnika Uprave policije piše drugačije.

- Nakon napada izdato je upozorenje i naređenje od strane starješine policije koji se nalazio u kordonu, da isti

Zanimljivo je i da se u ovom dokumentu ne pominje ni da je nekolicina policajaca iz kordona na Trgu skinula zaštitnu opremu, nekoliko sekundi prije nego je bačen prvi suzavac na okupljene građane, što je zabilježeno i na jednom od video snimaka tog jutra, a o tome su svjedočili i građani koji su se u tom trenutku nalazili na trgu.

,,NEPRECIZNOSTI“

Dalje, u opisu dešavanja uoči postavljanja barikada na Belvederu, prema Podgorici i Adžića krivini prema Budvi, piše da je oko hiljadu građana oko 12:45 sati, krećući se prema kružnom toku na izlazu iz Cetinja, probilo policijski kordon sa zaštitnim ogradama i produžilo dalje.

Istina je da su građani probili kordon sa zaštitnim ogradama u blizini vatrogasne stanice, ali u izvještaju nema informacije da je probijen i kordon postavljen nekoliko stotina metara dalje, kod benzinske pumpe, a posebno je znakovito da nema ni slova o trećem kordonu policajaca koji su spuštili štitove i sklonili se u stranu da propušte protestante, što su okupljeni građani pozdravili aplauzima, zagrljajima i rukovanjima sa policajcima. Fotografije sa tog događaja objavila je – Pobjeda.

U izvještaju nema slova ni o dvojici policijskih pilota koji su odbili da pilotiraju helikop-

prestanu sa nasiljem i napadom na policijske službenike, a kako su isti nastavili sa daljim intenzivnijim napadom manifestovanim kroz guranje, udaranje rukama i nogama u zaštitnu opremu policijskih službenika, kao i bacanjem raznih predmeta u njihovom pravcu, izdato je naređenje da se upotrijebe sredstva prinude, najprije ručni sprej sa nadražujućim sredstvom, kao najblaže sredstvo prinude – navodi se u izvještaju.

Predstavlja se da su policajci „trpjeli“ napade građana neko vrijeme i da se „upotrebom navedenog sredstva prinude nije mogao odbiti napad“ oni su se tek tada latili suzavca i ostale hemije.

Zaboravili su ranije tvrdnje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koordinatora službi bezbjednosti, kako je suzavac bačen na građane onog trenutka kada je „Veljović pokušao da probije kordon“. On je 5. septembra izjavio kako je vlast učinila sve da policija bude suzdržana „a sukobi su počeli kada je gospodin Veljović pokušao nasilno da probije kordon policije i uspostavi komandu... U tom momentu je bačen suzavac“... Šestorica policijskih funkcionera koji su potpisali izvještaj, međutim, tvrde kako je policija trpjela mnogo duže nego što to je tvrdio vicepremijer Abazović, ali

terom, a koji su potom suspendovani. Ni riječju se ne navodi da je transport policijskim helikopterom uopšte i bio opcija.

Nema ni snajpera i snajperista o kojima je pričao patrijarh srpski Porfirije Perić tvrdeći kako je on bio meta.

BLOKADA SAOBRAĆAJA

U izvještaju se opisuju i razlozi totalne blokade saobraćaja u subotu 4. septembra na teritoriji Crne Gore.

Na osnovu prikupljenih operativnih saznanja koja su, kako piše u izvještaju, ukazivala da će značajan broj pristalica koji ne podržavaju ustoličenje krenuti na Cetinje - u strahu od omasovljavanja skupa u prijestonici - Štab donosi naređenje da ograniči jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na slobodu kretanja – potpunom obustavom saobraćaja iz svih putnih pravaca prema Cetinju.

- Navedene aktivnosti sprovedene su uspješno, što je uslovilo onemogućavanje dolaska većeg broja lica i omasovljavanje već okupljenih grupa građana na Cetinju – navodi se u izvještaju.

Oko 18:30 iz pravca Budve, kako tvrdi šestorka iz UP, bez prethodne najave na Cetinje je došao eskort (pratnja) sa štićenom ličnošću – predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, koji je bez problema prošao barikade.

„imajući u vidu intenzitet napada, broj napadača i opasnost koja je prijetila, kao i činjenicu da je veći broj lica nosio zaštitne hemijske gas maske, na osnovu dobijenih usmenih naređenja, odobrenja i saglasnosti od strane direktora Uprave policije“ počeli su napad na građane hemijskim i sredstvima posebne namjene.

U dokumentu piše i da je Goran Jokić dozvolu tražio i dobio od Zorana Brđanina, kojeg je telefonom pozvao oko šest sati.

Dalje pišu da se „grupa građana“ tada „povukla sa pozicije Trg kralja Nikole, nakon čega počinje napad na ostalim sektorima obezbjeđnja, koji sa visokim stepenom intenziteta, agresije i nasilja traju u kontinuitetu do poslije 10.15 časova“.

U izvještaju ne pišu da je policija u potrazi za građanima upadala u svaku uličicu u centru Cetinja i sve koje zateknu, pa čak i starije, zasipala suzavcem i ostalom hemijom, zbog čega je nadležnim institucijama već stiglo više prijava.

Iz izvještaja proizilazi i da je premijer Zdravko Krivokapić slagao javnost kada je na vanrednoj konferenciji za novinare ustvrdio da komandni lanac rukovođenja akcijom na Cetinju nije funkcionisao sve do 4.30 sati 5. septembra ujutro, kada je on „uzeo stvar u svoje ruke“ i našao ljude koji će da sprovedu Perića i Mićovića na Cetinje.

- Po ulasku u Cetinje, predsjednik je ušao u zgradu rezidencije, a zatim u pratnji obezbjeđenja – pripadnika Uprave policije došao u ugostiteljski objekat „Gradska kafana“ gdje se pridružio okupljenim građanima – piše u dokumentu i dodaje da se oko 23:00 povukao u predsjedničku rezidenciju na Cetinju.

BELVEDER I ADŽIĆI

Nakon ove informacije, izvještaj „skače“ na jutarnja dešavanja od 5. septembra i, osim događanja u gradu, opisuje događaje na barikadama prema Budvi i Podgorici. Prema izvještaju, oko 07:40 na lokaciji „Adžića krivina“ okupljeni građani odbijaju da postupe po izdatim upozorenjima i naređenjima i počinju napad na službenike policije koristeći različite predmete.

- Takođe se u navedenom trenutku registruju i pucnji iz vatrenog oružja. Obzirom na predmetnu situaciju izdato je naređenje da se upotrijebe sredstva prinude - hemijska sredstva, sredstva posebne namjene i specijalna vozila kojima su uklonjene prepreke sa puta i putni pravac Cetinje – Budva je deblokiran – piše u izvještaju.

Potom se opisuje da negdje u isto vrijeme iz Podgorice i na Belveder dolaze službenici policije gdje zatiču „nekoliko

SLIKA KAO DOKAZ: Gume nijesu zapaljene u 5 sati

POLICIJSKI VREMEPLOV: Tvrde da su gume na Belvederu zapaljene u 5 sati, a demonstranti bili na barikadama do 8 i 30?!

Policija se do ranih jutarnjih sati nije ni primicala barikadama na Belvederu, gdje je čitave noći probdjelo nekoliko hiljada građana, ali su - vjerovatno kako bi „pojačali“ opravdanje za brutalni napad u gradu - u izvještaju naveli lažnu informaciju da su gume, koje su bile jedna od prepreka za ulazak automobilom na Cetinje dvojca iz Crkve Srbije, zapaljene - u pet časova?!

- U pet sati od strane više NN lica došlo je do paljenja guma koje su bile postavljene na blokadi magistralnih puteva u mjestu Belveder i ispod AMD – piše u dokumentu.

Koju stranicu kasnije policija demantuje – sebe. Tvrde da su specijalci u 7:40 na Belvederu pozvali okupljene ,,koji su zauzeli pozicije kako na magistralnom putu, tako i na usjecima iznad magistralnog puta“ da se raziđu, ali su, kako tvrde, ,,ove organizovane grupe bile spremne na napad“ pa su se policajci povukli. Nešto kasnije, oko 8:20 začuli su se rafalni pucnji u vazduh, pa policija ,,nije preduzimala nikakve akcije“.

Nelogičan vremenski slijed: ako su gume zapaljene u 5 sati, a građani se suočili sa policijom dva i po sata kasnije

Priznali da su ciljano zatvorili hotel „Grand“ Hotel „Grand“ na Cetinju zatvoren je po nalogu policije, jasno su priznali autori izvještaja.

- Analizirajući sve aktivnosti koje su prethodile događajima na Cetinju, pravovremenim preventivnim djelovanjem, usmjerenim na smanjenje manevarskog prostora onih grupacija koje su planirale da objekat Hotela „Grand“ upotrijebe za smještaj učesnika protesta i operativno interesantnih lica – oko 300 lica, sa koje pozicije bi mogli

stotina građana, koji su zauzeli pozicije kako na magistralnom putu, tako i na usjecima iznad magistralnog puta gdje su se nalazile barikade.

- Ove organizovane grupe su bile spremne za napad – piše u izvještaju i dodaje da je značajan broj građana imao zaštitne hemijske maske, uređaje za komunikaciju...

Oko 08:20 časova, navodi se u dokumentu, „došlo je do upotrebe vatrenog oružja, pucnjima u vazduh na poziciji Belveder, kako rafalnom tako i pojedinačnom paljbom od strane više NN lica, a isti se nijesu mogli uočiti jer su bili zaklonjeni iza stijena i pozicionirani na nepristupačnom terenu“. Šestorica policijskih zvaničnika dalje opisuju da je rukovodilac obezbjeđenja zbog visokog rizika donio odluku da se ne preduzimaju aktivnosti uklanjanja barikade, već da policijski službenici zauzmu poziciju i čekaju dalja naređenja.

da se suprotstave policijskim službenicima, angažovanjem i koordinacijom mjera i radnji koje su sprovedene od strane službenika Uprave policije i Uprave prihoda i carina, urtvrđene su brojne nepravilnosti u poslovanju navedenog hotela, što je uslovilo njegovo zatvaranje i ujedno onemogućavanje aktivnosti gore navedenih grupa i pojedinaca – piše u analizi.

Zanimljivo je i da se u dokumentu ukazuje na činjenicu

U izvještaju potom naprasno slijedi rečenica u kojoj piše da najjači napadi na policiju počinju oko 8:30 kada se dio građana povukao sa lokacije Belveder „jer su shvatili da je ne mogu odbraniti i uputili se na Trg kralja Nikole“.

Ni ovo nije tačna informacija, jer se sa Belvedera nije povukao dio građana kada su shvatili da ga ne mogu odbraniti, već su se povukli svi građani kada su shvatili da držanje barikade na toj lokaciji nema smisla jer su Joanikije i Porfirije u tom trenutku vojnim helikopterom isporučeni u Cetinjski manastir.

Brđaninov Operativni štab je izričit u izvještaju da je na osnovu raspoloživih podataka i procjena „prije, tokom i nakon završetka navedenih javnih okupljanja postojala mogućnost usložnjavanja bezbjednosne situacije koja se mogla reflektovati i u drugim gradovima Crne Gore“ i da su bezbjednosne procjene izrađene od strane Uprave policije i Agen-

– jasno je da je izvještaj ,,vremenski friziran“.

Laž da su gume na Belvederu zapaljene u pet sati izrađivačima izvještaja bila je, očigledno, potrebna zbog sljedeće rečenice u dokumentu, kako bi povezali događaje u gradu i na ovoj lokaciji, odnosno predstavili da je sve bilo koordinirano i organizovano, te da su gume bile postavljene ne kao barikada, već je trebalo da budu signal u određenom trenutku. „Nakon navedenog događaja“, pišu oni, „na Trgu kralja Nikole okupljena grupa od više stotina građana, na čelu sa savjetnikom predsjednika Crne Gore Veselinom Veljovićem dolazi do kordona“?!

Sada su prekršeni i zakoni fizike: građani koji su bili na Belvederu, istovremeno su pomagali Veljoviću da – probija kordon na Dvorskom trgu?!

da u prijestonici nijesu mogli da obezbijede smještaj za sve angažovane policajce.

- Svakako da je planirane aktivnosti dodatno otežala činjenica nedostatka smještajnih kapaciteta, pa je samo jedna interventna jedinica bila smještena na Cetinju – piše u dokumentu.

Kako smo ranije objavili, iz „Granda“ je policiji saopšteno, dan-dva prije nego je stigao nalog da se hotel zatvori, da oni nemaju gdje da smjeste policiju, jer su im sve sobe zauzete.

Očito, ni ostali izdavaoci smještaja u prijestonici nijesu imali gdje sa policijom.

cije za nacionalnu bezbjednost bile izrazito negativne.

Uprkos svemu, u izvještaju se zaključuje da su - ,,rukovodeći se principima zakonitosti, predanog izvještavanja povjerenih poslova, tačnom i profesionalnom odgovornošću, angažovani službenici sproveli postavljene zadatke na kvalitetan, efikasan i zakonit način, uz najmanje štetnih posljedica po sve prisutne građane i stanovnike prijestonice Cetinje“.

Izvještaj će uskoro biti poznat široj javnosti, pa će se vidjeti koliko ovako samohvalisava ocjena može da izdrži provjeru na osnovu svih podataka koji se otkrivaju. Valjalo bi i da se zna, ako je sve proteklo uz maksimalnu moguću zaštitu građana, kako to da je izbrojano više od 20 povrijeđenih građana?

Ili je to možda bila cijena zaštite interesa Crkve Srbije u Crnoj Gori?

Duško MIHAILOVIĆ/ Kaćuša KRSMANOVIĆ

4

Politika

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Ustavni odbor podržao inicijativu Socijalističke narodne partije

Skupština da se izjasni da li je predsjednik povrijedio Ustav PODGORICA – Ustavni odbor na jučerašnjoj sjednici, sa sedam glasova za i šest protiv, podržao je inicijativu Socijalističke narodne partije za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav prilikom dešavanja na Cetinju.

Inicijativu je, prema riječima predlagača Dragana Ivanovića, potpisalo 36 poslanika parlamentarne većine. Lider Demosa Miodrag Lekić zbog odsustva nije mogao da potpiše, dok su poslanici Građanskog pokreta Ura najavili da će na plenumu podržati ovaj dokument. Po dobijanju pozitivnog mišljenja od strane Ustavnog odbora prijedlog SNP-a biće proslijeđen Skupštini na izjašnjavanje.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović ocijenio je ovu inicijativu opravdanom tvrdeći da je Đukanović prekršio Ustav i da je sa savjetnikom za bezbjednost Veselinom Veljovićem činio sve da dođe do haosa.

- Poražavajuće je da neko ko primjerom treba da brani Ustav Crne Gore prvi krene u gaženje ili rušenje istog – istakao je Martinović.

Predrag Sekulić (DPS) smatra da je motiv za inicijativu isključivo politički. To da ustoličenje bude na Cetinju je, prema njegovim riječima, došlo direktno iz Srbije.

Kazao je da konstituenti vlasti nemaju ništa zajedničko osim mržnje prema DPS-u i Đukanoviću.

- Čudi me da se sad pozivaju na odvojenost crkve i države, a crkva ih je sastavila... - rekao je Sekulić.

Smatra da je odgovornost na Vladi i na SPC, koji su znali za bezbjednosne izazove i insistirali da čitava priča bude na Cetinju.

Milun Zogović iz Demokratskog fronta kazao je da Đukanović nikada nije imao političku, ali da je evidentna krivično-pravna odgovornost.

Ističući da predsjednik Crne

Mitrić: Đukanović izjavom nije mogao povrijediti Ustav Inicijativa SNP-a za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Đukanović povrijedio Ustav nije pravno utemeljena – kazao je u izjavi za Pobjedu nekadašnji predsjednik Ustavnog suda i profesor dr Blagota Baćo Mitrić.

Kazao je da predsjednik izjavom nije mogao povrijediti Ustav, jer ona predstavlja njegov politički stav na koji ima pravo.

- Predsjednik može povrijediti Ustav ako napravi neku protivustavnu radnju dok obavlja poslove koji su u njegovoj ustavnoj nadležnosti – kada potpisuje agremane ili slično. Ali kakvu god izjavu dâ, njome ne može povrijediti Ustav, jer je izjava politički, a ne pravni akt – ocijenio je Mitrić.

Komentarišući inicijativu SNP-a, on kaže da predstavlja politički stav koji se u javnosti pojavio u „određeno vrijeme“.

– Ovaj prijedlog dolazi u vremenu kada je počelo zasijedanje Generalne skupštine UN-a i kad su svi, ili većina predsjednika, premijera, ministara spoljnih poslova na istom mjestu i kad se tamo skupljaju sve moguće vijesti iz svih djelova svijeta, pa i iz Crne Gore – istakao je naš sagovornik.

Procedura koja slijedi po dobijanju podrške Ustavnog odbora veoma je prosta, kaže Mitrić, i objašnjava da nakon što Skupština donese odluku dostavlja je predsjedniku na izjašnjenje, a potom se upućuje Ustavnom sudu koji tumači da li je u konkretnom slučaju došlo do povrede.

Mitrić pojašnjava da je situacija u Ustavnom sudu potpuno neregularna i nelegitimna, jer on ne funkcioniše u punom sastavu – ima četiri od sedam sudija.

- Imaju legalnost jer imaju tu većinu od četiri člana. Na samoj ivici su legaliteta. Tri člana ne postoje, niti se mogu izabrati, niti se zna kad će se izabrati zbog ovakve konstelacije odnosa u Skupštini – kategoričan je Mitrić.

U takvoj situaciji, dodao je, članovi Ustavnog suda moraju biti jednoglasni da bi utvrdili da je predsjednik povrijedio Ustav.

Blagota Mitrić

Gore nije predsjednik samo Crnogoraca sa Cetinja i da ne vidi ništa sporno u tome što se ustoličenje održalo u Cetinjskom manastiru, Suada Zoronjić navela je da Ustavni sud treba da utvrdi da li je došlo do povrede Ustava.

- On je okupio komite i sve ljude koji su tog dana bili spremni da naprave situaciju koja bi se odrazila negativno na sve građane Crne Gore. Zaslužuje naše nepovjerenje – kazala je Zoronjić.

Svaki pokušaj da se DPS svrsta

u ekstremističke strukture je pogrešan, ocijenio je poslanik Danijel Živković, ali je veći problem, kako je kazao, to što su neki ljudi u Vladi spremni da bespogovorno izvršavaju naloge drugih država.

- Imamo neskriveno priznanje iz DF-a da moraju poći u Srbiju da dobiju blagoslov, da bi djelovali u Crnoj Gori – kazao je Živković.

Smatra da je inicijativa sterilna i da jedino ima dnevno-političku upotrebu, a da je „ekspertskom projektu“ kraj. Ž. ZVICER

Predsjednik Skupštine predstavio rezultate u prvoj godini rada novog saziva i govorio o načinu prevazilaženja krize u vladajućoj većini

Bečić: Dogovor o rekonstrukciji Vlade je moguć

PODGORICA – Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić ocijenio je da je dogovor parlamentarne većine o rekonstrukciji Vlade moguć i poručio da „manjinske partije treba da budu dio svake vlasti bez obzira ko je tvori“.

Bečić je juče na konferenciji za medije, organizovanoj povodom godinu dana od formiranja novog saziva parlamenta, kazao da resori u rekonstruisanoj vladi treba da budu plod dogovora premijera i parlamentarne većine.

– Saopštenje predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića

je iskorak u ovom procesu, nakon što su i lideri Demokratskog fronta prihvatili da se uđe u proces rekonstrukcije.

Drago mi je da smo pokazali kompromis i da idemo ka sredini, a to je rekonstrukcija Vlade. Vjerujem da ćemo u dijalogu doći do uspješnog finala jer nam je svima cilj da smirimo tenzije – kazao je Bečić i dodao da Građanski pokret Ura nije na bilo koji način zapostavljen.

Predsjednik parlamenta je istakao da su rekonstrukcije vlada uobičajeni procesi u demokratskim društvima, te da to predstavlja model za po-

boljšanje kvaliteta rada i ubrzanje procesa.

– Od starta sugerišem da ne idemo po principima isključivosti, nego da idemo ka modelu koji će poboljšati kvalitet rada. Mislim da sada treba da eliminišemo sve što se pokazalo kao nedostatak i da formiramo snažnu Vladu koja će trajati do idućih parlamentarnih izbora. Što se mene tiče, naredni izbori će biti 2024. godine kad im je i vrijeme – kazao je Bečić.

Istakao je da „to što je neko političar ne znači da nije i ekspert“. Poručio je da je Sporazum, koji su potpisala tri lidera koalicija, za njih „Sveto pismo“ i osnova za sve buduće procese.

– Mi smo bili na braniku Sporazuma u ovih godinu dana kad je god to bilo potrebno. Evropske integracije su naša magistrala i to ćemo afirmisati i u budućnosti – kazao je Bečić. Đ. Ć.

Uoči početka pregovora o rekonstrukciji Vlade, najjača pozi

DF će tražiti da M bude koordinat bezbjednosnih Abazovića - vanj Abazović nije isporučio rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i šverca koje od njega očekuju zapadni partneri, vrijeme je da taj posao preuzmu ozbiljni igrači, rekao je Medojević u izjavi za Pobjedu PODGORCA - Demokratski front će tokom budućih pregovora o rekonstrukciji Vlade tražiti da predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević bude potpredsjednik Vlade zadužen za koordinaciju svih službi bezbjednosti, saznaje Pobjeda. Više izvora Pobjede iz vrha DF-a je saopštilo da će to biti jedan od ključnih zahtjeva najjače pozicione političke grupacije.

– Abazović se nije pokazao na mjestu koordinatora, pogotovo kada je u pitanju zaustavljanje šverca cigareta i borbe protiv organizovanog kriminala, ta funkcija bi trebalo da

Nebojša Medojević

pripadne Pokretu za promjene, odnosno Nebojši Medojeviću jer nijesmo zadovoljni radom Vlade u toj oblasti – rekao je izvor Pobjede iz vrha DF-a.

Po tom planu DF-a, Abazović bi bio zadužen za spoljne poslove i evropske integracije kao potpredsjednik Vlade. Medojević je početkom juna podnio ostavku na funkciju poslanika i očekuje

sigurno potpredsjedničko mjesto u Vladi.

Medojević i lider Nove Andrija Mandić su u utorak veče u odvojenim izjavama napali Abazovića da je ponovo dozvolio šverc cigareta iz Luke Bar optužujući ga za nesposobnost.

– Abazović nije isporučio rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i šverca koje od njega očekuju zapad-

Ura: Sve opcije na stolu ako ne bude rekonstrukcije na ekspertskom nivou DF: Novi momenat da Ura ne želi Krivokapića za premijera – Rekonstrukcija postojeće Vlade moguća je samo na ekspertskom nivou na osnovu sporazuma iz 9. septembra prethodne godine, koji je inače bio okvir za formiranje i funkcionisanje Vlade. A ukoliko se uđe u pregovore o političkoj vladi, onda je to novi politički momenat i krećemo od nule u pregovorima i shodno tome sve opcije su na stolu – saopšteno je iz Ure. Oni su dodali da ako je bio neki

dogovor premijera sa DF-om i Demokratama, oni nijesu obaviješteni, pa se stoga i ne mogu određivati povodom toga.

– Ono što primjećujemo jeste da u cijelom ovom procesu niko ne zove na dogovor i sastanak, nego se rješavanje političke krize želi završiti saopštenjima za javnost u kasnim večernjim satima. Ura nikad nije bježala od dijaloga. pa i ovoga puta smatramo da se o ovako ozbiljnim pita-

njima ne može razgovarati putem medija, već za stolom – navodi Ura. Demokratski front je već pokazao spremnost na kompromis odustajući od zahtjeva za formiranje nove vlade bez Zdravka Krivokapića, ali za nas je potpuno novi momenat da Dritan Abazović insistira na formiranju nove političke vlade u kojoj Krivokapić ne bi bio premijer, saopštili su iz te političke partije reagujući na

Potpredsjednik DPS-a o sastanku šefice Delegacije EU sa liderima parlamen

Vuković: Rekonstrukcija sa DF-om u glavnoj ulozi je kor PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković kazao je da bi predložena rekonstrukcija Vlade, sa, kako je rekao, antievropskim DF-om u glavnoj ulozi, predstavljala korak unazad od sedam milja.

Gradonačelnik se osvrnuo na sastanak šefice Delegacije Evropske unije u Crnoj

Gori Oane Kristine Pope sa liderima parlamentarne opozicije i ambasadorima država članica EU. – Jedina alternativa pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji jeste povratak u prošlost. Zbog ove i budućih generacija, dužni smo da to ne dozvolimo. U tom smislu, predložena rekonstrukcija Vlade, sa antievropskim DFom u glavnoj ulozi, pred-

stavljala bi korak od sedam milja… unazad – naveo je Vuković na Tviteru. Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa sastala se sa liderima parlamentarne opozicije i ambasadorima država članica EU. Poručila je da je očuvanje međuetničkog i međuvjerskog mira i sklada, kroz široki međupartijski dijalog u Skupštini, ključno za

Politika

Četvrtak, 23. septembar 2021.

iciona grupacija priprema svoje zahtjeve

Medojević tor svih h službi, za njski poslovi ni partneri, vrijeme je da taj posao preuzmu ozbiljni igrači – rekao je Medojević u izjavi za Pobjedu.

Mandić je na Tviteru napisao da su skladišta u Luci Bar ponovo puna jer, kako je naveo, ide šverc cigareta.

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je u utorak veče da pristaje na rekonstrukciju Vlade i više resora, ali pod određenim uslovima, sadržanim u pet principa, od kojih je jedan da on bira ministre, a da Abazović bude prvi potpredsjednik Vlade, što znači da ga i dalje vidi na funkciji koordinatora bezbjednosnog sektora iako ga je bio isključio iz komandnog lanca u dešavanjima na Cetinju.

– Predsjednik Vlade odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u proteklom periodu odgovorili izazovima resora koje pokrivaju – navodi se u Krivokapićevom principu.

Ideja DF-a i Demokrata jeste da se podijeli resor Vesne Bratić na četiri ministarstva – kulture, nauke, sporta i prosvjete, resor Ratka Mitrovića na – saobraćaj, turizam te saopštenje Ure. U DF-u su mišljenja da bi trebalo zaustaviti ,,ovaj talas svakodnevnih saopštenja“ u kojima, kako dodaju, dobijamo ekskluzivitete koji dodatno potvrđuju ozbiljnu krizu na relaciji Krivokapić – Abazović.

– Koncept ,,ekspertske Vlade“ je nakon dvjesta dana njenog rada izgubio ne samo podršku DF-a, već i građana koji su očekivali konkretne rezultate u svim oblastima. Taj ,,ekspertski“ eksperiment doživio je fijasko iz prostog razloga jer Vlada Zdravka Krivokapića ni formalno, a ni suštinski nije bila ekspertska – zaključuju iz DF-a.

planiranje prostora i građevinarstvo, kao i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića na dva resora – finansija te rada i socijalnog staranja, čime bi se značajno umanjila moć mladog japija u Vladi.

Usaglašeni prijedlog Demokrata i Demokratskog fronta koji predviđa rekonstrukciju Vlade po modelu da, umjesto 12, ima 18 ministarstava, uz tri potpredsjednička mjesta, po kojem bi svaki imao svoj resor je napravljen po uzoru na prijedlog Zdravka Krivokapića koji je 27. oktobra prošle godine proslijedio svim partijama, saznaje Pobjeda.

Po tom prijedlogu, koji je Pobjeda objavila 28. oktobra prošle godine, Krivokapić je strankama parlamentarne većine ponudio vladu sa 18 resora i tri potpredsjednička mjesta.

Koaliciji ,,Za budućnost Crne Gore“, čiju okosnicu čini DF, ponudio je devet resora i jedno potpredsjedničko mjesto koje se veže uz jedan resor. To su: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo za planiranje prostora i građevinarstvo, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo nauke, Ministarstvo sporta, Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo javne uprave.

Koaliciji ,,Crno na bijelo“ je tada bilo ponuđeno potpredsjedničko mjesto u Vladi Crne Gore, i to za koordinaciju službi bezbjednosti, kao i resori odbrane, poljoprivrede i ruralnog razvoja te kulture i informisanja.

Po tadašnjem prijedlogu Krivokapića, koaliciji ,,Mir je naša nacija“ bi pripalo Ministarstvo pravde, Ministarstvo turizma, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo vanjskih poslova, kao i mjesto potpredsjednika Vlade.

N. ZEČEVIĆ

ntarne opozicije i ambasadorima država članica EU

a antievropskim orak unazad budućnost Crne Gore u EU. – Više od 70 odsto građana Crne Gore koji podržavaju pristupanje Evropskoj uniji sa pravom očekuju od svojih političkih lidera da sarađuju iznad partijskih interesa i da omoguće ključne reforme u oblasti vladavine prava, kako bi Crna Gora mogla da dalje napreduje na putu ka EU – navela je Popa na Tviteru.

R. P.

5

Odgovor na reagovanje ministra vanjskih poslova

Radulovićev koktel „lažnih fakticiteta“ Možda ću biti odveć ličan, ali me zaista kopkaju još neka pitanja. Kako ste se, poslije svega što je objelodanjeno juče, osjećali dok ste, istog dana na konferenciji UN, sjeđeli rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore, onim ,,huškačem“ Đukanovićem koji je, kako tvrdite u „non pejperu“, ohrabrivao nasilne demonstrante? Je li bilo i trunke nelagode, tragova srama ili Vas je baš bilo briga jer ste „samo“ izvršili naređenje Dobri šahisti imaju jedno zlatno pravilo u susretu sa amaterima: kad pacer počne da vuče dobre poteze, sačekaj ga da se ,,sabere“ i počne da igra kako zaista zna – loše. Ministar Đorđe Radulović je izuzetak koji potvrđuje pravilo, njega ne moraš da čekaš, od početka vuče pacerski loše poteze.

Ali, ne bih sada o ponižavanju crnogorske države smjenom ambasadora, onih ,,koji su duže štetili interesima države“, pa onda odjednom više nijesu štetili; o višemjesečnim ambasadorskim konsultacijama kao da su došli kod Berije; o naredbama da specijalni ministrovi službenici obijaju poslovne prostorije diplomatskih predstavništava i prebiraju lične stvari ambasadora... O toj sramoti Pobjeda je već dokumentovano pisala.

Da se posvetimo ovom novom skandalu ,,krampon diplomatije“. Uratku zvanom ,,non pejper“, koji brutalno pokazuje koliko se Ministarstvo vanjskih poslova instrumentalizuje u prizemne političke svrhe i služi za blaćenje ljudi.

Taj nepotpisani papir sa ministrovim potpisom na instrukcijama otkriva Radulovićev tragičan nesklad između ministrovih, očito neograničenih ambicija i ličnog, očito oskudnog znanja.

Jer, samo neko bez utemeljenosti u poslu kojim se bavi može da, u reagovanju na tekst Pobjede ,,Non pejper MVP: Đukanović i lideri opozicije krivci za incidente na Cetinju?!“, posegne za tvrdnjom da je ,,non pejper“ ,,neformalnog karaktera“ kojim se, pazite sad, međunarodnoj javnosti predočava, ,,objektivno prezentuje na bazi fakticiteta“.

Što će reći: neformalni dokument sa činjenicama; baš ministarski zrelo i ekspertski mudro.

Mislim da čak i pripravnici u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore znaju da se u diplomatskoj komunikaciji ,,non pejper“ koristi za iznošenje mišljenja o nekoj situaciji, prijedloga za rješavanje nekog problema ili za ispitivanje stava države ili više država kojima se „non pejper“ šalje.

Za ,,prezentaciju fakticiteta“ o dešavanjima na Cetinju, ako je Radulović uopšte svjestan da koristi sinonim za objavljivanje činjenica, morala je da posluži neka druga diplomatska alatka. Recimo - verbalna nota, koja može da sadrži davanje informacija o nekom dešavanju; ili aide-memoire, takozvani podśetnik, kojim država drugoj strani, zemlji domaćinu iznosi svoj stav ili daje pregled događaja i okolnosti povodom nekog događaja, projekta ili prijedloga.

A, ukoliko se radi zaista o ,,fakticitetu“, ministar izvanjih, da ne kažem onostranih djela, imao je na raspolaganju najnormalniju diplomatsku komunikaciju - prosljeđivanje informacije Vlade, sve sa

Kada kao činjenicu navodite da je na policiju bačen ,,navodno molotovljev koktel“, to može da se tumači dvojako: a) da ,,molotovljev koktel“ uopšte nije bačen jer se koristi izraz ,,navodno“ uz glagol ili b) da je bačeno nešto drugo, neki ,,navodno molotovljev koktel“, koji to nije!

zaglavljem Ministarstva, koju bi naši šefovi misija proslijedili zemlji domaćinu.

Naravno, kada bi takva informacija uopšte postojala u času kada je ,,non pejper“ poslat!

I u tome je kvaka: Radulović je nepotpisani ,,fakticitet“ poslao dan prije nego što je uopšte formirana Komisija Biroa za operativnu komunikaciju koja treba da sačini informaciju!?

Upravo taj podatak razobličava zlobnu namjeru Radulović & co. spisateljskog poduhvata.

Ministar je htio, poput nekog lokalnog špijunčića, da pred stranim partnerima tajno optuži predsjednika države i kompletnu opoziciju za nasilni ekstremizam, ,,ohrabrivanje demonstranata“, odnosno posredno za podstrekavanje na državni udar?!

Zato se Raduloviću i grupi autora ,,non pejper“ učinio kao idealan instrument: bez potpisa, neformalno, a vrlo stvarno – opanjkaj Đukanovića i većinu lidera opozicije, brani Crkvu Srbije koja je i sastavila Vladu, pljuni na građanski otpor i proglasi „komite“ za teroriste. I, ne boj se, niko neće saznati.

I zato je sad, kad se saznala ,,non pejper niskost“ iz crnogorskog ministra, prokuljala panika, buka i bijes; hitno naređuje potragu za ,,krticom“ u MVP, prijeti Zakonom o vanjskim poslovima (uh, da se naježiš), šalje reagovanja, pa stavove, pa kontra-stavove, sve trči da odgovori na brojna pitanja.

Ali da se izbjegne glavno. Ministre Raduloviću, ako je sve tačno što ste napisali u ,,non pejperu“, čemu onda silna galama i jad što je javnost saznala istinu, zar to nije u javnom interesu? Ili će ipak biti da je anonimno plasirana laž, u Vašem ličnom interesu i Vlade u kojoj ministrujete?

Možda ću biti odveć ličan, ali me zaista kopkaju još neka pitanja. Kako ste se, poslije svega što je objelodanjeno juče, osjećali dok ste, istog dana na konferenciji UN, sjeđeli rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore, onim ,,huškačem“ Đukanovićem koji je ohrabrivao nasilne demonstrante? Je li bilo i trunke nelagode, tragova srama ili Vas je baš bilo briga jer ste „samo“ izvršavali naređenje?

Tužno je i ponižavajuće za državu Crnu Goru. Jer, ministre, Vaši su ,,fakticiteti“ o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra toliko fantastično napisani da ih treba čitati i čitati baš tako - kao blamantnu fikciju.

Da podśetim javnost što su, osim Veljovićevog probijanja kordona policajaca, prema MVP bili ključni momenti koji su bili povod za policijsku intervenciju: ,,Važno je naglasiti da su demonstranti izazvali požare (protestors caused fires), napali policiju kamenjem (attacked Police with rocks) i navodno 'molotovljevim koktelom' (allegedly Molotov cocktail)...“ Kakva šarada od ,,fakticiteta“! Izmišljeno je ono čega nema, a nije pomenuto ono čega je bilo – šok bombe i povrijeđeni građani.

Dakle: požara na Cetinju, u času kada je poletio suzavac nije bilo, kamenje je bacano tek nakon što je Dvorski trg bio u magli suzavca, a ,,navodni molotovljev koktel“ – e, to je već posebna priča.

Nije poznato da li je autor ,,non pejpera“ bio izgubljen u prevodu ili, prosto, ne poznaje značenje riječi na maternjem, da ne kažem na srpskom. Jer, kada kao činjenicu navodite da je na policiju bačen ,,navodni molotovljev koktel“, onda to može da se tumači u samo dva smjera: a) da ,,molotovljev koktel“ uopšte nije bačen jer se koristi izraz ,,navodno“ uz glagol napali ili b) da je bačeno nešto drugo, neki ,,navodni molotovljev koktel“, što i ne može biti povod za policijsku intervenciju.

Da pojasnim, kao neki lični doprinos širenju tako potrebnog dijaloga medija i vlasti, ali i značenju izraza ili sintagmi: ako bih napisao ,,navodni ministar Đorđe Radulović učestvuje na sjednici UN u Njujorku“ to može da znači da Đorđe Radulović uopšte nije ministar ili da Đorđe Radulović nije u Njujorku.

No, kad je već ministar pomenuo ,,molotovljev koktel“, nekako je, sve promašujući – pogodio. Ali ne tamo đe je gađao.

Sintagma ,,Molotovljev koktel“ je nastala kao refleksija, obrada jedne starinske laži. To zapaljivo priručno oružje dobilo je ime po jednom ministru vanjskih poslova – Vječeslavu Mihailoviču Molotovu, koji je tokom rusko-finskog rata ustvrdio da Sovjeti na Finsku ne bacaju bombe, već – humanitarnu pomoć.

Vi ste sada, ministre, neznaveno napravili rimejk te scene iz prošlosti: Vaš se ,,non pejper“ zapalio u propagandnim lažima, baš kao ona Molotovljeva priča o humanitarnoj pomoći. Tako da sada imamo neku crnogorsku verziju priručne zapaljive laži: ,,Radulovićev koktel lažnih fakticiteta“.

Mučno i ponižavajuće. Sad se samo pripazite da vas ova rekonstrukcija Vlade ne izgori.

Draško ĐURANOVIĆ

6

Politika

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj razgovarao sa liderima regiona, poručeno da postoji zastoj u EU integracijama (Od naše novinarke)

NJUJORK - U regionu se osjećaju globalni politički poremećaji inspirisani idejom za formiranje većih država, što su retrogradne ideje, koje su i u prošlosti bile pogubne -poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović tokom sastanka šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja sa liderima Zapadnog Balkana u Njujorku.

Borelj je, na marginama Generalne skupštine UN, priredio neformalnu večeru na kojoj je razgovarano o situaciji u regionu i odnosima EU i Zapadnog Balkana, kao i o pripremama za samit EU – Zapadni Balkan početkom oktobra.

U saopštenju Evropske službe za spoljne poslove navodi se da je sastanak pružio priliku za diskusiju o očekivanjima u vezi sa pristupanjem EU i konstatuje da je došlo do zastoja u proširenju.

– Visoki predstavnik je podvukao potrebu snažne posvećenosti i partnera sa Zapadnog Balkana i Evropske unije i njenih država članica prevazilaženju trenutne dinamike i pokretanju procesa naprijed – saopšteno je iz Evropske službe za spoljne poslove.

JOŠ JEDAN SAMIT

Đukanović, koji učestvuje na zasijedanju Generalne skupštine UN-a, kazao je da su sagovornici dobro shvatili upozorenje na retrogradne ideje, te da će o tome ponovo razgovarati na samitu EU - Zapadni Balkan u Ljubljani, 6. oktobra.

Poručio je da mu je zadovoljstvo da se Generalna skupština UN-a, nakon jednogodišnje pauze izazvane korona virusom, ove godine opet održava u tradicionalnom formatu.

– To ubjedljivo svjedoči da se ukupan život pa i politički polako normalizuje, da će svijet izaći na kraj sa korona virusom i da je multilateralizam živ – kazao je on. Đukanović smatra to veoma važnim imajući u vidu prirodu problema na globalnoj političkoj i društvenoj sceni.

– To su problemi koji ne mogu biti riješeni nacionalnim formulama, oni traže akciju svih i zbog toga je multilateralizam veoma važan, sa svojim središtem upravo u Organizaciji

Đukanović: Retrogradne političke ideje prijete stabilnosti Crne Gore Neophodna je snažna posvećenost i partnera sa Zapadnog Balkana i Evropske unije i njenih država članica u prevazilaženju trenutne dinamike i pokretanju procesa proširenja naprijed - kazao je Borelj UN-a – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Generalna skupština je bila inspiracija visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost da okupi lidere Zapadnog Balkana i da se još jednom razgovara o našim problemima i o našoj evropskoj perspektivi.

– Iskoristio sam priliku da upoznam taj sastav sa onim što su najaktuelniji politički i društveni događaji u Crnoj Gori, da podsjetim na napore koje je država prethodnih godina i decenija učinila na izgradnji građanskog profila, na izgradnji i razvoju multietničke demokratije i trasiranju i osvajanju značajnih dionica na putu evropske integracije – rekao je Đukanović.

POLITIČKI POREMEĆAJI

On je naglasio da je upoznao i sa problemima sa ko-

Žozep Borelj sa liderima regiona u Njujorku

Radulović: Ekstremni nacionalizam dobija sve veći zamah Na marginama Generalne skupštine UN ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović učestvovao je juče na desetoj ministarskoj konferenciji Zajednice demokratija, na kojoj je poručio da je vrijeme velikih izazova trenutak da svi zajedno stanemo u odbranu najuzvišenijih civilizacijskih dostignuća. Šef crnogorske diplomatije ukazao je da, uprkos napretku na različitim poljima, ekstremni nacionalizam u različitim djelovima svijeta dobija sve veći zamah, pri

jima se Crna Gora danas suočava imajući u vidu da se u regionu osjećaju snažne refleksije određenih global-

čemu svjedočimo potiskivanju slobode izražavanja, govora, mišljenja i udruživanja, ali i korupciji koja predstavlja posebnu opasnost po razvoj demokratije.

Naglasio je da je Crna Gora snažno posvećena strukturnim reformama, sa ciljem stvaranja tolerantnog, stabilnog i ekonomski prosperitetnog društva. Dodao je da preduzimamo korake ka članstvu u EU, odlučno vjerujući da je naša, ali i budućnost čitavog regiona Zapadnog Balkana baš u Evropi.

nih političkih poremećaja.

– Ti globalni politički poremećaji doveli su do ponovnog buđenja nekih retro-

Duda: Uz Crnu Goru smo dok ne uđe u EU Poljska snažno podržava integracije Crne Gore, ali za taj su proces neophodne dalje reforme - kazao je predsjednik Poljske Andžej Duda nakon sastanka sa crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem u Njujorku.

– Uvjerio sam predsjednika Crne Gore da Poljska snažno podržava integraciju Crne Gore u Evropsku uniju i tako će biti tokom cijelog procesa. Ipak, do tada je neophodno nastaviti reforme. Poljska je tu za Crnu Goru dok ne postane članica EU. Što se tiče unutrašnjo-političkih prilika u Crnoj Gori, vaše probleme treba da rješavate na svoj način – poručio je Duda crnogorskim novinarima. Izrazio je zabrinutost zbog uticaja trećih strana na evropsku politiku od kojih se Evropa mora odbraniti.

Uz podsjećanje da se ove godine obilježava petnaestogodišnjica od uspostavljanja bilateralnih odnosa, Đukanović je informisao predsjednika Dudu o sofisticiranim metodama hibridnog pritiska sa kojim se suočava Crna Gora, čiji je cilj podrivanje evropskog jedinstva i evropskog sistema vrijednosti.

Milo Đukanović i Andžej Duda

Crna Gora se, kaže Đukanović, tome odlučno odupire, ali je neophodna i podrška onih koji to dobro razumiju, kao što je Poljska. Crnogorski predsjednik je juče imao i radni ručak sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom.

-Tokom ručka sam imao sjajan sastanak sa Đukanovićem, radimo zajedno na stabilnosti - kazao je Pahor. Sastanku se pridružio i makedonski predsjednik Stevo Pendarovski koji će ubrzo posjetiti Crnu Goru.

gradnih političkih ideja, uglavnom inspirisanih prekompozicijom granica na Zapadnom Balkanu i stvaranjem uslova za formiranje uvećanih država, nacionalno i vjerski homogenih – kazao je Đukanović.

To smatra, kako je rekao, retrogradnim i apsolutno pogubnim, o čemu svjedoče gubici na prostoru eks Jugoslavije ranih 90-ih godina, a koje su posljedica tadašnjih ideja istovjetnih današnjim idejama.

– Ukazao sam da je to nešto što ne prijeti samo građanskom, sekularnom i proevropskom profilu Crne Gore, nego prijeti stabilnosti Balkana, samim tim ugrožava evropsku stabilnost i fokusiranost na dalji prosper i t e t i ko n k u re n t n o s t Evrope kao našeg zajedničkog doma – naveo je Đukanović.

Zajedno smo, kaže Đukanović, pozvali EU da uz inicijaciju visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku, gospodina Borelja uloži dodatne napore da pomogne Zapadnom Balkanu

kako bi dosegao u bliskoj budućnosti svoju evropsku perspektivu.

– I kako bismo ukupno kao Evropa na taj način zatvorili vrata za destruktivne uticaje koji ugrožavaju i evropsko jedinstvo i evropski sistem vrijednosti – kazao je crnogorski predsjednik.

BILATERALE

On je rekao da očekuje da će i narednih dana u Njujorku imati puno bilateralnih razgovora na ovu temu, koji bi mogli doprinijeti realnijoj i doglednijoj evropskoj perspektivi i Crne Gore i našeg regiona. Đukanović će se svjetskim liderima obratiti danas. On će učestvovati i u Dijalogu na visokom nivou o energiji koji će se održati u virtuelnom formatu, a imaće i odvojeni sastanak sa generalnim sekretarom UN-a.

Drugog dana zasijedanja UN-a, katarski emir šeik Tamim Bin Hamad Al-Thani zauzeo se za pravičnu distribuciju vakcina protiv korona virusa u svijetu. Katarski čelnik je upozorio na neophodnost koordinacije napora u borbi protiv pandemija lažnih vijesti, teorija zavjere i skepticizma o učinkovitosti vakcina, što je nazvao „neviđenim skepticizmom“.

Vijest koja je odjeknula planetom je i zahtjev talibana da im se omogući prisustvo Generalnoj skupštini.

Istovremeno uz taj zahtjev, vlasti u Kabulu su obavijestile UN da Avganistan više ne predstavlja dosadašnji predstavnik i da su oni odredili Suhaina Šahina za novog UN ambasadora. Šahin je trenutno predstavnik za javnost talibanskih vlasti u DoMarija JOVIĆEVIĆ hi.

Ekonomija

Četvrtak, 23. septembar 2021.

7

Stečajna uprava obnovila ugovor o zakupu prostorija na Aerodromu ,,Nikola Tesla“

Montenegro erlajnz pokreće održavanje aviona u Beogradu PODGORICA - Montenegro erlajnz (MA) u stečaju obnovio je ugovor o zakupu poslovnog prostora na Aerodromu ,,Nikola Tesla“, čime su se stekli uslovi za pokretanje linijskog održavanja aviona u Beogradu, saopšteno je Pobjedi iz stečajne uprave.

Prostor će se koristiti za održavanje aviona tipa ,,embraer 195“ i ,,foker 100“, a stečajna uprava sada treba da aplicira kod Agencije za civilno vazduhoplovstvo za odobrenje rada linijske baze Beograd.

- Obnavljanjem ugovora o korišćenju prostora, tehnici je omogućeno da obnovi ugovore sa operatorima za tip aviona ,,embraer 195“. To je, između ostalih, Arkia Israeli erlajnzkažu u stečajnoj upravi.

Tehnička baza Beograd ima kancelariju za rad, snabdjevena je opremom, magacinom sa alatima, materijalima za radove linijskog održavanja, pa u

Potpisivanjem ovog ugovora stiču se uslovi da se otvori linijsko održavanje aviona u Beogradu i poveća vrijednost pravnog lica, te je stečajni upravnik ocijenio da je interes povjerilaca da učini da se prostorije, u kojima su djelovi i alati u vlasništvu stečajnog dužnika, sačuvaju naveo je Zejak

Tim MA za održavanje aviona

stečajnoj upravi očekuju da će dobiti odobrenje za rad.

- Time bi se stekli uslovi da tehnička baza Beograd MGX

u stečaju radi za treća lica, odnosno avio-kompanije zainteresovane za usluge linijskog održavanja u toj bazi i za

pomenuti tip aviona. Radovi linijskog održavanja bi podrazumijevali tranzit, dnevne i nedjeljne provjere, kao i

Monstat objavio zvanične podatke o BDP-u za prošlu godinu, zabilježen pad od 15,1 odsto PODGORICA – Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u prošloj godini je iznosio 4,18 milijardi eura i opao je 15,1 odsto u odnosu na 2019, pokazuju zvanični podaci koje je juče objavio Monstat.

BDP po stanovniku je u 2020. bio 6.737 eura, dok je godinu ranije iznosio 7.959 eura. Oštar pad crnogorske ekonomije, uzrokovan uticajem pandemije korona virusa na ekonomske tokove, najveći je u Evropi.

građevinarstvO

Statistički podaci pokazuju da je pandemija najviše pogodila djelatnost pružanja smještaja i ishrane, čija je bruto vrijednost proizvodnje u prošloj godini opala 549 miliona eura. U 2019. bruto vrijednost proizvodnje u ovoj djelatnosti bila je 778 miliona, a u prošloj 229 miliona eura.

Kovid oslabio turizam za 549 miliona Pad u sektoru građevinarstva bio je 200 miliona, sa 1,31 milijardu na 1,1 milijardu eura bruto vrijednosti proizvodnje.

Proizvodnja u trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila i motocikala vrijedila je 995 miliona eura, što je 125 miliona manje u odnosu na 1,12 milijardi godinu ranije, dok je djelatnost saobraćaj i skladištenje pala sa 463 miliona na 328 miliona eura.

Pad su ostvarile i administrativ-

ne i pomoćne uslužne djelatnosti, čija je vrijednost proizvodnje prepolovljena sa 217 miliona na 127 miliona eura. Informisanje i komunikacije opale su sa 325 miliona na 286 miliona eura, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji vrijedila 512 miliona, što je 76 miliona manje nego prije pandemije.

Neznatno je porasla proizvodnja u djelatnostima vađenje rude i kamena, snabdijevanje električnom energijom, državna

rast imale samO irska i turska

Rast BDP-a u prošloj godini u Evropi su zabilježile samo Irska 5,9 odsto i Turska 1,8 odsto.

Kada je riječ o regionu, najmanji pad ekonomije ostvarila je Srbija od jedan odsto. Slijedi Kosovo sa tri odsto, Bosna i Hercegovina 4,3 odsto, Sjeverna Makedonija 4,5 odsto, Hrvatska osam odsto.

Očekivano najveći pad BDP-a imale su mediteranske zemlje čije ekonomije umnogome zavise od turizma - Španija 10,8 odsto, Italija 8,9 odsto, Malta 8,3 odsto, Grčka 8,2 odsto.

Pad BDP-a na nivou 27 članica EU iznosio je 5,9 odsto. B. D.

Plaža u Perazića Dolu

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede spremno je da obezbijedi pretpostavke za razvoj proizvodnje svinja na savremenim i održivim osnovama, a u Crnoj Gori postoje farmeri koji su spremni da modernizuju i ulažu u taj sektor, saopšteno je iz tog resora Vlade.

Predstavnici Ministarstva po-

uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, te zdravstvo i socijalna zaštita.

Kada je riječ o strukturi BDPa po kategorijama potrošnje u tekućim cijenama, podaci Monstata govore da je finalna potrošnja opala za 69 miliona eura, sa 4,41 milijardu eura u 2019. na 4,34 milijarde u 2020.

U strukturi BDP-a najveće učešće od 12,5 odsto imala je djelatnost trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala. Učešće poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bilo je 7,6 odsto, državne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja 7,5 odsto, poslovanja sa nekretninama 6,4 odsto, a građevinarstva 6,2 odsto.

Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu godinu je bio pozitivan i iznosio je 66,6 miliona eura.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede posjetili Edufarm

Planiraju obuku u Srbiji

ljoprivrede, državni sekretar Nebojša Veličković i načelnik Direkcije za stočarstvo Ranko Bogavac posjetili su Istraživačko-edukativni centar Edufarm u Srbiji, koji je osmišljen i izgrađen da pruži i uslugu edukacije iz oblasti

savremene proizvodnje svinja. Predstavnici Edufarma su istakli da svoja znanja mogu podijeliti sa farmerima u Crnoj Gori, kroz organizovanu obuku koja bi se izvodila u ovom centru.

- Razgovaralo se o svim aktiv-

nostima, počev od organizovanja udruženja, edukacije, transfera tehnologije i najbolje genetike. Obiđene su sve faze u Edufarmu i iskazana namjera da u bliskoj budućnosti imamo slične farme u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. r. e.

rješavanje problema vezanih za navedeni nivo održavanja – naveli su u stečajnoj upravi.

Oni ističu da vode pregovore sa više avio-kompanija koje u svojoj floti imaju ,,embraer 195“ i ,,foker 100“, kako bi koristeći usluge u linijskoj bazi Beograd ostvarili prihod i pove-

ćali stečajnu masu kompanije.

O potpisivanju ugovora sa beogradskim aerodromom stečajni upravnik MA Saša Zejak juče je obavijestio predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

- Potpisivanjem ovog ugovora stiču se uslovi da se otvori linijsko održavanje aviona u Beogradu i poveća vrijednost pravnog lica, te je stečajni upravnik ocijenio da je interes povjerilaca da učini da se prostorije, u kojima su djelovi i alati u vlasništvu stečajnog dužnika, sačuvaju - naveo je Zejak u dopisu.

MA u stečaju prethodno je dobio odobrenje ACV za linijsko i bazno održavanje aviona u bazi u Podgorici. Obnavljanjem licence za part 145 tehničarima MA u stečaju je omogućeno održavanje vazduhoplova tipa ,,embraer 190-100“, ,,embraer 190-200“ i ,,foker 100“, kao i nivo baznih radova do i uključujući C1 check, što podrazumijeva 7.500 sati leta ili 7.000 letova, te radove do šest godina. B. D.

Ponovljen oglas za prodaju imovine Vektre Montenegro u stečaju

NEKADAŠNJI MEĐUNARODNI OMLADINSKI CENTAR: Sada hotel „Alet“

Grba nudi hotel „Alet“ za 14,5 miliona PODGORICA – Nakon što je poništio prethodni oglas za prodaju imovine nekadašnje kompanije Dragana Brkovića Vektra Montenegro, ukupne vrijednosti 41,2 miliona eura, stečajni upravnik Radojica Grba oglasio je novu prodaju, ali samo za dio imovine vrijedne 14,5 miliona eura.

Riječ je o objektu i zemljištu nekadašnjeg Međunarodnog omladinskog centra u Bečićima, a sada hotela ,,Alet“, koji zauzima 28,5 hiljada kvadrata i hotelskoj opremi. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju fizička i pravna lica koja uplate depozit od 2,5 odsto početne cijene do 11. oktobra, dok je otvaranje ponuda zakazano za dan kasnije u Privrednom sudu.

Od prodaje preostalog dijela imovine, kako saznajemo, Grba je odustao zbog prigovora povjerilaca na procjenu imovine, zbog čega bi trebalo da bude sprovedena nova.

Prvobitnim oglasom za prodaju je, pored ove imovine, ponuđeno zemljište i objekti za 623,6 hiljada eura, poslovna zgrada i 38 hiljada kvadrata

zemljišta u Drijenku za 3,1 milion eura, 5,5 hiljada kvadrata sa objektom od 815 kvadrata za 5,4 miliona, poslovna zgrada u Baru od 433 kvadrata za 565 hiljada eura, kao i 16 hiljada kvadrata pašnjaka pete klase u Podgorici za 1,2 miliona eura. Imovina Brkovića u Pljevljima nuđena je 3,2 miliona eura, dok je neplodno zemljište i ruševina starog objekta u Podgorici površine 1,4 hiljade kvadrata koštala 235 hiljada eura.

Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom godine na zahtjev NLB Interfinans banke, a Apelacioni sud je potvrdio odluke Privrednog kojim su odbijene Brkovićeve žalbe zbog uvođenja stečaja i odbijanja produženja roka za podnošenje plana reorganizacije, kao i Grbina žalba zbog proglašenja bankrota.

U stečaju je prijavljeno 284 miliona eura potraživanja, od čega je Grba osporio 77,6 miliona. U prvom isplatnom redu priznato je 635 hiljada eura, u trećem 35,5 miliona, dok je u preostalom iznosu priznato razlučno pravo NLB interfinansu, Poreskoj upravi, OTP banci i CKB-u. m. lk.

8

Ekonomija

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Premijer ignorisao preporuke četiri najznačajnije institucije evropskog i svjetskog vazduhoplovstva i za direktora ACV imenovao partijski kadar

Đurović u kasi ostavio 3,2 miliona eura

PODGORICA - Premijer Zdravko Krivokapić dobio je pisma od četiri najznačajnija čovjeka i institucije evropskog i međunarodnog vazduhoplovstva u kojima se daje podrška doskorašnjem direktoru Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Draganu Đuroviću, saznaje Pobjeda. Međutim, ta pisma su ignorisali Krivokapić i ministri vanjskih poslova i kapitalnih investicija Đorđe Radulović i Mladen Bojanić.

Savjet ACV je, uz saglasnost Vlade, na sjednici 13. septembra za direktora izabrao Zorana Maksimovića (65).

U ponedjeljak je u ACV izvršena primopredaja dužnosti, a radnici su Đurovića ispratili aplauzom, saznaje Pobjeda iz izvora bliskih Agenciji. On je tom prilikom saopštio da ostavlja stabilnu Agenciju, sa velikim međunarodnim uspjehom i ugledom. Naveo je da na žiro računu ostavlja 3,2 miliona eura, iako je prošla godina bila generalno katastrofalna sa aspekta prihoda u avio-saobraćaju u svijetu.

Prema informacijama Pobjede, sa sadržajem ovih pisama bili su upoznati i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, čiji predstavnici su članovi Savjeta ACV. Upućeni diplomatski izvor nam je saopštio da je rijedak slučaj da se pokaže ovakva zainteresovanost uticajnih ljudi evropskih institucija i da je njihove preporuke trebalo razmotriti sa dužnom pažnjom.

Konkursi i najavljivana demokratizacija očito su bili blefiranje, a na djelu je partijsko dijeljenje funkcija i revanšizam, koji poprima obrise tajne i nezvanične lustracije, sa svim opasnostima koje taj neselektivni proces ima.

Dragan Đurović

Pobjeda objavljuje najvažnije detalje iz tih pisama.

Predsjednik Savjeta ICAO (Međunarodna organizacija za civilno vazduhoplovstvo, koja je dio Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Montrealu) Salvatore Šakitano izrazio je vjeru da će Đurovićevo „opsežno profesionalno iskustvo i kvalifikacije nastaviti da donose neizmjernu vrijednost poziciji direktora civilnog vazduhoplovstva“.

Iz Brisela, iz Evropske komisije, od prvog čovjeka za evropski saobraćaj, generalnog direktora Direktorata za mobilnost (DG MOVE) Henrika Hololeja premijeru su poslate pohvale za rad Agencije uz nadu da će Crna Gora biti prva zemlja u regionu koja će ući u drugu tranzicionu fazu sporazuma o uspostavljanju zajedničkog vaz-

duhoplovnog područja.

- Agencija je demonstrirala visok nivo sigurnosnog nadzora u vazduhoplovstvu - ocjenjuje se iz EK, a dodaje se da je njena „impresivna efikasnost“ potvrđena u raznim provjerama na međunarodnom i evropskom nivou.

Dalje se ističe da postignuća Crne Gore u vazdušnom saobraćaju „ne bi bila moguća bez impresivnih napora ACV pod njenim direktorom Draganom Đurovićem“, a napominje se i važnost funkcija koje Đurović obavlja u evropskim organizacijama za civilno vazduhoplovstvo.

Jaka podrška je stigla i od generalnog direktora najznačajnije evropske organizacije za civilno vazduhoplovstvo EUROCONTROL iz Brisela Emona Brenana, koji je premijeru poručio da snažno po-

Preporuke za Dragana Đurovića uputili su Krivokapiću predsjednik Savjeta ICAO Salvatore Šakitano, generalni direktor Direktorata za mobilnost EK Henrik Hololej, generalni direktor EUROCONTROL-a Emon Brenan i čelni čovjek EASA Patrik Ki država produženje mandata Đuroviću „zbog mnogih ključnih pozicija koje drži u Evropi, što predstavlja čast za Crnu Goru uključujući izvanredne odnose sa EU“. U pismu ističe da su iskustvo, profesionalizam i reputacija Đurovića bili pozitivni i cijenjeni od svih država članica. Urgirajući da je potrebno zadržati kontinuitet kako bi se Crna Gora nesmetano integrisala u cjelokupni evropski sistem i standarde, direktor EUROCONTROL-a je od premijera „s poštovanjem zatražio da čvrsto uzme u obzir kontinuitet u ovoj fazi i produži mandat Dragana Đurovića“.

Slične stavove premijeru saopštio je i čelni čovjek Evropske agencije za sigurnost vazdušnog saobraćaja (EASA, sa sjedištem u Kelnu) Patrik Ki, koji je saopštio da je ACV postala vodeći partner EASA u regionu Zapadnog Balkana.

- Sve ovo ne bi bilo moguće postići bez posvećenih napora ACV i liderstva njenog direktora, gospodina Dragana Đurovića - naglasio je on i pružio „snažnu podršku“ Đuroviću kao kandidatu za direktora ACV. Kao što se vidi, radi se o zaista neuobičajenoj snažnoj podršci koju je Đurović dobio. Umjesto toga Vlada je izabrala čovjeka sa biroa za zapošljavanje, bez iskustva u rukovođenju, koji za dvije godine po sili zaS. P. kona mora u penziju.

Ocjenjivanje vina u Beču

Plantažama deset medalja PODGORICA - Kompanija Plantaže osvojila je deset medalja na nedavno završenom ocjenjivanju vina Austrian Wine Challendge (AWC) u Beču. Iz kompanije su kazali da su postigli sjajan uspjeh na tom takmičenju.

Zlatne medalje osvojili su ,,premijer 2013“, ,,vranac reserve 2015“ i ,,vranac barrique 2016“, dok su srebrom nagrađeni ,,pro anima pinot blanc 2019“, ,,vladika 2018“, ,,luča 2019“, ,,stari podrum vranac 2013“, ,,stari podrum cuvee 2013“, ,,chardonnay barrique 2017“ i ,,kratošija 2017“.

- Na ovogodišnjem takmičenju AWC u Beču, koje je na listi globalnih vinskih dešavanja ocijenjeno kao najmasovnije i

na kojem je 1,64 hiljade proizvođača iz cijelog svijeta poslalo 12,53 hiljade uzoraka vina na međunarodnu provjeru kvaliteta, svaki takmičarski uzorak poslat iz Plantaža nagrađen je medaljom - navodi se u saopštenju i ističe da je osvajanjem zlatnih medalja, vranac potvrdio autentičnost i reputaciju velikog vina, kao i snagu i moć teroara sa kojeg potiče.

- Osim vranca, zavidan uspjeh ostvarila su i bijela vina - dodaje se u saopštenju i podsjeća da u jakoj konkurenciji vina iz cijelog svijeta iz godine u godinu dokazuju visok kvalitet svojih vina i visoko pozicioniraju Crnu Goru na vinskoj mapi svijeR. E. ta.

Kursna lista 1.17290

CHF

1.08200

JPY 128.50000

AUD

1.61780

GBP

CAD

1.49970

USD

0.86000

Analiza poslovanja preduzeća iz MNSE10 indeksa

Montenegroberza obavijestila investitore da obrate pažnju pri trgovini

Akcije MIG-a na promatranju zbog upravnog spora PODGORICA - Montenegroberza donijela je odluku o privremenom razvrstavanju akcija društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG na segment za promatranje. Iz berze su saopštili da su to uradili jer se očekuje odluka državnog organa koja može značajnije uticati na cijenu finansijskog instrumenta.

Izvršni direktor MIG-a Dragan Radusinović Pobjedi je juče kazao da je odluka Montenegroberze prouzrokovana upravnim sporom koji su ima-

li sa Komisijom za tržište kapitala.

- Spor je nastao zbog odluke MIG-a da smanji kapital društva, ali je u međuvremenu riješen, pa očekujemo da berza povuče odluku o razvrstavanju akcija - rekao je Radusinović.

Skupština akcionara MIG-a u aprilu je odlučila da umanji osnovni kapital društva za 18,7 miliona eura i da novac podijeli dioničarima shodno procentu vlasništva. Većinski vlasnik MIG-a su kiparske kompanije Tikan holding ltd i Padakia ltd sa 70 odsto udjela, a ostatak akcija pripada građanima koji su do njih došli većinom kroz proces masovne privatiza-

cije. Građanima ukupno pripada 5,4 miliona eura, dok im se za jedan vaučer MIG-a isplaćuje po 852 eura.

Iz Montenegroberze juče su kazali da mogu privremeno rasporediti finansijski instrument u segment za promatranje, kako bi investicionoj javnosti skrenuli pažnju na potrebu pojačanog praćenja okolnosti važnih za trgovinu tim instrumentom.

- Subjekt promatranja može biti finansijski instrument, odnosno emitent koji se trenutno nalazi u određenim posebnim okolnostima koje zahtijevaju obavještenje investitora - pojasnili su iz berze.

B. D.

Profit deset kompanija 22,6 miliona eura PODGORICA - Kompanije koje ulaze u sastav berzanskog indeksa MNSE10, njih deset, ostvarile su u drugom kvartalu neto dobitak od 22,65 miliona eura, što je 1,45 hiljada odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Montenegroberze.

Neto rezultat deset kompanija koje ulaze u sastav indeksa MNSE10 iznosio je u istom periodu prošle godine 1,46 miliona eura.

Najveću apsolutnu neto dobit za šest mjeseci ove godine ostvarile su EPCG od 17,09 miliona eura i CGES od 8,64 miliona eura.

-Najveće smanjenje gubitka u apsolutnom iznosu od 1,46 miliona eura imaju Plantaže -

precizira se u saopštenju.

U odnosu na uporedne podatke za isti period prošle godine, povećanje neto rezultata bilježe Jugopetrol i EPCG, u iznosu od 927,68 odsto, odnosno 698,49 odsto.

Montenegroberza je analizirala poslovne prihode, neto rezultat i zaradu po akciji deset kompanija koje čine indeks MNSE10. Njihovi ukupni prihodi na kraju drugog kvartala iznosili su 315,98 miliona eura, što je 17,16 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Rast bilježe HG Budvanska rivijera 55,48 odsto, Plantaže 45,42 odsto i Jugopetrol 32,59 odsto. Zarada po akciji zabilježena je kod šest kompanija, a najveća je kod Hipotekarne banke, Jugopetrola i EPCG. S. P.

Društvo

Četvrtak, 23. septembar 2021.

9

VJERONAUKA MIMO ZAKONA: Stručna javnost zabrinuta zbog ugrožavanja sekularnosti i pita hoće li onda 32 vjerske zajednice dobiti pravo na nastavu u školama

Ministarstvo prosvjete će se izjasniti nakon temeljnog ugovora

PODGORICA –Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta još uvijek nije primilo nijedan zahtjev za uvođenje vjeronauke u škole, rečeno je Pobjedi iz tog resora, a o tome će se konačno odrediti kada bude potpisan temeljni ugovor.

- Takođe, ni Temeljni ugovor još uvijek nije potpisan. Kada MPNKS dobije takav ili sličan dopis po istom će zauzeti stav - saopšteno je iz mnistarstva kojim rukovodi Vesna Bratić.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je 18. septembra da je obaveza crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u škole jer, kako je rekao, pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. Istakao i da je usaglašenom verzijom temeljnog ugovora usaglašeno i ovo pitanje, te da ne sumnja da će premijer Zdravko Krivokapić staviti potpis na dokument.

Nakon informacija da se u članu 16 temeljnog ugovora, koji Vlada namjerava da potpiše sa SPC, piše kako će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica, reagovala je stručna javnost koja se oštro protivi uvođenju vjeronauke, jer bi se tako povrijedila sekularnost države.

Iz kabineta Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Pobjedi su kazali da nijesu imali uvid u taj dokument, pa samim tim ni precizniju informaciju o tome.

Inicijativa za uvođenjem vjeronauke u škole definitivno nije nepoznanica, budući da u različitim oblicima postoji u mnogim evropskim zemljama, ali ono što je izvjesno to je da takvo nešto ne bi bilo moguće u Crnoj Gori u ovom momentu, bez izmjene postojećeg zakonskog okvira, rečeno je Pobjedi iz institucije Ombudsmana.

- Nije prvi put da se neka tema medijski pokrene, na bazi najava/saznanja i slično, a da u kasnijim procesima dođe

Prosvjetari pozivaju Vladu da se posveti unapređenju obrazovnog sistema na osnovu naučnog metoda i građanskih vrijednopsti

do značajnih promjena ili odustajanja od neke inicijative. S tim u vezi, za zauzimanje stava o ovom pitanju sačekaćemo punu informaciju i razrađen predlog takve ideje. Takođe, imajući u vidu veoma osjetljive društveno-političke prilike u zemlji, a koje su umnogom zasnovane na etničkim, nacionalinim, političkim, ali i vjerskim podjelama, svakako se zalažemo da se o ovoj temi mora voditi otvorena i sveobuhvatna javna rasprava, ukoliko sa neke adrese dođe do formalnog pokretanja takve inicijative – kažu oni.

ProPusti nadležnih

Upravni odbor Prosvjetne zajednice Crne Gore, s druge strane, povodom najave SPC da će inicirati uvođenje vjeronauke, kaže da obrazovanje treba biti prioritet našeg društva, a kao takvo moralo bi se poboljšanje tražiti u drugom pravcu od najavljenog.

- Više puta smo ponavljali da želimo škole koje će mladima pružati više od

nog sistema Crne Gore mogu u njima naći i podršku i partnera.

- Takođe, pružamo punu podršku obrazovanju mladih koji svoj život žele uobličiti vjerskom tradicijom, da im se omogući da imaju i znanja koja proizilaze iz nastavnih programa

pružanja teorijskih i akademskih znanja. Nismo krili da želimo obrazovanje po ugledu na skandinavske zemlje, da želimo škole koje pružaju brojna znanja i vještine, podstiču na umjetnost i sport, teže razvoju srećne, samosvjesne i samostalne mlade osobe, a sve u uslovnim, prostranim i opremljenim učionicama. Kada nam to pružite, dodajte i vjeronauku kao izborni predmet – poručili su oni.

Škole moraju biti svjetovnog karaktera

A Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i Centar za žensko i mirovno obrazovanja, protiveći se ovoj inicijativi, poručuju da javno obrazovanje mora ostati svjetovnog karaktera. Podsjećaju da su u Crnoj Gori evidentirane 32 vjerske zajednice i država je po Ustavu dužna da ravnopravno tretira sve njih i njihove vjernike, kao i one koji nisu vjernici. Umjesto da svaka vjerska zajeddržavnog obrazovnog sistema, a time i validne diplome, sertifikate i svjedočanstva. Obrazovanje tih mladih ljudi je opšti interes – rekli su oni.

Prosvjetna zajednica Crne Gore smatra da država treba da pokaže spremnost da zadovolji potrebe vjerskih zajednica za očuvanjem i gajenjem vjerske tradicije kroz vjersko obrazovanje, ali ono treba da se izvodi u okviru vjerskih škola.

nica dobije pravo da sprovodi vjersku nastavu u državnoj školi, država, smatraju oni, treba da obezbijedi da sva djeca upoznaju realnost.

- Da se obavijeste da u Crnoj Gori žive ljudi i djeca koji imaju različita religiozna vjerovanja, kao i oni koji ih nemaju, i da svi imaju podjednako pravo da tako razmišljaju. Uvođenje vjeronauke bi neminovno povećalo podjele među djecom, prvenstveno podjelu na vjernike, koji bi pohađali vjeronauku, i građane, koji bi birali Građansko obrazovanje ili druge izborne predmete, iako je u državi u kojoj su svi prvo i osnovno građani takva podjela bespredmetna – navode nevladine organizacije.

Produbljivanje Podjela

Ocjenjuju da bi u kontekstu u kojem je Crna Gora već opterećena dubokim nacionalnim, političkim i vjerskim podjelama, uz aktivan sukob između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), uvođenje vjeronauke u škole izvjesno potenciralo konfesionalne podjele, a društvo izložilo riziku da umjesto generacija tolerantnih na vjerske razlike, iz obrazovnog sistema izlaze ljudi koji će podjele na kojima su vaspitavani nastaviti da produbljuju kada stasaju za donošenje političkih odluka.

Pozivaju Vladu, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, da se posvete unapređenju postojećeg obrazovnog sistema na osnovu naučnog metoda i građanskih vrijed-

Crnogorski ženski lobi zatražio od ministarke Vesne Bratić uvođenje novog predmeta PODGORICA - Uvođenje seksualnog vaspitanja u škole doprinijelo bi prije svega edukaciji, očuvanju zdravlja ali i prevenciji seksualnog zlostavljanja, koje je ozbiljno rasprostranjeno u crnogorskom društvu, piše Crnogorski ženski lobi u dopisu ministarski Vesni Bratić.

Petrović je istakla da na osnovu praktičnog dvodecenijskog rada sa žrtvama nasilja i seksualnog zlostavljanja smatra da bi uvođenje seksualnog vaspi-

građansko obrazovanje da bude obavezno

Zato predlažu da Građansko obrazovanje postane obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama. Za razliku od vjerske nastave, koja propagira dogmu, kako dodaju, građansko obrazovanje jača kritičko razmišljanje, koje je društvu neophodno da bi kroz nova otkrića išlo naprijed.

- U ovom momentu je potrebnije i imamo sve uslove da se predmetu Građansko obrazovanje vrati status obaveznog predmeta, jer već postoje kvalitetan program i udžbenici po kojima smo radili u našim školama, a na zadovoljstvo i učenika i nastavnika – smatraju i u Upravnom odboru Prosvjetne zajednice.

Tri nevladine organizacije podsjećaju da Ustav propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

nauŠtrb čega bi se izvodio Predmet

Očuvanje i gajenje vjerske tradicije kroz vjersko obrazovanje u okviru vjerskih škola Predstavnici NVU Prosvjetne zajednice Crne Gore kažu da su imali susrete sa predstavnicima Medrese „Mehmed Fatih“ iz Tuzi i Bogoslovske škole na Cetinju i da su na tim sastancima pokazali da vjerske škole koje žele da rade u okviru obrazov-

nosti, koje su propisane Ustavom, i koje su zajedničke svim ljudima i djeci u Crnoj Gori.

Seksualno vaspitanje uvesti u škole tanja unutar nastavnog plana i programa uz prethodna sistemska rješenja doprinijelo efikasnijoj i stručnoj edukaciji a time i većoj zaštiti djece i mladih od seksualnog zlostavljanja i nasilja.

- Znanje i informisanost predstavljaju preduslov da đeca i mladi imaju svijest o ličnoj bezbjednosti, da prepoznaju pravovremeno seksualno zlostavljanje, zatraže pomoć i po-

dršku i ukažu na zlostavljača kako bi bio procesuiran i sankcionisan.

U dopisu se, Aida Petrović, direktorica ove NVO osvrnula i na aktuelizovanje prijedloga da se vjeronauka uvede u obrazovni sistem Crne Gore.

- Ni do sada nije bilo nikakvih prepreka niti ograničenja da sva đeca i mladi po sopstvenom izboru ili u konsultaciji sa roditeljima nezavisno od re-

dovnog školskog programa pohađaju neku od mnogobrojnih religiskih škola i obrazuju se i stiču znanja o vjeri. Ispovijedanje vjere jeste ljudsko pravo ali i lična, intimna stvar i sopstvena odluka svakog pojedinca/ke koju niko nema pravo zloupotrebljavati u bilo kakve svrhe posebno kada su u pitanju đeca i mladi adolescenti – piše Petrović.

Crnogorski ženski lobi, s dru-

Iz Prosvjetne zajednice, takođe, pitaju na uštrb čega će se izvoditi nastava vjeronauke.

- Hoće li opet, kao kod ,,Stručno je ključno“, na uštrb humanističkih programa? Na uštrb umjetnosti? Jezika?

Sporta? Na uštrb matematike, fizike, hemije? Informatike? Biologije? Hoće li uvođenje vjeronauke direktno uticati na bolje rezultate na PISA testovima? Da li je iko od zemalja koje imaju vjeronauku to istražio – rekli su iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice, dodajući da bi elementarno funkcionalno znanje moralo biti prioritet.

Stava su i da treba da teže uvođenje filozofije za djecu čiji cilj ne bi bio usvajanje filozofske tematike, već uvježbavanje vještina za kritičko i kreativno mišljenje o samom sebi i svijetu oko sebe.

Podsjećaju da se u srednjim školama u Crnoj Gori izučava Istorija religije koju predaju prvenstveno profesori filozofije čija je uloga u obrazovanju mladih danas tragično umanjena.

- U isto vrijeme se javnosti plasiraju ,,stavovi“ (stav ima i emocionalnu i djelatnu komponentu, a to ne vidimo) o težnji ka društvu znanja, humanizma, demokratije, ali bez filozofa!? Danas kad sve možemo izmijeniti, kad možemo tijelu poslati informacije o virusu da bi izgradilo odbranu, kad možemo razbiti atom, odletjeti na Mjesec... mi se ne možemo odbraniti od dezinformacija, ekoloških prijetnji, prijetnji ratom i terorizmom, dolazeći tako do ličnog nivoa nesigurnosti – rekli su oni.

U jednoj sekularnoj, multivjerskoj, multietničkoj državi, u ovom vremenu turbulencija, socijalne krize i krize moralnih vrijednosti, smatraju da nikako nije dobar momenat za uvođenje vjeronauke u javne škole, zaključuje Upravni odbor Prosvjetne n.đ. zajednice Crne Gore.

ge strane, smatra da je seksualno vaspitanje u obrazovnom sistemu neophodnost i zbog nedovoljnog znanja đece i mladih o osnovnim činjenicama vezanim za saznanja: kada početi sa seksualnim odnosima, upotreba kontraceptivnih sredstava i zaštita od neželjene trudnoće, očuvanje reproduktivnog zdravlje, zaštita od polno prenosivih bolesti, seksualno nasilje, koje uglavnom prate bolesti zavisnosti - narkomanija i alkoholizam.

Istraživanja pokazuju da je sistemsko uvođenje seksualnog obrazovanja, ali i razvoj savje-

tovališta za mlade i djecu neophodno za preventivno djelovanje.

- Nadamo da ćete prepoznati važnost i neophodnost zaštite zdravlja i života đece i mladih kroz obrazovni sistem i da ćete kao ministarka prosvjete pozitivno reagovati na inicijativu Crnogorskog ženskog lobija, tako što ćete u najskorije vrijeme kroz obavezni dio nastavnog programa uvesti seksualno obrazovanje mladih i đece, počevši od nivoa osnovne škole pa do kraja srednje škole – piše u dopisu Aide Petrović. j.m.

10

Društvo

Četvrtak, 23. septembar 2021.

EKIPA POBJEDE NA KOVID ODJELJENJU PULMOLOGIJE: Od 4. maja do 19. septembra umrlo devet

Dr Jovanović: Bili bi živi da su primili vakcinu Pacijenti koji se bore za vazduh na kovid odjeljenju - kaju se što nijesu vakcinisani. Drugačiji je pogled ljudima spolja koji nijesu u crvenoj kovid zoni gdje su smješteni najteže oboljeli - kaže Jovanović

za obolijevanje dosta organa - kardiovaskularnog, predijabetska stanja...

- Ostali pacijenti koji su umrli mladi, imali su (nekoliko njih) neke infekcije, tipa hepatitis C infekciju, neka maligna oboljenja, mlade žene sa karcinomom dojke... Bio je pacijent sa hematološkim malignim oboljenjem. To su bili pacijenti koji imaju neka oštećenja imunog sistema i njihov imuni sistem nije na nivou koji može da pruži adekvatnu zaštitu... – objašnjava Jovanović.

BorBa za dah

Pacijenti tek kada dođu na odjeljenje shvate grešku i često pozivaju rodbinu da se vakciniše

PODGORICA – Devetoro mladih, starosti od 20 do 39 godina, umrlo je od 4. maja do 19. septembra od korona virusa, a da su bili vakcinisani danas bi bili živi 99 odsto.

To je za Pobjedu rekao pulmolog u Kliničkom centru Crne Gore dr Vladimir Jovanović, prilikom posjete ekipe odjeljenju na kom leže kovid pacijenti.

Preminuli pacijenti, istakao je ljekar, nijesu bili vakcinisani ni prvom dozom vakcine.

On je pokazao rendgen pluća dva pacijenta koji su umrli u posljednjih mjesec dana. Poređao ih je hronološki, od momenta kada su primljeni na liječenje, do onog – tragičnog, kada im je ugašen život.

smrt za pet dana

Jedan pacijent je, priča doktor, deset dana proveo na kućnom liječenju, nije htio da se javlja ljekarima. Na njegovom prvom snimku pluća vidi se da su oba krila pod upalom. Imao je nisku saturaciju... Bolest je na-

Jovanović je uvjeren da bi statistika definitivno bilježila manji procenat umrlih da je više vakcinisanih.

- Mladi su najviše aktivni, izlaze u lokale, idu na žurke, svadbe. Broj zaraženih nam pokazuje da je najveći između 20 i 39 godina.

Moraju da poštuju naše preporuke. Vakcina sprema naš imuni sistem za borbu protiv virusa - rekao je on predovala i na kraju zahvatila kompletno plućno krilo. Završio je na respiratoru i – umro.

Za svega pet dana.

- Bio je otac četvoro maloljetne djece - dodao je Jovanović.

Ljudi koji nijesu u kovid zoni ne shvataju situaciju dok ne vide najteže pacijente

Ispričao je da je drugi pacijent (rođen 1993) primljen sa pozamašnom upalom pluća. Dobio je terapiju, stanje se stabilizovalo, ali je uslijedila progresija bolesti. Plućno krilo mu je bilo

zasjenčeno, utopljeno u vodu, i nije bilo mjesta da vazduh u njih uđe. Na posljednjem snimku koji nam je doktor predočio, vide se pluća koja su potpuno bijela. To ukazuje da će nastupiti smrtni ishod u najvećem procentu slučajeva.

Upitan da li su ti pacijenti imali neka druga oboljenja i koji su faktori rizika, odgovara da nijesu, dodajući da su bili dosta gojazni. Gojaznost je, objašnjava Jovanović, bolest savremenog svijeta, i nosi sa sobom dosta faktora rizika

,Doktore, ja ne vjerujem u tu priču o korona virusu i obolijevanju...“

Ukazuje na podatak da je od prvog maja do 19. septembra umrlo 373 pacijenta i da je njih 320 bilo nevakcinisano.

Prema njegovim riječima, stariji ljudi su disciplinovaniji od mladih i oni su vakcinisani.

Poznato je, kaže Jovanović, da ovaj soj virusa pogađa više mlađu populaciju zato što je to najaktivnija populacija, najviše dolazi u kontakte, prenos virusa je lak i lako zaražavaju osobe.

– Mladi ljudi vjeruju da su zdravi i da im korona ne može ništa, ali to nije tako – rekao je dr Jovanović.

Ispričao je da mu je jedan pacijent tokom vizite rekao: ,,Doktore, ja ne vjerujem u tu priču o korona virusu i obolijevanju“.

- Pogotovo nije bio zainteresovan za priču o vakcinaciji.

Kada je bio na respiratoru, rekao je: ,,Možete li da pozovete članove moje uže familije da im kažem da se vakcinišu, svi, i uža i šira familija“. To je rekao kada je već počelo da ga guši toliko da nije mogao da diše – ističe pulmolog Jovanović.

Taj pacijent je prekjuče umro...

Na kovid odjeljenju pacijenti koji se bore za vazduh, kaju se što nijesu vakcinisani.

Drugačiji je pogled ljudima spolja, kaže Jovanović, koji nijesu u crvenoj kovid zoni gdje su smješteni najteži pacijenti.

Komentarišući kakav je tok bo-

Društvo

Četvrtak, 23. septembar 2021.

11

Za sjutra zakazano uklanjanje ograde na parkingu pored kapele u Tuzima po zahtjevu kompanije Lovćeninvest

toro ljudi starosti od 20 do 39 godina

Kapela i parking izgrađeni na uzurpiranom zemljištu Zemljište na kojem je izgrađena kapela upisano je na kompaniju Carine, koja zbog toga traži odštetu od države

Dr Jovanović pokazuje kako za pet dana korona virus uništi pluća

Septembar odnio 142 života Pulmolog Jovanović priča da mu je jedan pacijent tokom vizite rekao: ,,Doktore, ja vama ne vjerujem u tu priču o korona virusu i obolijevanju“.

- Pogotovo nije bio zainteresovan za priču o vakcinaciji. Kada je bio na respiratoru rekao je: ,,Možete li da pozovete članove moje uže familije da im kažem da se vakcinišu. Svi, i uža i šira familija“. To je rekao kada je već počelo da ga guši toliko da nije mogao da diše – ističe pulmolog Jovanović.

Taj pacijent je prekjuče umro lesti kod vakcinisanih i nevakcinisanih, Jovanović kaže da je pogledao prilog doktora iz bolnice San Dijego koji pokazuje dva snimka pluća pacijenata koji su se vakcinisali i onog koji to nije učinio. Pluća nevakcinisanih su magličasta, potpuno bijela, što nam, dodaje Jovanović, govori o uznapredovalom stadijumu bolesti.

- Vakcina sprema naš imuni sistem za borbu protiv virusa.

Antitijela koja smo stvorili ga opkoljavaju, oslabljuju i daju vremena našem imunom sistemu da se pripremi za odgovor i za borbu protiv korona virusa – ističe ljekar.

Odgovarajući na pitanje ko,

Statistika bi bila bolja da je više odgovornih

U Crnoj Gori je od posljedica infekcije korona virusom preminulo još šest osoba, dok je broj novozaraženih 568, od 3.817 uzoraka, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih je 14,88 odsto.

Preminuli pacijenti su dvoje iz Podgorice, i po jendo iz Nikšića, Berana, Plava i Bara. Među preminulima najmlađi je imao 64, a najstariji 83 godine.

U Crnoj Gori je vakcinisano 31,1 odsto ukupnog stanov-

ništva, a da bi se obezbijedio kolektivni imunitet, potrebno je da najmanje 75 odsto stanovništva bude vakcinisano.

Crna Gora je, u odnosu na broj stanovnika, na visokom petom mjestu po broju smrtnih slučajeva u svijetu, poslije Perua, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije a na drugom po broju zaraženih jer su ispred nas samo Sejšeli.

Prema procentu imunizovanog stanovništva, Crna Gora se nalazi na donjoj polovini tabele, a nakon nje slijede uglavnom nerazvijene zemlje.

Propratna oboljenja otežavaju liječenje

zapravo, najčešće umire od korone, kaže da je riječ o starijoj populaciji i ljudima koji imaju dosta propratnih oboljenja.

Jovanović je uvjeren da bi statistika definitivno bilježila manji procenat umrlih da je više vakcinisanih.

- Mladi su najviše aktivni, izlaze u lokale, idu na žurke, svadbe.

Broj zaraženih nam pokazuje da je najveći između 20 i 39 godina. Moraju da poštuju naše preporuke – zaključuje on.

Nada ĐURĐEVAC foto: Stevo VASILJEVIĆ

PODGORICA – Uklanjanje ograde na parkingu ispred kapele u Tuzima koja se nalazi na putu ka Božaju, je zakazano za sjutra ujutro, ali će ipak tek nakon sjutrašnjeg sastanka kod izvršitelja Davora Vukovića biti poznato da li će izvršenje, za koje je rješenje donijeto još krajem prošle godine, biti sprovedeno.

To je u izjavi za Pobjedu potvrdio Vuković i dodao da sjutra očekuje susret sa punomoćnicima kompanije Lovćeninvest i mještana Tuzi koji su pravosnažnom sudskom presudom obavezani da ovoj kompaniji vrate pet hiljada kvadrata zemljišta na kom je sagrađen parking.

Uzurpirano je i zemljište na kom je sagrađena kapela, tvrdi vlasnik kompanije Carine Čedo Popović koji tužbu nije podnio protiv mještana Tuzi koji su je sagradili, već protiv države koja, kako je naveo za Pobjedu, nije zaštitila njegovo pravo svojine. Navodi da mu je ovim uzurpirano oko 85 hiljada kvadrata.

- Čim je počela izgradnja kapele, mi smo obavijestili državne inspekcije, tražili od suda privremenu mjeru da se zaustavi gradnja, ali se ništa od toga nije desilo. Inspekcije su izlazile na teren, ali je objekat ipak sagrađen – kazao je Popović.

Na pitanje Pobjede zbog čega tužbu nije podnio protiv onih koji su uzurpirali zemljište, Popović prebacuje odgovornost na državu koja je dozvolila da objekat bude sagrađen na zemljištu čiji je on vlasnik. Od države traži da mu nadoknadi štetu za vrijednost imovine, koja bi u postupku pokrenutom prije više od godinu, trebalo da bude utvrđena vještačenjem.

- Neko će nešto morati da plati – poručio je Popović, čija je kompanija Carine, prema kastarskim podacima, upisana kao vlasnik ovog zemljišta.

PRESUdA

Presudom Osnovnog suda u Podgorici usvojen je tužbeni zahtjev Lovćeninvesta vlasnika Milenka Radmilovića kojom su mještani Tuzi Maraš, Ded, Marko, Đerđ i Zef Camaj obavezani da predaju pet hiljada kvadrata spornog zemljišta i uklanjanjem ograde uz magistralni put Podgorica-Božaj, vrate ga u prvobitno stanje. Na ovu tužbu Camaji su odgovorili protivtužbom tražeći da sud utvrdi da su oni vlasnici ove parcele, ali im je taj zahtjev odbijen kao neosnovan.

Kako se u presudi navodi, obje strane nijesu sporile da se u katastru Lovćeninvest vodi kao vlasnik zemljišta, ali su Camaji tvrdili da je upis nezakonit. Ukazivali su da su pravo svojine stekli naslijeđem i održajem te da je riječ o imovini bratstva Camaj za koju nije vođen ostavinski postupak, pa ne posjeduju nijedan dokument kojim bi to potvrdili. Naveli su da ovo zemljište obrađuju od 1950. godine i da niko osim njih nije imao posjed, dodajući da je njihovim

Sporni parking i kapela u Tuzima

precima to zemljište tokom komunizma bilo oduzeto bez ikakve naknade.

VJEštAčENJE

Vještak geodetske struke Lazar Vukadinović je iz hronologije upisa utvrdio da je ovo zemljište nakon premjera 1960. godine bilo upisano na Opštenarodnu imovinu, a od 1981. na Agrokombinat 13. jul, zatim se nekoliko godina vodilo na Martina i Pjetra Dedvukaja, da bi 2000. godine ponovo bilo upisano na Agrokombinat. Sedam godina kasnije, na osnovu poravnanja sa Agrokombinatom, ovo zemljište upisano je na Lovćeninvest.

- Iz nalaza se utvrđuje da predmetna nepokretnost nikada nije bila upisana ni na tužene ni na njihove pravne prethodnike, pa dovodeći naznačenu činjenicu sa iskazovom tuženih da nije vođen ostavinski postupak i da ne posjeduju nijedan akt kojim bi dokazali pravo svojine svojih pravnih prethodnika i svoje, to sud nalazi da tuženi nijesu dokazali da su stekli pravo svojine na osnovu pravnog posla, nasljeđem ili odlukom državnog organa – piše u presudi.

Navodeći da je imovina do avgusta 1995. godine imala karakter društvene svojine, sud ukazuje da se prema tada važećem Zakonu o svojinskopravnim odnosima, na državnoj svojini nije moglo steći pravo svojine održajem, zbog čega njihovi navodi da su u posjedu zemljišta od 1950. godine nijesu pravno i činjenično relevantni. Sud takođe nije mogao prihvatiti njihov stav da ne znaju ili da nijesu mogli znati da zemljište nije njihovo, jer se to lako moglo utvrditi uvidom u katastarske podatke. Neosnovani su, kako stoji u presudi, i navodi da je riječ o imovini bratstva Camaja imajući u vidu da je Zakonom iz 1949. godine sva imovina plemenskih, seoskih i bratstveničkih zajednica u Narodnoj Republici Crnoj Gori proglašena opštenarodnom za koju im ne pripada naknada.

Osim što su Camaji i rješenjem o izvršenju obavezani da vrate

Vjerski simbol Kapela je otvorena u avgustu 2015. godine, a prema ranijim medijskim navodima, trebalo je da bude na usluzi svim građanima Tuzi bez obzira na vjeru i naciju.

Međutim, nedugo nakon otvaranja ispred kapele je postavljen kip Majke Tereze zbog čega su negodovali predstavnici dijaspore koji su finansijski pomogli izgradnju.

zemljište, javni izvršitelj ih je obavezao i da plate 12,1 hiljada eura sudskih i još hiljadu eura troškova izvršnog postupka.

Predlog za mirno rješenje Advokat Lovćeninvesta Dragan Marković je 19. februara uputio predsjedniku opštine Tuzi Niku Đeljošaju predlog za mirno rješavanje spora upoznajući ga sa pravosnažnom presudom kojom je utvrđeno vlasništvo ove kompanije nad zemljištem na kom je sagrađen parking.

- Imajući u vidu karakter objekta, kao i funkciju koju taj kompleks ima za građane Tuzi, predlažemo da se ovaj problem riješi mirnim putem kako se ne bi sprovodilo prinudno izvršenje i devastirao objekat sa svim sadržajima od takvog značaja – stoji u tom pismu.

Predložio je da im u saradnji lokalnih organa Tuzi i Podgorice isplate tržišnu vrijednost ili da im umjesto ove parcele od pet hiljada kvadrata ustupe advekvatnu parcelu u Tuzima ili Podgorici. Ipak, na ovaj predlog nije stigao odgovor.

Isti predlog upućen je i Glavnom gradu, ali im je rečeno da oni nijesu ni aktivno ni pasivno legitimisani u ovom sporu, upućujući ih da se za dalje postupanje obrate nadležnim institucijama. Brojni apeli ove kompanije lokalnim organima i inspekcijama, kao i ukazivanja na nelegalnu gradnju u više navrata, takođe nijesu bili od uticaja, imajući u vidu da je kapela sagrađena.

M.Lk.

12

Hronika

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Formiran predmet povodom događaja na Koniku

Osumnjičenom za silovanje mladića određen pritvor PODGORICA – A. K. koji je uhapšen zbog silovanja osamnaestogodišnjaka na Koniku, saslušan je i nakon toga mu je određen pritvor.

-U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet protiv A. K. zbog krivičnog djela silovanje, izvršeno na štetu lica A. D. i po prijedlogu ovog tužilaštva osumnjičenom je određen pritvor – saopštila je Pobjedi portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica.

Povodom silovanja mladića reagovali su iz LGBT Forum Progres, ocijenivši da jedino primjenom oštre kaznene politike i brzom reakcijom svih društvenih aktera možemo da pružimo kvalitetnu zaštitu žrtvama nasilja i radimo na prevenciji ovakvih krivičnih djela.

- LGBT Forum Progres će aktivno pratiti razvoj ovog slučaja i postupanje svih pojedinačnih institucija koje su uključene u proces – policije, tužilaštva, sudstva, zdravstvenog sistema i sistema socijalne zaštite. Posebno ćemo obratiti pažnju na tretman i postupanje prema žrtvi nasilja, kvalitet i obim pružene medicinske i psihosocijalne podrške, kao i postupanje u kontekstu obavljanja infektoloških pregleda i zaštite od

polno prenosivih infekcija – saopštili su iz LGBT Forum.

Oni su podsjetili da su LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar, kao i druge nevladine organizacije, ranije ove godine Skupštini Crne Gore uputili prijedloge za izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore, u dijelu koji se tiče pooštravanja kazni za seksualne predatore i silovatelje, ali da Skupština do danas nije pristupila ozbiljnoj raspravi i izmjenama Krivičnog zakonika.

-Pozivamo sve poslanice i poslanike da što skorije uvaže apel šire javnosti i pooštre kaznenu politiku – kazali su iz LGBT Forum Progres, dodajući da očekuju da nadležni ovom slučaju pristupe sa najvećom mogućom pažnjom i da oštrom kaznenom politikom pošalju jasnu poruku da se seksualno nasilje neće tolerisati.

Naveli su da je obaveza i odgovornost cjelokupnog sistema, u ovakvim slučajevima, da angažuje pune kapacitete i žrtvi nasilja obezbijedi svu neophodnu medicinsku njegu i pristup servisima psihološke, psihijatrijske i socijalne podrške, sa posebnim obraćanjem pažnje na zaštitu od HIV-a, hepatitisa i drugih polno prenosivih infekcija.

B.R.

Službenici carinske ispostave Sukobin u koordinaciji sa Upravom policije spriječili krijumčarenje narkotika

U vozilu pronađena veća količina skanka PODGORICA – U vozilu registarskih tablica Republike Sjeverne Makedonije, koje se kretalo iz pravca Albanije prema Crnoj Gori, pronađena je veća količina skanka.

Kako se navodi u saopštenju Uprave prihoda i carina, „supstanca je bila upakovana u više pojedinačnih pakovanja u skrivenom bunkeru“.

Kako se navodi u saopštenju Uprave carina, službenici carinske ispostave Sukobin, u koordinaciji sa Upravom policije, prilikom kontrole putničkog motornog vozila pronašli su veću količinu biljne supstance za koju postoji osnovana sumnja da se radi o narkoticima.

-U skladu sa protokolom o bilateralnoj saradnji dalji pos-

tupak na utvrđivanju sastava predmetne materije i porijekla iste, kao i procesuiranju predmeta, sprovešće nadležni organi Republike Albanije – saopšteno je iz Uprave prihoda i carina.

Kako se dodaje, Uprava prihoda i carina, u saradnji sa ostalim nadležnim službama, svakodnevno kontroliše promet na svim graničnim prelazima kako bi se stalo na put prekograničnom krijumčarenju, sa posebnim fokusom na otkrivanju nelegalnog prometa akciznih proizvoda i prometa narkotika.

Policija se nije oglašavala povodom zapljene, tako da nije poznato koja količina narkotika je zaplijenjena, kao ni da li je C.H. neko uhapšen.

Uhapšen skladištar u Luci Bar zbog krađe cigareta

Oštetili državnu kasu za skoro 1.700.000 eura

BAR – Skladištar u Luci Bar Đorđe Vučetić (28) uhapšen je u okviru istrage krađe i preprodaje 1.841 paketa i 152 šteke cigareta iz Slobodne carinske zone, koje je Specijalno tužilaštvo privremeno oduzelo u oktobru prošle godine od jedne firme iz Podgorice.

Stavljanju lisica na ruke Vučetiću prethodilo je hapšenje špeditera Nenada Franovića (51) iz Bara i Jova Anđelkovića (38) sa Kosova, nakon što su 16. septembra u njihovom kamionu pronađene cigarate bez akciznih markica, vrijedne 35.000 eura.

Vučetić, Franović i Anđelković su prodajom ukradenih cigareta, kako navode iz policije, oštetili državnu kasu za oko 1.692.174 eura, po osnovu neplaćenih pripadajućih dažbina.

Krađa je otkrivena zahvaljujući obezbjeđenju Luke Bar koje je 16. septembra prijavilo policiji da su na izlaznoj rampi prilikom kontrole pronašli veće količine cigareta, vozila u vlasništvu kompanije „Zenšped“, kojim su upravljali Franović i Anđelković.

Policija je izvršila vanredni pregled skladišta broj 2 Luke Bar u sklopu Slobodne carinske zone i ustanovila da nedostaje 1.841 paket i 152 šteke cigareta različitih brendova, koje su u oktobru 2020. po nalogu Specijalnog državanog tužilaštva privremeno oduzete od jedne firme iz Podgorice.

Nakon hapšenja Vučetića, prema informacijama obezbjeđenja, u jednoj od prostorija u Luci Bar pronađeno je još 38 paketa cigareta za koje je poicija utvrdila da potiču iz skladi-

Ćalović-Marković demantuje Adžića Savjetnik potpredsjednika Vlade Filipa Adžića kazao je juče ,,da su skladišta u Luci Bar puna jer je stopiran šverc, pa su cigarete koje se tamo nalaze ostale ‘zarobljene’ i ne mogu biti dalje distribuirane na crno tržište“.

Adžićevu izjavu demantovala je šefica Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović – Marković, koja je rekla da nijesu tačni navodi Adžića da su evidentirani svi uskladišteni duvanski proizvodi prilikom posljednje posjete Luci Bar potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, direktora Uprave prihoda i carina Aleksandara Damjanovića,

šta 2, gdje su bile uskladištene po nalogu Specijalnog tužilaštva.

Preduzimajući dalje mjere i radnje u rasvjetljavanju ovog slučaju, policija je došla do sumnje da je Vučetić, koristeći svoj položaj skladištara iz skladišta Luke Bar, iznosio cigarete koje su Franović i Anđelko-

šefa Sektora za borbu protiv kriminala Dejana Kneževića i šefice stručnog tima Savjeta za borbu protiv korupcije Vanje ĆalovićMarković.

-U toku te posjete dobili smo informacije o načinu vođenja arhive i posjetili jedan od magacina u kome je skladištena veća količina cigareta. Tom prilikom utvrdili smo da ne postoji elektronska arhiva, da se podaci o uvozu i izvozu cigareta u Slobodnu zonu i dalje evidentiraju i čuvaju na neadekvatan naćin, a u našem prisustvu nije vršeno nikakvo popisivanje uskladištenih duvanskih proizvoda – saopštila je Ćalović- Marković.

vić službenim vozilom špediterske firme transportovali preko carinske linije na jedan parking prostor i ukradenu robu predavali nepoznatom licu za novčanu nadoknadu.

Pretresom stanova osumnjičenih, policija je u kod Vučetića pronašla 25 komada muncije u ilegalnom posjedu, zbog čega

je protiv njega podnešena krivična prijava za nedozvoljeno držanje oružja i tešku krađu, dok se Franović i Anđelković sumnjiče za krivično djelo krijumčarenje.

Osumnjičenima je nakon saslušanja kod državnog tužioca određen pritvor do 30 dana.

B.R.

Akcija policije i carinika na granici

Na Dobrakovu oduzeto 500 paketa cigareta „regina“ PODGORICA - Službenici Uprave prihoda i carina, u koordinaciji sa Upravom policije, prilikom kontrole teretnog motornog vozila – cistijerne, pronašli su i zaplijenili oko 500 paketa cigareta marke „regina“.

-Vozilo beogradskih registarskih tablica kretalo se iz pravca Crne Gore ka Republici Srbiji, a u daljem postupku biće utvrđena tačna količina cigareta, radi daljeg procesuiranja predmeta i utvrđivanja krivične odgovornosti lica koje je upravljalo motornim vozilom – saopšteno je iz Uprave carina.

Okončana istraga povodom incidenta na Cetinju tokom racije

Podignut optužni prijedlog protiv policajca zbog zlostavljanja CETINJE – Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju podnijelo je optužni prijedlog protiv policijskog službenika V. V. iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da je 28. jula ove godine, ispred ugostiteljskog objekta „La Martina“, počinio krivično djelo zlostavljanje na štetu vlasnika tog lokala Ivana Roganovića.

Iz Uprave policije su se oglasili dan nakon incidenta, navodeći da je prilikom kontrole jednog ugostiteljskog objekta na Cetinju policija prekora-

Luka Bar

čila ovlašćenja.

Tim povodom se portalu Cetinjski list obratio vlasnik lokala „La Martina“ Ivan Roganović, koji je kazao da ga je jedan pripadnik policije pod maskom udarao nogom prilikom čega nije pružao otpor. Roganović je podnio krivičnu prijavu.

Njegovu priču potvrđuje i snimak koji je dostavio sa nadzorne kamere.

Raciju u lokalu obavili su službenici Sektora za borbu protiv kriminala (SBPK).

C.H.

Kako dodaju, ova aktivnost je jedna u nizu koje se sprovode u kontinuitetu, radi otkrivanja i sprečavanja svih vidova prekograničnog krijumčarenja, čime se potvrđuje postojanje snažne političke volje, ali i što ide u prilog naporima Uprave prihoda i carina na povećanju efikasnosti u sprovođenju akcizne politike i sprečavanju kriminalnih aktivnosti u ovoj oblasti.

TVCG saznaje da je cistijernom upravljao državljnin Srbije R. T. koji je uhapšen. Iz policije se ovim povodom nijesu oglašavali.

C.H.

Zaplijenjene cigarete

Dječaka ujeo pas Zbog incidenata

Terete ih za narušavanje javnog reda i mira

BIJELO POLJE - U jedinici za Hitnu medicinsku pomoć u Bijelom Polju sinoć je ukazana pomoć četvorogodišnjem E. M. iz naselja Rasovo, koji je doveden u pratnji majke koja navodi da ga je napao i ujeo pas lutalica za nogu.

Iz NVO „Novi put“ saopštili su za Pobjedu da su dobii prijavu da je pas lutalica napao dječaka.

-Dječak je bio u društvu dvanaestogodišnjeg brata. Igrali su se na školskom dvorištu i pri povratku kući na njih su nasrnuli psi lutalice. Jedan od njih je ujeo četvorogodišnjaka, dok je njegov stariji brat uspio da rastjera ostale pse – saopštili su iz te NVO. Kako navode, redovno su upozoravali nadležne službe od opasnosti koje postoje od pasa lutalica.

-Samo je pitanje časa kada će se desiti neki tragičan slučaj da bi možda tek tada nadležni reagovali - zaključuju iz NVO „Novi put“.

B. Č.

na Cetinju prijave protiv još 43 osobe

CETINJE - Protiv još 43 osobe podnijete su prekršajne prijave zbog sumnje da su, 4. i 5. septembra na protestu na Cetinju, narušavale javni redi mir.

Kako je saopštenno iz policije, protiv 14 osoba podnijeli su prekršajne prijave zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru (omalovažavanje policijskih službenika), dok su protiv 26 osoba podnijete prijave zbog prekršaja iz člana 12 Zakona o javnom redu i miru (nepostupanje po naredbi policijskih službenika).

Tri osobe su sankcionisane zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

C.H.

Svijet

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Srbi sa sjevera Kosova i juče protestovali na granici sa Srbijom

EU predlaže sastanak Vučića i Kurtija u Briselu

Iz Evropske unije naglašavaju da su spremni da posreduju u dijalogu dva lidera koji bi se održao u Briselu, a čija bi osnovna tema bila rješavanje trenutne situacije na Kosovu BRISEL/BEOGRAD/PRIŠTINA – Šef evropske diplomatije Žozep Borelj i specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak predložili su da se u Briselu sastanu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti kako bi se što prije spustile tenzije na sjeveru Kosova, javila je agencija Tanjug.

- Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak se vratio iz Beograda u Brisel i svi naši napori su usmjereni na spuštanje tenzija i povratak dijalogu - rečeno je Tanjugu u diplomatskim izvorima u Briselu.

Oni napominju da je EU spremna da posreduje u dijalogu dva lidera koji bi se održao u Briselu, a čija bi osnovna tema bila rješavanje trenutne situacije na Kosovu.

Kada je riječ o primjeni Briselskog sporazuma, u krugovima bliskim šefu diplomatije EU za Tanjug naglašavaju da su svi do sada postignuti dogovori u dijalogu Beograda i Prištine „na stolu“ i da ih „niko nije povukao“.

Dodaje se i da su EU, ambasadori Kvinte i Sjedinjenih Država potpuno jedinstveni u svojoj poruci da je u interesu i Beograda i Prištine da se situacija na terenu smiri, a da

su u suprotnom obje strane na gubitku.

Srbi sa sjevera Kosova i juče su nastavili proteste na graničnim prelazima sa Srbijom.

Oni zahtijevaju da kosovske vlasti ukinu odluku o zamjeni registarskih tablica sa sjevera Kosova, omoguće slobodno kretanje i sa graničnih prelaza povuku pripadnike specijalne jedinice kosovske policije Rosu.

Povodom situacije na Kosovu juče se oglasio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, koji je pozvao na uzdržanost, spuštanje tenzija, povratak dijalogu i obezbjeđivanje slobode kretanja.

- Jednostrane akcije nikada nijesu bile rješenje. One vode samo ka bespotrebnim tenzijama i moraju biti povučene napisao je Varhelji na svom Tviter nalogu.

Sa druge strane, kosovski premijer Albin Kurti rješenje vidi u tome da obje strane, i Srbija i Kosovo, ukinu oduke o probnim tablicama.

Kurti je juče, nakon sjednice Vlade u Prištini, poručio kako kosovska strana nije zainteresovana za incidente i eskalaciju, te da se zalažu za dijalog.

Kosovska vlast je u ponedjeljak donijela odluku da sa vozila koja na Kosovo ulaze sa srpskim registarskim oznakama skidaju te tablice i stave privremene.

Takva mjera od 2011. godine važi za vozila koja ulaze sa Kosova u Srbiju i koja ne smiju da imaju tablice Republike Kosovo (RKS), već statusno neutralne KS tablice. Taj princip je potvrđen i sporazumom iz 2016. godine koji je nedavno istekao, a novi dogovor za sada nije postignut.

13

Pucano na automobil pomoćnika ukrajinskog predsjednika

Automobil na koji je pucano

Povrijeđen vozač KIJEV - Nepoznate osobe pucale su juče na automobil u kojem se nalazio pomoćnik predsjednika Ukrajine Sergej Šefir, koji je ostao nepovrijeđen, dok je njegov vozač zadobio teške povrede, javili su ukrajinski mediji.

Više od deset metaka pogodilo je automobil koji je prevozio pomoćnika ukrajinskog predsjednika, javila je agencija Rojters. Član ukrajinskog parlamenta iz vladajuće stranke „Sluga naroda“ Jevgenij Ševčenko saopštio je da se ovaj slučaj tretira kao pokušaj ubistva.

U pucnjavi je vozač teško povrijeđen i nalazi se na intenzivnoj njezi.

Pucnjava se dogodila u blizini mjesta Lesniki, koje se nalazi kod glavnog grada Kijeva. Čelni čovjek vladajuće ukrajinske stranke „Sluga naroda“ Oleksandr Kornijenko rekao je da bi Rusija mogla da stoji iza pokušaja atentata na glavnog pomoćnika ukrajin-

skog predsjednika.

- Ruski trag ne treba apsolutno isključiti. Znamo njihovu sposobnost da organizuju terorističke napade u različitim zemljama - rekao je Kornijenko novinarima, a prenijela agencija Rojters.

Na ovu izjavu reagovali su iz Kremlja, ističući kako „nastojanja da se pokušaj atentata na Sergeja Šefira poveže sa Rusijom mogu pripisati pretjerano uznemirenom emocionalnom stanju“.

- Nažalost, šta god da se dogodi u Ukrajini ovih dana, nijedan od aktuelnih političara ne može da ne poveže sa Rusijom - izjavio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, prenosi Tas. Peskov je dodao i da to „nema nikakve veze sa stvarnim stanjem stvari“.

U međuvremenu je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski izjavio da ukrajinske vlasti istražuju da li su strane specijalne službe bile umiješane u pokušaj atentata na Šefira.

Zemljotres pogodio jugoistok Australije

Talibani pisali Ujedinjenim nacijama

Traže svog predstavnika u Generalnoj skupštini KABUL – Ministarstvo spoljnih poslova u novoj vladi Avganistana uputilo je pismo Ujedinjenim nacijama u kojem zahtijevaju da se njihov predstavnik uključi u rad Generalne skupštine UN-a.

Iz UN-a je potvrđeno da su u ponedjeljak dobile pismo talibanskog ministra spoljnih poslova i da se njegov zahtjev razmatra.

Komitet za akreditaciju UN-a, koji ima devet članova među kojima su Rusija, SAD i Kina, razmatra zahtjev talibana

Suhain Šahin

da im se omogući prisustvo Generalnoj skupštini, koja je počela preksinoć u Njujorku.

Istovremeno uz taj zahtjev, vlasti u Kabulu su obavijestile UN da Avganistan više ne predstavlja dosadašnji predstavnik i da su oni odredili Suhaina Šahina za novog UN ambasadora. Šahin trenutno obavlja funkciju portparola talibanskih vlasti u Dohi.

Nije vjerovatno da će se Komitet za akreditaciju sastati prije sljedećeg ponedjeljka kada se zasijedanje završava.

Avganistan će do tada predstavljati aktuelni ambasador Gulam Izačai koji bi trebalo da se obrati Generalnoj skupštini upravo posljednjeg dana zasijedanja 27. septembra.

Kada su prethodni put talibani upravljali Avganistanom od 1996. do 2001. godine ovu državu je u UN predstavljao ambasador kojeg oni nijesu priznavali, jer ga je postavila prethodna vlada.

Šteta na pojedinim objektima u Melburnu

Oštećene zgrade u Melburnu MELBURN - Zemljotres jačine šest jedinica Rihterove skale pogodio je jugoistok Australije usljed čega je došlo do oštećenja pojedinih objekata u Melburnu.

Epicentar zemljotresa bio je u

Mensfildu, oko 200 kilometara sjeveroistočno od Melburna, prijestonice države Viktorije i bio je na dubini od 10 kilometara, prenosi Rojters. Potres se osjetio i u susjednim saveznim državama Južnoj Australiji i Novom Južnom Velsu.

Zabilježena su i dva naknadna potresa magnituda 4,0 i 3,1 po Rihteru.

Australijski premijer Skot Morison potvrdio je da potres nije pričinio ozbiljnu štetu, te da nema povrijeđenih osoba.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

14

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. septembar 2021.

HERCEG NOVI: Skupština dala saglasnost za prvi pozitivni rebalans budžeta poslije deset godina

CEDIS

Više će zaraditi od poreza i komunalija

HERCEG NOVI – Na jučerašnjoj četvrtoj sjednici usvojeni su završni račun budžeta Opštine za 2020. godinu kao i rebalans budžeta za ovu.

Sekretar za finansije Stevo Vlaović govoreći o završnom računu budžeta za prošlu godinu, istakao je da je Opština ostvarila oko 77 odsto sopstvenih prihoda.

Odbornici DPS imali su niz primjedbi, između ostalog na stavke koje se odnose na zarade. Branko Crnogorčević je kazao da je Opština morala da smanji zarade za 10 odsto, što nije učinila te da isplate za prevoz nisu bile u skladu sa zakonom.

PANDEMIJA

Predsjednik Opštine Stevan Katić je istako da je prvi put nakon 10 godina rađen pozitivan rebalans budžeta.

- Prošla godina je bila pandemijska, zbog čega su pojedina umanjenja morala biti usvojena. Zarade se ne povećavaju, da funkcioneri u Opštini Herceg Novi imaju najmanje zarade u odnosu na ostale Odbornici su na jučerašnjoj sjednici donijeli odluku o istupanju Herceg Novog iz Vodakoma DOO Tivat, zajedničkog uslužnog i koordinacionog društva za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda za Crnogorsko primorje i Cetinje.

Odbornik Vladimir Kosić (DPS) je kazao da nije poznato koje su posljedice istupanja, šta će biti sa tehničkim prijemom kolektora te izgradnjom

USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN BUDŽETA ZA 2020: Sa sjednice Skupštine grada

opštine. To je kontinuitet posljednje četiri godine, a kroz sporazumni raskid radnih odnosa nastojimo da smanjimo broj zaposlenih u lokalnoj upravi – kazao je Katić.

On je kazao da tokom prethodne godine lokalna uprava nije bila u mogućnosti da uplaćuje poreze i doprinose, da su te stavke sada izmirene zbog čega su u rebalansu za ovu godinu ta sredstva povećana.

Budžeta za ovu godinu uvećan je sa 15.980.000 eura na

Prihod od poreza na nepokretnost uvećan je za šest odsto, do kraja godine taj iznos premašiće 6.000.000 eura. Od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta očekivani prihod je 2.700.000 eura – navedeno je u obrazloženju odluke 17.340.000. Osnovni razlog za donošenje rebalansa, kako je objašnjeno, jeste povećanje

Istupili iz Vodakoma kolektorske mreže u Igalu.

Tamara Vujović (Demokrate) kazala je da su uložena ogromna sredstva u projekat kolektora ali da je kvalitet radova upitan.

- Godišnje platimo više od 100.000 eura za njihove usluge. Tim sredstvima možemo sami raditi tri kanalizaciona kraka, kao što već radimo krak

NIKŠIĆ: Dogovor Opštine i Aerodroma Crne Gore

Vodice – Baošići. Imamo loše iskustvo za vođenje projekta i ne želimo produbljivanje troškova. Pokazali su da su nesposobni da vode ovaj veliki projekat, možemo da radimo i bez njih – istakla je Vujović.

Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da Opština nema potrebe da bude u Vodakomu.

planiranog prihoda od poreza na nepokretnosti i naknade za komunalno opremanje.

- Prošlo je 17 godina otkad smo pristupili tom preduzeću, mislim da je konačno trebalo reći da je bilo dosta, jer smo pretrpjeli daleko veću štetu od koristi - rekao je Katić.

On je istako da Opština ne želi da koristi kredit KfW banke od 2,7 miliona eura jer sredstva mogu obezbijediti zaduženjem kod neke komercijalne banke i sve lakše odraditi „bez ucjena bjelosvjetskih mešetara“.

- Prihod od poreza na nepokretnost uvećan je za šest odsto usljed otvaranja granica u toku turističke sezone, pa je značajan broj nerezidenata izmirio svoje poreske obaveze. Činjenica je da i oni koji to nisu uradili prošle godine sada su uplatili i dugovanja i ovogodišnji porez i očekujemo do kraja godine da taj iznos premaši 6.000.000 eura obzirom da isti predstavlja najznačajniji prihod u našem budžetu - navedeno je u obrazloženju.

Od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta lokalna uprava očekuje prihod od 900.000 eura, odnosno 50 odsto od predviđenih budžetom za 2021. godinu, pa je sada očekivani prihod po tom osnovu 2.700.000 eura.

Planirani prihodi po osnovu poreza na nepokretnosti i komunalnog opremanja građevinskog zemljišta zajedno čine više od polovine ukupnih prihoda, tačnije 51,18 odsto.

STIPENDIJE

Usvojen je amandman Jovana Subotića iz Novske liste da se izdvoji dodatnih 10.000 za stavku „dotacije javnim preduzećima“ u svrhu subvencije dva mjeseca zakupa zakupcima tezgi i prodajnih prostora na gradskim pijacama. Drugi njegov amandman da se izdvoji 15.000 eura za žensko preduzetništvo nije prihvaćen već je predloženo da se sredstva za tu namjenu uvećaju naredne godine. Katić je pojasnio da poziv za žensko preduzetništvo nije upućen ove godine, pa će u budžetu za sljedeću biti udvostručen, odnosno biće planirano 30.000 za tu namjenu.

U nastavku sjednice Skupština je izabrala Mirka Mustura sa liste „Ni lijevo ni desno, pravac Novi“ za potpredsjednika Opštine. Po novoj odluci koju su usvojili odbornici studentske stipendije uvećane su sa 63 na 90 eura mjesečno, dali su i saglasnost o osnivanju DOO Agencija za izgradnju i Ž.K. razvoj Herceg Novog.

BAR: Akcija NVO INFO sport CG – Bar i Mornarice

Obnovili maslinjake u dva parka BAR - Nevladina organizacija INFO sport CG – Bar i pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore, organizovali su ekološku akciju revitalizacije maslina na prostoru kasarne ,,Pero Ćetković“ u Baru.

AERODROM IMA KVALITETNU INFRASTRUKTURU: Sa sastanka u Nikšiću

Staviće u funkciju Kapino Polje NIKŠIĆ – Lokalna uprava pokrenuće inicijativu da se u funkciju stavi aerodrom Kapino Polje a Aerodromi Crne Gore će je podržati, jer će se na taj način unaprijediti avio-saobraćaj, raziti i potpunije valorizovati turistički i privredni potencijali grada pod Trebjesom.

Na tu temu su juče razgovarali predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Nebojša Đoković i član Odbora direktora, Ognjen Jovović.

Kovačević je kazao da bi to između ostalog, zaustavilo negativne trendove, iseljavanje, depopulacije, odnosno, odlaska najboljih učenika i studenata iz grada.

- Aerodrom je sada veoma teško isplativ, međutim benefiti za lokalnu ekonomiju su nemjerljivi ukoliko osmislimo sadržaje za valorizaciju njegovih potencijala - istakao je Kovačević Đoković je kazao da Kapino Polje ima kvalitetnu infrastrukturu od zgrade kontrolnog tornja, piste i drugih pratećih sadržaja do pristupnih puteva.

Ra.P.

Kako ističe Miodrag Banović, predsjednik te NVO, ta dva parka pripadaju ukupnom fondu tzv. Mladih maslinjaka djece Bara.

Riječ je o Parku maslina NATO „ADRION Livex 19“ i „Parku maslina Mornarice Vojske Crne Gore“. Prvi sa šest maslina je zasađen juna 2019. sa posadama ratnih brodova država NATO, koje su učestvovale u vojnoj vježbi NATO

– ,,ADRION Livex '19“, a drugi, sa pet stabala, sa pripadnicima Mornarice Vojske Crne Gore 20. novembra iste godine.

- Revitalizovane su rasušene masline, ponovo su zasađene masline Hrvatske i Albanije, obavljeno je sezonsko okopavanje, navodnjavanje, dodatno okolčavanje i vezivanje maslina u oba parka maslina - naveo je Banović.

Akcijom je obilježen Dan ekološke države Crne Gore.

NVO je do sada u dvorištima institucija koje rade sa djecom i za djecu na 36 lokaliteta na području Opštine zasadila 830 sadnica maslina.

V.K.V.

Isključenja u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 7:30 do 18 h Cecuni, Kruška, Košutiće, Konjuhe, Dulipoje, Jošanica i djelovi sela Đulići i Kuti.

Bar: od 8 do 14 h Sustaš.

Berane: od 9 do 14:30 h Babino, Drgosava, Zagrađe i djelovi sela Goražde i Zaostro.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Lozna, Lipnica, Drndari, Pape, Kruševo i Cerovo; od 9 do 15 h Nikoljac (dio naselja između škole i Gradske kapele).

Danilovgrad: od 8 do 10 h Podanje, Forneti, Klikovače, Art Stone, dio Grba, Daljam, Komunice, Pirela, Čakarević, Klin maks, Darkvud i Rakočević; od 8 do 15 h Đeđezi i dio Komunica; od 14 do 18 h dio Livada Bandića oko Mezona.

Gusinje: od 9 do 14:30 h dio sela Kruševo.

Herceg Novi: od 8 do 15 h Trg maršala Tita i područje ospod zgrade Pošte i Opštine; od 8 do 15 h Topla, Crveni Krst, Srbina, Stari Grad, Škver (kratkotrajni prekidi).

Kolašin: od 09 do 15 h Suva Gora i Smira; od 09 do 16 h Trebješica, Kos. Kotor: od 9 do 10 h Resursni centar ,,Dr Peruta Ivanović“; od 9 do 12 h Šišići; od 9 do 13 h Markov Rt, Stoliv; od 10 do 11 h Muo - od Jovanovića do starog vojnog objekta; od 11 do 12 h Dobrota B, početak Trećeg puta i zgrada od sata; od 12 do 13 h Zgrada Mravinjak i područje oko nje.

Mojkovac: od 9 do 11 h Gostilovina.

Nikšić: od 8 do 15 h Morakovo, Pilatovci, Obljaj, Vučju Do, Rvana Gora, Bratogošt, Bjelica, Vrbica, Ubla, Crkvice, Gornja Somina i Krstac.

Petnjica: od 9 do 14:30 h ponor, Godočelje i dio sela Vrbice.

Pljevlja: od 8 do 17 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (moguća kratka isključenja); od 8 do 17 h Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 09 do 17 h Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Meljak, Višnjica, Zahum; od 9 do 17 h Gradac, Pupovići – moguća kratka isključenja na početku i kraju radova.

Plužine: od 8 do 15 h Unač, Herceg strana, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Lica, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje, Mala Crna Gora.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Seošnica. Žabljak: od 9 do 18 h Tepca, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, objekat Vojske na Štuocu, Štuoc – Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

OBILJEŽEN DAN EKOLOŠKE DRŽAVE: Radovi u maslinjaku

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. septembar 2021.

NIKŠIĆ: U Udruženju boraca i antifašista ogorčeni odnosom vlasti prema njima i istoriji

NIKŠIĆ – Iz nikšićkog UBNOR-a saopštavaju da povampirene ideje teokratije, kleronacionalizma i klerofašizma, koje su u posljednjoj godini prisutne na crnogorskoj političkoj sceni, prijete da uruše sve vrijednosti za koje su se mukotrpnim radom i krvavom borbom, uz velike žrtve i odricanja tokom više vjekova, izborile generacije hrabrih i čestitih sinova i kćeri slobodarske Crne Gore.

Negiraju sve što je crnogorsko, zaboravili žrtve fašističkog terora događajima iz NOR-a, pak čak ni jedan Ljubo Čupić nije pošteđen ovog bezumlja i primitivizma, ispisuju se graffiti na džamiji, predsjednik nikšićke opštine negira genocid u Srebrenici, smjenjuju se bez ikakvog pravnog osnova svi rukovodioci u zdrastvu, prosvjeti, institucijama kulture, u javnim preduzećima i ustanovama, a dovode podobni kojima je najveća preporuka ,,litijaška spomenica“, kažnjavaju se nastavnici koji vode učenike za Dan pobjede nad fašizmom kod spomenika gdje se održavaju istorijski časovi… Negiraju sve što je crnogorsko: vjeru, naciju,

Iz ovog udruženja napominju da čak ni jedan slobodarski grad, kakav je bio Nikšić, nije to mogao izbjeći.

- Dolaskom nove vlasti na čelo Opštine Nikšić počinje se sa urušavanjem svih onih vrijednosti sa kojima se ovaj grad ponosio: slobodarstvo, antifašizam, multivjerski i multinacionalni sklad. Počinju da se skranave spomenici posvećeni ličnostima i

GUSINJE: Realizovana donacija Japana

Komunalno spremno za zimsku sezonu

KOMUNALCI ODAHNULI: Kombinirka

GUSINJE - Opštini Gusinje isporučena je specijalizovana mašina – kombinirka.

Ustupljena je na korišćenje Komunalnom preduzeću i biće korišćena za čišćenje snijega i razne intervencije koje obavljaju (prokope kanala za vodovodnu mrežu, čišćenje nanosa i slično).

Iz lokalne uprave saopšteno je da je mašina marke Hidromek HMK 102S Alpha, a nabavljena je u okviru projekta koji finansira Ambasada Japana

POPOS. I pored velike konkurencije Gusinje jedina opština u Crnoj Gori koja je dobila grant u 2020/2021. godini preko tog programa.

Ambasada Japana je za tu nabavku Opštini uplatila 73.000 eura, a kupljena je za 70.920 eura jer je kao međunarodna donacija oslobođena plaćanja od PDV-a.

-Ostatak novca biće iskorišćen za nabavku dodatne opreme za mašinu – najavili su iz lokalne uprave.

C.G.

BAR: Čelnik Opštine obišao OŠ „Blažo Jokov Orlandić“

Tablet računari za đake slabijeg imovnog stanja

jezik, pismo, kulturu, istoriju, svakodnevnim lažima i falsifikatima preko medija i društvenih mreža ,,truju“ građane, šire mržnju i podjele među narodom za tuđi račun kako bi Crnu Goru učinili što ranjivijom i lakšim plijenom imperijalističkog komšije - navodi se u saopštenju nikšićkog UBNOR-a i antifašista.

Navode da se njihova organizacija među prvima našla na udaru nove ,,oslobodilačke“ vlasti.

- Samovoljom novog predsjednika oduzimaju nam mjesečne dotacije za rad bez pravnog osnova iako su te dotacije predviđene

Budžetom opštine za 2021. godinu. Nijesu mogli čekati kraj godine računajući da će nam time onemogućiti rad i djelovanje. Na njihovu žalost, mi smo nastavili rad posjećujući spomenike na Kapinom Polju, pod Trebjesom, u Riđanima, na Vučjem Dolu, u Čelinskom potoku kod Grahova… evociramo uspomene na crnogorske heroje i ne damo da se zaborave oni koji su ugradili svoje živote u slobodu i nezavisnost Crne Gore – podjećaju iz UBNOR-a.

Koliko nova opštinska vlast u Nikšiću drži do antifašizma i nikšićkih heroja najbolje, kažu, pokazuje ovogodišnje

obilježavanje Dana opštine 18. septembra.

- Niko iz lokalne vlasti nije pomenuo da je to i Dan oslobođenja, da su 18. septembra 1944. godine jedinice VI Crnogorske brigade i II Dalmatinske proleterske brigade oslobodile Nikšić od fašističkih snaga i domaćih izdajnika, niko ne pozva predstavnike SUBNOR-a da prisustvuju svečanoj sjednici, ne položiše ni cvijeće na spomenike partizana, zaboraviše 1.516 nikšićkih boraca koji dadoše svoje živote u Drugom svjetskom ratu, zaboraviše 665 žrtava fašističkog terora, 48 nikšićkih narodnih heroja, 502 nosioca Partizanske

BRIGA O SOJETLJIVIM GRUPAMA: Raičević u posjeti školi

no sa direktorom škole Miloradom Bulatovićem obišli i prostorije koje se renoviraju i adaptiraju.

Opština je, ističe se u saopštenju, u budžetu namijenila oko 24.000 eura osnovnim školama ali posebno i Društvu roditelja djece sa posebnim potrebama, ,,iako su sanacije osnovnih škola u nadležnosti i obavezi resornog Ministarstva Vlade Crne Gore, kojem objekti i pripadaju“.

V.K.V.

spomenice, ali ne zaboraviše da nagradu oslobođenja Nikšića posthumno dodijele Amfilohiju Radoviću. Zbog legendarnog komandanta Save, zbog prkosnog Ljubovog osmjeha, zbog svih znanih i neznanih crnogorskih heroja i heroina, zbog sadašnjih i budućih generacija naš prevashodni zadatak sada je da sa svim patriotskim i građanskim snagama učinimo sve kako bi sačuvali i unaprijedili već izgrađene vrijednosti multivjerskog i multinacionalnog suživota koje je Crna Gora trasirala na svom evropskom putu - navodi se u saopštenju Udruženja UBNOR Ra.P. i antifašista Nikšića.

BAR: Dogovoren nastavak projekta uređenja Sutomora BAR - Do kraja sedmice biće formirana komisija koja će pripremiti tendersku dokumentaciju za izvođenje radova na drugoj fazi projekta rekonstrukcije i izgradnje trga i šetališta u Sutomoru.

To je dogovoreno na sastanku predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja i direktora Uprave javnih radova Bora Lučića.

Projekat se, predviđeno je, realizuje u četiri faze. Prva obuhvata potpunu rekonstrukciju i popločavanje trga sa ugostiteljskim terasama, površine oko 5.000 metara kvadratnih, i modernizaciju dijela saobraćajnice u neposrednom zaleđu trga.

Druga faza podrazumijeva izgradnju trga a projekat će finansirati zajednički Opština, Morsko dobro i Uprava javnih radova koje će sredstva obezbijediti iz sopstvenih budžeta.

Raičević, Mikijelj i Lučić, nakon sastanka su obišli Sutomore i uvjerili se u kvalitet izvedenih radova kao i lokacije na kojima će biti nastavljena rekonstrukcija i izgradnja šetališta i trga.

- Iskazano je zadovoljstvo svih strana dosadašnjom saradnjom i realizacijom tog važnog projekta koji je Sutomoru pružio potpuno novi imidž i omogućio mnogo bolju sezonu i ove godine, iako projekat nije u potpunosti realizovan. Nastavkom realizacije i završetkom ovog projekta Sutomore će moći

Uskoro tender za izgradnju trga

NOVO LICE POPULARNOG TURISTIČKOG MJESTA: Sutomore

da pruži turističku ponudu najvišeg nivoa u rangu sa najprestižnijim destinacijma Mediterana – saopšteno je nakon sastanka.

Projekat izgradnje šetališta i trga u Sutomoru jedan je od najvažnijih koji se radi u zoni morskog dobra u Baru.

Za prvu fazu Morsko dobro i Opština opredijelili su iz svojih budžeta 425.000 eura, odnosno 100.000 eura, a Vlada je trebalo da izdvoji 435.000 eura. Radove je izvodilo preduzeće Fidija.

C.G.

Obilazak gradilišta

BIJELO POLJE: Opština sprovodi Program podsticajnih mjera

BAR - Predsjednik Opštine Dušan Raičević uručio je tablet uređaje za prvake romske i egipćanske populacije, korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice i hraniteljskih porodica. On je sa sekretarkom za kulturu, mlade i sport Irinom Dabović i saradnicima obišao i osnovnu školu „Blažo Jokov Orlandić” koji pohađa dio đaka ovih kategorija djece.

Raičević i Dabović su, zajed-

15

Za bolji život na selu 100.000 eura BIJELO POLJE - U okviru Programa podsticajnih mjera za ruralni i održivi razvoj iz budžeta Opštine Bijelo Polje ove godine izdvojeno je 100.000 eura.

Rukovodilac sektora za održivi razvoj u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj Vasko Radović saopštio je, da svaka ozbiljna javna politika, bilo sa centralnog ili lokalnog nivoa, ima za cilj povećanje stan-

darda života svojih građana i ravnomjeran ekonomski razvoj.

- Tako i lokalna samouprava podstiče održivi razvoj ruralnih područja putem niza mjera, koje se odnose na ekonomski, ekološki, kulturološki i sociološki razvoj ruralnih zajednica - kazao je Radović.

Prema njegovim riječima u svim strateškim dokumentima i planovima razvoja, postavljeni su ciljevi izjedna-

čavanje kvaliteta života u ruralnim i urbanim područjima, zadržavanje stanovništva na selu i stvaranje uslova za povratak stanovništva iz urbanih u ruralne sredine.

- Takođe cilje je povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u cilju stvaranja većeg dohotka, pružanje podrške svim ekonomskim i društvenim aktivnostima stanovništva nastanjenog u ruralnim područjima, a takav pristup podržava i Evropska unija, imajući prije svega u vidu da 56 odsto njenog stanovništva živi u ruralnim sredinama kazao je Radović.

B.Č.

16

Kultura

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Amira Medunjanin promoviše novi album u KIC-u

Pjesme za Njega i Nju

PODGORICA - Čuvena interpretatorka sevdalinki Amira Medunjanin promovisaće svoj novi album „For Him and Her“ u četvrtak, 30. septembra, u Kulturno - informativnom centru „Budo Tomović“ u 20 sati.

Album „For Him and Her“ je posvećen legendama narodne muzike Tomi Zdravkoviću i Silvani Armenulić. Snimljen je u Bostonu (SAD) u studiju Big BlueSound, a dio instrumenata sniman je i u Beogradu i Mostaru (Studio Coda i Mostar Rock School). Na albumu, koji je objavila kuća „Croatia records“ su učestvovala eminentna muzička imena: Shyrkhan Agabeyli (bas), Bojan Zulfikarpašić (perkusije i Moog Matriarch), Predrag Vasić (gitare i mandolina), Ismail Lumanovski (klarinet), Mustafa Šantić (harmonika), Vladimir Ćuković (violine) i Pantelis Stoikos (truba).

Pjesmama posvećenim Tomi i Silvani Amira se našla među deset najboljih albuma ugledne godišnje liste „World

Music Charts Europe“. Produkciju potpisuju Bojan Zulfikarpašić i Amira Medunjanin, naslovna fotografija djelo je Vojislava Đorđića (Town Hill Colony), dok je za likovno oblikovanje zaslužan Tarik Zahirović (Ideologija, Sarajevo).

Na koncertu u KIC-u, Amiru Medunjanin će pratiti ansambl u sastavu: Antonio Vrbički (harmonika), Atilla Aksoj (gitara) i Riad Guzin (bas). Ulaznice se od 27. septembra mogu kupiti na biletarnici KIC-a svakog radnog dana od 9 do 15 sati, po cijeni od 15 eura.

D. E.

Program Matice crnogorske u južnoj opštini

Ćirilsko štamparstvo i Psaltir u Baru BAR - Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i predstavljanje fototipskog izdanja „Psaltira s posljedovanjem“ Đurđa Crnojevića iz 1494. godine, biće održani večeras u 19 sati, u sali Zavičajnog muzeja – Dvorca kralja Nikole u Baru.

Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović, a na promociji „Psaltira s posljedovanjem“ govoriće urednik izdanja prof. dr Božidar Šekularac, prof. dr Marijan Premović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Baru mr Ivan Jovović.

Izložbu čine 24 ilustrovana panoa kao i prateći katalog. Rađena je dvojezično na crnogorskom i engleskom jeziku i predstavljena je u više crnogorskih gradova i inostranstvu.

Fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ Đurđa Crnojevića iz 1494. godine su kao suizdavački projekat nedavno objavili Matica crnogorska i Naučni arhiv Bugarske akademije nauka (BAN). Primjerak ove najrjeđe crnogorske inkunabule u posjedu Naučnog arhiva BAN predstavlja osnovu fototipskog izdanja.

Zahvaljujući saradnji obje institucije kulture, prije digitalizovanja ovaj primjerak Psaltira je na inicijativu Matice crnogorske restauriran. Fototipsko izdanje „Psaltira sa posljedovanjem“ objavljeno je u tiražu od 399 numerisanih primjeraka. Izdanje prati dodatak sa tekstovima na crnogorskom, bugarskom i engleskom jeziku dr Galje Gospodinove iz Bugarske akademije nauka i prof. dr Božidara Šekularca.

B. B.

Veče poezije „Gramofon na jednu noć“ na Cetinju u Podgorici PODGORICA - U okviru In-

ternacionalnog festivala umjetnosti ,,Oda životu“ večeras u 18 sati ispred ,,Zetskog doma“ na Cetinju biće održano veče poezije pjesnika Miljana Nikolića i specijalnog gosta festivala slovenačkog autora Jurija Hudolina. Uz pjesnički dio večeri biće priređen i prigodni muzički program.

Miljan Nikolić je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na Odsjeku za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. Zastupljen je u zbornicima poezije: ,,Dan poslije budućnosti“ (1999), ,,Fluid“ (2006), ,,Sedam noćnih rukopisa“ (2007) i ,,Savremeno srpsko pesništvo u Crnoj Gori“ (2008). Priređivač je i koautor knjige poezije ,,Predio u praskozorje“ (2008). Knjigu poezije ,,Uvod u Itaku“ objavio je 2014. godine.

Jurij Hudolin je pjesnik, pisac, scenarista, kolumnista i prevodilac. Prvu pjesničku zbirku objavio je 1991. godine kada je imao 18 godina. Ubrzo je postao jedan od najvažnijih pjesnika svoje generacije. A. Đ.

PODGORICA – Predstavljanje knjige poezije „Gramofon na jednu noć“, autorke Tatjane Ćalasan, biće održano večeras u 20 sati u dvorištu galerije „Risto Stijović“.

Prof. dr Jasna Tatar-Anđelić, zapisala je u recenziji da je Ćalasan zaljubljena u jezik.

- Ona spretno barata leksičkim blagom eks-jugoslovenskog prostora i ne libi se da iz svakog kraja zahvati ono što pogoduje njenom jezičkom osjećaju i poetskoj potrebi. Iz svakog stiha Tatjane Ćalasan nenametljivo, a opet nezadrživo buja njena erudicija. Književne reminiscencije su brojne, ali neopterećujuće, tekst je slojevit i otvoren i svaki čitalac i čitateljka će ih u njemu pronaći, onoliko koliko zna, može i želi u trenutku čitanja - zapisala je Tatar-Anđelić. Ćalasan je rođena u Zenici, a živi u Podgorici. Diplomirala je germanistiku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. „Gramofon na jednu noć“ je njena prva zbirka poezije.

B. B.

CETINJE - Na Cetinju je pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika princezi Kseniji Petrović. Skulpturu bi radio crnogorski slikar Dimitrije Popović, a planirano je da bude postavljena u Njegoševoj ulici na lokaciji niže od Kuće Marka Đukanovića. Rok za realizaciju je 2022. godina.

Ideju da se izradi skulptura iznio je i razradio sa prijateljima i jednim brojem građana Vesko Pejović, sekretar Ogranka Matice crnogorske na Cetinju i izvršni direktor NU „Cetinje moj grad“. Ideja je naišla na podršku velikog broja građana i aktuelne vlasti Prijestonice.

- Da bi se izbjegle zamke birokratskih procedura i nepotrebno gubljenje vremena za realizaciju ove ideje, a ispoštovale sve zakonske obaveze vezane za lokaciju i postavljanje skulpture u užem gradskom jezgru, pri nevladinom udruženju „Cetinje moj grad“ formiran je Odbor za izradu skulpture princeze Ksenije, koja bi se realizovala donacijama i poklonila gradu. Odbor bi radio volonterski. Rukovodilac projekta je Vesko Pejović - istakao je za Pobjedu Marko Špadijer, predsjednik Odbora koji broji 18 članova.

SKULPTURA

Odbor se opredijelio da izradu skulpture u bronzi princeze Ksenije u prirodnoj veličini povjeri renomiranom umjetniku Dimitriju Popoviću, uz zahtjeve da uradi lik princeze Ksenije u realističkom maniru, a da skulptura cjelinom „emituje“ poruke o tome koliko je ova žena bila ispred svog vremena. Završenu skulpturu Odbor bi, uz ugovor o donaciji, poklonio opštini Cetinje.

Odbor je sugerisao opštinskim vlastima Cetinja da se skulptura postavi u Njegoševoj ulici na lokaciji niže od Kuće Đukanovića, prema sadašnjoj Vinariji i kiosku za prodaju novina.

- Ovaj sada dosta zapušten prostor mogao bi se oplemeniti i nazvati trgom princeze

Pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika princezi K

Žena koja je bi ispred svog vr

Lokacija za skulpturu princeze Ksenije, u Njegoševoj ulici

Ksenije. Određivanje precizne lokacije trebalo bi usaglasiti sa DUP-om starog jezgra Cetinja.

Rukovodstvo Opštine Cetinje se obavezalo da će u toku 2022. godine, u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, preduzeti sve potrebne radnje za uređenje tog prostora (uključujući sanaciju skulptura „četiri godišnja doba“, fasadu i ograde dvorišta Kuće Marka Đukanovića), kako bi u tom ambijentu bila postavljena skulptura princeze Ksenije, a taj se prostor koristio za kulturne događaje - kazao je Špadijer.

Vesko Pejović je za Pobjedu istakao da je Kuća Đukanovića, kao nepokretno kulturno dobro, zaštićena Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

- Iako je već duže vremena ve-

oma zapuštena, izaziva veliku pažnju turista, kako zbog arhitekture, tako i zbog skulptura ,,četiri godišnja doba“ koje se nalaze ispred nje. Sada je prilika da se ,,osvježe“ i skulpture i Kuća kako bi ovaj dio starog jezgra Cetinja sa budućim trgom princeze Ksenije bio oplemenjen - kazao je Pejović.

On je podsjetio da su nekada, u toku ljetnje sezone, mnogi Cetinjani do kasno u noć, uz duhovite priče, a često i pjesme, sjedjeli ,,po kunetama“.

- Danas kuneta nema jer su sa novim načinom odvođenja voda sa ulica koji nije adekvatan za cetinjske kiše, one nestale, tako da se sa sjetom pominju. U tom cilju, sa željom da ,,vratimo na scenu“ cetinjsku kunetu, duž istočne ograde dvorišta Kuće Đukanovića (u dužini od 30 m), zahvaljujući

donaciji građevinske firme ,,Bombeton“, već smo napravili pidžun i kunetu kako bi posjetioci kulturnih događaja mogli tu da sjede, što će mnogima predstavljati poseban doživljaj - rekao je Pejović.

POZIV DONATORIMA

Inicijativni odbor za realizaciju ovog projekta čine publicista Marko Špadijer, predsjednik i članovi - gradonačelnik Prijestonice Cetinje mr Aleksandar Kašćelan, profesorka i režiserka Radmila Vojvodić, akademik prof. dr Zoran Rašović, advokat Borislav Rašović, građevinski ing. Nebojša Đukanović, arh. Jovan Bošković, arh. Ana MrvaljevićZogović, režiserka Dušanka Belada, prof. i prevodilac Slađana Sjekloća, mr Jovana Mrvaljević, biznismen u

Radovi umjetnice Jelene Jovančov na međunarodnim izložbama PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Jelena Jovančov učestvovaće na Svjetskom trijenalu grafike u Šamalijeru u Francuskoj.

Trijenale će biti otvoreno u subotu, 25. septembra, a Jovančov će izlagati na glavnoj međunarodnoj izložbi sa pet grafika iz ciklusa „Govor tijela“. Sa tri grafike iz istoimenog ciklusa Jovančov će se predstaviti i na Međunarodnom bijenalu grafike i exlibrisa u Italiji, koje će biti otvoreno 7. oktobra.

Kada je riječ o trijenalu grafike u Francuskoj, stručni žiri iz oblasti umjetnosti odabrao je 190 savremenih umjetnika iz 41 države sa pet kontinenata koji će se predstaviti na ovoj međunarodnoj izložbi sa blizu 750 djela. Od toga su 62 francuski umjetnici i 128 međunarodni.

Grafike Jelene Jovančov su realizovane u kombinovanim tehnikama duboke štampe suva igla, bakropis, akvatinta i meka prevlaka. Ove grafike su iz jednog od najranijeg autorkinog stvaralačkog perioda 2004-2008. godine. Istovremeno, Jovančov je dobila poziv organizatora da bude dio programa demonstracije grafičkih tehnika i štampe, koje će se organizovati svakog vikenda

Grafike iz ciklusa ,,Govor tijela“ u Francuskoj i Italiji Grafike Jelene Jovančov su realizovane u kombinovanim tehnikama duboke štampe

Rad iz ciklusa „Govor tijela“

Jelena Jovančov

tokom trajanja ove trijenalne manifestacije. Demonstracije će biti održane u prostoru ,,Simone Veil“ gdje su izložene grafike sa glavne međunarodne izložbe.

- Ciklus radova ,,Govor tijela“, kontrasti crnog i bijelog, ženski aktovi, torza jasno iniciraju na dvojstva unutar cjeline. Reklo bi se da se u ovom ciklusu radova već moglo naslutiti da će dualizmi, dvojstva, odrazi-refleksije postati predmet vizuelne i idejne suštine mog kreativnog izraza. Broj dva simbolizuje suprotnost; sukob; refleks - odraz: te stoga pokazuje ili

otvorenu ravnotežu ili pritajne prijetnje – kazala je Jovančov.

Jedanaesto Svjetsko trijenale grafike biće domaćin u čak 18 različitih gradova Francuske zahvaljujući brojnim partnerima organizatora. Originalnost ove manifestacije ogleda se u činjenici da svaki umjetnik koji učestvuje na trijenalu poklanja jedan od izloženih radova. U fondu se između ostalih, nalazi i djelo crnogorskog figurativnog umjetnika Miodraga Dada Đurića („Bez naziva“ 1982, suva igla, akvarel).

Kada je riječ o izložbi u Italiji, Udruženje ,,Gruppo Arte Casa-

le“ organizuje četrnaestu ediciju međunarodne bijenalne izložbe ,,Grafica ed Ex libris“ koja će se održati u galerijama dvorca Castello dei Paleologi (Castello del Monferrato) u Kazale Monferatu. Na izložbi će biti prikazano blizu 500 grafika od 92 umjetnika iz 22 države. Izložbu prati štampani dvojezični katalog, na italijanskom i engleskom jeziku, sa tekstovima, reprodukcijama grafičkih djela i biografijama umjetnika učesnika Bijenala.

Izložba će prikazati različite tradicionalne grafičke tehnike kao što su drvorez, bakropis, akvatinta, suva igla, mecotinta, litografija, linogravura, a tako i nove eksperimente poput gravure na pleksiglasu, fotografije i digitalne grafike.

A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 23. septembar 2021.

ila mnogo remena Potreba trajnog sjećanja Marko Špadijer je podsjetio da princeza Ksenija (18811960), kćerka kralja Nikole, izuzetna po mnogo čemu, a naročito po crnogorskom patriotizmu i kao vjerni pratilac svog oca do njegovog posljednjeg dana, nema zasluženo spomen obilježje u Crnoj Gori.

- Potreba trajnog sjećanja na ovu istaknutu ličnost crnogorske istorije sa početka dvadesetog vijeka i tragičnog perioda egzila posljednjeg kralja i nestanka države nameće se kao aktuelna danas. Poslije prikazivanja kultne drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, autorke Radmile Vojvodić, skinut je veo zaborava sa njene ličnosti i Ksenija je postala simbol odanosti porodici, domovini i državi Crnoj Gori - kazao je Špadijer.

Princeza Ksenija

USA Ivo Đukanović, likovni umjetnik Luka Lagator, direktor Komunalnog preduzeća Cetinje Saša Zvicer, prevodilac Milica Marković, izvršna direktorka Fondacije Kreativne žene Crne Gore prof. dr Maja Đurić, istoričarka umjetnosti, glumica Ivana Mrvaljević i Vesko Pejović.

Odbor se obratio potencijalnim donatorima da u skladu sa svojim mogućnostima pomo-

gnu realizaciju ove ideje.

- Kao što vidite, ova akcija počiva na ljubavi i građanskoj obavezi prema Cetinju, poštovanju njegove istorije i posebno na uvažavanju jedne izuzetne žene koja je emancipatorskim duhom i predanošću služila domovini Crnoj Gori i postala jedan od simbola njene nepokornosti. Za izradu skulpture biće nam potrebno oko 50.000 eura. U tu svrhu smo otvorli na N.U. Cetinje moj grad kod NLB banke pod-račun sa naznakom Za skulpturu princeze Ksenije.

Broj računa za donacije u Crnoj Gori je 530-30023-57. Za donacije iz inostranstva potrebno je navesti: Swift code: MNBAMEPG; IBAN Code: ME25530095120005770249; Name: N.U. Cetinje Moj grad - princeza Ksenija, Lovćenska 61, 81250 Cetinje, Montenegro - kazao je Špadijer.

Kontakt za dodatne informacije je Vesko Pejović, na broj telefona 067 850 992 ili mejl: A. Đ. vspbato@t-com.me.

Brazilac Jamandu Kosta oduševio publiku na Nikšićkom festivalu gitare NIKŠIĆ - Jedan od najpoznatijih nomada s gitarom, putujući orkestar sastavljen od jednog čovjeka, Jamandu Kosta, bio je zvijezda druge večeri Međunarodnog festivala gitare u Nikšiću. Nikšićko pozorište je preksinoć bilo obavijeno dahom Južne Amerike i melodijama koje je publika pozdravljala gromoglasnim aplauzima i glasnim uzvicima oduševljenja.

Takav aplauz se rijetko čuje u Nikšiću kada je u pitanju gitarska muzika koja u osnovi ima klasiku i tradicionalnu melodiju nekih drugih svjetova. Glasno odobravanje već nakon prve kompozicije koja je prezentovala upravo ono o čemu je Jamandu Kosta prije dva dana govorio za Pobjedu, jecaj pomiješan s radošću, značilo je da je publika razumjela da je svaka tuga blagoslov. Da čovjek nije živ, ne bi ni mogao da bude slomljen.

Beskrajne tuge vješto pretvorene u radosti

Ž. Šapurić

Kseniji Petrović na Cetinju

DVA SLOJA

Kosta je izvodio kompozicije koje je iznjedrio iz sopstvene stvarnosti, i iza svake stoji priča koja ima dva značenjska sloja – jedan neposredan, koji će ostati između autora i njegovog muzičkog djela i drugi kome će publika pronaći smisao. Magični zvuci njegovih sedam žica ne robuju ni podnebljima, ni žanrovima, pa ni onda kad se naslanjaju na postojeće podloge. Tako smo slušali tango, koji zvuči kao da se Kosta u trenutku prisjetio teme i na licu mjesta komponovao nešto nesvakidašnje čudno i dobro, da bi najednom sve to postalo punije i razigranije, s istom dozom samouvjerenosti samo ubjedljivije. To je bio momenat kad publika nije ni

Jamandu Kosta tokom koncerta na festivalu u Nikšiću

pokušavala da se suzdrži, i kad Kosta ne može dovoljno puta da izgovori svoju zahvalnost na svim jezicima koje zna i ne zna. Slušali smo kompozicije s elementima valcera, zatim sambe, slušali smo zvuke Brazila i okolnih država, posebno „Porro“ iz „Kolumbijske svite“ Žentila Montane, katarzični odlomak koji se ne razlikuje po senzibilitetu mnogo od onoga što Kosta sam komponuje. Nije to bila jedina kompozicija koja je bila posveta omiljenim

kompozitorima, ali svakako da je ona posvećena njegovoj djeci bila najemotivnija.

Katkad tihim napjevavanjima, zvižducima, sam je sebe pratio u svakom od plesova koje je izveo, a u jednom trenutku je i zapjevao, što je potpuno promijenilo fokus sa spretnih prstiju na elegičan vokal.

SEDAM PRSTIJU

Pjesme sa juga Brazila su imale moć da izmještaju. Kombinacija tradicije koju ne pozna-

Festival debitantskog filma „Džada film fest“ od 27. do 29. septembra

Tri filma na platou Muzičkog centra

Kadar iz filma „Rampart“

PODGORICA – Projekcijom filma „Rampart“, u režiji Marka Grbe Singa, večeras u 20 sati na platou Muzičkog centra i Crnogorske kinoteke biće nastavljan takmičarski program u regionalnoj selekciji Underhillfesta.

Film „Rampart“ svjetsku premijeru imao je na festivalu u Lokarnu, a u ovom dokumentarnom ostvarenju autor provodi vrijeme u napuštenom stanu svog djetinjstva u Beogradu.

- Naviru sjećanja, idilična i traumatična. Porodična VHS arhiva prikazuje Markov svijet tokom 1998. i 1999. godine: porodični skupovi, kućni ljubimci, video igre i trenuci ne-

izvjesnosti dočaravaju dječakov život u vrtlogu istorijskih događaja – navodi se u sinopsisu filma.

Na nedavno održanom Dokufestu film je osvojio nagradu „Best Balkan Newcomer“.

Autor Grba Sing biće i gost festivala, pa će nakon projekcije odgovarati na pitanja publike.

Razgovor će publika moći da prati uživo i putem društvenih mreža i Jutjub kanala.

Program će biti nastavljen u 21:15 sati, kada će biti prilazan film „Nokturno“ Đanfranka Rozija, koji je dio međunarodne selekcije. Tokom tri godine, film je sniman duž granica Iraka, Kurdistana, Sirije i Libana.

Riječ je o regiji u kojoj su se tiranija, invazije i terorizam hranili jedni drugima u začaranom krugu, na štetu civilnog stanovništva. Tamo je sve u znaku nasilja i razaranja, ali u prvom planu je čovječanstvo koje se svakodnevno budi iz noći koja djeluje beskonačno.

Večerašnji program zatvoriće projekcija ostvarenja „Skok“, u režiji Giedre Žickite u 22:55 sati. U pitanju je film o litvanskom mornaru koji je u vrijeme Hladnog rata skočio sa svog čamca preko zaleđene vode na američki brod i tražio azil. S. V.

17

Uprkos svemu ispred Biblioteke PODGORICA - Šesto izdanje „Džada film festa“, pod sloganom „Uprkos svemu“, biće održano od 27. do 29. septembra u Njegoševoj ulici, ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

Zbog epidemiološke situacije, ovogodišnji festival će biti u nešto drugačijem ruhu, trajaće tri dana na jednoj lokaciji.

Broj posjetilaca je ograničen na 50, ulaz je besplatan na sve projekcije, uz prethodno ispunjen jedan od uslova propisanih mjerama Vlade Crne Gore.

- No, uprkos svemu uspjeli smo da sačuvamo dušu festivala i da ponovo zajedno uživamo u sedmoj umjetnosti, što vjerujemo da je jako važno za duhovno i kulturno uzdizanje u ovim ne-

predvidim vremenima. Šesto izdanje festivala, posvećeno debitantskim ostvarenjima, publici će predstaviti četiri naslova koja će ispričati priču o ljudskim sudbinama, drami ljudske egzistencije, životnim odlukama, o borbama sa samim sobom, i podsjetiti nas da u svijetu koji nas je zatekao, uprkos svemu dešava se život – saopštili su organizatori festivala.

Prvog dana, ujedno posvećenom francuskom filmu, a pod pokroviteljstvom Francuskog Instituta, festival će otvoriti film „Jadnici“, mladog francuskog reditelja Ladj Ly-a. Ovo debitanstko ostvarenje dobilo je gotovo sve nagrade na prestižnim svjetskim festivalima, uključujući nagradu žirija festivala u Kanu 2019. godine, dok je

2020. bio nominovan za nagradu Oskar za najbolji film van engleskog govornog područja.

Iste večeri, publika će se prisjetiti maestralne „Delikatesne radnje“ čiju režiju potpisuju Žan Pjer-Ženet i Mark Karo.

Druge večeri festivala publici će se predstaviti mlada rediteljka Maša Nešković svojim debitantskim filmom „Asimetrija“. Film se prije svega bavi emocijama i transformacijom ljubavnih odnosa tokom vremena. Trećeg dana, na zatvaranju festivala, publika će imati priliku da pogleda film „Živ čovek“, reditelja Olega Novkovića, sa Nikolom Đuričkom u glavnoj ulozi. „Živ čovek“ je duhovita priča o jednoj funkcionalno-disfunkcionalnoj porodici Igora Đelića Đele koga tumači Nikola Đuričko.

Džada film fest održava se pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorica, Sekretarijata za kulturu i sport, te uz veliku podršku Francuskog instituta.

R. K.

jemo, blagih uticaja klasike pretežno zapadne Evrope i emocija koja se ne može naučiti ako je nema u krvi raznježila je publiku koja rijetko ima priliku da sluša ovakve virtuoze.

U pojedinim momentima je zvučalo kao da nisu u pitanju samo sedam žica, već i po sedam prstiju na svakoj ruci. Bogate su to melodije koje govore univerzalnim jezikom pokreta, čemera i blagoslova koje život pruža. A i onda kad usitni, to je efekat nekih praznina koje nas uznemire, te ih prepoznajemo kao svoje. Kod njega su omaži jaki, tradicija u svakoj kapi krvi, a prelaz između pjesama skoro da liči na predahe unutar samo jedne kompozicije koja je život jednog vječitog putnika i znatiželjnika sa ukrotivim, ali ipak više sirovim talentom. Nepredvidljiv, potpuno van kalupa, kad u jednu pjesmu uvede na jedna vrata, ne dozvoljava da naslutimo kroz koja ćemo iz nje izaći.

Upravo zbog takvog pristupa u stanju je da održava pažnju satima, pa je bilo očigledno da ga publika neće pustiti da lako ode sa scene. Je li čuvao najbolje za kad se vrati na scenu, nije naglasio, ali posljednji je instrumental zvučao kao skup svih utisaka i melanholije koje smo u epizodama čuli na jednom koncertu, kao kratak sažetak poetike ovog brazilskog proizvođača magije, koji destruktuira beskrajne tuge u nezapamćene radosti.

Program Nikšićkog festivala gitare nastavlja se sjutra u 20 sati u Nikšićkom pozorištu gostovanjem Boža Vreća, bosanskohercegovačkog interpretatora sevdalinki sa elementima džeza. D. ERJAVŠEK

„Rani raj“ u Kotoru

KOTOR - zložba slika akademskog slikara Nedeljka Simanića, pod nazivom „Rani raj”, biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Simanić je rođen u Sarajevu 1966. godine. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u istom gradu, a studije sikarstva na Likovnoj akademiji u Trebinju u klasi profesora Sava Pekovića. Do sada je imao više samostalnih i kolektivnih izložbi u regionu, a takođe je bio učesnik nekoliko likovnih kolonija u Bosni i Srbiji. Ovo je njegovo treće samostalno predstavljanje u Crnoj Gori. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama širom svijeta. R. K.

Predstavljanje knjige poezije Žakline Bagaš

„Žeđ“ u KIC-u

PODGORICA - Knjiga poezije „Žeđ“, autorke Žakline Bagaš, biće predstavljena večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Pored autorke, govoriće književni kritičar Radoje Femić i pjesnik Gordan Čampar.

Moderator večeri biće glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Danilo Čelebić, a u muzičkom dijelu nastupiće gitarista Isidor Gajević.

Knjiga poezije „Žeđ“ je drugo djelo pjesnikinje Bagaš, koje je objavljeno u izdanju izdavačke kuće „Unireks“. Prethodno je objavila knjigu poezije „Tišine“, a u pripremi je i njena knjiga kratkih priča. Bagaš je rođena u Đakovici, odrasla u Kolašinu, a živi i stvara u Podgorici. B. B.

18

Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Iz Glavnog grada podsjećaju da će sanacija Gorice biti urađena u skladu sa preporukama struke

Svako stablo sa šansom za regeneraciju biće sačuvano

Odabir je pažljivo vršen. Četinari su grupa drveća koja je veoma osjetljiva, tako da će morati biti uklonjeni bez obzira na njihovu starost. Znači, stablo za koje je procijenjeno da nema nikakve šanske za oporavak biće uklonjeno. Sa druge strane, lišćarske vrste ćemo zadržati. S obzirom na drugačiju građu, one imaju mogućnost da se u određenoj mjeri regenerišu. Ako se kroz određeni period uspostavi da to nije moguće, nažalost, i ta stabla će biti uklonjena – objasnila je pomoćnica sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj Branka Knežević

Podsjetivši još jednom da je formirana Komisija, koju čine eksperti iz oblasti biologije i šumarstva, oni poručuju da se sanacija opožarenog dijela Gorice radi u skladu sa preporukama struke.

Neka od stabala će nastaviti život u obliku skulptura Pomoćnica sekretara za planiranje prostora i održivi razvoj Branka Knežević ističe da su imali zanimljivu sugestiju jednog od članova Komisije, koju čine eksperti iz oblasti biologije i šumarstva, koja vodi sanaciju opožerenog dijela Gorice.

- Preporučio je da se ne uklone baš sva stabla četinarara, kojima nažalost nema spasa, već da se neka od njih zadrže, tako da će u nekoj perspektivi, uz angažman umjetnika ona predstavljati određene umjetničke skulpture, tako da im na taj način omogućimo da i dalje žive na tom prostoru – kazala je Knežević.

PAŽLJIV ODABIR

Knežević je tom prilikom istakla da neće biti uklonjeno baš svako stablo koje je zahvaćeno požarom.

- U tom smislu odabir je pažljivo vršen. Četinari su grupa drveća koja je veoma osjetljiva, tako da će morati biti uklonjeni bez obzira na njihovu starost. Znači, stablo za koje je procijenjeno da nema nikakve šanske za oporavak biće uklonjeno. Sa druge strane, lišćarske vrste ćemo zadržati.

S obzirom na drugačiju građu, one imaju mogućnost da se u određenoj mjeri regenerišu.

Ako se kroz određeni period uspostavi da to nije moguće, nažalost, i ta stabla će biti uk-

J. MARTINOVIĆ

U prilog tome, na Fejsbuk stranici Glavnog grada objavljen je snimak pomoćnice sekretara za planiranje prostora i o d r ž i v i r a z v o j B r a n ke Knežević, koja je postupak sanacije opožarenog dijela brda objasnila na konferenciji za medije, održanoj u ponedjeljak (20. septembar), kada je organizovana i prva akcija raščišćavanja terena.

SPASIĆE ŠTO SE SPASITI MOŽE: Branka Knežević na konferenciji za medije

lonjena – kazala je Knežević.

Najvažnije u ovoj situaciji, naglasila je ona, je da se ima u vidu da nijedno stablo sa Gorice neće biti uklonjeno odokativnom metodom, niti će biti ukonjeno ukoliko to zaista nije neophodno.

- Više puta je naglašeno i to je razlog zašto je ova Komisija formirana, da bi se sve radilo u skladu sa pravilima struke.

Poštujem emociju prema Gorici, koju imamo i mi, ali mislim da je jasno opredjeljen-

je ove gradske uprave da se Gorica zaštiti, što je dokazano i inicijativom za uspostavljanje formalnog statusa zaštite, koja je pokrenuta prošle godine i taj je postupak u završnoj fazi – kazala je Knežević, uz napomenu da će na određenom dijelu, iz bezbjednosnih razloga, biti uklonjeni samo djelovi pojedinih stabala.

SARADNJA

Povodom reakcije građana da se na opožarom dijelu

vršnog platoa na Gorici sijeku zdrava stabla, iz NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode obavještava javnost da su njihovi članovi bili na teren u petak (17. septembra) sa Komisijom koju sačinjavaju eksperti iz šumarstva i biologije.

- Tom prlikom obavljeno je označavanje stabala koja su stradala tokom požara. Zdrava i neopožarena stabla nijesu planirana za sječu niti je ikome to palo na pamet, tako

Evropska neđelja urbane mobilnosti sinoć obilježena na Trgu nezavisnosti

Evropska neđelja urbane mobilnosti sinoć je obilježena na Trgu nezavisnosti.

Tom prilikom organizovan je sportski i zabavni program.

-Dan bez automobila, 22. septembar, proslavlja se u cijelom svijetu. Organizovanje ovog dana se baštini kroz slanje poruka građanima da svoje automobile makar tog dana ostave kući, a svoje dnevne aktivnosti obave nekim drugim prevoznim sredstvom. Glavni grad ga proslavlja sportskim aktivnostima na Trgu nezavisnosti. Poslao je poruku da se javne površine mogu koristiti i na drugačiji način. Biće prikazan i film i upriličena izložba ,,Stara Podgorica“ – kazala je sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić.

Mališani iz podgoričkih klubova sportskim aktivnostima doprinijeli su proslavi ovog datuma. Košarkaškim, rukometnim i fudbalskim performansima izazvali su oduševljenje publike. Ništa manje pažnje nijesu dobili ni mališani koji su pokazali vještine u boksu i mačevanju.

M.BABOVIĆ

Više sporta, manje auta

da nema govora o sječi zdravih stabala. Možda se nekim građanima ošegana stabala bora čine zdravim, jer nije kompletna drvena masa u njima ugljenisana, ali je vatreni plamen izgorio njihove krošnje i ona su, nažalost, biološki

nefunkcionalna. Listopadna stabla koja nisu u potpunosti izgorjela nijesu šegana, jer postoji vjerovatnoća njihove regeneracije – objasnio je Zoran Bojović i z N VO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode.

I.MITROVIĆ

Uputili zahtjev za emitovanje na satelitskoj platformi

Za sedam dana će se znati hoće li Gradske biti i na Total TV-u D. MALIDŽAN

Zbog iskazane brige građana za drveće na Gorici, iz Glavnog grada još jednom podsjećaju javnost da će svako stablo sa šansom za regeneraciju biti sačuvano.

Čelnici Televizije Podgorica su, nakon pregovora, uputili i dopis operateru Telemach Total TV kako bi, pored kablovskih, bilo omogućeno emitovanje i na toj satelitskoj platformi.

SPOrT Od MAlIh nOgu: Sinoć na Trgu nezavisnosti

Trenerica Rukometnog kluba ,,Podgorica“ Zorica Cica Đurović kazala je da je sa svojim klubom došla na Trg kako bi poslali poruku svim građanima – Mnogo više sporta, a manje točkova.

-Mi smo ovdje prezenteri rukometa i zdravih stilova života. Djeca treba da treniraju da bi bili zdraviji, kao što kaže stara krilatica: U zdravom tijelu zdrav duh. Nema zdravog djeteta bez sporta i aktivnog druženja – kazala je Đurović.

Osnovne košarkaške tehnike pokazali su članovi kluba

,,Play off“.

-Pokazali smo promjene pravca, driblinge… Šaljemo poruku da se svi malo pokrenemo, aktiviramo. Da izađemo u prirodu, na terene. Treba nam samo dobra volja i lopta. Stariji nek uzmu djecu i izađu napolje – kaže trener KK ,,Play off“ Zoran Vukčević.

Sugrađanin Ivan Rajković kaže da je svakog dana treba da se trudimo da ne koristimo automobile.

-Svuda idemo autima. Zagađujemo životnu sredinu, ugrožavamo svoje zdravlje.

Lijepo je gledati omladinu

kako trenira – kazao je Rajković.

Maša Ojša došla je sa unukom na glavni gradski trg.

-Oduševljena sam. Unuk voli rukomet, ne odvaja se od mreže. Kad malo poraste, upisaću ga. Lijepo bi bilo da češće ovako imamo pun trg djece – kazala je Ojša.

Povodom obilježavanja Evropske neđelje urbane mobilnosti, sinoć je u Bokeškoj ulici upriličena izložba fotografija ,,Stara Podgorica“, autora Mensuta Krpuljevića i projekciju filma ,,Bikes vs Cars“ . Nj. BOŠKOVIĆ

U narednih sedam dana, kako je za Pobjedu izjavio v.d. direktora RTV Podgorica Rade Vojvodić, bord Total TVa će odlučiti o tome da li će se Gradska televizija emitovati i putem ovog signala. Smatra da ispunjavaju sve uslove da se nađu i na satelitskoj platformi.

- Kao i mnoge druge televizije, ispunjavamo sve uslove da se nađemo na njihovoj platformi, i po kvalitetu programa i dizajnu i onome što pružamo.

Dnevno proizvodimo sedam – osam sati svog programa – kazao je Vojvodić.

Podsjetivši da se Gradska televizija emituje na tri kablovska operatera, koja pokrivaju više od 92 odsto Crne Gore, kaže da su u pregovorima i u vezi emitovanja na Total TV-u.

- Razgovarali smo sa ljudima iz Total TV. Juče smo im uputili zahtjev. U razgovoru koji smo vodili primjećujem da ima raspoloženja za to, ali o tome će konačno odlučiti njihov bord. Obećano mi je da ćemo povratnu informaciju

Detalj iz Gradske televizije

dobiti brzo, a odgovor očekujemo u narednih sedam dana. Njihov bord treba da odluči da li će nas uvrstiti na satelitsku platformu – kazao je Vojvodić, uz napomenu da ih je pozvao veliki broj korisnika Telemach Total TV da pita zašto se Gradska televizija ne prenosi i putem satelitskog signala.

Podsjećamo emitovanje Televizije Podgorica počelo je 13. septembra. Sva tri kablovska operatera u zemlji prenose program gradske televizije - M-tel na kanalu 10, a Telemah i Telekom na I.M. kanalu broj sedam.

Mišljenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

19

STAV: O SVIJETU, O CRNOJ GORI Piše: Vladimir KEKOVIĆ

Ima li kraja čovjekovom varvarstvu i ljudskim stradanjima? U nadmetanju sa prirodnim kataklizmama i surovostima u kojima nestaju čitavi gradovi, a užarena lavina pretvara ljude u kamene kipove, čovjek je po zlodjelu apsolutni pobjednik. U petomilenijumskom istorijskom pamćenju tako je uvijek bilo, a kažu da ratovi i zločini čine 2/3 tog vremena. Rat je po Kantu loš, što čini više zla nego što ga ubija. Zločini se čine i u ime velikih ideala, ali su i to zločini.

Kao i uvijek, u ovom nemirnom i nesigurnom svijetu vodeće sile vode beskompromisnu borbu za prestiž, dominaciju i interese. Na globalnoj „šahovskoj tabli“ vladaju uzvišeni zakoni i „gvozdena ruka“, što za posljedicu ima ratove i terorizam. Ulog je veliki – ogromna ljudska stradanja i uništena materijalna dobra (a tek koliki je broj nemoćnih, poniženih, osakaćenih, osiromašenih).

Velika je opasnost od upotrebe hemijskih i bioloških sredstava, a prijeti se i automatskim arsenalom.

Savremeni svijet, civilizacija i sistem bezbjednosti ugroženi su nepredviđenim narastanjem terorizma. Njega podstiču desničarske tzv. crno-fašisoidni ekstremizam uključujući etničke i posebno religiozne motive. Radi se o fanatizmu koji stvara „kult mrtvih“ gdje se umire za ideju.

Nesporna je eksploatacija prirodnih bogatstava pojedinih država od strane moćnih i produbljivanje ekonomskih razlika između bogatih i siromašnih pa je Sartr svojevremeno s pravom upozorio: „Terorizam je atomska bomba siromašnih“.

Ako je svijet ujedinjen protiv terorizma i terorizam se ujedinio protiv svijeta, to znači da niko neće biti pošteđen, ni velike ni male države. Taj problem je nemoguće riješiti samo represijom, već treba djelovati preventivno i ući u tajni vilajet nasilja, njegove korijene i snažno uticati na mijenjanje psihološko-socijalne strukture ličnosti. Uspostaviti ravnotežu između prava i slobode i motiva koji generišu nasilje.

Pored ovakve stvarnosti, na

Nikako da se spasimo od samih sebe

Vladimir Keković

Političke vođe moraju vidjeti cjelinu stvarnosti bez obzira koliko im to odgovara i učiniti sve da probude i urazume čovjeka ispred sebe u ovom vremenu, otklone duboke razlike u mišljenju i okrenu ga svojoj državi i narodu. Crnogorsku državu može odbraniti samo većina njenih građana.

Sveti Petar Cetinjski poručio je ondašnjim ali i sadašnjim Crnogorcima: „Svi đavoli i svi neprijatelji svijeta ne bi mogli toliko zla i toliko štete vam učiniti koliko vi sami sebi činite“

drugoj strani, kao da je neki imaginarni svijet, gledamo pozornicu glamura, demonstraciju ekonomske i svake druge moći i slušamo poruke mira i progresa.

Smatra se da se nikad sa manje pameti nije upravljalo svijetom, a svijet bio siromašniji u velikim ljudima. Nema novog Ajzenhauera, Čerčila, De Gola, Adenauera...

ISTORIJSKA ZRELOST

Razaranje univerzalnih civilizacijskih vrijednosti jednog društva moguće je ako ono nema istorijsku zrelost i utemeljenost u svijesti ljudi, ako država nije sposobna i odgovorna da sačuva sebe i svoju budućnost.

Crna Gora to nije znala više puta u zadnjih sto godina. Nijesu joj pomogla ni sopstvena ni tuđa iskustva. Crnogorci su



vodili bitku protiv svoje države i sebe na radost mnogih koji su likovali u tom njenom žalosnom poslu i porazu. Sopstvenim rukama stezali su omču oko svoga vrata, sa nevjerovatnom upornošću i snagom i tako svojim neprijateljima završavali dobar dio posla.

Vodeće snage crnogorskog društva, u dugom periodu, nijesu se na adekvatan način suočile sa opasnostima koje dolaze od ideologa, stratega i realizatora anticrnogorske mobilizacije u Crnoj Gori i Srbiji i prepoznali i identifikovali trajni nacionalni interes.

Teško je shvatljiva činjenica da je Crna Gora postala tako lak plijen srpskom integrizmu. Crnogorsko rukovodstvo je tolerisalo određenje crnogorske nacije, po kojoj crnogorska nacionalna posebnost izvire iz srpskog nacionalnog

stabla, što je značilo da je riječ prosto o dijelu srpskog naroda koji se može, a i ne mora, posebno posmatrati. Umjesto toga trebalo je promovisati snažnu crnogorsku individualnost potvrđenu velikom istorijom, etničkim, kulturnim, duhovnim i drugim karakteristikama. Crnu Goru, državu najdužeg državotvornog trajanja na južnoslovenskom prostoru, odbrambenom sposobnošću i očuvanom slobodom po čemu je prednjačila ispred daleko većih država. Ta njena dostignuća veličali su Puškin, Igo, Bajron, Gledston i brojni dugi evropski umovi.

Crna Gora je, rekao bih, u velikoj izmaglici. Ona je u rukama Crnogoraca, a to znači da nije u sigurnim rukama. Istorijska iskustva i ova sadašnjost iznuđuju da ovo kažem. Ako 43 od-

O razaranju i izdaji (kao zanimanju) Crne Gore prije i sad, sve je rečeno. Možemo samo ponavljati. O odbrani i kako je dići na noge malo: deklarativno, bojažljivo, nedovoljno energično, pa i od promotera (intelektualnih i partijskih) čiji je učinak zanemarljiv. Tu nadu daje istorijski 5. septembar 2021. na Cetinju, simbolu crnogorske državnosti, odakle je „prva iskra tekla“, „vlasnika“ najvećeg pjesnika slobode ne južnoslovenskog, kako se često kaže, nego neprevaziđeno svjetskog. Odatle je poslata snažna i slikovita poruka međunarodnoj i domaćoj javnosti da je građanska Crna Gora sa svim onim multikulturnim i nacionalnim, vjerskim, antifašističkim i sekularnim, nepokorna

sto građana, prema zadnjim istraživanjima, podržava kleronacionalističko „prosvetiteljstvo“ onda je neka teška infekcija u glavi ovog naroda.

Mi nikako da se spasimo od samih sebe. Značajan broj građana Crne Gore prijatnije se osjeća u tuđoj nego u svojoj kući, što je jedinstven slučaj u svijetu. U budućnost, u civilizovano društvo ne može se ići sa nacionalističkom hegemonijom, niti sa razuđenim, organizovanim kriminalom i korupcijom (što je najveće nasilje nad osiromašenim narodom).

IZDAJA I ODBRANA

O razaranju i izdaji (kao zanimanje) Crne Gore prije i sad, sve je rečeno. Možemo samo ponavljati. O odbrani i kako je dići na noge malo: deklarativno, bojažljivo, nedovoljno energično, pa i od promotera (intelektualnih i partijskih) čiji je učinak zanemarljiv. Tu nadu daje istorijski 5. septembar 2021. na Cetinju simbolu crnogorske državnosti odakle je „prva iskra tekla“ „vlasnika“ najvećeg pjesnika slobode ne južnoslovenskog, kako se često kaže, nego neprevaziđeno svjetskog. Odatle je poslata snažna i slikovita poruka međunarodnoj i domaćoj javnosti da je građanska Crna Gora sa svim onim multa: kultur-

nim i nacionalnim, vjerskim, antifašističkim i sekularnim, nepokorna.

Ako to Evropa ne vidi, ne čuje, ne poštuje i ne podržava, onda smo skeptični prema takvoj Evropi, jer smo mi narod slobode. Šansa je u svecrnogorskoj homogenizaciji, građanske profilacije, posebno novih snaga – mlade generacije kojima će državni interes biti ispred partijskog i svakog drugog interesa, bez čije vitalnosti je to nemoguće izvesti. Takva svijest mora da zaživi u širim slojevima da bi postala svojina naroda.

Crna Gora u međusobnoj komunikaciji razgovara jezikom nepoznatim u civilizovanom svijetu, punim ostrašćenosti, zlobe, mržnje i sebičnosti, što samo povećava njenu raspolućenost i podijeljenost. U sukobu je sa samom sobom, poništava sebe. Zagubile su se najdublje ljudske vrijednosti: čovječnost, čestitost, istinitost, poštovanje drugog što osnažuje puteve destrukcije i nihilizma, a bez moralnog stava i ljubavi za čovjeka ne može se naprijed.

Političke vođe moraju vidjeti cjelinu stvarnosti bez obzira koliko im to odgovara i učiniti sve da probude i urazume čovjeka ispred sebe u ovom vremenu, otklone duboke razlike u mišljenju i okrenu ga svojoj državi i narodu. Crnogorsku državu može odbraniti samo većina njenih građana.

Sveti Petar Cetinjski poručio je ondašnjim ali i sadašnjim Crnogorcima: „Svi đavoli i svi neprijatelji svijeta ne bi mogli toliko zla i toliko štete vam učiniti koliko vi sami sebi činite“.

(Odlomak iz knjige „Ostaće samo istina“ koja je u štampi)

Arena

20 Košarka

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Treneri crnogorskih abaligaša Džikić, Pavićević i Žakelj za Pobjedu najavljuju start nove sezone u regio

Budućnost za titulu, Mornar za plej-of, SC Derbi za opstanak

Aleksandar Džikić

Andrej Žakelj

PODGORICA – Utakmicom između Mornara i Cibone, u petak veče, startuje 21. sezona ABA lige, treća u uslovima pandemije korona virusa (druga ako se računa početak sezone).

Prvi put u istoriji regionalnog takmičenja Crna Gora će imati tri predstavnika u eliti – Budućnost Voli, Mornar Barsko zlato i novajliju SC Derbi, bivši Studentski centar, koji je lani bio prvak ABA 2 lige. To predstavlja veliko priznanje za crnogorsku klupsku košarku, ali i izazov, kako sportski, tako i finansijski…

Titulu u ABA ligi brani Crvena zvezda, koja je u dva posljednja finala savladala Budućnost Voli (u sezoni 2018/19 se nije igrao plej-of jer je sezona prekinuta kolo prije kraja ligaškog dijela zbog korona virusa), oba puta nakon pet mečeva, nakon što su „plavi“ bili bolji od istog rivala u sezoni 2017/18, pod vođstvom Aleksandra Džikića, koji se ovog ljeta vratio na klupu Podgoričana. Ova dva tima su, svakako, u najužem krugu kandidata za trofej.

Međutim, povratkom Željka Obradovića na klupu (nakon 30 godina), te skupim i kvalitetnim pojačanjima, Partizan je ponovo izbio u prvi plan, i biće, zasigurno, jedan od glavnih pretendenata za titulu na Jadranu. Uz Cedevita Olimpiju, to je četverac koji, na papiru, ima prednost u odnosu na ostale, dok će Igokea i Mornar vrebati šansu iz drugog plana, a svakako su favoriti da se nađu u plej-ofu.

U novoj sezoni će se 14 klubova, od kojih skoro polovina bez šansi, boriti za mjesta u plejofu, u kojem će od ove sezone igrati šest umjesto četiri tima.

Dvije prvoplasirane ekipe idu direktno u polufinale, ostale će igrati u četvrtfinalu (trećeplasirani sa šestoplasiranim i četvrtoplasirani sa petoplasiranim) u dvije dobijene utakmice.

Finale plej-ofa se igra do tri pobjede.

O ciljevima, ambicijama i očekivanjima u novoj sezoni ABA lige, za Pobjedu govore (odgovaraju na šest istih pitanja) treneri crnogorskih abaligaša – Aleksandar Džikić (Budućnost Voli), Mihailo Pavićević (Mornar) i Andrej Žakelj (SC Derbi)…

1. Kako ocjenjujete ovogodišnji prelazni rok vašeg kluba, kako ste zadovoljni postojećim rosterom?

Aleksandar Džikić: Naš tim je umnogome promijenjen

Za sada dozvoljeno po 100 gledalaca u dvorani Po važećim mjerama u suzbijanju pandemije koronavirusa u Crnoj Gori, na utakmicama u ABA ligi moguće je prisustvo od 100 gledalaca po utakmici.

Ostaje da se vidi da li će ovo pravilo ostati na snazi i nakon petka, kada budu objavljene nove mjere. u odnosu na prošlu sezonu.

Pokušali smo da nađemo adekvatne zamjene. Prvo smo potražili igrače iz regiona koji bi nam odgovarali, potom smo doveli i dvojicu Amerikanaca.

Mihailo Pavićević: Doveli smo profil igrača koje smo planirali i tražili. Pošto smo pretrpjeli velike promjene u igračkom kadru, a promijenili smo i filozofiju igre, pogotovo u odbrani, vidjećemo kako će sve to da funkcioniše. Ali će, sigurno, trebati vremena da sve „legne“.

Andrej Žakelj: Za sada smo kompletirali roster. Namjerno smo ostavili malo više mjesta za mlade igrače, da, možda, dobiju više šanse. Manje-više su ostali crnogorski igrači od prošle sezone, doveli smo Kamenjaša, Tišmu, po jednog Amerikanca i Kanađanina. Za sada sam zadovoljan rosterom.

2. Kako ste zadovoljni pripremnim periodom, da li ste odradili sve što je bilo planirano?

Aleksandar Džikić: Zbog poznate situacije sa odsustvom igrača zbog nastupa za reprezentaciju, počeli smo pripremni period kasnije nego što bi voljeli, okupljali smo se u nekoliko faza. Više stvari koje su apsolutno bile van naše kontrole su obilježile pripremni period, pored pomenutih obaveza reprezentativaca – povreda Vajlija, koji je iz Makedonije došao sa vrlo ozbiljnom povredom i još uvijek ne trenira sa ekipom, ponovna infekcija virusom kovid-19 Zorana Nikolića (iako je prošle sezone preležao koronu) i problemi Danila Nikolića. O čemu se radi, svima je dobro poznato. Na

DOŠLI: Edin Atić (Igokea), Marko Jagodić Kuridža (Crvena zvezda), Džejkob Vajli (Gran Kanarija), Igor Drobnjak, Filip Barović (SC Derbi), Vladimir Micov (Olimpia Milano), Di Džej Sili (Bajern) OTIŠLI: Nikola Ivanović, Luka Mitrović (Crvena zvezda), Amedeo dela Vale (Breša), Fedor Žugić (Ulm), Melvin Edžim (Cedevita Olimpija), Dragan Apić (Zjelona Gora), Aleksa Ilić (SC Derbi) SASTAV ZA SEZONU 2021/22: Džastin Kobs, Suad Šehović, Danilo Nikolić, Zoran Nikolić, Petar Popović, Vili Rid, Edin Atić, Marko Jagodić Kuridža, Džejkob Vajli, Igor Drobnjak, Filip Barović, Vladimir Micov, Di Džej Sili.

DOŠLI: Boris Tišma (Real Madrid), Kenan Kamenjaš (Spars), Džastin Edvards (Kluž), Kajl Vinales (Lietkabelis), Aleksa Ilić (Budućnost Voli).

OTIŠLI: Igor Drobnjak (Budućnost Voli), Marko Tejić, Tajler Hagedorn, Emir Hadžibegović, Feđa Pajović (Metalac), Filip Barović (Budućnost Voli), Luka Žugić, Brajon Alen (Hapoel Eliat).

SASTAV ZA SEZONU 2021/22: Flečer Megi, Nikola Pavlićević, Andrija Slavković, Milić Starovlah, Viktor Vujisić, Vasilije Baćović, Tomislav Ivišić, Zvonimir Ivišić, Boris Tišma, Kenan Kamenjaš, Džastin Edvards, Kajl Vinales, Aleksa Ilić.

DOŠLI: Gligorije Rakočević (Usti nad Labem), Kori Dejvis (Gravelin), Strahinja Mićović (Bon), Milija Miković (Šibenka), Trej Luis (Macabi Rišon Lezion), Vladimir Mihailović (Okapi).

OTIŠLI: Džejkob Pulen (Cedevita Olimpija), Derek Nidam (Bursaspor), Keni Geb Rijel (Breša), Ajzea Vajthed, Džoni Hamilton, Milko Bjelica (Al Šamal), Marko Mugoša (Lovćen), Radoje Vujošević (Sutjeska), Uroš Luković (Zadar) SASTAV ZA SEZONU 2021/22: Marko Jeremić, Sead Šehović, Tejlor Smit, Aleksandar Lazić, Nemanja Vranješ, Nemanja Gordić, Balša Živanović, Gligorije Rakočević, Kori Dejvis, Strahinja Mićović, Milija Miković, Trej Luis, Vladimir Mihailović, Marko Vesković, Vladimir Marljukić.

Za Budućnost Voli 19. učešće, šesti nastup za Mornar U prethodnih 20 sezona, košarkaški klub Budućnost Voli je 18 puta nastupio u regionalnom takmičenju. Podgorički klub nije igrao samo u sezonama 2002/03. i 2005/06.

Budućnost Voli je najboilji rezultat ostvasve to, Rid se priključio kasnije od ostalih i poslije praktično cijelog ljeta rehabilitacije povrede s kraja prošle sezone, uključujući osam nedjelja pauze, odnosno bio je van svakog košarkaškog ozbiljnijeg treninga. Nastavićemo da radimo, u ovom sastavu u kome smo trenutno.

Mihailo Pavićević: Nikad se sve ne može odraditi u pripremnom periodu, ali sam zadovoljan, jer su momci odlično radili, imali pravi profesionalni odnos prema treningu i obavezama. To je najbitnije za trenera. Naravno, kroz utakmice i treninge tokom sezone se mora raditi i uvijek dograđivati nešto, ali sam generalno zadovoljan kako smo odradili pripremni period.

Andrej Žakelj: Malo kasnimo u pripremama i uigravanju, ali to je sve normalno. Jasno je da ćemo za nekoliko kola biti u boljem izdanju, ali već od prvog kola krećemo maksimalno.

3. Sa kakvim ambicijama, ciljevima i željama vaš klub ulazi u novu sezonu ABA lige?

rila u sezoni 2017/2018, kada je osvojila titulu. Dva puta je gubila finala plej-ofa, od Crvene zvezde, 2019. i 2021. godine.

Mornaru je pet puta do sada igrao u ABA ligi, a najbolji rezultat je ostvario prošle sezone, kada je bio treći u ligaškom dijelu.

Aleksandar Džikić: To nije pitanje za trenere i igrače, nije realno davati nekakve odgovore, jer mnogo toga zavisi od „drugih“. Generalno gledano, nerealna očekivanja su u korijenu svih problema.

Kako u životu, tako i sportu. A naročito u ovakvom vremenu u kakvom živimo.

Mihailo Pavićević: Iskreno, od kada sam u Mornaru, prvi put ne mogu da kažem sa kojim definisanim ciljevima ulazimo u sezonu. Ekipa je još u fazi formiranja, i sa moje strane bi bilo malo neozbiljno da se bavim prognozom, jer ni ja ne znam prave mogućnosti moje ekipe. Nismo imali nekih prevelikih provjera, a nadam se da ću brzo dobiti neke odgovore, i onda ćemo vidjeti u odnosu na ostale ekipe gdje smo i šta smo. Sigurno je da da ćemo na svakoj utakmici težiti da damo svoj maksimum i da se trudimo da svakome budemo što je moguće teži protivnik.

Andrej Žakelj: Osnovni cilj i želja kluba jeste da se mladi igrači pokažu i da napreduju. U suštini, želimo da i u narednim godinama budemo prepoznati

Za SC Derbi je ovo debi u ABA ligi…

Jedino je Cibona učestvovala u svih 20 izdanja Jadranske lige, sezonu manje imaju Crvena zvezda i Zadar, 18 učešća, kao Budućnost Voli, ima Olimpija, dok je Partizan upisao 17 nastupa.

po dobrom radu sa mladima.

Imamo nekoliko momaka koji zaslužuju pažnju i rad, imaju talenat, i nadam se da će ga iskoristiti. Što se tiče rezultata, primarni cilj je opstanak u ligi, a ja se nadam da možemo koje mjesto gore, ali to ćemo vidjeti tokom sezone. Imamo neiskusnu ekipu, mislim da samo jedan igrač ima iskustva u ovom takmičenju, tako da će biti potrebno puno rada i strpljenja.

4. Ko je favorit, odnosno ko su favoriti za osvajanje titule u ABA ligi?

Aleksandar Džikić: Jasno je da su pojedini timovi uložili mnogo više energije i sredstava ove sezone, vjerovatno su i njihove ambicije u skladu sa time. S druge strane, ne može se pričati o favoritu, ili favoritima, u vrijeme ove epidemije, gdje se u danu može promijeniti sezona.

Mihailo Pavićević: Ima ih više, četiri kluba su ove godine napravila izuzetno jake ekipe – Crvena zvezda, Partizan, Budućnost i Cedevita Olimpija. Ipak, trenutno, pošto prelazni rok, što se tiče nekih

ekipa, traje non-stop i dovođenjem nekih igrača mogu da promjene situaciju, Zvezda je napravila, možda, najozbiljniji tim. Pored kvalitetnih pojačanja, oni su, uglavnom, zadržali igrače koji su već igrali tamo, što je za njih veliki plus, sa trenerom koji ih je vodio. Zbog toga će period adaptacije biti vrlo mali, Zvezda je tu u prednosti. Međutim, i Partizan, Budućnost i Cedevita Olimpija su napravili odlične ekipe, ali njima će trebati malo vremena da se uigraju. Ponavljam, Zvezda je za nijansu napravila najbolji posao u prelaznom roku.

Andrej Žakelj: Mislim da su tri ekipe na najvišem nivou – Partizan, Crvena zvezda i Budućnost. Tu su još Cedevita Olimpija, Igokea, možda i Mornar, iako je puno promijenio ekipu.

Ali, mislim da su Partizan, Zvezda i Budućnost najjače u ovom momentu. Međutim, liga je duga, promijenio se i format plej-ofa, tako da je sve moguće kada je titula u pitanju.

5. S obzirom na to da će se ove godine igrati plej-of sa 6 timova, kako gledate na novi sistem takmičenja?

onalnom košarkaškom takmičenju

,

Mihailo Pavićević

Arena

 16,33

Partizan je najtrofejniji u ABA ligi sa šest titula. Crvena zvezda je osvojila pet, FMP dvije, te Budućnost Voli, Cibona, Olimpija, Makabi Tel Aviv, Hemofarm i Zadar po jednu

Aleksandar Džikić: Ja lično sam odavno zagovornik takvog pristupa takmičenju, čak i povećanju broja plej-of učesnika na osam, ukoliko broj ABA 1 timova i dalje bude 14...Na brojku od 12 – šest timova u plej-ofu je odmjerena odluka. Umnogome se štiti regularnost lige, podiže takmičarski nivo, samim tim i interes onih koji prate ABA ligu.

Mihailo Pavićević: Vrijeme je bilo da se to uradi. Recite mi iole ozbiljniju ligu u Evropi gdje u plej-ofu ne učestvuje osam ekipa. Jednostavno, sve najbolje lige na svijetu tako igraju plej-of. Mislim da je i ovo dobro rješenje, sigurno je uzeto u obzir da ekipe igraju u Evropi i planiraju da doguraju daleko. Liga će biti zanimljivija, jer će biti veći broj ekipa da se bori za nešto. U prethodnom sistemu ako bi se na polusezoni odvojilo četiri ili pet ekipa, još ako se dolje odvoje ekipe za ispadanje, za ostale nije bilo nekog posebnog takmičarskog značaja. Ovako će se dobiti na takmičarskog značaju, a i dobro je da u finišu sezone klubovi napune dvorane, jer će u plej-ofu igrati sa izuzetnim rivalima.

Najzad, možda neko u plejofu napravi iznenađenje.

Andrej Žakelj: To je manjeviše napravljeno za bolje ekipe. Ima tu šest do osam timova koji se bore za Top 4. Sad je to otvoreno na Top 6, tako da je tim timovima malo lakše, ima manje pritiska. Što se tiče ekipa iz donjeg dijela, tu nema nikakve razlike, ali ako neko iznenadi od slabijih ekipa – ima šansi za plasman u plej-of.

6. Kakvu ABA ligu očekujete ove sezone?

Aleksandar Džikić: Sezona će biti naporna i zanimljiva.

Nadam se da će se što više utakmica pratiti uživo, pred gledaocima u dvoranama, ali je realnost drugačija, jer brojke novozaraženih u

poena po meču je imao Tadija Dragićević u sezoni 2015/16, jedini igrač Budućnosti koji je bio najbolji strijelac lige

2 puta su igrači Budućnosti bili proglašeni za najkorisnije u ligi (MVP) – Dejan Milojević u sezoni 2003/04 i Goga Bitadze u sezoni 2018/19

zemljama bivše SFRJ nisu ohrabrujuće. Različite države će pratiti različite protokole, i samim tim neki timovi će biti hendikepirani igranjem na domaćem terenu, bez prisustva publike. A iskustvo nas uči koliko je značajna prednost domaćeg terena pred punim tribinama.

Mihailo Pavićević: Očekujem, sigurno, izuzetno kvalitetnu ligu, kao i ranijih godina. Kao što sam rekao – Zvezda, Partizan, Budućnost i Cedevita Olimpija su se, možda, odvojile po igračkim kadrovima i budžetima. Jer, ako dovedete najboljeg trenera u Evropi, dovedete dvojicu vodećih igrača iz ekipe koja je prošle sezone bila na fajnl-foru Evrolige, onda je jasno sa kojim ambicijama i budžetima se ulazi u sezonu.

Ali, mislim da ti budžeti u jednu ruku garantuju nešto, jedan kvalitet, ali na kraju, ipak, kvalitet treba dokazati na terenu. Mislim da će liga biti izuzuzetno zanimljiva, sigurno kvalitetnija nego prethodnih godina.

Andrej Žakelj: ABA liga je ove godine, stvarno jaka. Svi kažu najjača do sada. Ali, ja mislim da je ove sezone veći raspon, u odnosu na prošlu sezonu, između prvih i drugih sedam timova u ABA ligi. Ekipe u gornjem dijelu su, stvarno, jake, po budžetu i igračkom kadru.

Mislim da će sezona biti interesantna, dolazak Željka Obradovića u Partizan predstavlja veliki magnet za medije, sponzore, za sve.

Biće ABA lige, sigurno, u očima cijele Evrope. S. JONČIĆ

21

Poraz novljanskog od splitskog Jadrana na startu prvog kvalifikacionog turnira LŠ

Mladost nije mogla protiv iskustva Jadran (HN) Jadran (ST)

k

Sportski miks

10 15

PODGORCA - Bazen SC ,,Morača“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Gomez (Italija) i Teihdo (Španija). Igrač više: Jadran (HN) 11-5 Jadran (ST) 10-5. Peterci: Jadran (HN) 1 (0), Jadran (ST) 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 4:4, 2:4, 1:3.

JADRAN (HN): Đurović (9 odbrana),Vujičić, Vučurović 2, Obradović 1, Vujović 2, D. Radović, Mjurišić 1, Gardašević 1, Muskat 1, V. Radović, Čaraj 2, Petković, I. Radović.

JADRAN (ST): Podrug, Burić, Marinić Kragić 4 (1), Čagalj, Butić 1, Pejković 1, Bukić, Kharkov 6, Delić 2, Dobud, Šetka, Dužević 1, Anić.

Jadran je protiv glavnog favorita i imenjaka iz Splita bio dugo u egalu, a malo sreće, više iskustva nedostajalo je do premijernog trijumfa na prvom kvalifikacionom turniru Lige šampiona.

Novljanski vaterpolisti izgubili su od hrvatske ekipe – 15:10, a šansu da obezbijede plasman u narednu rundu potražiće već danas u duelima sa litvanskim Caibasom (10.45 h) i Enkom iz Turske (18.30 h). Šampion Crne Gore igrao je kvalitetno, snažno i brzo do posljednjih šest minuta, kada su kapiten Marko Petković i saigrači, nakon gola za 10:12, stali...

Sve do tog trenutka domaćin turnira bio je sjajan u igri sa

M. BABOVIĆ

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Sa sinoćnjeg meča u Podgorici

Primorac danas kreće iz Savone Vaterpolisti Primorca danas (15h) će protiv Varšave odigrati prvi meč na prvom kvalifikacionom turniru LŠ.

Kotorani priželjkuju jedno od četiri mjesta koje vodi u narednu rundu, a prvu

igračem više, a upravo je do odmora od ukupno sedam, postigao pet golova iz ovog segmenta igre. Splićani su uglavnom na iskustvo i na krilima raspoloženog Kharkova (u trečoj četvrtini postigao tri vezana gola) polako uvećavali prednost. Uspijevali su Jadranovi osamnaestogodišnjaci da zaprijete, ali dva puta kod vođstva gostiju od gola razlike

Blagoje Ivović u kapici Zaibasa Nekadašnji igrač Jadrana, Budve, mnogih evropskih klubova (sa Barselonetom tri puta osvajao domaću titulu i dva kupa) – Blagoje Ivović, stigao je u Podgoricu sa litvanskim Zaibasom. U 41. godini stariji brat proslavljenog reprezentativca Aleksandra Ivovića još uvijek ima šta da pokaže.

meč loptu imaće upravo sa poljskom ekipom. Na turniru nastupaće još španska Terasa, francuski Montpelje, Gimaraeš iz Portugala i domaćin, prvi favorit Savona.

- Maksimalno ćemo pristupiti



turniru. Znamo gdje je naša šansa, svjesni i da ćemo u veoma kratkom periodu odigrati čak pet utakmica.

Naša želja je da se plasiramo u narednu rundu – poručio je kapiten Marko Gopčević.

Nema stajanja za selektora Vladimira Gojkovića koji je nakon mlađih takmičenja u Češkoj i Malti stigao u Podgoricu da isprati Jadran, a gledao je sve premijerne utakmice

propustili su šansu da uvedu utakmicu u egal.

- Svaki meč za našu podmlađenu ekipu je važan. Vidjeli ste koja sve svjetska imena i vrhunski vaterpolisti nastupaju za splitsku ekipu. Mi smo zadovoljni sa kompletnom utakmicom u kojoj je do izražaja došlo iskustvo Splićana.

Uspjeli su neke šanse da pretvore u golove, da se odlijepe. I mi smo imali šanse, neke smo do odmora iskoristili, a neke

nakon pauze nijesmo. I definitivno je to prevagnulo – kazao je Petar Radanović, trener Novljana.

Jadran je sa gola imao dobru potporu u Darku Đuroviću, a centar Jovan Vujović (18) nagovijestio blistavu budućnost.

Još neki mladići skrenuli su pažnju na sebe, a ponovo je A reprezentativac Vasilije Radović (18) potvrdio potencijal i nagovijestio još veće mogućnosti.

A.M.

Slavni američki centar i veteran stiže u Francusku

Gist potpisuje za Asvel Džejms Gist (34) biće novi centar najtrofejnijeg francuskog kluba, evroligaša Asvela, po informaciji italijanskih i francuskih medija.

Proslavljeni američki veteran tako je zaslužio novi angažman u evropskoj klupskoj eliti. Prije dolaska u francusku LNB ligu nastupao je za Bajern Minhen, za koji je u Evroligi imao oko šest poena u prosjeku.

Između ostalih, Gist je tokom karijere nastupao za Panatinaikos, Fenerbahče, Unikahu, Partizan i Crvenu zvezdu.

Interesantno, centar visok 206 santimetara je rođen u Adani u Turskoj.

Do sada je odigrao čak 11 sezona u Evroligi, sa učinkom od devet poena i 4,2 skoka u prosjeku na čak 269 utakmica, na pozicijama ,,četvorke“ i ,,petice“.

R. A.

Lovćen skoro kompletirao roster za narednu sezonu

Stigli Grin i Grifin, čeka se „petica“ PODGORICA – Košarkaški klub Lovćen je skoro kompletirao roster za predstojeću sezonu, u kojoj Cetinjane, pored domaćih takmičenja, očekuje novo učešće u ABA 2 ligi. Novi članovi kluba iz crnogorske prijestonice su Amerikanci Majkl Grin i Tajri Grifin.

Grifin Rodom iz Nju Orleansa, 25-godišnji Grifin igra na poziciji pleja, a košarku je učio u NCAA ligi, u redovima Misisipija. Od 2019. godine je u Evropi, prije dvije sezone je igrao u Mladosti iz Zemuna, zatim je nosio dres mađarske Zalakeramije.

Dvadeset četvorogodišnji Grin je kombo bek na „dvojci“,

i nema evropskog iskustva, a na Cetinje dolazi iz NCCA, iz Misisipi Vali stejta.

U NCAA ligi je prošle sezone imao prosjek od 17.6 poena uz 2.7 uhvaćenih lopti i 1.7 asistenciju po meču.

Prije Grina i Grifina, Lovćen su pojačali Petar Kusovac (stigao iz Teoda), Marko Mugoša (Mornar), Marko Perović (stigao iz Sjeverne Makedonije) i Miki Novović (prošle sezone igrao u Danskoj). Ostali su mlađi igrači, koji do sada nijesu imali neku veću ulogu– Bogdan Bogdanović, Nikola Parača, Stefan Vlahović i Dejan Banović.

Lovćen su ljetos napustili ili su u potrazi za novim angažma-

nom Mašan Vrbica (Spars), Miloš Popović (Krivbas, Ukrajina), Milutin Đukanović, Miloš Lopičić, Mladen Grušanović (Osijek, Hrvatska), Andrija Šarenac, Rodi Piters i Noa Starki.

- Čekamo još da riješimo pitanje „petice“ i sa tim ćemo da krenemo u sezonu. Kroz prijateljske utakmice do početke sezone vidjeću da li nam je potrebno još nešto što se tiče igračkog kadra, jer smo ostavili prostora za to – rekao nam je Petar Jovanović, trener Lovćena.

Prvi turnir ABA 2 lige igra se u Čajetini, od 10. do 14. oktobra, tokom kojeg će Lovćen odigrati dva meča, protiv makedonskog Pelistera i Osijeka. S. J.

Arena

22

Četvrtak, 23. septembar 2021.

ŠAH Na Cetinju odigrano pet kola u Prvoj crnogorskoj ligi

Omladinac-Budućnost i Dijagonale na vrhu tabele Minulog vikenda u hotelu Grand, na Cetinju, počelo je takmičenje u Prvoj crnogorskoj ligi za tekuću godinu.

Za sada najbolji učinak imaju dvije Podgoričke ekipe – ŠK „Omladinac-Budućnost“ i „Dijagonale“, koje su se izdvojile na čelu tabele sa po 12 meč bodova i najozbiljnije konkurišu za plasman u našu najkvalitetniju Premijer ligu.

Račune može da im pomrsi Nikšićka Mladost koja trenutno ima bod manje, te Budvanska Dama i ŠK „7.oktobar“ iz glavnog grada, koji su sakupili po osam bodova. U zlatnoj sredini su „Cetinje“ sa sedam i barska „Rumija“ sa šest, dok za ostanak u društvu najboljih strijepe kolašinski „Anpasan“ sa četiri, podgorička „Zora“ sa tri i beranski „Gambit“ bez bodova. Što se tiče pojedinačnih rezultata, treba posebno istaći nastupe mladih učesnika koji su opravdali povjerenje svojih mentora i kapitena.

Među njima prednjače Peko Đurović (Dijagonale) koji je svih pet partija riješio u svoju korist, zatim Dario Alivodić (Omladinac), Dragoljub Kovačević (Mladost) i Nikola Radovanović (Dama) koji su na svoj konto upisali po 4,5 poena. Takođe, i pojedini veterani podsjećaju na naj-

Crnogorski bokser doputovao u London, gdje ga u subotu očekuje meč karijere

Dilan Prašović: Vjerujem u pobjedu bolje šahovske dane, prije svega Dragomir Nikolić, Milojko Kandić i Mitar Kilibarda dok je svjetski prvak za slabovide osobe i selektor naše ženske reprezentacije Predrag Nikač, po tradiciji, na visini zadatka na čelnoj ploči Zore.

Takmičenje se nastavlja sjutra, a parovi šestog kola su: Dijagonale-Gambit, Mladost-Omladinac, Anpasan-Rumija, Dama-Zora i Cetinje-7. Oktobar.

PLASMAN Prava uzbuđenja se očekuju narednog vikenda, u preo-

stale četiri runde, obzirom na to da ima više kandidata koji konkurišu za titulu i ostanak u prvoligaškom društvu. Za kapitena Mladosti Miodraga Prijovića konkurencija je žestoka pa će, prema njegovim riječima, međusobni okršaji odlučivati o konačnom poretku na vrhu i začelju turnirske ljestvice.

-Ovo prvenstvo je neuporedivo kvalitetnije nego prethodno, o čemu svjedoči velika borbenost skoro svih igrača.

Praktično da i nema salonskih remija, naprotiv – izgara se za svaki poen jer samo jedan

može biti presudan za ekipu kada se na kraju saberu.

Sistem bodovanja je takav da motiviše sve sastave da igraju na pobjedu. Posebnu draž takmičenju daju pioniri i omladinci čije vrijeme tek dolazi i to treba da raduje crnogorsku šahovsku javnost, ističe Prijović koji je takođe podmladio ekipu. On ne štedi komplimente na račun dosadašnjih rezultata svojih miljenika koji nijesu, za razliku od ostalih klubova, osjetili gorčinu poraza, tačnije Nikšićani su ostvarili tri pobjede i dva neriješena ishoda.

Odlično izdanje crnogorskih predstavnika u Prvoj srpskoj ligi

Kosić zlatni, Blagojević bronzana, Drašković na visini zadatka Kosić

Blagojević

Drašković Lazarević (u sredini)

Tivćani odlični u Goraždu

Popadić i Lazarević među najboljima U Vrnjačkoj Banji, gdje je održano ekipno takmičenje u Prvoj srpskoj ligi, nastupili su i velemajstor Dragan Kosić, aktuelni seniorski šampion naše zemlje – intermajstor Luka Drašković i ŽIM Tijana Blagojević, koja je već par godina na tamošnjoj rejting listi. Njima treba odati priznanje za odlične nastupe i izvanredan učinak za tablom, čime su svojim klubovima pružili ogroman doprinos u konačnom zbiru i postizanju sjajnih rezultata. Kosić se, braneći boje ŠK „Sloven“ iz Rume, okitio zlatnom medaljom sakupivši šest poena, pri čemu je četiri partije riješio u svoju korist, isto toliko remizirao i tri izgubio. Blagojević je, može se slobodno reći, donijela bronzu Niškom ŠK „Osnovac” jer je zahvaljujući njenim pobjedama, makar u četiri meča, ova

Kosić Brenjo

1 0

1.d4 Nf6 2.Nf3 e6 3.e3 c5 4.Bd3 d5 5.b3 Nbd7 6.0–0 Bd6 7.Bb2 0–0 8.Nbd2 Qc7 9.c4 b6 10.Rc1 Bb7 11.Qe2 Rac8 12.cxd5 exd5 13.Rfd1 Rfe8 14.Bb5 Re7 15.g3 Qb8 16.Qf1 g6 17.Qh3 cxd4 18.Nxd4 Ne5 19.Qh4 Rxc1 20.Rxc1 Ne4 21.Nxe4 dxe4 22.Qf6 Ng4 23.Qg5 Ne5 ekipa osvajala dragocjene bodove. Ona je uknjižila čak osam poena, dok je samo dva puta potpisala kapitulaciju.

Draškoviću svaka čast za izuzetno zalaganje i borbenost na čelnoj ploči ŠK „Mladost“ iz Lučana. Nema dileme – njemu

24.Kg2 Rc7 25.Rxc7 Bxc7 26.Nf5 h5 27.Bc4 Bd8 28.Bxe5 (dijagram) Bxg5 29.Bxb8 gxf5 30.Bxa7 Bd8 31.Bb8 1:0 je bilo najteže da se suprotstavi renomiranim igračima iz okruženja, ali je uspio da potvrdi klasu i stavi do znanja šahovskoj javnosti da je na pragu velemajstorske norme.

Mladi Baranin je osam partija remizirao i tri izgubio.

U Goraždu je održan međunarodni turnir, na kome je učestvovalo 29 igrača sa rejtingom do 2300 poena.

Sa lijepim utiscima sa turnira vratili su se i tivatski matadori – Dragan Popadić koji je bez poraza sakupio 4,5 na petom mjestu i Zoran Lazarević koji je uknjižio četiri poena i dobio specijalnu nagradu kao najbolji takmičar do 2000 ELO. Oni su tako dostojno reprezentovali rodni grad i Crnu Goru.

–Rado se odazivamo pozivu organizatora ovog tradicionalnog turnira koji na pravi način afirmiše drevnu igru među amaterima, a naročito među mladima. Broj učesnika sigurno bi bio veći da je zdravstvena situacija u regionu bolja. No, i u ovakvim uslovima, sve je bilo na zavidnom nivou, rekao je Popadić.

Priredio: B. KADIĆ

PODGORICA - Dilan Prašović i njegov tim doputovali su juče u London, gdje će crnogorski bokser u subotu boksovati protiv domaćeg boksera Lorensa Okolija, za titulu WBO šampiona u kruzer kategoriji.

Meč će se održati na najvećoj mogućoj sceni, na stadionu Totenhema, a Prašovićev duel biće glavna uvodna borba za spektakl jeseni, okršaj Entonija Džošue i Aleksandra Usika za tri pojasa u teškoj kategoriji (WBA, WBO, IBF).

Iz Prašovićevog tima saopšteno je da ih je dočekao organizator, Matchroom Boxing, koji je stvorio sve potrebne uslove kako bi se crnogorski bokser osjetio značajnim akterom ovog spektakla.

-Ne znam da li je zbog 100 dana zahtjevnih priprema u Njemačkoj, ili zbog nečeg drugog, ali kako sam kročio na tlo Londona osjetio sam pozitivnu energiju, koja će mi, nadam se, još više otvoriti vrata ka osvajanju pojasa svjetskog šampiona – kazao je Prašović.

O izuzetnom dočeku komentar je dao i menadžer Ivan Nikolić.

Fascinirani smo profesional-

nim odnosom i ljubaznošću Edia Herna i Matchroom Boxing tima. Od dočeka na aerodromu pa sve do smještaja, sale za trening, teretane i transfera, sve je funkcionisalo na najvišem nivou – objasnio je Nikolić.

Prašović je bio akter promo treninga, na kojem su bili Džošua, Usik i Okoli.

-Pogledao sam promo trening Džošue i Usika, vidi se da su se kvalitetno spremali za meč. Što se Okolija tiče, jako dobro izgleda u ringu, ali, vjerujte mi – nijesam fascinaran, i još više vjerujem u svoju pobjedu – kazao je Prašović po završetku promo treninga.

Danas je predviđena konferencija za novinare na stadionu Totenhema, dok će u petak biti zvanično mjerenje i ljekarski pregledi.

-Bilo je primjetno da je Dilanov promo trening izazvao veliku pažnju, i da je praćen od strane mnogih u sali – što direktno, što indirektno... Ne mogu da se otrgnem utisku da je svima iz stručnog štaba Okolija splasnulo samopouzdanje koje ih je krasilo posljednjuh nedjelja – kazao je Nikolić nakon završetka proR. P. mo treninga.

Skandal u evropskom rukometu

Rusi namjestili utakmicu na EP PODGORICA - Skandal u evropskom rukometu – Ruski rukometni savez suspendovao je osmoricu mladih reprezentativaca, zbog sumnji da su namjestili utakmicu na nedavnom Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj za igrače do 19 godina.

Pod sumnjom su Dmitri Kandubin, Aleksander Morozov, Nikita Gogoljev, Dimitri Frolov, Danil Dmitrijev, Maksim Naidunov, Maksim Jermolin i Georgi Kiriljenko.

Sport-express navodi da su igrači nakon testa na poligrafu priznali da su učestvovali u kriminalnim radnjama, te da do daljnjeg ne smiju da igraju za svoje klubove u ruskom prvenstvu.

Rusija je na EP izgubila sve tri utakmice u grupnoj rundi, te još četiri u razigravanju. ,,Zbornaja“ je gubila od Njemačke (35:27), Danske (38:26) i

Norveške (29:24), potom u razigravanju od Austrije (36:19) i Francuske (36:17), pa od Izraela (33:31), da bi se u meču za 15. mjesto revanširala Austrijancima (31:24).

- Dokazi do kojih smo došli baš su me razbijesnili, ruke su mi se odsjekle kad sam ih vidio, a istovremeno sam duboko razočaran našim mladim igračima. Ovo je strašna izdaja – izjavio je predsjednik Rukometnog saveza Rusije Sergej Šiškarjev.

R. A.

Sportski miks

Četvrtak, 23. septembar 2021.

23

Selektor naših dama Mirko Marić o istorijskoj pobjedi nad BiH, uslovima, razlici između ženskog i muškog fudbala

Fudbalerke imaju veću želju od fudbalera PODGORICA - Koliko je crnogorskim fudbalerkama značio istorijski trijumf nad Bosnom i Hercegovinom (3:2), prvi poslije 26 uzastopnih poraza u glavnoj rundi kvalifikacija za neko veliko takmičenje, ilustrovale su fotografije i snimci velikog slavlja sa terena i iz svlačionica Trening centra NFSBIH u Zenici.

Ekvivalentno sreći igračica bilo je zadovoljstvo stručnog štaba zbog činjenice da je start kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo potvrdio da je predanost donijela poboljšanje na rezultatskom planu, a utisak nije mnogo pokvario ni poraz od Rusije (5:0).

- Dugo smo čekali ovu pobjedu, vidjeli ste koliko im je značila. Zaslužile je ne samo zbog toga što su igrale bolje od BiH, već zbog cjelokupnog rada, želje, odnosa prema reprezentaciji... U prošlim kvalifikacijama sigurno smo mogli da uzmemo makar bod, ali nijesmo imali sreće i izmakao nam je. U ovim smo već u prvoj uta-

proveo u muškom fudbalu, dugo je radio u Prvoj crnogorskoj ligi vodeći Rudar (u više navrata), Bokelj, Jedinstvo, Dečić...

Krajem 2017. dobio je ponudu Fudbalskog saveza Crne Gore da preuzme brigu o damama – i prihvatio ju je.

Nije se pokajao, uprkos tome što mu je trebalo vremena da se prilagodi.

- U startu mi je bilo sve neobično, prvih pola godine dok nijesam pohvatao konce i uklopio se u sve. Ali navikao sam se, sada ide mnogo lakše. Snalazim se vrlo dobro, shvatio sam što je poenta i što treba raditi. Tačno je da su ovo još pionirski koraci iako reprezentacija postoji od 2012, treba još mnogo vremena i rada da bi se napravio neki rezultat. Zaista nije iz kurtoazije – moram da naglasim da imam divan stručni štab, koji radi kvalitetno i mnogo mi je pomogao u radu. Zajednički pokušavamo da radimo što bolje, da ove djevojčice i djevojke budu bolje iz dana

kmici osvojili sva tri, što znači i nama u stručnom štabu kao potvrda – vjerujemo – kvalitetnog rada. Nećemo stati, u fudbalu i sportu ne postoji ,,juče“, treba gledati naprijed i raditi što bolje kako bismo uzeli još neki bod u nastavku kvalifikacija – rekao je selektor Mirko Marić za Pobjedu i osvrnuo se i na poraz od Rusije.

- Dobili smo dva crvena kartona u Zenici, dvije igračice su bile kovid pozitivne, a Medina Dešić je pred utakmicu osjetila malaksalost i nije mogla da igra. I kad vam se iz ovako male baze desi da nemate pet standardnih igračica, dogodi se poraz od 5:0. I da smo bili kompletni, Rusija je mnogo jača i vjerovatno bismo izgubili, ali nijesmo pružili koliko smo mogli. Drago mi je, ipak, što su djevojke dobile priliku da igraju s takvim rivalom, predstavlja im veliko iskustvo i lekciju, ali još je to daleko od ozbiljnog nivoa.

SHVATIO SAM POENTU Marić je cijeli trenerski vijek

Održano Svjetsko prvenstvo u školskim sportskim igrama

Bronza odbojkašica za uspješnu promociju Crne Gore PODGORICA - Crna Gora se sa Svjetskog prvenstva u školskim sportskim igrama u Beogradu, na kojem je imala predstavnike u tri sporta, vratila sa jednom medaljom.

Bronzano odličje osvojile su odbojkašice OŠ „Jugoslavija“ iz Bara, a iako košarkašice OŠ „Dašo Pavičić“ iz Herceg Novog i šahistkinja Milena Mosurović iz OŠ „Štampar Makarije“ nijesu uspjele da se okite medaljom, dostojno su reprezentovale svoje školu, grad i državu.

-Prvo Svjetsko prvenstvo u školskim sportskim igrama u Beogradu je u potpunosti opravdalo očekivanja. Organizacija takmičenja, na kojem se u 14 sportova nadmetalo oko 2.500 takmičara uzrasta od 13 do 15 godina, iz 36 zemalja svijeta, je bila besprekorna, počev od smještaja, transfera od ho-

tela do borilišta i nazad, primjenjivanja mjera za sprečavanje širenja korona virusa, zabavnog i edukativnog programa... Veoma sam zadovoljan nastupom naših takmičara, ne samo zbog osvojene medalje odbojkašica već i zato što smo uspješno predstavili svoju državu. Imali smo svoj

štand, koji je bio veoma posjećen i na kojem smo podijelili flajere i propagandni materijal koji nam je dostavila Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, tako da smo promovisali našu zemlju kao atraktivnu turističku destinaciju. Uz to, na manifestaciji „Noć nacija“ smo otpjevali himnu uz poskočicu,

Portugalac želi da ponovo sarađuje sa desnim bekom Mančester junajteda

Dalo Murinjova želja Diogo Dalo (22) mogao bi pojačati Romu, za njegovo dovođenje iz Mančester junajteda i Premijer lige lobira trener ,,vučice“ Žoze Murinjo.

Portugalac Murinjo je desnog beka Junajteda i zemljaka već trenirao u klubu sa ,,Old Traforda“. Iza Daloa je dobra sezona u Seriji A, na pozajmici u Milanu. Sada je rezervista u Junajtedu, a ima još

dvije sezone aktuelnog ugovora.

Upravo je Murinjo doveo Daloa, kao velikog talenta Porta, u mančesterski klub. ,,Specijalni“ smatra da Dalo ima potencijal da postane jedan od najboljih desnih bekova kontinenta, u oba pravca igre.

Prošle sezone je u Milanu na 33 nastupa u svim takmičenjima dva puta bio strijelac.

R. A.

u dan, iz treninga u trening – istakao je Marić.

USPJEH AKO SE POJAVI PET NOVIH Ženska fudbalska liga u Crnoj Gori broji samo četiri kluba, iz toliko skromne baze uspjeh je sastaviti reprezentaciju, kamoli pomrsiti račune jačim selekcijama.

- Zaista je teško. U čitavoj bazi igračica, od selekcije do 15 godina do seniorske, gravitira oko 100 igračica. Sve ih znamo imenom i prezimenom.

Dobro je što ih ovaj stručni štab poznaje sve, od najmlađih do najstarijih, to što imamo pokušavamo da sačuvamo.

Ako se poslije pobjede nad BiH pojavi pet novih igračica na našim terenima, to će biti uspjeh za nas, a da ne kažem sedam, osam, do deset. Vodimo računa o svakoj fudbalerki, trudimo se da im pružimo sve što možemo sa naše strane da bi zavoljele fudbal i kasnije sazrele, da se pojavi neka ,,nova“ Slađana Bulatović, Armisa Kuč, Darija Đukić, ili

što je izazvalo ovacije u parku ispod Kalemegdana, gdje je svako veče bio organizovan kulturno-zabavni program. I na ovom skupu se potvrdilo da je sport više od takmičenja, da on spaja i ujedinjuje, pa je iz Beograda, pored sportskih uspjeha, poslata snažna poruka prijateljstva – rekao je predsjednik Crnogorskog školskog sportskog saveza prof. Budimir Vukićević.

U okviru manifestacije u Beogradu je održan i veliki Forum školskog sporta, uz učešće puno ministara i sportskih funkcionera iz cijelog svijeta, kao i sastanak Međunarodne asocijacije školskog sporta, na kojoj je odlučeno da domaćin narednog Svjetskog prvenstva u školskim sportskim igrama za dvije godine bude Meksiko.

-Odlazak u Meksiko na naredno prvenstvo je za nas veliki izazov, ali u ovom momentu i nemoguća misija. Međutim, ima dosta vremena da pokušamo da se pripremimo, prvenstveno finansijski, tako da unaprijed nećemo odustati – rekao je profesor Budo R.P. Vukićević.

kao što je bila Marija Vukčević – dodao je Marić.

TRENERI I PEDAGOZI Ženski fudbal nije ni približno atraktivan kao muški, ,,vrti“ se neuporedivo manje novca za ugovore, transfere i marketing, ali Marić uvjerava da u jednoj stvari dame ne zaostaju za svojim kolegama.

- Što se tiče želje za treningom i učenjem novih stvari, kao neko ko je dugo radio u muškom fudbalu mogu reći da je veća želja kod djevojčica i djevojaka nego kod muškaraca.

Ima kod njih nekih kompleksnih stvari, emotivnije su, ali sve sam to naučio za ove četiri godine. U startu mi je sve bilo neobično, ali zajedno sa saradnicima pokušavamo da im istovremeno budemo i treneri i roditelji, i vaspitači i pedagozi, jer ipak je drugačije raditi sa djevojčicama nego muškarcima – naglasio je Marić.

SVAKI BOD BITAN U kvalifikacionoj E grupi za SP, sa Crnom Gorom su – osim

BiH i Rusiije – Danska, Malta i Azerbejdžan. ,,Crvene“ će u oktobru dočekati Azerbejdžan i Dansku.

- Moramo stalno da imamo na umu da smo žrijebani iz šestog šešira, da smo autsajderi protiv svih rivala. Osvajanje tri boda nas je podiglo u svakom smislu, ambicije su nam malo porasle jer ako smo uzeli tri boda u prvom kolu, zašto ne bismo i četvrti, peti...

Ali moramo da ostanemo čvrsto na zemlji, da ne pomislimo da smo favoriti i da ćemo lako pobijediti Azerbejdžan. Ipak su one bolje kotirane od nas – napominje Marić.

- Naše mišljenje je da smo Azerbejdžan, Malta i mi približnog kvaliteta, da možemo da uzmemo još koji bod, ali ne bih volio da se stvori slika da moramo da pobijedimo bilo koga. Za nas je svaki bod bitan, lijepo je što smo pobijedili, ali moramo ići korak po korak. Nije razočaranje ni ako izgubimo od Azerbejdžana, ali sve ćemo uraditi da odigramo najbolje što možemo. Ne. K.

Portugalac ponovo na vrhu Forbsove liste među fudbalerima

Ronaldo najplaćeniji igrač svijeta Kristijano Ronaldo (36) ove sezone zaradiće bruto sumu (prije oporezivanja) od čak 107 miliona eura (125 miliona američkih dolara), po čemu će ponovo biti najplaćeniji fudbaler planete. Čak 70 miliona dolara slavni Portugalac iz Mančester junajteda i zvijezda Premijer lige zaradiće od plate i fudbalskih aktivnosti, po analizi magazina Forbs. Ostatak novca, čak 55 miliona dolara, inkasiraće od sponzorstava. Među njegovim sponzorima su kompanije Najki, Klir i Herbalajf, a odlično zarađuje i od brenda CR7.

Interesantno, u kompletnom svijetu sporta, od sponzorstava, od Ronalda zarađuju više samo Rodžer Federer, Lebron Džejms i Tajger Vuds.

Drugi na listi fudbalera je prošlogodišnji najplaćeniji – Lionel Mesi (34), superstar Pari Sen Žermena i Lige 1, koji će zaraditi ukupno 110 miliona dolara (75 od fudbalskih ugovora i plate u klubu, a 35 od sponzorstava).

Treći je Nejmar, Mesijev saigrač iz PSŽ-a – sa ukupnom zaradom od 95 miliona dolara (75 od plate i fudbalskih aktivnosti).

Na Forbsovoj listi deset najplaćenijih fudbalera svijeta u sezoni 2021-22 slijede Kilijan Mbape, Mohamed Salah, Robert Levandovski, Andres Injesta, Pol Pogba, Garet Bejl i Eden Azar.

R. A.

Slavni Kolumbijac napustio Everton

Stranputica karijere: Hames u Al Rajanu Hames Rodriges (30) karijeru će nastaviti u Al Rajanu, klubu iz bliskoistočne države Katar, potvrđeno je zvanično.

Slavni ofanzivac, kolumbijska zvijezda, tako u 31. godini napušta Evropu, nakon neuspješne epizode u Premijer ligi, u Evertonu.

Ovakvim scenarijom izuzetno su zadovoljni u oba kluba.

Everton je uspio da se riješi obaveze plaćanja visoke plate Rodrigesa, u rangu od oko 240 hiljada eura sedmično.

Za Rodrigesa Al Rajan biće osmi klub karijere. U Evropi je igrao za Porto, Monako, Real

Madrid, Bajern Minhen i Everton. Prošle sezone u Premijer ligi na 23 utakmice šest puta bio je strijelac.

R. A.

24

Feljton

Četvrtak, 23. septembar 2021.

KAKO JE SKUPŠTINA OPŠTINE CETINJE PRIJE POLA VIJEKA ODGOVORILA NA TUŽBU MITROPOLIJE CRNOGORSKO-PRIMORSKE ZBOG GRADNJE NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA

2.

Proširenje SPC na Crnu Goru bio je i ostao nasilnički akt (NASTAVAK OBRAĆANJA SKUPŠTINE OPŠTINE CETINJE USTAVNOM SUDU CRNE GORE – PRIM. PR.)

U već navedenom djelu episkop, dr Nikodim Milaš, objašnjava kako i kada se može osnovati crkva, te kako i ko je može ukinuti. U načelu kaže on osnivanje drugih crkvenih oblasti pripada vladi zajedno sa državnom vlašću“. Milaš dalje nastavlja: „Osnivanje jedne crkvene oblasti, ili podignuće jedne manje na veći stepen, a isto i ukinuće ili sjedinjenje dviju oblasti u jednu, sve ovo pripada, na prvom mjestu, sabornoj vlasti dotične promjesne crkve. Tako, pri osnivanju jedne eparhije ili podignuću jedne eparhije na stepen mitropolije, ili mitropolije na veći stepen, i uopšte pri svakoj promjeni u crkvenom organizmu kanoni priznaju u tome eminentno pravo saborima. U svezi i u zavisnosti od ovoga glasa crkvenih sabora, kanonično pravo priznaje zakonito učešće u tome i državnoj vlasti. Jednostrano postupanje u ovome crkvene ili državne vlasti, naime, da jedna od njih nezavisno od druge može osnivati jednu eparhiju ili drugu koju crkvenu oblast, u kanoničnom pravu smatra se nezakonitim, i IV vaseljenski sabor posebnim kanonom osuđuje pokušaj, što su neki episkopi činili, da na osnovu dobivenih od državne vlasti gramata oslobode se od vlasti zakonitog mitropolita i da sami postanu mitropolitima; a da ni sama državna vlast nije smatrala nikada sebe ovlašćenom da bez crkvenih vlasti vodi kakve promjene u crkvenom organizmu, vidi se iz postupanja te vlasti u sličnim pitanjima“.

Iz prednjeg citata se vidi da samo crkveni sabori odlučuju o osnivanju ili ukidanju crkvenih oblasti. Svaki drugi postupak u suprotnosti je s crkvenim pravom i vjerskim kanonima. Kako je pak u osnivanju ili ukidanju crkvenih

Razlozi „ujedinjenja“ srpskih crkava „u jednu“ neodvojivi su od unitarističkih koncepcija koje je Aleksandar sproveo u jugoslovenskim zemljama. Mitropolit Mitrofan Ban nije mogao „otpisati“ autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, niti je regent Aleksandar imao pravo da je „ukine“ i njenu organizaciju putem „prisajedinjenja“ inkorporira u organizaciju Srpske pravoslavne crkve

Donosimo dio članka objavljenog u časopisu Matica (ljeto 2012, str. 621-678) u kome se iznosi odluka opštinskih organa na Cetinju iz 1968. godine o izgradnji Mauzoleja na Lovćenu, kao i obraćanje Skupštine opštine Cetinje Ustavnom sudu Crne Gore 1970. godine povodom tužbe Mitropolije cetinjsko-primorske „kao organa Srpske pravoslavne crkve“ protiv SR Crne Gore i SO Cetinje oblasti državna vlast, samo jedan faktor, svako njeno jednostrano ukidanje ili osnivanje crkvenih oblasti, takođe je suprotno kanonskom pravu odnosno nezakonito.

Autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu „ukinuo“ je regent Srbije Aleksandar Karađorđević Ukazom od 30. avgusta 1920.g odine kojim je „ujedinio“ sve pravoslavne autokefalne i autonomne crkve u jugoslovenskim zemljama, kao i eparhije koje su se nalazile pod jurisdikcijom drugih crkava u „jednu – Srpsku crkvu“. Plan za ostvarenje toga unitarističkog poduhvata bio je uređen još u izbjeglištvu, u toku prvog svjetskog rata. Odmah nakon „ujedinjenja“ pravoslavne crkve regent i vlada organizuju, 18. decembra 1918. godine, „konferenciju episkopa“ na kojoj je „izražena želja“ da se sve „srpske crkve“ ujedine u „jednu – Srpsku crkvu“. A te „srpske crkve“ ustvari bile su autokefalna Srpska pravoslavna crkva sa pet eparhija, autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva sa tri eparhije, autokefalna Pravoslavna crkva u Vojvodini (Karlovačka mitropolija) sa sedam eparhija, Autonomna pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini (pod formalnom jurisdikcijom Carigradske patrijaršije) sa četiri eparhije. … Već 26. maja 1919. godine, održana je i druga „konferencija episkopa“, na kojoj je izabran „Središnji arhijerejski sabor“ radi pripreme „ujedinjenja“. „Odluku“ toga „sabora“ potvrdio je regent Aleksandar, zajedno s Vesnićevom vladom Ukazom od 17. juna 1920. godine. Uskoro zatim, Ukazom od 30. avgusta 1920. godine, regent Aleksandar i pretsjednik Vlade Vesnić proglašavaju to „ujedinjenje“. U svojoj proklamaci-

Aleksandar Karađorđević

ji Aleksandar istovremeno „... javlja, da se proglašava vaspostavljanje Srpske patrijaršije i da se poglavar vaspostavljene patrijaršije zove: srpski patrijarh Pravoslavne ckrve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“.

Patrijaršija je proglašena 10. septembra, a formalno svečano proglašenje izvršeno je 12. septembra 1920. godine u Sremskim Karlovcima. Razlozi „ujedinjenja“ srpskih crkava „u jednu“ neodvojivi su od unitarističkih koncepcija koje je, u pogledu organizacije vlasti, Aleksandar sproveo u jugoslovenskim zemljama. Analogno organizaciji vlasti organizovao je pravoslavnu ckrvu. „Ujedinjenje“ srpskih crkava u „jednu“ Aleksandar je izvršio dok je još bio samo vršilac kraljevske vlasti, regent Kraljevine Srbije, dok „legitimitet“ kraljevske vlasti, nad ostalim jugoslovenskim zemljama, uspostavlja tek donošenjem tzv. Vidovdanskog ustava 1921. godine. Ustvari, donošenjem Vidovdanskog ustava „pravno prestaje“ legit-

Mitrofan Ban

imitet crnogorskih suverena iz dinastije Petrovića. Prema tome kada je regent Aleksandar izvršio „ujedinenje“ „srpskih crkava“ Kraljevina Crna Gora pravno je još postojala, a takođe pravno i faktički u njoj je funkcionisao Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve.

Prema knjizi dr Dima Vujovića: Ujedinjenje Crne Gore i Srbije, Titograd 1952. godine, u periodu od 1918. do 1921. godine Crna Gora je bila zaposjednuta od strane srpskih, francuskih, italijanskih, engleskih i američkih trupa, po „odluci Međusavezničke komisije u Versaju da savezničke trupe okupiraju Crnu Goru, a svi ustavni vršioci vlasti u Kraljevini Crnoj Gori bili su konfinirani u Francuskoj. Stoga, Aleksandar nije mogao ni po kanonskom ni po ustavnom crkvenom pravu ukinuti autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu jer je nesporno „da ni sama državna vlast nije smatrala nikada sebe ovlašćenom da bez crkvenih vlasti uvodi kakve promjene u

Milorad Mihailović, zapovjednik karađorđevske okupacione vojske u Crnoj Gori u doba ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve

Nikodim Milaš

crkvenom organizmu...“ …

Kako Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve danas kategorički ističe da se svjetovna vlast ne smije miješati u crkvene poslove, pozivajući se pri tome na mnogobrojne crkvene kanone, vaseljenske sabore i učenja Svetih Otaca, to nema potrebe da navodimo ove kanone, jer to nije sporna stvar. Druga je stvar kako taj Sabor danas gleda na pitanje da li su državne vlasti imale pravo jednostranog odlučivanja o ustrojstvu crkve od 1918. do 1941. godine, uključujući i ukaze kojima se „ukidaju“ pojedine nacionalne autokefalne crkve. Mitropolit crnogorsko-primorski Mitrofan Ban nije imao pravo da preko improvizovanih „episkopskih“ konferencija „izrazi želju“ za „ujedinjenje Crnogorske pravoslavne crkve s drugim crkvama“. Ustavom Svetog Sinoda Knjaževine Crne Gore ne samo što nije bila predviđena takva mogućnost nego nije bilo ni pomena o tome, ni kada se govori o nadležnosti Svetog Sinoda, a kamoli o ograničenim juridičkim ovlašćenjima Mitropolita u pogledu upravljanja organizacijom crkve jer ni države, ni crkve u svojim ustavima ne predviđaju mogućnost sopstvene „ustavne propasti“. Pravoslavna crkva, kao „prva među jednakima“ na čelu sa Svetom Vaseljenskom crkvom, najoštrije osuđuje i anatemiše crkveni raskoš, uzurpaciju crkvene vlasti, prevrate, nanošenje bilo kakve štete crkvi kojoj pripada svešteno lice, nedolično ponašanje, gaženje svete zakletve i druge prestupe koji se smatraju kao izdajom crkve. Mitrofan Ban ne samo što nije imao ovlašćenje da prihvati i potpiše „ujedinjenje pravoslavnih crkava“, već to nije mogao učiniti ni Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve a ni Crkveni sabor, koji povodom odlučivanja u toj stvari nije nikada sazvan.

Postupak Mitrofana Bana, dakle, bio je suprotan Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve i suprotan načelima Vaseljenske crkve. Mitropolit Mitrofan Ban nije mogao „otpisati“ autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, niti je regent Aleksandar – pa čak i da je bio i ustavni vladar Crne Gore – nije imao pravo da je „ukine“ i njenu organizaciju putem „prisajedinjenja“ inkorporira u organizaciju Srpske pravoslavne crkve.

Tvrdnje da je to pitanje kanonski i ustavno riješeno Ustavom Srpske pravoslavne crkve od 1931. godine, i Ustavom od 1947. godine, neodrživi su kao što su neodržive i pretpostavke na kojima su se ovi ustavi zasnovali. …

Kako po kanonskom pravu Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve nije nadležan da bira mitropolita crnogorsko-primorskog, a episkopi se biraju ne samo za upražnjene eparhije crkve, to znači da sadašnja ličnost koja uživa dostojanstvo mitropolita crnogorsko-primorskog nije kanonski izabrana ni za episkopa, a kamoli za mitropolita. Današnje nelegitimno stanje Crnogorske pravoslavne crkve je zaostatak prošlosti. Sada je ova crkva u stanju interegnuma, te otuda treba pokrenuti pitanje obnove kanonske i ustavne organizacije Crnogorske pravoslavne crkve, od strane ustavnih vršilaca vlasti u SR Crnoj Gori.

Ovo otvoreno pitanje utoliko je značajnije što se s pravom veoma akutno postavlja i pitanje legitimiteta Srpskog mitropolita crnogorsko-primorske eparhije, pa i legitimiteta Srpske pravoslavne crkve da vodi sporove pred jugoslovenskim sudovima „štiteći“ interese Crnogorske peravoslavne crkve, jer je danas crkva odvojena od države, jer je proširenje Srpske pravoslavne crkve na Crnu Goru bio i ostao akt nasilja koji bi naša samoupravna socijalistička vlast kao anomaliju morala likvidirati.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Dana 21. septembra 2021. godine, poslije kraće bolesti, u 78. preminuo je naš voljeni

RADOMIR Nikolin ŠĆEPANOVIĆ Shodno epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena u krugu porodice, 22. septembra u 15 časova, na groblju u Donjem Zagaraču.

Ožalošćeni: supruga SPASA, kćerka OLJA, sin LUKA, sestra DRAGICA, zet LJUBIŠA LAZOVIĆ, snaha ANĐELA, unučad MARIJA i DARKO i ostala rodbina ŠĆEPANOVIĆ

1306

Dragom đedu

RADOMIRU ŠĆEPANOVIĆU Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Unučad MARIJA i DARKO 1307

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

27

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Kumu Dana 22. septembra 2021. godine, poslije kraće i teže bolesti, preminuo je naš dragi

MILICI JOVANOVIĆ Od đevera ŽARKA JOVANOVIĆA sa porodicom 1301

ZORAN Savov VUKOVIĆ

ZORANU VUKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj snahi Sahrana se, usljed mjera koje su na snazi, obavila 22. septembra, u krugu porodice, u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi OGNJEN i SRĐAN, brat BOŽO – KECA, snahe ZORICA i JELENA, bratanične IRENA i JELENA, unučad JAKOV i ĐINA

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

MILICI JOVANOVIĆ Od zaove ZORKE JOVANOVIĆ 1302

1294

DANILO MITROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj snahi Dana 22. septembra 2021. u 80. godini života, preminula je naša draga

MILICI JOVANOVIĆ 1295

Od zaove VASE RADULOVIĆ sa porodicom

MILKA Vojinova MARTINOVIĆ Posljednji pozdrav našoj dragoj

1303

rođena Roganović Dana 22. septembra 2021. u 89. godini života preminuo je naš dragi Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana u 15 časova, na groblju u Bajicama.

Ožalošćene porodice MARTINOVIĆ i ROGANOVIĆ

MILICI Od BOŽANE i SAŠE ĐUKANOVIĆ

DRAGUTIN – LAFIŠA Dušanov VUJOVIĆ

1270 Дана 21. септембра 2021. после краће болести, у 84. години преминула је наша драга

1304

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice, u 17 časova, na Novom groblju na Cetinju.

Posljednje zbogom mom voljenom i nikad prežaljenom bratu Ožalošćeni: VESNA, VESKO, OLIVERA

БОСИЉКА Ђурова МИЈАЧ

MARKU Iznenada tiho i bez pozdrava me ostavi da vječno tugujem za tvojim preranim odlaskom.

Počivaj u miru.

Vječno će žaliti za tobom brat IVAN RADOMAN 1305 Posljednji pozdrav dragom kumu

OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom

Ожалошћени: брат БОЖИДАР, снаха ЗОРКА, братанић ЖЕЉКО, братаничне ЈЕЛЕНА и СТАНА са породицама и остала родбина МИЈАЧ

BOŽU MUHADINOVIĆU 1297 MIKICA, NENO i BAĆO sa porodicama

Посљедњи поздрав драгој

MILUTINU Perovom PEJOVIĆU VESKO MIĆUNOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена у кругу породице, дана 22. септембра у 13 часова, на сеоском гробљу Утрг – Црмница.

1293

1279

1300

БОСИ

Posljednji pozdrav našem dragom

Нијесмо се надали овако брзом и изненадном растанку. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Твоја ПОРОДИЦА 1298

RACU Od porodice pok. VASA Jovanovog KALUĐEROVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” e-mail: oglasno@pobjeda.me

1299

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

VUKAŠINU ĐURIČANINU advokatu

S tugom i poštovanjem,

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

1278 S tugom se opraštamo od našeg voljenog supruga i oca

Posljednji pozdrav našem dragom

MILO Perov PEJOVIĆ Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao. Hvala ti za trud koji si uložio da bi nas usrećio i usmjerio na pravi put.

Nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: RUŽICA, VESNA, MILAN

MILU – ZEKU PEJOVIĆU

MILO – ZEKO Perov PEJOVIĆ

Počivaj u miru.

Brat MILORAD – MIŠO, sinovac STEVAN i sinovična JOVANA

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istog dana, u 14 časova, u selu Prevlaka.

1292 Posljednji pozdrav dragom kumu

1289

Dana 22. septembra 2021. preminuo je u 64. godini naš dragi i voljeni

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

Ožalošćena porodica: supruga RUŽICA, ćerka VESNA, sin MILAN, sestra VJERA, brat MILORAD, sinovac, sinovična, braća i sestre od stričeva, tetka, ujna, sestrići, braća i sestre od ujaka i tetaka

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku 1288

MILU - ZEKU PEJOVIĆU Počivaj u miru neka ti naše suze ne remete mir.

MILUTINU

MILU

Od MARKA MIĆUNOVIĆA sa porodicom

Dragi tata, hvala ti na svemu što si uradio za mene.

Nikad te neću zaboraviti.

Дана 22. септембра 2021. године упокојио се у Господу

MAJA, RADE, JOSIF i STEFAN 1296

1281

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, svekru, tastu i đedu

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

Sestra VJERA, sestrići SRĐAN i ĐORĐIJE ŽIVKOVIĆ

1291

ВУКО Васов ДОЉАНИЦА 1956 – 2021.

Posljednji pozdrav

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице, у селу Ковачи, испред цркве Св. Архангела Михаила, дана 23. септембра у 11 часова.

MILU

MILU PAVLIĆEVIĆU

Počivaj u miru, voljeni naš.

ZEKU PEJOVIĆU Od DOO MARTEXA – CETINJE 1290

Tvoji: SLAVOJKA, FILIP, ALMIRA, MILICA i MARIJA sa porodicom 1280

Ожалошћена породица ДОЉАНИЦА

od porodice GAŠI

1274

1283

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Dana 22. septembra 2021. u 80. godini preminula je naša voljena

Dana 23. septembra navršava se pet godina od kada nije sa nama naš voljeni

29

Navršilo se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

DARINKA – DARA Velimirova BOLJEVIĆ rođena Mijović Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana je obavljena 22. septembra, u užem krugu porodice, na groblju Nikolj crkva u Golubovcima.

Ožalošćeni: unuci DRAŽEN i VOJIN, unuke DEJANA, MILICA i MAŠA, snaha JELENA, braća LJALJO, STANKO i DULJE, sestre JULKA, ĆUBA, STANKA, DRAGA, SLAVKA i BISERKA, đever SLAVKO, jetrve MILKA i SLAVKA, đeveričići RANKO, GAGA, ZORAN i ŽELJKO i mnogobrojna porodica BOLJEVIĆ i MIJOVIĆ

MILIVOJA BARA RADUNOVIĆA

RADOVAN – BATO VUJOVIĆ

Činio si ljepši i lakši život svima nama i ostavio da te vječno pamtimo i pominjemo.

Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i koje je trebalo da dijelimo zajedno.

Ponosni smo što smo bili dio tvog života.

Najuža porodica obišla je njegov vječni dom u neđelju.

Nedostaješ nam, anđele naš.

1276

TVOJI NAJMILIJI

Tvoja PORODICA 1271 Dana 22. septembra 2021. u 79. godini, posle duže i teške bolesti, preminula je naša voljena

Dana 23. septembra 2021. navršava se godina dana od smrti moje drage mame

1287

MILICA Ilijina JOVANOVIĆ

Pet godina je od smrti dragom ocu, tastu i đedu

rođena Kuželj Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice, 23. septembra u 16 časova, na gradskom groblju Škaljari.

GORDANE GARDAŠEVIĆ

Ožalošćeni: suprug ILIJA, sin JOVICA, ćerka OLIVERA, snaha ANKICA, unučad ANDRIJA, NIKOL, IVANA i NIKOLA i ostala mnogobrojna rodbina

RADOVAN – BATO VUJOVIĆ

1284

Tvoja čestitost i dobrota ostaju duboko urezane u mom srcu i prkose bolu koji osjećam.

Uskraćena za toplu istinsku ljubav.

Bio si naš ponos, oslonac i podrška.

Bolno je saznanje da nam više nikad nećeš doći.

Opraštamo se sa žaljenjem od

Tvoja ćerka MILENA sa porodicom

Tvoja LJILJA

1268

Прође година дана од када није са нама наша вољена: мајка, баба и свекрва

RADOJICE VOJINOVIĆA Pamtićemo ga po dobroti, čestitosti i prijateljskoj odanosti.

VLADIMIR KEKOVIĆ sa porodicom

1286 Pet godina je od smrti moga brata

ГОРДАНА ГАРДАШЕВИЋ

1269 Posljednji pozdrav dragom

RADOVANA – BATA Krstovog VUJOVIĆA Dragi moj brate, previše nam nedostaješ, bio si nam podrška i oslonac u svemu.

Dok sam živa živjećeš u mom srcu i mislima.

RAJKO i OLIVERA sa porodicom

1285 Pet godina je od smrti našeg

Sjećanje na druga i prijatelja

RADOVANA K.VUJOVIĆA

ВАСКУ РУДОВИЋУ ЈОВАН ТОДОРОВИЋ са породицом 1273

RADOVANA BATA VUJOVIĆA

Vrijeme prolazi ali ti zauvijek ostaješ u nama.

Mislimo na tebe kad nam život donosi i radost i tugu.

Ponosni što smo te takvog imali

Godine prolaze a ljudskost i poštovanje ostaju da se pamte.

1275

VUK KASTRATOVIĆ sa porodicom

DRAGOMIRA Č. PEJOVIĆA

Sa poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost.

TVOJA PORODICA 1267

1277 Посљедњи поздрав драгом куму

Prošlo je tužnih šest godina od smrti našeg

VUKE sa porodicom

RADOJICI VOJINOVIĆU Kroz život si tiho koračao i tiho se preselio u vječnost.

Počivaj u miru.

Ostaješ u našem trajnom sjećanju.

Све што је могло бити часно и поштено било је у твом животу и души. Поносни смо што си била наша. Почивај у миру. Много нам недостајеш. Твоји: МИЉАН, ОЛГИЦА, СВЕТОЗАР, СВЕТЛАНА, ПЕТАР и ДЕЈАН 1272

Brat VESKO sa porodicom 1282

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE

NOTARSKA KANCELARIJA TANJA ČEPIĆ POTREBNI:

IZDAJEM jednosoban stan pored Delte namješten.

Tel: 067/832-020 1

• ADMINISTRATIVNI RADNIK

IZDAJEM LUX opremljenu garsonjeru na I spratu sa garažnim mjestom – Delta City kvart. Cijena 280 eura, depozit obavezan.

Tel: 067/561-976 2

Prijave za radna mjesta slati na mail: office@notaio.me ili pozvati na broj telefona 069/228-967

CENTAR - Hercegovačka ulica – jedinstvena poslovna zgrada 717 m2 sa prostranim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru. Radi se nova Hercegovačka.

Tel. 069/ 867-791 3 IZDAJEM namještenu garsonjeru prva zgrada preko puta hrama Blok 5. Struja, voda, internet sve plaćeno cijena 200e Tel.069/014-771 4

RAZNO PRODAJEM “MAZDA5” Dizelproizvodnja 2007.

Tel. 067/832-020 5 PRODAJEM korišćen kao nov kazan za rakiju.Proizvođač Slovenija Tel.069/312-430 6

• HIGIJENIČARKA

Potrebno je da kandidati imaju preporuku od prethodnih poslodavca.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. septembar 2021.

I.br.714/2017 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ , sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Sadije Đukić, iz Berana, ul.

Voja Maslovarića br. 70, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.09.2021. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

31

I. broj 215/21-15 Danilovgrad, 22.09.2021. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Miroslava, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

Određuje se deseto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Đukić Sadije, upisanih u LN. br. 400 KO Berane i to kat. parcela br. 500/1, u zgradi br. 1, stambeni prostor PD 1, spratnosti P, površine 35 m2 i stambeni prostor PD 2, spratnosti P1, površine 74m2. Deseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 12.10.2021. godine u 11:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.714/2017 od 12.06.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 43.656,97€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 05.05.2017. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnost utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.714/2017 od 02.10.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 39.500,00 €. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Na nepokretnostima koje je predmet prodaje (LN br. 400) upisana je hipoteka u korist povjeriocaprijemnika OTP DEBT Collection DOO Podgorica, UZZ.br 282/15 od 01.09.2015. godine, kao i obavještenje o početku namirenja u korist povjerioca br. 3328 od 23.03.2017. godine.

Na desetom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanjunije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD, u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno u iznosu od 3.950,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl.

180 ZIO-a. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 23.09.2021. godine.

U Beranama 22.09.2021.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

ODREĐUJE SE prva prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €.

Na prvom ročištu za prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Prvo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 22.10.2021. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I.br.714/2017 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ , sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Sadije Đukić, iz Berana, ul. Voja Maslovarića br. 70, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.09.2021. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

Na osnovu člana 3 i člana 18 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG, broj 21/09 i 40/11), člana 27 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, br. 44/10) i Odluke o raspisivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje motornih vozila („Službeni list CG“, opštinski propisi broj 02/21 od 16.07.2021 god) Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje, objavljuje

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se deseto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Đukić Sadije, upisanih u LN. br. 400 KO Berane i to kat. parcela br. 500/1, u zgradi br. 1, stambeni prostor PD 1, spratnosti P, površine 35 m2 i stambeni prostor PD 2, spratnosti P1, površine 74m2. Deseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 12.10.2021. godine u 11:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.714/2017 od 12.06.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 43.656,97€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 05.05.2017. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnost utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.714/2017 od 02.10.2017. godine, shodno čl.

168 ZIO-a i iznosi 39.500,00 €. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Na nepokretnostima koje je predmet prodaje (LN br. 400) upisana je hipoteka u korist povjerioca-prijemnika OTP DEBT Collection DOO Podgorica, UZZ.br 282/15 od 01.09.2015. godine, kao i obavještenje o početku namirenja u korist povjerioca br. 3328 od 23.03.2017. godine.

Na desetom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanjunije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD, u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno u iznosu od 3.950,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl.

180 ZIO-a. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 23.09.2021. godine.

U Beranama 22.09.2021.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

JAVNI POZIV za prodaju putničkih motornih vozila putem prikupljanja ponuda PREDMET Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda oglašava prodaju putničkih motornih vozila u svojini Prijestonici Cetinje , i to: - Lada Niva, registarske oznake CT CG 091, neregistrovana, godina proizvodnje 2001, broj šasije XTA21213011561217, tip: putnički automobil, broj mjesta za sjedenje 5, masa praznog vozila:1100, boja bijela, zapremina i snaga motora:1690/59,. Početna cijena 983.00€ shodno Izvještaju o procjeni vrijednosti vozila, zavedenog kod Građanskog biroa Prijestonice broj 07-426/21-809/2 od 11.05.2021. godine,ovlašćenog procjenjivača phD. Stevana Gajevića iz Podgorice.

- Audi A8 4.2 TDI,registarske oznake CT CG 001, neregistrovan, godina proizvodnje 2007, broj šasije:WAUZZZ4E57NO19502, tip: putnički automobil, broj mjesta zasjedenje: 5, zapremina i snaga motora:4134/240, boja T.siva metalik, masa praznog vozila;1995,.Početna cijena 6.668,00 € shodno Izvještaju o procjeni vozila zavedenog kod Građanskog biroa Prijestonice broj 07-426/21-809/2 od 11.05.2021.godine, ovlašćenog procjenjivača phD. Stevana Gajevića iz Podgorice.

MINIMALNA CIJENA Prodaja putničkih motornih vozila vrši se u postupku prikupljanja ponuda u viđenom stanju. Minimalna cijena za putničko vozilo marke Lada Niva iznosi:983,00€, minimalna cijena za putničko vozilo marke Audi A8 iznosi:6.668,00€.

USLOVI PRODAJE Prijestonica Cetinje će sa odabranim ponuđačem zaključiti Ugovor o kupoprodaji , kojim će biti precizirani uslovi kao i sva prava i obaveze ugovornih strana.

NAČIN,MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Rok za podnošenje ponuda je 8(osam) dana od objavljivanja javnog poziva.

Ponude se mogu dostavljati kod Građanskog biroa Prijestonice do 30.09.2021 godine, do 15.00h.

Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli i internet stranici Prijestonice Cetinje, i biće objavljen u dnevnom listu ,,Pobjeda“.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,ponuda za prodaju putničkih motornih vozila-ne otvaraj“-Komisiji za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda, neposredno na arhivi građanskog biroa Prijestonice Cetinje u zgradi Prijestonice.

Ponude dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i ponude koje su nepotpune i koje nijesu dostavljene u zapečaćenom omotu neće se razmatrati.

PONUDA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA Pismena aponuda treba da sadrži: -lične podatke(za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG-broj lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz CRPS); -dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom „učešće na prikupljanju ponuda“ na žiro račun Prijestonice Cetinje broj 540-7751-75 kod Erste banke, ili garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv; -ovjerenu punomoć za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice; -u ponudi je potrebno navesti koji iznos učesnik prikupljanja ponuda nudi za kupovinu putničkog motornog vozila, koji ne može biti niži od iznosa minimalne cijene iz ovog poziva a to je: 983,00€ za vozilo marke Lada Niva i 6.668,00€ za vozilo marke Audi A8; -broj žiro računa za vraćanje depozita; -kriterijum za rangiranje ponuda je visina ponuđenje cijene za kupovinu.Ukoliko dvije ponude budu glasile na isti iznos , vrednovaće se prema vremenu prijave ponude na Građanskom birou Prijestonice Cetinje , dakle prednost će imati ponuđač koji je prvi predao ponudu; -postupak prikupljanja ponuda se smatra uspješnim ako je dostavljena 1(jedna) važeća ponuda.

ROK ZA POVRAĆAJ DEPOZITA NEUSPJEŠNIM UČESNICIMA Učesnicima koji nijesu uspjeli u postupku prikupljanja ponuda, biće vraćena sredstva u roku od 10 dana od dana otvaranja ponuda.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda će se obaviti dana 01.10.2021 godine, sa početkom u 12.30 h u kancelariji broj 110 zgrada Prijestonice Cetinje, na kom otvaranju mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi punomoćnici. Punomoćje mora biti ovjereno od strane notara.

Otvaranje ponuda , ocjenu ponuda i rangiranje će vršiti Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda koju je imenovao Gradonačelnik Prijestonice , Rješenjem broj 01-427/21-1518 od 10.08.2021 godine.

Učesnici javnog poziva imaju pravo prigovora u roku od 5 dana od dobijanja obavješetenja o rezultatima otvaranja ponuda.Odluka Komisije po prigovoru je konačna PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća u postupku prikupljanja ponuda imaju sva fizička i pravna lica koja uz prijavu u naznačenom roku dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i prilože dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od minimalne cijene, što iznosi za 98,30€ za vozilo marke Lada Niva i 666,80€ za vozilo marke Audi A8; ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA Ponuđač koji ponudi najviši iznos proglašava se za prvorangiranog i biće pozvan na zaključenje Ugovora o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda.Ponuđač koji ponudi najveći iznos potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine predmetnog putničkog motornog vozila njegova garancija će biti aktivirana, odnoso uplaćeni depozit će se zadržati, a na zaključenje ugovora biće pozvan drugi ponuđač u skladu sa redosledom plasmana.

Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje

32

Magazin

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Bivša mis Crne Gore Natalija Gluščević uskoro se udaje BIJELO POLJE- Bivša mis Crne Gore Natalija Gluščević potvrdila je za Pobjedu da uskoro staje na ludi kamen, a njeno srce odavno je osvojio Bjelopoljac Vukadin Raković. Oni su u novembru prošle godine dobili sina Jakova, kao krunu dugogodišnje ljubavi.

-Dugogodišnji partner Vukadin i ja, iako mladi, napravili smo veliki korak u našoj vezi.

Vjerili smo se i naša ljubav je postala veća jer smo u novembru prošle godine dobili prinovu – sina Jakova. Iako je korona poremetila naše planove kada je vjenčanje u pitanju, uskoro ćemo stati na ludi kamen. Jakov je moj najveći životni uspijeh. Uloga rodite-

Natalija Gluščević

Sin Jakov je najveći uspjeh lja takođe donosi velike obaveze. Svaki početak je težak, mada uz pravu podršku i volju sve se može ostvariti. Pored karijere, jako je bitno kada u životu imate oslonac, nekoga sa kim možete da oformite porodicu i provedete život – priča Natalija Gluščević.

Donedavno najljepša Crno-

gorka sa ponosom ističe da joj je titula mis Crne Gore za 2018. godine promijenila život i donijela mnogo toga pozitivnog.

-Dobila sam priliku da putujem, upoznam razlilčite kulture, ljude, prisustvujem glamuroznim događajima, učestvujem na revijama.

Stvorila sam lijepe uspome-

ne, a takođe stekla i nova prijateljstva. Titula me je odvela do Kine gdje sam učestvovala na izboru za mis svijeta. Bilo je to prelijepih mjesec dana, gdje sam imala priliku da se družim se sa najljepšim djevojkama iz čitavog svijeta – kazala je Natalija.

Prisjeća se drugog takmičenja na kojem je nastupila – „Miss Glam World“, koje je održano u Indiji.

-Na toj impozantnoj međunarodnoj smotri trudila sam se da predstavim svoju državu na pravi način, pa sam ušla u top 15 djevojaka i osvojila titulu mis fotogeničnosti.

Doživjela sam i čari Pariza i bila u prilici da prisustvujem njihovoj reviji „The Land of Lilacs“ o kojoj se mnogo piše. Tu sam upoznala mnoge poznate ličnosti iz svijeta mode. Ali ono što je na mene ostavilo poseban utisak je prisustvo na Svetosavskom balu u Beču. Imala sam jedinstvenu priliku da budem gošća na tom predivnom događaju. Titula mis Crne Gore donijela mi je ujedno i studentsku stipendiju – zaključila je Natalija Gluščević.

Tekst i foto: BEĆA ČOKOVIĆ

Natalija Gluščević sa sinom

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 23. septembar 2021. • broj 289.

Intimna kaubojska balada zapakovana kao ep ili:

zbog čega je problematično to što režiserka Džejn Kempion pokušava da prikaže vestern ,,The Power of the Dog“ . većim nego što zapravo jeste , 8. i 9 Str. 7

2

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Četvrtak, 23. septembar 2021.

A cappella

Bojsi R

ođen je u Bristolu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 16. avgusta davne 1942. godine ali sudbina njega i porodicu veoma brzo prebacuje u London, gdje je odrastao.

Džon Čalis, kako su mu dali ime i kako ga je dopalo prezime, nakon srednje škole postaje agent za prodaju nekretnina, ali skrivena ljubav mu je uvijek bila gluma, pa je poslušao srce i krenuo u umjetničke vode.

Ostvario je uloge u više od 70 televizijskih serija, sedam filmova, a glasom je obogatio i radio-drame. Značajne uloge odigrao je u londonskim i njujorškim pozorištima, ali ipak, najveći trag ostavio je kroz lik Terensa Obrija Bojsija, u britanskoj seriji ,,Mućke“ (,Only Fools nad Horses“), koja je premijerno emitovana na BBC televiziji od 1981. do 1991. godine, a uz povremene božićne specijale do kraja 2003. godine. Hobi su mu bili kriket, baštovanstvo i istorija, a bio je vatreni navijač londonskog fudbalskog kluba Arsenal. Preminuo je 19. septembra, nakon teške bolesti.

*** ,,Mućke“, jedna od najgledanijih i najpopularnijih evropskih serija nije krenula dobro. Prva sezona prošla je sa 6,5 miliona gledalaca, a tadašnji britanski standardi nijesu pozitivno cijenili programe sa manje od devet miliona gledalaca. Zbog toga, urednici BBC programa nijesu imali namjeru da nastave snimanje i krenu u drugu sezonu. Kako to obično u životu i biva, uključila se viša sila, pa je tako štrajk tehničara u britanskom Javnom servisu doprinio odluci uredničkog kolegijuma da se prva sezona ,,Mućki“ nužno reprizira. Nakon toga slijedi nagli uspon popularnosti serije i njeno višedecenijsko trajanje.

Del Boj, Rodni, ujak Albert, Bojsi, Triger i mnogi likovi iz ,,Mućki“ obilježili su i moje djetinjstvo. Mislim da ne postoji sekund serije, uzimajući u obzir bukvalno sve sezone i specijale, koji nekoliko puta nije prošao kroz moje vidno polje. Bojsi je svakako u top tri karaktera, ne samo zbog dobrog scenarija i teksta, već nesumnjivo i maestralne glume kojom je taj tekst donosio. Replike, mimika, komunikacija, improvizacija… sve je uvijek bilo na svom mjestu i ta serija definitivno je pozitivno uticala na populaciju koja je imala priliku da je prati, što u realnom vremenu, što u repriznim terminima, a bilo ih je.

Ljudi sa Balkana pronalazili su mnogo slič-

Piše: Vladimir MARAŠ

Na neki čudan način, ,,Mućke“ su nas ubijedile da živimo normalne živote, jer kad u londonskom predgrađu mogu vodu sa česme da prodaju kao „Pekamsku vodu“ i nalijepe joj etiketu da bi je prodavali, možemo vala i mi da prekucamo broj šasije na ,,klepljenom“ vozilu iz Njemačke

nosti sa tematikom i likovima iz ,,Mućki“, jer priča iz londonskog predgrađa morala je biti začinjena sitnim prevarama, ili bolje rečeno „snalaženjem“ u datim okolnostima, a to nesumnjivo navodi na balkanske prilike u produženom trajanju. Na neki čudan način, ,,Mućke“ su nas ubijedile da živimo normalne

živote, jer kad u londonskom predgrađu mogu vodu sa česme da prodaju kao „Pekamsku vodu“ i nalijepe joj etiketu da bi je prodavali, možemo vala i mi da prekucamo broj šasije na ,,klepljenom“ vozilu iz Njemačke. Naravno, ta priča bila je parodija u odnosu na britansku stvarnost, ali nažalost, za nas je bila realna svakodnevica.

U anketi kompanije Virgin Media, upravo je scena iz ,,Mućki“ proglašena najboljom televizijskom scenom svih vremena. Svi se sjećamo scene iz epizode „Yuppy Love“ u kojoj Del Boj i Triger u odijelima „šmekaju“ dvije djevojke u klubu, pa se trude da ih osvoje spontanošću i kul pristupom. Del Boj je naslonjen na šank, Triger u jarkoplavom odijelu stoji pored njega, obojica držeći piće u rukama. U jednom trenutku, šanker izlazi i podiže šank-dasku, a već narednog trenutka, Del Boj u namjeri da se ponovo spontano nalakti na šank, propada u prazno. Sigurno nije jedina scena koja je mogla da konkuriše za ovu laskavu titulu, ali svakako je zaslužuje.

O značaju serije na britansko društvo govori i činjenica da je britanska pošta Rojal mejl u februaru ove godine, povodom 40 godina od premijere ,,Mućki“ na BBC programu, izdala ograničenu seriju poštanskih markica na kojima su scene i popularni citati glavnih likova.

Londonski Vest End takođe je domaćin mjuzikla „Only Fools and Horses“ koji nakon serije probija sve rekorde posjećenosti i gledanosti.

Od premijere u januaru, u roku od mjesec prodato je 150.000 ulaznica a rezervisana su sva mjesta do kraja godine. Zaista impresivno.

*** Sve nas koji smo je gledali i sve koji će ih tek gledati, ,,Mućke“ pripremaju za život. Poput kultnog stripa ,,Alan Ford“, ,,Mućke“ su komprimovana verzija životne škole i vrlo prihvatljivo štivo za balkanske prostore. Maestralan scenario, specifični likovi i vanserijska gluma, učinili su ih jednom od najboljih humorističkih serija svih vremena.

Bojsi je otišao u legendu, upisavši ime u istoriju televizijskih serija. A nama ostaje da iznova i iznova mlađim generacijama nudimo ,,Mućke“ kao obavezno štivo, jer će biti bolji ljudi i lakše će prihvatati životne uspone i padove. Na kraju, red je da se pozdravimo tako prepoznatljivom Del Bojevom krilaticom – „U ovo vrijeme sljedeće godine bićemo milioneri“.

3

4

Četvrtak, 23. septembar 2021.

U FOKUSU

,,The Morning Show“: Eplov spektakl nepotr

S

eptembarsko jutro, zalet za katapult radnog dana jednog već tromog i umornog ljeta - a udarni termin jutarnjeg programa crnogorske televizije sjekao je pospan ljekar. Polučasovnom analizom veličine cisti na urogenitalnom traktu.

U takvoj postavi televizijskog jutra zaista, ali zaista ne ostaje ništa drugo nego da prebacite na neki od onih kanala, gdje od slijetanja helikoptera u suzavac-magluštinu prave rijaliti, od prebrojavanja krvnih zrnaca instant jutarnju nacionalnu strategiju - a od voditeljkinog gafa i poprsja vrlo ciljanu Instagram lovinu. I tada znate, da to više nije stvar ukusa, dobrih namjera, vrijednosnog kompasa... Nego jednostavne činjenice, da u tom najčešće jedinom periodu kada i dalje jedino gledate TV, prosto zaslužujete da budete zabavljeni.

Da ćete prije gledati TO, nego reportažu o kvalitetu cijevi na radijatorima jednog vrtića, katanac na radnji posljednjeg časovničara, ili izvještaj stanja na putevima bilo gdje, osim Male Crne Gore.

Likovi Dženifer Aniston i Riz Viderspun zaglavljeni u ego mjehuru života poznatih ličnosti

U lavirintu sapunice i realnog života

theposterdb.com

amazon.com

Gizdava televizija

Jutarnji program, to je zaista sjajan i realan (realno potreban?) brisani prostor da vam se upakuje malo banalne vjere da će sve biti u redu, uz naravno gomilu podvaljene propagande i nekakav ludi vrijednosni okvir. Što, avaj, bolje kontaju razne Jovane Jeremić nego, izgleda, bilo koji od urednika

5

Četvrtak, 23. septembar 2021.

rebno spustio loptu na nivo šou-biznis rijalitija na početku druge sezone

meaww.com

Kori Elison (Bili Kradap), prepoznat kao ključni lik serije

Ovo je šou sa mnogo mana onda kad je van konteksta kriznog menadžmenta, velikih tema i u svakodnevnoj rotaciji funkcionisanja. Čak i na granici ego sapunice, u kojoj će vam čak sve više biti želja da pretrčite scene sa Dženifer ili Riz bukvalno: recept za i dalje realno relevantnu televiziju u našim životima postoji i samo je potrebno da pogledate deset epizoda prve i premijernu epizodu druge sezone, koja je počela 17. septembra na ,,Apple TV+“ servisu. Krunproductplacementblog.com

ili novinara jutarnjeg programa crnogorske medijske arene. Svima njima samo i jedino preporuka: gledajte ,,The Morning Show“.

Televizija je u 2021. i dalje žestoko relevantna, vitalna, potentna – i sve što treba da znate o tome bi vam vrlo stručno, zabavno i štosno rekao rekao, recimo, Senad Hadžifejzović, a još zabavnije i preludo pametno i iščašeno serija ,,The Morning Show“. Evo

Novogodišnje slavlje kao efektno ciničan momenat za ,,srećnu Novu 2020. godinu“

ski dragulj Eplovog televizijskog ruha je, naravno, daleko od serije bez mana; nosi jedan mač sa dvije oštrice od teatralne gizdavosti jednog pompeznog svijeta ljudi iz šou-biznisa... A istovremeno uspijeva da se sa time izbori u onoj mjeri u kojoj svemu tome prilazi sa dozom zdrave autoironije. Prije nego ,,kao da neće“ podvali vrlo ozbiljne, danas relevantne teme i pametne teze, kao u slučaju fantastične i već kultne završnice prve sezone, prije dvije godine.

Tajna vrhunske televizije je u konstantnom prilagođavanju; vještini urednika i svih odgovornih da prepoznaju što je to što je u datom trenutku dobro, relevantno, vrijedno. Tako je ,,The Morning Show“, koju su kreirali Džej Karson (stanoviti producent i scenarista serije ,,The House of Cards“) i Keri Erin (scenaristkinja ključnih epizoda serija ,,Bates Motel“, ,,Friday Night Lights“ i ,,Parentho-

od“) – odmah na startu druge sezone pokazala da je naučila jednu bitnu lekciju. Kori Elison, lik ključne produkcijske zvjerke televizije u ,,The Morning Show“ kojeg tumači Bili Kradap, na startu druge sezone prepoznat kao realno bitnija faca i od Aleks (Dženifer Aniston) i Bredli (Riz Viderspun) i od svih tih lica velikih zvijezda koje pred kamerama nose ,,Jutarnji program“.

Lude reference

Za ulogu Korija Bili je zaslužio Zlatni globus prije dvije godine; sada je maltene uzdignut na nivo ,,Čarobnjaka iz Oza“, lika koji nekim čudom i pritisnut tonama stresa uspijeva da drži sve konce velike televizijske igre u rukama...

Prije nego se, naravno, u svim pandemijskim, #MeToo, Black Lives Matter i industrijskim jednačinama previše zapletu.

Kori Elison je onaj tip koji će jednom trustu akcionara i di-

rektora uzvikivati nešto tipa: ,,Znate li vi uopšte što je moderna televizija, hoćete li da zabijate glavu u pijesak pretvarajući se da su ovo i dalje devedesete?“. On je krstaš uzbudljivog živog programa, propovjednik zabave koja je na granici između rijalitija i glamura, sapunice i realnog životnog problema... Tip koji (pomalo forsirano) i kao na koksu izbaca pametne odgovore i lude reference pred svim i svakim brzinom titla u donjeg dijelu ekrana – a pored svega djeluje kao suštinski dobra osoba. Na startu druge sezone zatičemo ga u realnom problemu i od toga kako producenti budu dalje nijansirali njegov lik umnogome će zavisiti dalji uspjeh ,,The Morning Show“.

Nažalost, čini se da su likovi Dženifer Aniston i Riz Viderspun zaglavljeni u ego mjehuru života poznatih ličnosti, koji nam je vrlo dobro poznat Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 23. septembar 2021.

newcaststudio.com

Jutanji studio kao poprište velike televizijske borbe u novoj pandemijskoj realnosti

i razrađen još u uvodnom dijelu prve epizode. Za sada ,,The Morning Show“ ne pokazuje da nam, u velikoj borbi za opstanak televizijske džungle, njih dvije mogu pružiti i reći nešto novo. To što je fokus sa #MeToo pokreta pomjeren na kraj 2019. godine, kensel kulturu i osvit pandemije, ne mijenja utisak i činjenicu da se ,,The Morning Show“ vrti oko istog vrzinog kola. I to je ples na tankoj liniji, lavirint iz kog guru i moderne televizije moraju što prije da izađu.

Šarena laža

Veliki komad šarma prve sezone ticao se sudbine manjih likova; dok oni glavni djeluju blistavo i primamljivo u svojoj samobitnosti, oni sateliti u ,,The Morning Show“ univerzumu zauzimali su životno realne orbite. Oko jedne takve se i zavrtio famozni kraj prve sezone, pred kojim je prije dvije godine zanijemilo pola Amerike. Drugoj sezoni će izvjesno biti potreban takav momenat drame, udar neočekivanog i žestoko pametnog. U izvjesnom smislu, premijerna epizoda druge sezone je pokazala da je ,,The Morning Show“, onda kad je van konteksta kriznog menadžmenta, velikih tema i u svakodnevnoj rotaciji funkcionisanja – šou sa

mnogo mana. Čak i na granici ego sapunice, u kojoj će vam čak sve više biti želja da pretrčite scene sa Dženifer ili Riz. Za utisak da ,,spustiti loptu“ nipošto nije dobar recept u ovoj televizijskoj jednačini. I da što prije treba ubaciti u brzinu vrhunske drame koja se, osim pandemije na vidiku, nakon ove premijere ne nazire.

Ono što je interesantno i veoma dobro upakovano na početku druge sezone je momenat ironije prema televizijskoj publici. U novogodišnjem danu na kraju 2019. i početku 2020. godine, omiljena TV lica će uspijevati da svijet ubijede da ga čekaju neki radosniji, banalniji, sretniji dani; već u sljedećem kadru odgovor će biti serviran u letu drona pustim ulicama ,,zaključanog“ Njujorka... Jednostavno: ,,The Morning Show“ prodaje tezu da je vrhunska moderna televizija, u najkraćem, šarena laža. Ali je jedna sjajna čokoladna oblanda od bezbrižnosti i bavljenja tuđim životima, koja je svijetu realno – potrebna! Jer je taman spram naše licemjerne i površne prirode, i nema bilo što loše u tome. Kako kaže taj famozni Kori Elison: svako od nas zaslužuje da bude zabavljen. Pogotovo u igri beskrajno ponavljajućeg Dana

mrmota, po svim pravilima modernog svijeta, gdje od jurnjave radnog dana ne stignemo pošteno ni da obrišemo krmelje. Ili: svako od nas zaslužuje interni ,,The Morning Show“.

Pandemijska igra

Zato je ,,The Morning Show“ u prvoj sezoni bio i svojevrsna potraga za ljudskošću i istinskom ostvarenošću svojih bogatih, sebičnih i užasno pretjeranih junaka. Na tom tragu nastavlja se i u premijeri druge sezone, s tim što ta igra sada djeluje blago očekivana i predvidljiva. Što je još jedan problem koji treba rješavati u razvoju drame druge sezone.

Miča, staru televizijsku zvjerku koju glumi fantastični Stiv Karel i koji je bio svojevrsna crna ovca, dežurna babaroga ali i jedna od žrtava prve sezone – još nijesmo vidjeli. Njegov povratak u ,,The Morning Show“ je predvidiv i autori serije neće moći da ga izbjegnu, biće teško uvesti ga na način koji nije po ustaljenom televizijskom kanonu. Još jedan težak zadatak za autore.

Ono po čemu se ,,The Morning Show“ zaista izdvaja je činjenica da tu, na vaš ekran, donosi, razlaže i bavi se najaktuelnijim temama naših života. Zato će pandemija

korona virusa biti izvjesno ključna karta na koju će serija u drugoj sezoni igrati. Sa primamljivim mamcem, da se igra na kartu šoka i životne drame – za što su kreatori spektakla do sada samo pokazali, da su spremni da (pre)često koriste. Uz već najavljenu sliku „nove realnosti“ i dramu momenta kada se virus uvuče i u hodnike ove redakcije – djeluje kao krupna kora od banane.

Kensel kultura

,,The Morning Show“ je zaista najbolji kada ne govori bitne činjenice i ne iznosi obrte iz prebrze, turbo kofeinske svakodnevice zvijezda Aleks (Aniston) ili Bredli (Viderspun)... Već onda kad se tiče naših života, naše stvarnosti, vremena koje živimo i stvari koje nam više ili manje jeftino kupuju pažnju. U toj vječitoj i velikoj jednačini od rejtinga, trača, spektakla i realnog života pliva ,,The Morning Show“, i zato treba biti malo manje strog prema ovoj seriji. Jer osjeća da je na tragu nečeg veoma realno bitnog, čak i onda kad objektivno ne shvata sebe za ozbiljno i igra na kartu krupnog obrta ili šoka.

Na koncu: sve dok ,,The Morning Show“ ne bude ispuštao iz vida svoju central-

nu temu, tezu i ideju (a to tek treba da vidimo što će biti i što su nam producenti ,,zakuvali“ za jednu pandemijsku redakciju), biće uspješna i jedinstvena serija. A prosta igranka likova koji su užasno uplašeni da ne budu naredna žrtva kensel kulture, za to neće biti dovoljna. I sve dok se ne uhvati ritam velike životne drame sa kraja prve sezone, ovo će djelovati kao užasno skupa sapunjava drama nekih likova sposobnih da u ,,200 na sat“ tempu izbacuju lakonske, kul i pametne redakcijske doskočice.

A ova serija može za komad više i bolje od toga, i za to nije potrebna pandemija i drama naše stvarnosti, pa da profunkcioniše. Niti ,,The Morning Show“ ima luksuz da ponovo proda laganu autopilot vožnju prije ludog rolerkostera emocija, kao na početku prve epizode. Jer ovo je 2021. godina i jedan svijet kojem je užasno teško podvaliti dva puta isti šou.

Ma, slušajte samo što vam priča vaš Kori Elison, vi producenti ,,The Morning Show“ i urednici i voditelji svih jutarnjih programa ovog svijeta, od Njujorka do Hepija, od ,Dobro jutro, Ameriko“ do ,,Rujne zore“!

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3,1/5

Četvrtak, 23. septembar 2021.

zerkalo

7

,,The Power of the Dog“: Vestern za čiju je režiju Džejn Kempion nagrađena Srebrnim lavom u Veneciji

Intimna kaubojska balada zapakovana kao ep Jedini problem filma je što ga autorka pokušava prikazati većim nego što zapravo jeste, i što sa takvim izvornikom, pričom i postavkom problema uopšte može biti

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

ekoliko se stvari bez odlaganja mora priznati kada se radi o novozelandskoj rediteljski i festivalskoj miljenici Džejn Kempion. Prvo, ume da se proda kao velika autorka čak i kad su joj filmovi prosečni ili nešto (ali ne mnogo) iznad proseka, što je slučaj sa ,,The Power of the Dog“ koji je premijeru imao u Veneciji, gde je i nagrađen Srebrnim lavom za režiju.

Zgodno mjesto

Može biti da u prilog tome govori i požurena distribucija za platformu Netflix, bilo da se radi o logici jahanja na momentumu iz Venecije do sezone Oskara (ne bi bio prvi put), bilo da se radi o logici zvanoj „dok se Vlasi ne dosete“, da se diskutuje o prestižnoj nagradi toliko dok publika po inerciji ne prihvati film.

Druga stvar vezana za Džejn Kempion: izuzetno

je temeljita, svaki njen kadar je promišljen u smislu kompozicije, teksture i trajanja. Glumačka podela je uvek intrigantna, a rad s glumcima joj je perfektan, pa svaki njen film deluje istovremeno i veći od života i istinitiji od istine. Tu iluziju vrlo vešto stvara i sa svojim najsvežijim radom čiji žanrovski ključ varira od vesterna, preko sporovoznog psihološkog trilera do porodične i gej drame.

Konačno, za Džejn Kempion ovo je prvi film nakon 12godina, kostimirana romansa ,,Bright Star“ datira iz 2009. godine. Novozelandska filmska umetnica nije u međuvremenu sedela skrštenih ruku, naprotiv, izbacila je seriju ,,Top of the Lake“ koja se može svrstati u vrhunce televizijske produkcije druge dekade 21. veka. Odsustvo s velikih ekrana, pak, znači da je nekome verovatno nedostajala, makar toliko da se njen film u festivalskom kontekstu očekuje s nestrpljenjem. ,,The Power of the Dog“ je smešten u Montanu 1925. godine, što je takođe jedan od zgodnih trikova. Naime, „stari svet“ u kojem se jahalo na konjima i težački radilo je na umoru, ali još nije umro, kauboje još nisu zamenili električni pastiri, a organsku ispašu koncentrati. Automobile vidimo, često po jedan u kadru i u prvom planu, ali su još pre kuriozitet i novotarija, nego statusni simbol ili neophodan komad mašinerije,

Benedikt Kamberbeč neočekivano jak kao otjelotvorenje sirove kaubojštine

time.com

Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 23. septembar 2021.

makar do poslednje sekvence filma koja se odvija u obližnjem gradu. Takav svet teškog fizičkog rada, lovačkih priča i nesigurnog preživljavanja ima svoja pravila, a jedan od imperativa je svakako imperativ muškosti i muževnosti.

cgmagonline.com

8

Mužjačke emocije

Kirsten Danst u najinteresantnijoj ulozi još od Fon Trirove ,,Melanholije“

,,Slow West“ Džona Meklina iz 2015. godine). Rouz postaje predmet eksploatacije, a Piter predmet sprdnje kohorte kauboja predvođenih Filom. Ali Džordž svakako ima druge planove za njih, odnosno za nju. Ubrzo je ženi, pa se majka i sin doseljavaju na ranč Burbankovih.

I nad njima lebdi nekakav duh, verovatno duh Piterovog nikad imenovanog oca koji se ubio. Rouz je svakako tužna, čini se i izmučena žena koja nekako gura kroz život i koja se prema sinu čak i pomalo zaštitnički odnosi. Rezultat njenog odgoja, a možda i njegovih ličnih afiniteta je to da je on osetljiv, mekan, čak feminiziran (toliko da ga kauboji odmah prozovu seka-persom) i svakako više sklon školi nego li pravom muž-

jačkom životu u prirodi, s konjima, stokom i drugim muškarcima.

Zamjenski otac

Čim se usele u kuću na ranču, Fil se okreće protiv njih, mučeći ih sa gotovo sadistički užitkom, dok se Džordž sve više bavi biznisom, a sve manje „pravim“ poslom. On svejedno ne uspeva da ih zaštiti, on to ne može ili prosto ne zna kako. Rouz se zbog toga gubi, Fil kaže da se odala piću, a Piter je na rubu pucanja.

Onda se, međutim, dešava nešto neočekivano: razvija se nekakva paralelna veza između mekanog Pitera i sirovog Fila. Piter u njemu pronalazi zamenskog oca koji će ga naučiti svim onim muškim stvarima, poput jahanja, traganja, lova, kampovanja u planini i slič-

no, a Fil priliku da i on nekom bude mentor baš kao što je Henri Bronko bio njemu. Pitanje svih pitanja je tu je li taj odnos samo još jedna Filova manipulacija (recimo da „osvaja“ Pitera kako bi se osvetio Rouz što mu je „uzela“ brata) ili je u pitanju nešto iskreno. A, ako je nešto iskreno, šta to i iz kojih pobuda...

Naravno, nije teško „pročitati“ osnovnu potku ovog filma, odnosno osnovnu potku izvornog romana: ta prenaglašena i toksična muževnost je samo krinka za skrivenu, odnosno potisnutu homoseksualnost.

Ako vam se ovakav tip zaključivanja učini kao nešto iz priručnika iz psihoanalize „for dummies“, ali su se osrednji i od toga slabiji pisci poput Tomasa Sevidža po čijem je istoime-

nom romanu iz 1967. godine film i snimljen, svojevremeno dosta oslanjali upravo na te frojdijanske, rudimentarne, a bombastične koncepte.

Bogate teksture

Srećom, Džejn Kempion je pametnija i obrazovanija od toga (ima diplomu iz antropologije), pa je svesna da su ti dramaturški ključevi do sada već upotrebljeni, pa odnos između Pitera i edgemedianetwork.com

U takvom svetu obitavaju braća Burbank, stariji Džordž (Džesi Plemons) i mlađi Fil (Benedikt Kamberbač), nekadašnji kauboji, a sada situirani, čak bogati rančeri. Braća su sušta suprotnost jedan drugom i na fizičkom i na mentalnom planu. Džordž je pomalo debeo, osećajan i pristojan, pa deluje usporeno, na momente čak i tupavo. Fil je svakako inteligentniji, ali i siroviji, neretko i suroviji u nastupu, a kaubojština je neke vrste religija koju fura, možda čak i iz osvete nekome zbog nečega. Nad njima dvojicom kao da lebdi duh izvesnog Henrija Bronka, legendarnog kauboja i montanjera koji ih je naučio svim veštinama neophodnim za preživljavanje, a koji je Filu svakako idol.

Karakterne razlike počinju da utiču na odnos između braće kada se na putu zaustave u jednoj krčmi za kauboje na akcijama teranje stoke gde se susretnu s krčmaricom-udovicom Rouz (Kirsten Danst) i njenim sinom Piterom (Kodi Smit Mekfi, otkriće iz simpatičnog modernog vesterna

Kofi Smit-Mekfi odlično balansira između dječačke mekote i diskretne homoerotike

9

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Fila, kao i odnos između Fila i Bronka koliko-toliko krije misterijom do samog kraja. I to radeći na tome da motivacije obojice budu koliko-toliko slojevite i kompleksne, kao i odnosi koje oni imaju sa svojim „primarnim parnjacima“, Fil s bratom, a Piter s majkom. U tom smislu, ,,The Power of the Dog“ je film o kompleksnim, ponekad toksičnim odnosima u jednoj proširenoj, ad hok porodičnoj jedinici u uslovima relativne izolacije od društvenog života i kao takav je relativno intrigantan.

Tome doprinosi i ingeniozan kasting koji kombinuje pristupe u tipu (recimo Džesi Plemons je po pravilu igrao te pristojne, neutralne tipove uloga) sa onim kontra tipa. Teško da bi iko mogao da zamisli Kamberbača kao kaubojčinu sposobnu da u dva poteza kastrira telca, ali on nam ovde bez problema „prodaje“ takvu personu. Tome treba pridodati i trend britanskih glumaca da sa entuzijazmom igraju te sirove američke tipove, ali kod Kamberbača nema skriva-

france24.com

Kirsty Griffin/Netflix

Džejn Kempion na setu brižno estetizovane drame u surovom svijetu Montane

Oskarovka Kempion, dobitnica Srebrnog lava, nagrade za najbolju režiju u Veneciji

nja iza ironijske distance.

Kirsten Danst je odrasla na filmu i sada se ponovo traži na neki način, a uloga Rouz joj je najinteresantnija još od Fon Trirove ,,Melanholije“ (2011). A Kodi SmitMekfi još odrasta na ekranu i svom portfoliju dodaje još jednu ulogu na koju može biti ponosan. Tomasin Mekenzi (,,Leave No Trace“) i legendarni Kit Karadin u epizodnim ulogama su tu zapravo više deo teksture.

Kada smo već kod teksture, ,,The Power of the Dog“ je u tom smislu prilično bogat film, vizuelno i auditivno, što je još jedan dokaz temeljitosti Džejn Kempion. Fotografija Ari Vegner je atraktivna, ali ne turistička, scenografija i kostimi su detaljni, a na poziciji montažera Piter Skiberas radi izvrstan posao po pitanju ritma i pratljivosti, ali i po pitanju „rezanja“ filma na poglavlja. Džejn Kempion, inače takođe i akademska

slikarka po zvanju, vrlo je vizuelni tip filmskog autora, pa to i ovde pokazuje.

Prosječan tekst

Još jedna stvar koju demonstrira je i poznavanje razlika između pojedinih medija, pa prosečan tekst čita dosta inteligentnije, a od referenci na vreme radnje čini prave briljantne minijature koji gledaočev misaoni tok usmeravaju u različitim pravcima. Primera radi, kada čujemo Rouz ka-

ko pokušava da svira neku čarlston melodiju koja razbija i okruženje vesterna i dotadašnji saundtrek Džonija Grinvuda dominantno na gudačima i hornama, pomislimo kako tome tu nije mesto. Ali onda se setimo da je ipak reč o dvadesetim godinama prošlog veka i dva se zamišljena sveta iz prošlosti sjajno pretapaju.

Jedini stvarni problem filma i Džejn Kempion je što autorka film pokušava prikazati većim nego što on zapravo jeste i što sa takvim izvornikom, pričom i postavkom problema to može biti. To je jasno i iz svih vestern pejzaža i iz stalno prisutne muzike koja pokušava da inducira epičnost ,,There Will Be Blood“ (Pol Tomas Anderson, 2007). Izgleda da je Grinvud malo upao u samoreciklažu, ali to je drugi problem. ,,The Power of the Dog“ nije nikakav epski film, već mali i intiman koji pokušava da se proda kao epski. Na kraju, film je solidan, čak dobar, ali ne odličan, pa grandioznost pomalo šuplje odzvanja.

Ocjena: 7,3/10

10

Četvrtak, 23. septembar 2021.

,,Toma“ Dragana Bjelogrlića i Zorana Lisinca: Emotivna Aleksandar Letić

CELULOID

Dinamika odnosa Tome Zdravkovića i Silvane Armenulić (Tamara Dragičević) jaka emocionalna karta filma

S

ve naše duše zapisane su u očima, propovijedao je Žerar Depardje kao Sirano de Beržerak u filmu koji je tako očigledna referenca i paralela na ,,Tomu“ Dragana Bjelogrlića. I ne samo zato što je nos musketara tako nalik onom na licu najvećeg rokera narodnjačkog derta i kafane Jugoslavije Tome Zdravkovića.

Dakle, sa ,,Tomom“ nije problem taj famozni vještački nos na licu Milana Marića, o kom se naveliko pričalo u filmskoj i široj javnosti još od prvog trejlera. Problem su oči; ona pitoma luča ušuškane tuge što iskri životnim radosnicama, u koju je Toma tako lako uspijevao da uokviri dušu Jugoslavije. Prije nego iskrvari tu, za progorelim kariranim stolnjakom Skadarlije, da negdje pred zoru i prije drugog refrena uzleti i pronađe put do nje, davno izgubljene, prije nego pronađe put do kuće.

Sreća i tuga

U očima Milana Marića, jednog od zaista ključnih balkanskih glumaca novije generacije, mnogo je bijesa i tumaranja; na prvu loptu je njegovog Tomu lako provaliti kao destruktivca. Marićev Toma je mrga sa kumulonimbusima između očiju;

gotovo opasan tip, a bezmalo i mačo. Taj nesrećno riješen vještački nos mu samo oduzima od karaktera, za ukupnu jednačinu da... Eto, prosto, to nije Toma. I za zaključak da je Bjelogrlić izvukao odličnog glumca iz rukava, ali da mu je ključna karika kastinga raspar.

I ne, ne radi se o tome što su puka fizionomija lika, konstitucija, gabariti Milana Marića, u odnosu na realnog Tomu Zdravkovića dva svijeta (različita). Nego o onoj magičnoj i oživljujućoj igri sreće i tuge koja bi u Tominom oku zablistala već na nagovještaj osmijeha. Marić je odlično i karakterno rješenje za onu destruktivnu, kafansku, povrijeđenu, ranjenu živuljku; ali to je samo jedan segment i jedan odjek ličnosti Tome Zdravkovića.

Najpitomijeg od svih samotnih vukova, što pod mjesečinom propovijeda nešto važno i iskonski plemenito o balkanskoj noći. ,,Toma“ je, to odmah treba istaći, izuzetno emotivan i solidno napisan film; Nikola Pejaković imao je važnu ulogu da, uz Bjelogrlića i Zorana Lisinca, skocka scenario biografskog filma koji će vas, na toboganu između radosti i tuge provozati tako da 140 minuta filma ipak prolete, ia-

ko na šinama brojnih klišea, očekivanih i opštih mjesta.

Milena Predić odradila je izuzetan posao u montaži; u dva sata i kusur film uspijeva da diše iako je natrpan sa tušta i tma likova i motiva. Magistrala kretanja među vremenskim dimenzijama je lagana, neopterećujuća, inteligentna i zaista u svakom momentu logična – iako je takvo poigravanje nešto što nikako ne predstavlja neku novinu, pogotovo u regionalnom filmu.

Mistifikacija vremena

,,Toma“ igra na kartu ne pretjerano duboke i autentične, ali svejedno iskrene i našim ljudima bliske melanholije.

Jako bitno, mlađoj publici, recimo iz ,,generacije Z“ koja nije toliko upoznata o svim onim osobenim što je Tomin nastup i pojavu činilo jedinstvenim –film će odlično ,,raditi“. Približiće ih duhu vremena koji je u godinama za nama i mistifikovan i karikiran. A oni stariji – ipak će ostati sa ukusom u ustima da je tu nešto ostalo nedorečeno i neiskazano. Nešto što je mogao samo Toma - a što bi u paralelnom filmoverzumu znao iznijeti, recimo, neki balkanski Robin Vilijams.

Ako je relativno plitak taj potok nostalgije, beznadežne

Igra na kafans

Film će vas rastužiti i nasmijati u najiskrenijim momentima jednostavnosti. Takođe će vam ostaviti ukus u ustima da je mogao da bude za komad smjeliji. Da se u ovu priču moglo temeljnije, strpljivije i malo bezobraznije ući. Uz utisak da sa publikom igra ziheraški i traži ,,srednju liniju“, kojom Toma tokom karijere i života nikad nije grabio romantike u kojoj, recimo, Tamara Dragičević u ulozi Silvane Armenulić ima jednu vrlo interesantnu rolu kao neuhvatljiva kraljica frendzone – onda je forsirana ideološka ravan u najmanju ruku promašena.

Bjelogrlić insistira da svoga Marića-Tomu oslika kao maltene ,,buntovnika bez razloga“ – onoga koji u bijes, u kafanu, u dim a dobrim dijelom i u pjesmu i ljubav, bježi od ideologije. Kada Toma, u već sivoj bolničkoj realnosti nagoviještene smrti, svog ljekara (hladno racionalni intelektualac i skeptik Petar Benčina) upita: ,,A koju bi dijagnozu dao Jugoslaviji?“, pred sami rat, onda to djeluje zaista forsirano i van konteksta. Sa svojim ljekarom lamentiraće se o prirodi duše i to sa ukusom rigidnosti socijalističkog sistema koji ovdje apsolutno ne stoji (,,Malo, malo pa pominjete dušu...

Jeste vi neki religiozan čovek?“ - ,,Ja sam samo tužan čovek“). Jedan od likova čak će tvrditi da je ,,zaljubljivanje jedno buržoasko sranje“, a da je ,,u komunizmu sve na

izvol’te“. Ma, dajte... Znamo da je Nikola Pejaković javno žestoki kritičar ljevice i komunističke Jugoslavije pogotovo; to je apsolutno njegovo pravo, ali svoj ideološki odgovor u ovom filmu nije iole uvjerljivo upakovao. Daleko od toga.

Pjesme – mač sa dvije oštrice. Sa jedne strane odlično upakovane u narativ, objašnjene onako kako to dolikuje pristojnom biografskom filmu; i da, Aco Pejović samo je dokazao da je vjerovatno najbolji moderni interpretator Tominih pjesama. Šteta što je njegov glas u potpuno očiglednom kontrastu sa onim što izgovara Marić; tako su momenti kada pjesma krena upravo oni trenuci kada je onaj raskorak između ,,dvojice Toma“, pitomog i destruktivnog, najveći i najneprirodniji u filmu. Upravo tada taj đa’olji vještački nos će vam se činiti i ponajduži i potpuno neprimjeran...

U galeriji slavnih likova koji se kao na traci i po već ustaljenom kanonu biografskog filma ređaju u kafanskom karavanu (Tozovac, Mika Antić, Lepa

Četvrtak, 23. septembar 2021.

11

a sigurno u skom dimu Lukić) ili u privatnom životu – teško je izdvojiti, osim Silvane, nekog ko je zaista odskočio.

Generički duet

Pjesma ,,Ponoć“ koju je Željko Joksimović komponovao kao jedan novi Tomin duet djeluje generički; kao da je to kompjuter samo dobro prošao kroz algoritam svih Zdravkovićevih pjesama i izbacio matematički sračunatu pjesmu. I da, bolje bi funkcionisala da je isključivo – Tomina, a ne duetska. ,,Toma“ će vas rastužiti i nasmijati u onim najiskrenijim momentima banalnosti i jednostavnosti. Takođe će vam ostaviti ukus u ustima – da je to mogao da bude ambiciozniji film. Da se u ovu priču moglo temeljnije, strpljivije i malo bezobraznije i smjelije ući. Ovako, ostaje utisak da film sa publikom igra na sigurno i na ,,srednju liniju“, kojom Toma Zdravković tokom karijere i života zaista nikad nije grabio. I da natrpanost opštim mjestima nije u skladu sa jarkim i jakim koloritom fotografije Gorana Volarevića, niti sa vrcavom igrom pokretnih slika u jednom, ispostaviće se, ipak širokopojasnom-mejnstrim projektu. Kada u nešto dužoj verziji bude montiran i ,,isjeckan“ za televizijsku seriju, shvatićete da je ,,Toma“ tek za korak ispred i stepenicu iznad ,,Montevidea“ i njemu sličnima, a debelo ispod ,,Vratiće se rode“. A da Bjelogrlić nije imao petlje da publici cimne cijeli stolnjak sa natrpanog kafanskog stola i tlo pod nogama.

Onako kako je to Toma Zdravković činio... S. STAMENIĆ

Ocjena: 2,9/5

Talentovani Marić samo zagrebao segment ličnosti Tome Zdravkovića

cineplexxpalas.ba

a, ali ne pretjerano duboka, niti autorski ambiciozna biografija legendarnog Zdravkovića

12

Četvrtak, 23. septembar 2021.

celuloid

Penzionerski ,,Cry Macho“ ne dodaje ništa novo o

,,Cry Macho“ nije jedan od filmova po kojim će se pamtiti karijera Klinta Istvuda

theposterdb.com

U svemu već viđenom i nizu opštih i ponavljanih momenata i motiva, opet ima one „istvudovske“ vrcave, vickaste iskrenosti. Tako da još i ovaj, a možda i neki sljedeći, film pogledamo i da nam ne bude žao da smo to učinili

Pristojan testament velikog Istvuda

13 meaww.com

Četvrtak, 23. septembar 2021.

opusu izuzetnog glumca i režisera

O

čito je da je Klintu Istvudu već odavno vreme za penziju. Lako je to potkrepiti faktografijom da ga pred kamerom gledamo već 66 godina, a da nam s pozicije iza kamere servira šta ćemo gledati okruglih 50. Takođe i vrednosnim sudom da mu je pozna faza u karijeri uglavnom nekako starački mlitava, ponekad nabijena političkom agendom (,,American Sniper“, ,,Richard Jewell“, 2019), ponekad amaterski bizarna (,,The 15:17 to Paris“, 2018), a tek retko potentna i stvarno prožeta mudrošću (,,Sully“, 2016). Ipak, valja se tu prisetiti još nekih faktora.

Primera radi, čuveni francuski reditelj Alen Rene je umro u 92. godini, dve sedmice nakon premijere svog poslednjeg filma ,,Life of Riley“ (2014), a još ekstremniji primer je portugalski reditelj Manoel de Olivijera koji je doživeo 106. rođendan, a poslednji film je završio u „nežnoj dobi“ od 105 godina. Ne smemo, dakle, prenagljivati s kvalifikacijom „oproštajnog filma“ Klinta Istvuda, bilo kao glumca, bilo kao režisera, da nas život ne bi demantovao kao sa svim tim oproštajnim turnejama sastava KISS ili The Rolling Stones.

Dobrota i mudrost Opet, najnoviji film Klinta Istvuda, ,,Cry Macho“, žestoko odjekuje testamentarnošću i pokušajima da svoju stvaralačku, a naročito životnu mudrost prenese nekim novim generacijama, samo kada bi ga iste slušale. U tom smislu, Istvud nam zapravo ne donosi ništa novo i neviđeno ranije u svom opusu.

Od toga da je mačizam samo poza i maska, a da svetu zapravo fali dobrote i mudrosti, preko konstatacije da vreme nikoga ne štedi, pa do još jedne u nizu evidencija da je žanr koji ga je proslavio, vestern, već decenijama u fazi kliničke smrti. Međutim, u svemu

tome opet ima one „istvudovske“ vrcave, vickaste iskrenosti da još i ovaj, a možda i neki sledeći, film pogledamo i da nam ne bude žao da smo to učinili. ,,Cry Macho“ je adaptacija romana američkog pisca i dramatičara Nejtana Ričarda Neša napisanog još 1975. godine. Neuspešnih pokušaja adaptacije bilo je i ranije, od Istvudove ideje da on sam režira, a da glavnu ulogu poveri Robertu Mičamu, preko pokušaja s Rojem Šajderom u glavnoj ulozi iz 90-ih, pa do ideje Breda Furmana da režira film s Arnoldom Švarcenegerom u novom milenijumu.

Tema romana je, očekivano, odumiranje jednog sveta sa svojim određenim moralnim kodeksom, a Istvud i scenarista Nik Šenk (sarađivali na ,,Gran Torino“ iz 2008, ,,The Mule“ iz 2018) su ga vrlo selektivno adaptirali, uglavnom krojeći ga prema Istvudovoj filmskoj personi.

Radnja je zapravo bazična.

Majk Majlo (Istvud) je nekada bio legendarni rodeokauboj, a posle doživljene nesreće otišao je u trenere - dresere konja, u čemu se nije proslavio. Film se otvara sekvencom u kojoj on kasni na posao i od šefa Hauarda Polka (Dvajt Joakam) dobija otkaz na ranču, uz porciju vređanja kako je nekad bio neko i nešto, a sada je samo pijanac i tužna kesa koju je on godinama „šlepao“.

Godinu kasnije, Hauard mu se javlja sa posebnom misijom: Majk mora da ode u Meksiko, tamo pronađe Hauardovog sina Rafu i dovede ga ocu na ranč.

Iako je Hauardova priča nekako šuplja, Majk oseća da mu je dužan, pa nevoljno pristaje. Put ga vodi preko granice i kroz Meksiko sve do buržoaskog predgrađa Meksiko Sitija gde živi Hauardova bivša supruga i Rafina majka Leta (Fernanda Urehola).

Sa kombinacijom „šarma“ noarovske fatalke, nim-

Eduardo Minet vrca od plahe tinejdžerske energije

fomanke i mafijašice, ona Majku objašnjava da je uzalud dolazio jer je Rafo propalica, divljak, pijanac i kockar koji ide po borbama petlova, a nema ni 14 godina.

Klinac i pijevac Majk ga bez problema pronalazi i ubeđuje da krene s njim pričom o očevom bogatstvu i ranču sa stotinama konja, a Rafo (Eduardo Minet) na to pristaje, uprkos svom klinačkom mačo-gardu, i sa sobom vodi svog pevca koji se, pogađate, zove Mačo i koji je deo njegovog identiteta.

Kako je situacija komplikovanija od onoga što je Hauard opisao, odnosno kako su on i Leta u nerazrešenim poslovnim odnosima koje „prebijaju“ preko klinca, ona za njima dvojicom šalje svoje siledžije, a oni moraju da se kriju i od njih i od policije po zabitim meksičkim selima.

U jednom od njih upoznaju udovicu Martu (Natalija Traven) koja vodi lokalnu gostionicu i živi sama s tri unuke i želi da im pomogne, jezičkoj i drugim barijerama uprkos. Na tom mestu će Majk moći da pokaže svoje talente: zna da dresira divlje konje, zna da leči životinje iako nije veterinar, već naprosto oseća šta im treba, a zna i da popravi stari džuboks.

Dok se ona i Majk, takođe udovac, zbližavaju, obruč oko njih se steže, a Majk svejedno dobija šansu za iskupljenje tako što će Rafu naučiti kako biti dobar čovek, nevezano za „mačo“

koncept, i poslužiti mu kao mentor neke vrste.

Ta vrlo bazična radnja se razvija u sporom, ponekad skoro anesteziranom tempu u kojem se ređaju događaji niskog intenziteta.

Fokus je, međutim, negde drugde, na emocijama i saznanjima koje dvojica muškaraca različite dobi, kulturne pozadine, životnog iskustva i svetonazora stiču. I u tom smislu, ,,Cry Macho“ liči na vrećicu mudrosti koju Klint Istvud zrno po zrno prosipa.

Starac u sedlu Naravno, ima tu malo i nepotrebnog hvalisanja koje dovodi do neuverljivosti jer, ma kako izgledao i ma koliko se dobro snalazio u sedlu, Istvud ipak ima preko 90 godina, što nije isto kao, recimo, 70, pa neki od štoseva, posebno oni zavodnički, deluju krajnje deplasirano.

Njemu je kao glumcu i kao personi u filmu sve podređeno, što ima svojih prednosti i nedostataka.

Istvud zapravo nema problema da ispuni ceo ekran i komanduje njime, ali evidentno je da ovde nema skoro nikakvu konkurenciju. Možda Dvajt Joakam, inače kantri izvođač po primarnoj vokaciji, ima nešto od te prezentnosti na ekranu, a slično se može tvrditi i za Fernandu Ureholu, čija je glumačka karijera u usponu od meksičkog nastavka serije ,,Narcos“.

Ali, oni mu zapravo jedva pariraju.

Natalija Traven i Eduardo Minet, međutim, mogu

samo da pokušaju da se uklope u kadar i upotpune ga, što ona čini s nekom gotovo majčinskom nežnošću, a on sa pomalo plahom tinejdžerskom energijom. ,,Cry Macho“ je najsnažniji i najefikasniji upravo u onim momentima tihe spoznaje, pa komadići akcije i napetosti deluju kao pažljivo ubačeni dramaturški trikovi, dok sam film deluje kao još jedno od Istvudovih viđenja pastorale i idile. U prilog tome govori i montaža Dejvida i Džoela Koksa, fotografija iskusnog „marvelovca“ Bena Dejvisa koja gotovo turistički puca od pastoralnih pejzaža, kao i diskretna muzika Marka Mansine.

Kada se podvuče crta, ,,Cry Macho“ je funkcionalan film i pristojan testament velikog glumca i režisera.

Iliti, mogli smo s time da prođemo i lošije. Setimo se na primer ,,The Mule“ (,,Cry Macho“ je zapravo parnjak tog filma, suptilniji i u tekstu i u izvedbi) ili ,,The 15:17 to Paris“, ali mogli smo i bolje.

Istvud je imao priliku da karijeru završi remekdelom kao što je ,,Gran Torino“ ili makar filmom bez greške kao što je to ,,Sully“. ,,Cry Macho“ zapravo nije izuzetan, nije ni u kojem slučaju nov, i čini se da kasni barem dve decenije. Teško da ćemo baš po njemu pamtiti Klinta Istvuda i ono po čemu nas je zadužio.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

14

Četvrtak, 23. septembar 2021.

serije

n

tio a c u d E x e S

Treća sezona sjajne N

nocoocie.net

Sve što ste htjeli d niste smjeli da pita Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Z

a razliku od drugih adolescentnih serija sa sličnim komponentama, poput ,,Elite“, ,,Heartbreak High“ ili još više ,,Skin“, britanska ,,Sex Education“ u bavljenju seksualnim obrazovanjem nastoji zadržati određeni realizam i biti više dostupna mladima.

Nova direktorica

Raznovrsan katalog realnih likova i manifestacija ljubavi, strasti i bliskosti u trećoj sezoni

Nakon ovogodišnjeg odlaganja prikazivanja na Netfliksu zbog pandemije ili drugih razloga, učenici srednje škole Murdejl su se treći put vratili u klupe i zaradili više nego pozitivne ocjene.

U prvoj sezoni komedija je preovladavala i bila je iznenađujuće dobra, pa je i serija izazvala pozitivne reakcije. Druga sezona je u prvi plan izbacila čistu romantiku između dva glavna junaka, da bi treća sezona sa osam epizoda bila najkompleksnija do sada.

Skup autora, sa Lori Nan na čelu, ostvario je balans komedije s ozbiljnim elementima kakav se rijetko viđa u serijama slične tematike u posljednje vrijeme. Glavni junaci, tinejdžeri, nalaze se pred različitim seksualnim iskušenjima, ali koja su prilično realno prikazana, što donosi i nerijetko neugodne situacije. Oni razgovaraju o problemima, pokušavaju ih riješiti i suočavaju se sa poteškoćama, koje ponekad i nasmiju. Postavivši visoke standarde koji su bili teško dostižni,

15

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Netfliksove dramedije premašila sva očekivanja

da znate o seksu, a ate, sada gledajte Nijedan lik nije sveden na ljušturu i šablon već svaki istražuje daleke uglove svoje ličnosti autori su ovom sezonom ipak uspjeli da ih premaše.

Nova školska godina počela je dolaskom nove direktorice Houp Hadon (Džemima Kirk) koja malo po malo pretvara školu u strogu instituciju sa staromodnim pravilima, a ravnodušna je prema identitetu đaka, čime stvara antipatije kod većine učenika. Iako je njen lik stvoren da bude ,,neprijateljski“, napisan je s jasnim ciljem i njeno putovanje od prve do zadnje epizode izaziva s vremena na vrijeme antipatiju, simpatiju i sve ono između toga.

Koloritni likovi

Osim Houp, treća sezona uvodi i dva nebinarna lika, od kojih Kal Bouman (Dua Saleh) zadaje najviše problema direktorki. Ovi likovi su iskristalisani sa dosta razumijevanja u skladu sa složenošću situacija s kojima se suočavaju i predstavljaju malu revoluciju na malim ekranima. Kal se sprijatelji s Džeksonom (Kedar Vilijams Stiring) i s tim ,,susretom“ dobijemo jedan zanimljiv podzaplet.

Taj isti Džekson, koji je bio nekad ultrapopularni školarac, sada je mnogo zreliji i pristupa nekim temama iz druge perspektive nego ranije.

Serija se likovima širi poput krugova u vodi nakon bačenog kamena i postaje

više složenija. U prvoj sezoni je fokus bio na Otisa (Asa Baterfild), koji je i dalje glavni lik. On i dalje nosi istu trobojnu jaknu, ali nije više dominatno glavni, jer smo sada mnogo udaljeniji od izvorne premise ,,kakve bi probleme imao sin tinejdžer seksualnog terapeuta?“ Njega, iznenađujuće, zatičemo dosta zrelijeg, mada najmanje transformisanog od svih likova nakon finala druge sezone.

Da se podsjetimo, tada mu je Ajzak (Džordž Robinson) izbrisao izjavu ljubavi na telefonu rečenoj Mejv Vili (Ema Maki). Otis je u ljubavnoj vezi sa Rubi Metjus (Mimi Kin), koja proširenom i drugačijom ulogom od one arogantne damice na koju smo navikli u prve dvije sezone, ostavlja trag. Dok je Otis sa njom, Mejv je suočena sa mnogo problema, od odluke da li želi biti sa Ajzakom ili Otisom, do svađa sa majkom.

Ajzak je od svih likova najmanje zastupljen, a njega samo vidimo u dijalozima s Mejv i njenom majkom i često na istom mjestu.

Možda za to postoji praktičan razlog jer nije jako pokretan, ali svakako se njegova uloga mogla učiniti malo zanimljivijom.

Dva lika koja izazivaju najveću empatiju u ovoj sezoni su definitivno slatka, snaž-

na i smiješna Ejmi (Ejmi Lu Vud) i Adam (Konor Svindels). Ejmi nakon pljačke u autobusu i trauma želi procesuirati ono što joj se dogodilo i ojačati. Ona će prijeći vrata dr. Džin Milburn (Džilijan Anderson), koja se nosi sa trudnoćom u poznim godinama i novom ljubavnom krizom sa Džejkobom (Mikael Persbrant) i sresti se sa novom ja.

S druge strane, Adam je od prve sezone uspio dati iznenađujuće nijansirani performans za ono što je moglo biti prilično jednostran lik.

On je naučio kako biti homoseksualac i prošao težak put transformacije od odbačenosti do ljubavi sa Erikom i prihvatanja sebe.

Postoje i drugi sporedni likovi koji imaju zapažen prostor tokom sezone. Erik (Nkuti Gatva) i Lili (Tanja Rejnolds) glume u nekim vrlo posebnim ličnim pričama. Erik otkriva mnogo o sebi dok posjećuje Nigeriju, zemlju predaka, dok se Lili mora pomiriti sa identitetom fanatika za vanzemaljce, kada njene seksualne priče donesu školi loš publicitet. Gledanje Rejnolds kako glumi Lili dok preispituje i prolazi kroz neka prilično traumatična iskustva jedna je od najuvjerljivijih u ovoj seriji.

Moć iskrenosti

Zaključak je da nijedan lik nije sveden na ljušturu i šablon, već svaki istražuje daleke uglove svoje ličnosti.

Ovo istraživanje identiteta i još toliko mnogo zanimljivih likova, poput gospodina Grofa (Alister Petri), lika za koji smo već vjerovali da

je ,,izumro“, ali koji se ipak etablirao kao jedna od neočekivanih zvijezda u ovoj novoj sezoni, čini ovu sezonu najboljom.

U ovako napisanom scenariju sa pregršt interesantnih likova, što je najjača karika serije, autori su mogli upasti u klopku. Moglo se desiti da pređu granicu i zatrpaju nas sa previše likova, koje će biti naporno pratiti. Tolika količina karaktera donosi i mnogo zapleta, da bi ti likovi bili zanimljivi.

Nan i drugi scenaristi su pametno izbjegavali tu zamku i činili svaku epizodu privlačnom tako što su svakom liku udahnuli život i nisu ga pretvorili u lutka, a s druge strane dobro su balansirali da ne oduzme previše vremena nekom drugom liku.

Osim karaktera, ono što ovu seriju, a posebno ovu sezonu razdvaja od mase serija o srednjoškolcima i čini je posebno privlačnom, jeste iskrenost. Ona se ne boji progovarati o stvarima o kojima se ne priča u drugim serijama ili se to radi na površan način. Neki od primjera su da ne prikazuje samo gej odnos, već govori o tome kako homoseksualni seks zaista funkcioniše. Serija seksualni napad tretira kao ozbiljan događaj, koji mijenja život žrtve i ostavlja joj PTSP. Seksualne želje osoba sa invaliditetom pokazuje onakve kakve jesu itd.

Doduše, neka od tih ozbiljnih pitanja su zapakovana u komične pakete, kako bi još prihvatljivija bila za gledaoce i lakše svarili ponuđeno, a

što je čini više simpatičnom.

Još jedna fasada kojom je obložena je niz seksualnih scena, a s jednom od takvih i počinje, između Otisa i Rubi.

Ništa manje nisu zastupljene ni platonske, ni romantične veze, koje se tretiraju podjednako, ali one samo pomažu da se ispriča priča koja muči mnogo adolescenata, a koja leži u činjenici da moramo otkriti i spoznati sebe i na tom putu prihvatiti mnoge greške koje činimo.

To je nešto u čemu se ova serija i dalje najviše ističe, a u ovoj sezoni to čini s mnogo više hrabrosti.

Zaštitni znak

Bitan faktor koji upotpunjuje ovo je zrelija režija, koja gradi postepeno napetost i ubrzava radnju iz epizode u epizodu, što nije bio slučaj u drugoj sezoni. Tu je i nejvjerovatni saundtrek, od ,,Perhaps, Perhaps, Perhaps“ Doris Dej, preko ,,Man in Me“ Boba Dilana do ,,Milkshake“ od Kelis u posljednjoj epizodi, koji će postati jedan od zaštitnih znakova serije. Na kraju, ništa manje značajna nije ni kostimografija (ne računajući Otisa), koja odiše šarolikošću i vedrim bojama.

Oni koji su voljeli prvu i drugu sezonu, još više će biti oduševljeni trećom, koja priča važne priče o ljubavi, seksu i adolescentima, jer iako smo različiti, svi imamo seks, svi se zaljubljujemo i svi se borimo da pronađemo svoj identitet, bilo da smo tinejdžeri ili u srednjim godinama.

Ocjena: 4.3/5

16

Četvrtak, 23. septembar 2021.

o in D e W t a h W ws the Shado

I dalje beskrajno zabavna i svježa

digitaltrends.com

serije

Lazlo (Met Beri) i Kolin (Mark Prokš) izuzetni u zajedničkoj epizodi kao bitnom ,,rukavcu“ narativa

Ne bi bilo iznenađujuće da serija u jednom trenutku iscrpi početni koncept i zabavu koju je donosila i da sama premisa postane previše dosadna ili predivdljiva.

Ipak, kreativni tim za sada uspješno pronalazi načine da uravnoteži poznato svježim obrtima, intrigantnim novim likovima i neočekivanim životnim putevima

J

edan od ne baš skrivenih dragulja na televiziji već neko vrijeme jeste ,,What We Do in the Shadows“, mokumentarna horor-komedija o vampirima inspirisana istoimenim filmom iz 2014. godine, koji je neočekivano oduševio ogroman broj ljudi.

Prve dvije sezone serije dobile su vr-

Nandor (Kejvan Novak) i Nađa (Nataša Demetriju) sa novim pozicijama u vampirskoj zajednici

Egzistencijalne k besmrtnih krvo

lo pozitivne kritike, poneku nagradu i zadobile skromnu, ali stalnu publiku kako na matičnoj mreži tako i kroz striming servise Hulu i HBO GO. Projekat u stvari čine svakodnevni doživljaji četiri vampira sa Steten Ajlenda i u njemu glumi grupa manje poznatih (mada ostvarenih) glumaca, pa je cijeli uspjeh serije zaista dostignuće. Naročito kad uzmete u obzir neke druge, mnogo zvučnije projekte i imena koja rade na njima.

Jedinstven format

Međutim, ono što je najimpresivnije ipak je to što je ,,What We Do in the Shadows“ već treću godinu zare-

dom uspjela da zadrži jedinstvenu premisu i format. Pritom, ni u jednom trenutku nije omanula da nam isporuči standardnu dozu smijeha, preokreta, kao i sjajnih scena za prepričavanje. Štoviše, svakom novom epizodom, serija betonira poziciju jedne od najduhovitijih, pametno napisanih i prije svega čudesno odglumljenih projekata na televiziji u kojoj svakog člana ekipe volite podjednako. A kako i ne bi? Posmatrajući blesave avanture besmrtnih krvopija dolazimo do zaključka da su ovi vampiri živjeli duže od većine stvorenja na zemlji (neki su ispratili generacije i generacije), a da za to vrijeme nisu ništa naučili.

I dalje su nespretni, razmaženi i ponašaju se kao djeca. Teško ih je okarakterisati, pogrešno nazvati običnim narcisima, ali nešto poput hedonista amatera bio bi odgovarajući opis. Ali, zato ih i volimo. I treća sezona nam to samo potvrđuje.

Tokom prve dvije sezone serije, Giljermo (Harvi Gijen) je pomogao krvopijućim ukućanima da se prilagode savremenom svijetu, istovremeno se suočavajući sa svim vrstama izazova, kako ličnih tako i natprirodnih. U posljednjoj epizodi druge sezone, Giljermo je primoran da istraži svoju lozu i suoči se sa saznanjem da je potomak nikog drugog do poznatog ubice vampira -

17

Četvrtak, 23. septembar 2021.

digitaltrends.com

a storija četiri vampira i jednog smrtnika koje odavno obožavamo

krize opija Abrahama Van Helsinga. Situaciju dodatno komplikuje to što je njegova najveća želja upravo da postane vampir, uz, naravno, činjenicu da živi u kući sa četiri vampira koja smatra prijateljima.

Harizma komičara

Treća sezona počinje tako što se Nandor (Kejvan Novak), Nađa (Nataša Demetriju)), Lazlo (Met Beri) i Kolin (Mark Prokš) bave posljedicama Giljermovih postupaka (ubijanja na stotinu vampira u pozorištu u finalu druge sezone). To podrazumijeva i novu poziciju u vampirskoj zajednici (iznenađujuće, bolju od prethodne), kao i istraživanje još novih

dailybeast.com

Giljermo (Harvi Gijen) suočen sa urnebesnim saznanjem o porijeklu

čudnih, divnih i svakodnevnih elemenata ljudskog svijeta (uz Giljermovu pomoć, naravno).

Nakon što je veći dio prve sezone serije proveo privikavajući publiku na odnos vampira prema svijetu koji ih okružuje, druga sezona je dala Giljermu više pažnje dok se borio da pomiri želju da postane vampir sa istinom o porodičnoj lozi. Treća sezona serije nastavlja da razvija Giljermov lik i ulogu u cijelom ansamblu, što pozitivno utiče na razvoj serije, ali i ostalih likova.

Gilijen zaista zaslužuje pohvale za performans, posebno u ansamblu ispunjenom harizmatičnim komičnim glumcima koji kradu scene i koji briljiraju u labavoj strukturi predstave poput ove. Energetski vampir, sjajni Kolin Robinson, takođe dobija malo više pažnje u trećoj sezoni jer se njegov lik nosi sa predstojećim 100. rođendanom. Tu pratimo prije svega njegovu opsesiju istraživanjem energetskih vampira, i pokušaja da sazna nešto više o tome odakle dolazi i što znači biti energetski vampir.

Ovaj zasebni ,,arc“ obezbjeđuje Kolinu da zasija pored tradicionalnih vampira koji su beskrajno šarman-

tni. Epizoda koja ga spaja sa Berijevim Lazlom je izuzetna, pokazujući najbolje od onoga što oba glumca donose svojim likovima, a Prokš se pritom odlično snalazi u dodatnom fokusu kao i nešto drugačijim interkacijama od one na koje smo navikli.

Bolji nego ikad

Motiv egzistencijalne krize provlači se i kroz Nandora, prvo kroz ljubavne probleme, a onda i kroz samootkrivanje koje slijedi nakon što od Kolina dobije lekciju o velikom prasku i nastanku univerzuma, koje je zapravo prilično emotivno. Bivši ratnik ove sezone neprestano klizi u periode mrzovoljnih razmišljanja što je nešto na što nijesmo navikli od Nandora.

Naravno, tu su i dalje sjajni, duhoviti trenuci, poput opsesije slot-mašinom iz serije ,,The Big Bang Theory“ i poistovjećivanja sa Šeldonom, koga smatra vođom te ekipe - zato što je visok. Najzad, tu je i dalje fenomenalna Nataša, čija je Nađa junakinja koju želite sa sobom za šankom, u kazinu, kao cimerku, drugaricu, savjetodavca, vodiča u vampirski svijet ili kao savršeno društvo za svirku.

Ne bi bilo iznenađujuće da serija u jednom trenutku iscrpi početni koncept i zabavu koju je donosila na početku i da sama premisa postane previše dosadna ili predvidljiva da bi se odugovlačila. Ne bi bila ni prva ni posljednja

kojoj se to desilo. Ipak, kreativni tim za sada neprestano pronalazi načine da uravnoteži poznato svježim obrtima, intrigantnim novim likovima i neočekivanim putevima za četiri vampira koja odavno obožavamo. ,,What We Do In The Shadows“ hoda granicom između nadrealnog i natprirodnog i to je nešto sa čim je slabo koja serija uspjela da se nosi i tokom jedne sezone, a kamoli tri.

Pritom je u pitanju projekat sa takvom glumačkom ekipom i kreativnim timom koji čine da sve to izgleda previše lako (zamislite samo snimanje ovih epizoda).

Prilikom pisanja bilo kakvog osvrta na bilo koju seriju koja se prikazuje već nekoliko godina, poenta je da se dođe do toga da li je serija i dalje dobra i da se iznesu neka opšta očekivanja. Kada je u pitanju ,,What We Do in the Shadows“, možemo reći da je i dalje jako, jako dobra - možda čak i bolja nego ikad. Toliko, da nakon samo četiri epizode možemo zaključiti da nemate zašto da brinete. A, kako je već potvrđeno snimanje i četvrte sezone - jasno je da je tvorci imaju nešto pakleno u planu. Što se tiče očekivanja, njih je možda najbolje ćušnuti po strani. Nekad je mnogo fantastičnije ako ne znamo što slijedi i samo se prepustimo.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.6/5

18

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Nad humkom jednog od najvećih austrijskih i evropskih pisaca 20. vijeka

Liječenje Bernhardom S

ve srećne bečke porodice liče jedna na drugu, jer imaju svog psihijatra. Naš psihijatar zove se dr Bernhard. Upoznali smo se u gradskoj biblioteci na Urban – Loric placu. Sasvim neobičan susret.

Ispružena ruka koja oprezno izvlači dva kanarinca iz kaveza. Jer što su jadni pisci na drvenim policama nego kanarinci zatvoreni u memli i čamotinji biblioteke, te osuđeni na čekanje. Da ih neko uzme kao siročiće i oslobodi hladnoće i izolacije u koju su, ni krivi ni dužni, zapali. Kanarinac „A“ - Albahari, David „Brat“. Kanarinac „B“ - Bernhard, Tomas „Imitator glasova“.

Kako je takav egocentrik, intelektualno nadmoćni, mračni filozof, student muzičke teorije, mrzitelj svega austrijskog, majstor beskrajnih monologa i repeticija, plućni bolesnik i usamljenik, dobio sertifikat od Boga (u kojeg nije vjerovao!) da liječi ljudske duše? Zbog duhovitosti koja spašava U3 i U6, Parku Marije Terezije, čekaonici kod zubara Pavlovića… Dr Bernard pretvoren u pticu doveo nas je i do Grincinga. „Tu stanuju moje kosti“, pojasnio je. „Zar nije predivno mjesto? Brdo.

Zeleno. Kakav pogled na grad! Liječi svaki vid depresije.“

Visuljak na raspeću

Bečko groblje Grincing nalazi se na visoravni Döbling iznad Beča. Bernhardova humka nije na nekom istaknutom mjestu. Obična je,

Pogled na grad

Skočili su na ispruženi prst istovremeno i zacvrkutali od sreće što su spašeni. Kanarinci Andrić i Borhes, iz svojih kaveza, sjetno su gledali za njima. Albahari je u trenucima egzaltacije, priznao da mu je čak i tamo, u kavezu, među svim tim čudesnim pticama, Bernhard bio omiljen. Uzor čiji je poj oponašao. Bernhard je sa svoje strane, bio uzdržan ali zahvalan. Obavezao se, da će za 25 eura godišnje nadoknade (koliko košta članarina u biblioteci) biti naš lični psihijatar. I liječiti naše čađave duše. U narednih nekoliko mjeseci iz iste biblioteke oslobođen je još jedan Albahari i čak devet Bernhard kanarinaca. Oni su se razletjeli svuda po Beču: po sobi našeg stana, balkonu, slijetali na klupe ispred dvorca Šenbrun, u metrou na linijama

jedna u nizu, obrasla bršljanom. Bez cvijeća, vijenaca, dogorjelih svijeća. Samo ime i prezime na zarasloj ploči i jedva primjetan visuljak okačen na gvozdenom raspeću. Neki oslobodilac Bernhardovih kanarinaca vjerovatno ga je ostavio tu. A neko drugi, mnogo godina ranije, ukrao je originalnu ploču sa piščevim imenom. Samo Bernhardova duša nije tu. Ona bdije među njegovim knjigama. Kako je takav egocentrik, intelektualno nadmoćni, mračni filoMiloš Milačić

Iz Beča: Miloš MILAČIĆ

Austrijski pisac Tomas Bernhard – fotografija iz 1984. godine

zof, student muzičke teorije, mrzitelj svega austrijskog, majstor beskrajnih monologa i repeticija, plućni bolesnik i usamljenik, dobio sertifikat od Boga (u kojeg nije vjerovao!) da liječi ljudske duše? Kanarinac nam se pokakio na dlan. To je bio odgovor. Bernhardova duhovitost, njegov humor koji kao med vrca iz saća rečenica bez početka i kraja, nadilazi svaku gorčinu i jad u njima!

Ko je čitao knjigu „Stari majstori“ a nije umro od smijeha, taj ne zaslužuje da bude Bernhardov pacijent. Tamo, na nekom mjestu navodi: „Znate li, u Beču, gdje su svi toaleti doista u zanemarenijem stanju nego u bilo kojem drugom evropskom velegradu, ipak je rijetkost naći tolaet gde vam se stomak neće prevrnuti i gde nećete apsolutno morati, sve vrijeme dok ste u njemu, držati zatvorene oči i nos; bečki toaleti su, svi skupa, skandal, čak i i duboko na Balkanu nećete nigdje naći tako zanemarene toalete...“

Tamnica za pisanje

Piščev grob na bečkom Grincingu

Inače ta knjiga je prekrasna posveta 37 godina starijoj Hedvig Stavianiček, Bernhardovoj „Lebensmenschen“ (on je osmislio taj izraz, a prevodi se kao najvažnija osoba u životu, ili biće mog života).

Samo bi duhovit čovjek sa 34 godine, koliko je tada imao, mogao da kupi zabačenu ku-

welt.de

BEČKI VALCER

ćerdu iz ranog 14. vijeka u selu Osldorf nedaleko od Salcburga i nazove je „tamnica za razmišljanje i pisanje“.

Bernhard će tamo provesti četvrt vijeka sve dok se 1989. ne preseli u Grincing.

Ili crtica „Hamsun“ koja otvara „Imitatora glasova“.

Kratka priča o bivšem studentu filozofije koji je napustio taj poziv i 27 godina radio u jednom staračkom domu u Norveškoj. Posljednja četiri mjeseca jednom starcu iz doma pospremao je krevet i pomagao mu pri svakodnevnim šetnjama po vrtu. Kupovao mu je iz grada olovke i sveske da bi ovaj napisao svoje posljednje djelo.

Taj dobri čovjek, piše Bernhard, nije bio svjestan da je starac „čije je mrtvo lice prekrio lanenom ponjavom“ bio Knut Hamsun.

Inače, Bernhardova kućna pomoćnica zvala se Cvetka.

I dolazila je svakog ponedjeljka i srijede da posprema tu ogromnu srednjovjekovnu kuću. Bernhard je umro u nedjelju, 12. februara 1989.

Možda je baš ona prva našla mrtvog pisca kad je došla u ponedjeljak ujutro da sređuje po kući. I vidjela tu poruku za nju, napisanu na cedulji: „Ostavite sve kako jeste i nastavite uobičajeno sa svojim poslom“.

Kažu da je još neko vrijeme nakon Bernhardove smrti, ta Cvetka, dolazila ponedjeljkom i srijedom da sređuje i provjetrava praznu kuću.

Četvrtak, 23. septembar 2021.

PREPORUKA

19

Aleksandar Nikčević, pjevač benda Štrajk mozga

Vranjković vrijedi svake knjige poezije FILM Kada sa nekim razgovaram o filmovima, uvjek mi prvo padne na pamet „One Flew Over the Cuckoo’s Nest“ (Miloš Forman, 1975), sa Džek Niklsonom u glavnoj ulozi. To je zaista nevjerovatna psihološka tragikomedija koju svako barem jednom treba da pogleda ili pročita istoimeni roman po kojem je film rađen.

Najviše volim da gledam filmove te vrste, psihološke trilere koji se bave i studijom likova, kao na primjer „Shutter Island“ (Martin Skorseze, 2010), „The Silence of the Lambs“ (Džonatan Demi, 1991) ili „American Psycho“ (Meri Haron, 2000). Takođe moram da preporučim film „Heat“ (Majkl Man, 1995), zbog kompletne priče, ali i zbog najboljeg dijaloga između likova Al Paćina i Roberta De Nira. Scena u restoranu je da se naježiš. I naravno, kompletna trilogija „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson).

Minimum jedanput godišnje.

TV Ne sjećam se kada sam poslednji put uključio TV. Ranije sam volio da pogledam neku emisiju na kanalima Discovery ili National Geographics, ali mi sada ništa ne privlači pažnju. Ako bih baš morao da izdvojim neki program, neka to bude serija „Stranger Things“. Makar je glumačka postava simpatična.

MUZIKA Muzika pretežno zavisi od trenutnog raspoloženja, ali

Aleksandar Nikčević: Strogo protiv ,,autotjun kvazirepera na baterije“

Zaobiđi FILM Ljudi, ne gledajte film „Cuties“ Netfliksove produkcije. To je, najblaže rečeno, otrov.

TV Nek se ukinu sva velika braća, Farme, Zadruge, Parovi i ostali propali sociološki eksperimenti.

MUZIKA Slušajte ljudi šta god ‘oćete, samo nemojte toliko pažnje davati autotjun kvazireperima na baterije. Otkrijte pravi hiphop.

Privatna arhiva

Zgrabi

često uhvatim sebe kako neprestano slušam grandž bendove devedesetih godina - Pearl Jam, Alice in Chains, Nirvana, Soundgarden. Album „Ten“ Pearl Jam-a je jedan od najboljih svih vremena!

Taj sirov i iskren zvuk jednostavno ne može ostaviti ravnodušnim. Tu su naravno i aduti hardkor i metal muzike, kao na primjer Pantera, ProPain, Down… Kada se uželim baš žestokog zvuka, pretežno se vrti Slipknot. Mislim da je njihov album „Iowa“ i dalje najtvrđi. Takođe sam ljubitelj kompozitora Hansa Cimera, autora muzike brojnih filmova.

To je već muzika za opuštanje, nakon preslušavanja silnih rok i metal bendova. Od domaće scene mi najviše pažnje privlači Nikola Vranjković. Ne samo što je muzika savršeno aranžirana da prati radnju određene numere, već su i tekstovi vrijedni svake knjige poezije na planeti. Ako niste slušali, obratite pažnju makar na liriku.

20

Četvrtak, 23. septembar 2021.

t

d ž uboks

es

K

any W e

Rep superstar (ne)opravdano digao prašinu albumom sa čak 27 pjesama

sve to, to je isti onaj lik koji je mrtav ‘ladan jednom bubnuo da su ,,400 godina ropstva tamnoputih bile stvar izbora“ i da je ,,Bil Kozbi sigurno nevin“. Na stranu to što duže od pola decenije nema pristojan album. ,,Donda“ je, ipak, zanimljivo skretanje u karijeri: nosi mamino ime, suštinski je njoj posvećen onda kad su svi očekivali da će Kanje da lamentira o razvodu. Tačno je da ovih 108 minuta nije ispolirano i očigledno nema finalni produkcijski pečat. I tačno je da ovoliko muzike mora da djeluje nabacano... Ali sve to, ta sirovost i čak naivnost desetog albuma, biće jednog dana važna karika ,,legende o Kanjeu“, uz euforične visine koje na mahove doseže na ploči.

akva sapunica: Drejk je zakazao album za 3. septembar, pa Kanje Vest potpuno neočekivano iskočio u istom terminu ispred nosa rivalu, sa 27 (!) pjesama ploče ,,Donda“.

Drejk ga je prozvao ,,gor-

kim gubitnikom“, a Kanje optužio produkcijsku kuću Univerzal da je požurila sa objavom...

Album ,,Donda“ prizvao je mračne oblake i mnogo larme i buke nad svojim septembarskim nebom. Kritirea l

hy p h .c eg

en

om

čari su Kanjeov deseti (a prvi postrazvodni, za još sapunice) album maltene jednoglasno popljuvali.

Hip-hop, čak i pop publika, sa druge strane – generalno zadovoljna. Ocjena se prije svega tiče temeljnosti: onima koji prate Kanje cirkus, svu tu vrtutmu oko privatnosti, braka sa Kim Kardašijan, otkrivanja vjere, posvećivanja hrišćanstvu, kandidature za predsjednika, svojevrsnog pakta sa Donaldom Trampom – je prosto svega toga na vrh glave.

Jasno je, zato, zbog čega ljudi na prvu loptu i na običan pomen toga da je Vest izbacio album 27 pjesama, prevrću očima. Uz

D

eaf eav h

theguardian.com

K

Ekipa iz San Franciska odbacila me

Lokomotiva o

K

Smjela i autentična grupa Deafheaven koju predvodi Džordž Klark

,,Blekgejz“ žanrovska jednačina je sada proširena smirenijim varijablama. To ne znači da ,,Infinite Granite“ nije intenzivna i razarajuća muzika kao prethodni projekti, naprotiv

Minimalistički aranžmani će vas ubijediti da se uglavnom radi o ciljanoj nedovršenosti. U nekoliko navrata Kanje će vas prevesti žedne preko vode (kao kad natutne ,,I gave up on do-

akvu god emociju Džordž Klark da upeca, prvo što će po pravilu uraditi je da je vrati u vodu.

Zato je muzika koju bend iz San Franciska Deafheaven stvara vječita odstupnica i reakcija na sebe same. Kao da grabe da se pošto-poto otresu ljudskog i životnog što zateknu u sebi.

Zato je ovo bend koji zauzima prostor od, zamislite, šmir-papir grubog intenziteta blek-metala do sanjivog paperja šugejz alternative devedesetih. I to je njihov talenat i njihov usud, od označiteljskog debija ,,Sunbather“ koji ih je proslavio 2013. godine – da sebe kastigaju i ambisaju o

neke okomite i vrlo udaljene litice. Tu negdje je i odgovor i mjera intenziteta osjećaja koje Džordž Klark muzikom iznosi i kojih se oslobađa.

Na albumu ,,Infinite Granite“, bend Deafheaven je u toj mjeri ,,smirio doživljaj“, da se sada može sa sigurnošću reći da ovo nije metal

pitchfork.com

Sirovost i čak naivnost desetog albuma ,,Donda“, biće jednog dana važna karika ,,legende o Kanjeu“, uz euforične visine koje na mahove majstorski doseže na ploči

rollingstone.com

Ciljana nedovršenost

kes T

and the

He tbr ar

ea

Kanje Vest u fazi kreativne hiperproduktivnosti nakon razvoda

om Petty

21

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Posthumna ploča rezervisana za fanove

S

rollingstone.com

vako ko voli Toma Petija trebao bi da čuje ,,Angel Dream“, ali ovaj posthumni album definitivno nije idealna početna tačka, za one koji bi tek mogli da upoznaju muziku koju je stvarao ,,Mad Dog“ iz Gejnsvila.

Ona je ta

ing things my way“, kakva laž u ,,Lord I Need You“, realno grandioznom pop komadu). A onda bljesnuti u genijalnom semplu Lorin Hil u ,,Believe What I Say“. Pa posjeći i zaliječiti

u nekoliko poteza ,,God Breathed“... Dovoljno da se proda nekoliko starih majstorskih trikova. Dovoljno za nekoliko novih desetina miliona.

S. S.

Ocjena: 64/100

etal formu zarad moćnog sadržaja

opasnih snova

Problem sa ,,Angel Dream“ je to što zaista jeste skup interesantnih pjesama, ali suštinski ne dijeli ni duh ni šarm tako znakovite ploče, kakva je prije više od četvrt vijeka bila ,,Wildflowers“ filma minus one sa kultne ploče ,,Wildflowers“. Uz dobar niz rariteta i neobjavljivanih pjesama koje treba da budu svrha i zamajac posthumnog izdanja.

Ispod radara

Problem sa ,,Angel Dream“ je to što zaista jeste skup interesantnih pjesama, ali suštinski ne dijeli ni duh ni šarm tako znakovitog albuma kakav je prije više od četvrt vijeka bio ,,Wildflowers“.

I teško je oteti se utisku, zbog čega su ovdje izostavljene pjesme poput ,,Hung Up and Overdue“, savršeno okrutne 30

re

m

Ocjena: 85/100

Dezert bez glavnog jela

. co

životne sile, oslobađajuće poput prvog avgustovskog pljuska. Da je tako, najljepši dokaz je završnica ,,Mombasa“ – jedan muzički tajfun koji će vas oduvati ka mjestima koja tek slutite u snovima i u čijem pravcu najčešće ne smijete ili nemate obraza pogledati.

Kako je samo Džordž Klark muzičkom svijetu podvalio, servirajući ,,kao fol“ mekšu i smireniju muziku!

U 53 minuta putovanja, na čijem kraju ćete se kraju osjećati ogoljeni, kao prvi put okupano novorođenče, svjetlom nekog predivno okrutnog svijeta, što je tek naučilo udahnuti.

S. S.

Tom Peti u mjesecima prije smrti

cs

muzika. Njihova ,,blekgejz“ žanrovska jednačina je sada proširena smirenijim varijablama. To ne znači da ,,Infinite Granite“ nije intenzivna i razarajuća muzika kao prethodni projekti, naprotiv.

Raketni pogon benda čuva i potpuno pripada rukama bubnjaru Danijelu Trejsiju. I valja pažljivo osluškivati njegove udare – to je tutnjava koja niz životnu prugu najavljuje dolazak neke mračne, opasne i moćne mašinerije. I nema tu ništa zlokobno, u toj strašnoj muzičkoj lokomotivi koju na vašu uspavanu stanicu dovodi Deafheaven. Naprotiv, tu je mnogo

Za sladokusce ova ploča je ostrvo s davno zakopanim blagom, sa sve precizno iscrtanom mapom kako doći do njega. Vinjeta rok istorije: otprilike 1996. Petija je režiser Edvard Berns zamolio da mu ,,učini“ muziku za film ,,She’s The One“, romantičnu komediju sa Dženifer Aniston i Kameron Dijaz. I tu je bend Tom Petty and the Heartbreakes zaista iznio za dobar komad ozbiljniju muziku od svega onog što je bila ušećerena filmska igra pokretnih slika, koja se vrtila oko dvojice tipova sa različitih krajeva lanca ishrane modernog svijeta: njujorškog taksiste i zvjerke sa Volstrita.

Sam Tom Peti nije bio pretjerano zadovoljan tom muzikom (a tek filmom), a jedan od razloga je bio taj što je sve iz filma ,,She’s The One“ trebalo da bude dvostruki album. Njegova prva solo ploča ,,Wildflowers“ (1994) je suštinski prvobitno planirana kao sve ono što je na kraju izašlo na njoj, uz pjesme koje su potom završile na filmu ,,She’s The One“. Godinama kasnije, prijatelji su izgurali reizdanje ,,Wildflowers“ ploče sa svim poslasticama iz filma i na lijep način ispravili nepravdu. ,,Angel Dream“, objavljen četiri godine nakon njegove tragične smrti, čudna je zvjerka: pjesme iz

balade od koje zastaje dah.

Umjesto toga, valja se ipak fokusirati na ono što je upalo na ,,Angel Dream“: recimo, sjajna obrada ,,Thirteen Days“ Džej Džej Kejla i predivan instrumental začinjen cinizmom ,,French Disconnection“.

Ključni momenat projekta je ,,Walls (No. 3)“, za koju je nevjerovatno da je do sada izmicala diskografskom radaru. Ona je vjerovatno i jedini momenat, kada bi suštinski mogli poželjeti da temeljnije istražujete diskografiju Toma Petija – i koji bi vas u konačnici i mogao dovesti do predivnog albuma ,,Wildflowers“... Za rok fanove bi ipak mnogo bolja preporuka bila da se dohvatite reizdanja ,,Divljeg cvijeća“, a da ,,Angel Dream“ bude kao opcioni dezert nakon glavnog jela. Sam po sebi ne služi svrsi; ili, ipak, služi, ali samo za one koji su dobri poznavaoci dugog autoputa karijere velikog Toma Petija.

S. S.

Ocjena: 62/100

22

Četvrtak, 23. septembar 2021.

film

33 OBRTAJA

Udala bih se z zumbul-pjesm animiranog filma „Aždaja“ bosanskohercegovačkog režisera Ivana Ramadana.

Ivan Ramadan je bolesno talentovan, a ja još nisam posjetila Lukomir.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Zak Galifianakis, Kevin Heart, Riki Džervejs.

Postoji u Sarajevu kafana, jedna od onih u koju dolaze uglavnom ljudi iz mahale, malo ko od raje što nisu iz Sarajeva poznaju to mjesto. Ne znam kako se taj lokal zove, lokalci kažu da idemo „Kod Rake“, pa ga pod tim imenom i poznajem. U tom neozbiljnom lokalu koji je otprilike veličine garsonjere zaista boravi konglomerat ličnosti. Tamo je sve neprofesionalno, od usluge, osoblja pa do samog vlasnika, a tek kakvi likovi zalaze. Ta je kafana Bože sačuvaj. I sve to je upravo ono što tu kafanu čini posebnom, i zbog svega toga uvijek je krcato. Teško da možete naći slobodno mjesto u dane vikenda ili tokom ljeta. Atmosferu tog mjesta treba doživjeti. Ja jesam, i zato bih rado gore pomenute povela tamo gdje u prostoru 2/2 najveću gužvu pravi pozitivna energija. Pili bismo alkohol koji bi nas tamo zatekao, budući da se nerijetko desi da ono što poručite konobar nije stigao kupiti u obližnjem marketu gdje se, vjerovali ili ne, i snabdijevaju.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Nema ni Amerika što ima Balkan. Vjerujem da bi se oduševio ovdašnjim narodom, običajima, predjelima, životnim navikama, srećama i nesrećama. Zbog toga bi snimanje kasnilo, jer bi sigurno mijenjao prvobitni plan snimanja, budući da je Balkan plodno tlo za namaštavanje i inspiracija likovima poput Tarantina. Na stranu što smo vrhunski domaćini, pa bi u početku vazda bio sit od domaće kuhinje, i pijan od maksuzija iz šteka.

mu

ika

da mi je vreme umirati, pa ovo govorim u pero mom prijatelju advokatu Miliću, jer u vas deco, sve zajedno, nemam nimalo poverenja. Žao mi je što ste moji, a ne deca nekog mog neprijatelja.

Ko je vas poznavao ni pakao mu neće teško pasti. Što se tiče moje imovine, a to vas najviše zanima, mogu vam saopštiti sledeće: Svu svoju imovinu ostavljam.. samom sebi“ - Pantelija u filmu „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Maleficent (Grdana) iz filma „Sleeping Beauty“ (1959).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Harry Potter and the Philosopher’s Stone“ (Kris Kolumbus, 2001).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Od saundtrek izvedbi definitivno bih izdvojila Jan Tirsenova djela za film „Amelie“ (Žan-Pjer Žene, 2001) i muziku iz filma „One Upon a Time in America“ (Serđo Leone, 1984) koju je komponovao Enio Morikone, ali pjesma koju bih voljela da prati moj život je „Yearning“, komponovao ju je Raul Ferando.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Lukomir, na južnim obroncima planine Bjelašnice. To selo je zvijezda kratkog

z

Film koji Vas čini srećnim?

- „Annie Hall“ (Vudi Alen, 1977) odgledala sam nebrojeno puta, i svaki put to je drugi, bolji film.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne pamtim da sam poželjela ubiti režisera zbog autorskog djela. Pamtim loše filmove, ne i režisere istih.

Smrt ne bih poželjela nikome iz razloga jer će nas stići sviju, pa i režisere.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Pri prvom gledanju filma „Inception“ (Kristofer Nolan, 2010) nisam bila dovoljno skoncentrisana u tome da obratim pažnju na svaki detalj, pa sam već napola shvatila da uopšte ne pratim tok radnje, nije mi bilo jasno kako se, i zašto infiltrira u podsvijest. Vratila sam film na početak, pa iz drugog pokušaja, bez kokica, full fokusirana, ispratila film. Odličan.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Držim da region trpi odsustvo kvalitetnih dokumentaraca. Tanak program iz te kolekcije, a stvarnih, originalnih, bitnih tema i ličnosti imamo u izobilju.

Omiljeni filmski rivali?

- Emir Kusturica i Nemanja Kusturica.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Zmija pije mlijeko („Na mliječnom putu“, Emir Kusturica, 2016).

Posebno drag citat iz domaćeg filma? ,,Znas li ti Danice šta je to Vinča? - Čula sam. - Čula si za Vinču kao što si čula za Madagaskar“ - iz filma „Balkanski špijun“ (Dušan Kovačević, 1984). „Bogu hvala, vek i po proživeh u zdravlju i radu. Slutim

Dženana Hadžihafizbegović, pjesniki

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Tu si“, Cunami Flo. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „The Imperial March“ iz „Star Wars“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Svoj lični hedonizam proživljavam u pjesmi „Zumbul“ benda Kultur Shock. Doživljavam tu pjesmu snažno, stihove, senzibilitet notnog zapisa, i dakako originalnu

interpretaciju Srđana Jevđevića. Poslušam je svakoga dana, makar jedanput. Ja bih se za tu pjesmu, udala.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Elma“ Boža Vreća, zatim „Danka“ Tome Zdravkovića i „Gloria“ benda „Mando Diao“.

Vaša pjesma za karaoke?

- „My Immortal“ benda Evanescence.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Sergeja Rahmanjinova.

Njegova muzika je magija.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nemam takvog, nju ili njega. Postoje autori kojima moram priznati da uistinu jesu dobri, odlični, ali ipak nisu „my cup of tea“.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Safeta Isovića. Safet je bio autoritet u muziciranju. Naspram njegovih interpretacija sve druge izvedbe su priredbice, a muzike tek pjesmičuljci. Nikada niko nije bio, i nikada više niko neće biti veliki i moćan kakav je bio on.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Nemam takvu.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Ramštajn.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Bože mu zdravlja!

Četvrtak, 23. septembar 2021.

inja

J

Privatna arhiva

za mu Dženana Hadžihafizbegović: Emir i Nemanja Kusturica kao omiljeni filmski rivali

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Taboo“, „Twin Peaks.“ Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“ i „Kamiondžije“.

Kao mlađe dijete, uvijek sam bila prinuđena gledati ono što se bratu gledalo na televiziji. Internet, Netfliks, platforme i tehnološka čuda tokom mojeg odrastanja nisu bila dostupna, a moj stariji brat je pobornik eks-Ju stvaralaštva, muzike, filma, knjiga, serija. Za-

hvalna sam zbog toga, univerzumu na starijem bratu, starijem bratu na izboru programa.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „After Life“, „Tin Star“. Obje preporučujem, najtoplije.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Dexter“. Sezone sam progutala, kraj nikada nisam preboljela.

Kako bismo kazali mi u Bosni: „niđe veze“. Zaista mi se nije dopao final.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kauč u dnevnom boravku Džerija Sajnfilda. Uvijek mi se činio idealnim za zavaljivanje. Čak se u jednoj epizodi Džeri pri kupovini novog žali da će teško naći drugi jednako udoban kao stari.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Stranger Things“. Nisam je završila jer se još uvijek snima. Oduševljena sam, čekam nove sezone, jedva čekam nove sezone.

Najdraži par iz serije?

- Džon Sniježni i Deneris Targerijan.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Brooklyn 99“. Volim energiju koja vlada u toj policijskoj postaji. Volim likove u toj seriji, dijaloge, doskočice, humor, volim „Brooklyn 99.“ Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uglavnom za Džerija, ali ponekad i za Toma. Umio je mali dobro da ga nasamari, pa bi mi bilo žao i onda bih poželjela da ga zagrlim i kažem da će sve biti dobro.

M. ČAVIĆ

23

edna od najcjenjenijih modernih bosanskohercegovačkih pjesnikinja, profesorica komparativne književnosti Dženana Hadžihafizbegović, oduvijek je voljela umjetnost, za koju smatra da je pobuna protiv ljudske sudbine.

U djetinjstvu, u rodnoj Tuzli, je to bila muzika kojom se „vjenčala“ svirajući flautu vrijedno pohađajući osnovnu muzičku školu. Melodičnost i ritam prenosi na stihove, zapise duše koje objavljuju portali, književni časopisi.

Hadžihafizbegović je dio ekipe kreativnog onlajn magazina Fenomenalno, portala književnost.hr. Uživa uz filmove Vudija Alena i Tarantina, magiji Rahmanjinova, o Vislavi Šimborskoj i njenoj poetskoj strategiji u obradi istorijskih tema pisala je u diplomskom radu, o stvaralačkom eksperimentu Borisa Pasternaka za portal književnost.hr. „Ne volim ljeto. Ljeto znači da smo pojeli sav ajvar, eventualno se neko dušmanski ogrebao za teglu, dvije.

Kako god, domaćeg ajvara nema u moja ljeta. Ja sam dijete jeseni, šarmantnog oktobra i smiraja što dolazi sa obilnim, hladnim kišama. Mada se beskrajno radujem toplim nijansama boja na lišću u hladne dane, priznajem da malo šta budi volju za životom kao ljetno veče. Izgubili smo ljeto protekle godine, pa je sva radost otključana u proteklih nekoliliko mjeseci bila na vrhuncu. Uz novostečene radne obaveze, došao je i imperativ da ostanem na asfaltu i provedem ljeto u gradu. Iscrpila sam ga koliko sam bila u mogućnosti, dosta vremena boravila vani, uživala događaje i dešavanja što su detonirali iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec. Bilo je ovo dobro ljeto. Tropsko po temperaturama, egzotično po doživljaju. Inače se ne vezujem za mjesto, grad, ali osjećam potrebu da pripadam ljudima i da ljudi pripadaju meni. Danas je teško ostvariti simbiozu, ali zato postoji umjetnost.

Ona je idealan način da postignete pripadnost, da individualno djeluje na kolektivno i vice versa. Zato pišem, da se izborim za svoje potrebe. Sve što me se tiče, filtriram, bilo to lijepo ili ružno trudim se da djela i riječi upamtim, njegujem, čuvam, upoznam kroz sva četiri godišnja doba, dane i noći, raspoloženja i stanja, pa onda to na kraju upakujem i potpišem.

Umjetnost je pobuna protiv lju(d)ske sudbine.

A, volim i majonezu. Mogu kašikom da je grabim, eto, nek’ se zna.“ Naša gošća iz Sarajeva kroz priču o filmovima, serijama i muzici piše nam o sebi...

24

Četvrtak, 23. septembar 2021.

KALENDAR rašnjav i uspavan, stari ,,Mork“ hotel savršeno je pristajao Aberdinu, zaturenom gradu na pacifičkoj obali države Vašington, bitnom samo zato što je u njemu rođen Kurt Kobejn.

Kada je imao 17 godina, Kurt je pobjegao iz kuće i često tu noćio. Na zidu hotela bio je kičasto ispisan moto: ,,Come as you are“.

Put za Los Anđeles. Nijesu imali novca da dođu i završe snimanje albuma; gorivo su platili honorarom od usputne svirke, na kojoj je prvi put izvedena ,,Smells Like Teen Spirit“.

Dejv Grol je za bubanj upao na polovini snimljene ploče i danima slušao Kurta kako dijeli životne i svakakve lekcije, zanoveta, kao da je, bože moj, Nirvana neki veliki bend. ,,Prvo muzika, onda tekstovi“, govorio je Kurt Dejvu, a ,,Smells Like Teen Spirit“ je bio nekakav Kobejnov odgovor kako bi trebalo da zvuči pop pjesma za alternativce. Malo je reći da je Kurt bio težak od početka do kraja snimanja.

Buđavi papirići

Kobejn se zatekao u pola propale veze i raskida sa muzičarkom Tobi Vejl. I bio je užasno kontradiktoran; momcima iz benda pričao jedno, radio drugo...

Ono poslovično ,,prvo muzika“ se prosulo brzo jer je tekst za ,,Lithium“ skliznuo na papir bukvalno za pola sata. Jedina pjesma koju nije sastavljao od fragmenata svakakvih stihova koji bi obično mjesecima čamili po buđavim papirićima. Na kraju je tekst ,,dotakao“ tako da ima više očigledne veze sa pričom o Tobi.

Famozni omot. Dejv Grol je otprilike tada bio klinac koji je u Kurta gledao kao u nedovoljno cijenjeno rok božanstvo. I uživao je u njegovom društvu; u suštini, kvalitetno su se zezali i imali dobro zajedničko vrijeme.

Toliko da im je jedne večeri bilo strašna zabavna i emisija o rađanju beba u bazenima. Tada je Kobejnu i sletjela i ideja o bebi u bazenu koja juri za novčanicom.

Krv prosuta po mikrofonu nytimes.com

P

Nirvanin ku

Kurt Kobejn prodao je drugačiji rok novoj generaciji koja je svijetu, kao i njen senzibilitet, bila ispod radara.Slično rokenrol eksploziji 50-ih i momenta kada je bejbi bumer generacija zagospodarila muzičkim horizontom. ,,Nevermind“ je sletio u idealnom trenutku i jednu naciju tinejdžera zaogrnuo u diskretno pank ruho. Alternativnom roku pružio je jasan kontekst, konture i skelet Odmah su zvali producenta; fotograf Kirk Vedl potrčao je do najbližeg mjesta na kom se moglo vidjeti nešto slično... Od pet fotografija koje su nastale momentalno, izabrana je ona na kojoj je bilo dijete Vedlovog prijatelja, Spenser Elden. Isti onaj koji ovih mjeseci, 30 godina kasnije pokušava da dobro naplati tu fotografiju...

Sa kraja na kraj Amerike.

Kobejnu se album ,,Nevermind“ nije završavao. Kurt i Krist Novoselić imali su za drugu ploču potpisan ugovor sa kompanijom ,,Sub Pop“, a oni su im nametnuli producenta Bača Viga.

Zbog toga su morali na put od nekoliko hiljada kilometara, grada Medison u Viskonsinu, gdje je bio Vigov studio; tamo je, u aprilu 1990. godine, snimljeno osam pjesama (na primjer, ,,Lithium“ i ,,In Bloom“).

Onda se Kurtu nije svidio pop šmek; pukao mu je glas, pa su iskoristili priliku da iz Viskonsina šmugnu na tur-

neju od više od 30 zakazanih svirki. U ,,Sub Pop“ nijesu imali novca za hirove tipova koji nijesu bili zvijezde; daleko od toga.

Cinične balade

Onaj pomenuti tekst ,,Lithium“ otprilike ide ovako: lik nakon propale veze razmišlja o suicidu. Onda otkriva religiju, koja će ga smiriti taman kao nekog nervščika jedna ,,litijum tableta“. Religija kao ljekovi za smirenje, vau. ,,Nemam ništa protiv ljudi koje je vjera spasila da se ne roknu, daleko od toga“, govorio je Kurt.

Jedina pjesma na kojoj su potpisani i Kurt i Kris i Dejv je ,,Smells Like Teen Spirit“.

Ona je bila njihov katapult do zvjezdanih visina. I čist Kurtov kapric: želio je „ultimativnu pop pjesmu“. Želio, u suštini, još koju godinu ranije, da zvuči kao Pixies.

Bio je potpuno zaluđen njihovom muzikom. Da je Nirvana ispala, na kraju, kaver bend onoga što su stvarali Pixies – Kobejn bi opet bio

Spenser Elden, beba sa čuvenog omota albuma, 30 godina kasnije

potpuno zadovoljan s tim.

Nije bio mali broj onih koji su album ,,Nevermind“ bacali u koš ,,muzike koja previše liči na Pixies“. Svijetu je bilo to apsolutno nebitno od momenta kada se prvi put zavrtjela ,,Smells Like Teen Spirit“. Pa odškrinula vrata za realno bolje pjesme: ,,In Bloom“, ,,Lithium“, Come as You Are“. Suština je bio balans: eksplozivnog, tvr-

dog gotovo metal zvuka i vrlo ciničnih balada. Na tragu beznadežnog. U sve to je stao Kurt.

Zvjerka iz Slejera

Kakve je samo probleme pravio producentu Vigu! U maju 1991. nakon onog puta do Los Anđelesa, tek se, nakon duže od godine, sjelo u završavanje materijala za ,,Nevermind“. Do tada su

Četvrtak, 23. septembar 2021.

25

scalar.usc.edu

ultni ,,Nevermind“ proslavio 30. rođendan

Kurt Kobejn na jednom od nastupa nakon objavljivanja ploče

već bile dodatno napisane ,,Teen Spirit“ i ,,Come as You Are“. Ali se Kurtu nikako nije sviđao zvuk. Za miksing je, bukvalno za rukav, u studio uvučen lik iz metal svijeta. Endi Volas je bio producent vrlo uspješnog albuma ,,Season in the Abyss“ metal zvjerki iz benda Slejer; ljudi iz Sub Pop su se bukvalno hvatali za glavu, što će takva njuška na snimanju ,,Nevermind“. U suštini, Volas je učinio zvuk bubnja i gitare na nizu pjesama sirovijim, ,,prljavijim“, grubljim. Kobejn je konačno kazao: ovo je super, ovo je strašna muzika! Grol i Novoselić – oduševljeni. Nije se moglo nazad; album ide na rafove, sa

rizikom i čak očekivanim ishodom, da bude promašaj.

Bačene pare.

Epilog se zna: ,,Nevermind“, objavljen prije tri decenije, nije samo bio katapult ere grandž roka. U suštini, prodao je jedan novi, drugačiji rok novoj generaciji, koja je svijetu, kao i njen senzibilitet, praktično bila ispod radara. Slično rokenrol eksploziji 50-ih i momenta kada je bejbi bumer generacija zagospodarila muzičkim horizontom. ,,Nevermind“ je sletio u idealnom trenutku i naciju tinejdžera zaogrnuo u diskretno pank ruho. Alternativnom roku je pružio jasan kontekst, konture i skelet...

E sad, postojao je naravno i Kobejn, koji je nakon objavljivanja ploče govorio da ,,nikada više sebi ne bi dozvolio da se snimi nešto kao ,,Nevermind“.

Prosto, to je njemu odjednom zvučalo previše meko i pripitomljeno. Naknadna pamet koja nije toliko bitna.

Polomljena gitara

Pošteno je reći da su se momci u bendu malo plašili Kurta. Novoselić je kazao da je bio iskreno isprepadan kada su Kurta, na primjer, prvi put čuli da svira ,,Endless, Nameless“. Jedina je pjesma koja je na albumu snimljena uživo; snimana je prva, a usred snimanja Kobejn je polomio gitaru!

- Bilo je to kao da je sa basa i gitare šiknula krv i prosula se po Kurtovom mikrofonu.

Potpuno se pogubio; to je bilo nekakvo šištanje, vrisak, nije pjevanje – govorio je godinama kasnije Kris. Pjesma od skoro sedam minuta je na kraju ploče skrivena i nije potpisana; podiže se i primiče poput noćne more.

I tu kao da se sav Kurtov iskonski bol, zapleten u utrobi, pretvorio ne u ritam, u muziku, nego u zvuk. U Kobejnov pucanj u glavu, koji će svijetom odjeknuti sa odlaganjem od nekoliko godina.

Takav vrisak je bio i potreban da muzičkom svijetu pruži novi kontekst. Svi su

željeli da zvuče kao Nirvana ili da budu njena potpuna negacija; čak i takvi su priznavali, da nikad ne bi dobili priliku i pažnju, da se nije desio ,,Nevermind“. Odjek generacije koja je tražila pozornicu samo zato da bi poručila, da nema nekog smisla da ona nešto mijenja, ili bilo šta važno kaže – jer suštinski nema smisla bilo šta.

Osim pjevati o nekoj užasno ciničnoj praznini, rastancima i odlascima. I načinu kako da se to, nekako, zabašuri, zavara, zamaskira i učini manje bolnim. Prije nego popuste svi osigurači na drhtavo zategnutom okidaču... I odjekne onaj pucanj.

S. STAMENIĆ

26

PODGORI č ARENJE

A

ustrijska artiljerija se sa lovćenskih obronaka sručila tako da su od paljbe, dolje na Cetinju, polupani skoro svi prozori. I bila je to demonstracija puke sile jedne mnogo modernije armije, pred kojom bi neki stanovnik vjekovima nepokorene prijestonice mogao samo da zaćuti.

Ako znate s kojom pažnjom svjetski mediji danas, na primjer, prate i seciraju, iz dana u dan, talibansku ,,revoluciju“ u Avganistanu – onda možete lako steći utisak sa kakvim su interesovanjem pratili ulazak austrougarske vojske u Crnu Goru, u januaru 1916. godine. To je bila apsolutna planetarna vijest broj jedan. Simbolički vrijedna taman kao i američko, realno civilizacijsko povlačenje ovog ljeta iz Avganistana. Uz jedan naslov u Njujork tribjunu: ,,Crvena tekstura na sniježnoj bjelini brda do juče nepokorene Crne Gore“.

Pokoreni gorštaci Svijet je gledao kako se praktično bez otpora, nakon Mojkovačke bitke, austrijska komanda primiče i ulazi u Cetinje; i mit o nepokorenim gorštacima Evrope simbolički rušio

Crvena sniježna bjelina

pred surovom i sirovom snagom vojne tehnologije.

U delikatnoj ratnoj fazi i u momentu koji se, za cijeli front saveznica, činio beznadežnim.

Samo bi jedno izdanje Njujork tribjuna iz 23. januara 1916. godine, bilo dovoljno da shvatite koliko je svijetu bila važna ta vijest o padu Crne Gore u austrougarske ruke. List od kojeg će kasnije nastati Herald tribjun, pa Internešnal herald tribjun (sada ,,Internešnal“ izdanje Njujork tajmsa) pokušao je da sa lica mjesta, sa terena, dobije informacije... Pa ih servirao, redom: na prvoj strani kao udarnu vijest, pa na drugoj opet kao udarnu vijest, iz više uglova.

Pa ponovo na devetoj, a potom i kao ekskluzivnu foto-priču sa crnogorskog ratišta na cijeloj 15. strani!

Zaglavi se

Ne može bez konteksta: Tribjun, list koji je decenijama bio tiražniji od Njujork tajmsa (i nešto kao tezga za sve parole, stavove i politiku Republikanske stranke, još od vremena Abrahama Linkolna) ovakvim izvještavanjem direktno je lobirao za konačno američko uključenje u Prvi svjetski rat.

Uredništvo Tribjuna se poziva tog dana na komentar urednika italijanskog lista Koriere i rečenicu ,,da će Zapad i slobodni svijet dugo žaliti zbog toga što je mala kraljevina ostavljena na cjedilu“. Detaljno se istražuju uzroci odlaska kralja Nikole i većine ministara u Italiju. Tako se dolazi do izjave premijera Mijuškovića (za Amerikance: Miyushkowich) koji ističe da je ,,kralj Nikola već spremio zvaničan odgovor

Crta: Srđan Ivanović

chroniclingamerica.loc.gov

Četvrtak, 23. septembar 2021.

Iz foto-priče sa ratišta u Crnoj Gori u Njujork tribjunu 1916.

na laži o potpisanoj kapitulaciji“. Uredništvo ističe da kontradiktorne informacije stižu iz austijskih, italijanskih, britanskih izvora.

Ključno pitanje – zašto se predaja desila tako lako i brzo tog januara – se istražuje krajnje temeljno i novinarski.

Živopisni konzul Za nekog studenta germanistike bi, recimo, bio sjajan materijal za prevod – izvještaj iz ,,neprijateljske“ štampe na koji se poziva Tribjun. Komentar kelnske ,,Cologne Gazette“ da su se Crnogorci praktično bez većeg otpora, nakon odlaska kralja i bitke na Mojkovcu predali – iz puke nemaštine. I realne opasnosti da će masovno te zime umirati od gladi... A da su Austrijanci polako, danima pripremali teren za ,,tihu submisiju“ i predaju oružja.

I konačno, realnu sliku nemaštine, ekskluzivno

za Tribjun, pruža tadašnji crnogorski konzul u Njujorku, kapetan Anto Seferović. Sasvim živopisan lik, kanadski trgovac koji je tokom rata više puta privođen i zatvaran – jer je ilegalno lobirao i organizovao prevoz crnogorskih iseljenika, tada već američkih državljana, kao dobrovoljaca za rat u koji se Amerika još nije miješala.

E, taj Seferović opisuje zakrpljene ili poderane uniforme, vojnike u opancima na snijegu u Mojkovačkoj bici. Njihove žene i djecu skrivene po kolibama, katunima i pećinama, u snijegu ostavljene na milost i nemilost vukovima, dok čekaju vijest sa bojišta... Paljbu po austrijskim topovima – iz pušaka, običnim crnim barutom... I na kraju pitanje: pa kako ste uopšte mislili, da se Crna Gora tako može odbraniti? I zar stvarno mislite da se nije moglo pomoći? S. STAMENIĆ

Četvrtak, 23. septembar 2021.

27

,,Merry Christmas, Mr Lawrence“: Dejvid Bouvi u legendarnom filmu Nagise Ošime

LONDON CALLING

Freški kvir objektiv robleme s kojima se suoč av a j u p r i p a d n i c i LGBTQ zajednice možemo pronaći u svim ćoškovima svijeta. Nažalost, prethodna krizna i ova čudnjikava, adaptirajuća 2021. godina nijesu pomogle, pa su se na nekim mjestima problemi udvostručili.

U analizi svjetskih stručnjaka najviše se pominje istočni dio planete, odnosno Azija, koja je ko zna koji put identifikovana kao žarište, pa su se kampanje za pravno priznanje i zaštitu braka istih polova reaktivirale.

Jedna od njih nastavila je put u britanskoj metropoli.

Ovogodišnji program uključuje 37 naslova, dugometražnih i onih kratke forme, od kojih preovladavaju klasične retrospektive, mejnstrim, kao i djela nezavisne produkcije iz 15 zemalja.

Osmišljen je tako da upozori na konvencionalna shvatanja porodice i izazove debate koje se mogu pogledati kroz freški kvir objektiv.

Borba za autentičnu reprezentaciju problema rase i seksualnosti ne smije stati i čini se kao da je film najdirektniji i najpristupačniji medij koji nam daje priliku da se posvetimo gorućim problemima u društvu - kazao je direktor Ji Vang na otvaranju drugog izdanja filmskog festivala ,,Queer East“ Na otvaranju u ,,Genesis“ bioskopu na istoku Londona posjetioci su imali prilike da vide,,Daughters“ Hađime Tsuda iz 2000. godine o dvije prijateljice čiji se život mijenja nakon što jedna ostane trudna. Najpoznatije LGBTQ filmsko djelo iz Azije, ,,Lan Yu“ Stenlija

Kvona, ,,duboki“ portret veze uspješnog biznismena i krajnje osjetljivog studenta, obilježilo je 20. godišnjicu na ovogodišnjem festivalu.

Bouvi u Japanu

Od blokbastera prikazan je legendarni anime komad

queereast.org.uk

P

queereast.org.uk

,,Lan Yu“: Duboki portret veze biznismena i studenta

Protiv konvencija

- Borba za autentičnu reprezentaciju problema rase i seksualnosti ne smije stati i čini se kao da je film najdirektniji i najpristupačniji medij koji nam daje priliku da se posvetimo gorućim problemima u društvu - kazao je direktor Ji Vang na otvaranju drugog izdanja filmskog festivala ,,Queer East“.

,,Dear Tennant“: Moćna filmska priča o legalizaciji istopolnih brakova na ostrvu Tajvan

,,Daughters“: Drama prijateljica kojima se život mijenja kada jedna ostane trudna

,,Ghost in the Shell“ Mamoru Ošija iz 1995. godine koji na specifičan način opisuje ,,inverziju tradicionalnih polova“.

Ipak, najviše pažnje privukla je projekcija legendarnog komada Nagisa Ošime ,,Merry Christmas, Mr. Lawrence“ iz 1983. godine sa Dejvidom Bouvijem u glavnoj ulozi. Ovom ratnom dramom o prijateljstvu i opsesijama u japanskom ratnom logoru, u borbi za Zlatnu palmu, Ošima je izgubio od japanskog kolege Šohei Imamure i fenomenalne drame ,,The Ballad od Narayama“.

Sasvim adekvatno, priča o legalizaciji istopolnih brakova na Tajvanu ,,Dear Tenant“ Ju-Či Čenga iz 2000. godine zatvorio je festival.

Fenomenalna drama pokušala je odgovoriti na pitanje spremnosti tajvanskog društva da suzbije konvencionalne forme porodice i prihvati ,,različitosti“.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić