Dnevni list Pobjeda 23.10.2022.

Nelegalne radove kriju iza Rješenja Agencije za zaštitu životne sredine

Imam ja papire, brate, da su mi odobrili, u Baru su nam odobrili. Odobrio nam je neko nadležan, a ne neko nenadležan. Rekli su mi đe da tražim i ja sam to dobio – rekao je za Pobjedu nastojatelj Manastira Moračnik Nikolaj Bašanović. Da nije bilo nikakvog zahtjeva Mitropolije crnogorsko-primorske potvrdila nam je i pomoćnica sekretara za uređenje prostora u Opštini Bar Darinka Martinović-Milošević

Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu „Džon Hopkins“, smatra da je pasivnost u diplomatiji izuzetno opasna

U Vašingtonu se ne čuje crnogorski glas

Stvoren je narativ u nekim krugovima da je Aleksandar Vučić spreman na saradnju sa Zapadom i da mu treba pomoć, i oni su voljni da budu strpljivi sa njim. Znaju oni da on ne sarađuje, ali nemaju nikakvu korist od toga da ga odgurnu od sebe. A on to mnogo vješto koristi i oblikuje percepcije o Balkanu, kako među republikancima tako i među demokratama. Kad smo kod toga, takođe treba istaći da drugih glasova, a među njima i crnogorskog, skoro i da nema u Vašingtonu

važno da

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske objavilo je da najava uklanjanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj i ostavka Vuksanovića ne smiju obeshrabriti Hrvate u toj zemlji 5.

STR. 2.

odsto

imaju muško dijete

da li odabir pola ipak treba dozvoliti porodicama u kojima nema muške djece, rezultat je istraživanja Davidović

Dragan Veselinov

STAV: Dr Dragoljub Drašković

Avio-kompanija To Montenegro i dalje osjeća posljedice gašenja Montenegro Airlines-a Šćuric: Gašenje MA bilo nepotrebno i rezultat je političkog revanšizma

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Arktik se zagrijava brže nego što su naučnici pretpostavljali Spalević: Do kraja vijeka nivo mora će nam porasti za 62 centimetra

Pristanište

i pristupni put još jedan u nizu spornih projekata Mitropolije crnogorsko-primorske SPC na ostrvu Moračnik

Ministar bez portfelja podnio ostavku zbog smjene Konjevića i Krivokapića Vuksanović: Moj ostanak u Vladi bio bi kompromitacija

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije objasnio da je ministrima prestao mandat izglasavanjem nepovjerenja Vladi Blažić: Skupština ne može razrješavati ove ministre jer su oni sada samo vršioci dužnosti

PODGORICA – Skupština Crne Gore ne može ,,razrješavati“ ministre jer oni nijesu ministri već vršioci dužnosti ministara kojima je već prestao mandat izglasavanjem. nepovjerenja Vladi – kazao je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, komentarišući odluku Skupštine da razriješi ministre Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, iako Vlada nije u mandatu od 19. avgusta.

Blažić je kazao da ,,kada je Vlada pala, odnosno kada joj je izglasano nepovjerenje, tada je i predsjedniku i svim članovima te vlade prestao mandat po sili Ustava“. - Ustav propisuje da vlada, kojoj je prestao mandat po bilo kom osnovu, nastavlja sa radom do izbora nove (član 110 Ustava), tj. do parlamentarnih izbora i određivanja mandatara za izbor nove vlade u roku 30 dana od dana konstituisanja Skupštine (član 103 Ustava). Trenutno pravno stanje je da je Vladi prestao mandat i da je sada njen pravni status takav da su članovi Vlade u statusu samo ,,vršilaca dužnosti“ članova Vlade. Dakle, Skupština Crne Gore ne može ,,razrješavati“ ministre jer oni nijesu ministri već vršioci dužnosti ministara kojima je već prestao mandat izglasavanjem. nepovjerenja Vladi –objasnio je Blažić.

Prema njegovim riječima, u tom pravnom kontekstu, Skupština je trebala da izabere dva nova v. d. ministra, a istovremeno se, kako je kazao, istim aktom konstatuje da postojećim prestaje status v. d. ministra ili obratno.

- Takav pojedinačni akt ima obilježja konstitutivnog akta kod izbora novih v. d. ministara i deklaratornog akta kojim se samo konstatuje, a ne odlučuje, prestanak vršenja v. d. funkcije bivših v. d. ministara – objasnio je Blažić.

Skupština je u petak glasovima 41 poslanika partija koje su činile većinu nakon 30. avgusta

Đorđije Blažić

Vuksanović podnio ostavku zbog smjene Konjevića i Krivokapića

Ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović podnio je ostavku na tu funkciju nakon što je parlament razriješio Raška Konjevića i Ranka Krivokapića - Nakon dešavanja u Skupštini i nelegalne smjene ministara Konjevića i Krivokapića, podnosim ostavku na mjesto ministra u Vladi Crne Gore. Smatram da je motiv za smjenu ministara u već smijenjenoj vladi postavljanje spomen-ploče u Morinju, a da su uzroci mnogo dublji, ali i očigledni - Konjević i Krivokapić smijenjeni su jer brane interese Crne Gore i zastupaju fundamentalne vrijednosti na kojima počiva njena državnost - naveo je Vuksanović u saopštenju.

Ti su interesi, kako je rekao, ujedno i interesi hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

- Stoga bi moj ostanak u Vladi, pa i u tehničkom mandatu, bio kompromitacija i iznevjeravanje vrijednosti za koje se HGI i ja borimo sve ove godine - naglasio je Vuksanović.

U svijesti su mu, kako je rekao, svi oni slobodoumni ljudi koji

su devedesetih godina digli glas protiv agresije na Hrvatsku i klicali ,,Oprosti nam, Dubrovniče“.

PODGORICA – Stvoren je narativ u nekim krugovima da je Aleksandar Vučić spreman na saradnju sa Zapadom, i da mu treba pomoć, i oni su voljni da budu strpljivi sa njim. Znaju oni da on ne sarađuje, ali nemaju nikakvu korist od toga da ga odgurnu od sebe. A on to mnogo vješto koristi, i oblikuje percepcije o Balkanu, kako među republikancima tako i među demokratama. Kad smo kod toga, takođe treba istaći da drugih glasova, a među njima i crnogorskog, skoro i da nema u Vašingtonu – kaže u intervjuu za Pobjedu profesor na Univerzitetu „Džon Hopkins“ Siniša Vuković. Vuković smatra da je pasivnost u diplomatiji izuzetno opasna, a snishodljivost dugoročno urušava kredibilitet.

POBJEDA: Objavljen je daleko najlošiji Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru. Vlada nije uspjela da ostvari ni trećinu obaveza i država se udaljava od Brisela, a društvo od evropskih vrijednosti. Jesmo li izgubili šansu za brži ulazak?

U Vašingtonu čuje crnogorski

- Moja ostavka je i dug prema tim hrabrim Crnogorkama i Crnogorcima, kao i prema svim građanima koji su sanjali slobodnu i samostalnu, grasku Crnu Goru u EU i NATO - poručio je Vuksanović. R. P.

đansku i demokrat-

2020. godine, razriješila ministre odbrane i vanjskih poslova, Konjevića i Krivokapića. Inici-

jativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović I. K.

Krivokapić: Premijer me je neustavno proglasio personom non grata u paloj vladi

- Sedam dana nakon što me je Ruska Federacija proglasila za personu non grata, premijer, kojem je izglasano nepovjerenje, proglasio me neustavno za personu non grata u paloj vladi. Dragi

prijatelji, hvala na plodotvornoj saradnji - napisao je Ranko Krivokapić na Tviteru.

- Nastavljamo naše savezništvo! Слава Україні - poručio je Krivokapić.

VUKOVIĆ: Teško je reći. Ako pažljivo pročitate Izvještaj viđećete da se srž kritike zasniva na isticanju političke nespremnosti vlasti i političkih elita u Crnoj Gori da se fokusiraju na one teme i prioritete koji su jasno definisani kao uslov za dalje približavanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako vlasti nijesu voljne da ispune zacrtano, i pri tom svjesno rade upravo ono što im je rečeno da skreće Crnu Goru sa evropske agende, onda ćete razumjeti da se nikome u Briselu ne žuri da takvu Crnu Goru po nekoj ubrzanoj proceduri, na mala vrata, uvede u Evropsku uniju. Izvještaj ne obiluje samo kritikama, već i nudi i veoma jasne razloge za iste, podcrtavajući da se previše vremena i energije potrošilo upravo na pitanja koja su direktno doprinijela produbljivanju političke krize, a da se istovremeno nije ostvario ni minimum predviđenog kako bi se moglo uopšte razgovarati o daljem putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Mogućnost ubrzanog puta o kojem govorite je proizvod političkog momenta, i samim tim rezultat političke volje donosioca odluka u Briselu. S obzirom na to da trenutno u Crnoj Gori ne postoji politička volja da se ispuni ono što je zadato, jedino što ostaje da se vidi je stepen strpljenja i razumijevanja u Briselu za ono što se dešava u Crnoj Gori. Za sad se iz Izvještaja može zaključiti da pored razočarenja zbog neispunjenog postoji i određena doza sumnje koliko je Crna Gora u ovom trenutku istinski pouzdan kandidat za bilo kakve ubrzane procedure.

POBJEDA: Utisak je da ne postoji ni efikasna strategija SAD ka ovom regionu. Da li su SAD, a samim tim i Zapad kao cjelina, spremni za

Zapadu nije u interesu prepustiti Crnu Goru ruskom uticaju a samim tim ni srpskom, imajući u vidu njihovu trenutnu povezanost. Nažalost, sve to i dalje zavisi od one početne pretpostavke da je dogovor Srbije i Kosova zapravo ključ rješenja situacije u regionu, i da će to obesmisliti etnonacionalističke poltike u bliskoj budućnosti. Bojim se da bi to samo dalo dodatnog goriva onima koji zapravo uživaju u ulozi žrtve da ojačaju svoje antizapadne stavove i politike, i upuste se u mnogo destruktivnije akcije jer već odavno postoji dovoljno formirana masa onih koji smatraju da im je Zapad zapravo nešto već „uzeo“

,,resetovanje“ njihove politike prema Zapadnom Balkanu, ili će se diplomatska retorika svoditi samo na priču o borbi protiv korupcije –što je bila odlika Tramp-Grenel balkanske politike?Je li na vidiku nova strategija?

VUKOVIĆ: U prethodnih par dana mogli ste viđeti da se Za-

pad i te kako aktivirao na Zapadnom Balkanu. Nije tajna da neke teme u regionu imaju mnogo izraženiji stepen hitnosti u odnosu na mnoštvo drugih i, nažalost, nerijetko se moglo viđeti da je zapadnim izaslanicima bilo izuzetno teško da nađu strategiju koja bi objedinila te prioritete u jednu koheren-

Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu „Džon Hopkins“,

Adrijan Vuksanović

M. BABOVIĆ

U CRNOJ GORI NE POSTOJI POLITIČKA VOLJA DA SE ISPUNI ONO ŠTO BRISEL TRAŽI: Siniša Vuković

Građani biraju lokalnu vlast

Vašingtonu se ne crnogorski glas

Samo zvanični zaključci obavezuju državu

POBJEDA: U Izvještaju EK je naznačeno da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije izazvalo tenzije u društvu, komesar za proširenje Varhelji, koji je predstavio Izvještaj, smatra da se to nije desilo. Da li je ovo dokaz da EU nema jedinstve nu politiku ka Crnoj Gori i da nema mehanizme da obuzda štetni uticaj u svojm redovima?

VUKOVIĆ: Verba volant, scripta manent. Nema tu nikakve misterije. Treba uvijek znati razdvojiti ono što je jasno i nedvosmisleno artikulisano kao zvanični zaklju čak višemjesečne analize stepena ispunjenja zadatog, od bilo koje druge poruke koja je bazirana na ličnim interpretacijama tih istih zvaničnih zaključaka. Svako ima pravo da iznese svoju interpretaciju, ali jedino što Crnu Goru obavezuje u ovom trenutku su zvanični zaključci koji su javno dostupni svima na uvid.

koje su kompatibilne sa evrop skom agendom. Da je „Otvore ni Balkan“ bio kompatibilan ne bi se radio potpuno novi do govor na istu temu, koji se ni u jednom dijelu ne poziva na ono što su namjere „Otvore nog Balkana“.

POBJEDA: U međuvreme nu ruski proksiji mešetare regionom, a Beograd im je novo utočište. Da li smatrate da se iza tolerancije koju Za pad pokazuje prema Vučiću krije plan da on prizna Koso vo, a da u zamjenu za to Crna Gora i dio Bosne ostanu nje gova sfera uticaja? Koliko je ovo realno, s obzirom na to da su kroz istoriju grani ce na Balkanu uvijek zavisi le od dogovora velikih sila?

Danas izbori u 14 opština

tnu i sveobuhvatnu strategiju. To je razumljivo prije svega jer u svim pregovorima uvijek je korisno imati dovoljno mane varskog prostora, dok veoma izričite političke poruke suža vaju taj prostor i obeshrabruju učesnike da sagledaju moguć nost da nađu kompromisno rješenje. Problem nastaje ka da se taj kompromis stvara na štetu onih koji ne učestvuju u tim razgovorima. Bojim se da Crna Gora odavno nema direk tnog uticaja na mnoge proce se o kojima pričamo, pa dolazi mo u situaciju da kada nijeste za stolom – onda ste sigurno na meniju. Pasivno prihvata nje svega što se artikuliše na Zapadu kao moguće rješenje ne čini Crnu Goru partnerom, već prije svega pokazuje da Cr na Gora nije u stanju konstruk tivno doprinijeti razgovoru pa radije prihvata sve što se dru gi dogovore. Pasivnost u diplo matiji je izuzetno opasna, a sni shodljivost dugoročno urušava kredibilitet.

POBJEDA: Čini se da mno ge evropske adrese, pa i one najznačajnije, još uvijek če kaju inicijativu Vašingtona na Balkanu. Ako ni ukrajin ska tragedija i njene reper kusije nijesu dovoljan pod sticaj za promjenu, onda će i

Međutim, u posljednje vrijeme svjedočite mnogo većem pritisku na Vučića, jasnim signa lima da se dogovor sa Kosovom mora ostvariti, da „Otvoreni Balkan“ ako bi da preživi mora biti inkluzivan i u pot punosti harmonizovan sa Berlinskim procesom, što je tehnički i politički apsolutno nemoguće

mnoge moguće stvari na Za padnom Balkanu ostati – be znadežno nemoguće. Kako je moguće da se SAD oštri je ne suprotstave Vučićevoj nacionalističkoj politici na Balkanu, umjesto što podr žavaju sumnjivu inicijativu „Otvoreni Balkan“?

VUKOVIĆ: Koliko god zvu čalo kontraintuitivno, Ameri ci u ovom trenutku nikako nije u koristi da antagonizuje Vuči ća i time u potpunosti odgurne Srbiju od Zapada. Svima je ja sno da su društvene okolnosti u Srbiji takve da njihove vlasti veoma lako koriste to stanje da trguju sa Zapadom, nerijetko koristeći metode ucjene, i ti me makar privremeno stvaraju utisak da je Vučić (jer je to izra zito personalizovana vlast) za pravo ključna karika svih rješe nja na Zapadnom Balkanu. Da budem precizniji, Amerikan ci ne žele u potpunosti prepu stiti Vučića Rusiji; tj. ne žele da ga se javno odreknu; više im se isplati da ga drže makar malo u svojoj orbiti nego da od Srbije naprave novu Bjelorusiju. Za

Zapad je ovo podnošljiva situ acija. Podnošljivija od eventu alnog scenarija đe bi Srbija u potpunosti slijedila sve sto kaže Rusija. Za sad makar djelimič no Vučić sluša i njih, i njima je to, nažalost, dovoljno. Stvoren je narativ u nekim krugovima da je Vučić spreman na sarad nju sa Zapadom i da mu treba pomoć, i oni su voljni da budu strpljivi sa njim. Znaju oni da on ne sarađuje, ali nemaju nikakvu korist od toga da ga odgurnu od sebe. A on to mnogo vješto ko risti i oblikuje percepcije o Bal kanu, kako među republikanci ma tako i među demokratama. Kad smo kod toga, takođe treba istaći da drugih glasova, a me đu njima i crnogorskog, skoro i da nema u Vašingtonu. Međutim, u posljednje vrijeme svjedočite mnogo većem priti sku na Vučića, jasnim signali ma da se dogovor sa Kosovom mora ostvariti, da „Otvoreni Balkan“ ako bi da preživi mo ra biti inkluzivan i u potpunosti harmonizovan sa Berlinskim procesom, što je tehnički i politički apsolutno nemogu će. Svjedočite da je nedavno u okviru Berlinskog procesa ostvaren dogovor o recimo pri znanju diploma i slobodnom kretanju ljudi između svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Ne tako davno u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ potpisani su memorandumi o razumije vanju kojima se, između osta log, priznaju diplome između tri zemlje članice. I pored či njenice da Skoplje i Tirana još uvijek ništa nijesu ratifikova li kada je u pitanju „Otvoreni Balkan“, i da je to tema za se be, nakon ovoga što se desilo u okviru Berlinskog procesa ja sno se može razumjeti šta zna či američka poruka da prizna ju samo regionalne inicijative

VUKOVIĆ: Ono što ohrabru je su mnogobrojne analize i za ključci značajnih institucija sa Zapada koje već sada ned vosmisleno stavljaju svima do znanja ko su ruski proksiji u regionu. Viđeli ste da je Stejt department iznio svoj izvje štaj o toj temi. I jasno se nave lo ko su akteri na koje Vašin gton obraća posebnu pažnju kada je u pitanju njihovo su djelovanje u malignom utica ju Rusije na region. Dakle, slika je jasna. Istovremeno, vratiću se na prethodni odgovor kada je u pitanju pregovaračka od nosno posrednička strategi ja zapadnih zemalja na najur gentnija pitanja. Sada smo u situaciji da je strategija takva da se temama u regionu pristu pa konsekutivno. Prva tema, za koju smatraju da je najvažnija, su odnosi Srbije i Kosova, i me đusobno priznanje. I tu se ula žu najveći napori. Pretpostav ka je da će se tim dogovorom zapravo relaksirati odnosi u re gionu jer će se etnonacionali stičke retorike obesmisliti a ti me možda i isti akteri, naročito u Beogradu, obeshrabriti da je ikad više koriste. S obzirom na to da je Crna Gora samo nije mi posmatrač u tom procesu, jasna je bojazan onih koji isti ču da Vučić možda traži ne ku vrstu kompenzacije u vidu sfere uticaja u zamjenu da tako radikalan politički potez. Me đutim, ako imamo u vidu sko rije akcije crnogorskih obavje štajnih službi koje su razotkrile rusku obavještajnu mrežu u Crnoj Gori, znamo da je to re zultat saradnje crnogorskih i zapadnih struktura. Dakle, Za padu nije u interesu prepustiti Crnu Goru ruskom uticaju a sa mim tim ni srpskom, imajući u vidu njihovu trenutnu poveza nost. Nažalost, sve to i dalje za visi od one početne pretpostav ke da je dogovor Srbije i Kosova zapravo ključ rješenja situacije u regionu, i da će to obesmisli ti etnonacionalističke poltike u bliskoj budućnosti. Bojim se da bi to samo dalo dodatnog gori va onima koji zapravo uživaju u ulozi žrtve da ojačaju svoje antizapadne stavove i politike, i upuste se u mnogo destruktiv nije akcije jer već odavno po stoji dovoljno formirana masa onih koji smatraju da im je Za pad zapravo nešto već „uzeo“. M. JOVIĆEVIĆ

PODGORICA – Izbori se danas održavaju u 14 opština, a glasačko pra vo ima oko 350 hiljada građana. Građani izlaze na birališta u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Ze ti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku.

Prema podacima MUP-a, biračko pravo u glavnom gradu ima 143.523 građa nina, u Baru je upisano 39.854 glasača, Bijelom Po lju 39.469, Pljevljima 24.592, Rožajama 22.806, u Bud vi ih je 18.783, Danilovgra du 13.179, Zeti 12.524, Tivtu 11.993, Plavu 9.364, Kolaši nu 6.097, na Žabljaku 3.031, dok ih je najmanje u Pluži nama i Šavniku 2.382, od nosno 1.968. Iz MUP-a su ukazali da se građani pu tem sajta www.biraci.me ili putem kol centra 19820 be splatno mogu informisati o mjestu glasanja. Izborna tišina trajaće do za tvaranja birališta, u nedjelju u 20 sati. V. d. vrhovne državne tuži teljke Maja Jovanović po ručila je da je ova institu cija spremna za današnje izbore te da je rukovodio cima državnih tužilaštava naložila da organizuju de žurstva, kako bi, u slučaju eventualnih krivičnih dje la, reagovali pravovreme no. Jovanović ih je, kako je saopšteno iz VDT-a, isto vremeno podsjetila na zna

čaj proaktivnog pristupa u radu, kao i na obavezu Vr hovnog državnog tužilaš tva da svakodnevno djeluje isključivo u skladu sa Usta vom i zakonom, kako prije, tako tokom i poslije izbor nog dana. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je biračke odbore, državnu i opštinske izborne komisi je da ostave po strani poli tičke i partijske razlike i da se posvete zakonitom spro vođenju izbornog postupka.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica pozvao je sve učesnike na izborima da uklone svoje štabove od biračkih mjesta, da se uzdr že od nasilja i omoguće bi račima da slobodno i neo metano donesu odluku da li i za koga žele da glasaju. Apelovao je i na tužilaštvo i policiju da se uzdrže od prekomjernih reakcija to kom izbornog dana, ali i da aktivno djeluju u slučaju krivičnih djela u izbornom procesu. Lokalne izbore u Crnoj Go ri pratiće 344 akreditovana posmatrača CDT-a i to na svim biračkim mjestima u Podgorici, dok će u ostalim opštinama mobilni timovi obilaziti mjesta po unapri jed pripremljenoj metodo logiji. Iako, kako su naveli, tokom dana neće organi zovati klasične pres konfe rencije, javnost će obavje štavati putem svog portala www.cdtmn.org , društve nih mreža i Jutjub kanala CDT Crna Gora. R. P.

Popovi dočekuju birače na Dobrakovu

PODGORICA - Sveštenstvo Crkve Srbije uključeno je i ove godine u političke aktivnosti u susret lokalnim izbori ma koji će sjutra biti održani u Crnoj Gori. M portal saznaje da su danas na GP Dobrakovo sveštenici Cr kve Srbije dočekivali birače koji pristižu u Crnu Goru iz Srbi je. Sveštenici su u rukama nosili fascikle i spiskove sa onima koji bi trebalo da glasaju. Za ovu priliku, saznaje M portal, na GP Dobrakovo isključene su nadzorne kamere. R. P.

Hopkins“, smatra da je pasivnost u diplomatiji izuzetno

Sveštenstvo Crkve Srbije uključeno u izbore u Crnoj Gori

Najava uklanjanja spomen-ploče ne smije da obeshrabri Hrvate u Crnoj Gori

PODGORICA - Ministar stvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske objavilo je da najava uklanjanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori ne smije obe shrabriti Hrvate u toj zemlji i poručilo da pozdravlja inicijativu i postavljanje te spomen-ploče, kao veliki korak za jačanje dobrosu sjedskih odnosa i gradnju mostova prijateljstva, te

suočavanje s prošlošću. - Nedavni događaji politizira nja spomen-ploče i najavljiva nje njenog uklanjanja, na mje stu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori, koja je otkrivena u organizaciji Ministarstva vanj skih poslova Crne Gore i Mi nistarstva odbrane Crne Gore 10. oktobra 2022, ne smije obe shrabriti Hrvate u Crnoj Gorinaveo je MVEP dodajući da su dvojica do juče ministara Crne Gore Ranko Krivokapić i Raš

ko Konjević argumentovali is punjenje svih zakonskih uslova za postavljanje ploče, pravno i vrijednosno.

Ovaj čin samo je nastavak ko memoracije kada su prošle go dine hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov tadaš nji crnogorski ministar Đorđe Radulović zajednički obilježi li trideset godina od uspostav ljanja zloglasnog logora u Mo rinju, piše u saopštenju.

- Pozdravljamo ovogodišnju inicijativu i realizaciju postav ljanja spomen-ploče, koja je veliki korak za jačanje dobro susjedskih odnosa i gradnju mostova prijateljstva, te suoča vanje s prošlošću. To je ujedno civilizacijski čin i kulturološki gest, ispravni put prema evrop skoj porodici kojoj Crna Gora i pripada. Skladno univerzal nim vrijednostima, ovo je ned vosmisleno jasan putokaz Crne Gore za snaženje evropske per

Crna Gora u mreži ruskih špijuna

PODGORICA - Aktuelna bez bjednosna dešavanja sa kraja septembra 2022. godine pono vo su bacila svjetlo na hibrid no rusko djelovanje u Crnoj Gori, ovog puta kroz dobro organizovanu obavještajnu mrežu, s ciljem prikupljanja povjerljivih podataka jedne NATO članice – stoji u analizi Digitalnog forenzičkog cen tra (DFC) „Crna Gora u mreži aktivnosti GRU“ čiji je autor Milan Jovanović.

Podsjećaju da je akcija 29. sep tembra, koju su sprovele partner ske službe sa MUP-om Crne Gore i ANB-om, rezultirala uskraćiva njem boravka za šest ruskih di plomata i zabranom ulaska u Cr nu Goru za 28 stranih državljana koji su, kako se navodi, radili za in terese stranih službi. Navode da je među osumnjičenima za rad za obavještajnu službu Rusije i biv ši portparol Ministarstva vanj skih poslova Radomir Sekulo vić koji je, prema informacijama ANB-a, bio dio špijunske mre že koju je formirao obavještajac ruske Vojne obavještajne službe GRU Igor Zajcev - ANB je evidentirao dolazak Za jceva u Crnu Goru u više navrata, završno sa 2018. godinom, kad je imao kontakte sa Sekulovićem. Tada je utvrđeno da je ruski oba vještajac donio novu opremu za šifrovanu komunikaciju koju je predao Sekuloviću, što je upra vo modus operandi obavještaj ne mreže koju je Zajcev formirao i vodio širom Evrope. Sekulović je

u MVP na toj funkciji bio za vri jeme državne zajednice Srbije i Crne Gore, preko 30 godina za pošljen na konzularnim poslo vima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Indikativno je da je Sekulović dugo radio na konzularnim poslovima u afrič kim zemljama, u vrijeme kada je Igor Zajcev, kao pripadnik Četvr tog odjeljenja GRU bio zadužen za Afriku - stoji u analizi. Igor Zajcev, rođen 6. aprila 1954. godine, vodio je obavještajnu mrežu GRU koja je djelovala u više evropskih zemalja i u koju su bili uključeni i pripadnici admi nistracija tih država još od 1990. godine. Nakon dojave austrijskim vlastima, tokom 2018. godine, ot krivena je jedna od najuspješnijih operacija koje je Zajcev vodio, od nosno njegove veze sa pukovni kom austrijske vojske Martinom Mulerom, kojeg je sud progla sio krivim i 2020. godine osudio na tri godine zatvora za odava nje povjerljivih vojnih podataka Rusiji. U međuvremenu, austrij ski sud je izdao nalog za hapše nje Zajceva, nakon što su otkri veni dokazi sugerisali da je on bio glavna kontaktna tačka za austrij skog pukovnika. Prema dostu pnim podacima i dokazima, Zaj cev je obučio pukovnika Mulera za korišćenje sofisticirane opre me za komunikaciju, koju je ovaj koristio za prenošenje povjerlji vih informacija Moskvi. Muler je bio temeljno obučen da se poveže sa ruskim vojnim satelitima Stre la-3 dok su letjeli iznad Central ne Evrope.

Penzionisani austrijski pukovnik sarađivao je sa ruskom vojnom obaveštajnom službom od 1987. godine, zauzvrat primivši uku pan iznos od najmanje 280.000 eura. Posljednjih pet godina pri je penzionisanja proveo je radeći u Odjeljenju za strukturno plani ranje Ministarstva odbrane Au strije u Beču. Martin Muler je Rusiji odavao povjerljive podat ke o vazduhoplovstvu, artiljeriji i migrantskoj krizi. Kao pukov nik partnerske vojske učestvo vao je u više NATO događaja, pa je tako uspio da dobije detaljne informacije o tome koje metode Alijansa koristi za zaštitu od na pada improvizovanim eksploziv nim napravama, koji su jedan od najčešće korišćenih oružja tali bana protiv savezničkih trupa u Avganistanu. Bio je važan adut GRU zbog če stih susreta sa ruskim špijunima ne samo u Austriji, već i u Slovač koj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Posebno je obučavan i na raspolaganju mu je bila tehnika za uspješno obavljanje špijunskih aktivnosti za potrebe Rusije. Mu ler se tokom svoje špijunske kari jere lično sreo i sa ruskim agenti ma, od kojih su neki poznati i po aktivnostima koje su realizova li u Crnoj Gori. Jedan od njih je i Eduard Šišmakov, kojeg je Viši sud u Podgorici osudio na 15 go dina zatvora zbog učešća u poku šaju terorizma na dan parlamen tarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pored Šišmakova, Muler se susreo i sa Andrejem Averja novim, komandantom njegove

spektive, kao i primjene evrop skih vrijednosti i načela među narodnih konvencija. Jednako tako, to je važan čin priznanja zločina počinjenih nad hrvat skim narodom u ime agresora - ističe MVEP.

U saopštenju se dodaje da je predsjednik Hrvatske građan ske inicijative Adrijan Vuk sanović odlučio da podnese ostavku na dužnost ministra, ističući kako su čast i pijetet pre ma žrtvama ratne agresije važ

jedinice 29155, specijalizovane za atentate ili sabotaže u cilju de stabilizacije evropskih zemalja. Pored ostalog je, kako se navodi u analizi, stajala i iza trovanja Ser geja Skripalja i njegove ćerke u Solsberiju u Engleskoj, podmeta nja eksplozije u skladištu municije na jugu Češke 2014. godine, kada su poginula dvojica čeških vojni ka, kao i pokušaja prevrata u Crnoj Gori, 2016. godine. Iz DFC ukazu ju da Zajcev nije nadgledao samo Mulera, već i čitavu obavještajnu mrežu ruskih agenata – odnosno agenata GRU koji pod diplomat skom zaštitom djeluju u regionu Centralne Evrope – koji su komu nicirali sa njim ili koji su bili posla ti da prikupljaju informacije. To su bili isti agenti koje je Slovačka pro tjerala 2020. godine nakon zlou potrebe slovačkih viza u atentatu na čečenskog aktivistu u Berlinu. U periodu finalizacije pristupanja Crne Gore NATO-u, koji se pre klopio sa parlamentarnim izbori ma u oktobru 2016. godine, Rusija se značajno aktivirala i intenzivi rala svoje prisustvo ne samo pu tem dezinformacionih kampa nja ruskih medija, pokušaja puča, već i sajber napada GRU-a odno sno njihove ATP28 grupe Advan ced Persistent Threat 28, poznate kao Fancy Bear). Na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, Crna Go ra se suočila sa učestalim DDoS napadima (napad distribuisa nog uskraćivanja usluge), koji su ciljali sajtove državnih instituci ja, stranice pro-NATO-a i pro-EU političkih partija, veb stranice ci vilnog društva i posmatrače izbo ra. Kao rezultat ovih aktivnosti, došlo je do obaranja informativ nih i sajtova dijela političkih par tija. Nakon niza napada, počet kom 2017. godine, Crna Gora je zatražila pomoć NATO-a i Veli ke Britanije, što je pomoglo da se uspješno odbiju dva napada kra jem iste godine. R. P.

niji od svih privilegija. Crnogorski parlament smije nio je ministre odbrane i vanj skih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijato re postavljanja spomen-ploče u logoru Morinj.

Uklanjanje spomen-ploče nalo žila je crnogorska inspekcija a premijer u tehničkom manda tu Dritan Abazović je rekao da su to učinili bez konsultaci ja s Vladom i suprotno Zakonu o spomen-obilježjima. N. R.

DPS saopštio da čudi da saznanja o opstrukcijama za tužilaštvo nijesu konkretna

„Spremaju se brojne sabotaže izbornog procesa“

PODGORICA – Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović obavijestio je juče u dva navrata policiju o konkretnim radnjama koje pojedini učesnici na izborima planiraju kako bi opstruisali izborni proces – saopšte no je iz te partije.

- Protivzakonite aktivnosti odnose se na lažno prijavljivanje i zloupotrebu tužilaštva, kako bi se onemogućilo mini-izbornim štabovima naše koalicije da normalno funkcionišu. U tom smislu primijećena su nepoznata lica koja su fotografisa la prostorije u cilju realizacije navedenog plana. Uzgred, čudi nas da ova saznanja ne predstavlja ju konkretne podatke za Osnovno državno tuži laštvo u Podgorici, kako stoji u saopštenju Upra ve policije – saopšteno je iz DPS-a.

Navodi se da je Bogdanović policiju obavijestio da se u jednom broju opština (Podgorici, Šav niku, Baru, Bijelom Polju), kako se ističe, „na ši oponenti, prevashodno pripadnici političkog subjekta koji je prepoznat po izazivanju incide nata, spremaju se da onemoguće otvaranje po jedinih birališta, na mjestima gdje imaju pred sjednike biračkih odbora“.

- Takođe, u saznanju smo da se konkretno u Šavni ku, na izbornim mjestima gdje naši politički opo nenti čine većinu u biračkim odborima, planira tendenciozno prekidanje izbornog procesa ka ko bi se na tim mjestima izbori automatski pono vili. Iako sve ove scenarije smatramo očajničkim potezima, skrećemo pažnju nadležnima i očeku jemo njihovu blagovremenu reakciju. O svakom novom pokušaju sabotiranja izbornog procesa, redovno ćemo obavještavati javnost kako bismo blagovremeno raskrinkali gubitničke planove i spriječili opstrukciju iskazivanja slobodne volje građana – dodaje se u saopštenju. R. P.

Ploča postavljena u Morinju

Analiza Digitalnog forenzičkog centra u vezi sa aktivnostima GRU u našoj državi

Šćuric: Gašenje MA je bilo rezultat političkog revanšizma

PODGORICA - Gašenjem Montenegro Airlines-a krajnje nepotrebno je izgubljen kontinuitet kompanije, putnici, prava i ugovori, koje je ta avio-kompanija posjedovala - ocijenio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On je saglasan sa ocjenama koje odnedavno dolaze iz Odbora direktora To Montenegra da je ta nova nacionalna avio-kompanija u startu izgubila određena tržišta i veliki broj putnika, kao i da zbog diskontinuiteta, koji se desio nakon gašenja MA, nova avio-kompanija, nažalost, nije mogla da računa na brojne resurse.

- Odluka da se ugasi Montenegro Airlines je bila diletantska, krajnje nepotrebna i potpuno pogrešna. Ona je bila rezultat političkog revanšizma i zato danas ima-

Zatvaranje kompanije Montenegro Airlines je bilo krajnje nepotrebno i zato danas Air Serbia ima tri puta više letova i daleko više putnika, iako je MA bio dominantan na linijama između Crne Gore i Beograda. Trebalo je zadržati staru kompaniju, restrukturirati je, smanjiti broj zaposlenih i promijeniti menadžment. Bilo bi to je inije po Crnu Goru, a kompanija bi danas imala bar pet aviona i stotinjak letova sedmično

mo to što imamo u Crnoj Gori – kazao je Šćuric Pobjedi.

IZGUBLJENO POVJERENJE

On smatra da je odluka da se ugasi MA otežala poslovanje To Montenegru. On je istakao da je sa prestankom rada MA izgubljen kontinuitet kompanije i putnici koje je imala.

- Putnici nemaju povjerenje u kompaniju To Montenegro, stvorili su druge putne navike, lete brojnim drugim kompanijama koje su u međuvremenu došle – saopštio je Šćuric.

On dodaje i da su gašenjem Montenegro Airlines-a izgubljena i brojna prava, te ugovori koje je ta kompani-

imala.

- Izgubljeno je enormno puno, u prvom redu IATA članstvo, code-share ugovori, slotovi (prava na slijetanje), ugovori sa radnicima, održavanje aviona, dio flote.

To je bilo krajnje nepotrebno i zato danas Air Serbia ima tri puta više letova i daleko više putnika, iako je MA bio dominantan na linijama za Beograd – rekao je Šćuric.

Prema njegovim riječima krajnja opcija je bila da se kompanija Monte-

negro Airlines ugasi dan prije pokretanja To Montenegra. - No, i to je potpuno nepotrebno. Trebalo je zadržati staru kompaniju, restrukturirati je, smanjiti broj zaposlenih i promijeniti menadžment. Bilo bi to jeftinije po Crnu Goru, a kompanija bi danas imala bar pet aviona i stotinjak sedmičnih letova – kazao je Šćuric.

Predsjednik Odbora direktora To Montenegra Pavle Ljesar, koji je sredinom septembra imenovan na tu funkciju, prije nekoliko dana izjavio je agenciji Mina biznis, govo-

reći o poslovanju nacionalnog avio-prevoznika da je, u cilju sagledavanja trenutnog stanja, važno obuhvatiti širi kontekst i brojne faktore koji su uticali na to. - Počev od samog načina osnivanja To Montenegra, koji je doveo do prekida kontinuiteta između prethodne i novoosnovane avio-kompanije, zbog čega je u startu novoosnovana kompanija izgubila određena tržišta i veliki broj putnika, a uz to je formirana uz minimalna sredstva, odnosno dva aviona - objasnio je Ljesar.

Poslovni rezultat vrlo loš za kompaniju koja ima samo dva aviona

Šćuric je ocijenio da je poslovni rezultat To Montenegra u prvih devet mjeseci ove godine vrlo loš. Prema preliminarnim rezultatima kompanija je u prva tri kvartala ostvarila gubitak od 1,6 miliona eura.

- To je vrlo loš rezultat za kompaniju koja ima samo dva aviona. To je kao da 13 puta veća kompanija Air Serbia ima 20 miliona eura gubitka – kazao je Šćuric.

Ostvareni minus manji je od prošlogodišnjeg, kada je na kraju trećeg

kvartala kompanija imala 2,6 miliona eura gubitka.

Predsjednik borda To Montenegra Ljesar je nadavno saopštio da bi finansijski rezultat bio značajno bolji da nije došlo do porasta cijene avio-goriva.

- Kada govorimo o problemima u poslovanju generalno, onda je potrebno sagledati, između ostalog, i geopolitički aspekt. Zbog situacije u Ukrajini došlo je do velikog poremećaja na tržištu koji se reflektovao i na cijenu

naftnih derivata - rekao je Ljesar. On je kazao da su, samo u ovoj godini, troškovi avio-goriva u kompaniji iznosili 11,4 miliona eura, što je preko 30 odsto učešća u ukupnim troškovima poslovanja.

- Da se cijena goriva zadržala na nivou od prošle godine ili na primjer 2019. godine, za obavljeni saobraćaj, naši troškovi bi bili 4,1 milion eura niži, a samim tim krajnji finansijski rezultat bi bio značajno bolji – saopštio je ranije Ljesar.

On je rekao da zbog diskontinuiteta koji se desio, nova avio-kompanija, nažalost, nije mogla da računa na brojne resurse.

POSLJEDICE

- Novi avio-prevoznik se i dalje suočava sa posljedicama iz perioda kada još nije ni počeo da saobraća - dodao je Ljesar. I Pobjedi su nedavno iz To Montenegra saopštili da im je otežavajuća okolnost pri poslovanju bila tranzicija sa MA na To Montenegro.

- Proces tranzicije pratile su brzoplete odluke, čija posljedica je gubitak značajnih resursa, u prvom redu dva vazduhoplova, zatim članstava u međunarodnim vazduhoplovnim institucijama, pristup globalnim provajderima, većina značajnih sistema koji su bili razvijeni kod prethodnog prevozioca i konačno sama pozicija na tržištu. Sve navedeno predstavljalo je svojevrsnu kočnicu razvoja kompanije koja je mogla u većem procentu da iskoristi potencijal koji postoji - ocijenili su nedavno iz kompanije To Montenegro. Podsjećamo da je tadašnja Poreska uprava 25. decembra 2020. godine, po nalogu

Ministarstva finansija na čijem je čelu tada bio Milojko Spajić blokadom žiro-računa Montenegro Airlines-a, naplatila 3,18 miliona eura, kojim su pokrivene poreske obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih radnika za 11 mjeseci, od novembra 2016. do septembra 2017. godine. Istog tog dana kompanija MA je bila primorana da donose odluku da od 26. decembra 2020. godine prizemlji avione.

Prethodno je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić 24. decembra 2020. godine saopštio da Vlada ne može da donese nijednu zakonitu odluku u korist kompanije Montenegro Airlines, odnosno njenog spašavanja, navodeći da su Vladi ,,vezane ruke odlukama Agencije za zašitu konkurenciju“. Istog dana najavljeno je formiranje nove kompanije To Montenegro za čije je osnivanje država dala 30 miliona eura osnivačkog kapitala. To Montenegro je počeo sa komercijalnim saobraćajem u junu prošle godine. U međuvremenu je kompanija Montenegro Airlines 28. aprila prošle godine otišla u stečaj. S. POPOVIĆ

Avio-kompanija To Montenegro i dalje osjeća posljedice nestanka Montenegro Airlines-a

Ogromni gubici To Montenegra

Alen

PODGORICA - Kancer

grlića materice odnosi više života u Crnoj Gori nego u bilo kojoj zemlji regiona Evrope - kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdrav stvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović na skupu organizovanom radi edukacije zdravstvenih radnika o benefitima HPV vakcinacije.

Dr Borko Bajić iz Instituta za javno zdravlje istakao je zna čaj rada na HPV vakcinaciji kao efikasnom načinu da se na jednostavan način sprije či nastajanje raka grlića mate rice i ostalih tumora koje iza ziva ovaj virus. Naglasio je da rak grlića materice predstavlja podmuklu bolest koja se naj češće javlja bez jasnih simpto ma, zbog čega se kasno otkriva i odnosi živote u velikoj mjeri ako se ne sprovode preventiv ne mjere koje uključuju vak cinaciju, redovne ginekološke kontrole i skrining programe.

Dr Brajović je poručila da je obuka organizovana da bi zdravstveni radnici, na struk turiran način, ,,naoružani“ po trebnim znanjima, vještinama, samopouzdanjem ukazali gra đanima da je HPV vakcina odr živi put za borbu protiv kance ra grlića materice i da spašava živote majki, sestara, kćerki Crne Gore.

Prema podacima SZO u više od 95 odsto slučajeva HPV vi rus je uzrok obolijevanja cer vikalnog kancera.

- Bilo koja od HPV vakcina, koje je prekvalifikovala SZO, sprečava kancer grlića materi

Prvi u Evropi po smrtnosti od kancera grlića materice

Bilo koja od HPV vakcina, koje je prekvalifikovala SZO, sprečava kancer grlića materice u do 90 odsto slučajeva. Naši podaci generisani u 112 zemalja širom svijeta potvrđuju da je HPV vakcina jedna od najbezbjednijih -kaže Brajović

ce u do 90 odsto slučajeva. Naši podaci generisani u 112 zema lja širom svijeta potvrđuju da je HPV vakcina jedna od naj bezbjednijih. Ovo su podaci koji ohrabruju, ali i obavezu ju na intenzivan dijalog i dvo smjernu komunikaciju zdrav stvenih radnika sa roditeljima, ali i drugim akterima koji di rektno ili indirektno obliku ju javno mjenje. Tokom kovid pandemije uvidjeli smo da efi kasan odgovor počiva na kvali tetnoj, efikasnoj kriznoj komu

nikaciji o rizicima i angažmanu zajednice, kao i da u tom pro cesu zdravstveni radnici igraju važnu ulogu, jer uživaju povje renje, a djeluju na temelju na uke i naučnih dokaza – kazala je Brajović.

Zbog toga, kako je navela, SZO u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i IJZ, ulaže napor da jača kapacitet zdravstvenih radnika da bi svoje znanje o be nefitima HPV vakcinacije po dijelili sa građanima na način prilagođen sagovorniku i koji uliva povjerenje, da bi pomogli roditeljima da donesu isprav nu odluku.

- Sva relevantna istraživanja, kao i iskustva širom svijeta po kazuju da su najznačajniji za prihvatanje vakcinacije komu

nikacija i odnos povjerenja iz među zdravstvenih radnika i roditelja, kao i komunikacija unutar porodice i uskog kru ga prijatelja. Nikakva kampa nja, putem medija, društvenih mreža i sl. ne može zamijeniti komunikaciju zdravstveni rad nik - roditelj djeteta koje treba zaštititi. Zato, kada je u pitanju ova vakcina možete primijetiti

obrazovanju“

i promjenu u načinu komunici ranja, prezentovanja činjenica i naglasak na postepeni razvoj i unapređenje povjerenja izme đu roditelja i zdravstvenih rad nika, uz realan pristup, realne ciljeve i jačanje ovog izuzetno važnog preventivnog progra ma uz rad na dugi rok - nagla sila je Brajović. HPV vakcinacija u Crnoj Go

Ono što učimo mlade u školama oformiće našu zajedničku budućnost

PODGORICA – Vrijednosti koje dijelimo se nalaze u osnovi svega što radimo, a te vrijednosti su postale još važnije u svijetu opterećenom krizama, počevši od pandemije pa sve do ruskog rata protiv Ukrajine, poručio je zamjenik šefa misije Ambasade SAD u Podgorici Kris Karber, na otvaranju okruglog stola „Multikulturalizam u srednjoškol skom obrazovanju“.

On je izrazio zadovoljstvo što govori o ovako važnoj temi i dodao da ono što učimo mlade kroz naš obrazovni si stem, ali i našim sopstvenim primjerom, je ono što će oformiti našu zajedničku budućnost i zato je Ambasada SAD po držala napore SOCEN-a da iskaže koli ko su ove teme zastupljene u obrazov nom sistemu Crne Gore.

-Uzimajući u vidu činjenicu da je Crna Gora multikulturalno društvo, Socio loški centar Crne Gore se već duži peri od bavi temom multikulturalizma, i zato smo prije par godina sproveli istraživa nje među učenicima srednjih škola, ko je je imalo za cilj da pruži informacije o tome kakvi su stavovi ovih mladih lju di u odnosu na pripadnike nekih drugih nacionalnih, vjerskih ili etničkih grupa – kazala je dr Milica Kovač-Orlandić ispred Sociološkog centra Crne Gore. Rezultati istraživanja pokazali su da u

Posebno je istaknuto da nastavnici i nastavnice treba da obrazovne sadržaje, literaturu, materijale pa čak i nastavne metode i metode ispitivanja, prilagode potrebama učenika koji dolaze iz različitih grupa, što do sada nije bio slučaj u crnogorskim srednjim školama

ovoj oblasti postoji značajan prostor za unapređenje i da se obrazovni si stem treba i može iskoristiti za formi ranje tolerantnijih stavova mladih ljudi.

Crnogorski obrazovni sistem je razvijao i nastavlja da razvija duh tolerancije, i sa mospoznaju svojih vrijednosti, ali i želju za upoznavanjem drugih kultura, nacija, vjera i ljudi drugačijih opredjeljenja – po ručio je Slobodan Savović, v.d. general nog direktora Direktorata za opšte sred

nje obrazovanje, stručno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete. On je dodao da njegujući ove postulate stvaramo u školama građanina Crne Gore koji zna da njegova sopstvena i kolektivna vrijednost može doći do pu nog izražaja samo i jedino ako prihvati i poštuje druge vrijednosti.

V. d. generalne direktorice Direktora ta za interkulturalizam u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Ljudmila

Popović istakla je da kroz ovakve ak tivnosti stvaramo novi kulturni kod koji bi trebalo da unaprijedi buduć nost Crne Gore.

-Jedino radom sa mladima možemo ostvariti bolji ekonomski prosperitet, bolje socio-kulturno biće i atmosferu u našoj zemlji, kao i veću polititičku sta bilnost – zaključila je Popović.

U okviru drugog panela okruglog sto la koji je juče održan u Podgorici, pred

ri je započela 26. septembra 2022. godine shodno Nacio nalnom planu za sprovođe nje HPV vakcinacije u Crnoj Gori, čiju izradu i realizaciju je podržala SZO. Koordinator aktivnosti na sprovođenju programa dr Milko Joksimo vić zadovoljan je reakcijama roditelja djece kojima je vak cinacija namijenjena. R. P.

stavljena je analiza „Multikulturalno obrazovanje u Crnoj Gori“ autorke dr Nikolete Đukanović, a ključni nalazi pokazuju da dosadašnje reforme obra zovanja nijesu dale puno uspjeha kako bi došlo do integracije ili/i implemen tacije ciljeva multikulturalnog obrazo vanja u postojeći sistem obrazovanja u srednjim školama. To ujedno govori o dosadašnjim reformama obrazovanja kao neadekvatnim, i nedovoljno usmje renim ka demokratizaciji obrazovanja, iako je zvaničan stav institucija i nadlež nih resora da politika obrazovanja po čiva na principu jednakih mogućnosti za sve i interkulturalizmu.

Istraživanje je pokazalo da nastavni pla novi i programi i silabusi predmeta koji se izučavaju ne sadrže predviđene sadr žaje neophodne za razvoj multikultu ralnih vrijednosti u obrazovnom proce su. Posebno je istaknuto da nastavnici i nastavnice treba da obrazovne sadrža je, literaturu, materijale pa čak i nastav ne metode i metode ispitivanja, prila gode potrebama učenika koji dolaze iz različitih grupa, što do sada nije bio slu čaj u crnogorskim srednjim školama. O nalazima istraživanja diskutovali su predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva za ljudska i manjinska pra va, Gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nik šića, Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta CG i Unije srednjoš kolaca Crne Gore.

Okrugli sto je samo jedna od aktivnosti koje su realizovane u okviru projekta „Multikulturalizam u obrazovnom pro cesu kao garant multivjerskog i multiet ničkog sklada“ koji sprovodi Sociološki centar Crne Gore, a koji u cjelosti finan sira Ambasada SAD u Podgorici. R. P.

Obuka organizovana zbog značaja HPV vakcine

Brojne kritike su se čule na okruglom stolu o srednjoškolskom obrazovanju

Alarmantni podaci predstavljeni kroz disertaciju Jovane Davidović na temu ,,Patrijarhalna uvjerenja i medijsko portretisanje rodnih odnosa na primjeru selektivnog abortusa u Crnoj Gori“

PODGORICA – U patrijarhalnom sistemu, abortus i ženino pravo da autonomno raspolaže svojim tijelom, nijesu prihvatljive opcije. Međutim, kada je riječ o ciljanom eliminisanju ženskih fetusa, patrijarhat postaje tolerantniji prema ideji abortusa. To je zaključak doktorskog rada na temu ,,Patrijarhalna uvjerenja i medijsko portretisanje rodnih odnosa na primjeru selektivnog abortusa u Crnoj Gori“, koji je odbranila Jovana Davidović

Jedan od ključnih rezultata do kojih je došla je da postoji nedvosmislena zastupljenost patrijarhalnih uvjerenja koja se odnose na privatnu dimenziju patrijarhata, u odnosu na javnu. Rad je odbranila na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, a tokom doktorskih studija istraživanje je realizovala na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i Univerzitetu Pompeu Fabra u Barseloni.

,,ŽENA NIJE POTPUNA AKO NIJE MAJKA“

Anketirala je 1.000 ispitanika/ca iz različitih djelova Crne Gore, koji svojom rodnom, edukativnom, ekonomskom i starosnom pozicijom odražavaju strukturu odraslog stanovništva, time čineći reprezentativni uzorak. Došla je do saznanja da 40 odsto građana/ki podržava razli-

Za 43 odsto građana važno da u porodici imaju muško dijete

Njena anketa pokazala je da svaki četvrti ispitanik vjeruje da je za ženu najveća privilegija kada dobije muško dijete. Uprkos tome što svega 11 odsto ispitanika otvoreno podržava selektivni abortus, procenat podrške se duplira kada su ispitanici upitani da li odabir pola ipak treba dozvoliti porodicama u kojima nema muške djece, rezultat je istraživanja Davidović

čite pojavne oblike privatnog patrijarhata. Najčešće je riječ o naturalizaciji ženskog identiteta, odnosno o svođenju žene na reproduktivnu funkciju. - Svaki drugi ispitanik vjeruje da je žena kao ličnost nepotpuna ukoliko se ,,ne ostvari kao majka“. Očekivala sam da ću statistički potvrditi rigidnost patrijarhalnih uvjerenja, ali me je iznenadila činjenica da patrijarhat može biti jako fleksibilan i fluidan u cilju sopstvenog ojačanja – ka-

že za Pobjedu Davidović. - Na taj način, svaki peti ispitanik koji vjeruje da abortus u potpunosti treba zabraniti, istovremeno podržava selektivni abortus, ukoliko u porodici nema muške djece – rekla je Davidović.

NAJVEĆA PRIVILEGIJA –MUŠKO DIJETE

Njena anketa pokazala je da svaki četvrti ispitanik vjeruje da je za ženu najveća privilegija kada dobije muško dijete. Za 43 odsto građana/ki važno je da u porodici imaju muško dijete. Uprkos tome što svega 11 odsto ispitanika otvoreno podržava selektivni abortus, procenat podrške se duplira kada su ispitanici upitani da li odabir pola ipak treba dozvoliti porodicama u kojima nema muške djece, rezultat je istraživanja Davidović. - Stoga, svaki peti ispitanik uvjeren je da selektivni abortus ipak treba dozvoliti porodicama u kojima nema muške djece – rekla je ona.

NIJE PRIVATNI, VEĆ JAVNI PROBLEM

Upitana kako se može poboljšati stanje u društvu, na koji način mogu da se riješe problemi, Davidović odgovara da je potrebno da se razumije da privatni patrijarhat nije privatni, već javni problem. Neophodno je, prema njenim riječima, da različiti segmenti privatnog patrijarhata postanu neizostavan dio sistemskog odgovora na rodnu neravnopravnost.

- Mi još uvijek nemamo akcioni plan koji tretira pitanje selektivnog abortusa, iako se Crna Gora u kontinuitetu nalazi među vodećim državama svijeta u polnoj selekciji. Bez edukacije, takođe, nije moguće raditi na ovom problemu, a prijedlozi svakako uključuju promovisanje rodne ravnopravnosti od nivoa predškolskog obrazovanja, uvođenje postdiplomskih programa koji se bave studijama roda, kao i uvođenje obaveznih predmeta koji obrađuju rodnu problematiku u kurikulum institucija visokog obrazovanja, odnosno društvenih i medicinskih nauka – navela je ona. Kada je riječ o medijima, rodno-orijentisane teme, smatra ona, treba dominantnije obrađivati u analitičkim žanrovima.

Kaže da je potrebno u medijskom diskursu izbjegavati benevolentni seksizam („ljepši pol“, „nježniji pol“), a i promovisati izvještavanje o rodnoj problematici ne samo među novinarkama, već i među novinarima.

- Takođe, jako je važno da razumijemo da medijski kontekst u Crnoj Gori karakteriše nedovoljna institucionalna zaštita novinara i novinarki, nezadovoljavajući finansijski uslovi i izostanak jedinstvenog mehanizma samoregulacije. Ovi sistemski nedostaci svakako predstavljaju prepreku kontinuiranom medijskom interesu za izvještavanje o rodnoj problematici – rekla je Davidović. Na disertaciji je radila od 2018. godine. Jedan dio podataka, koji

Mediji pasivno izvještavali o ovoj temi

Davidović objašnjava da se jedan dio medijskog istraživanja odnosio na analizu uloge mišljenja, emocija i metafora u medijskom diskursu i njihovog uticaja na auditorijum. Rezultati su pokazali da su mediji, izuzev rijetkih primjera, pasivno izvještavali o selektivnom abortusu, time pospješujući status quo, kaže ona.

- U prilog tome govori i podatak da je svaka peta medijska objava, u istraživačkom korpusu, bila samo posredno povezana sa selektivnim abortusom – kaže ona.

Davidović navodi da auditorijum dominantno osuđuje selektivni abortus, dok je u svakom petom komentaru žena predstavljena kao glavni krivac.

- Inicijalni impuls za osudom selektivnog abortusa je logičan, ali i vrlo limitiran u svojoj sposobnosti da osvijetli složenu prirodu problema. Usmjeravanje krivice, u kombinaciji sa osudom, predstavlja vrlo pasivnu formu reakcije koja ojačava stigmatizaciju već stigmatizovanih žena koje su se podvrgle selektivnom abortusu. To zapravo pokazuje da sporadična medijska inicijativa i analitički pristup nijesu dovoljni da senzibilišu medijsku publiku i uvećaju njihov kapacitet za razumijevanjem umjesto za osudom – ističe Davidović.

se odnosi na patrijarhalna uvjerenja, prikupljen je metodom anketnog istraživanja na uzorku reprezentativnom za Crnu Goru. U drugom dijelu disertacije analizirala je medijski pristup rodnoj tematici u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na selektivni abortus. Period uzorkovanja medijskog materijala ograničen je na sedam godina - od 2012. godine, kada je Populacioni fond Ujedinjenih nacija iskazao javnu zabrinutost povodom polne selekcije na rođenju u Crnoj Gori, do 2019. godine. Analizirala je patrijarhat kroz

privatnu i javnu sferu u Crnoj Gori, te je prikupila podatke 2021. godine. U radu je analizirala i kontinuitet rodne (ne)ravnopravnosti u Crnoj Gori, gdje se posebno osvrnula na istorijsku poziciju žene, tradicionalističke obrasce u porodici, ali i na političku i ekonomsku subordinaciju žena kojoj svjedočimo danas. Poseban dio rada predstavlja i formalno-pravni okvir rodne ravnopravnosti, te osvrt na djelotvornost pozitivnog prava u kontekstu rodnih pitanja u Crnoj Gori. N. Đ.

PODGORICA – BT Forum

Progres je Upravi policije podnio 220 prijava zbog govora mržnje protiv LGBTI osoba koje su registrovali u komentarima na Fejsbuku od 7. do 14. oktobra.

- Period koji je obuhvaćen ovom rundom monitoringa tekao je od sredine septembra do sredine oktobra 2022. godine, odnosno obuhvatio je dešavanja ve-

govora mržnje podnijeto 220 prijava

zana za Europrajd u Beogradu, Montenegro prajd u Podgorici, dio predizborne kampanje za lokalne izbore u više opština u Crnoj Gori, kao i različite medijske objave vezane za LGBTI zajednicu (publikovanje analize „Teatar pravde: istina iza stvarnosti“, intervju Johna M. Barca za

Agenciju MINA, autorski tekst Zdravka Cimbaljevića i dr.).

Kao jedina civilna organizacija koja na ovaj način sprovodi monitoring i prijavljuje govor mržnje, iz Progresa ukazuju na ozbiljnost problema govora mržnje prema LGBTI osobama, kao i odusustvo mehanizama

sistemske zaštite.

- Ne postoje nikakvi statistički podaci u odnosu na LGBTI osobe, a da ih generiše država. Sistem državne statistike na bilo koji način nije dizajniran za prikupljanje podataka o LGBTI zajednici - saopšteno je iz LGBT Foruma Progres.

Nedostatak statistike, kako navode, onemogućava kreiranje javnih politika koje bi na smislen i svrsishodan način mogle da odgovore onome što je realnost života LGBTI zajednice u Crnoj Gori, te se time dolazi u situaciju da su javne politike nefunkcionalne i gotovo obesmišljene.

Tokom vremena, značajna pažnja u svijetu je posvećena dokumentovanju negativnih stavova i ponašanja usmjerenih prema LGBTI osobama. Istraživanja pokazuju da su predrasude i diskriminacija LGBTI osoba široko rasprostranjene i da imaju negativne posljedice po „fizičko i psihičko blagostanje pripadnika seksualnih i rodnih manjina“. R. P.

SVE IZRAŽENIJA RODNA NERAVNOPRAVNOST: Detalj iz KCCG

Umjesto jedinog stručnjaka za predmet, zaposlili profesoricu koja je u penziji

Terić je jedini doktor nauka književne fantastike i već duže vrijeme je bez posla. Nakon što je Filološki fakultet uvrstio fantastičku književnost kao predmet, na mjesto profesora ipak nije primljena ona, a angažovana je profesorica koja je već u penziji dr Lidija Tomić

PODGORICA - Tri naučne mo nografije, priređivanje izbora crnogorske fantastičke proze i preko 60 naučnih i stručnih ra dova nijesu bili dovoljni da se dr Marijana Terić zaposli na Filo loškom fakultetu u Nikšiću.

Terić je jedini doktor nauka knji ževne fantastike i već duže vrijeme je bez posla. Nakon što je Filološki fakultet uvrstio fantastičku književ nost kao predmet, na mjesto profe sora ipak nije primljena ona, a an gažovana je profesorica koja je već u penziji dr Lidija Tomić Terić se prijavila na dva konkur sa Filološkog fakulteta. Jedan za oblast montenegristika – crnogor ska i južnoslovenske književnosti i srbistika – srpska i južnoslovenske književnosti.

Na montenegristici su primljene mr Tamara Labudović, mr Ksenija Rakočević i mr Bojan Minić. La budović je od 2010. godine na tom odsjeku, ali nema doktorat, kazala je Terić Pobjedi.

Na srbistici su primljeni dr Radoje Femić, kao i studentkinja master studija Jelena Šaković. Za dokto ra nauka nije bilo mjesta. Drugi konkurs na koji se Terić pri javila je bio za angažman na Studij

skom programu za srpski jezik i juž noslovenske književnosti, na kome je ove godine prvi put uveden pred met fantastika u srpskoj književno sti i južnoslovenski kontekst. Ni na tom konkursu nije prošla, pa je kao jedina doktorica nauka iz pred meta koji se prvi put predaje - i da lje nezaposlena.

Pored tog predmeta, na istom kon kursu se prijavila za grupu pred meta, ali će i tih pet predmeta, kao i fantastiku, predavati penzionisana profesorica Tomić.

- Ovakav stav Filološkog fakulteta ne iznenađuje budući da se na stu dijskim programima za crnogorski i srpski jezik i južnoslovenske knji ževnosti nastavlja praksa zapošlja vanja politički podobnih kandida ta, čijim se odlukama bespogovorno potčinjavaju dekan Filološkog fakul teta i rektor Univerziteta Crne Gore – kazala je Terić Pobjedi.

Ona kaže da su joj dostavili odluku koja ne sadrži obrazloženje niti po uku o pravnom lijeku, te da je na taj način iskazana i neozbiljnost.

Terič ističe da nije primljenja jer se pojedini boje uspješnih kandidata „koji predstavljaju opasnu smetnju njihovim ličnim interesima i upit nim akademskim zvanjima“.

- Članovi komisije bez dostojanstva i

morala potvrdili su tezu Itala Kalvi na da je „obrazovanje pod vladavi nom onih koji zbog širenja obrazo vanja strahuju“. Činjenica da su me kao doktora nauka odbili na tri radne pozicije da bi zaposlili profesora u penziji (na jednoj), studenta master studija (na drugoj) i dva magistra (na trećoj) jasno upućuje na svojevrsni opskurantizam ili strah od prosvi jećenosti - kazala je Terić Pobjedi. Ona je kazala da javnost ali i nad ležne instutucije treba da se zapi taju čemu obrazovanje ako su nam obrazovani ljudi nepoželjni.

- I da li je ovakav model rada u naj starijoj naučno-istraživačkoj obra zovnoj instituciji društveno prihvat ljiv. Žao mi je svih onih koji nemaju hrabrosti da donose pravedne od luke – kazala je Terić.

Dekan Filološkog fakulteta prof. dr Igor Lakić je kazao Pobjedi da je

nakon eksternog konkursa na Stu dijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti komi sija odlučivala o kandidatima pre ma Zakonu o visokom obrazovanju i Statutu UCG.

- Komisija je autonomna u svom ra du, a svoj izvještaj dostavlja na raz matranje Vijeću Fakulteta, vodeći računa o potrebama studijskog pro grama. Svi izvještaji dostupni su čla novima Vijeća Filološkog fakulteta (70 članova) koji, nakon razmatra nja, daju svoja mišljenja, prijedlo ge i odluke – kazao je prof. dr Lakić.

Istakao je da je u slučaju Terić Vi jeće Filološkog fakulteta podržalo izvještaje komisije Studijskog pro grama za srpski jezik i južnoslo venske književnosti (prof. dr Jeli ca Stojanović, prof. dr Svetlana Kalezić Radonjić i doc. dr Goran Radonjić) da se prof. dr Lidija To mić angažuje za nastavu u ovoj stu dijskoj godini.

- Na osnovu mišljenja Vijeća, a u skladu s pravilima, donio sam odlu ku o zaključivanju ugovora sa prof. dr Lidijom Tomić, koja je proslije đena rekoru na saglasnost – rekao

je Pobjedi dekan Lakić.

On je pojasnio da se komisija Stu dijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti oči gledno rukovodila iskustvom i refe rencama koleginice Tomić u svojoj odluci, „posebno uzimajući u obzir činjenicu da je prof. dr Lidija Tomić donedavno uspješno izvodila nasta vu na ovom studijskom programu“. Po prijavi na drugi konkurs, odluči vala je komisija prof. dr Rajka Glu šica, prof. dr Tatjana Bečanović i doc. dr Olga Vojičić-Komatina, koja je odlučila da se u zvanje sa radnika izaberu mr Bojan Minić za crnogorski jezik i mr Tamara La budović i mr Ksenija Rakočević za oblast crnogorska i južnoslovenske književnosti.

- Komisija Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti uzela je u obzir vrlo značajne reference dr Marijane Te rić, kao i činjenicu da koleginica već ima doktorat nauka, što je jasno na značeno u izvještaju komisije, ali je prednost dala saradnicima – dokto randima koji već rade na Filološkom fakultetu i čije su sposobnosti i ka paciteti, prema mišljenju komisije, već provjereni i dokazani u nastav nom i naučnom radu, ali i u drugim aktivnostima Filološkog fakulteta –rekao je Lakić.

Lakić je Pobjedi kazao da činjeni ca da se ove dvije komisije nijesu odlučile za izbor dr Marijane Terić svakako ne znači da su mladim lju dima na Filološkom fakultetu za tvorena vrata.

- Praksa Filološkog fakulteta upra vo pokazuje suprotno, što se vidi i kroz izbor saradnika na Studij skom programu za crnogorski je zik i južnoslovenske književnosti – rekao je on.

Istakao je da je imao priliku da raz govara sa Terić, te da je upoznat s njenim referencama - Smatram da ona predstavlja od ličnu kandidatinju za rad na Filo loškom fakultetu. Stoga se nadam da će koleginica Terić dobiti prili ku da u skorijoj budućnosti zasnu je radni odnos u našoj instituciji –kazao je Lakić.

S druge strane, Terić kaže je razoča rana jer su je ovog puta da se prijavi ohrabrili sa vrha fakulteta i Univer ziteta obećavajući da će odlučivati isključivo stručnost i zvanje. Ona se pita zašto su neki ljudi pri hvatili da budu na pozicijama a ni jesu spremni da iskažu hrabrost i vo lju i da se suprotstave pojedincima koji decenijama ,,sprovode vašar“ na Filološkom fakultetu.

- Politika diktira sigurno određene smjernice – rekla je Terić.

J. MARTINOVIĆ

Profesorica Marijana Terić i pored brojnih naučnih radova i stručnih referenci nije zadovoljila kriterijume komisija Filološkog fakulteta

Teško do posla, bez obzira na reference: Marijana Terić

Problematične procedure na Filološkom fakultetu u Nikšiću

Prof. dr Igor Lakić

Ne može se Ustav dorađivati zakonom Stav

Društveni odnos koji nije regulisan pravnom normom Ustava, a istog je pravnog značaja i karaktera i uređuje jednako značajan društveni interes koji treba zaštiti pravom kao i onaj koji je Ustavom već uređen, može biti regulisan samo Ustavom, a ne i normama bilo kojeg akta koji se na hijerarhijskoj ljestvici pravnih akata nalazi niže od Ustava

» Piše: Dr Dragoljub DRAŠKOVIĆ raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore koji je predat u skupštinsku proceduru nema ustavno utemeljenje, niti svoje mjesto u ustavno-pravnom poretku Crne Gore. Član 16, stav 1, tačka 5 Ustava, koji se u obrazloženju Zakona navodi kao pravni osnov za njegovo donošenje, to nije, budući da Zakon na pravno nedopušten način reguliše materiju koja je predmet uređivanja Ustava, zbog čega se ne može smatrati da uređuje „druga pitanja od interesa za Crnu Goru“.

Ustavne norme ne mogu se mijenjati i dopunjavati zakonskim normama. U konkretnom slučaju, nadležnosti, prava i dužnosti predsjednika Crne Gore utvrđene su Ustavom i nije ih moguće regulisati zakonom, a da to ne predstavlja grubo kršenje ustavnog načela ustavnosti i zakonitosti. Zakonskim uređivanjem kako je to učinjeno u prijedlogu ovog zakona derogiraju se ustavne nadležnosti, prava i dužnosti predsjednika države.

Prije svega, pravno je neprihvatljivo u prvi plan isticati „dužnosti predsjednika“, kao što se to u prijedlogu ovog zakona čini. Sva prava i dužnosti predsjednika Crne Gore utvrđena su Ustavom i zakonom se ne mogu posebno apostrofirati. Sa normativno-pravnog stanovišta posmatrano, u pravu se uvijek i svuda prioritetno govori o pravima određenog subjekta, pa tek zatim o njegovim dužnostima, jer dužnost pretpostavlja prethodno postojanje ovlašćenja. Dalje, sve „dužnosti“ predsjednika koje se prijedlogom zakona utvrđuju, počevši od „dužnosti predlaganja mandatara za sastav Vlade“ predstavljaju zapravo dopunjavanje Ustava, što čini njegovu povredu. Ustavna odredba o predlaganju mandatara je jasna i ta nadležnost predsjednika države, kao jednog od najviših nosilaca vlasti u sistemu podjele vlasti, ne može se zakonom utvrđivati kao njegova posebna dužnost. Osim toga, nadležnost predsjednika da predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine ne može se zakonom proširivati i na izglasavanje nepovjerenja Vladi, podnošenje ostavke ili pre-

stanak mandata Vlade u drugim slučajevima utvrđenim Ustavom. Mimo Ustava je utvrđena i nova dužnost predsjednika da predloži novog mandatara u roku od sedam dana ako je mandat vraćen jednom ili više puta, u roku od 90 dana od dana imenovanja prvog mandatara. Ono što u Ustavu ne postoji zakonom se ne može propisivati, jer je to ustavna materija koja može biti regulisana samo Ustavom. Društveni odnos koji nije regulisan pravnom normom Ustava, a istog je pravnog značaja i karaktera i uređuje jednako značajan društveni interes koji treba zaštiti pravom kao i onaj koji je Ustavom već uređen, može biti regulisan samo Ustavom, a ne i normama bilo kojeg akta koji se na hijerarhijskoj ljestvici pravnih akata nalazi niže od Ustava. Činjenica da Ustav taj odnos eventualno nije uredio, ne daje pravo zakonodavcu da ga uređuje zakonom.

Prijedlog zakona normira i druge dužnosti predsjednika, takođe na pravno nedopušten način. Tako uvodi „obavezne konsultacije“ na osnovu kojih predsjednik predlaže mandatara za sastav Vlade.

Prije svega, ne može se govoriti o „konsultacijama“, jer Ustav jasno utvrđuje da predsjednik predlaže mandatara nakon „obavljenog razgovora“. Dalje, prema ustavnoj normi predsjednik razgovor obavlja sa predstavnicima političkih partija zastupljenim u Skupštini, a ne sa predstavnicima „svih političkih partija“, kako se to u prijedlogu ovog zakona utvrđuje. Takođe, ne može se zakonom dopunjavati ustavna norma utvrđivanjem da se „konsultacije“ obavljaju i sa predstavnicima „grupa građana i nezavisnim poslanicima zastupljenim u Skupštini“. Ustav je jasno utvrdio sa kim predsjednik obavlja razgovor i zakonom se taj krug subjekata ne može proši-

suprotno Ustavu zakonsko propisivanje da se predsjednik „informiše“ o postojanju podrške kandidatu za mandatara dostavljanjem „pisanog obavještenja“ ili „potpisa podrške poslanika u formi peticije (!)“. Te vidove komunikacije sa predsjednikom po pitanju predlaganja mandatara Ustav ne poznaje, a zakonom se ne mogu utvrđivati, jer to čini domen uređivanja Ustava. Zakonom bi se ustavna norma o „razgovoru sa predstavnicima političkih partija zastupljenim u Skupštini“ bliže mogla razrađivati samo uređivanjem nekih pitanja načina sprovođenja ove nadležnosti predsjednika države u praksi. Na primjer, ko u razgovoru predstavlja političku partiju zastupljenu u Skupštini, predstavnici partija ili predstavnik koalicije, da li se razgovor obavlja pojedinačno sa predstavnicima političkih partija ili se može obaviti uz učešće predstavnika svih partija istovremeno, kakve su posljedice ako se pozvani predstavnici političkih partija ili neki od njih ne odazovu pozivu predsjednika na razgovor itd. Potrebu bližeg uređivanja ovih pitanja aktima niže pravne snage od Ustava potvrdila je i nedavno aktuelna situacija i dileme koje su se javile u postupku predlaganja mandatara.

Utvrđivanje obaveze predsjednika da za mandatara za sastav Vlade predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini takođe nije u skladu sa Ustavom. Mandatara za sastav Vlade predsjednik predlaže na osnovu rezultata razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini. Posebno, ne može biti „ponovnih konsultacija“ sa predsjednikom o drugom kandidatu sa većinskom skupštinskom podrškom, ako prvi kandidat tu podršku nije dobio.

U prijedlogu zakona govori se o „rokovima“ za „utvrđivanje“ man-

Ustavna materija ne može se uređivati zakonom niti bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava kao osnovnog, početnog i najvišeg pravnog akta pravnog poretka. Dopunjavanje Ustava zakonom direktno vrijeđa Ustavom utvrđeno načelo saglasnosti pravnih propisa, odnosno jedinstva pravnog poretka, a time i ustavno-pravni sistem države u cjelini. Eventualno propuštanje Ustava da jasno uredi određeno pitanje iz ustavne nadležnosti može se liječiti samo promjenom Ustava, na način i po postupku utvrđenom samim Ustavom

mandatara od strane predsjednika, i to 30 dana od dana konstituisanja Skupštine. Dalje, prijedlogom se utvrđuje dužnost predsjednika da, „nakon isteka rokova za utvrđivanje mandatara“, predloži Skupštini donošenje odluke o skraćenju mandata. Ako Skupština ne usvoji prijedlog predsjednika za skraćenje mandata, postupak predlaganja mandatara se ponavlja i počinje „novi krug konsultacija“. Ni ove odredbe prijedloga zakona nemaju nikakvog ustavnog utemeljenja. Naprotiv, podnošenje prijedloga za skraćenje mandata Skupštine predstavlja ustavno-pravno ovlašćenje predsjednika na osnovu kojeg Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana. Ustavom nijesu neposredno utvrđeni uslovi za skraćenje mandata Skupštine, već oni zavise od različitih okolnosti koje se mogu pojaviti u funkcionisanju parlamenta. To prije svega može biti politička procjena da Skupština, odnosno skupštinska većina, ne vrši svoje nadležnosti, npr. ne može na propisani način i u utvrđenim rokovima da izabere Vladu, kao što je nedavna praksa pokazala, zbog čega se održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora nameće kao nužnost. Zato je jasno da podnošenje prijedloga za skraćenje

taj krug subjekata ne može proširivati. Posebno je neprihvatljivo i datara. Ustav, međutim, poznaje samo jedan rok za predlaganje može biti utvrđeno kao dužnost

šćenje predsjednika da ukazom raspusti Skupštinu ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik prvi put predloži mandatara, kada se Skupština raspušta ex constitutione (po sili Ustava), ne može se zakonom utvrđivati kao dužnost predsjednika, jer je i to ustavna materija koja ne dozvoljava mijenjanje i dopunjavanje zakonskim normama. Vrhunac narušavanja pravnog poretka države svakako bi predstavljalo usvajanje prijedloga da, ukoliko predsjednik ne „izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom“, mandatarom se smatra kandidat koji ima „jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima u formi peticije(!) sa svim pravima i obavezama mandatara imenovanog na prijedlog predsjednika“.

Prijedlog zakona ide do samog kraja u protivustavnom normiranju propisujući da „propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje“. To je direktno suprotno Ustavom precizno utvrđenim osnovima prestanka mandata predsjednika Crne Gore.

Razrješenje, međutim, može uslijediti samo ako Ustavni sud prethodno utvrdi da je predsjednik povrijedio Ustav.

Ustavna materija ne može se uređivati zakonom niti bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava kao osnovnog, početnog i najvišeg pravnog akta pravnog poretka. Dopunjavanje Ustava zakonom direktno vrijeđa Ustavom utvrđeno načelo saglasnosti pravnih propisa, odnosno jedinstva pravnog poretka, a time i ustavno-pravni sistem države u cjelini. Eventualno propuštanje Ustava da jasno uredi određeno pitanje iz ustavne nadležnosti može se liječiti samo promjenom Ustava, na način i po postupku utvrđenom samim Ustavom.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Bio je u Rusiji ,,Šćepan Mali“ pre nego što je ustoličen i u Cr noj Gori. I isto su prošli, umore na su obojica. Tako prolaze uljezi na tuđoj teritoriji, iako crnogor ski, mi bismo se usudili kazati, to nije zaslužio.

Objasnićemo to ubrzo jer je to u vezi sa statusom ruske popula cije u Crnoj Gori.

IMA LI ANALOGIJA

SMISLA ZA CRNU GORU

A ovo ćemo pre toga kazati – ti če se samoobmane sa trivijalnos tima da je istorija učiteljica bu dućnosti i da se istorija navodno ponavlja. Tako su govorili mno gi filozofi, svakako su mnogima najpoznatiji Hegel i Sorokin, a pevala je to, na radost poznavao ca rok muzike Porfirija Perića, i Širli Bejsi u Engleskoj, znate već za njenu moćnu figuru i glas dok izvodi ,,A History Repeating“. U stvari, tačno je da se istorija samo naizgled ponavlja. A to, da ljudi iz istorije uče kako da se su tra ponesu prema svojim ciljevi ma, je još manje pouzdano. Širli Bejsi kaže da se revolucije, isto rija, ponavlja. Ništa se u društvu istovrsno ne ponavlja osim ana loški, i zbog toga nema sigurnog rajskog društva, jer se sreća oti ma od obnove prohujalih živo ta naših dedova.

Iskazi religije i društvenih nau ka su singulariteti i ne vrede ako se zanose idejom o postojanju od prirode ili Boga ugrađene i otkri vive eshatologije. Jedina do sada otkrivena eshatologija je večno, baš to samo otkrivanje, izmišlja vanje i kretanje, svejedno kud. Ko kaže da se zna šta će Putin da učini sa A-bombom i da je nje gov potez završetak eshatološ kog puta ljudske vrste? Zar smo tako nisko pali da od Putina za

Crnogorski Rus Šćepan

Ko kaže da se iz istorije Crne Gore ne mogu izvući analogije sa savremenom mukom Crnogoraca; ko kaže da je istorija rusifikacije drugih naroda pod Moskvom nevažna za Srbe i Crnogorce?

visimo? A šta ako jesmo? Bog je dao ludaku mandat da pobije Adamov porod, stvarno?

Ko kaže da se iz istorije Crne Go re ne mogu izvući analogije sa sa vremenom mukom Crnogoraca; ko kaže da je istorija rusifikaci je drugih naroda pod Moskvom nevažna za Srbe i Crnogorce?

I zbog toga, hajde da iz ,,filozofi je“ odemo na subjektivne činje nice. Hoćemo da vas podsetimo kako prolaze neželjeni migran ti. I da pretpostavimo šta se mo že a šta se ne može učiniti sa mi grantima u Crnoj Gori i Srbiji. Analogijom.

POLJAK KAO RUS

Beše i kod Rusa njihov Šćepan Mali. Monahinja Marta, neka da svetovna Marija Nagaja, že na cara Ivana IV Kalite ,,Gro znog“ i mati njihovog najmlađeg a ubijenog sina carevića Dimi trija, izreče 1605. godine da Di mitrija 1591. godine nije ubio Boris Godunov stvarni hazja jin Rusije, i da je Dimitrije još uvek živ. Nije tačno, kaže ona, ni da se sam slučajno nožem ubio usled epileptičnog napada kako je to presudio Istražni sud pod predsedateljstvom kneza Vasi lija Šujskog

Dvanaest godina po smrti Di mitrija stiže glas iz Poljske da je Dimitrije zaista živ i da se odan de vraća u Rusiju da smakne Godunova i preuzme presto. Vest su proneli poljski kralj Zigmu nd III i papski nuncije Rango ni. Rusi u Moskvi se uplašiše jer je ,,Dimitrije“ krenuo sa silnom poljskom vojskom po krunu. Dakako, govoraše oni da taj Di mitrije nije stvarni Dimitrije, već neki Moskovljanin, Grigo

rije Otrpjev. To im nije pomo glo. Pre ulaska lažnog Dimitrija u Moskvu 20. juna 1605. godine umre Boris Godunov 13. aprila, a njegovog šesnaestogodišnjeg si na Fjodora Godunova i majku mu ubiju dvorjani, da tako sače kaju ,,stvarnog“ cara.

I uđe u Moskvu lažni Dimitrije, i odmah smeni moskovskog pa trijarha a dovede novog i kruni še se za cara. No, tu bi ipak nešto sumnjivo Rusima, jer se Dimitri je mnogo okruživao Poljacima i Litvancima i davao je prostora jezuitima za evangelizaciju što je razjarilo rusku crkvu i narod. A kada se još oženio sa Poljaki njom Marinom Mnišek, a ona ne htede da pređe u pravoslav lje već ostade katolkinja, to je na kraju iscrplo rusku pomirljivost.

I šta se dogodilo? Onaj knez Va silije Šujski, koji je u međuvre menu stalno menjao iskaz da li je Dimitrije mrtav ili nije, i zbog to ga bio osuđen na smrt pa pomilo van, podignu veliki ustanak pro tiv samozvanca u Moskvi i ubije ga 17. maja 1606. godine. Tako je svega deset meseci lažni Dimi trije bio car. Potom Rusi spališe samozvančevo telo, pepeo nje gov staviše u top, okrenuše cev ka zapadu, ka Poljskoj, i opali še. Da ga vrate odakle je došao. A Šujski se proglasi za cara. I nije tu kraj, naknadno je stigao i dru gi lažni Dimitrije, a Mnišekova se i njemu pridružila no, opet, pre trpe poraz. Tako su prošli poljski migranti koji su hteli u Rusiji da preuzmu vlast.

RUS KAO CRNOGORAC

A Rus migrant u Crnoj Gori?

Niko u Crnoj Gori nije siguran odakle stiže Šćepan Mali i ka

kvog je roda bio taj gospodar i navodno njihov car Petar III Fjodorovič, od Romanovih. Do šao je u Brda niotkuda i preuzeo vlast na Cetinju na šest godina od 1767. do 1773. godine. To uči ni sto i šezdeset godina posle laž nog cara Dimitrija u Moskvi. Za što su Crnogorci poverovali da je on preživeli muž svoje carice i zaverenice Katarine Velike i da pravi car Petar nije 1762. go dine ubijen u zaveri njegove Ka tarine i plemstva, opet niko nije siguran da zna.

Svejedno, nisu se Crnogorci pre varili je li navodni Petar III spo soban da ih vodi. Pet godina po sle atentata na pravog Petra u Moskvi, lažni Petar na narod nom saboru na Cetinju 17. okto bra 1767. godine bi izabran za nji

hovog cara i gospodara. Izgleda da se Crnogorcima dopalo ne sa mo njegovo aristokratsko drža nje i znanje brojnih jezika, već i njegovo zagovaranje da se Br da, sa pogledom i na druge okol ne teritorije, posebno Hercego vinu, formiraju kao savremena država umesto dotadašnje ple menske konfederacije.

I ne bez značaja: on nije prihva tao smiriteljsku diplomatiju vla dike Sava Petrovića Njegoša prema turskoj i mletačkoj pret nji i gledao je da se sa Turcima razgovara sabljom. Stvorio je se kularnu Crnu Goru u tome što je ukinuo dotadašnji cezaro-papi zam pravoslavnih vladika iz po rodice Petrović Njegoš , zaveo je prvi porez u davanju proizvo da, osnovao ličnom stražom pro to-stajaću vojsku, izveo je popis stanovništva i imovine 1773. go dine, ustanovio državni sud sa stavljen od plemenskih vođa koji je kažnjavao i iskorenjivao krv nu osvetu, i krenuo je na izgrad nju puteva.

Ne može se zaboraviti da je Cr nogorcima ulivao i dodatno rat ničko dostojanstvo u borbama sa Turcima, a da je odbijanjem da slepo sluša zahteve Rusije da se na njen mig, bilo kada, bori za njene interese protiv Turske, ste

kao poštovanje mnogih u narodu kao independistički vođa. To ni je malo za šest godina sprovođe nja vlasti. I težnjom da izađe iz Brda na jadransku obalu i Her cegovinu nagovestio je Turskoj, Veneciji, Austriji i Rusiji da se ra đa još jedan pregovarač na Bal kanu i Mediteranu.

Nije čudo da ga je ubio izdajnik Crnogorac kog je platio skadar ski paša Bušatlija jer mu osim Crnogorca niko drugi nije ni mo gao prići. I lepo je da je sahranjen kao poštovan u Manastiru Donji Brčeli koji je podigla ćerka kne za Lazara Jelena Balšić

Tako je prošao u Crnoj Gori ko risni ,,Rus“ koji je hteo od Crne Gore da stvori nezavisnu drža vu i da je ne da u šake ni ,,svojoj“ Rusiji. A šta danas mogu Crno gorci da očekuju od hiljada Ru sa na svojoj teritoriji?

KOJI JE MIGRANT DOBAR

Ceo prethodni uvod o ,,šćepa nima“ smo zamastiljali da bi smo ovo kazali: u Crnoj Gori su ukrajinske izbeglice dobrodoš le, dok ruske, osim iskrenih hu manitarnih i političkih opozici onara, nisu. Zašto?

Zato što nije svaki migrant pri jatelj zemlje u koju dolazi. Sa vremeni Rusi nisu prijatelji Cr

Srpske političare Velike Srbije i pogubnih zaštitnika kosovskih Srba – koji svi zajedno mogu da stanu na stadion Crvene zvezde u Beogradu - može privesti razumu jedino gubitak Crne Gore. To bi bio posljednji presudan uda rac zamislima srpskih kolonijalista od Garašanina iz 19. vijeka, Aleksandrove politike iz 20. vijeka, svetosavske politike beogradske Bogoslovije od 30-ih godina proš log vijeka, do sadašnjih Miloševićevih apostola

Bio je u Rusiji ,,Šćepan Mali“ prije nego što je ustoličen i u Crnoj Gori

Bješe i kod Rusa njihov Šćepan Mali. Monahinja Marta, nekada svjetovna Marija Nagaja, žena cara Ivana IV Kalite ,,Groznog“ i mati njihovog najmlađeg a ubijenog sina carevića Di mitrija, izreče 1605. godine da Dimitrija 1591. godine nije ubio Boris Godunov stvarni hazjajin Rusije, i da je Dimitrije još uvijek živ

ne Gore. Oni su osvajači. Jedino što oni neće kod kuće u Moskvi je to da ne žele da se baš oni odre knu svog moskovskog komfora mučeći se u blatu Ukrajine. Ne ka zato tamo u Rodini stradava ju za rusko ujedinjenje Čerke zi, Tadžikistanci, Dagestanci, Turkmeni, Jakuti i drugi, dok će moskovi za to vreme da naru čuju kapućino u kafeima na bu levarima Moskve i Petrograda. A bude li to sutra neizvesno, po beći će u Podgoricu i Beograd. I opet će i tu naručiti kapućino, i tu će opet ostati velikorusi i ro variće protiv države domaćina. Gotovo da nijedan do danas nije u Beogradu učestvovao na pro testima protiv invazije Putino ve Rusije na Ukrajinu. U Pod gorici, jeste?

RUSIFIKACIJA SSSR-A

Dok je u SSSR-u postojao kon cept sovjetskog građanina, on je trebalo da potčini nacional ne težnje brojnih naroda u Ru siji kao zastarele.

Interes radničke klase, mislili su sovjetski ,,marksisti“, pod vrgava joj naciju kao sporednu zajednicu a sve radničke klase sveta ujedinjava u istovrsni inte resni zbir. Tome smo se usproti vili kada smo o tome razgovarali na Akademiji društvenih nauka pri Centralnom komitetu KP SSSR-a u Moskvi 1986. godine sa tamošnjim profesorima. Ću tali su iz učtivosti, nisu se sa na ma slagali.

Mi smo, u stilu Bruna Bauera, isticali da nacionalne radničke klase ne mogu imati drugačije interese od svog naroda i da mo raju konkurisati jedna drugoj. Prvi svetski rat je to potvrdio, kao i Drugi, kada se 1943. godine raspala moskovska organizaci ja Kominterna, kao svetski štab opšte komunističke revolucije. Moskovski profesori su naciju držali za prošlost nekadašnjih objedinjenih prava naroda gde su iluziju o njihovoj ravnoprav nosti sa Rusima u SSSR-u po thranjivale ambasade svih so vjetskih federalnih republika u Moskvi. Nisu ničemu drugom služile. Niti su se bunile tome što je svesovjetski građanin morao kao svoj prvi jezik da uči ruski po cenu zaborava svog narod nog govora i kulture.

Revolucija je tekla na ruskom, od sovjetske granice sa zapad nom Nemačkom do Japana. Svi narodi su morali da se znoje za Moskvu.

FINKINJA JE NAŠ

SVJEDOK

Sjajno je o tome pisala u svojim memorima ,,Bog ruši svoje anđe le“ Aino Kuusinen, nekadašnja supruga Ota Kuusinena, vođe neuspešne finske komunističke revolucije iz 1918. godine, a po tom i jednog od najviših sovjet skih rukovodilaca.

Bio je zamenik Mihaila Kali njina i šef Kominterne, bio je gotovo četvrta ličnost po rangu u SSSR-u. Aino je neprekidno tvrdila da je pre svega Finkinja i da ciljevi Moskve ne moraju bi ti podudarni sa težnjama njenog naroda. Prezrela je svog Ota jed nako kao i Kalinjinova žena svog Mihaila, jer je nije spasao od 15 godina Staljinovog zatvora gde je deo provela u Varkuti iznad polarnog kruga.

Bila je sovjetska špijunka u SAD tokom tridesetih godina 20. ve ka, a potom i sovjetska špijunka u Tokiju i saradnica sovjetskog špijuna Riharda Zorgea koji se krio kao dopisnik Frankurtskog Rundšaua. On je taj koji je javio Staljinu da će ga Hitler napasti tačno 22. juna 1941.

Govori se da mu je Aino bila ve oma draga. Razvela se od Ota i jednako kao i Kalinjinova Eston ka Ekaterina Lorberg nije doš la na njegovu trijumfalnu držav nu sahranu 1964. godine. Otišla je u Finsku i ponovo se udala. Be še ona živa žena.

Vi mislite da su se Rusi zbog ras pada SSSR-a promenili? Vara te se, tek sada su ponovo postali otvoreni Rusi. Oni su posled nji evropski kolonijalisti. Sada su se oko Ukrajine jedino ogo lili do kraja. I više ne kriju da za ,,građane“ Rusije moraju da gi nu neruski narodi pod Moskvom iako ih daleka Ukrajina nije ni čim napala.

Takva Rusija nije zemlja neru skih naroda, i zbog toga će se na cionalistička i kolonijalna Ru sija kad-tad zatresti. Što pre, to bolje. Mi u Rusiji sada gledamo umiruću zvezdu, belog patulj ka pre svoje eksplozije. I zato je važno da njegova katastrofa ne zakači i nas.

PREDNOST CRNE GORE NAD SRBIJOM

Pogodnost je Crne Gore što je imala Šćepana Malog. U Podgo rici moraju mnogi znati da je je dini korisni Rus za nju onaj koji neće da sledi osvajačku Rusiju. Da li je takva sadašnja ruska za jednica u Crnoj Gori? Mislimo da i vi sumnjate u to. Onda je nužno ići na preventivna reše nja. Pogrešimo li, izvinićemo se i zamoliti za oproštaj.

Za razliku od Srbije koja ne mo že da zaustavi političku imigra ciju Rusa na svoju teritoriju, Crna Gora to može da pokuša. Njena prednost se sastoji u tome što bar polovina stanovništva ne želi srpsko-rusku dominaciju na svojoj teritoriji i pad nezavisno sti. Možda i više od toga, jer nije vladajuća parlamentarna gru pacija jedinstvena oko podrške Velikoj Srbiji . I prednost je Crne Gore u tome što postojeći rat Ru sije u Ukrajini i besmisleni otpor

Srbije da prihvati evropsko reše nje kosovskog pitanja (počev od predloga Martija Ahtisarija o ,,nadziranoj nezavisnosti“ Koso va iz 2007. godine), i, zatim, njen otpor evro-američkom kažnja vanju Moskve zbog kolonijalnog osvajanja ukrajinskih teritorija, daje Crnoj Gori dodatni razlog da spreči širenje uticaja Moskve prema crnogorskom Jadranu. I naravno, ogromna je prednost Crne Gore u tome što je članica NATO, jer je nezamislivo da po litičko-vojna komanda Alijanse neće odlučiti da stane na stranu proevropskih crnogorskih sna ga protiv srpsko-ruske konspira cije u slučaju građanskog suko ba. A ako do toga dođe, onda će u Srbiju stići novi kontingent cr nogorskih Srba kažnjenih zbog izdaje svoje zemlje. Tako je do sada bilo sa Srbima iz Hrvat ske i mnogima iz Bosne i Her cegovine.

Možda upotreba analogija sa početka ovog teksta ipak ima smisla?

Ako Vlada Crne Gore odustane da se protiv ruske sabotaže na svo joj teritoriji bori viznim režimom, ulaznim kvotama, oduzimanjem boravišnih dozvola, nacionali zacijom imovine neprijateljskih ruskih građana, anti-špijunskim otkrivanjem i drugim državnim sredstvima, uključujući i kontro lu ruskog medijskog sistema u njoj, onda će ona dodatno ugro ziti svoju stamenost i još se više približiti rešavanju svog pitanja na ulici i po svojim brdima. Dok se u krvi ne sunovrati u more. Po slednji je čas!

A SRBIJA?

A Srbija će, sve dok ne bude ko načno prinuđena da odustane od kosovske iluzije i svetosavlja, primati Ruse na svoju teritoriju radi podrške Moskve svojoj po litici otimanja okolnih teritorija.

A ta politika ne čini ništa dru go do da zaslepljuje narodu u Srbiji oči dok se pljačkaška eli ta Šešeljevih avatara u Beogra du besprizorno bogati. Nije tim dekadentima najveća briga ka ko da sačuvaju zemlju od obu stave dotoka ruskog gasa, već kako da ostanu na vlasti još je dan dan sa još debljim džepom.

Toj pljačkaškoj ekipi se ježi ko ža od nečeg drugog, od pomisli kako će da vlada Srbijom bez ko sovske i anti-evropske naciona lističke histerije.

To joj valja oduzeti, i to bi bilo dovoljno.

Rusi u Srbiji su kopija poljskog Dimitrija kog su iz topa Rusi vra tili u Poljsku. Ali Srbi to ne smeju da učine sa svojim Rusima kojih po uticaju u beogradskim parti jama i ustanovama vlasti ima vi še nego vrabaca na grani. I stoga srpske političare Velike Srbije i pogubnih zaštitnika kosovskih Srba – koji svi zajedno mogu da stanu na stadion Crvene zvezde u Beogradu - može privesti ra zumu jedino gubitak Crne Go re. To bi bio poslednji presudan udarac zamislima srpskim ko lonijalistima od Garašanina iz 19. veka, Aleksandrove politike iz 20. veka, svetosavske politike beogradske Bogoslovije od 30-ih godina prošlog veka, do sadaš njih Miloševićevih apostola. I zato, Crnogorci, ako možete, krenite prvi! Nisu Rusi jači od vas! Nisu jači ni beogradski Srbi!

Civili se evakuišu iz Hersona

KIJEV - Ukrajinski pred sjednik Volodimir Zelen ski poručio je da je Rusija izvela ,,masovni napad“ na Ukrajinu.

- Tokom noći ispalili su 36 raketa, ali većinu projektila oborila je naša protivvazduš na odbrana - rekao je Zelen ski u poruci na Telegramu. Ruske okupacione vlasti u ukrajinskoj oblasti Herson poručile su civilima da od mah napuste područje zbog ,,napete vojne situacije“. Pro teklih dana već su hiljade ci vila napustile dio oblasti sa zapadne strane Dnjepra na kojoj ruskim snagama prije ti veliki poraz. Ukrajinci tvrde da nije riječ o ,,evakuaciji“ civila, već de portaciji.

- Svi civili u Hersonu neka

odmah napuste grad. Danas morate preći na lijevu stranu Dnjepra, stoji u saopštenju ruskih okupacionih vlasti. Ukrajinske snage već sed micama napreduju u oblasti Herson te mnogi vjeruju da bi uskoro mogle vratiti teri toriju koji su im Rusi oduze li na početku rata.

Kira Rudik, članica ukra jinskog parlamenta, kaže da je milion i po ljudi ostalo bez struje nakon današnjih ru skih napada na elektrane.

Guverner kijevske oblasti Aleksij Kuleba objavio je na Telegramu da je veći dio Ukrajine od ranog jutra pod masovnim napadom Rusije. - Od samog jutra, neprijatelj nemilosrdno napada Ukraji nu. Kijevska oblast nastavlja da brani prijestonicu. Snage PVO oborile su nekoliko ne

Ruske snage izvele su još jedan raketni napad na energetske objekte u zapad noj Ukrajini, objavio je operater elek trične mreže te zemlje

Blinken: Ne vidimo dokaze zainteresovanosti Rusije za okončanje agresije na Ukrajinu

SAD će razmotriti sva sredstva za unapređenje diploma tije s Rusijom, ali Moskva trenutno ne pokazuje znake spremnosti da se uključi u značajne razgovore, rekao je američki državni sekretar Antoni Blinken - Sve ukazuje na to da predsjednik Putin nije voljan da se uključi u smislenu diplomatiju, već nastavlja da gura u suprotnom smjeru - rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa svojom francuskom koleginicom Ketrin Kolona

Zelenski: Putin sprema katastrofu velikih razmjera

Ukrajinski predsjednik je pozvao Zapad da upozori Rusiju da ne diže u vazduh branu hidroelektrane koja bi poplavila veliki dio južne Ukrajine. Zelenski tvrdi da su ruske snage posta vile eksploziv u ogromnu branu Nova Kahovka. - Sada svi na svijetu mora ju da djeluju snažno i brzo da bi spriječili novi ruski teroristički napad. Uni štavanje brane značilo bi katastrofu velikih razmje ra - upozorio je Zelenski.

prijateljskih objekata - na veo je on.

Ruske snage izvele su još je dan raketni napad na ener getske objekte u zapadnoj Ukrajini, objavio je operater električne mreže te zemlje. - Ekipe za popravke rade na objektima nakon raketnog napada, ali su ograničenja na snazi u regijama Kijev, Černigov, Čerkasi, Žitomir, Sumi, Harkov, Poltava, Dnje propetrovsk, Zaporožja i Ki rovograd - navode iz Ukre nergo.

Ukrajinsko ministarstvo od brane objavilo je da je u Li manu otkrivena masovna grobnica, u kojoj je nađeno 111 civila i 35 vojnika.

Ruske snage su tokom noći napale ukrajinski grad Ni kopolj, prenosi Kijev Inde pendent.

U napadima je oštećeno vi še od 20 zgrada i nekoliko gasovoda, saopštio je guver ner Dnjepropetrovske obla sti Valentin Rezničenko Rezničenko ističe da je ve liki broj porodica zbog toga ostao bez struje.

Dvjesta četr Deset prvi je Dan ruske invazije: Milion i po Ukrajinaca bez struje nakon masovnih napada Rusije

Ispaljeno 36 raketa na ciljeve u Ukrajini

PODGORICA – Mitropo

lija crnogorsko-primorska SPC počela je izgradnju pristaništa za čamce i pri stupne staze do Manastira Moračnik na Skadarskom jezeru. Sa dugim iskustvom u nelegalnim radovima na kulturnim dobrima i za štićenim područjima, Mi tropolija ni ovoga puta nije zatražila urbanističko-teh ničke uslove od Sekretari jata za uređenje prostora Opštine Bar, zatim prijavila građenje i pribavila ostalu tehničku dokumentaciju, već joj je „zeleno svjetlo“ za radove bilo Rješenje Agencije za zaštitu životne sredine.

Da situacija bude neobičnija, Mitropolija je radove počela na parceli koja nije u njenom vlasništvu, već u posjedu Na cionalnih parkova Crne Go re, koji nijesu bili obaviješte ni o bilo kakvim projektima i namjerama za izgradnju pri staništa i pristupnog puta na ostrvu Moračnik.

To pokazuje dokumentacija koju je Pobjeda dobila od na stojatelja Manastira Morač nik Nikolaja Bašanovića, ali i od Uprave za zaštitu kultur nih dobara na osnovu Zako na o slobodnom pristupu in formacijama.

U BARU MU DALI

Radove su ljetos primijetili posjetioci Manastira Morač nik i ljubitelji kulturne bašti ne Crne Gore, a jedan od njih poslao je na adresu Pobjede snimak koji pokazuje grupu radnika kako blizu manasti ra, na samoj obali jezera, izvo di armirano-betonske radove. Pobjeda je snimak proslijedi la Upravi za zaštitu kulturnih dobara, čiji je stručni tim 21. septembra obišao ostrvo, kako bi utvrdio činjenično stanje u vezi sa izvođenjem radova na prilaznom dijelu manastira. Stručna lica Uprave, arhitekta konzervator Milan Jovićević i konzervatorka restauratorka Sanja Šoljaga utvrdili su da se izvode građevinski radovi u zaštićenoj okolini kulturnog dobra, na udaljenosti 70 me tara od crkvene porte. - Konstatovano je da se izvo de armirano-betonski rado vi za izgradnju pristaništa za manja jezerska plovila. Pista nište je formirano prema vo di u pravougaonoj formi, u du žini pet metara, koje se dalje pod pravim uglom pruža 10 metara. Ortogonalno na ovu fizičku strukturu proteže se treći segment u dužini 15 me tara, formirajući manju ma rinu. Na dvije strukture kon statovana je i oplata. Paralelno uz stazu, u sjevernom pravcu,

Nelegalne radove kriju iza Rješenja Agencije zaštitu životne sredine

Imam ja papire, brate, da su mi odobrili, u Baru su nam odobrili. Odobrio nam je neko nadležan, a ne neko nenadležan. Rekli su mi đe da tražim i ja sam to dobio – rekao je za Pobjedu nastojatelj Manastira Moračnik Nikolaj Bašanović

gorsko-primorska, prilikom izvođenja radnji, aktivnosti i djelatnosti iz stava 1, u oba vezi da poštuje mjere zašti te prirode koje su definisane prostorno-planskom doku mentacijom.

- Dozvola iz stava 1 ovog rje šenja ukinuće se ukoliko pod nosilac zahtjeva ne otpočne radnje i aktivnosti za koje je dozvola izdata u roku od tri godine od dana izdavanja do zvole – navodi se u stavu 3 Rje šenja.

U obrazloženju Rješenja se ističe da je Mitropolija crno gorsko-primorska podnije la Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev (broj: 02-UPI1347/1 od 25. 10. 2021. godine) za adaptaciju pristana i pristu pnog puta.

izvedena je armirano-beton ska staza, širine 1,5 metara, u dužini 20 metara. U samom dvorištu manastira evidenti rane su dvije veće palete ku biciranog kamena, u bijeloj boji, fine obrade – navodi se u izvještaju stručnog tima, koji je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U izvještaju se ističe da se na kon uvida u dokumentaciju ovog organa može konstato vati da „nije bilo obraćanja od strane vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra za

navedene intervencije kon statovane ovim terenskim obi laskom“.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 26. septembra obavi jestila i Upravu za inspekcijske poslove i zatražila da na ostr vo Moračnik upute nadležnu inspekciju i povratno ih infor mišu o preduzetim radnjama. Novinar Pobjede kontakti rao je i sa nastojateljom Ma nastira Moračnik Nikolajem Bašanovićem i upitao ga da li imaju sve dozvole i tehničku dokumentaciju za radove na

Nacionalni parkovi: Nijesmo dali dozvole niti saglasnosti za radove

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore, u čijem vla sništvu je parcela na kojoj Mitropolija izvodi radove, Pobjedi je potvrđeno da su 21. septembra 2022. godine

nadzornici Službe zaštite Nacionalnog parka ,,Ska darsko jezero“, u saradnji sa inspektorom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, obišli ostrvo Moračnik i mje

sto gdje se izvode radovi. - Naglašavamo da Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Naci onalni park ,,Skadarsko jezero“ nijesu dali nikakve

izgradnji pristaništa i pristu pnog puta. Bašanović je odgo vorio da ima sve dozvole.

- U Baru su mi dali – kazao je Bašanović.

Na pitanje ko mu je u Baru dao dozvolu, Bašanović je odgo vorio: „Ne znam ja, neko ko je nadležan“.

- Imam ja papire, brate, da su mi odobrili, u Baru su nam odobrili. Odobrio nam je neko nadležan, a ne neko nenadle žan. Rekli su mi đe da tražim i ja sam to dobio – rekao je Ba šanović.

dozvole niti saglasnosti za izvođenje pomenutih radova. Služba zaštite Naci onalnog parka ,,Skadarsko jezero“ je preduzela sve aktivnosti iz njene nadlež nosti, a za dalje postupanje nadležna je Uprava za zašti tu kulturnih dobara – navo de iz Nacionalnih parkova.

On je potom novinaru Pobje de obećao da će mu „monahi nje sa Beške poslati papir“ jer „ne barata modernom tehno logijom“, što se i dogodilo u ka snim večernjim satima. Među tim, ispostavilo se da nije riječ o „papiru iz Bara“, već o Rješe nju Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice.

ADAPTACIJA

U ovom rješenju, broj 02-UPI1347/4, od 2. oktobra 2021. go dine, koje je sačinio Sektor za izdavanje dozvola i saglasno sti, navodi se da se „Mitropo liji crnogorsko-primorskoj dozvoljava vršenje radnji, ak tivnosti i djelatnosti u vidu adaptacije pristana i pristu pnog puta za potrebe Mana stira Moračnik na ostrvu Mo račnik, na dijelu k. p. broj 1 KO Bobovište, Opština Bar, u okvi ru Nacionalnog parka ’Skadar sko jezero’“. U stavu 2 ovog rješenja navo di se da je Mitropolija crno

- Naime, usljed vremenskih nepogoda je došlo do uruša vanja dijela potpornog zida na ostrvu Moračnik, koji je doveo do odrona pristupnog puta do pristana, čime je one mogućen prilaz plovilima i ulazak do pristupnog puta. U zahtjevu je navedena spe cifikacija potrebnog materi jala i način izvođenja radova. U postupku rješavanja pred metne upravne stvari, unutar Agencije za zaštitu životne sredine pribavljena je struč na ocjena od strane Sektora za zaštitu prirode (broj: 02-UPI1347/3 od 29.10.2021. godine) u kojoj je konstatovano da rad nje i aktivnost koje su vezane za adaptaciju pristana i pri stupng puta na dijelu katastar ske parcele broj 1 KO Bobovi šte, Opština Bar, neće narušiti prirodne vrijednosti zaštiće nog dobra Nacionalnog par ka ,,Skadarsko jezero“, te da je iste moguće obavljati – na vodi se u obrazloženju.

Ovo rješenje, po svemu su deći, Mitropolija je shvatila kao „zeleno svjetlo“ za otpo činjanje radova, pa je bez bi lo kakve saglasnosti vlasnika parcele (Nacionalnih parkova Crne Gore), bez podnošenja zahtjeva za urbanističko-teh ničke uslove, prijave građenja i ostale dokumentacije, kre nula u izgradnju pristaništa za čamce i pristupnog puta ka manastiru. Zanimljivo je da je Mitropolija zahtjev podnije la Agenciji 25. oktobra, a Rje šenje po tom zahtjevu je, slu

Arimarno-betonski radovi na izgradnji pristaništa i pristupnog puta ka Manastiru

Pristanište za čamce i pristupni put još jedan u nizu spornih projekata Mitropolije

Mitropolije crnogorsko-primorske SPC na ostrvu Moračnik

kriju Agencije za sredine

čajno ili namjerno, zavedeno čak 23 dana ranije, 2. oktobra ove godine?!

ZAKON JASAN

Da nije bilo nikakvog zahtjeva Mitropolije crnogorsko-pri morske potvrdila nam je i po moćnica sekretara za uređenje prostora u Opštini Bar, Darin ka Martinović Milošević Ona je podsjetila da Zakon o planiranju prostora i izgrad nji objekata ne predviđa gra đevinsku dozvolu, kao poseb nog akta po osnovu kojeg se grade objekti, osim kada se ra di o složenim inženjerskim objektima. Umjesto građevin ske dozvole, prema riječima Martinović-Milošević, Zakon prepoznaje prijavu građenja kao uslov na osnovu kojeg in vestitor gradi objekat. Prijavu građenja i propisanu doku mentaciju investitor je dužan da podnese nadležnom inspek cijskom organu, u roku od 15 dana prije početka građenja. Dokumentacija koju investi tor podnosi uz prijavu građenja propisana je članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgrad nji objekata i sadrži, naročito: glavni projekat ovjeren u skla du sa ovim zakonom; izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta; dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta koji je izradio, odnosno, revi denta koji je revidovao glavni projekat, u skladu sa ovim za konom; ugovor o angažovanju izvođača radova; ugovor o an gažovanju stručnog nadzora i dokaz o pravu svojine na ze

Nema rješenja o revalorizaciji, nema ni zaštićene okoline

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u izvještaju od 23. septembra nakon obilaska Moračnika, konstato vala „da nije bilo obraćanja od strane vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra za navedene intervencije“, ispostavilo se da Mitropolija crnogorsko-primorska, da je kojim slučajem vlasnik parcele na kojoj se izvode radovi, nije ni bila u obavezi da se obrati Upravi kako bi dobili smjernice ili konzervatorske uslove za izgrad nju pristaništa za čamce i pristupnog puta. Razlog je nepostojanje Rješenja o revalorizaciji kulturnog dobra Manastir Moračnik, kojim bi, između ostalog, bila utvr đena i zaštićena okolina Moračnika. Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, zaštićena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od neposrednog značaja za njegovo postojanje, zaštitu, korišćenje, izgled, očuvanje i istraživanje, kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost. Iz Uprave je Pobjedi pojašnjeno da „proces revalori zacije kulturnih dobara Crne Gore nije završen, tako i Rješenje o revalorizaciji predmetnog kulturnog dobra nije donešeno“.

- Razlozi za nedonošenje Rješenja leže u izuzetno širo kom djelokrugu rada ovog organa i malom broju zapo šljenih stručnih lica. Sam proces revalorizacije kulturnih dobara podrazumijeva učešće i drugih državnih organa i institucija (između ostalih Uprave za katastar i državnu imovinu) uz primjenu pravila upravnog postupka, iz kog razloga su i objektivni razlozi za njegovo trajanje – naveli su iz Uprave.

Iz Uprave nijesu odgovorili na pitanje da li je Manastir Moračnik izgubio status kulturnog dobra, budući da je bivši v. d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih doba ra Mladen Zagarčanin, u pismu bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću, u martu ove godine, ustvrdio da će sva kulturna dobra izgubiti status 22. jula 2022. godine, ukoliko se ne završi novi proces revalorizacije. Na insistiranje Pobjede da se na ovo pitanje odgovori, pisani odgovor nije stigao, ali je nezvanično iz Uprave kratko rečeno da je „Manastir Moračnik zaštićen“.

mljištu, odnosno drugom pra vu na građenje na zemljištu (list nepokretnosti, ugovor o koncesiji, odluka o utvrđiva nju javnog interesa) ili dokaz o pravu svojine na objekat, od nosno drugom pravu na građe nje, ako se radi o rekonstrukci ji objekta. Za izradu tehničke dokumentacije zainteresova no lice pribavlja urbanistič ko-tehničke uslove, koje nad ležni organ izdaje u skladu sa planskim dokumentom. Uredbom o povjeravanju di jela poslova Ministarstva eko logije, prostornog planiranja i urbanizma jedinicama lokalne samouprave, poslovi izdavanja urbanističko-tehničkih uslo va iz nadležnosti Ministar

stva, osim za složene inženjer ske objekte kao što su, recimo, zgrade bruto građevinske po vršine 3.000 metara kvadrat nih i više, hoteli itd., povje ravaju se jedinicama lokalne samouprave. U ovom slučaju, dakle, nadležna je Opština Bar. Martinović-Milošević je do dala da „u raspoloživoj arhivi ne postoje podaci da su Mitro polija crnogorsko-primorska, ili neko u njeno ime, podnije li zahtjev za izdavanje urba nističko-tehničkih uslova“.

JEDAN KORAK

Više sagovornika i izvora Po bjede, dobro upućenih u spro vođenje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata,

kao i u nadležnosti Agenci je za zaštitu životne sredine, potvrdilo nam je da je Rješe nje Agencije samo jedan od koraka u pribavljanju doku mentacije o građenju, u skla du sa Zakonom.

– Građenje nije ingerencija Agencije za zaštitu životne sredine. Oni su Mitropoliji da li Rješenje sa aspekta njihovog posla, a to je ugrožavanje ži votne sredine. Dva puta su se pozvali na to da se radovi mo raju raditi u skladu sa plan

skom dokumentacijom. Oči gledno nijesu ulazili u to da li Mitropolija ima ostale papire, da li je to u skladu sa planskom dokumentacijom itd., već isti ču da su te intervencije u pro storu, koje im je opisala Mitro polija, dozvoljene sa aspekta zaštite životne sredine. To je ono što ta Agencija radi. Da kle, ovo nije dozvola za grad nju već mišljenje Agencije da neće biti narušeni prirodni re sursi i životna sredina na ostr vu Moračnik, budući da je pod zaštitom u okviru Nacional nog parka ,,Skadarsko jeze ro“ – kazao je izvor Pobjede. Agencija, prema riječima izvora Pobjede, može da ka že da to što planira da se gradi neće ugroziti životnu sredinu, ali ako to nije predvidio plan ski dokument, ne možete ni šta graditi, niti možete priba viti dozvole.

- Mišljenje Agencije je samo jedan od uslova koji se mo raju ispuniti i ni u kom slu čaju nije dozvola da se počne građenje. Znajući Mitropo liju i njihovo dugogodišnje iskustvo sa nelegalnim rado vima, inspekcijama, zabrana ma radova... pretpostavljam da i oni to znaju, samo se pra ve ludi, jer im očigledno može

Zahtjev Uprave upućen 26. septembra, inspektorka ga dobila kad i pitanja Pobjede

Pobjeda je 3. oktobra poslala pitanja i Upravi za inspekcijske poslove, budući da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara u zahtjevu od 26. septembra, broj UP/I 03-497/2022-2, od njih tražila da na Morač nik upute nadležnu inspekciju i povratno ih informišu o preduzetim radovima. Iz Uprave za inspekcijske poslove odgovoreno je da je baš 3. oktobra, kada su sti gla pitanja od novinara Pobjede, inspektorka za kulturnu baštinu „pri mila inicijativu u vezi sa navedenim problemom i da joj je u planu da po istoj postupi do kraja ove nedjelje, eventual no početkom sljedeće“. - Nakon obavljenog nadzora, informacije o ishodu biće Vam dostavljene – navedeno je iz Uprave za inspek cijske poslove. Do zaključenja ovog broja Pobjede, „infor macije o ishodu“ nijesu nam dostavljene.

biti – kazao je izvor Pobjede. Pobjeda je 10. oktobra posla la pitanja i Agenciji za zašti tu životne sredine, ali do za ključenja ovog broja našeg lista odgovore nijesmo dobi li. Manastir Moračnik, ina če, potiče iz 15. vijeka, a u po sljednjih 30 godina zvanično je zabilježeno više nelegalnih radova na ovom kulturnom dobru od nacionalnog znača ja, iza kojih stoji Mitropolija crnogorsko-primorska SPC.

Jovan NIKITOVIĆ

Pogled sa jezera na nelegalne radove i Manastir Moračnik

Izbetonirana staza ka Manastiru

Rješenje Agencije za zaštitu životne sredine

U Nikšiću promovisano reprint izdanje knjige posvećene suđenju Draži Mihailoviću i ostalim zločincima, objavljene 1946. godine u Beogradu

Rehabilitacija izdajnika nemoguća u Crnoj Gori

Ne može se izvršiocima genocida pripisivati nacionalni, oslobodilački, državotvorni, pa čak ni demokratski karakter. Pojedini političari, istoričari i drugi javni djelatnici žele nametnuti uvjerenje da je četnički pokret bio oslobodilački i nacionalni, a nikako zločinački i kolaborantski. Jedino mu ne spore da je bio antikomunistički, sa čime se lako saglasiti. Ovakvom tretiranju četničkog pokreta smetaju jedino činjenice koje se nalaze u prvorazrednim istorijskim izvorima. Zato oni čine sve da izvore prikriju i obezvrijede, jer drugačije ne mogu svoju laž premetnuti u istinu-kaže

Jadranka Selhanović

nego jedino protiv partizana. I sam Mihailović na suđenju kaže da je tada dobio poziv od predsjednika srpske kvislinš ke vlade da dođe u Beograd na pregovore. U Beograd, u zgra du Vlade, koja je na stotinjak metara od sjedišta Gestapoa. Nijesam otišao, kaže Mihailo vić, jer me je Nedić, prije ra ta, dvaput kaznio po 30 dana zatvora zbog nekog prekrša ja, pa nijesam gajio poštovanje prema njemu. Dakle, da ga Ne dić nije kažnjavao, eto Draže posred Beograda. Kod omra ženog Nedića poslao je svog izaslanika – Aleksandra Mi šića. O svemu tome detaljni je se može naći u ovoj knjizi o kojoj večeras govorimo – ista kla je Salhanović.

NIKŠIĆ – Poštovaoci istorije i istine sinoć su u Nikšiću imali priliku da se upoznaju s fototipskim izdanjem knji ge „Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred su dom“, štiva koje je svjetlost dana ugledalo daleke 1946. godine u Beogradu, a nedav no ga je ponovo objavio Sa vez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

O stenografskim bilješkama i dokumentima sa suđenja zlo čincima i izdajnicima – Dra goljubu Draži Mihailovi ću i njegovim saradnicima i sljedbenicima, govorili su čel nik nikšićkih antifašista Slo bodan Bato Mirjačić, kao i istoričari mr Jadranka Se lhanović i mr Sait Šabotić, a moderator je bio Miro Ni kolić, koji je pročitao neko liko odabranih fragmenata iz knjige.

Čulo se da je ovu knjigu danas važnije promovisati nego on da kada je 1946. i objavljena, pogotovo u Crnoj Gori gdje svjedočimo sve češćem isti canju srpskog nacionalizma, pa čak i pokušajima rehabi litacije četničkog pokreta uz istovremeno umanjenje zna čaja Narodnooslobodilačke borbe i partizanskog pokre ta. U Srbiji je Mihailović re habilitovan 2015. godine, ali sa sinoćnje promocije u Nik šiću poručeno je da se to neće dozvoliti u Crnoj Gori, jer is postavilo bi se da je žrtva ko ju je crnogorski narod podnio u vjekovnim borbama za slo bodu –bila uzaludna.

Fantastičan zbornik

Brojni detalji su se čuli sa sa mog suđenja Mihailoviću i još dvadeset četvorici izdajnika i zločinaca. Tom višednevnom činu prisustvovalo je više od 30.000 lica, suđenje je pratilo više od stotinu novinara, i to 60-ak iz inostranstva, a sudski proces je i prevođen na više je zika, što najbolje potvrđuje ka kvo je interesovanje vladalo. Mirjačić smatra da je ova knji ga fantastičan zbornik koji pri kazuje sva zlodjela četnika nad jugoslovenskim narodom koji se borio protiv fašizma i domaćih izdajnika. -Svi dokumenti su iz četničke

arhive koju su oni uredno vo dili. Ja ću pomenuti samo ne koliko dokumenata koji se od nose na naše krajeve, a jasno je da su četnici sve što su radili –to radili za bogatu nadoknadu: odjeću, obuću, hranu i naoru žanje i, veoma često, za novac. Tako je za ubistvo Jagoša Kontića na dan 14. januar 1943. godine uplaćeno 30.000 lira kako bi ih Bajo Stanišić isplatio učesnicima ovog ma sakra u Budoškoj pećini. Iz dajnik Mihailović lišava čina oficira-rodoljuba koji se u re dovima narodnooslobodilač ke vojske bore protiv okupato ra, kazao je Slobodan Mirjačić, nabrajajući brojne činjenice iz dostupne dokumentacije.

Jadranka Selhanović podsje ća da je trenutno suočavanje sa istorijskim revizionizmom nepriznavanje činjenica i nji hovo neosnovano negiranje. -Ne može se izvršiocima ge nocida pripisivati nacionalni,

oslobodilački, državotvorni, pa čak ni demokratski karak ter. Pojedini političari, isto ričari i drugi javni djelatni ci žele nametnuti uvjerenje da je četnički pokret bio oslo bodilački i nacionalni, a nika ko zločinački i kolaborantski. Jedino mu ne spore da je bio antikomunistički, sa čime se lako saglasiti. Ovakvom treti ranju četničkog pokreta sme taju jedino činjenice koje se nalaze u prvorazrednim isto rijskim izvorima. Zato oni čine sve da izvore prikriju i obez vrijede, jer drugačije ne mogu svoju laž premetnuti u istinu. Mnoge crnogorske institucije i dio crnogorske istoriografije trude se, najviše što mogu, da im otežaju ovaj posao, a jedan od načina je – objavljivanje izvora o četničkom pokretu. Rezultat tog napora je i knji ga – reprint izdanje zborni ka dokumenta „Izdajnik i rat ni zločinac Draža Mihailović

U Srbiji je Mihailović rehabilitovan 2015. godine, ali sa sinoćnje pro mocije u Nikšiću poručeno je da se to neće dozvoliti u Crnoj Gori, jer ispostavilo bi se da je žrtva koju je crnogorski narod podnio u vjekovnim borbama za slobodu –bila uzaludna

pred sudom“, objavljena u Be ogradu 1946. godine. Zbornik sadrži stenografske bilješke i dokumenta sa suđenja Draži Mihailoviću pred Vojnim vi jećem Vrhovnog suda FNRJ, od 10. juna do 15. jula 1946-ka že Selhanović.

Genocid

Tvrdi da će neko prigovori ti da je u pitanju političko su đenje pred pristrasnim komu nističkim sudom, sa sudijama i tužiocem koji su pripadnici partizanskog i komunistič kog pokreta.

-I istinu će reći. Suđenje je ste imalo politički karakter, sud jeste bio vrlo pristrasan kada su u pitanju saradnici okupatora, sudije i tužilac su na suprotnoj strani od optu ženog. Ali, ali, ali... Saradnja Draže Mihailovića sa okupa torom nije bila izmišljena, žr tve i zločini njegovog pokreta takođe, dokumenta koja sve to potvrđuju nijesu fabrikova li komunisti nego su autentič na, tj. potiču iz samog četnič kog pokreta. To priznaje i sam Mihailović. Dakle, bez obzira na karakter suda i sudija, dje la za koja se Mihailović tereti nijesu izmišljena već stvarna. On i njegov četnički pokret bili su antikomunistički, ali i kola

borantski. On i njegov četnički pokret borili su se protiv par tizanskog, ali su, takođe, ubi jali civile koji ih nijesu podr žavali i izvršavali su masovne egzekucije nad pripadnicima drugih vjera i nacija, što se da nas tretira kao zločin genoci da. Uostalom, oni koji tretiraju četnički pokret kao oslobodi lački, neka odgovore na ne koliko jednostavnih pitanja: Kada i gdje su se sukobile čet ničke i okupatorske jedinice? Navedite koje su to bitke. Na vedite ime barem jednog čet nika koji je u borbi poginuo od okupatorskog metka? Na vedite ime barem jednog čo vjeka koga je okupator strije ljao zato što je bio simpatizer ili pripadnik četničkog po kreta? Da li protivnici okupa tora učestvuju kao pomoćne trupe u ofanzivama okupa torskih snaga (bitke na Nere tvi i Sutjesci) protiv partizan skih jedinica? Na ova pitanja današnji pobornici četničkog pokreta nemaju odgovore. Na slična pitanja nije mogao da ti odgovor ni njihov vođa Dra ža Mihailović, čija je glava, odmah poslije okupacije, bila ucijenjena od okupatora, sve dok avgusta 1941. godine, kada je Njemcima postalo jasno da on neće da se bori protiv njih

svjedoci Istoričar Sait Šabotić naveo je kako je Dragoljubu Draži Mihailoviću, oficiru srpske i jugoslovenske vojske, armij skom generalu i načelniku šta ba Vrhovne komande Jugo slovenske vojske u otadžbini, ministru vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevi ne Jugoslavije i komandan tu četničkih formacija, suđe no pred vojnim sudom čiji je predsjednik bio pukovnik Mi hailo Đorđević, a članovi su još bili potpukovnici Milija Laković i Mihailo Janković -Pomoćne sudije bili su Niko la Stanković, Radomir Ilić i Todor Popadić (sekretar). Tužilac je bio pukovnik Miloš Minić, kome je pomagao Mi loš Jovanović. Mihailović je bio optužen po 47 tačaka i su đeno mu je za aktivnosti protiv partizana, za kolaboraciju sa Njemcima i ratne zločine nad civilima. Na suđenju su se kao svjedoci pojavili Dušan Simo vić, Radoslav Đurić, Jovan Škavović, Milan Grol, Miša Simović i druge poznate lič nosti iz predratnog političkog i vojnog establišmenta Kralje vine Jugoslavije. Na pretre su je pročitano 1.000 pisanih dokumenata, što je zaista im pozantna informacija. Glavni dokazni materijali protiv Mi hailovića bili su originalni do kumenti iz zaplijenjene arhi ve četničkih jedinica kojima je komandovao, kao i iz njemač kih, italijanskih, ustaških i bu garskih arhiva. Tokom suđe nja, Mihailović je priznao da su njegovi komandanti sarađi vali sa okupatorom, ali se bra nio da su to činili na svoju ru ku. Mihailović je osuđen po osam tačaka optužnice. Jedna od njih su i zločini protiv civil nog stanovništva. Na jednom mjestu u presudi navodi se i sljedeće: „Sud se uverio da su zločini izvršeni od Mihailovi ćevih četnika u selima Vrani ću, Drugovcu i Boleču, zatim u srezovima bjelopoljskom, čajničkom, fočanskom i plje valjskom, koji su na pretresu potpuno rasvetljeni pismenim dokumentima i iskazima pre živelih svedoka, izvršeni pod neposrednim Mihailovićevim naređenjima“ – naveo je Šabo tić. ra. PeroŠeviĆ

Djelo prikazuje sva zloDjela četnika naD jugoslovenskim naroDom: Sa promocije knjige

PODGORICA - Zadnjih 40 godina, prosječna temperatura na Arktiku porasla je skoro četiri puta brže od globalnog prosjeka, a zvanični izvještaji o Crnoj Gori već pokazuju da kod nas temperature rastu, padavine se smanjuju, a dešavaju se i ekstremniji vremenski događaji – posebno suše i toplotni talasi.

Kako je kazao Pobjedi dr Velibor Spalević, predsjedavajući Odjeljenja mladih naučnika Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda (WASWAC), u budućnosti se očekuje da će Crna Gora postati toplija i imaćemo još više problema što se tiče suša – posebno tokom ljeta.

ZVANIČNI IZVJEŠTAJI

- Klimatski modeli predstavljeni u zvaničnim izvještajima za period do 2030. godine ukazuju da će ovu dekadu karakterisati sve češći i duži toplotni talasi, češće ekstremno visoke minimalne i maksimalne temperature, češće suše, češće oluje zimi, a projektovano je smanjenje ukupne godišnje količine snijega. Do kraja vijeka temperature će porasti, a padavine će se ozbiljnije smanjiti - tvrdi Spalević.

On ističe da će klimatske promjene u Crnoj Gori dovesti do povećanja perioda suša, obilnih kiša koje utiču na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i prirodnu sredinu, primorje i priobalni region, uzrokujući povećanje temperature površine mora i porast nivoa mora za 62 centimetara do kraja vijeka! Spalević kaže da se spas od ovakve pojave može naći na globalnom nivou transformacijom ekonomije zasnovane na fosilnim gorivima i podsticanjem većih ulaganja u obnovljive izvore energije, sa ciljem preusmjeravanja ekonomije ka modelu bez ili niske emisije staklenih gasova. - Sve zemlje, uključujući i Crnu Goru, složile su se da rade na ograničavanju rasta globalne temperature na ispod dva stepena Celzijusa, a s obzirom na ozbiljne rizike, da teže ka 1,5 stepeni Celzijusa. Postoji obaveza da globalna emisija gasova (GHG) mora biti smanjena za 50-85 odsto do 2050. godine kako bi se postiglo smanjenje novih zagađenja koje planeta može podnijeti. Zemlje EU su se obavezale da će smanjiti emisije za 40 odsto do 2030. godine - objašnjava Spalević.

Spalević: Do kraja vijeka nivo mora će nam porasti za 62 centimetra

U Crnoj Gori nas očekuju sve češći i duži toplotni talasi, ekstremno visoke minimalne i maksimalne temperature, češće suše, oluje zimi, a projektovano je smanjenje ukupne godišnje količine snijega. Do kraja vijeka temperature će porasti, a padavine će se ozbiljnije smanjiti - tvrdi Spalević

Neki djelovi Arktika zagrijavaju se sedam puta brže

Prosječna temperatura na Arktiku, zadnjih 40 godina, porasla je skoro četiri puta brže od globalnog prosjeka, izvještavaju Rantanen i saradnici u naučnom radu ,,The Arctic has warmed nearly four times faster than the globe since 1979“, publikovanom avgusta 2022. u međunarodnom časopisu Communications Earth & Environment. - Arktik se zagrijava vrtoglavom brzinom u poređenju sa ostatkom Zemlje. Neki djelovi Arktičkog okeana, kao što je Barentsovo more između Rusije i norveškog arhipelaga Svalbard, zagrijavaju se čak sedam puta brže, otkrili su meteorolog Mika Rantanen sa kolegama sa Finskog meteorološkog instituta u Helsinkiju. Prethodne studije su ukazivale da se prosječna temperatura na Arktiku povećava dva do tri puta brže nego drugdje, jer ljudi i dalje uzrokuju promjenu klime - kaže Spalević

Ni najbolji klimatski modeli ne daju prave rezultate

Ističe da je Crna Gora zemlja sa malim emisijama, ali akcije koje treba preduzimati ovdje kod nas su takođe dio rješenja. - Doprinos međunarodnim naporima je da emisije GHG do 2030. godine budu smanjene za 35 odsto (inicijalno bilo predviđeno 30 odsto) u odnosu na baznu 1990. godinu, kada su emisije iznosile 5.239 kilotona ugljen dioksida. Mjere ublažavanja koje se mogu uvesti su zapravo održivo upravljanje, štednja unutar sopstvenih domaćinstava i gazdinstava, što na kraju pruža ekonomsku korist Crnoj Gori - smatra Spalević. Očekuje se, po njegovim rije-

čima, da će se ovo smanjenje postići opštim povećanjem energetske efikasnosti, unapređenjem industrijske tehnologije – koliko god ona imala uticaja kod nas, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i modernizacijom u elektroenergetskom sektoru.

- Drugi sektor na koji bi klimatske promjene uticale je turizam. Jedan od načina da budemo dio svjetskih napora u borbi protiv klimatskih promjena jeste uvođenje strategija razvoja nisko-karbonskog turizma, identifikujući načine ka karbon neutralnom putovanju i turizmu uglavnom kroz podsticanje održivosti i inovativnosti u turističkom biznisu, podstičući razvoj Crne Gore kao održi-

ve niskokarbonske turističke destinacije - poručuje Spalević dodajući da to treba učiniti maksimiziranjem efikasne upotrebe energije, podsticanjem kvalitetnog prostornog planiranja, razvojem održivih transportnih rješenja i implementacijom isplativih opcija za ublažavanje – posebno u sektoru smještaja. - Kod nas se radi na ispunjavanju obaveza u pogledu izvještavanja u skladu sa Okvirnom konvencijom koja se bavi ovom problematikom, da bismo ostali dio svjetske mreže po ovom pitanju. Uporedo dalje treba raditi na jačanju i unapređenju nacionalnih stručnih i institucionalnih kapaciteta za prikupljanje, obradu, arhiviranje, tumačenje i distribuciju podataka

Kako bi izračunali pravi tempo ubrzanog zagrijavanja, fenomena nazvanog arktičko pojačanje, kako objašnjava Spalević, istraživači su analizirali podatke posmatranja od 1979. do 2021.

- Globalno, prosječno povećanje temperature tokom tog vremena iznosilo je oko 0,2 stepena Celzijusa po deceniji. Ali Arktik se zagrijavao za oko 0,75 stepeni po decenijikaže Spalević.

Čak ni najbolji klimatski modeli ne rade sjajan posao u predstavljanju tog zagrijavanja, kažu Rantanen i saradnici. - Nemogućnost modela da realno simuliraju prošlo pojačanje Arktika dovodi u pitanje koliko dobro modeli mogu projektovati buduće promjene tamo - kazao je Spalević.

za potrebe inventara gasova sa efektom staklene bašte (GHG) - tvrdi Spalević.

UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA

Ovo podrazumijeva, kako ističe, kreiranje aktivnosti mitigacije i adaptacije, te uključivanje

pitanja klimatskih promjena u sektorske i nacionalne razvojne prioritete.

Spalević ističe da naučnici za sada ne mogu jasno odrediti u čemu je glavni problem vrtoglavog zagrijavanja Arktika. - Jedan od problema može biti to što se modeli bore s pravilnom simulacijom osjetljivosti arktičkih temperatura na gubitak morskog leda. Nestanak snijega i leda, posebno morskog leda, jedan je od velikih razloga zašto se arktičko zagrijavanje ubrzava. Blistanje bjeline snijega i led stvaraju reflektujući štit koji odbija dolazno zračenje od sunca natrag u svemir. Smanjenje ovih površina je jedan od sigurnih uzroka ovog fenomena - poručuje Spalević dodajući da otvorene vode okeana i sada gole stijene apsorbuju tu toplotu, podižući temperaturu.

- Posebnu pažnju zavređuju analize opcija za adaptaciju na posljedice klimatskih promjena u oblastima javnog zdravlja, vodoprivrede i poljoprivrede. Rad na podizanju nivoa svijesti o klimatskim promjenama potrebno je fokusirati na ciljne grupe različite starosne dobi, uključujući tu studente, nastavni kadar, nevladine organizacije, civilno društvo i opštu javnost - objašnjava Spalević.

On poručuje da je stvaranje nove i bolje budućnosti moguće.

- Svi moramo, koliko možemo kao pojedinci, raditi na tome da izgradimo zdravu, održivu životnu sredinu, što će uticati na smanjenje klimatskih uticaja, čuvajući svoju zemlju, a kao njen dio i planetu za buduće generacije - poručuje na kraju Spalević.

N. KOVAČEVIĆ

se zagrijava brže

Nestanak leda, otvorene vode i gole stijene podižu brže temperaturu

U arktičkim regijama temperature su se zagrijavale četiri puta brže

Srednja godišnja evolucija temperature na Arktiku

Pjesnik Branko Banjević je za života obezbijedio viso ko mjesto u savremenoj crno gorskoj kulturi i književnosti. Lavovska gordost, uspravnost i ponositost kojom je hodio kroz život, pjesničko djelo koje je stvorio i erudicija koju je po sjedovao čine ga jedinstvenim intelektualcem na našim pro storima duže od pola vijeka. Pisati o umrlom prijatelju je kao da nastavljaš dijalog, tražiš oproštaj ili nastojiš da shvatiš njegovu veličinu. Gorostas go lubijeg srca, kao da nije bio od ovoga svijeta. Znam da bi na ovo reagovao podsmijehom i rekao da sam ostao praktični političar koji je konačno pri znao da je on po duhu držav nik zagledan u budućnost. Ovih dana se u javnosti ponavlja njegova sadržajna životna pri ča. Partizansko dijete iz zbje ga, sin golootočanina, sinovac pjesnika Mirka, cetinjski gi mnazijalac, student prijatelj profesora Miloša Đurića, hap šenik zbog Đilasa, profesor ko ga se sjećaju toliki đaci Nikšić ke gimanazije, urednik „Luče“ u Grafičkom zavodu i intimus Milorada Stojovića, izgnanik kod Ćana Koprivice, domaćin u Matici crnogorskoj, Olgin muž, Sašin i Boškov otac, đed, drug, pjesnik, pjesnik, pjesnik… Ekskluzivni Branko Banjević, kako ga je zvao Borislav Pekić, preselio se u sjećanje. Banjević je bio snažan i ranjiv u isto vri jeme. U nemoći da se odupre nepravdi on je stvorio poet ske mehanizme samoodbrane. Branko Banjević je pjesnik Cr

Takav se neće skoro roditi

Branko Banjević je pjesnik Crne Gore. Sedamdeset godina se od nje nije razdvajao. Opisao je njenu tugu i njene zore, njene jame, visove, rijeke i jezera, more, tice i litice, zmije i leleke, njenu vječitu zabrinutost. Hiljade stihova iz sudara svoje vizije i stvarnosti koja ga je okruživala, neprekidni razgovori o smislu ljudskog života. Dnevnik postojanja, šifrovan poetskim znakovima, sakriven od banalnosti, gorak, neizvjestan i sudbonosan kao pletivo Parke. Za Banjevića poezija je smisao života jer vrijeme i prostor koji su ostali van poezije ne postoje

ne Gore. Sedamdeset godina se od nje nije razdvajao. Opisao je njenu tugu i njene zore, nje ne jame, visove, rijeke i jezera, more, tice i litice, zmije i leleke, njenu vječitu zabrinutost. Hi ljade stihova iz sudara svoje vi zije i stvarnosti koja ga je okru živala, neprekidni razgovori o smislu ljudskog života. Dnev nik postojanja, šifrovan poet skim znakovima, sakriven od banalnosti, gorak, neizvjestan i sudbonosan kao pletivo Parke.

Za Banjevića poezija je smisao života jer vrijeme i prostor koji su ostali van poezije ne postoje. Učenost ga nije odvela u akade mizam, modu ili popularnost, već je stalno tragao za novim oblicima poetskog govora, gla čao riječi i stihove, osluškivao muziku njihovih tonova i pli vao u bogatstvu crnogorskog jezika koji je držao za trezor svekolikog crnogorskog bića. Izbjegavao je svako podraža vanje, pomodnost i dopad

ljivost. Služeći predano pje sničkom zanatu on je sačuvao izvornost i osobenost. Njego va poezija je gorka, sa dubo kim smislom i asocijacijama. Bez obzira na relativnu zatvo renost njegovih pjesama, Ri ječ... Svetoga Petra... recituje se danas kao poziv Crnogor cima da budu složni, kako ne bi postali tuđa metla i lopata. Poezija Branka Banjevića je lir ski putopis iz carstva sjenki, na taloženo iskustvo bola, traga nje za suncem, jer je beskrajna Crna Gora i njena sloboda. Je zik je za Branka bio svetilište. On vraća riječima mitsko zna čenje i dovodi ih u sklad sa no vim odnosima.

Doimao se kao čovjek sa gla vom u oblacima. Govorio je da se ideje rađaju u dokolici. Ni je volio obaveze, jer je smatrao da praktični poslovi oslobađa ju čovjeka moralne obaveze i ti me ga osiromašuju. Međutim, nije bio salonski pi sac. Sa punim imenom i čelom. Uvijek je bio tamo gdje se brani la Crna Gora, njena sloboda i ne zavisnost. Smatrao je da je oba

veza stvaraoca da bude stalno na strani istine na svakom mje stu i u svakom trenutku. Od stu dentskih dana do smrti javno je branio crnogorsku državnost, kulturu, jezik i književnost. Istu pao je na protestnim mitinzima, osnovao Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, bio član raznih antiratnih pokreta, uvi jek kao stvaralac, sam. Konačno, kao član i predsjednik Matice cr nogorske postaje dio kolektiva i svoje ogromno znanje i uvje renje stavlja u funkciju zalaga nja za emancipovanu evropsku Crnu Goru, srčano i bez ostatka. Bio je član Inicijativnog odbora Pokreta za nezavisnu Crnu Go ru i nepokolebljivo vjerovao u nadmoć crnogorske istorijske pravde i slobode. Umio je da se ljuti, ali ne i da mrzi. Znao je da ispolji prezir prema lažnim piscima, laž nim rodoljubima, lažnim po litičarima, lažnim prijatelji ma… Elitni Branko Banjević nikad se nije svrstavao u kla nove i poštovao je samo tale nat, znanje i poštenje. Za se be i druge postavljao je visoke

standarde u stvaralaštvu i mo ralu i bio nepotkupljiv. Branko Banjević je svaki śed nik sa ljudima znao da oboga ti pričom koja se pamti. Govo rio glasom duboke muškosti i mudrosti. U duhu starih crno gorskih pametara držao je pa žnju sadržajem, njegovanjem mjere i kulture govora. Banjević je cijelog svog živo ta gutao knjige i pretvarao ih u aktivno znanje. Bio je ljubitelj klasične muzike, a zvali smo ga „monstrum memorije“. Znao je napamet stotine hiljada sti hova svojih omiljenih pjesni ka. Bilo je zadivljujuće slušati ga kako recituje cjelokupnog Tina Ujevića, Krležu na kaj kavskom, Nazora na istrijan skoj čakavštini, Njegoša, Disa, Lazu Kostića, Bloka… Kada jednom bude svestrano izučeno književno djelo Bran ka Banjević vidjeće se koliko je on bio senzibilan na pojave u društvu, koliko je bio u stvara lačkom dosluhu sa vremenom u kome je živio i koliko je do prinio zrenju crnogorske kul ture. Marko ŠPADIJER

Smjena na vrhu nakon 13. kola Meridianbet 1. CFL –remi Dečića sa Petrovcem (1:1) iskoristila je Sutjeska koja je novi lider poslije pobjede nad Iskrom u Danilovgradu (2:1).

Nikšićani su sada bod ispred Tuzana, a imaju dva više od Budućnosti koja je preokretom savladala Rudar pod Goricom – golom Miloševića u 92. minutu za 2:1.

Arsenal je trijumfovao protiv Mornara u Baru – 1:0, a u petak je Jedinstvo u Beranama nadigralo Jezero – 2:0.

KRIZA DEČIĆA

Dečić je vezao i treći remi. Nakon dvije vezane ,,nule“ Tuzani su postigli gol, ali su ponovo osvojili samo bod – Dečić – Petrovac 1:1. Dečić nije blistao, Petrovac pokušao preko Mendija da ugrozi rivala, a onda je majstorija Nikole Zvrka u nadoknadi prvog poluvremena pokvarila planove Dečića.

Tuzani su se od starta dosta mučili, imali određene pokušaje, uglavnom preko Bećiraja. Prvo je iskusni napadač nakon sjajnog ubacivanja Božovića pokušao, ali je to bilo slabo. Petrovac je djelovao dobro na sredini, gdje je blistao Brazilac Augusto, imao i dvije šanse preko Mendija, koji je u drugom navratu ozbiljno priprijetio, ali je Marković, uz malo problema, zaustavio taj udarac. Nakon pokušaja Bajovića, Dečić je imao šanse Bećiraja – prvo nakon asistencije Ivanovića, a najbolju u 39. minutu, kada je rekorder po broju nastupa za Crnu Goru izašao sam ispred golmana gostiju (prethodila greška Markovića), ali nije bio uspješan.

I, kada se čekao posljednji zvižduk sudije Nikole Vođevića u prvih 45 minuta, Nikola Zvrko je sa ivice šesnaesterca maestralno pogodio suprotni ugao i loptu poslao u same rašlje –0:1. To je bio znak da Dečić u nastavku čeka pakleno težak posao. Ali, Tuzani su već u 53. minutu dočekali poklon – Petrovac je želio da izađe iz svog polja, a Mendi na 17-18 metara napravio nevjerovatnu grešku, dodao loptu Denkoviću, koji je prevario Radenovića i pogodio za 1:1.

Pravio je Dečić pritisak, imao inicijativu, ali nije mogao do preokreta, a najbolju šansu imao je upravo Denković u 84. minutu, nakon asistencije Pešukića, dok je u finišu

priprijetio i Mendi, ali je Marković bio pripravan…

NOVI PORAZ ISKRE

Sutjeska je novi lider prvoligaškog karavana nakon pobjede nad Iskrom u Danilovgradu – 2:1. Sve važno na stadionu ,,Braće Velašević“ desilo se krajem prvog i početkom drugog poluvremena kada su pali golovi i gosti ostali sa igračem manje.

Prvo je u 43. minutu holandski internacionalac Tajron Konrad na centaršut sa desne strane elegantno pogodio lijevi gornji ugao nemoćnog Kordića, a samo 120 sekundi kasnije u listu strijelaca se upisao i Anto Babić. Defanzivac Nikšićana je poslije kornera nadvisio odbranu domaćina i glavom proparao mrežu.

,,Crveno-bijeli“ su bili u nokdaunu, ali se nijesu predavali. Nada za Iskru vratila se samo što je krenuo nastavak jer je Sahli zaradio isključenje nakon drugog žutog kartona.

Pojačali su Danilovgrađani i preko Muharemovića smanjili u 49. minutu. Imali su momci Aleksandra Nedovića mnogo vremena da se vrate u egal, ali brojčana prednost nije bila dovoljna da osvoje bod.

Sutjeska je od juče prva na tabeli, a Iskra ostala posljednja – bodovno izjednačena sa Mornarom.

PREOKRET ,,PLAVIH“

Ako nešto može da pokrene Budućnost, onda je to način

na koji je došla do pobjede protiv Rudara – preokretom, golom u sudijskoj nadoknadi za 2:1.

Nije mirisalo na dobro za domaćina pod Goricom poslije primljenog pogotka u 14. minutu u režiji Talovića. Ofanzivac gostiju lijepo je reagovao na dodavanje Peličića i već u ranoj fazi meča stavio protivnika u tešku situaciju.

Pokušavali su ,,plavi“, imali šansu preko Đukanovića i Terzića iz slobodnog udarca, dok su gosti prijetili udarcima Nikolića i Živkovića, oba puta iskosa sa lijeve strane.

Budućnost je dodala gas u nastavku i počela da ređa šanse, a trener Miodrag Džudović pogodio je sa izmjenama.

Momci sa klupe donijeli su mu preokret – Petrović je u 60. minutu asistirao Mrvaljeviću, koji je preciznim udarcem po zemlji matirao Muminovića, dok je rezervni špic Milošević skočio na centaršut Ražnatovića i efektno glavom sa desetak metara izdužio dijagonalu za veliki trijumf Podgoričana u 92.

Opkolili su ,,plavi“ rivala u finišu utakmice, a pritisak je urodio plodom. Budućnost nije blistala, ali je smogla snage da se digne i dobije utakmicu koja nije obećavala. Dragojević i društvo su na dva boda od vodeće Sutjeske, a Rudar je doživio prvi poraz pod vođstvom trenera Dragana Aničića

SLAVLJE ARSENALA

Primorski derbi na ,,Topolici“ potvrdio je krizu Mornara koji je izgubio od Arsenala sa 1:0. Bila je to šesta uzastopna utakmica bez pobjede Barana, s tim što ovoga puta nijesu mogli ni do boda kojim bi se makar otrgli iz ,,zagrljaja“ Iskre na dnu tabele.

Tvrd meč na Jadranu prelomljen je u 76. minutu kada je Dašić matirao golmana Vukčevića. Pokušao je domaći tim da se pridigne, nešto da uradi prema naprijed, ali nije išlo ni kada je trener Andrija Delibašić pojačao ofanzivu. Dobar ritam Tivćana koji su u posljednja četiri duela upisali po dva trijumfa i remija. Odmah je i ljepši

Fudbaleri

slave trijumf u Danilovgradu

Siguran korak vodećih

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 100. Sudija: Lazar Čađenović. Strijelci: Pavlićević u 50. i Radunović u 78. minutu. Žuti kartoni: Kordoba, Perović, Grbić (Igalo), Vukčević, Maraš, Pavlićević, Vujošević, Vuković (Podgorica).

IGALO: Kulinović, Bulatović, Đorđević (od 77. A. Vujičić), Radović, Dajević, Kordoba (od 89. U. Vujičić), Ilić (od 55. Kopitović), Perović, Grbić, Koprivica, Petrović.

PODGORICA: Agović, Radenović, Neto, Janik, Ivanović (od 80. Vujošević), Vukčević, Prelević, Maraš (od 75. Habibović), Pavlićević (od 58. Vuković), Božović, Radunović (od 80. Radusinović).

Podgorica je nakon poraza na svom terenu od Berana odreagovala na pravi način. Lješkopoljci su slavili na teškom gostovanju Igalu i tako zadržali korak za vodećom trojkom. Pavlićević je goste doveo u prednost, a sve dileme otklonio je Radunović, koji je u 78. minutu pogodio za 2:0.

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Čađenović u 34. minutu. Žuti kartoni: Muković, Blagoge (Berane), Đukanović, Krkanović (Kom). Crveni kartoni: Demir Krkanović u 34. i Andrija Radonjić u 87. minutu (Kom).

BERANE: Aković, Stojanović (od 62. Vujačić), Perošević, Muković, Čađenović (od 83. Kosović), Vučinić, Račić (od 83. Blagoge), Mugoša, Jeknić, Vulević (od 70. Ne. Tmušić), Vukićević (od 70. Guberinić).

KOM: Vuksanović, Đukanović (od 46. Peličić), Ljumović, Krkanović, Radičković (od 67. Mujović), Gazivoda (od 67. Bubanja), Radulović, Golubović, Dujović (od 83. Stajkić), Knežević, Radonjić.

Tabela

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Mensah (od 78. Sefa), Redžović, Marseni, Rudović, Barjaktarović (od 70. Kato), Marstijepović (od 70. Smolović), Molabećirović, Alibegu, Seniković, Kurti (od 74. Gajić).

Mladost je uspjela da prekine loš niz i savlada Otrant, koji je već sada u velikom zaostatku.

Grbalj 0

Bokelj 1

uzbuđenja i nervoze, ali je Bokelj minimalnom pobjedom sačuvao lidersku poziciju. Duel u Radanovićima odlučen je u 27. minutu kada je pogodio Vraneš

Nikšić 1

Zeta 0

Lopta prelazi gol-liniju poslije šuta Kazemira

Junajted u 94. šokirao Čelzi

Čelzi je do četvrtog minuta nadoknade imao u džepu tri boda u derbiju 13. kola Premijer lige, a onda prokockao priliku da odmakne Mančester junajtedu na ,,plus 4“ i izjednači se na trećem mjestu s Totenhemom koji danas dočekuje Njukasl (17.30 h).

,,redsima“ ponovo se razgoropadio Erling Haland, strijelac u 22. i 43. minutu. Drugi pogodak dao je iz jedanaesterca.

Leandro Trosar je u 53. smanjio na 2:1, potom imao šansu za 2:2 u periodu kada je njegova ekipa dominirala.

Berane se ne zaustavlja. Beranci su golom Čađenovića uspjeli da dođu do pobjede. Kom je u finišu imao dva igrača manje, jer su isključeni Krkanović i Radonjić

Mladost DG

Otrant

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 50. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Milić u 70, Krstović u 76. i Stanisavić u 86. minutu. Žuti kartoni: Ivanović, Pešukić (Mladost DG), Alibegu (Otrant).

MLADOST DG: Đurović, Piranić, Bujiša (od 78. Đođ), Medojević (od 60. Milić), Bracanović, D. Mugoša (od 60. Pešukić), Ivanović, Popović (od 46. Vuković), Stanisavić, M. Mugoša, Krstović (od 86. Pavićević).

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 100. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelac: Vraneš u 27. minutu. Žuti kartoni: Mladenović, Bigović, Radulović (Grbalj), Marstijepović, Vukčević, Popović, Obradović, Golubović (Bokelj).

GRBALJ: Popović, Panić (od 87. Stojanović), Batuta, Marko Bojović (od 46. Matija Bojović), Čavor (od 67. Radulović), Vilotijević, Đukanović, Mladenović, Pajović, Damjanović, Vučetić (od 46. Bigović).

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Vraneš (od 74. Golubović), Osmanović, Marstijepović (od 46. Krivokapić), Vukčević (od 90+2. Dunia), Kašćelan, Popović, Macanović, Obradović, Sklender (od 60. Globarević).

Primorski derbi donio je dosta

NIKŠIĆ – Teren Čelika. Gledalaca: 200. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelac: Hadžibegović u 81. minutu. Žuti kartoni: Fujijama, Grbović (Nikšić), Cmiljanović, Peruničić, Kalačević, Krstović (Zeta).

NIKŠIĆ: Mićanović, Miura, Fujijama, Kecojević, Hadžibegović, Mićunović (od 45+1. Grbović), Nenezić (od 59. Mirković), Globarević, Goranović (od 73. Todorović), Đukanović, Videkanić.

ZETA: Karadžić, Von, Cmiljanović (od 62. P. Vukčević), Ukšanović, Peruničić, Kalačević (od 83. Popović), Mihaljević (od 83. A. Krstović), Đ. Vukčević, Miranović, S. Krstović, Radusinović (od 76. Rakočević).

Nikšić je napravio iznenađenje protiv Zete. Domaći tim do trijumfa je došao golom Hadžibegovića u 81. minutu i sa tri boda uspio da pobjegne od opasne zone.

Priredio: R. PEROVIĆ

,,Stemford bridž“ rastužio je Kazemiro prvim pogotkom od dolaska u najjaču ligu na svijetu – morao je da sačeka potvrdu gol-tehnologije, a onda je uslijedilo veliko slavlje ,,crvenih đavola“ koji pet godina nijesu izgubili na gostovanju Čelziju. Činilo se da će ,,plavci“ konačno prekinuti lošu tradiciju kada je Žoržinjo u 87. minutu iz penala pogodio za 1:0. Prethodno je Mektominej faulirao Armanda Broju prilikom izvođenja kornera. Ušlo se duboko u nadoknadu koja je iznosila šest minuta kada je Junajted, bez Kristijana Ronalda u protokolu, stigao do boda. Psihološki velikog, ali i važnog za tabelu jer je tim Erika ten Haga ostao na korak od zone Lige šampiona. Šo je centrirao, Kazemiro spretno gađao glavom, a lopta ušla u gol nakon što ju je golman Kepa zakačio vrhovima prstiju i time usmjerio ka stativi. Odbila se onamo gdje su gostujući igrači željeli... Mančester siti se oporavio od poraza od Liverpula, iako se Brajton pokazao kao tvrd orah. ,,Građani“ su slavili 3:1, a nakon što je ,,prespavao“ meč derbi s

Uslijedila je kazna i pogodak Kevina de Brujnea sa dvadesetak metara u 75. Siti uz meč više ima bod manje od lidera Arsenala, koji danas gostuje Sautemptonu (15 h).

Liverpulu ni trijumf nad Sitijem nije pomogao da uđe u pobjednički ritam. Sastav Jirgena Klopa poražen je na gostovanju do juče posljednjeplasiranoj ekipi, povratniku u Premijer ligu i nekada velikom rivalu – Notingem forestu.

Jedini pogodak postigao je Taivo Avoniji u 55. minutu.

Liverpul je tek sedmi, ima pet bodova manje od četvrtoplasiranog Čelzija, čak 11 od Arsenala, uz meč više od ,,tobdžija“. – Igru mogu nekako da objasnim, rezultat ne mogu. Nikada nijesam vidio utakmicu u kojoj jedan tim ima četiri ili pet velikih šansi iz prekida, šansi koje moramo da završimo. Morali smo da mirno završimo meč, a ne da izgubimo. Imali smo tri utakmice visokog intenziteta u kratko vrijeme sa ograničenim sastavom, ali ne možemo to da promijenimo i morali smo da se izborimo. Trebalo je da pokažemo karakter danas, posebno u završnici – rekao je Klop. Everton je odigrao sjajno protiv Kristal Palasa i slavio 3:0. Ne. K.

PREMIJER (13. KOLO): Mančester siti pobijedio, Liverpul razočarao

TWITTER/PREMIER

VAŽAN BREJK LJEŠKOPOLJACA: Ivan ivanović, ofanzivac Podgorice

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“

Bojana Popović je upozorila igračice na prvom tajm-autu, kod prednosti Đera od 6:1, da su u napadu statične, pasivne i kako sve iz mjesta rade…

Upozorila je i na tehnike greške, četiri slabija vraćanja… Dva minuta kasnije mađarski velikan je uvećao prednost na 8:1! Rukometašice Budućnost Bemaxa nijesu mogle ništa glavnom favoritu za osvajanje trofeja Lige šampiona. U gostima kod Đera, u 6. kolu B grupe, ,,plave“ su u 37. minutu bile u dvocifrenom zaostatku (21:11), iz kojeg, a nije bilo načina, nijesu izašle do kraja utakmice. Domaćin je slavio ubjedljivo 32:19, demonstrirao moć sa bekovskih pozicija, što ne čudi, a sa gola je Silje Solberg lako ,,skidala“ zicere i poljuljala samopouzdanje podgoričkim igračicama. Gošće su do drugog gola čekale devet minuta,

POPOVIĆ: Dobra lekcija da igračice vide kako je igrati na ovom nivou

Bojana Popović vjeruje da će ekipa izvući pouke iz ubjedljivog poraza u Mađarskoj i pokazati bolja izdanja u nastavku elitnog takmičenja, nakon pauze koja slijedi zbog Evrop-

a nakon pet i po minuta (rezultat je bio 13:9 u finišu prvog poluvremena) Ivona Pavićević je pogodila za 18:10!

Ponovo su igračice crnogorskog šampiona bile dvocifrene po broju tehničkih grešaka i promašaja iz zicer situacija, a samim tim su olakšale posao protivniku jer je 14 golova postigao iz kontri i polukontri.

Pokušavala je Popović i sa se-

skog prvenstva. – Bilo je teško kao što smo očekivali. Nijesmo uspjeli da pronađemo prave solucije u napadu, Đer je to kažnjavao velikim brojem lakih golova. Promašivali

dam igračica da napada visoku Đerovu odbranu, ali nije išlo. Milena Raičević i Matea Pletikosić nijesu mogle golgeterski puno, postigle su po gol, a gotovo da nije bilo ,,rupe“ kroz koju su mogle loptu da provuku. Bilo je, istina, nekoliko dobrih dodavanja, ali uglavnim su sa crte, u drugom poluvremenu i sa desnog krila, šutevi završavali preko,

Budvani lako s Jedinstvom, Lovćen slavio 32 razlike

I četvrto kolo SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše pokazalo je koliko su aktuelni šampion Budvanska rivijera Budva i njen jedini konkurent za titulu, Lovćen, daleko ispred konkurencije. Budvani su kao domaćini u Bijelom Polju savladali Jedinstvo 37:22, dok je cetinjski sastav deklasirao Mornar 7 u Baru čak 44:12.

Đorđo Peruničić je s 10 pogodaka predvodio Budvansku rivijeru, po šest su dali Mihailo Šćekić i Nebojša Lakić, jedan

više od Balše Račića Lazar Pešić je imao 17 odbrana.

Kod Jedinstva najefikasniji je bio Rajko Femić sa šest golova.

U egzibiciji Lovćena u barskoj ,,Topolici“ samo tri igrača se nijesu upisala u strijelce – golmani Zarija Lutovac i Savo Vujović, i Darko Pejović

Danilo Pajović je šutirao sedam od osam, Aleksa Perišić i Dražen Mandić šest od sedam...

Enes Mulić dao je četiri pogotka za mladi sastav Mornara 7.

Rudar je protiv Komova stigao do trećeg trijumfa u prvenstvu.

Ekipa Nenada Selmanovića pobijedila je 36:27, a odlični su bili golman Dejan Čolović sa 16 odbrana, te Nemanja Vuković s devet pogodaka, Nemanja Matović sa šest...

Za goste je Duško Trifunović dao sedam.

U još jednom okršaju ekipa sa sjevera, Berane 1949 je kao gost pobijedilo Brskovo u Mojkovcu (35:33).

Beranci su meč prelomili u 57. minutu kada su stekli tri gola prednosti (32:29).

U trećoj pobjedi u sezoni pogotke su dobro rasporedili –

smo naše šanse i onda je teško parirati timu kao što je Đer, jer to stvara pritisak kod igračica. Mlada smo ekipa, borili smo se koliko smo mogli, ovo je dobra lekcija za igračice

pored gola ili u ruke norveške reprezentativke. ,,Plave“ su se još i dobro držale do finiša prvog poluvremena, primakle su se na minut i po prije kraja domaćinu na četiri gola, ispostavilo se najbliže u kompletnoj utakmici. Đer je na minut do odmora sa dva brza gola uvećao prednost na 15:9, a u nastavku, za četiri minuta, serijom 5:0, nagovijestio

da vide kako je igrati na ovom nivou.

Vjerujem da će djevojke izvući pouke iz ovog meča i da će biti bolje u narednim već nakon pauze koja slijedi zbog Evropskog prvenstva – kazala je Popović.

1414golova iz kontri i polukontri dale su domaće

zicera promašile su igračice Bojane Popović

slavlje i ubjedljivu pobjedu. U posljednjih 16 minuta Katarina Džaferović postigla je četiri gola, što je velika dobit za ekipu jer je desni bek od starta sezone u problemu oko oporavka od povreda. Za rotaciju, prije svega za ozbiljne napadačke stvari, Popović je dobila Vanesu Agović koja je jedina uspijevala lako da matira na golu raspolože-

11nu Solberg - Teška utakmica protiv sjajnog tima kao što je Đer. Nijesmo ispoštovale ono što smo dogovorile u svlačionici, nijesmo se dovoljno borile u odbrani. Istina je da smo mlada ekipa, ali mogle smo da pokažemo veću borbenost. Nijesmo pokazale naše pravo lice i Đer je postigao dosta lakih golova. Nije problem izgubiti, ali nije dobar osjećaj kada znate da se nijeste dovoljno borile – kazala je Pavićević. Sve ekipe grupne faze LŠ očekuje pauza zbog Evropskog prvenstva koje počinje 4. novembra. U narednom kolu, 3. decembra u Podgorici, Budućnost će igrati sa norveškim Storhamarom. ,,Plave“ na pauzu odlaze sa pet bodova iz šest kola. A. M.

Detalj sa utakmice u Đeru

DAO ŠEST GOLOVA U TRIJUMFU ŠAMPIONA: Mihailo Šćekić, rukometaš Budvanske rivijere

Danilo Joksimović i Slobodan Zonjić dali su po šest, Luka Novaković, Aleksa Medojević i Željko Femić po pet,

Nikola Babović četiri...

Boris Savić je sa 12 golova odskočio u domaćem timu. Partizan 1949 je u petak bio

bolji od Danilovgrada (34:28), a kolo će večeras zatvoriti Sutjeska i Budućnost Podgorica (20 h). Ne. K.

SBbet Prva liga za rukometaše (4. kolo)

Bojana Gojković vicešampionka Evrope

PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković sa srebrnim odličjem završila je debitantski nastup na seniorskom prvenstvu Evrope u Budvi.

Gojković je zbog povrede nosa predala finalni meč, u kategoriji do 54 kilograma, Ukrajinki Anastasiji Kovalčuk Presudio je aperkat Kovalčuk, nakon stopa, koji je povrijedio nos crnogorskoj bokserki i izazvao krvarenje, zbog čega se dva puta prekidao meč u prvoj rundi. Gojković je završila prvu rundu, nakon koje je selektor Nikola Ružić odlučio da prekine meč. Kovalčuk je kod svih pet sudija dobila prvu rundu 10:9.

– S obzirom na to da je ovo za mene prvo seniorsko takmičenje i da sam uspjela da osvojim srebro na Evropskom prvenstvu naravno da sam presrećna. Nije bilo lako, a poslije četiri meča u finalu se osjetio malo i umor, jer je mala vremenska razlika između mečeva. I u finalu sam dala sve od sebe i sigurno da ne bih predala meč, ali došlo je do povrede nosa i trener je zbog prevelike krvi tako odlučio.

Nadam se da su svi koji su pratili ovaj šampionat zadovoljni, a moram istaći veliku zahvalnost publici koja je bila tu da me podrži – istakla

je Bojana Gojković.

Budvanka je na putu do finala u kategoriji do 54 kilograma eliminisala Španjolku Marije del Karmen Madueno Konde Čehinju Klaudiju Totovu i u polufinalu Jekaterinu Sičevu iz Jermenije.

Gojković je debitovala na seniorskom šampionatu Evrope i najmlađa je finalistkinja.

U karijeri ima četiri evropske zlatne medalje u konkurenciji juniora i mladih. Druga crnogorska predstavnica Tamara Radunović šampionat je završila sa bronzanim odličjem.

– Prezadovoljan sam, istorija je ispisana,

jer su osvojene prve dvije seniorske medalje u boksu za nezavisnu Crnu Goru. To što su naše djevojke pokazale na ovom šampionatu može samo da me raduje kao trenera. Tamara je nakon dva porođaja odlučila da se vrati, toliko je dala sebe u ringu, što je ravno naučnoj fantastici, a zatim Bojana koja je kao najmlađa učesnica došla do finala. Njeno vrijeme tek dolazi, ispisala je istoriju i zato nijesam razmišljao, već sam zbog nje odlučio da prekinem meč zbog te povrede. Ponosan sam što vraćamo boks tamo gdje mu je i mjesto – rekao je Nikola Ružić, selektor Crne Gore. R. P.

Ligaški dio vaterpolo Kupa Crne Gore

Jadran i Primorac lako do bodova

Počeo je ligaški dio vaterpolo Kupa, a favoriti su opravdali očekivanja. Primorac je u prvom meču lako savladao Budvu 13:6 koja je samo u uvodnom dijelu bila konkurentna.

Najefikasniji u trijumfu domaćina bio je Marko Mršić sa šest golova, tri manje postigao je Filip Gardašević, a po jedan Draško Šekarić, Aljoša Mačić, Bojan Paunović i Đorđije Stanojević U gostujućem timu Petar Ćetković i Vladislav Jegorov postigli su po dva gola, a u strijelce su se upisali Maksim Žarden i Luka Stahor

I Jadran je bez problema zabilježio pobjedu protiv Katara (14:7). Najefikasniji u novljanskom timu bio je Pavel Halturin sa četiri, dva gola postigli su Lazar Vukićević, Danilo Radović i Matej Čaraj, a po gol David Stevović, Ziuzin Radzivon, Matija Sladović i Marko Bošković. Dvostruki strijelci u kotorskoj ekipi bili su Josip Rajhel, Nikola Radonjić, a u strijelce su se upisali Dragan Marković, Miljan Popović i Ognjen Vasović U narednom kolu (29. oktobra) sastaće se Kataro – Budva i Jadran - Primorac (5. novembra). A. M.

PODGORICA – Dušan Matković ponovo je podigao trofej sa Barselonetom.

PODGORICA – Dvorana: ,,Kuća košarke“. Gledalaca: 50.

Sudije: Bojan Popović, Lazar Knežević i Tatjana Ćetković Rezultat po četvrtinama: 6:13, 14:21, 17:31, 13:16.

PODGORICA: Bojičić, Baošić 19, Begović 4, Dragišić, Radević 6, Kuzmanović 4, Malović, Šćepanović 2, Ilić 13, Pavićević, Zuber, Drobnjak 2.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 5, Mi. Bigović 3, Vučković 11, Radonjić 9, Stefanović 10, Živković 4, Ma. Bigović 9, Marković 10, Šćepanović 8, Leković 12. Košarkašice Budućnost Be-

maxa opravdale su očekivanja i ostvarile novu pobjedu. Istina, filijala ,,plavih“ ostavila je dobar utisak, posebno u prvom poluvremenu, a onda su ,,vučice“ dodale gas i bez problema stigle do trijumfa. Podgorica je vodila 4:1, ali su ,,plave“ serijom 12:2 uspjele do kraja prve dionice da steknu prednost 13:6. Sredinom druge dionice nakon poena Vučković ,,vučice“ prvi put su stekle dvocifrenu razliku (24:14), ali je u 19. minutu Podgorica bila samo na 20:26. Međutim, poenima Radonjić i Leković Budućnost je uspjela da na veliki odmor ode sa ,,plus 14“ (34:20).

Već u trećoj dionici razlika u klasi došla je do izražaja, pa je razlika bila i ,,plus 28“ (65:37), da bi na kraju bilo i 81:50…

TUZI – Gradska dvorana. Gledalaca: 50. Sudije: Karolina Radinović, Nikola Trifunović i Uroš Bakrač. Rezultat po četvrtinama: 20:12, 17:9, 11:15, 15:4. DEČIĆ: Tatar 11, Radulović 5, Micaković, Nišavić 4, Praščevć 6, Kovačević, Rakočević 6, Stjepčević 11, Bajo 2, Jovanović 2, Kaluđerović 2, Vujošević 14.

PRIMORJE: Mandić, Grabovica 5, Mijajlović, Andrić 13, Radulović, Kozulić, Brković 6, Jovović, Tripović 3, Ilić 9, Pavlović, Kasalica 4. Novi tim u Prvoj ligi za košarkašice – Dečić je upisao prvi trijumf. Klub iz Tuzi bolje je ušao u meč, poveo 8:1 i 10:4, a kada je na poluvremenu bilo ,,plus 16“ (37:21) bilo je jasno da će Dečić slaviti.

U nastavku je Dečić uvećao prednost i na kraju stigao do ubjedljivog trijumfa. R. P.

Naš vaterpolo reprezentativac prvo je osvojio Kup Katalonije, a juče je u finalu španskog Superkupa njegova ekipa slavila protiv Sabadelja. Bivši član Primorca postigao je gol (za 6:6) u trijumfu od 8:7, a kod druge najbolje španske ekipe, Kanstantin Averka, još jedan crnogorski reprezentativac, takođe je bio strijelac jednog gola. Barselone-

ta je na 1.31 prije kraja prvi put povela 8:7, sačuvala minimal-

MOTO GP: Sumrak favorita u Maleziji Martin oduvao konkurenciju rekordom staze

Horhe Martin u Sepangu postavio je rekord staze – Španac je prvi u istoriji malezijske piste vozio ispod dva minuta, tačnije 1:57.790!

Očajne kvalifikacije vozili su vodeći – Banjaja je završio kao deveti, a Kvartararo će sa 12. mjesta na startu u Maleziji. U prvom redu uz španskog vozača biće Enea Bastijanini i Mark Markes Beceki, Rins i Marini će biti u drugom startnom redu, a u trećem Morbideli, Vinjales i Banjaja. Kvartararu će društvo praviti Pol Espargaro i Đoan Mir

Francuz Kvartararo mogao je do boljeg plasmana od Banjaje, ali je napravio grešku i upropastio bitan iskorak u borbi za titulu. Espargaro je izletio pa je tako još jedan vozač, koji je u konkurenciji za trku, razočarao.

Evropsko seniorsko prvenstvo u ženskom boksu

PVK

CLUB NATACIO ATLETIC-BARCELONETA

MOTO GP

nu prednost, i podigla 17. Superkup. A. M.

Greške i loš dan favorita Martin je pretvorio u svoj najbolji dan. Vozač Pramaka je odvezao savršen krug i oduvao favorite sa staze. R. A.

Još jedan trofej za Dušana Matkovića Barseloneta osvojila Superkup

PODGORICA – Nakon dvije ubjedljive pobjede, abaligaške protiv MZT-a i poljskog Slaska u Evrokupu, košarkaši Budućnost Volija dobili su, zasluženo, i meč koji je bio neizvjestan do kraja. Podgoričani su, istina, vodili skoro sve vrijeme, ali su otpor Cedevita Olimpije, u derbiju kola regionalnog takmičenja, slomili u finišu i slavili 80:74.

Iako ponovo bez nedovoljno oporavljenih Petra Popovića i Alekse Ilića, Budućnost je sačuvala nepobjedivost ,,Morače“ u ovoj sezoni ABA lige, trećom pobjedom (nakon Splita i MZT-a), a bez poraza je i u četvrtom duelu sa Cedevita Olimpijom u Podgorici. Najbolju partiju od dolaska u Budućnost imali su Alfa Kaba i posebno Fil But, pa su izabranici Vladimira Jovanovića vezali i treću uzastopnu pobjedu na dva fronta, pošto su između MZT-a i Cedevita Olimpije u gostima deklasirali Slask, i dobili dodatnu injekciju samopouzdanje pred naredna dva važna meča, kod kuće sa Promiteasom u Evrokupu i u gostima protiv FMP-a u ABA ligi…

LAKO ISPUŠTENO VOĐSTVO

Iako je vodila tokom skoro cijelog prvog poluvremena, Budućnost na polovini meča nije imala prednost (39:39). Domaćin u tom dijelu meča nije iskoristio loše šutersko poluvrijeme najbolje trojkaške ekipe lige (14-3), i zbog toga što ni ,,plavi“ nijesu dobro pogađali sa distance (12-2).

Podgoričani su odigrali odličnih prvih devet minuta meča, tokom kojih su odlično koristili ,,pik-en-rol“ igru sa Kabom, bili efikasni u napadu, ali i čvrsti u odbrani, posebno

JOVANOVIĆ: Našli smo način da privedemo utakmicu kraju

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je istakao da je mnogo bila značajna utakmica u Vroclavu da je njegova ekipa ,,jako dobro otvorila meč“. – Bilo je oscilacija, ali je Cedevita Olimpija veoma kvalitetna, ima više od dva nova igrača koji se uvijek pominju – Adamsa i Ferela. Tu je jako

na bekovskoj liniji, pa je Jogi Ferel bio prvi vanjski igrač gostiju koji je pogodio koš, nakon četiri minuta i pet sekundi igre. Prednost Podgoričana rasla je iz minuta u minut do maksimalnih 21:10, na 45 sekundi prije kraja četvrtine, kada je Igor Drobnjak pogodio sa poludistance. Nakon prvog tajm-auta gostiju, Ferel je pogodio prvu trojku za Cedevita Olimpiju, nakon šest timskih promašaja, a onda je u kontri poentirao Marko Jeremić i smanjio prednost ,,plavih“ na šest poena (21:15).

Ferel je otvorio drugu dionicu

dobar i čvrst centar, Alen Omić, koji nam je ,,rolom“ pravio problem u prvom poluvremenu. U nastavku smo uspjeli smo da iskontrolišemo ritam i skok u napadu, koji nam je bio problem. Našli smo protok lopte, a iako smo imali samo 20 odsto na 20 šutnutih trojki, našli smo način da odigramo dobro

sa dva pogođena slobodna bacanja za ,,minus četiri“ (21:17), ali je Kaba prekinuo skoro dvoipominutni košgeterski post domaćih, a onda je Drobnjak košem i dodatnim bacanjem vratio prednost na devet razlike (26:17). Budućnost je imala do tri posjeda prednosti do sredine četvrtine (34:28), nakon trojke Buta je bilo pet razlike, 125 sekundi prije odmora, ali ,,plavi“ nijesu uspjeli da sačuvaju prednost. Džoš Adams je ubacio trojku, pa dvojku za izjednačenje (37:37), a na koš Aleksandra Lazića nakon ofanzivnog skoka odgovorio

i privedemo utakmicu kraju. Čestitam Cedevita Olimpiji na korektnoj igri i želim im sreću u nastavku prvenstva, a mi imamo dva dana da se spremimo za Promiteas – rekao je

je Alen Omić, bivši centar Budućnosti, za novo poravnanje (39:39)…

SIGURNA ZAVRŠNICA

Nakon koša Rejnoldsa , na otvaranju drugog poluvremena, gosti su prvi put poveli trojkom bivšeg ,,snajpera“ Mornara, Marka Jeremića (42:41). Tada se razigrao Fil But i sa devet uzastopnih poena (dva zakucavanja u nizu) obilježio seriju od 13:0, koju je trojkom nastavio Rejnolds, a zaključio Kaba jednim od dva slobodna bacanja za vođstvo ,,plavih“ od 54:46 nakon četiri i po mi-

Jovanović.

Trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac je čestitao Budućnosti na pobjedi, a zamjerio svojim igračima što su u finišu popustili u skoku.

nuta igre. Ali, onda su Podgoričani ponovo stali, i dozvolili gostima da do kraja četvrtine smanje zaostatak na pola koša (60:59).

Adams je vratio vođstvo gostima u prvoj akciji posljednje dionice (61:60), ali je to bilo i posljednje koje je Cedevita Olimpija imala na ovom meču. Eron Vajt je dao koš i dodatno bacanje, But, a nakon prodora i Bel-Hejns, iz kontre su preokrenuli na 67:61, pa je Jurica Golemac morao da da traži pretposljednji tajm-aut sedam minuta i 28 sekundi prije kraja. Trojkom Jeremića, Cedevita je

prišla na 67:65, imala napad za izjednačenje ili novo vođstvo, ali je Ferel pogriješio, a BelHejns sa dva i Kaba sa četiri poena (drugi koš je postigao u kontri nakon ukradene lopte, tako što je zakucao, uz, čini se, očiglednu grešku u koracima, koju sudije nijesu svirale) su povisili na 73:65, sredinom kvartala. Gosti su ponovo zaprijetili na 73:69 i 75:72 (trojka Adamsa), kada je Adams ,,lupio“ rampu Bel-Hejnsu i u nastavku akcije pokušao i promašio trojku za izjednačenje. Bel-Hejns je to kaznio flouterom za 77:72, 32 sekunde prije kraja, Omić je smanjio (77:74), ali je onda Amar Alibegović dobio tehničku zbog gaženja linije prilikom izvođenja, i tu je bio kraj svih nada gostiju, jer je Rejnolds realizovao kazneno bacanje, a onda još dva, nakon što je bio fauliran, Edin Atić S. J.

PODGORICA – Ni u trećem pokušaju ove sezone, SC

Derbi nije uspio da upiše pobjedu u gostima – nakon loše igre, prije svega, u napadu u drugom poluvremenu, izabranici Andreja Žakelja su poraženi u Skoplju od MZT-a 92:79.

To je treći poraz ,,studenata“, koji su ostali na pobjedi protiv Cibone, dok je MZT upisao prvu pobjedu, pošto je u prva tri kola gubio od favorita, Crvene zvezde, Partizana i Budućnost Volija… MZT je na polovini meča imao pola koša prednosti (47:46), pošto je plej domaćih Majkl Kefi pogodio trojku u kontri iz teške situaciju, praktično,

uz zvuk sirene, i tako ,,pokvario“ ono što je SC Derbi uradio u prve dvije četvrtine, tokom kojih je češće bio u vođstvu.

MZT je tako poravnao učinak u trojkama sa gostima u prvom poluvremenu (12-6), a imao je nešto bolji šut za dva poena (60 – 55,6 odsto). Podgoričani su bili uspješniji u skoku (1412), imali više asistencija (119), ukradenih lopti (4-1), a manje izgubljenih 5-6).

U prvoj dionici su se do 11:11 ekipe smjenjivale u vođstvu, a onda je SC Derbi serijom 7:0 pokušao prvi bijeg (18:11). Odgovorio je domaćin serijom 9:0 za preokret i vođstvo od 23:20. Danilo Tasić je samo smanjio zaostatak na pola koša nakon prve dionice.

Podgoričani su četiri minuta prije kraja druge četvrtine došli do pet poena prednosti (39:34), ali je ponovo MZT imao seriju, od 8:0, za vođstvo od 42:39. Flečer Megi trojkom i Nikola Pavlićević sa jednim pogođenim bacanjem su vratili prednost za goste (46:44), ali je to ponišio Kefi sjajnom troj-

kom o tablu… SC Derbi je u trećoj četvrtini prepolovio učinak u napadu (samo 11 poena), uz samo tri koša iz igre (dva Tasić i jedan Zoran Vučeljić), pa je u tom dijelu meča, prektično, i odlučen pobjednik. Podgoričani nijesu pogodili nijednu trojku iz šest pokušaja, MZT je pogodio

dvije, ali je i preuzeo prednost u skoku (26:23 na kraju kvartala).

Vučeljić je prekinuo mini-seriju domaćih od 5:0, ali je onda usliedila nova serija Makedonaca od 8:0, koju je zaključio Strahinja Mićović, za ,,plus 12“ (60:48), nepunih šest minuta prije kraja. MZT je rutinski sačuvao dvocifrenu prednost

do kraja dionice (67:57), a onda je košem Jigitoglua i četvrtom trojkom Kefija na početku posljednje četvrtine stigao do nedostižnih 15 razlike (72:57), samo poen manje od maksimalnih 16 razlike u posljednjem minutu (90:74)…

SC Derbi u narednom kolu, 30. oktobra, gostuje Mornaru. S. J.

MZT/DANAIL

PETROVIĆ

D. MALIDŽAN

POBJEDA ZA SAMOPOUZDANJE: Najbolja partija Fila Buta

SC

PETRA LEKIĆA O HRIŠĆANSKIM

U CRNOJ GORI

Uzvišenje Inok u Ćeklićima nazvano po kaluđeru

Praznik Sv. Martina je slav ljen 11. novembra, što je zapisa no u spisku slavljenih svetitelja na saboru Barske nadbiskupi je 1674. godine u Spiču.

Za Sv. Martina nadbiskup An drija Zmajević je zapisao da je rođen u Sabaiji u ugarskoj zemlji, a u osamnaestoj godi ni pokršten.

Na teritoriji Paštrovića u spi sku crkava providura Fran česka Grimanija 5. juna 1758. godine upisan je Hram Sv. Martina.

Sv. Mavro. Kult Sv. Maura svjedoči o uticaju benedik tinskog reda, jer je svetitelj za života bio učenik Benedikta Nursijskog. Crkva Sv. Mavra je izgrađena na rtu Marjan, južno od mjesta Kruče u op štini Ulcinj, po kojoj se mjesto nazvalo ovim imenom, dok je u opticaju sačuvana druga va rijanta Mavrijan.

Ulcinjski biskup Marko do dijelio je dubrovačkim domi nikancima 1258. godine konak Crkve Sv. Maura unutar grad skih zidina.

Na granici Njeguša sa Koto rom, locira se uzvišenje Mra janik, odnosno, u pretpostav ci, kultno mjesto posvećeno Sv. Mavru.

Sv. Tekla (Ćekla). Pleme u Katunskoj nahiji, Ćeklići, koje se pominje 1381. godine, dobi lo je, prema svemu sudeći, ime po Sv. Tekli. U Vojkovićima se nalazi uzvišenje Inok, nazva no prema crkvenoslovenskom pojmu za kaluđera, isposnika, dok se na istom području loci ra toponim Crkvina.

Područje oko Dajbaba se po minje u XV vijeku u povelji pripadnika vladajuće poro dice Crnojević: „Međa daj

u Katunskoj nahiji, Ćeklići, koje

babska sa podgoričke strane: počev od Kolovrata i povrh Teklice povrh Zrnosijeka i po vrh Gornje Zelenikovice, su protiv Zelenikovice, na veli ki put.“ Naziv Teklica potiče od Crkve Sv. Tekle, sačuvane u usmenoj tradiciji za pome nuto vrijeme.

Ceklin, pleme Riječke nahi je, nazvano je prema Crkvi Sv. Tekle u Strugarima, čiji se pomen vidi u osnivačkoj po velji Cetinjskog manastira 4. januara 1485. godine. Iz izvještaja fra Santa iz Splita 1. februara 1637. godine iščita va se postojanje Crkve Sv. Te kle u Spiču. Crkva Sv. Tekle je bila zajednička za katolike i pravoslavce, što je zapisano u dokumentu barskog nadbisku pa Đorđa Bjankija 4. februara 1640. godine. Unutar ovog sa kralnog objekta sahranjen je barski nadbiskup Marko Đor ga (1694–1700), čija je skulptu ra ugrađena u sklopu ploče. Prema etnografskoj zabilješ ci, Crkva Sv. Tekle u Godinju je bila posjed Manastira Sv. Ni kole na Vranjini, što vjerovat no odgovara istorijskoj istini, jer se ovo selo daruje u tri me dijevalne listine pomenutom vjerskom objektu. Sv. Teodor. Katedralna cr kva Bara je prvobitno bila po svećena Sv. Teodoru, da bi se u XI vijeku promijenio pa tron u kult Sv. Đorđa. Nadbi skup barski Marko Đorga je u izvještaju iz 1697. godine na veo da je katedrala posvećena Sv. Teodoru Mučeniku strada la u požaru, i da je ovom prili kom nestala sva arhiva.

pominje

sudeći, ime po Sv. Tekli. Ceklin, pleme Riječke nahije,

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hrišćanski kultovi u Cr noj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunje na velika praznina u našoj medijavelistici i razumijevanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Matica crnogorska

Na pečatu protosevasta i eksu sijasta Duklje i Srbije iz XI vi jeka kralja Bodina Vojislav ljevića nalazi se predstava Sv. Teodora i Sv. Đorđa, pa se zbog dva sveca na jednom predme tu, on ubicira u Baru. Crkva Sv. Teodora na Boja ni se pominje u Skadarskom katastru 1416. godine: Le pa sso de Ibellani e de san Theo doro. Prelaz Sv. Teodor se bi lježi 1426. godine u Vučitrnu u ugovoru između despota Stefana Lazarevića i Vene cije: che tuti i pasi de la Boiana, zoe el passo de san Theodoro, el passo de Belleni sia liberamen te della predate inclita duval si gnoria... Po ovom sakralnom objektu naselje Štodra je dobi

lo naziv. Na mapi D. Zenonija iz djela Civitatum aliquot in signiorum et locorum u Vene ciji 1574. godine vidi se oblast Zabojane, gdje se između na selja Frascinela bela na jugu i Sciroci na sjeveru, uz rijeku Bojanu, pronalazi natpis S.T., odnosno skraćenica za naziv crkve Sv. Teodora. Južnije od navedenih toponima je obilje žen naziv rijeke putem zapi sa BOIANA -F- . Rječni tok sa zapadne strane prate imena mjesta -S-Zorzi, Resi i S.N., koji se odnosi na crkvu Sv. Ni kole. Crkva se spominje pod imenom San Theoro 1640. godine u izvještaju misiona ra Franja Leonardija. Pre ko mape venecijanskog kar tografa Vinćenca Koronelija 1688. godine Corso delli fiumi

Drino, e Boiana nella Dalma tia, uočava se na rijeci Boja ni naziv S. Theodoro Villa, e Chiesa. Na istoj mapi, pored naselja Sukobin (Succubina), spoznaje se činjenica da se sje verno od crkve ulivala rijeka, nastajući od dva vodena toka u Svačkom polju. Promjenlji vost vodenih površina na tom području uviđa se na osno vu teksta jednog drugog do kumenta. U izvještaju Rimo katoličke misije 1650. godine u okolini Svača na području Barske nadbiskupije zabilje ženo je postojanje isušenog jezera: Hospitio fù fondato so pra il lago di Sassia in uno luo go deserto oue è una Chiesola di S. Pellegrino lontano un mi glio dall` habitato luogo una chiesola inuero molto à Propo sito per un` Oratorio. U ovom istorijskom izvoru se pomi nje mjesto Sv. Vladimir, ko je se odnosi na crkvu na br du Vladimir iznad Svača. Na obali jezera, koje je postoja lo od odlivanja iz rijeka Boja ne ka jugoistoku, prema Ko

Katedralna crkva Bara je prvobitno bila posvećena Sv. Teodoru, da bi se u XI vi jeku promijenio patron u kult Sv. Đorđa. Na pečatu protosevasta i eksusijasta

Duklje i Srbije iz XI vijeka kralja Bodina Vojislavlje vića nalazi se predstava Sv. Teodora i Sv. Đorđa

ronelijevoj mapi locirana ja crkva S. Pelegrin. Istoimeni naziv Sv. Pelegrina u naselju Bukmiri se spominje u nave denom Zmajevićevom izvje štaju. Na Koronelijevoj ma pi, između katedralne crkve Sv. Jovana i Sv. Teodora ucr tana je crkva S. Pelas. Sv. Vid. Kult Sv. Vida je bio za stupljen kod Slovena koji su bili orijentisani ka Rimskoj cr kvi, a nije imao izrazitiju pri sutnost na teritoriji Vizantije. U Gornjoj Lastvi kod Tivta cr kva Sv. Vida se spominje 1327. godine. U Baru se u istorijskom pisa nom izvoru navodi crkva posve ćena Sv. Vidu 10. januara 1335. godine. Na mapi grada Bara, iza zidina, 1574. godine upisa na je crkva posvećena Sv. Vidu. Crkva Sv. Vida u Kastel La stvi, prema sačuvanoj tradi ciji, je izgrađena od Španaca u XIII vijeku. Ova rimoka tolička bogomolja zabilježe na je 1671. godine u izvještaju barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića Granice župe Kupelnik išle su do međa Crkve Sv. Vida što se spoznaje iz Svetoarhan đelske hrisovulje 1348. godi ne. Isto mjesto Shend Bfishi bilježi se 1485. godine u Ska darskom defteru. Lokalitet se možda odnosi na rijeku Vi toju u Humskom blatu, pored koje je, u Tuzi, Balša II, duka drački, 24. aprila 1385. godine izdao povelju Dubrovčanima. Sv. kralj Vladimir. Dukljanski kralj Vladimir živio je krajem X vijeka i početkom XI vijeka. Bio je sin kralja Petrislava, koji je sahranjen u Crkvi Sv. Marije u Kazeni, mjestu koje se nalazi južno od grada Skadra. U na vedenom periodu u Makedo niji se za cara Bugara proglasio Samuilo, uzurpirajući vizan tijsku vlast. Veliku pobjedu nad carstvom odnio je kada je 989. godine osvojio grad Drač. Po slije ovog osvajanja, car Buga ra je krenuo na Duklju, kada se Vladimir sa vojnicima sklonio na brdo Oblik, gdje je molitvom Bogu, zaštitio vojsku od zmija, a potom se, usljed neizbježne situacije, predao makedon skim trupama. Odveden je u Prespu, gdje se u zatočeništvu u njega zaljubila careva ćerka Kosara. Kako je postao Samu ilov zet, na upravu mu je pono vo dodijeljena Duklja. Stradal nički je umro u Prespi 22. maja 1016. godine, gdje je na preva ru, uz zadatu riječ i drveni krst, pozvan od cara Jovana Vla dislava (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Sarkofazi Samuila, Gavrila Radomira i Jovana Vladislava u crkvi sv. Ahileja u Maloj Prespi

Vićenca Koronelija

Detalj Koronelijeve karte

godine na kome

Cela

Martino

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040

CENTAR Hercegovačka ulica-jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom i garažom. Obje kat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru. Prodajem. Tel. 069/912-070

CENTAR PG lokal 300m2 ili 400m2 -Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza, veliki izlozi, više prilaza za sva vozila itd. Nekorišćen. Prodajem. Tel.069/991-786

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalaci ja. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

Urednica

ARIJA

OBJEKTIV KULT

VANOVI

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

žiro računa: 560-822-77

IKONIJA Nikolina SJEKLOĆA rođena Stajović

SLOBODANKA Petrova RAIČKOVIĆ rođena Bojanić

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci dana 22. oktobra od 12 do 16 časova i 23. oktobra od 9 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Gradac u 15 časova. Kuća žalosti – Ul. Joza Vukčevića 26 – Zabjelo.

Ožalošćeni: sin VESKO, ćerke MIRA i TANJA, brat DRAGAN, bratanić IVAN, bratanične SNEŽANA, BOJANA i MILICA, snahe MILENA, NEVENKA i SLAVICA, unučad i ostala rodbinaRAIČKOVIĆ i BOJANIĆ

1053

Znali smo kakvog si zdravlja bila, ali se nijesmo nadali ovako brzom rastanku, draga naša

Hvala Ti za sve divne dane provedene sa tobom, a bilo ih je puno. Bila si iskreni prijatelj nas

naše porodice. Neka anđeli

mir tvojoj duši,

te čuvati od zaborava.

SVETO sa porodicom

Dana 22. oktobra 2022. poslije kraće bolesti preminula je

SLOBE

MIRA

ALEKSANDAR RAJKOVIĆ

Hvala mnogo za ljubav i pažnju koju si nam pružao, toplinu kojom si nas dočekivao. Ništa od danas nije i neće biti isto.

Tvoji: MIRA, MINA i DUŠAN 1082

Tata naš

ALEKSANDAR RAJKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Ponosne što se tvojim zovemo. Hvala ti na svemu.

MIRA, MAJA i MILENA 1079

Voljeni naš

ALEKSANDAR RAJKOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao do kraja svog života. Hvala ti za svaki trenutak mira i radosti. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji BLAŽIĆI1078

Saputniče

ALEKSANDAR RAJKOVIĆ

Ljubav, dobrota i pažnja kojima si nas darivao, čuvaćete vječno u našim srcima.

Tvoji SAVIĆEVIĆI

Hvala

Najbolji moj

Posljednji pozdrav dragom suprugu VLASTIMIRU Dušanovom RADONJIĆU

Nadam se da je Tvoja napaćena duša našla mir pored dragih ljudi koje si pominjao do posljednjeg trenutka. Počivaj u miru, dragi moj Vlasto, a meni ostaju sjećanja.

Supruga SLAVICA 1085

ALEKSANDAR RAJKOVIĆ

Hvala na tvom časnom imenu i putu koji je bio i jeste moja zvijezda vodilja, što sam sa puno ponosa mogla reći da sam tvoja ćerka. Hvala ti posebno za nemjerljivu podršku i oslonac za mene i moju Minu. Počivaj mi u miru carstva nebeskog.

Tvoja MIRA  1083

Dragi

ACO

Odlaziš, ali ostaje u meni sjećanje na tebe, tvoje duge, poučne besjede, na blagi osmijeh i divan lik. Prijatelju moj, putuj ispraćen mojom iskrenom ljubavlju.

CICA NIKČEVIĆ

Dana 22. oktobra 2022. preminuo je naš voljeni

ĐORĐE – BATO RAJHEL 1960–2022.

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima dana 23. oktobra od 10 do 14 sati i 24. oktobra od 10 do 14 sati, kada će se obaviti sahrana na groblju u Škaljarima.

Ožalošćeni: sinovi GORAN i ZORAN, ćerke DOLORES i INES, snahe MARIJA i ALEKSANDRA, unučad i ostala rodbina 1072

1076

Posljednji pozdrav

ACU RAJKOVIĆU

Neka tvoja plemenita i blaga duša počiva u zasluženom miru, a mi smo ponosni što si bio dugogodišnji komšija, iskreni i pravi prijatelj naše kuće, čuvaćemo uspomenu na tebe.

Porodica pokojnog BLAGOTE JEKNIĆA

Tužnim srcima javljamo braći, prijateljima, rođacima i kumovima da je naša draga

KOSARA Vladova VUJOVIĆ

rođena Jovićević

preminula dana 22. oktobra 2022, u 87. godini života.Saučešće primamo u Dobrskoj Župi dana 23. i 24. oktobra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin DANILO, kćerke VESNA, SLOBODANKA i RADMILA, snaha DUŠICA, sestra ZLATANA, brat NIKOLA, unučad i praunučad, đeveričići i đeverične, bratanići i bratanične, sestričićii sestrične i ostala porodica VUJOVIĆ i JOVIĆEVIĆ

1084

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Posljednji

Dobri

POMENI

DRAGAN KALUĐEROVIĆ

СТЕВАН, ДУШАН

ЗЛАТА, КЛЕР,

ЈЕЛЕНА МИРЈАНА и САНДРА, унучад БИСЕРКА, БОГДАН, ДЕСАНКА, ЗДРАВКО, НИНА, МАРКО, КЕЈТ и АДА-БРУК, као

породице РАДОЊИЋ и ИВАНОВИЋ

– DŽONI BRNOVIĆ

1061

Najčistija duša, najiskrenije srce, moja draga

DŽONI

DŽONIJA

MARIJA ĐOKIĆ

Nenadano nas je napustila. Draga Marija, tvoja dobra djela i jedinstvena toplina ko jima si darivala mene i moju porodicu, kao i sve oko sebe, duboko su urezani u naša srca.

U tuzi za tobom, tvoja MILICA DRAGIČEVIĆ sa LJILJOM i ŽAJOM

tvoji KOVAČEVIĆI

DŽONI BRNOVIĆ

ŽELJKU – DŽONIJU BRNOVIĆU

MILENKO LAINOVIĆ

Dana 26. oktobra 2022. navršava se godina od kada nije sa nama naš dragi i voljeni kum

VESELINA Blažovog ĐUROVIĆA

Iako tvoja duša počiva u miru, uvijek ćeš zauzimati posebno mjesto u našim srcima. Nedostaju nam one blage riječi, nježnost i dobrota koju si širio oko sebe gdje god bio.

Tvoji: supruga NAĐA, kćerke NADA, SANJA, SVETLANA, ANA i MAJA sa porodicama 1054

10. 2022.

MIŠO

Teško je napisati i reći kako prolaze dani i godine. Ni poslije deset godina ne prihvatam da si otišao, ti si svaki dan uz mene i moje misli, boliš previše.

Tvoja sestra MARINA sa porodicom 1064

Četrdeset dana je od smrti TANJE KRKOVIĆ

SAŠA Andrija ŠĆEPANOVIĆ

Tvoje srce bilo je veliko, tvoja duša čista i plemenita. Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju i srcima. Neka tvoja duša počiva u miru i hvala ti na svemu.

Tvoji kumovi ZORAN i ZLATANA VUJAČIĆ 1055

Dana 23. oktobra navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni

Oglasi

MIŠO

Deset godina boli i tuge.

Otac BUDIMIR, majka VELIKA, brat ZORAN

Uvijek ćeš biti u našem sjećanju, voljena i nikad zaboravljena.

KLJAJIĆ OGNJEN sa porodicom 1062

DRAŠKOVIĆ MILORAD 23. 10. 2010 – 23. 10. 2022.

Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: VUČKO, LJIKA, ZORICA, VLADAN, NINA i DARIO

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

ANĐELIJE NIKOLIĆ

DRAGIŠA GARDAŠEVIĆ

Sjećanje na tvoju iskrenu ljubav i dobrotu vječno će živjeti u nama.

Tvoji NAJMILIJI 1047

Dana 23. oktobra 2022. navršavaju se 2 godine od smrti naše voljene DANICE Đurove SJEKLOĆA

Vrijeme prolazi, a tvoj svijetli i plemeniti lik čuvaćemo vječno u našim srcima. Tvoja PORODICA 1049

Godina dana od smrti naše majke i babe

ANĐELIJE NIKOLIĆ

Vrijeme ne umanjuje bol i tugu. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Tvoja kćerka RADMILA i unuk MARKO 1045

Godina dana od smrti naše majke i babe

ANĐELIJE NIKOLIĆ

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: RUŽICA, VESNA, MILAN

JULIJA JULKA Blaža (Baće) ŠAKOVIĆ

MAJKO, boliš a ne prolaziš.

Svaki oproštaj je težak a oproštaj zauvijek najteži. Bole uspomene. Boli ćutanje...

Nedostaje nam tvoj osmijeh da nas dočeka i pobijedi sve brige i strahove. Nedostaje tvoja plemenitost i mudra ri ječ za utjehu, razumijevanje, podršku, snagu...

Nedostaje nam tvoj brižni dodir, topli zagrljaj, bezuslov na ljubav....

Uvijek si bila uz nas dostojanstvena, snažna, plemenita, hrabra...

Svaki oproštaj boli...

Zauvijek ožalošćena tvoja djeca:

BOGDAN, DRAGICA, BLAŽENKA i BISERKA 1052

Prošle su dvije godine otkako nije sa nama

MARIJA,

LENA 1044

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MIKI PEJOVIĆ

Vrijeme prolazi, iz dana u dan se teže mirimo da nisi sa nama, a isto tako znamo da si među anđelima i da te tamo ništa ne boli. Dok živimo čuvaćemo uspomenu na tebe.

Supruga BRANKA, sinovi BOBO i MARKO, snahe IVANA i DRAGANA i tvoja voljena unučad 1060

Dvije godine su od tvoje smrti, TATA

Pokušavam da nešto napišem, ali ne umijem. Umijem samo da ti kažem da te volim i dalje nevjerovatno jako, i da mi je žao što nijesi tu da se raduješ i ponosiš mojom srećom, koju čuvaš i pa ziš sa nekog ljepšeg mjesta. Hvala ti i počivaj u miru, dobra dušo moja, čuvamo te u mislima zauvijek.

Ćerka LIDIJA sa porodicom 1065

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

NJEGOSAVA PARAČA

BOŽO PARAČA

Sjećanje na našu dragu sestru

MILKU VUJOVIĆ

Draga Mike, mnogo je lijepih uspomena koje podsjećaju na tebe. Tako i tužnih dana zbog gubitka braće i roditelja. Zato smo imale mnogo bola.

Tužne i ponosne na vas. Počivajte u miru. Laka vam zemlja.

Tvoje sestre: JOVANKA, STANKA i VINKA sa porodicama 1048

Dana

od smrti naše voljene

DARE POPOVIĆ

Naša mila majko, znamo da mirno počivaš, jer si bila mir, dobro ta i blagost. Ostavila si nam najljepša sjećanja i najveće životne vrijednosti. Hvala ti, majko. U nedjelju, 23. oktobra porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoje kćerke VESNA i TIKA 1038

TUŽNO SJEĆANJE na našu beskrajno voljenu babu

DARU POPOVIĆ

Volimo te, zauvijek.

Tvoje unuke STAŠA i DUNJA SIMONOVIĆ 1039

RAJKE MARKOVIĆ

zauvijek napustila. Sjećanje na tvoj dragi lik, veliko srce, plemenitost i dobrotu nikada neće izblijediti. S ljubavlju

mirimo

velikim ponosom čuvaćemo i njegovati uspomenu na tebe.

DŽANO METHADŽOVIĆ

ŽARKA Milenkovog RADONJIĆA

ŽARKA Milenkovog

HUSEIN – CENO METHADŽOVIĆ