Dnevni list Pobjeda 24.10.2022.

REALNOST: Rezultati lokalnih izbora u 14 opština pokazali novu prekompoziciju na političkoj socijalista sa partnerima zadržala vlast u Bijelom Polju, Baru i Plavu, u najvećem broju opština

DPS izgubio Podgoricu, „Evropa sad“ najveći dobitnik

PODGORICA - Demokrat

ska partija socijalista će na kon više od dvije decenije izgubiti lokalnu vlast u Pod gorici, pokazuju preliminar ni rezultati lokalnih izbora u glavnom gradu. DPS će sa partnerima ostati na vlasti u Bijelom Polju, Baru u Plavu, dok je izgubio vlast u Pljev ljima, žabljaku, Danilovgra du, kolašinu, Zeti...

Po podacima CDT-a, Pokret ,,Svi za naš grad“ će sa osvoje nih 38,3 odsto glasova, odno sno 24 mandata od 58 preći u opoziciju.

Najveće iznenađenje izbora u Podgorici je ekonomsko-po pulistički pokret ,,Evropa sad“ koja je sa osvojenih 21,5 od sto najavila da će imati budu ćeg gradonačelnika u glavnom gradu, a da u lokalnoj vlasti ne će biti predstavnika DPS-a.

REZULTATI

Po podacima Centra za demo kratsku tranziciju, na 100 od sto obrađenih biračkih mje sta pokret ,,Svi za naš grad“ osvojio je 38,1 odsto glasova na izborima, a pokret ,,Evro pa sad“ 21,7 odsto. Moguće je da konačni rezultati daju koji promil više DPS-u, ali to neće promijeniti ništa u konačnom skoru i rasporedu mandata. Programska direktorka CDT-a Milica kovačević saopštila je da je prema njihovim podaci ma koalicija ,,Za budućnost Po

Koalicija predvođena DPS-om je u odnosu na prošle lokalne izbore u Podgorici izgubila petinu birača. Rezultat je za par procenata lošiji nego i na parlamentarnim izborima. Na lokalnim izborima 2018. godine DPS je osvojila 47,6 odsto ili 32 mandata pa je rezultat koalicije predvođene DPS-om ispod očekivanja. Očigledno je da je u glavnom gradu došlo do prelivanja glasova od suverenističkih stranaka DPS, SDP i SD prema pokretu Jakova Milatovića i Milojka Spajića, koji je najveći dobitnik ovih izbora jer će, prema najavama, imati gradonačelnike u Podgorici, Danilovgradu, a vjerovatno i na Žabljaku

dgorice“ predvođena DF-om osvojila 18,2 odsto.

Kako je navela, koaliciju ,,Ide mo ljudi“ podržalo je 10,8 od sto građana, a Ura i Civis i Al banska alternativa 6,4 odsto. Po mandatima, pokret ,,Svi za naš grad“ će imati 24 manda ta, ,,Evropa sad“ - 13 mandata, ,,Za budućnost Podgorice“ - 11 mandata, ,,Idemo ljudi“ (De mokrate, UCG, Demos) - 6 mandata, URA - AA i CIVIS4 mandata.

Kovačević je kazala da bez mandata ostaju Socijalistič ka narodna partija, pokret Pre okret i Svetosavska.

Koalicija predvođena DPSom je u odnosu na prošle lo kalne izbore izgubila petinu birača, kao i Ura koja je goto vo prepolovila podršku. Na prošlim lokalnim izbori ma 2018. godine DPS je osvo jila 47,6 odsto ili 32 mandata pa je rezultat koalicije predvođe ne ivanom vukovićem znat no ispod njihovih očekivanja. Očigledno je da je u glavnom gradu došlo do prelivanja gla sova od suverenističkih stra

naka DPS, SDP i SD prema pokretu jakova Milatovića Pobjedu na izborima u glav nom gradu je prvi proglasio pokret ,,Evropa sad“. -Nosilac liste pokreta ,,Evro

pa sad“ u glavnom gradu ja kov Milatović biće novi gra donačelnik Podgorice - kazao je portparol te stranke Boris Pejović On je na konferenciji za no

vinare kazao da već večeras Glavni grad zna ko će ga vo diti u naredne četiri godine. -U Podgorici će novi grado načelnik biti Jakov Milatović - rekao je Pejović.

Rezultati u ostalim opštinama

Bijelo Polje: Ubjedljiva pobjeda DPS-a U Bijelom Polju, koalicija oko DPS-a je osvojila 18 mandata, Bošnjačka stranka pet, a svi ostali 14, saopštio je Abaz Diz darević, nosilac liste DPS-a. – To je ubjedljiva pobjeda. Po zvaćemo vansuverenističke stranke da zajedno gradimo Bi jelo Polje – dodao je on.

DAnilovgrAD: DPS 27,1 od sto, „Evropa sad“ 22,9, DF 14,7 Prema 100 odsto obrađenih bi račkih mjesta u Danilovgradu, DPS je osvojio 27,1 odsto, Uje dinjena-Prava tri, „Evropa sad“ 22,91, Demokrate 12,51, SDP 3,96, Ura 5,25, Preokret 3,21, SNP 3,5, DF 14,75.

Nosilac liste Pokreta ,,Evro pa sad“ Aleksandar grguro vić kazao je za TVCG da je ta partija u Danilovgradu osvo jila devet mandata. On je na veo da ,,Evropa sad“ u Danilo vgradu slavi.

– Rezultati su izvanredni jer mi smo za nekoliko mjeseci na pravili rezultat kojim ćemo bi ti stožer vlasti u Danilovgradu – naveo je Grgurović.

Na pitanje s kim su spremni da prave koaliciju, poručio je: – Sa svim slobodnim građani ma samo nećemo sa DPS-om – poručio je Grgurović.

BAr: DPS može do apsolut ne većine

Prema preliminarnim rezulta tima sa birališta u Baru, koalici ja DPS-SDP-LP osvojila je 36,3 odsto glasova i mogla bi do ap solutne većine mandata.

Kako prenosi Radio Bar, koali cija Demokrata, ,,Evrope sad“ i Ujedinjene Crne Gore ima 18,5 odsto, a Demokratski front 12 procenata. Socijaldemokra tama je pripalo 9,8 procenata glasova. Koalicija Ura - CivisAA ima 9,2 odsto, lista ,,Biram Bar“ 5,5, a Bošnjačka stranka 4,1 odsto. Ispod cenzusa ostali

su Socijalistička narodna par tija, Prava Crna Gora i Stranka pravde i pomirenja. Nosilac liste ,,Prava stvar - Za jedno Bar“ Dušan raičević poručio je sinoć da sa sigur nošću može da potvrdi da će njihova koalicija sa partneri ma biti pobjednik lokalnih iz bora u Baru.

Prema njegovim riječima, nji hov izborni rezultat je za 1.000 glasova bolji nego nakon izbo ra 2018.

– Bar je sačuvao obraz. Ovo je potvrda da smo prethodne četiri godine vrijedno i pre dano radili zajedničkim sna gama i išli u pravcu rješavanja problema naših sugrađana –istakao je.

Branislav nenezić iz SD-a kazao je da je, na osnovu kom pletno obrađenog biračkog materijala, koalicija ,,Pra va stvar“ u Baru osvojila oko 8.000 glasova.

– S obzirom na izlaznost, mo žemo reći da se vlast u Baru već formirala. Nadamo se ap solutnoj većini kao što je već bilo u ovom gradu – poručio je Nenezić.

PlAv: DPS, SDP i SD blizu apsolutne vlasti

Koalicija DPS, SDP, SD u Pla vu, prema nezvaničnim infor macijama, ima između 15 i 16 mandata i blizu su apsolutne vlasti u tom gradu. Bošnjač ka stranka u Plavu za sada dr ži sedam odborničkih mjesta.

GP Ura je prvi put učestvovao na lokalnim izborima i blizu je trećeg mandata. SNP za sada ima jedan mandat, u prethod nom sazivu lokalnog parla menta imali su dva. rožAje: Bošnjačka ubjed ljivo pobijedila Bošnjačka stranka osvojila je apsolutnu većinu na jučeraš njim lokalnim izborima u Ro žajama.

Ta partija imaće u novom sazi vu parlamenta 22 odbornika. Sa druge strane, koalicija DPSSDP-SD-LP imaće osam od bornika, a Ura i Stranka prav de i pomirenja po dva. ,,Evropa sad“, SNP-NSD i De mokrate nijesu prešli cenzus.

– Bošnjačka stranka je u Ro žajama ubjedljivo pobijedila – kazao je lider partije ervin ibrahimović

ŠAvnik: i vlast i opozicija tvrde da su pobijedili Nakon završetka glasanja u Šavniku, i predstavnici vlasti i opozicije su saopštili da su po bjednici izbora. Prema poda cima koalicije ,,Za budućnost Šavnika“, ova koalicija zajedno sa Demokratama ima 120 gla sova više od koalicije DPS-SD.

Od 23 biračka mjesta tri su za tvorena i na njima će glasanje biti opet organizovano.

Predsjednik Opštine Nikšić i funkcioner DF-a Marko ko

Pejović je naveo da će Evropa sad imati predsjednike opšti na i u Danilovgradu, Žabljaku i Tivtu.Pejović je istakao da ni u Pljevljima i Kolašinu Demo kratska partija socijalista više nije na vlasti.

,,SLOBODA ZA PODGORICU”

Lider liste pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u glav nom gradu, Jakov Milatović rekao je da je Podgorica od si noć - slobodan grad. Očekuje da se sa koalicionim partneri ma brzo dogovore oko vršenja lokalne vlasti.

- Poštovane građanke i građa ni, srećna vam sloboda. Hvala vam na podršci pokretu Evro pa sad što ste prepoznali naše rezultate i program koji smo vam predstavili za naredne če tiri godine, i ove ljude iza me ne koji su pobjednički tim za naredne četiri godine. Hva la što ste prepoznali tim po štenih, znavenih, ostvarenih i pristojnih ljudi koji će od Crne Gore i Podgorice napraviti ču do u kome ljudi žive, a ne pre

vačević u objavi na Fejsbuk stranici objavio je broj osvoje nih glasova koalicija u Šavniku. Koalicija ,,Za budućnost Šav nika“, osvojila je 523 glasa, De mokrate - 88 glasa, DPS - 493 glasa.

Šavnik je izabrao budućnostnaveo je Kovačević.

Predsjednik Opštine Šavnik i nosilac liste kolaicije DPS-a i SD-a jugoslav jakić kazao je da treba zaboraviti brojke opo zicije te da su oni pobjednici.

- Pored svega što je naša poli tička konkurencija radila, od političkog inžinjeringa i udru živanja u kriminalnu organiza ciju, ostvarujemo najbolje re zultate. Na biračkim mjestima koja su bila otvorena ostvarili smo rezultat bolji nego što smo očekivali - kazao je Jakić.

Rekao je da očekuje da će nad ležni organi odraditi svoj dio posla i da će na ponovljenim izborima na tri biračka mje sta uspjeti da održe prednost.

– Poručujem građanima Šav nika da nastavljamo da uprav

Slavlje u štabu Evrope sad

D.MIJATOVIĆ

političkoj sceni, Demokratska partija odlučivaće postizborne koalicije

kampanju u Podgorici - oci jenio je Mandić.

Da nije bilo, kako je rekao, za kulisnih radnji i da je Zeta ostala u okviru opštine Pod gorica ona bi sada bila grado načelnica Podgorice.

Vuković: Očekivali smo da će se drugačije vrednovati naš učinak, postoji potencijal za adekvatan politički odgovor

dobitnik

življavaju - rekao je Milatović. On vjeruje da će sa koalicio nim partnerima brzo posti ći dogovor o vlasti u Podgo rici, kako bi što prije bez DPS počeli da rješavaju probleme građana.

- I kako bi što prije od Podgori ce napravili bolje i pravednije mjesto za život svih građana i građanki - naveo je on.

Jedan od lidera tog pokreta Milojko Spajić rekao je da je zahvaljujući njima DPS izgu bio u Podgorici.

- Nisu uspjeli da ubijede gra đane da je 222 eura veće od 450 eura.. Moj saborac Jakov je novi gradonačelnik Podgo rice - poručio je Spajić.

I DF PROGLASIO POBJEDU

Pobjedu je proglasio i Demo kratski front ispred čijeg sjedi šta je sinoć organizovano slav lje uz vatromet.

-Mslim da je velika pravda da Demokratski front saopšti da je sa Demokratskom partijom socijalista u Crnoj Gori zavr šeno za sva vremena - kazao je jedan od lidera DF-a An drija Mandić na konferenci ji za medije.

DPS, kako je rekao, odlazi u opoziciju u skoro svim opšti nama u kojima su danas odr žani lokalni izbori.

- Posebno želim da čestitam našoj Jeleni Borovinić-Bo jović, koja je sjajno iznijela

ljamo gradom - kazao je Jakić.

BuDvA : DF osvojio apso lutnu vlast

Prema podacima saopštenim na konferenciji za štampu De mokratskog fronta, ovaj poli tički savez osvojio je 18 manda ta u Budvi što im omogućava da imaju apsolunu većinu u me tropoli crnogorskog turizmu. - Koalicija oko DPS osvojila je devet mandata što je istorijski minimum - naveo je Nikola Jo vanović iz DF-a.

Demokrate, kako je rekao, ima ju četiri, a Ura i SNP po jedan mandat.

U Budvi pravo glasa imalo 18.783 birača.

Komnenović: Nastavlja se kontinuitet vlasti u Tivtu

Prema preliminarnim rezul tatima u Tivtu, koje je saopštio Željko Komnenović, nosilac liste ,,Narod pobjeđuje“ koju čine Demokrate, DSS i ,,Evropa sad“, DPS je osvojio 12 manda ta, lista „Narod pobjeđuje“ 10 mandata, Demokratski front tri, Hrvatska građanska inici jativa tri, Krtoljska lista dva, Ti

- Dobro je što imamo apsolut nu vlast u Zeti. Najbolji rezul tat je ostvaren u Budvi, DF sam ima vlast i čestitam Milu Bo žoviću - poručio je Mandić.

Stiču se uslovi, prema njego vim riječima, da se počne sa po mirenjem u Crnoj Gori ,,poseb no u okviru pravoslavnog bića”.

- Mi ćemo predano raditi na tom cilju - istakao je Mandić.

Tražiće, dodaje, da nakon pro cesa koji će se desiti u DPS-u da se i tamo pojave neki ljudi koji nemaju vezu sa organizo vanim kriminalom.

- Sada imamo partnere sa koji ma ćemo da gradimo novu Cr nu Goru - poručio je Mandić. Nositeljka liste Jelena Borovi nić Bojović rekla je da je nakon 24 godine Podgorica slobodna i ponosna je na veliku pobjedu koju su ostvarili.

URA ZADOVOLJNA

Lider GP URA Dritan Aba zović rekao je da je ,,Bemaks koalicija poražena širom Cr ne Gore”.

-Pokušavajući da unište nas, uništili su sami sebe po meni u korist svih građana Crne Gore.

Večeras je poslata važna poru ka - moramo da se koncentri šemo na druge teme, da ljude koji zaslužuju da ih stigne ru ka pravde da ih stigne, da ra dimo na ekonomiji da brišemo granice između različitih po litičkih struktura koje su bile nemoguće prevazići, URA je tome dala ogroman doprinos - rekao je Abazović.

Kazao je da su bili jedina me ta napada na ovim izborima. Dodaje i da su zadovoljni re zultatom.

-Na ovim izborima sačuvali

vatska akcija i Bokeški forum jedan mandat. Ura i SNP nije su prešli cenzus.

-Nastavlja se kontinuitet vlasti u Tivtu koju predvodi ,,Narod pobjeđuje“, ovog puta sa koa licionim partnerima - ,,Evro pa sad“, Demokrate, DSS - ka zao je Komnenović.

ŽABlJAK: DPS 11 mandata, po pet Demokrate i DF Prema preliminarnim rezul tatima, koalicija DPS-SD od ukupno 31 osvojila je 11 man data. Po pet mandata pripalo je Demokratama i DF, Durmi torskoj inicijativi šest, Pravoj Crnoj Gori jedan i SNP-u tri mandata.

PlJevlJA: DF najubjedljiviji Na osnovu 96,16 odsto obrađe nog uzorka lista DF-a u Pljev ljima ima 12 mandata, odnosno 5.457 glasova, DPS ima devet mandata sa 4.376 glasova, lista ,,Idemo ljudi“ ima sedam man data, odnosno 3.409 glasova.

Pokret ,,Evropa sad“ ima če tiri mandata, tj. 2.047 glasova, koalicija SNP-URA dva man data, odnosno 1.125 glasova.

Nosilac liste Svi za naš grad, aktuelni gradona čelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je da je taj pokret osvojio gotovo 39 odsto glasova, što je kako je rekao respektabilan rezultat.

- Mene ako pitate da li smo očekivali više odgovor je jasan: Ja kao nosilac liste i svi mi smo očekivali smo da će ljudi na drugačiji način vrednovati naš prethodni učinak i političku ponudu, ali oni su dali svoj sud i sa tim nema polemike - poručio je Vuko vić iz izbornog štaba tog Pokreta u Podgorici. On se zahvalio saradnicima i ljudima iz tima koji su dijelili odgovornost za rukovođenje Glavnim gradom u vrlo teškom vremenu.

- Mislim da smo postigli sjajne rezultate, za svaki dio grada, za svakog stanovnike i ponosan sam što se u Podgorici bolje i ljepše živi nego što je bio slučaj prije četiri godine - naveo je Vuković. Vuković je rekao da u širem kontekstu hrabri to što je ideja građanske, evropske Podgorice dobila ubjedljivu podršku građana, da ljudi koji žive u Podgorici žele da se grad kreće u ovom pravcu.

- U tom smislu prepoznajem potencijal za adekva tan politički odgovor u narednim danima u odno su na ono što su očekivanja građana - poručio je Vuković.

smo rezultat u mnogim gra dovima, a u gradovima gdje nismo imali odbornike sada imamo odbornike - dodao je. -Kada je riječ o Podgorici, sa čuvalo se biće našeg biračkog tijela. Čestitamo novom poli tičkom subjektu na izvanred

Stranka pravde i pomirenja ni je prešla cenzuz. Na jučerašnjim lokalnim izbo rima u Pljevljima biračko pravo iskoristilo je 70,52 odsto upisa nih glasača, podaci su Opštin ske izborne komisije tog grada.

PluŽiNe: SNP osvojila ap solutnu vlast Socijalistička narodna parti ja tvrdi da će nastaviti da vrši vlast u Plužinama. SNP je osvo jio 1.064 glasova ili 17 mandata, Nova - 408 glasova ili šest man data, Demokrate - 284 glaso va ili četiri mandata, DPS-SD - 136 glasova ili dva mandata dok je Ura imala 64 glas ili je dan mandat.

KolAšiN: Koalicije oko De mokrata i DPS-a po 9 mandata Nosilac liste „Idemo ljudi“ (Demokrate i Ujedinjena Cr na Gora) u Kolašinu vladimir Martinović saopštio je da su osvojili devet mandata.

Koalicija oko DPS-a osvojila je 9, DF 4, SNP i ES po 3, Grupa bi rača 2 i Ura 1 mandat.

Nosilac liste Demokrata i Uje dinjene u Kolašinu kazao da

nom rezultatu, dobro da se de monopolizuje politička scena - kazao je Abazović.

BEČIĆ O DEMOKRATIJI

Lider Demokratske Crne Go re Aleksa Bečić rekao je da im je mnogo puta bila oteta

pobjeda u Podgorici.

-Mnogo puta je bilo preleta odbornika, ali danas i večeras definitivno, nakon 20 i više go dina političkog klasičnog rop stva u Podgorici i krađe mno gih njihovih izbornih pobjeda, mogu da kažu da je demokra

tija stigla na teritoriju glavnog grada, kazo je on.

Večeras je, prema njegovim ri ječima, potvrđeno da građani nikad više ne žele da se vrate na stanje od prije 30. avgusta.

- Građani čuvaju društvene, političke i ekonomske slobo de koje su stekli u prethodne dvije godine - ocijenio je Bečić.

Zahvalio se narodu Podgorice i Crne Gore što je pokazao da je, kako dodaje, uz sve anoma lije i gorke ukuse, spreman da čuva slobodu kao suvo zlato.

- Ovaj dan i završeni lokalni iz bori pokazali su da su Demo kratska partija socijalista i nji hovi partneri izgubili vlast u najvećem broju opština - ka zao je Bečić.

Čestitao je svim partijama, sa kojima će u budućnosti vršiti vlast, na rezultatu u Podgorici.

Ekipa Pobjede

će neko iz Demokratske Crne Gore biti predsjednik Opštine. ZetA: DF 49 odsto, DPS-SDPSD 25, Demokrate 21, SNP 4 Birači u Zeti juče su prvi put glasali za odbornike u lokal

nom parlamentu u samostalnoj opštini. Prema preliminarnim podacima iz Demokratskog fronta i Demokrata, DF je osvo jio 49 odsto glasova.

Koaliciji oko Demokratske

partije socijalista pripalo je 25 procenata, a Demokrata ma 21. Socijalistička narodna partija, prema istim izvori ma, osvojila je oko četiri od sto glasova.

Zoran Vujačić prvi glasač na biračkom mjestu broj 1. u Zeti provjerava glasačku kutiju

Preliminarni rezultati lokalnih izbora

S.

VASILJEVIĆ

Veliki broj nepravilnosti obilježio izborni dan U Šavniku će se ponoviti izbori na pet mjesta

Izborni dan obilježio je veliki broj nepravilnosti. Iz Centra za demokratsku tranziciju saopšteno je da su najozbiljniji problemi zabilježeni u Šavniku. U toj opštini izbori će se pono vo održati na pet biračkih mjesta. Kako je kazao pred sjednik OIK-a Dušan Rada nović, izbori će se ponoviti na biračkom mjestu broj 1 u zgradi Opštine, potom u Mokrom, Komarnici, Bijeloj i Kruševicama.

Milena Gvozdenović iz CDT-a kazala je da u Šavniku na četiri biračka mjesta glasanje nije ni počelo ili su zatvorena zbog su koba u biračkim odborima i to, kako je navela, zbog omoguća vanja glasanja osobama iz dru gih opština, koje su nedavno prijavile prebivalište u Šavni ku. Kako je kazala, na tri birač ka mjesta – 1, 13 i 14 glasanje nije nastavljeno, dok im je u OIK-u rečeno da je na biračkom mje stu 4 glasanje nastavljeno u po slijepodnevnim satima. U Šavniku je odmah nakon otvaranja zatvoreno biračko mjesto broj 1. Član komisije iz koalicije „Za budućnost Šav nika“ nije dozvolio jednoj oso bi da glasa, piše portal RTCG. Navodno, razlog zbog kojeg ni je dozvoljeno glasanje je taj što član komisije Đorđije Aleksić nije prepoznao osobu sa birač kog spiska koja je pristupila da glasa.

Članovi biračkog odbora iz opozicije uzeli su bili pečat i glasačke listiće uz izjavu da se izbori ne mogu održati bez njihovog prisustva. Nakon dolaska policije, vratili su pečat i listiće.

Iz DPS-a saopšteno je da poje dini politički subjekti namjer no opstruiraju izborni proces

na biračkim mjestima na koji ma procjenjuju da nemaju do voljnu podršku birača.

Prema informacijama CDT-a, pojedina biračka mjesta nije su otvorena na vrijeme najče šće iz tehničkih razloga.

– Problemi sa korišćenjem elek tronskih uređaja za elektronsku identifikaciju su zabilježeni na nekoliko mjesta u Podgorici –rekao je Goran Delić iz CDT-a. U Podgorici u 7 sati nije bilo otvoreno biračko mjesto 34, gdje su, kako je saopštio pred sjednik Izborne komisije Glav nog grada Veselin Vukčević za portal RTVCG, bili otuđeni

Krivične prijave

Šavnička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjednika Izborne komisije V. Đ. (33) i člana biračkog odbora S. K. (48) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo povreda prava glasanja, saopšteno je iz Uprave poli cije.

Navodi se da su službenici šavničke policije to uradili nakon preduzetih aktivnosti i konsultacija sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.

– V. Đ. i S. K. su, kako se sumnja, djelo izvršili na biračkom mjestu broj 4 na način što su jednom građaninu onemogućili vršenje prava glasanja –navodi se u saopštenju.

Policija u Šavniku je po nalogu držav nog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, podnijela kri vičnu prijavu protiv Đ.A zbog povrede prava glasanja, saopšteno je ranije juče iz Uprave policije.

Kako se navodi, u vezi sa prijavom za biračko mjesto broj 1, državni tužilac je naložio da se protiv člana komisije Đ. A. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo povreda prava glasanja.

– On je, sumnja se, jednom građaninu

i uništeni glasačka kutija i para vani za glasanje.

Milica Kovačević iz CDT-a istakla je da je na biračkom mje stu 79a u Podgorici predsjednik biračkog odbora izgovarao na glas imena i prezimena birača. Isti propust zabilježen je i na biračkom mjestu broj 2 u Bije lom Polju.

Kovačević je rekla da je u kru gu biračkog mjesta 21c u Za goriču propagandni materijal zabilježen na udaljenosti ma njoj od 100 metara, te da je na biračkom mjestu broj 26 bira ču omogućeno da glasa sa iste klim pasošem. Prema riječima

onemogućio vršenje prava glasanja –navodi se u saopštenju.

Službenici kolašinske policije podni jeće prekršajnu prijavu protiv B. R. iz tog grada zbog remećenja javnog reda i mira, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da je kolašinskoj policiji D. Š. prijavila da je na biračkom mjestu broj dva odgurnuo glasačku kutiju.

Kutija je, kako su naveli iz policije, „ostvarila kontakt sa oštećenom u predjelu lijeve strane lica“.

– Od oštećene i B.R. su prikupljena obavještenja na zapisnik i o svemu je obaviješten nadležni tužilac koji se izjasnio da u radnjama B. R. nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti – kaže se u saopštenju.

Policija će u saradnji sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima protiv četiri osobe podnijeti krivične prijave zbog krivičnih djela povreda prava na glasanje, dok će jedna osoba odgovarati zbog krivičnog djela sprečavanje održavanja glasanja, saopšteno je iz Uprave policije.

– Prijava će biti podnijeta protiv B. N. (76), predsjednika biračkog mjesta broj 13 u mjestu Bijela kod Šavnika, a na štetu jednog građanina kojem licu je onemogućeno vršenje prava glasanja.

Kovačević, na biračkom mje stu 52 u Podgorici birački od bor bio je u nepotpunom sa stavu prilikom otvaranja. Govoreći o nepravilnosti iz Zete, Kovačević je navela da nije ispoštovana procedura za prijavljivanje glasanja putem pisma. Kazala je da u Pljevlji ma na biračkom mjestu 71 ni je radio uređaj za elektronsku identifikaciju, pa se identi fikacija birača obavljala vi zuelno.

Na dan izbora nije bio u funk ciji sajt biraci.me, što je, prema ocjeni iz CDT-a, bilo apsolut no neprihvatljivo. I. K.

Takođe, zbog krivičnog djela povreda prava na glasanje će odgovarati i M. V. (40), I. Ć. (38) i R. J. (42) koji su članovi biračkog odbora u selu Dubrovsko kod Šavnika, a koje su, kako se sumnja, izvr šili na štetu jednog građanina. Osim toga, krivično će odgovarati i B. T. (27) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo sprečavanje održavanja glasanja, na način što je kao posmatrač ispred jedne koalicije, sa biračkog mjesta broj 14 Kruševice/Miloševci, otuđio oko trideset komada biračkih listića i time onemogućio dalji nastavak glasanjanavedeno je u saopštenju.

Građanska inicijativa „21. maj“ je, na osnovu obavještenja građana, podni jela prijavu protiv nepoznatog vozača motornog vozila sa plavskim registar skim oznakama koji je putem razglasa imenom i prezimenom prozivao sta novnike u naselju Stari aerodrom da izađu i glasaju.

– Kretanje vozila je evidentirano u 17.15 sati u Ulici Andrije Paltašića kada je putem razglasa p(r)ozivao stanov nike te ulice koji još uvijek nijesu gla sali. Građanska inicijativa „21. maj“ je pozvala Upravu policije da ovo vozilo isključi iz saobraćaja, a vozača sank cioniše po osnovu remećenja javnog reda i mira – navodi se u saopštenju GI.

Sumnja se da je novac bio namijenjen za kupovinu glasova

juče, navodno, sačekao jedan od članova Odbora direktora Aerodromi Crne Gore.

PODGORICA – Srpski biznismen Dejan Sli jepčević iz Novog Sada uhapšen je juče na pod goričkom aerodromu Golubovci, nakon što je stigao helikopterom, a prema saznanjima Pobjede pokušao je nelegalno da unese veću količinu novca u Crnu Goru, koja je, kako se sumnja, trebalo da posluži za kupovinu glasova za proruske i prosrpske partije. Slijepčević je krajem septembra, u jeku prediz borne kampanje u Bosni i Hercegovini, privođen u Gradiškoj zbog, kako su prenijeli tamošnji mediji, kupovine glasova za SDS i Jelenu Trivić. Kod njega je tada pronađeno 10.000 eura, za koje nije imao potvrdu i dozvolu za unos iz Srbije u ovu državu.

U BiH je 30. septembra, samo dva dana prije tamošnjih izbora, bio pod nadzorom policije i tužilaštva BiH zajedno sa Vladimirom Mandićem, Adamom Šukalom, Slobodanom Lazovićem i Zlatkom Selimovićem Slijepčević je rođen u BiH, odakle se krajem 80-ih preselio u Novi Sad, a osnivač je i vlasnik preduzeća GAT. Prema tvrdnjama srpskih medija, Slijepčević je blizak pred sjedniku Srbije Aleksan dru Vučiću Prema tvrdnjama nekih medija Slijepčevića je

Iz Uprave prihoda i carina, nakon privođenja Slijep čevića, saopštili su da su carinski službenici CI Aerodrom Podgorica, u saradnji sa službenicima Granične policije, u 11:30 sati pretresli prtljag put nika Dejana Slijepčevića iz Novog Sada u prostoriji za pregled neprijavljene robe. Tom prilikom, kako je saopšteno, pronađeno je, u kartonskoj kesi, nepri javljenih 19.900 eura.

– Putnik D. S. doputovao je helikopterom iz Beograda u 11:12 sati u pratnji pilota i kopilota. Izvršen je takođe i detaljan carinski pregled vazduhoplova kojim je doputovao. Protiv nave denog lica pokrenut je prijedlog za sprovođenje prekršajnog postupka, a novac koji je predmet postupka oduzet je do okončanja istog. Navede nom licu je izdata potvrda o privremenom oduzima nju sredstava plaćanjanavodi se u saopštenju.

Portal CDM juče je prenio da su pilot i kopilot heli koptera kojim je Slijepče vić stigao u Podgoricu dali izjavu da je zaplijenjeni novac njihov.

Pobjeda je u seriji teksto va u susret lokalnim izbo rima u više crnogorskih gradova pisala, na osnovu podataka naših izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, o ozbiljnom uticaju srpskih vlasti na izborni proces kod nas.

Pisali smo da je ogro man novac ušao u Crnu Goru za finansiranje lokalnih izbora o čemu su agenti ANB dostavili brojne podatke, ali da novi menadžment na te infor macije nije reagovao.

– Dozvoljavaju da ljudi srp skog predsjednika Alek sandra Vučića nesmetano unose novac za prosrpske i proruske partije i kupuju izbore – rekli su izvori Pobjede. K. K.

Biznismen iz Srbije Dejan Slijepčević uhapšen na podgoričkom aerodromu s „kesom para“

Dejan Slijepčević

Glasanje u Šavniku počelo prekršajem

Hrvatski ministar odbrane kaže da je budućnost Crne Gore u EU

Banožić: Što prije se riješite političara koji izazivaju sukobe i haos

Saradnja sa dosadašnjim ministrom odbrane Raškom Konjevićem vrlo je dobra jer smo, prije svega, razgovarali o temama koje su značajne i za Crnu Goru i za Zapadni Balkan, a to je proširenje EU i isto tako ulazak pojedinih zemalja u Alijansu, tj. podržavanje pojedinih zemalja na putu prema NATO – rekao je Banožić

PODGORICA – Crna Gora treba da teži tome da što prije postane članica Evropske unije, a na tom putu treba što prije da se riješi političara koji ne mogu naći drugu temu za političko djelovanje nego rade na politici sukoba i haosa. To je u razgovoru za Pobjedu poručio hrvatski ministar odbrane Mario Banožić. Sa Banožićem smo razgovarali nakon NATO Ministarskog sastanka odbrane koji je protekle sedmice održan u Briselu.

Mario Banožić rekao je da je ministarski sastanak protekao u razgovoru o Balkanu, te da je ta tema izuzet-

no značajna za Crnu Goru. – Saradnja sa ministrom odbrane Raškom Konjevićem vrlo je dobra jer prije svega razgovaramo o temama koje su značajne i za Crnu Goru i za Zapadni Balkan, a to je proširenje EU i isto tako ulazak pojedinih zemalja u NATO, tj. podržavanje pojedinih zemalja na putu prema NATO – rekao je Banožić za naš list.

Na taj način se, kako kaže Banožić, doprinosi stabilnosti na terenu. Govoreći o malignim uticajima na prostoru Balkana, hrvatski ministar kaže da oni itekako postoje.

– Definitivno da postoje određeni uticaji na tom prostoru, na prosto-

Na evropskom putu ja ću svakom političaru u Crnoj Gori dati određenu podršku na način da što prije postanete članica, da što prije počnete koristiti bene te i da se što prije riješite političara koji ne mogu naći drugu temu za političko djelovanje nego rade na politici sukoba i haosa –zaključio je hrvatski ministar odbrane

Ono što vam mogu dati kao konkretan primjer je iskustvo Hrvatske nakon što je ušla u EU 2014. godine. Danas se može jasno reći šta je napravila u ekonomskom smislu, prije svega kroz reforme, ali isto tako kroz povlačenje sredstava Evropske unije, koliko ta podrška znači i za mlade ljude i za razvoj kulture, za opstanak privrede i sveukupni razvoj – poruka je Banožića

ru Balkana, uticaji koji nijesu skloni tome niti da pojedine zemlje članice budu EU, isto tako ni članice NATO i definitvno, uz pomoć raznih aktivnosti na tom području, činiće sve da se destabilizuje politička situacija u regionu – ocijenio je Banožić.

– Mislim da svi normalni ljudi koji žele mir, stabilnost, razvitak cijele regije su na tragu toga da budu što prije zemlje članice i EU i NATO – poručio je naš sagovornik.

A upitan da li zemlje Balkana imaju luksuz da u današnjem bezbjednosnom okruženju budu vojno neutralne, Banožić je jasan: „Naravno da ne“.

– Mislim da nam je svima jasno šta se događa u okruženju, čime je u ovoj geopolitičkoj situaciji bitno narušena cijela stabilnost ne samo pojedi-

nih zemalja nego cijele Evrope. Na taj način mislim da definitivno svi moramo znati gdje pripadamo, a to je ono što sam i rekao EU i NATO –istakao je Banožić.

Smatra da sve što se dešava predstavlja i opasnost za malu zemlju kao što je Crna Gora. Kaže da je Hrvatska najbolji primjer, kako se, kroz ulazak u EU, može postići mnogo u privrednom, kulturnom i ekonomskom smislu.

– Ono što vam mogu dati kao konkretan primjer, nakon što je Hrvatska ušla u EU 2014. godine, i danas može jasno reći šta je napravila u privrednom smislu, prije svega kroz reforme, ali isto tako kroz povlačenje sredstava Evropske unije, koliko ona znači i za mlade ljude za razvoj kulture za

njen opstanak privrede i svega ostalog – poruka je Banožića. Očekuje, kaže, da Crna Gora krene istim putem.

– Očekujem da zemlje poput Crne Gore budu isto tako moderne, da budu jednostavno u jednom prosperitetu i za mlade ljude koji u ovom trenutku žive u Crnoj Gori, ali i za one koji bi vidjeli Crnu Goru kao potencijal za razvoj budućeg života. Na tom putu ja ću svakom političaru u Crnoj Gori dati određenu podršku na način da što prije postanete članica, da što prije počnete koristiti benefite i da se što prije riješite političara koji ne mogu naći drugu temu za političko djelovanje nego rade na politici sukoba i haosa – zaključio je hrvatski ministar odbrane. J. ĐURIŠIĆ

Ursula fon der Lajen u subotu dolazi u Podgoricu

PODGORICA - Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 29. oktobra u Crnoj Gori, u okviru posjete zemljama regiona, objavila je RTCG.

Samit EU - Zapadni Balkan 6. decembra u Tirani

PODGORICA- Samit EU - Zapadni Balkan biće održan 6. decembra u Tirani, najavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. Samit u regionu će, kako navodi, potvrditi po-

jačano angažovanje EU. -Zapadni Balkan je ključni prioritet za EU. Evropska unija i Zapadni Balkan trebaju jedni drugima- poručio je Mišel na Tviteru. R.P.

Lajen je posjetu Zapadnom Balkanu najavila tokom Samita evropske političke zajednice u Pragu početkom ovog mjeseca, kada je poručila da je Zapadni Balkan „sastavni dio evropske porodice“. Posjeta predsjednice Evropske komisije regionu dešava se dvije sedmice nakon što je ta evropska institucija objavila izvještaj o napretku za svih šest zemalja, u kojima je data detaljna procjena i jasne smjernice koje omogućavaju državama Zapadnog Balkana da identifikuju gdje treba da idu brže u reformama kako bi postigle napredak. Za Crnu Goru, Komisija je kao prioritet daljeg ukupnog napretka istakla ispunjavanje takozvanih privremenih mjerila u poglavljima o vladavini prava. Da bi dostigla taj cilj, Crna Gora treba da se pozabavi otvorenim pitanjima, uključujući reforme u domenu slobode izražavanja i slobo-

Ursula fon der Lajen

de medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i obezbjeđivanja funkcionalnosti i kredibiliteta pravosuđa. Predsjednica EK, prije dolaska u Podgoricu, posjetiće Skoplje, Prištinu, Tiranu, Sarajevo i Beograd. Đ. Ć.

U okviru Zapadno-balkanske turneje

Tirana

PODGORICA - Penzio neri brinu kako će preži vjeti mjesec, iako su im penzije povećane kažu da od onog što prime ne mogu da kupe hranu, a kamoli da plate račune, ljekove, nabave ogrijev. U posebno teškom položaju su penzioneri na sjeveru, gdje njih šest i po hiljada prima minimalnu penzi ju, prenosi RTCG.

Crnogorski penzioneri, na ročito oni na sjeveru, žive na rubu egzistencije. Radmila Popović, penzionerka iz Bi jelog Polja, godinama radi dodatni posao kako bi pre hranila porodicu.

– Od moje penzije mogu sa mo da platim račune. Imala sam penziju 180 eura. Pravi la sam kolače i tako izdrža vala porodicu. Radiću samo da se ne śekiramo, da mo žemo da kupimo hranu, da školujem unuka – kazala je Popović.

Na sjeveru se stanovi griju i po osam mjeseci. Ogrijev je drastično poskupio, a pen zije su premale.

Radmila se grije na struju pa brine hoće li i sa novim po većanjem penzije uskoro moći da plaća račune.

– U decembru i januaru bu de do 150 eura račun, a sada

Brinu kako će preživjeti mjesec

diti na tome da nam još malo povećaju da bi mogli makar malo skromno da živimo, da ispoštujemo državu i dažbi ne i da imamo da jedemo –dodala je Radulović.

I penzioneri sa sjevera, ko ji su mjesecima na protesti ma tražili bolje uslove za ži vot, ne kriju nezadovoljstvo.

Mnogo je, kažu u pokretu penzionera, gladnih starač kih domaćinstava, koja jed va sastavljaju kraj sa krajem.

Vlada i Skupština još ne ču ju njihov vapaj, ali oni po ručuju da neće odustati dok ne dobiju penzije kakve za služuju.

I penzioneri sa sjeve ra, koji su mjesecima na protestima tražili bolje uslove za život, ne kriju nezadovolj stvo. Mnogo je, kažu u pokretu penzionera, gladnih staračkih domaćinstava, koja jedva sastavljaju kraj sa krajem. Vlada i Skupština još ne čuju njihov vapaj, ali oni poručuju da neće odustati dok ne dobiju penzije kakve zaslu žuju

pričaju da će struja i da po skupi od Nove godine i šta smo onda dobili – kazala je

Potrebni vozači C i

kategorije za rad u Mađarskoj i Austriji

PODGORICA – Inostrana

kompanija „Dženeral tran sport“ obratio se Zavodu za zapošljavanje Crne Gore sa zahtjevom za 50 vozača C i E kategorije za rad u Mađar skoj i Austriji.

– Zainteresovani kandidati, osim predviđene licence za vo zače, moraju biti mlađi od 55 go dina i moraju imati radno isku stvo od minimum 12 mjeseci – navodi se u saopštenju objav ljenom na sajtu Zavoda.

Neto zarada kod Falkland Kft, odnosno u slučaju zaposlenja u Mađarskoj, iznosi 1.750 eura plus bonus.

Neto zarada kod Framax Gm bh, odnosno u slučaju zaposle nja u Austriji, iznosi 1.700 eura plus 13/14 plata.

– Vozi se na relaciji Mađarska -

Njemačka - Austrija utvrđenim rutama samo između distribu cionih centara, a u pitanju su kontejneri sa djelovima za au tomobile i poštanske pošiljke. Vožnja se odvija zavisno od tu re, tokom dana ili noći, te vozač dobija utvrđenu turu (dnevnu ili noćnu). Bonusi se dodjeljuju po unaprijed utvrđenom kriteriju mu. Smještaj je obezbijeđen na pojedinim turama koje zahtije vaju zamjenu vozača – dodaje se u saopštenju.

Ugovor se sklapa na duže vri jeme, odnosno na neodređe no, nakon probnog rada od tri mjeseca. Troškove smještaja, ljekarskog pregleda i izdavanja viza snosi poslodavac, a prevo za kandidati.

Mejl adresa na koju se mogu sla ti biografije je dusan.musicki@ generaltransport.de R. P.

PODGORICA - Građani

koji su imali kredite u pro mjenljivim kamatama, od početka mjeseca mogu preći na fiksne stope. U pojedinim bankama to mogu učiniti na period do kraja otplate kre dita, dok u drugim kamate mogu zamijeniti na dvije go dine. U NVO Bankarski gra đanski ombudsman nijesu sigurni koliko su, zapravo, povoljne te ponude, prenosi RTCG.

Za kupovinu krova nad glavom, automobila, ali i za bilo koju ve ću obavezu, većina građana je u prethodnom periodu bila pri nuđena da podigne kredit. Od juna, zbog rasta euribora, u pro blemu su se posebno našli oni koji imaju kredite s varijabil nom kamatnom stopom.

– Pravo da vam kažem, ne zna ju što će da rade jer ta rata koja je ranije važila s tom varijabil nom stopom koja je rastuća iz dana u dan ne mogu prosto da izmiruju svoje obaveze. Plata ostaje ista, obaveze rastu, ra ta raste. I to u prosjeku od 10 do 30 eura, zavisno od namje ne i ročnosti kredita – izjavila je za TVCG Dejana Savićević iz NVO Bankarski građanski ombudsman.

Zato je Centralna banka za tražila od banaka da pripreme programe pomoći klijentima s varijabilnom kamatnom sto pom i omoguće im prelazak na fiksne. Programi se razlikuju od banke do banke.

– Taj program predviđa da se klijentima otvori prostor da svoje kamatne stope promije

huje i od rasta cijena pa će, kaže, ponovo biti na istom. – Nadam se da će vlast pora

– Mi smo u našim posljed njim zahtjevima tražili da minimalna penzija bude 350 eura. Da li će oni to uvažiti, mislim da bi trebalo. Kada smo radili i kada nam se od bijalo za Fond PIO, računa li smo da ćemo kada odemo u penziju razmišljati o izle

tima i nekom finom življe nju, a ne da razmišljamo šta ćemo za ručak i hoćemo li imati da kupimo koru hlje ba – kazao je predsjednik Pokreta penzionera Sveto zar Čabarkapa Na sjeveru Crne Gore, pre ma zvaničnim podacima, više od 20.000 penzionera prima penziju nižu od pro sječne dok ih je sa najnižom oko šest i po hiljada. Najve ći broj socijalno ugroženih penzionera živi u Bijelom Polju. N. R.

Fiksne kamatne stope dogovarati pažljivo

– To nije nužno povoljnija va rijanta za klijente, to smanju je samo neizvjesnost. Jako je teško reći šta bi bilo povoljni je, jer bi to otprilike bilo pita nje od milion dolara – istakao je Miketić.

ne u fiksne i da za ostatak ot platnog perioda otplaćuju svoje obaveze po ugovorenoj fiksnoj kamatnoj stopi – istakla je Da nijela Vukoslavović iz sekto ra za stanovništvo Erste banke. To na primjeru kredita od 40 hiljada na 20 godina znači da će građani prelaskom na fiksnu kamatu do kraja otplatnog pe rioda za ratu izdvajati nešto vi še od 286 eura, što je sedam eu ra manje od rate koju su imali u junu kada je euribor dostigao maksimalnu vrijednost.

U drugoj banci klijentima su ponudili drugačiji model.

– Adiko banka je odlučila da fiksira kamatnu stopu, odno sno da fiksira vrijednost euri bora koja je važila na 30. avgust ove godine. Ona je iznosila 1,19, plus marža koju su ugovorili sa

bankom i ta kamatna stopa bi se primjenjivala od momenta potpisivanja aneksa ugovora u naredne dvije godine. Primje njivaće se vrijednost euribora koja će važiti u tom trenutku –rekao je za TVCG Miloš Mike tić, član upravnog odbora Adi ko banke.

U tom slučaju, rata u nared ne dvije godine za kredit od 50 hiljada na 15 godina biće ne što preko 369 eura i manja je za 29 eura u odnosu na iznos koji su plaćali sa varijabilnom kamatom.

U svim bankama prelazak na fiksne kamatne stope građa ni mogu završiti brzo i bez na knadnih troškova. Intereso vanje za ponuđene programe je različito od banke do banke, ali i savjeti bankara.

– Neke projekcije koje se mo gu dobiti jeste da će euribor ra sti na neka tri procentna poe na tako da je pravi momenat da klijenti prije nego što dođe do nekog daljeg rasta cijene nov ca koja se definitivno očekuje i predviđa i promijene kamat nu stopu u fiksnu – dodao je Vu koslavović.

Ipak, iz NVO Bankarski gra đanski ombudsman pozivaju građane da budu oprezni i da do sitnih detalja provjere sve uslove iz aneksa ugovora koje potpisuju s bankarima.

– Nijesam sigurna koliko su po voljne te ponude jer banka po svaku cijenu želi da zaštiti svoj kapital. Oni nijesu dobrotvorne institucije već neko ko se debe lo bori za svoj profit i naravno da im nije stalo. Vi čim dođete kod njih da tražite, vi pristaje te na svaki mogući uslov koji im oni postave – navodi Savićević. Kredite sa varijabilnom kamat nom stopom, prema podacima Centralne banke, ima gotovo 12.500 građana, a više od 80 od sto njih ima rok otplate duži od 5 godina. R. P.

penzionerka.

Iako se obradovala poveća nju penzija, Popović stra

Na sjeveru penzioneri žive na rubu egzistencije

Saopštenje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore

IZ NVO Bankarski građanski ombudsman upozoravaju građane

Građani do sitnih detalja da provjere anekse ugovora kredita

PODGORICA – Vlada

Zdravka Krivokapića isplatila je iz budžeta 28,59 miliona eura državnim firmama, bez prethodno dobijenog mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije o usklađenosti isplata sa Zakonom o kontroli državne pomoći, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI).

Isplate su vršene državnoj avio-kompaniji To Montenegro, Montenegro Worksu i Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE), dok su zakon prekršili Ministarstvo finansija, na čijem je čelu bio Milojko Spajić i Ministarstvo kapitalnih investicija, kojim je rukovodio Mladen Bojanić

PROPUSTI MINISTARSTVA FINANSIJA

DRI je dala duplo negativno mišljenje na prošlogodišnji završni račun budžeta, a revizijom je utvrđeno kršenje brojnih zakona, nepravilnosti pri privremenom finansiranju, netačno prikazivanje priliva budžeta... To je prvi put da je DRI dala negativno mišljenje i na reviziju pravilnosti i reviziju finansijskog poslovanja završnog računa budžeta države. Reviziju su uradili senatori Milan Dabović i Nikola Kovačević, koji je i predsjedavajući Senata DRI.

Revizori su konstatovali da je Ministarstvo finansija ukupno isplatilo 16,49 miliona eura privrednim društvima bez odobrenja Agencije. Za osnivački ulog nove državne avio-kompanije To Montenegro je 19. februara i 19. marta prošle godine isplaćeno 16 miliona eura. Spajić je, pri osnivanju To Montenegra početkom prošle

Platni

Spajić i Bojanić podijelili gotovo 29 miliona eura bez ocjene o zakonitosti

Mitrović isplatio novac, pa tražio mišljenje

godine, tvrdio da će trošak po državu biti nula eura, dok je prethodno sa Bojanićem ugasio Montenegro Airlines baš zbog državne pomoći. Njegov resor isplatio je 490.000 eura za osnivanje Montenegro Worksa, 29. oktobra prošle godine, takođe bez mišljenja o usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Ta kompanija ugašena je u julu ove godine, odlukom nove Vlade, a od osnivačkog kapitala preostalo je 200.000 eura. Ustanovljeni su propusti Ministarstva finansija i prilikom isplate sredstava inostranom dobavljaču za nabavku opreme za potrebe Agencije za nacionalnu bezbjednost u iznosu od

Bivši ministri nijesu konsultovali Agenciju za zaštitu konkurencije prije isplate novca iz budžeta To Montenegru, Montenegro Worksu i Crnogorskom operatoru tržišta električne energije

1,02 miliona eura jer 178.062 eura PDV-a nije posebno iskazano na dostavljenim fakturama.

ISPLATE ZA COTEE

I Bojanićev resor nezakonito je isplatio novac za osnivački kapital To Montenegra. Njegovo ministarstvo je, kako se ukazuje u izvještaju DRI,

uplatilo ukupno 12 miliona eura novoj avio-kompaniji i to u tri navrata - 15. aprila, 8. jula i 4. novembra prošle godine. Bojanić je odobrio i isplatu 2,1 milion eura COTEE, a da prethodno nije pitao Agenciju za zaštitu konkurencije je li riječ o dozvoljenoj državnoj pomoći. Taj novac uplaćen je

septembru

PODGORICA - Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u septembru iznosila je 1,76 milijardi eura, što je 2,8 odsto manje nego u avgustu, pokazali su podaci Centralne banke Crne Gore.

Od tog iznosa 93,84 odsto je realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS), a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

– U septembru je za 22 radna dana realizovano 1,12 miliona naloga, od čega 36 odsto u

RTGS, a ostatak u DNS sistemu – navodi se u izvještaju CBCG. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen

preko broja naloga, iznosio je 50,9 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 79,85 miliona eura.

septembru za 11,99 hiljada minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

na ime podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije. Sredstva su iskorišćena i za pokrivanje troškova te energetske kompanije nastalih zbog umanjenja računa za struju građanima koji su u stanju socijalne potrebe.

– Potrošačke jedinice su dužne da se prilikom pružanja pomoći privrednom društvu pridržavaju člana 10 i 12 Zakona o kontroli državne pomoći. Ministarstvo kapitalnih investicija je dužno da pomoći pravnim i fizičkim licima evidentira na grupi računa 431 – Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom

DRI je utvrdila propuste i kod Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je u to vrijeme rukovodio Ratko Mitrović, koje je tokom 2021. prenijelo 1,7 miliona eura na račun Nacionalnih parkova radi obezbjeđenja sredstava za poslovanje i upravljanje Solanom. – Ministarstvo je podnijelo Agenciji za zaštitu konkurencije zahtjev za davanje mišljenja u septembru 2021. godine, nakon izvršene isplate, što nije u skladu sa članom 10 i 12 Zakona o kontroli državne pomoći –konstatuje se u izvještaju.

i javnom sektoru, u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština –kaže se u izvještaju DRI. B. D.

Milojko Spajić

Mladen Bojanić

GOV.ME

Izvještaj Centralne banke Crne Gore

Centralna banka Crne Gore

Darko Čonč, rukovodilac Nacionalne komisije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, ukazuje na pretpostavke od kojih zavisi bezbjedno upravljanje paraglajderom

Za siguran let presudne vremenske prilike, a ne samopouzdanje

PODGORICA - Neuvažava nje vremenske prognoze i lokalnih meteoroloških uslova često je uzrok u nez godama ili ozbiljnim nesre ćama koje se događaju u letu paraglajderom – kazao je za Pobjedu Darko Čonč, ruko vodilac Nacionalne komisije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduho plova, vanrednih događaja koji ugrožavaju bezbjednost željezničkog saobraćaja i pomorskih nezgoda i nesre ća, ujedno i glavni istražilac za vazduhoplovne nesreće i ozbiljne nezgode.

Iako ta komisija nema neposred nu nadležnost da ispituje slučaj pada tandem paraglajdera na Vrsuti u septembru, u kojem su povrijeđena dva strana državlja nina, Čonč ističe da su u ranijem periodu bili uključeni u istrage ovog tipa kako bi svojim nalazi ma i preporukama doprinijeli da se poboljša ukupna bezbjednost u našem vazdušnom prostoru. Takva je bila uloga komisije u slučaju smrti crnogorskog pa raglajderiste Dušana Simo novića i egipatske državljanke Marijan Mikhail u Bečićima 2018. godine, nakon kojeg je dala

S obzirom na okolnost da se letovi paraglajderom zasnivaju na vizuelnim procjenama, dobra vidljivost i dnevno svjetlo su uslovi za bezbjedno letjenje, tako da je jako bitno i doba dana kada se polijeće – kaže Darko Čonč

određene sigurnosne preporuke adresirane prema konkretnim subjektima, operateru, Agen ciji za civilno vazduhoplovstvo, resorno ministarstvo, odnosno svima gdje se procijeni da bi bi lo korisno.

PREPORUKE I POUKE

Čonč pojašnjava da uloga komi sije generalno ne podrazumi jeva ovlašćenja kakva ima tuži laštvo ili policija, već je njen cilj da istraži i u mjeri mogućeg, na

osnovu dostupnih podataka, izjava očevidaca i zabilježenih podataka kontrole leta, utvrdi okolnosti nekog slučaja i dođe

do uzroka zbog čega se nešto desilo i kasnije izradi izvještaj sa preporukama koji će koristi ti drugim organima u sistemu. – Naša je preporuka tada bila da Vazduhoplovni savez razra di slučaj i izvuku pouke po pi tanju poštovanja vremenske si tuacije. U tom kontekstu naveli smo i da bi dobro bilo da Crna Gora planira ili realizuje nabav ku meteorološkog radara koji bi doprinio pravovremenom infor misanju o lokalnim meto uslo vima. Takav najbliži uređaj je u Srbiji, ali je i dalje to (dovoljno) velika distanca tako da ne može da pokrije lokalne prilike sa pre ciznošću koja bi mogla da bude adekvatna – naveo je Čonč isti čući da taj prijedlog nije naišao na neke konkretne reakcije. Prema njegovim riječima, svi koji lete paraglajderom moraju da uvažavaju vremenske prilike, i odlično to poznaju, ali u mno gim situacijama odlučuju nijan se, a nerijetko se letači zbog pre

više samopouzdanja oslanjaju na to da će im iskustvo pomo ći da pravovremeno reaguju u slučaju susreta sa efektima vre menskog fronta.

– Iskustvo je uvijek značajna komponenta, ali nije dobro ako vas rutina povuče, jer previše samopouzdanja može da bu de smetnja – upozorava sago vornik.

Čonč kaže da je najgori pristup ako ste svjesni najava vremen skih promjena, a da rezonujete „ajde dako prođe, još ovaj put“.

– S obzirom na okolnost da se letovi paraglajderom zasniva ju na vizuelnim procjenama, do bra vidljivost i dnevno svjetlo su uslovi za bezbjedno letjenje, ta ko da je veoma bitno i doba dana kada se polijeće – kaže on.

Na pitanje da li je tandem na Vrsuti letio u bezbjednim okol nostima, on ističe da vrijeme doleta, odnosno trajanje leta umnogome određuje što su to bezbjedne okolnosti. S obzirom na distancu, početak leta sat pri je mraka nije preporučljiv taj ming, jer je bitna stavka sigur nog leta i samo slijetanje.

Podsjetimo, ruski državljanin Aleksej Musatov, pilot para glajdera koji se sa putnikom Štefanom Hajmanom iz Nje mačke neposredno nakon po lijetanja srušio 8. septembra na Vrsuti kod Bara, imao je sva ru ska ovlaštenja za letenje para glajderom, čak je bio i instruk tor, ali nije imao nostrifikaciju tih dozvola od strane naše ACV. Musatov je zajedno sa Hajma nom uzletio sa Vrsute nešto prije 18 sati, ubrzo nestao iz vidokru ga, a spasioci su njega i putnika na nepristupačnom terenu i teš kom nevremenu pronašli 30 sa ti kasnije, nedaleko od planin skog vrha sa mjesta sa kojeg su se otisnuli.

Rus je zadržan u barskoj bolni ci sa prelomom noge, dok je nje mački državljanin sa višestru kim povredama tada prebačen na liječenje u Klinički centar Crne Gore.

Uporedo, Osnovno državno tu žilaštvo u Baru zvanično priku

Čonč kaže da je slijetanje kritična faza u letu paraglajderom iz razloga što je zemlja blizu i nema vremena za ispravke grešaka. Pogrešna procjena visine početka faze „usporavanja“ ili iznenadni udar vjetra može u nekoliko sekundi dovesti do ozbiljne nezgode ili nesreće

Nema limita

Čonč podsjeća da se paraglajding svrstava u ektremne sportove, tako da ga tijela nadležna za sigurnosne istrage u vazduhoplovstvu uglavnom ne procesuiraju. Takođe, kao ekstremni sport povrede su prisutne i u paraglajdingu i svako ko se bavi time mora biti svjestan toga.

– U paraglajdingu u svijetu zakonske norme koje regulišu to letjenje su vrlo liberalne, čak i naš pravilnik koji uređuje to letjenje, vrlo je opšteg karaktera. Po tom pravil niku je dozvoljeno sve što nije striktno zabranjeno. Tako da paraglajderista, po inoviranim pravilima od prije nekoliko godina, ako posjeduje uredne dozvole i licence izdate od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, može da poleti sa bilo koje tačke u Crnoj Gori. To je tako i u svijetu – navodi Čonč.

plja podatke od Agencije, poli cije i drugih službi i svjedoka, kako bi utvrdili da li je pilot pa raglajdera prekršio pravila o bezbjednosti letjenja i, shod no tome, ima li njegove krivič ne odgovornosti za nezgodu ko ja je uslijedila.

KObnI UdaR vjEtRa Čonč kaže da je slijetanje kritič na faza u letu paraglajderom iz razloga što je zemlja blizu i ne ma vremena za ispravke greša ka. Pogrešna procjena visine početka faze „usporavanja“ ili iznenadni udar vjetra može u nekoliko sekundi dovesti do oz biljne nezgode ili nesreće. Prema njegovim riječima, to se dogodilo 2018. godine u Budvi. Ističe da je osnovni uzrok bio što nijesu ispoštovali prirodu, odnosno vremensku progno zu jer je za taj dan bilo najave da će atmosfera biti vrlo nesta bilna, sa razvojem uslova za gr mljavinske aktivnosti i vertikal nu oblačnost.

- Imao sam snimak leta, on je po letio sa Brajića, po potpuno mir

NeuvažavaNje vremeNske progNoze često je uzrok Nezgoda: Darko Čonč

Svi

lete paraglajderom moraju da uvažavaju vremenske prilike

D. MIJATOVIĆ

Zona slobodnog letjenja

Čonč podsjeća da postoji podjela vazdušnog prostora; takozvana G zona do 1.500 stopa, što je oko 450 metara, sloj slobodnog letjenja, u kojem ne treba najava, posebna dozvola ili javljanje kontroli, osim ako u toj zoni postoji aerodrom u čijem okruženju postoje obaveze prijave, jer niko ne smije da leti bez najave i dozvole kontrole letjenja.

– Razdvajanje vazduhoplova u tom sloju slobodnog letjenja se obavlja vizuelno, svako na svoju odgovornost – podsjeća on. Ukazuje i na neke specifičnosti koje se kod nas pojavljuju, a uzrok je konfiguracija terena u našoj zemlji koja je pre težno planinska.

– Ako se poleti sa recimo 1.100 metara sa Vrsute para glajder je vrlo brzo u nekom prostoru koji nije G zona i kojega koriste drugi vazduhoplovi. Problem je u tome što ne znaju jedni za druge, a ni kontrola letjenja nema infor maciju da negdje u vazdušnom prostoru Crne Gore lete paraglajderi. Do sada nijesmo imali bliske susrete para glajdera sa drugim vrstama letilica, ali sa trendom pove ćanja broja malih aviona generalne avijacije i helikoptera, naročito u ljetnjem periodu, otvara se realna mogućnost da se tako nešto desi. Da bi preduprijedili takva dešava nja i uopšte ugrožavanje sigirnosti, prije svega svoje vla stite, paraglajderska populacija bi trebala da preko svojih organizacija, u saradnji sa ACV i kontrolom letjenja, aktivno i kontinuirano radi na edukaciji svojih članova po pitanju sigurnosti. Na taj način bi se podigao i nivo sigur nosti letjenja paraglajderom na našim prostorima – kaže Čonč.

Dobar primjer takvog rada je, prema njegovim riječi ma, FlyAdria paraglajding klub iz Herceg Novog koji je izgradio dobru saradnju sa kontrolom leta Tivat kojima najavljuje svoje letjenje, a u svom radu poštuju najviše standarde sigurnosti u tom sportu.

PODGORICA - Nedavne radnje direktora JP NPCG Aleksandra Bulatovića, koji je izmijenio prijedlog kolektivnog ugovora bez znanja sindikalne organi zacije i takvog ga uputio prema Vladi, spada u zonu krivične odgovornosti - tvrdi predsjednik Sindi kata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević

Čonč ističe da je brzina propadanja paraglajdera u prosjeku dva do pet metara u sekundi. Ako naiđe na suviše jak vje tar koji mu ne dozvolja va da on uspostavi režim spuštanja, tjera ga na gore i dolazi u situaciju da ne može da sleti

nom vremenu, ali su se u pozadi ni jasno vidjeli crni oblaci. Prvi dio leta do pola minuta prije sli jetanja je bio miran, čak i u toku leta pokazivao je da se čula gr mljavina i sijevanje iz oblaka ko ji je izgledao da je daleko... – na vodi sagovornik.

Onda se dogodilo nešto što ni kakvo iskustvo i sati letjenja ne mogu da predvide, odnosno si tuacija u kojoj pilot ne može da iskontroliše krilo paraglajdera. – Kad je krenuo na slijetanje na išao je reful, udar vjetra koji se stvara nailaskom kumulonim busa, „kad lete suncobrani po plaži“. Neverin. Bude sunčano, mirno i u 10 minuta nastane ha os. Njega je to uhvatilo na slije tanju, na desetak metara naišao reful i jedna strana krila doživje la je kolaps, odnosno narušena je aerodinamika i ono se podvi lo. Nije bilo dovoljne visine, bio je suviše nisko da bi kompenzo vao takvu situaciju i tu je uslije dio pad u samoj završnici – ka že Čonč.

Čonč ističe da je brzina propa danja paraglajdera u prosjeku dva do pet metara u sekundi.

Ako naiđe na suviše jak vjetar koji mu ne dozvoljava da on us postavi režim spuštanja, tjera ga na gore i dolazi u situaciju da ne može da sleti.

– U takvim okolnostima isku stvo je od male pomoći, jer ne možete da kontrolišete efekat vertikalnih struja na krilo. U pri log tome ide podatak da manje iskusni letač - koji je sa Brajića poletio nekoliko minuta nakon tadnema koji je, nažalost, zavr šio tragično – zbog naleta nevre mena nije mogao da sleti u Beči će već je preletio cijelu Budvu i sletio iza Jaza – naveo je Čonč.

INgERENcIJE

On objašnjava da je komisija istraživala nesreću paraglajdera kod Budve kako taj događaj kod nas ne bi prošao neprimijećeno.

Ovaj slučaj će procesuirati Ko misija paraglajding saveza CG.

Ova komisija će, naravno, pru žiti svu pomoć koju bude u mo gućnosti da obezbijedi.

U regionu, na primjer Hrvatskoj, slične komisije i organi vrlo krat ko, faktografski obrađuju takve događaje, napravi se zaključak, neka vrsta zapisnika. Druge dr žave, poput Francuske ili Itali je, nacionalnim paraglajderskim savezima prepuštaju istrage u ovoj oblasti jer nije riječ o kla sičnim letilicama.

Sa druge strane, u ovakvim slu čajevima i nesrećama, često je za državu mnogo značajnije da utvrdi da li je reakcija sistema potrage i spašavanja bila ade kvatna.

To je, kaže sagovornik, nešto što država mora da ima, sistem koji će da pronađe kad padne letilica ili se desi neka nesreća u vazdu hoplovstvu. Mi to imamo na na čin da su preko OKC 112 uvezane u sistem službe zaštite i spaša vanja, vatrogasci, gorske služ be spašavanja, policija, UPSUL, hitna pomoć i VCG sa svojim re sursima. Kvalitet tog sistema se već više puta pokazao na djelu kao dobar i efikasan što je i ovaj zadnji slučaj na Vrsuti pokazao.

I. PERIĆ

On podsjeća da je Bulatović nakon što su predstavnici sin dikata u tom trenutku na pri loženu dokumentaciju stavili svoj potpis saglasnosti, za jedno sa svojim zamjenikom Stevanom Raičevićem do dao još dva akta, čija je sadrži na direktno usmjerena na mi niranje Kolektivnog ugovora.

RAZLOZI SE

PRETPOSTAVLJAJU

– Takav ugovor, usaglašen od strane poslodavca i sindika ta, trebao je da ide na konač no odobrenje prema Mini starstvu finansija, odnosno Vladi. Koji su razlozi ovakvih, najblaže rečeno, nekorektnih i prizemnih postupaka, mo žemo samo da pretpostavi mo, ali provijava pomisao da je u pitanju osveta za elemi nisanje člana koji se direk tno ticao zarade direktora i zamjenika. U svakom sluča ju, razlozi su kao kod dobrog dijela političara i funkcione ra u domenu ličnog interesa – kazao je Rakočević Pobjedi. Predsjednici Sindikata NP CG Jeleni Dragović je, kako je ona kazala Pobjedi, nakon što je uvidjela prevaru prije ćeno otkazom, na što Rako čević kaže da je direktor time štetu napravio najviše sebi. – Dragović je prekaljeni bo rac protiv samozvanih au tokrata, koji svojim postup cima najviše štete prave i sebi lično i partijama iz kojih dola ze. Mislim da partije koje su na vlasti po hitnom postup ku treba da se oslobode ne kompetentnog balasta, koji ma je istekao rok trajanja, jer će sami sebi praviti faulove sa povredama koje se ne mogu zaliječiti. Kao i u prošlosti ka da je ista predsjednica Jele na Dragović dobila otkaz od bivšeg direktora Elvira Kli ce, tako i trenutno – kaže Ra kočević dodajući da će time i

Radnje direktora Bulatovića spadaju u domen krivične odgovornosti

Koji su razlozi nekorektnih i prizemnih postupaka Bulatovića možemo samo da pretpostavimo, ali provijava pomisao da je u pitanju osveta za eliminisanje člana koji se direktno ticao zarade direktora i zamjenika - kazao je Rakočević

u budućnosti Dragović imati fizičku i institucionalnu po dršku od Sindikata uprave i pravosuđa CG. – Napominjem, ne pomoć, ona je dokazala da se sama bije sa mnogo većim tajfuni ma, već podršku sindikata u svakom potrebnom smislu –poručuje Rakočević. Direktor Bulatović je nakon najavljenog protesta zaposle nih prvo zvao upravo Rako čevića da mu kaže da će pot pisati kolektivni ugovor, što nam je on potvrdio. – Imao sam informaciju da su se radnici sami organizovali i da su imali u planu održava nje protesta protiv čitavo po sljednje vrijeme namjernog miniranja kolektivnog ugo vora od strane direktora i za mjenika direktora NPCG, ko ji su konkretno radili sve da se zaposlenima ove ustanove ne povećaju, odnosno uskla de plate. Još od 2013. godine nijesu usklađivani, odnosno uvećavani koeficijenti za sve njih. Prije programa „Evropa sad“, odnosno uvećanja mi nimalne zarade na 450 eura od 1. januara ove godine, ka tegorija nadzornika u nacio nalnim parkovima koji imaju četvrti stepen stručne spre me, na primjer, imala je za radu u visini od 250 eura, dok je sedmi stepen stručne spre me imao od 400 do 420 eura –objašnjava Rakočević. On podsjeća da je bivša upra va na čelu sa Jelenom Klja jević dala maksimum napo ra u pravcu povećanja zarada.

– Upravo je partijski šef i te tak direktora Bulatovića i biv ši premijer Zdravko Kri vokapić onemogućio zbog sitnih političkih interesa da se radnicima ove državne ustanove povećaju najbjed nije plate u čitavom regionu – tvrdi Rakočević.

BULATOVIĆ ZVAO PRVO RAKOČEVIĆA

Kako je dodao, Bulatović ga je zvao u ponedjeljak veče da mu kaže da je odrađeno sve povodom kolektivnog ugovo ra kako je dogovoreno.

Kazao mi je da je kolektivni potpisan i da se može preuzeti sjutradan ujutro, naravno sve iz razloga kako bi se uticalo od strane sindikata da se samo organizovanje radnika odlo ži. Naravno, vjerujući sindikat je uticao da do njega ne dođe i dobio od strane direktora jedan klasičan vid prevare i, najblaže rečeno, neprincipi jelnog ponašanja. Nedopusti vo je da vlast na ovako važnim funkcijama drži nekompe tentne osobe sa kvalitetom date riječi koja se može vi djeti iz prethodno navedenih primjera – ističe Rakočević. Dvojac u vidu direktora i za mjenika NPCG, koji je bio za dužen samo za prikazivanje iznosa fiskalnog efekta ko ji će biti proslijeđen Vladi na odlučivanje je, prema njego vim riječima, prikazao laž no stanje priliva sredstava i mogućnosti samoodrživosti ove veoma važne i profitabil ne javne ustanove.

– Nakon ovoga su se stekli uslovi da Vlada razriješi ova dva v.d. funkcionera, te omo gući da radnici Nacionalnih parkova konačno dobiju vi sinu zarade koju su svi ostali uskladili još 2016. godine ta dašnjim Zakonom o zarada ma – tvrdi Rakočević.

Nadležni, kako poručuje, tre ba da znaju da akumulirana suma dugovanja po osnovu upravo pomenute neuskla đenosti koeficijenata još od 2013. godine iznosi preko 2.800.000 eura.

– Uz ovaj iznos nijesu uraču nati eventualni troškovi sud skih procesa, koji bi sa zate znim kamatama izašli preko 3.400.000 eura – poručuje Ra kočević ističući da je pome nuti ,,dvojac“ direktora di rektnom namjerom i jeftinim političkim trikovima pokušao minirati i samim tim dovesti državu do enormnih troškova. –Tražimo od relevantnih i od govornih državnih nivoa da pod hitno preispitaju odgo vornost Uprave NPCG i pro cesuiraju ih pred nadležnim pravosudnim organima za nesavjesno, odnosno svjesno postupanje i pokušaj nano šenja štete državi Crnoj Go ri – poručio je na kraju Ra kočević.

Direktor Bulatović Pobje di nije htio da daje izjavu po ovom pitanju, samo je negi rao tvrdnje Dragović navo deći i da nije tačno da ona nije znala za umetanje dokumen ta, te da joj nije prijećeno ot kazom. N. KOVAČEVIĆ

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević daje podršku predsjednici Sindikata NPCG Jeleni Dragović

Jelena Dragović

Nenad Rakočević

D. MIJATOVIĆ

M. BABOVIĆ

DVJESTA ČETRDESET DRUGI DAN RUSKE INVAZIJE: Šojgu kontaktirao Britaniju, Francusku i Tursku, kaže da će ih Ukrajina napasti „prljavom bombom“

KIJEV - Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu razgovarao je telefenom juče sa britanskim kolegom Benom Volasom, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Šojgu je takođe razgovarao sa svojim francuskim i turskim kolegama, Sebastienom Lekornuom i Halusijem Akmarom, dodalo je Ministarstvo.

Ministarstvo je saopštilo da je u sva tri poziva Šojgu tvrdio da je zabrinut zbog mogućnosti da Ukrajina planira upotrijebiti takozvanu „prljavu bombu“ u sukobu. „Prljava bomba“ je konvencionalni eksploziv prožet radioaktivnim materijalom koji se raspršuje kada bomba eksplodira. Rusija nije pružila nikakve dokaze o bilo kakvoj namjeri Ukrajine da upotrijebi takvu vrstu oružja.

Rusko Ministarstvo odbrane juče je objavilo da su njihove snage uništile ukrajinsko skladište u kojem je bilo 100.000 tona goriva za avione, javlja AFP.

– Uništeno je skladište goriva kod sela Smila u regiji Čerkasij, u kojem je bilo više od 100.000 tona goriva za ratno vazduhoplovstvo Ukrajine –stoji u objavi ruskog Ministarstva odbrane.

Rusija pokušava da prekine telekomunikacije u Hersonu kako bi spriječila ljude u gradu da šalju informacije ukrajinskim oružanim snagama, saopštila je ukrajinska vlada.

To dolazi usred povlačenja ruskih trupa sa zapada Hersonske oblasti uoči očekivane kontraofanzive Ukrajine.

Prema izvještaju vladinog Centra za nacionalni otpor, Rusija je počela da demontira komunikacionu opremu u lokalnom televizijskom centru.

Rusija pokušava da izoluje Herson

„Drži se, Hersone“

Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu o mjerama podrške za građane koji

Vlasti su uhapsile Vjačeslava Boguslajeva, šefa velike ukrajinske kompanije Motor Sich, jednog od najvećih svjetskih proizvođača avionskih motora sa sjedištem u Zaporožju, objavio je Kijev indipendent. Ukrajinska bezbjednosna služba juče je objavila da Boguslajeva sumnjiče za saradnju sa Rusijom

– U budućnosti, Rusi planiraju da potpuno napuste grad bez komunikacije, televizije i radija – navodi se u saopštenju. Vlasti su uhapsile Vjačeslava Boguslajeva, šefa velike ukrajinske kompanije Motor Sich,

jednog od najvećih svjetskih proizvođača avionskih motora sa sjedištem u Zaporožju, objavio je Kijev indipendent. Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) juče je objavila da Boguslajeva sumnjiče za

saradnju sa Rusijom. Prema saopštenju SBU-a, hapšenje šefa Motor Sicha je „dio kriminalističke istrage o ilegalnim aktivnostima Motor Sicha, odnosno snabdijevanju Rusije opremom za vojne avi-

one“. Uz Boguslajeva, SBU je uhapsio i čelnika odsjeka za ekonomske aktivnosti s drugim državama, ali nije objavio njegovo ime. Njih dvojicu sumnjiče za „saradnju sa predstavnicima ruske državne odbrambene kompanije Rostec“, jednog od glavnih proizvođača oružja za rusku vojsku. Njih dvojica su, tvrdi SBU, „uspostavila transnacionalne kanale za ilegalno snabdijevanje ruskih vojnih aviona ukrajinskim avio motorima“. Dodaju da je „Rusija koristila nabavljenu opremu za proizvodnju i popravke svojih borbenih helikoptera tipa Ka-52, Mi-28 i Mi-8“. Takve helikoptere, navodi SBU, Rusija „masovno koristi“ u napadima na Ukrajinu. U noći 22. na 23. oktobar neprijatelj je već „tradicionalno“ napao jug zemlje borbenim bespilotnim letilicama kamikazama. Snage PVO i sredstva Vazdušne komande „Jug“ uništile su 11 neprijateljskih dronova u Nikolajevskoj oblasti, a još tri drona „šahed-136“ oborile su druge jedinice Odbrambenih snaga jug - objavila je komanda Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine na Fejsbuku, prenio je Ukrinform. Dodaje se da su još dva drona uništena na istoku i sjeveru Ukrajine.

Ukrajinska vojska tvrdi da su oslobođena najmanje dva sela u Hersonskoj oblasti. Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk na Telegramu je poručila: „Još samo malo, drži se, Hersone. Ukrajinska vojska je na putu“.

Ukrajinci uništili 16 dronova kamikaza

Ukrajinska vojska objavila je da je tokom noći srušila 16 dronova kamikaza. Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine juče ujutro je objavilo da je 14 iranskih dronova tipa „šahed-136“ srušeno u Nikolajevskoj oblasti, a još dva su srušena na istoku i sjeveru zemlje.

njegova vojska ima vrlo dobre rezultate u obaranju ruskih projektila, i da će, u saradnji sa partnerima, dodatno poraditi na tom segmentu, prenosi Hina.

S obzirom da rat ulazi u deveti mjesec, a zima je sve bliže, ruski projektili koji oštećuju ukrajinsku električnu mrežu sve su opasniji za civile.

su pozvani u djelimičnu mobilizaciju, prenosi agencija Tas. Uredbom se za mobili-

Si Đinping ponovo izabran za generalnog sekretara KP Kine

PEKING - Predsjednik

Kine Si Đinping juče je jednoglasno izabran za generalnog sekretara vladajuće Komunističke partije, što je njegov treći mandat na toj funkciji. Si, koji je preuzeo vlast 2012. godine, dobio je treći mandat generalnog sekretara KP, čime je prekinut nezvanični limit od dva mandata uveden da bi se izbjegli ekscesi Mao Cedungove vladavine jednog čovjeka.

Na kongresu KP, kojem je prisustvovalo oko 2.300 delegata, pročitano je obrazloženje

zašto se izmjene donose i više puta je pominjan Si i navedena njegova dostignuća u jačanju vojske i privrede i osnaženju autoriteta partije. Partija je takođe imenovala Stalni komitet od još šest članova, u kojem su dominantno Sijevi saveznici, nakon što je premijer Li Kećijang, zagovornik ekonomskih reformi, juče izbačen iz rukovodstva stranke.

Si i drugi članovi Stalnog komiteta prvi put su se pojavili kao grupa pred novinarima juče u Velikoj sali naroda u centru Pekinga.

zovane građane i firme produžuju rokovi plaćanja poreza (osim poreza na dohodak), kao i premije

BEOGRAD - Održana je sjednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke na kojoj je Aleksandar Vučić objavio prijedloge kandidata za ministre u novoj vladi.

Prema tom prijedlogu, Ivica Dačić biće potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova, a Miloš Vučević ministar odbrane i potpredsjednik vlade.

Ministar finansija i takođe potpredsjednik Vlade biće Siniša Mali, a unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović. Na čelu resora poljoprivrede i šumarstva biće Jelena Tanasković, životne sredine Irena Vujović, a građevine Goran Vesić Ministarka rudarstva i energetike biće Dubravka Negre. Aleksandar Martinović biće

osiguranja i raznih naknada za cijelo razdoblje službe i unutar tri mjeseca nakon završetka.

Ruski projektili pogodili su energetska postrojenja u Ukrajini, što je izazvalo nestanak struje u nekoliko regija, saopštile su ukrajinske vlasti, dok ruske snage u Hersonu pozivaju civile na evakuaciju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da

U Hersonu, gradu koji se našao na meti ukrajinske protivofanzive, okupacijske vlasti pozivaju građane da što prije napuste grad.

Hiljade civila pobjeglo je iz Hersona nakon upozorenja na napad ukrajinske vojske, koja planira da vrati grad pod svoju kontrolu.

Mnogi od njih su čamcima doplovili do druge strane rijeke Dnjepar, ispunjenim kutijama i torbama.

Dačić šef diplomatije

na čelu ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, a Tomislav Žigmanov na čelu ministarstva manjinskih prava i društvenog dijaloga. Ministar unutrašnjih poslova biće Bratislav Gašić, Tanja Miščević biće ministarka za evropske integracije, a resor nauke i inovacija vodiće Jelena Begović Danica Grujičić biće ministarka za zdravlje, kola Selaković rad, zapošljavanje i boračka pitanja, a Darija

Kisić – za brigu o porodici. Husein Memić biće ministar turizma i omladine, a Zoran Gajić ministar sporta. Maja Gojković ostaće na čelu ministarstva kulture, a Milan Krkobabić vodiće ministarstvo za brigu o selu.

Ministarstva telekomunikacija i informisanja, kao i ministarstva za javna ulaganja ostala su nepopunjena.

Vučić, nabrajajući imena kandidata za ministre,

Vulina. On je, međutim, rekao da 55 odsto od kvote SNS-a za sastav Vlade Srbije čine žene i naglasio da je zahvalan mnogim ljudima koji neće biti dio vlade poput Marka Đurića, Zlatibora Lončara, Nebojše Stefanovića i Branislava Nedimovića ili Jadranke Joksimović

Kada im je rekao da neće biti dio Vlade nijesu pravili problem, rekao je Vučić i najavio da će oni raditi „važne stvari za stranku“.

– Trudili smo se da napravimo vladu koja će da prezimi ovu zimu i možda narednu i to je to. Poslije toga ćemo praviti još temeljnije promjene – rekao je Vučić.

Moskva uvela olakšice za mobilisane građane

Vučić saopštio prijedloge SNS-a za ministre

Ratni okršaji ne jenjavaju Niza

nije pročitao ni ime Zorane , Aleksandra Ivica Dačić

BEOGRAD - Želimo da se čuje naš glas, da smo legitimni predstavnici crnogorskog naroda koji se ne slaže sa sadašnjom politkom Nacionalnog savjeta i vladajućom struk turom u Srbiji - svjesni smo da u ovim okolnostima nemamo šansu za pobjedu, ali poštujemo zakone Sr bije – kaže u razgovoru za Pobjedu Mihailo Miletić, predsjednik Crnogorskih elektora Srbije Elemont. Naglašava da je bojkot iz bora za Nacionalni savjet bojkot institucija Srbije i da hoće da ostvare prava koja su zakonom omogu ćena svakoj nacionalnoj zajednici, a ne da se bave politikom.

POBJEDA: Koliko sada ima elektora i da li oni predstav ljaju stvaran broj Crnogo raca u Srbiji?

MILETIĆ: Na skupštini za savjete nacionalnih manji na, čiji će se izbori održati 13. novembra, ima oko 120 elek tora i svakog od njih podrža va minimalno 45 potpisanih ljudi koji su se upisali u pose ban birački spisak kao Crno gorci. Nije veliko interesova nje ljudi ni za parlamentarne izbore pa ni za nacionalne sa vjete, jer vlada apatija i uvje renje da se izborima ne može ništa promijeniti. Iako je u ne kim mjestima upisano dosta novih birača neke crnogor ske organizacije i udruženja bojkotuju izbore za Nacio nalni savjet.

POBJEDA: Ko bojkotuje iz bore i zašto?

MILETIĆ: Ljudi ne izlaze na izbore jer misle da će dati le gitimitet Nacionalnom sa vjetu koji ne odražava pravo stanje stvari na terenu i mi sle da se već zna pobjednik –a to je grupa elektora koja ima političku podršku vladajuće stranke u Srbiji. Kako čuje mo, žale nam se da su u op štini Kula potpisi za elektore skupljani u prostorijama Srp ske napredne stranke. Upr kos svemu, mislim da treba da učestvujemo na izborima, jer bojkotom ne dobijamo ništa. Volio bih čak da sve stranke javno ohrabruju članstvo da se bavi politikom nacional nih manjina pogotovo crno gorskom: kad bi javno pozva li Crnogorce da se uključe u izbore za Nacionalni savjet, da se na popisu izjasne kao Crnogorci, da kažu da Cr nogorci postoje, ne bi posto jao strah ,,običnih“ ljudi da se izjasni i kažu - ja sam Cr nogorac.

Nažalost, prije četiri godine na izbore za Skupštinu naci

Želimo da se čuje crnogorski glas

Najveći problem je omalovažavanje naše matične države Crne Gore, negiranje nacije i prekrajanje istorije na šta Nacionalni savjet ne reaguje. Mi smo građani Srbije, ali mi smo Crnogorci i želimo na najbolji način da budemo predstavnici Crne Gore u Srbiji koji će spajati dvije države, ali i međusobno se poštovati

Medijska haranga

Propaganda prekraja istoriju

– Hoćemo da poštujemo svoju kulturu i običaje, a ne da djeca uče da je Crna Gora bila srpska država i da su crnogorske dina stije bile srpske. Protivimo se propagandi koja prekraja istoriju jer se tako podstiče mržnja prema Crnogorcima. Ako je patri jarh Irinej rekao da je položaj Srba u Crnoj

onanih savjeta ljudi su došli na Skupštinu samo da bi iza brali Nacionalni savjet koji se bavio politikom, a ne onim što je zakonom predviđeno. Ve liki broj njih u sali uopšte se ne osjećaju i ne izjašnjavaju kao Crnogorci. Nadam se da 13. novembra to neće biti tako.

Ljudi ne izlaze na izbore jer misle da će dati legitimitet Nacionalnom savjetu koji ne odražava pravo stanje stvari na terenu i misle da se već zna pobjednik –a to je grupa elektora koja ima političku podršku vladajuće stranke u Srbiji. Kako čujemo, žale nam se da su u opštini Kula potpisi za elektore skupljani u prostorijama Srpske napredne stranke.

Uprkos svemu, mislim da treba da učestvujemo na izborima, jer bojkotom ne dobijamo ništa

Gori gori nego u NDH, to je poruka mržnje: da li to znači da u Crnoj Gori postoje kon centracioni logori za Srbe. Naprotiv, Srbi u Crnoj Gori su uspješni privrednici, vode opštine, imate ih i među najbogatijim građanima Crne Gore. Ovo su izjave koje podstiču mržnju – kaže Miletić.

POBJEDA: Kako su do sada trošena sredstva iz Nacio nalnog savjeta? Koje novine unosite nakon izbora u Na cionalni savjet i šta zamje rate prethodnicima?

MILETIĆ: Ne znam kako je novac trošen. Nacionalni sa vjet se nije bavio osnovnim stvarima: zaštitom crnogor skog kulturnog identiteta, obrazovanjem i očuvanjem crnogorskog jezika. U Naci onalnom savjetu Crnogoraca sjede ljudi koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi – zami slite taj paradoks.

POBJEDA: Čime su se bavili?

MILETIĆ: Ne znam. Ako mi nistar zdravlja u Vladi Srbije Zlatibor Lončar kaže da će iz zdravstvenog sistema pro

tjerati svakog ko govori cr nogorski jezik – Nacionalni savjet treba da reaguje kao i kada u udžbenicima za osnov no i srednje obrazovanje pišu negativne stvari o Crnoj Go ri. Iako je zabranjeno, Nacio nalni savjet se bavio politikom usmjerenom protiv svoje ma tične države i osuđivao je ono što nije smio: rezolucije u par lamentu Crne Gore, veliča li su Podgoričku skupštinu i nestanak crnogorske države.

POBJEDA: Oni su bili na li niji propagande režima?

MILETIĆ: Bili su na liniji pro pagande „srpskog sveta“.

POBJEDA: Bilo je dosta ini cijativa da se crnogorski je zik uvede u službenu upo trebu u Vojvodini – ali to se

Asimilacija je normal na u svakom društvu, ali brutalno je što u Srbiji govore da Crno gorci ne postoje, da su kriminalci, mafijaši i izvori svega negativnog (TV emisije sa nacio nalnom pokrivenošću), možete dobiti besplat no školovanje ako se izjasnite kao Srbin a dolazite iz Crne Gore, u udžbenicima se mije nja sadržaj koji govori o Duklji, Zeti, pa sve do interpretacije savreme ne istorije

nije desilo. Dokle se stiglo sa inicijativom?

MILETIĆ: Kada se na terito riji lokalne samouprave više od 15 odsto stanovnika izja sni da je pripadnik nacional ne manjine imate zakonsku obavezu da uvedete jezik te nacionalne manjine. Dakle, tada morate da uvedete je zik te nacionalne manjine –a možete da ga uvedete čak i kada se manje od 15 odsto sta novnika izjasni kao nacional na manjina. U opštini Vrbas ima više od 15 odsto stanovni ka koji su se izjasnili kao Cr nogorci, ali nije uveden crno gorski jezik, pored više puta ponovljenih inicijativa, jer se ne poštuje zakon Srbije – mi tražimo samo da se poštuje zakon. Po našim saznanjima, Ustavni sud je naložio opštini Vrbas da uvede crnogorski je zik, ovih dana čekamo potvr du te odluke.

POBJEDA: Koji je najveći problem crnogorske naci onalne zajednice u Srbiji?

MILETIĆ: Omalovažavanje naše matične države Crne Gore, negiranje nacije i pre krajanje istorije na šta Naci onalni savjet ne reaguje. Mi smo građani Srbije, ali mi smo Crnogorci i želimo na najbo lji način da budemo predstav nici Crne Gore u Srbiji koji će spajati dvije države, ali i me đusobno se poštovati.

POBJEDA: Dakle, elektori koje predvodite počinju is početka?

– Srbija deset godina sprovodi medijsku harangu prema Crnoj Gori i te rečenice se ponavljaju kao istina, a niko nema pravo da u medijima kaže nešto suprotno. U toj orkestri ranoj kampanji stvaraju se stereotipi: da su Crnogorci kriminalci, da nemaju državu, naciju, crkvu. Ljudi nijesu imali priliku da čuju šta je Zakon o slobodi vje roispovijesti i zašto je donijet. Ne znaju da je do 1920. godine u Crnoj Gori postojala Crnogorska autokefalna crkva. Ni o jednoj temi nema šanse da se čuje druga strana, koliko sam ja vidio samo je jednom profesor dr Slobodan Sadžakov, sa novosadskog univer ziteta, govorio o tome. Niko ne zna istinu, već se plasiraju pitke stvari koje su uzete za istinu - kaže Miletić.

MILETIĆ: Mislim da i u Cr noj Gori počinju ispočetka. Uglavnom nemamo raspravu o identitetu sa ljudima koji su iz Srbije, ali najčešće imamo sa ljudima koji su porijeklom iz Crne Gore a izjašnjavaju se kao Srbi - to su uglavnom veli kosrbi. Oni negiraju Crnu Go ru i Crnogorce da bi se dodvo rili ljudima u Srbiji bez ikakve potrebe, mislim da to čak od njih niko i ne traži.

POBJEDA: U jednom inter vjuu ste pomenuli brutalnu asimilaciju. Možete li da na vedete neke primjere?

MILETIĆ: Asimilacija je nor malna u svakom društvu, ali brutalno je što u Srbiji govo re da Crnogorci ne postoje, da su kriminalci, mafijaši i izvori svega negativnog (TV emisije sa nacionalnom po krivenošću), možete dobiti besplatno školovanje ako se izjasnite kao Srbin a dolazite iz Crne Gore, u udžbenicima se mijenja sadržaj koji govo ri o Duklji, Zeti, pa sve do in terpretacije savremene isto rije. Niko ne govori koliko je iz Crne Gore u Srbiju došlo, koji su postali ili su njihovi potom ci postali akademski građani, sjajni naučnici, sportisti, um jetnici, uspješni privrednici i kulturni radnici, ljudi koji su gradili i razvijali Srbiju.

POBJEDA: Na kojima tačka ma se mire Srbi i Crnogorci zavađeni nacionalizmom ko ji dolazi od političkih elita?

MILETIĆ: Na ljubavi prema Crnoj Gori, a ne na naciona lizmu i ekstremizmu koja su negativna pojava u svakom društvu. Zastupamo tezu kao i prije 20 godina da gradimo građansko društvo i pravnu državu, jer u takvoj državi svi ma je dobro i većinskom i ma njinskom narodu.

Violeta CVEJIĆ

RazgovoR : Mihailo Miletić, predsjednik Crnogorskih elektora Srbije

Mihailo Miletić

Oživjeti žrtve da ne bi umrle kroz zaborav

PODGORICA – Završni ca 8. Internacionalnog saj ma knjiga u Bemaks areni protekla je u znaku roma na „Anomalija“ Andreja Nikolaidisa. Na promociji je istaknuto da „Anomali ja“ donosi devet apokalip tičnih priča povezanih epi logom, u kojem su filmske scene presijecane esejistič kim uvidima u dijaboličnu prirodu stvarnosti.

– Lakoća sa kojom ovaj čo vjek sipa genijalnosti, pone kad samo subjekat, predikat, tačku, a ponekad u rečenica ma za koje vam treba dobro poznavanje opšte kulture, od nosno stanje realnosti na pla neti zemlji, fascinantna je. Po meni, ovo je nešto najbolje što je Andrej napisao, znači jed na od najboljih stvari na ovom govornom području u zadnje vrijeme – kazao je bosansko hercegovački novinar i kolu mnista Dragan Bursać Nikolaidis je kazao da nema ideju da ljudima pokušava da

objasni velike stvari, štaviše, nerviraju ga takvi pisci i eks katedra pristup pisca. – Jednostavno, pokušavam kada pišem da objasnim stvari sebi. Uvijek razmišljam o pi

crteži nastali van školske nastave

PODGORICA – Budući da je kapacitet za Školu stripa i ilustracije koju u Narod noj biblioteci Budve vodi strip autor i ilustrator Si mon Vučković za broj po laznika do 11 godina skoro popunjen, za sve zaintere sovane buduće polaznike važiće novi uslovi prijema.

Novi članovi, kako je saop šteno iz Narodne biblioteke Budva, moraće donijeti sve ske ili fascikle u kojima se na laze dječji crteži.

– Nije poželjno da to budu radovi koji su djeci zadati u sklopu nastave osnovne ško le; radovi ne treba da budu stariji od godinu; na navede nom predatom materijalu is pisati ime i prezime djeteta, roditelja za kontakt i broj te lefona; predaja crteža na pre gled se vrši ponedjeljkom, utorkom i srijedom u rad nom vremenu Narodne bi blioteke Budve – navedeno je u saopštenju.

U roku od sedam dana nakon dostavljanja crteža biće kon taktirano sa roditeljima koji

će biti obaviješteni o prijemu kandidata. Za polaznike sta rije od 12 godina radionica je otvorena za prijem članova bez procedure. Dovoljno je doći na početak nastavnog termina, u čitaonici Narodne biblioteke Budve četvrtkom od 16 do 17 sati i 30 minuta. Za sve polaznike radionice va ži pravilo da od materijala za crtanje donose školski pribor (olovke, gumice, drvene boji ce, flomastere…) i svesku bez linija ili blok za crtanje. R. K.

sanju, naročito kada čitam. Loš sam čitalac, ja sam čita lac-parazit, nemam pošten odnos prema tuđem tekstu.

Tekst čitam sa samo jednom mišlju, šta od ovoga mogu

iskoristiti za ono što ću ja na pisati, koje od ovih ideja rade mene – kazao je autor.

Veliki broj ljubitelja književ nosti okupila je i nova knjiga Dragana Bursaća „Čekaju

ći Dylan Doga u Srebrenici“. – Knjiga je nastala u periodu dok sam gutao zlo oko sebe. U knjizi ima 200-300 likova ko ji imaju stvarna imena i pre zimena, koji su ubijeni, koji su ratni zločinci, koji su he roji mira u doba rata, to je ne ka suštinska podjela u knjizi. Najmanje što sam mogao je ste da oživim žrtve, makar da ne umru drugom smrću, a to je smrt zaborava. Sve je manje živih svjedoka, za nekih dese tak godina više neće biti živog svjedoka da potvrdi vaše pisa nje, zato imamo malo vreme na – kazao je Bursać.

Posljednjeg dana Sajma pred stavljena je i publikacija „(Ne) nasilje i odgovornost, između strukture i kulture: Smjerni ce za građenje nenasilnih za jednica“, koja je nastala kao rezultat dvogodišnje sarad nje grupe teoretičarki, akti vistkinja i feministkinja regi ona bivše Jugoslavije. Knjiga je koncipirana tako da prika zuje kontinuum nasilja, odno sno sukcesivni put nasilja, od

strukturnog do personalnog.

– Nasilje nije samo interper sonalno, nasilje je stanje u ko jem 99 odsto nas permanen tno živi. Kod nas se reaguje na nasilje tek kada se desi, a niko ne pita zašto je uopšte do to ga došlo – kazala je urednica izdanja Nađa Bobičić Podgoričani su imali priliku da uživaju i u novoj knjizi po ezije Đorđa Šćepovića „Kuć ni red logora“, koja je ujedno i spustila zavjesu na ovogodiš nje, 8. izdanje Internacional nog sajma knjiga.

– Uviđamo razne pjesnikove identitete: oca, sina, pjesni ka, čitaoca, pronicljivoga po smatrača i kritičara društvene stvarnosti, putnika, pesimiste ili humaniste. Jedna od domi nantnih figura takvoga kruga pjesama jeste figura oca ko jem Šćepović posvećuje zbir ku. Međutim, odsustvo oca ni je naznačeno samo u posveti kao paradoks zbirke, već čini osnovno tematsko obilježje određenih pjesama. Sjećanje na oca na različite načine lajtmotivski prelazi iz pjesme u pjesmu, pa se u određenom smislu može posmatrati kao tematski obrazac čitave zbirke. No, bez obzira na to kako mu se pristupa, ono je uvijek u korelativnoj vezi sa motivima prolaznosti vreme na i regresije pamćenja – ka zao je na predstavljanju Mi lan Marković iz Crnogorskog PEN centra. R. K.

Odlične reakcije na predstavu „Pokojnik“ na Internacionalnim teatarskim susretima Brčko

Jedinstvo jezivog i duhovitog

PODGORICA – Predstava „Pokojnik“ koju je po tekstu Branislava Nušića režirao i adaptirao Egon Savin, naišla je na odlične reakcije publi ke na 39. Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH. Zajednički projekat CNP-a i Centra za kulturu Tivat izveden je u petak na pozorišnoj manife staciji koja je počela dan ra nije, a trajaće do 28. oktobra.

Za „Pokojnika“, kako je nave deno, vladalo je veliko intere sovanje publike, a ansambl na cionalnog teatra je na najbolji način predstavio svu aktuel nost Nušićevog komada za šta je nagrađen dugim aplauzom u prepunoj sali Doma kulture. „Pokojnik“ je ušao u selekciju festivala sa još osam predstava iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Sr bije i Makedonije, a kako je ka zao selektor Vlado Kerošević nakon izvođenja, ovo je pred stava poslije koje ne odlaziš isti kao što si bio prije.

– Postavlja jako teška i važna pitanja o tome gdje živimo, ka ko živimo, vodimo li dijaloge ili samo monologe, kakvo je naše društvo… Ansambl Crnogor skog narodnog pozorišta je ve oma kvalitetno odgovorio na indikacije koje je reditelj Sa vin pred njih postavio. Gledali smo predstavu koja je izuzetno senzibilno razmijenila energiju

sa publikom i koja je kao jedin stvo jezivog i duhovitog odlič no odgovorila na ono što je mo to ovogodišnjeg izdanja, a to je – bolest društva – rekao je on. Izvođenje crnogorske predsta ve pohvalila je i umjetnička di rektorica manifestacije Rubi na Sarajlić – Večeras smo imali priliku da svjedočimo jednoj preciznoj, jasnoj i uigranoj glumačkoj po stavi koja je na sve moguće na čine pokazala sve vrste duhov ne i moralne devijacije jednog društva. Definitivno nas je za pitala šta je to trulo u našem društvenom poretku i u nama samima i da li uopšte možemo nešto da uradimo da to promi jenimo – kazala je Sarajlić.

Situacije koje se dešavaju u „Po kojniku“, kako je nakon igra nja kazao reditelj Savin, naša su svakodnevica.

– „Pokojnik“ se sam nameće u ovom vremenu, mi, nažalost, živimo u stvarnosti u kojoj ima mo direktan prenos tog krimi nala na televiziji, svakodnevno smo svjedoci toga kada gleda mo vijesti. Običan mali čovjek neće dobro završiti ako se po buni protiv toga. Pozorište je zato i tu – da ljude na neki na čin pokrene – ispričao je on. U predstavi igraju: Marko Ba ćović , Bojan Dimitrijević , Branka Otašević, Goran Vu jović, Aleksandar Radulo vić, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Maruno

vić, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slo bodan Vujadinović

Prema najavi direktora CNP-a Marka Baćovića, ova predsta va će u narednom periodu biti izvedena na različitim scenama.

– Izvođenjem „Pokojnika“ će nacionalni teatar obilježiti Dan Crnogorskog narodnog pozori šta, 1. novembar. Istog mjeseca će predstavu pogledati publi ka u Tivtu u Centru za kultu ru, kao i u Nikšiću na Festivalu glumca, dok će početkom de cembra predstava biti izvede na i u Narodnom pozorištu u Beogradu – saopštio je Baćo vić. S. V.

Sa predstavljanja knjige „Čekajući Dylan Doga u Srebrenici“ Dragana Bursaća

Nakon izvođenja ,,Pokojnika“ u Brčkom

PODGORICA – Teatar iza koga stoji autorska pronic ljivost Borisa Liješevića uvijek sa lakoćom nalazi put do uma i emocije onih kojima je namijenjen. U ra znolikosti pristupa i obradi drugačijih tema, prepo znatljivost njegove režije ogleda se u direktnosti i iskrenosti, lišenoj patetike i podilaženja bilo kome.

Na takav način, na scenu Kra ljevskog pozorišta Zetski dom postavio je i predstavu „Pod oba Sunca“ Ognjena Spahića, ko ju je publika premijerno imala priliku da pogleda početkom oktobra. U pitanju je priča o ljudima čija srca krvare, u čijim životima se otvaraju stare i na staju nove rane, stvarajući pro valiju iz koje je teško naći izlaz.

Umješnost izraza Borisa Li ješevića nagrađena je mnogo puta, na različitim pozorišnim manifestacijama. Zbog toga se svaki naredni projekat uvi jek čeka sa opravdanim nestr pljenjem.

O posljednjoj režiji na Cetinju, statusu umjetnosti i njenoj ulo zi u našoj svakodnevici, Liješe vić govori za Pobjedu.

POBJEDA: Predstava „Pod oba Sunca“ donosi priču o su daru generacija koje su rasle u istom prostoru, ali u razli čitim zemljama i pod drugim suncima. Koliko je ovo priča u kojoj svi možemo da se pre poznamo i šta je bila Vaša re diteljska vizura u inscenaci ji romana Ognjena Spahića?

LIJEŠEVIĆ: Možemo da pre poznamo traume vremena koje su nam zajedničke. Prepozna ćemo neke ljude koji su živjeli u starom sistemu i ostali u nje mu tvrdi, ne prihvativši da se svijet mijenja, da dolazi novo vrijeme i da nova generacija staru ne poznaje. Pamtimo još takve ljude iz komšiluka, iz na selja. Kod nas se neprilagodlji vost drži za kvalitet. Rundek kaže: „Ti što su odgovor znali tamo su ostali“.

POBJEDA: Jedne prilike izjavili ste da je velika pred nost dokumentarnog pozori šta direktno tumačenje ovog vremena. Da li je i na koji na čin ova predstava baš to?

LIJEŠEVIĆ: Ova predstava ne pripada korpusu dokumentar nog pozorišta kojim sam se ba vio, ali Ognjen Spahić je pisac našeg vremena, naše prošlosti i sadašnjosti, naših generacija, naših očekivanja i nadanja, te tako i posmatra i personifiku je naše vrijeme kroz glavnog ju naka Branimira Bata Lončara, koji nosi u sebi propast zemlje, sistema, vjerovanja, ideologi je, propast jednog mentaliteta, tvrdog, nesavitljivog, kvazipa trijarhalnog, neprilagodljivog.

On je usud u kome čuči zlo; mi na koja čeka da je nagaziš i da te raznese. Jer više nije sposo ban za život. Poslije svih gubita ka koji su ga zadesili on se sveti svakome za sve. Njemu je život nepodnošljiv. On uništava sve oko sebe jer je i njegov život ne kada nepravedno uništen, dok je branio sistem i poredak i po kušavao da se odupre zlu. A za nagradu dobio progonstvo. Če kajući pravdu i bolje dane po stao je samo ostatak vreme

INTERVJU: Reditelj Boris Liješević povodom predstave „Pod oba Sunca“, po tekstu Ognjena Spahića i u produkciji Zetskog doma

Angažovanost je postala otrcana riječ

Danas bi istinski angažovano pozorište bilo ono koje se bavi pitanjem - otkud toliko droge u Crnoj Gori, ko je uvozi? To je najrelevantniji problem. Previše je droge među mladima. Svi to znaju. Time bi se trebalo baviti – kazao je Liješević

Ljubav je stav prema životu

na zlog. Bez zadovoljenja, bez katarze. U takvom životu smrt postaje katarza. Kao u svakom Ognjenovom romanu glavni ju nak se može čitati i kao meta fora. Ali metafore neka svako tumači na svoju odgovornost.

POBJEDA: Da li smo, ne sa mo u Crnoj Gori, nego i na Balkanu, naučili da se nosi mo sa nasljeđem? Koliko je još neotvorenih poglavlja?

LIJEŠEVIĆ: Nije svako naslje đe loše. Naravno da mu ne treba robovati nego ga svesti na mje ru sopstvenog života. Ne živjeti tuđi život, niti živote svojih pre daka već svoj život. „Pusti mr tve da sahranjuju mrtve“, kaže Hristos u Jevanđelju po Mate ju. A mi smo skloni da robujemo i mrtvima i živima i prošlosti i tradiciji i navikama naših pre daka koje više nemaju veze sa današnjim vremenom. Peče mo rakiju i pravimo vino jer su nam to radili djedovi. Pra vimo ogromne trodnevne sla ve jer je to porodična tradicija. Život nam izlazi na nos da bi smo održali tradiciju za koju više ne znamo čemu služi. Na kraju i sam postaješ sopstve no nasljeđe.

POBJEDA: Gdje su, u sve mu tome, mladi ljudi koji bi trebalo da gledaju u buduć nost? Žive li i oni danas sta re rane, nenaučeni kako da ih zaliječe?

LIJEŠEVIĆ: Promijenile su se frizure, navike, muzika, ali mladi ljudi su rođeni u ruševi nama koje su ostale iza genera cije očeva. I hodaju po njima, a ne vide šta je ispod. Misle da je čvrsto i zdravo tle, ali nije. Ispod

njihovih gumenih đonova leže ostaci svijeta koji se nije umirio, već optužuje i proklinje. Zemlja još uvijek miriše na krv. Njihovo neinteresovanje i indolentnost neće otkloniti zadah krvi. Naša zemlja još uvijek miriše na krv iz Drugog svjetskog rata. Preko 70 godina to lebdi i golica nozdrve, grudi nadima osjećanjem zajedništva, pripadništva, ugroženosti, pjesme dolaze iz dalekih vremena. Sanja se o novom ratu. „Zacarila je svetom mistika, kult krvi, vraćanja u prošlost, nacionalizma. Ovo vreme će ostati upamćeno sa mo po surovosti i pustoši“ - to je „Upotreba čoveka“ Aleksan dra Tišme, napisana 1976. go dine. Mladima treba pomagati da se uspostave u ovom svijetu, da ga shvate i razumiju.

POBJEDA: Jesmo li kao društvo i dalje više spremni da osudimo nego da razu mijemo?

LIJEŠEVIĆ: Jesmo, ali šta ima mo od toga? Koje je to društvo

koje razumije? Ja još nijesam sreo društvo koje ne osuđuje nego razumije. Možda samo tiše sudi i ne razmeće se svo jim suđenjem. A kod nas svaka strana nosi osjećaj ugroženosti nerazumijevanjem. I Crnogor ci i Srbi i manjine i oni koji sude i kojima se sudi, četnici i parti zani, vlast i opozicija… Svi smo ugroženi i svi sudimo, a ne po kušavamo da razumijemo. POBJEDA: Kritika za Vas če sto konstatuje da ste jedan od reditelja koji pozorištu prila zi sa neophodnom angažova nošću. Da li biste Vaš rad oci jenili tako? Šta je to što Vas pokreće u radu na predsta vama i do čega njima želite da dođete?

LIJEŠEVIĆ: Angažovanost je postala prilično otrcana riječ. Ako se bavimo ratovima 90ih, onda smo kao angažovani umjetnici? Mislim da malo ko ga to danas istinski dira. Bavim se time jer je to moj život, moja prošlost, te slike nosim urezane iz djetinjstva, te strahove. Za to me takvi materijali privlače, radom na njima nesvjesno po kušavam da shvatim, obradim i pohranim sjećanja i traume. Ali to nije više drustvena an gažovanost.

Danas bi istinski angažovano pozorište bilo ono koje se ba vi pitanjem otkud toliko droge u Crnoj Gori, ko je uvozi? To je najrelevantniji problem. Pre više je droge među mladima. Svi to znaju. Time bi se trebalo baviti. Stalno se pominju pre sretnute isporuke. A ko je taj ko to šalje, čeka, pakuje, distri buira i gura u noseve mladih ljudi? Ubija im karijere, veze, živote, porodice, budućnost? Gdje završavaju te pare? Je l’

u političkim kampanjama, ne kretninama? Ko to zna? Ko su ti ljudi? Hajde da vidimo takvu predstavu. Mislim da mnogima neće odgovarati takva predsta va. To je istinska angažovanost i društvena borba.

POBJEDA: Postoji li u jav nom prostoru linija koja raz dvaja umjetnost i estradu?

LIJEŠEVIĆ: Naravno da posto ji. Možda ponekad loša umjet nost zaliči na estradu, ali ipak postoji. Tajkuni, estradne i rija liti zvijezde ipak nemaju mjesto u kulturnom svijetu. Direktori kulturnih institucija su često ostvareni umjetnici. Međutim, kod nas postoji tendencija da se sve predstavlja veoma crno, be znadežno, iskvareno, propalo. Pogledajte ipak repertoare po zorišta, naslove, programe fe stivala, koliko je tu muzike, po ezije, drame, pa ko ima oči da vidi, neka vidi. Ali mnogi ljudi na livadi prepunoj cvijeća vide samo izmet, tako se stiče utisak da je estrada zavladala svime. Ali nije. Mnogo kulturnih rad nika se u Crnoj Gori trudi i da je sve od sebe i održava festiva le pozorišta, galerije, muzeje i druge kulturne manifestacije… treba im odati prizanje.

POBJEDA: U kakvom su od nosu kultura i politika kod nas?

LIJEŠEVIĆ: Politika često pa tronizuje i polaže prava na kul turu. Kao da su političari mece ne. Ja dajem pare, znači ja sam gazda i naručujem i odlučujem. Ali ne daješ ti pare, pare daje mo svi. I to nisu tvoje pare pa da nam ih dijeliš nego naše, mi ih ulažemo radom, porezima…. i tim parama ti treba da brineš o nama i našim potrebama koje su, između ostalih, i kulturne, a ne o svom i o komforu svojih partijskih finansijera. Odgovo ran si nam. Kulturne instituci je obično nemaju autonomiju. Nova vlast po automatizmu smjenjuje direktore kulturnih ustanova bez obzira na rezul tate, nego „da stavimo nekoga svog“. Kad nova vlast naumi da smijeni direktora kulturne in stitucije, ni Pulicerova nagrada neće ga odbraniti. Vidjeli smo te situacije mnogo puta. I on da sve što je prethodnik godi nama strpljivo gradio pada u vodu. Moram da priznam da zbog toga sa zebnjom gledam

POBJEDA: Iako ste se većinom bavili djelima savremenih pisaca, jedna od Vaših posljednjih režija je adaptacija Tolstojevog djela „Rat i mir“. Koji je razlog tome i da li je, u nastojanju da se bolje razumije današnje vrijeme, neophodno i osavre meniti i aktuelizovati klasiku?

LIJEŠEVIĆ: Često u šali kažem da je razlog postavljanja „Rata i mira“ u mojim srednjim godinama. Neko kupuje veliki motor, automobil, a ja režiram najveće romane. Šalim se. Kada sam razgovarao o postavci ovog romana, prije četiri-pet godina, nije bilo ni rata u Ukrajini, ni ovakvih geopolitičkih prilika. To je bio i ostao veliki izazov. Drago mi je što sam to radio. Možda nisam postigao sve što je moglo da se postigne, ali je čudo da je nastala ta predstava i da je dosta dobra, čak sve bolja vremenom. Divno je bilo to raditi. Teško, naporno i neizvjesno. Ali opet divno.

Tolstoj traži odgovore na pitanje kako živjeti sa Bogom, sa ljudima, sa Carem, sa porodicom, sa smrću, pita se šta je smrt, šta je Ljubav. Ljubav nije osjećanje, niti stanje, nego stav prema životu. Ono što su romantičari nazivali Weltanschauung. Tol stoj tumači život i pita nja koja su uvijek aktu elna. Rad na Tolstoju je jedno veliko zajedničko putovanje. Putovanje kroz pitanja.

u predstojeće lokalne izbore. Kad pomislim da neke kultur ne institucije, koje su se mu kom i trudom podigle iz blata i povratile ugled, mogu lako da se vrate u mreže nepočinstva, krađe, lažnog predstavljanja računa, privatne trgovine fe stivalskim predstavama… če ga smo se nagledali onoliko. Sa mo ako nekome novom to bude odgovaralo. Ali da ne prejudi ciram… Svetlana VIŠNJIĆ

Reditelj Boris Liješević

Scena iz predstave „Pod oba Sunca“

D. Miljanić

D. Miljanić

10

Promovisana nauka

i preduzetnički duh

NVO Udruženje biologa Crne Gore Cellula organizovalo je u OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ manifestaciju ,,Dani nauke“ s ciljem promovisanja nauke i preduzetničkog razmišljanja mladih pod sloganom ,,Nauka na drugačiji način“. Nastavnici i učenici iz deset osnovnih i dvije srednje stručne škole (ukupno 33 tima) predstavili su svoje preduzetničke ideje, prikazujući nauku na nov, zanimljiv način.

PREZENTACIJE

– Uživali smo u sjajnim prezentacijama naše talentovane omladine, a ono što je posebno važno jeste mogućnost da razmijenimo iskustva, dobijemo neke nove zanimljive ideje, učeći jedni od drugih. Učestvovali su đaci iz škola ,,Vuk Karadžić“, ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, Branko Božović“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Radojica Perović“, ,,Štampar Makarije“, ,,Vladimir Nazor“, ,,18. oktobar“ sa Bioča i ,,Anto Đedović“ iz Bara, kao i SSŠ ,,Spasoje Raspopović“ i ,,Vaso Aligrudić“ – kazala je Dragica Vukčević iz Udruženja biologa Cellula.

Na Danima nauke učenici su pomoću elektromotora električnu energiju pretvorili u kinetičku (energiju kretanja),

pa je izvršen mehanički rad, tj. došlo je do obrtanja modela molekula DNK.

– Vidjeli smo princip rada Teslinog muzičkog kalema. Putem izložbe posjetioci su se upoznali sa istorijskim razvojem teleskopa i različitim načinima posmatranja svemira. Kroz brojne eksperimente kao što su plamen svijeće jede kiseonik, razigrano mlijeko, da li vazduh ima težinu, da li je čaša ikad prazna, metal koji pliva, spajalica koja lebdi, vulkan u erupciji, jaje pluta u slanoj vodi, kada limun pluta, a ka-

da tone, balon na štapiću, pucanj unazad, maramica koja ne gori, kompas u tanjiru, model hidraulične mašine posjetiocima su približili značaj fizike u svakodnevnom životu – istakla je Vukčević.

EKSPERIMENTI

Cilj izvođenja ovakvih eksperimenata, ocjenjuju, jeste povećanje interesa za proučavanje fizike, učenje kako primijeniti teorijsko znanje za objašnjenje različitih fizičkih pojava koje se dešavaju u svijetu oko nas, te pozitivan uti-

Hemija u svakodnevnom životu

Da je hemija nauka koja ima široku primjenu u svakodnevnom životu učenici su objasnili kako se odvija proces neutralizacije, sagorijevanja alkohola i rastvaranja supstanci u vodi.

– Svoju kreativnost i preduzetnički potencijal izrazili su kroz eksperimente u kojima su

Sunčano, do 26 stepeni

Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz umjerenu visoku oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna oko 26. H. P.

prikazali u kojim okolnostima novac ne gori, kako se crveni kupus može koristiti kao indikator i kako se može naduvati balon hemijskom reakcijom. Ovim primjerima pokazali smo da su prirodne nauke povezane i da praktičnim i slikovitim primjerima nauka postaje zanimljivija i jasnija – dodaje Vukčević.

Ulica braće Ribar dobila novi izgled

Gradska preduzeća Putevi, Komunalne usluge i Zelenilo završila su radove na temeljnoj rekonstrukciji drugog dijela Ulice braće Ribar na Koniku, jedne od najznačajnijih saobraćajnica u tom dijelu grada. Time je ova važna saobraćajnica dobila novi izgled i funkciju na dužini od blizu jednog kilometra, imajući u vidu radove koji su izvedeni u prvoj fazi.

- Ova ulica je dobila svu neophodnu infrastrukturu, a naši građani koji žive u ovom dijelu grada značajno bolje uslove za život. Ovo je samo jedna od brojnih investicija koju je gradska uprava realizovala na području Konika. Nije bilo davno kada smo predali na upotrebu rekonstruisanu Ulicu Husinskih rudara, takođe jednu od najvažnijih ulica u ovom dijelu grada. Prethod-

caj na učeničko razumijevanje fizičkih zakona. – Vidjeli smo brojne modele građe molekula DNK, građe biljne i životinjske ćelije, modele bakterija, virusa, euglene, paramecijuma. Zanimljive prezentacije i lustracije faza mitoze, crossing over-a, kariotipa i kariograma olakšale su razumijevanje svijeta genetike i pravila nasljeđivanja – kaže Vukčević.

Posjetioci su imali mogućnost i da proučavaju razvojni ciklus mahovine, različite vrste lišajeva, proučavaju lincuru na prirodnom materijalu, prelistaju herbarijum skrivenosjemenice i golosjemenice, putem kreativnih modela i video-igrica proučavali su anatomiju ljudskog tijela, a pomoću Dondersovog modela ispitivali mehanizam disanja. Na mokrim preparatima i prirodnom materijalu proučavali su svijet beskičmenjaka i kičmenjaka, posmatrali sitne

Najbolji promoteri nauke

Kao najbolji promoteri nauke prvu nagradu osvojili su Sajra Smaković i Alen Nuhodžić iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, sa projektom „Kako obezbijediti i zaštititi svoj dom i baštu, spoj informatike i biologije“.

Specijalna prva nagrada pripala je Maši Makarovoj iz OŠ ,,Anto Đedović“ Bar za prezentovanje i demonstraciju procesa fotosinteze. Drugu nagradu osvojili su Lazar i Miloš Milićević, SSŠ ,,Vaso Aligrudić“, sa temom – Teslin muzički kalem.

Specijalna druga nagrada pripala je Đorđu Joksimoviću iz OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ za demonstraciju eksperimenata fizičkih pojava i procesa.

Treću nagradu osvojili su Marina Bojić, Dajana Međedović i Jana Filipović iz OŠ ,,Radojica Perović“ Podgorica. Tema njihovog rada bila je – ,,Postupak pravljenja etarskih ulja, sa akcentom na značaj u medicini i u kozmetici“. Četvrta nagrada pripala je Maši Barac Heleni Đurović i Sari Pajović iz OŠ ,,Branko Božović“ sa temom ,,Modeli u nastavi biologije“.

– Nagrađeni su i učenici koji su na najbolji način prezentovali aktivnosti svojih timova i približili nam naučna dostignuća: Nikolina Vojvodić iz OŠ ,,Vuk Karadžić“, Nejra Ljujković iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, Una Franović iz OŠ ,,Štampar Makarije“, Jelena Pavićević i Milica Anđelić iz SSŠ ,,Spasoje Raspopović“, Viktor Cimert iz OŠ ,,Radojica Perović“, Blažo Borović iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, Jana Mladenović iz OŠ ,,Dr Dragiša Ivanović“ – kazala je Vukčević.

organizme pod mikroskopom, vidjeli brojne primjere kako spojiti tehnologiju sa biologijom, ušli u svijet edukativnih igrica i mogućnosti upotrebe micro:bit-a.

U susret obilježavanju Svjetskog dana zdrave hrane učenici su na tu temu napravili prezentaciju i predstavili zdrave namirnice i edukativne igrice pomoću QR kodova. Takođe, predstavili su domaće kiselo mlijeko i surutku kao prirodne probiotike i time ukazali na značaj tzv. dobrih bakterija, demonstrirali postupak dobijanja kiselog mlijeka. – Čuli smo zanimljive prezentacije postupka proizvodnje sadnica drveća u plasteniku i naučili o pravilnom sakupljanju i pakovanju ljekovitog bilja, uživali u prezentacijama o ljekovitim svojstvima bilja-

ka i otkrili različitost mirisa eteričnih ulja. Posmatrali postupak dobijanja eteričnog ulja iz biljaka. Imali smo zadovoljstvo da uživamo u ukusima ljekovitih čajeva i prirodnog soka od malina – istakla je Vukčević. Projekat ,,Nauka na drugačiji način“ finansijski je podržalo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta na javnom konkursu „Promocija nauke u društvu“ u prioritetnoj oblasti od javnog interesa za finansiranje projekata/ programa nevladinih organizacija u oblasti afirmacije nauke i istraživačke profesije u društvu i jačanja istraživačkih kapaciteta. Realizovala ga je NVO Udruženje biologa Crne Gore Cellula, u saradnji sa partnerskom NVO Sistem. Nj. Ž.

no smo rekonstruisali Ulicu 8. crnogorske brigade u blizini osnovne škole, a nedavno završili temeljnu sanaciju Ulice Georgija Dimitrova – podsjetio je gradonačelnik Ivan Vuković, koji je sa saradnicima obišao ovaj dio grada.

Vuković je podsjetio i na izgradnju skoro četiri kilometra fekalne kanalizacije, novi vodovod, temeljno obnovljenu rasvjetu, novi park, te činjenicu da Koničani danas koriste nove autobuse, čime je znatno unaprijeđen kvalitet života za više hiljada ljudi koji žive u ovom dijelu Podgorice. H. P.

ODRŽANA MANIFESTACIJA ,,DANI

srednje

pokazali

naučni potencijal

Učestvovali su đaci iz škola ,,Vuk Karadžić“, ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, Branko Božović“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Radojica Perović“, ,,Štampar Makarije“, ,,Vladimir Nazor“, ,,18. oktobar“ sa Bioča i ,,Anto Đedović“ iz Bara, kao i SSŠ ,,Spasoje Raspopović“ i ,,Vaso Aligrudić“

Najbolji promoteri nauke i dobitnici prve nagrade Sajra Smaković i Alen Nuhodžić

Koristili Teslin muzički kalem

Temeljno rekonstruisana

važna saobraćajnica na Koniku

Ulica braće Ribar

Kreativna preduzetnica Tijana Živaljević dizajnira i izrađuje srebrni nakit

Cetinje u srcu, ,,Cvijet Lovćena“ oko vrata

Ljubav prema svom gradu i Crnoj Gori Cetinjanka Ti jana Živaljević ugradila je u kolekciju srebrnog nakita ,,Cvijet Lovćena“ . Iako nije školovani dizajner (diplo mirala je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, a ma gistrirala makroekonomiju u Francuskoj) kaže kako joj nije bilo teško da divlji tulipan, visibabu ili zvončić prenese na minđuše, naru kvice, ogrlice, broševe...

- Kolekcija nakita od srebra ,,Lovćenski cvijet“ nastala iz velike ljubavi prema Lovće nu, Crnoj Gori, Mediteranu. Tokom šetnje ili planinare nja, fotografisala sam priro du Lovćena. U okruženju kao što je sivi kras, ne možete da ne primijetite žutu griseba hovu lalu, plavi nezaboravak ili ljubičasti zvončić. Njihova ljepota, nježnost, ali i izdržlji vost u takvom okruženju mi je dala ideju – objašnjava Tijana.

UMJETNOST

Od ideje da kreira nakit do rea lizacije proteklo je godinu i po. - Ključni trenutak je bila ide ja i osjećaj radosti kada sam probala prvi izrađeni cvijet od srebra 925. Za sve kasnije nije falilo motivacije – prisje ća se Tijana.

Kako kaže, na svoje zanima

Tokom šetnje ili planinarenja fotografisala sam prirodu. U okruženju kao što je sivi kras, ne možete da ne primijetite žutu grisebahovu lalu, plavi nezaboravak ili ljubičasti zvončić.

Njihova ljepota, nježnost, ali i izdržljivost u takvom okruženju dala mi je ideju – priča Tijana Živaljević

,,Poetske minijature Lovćena“

Pored toga što izrađuje nakit, Tijana Živaljević je svoju kreativnost pre točila i u dvije knjige. – Autorka sam dvije knjige poetskih minijatura: ,,Di jalozi u Parizu“ i ,,Dijalozi u Crnoj Gori“. Nove poet ske minijature su izrađe ne u srebru u vidu kolekci je nakita ,,Cvijet Lovćena“ – objašnjava ona.

nje ne gleda kao posao, već kao granu umjetnosti. - Iako, naravno, imam registro vano preduzeće i ispunjavam sve obaveze, moram prizna ti da ne posmatram kolekciju ,,Cvijet Lovćena“ kao biznis, već kao stvaralaštvo, primi jenjenu umjetnost. Iz tog ra zloga ,,Cvijet Lovćena“ se ne može naći u zlatarama ili pro

davnicama, već svaki komad izrađujemo isključivo po na rudžbi – objašnjava Tijana.

Nakit je dizajniran i ručno ra đen u Crnoj Gori. Izrađuje ga od srebra 925, a postoji i mo gućnost pozlate. Izbor mate rijala nije slučajan.

- Srebro kao materijal je na mjerno izabrano jer ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, kako pri

izradi ćemera, tako pri izradi zavjetnih pločica na primor ju– objašnjava Tijana.

Zadovoljno ističe da joj je ve oma bitno to što se njen nakit nosi širom Crne Gore, ali i van granica naše države.

- Može se kupiti preko web sajta www.ti-creation.com i Instagram profila @cvijetlov cena. Na taj način nijesmo fi

Uskoro deseti cvijet

Za sad u svojoj kolekciji Tijana Živaljević ima devet cvje tova, a najavila je početak izrade nakita s novim motivom. – U ponudi imamo devet cvjetova sa Lovćena, u vidu ogr lice, minđuša, narukvice i broša. To su: lipa, kaćun, grise bahova lala, zvončić, visibaba, nezaboravak, divlji mak, žukva, poljska ljubičica. Svakako, nastavljam sa planina renjem i fotografisanjem novog cvijeća, jer, pored toga što mi je važno da se vraćam na izvor, na taj način se ta kođe polako širi kolekcija. Uskoro ćemo dodati i novi cvi jet – najavila je ona.

zički ograničeni na jednu rad nju i jedan grad, već kurirske službe Pošte Crne Gore do stavljaju u svim gradovima Cr ne Gore. Sada postoji moguć nost slanja u sve države Evrope – ispričala je ona.

POKLON

Nakit iz kolekcije ,,Cvijet Lovćena“ najčešće se kupuje za poklon-podsjetnik na cr nogorske korijene.

- Posebno su zainteresovani lju di iz Crne Gore koji žive u ino stranstvu i žele da nose ,,Cvijet Lovćena“ blizu srca. Takođe, postoji značajno interesova nje za nakitom, kao autentič nim poklonom iz naše države.

Iza ,,Cvijeta Lovćena“ stojimo samo moja saradnica i ja, tako da je važno poručiti unaprijed da bi nakit bio spreman na vri jeme – poručuje Tijana.

,,Lovćenski cvijet“ ovog mje seca izložen je i na štandu atrijuma Tržnog centra ,,Big Fashion“. Tijana ističe da je veoma značajna prilika da i na ovaj način promoviše svoj rad, koju pružaju Glavni grad, TC ,,Big Fashion“ i agencija Strategist.

- Glavni grad je prepoznao inovativnost i potencijal ovog stvaralaštva i podrška za razvoj novih proizvoda i prezentaciju postojećih je dragocjena – ka že Tijana.

Svim ženama poručuje da se ne plaše da realizuju svoje ide je, a da će rezultati onda sigur no doći.

- Ohrabrila bih kreativne že ne da se bave primijenjenom umjetnošću, koja za rezultat može imati kreativno predu zetništvo – zaključuje je Tija na. I. R.

Tijana Živaljević

Najava lijepe priče

PODGORICA - Najboljih 16 ekipa do 3. decembra odmoriće od obaveza u Ligi šampiona.

Zbog predstojećeg Evropskog prvenstva pauza će mnogim učesnicima dobro da dođe, a rukometašice Budućnost Bemaxa praktično neće ni stajati. Reprezentativke će imati obaveze kroz nastupe za nacionalni tim, a one koje nijesu na spisku radiće po planu i programu dok se ekipa ne kompletira.

BIĆEMO JOŠ BOLJE

,,Plave“ su pauzu nakon šest kola dočekale sa pet osvojenih bodova, možda su mogle i još bod da osvoje u duelu sa Rapidom, ali ono što je zacrtano je ostvareno. Plasman u osminu finala je blizu, a ohrabruje veliki prostor za napredak. A da bi se došlo do boljih izdanja i psihološke stabilnosti neophodno je veće samopouzdanje do kojeg se dolazi kroz manji broj tehničkih grešaka i promašaja iz čistih situacija. U kolonama statistike Budućnost je dvocifrena po broju grešaka i zicera. Od evidentiranog problema podgoričke rukometašice nijesu mogle da pobjegnu prije dva dana u gostima kod Đera. Izgubile su ,,plave“ 32:19, a dobile u rotaciji Katarinu Džaferović i Vanesu Agović. Obje prvotimke bile su u problemima zbog povreda, ljevoruka Džaferović duži period, a čini se kako polako ulaze u priču koja bi mogla na evropskom planu i duže da potraje.

- Đer je realno jača ekipa. Od

Velika pobjeda Krima

Slovenački šampion lakše diše nakon pobjede u derbiju nad Brestom. Slavio je Krim 24:22, uz šest golova kapitenke ,,lavica“ Jovanke Radičević. U poraženom timu Đurđina Jauković pogodila je dva puta, a jednom Itana Grbić Tatjana Brnović preskočila je ovaj duel, što se i osjetilo u igri francuske ekipe, zbog lakše povrede zgloba.

starta smo krenule loše i teško je bilo očekivati da se nešto više uradi. A teško je iz izgubljene utakmice izdvojiti neke pozitivne stvari. Ali ono što sigurno mogu da potvrdim je da smo se trudile da smanjimo razliku i da je svaka od nas dala maksimum u datom momentu. Naravno, žao mi je što izdanje nije bilo na nivou, a i mogle smo bolje - kazala je Agović. Ubjedljiv poraz od favorita za trofej Lige šampiona nije poremetio optimizam podgoričke ekipe.

- Bez obzira na poraz smatram da rastem kroz ovo takmičenje. Ima uvijek mjesta da se neke stvari poprave ali, opet, moramo biti realni. U odnosu na sve ekipe nemamo optimalan broj utakmica, ni jako prvenstvo gdje bi mogli greške u hodu da eliminišemo. Ali atmosfera je fantastična i postoji velika želja da napredujemo. Težimo da smo bolje i potrudićemo se da pružimo takve partije, a uz takva izdanja ostvarimo što više pobjeda.

PRIVILEGIJA

Lijevi bek ,,plavih“ prvi put je dobila ozbiljnu minutažu i to protiv drim-tima. Iskoristila je, uz pet golova iz osam

pokušaja.

- Lično mi znači minutaža i drago mi je što sam učestvovala u igri. Posljednje dvije sedmice sam dobro trenirala, znam da mogu još bolje i treba još bolje, ali ovo je dobar početak. Uvijek sam motivisana koja god da je ekipa u pitanju, a ne mogu ni da opišem koliko mi znači što nastupam u Ligi šampiona i što mi je pružena šansa da igram u dresu Budućnosti - istakla je Agović.

Mnoge nove, ispostavilo se produktivne, stvari rukometašice Budućnosti pokazale su u igri. Hrabro je Bojana Popović uvodila ekipu u sistem sa mnogim promjenama koje bi mogle već od narednog duela sa norveškim Storhamarom u Podgorici, da ih približe bodovima. Očigledno da je napad sa sedam igračica na terenu pun pogodak, pokazalo se i koliko u remiju sa Rapidom. Odbrana, sa promjenama, nije bila loša, ali je vraćanje u duelima sa Esbjergom, Mecom i Đerom moralo da bude bolje. Naravno, umor uzima danak, ali i u ovom dijelu očekuje se napredak. Očekuje to i Agović, a i od nje se očekuje novi zamah. A. M.

Još jedan zapažen nastup mladih takmičara AK ,,Sanja“

Barankama dva zlata, uz novi crnogorski rekord

PODGORICA – Nakon sjajnog nastupa na međunarodnom takmičenju u Dubrovniku, mladi takmičari Atletskog kluba ,,Sanja“ zablistali su u Sofiji. Naime, u glavnom gradu Bugarske održano je međunarodno takmičenje ,,Djeca Sofije“, a barski klub predstavljale su Mina Lu-

kolić, Sara Mujovi i Simona Smolović. Na kraju barski klub, sa tri predstavnice, imao je dvije zlatne medalje, uz novi crnogorski rekord na 60 metara. Mina Lukolić je blistala u trci na 60 metara, osvojila prvo mjesto sa rezultatom 8,53, što je novi državni rekord za cicibanke. Lukolić

Mornar

Rezultat ne

PODGORICA – Da barski tim nije poražen u Zagrebu prošle sedmice od Cibone, večerašnji meč u ,,Topolici“ između Mornara Barsko Zlato i Partizana (21 čas) bio bi duel dvije od četiri trenutno neporažene ekipe u ABA ligi (bez poraza su trenutno još samo Crvena zvezda i FMP).

I pored toga što su izabranici Mihaila Pavićevića ispustili pobjedu protiv ,,cibosa“ (vodili su 81:72 na pet minuta i 19 sekundi prije kraja meča), meč u Baru je označen kao derbi kola regionalnog takmičenja, jer je Mornar u prva tri kola pokazao visok nivo igre i košarkaškog spektakla, a u goste mu stiže evroligaš i jedan od dva glavna kandidata za titulu najboljeg u ABA ligi… - Činjenica da su našu utakmicu proglasili derbijem četvrtog kola čini nas sve ponosnim, kao što je i drugo ime ovog našeg kluba ,,Ponos Bara“. Zaista smo ponosni da smo malom gradu priredili da igramo derbi protiv Partizana u našoj dvorani. Prije svega očekujem pravu košarkašku, fantastičnu atmosferu i punu dvoranu, čega smo se i uželjeli poslije svih nedaća sa kovidom. Nadam se da će prije svega publika u dvorani, a i naši i navijači Partizana kraj malih ekrana, uživati u dobroj košarkaškoj

predstavi. Potrudićemo se da dočekamo naše prijatelje iz Partizana, predvođenim Željkom Obradovićem, i da ih ugostimo kao što su i oni nas u Beogradu – rekao je Mihailo Pavićević u najavi utakmice.

Barani ulogu favorita prepuštaju Partizanu, ne bez razloga, ali Mihailović, Rasel i drugovi najavljuju borbu. - Iako ćemo u svaku utakmicu pokušati da ulazimo

Osnovan još jedan ženski košarkaški klub

sa podjednakim motivima i željom, u ovoj ću biti veoma kratak u svlačionici, pred početak meča. Tražiću od svojih igrača samo da daju sve od sebe, da kod svakog šuta ne vidim nikakvu dozu nervoze i bilo kakvog pritiska. Jednostavno, treba da izađemo na teren i odigramo što je moguće bolje, i iz takvog raspoloženja imamo šansu da pružimo dobru partiju. Što se tiče rezultata,

Trebjesa nova filijala

Budućnost Bemaxa

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax širi svoju bazu.

Već duže vrijeme u Crnoj Gori pokušava da se omasovi baza kada je u pitanju ženska košarka. Raznim akcijama, a prije svega formiranjem Bemax lige osnovnih škola, Ženski košar-

je osvojila i zlato u trci na 600 metara, gdje je imala vrijeme 1:55,32.

Na takmičenju su nastupile još Sara Mujovi i Simona Smolović, koje su učestvovale u trkama na 60 metara i 150 metara, a sa svojim novim ličnim rekordima potvrdile da su takmičarke od kojih se tek očekuju vrhunski rezultati.

- Ovo je još jedno uspješno takmičenje Atletskog kluba ,,Sanja“ iz Bara koji će nastaviti da na najbolji način predstavlja grad Bar, Atletski savez Crne Gore i državu, kako u zemlji, tako i inostranstvu. Lijepi utisci i dosta razoga za zadovoljstvo - istakla je trener Sanja Đurnić, po kojoj klub i nosi ime. R. P.

kaški klub Budućnost Bemax u tome je uspio kada je u pitanju Podgorica. Ali osim glavnog grada u kojem crnogorski šampion već treću sezonu ima svoju filijalu – ŽKK Podgorica, u kojem se fabrikuju talenti, Budućnost Bemax je dobio filijalu u Bijelom Polju – ŽKK Obrov, a

odnedavno ima i filijalu u Nikšiću – ŽKK Trebjesa.

- Poznato je da godinama glavni akcenat stavljamo na mlađe igračice i da je cilj kluba da najtalentovanije crnogorske igračice budu kod nas. Da je pravi potez što smo napravili i zaokret u prvom timu, gdje su

Žakelj: Ni sa kim ne možemo

PODGORICA – Trojka koju su primili nakon šuta Majkla Kefija uz zvuk sirene na kraju prvog poluvremena, kojom je MZT poveo pola koša razlike (47:46), bila je loš znak za košarkaše SC Derbija u Skoplju.

Do tog trenutka su izabranici Andreja Žakelja igrali dobro u napadu, pogodili su šest trojki iz 12 pokušaja, imali su više skokova od domaćina (14-12), više asistencija (11-9) i ukradenih lopti (4-1), a manje izgubljenih (5-6). Bili su češće u

Agović i Džaferović napadački blistale u porazu ,,plavih“ od Đera

Trener SC Derbija nezadovoljan nakon poraza u Skoplju

GOSTIMA ULOGA FAVORITA: Vladimir Mihailović na prošlogodišnjem meču

MORNAR BARSKO

zavisi od nas

OBRADOVIĆ: Mornar igra izuzetno ofanzivno

Željko Obradović, trener Partizana, svjestan je aduta Mornara.

- Idemo da igramo protiv tima koji igra izuzetno ofanzivnu košarku. Zahvaljujući prije svega plejmejkeru kojem je trener dao sva prava i sa pravom je to učinio, pošto ima veliki kvalitet. Naravno da ćemo voditi računa i o ostalim igračima. Još jednom ponavljam, imaju izvanredno postavljenu igru u napadu i očekuje nas teška utakmica – rekao je Obradović.

Ulaznice za meč u ,,Topolici“ prodavaće se na dan meča, a cijena ulaznice, kako su saopštili iz barskog kluba, je 15 eura

3-3

Jovanović: Nadam se da je ovo vjesnik boljih igara

33PODGORICA – Kad god su od starta sezone postigli 80 i više poena, košarkaši Budućnost Volija su pobijedili, na oba fronta.

Nepoznat datum povratka na teren Popovića i Ilića

skoka je prosječno po meču u prva tri kola imao Mornar, a Partizan 29,3 meču sa Partizanom

nekad nije prijatno priznati, ali objektivno rezultat ove utakmice ne zavisi od nas, već prije svega od Partizana. Svjesni smo i znamo da je napravio fantastičnu ekipu za Evroligu i posljednja utakmica protiv Virtusa pokazala je kakav potencijal imaju. Predvođeni najboljim trenerom Evrope Željkom Obradovićem, oni će igrati bolje iz utakmicu u utakmicu. Pozivam sve navijače,

uglavnom igračice 2002. godište i mlađe, pokazalo je i prvenstvo Evrope za košarkašice do 20 godina, gdje su gotovo cijelu reprezentaciju činile igračice iz našeg kluba. Zbog toga želimo da širimo bazu, tražimo nove talente i omogućimo im najbolje uslove, jer na taj način Budućnost daje puni doprinos reprezentaciji. Poslije Bijelog Polja, gdje je formiran klub Obrov, gdje želimo da oživimo taj centar, odlučili smo se i za Nikšić, koji je uvijek imao tradiciju kada je u pitanju ženska košarka – objasnio je Zoran Vujičić, direktor Budućnost Bemaxa. Najmlađi crnogorski klub biće

je skor u pobjedama u Baru između Mornara i Partizana u ABA ligi

sve ljubitelje košarke da dođu u dvoranu i prisustvuju, nadam se, jednom košarkaškom spektaklu – zaključio je Pavićević. Boljom igrom u drugom poluvremenu, Mornar je prošle sezone pošteno namučio Partizan, koji je na kraju slavio samo košem razlike (66:64).

- Partizan je, sigurno, jedna od boljih ekipa sa kojom ćemo igrati ove sezone, ako

pod dirigentskom palicom Lidije Krstajić, koja je inače bila član zlatne generacije Budućnosti, koja je 2002. godine osvojila titulu prvaka Srbije i Crne Gore. Lidija već godinama zajedno sa Nemanjom Grabovicom radi na razvoju talenata u KK Olimp, a upravo saradnja Budućnost Bemaxa i Olimpa dovela je do formiranja Trebjese… - Veliko nam je zadovoljstvo da je naš klub Olimp napravio saradnju sa ŽKK Budućnost Bemax, najboljim klubom u Crnoj Gori i jednim od najboljih ako ne i najboljim klubom na prostoru Balkana kada je u pitanju ženska košarka. Ova saradnja

ne i najbolja. Moramo ući fizički jako u utakmicu, nema druge protiv ekipe koja je jaka na fizičkom planu, puno trči i skače. Treba odgovoriti na tu njihovu snagu i ako nas ,,potrefi“ šut, mislim da možemo da pariramo – kazao je Antonio Vranković, centar Barana, koji će imati posebno težak zadatak u duelima sa Matijasom Lesorom i Zekom Ledejom S. J.

dovela je do stvaranja još jednog ženskog košarkaškog kluba u Nikšiću pod nazivom ŽKK ,,Trebjesa“ za koji će nastupati kadetkinje i juniorke. Izuzetno smo srećni i ponosni što je jedan ovako ozbiljan klub prepoznao naš rad, posvećenost i što će naše članice imati još bolje uslove i priliku da se kroz treninge i utakmice dokažu i jednog dana budu dio ŽKK Budućnost Bemax, kao i članice naših reprezentativnih kategorija – kazala je Lidija Krstajić. Trebjesa će ove sezone imati dvije selekcije i takmičiće se u konkurenciji kadetkinja i juniorki. R. P.

Tako je bilo i protiv Cedevita Olimpije (80:74), u veoma važnom trijumfu ,,plavih“ u ABA ligi, kojim su upisali treću pobjedu u nizu. Iako je ponovo bilo oscilacija u igri, Podgoričani su u najvećem dijelu meča vodili (21:10 u prvoj četvrtini) i kontrolisali rezultat, ali su otpor protivnika slomili tek u posljednjem minutu utakmice. Prije svega igrom u odbrani, jer su goste sveli na 74 poena, znatno ispod abaligaškog prosjeka u prethodna dva meča (96,5), istina protiv slabijih rivala od Budućnosti (Borca i Splita). Uz to, ,,plavi“ su maksimalno limitirali najjače oružje Cedevita Olimpije, šut za tri poena, pa su gosti u ,,Morači“ šutnuli manje trojki (25) od dotadašnjeg prosjeka (29) i bili dvostruko manje precizniji (25 odsto) od prosjeka iz prva dva kola (50 odsto).

- Neću da pričam o skraćenoj rotaciji i umoru, to je sastavni dio igre. I na najvišem mogućem nivou u Evroligi, kod najkvalitetnijih igrača u Evropi, dešava se da ekipe osciliraju, u svakom kolu to može da se vidi. Mali pad energije ili koncentracije, jedna izmjena, nebitno da li dobra ili loša, može malo da poremeti hemiju unutar petorke. Ono što me čini srećnim je što smo, bez obzira na prazne minute koje smo imali, ipak našli način da se vratimo i kontrolišemo utakmicu svih 40

možemo da igramo ako se ne borimo

vođstvu, iako odbrana nije bila na nivou očekivanog. Kada su u nastavku popustili u napadu (33 poena, samo 11 u trećoj četvrtini), uz samo tri pogođene trojke, a zadržali ,,nivo“ odbrane iz prvog poluvremena, Podgoričani više nijesu

mogli da pariraju raspoloženom domaćinu, koji je, na kraju, stigao do prve pobjede u ABA ligi (nakon poraza od Crvene zvezde, Partizana i Budućnost Volija). ,,Studenti“ su, tako, i u trećem pokušaju ove sezone ostali ,,kratkih rukava“

u gostima, svaki put na isti način…

- Krenuli smo premekano, nijesmo bili fokusirani, tako je bilo tokom cijele utakmicu. Tu nema izgovora.

Ponavljam ono što sam već rekao, što važi za svaku utakmicu. Ako se ne borimo,

mi ne možemo da igramo ni sa kim. Tako je bilo protiv MZT-a – rekao je trener SC Derbija Andrej Žakelj. SC Derbi će narednu priliku za prvu pobjedu u gostima imati već u sljedećem kolu, u Baru protiv Mornara Barsko zlato (30. oktobar). S. J.

Ni protiv Cedevita Olimpije u rosteru nije bilo Petra Popovića i Alekse Ilića, zbog povreda skočnog zgloba. - Svaki dan radimo opservaciju njihovog stanja, idemo od dana do dana. Ja sam očekivao da će biti spremni za Cedevita Olimpiju, međutim ljekarski tim, koji je jako ozbiljno bavi igračima, procijenio je da još uvijek nije 100 posto sigurno, i neću da rizikujemo sa igračima. Vidjećemo narednih dana, a odluku donosimo u dan, nemamo nekih dugoročnih planova, niti možemo da ih imamo jer su takve povrede – rekao je trener ,,plavih“.

minuta – kaže trener ,,plavih“

Vladimir Jovanović Podgoričani su bili efikasniji u prethodnim pobjedama (93,6 poena po meču), posebno su bolje šutirali za tri poena (11 trojki protiv Splita, devet protiv MZT-a, a 13 protiv Slaska) u odnosu na duel sa hrvatsko-slovenačkim timom, protiv kojeg su Podgoričani samo četiri puta pogodili iza perimetra. Posebno je u tom segmentu zakazao najbolji trojkaš Kameron Rejnolds (6-1), koji je prvi put u sezoni pogodio samo jednu trojku… - Ima jedan prost razlog za to. Dan prije meča smo bili malo uplašeni, jer je Rejnolds dobio udarac u desnu ruku, koja istina nije šuterska. Hitno smo uradili snimanje i ispostavilo se da nije ništa. Ali bez obzira što je on ljevoruki igrač, to je uticalo na njegove procente. I on će, normalno, morati da se aklimatizuje na način na koji će naši protivnici da ga gledaju. Biće jedna od ,,meta“ odbrambenih

zadataka rivala. Cedevita Olimpija je u pojedinim trenucima meča bila veoma fokusirana na njega da ga spriječi da ostane sam. I pored toga, ostajao je sam, mi smo ga nalazili, ali je promašivao, djelimično zbog toga što je imao malu, ali nezgodnu povredu na treningu –ističe Jovanović.

Najbolje partije u dresu ,,plavih“ pružili su Alfa Kaba i Fil But. Obojica su postigli po 18 poena, But i dvije trojke i četiri skoka, a Kaba je imao i devet skokova i četiri ukradene lopte.

- Još uvijek se tražimo kao tim, tražimo jedan drugog, još učimo da igramo jedan sa drugim. To je, sigurno, proces koji se, što se tiče nas, ne odvija kada bi trebalo, po pravilima u predsezoni, već za vrijeme sezone, što je čudno. Ali većina timova je u toj situaciji, pa smo i mi to prihvatili, živimo sa tim. Nadam se da je ovo vjesnik nekih boljih igara, kako na individualnom, tako i kolektivnom planu – zaključio je Jovanović. S. J.

Pobjedom protiv Cedevita Olimpije, košarkaši Budućnost Volija nastavili seriju pobjeda na dva fronta

Pobjeda koja diže ekipu

Treneri ponekad požele pobjedu u sudijskoj nadoknadi, smatrajući da je to jedan od načina koji može da podigne ekipu.

Možda je upravo tako nešto nedostajalo Budućnosti nakon tri vezane utakmice bez trijumfa - ,,plavi“ su do bodova protiv Rudara došli nakon preokreta pod Goricom, golom u 92. minutu za 2:1.

Nijesu Podgoričani blistali, čak su ponovo jurili rezultatski zaostatak u ranoj fazi meča, ali su smogli snage da prevaziđu probleme i pokažu karakter.

Trijumf nad Pljevljacima stigao je kao ,,bronhi“ za Dragojevića i društvo...

- Imali smo igru, igrali otvoreno, ali svaki put pod Goricom je teško, jer je zahtjevno probiti odbranu protivnika. Posebno kada primite pogodak kakav smo mi primili u uvodnoj fazi utakmice. Imali smo dobru energiju dva igrača koja su krenula naprijed, a u želji da napadnemo što prije napravimo grešku, izgubimo loptu i rival nas kazni... Tada postaje sve teže, ali momci su pokazali ogromnu želju, volju i htjenje - rekao je nakon utakmice šef stručnog štaba Miodrag Džudović

Budućnost je bila pod imperativom jer je osvojila samo bod iz posljednja dva duela pred svojim navijačima.

Nije krenulo najbolje ni protiv Rudara koji je poveo u 14. minutu. Trudili su se ,,plavi“ da se pridignu, ali do odmora nije bilo izjednačenja.

U nastavku su Podgoričani odlučnije krenuli prema naprijed, a Džudović je pogodio sa izmjenama. Rezervista Petrović je namjestio gol Mrvaljeviću u 60. minutu, da bi još jedan momak sa klupe, napadač Milošević, u 92. glavom smjestio loptu u mrežu.

- Smatram da nijesmo zaslužili da odigramo neriješeno ili izgubimo i mislim da je pobjeda zaslužena. Negdje nas je i sreća nagradila i pogledala, ali to je sastavni dio fudbala - poručio je trener ,,plavih“. Budućnost je pojačavala pritisak na zadnju liniju gostiju. Nekoliko udaraca nije završilo u metu, a onda je uslijedilo poravnanje pola sata prije kraja. Dalo je to stimulans domaćinu koji je rizikovao pozadi, ali isplatilo se – ofanziva je urodi-

Tivćani blistaju na gostovanjima

PODGORICA – Kada je Arsenal poražen od Budućnosti u Kotoru 4:0 svi su pomislili da će novi prvoligaš imati epizodnu ulogu. Ali baš od tada krenula je nevjerovatna serija ovog kluba, koji je na pet vezanih gostovanja poražen samo od šampiona Sutjeske, dok je na preostala četiri gostovanja ostvario tri pobjede i remi. Arsenal je savladao Dečić, Petrovac, osvojio bod u Bijelom Polju protiv Je-

dinstva, da bi prošlog vikenda došao do brejka i protiv Mornara. Tako je novi prvoligaš stigao do četvrtog mjesta i 20 bodova, samo četiri manje od lidera, ekipe Sutjeske… - Znali smo da nas čeka težak posao. Mornar je u negativnoj seriji, ali je to tim sa dosta iskusnih i kvalitetnih igrača. Bili smo oprezni, ali i odlučni da pozitivan niz nastavimo i da pokažemo da zaista možemo da igramo sa svima. Imamo ra-

la plodom.

- Rudar je imao svoje šanse, posebno na početku drugog poluvremena, gdje je naš golman odlično reagovao. I čestitam im na odličnoj utakmici. Sa druge strane, mi iz utakmice u utakmicu stvaramo dosta šansi, negdje nam ta realizacija kaska, ali idemo dalje. Najvažnija su tri boda, istina mi do bodova dolazimo teško, svjesni smo toga, ali radićemo i na tome, kao i na ispravljanju svih grešaka –ističe Džudović.

Doprinos pobjedi dao je i lijevi bek Andrija Ražnatović, koji je u nadoknadi desnom nogom centrirao Miloševiću za sjajan gol – dijagonala glavom sa desetak metara u dalji ugao Muminovićeve mreže.

- Teška utakmica, onakva kakvu smo očekivali. Nijesmo

najbolje počeli, ali smo bili uporni. Napadali smo, u drugom poluvremenu još jače, izjednačili na vrijeme i do posljednjeg minuta jurili preokret. Imali smo i sreće, ali smo je zaslužili. Pobjeda je sve što nam je trebalo. Mnogo znači, a vjerujem da može biti prekretnica za nas. Način na koji smo upisali trijumf podiže samopouzdanje i daje vjetar pred sljedeće izazove – za Pobjedu kaže Ražnatović, koji dodaje: - Srećan sam zbog asistencije kod odlučujućeg momenta. Centrirao sam desnom, slabijom nogom, što nije baš uobičajeno za mene. Milošević je reagovao odlično i dao lijep gol glavom. Najvažnije je, ipak, da smo dobili meč. Mi smo tim, sve dajemo za uspjeh ekipe, a manje je bitno ko će asistirati ili biti strijelac – ističe dvadeset jednogodišnji lijevi bek. Budućnost je treća na tabeli, na dva boda minusa u odnosu na novog lidera – Sutjesku. Upravo se u narednom kolu igra najveći crnogorski derbi. ,,Plavi“ gostuju kraj Bistrice. - Svaki derbi je priča za sebe. Čeka nas teška utakmica u Nikšiću, ali idemo tamo sa ciljem da pobijedimo. Svjesni smo prilike da možemo da preskočimo Sutjesku. Moguće i da možemo da budemo prvi nakon narednog kola. Vjerujem da ćemo od Rudara napraviti kontinuitet dobrih igara i rezultata, a sa tim će doći i mjesto koje želimo na tabeli. Prvenstvo je ujednačeno, niko se nije izdvojio, ali vjerujem da kada jednom budemo na vrhu – nećemo nikome prepustiti ulogu lidera. Imamo kvaliteta da osvojimo titulu – zaključio je Ražnatović. D. K.

U Sutjesci zadovoljni pobjedom nad Iskrom,

Najvažniji

NIKŠIĆ – Sutjeska se nakon 20-ak dana vratila na pobjednički kolosijek i lidersku poziciju.

Ekipa Nenada Brnovića zapala je bila u igračku i rezultatsku krizu, izgubila od Jezera, igrala neriješeno s Mornarom...

Aktuelni šampion imao je kadrovskih problema zbog povreda i kartona, ali je na gostovanju Iskri - ekipi koja nije za potcjenjivanje iako zauzima posljednju poziciju - potvrdio nadmoć (2:1).

Nikšićki sastav postigao je dva pogotka u prvom dijelu susreta, a u nastavku, iako je ostao s igračem manje pošto je isključen Sali, sačuvao je vođstvo, čak imao i nekoliko izglednih prilika za još neki pogodak.

Sutjeska ne bježi mnogo pratiocima - Dečiću bod, Budućnosti dva, ali od oba konkurenta ima dvostruko bolju gol razliku, što bi ipak nešto trebalo da znači. Svjesni su kraj Bistrice važnosti posljednje pobjede i zbog rasporeda koji ih očekuje. Narednog vikenda dočekuju najvećeg rivala, Budućnost, i suvišno je govoriti koliko im treba samopouzdanja, odnosno, što bi im značilo da pove-

tak, da ima još dosta da se igra, da je bodovna razlika između svih jako mala, tako da nema euforije. Idemo od utakmice do utakmice sa jasnim ciljem da uvijek damo maksimum i pokažemo da zaista vrijedimo – naglasio je Bakić.

Arsenal blista u gostima, ali u ulozi domaćina posljednji put slavio je baš protiv Mornara – 16. avgusta. Ovog vikenda u Kotor stiže Iskra.

žu dvije pobjede, tim prije što nakon tog okršaja igraju s Dečićem i to kao gosti.

Evropsko prvenstvo u boksu u

Susret starih

PODGORICA – Budva je proteklih dana bila u znaku boksa, jer je u metropoli crnogorskog turizma održano Evropsko seniorsko prvenstvo za žene.

zloga za zadovoljstvo, jer je ovo velika pobjeda za nas – kazao je Danilo Bakić, vezista Arsenala, koji je u redove ovog tima došao upravo iz Mornara.

PREMIJER (13. KOLO): Sautempton uzeo bod lideru

Kiks Arsenala, Njukasl četvrti

Fudbaleri Arsenala su u 13. kolu upisali prvi remi ove sezone u Premijer ligi.

,,Tobdžije“ su odigrale 1:1 na gostovanju Sautemptonu, pa prednost u odnosu na drugoplasirani Mančester siti sada iznosi dva boda.

Arsenal je imao sjajan početak

jer je već u 11. minutu Granit Džaka postigao pogodak na asistenciju Bena Vajta ,,Tobdžije“, međutim, nijesu nastavile u istom ritmu, Sautempton je u nastavku bio bolji, da bi Stjuart Armstrong u 65. postavio konačan rezultat.

Osim Arsenala, prijatno izne-

nađenje dosadašnjeg toga sezone je i Njukasl koji poslije 12 mečeva zauzima četvrto mjesto, s istim brojem bodova, ali i utakmicom više od Čelzija. ,,Svrake“ su slavile na gostovanju trećeplasiranom Totenhemu (2:1) iskoristivši poklone golmana Uga Ljorisa

Tivćani su tako nastavili da krče put ka vrhu, ali u redovima novog prvoligaša nema euforije.

- Svjesni smo da je ovo poče-

- Nastojaćemo da sjajne rezultate u gostima kompletiramo i pozitivnim ishodom u Kotoru, gdje smo domaćini. Neće biti lako, Iskra je i pored ogromnog kvaliteta na začelju, ali sigurno da će i pobjeda u Baru uticati da budemo još motivisaniji da krunišemo dobru seriju – rekao je Bakić. R. P.

Bila je to prilika da ljubitelji boksa uživaju u sjajnim mečevima šampionata koji je okupio 164 takmičarke iz 31 države. Ali osim najboljih bokserki Evrope ovo takmičenje bilo je prilika da se u Budvi pojave i mnoge legende boksa.

Tako su se sreli nekadašnji šampioni – Sreten Keto Bošković iz Podgorice i dva asa

nije propustio priliku da udvostruli vođstvo.

Ofanzivac Totenhema Son je na startu pogodio prečku, imao je 17 šuteva ka golu, ali je precizan bio samo Hari Kejn, glavom nakon kornera u 54. minutu.

Aston Vila je poslije smjene Stivena Džerarda savladala Brentford (4:0), Fulam je u gostima bio bolji od Lidsa (3:2), dok je Lester deklasirao Vulverhempton u gostima (4:0). Ne. K.

Budućnost nakon preokreta u 92. minutu ostvarila trijumf protiv Rudara u 13. kolu Meridianbet 1. CFL

FSCG

TWITTER/PREMIER

LEAGUE

Vlahović i drugovi ponovo na vrhu tabele

,,Tobdžijama“ samo bod

Arsenal sjajnu seriju rezultata nastavio i na ,,Topolici“

Iskusni golman je u 31. minutu izašao s gola i ostavio praznu mrežu, koju je zatresao Kalum

Vilson, dok je u 40. loše ispucao loptu, koja je došla do Migela Almirona – Paragvajac

dvije sedmice, ali on, svakako, prioritet daje utakmici u Kupu s Rudarom koja

starih šampiona

ih čeka u srijedu. - Na vrijeme smo poveli u Danilovgradu i to nas je „izvuklo“. Potvrdila se tačnom ona teorija da je važno dobro otvoriti meč jer jedan žuti karton u nastavku može da značajno utiče na konačan ishod. Mi smo, ipak, izdržali do kraja, odigrali dobro i sad je vrijeme da se fokusiramo na paklen raspored koji nas čeka – kazao je Vlahović. - S Rudarom igramo u srijedu, a jasno je da želimo ostati u trci i za trofej Kupa. Dakle, samo o Pljevljacima razmišljamo naredna dva dana, a jasno je da smo ušli u „pune obrtaje“, jer onda dočekujemo Budućnost, pa gostujemo Dečiću. Ovo su, možda, i najvažnije dvije sedmice za nas ove sezone. Narednih dana ćemo se posvetiti najviše taktici, a vjerujemo da će nam se uskoro pridružiti i Grivić i Vučić jer već treniraju. Moramo svi biti maksimalno motivisani, bilo da smo starteri ili na klupi. Vanredno je važna, a teška situacija, tim prije što nas muče povrede, što duže nećemo moći računati na Strikovića, što smo desetkovani bili u posljednjih nekoliko susreta – naveo je prvotimac Sutjeske Aleksandar Vlahović Ra. P.

Kadeti u elitnoj rundi

ŠUBIN - Stadion „Miejski“. Sudija: Bulat Sarijev (Kazahstan). Strijelac: Adžić u 36. minutu. Žuti kartoni: Nisandžić (Austrija), Bulatović, Đukanović (Crna Gora).

AUSTRIjA: LORENC, ŠTOKL, Pirker (od 85. Brkić), Fajner, Osterajher, Mankan (od 76. Kanzalar), Nisandžić (od 46. Hajdini), Lukić, Grgić, Verhong, Živković (od 66. Rohrit)

CRNA GORA: Milović, Turović, Tomašević, Damjanović, Maraš, Vukanić, Đukanović (od 60. Radević), Bulatović (od 76. Vračar), Camaj (od 76. Pićurić), Adžić (od 89. Tadić), Perović Značajan rezultat kadetske

fudbalske reprezentacije Crne Gore – selekcija koju vodi Goran Perišić izborila je plasman u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Naša reprezentacije bila je bolja od Austrije (1:0), tri dana nakon što je u prvom kolu nadigrala Poljsku (2:0).

Crna Gora ima šest bodova u grupi 5, po tri više od dosadašnjih rivala, a u elitnu rundu idu dvije selekcije. U srijedu će se od 15 sati sastati s Andorom. ,,Crveni“ su u prvom poluvremenu imali nekoliko šansi prije vodećeg pogotka u 36. minutu kada je Vasilije Adžić pogodio u odličnoj solo akciji.

- Još jedna izuzetno teška utakmica u razmaku od tri dana, protiv selekcije koja je fizički jedna od dominantnijih u ovom uzrastu.

Kao i protiv Poljske dobro smo ušli u utakmicu, igrali izuzetno kvalitetno u polju, stvarali i promašivali šanse, postigli gol i otišli na poluvrijeme s golom prednosti i namjerom da i u nastavku igramo na isti način. U drugom poluvremenu protivnik je krenuo na sve ili ništa, napadao konstantno, ali smo vrlo pametno rješavali sve opasne situacije što i nije karakteristično za ovaj uzrast – rekao je selektor Goran Perišić.

- Čak smo iz nekoliko opasnih kontri zaprijetili protivniku, ali smo promašili šanse kojima smo mogli da zatvorimo utakmicu. Sve čestitke idu na adresu igrača koji su sebi napravili komfor da kolo prije kraja osiguramo prvo mjesto i odlazak u elitnu rundu kvalifikacija. Ne. K.

MOTO GP: Velika nagrada Malezije

Banjaja

i 1986, ima i bronzu sa Mediteranskih igara (1983), a najveći uspjeh svakako je treće mjesto na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu, gdje je ostvario tri pobjede, da bi u polufinalu bio poražen od Amerikanca Džerija Pejdža, koji je kasnije osvojio zlato.

Vujković, koji je boksovao u srednjoj i teškoj kategoriji, nekadašnji je član BK Spartak iz Subotice, Slavije iz Banjaluke i beogradskog Partizana, a vladao je sedamdesetih godina (šest puta bio prvak Jugoslavije). U svojoj bogatoj karije-

ri ima srebro sa Svjetskog prvenstva 1974. i 1978, dva zlata sa Mediteranskih igra, dok je na Olimpijskim igrama 1976.

godine zaustavljen u četvrtfinalu od Kubanca Martineza Jedna od najvećih imena jugoslovenskog boksa iskoristila su

Grizman pogodio iz kornera

Atletiko Madrid se poslije remija s Rajo Valjekanom vratio na pobjednički put – ,,kolćonerosi“ su savladali Betis u gostima (2:1) i došli na treće mjesto španske La Lige, s osam bodova manje od vodećeg Real Madrida.

Oba pogotka za goste na stadionu ,,Benito Viljamarin“ postigao je Antoan Grizman Prvi u 54. direktno iz kornera, a drugi u 71. kada je krunisao lijepu timsku akciju.

Betis je smanjio u 84. efektnim

pogotkom iz slobodnog udarca Nabila Fekira, a mogao je do remija u finišu jer je u prvom minutu nadoknade Moreno pogodio prečku. Crnogorski reprezentativac Stefan Savić odigrao je 90 minuta za Atletiko. Ne. K.

priliku da u društvu nekadašnjeg šampiona Keta Boškovića, koji je sada jedan od nacjenjenijih sudija, evociraju uspomene na dane slave. Posebno zanimljivo bilo je kada se Mirko Puzović prisjetio borbe protiv Keta Boškovića prije tačno 48 godina, kada su radili meč za titulu prvaka Jugoslavije. - Ovaj šampionat donio je zaista dobre mečeve. Iznenađen sam da se u ženskom boksu mogu vidjeti tako dobre borbe. Prvenstvo je bilo sjajno organizovano, zaista mi je drago da sam došao i imao priliku da uživam u dobrom boksu. Ne znam da li će u Srbiji vjerovati kada budem pričao kakav kvalitet ima ženski boks, ali zaista sam prijatno iznenađen – istakao je Puzović. R. P.

Vozač Dukatija Frančesko Banjaja na korak je do osvajanja titule šampiona kraljevske klase nakon trijumfa na Velikoj nagradi Malezije.

Italijan je na stazi „Sepang“ došao do sedme pobjede u pretposljednjoj trci i ima 23 boda prednosti u odnosu na branioca titule Fabija Kvartarara Banjaja dva boda dijele od trijumfa.

vidi titulujugoslovenskog boksa Dragan Vujković i Mirko Puzović, te bivši član Sutjeske Nenad Vuković. Puzović je boksovao u poluvelter kategoriji za Radnički iz Kragujevca, a ostao je upamćen kao legenda boksa koji je osvajač medalja sa najvećih takmičenja. Trostruki prvak Jugoslavije i Balkana, dva puta je bio vicešampion Evrope (1981. i 1983), dok je dvije godine kasnije bio bronzani na šampionatu Starog kontinenta. Na prvenstvima svijeta dva puta je osvajao bronzu – 1982.

Na podijumu su završili Eneu Bastijanini iz Gresinija, a Kvartararo treći nakon što je startovao sa 12. pozicije. Marko Beceki bio je četvrti, na petom mjestu završio je pobjednik VN Australije Aleks Rins, a među deset su Džek Miler, Mark Markes, Bred Binder Žoan Zarko i Aleš Espargaro Odluka o šampionu pašće 6. novembra na Velikoj nagradi Valensije na stazi „Rikardo Tormo“. R. A.

Jasno je i mladom vezisti Aleksandru Vlahoviću što ih sve čeka u naredne

Iskrom, čeka ih „paklen“ raspored u naredne dvije sedmice period sezone

MADRID

u Budvi okupilo i nekadašnje asove plemenite vještine

Kvali kacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu

PRIMERA

bolji od Betisa

Sveti Petilovrijenci poticali su iz porodice Zagurović

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Kotorski sveci Petar, Andrija i Lovro poznati pod imenom Petilovrijenci najvjerovatnije su stradali prilikom napada Saracena 840. godine. Tijela su im prenešena u Dubrovnik 1026. godine, gdje je postojala svetkovina njihovog slavljenja. Stanovnici Dubrovnika podigli su hram u čast Petilovrijencima 1251. godine

Dukljanski kralj Vladimir je sahranjen je u crkvi Sv. Marije u Krajini, gdje se u istoj oblasti nalazio njegov dvor. U opisu njegovog života i kulta, koje je dao autor Kraljevstva Slovena, priča se o pojavi umrlog kralja. Naime, u doba opsade Drača vojske cara Jovana Vladislava, sveti kralj Vladimir kao anđeo ratnik stao je pred cara, nakon čega se on dao u bijeg i usljed smućenosti izgubio život. Pozivanje autora Kraljevstva Slovena na spis o njegovim čudima nedvosmisleno ukazuje na žitije, čije je djelove koristio prilikom pisanja biografije. U gradskom području Svača se nalazila crkva Sv. Vladimira, koja se ubicira na brdu Vladimir iznad polja. Naziv mjesta Vladimir u okruženju glavnog dijela medijevalnog kaštela upravo potiče od imena sveca kome je posvećena crkva. Prvi pomen crkve Sv. Vladimira, u okolini Ulcinja, pronalazi se u dokumentu iz 1406. godine, koji je objavio Šime Ljubić u zborniku dokumenata: S. Vladimir. Ponovno utvrđivanje granica se bilježi 1423. godine kod svetog Vladimira. U dokumentu iz 1426. godine u kojemu su takođe dati toponimi, napisano je: sancto Vladimir…che se dritto alla Bederla. Poprat je naziv za područje Mrkojevića, koje se u Kraljevstvu Slovena spominje pod imenom župe Papratne. Toponim Brdela je rijeka u klisuri ko-

ja razdvaja Možuru i Brisku goru, odnosno povezuje Ulcinjsko i Svačko polje. Na osnovu dokumenta iz 1641. godine, čiji je autor skadarski biskup Franjo Kruta, saznaje se postojanje kapele Sv. Vladimira. Biskup je posjetio selo Mide, koje se nalazi ispod brda Vladimir i zabilježio postojanje kapele Sv. Vladimira mučenika: extat alia Capella ad honorem S(ancti) Vladimiri Mart(iri). U izvještaju rimokatoličkog misionara Franja Leonardija navodi se: „Vladimir je među Svecima Mučenicima, i njegova se uzvišenost proslavlja od svih vjernika, posebno onih koji su u blizini Skadra oko jednog brda na kojem je njegova crkva, 22 maja.“ Barski nadbiskup Andrija Zmajević je u drugoj polovini XVII vijeka zapisao: „Na slavu rečenog Vladimira nahodi se crkva ograđena po smrti njegovoj, ne mnogo podaleko od Bara, i od Skadra, takođe, koja se i u današnja vremena vidi i S. Vladimir zove se.“ U izvještaju barskog nadbiskupa Vicka Zmajevića iz 1703. godine pronalazi se sljedeće spominjanje crkve Sv. Vladimira. Barski nadbiskup je u izvje-

štaju napisao da se u naselju Sumi locira hram posvećen sv. kralju Vladimiru.

Posebnost kulta sv. Vladimira sastoji se u činjenici da se sačuvao kod Pravoslavne crkve kao svetac i kod Rimokatoličke crkve kao blažena ličnost.

Ova činjenica se objašnjava istorijskim događajem da je dukljanski vladar bio proglašen za sveca prije šizme 1054. godine. Njegova mučenička smrt 22. maja 1016. godine u Prespi postala je središnje obilježje kulta raskola, dvije institucije. Dukljansko-barska nadbiskupija u okviru Rimokatoličke crkve ga proslavlja pod imenom sv. Vladimir, dok ga Ohridska arhiepiskopija i Dračka mitropolija slave pod imenom sv. Jovan Vladimir. Istočno-pravoslavna crkva slavi sv. Jovana Vladimira, čije se freske sa staroslovenskim natpisima nalaze u Albaniji, Bugarskoj i Makedoniji. Nakon što je albanski velikaš Karlo Topija obnovio crkvu Sv. Jovana kod Elbasana 1381. godine, gdje je prenio mošti sv. Jovana Vladimira, ostali su natpisi na slovenskom, latinskom i grčkom jeziku. U oblasti Krajine se, pri obalnom pojasu Skadarskog jezera na teritoriji Kostanjice evidentira lokalitet Kraljić. Područje Krajina se otkriva kroz naziv manastira

Prečista Krajinska u povelji Balše III 1417. godine, gdje se spominje zetski episkop Arsenije. CRAINA se pojavljuje na karti Grčke flamanskog geografa Abrahama Orteliusa 1570. godine. Drački mitropolit Kozma u Veneciji 1690. godine objavio je grčko žitije sv. Jovana Vladimira, koje se određenoj mjeri poklapa sa opisom u Kraljevstvu Slovena, ali sadrži isto tako nove djelove iz svetiteljevog života. Zasebnu relikviju predstavlja drveni krst sv. Vladimira, koji se čuva u porodici Andrović u Mikulićima kod Bara. Prema običaju, krst se uz pratnju

hodočasnika iznosi na planinu Rumiju na Trojičindan. U ovom štovanju sublimira se tradicija lokalnog stanovništva, bez obzira na njihovu vjeroispovijest.

PRAVOSLAVNI

KULTOVI

Sv. kralj Stefan Dečanski. Sin kralja Milutina, nakon smrti Jelene Anžujske dobio je na upravu Zetu, a prvi put se za vladara ove zemlje evidentira 10. maja 1309. godine. Uz podršku zetske vlastele ustao je protiv oca 1314. godine, a poslije poraza poslat u zatočeništvo. Prema žitiju, čiji je autor Grigorije Camblak, vid mu je povratio sv. Nikola, zbog čega se u slikarstvu često predstavlja zajedno sa mirlikijskim svetiteljem. Stradao je mučeničkom smrću u gradu Zvečanu 11. novembra 1331. godine.

U Psaltiru s posljedovanjem 1494. godine sv. kralj Stefan Dečanski se praznovao 11. novembra. Sv. Stefan Piperski. Rodom je bio iz Kuta u Župi Nikšićkoj od oca Radoja i majke Marije. Kad je sazrio, poslat je bio u Bogorodičinu crkvu manastira Morača, gdje je učio za đakona i sveštenika. Svoj isposnički život počeo je u Črmanje u Rovcima, podigavši ćeliju, koja se raspoznaje prema toponimu Ćelište. Više puta je prevazilazio turske napade, jer su ga tokom dana štitili okolni pastiri. Poslije izrazitijih napada prešao je u mjesto Crnci u Piperima, sagradivši kod Gospođine vode crkvicu i ćeliju, da bi se podvrgao molitvama. Manastir je posvetio Rođenju Presvete Bogorodice. Preminuo je 1697. godine, što je preovladajući stav, iako se u sačuvanom žitiju spominje 1716. kao godina upokojenja. Kada su prošle četiri godine poslije smrti na njegov grob su počele da padaju svijeće i javio se svešteniku.

U gradskom području Svača nalazila se crkva Sv. Vladimira, koja se ubicira na brdu Vladimir iznad polja. Naziv mjesta Vladimir u okruženju glavnog dijela medijevalnog kaštela upravo potiče od imena sveca kome je posvećena crkva. Prvi pomen crkve Sv. Vladimira, u okolini Ulcinja, pronalazi se u dokumentu iz 1406. godine

Zatim je došlo do pljačke manastirskog dobra, ali je molitvama sv. Stefana, prilikom bijega, ova aktivnost, usljed nevremena, bila zaustavljena. Jednom prilikom đakon iz Srbije uzeo je tijelo svetitelja, ali mu se nakon sat vremena učinilo teško, da bi Stefan Stamatović u potrazi vratio mošti.

RIMOKATOLIČKI

KULTOVI

Bl. Gracija iz Mua. Bio je zaštitnik više socijalnih slojeva i pripadao je romitanskom redu sv. Avgustina. Blaženi Šimun iz Kamerina primio je Graciju u redovničku odeždu 1468. godine. Živio je kao redovnik na brdu Ortonea blizu grada Padove. Poslije 15 godina prešao je da stanuje na ostrvo Sv. Hristofora u Veneciji, gdje je preminuo 9. novembra 1508. godine.

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u našoj medijavelistici i razumijevanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Matica crnogorska

Sv. Petilovrijenci. Kotorski sveci Petar, Andrija i Lovro poznati pod imenom Petilovrijenci poticali su iz kotorske porodice Zagurović. Oni su vodili porijeklo sa Žanjica, a najvjerovatnije su stradali prilikom napada Saracena 840. godine. Tijela su im prenešena u Dubrovnik 1026. godine, gdje je postojala svetkovina njihovog slavljenja. Stanovnici Dubrovnika podiglii su hram u čast Petilovrijencima 1251. godine za 1200 dukata u središnjem prostoru tvrđave. Tradicionalno se ovdje jedanput u godini održavala posebna služba dana 7. jula, kada su manifestaciji prisustvovali najviši čelnici grada. Duhovno lice, Andrija u jednom dokumentu iz 1397. godine evidentira se u ovom sakralnom zdanju. Crkva je bila oštećena 1667. godine u zemljotresu, a za opravku je bilo određeno oko 2900 dukata. (Kraj)

CRNOJ

Zvonik Prečiste Krajinske prije obnove

Sv. Vladimir Dukljanski, Manastir Ardenica u Albaniji

Zvonik Prečiste Krajinske, crtež T. Ipena

Đotiš bioritam (24. 10 - 30. 10)

Ovan

PONEĐELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu, pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv, pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Bik

PONEĐELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu, pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Blizanci

PONEĐELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nijesu na visokom nivou.

Piše: Mladen Lubura

Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Potreba za harmonijom i mirom je naglašena. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Rak PONEĐELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija ni-jesu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripa-ziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Lav PONEĐELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne

ulaziti u porodične raspra-ve. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nijesuna visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Djevica

PONEĐELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulazi-ti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji, ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija ni-jesu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Vaga

PONEĐELJAK

Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati a konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ula-ziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbjegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Škorpija

PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke…

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati, pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ula-ziti u porodične rasprave. Ču-

vati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nijesu dani za megdan.

Strijelac

PONEĐELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate harizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe… VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Jarac

PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate harizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

Vodolija

PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ribe

PONEĐELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate harizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040 1

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

CENTAR Hercegovačka ulica-jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom i garažom. Obje kat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru. Prodajem. Tel. 069/912-070

CENTAR PG lokal 300m2 ili 400m2 -Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza, veliki izlozi, više prilaza za sva vozila itd. Nekorišćen. Prodajem. Tel.069/991-786

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste

gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalaci ja. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Urednica

M ARIJA I VANOVI

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Navršava se 40 dana od odlaska našeg dragog supruga, oca, brata, đeda, strica, đevera

MIODRAGA VUKOVIĆA

Isuviše je malo vremena prošlo da bismo mogli osjećati išta drugo bez veliku tugu, prazninu i bol što fizički nijesi sa nama. Pričajući o svemu onome što si nam predstavljao u životu, čuvamo te od zaborava. Porodica će, umjesto pomena, skromnom donacijom doprinijeti da uspomena na našeg Miška ostane u svom najhumanijem izdanju onamo đe je počeo svoje prve školske i sportske korake.

PORODICA VUKOVIĆ

1097

Dana 23. 10. 2022. iznenada je preminuo naš voljeni

Posljednji pozdrav našem dragom

DADU

ALEKSANDAR - SAŠA IVANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima dana 24. oktobra od 13 do 16 časova i 25. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: otac ARSENIJE, majka SANDRA,brat MILOŠ, stric JOVICA, đed BRANKO-BAĆO, baba RUŽICA, baba DRAGICA, ujaci NENAD i LAZAR,  tetka KRISTINA i ostala mnogobrojna rodbinaIVANOVIĆ i KALUĐEROVIĆ

Pamtićemo ljubav kojom si nas tako obilno obasipao.

BISA, BOGDAN, DESA i ZDRAVKO 1104

Posljednji pozdrav tetki

Posljednji pozdrav tetki

Preminuo je naš voljeni

KOSARI Vladovoj VUJOVIĆ

Draga tetka, tvoja dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našem sjećanju.

MIJO i VESKO 1105

LJILJI

Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru. Sestrić BOŠKO sa porodicom 1110

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

VLASTO Dušanov RADONJIĆ

Čuvaćemo od zaborava njegov vedri lik i ljubav koju nam je poklanjao.

BOBO, MIRA, BISA, BOGDAN, DESA i ZDRAVKOMARKUŠ 1102

Posljednji pozdrav mojem voljenom ujaku

VLASTU

Bio si mi kao brat, u mnogo čemu uzor. S ljubavlju i poštovanjem,

BOBO MARKUŠ 1103

Dana 22. oktobra 2022. godine umrla je naša draga

Dana 23. oktobra 2022. preminula je u 95. godini života

Poneđeljak, 24. oktobar 2022.

Dana 23. oktobra 2022. preminula je u 81. godini naša draga

LJILJANA Dušanova ĐURANOVIĆ

Sahrana je obavljena po želji pokojnice u krugu porodice dana 23. oktobra na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sestra BILJANA DRAGUTINOVIĆ sa porodicom i ostala rodbina

MILEVA Miloradova MARKOVIĆ rođena Spasojević

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 23. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju Zagorak – Pješivci.

Kuća žalosti: Jovana Tomaševića br. 31, Podgorica.

Ožalošćeni: sin LJUBO, kćerka SLAVKA, brat MILORAD, sestre RUŽICA i RADMILA, snahe MIKA i DANICA, unuci IGOR i MILORAD – MIŠKO, unuke SVETLANA, DIJANA, TIJANA, ANJA i ANĐELA, praunučad i ostala rodbinaMARKOVIĆ i SPASOJEVIĆ

BRANKA Momova BABIĆ rođena Petrović

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 24. oktobra od 11 do 14.30 časova kada će se i obaviti sahrana.

Dana 23. oktobra 2022. poslije kraće i teške bolesti, u 74. godini života, preminuo je naš dragi

1106

VESELIN Mijatov MUJOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Zagorič, dana 23. oktobra od 14 do 16 časova i dana 24. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se na istom groblju obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi SAŠA i IGORsa porodicama, braća SVETOZAR i VUČINA sa porodicama, sestra VUKICA sa porodicomi ostala rodbina MUJOVIĆ

MILEVI MARKOVIĆ

Uvijek si nam bila primjer mudrosti i snage, pokazala si nam kako da hodamo kroz život ponosno i hrabro. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe i držati se svega što si nas naučila. Hvala na svemu i počivaj u miru.

Ožalošćeni: kćerke OLIVERA, DUBRAVKA, sin IVAN, sestra DRAGANA, braća i sestre i ostala mnogobrojna rodbinaBABIĆ, PETROVIĆ i IVANOVIĆ 1098

BRANKA BABIĆ

Zbogom, Branka. VESELA 1101

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri i tetki

BRANKI BABIĆ

Bila si mi i majka i otac, najveći moj dobrotvor, moja snaga, si gurna luka i velika podrška od mog najranijeg djetinjstva do danas... Otišla si tiho i dostojanstveno kako si i živjela, a život te nikada nije mazio!

Neka ti bude laka ova zemlja kojom si časno i dostojanstveno hodala, a mi ćemo te takvu vječno voljeti, uvijek po dobru pomi njati i vječno čuvati od zaborava!

Unuk IGOR Mirkov MARKOVIĆ, snaha CECA, praunučad MARIJA i ALEKSA 1109

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Zauvijek ćes biti u našim srcima.

DRAGANA, VANA i FILIP VOJINOVIĆ 1107

Posljednji pozdrav našoj babi

MILEVI

Unuka SVETLANA, zet GORAN, praunuci NIKOLA,MARKO i DANILO ŠĆEPANOVIĆ

Umrla je moja baba MILEVA Miloradova MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

Sin LJUBO i unuke TIJANA, ANJA i ANĐELA

Sa dubokim bolom u

javljamo

VASEL Pjeter SINISHTAJ

Preminuo nakon kraće bolesti dana 18. oktobra 2022. u 65. go dini života. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli „Male sija“ u Tuzima, dana 24. oktobra od 17 do 22, te u utorak 25. ok tobra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u selu Dušiće.

OŽALOŠĆENI: supruga HANA, sinovi ALBIAN i ANTON,kćerka LORA, braća ROK i PAŠKO, sestre MRIJA i ŠAĆA, snahe TEREZA, SUZANA, LJEZA i KRISTINA, unuk NOEL, unuka LIRA, bratanići LEON, DAVID, PETER i VALENTINO, bratanične VALBONA i NIKOLINA, kao i ostalo bratstvo SINISHTAJ 1108

Dana 23. oktobra 2022. u 84. godini preminula je naša draga

POMENI

LJUBINKA pok. Blagoja SAMARDŽIĆ

rođena

Po želji pokojnice sahrana

Herceg

OŽALOŠĆENA PORODICA

Vrijeme prolazi, a tuga i bol za tobom ostaju vječno. Počivaj u zagrljaju tvog oca Vojislava.

Tvoja MAJKA 1090

Godina dana je od smrti

FILIPA S. RADOVIĆA

Sa tugom se sjećaju

ČLANOVI PORODICA njegovih sestara SLAVKE, ZDRAVKE, JELISAVKE, MILANKE, BRANKE i brata PERA 1093

SJEĆANJE 24. 10. 1994 – 24. 10. 2022

MIRKO Radojev VUKČEVIĆ

Kažu da ništa od nas nije tako daleko kao naša sjećanja, i niko toliko nedohvatljiv kao oni mi kakvi smo nekad bili. Mi bez tebe praktično nijesmo nikad ni bili, i još se privikavamo na ovo odsustvo. Preduzimamo uzaludan premda veličanstven posao čuvanja vremena u kojem više nikad nećemo biti, iz čijeg tkanja ti prisustvuješ uz nas, radan, i praštaš, pomažeš, prihvatajući sve izazove. Kažu i da samo to u životu i činimo – hvatamo se za vazduh isteklog vremena, da bismo nastavili da živimo uz sjećanje na naše voljene. A tebe volimo najviše.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

prof. dr SMILJKA VUKČEVIĆ-TOMIĆ

Dragom tati

S ljubavlju i poštovanjem

KOSARI VUJOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te kroz lijepa sjećanja čuvati od zaborava. Sestra ZLATANA i sestrić SAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

KOSARI VUJOVIĆ Čuvaću te od zaborava.

Sestrić BORO sa porodicom

BOBO i MILANKA VUKČEVIĆ sa porodicom 1089

VELIMIR BURIĆ

40 tužnih godina otkad si nas zauvijek napustio. Pamtićemo te samo po dobru. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoji: MIĆO, BANE i SEKA sa porodicama 1094

Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naš

Tvoji, Supruga SONJA i sin BALŠA

Danas je pola tužne i bolne godine bez našeg brata MIŠKA D. MIJUŠKOVIĆA

Ožalošćene sestre BEBA i BILJANA sa porodicom

Šesnaest godina je otkako sam ostala bez mog sina SRĐANA Vojislavovog VOJIČIĆA