Dnevni list Pobjeda 25.05.2020. by Pobjeda

Uništena mermerna ploča na spomeniku na Ravnom Lazu, u Piperima, koji simbolizuje Trinaestojulski ustanak

Institut za javno zdravlje saopštio da nakon 68 dana nema aktivnih slučajeva obolijevanja od korona virusa

Fašistički atak na modernu Crnu Goru Mugoša: Kraj epidemije moguć početkom juna Crna Gora je trenutno jedina zemlja u kontinentalnom dijelu Evrope bez korone STR. 7.

Što je država zaplijenila i vratila u tri najveća slučaja zapljene imovine u Crnoj Gori

Sramotni, divljački i necivilizovani čin lomljenja mermerne ploče na spomeniku podignutome u čast donosilaca odluke o podizanju prvoga antifašističkoga ustanka u porobljenoj Evropi 1941. godine, kaže istoričar Boban Batrićević, samo je nastavak novočetničkih nasrtaja na Crnu Goru i njeno narodnooslobodilačko nasljeđe STR. 6. i 7. POVODI: Što pokazuje statistika Monstata

INTERVJU: Dubravka Đurić, pjesnikinja i profesorka Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu

A. SIMOVIĆ

Medijski spektakli istisnuli su kulturu

STR. 9.

Poslanik DPS-a poručio da su izjave srpskih zvaničnika o Crnoj Gori neprihvatljive, nepotrebne i štetne

STR. 2. i 3.

STR. 8. i 9.

Crnogorsko društvo ekologa na društvenim mrežama postavlja edukativne objave o gmizavcima „na lošem glasu“

Manje razvoda u tradicionalnim sredinama

Vuković: Srbija nanosi štetu najviše sebi

Od Kalićevih stanova do ruskih bazena

Znanjem protiv straha od zmija

STR. 11.

STR. 13.

Politika

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Poslanički klubovi spremni za premijerski sat zakazan za srijedu

Poslanik DPS-a poručio da su izjave srpskih zvaničn

Vuko na n

Duško Marković odgovara na pitanja poslanika u Skupštini

Markovića pitaju o stabilnosti države, zaštiti nacionalnih manjina, ali i pritvaranju Joanikija PODGORICA – Kakav je odgovor Vlade na sve češće pokušaje spoljnih i unutrašnjih političkih činilaca da ugroze mir, stabilnost, nezavisnost, demokratiju i građansko društvo – pitanje je koje će Dragutin Papović, u ime Kluba poslanika DPS-a, postaviti predsjedniku Vlade Dušku Markoviću, u premijerskom satu u Skupštini, koji je zakazan za srijedu, 27. maj. Ranko Krivokapić iz SDP-a pitaće Markovića šta planira da preduzme ,,kako bi se zaustavili svima vidljivi i očigledni, međunarodno potvrđeni, opasno negativni trendovi u društvu, koji zakonomjerno proizvode velike posljedice po njegovu stabilnost, dalji napredak na putu k a E U, u k u p a n p r o c e s demokratske konsolidacije, i posljedično svemu tome, ekonomsko-socijalni status građana“. Andrijan Vuksanović će, u ime Kluba manjinskih partija, pitati Markovića za komentar učestalih incidenata u kojima se, kako je naveo u pitanju, ispoljava šovinizam prema pripadnicima nacionalnih manjina u našoj državi. - Nedavno je Radio Dux iz Tivta, medij Hrvata u Crnoj Gori, dobio uvredljive i prije-

teće poruke, dok smo u Pljevljima imali napad na pripadnika bošnjačkog naroda. Oba slučaja dobila su epilog kod sudije za prekršaje. Slične pojave vidjeli smo u Bijelom Polju, a pamtimo još one iz Berana. Smatramo da ovo nijesu samo napadi na pojedince i njihove bližnje, već na temelje crnogorske države, a to su multikonfesionalnost i multikulturalizam. U kreiranju takvog ambijenta doprinijeli su i pojedini politički subjekti, kao i određeni nosioci društvenog života, koji su neodgovornim izjavama dodatno zaoštravali međunacionalne odnose. Neki od njih su posezali čak i za lažnim vijestima, kako bi prigrabili jeftine političke poene i tako širili sliku o Crnoj Gori koja nema veze sa istinom – naveo je u pitanju Vuksanović. Milan Knežević iz DF-a pitaće Markovića „koliki iznos novčane pomoći su građanima i državi donirali Milo Đukanović, Aco Đukanović i Ana Kolarević za borbu protiv epidemije korona virusa“. Andrija Popović će, u ime Kluba LP-SD, pitati Markovića šta će Vlada preduzeti da zadrži pozitivne efekte koje je donijela pandemija korona virusa, naročito na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, smanjenja saobraćajnih nesreća i

oporavka ekološkog stanja države. - Šta će Vlada preduzeti da naša država, ustavno definisana kao ekološka država, zasnovana na vladavini prava, svede velike pošasti naše države, organizovani kriminal i korupciju, na evropski nivo, i sanira do sad učinjenu štetu po životnu sredinu - pitaće Popović. Goran Danilović će, u ime Posebnog kluba poslanika, pitati premijera na koji brutalni napad je mislio kada je rekao 14. maja na vanrednoj konferenciji da je ,,Crna Gora izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posljedice po zdravlje građana i da će Vlada izvršiti svoju ustavnu dužnost i zaštititi nacionalne interese“. - Da li ste, s tim u vezi, Vi naredili da nakon svetovasilijevskog hoda ulicama Nikšića bude priveden vladika Joanikije i osam sveštenika, uz naređenje da episkop budimljansko-nikšićki, po svaku cijenu, bude ,,transportovan“ policijskom ,,maricom“ – pitaće Danilović. Danijela Pavićević iz SNP-a pitaće Markovića šta je Vlada konkretno uradila na planu reformi javne uprave, koja podrazumijeva racionalizaciju broja zaposlenih kako u lokalnoj samoupravi, tako i u državnoj. I. K.

PODGORICA – Izjave srpskih zvaničnika upućene Crnoj Gori potpuno su neprihvatljive, nepotrebne i štetne za Crnu Goru, ali, prije svega, najveću štetu nanose samoj Srbiji – ocijenio je za Pobjedu Miodrag Vuković, poslanik DPS-a. Vuković je, komentarišući izjave srpskog predsjednika i tamošnjeg šefa diplomatije Aleksandra Vučića i Ivice Dačića o progonu Srba u Crnoj Gori, kao i da je naša država na ivici bratoubilačkog rata, te da želi da nestane Srba na narednom popisu, kazao da Crna Gora ne prepoznaje sebe u prigovorima nosilaca zvanične politike Srbije, niti bilo ko može tvrditi da se to sa razlogom upućuje našoj državi. - Crna Gora nije država nereda, niti je na ivici bratoubilačkog rata. U Crnoj Gori ne progoni se nijedan pojedinac, a kamoli nacionalni ili vjerski kolektivitet, pa samim tim nema govora o progonu srpske nacionalne zajednice ili pojedinačno nekog njenog pripadnika. Ne postoji ni težnja da neko nestane na narednom popisu, o kojoj govori srpski predsjednik – istakao je Vuković. Poručio je da se radi o miješanju Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, ali, kako je rekao, to miješanje ima svojevrsne istorijske, ovovremene i poruke za budućnost. - Radi se o narativu koji je u osnovi svih politika, nažalost ne samo u posljednje vrijeme, aktuelnih srpskih vlasti u odnosu

ne samo na Crnu Goru, nego i okruženje, ali posebno na našu državu. Velikosrpski narativi nanose štetu svima, a posebno onome ko na njima insistira – rekao je Vuković, dodajući da „takve ocjene Crnoj Gori ne dolaze iz Hrvatske, Bosne, Kosova, Makedonije“. - Dolaze zabrinjavajuće dugo iz jednog centra političkog Beograda. Izjave srpskih zvaničnika pojedini smještaju u kontekst predizborne kampanje u Srbiji, i to s pravom, što govori o ogromnom problemu koji živi srpsko društvo, a to je da će izbore opredijeliti spremnost da se povlađuje što većim i izraženijim nacionalističkim težnja-

ma u srpskom društvu, umjesto da prolaz u Srbiji, što se očekuje od svih zemalja u tranziciji, sve više dobijaju tolerantne, demokratske, političke i društvene strukture – kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, Crna Gora se ne miješa u unutrašnja pitanja Srbija, niti bilo koga, i sa svima želi dobre odnose. Komentarišući nedavna ponovna okupljanja pristalica SPC i prosrpske opozicije u Crnoj Gori, uprkos mjerama NKTa, Vuković je kazao da „to nema veze sa vjerom“. - Koliko su sadašnje litije dugoročni projekat velikosrpskog nacionalizma govori i upozore-

Sjećanje na iskrenu euforiju i lju Miodrag Vuković prisjetio se, na molbu Pobjede, jedne uspomene od prije 39 godina davnog Dana mladosti, 25. maja 1981. godine, kada je, kao nekadašnji predsjednik omladine Jugoslavije, prvi nakon Titove smrti primio štafetu mladosti. Asocijacija na današnji dan prije skoro četiri decenije, na Stadionu JNA koji je primao 50.000 ljudi, a Vuković kaže da ih je bilo i duplo više, za poslanika DPS-a je iskrena euforija i ljubav prema tadašnjoj državi. - To je sada dio istorije, ali i moje najdublje intime, sjećanja na lijepo vrijeme u kojem su ljudi razmišljali jedni o drugi-

ma, o dobru svom i svog bližnjeg. Pamtim da je to bila država topla, velikog srca, u kojoj sam kao mlad mogao da prenoćim u Ljubljani, a neko drugo jutro dočekam u Skoplju. Pamtim iskrenu euforiju na Stadionu JNA, koja sa sobom nosi neracionalno, ali dominantno ljubav prema državi i želju da se nastavi putem koji je ohrabrivan od čitavog svijeta. Pamtim ta vremena kao lijepi dio mog trajanja koji mi niko nikada, nikakvim podvalama, novim čitanjima istorije, ne može oduzeti – kaže Vuković. Sjeća se i nekih drugih dešavanja iz tog perioda.

DPS saopštio da se položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori neće rješavati van naših granica

Razni Dačići i Vulini napadaju zbog izbora u Srbiji PODGORICA - Medijska artiljerija Srbije uperena ka Crnoj Gori, kao i učestale neprimjerene izjave njenih zvaničnika, jasno ukazuju da su i danas, 2020. godine, baš kao i mnogo puta do sada, bez obzira ko je na vlasti u Srbiji, spekulacije o ugroženom položaju srpskog na-

roda u bivšim jugoslovenskim republikama, nažalost, neizostavne predizborne teme, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista. -Kampanja u Srbiji, praćena histeričnom medijskom hajkom protiv Crne Gore i njenih institucija, aktivirala je i onaj najprizemniji sloj me-

dijsko-političkog bašibozluka i u Srbiji i kod nas. Spremnošću da glumataju zabrinute za položaj srpskog naroda u Crnoj Gori i SPC, razni Dačići, Vulini i njima slični i u vlasti i u opoziciji, ovih dana traže put kako da se preporuče. Jednako oni koji ne bojkotuju, kao i oni koji bojkotuju izbore

– istakli su oni. Kako kažu, ,,živopisne scenografske elemente ove predizborne predstave upotpunjuju lideri DF“. - Međusobno se takmičeći u vještini ko će jače i dalje klevetati svoju državu, a istrajnije se boriti za interese tuđih. Ko će sebe predstaviti većom žr-

tvom, priželjkujući adekvatno priznanje, pohvalu iz Beograda, pare i ustoličenje na tronu ,,predstavnika Srba iz Crne Gore“. Položaju oko koga se stvara već primjetna gužva – rekli su oni. Dodaju da ,,i pored ovog očekivanog, predizbornog folklora, ipak, nevjerovatna je lakoća

kojom se već duže vrijeme, a posebno posljednjih dana, maloumno bagateliše strašna tragedija srpskog naroda i potcjenjuju njegove velike žrtve, poređenjem položaja Srba u Crnoj Gori i NDH, ili ,,pod Osmanlijama“, kako to izlapjelo ponavlja srpski patrijarh“.

Politika

Poneđeljak, 25. maj 2020.

nika o Crnoj Gori neprihvatljive, nepotrebne i štetne

ović: Srbija anosi štetu najviše sebi Prema demokratskoj Crnoj Gori stisnuta je pesnica od mnogih u Crnoj Gori i van nje, sinhronizovano između jednih i drugih teško je možemo otvoriti i učiniti je ispruženom šakom. Naša ruka je otvorena – dodao je Vuković, poručujući da, ako to želi druga strana, vremena za dijalog o izbornim uslovima još ima nje prof. dr Radovana Bigovića, rektora Bogoslovije SPC, izrečena prije 20 i više godina, a tada je istakao „da će se srbovanje Amfilohija i njegovih po Crnoj Gori njemu i samoj crkvi kad tad ali vrlo brzo vratiti kao bumerang – kazao je Vuković. On je istakao da su protesti protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti politička reakcija jednog društvenog subjekta u Crnoj Gori koji je izašao iz okvira autentičnog djelovanja. - Došlo je do političkog bunta i to nema veze sa vjerom. Zakon ne dira u pravoslavne zakonitosti, u pravoslavlje, već to ima veze sa potrebom i očekivanjem da svi koji funkcionišu u

okviru jedne zaokružene, pravno definisane, legalne i legitimne državne i društvene zajednice poštuju osnovna pravila kao svi ostali subjekti. Crkva nije pravoslavlje, već institucija kroz koju se provodi pravoslavni obred. Pokušaj zamjene teza dovoljno je providan. Ako se izdigne na nivo političkog, to je dokaz nečega trajućeg u Crnoj Gori, a to je da u našoj državi ne postoje samo vlast i opozicija u klasičnom smislu, nego postoje vlast i opozicija toj vlasti i, što je najgore, opozicija Crnoj Gori kao državi – rekao je Vuković. Poručio je da su danas na ispitu crnogorska samostalnost, nje-

jubav prema tadašnjoj državi - Od decembra 1980, pet mjeseci prije tog 25. maja, izabran sam za predsjednika omladine Jugoslavije. U januaru i februaru obilazio sam Kosovo i Vojvodinu. Sjećam se da su već bila krenula neka upozorenja. Vraćajući se u Prištinu, pročitao sam u tamošnjim državnim novinama na naslovnoj strani da su noć prije na putu prema Dragašu osvanule poruke „Republika Kosovo“. Ja to nijesam vidio kada sam prošao. Održao sam govor tamo u sjajnoj atmosferi, a neki su već ispisivali scenario za dane koji dolaze – sjeća se Vuković. Podsjetio se i boravka u Vojvo-

dini, kada je, kako kaže, u kabinetu tadašnjeg predsjednika Saveza komunista saznao za demonstracije u Prištini. - Pod tim tenzijama organizovali smo slet. Sjećam se da su mi u pisanju govora pomagali Pero Zubac i pjesnici one velike Jugoslavije. Sjećam se kraja manifestacije i pjesme „U ime nas iz ’50. i neke“, koju su svi pjevali i pjevaju je mnogi i danas. Već sjutradan sam odletio za tadašnji Titograd, jer sam svoje utiske želio nesvjesno da podijelim sa onima od kojih sam u Beograd i otišao, sa svojima u svom porodičnom domu i svojoj Crnoj Gori – prisjeća se Vuković.

- Dok se predsjednik Srbije pribojava ,,nove oluje“, a bivši ,,predsednik sveta“ politički bezubi vuk ,,novog Jasenovca“, u zemlji koja mu je prva dala podršku za tu funkciju. Svi samo traže kopču da se hvataju u nacionalističko kolo, dok ih položaj vjerskih zajednica u našoj državi interesuje koliko lanjski snijeg – ističu oni. Što se, kako ističu, konkretno, položaja SPC u Crnoj Gori tiče, ,,on sve više, nažalost, postaje tema za političko potku-

surivanje i nadgornjavanje uticaja na političkoj sceni, ali i u ovoj vjerskoj zajednici“. - Vjerujemo da predstavnici SPC u Crnoj Gori znaju zašto im je preko patrijarha poslata poruka iz Beograda, da ,,kumuju ovom stanju“. Šta god im srpski zvaničnici poručivali, nema rješenja položaja SPC u Crnoj Gori, van granica ove države. SPC se ponaša kao da se ništa nije desilo, četrnaest godina od obnavljanja nezavisnosti države Crne Gore i njenog pu-

na demokratska orijentacija i antifašizam. - Crna Gora pokazuje se kao država konstituisana kao dvostranačka – imamo stranke u parlamentu koje su za Crnu Goru, drugačiju u ovom ili onom pitanju, ali za Crnu Goru kao aksiom, i one stranke koje su potpuno protiv Crne Gore na ovaj ili onaj način. Sada je agresija anticrnogorskog više nego očigledna – dodao je Vuković. Na pitanje je li moguće nastaviti dijalog u tako podijeljenoj Crnoj Gori, Vuković je rekao da je parlament otvorena institucija u kojoj se razgovara, te da ima vremena za dijalog do raspisivanja izbora. - Izbori će biti provedeni kada za njih bude vrijeme po zakonu. Bili smo raspoloženi za priču o izbornim uslovima. Ulazili su, izlazili su, bojkotovali, napuštali... To je bio njihov izbor. Sve do raspisivanja izbora ima prostora za razgovore o moguće nekim promjenama – dodao je Vuković. Poručio je da za razgovor, da bi ga bilo, moraju biti raspoloženi i drugi. - Indira Gandi je davno rekla: „Ne možete se rukovati sa čovjekom koji drži stisnutu pesnicu“. Prema demokratskoj Crnoj Gori stisnuta je pesnica od mnogih u Crnoj Gori i van nje, sinhronizovano između jednih i drugih teško je možemo otvoriti i učiniti je ispruženom šakom. Naša ruka je otvorena – dodao je Vuković. I. KOPRIVICA

nog suvereniteta. A srpske političke, kulturne i vjerske elite nikako da se naviknu da je i Srbija država, pa po inerciji, tuđe brige brinu. Nadajući se da će tako lakše zataškati unutrašnje probleme i afere, i skrenuti pažnju s kosovskog pitanja. Maštajući da bi im Crna Gora mogla za to biti prava kompenzacija. Uzalud vam trud, nećete nikad više pokoriti Crnu Goru, niti od Crnogoraca napraviti neprijatelje Srba – zaključuju u saopštenju. N. Đ.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković o odnosima Crne Gore i Srbije

Nacionalističke poruke kao siguran glas na izborima Srbi u Crnoj Gori nijesu ugroženi. Sastavni su dio Crnogoraca, oni se osjećaju građanima Crne Gore. Ne mogu prihvatiti da se neko izjašnjava kao Srbin, živi u Crnoj Gori i ne prihvata Crnu Goru koja je temelj većinskog opredjeljenja - kaže Stojiljković

PODGORICA – Odnosi sa drugom nacijom sa stanovišta treniranja strogoće se uzimaju kao nešto za šta se proračuna da će dio biračkog tijela pozitivno reagovati. Nije to samo specifikum Srbije i Crne Gore, nego, kad kod dođu izbori, onda se karta nacionalnih odnosa upotrijebi da bi se zaradio još neki glas – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković, komentarišući aktuelne odnose između Srbije i Crne Gore. Politička elita, dodaje on, pliva na onome na čemu može da dobije neki mandat i onda gleda da to u izbornoj kampanji naduva. Ni Srbija, ni Crna Gora, smatra on, neće otići predaleko zato što, kako kaže, i Vučiću i Đukanoviću gazde stanuju izvan Beograda i Podgorice.

VEZA SA SRPSKIM KORPUSOM

Stojiljković, koji je bio višegodišnji predavač na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, kaže da ne razumije polarizaciju, pri kojoj - izjasniti se kao Crnogorac znači ukinuti svaku vezu sa zajedničkim srpskim kulturnim krugom, koji je, kako kaže, njegoševski i koji nijesmo mi izmislili. – Ako je u Crnoj Gori, pozicija da Crna Gora nije suverena dok god postoji srpski instrument, a on je označen preko SPC, onda to polako vodi do pozicije da Crna Gora i Crnogorci ne treba da imaju bilo kakve veze sa srpskim porijeklom i da je Srbija uvijek potencijalna opasnost – navodi Stojiljković. To je, dodaje on, nešto što temeljno kvari odnose, to je nešto čemu ne treba pribjegavati i to neće nikom dobro donijeti, čak i ako budemo potpuno operisani od nekih integracijskih procesa u regionu. – Neće Crna Gora brže stići u Evropsku uniju ako se taj put oteža Srbiji. Da li neko misli da će kvarenje odnosa i saradnje imati benefite za Crnu Goru, sada, da budem baš bezobrazan, kada u turizmu možete da računate samo na nas – kaže profesor Stojiljković. Na pitanje ko kvari odnose između dvije zemlje, Stojiljković kaže da su to političke elite i oni kojima je to interes. – Ljudi koji su zadojeni nekom vrstom nacionalizma, velikosrpskog ili velikocrnogorskog – kaže srpski politikolog. Upitan da li vjeruje u priču o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, koju potencira dio crnogorske opozicije i vlasti u Srbiji, Stojiljković kaže da „egzistencijalno naravno ne“. – Sastavni su dio Crnogoraca, oni se osjećaju građanima

Zoran Stojiljković

Crne Gore. Ne mogu prihvatiti da se neko izjašnjava kao Srbin, živi u Crnoj Gori i ne prihvata Crnu Goru koja je temelj većinskog opredjeljenja. Ali mislim da treba komotno da se osjećaju. Ipak, ta svijest o Crnoj Gori u dijelu njenog rukovodstva, da Crna Gora nije samostalna ukoliko postoji ta prijetnja srpskog korpusa i priča o zajedničkom porijeklu - to ne mogu da prihvatim – kaže beogradski profesor. Stojiljković navodi i da ne treba da postoje dvostruki aršini kada su u pitanju odnosi. - Crna Gora ne prihvata da mi govorimo o tome da li Srba ima u adekvatnom broju u procesima, i u službama i strukturama vlasti u Crnoj Gori, ali su vrlo osjetljivi kada se počelo pričati o broju Crnogoraca na rukovodećim odnosima. Ne mogu postojati dvostruki aršini – navodi on. Druga je stvar, kaže Stojiljković, ono što je legitimno, i što je u interesu srpskih vlasti – a to je da se skoro 30 odsto ljudi u Crnoj Gori izjašnjavaju kao nacionalna manjina. – Onda je interes Srbije za kvalitet života, za prava onih koji se opredjeljuju kao Srbi legitiman, s tim što on koristi sredstva koja ne treba da povrijede osjećaje onih koji se izjašnjavaju drugačije i da zalazi u nešto što je suverena državnost Crne Gore – navodi Stojiljković, dodajući da Crna Gora neće zaokružiti svoj državni identitet dok god taj srpski korpus ne integriše u njega, a „taj srpski nacionalni korpus shvati da živi u građanskoj, multietničkoj Crnoj Gori“. Na pitanje da li je Vučićev sastanak sa Irinejom i planovi o spašavanju srpskog naroda u Crnoj Gori dio predizborne retorike, Stojiljković kaže da Crna Gora nije visok prioritet srpske politike, ali ni obratno. – Ja sam protiv koketiranja politike sa religijom i crkvenim velikodostojnicima i posebno sam protiv toga kada se radi o vremenu izbornih odluka – navodi on.

KOKETIRANJE CRKVE SA POLITIKOM

Upitan da li je onda crkvi mjesto u politici, Stojiljković kaže

da crkvi ne pripada mjesto u dnevnoj, operativnoj politici, stranačkim aktivnostima ili podršci „ovom ili onom političaru“. – Ali crkva ima pravo da se bavi svjetskim, ovozemaljskim pitanjima kad se radi o ključnim interesima i vrijednostima. Obožavam papu, ima veoma naglašenu socijalnu crtu – ocjenjuje Stojiljković, dodajući da se, nažalost, naši sveštenici nikad ne bave time što je gomila ljudi na ivici gladi, životno nesigurna. – Ne bave se nejednakostima, bahaćenjem onih koji su se naglo obogatili i koji se drže vlasti, zato što su u dobrom dijelu i oni takvi – zaključuje Stojiljković. – Odgovornost MCP je da se drži granice u kojoj se briga naroda za vjerske slobode ne prenosi u koketovanje sa političkim opcijama – zaključio je on.

KOMPROMIS KAO PORAZ

Na pitanje da li bi trenutni odnosi mogli dugoročno da utiču na njihovu stabilnost, Stojiljković kaže da mu ovo liči na familiju koja ne može da se obuzda, pa komšije zovu policiju. – Ovo je počelo da biva problem sa stanovišta uključivanja regiona u evropske integracije, i to već ima na niskom profil u i re a kc i j e e v ro p s k i h zvaničnika – ističe Stojiljković, dodajući da su i Srbija i Crna Gora, prema posljednjim istraživanjima, pali na nivo hibridnih režima. -Takvi poretci se održavaju jer obećavaju da će u postratnim područjima očuvati nekakav mir i oni žive tako što malo izazivaju, malo rješavaju konflikte. Na sreću, ne pitaju se samo Đukanović i Vučić, ali je ovdje u Srbiji stvorena klima da nešto sa crnogorskom politikom prema Srbiji nije u redu. Po prvi put u značajnijem obimu možemo vidjeti neku vrstu averzije koja se primitivno izrazila kroz poruke političara da Crnogorac ne može biti funkcioner. Gubi se svijest o potrebi za kompromisom i dijalogom, a ovo postaju dio kulture u kome se kompromis smatra porazom – zaključio je Stojiljković. Jovana ĐURIŠIĆ

Aktuelnosti

Poneđeljak, 25. maj 2020.

MUP i MVP sprovode program povratka pomoraca

Stiglo još deset putnika PODGORICA - Grupa od deset naših pomoraca vratila se kasno preksinoć u Crnu Goru u okviru programa povratka pomoraca koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade

Crne Gore. Precizirali su da su pomorci, koji su plovili za više kompanija, dvojica na teretnim brodovima, a osmoro na stranim kruzerima, doputovali preko Amsterdama, Frankfurta, Zagreba i Dubrovnika. U Crnu Goru su ušli na

Stabilno poslovanje Rudnika uglja Pljevlja uz rekordnu dobit

Popadić: Zbog korone smanjujemo obim investicija Kompanija je u posljednje četiri godine uspjela da tri puta popravi rezultate na tržištu široke potrošnje i dostigne više od 141 hiljadu tona na kraju prošle godine PODGORICA - Rudnik uglja Pljevlja stabilno je poslovao u prošloj godini uz rekordnu dobit, saopštio je njegov izvršni direktor Slavoljub Popadić i dodao da će aktuelna situacija sa korona virusom ove godine uticati na smanjenje obima investicija. - Prošlu godinu obilježilo je stabilno poslovanje praćeno rekordnom proizvodnjom otkrivke, što je doprinijelo stabilnoj i sigurnoj isporuci uglja našim strateškim partnerima, prije svega Elektroprivrede, kao i partnerima na tržištu široke potrošnje - rekao je Popadić za list Elektroprivrede. On je kazao da je tokom prošle godine kompanija isporučila ukupno 1,56 miliona tona uglja, dok je najvećem kupcu Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno 1,42 miliona tona. - Rezultati na otkrivci su bili 14 odsto bolji od plana za prošlu godinu, a čak 32 odsto bolji od rezultata u istom periodu 2018. godine. Ukupno smo realizovali 7,5 miliona metara kubnih čvrste mase otkrivke i ovo su rekordni rezultati u dosadašnjem poslovanju Rudnika precizirao je Popadić. Kompanija je, kako je na-

veo, u posljednje četiri godine uspjela da tri puta popravi rezultate na tržištu široke potrošnje i dostigne više od 141 hiljadu tona na kraju prošle godine. - To je za Rudnik jako važno i znači dodatni prihod vrijedan preko šest miliona eura - dodao je Popadić. Prema preliminarnim finansijskim rezultatima, Rudnik je u prošloj godini ostvario dobit od 9,5 miliona, što je 45 odsto bolje nego u 2018. godini, i što je još jedan od rekorda u 67 godina poslovanja Rudnika. Popadić je, govoreći o proizvodnji uglja u ovoj godini, kazao da je ona planirana u količini od 1,6 miliona tona, tačnije za potrebe TE Pljevlja 1,46 miliona tona, a za potrebe široke i industrijske potrošnje 142 hiljade tona uglja. Za ovu godinu planirana je eksploatacija otkrivke u količini od 7,1 milion kubnih metara. - Svih ovih rezultata i rekorda ne bi bilo bez realizovanih investicija u zadnjih par godina - smatra Popadić. Rudnik je, kako je naveo, ulaskom u EPCG grupu dobio dugo željenu finansijsku i proizvodnu stabilnost i odvažno ušao u nabavku nove mehanizacije i izgradnju ključnih objekata. R. P.

Graničnom prelazu Debeli brijeg. - Od izbijanja pandemije novog korona virusa u Crnu Goru su se u okviru programa koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova vratila 323 naša pomorca – podsjetili su oni.

N. Đ.

Dio pristiglih pomoraca

Bankarski ombudsman o posljedicama pandemije korona virusa

Kalač: Neophodni povoljniji uslovi kreditiranja PODGORICA - Povoljniji uslovi kreditiranja neophodni su za ublažavanje negativnih posljedica pandemije korona virusa, nastavak privredne aktivnosti i pokretanje novih projekata, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju likvidnosti privrede, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalač. - Od uslova kreditiranja u velikoj mjeri zavisi stanje naše privrede, s obzirom na to da su bankarski krediti dominantan način obezbjeđenja potrebnih sredstava za rad preduzeća. Neophodni su povoljniji uslovi kreditiranja za ublažavanje negativnih posljedica pandemije - rekao je Kalač agenciji Mina biznis. On je, prenosi Antena M, dodao da se u narednom periodu očekuje produžetak postojećih mjera za suzbijanje negativnih posljedica pandemije, dok bi nove olakšice doprinijele očuvanju ekonomske aktivnosti, njenom rastu i likvidnosti privrede. - Očekivanja idu u pravcu lakših procedura za dobijanje kredita, dužeg grejs perioda i jeftinijih kredita. To se prvenstveno odnosi na mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine većinu naše privrede kazao je Kalač. Bankarskom sektoru su, prema njegovim riječima, po-

Halil Kalač

trebne i druge mjere, poput subvencija, poreskih i drugih olakšica. - Sa posljedicama pandemije se, pored bankarskog sistema, uspješno mogu nositi i drugi sistemi, kao fiskalni i monetarni. Neophodna je sinergija svih sistema društva za očuvanje od posljedica pandemije i dalji razvoj u

Najava predsjednika Opštine Tuzi

Đeljošaj: U pripremi novi paket mjera od pola miliona

PODGORICA - Dva mjeseca nakon što je u jednom danu registrovano 15 slučajeva korona virusa, zbog čega su građani morali u karantin, situacija u Tuzima je stabil-

na i trenutno nema aktivnih slučajeva, prenosi Antena M. Iz Opštine poručuju da je u pripremi novi paket ekonomskih mjera vrijedan pola miliona eura, a u fokusu će biti poljoprivreda. Predsjednik te opštine Nik Đeljošaj zadovoljan je odgovornom reakcijom građana, volontera i privrede u toku najtežih dana epidemije. Naglašava da je bilo bitno zadržati ekonomsku aktivnost. - Mi smo pojedinim sektorima privrede omogućili da funk-

cionišu i u tom periodu, a sve u saradnji sa NKT-om, pošto se u našoj opštini nalaze veliki distributivni centri iz kojih se mnogi snadbijevaju osnovnim životnim namirnicama. U to vrijeme, još nijesmo imali veliku količinu poljoprivrednih proizvoda, ali ono što je bilo, pokušali smo da otkupimo i da distribuiramo na tržište, dok su pojedini proizvođači donirali proizvode opštini - kazao je Đeljošaj. Đeljošaj najavljuje i novi paket ekonomskih mjera.

- Za poljoprivredu smo pripremili paket mjera od skoro pola miliona eura do kraja ove godine. Oslobodili smo proizvođače od plaćanja poreza na nepokretnost zemljišta. Dodatnih sto hiljada eura smo predvidjeli za skladištenje viška poljoprivrednih proizvoda - kazao je on. Od početka epidemije, u Tuzima je registrovano 37 slučajeva oboljevanja od korona virusa, a građani najmlađe crnogorske opštine proveli su 21 dan u karantinu. N. Đ.

promijenjenim okolnostima - naveo je Kalač. On smatra da je potrebno i jačanje osnovnih strategija društva. - Potrebno je i da jačamo kao društvo znanja, jer tako možemo slijediti četvrtu tehnološku revoluciju koja je u toku - poručio je Kalač. On je saopštio da je bankar-

ski sistem u prvom kvartalu ove godine bio stabilan i likvidan, kao i da su takvi trendovi nastavljeni i u drugom tromjesečju. - To ne znači da nijesu prisutne neizvjesnosti od budućih ekonomskih dešavanja kod nas, u bližem okruženju i svjetu, kada je u pitanju negativan uticaj pandemije korona virusa - rekao je Kalač. On je dodao da ohrabruju podaci da su prosječna likvidna sredstva banaka u martu iznosila 955,8 miliona eura, kao i da je koeficijent likvidnosti za bankarski sistem u cjelini, na dnevnom i dekadnom nivou, bio iznad propisanih minimuma. Podaci Centralne banke (CBCG), na koje je podsjetio Kalač, pokazuju da je bilansna suma banaka na kraju marta iznosila 4,57 milijardi eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan kapital banaka na kraju marta iznosio je 609,8 miliona eura, što je rast od 17,6 odsto na godišnjem nivou. - Na osnovu tih podataka može se zaključiti da bankarski sektor ima potencijal i strukturu da može da odgovori na izazove pandemije korona virusa - kazao je Kalač. N. Đ.

Ekonomija

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Generalni sekretar Udruženja banaka o izmjenama Zakona o platnom prometu, koje će uskoro „krenuti“ ka Vladi

Žiro račun će zamijeniti šifra Kod nas je tradicionalno povjerenje u banke koje klijente servisiraju i po mnogim drugim pitanjima osim transakcionih računa, tako da će trebati puno vremena da bi neka treća strana mogla značajnije da uzme dio tržišta od banaka, kaže mr Bratislav Pejaković Bratislav Pejaković PODGORICA – Kada budu usvojene izmjene Zakona o platnom prometu, o kojem je završena javna rasprava i uskoro bi trebalo da „krene“ prema Vladi, banke bi trebalo da dobiju konkurenciju u platnim uslugama. Generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da smatra da će proći dosta vremena dok neko uzme bankama značajniji dio tržišta u platnom prometu. - Kod nas je tradicionalno povjerenje u banke kod ove vrste usluge. Banka servisira klijenta i po mnogim drugim pitanjima osim transakcionih računa, tako da će trebati puno vremena da bi neka treća strana mogla značajnije da uzme dio tržišta od banaka smatra on. U novom zakonskom tekstu, koji je ovih dana u formi nacrta sa izvještajem sa javne rasprave objavilo Ministarstvo finansija, ima niz novina koje su usklađene sa najnovijom evropskom praksom i koje će, kako je ocijenjeno, stvoriti uslove za inovacije i konkurenciju, sigurnija plaćanja, povećanu zaštitu potrošača, a uvode se i „novi igrači“ na tržište platnih usluga.

NOVE USLUGE

Pejaković kaže da su izmjene zakona predviđene Programom o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. - Uvođenjem novih platnih usluga ovo tržište se otvorilo i novim pružaocima ovih usluga mimo banaka. Kao i banke, ti novi pružaoci usluga moraju da ispune tehničke, organizacione i druge uslove Centralne banke. U zemljama koje su već implementirale PSD2, kao novi pružaoci platnih usluga su uglavnom informatičke kompanije - pojašnjava on. Zakonski tekst, kako kaže, ima dosta novina. - Jedna od njih je da će građani ili firme umjesto sadašnjeg oblika žiro računa u pojedinačnim bankama imati jedinstvenu identifikacionu oznaku - šifru. Izmjene su posljedica promjena tehnološkog razvoja, a proklamovane Direktivom EU 2015/2366 o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu PSD2. Ova direktiva definiše jače zahtjeve regulatora u vidu unapređenja zaštite pružaoca i korisnika platnih usluga. Definisane su na nov način usluge iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu za plaćan-

je - kaže Pejaković predstavljajući novine u zakonskom tekstu. Na pitanje da li je Udruženje banaka konsultovano oko izrade ovog zakona, njegov generalni sekretar kaže da je bilo malo prostora za intervenciju jer je u pitanju harmonizacija. - U pitanju je harmonizacija propisa sa direktivama i malo prostora za intervenciju, ali u domenu mogućeg i pripreme sistema za implementaciju usvojena je primjedba Udruženja banaka za odlaganje primjene za dvije godine od stupanja zakona na snagu. Razlog je zahtjevnost donošenja podzakonskih akata i tehničkih izmjena na sistemima - pojašnjava Pejaković. Udruženje, preko Odbora za platni promet, je dalo veliki broj komentara u cilju jasnijih definicija pojedinih članova da bi bilo u duhu našeg jezika i izbjegavanje tumačenja mimo duha samog zakona. Cilj je da imamo jasan dokument za sve. - Važna je kompatibilnost sa zakonima koji su već u upotrebi - kod rješavanja pitanja raskida ugovora koji je definisan i Zakonom o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga. Regulator je

Prosječno mjesečno promet 1,16 milijardi eura Za četiri mjeseca tekuće godine, zaključno sa aprilom, ukupan platni promet bio je 4,6 milijardi eura, što je 300 miliona manje nego u istim mjesecima prošle godine. Podaci Centralne banke pokazuju da je u januaru tekuće godine platni promet bio 981 milion eura, a u istom mjesecu prošle 865 miliona. U februaru tekuće bio je 1,18 milijardi (1,13 milijarde), u martu 1,37 milijardi (1,27 milijardi) a u aprilu 1,11 milijarde (1,66 milijardi eura). Dobijaju li banke konkurenciju?

Besplatan izvještaj o svim računima Izmjene predviđaju i da banke klijentu daju sveobuhvatni izvještaj o stanju na njegovim računima u svim bankama i to bez nadoknade. Pejaković kaže da su klijenti i do sada dobijali izvještaje po upitu, ali u jednoj banci. - Novim zakonom na mjesečnom nivou imamo uvođenje nove usluge pružanja informacija o računu, gdje se omogućava kli-

povodom ovog pitanja u čl. 8 Zakona o platnom prometu definisao primjenu drugih zakona uz naglašavanje Zakona o obligacijama - kaže generalni sekretar UBCG.

SPOROVI

U zakonskom tekstu je planirano osnivanje komisije za vansudsko rješavanje sporova u platnom prometu, a Pejaković kaže da alternativno rješenje spora ne utuče na pravo pokretanja sudskog postupka. - Korisnik platnih usluga ima pravo na ispravku neautorizovane platne transakcije ili pogrešno izvršene platne transakcije samo ukoliko svog pružaoca platnih usluga o tim transakcijama obavijesti odmah nakon saznanja. Dok u slučaju značajnog operativnog ili sigurnosnog incidenta pružaoci platnih usluga dužni su da, bez odlaganja, o tom incidentu obavijeste Centralnu banku. Pružalac platnih usluga dužan je i da, u odgovoru na prigovor, korisnika platnih

jentima da imaju sveobuhvatni pregled svih informacija vezanih za sve račune za plaćanje koje posjeduju. Korisniku platnih usluga omogućava se da odluči gdje i pod kojim uslovima želi da pristupi svojim finansijskim podacima i da na osnovu konsolidovanih podataka odluči kako da vodi svoje finansije objašnjava generalni sekretar UBCG.

usluga uputi na mogućnost podnošenja prigovora Centralnoj banci i na mogućnost alternativnog rješavanja spora u skladu sa članom 56f ovog zakona. Zakonom je definisano da u slučaju problema kod transakcije, pružalac platnih usluga je dužan da dokaže da je sprovedena provjera autentičnosti platne transakcije, da je ona pravilno evidentirana i proknjižena i da na izvršavanje platne transakcije nije uticao tehnički kvar ili drugi nedostatak - objašnjava Pejaković. Na pitanje koliko je do sada bilo sporova u platnom prometu, generalni sekretar ističe da postojeća zakonska rješenja takođe ukazuju na puteve rješavanja sporova, tako da sada imamo samo ojačavanje. - Obično se sporovi i kada se pojave, a nijesu česti, rješavaju u samim bankama. Korisnik platnih usluga kod koga je došlo do krađe, gubitka ili zloupotrebe platnog instrumenta, odnosno njegovog neovlašćenog korišćenja je

Zakonom je definisano da je u slučaju problema kod transakcije pružalac platnih usluga dužan da dokaže da je sprovedena provjera autentičnosti platne transakcije, da je pravilno evidentirana i proknjižena i da na izvršavanje platne transakcije nije uticao tehnički kvar ili drugi nedostatak dužan da, odmah po saznanju, obavijesti pružaoca usluge platnog prometa. Tako je bilo i u dosadašnjim propisima - pojašnjava Pejaković. Novim zakonskim rješenjem definisana je, dodaje on, i odgovornost platioca za izvršavanje neautorizovanih platnih transakcija koje su nastale kao posljedica korišćenja izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta ili njegove zloupotrebe. Podsjetimo, kako je Pobjeda već pisala, prema predloženom rješenju platilac može biti obavezan da snosi gubitke povezane sa neautorizovanim platnim transakcijama najviše do 50 eura. Nije, kako je objašnjeno u obrazloženju zakonskog prijedloga, dužan da snosi gubitke ni do 50 eura u slučajevima ako: gubitak, krađu ili zloupotrebu platnog instrumenta platilac nije mogao otkriti prije izvršavanja neautorizovane platne transakcije, ako je ona posljedica radnje ili propusta zaposlenog agenta ili ogranka pružaoca platnih usluga ili lica kojem su aktivnosti pružaoca platnih usluga eksternalizovane. Ako pružalac nije obezbijedio sredstva za dostavu obavještenja o gubitku, krađi ili zloupotrebi platnog instrumenta... Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 25. maj 2020.

skandalozno: Uništena mermerna ploča na spomeniku na Ravnom Lazu, u Piperima, koji simbo PODGORICA – Vandali su juče uništili mermernu ploču na spomeniku na Ravnom Lazu, koji simbolizuje otpor naroda Crne Gore fašizmu i okupaciji 13. jula 1941. godine. Na ploči su ispisana imena komunističkog rukovodstva koje je donijelo odluku o pokretanju Trinaestojulskog ustanka. Iz Uprave policije Pobjedi je saopšteno da su izašli na lice mjesta i da preduzimaju sve što je u njihovoj nadležnosti da rasvijetle ovaj slučaj i počinioce privedu pravdi. Stručnjaci, političari, partije i nevladin sektor oštro su osudili fašistički čin, navodeći da očekuju od nadležnih da uskoro otkriju počinioce i naručioce.

udar na temelje

- Sramotni, divljački i necivilizovani čin lomljenja mermerne ploče na spomeniku u Piperima podignutome u čast donosilaca odluke o podizanju prvoga antifašističkoga ustanka u porobljenoj Evropi 1941. godine - kaže istoričar Boban Batrićević, samo je nastavak novočetničkih nasrtaja na Crnu Goru i njezino narodnooslobodilačko nasljeđe. Rekao je za Pobjedu da je ,,udar na spomenik NOB-a, udar na temelje antifašističke i građanske Crne Gore, a takva Crna Gora smeta mnogima“. - Ovo nedjelo logičan je nastavak razbuktale revizionističke i pročetničke propagande i misije u Crnoj Gori koju svesrdno i otvoreno podržava SPC s partijama i organizacijama koje su joj bliske, a čiji mitropolit gotovo svaki medijski istup iskoristi da prokaže i demonizuje postignuća crnogorskih i jugoslovenskih partizana u borbi protiv nacifašizma. No, koliko gođ se trudili da zatru sjećanje na crnogorski NOB u tome neće uspjeti, jer je moderna Crna Gora rođena u vatri Trinaestoga jula – poručio je on. Čim je doznao za skrnavljenje ovog spomenika, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović se juče odmah uputio u Pipere. Kada je stigao tamo, kaže da je bio deprimiran. - Mještani samo sležu ra-

Batrićević: Nast novočetničkih Mještani samo sležu ramenima, niko nema pouzdanih informacija. Policija je dolazila. Nije ovo preko dana učinjeno jer se spomenik nalazi uz samu cestu. Počinilac bi bio primijećen. Ubijeđen sam da je to napravljeno u duboku noć, a to je sve negdje organizovano, jer očito destruktivne snage djeluju po Crnoj Gori – kazao je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović

Boban Batrićević

menima, niko nema pouzdanih informacija. Policija je dolazila. Nije ovo preko dana učinjeno, jer se spomenik nalazi uz samu cestu. Počinilac bi bio primijećen. Ubijeđen sam da je to napravljeno u duboku noć, a to je sve negdje organizovano, jer očito destruktivne snage djeluju po Crnoj Gori – smatra Simović.

Slobodan Simović

Na snazi je, prema njegovim riječima, primitivizam i varvarizam – mermerna ploča je izmrvljena, polomljena u paramparčad. - Bijes je iskaljen na jednom veličanstvenom spomeniku gdje je donešena odluka da se narod Crne Gore 13. jula 1941. godine digne na oružje protiv fašizma. To je primjer kakvog nema u istoriji ljudskog roda, tada se patriotska iskra razgorjela do punog izražaja. To je bilo veličanstveno – kazao je on. Podsjeća da su na ploči ispisana imena komunističkog rukovodstva, pokrajinskog komiteta, KPJ za Crnu Goru, Bosnu i Sandžak. Dodaje da ovaj slučaj ne treba posmatrati izolovano, podsjećajući kako su se nedavno u B i j e l o m Po l j u l o m i l e crnogorske zastave. - Takvih i sličnih primjera

imamo još. To je sinhronizovana, uigrana aktivnost, aktivnost ekstremnih nacionalističkih snaga koje su usmjerene na društveno biće Crne Gore u nastojanju da nanesu što više zla i da Crnu Goru skrenu sa njenog strateškog puta. Društvo mora da se ozbiljnije okrene sebi, jer su to naše sopstvene slabosti. Spomenik pripada državi, ne pripada nijednoj partiji, niti grupaciji.

fašizam

Uništiti spomenik, uništiti kulturu, znači uništiti državu, i to je suština. Napad na spomenik je napad na državu – rekao je on. Počiniocima je poručio ,,da se vrate u pamet, jer na ovaj način ruše i sebe i državu“. Iz Centra za demokratsku tranziciju poručeno je da ovaj napad na temelj Crne Gore znači i napad na sigurnost

Spomenik u Piperima nakon nasrtaja vandala

svakog građanina i građanke, znači sijanje straha i poziv na sukob. Kako kažu, crnogorsko društvo, odnosno svi njegovi akteri ne smiju pokazati ni najmanju toleranciju na pojave ovoga tipa, jer bi to značilo da tolerišu konačan raspad bilo kakvih pozitivnih vrijednosti. - Fašizam u Crnoj Gori nije prošlost nego činjenica. Godinama unazad, uz mlake reakcije države, ovdje se veličaju pomagači i sluge fašista i nacista, ratni zločinci iz dva prethodna rata i zločinačke ideologije sa željom ,,obrazovanja“ nekih novih klinaca koji će obaviti ono što nijesu uspjeli njihovi ideološki preci. Država je dužna da nam

Prošle godine osvanuo kukasti krst na spomeniku borcima na Trijepču

Oskrnavljeno spomen-obilježje na Trijepču

Krajem marta prošle godine na spomenik borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora sa područja Pipera iscrtan je kukasti krst. Riječ je o dijelu spomen-kompleksa na Trijepču, koji je podignut 1967. godine, a obnovljen 2001. Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Pipera Milutin Ljumović tada je za Pobjedu kazao da se nešto tako do tada nije desilo i da je to suprotno tradiciji Pipera. Ljumović je tada upozorio da je plato oko spo-

menika na Trijepču osvijetljen reflektorima, ali da nema video-nadzora, pa nije lako utvrditi ko je mogao da zloglasnim simbolom oskrnavi spomenik rodoljubima iz Drugog svjetskog rata. Na pitanja Pobjede o toku istrage povodom skrnavljenja spomenika u Piperima, iz Glavnog grada je tada saopšteno da taj slučaj nije u nadležnosti Komunalne policije, dok iz Uprave policije nije stigao odgovor.

saopšti njihova imena i da ih procesuira shodno zakonima. Ukoliko to odlučno i brzo ne uradi, svjesno ili ne postaće saučesnik onima kojima su rat, stradanje, pokolji i etnička čišćenja nedosanjani san – rekli su oni. I tim Građanske alijanse saopštio je da je zgrožen skrnavljenjem spomenika na Ravnom lazu, koji je posvećen organizatorima Trinaestojulskog ustanka. - Ukoliko državni organi najhitnije ne reaguju, spremni smo da sami uplatimo sredstva neophodna za obnavljanje ovog spomenika, koji predstavlja jedan od simboličnih kamena temeljaca antifašističkog nasljeđa – rekli su oni.

učestali napadi

Ovo je, kažu iz Crnogorskog pokreta, po ko zna koji u nizu vandalskih činova prema spomenicima crnogorske istorije, državnim znamenjima i građanima Crne Gore koji ne pripadaju velikosrpskom klerofašizmu i koji su privrženi svojoj otadžbini, Crnoj Gori. Podsjećaju da je 13. jul 1941. godine najsvjetliji primjer otpora nadolazećem fašizmu u prvim godinama Drugog svjetskog rata, te da je

tavak nasrtaja Marković: Sposobni smo da zaštitimo dostojanstvo države Premijer Duško Marković pozdravio je brzu reakciju Uprave policije i rasvjetljavanje krivičnog djela povrede ugleda Crne Gore, koje je za vrijeme obilježavanja Dana nezavisnosti počinjeno u Bijelom Polju. - Odlučnost i efikasnost policije i tužilaštva potvrđuju našu sposobnost da zaštitimo dostojanstvo države od svakog nasrtaja i očuvamo sigurnost svakog građanina i njegove porodice - objavio je Marković na Tviteru. Bjelopoljska policija uhapsila je sugrađane B. Ć. (20), R. Ć. (22) i I. B. (20) zbog krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. Kako su naveli, uhapšeni su 23. maja u vremenu između 3 i 3:20 sati, ,,polomili i bacili 13 zastava Crne Gore koje su bile istaknute na stubovima gradske rasvijete“. Njima je osnovni državni tužilac u Bijelom Polju odredio zadržavanje do 72 sata. N. Đ.

Natpis na polomljenim pločama na spomeniku

prekršaje, jer oni to nijesu. To su udari na multinacionalnu, multikonfesionalnu i antifašističku Crnu Goru i moraju se kvalifikovati kao inkriminacije širenja nacionalne i vjerske mržnje, član 370. Krivičnog zakona Crne Gore, a nije daleko ni primjena članova 372. i 373, jer nema sumnje da se radi o organizovanom napadu na ustavno uređenje i be-

zbjednost Crne Gore. Novčano kažnjavanje, koje, očito, pokrivaju i plaćaju drugi u ime izvršioca, je samo poziv na još veće kršenje Ustava Crne Gore i zakona, sa posljedicama koje nije moguće predviđeti. Ili stanite u odbranu ustavnog uređenja i građanskog mira, ili se povucite sa položaja koje ne zaslužujete – poručili su oni. N.Đ.-M.L.

Nikolić: Sljedbenici kvislinške ideologije Portparol DPS Miloš Nikolić saopštio je da najoštrije osuđuju antidržavni čin uništavanja mermerne ploče na spomeniku na Ravnom Lazu posvećenog organizatorima Trinaestojulskog ustanka, prvog u poro-

Miloš Nikolić

bljenoj Evropi. - Nažalost, gotovo vijek nakon tog herojskog čina sljedbenici kvislinške ideologije skrnave pod okriljem mraka obilježja najvećih vrijednosti Crne Gore. Sa gnušanjem osuđujemo i vandalski atak na crnogorsku zastavu u Bijelom Polju i sve učestalije pokušaje omalovažavanja crnogorskih simbola, kao i istorijskog partizanskog crnogorskog podviga u Drugom svjetskom ratu – kazao je Nikolić. Podsjeća da Trinaestojulski ustanak predstavlja istorijsku vertikalu naše državnosti bez kojeg ne bi bilo ni 21. maja, niti današnje Crne Gore. - Želimo da odamo priznanje policiji za izuzetno efikasnu akciju nakon bezumnog skrnavljenja zastave Crne Gore u Bijelom Polju, u očekivanju da će isto tako reagovati i drugi državni organi i u ovom i drugim slučajevima atakovanja na državno dostojanstvo – istakao je on.

Institut za javno zdravlje saopštio da nakon 68 dana nema aktivnih slučajeva obolijevanja od korona virusa M.BABOVIĆ

olizuje Trinaestojulski ustanak

,,zato i jasno zašto smeta onima koji baštine izdajničke, profašističke pokrete, saradnike okupatora i fašizma, nosice Hitlerovog gvozdenog krsta“. - Apelujemo na sudske organe da prestanu da vandalske činove uništavanja spomenika, državnih znamenja i napada na pripadnike drugih naroda i vjera podvode pod

Društvo

Poneđeljak, 25. maj 2020.

BEZ AKTIVNIH SLUČAJEVA INFEKCIJE: Boban Mugoša

Mugoša: Kraj epidemije moguć 2. juna PODGORICA – Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je juče da je nakon 68 dana, od prvog zabilježenog slučaja, Crna Gora trenutno bez oboljelih od kovida-19. Precizirali su da su od prekjučerašnjeg presjeka stanja, laboratorije Instituta okončale analizu 140 uzorka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije. - U Crnoj Gori u ovom trenutku nema ni aktivnih slučajeva infekcije novim korona virusom. Ukupno oboljelih od početka dešavanja je 324, a oporavljenih 315 – istakli su oni. Pobjedi je iz Instituta saopšteno da je Crna Gora jedina zemlja u kontinentalnom dijelu Evrope bez korone. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša poručio je da bi kraj epidemije korona virusa u Crnoj Gori, ukoliko ne bude novih slučajeva, mogao biti proglašen početkom juna. - Ako ne bude do drugog juna nijednog slučaja korona virusa, onda možemo reći da smo sa ovom epidemijom završili - rekao je Mugošaza Pobjedu. Građani, upozorava, moraju da prihvate da nije sve prošlo i da se moraju pridržavati svih mjera koje su još na snazi. - Ovaj virus neće nestati tek

Đukanović: Uspješno završena faza velike borbe Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović napisao je na Tviteru da se Crna Gora uspješno izborila sa korona virusom. - Nema više oboljelih! Uspješno je završena ova faza velike borbe za najsvetije vrijednosti - za ljudske živote. Državni organi i crnogorsko društvo u cjelini pokazali su zavidan nivo odgovornosti u suočavanju sa ovim novim izazovom, a zdravstveni sistem organizovanost, posvećenost i kompetentnost – istakao je on. Kako je rekao, sve državne institucije, počev od Vlade, policije, vojske, pa do lokalnih uprava, inspekcijskih i komunalnih službi, iskazali su ,,veoma ozbiljan napredak u pogledu funkcionalnosti, kao i izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i odgovornost“. - Nezamjenjivi volon-

tako i postoji mogućnost da je još uvijek tu. Mi testiramo i tražimo, a nadamo se da će

Milo Đukanović

teri, na čelu s Crvenim krstom, i izdašni donatori, mnogobrojni domaći, a važno je naglasiti i veoma renomirani inostrani prijatelji i investitori. Sve ovo je razlog za zadovoljstvo i iskrenu i duboku zahvalnost – naveo je Đukanović, dodajući da sada moramo biti isto tako odgovorni i odlučni u saniranju socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije.

tako i ostati da ga nema - rekao je Mugoša.

N. Đ.

Jakič: Dobar rezultat posljedica zajedničke borbe protiv virusa

Roman Jakič

Bivši ministar odbrane Slovenije Roman Jakič čestitao je Crnoj Gori na činjenici da u državi nema više oboljelih od korona virusa. - Još jedanput čestitke epidemiološkoj struci Instituta za javno zdravlje Crne Gore, neumornim zdravstvenim radnicima, ostalim službama, građanima Crne Gore i politici Vlade i predsjednika Crne Gore. Dobar rezultat je posljedica vaše zajedničke borbe protiv virusa i primjer dobre evropske prakse - napisao je Jakič na Tviteru.

Hronika/Društvo

Islamski vjernici počeli da obilježavaju Ramazanski bajram

Bajramsku svečanost predvodio je i održao hutbu Samir efendija Kadribašić

Kadribašić: Radujmo se jer smo svoje duše oplemenili PODGORICA - Islamski vjernici počeli su juče da obilježavaju Ramazanski bajram, a u Pljevljima je svečanost održana u sve četiri džamije, uz ograničen broj vjernika i obavezno pridržavanje mjera prevencije, poput fizičke distance i obaveznih maski, prenosi RTCG. Bajramsku svečanost u Husein-pašinoj džamiji predvodio je i održao hutbu Samir efendija Kadribašić, glavni imam pljevaljskog medžlisa. - U toku ramazana svaki napor nam je bio sladak. Skoro, pa fizički smo osjećali tu ljepotu u prsima koja se osjeti samo nakon obaljenog ibadeta, iftara ili dobrog učinjenog djela, bio to makar osmijeh ili lijepa riječ. Nakon Bajrama nastavimo makar približnim intenzitetom sve naše ibadete, zajednička okupljanja u džematu,

akcije i druženja - poručio je glavni imam medžlisa Pljevlja. Efendija Kadribašić u hutbi je poručio vjernicima da imaju razloga za radost. - Radujmo se jer smo svoje duše oplemenili, razgalili sa bistrog izvora objave napojili i riječima Poslanika nadahnuli. Danas je radost postača, iskrenih Alahovih robova koji se nadaju Njegovom rahmetu, milosti, magfiretu-oprostu i oslobođenju od vatre džehenemske - poručio je efendija Kadribašić. Nakon molitve vjernici praznik obilježavaju u krugu porodice. Ramazanski bajram jedan je od dva najveća islamska praznika. Praznuje se tri dana, a vjernici ga, dočekuju radosno, na isteku svetog mjeseca Ramazana kao krunu posta, tokom kojeg su se uzdržavali od jela, pića i loših misli.

Metalurško-tehnološki fakultet spreman da realizuje besplatne dvogodišnje master studije

Vukčević: Upisujemo 90 kandidata PODGORICA - Prijemni ispit na Metalurško- tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis na dvogodišnje master studije će biti u vidu testa sa odgovarajućim odnosom ponuđenih i slobodnih odgovora, a pitanja će biti grupisana u tri ključne naučne oblasti za svaki studijski program. Rezultati testa će činiti 40 odsto ukupnog broja osvojenih bodova, a ostatak će zavisiti od uspjeha studenta na osnovnim studijama, saopštila dekanka ovog fakulteta prof. dr Mira Vukčević. Prohodnost na master studije, dodaje ona, biće ista kao i do sada - moći će da ih upišu studenti sa završenim matičnim osnovnim studijama za taj master studijski program, kao i studenti sa završenim osnovnim studijama vrednovanim sa minimum 180ECTS na istim ili srodnim tehničkim fakultetima. - Studenti već sada pokazuju veliku zainteresovanost, tim prije što prvi put organizujemo master studije na primijenjenom studijskom programu zaštita životne sredine. Interes ne pokazuju samo studenti koji sad završavaju treću godinu osnovnih studija na matičnom Fakultetu, nego i studenati sa drugih srodnih fakulteta, ali i oni koji su završili postdiplomske specijalističke studije po starim nastavnim planovima. Činjenica da će primljenim studentima biti omogućeno besplatno studiranje na master

studijama, doprinosi tom interesu - kazala je Vukčević. Ove godine, prema njenim riječima, Metalurško- tehnološki fakultet će raspisati mjesta na dvogodišnjem masteru za sva tri studijska programa: metalurgija i materijali, hemijska tehnologija i zaštita životne sredine i to 20, 30 i 40 kandidata. - Broj traženih kandidata je prilagođen prostornim i drugim uslovima na osnovu kojih je i izdata licenca za master studije – rekla je ona. Svi master radovi na Metalurško-tehnološkom fakultetu se, dodaje Vukčević, rade kao složena eksperimentalna istraživanja. - U tom smislu, idući u susret ovom upisu, MTF je u prethodnom trogodišnjem periodu ozbiljno poradio na osavremenjavanju i popunjavanju istraživačke infrastrukture kako bi laboratorije pripremio za dolazak većeg broja studenata koji će se baviti istraživačkim radom. Kupljeno je nekoliko komada krupne istraživačke opreme, naročito u domenu instrumentalnih tehnika, kao i srednje i sitnije opreme, tako da su se stvorili dobri uslovi za istraživački rad - kazala je Vukčević. Veliki broj novih master radova, svakako, će, zaključuje ona, tražiti pojačan angažman, ne samo administracije u organizacionim jedinicama, već i na nivou tijela Univerziteta koja se bave pitanjem master studija. n.đ.

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Što je država oduzela i vratila u tri najveća slučaja zapljene imovine

Od Kalićevih do ruskih ba Crnogorski sudovi su Kalića pravosnažno oslobodili optužbi da je zajedno sa suprugom Aminom i bratom Mersudinom oprao skoro osam miliona eura stečenih prodajom droge, pa je, odlukom suda u Bijelom Polju, sva zaplijenjena imovina vraćena Rožajcu i njegovoj porodici

PODGORICA – Stanovi, vikendice, luksuzni automobili, bazeni, akcije u crnogorskim bankama, samo su dio onoga što je Uprava za imovinu zaplijenila u tri najveća slučaja zapljene imovine „Kalić“, „Šarić“ i u slučaju „Rus Khvan“ od 2010. do 2015. godine. Odlukama crnogorskih sudova, sva zaplijenjena imovina vraćena je akterima ovih slučajeva, a oni ponovo raspolažu impozantnom imovinom na crnogorskoj teritoriji.

Kalićeva imperija

Rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju u slučaju „Kalić“ Rožajcu Safetu Kaliću, država je oduzela četiri stana, šest luksuznih automobila, dva hote-

Kalićev hotel u Rožajama



Odlukama crnogorskih sudova, sva zaplijenjena imovina vraćena je akterima ovih slučajeva, a oni ponovo raspolažu impozantnom imovinom u Crnoj Gori

la, vikendice površine 467 metara kvadratnih, tržni centar, akcije u NLB banci. Za vrijeme trajanja optužbi, država je od Kalića zaplijenila stan na Svetom Stefanu od 92 m2, stan u Podgorici od 192 m2, više parcela zemljišta, ukupne površine skoro 62.000 kvadrata. Kaliću je u najelitnijem dijelu Podgorice, u naselju Gorica C zaplijenjen stan površine 150 m2, sa dvije garaže od po 18 m2, kao i stan u podgoričkom naselju Momišići od 86 m2. Za vrijeme trajanja suđenja, Kalić je ostao i bez hotela „Rožaje“, površine 2.308 kvadrata, kao i zemljišta od još 100.794 kvadrata na kojem se su se nalazile dvije zgrade hotela „Turjak“, ali i još pet drugih zgrada za odmor.

Za vrijeme trajanja optužbi Kaliću je bio zaplijenjen stan na Svetom Stefanu

Hoteli i viKendice

Osim toga, Kaliću je oduzet i poslovni prostor u Rožajama od 380 m2, dok mu je u Ulcinju zaplijenjeno zemljište od 6,255 m2 kao i objekti izgrađeni na ovim katastarskim parcelama: poslovne zgrade u vanprivredi, dječje i omladinsko odmaralište, zgrade za odmor (vikendice), pomoćne zgrade u ukupnoj površini od 457 m2. U naselju Bijela crkva u Rožajama, na površini od 9.200 m2 država je preuzela upravljanje nad benzinskom stanicom površine 500 m 2, privrednom zgradom u kojoj se nalaze objekti od 413 m2 - „Shop centar“, „Restoran“, „Auto perionica“ i „Auto kozmetika“, parkingom u površini od 800 m 2, parkom u površini 450 m2 i putem u površini od 1.500 m2.

Osim nepokretnosti, država je za vrijeme trajanja sudskog procesa od Kalića zaplijenila akcije emitenta „KRAL“ (Kristal AD Rožaje ) koje su evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji, 319.780 akcija emitenta „TURJ“ (Turjak AD Rožaje) i 1604 akcija „Kristal“ AD Rožaje, ali i 18 akcija emitenta NLB Montenegro banke AD, te 49 akcija NLB Montenegro banke AD koje su evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji. Uprava za imovinu raspolagala je i sa Kalićevih 65.500 eura, ali i šest luksuznih vozila: PMV „hummer H2W-86 OL“, „range rover“, „BMW X6“, „kombi VW multivan“, „land rover“ tip „range rover“ i „VW phaeton 5.0 V10“. Crnogorski sudovi su Kalića pravosnažno oslobodili optužbi da je zajedno sa suprugom Aminom i bratom Mersudinom oprao skoro osam miliona eura stečenih prodajom droge, pa je, odlukom suda u Bijelom Polju,

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Što pokazuje statistika Monstata

e u Crnoj Gori

h stanova azena

Stambeno-poslovna zgrada Safeta Kalića

sva zaplijenjena imovina vraćena Rožajcu i njegovoj porodici.

Šarićeve fabrike betona



da u Bijelom Polju, Šarić i Lončar su bili kažnjeni zatvorskim kaznama od pet i po godina. - Od Šarića su oduzeti objekti poslovne zgrade u kojima su smještene SUR ,,Municipium“ i kafe-bar night club ,,4 sobe“ izgrađeni na zemljištu nepokretnostima upisanim u posjedovnom listu broj 4439 KO Pljevlja i benzinska stanica „MAT Petrol“ u Pljevljima na raskrsnici Ul. Miloša Tošića i obilaznog puta u sklopu koje se nalaze zgrada sa kancelarijama, prodajnim prostorom, kafe- barom i pratećim sadržajima (ukupna površina objekta 347,23 m2) nastrešnica za manipulativni prostor pumpe (površine 390 m2) automati za točenje goriva, saobraćajnice i parking prostor, plato, ozelenjavanje (površina 3.550 m2 + 1.450 m2 + 700 m2) rezervoari za gorivo šest komada) pumpa za tečni naftni gas, auto- perionica – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za imovinu.

Od pljevaljskog biznismena Duška Šarića Uprava za imovinu zaplijenila je i dvije fabrike betona i ukupno 80 građevinskih mašina, kamiona i motornih vozila, ali i nepokretnosti - stambene jedinice na površini od 40.000 metara kvadratnih

IlustracIja

Još jedan slučaj koji je, makar kratkoročno, obogatio državne resurse, bila je imovina Duška Šarića, od kojeg su oduzete poslovne zgrade, benzinske stanice, kancelarije i prodajni prostori, ali i parcele ukupne površine 6.203 m2. Apelacioni sud u Podgorici oslobodio je krivice Duška Šarića i Jovicu Lončara, optužene za pranje 19,2 miliona eura i u presudi naveo da „nije dokazano“ da taj novac potiče od šverca narkotika. Zbog toga je i zaplijenjena imovina vraćena Šariću. Pljevljacima Šariću i Lončaru se sudilo pred Apelacionom sudom, nakon što su zbog propusta tri puta ukidane osuđujuće presude bjelopoljskog Višeg suda, a suđenje je trajalo sedam i po godina. Presudom Višeg su-

Više građevinskih mašina, među kojima su mobilno drobilično postrojenje metso minerals, mobilno postrojenje za prosejavanje, takođe su zaplijenjene u postupku protiv Šarića. Od pljevaljskog biznismena Uprava za imovinu zaplijenila je i dvije fabrike betona i ukupno 80 građevinskih mašina, kamiona i motornih vozila, ali i nepokretnosti - stambene jedinice na površini od 40.000 metara kvadratnih.

Manje razvoda u tradicionalnim sredinama

Prema podacima u Podgorici je najveći broj razvedenih brakova (291), dok u Plužinama i Šavniku u prošloj i u ranijim godinama nije registrovan nijedan razvod PODGORICA – Razvodi su češći u urbanim sredinama, pokazuju statistički podaci Monstata za prošlu godinu. Dok se u Podgorici bilježi najveći broj razvedenih brakova (291), u Plužinama i Šavniku u prošloj i godinama unazad nije registrovan nijedan razvod. Komentarišući ove podatke, psihološkinja Adriana Pejaković je kazala da jedno od objašnjenja ove pojave leži u činjenici da se radi o sredinama gdje je doživljaj braka više tradicionalan, pa razvod predstavlja negativnu pojavu za razliku od sredine kao što je Podgorica. Na podatak da u Šavniku i Plužinama nije bilo razvoda brakova u protekloj, ali ni u ranijim godinama, Pejaković je navela da na ovu pojavu možemo gledati dvojako. - S jedne strane moguće da se radi o više tradicionalnom doživljaju braka i bračne zajednice, gdje je razvod sam po sebi negativna pojava za razliku od drugih sredina, na primjer Podgorice gdje se mijenja odnos prema braku i razvodu, u smislu liberalizacije razvoda – kazala je Pejaković. S druge strane, ona ističe, da razvod sam po sebi nije negativna pojava ukoliko je opravdan i partneri nijesu više u stanju da žive zajedno. - Izgleda da se nekada tradicionalno i moderno poimanje braka suprotstavljaju i da smo i sami zbunjeni na koji način bi trebalo da se odnosimo prema razvodu. Hoće li liberalizacija razvoda ugroziti brak? Da li bi ljudi trebalo da imaju toliku slobodu? Odnosimo li se olako u posljednje vrijeme prema instituciji braka? Vidimo da je broj razvoda u zapadnom svijetu zabrinjavajuće visok i da je porodica u krizi.

Brojke

Adriana Pejaković

Da li bi trebalo da se držimo tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosti? – kaže Pejaković. Za nju su sve ovo važna pitanja oko kojih smo, kako kaže, često zbunjeni, pa stoga ni odgovor nije jednostavan. Pejaković ističe da su monogamni brak i porodica najvažnije civilizacijske tekovine. - Ukoliko se odlučimo za ovaj važan korak, bitno je znati da on sa sobom nosi i odgovornost. Danas su nam ipak na raspolaganju mnogi alati kao što je bračna terapija, razgovor, literatura itd. koji nijesu bili dostupni ranije ako iskusimo krizu odnosa – pojašnjava psihološkinja. Nije ni tradicionalan odnos, kako navodi, Pejaković, po svaku cijenu dobar. - Odnos mora biti živ, mora rasti zajedno sa partnerima i nekada zaista nije moguće da više rastemo zajedno, pa je bolje da rastemo odvojeno – to jest razvod je krajnje rješenje – rekla je Pejaković. Tako da je, kako kaže Pejaković, bitna zapravo jedna integracija gledišta o modernom i tradicionalnom braku u kojoj oba partnera mogu naći svoje mjesto i definisati značenje i značaj odnosa.

bazen od 133 kvadrata

Od Rusa Valerija Evgenjeviča Khvana oduzeti zemljište i bazen

U slučaju „Rus Khvan Evgenjevič“ u kojem je Rus Valerij Evgenjevič Khvan optužen za pranje novca, država je zaplijenila zemljište površine 923 metra kvadratna i objekte ukupne površine 468 m2. - Zaplijenjen je i bazen površine 133 m2 – navodi se u podacima dostavljenim Pobjedi. Od Evgenjeviča je država zaplijenila i zemljište od još 361 m2 i objekte ukupne površine 114m². Ipak, odlukom Višeg suda u Podgorici iz 2015. sva zaplilijena imovina vraćena je Rusu. Jovana ĐUriŠić

Razvedeni brakovi u Crnoj Gori trajali su prosječno 11 godina

Iz godine u godinu, u Crnoj Gori je sve manje sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Statistike pokazuju da u posljednje dvije godine na svaka četiri sklopljena braka jedan razveden. U Crnoj Gori su tokom prošle godine sklopljena 3.523 braka, dok je razveden 841 brak, pokazuju najnoviji podaci Monstata. - Statistika brakova u 2019. godini bilježi pad broja razvedenih brakova za 0,9 odsto u odnosu na 2018. godinu, odnosno pad sa 849 razvedenih brakova u 2018. godini na 841 u 2019. godini - pokazuje statistika. Najviše sklopljenih brakova prema izvještaju za 2019. godinu je bilo u septembru, kada je sklopljeno 435 brakova, odnosno 12,3 odsto od ukupnog broja zakonski sklopljenih brakova. Najveći broj razvoda brakova desio se u novembru (90). Razvedeni brakovi trajali su prosječno 11 godina. Prosjek godina starosti prilikom razvoda braka za žene je 38 godina, a za muškarce 42 godine. Najveći broj sklopljenih brakova zabilježen je 2013. godine, kada ih je sklopljeno 3.847, dok je najveći broj razvedenih brakova zabilježen 2018. godine, kada ih je razvedeno 849.

Ona bračnim partnerima poručuje da čuvaju, ali i puštaju da raste i razvija se ono što imaju jer to je umjetnost balansa koju svaki par mora sam b. robović naći.

Društvo

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Univerzitet Crne Gore saopštio da se broj crnogorskih naučnika na Google Scholar listi povećao za 50

Profesoricu Raičević najviše citirali PODGORICA - U prethodnih pola godine broj naučnika Univerziteta Crne Gore čiji su radovi prepoznati na Google Scholar listi, najvećem svjetskom veb pretraživaču naučnih radova, povećao se za 50 imena i sada ih ima ukupno 443, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore. Kako su precizirali, među prva tri rangirana naučnika, na osnovu citiranosti njihovih kolega iz cijelog svijeta ,,na današnji datum su redovni profesor Prirodno -matematičkog f a k u l t e t a U C G Na t a š a Raičević (10.437 citata), redovni profesor Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Duško Bjelica (9.146 citata) i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta (ETF) i nekadašnji rektor UCG i potpredsjednik CANU Ljubiša Stanković (9.011 citata). - Pored njih, u prvih deset imena, svojim radom i zalaganjem, mjesto na ovoj listi, zahvaljujući prepoznavanju

Sada se 443 naša naučnika citiraju, potvrđuje Google Scholar lista

kolega, sljedećim redosljedom, zauzeli su i dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Stevo Popović (7.461 citat), redovni profesor Prirodno matematičkog f a k u l t e t a ( P M F ) Iva n a Pićurić (6.374), redovni pro-

BIJELO POLJE: Realizovan projekat „Radom do boljeg života“

Posao za lica sa invaliditetom

fesor ETF-a i član Crnogorske akademije nauka Igor Đurović (4.904 citata), redovni profesor ETF-a Srđan Stanković (4.541 citata), redovni profesor na Biologiji P M F- a V l a d i m i r Pe š i ć (3.720), saradnik u nastavi

Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Jovan Gardašević (3.288) i prorektorica UCG i predsjednica Naučnog odbora UCG, kao i vanredna profesorica ETF-a Irena Orović (2.515 citata) – saopštili su oni. N. Đ.

Preminuo Aleksandar Janinović PODGORICA - Dugogodišnji novinar Pobjede, dopisnik iz Ulcinja Aleksandar Aco Janinović preminuo je u subotu veče 23. maja 2020. godine, a sahranjen je juče na groblju pod Bijelom Gorom. Kolega Janinović rođen je 17. aprila 1942. godine u selu Kruče – Opština Ulcinj. Osnovnu školu završio je u Ulcinju, Učiteljsku u Nikšiću, a studije srpskohrvatskog jezika i književnosti u Sarajevu. Rano je počeo da se interesuje za novinarstvo, pa je prvi tekst u Pobjedi objavio prije više od pola vijeka - 1968. godine. Saradnja sa Pobjedom, uz kraće prekide, trajala je duže od tri decenije. Osim dnevnog izvještavanja iz Ulcinja, Aco je poseban doprinos dao stalnom rubrikom Ulcinjske skice, objavljivanom dugo godina u nedjeljnom izdanju našeg lista. Upravo je dio tih tekstova, izabranih priča, osvrta, zapisa i reportaža

objedinjen u istoimenim knjigama, koje je Nova Pobjeda izdala 2017. i 2019. godine. Janinović je bio i prosvjetni, kulturni i društvenopolitički radnik. Bio je pomoćnik direktora Osnovne škole ,,Maršal Tito“, zatim direktor Centra za kulturu, član Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore i sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Ulcinja. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. R.U.-I.

Apel CDPR-a povodom predstojećeg Svjetskog dana borbe protiv pušenja

Sačuvajmo mlade od kandži duvanske industrije PODGORICA - Duvanska industrija decenijama koristi promišljenu strategiju, agresivnu i dobro finansiranu taktiku, kojom čini da cigarete i ostali nikotinski proizvodi budu što privlačniji mladima.

Detalj sa javne tribine

BIJELO POLJE – Projekat ,,Radom do boljeg života“ finansirao je Zavod za zapošljavanje Crne Gore, a sredstva su obezbijeđena iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Realizator projekta Student BP d.o.o. saopštio je da je počeo sa realizacijom 23. jula 2019. godine a da je ovih dana i završen. Ukupna vrijednost projekta iznosi 52.302,58 eura, od čega Zavod za zapošljavanje Crne Gore obezbjeđuje 49.687,45 eura, dok iznos od 2.615,13 eura predstavlja doprinos podnosioca projekta. - Projekat je u opštem smislu doprinio unapređenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju lica sa invaliditetom u opštini Bijelo Polje. Specifični cilj, odnosno svrha projekta je ostvarena kroz povećanje stručnih i radnih kvalifikacija lica sa invaliditetom uz uspostavljanje partnerstva poslovnog i civilnog sektora za otvaranje novih radnih mjesta za lica sa invaliditetom u Bijelom Polju - saopštio je za Pobjedu realizator projekta. Kako je navedeno, kroz projekat „Radom do boljeg života“ osnaženo je šest lica sa invaliditetom sa umjerenim i lakšim stepenom invaliditeta, tako što su prošli trodnevni psihološko-motivacioni trening, obavili stručno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu kod poslodavca u dužini trajanja od tri mjeseca za zanimanja kuvar, radnik u fotokopirnici/knjižari i radnik na dizajnu materijala. Nakon završenog osposobljavanja svih šest lica je radilo kod partnera na projektu u trajanju od pet mjeseci. - Tokom 10 mjeseci, koliko projekat traje, radilo se na kampanji koja je za cilj imala promociju zapošljavanja lica sa invaliditetom, kroz predstavljanje subvencija koje poslodavci imaju prilikom njihovog zapošljavanja, kao i promociju primjera dobre prakse kada je u pitanju rad i zapošljavanje ovih lica. Tako je tokom novembra i decembra 2019. godine održano pet javnih tribina, i to u Rasovu, Loznoj, Bistrici, Zatonu i centru Bijelog Polja, kojima je prisustvovalo više od 100 osoba, na kojima je poseban naglasak stavljen na primjenu standarda pristupačnosti i zapošljavanje lica sa invaliditetom - saopštio je nosilac projekta. B. ČOKOVIĆ

To su poručili iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka u susret Svjetskom danu borbe protiv pušenja koji se 31. maja obilježava pod motom „Zaštita mladih od manipulacija duvanske industrije i prevencija konzumiranja cigareta i ostalih nikotinskih proizvoda“. Kako navode iz CDPR-a, duvanska industrija dobro poznaje naučna istraživanja o smrtonosnosti pušenja, ali i afinitete mlađe generacije i na osnovu svega proračunava pristup namijenjen i blizak novoj generaciji konzumenata, od dizajniranja produkta do različitih marketinških trikova. - Namjera je da milione ljudi koji svake godine umiru od bolesti udruženih sa pušenjem nadomjesti novim konzumentima iz populacije najmlađih – ističu iz CDPR-a.

Zamka koja vodi u zavisnost od nikotina

Prema navodima ove organizacije koja se godinama bavi edukacijom u borbi protiv pušenja, ključni marketinški trikovi kojima se u svijet duvanskog dima uvlače mlađi konzumenti su različito obogaćivanje ukusa cigarete, kojima se nikotin pokušava učiniti prijemčivijim. - Ovi ukusi podstiču mlade ljude da ih probaju i navode

„Zaštita mladih od manipulacija duvanske industrije i prevencija konzumiranja cigareta i ostalih nikotinskih proizvoda“ geslo je ovogodišnje kampanje

ih da potcijene rizik po zdravlje, povremeno koristeći ove mirisne i ukusne forme cigareta, misleći da to nije štetno ni opasno, a ne shvataju da su upravo uhvaćeni u mrežu buduće zavisnosti navode iz CDPR-a. Drugi modeli koje koriste su prvlačan dizajn kutije cigareta, navodnim plasiranjem „čistijih“ proizvoda iako nema objektivnih naučnih potvrda za to. IZ CDPR-a navode da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) apeluje na sve ljude od uticaja na mladu generaciju (u pop kulturi, socijalnim

medijima, u domovima, u učionicama), da utiču na mlade i da im razotkriju manipulativne taktike duvanske industrije kojima se neprekidno nastoje napraviti nove generacije zavisnika. - Svi zajedno treba da osnažimo najmlađe da se odupru marketinškom progonu i lažima duvanske industrije i jednostavno odbiju da koriste njihove proizvode! Ta borba nije ograničena samo na obilježavanje Svjetskog dana protiv pušenja, već ona traje svih 365 dana, tj. tokom cijele godine – kažu iz ove organizacije. R.P.

Živi svijet

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Crnogorsko društvo ekologa na društvenim mrežama postavlja edukativne objave o gmizavcima „na lošem glasu“

Pravda za zmije!

PODGORICA - Edukativnim objavama preko društvenih mreža Crnogorsko društvo ekologa dijeli znanje o tome koje vrste zmija obitavaju na našem podneblju, koja su im staništa, navike... Kratke objave sa dobrom fotografijom i opisom pomoći će da ih razlikujemo, ali i da ih poštujemo. - Ideja objava je da upoznamo živi svijet oko nas. Tek tada ćemo ga bolje razumjeti, samim tim i poštovati. Što bolje poznajemo prirodne pojave ili neke životinjske vrste, to imamo manji strah prema njima, a predrasude nestaju – kažu iz Crnogorskog društva ekologa.

ZNAČAJ

ZMIJE SU KLJUČNI REGULATOR POPULACIJE GLODARA: Miš u „zagrljaju“ stepskog smuka

la Rufford fondacija. Iz ove organizacije ističu da su prijatno iznenađeni brojem fotografija i pitanja koja dolaze iz svih krajeva Crne Gore, kao i brojem znatiželjnih pojedinaca koji žele da znaju koja to zmija živi u blizini njihove kuće, da li stvarno postoje zmije koje piju mlijeko i da li su sve šarene zmije otrovne… - Zamolili smo one koji prate naše objave da nam, ukoliko sretnu bilo koju zmiju, pošalju fotografiju i informaciju o lokalitetu. Tako radimo zajedno na upoznavanju zmija i potvrđujemo lokacije na kojima ih možemo očekivati – kažu iz CDE. Na pitanje u kojoj se mjeri mijenja svijest i da li mlađa populacija, makar, ipak odlučuje da ispoštuje zmijski svijet i činjenicu da smo mi „banuli“ na njihovu teritoriju, a ne one na našu, iz CDE ističu da se stvari mijenjaju na bolje po gmizavce. - Ohrabreni smo činjenicom da se srijećemo sa sve većim brojem građana koji se ne plaše zmija i razlikuju otrovne

A. SIMOVIĆ

Objavama preko društvenih mreža žele, kako navode, da još jednom skrenu pažnju javnosti o osobinama i značaju zmija koje žive u Crnoj Gori. - To je posebno važno zato što većina ljudi i dalje osjeća strah ne samo u prisustvu, već i pri pomenu ovih životinja. Ukoliko bismo uspjeli ljudima dovoljno dobro da objasnimo i približimo život ovih bića, važnost njihove uloge u prirodi, sigurni smo da bi se ne samo oslobodili straha prenošenog s koljena na koljeno, već bi čovjek na zmije sve češće gledao s poštovanjem i zahvalnošću, prije svega zbog njihovih uloga i mjesta u prirodi, koji nama najčešće idu naruku – kažu iz CDE. Poruke o zmijama na njihovoj Instagram i Fejsbuk stranici dio su publikacije ,,Zmije Crne Gore“,koja je urađena u sklopu projekta ,,Ugroženost šargana u Crnoj Gori“ koji je finansira-

Od 15 vrsta samo tri otrovne za čovjeka B. KADIĆ

Ukoliko bismo uspjeli ljudima dovoljno dobro da objasnimo i približimo život ovih bića, važnost njihove uloge u prirodi, sigurni smo da bi se ne samo oslobodili straha prenošenog s koljena na koljeno, već bi čovjek na zmije sve češće gledao s poštovanjem i zahvalnošću – kažu iz Crnogorskog društva ekologa

Šargan najrjeđi, najteže sresti „sljeparicu“ Zmija koja je kritično ugrožena u Crnoj Gori, u Evropi još više, je šargan. Glavni problem njegove ugroženosti jeste nestajanje njegovih staništa: visokoplaninskih zaravni koje se smanjuju najviše usljed požara, dijelom usljed nepažljivog razvoja turizma. U Crnoj Gori najteže je sresti slijepu zmiju, jer živi u zemlji i izlazi van odmah nakon Slijepa zmija

kiše. Zbog podzemnog života njene oči su zakržljale. Ukoliko imamo sreće, možemo je sresti u slivu Skadarskog jezera i dolini rijeke Bojane. Zanemarujući prisustvo vrsta, od kojih mnoge i ne primjećujemo, čovjek ubrzava crpljenje resursa i tako smanjuje staništa zmijama. Ukoliko nastavimo da nepovratno trošimo šume, livade i pašnjake, pojedine populacije zmija biće trajno izgubljene.

od neotrovnih. Najveći broj fotografija nam je stigao od mlađih sugrađana. Naravno, i dalje postoje pojedinci koji ubijanje zmija smatraju iskazivanjem lične hrabrosti, dok je to ništa drugo do odsustvo kulture – kažu iz ove nevladine organizacije koja proučava živi svijet Crne Gore.

ZAMJENE

Iz CDE potvrđuju da je rasprostranjena zabluda da je svaka šarena zmija opasna. Zato često stradaju leopard smuk ili juvenilni četvoroprugasti za koje naročito starije generacije tvrde da su šarka „najgora što postoji“... Brojne zmije su na

PREPOZNATLJIVI ROG: Poskoka je teško pomiješati sa drugim zmijama

„lošem glasu“, a bezopasne, pritom i ugrožene. - Kada se sretnu sa čovjekom, zmije se pokušavaju sakriti ili

Preuveličavanje

NAJVEĆA ZMIJA EVROPE: Četvoroprugasti smuk (Elaphe quatuorlineata) i mladi primjerak sa šarama koje nestaju

Iz Crnogorskog društva ekologa podsjećaju da strah od zmija nije urođen, već se stiče. - Strah je koristan u onoj mjeri u kojoj podstiče našu obazrivost i opreznost prema ovim životinjama. Djeca do četvrte godine nemaju strah od zmija, već im naknadno biva prenesen od roditelja i okoline. Stoga, kao i svaki drugi strah, tako se i strah od zmija može prevazići. Raširenost ovog straha i nije toliko iznenađujuća s obzirom na to da je ofidiofobija – abnormalni strah od zmija prisutan kod otprilike trećine ljudske populacije. Tome doprinose i načini prikazivanja zmija u pričama, filmovima, emisijama, gdje je obično riječ o najopasnijim stvorenjima, i prenaglašenim i izmaštanim njihovim osobinama. Rijetko kada govorimo o skrivenim i uzbudljivim životima ostalih vrsta zmija koje su manje ili najčešće potpuno bezopasne po čovjeka – navode iz CDE.

pobjeći. Tek u slučaju da nemaju izbora, oslanjaju se na posljednju opciju, a to je samoodbrana koja se može završiti ujedom. Pri susretu čovjeka i zmije, u najvećem broju slučajeva iz neznanja stradaju neotrovni i bezazleni smukovi, pri čemu su neki od njih izuzetno šareni, pa bivaju pomiješani sa otrovnim zmijama - šarkom i poskokom. Ukoliko zmija ima bilo kakvu šaru na tijelu često se dešava da će je neko pomiješati sa otrovnicama. Kod nas se osim leopard smuka i mladih jedinki četvoroprugastog smuka, srijeću još nekoliko šarenih smukova kao što su smukulja, mačja zmija, ribarica. Pojedine od njih su zaštićene nacionalnim i međunarodnim propisima – kažu iz društva ekologa.

U Crnoj Gori živi 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne za čovjeka (poskok, šarka, šargan). - Prave otrovnice raspoznajemo po izraženoj cik-cak šari na gornjoj strani tijela i po dužini tijela koja se najčešće kreće od 50 do 70 cm. Sve zmije Crne Gore duže od jednog metra nijesu otrovnice. Šarku u Crnoj Gori ne možemo sresti ispod 1200 mnv, a šargana ispod 1000 mnv. Poskoka, našu najčešću otrovnicu, dodatno možemo prepoznati po jasno izraženom rogu na prednjem dijelu trouglaste glave – kažu iz CDE.

Naravno, sve navedeno, ne znači da i „opasne“ treba eliminisati. Svaka zmija ima svoje mjesto u prirodi. - Ako govorimo o zmijama iz ugla čovjekovih potreba, možemo govoriti o brojnim uslugama koje zmije pružaju čovjeku. Ovdje najviše mislimo na njihovu regulatornu funkciju u ekosistemima, gdje kontrolišu prije svega broj malih sisara, insekata, puževa. U nedostatku zmija dolazi do prenamnožavanja životinja koje, kada su mnogobrojne, mogu da nanesu velike štete ljudskim domaćinstvima, a tada se ujedno i mogućnost prenošenja nekih zaraznih bolesti znatno povećava – upozoravaju.

BALANS

CDE podsjeća da zmije na planeti Zemlji žive 150 miliona godina duže od ljudi, zbog čega su danas nezamjenljiv dio prirode. - Kao mesojedi, one su predatori mnogih grupa životinja poput puževa, rakova, insekata, riba, vodozemaca, glodara, a s druge strane su plijen krupnih beskičmenjaka, riba, vodozemaca, drugih gmizavaca, ptica i sisara. Kao i za bilo koju vrstu ili grupu životinja na Zemlji, i za zmije važi da njihovo ugrožavanje direktno remeti prirodnu ravnotežu. Iako to postaje nevidljivo i mnogima neočigledno, ne smijemo sebi dozvoliti da zaboravimo da je čovjek, i uvijek će biti, neodvojiv dio prirode - on je sam priroda. Da bi pojasnili kakav uticaj proizvodi nestanak neke vrste, prave paralelu sa funkcionisanjem ljudskog tijela. - Kao što se naše tijelo sastoji iz brojnih sistema na nivou ćelija, tkiva i organa i kao što poremećaji u jednom od djelova tijela utiču na cijeli organizam, tako je i život ljudi moguć jedino ukoliko u prirodnim sistemima koji su veći od nas samih vlada ravnoteža. Na kraju krajeva, jedino u zdravim prirodnim sistemima, zajedničkim radom organizama i prirodnih pojava mogu nastajati zdrava voda, vazduh i hrana. I da podsjetimo: u prirodi sve ima svoje mjesto, u prirodi ni jedan drugi organizam ne stvara otpad već je i najmanja čestica dio kruženja materije. U prirodi ni jedan organizam ne uzme više nego što mu je potrebno i zato je moguće postojanje ovako bogate prirode na Zemlji, koja se zasniva na balansu… I. PERIĆ

Svijet

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Kineski državni sekretar poručio Trampovoj administraciji da prestane da gubi vrijeme u borbi s koronom PEKING - Sjedinjene Države treba da prestanu da gube vrijeme u svojoj borbi protiv korona virusa i da se zajedno sa Kinom obračunavaju sa njim, a ne da rade na širenju laži i napada na zemlju, rekao je juče najviši diplomata kineske vlade Vang Ji, prenosi Rojters. Veze ove dvije velesile su oslabljene od izbijanja novog korona virusa, a administracije predsjednika Donalda Trampa i predsjednika Sia Đinpinga neprestano su trgovale oko pitanja koja se odnose na pandemiju, posebno se ističu američke optužbe za zataškavanje i nedostatak transparentnosti. Dvije vodeće ekonomije sukobile su se i zbog Hong Konga, ljudskih prava, trgovine i američke podrške za Tajvan. Državni sekretar Vang, govoreći na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare izrazio je duboko saosjećanje prema SAD-a zbog pandemije, gdje se očekuje da će smrtnost u sljedećim danima premašiti 100.000, što je najveći broj među svim zemljama pogođenim pandemijom, piše Rojters. - Nažalost, osim opakog korona virusa, u SAD se širi i politički virus. Ovaj politički virus koristi svaku priliku za napad i razbijanje Kine - rekao je Vang, koji je i kineski ministar vanjskih poslova. - Neki političari ignorisali su najosnovnije činjenice i izmislili previše laži o Kini i nacrtali previše zavjera. Ne gubite više dragocjeno vrijeme i ne zanemarujte živote -kazao je on. On je kazao i da neke američke politčke snage „uzimaju za taoca odnose između Kine i SAD i tako guraju zemlje na ivicu novog hladnog rata“. - Ono što Kina i Sjedinjene

U SAD se širi i politički virus

Donald Tramp i Vang Ji

Države treba da urade je da prvo nauče jedni od drugih i podijele svoje iskustvo u borbi protiv epidemije i pomognu svakoj zemlji da se bori s njom – poručio je Vang. Vang je kazao da Kina i SAD treba da koordiniraju makro politike za svoje države, kao i za svjetsku ekonomiju. - Kina je i dalje spremna da radi sa Sjedinjenim Državama u duhu saradnje i međusobnog poštovanja - odgovorio je Vang, na pitanje hoće li se kinesko-američki odnosi dodatno pogoršati. - Kina se oduvijek zalagala za to da kao svjetska sila snosi veliku odgovornost za svjet-

Održano prvo ročište izraelskom premijeru

Netanjahu optužen za pronevjeru, prevaru i mito JERUSALIM - Benjamin Netanjahu je juče postao prvi izraelski aktivni premijer kojem se sudi, proglašavajući svoju nevinost u hodniku prije nego što je ušao u sud kako bi se suočio s optužbama za primanje mita, pronevjeru i prevaru. Suđenje je uslijedilo samo nedjelju dana nakon što je izraelski vođa s najdužim stažom započeo rekordni, peti mandat. On je izjavio i da su slučajevi protiv njega ljevičarske zavjere kako bi ga protivnici uklonili. Netanjahu (70) je u decembru optužen za slučajeve koji uključuju poklone milionera i zbog navodnog traženja regulatornih usluga za medijske tajkune u zamjenu za povoljnije izvještavanje. Ročište je trajalo sat vremena. Sud je zakazao naredno za 19. jun, a izraelski analitičari kažu da bi suđenje moglo da traje mjesecima ili čak godinama. Demonstranti protiv Netanjahua okupili su se ispred njegove rezidencije držeći transparent s natpisom „Pre-

ski mir i razvoj. Kina i SAD imaju koristi od saradnje, a samo gubitak od sukoba - rekao je državni sekretar. Prošlog mjeseca je Misuri postala prva američka država koja je podigla tužbu protiv kineske vlade zbog postupanja s korona virusom, rekavši da je kineski odgovor na epidemiju koja je nastala u Vuhanu, donio toj državi poražavajuće ekonomske gubitke. Vang je rekao da takve tužbe nemaju nikakvu pravnu osnovu. - Današnja Kina nije Kina prije jednog vijeka, niti je to svijet - dodao je on. - Ako želite da pokvarite ki-

neski suverenitet i dostojanstvo neselektivnim parnicama i iznuđivati plodove napornog rada kineskog naroda, bojim se da ćete se samo poniziti - rekao je Vang. On je pružio snažnu podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) koja je česta meta američke kritike. - Podržati SZO znači podržati spašavanje života. To je izbor koji bi svaka zemlja koja ima savjesti trebalo da uradi – zaključio je Vang. Tramp, koji je SZO optužio da je „koncentrisana na Kinu“ zaprijetio je da će trajno zaustaviti finansiranje i preispitati članstvo svoje zemlje. (prevela J. M.)

Njemačka i Francuska se zalažu za obnovu dijaloga

Beograd i Priština i dalje faktor destabilizacije BERLIN/PARIZ - Ministri spoljnih poslova Njemačke i Francuske Hajko Mas i Žan-Iv Le Drijan izjavili su da je krajnje vrijeme za obnovu dijaloga Beograda i Prištine čiji je cilj postizanje održivog, sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma koji reguliše sva otvorena pitanja i doprinosi regionalnoj stabilnosti. U zajedničkom tekstu, koji je istog dana obajavljen u beogradskom Blicu, kosovskom listu Koha ditore i portalu KoSSev, Mas i Le Drijan su naveli da su Njemačka i Francuska spremne da pruže snažnu političku, diplomatsku i ekonomsku podršku specijalnom predstavniku za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku i njegovom timu. - U saradnji sa Srbijom i Kosovom, odlučni smo da uklonimo sve preostale prepreke. Neriješena situacija između dvije zemlje ostaje faktor destabilizacije za cijeli Zapadni Balkan, što za cijelu Evropu ima bezbjednosni značaj. Ona ometa prijeko potreban ekonomski razvoj i politički napredak - navela su dva ministra. Oni su dodali da je francuski predsjednik Emanuel Makron spreman da poslije prošlogodišnjeg berlinskog bude održan drugi samit šefova država ili vla-

da zemalja regiona u Parizu, ali da je preduslov za to spremnost dvije strane za dijalog. - Svjesni smo brojnih otvorenih pitanja koja se moraju riješiti prije postizanja sporazuma. Tu nema ni prečica ni „rješenja na brzinu“ - piše u tekstu. Mas i Le Drijan su naveli da je „ohrabrujuće vidjeti koliko pragmatično su Kosovo i Srbija do sada preko granica sarađivali u borbi protiv korona virusa“. - Pozdravljamo i odluku predsjednika Vlade Kosova Aljbina Kurtija o suspendovanju taksi od 100 odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Očekujemo da i Srbija pruži svoj doprinos. Uz to, očekujemo sprovođenje svih dogovora Beograda i Prištine u dijalogu uz posredovanje EU, postignutih od 2011. godine - napisali su šefovi diplomatija Njemačke i Francuske. Oni su ocijenili da „ovo nije vrijeme za političke manevre“ i da će „aktuelna kriza dodatno produbiti socijalne tenzije i političko nezadovoljstvo“. - Jačanje institucija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, te otvaranje ekonomskih mogućnosti za svakog, to znači ozbiljno shvatiti zahtjeve građana. To je put ka budućnosti koji mi predlažemo i na kojem želimo da budemo uz vas navodi se u tekstu.

Demonstranti u Minsku protiv šeste kandidature predsjednika

Papučama protiv Lukašenka MINSK - Oko 1.000 demonstranata okupilo se u Minsku kako bi protestovali protiv kandidature bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka za novi, šesti mandat. Mnogi su nosili papuče kao simbolični odgovor na poziv lidera protesta Sergeja Tikanovskog da „zgaze bubašvabu“, prenosi AP. Policija, koja često razbija opozicione demonstracije, danas se nije sukobila demonstrantima. Na izborima 9. avgusta Lu-

kašenko, koji je, kako piše AP, potisnuo opoziciju i nezavisne novinske medije tokom četvrt vijeka na vlasti, kandidovaće se za šesti mandat. Mnogi demonstranti su nosili maske, uprkos Lukašenkovom nazivanju zabrinutosti zbog korona virusa „psihozom“. Bjelorusija je zabilježila više od 36.000 slučajeva korona virusa, oko 75 odsto više nego u susjednoj Ukrajini, čija je populacija četiri puta veća, podsjeća agencija.

Policija u Hong Kongu uhapsila oko 180 protivnika kineskih odluka Benjamin Netanjahu

mijer kriminala“, slogan koji se takođe pojavio na nekim maskama. Netanjahu koji je na vlasti 11 godina i još tri u 1990-im, zadržao je položaj premijera kada se dogvorio o podjeli moći sa svojim glavnim protivnikom, centrističkim bivšim generalom Benijem Gancom. Kazne za primanje mita mogu biti do 10 godina zatvora ili novčana. Prevara i pronevjera mogu biti kažnjene do tri godine.

Zakon o bezbjednosti je miješanje u autonomiju HONG KONG - U Hong Kongu policija je uhapsila najmanje 180 demonstranata koji su učestvovali u nedozvoljenom protestu u nekoliko djelova grada. Prema navodima medija, demonstranti su pokušali da organizuju protest kojim izražavaju nezadovoljstvo protiv planova Pekinga da usvoji rezoluciju o pripremi nacrta zakona o osiguravanju nacionalne bezbjednosti u Hongokongu.

Policija je rasterala grupu mladih pomoću suzavca i vodenih topova. Već ima demonstranata na kraju se razišla. Ranije je Kina saopštila da je „krajnje neophodno“ da se donese zakon o nacionalnoj bezbjednosti za Hong Kong. Demonstranti u ovom gradu ovu najavu ocjenjuju kao grubo miješanje kineske Komunističke partije u autonomiju Hong Konga, ali zvanični Peking negira ove optužbe.

Kultura

Poneđeljak, 25. maj 2020.

INTERVJU: Dubravka Đurić, pjesnikinja i profesorka Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu

Medijski spektakli istisnuli su kulturu PODGORICA - Dr Dubravka Đurić, književna kritičarka, pjesnikinja i prevodilac, bavi se teorijom kulture, teorijom medija, moderne i postmoderne poezije, teorijom feminizma, umjetničkim i pjesničkim performansom. Jedna je od osnivačica i urednica časopisa „ProFemina“, a u Asocijaciji za žensku inicijativu pokrenula je Ažinovu školu poezije i teorije. Objavila je desetak knjiga poezije, šest knjiga eseja i prevela poeziju najznačajnijih američkih autora feminističke i eksperimentalne poezije. Redovna je profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu za oblast popularne kulture. POBJEDA: Održali ste predavanja i diskusije na temu poezije i pandemije kovida 19. Imate li utisak da su izmijenjene društvene okolnosti imale uticaja na pisanje i šta je bilo u Vašem stvaralačkom fokusu? ĐURIĆ: Na poziv profesorke dr Henrike Stal, rusistkinje iz Njemačke sa fakulteta u Triru, koja se sa svojim timom bavi poezijom iz raznih djelova svijeta, napisala sam kratki tekst koji sumira teme kojima sam se bavila proteklih godinu dana. Za vrijeme pandemije razmatrala sam eksperimentalnu poeziju koja narušava uobičajene narativne procedure pristup koji je u jednom trenu postao globalno uticajan, ali i pisanje dugih pripovijednih pjesama, koje je trenutno u modi. Zahvaljujući neoliberalnom imperativu demokratizacije kreativnosti, preplavljeni smo različitim vrstama tekstova, pa i pjesničkim tekstovima. Učinak toga je da su svi modeli pisanja sada dostupni i u opticaju u rasponu od najnarativnijih do najeksperimentalnijih i u svim mogućim kombinacijama. Iz postjugoslovenske perspektive, meni je to zanimljiv trend, dok u eksperimentalnim krugovima Amerike i Kanade, ovaj se model kritikuje kao novi dominantni tok, koji je apsorbovao ranije postupke eksperimentalne poezije, prije svega jezičke poezije i spojio ih sa lirskim modelom. POBJEDA: Preveli ste za cetinjski OKF poeziju Bernstina, Pelermana, Rotenberga, Rozmari Voldrop, bavite se teorijom o savremenim američkim pjesnicima. Šta možete reći o uticaju američke poezije danas na exYU prostoru? ĐURIĆ: Ana Miljanić, rediteljka, koja sada vodi Centar za kulturnu dekontaminaciju, zajedno sa istoričarem umjetnosti Brankom Dimitrijevićem,, pokrenuli su istraživanja koja se tiču

Sve ono što do skoro nije moglo biti zamislivo, sada se podstiče… posebno mržnja prema drugima, slavi se nasilje u svim opsezima i u svim domenima života… Prošlo je skoro 30 godina od ratova u bivšoj Jugoslaviji, a svi problemi su ostali isti – kazala je Đurić

MOJ STAV PREMA MEDIJIMA JE KRAJNJE NEGATIVAN: Dubravka Đurić

saradnje, razmjene i uticaja američke kulture na Jugoslaviju i nakon nje. Moja oblast je poezija. U središtu moje pažnje je poezija vezana za kontrakulturu, prije svega najpopularnija bit poezija. Pred samo proglašenje pandemije stigao je poziv iz CZKD, što je značilo da treba neka ranija rasuta istraživanja zgusnuti u jedan tekst. Ovo istraživanje je pokazalo da se zanimanje za „novu američku poeziju“ (koja obuhvata bit poeziju, poeziju renesanse San Franciska, njujoršku školu i Blek Mauntin koledž) odvijalo u dva različita istorijska trenutka. Najprije od sredine 50-ih zanimanje za bit poeziju širi se Evropom podijeljenom Hladnim ratom. Ono prelazi naizgled nepropustne granice između kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka.

POBJEDA: Prvi tekstovi i prevodi bit poezije pojavljuju se u Jugoslaviji 1960. a od kraja 70-ih američki pjesnici dolaze u Jugoslaviju, jugoslovenski odlaze u SAD. Interesovanje za američku poeziju ponovo postaje značajno na ovom prostoru početkom devedesetih? ĐURIĆ: Drugi talas uticaja dolazi nakon pada Berlinskog zida. U sklopu nove američke poezije bit poezija je najkomunikativnija, a interesovanje za nju poklapa se sa pojavom kontrakulture, pobunom mladih, seksualnom revolucijom itd. U samoj američkoj poeziji inovativne prakse konačno postaju značajne i ulaze u dominantni tok, te američka poezija ponovo trijumfalno dolazi u bivšu Istočnu Evropu. U Sloveniji i Poljskoj, na primjer,

pojavili su se pjesnici ili pjesničke formacije koje su neposredno pod uticajem njujorške škole i Frenka O’Hare. To je trenutak kada su se bivša socijalistička društva preobražavala u kapitalistička neoliberalna. Kada pogledamo koliko se u Jugoslaviji od 1952. godine a zatim i u postjugoslovenskom prostoru do danas pojavilo antologija američke poezije, jasno je da je taj uticaj poslije Drugog svjetskog rata najistrajniji i najsnažniji. POBJEDA: Bavite se istraživanjem u oblastima teorije medija, književnosti, mode i potrošačke kulture. Kako Vam, iz tog ugla, izgleda medijska scena u Srbiji, te kako ocjenjujete ulogu medija kad su u pitanju medijske i političke slobode? ĐURIĆ: Oko medijske scene u

Performativno izvođenje poezije POBJEDA: Poznati ste po izvođenju poezije na sceni. Šta možete reći uopšte o govorenju/čitanju poezije danas, o performativnim igrama, povezivanju poezije sa muzikom, plesom, glasom? ĐURIĆ: Taj model je takođe preuzet iz američke pjesničke kulture gdje se pojavio početkom 90-ih i postao globalno popularan. Fenomen ima veze i sa novim oblicima socijalizacije mladih. Ja radim prije svega sa glasom. U tom smislu mogla bih reći da nasljeđujem Katalin Ladik, mada sam do te prakse došla preko jezičke poezije Čarlsa Bernstina i Džejsa Šerija kad su 1991. gostovali u Beogradu i Novom Sadu. Ubrzo sam tom izvođenju dodala ples. Tokom 80-ih izvodila sam foto-performanse u prirodnim ambijentima, ali taj rad nije proizašao iz vizuelnih umjetnosti mada je bio u direktnoj vezi sa umjetnošću. Zato je ta praksa ostala u bezvazdušnom prostoru, ali danas ona dobija smisao jer je pjesnički performans jedno polje koje se i kao praksa i kao teorija posljednjih 15 godina artikuliše.

Srbiji mogu reći da je dobro to što još postoji nekoliko nezavisnih medija koji se mogu gledati i čitati. Moj stav prema medijima u ovom trenutku je krajnje negativan. Oni su glavni u kreiranju populističkih ideologija, koje se sada množe širom svijeta. Glavni su komunikatori najkonzervativnijih vrijednosti, čija je suština uništavanje svega emancipatorskog za šta se 20. vijek izborio: razaranje demokratskih institucija koje je na Zapadu počelo još 80-ih, sada zahvata veći dio svijeta, uništavanje sistema obrazovanja, dovođenje u pitanje ljudskih, manjinskih i ženskih prava… Sada je to globalna tendencija koja se ubrzava zahvaljujući ekonomskim krizama, a posebno je ubrzana tokom pandemije. Populizam gura kulturu na margine, a u prvi plan se postavljaju medijski spektakli. Sve ono što do skoro nije moglo biti zamislivo, sada se podstiče… posebno mržnja prema drugima, slavi se nasilje u svim opsezima i u svim domenima života… Prošlo je skoro 30 godina od ratova u bivšoj Jugoslaviji, a svi problemi su ostali isti – situacija je veoma tužna, a globalna kriza joj ide na ruku… POBJEDA: Koji glavni faktori danas determinišu karakter medija u kontekstu političkih uticaja i moći, te u čemu je suština medija u uslovima poplave masovne kulture, društvenih mreža i masovnih komukacija? ĐURIĆ: Teorija medija kritički analizira učinke i mehanizme medija. Mediji su suptilni, ali i brutalni mehanizam homogenizuje društva, a svaka

homogenizacija neke ljude uključuje a druge isključuje iz zajednice. Teoretičar televizije Džon Hartli je, mislim 90ih, koje su bile pune optimizma i vjere u bolju budućnost, uveo pojam demokratizabava. On označava učinak medijske kulture u medijskoj sferi: na primjer, reklame su posredovale ideje o jastvu, građanstvu, identitetu i pravdi. Studije medija se bave aktuelnim brisanjem razlike između privatnog i javnog. To je jasno na društvenim mrežama. Taj fenomen se povezuje sa učincima fleksibilnog kapitalizma koji obuhvataju diversifikaciju proizvodnje i tržišta, ukidanje razlike između rada i dokolice, itd. To je jasno u rijaliti programima, koji učestvuju u proizvodnji slavnih (selebriti kultura). Slava selebritija je učinak medija kao mehanizma koji ima moć da proizvede slavu. POBJEDA: Šta je, onda, sa izvornom funkcijom i demokratizacijom medija i kakav je njihov stvarni uticaj na društvene promjene? ĐURIĆ: Upravo sada jedna moja studentkinja završava zanimljiv i aktuelan rad u kojem poredi sličnosti i razlike komercijalnih i političkih brendova. Njena teza je da su političari postali zvijezde spektakla, selebriti persone proizvedeni medijskim učinkom i funkcionišu slično kao i komercijalni brendovi. U sklopu svega, demokratizacija medija koja je došla sa internetom, ušla je u fazu kada omogućava društvo post-istine – u opticaju su svakodnevno lažne informacije u količini koja ima funkciju da potpuno zbunjuje većinu građana, što omogućava političke i ekonomske manipulacije… Posebno je u sklopu toga zastrašujuća tendencija repatrijarhalizacije društva koja se posebno vidi u širokom spektru antifeminističkih populističkih diskursa, koji imaju svoj efekat u povećanom nasilju nad ženama koje društva odobravaju pa i podstiču jer mehanizmi pravne zaštite ne funkcionišu… POBJEDA: U knjizi „Politika poezije“ (Ažin, 2010) bavite se razmatranjem teme tranzicije i pjesničkog eksperimenta. Možete li reći šta je karakteristično u tom kontekstu za eksperimentalne prakse poezije u regionu? ĐURIĆ: Ta knjiga je nastala da bih na neki način istorizovala Ažinovu školu poezije koju sam osnovala sa mlađim pjesnikinjama u drugoj polovini 90-ih, kao i iskustvo rada u časopisu „ProFemina“. Ažinova škola je bila uticajna u jednom trenutku. Posebno nam je bila značajna podrška zagrebačke pjesnikinje i kritičarke Darije Žilić. Ove godine sam se ponovo malo vratila pjesničkoj praksi te grupacije i sa distance vidjela koliko smo radile u kontekstu svjetskih inovativnih tokova. Naravno i tu je američka poezija bila važna referenca, u rasponu od bitnika, preko Blek Mauntin koledža, do jezičke poezije. U mnogim novijim knjigama koje se bave inovativnom američkom poezijom, govori se o prevratničkom uticaju jezičke poezije koju je dominantni tok apsobrovao u hibridnim praksama a ta praksa ili te prakse postale su globalno uticajne – pa i u našoj postjugoslovenskoj regiji. Ljubeta LABOVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Nevenka Jovanović i Stanislava Vukčević četiri decenije zajednički uređuju dvorišta ispred svojih domova u Ulici 19. decembra pod Goricom I. MITROVIĆ

Cvjetna oaza u centru grada

Nevanka Jovanović i Stanislava Vukčević kažu da su ove godine, zbog korona virusa, imale više vremena da se posvete bašti. - Zbog korone nijesam radila, pa sam višak slobodnog vremena iskoristila da u bašti iza kuće zasadim pomalo luka, zelene salate, blitve, paradajza, ljute paprike – navodi Nevenka. - Kad su bile mjere zabrane izlaska zbog korona virusa, sve smo gledale koliko je sati, tj. do kad možemo biti u bašti – nadovezuje se Stanislava, uz napomenu da godinama nijesu sadile povrće.

Imamo raznih ruža, neke su stare i više od 20 godina, dosta saksijskog cvijeća, kaktusa, palme, šljive, višnje, smokve, breskvu, murvu, lavandu, ruzmarin, od svega ponešto. Tri godišnja doba provodimo u dvorištu. Imamo vremena i da popijemo kafu i popričamo, pođemo u trgovinu, dođu nam porodica i prijateljice. Zajedno uživamo u hladovini ispod prirodne tende od amerikanskog grožđa, rozaklije i kivija. Ljeti je ovdje znatno hladnije nego tu u centru, gdje caruje asfalt Nije mali broj onih koji na putu ka Gorici prođu pored prizemnih žutih kuća iza Gradskog stadiona, a ne znaju da se kao sakrivena između njih, krije prava cvjetna oaza. Iza raskošne ljepote te male bašte u centru grada stoji če-

tvorodecenijska pažnja, njega i ljubav prema cvijeću komšinica i prijateljica Nevenke Jovanović (64) i Stanislave Vukčević (66). Dovoljno je bilo da u vrtu ispred njihovih domova popijemo kafu sa njih dvije da osjetimo blagotvoran uticaj prirode, zbog kojeg njih

I Cezar voli cvijeće Nevenka Jovanović oplemenila je i boks ispred kuće, u kojem svoj mali kutak ima Cezar, veliki crni mješanac labradora i kane korsa. - Imamo psa koji voli cvijeće. Nikad ga ne počupa ili izgrize. Pored kućice sam mu stavila sobno cvijeće sanseverije, a na ogradi su saksije sa sezonskim cvijećem – muškatle, vrbene, petunije, begonije, pa i on uživa – navodi Nevenka. Cezar uživa u miru i hladovini

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 17 sati: Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine, Lopari, Rozdec, Rudine, Nikmaraš, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat i repetitor Zatrijebač; - od 8 do 16: dio Gornjih Vranića (Đura Čagorovića) i dio Ulice 8. marta iza Titeksa; - od 9 do 16: Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića i Branka Deletića; - od 8 do 15: dio Dahne (iza „Volvoksa“ i uz Moraču od mosta do Kolovrata) i Blok osam (Bratstva i jedinstva) i Mirka Vešovića; - od 9 do 12: dio naselja oko TS Zagorič, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vranićke Njive, Miletine Njive, Radevići, Velje Brdo, H. P. Vukovići i Gola strana.

Sunčano, do 26 stepeni Za danas je u glavnom gradu najavljeno pretežno ili djelimično sunčano. Vjetar povremeno umjeren, na udare kratkotrajno i pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna do 26 stepeni. H. P.

dvije gotovo tri godišnja doba provode na otvorenom. U dvorištu u kojem je ljeti pod lozom i kivijem znatno prijatnije nego svega stotinak metara dalje, u Ulici slobode.

ZAJEDNIČKI TRUD

Dvorište ispred svojih stanova u prizemnim kućama pod Goricom počele su da uređuju prije više od 40 godina, kada su sa muževima tu počele da žive. - Ja sam se ovdje doselila 1978. godine, a Ćaba dvije godine kasnije. Počele smo da se družimo, da pijmo kafu zajedno. Ćaba je živjela u nadi da će se brzo odseliti odavde. Ali, evo prođe 40 godina, a nas dvije još smo tu – priča Nevenka Jovanović, koja od 1996. godine kada je ostala bez muža, pod Goricom živi sa dva sina. Svoj odnos nakon četiri decenije njih dvije opisuju kao sestrinski, a stotine rascvjetalih ruža, božura, bijelih rada i raznog drugog cvijeća i drveća o kojem zajedno brinu, potvr-

Sadnja povrća u doba korone

Nevenka Jovanović i Stanislava Vukčević

đuje njihovu ljubav prema prirodi. - Čim smo doselile, počele smo da sadimo cvijeće. U početku smo sređivale prostor ispred vrata, zasadile smo loze i kivi, proširile bašte. Sve radimo zajedno – priča Nevenka. Njena prijateljica i komšinica naglašava da se ne dijele pa da svaka radi isključivo u svom dvorištu. - Volimo da pomognemo jedna drugoj, a zajednička briga o ružama najbolje se vidi na proljeće, kada procvjetaju – nadovezuje se Stanislava.

LJUBAV I UŽIVANJE

Ko ne voli cvijeće, naglašava Nevenka, ne može da radi oko njega i ne može da mu uspijeva. - Tri godišnja doba provodimo

u dvorištu. Imamo vremena i da popijemo kafu i popričamo, pođemo u trgovinu, dođu nam porodica i prijateljice. Zajedno uživamo u hladovini ispod prirodne tende od amerikanskog grožđa, rozaklije i kivija. Ljeti je ovdje znatno hladnije nego tu u centru, gdje caruje asfalt – priča Nevenka. Stanislava ističe da su dosta cvijeća poklonile i presadile jedna drugoj. - Imamo raznih ruža, neke su stare i više od 20 godina, dosta saksijskog cvijeća, kaktusa, palme, šljive, višnje, smokve, breskvu, murvu, lavande, ruzmarin, od svega po nešto – nabraja ona, a njena prijateljica Nena ističe da ujutro, čim ustane, izađe u baštu da pogleda cvijeće.

Navodeći da godinama slušaju da je zbog izgradnje novih objekata u planu rušenje kuća u kojima žive, ona kaže da bi joj sada bilo žao da dođe do toga. - Sa mnom žive sinovi. Stan nam je mali, ali navikli smo. Lijepo nam je ovdje, naročito zbog dvorišta. Đe god pođemo, nećemo imati ovu ljepotu – u strogom centru grada smo, a imamo ovakvu oazu i ovaj mir pod Goricom – priča Jovanović. Komšinica Ćaba, kaže da u stanu živi sama, a da joj redovno dolaze ćerka i sin sa porodicama. - Unučad baš vole da se igraju u ovom dvorištu, jer u stanovima nemaju ovoliko širine – poručila je Stanislava. I. MITROVIĆ

Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ dobila štampač na Brajevom pismu

Podrška inkluziji u muzičkom obrazovanju U sklopu projekta ,,Muziku u sva srca“, Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ dobila je štampač na Brajevom pismu sa neophodnim softverom. Osim toga, do kraja školske godine prvi sajt za učenje gitare www.letsplayguitar.org dobiće i verziju na crnogorskom jeziku. Radoš Malidžan, gitarista i direktor Crnogorskog gitarističkog centra, organizacije koja radi na inkluziji u muzičko obrazovanje djece sa oštećenjem i trajnim gubitkom vida, podsjetio je da je projekt „Muziku u sva srca“ pobijedio na konkursu „Za svako dobro“. - Projekat obuhvata tri segmenta: nabavku neophodne opreme, razvoj i prevod sajta za učenje gitare, koji je namijenjen slijepima i distribuciju svih didaktičkih materijala rekao je Malidžan.

Radoš Malidžan, Matija Otašević i Zoja Đurović

Kao još jedan značajan pomak, najavio je da će sajt za u č e n j e g i t a r e w w w.

Prepoznat značaj projekta PR menadžer Crnogorskog Telekoma i koordinator konkursa „Za svako dobro“ Matija Otašević podsjetio je da je glasovima građana projekat ,,Muziku u sva srca“ dobio

podršku na tom konkursu. - To projektima poput ovog daje posebnu težinu i vrijednost jer pokazuje da građani prepoznaju značaj obrazovanja i socijalne inkluzije. Na

letsplayguitar.org (prvi takve vrste u svijetu), biti preveden na crnogorski jezik prošlogodišnjem konkursu dominantno smo podržali projekte iz oblasti obrazovanja, a posebno nam je drago što ovaj projekat, osim obrazovanja, podrazumijeva i socijalnu i digitalnu inkluziju - kazao je Otašević.

do kraja školske godine. - Sajt sadrži audio lekcije o sviranju, notne zapise, zvučne primjere i sve materijale u PDF-u i na Brajevom pismu. Da bi sajt koristili svi zainteresovani - i učenici i nastavnici i samouki, potrebno im je omogućiti da dođu do materijala na Brajevom pismu kazao je Malidžan. On je naglasio da će štampač i materijali, kako sa tog sajta, tako i materijali koje će razvi-

ti nastavnici ove škole, biti na raspolaganju svima u Crnoj Gori. - Distribucija će se raditi i u saradnji sa Savezom slijepih. Nadamo se da će štampač i softver omogućiti stvaranje arhiva notnih zapisa na Brajevom pismu - kazao je Malidžan. Direktorica Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ Zoja Đurović istakla je da su toj školi, u kojoj radi oko 150 profesora i koja je rasadnik kulture i talenata, prijeko potrebni projekti poput „Muziku u sva srca“. - Mislim da se dugo godina nije o tome mislilo, tako da sam zaista srećna što je naš mladi kolega Radoš Malidžan sve ovo pokrenuo. Radujemo se što smo djeci vratili osmijeh i što će dobrobiti projekta moći da koriste svi učenici i profesori iz Crne Gore - kazala je Đurović. Projekat „Muziku u sva srca“, podržan kroz konkurs Crnogorskog Telekoma „Za svako dobro“, realizuje se u saradnji sa Muzičkom školom „Vasa Pavić“ i Savezom slijepih, a podržali su ga i Crnogorska komercijalna banka, Radio Homer, Digital DAB, Škola za strane jezike ,,Double L“ i Montenegro magazin. H. P.

PoneÄ&#x2018;eljak, 25. maj 2020.

Marketing

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 25. maj 2020.

GOSPODIN POUZDANI: Jedinstvena bokserska karije

IMAO 300 BORBI, 279 Dodatno podmlađeni i IZGUBIO spremni za žestok ritam Kraj Bistrice nakon duge neplanirane pauze jedva čekaju da počnu da igraju

NIKŠIĆ – Vjerovali su Nikšićani, kad je počeo proljećnji dio šampionata, da će sustići aktuelnog lidera i odbraniti titulu, ali nije ih krenulo kako su očekivali, a onda je njihovu rezultatsku krizu vrlo brzo, sasvim neočekivano, prekinula pandemijska kriza i već sredinom marta „plavobijeli“ su prestali da dolaze na stadion, počeli trenirati kući, po individualnim programima... Svi planovi, trenerske strategije, pale su u vodu ne samo kraj Bistrice, već i u ostalim crnogorskim klubovima i tek nakon dvomjesečne prinudne pauze izvjesno je bilo kad će ponovo ko s kim odmjeriti snage. Sada, sedmicu prije prve utakmice, u timu Nikole Rakojevića najveća je želja da se počne što prije igrati. Tako su željeli i što prije da počnu da treniraju s loptom, pa su, poštujući distancu i preporuke NKT-a, među prvima se i okupili na tri terena koja imaju na raspolaganju. - Šta da kažem, čudno prvenstvo, neplanirana i duga pauza, a onda ponovo aktuelizovane sve priče koje prate svaki šampionat. Nije realno pričati u ovom momentu o kondiciji, ni o uigranosti ekipe, tempiranju forme... Uoči meča s Komom obustavili smo uobičajeno tre-

niranje, čim smo dobili zeleno svjetlo zdravstvenih radnika počeli smo ponovo raditi, ali šta nam sve predstoji, kako ćemo se snaći u ovom ritmu čestih utakmica... velike su nepoznanice. Momci su trenirali u svojim domovima, onda smo poštujući distancu trenirali na tri terena, ali sada tek pošto je dozvoljeno da radimo u grupama sve to dobija pravi smisao. No, nama je kao i ostalim rivalima i vjerujem da ćemo se snaći u novonastaloj situaciji, kaže ukratko strateg Sutjeske Nikola Rakojević. U taboru aktuelnog šampiona titula se sada ne pominje. Ipak, Rakojević kaže da u njeno osvajanje vjeruju sve dok postoji matematička mogućnost da se ona zadrži u Nikšiću. - U suprotnom, sav naš trud ne bi imao smisla. Bilo je improvizacija, biće ih sigurno i mnogo više, ali jasno je kakav je zadatak postavljen pred momke. Sada smo zadovoljni što nam je omogućeno da počnemo trenirati i važno je da su momci željni igre. Prošli smo dosadašnji dio ovih specifičnih priprema bez većih povreda i ako zanemarimo lakše povrede iskusnijeg Vukovića i mlađanog Janjića, za očeivati je da nastavak šampionata očekujemo u punom sastavu, kaže

Bundesliga, 27. kolo

šef stručnog štaba aktuelnog šampiona. U toku zimske pauze Nikšićani su prvi tim pojačali četvoricom omladinaca, golmanom Dubljevićem, ali i njegovim prezimenjakom u polju, te Dubljevićem i Bojovićem. Nedavno su priključena još tri njihova vršnjaka: Vuković, Pajović i Đukanović. To znači da će Sutjeska, u poređenju sa prvim dijelom sezone imati sedam talentovanih fudbalera u svojim redovima. - To što nam se pruža prilika da imamo po pet izmjena u toku meča dobro je za mlade igrače. Logično je da će češće dobijati priliku da se pokažu, da će je iskoristiti, a imaćemo i dužu klupu. Prema svojim obavezama ti se momci dobro odnose i vjerujem da ćemo priređivati dobre partije, zaključuje Rakojević. Ciger je bio jedini stranac u redovima Sutjeske kada je zavladao korona virus, vratio se u Srbiju, a pošto mu brzo i ističe ugovor po svemu sudeći njega više nećemo gledati u plavo-bijelom dresu. Ne smije se zanemariti da su Nikšićani i dalje u igri za oba trofeja (iako imaju 11 bodova zaostatka u odnosu na aktuelnog lidera) i sasvim je izvjesno da će u narednih nepuno dva mjeseca morati da odigraju najmanje 15 mečeva. Ra. P.

Rezultati Šalke - Augzburg 0:3 (0:1) (Leven u 6, Sarenren-Baze u 76, Kordova u 90+1) Majnc - Lajpcig 0:5 (0:3) (Verner u 11, 48, 75, Poulsen u 23, Sabicer u 36) Keln - Fortuna Dizeldorf 2:2 (0:1) (Modeste u 88, Kordoba u 90+1 - Karaman u 41, Tomi u 61)

Šalke u velikoj krizi Kriza Šalkea nastavila se i u 27. kolu Bundeslige. Šalke je i dalje samo na jednoj bundesligaškoj pobjedi u 2020. godini. Tim iz Gelzenkirhena se nalazi u ozbiljnoj krizi, što je potvrdio poraz od Augzburga 3:0. Gostima gori pod nogama i morali su da jure brejk. Olakšanje je stiglo već u šestom minutu kada je Eduard Leven odlično izveo slobodan udarac i doveo Augzburg u vođstvo. Drugi gol je postigao SarenrenBaze u 76. minutu, koji je iskoristio slabu reakciju dva defanzivca Šalkea, pa je golman

Šubert drugi put savladan. I trećem golu Kordove je prethodila smušena igra domaćih, a Venecuelanac je to umio da kazni. Fudbaleri Kelna i Fortune remizirali su, a ovaj meč je obilježila nevjerovatna luda završnica u kojoj je domaći tim uspio da izbjegne već viđeni poraz. Fortuna je došla do vođstva u 41. minutu preko Karamana, ali najzanimljivije stvari viđene su, ipak, u drugom poluvremenu. U 59. minutu je Ut propustio priliku da pogodi za izjednačenje, a kada je Tomi dva minuta kasnije duplirao prednost, čini-

lo se da je sve riješeno i da bodovi odlaze u Dizeldorf. Ipak, Keln je odigrao furiozno u završnici i sa dva brza gola se izvukao. Prvo je Modeste u 88. minutu pogodio za 2:1, da bi potom Kordoba glavom u nadoknadi postavio konačan rezultat. Fortuna je tako zabeležila četvrti uzastopni remi u Bundesligi I propustila je priliku da se značajno približi Majncu na tabeli. Lajpcig je kao i u prvom dijelu sezone deklasirao Majnc (5:0). Igrač utakmice je Timo Verner, koji je ponovo postigao hettrik, baš kao i u prvom susretu. Goleadu je otvorio goleadu na Opel areni u 11. minutu. Do kraja prvog poluvremena su razliku povećali Jusuf Poulsen i Marsel Sabicer, a opsada Majncovog gola se nastavila i u drugih 45 minuta. Verner je poslije gola u 48. minutu baš bio riješen da dokrajči rivala, ali u nekoliko navrata nije iskoristio dobre prilike. Ali, jeste u 75. minutu nakon asistencije Poulsena. R. P.

Imao je nadimak Gospodin Pouzdani, profesionalna karijera trajala mu je 15 godina i obilježio je jednu boksersku epohu. Ali na koji način - imao je 300 borbi, izgubio 279 puta i nikad nikoga nije nokautirao! Nije greška, to je stvarno učinak ,,čuvenog“ Kristijana Lajta, koji je prije dvije godine posljednji put ušao u ring i tada izgubio od debitanta Luka Bizlija. Sada žali samo zbog jedne stvari - trenutno vrši dostavu elemenata za kupatila i nikada neće zamijeniti ,,najbolji posao koji sam ikad imao“, kako je za „Skaj sports“ definisao bavljenje boksom. - Ne nedostaju mi treninzi i borbe. Ne nedostaje mi boks. Da budem iskren, nedostaje mi novac - rekao je Lajt. Ostao je, ipak, makar jedan procenat strasti prema boksu. - Nedostaje mi narod i buka koju su proizvodili. Ali, šire gle-

dano? Ne, zaista mi ne nedostaje boks toliko puno. Ima li nešto što mu može zamijeniti tu buku? - Ne, baš ne, ali pokušavam. I dalje gledam boks na televiziji, još razgovaram sa prijateljima o tome. Lajt nije bio dovoljno dobar za svoj sport. Ostaće upamćen samo po bizarnoj priči i učinku gubitnika. - Koristio sam igru i ona je koristila mene - izjavio je Britanac rođen 15. jula 1980.

BOKSERSKI PUTNIK Možda je i on, kada je pravio prve bokserske korake, maštao o velikim mečevima, šampionskim pojasima, slavi... Međutim, realnost ga je brzo otrijeznila. - Volio sam to prvih nekoliko godina - da idem u teretanu, uđem u ring. Ali onda sam ušao u profil putnika. Tada je to postao sam posao. U boksu i ostalim borilačkim

vještinama putnikom (engleski: journeyman) se naziva borac koji ima odgovarajuću vještinu, ali nije kalibar pravog takmičara i profesionalca. Ide od promotera do promotera, od menadžera do menadžera, nadajući se da će biti izabran za neku od borbi. ,,Journeyman“ često služi kao rival mladim borcima, u velikom broju slučajeva ,,upada“ pred samu reviju i uglavnom se ne očekuje da pobijedi, mada ga to ne sprečava da savlada nižerazredne protivnike. Bori se stalno i bilo gdje, samo da bi zaradio novac. - Imao sam samo deset amaterskih borbi i bio sam na iskušenju zbog novca. Imao sam nekoliko borbi na putu jer nijesam mogao da prodam karte, a ubrzo sam shvatio da ako je borba tijesna, sudija vjerovatno neće dati pobjedu meni. Do kraja karijere, bio je to samo posao. Povukao bih

Penzionisani napadač otkrio detalj iz karijere

Van Galov šamar za Van Persija Everton želi Tijaga Silvu Jedan od prioriteta Evertona u ljetnjem prelaznom roku biće da pojača odbranu. Želja trenera Karla Anćelotija je štoper Lila - Gabrijel, ali kako je Brazilac bliži transferu u Napoli, tako su se ,,karamele“ okrenule drugim rješenjima. Engleski mediji pišu da je sada italijanski stručnjak riješio da povuče određene veze i na „Gudison park“ dovede ni manje ni više nego Tijaga Silvu iz PSŽ-a. Iskusnom defanzivcu uskoro ističe ugovor sa ,,svecima“, a Everton to želi da iskoristi. Ne bi Silva bio jedino pojačanje u zadnjoj liniji, budući da su ,,karamele“ zainteresovane i za jednog mlađeg fudbalera. Riječ je o Žan-Kler Todibu iz Barselone, koji se nalazi na pozajmici u Šalkeu, ali tim iz Gelzenkirhena neće iskoristiti opciju da ga otkupi za 25 miliona eura. Dakle, tako bi Mina, Holgejt i Kin mogli da dobiju jaku konkurenciju, a možda će neko od njih morati i da D. K. napusti klub.

Robin van Persi, nekada jedan od najboljih napadača evropskog fudbala, kazao je da ga je slavni trener Luj van Gal ošamario nakon meča na Svjetskom prvenstvu 2014. godine. Slavni Holanđanin Van Persi, koji je karijeru završio prošlog ljeta, kazao je da se to desilo nakon duela sa Kostarikom, koji je završen izvođenjem jedana-

esteraca. - Imao sam jake grčeve tokom drugog produžetka, ali odbio sam da napustim igru jer sam smatrao da ne smijem iznevjeriti tim i da moram šutirati jedanaesterac. Selektor Van Gal mi je potom prišao i opalio šamar, što nikako nijesam očekivao. Rekao je, da nikad ne smijem da mu uradim nešto slično dok mi je on trener, misleći na odbijanje izmjene - rekao je Van Persi. Sa slavnim trenerom, koji ga je vodio i u Mančester junajtedu, ostao je u dobrim odnosima. Opisao ga je kao taktičkog genija - ali i istakao da je ser Aleks Ferguson najbolji trener sa kojim je radio. S. S.

BATE Borisov savladao Dinamo u finalnom meču

Boris Kopitović osvojio Ku BATE Borisov u kojem nastupa crnogorski internacionalac Boris Kopitović prvi je tim koji je nakon pandemije korona virusa osvojio trofej. BATE je golom u posljednjim trenucima finala savladao Dinamo Brest (1:0) i tako osvojio Kup Bjelorusije. Finale je odigrano na neutralnom stadionu u Minsku, sa gledaocima na do pola popunjenim tribinama. Kopitović je u igru ušao u 42. minutu, a iako je BATE bio favorit, jer je slavio protiv istog rivala prije samo par dana (u okviru Višaja lige), ali je Dinamo bio opasniji, posebno u finišu. Kopitović se istakao u finišu, kada je dobro reagovao nakon šanse Laptjova. Na samom startu produžetaka BATE je imao sreće, jer se

nakon slobodnjaka Savitskija sa 17 metara zatresla prečka, da bi i golman Bresta Ignatovič već u narednom napadu intervencijom spasao gol. Ipak, u

Arena

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Sportski miks

era Britanca Kristijana Lajta dočekam završni gong. I tako svake sedmice. Postalo je lako. Nikad nijesam imao sjajnu vještinu, ali otkrio sam da sam tvrd. Mogao sam da prolazim rundu po rundu. Kroz iskustvo sam naučio što da radim. Lajt se mnogo puta borio sa debitantima, bio je protivnik za ,,probijanje leda“. Tvrdi da je u svakoj od 300 borbi bio autsajder, što potkrepljuje činjenicom da je 279 puta izgubio. - Kritikuju me, ali čak i ako sam htio da pobijedim, nijesam mogao. Ne mogu se nadmetati s tom djecom zbog vještine ili kondicije, ali mogu da se borim i pružim im četiri runde dobrog boksa. Plaćali su me da se borim sa momcima koji su uvijek bili bolji od mene. Pretvorio sam to u posao i u sedmični prihod. Potpuno ignorišem kritike, to me ne muči. Znao sam da nikada neću biti svjetski prvak. Ali bio sam prilično pametan. Nije ga, kaže, potresala ni serija od 77 izgubljenih mečeva. - Nikad mi to nije smetalo. Još odranije, kad sam saznao za politku, bio je to samo posao.

NAJBOLJI POSAO

se u teretanu i morao sam da trčim kako bih smršao jer to je posao, a novac mi je bio potreban - iskren je Lajt, koji je boksovao u super lakoj kategoriji.

SAMO PET NOKAUTA Najzanimljiviji dio Lajtovog učinka (12 pobjeda, 279 pora-

za, devet remija) jeste da je nokautiran samo pet puta. Razlog je što bokser poslije nokauta mora da pauzira najmanje 28 dana, a to bi ,,junaka“ ove priče ostavilo bez mjesečnog prihoda. - Samo sam pokušavao da odradim borbu, držim gard i

Lajt je upisao 12 pobjeda u profi ringu, smatra da je mogao koju više. - Zapravo sam pobijedio mnogo puta. Davao sam sve od sebe, ali onda bih bio raskrvavljen ili povrijeđen da nijesam mogao da nastavim meč. Da nije bilo toga, pobijedio bih 20 ili 30 puta. Volio bi da se vrati u ring (podrazumijeva se - zbog novca), ali iz medicinskih razloga ne može da dobije

boksersku licencu. Može, makar, da podijeli iskustva onima koji hoće da preživljavaju od boksa. - Momci koji želite da budete bokserski putnici, dođite i pitajte za savjet - poručio im je Lajt. - Dobijam poruke na Fejsbuku i dajem mnogo savjeta momcima koji žele da zarade novac na putu. Žele da boksuju što je češće moguće kako bi zaradili dobru platu. Može biti lagan posao ako budete održavali kondiciju. Potencijalno 1.000 funti po borbi, to može biti sedmična plata ukoliko imate dobrog menadžera i tvrd ste i spreman borac. Tako je izgledalo u njegovom slučaju... - Pitao bih svog menadžera za slobodan vikend, ali uvijek bi mi zakazivao borbu. Bilo je teško planirati stvari u vezi sa mojim boksovanjem. Isplanirao bih slobodan vikend, ali telefon bi uvijek zazvonio. Bio je to fantastičan posao, najbolji posao koji sam ikad imao - poentirao je Kristijan Lajt, čovjek sa jedinstvenom karijerom. Možda je od boksa istinski uzeo više nego što je taj brutalni sport uzeo od njega. Previše boksera povuklo se neispunjeno, ali Lajt, otac sa stabilnim novim poslom i drugim uzbudljivim poslovnim interesima, nije jedan od njih, zaključuje novinar Skaj sportsa. - Spreman sam i zdrav, imao sam 300 borbi i zaradio fin novac od toga. Bilo je to dobro iskustvo. Ponosan sam na to. Osvrnem se unazad i srećan Ne. K. sam.

Urugvajac iz PSŽ-a spreman da se vrati u Seriju A

Kavani sve bliži Interu Napadač PSŽ-a Edinson Kavani sve je bliži transferu u Inter. Francuski mediji pišu da je milanski klub spreman da ispuni najvažniji uslov Urugvajca, a to je ugovor na tri godine, tačnije do ljeta 2023. Visina plate nije problem za iskusnog ofanzivca, budući da je svjestan da na „Đuzepe Meaci“ ne može da ima primanja kao na „Parku prinčeva“. Kavanija privlači projekat Intera, kao i činjenica da na klupi sjedi Antonio Konte. Urugvajac vjeruje da sa ,,nero-azurima“ može da osvoji Skudeto, što nije uspio prije sedam sezona kada je predvodio Napoli. Trideset trogodišnji ofanzivac biće slobodan od 30. juna kada mu zvanično ističe saradnja sa ,,svecima“, mada već sada može da traži novi klub, s obzirom na to da je u Ligi 1 proglašen kraj zbog pandemije virusa kovid-19. Kavani je u Interu projektovan kao zamjena za Lautara Martineza koji bi trebalo da nastavi karijeru u Barseloni. D. K.

Dugogodišnji fudbaler Borusije Dortmund na kraju sezone napušta klub

Kup Bjelorusije

finišu nakon gužve pred golom Bresta, Kopitović je uspio da se izbori za šut, koji je izblokiran, ali je „odbitak“ Volkov pospremio tamo gdje treba. R. P.

Mario Gece će ovog ljeta napustiti Borusiju Dortmund, a gotovo sigurno naredne sezone neće igrati ni u Bundes ligi. - Mario uskoro napušta naš klub. To je odluka koju smo donijeli zajedno nakon što smo sagledali situaciju. Mario je jako dobar čovjek. Želimo mu sreću i uspjeh gdje god da ode - rekao je Mihael Cork, direktor Borusije Dortmund za ,,Skaj sports“. Gece za mjesec dana puni 28 godina, a trenunto zarađuje oko pet miliona eura po sezoni. Kako stvari stoje, neće mu biti teško da pronađe novi angažman, budući da ga žele tri italijanska kluba - Lacio, Roma i Milan. Gece je produkt Borusijine fudbalske škole, a za prvi tim je igrao od 2009. do 2013. kada je za 37 miliona eura prešao u

Gece se seli u Seriju A

Bajern. U Minhenu se zadržao do 2016. godine, da bi se potom vratio u Dortmund. Ukupno je za osam godina u dresu ,,milionera“ odigrao 218 utakmica i postigao 45 golova. Ove sezone je bio starter na svega pet mečeva, a u posljednjem duelu protiv Šalkea dobio

je svega tri minuta na terenu. Za njemačku reprezentaciju je upisao 63 nastupa i dao 17 golova, a najvažniji pogodak u karijeri postigao je u finalu Mundijala u Brazilu 2014. godine kada je u 113. minutu zatresao mrežu Argentine za pobjedu od 1:0. D. K.

Grčki napadač dobio poziv da se 1. juna javi na odsluženje vojnog roka

Što čeka Moraitisa Budućnost, vojska ili drugi klub? PODGORICA - Odsustvo trenera Mladena Milinkovića, koji je po povratku u Podgoricu proveo obaveznih 14 dana u karantinu, a zbog čega nije mogao da vodi ekipu do prošlog petka, nije jedini problem sa kojim se suočava Budućnost pred nastavak domaćeg fudbalskog prvenstva. Teža okolnost je ono što se događa u vezi napadača Panajotisa Moraitisa - Grk je dobio poziv iz otadžbine da se 1. juna javi na odsluženje vojnog roka. Dvadeset trogodišnji ofanzivac iz Agrinija stigao je u crnogorski klub u januarskom prelaznom roku, a doveo ga je sportski direktor Zvezdan Milošević koji je garantovao za kvalitet bivšeg špica Panahaikija u kojem je i sam radio kao trener. Moraitisu nije mnogo trebalo da pokaže da vrijedi - skrenuo je pažnju tokom zimskih priprema, dok je na startu proljećne polusezone bio pravo otkrovenje, budući da je postigao pet golova nakon četiri kola, uz podatak da je protivničku mrežu proparao u svakom duelu. Grk se odmah nametnuo kao rješenje na duže staze, a u tom pravcu išli su i planovi prvog operativca Budućnosti koji već sada želi da produži saradnju sa snažnim napadačem. Moraitis spada u grupu igrača kojima ugovori ističu na kraju sezone, ali i među one sa kojima bi ,,plavi“ rado obnovili vjernost. Kako Arena saznaje, Panajotisu su ponuđeni bolji uslovi, a i on je u načelu prihvatio da makar još godinu nosi ,,plavo-bijeli“ dres. I dok se čekala potvrda iz kluba da Grk ostaje i za sljedeću sezonu - na Stari aerodrom je stigla neuobičajena koverta. Stvari mijenja poziv iz Grčke, zemlje u kojoj je odlazak u armiju obavezan. Popularni Mora bi tako sportsku opremu mogao

da zamijeni zelenom uniformom. U narednih devet mjeseci ili godinu, zavisi što ga čeka - pješadija, mornarica ili avijacija. Svjestan da bi u karijeri mogao nešto da napravi, Moraitisu se ne ide u vojsku, pogotovo ne sa 23 godine, a tek ne sada kada je u naletu forme, kada je skrenuo pažnju i mimo naše države. Ovaj fudbaler nije voljan da se narednog ponedjeljka javi u kasarnu i uradiće sve da tu obavezu prolongira, makar na još neko vrijeme, iako je to do sada već uradio dva puta. Ali što ako to ne bude moguće? Što ako od 1. juna bude stvarno vojnik grčke armije? Jasno je da onda nema svrhe produžavati ugovor sa Moraitisom, kao što je jasno i da bi na taj način Budućnost izgubila kapitalca, priliku da zaradi jednog dana od prodaje. A tu se onda poteže pitanje odgovornosti, konkretno Zvezdana Miloševića u ovom slučaju. Sportski direktor ,,plavih“ je s pravom tvrdio da će Panajotis biti veliko pojačanje, ali kao neko ko je dobro upućen u zbivanja oko momka, posebno zbog saznanja da je prethodno dva puta izbjegao vojsku, nije smio da ulazi u rizik da bez igrača eventualno ostane na ovakav način. Moraitis, Milošević i trener Mladen Milinković juče nijesu bili dostupni. Nijedan od njih nije odgovarao na pozive i poruke novinara Arene. Dok iz podgoričkog kluba ne stigne nova informacija oko mladog špica, dok vrijeme ne otkrije karte, možemo da sumnjamo kakva će biti njegova sudbina - Budućnost, armija ili možda nešto treće? I da napišemo - samo da Mora ne krene u vojsku, a završi u drugom klubu, od kojeg ima ponudu u zavijenoj formi. Pokazao je da vrijedi. Pogotovo sada kada može da promijeni sredinu bez eura obeštećenja. D. KAŽIĆ

Košarka/Rukomet

Arena

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Košarkaška Evropa čeka: Odluka o epilogu takmičenja u Evroligi biće poznata danas

Prijedlog generalnih menadžera

NBA sa ,,plej-of plus“ formatom Generalni menadžeri NBA timova uputili su nekoliko prijedloga za format takmičenja kada se liga nastavi tokom ljeta. Po saznanju portala Atletik, najinteresantnija je ,,plej-of plus“ opcija. Na taj način bilo bi dozvoljeno učešće skoro svih ekipa u završnici sezone, tako što bi se proširio broj plej-of rundi, ili bi se prva runda plej-ofa zamijenila grupnom fazom. Takođe, opcija je i da se sezona nastavi plej-ofom u klasičnom formatu, sa 16 timova, po osam u završnicama Istočne i Zapadne konferencije. Na taj način skoro pola klubova u ligi ne bi igralo tokom ljeta. Očekuje se da se završnica Zapadne konferencije odigra u Las Vegasu, a Istočne u Diznilendu u Orlandu, a da se veliko finale u cjelosti odigra u Orlandu u američkoj državi Florida. S. S.

Džejms slobodan agent Majk Džejms, slavni evroligaški bek i jedan od najboljih igrača moskovskog CSKA, kazao je da će ovog ljeta biti slobodan u izboru sezone. Prošle sedmice moskovska Izvestija je objavila da Džejms ima načelni dogovor sa upravom CSKA, da i naredne sezone nastupa za aktuelnog prvaka Evrolige. - Ovog ljeta postajem slobodan agent i biću to od momenta kada se sezona, na ovaj ili onaj način, definitivno zaključi kazao je Džejms. Ove sezone u Evroligi bivši bek milanskog Armanija igra odlično i na 25 mečeva ima učinak od 21,1 poena, 4,3 asistencije i 3,3 skoka po utakmici. S. S.

Dorsi u Makabiju do ljeta 2022.

Tajler Dorsi (24), bivši bek-šuter Atlante i Memfisa u NBA, potpisao je novi ugovor sa evroligašem Makabijem do ljeta 2022. godine. Tako je ,,ponos Izraela“ zadržao jednog od najboljih igrača iz ove sezone. Amerikanac sa grčkim pasošem je od 21. maja u Tel Avivu i biće na raspolaganju timu od momenta kada se nastavi aktuelna sezona. Tokom sezone za nama Dorsi je postizao 9,9 poena u prosjeku u Evroligi, šutirajući trojke sa 38,9 procenata realizacije u prosjeku. S. S.

Ključ u rukama 11 klubova PODGORICA - Sudbina evroligaške sezone biće definitivno i zvanično razriješena danas oko 16.30 časova. Predsjednik Evrolige Đordi Bertomeu je za taj termin sazvao konferenciju za medije, a ono ključno pitanje, da li će sezona dobiti epilog na terenu, zavisiće od glasanja timova sa A licencom, nakon podneva. Samo dan uoči definitivne odluke, košarkaška javnost kontinenta ne može ni da nasluti eventualni epilog glasanja. Ono što se zna je sama procedura sastanka putem video konferencije. Predstavnicima 11 klubova sa A licencom Bertomeu će predstaviti opcije za održavanje šest posljednjih kola Evrolige u julu, uz fajnal-ejt turnir umjesto plej-ofa. Biće predstavljene i kandidature potencijalnih gradova domaćina, sa svim prednostima i manama. Na glasanju, klubovi će imati opciju da budu uzdržani. U slučaju neriješenog ishoda, odlučivaće Bertomeuov glas...

KAKO ĆE KO GLASATI?

U košarkaškoj Evropi, po pitanju ključne odluke za klupsku sezonu, dan uoči epiloga više je skepse nego optimizma. Prije svega, zbog stava velike većine igrača da bi nastavak sezone u julu donio veliki rizik povreda. A veliki broj zvijezda već je dogovorilo angažmane sa novim klubovima, koje ne žele da rizikuju tokom ljeta... Klubovi, njih 11, u čijim rukama je sudbina sezone, su Real Madrid, Barselona, Panatinaikos, Olimpijakos, Armani Milano, CSKA, Makabi, Žalgiris, Baskonija, Efes i Fenerbahče. Atinski i milanski mediji spekulišu da će za nastavak sezone potencijalno sigurno biti Real, Makabi i Barselona, vjerovatno i Efes; da će protiv glasati CSKA, vjerovatno Panatinaikos i Olimpijakos, potencijalno

Ultimatum kao opcija

Ključni dan i za ABA? Gotovo je izvjesno, da će spram odluke Evrolige, predsjednici klubova ABA lige donijeti odluku vezanu za epilog sezone u regionalnom takmičenju, na skupštini ABA putem video konferencije u

Armani i Fenerbahče. Iz Baskonije stižu signali da je baskijski klub više za učešće u španskoj ACB ligi tokom ljeta, a da bi učešće u Evroligi u julu bilo po njima previše komplikovano. Uzdržan je potencijalno Žalgiris...

OPCIJA TURSKA

Zato je, kao vrlo važan potez predsjednika Bertomeua, stigla informacija da je kompanija Turkish Airlines, generalni sponzor Evrolige, spremna da preuzme organizaciju kompletne završnice u julu u Turskoj. Tako Beograd više nije izrazit favorit za izbor grada domaćina završnice; Turkish Airlines nudi da to budu Istanbul ili Antalija. Na taj način bilo bi značajno lakše da se obezbijedi glas za nastavak sezone turskog klu-

srijedu 27. maja. Eventualna odluka Evrolige da se kompltira u julu, ,,povukla“ bi za sobom i odluku o organizaciji završnice ABA lige... Potom bi, za srijedu, ključno pitanje ostalo pitanje

ba Fenerbahčea, što bi mogao biti prelomni momenat na glasanju. Takođe, ponuda kompanije Turkish Airlines izuzetno je važna. Troškovi klubova bili bi svedeni na minimalne; sve što timovi treba da obezbijede su, naravno, ugovori za igrače za period do kraja jula... Tu leži i potencijalno najveća prepreka za nastavak Evrolige. Za razliku od NBA, plate igračima u cjelosti obezbjeđuju sami klubovi. U slučaju da se Evroliga ne održi tokom ljeta, klubovi iz većine zemalja (onih koje su već završili domaće šampionate, poput Turske, Rusije, Grčke) nijesu u obavezi da isplate igračima primanja nakon martovskih zarada. A za mnoge klubove, ta ušteda je bitnija od takmičarskog motiva...

četvrtog tima u završnici (fajnal-for ili Evroliga) - Mornar ili Cedevita Olimpija. Takođe, klubovi bi trebali istog dana da dogovore termin održavanja završnice ABA lige. Potencijalni termini fajnal-fora najvjerovatnije bi bili vikend 4. i 5. jula, ili vikend 23. i 24. jula...

ZVIJEZDE PROTIV NASTAVKA

Ono što je izvjesno još od subote veče - je većinski stav samih zvijezda igre. Neki od najboljih evroligaških igrača, poput kandidata za nagradu MVP za najboljeg igrača sezone Šejna Larkina, izrazili su javno mišljenje da sezona u evropskoj eliti ne treba da se nastavi. - Dobro je da smo imali sastanak sa Evroligom, da su mogli da čuju naš glas. A poslali smo jasan stav, da je velika većina igrača protiv nastavka sezone, da je to preveliki rizik za sve nas. I što se povreda i same zaraze tiče - napisao je Larkin na društvenoj mreži Tviter. Ubrzo je dobio podršku nekih od najvećih zvijezda takmičenja - poput beka Majka Džejmsa iz moskovskog CSKA i beka Malkolma Dilejnija, koji napu-

Poznati italijanski novinar Emilijano Ćarćia je juče iznio tvrdnju, da će se Evroliga naći pred potencijalno haotičnom situacijom, u slučaju da se makar šest klubova sa A licencom odluče za nastavak sezone. Ćarćia spekuliše da neki evroligaši u bilo kojoj varijanti neće biti spremni da nastupaju u julu, poput ruskih CSKA i Himkija (trenutno vrhunac epidemije korona virusa u Rusiji), ali i francuskog Asvela. Prvak Francuske, zbog strogih mjera u toj zemlji, trenutno uopšte nema priliku da sprovodi bilo kakve treninge... Organizovanje ,,krnjeg“ takmičenja u julu bi značajno umanjilo integritet Evrolige.

šta Barselonu. Na video konferenciji sa Bertomeuom u subotu, mišljenja su iznijeli 36 košarkaša - 18 kapitena evroligaških timova, i 18 igrača sa zasluženim renomeom i reputacijom u evropskoj košarci. Među njima je bio i kapiten naše reprezentacije Bojan Dubljević. Italijanski mediji juče su objavili - da je stav igrača bio neočekivano jednoglasan, protiv mečeva u julu! Igrači, međutim, u konačnom odlučivanju o nastavku evroligaške sezone nemaju pravo glasa. Odluku će donijeti isključivo čelnici 11 klubova sa A licencom, na pomenutoj video konferenciji sa predsjednikom Evrolige Bertomeuom... A ishod bi nezvanično trebao biti poznat, neposredno prije zakazane konferencije za medije predsjednika takmičenja. S. S.

Đurđina Jauković u petak se oprostila od Budućnosti, vrlo brzo priključiće se francuskom Brestu

Još uvijek nijesam svjesna da je kraj PODGORICA - Čini mi se da nijesam svjesna da je u petak bio kraj. Sinoć razmišljam kad je sljedeći trening. Ovih dana sam vraćala slike na prve treninge kod Maje Savić u mlađim kategorijama. Toliko je bilo lijepo, a onda i vrijeme koje sam provela sa prvim timom. Čast je bila igrati za Budućnost. Dijeliti vrijeme sa vrhunskim igračicama i učiti od njih. Posebno sam bila presrećna što sam dijelila poziciju sa najboljim igračicama svijeta i što sam učila od vrhunskih trenera. Na kraju sam presrećna što sam dobila i iskoristila priliku - ispričala je Đurđina Jauković koja je zvanično od prije dva

dana članica francuskog Bresta. Stigla je iz Nikšića prije sedam godina u Budućnost. Posljednjih pet sezona nosila je dres prvog tima. Nije se ostvarila u Ligi šampiona, ali... - Ostaje žal za trofejom. Igrali smo dva puta fajnal-for i bili blizu trofeju. Baš mi je krivo što je ova situacija zaustavila sport. Najviše bih voljela u septembru da obučem dres Budućnosti i odigram četvrtfinale, a imali smo šansu ranije da odemo na F4. Ostaje žal što se na terenu nisam oprostila. Ali, eto, viša sila, a nadam se da ću imati priliku, za koju godinu, da nastavim tamo gdje sam stala. Đina i Brest na velike stvari neće morati dugo da čekaju, 3.

septembra sa ruskom ekipom Rostov boriće se za završni turnir Lige šampiona. - Nemam nikakvog straha. Biću spremna. Mislim da sam puno stvari naučila, zbog čega sam zahvalna trenerima i igračicama. Prije svega na tome što znam kako da se branim i na koji način u odbrani da koristim više mozak, a manje snagu i sačuvam energiju. U napadu sam puno radila sa Bojanom Popović, za mene najbolja igračica svijeta. Učila sam i od Mike, Kristine Neagu, Kaće... Kupila znanje i informacije u odbrani od Suze i Anđele. Smatram da će mi odlazak u Francusku donijeti ono što mi je najviše falilo, a to je kontinuitet uta-

Želi finale Budućnost - Brest Poželjela je Đina u septembru finale Budućnost-Brest. - Sigurno da bi sa pomiješanim emocijama ušla u meč. Bilo bi to prvi put, ako se sastanemo, da igram protiv većeg broja igračica sa kojima sam godinama dijelila svla-

čionicu i teren. Bilo je čudno kada sam u dresu Budućnosti igrala protiv ekipa Katarine Bulatović i Itane Grbić. Ali ovo je sport. Na terenu smo najveći neprijatelji, a van terena najbolji prijatelji. Svaka od nas juriće rezultat. U svakom slučaju, želim da se moj novi tim i Budućnost sastanu u finalu Lige šampiona - kazala je Jauković.

kmica. Sa Brestom ću igrati jaku francusku ligu, pored Lige šampiona, samim tim imaću više situacija na terenu da ponavljam i ispravljam greške. Sa nestrpljenjem očekujem početak nove sezone. U svakodnevnom je kontaktu sa francuskom ekipom. - Javljaju se i pišu, interesuju se oko situacije u Crnoj Gori, za moje zdravlje, vode računa o svemu. Vidim da je klub i dobro organizovan i posvećen igračicama. Vode računa o sitnicama. Prije nego što sam potpisala ugovor, imala sam visoko mišljenje o njima. Konkretno u ovoj sezoni pokazali su najviše. Bili su konstantni, i uz nas, jedini su parirali Đeru. Sviđa mi se što su sistemom slični Budućnosti. Iz Bresta, kada je potpisala ugovor, stigle su poruke podrške od reprezentativki Slovenije i Srbije Ane Gros i Pop-Lazić. - Čim sam potpisala dobila sam podršku od njih. Oduševio me pristup i način razgovora. Tamo je i Marko Ivanović u stručnom štabu. U klubu je još puno ostvarenih i vrhunskih igračica poput Gulden, Toft... A. M.

Feljton

Poneđeljak, 25. maj 2020.

28.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Žene su se isticale i u drugim formama aktivnosti, naročito u kulturno-prosvjetnoj djelatnosti i u radničkim domovima. Tako je 6. juna 1920. godine u Podgorici, Okružno načelstvo zabranilo predavanje o ukidanju kmetstva u Rusiji, mada je organizator dan ranije obavijestio nadležne organe o toj akciji. Rukovodstvo ženskog pokreta je, na osnovu uputstava u rezoluciji organizacije mladeži, organizovalo djecu radnika u raznim sekcijama. Kada je rad Partije došao pod udar Zakona, a veza između partijskih organizacija prekinuta, veliku ulogu u ilegalnom povezivanju imale su napredne žene, koje nijesu bile poznate policiji. U Piperima su posebno bile angažovane u pokretu dr Vukašina Markovića 1921. godine, koji se bio odmetnuo u šumu i imao namjeru da pokrene oružani ustanak protiv tadašnjeg režima. Sa njim je bila i njegova sinovica, Stoja, koju su zbog hrabrosti prozvali „Stoja hajdučica”. One su njima donosile hranu i obaviještenja o mjerama policije protiv komunista. Poslije Obznane i Zakona o zaštiti države, raspuštena su sva radnička društva, zatvoreni radnički domovi, mnogi aktivisti otpušteni s posla, a komunisti hapšeni. Počinju pojedinačna i grupna suđenja komunistima. Prvi takav proces u Crnoj Gori održan je 1922. godine u Podgorici uhapšenim komunistima i simpatizerima naprednog pokreta iz Danilovgrada, Podgorice i okolnih sela. Na suđenju se kao svjedok pojavila i Marica Jovanović iz Danilovgrada. “Ja sam došla da svjedočim u vezi postupka prema ovoj grupi uhapšenika” — obratila se sudu. “Prevario se sudski isljednik koji mi je prijetio, ako je mislio, da ću zbog straha neistinu govoriti. Moram kazati da su neki od ovih drugova, kojima se sudi, nemilosrdno tučeni, ne samo pred mojim očima, nego i pred očima drugih. Ja imam dovoljno hrabrosti reći da su njihova priznanja batinama iznuđena”.

Hrabru sinovicu dr Vukašina Markovića zvali „Stoja hajdučica“

Na suđenju uhapšenim komunistima i simpatizerima naprednog pokreta održanom 1922. godine u Podgorici, kao svjedok pojavila se i Marica Jovanović iz Danilovgrada. „Ja sam došla da svjedočim u vezi postupka prema ovoj grupi uhapšenika. Prevario se sudski isljednik koji mi je prijetio, ako je mislio, da ću zbog straha neistinu govoriti. Moram kazati da su neki od ovih drugova, kojima se sudi, nemilosrdno tučeni, ne samo pred mojim očima, nego i pred očima drugih“

Božana Vučinić

To nije izmijenilo mišljenje suda, ali je moralno pomoglo uhapšenicima da se dostojanstveno i hrabro drže na procesu. Iz godine u godinu sve više je jačao ženski pokret u Podgorici i predstavljao snagu u borbi protiv policijskog izrabljivanja. One su bile pouzdan oslonac Partiji u sprovođenju svoga programa. List „Slobodna misao”, je napisao da je 1926. godine oko 30 žena u Podgorici napustilo Skupštinu ženskog, buržoaskog društva „Žensko kolo” u znak protesta protiv nejednakosti. Zavođenjem monarhofašističke diktature kralja Aleksandra, 6. januara 1929. godine, pojačao se teror nad narodom, posebno prema komunistima, skojevcima i naprednim članovima revolucionarnih sindikata. Od tih mjera nisu pošteđene ni žene, koje su pripadale rervolucionarnom

Đina Vrbica

pokretu. Hroničari su zabilježili da je u to vrijeme Crna Gora ličila na vojni logor. Svako iole sumnjivo lice, žandarmerija je pratila i strogo kontrolisala njegovo kretanje. Pa i pored toga, radu sa ženama se posvjećuje znatno veća pažnja. U godinama fašističke diktature mnoge žene se ističu svojom aktivnošću. Bio je zapažen rad Božane Vučinić iz Podgorice. Njena kuća služila je za umnožavanje raznih partijskih dokumenata, odakle su ih raznosili na teren. U njoj su održavani i partijski sastanci i uspostavljena partijska veza. Božana je oko partije okupljala i druge žene, od kojih je KPJ docnije regrutovala ženski partijski kadar. Žene su u to vrijeme učestvovale i u mnogim političkim akcijama — štrajkovima radnika, ilegalnim proslavama — 8. marta, 1. maja i Oktobarske

Zavođenjem monarhofašističke diktature kralja Aleksandra 1929. pojačao se teror nad narodom, posebno prema komunistima, skojevcima i naprednim članovima revolucionarnih sindikata. Od tih mjera nisu pošteđene ni žene, koje su pripadale rervolucionarnom pokretu. Hroničari su zabilježili da je u to vrijeme Crna Gora ličila na vojni logor. Svako iole sumnjivo lice, žandarmerija je pratila i strogo kontrolisala njegovo kretanje

Grupa komunista i skojevaca na Cijevni 1940. godine

Dr Vukašin Marković

revolucije. Tako su žene u Podgorici 1932. godine pokušale organizovati javnu proslavu 8. marta, ali ih je policija spriječila. Već tada, po direktivi Pokrajinskog komiteta, uspostavljaju se neposredni kontakti sa pojedinim ženama koje su bile zaposlene u državnoj službi. One su činile velike usluge partijskim organizacijama u mnogim mjestima. U kući Ćane Popović, u neposrednoj blizini Podgorice, nalazila se do 1924. godine Partijska tehnika. Prelomni period u radu Partije, osobito u organizovanju žena, predstavlja 1933. godina. Tada se u Crnoj Gori obnavljaju partijske organizacije, formiraju okružni komiteti na čitavom području uspostavljaju veze između partijskih rukovodstava i ćelija, putem letaka, proglasa i drugog materijala propagira se politika KPJ. Ogroman značaj u sređivanju prilika u partiji imala je Peta pokrajinska konferencija KPJ za Crnu Goru, Boku u Podgorici septembra 1934. godine. Na njoj se raspravljalo i o radu sa ženama. Prethodno je CK KPJ u maju iste godine upozorio partijska rukovodstva o značaju rada sa ženama u revolucionarnoj borbi proletarijata. I na

Jelena Ćetković govori na sahrani ubijene drugarice Božane Vučinić 1937.

Lidija Jovanović

okružnoj konferenciji SKOJ-a u Podgorici (decembar 1935.) postavljeno je pitanje uključivanja žena u opšti revolucionarni pokret. Poslije toga, u svim ćelijama se govorilo o ženskom pitanju, vodilo računa o ponašanju omladine prema ženama. Po selima se osnivaju analfabetski tečajevi i čitaonice. Prihvaćen je zaključak da se pokrene akcija o održavanju jedne konferencije žena. Sastanci vaspitnih grupa su često održavani u Monopolu duvana u Podgorici, jer je u toj fabrici bilo zaposleno dosta žena. Postojale su i omladinske grupe, u kojima se na sličan način radilo sa mladim djevojkama. Tako se u ovim grupama politički vaspitavala ženska omladina i klasno opredjeljivala. Sa jednom grupom u Veljem brdu, kraj Podgorice, radile su Božana Vučinić i Lidija Jovanović. U Piperima je osnovana biblioteka i čitaonica. O položaju žena u Jugoslaviji, posebno u Crnoj Gori, pisala je podgorička „Zeta”, u broju od 18. septembra 1935. godine. … Borba žena Crne Gore tijesno je vezana za opštu ekonomsku i političku borbu u Crnoj Gori, a to su vitalna pitanja, jer je zavladala masovna glad i golotinja, bosotinja i do bijede nemaštine usljed sušne godine, itd. … Sistematski rad sa ženama sve više je podigao ugled partije u masama. Od 610 članova partije 1935. godine, 12 su bile žene. SKOJ je tada brojao 554 članova, među kojima i 14 djevojaka. U to vrijeme članovi partije su bile: Božana Vučinić, Lidija Jovanović, Jelena Ćetković, Vasa Pavić, Đina Vrbica, Vasiljka Đurović, Milica Vuletić, Bojana Ivanović, Olga Lekić, Danka

Kovačević, Milica Lopičić, Katica Matković-Muk. U svakodnevnim akcijama žene su postajale sve zapaženije, pa su tako mogle o b av l j a t i i o d g o v o r n i j e dužnosti. Đina Vrbica je 1934. godine bila član pokrajinske komisije SKOJ-a pri PK KPJ. Božana Vučinić i Lidija Jovanović su radile u pokrajinskoj tehnici. U odborima Crvene pomoći, kojih je bilo gotovo u svim mjestima, žene su imale glavnu ulogu. Sve više ih biraju i u uprave radničkih društava, sindikalnih organizacija, biblioteka i čitaonica. U Upravi Ujedinjenog saveza šivačko-odjećnih radnika i radnica u Podgorici 1935. godine bila je Jelena Ćetković, a Anđa Živković je izabrana u tročlanu finansijsku komisiju ovog saveza. Danica Pejanović je od 1934 do 1936. godine bila povjerenik lista „Žena danas.” Kafana Olge Vujošević bila je važno sastajalište članova partijskih rukovodilaca. Ona je služila i z a p r i k u p l j a n j e c r ve n e pomoći, odakle je upućivana uhapšenim članovima Partije, SKOJ-a i simpatizerima, koji su se tada nalazili u raznim logorima i zatvorima — Sremske Mitrovice, Smederevske Palanke, Dubrovnika, Sarajeva. Slično je bilo i sa kućom Jelene Klikovac u Podgorici. Kada su 18. februara 1935. godine u Podgorici izbile masovne demonstracije omladine zbog ubistva studenta Mirka Srzentića u B e o g ra d u , učenice Trgovačke akademije i Gimanzije su zajedno sa radnicima Monopola duvana bile u stroju demonstranata. Mnoge su saslušavane u policiji i kažnjene od školskih vlasti. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Poneđeljak, 25. maj 2020.

MIŠLJENJA

Pamtiš li, monstrume, cuclu bebe Amine? » Piše: Dragan BurSać

Meliha se više ne čuje. Samo hropac umirućeg tijela koji dijete spaja sa smrću. Ahmed ima četiri godine. On ne zna šta se događa, ali osjeća smrt po sebi. Nož pod dječiji vrat. Tada je mati Šefika pala u nesvijest

Noć je da se samuje.

MRŠKANJE U DŽAMIJU

Čitam sinoć kako je verbalno napadnut imam džamije u Pljevljima. Samo zato što je musliman. Njemu i njegovom poznaniku huligan je dobacivao „Mrš u džamiju“, a onda ih gađao staklenom čašom. Crna Gora jeste slobodna i slobodarska, ali njome hodaju horde srpskih litijaša, koje teledirigovano, zlom navođenim iz Beograda, pokušavaju da uruše poredak građanske i sekularne države. A taj litijaš, vješt u bacanju predmeta na nevine ljude, samo nekoliko noći prije, kamenovao je policiju u Pljevljima. Neko reče: „Nije to toliko strašno, dešava se.“ Gorka mi pljuvačka u ustima zastade. Čitam, ćutim. Samujem. A onda se sjetih Hasib-ef. Ramića. Hasib je bio imam semizovačke džamije. Na početku rata nije htio da se povuče sa teritorija koje je okupirala Vojska Republike Srpske. Vjerovao je u ljude, u ljudskost, a najviše od svega u Božji naum i svoje džematlije. Ostaće upamćen po rečenici: „Dok u Semizovcu postoji ijedan musliman, moje mjesto je sa njim. Mogu nam uzeti živote, ali dušu nikada.“ Ljudi u Semizovcu kažu da nisu sreli obrazovanijeg, a smirenijeg čovjeka, koji je bio spreman svakoga da posavjetuje, utješi, osokoli, pomogne mu... Tog proljeća 1993. imao je 39 godina. Eksplozija fizičke, mentalne i duhovne snage. Tog proljeća Hasib je sa svojom ženom Šefikom i četvoro djece mogao da bude razmijenjen i ode bilo gdje pod kapom nebeskom. Mogao je jednom zauvijek da napusti okupirane teritorije svog džemata. Mogao je kao profe-

– nikada saznati nećemo. „Tijela su bila pobacana bez ikakvog reda, onako zvjerski u jednu jamu. Jedne glave su bile okrenute na jednu, a druge na drugu stranu. To je životinjski. Vidi se da su kosti polomljene, a jedna dječija plećka je probušena metkom. Oni, četnički zlikovci, bacili su ih iznad ceste pod neko šiblje, želeći da se to zlodjelo sakrije. Sumnjam da su ih tu pobli“, reći će Rasim Dević, čovjek koji je prisustvovao ekshumaciji posmrtnih ostataka šestoročlane porodice Ramić. Cucla... Jedna cucla je odlučila da nam pokaže mjesto ishoda zla koje je počelo prije tačno 27 godina u maju 1993. u Semizovcu. Za one koji ne znaju, Hasibova starija djeca Muhamed i Meliha bili su učenici Osnovne škole u Semizovcu koja danas nosi ime „Porodice efendije Ramića“. Ispred škole spomen-obilježje sa imenima šestoro stradalnika. Gore na spomeniku isklesana knjiga, a u njoj riječi iz Kur’ana koje svi znamo, a kao da ih nikada čuli nismo: „Ko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet!“ Koliko li su svjetova, sazviježđa, galaskasija, skupova galaksija ubili monstrumi u samo jednom danu?! Nekažnjeno, dabome. Znate i tu vječnu priču na ovim, krvlju izrovanim prostorima. Ubice nikada nisu ni pronađene ni osuđene ni bilo kako kažnjene.

NEKAŽNJENO, RAZVIJENO ZLO

Ubice nikada nijesu ni pronađene ni osuđene ni bilo kako kažnjene

sor orijentalistike da prenosi svoja znanja širom svijeta ili da kao duhovnik pomaže tom svijetu. Mogao je.

ČETVORO DJECE, 27 GODINA I JEDAN MJESEC

A onda su četnici tog 28. maja 1993. svu moć Hasibovu, svu ljubav njegove žene Šefike i svu radost njegovo četvoro djece pretvorili u pakleno zlo. Djeca, jedno drugom do uha, prva su stradala. Šta stradala – zaklana su! Muhamed ima 13 godina. Gleda kako mu se svezani roditelji koprcaju dok se četnik smije. A onda nož, rez, bol i smrt. Meliha ima 10 godina. Ona vrišti. Vrište i roditelji, koji gledaju zlo. Samo smijeh četnika, kao nakaradni zvučni kontrapunkt.

Strpljivo, sporo, dosljedno i strašno. Semizovac je njihov, ne žure u smrt uvodeći djecu. Meliha se više ne čuje. Samo hropac umirućeg tijela koji dijete spaja sa smrću. Ahmed ima četiri godine. On ne zna šta se dešava, ali osjeća smrt po sebi. Nož pod dječji vrat. Tada je mati Šefika pala u nesvijest, a imam Hasib je molio Allaha da mu oduzme vid. Ni Ahmeda više nema. Na koncu, prije konca, zlotvori u ljudskim tijelima uzimaju bebu Aminu od mjesec dana. Mala je to glava, život u povoju. Ni zaklati je ne mogu. Nož je velik za vrat bebe. Jedno od čudovišta uzima dijete i davi ga. Amini ispada cucla i umjesto na zemlju pada u benkicu. „Smrt kao izbavljenje“, misli u tom momentu Hasib-efen-

dija Ramić dok mu četnici kolju hanumu Šefiku. „Smrt kao izbavljenje“, misli Hasib dok mu se nož zariva u vrat, dok tiho gubi damare u krvi koja ističe ispod četničke kame. Gotovo. Sve u jednom danu, u jednom času. Porodica zatrta kao da je nikada bilo nije. A golgota imama i njegovih umrlih, golgota 206 ljudskih kostiju puta pet osoba, puta 300 kostiju bebe, puta zlo svijeta, puta smrt djece, puta smrt nevinih ljudi, puta nerazriješena tajna etike, mozga, duše i srca koja sriče „Zašto?“ostala je sakrivena od svijeta do kraja rata. Imama nema. Fale efendija Hasib i žena mu i Muhamed i Meliha i Ahmed i Amina. Nedostaju na ovom svijetu, a groba im nema.

KAD CUCLA PROGOVORI...

A onda, griža savjesti jednog od semizovačkih Srba otkriva tajne koje se sakriti ne mogu. On zove, šalje poruku negdje iz istočne Bosne 1996. i kaziva da je porodica efendije Ramića zakopana pored magistralnog puta, na petom kilometru od Semizovca prema Olovu. Svi su krenuli u potragu, koja traje danima. Ljudi hodaju, traže i ništa ne mogu da nađu. Ni kosti ni bilo koji trag. No, onda, ona cucla, ona malena cucla bebe Amine, kao iz Čehovljevog dramskog kanona, izranja da opali istinom. Kako je cucla zadavljene bebe iz benkice dospjela na površinu zemlje, kako je izronila iz blata pored rijeke Ljubine, kako je svojim gumenim prisustvom urliknula „Tu smo“

Noć je da se samuje. Ima li većeg zla od ovog, kad ga ovako prikažete? Može li da bude veće zlo od ovako obavljenog posla dželata i nalogodavaca od prije 27 godina? Teško, ali možda može da bude veće zlo ako pustite zlo da se nekažnjeno razvija, da raste umjesto da nestaje, da buja umjesto da zakržlja, da odzvanja umjesto da nijemo tuli... I onda čitam priču glavnog imama Samira Kadribašića iz Pljevalja. Čitam kako ga je pobornik ideologije koja je zaklala njegovog kolegu, imama Hasiba sa porodicom, maršnuo u džamiju i zatim bacio staklenu čašu na njega. Kažu neki: „Nije to strašno“... Šta se promijenilo? Ništa ili sve? Ovog puta je do nas. Pamtiš li, monstrume, cuclu bebe Amine? Noć je da se samuje.

Traktat o trpilu i neizdržu » Piše: Svetislav BaSara Trpilo je – kako juče apsolvirasmo – još jedna iz mnoštva srpskih posebnosti, organ koji postoji samo u anatomiji Srba, a rekao bih da i pojam (i reč) postoje samo u srpskom jeziku. Neki moji poznanici, poliglo-

ti, koje sam tim povodom konsultovao, tvrde da je „trpilo“ nemoguće prevesti ni na jedan od jezika koji su im poznati. Kažu, nadalje, da je imenica izvedena iz glagola „trpeti“ sama po sebi besmislena, ali da je naopako logična u jeziku u kome postoji i imenica „neizdrž“, koja se označava stanje nepodnošljivosti bivanja u sopstvenoj koži. Nemoguće je precizno odrediti gde se „trpilo“ tačno nalazi, da li u glavi ili u dupetu – mišljenja „stručnjaka“ se razlikuju – ja sam sklon da ga amaterski lociram u blizinu dupeta.

Ali ako i ne znamo gde se „trpilo“ nalazi (i kako izgleda), znamo da je njegova funkcija da amortizuje nasrtaje siromaštva, ponižavanja i maltretiranja raznoraznih srpskih vlasti i vladara. Znamo i šta biva kad zbog nagomilanog „neizdrža“ trpilo pukne, da ne upotrebim stručnu reč – perforira. Leti perje, eto šta biva. Ponekad lete i glave. I to uglavnom – da izvinite političku nekorektnost – pogrešne. Kinji, recimo, godinama neki šef nekog uposlenika, ovome jednog dana pukne „trpilo“ i – cap – ode kući i ubije ženu ili je –

bolji slučaj – umlati skupa sa decom. Antologijski je i slučaj srpskog čobančeta kome se selo nešto zamerilo i kome je u jednom momentu puklo „trpilo“, pa se selu osvetilo tako što je odseklo sopstveni Sebastian. To je, uzgred, standardna anamneza perforacije „trpila“. Svako pucanje „trpila“ završava ili 1. odsecanjem nečije (obično pogrešne) glave ili 2. odsecanjem sopstvenog Sebastiana. A kako stoji stvar sa „neizdržom“? E, to je komplikovanije. Trpilo dok trpi trpi, kad pukne, onda pukne, mane-

varski prostor „neizdrža“ mnogo je veći. Naročito u Srbiji. A još naročitije u srpskoj politici. Otkako znam za sebe – a znam već jako dugo – stalno slušam „ovo se više ne može izdržati“ i „kad će nam već jednom pući trpilo“. Nije da ovdašnja „trpila“ povremeno ne pucaju, rezultat je, međutim, uvek isti – ili odleti pogrešna glava ili se odseče kolektivni Sebastian, a stanje „ovo se više ne može izdržati“ ostaje nepromenjeno vo vjeki vjekov. Idemo dalje. Kao bubrezi, oči (i da prostite muda) „trpilo“ je parni organ. Kao što postoje ministarstva spoljnih i un-

utrašnjih poslova, tako postoje spoljno i unutrašnje trpilo. Spoljno je hipersenzitivno. Ako, recimo, neka dr Nestorovićeva koleginica, stand up jebiluda iz Arkanzasa, napravi neumesnu šalu na račun Srba, kolektivno srpsko trpilo dođe na ivicu pucanja, stupa u vezu sa MIP-om gde se momentalno pristupa pisanju protestne note i – uopšte – nastaje haos. Ali kad srpske vlasti (svih boja) ponižavaju i šikaniraju opozicije (svih boja), e, onda je srpsko trpilo kao od titanijuma, trpi li, trpi. Dok ne pukne. Pa onda Jovo nanovo.

Drugi pišu

Poneđeljak, 25. maj 2020.

KLASA OPTIMIST

Božja kazna za Hrvate » Piše: Ante Tomić Pamtite li strah koji nas je jednom ispunjavao? Nije dugo prošlo, još bi vam trebalo biti svježe u uspomeni kako smo nezadovoljno vrtjeli glavama gledajući bujice turista koje su kuljale iz aviona EasyJeta i Germanwingsa. Odmjeravali smo zmijolike kolone usijanog lima pred naplatnim kućicama autocesta i zabrinuto primjećivali kako su lanjskih godina bile mnogo dulje. Teška srca prolazili smo uskim kamenim kaletama, sudarajući se s međunarodnim mnoštvom, s Nijemcima koji su kotačićima putnih kovčega strugali kao da ulaze tenkovima u Varšavu, s američkim umirovljenicima koji su s hodalicama i cjevčicama u nosu, vukući boce s kisikom, neustrašivo grabili za turističkim vodičem, s Talijanima koji su zbunjenu sladoledarku uvjeravali da su joj platili novčanicom od tisuću kuna, s bljedoputim i pjegavim engleskim mladićima koji su između dva kafića pijano pjevali navijačke pjesme Liverpoola i Tottenhama, sa Šveđanima koji su kasnili na trajekt za Brač i Nizozemcima koji su se uputili na Vis, zaustavljajući se nak ra t ko s a m o d a č e š k i m samoubojicama u japankama i kupaćim gaćama pokažemo najkraći put do vrha Biokova. I nikako se nismo mogli otresti jedne užasne misli. Turistička sezona je podbacila.

Došljaci iz neke zemlje EU ili Šengenskog prostora u Nemačkoj više ne moraju u samoizolaciju od 14 dana. Ali šta kada dolazite iz recimo Srbije? To bi trebalo da proceni Institut „Robert Koh“, ali on to ne čini. Aleksandar Krdžić još ne zna gde će biti sledeće sedmice. Ovaj inženjer poljoprivrede koji živi i radi u Frajburgu mora da potroši nekoliko dana odmora, i zapravo je hteo da obiđe porodicu u Srbiji. „Sad u Srbiju može da se uđe bez ikakvih ograničenja. Ali ostaje pitanje da li moram u karantin kad se vratim u Nemačku“, kaže Krdžić za DW. Telefonsko raspitivanje kod institucija nije donelo ništa. Neki kažu da nisu nadležni, drugi upućuju na linkove koji nisu od pomoći, kaže ovaj čovek. „Ne smem da verujem špekulacijama, moram da budem siguran. Jer, ako stvarno moram u karantin, što ne mogu zbog posla, onda neću ni ići u Srbiju.“

„PAUŠALNE“ ODLUKE SU PROTIVZAKONITE

Kod sprovođenja Zakona o zaštiti od zaraza su u Nemačkoj nadležne isključivo pokrajine. Sredinom maja one su redom ukinule obavezu karantina za one koji doputuju iz neke druge zemlje EU, ili Švajcarske, Lihtenštajna, Islanda, Norveške i Velike Britanije. Pri

Nijedno ljeto nije zapravo ispunilo naša očekivanja. Toliko smo ridali i jecali, cmizdrili i cmoljili da je velikom Bogu na nebesima to na kraju dosadilo. „Turistička sezona vam je podbacila, je li? A gledajte ovo“, rekao je Svemogući zlobno

Neobično prazna najpopularnija gradska Bačvice plaža

To nam je, napokon, potvrdio svaki ugostitelj s kojim smo razgovarali. Dok su za svim stolovima gosti žustro sjekli krvave bifteke, trijebili drače zubataca i škarpina, srkali kamenice, gušili se crnim rižotom, žlicama pohlepno grabili drhtave žute rožate i nalijevali se bezbrojnim buteljama dingača, pošipa i babića, gazda je bio neutješan. „Katastrofa, prijatelju!“, jadikovao je upropašteni poduzetnik nalakćen na šank. „Nikad kao ove godine. Padamo s nogu poslužujući nekakve propalice, nekakav ološ koji ništa ne troši. Što su dola-

zili“, čudio se čovjek ogorčeno, „ako im je skupo dati šezdeset eura za bocu vode?“ Jednaku stvar uglas su govorili i turistički radnici na televiziji, samo se nisu mogli dogovoriti tko je kriv za crne ekonomske pokazatelje. Optuživali su se međusobno, malne se tukli stolcima u studiju vrišteći kako zbog gluposti i lijenosti ove ili one vlasti u lipnju i srpnju imamo tri zarez jedan posto manje noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, a voditelj ih je umirivao vičući: „Gospodo, gospodo, molim vas, idemo prema kraju emisije. Da zaključimo, zašto

nas zaobilaze turisti dubljeg džepa? Što trebamo učiniti da s naše obale otjeramo istočnoeuropsku sirotinju koja na ljetovanje dolazi s putnim frižiderima nakrcanim paštetama i paradajzom i privučemo goste visoke klase, koji za već doručak, ranom zorom, pojedu kilogram i pol pršuta i paškog sira, cijelo pečeno janje, veliku teću brujeta od jastoga i sedamsto, osamsto fritula?“ Iz godine u godinu bili smo sve žalosniji. Premda je zarada od turizma postojano rasla i milijuni su se slijevali na naše račune, svejedno nas je frustri-

ralo, trajno, neizlječivo, prokleto, da smo mogli bolje. Da smo mogli ugrabiti više novca za manje truda. Nijedno ljeto nije zapravo ispunilo naša očekivanja. Toliko smo ridali i jecali, cmizdrili i cmoljili da je velikom Bogu na nebesima to na kraju dosadilo. „Turistička sezona vam je podbacila, je li? A gledajte ovo“, rekao je Svemogući zlobno. I poslao nam Covid-19. Za prijatelje, koronavirus. Iako nije prošlo dugo, tek desetak mjeseci, lanjsko ljeto danas nam se čini kao neka davna, zaboravljena sreća. Nakon pandemije koja je poharala svijet hodamo pustim kamenim kaletama i jedva se više sjećamo višejezičnog žamora, gužve i struganja kotačića putnih kovčega. Nestale su vitrine s desecima okusa sladoleda i miris užeglog ulja iz friteza. Nema više ni američkih umirovljenika, ni pijanih engleskih navijača, ni čeških samoubojica. Samo smo mi, domaći, ovdje. Poraženo buljimo u prazne stolce, u sklopljene suncobrane i visoke stupove bijelih tanjura, u zategnute bijele plahte u apartmanima, u sandoline, pedaline i ležaljke uredno složene na plažama, u trajekte koji u lukama razjapljenih utroba čekaju goste koji neće doći, u blokove smrznutih srdela i ćevapa koje nitko neće pojesti, i prosto ne možemo vjerovati kakve smo nezahvalne budale bili kad smo zanovijetali da u lipnju i srpnju imamo tri zarez jedan posto manje noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.

Ugostitelji koji su prošle godine bili ogorčeni ako bi tkogod naručio samo predjelo, a drznike koji su htjeli jedino nešto popiti jednostavno su otjerali, opsovali im cigansku mater i šutnuli ih nogom u guzicu, danas bi za svakoga spremno prostrli čiste stolnjake. Donijeli bi bocu vode po nabavnoj cijeni, za trideset pet eura, samo da im netko dođe. Iznenada više nitko ne razvrstava turiste prema njihovom imovnom stanju, i prvorazredni i drugorazredni i trećerazredni, svi su dobrodošli na naš plavi Jadran. Nećemo se ljutiti ni ako Hercegovci donesu paštete i paradajz u putnim frižiderima. Srbi, vratite se, sve vam je oprošteno. Nakon što je pandemija koronavirusa u samo nekoliko mjeseci moralno, intelektualno i ekonomski skršila naš svijet, razotkrila kakvi se slabići, kukavice, pokvarenjaci i glupani kriju iza obrazina autoriteta, poštenja i učenosti, i kakav su krhki privid naša takozvana sigurnost i naše navodno blagostanje, tkogod bi možda pomislio da u tome ima neke više pravde. Da nam je veliki Bog na nebesima poslao bolest ne bi li nas opomenuo da ne budemo nezasitni, da se ne smatramo vazda nezadovoljnima i zakinutima, već da trebamo biti ponizniji i skromniji, zahvalni za svoj život i bolji jedni prema drugima. Ali, naravno, to je samo tlapnja, transcendentalni idi mi dođi mi. Niti gore ima Boga, niti su se ljudi ovdje dolje ikad ičemu naučili.

Ko zapravo mora u karantin kad doputuje u Njemačku? tome je nebitno koje državljanstvo ima došljak. Oni koji dolaze iz ovih zemalja morali bi ipak u karantin jedino ako broj novih registrovanih zaraza u nekoj od tih zemalja pređe 50 na sto hiljada stanovnika u poslednjih nedelju dana. Dolasci zbog turizma, nabavke ili točenja goriva i dalje su kompletno zabranjeni. Ta odluka pokrajina došla je nakon što je više upravnih sudova odlučilo da je „paušalno“ slanje ljudi u karantin protivzakonito. Sudovi smatraju da nadležni moraju da opravdaju karantin lošom epidemiološkom situacijom u zemlji odakle putnik dolazi. Ali, da li je dovoljno povući grubu crtu između zemalja EU i Šengena na jednoj strani, i svih drugih zemalja - takozvanih „trećih država“? Posebno jer je u većini „trećih država“, poput Srbije, broj registrovanih zaraza na 100.000 stanovnika sve vreme znatno manji nego recimo u Švedskoj, Španiji ili Velikoj Britaniji. „U slučaju dolaska iz treće države obaveza karantina može otpasti ukoliko Institut ‘Robert Koh’ za tu treću državu ustanovi nizak intenzitet

Čekaju se preporuke ,,treće države“

zaraze“ - tako recimo glasi pravilo u gradu-pokrajini Hamburgu. I druge pokrajine, poput Severne Rajne-Vestfalije i Bavarske, vezuju odluku za procenu državnog Instituta „Robert Koh“ (RKI). Jedina nevolja je što takva procena - ne postoji. Na upit DW, RKI upućuje na svoj sajt gde je dat pregled epidemiološke situacije u državama EU, Šengena i Velikoj Britaniji na osnovu brojki Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti

(ECDC). Ali šta je sa svim ostalim zemljama sveta? Smernice su još uvek u izradi, kažu u RKI. „Institut još nije odredio zemlje kod kojih se sa epidemiološkog stanovišta može odreći zaštitnih mera nakon ulaska ili povratka u zemlju“, piše u odgovoru portparola.

KO jE SADA NADLEžAN?

Na delu je konfuzija: pokrajine upućuju na RKI, a RKI ne vodi odgovarajuću statistiku. U

Ministarstvu za rad, zdravlje i socijalna pitanja Severne Rajne-Vestfalije kažu da je neophodno da RKI „izričito ustanovi“ da za došljake iz neke zemlje nema potrebe za samoizolacijom. „Ukoliko nema takve izričite potvrde - kako je očigledno ovde slučaj - onda se ostaje pri načelnoj obavezi (samoizolacije). Nakon odgovarajućeg negativnog testa, ona može otpasti“, piše u odgovoru na upit DW.

U Hamburgu to pak rade drukčije. U odgovoru za DW tamošnja Služba za zdravlje piše da Zavod za javno zdravlje, čak i bez mišljenja RKI, konsultuje podatke ECDC. Ako postoje „pouzdani podaci“ koji pokazuju da opasnost od zaraze u nekoj zemlji „deluje nisko“, onda osobe koje dolaze iz te zemlje ne moraju u karantin. U pojedinim pokrajinama su od karantina sigurno izuzeti ljudi koji se bave određenim zanimanjima, kao što su medicinski radnici, nadničari u poljoprivredi ili vozači kamiona koji su neophodni za prekogranično snabdevanje. U Severnoj Rajni-Vestfaliji su karantina oslobođeni i svi koji dolaze u Nemačku poslom ili zbog obrazovanja na najviše pet dana ili se vraćaju u Nemačku posle tako kratkog boravka u inostranstvu. Ako RKI ubrzo ne objavi preporuku za ostale, inženjer poljoprivrede Aleksandar Krdžić ostaće u Frajburgu, ali pomalo ogorčen. „Izgleda kao da su ‘treće države’ nekakva druga klasa. To nije lep osećaj.“

Enigmatika

PoneÄ&#x2018;eljak, 25. maj 2020.

Marketing

Poneđeljak, 25. maj 2020.

PLUŽINE TEL: 040/271-295

OPŠTINA PLUŽINE-SEKRETARIJAT LOKALNE UPRAVE Adresa: ul. Lazara Sočice br.2

Tel.: 040-271-111 Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A NAMJEŠTENIK/ICA I -HIGIJENIČAR/KA ,JEDAN/NA IZVRŠILAC//TELJKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Plužine Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Opšti i posebni uslovi: -da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore, -da je lice zdrastveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta, -da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nepodobnim za rad u državnom organu i da se protiv istog ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -položen stručni ispit za rad u državnim organima, - da ima srednj stručnu spremu, IV nivo kvalifikacije obrazovanja. Prijava na oglas: Prijava sa ličnom biografijom kao i komletnu dokumentaciju dostaviti u roku od 15 dana od objavljivanja javnoga oglasa,neposredno ili preporučenim putem pošte u zatvorenoj koverti na adresu,Skupštine opštine Plužine,Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti, ul.Lazara Sočice b.b Plužine,sa naznakom:«Prijava za Javni oglas na radno mjesto Viši/a namještenik/ica I - higijeničar/ka u »Sekretarijatu lokalne uprave i društvene djelatnostiu opštini Plužine ».

NAPOMENA: Uvjerenje da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čine nepodobnim za rad u državnom organu i da se protiv istog ne vodi krivični postupak za krivično djelo, pribljavlja se po službenoj dužnosti. Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti kandidati dostavljaju rukovodiocu stručne službe u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o izboru kandidata .Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JPU ,,BOŠKO BUHA“ ROŽAJE Adresa: MARŠALA TITA B.B.

Tel.: 051-682-756 Raspisuje konkurs za: 1. SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Stepen specijaliste – Građanskopravni smjer, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno radno vrijeme a najduže do 31.08.2020 godine.Uz prijavu je potrebno dostaviti-uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija biometrijske lične karte,uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima,ljekarsko uvjerenje,i uvjerenje da se protiv kandidata nevodi krivični postupak. Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene kopije.

JU OŠ ,,MUSTAFA PEĆANIN“ ROŽAJE Adresa: UL.RADUNA ĐUKIĆA BB.

Tel.: 087-271-130 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/KA RAZREDNE

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do povratka radnika/ce sa funkcije. Položen stručni ispit,dozvola za rad(licenca),uvjerenje o državljanstvu,uvjerenje o zdrastvenom stanju,uvjerenje da se ne vodi krivični postupak.Probni rad 1 mjesec.

NVO ,,AMANET TRADICIJE“ ROŽAJE

NVO ,,NJEGA STARIH“ ROŽAJE

Adresa: Klanac

Adresa: M.TITA BB

Tel.: 069603620 Oglašava potrebu za:

Tel.: 067-522-448

1. GERONTODOMAĆIN/CA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Uvjerenje o pripreljenosti za uključenje u program javnog rada.

Oglašava potrebu za: 1. GERONTODOMAĆIN/CA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Uvjerenje o pripremljenosti u uključivanju u program javnog rada.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. maj 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2- centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 auta.Prodajem. 069/867-791 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 PRODAJEM umjetničke slike veliki izbor veoma povoljno. Prodajem srebrne perpere original,stari novac stare Crne

BRZOJ HRANI U PODGORICI POTREBNI ROSTILJ MAJSTORI SA ISKUSTVOM. SVE DODATNE INFORMACIJE NA Tel:

067/122-551

Gore.Interesuje me filatelija okupacija Crne Gore. Tel.069/ 051- 526 Beli 3 Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Stari aerodrom između Maksija i Volija-zgrada prizemlje. Tel. 069/357-808 4 Stomatološka ordinacija „Dr Lekić“ iz Tuzi, raspisuje OGLAS Za prijem na obuku 1 radnika pripravnika sa završenom SSS, Medicinskom školom smjerzubni tehničar. Obuka pripravnika traje 6 mjeseci u skladu sa Zakonom o obuci pripravnika na određenim poslovima. Prijave slati na adresu: Stomatološka ordinacija „Dr Lekić“-Tuzi. Kon.tel. 020/875-945 5

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PoneÄ&#x2018;eljak, 25. maj 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Opraštamo se od našeg dugogodišnjeg iskrenog prijatelja i saradnika, čestitog Ulcinjanina

Posljednji pozdrav dragom bratu

RADMILI – RADI ČAVLOVIĆ

LUKI MARTINOVIĆU

Ovo je težak dan za našu porodicu. Bila si nasmijana, puna topline i lijepih riječi prilikom svakog susreta. Faliće nam tvoja plemenitost. Otišla si prerano. Neka te anđeli čuvaju.

1139

RADMILI – RADI ČAVLOVIĆ Ovo je težak dan za našu porodicu. Bila si nasmijana, puna topline i lijepih riječi prilikom svakog susreta. Faliće nam tvoja plemenitost. Otišla si prerano. Neka te anđeli čuvaju.

1140

ALEKSANDRA - ACA JANINOVIĆA

Đever IVICA, snaha LJILJANA, đeverične KRISTINA i ANDREA

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Đever JOLE, snaha VESNA, đeveričići BALŠA i NEMANJA i đeverična ITANA

Decenije Acovog savjesnog i poštenog pregalaštva u prosvjeti, kulturi i novinarstvu, snaga njegovog intelektualnog uma, ljudska toplina, birane riječi i privrženost iskonskim vrijednostima učinile su da postane omiljeni sugrađanin, saradnik i drug na čiju su se riječ ljudi mogli osloniti. Svugdje gdje je radio ostavio je široki pozitivni trag – pedagoški i stručno usmjerio je brojne generacije, dobronamjerno savjetovao u teškim vremenima i situacijama, a kao dopisnik Pobjede bio istinski hroničar Ulcinja, novinarski uglednik i zaslužnik, autor priča koje imaju dušu. Nama u dijaspori ostaće u sjećanju kao veliki pregalac, borac za međuljudske odnose i suživot u Crnoj Gori - jednom riječju borac za čovjeka.

Rođeni moj brate, puno suza je palo, kada tvoje srce je stalo. Ne znam da l’ ću te ikada preboljeti, ali znam da uvijek ću te voljeti. Otišao si sa ovoga svijeta kao rosa sa poljskoga cvijeta. Suze te ne mogu vratiti, ali moja ljubav uvijek će te pratiti. Zauvijek tvoja sestra VESNA sa porodicom 1138 Našoj dragoj baba

Upućujemo izraze iskrenog saučešća cijenjenoj porodici Janinović. NIKOLA ŠABAN sa porodicom i sa njegovim brojnim prijateljima iz dijaspore crnogorskih građana u Njemačkoj – Ludwigshafen am Rhein

DARI

Uvijek ćemo te pamtiti po tvojoj vedrini, osmijehu i najljepšim pjesmama koje si nam pjevala.

1124 Posljednji pozdrav

Tvoji NATAŠA, LUKA i VUK

1129 Posljednji pozdrav svojoj

ALEKSANDRU - ACU JANINOVIĆU

Počivaj u miru, poštovani prijatelju.

DRAGICA i RADMILA JOSIPOVIĆ

teta DARI 1130

NENA sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj 1123

Umro je moj kolega i prijatelj

DARINKI JOVOVIĆ Porodica TURKOVIĆ

ACO JANINOVIĆ Posljednje zbogom, 1137

SAVIĆ JOVANOVIĆ sa porodicom

1141 Posljednji pozdrav najmilijem ujaku

LITU RAMUJKIĆU

БАЋКУ Препуни смо туге за тобом, твојом младошћу и љепотом као човјека. Доживљавали смо те као да си одрастао у нашој породици. Збогом, драги наш Баћко.

Dragi Lito, tvoj iznenadni odlazak stvorio je još jednu ranu na mom nezacijeljenom srcu. Čuvaj mi majku, a ja ću vas od zaborava. Vole te ANIDA, MALIK i ELMAR 1122

ВЈЕРА и РАДА ОРЛАНДИЋ 1117

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Nakon kraće bolesti preminula je naša draga

Draga moja

DARO

DARINKA - DARA Jovana JOVOVIĆ

Hvala ti na časno provedene 52 godine u našem braku.

rođena Radulović učiteljica u penziji Suprug JOVAN JOVOVIĆ

Sahranili su je njeni najdraži 24. maja 2020. godine na gradskom groblju Čepurci u najužem krugu porodice.

1127

Kuća žalosti: Bul. Svetog Petra Cetinjskog 15/2 – Podgorica

S tugom se opraštam od voljene sestre

Ožalošćeni: suprug JOVAN, sin NEBOJŠA, kćerka MARIJA - MANJA, snaha ALEKSANDRA - SANDRA, unučad NATAŠA, LUKA i VUK, sestre SENKA i MILKA, brat ČEDO, bratanić VELIBOR, đever MOMO, jetrva KATA, sestrići i sestrične, đeveričići i đeverične i mnogobrojna rodbina JOVOVIĆ i RADULOVIĆ

DARINKE JOVOVIĆ rođene Radulović

Bila si mi uzdanica, oslonac i snaga u najtežim trenucima! Mojoj djeci i unucima - pažljiva i požrtvovana tetka. Počivaj u miru pored tvoje Nataše. Sestra SENKA VUKIĆEVIĆ sa porodicom

1125

1134 Moja voljena

Dragoj majci, svekrvi i babi

S tugom se opraštam od moje voljene, hrabre i čestite tetke

DARINKE JOVOVIĆ

DACO

DARINKI DARI JOVOVIĆ

NINA MARIĆ sa porodicom 1135

Boli previše. Hvala ti na svemu.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i svakim danom ćeš nam nedostajati sve više.

POMENI Danas je šest mjeseci od kada nije sa nama naš dragi

Voli te tvoja

Vole te tvoji kćerka MARIJA - MANJA JOVOVIĆ

sin NEBOJŠA, snaha ALEKSANDRA, unuka NATAŠA, unuci LUKA i VUK

1128

1126 Posljednji pozdrav kumi

BOBAN ALEKSIĆ

Posljednji pozdrav

Najbolji suprug, otac, djed... Ljubav i sjećanje na tebe dio su naših života, beskrajno nedostaješ. TVOJI NAJMILIJI 1133

DARINKA JOVOVIĆ

DARI Zauvijek ćemo pamtiti toplinu i dobrotu vaših riječi i postupaka.

Našoj dragoj i poštovanoj tetka Dari. NIKOLA i DANILO MARIĆ

Vaši kumovi: ADROVIĆI, CICMILI, PRELEVIĆI, RADOMANI i POPOVIĆI 1132

1136

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Prošlo je šest godina od kada nisi sa nama

Navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

MAJA STANOJEVIĆ Vrijeme prolazi, ali bol, sjećanje i ljubav su zauvijek u našim srcima. Tvoji

MARJAN i DAMIR

FILIP KRIVOKAPIĆ

1119 Danas je pola godine od kada nas je napustio naš

MILORAD Vukov BEGOVIĆ

Vrijeme je prolazna kategorija, a sjećanje trajna. Neće te prepustiti zaboravu Tvoji najbliži.

PEĐA, MARIJA, MAGDALENA i KOSTA

Fićo, Dođoše i ovi dani kada nekakva obaveza običaja rađa varljivu nadu da snagom riječi možemo dosegnuti mjesto u vječnosti na kojem smo svi ponovo na okupu, mjesto na kojem ponovo čujem majčin glas pun Tvog imena, mjesto skoro opipljive stvarnosti po kojem se tvoj dječački smijeh razliva kao staklena rijeka, a život vri od nestvarno jasnog dodira tvoje kože. Ipak, bespovratno i surovo lišeni mogućnosti da se bude, prepušteni mogućnosti da se kaže, sve što možemo jeste da snagom riječi svijetu kažemo koliko mu je oteto. Nedostižan je svijet sačinjen od božanske supstance, po kojem se tvoj smijeh razliva. Ako i postoje riječi koje se tamo mogu čuti, onda su to riječi neizgovorene i otćutane u ono doba noći kada grudobolja uzima svoje. Tada, u to doba noći, kad gusti vazduh ispuni grudi, zaronim u dubine svemogućeg i osjetim blagi povjetarac, rođen iz čiste kože lica dvadeset dvogodišnjaka i pokrenut toplom blizinom tvog obraza, kako mi klizi niz lice. Tada, iako poražen saznanjem da osim ovog života nećemo imati drugi u kojem bismo mogli vratiti izgubljeno, osjetim Tvoje postojanje koje mogu lako dodirnuti, spoznaju života koji nema početak i kraj, vrijeme bez vremena, opipljivu sreću otjelotvorenu u tvom liku. Tada se srce rastapa u jezeru živućih uspomena. Sve je manje riječi, a sve više slika života koje su, rasute i nedostižne ostale sa one strane bespomoćne provalije, koja je prije tri godine pocijepala život na izgubljenu sreću, na koju smo sa Tobom i zbog Tebe imali pravo, i na ono što se sada mora, što je moglo biti, a nije. Braco moj, ništa ne slomi životnu vitalnost kao podmukla konačnost. Tog sivog jutra, 25. maja 2017. sjećam se kako mi je u djeliću sekunde, i poslednja nada iscurila kroz prste. Nada, koja je, u borbi svjesnog sa nesvjesnim naivno pokušavala da produži Onaj život. Tada sam te izgubio, tada nam je nešto odnijelo Tvoje oči i dušu, od tada živimo između moranja i onog doba noći kada blagi povjetarac na licu razređuje gusti vazduh u grudima. Počivaj u miru, Volimo te,

1118 Deset godina od smrti naše voljene supruge i majke

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

BOŠKA KARADAGLIĆA

Tvoji: MAJKA, TATA, GORAN i NIKOLA

S ponosom ćemo te pominjati i sjećati se... Porodica NIKOLIĆ

1110

1111

25. 5. 2011 – 25. 5. 2020. Sjećanje na moju majku

Četrdeset je dana od smrti našeg oca i supruga

SNEŽANE SNEŽE JURIŠEVIĆ Nedostaješ. Ponosni na tvoj častan, dostojanstven, hrabar i odvažan životni put. Mir i spokoj tvojoj plemenitoj duši i dobrom srcu.

OLGU ČIČAREVIĆ

Tvoji: MILISAV, NIKOLINA i NEMANJA

Moj svetionik od rođenja koji i danas jednako svijetli dušom, a kada u izmaglici života skrenem opomene me.

BOŽIDARA KARADAGLIĆA

NICA sa porodicom

Sve što je najljepše i najbolje si posjedovao. Uvijek ćete se sjećati i nikad zaboraviti Tvoji sinovi MARKO i FILIP i supruga LJUBINKA

1109

1131

1112

Draga naša

Godina je od smrti naše drage majke

Danas se navršava 40 dana od smrti mog brata, đevera i strica

ANĐO

BOŠKA Veselina KARADAGLIĆA

AJKE BULIĆ

Tri godine smo bez tebe, a svi oni dani i godine bez Dragana, Dare i Drage su teški, tužni i bolni za nas. Anđeli naši, počivajte u rajskom miru, a mi ćemo se boriti i živjeti sa velikom tugom za svima vama.

Tvoji: kćerka FADILJA, sinovi BIŠO i ASKO

Teško smo prihvatili istinu da si zauvijek otišao. Život nestane u trenu, sjećanje, ljubav i tuga za tobom neće nikada. Brat MILAN, snaha MILEVA, bratanična JELENA, bratanić MILOŠ

Sestre: STOJKA, STANA i JULKA

1120 Draga tetka

1115

1113

Godina je od smrti moje drage babe

Četrdeset dana je od smrti dragog strica

ANĐO Vrijeme prolazi, ali je puno lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da tvoje ime sa ponosom izgovaramo i da te nikad ne zaboravimo.

AJKE

BOŠKA

Tvoj unuk DINO, snaha DIJANA, praunuk DARIJE

Velika ljubav nikad neće prestati, a sjećanje na sve što si nam značio, zauvijek će trajati.

Tvoji: DANILO, ŽANA i SEKA sa porodicama 1121

1116

1114

Tvoji JELENA i MILOŠ

TV program

Poneđeljak, 25. maj 2020.

FILM

PRVA 23:30

SERIJA

RTCG 2 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Blejd 3

Milijarde

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Mostovi, r. 09:35 Muzika 10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Gavejn II, crtani film 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Gavejn II, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi 15:30 Dnevnik 1 16:00 Montenegro all in one, r. 16:30 Zapis, r. 17:00 Profil, e. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Šofrovizija, e. 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti, e. 21:20 Opet u Titogradu, dok. emisija 22:10 Tv arhiv 22:30 Dnevnik 3 23:20 Narkos II, s. 00:10 Argumenti, r. 01:25 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:40 18:00 19:30 20:10 20:30 21:30 22:30 01:15 01:30 02:30

Zapis, r. E sport Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Ko to tamo pjeva, r. Luda kuća, r. Dnevnik 2 Ko to tamo pjeva, kviz Dokumentarni program Milijarde, s. Legenda o pijanisti, r. Glas Amerike Milijarde, r. E sport

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 12:00 13:00 14:30 16:00 17:00 18:00 19:00 19:30 19:35 20:45 23:00 23:30 01:30 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Tračara, s. Zabranjeno voće, r. Milost, s. Tate, s. Praktična žena 60 minuta sa Iris, e. Zabranjeno voće, s. Žurnal Evropske bajke, e. Andrija i Anđelka, s. Igra sudbine Retrospektiva Noćni žurnal Blejd 3, film Noćni žurnal, r. Milost, r.

NOVA M 07:00 Centralni dnevnik, r. 07:30 Agencija za sve i svašta, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, s. 08:55 Kefalica 09:10 Ljubav, navika, panika, r. 09:30 Ljubav, navika, panika, s. 09:50 Totalni obrt, r. 10:45 Među nama, r. 11:00 Vijesti 11:30 Među nama, nastavak 12:35 Zauvijek susjedi, r. 13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r. 14:25 Azra, r. 15:00 Vijesti 15:40 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:30 Vijesti 16:45 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Azra, s. 22:00 Lud, zbunjen, normalan, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Blekdžek, film 01:25 Namještaljka, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 03:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Rimu, s ljubavlju, r. Vijesti Serija, r. Boje dana, e. Život sa morem, r. Vijesti Geopolitika, magazin Serija Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Novine II, r. Vijesti Sport, e. Big stoun gep, film Bez granica, r. Zavjerenik, r. Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena 19:00 Film

20:30 Zakletva, s. 21:30 Nemoguća ljubav, s. 22:30 Zadruga 23:00 Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

777 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 25. maj 2020.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 25. maj 2020.

Crnogorski muzičar Marko Vlahović o bendu Soul Kitchen i numeri ,,Nek svira sax“

PODGORICA – Nakon rada u crnogorskim bendovima Nuclear Mama i Crveno i crno, te Maraqya i Tribute James Brown u Beogradu, crnogorski muzičar Marko Vlahović predstavio je projekat Soul Kitchen na krilima numere ,,Nek svira sax“ u kojem se pojavljuje kao lid vokal. ,,Nastanku“ singla, koji je objavljen početkom mjeseca doprinijeli su i Dragan Ivanović, Milan Jejina, Sanja Bogosavljević, Marija Matić, Ivana Vladović, Andrej Martinović, Milan Savić Savčo, Kristijan Mlačak, Aleksandar Buzadžić Buzge, Predrag L e f t y Ko z o m a ra , L u ka Puletić, Mladen Pecović, Dragan Krstić Gaga i Srđan Dunkić Džoni. U razgovoru za Pobjedu, Vlahović kaže da je pjesma nastala prije 10 godina, te da je bend Soul Kitchen okupio poznati kotorski muzičar Dragan Ivanović. - Nastao je iz prijateljstva muzičara koji nastupaju sa puno različitih bendova i izvođača, pa sam tako i ja pozvan. Ova pjesma se desila potpuno spontano i ne kosi se sa učešćem u drugim bendovima, kao ni sa radom na mojoj autorskoj muzici, koja je u pripremi već neko vrijeme – kaže Vlahović.

SAKSOFON

Kompoziciju i tekst numere ,,Nek svira sax“ potpisuje Bili King, dok je saksofonista ben-

GUARANA FUSION FESTIVAL

Spontana prijateljska pjesma Crna Gora polako formira autorsku scenu Na pitanje koliko je Crna Gora pogodno tlo za razvoj mladih muzičara i koji je razlog njegovog odlaska u Beograd, Marko Vlahović odgovara: - Crna Gora ima dobrih momenata u razvoju mladih muzičara, prvenstveno mislim na to da se lakše uđe u svijet nastupa po klubovima nego na beogradskoj sceni, jer u Beogradu po klubovima priliku najčešće dobijaju iskusniji ili poznatiji muzičari, ponuda je raznovrsna pa nema puno prostora za ,,eksperimentisanje“ sa nekim ko nije od ranije poznat klupskoj publici. Prednost Beograda kao regionalnog centra od preko dva miliona stanovnika je u upravo u brojnosti. Publike ima dovoljno za svaku vrstu muzike, lakše je pronaći muzičare za nešto što želite da radite, mnogo je više autorskog rada, više je studija za snimanje, prilika da nešto novo naučite. Mogu da primijetim da se i u Crnoj Gori polako formira autorska scena, ima tu novijih bendova i izvođača kao što su Parampaščad, Highway, Bubnjivi, Neon, Freedom, Light Under the Black mountain, Rudolf… Neko bi možda želio da to sve brže ide, ali treba biti zahvalan što se scena pokrenula, prije samo nekoliko godina, dok sam ja živio u Crnoj Gori, bilo je svega tri ili četiri autorska benda koji su rijetko nastupali – kazao je Vlahović.

Marko Vlahović

da Milan Savić osmislio temu i dionice za saksofon. - Muzičari imaju običaj da kažu da pjesma sama nađe put, odnosno trenutak kad se sve ,,namjesti“, pa se tako desilo i sa ,,Nek svira sax“. Saksofon je instrument koji je pravi predstavnik fank i soul muzike kojom se mi bavimo, a i Soul Kitchen je specifičan po tome što na nastupima ima dvojicu saksofonista umjesto uobičajene duvačke sekcije, sastavljene uglavnom od saksofona, trube i trombone – objašnjava Vlahović. Soul Kitchen, dodaje, ima standardnu postavu koju čini

Najava američke kompanije Live Nation

sedam muzičara, te da se po potrebi mijenja. - Članovi imaju brojne obaveze, a u spotu smo htjeli da uključimo sve muzičare koji nastupaju sa nama, pa su tu i naši drugari poput Ivane Vladović i Milana Jejine – kaže Vlahović. Uprkos teškim danima po svijet, muzika nije utihnula zahvaljujući selidbi na internet. Vlahović se nada da će ljudi izvući poruku iz ove situacije. - Natjerala nas je da budemo mirniji, da ne žurimo, da se posvetimo više sebi i ljudima oko sebe. Umjetnost je u ova dva mjeseca karantina došla u

prvi plan, pa neka je to bilo i iz dosade, ja nemam ništa protiv – ističe Vlahović.

INDUSTRIJA

Među najviše pogođenim djelatnostima, usljed pandemije, našla se muzička industrija, međutim, Marko ističe da će muzika naći put da se oporavi. - Muzička industrija će kao i sve ostale industrije vjerovatno imati period zastoja, koliko će on trajati, to niko ne može da zna, ali muzika je tu otkad postoji čovjek, pronaći će ona već svoje načine, mislim da je samo potrebno neko vrijeme prilagođavanja novonastalim uslo-

vima – kazao je Vlahović. Aktuelna situacija pored negativnog uticaja, imala je i lijepe momente. U periodu od dva mjeseca imali smo priliku čujemo kvalitetne umjetnike i muziku, a pomogla im je i da stvaraju novitete. I pored aktivnosti u više bendova, Vlahović je, kaže, radio na autorskoj muzici. - Nije u mom stilu da se žalim, pa ću reći da mi je karantin omogućio više slobodnog vremena za planiranje i rad na mojoj autorskoj muzici, koji se odlagao zbog brojnih nastupa

Lejdi Gaga predstavila duet sa Arijanom Grande

Prvi koncert na distanci na Novom Zelandu NOVI ZELAND – Američka kompanija za organizovanje koncerata Live Nation objavila je da će se u petak na Novom Zelandu održati dva događaja uživo na kojima će posjetioci biti na socijalnoj distanci. Koncerti, koje je kompanija nazvala ,,Ponovo zajedno“, započeće 29. maja, u Oklendu u dvorani „The Tuning Fork“. Koncerti će biti prvi događaji uživo u prisustvu publike od početka pandemije virusa korona. Serijal ,,Ponovo zajedno“ okupiće pregršt omiljenih izvođača sa Novog Zelanda. Ovog petka nastupiće komičari Urzila Karlson, Raej Oliri, Rubi Ister i Nika Rado. Sljedeće večeri na pozornicu će se popeti soul pjevačica Holi Smit. Događaji su ograničeni na sto ljudi u publici koji će biti podvrgnuti mjerenju temperature i nadziranju kontakata po ulasku u mjesto održavanja, a osoblje će nositi zaštitne maske i rukavice. Stjuart Klumpas, predsjednik Live Nationa u Novom Zelandu, uzbuđen je zbog organizacije navedenih događaja. – Sigurnost naših umjetnika, publike i osoblja uvijek je glavni fokus na događajima uživo, a posebno u ovom trenutku. Naše osoblje naporno radi na otvaranju vrata javnosti i cilj nam je da pružimo ne samo sjajno iskustvo nastupa, već i ono koje se pridržava svih dodatnih zdravstvenih i sigurnosnih mjera opreza i mjera u skladu sa vladinim savjetima – rekao je Klumpas.

koje imam tokom godine. Pored redovnih nastupa sa James Brown Tribute Belgrade i Soul Kitchen kojih će biti čim se malo normalizuju prilike, konačno su se stekli uslovi da se ozbiljnije posvetim svojoj autorskoj muzici. Već sam i okupio bend, odnosno slobodno mogu reći prijatelje i srodne muzičke duše koji će mi pomoći u tome. Iako je situacija za pet ili šest mjeseci pomjerila početak rada, mislim da ćemo od septembra krenuti u sve što sam isplanirao – zaključuje Vlahović. Z. K.

Snimanje ,,Avatara“ nastavlja se naredne sedmice NJUJORK - Veliki holivudski reditelj Džejms Kameron odlučio je da nastavi snimanje ,,Avatara“, te je najavio da se snimanje nastavlja na Novom Zelandu, prenosi Rolingstoun.

Povratak denspop korijenima LOS ANĐELES - Nakon što je u februaru singlom ,,Stupid Love“ ponovo osvojila muzičke ljestvice i najavila povratak dens-pop korijenima, Lejdi Gaga otkriva još jedan dio onoga što nas čeka na njenom šestom studijskom albumu ,,Chromatica“. Riječ je o pjesmi ,,Rain On Me“ u kojoj joj se pridružila Arijana Grande. Pjevačice su saradnju potvrdile na društvenim mrežama fotografijama koje prate estetiku spota singla ,,Stupid Love“, te je tako nastavljen i

konceptualni audio-vizuelni niz kojim je Gaga najavila novo poglavlje u karijeri. Brojni fanovi nestrpljivo čekaju njeno novo studijsko izdanje ,,Chromatica“. Gaga je posljednji album ,,Joanne“ objavila 2016. godine, a nakon što je zbog globalne pandemije kovida-19 potvrdila da album neće biti objavljen 10. aprila, kako je prethodno najavila, otkrila je da će ,,Chromatica“ svjetlo dana ugledati 29. maja. Slavna pjevačica nedavno je učestvovala u organizaciji humanitarnog onlajn koncerta ,,One World: Together

At Home“, u kojem je pjevalo skoro 80 imena među kojima su se našli Rolingstonsi, Edi Veder, Bili Ajliš, Pol Makartni... Događaj je prikupio skoro 128 miliona dolara, a prihodi su donirani u svrhu borbe protiv virusa. Gaga je fanovima otkrila da je u proteklo vrijeme bila aktivna i na području književnosti. Njena knjiga „Channel Kindness: Stories of Kindness and Community“ biće objavljena 22. septembra, a sadržaće osnažujuće priče koje su napisali mladi ljudi i inspirativne bilješke pjevačice.

Iako su mnoga snimanja zaustavljena zbog pandemije virusa korona, producenti ,,Avatara“ odlučili su nastaviti snimati iduće sedmice. - Naš set je spreman i veoma smo uzbuđeni jer od iduće sedmice snimamo na Novom Zelandu - napisao je producent Džon Landau na svom Instagramu u petak. Biće ovo prvi film čije je snimanje nastavljeno nakon pandemijske krize, prenosi Varajeti, a u svemu ovome veliku ulogu igra činjenica da je Novi Zeland odlično reagovao na novonastalu krizu. Situacija je sada mirna i mnoge filmske i televizijske ekipe dobile su zeleno svjetlo i nastavile snimati na raznim lokacijama širom Novog Zelanda. ,,Avatar 2“ premijerno će biti prikazan 17. decembra 2021. godine. Prema informacijama koje prenose strani mediji, Kameron trenutno snima četiri nastavka unakrsno. Treći, četvrti i peti dio ,,Avatara“ biće prikazani u decembru 2023, 2025. i 2027. godine.