Dnevni list Pobjeda 25.10.2020. by Pobjeda

INTERVJU: Američki diplomata i bivši ambasador pri NATO Kurt Volker

Građani su izabrali promjene, a ne prosrpsku politiku

AKTUELNO: Inspektorat za kulturnu baštinu tokom prošle i ove godine utvrdio 37 nepravilnosti

Graditelji i dalje zaobilaze zakone

STR. 13.

Predstavnik albanske koalicije „Jednoglasno“ o približavanju albanske liste „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“ budućoj vladi

Zenka: Ako pređu preko svega što je učinjeno albanskom narodu, srećan im put

» Crna Gora je bila veoma uspješna u posljednjoj deceniji, približavajući svoju ekonomiju evropskoj, postajući članica NATO-a, reformom bezbjednosnog sektora. Uprkos tome, normalno je da ljudi danas žele da se vlada promijeni, ali nadam se da promjena vlade neće značiti korak unazad u onome što je dobro urađeno u građenju evropskog identiteta i integracijama sa ostatkom Evrope kaže Volker STR. 2. i 3.

STR. 2.

Iz Uprave za saobraćaj poručeno da će putna infrastruktura spremno dočekati zimsku sezonu

Umrlo osmoro pacijenata, 193 novozaraženih Đaci se vraćaju u škole u Nikšiću, Budvi i Pljevljima

POVODI: Zašto je Rusija otvorila kancelariju u Ministarstvu odbrane Srbije

Alat za rad obavještajaca

STR. 11.

STR. 6. i 7.

Od 2016. u puteve uloženo 390 miliona

D. MIJATOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

Institut za javno zdravlje analizirao 743 uzorka na novi korona virus

STR. 5.

PRIČA ISPOD SINJAJEVINE: Poljoprivrednik Vuk Bulatović smatra da Vojska Crne Gore na planini neće ugroziti životnu sredinu

Tamo gdje je gađala JNA, sada su pašnjaci i livade STR. 9

RAZGOVOR: Prva registrovana lobistkinja u Crnoj Gori Jelena Pavićević

Lobiranje je protivteža korupciji

STR. 10.

Politika

Neđelja, 25. oktobar 2020.

INTERVJU: Američki diplomata i biv

Predstavnik albanske koalicije „Jednoglasno“ o približavanju albanske liste „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“ budućoj vladi Albanska koalicija „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“ je, prema našim saznanjima, već imala nekoliko razgovora i kontakata sa novom većinom. Narod će im odgovoriti, a vrijeme će pokazati ko je u pravu – kazao je Mehmed Zenka PODGORICA – Ako našim kolegama iz albanske liste „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“ nije problem da pređu preko svih onih stvari koje su toliko zla nanijeli albanskom narodu u Crnoj Gori i budu dio nove vladajuće većine, njima onda neka je srećan put, a narod će im odgovoriti što misli o tome - ocijenio je Mehmed Zenka, odlazeći ministar za ljudska i manjinska prava i predstavnik albanske koalicije „Jednoglasno“. On je, u razgovoru za Pobje-

Zenka: Ako pređu preko svega što je učinjeno albanskom narodu, srećan im put

Mehmed Zenka

du, naveo da vjeruje da će iz suprotnog tabora, a nakon određenog vremena provedenog u novoj vladi, i sami uvidjeti da se, zarad fotelja i pozicija, ne isplati žrtvovati ono najsvetije za jedan narod.

- Naša koalicija se odmah nakon izbora deklarisala da će biti konstruktivna opozicija. Taksativno smo naveli bitne razloge zbog kojih sebe ne vidimo kao dio nove većine sve dok ne vidimo ozbiljne promjene, kojih sada nema ni na vidiku – naveo je Zenka. On je poručio i da je većinski dio nove vladajuće većine protiv svega onoga za što koalicija „Albanci odlučno“ i vodi političku borbu u Crnoj Gori. - Što se tiče albanske liste „Genci Nimanbegu - Nik Đeljošaj“, oni neka vide sami sa sobom. Nama je nuđeno, a oni se sami nude. Prema našim saznanjima, oni su do sada već imali nekoliko razgovora i kontakata sa novom većinom. Ako oni mogu da pređu preko svih tih događaja koji su štetili nama Alban-

cima, njima onda srećan put. Narod će da im da odgovor, a vrijeme će pokazati ko je u pravu – poručio je Zenka. Dodao je i da im iz albanske koalicije „Jednoglasno“ žele svako dobro. - Mi ćemo sa našim koalicionim partnerima nastaviti da branimo sve pozitivne rezultate koje smo postigli u interesu države Crne Gore i njenih građana. A gospoda iz koalicije „Jednoglasno“ će poslije nekoliko mjeseci učešća u toj novoj vlasti uvidjeti što su žrtvovali, mada ne sumnjam da to za njih predstavlja neki problem. Ono što je za nas nepremostivo, za njih je lako premostivo. To su dvije koncepcijske razlike u shvatanju bavljenja politikom između nas i njih – zaključio je Zenka. Đ. ĆORIĆ

Lideri DF-a obilježili petu godišnjicu protesta ispred Skupštine Crne Gore

Mandić: Vlada je trebalo već da bude formirana, svakome što je osvojio Andrija Mandić

PODGORICA – Jedan od lidera DF-a i predsjednik Nove Andrija Mandić saopštio je na pres-konferenciji da je nova vlada već trebalo da bude formirana po jednostavnom principu da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima. Mandić je, na konferenciji za novinare povodom pete godišnjice protesta DF-a ispred Skupštine Crne Gore, kazao da vladu treba da čine oni koji su dominanto doprinijeli smjeni prethodne vlasti. - To su oni koji su sa DF-om bili na protestima 24. oktobra 2015. godine - kazao je Mandić. To su, kaže on, i oni koji su 26. decembra bili tu, a nakon toga na veličanstvenim litijama. - Oni očekuju od nas da preuz-

memo odgovornost i uradimo ono što smo obećavali i sa ovoga mjesta. Bila bi to velika prevara i izdaja tih ljudi ako mi ne budemo spremni da preuzmemo tu odgovornost - rekao je Mandić. Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, poručio je da je svaka borba za slobodu teška, pa i u zemljama razvijene demokratije, jer se za nju, kako je rekao, bori na ulici, u parlamentu i svim institucijama sistema. - Mi smo 30. avgusta napravili ključni korak ka demokratizaciji, naši ljudi od nove vlade očekuju pravdu i osjećaju potrebu da Crna Gora na pravi način krene naprijed - rekao je Medojević. Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, kazao je da je na istom mjestu prije pet godina počela revolucija koja traje i koja ima za cilj da oslobodi i demokratizuje N. Đ. Crnu Goru.

Krivokapić nije nagovještavao nove izbore Iz medijskog tima mandatara Zdravka Krivokapića reagovali su na tekst portala Nova.rs, navodeći da Krivokapić ni u jednom trenutku nije nagovještavao nove izbore kao mogućnost. Kako ističu, ne postoji nimalo sumnje da će pregovori dovesti do formiranja prve demokratske vlade Crne Gore. - Navodi na portalu Nova.rs nijesu mogli da poteknu iz ,,kabineta mandatara“, jer takav kabinet ni u formalnom, ni u suštinskom smislu ne postoji. Nijesu mogli da poteknu ni iz najbližeg okruženja mandatara, jer se radi o konstrukcijama koje u ključnim stavkama ne odgovaraju činjenicama i trenutnom stanju pregovora. Izvor ne može biti bilo ko iz pregovaračkog tima Krivokapića, već se radi o proizvoljnim i vrlo zlonamjernim konstrukcijama smišljenim da se ostvare nečiji politički ciljevi navodi se u reagovanju. Krivokapić je na Tviteru napisao da se nijedna stranka pobjedničke koalicije ne isključuje iz procesa formiranja vlade, ali da insistiranje na pojedincima iz tih koalicija nije interes građana, ni države. - Crnu Goru čekaju teški i istorijski izazovi koje samo vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići – napisao je on. On je na Tviteru napisao i da je njegov imperativ primjena izborne volje građana. - Sve ću učiniti da se to i desi, ne bježeći od svih demokratskih opcija koje su na stolu – naveo je Krivokapić, dodajući da razgovori o formiranju vlade idu planiranom dinamikom.

Građani su promjene, a prosrpsku Crna Gora je bila veoma uspješna u posljednjoj deceniji, približavajući svoju ekonomiju evropskoj, postajući članica NATO-a, reformom bezbjednosnog sektora. Uprkos tome, normalno je da ljudi danas žele da se vlada promijeni, ali nadam se da promjena vlade neće značiti korak unazad u onome što je dobro urađeno – građenje evropskog identiteta i integracija sa ostatkom Evrope - kaže Volker PODGORICA - Bivši američki ambasador u NATO-u i nekadašnji specijalni izaslanik te zemlje za Ukrajinu Kurt Volker smatra da je narod u Crnoj Gori na izborima 30. avgusta rekao da želi promjene, ali da one ne znače podržavanje prosrpske ili proruske politike. U razgovoru za Pobjedu, Voker ističe i da se Zapad neće miješati u formiranje nove vlade, ali će, kako kaže, novoj većini pojasniti da klasifikovani, tajni podaci moraju ostati isto to i pod novom većinom. POBJEDA: U tekstu koji ste nedavno objavili, pitate se može li crnogorski evropski identitet da preživi demokratiju? Zbog čega u ovom trenutku postavljate to pitanje? VOLKER: Zato što se mora razjasniti ono što smo čuli od nekih partija koje učestvuju u formiranju vlade. Prvo, razumljivo je da poslije 30 godina, koliko je DPS bio na vlasti, ljudi žele promjenu i to je prirodno za demokratiju. U isto vrijeme, neki opozicionari iz nove većine, iskazuju stavove koji su veoma drugačiji od putanje kojom ide Crna Gora, mnogo više prosrpski, mnogo više proruski, skeptični prema NATO-u. Razumio sam da je dogovoreno da nema povlačenja iz NATO-a, ali činjenica da se to i postavlja kao pitanje je zabrinjavajuća. Crna Gora je bila veoma uspješna u posljednjoj deceniji, približavajući svoju

ekonomiju evropskoj, postajući članica NATO-a, reformom bezbjednosnog sektora. Uprkos tome, normalno je da ljudi danas žele da se vlada promijeni, ali nadam se da promjena vlade neće značiti korak unazad u onome što je dobro urađeno – građenje evropskog identiteta i integracija sa ostatkom Evrope. POBJEDA: Očekujete li, ipak, da će ove partije biti dominantnije od ovoga o čemu govorite? VOLKER: Ne vjerujem, zato što mislim da javnost nije tako orijentisana. Mislim da generalno mišljenje javnosti, ili najmanje 2/3 ljudi, makar mladih je veoma proevropski orijentisano i ne mislim da se to može promijeniti. Vjerujem da će oni pokušati da budu dominantni u političkom smislu, jer žele da budu na vlasti, žele da drže DPS što dalje od vlasti i da urade sve što mogu da postignu jedinstvo u toj koaliciji. Ljudi su glasali za te partije, jer su željeli promjene, jer su umorni od DPS-a, a ne zbog toga što nužno podržavaju prosrpsku ili prorusku politiku. Moraćemo da vidimo. Ako Demokratski front napravi otklon od proevropske politike i približi se sprskoj i ruskoj, mislim da će birači napraviti otklon od njih. POBJEDA: Vjerujete li da će Zapad imati uticaj na formiranje nove vlade u Crnoj Gori? VOLKER: Ne, ne mislim to. Vidjeli smo da ljudi na Zapadu, u SAD i EU su podržali izbore, strpljivo čekaju formiranje nove vlade, poštujući rezultate izbora, tako da ne mislim da će biti bilo kakve

Predsjednik DNP-a demantovao pisanje pojedinih portala da je mandatar saopštio da ne želi lidere DF-a u vladi

Knežević: Brutalna laž, nijesam Krivokapića vidio 15 dana PODGORICA – Brutalna je laž i podmetačina „druge familije“ koja okupljena oko koncerna Vijesti sve više liči na „prvu familiju“, da sam imao bilo kakav sastanak i razgovor sa Zdravkom Krivokapićem, a kamoli da mi je

saopštio da ne računa na mene u budućoj vladi – navodi se u reagovanju Milana Kneževića, predsjednika DNP-a i jednog od lidera Demokratskog fronta. Knežević je juče demantovao pisanje pojedinih portala da je

mandatar Zdravko Krivokapić saopštio da u novoj vladi neće biti mjesta za trojicu lidera DF-a. - Sa Zdravkom Krivokapićem nijesam se vidio duže od 15 dana, niti sam imao bilo kakve razgovore na ovu temu.

Ovo im je „istina“ kao i kad su Vijesti saopštile da sam pod Ostrogom kod mitropolita Amfilohija tražio da napusti tron Svetog Petra i ode u penziju. Da imaju i mrvu ljudske i novinarske etike, nakon ovog mog reagovanja, uputili bi izvinjenje crnogorskoj javnosti, jer meni to nije potrebno od onih koje je napravio Aco Đukanović - dodao je Knežević. I. K.

CRNA GORA JE POSTALA ČLANICA NATO-a U VRIJEME TRAMPOVOG MANDATA

Politika

Neđelja, 25. oktobar 2020.

vši ambasador pri NATO Kurt Volker

KOMENTAR

u izabrali a ne politiku

Zdravko, Srećko i četrdeset patuljaka » Piše: Milorad PUSTAHIJA

Pred izbore ste bizarnim epizodističkim strankama nekontrolisano izdijelili skupštinske mandate da najmoćnija stranka DPS po Dontu ne dobije taj jedan ili dva mandata koji su im nedostajali. Sada su se „dontovci“ pomamili i režeći kidišu na resore i ministarske fotelje

Priznanje Kosova trenutno nije realno POBJEDA: Kad već pominjete Kosovo kako očekujete da će se završiti pregovori Beograda i Prištine uz asistenciju SAD i EU? VOLKER: Prije svega, najvažnija stvar je međusobno priznanje. To bi riješilo mnogo stvari, skinulo bi teret sa nekih evropskih zemalja, koje ne priznaju Kosovo, jer kad bi to uradi-

direktne intervencije kad je u pitanju formiranje nove vlade. Ono što mislim da se može uraditi iza scene je pojašnjavanje novoj koaliciji da se u nekim oblastima, posebno u nacionalnoj bezbjednost, obavještajnim službama, vojsci moraju poštovati sigurnost klasifikovanih podataka. Svako nepostupanje po tome, nanijelo bi ogromnu štetu crnogorskom angažmanu sa NATO, čak i na bilateralnom nivou sa drugim državama. Bio bi veliki problem ako bi Rusija ili Srbija bile u poziciji da imaju pristup sigurnosnim službama u Crnoj Gori. POBJEDA: Ali da li je opasno za Crnu Goru ako se Zapad, a pod time mislim i na EU, NATO i SAD, drži po strani? VOLKER: Jeste. Mislim da je angažman SAD na Balkanu, koji sada imamo, podrška demokratiji u Crnoj Gori jako važna. Ali vjerujemo da je dalja saradnja sa EU i NATO krucijalna i važno je da se ona nastavi. EU,

A: Bijela kuća

la Srbije i one bi to uradile. Drugo, priznanjem, bilo bi lakše pregovarati o mnogim drugim stvarima – putovanjima, granici, vizama, trgovini..sve bi išlo lakše. Ipak, koliko vidim, za sada nema uslova za to da Srbija prizna Kosovo kao nezavisno. Mislim da Vučić nije dovoljno jak da to uradi sada. Isto tako, mislim da

svaki zahtjev koji bi došao od Srbije za promjenu granica, ne bi bio prihvaćen u kosovskom parlamentu. Tako da, u ovom trenutku mi priznanje ne izgleda kao moguće, više je vjerovatno da se stvore neki aranžmani koji bi olakšali trgovinu i putovanja. Ako bi se to desilo, to bi možda nekad u budućnosti vodilo priznanju, ali sada ne.

SAD i druge evropske države moraju da budu angažovane. Niko ne gleda negativno na Crnu Goru, niti na novu vladu, niti iko ima razloge za to, zašto bi… POBJEDA: U svom izvještaju, naveli ste da je SPC bila uključena u politički život u Crnoj Gori. Ipak, Evropska komisija to nije notirala u svom izvještaju, makar ne na taj način. Zašto? VOLKER: Ne mogu da govorim u ime EK zašto to nijesu uradili, ali sam veoma pažljivo pratio ulogu SPC na ovim izborima. Govorenje ljudima da glasaju protiv vlade, a da glasaju za DF, predvođenje na litijama, i pravljenje problema oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je, smatram bilo prenaglašeno. Mislim da je fer imati demokratsku debatu o tome što je odgovarajući zakon o religiji, ali mislim takođe, da ako ste evropska zemlja, prirodno je da imate vjersku zajednicu koja je registrovana u skladu sa

zakonom. Znam da je postojalo neslaganje i u dijelu koji se odnosio na imovinu, to je nešto što Vlada nije dobro iskomunicirala, mislim da su to morali bolje da urade. Niko ne predlaže promjenu svrhe korišćenje crkvene imovine. SPC može da nastavi da je koristi, niko ne predlaže oduzimanje ičega. Nema toga. Razumijem da su ljudi zabrinuti za crkvenu imovinu, na neki način, ali na Vladi je bilo da objasni da se ne radi o tome. POBJEDA: Bili ste ambasador pri NATO-u. Što mislite, kako će NATO gledati na mogućnost da možda predstavnici DF-a budu u resorima odbrane, ANB-a? VOLKER: NATO ima standarde za zaštitu klasifikovanih materijala i za garantovanje sigurnosti pojedinaca i oni žele da budu sigurni da oni koji će biti na vodećim pozicijama, neće povrijediti sigurnost tih podataka. Ako to urade, to će dovesti do smanjenja informacija između NATO-a i Crne Gore, jer bi NA-

Američki izbori i Balkan POBJEDA: Neću vas pitati za koga ćete glasati, ali me zanima što mislite, koji od dvojice kandidata bi imao bolje odnose sa Balkanom? Bajden – koji je otvoreno podržavao crnogorski put u NATO ili Tramp koji se pita zašto bi njegov sin išao da brani Crnu Goru, koja ,,može da izazove treći svjetski rat“? VOLKER: Iskreno, koji god da bude izabran, mislim da to neće mnogo uticati na odnose sa Crnom Gorom. Kao što ste rekli, potpredsjednik Bajden poznaje Balkan veoma dobro, bio je ovdje, podržavao je Crnu Goru u NATO, 90-ih je bio uključen u mirovni proces u Bosni i Hercegovini, poslije na Kosovu. Tako da je dosta uključen. Isto tako, znam da je predsjednik Tramp rekao o Crnoj Gori, da bi mogli započeti rat, ali činjenica je da je Crna Gora postala članica NATO za vrijeme Trampovog mandata, tako da mislim da je to za Crnu Goru prednost. Koji god da bude izabran, mislim da bi trebao da nastavi da sarađuje sa Balkanom i to ne bi smjelo da se promijeni, ko god bio sljedeći predsjednik.

TO prije svega bio zabrinut za sigurnost sopstvenih podataka.

Jovana ĐURIŠIĆ

Ajoj, opet sam pogriješio. Patuljci idu sa Snježanom, a sa Ali Babom idu razbojnici. Znam da žestoki momci iz tamjan koalicije više vole imidž razbojnika nego patuljaka, ali nijesam ja kriv što im mandatar više liči na Snježanu nego na Ali Babu. Kad god počnem o ovome da mislim, prosto se izgubim zgrožen nevjerovatnom nerealnošću i pohlepom vlastoprežalaca iz Božanske stranke. Kao šakali pokušavaju da raskubu mandate, a sve radi oslobađanja zarobljene države i njene evropske perspektive. Dosad hvaljena genijalna pobjednička izborna strategija počinje da pokazuje svoje mane ili, kako epidemiolozi kažu za vakcinu, da može da ima nus pojave. Pred izbore ste bizarnim epizodističkim strankama, to jest onima koji ni u snu ne bi prešli izborni cenzus, nekontrolisano izdijelili skupštinske mandate, da najmoćnija stranka DPS po Dontu ne dobije taj jedan ili dva mandata koji su im nedostajali. Sada su se „dontovci“ pomamili i režeći kidišu na resore i ministarske fotelje. Rastureni Demokratski front više ne postoji i ne može im ništa, pa čak i Zdravko i Srećko zvani Lucky i Amfy pomišljaju o formiranju Demohrišćanske stranke. Izgleda da jedino Amfy može formirati vladu i to kletvama, ali je nešto okovidao, srce slatko. Smijao bih se svemu ovome da mi kao društvo i država nemamo velike političke, ekonomske, epidemiološke, kriminalne i korupcionaške probleme i da nijesu hitno potrebne promišljene snažne i brze intervencije u svakoj od ovih, ali i drugih društvenopolitičkih oblasti. Na primjer u oblasti vladavine prava. Bez obzira što je SPC pravi pobjednik izbora i eksplicitno se uključila u real politiku, i ona će nakon izbornog slavlja morati da shvati da nije nadustavna i nadzakonska i naddržavna i da će morati da se registruje i plaća porez i da se okane politike. A da, i svetinje će promijeniti titulara mada ne i namjenu. A za kontroverzno uknjižavanje i svojatanje našeg kulturnog, spomeničkog i duhovnog blaga, moraće da odgovaraju i u to vrijeme nadležni funkcioneri DPS-a i određeni pripadnici klera SPC i njihovi pravnici. Sve mi se čini da će pored grešnoga DPS-a i grešna SPC morati da održi kongres ili sinod ili sabor, kako se to već zove, gdje će se malo posipati pepelom, malo unormaljivati, pomalo postajati pobožna i duhovna institucija. Moraće i neke poslati u penziju, neke raščiniti, a nekima se zahvaliti na saradnji i Dušanovo carstvo prepustiti istoriji. Bez obzira na odioznost koju osjećam prema pobjednicima - želim im sve najbolje, jer nijesu naslijedili ružičastu situaciju i treba im mnogo pregnuća, znanja i iskrene namjere da to poprave. Situacija je toliko ozbiljna da neće moći cijeli mandat da se pravdaju nevaljalštinama DPS-a, a bojim se da za drugo nijesu baš ekipirani i osposobljeni. Ono što im treba priznati je da je ova njihova pobjeda, ma kako kratko trajala, ljekovita i da je u istoriju poslala nesmjenjivost, samodovoljnost i nabusitost u politici. Njihov brzi pad će pokazati da se ne može u predizbornoj kampanji obećavati jedno, a odmah poslije pobjede raditi ono drugo što je bilo u zaumlju i strašno se razlikuje od obećanoga. Kako da vam objasnim? Pokušaću ekonomsko-pravnim terminima. Javno obznanjena obećanja morate posmatrati kao svoju formalnu i obavezujuću ponudu koja našim glasovima koje dobijete postaje „ugovorni“ odnos. Znam, ne cjepidlačite, nema našega potpisa. Ali, u Japanu na primjer, ni danas uglavnom nema u velikim poslovnim ugovorima ni potpisa ni pečata. Napravi se papir sa tekstom onoga što ste se dogovorili koji svima služi samo kao podsjetnik za šta i na osnovu čega ste dali riječ. Ovo me podsjeti i na predavanje iz vanjske trgovine koje sam slušao davno na fakultetu. Profesor je eksplicitno naveo da se najveći špekulanti ovoga svijeta nalaze na Londonskoj berzi, ali da oni špekulišu na osnovu ogromne i ozbiljne baze podataka koju posjeduju i garantuju svojim novcem i ugledom. Na ulazu u berzu piše „Dictum meum pactum est“- moja riječ je ugovor. Slažeš li jednom, ni špekulant više ne možeš biti. Kad mogu špekulanti, moraćete i svi vi politikanti da držite riječ. Ja svoju držim. Bez obzira što nijesam glasao za vas, prihvatam da ste legitimno na vlasti jer je većina glasača sa istim pravom koje imam ja odlučila da vam je da. I zato prestanite sa laprdačenjem, mudrolijašenjem, dovijanjem i iskrivljivanjem obećanja. Vladajte po zakonu i prema javno iznesenim obećanjima. Ako počnete lagati i izvrdavati, to meni i sličnima daje za pravo da vas smatramo nelegalnim i preduzmemo mjere za vašu smjenu. Čak i nasilne u slučaju izdaje odredbi Ustava i interesa otadžbine. U suštini sve je ovo jednostavno ma kako ga politikanti komplikovali.

Ekonomija

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore saopštio

Odluke sa sjednice Odbora direktora kompanije 13. jul - Plantaže

Maraš savjetnica, upravi predstoji naporan rad PODGORICA - Odbor direktora kompanije 13. jul – Plantaže a. d. Podgorica na sjednici koja je održana prekjuče prihvatio je zahtjev Verice Maraš da bude razriješena sa funkcije izvršne direktorice, a raspoređena je na poslove savjetnice. Odbor direktora je odlučio da na funkciju izvršnog direktora bude imenovan Miroslav Vuković, dosadašnji direktor Sektora pravnih i opštih poslova. - Nedavne političke promjene u našoj zemlji dovele su do formiranja nove parlamentarne većine, iz čijih redova je kandidovan mandatar za sastav nove vlade Crne Gore. Legitimitet nove političke većine implicirao je potrebu za određenim usaglašavanjem političkih i upravljačkih djelatnosti kompanije čiji je većinski vlasnik sama država Crna Gora – saopštio je Vuković. Budućoj upravi, kazao je on, predstoji naporan rad na izradi i sprovođenju

Miroslav Vuković

nove razvojne strategije kompanije. - Imovina kompanije mora biti detaljno evidentirana, zaštićena od uzur-

pacije i degradacije vrijednosti i u maksimalnoj mogućoj mjeri stavljena u funkciju, odnosno u poslovne svrhe. Dio imovine kompanije, za koju Odbor direktora procijeni da nije potrebna za obavljanje budućih poslovnih aktivnosti, biće prodat po tržišnim uslovima i pod uslovima koji garantuju punu zakonitost i transparentnost sprovedenih postupaka, nakon čega će tako pribavljena sredstva biti reinvestirana u projekte za koje Odbor direktora procijeni da imaju prioritet - naveo je on. Kaže da vjeruje da postoji ,,nacionalni politički konsenzus da kompanija treba da svoj poslovni život nastavi kao privredni subjekt u većinskom državnom vlasništvu“. - Na drugoj strani, da bi kompanija ubrzo postigla performanse koji garantuju profitabilno poslovanje i privatna inicijativa treba da dobije priliku uz zaštitu strateških interesa kompanije – zaključuje Vuković. N. Đ.

Orlandić: Tokom zime nova linija Podgorica - Kijev

PODGORICA - Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić saopštio je za TVCG da će od nedjelje građani moći da lete u sve značajnije evropske gradove: London, Budimpeštu, Milano, Berlin, Pariz, Dortmund, Minhen. Novina je da će tokom zime ove godine avioni MA letjeti na relaciji Podgorica - Kijev, te da do sada to nijesmo imali. Orlandić je istakao da ako situacija bude povoljnija u decembru bi mogli da očekuju i povezivanje sa Luksemburgom, a zvanični avio-prevoznik Luks Air bi trebalo da leti na toj liniji. - Vjerujem u pokretanje oporavka avio-industrije i kod nas i regionu, ali i EU, i da bi možda tokom marta mogli govoriti o pozitivnim pomacima i boljim iskoracima, jer je ogroman pritisak na EU da se to sve normalizuje i omogući da uz pomoć brzih testova građani mogu da lete – rekao je on.

Danilo Orlandić

Kaže da je MA imao ogroman gubitak krajem septembra u broju prevezenih putnika. - Uputili smo inicijativu NKT-u da se iz zemalja regiona u Crnu Goru, ipak, ulazi bez kovid testova - naveo je on. Zvanični podaci Međunarodne vazdušne asocijacije, prema njegovim riječima, pokazuju da se na aerodromima ili u avionima svega 44 putnika zarazilo koronom. - Ako se pridržavamo mjera, to itekako može da se spriječi – N. Đ. smatra on.

Firma ,,Zaštita prostora Crne Gore“ uklanjaće nelegalne objekte

Dobili zahtjev za dostavljanje ponude za rušenje 22 objekta DANILOVGRAD - Imajući u vidu da postoji znatan broj donešenih rješenja o rušenju urbanističko-građevinske inspekcije i potreba efikasnog sprovođenja izvršenja tih rješenja Vlada je osnovala preduzeće ,,Zaštita prostora Crne Gore“ koje je počelo nedavno da radi. Ovo preduzeće sprovodiće administrativna izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanjanje i vraćanje u prvobitno stanje zemljišta i objekata. Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor Slađan Raičković već su dobili zahtjev za dostavljanje ponude, vrijednosti izvršenja po dostavljenim rješenjima o rušenju urbanističko-građevinske inspekcije za 22 objekta na području Podgorice, Budve, Berana, Bara i Ulcinja.

OPERATIVNOST

- Radi se uglavnom o objektima koji su počeli da se grade 2018. i 2019. godine, a tu ima i nelegalne dogradnje spratova - kazao je Raičković. On naglašava da će početi sa sprovođenjem planiranih prijedloga za rušenje čim bude ,,gotov“ tender za nabavku

Preduzeće može, takođe, da vrši poslove za potrebe zaštite prostora, posebno u slučajevima elementarnih nepogoda, vanrednih situacija u smislu pojave klizišta, nestabilnosti terena, bujičnih nanosa, odrona, kao i u slučaju pojave zemljotresa kazao je Raičković građevinske mehanizacije. Kako naglašava u cilju operativnosti i što lakše pokretljivosti mehanizacije DOO ,,Zaštita prostora Crne Gore“ je smještena u Danilovgradu, tačnije Bandićima, na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad. - Preduzeće može takođe da vrši poslove za potrebe zaštite prostora, posebno u slučajevi-

Smanjeni troškovi za rušenje bespravnih objekata Kako tvrdi Raičković formiranjem specijalizovanog privrednog društva ,,Zaštita prostora Crne Gore“ bitno će uticati na smanjenje troškova izvršenja rješenja o rušenju bespravno podignutih objekata u odnosu na

trenutno stanje i ostvarivanje većeg broja izvršenja na odobrenim sredstvima. - Naime, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u 2019. i 2020. godini opredijelilo po osnovu rušenja objekata oko 1.000.000 eura.

ČEKA SE NABAVKA MEHANIZACIJE: Prostorije firme ,,Zaštita prostora Crne Gore“

Slađan Raičković

ma elementarnih nepogoda, vanrednih situacija u smislu pojave klizišta, nestabilnosti terena, bujičnih nanosa, odrona, kao i u slučaju pojave zemljotresa. Ne treba država da angažuje privatne firme za te poslove nego mi možemo prvi da izlazimo na teren. Država sada ima svoju građevinsku firmu, što je jedinstveno u regioOčekuje se da će novoosnovano društvo smanjiti troškove u odnosu na dosadašnje koje je Ministarstvo održivog razvoja i turizma imalo, po osnovu rušenja bespravno podignutih objekata, a u svakom slučaju kao DOO u državnom vlasništvu će dio ostvarenog profita vratiti u budžet države - objasnio je Raičković.

nu - kazao je Raičković. Specijalizovano privredno društvo ,,Zaštita prostora Crne Gore“ Danilovgrad, osnovano je Odlukom o osnivanju Vlade od 28. maja ove godine. - Na osnovu analiza nadležnog ministarstva postoji znatan broj donesenih rješenja o rušenju urbanističko građevinske inspekcije, i potrebno je efikasnije i jeftinije sprovođenje izvršenja ovih rješenja - kazao je Raičković dodajući da je ovo jedan u nizu koraka ka zaštiti našeg zajedničkog prostora, resursa, koji moramo sa posebnom pažnjom da tretiramo i prenesemo budućim generacijama. - Društvo je osnovano kao jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću koje je u 100 odsto vlasništvu države. Osnovano je kao građevinska firma koja će tržišno poslovati i obavljati djelatnosti kako rušenja objekata tako i: priprema gradilišta, ispitivanje terena bušenjem i sondiran-

jem, razrada građevinskih projekata, zemljani radovi koji su vezani za niskogradnju i visokogradnju, izgradnja puteva i građevinskih staza, pripremnih radova za izgradnju hidro objekata, površinska miniranja - pojasnio je Raičković.

VANREDNE SITUACIJE

Takođe, po njegovim riječima društvo će se angažovati u slučaju vanrednih situacija, tokom saniranja šteta od elementarnih nepogoda, klizišta, nestabilnosti terena, bujičnih nanosa, odrona, kao i u slučaju pojave zemljotresa. - U zimskom periodu može se angažovati na raščišćavanju sniježnog pokrivača u opštinama koje nemaju dovoljno mehanizacije za zimski period, čišćenje seoskih puteva i sl. Preduzeće će obavljati poslove za potrebe inspekcije koja djeluje u sastavu Uprave za inspekcijske poslove, Ekološke inspekcije, Inspekcije za stanovanje, Inspekcije za vode, Inspekcije za željeznički sao-

braćaj, Inspekcije za drumski saobraćaj i Inspekcije za državne puteve, za potrebe Nacionalnih parkova Crne Gore, organa lokalne uprave, Regionalnog vodovoda... - tvrdi Raičković. Kako je istakao naš sagovornik čekaju da se završi tender za nabavku građevinske mehanizacije kojom će da raspolaže ova firma. U skladu sa Planom javnih nabavki za 2020. godinu DOO ,,Zaštita prostora Crne Gore“ je pokrenula nabavku putem tendera, i to: tri građevinske mašine sa neophodnom opremom, dva teretna vozila – samoistovarivač, jedne prikolice za transport mehanizacije, jednog dostavnog vozila (putar) i jednog pneumatskog kompresora sa alatima za bušenje i razbijanje, u ukupnoj vrijednosti od 769.422,00 eura bez uračunatog PDV-a. Ovo su osnovna sredstva bez kojih privredno društvo ne bi moglo obavljati svoju djelatnost. - Naša firma će i za potrebe Uprave javnih radova obavljati pripremne poslove gradilišta. Za potrebe Uprave za šume moguće je izvršavati mašinsko čišćenje terena prije pošumljavanja - kazao je Raičković. Takođe, novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, predviđeno je da troškove rušenja snosi vlasnik bespravno podignutog objekta, što znači da će se naplatom troškova rušenja povratiti utrošena sredstva u budžet Crne Gore, a visina sredstava zavisiće od broja izvršenja rješenja o rušenju i efikasnosti naplate tih troškova od bespravnih graditelja. N. KOVAČEVIĆ

Ekonomija

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Iz Uprave za saobraćaj poručeno da će putna infrastruktura spremno dočekati zimsku sezonu

Od 2016. u puteve uloženo 390 miliona eura PODGORICA - Crnogorski putevi spremno će dočekati zimsku sezonu, poručeno je iz Uprave za saobraćaj. Predstavnici Uprave su saopštili Pobjedi da su u periodu od 2016. do 2020. godine završeni ili su u toku projekti na magistralnim i regionalnim državnim putevima čija je vrijednost 390 miliona eura. - Državni putevi će spremno dočekati zimsku sezonu. Stanje putne državne infrastrukture se iz godine u godinu poboljšava izgradnjom novih puteva, kao i rekonstrukcijom i održavanjem postojećih, a uložene investicije su u velikoj mjeri doprinijele poboljšanju putne infrastrukture – kazali su Pobjedi iz Uprave za saobraćaj. Iz Uprave za saobraćaj su saopštili da redovno održavanje i zaštitu državnih puteva vrši kompanija Crnagoraput sa kojom je lani zaključen četvorogodišnji ugovor, koji je na snazi do 2023. godine.

ODRŽAVANJE

Predstavnici Uprave za saobraćaj su naveli da je vrijednost ugovora sa Crnagoraputom 39,9 miliona eura, na osnovu kojeg je ova kompanija u obavezi da održava 1.935 kilometara. - Za održavanje je angažovano preko 55 kamiona, 18 utovarivača, 11 specijalnih mašina,

U toku je realizacija projekata na magistralnim i regionalnim državnim putevima u vrijednosti 235,3 miliona eura, navedeno je iz Uprave za saobraćaj 15.000 kubika rizle, a u toku je nabavka 8.000 tona soli za zimsku službu – rekli su iz Uprave. Iz Uprave za saobraćaj su saopštili da su u periodu od 2016. do 2020. godine završeni ili su u toku projekti čija je vrijednost 390 miliona eura. - Kroz program redovnog održavanja državnih puteva realizovano je 36 miliona eura, kroz program investicionog presvlačenja državnih puteva asfaltom je presvučeno oko 200 km magistralnih i regionalnih puteva u vrijednosti od 11 miliona eura, dok je kroz kapitalni budžet realizovano 105,5 miliona eura – precizirali su iz Uprave i dodali da je u toku realizacija projekata u vrijednosti 235,3 miliona eura. Predstavnici Uprave za saobraćaj su podsjetili da je od 2016. godine završena između ostalog rekonstrukcija puta Podgorica – Cetinje – Budva u dužini od 60 km i izgrađena dva bulevara (Bulevar Donja Gorica i bulevar od Budve do Bečića). Ugovorena vrijednost tih radova iznosila je 35,9 miliona eura. U prethodnom četvorogodišnjem periodu izvršena je i rekonstrukcija puta Ilino Brdo

– Vilusi u dužini od 4,8 km sa izgradnjom treće trake dužine 700 metara. Ugovorena vrijednost radova iznosila je 2,5 miliona eura. Obavljena je i rekonstrukcija puta Cetinje – Njeguši u dužini od 16,3 km, koja je bila vrijedna 10,2 miliona eura, kao i rekonstrukcija regionalnog puta Slijepač Most – Pljevlja, dionica Crkvice – Vrulja u dužini od 11,2 km, vrijedna 4,75 miliona eura.

REKONSTRUKCIJA

Predstavnici Uprave za saobraćaj su naveli da je završena i izgradnja bulevara na magistralnom putu Podgorica – Petrovac, od kružnog toka aerodroma Golubovci do kružnog toka obilaznica Golubovci u dužini od 2,2 km. Ta investicija je iznoslila 3,6 miliona eura. Za rekonstrukciju puta Petrovići – Vraćenovići – granica za BiH u dužini od devet km utrošeno je takođe 3,6 miliona eura, dok je rekonstrukcija i izgradnja treće trake na magistralnom putu Mojkovac – Bijelo Polje, lokalitet Lepenac – Stevanovac u dužini od 3,6 km, koštala četiri miliona eura. Završena je i rekonstrukcija magistralnog puta Trubjela -

Pripremaju tendersku dokumentaciju za tri projekta Iz Uprave za saobraćaj su naveli da je u toku procedura za obezbjeđivanje nedostajućih finansijskih sredstava, kao i priprema tenderske dokumentacije za tri projekta. Radi se o putu Kamenovo – Bar u dužini od 36 km. Procijenjena vrijednost ovih radova iznosi 30 miliona eura bez PDV-a, putnoj dionici Berane – Rožaje u dužini od 28 km. Vrijednost tih radova je procijenjena na 35 miliona eura bez PDV-a. Treći projekat je put Bijelo Polje – Dobrakovo – granica sa Srbijom u dužini od 15 km, a procijenjena vrijednost radova na ovoj dionici je 22 miliona eura bez PDV-a. Rekonstrukcija puta Podgorica - Danilovgrad

Vilusi u dužini od 18 km, za što je utrošeno deset miliona eura, kao rekonstrukcija puta Ulcinj – Krute u dužini od 13,5 km. Vrijednost te investicije je bila 5,8 miliona eura. Rekonstrukcija magistralnog puta Ribarevine – Bijelo Polje u dužini od 3,5 km, koštala je 2,8 miliona, a radovi na rekonstrukciji regionalnog puta Krstac – Ivanova Korita u dužini od 13,2 km bili su vrijedni 6,4 miliona eura. Iz Uprave za saobraćaj su podsjetili i da je završena rekonstrukcija regionalnog puta Podgorica - Danilovgrad, dionica Rogami - Spuž u dužini od pet km. Ti radovi koštali su 3,5 miliona eura, kao i rekonstrukcija magistralnog puta Tuzi - Pljoče u dužini od 4 km, za što je utrošeno 0,9 miliona eura. Predstavnici Uprave su podsjetili i da je izgrađena prva faza bulevara Podgorica – Tuzi u dužini od 1,6 km. Vrijednost tih radova je 2,2 miliona eura. Završena je i rekonstrukcija regionalnog puta Berane – Trpezi – Kalače, dionica ulaz u Petnjicu, u dužini od 3,5 km, vrijedna 3,5 miliona eura. U prethodnom periodu rekonstruisan je i magistralni

put Debeli Brijeg – Herceg Novi u dužini od 2,5 km, za što je potrošeno 1,8 miliona eura. Iz Uprave za saobraćaja su precizirali da je od 2016. godine za sanaciju klizišta, nestabilnih kosina, mostova, kao i izradu rasvjete u tunelima utrošeno četiri miliona eura.

BUDŽET

Predstavnici Uprave su saopštili i koji se radovi trenutno obavljaju na putevima, a koji se pri tome finansiraju iz kapitalnog budžeta. Radi se rekonstrukciji puta Pljevlja – Metaljka, prva faza u dužini od 19 km. Ugovorena vrijednost tih radova iznosi 12,1 milion eura. Iz kapitalnog budžeta se finansira i izgradnja puta Vrulja – Mijakovići u dužini od 7,5 km. Vrijednost ovog posla je 8,7 miliona. U toku je i rekonstrukcija puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka u dužini od 17,2 km, za što je predviđeno devet miliona, kao i rekonstrukcija regionalnog puta Berane – Trpezi – Kalače, dionica Berane – Podvade u dužini od 12,5 km. Vrijednost ovih radova iznosi sedam miliona eura. I rekonstrukcija puta Mojko-

vac – Vragodo u dužini od osam km finansira se iz kapitalnog budžeta, a ugovorena vrijednost ovog posla je 13,2 miliona eura. Za aktuelnu izgradnju magistralnog puta Cetinje – Čevo u dužini od 23 km predviđena su 33 miliona eura, a izgradnja bulevara Vilija Branta na Zlatici u dužini od 0,6 km košta 1,4 miliona eura. Iz Uprave za saobraćaj su naveli da se obavljaju i radovi na rekonstrukciji dionice Voli – Obod - Bajice u dužini od 3,5 km. Vrijednost tih radova je 1,9 miliona. Radi se i na dionici Komanski most – ulaz u Podgoricu u dužini od 1,7 km, koji koštaju 4,3 miliona eura. Predstavnici Uprave za saobraćaj su naveli i radove na putnoj infrastrukturi, koji se finansiraju iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Tu spadaju rekonstrukcija magistralnog puta Rožaje – Špiljani u dužini od 20 km. Za te radove ugovorena vrijednost iznosi 19,6 miliona eura bez PDV-a. Iz Uprave su podsjetili i da se izvode radovi na bulevaru Podgorica - Danilovgrad u dužini od 15 km. Izvođač radova je Bemaks, a ugovorena vrijednost radova iznosi 24 miliona eura bez PDV-a. Iz kreditnih sredstava EBRDa finansira se i rekonstrukcija puta Berane – Kolašin, dionica Lubnice – Jezerine u dužini od 15 km sa izgradnjom tunela dužine 2,8 km. Vrijednost te investicije je 45 miliona eura, bez PDV-a. Iz Uprave za saobraćaj su naveli i da je u toku tenderska procedura za izbor izvođača radova bulevara Tivat – Jaz u dužini od 16 km sa procijenjenom vrijednošću radova na 40 miliona eura bez PDV-a. I ovi radovi će se finansirati iz sredstava EBRD-a. Predstavnici Uprave su naveli i koji se radovi trenutno obavljaju na putevima, a koji se pri tome finansiraju iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke (EIB). To su radovi na putu Pljevlja – Mihajlovica u dužini od 12 km, za što je predviđeno 7,5 miliona eura bez PDV-a. Iz sredstava EIB se finansira put Lepenac – Berane u dužini od 40 km. Ugovorena vrijednost tih radova iznosi 36 miliona bez PDV-a, dok je za radove na obilaznici Rožaje, druga faza u dužini od 2,2 km predviđeno da bude utrošeno 20 miliona eura bez PDV-a. S. POPOVIĆ

Društvo

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Predsjednik Crne Gore povodom 75. godišnjice Ujedinjenih nacija

Institut za javno zdravlje analizirao 743 uzorka na novi korona virus

Umrlo osmoro pacijenata, 193 n PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije analizirale su 743 uzorka na novi korona virus među kojima su ukupno registrovana 193 novopozitivna slučaja. Prijavljeno je osam smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 infekcijom. Najviše je novooboljelih iz

Podgorice -77, Nikšića -50, iz Pljevalja ih je 19, a po 12 iz Bijelog Polja i sa Žabljaka. U Baru je registrovano osam novih slučajeva, po četiri u Beranama, Cetinju i Andrijevici, te po jedan u Kotoru, Danilovgradu i Kolašinu. Iz Instituta je saopšteno da je umrlo osam pacijenata – sa Cetinja, iz Podgorice, Ulcinja (troje), Herceg Novog,

Zgrada Predsjedništva Crne Gore u bojama UN

Đukanović: Nema nacionalnih rješenja za korona virus PODGORICA - Dok slavimo 75. godišnjicu Ujedinjenih nacija, mi, ujedinjeni narodi, nastavljamo da budemo nezamjenjiv forum za iznalaženje zajedničkih odgovora na brojne kompleksne izazove. Nema nacionalnih rješenja za globalne probleme kao što je kovid-19, objavljeno je danas na Tviter nalogu predsjednika države Mila Đukanovića. - Multilateralizam za sigurniju i prosperitetniju budućnost i otpornost naših zajednica. Crna Gora, odgovorna članica, trajno je posvećena načelima i principima Povelje UN i vrijednostima antifašizma, na čijem temelju su UN i nastale - naveo je Đukanović. Povelju Ujedinjenih nacija je 26. juna 1945. potpisalo 50 zemalja, a tadašnji cilj je, prije svega, bio da se obezbjedi mir u svijetu. N. Đ.

Saopštenje Elektrotehničkog fakulteta

Univerzitet Crne Gore

Renoviraju salu za 80.000 eura PODGORICA - Na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore počelo je renoviranje računarske sale koja će biti opremljena u skladu sa svjetskim standardima i strogim kriterijumima Ejpl kompanije. Rekonstrukciju vrijednu 80.000 eura omogućila je donacija i partnerstvo sa internacionalnom kompanijom ICT CoreIT. Dekan Elektrotehničkog fa-



Umjesto klasičnih računara, u sali koja će se ubuduće zvati Računarska sala CoreIt, biće zastupljeni laptop računari Del. Stolovi će biti modularnog tipa, odnosno mogu se sastavljati, rastavljati i pozicionirati u sali onako kako odgovara korisnicima sale

kulteta prof. dr Saša Mujović je istakao da će ovo biti najmodernija univerzitetska računarska sala u regionu. - Partnerstvo sa ovom kompanijom će rezultirati otvorenom mogućnošću za zaposlenje studenata ovog fakulteta - rekao je dekan Mujović. Podsjetio je da je ova kompanija jedna od regionalnih lidera u izradi softverskih rješenja u oblasti sistemske integracije. Umjesto klasičnih računara, u sali koja će se ubuduće zvati Računarska sala CoreIt, biće zastupljeni laptop računari Del. Kako je saopšteno, stolovi će biti modularnog tipa, odnosno mogu se sastavljati, rastavljati i pozicionirati u sali onako kako odgovara korisnicima sale. U Crnoj Gori ICT CoreIT svoje projekte uglavnom realizuje za državne i finansijske institucije, a zvanični je partner vodećih svjetskih ICT kompanija: IBM, RedHat, Juniper, Lenovo... U rukovodstvu ove kompanije su alumnisti Branko Biberdžić i Andrej Minevski, odnosno bivši studenti ETF-a, uz čije zalaganje je i omogućeN. Đ. na ova donacija.

Detalj iz laboratorije Instituta za javno zdravlje

Nikšića i Pljevalja. Rođeni su 1937, 1951, 1958, 1959, 1978, 1961, 1950. i 1951. godine. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna je 254, a od početka godine 263. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 223 pacijenta. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 3.765 – istakli su oni. Iz Kliničkog centra saopšteno je da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječi 58 pacijenata, te da je njih 11 životno ugroženo. - Tri su intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju – precizirali su oni. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona viruN. Đ. som je 16.629.

Đaci se vraćaju u klupe u Nikšiću, Pljevljima i Budvi U Nikšiću i Pljevljima će, prema novom ublažavanju mjera donijetih u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, od ponedjeljka biti otvorene i škole i vrtići, a dozvoljen je i rad ugostiteljskih objekata do 22 sata. Đaci u Budvi se takođe od ponedjeljka vraćaju u školske klupe - potvrđeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Profesorica sa Filozofskog fakulteta vodi projekat kojim će obezbijediti prvu statističku

Za dvije godine znaće koliko imamo beskuć PODGORICA – U Crnoj Gori bi trebalo da se za dvije godine sačini prva baza podataka o beskućnicima, kada će se završiti projekat koji vodi profesorica sociologije sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Nataša Krivokapić. Ona će ispitati obim i strukturu ovog društvenog problema, a potom će upoznati javnost kako bi na kraju društvene institucije imale jasniju viziju rješavanja ili ublažavanja posljedica ove pojave. Krivokapić je za Pobjedu kazala da će se u bazi podataka naći oblici beskućništva koji postoje u Crnoj Gori, raspoređenosti tih ljudi po gradovima, odnosno regionima, njihove socio-demografske karakteristike... „Istraživanje beskućništva u Crnoj Gori“ projekat je koji vodi u saradnji sa kolegama doc. dr Goranom Ćeranićem, prof. dr Radom Šarovićem i magistrantkinjom Milicom Rajković, a finansira ga Ministarstvo nauke. Članovi tima ovog istraživanja su i članovi COST akcije „Mjerenje beskućništva u Evropi“ u kojoj učestvuje preko 30 zemalja .

MAPIRANJE

- Istraživanje beskućništva u Crnoj Gori predstavlja vrstu izazova, obzirom da se radi o naučno neistraženom području. Nacionalno istraživanje beskućništva, koristiće iskustva, znanje kao i metodološka rješenja već sprovedenih istraživanja u drugim zemljama Evrope. Iako se društveno-ekonomski i politički milje, kao i kulturno-istorijske karakteristike tih zemalja u izvjesnoj mjeri razlikuju od onih u Crnoj Gori, određene istraživačke prakse koje su sprovedene u tim zemljama i neki suštinski elementi njihovih istraživanja

Podgorica trenutno za četiri beskućnika plaća stanarinu u iznosu od sto eura. U saradnji sa Centrom za socijalni rad i Crvenim krstom dobijaju pomoć psihologa će biti veoma korisni i upotrebljivi – kaže prof. Krivokapić. Dvogodišnjim projektom, koji je počeo u junu ove godine, prikupiće se podaci koje imaju institucije koje se brinu o ovoj socijalnoj grupi, a to su Ministarstvo rada i socijalnog staranja, centri za socijalni rad, ali i neke NVO. U planu je da, takođe, obave mapiranje beskućnika, kao i njihovo intervjuisanje i anketiranje. - Uz određena prilagođavanja koristiće se anketni upitnici koji su korišćeni u zemljama sa mnogo većim iskustvom istraživanja problema beskućništva, kako bi se dobili uporedivi podaci. U tom smislu nam veliku pomoć pružaju naši

partneri iz Belgije i Mađarske. S obzirom na to da do sada nije sistematski rađeno prikupljanje podataka o beskućnicima ovo će biti pionirski poduhvat – navodi profesorica. Nažalost, dodaje, zbog situacije sa pandemijom uzrokovanom virusom kovid 19, projekat se ne odvija planiranom dinamikom. Krivokapić kaže da je beskućništvo ekstreman oblik siromaštva i socijalne isključenosti, kao veoma ozbiljan oblik deprivacije koji ne bi trebalo da postoji u društvima Evrope. Ugrožava šansu individue da se nakon gubitka svog statusa reintegriše u društvo, te je ova pojava oblik interesovanja onih politika koje su

U podgoričkom sistemu četiri beskućnika, oček

usmjerene na rješavanje siromaštva i socijalne isključenosti. Evropska unija je 2008. godine donijela deklaraciju o suzbijanju beskućništva kojom se članice obavezuju da će raditi na njegovom iskorijenjivanju i dugoročnom poboljšanju životnog stanja ljudi koji žive u neadekvatnim uslovima. -U tom smislu sve zemlje članice treba da razviju nacionalne strategije za beskućništvo

Ombudsman: Potrebna veća aktivnost organa javne uprave Iz institucije Ombudsmana kazali su da se ne zna tačno koliko imamo beskućnika, iako za tim, naravno, postoji potreba, te podsjećaju da su aktom iz 2016. godine predložili osnivanje prihvatilišta za beskućnike. -Za tim postoji posebna potreba, naročito zimi – rekli su oni. Podsjećaju da je istaknuto da Crna Gora, deklarisana kao socijalna država koja nastoji da štiti prava građana, treba sa naročitom pažnjom da pristupa podršci i zbrinjavanju najugroženijih kategorija stanovništva formiranjem dostupne, održive socijalne politike i usluga socijalne zaštite koje to prate. -Osnivanjem prihvatilišta za odrasla i stara lica omogućila bi se usluga zbrinjavanja ovih građana kao prelaznog rješenja do trajnog rješenja

stambenog pitanja ili u situacijama akutnog (privremenog) tipa beskućništva, za čim postoji potreba naročito tokom zimskih mjeseci kada su rizik po zdravlje i bezbjednost najizraženiji – zaključuju iz ove ustanove. S obzirom na usvojene navedene domaće i međunarodne dokumente kojima se propisuje pomoć države socio ugroženim kategorijama u rješavanju stambenog pitanja, a koji zahtjevaju duži vremenski period i značajna sredstva, potrebno je, kako kažu, razmotriti i osnivanje drugih ad hoc mjera i usluga za pomoć građanima gdje bi pomoć ,,krova nad glavom” bila dostupna i na raspolaganju u svakom trenutku. -U cilju efikasnijeg rješavanja problema zbrinjavanja beskućnika postoji potreba za većom aktivnošću javne uprave – rekli su oni.

Društvo

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Naučnici i dalje bez jasne strategije suzbijanja pandemije kovida-19

novozaraženih Imunitet krda moguć je U Opštoj bolnici u Baru samo uz učinkovitu vakcinu smještena 63 pacijenta

bazu o ljudima koji nemaju krov nad glavom

emo ćnika

kuju rješenja za još troje

u okviru kojih je neophodno da raspolažu tačnim i konzistentnim podacima. Kao zemlja koja je kandidat za članstvo u EU, Crna Gora će imati potrebu da ispuni obaveze koje su date svim zemljama EU, tako da će rezultati ovog istraživanja predstavljati veoma dobru polaznu osnovu njenim institucijama za ispunjavanje tog zadatka – poručila je Krivokapić.

BRIGA GLAVNOG GRADA

Što pokazuje statistička baza Ministarstva rada, koliko je beskućnika u našoj državi, na koji način se zbrinjavaju nije poznato, jer nam iz resora ministra Kemala Purišića nijesu odgovorili na pitanja. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad su nam ispričali da u tom gradu trenutno brinu o četvoro beskućnika. Dragana Pešić iz Centra za socijalni rad kaže da je u Podgorici do marta 2019. godine, u trajanju od godinu, funkcionisalo prihvatilište za beskućnike. To je bio pilot projekat u sklopu kog je tim ljudima, kojih je bilo između četiri i osam, bilo obezbijeđeno, kako kaže, sve. Imali su zdravstvenu brigu, primanja od Centra za

socijalni rad, domaćicu koja je čistila objekat, ali su nadležni kasnije evidentirali problem – ljudi su postali pasivni i gledali su tu uslugu kao zauvijek dato pravo.

KO JE BESKUĆNIK…

- Onda je Glavni grad došao na ideju zajedno sa partnerima Crvenim krstom i nama, da osmisli novi koncept brige o beskućnicima. Okrenut je više samostalnosti života čovjeka koji se nađe u potrebi da traži to pravo. Funkcioniše tako što se beskućnik ili neko drugi javi ili mi po saznanju na terenu dođemo do njega, potom obradimo slučaj, uzmemo podatke o imovini i mogućnosti da sebi obezbijedi krov nad glavom i ako je to sve negativno, može se staviti u status beskućnika – objašnjava ona. Zatim se podaci šalju Glavnom gradu koji na žiro račun toj osobi devet mjeseci uplaćuje sto eura za stanarinu. Riječ je o privatnim stanovima, uglavnom u sklopu kuća, jer ne postoji kvart predviđen isključivo za stanovanje ove populacije. Propisali su i da standovac daje izjavu kod notara da se određena osoba nalazi kod njega, da bi osigurali da se novac koristi isključivo za tu namjeru. - U ovom momentu četiri osobe žive pod tim statusom. I tri osobe su u obradi, odnosno čekamo zeleno svjetlo od Glavnog grada da su ispunjeni kriterijumi. Očekujemo povećanje broja ovih osoba tokom zimskog perioda - kaže Pešić, Centar za socijalni rad obilazi te osobe, ali i one dolaze kod njih. Imaju određena primanja u zavisnosti od svog statusa, uglavnom oko 67 eura, a imaju pravo na Narodnu kuhinju, subvencije u plaćanju računa za struju i vodu, te od Crvenog krsta dobijaju pakete pomoći higijene i garderobe. Pešić ističe da imaju mogućnosti jednokratnih novčanih pomoći da se osnaže. Obavezni su da se javljaju Zavodu za zapošljavanje. -Ideja je da se nakon devet mjeseci osnaže i nađu posao – N.Đ. rekla je ona.

Razdvajanjem populacije u dvije grupe - preko 60 i mlađih od 60, potrebno je da se stariji od 60 godina potpuno izoluju, dok epidemija raste u grupi manje rizičnih ispod 60 godina. Jednom kada bolnice dostignu svoj maksimalan kapacitet, što se smatra 100.000 hospitalizovanih slučajeva, mlađi od 60 godina tada će morati da se socijalno distanciraju dok se R-stopa ne zaustavi i dostigne - 1

» Piše: Ivica MADŽAROVIĆ PODGORICA – Kako u nekim zemljama raste šansa za ponovni ulazak u blokadu, opet se postavilo pitanje ostvarivanja imuniteta krda kao rješenja za kovid-19, ali i teorija kakva je zapravo mogućnost ostvarivanja imuniteta krda i njegovih benefita. Kako se čini da mnoge zemlje Zapadne Evrope sve više idu prema drugom zaključavanju, sa uvođenjem oštrijih mjera socijalne distance svake neđelje i zloslutnim povećanjem R-stope (sposobnost virusa da se širi), modeli za ostvarivanje imuniteta krda sada nekima mogu izgledati privlačno.

S.VASILJEVIĆ

U Opštoj bolnici u Baru - kovid centru za Crnogorsko primorje, tokom protekla 24 sata preminulo je četvoro pacijenata od korona virusa, troje iz Ulcinja i jedan iz Herceg Novog, što je od početka pandemije najveći broj stradalih u jednom danu. Trenutno je u ovoj zdravstvenoj ustanovi smješteno 63 pacijenta, od kojih je petoro u Jedinici intenzivnog liječenja i životno su ugroženi. - Bio je to najgori dan, ne samo po ovom tužnom bilansu, već uzimajući u obzir i broj bolesnika koji dolaze na liječenje, ili samo prolaze analizu u respiratornoj ambulanti, kao i po težini posla za medicinsko osoblje. Troje preminulih iz Ulcinja su rođeni 1958,1959. i 1978. godine, a pacijent iz Herceg Novog, koji je takođe izgubio bitku sa korona virusom, rođen je 1961. godine. Svi ovi pacijenti spadaju u grupu od šest odsto bolesnika kod kojih je tokom liječenja došlo do teške kliničke slike. Radi se o mikrotrombozama, koje su se razvile ne samo na plućima, nego i na drugim organima. Uglavnom su to osobe koje imaju udružene bolesti ili su kasno stigli na liječenje - kazala je dr Svetlana Vučetić, anesteziološkinja i šefica Respiratornog centra u barskoj bolnici.Trenutno je u ovoj zdravstvenoj ustanovi smješteno 63 pacijenta, od kojih je 56-oro sa potvrđenom dijagnozom kovid-19, a sedmoro je na opservaciji zbog sumnje na infekciju. Petoro je u Jedinici intenzivnog liječenja i životno su ugroženi. V. K. V.

MODELI

Manja ograničenja očigledno se dopadaju većini stanovništva, dok naizgled smanjuju uticaj na ekonomiju - posebno u oblastima kao što su sportski i muzički događaji i ugostiteljstvo - omogućavajući većem broju ljudi da se bave biznisom i troše novac. Manjkavost teorije o imunitetu krda više puta je naglašavana u različitim studijama širom svijeta. Jedan posebno relevantan primjer uključuje izvještaj koji je u martu vladi Ujedinjenog Kraljevstva podnio Imperial College London (UK), koji predviđa broj žrtava od 250.000 ukoliko postizanje imuniteta krda bude odabrano kao strategija. Ostalo je nejasno u toj studiji da li bi se imunitet krda mogao dobiti pomnim praćenjem i kontrolom pravila o socijalnoj distanci, a da u isto vrijeme zdravstveni sistem te zemlje ne bude potpuno urušen. Osim toga, ono što tek treba otkriti je kolika je vjerovatnoća postizanja imuniteta krda?! Upravo na ovo pitanje je istraživanje Univerziteta u Džordžiji (SAD) nedavno pokušalo da odgovori, koristeći studiju koja je dizajnirana da procijeni šanse za uspjeh dvije strategije - „suzbijanja“ i „ublažavanja“ - u Velikoj Britaniji. Suzbijanje je definisano kao pokušaj da se „suzbije prenos virusa u ciljanoj populaciji“, primjenom strogih kontrola poput zatvaranja kancelarija i škola i sprovođenjem jakih mjera socijalne distance. Ovakve mjere kontrole tokom značajnog vremenskog perioda dovode do znatnog smanjenja širenja virusa, a nakon određenog perioda omogućavaju ublažavanje mjera. Smanjivanje ozbiljnosti pandemije je u međuvremenu definisano pokušajima da se upravlja negativnim uticajima pandemije na zdravlje sprečavanjem preopterećenja zdravstvenog sistema u zemlji. Ova strategija bi se sprovodila smanjenjem, ali ne i zaustavljanjem prenosa i lokalizacijom na

Bolnice ne smiju biti paralisane

manje rizičnu populaciju, smanjivanjem broja ljudi podložnih infekciji na nivo koji će značajno umanjiti mogućnost trajne infekcije. Ponovo, za sprovođenje ove strategije bilo bi potrebno socijalno distanciranje i dalja ograničenja, mada na znatno opušteniji način. Istraživači Tobias Bret i Pejman Rohani (obojica sa Univerziteta u Džordžiji), koristili su starosno stratifikovani model tranzicije bolesti u Velikoj Britaniji da bi na neki način „simulirali“ širenje kovida-19 u okviru mjera samoizolacije i raširenih mjera socijalne distance.

RAZDVAJANJE

Mjere socijalne distance obuhvatale su zatvaranje škola, određenih radnih mjesta i efikasnu izolaciju starije populacije. Koristeći ovaj sistem modeliranja, studija je identifikovala jedan put koji pruža najbolje šanse za dobijanje imuniteta krda. Razdvajanjem populacije u dvije grupe - preko 60 i mlađih od 60, potrebno je da se stariji od 60 godina potpuno izoluju, dok epidemija raste u grupi manje rizičnih ispod 60 godina. Jednom kada bolnice dostignu svoj maksimalan kapacitet, što se smatra 100.000 hospitalizovanih slučajeva, mlađi od 60 godina tada će morati da se socijalno distanciraju dok se Rstopa ne zaustavi i dostigne - 1. R stopa je stopa reprodukcije virusa, a stopa – 1 u suštini podrazumijeva da će se od 100 osoba zaraženih virusom zaraziti još njih 100. Da bi došlo do suzbijnja bolesti potrebno je da R stopa bude jedan ili niža. Da bi stekli imunitet krda u najkraćem vremenu, R-stopa mora zatim da se kontroliše tako da ostane stabilna na - 1, što znači da bolnice funkcionišu maksimalnim kapacitetom, ali bez preopterećenja. Jednom kada se postigne ta rav-

noteža između maksimalne stope zaraze i funkcionalnog zdravstvenog sistema, mjere socijalne distance bi tada trebalo ukidati postepeno, sa svakim korakom bi se sve više smanjivao broj stanovništva podložan ovoj bolesti. Ovaj postupak ukidanja morao bi da se dogodi sa najvećom preciznošću. Ako se ograničenja ukinu prebrzo, bolnice će biti pregažene, smrtnost će rasti, talas infekcije će se ponovo desiti prije nego što se postigne imunitet krda, što će stanovništvo učiniti ranjivim u nekom narednom talasu. Jednom kada značajan dio mlađih od 60 godina više nije podložan virusu, što znači da stopa zaraze počinje da opada, stariji od 60 godina mogu početi da se oslobađaju samoizolacije. Predviđeno vrijeme potrebno za postizanje imuniteta krda u ovom scenariju, uzimajući u obzir kapacitet bolnica u Velikoj Britaniji, bilo je 12 mjeseci.

ZASTRAŠIVANJE „KRDA“

Kao najbolja opcija za postizanje imuniteta krda, ovaj model ostavlja mnogo pitanja. Puna godina samoizolacije populacije starije od 60 godina bila bi izuzetno izazovna za veliki dio društva. Dalje, fiskalni uticaj „zatvaranja“ dijela stanovništva koji od 2018. godine doprinosi sa 53 penija u svakoj funti sterlinga potrošenoj u ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva takođe može biti poguban. Štaviše, model se zasniva na nekim temeljnim pretpostavkama za koje je malo vjerovatno da će praktično biti izvodljive. Model pretpostavlja da će mjere biti primjenjivane i pridržavane dovoljno pedantno da bi se R-stopa održala u nevjerovatno uskom opsegu koji predstavlja mač s dvije oštrice između preuranjene

supresije virusa i preopterećenost zdravstvenih službi u Velikoj Britaniji. Smatralo se da je samoizolacija starijih od 60 godina savršena bez kontakta sa mlađima od 60 godina i bez međusobnih kontakata. Druga ključna pretpostavka, koju su istakli autori studije, jeste da je jednom zaražena osoba prožeta dugotrajnim imunitetom na virus. Kod pacijenata zaraženih SARS-CoV-2 više puta u nekoliko odvojenih slučajeva, ovo je pretpostavka koja je jednostavno prevelika za zanemarivanje. Studija je, međutim, ukazala da je suzbijanje infekcije ostvariv cilj, koji bi se mogao postići u roku od dva mjeseca ako se osobe sa simptomatologijom efikasno samoizoluju i primijene razumni nivo socijalnog distanciranja. Imunitet krda može se predstaviti kao izvodljivo rješenje za kovid-19. Obećanja o izbjegavanju ozbiljnih „zaključavanja“ sviđeće se mnogima kojima je upravo to „zaključavanje“ predstavljalo možda jedan od najizazovnijih perioda u životu. Međutim, održavanje ove nade znači pogrešno razumijevanje prirode imuniteta krda. Ovo je prirodni fenomen koji se javlja tokom dužeg vremenskog perioda i obično djeluje kao krajnja tačka pandemije. Za mnoge bolesti se uopšte ne javlja. Jedini način na koji se imunitet krda može postići „sintetičkim putem“ je sistematski proces masovne vakcinacije. Dok se vlade trude da odrede put kroz kovid-19, vrijeme je da imunitet krda prepoznamo ne kao strategiju koja se može definisati, već kao uporednu silu prirode koju ne možemo lako ukrotiti i saviti prema našoj volji. (Autor je glavni tehničar i administrator Centra za radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore)

Društvo

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Nutricionista za Pobjedu o dobrobitima pravilne ishrane

Lacmanović: Zdravlje na usta ulazi Pod pravilnom ishranom podrazumijeva se zastupljenost svih grupa namirnica i na individualnom nivou određuju se njihove količine proporcionalne potrebama organizma za energijom, proteinima, mastima, ugljenim hidratima kao i vitaminima, mineralima i vlaknima PODGORICA – Nedostatak pravilne ishrane ništa ne može nadomjestiti, jer je zdrava ishrana baza zdravog života, poručila je u razgovoru za Pobjedu spec. nutricionista-dijetetičar i sanitarni inžinjer Dušanka Lacmanović, koja je navela da se zdravstveni problemi pored terapije mogu izliječiti i adekvatnom ishranom. U Kalendaru javnog zdravlja oktobar je notiran kao mjesec u kome se obilježava pravilna ishrana, a Lacmanović kaže da pravilna ishrana treba da bude prije svega racionalna, te da kao takva utiče na ozdravljenje ili značajno smanjenje simptoma bolesti.

Benefiti

- Hrana je osnovni faktor optimalnog rasta i razvoja organizma, i direktno utiče na njegovo zdravstveno stanje, funkciju, kao i dužinu života. Ukoliko ste nekada u životu primjenjivali određene zdra-

ve navike zarad boljeg osjećaja u organizmu, pri tom ne pazeći što jedete, onda ste sasvim sigurno shvatili kako nedostatak pravilne ishrane ne može baš ništa nadomjestiti - kategorična je Lacmanović. Pravilna ishrana, prema njenim riječima, podrazumijeva prije svega pravilan izbor namirnica i napitaka, pravilno pripremanje i čuvanje namirnica, korišćenje neophodnih i korisnih prirodnih dodataka ishrani, pravilno kombinovanje namirnica i vrijeme uzimanja obroka, poštovnje razmaka između obroka, korišćenje odgovarajuće količine hrane. - Ako zapostavimo barem jedan od ovih koraka u ishrani, ona više neće biti pravilna. Benefiti pravilne ishrane su prije svega ozdravljenje ili značajno smanjenje simptoma bolesti, duži život, veća psihička stabilnost, značajno povećanje snage i izdržljivosti, jačanje zaštitnog sistema, bolja zaštita organizma od

Popularni zdravi kolači

Benefiti pravilne ishrane su prije svega ozdravljenje ili značajno smanjenje simptoma bolesti, duži život...

bolesti, znatno lakše prilagođavanje organizma različitin uslovima (velika vrućina, hladnoća, promjene vreme-

Prodavnice zdrave hrane Nutricionista Dušanka Lacmanović poručila je da je dostupnost prodavnicama zdrave hrane jako dobra ali da u njima, nažalost, često ne radi stručan kadar. - Postojanje prodavnica zdrave hrane je veoma korisna stvar. U zemljama regiona u njima radi stručan kadar koji kupcima može preporučiti sve te ljekovite proizvode, bilje i ljekovitu hranu, a sa te strane smo mi u velikom deficitu - ocijenila je Lacmanović. Pobjeda je obišla prodavnicu zdrave hrane „Vodenica“ u Podgorici i prodavac Ratko Mijatović nam je kazao da se uvijek trudi da kupcima pojasni sve ono što zna o čajevima i

Dušanka Lacmanović

biljkama kako bi dobili pravi savjet. Kaže da najviše prolaze oni proizvodi koje ljekari i farmaceuti preporučuju za imunitet. - Valjda se svi plaše korone pa zato kupuju ulje divljeg origana, germanijum koji je izuzetno dobar za prehladu, alge, najviše spirulinu ali i gljive u prahu - kazao je Mijatović. Kako je rekao odlično se prodaju čajevi i žitarice. - Kada su u pitanju ulja pedlažem kupcima ulje kima koje je jako zdravo. Ali i sokove od aronije i druge proizvode koji su zdravi. Čajevi uvijek dobro prolaze a imamo ih za sve boljke. Trudimo se da opravdamo povjerenje kupaca - rekao je Mijatović.

na, brži oporavak od fizičkih napora i stresa), bolje i stabilnije raspoloženje, podmlađivanje organizma, bolje funkcionisanje crijeva, redovna stolica i manje nadimanja, bolji san i lakše buđenje. U većini slučajeva podrazumijeva i nestanak natečenosti, bolje stanje kože, otklanjanje celulita, smanjenje i otklanjanje neprijatnih tjelesnih mirisa, bolje stanje zglobova, odgovarajuća telesna težina - pojasnila je Lacmanović.

Suplementi

Kao stručnjak, pacijentima uvijek preporučuje da biraju zdrave namirnice i da ih pravilno termički obrađuju. - Dozovoljena je i suplementacija, koju mora preporu-

čiti stručnjak i nikada je ne treba uzimati na svoju ruku. Suplemenat predstavlja dodatak ishrani koja mora biti pravilno izbalansirana kako bi organizmu obezbjedila dovoljno nutritivnih materija za maksimalan napredak i očuvanje i unapređenje zdravlja - pojasnila je Lacmanović. Kazala je da se pod pravilnom ishranom podrazumijeva zastupljenost svih grupa namirnica i na individualnom nivou određuju njihove količine proporcionalne potrebama organizma za energijom, proteinima, mastima, ugljenim hidratima kao i vitaminima, mineralima i vlaknima. - Nedostatak vremena, potreba za uživanjem u ukusu, postizanje maksimalnih re-

Zdravi kolači su sve više popularni, a Dušanka Lacmanović kazala je da ih i nutricionisti preporučuju. - Zalažemo se da smanjimo upotrebu grickalica i svih nezdravih slatkiša, a da fokus budu zdravi kolači. Pogotovo u dječijem uzrastu, u kome se stvaraju zdrave i pravilne navike koje nam ostaju tokom cijelog života. Sve što je domaće, što sami napravimo je zdravije od istih tih kupovnih stvari. Razni zdravi kolačići sa dodatkom meda, bundeve, šargarepe, kakaa, voća dolaze u obzir. Jeftinije je napraviti zdravi kolač sa voćem nego kupiti čokoladu od 300 grama - istakla je Lacmanović. Saglasan je i prodavac Ratko Mijatović u prodavnici zdrave hrane „Vodenica“ koji je naveo da zdravi kolači koje prodaju prođu za čas. - Evo je prazna vitrina, svi su prošli. Jako su ukusni i zdravi, a nema šećera, već su zaslađeni sa urmama. Nema ni brašna osim kokosovog ili bademovog, tako da je sve to sto odsto zdravo - kazao je Mijatović.

zultata u sportu, očuvanje zdravstvenog statusa, brži rezultati, dodatna su motivacija za upotrebu prirodnih suplemenata u svakodnevnoj ishrani - kazala je naša sagovornica. K. JAnKOViĆ

Donacija CEDIS-a Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ u Podgorici

Za bolje đačke uslove 3.000 eura PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je 3.000 eura Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“ za projekat ,,Zelena učionica“ i unapređenje uslova za izvođenje teorijske i praktične nastave. Direktorica škole Dijana Vujačić rekla je da će im ova donacija pomoći da unapri-

jede uslove rada u školi za učenike i za nastavnike. - Jedan dio sredstava uložićemo u poboljšanje nastavnih sredstava i stvaranje boljih i prikladnijih uslova rada u učionicama i prostorijama namijenjenim za rad i boravak nastavnika - kazala je Vujačić. Šefica Službe za korporativne komunikacije u CEDIS-u Marija Jovović kazala je da

je kompanija ovom donacijom još jednom potvrdila svoju snažnu društveno-odgovornu orijentaciju i da u oblasti društvene odgovornosti obrazovanje prepoznaje kao nezaobilazan segment koji treba podržati. - Značaj koji prosvjetni radnici imaju u procesu obrazovanja i vaspitanja mladih ljudi motiviše nas da im novčanom podrškom omogućimo st-

varanje uslova za kreativniji način prenošenja znanja, ali i razvoj vještina i sposobnosti, posebno kod učenika u okviru srednjeg stručnog obrazovanja. Nadamo se da će učenici uživati u realizaciji projekata, a CEDIS će nastaviti sa podrškom obrazovnom sistemu - istakla je Jovović. Iz CEDIS-a podsjećaju da su od osnivanja realizovali

niz projekata podrške obrazovnom sistemu. Pomagali su Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici, OŠ ,,Njegoš“ u Spužu, OŠ ,,Vuko Jovović“ u Danilovgradu, JPU ,,Zagorka Ivanović“ na Cetinju, OŠ ,,Oktoih“ i OŠ ,,Pavle Rovinski“ u Podgorici, te Školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje ,,Dara Čokorilo“ u Nikšiću. Donirano je i deset laptop računara

za crnogorske predškolske ustanove. Ističu da već tri godine CEDIS-u se dodjeljuju nagrade Unije poslodavaca Crne Gore, kao priznanje za podršku značajnom broju projekata iz oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i brige za zaposlene, a dobitnik je i nagrade Privredne komore za društveno odgovorno poslovanje za 2019. godinu. n. Đ.

Društvo/Hronika

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Priča ispod Sinjajevine: Poljoprivrednik Vuk Bulatović smatra da Vojska Crne Gore na planini neće ugroziti životnu sredinu

Tamo gdje je gađala JNA, sada su pašnjaci i livade

Pogled iz Gornjeg Lipova ka Sinjajevini

GORNJE LIPOVO - Skraćeno „miholjsko ljeto“ je prilično zaposlilo 78-godišnjeg Vuka Bulatovića u Gornjem Lipovu. Povreda na poslu u tadašnjoj „Impregnaciji drveta“ ga je „ostavila“ na 15 godina radnog staža, tako da je decenijama na njivi, u voćnjaku, na livadi za stadom, pored košnica. Na svom imanju proizvodi i tržištu nudi sir i skorup, krompir, boraniju. Ima voća, ima meda...

Kada izgrade puteve, mostove, kada pomognu u nevolji, onda je to naša vojska. JNA je gađala sa Knež Dola, sada je tu njiva. Municija je „išla“ ka Borovoj Glavi, sada su tu pašnjaci. Moramo razumjeti i vojsku i državu - poručuje Vuk Bulatović Ovih dana sa svojih njiva i livada u Gornjem Lipovu „baci“ pogled ka Sinjajevini koja je aktuelna kroz različite stavove korišćenja vojnog poligona. Vojska Crne Gore uvjerava i dokazuje da neće biti štete po životnu sredinu, građani koji protestuju, tvr-

Njiva gdje se sadi i proizvodi krompir

de suprotno. Vuk Bulatović je život proveo ispod Sinjavine i na Sinjavini. Priznaje da je planina dio njegovog života ali i dodaje da nema od koga da je brani... Mislim da trenutna situacija na Sinjajevini nema nikakve veze sa odbranom bilo čega. Braniti nešto od svoje vojske je besmislica. Jedina prava odbrana je kada se sarađuje sa svojom vojskom. Sinjavina se brani brojem grla govedi, stadima ovaca, čobanima na konjima, punim katunima omladine kao što je bilo u naše vrijeme a ne šenlučnjem i ispijanjem piva. Kada se nešto ne zna, ne treba se pričati da će planina biti zagađena - priča Vuk Bulatović. On se prisjeća nekadašnjih vježbi JNA na Gornjem Lipovu i Sinjajevini. Kaže da je sa imanja na Knež Dolu,

JNA izvodila gađanja ka Jablanovom vrhu. Takođe su se gađale livade na Borovoj Glavi, prisjeća se Vuk... Danas su na Knež Dolu, na kojem je nekada izvođeno gađanje, zasađene njive, a na mjestu gdje je bila meta pašnjaci kao što su i vazda bili. To je ta štetnost prisustva vojske koja je uvijek bila ponos u Crnoj Gori. Ja mislim da oni koji ne vole svoju vojsku, da su vojnici svačije vojske. Uvijek smo vojsku rado primali, a vojska uzvraćala izgradnjom puteva i priskakala u pomoć za sve što je trebalo. Pričaju da je vojska ugrozila pašnjak a kada se na crkvenim saborima skupi hiljade ljudi i desetine i desetine đipova, onda nema štete, ističe Vuk Bulatović. Moramo razumjeti potrebe vojske Crne Gore i argu-

Vuk Bulatović u voćnjaku

mente koje nam daju. Dobri domaćini to znaju. Sinjajevina ne smije biti planina sa koje će se napadati vojska Crne Gore a time i Crna Gora. Kao što ni JNA svojim vježbama, koje su se održavale skoro svake godine, nije

Vlasti BiH ekstradirale osumnjičenog za ubistvo Stefana Šarovića

Dušan Šilja izručen Crnoj Gori PODGORICA – Bosna i Hercegovina juče je izručila Crnoj Gori Dušana Šilja osumnjičenog za učešće u ubistvu Stefana Šarovića, potvrđeno je Pobjedi iz policije. Šilja je uhapšen 26. juna prošle godine u Istočnom Sarajevu po međunarodnoj potjernici. Zbog sumnje da je učestvovao u likvidaciji, u julu ove godine u Palama je uhapšen Nikola Ivović, koji je izručen

Crnoj Gori 7. avgusta. Ivović je osumnjičen da je 6. juna 2019. godine u mjestu Đenovići u Herceg Novom zajedno sa Dušanom Šiljom upotrebom vatrenog oružja, po prethodno pripremljenom planu i sa umišljajem na podmukao način ubio Stefana Šarovića. Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bliski pripadnicima škaljarskog klana iz Kotora, dok je ubijeni Šarović bio u prijateljskim odnosi-

ma sa pojedinim osobama bliskim kavačkom klanu. Kao jedan od motiva lik vidacije pominju se obračuni kriminalnih klanova iz Kotora. Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 časova, kod vile ,,Akacija“ u Đenovićima. U njega je tada ispaljeno šest projektila. Prema saznanjima policije, Šarović i osumnjičeni bili su povezivani sa prodajom narkotika. B. R.

Privođenje Dušana Šilje

ugrozila i Gornje Lipovo, ni Sinjavinu, tako neće ni vojska Crne Gore. Kada je u pitanju eventualna štetnost, dao bih im svoje imanje ispod Starca - poručio je Vuk Bulatović. DR. DRAŠKOVIĆ

Intervju

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Prva registrovana lobistkinja u Crnoj Gori Jelena Pavićević

Odbrana javnog interesa mora biti u fokusu lobiste Crna Gora je ostala bez mnogo novca kroz izgubljene projekte, investicije i potencijalne investitore tako što ih je procedura, najčešće kroz podzakonska akta, kočila da realizuju određene namjere. Ostala je bez mnogo novca i izgubila vrijeme i resurse zbog štetnih ugovora, proizašlih iz loših zakonskih i podzakonskih rješenja. A izmjenama tih akata država je mogla da ostvari veliku dobit – upozorava Jelena Pavićević PODGORICA - Posao lobiranja je transparentan, a za čitavi proces lobista nosi odgovornost i zakonsku i etičku i to ga odvaja od postupaka neformalnih uticaja koje sprovode određene grupe ili pojedinci, a koje laici, takođe, nazivaju lobiranjem – pojasnila je u intervjuu Pobjedi, prva registrovana lobistkinja u našoj zemlji Jelena Pavićević. Ona ističe da je ogromna razlika između onoga što rade neformalne grupe ili pojedinci koji prave određenu vrstu pritiska i uticaja u koje javnost nema uvid i posla kojim se bave lobisti. - Institucije su nepripremljene i nije to samo njihova odgovornost, jer posao lobiranja mora sistemski da se komunicira i omogući. Sa predrasudama prema poslovima lobiranja, za koje znamo iz filmova i svjetske politike, treba raščistiti i jasno objasniti što lobiranje jeste – rekla je naša sagovornica i naglasila da posao lobiste podrazumijeva saradnju sa institucijama sistema. POBJEDA: Što lobiranje jeste, a što nije? PAVIĆEVIĆ: Lobiranje je komuniciranje argumenata sa donosiocima odluka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, sa isključivim ciljem izmjena određenog zakona, podzakonskog ili opšteg akta. Ta komunikacija može biti direktna, u službenim okvirima, a može se odvijati i preko medija i drugih kanala komunikacija, kako bi se i javnost detaljno upoznala sa razlozima zbog kojih je neki zakon, podzakonski ili opšti akt, potrebno promijeniti. Lobiranje nije netransparentan pritisak, protivan javnom interesu. POBJEDA: Registrovali ste se, kao prva lobistkinja u Crnoj Gori, 2017, tri godine nakon što je usvojen zakon. Lobiranje je za Crnu Goru potpuno nepoznato polje. Ima li pomaka do danas? PAVIĆEVIĆ: Upravo to što sam prva lobistkinja podrazumijeva mnogo više odgovornosti i na neki način mi je više otežavajuća okolnost nego što je prednost. Imam odgovornost da temu lobiranja dobro objasnim i uhvatim se u koštac sa predrasudama koje vladaju o tom poslu koji kod nas tek zaživljava. U tom smislu, potrebno je uspostaviti procedure u lobističkim poslovima koji još ne postoje u punom kapacitetu. Potrebno je, vremenom, povezati sve lobiste u jedno udruženje kako bismo definisali kodeks. Državna uprava mora da se upozna sa tim

Jelena Pavićević

poslom. Sve su to preduslovi da lobiranje zaživi. Od kada je usvojen zakon 2014, pa do registrovanja prvih lobista 2017. državna uprava i institucije se nijesu pripremile. Taj zakon je, u ispunjavanju standarda EU, pripadao korpusu zakona u sklopu poglavlja 23 i 24 i efikasan je alat protiv korupcije. Bio je to još jedan štrik, kao što je bila i moja registracija, a ni nadležna institucija za poslove lobiranja – Agencija za sprečavanje korupcije, ni sve ostale nijesu bile pripremljene. POBJEDA: Je li u međuvremenu bilo konkretnih predmeta i ko su naručioci lobiranja? PAVIĆEVIĆ: Jeste, jedan je okončan i nekoliko njih je u pripremi, a naručioci lobiranja su potpuno različiti, i fizička i pravna lica. U ovoj fazi procesa poslovna je tajna ko su naručioci, sve dok predmeti na kojima radim ne postanu javni. POBJEDA: Rekli ste da su institucije nepripremljene za institut lobiste. Kakav je njihov odnos prema Vama u prethodne tri godine? PAVIĆEVIĆ: Institucije su nepripremljene i nije to samo njihova odgovornost zato što posao lobiranja mora sistemski da se komunicira i omogući. Sa predrasudama prema poslovima lobiranja, za koje znamo iz filmova i svjetske politike, treba raščistiti i jasno objasniti što lobiranje jeste, jer lobisti zavise od saradnje sa institucijama sistema. POBJEDA: Koje su to pre-

preke sa kojima se najčešće suočavate? PAVIĆEVIĆ: Vrlo je teško da možete da se najavite za određeni sastanak i da računate da će ta instutucija odrediti lobirano lice sa kojim treba da razgovarate, što je zakonska obaveza institucija. One treba da imaju lice koje je zaduženo za komunikaciju sa lobistom. Ne odgovaraju na mejlove kojima tražite određene informacije o nekim aktima, odlukama, rješenjima. Ima situacija i da se pokaže dobra volja, kako na nivou izvršne, tako i zakonodavne vlasti. Lobiranje mora da zaživi kao posao koji je zapravo protivteža korupciji, kako se izmjene zakona, podzakonskih i opštih akata ne bi donosile u interesu pojedinaca, a na štetu javnog interesa. Čim se ustanovi da određeni ljudi treba da budu

Odgovornost POBJEDA: Gdje je granica odgovornosti lobiste? PAVIĆEVIĆ: Više je faktora na koje zakon i etika obavezuju lobistu – ne smije naručiocu lobiranja da obećava uspjeh u konačnom rezultatu, ne smije da postupa protivno etici i etičkim standardima, ne bi trebalo da preuzima posao u koji ne vjeruje i za koji nije siguran da ima osnova za pokretanje... Ključna obaveza je da istovremeno djeluje za naručioca lobiranja, a da ne šteti javnom interesu.

angažovani na takvom poslu i da dio svog radnog vremena posvete i tome, pružaju otpor, kao i svakoj vrsti promjene. Posao lobiranja je transparentan, a za čitavi proces lobista nosi odgovornost i zakonsku i etičku i to ga odvaja od postupaka neformalnih uticaja koje sprovode određene grupe ili pojedinci, a koje laici, takođe, nazivaju lobiranjem. Ogromna je razlika između onoga što rade neformalne grupe ili pojedinci koji prave određenu vrstu pritiska i uticaja u koje javnost nema uvid i posla kojim se bavi lobista. Svaki posao koji radi lobista mora da prijavi ASK-u, a to podrazumijeva jasno označenog naručioca lobiranja, jasno naveden zakon, podzakonski akt ili opšti akt za koji tražite izmjenu, zatim rokove u kojima određeno lobiranje može da traje, cijenu koštanja lobističkog posla... Sve neophodne elemente lobističkog posla ste dužni da prijavite. Lobirano lice, kao predstavnik izvršne ili zakonodavne vlasti, takođe ima zakonsku obavezu da obavještava ASK zašto ga je lobista posjetio, kao i o sadržaju inicijitave. POBJEDA: Lobista je plaćen od naručioca posla za lobiranje. Kako se onda postiže i da li je moguć balans između javnog i interesa onoga ko je naručio posao? PAVIĆEVIĆ: Lobista ne bi smio lobirati za posao koji šteti javnom interesu, jer je načelo javnog interesa prvo načelo lobiranja koje definiše i sam zakon. Lobista je u svakom

Dodirne tačke sa gotovo svakom javnom profesijom POBJEDA: Utisak je da posao lobiste u mnogim segmentima ima dodirne tačke sa poslom advokata, medija, ali i onim što radi civilno društvo? PAVIĆEVIĆ: Lobista ima dodirne tačke sa gotovo svakom javnom profesijom. Zajedničko advokatima i lobistima je da imamo klijente za čiji interes radimo i naplaćujemo usluge, bavimo se određenom vrstom istraživanja i branimo svoj stav. Razlikuje nas što advokat djeluje u okvirima postojećih zakona, a lobista traži izmjenu zakona. Dodirna tačka između lobiste i medija je javna riječ – lobiranje strukturno, pripada komunikacijama – odnosno nije ni pravo, ni politika. Lobisti često zavise od komunikacije sa medijima, često su u obavezi da određene segmnete javno obrazlože. Lobistički predmeti nerijetko su veoma slični predmetima kojima se bavi civilni sektor koji u svom djelovanju ima tehnologiju lobiranja. Civilni sektor to radi tako što mobiliše javnost u što većoj mjeri kroz određene kampanje i peticije, dok lobističko djelovanje podrazumijeva obavezu lobiste da prijavi naručioca posla, da kompletnu evidenciju o lobističkom poslu mora dati na uvid, da samostalno nosi odgovornost za preuzeti posao i u krajnjem, bude efikasan. Lobisti zalaze i u sferu politike, jer za izmjenu zakona ili drugih akata zasnovanih na tim zakonima, neophodna je komunikacija sa politčarima. Lobisti na sebe preuzimaju dio odgovornosti da objasne političarima zašto je određeni zakon, podzakonski ili opšti akt neophodno izmijeniti. U tom smislu lobisti zalaze i u zonu politike. U Americi ili Briselu upravo lobisti političarima, u velikoj mjeri, pripremaju argumentaciju za određena zakonska rješenja.

smislu u obavezi da u svakom momentu bude spreman da javnosti položi račune za svoje poslove. Naručioci lobiranja smatraju da mnogi zakonski i podzakonski akti ili odluke i rješenja, osim što nijesu u njihovom, nijesu ni u javnom interesu. Ako lobista utvrdi da je to zaista tako, on pokreće proces i on je nesporno u javnom interesu. Ako lobista procijeni da izmjena određenog akta može da šteti javnom interesu, ne bi trebalo da prihvati posao, jer će se, prije ili kasnije, suočiti sa kompromitacijom. Nekada neki zakoni, podzakonski akti, odluke ili rješenja koja proizilaze iz njih, mogu biti u interesu pojedinaca ili organa koji ih donose, a da nijesu u službi javnog interesa. Crna Gora je ostala bez mnogo novca kroz izgubljene projekte, investicije i potencijalne investitore tako što ih je procedura, najčešće kroz podzakonska akta, kočila da realizuju određene namjere. Takođe, ostala je bez mnogo novca i izgubila vrijeme i resurse, zbog štetnih ugovora, proizašlih iz loših zakonskih i podzakonskih rješenja. A izmjenama tih akata država je mogla da ostvari veliku dobit, s jedne strane preveniranjem štete, a sa druge strane, realizacijom određenih projekata i ulaskom investicija. POBJEDA: Koji su to projekti gdje je trebalo angažovati lobiste? PAVIĆEVIĆ: Od Zakona o slobodi vjeroispovijesti do mini hidroelektrana ili aktuelne priče o vojnom poligonu na Sinjajevini. Samo u ove tri situacije, a bilo ih je još dosta, jasno je da se moralo bolje komunicirati sa javnošću. Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen je bez jasne predstave o njegovim posljedicama, bez

javnih rasprava, a isto se tako pristupilo i sa odlukama donošenim u slučajevima mini hidroelektrana ili vojnih pitanja, sada konkretno poligona na Sinjajevini. Morala se otvoriti široka javna debata, gdje je sa ekspertskog nivoa trebalo sve razjasniti, a na lokalnom nivou demistifikovati, bez ikakvih improvizacija. U svim tim situacijama bilo je mjesta za angažovanje lobista, i na strani građana i na strani investitora. U svim oblastima postoje ometajuća zakonska i podzakonska rješenja, s tim što ona štete javnom interesu najviše u setovima zakona koji pokrivaju oblasti investicija, ekologije i održivog razvoja, kulture i ljudskih prava, što zbog ekonomskog, a što zbog civilizacijskog i egzistencijalnog blagostanja. POBJEDA: Na koji način je lobiranje uspostavljeno u svijetu? PAVIĆEVIĆ: Lobiranje je najsvojstvenije Americi. Vašington je najveći lobistički centar, a odmah za njim je Brisel. Tu se dešavaju ključni lobistički poslovi koji se reflektuju na čitavi svijet. U Americi se smatra da će institut lobiste najtransparentnije i najdemokratskije da dovede do informacija na kojima će se temeljiti odluke o izmjenama zakonskih i ostalih javnih akata u javnom interesu. U odnosu političkih struktura i kompanija, grupa, pojedinaca, imate sukobljene interese i lobista je taj koji će donijeti precizne i na činjenicama utemeljene informacije zašto bi nešto trebalo promijeniti. Lobističke kancelarije zalažu kredibilitet u odbranu interesa onog ko im je naručio lobiranje, ali, istovremeno i u odbranu javnog interesa. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Svijet

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Rusko ministarstvo odbrane otvara kancelariju u Ministarstvu odbrane Srbije

Alat za rad obavještajaca BEOGRAD/MOSKVA Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije došao u najavljenu posjetu Srbiji, ali je iz Rusije stigla vijest da rusko ministarstvo odbrane otvara kancelariju u Ministarstvu odbrane Srbije, uz podsjećanje da su to ranije dogovorili predsjednici dvije države. Što je kome u interesu, da li se radi o vojnoj saradnji i praćenju ruske vojne opreme u Srbiji ili novom načinu špijuniranja nije ni bitno, jer još niko od uhvaćenih na djelu ruskih špijuna u Srbiji nije procesuiran, ali je važno da će službenici novootvorene ruske kancelarije imati diplomatski status, što se već deceniju bezuspješno traži za osoblje ruskog „humanitarnog centra“ u Nišu. - Jasan je interes Rusije, ali Srbija nema razlog za otvaranje ruske kancelarije - ocjenjuje dr Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost. Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike (CFSP) i bivši vojni ataše u Londonu, kazao je za Pobjedu da ne treba polemisati da li će se predstavnici Rusije informisati i o stvarima koje su van njihove nadležnosti i o tome redovno izvještavati Moskvu, jer, kako je rekao, to rade sve diplomate na svijetu.

RAZLOG ZA POTEZ RUSIJE

- Namjera Rusije da otvori kancelariju u Ministarstvu odbrane Srbije govori o njenoj želji da osigura svoj najvažniji interes u Srbiji, a to je, osim prodaje energenata, svakako vojna i bezbjednosna prisutnost. Rusija ovom najavom pokušava da popravi utisak o sebi i svojoj nesposobnosti da riješi probleme u sopstvenom „unutrašnjem dvorištu“, prije svega u Bjelorusiji i u vezi sa ratom Jermenije i Azerbejdžana i da se otvaranjem vojne kancelarije u Srbiji pokaže kao uspešna i aktivna na međunarodnoj sceni - objašnjava dr Dragaš. Podsjećajući da je otvaranje ove kancelarije samo posljedica dosadašnje vojne saradnje i činjenice da je opremanje Vojske Srbije dobrim dijelom bazirano na ruskoj tehnologiji, Lunić kaže da „ukoliko sudimo po iskustvima kancelarije SAD za saradnju u oblasti odbrane koja predstavlja Evropsku komandu američke vojske i već 13 godina sjajno sarađuje sa Ministarstvom odbrane Srbije, onda možemo očekivati mnogo“.

Namjera Rusije da otvori kancelariju u Ministarstvu odbrane Srbije govori o njenoj želji da osigura svoj najvažniji interes u Srbiji, a to je, osim prodaje energenata, vojna i bezbjednosna prisutnost – kazao je Orhan Dragaš. Nikola Lunić smatra da je otvaranje kancelarije za Rusiju više od vojno-tehničke saradnje

Ruski predstavnici mimo zakona

Orhan Dragaš

Nikola Lunić

- Treba vidjeti da li će predstavnici Rusije uspjeti da unaprijede vojno-tehničku saradnju i pomognu pri remontu, održavanju i modernizaciji naoružanja i vojne opreme (NVO) – kazao je on. Lunić je istakao da „ne treba imati nikakve sumnje da otvaranje ovakve kancelarije za Rusiju znači više od vojno-tehničke saradnje i dijelom omogućava i projekciju interesa u regionu u kojem se sukobljavaju geopolitički uticaji moćnih“. - Međutim, ukoliko karijerni obavještajci percipiraju kancelariju za vojno-tehničku saradnju kao alatku za svoj rad, uvijek se može uručiti diplomatska zahvalnica – kazao je.

„HVALA ZA DRUŽBU“

Srbija je u septembru na šest mjeseci prekinula vojne vježbe sa stranim vojskama. Toj odluci prethodio je pritisak EU pošto se Srbija spremala da održi vojnu vježbu sa Rusijom i Bjelorusijom i koliko će sada Rusija tom kancelarijom proširiti svoj uticaj na Srbiju? Onoliko koliko joj to Beograd dozvoli - odgovara Lunić i kaže da je Srbija nedvosmisleno definisala svoju stratešku opredijeljenost za integraciju u EU i da u tom kontekstu treba posmatrati i uticaj trećih zema-

lja. Ističe da će Srbija usaglasiti spoljnopolitičke stavove sa Briselom kada se postigne sveobuhvatni sporazum između Beograda i Prištine. - Dok neke interese Rusije sasvim jasno vidimo, nejasno je koji bi bio interes Srbije da prihvati ovaj aranžman. Poredba sa kancelarijom NATOa, koja već godinama postoji u Beogradu, nije moguća, jer NATO je velika i uticajna međunarodna organizacija sa kojom Srbija već 14 godina ima ugovorni i partnerski odnos, a Rusija je tek jedna država, koja pritom već ima diplomatske i vojne predstavnike u svojoj ambasadi u Beogradu - objašnjava Dragaš. On postavlja pitanje „kako bi poslije ovakvog presedana Srbija odgovorila na sličan zahtjev Kine, ili možda Amerike, Velike Britanije“. - I što bi poslije otvaranja vojne kancelarije sprečavalo Rusiju da zatraži, na primjer, kancelariju za svoj FSB u srpskoj BIA, ili kancelariju svoje spoljne obavještajne službe SVR u srpskom Ministarstvu spoljnih poslova – kaže Dragaš. Lunić, na pitanje možemo li reći da se odbrambena politika Srbije okreće ka Rusiji ili je sve ovo jedan marketinški trik, kaže da je odbrambena politika

Srbija i bez te kancelarije ima sasvim dovoljno načina da sarađuje sa Rusijom na polju odbrane i sasvim dovoljno ruskih predstavnika koji se time bave, pa čak i mimo zakona, što smo imali priliku da vidimo prije godinu, kada je otkrivena nedozvoljena obavještajna aktivnost jednog pripadnika njene vojne obaveštajne službe. To je kazao dr Orhan Dragaš.

posvećena isključivo interesima Srbije, ali da pojedini političari nastupaju makijavelistički prema najuticajnijim institucijama u Srbiji, vojsci i crkvi, sa ciljem da jedan dio popularnosti preuzmu podižući lični i stranački rejting. On navodi i da je za Srbiju značajnija analiza održivosti vojne neutralnosti i koncepta totalne odbrane koje su promovisane kroz strateška dokumenta u oblasti odbrane. Lunić je dodao da je bez obzira na odnos Srbije o evroatlantskim integracijama, u regionu suštinski bitno uspostavljanje povjerenja i pouzdanih partnerstava. - Zbog toga bi Beograd trebao generisati Strategiju spoljne politike koja bi definisala spoljnopolitičke prioritete i uticala da diskurs narativa 90ih ostane definitivno iza nas. Povjerenje u regionu se sasvim sigurno ne gradi tabloidnom trkom u naoružanju koja egzistira isključivo u virtuelnom scenariju neodgovornih političara - navodi Lunić. Violeta CVEJIĆ

Distanciranje od politikantstva - Srbija se mora što prije distancirati od spoljnopolitičkog politikantstva i definisati sopstveni spoljnopolitički identitet kako bi onemogućila retoriku homogenizacije i kohezije kvazipatriotskih osjećanja koja ima potencijal

da dobrano nagriza i naposljetku uništi i prošlost i budućnost Srbije. Zato bavljenje politikom zahtijeva ogromne zalihe samokontrole, vrline koju neiskusni građani često tumače kao licemjerje - kaže Nikola Lunić.

Samoubilački napad na obrazovni centar u Kabulu

Najmanje 18 mrtvih KABUL – Najmanje 18 osoba ubijeno je u samoubilačkom napadu na obrazovni centar u avganistanskom glavnom gradu Kabulu, a odgovornost za napad preuzela je tzv. Islamska država. Među poginulima i ranjenima u

eksploziji ispred obrazovnog centra ima djece, navela je policija. Još 57 osoba ranjeno je u napadu koji se dogodio u zapadnom dijelu grada, rekao je portparol ministarstva unu-

trašnih poslova Tarik Arian i dodao da bi broj žrtava mogao rasti. Bombaš je pokušao da uđe u centar, ali se raznio dok se približavao obezbjeđenju, reklo je ministarstvo. Pobunjenici talibani su odbacili mogućnost da imaju veze s napadom. Odgovornost za napad zasad je preuzela džihadistička grupa, tzv. Islamska država na društvenoj mreži Telegram.

Predsjednik SAD glasao unaprijed

Donald Tramp na glasačkom mjestu

„Glasao sam za tipa koji se zove Tramp“ VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp glasao je juče na izborima za predsjednika SAD, koristeći prednost sistema ranog glasanja. Tramp je glasao u Vest Palm Biču na Floridi, u blizini svog privatnog kluba „Mar-a-Lago“. Ranije je glasao u Njujorku, ali je prošle godine promijenio prebivalište. - Glasao sam za tipa koji se zove Tramp - rekao je predsjednik SAD novinarima po izlasku sa biračkog mjesta. Naveo je da je glasanje „veoma bezbjedno, mnogo bezbjednije nego kada birač šalje listić“ poštom. Na Tviteru je napisao: „Upravo sam glasao! Velika čast“. Ispred biblioteke u kojoj je glasao, Trampa je sačekalo nekoliko stotina pristalica, sa zastavama i transparentima.

Oni su skandirali „Još četiri godine“, koliko traje mandat šefa američke države. Američki predsjednik imaće naporan dan, jer su predizborni skupovi zakazani u Sjevernoj Karolini, Ohaju i Viskonsinu. Trampov protivkandidat, demokrata Džozef Bajden, još nije glasao. Bajden će vjerovatno glasati na dan izbora, 3. novembra u saveznoj državi Delaver, gdje birači nemaju mogućnost ranijeg glasanja na biračkom mestu, kao na Floridi. Posljednju debatu Trampa i Bajdena gledalo je oko 63 miliona osoba, prenio je Rojters, pozivajući se na informacije CNN-a. Deset dana prije izbora već je glasalo 53,5 miliona Amerikanaca, što bi mogao biti najveći odziv u više od stotinu godina, prema podacima Američkog izbornog projekta.

Generalni sekretar NATO poručio da će Grčka i Turska otkazati vojne vježbe

Jens Stoltenberg

Stoltenberg: Korak u pravom smjeru BRISEL – Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da će Grčka i Turska otkazati vojne vježbe najavljene za narednu sedmicu, na nacionalne praznike u obje zemlje, a kao znak daljeg ublažavanja tenzija. Na virtuelnom sastanku ministara odbrane članica NATO-a rekao je da su i Grčka i Turska odlučile otkazati vojne vježbe najavljene za sljedeću sedmicu, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP. Generalni sekretar Alijanse istakao je da je otkazivanje vojnih vježbi korak u pravom smjeru te da se nada da će ovaj potez imati pozitivan uticaj na ublažavanje tenzija

između dvije zemlje u oblasti istočnog Mediterana. Turski ministar vanjskih poslova ranije je optužio Grčku zbog vojnih vježbi u Egejskom moru koje su najavljene za 29. oktobar, na dan nacionalnog praznika u Turskoj. Ankara je na ovaj potez odgovorila najavom da će vojne vježbe održati 28. oktobra, na grčki nacionalni praznik. NATO je dvjema zemljama pomogao da uspostave sistem za izbjegavanje oružanih sukoba, a razgovori se dalje nastavljaju kako bi se proširio sistem zaštitnih mjera. Grčka i Turska su se saglasile da nastave razgovore sa ciljem izgradnje povjerenja i rješavanja sukoba.

Kultura

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Predstava „Bajku životom pravimo“ (6+) premijerno izvedena u KIC-u „Budo Tomović“

Oživjele priče iz čitanki Premijerno izvođenje komada, koji je po tekstu Stevana Koprivice i Dragane Tripković režirao Ferid Karajica, upriličeno je juče u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Iako je zbog poštovanja pravila NKT-a u publici bio određen broj ljudi, izvođenje predstave ispratio je aplauz, dovoljno jak da se stekne utisak pune sale. Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti, otjelotvorujući vile tragalice i sumnjalice - Danica Rajković, Lara Dragović, Lazar Đurđević, Marko Rajković, Mirjana Spaić, Pavle Bogojević, Stefan Vuković, Nemanja Todorović, Aleksa Balević, Kristijan Blečić, Maša Božović, Milica Kekić, Una Lučić i Ognjen Sekulić, zajedno sa profesorom (Davor Dragojević), tražili su i donijeli bajke.

njoj, koja donosi radost i ljepotu, istakne vrijednosti o kojima čitanka govori. - O gradnji, slobodnom čovjeku, ljubavi, pravu djeteta na bolji svijet. Pozorište je tu da pomogne i edukaciji. Cilj ove predstave je da se oni koji je pogledaju zainteresuju i obavijeste o prošlosti, a ovim projektom je otvorena mogućnost za jedan ciklus predstava kroz koje bi se upoznale i druge ličnosti iz crnogorske istorije. Ovo je bio izbor možda najupečatljivijih iz epoha u kojima su stvarali – kazao je Karajica.

D. MILJANIĆ

PODGORICA – Priče o bogatim životima znamenitih ličnosti nerijetko teško mogu da obuhvate i tomovi knjiga. Međutim, nekad je dovoljan i jedan školski čas, koliko i traje predstava „Bjaku životom pravimo“ (6+) Gradskog pozorišta, da na netipičan i zanimljiv način donese priče o pet različitih junaka koji su obilježili našu istoriju.

POUČNE PRIČE

Detalj iz predstave „Bjaku životom pravimo“

Ova lijepa slikovnica, prema riječima Davora Dragojevića, poučna je priča o pet života koji su sagradili bajke. - Nijesam siguran da u istoriji koju naša djeca uče mogu da se za tako kratko vijeme upoznaju sa junacima koji su obilježili našu prošlost. Ovdje je na pozorišni način predstavljeno i pet različitih epoha. Neke detalje, koji nijesu možda obuhvaćeni udžbenicima smo i mi sami naučili. Oni koji pogedaju predstavu imaju priliku da uživaju u fantastičnoj igri mladih ljudi i energiji koja nosi. To je, prema mom mišljenju, najveći kvalitet ove predstave. Njihova mladost i ljepota na najbolji i pravi način donose gledaocima ove priče – rekao je Dragojević. Prvo reprizno prikayivanje

Posebno zadovoljstvo i iskustvo Za buduće profesionalne glumce, sada još uvijek studente na FDU, kako je kazala Lara Dragović, bilo je posebno zadovoljstvo da rade u projektu koji je režirao njihov profesor pokreta Ferid Karajica. - Za nas kao studente je svako iskustvo, bilo pozorišno ili filmsko, od velikog značaja. Bilo je lijepo što su učestvovali studenti dvije klase, to je jedinstvena prilika. Lutkarstvo je nekada postojalo na našem fakultetu, bivše generacije su ga imale, a to je veoma koristan predmet za oslobađanje studenata. Kada stojimo iza lutke imamo veću slobodu da više maštamo. Radili smo sa Zoranom MilošakovićTasić i Davorom Dragojevićem koji su nam pomogli da oživimo ove lutke. Bilo je lijepo i lagodno raditi. Kada je u pitanju ova istorijska slikovnica, iako smo sa mnogo stvari već bili upozati, saznali smo i neke nove detalje koji su nas sve iznenadili – kazala je Dragović.

nice i puteve sa Ivanom Crnojevićem, Njegošem, Kraljem Nikolom, Blažom Jovanovićem i Draganom Radulovićem. Iako ponekad istorija može biti dosadna, naročito kada nam se čini da iz školskih udžbenika u naš mozak uporište traže samo razni brojevi i godine, u ovoj predstavi, kada iz odlično urađene lutke Ivana Crnojevića krene priča o njegovom djetinjstvu, životu i znamenitostima koje je ostavio iza sebe, ova nauka dobija druge okvire. Zbog toga i poseban ton ovom komadu daje i recita-

cija Njegoševe pjesme „Noć skuplja vijeka“, dok nas pjesnik nad pjesnicima i vladika još jednom uči da su ovi stihovi jedni od najhrabrijih i junačkijih koje je napisao, jer je najljepša bajka ljubav. I dok je kralj Nikola pričao o nastanku „Balkanske carice“, uz tradicionalni „oro“, publika je imala priliku i da se upozna sa likom i djelom Blaža Jovanovića, te shvati zašto i jedan podgorički most nosi baš njegovo ime. A, da i u našem vremenu ima prostora za junake, one čija je humanost i ljubav prema djeci

učinila besmrtnim, podsjetile su priče Dragana Radulovića o malim-velikim ljudima, onima koji uprkos svemu imaju pravo da budu srećna djeca. Jer, glavni akteri njegovih bajki su upravo oni – maleni junaci iz našeg okruženja, nekada ostavljeni, a nekada opterećeni drugim bremenom života, koji traže od svijeta da bude dijete i neće da porastu, za inat. Predstavom, jednom vrstom istorijske slikovnice, kako je za Pobjedu kazao Ferid Karajica, želio je da na atraktivan način i kroz mladost koja učestvuje u

Pisac Žarko Vučinić prvi crnogorski dobitnik nagrade međunarodnog dječjeg festivala „Vezeni most“

PODGORICA - Kratkometražni dokumentarni film „Obrad“, u režiji Branislava Milatovića, biće premijerno prikazan u međunarodnoj takmičarskoj selekciji kratkometražnog dokumentarnog filma na filmskom festivalu Camerimage, koji će biti održan od 14. do 21. novembra u Poljskoj.

Film Branislava Milatovića na festivalu Camerimage

PODGORICA – Pisac Žarko Vučinić dobitnik je nagrade „Mali princ“ za najbolju dječju knjigu objavljenu 2019. godine u regionu, koja se dodjeljuje na međunarodnom dječjem festivalu „Vezeni most“ u Tuzli. Vučinić je nagrađen za knjigu „Djevojčica Tara i čarobno drvo“, a ovo je prvi put da je neki crnogorski autor dobio ovo priznanje.

Filmski festival Camerimage (International Film Festival of the Art of Cinematography EnergaCAMERIMAGE) najznačajniji je festival u svijetu posvećen direktorima fotografije i godišnje mjesto okupljanja filmskih stvaralaca i profesionalaca u industriji. Takmičarsku selekciju kratkog dokumentarnog filma ovog festivala Američka filmska akademija odabrala je kao kvalifikacionu u potencijalnim nominacijma za Academy Awards. U fokusu Milatovićevog filma je čovjek koji uprkos okolnostima, s velikom pažnjom i ljubavlju radi svoj posao. - Namjera ovog filma nije da se bavi fenomenom bibliotekarstva u odnosu na elektronsko doba, već će fokus biti usmje-

NOVE ZANIMLJIVOSTI

Mališani, a i oni stariji, mogli su da još jednom prođu dobro znane, ali i nove životne činje-

Mali princ za „Djevojčicu Taru i čarobno drvo“

Knjigu „Djevojčica Tara i čarobno drvo“ objavila je izdavačka kuća „Gligorije Dijak“ iz Podgorice 2019. godine. U pitanju je ekološka bajka o borbi za čistiju planetu i djecu uči osnovama koncepta „svijet bez otpada“ („Zero Waste“). Knjiga je štampana ekološkim bojama na recikliranom papiru i opisuje negativne pojave društva koje se ogledaju u prevelikom korišćenju plastike, promoviše vunu kao prirodni materijal i značaj mudrog postupanja sa prirodom kao osnove održivog razvoja. Posebnost romana je i to što se njegovi glavni likovi – djevojčica Tara, dječak Timotije i životinje ( jež, vrana, žabac, magarac) prave od vune. Ove lutke se od nedavno plasiraju na svjetsko tržište, a heklaju ih vrijedne pletilje iz Berana okupljene u društveno preduzeće „Znuggle“. Osim Vučinića, još dva autora

su dobitnici nagrade „Mali princ“ - Krunoslav Mikulan iz Hrvatske („Zmaj ispod Starog grada“) i Dejan Aleksić iz Srbije („Drama u podrumu gospođe Joje“). Naime, kako se navodi u saopštenju, prvi put u 17 godina održavanja ovog festivala bodovanjem članova žirija se dogodilo da su tri knjige na kraju imale isti broj poena, a propozicijama sve tri knjige su ravnopravni osvajači ovogodišnje nagrade. „Mali princ“ je na završnoj svečanosti uručen i ovogodišnjem dobitniku za stvaralački doprinos zarvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini Rizi Džafiću, književniku i dugogodišnjem istraživaču u oblasti tog književnog roda, jednom od osnivača katedre za dječju književnost na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Međunarodni dječji festival „Vezeni most“ je ove godine održan 17. put, jedina je manifestacija te vrste u Bosni i Hercegovini i jedna od značajnijih u regionu. Organizator je Udruženje prijatelja knjige „Mali princ“ Tuzla, u raznovrsnim programskim aktivnostima i sadržajima svake godine se animira više hiljada mališana i dvadesetak umjetnika, a nagrada „Mali princ“ najznačajnije je regionalno priznanje za dječju knjigu. S. V.

PODGORICA – Novi roman „Smrt je uvijek u modi“, autora Mihaila Radojičića, poznatog publiciste i novinara, biće predstavljen u ponedjeljak, 26. oktobra u 19 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Pored autora će govoriti dr Lidija Vukčević, Dragan Perović i Balša Brković. Profesor Ratko Božović je istakao da je užasnut demonskim snagama

predstave upriličeno je sinoć u 20 sati, dok su naredna dva predviđena za danas – u 11 i 13 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo S. VIŠNJIĆ Tomović“.

„Obrad“ u Poljskoj

Kadar iz filma „Obrad“

ren ka ritualu jednog čovjeka koji prelazi granicu običnog i postaje nešto više od toga. Biblioteka je ovdje samo okolnost, koja se u savremenom dobu pojavljuje kao jedan u nizu lajtomtiva. Cilj filma je prikaz jednog izuzetnog čovjeka, čiji životni poziv, iako stoji na pragu apsurda, u apsurd nikad ne zalazi. Zapravo suprotno.

Njegov život je život posvećenosti i smisla. Smisao junaka filma je u procesu, jer on nema uspjeha, nema finale - kazao je Milatović ranije za Pobjedu. Film je realizovan u produkciji Bitter Frames Production iz Podgorice, a podržao ga je i Filmski centar Crne Gore. Producenti filma su Đorđe Vojvodić i Branislav Milato-

Promocija djela Mihaila Radojičića

Šok roman u KIC-u iracionalne destrukcije realnosti, naše nedavne turbulentne istorije, Mihailo Radojičić Šok, u duhu pojmova Hane Arent, literarnom uvjerljivošću i stilskom briljantnošću, pokazuje kako je teško odvojiti radikalnost zla i zločina od njihove banalnosti i plitkoumnosti.

- Autor je obznanio kako su za naša varvarstva i ratno ludilo bili neophodni ostrašćeni ratoljupci, ideološki jednoumci i maloumni beščasnici. Bili su to mrzotvorci i nitkovi koji su učinili da u mračnim vremenima zgasne i čovječnost i smisao postojanja. Ovo je zaista šok roman – kazao je Božović. B. B.

vić, direktor fotografije Lazar Radić, izvršni producent Nemanja Dragović, zvuk je radio Bobo Stanišić, pomoćnik reditelja je Pavle Simonović, saradnik na scenariju Milo Masoničić, asistent kamere Niko Tripunović, montažer Vladimir Radovanović i kolor korekcija Nikola Marinković. S. V.

Kultura

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Inspektorat za kulturnu baštinu tokom prošle i ove godine utvrdio 37 nepravilnosti

Graditelji zaobilaze zakone

PODGORICA – Inspektorat za kulturnu baštinu u prethodnoj godini obavio je 156 inspekcijskih pregleda i konstatovao 35 nepravilnosti. Dvanaest se odnosilo na oblast kulturnih dobara, tačnije na sprovođenje konzervatorskih mjera i izvođenje građevinskih radova bez rješenja i saglasnosti na konzervatorski projekat Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Iznos izrečenih novčanih kazni po prekršajnim nalozima bio je svega 3.300 eura.

Ostale nepravilnosti odnosile su se na oblast kulturne baštine u dijelu primjene Zakona o muzejskoj djelatnosti, Zakona o spomen-obilježjima, Zakona o bibliotečkoj djelatnosti, Zakona o kinematografiji, te podzakonskih akata za primjenu navedenih pravnih propisa. U ovoj godini, inspektori su konstatovali dva oštećenja kulturnih dobara.

BEZ SAGLASNOSTI

Kako je Pobjedi saopšteno iz inspektorata za kulturnu baštinu, koji funkcioniše u okviru Uprave za inspekcijske poslove, prvu nepravilnost u prošloj godini notirali su u martu na ostrvu Lastavica kada ja nadzorom utvrđeno da je OHM „Mamula Montenegro“ DSD pristupio izvođenju pripremnih radova za izgradnju objekata turističkog kompleksa i to bez konzervatorskog projekta na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Inspektor je iz tih razloga zabranio dalje radove do dobijanja saglasnosti Uprave, a kontrolnim pregledom u maju 2019. konstatovano je da je „Mamula Montenegro“ ispoštovala mjeru iz rješenja, te je postupak obustavljen. U istom mjesecu 2019. godine, inspektori su obišli radove na arheološkom lokalitetu Duklja, koje je izvodio Glavni grad Podgorica. Inspektori su naložili uklanjanje staze koja je formirana na Duklji, kao i građevinskog materijala koji se nalazio sa desne strane od ulaza na arheološki lokalitet. Kontrolnim pregledom konstatovano je da je Glavni grad takođe ispoštovao naredbu, te je u aprilu obustavljen postupak. Inspektori su morali da inter-

Ukradena bista Radmile Nedić

Kada je riječ o ovakvim primjerima, može se slobodno reći anticivilizacijskih postupaka, mi djelujemo onako kako je jedino moguće – u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara – saopšteno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara venišu i u Starom gradu Ulcinju, budući da je u aprilu 2019. godine CEDIS počeo ugradnju brojila, bez konzervatorskog projekta. Radovi su obustavljeni do pribavljanja konzervatorskih uslova. Na objektu uz zid Palate Marković u Perastu, investitor je u junu izvodio radove na otvaranju prozora i vrata, a inspekcijskim pregledom je konstatovano da je na katastarskoj parceli broj 112/1 KO Perast podignut objekat bez konzervatorskog projekta i bez građevinske dozvole i prijave radova nadležnom organu. Takođe, inspektori su utvrdili da je na objektu izvršeno otvaranje ulaznih vrata, od eloksirane bravarije bijele boje, a notirali su i formiranje dva stepenika. Investitor, čiji identitet Pobjeda nije dobila od Uprave za inspekcijske poslove, prekršio je Zakon o zaštiti kulturnih dobara pa je kažnjen

Trideset odsto manje novca za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

PRVA INTERVENCIJA INSPEKTORA U PROŠLOJ GODINI: Pripremni radovi na Mamuli

sa 1.100 eura. Inspektori su intervenisali i povodom ispisivanja uvredljivih grafita na Ljetnikovcu kralja Nikole u Nikšiću, u septembru prošle godine. Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da su grafiti u međuvremenu uklonjeni sa fasade, te je postupak završen. Investitori u Prčnju, čiji identitet takođe nije otkriven u odgovorima Pobjedi, u oktobru prošle godine započeli su gradnju bespravnog objekta na katastarskim parcelama koje su kao prirodno i kulturno dobro upisane na listu svjetske baštine UNESCO. Nijesu imali konzervatorski projekat, pa je inspektor zabranio dalje izvođenje radova, a investitori su kažnjeni sa 1.100 eura. Bez konzervator-

skog projekta rađeno je i u Perastu, a inspektor je zabranio izvođenje radova i izdao prekršajni nalog u iznosu od 1.100 eura. Utvrđeno je i da je investitor objekat radio bez građevinske dozvole i istaknute table sa podacima o radovima, pa je predmet proslijeđen na postupanje inspekciji MORT-a.

SPOMEN-OBILJEŽJA

Problematična je bila i inicijativa vezana za ulicu Stoje Marković u Zagoriču, u Podgorici, koja nije bila obilježena saglasno odredbama Zakona o spomen-obilježjima, pa je u međuvremenu i ta nepravilnost otklonjena. Pod posebnim fokusom Uprave bila su i spomen obilježja. U drugom kvartalu 2019. godine

Alarmantno stanje u Boki, potrebno više inspektora U redovnom godišnjem izvještaju Uprave za inspekcijske poslove stanje na području Boke Kotorske, u pogledu odnosa prema kulturnim dobrima i kulturnoj baštini, okarakterisano je kao alarmantno. Na pitanje Pobjede što to konkretno znači, iz Uprave su odgovorili da su se „nepravilnosti ticale izvođenja radova bez konzervatorskog projekta ili bez saglasnosti na konzervatorski projekat od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara“. - Treba naglasiti da je neophodno izvršiti popunjavanje upražnjenog radnog mjesta

inspektora za kulturna dobra u Kotoru (koji se nalazi pod zaštitom UNESCO), prijeko potrebno povećati broj inspektora za kuturna dobra na području Kotora, obzirom da ovo područje obuhvata teritorije opština: Kotor, Tivat, Cetinje, Herceg Novi. Takođe, bilo bi neophodno predvidjeti još jedno radno mjesto za inspektora za kulturna dobra sa mjestom rada u Podgorici – saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove, uz napomenu da imaju korektnu saradnju sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara.

Inspektori za kulturnu baštinu podnijeli su i dvije krivične prijave od kojih se jedna odnosila na uklanjanje spomen-obilježja bez saglasnosti Ministarstva kulture, a druga na oštećenje zaštićenog kulturnog dobra. Inspektor je konstatovao da je spomen-bista Radmili Nedić u Beranama otuđena – vjerovatno uništena, zbog čega je nadležnom tužilaštvu, u Beranama, podnijeta krivična prijava protiv N. N. počinioca, zbog povrede člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore.

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstvo kulture opredijelilo je je 1.142.114,50 eura, za realizaciju 87 programa i projekata. Pandemija korona virusa i rebalans budžeta bitno su uticali na ove planove, a iz Ministarstva kulture za Pobjedu su podsjetili da su ugovori sa 24 realizatora programa potpisani do 13. marta, dakle, prije uvođenja mjera zbog pandemije. - Shodno aktuelnoj situaciji, i realizatori koji obavljaju konzervatorsku, muzejsku, bibliotečku, arhivsku i kinotečku djelatnost prinuđeni su da funkcionišu u izmijenjenim uslovima, pa je Ministarstvo kulture u saradnji sa njima, nakon uvođenja mjera, uskladilo dinamiku finansiranja i realizacije pojedinih projekata i programa. To je razlog zašto odobrena sredstva nijesu u cjelosti uplaćena realizatorima, jer je za svaki pojedinačno postignut dogovor o tome da li će projekat biti realizovan u punom ili umanjenom iznosu ili neće biti realizovan iz objektivnih okolnosti. U skladu sa navedenim, za sada je izvjesno da će finansiranje biti umanjeno za 20 do 30 posto – saopštili su iz Ministarstva. Pandemija korona virusa najviše se odrazila na one projekte gdje je bilo predviđeno učešće inostranih partnera, boravak na terenu i veća izloženost obolijevanju zaposlenih, ograničenje rada, te nabavka tehničke i druge opreme iz inostranstva i sl. - Shodno aktuelnoj situaciji, nezahvalno je precizirati realizaciju određenog broja projekata. Ipak, očekujemo da će u pogledu planiranih aktivnosti i odobrenih sredstava biti realizovano 70-80 posto ovogodišnjeg Programa – saopštili su iz Ministarstva kulture.

podnesena je krivična prijava protiv inicijatora za izmještanje Spomenika poginulim rodoljubima u Bečićima - bivšeg v. d. sekretara za investicije Opštine Budva Boža Vavića, izdavaoca naloga za izmještanje spomen-obilježja, izvršnog direktora DOO „Civil engineer“ Podgorica Aleksandra Lakovića i izvođača radova, izvršnog direktora „Toškovići“ DOO Podgorica Ivice Toškovića. Oni su bez odobrenja Ministarstva kulture i bez odluke Skupštine opštine Budve izmjestili spomen-obilježje. Ove godine, inspektor je krajem maja utvrdio da su potpuno uništene dvije ploče od crnog mermera na spomen-ploči Ravni Laz (KO Cerovice, prema Piperima), a njihovi izlomljeni djelovi bili su rasuti neposredno ispod postamenta. Spomenik je posvećen organizatorima Trinaestojulskog ustanka. S tim u vezi podnijeta je krivična prijava protiv N. N. počinioca. U periodu od početka drugog kvartala ove godine do 25. maja, N. N. lice, ili više njih, oštetilo je zaštićeno nepokretno kulturno dobro most knjaza Danila na Mrtvici, u Kolašinu, na način što je oštetilo centralni stub na sjevernoj strani mosta. Uklonjena je veća količina pločastog kamena sa valobrana mosta. I u ovom slučaju podnešena je krivična prijava protiv N. N. lica.

DEVASTACIJA DUKLJE

OVOGODIŠNJA DEVASTACIJA: Uništena spomen-ploča na Ravnom Lazu

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara podsjetili su da je u martu ove godine došlo do izvjesnih devastacija na Duklji, kada su konstatovali da je na kat. parceli br. 1552/1 i dijelu kat. parcele br.1543 KO Rogami prokopan kanal. Takođe, na kat. parcelama br. 1552/5 i 1547, gdje su locirane bazilika B i krstoobrazna crkva, tzv. C, uočeno je minimum sedam rupa koje su vjerovatno nastale u potrazi za predmetima. Pored toga, iskopavanje kanala devastiralo je lokaciju na kojoj je



U periodu od početka drugog kvartala ove godine do 25. maja, N. N. lice, ili više njih, oštetilo je zaštićeno nepokretno kulturno dobro most knjaza Danila na Mrtvici, u Kolašinu, na način što je oštetilo centralni stub na sjevernoj strani mosta. Uklonjena je veća količina pločastog kamena sa valobrana mosta objekat broj XIII. - Imali smo devastaciju spomen-ploče na Ravnom Lazu u Piperima, i uopšte kada je riječ o ovakvim primjerima, može se slobodno reći anticivilizacijskih postupaka, mi djelujemo onako kako je jedino moguće – u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Dakle, odmah izvršimo terenski obilazak, utvrdimo stanje kulturnog dobra i uputimo urgenciju Upravi za inspekcijske poslove za hitno postupanje nadležnog inspektora – saopšteno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U fokusu Uprave proteklih godina bili su i radovi na crkvama i manastirima kojima gazduje Mitropolija crnogorsko-primorska. Mitropolija je sa više adresa optuživana da je, bez potrebnih dozvola, devastirala određene objekte, optužbe je ponovio i ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a iz MCP su odgovorili da Uprava za zaštitu kulturnih dobara ignoriše njihove zahtjeve za pribavljanje konzervatorskih uslova. Iz Uprave za Pobjedu tvrde da ta konstatacija „apsolutno nije na mjestu“. - Naprotiv, Uprava odgovara na sve pristigle zahtjeve vlasnika, odnosno držalaca kulturnih dobara – saopšteno je iz Uprave. J. NIKITOVIĆ

Istorija

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Crnogorsko iseljeništvo - zapisi iz Njemačke

Vijore se zajedno crnogorska i njemačka zastava

Gradonačelnik Nirnberga Ulrih Mali i Ljubo Dabović, proslava Dana državnosti Crne Gore, 13. jul 2018.

Piše: Dejan Vuković

Nirnberg. Oreol nezvanične prijestonice Svetog rimskog carstva. Najveći i najznačajniji grad istorijske regije Frankonije. Planetarno poznat po čuvenom ,,Nirnberškom procesu“, suđenju nacističkim vođama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Kada zađete u ulice starog grada, opkoljenog zidinama, uočićete istinski simbol Nirnberga; neprolazna slava slikara Albrehta Direra buja stoljećima. Očekivano, u rodnom mjestu muzej u njegovu čast. Renovirano zdanje. Kuća na kući. Na isklesanim kamenim kockama, boje prašine koju nanosi neki topli, iznenadni, ljetnji vjetar, nakalemljena klasična drvena kuća. Prepoznatljiva arhitektura germanskih majstora. Bijelu fasadu paraju ravnomjerne jarko crvene brazde. Ukrašava romantično potkrovlje. Uspon do vrhova slikarstva. Potom, ugodna šetnja niz blagu padinu kaldrmisanim, šarmantnim uličicama.

CRNOGORSKA KAPA I NJEMAČKO ODLIKOVANJE

Zamak okupan u prefinjenoj nijansi sive. Ogromna vrata za nekadašnje vlasteline ,,plave krvi“. Prva gradska adresa, zdanje opštine. Tradicionalno, crnogorska zastava ponosno vijori u zajedništvu s njemačkim i bavarskim zastavama, na proslavi Dana državnosti Crne Gore, 13. jul. Izuzetna, rijetka

čast. Uživamo je godinama, a poštuju ugledni, brojni njemački prijatelji; zahvaljujući rodoljubu, humanisti, dugogodišnjem, veoma uspješnom predsjedniku Franačko-Crnogorskog društva ,,Framog“ Ljubu Daboviću, koji dostojanstveno nosi crnogorsku kapu i cijenjeno njemačko odlikovanje ,,Bundesverdinstkreuz“ u svečanim prilikama. Kada zimska čarolija božićnih blagdana ispuni ljudska srca i ukrasi ljupke drvene kućice na ,,Weihnachtsmarktu“, snažnom toplinom privlači naziv ,,Montenegro“ i vedro društvo, i naravno; neumorni pregalac Ljubo zaljubljenik u rodni Bar i supruga Anđelka, ljubazna Dalmatinka, s dragim prijateljima, veselim Njemcima. Uvijek uz njih Beranci: mladi intelektualac, vrstan gastronom Miško Šćekić, poletni Srećko Senja Korać. Bavarska, najveća njemačka pokrajina, svjetski poznata po automobilskoj industriji i njihovom ponosnom amblemu sa bijelo-plavim znakovljem na blistavom ,,BMW-u“. Tradicionalni Oktobarski festival piva u Minhenu, popularnoj turističkoj destinaciji. Raznolike boje mnoštva stranaca. Lijepa arhitektura plijeni aristokratskim šarmom iz XIX vijeka; znakovito podsjećanje na viziju bavarskog kralja Ludviga I, velikodušnog mecene umjetnosti i nauke. Tiha Furstenstrasse 6. Fino zdanje, prijatne žute boje, četiri godine uljepšano lepršanjem zastave Crne Gore; jasan putokaz za naš konzulat. Umilni tonovi humanitarnog rada isijavaju iz Udruženja crnogorskih iseljenika ,,DeMonte“, sa uklesanim tekovinama filantropije za omladinu u Bijeloj, hendikepiranu đecu u Beranama, Nikšiću. Više od trideset godina života u glavnom gradu Bavarske, plemenitost i skromnost Sava Bigovića iz Cuca, koji rado posjećuje Cetinje i Herceg Novi, luke njegovog života, đe uživa plodne brazde slavne istorije i blagodeti Mediterana.

ODVAŽNI VASOJEVIĆI

Susjedna pokrajina Baden Virtemberg, i elegantna, srebrnasta trokraka zvijezda; ,,Mercedes“ sinonim za na-

jfinije luksuzne limuzine i industrijski centar Štutgart. Brojna iseljenička zajednica. Dinamično otkucava deveta decenija uzbudljivog života, odvažnog Vasojevića, Beranca, Miška Vukovića. U nekim čudnim, plahovitim, gastarbajterskim vremenima Titove Jugoslavije, svojom hrabrošću, autoritetom, i snažnim rukama oblikovanim u haremskim nestašlucima grada na Limu, zastava s crvenom zvijezdom petokrakom nikada nije ustuknula pred ekstremnom emigracijom u Njemačkoj. Omiljen među mlađim iseljenicima. Snažnu intelektualnu nit, prožetu književnošću i bogatim jezikom Ivangrada i Crne Gore, od davnih šezdesetih godina prošlog vijeka, pronosi i njeguje, ugledni, blagorodni profesor, gospodstveni Momčilo Momo Joksimović. I zajednička, stalna plima pozitivnih, patriotskih vibracija ka postojbini: neumorni Plavljanin Emin Juljević, Bjelopoljac Šefko Balijagić, uspješan preduzetnik Ferid Zverotić, sazdan od čvrstih žila sjevernoistočnih brda crnogorskih, i njegova ljubav iz zavičaja pretočena u zdrav hobi; sladak ukus meda iz Štutgarta. Bezgranična ljubav prema Crnoj Gori i hiljadugodišnja državnost, naša gorda i časna istorija, raskošna kultura i multikultura, slobodarska tradicija, kao i 13. jul 1878, kada smo na Berlinskom kongresu postali 27. međunarodno priznata država na svijetu, slavni Trinaestojulski ustanak 1941, plemenito i jako su odzvanjali u srcima crnogorskih patriota, posebno iseljenika, koji su puni snage i poleta, među prvima, u osvit obnove nezavisnosti razvili slavne crnogorske barjake od Australije, Evrope, Sjeverne i Južne Amerike. Sljedstveno, jedinstveni, neponovljivi 21. maj 2006. vraća nezavisnost, obnavlja državnost i utvrđuje multietničku, građansku Crnu Goru. To je bio dug časti prema našim slavnim, neustrašivim precima, dokaz snažnog karaktera, zrelosti i smjelosti, i rijetka, izvanredna privilegija za blistavu budućnost i plodan napredak našeg potomstva i voljene Crne Gore.

U spomen na 190. godišnjicu smrti Petra I Petrovića Njegoša

Osnivač moderne Crne Gore

„Noću po tri poklisara iz Manastira odu / neko u Brdima osta bez glave ako on ne poruči / noževi bratski nek se poljube, u pecivo nek se zabodu. / Na Francuskoj lađi bi primljen u zvona / kaza da je kadar zboriti slobodno / i na galskom jeziku maršala Marmona.“ (J. Brković) Piše: dr Čedomir Bogićević Grandiozna - milenijumska ličnost crnogorske istorije Petar I Petrović Njegoš (1748-1830) – Sv. Petar Cetinjski - Crnogorski, koji je vladao Crnom Gorom do 31.10.1830., sublimira sveukupno duhovno, kulturno, nacionalno, moralno, opšte – ljudsko, ad humanun biće univerzalnih vrijednosti, što je praiskonsku blagodet ljudskoga roda otkrio u istinskoj tački oslonca – ratio essendi čovjekova corpus moralis-a: slobodi, jednakosti i pravdi, kao crnogorskoj prirodnoj sistemi i samoj biti ljudskoga dostojanstva, zbog čega se Crna Gora mogla klasičeskom zemljom slobode nazvati. Duhovni i svjetovni poglavar, mitropolit i vladika (ruska riječ vladika – znači vladar, šef države), načelnik, protektor i zapovjednik crnogorskog naroda (Opštecrnogorski zbor 1797), diplomata, zakonopisac, mirotvorac i pomiritelj, poliglota (govorio: italijanski, njemački, ruski i engleski jezik), autor „Kratke istorije Crne Gore“, etičar, slobodar i pjesnik, tvorac monumentalnih spomenika crnogorske državno-pravne istorije: Stega (1796) i Zakonik Obšči crnogorski i brdski (1798), u narodu poznat kao Zakonik Petra I, pisac Poslanica - tog jedinstvenog fenomena epistolarne književnosti, kakvog primjera u svjetskoj književnosti od apostola Petra nema ravna (I. Andrić), što predstavljaju ogledalo crnogorskog društva u svome vremenu, u kojima brusi moralnu aksiologiju Crnogoraca, jer „Lako je živjeti za života, teško je živjeti poslije smrti“, radi čega ovo djelo treba biti upisano u registar nematerijalnog blaga crnogorske kulturne baštine. Pobjenik nad Otomanskom silom na Martinićima i Krusima (1796), Morači (1820), i nad elitnim jedinicama Napoleonovog vojskovođe maršala Marmona (1806), zbog čega je na slavoluku imperije u Parizu, pored poraženih nacija, Montenegro upisan kao neprijatelj Francuske zbog njihovog poraza, zbog čega je sam Napoleon poručio Petru I da će od Crne Gore napraviti ,,crvenu goru“ (oblivenu krvlju), sjedinjujući Brdska plemena kao države – Bjelopavlići, Piperi (1796), Morača i Rovca (1820), sa Crnom Gorom i ujedinjujući Crnu Goru sa Bokom Kotorskom (1813.). Za doba Petra I Crna Gora, sa ruhom vladikata, živi u formi principata i slobodne Republike, pa ona nije teokratska država, jer njome ne upravlja crkva već slobodno izabrani centralni (Opšte crnogorski zbor i Glavarski zbor) i plemenski (plemenske skupštine) organi, narodni glavari i običajni sudovi. U zaštiti svoga Vladike, povodom spoljno-političkih intriga Ruskoga dvora, Glavarski zbor otpisuje Ruskome caru da crnogorski narod samostalno i slobodno bira svoga Vladiku i da ,,vlast ruskoga Sinoda ne izlazi izvan granica Ruske države“. Petar I je tvorac filosofsko-etičke doktrine crnogorske običajno-pravne ustanove - Utoke, kao himne ljudskoj slobodi, nastale na temeljima Zakonika Ivana Crnojevića (1482): „...Neka su svakome ištućem slobode naša vrata otvorena a ne da u verige ropstva pada odakle je dobjega da slobodu nađe“, i neka ovo svakom Crnogorcu bude amanet, a Crna Gora „sučim se dičila do slobodom i do utočištem“ (Njegoš). Sv. Petar Cetinjski je prijed racionalista zapadne filosofije izgradio etičku doktrinu otpora zlu, kao modus vivendi opstanka naroda i civilizacija, u formi kolektivne samosvijesti: „Ko se protiv zla ne bori, pomaže mu da ono pobijedi“, a tada više nijesmo ljudi. Teže zlo je zlu se ne opirat/no zlo činjet i zlo podupirat (Janko Vujisić). Karl Jaspers, filozof, osnivač egzistencijalizma i A. Ajnštajn, tvorac teorije relativnosti, mnogo kasnije su neprotivljenje zlu filosofski kvalifikovali kao saučešništvo. Doba Petra I je vrijeme izgrađenog sistema vrijednosti sa konfudacijom moralnih i običajno-pravnih normi samoniklog fenomena i jedinstveni sistem društvene regulacije neponovljiv u ljudskoj istoriji, poznat kao „pravna samorodica“ (V. Bogišić) u kome svaka jednika nosi moralnu misao kao subjekt moralnog zakona izražavajući duh svoga subjektiviteta preko maksima: „1. Ne ištem drugo do koru ljeba – da nijesam gladan, knjigu – da nijesam slijep i slobodu – da smijem zborit, 2. Više davati manje uzimati, umjesto sile razlog izabrati, nikad ispred ljudi nego u red ljudi stati, za obraz i riječ glavu dati“. Vrijeme kad „Kuluk“ s mjesta na mjesto iđaše, trgovac mirno trgovaše, čoban svoje stado mirno pasijaše, svako zlo od straha treptijaše i blagoslovena tišina na sve strane prebivaše. Ustavnim aktom, u materijalnom smislu (Zakonik Petra I), 33 utvrđena je zakletva vjernosti crnogorskome otečestvu: „Dužnost svakog sina otečestva veže i ponuđa da on bude vjeran svome otečestvu i da svi dužnosnici na službu opredijeni i postavljeni imadu učiniti zakletvu od vjernosti kako se to čini među svim narodima velikim i malim“, da bi njena ekscepcija bila izvršena u savremenom crnogorskom pravnom sistemu nakon više od dva i po vijeka i pretočena i degradirana u socijalnom, pravnom i moralnom smislu u ustanovu ,,lojalnosti“ – etičkom kodeksu administracije, kao nevoljnoj inherenciji trebanja, moranja i trpljenja, što podriva same osnove crnogorskog suvereniteta, dok se u pravnoj kulturi SAD, Francuske i Japana, ona nalazi na pijedestal službeničkog sistema sa kojom se njihovi narodi ponose kao temeljnim obilježjem konstitucije njihove državnosti. Još za života od naroda nazvan svetim, Njegoš je svoga strica Petra I proglasio za sveca, putem svečane deklaracije – Objavlenije i pozdrav narodu Crnogorskome i Brdskome (18/30.10.1834.) čime je simbolično iskazana samostalnost i nezavisnost Crne Gore i autokefalnost Crnogorske crkve. Na posljednju uru okupljenim glavarima, Petar I je poručio: „Znajte da ste Crnogorci i da ste jedini voljni i slobodni narod na svijetu... Zbogom slobodne gore i neuvela vi slava dok traje svijeta i vijeka“. Petar I Petrović ,,je najveći čovjek kojega je rodila Crna Gora“ (A. Delari) i ,,osnivač moderne Crne Gore kao države“ (Pjer Kokel). Veličanstveno djelo i pregnuće Petra I Petrovića Njegoša, kao riječ epohe, mudrost vremena i zavjetnost srca slobodnog otečestva crnogorskog sa njegovim čojskim zakonima – praiskonskom ljudskom blagodeti, čiji izvori utoku nalaze u slobodi, jednakosti i pravdi, što su ih pravili najbolji i najmudriji pripradnici vremena, a istorija svome potomstvu u vječni spomen i slavu predala – neka budu inspiracija za nove naraštaje crnogorskog društva. ,,da sagrade ljudsko gnijezdo na drvetu budućnosti“ (Niče).

Povodi

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Porodica Čabarkapa iz Podgorice savjetuje gdje provesti vikend

Hotel sa milion zvjezdica nudi besplatan smještaj Ljubav prema prirodi Milija i Ivana prenijeli su i na ćerkicu, koja je imala tu bogatu priliku da svoje prve godine života provodi na planini, diše punim plućima, upoznaje brda i planine, floru i faunu. Radoznali dječji svijet ima bezbroj pitanja pa planinarske ture prate i priče o prirodnim ljepotama, uz koje malena Aleksija često i zaspi PODGORICA - Poslije naporne, radne nedjelje svaka porodica ima dilemu gdje i kako provesti vikend. S obzirom na to da je epidemija korona virusa limitirala kretanje, nema mnogo izbora. Porodica Čabarkapa iz Podgorice ima rješenje koje će najviše obradovati djecu - kvalitetan vikend provesti potpuno besplatno u hotelu sa stotinu zvjezdica. Hotel je smješten na bezbroj lokacija, a trojac Čabarkapa (tata, mama i trogodišnja ćerka) preporučuju Durmitor, Komove, Prokletije,

LJUBAV JAKA KAO PLANINA: Vjeridba na najvišem vrhu Dinarida

Vjeridba na Orjenu Milija Čabarkapa i Ivana Krivokapić, koje je spojila ljubav prema prirodi, između ostalog, krunisali su svoju ljubav na Orjenu, u januaru 2017. godine. - Ivani i meni ponekad fale neke malo zahtjevnije i ekstremnije avanture, koje smo doživljavali na početku naše veze, čak smo se i vjerili na najvišem vrhu južnih Dinarida, vrhu Veliki Kabao na Orjenu 01. januara 2017. godine. Sada ne možemo ćerkicu da zapostavljamo, ali tu dozu adrenalina često nađemo u kanjoningu i to su jedne od najboljih avantura u Crnoj Gori. Kanjon Međuriječe u Baru je za mene najzanimljivije i najuzbudljivije mjesto - kaže Milija.

Ivana i Milija Čabarkapa sa trogodišnjom ćerkom Aleksijom: Izlet na Vranjini

Bjelasicu, kanjon Mrtvice, Orjen, Gornje Mrke, Vranjina, Rikavačko jezero...

DJEČJI SVIJET

Ljubav prema prirodi prenijeli su i na ćerkicu, koja je imala tu bogatu priliku da svoje prve godine života provodi na planini, diše punim plućima, upoznaje brda i planine, floru i faunu. Radoznali dječji svijet ima bezbroj pitanja pa planinarske ture prate i priče o prirodnim ljepotama, uz koje malena Aleksija često i zaspi. Vikend porodice Čabarkapa je uglavnom vezan za izreku ,,ne postoji loše vrijeme, već samo loša oprema“. - Priroda nam je ventil od uobičajenog života i gledamo da svaki slobodan momenat

provedemo negdje vani i da se bavimo nekim sportskim aktivnostima. Ivana i ja smo ljubitelji prirode i prije nego smo se upoznali i to nas je i spojilo, a sada kako imamo ćerkicu, već tri i po godine smo još više shvatili značaj i vrijednost provođenja vremena u prirodi. Najviše se bavimo planinarenjem i kampovanjem, uglavnom na Durmitoru, Komovima, Prokletijama, Bjelasici. Imamo dobre vreće i šator, tako da nam je spavanje u planini kompletan užitak - kaže za Pobjedu Milija Čabarkapa, komandir Počasne garde Vojske Crne Gore, sa činom kapetana. Roditelji uvijek imaju dilemu o tome da li je dijete dovoljno odraslo za neke avanture. Čabarkape imaju i za to rešenje. - Obično biramo neke manje zahtjevne ture koje su bezbjedne i da nijesu vremenski preduge, uglavnom do nekih dva sata uspona. Ćerkica većinu vremena provede u rancu za nošenje i uvijek gledamo da imamo dovoljno vremena u toku ture da i ona ima vremena da se istrči i izigra - kaže Čabarkapa. Ističe da mu nošenje ćerkice ne predstavlja teret. - Nošenje ćerkice mi ne predstavlja neko fizičko opterećenje, navikao sam zbog marševa

Anegdota

Sa tatinih ramena najbolji je pogled: Milija sa Aleksijom na Komovima

Putešestvije po planinama i gorama prate i nezaobilazne anegdote. Jednu od njih, porodica Čabarkapa podijelila je i sa čitaocima Pobjede. - Negdje na samom početku naših avantura, kada smo išli na Biogradsko jezero, koračajući stazom noseći ćerkicu u rancu, prolaznici nas sreću i javljaju nam se sa ‘Hi’ i ‘Hello’. Supruga i

u vojsci da često nosim ranac, a i ovo je nekako drugačije, ne gledam na to kao na teret već kao na izazov, plus mi je i zabavnije, jer stalno nesto pričamo. Malo jeste izazovnije jer se ona nekada klati i vrpolji u rancu, mada redovno odspava i po sat vremena u toku ture. Ćerkica je oduševljena prirodom, posebno mjestima gdje ima životinja, očarana je njima. Svaki vikend kad vidi da nijesam otišao na posao, odmah ide konstatacija ,,idemo na planinu“ - priča Čabarkapa. Omiljeno mjesto vođe puta malene Aleksije teško je odrediti. - Konkretno da odredim mjesto koje se njoj najviše sviđa je teško, jer uvijek idemo na različita mjesta, ali kad hoćemo da nju baš oduševimo povedemo je u Gornje Mrke, na izlazu iz Podgorice, gdje ima zoo-vrt odnosno Prihvatilište za oporavak životinja - kaže Čabarkapa.

PREPORUKE

Onima koji bi htjeli da provedu vrijeme sa djecom u prirodi, a da nije previše zahtjevno, Čabarkapa preporučuje lokacije oko planinskih jezera. - Preporučio bih lokacije svih poznatih jezera, a za šetačku turu definitivno kanjon Mrtvice. Za one koji bi da se maja komentarišemo koliko stranaca ima na jezeru, kad ono posle kapiramo da svi oni misle da smo mi stranci. I dan danas kad nas vide sa ćerkicom u rancu na planini, često nas slikaju, pohvale... Pored planine i kampovanja, često vozimo i biciklističke ture, imamo sjedište za ćerkicu, pa ona i tu uživa. Vozili smo je i kajakom, vodili na jahanje konja, vodićemo je sad i na skijanje - kaže Čabarkapa.

lo oprobaju u planini, tu su Prokletije i Durmitor nenadmašni, potom Komovi, Orijen, ali i sve druge, teško se odlučiti. Moj najomiljeniji lokalitet jeste ipak Durmitor, jer je najpotpuniji prirodnim sadržajem - ističe Čabarkapa. Pitali smo Čabarkape kakvo je stanje u prirodi, da li je zaista čuvamo onoliko koliko pričamo o tome, te šta bi on promjenio kao vrsni poznavalac prirode da se nađe na čelu odgovornih za očuvanje životne sredine. - Što se tiče poruka nadležnim službama, nadam se da će napokon neko saslušati istinsku volju građana i što moramo prikazati turistima. Previše imamo buke u medijima i po društvenim mrežama o očuvanju prirode, a premalo realizovanih poteza. Koliko god se trudim da u objavama koje pravimo supruga i ja, uvijek prikažemo samo pozitivne stvari, toliko je i onih loših koje ostavimo samo za sebe. Država koja živi od turizma ne smije sebi da dozvoljava ovoliku zapuštenost kulturno - istorijskih spomenika i prljavštine na svakom koraku. Cinizam je i sramota dičiti se titulom ekološke države, od toga imati samo dvije riječi na papiru. Turističke organizacije moraju da se ozbiljnije bave ne samo promocijom naših ljepota, već i javnim akcijama uređivanja prirode. Takođe i turističke agencije moraju da daju doprinos ovoj državi čije ljepote koriste za svoj biznis. Da sam ja na čelu nadležnih službi, prvo bih pokrenuo jake kampanje o značaju očuvanja životne sredine, zatim masovne akcije svih građana da se očisti smeće sa svih lokacija, a zatim da se svi kulturno-istorijski spomenici očiste od korova i barem zaustavi njihovo dalje propadanje do momenta kada se steknu uslovi za njihovu rekonstrukciju. Otkad znam za sebe, jedino je rekonstruisana tvrđava Besac iznad Virpazara, a imamo ih na stotine, i naravno masovna pošumljavanja predjela koji su stradali u požarima i nekontrolisanoj sječi. No da ne

dužim ,,što bih kad bih“, ja već polako radim. Većina građana koji idu u prirodu su svjesni bitnosti čistoće prirode, naročito oni koji najviše idu, pa tako da na mjestima gdje stižu samo najuporniji, smeća pa i nema, ali na lokalitetima do kojh se stiže kolima, uglavnom se nađu mini-deponije, nažalost. Naša ćerkica sa svoje tri godine već ima jaku svijest o tome i svaki put kada bi vidjela neko smeće ona bi rekla, ,,pi neko je bacio smeće, moramo to pokupiti“. Djeca su odraz roditeljskog vaspitanja, čemu ih naučimo, to će i postati, izgovora nema - savjetuje Čabarkapa.

IZDACI

Provesti vikend u prirodi košta mnogo manje nego noć u kafani. - Što se tiče vikenda van kuće i izdataka koji to prate, definitivno su troškovi manji nego noć u kafani. Za ovaj stil života se morate odlučiti i opremu skupljati mjesecima, pa i godinama, jer najedno bi bilo zaista mnogo. To koči većinu ljudi koji imaju izgovore da im fali oprema. Za početak vam trebaju solidne gojzerice, ranac i jakna, sve ostalo se može kombinovati. Samo kampovanje iziskuje šator, vreću, podmetače, lampice, pribor za spremanje hrane, hranu, vodu, ličnu higijenu itd. E sad ovako to izgleda puno, ali nama su sada troškovi samo gorivo i hrana - kaže Čabarkapa. Na planini nema interneta pa je odmor još kvalitetniji. - Osjećaj spavanja pod nebom i to vedrim je baš kao onaj hotel sa milion zvjezdica spram hotela sa pet zvjezdica. Mi prosto uživamo, ćerkica je oduševljena od momenta podizanja šatora pa sve dok ne zaspe. Uglavnom na planini je slab internet pa se ljepše odmara, a i zaspe se vrlo brzo, ali se i rano budi. Buđenje vas i prirode u istim tonovima je nešto što svako doživljava individualno. Jutra su hladnija, ali svježina nakon izlaska iz šatora je poseban doživljaj - kaže Čabarkapa. Njegosava BOŠKOVIĆ

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Objektiv

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

chicagotribune.com

Saša Baron Koen i Sorkinov scenario najjači aduti nesavršene drame „The Trial of Chicago 7“

zerkalo Koen i Strong blistaju kao otkačeni jipiji Abi Hofman i Džeri Rubin

ko bi poželio, Aron Sorkin mogao bi da nauči patku da vozi biciklo. Što da ne, kad je već uspio da animira i inspiriše čak i one koje zabolje ona stvar za američki patriotizam (oskarovski „A Few Good Men“, Rob Rajner, 1992); za Fejsbuk i Marka Cukenberga („The Social Network“, Dejvid Finčer, 2010); za politiku i novinarstvo (serije „The West Wing“ i „The Newsroom“)... I zaista, ako vjerujete da je scenario kičma svakog uspjelog filma, male su šanse da ne poštujete Sorkinov rad, čak i ako ne volite baš sve njegove filmove. Njegovi projekti, pa i oni malo slabiji poput „Moneyball“ (Benet Miler, 2011) ili „Molly’s Game“ (Sorkin, 2017), vibriraju od energije. Vrhunska organizacija, precizna vizija, dijalozi koji pucaju kao petarde, kompleksne teme koje teku kao voda... Zbog svih tih stvari Sorkin zaslužuje status jednog od najboljih filmskih kičmograditelja današnjice, iako njegova stalna potreba da idealizuje liberalizam ponekad previše bode oči.

ZEMLJA SLOBODNIH

Čini se da ta Sorkinova potreba da se liberalizam smjesti na pijedestal nikada nije bila jača nego u drami „The Trial of Chicago 7“, koju je i napisao i režirao. Zbog toga krajnji rezultat i jeste nesavršen. Ali, možda baš zbog toga, zbog te iskrenosti sa kojom se Sorkin zalaže za nešto u što istinski vjeruje i jedne zaista nesvakidašnje istinite priče o zemlji (pre)(ne)slobodnih, „The Trial of Chicago 7“ ima snagu da mobiliše gledaoce. Prije priče o filmu, malo istorijskog konteksta: krajem avgusta 1968. u Čikagu, održavala se Demokratska nacionalna konvencija. Atmosfera u Sjedinjenim Američkim Državama bila je veoma, veoma nategnuta. U aprilu, ubijen je Martin Luter King. U junu, i predsjednik Kenedi. I dalje je bujao besmisleni rat u Vijetnamu. Konvencija Demokratske partije, koja bi u normalnim uslovima prošla lagano, kao bilo koji obični politički miting, postala je izduvni ventil za nezadovoljstvo. Policija i demonstranti, koji su stigli sa svih strana zemlje, sukobili su se u Grant Parku. Suzavac je bačen, više stotina lica je povrijeđeno i/li uhapšeno... I neko je morao da plati.

ZVJEZDANA EKIPA

Nakon nereda u Čikagu, smrti ikonske sutkinje Rut Bejder Ginsburg, spornih odluka Trampove administracije i predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u, momenat za ovakav film nije mogao da bude idealniji nijesu mogli da dokažu ni ko je tu zapravo krenuo na koga. Ipak, optužili su sedmoricu „radikalnih ljevičara“ za namjerno izazivanje nereda u Čikagu. Što je najjače, zloglasna sedmorka je u startu nosila ime „Čikaških osam“. Na optuženičkoj klupi, u istom sosu sa „radikalima“, našao se i predvodnik „Crnih pantera“. Najveća ironija? Bobi Sil (Jahua Abduel Mazin Drugi, „Watchmen“) uopšte nije ni bio u Grant Parku kada su izbili neredi... U novom filmu, Sorkin će pokazati „gostoprimstvo“ koje je Silu, jedinom Afroamerikancu u sudnici, pokazao nesposobni, konzervativni sudija Džulijus Džej Hofman (Oskara vrijedni Frenk Langela). Zatim, i kako je osmorka pretvorena u sedmorku, kakvu je ulogu u tome odigrao tužilac Ričard Šulc (Džozef Gordon-Levit, nažalost, daleko ispod nivoa izuzetne, zvjezdane glumačke ekipe), te zbog čega je optužene ljevičare debelo zadužio izizetni pro bono advokat Vilijam Kunstler (sjajni Mark Rajlens). I potcrtaće nešto izuzetno važno: da njegov film „The Trial

of Chicago 7“ nije ogledalo samo šezdesetih godina prošlog vijeka, nego i ovog, našeg vremena.

TRAMP I NIKSON

Priča o Čikaškoj sedmorki ostaće upamćena kao jedna od najvećih mrlja u istoriji „zemlje slobodnih“ i „države sa najdužom demokratijom na svijetu“. Samim tim, perfektna je za Sorkina, stalnog kritičara bilo kakvog uplitanja države u slobode pojedinca, naročito u njegovo pravo na pobunu. Čini se da momenat za „The Trial of Chicago 7“, nakon ovogodišnjih nereda u Čikagu, uspona pokreta Black Lives Matter, nedavne smrti ikonske sutkinje Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg, spornih odluka Trampove administracije i predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u, nije mogao da bude idealniji. „The Trial of Chicago 7“ je upozorenje, i to vrlo urgentno, da se istorija ponavlja. Očigledna je Sorkinova paralela između Trampa i Ričarda Niksona, do čijeg će uspona i doći nakon što razoča-

rani Amerikanci budu obmanuti farsičnim suđenjem, javnim poniženjem „radikalnih ljevičara“ i obećanjem republikanaca da će vratiti „red i mir“ u zemlju nakon nasilja i haosa do kojeg su, navodno, dovele političke odluke demokrata. Sve vrijeme je jasno na čijoj je strani Sorkin, i u prošlosti i u sadašnjosti. Ali, „The Trial of Chicago 7“ jeste najbolji u momentima kada preispituje i američko sudstvo i lica na optuženičkoj klupi.

METODE I CILJEVI

Što je ispravno uraditi u momentu kada se zemlja raspada? Čekati promjenu na izborima i dati sve od sebe da postaneš dio političkog sistema da bi ga mijenjao iznutra? Ispušiti džoint, došetati do kordona policajaca i pokloniti im cvijet? Ili napuniti džepove kamenica i razbiti lobanje tim istim policajcima? Dio mogućih odgovora na ova pitanja režiser je dao sučeljavajući filozofije jipija kao što je Hofman i aktivista koji ne krše pravila „civilizovanog“ ponašanja poput Hajdena, koji smatraju „cvjetne“ performanse potezima političkih idiota. Sorkin nije siguran čija je metoda bolja, ali siguran je da Hofman i Hajden imaju isti cilj i da jesu na istoj strani. Ovim filmom kao da je želio da upozori moderne ljevičare da moraju da se drže

zajedno, ma koliko drugačijim putevima išli. Jer, cilj je isti, a na putu do njega svaka nepromišljenost može da košta. Ta poruka je iskrena i plemenita, ali zbog nje film „The Trial of Chicago 7“ u pojedinim momentima, poput one zamjerke koju afroamerička sluškinja daje Hajdenu nakon što je pokazao poštovanje sudiji koji toga nije bio vrijedan - djeluje sladunjavo, izmaštano, holivudizovano, čak i popujuće. Kao da se takve stvari nijesu mogle dogoditi u stvarnom životu... A u ovom slučaju život ipak jeste bio čudnovatiji nego bilo koji film.

OSKAROVSKI PUT

Takvih momenata svakako nema dovoljno da bi pokvarili utisak da je ovo jedan od boljih Sorkinovih radova i jedan od najvitalnijih scenarija koje je napisao. Likova je mnogo, tema je kompleksna, a njegov tempo brz, kompaktan, pitak, ubitačan, bez prostora za predah. Za film od 129 minuta, „The Trial of Chicago 7“ prolijeće izuzetno brzo – i što je najvažnije, nakon vrlo pametno odigranog kraja u kojem je presuda ispala najmanje bitna stvar, film inspiriše za dalje istraživanje teme. Uz Sorkinov scenario, najbolja karika je definitivno Saša Baron Koen, koji svakom novom ozbiljnom ulogom samo pokazuje da se među najboljim komičarima skrivaju i izuzetni dramski glumci. Njegov Hofman i Strongov Rubin čine da varniči svaki kadar u kojem se pojave i glavni su krivci zbog toga što ćete nakon gledanja filma, ako vam ranije nije bila poznata priča o jipijima, zabosti u istorijat njihovog djelovanja. U tom slučaju, naići ćete i na Hofmanovu knjigu „Steal This Book“. Obavezno je pročitajte. Niti znamo, niti nam je do toga da rastačemo „The Trial of Chicago 7“ na procente kako bismo vidjeli da li zadovoljava novi pravilnik Američke akademije da bi bio nominovan za Oskara. Vjerovatno ne, budući da se većinom vrti oko bijelih sredovječnih muškaraca koji će uskoro, baš zbog politički korektnih noviteta poput ovog oskarovskog, postati najugroženiji u industriji. Prema starim, nepisanim pravilima, film bi vjerovatno dobio nominaciju za najbolji originalni scenario i montažu (možda i za najbolji film), a Akademija bi gotovo sigurno kandidovala Redmejna za glavnu a Langelu za sporednu ulogu. Što se nas tiče, scenario može, montaža može, Langela može. Najbolji film, vrlo teško, iako je veoma dobar. A umjesto Redmejna, radije bismo vidjeli Koena sa zlatnim kipom u rukama. Nažalost, članovi Američke akademije su i prije ovako nakaradnog pravilnika teško prepoznavali kvalitet ovakvih uloga. Ali, ko će mu ga znati. Možda bi Sorkin i njih mogao da nauči da voze biciklo...

OCJENA: 7,8/10

chicagotribune.com

Tog avgusta 1968. u čikaškom Grant Parku bili su politički aktivni hipici Abi Hofman (Saša Baron Koen) i Džeri Rubin (Džeremi Strong, „Succession“), predvodnici Omladinske međunarodne stranke (YIP), po kojoj su i dobili nadimak „jipici“. Na istom mjestu, našli su se i studentski aktivisti Tom Hajden (Edi Redmejn) i Reni Dejvis (Aleks Šarp), radikalni pacifista Dejvid Delindžer (Džon Kerol Linč), socijalni radnik Li Vajner (Noa Robins) i hemičar Džon Frojnes (Deni Flaerti). Federalci nijesu imali dokaz da je ijedan od njih naveo demonstrante da napadnu policiju. Štoviše,

Snaga koja će vas mobilisati

REŽIJA I SCENARIO: Aron Sorkin ULOGE: Edi Redmejn, Saša Baron Koen, Džeremi Strong, Majkl Rajlens TRAJANJE: 129 min

Priča o zloglasnom suđenju aktuelna i dan-danas u modernom Čikagu

Langela zaslužio nominaciju za Oskara za najboljeg sporednog glumca

Neđelja, 25. oktobar 2020.

kalendar alifornijsko jutro u, recimo, laganom surfovanju na maglovitoj obali San Dijega, nakon odrađene bezbrižne smjene na benzinskoj stanici jednog usamljenog druma... Može li ljepši način za početak karijere benda? Bila je jesen, 22. oktobar a ,,Off Ramp Cafe“ je sve manje djelovao kao birtija a sve više kao zbjeg od jesenjeg sivila - i danas, kao i prije 30 godina u Sijetlu. I prvi stih bio je već molba, da se zajednički traži put. ,,I see the world, feel the chill... Which way to go, windowsill?“ – Edi Veder je grabio taj komadić pažnje, prvi put na sceni Sijetla. Momci koji će se godinu kasnije zvati Pearl Jam su te noći odsvirali osam pjesama. ,,I see the words on a rocking horse of time. I see the birds in the rain, ohh...“ - lomila se ,,Release“, poput talasa onog surferskog popodneva, kada je jedino mogao postati Pearl Jam.

DRUGAR SA BASKETA

Prvo je ipak postojala jedna demo kaseta. Sa pet melodija koje su tek trebale da postanu pjesme, a koje su trebale da budu mini-test i mamac za bilo kog budućeg pjevača, jednog benda koji je tada tek mogao biti. Stoun Gosard i Džef Ament svirali su zajedno u bendu Green River još od sredine 80-ih; potom u kultnom projektu Mother Love Bone, prije nego se pjevač Endru Vud predozirao početkom jeseni 1990, četiri mjeseca nakon izlaska sjajnog albuma ,,Apple“. Da ne odustanu od muzike i zajedničkog rada, izmolio ih je gitarista Majk Makridi iz benda Shadow. A demo kaseta bila je spremljena bubnjaru Red Hot Chili Peppersa Džeku Ajronsu. Odbio ih je, ali i obećao da će je proslijediti nekome ko mu se učini kao potencijalno dobar pjevač. Edi Veder u jednačinu upada sa 26 godina; Ajronsu je više bio poznat kao tip i drugar sa basketa, nego po onom što je radio i stvarao u kalifornijskom bendu Bad Radio. Daleko od toga da je mogao živjeti od muzike - a lagan posao na benzinskoj pumpi bio je dovoljan da zavara glad i posluži kao prelazno rješenje, međustanica

serije

egdje u hronikama moderne televizijske dramske produkcije biće ostavljeno mjesto za prvu seriju koja je bila otvoreno i bez bio kakvih kočnica predizborna propaganda. Ko god 3. novembra pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, to neće biti zbog serije ,,The Comey Rule“. Možete zauzeti bilo kakav stav prema tome, da nešto što (valjda) teži da bude umjetnost pokretnih sika, istovremeno zaigra po pravilima predizbornog marketinga. Možete zauzeti i bilo kakav stav o Donaldu Trampu, Džou Bajdenu ili misliti bio što o čuvenoj aferi optužnice protiv Hilari Klinton zbog tajnih imejlova... Ali sve to apsolutno nema bilo kakve veze sa tim, da li je neka serija dobra ili ne. Zato ,,The Comey Rule“ zaslužuje da se posmatra i secira van političkog konteksta - iako je suštinski politički kontekst sama po sebi, i ništa više.

POLITIČKI AGNOSTIK

E to ,,ništa više“ ili makar ,,skoro ništa“ je problem kada je ,,The Comey Rule“ u pitanju. Mini-serija u dva dijela (prvi od 90, drugi od oko 120 minuta, tako da su komotno mogi to ujedno spakovati u film) bazirana je na memoarima ,,A Higher Loyalty“ bivšeg direktora FBI Džejmsa Koumija. Nije Donald Tramp glavna zvijezda serije, već upravo Koumi - kojeg je vrlo autentično, jako iznio dvostruki dobitnik Emija Džef Danijels. Koumi je gotovo isključivi razlog, ako uspijete da se nekako dogegate do kraja druge epizode - kroz ovo duboko blato i papazjaniju od serviranih podataka jednog smutnog vremena. Prosto, Danijel ga je uspio oslikati kao tipa autentičnog karaktera; funkcionera kojem je toliko stalo do integriteta sebe i

Tri decenije od prve svirke benda koji će postati Pearl Jam

Početak od bisernog surferskog jutra wsj.com

Objektiv

Pet instrumentala - a među njima i jedan gitarski ,,most“, kao nešto što je možda slutilo na neki budući solo. Za Vedera je to djelovalo poput okidača LSD tripa; kreativnog katapulta u kojem je prestajao da postoji on, a počinjao neki novi, sjedinjen i pomiren sa svijetom do nekog, nekakvog, bilo kakvog muzičkog ostvarenja. Bilo je previše razloga za jednog mladića kojem se ostvarenje nije ni u daljini naziralo da tog popodneva temeljno i sa entuzijazmom presluša već izlizanu demo kasetu koju mu je doturio Džek Ajrons. Pet instrumentala - a među njima i jedan gitarski ,,most“, nešto što je možda slutilo na neki budući solo. Za Vedera je djelovao poput okidača LSD tripa; kreativnog katapulta u kojem je prestajao da postoji on, a počinjao neki novi, sjedinjen i pomiren sa svijetom... Tog jutra, dok se magla lagano podizala i ustupala mjesto suncu zaliva San Dijega, a Edi Veder grabio savršen talas,

The Comey

Rule

Edi Veder na jednom od prvih koncerata benda

,,Dollar Short“ je postala ,,Alive“. Istog dana imao je i tekst za ,,Once“ i ,,Footsteps“, a te tri pjesme je u prvom razgovoru sa članovima benda uzbuđeno opisivao kao ,,mini operu koju bih, znate, nazvao Mama-sin“. Mekridi, Gosard i Ament su ga pozvali na

audiciju; rekao im je da će doći pod uslovom da nema vremena za gubljenje i da odmah počnu da snimaju.

NBA PLEJMEJKER

Kakav je to samo bio kreativni okidač: prije nego je avion na letu iz San

Dijega točkovima dohvatio pistu aerodroma Sijetl, imao je već napisan posljednji stih ,,Black“! A bend, potpuno funkcionalan, imali su za manje od sedmice. Bilo je lako, jer su priče Edovog života, sjećanja i iskustva ljudi oko njega, prosto klizile na papir, poput ,,Why Go“ i ,,Oceans“. Kao privatne poruke i posvete onima do kojih mu je stalo. Što su, na koncu, Mekridi, Ament i Gosard tako duboko osjetili i dijelili... Ali nijesu još mogli postati Pearl Jam; ni mjesecima nakon te prve oktobarske svirke 1990. u Sijetlu. Prvo su se zvali Mookie Blaylock, što je bila štosna, pomalo ironična posveta rukiplejmejkeru NBA tima Nju Džersi Nets. Tipu sa kraja klupe jedne od posljednjih ekipa sa tabele. Autsajderu sa tonom entuzijazma, za glavu nižem od velikana na terenu... Ukratko, jednom tipu koji je bio baš onakav autsajder kakvi su bili oni, onda kada su se zvali Mookie Blaylock. Tek godinu kasnije, zbog naravno pravnih razloga korišćenja imena NBA igrača, postali su silom prilika Pearl Jam; a album ,,Ten“ („Deset“) ipak je nosio Mukijev broj. Edi Veder često pominje da je zahvalan i blagosloven zato što i nakon tri decenije oni imaju priliku da sviraju zajedno. Tako se ona demo kaseta, što je jednog dana zalutala do benzinske stanice, nikad nije ni zaustavila, ni do kraja izlizala. Niti ono biserno surfersko jutro, dok magla kalifornijskog zaliva ustupi mjesto jednoj blistavoj ostvarenosti, što vodi od San Dijega ka Sijetlu. S. STAMENIĆ

Šoutajmova mini-serija nije rasvijetlila slučaj bivšeg direktora FBI

Propaganda koja ne ujeda

svoje profesije, da ćete vrlo brzo pomisiti da se radi o ego-tripu. E, taj integritet čistunca, ili ego-trip, kako hoćete Donaldu Trampu je prije četiri godine možda donio pobjedu na izborima. Za one koji nijesu informisani o slučaju: dvije sedmice uoči predsjedničkih izbora 2016. godine, direktor FBI Džejms Koumi otvorio je zvaničnu istragu protiv kandidatkinje Demokrata Hilari Klinton. Zbog čega baš tada, u jeku kampanje, sa kojim motivima i posljedicama, i da li je imao neki drugačiji izbor - saznaćete u seriji. Tek, u istom periodu, FBI je ,,odškrinuo“ nezvaničnu istragu o ruskom miješanju u izbore u korist kandidata Republikanaca Donalda Trampa. Već na ljeto 2017. Koumi će dobiti otkaz potpisan predsjedničkim mastilom; od tada ističe da je samo i isključivo radio svoj posao na korist Amerike. To je i osnova za pomenute memoare, kao i samu seriju. Ono što jeste interesantno, je sam taj silni totem od integriteta, koji Koumi gradi sa svakim korakom koji pruži centralnom zgradom FBI, nedaleko od Vašingtona. Ono što je definitivno želio

u knjizi, a što je preslikano na seriju - je slika osobe koja beskrajno vjeruje u svetu dužnost službenika nacionalne bezbjednosti. A to znači biti ,,politički agnostik“, kako u jednom momentu jedan od likova opisuje njegov posao. E, taj ,,politički agnostik“ u ovom ludom vremenu, svjesno ili ne, orijentiše ishod jedne predsjedničke kampanje, samim tim i sudbinu modernog svijeta.

GLISONOV CIRKUSANT

To što serija teži da bude odraz jednog postmodernog vremena, gdje u silnoj kakafoniji informacija i podataka, sve može biti laž i sve istina - je naravno dobro. Naročito onda kada se u drugoj epizodi uključi Tramp; tumači ga veliki glumac Brendan Glison. I tu dolazimo do problema: Glisonov Tramp više liči na cirkusantskog čudaka, nego na američkog predsjednika koji bijesom i promišljajem prekraja kabinete i rasparuje tkanje američke politike. Glison ga iznosi glasom i gestikulacijom iz arsenala Džeka Nikolsona, ali ne uspijeva da nas uvjeri da je to Tramp. U ključnim momentima djeluje čak bezazleno - i to

baš onda kad direktoru FBI pakuje otkaz. Tako kulminacija mini-serije ostaje bez dramatičnosti, nokauta. Na kraju projekat televizije Šoutajm, koji potpisuje Bili Rej (scenarista filmova ,,Captain Phillips (2013) i ,,Richard Jewell“ (2019) prelazi u potpuno otvoreni politički marketing. Poput spiska razloga, zašto pristojni Amerikanci ne bi trebali da glasaju ponovo za Trampa. Teza je jasna: takve, pristojne, stručne i apolitične, poput Danijelsovog Koumija, predsjednik je otjerao iz svih sfera odlučivanja. I u svim institucijama, pa i u FBI, povukao jasnu liniju onih koji su za njega i onih koji su protiv. A to Americi ne treba, nacionalna bezbjednost koja će biti za bilo koga - osim za samu Ameriku. ,,Koumi se odlaskom iz FBI makar spasio i dobio priliku da ope-

re ruke od takve igre; a vi, gospodo Amerikanci, imate priliku na izborima...“. I tako dalje, u seriji ciljano emitovanoj dan prije prve predsjedničke debate Trampa i Bajdena. Nažalost, realizacija je toliko spetljana, narativno nedorečena, blijeda slika bez autorskog vizuelnog pečata i sa nizom nerazrađenih likova (žali bože talenta Une Čaplin kojoj je namijenjena uloga made buntovnice u administraciji)... Da možete ostati bez brige: neće ,,The Comey Rule“, na bilo koji način, uticati na jedan ili drugi tabor na izborima. Za vrhunsku propagandu ipak je potrebno nešto više, rekla bi velika Leni Rifenštal, potrebna je umjetnost - a ovdje je nema ni kapi. I pored vrhunske predstave Džefa Danijelsa. S. STAMENIĆ

OCJENA: 2,4/5

Arena

Fudbal

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Budućnost na startu drugog kruga Telekom 1. CF

Miloš Brnović

,,Plavi“ sprem PODGORICA - Poseban motiv Budućnosti na početku drugog kruga prvenstva - jedan od dva poraza u ligi, ,,plavi“ su doživjeli od Dečića na premijeri, a sada žele da se revanširaju istom rivalu, ovoga puta kao domaćini u noćnom terminu od 19 časova.

GRADSKI DERBI: OFK Titograd pod imperativom dočekuje Podgoricu

Traže tri boda za samopouzdanje PODGORICA – Titograd nikako da krene. Promjena trenera donijela je određenu svježinu, osjetilo se i na igri, ali rezultatska kriza, koja prati ovaj tim još od minule sezone, nikako da se prekine. ,,Romantičari“ su u opasnoj zoni, pa je svaki meč i svaki bod od izuzetnog značaja, a posebno kada Titograd igra na svom terenu. Baš zbog toga duel protiv Podgorice za četu trenera Nikole Rakojevića predstavlja moranje, jer bi sve osim pobjede, bez obzira što su Lješkopoljci lideri, bilo neuspjeh za prvoligaša sa Starog aerodroma. - Očekuje nas teška utakmica protiv Podgorice. Ekipa je u sjajnoj formi i svjesni smo da će biti izuzetno teško. Ali, u ovu utakmicu ulazimo kao i u svaku drugu, sa željom da ostvarimo pobjedu, iako znamo da nijesmo u poziciji da prijetimo – kazao je vezista Titograda Miloš Brnović. Titograd je u minulom kolu dobro parirao Sutjesci, pokazao da djeluje sve bolje, ali čeka se pobjeda. Duel protiv Podgorice baš zbog toga donosi moranje, ali i veliki motiv kod igrača Titograda da konačno pokažu da zaslu-

žuju bolji plasman. - Mislim da smo u prošlom kolu protiv Sutjeske pokazali da možemo da se nosimo sa najboljim ekipama u našoj ligi i to treba da bude pokazatelj kako treba da igramo u nastavku. Zato, uz još veću želju i požrtvovanost, vjerujem da možemo stići i do tri boda, koja bi nam mnogo značila na polju samopouzdanja za ovu mladu ekipu – rekao je Brnović.

NASTAVITI NIZ Podgorica je odlično otvorila sezonu, lider je prvoligaškog karavana i jasno je pokazala da će ove sezone nastojati da se domogne evropske scene. Lješkopoljci su već napravili neke sjajne rezultate, najavili da mogu daleko, a danas ih očekuje duel protiv Titograda. Gledano po tabeli Podgorica je apsolutni favorit, ali su u timu sa ,,DG Arene“, ipak, prilično oprezni. - Neće biti lako. Neće nas zavarati pozicija Titograda. Znamo da je to dobra ekipa, koja ima nekoliko sjajnih pojedinaca i dobrih mladih igrača, a sada je tu i iskusni Nikola Peco Rakojević, koji će sigurno sve to skockati. Titograd je i protiv Sutjeske pokazao da ima kvalitet, tako

AMPLITUDO DRUGA LIGA (12. KOLO): Arsenal i Mornar igraju derbi, Kom sprema revanš

Tivćani žele da preuzmu vrh

PODGORICA - Svih pet mečeva 12. kola Amplitudo Druge lige odigraće se danas, a kolo će obilježiti duel u Tivtu, gdje se sastaju glavni kandidati za plasman u Prvu ligu Arsenal i Mornar. Tivćani su sjajno otvorili sezonu, nakon 11 kola imaju identičan skor kao lider, ekipa Koma, a zanimljivo je da je Arsenal jedini poraz u dosadašnjem dijelu sezone doživio upravo od Mornara. Arsenal tako ima šansu da već danas bude novi lider, ukoliko bi Kom doživio kiks protiv Bokelja. Zlatičani su, istina, sa gotovo omladinskim timom, poraženi od Bokelja u prvoj rundi Kupa, ali će ovaj duel svakako biti prilika za Kom da se revanšira Ko-

toranima i da sačuva prvo mjesto. Bokelj je u Kupu uspio da prekine loš rezultatski niz, a u još jednom duelu sa Komom tražiće šansu da se trgne i u prvenstvu, jer je trenutno bliži opasnoj zoni, nego gornjem dijelu tabele, pa je jasno da je Bokelju potrebna hitna reakcija. Igalo igra dobro od početka sezone i konstantno prati vodeći trio koji se izdvojio. Tim sa ,,Solila“ danas dočekuje ,,fenjeraša“ Drezgu, pa bi novim uspjehom imao veliku šansu da dodatno smanji prednost za vodećima i bude još bliži zoni baraža. Sa druge strane tim iz Pipera u sve je težoj situaciji, posebno nakon brejka Grblja protiv Bokelja, pa mu je sada svaki bod od izuzetne važnosti. Upravo Grbalj imaće test mo-

Titograd

Podgorica

(4-2-3-1)

Stadion: na Starom aerodromu. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: Pr. Radovanović. Pomoćnici: V. Todorović i D. Vujović. Početak: 16 časova. Spasojević

M. Roganović

Muzurović B. Roganović

Alić

Kalezić

Popović

Mendi

Gašević

Novović

Mrvaljević Sekulić Jovanović

Sentoku

Maraš Nikolić

Vujović Suzuki

Vukčević Čelebić

Marjanović Ivezić

Trener Milorad Peković

Trener Nikola Rakojević

da bez obzira na poziciju na tabeli, respektujemo rivala i sa dosta opreza ulazimo u meč – kazao je Jovan Nikolić, nekadašnji kapiten Titograda, sada vezista Podgorice. Podgorica je spremna da nastavi niz i da sačuva lidersku poziciju. - Dobro treniramo, dajemo maksimum, tako da sa velikom željom idemo na Stari aerodrom da pokažemo da dižemo formu i da možemo da nastavimo pozitivnu seriju. Sigurno je da motiva neće nedostajati – naglasio je Nikolić. R. P.

Raspored i tabela B. POLJE: Jedinstvo - Ibar IGALO: Igalo - Drezga TIVAT: Arsenal - Mornar PODGORICA: Kom - Bokelj RADANOVIĆI: Grbalj - Berane Sve utakmice počinju u 13.30 časova 1. Kom 2. Arsenal 3. Mornar 4. Igalo 5. Berane 6. Jedinstvo 7. Bokelj 8. Ibar 9. Grbalj 10. Drezga

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 8 6 4 5 3 2 3 2 0

2 2 2 5 1 4 5 2 2 3

1 1 3 2 5 4 4 6 7 8

20:8 26 18:8 26 18:14 20 16:9 17 13:14 16 13:12 13 11:12 11 8:18 11 8:15 8 9:24 3

gućnosti protiv Berana. Grbljani su iznenadili Bokelj, upravo za Kotoranima smanjili zaostatak, a danas im u goste stiže Berane, koje je u sjajnoj seriji i koje je od opasne zone stiglo do pozicije da poput Igala može da priprijeti zoni baraža. Jedinstvo i Ibar otvorili su sezonu ispod očekivanja. Bjelopoljci su daleko od zone baraža, Ibar još dalje, a derbi sjevera prilika je za Jedinstvo, prije svega, da pokuša da nagovijesti izlaz iz rezultatske krize, jer bi u suprotnom bilo jasno da će ove sezone teško imati neke veće planove. R. P.

Podgoričani su u seriji od šest pobjeda, računajući i prolaz u četvrtfinale Kupa, a dobru formu planiraju da potvrde i protiv jedine ekipe koja nije izgubila u Telekom 1. CFL. I tabela kaže da se pod Goricom igra derbi kola - izabranici Mladena Milinkovića dijele prvo mjesto sa Podgoricom koja ima utakmicu više, dok su Tuzani treći, sa bodom manje (17). - Dečić nam je nanio prvi poraz, donekle nas je poremetio pred start u Evropi i sigurno sa velikim nestrpljenjem želimo da mu se revanširamo. Dugo već pratimo rezultate protivnika, tako da znamo da neće biti lako. Protivnik igra dobro, zna da igra na rezultat i nije slučajno na poziciji na kojoj se nalazi. Dečić ima veliki motiv kao i svi koji dođu na Gradski stadion, ali vjerujem da će moja ekipa odigrati pametno, disciplinovano i takmičarski, te da će produžiti niz od šest pobjeda - rekao je Milinković, strateg Budućnosti. ,,Plavi“ djeluju sve bolje na terenu, o čemu svjedoči činjenica da na posljednja tri meča u šampionatu nijesu primili gol. - Znali smo da ekipa nije u pravoj formi na početku sezone, a pred meč sa Zetom su nas malo poremetili pozivi za veliki broj igrača u reprezentaciju. Nijesmo djelovali onako kako želimo i možemo, ali svakako raduje to što smo u usponu. Očekujem da budemo još bolji - dodao je Milinković. Iskusni stručnjak ne može da računa na Draška Božovića i Igora Ivanovića zbog kartona, a van stroja su Nemanja Sekulić i Petar Vukčević. - Svi znamo koliko su Draško i Igor bitni za igru naše ekipe, ali

vraća se Petar Grbić i nadam se da će igrači koji dobiju šansu da je iskoriste. Protiv Dečića moramo da budemo motivisani, čvrsti i agresivni. Rezultati Dečića za mene nijesu iznenađenje, jer smo prošle sezone sa ekipom iz Tuzi, dok je bila u Drugoj ligi odigrali dvije prijateljske utakmice, sjedjeli smo malo sa ljudima koji vode klub, vidjeli da imaju ozbiljne planove i viziju. A vizija je u fudbalu bitna - naglašava pedeset dvogodišnji Lozničanin. Budućnost bi sa potencijalna tri boda iz zaostalog duela sa Petrovcem mogla da se osa-

mostali na vrhu, a u naredna tri kola i da prelomi jesenju polusezonu u svoju korist. Podgoričani se večeras sastaju sa Dečićem, 31. oktobra gostuju Sutjesci, a 4. novembra dočekuju Podgorici. Sve same utakmice sa direktnim konkurentima… - To su svakako bitne utakmice, u igri je devet bodova i ukoliko napravimo tri pozitivna rezultata sigurno da bismo stvorili prednost. Međutim, još je rano da se gleda tabela, to ostavljamo za maj. Lijepo je kada se osvajaju bodovi, jer onda radite u opušteni-

Rudar želi da prestigne Jezero nakon međusobnog duela pod Golubinjom

Kod kuće na pobjedu PODGORICA - Svih devet bodova u prvenstvu Rudar je osvojio na svom terenu priliku da popravi saldo pod Golubinjom imaće danas od 14 časova protiv Jezera. Pljevljaci su na premijeri izgubili od Plavljana u Beranama, ali su u međuvremenu podigli formu, fizički ,,nadošli“, napredovali kao tim. Izabranici Vuka Bogavca vjeruju da mogu do pobjede. - Uvjerili smo se kakav fudbal igra Jezero. Čvrsti su, tvrdi, nije ih lako probiti, a i savladali su nas u prvom kolu. Ipak, okolnosti su sada drugačije. Ušli smo u prvenstvo bez priprema, upoznavali smo se i uigravali, a u ovom trenutku imamo dosta zajedničkih treninga i utakmica. Uvjeren sam da će to puno bolje izgledati sa naše strane. Biće teško, ali igramo

kući, imamo obavezu da idemo na pobjedu. Mnogo bi nam značilo kada bismo osvojili tri boda - rekao je najbolji strijelac Rudara Vuk Striković. Pljevljaci bi pobjedom prestigli Jezero na tabeli. - Imaju trenutno dva boda više i za jedno mjesto su bolje plasirani. Ako pobijedimo, mi ćemo biti bolji rangirani. I to je jedan od naših motiva. Očekujem tešku utakmicu u kojoj mogu da presude sitni detalji. Nadam se da će neki od ključnih faktora biti na našoj strani - ističe mladi ofanzivac koji je postigao šest golova u dosadašnjih devet kola. Hendikep za Rudar je odsustvo Miloša Zečevića. - Dobar smo tandem, razumijemo se na terenu, pravimo kombinacije i žao mi je što Zečević ne može da igra zbog povrede u Lješkopolju. Nedo-

Vuk Striković

stajaće nam, ali potrudićemo se da dodatnim zalaganjem nadomjestimo njegovo odsustvo. Svi ostali su spremni. Želi-

Arena

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Petrovac se nada da će opet ,,zakinuti“ Sutjesku

FL sa pobjedničkim ambicijama dočekuje Dečić

mili revanš Sa prvog meča Budućnosti i Dečića ove sezone

Budućnost

Dečić

(4-3-3)

Stadion: pod Goricom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: M. Đukić i N. Radulović. Početak: 19 časova. Dragojević Adžić

Ćuković

Milić

Terzić

Mirković

Vučić

Raičković

Bojović

Moraitis

Grbić

An. Rudovović

Camaj

Đoljaj

Vuljaj

Božanović Marković

Ljuljđuraj

Drešaj Ad. Rudović

Tući

Velimirović

Trener Mladen Milinković

Trener Edis Mulalić

Raspored PETROVAC: Petrovac - Sutjeska (13.30 h) PLJEVLJA: Rudar - Jezero

(14 h)

PODGORICA: Titograd - Podgorica (16 h)

LISTA STRIJELACA

SPREMNI ZA NOVO DOKAZIVANJE Dečić je definitivno najveće fudbalsko otkriće ove godine u Crnoj Gori. Povratnik u elitno društvo jedini je tim bez poraza, tim sa samo četiri primljena gola, koji je očitao lekciju Budućnosti, Sutjesci, Zeti, pa je jasno da su Tuzani zasluženo u samom vrhu tabele. Da su Tuzani spremni za velike stvari pokazala je premijera 14. avgusta, kada je Dečić na Zlatici savladao Budućnost

(17 h)

PODGORICA: Budućnost - Dečić

(19 h)

Tabela

8 - Kordić (Podgorica) 6 - Vuljaj (Dečić), Striković (Rudar) 5 - Marković (Sutjeska) 4 - Božović (Budućnost), Camaj (Dečić)… joj atmosferi nego kada ne pobjeđujete - ističe Milinković.

DANILOVGRAD: Iskra - Zeta

(2:0). Danas, nešto više od dva mjeseca kasnije Tuzani gostuju šampionu sa željom da još jednom ostave dobar utisak… - Svjesni smo da nas čeka teška utakmica. Igramo protiv šampiona, koji je u dobroj seriji i neće biti lako. Međutim, mi smo pokazali u dosadašnjem dijelu prvenstva da imamo kvalitet da se nosimo sa ekipama kakva je Budućnost, ali maksimalno respektujemo protivnika - istakao je kapiten Džonatan Drešaj. Dečić je dobru formu potvrdio i prije samo četiri dana kada su bili ubjedljivi protiv Petrovca

1. Podgorica

2. Dečić

13:6

14:4

3. Budućnost 7

9:8

4. Sutjeska

14:9

5. Iskra

8:11

6. Zeta

7:7

7. Jezero

5:8

8. Rudar

11:14

9. Titograd

6:15

10. Petrovac

8 0

6:11

(5:1) pod Malim brdom u prvoj rundi Kupa. Sada se okreću gostovanju Budućnosti, sa željom da i nakon prvog kola drugog kruga zadrže niz bez poraza. - Budućnost se nakon par utakmica digla i definitivno je sada u izuzetnoj formi. Daćemo sve od sebe da im prekinemo taj niz, ali znamo da će nam za to trebati dosta znoja. U svakom slučaju očekujem interesantnu utakmicu i zaista je šteta što neće biti publike - naglasio je Drešaj. D. K. - R. P.

Prva pobjeda vraća u život PODGORICA - Petnaestog avgusta, u prvom kolu 1. CFL, Petrovac je na gostovanju Sutjesci osvojio bod (3:3) nakon što je na poluvremenu vodio 2:0. Činilo se da je to najava uspješne jeseni drastično promijenjenog tima ,,nebo-plavih“, ali ispostavilo se da je bila samo varka. Ekipa Nenada Vukčevića (danas zbog suspenzije neće biti na klupi) u narednih sedam mečeva sakupila je još samo dva boda, a u srijedu je deklasirana od Jezera u osmini finala Kupa (5:1). - Činjenica da i dalje nemamo pobjedu ove sezone sigurno utiče na samopouzdanje igrača, ali isto tako znamo da bi nas jedna pobjeda vratila u život i nadamo se da će uskoro stići. Sa Sutjeskom smo u Nikšiću igrali 3:3 i pružili dobru partiju, međutim, okolnosti su se promijenile od tada, oni su podigli formu i biće nam mnogo teže nego na početku prvenstva - rekao je vezista Marko Marković. Kako opet ,,zakinuti“ kandidata za trofeje? - Šansu ćemo tražiti u agresivnom i fajterskom pristupu kako bismo držali utakmicu u egalu i probali iz prekida da damo gol, budući da smo u posljednje vrijeme bili najopasniji u tom segmentu igre - otkrio je Marković.

AGRESIVNO I ODGOVORNO

Sutjeska na meč pod Malim brdom ne gleda kao na šansu za revanš zbog kiksa na startu sezone, već kao korak ka napretku na tabeli i nadoknađivanju propuštenog.

Marko Marković

Petrovac

Sutjeska

(4-2-3-1)

Stadion: pod Malim brdom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: J. Tatar i S. Jovanović. Početak: 13.30 časova. Popović Mikijelj

Medigović

Savović

Marković Ilić

Ražnatović

Savić Tačibana

Divanović Vukčević Marković Ćetković

Raičević

Osmajić Eraković

Janković Vlahović

Grivić Bulatović

Šofranac Giljen

Trener Nenad Vukčević

Trener Dragan Radojičić

- Bilo je što je bilo. O tom meču ne razmišljamo i nema potrebe, ali znamo koliko vrijedimo i koliko možemo. Oni su tada ubjedljivo vodili, mi preokrenuli i na kraju ostali bez planiranog plijena. U međuvremenu se svašta izdešavalo, gubili smo, takođe, neplanirano, pa možda

i pobjeđivali, ali mislim da je važno što smo ih skautirali na pravi način, pa i njihova tri igrača koji su stigla kao pojačanja. Mislim da naši momci znaju što žele, a njihovo opterećenje rezultatom bilo je primjetno i u utakmici Kupa sa Jedinstvom. Već su mislili na Petrovac, mada ja ne želim bilo kakvo opterećenje - rekao je trener Dragan Radojičić. Pred duel u Petrovcu poboljšan je i zdravstveni bilten nikšićkog tima. - Kojašević je počeo da trenira, ostali su sanirali povrede, a to znači da očekujem agresivnu igru, požrtvovanu i nadasve odgovornu, jer bodovi su nam i te kako važni - kazao je Radojičić I defanzivac Aleksandar Šofranac vjeruje u povoljan ishod. - Naše prednosti su kvalitet koji posjedujemo, a i u posljednjih nekoliko mečeva igrali smo dobro, tako da očekujem kontinuitet i malo bolji rezultat. Nažalost, konačni ishodi nijesu pratili stvarni odnos snaga na terenu u utakmicama koje smo do sada igrali, ali dug je šampionat i ima vremena. Petrovac je nova prilika za dokazivanje rekao je Šofranac. Ne. K. - Ra. P.

Iskra dočekuje Zetu, koja ne može da računa na sedam igrača

Oprezno sa desetkovanim rivalom Iskra

godišnji napadač.

BOD DOBAR, TRI ŽELJA

Jezero

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Golubinjom. Igraće se bez prisustva gledalaca. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: I. Bogdanović i D. Dević. Početak: 14 časova. Helić

Tomašević

Kartal

Kašćelan Kotorac

Talović

Merdović

Golubović

Matsui

Vlaisavljević

Striković Mujeci

Osmajlić Pavlović

Matanović

Isljami Đurković

Muković

Radunović Dedić

Drešković Asanović

Trener Vuko Bogavac

mo da izvučemo najbolje iz sebe u cilju pobjede - ističe Striković. Hoćeš li dati gol?

Trener Milija Savović

- Volio bih, ali nije bitno ko će da zatrese mrežu ili asistira. Važno je da Rudar ispuni cilj - odgovorio je osamnaesto-

Jezero je bilo favorit u prethodnom međusobnom duelu - i tu ulogu opravdalo u Beranama. Plavljani bi sada bili zadovoljni i bodom, s tim što idu na sva tri. - Možda je sada Rudar blagi favorit, jer su od našeg prošlog duela napredovali u svakom pogledu. Konsolidovali su se i kao klub i jasno nam je da nas čeka težak posao u Pljevljima. Ipak, idemo tamo sa optimizmom, sa vjerom u pozitivan epilog. Remi je za nas prihvatljiv, ali pokušaćemo da uzmemo sva tri - rekao je ofanzivac Božo Osmajlić koji nastavlja: - Igramo bolje nego što to govore posljednji rezultati. Malo nam je sreća okrenula leđa, ali nadam se da će nam se to vratiti protiv Rudara. Cilj je da se držimo iznad opasne zone, za sada uspijevamo u tome, ali ima još dosta mečeva do kraja, bitan nam je svaki bod - kaže ofanzivac Jezera. D. K.

Zeta

(4-3-3)

Stadion: Braće Velašević. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: A. Đikanović i M. Paunović. Početak: 17 časova. Kordić

Malešević

Rudar

Fudbal

DANILOVGRAD - U prvom kolu tekućeg šampionata Iskra je slavila u Golubovcima sa 1:0 kada je domaćin imao praktično kompletnu postavu. Po logici stvari, izabranici Aleksandra Nedovića trebalo bi da ovog puta imaju mnogo lakši zadatak da uknjiže novi trijumf tim prije jer u Danilovgrad danas dolazi desetkovani sastav Zete. Međutim, upravo je to mač sa dvije oštrice i ,,crveno-bijeli“ se ne mogu osloniti na tu činjenicu. - Naravno da ni po koju cijenu ne smijemo olako prihvatiti ulogu favorita. Čak mislim da imamo još veću obavezu da odgovornim odnosom prema igri i klubu ovjerimo prethodne dvije pobjede protiv Jezera i Titograda i nastavimo sa uvećavanjem bodovnog salda. Jednostavno rečeno, moramo nastupiti sa stavom i konkretnom strategijom koja donosi pozitivan rezultat - oprezan je Nedović.

Nedović je prilično zadovoljan i učinkom napadača, pa s razlogom očekuje da strijelci ponovo budu na visini zadatka kao u pomenutim utakmicama kada su postigli pet golova. - Naš prevashodni cilj je da prvo sačuvamo svoju, a po mogućnosti makar jednom zatresemo gostujuću mrežu. To znači da će se taktika zasnivati na čvrstoj odbrani i ubojitoj ofanzivi sa terenskom dominacijom i brzim kontrama po bokovima. Ukoliko uspijemo da odradimo sve zadatke rezultat neće izostati - uvjeren je Nedović, koji može da računa na sve raspoložive snage jer se među prvotimce vraća i Aldin Adžović kome je istekla kazna zbog crvenog kartona.

NEMA PREDAJE

Derbi sa Budućnošću pod Goricom skupo je koštao Zetu. Na ,,Trešnjici“ čekaju odluku Disciplinske komisije o kazni zbog napuštanja terena, a u međuvremenu odrađuju individualne suspenzije na osnovu crvenih i žutih kartona.

Kumburović

Drinčić

Boričić

Šahman

Obradović

Kato

Petrović

Vuković

Krnić

Tripunović

I. Vukčević

Nijaveđi

Burzanović L. Lambulić

Jamoa

Milić

Tuzović Ceklić

Sopo

Mrvaljević

Trener Aleksandar Nedović

Trener Dejan Roganović

,,Vukovi“ u Danilovgrad odlaze bez sedam igrača - Akovića, Simovića, Krstovića, Milojka, Kalezića, Matije i Mijata Lambulića, ali ne i sa bijelom zastavom. - Iako smo znatno oslabljeni, vjerujem da ćemo imati što da pokažemo na teškom gostovanju. Ono što se desilo protiv Budućnosti ostavili smo iza sebe i maksimalno smo fokusirani na naredni izazov - rekao je Amel Tuzović. - Iskra je vrlo kvalitetna ekipa, dobro vođena. Ipak, uz pravi pristup i zalaganje nadam se da ćemo osvojiti tri boda. B. K. - Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

NAJEFIKASNIJI U POBJEDI LOVĆENA: Vuk Latković

Neđelja, 25. oktobar 2020.

ABA LIGA (4. KOLO): ,,Plavi“ favoriti u duelu

OPREZ I NOV Večeras (17h): Budućnost Voli FMP

Prva liga za rukometaše (5. kolo)

Lovćen osvojio i Berane Berane 1949 21 (11) Lovćen 27 (12) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: A. Kažanegra i J. Mitrović (obje iz Podgorice). Sedmerci: Berane 2 (2), Lovćen 3 (2). Isključenja: Berane 2, Lovćen 4 minuta. BERANE 1949: Lutovac (10 odbrana i sedmerac), Ne. Popović, Jelić, Marsenić 1, Trifunović 4, Femić, Danić 4, Lekić, L. Došljak 2, Ni. Popović, D. Došljak. Šćekić, Đurašković 7 (2), L. Folić, Đ. Folić. LOVĆEN: Borozan (12 odbrana), Borilović, Beloica, Perišić, Ćorsović 4, Marković 7 (2), Kaluđerović 3, Pejović, Drakulović 3, Latković 8, Lakićević, Pravilović, Mrvaljević 1, Eraković, Bulajić 1. Neizvjesnost u derbiju petog Prve lige za rukometaše trajala

je 30 minuta. Toliko je Berane 1949 pariralo Lovćenu, aktuelnom šampionu i velikom favoritu za titulu. Nakon prvog poluvremena bilo je 12:11, da bi tim Duška Milića nastavak otvorio serijom 5:0 i potom lako došao do četvrte pobjede u isto toliko mečeva.

Rudar Jedinstvo

35 (17) 28 (12)

PLJEVLJA - Dvorana ,,Ada“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović (Podgorica) i M. Vešović (Berane). Sedmerci: Rudar 6 (5), Jedinstvo 4 (2). Isključenja: Rudar 10, Jedinstvo 12 minuta. RUDAR: Suljević (10 odbrana i dva sedmerca), Marković, Junuz 3, Vukas 4, Jelušić 7 (5), B. Matović 1, Racković 2, Poleksić 1, Bojović, Barjaktarović 5, N. Matović 4, Leković 4, Mirović 1, Knežević 3.

Rezultati i tabela Berane 1949 - Lovćen Rudar - Jedinstvo Danas 17.00 - Danilovgrad - B. rivijera Odgođeno Partizan 1949 - Komovi Slobodan je Mornar 7 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Mornar 6. Rudar 7. Partizan 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

4 4 4 3 3 3 5 2 4 2 5 2 3 1 4 1 4 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 1 0 3 2 3 2 3 4

21:27 35:28

136:96 124:97 80:69 117:115 113:125 128:132 70:81 114:137 99:129

JEDINSTVO: J. Medojević (11 odbrana i sedmerac), Ljaljević, Babović, Vojinović 1, Dulović, Femić 1, Laličić 1, Marić, A. Medojević 5, Kučević, Krušić 10 (2), Jelić 4, Đurđević 3, Joksimović 3. Rudar je u posljednjih 15 minuta definitivno slomio otpor Jedinstva i upisao drugu pobjedu Ne. K. u sezoni.

Švjontek u karantinu

Odigrana samo dva meča grupne faze LŠ

Konatar postigla četiri gola u porazu Krima od FTC-a PODGORICA - Čak tri utakmice B grupe 6. kola Lige šampiona za rukometašice su odložene. Juče su prvotimke rumunske Valčee Maren Ordal, Dijana Ćuka, Marta Lopes i sportski direktor Marijan Žoca bili pozitivni na korona virus, zbog čega je i pomjeren duel ove ekipe sa Borusijom Dortmund. Dan ranije jedna rukometašica Đera dobila je pozitivan nalaz testa na virus, zbog čega mađarski tim nije doputovao u Podgoricu na derbi protiv Budućnosti. Najviše pozitivnih je u ekipi Podravke. Pred put u Rusiju hrvatski šampion se testirao, a

nalaz je pokazao da je šest igračica pozitivno na korona virus. Zbog odlaganja mečeva juče su odigrana samo dva - u Budimpešti je domaćin FTC slavio protiv Krima 32:25 (14:14), dok je Mec kod kuće bio bolji od Esbjerga 31:29. Slovenačka ekipa dobro se držala do odmora, ali je u nastavku FTC odigrao bolje i pokazao da se brzo oporavio od poraza u Bukureštu. U porazu Krima istakla se Branka Konatar sa četiri gola iz pet pokušaja, dok je Matea Pletikosić postigla gol, uz jedan promašaj. U posljednja dva meča 6. kola danas će se od 16 sati sastati Bitighajm - Bukurešt i Odenze Brest. A. M.

8 6 6 4 4 4 2 2 0

Iga Švjontek (19), nova teniska zvijezda i šampionka Rolan Garosa, objavila je da je u karantinu kao potencijalno zaražena korona virusom. Tinejdžerka je prethodnih dana imala susret sa poljskim predsjednikom Andžejem Dudom, koji je imao pozitivan test na korona virus. Kao kontakt zaraženog, Švjontek je u samoizolaciji, odlučna da poštuje sve propisane mjere. - Osjećam se dobro i čekam rezultate testiranja. Ni ja ni bilo ko u mom timu nema bilo kakve simptome zaraze - rekla je Švjontek. Poljakinja je najmlađa šampionka Rolan Garosa još od Monike Seleš 1992. godine. Prva je teniserka iz te zemlje sa titulom pariskog gren slema. S. S.

PODGORICA - Budućnost Voli u borbi za vrh ABA lige nema taj luksuz da može dozvoliti kiks protiv FMP-a, večeras (17 h) u ,,Morači“. U očekivanju da se timu priključi novo pojačanje, italijanski bek Amadeo dela Vale, kiks nije opcija ovog vikenda. Rival iz Beograda ima kvalitet, a prethodnih sezona pokazao je da sa posebnim motivom igra protiv ,,plavih“. Podgoričani su prošle sezone u Beogradu izgubili 89:79, u njihovom posljednjem meču, 14. decembra prošle godine. Nakon važnog trijumfa nad Ulmom u Evrokupu, ohrabrenje je i skoro siguran nastup plejmejkera Džastina Kobsa, koji se oporavlja od povrede skočnog zgloba. - Kao i svake sezone, sigurno da nas čeka težak posao protiv FMP-a. To je ekipa koja je sigurno kadra da pomrsi račune timovima iz samog vrha. Spoj su mladosti i iskustva, igrača koji konkurišu za dres evroligaša Crvene zvezde ili su već bili u tom sistemu rekao je trener Petar Mijović.

ZAHTJEVAN MEČ FMP je trenutno sa učinkom 1-2 u ABA ligi, u prošlom kolu pružio je solidan otpor Partiza-

nu u Beogradu. - Što se tiče iskusnijih igrača za koje su se odlučili ove sezone, tu su Radonjić, Sava Lešić, Jaramaz koji je igrao i ovdje. Sigurno da nas očekuje zahtjevna utakmica. Moraćemo da budemo na našem maksimumu - dodao je trener Mijović. ,,Plavi“ žele da pronađu i novu svježinu i preciznost u igri. - Posljednje dvije utakmice, protiv Borca i Ulma, iako dobijene pokazale su određene slabosti u našoj igri na kojima radimo svakodnevno. Tu su i određene stvari u našoj igri koje moramo da ,,isčistimo“, ne bi li meč sa FMP-om i sve

NENADIĆ: Stop za Nemanja Nenadić, bek FMP-a, već ima i evroligaško iskustvo kao igrač Crvene zvezde. - Čeka nas teška utakmica, protiv odlične ekipe koja je popunjena na svim pozicijama i koja je napravlješto slijedi dočekali maksimalno spremno - dodao je Mijović. Podgoričani prihvataju ulogu favorita, vjeruju u svoj kvalitet već demonstriran ove jeseni na dva fronta. - Nadam se da ćemo na terenu izgledati dobro, da pobjeda kao rezultat dobre energije i

Svjetski šampion kreće prvi ispred Botasa danas (14.10h) na VN Portugala

Hamiltonov savršen finiš Perfektan posljednji krug bio je dovoljan Luisu Hamiltonu da dočeka 97. pol-poziciju karijere u Formuli 1, na prvoj Velikoj nagradi Portugala voženoj na novoj stazi u Portimau. Danas (14.10 h) će startovaće prvi ispred timskog kolege Valterija Botasa. Botas je imao prednost tokom skoro cijelih kvalifikacija, ali se rizik na kraju isplatio Britancu, šestostrukom prvaku svijeta i lideru šampionata. Treći je bio Maks Ferstapen iz Red Bula. Hamilton je napravio rizik čije će posljedice osjećati i tokom trke, makar u uvodnom dijelu. Pred posljednji krug kvalifikacija odlučio se na medijum pneumatike, što je potom morao ispratiti i Botas. Odluka se ispostavila ispravnom, u specifičnim vremenskim uslovima bolid Mercedesa je ostvario bolje vrijeme na tvrđoj komponenti. - Teško mi je da pravim riječima opišem koliko je bio teško u kvalifikacijama. Imamo sjajan bolid, ali ipak je potrebno da vozite do limita da bi došli do pravog rezultata. Botas je bio izuzetno brz cijelog vikenda, na kraju sam ipak izvukao najbolji krug. Neobična je staza, postoje djelovi gdje ne možete jasno vidjeti što vas čeka u krivini. Definitivno jedna je od najzahtjevnijih staza na kojima sam ikad bio - rekao je Hamilton. Botas je bio razočaran nakon kvalifikacija, jer je odlično vo-

Velikani Estorila Velika nagrada Portugala vožena je u Estorilu, u periodu od 1984. do 1996. godine. Njeni najveći šampioni su legende Formule 1 - Francuz Alan Prost i Britanac Najdžel Mensel sa po tri pobjede. Velikani i bivši šampioni svijeta Airton Sena, Mihael Šumaher, Dejmon Hil, Žak Vilnev po jednom su slavili na ovoj stazi. Ukupno šest pobjeda u Portugalu ima tim Vilijamsa.

zio i na treninzima i u borbi za pol. Ipak, jasno je kazao da je trijumf Hamiltona u subotnjem nadmetanju bio zaslužen. - Nije me poremetila odluka da pređemo na medijum pneumatike na kraju. Vozio sam sa njima i u drugoj sesiji kvalifikacija i bolid se perfektno ponašao. Bilo je zabavno, a vjerujem da će biti i na glavnoj trci - poručio je Botas. Ferstapen je do kraja ostao na mekim pneumaticima i može se desiti da, uz dobar start, uđe u borbu za prvo mjesto u uvodnom dijelu. - Priliku ću vjerovatno imati do prvog izlaska u boks. Ipak teško je kad su oba Mercedesa

ispred vas na startu. Pokušaću, obećavam napad - rekao je Ferstapen. Tek na 15. mjestu startovaće četvorostruki šampion svijeta Sebastijan Fetel iz Ferarija. U finiš posljednje sezone u italijanskom timu, prije prelaska u Aston Martin, ulazi bez iole dobrih rezultata. Obećao je ipak, da će dostojanstvenim izdanjima imati oproštaj od Ferarija. U generalnom plasmanu Hamilton vodi sa 230 poena, ispred Botasa sa 161 i Ferstapena sa 147 bodova. Do kraja sezone, nakon ove, ostalo je još pet trka - a sljedeća je već 1. novembra, Velika nagrada Emilija Romanje u Imoli. S. S.

Arena

Neđelja, 25. oktobar 2020.

u protiv mladog beogradskog tima u ,,Morači“

VA ENERGIJA Jovanović: Odlična Budućnost Vladimir Jovanović, trener FMP-a, hvalio je izdanja podgoričkog tima na startu sezone. - Očekuje nas veoma teško gostovanje. Ekipa Budućnost Volija igra odlično od početka sezone. To je tim

Raspored Danas 12.00 - Mega - Crvena zvezda 17.00 - Budućnost Voli - FMP 19.00 - Partizan - Cedevita Olimpija Ponedjeljak 18.00 - Primorska - Zadar 21.00 - Krka - Cibona

za tranziciju na za vrh i titulu ABA lige. Moramo da zaustavimo njihovu tranziciju. Budućnost Voli igra modernu i brzu košarku. Idemo u Podgoricu da odigramo dobar meč i nadamo se pozitivnom rezultatu - rekao je Nenadić. koncentracije neće doći u pitanje - zaključio je Mijović.

ŽUGIĆ: VAŽAN FOKUS Tinejdžer Fedor Žugić (17), bek Budućnost Volija, ponovo može dobiti visoku minutažu u neđelju, u ABA meču protiv FMP-a. Dok se čeka dolazak

novog beka ,,plavih“ Amadea dela Valea, na Žugiću i Petru Popoviću je da dijele odgovnost na ,,dvojci“. - Nakon pobjede nad Ulmom brzo smo se okrenuli ovom meču. FMP je kvalitetna ekipa, koja će sigurno težiti da u duel uđe i nastupi sa mnogo energije i da se bori za pobjedu - napomenuo je Fedor. Veliki talenat podgoričke ekipe i crnogorske košarke istakao je da je ovo duel u kom se ne smije dozvoliti opuštanje. - Od nas se isto očekuje da u ovoj utakmici nastupimo sa pravom energijom i fokusom u igri. Ukoliko nam to uspije,

sastavljen od kvalitetnih domaćih i stranih igrača koji su odlično vođeni sa klupe. Snagu su demonstrirali i u Evrokupu, sigurno da su na svom terenu favoriti protiv mnogih timova. Sa druge strane, mi želimo da igramo dobru košarku, da pokušamo da pariramo protivniku i da ukoliko se ukaže bilo kakva šansa pokušamo da utakmicu učinimo neizvjesnom i zanimljivom - rekao je Jovanović.

Za 12. pobjedu U ABA ligi Budućnost Voli i FMP odigraće 20. meč u neđelju u ,,Morači“. Trenutan međusobni skor je 11-8 u korist Podgoričana. Kada su dueli u našem glavnom gradu u pitanju Budućnost ima prednost 6-3. Interesantno, radi se o šest vezanih pobjeda u ,,Morači“ protiv rivala iz Železnika. vjerujem da ćemo na kraju biti pobjednici - dodao je Žugić. Budućnost Voli bi u srijedu trebala da odigra meč sa Mornarom u Evrokupu u gostima, a potom će u neđelju 1. novembra gostovati Cedevita Olimpiji u Ljubljani, u važnom ABA derbiju. S. S.

Sportski miks

Premijer (6. kolo): Bod za Siti, remi Junajteda i Čelzija

Loš derbi na ,,Old Trafordu“ Derbi Mančester junajteda i Čelzija nije zaslužio prelaznu ocjenu. ,,Crveni đavoli“ i ,,plavci“ odigrali su 0:0 u meču u kojem je najbitniji momenat bio debi Edinsona Kavanija za Junajted. Urugvajac je mogao odmah da se upiše u strijelce, ali su mreže ostale mirne. Osim šanse Kavanija, u finišu je viđen dobar pokušaj Rašforda, ali je golman Čelzija Eduar Mendi odlično intervenisao. Čelzi je na šest utakmica osvojio devet bodova, Junajted iz jednog manje samo sedam. Mnogo bolji početak premijerligaške sezone nema ni Mančester siti, koji je iz pet utakmica došao do kote osam. ,,Građani“ su odigrali samo 1:1 na gostovanju Vest Hemu, koji je vodio golom Antonija u osmom minutu. Konačan rezultat postavio je Foden u 51. Ne. K.

Rezultati Vest Hem - Man. siti 1:1 (1:0) (Antonio u 18. - Foden u 51) Fulam - Kristal Palas 1:2 (0:1) (Kerni u 90.+5 - Ridevald u 8, Zaha u 64) Man. junajted - Čelzi 0:0 Danas 15.00 - Sautempton - Everton 17.30 - Vulverhempton - Njukasl 20.15 - Arsenal - Lester Poneđeljak 18.30 - Brajton - VBA 21.00 - Barnli - Totenhem

PRIMERA (7. KOLO): Real slavio na ,,Kamp nouu“

„El klasiko“ odlučen iz spornog penala Real Madrid je na ,,Kamp nou“ došao poslije dva poraza kod kuće, mediji su spekulisali da Zinedinu Zidanu stoji ,,mač nad glavom“, a onda je Francuz ko zna koji put pokazao da ima rješenje za sve probleme. Njegovi ,,merengesi“ su slavili u ,,el klasiku“ u domu Barselone (3:1) i uz meč više odmakli joj šest bodova. Utakmici u Kataloniji počela je vatrometno. Karim Benzema je u petom minutu odlučno povukao kontru i omogućio Federiku Valverdeu da bez mnogo problema savlada Neta. ,,Blaugrana“ je odgovorila poslije svega tri minuta. Lijepu akciju po lijevoj strani i asistenciju Đordija Albe u gol je pretvorio Ansu Fati, prvi igrač sa manje od 18 godina koji je bio strijelac u ,,el klasiku“. Oba tima su do kraja poluvremena imala po jednu veliku šansu, i to u kratkom razmaku - Kurtoa je zaustavio šut Mesija, a Benzema iz zicer situacije nije savladao Neta. Drugo poluvrijeme nije bilo toliko sadržajno, iako je postignut isti broj pogodaka. Prelomio je detalj u 63. minutu i pogodak Serhija Ramosa iz

penala. Isti igrač je iznudio penal tako što ga je Lengle povukao za dres neposredno nakon što ga je španski as odgurnuo. Sudija je uz pomoć VAR tehnologije pokazao na bijelu tačku. Bio je to 100. pogodak proslavljenog defanzivca u dresu ,,kraljevskog kluba“. - Nijesmo zaslužili da izgubimo. Neke odluke sudije nijesam razumio. Odluka da se dosudi penal je umnogome uticala na rezultat. Do tada smo izgledali dobro - rekao je trener Barselone Ronald Kuman. - Ne razumijem VAR, mislim da je uvijek protiv Barselone. Onakve stvari se uvijek događaju u šesnaestercu. Odigrali smo pet utakmica i nijedna VAR odluka nije nam išla u korist. Luka Modrić je u 90. majstorijom potvrdio pobjedu Reala, prvu na ,,Kamp Nouu“ od 13. avgusta 2017. u Superkupu Španije. I tada je bilo 3:1. - Reagovali smo protiv tima koji uvijek može da stvori probleme. Imali smo i raspoloženog Kurtou, ali smo pored tri gola mogli da postignemo još nekoliko. Slavili smo nakon svih kritika, a mislim da ih je bilo previše. Ne moramo nikom da se dokazujemo - rekao je Zinedin Ne. K. Zidan.

MOTOGP: Japanac kreće prvi na VN Teruela

Prvi pol za Nakagamija Takaki Nakagami (28) dočekao je prvu pol-poziciju karijere u MotoGP šampionatu, Japanac će startovati prvi na Velikoj nagradi Teruela u neđelju. Na stazi u Aragonu u Španiji, vozač LCR Honde odvezao je perfektan posljednji krug i na kraju imao dvije desetinke bolje vrijeme najbržeg kruga od Italijana Franka Morbidelija. Španac Aleks Rins iz Suzukija bio je treći. Nakagami je trenutno na petom mjestu šampionata svijeta. Njegova izdanja su simbol konstantnosti - na dosadašnjih deset trka sezone završio je svaku. Najbolji plasman mu je četvrto, najlošiji deseto mjesto. Nada se prvom podijumu karijere u najjačoj klasi, a u Moto2 dva puta je slavio na trkama. Prošle sedmice na istoj stazi, za Veliku nagradu Aragona, bio je peti. - Ništa se nije promijenilo što se performansi motora tiče, vozim isti motor kao u Herezu na startu sezone. Ali promijenio sam se ja, mnogo sam iskusniji i bolje ,,osjećam“ motor i to se vidi - rekao je Nakagami.

Sljedeće godine voziće fabrički motor Honde, uz veliku zvijezdu i povratnika Marka Markeza. - Vidi se u mojim izdanjima koliko sam srećan u Hondi. To je pravo mjesto za mene. Nadam se da ću vratiti povjerenje vrhunskim izdanjima u kontinuitetu - rekao je Nakagami. Favoriti su imali loše kvalifikacije. Aktuelni lider šampionata Španac Đoan Mir startovaće tek sa 12. pozicije. Favorit za titulu, Fabio Kvartararo iz Petronas Jamahe, kreće tek šesti. Prošle sedmice imao je očajnu trku. - Nadam se da ovu trku možemo iskoristiti da smanjimo zaostatak za liderima i ovu sezonu učinimo još zanimljivijom - poručio je Rimljanin Morbideli. Trenutno u generalnom plasmanu vodi Mir sa 121 poenom, ispred Kvartarara (115), Maverika Vinjalesa iz Jamahe (109), Andree Dovicioza iz Dukatija (106) i Nakagamija (92 boda). Do kraja sezone, nakon ove trke, ostale su još samo tri trke - a naredna je 8. novembra, za Veliku nagradu Evrope u Valensiji. S. S.

U Nikšiću održano 62. prvenstvo Crne Gore u krosu

Trijumfovali Perunović i Koprivica NIKŠIĆ - Na terenima ispod Trebjese u Nikšiću juče je organizovano 62. prvenstvo Crne Gore u krosu. Nastupilo je oko stotinu takmičara iz devet crnogorskih klubova Budućnost, Mornar, Lovćen, Nikšić, Jedinstvo, Sanja, Lim, Sparta i Podgorički maraton. U trci na 6.000 metara u konkurenciji seniora trijumfovao je Dragoljub Koprivica, član AK Mornar, dok je kod seniorki u trci na 3.000 metara četrnaesti put slavila Slađana Perunović iz AK Nikšić. Takmičenje je organizovano u sedam disciplina. Najviše medalja osvojili su takmičari AK Nikšić - deset, AK Lim osam, dok su atletičari Jedinstva iz Bijelog Polja osvojili šest odličja. Rezultati po disciplinama:

MUŠKARCI:

Cicibani (800m): 1. Enes Erović (Jedinstvo), 2. Danilo Scurati (Budućnost), 3. Dejan Scurati (Budućnost); mlađi pioniri (1.000m): 1. Nermin Beriša (Nikšić), 2. Matija Bulajić (Nikšić), 3. Luka Gojković (Nikšić); pioniri (1.500m): 1. Petar Veljić (Lim), 2. Luka Tadić (Nikšić), 3. Ivan Popović (Nikšić); mlađi juniori (2.000m): 1. Nemanja Đurišić (Lim), 2. Boško Begović (Budućnost), 3. Matija Milović (Nikšić); juniori (3.000m): 1. Kristijan Lalović (Nikšić), 2. Nemanja Dragović (Lim), 3. Lazar Živković (Lim); seniori (6.000m): 1. Dragoljub Koprivica (Mornar), 2. Miloš Mikić (Sparta), 3. Aleksa Maliković (Nikšić); veterani 45-50 (6.000m): 1. Veselin Petrušić (Nikšić); veter-

ani 50-55 (6.000m): 1. Dušan Krcunović (Nikšić); veterani 65+ (6.000m): 1. Milan Vujičić (Nikšić)).

ŽENE:

Cicibanke (600m): 1. Anja Novaković (Sanja), 2. Nejra Suljević (Jedinstvo), 3. Nađa Stanišić (Sanja); mlađe pioni r ke ( 8 0 0 m ) : 1 . A n đ e l a Đuranović (Sanja), 2. Jovana Drljević (Lim), 3. Katarina Kovačević (Jedinstvo); pionirke (1.000m): 1. Anabela Mujovi (Sanja), 2. Teodora Petrov (Sanja), 3. Nevena Dobrašinović (Lim); mlađe juniorke (1.500m): 1. Amina Suljević (Jedinstvo), 2. Darija Boričić (Budućnost), 3.Tijana Azarić (Budućnost); juniorke (2.000m): 1. Milja Joksimović (Jedinstvo), 2. Dušica Bošković (Jedinstvo), 3. Maša

Delić (Nikšić); mlađe seniorke (3.000m): 1.Marija Živković (Lim), 2. Marija Veljić (Lim); seniorke (3.000m): 1. Slađana Perunović (Nikšić), 2. Vesna Pavlićević ( Podgorički maraton), 3. Rada Miladinović (Podgorički maraton). Prema riječima nacionalnot trenera Draga Musića izostalo je nekoliko najkvalitetnijih takmičara u konkurenciji seniora, koji su ove godine bili prvaci na 5.000 i 10.000 metara. Kako je istakao, Atletski savez Crne Gore naredne sedmice završiće takmičarsku godinu organizovanjem državnog prvenstva na drumu. Prvenstvo Crne Gore u krosu održano je u tehničkoj organizaciji AK Nikšić, pod pokroviteljstvom ASCG i podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. S. D.

Feljton

Neđelja, 25. oktobar 2020.

17.

REZULTATI VIŠEDECENIJSKIH ISTRAŽIVANJA

Most na Zlatici je isprva bio spratne konstrukcije » Piše: Stevo VUČINIĆ Maksim Šobajić prenosi da je čuo da je na Morači bio glavni izlaz preko mosta na lancima i da se poznaje trag zida na obali, na Zagoriču prema Zlatici. Jovan Erdeljanović je dolazio na most na Staroj Zlatici i zabilježio da tragova naselja nema, ali ima jedno dosta veliko groblje i crkvina. Konstatovao je da je tu bio most od kojeg stoji sedam stubova s oštricama (kljunovima) okrenutim uz Moraču. Zapazio je da su piloni građeni od lijepo tesanog kamena i da se na njima vide ostaci od svodova. Zapisao je da se stari zlatički ili Dukljanov most držao do kraja XVIII vijeka kad je porušen i to nakon bitke na Krusima 1796. godine da bi se spriječili Turci da prelaze Moraču. Nadežda Katanić i Milan Gojković misle da je most na Zlatici prema Zagoriču polju identičan s rimskim mostom u Duklji koji su pominjali svi onovremeni pośetioci Duklje.

REZULTATI UVIDA I STANJE NA TERENU

Kameniti plato i njegova bliža okolina na kojoj su fundirani temelji mosta je agresivna, ali je on u cjelini bio kompaktno oblikovan i uklopljen u okolinu. Niveleta je bila ravna bez padova i uzdizanja. Dispozicija po horizontali prelomljena je za 12,22 stepeni u odnosu na glavni lijevi pilon od centralnoga svoda kojim je bila premošćena Morača. Veliki otvor punog svoda koji je premostio Moraču širok je 25 m. Konstrukcija je bila jasna, jednostavna i definisana da premosti rijeku na nivou nivelete prve i najstarije pleistocenske terase. Piloni su masivni i sposobni da prenesu opterećenje na temelje i ne ometaju režim rječnog toka u vrijeme povećanoga vodostaja. Svi imaju profilisane kljunove. Mjesto za premošćavanje je u inžinjerskom smislu dobro odabrano. Na cijelom toku rijeke Morače od izlaza iz kanjona Platije do utoka u jezero postoje samo dva mjesta pogodna za premošćavanje rijeke Morače – Stara Zlatica, 1800 m uzvodno od antičke Dokleje, i Ðulići kod kojih je izgrađen Vezirov most u Pod-

Jovan Erdeljanović je dolazio na most na Staroj Zlatici i zabilježio da tragova naselja nema, ali ima jedno dosta veliko groblje i crkvina. Konstatovao je da je tu bio most od kojeg stoji sedam stubova s oštricama (kljunovima) okrenutim uz Moraču. Zapazio je da su piloni građeni od lijepo tesanog kamena i da se na njima vide ostaci od svodova



Na cijelom toku rijeke Morače od izlaza iz kanjona Platije do utoka u jezero postoje samo dva mjesta pogodna za premošćavanje rijeke Morače – Stara Zlatica, 1.800 m uzvodno od antičke Dokleje, i Ðulići kod kojih je izgrađen Vezirov most u Podgorici, 1.500 m nizvodno

Ostaci pilona Justinijanovog mosta na Staroj Zlatici

gorici, 1500 m nizvodno. Na tim mjestima u kompaktnu stijensku masu koja se izdiže iznad uobičajenog nivoa vode, uśečeno je duboko i uzano rječno korito široko oko 25 m, koje se može lako premostiti. Na stijenskoj masi mogu se jednostavno i kvalitetno izgraditi temelji koji trpe velika horizontalna i vertikalna naprezanja. Oba ova mjesta ne nude ni u naznakama materijalne dokaze da su u antičko vrijeme bila premošćena. Inače, izgradnja temelja je naskuplji i najkomplikovaniji dio mosta i stoga svaka pomisao da se u ono vrijeme most temelji na šest pilona u šljunku i u vodi, na bilo kom drugom potezu na Morači, koji bi trpjeli torzione sile, bila bi tehnički neizvodljiva i treba je odbaciti. Most čije bi stope bile fundirane na šljunkovitom terenu, dug oko 120 m, koliko iznosi širina korita Morače, na sprat kako je tada građeno, s velikom površinom zidnoga platna stubova i svodova, u zimskom i jesenjem periodu, suočio bi se s razornom energijom planinske rijeke kojoj

bi se teško održao. Ondašnji temelji mostova su bili plitki, nosivost šljunkovitog tla mala, pa je i slijeganje takvoga terena ugrožavalo stabilnost. Sa stanovišta troškova treba napomenuti da ona raste s kvadratom dubine temelja i uvećava ukupne troškove. Most na Staroj Zlatici je bio svodne konstrukcije koja prenosi velike horizontalne i vertikalne sile direktno na temelje pilona. Kod takvih mostova opterećenje izaziva uzdužnu silu pritiska u luku koja dominira u odnosu na poprečne sile kao posljedicu zakrivljenosti svoda. Ova vrsta mostova posebno je ośetljiva na torzione sile, tim više što je raspon veći, a strelica manja. Prethodno je morala da se uradi komplikovana skela –



rešetkasta drvena konstrukcija koja prima opterećenje od konstrukcije mosta i prenosi ga na tlo, i to za svaki luk posebno. Ona je tokom gradnje služila da profiliše i podupire svodove dok se građevina ne stabilizuje. Ara posvećena Jupiteru ugrađena u pilon glavnoga luka na desnoj obali. Prijevod: Titu Flaviju, Titovom sinu Jupiteru najboljem i najvećem Kvirina tribus, Basu Eponi kraljici, dekurionu, po testamentu Geniju mjesta. njegovom... Publije Benije, odlični vojnik kohorte dobrovoljaca pomoćnik kneza, konzularni beneficijar, zavjet učinio. Sa spoljne strane piloni su obzidani uslojenim kamenom

Izgradnja temelja je najkomplikovaniji dio mosta i stoga svaka pomisao da se u ono vrijeme most temelji na šest pilona u šljunku i u vodi, na bilo kom drugom potezu na Morači, koji bi trpjeli torzione sile, bila bi tehnički neizvodljiva i treba je odbaciti. Most čije bi stope bile fundirane na šljunkovitom terenu, suočio bi se s razornom energijom planinske rijeke kojoj bi se teško održao

Kompjuterska skica izgleda adaptiranog mosta u srednjem vijeku, izradio arhitekta Filip Velimirović

Ara posvećena Jupiteru ugrađena u pilon glavnoga luka na desnoj obali

klesanim u opusu kvadratumu. U prostor između utrpan je lomljenik i obluci, utopljeni u sočni krečni malter. Malter kojom je obilno zalivena zidna masa dobro podnosi torzione sile kojima su izloženi objekti tokom zemljotresa, jer je krečni malter elastičan i sprečava destrukciju zidnoga platna. U konstrukciju je ugrađen znatan broj fragmenata iz antičkih objekata – djelovi pragova, nadvratnika, stereobata i stilobata. Ugradnjom are i natpisa u pilonima glavnoga luka kojim je premošćena Morača materijalizovan je paganski religiozni koncept koji je još snažno pulsirao u kasnoj antici. U glavnome pilonu na desnoj obali ugrađena je ara posvećena Jupiteru Kapitolijskom s epitetom optimus maximus, državnom kultu pred kojim su magistrati polagali zavjet na odanost rimskom caru – vota pro salute imperatoris. On je bio zaštitnik rimske države na čijem je čelu bio imperator. Jupiterijanska teologija je dobila na značaju tokom vladavine Flavijevaca, počev od 69 g. n. e. zaključno s trećim i posljednjim carem flavijevske dinastije, Domicijanom. Natpis ugrađen u pilonu glavnoga luka na lijevoj obali navodi na zaključak da je bio u funkciji beskrvne žrtve, čiji je smisao da umilostivi bogove i ublaži njihov gnijev koji bi mogao da se sruči na građevinu. Glavni lijevi pilon prelomljen je na sedmom metru visine. Prelomljeni dio je jednim krajem utonuo u pijesak koji ga je fiksirao u uspravnom položaju. Na desnom pilonu na visini od 9,5 m nalazi se oporac – kamen koji se ugrađuje u početak svoda – glavnog svoda koji je premostio Moraču. Na drugome pi-

lonu na lijevoj obali, na visini od oko 6 m, sačuvani su oporci od svoda prizemnog dijela. Očuvani fragmenti konstrukcionih elemenata mosta dokumentuju da je nakon njegova rušenja, tokom kasnije obnove, spratni dio srušen i da je izvršeno zaravnjivanje na visini od 9,5 m. Umjesto porušenoga glavnog svoda dograđen je most, od kojeg postoje ostaci na desnoj obali (sl. 11), čije su konture profilisali intradosi svoda. On je premostio korito u širini od 25 m direktno opirući krajeve svoda na žive stijene pored glavnih pilona porušenoga mosta, utežući ga flankiranjem uz njih. Na temelju ovih činjenica došli smo do zaključka da je most bio spratne konstrukcije, kompaktan, bez estetskih tendencija, tvrdih linija koje ne prate pravila geometrije. Visina mu je bila oko 15 m, širina s bankinama 3,10, kolovozna traka 2,80, a dužina oko 80 m. Rastojanje između pilona su neujednačena i variraju izmedu 3,95 i 6 m. Bez arhivolte, s kljunovima koji zatvaraju ugao od 90 stepeni. Građen brzo i efikasno s ciljem da premosti trasu koja je zaleđem Jadrana povezivala istočne i zapadne provincije. Tipičan most imperijalnih dimenzija na putu via militaris.

ANALIZA REZULTATA

Na trasi antičkoga puta Skadar – Sanderva – Salunto i dalje ka zapadu, u vrijeme rimske imperije, na Morači koju ova saobraćajnica presijeca nije bilo kamenog mosta, već je u Botunu, 10 km južno od Dokleje, po svemu sudeći, bila premošćena drvenim mostom. Izgradnju spratnoga mosta za kolski saobraćaj, visine 15, širine 3 i dužine 80 m, koji podnosi agresivnu morfologiju terena, mogla je da preduzme samo imperija koja je imala potrebu da zaleđem Jadrana poveže prostore Istoka i Zapada. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 25. oktobar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (26. 10 - 1. 11) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal Analitika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tran

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i va ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Mjesec u Lavu Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane

zite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od petka u 13:16 do subote u 15:49. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje u petak od 10:27. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Oglasi i obavještenja

MAli OglAsi

Na prodaju staNovi

RAZNO

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 2 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 3

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Umrla je naša

stari aerodrom: 50m2

dejan 069 349 690 JELISAVETA Kokova VUJOVIĆ rođena Kusovac

Sahranjena je 24. oktobra 2020. godine na Cetinju u prisustvu porodice.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1200 Posljednji pozdrav voljenom kumu

PRODAJEM Ta peć od 2,5kw dobro očuvana kao nova,povoljno Tel.067/261-598 4

JOVU SAMARDŽIĆU Kume mili, zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: ANDRIJA, DIDA, JELENA i BALŠA ČEČUR 1210

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Посљедњи поздрав нашој драгој

Voljena tetka

NATAŠA – BUBA PEROVIĆ

Dana 23. oktobra 2020. umrla je u 92. godini naša draga

ДАНИЦИ DANICA Đurova SJEKLOĆA

U našim srcima ostaćeš zauvijek voljena i nikad zaboravljena.

rođena Lopičić

Од брата СЛОБА са породицом

Tvoja bratanična ANĐELA sa porodicom

Sahranjena je 24. oktobra u 10 časova u Dobrskom Selu.

1177

1203

Posljednji pozdrav

Заувијек нас је напустила наша драга

Ožalošćeni: sinovi RADOVAN i BOŽIDAR, kćerka JOVANKA BEBA, braća BLAŽO i BRANKO, sestra ROSE, snahe, unučad, praunučad i ostala rodbina SJEKLOĆA i LOPIČIĆ

1142

ДАНИЦА Ђурова СЈЕКЛОЋА

NATAŠI PEROVIĆ Počivaj u miru.

рођ. Лопичић

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Почивај у миру, наша добра и племенита душо. PREDRAG i ANA ŽORIĆ

DANICI

Сестра РОСЕ са породицом

1164

1204

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam poklanjala. Počivaj u miru. Sin BORO i snaha DANKA 1181

Мила тетка

DANICI Đurovoj SJEKLOĆI

ZDRAVKU GOLOVIĆU Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedar duh i čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru. FILIP OBADOVIĆ sa porodicom

Neka tvoja dobra duša nađe mira u rajskome naselju. Laka ti gruda crne zemlje po kojoj si čitavoga svoga dugoga života časno i pošteno gazila. Porodici upućujemo iskreno saučešće.

1153

S poštovanjem, DRAGAN i SLOBO ROGANOVIĆ sa porodicama 1201

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav babi

Posljednji pozdrav dragoj majci i svekrvi

ДАНИЦА Ђурова СЈЕКЛОЋА Радост на твом лицу када нас угледаш и твој топли загрљај остаће да живе у нама. Тугују за тобом: ЗОРАН, МИТКА и РАЈКА са породицама 1163

ZDRAVKU GOLOVIĆU

DANICI

MILOSAV i CVIJETA ROGAČ sa porodicom

Od unuke SANJE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

DANICI Sin RADOVAN i snaha STANKA

1154

1185

1186

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dobroj babi

Draga Majko

DANICI SJEKLOĆI Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće. VINKA RATKOVIĆ sa familijom 1169 Posljednji pozdrav voljenoj

DANICE SJEKLOĆA

ZDRAVKU GOLOVIĆU

DANICI

MILIVOJE i DRAGANA ROGAČ sa porodicom

SAŠA sa porodicom

Od danas sam siromašnija za jednog pravog prijatelja. Počivaj u miru pored tvoga sina Dragana i supruga Đura. Ožalošćena kćerka BEBA

1155

1187

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” ZDRAVKU GOLOVIĆU Kumovi NEVENA PAPOVIĆ i VLADIMIR ROGAČ 1156

VINKA, JOVAN i IVANA

1172

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj babi

DANICI SJEKLOĆI

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DANICI

1188

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Pamtićemo te po dobroti.

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj babi

DANICI

Počivaj u miru.

Hvala ti za toplu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala. Počivaj u miru.

JOVO, VESNA, BOBO i DEJO BATRIĆEVIĆ 1190

S ljubavlju, unuk MILOŠ i snaha MILENA 1179

DANICI Od unuka MILENE i ŽELJKE sa porodicama 1180

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Poslije duge i teške bolesti 24. oktobra 2020. u 64. godini, preminula je naša voljena

Dana 23. oktobra 2020. preminula je u 84. godini naša draga Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je naš dragi

DANICA Ivanova MITROVIĆ

MILENIJA – NENA Čedova PEJOVIĆ rođena Filipović

MILOVAN Dušanov OSTOJIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana će biti obavljena 25. oktobra u 12 časova u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.

izgubio bitku sa životom 24. oktobra 2020. u 80. godini poslije kraće bolesti. Usljed novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni: suprug ČEDOMIR - ČEDO, ćerke JELENA i MAJA, brat MILORAD - FIĆO, sestra MILANKA, đeveri DUŠAN i JANKO, jetrve VERA i ANĐELKA, zet KRSTO BISKUPOVIĆ, unučad MARIJA i MATIJA, sestrić, sestrične, đeveričići i ostala rodbina

Ožalošćeni: kćerka LJILJANA, sinovi VELJKO i RATKO, sestra MILKA, braća SAVA i NIKOLA, snahe VERICA i SANJA, unučad MATIJA, MINA i DAMJAN, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj

Usljed novonastalih okolnosti, sahrana je obavljena 24. oktobra u krugu uže porodice na Novom groblju Cetinje.

Ožalošćeni: sinovi STEVAN i ZORAN, sestre ĆANA, MILEVA i VUKOSAVA, snahe MARINA, RAJKA, ŽANA i IVANA, zet RAŠO, unučad JANKO, IVAN, IGOR, MILOŠ, ANA, SANDRA, JELENA, IRENA i MILENA, praunučad, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1158

1178

1206

rođena Vujović

Tužnog srca opraštamo se od naše voljene tetke

Posljednji pozdrav našoj babi

NENI

DANICI MITROVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe mir, a ja ću čuvati uspomenu na tebe i na naše zajedničke dane.

Draga baba, utkala si u naš život hrabrost i skromnost. Svoje breme si nosila sa dostojanstvom i bila si nam simbol borbe i truda. Sada kada je došao kraj tvom zemaljskom putu, neka tvoja napaćena duša nastavi dalje do naše i tvoje Zorke i zajedno živite u vječnom miru i u našim srcima.

NENE PEJOVIĆ

Tvoj ČEDO 1207

Tvoji:

Voljenoj majci

Najveći prijatelju, najplemenitija dušo, druga majko – već nedostaješ. Već fali tvoj topao osmijeh, tvoje uvijek dobronamjerne riječi, tvoj zagrljaj. Voljeli smo te mnogo, voljela si nas i više. Ko će nam sada pisati: „Sve vas voli vaša Doli“. Doli, počivaj u miru u društvu anđela.

JANKO, ANA, SANDRA i MILOŠ sa porodicama

1159 Posljednji pozdrav našoj babi

NENI Hvala ti za svu ljubav, posvećenost i podršku koju si nam nesebično pružala sve ove godine... Nedostajaćeš mnogo... Putuj spokojno i sijaj sa anđelima. 1208

DANICI

Tvoji: TANJA, MILOŠ i SANJA sa porodicama

od unučadi IGORA, IRENE i IVANA sa porodicom

Tvoje MAJA i JELENA

1160 Posljednji pozdrav majci i babi

Tužan oproštaj od moje voljene sestre 1198 Посљедњи поздрав вољеној тетки

DANICI Počivaj u miru, nek te prati naša ljubav jača od vremena i zaborava. STEVO, RAJKA, JELENA i MILENA 1161 Posljednje zbogom majci

НАТАШИ - БУБИ ПЕРОВИЋ

NENE PEJOVIĆ

Neška moja, kako si samo bila hrabra i borila se do kraja. Vjerovale smo u oporavak, nadale se izlječenju i ponovnim zajedničkim šetnjama. Ranjeno je sada moje sestrinsko srce, ali bar tebe više ništa ne boli. Počivaj u miru među anđelima, sa našim voljenim roditeljima.

Твојим одласком ускраћени смо за једно велико и племенито срце у којем је било мјеста за све нас. Драга тетка, хвала ти на несебичној љубави коју си нам пружала.

1162

1209 Dragoj strini

Sestra MILANKA i zet RAŠO JAREDIĆ

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od sina ZORANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj našoj strini

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

1199

DANICI

Твоји: ТАМАРА, БОБО и ДАДО

DANICI MITROVIĆ

DANICI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoja smrt nas je potresla, počivaj u vječnom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MARTA i MARIJA sa porodicama 1171

DARINKA i DRAGAN sa porodicom 1170

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. oktobar 2020.

POMENI

Posljednji pozdrav

Dragi oče

Sjećanje na naše drage

25. 10. 2010 – 25. 10. 2020.

27. 7. 2010 – 25. 10. 2020.

29. 9. 2000 – 25. 10. 2020.

DIJANA

VJERA

DUŠAN

DANICI MITROVIĆ

Od sestre MILEVE 1183 Posljednji pozdrav tetki

VELJKO SPASOJEVIĆ U našim srcima i mislima zauvijek.

DANICI MITROVIĆ Od ŽELJKA, RAJKA i DANKE sa porodicama

1184

Nećemo se pozdravljati jer ćemo i dalje nastaviti pričati našim jezikom. Govorio si djelima što je odlika velikih ljudi. Hvala ti za sve vrhunske ljudske kvalitete koje si nam prenio. Više ništa neće biti isto. Budi gore sa našim velikim precima rame uz rame, i sa našim Budimirom. Neka ti je laka zemlja crnogorska koju si samo toliko volio i za koju si se od srca borio.

Porodica AMIDŽIĆ

1147

Posljednji pozdrav dragom

IN MEMORIAM 25. 10. 2019 - 25. 10. 2020.

Tvoj MARKO SPASOJEVIĆ

BRANU TOMIĆU

ČEDO B. JOVOVIĆ

ANĐELA i ANA sa porodicama

Uspomenu na tebe s ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvaće od zaborava,

1191

1205

Dragom prijatelju i komšiji

porodice JOVOVIĆ i RADOSAVLJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu 1140

Šest godina je od smrti naše drage sestre

BRANU TOMIĆU Počivaj u miru. 1189

NIKOLI Đurovom MIJAČU

VERA i PEĐA JOVANOVIĆ Od ŽELJKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini i tetki

1192 Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

MILKE VUJOVIĆ Sve ove godine što su prošle ne umanjuju bol za tobom. Svakim danom sve više nam nedostaješ. U srcu i mislima si tvojih sestara. Tvoje sestre: JOVANKA, STANKA i VINKA sa porodicama

HAJRIJI ĐEČEVIĆ

1157

NIKOLI Đurovom MIJAČU

Otišla si tiho i dostojanstveno kako si i živjela. Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našim srcima.

Četrdeset je dana od smrti

Od BOŽIDARA, BOSILJKE i ZORKE

FADILJA, SAMIR i SENAD BIBEZIĆ 1202

1193

Posljednji pozdrav stricu

ZORKE Vojinove BIJELOVIĆ

Nedostaje tvoja ljubav i dobrota. Sa ponosom te čuvamo od zaborava.

NIKOLI Đurovom MIJAČU

STANA ČELEBIĆ sa porodicom

1195

Tvoja PORODICA

JELENA KOMAR sa porodicom 1194

1211

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. oktobar 2020.

TUŽNO SJEĆANJE 25. 10. 2009 – 25. 10. 2020.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg voljenog

JULKE VUJIĆ

RADOJE Novakov LJUMOVIĆ

Počivaj u miru sa anđelima.

Mnoge priče su nam ostale neispričane, mnogi snovi neostvareni. Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ.

TVOJI NAJMILIJI

Tvoji NAJMILIJI 1145

1182

Jedanaest godina čekanja, traženja, osvrtanja...

Mojoj voljenoj tetki

DEJANA P. VUJANOVIĆA JULKI

RADOJE ... A kada osjetim da klonem, kada me sve tuge snađu u jednom danu... Zatvorim oči i odem u svoj svijet. Svijet u kojem me čekaš... Iz kojeg ne ideš... Svijet u kojem ću te uvijek naći... Tamo ćeš uvijek postojati... Nedostaješ... Sestra VANJA sa porodicom 1146

Vrijeme nije lijek, već samo svjedok velike ljubavi, poštovanja i zahvalnosti prema tebi. Neka te čuvaju anđeli kao što si ti nas.

Sjećanja na tebe i ljubav ne umiru.

Tvoja DADO sa porodicom 1173 Navršava se 40 dana od smrti naše voljene

Četrdeset dana od smrti našeg

Sinovi PETAR i IVAN, kćerka IVANA sa porodicom, brat FILIP sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina VUJANOVIĆ

JULKE VUJIĆ

SLOBODANA BOBA ARSOVIĆA

Vrijeme prolazi, ne umanjuje tugu i bol za tobom. Vječno ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Svakim danom bol za tobom je sve veći. Bio si naš oslonac, zračio si svojom iskrenošću, plemenitošću i pravičnosti. Širina tvoje duše je bila snaga na kojoj je počivala naša porodica. Nedostaješ mnogo. Nećemo dopustiti da se tvoj plamen ikad ugasi. U nedelju ćemo obaviti pomen u krugu porodice. Tvoja supruga SLAVICA, ćerke NIKOLINA, MILICA i ANĐELA 1168

JOLE sa porodicom

1143

1174

Dana 31. oktobra 2020. navršava se 40 dana od smrti naše voljene supruge, majke i bake

Dana 25. oktobra 2020. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Prošlo je tek 40 dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni

JEVTA

NADE Markove MAŠANOVIĆ SLOBODAN ARSOVIĆ Još uvijek te čekam, kada ćeš mi doći? Toliko je bolno što te nema, nedostaje mi tvoj glas, toplina tvog zagrljaja. Toliko lijepih uspomena na tebe, prosto ne mogu da se pomirim sa tim da više nisi tu. Nikada te nećemo zaboraviti. Zauvijek si moja duša. Ćerka MILICA i zet ŠPIRO

Hvala za svu ljubav, toplinu i podršku koju si nam pružila. Uža porodica će u neđelju, 25. oktobra, u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću. Tvoji: MARKO, MIRJANA, BEBA, LJILJANA, GORAN i DUŠAN 1148

Oče, hvala ti za svaku kapljicu znoja prolivenu za dobro tvoje djece. Hvala ti što svuda možemo uzdignute glave reći čiji smo. TVOJI NAJMILIJI 1151 Navršava se 40 dana od smrti

Четрдесет је дана од када није са нама наш најдражи

1167 Prošlo je 40 dana od smrti našeg voljenog

VINKE TAUŠAN S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

МИРО Милојев БОЖОВИЋ PORODICA

SLOBODANA ARSOVIĆA Jesi li mi slobodan, moj Slobodane? Volim te. Sigurna sam da čuješ koliko puta na dan ti to kažem. Da mi je da te samo zagrlim još jednom, ne bih te nikad pustila iz tog zagrljaja. Počivaj mi u miru, moja zvijezdo padalice.

Изненада си нас напустио. Успомена на тебе као поштеног и часног човјека, најбољег оца и супруга никада неће да изблиједи. Помен ће се обиљежити у недељу 25. октобра 2020. године у 9 часова на гробљу на Полици у ужем кругу породице.

1150

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Ожалошћени: супруга МИРУША, кћерке ТИНА, СНЕЖАНА и МИЛИЦА 1152

Tvoja NIKOLINA sa porodicom 1166

BAĆO ZINDOVIĆ Veliki ljudi nikada ne umiru.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Brat VLADO i snaha NADA 1175

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Dvadeset pet godina od smrti našeg voljenog

MILA RUBEŽIĆA

Dragi tata, danas je 25 godina od kada nijesi više sa nama. 25 godina života, puta bez tebe. 25 godina borbe, upornosti i dokazivanja da nijesmo skrenuli sa tvoga puta. Uporan, marljiv, domaćin, muž, otac, kum, brat i prijatelj, takvoga su te svi znali, hvala ti na tom daru što si nam ostavio. Hvala ti što si napravio dobre ljude od nas!

Tvoji: supruga JELA, šćer ANETA, snaha JELENA, sinovi VLADAN, VLADO i ANDRIJA, unučad TARA, MILICA, DANILO i ALEKSANDAR

1165 25. 10. 2018 – 25. 10. 2020.

Sjećanje na naše najmilije

Dana 29. oktobra, navršava se godina od smrti

DANICA V.

SLOBODAN V.

VELJKO S.

2018 – 2020.

2003 – 2020.

RADONJIĆ

DRAGOSLAV – DRAGAN POPOVIĆ Vrijeme nije utjeha ni zaborav već svjedok naše velike tuge.

Prošle su dvije tužne godine bez tebe, Draško. Bio si naša snaga, sigurnost, čvrst oslonac. Živiš u svakoj našoj riječi, suzi i uspomeni. Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju vječno sjećanje. S bolom i ponosom uvijek ćemo te voljeti i od zaborava čuvati.

Vaše kćerke i sestre SLAVKA, JOVANKA, STANICA i STOJANKA sa porodicama

RADOJKE Gojkove KRIVOKAPIĆ rođene Ilić Dan za danom ide, nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaje nam tvoja ljubav, topao lik i vedar duh. Dana 25. oktobra u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću. Umjesto godišnjeg pomena prilažemo novčana sredstva za održavanje seoskog groblja u Trešnjevu. 1149

TVOJA PORODICA

Navršava se 40 tužnih dana od smrti moga brata

1197 Dana 27. oktobra 2020. su dvije godine od kada se nosimo s bolom da si nas zauvijek ostavio

SLOBODANA R. ARSOVIĆA

Tvoji NAJMILIJI

Brate moj dobri, vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Mislim na tebe svaki dan sklapajući slike našeg lijepog, bratskog i ljudskog druženja. Neka ti je laka crna zemlja i počivaj u miru. Voli te tvoja jedina sestra.

1176

1141

Posljednji pozdrav Ostavio nas je dobar čovjek, široke duše i velikog srca u kom je bilo mjesta za sve ljude ovog svijeta. Nedostaješ… S ponosom i poštovanjem živjećeš vječno sa nama.

Tvoja PORODICA

ZORANU VUČEVIĆU 1144

RADMILA VUJOVIĆ i zet BRANKO sa porodicom

MILOVAN KRIVOKAPIĆ

od pokojnog MILANA VUKMIROVIĆA sa porodicom

1196

TV program

Neđelja, 25. oktobar 2020.

SERIJA

RTCG 1 21:25

FILM

PRVA TV 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Parada

Viktorija III

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Dokumentarni program, r. 13:00 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, e. 13:30 Muzika 14:05 Zemlja vina, e. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 15:50 Prvo ubistvo, r. 17:35 Mostovi, e. 18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni program 18:35 Treće doba, e. 19:05 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:35 Dokumentarni program 21:25 Viktorija III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Zamka, film 00:45 Agrosaznanje, r. 01:35 Treće doba, r. 02:00 Zemlja vina, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 07:30

09:00 11:30 12:00 13:10 13:45 14:45 16:50

19:00

21:00 22:00 00:00

01:30

Muzika Obrati pažnju, r. Meridijani, r. Rukomet: Budućnost – Đer, 6. kolo LŠ, snimak Dnevna soba, r. Sportska subota, r. Skrivena kamera, r. Meridijani, r. Šetland, s. Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. Košarka: Budućnost – FMP, 4. kolo ABA lige, direktno Fudbal: Budućnost – Dečić, 10. kolo CFL, direktno Profil, e. Žako iz Namta, film Košarka: Budućnost – FMP, 4. kolo ABA lige, snimak E sport

07:30 Ljepotica i zvijer 2, crtani film 08:45 Zvjezdice, emisija za djecu 09:30 Muzički program 11:30 Urgentni centar, r. 13:00 Prva intervju, r. 14:00 Sa njim i na kraj svijeta, film 15:45 Auto moto show, e. 16:15 Muzički program 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:00 U kadru, e. 21:00 Muzički program 23:15 Parada, film 01:15 Sa njim i na kraj svijeta, r.

NOVA M 06:30 07:10 07:20 07:45 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 20:15 23:15 00:45 02:45

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Domaćinske priče, r. Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. Zoom, e. Kapital, e. Vijesti Mješoviti brak, r. Sportisimo Vijesti Zdravo misli, e. Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Mješoviti brak, s. Tvoje lice zvuči poznato, e. Muzički program Asteriks i Obeliks u Britaniji, r. Blic, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:05 Bejblejd, crtana serija 09:05 Pčelica, e. 10:05 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Sam, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Sasvim slučajno, film 00:15 Mogu li da te ubijem?, r. 01:45 Sam, r. 03:15 Život sa morem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 11:30 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

19:10 Film 21:00 Film 23:00 Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 25. oktobar 2020.

Marketing

Magazin

Neđelja, 25. oktobar 2020.

Brus Springstin objavio album i dokumentarac ,,Letter To You“

Intimno muzičko pismo LOS ANĐELES - Brus Springstin objavio je album ,,Letter To You“, snimljen sa E Street Bandom, i ova kolekcija pjesama od petka je dostupna za besplatno slušanje na platformama i društvenim mrežama. Publika ga je objeručke dočekala, a muzički kritičari ističu da je to jedan od njegovih najličnijih albuma do sada. Album je izašao istog dana kada i istoimeni dokumentarac. – Poslije sveg ovog vremena, i dalje osjećam goruću potrebu da komuniciram sa ljudima – poručio je Springstin u pratećem materijalu uz svoj

20. album i film, koji može da se vidi na platformi Apple+. Cijelu lavinu pokrenuo je trenutak kada je Springstin dobio na poklon gitaru od jednog fana, nakon čega je odlučio da ,,pošalje pismo svim onim ljudima u publici“. – Bacio sam pogled na nju i djelovala je kao lijepa gitara, tako da sam uskočio u automobil sa njom… sve pjesme na albumu izašle su iz nje za manje od, recimo, deset dana. Jednostavno sam šetao po različitim sobama u kući i pisao po jednu pjesmu svakog dana. Pisao sam pjesmu i u spavaćoj sobi. Pisao sam pjesmu u baru. Pisao sam

Majli Sajrus najavila album

Pol Makartni objavljuje izdanje „McCartney III“

Pjesme iz karantina LONDON - Legendarni muzičar Pol Makartni će 11. decembra objaviti album ,,McCartney III“, sa novom kolekcijom pjesama koje je napisao, odsvirao i producirao bivši član Bitlsa, pola vijeka poslije svog prvog samostalnog albuma.

pjesmu u dnevnoj sobi – naveo je Springstin na svom zvaničnom sajtu. Album je, kako je ranije rekao, snimljen za samo pet dana u njegovom kućnom studiju u Nju Džerziju sa E Street Bandom i to je ,,jedno od najboljih iskustava sa snimanja koje je ikada imao“. Njihov rad u studiju zabilježen je i u crno-bijelom spotu za naslovnu pjesmu, kao i u istoimenom dokumentarcu, objavljenom istog dana, a nudi, kako kaže Gazda, ,,intiman i novi pogled na 45 godina dugo partnerstvo i procese rada E Street Banda“. Na albumu je 12 pjesama i one se mogu čuti na različi-

tim platformana, kao i na Springstinovom kanalu na Jutjubu. Kritičari magazina RollingStone dodijelili su mu četiri od pet zvjezdica, nazivajući ga ,,jednim od najličnijih Springstinovih izdanja do sada“, Pitchfork navodi da se The Boss na njemu rve sa kompleksnom temom nostalgije, da ga je taj naboj pokrenuo da piše pjesme i da se to osjeća i u samom zvuku, a kritičar Slatea ističe da je ova kolekcija pjesama ,,više od još jednog povratka u dane slave“, dodajući da se čuje i sposobnost suočavanja sa starenjem, smrću i smrtnošću.

Album je snimljen u Saseksu na jugu Engleske, a kao i druga dva albuma sličnog imena, ,,McCartney“ iz 1970. i ,,McCartney II“ iz 1980, sedamdeset osmogodišnji muzičar ga je napravio sam, prenio je magazin Roligstoun. - Živio sam ‘lokdaun’ život na svojoj farmi sa porodicom i svaki dan sam odlazio u studio. Morao sam da radim na

Netfliks objavio trejler za film ,,Ma Rainey’s Black Bottom“

Vajola Dejvis u ulozi ,,Majke bluza“ LOS ANĐELES - Netfliks nastavlja punom parom ove godine i malo-malo pa izbaci novi trejler za neko ostvarenje za koje nijesmo ni znali da je u produkciji.

Ovog puta obradovali su nas prvim trejlerom za biografski film ,,Ma Rainey’s Black Bottom“, koji predstavlja adaptaciju istoimene drame. U pitanju je priča o Gertrudi Ma Rejni, jednoj od prvih tamnoputih bluz pjevačica, koja je do dandanas poznata po nadimku „Majka bluza“. Naslovnu ulogu tumači oskarovka Vajola Dejvis, a iz trejlera se čini da joj ni ovdje ne gine makar nominacija, ako ne i druga statua. Radnja filma dešava se u

,,Plastic hearts“ objavljuje u novembru NJUJORK – Pjevačica Majli Sajrus najavila je izlazak novog albuma ,,Plastic Hearts“ za 27. novembar. Na njemu će se osim pjesme ,,Midnight sky“, naći obrade pjesama Metalike, kao i bendova Blondi i Krenberis. U razgovoru za Interview magazin Majli je rekla kako je trenutno zaokupljena tim projektom, koji bi uskoro trebalo da završi. Ona je nedavno uradila i MTV Unplugged koncert tokom kojeg je otpjevala i obradu pjesme ,,Just Breathe“ benda Prl džem, koju je većina svjetskih portala pohvalila, kao i ,,Heart Of Glass“ grupe Blondi na iHeart Festivalu, koja je oduševila originalnu pjevačicu Debi Hari. Prije samo nekoliko dana, Majli je objavila i svoju verziju legendarne pjesme ,,Zombie“ grupe Krenberis, koju su članovi benda javno pohvalili. To će biti njen prvi studijski album nakon ostvarenja ,,Younger Now“ iz 2017. godine.

Čikagu 1920-ih godina, u trenutku profesionalnog uspona ove pjevačice. Zaplet kreće kada se ona posvađa sa svojim menadžerom, producentom i mladim trubačem koji takođe želi da ostavi svoj trag u muzičkoj industriji. Mnoge strasti će isplivati na vidjelo, uključujući i spor sa bijelcima koji pokušavaju da nametnu do tada standardna, a ograničavajuća, pravila. Mladog trubača glumi nedavno preminuli Čedvik Bouzmen, kome je ovo ujedno i posljednji film, a djeluje kao da je i on ostvario vrlo upečatljivu ulogu. Ostatak glumačke ekipe čine Glin Turman, Kolman Domingo, Majkl Pots, Dušan Braun i Tejlor

Pejdž. Reditelj je Džordž Vulf, scenario je adaptirao Ruben Santijago Hadson iz istoimene drame Augusta Tejlora (inače autora takođe ekranizovane drame Fences), a producenti su Tod Blek, Deni Vulf i Denzel Vošington. Ekipa koja među sobom ima razne nagrade obećava kvalitetno ostvarenje i ne bi nas iznenadile mnoge nominacije. Srž filma je da gledaoci osjete transformacionu moć bluza i muzike, kao i da vide da se ne treba predavati pred izazovima, baš kao što to nijesu učinili ni mnogi umjetnici tokom istorije. Film ,,Ma Rainey’s Black Bottom“ dolazi na platformu Netfliksa 18. decembra ove godine.

filmskoj muzici, a to se pretvorilo u prvu pjesmu. Kad sam je dovršio, pitao sam se što dalje - rekao je Makartni. Tada se, kaže, vratio na poludovršene sekvence koje je stvarao tokom godina. - Svaki dan započeo sam sa snimanjem instrumenta na kojem sam napisao pjesmu i postepeno sam radio nove slojeve, bilo je zabavno. To je bilo stvaranje muzike za sebe, a ne za neku svrhu. Radio sam stvari koje volim da radim i nijesam znao da će to završiti kao album kazao je on. Pol Makartni je prethodni album ,,Egypt Station“ izdao 2018, a zadnju turneju imao je prošle godine.

Kraftwerk objavio limitiranu ediciju kultnih izdanja

Osam albuma na vinilu

BERLIN - Pioniri elektronske muzike, njemački sastav Kraftwerk, objavio je limitiranu ediciju svojih osam kultnih albuma na vinilima u više različitih boja. Njihova remasterizovana izdanja (engleska i/ili njemačka verzija) koje mogu da se nađu u prodaji su: ,,Autobahn“ (plavi vinil), ,,Radio-Activity“ (žuti vinil), ,,Trans Europe Express“ (prozirni vinil), ,,The Man-Machine“ (crveni vinil), ,,Computer World“ (žuti vinil), ,,Techno Pop“ (prozirni vinil), ,,The Mix“ (dvostruki, beli vinil) i ,,Tour De France“ (dvostruki, plavi i crveni vinil). Reizdanja koja su na njemačkom su: ,,Autobahn“, ,,Trans Europe Express“, ,,Tour De France“, ,,Techno Pop“ i ,,The Mix“.