Dnevni list Pobjeda 25.10.2022.

POGLED ISKOSA

Dan poslije

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Mnoge bitke su ovđe gubljene, pa i ova prošle neđelje, ali ona glavna – za društvene vrijednosti –ne smije, ako govorimo o građanskoj Crnoj Gori. I ne treba očajavati, jer proročki je Mladen Lompar rekao: ,,Neće nas naslijediti tišina“

prekompoziciju na političkoj sceni; uspon pokreta „Evropa sad“, osipanje stranaka

totalni krah stranaka koje dominantno sačinjavaju

Pobjeda populizma za novu crnogorsku realnost

Milatović je obećao prosječnu platu na nivou Crne Gore od fantastičnih 1000 eura, ali i nultu nezaposlenost.

Ozbiljne ekonomske analitičare je ta priča o prosječnoj plati od 1000 eura i nultoj nezaposlenosti u ekonomski prezaduženoj Crnoj Gori podsjetila na priču nesuđenog kandidata na predsjedničkim izborima iz 1994.

godine Bora Miranovića, kada je okupljenoj grupi mladića u centru Podgorice obećao prosječnu platu na nivou Crne Gore od 500 njemačkih maraka. Kada je upozoren da je to malo, Miranović je slavodobitno rekao 1000 maraka, iako je tada prosječna plata bila jedva 30 maraka

Poklon publikacijom za čitaoce i dodjelom nagrada najboljim radnicima, najstariji

u Crnoj

godina postojanja

Poslanica SDP-a opet žrtva brutalnih prijetnji i uvreda, tužilaštvo ponovo ocijenilo da se radi samo o prekršaju VuksanovićStanković:

Neuspio pokušaj kotorske Službe za inspekcijske poslove da realizuje nalog o uklanjanju spomen-obilježja u Morinju

Po

Specijalnog državnog tužilaštva pretreseno više objekata u Kotoru i podnijete prijave protiv devet ,,kavčana“

Identifikovani osumnjičeni za planiranje ubistva Jovanovića, oduzeti oružje i novac

HERCEG NOVI: Izvršna direktorica

,,Meljine“ informisala Skupštinu o stanju u toj zdravstvenoj

Elez: Postepeno gašenje bolnice od 1. novembra

NAGRAĐENI:

D.

ANALIZA: Rezultati lokalnih izbora pokazali prekompoziciju na političkoj sceni; uspon pokreta

stranaka

stranaka

Pobjeda populizma za novu crnogorsku realnost

PODGORICA - Rezultati

lokalnih izbora u 14 opština pokazali su krupnu pre kompoziciju na političkoj sceni koju karakteriše uspon novog populističkog pokreta „Evropa sad“, ali i osipanje stranaka i partija iz proevropskog bloka.

Istovremeno, partije koje do minantno čine 43. Vladu Crne Gore – Socijalistička narodna partija i Građanski pokret Ura – su u novoj raspodjeli snaga na lokalnom nivou toliko mar ginalizovane da, osim Plužina i Kolašina, nigdje nijesu u mo gućnosti da budu makar ma nji dio vlasti.

Demokratski front, sa druge strane, iako ne raste očeku je sigurne gradonačelničke funkcije u Budvi, Pljevljima i Zeti pa će ta prosrpska orga nizacija imati čak šest grado načelnika u Crnoj Gori.

,,CRNA GORA KAO MONAKO“

Najviše razloga za zadovolj stvo ima, svakako, populistič ki pokret „Evropa sad“ koji je osvojio na nivou Crne Gore od 15 do 21,7 odsto glasova i sma tra se najvećim dobitnikom lokalnih izbora i jednim od fa vorita na predstojećim parla mentarnim izborima.

Pokret, u čijem vrhu su tri biv ša ministra iz Krivokapiéve „apostolske vlade“ Milojko Spajić , Jakov Milatović i Olivera Injac, već je zatra žio gradonačelničke funkci je u Podgorici, Danilovgradu, Tivtu i Žabljaku, sa velikom vjerovatnoćom da će im te po zicije i pripasti.

Tajnu uspjeha te nove politič ke stranke najbolje je objasnio lider pokreta Milojko Spajić, bivši ministar finansija i autor kontroverzne poreske refor me „Evropa sad“ koja pred viđa porast minimalne plate.

– DPS nije uspio da ubijedi građane da je 222 eura veće od 450 eura – rekao je slavodobit no Spajić čiji je pokret tokom predizborne kampanje preko Jakova Milatovića obećao prosječnu platu na nivou Cr ne Gore od fantastičnih 1000 eura, ali i nultu nezaposlenost u Crnoj Gori. Milatović je obe ćao građanima i budžet Glav nog grada od nevjerovatnih 500 miliona eura, što je duplo veće od budžeta svih opština zajedno u Crnoj Gori. Neke ekonomske analitičare je Milatovićeva priča o pro sječnoj plati od 1000 eura i nultoj nezaposlenosti u eko nomski prezaduženoj Crnoj Gori podsjetila na priču ne

Nosilac liste „Evropa sad“ za Podgoricu Jakov Milatović je obećao prosječnu platu na nivou Crne Gore od fantastičnih 1000 eura, ali i nultu nezaposlenost u Crnoj Gori. Ozbiljne ekonomske analitičare je Milatovićeva priča o prosječnoj plati od 1000 eura i nultoj nezaposlenosti u ekonomski prezaduženoj Crnoj Gori podsjetila na priču nesuđenog kandidata na predsjedničkim izborima iz 1994. godine Bora Miranovića, kada je okupljenoj grupi mladića u centru Podgorice, obećao prosječnu platu na nivou Crne Gore od 500 njemačkih maraka. Kada je upozoren da je to malo, Miranović je slavodobitno rekao 1000 maraka, iako je tada prosječna plata u Crnoj Gori bila jedva 30 maraka

donačelnik preuzeo svu od govornost za rezultat ispod očekivanja. DPS-u, kao ključnoj partiji evropskog bloka, slijede tako dugo čekane kadrovske re forme, vjerovatno i oslobađa nje od ljudi koji su i dalje ba last toj partiji. Ali i promjena strategije daljeg djelovanja: ozbiljna proevropska partija prosto mora da ima širi koali cioni kapacitet.

Država se nalazi u instituci onalnoj, političkoj, ekonom skoj, uskoro vjerovatno i u energetskoj krizi, a aktuelna Vlada u tehničkom mandatu nema model niti kapacitet da nas izvede iz krize.

Državi je prosto potreban jak DPS kao stožer evropskog bloka, a neophodne kadrovske reforme će svakako dovesti i do širenja koalicionog kapa citeta Đukanovićeve stran ke sa potencijalnim partneri ma: Demokratama, Urom, ali zašto ne i pokretom „Evropa sad“, koji su makar deklara tivno proevropski i pro-NA TO orjentisani.

suđenog kandidata na pred sjedničkim izborima iz 1994. godine Bora Miranovića ka da je okupljenoj grupi mladića u centru Podgorice, među ko jima je bio i autor teksta, obe ćao prosječnu platu na nivou Crne Gore od 500 njemač kih maraka. Kada je upozo ren da je to malo, Miranović je slavodobitno rekao 1000 maraka, iako je tada prosječ na plata u Crnoj Gori bila jed va 30 maraka. – Ja znam kako, Crna Gora –Monako – uzviknuo je tada Miranović obučen u kostim Konana Varvarina iz istoime nog filmskog hita iz osamde setih godina režisera Džona

Milijusa

Ipak, dio građana je očigled no bezrezervno povjerovao u priču Spajića i Milatovića ko ji su prošli put od junoša SPC do deklarativno proevropske organizacije. Dupli negativ ni izvještaj DRI po prvi put u istoriji, kao i brojne kontro verze koje su pratile rad njiho vih ministarstava, nezakonita

kupovina aviona, nezakonito zaduživanje očigledno nije su interesovale građane koji su dali povjerenje toj populi stičkoj organizaciji.

Posebno je impresivan rezul tat tog pokreta u Podgorici od čak 21.388 glasova, a pro jekcije govore da bi, ukoliko bi ponovili sličan rezultat na parlamenatrnim izborima, taj pokret bio dominantna snaga i u toj potencijalnoj parlamen tarnoj većini.

Na dobar rezultat pokreta Spajića uticala je svakako i činjenica da ih nije napada la ni pozicija, ali ni opozicija u sveopštem političkom me težu u Crnoj Gori tokom po sljenja tri mjeseca.

DPS jeDAN OD GubitNiKA

Demokratska partija socijali sta je jedan od gubitnika izbo ra iako će nastaviti da vrši vlast sa partnerima u bitnom trou glu: Bijelom Polju, Baru i Pla vu. Široki koalicioni nastup na koji se odlučila Đukanovi

ćeva partija, prvi put nakon osam godina, nije dao očeki vani rezultat iako je ta partija i dalje stožer jedinog evrop skog bloka u Crnoj Gori.

DPS je, nastupajući u koaliciji sa partnerima, ostao bez vla sti i u opštinama u kojima je do juče dominirao – Danilo vgradu, Kolašinu, Pljevljima i na Žabljaku gubeći prosječno više od 20 odsto svojih birača. Posebno bolan je poraz u Po dgorici, svom ključnom upo rištu, gdje je ostao bez vlasti nakon više od dvije decenije. Preliminarne analize poka zuju da je koalicija oko DPS od projektovanih 45.000 u Podgorici osvojila 37.518 gla sova ili čak sedam i po hilja da manje.

Najveći broj tih glasova se, ka ko pokazuju prve analize, pre lio na stranu pokreta „Evro pa sad“.

Ipak, nije tako izgledalo na početku prebrojavanja gla sova. Koaliciji predvođenoj agilnim i sposobnim grado načelnikom Ivanom Vuko

vićem je u prilog išla i činje nica da SNP nije imao cenzus pa bi se do vlasti došlo čak i sa 45 ili 46 odsto.

Ipak, planovima Vukovića i njegovog tima problem su bi li njihovi tzv. sigurni birači: desila se slična situacija kao i na parlamentarnim izborima 2020. ali sa drugim akterima jer je 15 odsto birača DPS-a ovog puta, umjesto crkvenoj koaliciji okupljenoj oko DF-a, dalo podršku populističkoj „Evropi sad“.

Široka koalicija od osam poli tičkih partija i jednog pokre ta u Podgorici očigledno nije imala ni sinergetski efekat i pored odlične kampanje ko ja je bila fokusirana na lokalne teme: u apsolutnim brojkama taj rezultat niži je za 10 odsto i u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine, ali i na lo kalne izbore 2018. kada se iz izborne matematike isključi nova opština Zeta.

Pojavljivanje na bini samog Ivana Vukovića u izbornoj no ći pokazuje da je odlazeći gra

SNP i uRA GubitNiCi

Veliki gubitnici izbora su i Ura i SNP, stranke koje dominan tno sačinjavaju 43. Vladu Cr ne Gore i čiji rezultat je toliko loš u novoj raspodjeli snaga na lokalnom nivou da, osim Ko lašina i Plužina, nigdje nijesu u mogućnosti da budu makar manji dio vlasti.

Ura, pod snažnom hipotekom velike afere o državnom šver cu cigareta u koju je uključen njen vrh, u Podgorici je izgubi la četrdeset odsto svog birač kog tijela i nije uspjela u svom ključnom političkom cilju: da bude kao i 2020. godine u po ziciji ,,tasa na vagi“. To je bio Urin plan od početka, što se vi di i po predizbornom nastu pu Dritana Abazovića, koji je nosioca liste Luku Rakče vića nazvao budućim grado načelnikom Podgorice.

Sada je Ura u teškoj poziciji ia ko daje premijera: Abazoviće va stranka gotovo niđe više ni je potrebna za koalicije i može očekivati samo ,,političke mr

d.mijatović

Slavlje u štabu pokreta ,,Evropa sad“

pokreta „Evropa sad“, Vladu

Nova realnost. Tako bi se, u dvije riječi, mogli sumirati rezultati lokalnih izbora u 14 crnogorskih gradova. Ali, što je nova crnogorska realnost, u kom pravcu ide Crna Gora?

Preliminarne analize pokazuju da je koalicija oko DPS od projektova nih 45.000 u Podgorici osvojila 37.518 glaso va ili čak sedam i po hiljada manje. Najveći broj tih glasova se, kako pokazuju prve analize, prelio na stranu pokre ta „Evropa sad“

vice“ sa stola onih jačih: Ili da čeka mig iz Beograda da, kao zahvalnost zbog potpisivanja ,,Temeljnog ugovora“, neka ko ,,uguraju“ u vlast u nekoj od opština.

Šta tek reći o izbornom rezul tatu SNP-a u Podgorici, kojiiako drži bitne pozicije u Vladi - nije obezbijedio ni cenzus na bitno manjoj izlaznosti od one na parlamentarnim izborima. SNP je u prilici da bude u vla sti još eventualno u Kolaši nu, a loš rezultat je postigao i u svojim tradicionalnim upo rištima u Bijelom Polu i Pljev ljima gdje ima podređen, da ne kažemo marginalni status. Ukoliko Ura, ali i SNP nasta ve sa ovakvim rukovođenjem Vlade, očekuje ih na parla mentarnim izborima grčevi ta borba za cenzus.

DF MOŽE DA BUDE ZADOVOLJAN

Demokratski front, iako ne bi lježi rast, može da bude ve oma zadovoljan rezultatima lokalnih izbora. DF-u će u no voj konstelaciji snaga pripa sti gradonačelničke pozicije u Budvi, Zeti u Pljevljima, gdje su ubjedljivo pobijedili pa će ta politička grupacija u Crnoj Go ri imati čak šest gradonačelni ka. U Podgorici, Kolašinu, Ža bljaku, Danilovgradu i Šavniku biti nezaobilazan činilac vlasti. Izborni rezultat u Budvi, ali i Pljevljima je odraz i upli va stranog faktora: podrške predsjednika Srbije Aleksan dra Vučića koji je logistički i materijalno pomogao toliko dobar rezultat.

Solidan rezultat DF je posti gao i u Podgorici gdje im je za dlaku izbjegao gradonačel nički mandat. Ipak, radikal no djelovanje te prosrpske organizacije ne djeluje bla gotvorno na stabilnost poli tičke situacije u Crnoj Gori, što prepoznaju zapadni par tneri u Briselu i Vašingtonu, odakle stižu poruke da ta or ganizacija ne bude dio Vlade.

Novi naum DF-a da se aktu elni predsjednik Đukanović izglasavanjem neustavnog za kona nelegalno smijeni u par lamentu dodatno će destabi lizovati ionako lošu političku situaciju. Očigledno da ovim izborima ništa nije riješeno i da nas če ka vruća politička jesen.

Nenad ZEČEVIĆ

To nije jednačina sa jednom nepoznatom. Valja samo sagle dati političke paradokse nakon 23. oktobra. Abazovićeva Ura i Jokovićev SNP u Podgorici zajedno imaju devet odsto po drške, a suvereno vladaju Vla dom Crne Gore. Ili drugu po litičku okolnost: Spajićeva i Milatovićeva ,,Evropa sad“, koja na osnovu rezultata po sljednih izbora ima podršku do 20 odsto građana – nema ni jednog poslanika u parla mentu.

Ko onda smije da kaže – Crna Gora nije zemlja čuda. Ipak, dvije izborne činjenice mogu biti pokazatelj sadašnjeg vladajućeg duha vremena. Prije svega, prosrpski i proru ski Demokratski front u ne kim opštinama može, gotovo bez šireg koalicionog dogovo ra, formirati vlast, kao u Bud vi, Pljevljima ili Zeti. I, što je najvažnije, u najvećem crno gorskom gradu, Podgorici, bi će ključni činilac vlasti. Bez njihovog amina nema ni po puliste Jakova kao gradona čelnika ni demokrate Dani la neđe u vrhu uprave grada. Jasno je: u budućim danima, mjesecima, možda i duže gle daćemo pokušaj da se formira nova Podgorica – srpske pre poznatljivosti.

Ne samo Podgorica. Nijesu se preksinoć one ,,de-ef-ovske“ trobojke vijorile ulicama glav nog grada tek slučajno – one su pokazatelj da je klatno od 20. avgusta ostalo na toj, pro srpskoj strani, koja suživot vi di samo – ako svetosavci do miniraju.

Da, imali su razloge za slavlje u Demokratskom frontu An drije Mandića: njihova poli tika, njihov sistem vrijednosti biće ključni – ne samo za vlast na lokalnom nivou – već i za pokušaj totalnog preobraža ja crnogorskog društva. Stva ranja Crne Gore koja će bi ti nalik Dodikovoj Republici Srpskoj. Jer, baš kao vlast u bo sansko-hercegovačkom enti tetu Republika Srpska koja ne priznaje BiH, tako će i ovđe no vi vlastodršci, koji nijesu lojal ni državi kojom će vladati, na stojati da kleronacionalizmom Crnu Goru pretvore u ljuštu ru od države.

I ne treba imati iluzije. ,,Evro pa sad“ će biti dostojan partner u pravljenju tog novog držav nog ,,neidentiteta“. Iako su vje

Dan poslije

Mnoge bitke su ovđe gubljene, pa i ova prošle neđelje, ali ona glavna – za društvene vrijednosti – ne smije, ako govorimo o građanskoj Crnoj Gori. I ne treba očajavati, jer proročki je Mladen Lompar rekao: ,,Neće nas naslijediti tišina“

što upotrijebili vatru desnog populizma koja bukti Evro pom, premda su lukavo isko ristili neutoljivu žeđ građana za lažnim obećanjima, dvojica čelnika te stranke, Spajić i Mi latović, nijesu zaboravili sušti nu – da im je srpska crkva omo gućila šansu.

Zato budući gradonačelnik Podgorice Milatović juče ni je išao samo na poklonjenje u Hram Hristovog vaskrsenja, već na dogovor oko stvaranja čvrstog saveza samo naizgled različitih – Demokratskog fronta, „Evrope sad“ i Demo krata. To je taj trolist koji ho će da bude buduća vlast u či tavoj Crnoj Gori, da iskoristi pad uticaja DPS-a i građan ske liste i namjerava da čitava država bude ,,srpske prepo znatljivosti“.

Istina, većina birača „Evrope sad“ nije glasala za to i neće baš tako lako lideri te stranke

moći oblikovati svoje glasače. Ali, za sada je dobro, populi zam je uspio, vlast je u ruka ma, a o posljedicama će, kao Skarlet O'Hara u ,,Prohuja lo sa vihorom“, misliti sjutra. Na drugoj strani političke ba rikade, DPS i druge suvere nističke stranke moraju već danas misliti o promjeni sju trašnje strategije. Jer, brojke su neumoljive i pad Demokratske partije socijalista zaista izgle da kao težak tresak: Đukanovi ćeva partija nije uspjela da na pravi veliki povratak, iako su se nadali da će građani prepo znati pogubnost dvogodišnje vlasti koja je formirana i koja je radila prvenstveno u korist Vučićeve Srbije.

Možda bi, u nekoj drugoj, nor malnijoj državi, tih 38 odsto podrške u Podgorici bilo do voljno za osvajanje vlasti uz partnerstvo sa programski bli skim strankama. Crna Gora

Iako su vješto upotrijebili vatru desnog populizma koja bukti Evropom, prem da su lukavo iskoristili neutoljivu žeđ građana za lažnim obećanjima, dvojica čelnika te stranke, Spajić i Milatović, nijesu zaboravili suštinu – da im je srpska crkva omogućila šansu

je, međutim, ,,drugačije nor malnosti“.

To je pokazao i izborni dan u najvećem crnogorskom gra du: ,,Evropa sad“ je preotela građanskoj listi koju je pred vodio DPS hiljade građana. I zato sada neki iz DPS-a, ali i van te stranke, pominju onu staroliberalnu priču o narodu koji ne valja, o građanima koji su prevarili... No, pad koalicije DPS-a i uzlet „Evrope sad“ ne može se samo tumačiti teorijom spojenih su dova, prelivanjem glasova ili ,,izdajom građana“. Niti Ivan Vuković može biti, kao što je izgledalo u neđelju veče dok se sam obraćao javnosti, ,,osu đen“ da snosi krivicu.

Stvari su ozbiljnije i suvereni stičke stranke moraju da spo znaju osnovne uzroke neu spjeha. Kampanja jeste bila moderna, drugačija, a slogan ,,Podgorički a ne politički“ je trebalo da sugeriše da će budu ća uprava voditi računa o intere su svakog građanina Podgorice. Ali, osnovni problem Pokre ta ,,Svi za naš grad“ je bio što –nijesu ličili na emancipatorski pokret, već na iznuđenu koa liciju za opstanak ili raspodje lu vlasti.

Da su bili u pitanju neposredni izbori za gradonačelnika, Ivan Vuković bi, gotovo se bez dile me može tvrditi, trijumfovao. No, isticanjem DPS-a i jedino forsiranjem doskorašnjeg gra donačelnika – a ne njegovog višestranačkog tima koji ima i građanske aktiviste koji će bi ti u vlasti, a ne služiti kao de kor – stvorio se prostor koji su politički protivnici prosto pri željkivali. Prosto: da udarcima na ,,korumpirani i nereformi sani“ DPS, ospore čitavu gra đansku listu i njenog nosioca. Igra ,,svi protiv jednog“ one mogućila je odgovor građanske liste koja nije prepoznala opa snost: Vuković, kao usamljeni lider, nije mogao da razbije tu percepciju. I potcijenjena je populistička priča konkuren cije: dok su Milatović i Spajić obećavali prosječnu platu od 1.000, a minimalnu penziju od 500 eura, Vuković je ozbiljno ponudio rad, znoj i odricanja za bolju budućnost. Izbor je, oči to, za neke bio lak: pare sad, za budućnost ćemo viđeti.

Zato se desilo nešto slično ono me na izborima 2020. godine. Pokazalo se da aktivisti DPS, bez aktivnog učešća i saradnje sa kolegama iz drugih stranaka – nijesu prepoznali teren. Kao što glasači nijesu prepozna li da se najjača suverenistič ka stranka – DPS – kadrovski promijenila. Ne, umjesto lika Ivana Vukovića pod partijskim sloganom ,,Svi za naš grad“ ne ki su ugledali bivše ministre koji sada sjede u poslaničkim klupama i – mudro ćute. To ta ko ne ide, ekipa koja je izgubila neke političke ratove, ne može dobiti ovaj koji slijedi.

Jutro poslije, najteže su se osjećali oni koji su glasali za građansku listu: mnogima je djelovalo kao da je podgorič ki Staljingrad, koji nikad neće pasti, konačno pao.

I jeste, izbori 23. oktobra su te žak udarac za građansku Cr nu Goru. Ali i pokazatelj da su promjene potrebne: kadrov ske u DPS-u, isturanje novih lica u prvim redovima. Ali i suštinske u pristupu: za gra đansku Crnu Goru potrebno je otvoreno partnerstvo parti ja i građana, nešto slično onom referendumskom okupljanju 2006. Samo, ne sada za osvaja nje nezavisnosti, nego za osva janje srca i povjerenja građana. Mnoge bitke su ovđe gubljene, pa i ova prošle neđelje, ali ona glavna – za društvene vrijed nosti – ne smije, ako govorimo o građanskoj Crnoj Gori. I ne treba očajavati, jer proročki je Mladen Lompar rekao: ,,Neće nas naslijediti tišina“.

Draško ĐURANOVIĆ

Nosilac liste pokreta „Evropa sad“ uputiće pozive za pregovore DF-u, Demokratama i GP Ura

Milatović: Iduće sedmice početak pregovora o formiranju vlasti u Podgorici

PODGORICA - Nosilac liste pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović naja vio je da će do kraja sedmice uputiti pozive za pregovore o formiranju no

ve vlasti u glavnom gradu, očekujući da pregovori počnu iduće sedmice.

Istakao je da će pozive uputiti Demo kratskom frontu, Demokratskoj Cr

noj Gori, ali i Građanskom pokretu Ura iako, kako ističe, bez ove partije mogu da vrše vlast. – Moj stav je da i tu partiju treba da po

zovemo u pregovore o vlasti, a da oni već počnu početkom naredne sedmice dok se formiraju pregovarački timovi – kazao je Milatović za TV Vijesti. R.P.

s.vasiljević

Slavlje pristalica DF-a u Podgorici

Oglasio se nosilac liste pokreta „Svi za naš grad“

Vuković: Način izlaganja nakon izbora bio je moja odluka

PODGORICA – Nosilac liste pokreta „Svi za naš grad“ Ivan Vuković ogla sio se juče video porukom povodom interesovanja vezanih za njegov nastup nakon izbornog dana, kada se javnosti obratio sam, u pratnji portparola DPS-a Miloša Nikolića – Želim da vam kažem da je na čin izlaganja bio rezultat moje odluke, smatrao sam da kao ne ko ko je nosio listu i prvi među jednakima, da mi pripada od govornost i obaveza da istupim ispred svojih saboraca i saop štim naš stav. Uvjeren sam da je ubjedljiva većina ljudi koji žive u Podgorici poslala poru ku da želi da se naš grad nastavi kretati ovim putem, da vjeru ju u ideju građanske, evropske Podgorice i ja ću u tom smislu dati puni doprinos – kazao je Vuković.

Zahvalio je, kako je rekao, sjaj nim ljudima iz svog tima i sa li ste pokreta „Svi za naš grad“ na izuzetnoj kampanji. – Hvala dragim sugrađankama i sugrađanima, kao i velikom broju naših prijatelja iz regio na i Evrope na snažnoj podršci! Neka sunce našeg grada vječ no sja i nek’ je vječna Crna Go ra – poručio je Vuković. R. P.

Predsjednik šavničke OIK Dušan Radanović najavio Šavnik: Na pet biračkih mjesta 30. oktobra ponovo glasanje

PODGORICA - Postupak iz bora odbornika za novi saziv Skupštine opštine Šavnik biće nastavljen u nedjelju, 30. oktobra, kada će biti ponovljeno glasanje na pet biračkih mjesta.

Predsjednik Opštinske izbor ne komisije Dušan Radano vić za portal RTVNK je kazao da se izbori ponavljaju na bi

račkom mjestu broj 1, koje je u zgradi Opštine Šavnik, zatim u selima Komarnica, Mokro, Bi jela i Kruševice. – Na tih pet biračkih mjesta je vi še od polovine od ukupnog broja upisanih birača na području op štine Šavnik. OIK će nakon to ga, ako sve bude proteklo u re du, imati preliminarne rezultate – rekao je Radanović. R. P.

Predsjednik Crne Gore boravi u Prištini na poziv premijera Kosova Aljbina Kurtija,

Đukanović govorio o crnogorskoj političkoj zbilji

PRIŠTINA - Predsjednik

Crne Gore Milo Đukanović boravio je u Prištini gdje je na poziv predsjednika Vla de Kosova Aljbina Kurtija bio glavni gost na večeri organizovanoj povodom održavanja međunarodnog skupa ,,Samit o Zapadnom Balkanu 2022 - izgradnja mostova za mir, prosperitet i solidarnost“, pod pokro viteljstvom londonskog Ekonomista - saopšteno je iz Kabineta predsjednika. Na večeri su, kako je navede no u saopštenju, bili istaknu ti učesnici iz EU, SAD i država regiona, međunarodnih or ganizacija, poslovnih i finan sijskih institucija, među koji ma specijalni izaslanik Velike Britanije za Balkan Stjuart Pič, bivši predsjednik Evrop skog parlamenta Martin Šulc, bivši predsjednik Minhenske bezbjednosne konferencije Volfgang Išinger, ambasa dori EU i SAD, i drugi... – Predsjednik je iskoristio pri liku da upozna sagovornike o aktuelnom crnogorskom tre nutku i iznese poglede na kre tanja u regionu, u kontekstu

zajedničkih evropskih i evro atlantskih stremljenja i zbiva nja na globalnom planu – na vedeno je u saopštenju. Na ovom prestižnom među narodnom skupu učesnici će

Objavljeni privremeni rezultati izbora u Podgorici, nije bilo prigovora

podijeliti svoja razmišljanja, vizije i strategije vezano za rješavanje trenutne krize pro uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i o neophodnosti brže integra

cije zemalja Zapadnog Balka na u EU. Isto tako biće riječi i o planovima za unapređenje ekonomskog rasta, stabilnosti i saradnje na Zapadnom Bal kanu. R. P.

Najviše mandata „Svi za naš grad“

PODGORICA - Izborna komisija Glavnog grada objavila je privremene rezultate lokalnih izbora u Podgorici, prema kojima je najviše mandata, njih 24, osvojio pokret ,,Svi za naš grad“.

– Na osnovu rezultata glasanja na svim biračkim mjestima u glavnom gradu Podgorici, Iz borna komisija utvrđuje da je pojedina izborna lista dobila sljedeći broj glasova, i to: SNP – Temeljno za Podgoricu mr Nebojša Vuksanović – 2.719; Svetosavska srpska lista – Sabe rimo se za Nemanjin grad – mr Mirko Rmandić – 220; pokret ,,Evropa sad!“ – 21.388; Aleksa

Bečić – Demokrate – Ujedinje na Crna Gora – Demos – Idemo ljudi! – 10.628; Demokratski front – Za budućnost Podgori ce – 17.953; dr Dritan Abazović – Može Podgorica – Ovo je naš grad! – Građanski pokret Ura –Civis – Albanska alternativa –6.265; Preokret – 1.807; Pokret ,,Svi za naš grad – dr Ivan Vu ković“ – 37.518 glasova – nave li su iz OIK-a.

U mandatima izgleda ovako: pokret ,,Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“ osvojio je 24 mandata, pokret ,,Evropa sad“ 13 mandata, Aleksa Bečić –Demokrate – Ujedinjena Cr na Gora – Demos – Idemo lju di šest mandata, Demokratski

Lista Demokratskog fronta ,,Za budućnost Zete“ osvojila je 16 man data na lokalnim izborima u Zeti, pokazuju podaci Opštinske izborne komisije.

front – Za budućnost Podgo rice 11 mandata, ,,Dr Dritan Abazović – Može Podgorica –Ovo je naš grad! – Građanski pokret URA – Civis – Albanska alternativa“ četiri mandata. Članovi izborne komisije, ka ko su naveli u saopštenju, nije su imali prigovora na utvrđi vanje rezultata izbora.

Bijelo Polje: PRava stvaR – 15 odBoRnika

Lista ,,Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje“, koju čine De mokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijalde mokratska partija, Bjelopolj ska partija i Liberalna parti ja osvojila je najviše glasova i

Kako se navodi u izvještaju OIK Zeta, lista Demokratske partije socijalista je osvojila osam mandata, dok je Demokratska Crna Gora u toj opštini osvojila sedam mandata. Socijalistič

mandata na juče održanim lo kalnim izborima u Bijelom Po lju. Prema podacima Opštin ske izborne komisije, ta lista je dobila 9.607 glasova i ima će 15 odbornika.

Lista Demokratski front - Za budućnost Bijelog Polja do bila je 3.510 glasova i u novom sazivu lokalnog parlamenta imaće pet odbornika. Za listu ,,Idemo ljudi - Miodrag Migo Pajović - Demokrate - Ujedi njena Crna Gora - Građanski pokret ljudi i tačka“ glasalo je 3.176 birača i imaće takođe pet odbornika. Lista ,,Bošnjač ka stranka - ispravno za Bijelo Polje“ dobila je podršku 2.859 birača i imaće četiri odborni

ka narodna partija osvojila je jedan mandat.

Na izborima u Zeti pravo glasa imalo je 12.524 birača, a ukupno je glasalo njih 9.302.

9.607

glasova dobila je lista ,,Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje“, koju čine Demokratska partija soci jalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska parti ja, Bjelopoljska partija i Liberalna partija

ka. Lista ,,Evropa sad za Bijelo Polje“ imaće takođe četiri od bornika pošto je za nju glasalo 2.504 birača.

Lista ,,SNP - Temeljno za Bi jelo Polje“ dobila je 1.500 gla sova i imaće dva odbornika.

Lista ,,Dr Dritan Abazovićmože Bijelo Polje, može Crna Gora“ dobila je 1.255 glasova i imaće takođe dva odbornika. Ispod cenzusa i bez odbornika ostale su liste: ,,Stranka pravde i pomirenja - za buduće genera cije“, ,,Nezavisna građanska li sta - Nijaz Avdić“, ,,Svetosavska

srpska lista - Svetislav PerišićZa grad Miroslavljevog jevan đelja“ i ,,Predrag Terzić - Prava Crna Gora - držimo riječ - Mar ko Milačić“.

Budva: dF-u aP solutna većina

Lista Demokratskog fron ta na lokalnim izborima u Budvi, sa 18 mandata, osvo jila je apsolutnu većinu, po kazuju preliminarni podaci Opštinske izborne komisije. Iz OIK-a Budva su naveli da je koalicija Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrat ske partije, Socijaldemokrata, Liberalne partije i Građanske inicijative ,,21. maj“ osvojila de vet mandata, a koalicija Demo krata i Demosa četiri. Po jedan mandat pripao je listama Soci jalističke narodne partije i Gra đanskog pokreta Ura. Izbor ni cenzus nijesu prešle Prava Crna Gora i Građanska akcija. Pravo glasa u Budvi imaju 18.783 birača, a glasalo je njih 11.698. R.u.-i.

Đukanović

Prištini

Ivan Vuković

Poslanica Socijaldemokratske partije opet žrtva brutalnih prijetnji i uvreda, tužilaštvo

Vuksanović-Stanković: Mizogini komentari su uvod u fizičko nasilje

PODGORICA – Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksano

vić-Stanković prijavila je u neđelju veče brutalne i odvratne mizogine prijet nje koje je dobila na jednoj Vajber grupi.

Ona je juče Pobjedi kazala da su je iz policije obavijestili da su identifikovane osobe koje su joj prijetile i vrijeđale je, ali da je tužilaštvo ocijenilo da u nji hovom postupanju nema ele menata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti i da se radi o prekršaju.

– Gnusne mizogine i seksual ne insinuacije i prijetnje samo su nastavak onoga što se u kon tinuitetu događa u posljednjih dvije godine – ističe ona.

Kaže da je u neđelju veče neko ubacio u tu Vajber grupu i da joj je odmah potom neko po slao besprizornu poruku ko ju je izbrisala i izašla iz grupe.

– Opet su me dodali i onda na stavili sa prijetnjama. U jed noj poruci je pisalo: „Nećeš se sakriti“, što je jasno upozore nje da mi neće dati mira – kaže Vuksanović-Stanković.

Jednu od poruka, dodaje, shva

tila je kao indirektnu prijetnju silovanjem. – Ne znam znači li ovakav stav tužilaštva da treba da budem silovana da bi oni reagovali i pokrenuli krivični postupak –ističe ona.

Konstatuje da ovakvi ispadi nedvosmisleno dokazuju da je Crna Gora, iako je ta odluka bi la u skladu sa evropskim direk tivama, preuranila sa dekrimi nalizacijom klevete i uvrede. – Jasno je da Crna Gora mo ra pooštriti kaznenu politiku za govor mržnje. Svi mizogi ni i seksistički komentari su verbalni napadi i uvod u fizič ko nasilje. Uostalom, Pobjeda je izvijestila da je na mene pri preman napad metalnim šip kama, a i tome su prethodile prijetnje – podsjeća Vuksano vić-Stanković uz poruku da je niko neće obeshrabriti da na stavi da se bori za svoju drža vu - Crnu Goru.

Zbog novih napada na Vuk sanović-Stanković juče su se oglasili jedino iz Alijanse že na Demokratske partije soci jalista s pozivom nadležnima da u najkraćem roku pronađu i procesuiraju počinioce.

– Primitivizam i nasilje su, na žalost, dio jednog dijela druš tva, ali posebno zabrinjava či njenica da se uvijek povišeno osjeća u momentima kada su određeni politički subjekti ohrabreni što na lokalnom i državnom nivou dobijaju pri liku da participiraju u vlasti ili samostalno čine vlast – saop šteno je iz Alijanse žena DPS.

One smatraju da su i ove pri jetnje dokaz da više od polovi ne stanovništva u našoj zemlji nije bezbjedno, da je ugroženo

fenomenom nasilja koje posta je endemsko i da to jeste pita nje nacionalne bezbjednosti. Vuksanović-Stanković u junu je dobila 24-satnu policijsku zaštitu, nakon što je Agenci ja za nacionalnu bezbjednost utvrdila da joj je ugrožena bez bjednost.

Pobjeda je još u januaru pisala da je nekoliko članova ekstre mnih prosrpskih navijačkih grupa pripremalo fizički na pad na ovu poslanicu, tako da je policija od početka februa

ra do juna obezbjeđivala nje no mjesto stanovanja. Objavili smo da je bilo planira no da Vuksanović-Stanković bude napadnuta 26. januara, nakon sastanka Ženskog po slaničkog kluba sa Stjuartom Pičom, specijalnim izaslani kom za Zapadni Balkan britan skog premijera. Planiran je bio fizički napad nakon završetka radnog ručka i razgovora, kada bi poslanica SDP-a krenula do svojih kola koja su bila parkira na u blizini Njegoševog parka. Sticajem okolnosti, zbog jed nog prethodno dogovorenog sastanka, Vuksanović-Stan ković je otišla sa razgovora ko ji su vođeni u hotelu ,,Hilton“ – sat ranije. Kako smo pisali 28. januara, operativci ANB dobili su po datke da pojedini članovi srp skih navijačkih grupa iz Crne Gore ,,planiraju da fizički na padnu i razlupaju privatni au tomobil jedne osobe iz opo zicionih klupa u parlamentu, inače veoma popularne unutar suverenističkog bloka partija“. Tadašnji direktor ANB-a De jan Vukšić i njegova ekipa ope rativne informacije o ugrože

Tri osobe otkrivene

Iz Uprave policije sinoć su saopštili da su „preduzi majući aktivnosti iz svoje nadležnosti identifiko vali tri lica“ zbog prijetnji poslanici Draginji Vuksanović-Stanković U saopštenju se navodi da su „preduzeli mjere i radnje u cilju prikupljanja obavještenja, rasvjetlja vanja ovog događaja, te je u toku dalji rad na ovom predmetu, uključu jući i pravnu kvalifikaciju i eventualno preduzimanje drugih policijskih ovlašće nja“.

nosti Vuksanović-Stanković nijesu odmah prenijeli Upravi policije. Čak su u početku negi rali da raspolažu takvom infor macijom i tek nakon razgovora sa predsjednikom SDP-a Raš kom Konjevićem, ovi ope rativni podaci proslijeđeni su direktoru Uprave policije Zo ranu Brđaninu, koji je odmah pozvao poslanicu i obavijestio je da su, kako bi eliminisali pri jetnje, preduzeli mjere zašti te prostora u kojem stanuje, te da se za 24-satnu zaštitu čeka ju procedure.

Kako je tada potvrdilo više izvora našeg lista, Vuksano vić-Stanković našla se na meti ekstremista zbog njenih javnih nastupa u kojima je iskazivala nezadovoljstvo zbog desan tnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićo vića na Cetinju 5. septembra 2021. i njenog aktivnog učešća na protestima. K. K.

Građanske, suverenističke partije saopštile su da su rezultati lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština pokazali da su ojačale populističke snage

DPS: Analiziraćemo rezultate i truditi se da ispravimo greške do parlamentarnih izbora

PODGORICA – Građanske, suverenističke partije DPS, SDP i SD saopštile su da su rezultati lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština po kazale da su ojačale populi stičke snage koje su lažnim, neutemeljenim obećanjima mogle da trenutno zavaraju građane. Poručuju da će analizirati rezultate i, shod no poruci građana, truditi se da isprave greške.

U DPS-u smatraju da su rezul tati lokalnih izbora izvjesna najava izbornog procesa na državnom nivou. Preliminar ni rezultati, kako kažu, izraz su volje skoro pola biračkog tije la i pokazuju da su opozicione partije i one koje su van parla menta osvojile većinu glasova. To jasno ukazuje, kako navo de, na sporni legitimitet većine iz 2020. i potrebu da se što pri je organizuju državni izbori.

Naglašavaju da su jedini poli tički subjekat koji samostal no ili sa koalicionim partne rima ima odbornike u svih 14 opština.

– U većini opština smo politič ki subjekt sa najvećim brojem glasova. U Podgorici, iako ne mamo apsolutnu većinu, broj odbornika liste koju je pred vodio Ivan Vuković je skoro duplo veći od sljedeće liste, u Bijelom Polju smo osvojili vlast, u Baru takođe, u Plavu je naša lista osvojila apsolut nu većinu, u Tivtu smo stran ka koja ubjedljivo ima najvi še odbornika, u Danilovgradu smo najjača politička partija, u Kolašinu smo osvojili najvi še glasova, na Žabljaku ima mo najviše odbornika – ističu u Demokratskoj partiji soci jalista.

Pozvali su sve političke su bjekte koji, kako kažu, ne gra

de svoj program na mržnji, već na razvoju Crne Gore, njenoj evropskoj perspektivi i jača nju građanskog društva, na formiranje postizbornih ko alicija u svim opštinama gdje su osvojili vlast ili imaju naj veći broj odbornika. Ove izbore je, kako navode, karakterisala nezapamćena zloupotreba državnih resur sa, partijsko zapošljavanje po državnim preduzećima, koje je devastiralo te sisteme i na pravilo od njih gubitaše.

Svjesni su, kažu u DPS-u, da je trend populističke politi ke, koji je globalni, stigao i u Crnu Goru i da obećanja koja su lažna i neutemeljena mogu trenutno da zavaraju.

Očekivali su, kako kažu, u ne kim opštinama veću podrš ku, zbog konkretnih rezulta ta koje je lokalna vlast postigla, ali su očigledno drugi fakto

ri opredijelili izbornu volju birača.

– U narednom periodu ćemo analizirati rezultate, trudeći se da eventualne greške ispravi mo do parlamentarnih izbo ra, koji su sada već gotovo iz vjesni – poručili su iz DPS-a. SDP, koja je bila koalicioni partner DPS-a, u većini op ština gdje su se održali izbo ri, prihvata, kako su saopšti li, poruku građana i političko djelovanje će kreirati shodno porukama koje su birači po slali na izborima.

– Građanske koalicione liste biće nosioci nove vlasti u Ba ru, Bijelom Polju i Plavu. SDP je osnažio svoju odborničku podršku u Budvi, Tivtu, Baru, Rožajama, Podgorici, zadržao broj odbornika u Kolašinu, Bi jelom Polju, Plavu – kazali su u toj partiji.

Konstatovali su da u Podgorici

građanska lista koja je formira la pokret „Svi za naš grad“ ni je uspjela da ostvari pobjedu i pored dobre kampanje i rezul tata nosioca liste Ivana Vuko vića u prethodnom periodu. – Svakako nijesmo tim zado voljni, ali čestitamo pobjed nicima izbora. SDP prihva ta poruku građana i političko djelovanje će kreirati shodno porukama koje su birači po slali na izborima – poručili su u toj partiji.

U SDP-u kažu da ovi izbori pokazuju da su ojačale sna ge koje imaju snažan populi stički iskaz, a da koncept ko jim su nastupile građanske i suverenističke stranke nije bio dovoljno dobar, posebno u glavnom gradu, da se tome suprotstavi.

– Očigledno je da se moraju tražiti drugačiji, demokratski, načini i modeli političke borbe

i drugi odgovori u odnosu na narastujući populistički i na cionalistički trend – naglaše no je u saopštenju.

Smatraju da se poruke izbo ra moraju razumjeti, greške ispravljati.

Funkcioner Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da je rezultat izbora u Podgorici vr lo dobar, ali ispod očekivanja.

– Kampanja kvalitetna (pozi tivna, bazirana na konkretnim rezultatima i realnim obeća njima, bez partijskih istica nja). Očigledno da je u Crnoj Gori nešto drugo važnije – na veo je Mugoša na Tviteru.

On je pohvalio rad aktuelnog gradonačelnika i nosioca li ste „Svi za naš grad“ Ivana Vu kovića.

– Odlični rezultati mog dru ga Ivana Vukovića u prethod ne četiri godine su za ponos –naglasio je Mugoša. Z. D.

Draginja Vuksanović-Stanković

Damjanović ispituje teren za emisiju državnih zapisa

PODGORICA – Ministar

finansija Aleksandar Damjanović je na sastanku sa predstavnicima osiguravajućih kuća u Crnoj Gori razgovarao o njihovom mogućem interesovanju za učešće u emisiji državnih zaspisa. Damjanović je, inače, planirao da dio nedostajućih budžetskih sredstava nadoknadi emisijom obveznica.

Damjanović je obećao da će zajedno sa osiguravajućim kućama raditi na dodatnom unapređenju uslova poslovanja, dodajući da je i za njih bitna finansijska stabilnost zemlje i predvidljivost ekonomskih

politika, kojoj, kako je kazao, Vlada u potpunosti teži. Na sastanku su, kako je saopšteno iz MF, analizirani uslovi poslovanja i izazovi sa koji-

ugovora o djelu

PODGORICA – Barske

Komunalne djelatnosti (KD) na čijem je čelu Stevo Pejović (SD) dobilo je od Državne revizorske institucije (DRI) uslovno i negativno mišljenje na poslovanje u prošloj godini.

POSLOVANJE

DRI navodi da je KD lani angažovao 26 lica po ugovoru i zaključilo 270 ugovora o djelu za sistematizovana radna mjesta, za šta je potrošeno 287 hiljada eura. U izvještaju se navodi da su ovi ugovori zaključivani zbog nedostatka kadra usljed pandemije. U ovom preduzeću sistematizovano je 178 radnih mjesta sa 456 izvršilaca, od čega je zaposleno 312. Revizori su registrovali nepravilno upravljanje gotovinom, pa se pazar od prethodnog dana nije uplaćivao u cjelosti, već je proizvoljno ostavljan dio u kasi za depozit. Kroz blagajnu je prošle godine prošlo 1,3 miliona eura.

KD je za otplatu duga za tri kamiona za odvoz smeća Ministarstvu finansija umjesto 17 rata po 17,6 hi-

ljada eura, koje je trebalo da uplati tokom proteklih devet godina, isplatilo nepunih pet rata, zbog čega je dug po ovom osnovu premašio 205 hiljada eura.

FINANSIJE

KD su imale 103 hiljade eura manje prihoda od planiranih 5,1 milion, od čega iz sopstvenih izvora četiri, a iz lokalnog budžeta milion eura. U ukupnim rashodima od 4,9 miliona eura dominiraju zarade sa 3,1 milion. Potraživanja od domaćinstava iznosila su 1,7 miliona, a od firmi milion eura. Dug za održavanje groblja je 101 hiljada eura. Otpisano je 506 hiljada eura potraživanja starih preko dvije godine, a revizori su ukazali da se moraju preduzimati sve radnje kako bi naplatili potraživanja. KD ne uspijeva na vrijeme da isplaćuje zarade, pa su u ovoj godini izmirene neto zarade za novembar i decembar prošle, a u martu su podnijeli zahtjev Upravi prihoda i carina za reprogram poreskih potraživanja za posljednja četiri mjeseca prošle godine. M. Lk.

ma se suočava osiguravajući sektor uz sagledavanje perspektiva za unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira. M. Lk.

Usaglašen nacrt odluke u vezi sa upravljanjem carinskim rizicima

Lov na šverc

PODGORICA – Carinske uprave iz privreda CEFTA zemalja usaglasile su tehnički nacrt odluke o uspostavljanju elektronskog sistema za olakšavanje zajedničkog upravljanja rizicima za međusobnu trgovinu robom – saopšteno je iz GIZ-a.

To je, kako ocjenjuju, iskorak ka smanjenju prijetnji neobezbijeđene trgovine, te od značaja za identifikaciju rizika i sprovođenje mjera za olakšavanje trgovine.

–Ovakvi poboljšani sistemi upravljanja rizikom će poboljšati uočavanje visokih rizika i ubrzati carinjenje dok će se poboljšati i kvalitet carinske kontrole. Poboljšano upravljanje rizikom zahtijeva jačanje saradnje sa drugim graničnim agencijama kako bi se ubrzale granične formalnosti u korist preduzeća – navode iz GIZ-a i ocjenjuju da druge granične agencije, u odnosu na carinske uprave, zaostaju u pogledu kapaciteta i alata, što često rezultira dugim, višestrukim i uzastopnim inspekcijama te da je razmjena informacija o rizicima među upravama još u ranoj fazi. R. E.

Kursna lista

U prvoj polovini uložili samo pet

PODGORICA - U prvih šest mjeseci ove godine Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) realizovao je 5,03 od 34,94 miliona eura, koliko mu je za ovu godinu odobrila Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN), saopšteno je Pobjedi iz Agencije. Iz REGAGEN-a su naveli da cijene za korišćenje distributivnog sistema, u krajnjem, odražavaju samo realizovani iznos investicija u razvoj sistema.

INVESTICIJE

REGAGEN je CEDIS-u u posljednje tri godine dao saglasnost na investicije u vrijednosti od 92,46 miliona eura. I to 27,73 miliona eura za 2020. godinu, 29,79 miliona eura za 2021. godinu i 34,94 miliona eura za ovu godinu.

Iz REGAGEN-a su naveli da je CEDIS dužan da dostavlja godišnje izvještaje o realizaciji planiranih investicija, a oni prate njihovu finansijsku realizaciju.

Prema podacima REGAGEN-a u 2020. godini, CEDIS je realizovao investicije ukupne vrijednosti od 32,6 miliona eura od kojih se 19,52 miliona eura odnosi na investicije koje su prema investicionom planu bile predviđene za 2020. godinu, a preostali iznos se odnosi na investicije čija je realizacija bila predviđena za prethodne godine.

– U toku 2020. godine CEDIS je realizovao 41,21 odsto više investicija u distributivnu mrežu u odnosu na osmogodišnju prosječnu realizaciju (23,09 miliona eura - prosjek

U 2020. godini CEDIS je realizovao najviše investicija u distributivnu mrežu ikada, odnosno 41,2 odsto u odnosu na osmogodišnji prosjek. U to vrijeme na čelu kompanije su bili Zoran Đukanović i Miodrag Čanović (DPS)

realizovanih investicija za period 2012-2019. godina), stoga se 2020. godina može smatrati rekordnom po realizaciji investicija u distributivnom sistemu – kazali su iz REGAGEN-a. Izvršni direktor CEDIS-a 2020. godine bio je Zoran Đukanović, a predsjednik Odbora direktora bio je Miodrag Čanović.

– U 2021. godini CEDIS je, od odobrenih investicija u vrijednosti od 29,79 miliona eu-

ra realizovao 17,83 miliona, od kojih se 13,15 miliona eura odnosi na investicije koje su bile predviđene za 2021. godinu, a preostali iznos od 4,68 miliona eura na investicije čija je realizacija bila predviđena za prethodne godine – precizirali su iz CEDIS-a.

Prema podacima CEDIS-a u prvih šest mjeseci ove godine, CEDIS je realizovao samo 5,03 miliona eura od 34,94 miliona eura odobrenih.

Potpisivanje ugovora

PODGORICA - Crnogorski Telekom i Erikson Nikola Tesla potpisali su petogodišnji sporazum vrijedan 12,5 miliona eura, kojim će nastaviti višedecenijsku saradnju na održavanju, una-

pređenju i modernizaciji mobilne mreže Telekoma. Sporazum su potpisali izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić i predsjednica kompanije Erikson Nikola Te-

sla Gordana Kovačević Udovičić je saopštio da je saradnja sa Eriksonom Nikola Tesla bitna za Telekom, poručujući da će nastaviti da zajednički usmjeravaju resurse u jačanje mobilne infra-

Ministar nansija sreo se sa predstavnicima osiguravajućih kuća

Sa sastanka

Komunalne djelatnosti u Baru

Crnogorski Telekom i Erikson Nikola Tesla potpisali petogodišnji

distributivnu mrežu u posljednje tri godine

ove godine miliona

preduzeća u skladu sa Za konom o privrednim druš tvima, pri čemu je njegova primarna obaveza, kao su bjekta koji obavlja djelatnost od javnog interesa, da obez bijedi dugoročnu sposob nost sistema da ispunjava re alne zahtjeve za distribuciju električne energije, odno sno obezbijedi rad, održa vanje, unapređenje i razvija distributivni sistem električ ne energije u cilju pouzdano sti, sigurnosti i efikasnosti, uz poštovanje uslova zaštite ži votne sredine.

PODGORICA - Crnogorska

Vlada treba pažljivo da raz motri troškove i koristi od socijalne potrošnje i to će biti dio razgovora o razvoj nom finansiranju, prilikom kojih će se sagledati refor me koje treba sprovoditi, kazao je juče viši ekono mista Svjetske banke (SB) Mark Šifbauer.

On je, na jučerašnjem pred stavljanju jesenjeg izvještaja SB za zemlje Zapadnog Bal kana, istakao da su na početku razgovora sa Ministarstvom finansija o davanju garancije Crnoj Gori za zaduženje u na rednoj godini, te da još ne mo že govoriti o konkretnim re formama koje će naša država morati zauzvrat da preduzme.

OBJASNIĆE RASHODE

Predstavljen jesenji izvještaj za Crnu Goru, ekonomisti SB kažu da su počeli pregovore sa Ministarstvom finansija Socijalna davanja biće dio razgovora o dobijanju garancija za zaduženje

Od aprila prošle godine CE DIS-om rukovode kadrovi Demokrata i DF-a, na čelu sa direktorom Vladimirom Čađenovićem i predsjedni kom borda Rajkom Rado ševićem

ĆUTNJA

Iz CEDIS-a nijesu u prethod nih sedam dana odgovorili na pitanja Pobjede koliko u ovom trenutku imaju na računu nov ca opredijeljenog isključivo za investicije, te da li je CEDIS, prošle i ove godine, ova sred stva koja su bila namijenjena za investicije upotrijebio za neke druge namjene i ako je ste za koje.

Iz REGAGEN-a su pojasni li da je CEDIS odgovoran za raspolaganje prihodima i upravljanje imovinom ovog

sporazum

miliona

strukture, prenosi PR centar. - Erikson Nikola Tesla je po uzdan partner sa kojim će mo izgraditi mrežu koja će po kvalitetu biti na nivou evrop skih. Sigurni smo da ćemo i dalje raditi uspješno i na te melju pravih vrijednosti, ka ko bi vrlo brzo modernizo vali cijelu mrežu i pružili korisnicima najbolja moguća iskustva - kazao je Udovičić.

Iz Telekoma je saopšteno da danas aktivnu 5G mrežu ima 18 crnogorskih gradova, či me Telekom pokriva gotovo 70 odsto stanovništva, a cio taj projekat realizovali su uz po dršku kompanije Erikson Ni kola Tesla koja je obezbijedi la sigurnu i pouzdanu mrežnu tehnologiju. S. P.

- Upravo u navedenom se ogle da značaj realizacije investi cija. Važno je napomenuti da REGAGEN utvrđuje regula torno dozvoljeni prihod i ci jene za korišćenje distribu tivnog sistema, koje koriguje po osnovu realizacije investi cija. Dakle, cijene za korišće nje distributivnog sistema, u krajnjem, odražavaju samo realizovani iznos investicija u razvoj sistema – istakli su iz REGAGEN-a.

Iz Agencije je nedavno Pobje di saopšteno da još uvijek pro vjerava utemeljenost zahtjeva CEDIS-a za cijene korišćenja distributivnog sistema za na redne tri godine. CEDIS traži čak 30 miliona eura više ne go što mu je odobreno u ovoj godini.

Cijene za korišćenje distribu tivnog sistema za 2023, 2024. i 2025. godinu utvrđuju se na osnovu zahtjeva koje podno si CEDIS.

- CEDIS je zahtjevom tražio u prosjeku oko 112 miliona eura po godini, što je za oko 36 od sto više u odnosu na odobre ni prihod za ovu godinu – pre cizirali su ranije predstavnici REGAGEN-a. S. P. – J. R.

– Važno je imati zdravo fiskal no upravljanje i fiskalne politi ke sa kojima će se dalje raditi. Što se tiče potrošnje i rashoda u pojedinim djelovima rada Vlade, vidjeli smo povećanje rashoda. Moramo shvatiti šta stoji iza toga i razgovarati sa Vladom koje su to potencijal ne mjere da neki rashodi budu u skladu sa rastom BDP-a da bi ti troškovi bili održivi u buduć nosti – rekao je Šifbauer, odgo varajući na pitanje Pobjede o uslovima za davanje garanci ja u narednoj godini. Šifbauer je ukazao da uslovi na međunarodnim tržištima postaju sve strožiji, te da je važno biti razborit kada su u pitanju fiskalne politike, uk ljučujući i fiskalnu potrošnju. Davanje garancije SB od 80 miliona eura, zasnovane na

javnoj politici (PBG aran žman) prethodno je najavio ministar finansija Aleksan dar Damjanović, koji je raz govore o tome nedavno imao na godišnjim sastancima u Va šingtonu. Garancije SB Crna Gora je dobila za zaduženje u 2018. i 2020. godini. Da bi se dobile garancije tadašnja vla da, na čijem je čelu bio Duško Marković, usvojila je brojne zahtjeve SB među kojima su bili povećanje PDV-a, ukida nje naknada za majke, da uve de fiskalizaciju, smanji broj zaposlenih u javnoj upravi... Nakon promjene vlasti 30. av gusta 2020. znatno su poveća na socijalna davanja države, vraćene su naknade za majke, uveden dječiji dodatak za svu djecu do 18 godina, povećane plate u zdravstvu i prosvje ti, obezbijeđene otpremnine radnicima KAP-a, metalskog i rudarskog sektora. Ovako obimna socijalna dava nja imala je i Srbija u posljed

Vidjeli smo povećanje rashoda. Moramo shvatiti šta stoji iza toga i razgovarati sa Vladom koje su to potencijalne mjere da neki rashodi budu u skladu sa rastom BDP-a, da bi ti troškovi bili održivi u budućnosti, rekao je Mark Šifbauer

nje dvije godine. Oni su prvo isplatili svim građanima po 100 eura pomoći usljed pan demije, pa naknadno dva pu ta po 30 eura. Svaki penzioner dobio je 50 eura, po 60 eura svi nezaposleni, a po 100 eu ra Srbi na Kosovu. To je Srbi ju ukupno koštalo 450 miliona eura. Oni trenutno pregovara ju sa MMF-om o novom aran žmanu, iako su ranije to odbi jali jer je MMF tražio precizne podatke i informacije na šta će sredstva biti utrošena, uz oz biljne fiskalne rezove. U me đuvremenu se Srbija zadužila

milijardu eura kod Ujedinje nih Arapskih Emirata za fi nansiranje ranijih obaveza, dok su se na tržištu obvezni ca zadužili dodatnih 690 mi liona eura.

OPORAVAK, UZ INFLACIJU

U izvještaju koji je juče pred stavljen, SB konstatuje da je crnogorska ekonomija nasta vila da se oporavlja ove godi ne, a usljed rasta privatne po trošnje i oporavka turizma. Oni očekuju ovogodišnji rast ekonomije od 6,9 odsto, što je najveća stopa u regionu.

– Rast je podstaknut potroš njom, a iza toga stoji snaž na turistička sezona. Upr kos manjem broju turista iz Rusije i Ukrajine, vidimo da tokom ključnih ljetnjih mje seci turizam je bio jednako skoro snažan kao i 2019. go dine, prije pandemije - re kao je Šifbauer, dodajući da su veće zarade i poreske re forme dale doprinos potroš nji, ali i migracija koja se de sila u regionu.

– Kada je riječ o tržištu rada, dodato je 40.000 novih rad nih mjesta od januara do kra ja juna, što je impresivan broj. Tržište rada je veoma snažno i stopa zaposlenosti poveća na sa 39 na 49 odsto, što je ni vo prije pandemije – ukazao je Šifbauer.

PODGORICA - Sve vrste goriva od danas su poskupile jedan do devet centi, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija.

Eurosuper 95 i 98 su po skupiti dva, odnosno jedan cent i u narednih 15 dana će koštati 1,34 eura, odnosno 1,38 eura.

Cijene eurodizela i lož ulja biće od ponoći veće de vet, odnosno sedam centi i iznosiće 1,65 eura, odno sno 1,83 eura.

Posljednje promjene cije na goriva bile su 11. oktobra, kada su sve vrste poskupile šest do osam centi. S. P.

Deficit 4,9 odsto

SB je, prema riječima njiho vog ekonomiste Milana Lakićevića, procijenila da će fiskalni deficit ove godi ne biti 4,9 odsto. Pojašnja vajući razliku u njihovoj procjeni i iznosa deficita predviđenog rebalansom budžeta od sedam odsto, Lakićević je kazao da nji hova predviđanja uključu ju i opštine. – SB očekuje veće prihode od onih koji su predstav ljeni u budžetu i da će doći do odlaganja potrošnje usljed problema sa siste

mom javnih nabavkirekao je Lakićević. On je istakao da javni dug Crne Gore ostaje visok, iako je znatno opao prethodne dvije godine, a u ovoj će biti 73 odsto BDP-a. Finansijski sektor ostao je stabilan, dok nekvalitetni krediti čine 6,9 odsto ukupnih.

U narednoj godini SB očekuje rast crnogorskog BDP-a od 3,4 odsto, a 3,1 odsto u 2024. Domaći rizici su, kako je naveo Lakićević, politička nestabilnost koja uslovljava odlaganje neop

hodnih reformi i trajnija inflacija, spoljni rat u Ukra jini, usporavanje globalnog rasta, te veći troškovi finan siranja.

– Crna Gora mora ubrzati strukturne reforme kako bi prkosila sve većim spoljnim izazovima. Na kratkoročnom planu treba pažjivo odmjeriti troškove i koristi od bilo kakvih novih obaveza potrošnje, uz davanje prioriteta ciljanoj i vremenski ograničenoj podršci ugroženima i ojača ti naplatu i poboljšati pore sku disciplinu – zaključio je Lakićević.

Govoreći o inflaciji, on je re kao da su ljudi zabrinuti jer su cijene skočile zbog kombina cije različitih šokova - pove ćanja zarada i rata u Ukrajini.

– Procjenjujemo da će inflaci ja biti dvocifrena, oko 12 odsto ove godine, što je veoma viso ko, ali Crna Gora u tome nije sama, u drugim zemljama bi će veća. Oko dva odsto popu lacije završiće možda u siro maštvu, što je manji procenat nego u nekim drugim zemlja ma Zapadnog Balkana - naveo je Šifbauer, pojašnjavajući da je Crna Gora u boljoj situaciji nego region jer su poreskom reformom povećane zarade, što je ublažilo visoke troško ve života. B. D.

Poskupile sve vrste goriva Dizel skuplji devet centi Sa presa

PODGORICA – Glavni

odbor Sindikata prosvjete Crne Gore danas će se na sjednici odrediti prema ponudi ministara finansija i prosvjete Aleksandra Damjanovića i Miomira Vo jinovića da se nastavnicima plata od januara poveća 15 odsto, a kroz dvije naredne godine ostali iznos do pro centa od 45 odsto.

Sindikat je tražio od ministara da od januara bude uvećanje 20 odsto, ali im je rečeno da se na ma para za toliko. Ministri su u startu bili ponudili poveća nje od 12,5 odsto. Ukoliko da nas na sjednici nastavnici od biju ovu ponudu, pregovori će se smatrati neuspješnim i na javljeno je onda da će uslijediti protest, štrajk...

Sindikat je kroz izmjene Gran skog kolektivnog ugovora za tražio od nadležnih da se zarada poveća za 45 odsto. Drugačiji su zahtjevi Prosvjetne zajednice Crne Gore. Sindikat, kako ka žu, traži povećanje koeficijen ta na 11, što je 45 odsto, ali da se taj procenat dostigne do 2025. godine. To je za njih nedopusti vo, i zbog inflacije i diskrimina cije prema njima.

diskriminacija

Zahtjev Prosvjetne zajedni ce je da im se koeficijent pove ća za 65 odsto, sa 7.67 na 12.56. Kako bi se kome u tom slučaju, odrazilo na platu zavisi od sta ža, zvanja, norme... Računaju da bi većina imala 900 – 1.100 eu ra. Negoduju što trenutno me dicinski tehničar ima veću pla tu od profesora u školi za oko 100 – 150 eura, a imaju i preko vremeni rad...

Sada je nastavnicima prosječna plata oko 700 eura, te bi se, uz 15 odsto povećanja, što je ponuda ministara, uvećala do 100 eura. To bi primili tek prvog februara i procjenjuju da bi bar pola ,,po jela“ inflacija.

Danijela Delibašić iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore kaže Pobjedi da ,,iz

govor da para nema je samo loš izgovor ako se imaju u vidu iz daci iz budžeta: 17 miliona eura dodijeljeno je političkim parti jama u poslednje dvije godine, za tri godine je isplaćeno šset miliona eura po osnovu funk cionerskih nadoknada… - Mjesečno nas poslanič ke i savjetničke plate koštaju 171.500eura, imamo 4.573 vozi la date na raspolaganju funkci onerima i službenicima za ko je ćemo platiti 2.300.000 eura samo goriva, a gdje je održa vanje i sve ostalo ...Ne ulaze ći dublje u probleme sa kojima se suočavaju prosvjetni rad nici: neplaćen prevoz, gotovo nepostojeća stambena politi ka neopremljenost kabineta, prebukiranost škola... Ovo ad hoc povećanje koeficijenata, odsustvo sistemskog rješavanja problema i holističkog pristu pa je kap u prepunoj čaši neza interesovanosti države da ula že u obrazovanje, inertnosti Sindikata i opšte degradacije znanja – rekla je ona.

Kaže da je stav Prosvjetne za jednice Crne Gore jasan - pove ćanje koeficijenta profesorima u osnovnim i srednjim škola ma, sa 7.67 na 12.56 je povećanje srazmjerno povećanju koefici jenta koji su imali univerzitet ski profesori i kao takvo, jedino je i prihvatljivo.

Podsjeća da je koeficijent pro fesora u osnovnoj ili srednjoj školi 7.67, dok redovan profesor univerziteta u istoj našoj drža vi ima koeficijent 21.62. -Dakle, rad, trud i znanje uni

verzitetskog profesora se tri pu ta više cijeni, vrednuje, ali i pla ća. Da li je do postojanja ovolike disproporcije u istom obrazov nom sistemu uopšte smjelo do ći? Je li došlo da kršenja zakona o ujednačavanju zarada zapo slenih u javnom sektoru, a vr šioca sličnih poslova? Da li se razmišljalo o poboljšanju cje lokupnog sistema ili su se raz matrali interesi manje skupi ne koja ima svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore? Je li ovo još jedan pokazatelj da ni je kod nas toliko važno koliko znaš, već koga znaš? Pa ima ti univerzitetskog profesora ili doktora u Skupštini da po krenu inicijativu za povećanje koeficijenta je unaprijed zaga rantovan uspjeh. Dakle, koefi cijent profesorima univerzite ta je jednim podizanjem ruku poslanika u Skupštini povećan za 65% odmah, bez postepenog uvećanja kroz par godina. Ta ko je došlo i do povećanja koe ficijenta medicinskom osoblju – kaže ona.

na kašičicU

Ono što, prema njenim riječi ma, zabrinjava nastavnike an gažovane u vrtićima, osnovnim i srednjim školama je zašto za 13.000 nastavnika do poveća nja mora doći na kašičiću, kroz tri godine, i zašto se na peticiju o povećanju koeficijenta koju je još u decembru 2021. pokre nula Prosvjetna zajednica Cr ne Gore, a potpisalo 7.500 na stavnika, ćuti.

Zašto se zahtjev o povećanju koeficijenta u istom procentu u kom je povećan profesorima sa univerziteta, u istoj državi i istom obrazovnom sistemu, plasira kao nemoguć – rekla je Delibašić.

Nedavno je predsjednica Udru ženja nastavnika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević istupila sa stavom da je razočarenje ogromno, ko mentarišući ponudu ministara. Smatra da ministar Vojinović nije stao iza prosvjetnih radni ka i da se nije potrudio da saču va prosvjete od posrnuća. Ra nije je ministar saopštio da je nerealan zahtjev da im se pove ća plata 45 odsto, da bi bio sre ćan i da se poveća 65 odsto, ali da budžet to ne može da isprati, te da će naći optimalno rješenje.

Mislim da se od ministra Voji novića mora tražiti odgovor, da li je realno da za sljedecu kalen darsku godinu zarada prosvjet nim radnicima treba da bude uvećana cijelih 100 eura - re kla je Vukčević. n.Đ.

Poklon publikacijom za čitaoce i dodjelom nagrada

u Crnoj Gori obilježio 78 godina postojanja

Đuranović: Pobjeda bila i ostaće crnogorska

Nagrade su dobili novinarka Kaćuša Krsmanović, urednik redakcije politike Nenad Zečević, šefica nabavne službe Zdenka Jovanović i grafička dizajnerka Ankica Remiković

PODGORICA – Jedini zada tak novinara je da rade u jav nom interesu i to je osnova, a zadatak svih nas je da Pobje da mora da bude crnogorska – rekao je glavni i odgovor ni urednik Pobjede Draško Đuranović prilikom obilje žavanja 78 godina postoja nja našeg lista. On je kazao da će biti raznih izazova, ali da vjeruje da ćemo da odoli mo tome.

- Novina ima 78 godina, ali je vrlo živa zahvaljujući novina rima koji doprinose da se vi di nešto iza koprene koja pre kriva sve događaje – rekao je Đuranović.

Uticaj

Ocijenio je da je Pobjeda u po sljednje dvije godine ostvarila izuzetan uticaj.

- To se lako vidi po tome koliko nas ljudi napada, a to je znak

da radite nešto dobro jer iza zivate reakciju. Novina bez re akcije je novina koja je mrtva – naveo je Đuranović.

Pokazujući specijalnu publi kaciju koju su juče, na sedam deset osmogodišnji rođendan novina, čitaoci dobili uz pri mjerak Pobjede, Đuranović je rekao da smo, osim Politi ke, jedini list na Balkanu ko ji to može da uradi.

– Napisao sam u uvodniku da je Pobjeda počela sa prvim brojem 20 dana prije nego što je oslobođeno Cetinje. I proš la je sve crnogorske scile i ha ribde i sva iskušenja i danas je tu. Pobjeda je još tu. Prvi broj uvodnika kaže „Pobjeda je tu“, a ja kažem „Pobjeda je još tu i uprkos svemu“ – poručuje Đuranović.

Govoreći o prošloj godini koja

Bacila crnogorsku

ograde Cetinjskog manastira

CETINJE – Policija na Ce tinju privela je i saslušala u nedjelju par iz Podgorice zbog incidenta u kojem je Podgoričanka J. Đ. (39) sa ograde Cetinjskog manasti ra skinula crnogorsku za stavu i bacila je preko ogra de, javio je Radio Cetinje.

Prema izjavama očevidaca, nakon što se muškarac koji je bio u društvu ženske osobe sli kao pored zastava, ona je re voltirana, nakon kraće raspra ve, jednu zastavu bacila preko

je bila vrlo turbulentna, kazao je da smo pokazali zašto je važ no da naš list opstane.

ograde, nakon čega je uslijedi la intervencija policije koja je privela par.

Početkom avgusta, nakon potpisivanja takozvanog „Temeljnog ugovora“ sa

Ankica Remiković, Nenad Zečević, Kaćuša Krsmanović i Zdenka Jovanović

Pobjeda je još uvijek tu, od 24. oktobra 1944.

Policija intervenisala i saslušala dvoje Podgoričana zbog incidenta

Cetinjski

Danijela Delibašić

Pobjeda je crnogorska

a to je da je ona crnogorska –naveo je Đuranović.

nagrade

Uređivački kolegijum našeg li sta nagradio je novinarku Ka ćušu Krsmanović i urednika politike Nenada Zečevića jer su u kontinuitetu doprinijeli upravo imidžu novine.

– Pisali su u interesu svih gra đana. Oni su u kontinuitetu razbijali opsjene i govorili ono što se ne vidi na prvi pogled –poručuje Đuranović.

Nagradu je dobila i dugogodiš nja radnica našeg lista Zden ka Jovanović – šefica nabav ne službe.

– Ona je svoju lojalnost nebro jeno puta pokazala i mislim da ljude koji su lojalni treba na graditi. Pobjeda je njena – re kao je Đuranović.

Nagrađena je i grafička dizaj nerka Ankica Remiković koja je svojim rješenjima doprini jela da imamo moderan izraz izdanja koja radimo. Đuranović je najavio i publikaci ju „Legende i priče sa Lovćena“ koja će uskoro biti objavljena.

Posebno je pohvalio rad mla de novinarke redakcije poli tike Željke Zvicer, kulture Dragane Erjavšek i novina ra redakcije društva Duška Mihailovića Đuranović je poručio da ćemo ostati svoji na svome, ni manje ni više.

Neuspio pokušaj kotorske Službe za inspekcijske poslove da realizuje nalog o uklanjanju spomen-obilježja u Morinju

PODGORICA - Vojska Crne Gore nije juče dozvolila op štinskoj Službi za inspekcij ske poslove iz Kotora da uđe u prostor vojnog posjeda i, kako je bilo najavljeno, uklo ni spomen-obilježje postav ljeno u nekadašnjem logoru Jugoslovenske narodne ar mije u Morinju, gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski zarobljenici između 1991. i 1992. godine tokom agresi je na Dubrovnik.

Kotorska Služba za inspek cijske poslove planirala je uklanjanje spomen-ploče na osnovu rješenja Uprave za in spekcijske poslove Crne Gore, ali VCG nije dozvolila ulazak na njen posjed bez izričite sagla snosti Ministarstva odbrane. Spomen-ploču su, 10. okto bra, otkrili crnogorski mini stri odbrane i vanjskih poslo va Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu vi sokih hrvatskih zvaničnika. Uprava za inspekcijske poslo ve (UIP) je dva dana nakon tog čina obavila inspekcijski nad zor, te 17. oktobra donijela rje šenje kojim je propisano da se spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj ukloni zbog toga što za njeno postavljanje, kako je ocijenje no, ne postoji saglasnost Vla de i Opštine Kotor, odnosno sva potrebna dokumentacija.

Zatvorena kapija

Vojska ne dozvoljava pristup bez naredbe Ministarstva odbrane

– To ne zavisi samo od nas, ali moramo da radimo da bismo zadržali ono što jeste Pobjeda,

u prijestonici

zastavu sa manastira

Crkvom Srbije, monahinja

Stojka Smolović skinula je crnogorsku zastavu sa ogra de Manastira koju je u znak protesta protiv potpisivanja tog dokumenta, koje je pre mijer Dritan Abazović or ganizovao 3. avgusta na kon spirativan način, bez najave i prisustva medija, postavio građanin Cetinja Henrik Radulović.

Povodom tog incidenta Radu lović je podnio prijavu Odje ljenju bezbjednosti Cetinje

– Mi smo ti koji treba da upozo rimo da se država kreće u po grešnom smjeru, da kažemo što nije dobro i da zadržimo uticaj koji imamo. Zato se moramo boriti protiv moćnih, a nekad i svojih predrasuda, moramo da grebemo tamo gdje možda do sad nijesmo – zaključio je Đu ranović. k. jankoviĆ

kako bi utvrdili da li u radnja ma tada nepoznate, a kasni je identifikovane monahinje, ima nekog prekršaja ili krivič nog djela, ali i da Uprava po licije preduzme preventivne radnje kako se ovakvi inciden ti ne bi ponavljali.

Policija je nakon prijavljivanja građanina podnijela Osnov nom državnom tužilaštvu na Cetinju krivičnu prijavu zbog narušavanja ugleda Države Crne Gore. Nakon što je mo nahinja Smolović bacila za stavu sa ograde Manastira, u znak revolta, veliki broj gra đana Cetinja i Crne Gore je na njegovu ogradu, ali i na druge vjerske objekte širom države, okačio crnogorske zastave. d. M.

Vršilac dužnosti pomoćnika načelnika Službe za inspekcij ske poslove Opštine Kotor Mi ro Anđelić saopštio je za Po bjedu da je rješenjem Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore od 18. oktobra 2022. go dine inspektorka za kulturna dobra naložila Opštini Kotor da spornu spomen-ploču po svećenu zatočenim civilima i braniocima Republike Hrvat ske, na objektu Centra Morinj, ukloni u roku od tri dana od dana prijema zapisnika. Nakon što je Službi za inspek cijske poslove Opštine Kotor, kao organizacionoj jedinici dostavljeno rješenje, inspek tori su, pojasnio je Anđelić, za jedno sa službenicima Komu nalne policije Opštine Kotor i radnicima Komunalnog pre duzeća juče u sedam časova izašli na lice mjesta. Kapija je bila zatvorena, a na toj loka ciji bili su pripadnici Vojske Crne Gore.

– Službenici Vojske su od stra ne službenika Opštine Kotor upoznati sa predmetnim rje šenjem i izjavili da ne mogu dozvoliti ulaz u prostor Cen tra Morinj bez prethodno pi sanog odobrenja ili naređenja pretpostavljenih iz Ministar stva odbrane Crne Gore. Ve zano za predmetne aktivno sti, na licu mjesta sačinjena je službena zabilješka koja će uz propratni akt biti dostav ljena postupajućem inspek toru Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, na dalju nadležnost i postupanje - sa opštio je Anđelić. Bivši ministri odbrane i vanj

Kotorska Služba za inspekcijske poslove planirala je uklanjanje spomen-ploče na osnovu rješenja Uprave za inspekcijske poslove koja tvrdi da je izostala saglasnost Vlade i Opštine Kotor, odnosno sva potrebna dokumentacija za postavljanje obilježja. Nalaz inspekcije donijet je uprkos činjenici da nema neposrednu nadležnost, budući da ploča nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom – zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup

skih poslova Konjević i Krivo kapić, koji su i pored činjenice da je Vlada izgubila povjere nje 19. avgusta, „smijenjeni“ u petak 21. oktobra, saopštili su nakon najava i obrazlože nja inspekcije, da je u vojnom objektu u Morinju postavlje na spomen-ploča u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, te da Uprava za inspekcijske poslo ve nema nadležnost za postav ljanje ili uklanjanje.

odbrana vrijednosti

Naveli su da je motiv postav ljanja obilježja bio ostvariva nje obaveza iz evropskih in tegracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijedno sti koje su pod udarom agre sivnih regionalnih politika. Naveli su da spomen-ploča, shodno članu 13 tačka 3 Zako na o komunalnim djelatnosti ma nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom –zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pri stup. Tim materijalnim resur som, kako navode, u skladu sa članom 37 stav 2 tačka 3 Zako na o Vojsci Crne Gore uprav

lja Ministarstvo odbrane, zbog čega se koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokal ne samouprave. Naglašeno je da, saglasno čla nu 23 Zakona o odbrani, Mi nistarstvo odbrane obavlja po slove u vezi sa planiranjem i uređenjem prostora, izgrad njom, rekonstrukcijom i odr žavanjem vojnih objekata u vojnom krugu.

– Nepokretne stvari za po trebe odbrane koriste se pod uslovima i na način propisa nim zakonom kojim se ure đuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i dru gim dobrima koje pripada ju Crnoj Gori, zakonom ko jim se uređuje organizacija i funkcionisanje jedinstvenog sistema odbrane Crne Gore i zakonom kojim se uređuje organizacija Vojske i druga pitanja od značaja za Vojsku, a kako je propisano članom 4 Uredbe o uslovima i načinom korišćenja nepokretnih i po kretnih stvari za potrebe od brane – kaže se u odgovoru nevladinim organizacijama.

blokada

Spomen-ploča je 10. oktobra postavljena uprkos negodo

vanju mještana Morinja ko ji su tog dana blokirali glavni prilazni put u namjeri da spri ječe taj čin.

Svečanost je uz obezbjeđenje Vojske ipak održana jer su de legacije Crne Gore i Hrvatske do objekta stigli alternativ nim putem.

Ploču su otkrili potpredsjed nik Vlade Crne Gore i mini star odbrane Raško Konjević i ministar vanjskih poslo va Ranko Krivokapić sa hr vatskim kolegama, potpred sjednikom Vlade Hrvatske i ministrom hrvatskih bra nitelja Tomom Medve dom i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom Premijer u tehničkom manda tu Dritan Abazović je prošle sedmice kazao novinarima da podržava postavljanje ploče u Morinju, ali ne „na nezakonit način“. O tome je, kako je re kao, razgovarao i sa ambasa dorom Hrvatske Veselkom Grubišićem

– Postavljanjem table, Konje vić i Krivokapić napravili su diplomatski skandal i krivično djelo. Ministarstvo nije obavi ješteno, SO Kotor nije obavi ještena – istakao je premijer u tehničkom mandatu, uz poru ku da će dvojica ministara mo rati da objasne to nadležnim organima. Nijesu, međutim, stigli da objasne jer je na nje gov zahtjev parlament 21. od lučio da smijeni ministre smi jenjene vlade.

Bivša šefica hrvatske diplo matije Vesna Pusić prije dva dana je za Pobjedu ocijenila da nije u pitanju međunarod na blamaža države, već da je riječ o blamaži onih koji že le ukloniti ploču, a koji rade protiv interesa Crne Gore. iv. k. – i. p.

Delegacije Hrvatske i Crne Gore u Morinju

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva pretreseno više objekata u Kotoru i podnijete prijave protiv devet ,,kavčana“

Identifikovani osumnjičeni za planiranje ubistva Jovanovića, oduzeta veća količina oružja i novac

KOTOR – Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, podnijeli su specijalnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv devet osoba, nakon jučerašnje akcije u Kotoru, usmjerene na otkrivanje, rasvjetljavanje i dokaziva nje teških krivičnih djela koja se dovode u vezu sa djelovanjem organizova nih kriminalnih grupa.

Krivične prijave podnijete su protiv Kotoranina Radoja Zvicera (40) i Podgoričanina Milana Vujotića (40) zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne or ganizacije i krivično djelo teš ko ubistvo putem podstreka vanja. Zvicer i Vujotić su, kako se sumnja, podstrekavali na ubistvo Kotoranina Jovana Jovanovića Milutinu Kneževiću (38), Milošu Jovanoviću (34), Mi lutinu Čotaru (57), Vladi miru Vučkoviću (57), Igoru Božoviću (58), Dejanu Ru toviću (43) i Srđi Juriševiću (39) se na teret stavlja krivič no djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Iz policije su precizirali da su juče uhapšeni Čotar, Ru tović, Knežević i Jovanović, dok se lica Božović i Vučko vić nalaze u Upravi za izvr šenje krivčnih sankcija, zbog drugih prethodno počinjenih krivičnih djela.

Zvicer i Jurišević se nalaze u bjekstvu i za njima su raspi sane međunarodne potjerni ce, dok je Vujotić, kako je Po bjeda pisala, nedavno uhapšen u Turskoj zbog učešća u izvr šenju drugog krivičnog djela. - U policijskim evidencijama sva procesuirana lica eviden tirana su kao pripadnici jedne organizovane krimalne grupe ili njima bliska lica – saopšte no je iz policije.

Kako se osnovano sumnja, Zvi

Krivične prijave podnijete su protiv Kotoranina Radoja Zvicera (40) i Podgoričanina Milana Vujotića (40) zbog podstrekavanja na ubistvo Kotoranina Jovana Jovanovića. Milutinu Kneževiću (38), Milošu Jovanoviću (34), Milutinu Čotaru (57), Vladimiru Vučkoviću (57), Igoru Božoviću (58), Dejanu Rutoviću (43) i Srđi Juriševiću (39) se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije

cer i Vujotić su tokom 2020. godine formirali kriminal nu organizaciju, koja je za cilj imala vršenje teških krivičnih djela, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je djelo vanje kriminalne organizacije planirano na neodređeno vri jeme uz primjenu tačno odre đenih pravila unutrašnje kon trole i discipline članova.

- Osumnjičeni M. K, M. J, M. Č, V. V, I. B, D. R. i S. J. su kao članovi kriminalne organiza cije prihvatili da izvršavaju naredbe i uputstva organiza tora kriminalne organizacije, pri čemu su imali podijeljene zadatke i uloge – saopšteno je iz policije.

Dodaju da su Zvicer i Vujotić tokom maja 2020. godine, po prethodnom dogovoru, pod strekavali osumnjičene na ubi stvo Jovanovića, pratili ga, osmatrali, prikupljali infor macije o njegovom kretanju i boravku, obezbjeđivali sred stva namijenjena za izvršenje krivičnog djela i uništavanje tragova nakon izvršenja, obez beđivali i skrivali oružje nami jenjeno za izvršenje krivičnog djela, prikupljali informacije o policijskim službenicima na terenu što bi olakšalo izvrše nje krivičnog djela i bjekstvo, te skrivali neposredne izvrši oce na prethodno pripremlje nim lokacijama.

- Imajući u vidu sprovođenje pojačanih policijskih aktivno sti na području opštine Kotor u tom periodu, ova grupacija nije uspjela izvršiti planirano i pripremano krivično djelo na štetu J. J. – naveli su iz policije. Policija je juče, postupajući po naredbi Višeg suda u Po dgorici, pretresla više loka cija koje koriste osumnjičeni i oduzela osam automatskih puški različitih modela, dva automatska pištolja ,,zastava M84 – škorpion“, četiri polu atomatska pištolja ,,glok“ mo del 17, šest komada trotskih metaka – koji se mogu kori stiti za izradu improvizova nih mina, veliku količinu mu nicije različitog kalibra, više od 30.000 eura, kao i druge stvari i predmete.

- Oduzeto oružje, municija i druge predmeti biće vještače ni u Forenzičkom centru radi provjere mogućnosti dovođe nja u vezu sa izvršenjem kri vičnih djela na području Crne Gore ili inostranstva – naveli su iz policije.

Lica lišena slobode u jučeraš njoj aktivnosti biće uz krivič ne prijave privedena Specijal nom državnom tužilaštvu na dalju nadležnost.

Jovanović je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Hapšen je 2017. godine po potjernci NCB Interpol Podgorica, po nared bi Osnovnog suda gdje mu se sudilo zbog napada na sugra đanina Igora Božovića, čla na kavačkog klana.

Jovanović je bio optužen da je u spuškom zatvoru polio vrelim uljem Božovića, koji se nalazi na spisku osumnjičenih. A. R.

PODGORICA - Iz Upra ve za izvršenje krivičnih sankcija je saopšteno da je pritvorenik M. M. (65) iz Republike Srbije preminuo juče u Kliničkom centru Crne Gore.

Pritvorenik M. M. je bio smje šten u Istražnom zatvoru Pod gorica u sobi u kojoj se nalazi lo sedam pritvorenika.

- U vrijeme predviđeno za boravak na otvorenom pro storu - šetnju, četiri privo renika su izašla iz sobe kako bi iskoristila tu mogućnost, dok su tri pritvorenika osta la u sobi, od kojih je jedan bio M. M. Nadalje, po kazivanju pritvorenika, M. M. je ušao u toalet, te kako se dugo zadr

žao, a na pozive pritvorenika nije odgovarao, oni su pozvali službenike obezbjeđenja koji su odmah ušli u sobu, otvori li vrata od toaleta i zatekli M. M. u besvjesnom stanju - ka zali su iz UIKS-a.

Prema njihovim riječima, od mah je uslijedila brza inter vencija medicinskog osoblja i sektora za zdravstvenu za štitu UIKS-a, a potom i tran sportovanje M. M. u Klinički centar Crne Gore.

- O navedenom događaju oba viještena je Uprava policije i ostale nadležne instituci je u cilju preduzimanja rad nji iz njihove nadležnosti, te utvrđivanja tačnog uzroka smrti ovog lica - kazali su iz UIKS-a. C. H.

PODGORICA – Suđenje Nikšićaninu Ratku Ko ljenšiću za optužbe da je pomogao Saši Cvetanoviću da likvidira Nikolu Bojo vića u Ulici carice Milice u Beogradu 29. aprila 2013. godine juče je u podgorič kom Višem sudu odgođeno jer sudu nije stigao antro pološki nalaz optuženog Koljenšića.

Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević Kamere video-nadzora sni mile su Nikšićanina Ratka Ko ljenšića pet minuta prije nego je Saša Cvetanović prikazan u sudnici podgoričkog Višeg su da, vidi se kako Koljenšić vadi ruku iz jakne što je tužilaštvo okarakterisalo kao znak ubi ci da sačeka. Sa druge strane, optuženi Ko ljenšić je kazao da je u tokm trenutku pozdravio Cvetano

vića i da je zaključak tužilaš tva pogrešan.

- Samo sam se pozdravio i na pustio lice mjesta. Nijesam znao šta planira Cvetanović da uradi i djelovalo mi je da je pod dejstvom alkohola - rekao je Koljenšić. On je pojasnio da je nakon pozdravljanja Cvetanovića krenuo na drugu stranu.

Koljenšić je optužen da je po mogao u ubistvu Nikole Bojo vića, brata Luke Bojovića, za novčanu naknadu u iznosu od 30.000 eura koju mu je obećao Slobodan Šaranović Koljenšić se tereti da je sredi nom 2013. godine zajedno sa Milošem Vojnovićem, Slavi šom Novakovićem i Goranom Maletićem (rođen Bojanić) postao pripadnik kriminalne organizacije koju su formira li pokojni Slobodan Šarano vić i Miloš Delibašić B. R.

Požar u kući u Novom Selu kod Danilovgrada Stradala žena

DANILOVGRAD – Pedeset dvogodišnja Danilovgra đanka N. B. stradala je u požaru koji se dogodio na spratu njene kuće u Novom Selu, potvrđeno je Pobjedi iz OKC Uprave policije. Kako nam je rečeno, požar je izbio juče oko 14.30 časo va, a uzrok se utvrđuje. C. H.

Utvrđuju uzrok smrti srpskog državljanina Preminuo pritvorenik

Odgođeno suđenje optuženom za učešće u likvidaciji Nikole Bojovića Čeka se antropološko vještačenje

Sa privođenja Ratka Koljenšića

Zaplijenjeno oružje

Riši Sunak je novi premijer Velike Britanije

Sunak je, u prvom obraćanju partijskim kolegama, odbacio mogućnost održavanja parlamentarnih izbora. Poručio je da mu je prioritet postizanje ekonomske stabilnosti, te da će zatim nastojati da ispuni predizborna obećanja stranke iz 2019. godine

LONDON – Vladajuća Konzervativna partija Velike Britanije izabrala je juče za lidera te stranke nekadašnjeg ministra finansija Rišija Sunaka, koji po automatizmu postaje i novi premijer te zemlje.

Sunak je juče, u prvom obraćanju partijskim kolegama, odbacio mogućnost održavanja parlamentarnih izbora.

Poručio je da mu je prioritet postizanje ekonomske stabilnosti, te da će zatim nastojati da ispuni predizborna obećanja stranke iz 2019. godine. Nekadašnji ministar finansija će na funkciji lidera konzer-

vativaca zamjeniti dosadašnju premijerku Liz Tras koja je u četvrtak podnijela ostavku nakon svega sedam nedjelja provedenih na čelu britanske vlade.

Sunak je proglašen za predsjednika Konzervativne stranke, nakon što je i Peni Mordaunt, jedini preostali protivkandidat, odustala od izbora na tu funkciju.

U obraćanju poslanicima Konzervativne partije Sunak je, kako prenosi agencija Rojters, poručio da će „sva krila“ te stranke biti prisutna u njegovom kabinetu.

Punu podršku Sunaku dala je i njegova prethodnica Liz Tras,

koja mu je na Tviteru čestitala izbor za novog lidera konzervativaca i budućeg britanskog premijera.

Riši Sunak je svoju kandidaturu za lidera Konzervativne stranke najavio u nedjelju putem Tvitera.

– Ujedinjeno Kraljevstvo je sjajna zemlja, ali se suočavamo sa dubokom ekonomskom krizom. Zato ću biti lider Konzervativne stranke i vaš sljedeći premijer. Želim da popravim našu ekonomiju, ujedinim našu stranku i učinim nešto za našu zemlju – napisao je Sunak.

Budući premijer Velike Bri-

tanije je u vladi Borisa Džonsona obavljao funkciju ministra finansija, a nakon njegove ostavke, bio je glavni protivkanidat Liz Tras koja je tada odnijela pobjedu u trci za lidera Konzervativne stranke. Sunak (42) će biti najmlađi premijer Velike Britanije još od 1812. godine, prenose britanski mediji. On je ujedno i prvi britanski premijer azijskog porijekla. Njegovi roditelju su Indijci koji su se u Veliku Britaniju doselili iz istočne Afrike. Rođen je u Sautemptonu 1980. godine. Studirao je na

Oksfordskom, a kasnije i na Stenford univerzitetu.

Sunak važi i za jednog od najbogatijih političara u Vestminsteru koga sada čekaju ogromni ekonomski izazovi sa kojima se suočava Velika Britanija, navodi BBC.

Na prethodnim izborima za lidera konzervativaca i premijera Velike Britanije, održanim prošlog mjeseca, bio je drugoplasirani poslije Liz Tras.

Tokom njenog izbora za premijersku funkciju upozoravao je da će poreski planovi Liz Tras naškoditi britanskoj privredi.

Bio je analitičar Goldman Saksa i partner Hedž fonda. Laburisti ga opisuju kao pripadnika ekstra bogate elite, koja ima malo veze da milionima Britanaca koji se bore da prežive zbog visokih cijena hrane i energenata.

Sunak je, međutim, više puta tokom svoje političke karijere naglašavao da bi „obrazovanje svjetske klase trebalo da bude pravo po rođenju“.

U poslaničke klupe je prvi put sjeo 2015. godine kada je malo ko u Vestminsteru čuo za njega, ali je već u februaru 2020. godine imenovan za ministra finansija u vladi Borisa Džonsona

Vrlo brzo je morao da se uhvati u koštac sa pandemijom korona virusa, potrošivši ogromne količine novca na pokušaje da privredu održi u životu tokom zaključavanja, što je pojačalo njegovu popularnost.

Britanski mediji navode i da je njegov brak sa kćerkom indijskog milijardera povećao brigu njegove stranke da je isuviše udaljen od običnih ljudi koji razmišljaju da li da potroše novac na hranu ili grijanje.

Njegova reputacija pretrpjela je veliki udarac nakon kontroverze vezane upravo za njegovu suprugu, koja je priznala da ne plaća porez na zaradu u inostranstvu, da bi nedugo zatim bio novčano kažnjen zbog kršenja pravila karantina.

Zapad odbacio optužbe da Ukrajinci planiraju upotrebu „prljave bombe“

KIJEV/MOSKVA – Nakon

što je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu zapadne lidere telefonom upozorio kako Kijev planira da upotrijebi bombu sa nuklearnim materijalom, zapadne vlade optužile su Rusiju da prijetnje takozvanom „prljavom bombom“ koriste kao izgovor za eskalaciju sukoba u Ukrajini.

Šojgu je rekao da bi rat u Ukrajini mogao da eskalira ukoliko dođe do upotrebe „prljave bombe“, odnosno konvencionalnog eksploziva sa radioaktivnim materijalom. Ukrajinski ministar inostranih poslova Dmitro Kuleba odbacio je te optužbe kao „apsurdne i opasne“.

U zajedničkom saopštenju, objavljenom nakon razgovora sa Šojguom, Britanija, Francuska i Sjedinjene Države odbacili su rusko upozorenje o „prljavoj bombi“ i poručili da će, koliko god to bude potrebno, podržavati Ukrajinu.

– Jasno smo odbacili ruske lažne navode o ukrajinskoj „prljavoj bombi“ i smatramo to njihovim izgovorom za dalju eskalaciju – navedeno je u

zajedničkom saopštenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski navodi, međutim, da su ruske optužbe znak da Moskva zapravo planira da izvede takav napad i da za to okrivi Ukrajinu.

– Ako Rusija kaže da Ukrajina navodno planira nešto, to znači samo jedno, da je Rusija to već sve isplanirala – naveo je Zelenski.

Ukrajinske snage napreduju ka Hersonu i sjeveroistoku zemlje, na šta Rusija odgovara intenzivnijim napadima raketama i dronovima na energetsku infrastrukturu. Kako

je saopšteno, uništeno je oko 40 odsto sistema za snabdijevanje strujom širom Ukrajine, pred zimu.

Rusija se povukla sa određenih djelova fronta i pozvala civile da se evakuišu na teritoriju Rusije prije očekivane bitke za Herson, grad na putu za Krim koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Od prošlog utorka do juče evakuisano je 25.000 ljudi, prenio je Interfaks.

U međuvremenu je vojno-civilna administracija Hersonske oblasti pod kontrolom ruskih snaga najavila formiranje

Mask: Starlink će raditi u Ukrajini i ako Pentagon odbije da ga nansira

Američki milijarder Ilon Mask izjavio je da će njegova kompanija „Spejs iks“ nastaviti da pruža satelitske telekomunikacione usluge u Ukrajini i ako Pentagon odbije da finansira rad mreže u toj zemlji.

Mask je u objavi na Tviteru naveo da je o tome već obavijestio ukrajinskog ministra za digitalnu transformaciju Mihaila Fjodorova - Rekao sam Mihailu Fjodorovu da „Spejs iks“ neće isključiti „Starlink“ u Ukrajini, čak i ako Ministarstvo odbrane SAD odbije da obezbijedi sred-

teritorijalne odbrane u koju mogu pristupiti muškarci koji odluče da ostanu u Hersonu.

- Za sve muškarce koji žele da ostanu u Hersonu, uprkos povećanoj bezbjednosnoj prijet-

stva - napisao je Mask u objavi.

Mask je prošle nedjelje saopštio da „Spejs iks“ nije dobila nikakva sredstva za finansiranje „Starlinka“ od američkog Ministarstva odbrane.

Kompanija „Spejs iks“ gubi oko 20 miliona dolara mjesečno na održavanje satelitskih usluga u Ukrajini, izjavio je tada milijarder.

Američki list Politiko izvijestio je prošle nedjelje, pozivajući se na dva neimenovana američka zvaničnika, da će Pentagon preuzeti finansiranje „Starlinka“ u Ukrajini.

nji usljed djelovanja ukrajinskih nacionalista, stvorena je mogućnost da se pridruže jedinicama teritorijalne odbra-

ne grada - navodi administracija u objavi na Telegramu. U objavi se dodaje i da svi građani mogu da napuste grad, kao i da čamci svakodnevno saobraćaju od riječne luke do gradova Aljoški i Golaja Pristanj. Načelnik Hersonske oblasti Vladimir Saldo saopštio je prošle sedmice da će ta oblast zbog nesigurne situacije biti zatvorena na sedam dana za dolazak civila i civilnog saobraćaja.

Predstavnik proruske administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov izjavio je juče da ukrajinska vojska pojačava pripreme i za ofanzivu na kontakt liniji u Zaporožju.

– Neprijatelj veoma aktivno preraspoređuje opremu i pojačava položaje, što sugeriše pripreme za ofanzivu – rekao je Rogov.

Naveo je i da je ukrajinska vojska premjestila svoje mobilne brigade iz Žitomirske i Viničke oblasti u oblast Zaporožja.

- Vojna oprema koja se sastoji od tenkova i borbenih vozila pješadije se preraspoređuje - naveo je Rogov.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Riši Sunak

Konzervativna partija, nakon ostavke Liz Tras, izabrala lidera stranke

DVJESTA

Ukrajinske trupe u blizini Hersona

Računi za struju biće pet puta manji

Umjetnici udruženo za sugrađanku Nađu

NIKŠIĆ – Sve nikšićke ulice uskoro će dobiti novu rasvjetu, kvalitetniju, dugotrajniju i što je najvažnije znatno ekonomičniju. Čelnik Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Vi dak Krtolica kaže da su se odlučili za ,,esco“ model, koji podrazumijeva da se kompletna rekonstrukcija ulične rasvjete finansira iz kredita čija rata se obezbjeđuje zahvaljujući energet skoj uštedi.

– Lokalna uprava nije mogla više da iz dvaja toliko novca na godišnjem nivou za rasvjetu, a da i ne govorim da smo sva kodnevno imali na desetine poziva na ših sugrađana koji su se žalili na kvaro ve. Iz gradske kase godišnje se izdvaja oko 630.000 eura za električnu energiju, a la ni nas je, na primjer, više od 200.000 eu ra dodatno koštalo otklanjanje kvarova.

PODGORICA – Crnogor ski elektrodistributivni sistem izvodi 24. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje elek tričnom energijom. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

ANDRIjevICA: od 8.30 do 14.30 h dio sela Božiće i Košutiće.

BAR: od 9 do 15 h zgrade (E13, E15, I26, G18, G20) naselje De vići i dio naselja Bjeliši iza va trogasne stanice; od 9 do 14 h Mrkojevići, dio Ostros centra i Ardulići.

B I je LO P OL je: od 9 do 16 h Ostrelj, Dobrakovo, Voljavac, Strojtanica, Rasovo, Loznice, Obrov, Boljanina, Vlah, Zmi nac, Pex-Impex, Kurilo, Pavi no Polje, Sutivan, Ravna Ri jeka, Tomaševo i Stožer; od 9 do 14 h Požeginja i Godu ša (škola).

Izradili smo elaborat javne rasvjete i doš li do podataka da na teritoriji naše optšti ne, računajući i udaljenija mjesta kao što su Vilusi, Vraćenovići, Bogetići, Župa... imamo ukupno 10.765 sijaličnih grla. Od toga su 89 odsto sijalice starije proizvod nje, odnosno, najveći potrošači. Dakle, u cijeloj opštini imamo svega 11 odsto LED svjetiljki – kaže Krtolica.

EFIKASNOST

On naglašava da ulična rasvjeta u gradu podno Trebjese godišnje potroši 7.800 megavat sati.

Posao će realizovati renomirana firma iz Slovenije koja je u 90 odsto gradova te države rekonstruisala javnu rasvjetu, ali i širom Hrvatske, Srbije... Partner iz Slo venije garantuje da će Nikšićani ubudu će trošiti svega 1.800 megavat časova što je ušteda za 82,5 odsto.

– Izvođač nam garantuje da će naši go dišnji računi biti manji od 150.000 eu ra. Garantuju nam i da je vijek sijalica koje postave čak 20 godina. Trebalo bi već krajem mjeseca da počnu radovi, a rok završetka je 240 dana. Dakle, za boravićemo izdvajanje za održavanje i enormne račune za struju. Neće se mi jenjati samo sijalice već i ormari i sve će biti obuhvaćeno tzv. scada sistemom, a to znači da će automatski biti evidenti ran svaki kvar, kao i nelegalno priklju čenje na mrežu. Više građani neće imati potrebu da nas svako malo zovu, oba vještavaju da je neko sijalicu polomio, otuđio ili da je ona u kvaru – pojašnjava Vidak Krtolica. Rok otplate je 18 godina, odnosno, lokal na uprava će izdvajati novca koliko i do sada, ali neće brinuti o održavanju i Nik šić će imati energetski efikasnu uličnu ra svjetu. Namjera je i da se mnoge ulice u prigradskim i seoskim naseljima osvije tle, ali svuda će biti LED rasvjeta.

BILBORDI

Krtolica kaže da su ovim projektom rije šili i napajanje brojnih bilborda u gradu, a podsjeća i da se lokalna uprava maksi malno aktivirala u postavljanju solarnih panela. Već je elektrana montirana na krovu bazena, a uskoro će paneli biti po stavljeni i na zgradi Nikšićkog pozorišta, na autobuskoj stanici i svim javnim usta novama gdje je to moguće. Već su četiri semafora u Nikšiću opre mljena za olakšan prelaz slabovidih oso ba, a dvije raskrsnice, kod Markove sa moposluge i Centrokopa, opremljene su kompletima novih semafora. Sekre tarijat za komunalne poslove planira na redne godine da sve raskrsnice u gradu opremi novim, najsavremenijim sema forima. R. PEROŠEVIĆ

KOLAŠIN – Prepuna sala Doma kulture, solidarna reakcija građana i umjetni ka, podrška privrednih i po litičkih subjekata – ispratili su poziv NVO Korifej teatar koja je organizovala huma nitarno veče za pomoć u liječenju, sugrađanke, dje vojčice Nađe Jeknić.

U kulturno-umjetničkom programu su učestvovali ženska pjevačka grupa „Đu de“, muzički bend „Rudolf“ – Peko i Nenad. Tu su bili i umjetnici raznih profilacija koji vole da odglume, napi šu, izgovore riječ i da budu u službi humane misije - Sne žana Šćepanović–Đuraso

vić, Iva Simonović, Nikola Lića Šćepanović, Đorđije Tatić, Jovan Braco Popović a najmlađi učesnik na sceni je bio Aleksandar Popović. U toj humanitarnoj večeri pre ko video–linka učestvovali su i Zoran Rakočević, Anđeli ja Rondović, Jelena Đukić, Sanja Vujisić. Kako nam je kazao Zoran Ra kočevič, reditelj i inicijator NVO Korifej teatar, sakuplje no je preko 6.000 eura za nasta vak liječenja djevojčice Nađe. Učestvovali su građani i poli tički subjekti grada. Naknadno će objaviti koliko su za liječenje male Nađe uplatile institucije, preduzeća i fizička lica preko tekućeg računa. D. D.

CetINje: od 9 do 16 h Oćevići, Začir, Dubova, Ceklin, Struga ri, Dobrsko Selo i Ulići (krat kotrajna isključenja), Bokovo, Markov Do, Đinovići, Štita ri, Kosijeri, Orašani, Mikuli ći i Tomići.

DANILOvGRAD: od 10 do 14 h kućna potrošnja TS 35/10 kV Danilovgrad; od 8 do 16 h Ždrebaonik, Vučica, Me đice, Gorica, Počijevka, Si ge, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klani ca, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački (kratkotraj na isključenja); od 8 do 16 h Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno; od 8 do 15 h Kosić, Poglavica, Šume Be ćirovića, Megran, Farmont,

Betonjerka, Jastreb, dio Ma mućevine, Sušica,dio Lazina, Dio Donjih Martinića – Ma ljat i Kokotovac (kratkotraj na isključenja); od 8 do 15 h Koljat, Lakat i Kuline.

GusINje: od 9 do 14.30 h Viš njevo.

HeRCeG NOvI: od 7 do 15 h Ka menari, Đurići i Greben.

KOLAŠIN: od 8 do 16 h Dulo vine, Šljivovica, Izlasci, Ma nastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Pla ninica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora i Vra nještica; od 8 do 15 h – Rav ni; od 7.30 do 14.30 h Muji ća Rečine.

KOtOR : od 9 do 14 h Risan (područje oko Ljekobilja i Bujevina); od 9 do 12 h Dub, Stoliv i Verige; od 9 do 14 h Markov Rt.

MOjKOvAC: od 8 do 15 h Ulo ševina, Krstac, Siga, Slatina, Jakovići, Pobrsijevići, Goja kovići, Jokići, Gostilovina, Kaludra, mHE, Bistrica, Rav njak, Crna Poda, Dobrilovina, Osredine, Zaboj, Crvena Lo kva, Gornja Polja, Ambarine, Pržišta, Matovine i Selišta; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac i Žari.

NIKŠIĆ: od 8 do 15 h Krstac, Donja Somina i Vidov Po tok; od 8 do 18 h Dragovolji ći, Risji do, Laz, Rudnik Bu nići, Ćipranić TS, dio Rubeža, Gradnja inženjering, Kuno

vo, Lukovo, Granice, Žirov nica, Seoca, Bukovik, Ivanje, Vučje, Prekića Polje, Ćerani ća Gora, Gvozd, Smoljevine i Gradačka Poljana; od 7:30 do 18 h Macavare.

PetNjICA: od 8.30 do 14.30 h dio sela Trpezi.

PLAv: od 9 do 14.30 h Skić, Ko marača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna pošta, Pr njavor, Malo Selo, Đurička Ri jeka, Ski-lift, Hoti, Vojno Selo i Hakanje.

PLjevLjA: od 9 do 17 h Gra dac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci i Vrba (mogu ća kratkotrajna isključenja), Šljuke, Zahum, Meljak i Viš njica.

PLužINe: od 8 do 19 h Unač, repetiror Unač, Trsa, Podmi logora, Nedajno, Pišče, Bo ričje, Boričko Brdo, Seljko

vac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje i Mala Cr na Gora; od 8 do 15 h dio Cr kvičkog polja.

ROžAje: od 9 do 14.30 h dio se la Kalače i Razdolje.

tIvAt: od 9 do 12 h Radovići.

uLCINj: od 8 do 14.45 h Ul. 28. decembra (naselje Kroni Ba los); od 8 do 14:30 h Ćurke i Sutjel; od 8 do 12 h dio naselja Donja Briska Gora.

žABLjAK: od 9 do 17 h Virak, Reciklažni centar, Kovač ka dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, voj ni objekat na Štuocu, Usko ci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca i Radovan Luka.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođe ni. C. G.

PRIMIJENIĆE ,,ESCO“ MODEL KREDITIRANJA: Nikšić

NAJMLAĐI UČESNIK: Aleksandar Popović

PODRŠKA SUGRAĐANKI: Pjevačka grupa ,,Đude“

KOLAŠIN: Humanitarno veče Korifej

Herceg Novi: Izvršna direktorica OB ,,Meljine“ informisala Skupštinu opštine o stanju u toj zdravstvenoj ustanovi

Elez: Postepeno gašenje bolnice od 1. novembra

Predsjednik Opštine Stevan Katić strahuje da će nepovratno izgubiti bolnicu i da će 30.000 građana ostati bez zdravstvene zaštite. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Miloš Medenica odbornike je informisao da je Vlada formirala radnu grupu koja intenzivno radi na iznalaženju rješenja. No, kako je dodao, ne može saopštiti dokle su stigli u iznalaženju rješenja jer je riječ o kompleksnom procesu pa su zaključci označeni kategorijom - interno

HERCEG NOVI – Skupština opštine Herceg Novi upu tila je sa jučerašnje sjedni ce Vladi zahtjev da do kraja ovog mjeseca nađe rješenje za opstanak Opšte bolnice ,,Meljine“. Ukoliko se to ne desi 1. novembra počeće po stepeno zatvaranje te usta nove, po zahtjevu stečajnog upravnika, a predstavnici grada i građani organizova će proteste.

Izvršna direktorica bolnice dr Olivera Elez je pročitala pismo stečajnog upravnika Miloša Popovića upućeno Vladi a u kojem navodi da je ta zdravstvena ustanova pre puštena sebi. Bolnica je pri vatizovana 2008.godine ka da je prešla u vlasništvo Atlas grupe. Tada počinju i proble mi u toj nekada renomiranoj ustanovi. Zbog neispunja vanja obaveza pokrenuta je 2017. procedura raskida ugo vora. Stečaj u ,,Meljine“ uve den je u septembru 2019. go dine, a država je od uvođenja stečaja, 23. septembra 2019. do 19. maja 2021. uplatila 2,1 milion eura, a nakon toga ni je bilo uplata.

Dr Elez je podsjetila da su ostali bez pedijatra neona tologa u porodilištu, nijesu u mogućnosti ni da obezbi jede naknade onima koji do đu na ispomoć i prekovre meni rad.

– Ne možemo da obezbijedi mo ispomoć. Nije samo pedi jatar u pitanju, kolege su iz gubile strpljenje... Bolnica je prepuštena da se snalazi sa ma za dalje poslovanje, što je nemoguće. Nema mogućnosti novih zaduženja, a od komer cijalnog poslovanja ne mo že samostalno da se finansira uz činjenicu da postoji rizik

upravljanja bez nedostajućih sredstava, neophodno je da ovaj zahtjev hitno razmotrite i sagledate mogućnost nedo stajućih sredstava u roku od osam dana. U suprotnom od 1. novembra naložiću postupak postepenog zatvaranja bolni ce u skladu sa praksom – naveo je Popović u dopisu.

OZNAKA - INTERNO

Državni sekretar u Ministar stvu finansija Miloš Medeni ca podsjetio je da je ,,Meljine“ privatna zdravstvena ustano va i da je zbog toga djelovanje Ministarstva finansija, iako posjeduju sredstva, ograni čeno. Odbornike je informi sao da je Vlada formirala rad nu grupu koja intenzivno radi na iznalaženju rješenja. No, kako je dodao, ne može saop štiti dokle su stigli jer je riječ o kompleksnom procesu pa su zaključci označeni kategori jom - interno.

Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je da će, ako se odmah ne reaguje, grad ne povratno izgubiti bolnicu a

30.000 građana ostati bez zdravstvene zaštite. – Postupak u Višem sudu tra je nedopustivo dugo jer tri, četiri godine istražuju – re kao je Katić.

Podsjetio je da ima obećanje ministra finansija Aleksan dra Damjanovića da će do kraja ovog mjeseca imati rje šenje za bolnicu, te podsjetio

Ukidanje putarine na putu Meljine - Petijevići

Odbornici su razmatrali informacije o ukidanju naplate putarine na dionici puta Meljine - Petijevići. Zaključeno je da Skupština opštine daje punu podršku realizaciji spo razuma o ukidanju putarine te je pozvana Vlada da bez odlaganja izvrši preuzete obaveze.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade prošle sedmice saopštio je da je proslijedio Vrhov nom državnom tužilaštvu dokumentaciju o postupanju prethodnog ministarstva u slučaju raskidanja ugovora za put Meljine – Petijevići.

To je bio prvi prvi projekat javno-privatnog partnerstva na Zapadnom Balkanu, a ugovarala ga je Opština Herceg Novi sa kompanijom Univerzal Monte. Nakon raskida ugovora država toj kompaniji duguje četiri miliona eura plus PDV.

da su predložili neka rješenja. – Neka od rješenja jeste da ,,Meljine“ bude u zakupu neke druge opšte bolnice iz susjed nih gradova ili da se uvećaju troškovi koje bi Fond za za dravstveno osiguranje uplaći vao kroz pružanje usluga koje bolnica nudi građanima. Fond je smanjio sredstva, ograni čio usluge na koje su građani

imali pravo, a sada ih moraju ostvarivati u kotorskoj bolni ci. Potrebno je kroz ugovor sa Fondom preciznije definisati davanja ka bolnici. Ako ne bu de reakcije izgubićemo bol nicu, nepovratno – upozorio je Katić.

Odbornik Demokrata Đorđe Vasilevski smatra da bi najbo lje bilo da bolnica uđe u sistem

Rješenje ili blokada puta kod Debelog Brijega

Odbornik Marko Lučić ocijenio je da nemaju zakonsku osnovu da djeluju, ali imaju najveći alat i snagu a to je narod. – Dajmo rok do 1. novembra da se nađe rješenje, a ima ih. Ako se ne odluči, svi zajedno na čelu sa predsjednikom Skupšti ne i Opštine, uz poziv narodu, odemo i blokiramo, ne pred Vladom nego da blokiramo Crnu Goru jer ćemo zatvoriti magistralni put kod Debelog Brijega dok se ne riješi pita nje života ovog grada - kazao je Lučić. Ukoliko država ne odgovori kako riješiti status bolnice Me ljine u najkraćem roku, i potpredsjednik Opštine Miloš Konjević pozvao je na blokadu graničnih i trajektnog prelaza. – Tada treba blokirati i dio kod GP Sitnica i kod GP Debeli Brijeg i magistralu u Kamenarima – kazao je potpredsjed nik Konjević.

pod zaštitu Paštrovsku goru, Stanjeviće i Jarišta

BUDVA – Opština Budva uputila je inicijativu Agenci ji za zaštitu prirode i životne sredine za izradu studije za zaštitu prirodnih predjela –Paštrovska gora i Stanjevići sa Jarištima. Prethodno su inicijativu za zaštitu pokre nule mjesne zajednice Be čići, Sveti Stefan, Reževići, Petrovac i Buljarica

Iz budvanske lokalne uprave saopšteno je kako su sprem ni da snose troškove izrade studija zaštite i preduzmu sve neophodne korake kako bi se ta područja zaštitila u mjeri u kojoj to pokažu stručne ana lize i studije.

– Stanjevići i Jarišta i Paštro vska gora nijesu samo predjeli koji se odlikuju prirodnim vri

jednostima i ljepotama, već su i područja na kojima se nalazi veliki broj spomenika kulture koji datiraju u vrijeme prvog nastanjivanja ovog prostora. Na ovom zahvatu postoje bro jne gradine, tumuli, obredne gomile, tvrđave, crkve, ma nastiri, rimski, srednjovjek ovni i austrougarski putevi i drugi spomenici kulture i kult

na mjesta koja su prepoznata Zakonom o zaštiti spomenika kulture i brojnim međunar odnim konvencijama i doku mentima. Naša namjera je da očuvamo prostor - najvredniji resurs te da ga na održiv način koristimo. Turizam je osnovna privredna grana Budve i zbog toga želimo da ga u svakom di jelu budvanske opštine una

pređujemo i stvorimo kval itetan temelj za bavljenje ovom djelatnošću. Proglašen je ovih područja zaštićenim prirodnim dobrima, podra zumijeva i donošenje planskih dokumenata koji će omogućiti razvoj turizma, posebno rural nog u svim njegovim vidovi ma i stvaranje ekonomskih uslova za korišćenje ovog, do

Zahtjevi

Odbornici SO Herceg No vi zahtijevaju da se formira međustranačka komisija, koju bi sačinjavali politički prestavnici svih odbornič kih klubova a koja bi treba lo da u roku od dana obavi razgovor sa predsjedni kom Crne Gore i Vlade i predsjednicom Skupštine Crne Gore, sa zajedničkim ciljem da bolnica ,,Meljine“ pod hitno uđe u sistem jav nog zdravstva, kako bi ne smetano pružala usluge građanima Herceg Novog, a sve do okončanja sud skog spora sa Atlas gru pom, nakon čega bi se rije šio i njen trajni status. – U roku od deset dana, zakazati vanrednu sjed nicu Skupštine opštine Herceg Novi na kojoj bi se iznijeli rezultati razgo vora. Ako nema uspjeha u hitnom uvođenju bolni ce u sistem javnog zdrav stva organizovati protestni skup ispred Vlade, na ko jem bi bilo prisutno svih 35 odbornika lokalnog parla menta sa zahtjevom – pre kinuti sve odnose i obave ze Opštine Herceg Novi prema Vladi i zahtijevati da se sve finansijske oba veze koje pripadaju drža vi preusmjere ka bolnici Meljine, dok bi međustra nački tim pratio realizaciju navedenog – navedeno je u zaključcima koje je pred ložio odbornik DPS-a Vladimir Kosić

javnog zdravstva, ali ako nije moguće „Herceg Novi zaslu žuje da se izgradi nova bolnica i od toga se ne smije odustati“.

PRIVATIZOVANJE

Odbornik Novske liste Jovan Subotić ocijenio je da Vladi pitanje bolnice nije urgentno. – Nije došlo do bitnih pro mjena u rješavanju problema bolnice. Jedino novo što će se desiti jeste da će predsjednik Opštine i predsjednik SO upu titi novi dopis, a u Vladi će biti zavedeno kroz isti broj pred meta, ali ako vi kao predstav nik Ministarstva preneste in formaciju to će biti nešto novo - kazao je Subotić.

On smatra da u okviru evropske agende Crne Gore ne postoji in teres da se obnovi ili da se finan sira bolnica ,,Meljine“, već da se ide ka tome ,,da se kao na zapa du sve privatizuje i da se liječi mo dok imamo novca“. I. R.

sada, apsolutno zapostavl jenog dijela budvanske opš tine koji zauzima više od 60 odsto njene teritorije. Nikak vi grandiozni infrastrukturni projekti u ovim zonama ne dolaze u obzir jer uništavaju prirodu i perspektivu razvo ja turizma u Budvi, a samim tim trajno ugrožavaju egzist enciju sadašnje generacije i budućih generacija Budvana – pojasnili su iz lokalne uprave pokretanje inicijative. C. G.

USTANovA PrePUŠTeNA SeBi: Bolnica ,,Meljine“

RTHN

Komemoracija Branku Banjeviću

PODGORICA – Komemo racija Branku Banjeviću (1933–2022) crnogorskom pjesniku, uredniku, književ nom kritičaru i antologiča ru koji je preminuo 13. ok tobra, biće održana danas u podne u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Komemoraciju organizuje Matica crnogorska sa institu cijama u kojima je Branko Ba njević ostavio značajan trag: Crnogorsko društvo nezavi snih književnika, Crnogorski PEN centar i Fakultet za cr nogorski jezik i književnost. Na komemoraciji će govori ti: predsjednik Matice crno gorske Dragan Radulović, kulturološkinja Nela Savko vić-Vukčević i urednik i pu blicista Novica Samardžić Medijator komemoracije bi će glumica Dubravka Drakić Banjević je bio predsjednik Matice crnogorske od 1999. do 2013. godine, osnivač je i prvi predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književni ka (CDNK), jedan od osniva ča crnogorskog PEN-a. Obja vio je knjige poezije: „Napuklo sunce“, „Gavran hrani Crnu

Goru“, „Tica ili jama“, „Glaso vi“, „Balšine pjesme“ i „U svi jetloj budućnosti“. Priredio je veći broj književnih antologi ja, koncipirao je i sa saradnici ma uredio antologijsku biblio teku crnogorske književnosti „Luča“. – Crnogorska kultura je njego vom smrću izgubila jedinstve nu ličnost i stvaraoca. Njegova nesebična briga za dobrobit Cr ne Gore, njene kulture, držav nosti i nacionalnog dostojan stva zauvijek će ostati snažan podsticaj i uzor pokoljenjima – navodi se u obavještenju Ma tice crnogorske. D. E.

O crnogorskom jeziku na Univerzitetu Kjoto

PODGORICA – Akademik

Mark L. Grinberg, profesor na slavističkoj katedri u Kanzasu, održaće danas u Japanu na državnom uni verzitetu Kjoto predavanje na temu „Crnogorski jezik – šta je i šta predstavlja“, u okviru seminara koji or ganizuje Slovensko-evro azijski istraživački centar univerziteta Hokaido. Grinberg, lingvista i urednik Enciklopedije slovenskih jezi

ka, jedan je od najvažnijih pro motera crnogorskog jezika u svijetu. Često gostuje po svjet skim univerzitetima gdje upo znaje studente i profesore sa najmlađim jezikom koji je uvrstio u svoju Enciklopedi ju. Ovog puta je odgovorio na interesovanje japanskih stu denata i profesora kojima je slavistika u fokusu. Grinberg u kontinuitetu objavljuje referate o monte negrističkim temama, osobi to o crnogorskoj dijalektologi ji u slovenskom kontekstu. Uz englesko izdanje „Dijalektolo gije crnogorskoga jezika“ au tora Adnana Čirgića, koje je objavila kuća ,,Lexington Bo oks“, Grinberg je pisao uvod ni tekst. Član je Međunarod nog komiteta za očuvanje i razvoj FCJK, te redovan uče snik simpozijuma Cetinjski fi lološki dani. Dobitnik je Pove lje FCJK za poseban doprinos montenegristici. D. E.

„Šćeri moja“ u CNP-u

PODGORICA – Predstava „Šćeri moja“ Maje Todorović, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Drama „Šćeri moja“ Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu CNP-a za savremeni domaći dramski tekst, a premijer no je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni. Igraju Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kale zić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobo dan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović – Pored činjenice da se i nakon šest godina za predstavu „Šćeri mo ja“ uvijek traži karta više, o njenom kvalitetu svjedoče i brojne na grade – navodi se u saopštenju CNP-a. R. K.

PODGORICA – Spomenik princezi Kseniji Petrović Njegoš, čiji je autor crno gorski slikar i pisac Dimi trije Popović, biće uskoro postavljen na Cetinju. Ra dovi na uređenju lokacije u Njegoševoj ulici (ispod kuće Đukanovića), gdje će spomenik biti postavljen, počeli su juče i ukoliko vremenski uslovi budu povoljni i ako se dinamika radova bude odvijala po planu, spomenik bi trebalo da bude otkriven uoči ili na Dan Prijestonice Cetinje –13. novembra.

Izvršni direktor NVO ,,Ceti nje moj grad“, inicijator i vođa ovog projekta Vesko Pejović kazao je za Pobjedu da pome nute radove oko uređenja lo kacije kao donaciju izvodi gra đevinska firma ,,Bombeton“, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje.

– Predviđeno je da se poplo ča gornja polovina parcele na kojoj će se nalaziti spomenik princeze Ksenije, dok će do nja polovina prema Kiosku i Vinariji ostati kao zelena po vršina ili, bolje rečeno, mali vrt princeze Ksenije. Kako smo iz njenih memoara saznali što je sve od cvijeća i drveća Ksenija imala u svom vrtu, nastojaće mo da donji dio platoa, tj. ze leni prostor na pravi način i sa mjerom oplemenimo – istakao je Pejović, dodajući da o tome brine Marija Petrić iz Sekre tarijata za uređenje prostora Prijestonice.

BRONZA

Bronzana skulptura prince ze Ksenije predstavlja žensku figuru koja sjedi na klupi bez naslona. Lik je dat u realistič kom maniru.

– Visina spomenika od bronze je 150 cm, širina 90 cm, a du bina 75 cm. Klupa je izrađena

Iskreno poštovanje sentiment prema

Trebalo je kroz umjetničku formu na simboličan način spojiti dva vremena, princezino i naše, aktuelizovati prošlost u duhu savremenosti. Tako je u koncipiranju oblikovanja skulpture zastupljen tradicionalni i moderni način izraza – kazao je Dimitrije Popović

– Kako je sa istočne i južne stra ne dvorišta kuće Đukanovića uklonjena stara polomljena ograda i neadekvatno rastinje i napravljena nova, postaraće mo se da se iza metalne ogra de posadi novo zeleno rastinje koje će zakloniti estetski ,,po grešno“ lociranu trafostanicu.

Osvjetljenje skulpture se pla nira sa reflektorom koji će bi ti postavljen na stubu od ulič ne rasvjete koji se nalazi pored drugog trotoara baš prekoputa spomenika – kazao je Pejović.

Dimitrije Popović je istakao da Cetinje ovom skulpturom izražava iskreno poštovanje i dirljivi sentiment prema prin cezi Kseniji.

od specijalnog nerđajućeg če lika – inoksa, obloženog bron zom čije su dimenzije: 200 cm x 50 cm x 45 cm. Na bron zanoj ploči, na bočnoj strani klupe, u bar reljefu, latinič nim pismom će pisati: Prin ceza Ksenija Petrović Njegoš

(1881–1960) – rekao je Pejović. Prema njegovim riječima, skulptura princeze Ksenije bi će u liniji sa skulpturama ,,Če tiri godišnja doba“ ispred kuće Đukanovića koje su ,,osvježili“ stručnjaci Centra za konzer vaciju i arheologiju.

– Razmišljao sam kako u trodi menzionalnoj formi skulptu re izlivenoj u bronzi oblikova ti lik, a da se pritom izbjegne banalna naturalizacija, odno sno, pretjerano stilizirano ap strahiranje oblika. U tu sam svrhu koristio dva karakterna fotografska portreta princeze Ksenije u zrelim godinama. Karakter skulptorske forme odredila je kompleksnost lič nosti crnogorske princeze –rekao je Popović.

Trebalo je, kako je istakao, kroz umjetničku formu na

Jubilej uz malo poznata djela

PODGORICA – Slike i crteži čuvenog crnogorskog i jugo slovenskog slikara Petra Lu barde, arhivske fotografije do sada nepoznate javnosti, kao i djela iz fonda Muzeja

Jugoslavije poklonjena Josipu Brozu Titu mogu se pogledati do 10. novembra u Paviljonu u niškoj Tvrđavi. Izložena su djela koja nijesu dio stalne postavke u Legatu Petra

Lubarde, kao i djela iz umjetnič ke zbirke Doma Vojske Srbije. Izložbom ,,Lubarda – jedna pri ča“ obilježeno je 115 godina od rođenja velikog slikara. – Iz naše zbirke najstariji rad je

iz 1944/45 – skica za kompozici ju ,,Patnja naroda“. Zatim ,,Glava rudara“ iz 1946. godine. Nižu se skice, a postavku završavaju če tiri velika platna koja referiraju na posljednju fazu kada se okre će sintetičkim bojama, pionirski radi sa nitro lakovima – istakla je kustoskinja Dina Pavić

Ona je objasnila da su u postavci i nešto meditativnije scene, sli ka ,,Putovanje kroz noć“, klasič na predstava konjanika kojima se vraća u posljednjim fazama stvaralaštva. Postavka se zavr šava slikom ,,Napušteni brod –Prizori na Savi“.

Viša kustoskinja, načelnik Do ma Vojske Srbije u Beogradu Je lena Knežević je kazala da se u njihovoj zbirci nalazi osam dje la iz perioda prije i poslije Dru gog svjetskog rata.

– Za Lubardu nas veže njegova prva samostalna izložba. Slika sa te izložbe je ,,Ljubotinj“ iz 1933. godine, koja predstavlja njegovo selo. Tu je i ,,Kikirigd

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“

Mark L. Grinberg biće gost seminara u Japanu

Izložba radova Petra Lubarde otvorena u Paviljonu u niškoj Tvrđavi

Sa

Petra Lubarde

Na Cetinju počeli radovi na postavljanju spomenika

Skulptura princeze Ksenije u završnoj fazi izrade

Njegoš, autora Dimitrija Popovića poštovanje i dirljivi prema princezi

PODGORICA – Predstava „Ana Karenjina“, koju je u produkciji Novosadskog pozorišta na scenu postavio reditelj Dejan Projkovski, otvoriće u ponedjeljak, 7. novembra u 20 sati 18. izda nje Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću. Festival, koji se ove godine realizuje pod sloganom „Iznenadimo se poznatim“, ispratiće res pektabilna selekcija iz Crne Gore i regiona.

Potraga za slobodom

simboličan način spojiti dva vremena, princezino i naše, aktuelizovati prošlost u du hu savremenosti.

– Tako je u koncipiranju obli kovanja skulpture zastupljen tradicionalni i moderni način izraza, kao svojevrsni umjet nički ekvivalent spomenute dvojnosti – pojasnio je Popović.

VELIKA

Među važnim formalnim ele mentima skulpture nalazi se knjiga koju princeza drži u rukama.

– Memoarsko štivo predstav lja sažet Ksenijin život koji njena snažna personalnost u simboličnom smislu skul ptorske forme istovremeno nadilazi, pobjeđujući svoj tra gični usud. Želio sam izraziti ono što sam smatrao bitnim za karakter skulpture, a što pro ističe iz princezine ličnosti. Ljepotu i snagu duha, suzdr žanu strogost, otmenost, ele ganciju i dostojanstvenost. U

prividnoj mirnoći skulpture u metamorfozi tijela i odjeće iskrivljenja, udubine i vijuga va usjeknuća oblika, likovne su metafore životnog strada nja uprkos kojem je princeza Ksenija sačuvala svoj integri tet. Njena odanost progna nom ocu, hrabrost i nepoko lebljivost činili su je onakvom kakvom je crnogorski kralj doživljavao svoju kćer ljubi micu, nazvavši je Velika – ka zao je Popović.

Predsjednik Inicijativnog od bora za podizanje spomenika Marko Špadijer će uz Ugovor o donaciji pokloniti spomenik Prijestonici Cetinje. Špadijer takođe priprema Spomeni cu koja će, uz zahvalnicu, biti uručena svima koji su na bilo koji način podržali ovaj pro jekat. Otkrivanje spomenika pratiće program čiji scenario priprema mr režije Dušan ka Belada, uz konsultacije sa prof. Radmilom Vojvodić i Markom Špadijerom. A. Đ.

Tako će, do 13. novembra, pu blika biti u prilici da pogleda predstave: „Realisti“ Teatra „Egzit“ iz Zagreba, „Upotre ba čoveka“ koja je rađena u ko produkciji Novog Tvrđava te atra, Novosadskog pozorišta, Grad teatra Budva i East West Centra Sarajevo, „Pokojnik“ – koprodukciju Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu Tivat, „Umjetnik u gladovanju“ Narodnog po zorišta Sarajevo i „Neprijatelj naroda“ Makedonskog narod nog teatra iz Skoplja.

OBRAĆANJE

Pozorište se, kako je za Pobje du kazala selektorka festivala, glumica i producentkinja Je lena Stajkovac, obraća svi ma, ukazuje na brojne proble me, ali i oplemenjuje, olakšava, spašava, podučava. To je i vo dilo u ovogodišnjem odabiru predstava.

- Pozorište nam postavlja zna čajna pitanja. I baš u korak sa vremenom, ovogodišnja se lekcija Međunarodnog festi vala glumca, uokvirena u su štinu čovjekovog postojanja – potragu za slobodom, bila je neminovnost. Festival doživ ljavam i kao prostor da izrazim svoj stav o društveno aktuel nim temama, naravno poštu jući profil festivala. U vezi sa tim, na festivalima nema pro

stora za kompromise i podila ženja – rekla je ona. Na festivalu će biti ujednačen odnos snaga – odličnih režija i glumačkih izvedbi.

- Trudim se da selekcijom bra nim različite rediteljske izra ze, uzimajući u obzir i važnu literaturu, u ovom slučaju i pretežno opštepoznatu, ali i poštujući profil festivala, pa će publika zaista uživati u sjaj nim glumačkim ostvarenji ma, što pozorišnih doajena, što mladih glumaca – rekla je selektorka.

Sve selektovane predstave, Stajkovac je gledala na živim izvedbama, pa je ovog puta izbjegnut trend selektovanja putem gledanja snimljenih materijala.

- Uprkos velikom angažmanu, radije sve predstave gledam uživo, jer veliki broj pozorišta nije u mogućnosti da finansi ra ozbiljno snimanje predsta

va i montažu, pa mi je naporni je sjedeti i gledati loš snimak, često i odličnih predstava, ne go preći više stotina kilome tara. Budući da sam u prote kloj sezoni radila selekcije za par festivala, imala sam i mo gućnosti da veliki broj pred stava ipak gledam uživo. A to je ujedno i način da se sretne te sa kolegama iz pozorišnog života, pa i ostvarujete divne saradnje – kazala je ona.

LITERATURA

Dominantna crta ovogodiš njeg izdanja festivala, prema riječima umjetničkog direkto ra Nikšićkog pozorišta Janka Jelića, jeste to što se bavi lite rarnim teatrom. - Od šest predstava, koje će biti dio takmičarske konkurencije, pet je inspirisano velikim knji ževnim djelima, svjetskom književnošću. Samo predsta va „Realisti“ nije iz oblasti kla

sične književnosti, ali je tako đe nastala po tekstu poznatog književnika iz Slovenije Jure Karasa. To je ono što razliku je festival u odnosu na prošlo godišnji, ali vjerujem i na ne ka prethodna izdanja. Svi ovi naslovi zahtijevali su poseban rediteljski i glumački pristup, a biće veoma zanimljivo vi djeti kako su se svi oni nosili sa velikim pitanjima, ali i au torima koji su se njima bavili – kazao je Jelić.

O nagrađenima će ovog puta odlučivati predsjednica žiri ja glumica Tanja Bošković, a članove čine Tanja Perišić iz Nikšićkog pozorišta i glumac Slaviša Čurović.

Priznanja najboljima biće do dijeljena 13. novembra, a te ve čeri, u čast nagrađenih, biće izvedena predstava Nikšić kog pozorišta „Narodni po slanik“, u režiji Gorana Bu lajića. S. VIŠNJIĆ

žija“, iz 1934. godine. U toj me đuratnoj fazi je radio portrete, mrtvu prirodu, pejzaže. Iz 1936. godine iz istorijskog ciklusa je ,,Zbeg iz Španije“. Posljednje djelo je iz 1970. godine – ,,Ra đanje jezera“, to je faza kada se igra sa bojama, sve vri, i kultura i forma, to je igra čudnovatih bi ća – kazala je Knežević. Iz Muzeja Jugoslavije izloženo je devet djela, većinom pokloni Titu, koja nikada nijesu zajed no izlagana. Viša kustoskinja Muzeja Jugoslavije Ana Pa nić rekla je da se Lubarda i biv ši predsjednik SFRJ nikada ni jesu sreli, iako je obojica živjela na Dedinju.

– To su pokloni radnih organiza cija, visokih državnih organa što znači da je Lubarda bio cijenjen i u inostranstvu. Tako je i pred stavljen ,,Nesvrstanima“. Tu je slika ,,Buđenje Afrike“, koja je bila na izložbi 1961. godine, ko ja je otvorena pred konferenci ju da se Jugoslavija pokaže kao moderna zemlja, koja ima mo dernu umjetnost, raskinuvši sa socijalizmom i krenuvši svojim putem – kazala je Panić. A. Đ.

PODGORICA – Predstava „Kovači“ bjelopoljskog pozorišta, koju je prema tekstu Miloša Nikolića re žirao mladi crnogorski glu mac Petar Novaković, biće izvedena večeras u 20 sati, u Centru za kulturu „Nenad Rakočević“ u Mojkovcu. U predstavi igraju Vlado To mović, Sanja Ćirović, Pre drag Vukojević i Momčilo Miladinović . Scenografiju potpisuje Milivoje Kovačević. „Kovači“ su komedija sa ele mentima drame u kojoj su glav ni likovi Srbin, Njemac i Rus, sa kojima se život poigrao na spe cifičan način.

- Njihove sudbine su ispreple tane i usko povezane. Radnja u predstavi počinje susretom dvojice ljudi nakon više od dvi je decenije od završetka rata, i tu nastaje zaplet s akcentom na problem nacionalizma. Pred stava kulminira pojavom tre ćeg čovjeka i pitanja: Ko je ko?

Ko je čiji i šta je čije – navede no je u najavi. S. V.

PODGORICA – Film „Pra znik rada“, u režiji bosansko hercegovačkog autora Pjera Žalice, na kome je Crna Gora učestvovala kao manjinski koproducent, osvojio je Gran pri na 38. izdanju Var šava film festivala, koji je održan od 14. do 23. oktobra.

Film „Praznik rada“ podržao je fond Eurimaž, a nastao je u ko produkciji Bosne i Hercegovi ne (Udruženje Forum), Hrvat ske (Propeler Film), Sjeverne Makedonije (Sisters and Brot her Mitevski Production), Srbi je (Backroom Production & Baš Čelik) i Crne Gore (Aba Film). Premijerno je prikazan ljetos na zatvaranju Sarajevo film fe stivala, a tokom prvog vikenda prikazivanja u bosanskoherce govačkim bioskopima ostvario je rekordnu gledanost. „Praznik rada“, kako je nave deno u sinopsisu, crnohumor na je drama koja otvara razli čite priče.

– Radnja filma „Praznik rada“ prati Armina, koji se nakon de set godina u Njemačkoj, u gluvo

doba noći vraća u Bosnu. Prvo majski su praznici, Armin se tek oženio i želi da iznenadi svoga oca Fudu, ali Fude nema kod kuće. Komšija kaže: „Uhapsiše Fudu, ko zna zašto“. U mahali nemir. Fudo da je zločinac?! Ar min želi da sazna istinu, a kom šiluk da proslavi Praznik rada –navedeno je u sinopsisu. U filmu glume Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafiz begović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar

Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženi ta Imamović-Omerović, La bina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović, Adnan Goro

U narednom periodu ostvare nje „Praznika rada“ biće pri kazano na jubilarnom, 20. Za greb film festivalu, kao i na 14. Eastern Neighbours Film Fe stival-u (ENFF) u Amsterda mu i Hagu. S. V.

PODGORICA – Putopisna izložba umjetničkih foto grafija iz deset zemalja Da lekog istoka, pod nazivom ,,Čovjek na istoku“ autora Hadisa Medenčevića iz Pra ga, biće otvorena večeras u 19 sati, u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Izložbu će, u prisustvu autora, otvoriti zamjenica ambasador ke Republike Češke Petra Ali Dolakova i direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović. Izložba „Čovjek na istoku“ je fotografska priča o razlikama i sličnostima ljudi na istoku, pra ćenim od Rusije, Kirgistana, Kine, Vijetnama, Kambodže, Hong Konga, Malezije, pa sve do dalekog Japana, Sjeverne i Južne Koreje. Svoje traganje i upoznavanje zabilježio je vla stitim fotografskim stilom. Za Crnu Goru ga vežu mnoga pri jateljstva, ali i gostovanja prija telja iz kolašinskog pozorišta u Pragu. Hadisu fotografija ni je profesija, ali je velika ljubav i želja da zabilježi svijet oko se be. A. Đ.

,,Čovjek na istoku“ u KIC-u

Kadar iz filma „Praznik rada“

Gran pri za manjinsku crnogorsku koprodukciju, u režiji Pjera Žalice „Praznik rada“ najbolji u Poljskoj

Međunarodni festival glumca u Nikšiću od 7. do 13. novembra

Scena iz predstave „Ana Karenjina“ koja će otvoriti festival

Novosadsko pozorište

„Kovači“ u Mojkovcu

Juče počeli radovi na uređenju lokacije za spomenik princezi Kseniji

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) dočekuju grčki Promiteas, u 3. kolu grupe B Evrokupa

Da bude kao lani

PODGORICA – Odbrana protiv napada, u najkraćem bi mogla da glasi najava večerašnjeg meča u ,,Morači“ između košarkaša Budućnost Volija i grčkog Promiteasa (19 časova), u 3. kolu grupe B Evrokupa. Iako je rano za definitivne kvalifikacije karakteristika dva tima, brojke iz prva dva kola, međutim, govore da su Podgoričani trenutno ekipa sa prosječno najmanje primljenih poena u takmičenju (65,5 po meču), dok je Promiteas nakon dva kola ubacio najviše poena po utakmici (91).

,,Plavi“ su nakon dva kola najbolja skakačka ekipa, sa prosječnih 49,5 uhvaćenih lopti po utakmici (18 ofanzivnih, 31,5 defanzivnih), sa prosječno 15,5 skokova više od protivnika.

Pored poenterskog učinka, Promiteas je odličan i u šutu za tri poena, trenutno drugi u Evrokupu, sa prosječnih 12 trojki po utakmici, ali je u prosjeku bio slabiji 6,5 skokova po meču u odnosu na rivala.

Budućnost, koja sa Parizom i Venecijom dijeli prvo mjesto po broju blokada po meču (4,5), druga je najslabija ekipa po broju izgubljenih lopti (17 po meču), dok je Promiteas uz Hapoel najbolja u tom elementu (10,5).

GRCI MAKSIMALNI

Ovi statistički podaci najavljuju interesantan duel u podgoričkom hramu sporta, u koji

JATRAS: Budućnost je tradicionalno veoma konkurentan klub

Promiteas je proteklog vikenda doživio prvi poraz u domaćem prvenstvu, u Rodosu od Kolososa (69:67), a ima i pobjede protiv Jonikosa i Lovrija.

- Igramo protiv Budućnosti, koja je tradicionalno veoma

Budućnost ulazi nakon najubjedljivije pobjede u Evrokupu u klupskoj istoriji, u gostima protiv poljskog Slaska, dok tim iz Patre stiže u Podgoricu sa maksimalnim učinkom (jedini u grupi uz izraelski Hapoel Tel Aviv), pošto je na otvaranju rutinski savladao Trento u Italiji (89:76), a onda je, nakon sjajne igre u posljednjoj četvrtini, na svom terenu srušio i jednog od najozbiljnijih kandidata za trofej - Gran Kanariju (93:82).

Ekipa koju ove sezone vodi Makis Jatras, umjesto Ilijasa Zurosa, bivšeg trener podgoričkom kluba, u „Moraču“ stiže sa željom da nastavi niz, dok će ekipa Vladimira Jovanovića pokušati da se izjednači na tabeli sa Grcima.

- Promiteas je dobio Trento, ne vjerujem da je u tom trenutku bio favorit u Italiji, a onda kući i Gran Kanariju, koja slovi za favorita naše grupe. U do-

konkurentan klub. Moramo da izađemo i igramo snažno i energično i da ostanemo koncentrisani svih 40 minuta igre – rekao je trener Promiteasa Makis Jatras

- Protiv tima sa visokim

kvalitetom i iskustvom, kao što je Budućnost, želimo da budemo fokusirani i spremni da nastavimo dobar niz koji smo do sada izgradili u Evrokupu – poručio je Jorgos Tanulis, mladi centar Promiteasa.

Podgoričani su dobili oba prošlosezonska međusobna meča protiv Promiteasa. U ,,Morači“ je bilo 90:77, a u Patri još ubjedljivije 89:60

brom je ritmu, ekipa je sastavljena od domaćih igrača, ali i internacionalaca koji imaju iskustvo igranja u NBA i Aziji, sa velikim brojem poena u rukama. U praktično svakom dijelu utakmice, čak i kad ekipi ne ide dobro, umiju da naprave igru za sebe i da postignu poene koji će pomoći timu da dobije - upozorava Vladimir Jovanović, trener ,,plavih“.

Iako forma nije još uvijek na željenom nivou, zbog kasnog kompletiranja ekipe u pripremnom periodu, Budućnost je u seriji od tri pobjede, protiv MZT-a i Cedevita Olimpije u ABA ligi, te Slaska u Evrokupu. - Poslije malo teže sedmice, i utakmica u Vroclavu i sa Cedevita Olimpijom u „Mora-

či“, očekujem da mi nastavimo sa istom energijom. Vidjeli smo da bez te dodatne energije jako teško igramo. Ako budemo na ovom nivou, nadam se dobroj utakmici i da ćemo odigrati najbolje što možemo - poručio je Jovanović.

ZAUSTAVITI TRANZICIJU GOSTIJU

Prvo ofanzivno oružje i veliki test za odbranu ,,plavih“ biće Džozef Džo Jang, dinamitni kombo bek koji je Gran Kanariji ubacio 34 poena, a u prva dva kola u prosjeku protivnicima ubacuje 27 poena, uz 50 odsto šuta sa linije 6,75.

Dabl-dabl prosjek ima bivši igrač Baskonije i Šarlot Hornetsa, litvansko krilo Arnol-

das Kulboka, sa 14,5 poena i 10 skokova po meču, ali koji još nije ,,namjestio“ ruku pa do sada u sezoni za tri poena šutira 21-3. Američki plej Trevis Simpson je u prva dva kola prosječno bilježio 12,5 poena, te po 2,5 skokova i asistencija, a opasnost u napadu je i bek Entoni Kovan junior koji je u Promiteas iz Arisa, u čijem dresu je prošle sezone bio prvi strijelac grčkog prvenstva. Promiteas gaji svoju igru na tranziciji i lakim poenima iz odbrane, pa će Budućnost prije svega morati da igra strpljivo u napadu, sa što manje

,,prodatih“ lopti. - Promiteas je veoma dobra ekipa, dolazi ovdje nakon velike pobjede nad Gran Kanarijom. Potrudićemo se da mu utakmicu na našem terenu učinimo teškom. Konačno smo uhvatili dobar ritam, igramo dobro zajedno i trudimo se da izgradimo timsku hemiju. Oslanjamo se na odbranu, a trudimo se da još napredujemo i u napadu, ali i u defanzivi - istakao je Fil But, bek Budućnosti, koji je protiv Cedevita Olimpije odigrao najbolju utakmicu od kada je stigao, sa 18 poena. S. J.

PODGORICA - Najbolje crnogorske rukometašice počinju danas pripreme za Evropsko prvenstvo koje će od 4. novembra biti održano u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i našoj državi. „Lavice“ će igrati u grupi D u Podgorici, u kojoj će na premijeri, 5. novembra, odmjeriti snage protiv Španije, nakon čega ih očekuju okršaji protiv Njemačke (7. novembra) i Poljske (9. novembra). Najbolje tri selekcije iz ove grupe ukrstiće se u Skoplju sa najbolje tri iz grupe C gdje nastupaju Francuska, Holandija, Rumunija i domaćin Sjeverna Makedonija. U grupi A su Norveška, Mađarska. Hrvatska i Švajcarska, a u B grupi je Slovenija, Srbija, Danska i Švedska.

Na spisku selektorke Popović su golmanke Marta Batinović (Glorija Buzau, Rumunija), Marina Rajčić (Šiofok, Mađarska), Ljubica Nenezić (Glorija Buzau), krila Jovanka Radičević (Krim, Slovenija), Nina Bulatović, Ivona Pavićević, Nađa Kadović

(Budućnost Bemax), pivoti Tatjana Brnović (Brest, Francuska), Ema Alivodić (CSM Bukurešt, Rumunija), Ivana Godeč (Budućnost

Bemax), te bekovi Andrijana Popović, Milena Raičević, Matea Pletikosić, Nataša Ćorović, Ilda Kepić (Budućnost

Bemax), Đurđina Jauković (Brest), Itana Grbić (Brest), Đurđina Malović (Tulon, Francuska).

Na spisku rezervnih igračica

su krilo Dijana Ujkić (Minaur Baja Mare, Rumunija) i bek Katarina Džaferović (Budućnost Bemax).

Crna Gora je do sada uče-

Kinga Ahruk, koja je sa velikim uspjehom nastupala za Budućnost, predvodiće poljski tim sa kapitenkom Monikom Kobilinskom iz Bresta

stvovala šest puta na EP, a najveći uspjeh ostvarila je 2012. godine osvajanjem zlatne medalje kada je u finalu, nakon produžetaka, bila bolja od Norveške. A. M.

VJERUJE U POBJEDU: Fil But u akciji

Selektorka ,,lavica“ Bojana Popović odredila spisak od 18 rukometašica za EP, na otvaranju 5. novembra sa Španijom

Njemačka će učestvovati na turniru ,,Tri nacije“ gdje će pred start EP odmjeriti snage

Na

prvenstva

protiv ,,furije“

će

braniti 43-godišnja Silvija Navaro

Na EP sudiće Crnogorke

Vujačić i Anđelina Kažanegra

8puta Norveška je osvajala EP i braniće tron na predstojećem takmičenju

Barani

Mornar nije uspio ni da ,,zagolica“ Partizan u meču koji je označen kao derbi 4. kola Adrmiralbet ABA lige – bez očekivanog učinka najboljeg strijelca, Fetsa Rasela (svih devet u prvom poluvremenu), uz doprinos Marka Pecarskog samo u prvom (devet poena), a Vladimira Mihailovića u drugom poluvremenu (svih 19 poena), Barani nijesu uspjeli da pariraju evroligašu, jednom od favorita za trofej u regionalnom takmičenju, pa je tim Željka Obradovića lako slavio sa 83:62 u punoj ,,Topolici“, nošen velikom podrškom svojih navijača.

Mornar je, tako, upisao drugi uzastopni poraz, nakon dvije startne pobjede, Partizan je uknjižio i četvrti trijumf, a sada vodi u pobjedama u Baru protiv Mornara (4-3).

ODLUKA DO ODMORA Mornar je meč otvorio sa dva zakucavanja Marka Pecarskog (drugo iza glave), za vođstvo od 2:0 i 4:2, što će, na kraju, biti i jedina dva vođstva Barana na meču. Partizan je odmah počeo da rešeta koš Mornara sa distance, pa je nakon trojki Nanelija i Ledeja, te

kontre Eksuma, preokrenuo na 10:4. ,,Crno-bijeli“ su posebno pažnju posvetili Fetsu Raselu, koji se teško snalazio na evroligašku odranu, pa je prve poene upisao tek nakon četiri minuta i 19 sekundi, kada je smanjio na 13:9. Ponovo su Beograđani napravili seriju od 8:0 (21:9), sa pet trojki iz osam pokušaja u prvih šest minuta (šest od 10 u prvoj dionici). Sa druge strane, Mornar nije uspijevao da pogodi trojku

(8-0 u prvih 10 minuta), ali je u posljednja četiri minuta kvartala uspio odbranom da dođe do sedam poena minusa na kraju četvrtine (24:17). Mornar je u odbrani kombinovao zonu i igru na čovjeka, pa je mini-seriju od 4:0 s kraja prve nastavio početkom druge četvrtine, kada je prvo pogodio Milija Miković, a onda je i Petar Vujačić ubacio prvu trojku za domaće, iz 10. pokušaja, kada su Barani prišli na samo posjed

zaostatka, nakon 80 sekundi igre. Partizan je u tim trenucima imao problema u napadu, a prvi koš iz igre je uspio da ubaci tek nakon četiri i po minuta (Ledej) za 28:22.

Uz prethodne poene za linije bacanja Anđušića, to je bio početak serije koja je trajala tri i po minuta, u kojoj je Partizan sa 12:0 stigao do 36:22, kada je meč, praktično, i riješen. Partizan je do poluvremena ,,digao“ prednost na 19 poena (46:37), i zbog

Na minut i 46 sekundi prije kraja, u dresu Mornara je debitovao 15-godišnji Baranin Luka Kovačević (rođen 8. maja 2007. godine) i postao najmlađi igrač u istoriji koji je nastupao u ABA ligi

toga što je potpuno zaustavio najbolje strijelce Mornara, Rasela (devet poena, 9-2 šut iz igre) i Mihailovića (bez poena, uz tri promašena šuta za tri poena). Na polovini meča, Mornar je imao bolje procente šuta za dva poena (57,1 – 44,4 odsto) i sa linije bacanja (80 – 75 odsto), ali je sve ostalo bilo na strani gostiju, počev od šuta za tri poena (17/9 – 12/1), preko boljeg skoka (23-18), više asistencija (14-8) i ukradenih lopti (6-2) i manje izgubljenih (11-14).

PRORADIO MIHAILOVIĆ

Sve što mu nije išlo u prvom poluvremenu, Mihailović je nadoknadio u trećoj četvrtini, u kojoj je pogodio sve tri trojke za domaćina, dodao je još tri koša za dva poena (iz četiri šuta) i dva pogođena bacanja za ukupno 17 poena. To je pomoglo Mornaru da dobije ovu četvrti-

nu sa 22:18, ali ne i da ugrozi goste, koji su zadržali prednost u skoku, što im je omogućilo da nakon tri kvartala imaju sedam peona više nakon ofanzivnog skoka (11-4). Anđušić je odmah na startu drugog poluvremena pogodio trojku za ,,plus 20“ gostiju (49:29), ali je Mornar odgovorio serijom 12:0 (49:37). a taj zaostatak je imao u još dva navrata, posljednji put u posljednjem minutu (61:49).

Partizan je rutinski odradio posao u posljednjem kvartalu, u kojem je najveća prednost iznosila 22 poena (79:57), nešto više od dva minuta prije kraja. Željko Obradović je u posljednja četiri minuta dao šansu mladom reprezentativcu Crne Gore, Đorđiju Jovanoviću Mornar u narednom kolu, 30. oktobra, dočekuje SC Derbi. S. J.

Zajon Vilijamson već povrijeđen

PODGORICA - Zajon Vilijamson (22), mlada NBA zvijezda, na startu nove sezone već je doživio novu povredu.

Krilni centar i najbolji igrač Nju Orleans Pelikansa povrijedio je kuk u finišu poraza od Juta Džeza. U tom momentu imao je skor od 25 poena i šest skokova.

Atleta fantastičnih fizičkih predispozicija je zbog problema sa težinom trpio posljedice brojnih povreda u dosadašnjoj karijeri. Prethodnu sezonu je u cjelini propustio zbog oporavka od povrede stopala.

Problem sa kukom ne bi trebalo da bude ozbiljan i Vilijamson bi do kraja sedmice, po prvim procjenama, već mogao nastupiti.

Prvi pik sa NBA drafta 2019. je u sezoni 2020/21. bilježio izuzetnih 27 poena uz 7,2 skoka i 3,7 asistencija u prosjeku. R. A.

Karijevih sedam trojki u pobjedi

PODGORICA - Stefon Kari je u velikoj formi započeo NBA sezonu, u pobjedi Golden Stejt Voriorsa nad Sakramento Kingsima 130:125 ubacio je sedam trojki.

Po mnogima najbolji šuter moderne košarke je meč završio sa 33 poena, a šutirao je 22-11 iz igre. Imao je i pet skokova i dvije asistencije i nije dozvolio da ,,kraljevi“ nadoknade veliki zaostatak od 26 poena iz prvog poluvremena.

Šampion je računao i na druge efikasne šuterske opcije, krilo Vigins je postigao 25 a bek Pul 24 poena u trijumfu.

Derbi dana u NBA pripao je

Finiksu, koji je u gostima pobijedio Los Anđeles Kliperse 112:95, mnogo lakše nego očekivano.

Bek Devin Buker obilježio je duel sa 35 poena uz odličan šut iz igre 21-13. Centar Ejton je pored 13 poena imao osam skokova, a slavni plejmejker Pol 11 asistencija, sedam poena i osam skokova.

Za Kliperse, Moris je postigao 22, Vol 17, Džordž 16 a još nedovoljno oporavljeni superstar Lenard svega 11 poena uz šest skokova.

Klivlend je u velikom stilu započeo sezonu, savladao je Va-

šington 117:107 a veliko pojačanje Donovan Mičel je upisao 37 poena uz pet skokova i četiri asistencije. Turčin Osman dodao je 16 a centar Alen 15 poena uz čak 14 skokova.

Šarlot je savladao Atlantu 126:109 u južnjačkom derbiju Istoka, a Ubre je obilježio meč sa 24 poena. Edvards je pored 20 poena imao 11 skokova. Sa druge strane, plejmejker Jang bio je standardno najefikasniji sa 28 poena.

Maksimalan skor 3-0 u NBA trenutno ima Boston na Istoku, te neočekivano – Juta i Portland na Zapadu. S. S.

Henri top pojačanje za Baskoniju

PODGORICA - Pjerija Henri (29) dogovorio je povratak u Baskoniju, američki plejmejker ponovo će igrati u Evroligi.

Nakon epizoda u Fenerbahčeu i NBA (kratka epizoda u Hjuston Rokitsima, gdje nije uspio da se nametne tokom ljeta) bek se vratio u redove španskog evroligaša. Baskijski klub je odlično počeo sezonu (skor 3-1), ali je povreda koljena prvog strijelca Markusa Hauarda bila signal da se hitno reaguje na tržištu. Bek visok 196 centimetara Henri ima tri sezone iskustva u Evroligi. Za Baskoniju je u sezoni 2020/21. bilježio 10,5 poena, 7,3 asistencije, 3,2 skoka i 1,7 ukradenih lopti u prosjeku. Važio je za jednog od najboljih defanzivaca u kontinentalnoj eliti. Fantastični šuter Hauard je prošle sedmice doživio težu povredu koljena, ali po prvim informacijama ne radi se o pokidanom ligamentu tako da će moći ponovo da nastupa ove sezone. R. A.

Košarkaši

Mornar - Partizan u Baru

NBA: Šampion moćan protiv Sakramenta

Najbolji igrač

Nju Orleans Pelikansa van terena

Povratnik u španski klub nakon epizode u NBA

Aleksandar Petrović v. d. selektora Hrvatske

PODGORICA – Četvrti put u karijeri, a samo mjesec nakon što je imenovan za sportskog direktora Košarkaškog saveza Hrvatske (HKS), Aleksandar Petrović je sjeo na klupu Hrvatske, i to privremeno.

Kako je saopšteno, Upravni odbor HKS-a je na elektronskoj sjednici jednoglasno donio odluku da se Petrović imenuje za vršioca dužnosti selektora košarkaške reprezentacije za evropske pretkvalifikacije, u novembru 2022. i februaru 2023. godine.

Petrović je na klupi Hrvatske zamijenio Damira Mulamerovića, koji je podnio ostavku nakon poraza od Finske u osmini finala septembarskog Eurobasketa.

Hrvatska već 10. novembra u Gracu igra protiv Austrije, a tri dana kasnije na rasporedu je domaća utakmica s Poljskom u Zagrebu.

- Kada sam preuzimao struku u Savezu prije četiri sedmice, nijesam očekivao da će to otići u ovom smjeru,

ali s obzirom na sve ono što se dešavalo u prvom krugu razgovora s potencijalnim kandidatima, te nakon što sam praktično obišao sve igrače, možda je to i logično rješenje - kazao je Petrović. - Sasvim sigurno je da sam ovog trenutka najinformisaniji što se tiče forme i praćenja, no za mene je to dodatno opterećenje. Svjestan sam koliko je taj sljedeći prozor bitan i za buduća ljeta, jer ako se dobiju obje utakmice, već dobijamo kvalitetno radno ljeto 2023. te bi mogli učestvovati na pretkvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu. Ulog je velik, prihvatio sam i tu ulogu kao vršilac dužnosti selektora dok do kraja sezone ne riješimo pitanje selektora. Spreman sam da odradim ta dva ,,prozora“ dok ne dođemo do konačnog rješenja - dodao je Petrović.

Nekadašnji trener Cibone, Zadra i Cedevite, u tri navrata bio je selektor Hrvatske, a tu funkciju obavljao je i u selekcijama Brazila i Bosne i Hercegovine. S. J.

BJELOPOLJCI OSVOJILI PET BODOVA U POSLJEDNJA TRI KOLA Jedinstvo

ove sezone slavio protiv Jezera u Beranama

Korać: Ubijeđen sam da ćemo ostati u ligi

PODGORICA - Teren u Beranama bio je od početka sezone neosvojiv za ekipe iz gornjeg dijela tabele, pa čak i za kandidate za titulu. A onda je na red došlo 13. kolo Meridianbet 1. CFL i Jezero je palo u ulozi domaćina.

Jedinstvo je prvi gost koji je slavio pod Bogavskim brdom – Bjelopoljci su do važne pobjede od 2:0 stigli golovima štopera Srđana Šćepanovića i prekaljenog napadača Žarka Koraća

Povratnik u elitni rang i dalje je u opasnoj zoni, s tim što je sada na tri boda od luke spasa. - Znali smo da će biti teško, jer Jezero od početka sezone igra jako dobro. Oni nijesu izgubili kao domaćini, nas su pobijedili u Bijelom Polju u sudijskoj nadoknadi. Negdje nas je to dodatno motivisalo. Spremili smo se, odigrali na pravi način, mada nas je pogledala i sreća koja nam nije bila saveznik u nekim prethodnim mečevima. Zaslužili smo pobjedu koja mnogo znači. Približili smo se mjestu koje garantuje opstanak bez baraža, a samopouzdanje je sve bolje. To je jako važno pored duele koji slijede, a koji bi mogli dosta da utiču na izgled donjeg dijela tabele na kraju jeseni – za Pobjedu kaže Korać. Jedinstvo je napravilo lijep mini-niz – bod kod kuće protiv Arsenala, pa još jedan u Petrov-

cu i sada sva tri u Beranama. Jezero je ,,načeo“ Šćepanović u 28. minutu kada je postavio nogu i iz gužve skrenuo loptu u mrežu, da bi sve dileme oko epiloga otklonio trideset petogodišnji golgeter u 68. - Žalim što nemamo još petšest bodova. Kakve smo partije pružali – učinak je mogao da bude bolji. Sigurno smo zaslužili više, ali sve se da ispraviti.

Ubijeđen sam da će ova ekipa i naredne godine biti dio prvoligaškog društva. Čeka nas puno posla, mnogo je utakmica do kraju, a na nama je da nastavimo putem kojim smo krenuli – kazao je dugogodišnji internacionalac u Izraelu.

Korać je ostavio dubog trag u Zeti, a potom je karijeru gra-

Titula za Ivu Lakić u Dubrovniku

PODGORICA - Četrnaestogodišnja crnogorska teniserka Iva Lakić, članica Eminenta iz Podgorice, osvojila je ITF turnir treće kategorije za igračice do 18 godina u Dubrovniku,

najjači ove kategorije u okruženju, saopšteno je iz njenog kluba. Turnir se održao u periodu od 17. do 23. oktobra i učestvovalo je više od 100 takmičara iz cijelog svijeta.

Lakić je na putu do titule eliminisala prvu i drugu nositeljku. U prvom kolu savladala je Noru Žuvelu (Hrvatska), potom drugu kosturašicu Jovanu Grujić (Srbija), u

dio u Hapoel Haifi, Beitar Jerusalimu i Hapoel Afulu. Nastupao je i u Maleziji, da bi se vratio u rodni grad.

Sa 17 pogodaka predvodio je Jedinstvo do plasmana u elitu, a gol protiv Jezera bio je treći na sedam nastupa u Meridianbet 1. CFL.

- Fizički se dobro osjećam, zdrav sam, a sve dok je tako –trudiću se da pomognem klubu. Drago mi je zbog novog gola, ali mi je još draže zbog pobjede. Nadam se da će biti još pogodaka s moje strane, ali najvažniji je timski uspjeh – ističe jedan od najboljih strijelaca crnogorskog klupskog fudbala. Zahtjevna sedmica čeka Jedinstvo. U utorak je eliminaciona utakmica četvrtfinala Kupa sa

trećem kolu bila bolja od Dore Mišković (Hrvatska), da bi u polufinalu pobijedila Evu Mariju Jonesku iz Rumunije.

U finalu je savladala Čehinju Alenu Kovackovu - Iva je ovom titulom pokazala da je u rangu sa najboljim igračicama svijeta uzrasta do 18 godina – naveli su iz Teniskog kluba Eminent.

Arsenalom na strani, a u neđelju prvenstveni meč sa Mornarom u Bijelom Polju.

- Sa svima smo se nosili, osim sa Sutjeskom i timom Budućnosti. Vjerujem da možemo i sa Arsenalom, što je pokazala ligaška utakmica u Bijelom Polju, gdje smo odigrali 2:2. Kup je specifičan, jedan meč odlučuje, a mi nijesmo pod pritiskom. Rasterećeni smo i smatram da možemo do pobjede. Nakon toga nas očekuje jako bitan duel sa Mornarom kod kuće. Uradićemo sve da osvojimo tri boda i još više se približimo konačnom cilju. Idemo redom, utakmicu po utakmicu. Nadam se uspješnom periodu – zaključio je Korać. D. K.

Proslavljeni trener četvrti put u karijeri na klupi ,,vatrenih“

TK

Veliki uspjeh crnogorske teniserke

Juventusov sastanak

pritiskom

PODGORICA - Italijanski fudbalski velikani Juventus i Milan mogli bi večeras da ostanu bez šansi za plasman u osminu finala Lige šampiona.

Uoči petog kola najjačeg evropskog klupskog takmičenja u težoj poziciji je ,,stara dama“, koja u grupi H ima samo tri boda poslije četiri kola, koliko i Makabi iz Haife od kojeg je izgubila prije 14 dana.

Pari Sen Žermen i Benfika imaju po osam i Juve mora da pobijedi u oba meča do kraja – večeras (21 h) u Lisabonu i naredne srijede protiv ,,svetaca“ – ali mu možda ni to ne bude dovoljno... - Odgovara nam samo jedan rezultat. Benfika je u prednosti, rasterećenija je, a mi moramo da poboljšamo intenzitet i kvalitet igre. Neophodno nam je da budemo kompaktniji. Pokušaćemo da odigramo nešto drugačije jer će Benfika popuniti sredinu terena. Jedino čega se plašim je da budemo previše euforični poslije dvije pobjede u prvenstvu. Potreban nam je stav koji smo imali u tim utakmicama –izjavio je trener ,,bjankonera“ Masimilijano Alegri Benfika ima sve u svojim rukama. Bod joj garantuje prolaz, ali ,,orlovi“ ne žele da kalkulišu.

Cilj je pobijediti Juventus i drugi put, nakon što je u Torinu bilo 2:1 za goste.

- U maloj smo prednosti, ali svi u grupi imaju šansu za prolaz. Juventus je Juventus – ima vrhunske igrače, iskusnog trenera, želi da prođe i očekujem njihovo najbolje izdanje. Zbog ovog se bavimo fudbalom, ne razmišlja-

u

mo o matematici. Situacija je jasna – njima trebaju dvije pobjede, nama bod. Izlazimo na teren da pobijedimo, tako će biti i ovog puta. Moramo da iskoristimo to što igramo kod kuće – rekao je trener Benfike Rodžer Šmit Ne koliko Juventus, ali i Milan je na ,,staklenim nogama“ pred peto kolo Lige šampiona. ,,Rosoneri“ su sakupili četiri boda u grupi E, koliko i njihov večerašnji rival – Dinamo. Čelzi je prvi sa sedam bodova, jednim više od Salcburga s kojim će se sastati u Austriji od 18.45 sati.

Milan se nada trijumfu ,,plavaca“ jer bi eventualnom pobjedom na ,,Maksimiru“ došao do drugog mjesta uoči potencijalnog meča odluke sa Salcburgom na ,,San Siru“.

- Znamo koliko je bitan ovaj

nudi izlaznu kartu za Ronalda

PODGORICATod Bouli dovede (37) u januaru, ekskluziva je londonskog Sana.

Najtiražniji britanski list objavio je informaciju da je londonski klub spreman da plati obeštećenje Mančester junajtedu u rangu između deset i 15 miliona eura, kao i da preuzme kom-

Raspored i tabele

meč. Moramo da ostvarimo pozitivan rezultat da bismo u posljednjem kolu imali šansu za plasman u osminu finala. Dinamo je težak protivnik, nije izgubio kod kuće od decembra 2021. godine. Dobro se brani i uglavnom dobro počinje mečeve. Imaju veoma dobrog igrača u napadu Bruna Petkovića, kao i Mislava Oršića koji je izuzetno brz. S vremena na vrijeme ostavljamo prostor između linija, a to ne smije da nam se dešava. Moramo dobro da pokrivamo prostor – upozorio je trener Stefano Pioli, koji ne može da računa na Kalabriju, Florencija, Ibrahimovića, Mainjana, Salemakersa i Tmorija Dinamo je nastup u Ligi šampiona počeo velikom pobjedom nad Čelzijem (1:0), večeras sanja još jedan istorijski ,,skalp“. ,,Modri“ pri-

pletnu platu velike zvijezde Premijer lige do kraja sezone.

Legendarni napadač Ronaldo trenutno je suspendovan u Junajtedu zbog odbijanja da uđe u igru u meču sa Totenhemom prethodne sedmice. Klub je čak spreman da raskine ugovor sa njim, ali bi u tom slučaju mančesterski gigant bio u obavezi da Portugalcu isplati kompletnu zaradu do kraja sezone – u rangu od oko

Zbog toga je varijanta dogovora koju nudi Bouli izuzetno primamljiva čelnicima Junajteda. Međutim, pita se i Ronaldo, koji će zahtijevati garantovanu dobru minutažu u novom klubu. Od početka sezone veteran je postigao svega dva gola u svim takmičenjima. R. A.

željkuju trijumf od najmanje dva razlike jer je u Milanu 14. septembra izgubio 3:1. - Pred nama je velika utakmica i zbog rezultata i jer nam dolazi velika ekipa. Srećan sam što Hrvatska ima ovakav spektakl. Milan je sigurno favorit, ali Dinamo ne bježi od izazova. Napravićemo sve da naši navijači koji će napuniti ,,Maksimir“ budu zadovoljni. Ako bude tako onda, uz dozu sporstke sreće, možemo do željenog rezultata - rekao je trener Ante Čačić - Želim da sebi nemamo što da zamjerimo. Stanje u ekipi je dobro, svi su na raspolaganju osim Boška Šutala Ovo je 26. utakmica u sezoni i uspjeh je da imamo toliko zdravih igrača. Pričali smo i u svlačionici da nam je ovo velika šansa. Nakon nekoliko godina kad smo ostvarivali

rezultate, ovo bi bila kruna svega toga. Nadam se da ćemo uspjeti, daćemo sve od sebe. Moramo samo razmišljati hrabrije nego u Milanu. Oni su fantastična ekipa, kad god dođemo u šansu moramo biti hrabriji, odlučniji i pokušati nešto da napravimo - rekao je Mislav Oršić. Real Madrid je u grupi F sa 10 bodova obezbijedio prolaz, remijem na gostovanju RB Lajpcigu osigurao bi prvo mjesto.

Njemački tim bi večeras mogao da bude promovisan u učesnika osmine finala pod uslovom da pobijedi ,,merengese“, a Seltik u Glazgovu porazi Šahtjor. Tako bi ,,bikovi“ došli na devet, a tim Igora Jovićevića, trenera crnogorskog porijekla, ostao na pet bodova.

Seltik, za koji igra naš Sead Hakšabanović, mogao

bi da se umiješa u trku za drugo mjesto samo ako savlada ,,rudare“ iz Ukrajine, a Real pobijedi u Njemačkoj. U grupi G je poznato da će Mančester siti na proljeće igrati u nokaut rundi LŠ, a večeras bi mogla da mu se pridruži Borusija ukoliko u Dortmundu ne izgubi od ,,građana“.

Duel na ,,Signal Iduna parku“ privlači pažnju i zbog povratka Erlinga Halanda u Dortmund, gdje je igrao do ove sezone.

Duel u ,,zelenoj metropoli“ mogao bi da bude lišen rezultatske važnosti ukoliko prethodno Sevilja i Kopenhagen u Španiji odigraju neriješeno. Oba tima imaju po dva boda, pet manje od Borusije. Ne. K.

PODGORICA - Mančester siti želi da na ljeto dovede Kviču Kvarackeliju (21), instant-zvijezdu Napolija i Serije A, objavio je španski Sport.

Kako se navodi, menadžer aktuelnog prvaka Premijer lige Pep Gvardio-

la oduševljen je partijama ,,Kvaradone“, mladog Gruzijca koji briljira na poziciji krilnog napadača. Takođe, Sitiju je potrebno pojačanje na lijevoj strani napada i Kviča se perfektno uklapa u željeni profil igrača. Napoli je lider Serije A nakon 11 ko-

la, sa tri boda prednosti u odnosu na aktuelnog prvaka Milan, a Kvarackelija je označen kao ključni faktor uspjeha. Od starta sezone, na 11 mečeva u Seriji A, reprezentativac Gruzije postigao je pet golova uz tri asistencije. R. A.

istekne ugovor, a ne planira da potpiše novi u Dortmundu.

PODGORICA - Jusufa Mukoko (17), jedan od najvećih talenata fudbala, blizu je odluke da potpiše za Liverpul na ljeto. Kako je objavio Dejli Mejl, napadač Borusije Dortmund želi da igra u

Premijer ligi, iako na stolu ima ponude Barselone, Real Madrida i Pari Sen Žermena.

Tinejdžer je već izborio dobru minutažu u velikom klubu Bundeslige. Na ljeto će biti slobodan agent, kada mu

Fudbaler rođen u Kamerunu, mladi reprezentativac Njemačke, već je nastupio na deset mečeva Bundeslige od starta sezone i postigao četiri gola. Debitovao je još u sezoni 2020/21, a od tada je demonstrirao očigledan napredak. Punoljetstvo će proslaviti 20. novembra. R. A.

JUVENTUS MORA DA POBIJEDI BENFIKU: ,,Bjankoneri“ na treningu

JUVENTUS.COM

Vlasnik Čelzija pokušaće da u klub Kristijana Ronalda se zahtijevati klubu.

Veliki talenat Borusije Dortmund slobodan agent na ljeto Mukoko blizu potpisa za Liverpul

Dogovor o

Mlada zvijezda Napolija dobiće ponudu Mančester sitija Gvardiola zahtijeva dovođenje ,,Kvaradone“

Javni poziv Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Tuzi

Obezbijedili skoro pola miliona eura podrške poljoprivrednicima

Cilj podrške je podsticaj biljne proizvodnje (proizvodnja krompira za preradu, ranog krompira i lubenice) koje su vodeće kulture poljoprivredne proizvodnje u Opštini Tuzi i koje su prošle godine činile čak polovinu ukupnog obradivog zemljišta, kao i za sve poljoprivredne kulture po jedinici obradive površine

Sekretarijat za poljopri vredu i ruralni razvoj Op štine Tuzi objavio je javni poziv za dodjelu sredstava za podsticaj razvoja biljne proizvodnje za ovu godinu.

Javni poziv je otvoren do 27. oktobra, a za pomoć poljo privrednim proizvođačima opredijeljeno je 465.000 eu ra. Cilj podrške je podsticaj biljne proizvodnje (proizvod nja krompira za preradu, ra nog krompira i lubenice) koje su vodeće kulture poljopri vredne proizvodnje u Opšti ni Tuzi i koje su prošle godine činile čak polovinu ukupnog obradivog zemljišta, kao i za sve poljoprivredne kulture po jedinici obradive površine.

PODRŠKA

Podrška se odnosi na poljo privredne proizvođače sa po dručja Tuzi koji djelatnost ostvaruju na teritoriji te op štine, tj. nosioce poljoprivred nih gazdinstava. Podrška po jedinici proizvoda ostvaruje se za krompir za preradu, ra ni krompir i lubenice. Podrš ka po jedinici obradive po vršine (obradiva površina je oranica sa poljoprivrednom kulturom) ostvaruje se za sve poljoprivredne kulture. – Prva kategorija – iznos sub vencija za krompir čija je pro dajna cijena iznosila maksi malno 20 centi po kilogramu biće najviše osam centi po ki logramu. Druga kategorija –subvencija za krompir čija je prodajna cijena iznosila od 21 do 29 centi po kilogramu, kao i lubenice, čija je prodajna cije na iznosila najviše 14 centi po kilogramu, iznosi najviše pet centi po kilogramu. Treća ka tegorija – subvencija za krom

Tuzi

pir čija je prodajna cijena bila 30 ili više centi po kilogramu, kao i lubenicu čija je prodajna cijena iznosila 15 ili više cen ti po kilogramu, iznosiće naj više tri centa po kilogramu –naveli su iz Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj. Komponenta dva odnosi se na podršku poljoprivrednim proizvođačima po jedinici obradive površine, pri čemu se u kategoriju obradive po vršine računa oranica sa ko je se ostvaruje proizvodnja svih vrsta poljoprivrednih kultura.

Naglašeno je da ovu vrstu subvencije ne mogu dobiti svi poljoprivredni proizvo đači koji koriste podršku iz Komponente I (podršku po jedinici proizvoda).

– Izuzetak su poljoprivredni proizvođači koji su gajili po ljoprivredne kulture koje ni jesu predmet Komponente I.

Oni stiču pravo na subvenci ju po jedinici površine za sve poljoprivredne kulture osim ranog krompira, krompira za preradu i lubenice – pojašnje no je iz Sekretarijata.

ULAGANJE

Podrška po jedinici obradi ve površine iznosiće maksi malno 250 eura po hektaru, a zavisiće od ukupno prijav ljene obradive površine pod poljoprivrednim kulturama, raspoloživih sredstava opre dijeljenih za ovu namjenu i količine realizovane proi zvodnje. Korisnici sredsta va podrške su, po ovom Jav nom pozivu, poljoprivredni proizvođači sa područja op štine Tuzi (fizička lica), upi sana u Registar poljoprivred nih gazdinstava ili Registar primarnih proizvođača hra ne biljnog porijekla do tre nutka podnošenja zahtjeva

za dodjelu podrške. – Podrška se obezbjeđuje za povrće (rani krompir, krom pir za preradu i lubenicu) za Komponentu 1, dok se za Komponentu 2 podrška obez bjeđuje za sve poljoprivred ne kulture koje su prijavljene za direktna plaćanja kod Mi nistarstva poljoprivrede, šu marstva i vodoprivrede. Cilj za preduzimanje ovakve mje re je ublažavanje posljedica izazvanih globalnim poveća njem inputa u poljoprivredu, povećanje ukupne proizvod nje, rast konkurentnosti, rast prihoda poljoprivrednih gaz dinstava – naveli su iz Sekre tarijata za poljoprivredu i ru ralni razvoj Opštine Tuzi. Javni poziv je otvoren do 27. oktobra. Detaljnije infor macije mogu se dobiti pu tem telefona: 020/875–167; 067/083-367; 069/714-614; 069/083-369. I. M.

Glavni grad Podgorica postao član međunarodne mreže ,,Rainbow Cities“ Još jedan korak u cilju zaštite LGBTIQ osoba

Glavni grad Podgorica postao je član međunarodne mreže ,,Rainbow Cities“. Prihvatanjem kandidature od strane svih gradova članova (među kojima su Amsterdam, Barselona, Ljubljana, Beč, Berlin, Pariz, Brisel, Oslo…) Podgorica je postala 42. član ove mreže, koja za svo je glavne ciljeve ima povećanje vidljivo sti LGBTIQ osoba, razmjenu iskustava, stručnosti, materijala i dobrih praksi, za jedničke akcije i razvoj projekata na me

đunarodnom nivou između dva ili više gradova članova. – Na ovaj način, naš grad učinio je još je dan korak u kreiranju i sprovođenju po litika u cilju promocije i zaštite LGBTIQ osoba, promocije jednakosti, osnaživanja i socijalne inkluzije. Potpisivanjem Me moranduma o saradnji sa mrežom ,,Ra inbow Cities“, Glavni grad se obavezao na nastavak aktivnosti koje obezbjeđu ju ravnopravan tretman i jednak pristup

svim servisima gradske uprave – saop šteno je iz Glavnog grada. U prethodnom periodu Glavni grad je osnovao Kancelariju za LGBTIQ lica, ko ja djeluje u okviru Sekretarijata za soci jalno staranje, usvojen je Lokalni akcioni plan za unapređenje socijalne inkluzi je i razvoj usluga socijalne i dječje zašti te kojim su definisane konkretne mjere usmjerene ka unapređenju ljudskih pra va LGBTIQ osoba. I. M.

Predstavnici organizacije ,,Solvent Rating“ dodijeli li su gradskom preduzeću Čistoća Zlatni sertifikat po slovne izvrsnosti.

Priznanje je stiglo u sklopu projekta ,,Zlatne firme Crne Gore“, kroz koji su za sve fir me na teritoriji Crne Gore ko je posluju duže od tri godine urađene finansijske analize i rangiranje po bonitetu i po slovnim rezultatima.

– Analizirano je poslovanje za prethodne tri finansijske godine, a u posljednjoj finan sijskoj godini, 2021. godini, Čistoća je ostvarila promet od 8.757.885 eura i visoku bo nitetnu ocjenu. Uz to je ispuni la sve kriterijume likvidnosti i solventnosti, što je svrstava u najbolje rangirane firme u Cr noj Gori, koje imaju pravo da

ponesu ,,Zlatni sertifikat po slovne izvrsnosti“ – saopšte no je iz Čistoće.

Zlatni sertifikat poslovne iz vrsnosti predstavlja najviši stepen uspješnosti kompani je koja tri godine zaredom ima najveći rejting u poslovanju.

– Svrha ovog priznanja je da se izdvoje kompanije koje u kon tinuitetu, iz godine u godinu, bilježe odličan rezultat i budu prepoznate kao najpouzdani ji poslovni partneri. Sertifikat koji je uručen Čistoći d.o.o. Podgorica još jedna je potvr da našeg puta ka uspješnom poslovanju i stvaranju uslova za stalna unapređenja – poru čili su iz Čistoće. U ime tog gradskog privred nog društva sertifikat je pri mio pomoćnik izvršnog di rektora Vojin Katnić I. M.

KIC ,,Budo Tomović“ na staviće u četvrtak, 27. okto bra u sali Dodest u 20 sati, serijal druženja ,,Podgorič ke priče“. – Jedan grad čine ljudi, njihov rad i stvaralaštvo, u raznim strukama i sferama, koji su sa stavni dio društvenog mozai ka koji ostaje kao nasljeđe bu dućim generacijama. Zadatak nas savremenika je da takve ljude i stvaralaštvo ne preda mo zaboravu, već da ih afirmi šemo, a „Podgoričke priče“ su iz tog razloga i pokrenute – po ručili su iz KIC-a.

Gost ,,Podgoričkih priča“ ovo ga puta biće Vladimir Cujo Bošković, kako su ga najavili iz KIC-a, svojevrsni hroničar nove i stare Podgorice.

– Iz mjeseca u mjesec, svaki novi gost, svaka nova životna i stvaralačka priča, opravdava namjeru KIC „Budo Tomović“

da ugosti izuzetne ljude, koji će ispričati „priču više“, aneg dotu ili legendu, koje šira jav nost nije znala, a što čini isto riju glavnog grada bogatijom – naglasili su iz KIC-a, uz po ziv Podgoričanima da dođu i čuju pregršt starih, a novih priča koje će Bošković podi jeliti sa njima i moderatorom Vanjom Kovačevićem H. P.

Isključenja struje

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na slje dećim lokacijama: Boška Buhe, Vlada Raičevića, Obodska, Aleksandra Prijića, Miloša Vuškovića, naselje oko škole u Do njoj Gorici; dio Zagoriča prekoputa groblja, Aleksandra Lesa Ivanovića, Velimira Stojanovića, Ljevorečka, Ljuba Čupića i Bjelasička, dio naselja oko TS ,,Podgorica 1“; Rogami, Vranić ke Njive, Miletine Njive, dio Veljeg Brda, Pričelje; Donja Go rica (Vladike Ruvima); Radevići, Cerovica, Stijena Piperska, Gola Strana, Lopate, Drezga, Liša, Baći, Vukovići, Straganica, Zavala i Radeća; Golužba. H. P.

KIC ,,Budo Tomović“ nastavlja serijal druženja u sali Dodest

Vladimir Cujo Bošković gost ,,Podgoričkih priča“

Gradsko privredno društvo Čistoća dobilo Zlatni sertifikat poslovne izvrsnosti Potvrda uspješnog rada

Uručivanje Zlatnog sertifikata poslovne izvrsnosti Vojinu Katniću

IZVJEŠTAJI MLETAČKIH PROVIDURA

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

NAPOMENA PRIREĐIVAČA

Knjiga „Crna Gora - izvješta ji mletačkih providura 16871735“ objavljena je u Rimu 1896. godine i sastavljena je od izvještaja vanrednih i ge neralnih providura Veneciji. U njoj su objavljeni i drugi do kumenti iz venecijanskog ar hiva, vezani za Crnu Goru iz perioda 1687-1735. godine. U studiji je objavljen niz doku menata iz doba Morejskog ra ta (1684-1699) i kasnijeg doba. Sredstva za izdavanje knji ge obezbijedila je italijans ka kraljevska kuća. Objavlje na je u vrijeme udaje Jelene Petrović (kćerke knjaza Ni kole) za italijanskog prijesto lonasljednika Vitoria Ema nuela III. Istorijski period koji knjiga zahvata najpozna tiji je po tome što je u njemu okončana epoha crnogorskih vladika iz različitih pleme na i otpočet period vladika iz porodice Petrović-Njegoš, počevši od vladike Danila Šćepčeva Petrovića. U tim godinama porušen je prvo bitni Cetinjski manastir koji se nalazio na Ćipuru. Manje je poznato da je pred rušenje Manastira, na Cetinju boravi la mletačka posada na čelu sa Ivanom Antunom Bolicom, koji je, na crnogorski zahtjev, bio guverner Crne Gore. Do kumenti koje je objavio Ferdi nando Ongania sadrže mno ge dragocjene detalje iz borbe crnogorskih plemena.

IZVJEŠTAJI MLETAČKIH PROVIDURA

Ivan Bolica javlja General nom providuru Dalmacije 27. avgusta 1697. da je Sulej man-paša „pustio glas da sti že u Podgoricu”

***

Generalni providur Đirolamo Kornaro (Girolamo Cornaro 1632-1690. - prim. pr.) javlja iz Herceg-Novog 5. oktobra 1687. da su Vuksan Petrov i Miloš Račić, obojica iz Risna, po slati u Crnu Goru da ispitaju kretanje Sulejman-paše. Kad su stigli u Zaljut viđeli su „da su Turci popalili četiri ma la sela Zalazi, Cuce, Bjelice i Ćeklići, i tamo neke kućerke koji su bili prazni, zapalili”. „Tamo nije bilo Crnogoraca,

Turci su u strahu skakali s litice, naročito konjanici

Sulejman-paša je krenuo ka Medunu 1688. sa vojskom. Čim je prišao Kučima, spalio je oko sto kuća. „Mi smo u tom trenutku bili na brdima zvanim Goleš i Kapačica između kojih se pruža dolina u kojoj je izgrađena tvrđava Medun, pa kada smo vidjeli da je neprijatelj dobro zašao u dolinu, složno smo jurnuli sa pomenutih brda u borbu“

koji su se nalazili zatvoreni u nekoj kuli i hrabro se branili, tako da i mi nijesmo oklijeva li da se, na pogodnim mjesti ma pridružimo hrišćanima i borimo se s Turcima. Od njih je sedam ubijeno, pa su im od sjekli glave oni iz Bjelica i neki iz Bribota (?) što su im pritekli u pomoć. Poslije te borbe koja je trajala do večeri, mi smo se zaustavili sljedeće noći, a uju tro smo gledali Turke koji su odsjeli u selima Njeguši i Bje lice. Do podna se nijesu makli odatle, a mi smo odmah otišli da javimo što smo vidjeli. Za pitani koliko je bilo Turaka ko ji su palili kuće, odgovorili su: To ne znamo tačno, ali vjeru je se da bi lično Sulejman-pa ša, sandžak iz Skadra, mogao preduzeti neki drugi korak, jer je ovaj preduzeo poslije nego što je u Podgorici saznao za pad Herceg-Novog. A bio je krenuo da se udruži sa drugim pašama iz Hercegovine i Bo sne, u Zupcima, da bi zajedno pomogli gradu”.

***

Generalni providur Đirolamo Kornaro javlja Senatu 15. ok tobra 1687. da je „poslije već spomenutih napada Sulej man-paše iz Albanije na Cr nogorce, on naišao na snažan otpor, pa iako je spalio neko liko kućeraka, morao je da se povuče sa ne malim gubicima, jer je palo mnogo glava njego vih vojnika”.

***

Cetinjski vladika Visarion javlja generalnom providu ru Đirolamu Kornaru 10. de cembra 1687. da Kuči i drugi Brđani „razbiše Pašu i vojsku mu posjekoše i učiniše takvo junaštvo kako se nije nigda u ove strane učinilo od krstja nah su protivo Turcima”.

***

Cetinjski vladika Visarion jav lja kavaliru Ivanu Bolici 25. fe

Donosimo izvode iz knjige „Crna Gora - izvještaji mletačkih pro vidura 1687-1735“, koju je priredio Ferdinando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

bruara 1688. da se preko rije ke (Morače, S.Č.) prevezlo 500 osoba iz Podgorice i Grude, ali pošto su stigli pašini ljudi, oni su bili prinuđeni da se vrate do njegovog dolaska i mislili su da se iznenada probiju, ali nije su znali gdje. Ainat Mustafa Agić iz Bara je otišao kod Pa še rekavši mu: Presvijetli Pašo, šta činite, zašto ne okupite voj sku da uništite crnogorske po bunjenike koji se spremaju da napadnu Sultanov grad … Za to Paša skuplja ljude i očeku je se svakog trenutka da stigne u Podgoricu. Paša, koji se nije bunio, bio mi je obećao da će mirovati, ali sada, ako Paša sti gne, sve će uništiti i neće osta ti ništa niti ikoga živog”

***

Generalni providur Đirola mo Kornaro javlja Senatu iz

Splita 27. februara 1688. „da su u Kotor došli glavari Pipe ra i Bratonožića sa 25 ljudi, i svi žele da budu podanici Va ših Ekselencija”.

***

Generalni providur Đirolamo Kornaro javlja Senatu krajem marta 1688. godine da su kod njega došli predstavnici Kuča pop Radonja Zeković, Stan ko Iliković i Novo Popov sa dvadeset drugova, noseći de vet neprijateljskih zastava i tri doboša i izjavili su kako slijedi. „Pošto Sulejman-paša, ska darski Sandžak, nije uspio da ubijedi naše glavare iz Kuča, Pipera i Bratonožića, da sa njim utvrde bilo kakav do govor, uprkos velikim obe ćanjima da će ih bogato na graditi, niti je dobio od njih, kako je želio, taoce, osjetio je

veliku mržnju prema svima. Zato je poslao posebne gla snike hercegovačkom Paši da krene sa svom vojskom ka Kolašinu, a on je sam počeo brižljivo da sakuplja vojsku i pozvao Sandžaka Dukađina, Adema Sandžaka Elbasana, Osman-bega iz Ohrida, Ve li-bega sa dva druga sandžaka iz Prizrena. Pošto je prikupio više od 7 hiljada boraca, kre nuo je put Podgorice, gdje je mnogo ranije dostavio veli ke zalihe brašna i drugih na mirnica. Kad smo mi čuli za te velike pripreme, odmah smo pisali Gospodinu Kava liru Ivanu Bolici priloživši mu pisma upućena Presvijetlom Gospodinu Generalnom Pro viduru sa molbom da mu ih hitno uruči. Molili smo Nje govu Ekselenciju da ubrza

Račić poslati su u okto bru 1687. u Crnu Goru da ispitaju kretanje Sulej man-paše. Kad su stigli u Zaljut viđeli su da su Turci popalili četiri mala sela Zalazi, Cuce, Bjelice i Ćeklići, i tamo neke ku ćerke koji su bili prazni, zapalili. Crnogorci su se nalazili u nekoj kuli i hrabro se branili

kretanje prema Kotorskom zalivu i da nam pruži pomoć, imajući u vidu vjernost i oda nost koje izražavamo prema Prevedroj Republici, u potvr du čega smo već dva puta sla li veći broj naših glavnih gla vara kod Vaše Ekselencije da se dogovori kakvo dobro u na šem i državnom interesu. Tra žili smo od Kotora municiju i ljude, pa nam je Presvijetli Gospodin Vanredni Providur poslao prah i olovo sa uvjera vanjem da šalje jaku četu sa svoje teritorije da se pridru ži Nikšićima i Drobnjacima, a da će Presvijetli Gospodin Generalni Providur svakog trenutka stići u Kotorski za liv sa galijama i naoružanim brodovima. Naši ljudi su bili ohrabreni tim vijestima i do govoreno je da se iznenadi tvrđava Medun, što su je Turci izgradili da ograniče našu slo bodu. Poduhvat je bio uspješ no izveden. Pošto smo pobili stražare koji su tamo boravi li, zauzeli smo tvrđavu i čuva ćemo je prema nalozima ko je budemo dobili od Prevedre Republike. U međuvremenu je Sulejman-paša krenuo iz Podgorice u subotu 20. teku ćeg sa svom svojom vojskom, uz dobru podršku konjice i uz zvuke bubnjeva i doboša i na predovao je vrlo samouvjere no ka našim brdima. Čim im je prišao, spalio je oko sto ku ća, uključujući i kuću Ivana Ilikovića, našeg Vojvode. Mi smo u tom trenutku bili na br dima zvanim Goleš i Kapačica između kojih se pruža dolina u kojoj je izgrađena tvrđava Medun, pa kada smo vidjeli da je neprijatelj dobro zašao u dolinu, složno smo jurnuli sa pomenutih brda u borbu u samo jutro, a borba je trajala do dvadeset dva sata. Pošto Turci nijesu mogli da odo le našem napadu, jer smo ih tukli puškama sa povoljnih položaja, počeše da bježe, a mi smo onda pobacali puške, i isukali sablje i učinili masakr među Turcima, zauzimajući istovremeno puteve kojima su ušli u dolinu. Oni su se, tra žeči neki drugi izlaz, okupili u velikom broju na jednoj liti ci sa koje su obuzeti strahom mnogi skočili, naročito oni na konjima, a mi nijesmo presta jali da ih progonimo do mra ka, ohrabreni viješću da su se Nikšići sa borcima iz Kotora zaputili ka nama...“ (Nastavlja se)

Vuksan Petrov i Miloš

Pogled sa Meduna na udolinu i okolna uzvišenja

Medunska tvrđava, crtež

Kotor

stoljeća, gravura

ADVOKAT MILENA LABOVIĆ Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za proda ju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 04.11.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarijeLabović & Vujisić Law Firm – Ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Čelebić Nedeljka koja je upisana u listu nepokretnosti broj 3602 KO Podgorica III, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 5099/9, PD 29, spratnost PN, površine 45 m².

Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VII prodaji iznosi 42.500.00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika MONEY DOO Podgorica na dan 26.10.2021. godine iznosi 484.361,15 €, i to po osnovu:

•Ugovora o izdavanju garancije broj 6353/19 (GP2019/15), iznos od 5.591,39 €

•Ugovora o izdavanju garancije broj 6352/19 (GP2019/16), iznos od 2.414,49 €

•Ugovora o kreditu broj 6351/19 (KR2019/151), iznos od 105.532,31 € i

•Ugovora o kreditu broj 6350/19 (KR2019/152), iznos od 370.822,96 €.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 42.500.00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 03.11.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law Firm -Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: -za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Agenciji za zaštitu životne sredine – Implementaciona jedinica projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-748/14 od 17.10.2022.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju odlagališta čvrstog otpada KAP-a, na UP 1E i UP 2E u zahvatu izmjena i dopuna DUP-a „Industrijska zona KAP-a“, Glavni grad Podgorica, koji je za nosioca projekta uradio JV TÜMAŞ – ENCON.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju odlagališta čvrstog otpada KAP-a, na UP 1E i UP 2E u zahvatu izmjena i dopuna DUP-a „Industrijska zona KAP-a“, Glavni grad Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urban izma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

TELEFON ZA INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 24. oktobra

JELENA pok. Joza PALIĆ rođena Radenović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 25. oktobra od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom gro blju Sveti Vid u Baru.

Ožalošćeni:

VLATKO i ćerka MARINA sa porodicama

tugom se opraštamo od

BOŽA RADIŠIĆA Čovjeka, nasmijanog lica i blagih riječi, kojima nas je vazda dočekivao i ispraćao!Porodica JABUČANIN

Posljednji pozdrav stricu i đedu

BOŽU Stankovom RADIŠIĆU

ALEKSANDAR – SAŠA IVANOVIĆ

Voljeni naš

Od porodice pokojnog MILUTINA RADIŠIĆA

Prerano za sve, Sale moj. Tetkino prvo, počivaj u miru. Volim te do beskraja i nazad.

Pola godine je od smrti našeg voljenog

VESKA Veljkovog VOJVODIĆA

Dragi moj tata, teški su dani bez tebe, bez vas. Sa ponosom te pominjem, sa tugom se vječno borim. Nedostaješ.

Tvoja kćerka IVANA sa porodicom

Tvoja tetka KIKA 1148

Posljednji pozdrav našem dragom SAŠI

Živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Pola godine je od smrti našeg voljenog oca, đeda, svekra

Od babe DRAGICE, ujaka NENADA i LAZARA sa porodicama 1149

Preselila se u vječnost moja iskrena drugarica

VESKA Veljkovog VOJVODIĆA

Nema te da nas dočekaš i zagrliš. Zajedno sa nama, Viš i dalje čeka tvoje korake. Zauvijek si naš uzor za plemenitost, pravednost i dostojanstvo. Hvala ti za sve.

Sinovi MIĆO i NIKOLA sa porodicama

SAŠA

Previše tuge, a premalo riječi da ti kažemo što osjećamo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

BRANKA BABIĆ

Spokoj tvojoj plemenitoj i napaćenoj duši.

DUŠKA sa porodicom 1152

Posljednji pozdrav našem dragom

BOŠKU

Počivaj u miru...

Tvoji:SENKA, SAŠA i SANDRA sa porodicama

BAĆO, SEKA i KRISTINA 1147

Posljednji pozdrav našem dragom

SAŠI

JOVICA, VESNA, VASILIJE, ILIJA i SOFIJA

Znali smo kakvog si zdravlja bio, ali se nismo nadali ovako brzom rastanku, dragi brate

BOŠKO

Hvala ti za sve divne dane provedene s tobom. Bio si brat i otac za primjer. Naši razgovori su ostali nedovršeni. Odlaziš, ali ostaje u meni sjećanje na tebe.

Tvoja sestra MILKA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŠKU

Uvijek ćemo te pamtiti nasmijanog i vedrog. Tvoje veliko srce i iskrena duša pratiće nas i dalje, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestrić RAJKO sa porodicom 1124

Posljednji pozdrav dragom

VESELINU MUJOVIĆU

Sa poštovanjem, NENAD MIRKOVIĆ sa porodicom 1143

Posljednji pozdrav poštovanom stricu

BOŽU RADIŠIĆU

Počivaj u miru. SAŠA, DRAGANA i DAVID 1134

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

BOŽU

DANICA, MIŠKO i IGOR 1139

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽU

od VESKA sa porodicom 1140

Posljednji pozdrav

BOŽU

od brata SRETENA sa porodicom 1144

Dragi ujo

BOŠKO

Neizmjerno hvala za tvoju ljubav i dobrotu koju si nam pružio. Počivaj u miru.

Sestričina SANJA sa porodicom 1125

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

Tužnim srcem javljamo da je 24. oktobra 2022. nakon kraće i teške bolesti u 47. godini preminuo naš dragi

SLAVKO Momčilov STIJEPOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 24. oktobra od 11 do 16 časova i dana 25. oktobra od 10 do 12 časova, kada krećemo za Komarnicu – Šavnik, gdje će se obaviti sahrana na seoskom groblju u 14 časova.

Ožalošćeni: otac MOMČILO, majka VASILJKA,sestra MILOJKA, stric VUKIĆ, strina HILDA, tetke MILKA, JETA, DANICA, STANKA, VERA i SLAVKA, sestrić ŽARKO, sestričine JELENA i IVANA, braća od strica GORAN, MILAN i MILOVAN, braća od tetaka RADONJA, GOJKO, MILOŠ, ŽELJKO, GORAN, BORKO, ALEKSANDAR, MILIĆ, BOJAN, MILAN i DEJAN, sestre od tetaka i ostala rodbina 1119

Dana 24. oktobra 2022. u 77. godini umro je

BOŠKU KORDIĆU

Primite moje iskreno saučešće za našim dobrim prijateljem.

NINO VUČKOVIĆ sa porodicom 1146

BOŠKU KORDIĆU

Počivaj u miru, veliki prijatelju. Od RADA i LJUBINKE KNEŽEVIĆ sa porodicom 1145

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

BOŠKO – BOŽO Stankov RADIŠIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, dana 24. oktobra od 12 do 16 časova i dana 25. oktobra od 12 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u Dobrskom Selu dana 25. oktobra u 15 časova.

Ožalošćena porodica: supruga MIRJANA, kćer ANA, sin STANKO, brat SRETO, snahe VUKICA i MILINKA, unuci, unuke, sinovci, sinovične, sestrići i ostala porodica

VLADIMIR MIRANOVIĆ

Dragi ujko, Hvala ti za sve godine ljubavi i pažnje i što si uvijek bio tu. Bezuslovno si nam sebe davao i bio naš oslonac i snaga. Nikada neću zaboraviti tvoje savjete, priče i podršku. Počivaj u miru pored svojih roditelja i sestre. Sad ste zajedno u nebeskom carstvu.

Neka ti je laka ova zetska i crnogorska zemlja.

Tvoja sestrična MARIJANA

Tužnim srcem javljamo braći, prijateljima, rođacima i kumovima da je naš dragi

VLADIMIR Lekov MIRANOVIĆ

preminuo dana 23. oktobra 2022. u 76. godini života. Saučešće primamo u selu Balabane – Zeta dana 24. i 25. oktobra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici kod crkve Sv. Petke u Golubovcima.

Ožalošćeni: supruga VESNA, sin MILAN, kćerke DANIJELA, DIJANA, MILENA, sestričinaMARIJANA, unučad, braća od stričeva BATRIĆ, RAJO, LUKA, ŽELJO, MINJA, sestre od stričeva BRANKA i PERSA, tetka ROSA, braća i sestre od tetaka i od ujaka,snahe, kao i mnogobrojna porodica MIRANOVIĆ

1118

Posljednji tužni pozdrav dragom kolegi, prijatelju i čovjeku

Posljednji pozdrav

VASEL SINISHTAJ

VASELJU SINIŠTAJU

Ponosni i zahvalni za iskreno i ljudsko druženje.

Dugogodišnjem članu našeg kolektiva koji je ostavio neizbrisiv trag.

Posljednji pozdrav, ujače BOŽO RADIŠIĆ

NINO JOVOVIĆ sa porodicom 1135

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

JADRANKA i MIRKO NENEZIĆ sa porodicom 1126

Otišla je moja tetka

VASEL SINISHTAJ

Iskreno žalimo za našim dragim i čestitim prijateljem.

S poštovanjem, MILENA i ALEKSANDAR ĐOGO 1128

Najdraži

VUKOSAVA Mitrova VUJOVIĆ

Draga tetka, otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela. Požurila si u zagrljaj svoje braće Vela i Puna i sestre Vere koji su nas nedavno napustili. Tugovala si za njima i stalno ih dozivala. Počivaj u miru, draga moja. Neka anđeli budu uz tebe. Mi ćemo te čuvati u srcu.

Sestričina RAJKA i MILJAN sa porodicom 1142

VASKE Hvala ti na svemu! Biće teško bez tebe, tvoje dobrote, pažnje, podrške, savjeta. Sa posebnim ponosom ću zauvijek čuvati uspomene na naše prijateljstvo. Neka tvoja anđeoska duša počiva u miru.

GORDANA VOJINOVIĆ sa porodicom 1132

VASELU SINISHTAJU

S ponosom i poštovanjem,

Tvoje kolege JADRANKA, MILENA, GOCA i HAMID 1129

KOLEKTIV SEKRETARIJATA ZA SOCIJALNO STARANJE 1131

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 23. oktobra 2022. iznenada je preminuo naš voljeni

ALEKSANDAR – SAŠA IVANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima dana 24. oktobra od 13 do 16 časova i dana 25. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: otac ARSENIJE, majka SANDRA, brat MILOŠ, stric JOVICA, đed BRANKO – BAĆO, baba RUŽICA, baba DRAGICA, ujaci NENAD i LAZAR, tetka KRISTINA iostala mnogobrojna rodbina IVANOVIĆ i KALUĐEROVIĆ

1141

Tužnim srcem javljamo da je poslije kraće bolesti VUKOSAVA Mitrova VUJOVIĆ

ispustila svoju plemenitu dušu dana 24. oktobra 2022. u 85. godini života. Saučešće primamo u kapeli u Donjem Zagaraču dana 24. oktobra od 12 do 16 časova i dana 25. oktobra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: sestra DARA, zet MIHAILO, snahe VASILJKA, MIRA i DESA, bratanići NEBOJŠA, NIKOLA i IGOR, brataničine MARINA i NATAŠA, sestrići: RANKO, ZORAN, ŽELJKO i BRANKO, sestričine RAJKA, CICA, NENA, JELENA i SVETLANA i ostala rodbina 1121

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki

RADMILI

Draga tetka, tvoja dobrota i plemenitost koju si nam nesebično pružala ostaće zauvijek u našem sjećanju. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

S ljubavlju i poštovanjem, Sestrići ZDRAVKO i MIODRAG sa porodicama 1138

POMENI

TUŽNO SJEĆANJE na 32 godine od smrti SVETO Đurov VUČETIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

1136

Dana 24. oktobra 2022. je 9 godina od kada nije sa nama naš voljeni i nepreboljeni

RADOJE LJUMOVIĆ 25. 10. 2009 – 25. 10. 2022.

Riječi su slaba utjeha onima koji vole i čije duše zaplaču kad zabole sjećanja. Volimo te… Nedostaješ u svemu…

Tvoji NAJMILIJI 1114

TUŽNO SJEĆANJE RADOJE LJUMOVIĆ

10. 2009

25. 10. 2022.

Ni poslije 13 godina ne prihvatam da si otišao, ti si svaki dan sa mnom, u mojim mislima i u mom srcu. Sve je bolnije i teže, i teško, i bolno i tako svaki dan. Nedostaješ…

Sestra VANJA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

RADOJE Novakov LJUMOVIĆ

Još jedna godina tuge je za nama. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Nedostaješ...

Brat RAŠO sa porodicom

VLADIMIR BORILOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem te nema, samo praznina koja je ostala. Volimo te i čuvamo u srcu.

Tvoji najmiliji:majka DRAGICA, braća LUKA i SAŠA,sestre SAŠKA, JELENA i MAJA 1133

Danas, 25. oktobra je godina dana od smrti našeg dragog

VUKOSAVI Mitrovoj VUJOVIĆ

Draga tetka, tvoj životni put je bio težak ali častan i pošten. Bila si brižna ćerka, sestra i tetka. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru pored tvojih roditelja i braće.

Tvoji,snaha MIRA, bratanić IGOR i bratanična NATAŠA sa porodicama

AHMETA RAŠKETIĆA

Otišao si kod sina Damira, sa čijim preranim odlaskom nikada nisi mogao da se pomiriš i preboliš. Neka tvoja duša nađe vječni mir pored njega. Sa tugom i bolom u srcu tvoji supruga VERA i ćerka SEKA sa porodicom 1120

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGAN POPOVIĆ

Četiri najduže godine, bez tebe. Bol i patnja su neprolazni. Zauvijek u našim mislima, sjećanjima i srcima, voljen i poštovan.

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

TVOJI NAJMILIJI