Dnevni list Pobjeda 25.12.2022.

Duboko smo zabrinuti što bi Frontova vlada uradila evropskom putu Crne Gore

Rekli smo to jasno, više puta – jedini način da se ide naprijed je da imamo vladu koja će biti istinski posvećena evropskom putu, ne samo zbog odnosa sa Briselom, već i zbog toga što treba da bude urađeno na domaćem terenu – reforme, važne promjene i poboljšanje života crnogorskih građana. Jedini način je da novi mandat političara u Crnoj Gori bude kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu i političku većinu vladi, a preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud STR. 2. i 3.

Renomirane kompanije iz zemalja EU i SAD koje želimo da privučemo da posluju u Crnoj Gori zahtijevaju nadasve sigurnost i predvidljivost u poslovanju. U uslovima kada postoje brojni izazovi sa kojima se kompanije susrijeću na globalnom nivou, naročito je važno da država kreira stabilan i predvidljiv poslovni ambijent. Imajući to u vidu, jasno je da nestabilna politička situacija negativno utiče na ukupan poslovni ambijent i dodatno limitira mogućnost privlačenja investitora - objašnjavaju iz Američke privredne komore

jer nema termina Literarni dijalog s

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i evropski poslanik

POGLED

SKANDAL: Zloupotreba djece Resursnog centra, gradonačelnik Podgorice će obavijestiti nadležne organe

Pokažimo

neprijateljima države da smo zajedno u borbi

protiv njih

PODGORICA – Pozivamo građane Crne Gore, posebno Podgorice, da u interesu Crne Gore daju podršku dijaspori i iseljenicima u onoj mjeri u kojoj dijaspora i iseljenici daju podršku Crnoj Gori. Pokažimo neprijateljima Crne Gore da smo zajedno u borbi protiv njih i da će Crna Gora pobijediti. Da je vječna slobodarska, po evropskim standardima građanski uređena, Crna Gora – poručili su juče iz Saveza dijaspore i iseljenika.

Članice Saveza dijaspore i iseljenika iz Njemačke na čijem čelu je Nedžad Nurković 28. novembra ove godine obratile su se javnosti u Crnoj Gori i dijaspori. Tom prilikom su, između ostaloga, iskazale nezadovoljstvo društveno-političkim kretanjima u matičnoj domovini te najavile učešće dijaspore Crne Gore na protestima u srijedu, 28. decembra 2022. godine.

- Kao i u svim prilikama u kojima se pojavljuje dijaspora, javljaju se razna tumačenja, komentari i zaključci, kako dobronamjerni tako i zlonamjerni. Pojedinci su išli toliko daleko da su, posredstvom javnih sredstava informisanja, postavljali pitanje - ko su pojedinci iz dijaspore koji se u vrijeme protesta koje organizuje odbor Pokreta „Ima nas“ obraćaju porukama na video-zidu i koja partija stoji iza njih. Za sada, naša je partija Crna Gora. Ako bude trebalo, kad procijenimo, imaćemo i partiju, zajedno s vama, slobodarski narode Crne Gore -

navodi se u saopštenju. Podsjećaju da je 22. decembra, prema dogovoru i ovlašćenju predsjedništva i predsjednika Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, Miloš Bukilić Pobjedi dao opširniju informaciju u vezi s organizacijom i učešćem dijaspore u protestu koji zajednički organizuju s Organizacionim odborom Pokreta „Ima nas“.

- Dijaspora i iseljenici oduvijek su sarađivali s progresivnim snagama građanske orijentacije u Crnoj Gori u pogledu svih pitanja koja se odnose na jačanje evropskih vrijednosti u Crnoj Gori, pa tako i ovaj put. No i nakon ovih informacija, dosta građana Crne Gore i dijaspore pita se ko stoji ispred dijaspore. Budući da je od dijaspore, mahom iz svih evropskih zemalja i svijeta, prihvaćena inicijativa Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, predsjedništvo Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore prihvatilo je ulogu i obavezu da se, u ime svojih članica diljem svijeta, stavi, s Organizacionim odborom Pokreta „Ima nas“, na čelo organizacije ove manifestacije - dodaju iz Saveza dijaspore i iseljenika. Zahvalili su Organizacionom odboru Pokreta „Ima nas“ zato što je prihvatio inicijativu da zajednički organizuju protest i najavili da će se na predstojećim protestima 28. decembra 2022. godine u ime dijaspore obratiti prof. dr sc. Muamer Kalić i nekoliko predstavnika većih organizacija dijaspore iz zemalja Evrope i svijeta. I. K.

Duboko smo zabrinuti šta bi Frontova vlada uradila evropskom putu Crne Gore

Rješenje ove krize u Crnoj Gori je u rukama svih političara. Rekli smo to jasno, više puta – jedini način da se ide naprijed je da imamo vladu koja će biti istinski posvećena evropskom putu, ne samo zbog odnosa sa Briselom, već i zbog toga što treba da bude urađeno na domaćem terenu – reforme, važne promjene i poboljšanje života crnogorskih građana. Jedini način je da novi mandat političara u Crnoj Gori bude kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu i političku većinu Vladi, a preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud

PODGORICA – Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, kazao je da su odluke koje su u prethodnom periodu donijele crnogorske vlasti produbile političku krizu u zemlji. Ponavlja i raniji stav EU – zabrinuti su šta bi DF, ukoliko bi predvodio vladu, mogao da uradi zemlji kad je u pitanju njen put ka EU.

U razgovoru za Pobjedu Bilčik objašnjava zašto je odlučio da sjednicu POSP odloži, ali i odgovara na optužbe premijera Dritana Abazovića da je ,,izabrao stranu“, te da njegovi komentari prevazilaze dobru diplomatsku praksu.

POBJEDA: Kriza u Crnoj Gori ne jenjava. Sudije Ustavnog suda nijesu izabrane, a neustavne izmjene Zakona o predsjedniku jesu. Šta je sljedeće?

BILČIK: Rješenje ove krize u Crnoj Gori je u rukama svih političara u Crnoj Gori. Rekli smo to jasno, više puta – jedini način da se ide naprijed je da imamo vladu koja će biti istinski posvećena evropskom putu, jer je to jedini način da se krene naprijed, ne samo zbog odnosa sa Briselom, već i zbog toga što treba da bude urađeno na domaćem terenu – reforme, važne promjene i poboljšanje života crnogorskih građana.

do kontroverznih izmjena Zakona o predsjedniku. Urgirali smo na sve da prate mišljenje VK. Ipak, to se nije desilo. I to je razlog zašto imamo produbljivanje krize, prije nego odgovor na nju. I dalje vjerujem da je odgovor u rukama crnogorskih političara i da koraci ka tome moraju da donesu upravo oni, a način za izlazak iz krize su izbori i funkcionalan Ustavni sud.

POBJEDA: Kao što ste kazali, više puta ste ponavljali da Zakon ne bi trebalo usvojiti. Ipak, sve vaše sugestije nijesu urodile plodom. Da li je sljedeći korak međunarodna izolacija Crne Gore kao vrsta sankcije parlamentarnoj većini?

mognem da se nađe rješenje. Ekstremno je važno da se to desi i to će biti signal evropskim institucijama da je Crna Gora spremna da se angažuje. Žao mi je što to moram da kažem, ali nijesam imao izbora, morao sam da odložim sastanak, imajući u vidu odluke od nedjelju prije da se ne poštuje mišljenje VK i da se ne izaberu sudije Ustavnog suda, nijesam imao opcija, i to je bila jedina. To je bila logična reakcija. Šta će se sljedeće desiti – to zavisi od crnogorskih političara.

litičare da nađu način da idu naprijed, a to se može desiti jedino na izborima.

POBJEDA: Kako tumačite poruku slovenačke ministarke Tanje Fajon da bi, ako se kriza ne riješi, pregovori mogli biti blokirani?

PODGORICA

U tom smislu, rekli smo, jedini način je da novi mandat političara u Crnoj Gori bude kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu i političku većinu Vladi, a preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud. Svi koraci ka tome, po mom mišljenju, moraju biti usklađeni sa strateškim ciljem Crne Gore da bude dio EU. To je razlog zašto smo pažljivo pratili odluke koje su dovele

BILČIK: Mislim da je sljedeći korak pronalaženje rješenja za izlazak iz krize, a koji je u skladu sa ustavnim principima i u skladu sa strateškim ciljem Crne Gore da ide ka EU. Još jednom, to je u rukama političkih snaga u Crnoj Gori. Nije dobro ako se kriza produbljuje, treba tražiti rješenje. Moja uloga kao predsjedavajućeg POSP je da štitim evropski interes. A evropski interes je bio doveden u pitanje zbog toga i zato što smo vidjeli da nema smisla održati sastanak, imajući u vidu glasanje u parlamentu nedjelju prije. Zato sam odlučio u konsultaciji sa relevantnim kolegama i činiocima u evropskim institucijama da odložim POSP. Istovremeno, imao sam otvoren i iskren razgovor sa predsjednicom Đurović, i složili smo se da je odlaganje sastanka odluka koja je odgovarajuća u tom trenutku, ali i da ćemo naše kanale komunikacije držati otvorenim kako bi u kasnijem periodu održali ovaj sastanak. Preduslov za održavanje tog sastanka je jasan pomak u rješavanju trenutne krize. Tako da, volio bih da vidim i po-

POBJEDA: Crna Gora već godinama ne zatvara nijedno poglavlje, progresa ka EU nema. Mislite li da bi Brisel mogao preduzeti radikalnije korake kad su u pitanju integracije – mislim na blokadu pregovora?

BILČIK: Brisel želi da vidi korake u crnogorskoj politici i društvu koji će pomoći da dođe do zatvaranja poglavlja. To smo radili godinama. Crnogorski je izbor da bude dio EU i to podržava većina građana Crne Gore, to je, makar na riječima, cilj većine poslanika u Skupštini. Svi oni poslanici koji kažu da je EU strateški cilj, moraju da budu posvećeni tom cilju.

Jer progres ka EU, i zatvaranje poglavlja, može doći jedino iz Crne Gore. Mi u Briselu i u evropskim institucijama ne možemo zatvoriti ova poglavlja za Vas. Jer zatvaranje poglavlja znači da je došlo do institucionalnih i političkih promjena na terenu, da se dešavaju reforme, a u ovom trenutku Crna Gora nema vladu koja može da sprovede reforme. Crna Gora nema vladu koja može da ispuni ijedno od obećanja iz prethodnih godina, koje se odnose na ključne odredbe za odblokiranje pravosuđa, što bi pomoglo sveopštem progresu ka EU. To je razlog što javno pozivamo po-

BILČIK: Poruka institucija EU, koju je prenijela slovenačka ministarka spoljnih poslova Tanja Fajon, veoma je jasna. Odluke i akcije zemalja kandidata imaju posljedice. Važno je da Crna Gora ima vlast zasnovanu na ustavnim i demokratskim principima i koja radi ka članstvu u EU. Podršku članstvu u EU uvijek iznova izražava ogromna većina građana Crne Gore; stoga istinski rad na stvarnom napretku ka pristupanju EU treba da bude prioritet odgovornog političkog rukovodstva u zemlji.

POBJEDA: Da li EU ima mehanizme da ,,privoli“ vlasti da ne donose neke sporne odluke?

BILČIK: Crna Gora pravi sama izbore, kao i crnogorski političari. Ako je progres je ka EU učinjen, to će uticati na sami cilj. U ovom trenutku, mi ne vidimo da se ti izbori koje vlasti donose, odražavaju na taj cilj i zato reagujemo. Promjene se ne mogu desiti preko noći, ali svi jasno vidite da u trenutnoj situaciji, Crna Gora neće krenuti ka EU. Naša poruka će biti ista – spremni smo da pomognemo, ali nije na nama da usvojimo neophodne odluke, već na onima koji predstavljaju crnogorski narod i politiku. Pozivam sve da pogledaju unaprijed godinu ili dvije. Glasači su pametni, narod je pametan i razumije šta se dešava. I ono što danas rade crnogorski političari i njihovi izbori, doći će na naplatu kod glasača. Ubijeđen sam da crnogorsko društvo želi da zemlja nastavi da se kreće evropskim putem, a ako političari

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju

Nebojša Medojević

Savez dijaspore i iseljenika poručio građanima Crne Gore

– Rade Milošević ne može biti šef kriminalne grupe za šverc cigareta - tvrdi predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević - Šef je uvijek premijer, a članovi šef ANB-a, koordinator službi, ministar policije i ministar finansija. Glavni bosovi sjede u ,,Splendidu“ i Ženevi. Novoviću, ne brukaj se! Rade nije šef. Samo izvršilac - naveo je Medojević na Tviteru. R. P.

Predsjednik PzP tvrdi da Rade Milošević ne može biti šef kriminalne grupe za šverc cigareta

Medojević: Šef je uvijek premijer, Rade je izvršilac

zabrinuti

ne rade na tome, onda naravno da će glasači to umijeti da prepoznaju. Mi smo poslali jasnu poruku političarima, jer su oni ti koji donose odluke. A odluke koje oni donose imaju posljedice po odnose sa Evropskom unijom. Svako ko je gledao odnose Podgorice i Brisela prethodnih godina, vidio je to.

POBJEDA: O Vama i odluci da odložite sjednicu POSP se dosta govorilo prethodne sedmice u Crnoj Gori. Premijer je kazao da je ,,Bilčik izabrao stranu, ne komentariše korektno i neutralno situaciju u Crnoj Gori“. Kazao je i da Vaš komentar prevazilazi ono što bi bila dobra diplomatska praksa. Šta je Vaš odgovor na to?

BILČIK: Ja sam evropski političar i radim u najboljem interesu crnogorskog puta ka EU. Kao neko ko predsjedava Odborom za Crnu Goru (POSP) imao sam punu podršku kolega u EP za ovu odluku. Nijesam imao izbora, osim da donesem ovu odluku. Poslao sam jasan signal sagovornicima u Crnoj Gori prije tog sastanka, da bi naša komumikacija tokom sastanka u Strazburu bila teška, osim ako bi većina odlučila da donese korake koji bi išli u pravcu rješavanja krize. Ipak, u Skupštini smo vidjeli odluke potpuno suprotne od toga. I to je razlog zašto nijesam imao izbora, osim da odložim sjednicu. Jer mi u EP nijesmo vidjeli smislen razlog da imamo ovaj sastanak u tom trenutku. Takođe, rekao sam da sam spreman da se sastanemo kasnije. Ovo nije kraj POSP. Kada budemo vidjeli neke signale koji idu u pravcu rješavanja krize, možemo imati smislen sastanak. Sa političkom akterima, koji su spremni da povedu zemlju naprijed. Nastaviću da štitim ovaj interes EP i svi oni koji slušaju pažljivo šta radimo u EP ne treba da budu iznenađeni tom odlukom. To nije bila laka odluka, ali po-

navljam nijesam imao izbora. Žao mi je što to kažem, ali možemo iz ovoga naučiti dobre lekcije. Mi smo spremni da razgovaramo preko telefona, angažujemo se, ali prije svega želimo proges ka stvaranju uslova za izbora, funkcionalan Ustavni sud, kao i veliki politički kompromis koji bi mogao da osigura da zemlja ima funkcionalnu, stabilnu većinu, sastavljenu od relevantnih političkih snaga koje žele da idu naprijed ka Evropi, ne da se od nje udaljavaju.

POBJEDA: Jedan od zvaničnika DF-a rekao je skoro da niko od evropskih zvaničnika nije izrazio želju da se sastane sa njima. Zašto? Da li će se to promijeniti ako DF bude dio Vlade?

BILČIK: Mi smo spremni da se angažujemo i saslušamo sve političke snage u Crnoj Gori koje imaju mandat naroda. Ja sam bio prisutan na nekoliko sastanaka u Skupštini, gdje su bili predstavnici DF-a. Bili su slobodni da kažu šta misle. Mi u EP smo spremni da slušamo sve. Istovremno, rekli smo jasno – želimo da vidimo, i to je evropski interes Crne Gore, političke snage koje vode zemlju i brinu o njenom progresu ka EU članstvu. Mi u evropskim institucijama imamo fundamentalno pitanje o posvećenosti partija kao što su DF, tom cilju. Bazirano na njihovom dugogodišnjem oponiranju članstvu zemlje u NATO paktu, bazirano na njihovom dugogodišnjem spekticizmu i napadima na EU, bazirano na javnim podacima o njihovim bliskim odnosima sa Moskvom, o kojima smo slušali dosta puta, kao i o novcu koji je DF primao od Kremlja – zaista, postoji duboka zabrinutost šta bi vlada predvođena subjektima kao što je DF uradila evropskom putu Crne Gore. Kao što sam rekao, moj interes je da štitim crnogorsko-evropski interes, a taj interes je da vidimo progres na putu ka EU. Jovana ĐURIŠIĆ

Nikolić: Zahtjev DF-a nastavak udaljavanja Crne Gore od EU

PODGORICA – Zahtjev Demokratskog fronta, kojim se traži poništavanje odredbi Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, nastavak je djelovanja tog političkog saveza u cilju udaljavanja Crne Gore od njenog članstva u Evropskoj uniji – ocijenio je portparol DPS-a Miloš Nikolić.

Poslanici DF-a, kako je Pobjeda objavila, zatražili su od Vlade da se se izjasni i da mišljenje na prijedlog kojim je pokrenut postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti odredbi 18 i 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, tvrdeći da se tim zakonom krše ljudska prava garantovana Ustavom Crne Gore i međunarodnim ugovorima i ne štite ekonomski interesi Crne Gore. Nikolić je kazao da je zahtjev upućen smijenjenoj vladi, ko-

jim se traži poništavanje tih odredbi, što suštinski znači i poništavanje odluke Vlade o pridruživanju sankcijama Rusiji, nastavak djelovanja DF-a u cilju udaljavanja Crne Gore od njenog članstva u EU.

- Pored brojnih upozorenja sa najviših međunarodnih adresa i stanja potpune blokade u ko-

jem se država nalazi zahvaljujući neznavenoj, nesposobnoj i državno-neodgovornoj vlasti, to je samo još jedno u nizu činjenja kojima se Crna Gora želi trajno zaustaviti i skloniti sa evropskog puta. Očigledno je da DF parlamentarnu većinu i propalog premijera drži u šaci, čime se nastavlja sistem-

sko i institucionalno uništavanje Crne Gore - navodi se u reagovanju Nikolića.

Prema njegovim riječima, jasno je i da partije kojima su puna usta priče o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori, „a koje su dio nakaradne vlasti, ne mogu da se otrgnu iz kandži DF-a, zagovornika 'srpskog sveta'“. Nikolić je kazao da crnogorsku javnost ne bi iznenadilo ako partije parlamentarne većine, koje se deklarativno predstavljaju proevropskim, zajedno sa proruskim DF-om Crnu Goru uvedu u ,,Open Balkan“.

- Neće biti iznenađenje ni ako ucijenjeni i poniženi premijer, na prvoj sljedećoj sjednici Vlade u tehničkom mandatu, ukine odluku o uvođenju sankcija Rusiji, jer je mnogo puta do sada svojim postupanjima pokazao da mu je sluganstvo DF-u i beogradskom šefu na prvom mjestu - dodao je Nikolić. R. P.

M PORTAL: Bivšeg direktora ANB-a za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović

PODGORICA – Bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao je iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka, prenosi M portal.

Odnos Vukšića sa srpskom službom nije od juče, već od njegovih davnih studentskih dana, početkom 90-ih godina, kada ga je kao studenta prištinskog Pravnog fakulteta zavrbovao operativac tadašnjeg Resora državne bezbjednosti (RDB) Srbije Radovan Ivanović. Iskusnom srpskom operativcu Vukšić je bio lak plijen, s obzirom na to da je još u tim danima ispoljavao snažno interesovanje za bezbjednosni sektor.

Zadatak saradnika Vukšića bio je da dostavlja podatke o kolegama studentima, posebno da identifikuje one koji podržavaju stavove tadašnje opozicije koji sjutra mogu biti angažovani u strankama koje su bile prijetnja tada aktuelnoj vlasti. Da bi što bolje iskoristio njegove kapacitete, Ivanović je pomagao Vukšiću da se pozicionira u sve studentske organizacije, kao i da ima pristup svim mjestima na kojima se odvijao studentski život, poput poznatog centra Boro i Ramiz, za koji je Vukšiću obezbijeđena specijalna propusnica sa rednim brojem iz kvote koja je zadužena srpskoj RDB.

Na osnovu rezultata koje je ostvario, saradnik Vukšić je u Centrali RDB ocijenjen kao izuzetno pouzdan, uz posebne pohvale za njegovu inicijativ-

Saradnički dosje Dejana Vukšića je i danas u Kraljevu

nost, zbog čega je procijenjeno da ima prostora za unapređenje njegovih rezultata. Tako je, kao što je to uobičajeno u službi, izvršena primopredaja saradnika Vukšića, kojega je od operativca Ivanovića preuzeo njegov iskusniji kolega, načelnik Centra Laković Nakon poznatih događaja na Kosovu, arhiva prištinskog Centra SDB je premještena u Kraljevo, među kojom i saradnički dosje Dejana Vukšića, koji se i danas tamo nalazi, a sa čijom sadržinom je Profesionalac upoznat do najsitnijih detalja, piše M portal. Završetak studija nije značio i kraj saradničke karijere, koja je bila puno uspješnija od studentske. Rukovodstvo RDB je odlučilo da saradnika Vukšića vrati u Crnu Goru, gdje će nastaviti da radi za njihove interese. U početnom periodu nastavljen je Vukšićev angažman po tzv. unutrašnjoj problematici, odnosno prema neprijateljima tadašnjeg režima kojima su pripadali djelovi Srpske pravoslavne crkve i srpska ekstremna udruženja i organizacije. Pozicije u SPC u Kotoru, Vukšić nije koristio samo za prikupljanje podataka za potrebe srpske obavještajne službe, već za lično bogaćenje, iskoristivši pojedine sveštenike, posebno jednog sa kojim je bio najbliži, a koji više nije među živima, za uspo-

stavljanje kontakata sa bogatom ruskom klijentelom koja je kasnije postala glavni izvor njegovih enormnih prihoda. Plan srpske službe koji su pokušavali da realizuju u dužem periodu bio je da se Vukšić, kao mladi pravnik kojem je rad za obavještajnu službu san iz mladalačkih dana, zaposli u bezbjednosnom sektoru, gdje bi RDB Srbije pažljivim vođenjem saradnika pomogla njegovu karijeru, nadajuće se da će jednog dana doći do nekog od značajnijih mjesta. Vukšić je tako više puta pokušavao da se domogne radnog mjesta u SDB ili MUP-u Crne Gore, nastojeći da izgradi odnose sa pojedinim tadašnjim operativcima za koje je vjerovao da mu mogu biti od pomoći. Međutim, crnogorska služba je znala za njegove veze sa RDB Srbije, tako da nije nasjela na obavještajnu igru srpskih kolega već su inicijative Vukšića svaki put odbijane. Tako je RDB, a kasnije i njegov nasljednik Bezbjedonosno informativna agencija, odlučio da saradnika Vukšića angažuje onamo gdje je to bilo moguće, unutar Srpske pravoslavne crkve i ekstremnih organizacija, kako bi posredstvom njega imala saznanja o dešavanjima, ali i uticala na njihove aktivnosti. Kasniji razvoj događaja dao im je mogućnost i da dobiju podatke o jednom

broju ruskih državljana sa kojima je Vukšić uspostavio prijateljske i poslovne veze. A onda su se, u avgustu 2020. godine, stvorili uslovi za realizaciju višedecenijskog plana BIA o angažovanju Vukšića u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji im je dao toliko rezultata da im se strpljenje isplatilo, a mi ćemo još dugo istraživati razmjere štete koju je napravio i nastojati da je saniramo. Ne samo za dostavljanje podataka i upravljanje radom Agencije, poput onog u događajima vezanim za ustoličenje mitropolita Joanikija, iskoristila je BIA saradnika Vukšića i da uz njegovu pomoć instalira još niz njihovih saradnika na značajna mjesta u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, za koji će biti potrebno dugo vremena da se iščisti. Ali u tome će pomoći Profesionalac, koji će nastaviti da javno razobličava saradnike srpske i ruske službe koji su instalirani u crnogorski bezbjednosni sistem.

stabilizaciju i pridruživanje i evropski poslanik

Portparol Demokratske partije socijalista o prijedlogu kojim se traži poništavanje odluke o pridruživanju sankcijama Rusiji

Vladimir Bilčik

Dejan Vukšić

Miloš Nikolić

Uprava najavila dolazak predstavnika Glavnog grada, pa došla

PODGORICA – Uprava Resursnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju nezvanično je, prije nekoliko dana, informisala roditelje štićenika da će im u goste doći predstavnici Glavnog grada kako bi im podijelili poklone

Borovinić-Bojović

uoči Nove godine. Međutim, kako tvrdi aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, on i gradska uprava nijesu imali nikakva saznanja o tome. Umjesto predstavnika gradske uprave u Resursnom centru se pojavila funkcionerka DF-a

Jelena Borovinić-Bojović. - Nakon što je svoju ,,humanost“ dokazala kao ministarka zdravlja, od gđe Borovinić-Bojović me ništa ne može iznenaditi, pa ni to da zloupotrebljava djecu u političke svrhe. Istovremeno, smatram skandaloznim po-

stupak direktorice Centra koja je, manipulišući gradskom upravom, odnosno gradonačelnikom, djecu i njihove roditelje svjesno dovela u zabludu kako bi se prethodno i omogućilo. O ovom primjeru jezive zloupotrebe službenog položaja ćemo obavijesti-

Medoks: Crna Gora ranjiva dok su joj institucije slabe

PODGORICA – Građanski pokret Ura će u pregovorima o novoj vladi insistirati da zadrži sektor bezbjednosti, kazao je šef poslaničkog kluba te partije Miloš Konatar.

On je u intervjuu Televiziji Vijesti rekao da vjeruje u dogovor oko sudija Ustavnog suda i da će, paralelno s tim, teći i proces formiranja nove vlade.

Upitan hoće li Ura glasati za formiranje nove vlade, koliko bi ona mogla da traje i koje pozicije traže, Konatar je odgovorio da su insistirali na tome da se nastavi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao najvećeg zla koje prijeti Crnoj Gori.

- Tako da apsolutno želimo da nastavimo ono što smo započeli - rekao je Konatar, dodajući da pritom misli na bezbjednosni sektor.

On je kazao da će trajanje te vlade će zavisiti od političkih okolnosti, ali i od njenih rezultata. Na pitanje da li će ući u formiranje vlade i pored jasnih upozorenja zapadnih partnera da neće blisko sarađivati sa tom vladom i da bi pregovori sa EU mogli biti zaustavljeni, Konatar je kazao da će se prema tome odnijeti kada budu imali više informacija.

- Šta su prioriteti u radu te vlade, kakav je njen sastav, i personalni, i vezano za ono što su djelovi koje bi pokrivali određeni politički subjekti, odnosno ljudi koji bi činili tu vladu. Tako da, u odnosu na to, mislim da će konačan stav zauzeti i naši međunarodni partneri, ali i svi u Crnoj Gori - precizirao je Konatar.

Upitan je li, uprkos eventualnom formiranju nove vlade, moguć dogovor o izboru četiri sudije Ustavnog suda, on je rekao da će ta dva procesa trajati paralelno.

- Očekujem da ne gubimo vrijeme i da se sav taj proces što prije završi, već do kraja januara. Vjerujem u dogovor - kazao je Konatar

Na pitanje da li aktuelna vlada treba da odlučuje o ,,Otvorenom Balkanu“, ili to treba da uradi Skupština, on je rekao da sa tim pitanjem ne treba žuriti, i da je potrebno napraviti sveobuhvatne analize.

- Apsolutno sam stava da o tome treba da odlučuje Skupština, jer se prije svega radi o skupu međudržavnih ugovora i o nečemu, ipak, što izaziva veliku pažnju javnosti - istakao je Konatar.

Upitan kako bi Ura u ovom trenutku glasala, on je kazao da je ta partija, načelno, za svaku regionalnu inicijativu koja će značiti saradnju između zemalja u okruženju.

- Ali pod uslovom da to ne znači zaustavljanje ili zamjenu evropskog puta Crne Gore - dodao je Konatar.

Upitan kako komentariše optužbe da je lider Ure Dritan Abazović znao za radnje koje se stavljaju na teret Radu Miloševiću i učestvovao u svemu tome, on je rekao da te optužbe stižu od ljudi koji su godinama bili prvi saradnici organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori, ili koji ništa nijesu radili u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

- Ako postoji osoba koja je dala sebe u potpunosti i koja ima jasne i vidljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori, to je Dritan Abazović, i to građani mogu da svjedoče - istakao je Konatar. R. P.

PODGORICA – Ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks poručila je da je britanska vlada zabrinuta zbog situacije u Crnoj Gori.

- U trenutnom geopolitičkom kontekstu, sa ruskom ilegalnom invazijom na Ukrajinu, svaka zemlja na svijetu se suočava sa odlukom o tome ko su joj prijatelji i saveznici. Za Crnu Goru, kao saveznicu u NATO-u, to nije upitno i neće se naći u izolaciji. Ali je ranjiva dok su njene institucije slabe i dok njena vlada ne funkcioniše punim kapacitetom – rekla je za CdM Medoks.

Prema njenim riječima, najbolja odbrana za Crnu Goru bi bila da učvrsti svoja partnerstva, ne samo nastavljanjem posvećenosti vrijednostima NATO-a, već i ulaskom u EU.

- Njeno članstvo u NATO pruža određenu sigurnost, ali Crna Gora takođe treba da odradi svoj dio posla, rješavajući svoje slabosti. Koja god vlada dođe sljedeća na vlast, mi ćemo ih ohrabrivati da to postave kao svoj prioritet – istakla je Medoks.

Odgovarajući na pitanje da li je zbog političke nestabilnosti poljuljan imidž Crne Gore kod međunarodnih partnera, Medoks kaže da su međunarodni partneri svakako zabrinuti zbog onoga što smo ovdje vidjeli prethodnih mjeseci. - Politička stabilnost sama po

sebi nije problem – i mnoge zapadne zemlje su prošle kroz političke promjene i doživjele neizvjesnosti ove godine. U Crnoj Gori promjene vlada nijesu problem. Pitanja koja nas brinu su nedavne odluke koje sugerišu promjenu dugogodišnjih politika poput usklađivanja sa evropskim principima vladavine prava. Posebno odluka da se ignoriše savjet Venecijanske komisije o ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku - kazala je Medoks. Govoreći o vanjskim faktorima kojima pogoduje kriza u kojoj se nalazi Crna Gora, Medoks podvlači da Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi članovi međunarodne zajednice već neko vrijeme komentarišu destabilizujući uticaj Rusije u ovom regionu, uključujući i na Crnu Goru. Naglašava da vanjski činioci mogu da iskori-

ste zemlje sa slabim institucijama u kojima pojedinci nijesu na odgovarajući način pozvani na odgovornost i gdje kontrole i ravnoteže moći ne mogu efikasno da funkcionišu. Komentarišući situaciju u kojoj se aktuelna parlamentarna većina oglušila o preporuke Venecijanske komisije i ponovo usvojila izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, Medoks kaže da je Vlada Crne Gore pridruživanje EU stavila kao prioritet, a jačanje vladavine prava je ključni korak ka tom cilju.

- Stoga je duboko zabrinjavajuće što je Skupština odlučila da ignoriše savjet Venecijanske komisije usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku. Kao što je naš specijalni izaslanik lord Pič rekao tokom svoje posjete ranije ovog mjeseca, oni koji su

glasali za zakon moraju pažljivo razmotriti poruku koju ova odluka šalje evroatlantskim partnerima - ističe ona. Medoks upozorava da je Ujedinjeno Kraljevstvo zabrinuto zbog porasta tenzija u cijelom regionu.

- Zato je naš specijalni izaslanik ser Stjuart Pič posljednjih sedmica bio toliko aktivan u svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali u Crnoj Gori se ovaj trend može preokrenuti. Potrebna nam je deeskalacija retorike između političkih partija koje postavljaju ton u društvu - naglašava ona. Medoks kaže da mnogi politički lideri sa kojima je razgovarala posljednjih sedmica imaju iste ciljeve za Crnu Goru i duboko su posvećeni poboljšanju života ljudi ovdje i održavanju evroatlantskog pravca.

- Ali njihova politika i naslijeđeni partijski odnosi ometaju racionalnu diskusiju. Moramo vidjeti politički zreo pristup dijalogu između političara, na ljudskom nivou, tako da stranke sa zajedničkim vrijednostima mogu raditi zajedno na obnavljanju efikasnih institucija koje su otporne na destabilizirajuće uticaje. To će biti izazov u izbornoj godini. Ali proces dijaloga treba započeti što je prije moguće, a prvi zadatak je dogovor o imenovanju sudija Ustavnog suda - zaključila je Medoks. R. P.

PODGORICA – U zadnje vrijeme smo suočeni sa situacijama zloupotrebe djece u marketinške svrhe, premijera Dritana Abazovića, koji nam svojim stavovima pokazuje da su bitna djeca iz Ministarstva vanjskih poslova, od predstavnika Vla-

de i rado ih ugosti - saopštili su iz NVO Osvit.

Iz te NVO pitaju da li premijer smatra da treba pokloniti pažnju djeci u Bijeloj i na Komanskom mostu koja, kako kažu, „izgleda po njegovim standardima ne zavređuju novogodišnje poklončiće“.

- Kao NVO koja se bavi djecom jako nam smetaju ove stvari jer svako dijete ima jednako pravo i sa jednakim pravima se rađaistakli su iz te NVO.

Prema tome, smatraju oni, više bi voljeli da premijer uzme u obzir djecu kojima je ,,doista potrebna pomoć i pažnja, ne-

go fotografisanje i marketing sa djecom koja su veoma materijalno obezbijeđena“.

- Jako ćemo se kao NVO obradovati ako nas premijer bude demantovao i pomenutim ustanovama dodijeli poklone kao i djeci ministarstava - zaključuju iz NVO Osvit. R. P.

ti nadležne državne organe. Mišljenja sam da ovakvi ljudi ne bi smjeli da rade bilo šta što ima veze s ranjivim kategorijama stanovništva – naveo je Vuković. N. R.

skandal: Zloupotreba djece Resursnog centra u političke svrhe, gradonačelnik Podgorice će obavijestiti nadležne organe

zloupotreba djece: Borovinić-Bojović nosi paketiće

Ambasadorka Velike Britanije zabrinuta zbog situacije u našoj državi

Karen Medoks

Miloš Konatar

Upozorenje nevladine organizacije Osvit Iskorištavanje djece u marketinške svrhe Abazovića

Šaljemo sliku hronične nestabilnosti, privrednici ne mogu ništa da planiraju

PODGORICA - Realni privredni sektor radi i djeluje u veoma otežanim i složenim okolnostima. Nestabilna politička situacija zaustavlja domaće i strane investicije, privrednici ne mogu ništa da planiraju, izostaju poslovni rezultati, a bez toga nema ukupnog razvoja ni privrede ni društva u cjelini - apeluju iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, Asocijacije menadžera i Američke privredne komore u Crnoj Gori. U ovakvim uslovima, naglašavaju, dodatno je limitirana mogućnost dovođenja stranih investitora. Nestabilnost takođe uslovljava rastuću cijenu kao i troškove i ona se loše odražava na poslovanje preduzeća.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić smatra da je stabilna politička situacija ključni preduslov društveno-ekonomskog razvoja. Ukoliko je ona narušena, tvrdi da su narušeni i svi elementi koji konstituišu uslove za obavljanje bilo kakve privredne aktivnosti.

Preduzeća ne mogu da Planiraju - Nestabilna politička situacija je u direktnoj vezi sa rastom neizvjesnosti, a ona je sama po sebi nepoželjna okolnost jer ne omogućava da se preduzeća bave predviđanjem a to znači planiranjem, a kada preduzeća to nijesu u stanju, ili im je to otežano kao sada, poslovni rezultati izostaju, a naročito se zaustavljaju investicije, domaće i strane

Vasilije Kostić: Nestabilnost ima rastuću cijenu, kao i troškove, i loše se odražava na poslovanje preduzeća. Tada kao zajednica zaostajemo u ekonomskom, a potom i društvenom razvoju

Budimir Raičević: Ukoliko svi zajednički, uključujući donosioce političkih odluka, ne budemo definisali i bili posvećeni ključnim prioritetima teško će realni sektor dalje nastaviti i izvući ekonomiju i državu iz nagomilanih ekonomsko-finansijskih i društvenih problema

tor tj. privredu ali i građane Crne Gore, kao i sve prethodno navedeno, jasno je da realni sektor radi i djeluje u veoma otežanim i složenim okolnostima, i ukoliko svi zajednički, uključujući donosioce političkih odluka, koji nose najveću odgovornost, ne budemo definisali i bili posvećeni ključnim prioritetima, teško će dalje nastaviti i izvući ekonomiju i državu iz nagomilanih ekonomsko-finansijskih i društvenih problema - poručio je Raičević. Vjeruje da naša država ima potencijala i znanja da, uz pomoć partnera iz razvijenih zemalja, iskorači ka onom što zovemo prosperitet.

A da li misli da će nestabilnost potrajati i hoćemo li izgubiti benefite Evropske unije kaže da je na to više puta upozoravao.

bez kojih nema razvoja - kazao je Kostić.

Dakle, po njegovim riječima, politička nestabilnost je jedan od ključnih limitirajućih faktora razvoja ne samo privrede već i društva u cjelini.

- U periodu političke nestabilnosti, preduzeća, kao uostalom i svi drugi subjekti u društvu, traže „referentne tačke“, orijentire, koje bi im kako-tako pomogle u predviđanju-planiranju budućih događaja i da u skladu s tim koncipiraju svoju poslovnu aktivnost odnosno poslovnu stategiju. To se radi sa manje ili više uspjeha ali sasvim sigurno sa znatno manje kapaciteta nego da su uslovi stabilni - kazao je Kostić.

Nestabilnost, kako ističe, ima rastuću cijenu, rastuće troškove i ona se loše odražava na poslovanje preduzeća.

situaciju ocjenjujem kao za-

ali ne još uvijek dominantno presudnu za poslovanje - kazao je Raičević koji apeluje na sve političke partije da, u cilju dobrobiti crnogorske ekonomije životnog standarda i prosperiteta građana i privrede, u najbržem mogućem roku, dijalogom dođu do kvalitetnih rješenja i dogovora

za nas zajedno. Tu se više ne radi o lošoj slici koju šaljemo, već je tu riječ o kreiranju slike o hroničnoj nestabilnosti koja predstavlja našu imanentnost. Percepcija međunarodne javnosti, kada smo mi u pitanju, izražena je najbolje terminom „balkanizacija“ koji znači sve samo ne stabilnost i red. Eto dotle smo došli da nas svijet tako percipira i da takvim epitetima „obogaćuje“ svoj rječnik - naglašava Kostić.

Samo predvidljivi i transparentni poslovni ambijent, zasnovan na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura, garancija je privlačenja i zadržavanja renomiranih američkih i drugih stranih investitora-poručuju iz Američke privredne komore

- A kada se tako odražava na poslovanje preduzeća odnosno privrede jasno je da tada kao zajednica zaostajemo u ekonomskom, a potom i u društvenom razvoju - poručio je Kostić.

On je mišljenja da više ne postoji niko kome nije jasno da mi radimo u „korist“ svoje štete, ne ulazeći u to ko šta čini i ko šta pokreće i iz kojih razloga.

- Na opštem nivou, rezultanta našeg ponašanja je pogubna

I što je najgore, kako je istakao, mi ne da ne pristajemo na to već na tome insistiramo. - A o gubicima koji nastaju kao rezultat takvog ponašanja ne treba trošiti riječi - zaključuje Kostić.

ulaganje neizvjesno

Iz Američke privredne komore u Crnoj Gori kažu da je za ulaganje i poslovanje investitora koji hoće da posluju neophodna sigurnost i predvidljivost u poslovanju.

- Renomirane kompanije iz zemalja EU i SAD koje želimo da privučemo da posluju u Crnoj Gori zahtijevaju nadasve sigurnost i predvidljivost u poslovanju. U uslovima kada postoje brojni izazovi sa kojima se kompanije susrijeću na globalnom nivou, naročito je važno da država kreira stabilan i predvidljiv poslovni ambijent. Imajući to u vidu, jasno je da nestabilna politička situacija negativno utiče na ukupan poslovni ambijent i dodatno limitira mogućnost privlačenja investitora - objašnjavaju iz Američke privredne komore (AmCham).

Iz tog razloga Američka privredna komora u Crnoj Gori, kako naglašavaju, konstantno ukazuje na značaj predvidljivog i transparentnog poslovnog ambijenta, zasnovanog na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura.

- Samo takav ambijent je garancija privlačenja i zadrža-

vanja renomiranih američkih i drugih stranih investitoraporučili su, na kraju, iz Američke privredne komore. Predsjednik Asocijacije menadžera (AMM) Budimir Raičević ističe da bilo koja nestabilnost pa i politička svakako zabrinjava.

- Dobro je poznato da se kod ekonomija, a pogotovo nekih kao što je naša, zavisnih od stranih direktnih investicija i turizma kao dominantne grane, ovakva situacija može reflektovati na rezultate. Trenutnu situaciju ocjenjujem kao zabrinjavajuću ali ne još uvijek dominantno presudnu za poslovanje - kazao je Raičević koji apeluje na sve političke partije da, u cilju dobrobiti crnogorske ekonomije životnog standarda i prosperiteta građana i privrede, u najbržem mogućem roku, dijalogom dođu do kvalitetnih rješenja i dogovora. složene i otežane okolnosti

O tome da li je osim unutrašnje i globalna kriza uticala na naše privrednike kaže da se svakako radi u otežanim uslovima.

- Cijenim da svi moramo staviti fokus na prevazilaženje ogromnih ekonomskih, energetskih i dr. izazova i da, ukoliko posmatramo realni sek-

- U više navrata smo iz AMM-a skrenuli pažnju da strane direktne investicije, pri čemu mislim na one koje su usmjerene na otvaranje novih radnih mjesta, donošenje novih tehnologija i stvaranje novih vrijednosti, veoma teško dolaze na tržišta ili bolje rečeno u države, koje ne krase tri preduslova: politička stabilnost i bezbjednost, efikasna administracija i servis javnih i lokalnih uprava i predvidljiv zakonodavni i poreski okvir - kazao je Raičević. Tome dodaje i kadrovsku bazu odnosno potencijal u ljudskim resursima, a kako ističe dodatno zabrinjavaju i poruke koje dolaze iz EU. - Jer ukoliko se više od 75 odsto građanki i građana izjašnjava za pristupanje EU, odnosno da želimo da budemo u tom klubu onda sa pažnjom moramo voditi računa koju sliku šaljemo. Poslovna zajednica i konkretno organizacija na čijem sam čelu nedvosmisleno podržava evropski put Crna Gore, pri čemu skrećemo pažnju da naša privreda nije dovoljno konkurentna za utakmicu na tom terenu i da bi to trebalo da bude jedan od prioriteta svih donosilaca odluka koji na to mogu da utiču - kazao je Raičević poručujući da su mir i stabilnost svakako bazni preduslov da idemo ka ostvarenju ciljeva naše države, pa i ciljeva koje treba ostvariti u privredi i poslovanju. n. kovačević

Vasilije Kostić

Budimir Raičević

Trenutnu

brinjavajuću

Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, Asocijacije menadžera i Američke privredne komore tvrde da crnogorska privreda trpi velike gubitke zbog duboke političke krize

Zagađen vazduh u

Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i Bijelom Polju

PODGORICA – Praćenjem trenda zagađenja vazduha na osnovu podataka sa automatskih stanica za mjerenje kvaliteta vazduha u toku decembra, a naročito u posljednjih nedjelju, primijećen je porast koncentracija respirabilnih PM10 čestica na mjernim stanicama u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i Bijelom Polju – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. - S obzirom na to da su navedene četiri opštine predstavnici sjeverne i centralne zone kvaliteta vazduha, smatramo da je i u drugim opštinama koje pripadaju centralnoj i sjevenoj regiji, a u kojima nijesu instalirane mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha, slično stanje. Nastupajući praznici su vrijeme kada se očekuje povećani promet i potrošnja pirotehničkih sredstava. Respirabilne PM10 i PM2,5 čestice koje nastaju nakon upotrebe pirotehničkih sredstava će značajno povećati već postojeće visoke srednje dnevne koncentracije zagađenja PM česticama – navodi se u saopštenju. Dodaju da ove čestice nose u svom sastavu čitav spektar he-

mijskih supsanci koje samostalno, ili u jedinjenjima, mogu štetno uticati na zdravlje (kalijum, sumpor, bakar, olovo, stroncijum, vanadijum, titanijum, barijum, mangan, aluminijum, čađ...).

- Smanjite i održavajte fizičku aktivnost na niskom nivou. Izbjegavajte aktivnosti na otvorenom pri kojima dišete brže ili dublje. Preferirajte šetnju umjesto trčanja ili aktivnosti u unutrašenjem prostoru. Izbjegavajte prometne ulice i saobraćajnice gdje je koncentracija respirabilnih čestica veća usljed zagađenja koja potiču od prevoznih sredstava (automobila, kamiona i sl). Boravite u zatvorenom prostoru u području sa što je moguće čistijim vazduhom. Naročito je bitno obezbijediti da je prostorija za spavanje najmanje ugrožena spoljašnjim i unutrašnjim zagađenjem. Dobar izbor je da prostorija obavezno bude bez uređaja za grijanje prostora fosilnim gorivima. Ako soba ima prozore koji su okrenuti ka saobraćajnici treba ih držati zatvorene. Koristite klima uređaje ili sisteme grijanja koji imaju odgovarajuće filtere ili su dizajni-

rani tako da ne uvlače spoljašnji vazduh u prostorije za boravak. Ako grejno tijelo pruža mogućnost korišćenja svježeg spoljašnjeg vazduha, treba onemogućiti unos svježeg vazduha spolja. Redovno održavajte i čistite filtere vazduha, kako bi se omogućio dobar protok vazduha u zatvorenom prostoru. Uređaji za prečišćavanje vazduha mogu pomoći u popravljanju kvaliteta vaduha u zatvorenom prostoru, ali treba voditi računa da se ne koriste uređaji koji proizvode ozon, jer će se u tom slučaju povećati zagađenje u stambenom prostoru – sugerišu iz Instituta. Smanjite zagađenje vazduha u vašem domu, navode oni, tako što ćete zabraniti pušenje u prostorijama u kojima boravite, sisteme grijanja prilagoditi i primjenjivati one koji ne stvaraju unutrašnje zagađenje i PM čestice, izbjegavati korišćenje svega što sagorijeva kao što je drvo u kaminima, otvorenim ložištima, uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete/peći na čvrsta goriva. Vodite računa pri održavanju čistoće u zatvorenim prostorijama – dodaju iz Instituta. r. p.

Nemoguće doći na specijaliste jer nema

Ogorčena je Zora Popović koja je u četvrtak na Poliklinici dovela svog polupokretnog supruga za koga kaže da je imao četiri moždana udara. Priča da jedva diše i da ima uništena pluća, ali toga dana nije mogao biti primljen kod pulmologa jer je termin dobio tek za februar. - Bolje pozajmiti novac i završiti nego ovako da se sa njim bolesnim mučim – kaže Popović za Pobjedu

PODGORICA – Glavni odbor Sindikata prosvjete prihvatio je prijedlog ministara prosvjete i finansija Miomira Vojinovića i Aleksandra Damjanovića da se od januara nastavnicima poveća zarada za 20 odsto, a naredne dvije godine za po deset odsto. Zaposleni u prosvjeti su tražili povećanje od 45 odsto, prenosi CdM.

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je da od 44 člana Glavnog odbora niko nije bio protiv. Nekoliko njih se izjasnilo uzdržanim, te su navodili da je treba-

lo više da im se poveća zarada. Božović kaže da su se saglasili da ponuđeno nije najsrećnije rješenje, da država nije toliko izdašna prema njima, ali da ponudu ne treba odbaciti.

- Za sada smo stava da je bolja ponuda, nego štrajkovi - rekao je Božović.

Kako procedura nalaže, izmijenjeni granski kolektivni ugovor ministar prosvjete bi trebalo u ponedjeljak da pošalje ministru finansija. Onda ministar finansija dokument predlaže Vladi, a kada ga izvršna vlast odobri, slijedi zvanično potpisivanje. Upitan da li će stići da se sve to

okonča da januarske plate budu uvećane, Božović odgovara da hoće, jer se profesorima plate obračunavaju do 15. januara. Nevladino udruženje Prosvjetna zajednica tražilo je da se profesorima poveća koeficijent 65 odsto, pri čemu bi 45 startovalo od janura. Taj zahtjev su podržavali određeni profesori, organizovali su i proteste, negodujući na koji način Sindikat vodi pregovore. Kritikovali su kako se ima novca da se profesorima na Univerzitetu Crne Gore poveća plata za 65 odsto, a za njih nema. Božović je tada izjavio da je taj prijedlog nerealan, te da će prepustiti fotelju predsjednika Sindikata bilo kome ko uspije da izdejstvuju 45 odsto.

Prosječna plata nastavnicima je oko 700 eura. r. p.

PODGORICA – Nema termina - rečenica je koju mjesecima slušaju pacijenti koji ne mogu da dođu do pojedinih specijalista. Iako u Kliničkom centru uporno govore o broju otvorenih termina i dopunskom radu, na preglede se čeka i do pola godine.

Dušanka Milićević, koju smo zatekli ispred Poliklinike KCCG, za Pobjedu kaže da ne može da zakaže kod neurologa kao ni kod gastroenterologa.

- Neurološki sam pacijent i usput sam svratila da pitam otprilike kad bih mogla zakazati. Jednostavno, samo jedna rečenica - nemamo termina. Ni sama ne znam od kada pokušavam da zakažem. Ista situacija je i za gastroenterologa gdje čekam već

šest mjeseci – priča Milićević. Uprkos tome što, kako kaže, ima ozbiljnu dijagnozu -Kronovu bolest, ne može doći na red za kontrolni pregled.

- Zvali smo ,,Kodru“ gdje su nam rekli da ima termin za dva dana, ali je samo pregled 40 eura - ogorčena je Milićević, koja je inače zdravstveni radnik u penziji.

I njen sugrađanin, koji je želio da ostane anoniman, nezadovoljan je zbog dugog čekanja.

Tjeraju kod privaTnika

- Maltene kod svih specijalista ima problem oko termina. Rokovi su najmanje po dva, tri mjeseca pa i pola godine. Tjeraju nas da idemo kod privatnih ljekara. Oni ne moraju ni

da kažu, ali to je činjenica jer kod privatnika postoji odmah slobodan termin – kazao je on. Iako je uglavnom zadovoljan uslugom ljekara kaže da ima zamjerku kada je u pitanju komunkacija sa pacijentima.

- Mnogi nas smatraju nepismenima. Prepišu nalaze sve od ranije i to je sve. Pacijent ako je i malo averziran ostaje nezadovoljan i ide kod drugog ljekara – smatra on.

Željko Musić, koji je došao iz Nikšića na kontrolu kod hematologa, priča da je morao da promijeni doktora koji ga je pratio jer kod njega nije mogao dobiti termin.

- Nezadovoljan sam najviše svo-

PODGORICA – Za svaku je pohvalu odluka Vlade Crne Gore da za rješavanje stambenih pitanja službenika sektora bezbjednosti izdvoji 1.800.000 eura, ali ono što je sporno jeste način na koji se to namjerava uraditi - saopšteno je iz Nezavisnog sindikata policije. Navode da je najava da će no-

vac biti uplaćen samo Sindikatu bezbjednosnih institucija (SBI) sporna, posmatrano sa stanovišta ravnopravnosti, zbog najmanje dvije očigledne činjenice. - Nijesu svi službenici MUP-a i Uprave policije članovi sindikata koji su sastavni dio SBI.

Značajan broj zaposlenih su članovi drugih sindikata u MUP-u. Jedan određeni broj

službenika sektora bezbjednosti nije član nijednog sindikata. Da li ovi ljudi zaslužuju da sa svojim porodicama riješe stambeno pitanje? Sigurno. Da li su ovi ljudi zaslužili da im država pomogne? Apsolutno. Da li premijer i ministar ovim potezom imaju namjeru da afirmišu diskriminaciju? Iskreno se nadamo da ne - navode u saopštenju.

Ako se, prema njihovim riječima, posvetimo samom Sindikatu bezbjednosnih institucija i tu se može naići na više vrlo problematičnih detalja i pitanja.

- Ova, možemo slobodno reci fantomska, organizacija nema ni svoje sjedište, niko ne zna njenu organizaciju i ko su ljudi koji sjede u organima tog sindikata. Makar to ne znaju

članovi Sindikata Uprave policije i ako su desetine puta tražili odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Koji su to akti na osnovu kojih rade i kako se finansiraju takođe je nepoznato. Da imaju para pokazuje imovinski karton predsjednika Sindikata Uprave policije gdje je on prijavio naknadu za rad u Sindikatu bezbjednosnih institucija u iznosu od

500 eura mjesečno - ističu u saopštenju.

Navode da „ono što sigurno znaju je da je osnovna preokupacija SBI građevinski biznis po Crnoj Gori“.

- Sagraditi što više stanova sa što manje ulaganja, a zatim ih prodati policijskim službenicima po paprenim cijenama. Toliko o sindikalizmu, požrtvovanosti i solidarnosti – na-

Zora Popović

Na preglede se čeka i do pola godiNe: Klinički centar Crne Gore

Institut za javno zdravlje upozorava na porast koncentracije

njihovim istraživanjima, pacijenti zadovoljni ove ustanove tvrde suprotno

na red kod nema termina

jim zdravljem. Treba da moliš nekoga, da ti sredi, da bi došao kod nekog doktora. Mene je liječila doktorka Anka Popović, hematolog, ali sam prešao kod drugog jer kod nje nijesam mogao dobiti termin. Znate da promjena ljekara utiče na pristup liječenju jer drugom treba vremena da se upozna sa mojim zdravstvenim stanjem - naglašava Musić i dodaje da je osim hematologa imao problem da zakaže i kod reumatologa i gastroenterologa.

Nezadovoljna je i Zora Popović koja je u četvrtak na Poliklinici dovela svog polupokretnog šezdeset devetogodišnjeg supruga za koga kaže da je imao četiri moždana udara.

Priča da jedva diše i da ima uništena pluća, ali toga dana nije mogao biti primljen kod pulmologa jer je termin dobio tek za februar. Kazala je da su je uputili na Urgentni centar.

- Izabrani doktor nam je dao uput tek za početak februara, ali nam je rekao da pokušamo da odemo ranije da nas prime zbog njegovog lošeg stanja. Njega je Hitna pomoć vodila u Urgentni centar skoro svaku treću ili četvrtu noć. Poslije vele što ljudi idu kod privatnika. Bolje pozajmiti pare i završiti nego ovako da se sa njim bolesnim mučim – kaže Popović.

Ogorčena iz Poliklinike izašla je i starija pacijentkinja koja je tog dana primila lijek za osteoporozu. Međutim, nije uspjela da zakaže kod reumatologa koji joj je neophodan da bi nastavila sa terapijom.

- Rekli su mi da idem kod izabranog doktora ali oni uporno tvrde da nema termina. Kako ću ja da idem na konzilijum bez termina. Prvi put sam čekala šest mjeseci a sad ne znam ni koliko, a moram konzilijum da završim za tri mjeseca, u suprotnom neću moći da primim lijek – naglasila je ona.

KorupCija

Pacijenti sa kojima smo razgovarali nijesu htjeli da komen-

tarišu prisustvo korupcije u zdravstvu kao ni da li su ponekad ljekarima dali novac ili neki poklon.

Svi tvrde da nijesu, ali da su čuli da ima.

- Svi znaju, ali niko ne može da potvrdi pa ni ja – kazao je kratko jedan pacijent koji je želio da ostane anoniman.

Nedavno istraživanje Centra za monitoring o korupciji u zdravstvu pokazalo je, između ostalog, da je prema percepciji javnog mnjenja korupcija u zdravstvu najviše prisutna u odnosu pacijent – ljekar. Naime, 4,6 odsto anketiranih izjavilo je da su njihove porodice tokom prethodne godine jednom nezvanično, mimo zakona, platile uslugu u zdravstvenoj ustanovi, dok je njih četiri odsto platilo uslugu više puta. Većina ispitanika - 86 odsto, izjavila je da su oni ili članovi njihove porodice platili uslugu, najčešće su novac dali hirurzima, ginekolozima, babicama, medicinskim sestrama i tehničarima, laborantima, radiolozima, anesteziolozima ili službenicima u zdravstvenoj ustanovi, kao i izabranom ljekaru.

Sa druge strane, medicinski direktor Kliničkog centra Zoran Terzić nedavno je saopštio da je 98 odsto ispitanika, koji su bili hospitalizovani, zadovoljno svojim boravkom u toj medicinskoj ustanovi. On je kazao i da nije bio nijedan prigovor koji bi navodio na korupciju u KCCG.

- Nijedan izvještaj nije bio da je neko zloupotrijebio svoj položaj i radno mjesto, da je od pacijenata tražio nešto i uslovljavao ga da bi dobio liječenje. To je za mene mjerodavno, jer te podatke imamo - kazao je Terzić za RTCG.

On je apelovao na građane da ombudsmanu predaju prigovor u pisanoj formi ukoliko dođu u situaciju da se od njih nešto traži u zamjenu za medicinsku uslugu. Sl. raDoNjiĆ

Stav Ako koza laže, laže li i vuk?

Nezaposlenost u Crnoj Gori se mjeri na više načina, tako su podaci koji se dobijaju anketom rezultat istraživanja na uzorku od 1.870 domaćinstava po specifičnoj metodologiji, a ZZZCG mjeri registrovanu nezaposlenost. Disproporcije podataka u mjerenju nezaposlenosti – 13 odsto anketna a 20 odsto registrovana stopa - ukazuju na nelogičnosti posebno usljed činjenice što su značajno smanjene obaveze na zarade, što bi trebalo da utiče i na približavanje podataka anketne i registrovane nezaposlenosti makar zbog očekivanog smanjenja sive ekonomije

vode i dodaju da je šema gradnje razrađena do detalja. - Sumnja se u namještene tendere, odugovlačenje i konstantno držanje u neizvjesnosti kolega, njihovo otvoreno ucjenjivanje i na kraju prodaja po nerealnim i naduvanim cijenama. Ne smijemo zaboraviti da su opštine u većini slučajeva besplatno dodjeljivale plac, a da je država davala značajnu

finansijsku pomoć. Uz sve to, ogroman finansijski teret je nosio Sindikat UP, tj. njegovi članovi. Policijski službenici su plaćali skupo svoje stambene kvadrate, a izvođač je pored novca obavezno dobijao i stanove kao kompenzaciju. Ovo je poseban dio priče oko SBI koji će, iskreno se nadamo, „prečešljati“ neki savjesni tužilac. Dokazi postoje samo je pitanje volje. Sigurni smo da će biti posla i za njega i za sud - ističu u saopštenju. i. K.

„Ako koza laže, ne laže vuk!“ egzaltirano je uskliknuo premijer u intervjuu na TVCG, sve u nastojanju da da vjerodostojnost izjavama o stanju nezaposlenosti u Crnoj Gori.

Valjda svjestan i sam činjenice da niko više u Crnoj Gori ne vjeruje onome što on priča i da svi vide da koza konstantno laže, odlučio je da u pomoć pozove rog koji je trebalo da efektno dokaže da svi u Crnoj Gori nijesu u pravu i da je istina ono što nam premijer i njegovi plasiraju. Umjesto na kozin rog, premijer se, reklo bi se, usljed ushićenosti dokaznim materijalom, pozvao na vuka. Stari dobri Frojd je napravio cijelu teoriju o omaškama u govoru, te čitajući njega može nam se učiniti da je vuk iz Abazovićeve priče spreman da laže i više od ovce pa još i to da je onaj koji izgovara ove „mudre izreke“ savršeno svjestan uloge koju je namijenio vuku tj. dokazima da u Crnoj Gori problem nezaposlenosti u stvari i ne postoji ili je nebitan zahvaljujući njegovim nevjerovatnim zaslugama za „istorijska kretanja“.

Odista treba hrabrosti na onakav način govoriti o jednom od najvećih problema u zemlji, kada na evidenciji nezaposlenih imamo registrovano više od 46.500 nezaposlenih. Činjenica je da problem nezaposlenosti dvije vlade već treću godinu konstantno ignorišu, da se tržištem rada niko ozbiljno ne bavi, nema programa niti mjera za prilagođavanja nezaposlenih savremenom tržištu, osposobljavanje i obrazovanje onih koji traže posao, postaje minorna usluga a o projektima za usmjeravanje domaće radne snage prema crnogorskoj privredi da i ne govorimo. Nema nikakve inacijative odgovornih za rješavanje problema dok ministar Đurović prednjači u afirmaciji zapošljavanja stranih radnika,

ignorišući činjenicu da se na našim evidencijama nalazi skoro 50 hiljada ljudi. I da, bavio se premijer i nova vlast zapošljavanjem ali političkim. Gotovo 10 hiljada ljudi je zaposleno u državnim institucijama i državnim kompanijama i po pravilu su to aktivisti političkih partija. O kompetencijama je teško govoriti, čast izuzecima, imajući u vidu da je nova vlast prekrojila sve propisa iz oblasti zapošljavanja, prije svega umanjujući kriterijume koji se tiču znanja, kompetencija i iskustva. Praksa izmjene propisa ovim povodom sa državnog nivoa se premješta na lokalni nivo i tome svakodnevno svjedočimo. Da ova vrsta zapošljavanja pravi direktnu višestruku štetu slažu se i evropski i domaći eksperti kao i NVO sektor koji se specijalizovano bavi ovom oblašću. Nedostatak znanja i kompetencija u državnim službama urušava naša stremljenja da nastavimo EU integracije, da javna administracija postane efikasan servis građana i privrede, pa će dosegnuti evropski standardi biti pusti san, jer ćemo se bez znanja implementacije usvojenih propisa vraćati unazad i stagnirati.

Povećanje zaposlenih u državnim preduzećima, pogotovo u energetskom sektoru, već pokazuje rezultate, nažalost uznemirujuće, jer već od najboljih privrednih subjekata imamo - gubitaše.

Svakako, ako postoji namjera vlasti da se zaustave evropske integracije, a svi od toga strijepimo, u tom slučaju stagnacija i zaostajanje u duštveno-ekonomskom razvoju su neizbježni. Zapošljavanje tako neprimjerenog broja lica u već preglomazni javni sektor dodatno vrši pritisak na javnu potrošnju za koju nema utemeljenja u prihodima države. Takođe, veliki broj uposlenih, koji su objektivno višak, povećavaju nezaposlenost poznatu kroz pojam „skrivena nezaposlenost“. U takvim situacijama višak zaposlenih smanjuje efikasnost sistema, usporava ga i obara ukupnu produktivnost rada. Iako se u našem slučaju, za sada, zarade u administraciji povećavaju, zakonomjernost kaže da će vrlo brzo morati da padaju ili će se produktivnost i održivost sistema štititi enormnim otpuštanjem radnika. Samo je pitanje vremena. Iako premijer najnoviju anketu o radnoj snazi za treći kvartal vidi kao dokaz spektakularnih rezultata njega i njegove vlade, objavljeni rezultati intrigiraju sve one koji prate dešavanja na tržištu rada i mora biti predmet profesionalne analize odgovornih.

Pojašnjenja radi, nezaposlenost se

Podaci ukazuju da 30 hiljada stranih radnika bude zaposleno tokom godine i da, prema podacima MUP-a, 13.500 državljana Rusije ima odobren privremeni ili stalni boravak i 11.100 državljana Ukrajine boravi u Crnoj Gori po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka. Zvanični podaci nadležnih institucija, Uprave za statistiku, MUP-a i ZZZCG jasno ukazuju da podaci sa tržišta rada ne korespondiraju jedni sa drugima, da nema konzistentnosti a pogotovu se ne može govoriti o smanjenju problema nezaposlenosti

Čitajući Frojda može nam se učiniti da je vuk iz Abazovićeve priče spreman da laže i više od ovce pa još i to da je onaj koji izgovara ove „mudre izreke“ savršeno svjestan uloge koju je namijenio vuku tj. dokazima da u Crnoj Gori problem nezaposlenosti u stvari i ne postoji ili je nebitan zahvaljujući njegovim nevjerovatnim zaslugama za „istorijska kretanja“

mjeri na više načina, tako su podaci koji se dobijaju anketom rezultat istraživanja na uzorku od 1.870 domaćinstava po specifičnoj metodologiji, a ZZZCG mjeri registrovanu nezaposlenost. Disproporcije podataka u mjerenju nezaposlenosti – 13odsto anketna a 20 odsto registrovana stopa - ukazuju na nelogičnosti posebno usljed činjenice što su značajno smanjene obaveze na zarade, što bi trebalo da utiče i na približavanje podataka anketne i registrovane nezaposlenosti makar zbog očekivanog smanjenja sive ekonomije. Zvanični podaci Uprave za statistiku i CRPS dodatno upućuju na oprez. Registrovana zaposlenost je porasla za nevjerovatnih 20,8 odsto za prvih 10 mjeseci ove godine. Takođe, realna stopa BDP sa 12,7 odsto, koliko je porasla u II kvartalu, smanjila se za 3,2 odsto u III kvartalu 2022. godine, uprkos činjenici da se u ovom kvartalu odvijaju najznačajnije privredne aktivnosti, što će reći da se premijerova „istorijska“ kretanja na tržištu rada ne reflektuju na BDP.

Takođe, za 10 mjeseci ove godine, porastao je broj novoosnovanih preduzeća za čak 40 odsto, a vlasnici tih novoregistrovanih preduzeća su u 80 odsto slučajeva stranci i to uglavnom u Podgorici, Budvi, Baru i Herceg Novom.

Pitanje je koliki je broj stranaca zaposlen u Crnoj Gori u tekućoj godini i jesu li oni povećali ukupnu registrovanu zaposlenost. Podaci ukazuju da 30 hiljada stranih radnika bude zaposleno tokom godine i da, prema podacima MUP-a, 13.500 državljana Rusije ima odobren privremeni ili stalni boravak i 11.100 državljana Ukrajine boravi u Crnoj Gori po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka. Zvanični podaci nadležnih institucija, Uprave za statistiku, MUP-a i ZZZCG jasno ukazuju da podaci sa tržišta rada ne korespondiraju jedni sa drugima, da nema konzistentnosti a pogotovu se ne može govoriti o smanjenju problema nezaposlenosti. Prilikom posljednje posjete eksperti MMF-a su takođe upozorili na nezadovoljavajuća kretanja u ovoj oblasti.

(autorka je nekadašnja direktorica ZZZCG)

Piše: Vukica JELIĆ

Koliko je stvarno zaposlenih u Crnoj Gori

Očekuju 30 asistenata, preopterećeni poslom

PODGORICA – U Podgorici i Nikšiću treba da se zaposli oko 30 asistenata u nastavi, jer su asistenti, koji rade sa djecom, preopterećeni, rečeno je Pobjedi iz Udruženja asistenata u nastavi Crne Gore.

Kažu da imaju obećanje da će se ubzo poraditi na sistematizaciji kojom će se otvoriti radna mjesta. Nedavno je u javnosti objelodanjen problem da pojedinim asistentima nije produžen ugovor. Ministarstvo prosvjete nije pojedinim školama dalo saglasnost da zaposle asistente u nastavi, te tako podgorička Osnovna škola ,,Savo Pejanović“ nije dobila odobrenje da angažuje njih sedmoro. Na pitanje koliko asistenata je i zašto ostalo onda bez posla, iz Udruženja kažu da se radi o nesistematizovanim radnim mjestima za koja direktori vaspitno-obrazovnih ustanova nijesu imali saglasnost Ministarstva prosvjete. Niko, dodaju oni, od asistenata koji su pred ostvarivanjem prava na rješenja na neodređeno nije ostao bez posla. Ističu da se ne radi o velikom broju ovih zaposlenih.

Ombudsman je ranije kritikovao ovaj resor što u nekim školama nema dovoljno asistenata i tražio je od njih, u više navrata, da riješe taj problem. Kroz javne debate je predlagano čak da se izmjeste asistenti iz pojedinih škola i premjeste tamo gdje je taj kadar deficitaran.

- Iz Ministarstva je rečeno da će poraditi na sistematizaciji dodatnih radnih mjesta, jer su ona zaista potrebna. Asistenti su preopterećeni i dodatna radna mjesta bi bila od velikog značaja za nas koji imamo osmočasovno radno vrijeme. Takva situacija je nepodnošljiva i neodrživa, jer je ogroman broj asistenata na bolovanjima. Bolje je smanjiti normu i primiti veći broj asistenata kako bi kvalitet podrške djeci bio na optimalnom nivou – navedeno je iz Udruženja.

Kažu da je ovaj problem evidentan samo u Podgorici i Nikšiću. U ostalim opštinama, prema njihovim riječima, broj djece sa smetnjama u razvoju je manji, pa samim tim su asistenti manje opterećeni. Oko

30 novih asistenata bi značajno riješilo ovaj problem.

Objašnjavaju da asistenti koji su na birou rade kao zamjena onda kada su asistenti, koji su zaposleni u školi, na bolovanju.

Pobjeda je u serijalu tekstova pisala o problemu asistenata u nastavi i činjenici da Ministarstvo prosvjete nije pojedinim školama dalo saglasnost da ih zaposle. Resor kojim rukovi ministar Miomir Vojinović ima stav da jedan asistent može da radi sa više djece.

Ministarstvo Pobjedi nije odgovorilo na pitanje koliko su ukupno rješenja kojima zabranjuju angažovanje asistenata izdali svim školama na nivou Crne Gore.

Pobjedi je rečeno da je urađena analiza stanja u školama u pogledu potrebe za asistentima u nastavi i u skladu sa tim utvrdio potreban broj asistenata u školama, uzimajući u obzir prelazak djece iz jednog u drugi nivo obrazovanja.

- Nepotrebnim, neracionalnim pa i nezakonitim akumuliranjem asistenata dolazimo u situaciju nenamjenskog trošenja sredstava iz budžeta, a da pritom ne pomažemo djeci kod koje postoji stvarna potreba za ovim vidom podrške - poručili su iz tog resora.

Oni su kazali da ne ukidaju pravo na asistente u nastavi, već naprotiv - da su svim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su ispunile uslove odobrili potreban broj asistenata.

Iz resora Miomira Vojinovića su poručili da nijesu odgovorni za pojedine rukovodioce obrazovno-vaspitnih ustanova koji su angažovali ili zaposlili asistente u nastavi suprotno propisima koji regulišu ovu oblast.

Udruženje asistenata u posljednje vrijeme, s druge strane, konstantno traži od Ministarstva da im se poboljšaju uslovi rada, ali i da se uvede kontrola zapošljavanja. Upozoravali su da potencijalni asistenti mogu da završe obuku u trajanju od deset dana, da ne polažu nikakve testove nakon toga, te da je za taj posao potrebna završena srednja škola. Nedavno su im zakonom omogućili da mogu da dobiju ugovor na neodređeno. N. Đ.

Građani u Nikšiću u stalnoj od hordi napuštenih pasa

NIKŠIĆ – U Crnoj Gori, pa i regionu, vjerovatno nema opštine koju više od nikšićke koštaju psi lutalice, a da se od njih ne može proći centrom grada.

Roditelji moraju da prate djecu do škole, pozorišta, prodavnice... manje brinući kako će se sačuvati od saobraćajne gužve nego od napuštenih životinja. Ispred gotovo svakog ulaza je čopor, ispod nastrešnica, balkona, trafika... nema gdje opasnost ne vreba.

I dok se godinama unazad nadležni trude da ih evidentiraju, sterilišu, čipuju, zbrinu u azil, a nevladine organizacije ističu kako pse treba zaštititi, ima Nikšićana koji iz lokalnog budžeta, makar jednom godišnje, „iskamče“ platu. I najčešće je to uigrana procedura. U igri je pacijent s ujedom, ne baš opasnim po život i zdravlje, nekoliko poznatih advokata i ljekara i samo je pitanje želiš li sudski epilog ili pristaješ na „poravnanje“. Sa urednom medicinskom dokumentacijom i eventualno svjedocima koji će potvrditi da ti se to nije dogodilo u sopstvenom dvorištu kod nadležne opštinske službe dobijaš vrlo brzo dvije-tri stotine eura, a ukoliko „ne trčiš za parama“ sudija i oštećenog i advokata obraduje kojom stotinom više. Uobičajeno, svake godine iz lokalne kase za ujede pasa ,,odlije“ se nekoliko stotina hiljada eura, a nekoliko de-

Roditelji moraju da prate djecu do škole, pozorišta, prodavnice... manje brinući kako će se sačuvati od saobraćajne gužve nego od napuštenih životinja. Ispred gotovo svakog ulaza je čopor, ispod nastrešnica, balkona, trafika... nema gdje opasnost ne vreba

setina hiljada Komunalno preduzeće košta i azil u Bresticama gdje je zbrinuto 60ak životinja koje nemaju vlasnika.

dovoze pse

Kao što je poznato, nerijetko Nikšićani zateknu na periferiji kombi iz nekog drugog grada iz kojeg, pod okriljem mraka, iskače po desetak pasa svih rasa. Vrlo često pobjesnjele i gladne životinje nasrnu na stado ovaca ili goveda, a u Dragovoj Luci, Rubežima, Oštrovcu, Kličevu, Straševini, Gornjem Polju nezamislivo je sačuvati kokoške i manje kućne ljubimce. Iz lokalne uprave, tradicionalno, trude se da riješe ovaj problem, ali bezuspješno. Čelnik Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Vidak Krtolica kaže da se aktivno radi na rješavanju problema s napuštenim i izgubljenim psima, u interesu sugrađana, ali i dobrobiti životinja.

- Odlukom je ovaj posao povjeren Komunalnom predu-

zeću. Azil, odnosno sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, predat je na upravljanje preduzeću DOO Komunalno Nikšić, a naš sekretarijat obezbjeđuje sredstva za održavanje objekata i normalno funkcionisanje ove komunalne djelatnosti. U prethodnom periodu izgrađen je i karantin, kao sastavni dio objekta u Bresticama, a za potrebe šinterske službe nabavljeno je vozilo, kao i oprema za humano hvatanje pasa (puška i prateća oprema). Zaposleni u azilu su obučeni, a lokalna uprava obezbjeđuje i novac za veterinarske usluge, hranu za pse i druge potrebe za funkcionisanje azila, ističe Vidak Krtolica.

Iz Sekretarijata za komunalne psolove i saobraćaj podsjećaju i da su nedavno sa međunarodnom organizacijom „StrayCoco“, odnosno njenim partnerom – veterinarskom ambulantom „Family vet“ potpisali ugovor o saradnji i sprovođenju CNVR programa (hvatanje, sterilizaci-

Socijaldemokrate poručile da privatna predškolska ustanova iz Nikšića zbog zloupotrebe djece mora biti sankcionisana

Vrtiću „Montesori Zvono“ oduzeti licencu

PODGORICA – Privatna predškolska ustanova ,,Montesori Zvono“ iz Nikšića, koja je evidentno zloupotrijebila djecu, te prekoračila svoja ovlašćenja i nadležnosti pretvaranjem vrtića u vjersku ustanovu i unošenjem vina među djecu, mora biti propisno sankcionisana, poručile su Socijaldemokrate iz tog grada.

Oni ocjenjuju da takva ustanova ne bi trebalo da ima licencu za rad s obzirom na težinu prekršaja i jasne zakonske norme. - Dodatno, odgovorna uprava vrtića nikad neće, kako je to ovdje očigledno slučaj, koristiti društveno-politički momenat za propagiranje sopstve-

nih stavova i uvjerenja, već će u svakoj situaciji zadržati kvalitet i profesionalizam - istakli su iz SD-a u Nikšiću.

Smatraju da je ova predškolska ustanova morala da funkcioniše na osnovu obrazovnog programa odobrenog kod Na-

Ukoliko vjerska lica nemaju znanja, vještine i licence za rad sa predškolcima, jasno je da imamo još jedno flagrantno kršenje propisa - ističu iz nikšićkog SD-a

cionalnog savjeta za obrazovanje na osnovu čijeg programa je dobila licencu, a kako su ukazali, vjerski obredi sasvim sigurno nijesu dio navedenog - budući da zakon jasno propisuje da ,,u javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera. U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole“.

- Dodatno, vrlo je upitna i činjenica da je neko drugi, pored vaspitača, preuzeo tu ulogu, iako zakon jasno propisuje da obrazovno-vaspitni rad u ustanovi obavljaju nastavni-

ja, vakcinacija i identifikacija napuštenih i izgubljenih pasa, za šta je sredstva obezbijedila StrayCoco).

- Jedina smo opština u Crnoj Gori koja je popisala i kućne ljubimce, pse koji imaju vla-

ci, vaspitači, stručni saradnici, saradnici u nastavi i drugi izvođači obrazovno-vaspitnog rada, u skladu sa zakonom.

Pa ukoliko vjerska lica nemaju znanja, vještine i licence za rad sa predškolcima, jasno je da imamo još jedno flagrantno kršenje propisa - istakli su iz nikšićkog SD-a.

Ukoliko nadležni ostanu nijemi na ovakva postupanja obrazovnih ustanova, Socijaldemokrate Nikšića sma-

Udruženje asistenata u nastavi Crne Gore traži od donosilaca odluka da urede probleme u Podgorici i Nikšiću

Zahtijevaju od ministarstva poboljšanje uslova rada

Višegodišnji problem: Za ujede pasa lutalica nikšićka opština godišnje

do šaltera preko lutalica: Na ulazu

Pretvaranje vrtića u vjersku ustanovu

godišnje izdvaja po nekoliko stotina hiljada eura stalnoj opasnosti pasa na ulicama

votinjama, shodno zakonskoj regulativi, kaže Vidak Krtolica.

Opasnost od hordi gladnih pasa lutalica vrebaju u dvorištima škola, ispred ulaza stambenih zgrada i prodavnica, u svakoj ulici, u centru grada, ali i u ulazima pojedinih institucija. Tako je bilo i prije nekoliko dana u holu „stare“ zgrade Pošte, o čemu svjedoči Pobjedina fotografija, gdje su građani morali da zaobiđu tri velika psa da bi prišli šalterima. Treba li čekati da neko nastrada da bi nadležni preduzeli mjere?

Zahvaljujući Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obezbijđeni su čipovi, pasoši i vakcine za ovu aktivnost. Dakle, ovo je prvi popis te vrste u Crnoj Gori. Cilj je bio da se obezbijede sveobuhvatni, kvalitetni i uporedivi podaci, koji su značajni za kreiranje politike kontrole populacije pasa i izrade i implementacije lokalnog plana, kako bi se trajno riješili problemi koji se vezuju za napuštene pse, na human i efikasan način.

PRoblem nA

snika. To su radili obučeni anketari u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj, dok je sami popis bio dio programa javnog rada „Sprovođenje popisa kućnih ljubimaca (pasa) kao dio kon-

trole populacije pasa na teritoriji opštine Nikšić“. Partneri na ovom projektu bili su Opština Nikšić, NVO Korina i Zavod za zapošljavanje Crne Gore, uz podršku međunarodne organizacije ,,Network for Animals“. Naravno, u cijelom poslu imamo i podršku lokalnih veterinarskih ambulanti. Tokom popisa izvršeno je čipovanje i vakcinacija oko 1.400 vlasničkih pasa, a u saradnji sa Komunalnom policijom izvršeno je i više kontrola postupanja sa ži -

svAkom koRAku No, popisani ili ne, s minđušom ili bez nje, mali ili najveći, izgladnjeli ili siti, miroljubivi ili razdraženi… psi su u Nikšiću problem o kome se priča na svakom koraku. U pojedinim kvartovima ima ih po desetak, stanari obližnjih zgrada ih hrane i brane. I nije neuobičajeno da radnica s trafike negoduje kada dođu komunalci da u azil povedu psa koji godinama ne odmiče od njenog radnog mjesta. Međutim, dijete ili starac kada dođu po novine budu surovo opomenuti ako lutalici slučajno nagaze rep. Pojedini psi u Nikšiću do sada su oštetili lokalnu kasu za desetine hiljada eura, a svi zajedno na milione. Djeluje nevjerovatno, ali je istinito. Ra. P.

CETINJE – Građanke i građani Cetinja su, desetog mjeseca ruske agresije na Ukrajinu, zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu.

Glavna poruka sa protesta glasila je: „Bahmut je ukrajinski!“, a kako su organizatori ukazali, mogla se vidjeti i poruka za proruskog i pro-

srpskog lidera u Crnoj Gori, Milana Kneževića – „Milane, lijepa ti je glava!“ zbog njegove agresije na građanina Cetinja.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu.

- Slava Ukrajini! Herojima slava! - poručili su Cetinjani. R. P.

traju da će se to protumačiti kao poziv svima ostalima da krše propise i zloupotrebljavaju djecu uz nikakve ili minimalne sankcije.

- Baš zato što svjedočimo društvenom haosu, nedopustivo je dozvoljavati da društveno-političku atmosferu koriste oni koji koji bi trebalo da je koriguju i takvo ponašanje zahtijeva odlučne sankcijezaključili su u saopštenju.

R. P.

Navodi se da je na sjednici TS, kojom je predsjedavala v. d. vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović, obavljen intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za izbor dva državna tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

- TS je, takođe, obavio intervju sa kandidatima za izbor 13 državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore – kaže se u saopštenju.

Usvojen je, kako se navodi, plan sjednica TS za narednu godinu, kao i plan klasifikacionih oznaka u Sekretarijatu Savjeta.

- Na sjednici je razmotreno 12 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je Savjet konstatovao odluku o izboru v. d. sekretara Sekretarijata TS na period od šest mjeseci. R. P.

PODGORICA – Nacionalni parkovi Crne Gore apelovali su na očuvanje bogatog životinjskog svijeta Nacionalnog parka ,,Durmitor“, a zbog nedavnog odstrijela divojarca. Navode da je reonski nadzornik Nacionalnog parka ,,Durmitor“ koji je čuo odstrijel puške u prijepodnevnim časovima, 23. decembra 2022, na lokaciji ispod Begova polja sa lijeve strane kanjona Tare iznad sela Tepca, odmah reagovao i obavijestio dežurne nadzornike u Službi zaštite. - Po dobijenoj informaciji, odmah je petoro nadzornika krenulo ka pomenutoj lokaciji sa koje su pretpostavili da se čuo odstrijel, a koja je vrlo nepristupačna i strma. Dvojica nadzornika su ostala na ivici

kanjona u cilju kontrole prostora, a trojica su ušla u kanjon u pretragu terena. Na terenu su neposredno po ulasku pronašli djelove tijela od divojarca – navodi se u saopštenju. Tvrde da su odmah obavijestili dežurnu službu policije na Žabljaku i obezbijedili mjesto događaja, a istovremeno su nastavili sa pretragom terena. - Na lice mjesta izašli su i službenici policije sa Žabljaka i izvršili uviđaj. Zatekli su djelove tijela divojarca, sa kojeg je odrana koža. Nađeno meso je poslije uviđaja, po nalogu policije, odnešeno na čuvanje u Upravnu zgradu NP ,,Durmitor“. Pretraga i blokada pomenutog terena od strane nadzornika NP trajala je do mraka. Sve vrijeme akcije nadzornici nijesu imali kontakt sa dru-

gim licima niti su registrovali bilo kakvo kretanje na pomenutom terenu. Lica koja su izvršila odstrijel u panici su pobjegla u nepoznatom pravcu. Nadzornici smatraju, pošto se krivolov desio na nepristupačnom terenu, kao i na osnovu odjeka koraka prilikom neposrednog susreta, da se radi o dvojici krivolovaca i najvjerovatnije o licima koja dobro poznaju ovaj nepristupačni teren - navode iz NPCG.

- Služba zaštite danonoćno će biti aktivna na ovom, kao i u drugim kritičnim terenima u zoni NP. Uprava Nacionalnog parka pretpostavlja da nije riječ o stranim državljanima već o iskusnim krivolovcima koji vrlo dobro poznaju ovaj teren - zaključuje se u saopštenju.

R. P.

PODGORICA – Pripadnici Regionalnog ronilačkog centra, Službe za zaštitu i spašavnje Glavnog grada i brojni građani juče su se ujedinili u potrazi za Borisom Gardaševićem.

Kako je za Pobjedu kazao Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra, oni su pretraživali dio oko Botuna.

- Akciji su se priključili pripadnici Službe za zaštitu i spašavanje Glavnog grada kao i brojni građani koji su pretraživali obalni dio, dok

smo mi bili u koritu rijeke - rekao je Mijajlović, dodajući da djelove Botuna pretražuju vodeći se dosadašnjim iskustvom. On je kazao da su obišli jedan dio, te da će se danas svrstati u tri tima i nastaviti potragu.

- Morača je prilično mutna ali se iz dana u dan pomalo bistri. Ipak, veoma je brza a vodostaj je visok - dodao je Mijajlović.

Boris Gardašević sa Cetinja je nestao u nedjelju. Posljednji put viđen je u međugradskom autobusu na liniji od Cetinja ka Podgorici - u Donjoj Gorici.

PODGORICA – Državni tužioci u osnovnim državnim tužilaštvima u Beranama, Kotoru i Podgorici, Maja Rađenović-Drakulić, Marija Kažić, Siniša Milić i Ivana Vuksanović, izabrani su na stalne funkcije, saopšteno je iz Tužilačkog savjeta.

ulazu u ,,staru“ Poštu prošle sedmice

Šta mislite, može li Srbin bez odbačenog Jevrejina među Jevrejima, bez Hrista? I šta mislite, da li su Sloveni i Srbi veći narod sa tuđim ili sa svojim bogovima?

Crkva tvrdi da je naš pravi bog onaj Jevrejin koga Jevreji ne priznaju za boga. To misle i mnogi Srbi u Crnoj Gori. Oni ne žive od slovenskog i stvarnog srpskog identiteta već od jerusalimske bajke. Judejstvo jevrejskog otpadnika im je veće srpstvo od očevskog srpstva predaka. A pop, imitator Hrista, im je postao vođa umesto narodnog poglavice. Što se mi mešamo u jevrejske stvari i držimo stranu onome koga oni neće, ko će da odgovori ?

A da li ste primetili da se etnički Crnogorci mnogo manje oslanjaju na Boga od crnogorskih Srba iako imaju zajedničke, nedeljive istorijske vladike, poglavice i kralja? I borbe za slobodu.

Da odmah kažemo: razlika između crnogorskih srpskih nacionalista i etničkih Crnogoraca je u glavi, nije u različitoj krvi i žili, već u programu života. Mnogi Srbi bez Boga ne mogu kao što ni mnogi Crnogorci ne mogu. No, mogu bez politike integracije sa usamljenom Moskvom u korist svetske integracije Crnogoraca sa Evropom i njenim inter-kontinentalnim kulturnim područjem. Nemoguće je da to ne žele i mnogi crnogorski Srbi, oni jedino neće u Brisel sa DPS-om i nalaze se stoga u inter-regnumu čekajući priliku da se konačno otvore. A oni, koji na Srpsku pravoslavnu crkvu i njeno osvajačko bogosrpstvo gledaju kao na put u Raj, biće na sudbonosnom iskušenju. Ostaviće ih crnogorski Srbi koji vole svoju zastavu , zastavu svojih vladika koji su Crnu Goru branili oružjem na sebi. Od petorice vladika Njegoša četvorica su nosila oružje, Sv. Petar Cetinjski nije.

PITAJ ŽENU

U staro vreme, kada su u brdskoj Crnoj Gori svi Crnogorci bili Srbi, a svi Srbi Crnogorci, nijednome Crkva nije potvrđivala muškost i pamet već narodna poslovica. Ona glasi: „Čoek ne može biti čoek dok ga žena ne krsti“, kaže Vuk S. Karadžić u svojim „Srpskim narodnim poslovicama“.

Da braćo razjasnimo - žena ti kaže imal’ vajde od tebe il’ da se mičeš od nje. Sada se to u Crnoj Gori promenilo, pop te krsti u muško, a ti postao kaluđer i poroda nemaš. I još te krštenjem pop proglasi za Srbina. Zato i jesi jalov, pitaj že-

Pitaj ženu što si

nu što si.

Formiranjem etnologije 1814. godine objavljivanjem knjige sa našim narodnim pesmama Vuk Karadžić je, ne samo prvi među Južnim Slovenima začeo narodoznanstvo, pre nego što su se među nama obrazovale književne i naučne ustanove, već je i svojom borbom sa pravoslavnom crkvom, sa kojom nikada nije sarađivao, pokazao da je ona instrumenat reakcionarnog društvenog uređenja i tamničar narodne kulture.

Naravno, nije to svaki pop bio, niti je Crkva bila protivnik svakog oblika nereligiozne književnosti i umetnosti, ali jeste neprijatelj svakog društvenog pokreta koji joj odriče pravo na monopol vođstva naroda i uskraćuje joj imunitet na odgovornost pred civilnim zakonom.

Hrišćanstvo je vrsta fundamentalističke religije koja ne trpi nikakvu ideološku konkurenciju i stoga odbacuje demokratiju.

NIJE SVAKI SRBIN BOGOSRBIN

Prvi dokaz, Dositej Obradović je bio religiozan ali nije držao da je pravoslavna interpretacija etike i smisla čovekovog života sposobna da uvodi Srbe u Evropu slobodne ekonomije, konkurentske politike i oslanjanja na novu filozofiju i empirijsku nauku. Religiju je ostavio u svom srcu kao psiho-etiku utehe i nade da će Srbi težiti neprekidnom kretanju, i on stoga nikada nije osporio Boga jer Bog nema ništa protiv lestvice i uspona čoveka, i sahranjen je u kaluđerskoj odeždi. Kao prvom naučniku i učitelju, beogradska opština mu je podigla spomenik, a Crkva nijedan. A sa spomenika ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu odjekuju uklesane njegove reči prosvetitelja: ,,Ja ću pisati za um, za srce i za naravi človečke, za braću Srblje kojegod su oni zakona i vere“. Digao je visoko pojam Srbina iznad bilo koje vere i bilo kog političkog sistema, i oslobodio Srbe od vernosti pravoslavnoj crkvi. Nije čudno što ga je do poslednjeg daha Amfilohije Radović mrzeo.

Drugi dokaz, Vuk Karadžić je poreklom Crnogorac, od Drobnjaka je, i verovatno je najomrznutiji Srbin u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Oženio se u katoličkoj crkvi i imitirao Nemanjiće, počinio veliki greh kada je iz latinice uzeo prokleto katoličko slovo „j“ i uvrstio ga u ćirilicu. A i drsko je za ce-

tinjsko izdanje „Narodnih srpskih poslovica“ iz 1836. godine uveo glas i slovo „h“, i usudio se da govori jezikom puka iz Srbije, Srema, Dubrovnika, Crne Gore, Dalmacije i Hrvatske. I usudio se da ga podigne iznad atavističkog rusko-slovenskog jezika uobražene crkveno-trgovačke elite u Vojvodini i Beogradu, i stvorio je novu gramatiku srpskog jezika da im ogadi prepotenciju. Da on to nije učinio, mi nikada ne bi čitali „Gorski vijenac“ na narodnom jeziku Crnogoraca a možda ni ,,Novi zavjet“ kog je Njegoš potvrdio kao uspešan srpski prevod sa Luterovog nemačkog i odobrio njegovo štampanje rečima: „..da je naša volja i želja da se pomenuti prijevod izda na polzu jezika i duševno spasenije srpskog naroda“. Tako je Njegoš slomio i prethodni otpor narodnom jeziku mitropolita sremsko-karlovačkog Stevana Stratimirovića i predsednika novosadske Matice srpske Jovana Hadžića I usudio se Karadžić da u književnosti i etnologiji prikaže bogatu kulturnu širinu naših naroda daleko van opsega biblijskih legendi Jevreja koje srpskim popovima služe kao primer kako da žive Sloveni. Kriv je Karadžić, pokazao je da Srbin može napred sopstvenom snagom bez hrišćanskog popa, iako se od njega 1864. godine u grčkoj kapeli u Beču od njega oprostio, njegov ispovednik i prijatelj, Srbin iz Šibenika, književnik arhimandrit Gerasim Petranović

Jeste, obojica su pokazala da je život veći od Crkve i da je srpstvo veće od pravoslavne vere.

SRPSKA CRKVA I RASRBLJAVANJE

Srpska pravoslavna crkva nije ništa manji instrumenat denacifikacije svog naroda od drugih crkava koje su preuzele religiju tuđeg naroda. Hrišćanstvo je umrtvilo Slovene, Germane, Kelte, a vizantijske Grke posebno uništenjem atinske Platonove akademije pod Justinijanom Prvim, svojom defetističkom etikom pristanka na svaki politički sistem, kao oblika Božije kazne, gde će pristanak na muku biti nagrađen na Nebu. To je politički odgovaralo svim vojvodama u varvarskim državama , ali i rimskom caru u Konstantinopolju. Glavnu žrtvu je podnela otvorena grčko-rimska filozofija i umetnost, koje će se vratiti tek kada gradska ekonomija centralne Evrope i Italije zatraži oslobođenje od papske i kraljevske kontrole. Mi, Sloveni, smo nepovratno izgubili otvorene etičke vrednosti i vedrinu koju je nosila naša stara religija. To traje do danas zbog idolatrije hrišćanske patnje. Glavna razlika između hrišćanstva i naše stare vere je u ovome: Isus nudi fatalizam mirenja sa sudbinom koja je isto što i život u postojećem društvu, dok Svetovid nudi slobodu izbora da svaki dan bude drugačiji; Isus nam nudi dosuđeni težak život na zemlji a lep posmrtni život, dok Svetovid nudi i lep i slobodni život sada na

Zemlji sa stalnim promenama proisteklih iz naših želja, i osiguran let duše u zvezde posle smrti bez Strašnog suda. Svetovidova vera Slovena ne zna za sudbinu i predestinaciju kao kod hrišćana i muslimana, i stoga svaki naš dan može biti drugačiji. Ništa kod nas Slovena nije suđeno da mora biti i otpada naknadna hrišćanska poslovica našeg naroda „ nema smrti bez sudnjeg dana“. Nema sudbine i nema sudnjeg dana.

ŠTO SMO IZGUBILI

Sa hrišćanstvom smo izgubili dinamiku i aktivizam i eto nam najvećeg gubitka koji smo pretrpeli ljubeći nezainteresovanog Isusa za društvene poduhvate i ličnu avanturu. Izgubili smo kreativnu slobodu, izgubili smo radoznalost, utrnuli su nam maštu o drugačijem životu, izgubili smo optimizam i postali smo sledbenici tuđih dozvola na reč. U nas je unet užasan strah od stalnog posmatrača sa neba koji nam je oteo privatnost čak i kada sanjamo, unet nam je strah od njegovih strašnih kazni počev od bolesti do prirodnih i ratnih katastrofa i strah od Sudnjeg dana jer je tajna šta dobijamo u Raju ali nije tajna da je Pakao nepojamni večiti bol i oganj. Bojimo ga se jer na molbe i krvave patnje stotina miliona ljudi kroz istoriju nije odgovorio . I, ako je igde Bog odgovoran za ateizam i prazne crkve, onda je to zbog njegove bezdušnosti na koju nijedan teolog nema uspešnog odgovora. Kod našeg Svetovida bi to bilo druga-

čije: mi ni na kakvo novo društvo ne čekamo niti će ga biti voljom nebesa. Mi svakog dana gradimo novi dan, i svakog dana dokazujemo da je Postanje svakodnevno. Nema pauze od danas do Sudnjeg dana. Mi se veselimo istraživanju, ljubopitljivosti i čarima novih otkrića. I dokazujemo da smo mi Tvorci. U tome je radost života kod Svetovida. Ni u čemu nas on ne ometa.

NE NA STARU VJERU

Ako mislite da bi trebalo da se zbog toga vratimo na staru veru - ne, nikako.

Nema povratka sa starog na staro, sa kljusine na kljusinu. Svetovidova vera je prošlost ne zato što je ona stara već zato što je prevaziđena svim aktivističkim ideologijama od XVIII veka na ovamo. Kao i hrišćanstvo. Nove ideologije su se oslobodile hrišćanstva programom izgradnje sveta sopstvenim snagama čoveka. Neke su nas odvele i u regres discipline prema ljudskim bogovima na zemlji poput dučea, firera i mao-staljina, ali je pobeda izvojevana revolucijom nauke, enciklopedijama , slobodnom umetnošću i književnošću , liberalima , socijal-demokratama i hrišćansko-demokratskim strankama, kao i slobodnim univerzitetima bez Boga.

Ali nemojmo misliti da su hrišćanstvo i crkve izlišne u svakom pogledu. Bila bi to ogromna zabluda. Jer, tamo gde u progresu naroda uz njega stane i Crkva, onda je pobeda gotovo zajemčena. Neće Bog i nada da on može pomagati zbog

Piše: dr Dragan VESELINOV

Razlika između crnogorskih srpskih nacionalista i etničkih Crnogoraca je u glavi, nije u različitoj krvi i žili, već u programu života

Religiju je ostavio u svom srcu kao psiho-etiku utjehe i nade da će Srbi težiti neprekidnom kretanju, i on stoga nikada nije osporio Boga jer Bog nema ništa protiv ljestvice i uspona čovjeka, i sahranjen je u kaluđerskoj odeždi. Kao prvom naučniku i učitelju, beogradska opština mu je podigla spomenik, a Crkva nijedan

toga nikada nestati. Ni u Crnoj Gori .

NAPAD CRKVE NA JEZIK

Tužan otpor vojvođansko-beogradskih mitropolita u 18-19. veku da Biblija bude prevedena na narodni jezik je samo ponavljanje težnje popova da zadrže monopol na poslednju reč o tome koje je društvo u saglasnosti sa Božijom željom.

Taj monopol je osiguran nesposobnošću naroda da čita Bibliju na svom jeziku i sam proceni koju budućnost želi. Naravno, da je kojim slučajem Crkvi i trgovačkoj eliti u Vojvodini i Beogradu uspelo da ceo narod u školama i javnom govoru prebaci na veštački rusko-srpski crkveni jezik stvoren posle 1726. godine, taj bi monopol nestao, ali bi Srbi bili po drugi put poraženi napadom Crkve.

U prvom napadu pre više od hiljadu godina su nas sveštenici odvojili od naše slovenske vere i etike, a u ovom drugom, hiljadu godina posle prve hiljade, bi nas odvojili i od svog jezika i uništili kao narod. Sve naše pesme, priče, poslovice, bajke, legende, uspavanke i povelje bi bile zauvek izgubljene.

Da li ste primetili da Njegošu, mitropolitu Petru Drugom Petroviću, Srpska pravoslavna crkva nije podigla spomenik iako je on odlučio da će Biblija u Crnoj Gori biti na narodnom jeziku?

I tako je presudio i Srbiji i Vojvodini. Svi evropski prevodioci Biblije na svoj jezik uživaju posebno poštovanje – Jeronim, Viklif, Hus, Luter, Melanthon, Erazmo, De Tapel, Olivetan, Kastelan i drugi.

I dalje možda neki misle da je Srpska pravoslavna crkva najveći čuvar srpstva? Nije, ne može ni u čemu da se meri sa bibliotekama, galerijama, muzejima, arhivima, univerzitetima, naučnim akademijama, muzičkim konzervatorijumima, operom i pozorištem, kulturno-umetničkim društvima i opštim etosom celog naroda. Mala je.

ISKORJENJIVANJE

IMENA

Pred kraj XIX veka su vojvođanski i beogradski intelektualci stali u trku da menjaju svoja neslovenska imena u slovenska.

Tako je i predsednik Srpske Kraljevske Akademije u Beogradu Konstantin Novaković promenio svoje ime Konstantin u „Stojan“, što je odgovarajući prevod grčke reči na srpski, ali je pokret jenjavao. A danas, sa beznađem posle sloma socijalizma i naših bratoubilačkih ratova, obnavljaju se bivša verska imena Jevreja, Grka i Latina sa nadom da to učvršćuje kostur našeg nacionalnog bića.

Ne, to mu dodaje artritis i reumu, jer u imitaciji hrišćanskih i islamskih imena nema spasa. Nema mnogo puste nade ni da ćemo iz ljubavi prema starima obnavljati njihova imena: Boleslav, Dobrava, Žutibor, Medebor, Vratislav, Žerovid, Ljubušim, Štetin, Velizar, Dobrinja, Zjemovid, Borivoje, Dalimil, Vitadrag, Vitoslav, Tetislav, Svantovit, Velegost, Blažej, Vlad, Svevlad, Pribigoj, Pribislav, Pribimir, Dabiživa, Božna, Svatobor... A lepa su. Sa preuzimanjem hrišćanstva

Crkva je odobravala i preuzimanje imena mediteranskih naroda koji su ovu religiju širili. Došli su nam Marko, Petar , Filip , Nikola , Stefan , Anton, Ana, Rahela, Marija, Jovan, Ilija, Anđelija, Jeremija, Pavle, Mateja, Sara, Avram, Adam – nijedno ne razumemo, ali svoje ime Bogdan svakako razumemo. Svi evropski narodi su se podvrgavali ovoj konverziji prenoseći je i dalje, na područja svojih osvajanja i kulturnog uticaja, do Perua na zapadu, Filipina na istoku i Zulu Afrike na jugu. A nijedan naš vladika ne nosi ne samo srpsko, već nijedno slovensko ime. Tuđa imena su im lepša i značajnija.

CRNOGORCI KAO SRBI

Uvereni smo da se nipošto ne sme tvrditi da je Crna Gora podeljena na dva nepomirljiva etnička kolektiva, srpski i crnogorski, i da srpski hoće čizmu Beograda, a crnogorski hoće iskorenjivanje Srba.

Sada je u Podgorici u toku inter-regnum. Neće ni svi Srbi Beograd, a neće ni svi Crnogorci opstanak DPS-a, onakvog koji bi nastavio sa omrznutom politikom klanovske autokratije. Mnogi su Crnogorci prihvatili otpor Crkve vladi u Podgorici ne stoga što su hteli vladavinu popova, već su Crkvu prihvatili kao saveznika radi uklanjanja zastarelog načina vladavine. Ti Crnogorci još nisu otkrili svoj stvarni stav prema Crkvi. Nisu ni svi crnogorski Srbi frontovski iredentisti. Nije svaki Srbin izdajnik Crne Gore. Daleko od toga, jer su mnogi Srbi stvorili zastavu Crne Gore – doduše, mnogi su je 1918. godine i zgazili, i to ponovili 1941. godine. Jedino su popovi Srpske pravoslavne crkve apsolutni neprijatelji nezavisne Crne Gore. Ta podela iz 1918. godine stoji i danas, neznatno je rekonfigurisana, ali se odvija u novom internacionalnom okruženju i raspoloženju većine crnogorskog stanovništva. Ako su nalazi o javnom političkom raspoloženju Crnogoraca tačni, onda oko 70 odsto stanovništva želi u Brisel. Tu lavovski spada i deo etničkog srpskog stanovništva. Otuda, teško da će biti nove Podgoričke skupštine iz 1918. godine. Crna Gora se deli oko toga ko će uzeti vlast u Podgorici, ali se manje deli oko toga ko joj je spoljni saveznik i šansa progresa. Možda neće stoga dugo proći i popovi će ostati usamljeni na ulici, a u manastirima će opet sanjati o novoj zaveri sa novim saveznicima. A ako ne znamo i ne znaš gde ćeš i ko si, onda pitaj ženu da ti reče što si.

Da li ste primijetili da Njegošu, mitropolitu Petru II Petroviću, Srpska pravoslavna crkva nije podigla spomenik iako je on odlučio da će Biblija u Crnoj Gori biti na narodnom jeziku?

TrisTa

če

T

vrT i dan ruske

invazije: Zelenski upozorio građane na nova granatiranja

Rusija premjestila trupe - naznaka da će Ukrajinu napasti iz Bjelorusije

KIJEV - Postoje naznake da bi Rusija mogla napasti sjever Ukrajine iz Bjelorusije, objavio je američki institut za ratne studije ISW. Ukrajinska vojska je juče takođe zabilježila da je Rusija tamo premjestila neke svoje jedinice. Stručnjaci ISW-a su u izvještaju rekli da je takav napad i dalje malo vjerovatan, no da se moguća opasnost mora ozbiljno shvatiti. Otvaranje poljske bolnice u Bjelorusiji je shvaćeno kao naznaka da bi Rusija mogla napasti odande.

-Poljske bolnice nijesu nužne za vježbe i mogle bi naznačivati pripreme za borbena djelovanja - rekao je ISW.

- Pojava poljskih bolnica u Bjelorusiji početkom 2022. je bila jedna od zadnjih primijećenih naznaka prije nego što je Rusija započela svoju punu invaziju - dodao je ISW. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko , koji politički i finansijski zavisi o Moskvi, Rusiji je ustupio svoje vojne baze za napade na Ukrajinu. Ukrajina Bjelorusiju smatra jednom od saučesnica rata.

Lukašenko je juče stigao u Moskvu, a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom će se ponovo sastati 26. i 27. decembra na neslužbenom samitu Zajednice nezavisnih država (CIS).

Američki institut smatra mogućim da je raspoređivanje ruskih vojnika u Bjelorusiji odvraćanje pažnje kako bi se dio ukrajinskih snaga premjestio iz područja Donbasa. Jedan od projektila koji je pogodio Herson pao je pored supermarketa na Trgu slobode, rekao je Jurij Sobolevski, zamjenik predsjednika regionalnog savjeta Hersona. -Tamo su bili civili, od kojih je svako živio svoj život, bavio se svojim poslom - rekao je Sobolevski.

U međuvremenu ukrajinski sud osudio je četvoricu ruskih vojnika na 11 godina zatvora zbog mučenja troje mještana sela Borova, objavio je portparol Službe bezbjednosti Ukrajine Artem Dehtiarenko Među osuđenicima su dva vojnika ruske 16. zasebne specijalne brigade. Još dvojica su plaćenici ruske privatne vojne tvrtke Redut. Oni su početkom septembra 2022. godine oteli trojicu muškaraca koji su učestovali u ,,antiterorističkoj operaciji“, rekao je portparol. - Ruski vojnici su otete muškarce držali vezane u jami s vrećama na glavama. Žrtve su brutalno mučene i prijetili su im ubistvom. Na taj su način pokušavali doći do podataka o drugim ukrajinskim domoljubima. Nakon mučenja i neljudskih patnji, ruski vojnici su oslobodili žrtve - rekao je Dehtiarenko. Tužilaštvo napominje da su sva četvorica ruskih vojnika u potpunosti priznala krivnju i pokajala se. Na suđenju su takođe dodali da traže oprost od svih Ukrajinaca. Ruski vojnici imaju pravo na žalbu. Ruske snage su žestoko napale centar grada Hersona na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen. Potvrđeno je da je do sada ubijeno najmanje osmoro civila, a 58 ih je povrijeđeno. Među ranjenima je i šestogodišnja djevojčica. Ruska vojska sada je na polovini kapaciteta što ga je imala na početku rata, 24. februara ove godine, navodi u novom tekstu za Antenu M diplomata Oleksandr Levčenko Ruski projektili su pogodili obrazovnu ustanovu u Stepnu u oblasti Zaporožje, saopštio je tamošnji guverner Zaporoške Oleksandr Staruh. Navodi da su oštećene i kuće u blizini, kao i da za sada nema informacija o tome da li ima žrtava. Rusija vjerovatno ograničava svoje raketne udare na ukrajinsku infrastrukturu zbog

nedovoljnog broja krstarećih raketa, saopštilo je danas britansko ministarstvo odbrane u novom izvještaju svoje vojne obavještajne službe. Obavještajni zvaničnici kažu da je Rusija pojačala svoje snage sa desetinama hiljada rezervista od oktobra, ublažavajući nedostatak vojnog osoblja, ali će „nestašica municije vjerovatno ostati ključni ograničavajući faktor u ofanzivnim operacijama Rusije“. Predstavnički dom SAD koji kontrolišu demokrate dao je konačno odobrenje za paket pomoći Ukrajini od 45 milijardi dolara nakon što se predsjednik Volodimir Zelenski vratio iz Vašingtona sa obećanjem da će nabaviti rakete ,,patriot“ za odbijanje ruskih napada.

Mjeru, koja je dio vladinog finansijskog okvira od 1,66 biliona dolara, koji je Senat prihvatio dan ranije, sada mora da potpiše američki predsjednik Džozef Bajden. Vojna i ekonomska pomoć se nastavlja pored 50 milijardi dolara američke pomoći Ukrajini ove godine, kao i sankcija koje je Zapad uveo Rusiji, a koje sada uključuju ograničenje cijena ruske nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u petak građane na moguće ruske napade tokom nastupajućih praznika.

- Približavanjem sezone praznika, ruski teroristi mogli bi ponovno postati aktivni - rekao je Zelenski u svom dnevnom video-obraćanju u petak naveče. Oni ,,preziru hrišćanske vrijednosti i uopšte bilo kakve vrijednosti“ - rekao je on.

Zelenski je pozvao Ukrajince da idućih dana budu posebno oprezni.

- Stoga vas molimo da obratite pažnju na signale vazdušne opasnosti, pomažete jedni drugima i uvijek pazite jedni na druge - rekao je.

tokom praznika

Ruske trupe već na putu za Bjelorusiju

Literarni dijalog s Crnom Gorom

PODGORICA – Već je poetski prvijenac Mihaila Lalića pod nazivom „Stazama slobode“ iz 1948. godine najavio kojom će se temom crnogorski književnik opsesivno baviti do kraja svog života. Bile su to borbe za ideal provučene kroz deskripciju vidljivog sloja, ali i filozofskih i psiholoških nedoumica i lomova, a na kraju i kroz društveno-politička pitanja koja su se više nego dosljedno smjenjivala u svojim demonizovanim oblicima, neuhvatljivom oku koje se sklapalo u najvažnijim trenucima.

Trideset godina nakon njegove smrti povampirile su se ideologije koje su činile jezgro Lalićevog romanesknog prostora i, iako ga u obrazovnom sistemu zapostavljaju, posvećujući mu minimum pažnje zbog toga što nove generacije ne mogu da se povežu s tematikom, danas je ponovo aktuelan.

U pokušaju da osvježimo sjećanje na njegov lik i djelo, čulo se i da je bio odlučan, tvrdoglav kad nešto namjeri, da je, između ostalog, imao i strah od govorenja u javnosti, te da su ga možda najbolje upoznali oni koju su imali čast i sreću da provode vrijeme s njim u automobilu između Herceg Novog, gdje je najčešće boravio, do željenih destinacija. Ipak, mnogi nijesu htjeli da prepričavaju te anegdote, iz poštovanja prema autoru kome su se divili.

O stvaralaštvu, političkom angažovanju, o njegovom odnosu prema javnosti i posebnostima u izrazu kojima je diktirao nove spisateljske trendove u Crnoj Gori za Pobjedu su govorili Rajko Cerović, Milan Marković, Vladimir Vojinović i Mirza Pinjić

AFIRMATOR

Prema mišljenju dr Vladimira Vojinovića, profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Lalić se u crnogorskoj književnosti „odvojio“ jednim posebnim stilom i poetikom „sazdanom od čudnoga spleta poslijeratnih ideja“. - Ako tragate u njegovim najuspjelijim djelima za obrisima francuskoga egzistencijalizma, nije da ćete pronaći ono što i u Kamijevu djelu, ali će vas začuditi neke podudarnosti atmosfera. Ili, recimo, Lalić je doživljen kao afirmator partizanskog pokreta, ali proces metamorfoze Lada Tajovića, nakon što se napije volovske krvi, donosi i kritičke proplamsaje. Je li to onda do kraja soc-realistički pripovjedač? Pa i ne baš. Dakle, Lalić je pronašao jedan ugao, posve upražnjen u ondašnjoj književnosti, đe je smjestio svo-

ju svevremenu poetiku i odakle ga nijesu mogle pomjeriti ni kasnije eruptivne postmodernističke pojave. Bez sumnje, to je najznačajniji crnogorski pripovjedač – rekao je Vojinović.

I Vojinovićev kolega sa FCJK dr Milan Marković ističe Lalićevu pripovjedačku posebnost, no prednost daje idejno-tematskom.

- Ako zanemarimo brojne formalno-tehničke inovacije i ostale osobenosti vezane za Lalićev literarni postupak, koje su u poetičkom smislu nesumnjivo obilježile razvoj književnosti crnogorskog, južnoslovenskog i evropskog poslijeratnog modernizma, a zadržimo se samo na idejno-tematskom aspektu Lalićevoga stvaralaštva, otkrićemo autora koji je napravio sintezu crnogorskoga nacionalnog iskustva. Takav efekat postigao je obrađivanjem najtežih i najsloženijih pitanja crnogorskoga postojanja. Njegovo cjelokupno djelo literarni je dijalog s Crnom Gorom, njenom istorijom, etno-psihologijom, kulturom i etikom. Stoga, Lalićevo književno stvaralaštvo u izvjesnom smislu predstavlja enciklopediju Crne Gore, u kojoj su, po autorovim riječima, zastupljene „sve crnogorske istrage i izdaje“ – smatra Marković. On ističe i da u poetičkom smislu treba imati na umu da Lalić u svojim djelima nije romantizovao crnogorsko iskustvo nego mu je kritički ogoljavao zablude i mane. - U njegovom stvaralačkom fokusu je raskid s pređašnjim stanjem − podjednako u književnoistorijskom, kao i u društvenoistorijskom smislu, ulazak u novo doba tzv. zbijene stvarnosti (čija je najčešća metafora rat), ali i propratni društveno-politički procesi koji su nosili višestruke posljedice po Crnu Goru. Zbog provokativnosti faktografskoga materijala, angažovanosti i antifašizma, Lalić je i za života bio pod kontinuiranim pritiscima, ali je njegovo stvaralaštvo odolijevalo. Zbog toga i danas svojim postojanjem i vrijednostima podriva obnovljene pokušaje sistemske revizije prošlosti – rekao je Marković.

TETRALOGIJA

Nema nimalo sumnje da je Lalićev književni opus od „Svadbe“, preko „Raskida“, „Hajke“ ili „Lelejske gore“ u Crnoj Gori relativno dobro poznat, smatra književnik i publicista Rajko Cerović, koji je napisao najviše tekstova o njegovim knjigama, i bio u nekom trenutku njegov gotovo lični promoter i iznad svega prijatelj. Ipak, tvrdi on, krajnje je površno poznavanje završ-

nog dijela Lalićeve stvaralačke simfonije, oličene tetralogijom romana „Ratna sreća“, „Zatočnici“, „Dokle gora zazeleni“ i „Gledajući dolje na drumove“.

– Pomenuti dio Lalićevog stvaranja, poslije konačno za-

CEROVIĆ: Da je veliki pisac, možda i dok je stvarao i „Lelejsku goru“, bolno baštinio i neveselu crnogorsku predrevolucionarnu stvarnost, ne treba ni najmanje sumnjati MARKOVIĆ: I danas svojim postojanjem i vrijednostima podriva obnovljene pokušaje sistemske revizije prošlosti VOJINOVIĆ: Lalić je pronašao jedan ugao đe je smjestio svoju svevremenu poetiku, i odakle ga nijesu mogle pomjeriti ni kasnije eruptivne postmodernističke pojave

vršene njegove veličanstvene poeme o NOB-u i revoluciji, koja vrhuni „Lelejskom gorom“ i dobijanjem najvećeg domaćeg književnog priznanja Njegoševe nagrade, nije ni u književnoj ni opštekulturnoj crnogorskoj javnosti dovoljno poznat – rekao je Cerović. Marković, iz ugla savremenog teoretičara, potvrđuje da je ova stvaralačka faza Mihaila Lalića nedovoljno proučavana i budući „da kao društvo ponovo svjedočimo odjecima poraženih retrogradnih ideologija koje su u istorijskom smislu dezorijentisale crnogorsko društvo tokom prve polovine XX vijeka“, zaslužuje čitalačku pažnju i nova tumačenja. On smatra da se na cjelokupni književni opus Mihaila Lalića može primijeniti autopoetički iskaz drugog velikana crnogorske umjetnosti, Živka Nikolića, koji je za sve svoje filmove rekao da predstavljaju cjelinu, dakle jedinstveno umjetničko djelo u čijem je središtu Crna Gora. Takav stav je opravdan

i činjenicom da je Lalić svoje književne tekstove nerijetko ulančavao u literarne kvalitete višega reda, kao što su trilogije, tetralogije i sl. Stoga je najbolje Lalića čitati integralno. Cerović svjedoči i činjenici da je relativno dugo po izlasku prvog, drugog, pa i trećeg romana pomenute romansijerske serije, o Lalićevoj tetralogiji jedini pisao o tim romanima u reviji „Ovdje“, koja je u tadašnjem hroničnom nedostatku bogatije književno-izdavačke djelatnosti, izuzimajući časopis „Stvaranje“, odigrala u crnogorskoj književnoj javnosti relativno krupnu ulogu. - Da li je domaća crnogorska kulturna javnost bila prilično zasićena obimnim ranije objavljenim Lalićevim djelom, da li je očekiva-

la izvjesno moguće ponavljanje, danas nije lako pretpostaviti. Prije će biti riječ o suviše bolnom, da ne kažem suviše provokativnom, možda apokrifnom sloju crnogorske čitalačke svijesti koja je, što svjesno – što nesvjesno, uporno odbijala da se suoči sa neveselom realnošću crnogorskog trajanja od početka vijeka, pa završno sa tragičnom 1918. godinom. Taj je dio vlastite nacionalne istorije, pod uvijek moćnim pritiskom velikosrpske šovinističke čaršije, ili prosto zbog mira u kući, crnogorska javnost prosto odbijala da prizna, čak samo i pred sobom. Da je veliki pisac, možda dok je stvarao i „Lelejsku goru“, bolno baštinio i neveselu crnogorsku predrevolucionarnu stvarnost ne treba ni najmanje sumnjati – tvrdi Cerović i dodaje da se bez poznavanja piščeve ukupne slike o povijesti i konačnom udesu crnogorskog duhovnog prostora, za šta je poznavanje pomenute tetralogije neophodni preduslov.

Tu sliku dopunjava Vladimir Vojinović. Na pitanje da li je političko djelovanje Lalića uticalo na to da ga s pažnjom pominjemo samo kad se obilježavaju godišnjice rođenja i smrti, Vojinović tvrdi da je na to odgovorio ponajbolje sam Lalić, kad ga je u TV intervjuu o prevođenju njegovih knjiga pitao novinar Branko Jokić

- Lalić je tada kazao da ima utisak da se njegove knjige ne prevode na Zapadu jer tamošnjim izdavačima nije interesantna njegova literatura, koliko im jeste interesantna neka koja je, recimo, na liniji kritike komunizma, pa iako slabijih umjetničkih dometa. I u tome je sva „nevolja“ Lalićevih knjiga danas – stiče se utisak da taj autor jednostavno nije pročitan, jer da jeste, bio bi doživljen kao vrhunski poeta, u momentima uistinu pjesnik, a ne kao afirmator bilo koje doktrine. Ako, kako neki tvrde, Balkan danas trpi posljedice procesa deateizacije, dakle, ako se suočavamo sa apsolutnim porazom ljevice i socijalističkih ideja, jasno je da jedan „par-

POVOD: Navršava se 30 godina od smrti književnika Mihaila Lalića, čije stvaralaštvo su obilježili motivi iz Narodnooslobodilačke borbe

KNJIŽEVNIK KOJI NIJE DOVOLJNO PROČITAN: Mihailo Lalić

Rajko Cerović

Vladimir Vojinović

Milan Marković

tizanski pisac“ neće biti slavljen izvan prostora katedri za književnost. Njegove su knjige, zapravo, stekle sta-

Sabrana djela Mihaila Lalića, izdanje Nolita

Koristio jezik u svom punom potencijalu

Iako se u Crnoj Gori vrlo malo govori o Mihailu Laliću, izuzev o godišnjicama rođenja i smrti, čini se da među mladom književnom publikom i književnicima u regionu nalazi svoje poklonike, posebno u Bosni i Hercegovini. Tome svjedoči i činjenica da neki od njih, poput Mirze Pinjića, pišu pod njegovim uticajem. Na njega je, kako sam kaže, jako uticala „Lelejska gora“, roman objavljen 1957. godine, i za priču je bio nagrađen na festivalu „Zavičajne staze“ u Petnjici.

– Roman sam čitao prošle godine i potpuno zaranjao u atmosferu same priče. Pisan u prvom licu, roman stvara privid učešća, pa vi imate osjećaj kao da ste na nekoj popodnevnoj kafi, a prekoputa vas sjedi čičica i priča svoj život, ali kao da mu je to posljednji put i mora ispričati ako želi naći konačni mir, a vi nestrpljivo čekate priliku za pitanja. Možda je to samo subjektivni osjećaj, jer kao glumac po struci svako čitanje neminovno sa sobom vuče i moje, glumačko imaginiranje u potpunosti upregnuto – rekao je Pinjić za Pobjedu. Potvrdu za svoj utisak dobio je u razgovorima i sa drugima koji su se pozabavili Lalićem.

tus Lada Tajovića u Gori Lelejskoj. No, ja vjerujem u sumnju, i vjerujem da će jednom ponovo postati aktuelna, i da će potaći novu metamorfozu, poput one koja je preobratila Lada –rekao je Vojinović.

STRAH OD NASTUPA

Cerović je za Pobjedu ispričao i jednu anegdotu iz perioda kada su sarađivali. Veliki pisac se, naime, uvijek silno plašio svake prilike u kojoj bi morao da pred publikom usmeno govori.

- Kad su ga sa Univerziteta Crne Gore, tadašnjeg naziva „Veljko Vlahović“, koji je bio organizator promocije pomenutog romana, pitali koga da iz Beograda dovedu da govori o knjizi bili su šokirani Lalićevim odgovorom: „Nikoga iz Beograda, eto vam pod rukom Rajko Cerović koji je sasvim dovoljan“. Tako sam, na ne malo iznenađenje univerzitetskog vođstva, dobio kola i vozača da odem u Herceg Novi za Lalića –ispričao je Cerović.

Znao je za Lalićev otpor

– Možda će biti i onih koji će, nakon što saznaju da je Lalić pisao o događajima iz NOB-a čiji je aktivni učesnik i sam bio, pitati, zašto da mi, danas, čitamo o NOB-u? Odgovori bi bio – pa upravo zbog toga jer nakon jedne noći provedenoj ko zna gdje s Ladom Tajovićem, teško će nekome pasti na pamet da nekog tjera u zbjegove. Čitajte, bez da cjepidlačite o temi. Književnost ima jednu prednost – ne stari, i djelo pisano prije sto, dvjesto godina i te kako se može čitati i danas u dobu iskrivljenih vratova zbog mobilnog ekrana. Evo prilike da na novogodišnje rezolucije zapišete i čitanje neke Lalićeve knjige u 2023. jer je on od onih pisaca koji vas uvjere da baš i ne koristite jezik u kojem ste rođeni u njegovom punom potencijalu – poručio je Pinjić.

protivu svakog svog usmenog istupa. Već su se bili toliko zbližili da mu je zabranjivao da ga drukčije oslovljava osim sa Ti.

- Pita on doslovno ovim riječima: „Što je meni i tebi ovo danas trebalo?“, ja odgovaram da baš kao ne znam: „Ti si, Mihailo, napisao roman, a ja nešto o njemu treba da progovorim“. „Ti mnogo lako govoriš“ – nastavlja Lalić – „kako bi bilo da ti što duže govoriš da mene što manje pitaju?“. Na kraju pita: „Što misliš da će me pitati?“, „Nemam što da mislim“ – kažem ja – „prvo će ti pitanje biti ono oko Pljevalja“. „Misliš“ – zagonetno konstatuje Lalić. Prvo pitanje se zaista odnosilo na tu pljevaljsku ratnu epizodu. I na moje iznenađenje, Lalić je iz džepa izvadio napisan odgovor i pažljivo ga pročitao u mikrofon – rekao je Cerović i dodao da je na sva druga pitanja usmeno odgovarao.

- Bilo je to najposjećenije književno veče koje je zapamtio i Titograd i kasnija Podgorica. U velikoj svečanoj sali Univerziteta ljudi su stiješnjeni visili na galerijama. Dio je ostao ispred dvorane da preko razglasa prati događaj – ispričao je Cerović.

Ministarstvo kulture i medija podržalo 33 projekta

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija podržalo je, kroz javni konkurs, 33 projekta u oblasti kreativnih industrija za ovu godinu kako bi pospješili dalji razvoj u toj oblasti i uticali na šire prepoznavanje vrijednih inicijativa i tržišno orijentisanih projekata i proizvoda kojima se promoviše crnogorski kreativni i naučno-istraživački sektor – poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović na potpisivanju ugovora sa dobitnicima sredstava.

Na Konkurs za sufinansiranje projekata i programa od značaja za podsticaj i razvoj kreativnih industrija za 2022. godinu je pristigao 71 projekat, a Ministarstvo je za pomenuta 33 izdvojilo 172.560,00 eura.

INOVATIVNOST

Prema riječima Vlaović, projekti koji su odabrani za sufinansiranje procjenom komisije, koju sačinjavaju renomirani profesionalci iz oblasti kreativnih industrija, tiču se oblasti: digitalne umjetnosti, industrijski, modni i grafički dizajn, uspostavljanje ICT proizvoda, kreativno

zanatstvo i izdavaštvo. Vlaović je rekla da je dosadašnja praksa sufinansiranja projekata i programa iz oblasti kreativnih industrija, koju Ministarstvo sprovodi kroz javni konkurs, pokazala da ovaj vid podrške značajno doprinosi neophodnom redefinisanju pojma i uloge kulture u današnjem vremenu, kazala je Vlaović, a prenosi PR centar. Istakla je i da se dodatni značaj ovakve potpore ogleda u uspostavljenim kriterijumima po kojima se vrši raspodjela budžetskih sredstava, a koji su definisani kako aktuelnim kretanjima i interakcijama u kulturi i privredi tako i

projekcijama njihovog razvoja u budućnosti. - U toj strategiji poseban naglasak stavljen je na inovativnost koja prioritete naše kulturne politike treba da učini kompatibilnijim sa dinamičnim i kompleksnim procesima savremenog progresa –zaključila je Vlaović.

DOBITNICI

Jedan od dobitnika sredstava na Konkursu za sufinansiranje projekata kreativnih industrija Nikola Radonjić kazao je za PR centar da je ovo jedan veliki iskorak, budući da je ovo jedan od najvećih budžeta koji je do sad opredijeljen.

- Pohvalno je da Ministarstvo i dalje prepoznaje da su kreativne industrije jako bitan faktor razvoja savremenijeg vida stvaralaštva u Crnoj Gori. Sami rezultati Konkursa pokazuju da imamo bogatu scenu koja ima potencijal međunarodne vidljivosti – kazao je Radonjić.

Krsto Vulović je zahvalio Ministarstvu na realizaciji programa podrške kreativnih industrija.

- Meni kao mladom kreatoru i stvaraocu jako znači ovaj projekat koji je vjetar u leđa za moj budući rad, poručio je Vulović.

Da je zaista dobro što Ministarstvo podržava mlade stvaraoce i prati njihov rad, kako bi im pomoglo da razviju sve što planiraju smatra Anja Radulović - Ovakvi projekti podstiču kreativne industrije kojih nije toliko ni bilo do sada. Sam kreativni hab je bio nepoznanica, kao i njegovi potencijali i mogućnosti. Sada, kroz razne vidove podrške i pomoći, možemo da se razvijamo, da se interdisciplinarno povežemo, sarađujemo jedni sa drugima, kako bi na nivou države to sve bilo reprezentativno – rekla je Radulović. D. E.

Podrška za projekat „Požari“ od Ministarstva kulture Italije

Priča o odrastanju, iluzijama i požudama

Dvije nagrade za „Bez portfelja“

PODGORICA – Crnogorski projekat „Požari“, reditelja Nikole Ljuce, scenaristkinje Jovane Bojović i producentkinje Bojane Radulović, u produkciji kompanije Code Blue Production, podržan je na konkursu Ministarstva kulture Italije iznosom od 75.000 eura. Projekat „Požari“ prethodno je podržao Filmski centar Crne Gore na konkursu za sufinansiranje razvoja filmskih projekata. „Požari“ su filmska priča o odrastanju, požudama, razbijanju iluzija i položaju žena u društvu.

njihovu porodičnu kuću. Jedini spas od nadolazeće smrti, sve troje nalaze u Aninom misterioznom, zgodnom rukometnom treneru. Tokom tri vrela ljetnja dana, u gradu okruženom požarima, uslijediće opsesija, špijunske igre i piromanija koji prate porodičnu krizu – navodi se u sinopsisu filma.

Lalić je rođen 7. oktobra 1914. godine, u selu Trepča kod Andrijevice, a preminuo je 30. decembra 1992. godine u Beogradu.

D. ERJAVŠEK

PODGORICA – Nagrada „Avazov zmaj“ za najbolju predstavu, koju u okviru međunarodnog festivala „Dani Jurislava Korenića“ tradicionalno dodjeljuje najtiražniji list u Bosni i Hercegovini „Dnevni avaz“, ove godine pripala je predstavi „Bez portfelja“ Gradskog pozorišta Podgorica. Predstava je nastala prema tekstu Stevana Koprivice, u režiji Branislava Mićunovića. Nagradu za najbolju scenografiju dobio je Marko Petrović Njegoš za istu predstavu. U okviru 6. izdanja festivala Kamernog teatra „Dani Jurislava Korenića“ koji su održani od 16. do 23. decembra, publika je mogla da pogleda pet predstava iz cijelog regiona, a predstave je ocjenjivao stručni žiri, koji su činili predsjednica Jasna Žalica te članovi Larisa Sarajlić-Ramović, Adnan Lugonić i Alen Šimić. Nagradu „Dragan Jovičić“ za najbolju predstavu dobila je predstava „Naš razred“ Gradskog dramskog kazališta „Gavella“ iz Zagreba. Nagradu „Jurislav Korenić“ za najbolju režiju dobio je Vasil Hristov za predstavu „Demoni“ Narodnog pozorišta Bitola. Nagradu „Žan Marolt“ za najboljeg glumca dobio je Enes Vejzović, Vladek iz predstave „Naš razred“, a Nagradu za najbolju glumicu dobila je Natalija Đorđević za ulogu Rahelke u predstavi „Naš razred“. S. V.

- U toku krize srednjih godina roditelja, život mlade rukometašice Ane se znatno mijenja dolaskom smrtno bolesno babe u

Saradnici na scenariju za „Požare“ su Nikola Ljuca, Staša Bajac i Bojana Radulović. Producentkinja filma je Bojana Radulović, Code Blue Production (Crna Gora). Koproducentske kompanije koje rade na projektu su: Slingshot Films (Italija), Treminal 3 (Hrvatska), Agent Double Srl. (Belgija), Biberche Production (Srbija). R. K.

Mirza Pinjić

Sa potpisivanja ugovora u Ministarstvu kulture i medija

Završen Konkurs za su nansiranje projekata i programa od značaja za podsticaj i razvoj kreativnih

industrija za ovu godinu

Sa dodjele nagrada

Završeni „Dani Jurislava Korenića“

GRADSKO POZORIŠTE

Uporno dezinformisanje javnosti

PODGORICA - Milena Petričević je poslala reagovanje na tekst ND Vijesti, od 21. decembra 2022. godine, objavljenog pod naslovom ,,Zatvoren kazino Džek Pota“. Nakon što Vijesti nijesu objavile demanti, u kojem je ispoštovan Zakon o medijima, Pobjeda integralno objavljuje reagovanje.

- Na naslovnoj strani i na strani 2 (dva) štampanog broja 8355 ND Vijesti, od 21. decembra 2022. godine objavili ste tekst pod naslovom ,,Zatvoren kazino Džek Pota“. U pomenutom tekstu, po uzoru na ranije objave istim povodom, ponavlja se dezinformisanje javnosti, koje ima za cilj moju profesionalnu i moralnu diskreditaciju, u a namjeri prikrivanja činjenica zbog zaštite ,,odabranih“ pojedinaca. Pravni poredak čine propisi i stvarno ponašanje i postupanje pojedinaca. U vezi sa ovim, kao bivša direktorica UPC, smatram da sam u obavezi da ovim reagovanjem, objektivno i istinito, informišem zainteresovanu javnost, o postupcima nadležnih organa, u proceduri prenošenja - dodjele prava priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu u hotelu u Budvi ,, The Queen of Montenegro“ privrednom društvu Džek pot, sve do isteka koncesije i podnošenja novog zahtjeva. Zakon je jasno normirao da se postupak dodjele koncesije za priređivanje lutrijskih igara i igara na sreću u kazinima, pokreće javnim konkursom, koji sprovodi nadležni organ – Ministarstvo finansija i socijalnog staranja , a da odluku o dodjeli koncesije donosi Vlada, kao koncedent.

Hronologija

Po osnovu konkursa Vlade Crne Gore za prenošenje prava priređivanja posebnih igara na sreću u kazinima, od 1. 4. 2005. godine i na osnovu člana 11 Zakona o igrama na sreću, privrednom društvu Džek pot d. o. o. iz Podgorice, odlukom Vlade Crne Gore o prihvatanju Ugovora o koncesiji (br. 03 -6927 od 31. 8. 2006.

godine; ,,Sl. list Crne Gore“ br. 62/06) i Ugovorom o koncesiji br. 02-2906/1 od 11. 12. 2006.

godine, prenešeno je pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu u hotelu u Budvi, „The Queen of Montenegro“. Ugovorom o koncesiji br. 02-2906/1 od 11. 12. 2006.

godine, zaključenog između Vlade Crne Gore i privrednog društva Džek pot, dodijeljena je koncesija br. 51-02/16-K, čime je prenešeno pravo na period od 10 godina, da koncesionar priređuje posebne igre na sreću u kazinu ,, The Queen of Montenegro“ u Budvi.

Cilj ovog reagovanja je istinito i objektivno informisanje crnogorske javnosti, koja mjesecima unazad biva dezinformisana na način što se meni, bivšoj v. d. direktorice UPC želi inputirati nesavjesan i nezakonit rad u postupanju prema zahtjevu koncesionara Džek pot, a sve na osnovu neprovjerenih informacija i neutvrđenih činjenica, plasirajući u kontinuitetu netačne informacije. Kome je u interesu da se plasiraju neprovjerene, a posebno netačne, informacije nije na meni da utvrđujem

Istim ugovorom iz 2006. godine, u članu 4 predviđeno je da se koncesija, u skladu sa zakonom, nakon isteka ugovorenog roka od 10 g, po zahtjevu koncesionara, može produžiti odlukom Vlade za narednih pet godina, ukoliko koncesionar ispunjava uslove propisane zakonom. Po isteku perioda od deset godina i Ugovora o koncesiji iz 2006. godine, 8. 12. 2016. godine, na osnovu odluke Vlade Crne Gore o produženju koncesije privrednom subjektu Džek pot d. o. o. (br. 08-2618 od 6. 10. 2016. g), stranka je sklopila sa Vladom Crne Gore, kao koncedentom, novi Ugovor o koncesiji (osnovni ugovor br. 02/1- 1860/1 ) na period od pet godina, tj. period korišćenja koncesije produžen je na novi rok, od 12. 12. 2016. godine do 12. 12. 2021. godine. Dalje, zaključkom Vlade Crne Gore (br.07-3535 od 23. 7. 2020. g) zaključen je pojedinačni Aneks ugovora o koncesiji br. 02-424/3-1621/5 od 17. 8. 2020. godine, kojim je koncesionaru produženo pravo priređivanja posebnih igara na sreću u trajanju od dva mjeseca i pet dana, tj. produžen je rok u okviru osnovnog ugovora za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu „The Queen of Montenegro“ do 17. 2. 2022. godine. Nakon prethodno izloženog, ovdje se nameće potreba da ukažem na član 76 stav 1, Odjeljak IX - Prelazne I završne odredbe Zakona o igrama na sreću (,,Sl. list Crne Gore“ br. 52/04, i ,,Službeni list Crne Gore“ br. 13/07, ,,Službeni list Crne Gore“ 073/10, ,,Službeni list Crne Gore“ 040/11 ,,Službeni list Crne Gore“ 61/13 i ,,Službeni list Crne Gore“ 037/17), koji jasno normira da pravna lica koja su dobila koncesiju za priređivanje igara na sreću u kazinu, po odredbama ranijeg Zakona o igrama na sreću (,,Službeni list RCG“ br. 20/95 i 22/95) MOGU nastaviti sa djelatnošću u skladu sa ugovorom o koncesiji do isteka njegovog roka, tj. do dana isteka zaključenog roka trajanja osnovnog ugovora i Aneksa ugovora. Dakle, član 76 stav 1, apriori eliminiše mogućnost nastavka obavljanja djelatnosti nakon isteka roka na koji je zaključen ugovor i Aneks ugovora kojim je prethodna koncesija br. 5102/16K dodijeljena privred-

nom subjektu, na rok 10 + 5 godina, ali član 76 istovremeno ostavlja mogućnost da se u zakonskom roku koncesionaru ponudi mogućnost dodjele nove koncesije za obavljanje djelatnosti, po važećim zakonskim odredbama, uz obavezu plaćanja jednokratne naknade predviđene članom 11 stav 4 Zakona o igrama na sreću. I upravo iz razloga što po osnovnom ugovoru i u skladu sa Aneksom istog, ugovoreni rok za obavljanje djelatnosti Džek potu je isticao 12. 12. 2021.godine, ili 17. 2. 2022.godine shodno drugom produženju osnovnog ugovora Aneksom, koncesionar Džek pot d. o. o. iz Podgorice, u zakonskom roku, tri mjeseca prije isteka Ugovora, a u skladu sa članom 76 stav 1 Zakona o igrama na sreću, 1. 10. 2021. godine, obratio se v. d. direktora UPC Aleksandru Damjanoviću zahtjevom za dodjelu prava (Koncesije) za priređivanje kazinskih igara na sreću u kazinu „The Queen of Montenegro“ u hotelu „Falkeinsteiner Montenegro“ na lokaciji Ulica narodnog fronta bb. Bečići u Budvi (zahtjev br. 03/23-414/21-1576/1 od 1. 10. 2021. godine).

Da konkretizujem i ponovim, zahtjevom za dodjelu prava (koncesije) za priređivanje kazinskih igara na sreću u kazinu, a ne nikako ,,Zahtjevom za dodjelu prava/produženje koncesije“, kako se i u jučerašnjoj objavi ND Vijesti, u pomenutom tekstu, moglo pročitati.

Poštujući pravni sistem i poredak, zahtjev Džek pota od 1. 10. 2021. godine, imao se

smatrati upravo kako je i u samom naslovu određen, kao zahtjev za dodjelu koncesije tj. prava priređivanja djelatnosti posebnih igara na sreću u kazinu, posebno iz razloga, jer je shodno članu 11 stav 10 Zakona o igrama na sreću, poštujući princip dobrovoljnosti koncesionara u vezi sa nastavkom/prestankom poslovanja, zahtjev br. 03/23-414/21-1576/1 od 1. 10. 2021. godine bio je pravovremen i legitiman, pa je kao takav morao biti usvojen. A šta se u stvarnosti desilo? Po prijemu zahtjeva Džek pota od 1. 10. 2021. godne pokrenut je ispitni postupak od strane v. d. direktora UPC Aleksandra Damjanovića, na način što je podneskom br. 03/1 - 424/21 - 1676/2 od 7. 10. 2021.godine traženo otklanjanje nedostataka i dopuna podneska u vidu izjašnjenja podnosioca zahtjeva. Ovakva primjena propisa, pored toga što je bila neopravdana, suvišna i neblagovremena, bila je u zakonu neutemeljena i potpuno pogrešna, jer citirana norma iz prelaznih i završnih odredaba je posve jasna i eliminiše svaku pravnu i činjeničnu dilemu. Zašto? Zbog toga što je članom sedam osnovnog Ugovora o dodjeli koncesije, od 8.12.2016. godine precizirano da prava i obaveze po osnovu ugovora o koncesiji prestaju danom isteka roka na koji je ugovor zaključen, prestaju 12.12.2021. godine i nedvosmisleno je zakonodavac normirao da se ne može produžiti nakon isteka ugovorenog roka, pa su sve preduzete ak-

tivnosti javnopravnog organa - Sektora za igre na sreću aktom br. 03/1-424/21-1576/2 od 7.10.2021. godine neblagovremene i u Zakonu neosnovane. nejasnoće i dileme Da pojasnim, da bi sve nejasnoće i dileme eliminisali. Posebno zbog građana Crne Gore. Punoljetni građanin koji želi da upravlja motornim vozilom, prevashodno mora imati završenu obuku i položen vozački ispit, nakon čega stiče zakonsko pravo na izdavanje vozačke dozvole sa rokom važenja 10 godina. Ako i nakon 10 godina želi upravljati motornim vozilom, u zakonskom roku i shodno utvrđenoj proceduri, mora podnijeti zahtjev za produženje vozačke dozvole, a i ne treba, ukoliko ne želi. Ali sigurno je da ne mora ponovo polagati vozački ispit i završavati obuku. Istovremeno, nadležni organ je taj koji će kontrolisati da li građanin sa validnom i važećom ispravom učestvuje u saobraćaju. U slučaju Džek pota, a po analogiji datog primjera, Sektor za igre na sreću je na osnovu sopstvene evidencije o koncesionarima, koju je obavezan da vodi, blagovremeno, tri mjeseca prije isteka perioda važenja ugovora o koncesiji, trebao da obavijesti korisnika čija koncesija ističe, o pravima i mogućnostima koje predviđa zakon u vezi prava nastavka obavljanja djelatnosti, posebno što je priređivač igara na sreću u kazinu svoje koncesiono pravo stekao i iskoristio po odredbama ranijeg zakona, koji nije predviđao

uplatu jednokratne koncesione naknade.

I pored toga što to nije blagovremeno učinio Sektor za igre na sreću, koncesionar je tri mjeseca prije isteka koncesije, 1.10.2021. godine uputio legitiman zahtjev za dodjelu koncesije. Nakon što su se stekli uslovi da se upoznam sa konkretnom problematikomu, po izvršenoj primopredaji dužnosti sa tadašnjim v. d. direktora UPC Aleksandrom Damjanovićem 27.10.2021. godine, detaljno, hronološki i blagovremeno, sve gore pomenuto je dostavljeno službenom korespodencijom nadležnom ministarstvu, a u više navrata, zbog rokova, u neposrednoj komunikaciji obrazlagano ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću. Prvi put ministru finansija i socijalnog staranja uputila sam akt 14. decembra 2021. godine, u kojem je data detaljna hronologija postupanja nekadašnje Uprave za igre na sreću u postupku dodjele koncesije po zahtjevu stranke Džek Pot d. o. o, nakon čega je ministar sa koncesionarom, u prisustvu svojih pomoćnika, zakazao i održao sastanak 17. decembra 2021. godine u MFSS, na kojem sam bila pozvana da prisustvujem. Po partijskom prijedlogu za imenovanje sadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića, tadašnji v. d. pomoćnika Sektora za igre na sreću Andrija Ćetković, prekoračujući svoje nadležnosti i ovlašćenja, 1. februara 2022. godine, mimo znanja starješine organa, ministru finansija i socijalnog staranja je dostavio neovlašćeno potpisan i nezakonito sačinjen prijedlog odluke o odbijanju zahtjeva korisnika koncesije br.5102/16K.

Sadašnji direktor Sektora za igre na sreću u UPC, a, tadašnji vršilac dužnosti pomoćnika direktora, aktom br. 102358/1-22 od 1.2.2022. godine, koji je u samoj izreci pogrešan, 117 dana nakon zakonskog roka, sačinjava prijedlog odluke kojim odbija zahtjev koncesionara Džek pot od 1.10.2021. godine, uz obrazloženje čija je sadržina u koliziji i ne korespondira sa sadržinom inicijalnog zahtjeva stranke i spisima predmeta. U obrazloženju predložene odluke o odbijanju zahtjeva stranke, koju je Andrija Ćetković sačinio, neovlašćeno

Demanti Milene Petričević na tekst ND Vijesti ,,Zatvoren kazino Džek Pota“ koji, bez obzira što je

Milena Petričević

javnosti kako bi me diskreditovali

potpisao i proslijedio MFSS, što je potvrdilo Odjeljenje upravne inspekcije UPIN aktom br.12-700/22-20/13 od 29.3.2022. godine, v. d. pomoćnika direktora Sektora za igre na sreću Andrija Ćetković, inicijalni zahtjev koncesionara od 1.10.2021. godine tretira kao zahtjev za produženje koncesije, pa u obrazloženju odluke u članu 2 navodi: ,, stranka ne ispunjava uslove za zahtjevano produženje koncesije na period od pet godina iz člana 11 stav 9 Zakona o igrama na sreću“ (kraj citata). Zbog nezakonitog i neovlašćenog postupanja Andrije Ćetkovića, uputila sam ministru finansija i socijalnog staranja akt. br. I/1-2358/2, dana 3.2.2022. godine i zatražila povlačenje iz procedure prijedloga odluke Sektora za igre na sreću, u slučaju da je ista proslijeđena Sekretarijatu za zakonodavstvo na dobijanje mišljenja i postupanje, zbog nedosljednosti u postupanju i netačno utvrđenih činjenica i pogrešno izvedenih zaključaka od strane Andrije Ćetkovića, čiji prijedlog odluke je uteme-

ljen na činjenicama koje ne egzistiraju u spisima predmeta i zakonu.

I nakon 3.2.2022. godine, ministru finansija i socijalnog staranja obratila sam se pismeno više puta (7, 9, 10. i 14. februara) posebno ukazujući na rok isticanja koncesije 17.2.2022. godine i urgirajući i sugerišući u svom obraćanju da zbog kratkog roka, na prvoj narednoj sjednici Vlade, zajednički kandidujemo i obrazložimo predmetni materijal članovima Vlade, nudeći se da lično upoznam sastav Vlade sa faktičkim stanjem spisa predmeta, u cilju donošenja pravovremene, ispravne i zakonite odluke.

U skladu sa Uredbom o organizaciji i načinu rada Državne uprave (,,Službeni list Crne Gore“ br. 118/20 od 7.12.2020. godine, 121/20 od 10.12.2020. godine, 001/21 od 04.1.2021. godine, 002/21 od 5.1.2021. godine, 029/21 od 17.3.2021. godine, 034/21 od 2.4.2021. godine, 041/21 od 20.4.2021. godine, 085/21 od 4.8.2021. godine i 011/22 od 1.2.2022. godine), a u vezi sa zaključcima Vlade Crne Gore br. 04-

1667 od 8. aprila 2022. godine donijetim na sjednici Vlade održanoj 31. marta 2022. godine, u svojstvu starješine Uprave prihoda i carina Crne Gore, cijeneći naprijed navedeno i analizirajući sve pojedinačne dokaze i sve dokaze u cjelini u predmetu Džek pot d. o. o. Podgorica, a na osnovu Zakona o igrama na sreću (,,Sl.list CG“ br. 037/17 od 14.6.2017. godine) dala sam u vezi predmeta privrednog društva Džek pot d. o. o. iz Podgorice mišljenje i aktom br. 25-430/22-10928/1 predložila MFSS i Vladi CG da usvoji zahtjev br. 03/23-414/211576/1 od 1.10.2021. godine, za dodjelu prava (koncesije) za priređivanje kazinskih igara na sreću u kazinu „The Queen of Montenegro“ na lokaciji hotela „Falkensteiner“ Ulica narodnog fronta bb, Bečići, Budva, kojim stranka traži koncesiju po osnovu koje stiče pravo za nastavak obavljanja djelatnosti. U skladu sa tim, trebalo je u upravnom postupku, u odnosu na inicijalni zahtjev od 1.10.2021. godine, primijeniti obavezujuću normu iz člana 76 stav 1 Zako-

na o igrama na sreću i postupiti po službenoj dužnosti u zakonom predviđenom roku od tri dana, (najkasnije do 4.10.2021. godine) , a shodno članu 36 Zakona o igrama na sreću i shodno članu 60 stav 1 Zakona o upravnom postupku, što je prethodni v. d. direktora UPC propustio da uradi. Takođe, krećući se u okviru nadležnosti starješine UPC, aktom br. 25-424/22-1384 , Vladi Crne Gore kao koncedentu, uputila sam na razmatranje i usvajanje prijedlog zaključaka sa prijedlogom odluke o dodjeli prava koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu ,, The Queen of Montenegro“ uz obrazloženje. U predloženoj odluci, pored ostalog u članu 4 se navodi ,,Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu u iznosu od dva miliona eura“. poziv tužilaštvu Poštovani, cilj ovog reagovanja je istinito i objektivno informisanje crnogorske javnosti, koja mjesecima unazad

biva dezinformisana na način što se meni, bivšoj v. d. direktorice UPC želi inputirati nesavjesan i nezakonit rad u postupanju prema zahtjevu koncesionara Džek pot, a sve na osnovu neprovjerenih informacija i neutvrđenih činjenica, plasirajući u kontinuitetu netačne informacije. Kome je u interesu da se plasiraju neprovjerene, a posebno netačne, informacije, nije na meni da utvrđujem. Tačno je da je život dinamičniji i inventivniji od propisa. Tačno je i da se pod uticajem ličnog morala, politike, ekonomije, nepredviđenih okolnosti, socijalnih prilika i drugih derivata vremena, stvarnost neprestano mijenja. Ali i u tom i takvom promjenljivom okruženju i neskladu normativnog i stvarnog, svi imamo pravo izbora. Pravo da poštujemo pravni sistem i poredak, kao vrhovni kriterijum ponašanja ili, pak, da po ličnim i subjektivnim mjerilima, slijedeći ideološka, politička, interesna i sentimentalna ubjeđenja, izvrgavamo pravo i pravdu i derogiramo istinu. Iskoristiću povod da vas oba-

vijestim da sam i ranije, sve navedeno u ovom reagovanju, ali i mnogo toga još, što nije i ne može biti sastavni dio javnog reagovanja, dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi mogli utvrditi eventualno postojanje bića krivičnog djela, mojeg, ali i svih drugih nadležnih državnih službenika i namještenika. U skladu sa Zakonom o medijima i iz svih navedenih razloga, a u cilju doprinosa istinitom informisanju javnosti, molim vas da objavite ovo reagovanje u cjelosti. O gore pomenutim navodima, postoji administrativna evidencija, obimna dokumentacija i sva neophodna institucionalna memorija, pa sam poštujući načelo utvrđivanja istine i slobodne ocjene dokaza, lično na upoznavanje dostavila dokumentaciju nadležnim organima i institucijama. Iskreno bih se obradovala da tužilaštvo da svoje viđenje oko predmetne koncesije i da iznese krivično-pravni osvrt na ponašanje i rad svih uključenih pojedinaca, uključujući i mene - zaključuje Petričević u reagovanju.

Pozitivne vibracije

Crnogorski rukometaši počeli su pripreme za drugo učešće na Svjetskom prvenstvu, prvo poslije 10 godina.

,,Lavovi“ su se okupili u Podgorici u kombinovanom sastavu, a zbog povrede je sa spiska otpao lijevi bek Arsenije Dragašević (poslije pauze, prije tri dana dao četiri gola za švajcarski Fadi Vintertur), a naknadno je pozvan golman Vasilije Pečurica

Zbog klupskih obaveza u Švedskoj odsutan je selektor Zoran Roganović, pa će do 1. januara – kada bi reprezentacija u kompletnom sastavu trebalo da otputuje za Katar – ekipu voditi Brano Božović ,,Lavovi“ će 27. i 28. decembra odigrati prijateljske utakmice sa Sjevernom Makedonijom u Mavrovu, a za te duele konkurišu golmani Nikola Matović Jagoš Braunović, Vasilije Pečurica i Vasilije Vujović, krila Filip Vujović, Aleksandar Bakić, Mirko Radović i Luka Radović, pivoti Vuk Lazović, Miodrag Ćorsović i Luka Vujović, bekovi Risto Vujačić, Luka Vukićević Božidar Simić Stevan Vujović, Miloš Božović, Aleksandar Glendža i Luka Barjaktarović

- Dragašević je javio da je povrijeđen, a svi ostali su odradili prvi trening, osim Božovića zbog bolesti i Božidara Simića koji ima klupske obaveze. Pozitivna je energija, veliki entuzijazam u ekipi, što nas drži od ranijih okupljanja – rekao je Brano Božović, prvi pomoćnik selektora Roganovića.

- Osnovni cilj ovog okupljanja je da pružimo šansu nekim novim igračima, da ih provjerimo i ubacimo u sistem igre. Nedostaje nam

devet igrača koji imaju klupske obaveze, a dio onih koji su ovdje, a kandidati su za Svjetsko prvenstvo, pokušaćemo da dodatno fizički, taktički i psihološki podignemo, tako da glavni dio priprema – od 1. januara – dočekamo spremni.

ODABIR RIVALA PUN POGODAK ,,Lavovi“ bi u kompletnom sastavu trebalo da se okupe prvog dana 2023, kada će se ekipi priključiti Nebojša Simić, Branko Vujović, Miloš Vujović, Radojica Čepić Vasko Ševaljević Marko Lasica, Nemanja Grbović, Božo Anđelić i Vasilije Kaluđerović

Za 3. i 5. januar planirani su mečevi s Katarom u Dohi, odakle će reprezentacija otputovati za Krakov gdje će 12. januara duelom sa Španijom početi nastup na Svjetskom prvenstvu. - Sa Sjevernom Makedonijom imamo dogovor odranije i možda su idealan protivnik u ovom trenutku da bez pritiska odigramo ta dva meča. Vjerujem da je to pun pogodak. Što se tiče Katara, to je bila i njihova želja jer u grupi na Svjetskom prvenstvu igraju sa Srbijom. Sigurno će i nama koristiti odlazak tamo jer ćemo se odvojiti od svega i još više zbližiti. Do sada smo se uvijek pripremali kod

kuće, sada će biti drugačije i mislim da smo kroz dogovor odabrali pravo rješenje – kazao je Božović. Iskusni stručnjak vjeruje da će Crna Gora biti spremna za sve rivale u preliminarnoj rundi SP, a osim Španije to će biti Iran i Čile.

- Znamo da će Španci doći bez dva krila, lijevog – Aitora Arinja i desnog – Aleiša Gomesa. Ali imaju toliko igrača da se ta odsustva neće primijetiti. Iranom ćemo se više baviti kad dođemo u Katar jer ih znaju s azijskih šampionata. Više smo se bazirali na Španiju budući da nam je prvi rival. Biće prilike da skeniramo sve rivale. Iranci i Čileanci

daju nam ulogu favorita, ali neće nas to zavarati. Sve rivale ozbiljno shvatamo, a najbolje je da govorimo na terenu – naveo je Božović. - Najvažnije je da su momci zdravi, a sve što se dešavalo u reprezentaciji u posljednje vrijeme donijelo je pozitivne vibracije i prenijelo se i na njihove igre u klubovima. Od toga možemo da imamo mnogo koristi.

RADOVIĆ: BEZ EUFORIJE

Od igrača koji su se juče okupili, među iskusnijima je desno krilo Mirko Radović. - Prvi dio priprema je odlična prilika za mlađe momke da se dokažu i pokažu da

zaslužuju da su ovdje, da uživaju što su u reprezentaciji – kazao je rukometaš Eurofarm Pelistera iz Sjeverne Makedonije.

,,Lavovi“ su na SP prvi put nastupali 2013. nakon što su baražu senzacionalno eliminisali Švedsku.

Ovaj put je učešće na planetarnoj smotri bilo očekivano jer su Roganovićevi izabranici bili favoriti u baražu sa Grčkom.

- Očekivanja? Idemo dan po dan, više ćemo moći da kažemo kad se kompletiramo i odigramo kontrolne mečeve. Svakako, imamo čemu da se nadamo i radujemo s obzirom na to kako igramo u posljednje dvije godine. Odlično smo odigrali Evropsko prvenstvo i da nije bilo povreda i korona virusa možda smo mogli da ostavimo još bolji utisak. Igramo odlično, ali ne smijemo da se zaletimo i padnemo u euforiju – kazao je trideset dvogodišnjak sa Cetinja.

- Imamo šansu da pokažemo što znamo i koliko vrijedimo, ali treba biti oprezan, ići korak po korak. Uživamo da smo u reprezentaciji i da predstavljamo našu zemlju, tako će biti i na Svjetskom prvenstvu, gdje nas nije bilo 10 godina.

Po tri ekipe iz osam grupa izboriće plasman u glavnu rundu, gdje će se formirati četiri nove, iz kojih će po dvije obezbijediti mjesto u četvrtfinalu.

Grupa A u kojoj je Crna Gora u glavnoj rundi ukršta se sa B, u kojoj će nastupiti Francuska, Poljska, Saudijska Arabija i Slovenija.

- Španija će biti oslabljena neigranjem dva krila, ali to je vrhunska ekipa, s velikim izborom igrača i stalni kandidat za medalju. Iran vodi naš trener Veselin Vujović, opasna su ekipa, a igrao sam protiv nekoliko čileanskih reprezentativaca i takođe su rival za poštovanje. Ko god dođe na Svjetsko prvenstvo zaslužuje poštovanje, ali znamo i koga mi imamo i idemo u Poljsku da damo sve od sebe – poručio je Mirko Radović. Ne. K.

,,Lavovi“ odradili prvi trening pred SP, bez selektora i devet igrača do januara

Sa jučerašnjeg treninga crnogorskih rukometaša

PODGORICA – Samo jednom u sezoni, još sredinom oktobra, kada su u tri dana izgubili od Crvene zvezde u ABA ligi i Hamburga u Evrokupu, košarkaši Budućnost Volija su ,,vezali“ dva poraza, računajući mečeve na dva fronta. Jednom su upisali četiri uzastopne pobjede, još dva puta po dvije.

Imajući u vidu ,,dinamiku“ pobjeda i poraza u posljednja dva i po mjeseca, a s obzirom na to da su izgubili posljednji meč, kod kuće u Evrokupu protiv Turk Telekoma, Podgoričani imaju velike šanse da danas u ,,Morači“ (16.30 sati) upišu pobjedu protiv Mege, u 12. kolu Admiralbet ABA lige.

Bez obzira na statistiku, izabranici Vladimira Jovanovića su, svakako, favoriti i kod kuće u duelu sa mladom i poletnom ekipom Mege, koju je Jovanović i trenirao u prethodne dvije sezone. Trener Budućnosti, stoga, veoma dobro zna sa kakvim se izazovom protiv takvog rivala suočavaju timovi koji su, na papiru, u prednosti. Uostalom, Jovanović je sa Megom dva puta dobio Budućnost, istina, oba puta kod kuće…

- Zahtjevna utakmica zbog našeg rasporeda i problema sa rosterom. Ekipa Mege je tim koji krasi mladost, a znamo šta možemo da očekujemo od mladosti – intenzitet na oba kraja terena. Igraju napadačku košarku sa dosta šutnutih lopti za tri poena, a mi moramo da odgovorimo na sve to, prije svega, čvrstinom – rekao je Jovanović, koji će protiv Mege, možda, moći da računa i na Alfa Kabu, koji je zbog virusa propustio prethodna dva meča. Budućnost (skor 7-4) je dobi-

Čvrstinom da odgovore na intenzitet gostiju

la prethodna dva meča u ABA ligi, protiv crnogorskih rivala SC Derbija i Mornara, a pobijedila je u četiri od posljednjih pet mečeva (savladala je Zadar i Cibonu, a izgubila od Partizana). Mega, sa druge strane, ima tri pobjede u 11 kola, a dva kola je bez pobjede (porazi od Splita i Crvene zvezde).

- U nedjelju nas očekuje duel sa ekipom Mege koji moramo što bolje odigrati, da slavimo kako bismo se vratili na pobjednički kolosijek. Ekipa Mege je kao svake godine mlada, sa novim trenerom. Igraju sve bolje u posljednje vrijeme, što je i normalno, a mi ćemo dati sve od sebe da dođemo do pobjede – rekao je krilni košarkaš ,,plavih“ Edin Atić, koji se protiv Turk Telekoma vratio u tim poslije jednomjesečne pauze zbog povrede ruke.

U 10 mečeva u ABA ligi, Mega je samo jednom slavila u ,,Morači“, i to 14. marta 2016. godine, u prvom meču polufinala plej-ofa, kada je Mega eliminisala Podgoričane u dva meča i izborila finale. Od tada, Budućnost je nanizala svih šest pobjeda pred svojim navijačima, posljednja tri veoma ubjedljivo (od 13 do 17 razlike).

- Gostovanjem u Podgorici nastavljamo seriju teških utakmica, pošto narednih nekoliko igramo sa ekipama iz samog vrha. Budućnost je ozbiljan Evrokup tim, sa odličnim igračima i trenerom i uvijek pretenduje na najviši plasman u ABA ligi. Mi smo iskoristili nedjelju za oporavak od zdravstvenih problema i dobar trening. Spremni smo za dobru utakmicu i ako se ukaže šansa za nešto više, znaćemo da iskoristimo – rekao je trener Mege Marko Barać. S. J.

SC Derbi nije uspio da ponovi odličnu partiju na terenu gdje je prošle sezone poklekao tek u posljednjem minutu (104:99) – Podgoričani su ubjedljivo poraženi u Železniku od FMP-a 90:73, pa su upisali četvrti poraz u nizu, osmi ukupno u sezoni ABA lige.

FMP je nastavio sa odličnim partijama, stigao je do devete pobjede u 12 kola.

Izabranici Andreja Žakelja su drugu uzastopnu utakmicu potpuno podbacili (prošle sedmice prvo protiv Cedevita Olimpije), u oba pravca, jer su u porazima od Crvene zvezde i Budućnosti (prije toga i sa Partizanom) pune tri četvrtine bili ravnopravan rival, igrajući borbeno i sa potrebnom energijom, bez koje su, međutim, u posljednja dva meča. Da stvar bude gora, nepuna četiri minuta prije kraja je zbog povrede skočnog zgloba lijeve noge van terena morao centar Zvonimir Ivišić… Loša druga četvrtina potpu-

no je pokvarila utisak iz prve dionice, nakon koje se činilo da bi „studenti“ mogli bolje da prođu na gostovanju u Železniku. Podgoričani su na polovini meča imali dvocifren minus, uz svega 30 postignutih

poena, uz očajnih 30 odsto šuta iz reketa (FMP 47,6 odsto), 10 izgubljenih lopti (domaći šest), inferiornost u skoku (1317), manje ukradenih lopti (46) i asistencija (4-8). A koliko su u SC Derbiju bili raspolo-

ženi za kolektivnu igru najbolje se vidjelo 55 sekundi prije odmora, kada je u kontri Loren Džekson šutnuo i promašio trojku u trenutku kada je u reketu domaćih imao trojicu saigrača, uz samo jednog

igrača FMP-a! Ekipe su se smjenjivale u vođstvu u prvih šest minuta meča, a onda je SC Derbi trojkom Megija (trećom gostiju do tog trenutka) i uz četiri poena Vasilija Baćovića preokrenuo i poveo 20:14. Međutim, Podgoričani nijesu izdržali u preostalih minut i 42 sekunde, kada je FMP uspio parcijalom 8:1 da dođe do pola koša prednosti nakon prve četvrtine (22:21). To je bio nagovještaj onoga što će se dogoditi u nastavku, a već u drugoj četvrtini, u kojoj je SC Derbi upisao samo osam poena, odnosno dva koša iz igre! FMP se serijom 8:0 odlijepio na 32:23, sredinom četvrtine, a nepuna tri minuta prije odmora je imao i

,,plus 12“ (38:26).

Meč je odlučen u trećoj četvrtini, u kojoj su Podgoričani, interesantno, postigli najviše poena (24), ali i primili najviše (31). U ovoj dionici su timovi dobro pogađali sa distance (FMP pet trojki, SC Derbi tri), ali su tri trojke na startu ovog kvartala timu iz Železnika donijele nedostižnih 17 poena prednosti (49:32). Ista razlika je bila na i kraju četvrtine (domaći su u nekoliko navrata vodili i 19 razlike), pa je FMP u posljednjih 10 minuta rutinski priveo meč kraju, u kojem je najveću prednost imao od 23 poena (85:62)…

SC Derbi u narednom kolu, 28. decembra, dočekuje Igokeu.

Košarkaši

Edin Atić na prošlosezonskom meču sa Megom u ,,Morači“

KK BUDUĆNOST VOLI

Šaranović podnio ostavku na predsjedničku funkciju

Mjesto predsjednika Iskre sada je upražnjeno nakon što je Blažo Šaranović podnio ostavku na tu funkciju. Šaranović je sedam godina bio na čelu danilovgradskog kluba koji je pod njegovim vođstvom ostvario istorijske rezultate –poput debija u evropskim takmičenjima. ,,Crveno-bijeli“ su u maju 2019. godine proslavili vijek postojanja, a nakon toga su dva puta igrali na međunarodnoj sceni. – Najskorije izboreni plasman na evro scenu desio se u sezoni 2021/22, a na čelu stručnog štaba bio je Srđan Nikić, potom Milivoje Novović sa svojim pokrićem licence. Te sezone je Marko Kordić proglašen za najboljeg golmana, a Balša Sekulić za najboljeg igrača. Nakon toga, Sekulić je dobio poziv za A reprezentaciju Crne Gore, time je postao prvi igrač Iskre u istoriji koji je stigao do dresa nacionalnog tima. Mnogo je još stvari Šaranović učinio za klub, ali ovo su jedni od najvećih uspjeha. Hvala mu na svemu, za sve što je uradio za ovaj klub i grad – objavi-

la je Iskra.

Danilovgrađani su prvi put postali prvoligaš u sezoni 2015/16, a sa Šaranovićem, kao prvim čovjekom kluba, izrasli su u stabilnog člana elitnog ranga domaćeg fudbala.

Premijerni izlazak u Evropu izboren je 2020. godine kada je šef stručnog štaba bio Aleksandar Nedović koji je i aktuelni kormilar ,,crveno-bijelih“. Iskra je tada završila sezonu na trećoj poziciji, sa 53 boda, s tim što je prvenstvo prekinuto pet kola prije kraja zbog pandemi-

Jezero zimuje na sedmoj poziciji sa 22 boda iz 19 kola, trener Rade Petrović poručio

Ostati iznad rizične zone

je korona virusa. – Šaranović je podnio ostavku, ali se neće totalno povući iz Iskre. Uvijek će biti tu da pomogne ovom klubu za koji je vezan. Predsjedniče, još jednom, veliko hvala – navela je Iskra.

Danilovgradski prvoligaš je jesenju polusezonu završio na posljednjem mjestu Meridianbet 1. CFL, sa 17 bodova nakon 19 kola.

Iskra je od zone baraža udaljena dva boda, a pet od mjesta koje garantuje opstanak. D. K.

PODGORICA – Rezart

Cungu i Danka Kovinić najbolji su crnogorski teniseri u 2022. godini, u tradicionalnom izboru Teniskog saveza Crne Gore.

Kovinić će godinu završiti na 60. mjestu WTA liste, dok je Cungu 616. teniser svijeta. TSCG je uručio priznanja najboljim i u kategorijama do deset, 12, 14, 16 i 18 godina. U kategoriji do deset godina najbolji su Matija Stanković (As) i Nikolina Pešić (Elit), do 12 Petar Stanković (As) i Anja Adamović (Dadeks), a do 14 godina Pavle Vukosavljević (Glava Zete) i Maša Prijović (Nec). U kategoriji do 14 godina Skender Katana (Belvi, 42) i Iva Lakić (Eminent, 110) imali su najbolji plasman na rang listi Evropske teniske asocijacije (ETA). Nagradu za plasman među 50 igrača Evrope do 14 godina dobio je Vuk Krstajić iz Maestrala (48). Do 16 godina najbolji je Stefan Đoković (Eminent).

Najbolji nacionalni rang u tom uzrastu imaju Jovan Tomović (Budućnost, 110) i Iva Lakić (55, Eminent), dok najbolji plasman na juniorskoj ITF listi imaju Simon

Levandovskom potvrđena kazna Poljak van terena tri meča

Sportski sud u Madridu odbio je žalbu Barselone na kaznu Robertu Levandovskom od tri utakmice neigranja u španskom prvenstvu.

Teniski

savez Crne Gore izabrao najbolje

Ponovo Kovinić Cungu ispred

Plavljani su dugo bili u vrhu tabele, znali da zaustave i kandidate za titulu, ali na zimsku pauzu otišli su kao sedmoplasirani tim koji je svega dva boda iznad opasne zone.

Sve dok je ekipa u ,,mirnoj luci“ – zadovoljan je trener Rade Petrović

– Da nam je neko ljetos ponudio ovakav učinak, sigurno bismo prihvatili. Ipak, kako se prvenstvo odvijalo i gdje smo bili nakon 12-13 kola – ostaje žal što nemamo više bodova. Važno je da smo iznad crte, a uradićemo sve da tako bude i na kraju ligaškog takmičenja – kaže Petrović.

Mladi stručnjak zna uzroke koji su usporili sastav iz Plava.

– Nijesmo imali širi kadar. Došlo je do pada forme kod nekih igrača, neki su „kuburili“ sa povredama, a sputale

su nas i nesrećne okolnosti u pojedinim utakmicama. Odigrali smo, recimo, jako dobro protiv Budućnosti pod Goricom, imali vođstvo, stvorili nekoliko zicera, a na kraju smo kažnjeni za promašaje. Falio nam je iskusniji špic da pomogne Toškoviću koji je pružao dobre partije, ali je i promašio dosta šansi. Sve kada se uzme u obzir – moglo je bolje, ali i ovako smo zadovoljni postignutim – dodaje Petrović. Target u januarskom prelaznom roku upravo je provjereni napadač, kao krilo i vezni. – Pratimo tržište. Nije lako tokom zime angažovati fudbalera koji će praviti prevagu. Ponuđeno nam je nekoliko opcija, vidjećemo. Pored napadača, u potrazi smo za rješenjem u sredini terena, kao i po boku. Te tri pozicije su nam urgentne. Jesenas smo imali 13 igrača koji su iznijeli polusezonu. Na neke momke smo ozbiljnije računali, ali su ispali iz ritma zbog povreda. Kada su dobija-

li šansu sa klupe – nije ispalo kako treba. Da nam se slične stvari ne bi ponavljale tokom proljeća, pokušaćemo da riješimo deficitarna mjesta u ekipi – ističe Petrović. Nije isključeno ni da neko od nosilaca igre napusti Jezero... – Postoji interesovanje za neke naše igrače. Ukoliko dođe do odlazaka, reagovaćemo dovođenjem novog ili novih fudbalera – prokomentarisao je Petrović.

Četrdesetogodišnji Podgoričanin napravio je plan priprema do nastavka sezone.

– Prozivka će biti 12. januara. Okupićemo se i trenirati u Podgorici, a od 23. januara do 5. februara boravićemo u hotelu ,,Splendid“. Zakazali smo šest kontrolnih duela, a ako se nešto ne promijeni igraćemo sa Adriom, Bokeljom, Budućnosti, Otrantom, Podgoricom, dok će utakmica sa Komom biti generalka pred prvo proljećno kolo – zaključio je Petrović. D. K.

Poljak je kaznu zaradio zbog isključenja u meču sa Osasunom 8. novembra i propustiće prvenstvene utakmice protiv Espanjola, Atletiko Madrida i Hetafea. Sjajni napadač igraće u španskom Kupu kralja i Superkupu. Posljednji put reprezentativac Poljske isključen je 2013. godine.

Leo Mesi najvjerovatnije će produžiti ugovor na još godinu, do jula 2024, sa Pari Sen Žermenom, a španski novinar Giljem Balag donosi detalje ugovora.

Argentinac će novim ugovorom dobiti veću platu, a do sada je zarađivao 40 miliona eura po sezoni.

Pregovori su trajali četiri mjeseca, a navodno su tokom SP sve dogovorili Naser Al Kelaifi i Leov otac Horhe Navodi svjetskih medija da bi Mesi mogao da se vrati u Barselonu ,,pali su u vodu“. Predsjednik Barse Đoan Laporta pričao je da želi Argentinca da vrati, ali nikakav kontakt nije ostvaren.

Erik Ten Hag potvrdio je da je Mančester junajted produžio ugovor sa četvoricom

fudbalera, riječ je o Markusu Rašfordu, Fredu, Luku Šou i Diogu Dalou

Sjajnim fudbalerima ugovori su isticali na kraju sezone. - Mogu da potvrdim da su ugovori produženi. Srećni smo zbog momaka, jer ekipa ide u željenom pravcu, a momci koji su potpisali nastavak saradnje su dosta doprinijeli da se krećemo naprijed - kazao je trener Ten Hag.

Knežević (466 – Nikšić) i Divna Ratković (191 – Mornar). U konkurenciji seniora

najbolji nacionalni plasman ima Petar Jovanović iz Eminenta.

I. MANDIĆ

Jezero je u finišu jesenje polusezone pokvarilo status najprijatnijeg iznenađenja lige.

Promjene

Tekvondo

Kovinić i ispred svih

Prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom

Nastupa 20 takmičara

PODGORICA – Prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom biće održano danas u Podgorici, u dvorani „Voco“.

Šampionat će biti odigran inkluzivno u okviru turnira „Podgorica open“. – Očekuje se nastup više od 20 stonotenisera u kategorijama 2-5 (osobe korisnici kolica), 6-7, 8-10 (stojeći stav) u muškoj i 6-10 u ženskoj konkurenciji – saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Organizatori devetog Državnog prvenstva za OSI su Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom ,,Luča“ i Udruženje paraplegičara Podgorica, uz tehničku podršku STK SPIN, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta. R. P.

Favoriti po planu

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Bajrović, Radinović, Bakrač. Rezultat po četvrtinama: 22:11, 23:9, 21:5, 27:5.

BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 13, Mi. Bigović 14, Radonjić 9, Stefanović 15, Živković 2, Ma. Bigović 8, Marković 2, Šćepanović 4, Leković 18, Bulajić 8.

PRIMORJE: Mandić, Grabovica 8, Mijajlović, Andrić 5, Brković 6, Jovović 3, Ilić 6, Kasalica 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa očekivano su ostvarile novu pobjedu i tako na najbolji način završile sa takmičarskim obavezama u 2022. godini. Podgoričanke su dominirale protiv Novljanki, a serijom 18:0 u finišu prvog poluvremena stigle su do prednosti 45:19. Razlika je konstantno rasla, da bi u finišu meča bilo i rekordnih ,,plus 64“ (93:29)...

24:28, 18:27.

HERCEG NOVI: Glendža 10, Rakočević, Bijelić, Šekularac, Šćepanović 2, Radojičić 7, Gatalo, Razić 21, Matić 32, Đorđević, Markanović.

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 50. Sudije: Vujičić Bubanja, Lepetić. Rezultat po četvrtinama: 13:24, 17:12,

PODGORICA: Baošić 1, Begović 18, Dragišić 7, Radević 15, Kuzmanović 2, Vučković 5, Šćepanović 7, Ilić 4, Pavićević 7, Milošević 5, Drobnjak 10, Vukčević 10. Podgorica je drugi put ove sezone savladala Herceg

Novi, a uz dva trijumfa protiv Nikšića sada je dodatno učvrstila drugo mjesto. Gošće su serijom 11:0 stigle do prednosti 17:6, održavale vođstvo sve do početka treće dionice kada je Herceg Novi serijom 8:0 došao do preokreta – 42:41. Ali, to je bilo kratkog daha, jer je Podgorica odreagovala na pravi način, već do kraja treće dionice vratila dvocifrenu prednost (64:54), da bi u finišu imala i rekordnih ,,plus 19“ (89:70)... R. P.

savez proglasio najbolje

Najbolja godina u istoriji Saveza

Crnogorski reprezentativci osvajanjem tri bronzane medalje na šampionatima Evrope u Rigi i Tirani i srebrne na Svjetskom prvenstvu u Sofiji učinili su 2022. najuspješnijom godinom u istoriji Tekvondo saveza Crne Gore, saopšteno je iz te asocijacije.

Navodi se da je Tekvondo savez sumirajući rezultate proglasio najuspješnije u svim starosnim kategorijama, u borbama i formama.

U borbama, u konkurenciji seniora, najbolji su Jelena Peruničić i Zinedin Bećović, najbolji juniori su Anđela Berišaj i Vuk Vuletić, a kadeti Arta Ismailaga i Enes Dušku

Za najuspješnije pionire proglašeni su Marija Nestorović i Hakuš Fici, dok su nagrade za najbolje u konkurenciji mlađih pionira dobili Jana Mijović i Eren Kramindžoja

Najuspješniji klub u disciplini borbe je Besa iz Tuzi.

U formama, u konkurenciji seniora, priznanja su pripala Mileni Šćepanović i To-

Sedam dana nakon što je od istog rivala poražen ubjedljivo (114:91), Čikago je protiv Njujorka upisao treću vezanu pobjedu, i to u Medison Skver Gardenu (118:117). Meč-viner bio je Demar Derozan, koji je ubacio pobjedonosni koš manje od sekunde prije kraja utakmice.

Prije toga je Džejlen Branson promašio oba bacanja kojima bi Njujork osigurao barem produžetak, pa su Bulsi dobili napad za pobjedu, što je Derozan iskoristio da donese pobjedu Čikagu.

Nikola Vučević je upisao 21 poen (šut iz igre 16-8), 12 skokova, dvije asistencije i ukradenu loptu. Zek Lavin je bio najefikasniji sa 33 poena, dok je Derozan meč završio sa 25 poena, deset asistencija i sedam skokova. Ovo je treći put uzastopno da Vučević, Lavin i Derozan upišu više od 20 poena i sva tri meča su dobili. U timu Njujorka najbolji je Ar Džej Beret sa 44 poena (6-6 za tri), Džulijus Rendl je ubacio 29, uz 12 skokova. Junak večeri bio je Luka Dončić, koji je u pobjedi Dalasa protiv Hjustona – 112:106, ubacio gotovo polovinu poena svog tima. Zaustavio se Slovenac na 50 poena, deset asistencija i osam skokova. Na taj način je postao prvi igrač koji je ove sezone sa takvim učinkom, a drugi u istoriji Dalasa uopšte, poslije Dirka Novickog, koji je dva puta u karijeri ubacivao po 50 poena. Dončićev rekord karijere ipak je ostao 51 poen, iz duela protiv Los Anđeles Klipersa. Poslije Dončića najefikasniji u Dalasu bio je bivši igrač Partizana Davis Bertans sa 11 poe-

niju Maraševiću, a u kategoriji master Nikoli Junčaju U konkurenciji mlađih pionira najbolji su Vanja Drašković i Ajan Brašnjani, najbolji pioniri su Selma Demiri i Ognjen Drašković, dok su

priznanja za najbolje kadete dobili Berina Mustafa i Adnan Mekić

Za najbolje juniore proglašeni su Amra Dušku i Amel Nuti. Najuspješniji klub u disciplini forme je Ulcinj.

Čikago u seriji, Vučević ponovo raspoložen

u napadu

na. U Hjustonu, bolji od ostalih bili su Džabar i Smit sa 24 poena, dok je Džejlen Grin ubacio jedan manje. Denver je slavio protiv Portlanda 120:107, a još jednu sjajnu partiju pružio je srpski centar Nikola Jokić. Nagetsi su

pitanje

Srbin je bio sjajan, nanizao je 29 poena za 36 minuta koliko je proveo u igri, imao je osam skokova i čak 11 asistencija, bio je na ivici tripl-dabl učinka. Odličan u pobjedničkom timu bio je Džamal Marej sa 25 poena, 12 asistencija i osam skokova, dok je Majkl Porter ubacio 18 poena, uz pet skokova.

U Portlandu Demijan Lilard je upisao 34 poena, uz osam asistencija i sedam skokova, dok se reprezentativac Bosne i Hercegovine Jusuf Nurkić zaustavio na 11 poena, sedam skokova i tri asistencije. S. J.

Nagrađene i goste na svečanom proglašenju najboljih u hotelu ,,Podgorica“

pozdravio je predsjednik Teniskog saveza Dimitrije Rašović R. P.

Anđela Berišaj

Prva liga za košarkašice, 11. kolo

Luka Dončić ubacio 50 poena u pobjedi Dalasa, Nikola Jokić bio blizu tripl-dabla

pobjednika riješili u trećoj četvrtini, koju su dobili sa čak 35:16 i stigli do 20. pobjede u sezoni.

Priznanje za doprinos istraživanju istorije Balkana

PODGORICA – Službenik Državnog arhiva, istoričar, mr Vukota Vukotić dobitnik je godišnje nagrade Vojnoistorijske komisije, bugarske organizacije koja se bavi proučavanjem i popularizacijom vojne istorije. Nagrada je Vukotiću dodijeljena za doprinos istraživanju istorije Balkana i zbližavanju država i

naroda regiona – saopšteno je iz Državnog arhiva. Navode da je za ovu prestižnu nagradu Vukotić nominovan kao jedan od priređivača zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića, crnogorskog poslanika u Carigradu 18851887“, knjiga I, u izdanju Državnog arhiva, a priznanje mu je uručeno na svečanosti koja je upriličena 19. decembra

u Oficirskom klubu u Sofiji. Komisija je, osim Vukotića, ove godine za nagrade nominovala brigadnog generala Stanimira Hristova, dr Snežanu Radoevu i Milenu Milotinovu

Dva dana kasnije, 21. decembra, u izložbenoj sali Državne agencije „Arhivi“ Republike Bugarske, održana je promocija zbornika dokumenata „Iz-

Iz knjige ,,Londonski zapisi“

vještaji Mitra Bakića, crnogorskog poslanika u Carigradu 1885-1887“, knjiga I, prvog ovogodišnjeg izdanja Državnog arhiva Crne Gore. Na promociji su, pored jednog od priređivača, mr Vukote Vukotića, govorili dr Marijana Stamova iz Bugarskog instituta za istoriju Balkana i antičke Trakije i Ivana Sapundžijev, u ime Vojnoisto-

Gospodin među gradovima

Pokatkad noći nad Londonom podsjećaju na mediteranske. Nad Temzom raskošno osvijetljeni Big Ben i Vestminsterska palata, dom Britanskog parlamenta, odsjajem daju zlatkastu boju Temzi, na čijim blagim valovima jezde brodovi, dok ukotvljeni tegljači lijeno posmatraju njihov gaz

Ričmond park, najveći kraljevski park u Londonu, pitomo je stanište jelena i srna koje veselo presijecaju put automobilima koji lagano klize kroz šumovito prostranstvo. Udaljen od gradske buke, i zimi je idiličan kada nježno inje blago pokriva travu dok obrisi londonskih građevina izranjaju kroz prstenove magle koji natkriljuju, za nauku, značajan nacionalni prirodni rezervat. Šetnje makadamom, koji podsjeća na džade djetinjstva, duž umiljate Temze, pitoresknih pejzaža i njegovane prirode, privlače elitnu klijentelu, poput gracioznih engleskih manekenki boje tena kao alabaster, uz česte posjete obližnjem polo-klubu. Mirisi finog hljeba i peciva iz njemačkih pekara, dopiru do Temze i šire se Ričmondom, u kojem se nalazi i bogata njemačka kolonija i njihova škola na dobrom glasu. U srcu parka, zagrljena krošnjama drveća, velelepna vila White Lodge, u kojoj je marta 1953. odsjeo predsjednik Tito tokom istorijske posjete kraljici Elizabeti i premijeru Vinstonu Čerčilu.

TITOGRADSKI UGOSTITELJ U LONDONU

Na terasi argentinskog restorana „Gaucho“ uživam jedan suncem pozlaćen dan, uz sočan stek sa Goranom Brnovićem, koji je svoje momačke radne dane u nekada veoma popularnom titogradskom lokalu ,,Piccadilly“, pretočio u menadžerske noći znamenitih klubova londonskog West End-a. A posebno uz note njegovog prijatelja, vrsnog pijaniste Brajan Morisa u kultnom ,,The Library Bar“ luksuznog hotela ,,Lainsborough“, na tromeđi vrta Bakingemske palate, prestižne četvrti Knightsbridgea i Hyde Park-a. Brnovićev poznati restoran u Ričmondu privlači ukusnim jelima, modernim ambijentom, ali mami i medenim nazivom ,,Fortunela“.

Decenijama ugodne ritmove života ovog divnog kraja naslonjenog na čuve-

ni Vimbldon, osluškuje ugledna porodica Gvozdenović, porijeklom iz Ćeklića, čuvajući i sjetne uspomene na njihovog supruga i oca, otmjenog Branka, koji početkom šezdesetih godina prošlog vijeka dolazi u Englesku, đe je intelektom, stasom, ali i leptir mašnom parirao londonskim džentlmenima.

SLAVNI ENGLEZI USHIĆENO O CRNOJ GORI

S druge obale Temze, iz Twickenhama, koji odiše gospodstvom, zanosom plemstva, gizdavim zdanjima i golf terenima, odjekuju stihovi: „O, najmanji od naroda! / Tvrda stijeno ljutog kraja, / đe je gnijezdo od slobode, / ti se rveš mišcom golom protiv jata dušmanskijeh, / o velika Crna Goro,“ iz pjesme „Crna Gora“ lorda Tenisona. Veliki pjesnik živio je nekoliko godina u tom kraju na adresi: 15 Montpelier Row, u Chapel House sagrađenoj u džordžijanskom stilu od engleske crvenkaste cigle, kao i u centralnom Londonu u 55 Baker street. Predgovor njegovoj pjesmi objavljenoj 1877. napisao je glasoviti britanski premijer Vilijam Gledston, iskreni prijatelj Crne Gore; dirljiva apoteoza Crnoj Gori. Genijalni holandski slikar Van Gog, živio je u Twickenam-u tokom 1876. a njegovi slavni ,,Suncokreti“ krase i londonsku Nacionalnu galeriju.

ČUVENA VESLAČKA TRKA KEMBRIDŽA I OKSFORDA

Temza vedro vijuga Ričmondom, sa lijepim brodićima, veselim bojama drvenih čamaca i uređenom okolinom, daruje romantiku. Njenu braonkastu boju jednom godišnje oplemene tirkizne boje toplih mora, svijetlo plava Kembridža i modro plava Oksforda, na tradicionalnoj trci osmeraca ovih drevnih univerziteta od Putneya do Mortlakea. Nizvodno od Ričmonda teče živopisnim Fulamom, ekskluzivnim Čelzijem, omeđena urednim pješačkim oazama. Širi svoje obale; tok je urbaniji, i nekako je svečanija svojim sporim tokom, naročito u centralnom Londonu, kada dobija i notu glamura. Na šetalištu Albert Embankment je mistično, futurističko zdanje od zelenkastog stakla i fasade nježne boje bijele kafe, sjedište

britanske obavještajne tajne službe MI 6, koje je svečano otvorila kraljica Elizabeta II, a prikazano je i u filmovima o šarmantnom tajnom agentu Džejms Bondu. Jedna od najpoznatijih i najstarijih londonskih bolnica ,,St. Thomas“, pored moderne zgrade, smještena je i u renoviranim paviljonima, poput zamka, koji podsjeća na prohujala vremena istinskih majstora arhitekture, dok kitnjasti crni kandelabri koje grle skulpture ribe, poređani uz kamenom popločane staze, upotpunjuju užitak za prijatne šetnje.

RAZNOVRSNE NOTE I ŠARM

UMJETNOSTI

Pokatkad noći nad Londonom, podsjećaju na mediteranske. Nad Temzom raskošno osvijetljeni Big Ben i Vestminsterska palata, dom Britanskog parlamenta, odsjajem daju zlatkastu boju Temzi, na čijim blagim valovima jezde brodovi, dok ukotvljeni tegljači lijeno posmatraju njihov gaz. Nebom svjetlucaju nebrojeni avioni, koji kao svici hrle u daljinu. Atraktivno ,,Londonsko oko“ dominira, a brojni turisti hitaju radosno držeći tiket u ruci, uskačući u elipsaste kapsule da razgledaju noćnu panoramu prijestonice. Svjetlucavi, raznobojni karusel i umješne akrobate uveseljavaju najmlađe, dok grupa Jamajčana vjerno imitirajući glas, ali i frizuru besmrtnog Bob Marlija, svira ,,rege“ taktove u akustičnim haustorima, ispod mostova na Temzi. Tik do

njih tinejdžeri izvode vratolomne vožnje na skejtbordovima, po hladnim betonskim blokovima oslikanih grafitima. Divno, široko šetalište South Bank ukrašavanju i savremene građevine: Royal Festival Hall, Queen Elizabeth Hall, Hayward Gallery, na čijim prostranim terasama i u ogromnim holovima, probrana publika strpljivo iščekuje vrhunske pozorišne predstave, izložbe, koncerte, veselo romoreći, ispijajući pivo i vino, uživajući u pogledu na rijeku i blijesak Whitehalla. Sa obližnjih brodova-restorana, odjekuje muzika lijepih nota i razdragani žagor mladosti, koje povremeno zapara reski pisak škotskih gajdi.

ZNAMENITOSTI NA TEMZI

Tokom proljeća, a posebno ljeta, Temza snažno oživi turističkim brodovima, koji pristaju uz platforme koje lagano ljuljuškaju valovi na Vestminsteru. Londonsko majsko sunce na otvorenom dijelu broda prži kao u Podgorici, a pogledi se lijepe za znamenitosti naslonjene na obale Temze. Galerija „Tate Modern“, nekadašnja električna centrala, već godinama je džinovski, vrlo prikladan prostor za izložbe. Po sredini hale pukotina s kraja na kraj. Performans umjetnika, stvarnost ili iluzija, za posjetioce laka zagonetka ili možda nerješiv rebus. Na brodu, za hladno pivo, silazi se često, a mješavinu svjetskih jezika, nadjačava glas vodiča koji strpljivo predstavlja lijevu i desnu

obalu Temze, sjedište jednog od vodećih svjetskih glasila, uticajnog ,,Financial Timesa“, ali i Shakespeare Globe Theatre, repliku zdanja iz doba slavnog književnika. Ratni brod ,,Belfast“ usidren miruje godinama. Sada je muzej, podsjeća na stara vremena, i kao da pomno prati poseban ugođaj, prolazak ispod Tower Bridgea londonske ikone, sagrađen 1894. koji je nekada i do pedeset puta na dan podizao svoja krila da propusti silne trgovačke brodove. U novije vrijeme pozdravlja uglavnom turistička plovila. U blizini je elipsasto, u staklu optočeno sjedište administracije ove metropole.

Nakon pedesetominutne udobne, na momente i šaljive vožnje, za koju je zaslužan čuveni engleski humor, stiže se u Greenwich. Daleko od gradske vreve, svojom pitominom pruža divan osjećaj za odmor. Na brdašcu mnoštvo svijeta promatra London, naročito nebodere Citya od čijih stakala se odbija pogled. Radoznalost privlači jedinstvena kraljevska opservatorija, đe je nulti meridijan, koji prolazi kroz Greenwich. U raznolikom, prijatnom zelenilu bijeli se Greenwich Palace nekadašnja rezidencija engleskih kraljeva, u čijem velikom kompleksu se nalazi i Pomorski muzej.

SRŽ VELEGRADA

Na Temzi su sagrađene i druge poznate, lijepe palate: Hampton Court, Windsor, ali i Tower of London. Prosperitet gradu donijela je Temza koja je i hranila veliki dio žitelja ovog grada, koji su ribarili, radili u brodogradnji, bili lučki radnici. Tokom XX vijeka, nestaju dokovi, a brojna prostrana, nerijetko memljiva skladišta, napuštene fabrike, manufakture, radionice, adaptiraju se i postaju skupocjeni stanovi s pogledom na rijeku, prestižni kancelarijski prostori, trgovine, šoping centri. A jedan od mostova, kamen po kamen, otputovao je preko Atlantika i smiraj našao u Sjevernoj Americi.

Nekada je Temza milovala pašnjake i livade, obavijala se oko brežuljaka, netaknutih obala i polja. Danas grli najljepše vile, luksuzna zdanja, futurističke višespratnice. Vješto krije svoje tajne i mistični podvodni tunel, dok njeno ušće štiti brana u obliku školjki. Prilagođava se novim, modernim vremenina. Ipak je svoja. Temza je neprikosnovena u Londonu, dominira njegovim bilom. Srž, oko koje se rađao, rastao i dotjerivao ovaj velegrad, gospodin među gradovima.

(Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Temza

Prestižna nagrada za Vukotića

rijske komisije. Priređivači ovog zbornika dokumenata su službenici Državnog ar-

hiva pok. Predrag Vukić, mr Vukota Vukotić i Srđan Pejović. R. P.

Službenik Državnog arhiva, istoričar, mr Vukota Vukotić dobitnik godišnje nagrade bugarske Vojnoistorijske

Između Pipera i susjednijeh Turaka još je zapeto stanje

Odabrao i priredio: slobodan ČuKiĆ

„CrnogoraC“, br. 30 izdanje od 29. jula 1872. godine

Različnosti. (Sunčana prepeka u Americi.) O ovoj smrtonosnoj bolji, koja se „sunčanim ubodom“ zove, dobio je jedan berlinski list ovakav izveštaj: „Gotovo svuda se govori o silnoj prepeci, koja u Nju-Jorku već nekoliko nedelja traje. Po ulicama i javnim mestima sretaš samo troma i sumorna lica; ovdi ondi stropoštavaju se mimoprolazeći pogođeni sunčanim zrakom. Ovo je sad već tako obična stvar da slabo ko na takvo što obraća pažnju, nego i ako se takav grozan prizor pojavi, svaki prolazi pored unesrećenog sasvim ladnokrvno. Kupatila su ovuda jedino sretstvo spasenja, pa s toga su u svako doba prepunjena ljudima. Podzemna obitališta su sva posednuta, i to sjede u njima odabrane porodice. Ovo je nješto nečuveno ali je istinito. Osobito se traže oni stanovi koji su blizu ledenica. Bogatije porodice iseljavaju se van varoši, po selima; ali ni ovdi nije mlogo bolje. Mjesta u Nju-Jorku gde je obrt obično ponajživlji sad su pusta. Od 10 časova konji, koji vuku kola, ne teraju se više u kas, jer konji padaju od silne vrućine i kao otrovane muve. Kočijaši ne sede na svojim mestima, već idu pored kola, u senke ovih peške. U samoj varoši obustavljen je svaki obrt; trgovina je gotovo sasvim umrla. Sve živo beži iz varoši. Najžalosnije je pored ovoga što silan broj ljudi gubi život u sljed prepeke. Ima već tri nedelje kako nam novine javljaju iz unutrašnjosti o mlogobrojnim nesrećnim slučajevima. Iz Filadelfije, Baltimora, Vašingtona, Činčinata, Čikaga stižu … vesti iz dana u dan. U samom Nju-Jorku umrlo je 2. jula 59 lica u sljed prepeke; 3. umorio je sunčani zrak naprasno 75 duša, a 4. opet 45. Veći dio radionica zatvoren je, jer radnici nemogu u ovakoj prepeci da rade. A oni koje nužda goni da rade, neće pod drugim uslovima no da im se nadnica povisi za … procenta, a vreme rada da se svede na 8 sati. Preduzimači nemaju kud i kamo nego pristaju i na take po njih teretne uslove, samo da ne bi bili prinuđeni radionice da pozatvaraju. Prepeka je dakle najbolji saveznik za radnike; jer teško da će se naći u Nju-Jorku ma kakav radnik, koji bi radio za manju cenu od 3 i po dolara. Ali ni ovo nije toliko mlogo kad se uzme u obzir da su sve potrebice za život nečuveno skupe. Jedne čizme,

Već odavna navikla je Jevropa čuditi se Amerikancu u svakoj struci praktičnoga života. Amerikanac stoji kao najveći poduzetnik ovoga svijeta; tehnik je da mu nije para, trgovac, pomorac, obrtnik, ali bogme i gospodar. Amerikanac do skrajnosti provede, što jednom vidi, da je probitačno

Književnost

— U Zagrebu izišlo je „Zlatarevo zlato “, roman iz prošlosti hrvatske od A. Šenoa. Cijena f. 1. Zagrebački listovi hvale i preporučuju ovi roman zbog izvrsne zabave i pouke njegove.

ne daju se, i hoće da pokažu da su još oni gospodari.

Iz Malesije dolaze nam glasovi, da se tamo svaki dan biju među sobom i da jedan nad drugijem čini osvete. Ovo je žalosno, a u toliko žalosnije, što među njima nikakva suda nema, te svak čini što hoće.

sasvim obične, ne mogu da se kupe ispod 25—30 talira. (Amerikansko gospodarenje.) Već odavna navikla je Jevropa čuditi se Amerikancu u svakoj struci praktičnoga života. Amerikanac stoji kao najveći poduzetnik ovoga svijeta; tehnik je da mu nije para, trgovac, pomorac, obrtnik, ali bogme i gospodar. Kao u svačem, tako i u gospodarstvu slijedi poseban tako rekuć genij, koji kao da odbija iz svakog rednja njegove unije. Amerikanac do skrajnosti provede, što jednom vidi, da je probitačno. On se nezanosi za mnogim, on probere jedno u danim okolnostima najbolje, no to onda provede kako možda nitko. Samo dva primjera iz gospodarstva. Neki gospodar nekolike milje od Nevjorka opazio, da na njegovoj zemlji nebi nijedno bilje bolje raslo od jagoda. Što uradi? Ogleda se, bi li našao kupca za toliko jagodah, koliko bi mu jih posio cio posjed. Kad se uvjerio, da ima kamo sa svima jagodama i da će mu se dobro trud plaćati, nasadi na trista rali naše mjere same jagode. — Drugi neki gospodar blizu Čikaga nađe, da bi mu silu iznosilo, da može svojim plodovima preteći nekoliko dana druge vrtlare. Proračuna od prilike korist, koliko bi to dalo u napredak najstalnije, izračuna trošak, kojom bi se para pod cio vrt navela da grije i da vlaži tlo, i kad vidio, da će mu podhvat biti koristan, izvede svoju osnovu. Za nekolike nedjelje eto mu već vrta od dvie rali na sve strane izprepletena i izprorovana gvozdenim cije-

U Rusiji se kolera sve to većma širi. Po najnovijim vijestima poboljeva se u Petrogradu svaki dan oko 250 — 260 osoba, a pomire jih 100. No više zadaje brige, što se počela sve to većma zapadu primicati. Neki se već zabrinuše, nebi li se i bečka izložba morala obustaviti, ako do sad neokrene pošast u Rusiji na bolje

vima, na koje grdni parostroj u gredice tjera toplinu i vlagu. –Dobro smisliti a naglo izvesti, to bi morala biti lozinka svim gospodarima. (Kolera.) U Rusiji se kolera sve to većma širi. Po najnovijim vijestima poboljeva se u Petrogradu svaki dan oko 250 — 260 osoba, a pomire jih 100.

No više zadaje brige, što se počela sve to većma zapadu primicati. Sbog toga počeše neki bečki listovi spominjati, neka bi se pobrinulo, kako na put stati nesreći, ako gdje bukne. Neki se već zabrinuše, nebi li se i bečka izložba morala obustaviti, ako do sad neokrene pošast u Rusiji na bolje.

„CrnogoraC“, br. 31 izdanje od 5. avgusta 1872. godine Dopisi. Podgorica, 30. julija. — (…) Po Lješkopolju i Zeti, kao pograničnim krajevima prema Crnoj Gori svaki dan idu zlikovci ovdašnji, da paze na sve one Hrišćane, koji bi se sastajali sa Crnogorcima pa da jadni glavom plate. Ti zlikovci sastaju se i sa spužanskim Turcima i čine dogovore, kako bi gdje osvetu učinili. Oni su po Ćemovskom polju oko Cijevne i Morače pobili nekoliko barjaka turskijeh đe se bez i jednoga vojnika viju, ima već 20 dana, samo da bi tijem zastrašili hrišćanski narod. Naš stari krvopija Halil Spahija, koji je od skora zabitstvo dobio, malo se zanio fanatizmom, te nam Turci po njegovu u ovom zatvoru govore: Neka vi sad pomognu Crnogorci i sad gradite crkvu! On svaki dan čini sjednice na Čardak zbog pograničnijeh stvari i gleda samo da zadovolji varoške Turke.

Turci se ovako sile, ali za pravo reći, od kako nasrnuše na Crnogorce, te ih ovi u njekoliko sukoba nagrdiše ušao je i u njih strah, te su se za čudo uzbunili, no u svome divljaštvu

Cetinje, 5. avgusta. — U utorak, kao na dan, kada je besmrtni knez Danilo poginuo, obdržan je kao i svake godine svečanijem načinom parastos za spomen velikoj duši njegovoj. Preosvešteni mitropolit naš, g. Ilarion činodejstvovao je sa ovdašnjijem sveštenstvom. Parastosu je prisustvovala i Nj. Sv. knez Nikola I. sa svijema g.g. senatorima. Slava velikom i besmrtnom imenu kneza Danila!

— Nj. Sv. knez Nikola I., da prisustvuje parastosu kneza Danila, došao je u prošli poneđeljnik s Njeguša, a u utorak po podne vratio se opet na Njeguše, gdje će do maloga Gospođin-dne provesti.

— U prošlu subotu bio je na Njegušima, dolazeći iz Atine, sekretar grčkoga poslanstva u Biogradu, g. A. Kumanudi, i prestavio se Nj. Sv. knezu Nikoli I. Koliko doznajemo, g. Kumanudi došao je sa ovlašćenjem svoje vlade, da uvjeri Nj. Sv. kneza našega o njenijem simpatijama i o želji za međusobnim prijateljskim odnošajima. Kako ćemo se radovati, ako budemo skorim u stanju o ovome više progovoriti, jer odnošaj čvrstoga sporazumljenja sa bratskim nam narodom grčkim jedna je od prvijeh želja našijeh s pogledom na događaje u zajedničkoj nam budućnosti. — Na protest naše vlade zbog krvavijeh događaja na granici između Kolašinskijeh Turaka i Crnogoraca, izjavila je porta da je gotova izaslati komisiju, da se događaj izvidi. Vlada je naša u to ime odredila moračkoga načelnika g. Baja Boškovića sa još jednijem kapetanom da stvar razvide sa turskijem izaslanicima. Čujemo, da su Turci priznali, da su oni krivi, što je došlo do krvavijeh sukoba. Po tome mogli bi reći, da je na toj strani povraćen bar za sada red i mir. Međutijem, između Pipera i njihovijeh susjednijeh Turaka stoji još isto zapeto stanje. Ovdje moramo napomenuti, da je „V.D.” vrlo pogrješno izvješten i „telegramom” i „dopisom” o ovome sukobu crnogorsko-turskom. Njemu se javlja „s turske granice” da su se naši Vasojevići pobili oko njeke zemlje, a od toga nema ništa u istini. Biće da je dopisnik bio malo podalje od turske granice.

(Nastavlja se)

Knjaz Nikola na konju, crtež

Njujork, 1872. godina

MALI OGLASI NEKRETNINE

RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

KULT

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 3

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu. Tel.069/323-060 4

RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 5

Новосадска 42.

син МИЛИВОЈЕ – МИЋО, кћерке МИЛИЦА и ЈЕЛИЦА, сестра МАРИЈА, унук ЈАКОВ, унуке ТЕОДОРА и ЈОВАНА, братанићи БРАЈАН и МОМЧИЛО, снахе САЊА, РАДА и ЉИЉА, братаничне НЕВЕНКА, СЕНКА и СТАНА, сестрићи РАДОВАН

Posljednji pozdrav uvaženom prijatelju i velikom čovjeku VASU KAŠĆELANU SLOBO i DRAGICA KOVAČEVIĆ sa porodicom

1133

обавити сахрана на мјесном гробљу Крстови.

Ожалошћени: супруга МИЛА, син ЉУБИША, кћерка БОЈАНА, снаха МАРИЈАНА, зет ГОРАН, унучад МИЛИЧКО, МИЉАН, ДАНИЦА и остала многобројна родбина

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. decembra 2022. poslije kratke i teške bolesti, u 70. godini, preminuo naš voljeni

VELIZAR Mirkov VUKOVIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 24. decembra u 13 časova u selu Donji Rsojevići – Danilovgrad.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1127

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 24. decembra 2022, 89. godini života, preminula naša draga

DUNJA Vlajkova MEŠTER rođena Ćetković

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 24. decembra od 11 do 16 časova i 25. decembra od 10 do 11 časova, nakon čega sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Malinsko – Šavnik, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi MIOMIR i MIODRAG, ćerke RADMILA, MILODARKA, DUŠANKA i MILANKA, sestre STANICA i MILENKA, snahe, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina Mešter i Ćetković

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu VELIZARU

Mirkovom VUKOVIĆU

Otišao si tiho, kao što si i živio i ostavio veliku prazninu. Čuvaćemo tvoj dragi lik od zaborava, dok naša srca kucaju.

Tvoje: supruga SLAĐANA i ćerka ANĐELA

Posljednji pozdrav našem drugu, prijatelju i kolegi

Posljednji pozdrav dragom

VASILIJU KAŠĆELANU

Neka počiva u miru tvoja dobra duša, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MARKO, STEFAN, NADA i VLADIMIR

RADOMIRU – NJANJU MUGOŠI nastavniku u penziji

1146

Posljednji pozdrav poštovanom zetu NJANJU MUGOŠI

Počivaj u miru, naš dobri prijatelju.

Šura BUDO TATAR sa porodicom

Posljednji pozdrav našem

RADOICA Mihailov

VUKIĆEVIĆ Teški su i preteški ovi decembarski dani. Godina za godinom prolazi, a bol za tobom ne blijedi. S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi nosimo te u srcima i mislima. Vječno tuguju za tobom, otac MIHAILO,

Dragi Njanjo, kažu da čovjek umire kad ga zaborave, a godine provedene u našem kolektivu ostavile su neizbrisiv trag, sjećanja i uspomene u životima Tvojih kolega, saradnika i učenika dovoljne da Te zauvijek pamtimo, da o Tebi govorimo i nikad Te ne zaboravimo.

Bila nam je čast poznavati Te i privilegija zvati Te prijateljem. S dubokim poštovanjem,

KOLEKTIV OSNOVNE ŠKOLE ,,VLADO MILIĆ“

1154 1157

ĐORĐIJU – ĐOKU Bojanovom STANKOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem, Sestra DRAGINJA – SEKA BRNOVIĆ sa djecom

Dana 25. decembra navršava se 60 godina od kada nije sa nama naš

1135

Posljednji pozdrav našem prijatelju i drugu

Dvije godine je od smrti našeg supruga, oca i djeda

MARKU Radojevom

VULANOVIĆU

i DADO

Posljednji pozdrav našoj dragoj i cijenjenoj prijateljici

SLAVNI Đorđija LAKOVIĆ

Bila si posebna i jedinstvena. Hvala Ti što si uvijek bila tu kad nam je zatrebalo. Počivaj u miru, ponosna majko.

NATAŠA i RATKO TOMOVIĆ sa porodicom

prof. dr RATIMIRA JOVIĆEVIĆA

1138

Mnogo je nezaboravnih uspomena ostalo da Te vječno pamtimo, svakodnevno spominjemo i o Tebi na svakom mjestu sa ponosom pričamo.

Tuga se ne mjeri riječima, suzama, niti vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala nakon Tvog odlaska. Bio si svijetlo u našim životima i svaki lijep dan je znak da si i dalje uz nas!

Rasli smo uz Tvoju ljubav i snagu, zato Tvoja unučad osjećaju da ih djed i sada sa neba čuva.

Neizmjerno ponosni čuvamo sjećanje na Tebe.

SAVO Iva ŠOROVIĆ

Prođe pola godine otkako si nas napustio, voljeni naš Savo. Nedostaješ nam... Pričamo o tebi, tad uspomene naviru. Uspomene na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružao. U tišini vječnog mira prate te naše misli.

Sa velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoji: TATA, MAJKA, BRAT i BABA

1159

1160 Dana 25. decembra navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog oca i đeda

SAVA BOŠKOVIĆA

Tvoja dobrota, plemenita duša i nesebična ljubav vječno će živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji: KAĆA, ANĐELA, MARKO i MARIJA

Dana 27. decembra se navršava godinu dana od smrti voljene

RUŽE BEGOVIĆ

Tvoja PORODICA

1158

Dušo naša, nedostaješ nam na način koji riječi ne mogu da opišu. Tvoje postojanje bilo je naša snaga, a tvoje ime veliki ponos.

Dana 25. decembra u 11 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji: sin ĐOKO i šćeri ANA i ANDREA, sestre BONJA, BILJANA i SONJA

1144

Godina dana od smrti našeg strica

NIKOLE

Tvoju iskrenost, plemenitost i dobrotu pamtit ćemo uvijek.

Tvoji: MIŠKO SJEKLOĆA sa porodicom

TOLJE LAKIĆEVIĆA

Tvoj častan život i dobrota ostaće vječno u našem sjećanju. S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe.

Godina dana od smrti našeg voljenog MIHAILA Antova JABLANA

Vrijeme koje je prošlo do sada nije olakšalo da umanjimo ovu tugu u srcu otkad nijesi sa nama. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

NIKOLA i MAJA sa đecom

1143

SAVO ŠOROVIĆ 1995–2022.

Pola godine je... vrijeme ide, a duša boli... Pričam o tebi, tada uspomene samo naviru i opet smo zajedno bar u jednom trenu. Beskrajno mi nedostaješ.

Navršava se godina dana od smrti moje drage snahe SLAVKE

V. RAIČEVIĆ

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći neće izbrisati sjećanja na tvoju dobrotu i sve lijepe trenutke provedene sa tobom.

Zaova MILKA PEJOVIĆ sa porodicom

ĐOKA MARTINOVIĆA

Počivaj u miru, dragi brate. Samo lijepe uspomene ostaće u našem sjećanju.

Brat BRANKO sa porodicom

Navršavaju se dvije godine od odlaska dragog brata

ĐORĐIJA Vladovog MARTINOVIĆA

Sa poštovanjem i tugom, čuvamo ga u najljepšim sjećanjima.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

Tvoja MAJA

Godina dana je od smrti našeg dragog

–

Tvoji NAJMILIJI

MILJA JABLANA

MARTA

25. decembar 2022.

SJEĆANJE

25. 12. 2003 - 25. 12. 2022. 26. 12. 2010 - 25. 12. 2022.

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog i voljenog

1141

Voljenom ocu, đedu i tastu

JANKO BOSE

27. 1. 2017 – 25. 12. 2022. 4. 8. 2019 – 25. 12. 2022.

MIODRAGA – MIŠKA POPOVIĆA

MIODRAGU – MIŠKU POPOVIĆU

Vrijeme neumoljivo teče. Postao si anđeo čuvar naše sreće i naše tuge. Uvijek ćemo čuvati sjećanje na tebe. Nasmiješi nam se nekada, tamo sa druge strane, iza šarene duge.

MIRJANA ZORICA

Godine koje su prošle nijesu izliječile tugu već samo pojačale sjećanja i uspomenu na vas. Sa ponosom, poštovanjem i tugom čuva vas od zaborava

U neđelju, 25. decembra 2022. godine, u 11 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju na Cetinju. Bol za tobom ne prestaje, a praznina je velika. Bio si naša svjetlost. Živio si časno, pošteno i dostojanstveno, i dao si nam svima putokaz. Ostaćeš zauvijek u našim srcima i nećeš nikada biti zaboravljen.

Tvoji: supruga ALEKSANDRA, sin BLAŽO, ćerka JELENA, snaha LIDIJA, unučad PETAR, SOFIJA, JAKOV, FILIP i MARIJA

Tvoji: JELENA, JAKOV, FILIP, MARIJA i SVETO

Navršava se godina dana smrti od naše dugogodišnje predsjednice RUŽE BEGOVIĆ

Dani prolaze, a uspomene na tebe draga Ruža nikad neće izblijeđeti. Počivaj u miru.

Tvoj kolektiv RAZVITAK

1151

Dana 25. decembra 2022. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog i voljenog

MOMČILA – MOMA ĐOKOVIĆA

Dani prolaze, a sjećanje i uspomene na tebe ne blijede. Počivaj u miru.

Ćerka RADA i zet DRAGIĆ PEROVIĆ

Četrdeset tužnih dana

1130

1131

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

MOMČILA – MOMA ĐOKOVIĆA

Dana 25. decembra 2022. godine porodica će u užem krugu posjetiti njegovu vječnu kuću.

Ponosni smo što smo te imali, a tužni što smo te izgubili. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Sin RANKO sa porodicom

1132

ĐOKOVIĆ

Za sobom si ostavio tihu patnju i neizbrisivo sjećanje na zajedničke trenutke. Hvala ti što si nam svojim primjerom pokazao kako se kroz život časno i dostojanstveno korača. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ćerka TANJA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 1139

Navršava se godina dana od smrti voljenog i poštovanog strica

VOJA Vukotina MRVALJEVIĆA

Striko, smrt ne prekida ljubav i sjećanje prema tebi. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima od zaborava.

DRAGO s familijom

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke

STANKE MIJAČ

Svijet se mijenja iz godine u godinu, naši životi iz dana u dan, ali sjećanje na tebe nikada neće proći. Tvoji sinovi SAVO i IVAN

Dana 25. decembra 2022. navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

STANKE Mihailove MIJAČ

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjala. Toga dana uža porodica će u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Utrg – Crmnica. Porodica MIJAČ

Navršava se godina dana od smrti voljenog i poštovanog strica

1140

VOJA Vukotina MRVALJEVIĆA

Striko, smrt ne prekida ljubav i sjećanje prema tebi. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvat u našim srcima od zaborava.

MINJA i SLAVKA

MOMČILO – MOMO

ZORAN