Dnevni list Pobjeda 26.08.2021.

Četvrtak, 26. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20032 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

IZA KULISA: O čemu se govorilo na zatvorenoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost

S. VASILJEVIĆ

ALARMANTNO: Još 698 zaraženih i pet preminulih od kovid infekcije

Ustoličenje veliki rizik, Krivokapić pominjao i organizaciju u Podgorici

Od korone u bolnici 262 osobe » Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Rožajama se za dan broj novooboljelih gotovo duplirao.

Tako je u tom gradu u utorak zabilježen 51 slučaj, a dan ranije ih je bilo 27. Porast bilježi i Berane gdje je u ponedjeljak registrovano 19 novooboljelih STR. 9.

JE LI BIRO ILI INFORMBIRO

» Demanti Biroa za operativnu koordinaciju je najbolja potvrda pisanja našeg lista. I, na žalost, dokaz da je sistem bezbjednosti potpuno razrušen. To možda jeste tenzično za sve, ali nije Pobjeda ta koja podiže tenzije » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 3.

D. MIJATOVIĆ

Odgovor na reagovanje Biroa za operativnu koordinaciju Vlade Crne Gore

» Izvor Pobjede iz Vlade Crne Gore naveo je da su svi prisutni, naročito predstavnici bezbjednosnog sektora, izrazili zabrinutost zbog izvještaja i kazali da bi trebalo razmisliti, uz prethodni dogovor sa Srpskom crkvom, o promjeni lokacije ili odgađanju ustoličenja

STR. 2. i 3.

CETINJE: Kiša ugasila sve požare, načelnik Službe zaštite i spašavanja zadovoljan

Vatrogasci odmarali prvi put od 1. jula STR. 13.

Srpska policija zaplijenila automobil Nikšićanina Ranka Radoševića

Radošević

Belivuk

Provjeravaju je li crnogorski Eskobar radio za Belivuka STR. 10.

Nadležni u Ministarstvu kapitalnih investicija predstavili dosadašnje rezultate i projekte

Ima li nafte kod Ulcinja znaće se krajem septembra STR. 5.

2

Politika

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Premijer i ministar unutrašnjih poslova sastali se sa gradonačelnikom prijestonice

Kašćelan: Postavljenje srpskog mitropolita obaviti van Cetinja

Aleksandar Kašćelan i Zdravko Krivokapić

PODGORICA – Bezbjednosna situacija na Cetinju nije zadovoljavajuća i svi društveni subjekti dužni su da pokažu odgovoran odnos prema miru, toleranciji, dijalogu, evropskim vrijednostima, jer bi odstupanje od ovih prioriteta bilo na štetu svih građana Crne Gore – ocijenjeno je na sastanku premijera Zdravka Krivokapića i gradonačelnika prijestonice Aleksandra Kašćelana koji je održan povodom najavljenog ustoličenja mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Premijer je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da je država spremna da garantuje bezbjednost svim građanima i ponovio da nije u nadležnosti izvršne vlasti da odlučuje gdje će i kada neka vjerska organizacija organizovati ustoličenje duhovnog poglavara.

- Zajednička dužnost svih državnih organa i subjekata, pa i građana jeste da smanjimo tenzije i upućujemo poruke tolerancije i da podsjećamo da su u građanskoj državi politika i crkva odvojene, da svaki čovjek ima pravo na različito mišljenje, ali ne i na nasilje – poručio je Krivokapić.

Prioritet lokalne vlasti, naglasio je Kašćelan, je očuvanje stabilnosti, mira i bezbjednosti građana i dodao da bi zbog toga čin ustoličenja trebalo obaviti van Cetinja.

- Jasno je da najavljeno ustoličenje nosi visok bezbjednosni rizik, da tenzije i eventualna dešavanja koja mogu proisteći kao posljedica svega toga mogu narušiti ono što svima nama treba da bude najvažnije – mir i stabilnost države, bezbjednost svih naših građa-

Vlahović: Vlada ne može da utiče na crkvu, ali zato crkva utiče na njen program - Vlada ne može da utiče na odluke vjerske zajednice, iako one dovode u pitanje bezbjednost zemlje i svih građana. Ali zato vjerska zajednica može da sastavlja Vladu i da utiče na njen program - ocijenio je ambasador Miodrag Vlahović.

Vlahovićeva ocjena odnosi se na izjavu premijera Zdravka Krivokapića da „nije u nadležnosti Vlade da odlučuje gdje će i kada bilo koja vjerska organizacija, pa tako ni Mitropolija crnogorsko-primorska SPC, organizovati ustoličenje duhovnog poglavara“.

- Potpuno logično, demokratski i kredibilno, saglasno evro-atlantskim vrijednostima - napisao je Vlahović na Tviteru.

na – kazao je gradonačelnik prijestonice.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, koji je učestvovao u erazgovoru, istakao je da Vlada i resorno ministarstvo nijesu u mogućnosti da donose odluke u ime jedne vjerske organizacije.

Sastanku su još prisustvovali i ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, predsjednica cetinjskog parlamenta Dejana Dizdar i zamjenik gradonačelnika prijestonice Miloš Ražnatović. Ž. Z.

Savjet za odbranu i bezbjednost danas analizira bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori

Najavljeno intronizovanje Joanikija jedna od tema PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predsjedavaće sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost koja će biti održana danas u Vili ,,Gorica“ u Podgorici.

Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, na sjednici će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori i donijete odluke o aktivnostima nadležnih državnih organa u prevladavanju bezbjednosnih izazova inspirisanih zakazanom intronizacijom mitropolita Mitropolije crnogorskoprimorske SPC. - Dnevnim redom planirano je razmatranje prijedloga za unapređenje državnih kapaciteta za suočavanje sa brojnim požarima koji su proteklih sedmica

PODGORICA - Potencijalno ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju nosi veliki bezbjednosni rizik i nemoguće je garantovati da neće biti većih incidenata, stoji u izvještaju obavještajno-bezbjednosnog sektora koji je predstavljen na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost koja je održana u poneđeljak, saznaje Pobjeda.

Prema pouzdanim saznanjima našeg lista, većina članova Vijeća je zbog bezbjednosnih razloga bila za odgađanje ili promjenu lokacije ustoličenja.

- Procjene su da bi takav skup, uz prisustvo vjernika i protivnika ustoličenja, nosio veliki bezbjednosni rizik. Kontekst je takav da bi incidenti bili teško izbjegnuti, bez obzira na sve mjere koje bi preduzeo bezbjednosni sektor i država, stoji u izvještaju.

IZA KULISA: O čemu se govorilo na zatvorenoj sjednici

Ustoličenje vel Krivokapić po organizaciju u

ZABRINUTOST

Izvor Pobjede iz Vlade Crne Gore naveo je da su svi prisutni, naročito predstavnici bezbjednosnog sektora, izrazili zabrinutost zbog izvještaja i kazali da bi trebalo razmisliti, uz prethodni dogovor sa Srpskom crkvom, o promjeni lokacije ili odgađanju ustoličenja.

Jedan od zaključaka je bio da će Vijeće dati preporuke i smjernice koje, između ostalog, dovode u pitanje čvrst stav MCP i Joanikija da ustoličenje bude na Cetinju.

Premijer Krivokapić se, prema saznanijma Pobjede, na sjednici nije eksplicitno izjasnio da li bi trebalo da bude ustoličenje na Cetinju, čak je u jednom momentu pomenuo i mogućnost da to bude u Podgorici, naravno uz prethodni pristanak Joanikija.

- Premijer Krivokapić je rekao na sjednici da će razgovarati sa Joanikijem da bi mu predočio situaciju. Najavio je sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tijela koje čine tri predsjednika, a potom održavanje nove sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj bi trebalo da budu donesene smjernice date crkvi povodom ustoličenja - rekao je izvor Pobjede koji je dodao da je iznenađen da je Krivokapić, dan nakon tog stava, promijenio mišljenje i založio se za ustoličenje na Cetinju.

POLEMIKE

Stav o zaključcima koji bi bili dati Joanikiju o lokaciji ustoličenja javno je iznio i predsjed-

Sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Izvor Pobjede iz Vlade Crne Gore naveo je da su svi prisutni, naročito predstavnici bezbjednosnog sektora, izrazili zabrinutost zbog izvještaja i kazali da bi trebalo razmisliti, uz prethodni dogovor sa Srpskom crkvom, o promjeni lokacije ili odgađanju ustoličenja nik Odbora za bezbjednost Milan Knežević.

Izvor Pobjede iz Vlade Crne Gore koji je prisustvovao sjednici naveo je da je samo Knežević eksplicitno saopštio da bi ustoličenje trebalo

da bude održano na Cetinju.

- Protiv sam odgađanja ustoličenja. Država treba da obezbijedi ustoličenje i mirno okupljanje, kao i dolazak svih onih koji taj dan žele da budu na svečanosti - citirao je naš

izvor Kneževićeve riječi.

Izvor Pobjede tvrdi i da je koordinator bezbjednosnog sektora Dritan Abazović kazao da bi trebalo razmisliti i o odgađanju i da se nada da će crkva razumjeti bezbjednosnu situaciju.

Ambasadorka Velike Britanije razgovarala sa predsjednikom SD-a Ivano

Medoks: Voditi računa o svim ri najavljenog događaja u Cetinjsk

Milo Đukanović

PODGORICA - Prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija mora se voditi računa o svim rizicima, kako bezbjednosnim, tako i epidemiološkim, saopštila je ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks.

aktivni u Crnoj Gori, donošenje pravila angažovanja i nacionalnih ograničenja za vrijeme učešća pripadnika Vojske Crne Gore u misiji KFOR u Republici Kosovo, kadrovska i druga pitanja iz nadležnosti Savjeta - navedeno je u najavi.

R.P.

Ona je juče razgovarala u Podgorici sa predsjednikom Socijaldemokrata Ivanom Brajovićem.

- Brajović je kazao da su Socijaldemokrate konstruktivna opozicija, da partija nije bojkotovala parlament,

Ivan Brajović i Karen Medoks

kao i to da su podržali pojedine akte i imenovanja za koje su procijenili da su kva-

litetni, a sa druge strane, veoma su kritični prema svim potezima vlasti koji to za-

služuju i kojih je, u dosadašnjem funkcionisanju vlasti, veoma mnogo - navodi se u saopštenju.

Istakao je da je dijalog vlasti i opozicije neophodan, te da je na vlasti da taj dijalog pokrene, naglašavajući da vanredni parlamentarni izbori moraju biti jedna od tema, jer je trenutno stanje neodrživo.

Razgovarali su i o izazovima koje za Crnu Goru predstavlja najavljeno ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog na Cetinju.

Brajović je rekao da je nevjerovatno da u Cetinjskom mana-

Politika

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Vijeća za nacionalnu bezbjednost

3

Odgovor na reagovanje Biroa za operativnu koordinaciju Vlade Crne Gore

liki rizik, Je li Biro ili Informbiro ominjao i Podgorici Borba: Dolazak Porfirija nije siguran iz bezbjednosnih razloga

Da Vijeće nije bilo saglasno o lokaciji ustoličenja, svjedoči i naknadna izjava Kneževića koji je kazao da je dio članova bio za ustoličenje u Podgorici.

- Za razliku od nekih članova Vijeća, saopštio sam stav da ustoličenje treba da bude u Cetinjskom manastiru. I neću podržati niti jedan prijedlog ukoliko ne bude došao od strane naše crkve - napisao je Knežević u utorak na Tviteru polemišući sa Krivokapićem.

Sjednici su, osim Krivokapića,

Portal blizak DF-u i Beogradskoj patrijaršiji Borba objavio je u utorak informaciju da još nije siguran dolazak Porfirija na Cetinje iz bezbjednosnih razloga.

Kako je potvrđeno Borbi u Patrijaršiji, u toku je analiza bezbjednosne procjene.

- Do kraja nedjelje bi situacija trebala da bude jasnija, odnosno biće završena bezbjednosna procjena za dolazak patrijarha Porfirija. Njegova želja za dolazak u Crnu Goru na taj sveti i svečani čin nije sporna, ali ipak mora se voditi računa o njegovoj bezbjednosti - kazao je izvor Borbe iz Beogradske patrijaršije.

Informacije Borbe poklapaju se sa saznanjima Pobjede da Beograd preko BIA i ,,Kobri“ neće dati pozitivnu bezbjednosnu procjenu za dolazak patrijarha, ali i članova Vlade Srbije.

prisustvovali članovi Vijeća, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministri unutrašnjih poslova i odbrane Sergej Sekulović i Olivera Injac, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević iz DF-a.

N. ZEČEVIĆ

om Brajovićem

Djelovalo je prilično ozbiljno kada na tekst iz Pobjede reaguje kolektivni organ. I to tako zvučnog naziva – Biro za operativnu koordinaciju Vlade Crne Gore. Pa još sa tako zvučnim zvanjima, te koordinator svih službi bezbjednosti, pa direktor ANB-a, pa direktor Uprave policije...

Pa onda još ozbiljnije upozoravaju, navodno sve radi ,,istinitog obavještavanja javnosti“, da su netačni navodi iz teksta Pobjede da su ,,u toku zajedničke aktivnosti bezbjednosnih službi Crne Gore i Republike Srbije povodom ustoličenja mitropolita Joanikija“, da bi, na kraju, apelovali ,,na medije da netačnim informacijama ne podižu tenzije“. Samo je još falilo da se citira ona Mošina - ,,zaustavite ovaj Rojter“, u ovom slučaju Pobjedu.

Mora da je neka velja nevolja (ne mislim na Velju Nevolju) naćerala Biro da se oglasi u Pobjedi. Pogađam: mora da su nakon našeg teksta nagrnula nezgodna pitanja naših zapadnih saveznika. Nagađam: biće da su zbog toga i morali da se oglase.

Bolje da nijesu, ne zbog Pobjede, nego ugleda tijela koje predstavljaju.

Prije svega, Biro demantuje ono što u tekstu – ne piše. Da su tokom udruženog čitalačkog poduhvata stvarno pročitali makar lid i dva naredna pasusa, vidjeli bi da tamo nije zapisano da su ,,u toku zajedničke aktivnosti bezbjednosnih službi Crne Gore i Republike Srbije“.

Ne, vrlo je precizno – biću malo hvalisav, ne zamjerite – istaknuto: ,,Stručnjaci iz 'Kobri', odreda vojne policije Vojske Srbije, stigli su u Crnu Goru da bi, uvidom na terenu, zajedno sa agentima BIA i vrhom ANB-a, dali konačnu procjenu bezbjednosnog rizika u slučaju da se ustoličenje mitropolita SPC u Crnoj Gori obavi 5. septembra na Cetinju“.

Dakle: nema ,,zajedničkih aktivnosti“, već se potencira - vrh ANB-a. S dobrim razlogom: u tekstu je napisano da je direktor ANB-a Dejan Vukšić lično, ali i preko svog načelnika Bobana Stanovića, u Beogradu u više navrata dogovarao saradnju sa čelnicima BIA. Notirano je i da se u Beogradu hvališu da su sada, sa novom vlašću, konačno počeli da razmjenjuju podatke iako je ANB pod okriljem NATO bezbjednosnog kišobra-

Biro za operativnu koordinaciju Vlade Crne Gore

na, a BIA proksi ruske službe.

Bojim se da neko iz Biroa za operativnu koordinaciju neozbiljno potcjenjuje izvore Pobjede. Ili, možda, nijeste revnosno pročešljali poruke koje dobijam sa M:tela ili ne umijete da razmišljate analitički. Da ste obavili posao kako valja, ne bi sebe dovodili u nezgodnu poziciju.

Sami ste tražili, pa ću precizirati: više pripadnika ,,Kobri“ su već duže od sedmice u Crnoj Gori. Nemam namjeru da detaljišem jer ljudi nijesu kriminalci, ali radi potvrde te informacije, samo ću navesti da su dvojica od njih završila Vojnu akademiju u Beogradu 2002. i 2003. godine. I bili su na Cetinju.

Provjerena je i tačna informacija o agentima BIA, čije prisustvo u Crnoj Gori je brojnije od sedam pripadnika koje sam pominjao u tekstu ,,Procjenu rizika daće 'Kobre' i BIA“. Da ponovim, sedmorica su bili na Cetinju 22. avgusta. I da proširim informaciju, odavno već agenti BIA operišu u Crnoj Gori, kao što i odavno Vukšiću iz BIA stižu podaci koje su ti agenti prikupili radeći na crnogorskoj teritoriji.

Možda ste i zato, onako suptilno, propuštili u demantiju da negirate prisustvo agenata BIA, zar ne?

A opet, ukoliko je dogovorena neka bliska saradnja sa BIA, bilo bi dobro da to saznaju i naši partneri iz NATO. Čisto da se ne iznenade, kao onomad kada je – valjda zbog nenamjerne greške – direktor ANB-a odao članovima Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine ono što ne smije da se radi: imena i prezimena operativaca CIA koji legalno

rade u Crnoj Gori. Ko zna, možda ste htjeli i da se ne razočaraju totalno, kao kad su sa zaprepašćenjem saznali da je mlađani koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović relaksirano u Podgorici gostio i plaćao smještaj trećerazrednom špijunu Simijanoviću.

Demanti Biroa za operativnu koordinaciju je najbolja potvrda pisanja našeg lista.

I, na žalost, dokaz da je sistem bezbjednosti potpuno razrušen.

To možda jeste tenzično za sve, ali nije Pobjeda ta koja podiže tenzije. Paradoksalno ali realno: poznavajući profesionalnu reputaciju ekipe iz ,,Kobri“, informacija o njihovom prisustvu jeste neka vrsta poniženja za Crnu Goru, članicu NATO. Ali je u ovoj situaciji možda i dobra vijest – bolje će oni od priučenih političkih eksperata iz Biroa dati procjenu stvarnog rizika.

Informacije koje je Pobjeda objavila mogu biti od javnog interesa i nije nam želja, niti nam je u interesu, da remetimo rad bezbjednosnog sektora. Ali, ne želimo da ćutimo kada treba javno saopštavati činjenice koje mogu biti od značaja.

Novinari Pobjede spremni su, i to čine iz dana u dan, da pomognu Abazoviću, Vukšiću koji su voljni i spremni, kako izjaviše juče, da štite nacionalne interese Crne Gore.

Evo, u tom cilju daću i lični doprinos, neću kršiti zakon a objaviću za Biro top-povjerljivu-ekskluzivnu informaciju: ako ste zainteresovani da otkrijete ko organizuje prevoz vjernika na ustoličenje Joanikija, pozovite sljedeće brojeve – 069

izicima prilikom kom manastiru Na teritoriji Crne Gore

664 708 i 067 824 068. Može i preko Vajbera. I nema frke, nije informacija iz prisluškivanih razgovora, ni od ,,Kobri“, BIA ili, ne-daj-Bože, CIA. Ovo su uslužni brojevi Manastira Kosijerevo, sa Fejsbuka. Oni vele da će ustoličenje sigurno biti na Cetinju.

Takođe, ukoliko vas interesuje ko bi na Cetinju mogao da pravi problem po liniji nasilnog ekstremizma, pođite opet na Fejsbuk. Iznenadićete se, nije ,,crnogorski nasilni ekstremizam“ kojim se intenzivno bavite. Vulgarno je i odvratno, ali valja notirati baš pred 5. septembar: ,,...opet će vam Srbi jebati majku ka 1918 sve vam na svijet jebem balijsko komitsko ustaško i hodžu i džamiju u koju se molite ako petoga neko baš ne nastrada smatram to kao svoj najveći poraz...“ Ima takvih postova još, na desetine, ne ukrivaju se.

Nagradna pitanja za Dejana Vukšića, direktora ANB-a, direktora UP Brđanina, ministra unutrašnjih poslova Sekulovića i kompletni sastav Biroa za operativnu koordinaciju: a) da li mislite da ovakvi postovi, kao ovog čovjeka koji je član ,,Četničko Tivatske omladine“, znače smirivanje tenzija ili su opasnost po red i mir u Crnoj Gori? b) ako su klasičan primjer najave nasilnog ekstremizma, zašto ANB ili odjeljenje za sajber kriminal Uprave policije ne reaguju na ovakve objave, što bi po službenoj dužnosti morali?

Ne očekujem odgovore, bilo bi dobro da počnete da se bavite svojim poslom, a ne uzaludnim demantijima i prijetnjama sa pozicija vlasti.

Hoću reći – trebalo bi da ste Biro, a ne Informbiro.

Draško ĐURANOVIĆ

Potpredsjednik Vlade Abazović razgovarao sa direktorom ANB-a Vukšićem

Britanska ambasadorka Medoks, govoreći o dešavanjima povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC, istakla je, da se mora voditi računa o svim rizicima, kako bezbjednosnim, tako i epidemiološkim stiru nema mjesta za vjernike Crnogorske pravoslavne crkve, ističući da ta činjenica potire

priču o slobodi vjeroispovijesti.

Istakao je da vlast ništa ne radi kako bi spustila tenzije, i predložio da se ustoličenje mitropolita ne obavi na Cetinju. Vrlo je važno, smatra Brajović, da se izbjegnu sukobi tog dana koji mogu imati dalekosežne posljedice po Crnu Goru.

Britanska ambasadorka Karen Medoks, govoreći o dešavanjima povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC, istakla je, da se mora voditi računa o svim rizicima, kako bezbjednosnim, tako i epidemiološkim.

R. P.

nema nikakve tuđe vojske

PODGORICA - Agencija za nacionalnu bezbjednost u punom kapacitetu štiti nacionalne interese Crne Gore i za sve svoje aktivnosti ima aktivnu podršku Vlade, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je juče posjetio ANB i razgovarao sa direktorom Dejanom Vukšićem i njegovim saradnicima.

- Sa direktorom Vukšićem sam razmijenio razmišljanja o svim bezbjednosnim izazo-

vima u našoj državi i mogu da konstatujem da smo zajednički posvećeni ostvarivanju ciljeva u korist države Crne Gore. U ovom trenutku, mir, stabilnost i razvoj predstavljaju prioritete, a ANB daje veliki doprinos takvim procesima - istakao je potpredsjednik Abazović, a saopšteno je iz Vlade.

Vukšić je, kako je saopšteno, Abazovića upoznao sa glavnim aktivnostima koje ANB preduzima u ovom trenutku.

- Medijski natpisi koji svakodnevno pokušavaju da bace sjenku na rad službi bezbjednosti ili unesu razdor među rukovodiocima su potpuno netačni i djeluju sa ciljem urušavanja institucija sistema i narušavanja međunarodnog ugleda Crne Gore.

To nećemo dozvoliti. Odlučni smo da raskrstimo sa kriminalom, ekstremzimom i od Crne Gore učinimo naprednu, progresivnu i bogatu državu za sve njene građane.

Uvjeren sam, ANB i svi njeni službenici su u potpunosti posvećeni tom cilju - zaključio je Abazović.

Sastanku je prisustvovao i Miodrag Laković, savjetnik potpredsjednika Vlade za nacionalnu bezbjednost.

Nakon sastanka Abazović je saopštio da nikakve tuđe vojske na teritoriji Crne Gore nema, niti će je ikada biti. Pozvao je građane da, kako je kazao, ne nasijedaju na svakodnevnu propagandu koja, kako je kazao, ima za cilj da naruši međunacionalne odnose u Crnoj Gori. Abazović kaže da će takvih tekstova u medijima, vjerovatno, narednih dana biti sve više.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Politički analitičar Ranko Đonović ocijenio da bi premijerova demohrišćanska stranka imala manju podršku od Vlade

Bez srpskih i crkvenih, Krivokapić nema birače na koje bi računao PODGORICA – Demohrišćanska partija koju bi osnovao premijer Zdravko Krivokapić imala bi manju podršku nego što ima njegova Vlada u crnogorskom parlamentu – ocijenio je u izjavi za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović.

Vladu koju je birao 41, sada podržava samo 14 poslanika koji imaju svoje partije i to bi, kako je kazao Đonović, bila vrlo nepovoljna računica za premijerovu stranku.

- Druga računica đe se Krivokapić uzda u glasove koje bi dobio preko Srpske pravoslavne crkve (SPC), preko koje je i postao politička ličnost, i on i njegovi ministri, mala je nada za našeg prilično neubjedljivog, politički nesposobnog premijera Krivokapića – istakao je Đonović za Pobjedu.

On je pojasnio da je prethodni mitropolit Amfilohije Radović bio svojeglav i nije dao da njime upravlja politički i crkveni Beograd, ali da je novi mitropolit Joanikije pod potpunom kontrolom Srbije, čiju podršku nema Krivokapić.

- U Beograd puno pravo polaže Demokratski front (DF) sa svojim koalicionim partnerima i njih srpske vlasti podržavaju. I Demokrate

Sa jedne od sjednica

Perović: Kako se usuđujete da me pozivate da sa Vama slavim godinu razaranja Crne Gore

Ranko Đonović

Medojević: Krivokapićeva partija bez šansi Da partija koju planira da osnuje premijer ima male šanse da dobije značajniju podršku birača, smatra i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević.

On je u izjavi za Pobjedu ocijenio da potencijalna demohrišćanska stranka neće uzeti glasove DF-a, te da na njihovo biračko tijelo ne može da računa.

Razloga za to je mnogo, kazao je Medojević, a među njima su smjena bivšeg ministra pravde Vladimira Leposavića sa Demokratskom partijom socijalista

prilično drže svoje glasačko tijelo uglavnom ćuteći o svim bitnim pitanjima u Crnoj Gori – naglasio je.

Mimo crkvenih i srpskih glasova, pa i anticrnogorskih, premijer Krivokapić, dodao je Đonović, nema đe drugo tražiti glasove.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, kako je Pobjeda ranije pisala, najozbiljniji je kandidat za lidera demohrišćanske stranke premijera.

(DPS), prevara patrijarha Porfirija oko temeljnog ugovora, tijesna saradnja sa predsjednikom Milom Đukanovićem, opstrukcija oko promjena u Tužilaštvu i zadržavanje DPS kadrova na ključnim pozicijama u Vladi.

- Krivokapić je svojim diletantskim potezima otkrio sve planove i vrlo brzo je biračima DF-a postalo jasno da se radi o klasičnom spavaču Agencije za nacionalnu bezbjednost koji nam je nametnut od strane frakcije u crkvi koju je predvodio

Đonović ocjenjuje da ni taj izbor ne bi bio povoljan za Krivokapića, jer je Spajić, kako je rekao, manje ubjedljiv i ima manju podršku građana nego što bi imao premijer ako bi bio na čelu partije.

Osnivanje stranke čije formiranje je trebalo da bude objelodanjeno usporili su Demokrate i Ura, čiji su predsjednici Aleksa Bečić i Dritan Abazović zabrinuti da bi se tim činom izgubio „ekspertski koncept izvršne vlasti“.

Vlada zasijeda danas, na dnevnom redu bi trebalo da se nađe prijedlog zakona o popisu stanovništva PODGORICA – Redovna sjednica Vlade Crne Gore održaće se danas, a ranije je najavljeno da bi se na dnevnom redu ove sjednice mogao naći prijedlog zakona o popisu stanovništva. Na upite Pobjede iz Vlade nijesmo dobili potvrdu da li će se to danas i desiti.

U mejlu koji je iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića sredinom avgusta upućen Ministarstvu finansi-

REAGOVANJA: Predśednik Crnogorskog PEN centra uputio otvoreno pismo premijeru

Knežević: Precizirati jasan rok za održavanje popisa ja, a koji je na Tviteru objavio predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, navedeno je da je za 26. avgust planirano utvrđivanje

prijedloga zakona o popisu.

To je uslijedilo nakon što su lideri Demokratskog fronta, reagujući na izjavu Krivokapića da su male šanse da će se popis sprovesti do kraja godine, poručili da Vlade neće biti ako se ne održi i ako prijedlog koji ga omogućuje ne bude na dnevnom redu Skupštine u septembru.

Premijer ih je, nakon toga, pozvao da se vrate u poslaničke klupe, prekinu bojkot i izglasaju zakon, što su poslanici DF-a rekli da će i uraditi čim se prijedlog nađe pred parlamentom.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević potvrdio je u izjavi

fra Gojko Perović – pojasnio je Medojević.

Dodao je i da premijer može da računa na birače Demokrata i Ure koji, rekao je, imaju istu vazalnu politiku prema globalnoj dubokoj državi kao i DPS. - Osnivanje te stranke će ugroziti Demokrate i Uru koji podržavaju Krivog dok im on iza leđa otima birače. Mene samo raduje osnivanje tog strankoida, jer će se sve moje procjene i predviđanja pokazati tačnim – zaključio je jedan od lidera DF-a.

Taj termin, kazao je Đonović, danas svakako zvuči smiješno, jer među članovima aktuelne Vlade nema „eksperata“.

- Gospođa Bratić, ministarka Jelena Borovinić-Bojović ili bilo ko od ovih drugih, u čemu su oni eksperti sem u nesposobnosti, diletantstvu? Jedina im je sposobnost da daju prazna obećanja, zadužuju Crnu Goru na duže staze, manipulišu, poništavaju i ponižavaju državu – istakao je on.

PODGORICA - Predśednik Crnogorskog PEN centra prof. dr Milenko A. Perović uputio je otvoreno pismo premijeru Zdravku Krivokapiću povodom poziva za učešće na proslavi godišnjice „izborne pobjede“, naglašavajući da taj čin smatra uvredom časti Crnogorskog PEN centra i teškom ličnom uvredom.

-Da ne znam koliko ste puta za potonjih godinu dana uspjeli uvrijediti zdravi razum, osnovno ljudsko moralno čulo i civilizovane orijentire političkog i svakog drugog života građana Crne Gore, posebice, koliko ste puta teško i preteško uvrijedili Crnu Goru, pomislio bih da Vaše fantazmagorične službe, koje ni banalni protokol nijesu uspjele savladati, a nekmoli vođenje države, zbijaju neslane šale s Vama, pa misle da mogu i sa mnom – ističe dr Perović.

Naglašava da je do sada u više navrata ocijenio događanja 30. avgusta kao ,,nelegalnu, nelegitimnu i nemoralnu pobjedu tri fašističke falange postignutu zlim parama, lažima i teškim manipulacijama“ -Kako se usuđujete da me po-

Ž. Z.

zivate da s Vama i vašim plaćeničkim i izdajničkim skupinama slavim godinu dana razaranja Crne Gore u svim elementima njene državne, nacionalne, kulturne i duhovne egzistencije! Kako Vam je uopšte palo na pamet da bih s Vama i vašom suvrsti mogao slaviti Vašu izdaju Crne Gore kojoj nema ravne u hiljadu godina njenog postojanja – napisao je predsjednik PEN-a.

Na kraju pisma dr Perović je poslao žestoku poruku predsjedniku Vlade.

-Samo vam ovo mogu javno poručiti: Odbijte se od mene, sile nečastive! Odbijte se od Crne Gore, iskopnici roda R.P. svoga!“

Katnić: Ne prihvatam poziv dijela političkih struktura koje su pokušale da ukinu SDT i mene likvidiraju

Ž. ZVICER

za Pobjedu da će se vratiti u poslaničke klupe i glasati za taj zakon čim se on uputi u skupštinsku proceduru.

- To je samo jedna od pretpostavki, jer smatramo da je neophodno precizirati jasan rok za održavanje popisa i smatramo da to treba da bude u intervalu novembar - decembar 2021. godine – istakao je Knežević.

Dodao je i da je taj termin zakonska obaveza, te da ne predstavlja nikakvo rušenje ustavnog poretka, niti na bilo koji način destabilizuje političke prilike.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije je ocijenio da će, i ako se zakon o popisu stanovništva usvoji, biti vrlo teško odraditi sve što je potrebno da bi se popis sproveo do kraja godine.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević istakao je da postoje svi tehnički uslovi da se popis održi i poručio da bi vlada DF-a sve završila za dva mjeseca.

Milenko A. Perović

Milivoje Katnić

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je da se neće odazvati pozivu za godišnjicu proslave izborne pobjede 30.avgusta.

-Prijem na koji me pozivate

odnosi se na promociju dijela onih političkih struktura i vrijednosti koje su u prethodnom periodu učinila sve da rješenjima, koja su suprotna svim međunarodnim pravnim standardima, ukinu Specijalno državno tužilaštvo i mene kao glavnog specijalnog tužioca uklone sa javne funkcije koju obavljam, koji su dio istih političkih struktura koje su pokušale i, i dalje istrajavaju u namjeri moje fizičke, profesionalne i moralne likvidacije – rekao je Katnić odgovarajući na poziv predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića.

Katnić je ukazao da mu, iz njemu nepoznatih razloga, u prethodnom periodu nijesu upućivani pozivi radi prisustva na državnim i drugim prijemima, kao što su nedavni prijem povodom Dana državnosti i dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je u posljednjih pet godina kao glavni specijalni tužilac ove države, redovno pozivan od strane nekadašnjih nosilaca vlasti ili predstavnika diplomatskog kora, na sve državne i druge protokolarne prijeme.

-Zato ovaj poziv nijesam u mogućnosti da prihvatim, a kao i što sam više puta do sada naveo, stojim Vam na raspolaganju, da u okviru najznačajnijih javnih funkcija koje obavljamo, zajedno učinimo da Crna Gora bude naša luča, država vladavine prava i pravde, ekonomski i socijalno snažna i prosperitetna, za dobro svih njenih građana, a svaki Vaš budući poziv koji je u duhu očuvanja ovih vrijednosti ću sa zadovoljstvom prihvatiti – napisao je Katnić najdublje i najiskrenije se zahvalivši na pozivu upućenom da prisustvuje prijemu Luča

slobode koji organizuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Nadležni u Ministarstvu kapitalnih investicija predstavili dosadašnje rezultate i projekte

5

Iz Ministarstva ekonomije najavili

Ima li nafte kod Ulcinja znaće se krajem septembra Dogodine Sastanak Jakova Milatovića i Predraga Mitrovića

PODGORICA – Energetika je najveći potencijal Crne Gore, uz Luku Bar, a rezultati istražnog bušenja u podmorju mogli bi biti poznati krajem septembra, rečeno je juče na radnom doručku sa novinarima, koji je organizovalo Ministarstvo za kapitalne investicije.

neoporezivi dio zarade

NALAZIŠTE

Državni sekretar za energetiku i rudarstvo Marko Perunović je kazao da konzorcijum kompanija Eni i Novatek, koje su u martu počele prvo istražno bušenje nafte u moru između Bara i Ulcinja, napreduje dobro.

- Trenutno je izbušeno 4.700 metara dubine, a potom se ulazi u pretposljednju fazu istražnog bušenja do 6.000 metara, gdje se očekuje ulaz u zonu karbonata, koji bi trebalo da budu izdašno ležište, u koje bi trebalo da uđemo u toku narednih 20 dana do mjesec. Tako da bismo krajem septembra imali preliminarne rezultate o njegovom potencijalu - rekao je Perunović.

Ukoliko bi se ispostavilo da je pozitivan nalaz, naredna faza bi bila razrada ležišta u trajanju od dvije do tri godine, a početak proizvodnje tokom 2024. godine.

- Eni radi sve za zaštitu na radu i životne sredine i maksimalno je posvećen poslu, tako da se značajno sporije i pažljivije realizuju neke procedure, jer ekologija i ekonomija, odnosno energetika, idu jedno s drugim - poručio je Perunović.

Podsjetio je na problem sa termoelektranom i Energetskom zajednicom, zbog potrošenih 20.000 radnih sati.

- Sada tražimo rješenje koje mora da obuhvati ekološku rekonstrukciju, koja će koštati nekih 15 miliona eura više od projektovanih 54 miliona. Pitanje je koliko će biti isplativo da radimo tu rekonstrukciju rekao je Perunović.

MN: Saobraćaj

Rudnik uglja Perunović je naglasio da veliki broj ljudi zavisi od termolektrane i Rudnika uglja u kojem radi 900 ljudi.

- Rješenje tog problema vidimo u nastavku rada rudnika, odnosno otvaranju cementare, kao jedne od nasušnih potreba za socijalnu stabilnost Pljevalja. Za četiri-pet godina se može napraviti tranzicija za termoelektranu, a da se laporac sa jalovišta koristi za cementaru.

U tom slučaju primarni proizvod Rudnika uglja ne bi bio ugalj nego laporac koji bi se koristio za cementaru - objasnio je Perunović.

Sa radnog doručka

Zoran Radunović kaže da pregovaraju sa „jednom stranom kompanijom“ da u okviru Slobodne zone Luke Bar investira 35 do 45 miliona američkih dolara u proizvodne pogone Državni sekretar nija na oba naša za saobraćaj i poaerodroma.

Naveo je i morstvo Zoran da su zateRadunović je kli u sekocijenio da Lutoru saoka Bar ne može braćaja i samostalno da miliona eura više od planiranih 54 miliona će koštati funkcioniše, jer pomorstva ekološka rekonstrukcija nije dobro saozapušteno termoelektrane braćajno povezana i haotično sa zaleđem i zbog rastanje, što je reda Slobodne zone. zultiralo stečajem - Trenutno smo u pregovoriMontenegro Airlinesa. ma da jedna strana kompa- Govoreći o izgradnji auto-punija u Slobodnoj zoni Luke ta Bar – Boljare, Radunović je Bar investira 35 do 45 miliona ponovio da se očekuje da će američkih dolara, isključivo u biti građevinski završen 30. proizvodne programe i pogone novembra, a da će za elektromašinske radove i tetra-si– najavio je Radunović.

Kazao je da je Ministarstvo in- stem, koji će se raditi u saradtenzivno radilo na problemu nji sa kompanijom Wireless otplate četiri broda Crnogor- Montenegro, trebati još vreske i Barske plovidbe, jer ta dva mena. Naveo je da puštanje u preduzeća nemaju kapaciteta saobraćaj prioritetne dionice da ostvare sopstveno iznajmlji- zavisi od tehničke komisije koja treba da odobri radove, vanje brodova.

Naglasio je da prate rad nove ali zbog obimne dokumentanacionalne avio-kompanije cije ne znaju da li će to biti do Air Montenegro i najavio da kraja godine. će u narednom periodu imati Resorni ministar Mladen intenzivne sastanke u cilju pri- Bojanić kazao je da imaju vlačenja što više avio-kompa- ogroman obim posla, ali da su

15

Bojanić: Montenegro works u nesaglasju sa važećim zakonima Mladen Bojanić je ponovio da je formiranje kompanije Montenegro works u nesaglasju sa važećim propisima i da ne postoji sukob ministara oko ovog pitanja nego oko načina kako poboljšati poslovanje problematičnih državnih preduzeća.

- Ranije je bilo dogovoreno formiranje odjeljenja za korporativno upravljanje u okviru svakog ministarstava. Izmjenom zakona o privatizaciji i transformacijom Savjeta za privatizaciju u savjet za unapređenje korporativnog upravljanja i privatizaciju, napravili bismo nacionalno tijelo koje bi centralizovano pratilo sve kompanije u državnom većinskom vlasništvu i shodno tome odlučivalo šta raditi s njima - istakao je Bojanić dodajući da je to bilo prihvaćeno konsenzusom, a da je, iz njemu neuvjerljivog razloga, na posljednjoj sjednici Vlade prije odmora otvorena priča o formiranju kompanije Montenegro works.

Aneks ugovora za Brskovo Radunović smatra da će obnavljanje eksploatacije u rudniku Brskovo preporoditi sjever i crnogorsku ekonomiju.

- Prije 15-ak dana napravili smo aneks koncesionog ugovora, kojim smo koncesionaru dali dodatne dvije godine da obezbijede svu projektnu dokumentaciju i krene sa izbođenjem radova - objasnio je Perunović i istakao da će rudnik zaposliti između 500 i 700 ljudi na period od 15 do 18 godina, u zavisnosti od faza radova.

morali najprije da se bave urgentnim rješenjima, odnosno „gašenjem požara“.

LUKA

- Crna Gora može da bude ekonomski bogata zemlja ukoliko ostvarimo neki od projekata iz energetike i ukoliko Luku Bar, zajedno sa zaleđem i putnom i željezničkom infrastrukturom, stavimo u punu funkciju - smatra Bojanić.

Na pitanje koliko je Air Montenegro do sada koštao državu, podsjetio je da je osnivački kapital 30 miliona eura, a da je do sada uplaćeno 26 miliona, pa je ostalo da se iz budžeta uplate još četiri miliona toj kompaniji.

Upitan zašto Air Montenegro ne koristi servis aviona koji ima MA, Radunović je odgovorio da su od oba preduzeća zahtijevali izvještaje o radu, ali da od MA to još nijesu dobili.

- Oni treba da nađu zajednički jezik za saradnju. Oba preduzeća imaju samo određeni dio radova odobren od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, a obje mogu da servisiraju samo avione u crnogorskom registru - zaključio je Radunović.

N. K.

PODGORICA - Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović najavio je od naredne godine uvođenje neoporezivog dijela zarade, saopšteno je iz njegovog resora.

Na sastanku sa predsjednikom Unije poslodavaca Predragom Mitrovićem obećao je da će ,,kuća socijalnog dijaloga“ biti predviđena budžetom za narednu godinu.

Milatović je, kako je saopšteno, ocijenio da je socijalni dijalog intenziviran pregovorima o zaključenju opšteg kolektivnog ugovora i o memorandumu o socijalnom

partnerstvu kojim je planirano unapređenje poslovnog ambijenta i radnih prava zaposlenih u Crnoj Gori.

- Na temu neradne nedjelje rečeno je da se razmatraju različiti modaliteti, koji će biti prihvatljivi za sve socijalne partnere – stoji u saopštenju.

Navodi se da je Mitrović kazao da je neradna nedjelja, sa aspekta poslodavaca, pokazala negativan uticaj na privredu i najavio da rade analizu na tu temu. Istakao je da treba rješavati problem zimske sezone, u koju ne smijemo ući sa lošim zakonskim rješenjima kao što je neradna R. E. nedjelja.

Međunarodni poziv EPCG za obezbjeđenje novca za finansiranje projekata Solari 3000+ i Solari 500+

Osam ponuda, ukupno 30 miliona eura PODGORICA - Na međunarodni poziv za obezbjeđenje finansijskih sredstava za finansiranje projekata Solari 3000+ i Solari 500+, koji je Elektroprivreda raspisala 2. avgusta, prijavilo se osam institucija, saopšteno je iz kompanije.

Ponude su dostavili Investiciono-razvojni fond, Energy Tech Industry Norwey, Erste, Prva, Ziraat i Zapad banka, konzorcijum Komercijalne banke i NLB

i Shangai Electric, dok je preduzeće Progres i CO dalo ponudu za postavljanje solarnih panela.

Projekti se odnose na ugradnju solarnih panela na objektima za individualno stanovanje i na krovovima pogona male privrede te javnih ustanova i preduzeća.

Predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović je saopštio da su otvorene ponude osam finansijskih institucija vrijedne 30 miliona eura.

N. K.

NTO ugostila influensera iz Srbije

Lutajući putnik na sjeveru PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija organizovala je studijsku posjetu za travel-blogera iz Srbije Borisa Radoševića poznatijeg kao Lutajući putnik.

Iz NTO-a su saopštili da Radošević preko Instagrama 90

hiljada svojih pratilaca upoznaje sa predjelima koje posjećuje, pa je, u saradnji sa NTO i lokalnim turističkim organizacijama Rožaja, Gusinja i Kolašina, prikazao dio ruralne ponude Crne Gore.

- Obišao je područje Durmitora, Hajle, Prokletija i Bjelasice. Obišao je, između ostalog, Jela natural rizort u Rožajama, katune Vranjak i Dolovi i pješačio nekim od atraktivnijih hiking staza sa pomenutih područja - navodi se u saopštenju.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Iz Nacionalnih parkova najavili da će do izbora novog upravljača oni brinuti o ulcinjskom rezervatu

Iduće sedmice odlučuju ko će Do kraja godine bijela vekna 50 centi upravljati solanom

M. BABOVIĆ

6

Usvojene preporuke Vlade o ograničenju cijena

PODGORICA – Sve pojedinosti u vezi daljeg upravljanja biodiverzitetom Ulcinjske solane biće dogovorene na sastanku sa resornim ministarstvom zakazanom za 1. septembar – rečeno je Pobjedi iz Nacionalnih parkova (NPCG) koji će nastaviti da brinu o solani dok se ne odredi drugi upravljač.

Iz NPCG tvrde da su imali velike troškove tokom šest godina upravljanja solanom i navode da su stečajnoj upravi za zakup platili 194 hiljade eura, a samo lani za obezbjeđenje prostora 63,9 hiljada

Vlada se, kako je saopšteno, na ovaj korak odlučila nakon najava o poskupljenju, imajući u vidu da je riječ o osnovnoj životnoj namirnici čijim se poskupljenjem

ISTEKAO UGOVOR

Ovom preduzeću upravljanje solanom povjerila je Vlada u avgustu 2015. godine kada je i zaključen ugovor o zakupu sa stečajnom upravom koji se godišnje produžavao aneksima.

Posljednjim aneksom zakup je trajao do 24. avgusta, ali je nedavno upravni odbor NPCG odlučio da ga ne produži.

-Imajući u vidu odluku o organizovanju NPCG kojom je definisano da ovo preduzeće upravlja nacionalnim parkovima, kao i statut kojim su definisane upravljačke aktivnosti i djelatnosti koje se sprovode na prostoru nacionalnih parkova, NPCG nema nadležnost za upravljanje drugim zaštićenim područjima. Pravni osnov za aktivnosti koje NPCG sprovodi na prostoru Ulcinjske solane definisan je ugovorom o zakupu i aneksima. Imajući u vidu da je taj prostor proglašen za park prirode, te da upravljanje iziskuje značajna materijalna sredstva, NPCG je odlučilo da ne vrši dalji zakup solane – kazali su za Pobjedu.

utiče na standard građana.

Navode da su održali nekoliko sastanaka sa pekarskom industrijom kako bi uvidjeli razloge za poskupljenje i našli način podrške da bi se ovaj sektor doveo u povoljniju poziciju, a da se istovremeno ne ugroze ostali.

Sa trgovcima je, navode, ugovoreno da marža bude 17 odsto na bijelu veknu hljeba, valuta plaćanja 30 dana i utvrđena proizvođačka cijena od 42 centa. Na taj način, navode, u minusu neće biti ni pekari ni trgovci.

R. E.

Podaci Monstata

Za upravljanje potrebna znatna sredstva

Izabran ekspert Iz Ministarstva ekologije je Pobjedi nezvanično potvrđeno da je izabran ekspert iz Njemačke koji će raditi studiju održivosti solane. Da su pregovori sa Vladom bili u toku, kazali su nam ranije iz njemačke ambasade, ali nijesu imali informaciju o tome da postoje drugi projekti ili investicije iz ove zemlje. N. K.

VISOKI TROŠKOVI

Navode da su šest godina štitili biodiverzitet ovog područja u koordinaciji sa resornim ministarstvom, Opštinom Ulcinj i institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem prirodnih vrijednosti. Tvrde da su izdvojili značajna sredstva za održavanje i popravku pumpi, bentova i nasipa, izgradnju i održavanje infrastrukture, kao i za zarade, gorivo, struju i ostale troškove. Prošle

godine je, kako navode, samo za obezbjeđenje prostora plaćeno 63,9 hiljada eura, a za šest godina stečajnoj upravi je za zakup plaćeno 193,8 hiljada eura. Svake godine su, kako navode, pripremali programe upravljanja za zaštitu i monitoring biodiverziteta kako bi unaprijedili prirodne i stvorene vrijednosti prostora i omogućili dodatnu valorizaciju.

- NPCG je angažovalo osam lica na pumpnim postrojenjima u ci-

lju upravljanja vodama, dok je jedan zaposleni angažovan na koordinaciji aktivnosti održavanja opreme i usmjeravanja rada vodara i pumpaša. U sklopu ovog segmenta, vrše se redovni poslovi održavanja i sanacije sistema nasipa na solani. Stručna lica angažovana su i na zaštiti i monitoringu flore i faune – navode iz NPCG. Tokom upravljanja solanom, napravili su baze registrovanih biljnih vrsta i sisara i protokol monitoringa ornitofaune, a pratili su proljećne migracije ptica i utvrđivali zimski cenzus vodenih ptica. Sprovodili su i monitoring flamingosa i populacije ptičijih vrsta tokom jeseni, a ove godine su startovali i sa monitoringom i utvrđivanjem dnevnih leptira na ovom prostoru.

M.Lk.

Premijer Krivokapić na sastanku sa predstavnicima Elektroprivrede

Tražiti zamjenu za ugalj u termoelektrani Jadransko-jonski gasovod, pa i onaj koji bi od Prijepolja išao preko Pljevalja i gasna elektrana u zaleđu Bara neka su rješenja u koja moramo ući, najavio je premijer i zaključio da je „električna energija proizvod koji je tražen i ima budućnost“

PODGORICA – Neophodno je što prije krenuti u realizaciju svih energetskih rješenja koja bi zamijenila proizvodnju termoelektrane, ocijenio je premijer Zdravko Krivokapić na sastanku sa predstavnicima Elektroprivrede.

On smatra da ne treba gajiti iluziju i širiti lažne nade da će još dugo nakon 2030. godine biti isplativa proizvodnja u termoelektranama.

- Jadransko-jonski gasovod, pa i onaj koji bi od Prijepolja išao preko Pljevalja i gasna elektrana u zaleđu Bara samo su neka od rješenja u koja moramo ući.

Moramo napraviti viševarijantni energetski sistem i nemamo vremena za gubljenje - poručio je Krivokapić, koji je zaključio da je ,,električna energija proizvod koji je tražen i ima budućnost“.

- Biti energetski bogat, znači biti ekonomski moćan. Važno je sve projekte u potpunosti pripremiti po standardima EU, da se ne bi dešavalo da postoji obezbijeđena kreditna linija, a nema spremnih projekata.

PODGORICA - Vlada je ograničila cijenu hljeba na zatečenom stanju do kraja godine, pa će maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog hljeba tip 500 od 500 do 600 grama biti 50, odnosno 40 centi za hljeb od 300 do 400 grama.

Krivokapić sa predstavnicima Elektroprivrede

Novca će uvijek biti za prave projekte u oblasti zelene energetike - saopštio je Krivokapić i istakao da ima dovoljno uslova za vjetro i solarne elektrane na sjeveru i jugu Crne Gore, čime bi se postigao ekonomski balans između te dvije regije.

MN: Zelena transformacija Predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović se požalio na stanje u kojem je zatekao kompaniju.

- Bez obzira na nanesenu štetu, mi ćemo ostvariti visoka očekivanja. Iskreno mislim da, uz

zelenu transformaciju, možemo da budemo lokomotiva razvoja svih ostalih privrednih segmenata u Crnoj Gori - poručio je Đukanović i istakao da su formirali multidisciplinarnu komisiju, koja radi na izradi projekata.

- Obilježen je veliki broj lokacija za izgradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana, u septembru će početi izgradnja VE Gvozd, do kraja oktobra ćemo imati redigovani projekat za HE Komarnica, a sa Republikom Srp-

skom se razgovaralo o kompenzaciji za Bilećko jezero i HE Sutorina - objasnio je Đukanović.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je kazao da su društveno odgovorna kompanija koja asfaltira lokalne puteve i pomaže zdravstveni sistem, kao i da finansiraju brojne sportske organizacije.

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je govorio o rješavanju problema oko Bilećkog jezera i o poribljavanju nikšićkih akumulacionih jezera.

Glavni finansijski direktor

U drugom kvartalu izdato 65 građevinskih dozvola PODGORICA - U Crnoj Gori je u drugom kvartalu izdato 65 građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci Monstata.

- Od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na građane se

odnosi 42, a na preduzeća 23 – stoji u saopštenju.

Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u drugom kvartalu predviđena je gradnja 238 stanova, ukupne površine od 16,24 hiljade metara kvadratnih. R. E.

Kursna lista 1.17360

CHF

1.07390

JPY 128.05524

AUD

1.61910

GBP

CAD

1.48270

USD

0.85590

Medojević: Gasovod do Pljevalja budalaština

Ukoliko termoelektrana nema budućnost, zašto se tajkunskim firmama bivšeg režima daju 54 miliona eura za njenu modernizaciju – pitao je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, komentarišući izjave premijera tokom posjete EPCG. - Tako besmisleno bacanje para građana nema objašnjenje, osim da se radi o korupcionaškom poslu bivšeg režima.

Zašto premijer Zdravko Krivokapić nastavlja štetne dilove po državu? Ili je neznanje ili korupcija – rezonira Medojević, koji ideju o gasovodu za Pljevlja preko Prijepolja ocjenjuje budalaštinom navodeći da ne postoji nijedna neophodna pretpostavka za to.

Njegov prijedlog je izgradnja elektrane na biomasu i nove cementare. Predlaže i preuzimanje ŠIK-a ,,Velimir Jakić“ od bankrotiranog tajkuna, raskid korupcionaškog koncesionog ugovora i masovno pošumljavanje okoline Pljevalja.

EPCG Miro Vračar je upozorio na dug budžetskih potrošača koji treba izmiriti kako bi

kompanija mogla da sprovede planove novog menadžmenta.

N. K.

7

Društvo

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta još se ne oglašava nakon što su iz Instituta za javno zdravlje bili izričiti da neće odgovarati za zdravlje djece ako ne koriguju mjere

Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović uputio otvoreno pismo premijeru

Neki očekuju da Vlada presudi hoće li se nositi maske ili ne

PODGORICA – Iako su iz Instituta za javno zdravlje bili jasni da ne odgovaraju za zdravstveno stanje djece ukoliko Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne prihvati njihovu preporuku da nošenje maski u školama bude obavezno, iz resora ministarke Vesne Bratić juče se nijesu oglašavali tim povodom.

Tako da je u suštini još neizvjesno kako će se organizovati nastava od 1. septembra uprkos tome što je Ministarstvo prekjuče izašlo sa zvaničnim preporukama. U više navrata je do sada saopštavano da Ministarstvo donosi konačnu odluku, ali je ukazano na važnost da se mora čuti i stav struke – koji, međutim, nije uvažen.

Pojedini sagovornici juče nijesu željeli da govore zvanično na ovu temu, a neki od njih, koji su uključeni u pregovore sa nadležnima, kažu da su svi i dalje zbunjeni, pa i škole. Negoduju što se još ništa definitivno ne zna, a nastava počinje naredne sedmice. Očekuje se, navodi naš sagovornik, da Vlada riješi ovaj problem.

STAV STRUKE

Kako je Pobjeda juče pisala, direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić poslao je mejl nekim članovima radne grupe, koja je izradila mjere, navodeći da se ne slažu sa odlukom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da nošenje maski ne bude obavezno.

- Nošenje maski u učionici i školi je obavezno, ukoliko se to ne ispuni ne odgovaramo za zdravstveno stanje učenika u školama. Ukoliko se ne usvoji naša primjedba ne slažemo se sa zaključcima sastanka – naveo je on u mejlu.

Naučnica iz Podgorice doktorica Marija Backović koja radi na odjeljenju za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, rekla je da na mjere koje je predložilo crnogorsko MPNK ne može da da mišljenje, jer ne razumije rezon i motive iza ovakvih mjera, kao ni generalno ciljeve ovog Ministarstva.

- Ali bih roditeljima u svakom slučaju toplo preporučila da djeci daju maske, da ih nauče kako se pravilno nose i objasne im zašto treba da ih nose, da se roditelji i babe i djedovi i svi odrasli vakcinišu, i da se djeca vakcinišu kada kovid vakcine budu odobrene za njih. Dijete pod maskom je

Milan Radović

Traže da ministarstva objave javne pozive za finansiranje NVO

Stavovi epidemiologa i prosvjetara nijesu se poklopili

mnogo bolje rješenje nego dijete pod ventilatorom – kazala je ona tada.

Profesor Petar Špadijer iz Prosvjetne zajednice Crne Gore, koji je bio na sastanku radne grupe, rekao je tada da su ove mjere, u ovom trenutku, najoptimalnije rješenje. Časovi u trajanju od pola sata su, prema njegovim riječima, malo za idealnu nastavu, ali u ovakvoj situaciji je puno bolje nego da se dijele djeca u dvije grupe, da se radi onlajn i u učionici, da nastavnici rade u duplim smjenama, a na kraju da taj rad ne bude plaćen.

- Svi časovi tokom dana biće pola sata, pa će se tako donekle smanjiti mogućnost prenosa virusa– naveo je profesor.

Ovom tragikomedijom oko početka školske godine u kojoj su glavni glumci predstavnici Instituta za javno zdravlje i Ministarstva prosvjete vlast je prevršila svaku mjeru, saopšteno je iz medijskog tima Socijaldemokrata.

- Maske nisu obavezne, a ako se ne budu nosile, nadležne institucije peru ruke od odgovornosti za zdravstevno stanje đaka. Za ovu vlast su, nažalost, očigledno građani odgovorni za alarmantnu epidemiološku situaciju i najgore epidemiološke parametre u Evropi, a roditelji će biti odgovorni za zdravstveno stanje đaka – naveli su oni.

Ističu da vlastima u glavi bude ona izreka Linkolna: ,,Ne možete pobjeći od

odgovornosti sjutrašnjice izbjegavajući je danas“.

MJERE

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštilo je da će predškolske ustanove rad realizovati kao i do sada, bez promjena. Pauza u školama između časova trajaće najmanje pet minuta, a trajanje malog i velikog odmora biće produženo u skladu sa mogućnostima škola.

- Mjerenje temperature i dezinfekcija ruku na ulazu u školu su obavezni. Organizovanje što većeg broja časova i nastavnih aktivnosti na otvorenom prostoru, u skladu sa prostornim, kadrovskim i ostalim kapacitetima škola i vremenskim uslovima – naveli su oni.

Za djecu sa smetnjama u razvoju koja su onemogućena da redovno pohađaju nastavu, biće organizovana onlajn nastava, a nastavni materijal će im se dostavljati na kućnu adresu.

Ministarstvo kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić prošle sedmice saopštilo je da će nastava od 1. septembra da bude organizovana na način da će časovi trajati 45 minuta, a maske će biti obavezne. Ubrzo su odstupili od preporuke da će maske biti obavezne i uslijedio je niz kontradiktornih izjava, a nakon što su pojedini roditelji negodovali i zaprijetili da će organizovati N.Đ. proteste.

PODGORICA – Programski direktor nevladine organizacije Građanska alijansa Milan Radović uputio je otvoreno pismo premijeru Zdravku Krivokapiću pozivajući da Vlada donese odluku da nadležna ministarstva završe proces izbora komisija i da one bez odlaganja objave javne pozive za finansiranje nevladinih organizacija.

Radović navodi da se u skladu sa Zakonom o NVO javni konkurs objavljuje do 1. marta u godini za koju se obavlja raspodjela sredstava i da se već mnogo kasni sa ovim pozivima.

- Ovo uzrokuje suočavanje mnogih nevladinih organizacija sa problemima vezanim za njihovu održivost, a takođe dovodi u težak položaj i korisnike (ciljne grupe) nevladinih organizacija u Crnoj Gori. U skladu sa Zakonom o NVO, država obezbjeđuje sredstva za finansiranje projekata i programa u oblastima od javnog interesa koje realizuju nevladine organizacije u iznosu od najmanje 0,3 odsto tekućeg godišnjeg budžeta - ističe Radović.

Oblastima od javnog interesa u skladu sa ovim zakonom, kako je precizirao, smatraju se, između ostalih: Socijalna i zdravstvena zaštita, smanjenje siromaštva, zaštita osoba sa invaliditetom, društvena briga o djeci i mladima, po-

moć starijim osobama, zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, vladavina prava, razvoj civilnog društva i volonterizma.

- Oblasti od javnog interesa su i evroatlantske i evropske integracije Crne Gore, institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, nauka, umjetnost, kultura, tehnička kultura, zaštita životne sredine, poljoprivreda i ruralni razvoj, održivi razvoj, zaštita potrošača, rodna ravnopravnost, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, borba protiv bolesti zavisnosti, pa je jasno koliko i korisnici nevladinih organizacija gube zbog toga što još nijesu raspisani konkursi - istakao je Radović.

Država je, kako je kazao, prema Zakonu o NVO u obavezi i da obezbijedi posebna sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite osobama sa invaliditetom u iznosu od 0,1 odsto tekućeg godišnjeg budžeta.

- S obzirom na to da smo već ušli u drugu polovinu tekuće godine i da je 1. mart odavno prošao, molimo Vas da Vlada Crne Gore što prije donese odluku da nadležna ministarstva završe proces izbora komisija i da one bez odlaganja objave javne pozive za finansiranje nevladinih organizacija u skladu sa obavezama iz zakona - poručio je K. J. Radović.

Ministarstvo zdravlja pokrenulo inicijativu za vraćanje stomatologa u škole

Zubari će opet biti dostupni svakom djetetu Predviđeno je da se u svakoj osnovnoj i srednjoj školi na teritoriji Crne Gore otvori stomatološka ambulanta, u kojoj će svakog radnog rana ordinirati izabrani stomatolozi, po principu izabranih ljekara u domovima zdravlja – kazali su iz Ministarstva

Opremanje ambulanti i obezbjeđivanje kadra biće u nadležnosti Ministarstva zdravlja

PODGORICA – Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inicijativu za obezbjeđivanje uslova za ponovno otvaranje stomatoloških ambulanti u svim osnovnim i srednjim školama koju će realizovati u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Kako je saopšteno iz ovog Vladinog resora, cilj je da se stomatološka zdravstvena zaštite djece u školama organizuje po sličnom modelu kada je bila u okviru javnog zdrastvenog sistema.

- Raniji model je bio odličan iz dva razloga. Prvi je što su sva djeca mogla da dođu do stomatologa i svima je bio jednako dostupan i drugi što je na taj način prevencija oboljenja usta i zuba kod djece bila na mnogo višem nivou nego što je danas, istakla je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović na inicijalnom sastanku sa generalnom direktoricom Direktorata za opšte srednje, stručno i cjeloživotno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, Marijom Lalatović.

- Predviđeno je da se u svakoj osnovnoj i srednjoj školi na teritoriji Crne Gore otvori stomatološka ambulanta, u kojoj će svakog radnog rana, ordinirati izabrani stomatolozi, po principu izabranih ljekara u domovima zdravlja. Opremanje stomatoloških ambulanti i obezbjeđivanje kadra biće u nadležnosti Ministarstva zdravlja, a prostor treba da obezbijedi Ministarsvo prosvjete, nauke, kulture i sporta – piše u saopštenju.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i dr Slobodan Mandić i dr Ivana Živković, generalni direktori u Ministarstvu zdravlja, dogovoreno je da se, u cilju realizacije ove inicijative, formira radna grupa u kojoj će članovi biti predstavnici Ministrastva zdravlja, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Fonda za zdravstveno osiguranje.

Sl.R.

8

Društvo

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Premijer podnio krivičnu prijavu protiv savjetnika predsjednika države

Krivokapić traži pritvor za Veljovića PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i bivšeg čelnika Uprave policije Veselina Veljovića zbog, kako je navedeno, krivičnog djela pozivanje na otpor.

Krivokapić je, kako je nezvanično potvrđeno Pobjedi u tužilaštvu, zatražio i hapšenje Veljovića i određivanje pritvora.

Premijer je podnošenje prijave najavio dan ranije, na šta je Veljović tada saopštio da je to potvrda da je Krivokapić opsjednut njime.

U obrazloženju krivične prijave naveo je da je Veljović ,,javno pozvao i apelovao na službenike Uprave policije da iskažu otpor i neposlušnost prema zakonitim odlukama ili mjerama državnih organa ili prema službenom licu u vršenju službene radnje čime je izvršio krivično djelo pozivanje na otpor iz člana 378 Krivičnog zakonika Crne Gore“.

Veselin Veljović je nedavno u autorskom tekstu napisao da je ,,sveta dužnost i obaveza“

Raonić čeka da Komisija provjeri dokumentaciju prijavljenih za direktore Radija i Televizije Crne Gore

Za čelne pozicije kandidovale se četiri osobe Zdravko Krivokapić

Veselin Veljović

svakog pripadnika sektora bezbjednosti da odbije svako neustavno i nezakonito naređenje, ali i da je dužnost svih građana da u prvim danima septembra budu zajedno na Cetinju.

- Takvi nastupi su u prethodnom vremenskom periodu završavali vrlo drastičnim elementima i brzim reakcijama tužilaštva. On je iskazao nešto što u svakom slučaju ne bi trebalo da radi neko ko je javni funkcioner, a on jeste javni funkcioner. To bi po analogiji značilo da ja nije-

sam trebao da krenem u proces razrješenja ministra Leposavića. Nema nikakve razlike. Ovo je pozivanje na otpor i znate kako je to zakonom definisano. Samo očekujem da će tužilaštvo da radi svoj posao, kao što ga je radilo u prethodnom vremenskom periodu protiv neistomišljenika - kazao je Krivokapić tokom radne posjete Nikšiću.

Prema njegovim riječima, pravda mora da zakuca na vrata svih koji su se ogriješili o zakon.

- Upravo zbog toga što niko nije podnio krivičnu prijavu, odlučio sam da to uradim kao građanin. Mislim da je to građanska obaveza svih nas. Ako imate problem sa premijerom da je nešto ogriješio sa zakonom, krivična prijava.

Zašto ne? To je mjera koja mora da iskaže našu brigu i zainteresovanost da svi želimo pravdu. I zato Crna Gora vapi za promjenom u pravosuđu jer je to ostala jedina zarobljena institucija, bez obzira kako doživljavamo druge - kazao je Krivokapić.

Državni simboli ponovo na zgradi fakulteta u Bijelom Polju

Tekst je vratio zastavu na jarbol PODGORICE - Državna zastava ponovo se vijori na jarbolu na zgradi univerzitetske jedinice UCG - Centra za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje u Bijelom Polju.

To se dogodilo nakon

što je Pobjeda objavila da je sa navedene ustanove uklonjena crnogorska zastava te da se „stidljivo umotana „vijorila jedino univerzitetska zastava.

Očito da je neko brzo reagovao i vratio državni simbol na mjesto koje mu pripada.

B. Č.

Zgrada Centra za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje

PODGORICA – Izvršna direktorica Prve TV Marija Tomašević jedina je kandidatkinja za direktoricu Televizije Crne Gore, a za funkciju direktora Radija Javnog servisa prijavili su se, prema saznanjima Pobjede, dugogodišnji novinari te kuće Milutin Tomašević i Ivan Vojinović, kao i nekadašnji direktor RTV Pljevlja Milan Knežević.

Generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić juče za naš list nije negirao niti potvrdio ovu informaciju već je kazao da je sačinio Komisiju koja ima zadatak da provjeri dokumentaciju kandidata.

- Komisija se sastoji od tri člana i u četvrtak će podnijeti izvještaj, prije toga ne bih komentarisao - naveo je kratko Raonić.

Prema našim saznanjima urednik Prvog programa trebalo bi da bude Damir Ramović, a šef deska Nemanja Živaljević.

Javni servis raspisao je konkurs za ove funkcije 16. avgusta, a rok za dostavljanje prijava kandidata sa potrebnom dokumentacijom je sedam dana od dana objavljivanja javnog konkursa preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i zatvoren je u ponedjeljak.

Uslovi za imenovanje direktora Televizije i Radija Crne Gore je državljanstvo Crne Gore, kao i prebivalište u našoj zemlji, najmanje pet godina radnog iskustva u medijima i najmanje VII1 nivo kvalifikacija

obrazovanja.

Kandidati za ove funkcije ne mogu biti poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije kao ni lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada, ni funkcioneri političkih stranaka.

Ne mogu biti izabrani ni oni koji su pravosnažno osuđeni za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju ili su pravosnažno osuđeni za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude.

- Za ove funkcije ne mogu biti ni lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa i slično, imaju interesa u pravnim licima koja se bave audio-vizuelnim medijskim uslugama i onlajn medijima, tako da bi članstvo takvog lica moglo da dovede do konflikta interesa, kao ni lica koja su bračni drugovi gore navedenih lica ili se sa njima nalaze u srodstvu u prvoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini - navodi se u uslovima konkursa.

Direktori Radija i Televizije imenuju se na period od četiri godine sa mogućnošću ponovnog imenovanja.

K. J.

Safe Journalist apeluje na nadležne da zaštite zaposlene u medijima tokom protesta

Opasno je biti novinar u Crnoj Gori

PODGORICA – Svaki napad na novinare, odnosno novinarke je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana, stav je međunarodnog udruženja Safe Journalist (SJ) povodom pogoršanja uslova rada za ovu profesiju u Crnoj Gori.

Oni ističu kako je ,,postalo veoma opasno biti novinar/ka u Crnoj Gori u posljednje vrijeme“, te da posljednja dva slučaja napada 22. avgusta na različitim mjestima pokazuju da je novinarska profesija u našoj zemlji potpuno ugrožena. O ovim napadima obavijestiće sve relevantne domaće i međunarodne organizacije.

- Prvi slučaj se dogodio u Risnu u jutarnjim časovima, uoči protesta na Cetinju. Tada je jedan čovjek vrije-

đao novinarku Tamaru Nikčević.

Nikčević je poznata kao kritičarka ove crkve i često je na meti uvreda zbog njenog rada. Drugi slučaj napada se dogodio ekipi TV Vijesti tokom protesta na Cetinju povodom ustoličenja Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve. Novinarka Ljubica Milićević i kamerman Drago Matović su spriječeni da obavljaju svoj posao, jer je grupa mlađih muškaraca ometala prenos uživo. Oni su vrijeđali novinarku i kamermana i govorili im da ne mogu da izvještavaju sa protesta, a neki su čak i dodirivali kameru - navodi su u saopštenju SJ. Podsjećaju da je Matović i prošle godine fizički napadnut, dok je Nikčević bila na meti uvreda zbog ličnih

stavova.

Ovim povodom, mreža Safe Journalist – kojoj osim SMCG pripadaju regionalna udruženja novinara Kosova, Makedonije te BHN, zatim Hrvatsko novinarsko društvo i Nezavisno udruženje novinara Srbije, javno izražava zabrinutost za, kako navode, ,,članove novinarske profesije koji svoj posao rade posvećeno i pošteno“.

- Zabrinuti smo zbog napada na novinare/ke koji se u Crnoj Gori sve češće događaju, ali smo takođe zabrinuti i zbog sve većeg jaza koji se stvara u toj zemlji. Mreža Safe Journalists traži od Vlade i Skupštine Crne Gore da hitno preduzmu korake za usvajanje inicijative devet nevladinih organizacija, novinarskih udruženja i Sindikata medija Crne

Gore, kojom bi se, između ostalog, i sprečavanje novinara/ki u vršenju profesionalnog zadatka, tretiralo kao krivično djelo - ističu oni.

Apeluju na nadležne u Crnoj Gori da obezbijede veću zaštitu novinarima/kama tokom protesta i velikih skupova, te da im obezbijede uslove za slobodno izvještavanje, posebno na Cetinju u prvim danima septembra.

Ovim povodom oglasio se i potpredsjednik Sindikata Medija Crne Gore, Radomir Kračković koji je istakao da ,,anticivilizacijsko ometanje i vrijeđanje ekipe Televizije Vijesti, pokazuju da su mediji koji profesionalno i objektivno izvještavaju i dalje na meti ostrašćenih i primitivnih pojedinaca koji se navodno bore za građansku Crnu Go-

ru“. Dodao je i to da su ,,uvrede upućene novinarki Tamari Nikčević u Risnu još jedan pokazatelj da je u Crnoj Gori sve manje tolerancije za drugačije mišljenje“.

- SMCG i mreža Safe Journalists od početka godine upozoravaju da, zbog usijane društveno-političke situacije u zemlji, najviše stradaju novinari/ke i medijski radnici/ce i to iz različitih medija, sa različitim uređivačkim politikama. Gotovo da nema protesta ili većeg okupljanja na kojem ne dođe do nekog incidenta ili napada na novinare/ke. S obzirom da nas i u narednom periodu vjerovatno čekaju slična okupljanja, jasno je da raste već ionako ogroman rizik za medijske radnike/ce koji će izvještavati sa tih događaja - zaključio je on.

K. J.

Društvo

Četvrtak, 26. avgust 2021.

9

Raste broj novozaraženih od kovid infekcije, Institut evidentirao još pet preminulih

Od korone u bolnici 262 osobe Od početka mjeseca, korona je odnijela 66 života, a od početka pandemije čak 1.695.

U Crnoj Gori od korona virusa hospitalizovane su 262 osobe, od čega se u Kliničkom centru liječi 73, za sedam više od prethodnog dana. U ovoj zdravstvenoj ustanovi životno je ugroženo 27 osoba.

Pulmolog i član Kriznog štaba Kliničkog centra Vladimir Jovanović kazao je juče za Televiziju Vijesti da je u našoj zemlji od 1. maja, kada je krenula masovna vakcinacija protiv kovida-19, manje od deset odsto preminulih bilo vakcinisano protiv te bolesti, te da su oni uglavnom imali i druge bolesti.

On je kazao da je u tom periodu od posljedica kovida-19 preminula 181 osoba, a među njima je 91 odsto nevakcinisanih.

Prema podacima IJZ broj novozaraženih svakodnevno raste. Tako je u utorak Institut na osnovu uzorka od 4.613 evidentirao 698 slučajeva i to 629 među crnogorskim građa-

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Rožajama se za dan broj novooboljelih gotovo duplirao. Tako je u tom gradu u utorak zabilježen 51 slučaj a dan ranije ih je bilo 27.

Porast bilježi i Berane gdje je u ponedjeljak registrovano 19 novooboljelih od čega dvoje turista, a u utorak 39 novoinficiranih od čega sedam turista. Pad oboljelih bilježi se u Budvi s.vAsILJEvIĆ

PODGORICA - U Crnoj Gori od posljedica korona virusa u utorak je preminulo još pet osoba i to po jedna iz Bijelog Polja, Nikšića, Budve, Rožaja i Plava. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje najmlađa žrtva imala je 68, a najstarija 82 godine.

IJZ: Više od 50.000 starijih od 60 godina nije vakcinisano Iz Instituta za javno zdravlje juče su pozvali starije od 60 godina da se vakcinišu. Oni su u video poruci kazali da u ovom trenutku u Crnoj Gori više od 50.000 stanovnika starijih od šezdeset godina nije vakcinisno. To su gotovo tri grada: Budva, Cetinje i Kotor – zajedno.

- Svaki 16. pacijent stariji od 60 godina koji oboli od kovida-19 je u visokom riziku od smrti. Vi ste najosjetljiviji i niste sasvim sigurni ni kada se vakcinišete. A bez vakcinacije šansa da preživite kovid-19 je još manja. Vi ste odgovorniji, svjesniji svoje ranjivosti, pažljiviji prema sebi i drugima, ali vas riziku izlažemo mi – posebno oni među nama koji su nevakcinisani. Ne čekajte više – poručili su oni i naveli da ,,ukoliko iz bilo kog razloga ne mogu doći da prime vakcinu da pozovu 1717 i da će oni doći u vaš dom“.

Sa porastom broja zaraženih raste i broj hospitalizovanih

nima i 69 među turistima koji borave u našoj zemlji.

Najveći broj oboljelih na dnevnom nivou zabilježen je 4. novembra kada je Institut u jednom danu registrovao 840 novoinficiranih.

Novopozitivni su njih, 148 u

Podgorici, u Baru je evidentirano 79 naših državljana i 15 turista, u Ulcinju 65 naših i 16 turista. U Rožajama se broj navooboljelih gotovo duplirao za dan. Tako je u utorak evidentiran 51 novozaraženi naš državljanin, a dan ranije ih je bilo 27.

U Budvi su bila 42 naša i dvoje turista, što je manje u odnosu na prethodne dane, i u Beranama se bilježi skok. Evidentirana su 32 novoinficirana naša državljanina i sedam turista dok ih je dan ranije bilo 19 od čega dvoje turista. U Nikšiću je

u utorak registrovano 35 naših državljana i dvoje turista.

Kada je u pitanju Bijelo Polje zabilježena su 32 nova slučaja naših državljana, u Kotoru 28 od čega četvoro turista, U Herceg Novom 22 od čega šestoro turista. Na Cetinju je evidentirano 18 novopozitivnih, Petnjici 17 od čega osam turista, dok je u Tuzima bilo 17.

U Danilovgradu je registrovano 13 slučajeva, Pljevljima 12,

u Plavu isto 12 od čega su šestoro bili turisti, u Mojkovcu šest, Adrijevici četiri Kolašinu dva, Plužinama i Gusinju po jedan, dok je na Žabljaku zabilježen samo jedan slučaj kod turiste koji tu boravi.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za ponedjeljak je iznosio 15,03 odsto. Trenutno su u našoj zemlji aktivna 7.093 slučaja korona virusa.

Sl.R.

Krivokapićeva „paralela“ između zdravlja i Redakciji Pobjede požalio se pacijent koji tvrdi da od marta ne može da uradi koronarografiju, iz KCCG negiraju da se ta procedura radi samo hitnim pacijentima ekonomije izazvala oštre reakcije u javnosti

Od jula urađeno 426 snimanja krvnih sudova

operativne zahvate, kao što je to bio slučaj prošle godine.

- O tome najbolje svjedoče podaci koje objavljujemo na dnevnom nivou. Naglašavamo da KCCG radi transparentno i u tom cilju na našem sajtu po prvi put zainteresovni građani i novinari mogu da prate prvi slobodan termin za zakazivanje ambulantnih pregleda i dijagnostičkih procedura a koji se ažuriraju na dnevnom nivou – kazali su oni.

Bez teRmIna

Klinički centar Crne Gore

PODGORICA – U Kliničkom centru ni u jednom trenutku nije obustavljano snimanje krvnih sudova srca, odnosno koronarografija već se ta procedura radi u punom kapacitetu svaki dan – kazali su Pobjedi iz ove zdravstvene ustanove.

Našoj redakciji požalio se pacijent koji je u novembru imao operaciju na srcu i ugrađenih šest stentova. On se, kako je rekao, od marta nalazi na listi čekanja. Početkom sedmice je od ljekara dobio broj u KCCG kako bi se interesovao kada bi mogao da dođe na red i obavi tu proceduru.

- Pozvao sam broj 020 412 386 i nakon što sam im objasnio da čekam od marta i pitao kada ću stići na red, dobio sam informaciju da koronarografiju

Klinički centar neće obustavljati redovne preglede, dijagnostičke procedure kao i operativne zahvate, kao što je to bio slučaj prošle godine.

O tome najbolje svjedoče podaci koje objavljujemo na dnevnom nivou poručili su iz ove zdravstvene ustanove rade samo onima kome je naznačeno kao hitno, te da zbog angažovanja za kovid pacijente imaju manjak kadra – kazao je ovaj pacijent čije ime je poznato redakciji.

PodacI

Sa druge strane, u Kliničkom centru negiraju ove navode i kažu da je samo u julu urađena 321 koronarografija i

105 implantacija (ugradnja) stentova kod srčanih krvnih sudova, što je 426 navedenih interventnih procedura.

- U prosjeku se radnim danima dnevno odradi od 15 do 20, a u dane vikenda, po 10 pacijenata – kazali su oni.

Iz najveće zdravstvene ustanove su ponovili da neće obustavljati redovne preglede, dijagnostičke procedure kao i

A na listi za slobodne termine gotovo dvije sedmice nema slodbodnog mjesta za zakazivanje digitalnog mamografa i ekspertskog ultrazvuka.

Termina nema ni za endokrinološku ambulantu kao ni za gastroskopiju. Iz Kliničkog centra kažu da će se početkom mjeseca otvoriti novi termini.

Ljekari i uprava Kliničkog centra u više navrata su ukazivali na problem nedolaska pacijenata na zakazane preglede ili dijagnostičke procedure, apelujući na građane da ukoliko nisu u mogućnosti da dođu da svoj zakazani termin otkažu kako bi se oslobodio za nekog pacijenata kojem je nuženo potreban.

Tokom prethodnog mjeseca kao i u ovom na zakazane preglede nije došlo 30 odsto pacijenata, a samo troje je otkazalo pregled na predloženi broj telefona i e-mail adresu.

Građani mogu otkazati zakazani pregled i putem broja telefona Info pulta Polikinike KCCG: 020/412-495.

Sl. R.

Na premijerove riječi reagovao i esnaf

Premijer duguje izvinjenje ljekarima PODGORICA – „Ljekar ubije jednog čovjeka, a ekonomija hiljade“ – kazao je premijer Zdravko Krivokapić prije dva dana tokom posjete Nikšiću, a ta je njegova paralela kojom je, valjda, nastojao da uporedi balans između zdravstvenih mjera i potrebe da se država održi u vrijeme pandemije, izazvala oštre reakcije u javnosti.

- Izjava predsjednika Vlade vrijeđa sve nas, a istovremeno ogolijeva način na koji funkcioniše Vlada - da je politika ispred struke, a ljudi samo brojevi i statistika - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i nekadašnji čelnik Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković.

Krivokapić je, naime, između ostalog, kazao da otkako je njegova Vlada konstituisana, uvijek se vodilo računa o odnosu između onoga što propisuje IJZCG i ekonomije - o kojoj se mora brinuti. U taj kontekst je upakovao i rečenicu o ljeka-

rima i ekonomiji. Dodao je da u toj stalnoj ravnoteži odnosa između zdravlja i ekonomije oni ne kalkulišu, nego traže optimalan model.

Povodom izjave premijera Krivokapića oglasila se predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović-Samardžić, poručujući da javne ličnosti moraju pažljivije da biraju riječi.

- Pored toga što je jasno da premijer nije imao namjeru da ljekare nazove ubicama, ukazujemo da sve javne ličnosti moraju pažljivije da biraju riječi kojima se obraćaju javnosti, a naročito da ne produbljuju stereotipe prema kojima ljekari uzrokuju smrt, a ne liječe pacijenta - poručila je Popović-Samardžić.

Na izjavu premijera Zdravka Krivokapića o ljekarima, reagovao je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

- Ljekar ubije jednog čovjeka, a ekonomija hiljadu?? Ovaj definitivno nije normalan - poručio je Vuković na Fejsbuku. I.P.

10

Hronika

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Srpska policija zaplijenila automobil Nikšićanina Ranka Radoševića

Provjeravaju je li crnogorski Eskobar radio za Belivuka Belivuk

Radošević

PODGORICA – Vozilo Nikšićanina Ranka Radoševića, poznatog pod nadimkom Eskobar, pronađeno je u voznom parku srpskog državljanina Marka Miljkovića, prvog saradnika Veljka Belivuka, zvanog Velja Nevolja, koji je organizovao kriminalnu grupu koja je počinila više ubistava na teritoriji Srbije i Crne Gore, piše srpski Kurir.

Kako navode, Miljković je u svom voznom parku imao automobil koji se vodi na Radoševića, koji, kako je Pobjedi saop-

šteno iz crnogorskih bezbjednosnih službi, duže boravi u Beogradu.

Srpski Kurir objavio je da je tokom pretresa kuća i prostorija koje je koristio Miljković, među zaplijenjenim automobilima i Radoševićev BMW I3.

- Osim BMW-a, Miljković je u svojoj kući imao i saobraćajnu na ime Radoševića, kao i polisu osiguranja za taj automobil otkriva izvor Kurira.

Prema njegovim riječima, još uvijek se provjerava otkud automobil na ime čovjeka koji važi za jednog od vođa nikšićkog

klana, u posjedu vođe kriminalne grupe koja je po svojoj surovosti prevazišla zloglasni zemunski klan.

- Policija je tokom pretresa kod Miljkovića pronašla još dva automobila koja se vode na druge osobe, svi su zaplijenjeni i detaljno pretreseni. Još uvijek se provjerava kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da li su oni bili kupljeni od osoba na koje se vode, da li su dati ,,na pozajmicu“ ili su eventualno oteti objašnjava sagovornik Kurira.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz crnogorske poli-

Pronašli dokaze iz istrage ubistva Baltića Tokom pretresa prostorija na stadionu FK Partizan, koje su Veljko Belivuk, Marko Miljković i članovi njihove grupe koristili, policija je pronašla cjelokupnu dokumentaciju, snimke i sve dokaze prikupljene tokom istrage ubistva pripadnika kavačkog klana Davorina Baltića u Beogradu 2018. godine.

- Inspektori su se iznenadili kad su pronađeni diskovi sa svim podacima do kojih su policija i tužilaštvo došli tokom pretkrivičnog postupka koji se vodio zbog ubistva Baltića. Praktično, svaki dokaz do kog je došla policija imali su i Belivuk i saradnici.

Između ostalog, i snimke s kamera sa svih okolnih objekata koje je policija uzela poslije zločina otkrio je izvor Kurira.

Srpski istražitelji kriminalnu grupu Veljka Belivuka sumnjiče za više otmica i likvidacija.

Srpskog državljanina i crnogorski istražitelji označavaju kao organizatora kriminalne grupe odgovorne za likvidacije na teritoriji Crne Gore Damira Hodžića i Adisa Spahića, kao i likvidaciju Mila Radulovića, zvanog Kapetan u ozloglašenoj kući u Ritopeku.

Kako je Pobjedi saopšteno iz više izvora, Radošević je ujak predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i blizak prijatelj Bobana Baćovića, bezbjednosno interesantne osobe koja duže boravi u Beogradu.

Baćovićeva braća iz Nikšića su kontrolisana tokom lokalnih izbora u Nikšiću zbog sumnje da novcem iz Srbije kupuju lične karte za Demokratski front cije, Radošević je u našim službama označen kao bezbjednosno interesantna osoba, dok ga, kako piše Kurir srpski istražitelji, operativno znaju kao švercera kokaina i skanka.

- Navodno, bio je član bežanijskog klana Gorana Mijatovića, koji je ubijen u Beogradu, ali je inače, prema operativnim informacijama, pripadnik i grupe Radomira Bobana Baćovića, kao i Goran Radoman, koji je prva žrtva rata klanova - otkriva izvor Kurira iz istrage.

Radošević je, kako je Pobjedi saopšteno iz više izvora, ujak predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i blizak prijatelj Bobana Baćovića, bezbjednosno interesantne osob e k o j a d u ž e b o r av i u Beogradu. Baćovićeva braća iz Nikšića su kontrolisana tokom lokalnih izbora u Nikšiću zbog sumnje da novcem iz Srbije kupuju lične karte za Demokratski front.

Goran Radoman, koji je važio za pripadnika škaljarskog klana, bio je prva žrtva obračuna škaljaraca i kavčana. Ubijen je u februaru 2015. u garaži zgrade na Novom Beogradu, kada je, dok se parkirao i krenuo ka liftu, ubica u njega ispalio 25 hitaca. Ono što je zanimljivo je da su nadzorne kamere bile okrenute ka plafonu.

- Da li su se stvari u međuvremenu promijenile pa je nikšićka grupa počela da sarađuje s Miljkovićevim i Belivukovim klanom, koji je radio za kavčane, ili je nešto drugo u pitanju, pokazaće istraga - objašnjava A.R. sagovornik Kurira.

U Grblju pronađena nedozvoljena sredstva namijenjena ubijanju ribe

Zaplijenjen TNT eksploziv i kapisle

PODGORICA - Devet kocki TNT (trinitrotoluena) i sedam inicijalnih kapisli za aktiviranje te vrste eksploziva pronašla je tivatska policija u dinamitaškom „šteku“ na potezu od Rta Žabica do Rta Platamuni.

Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici „Stop krivolovu“, eksploziv za koji se sumnja da je namijenjen ubijanju ribe pronađen je pretragom terena u ponedjeljak.

U akciji su učestvovali jedinica granične policije stanice II Tivat, u saradnji sa jedinicom patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi.

Navodi se da su eksploziv i kapisle bezbjedno uklonjeni sa lokacije i predati na dalju obradu službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor.

Stranica Stop krivolovu od 2017. godine svojevrsni je građanski odgovor na krivolov i upotrebu nedozvoljenih sredstava u izlovu ribe i vodenih organizama. Njeni aktivisti u saradnji sa policijom i građanima u prethod-

Nesrećni slučaj u Baru

Poginuo radnik CEDIS-a

BAR – Radnik CEDISA-a M. O. poginuo je juče dok je otklanjao kvar na električnoj mreži u Baru.

Policija je po nalogu tužioca obavila uviđaj.

C. H.

U Novom Sadu uhapšene tri osobe zbog otmice crnogorskog državljanina

Tražili 150.000 eura da pušte Beranca PODGORICA - Policija je preksinoć u Novom Sadu uhapsila grupu osumnjičenih koja se tereti da je u subotu u takozvanoj ,,Dolini gladnih“ u Novom Beogradu kidnapovala Beranca Filipa G. On je rođeni brat Željka G. koji se dovodi u vezu sa kavačkim klanom, pišu Novosti.

- Za Filipa G. je tražen otkup od 150.000 eura. Poslije hapšenja sve se detaljno provjerava, da li je on sam učestvovao u ovoj priči, odnosno da li je fingirao otmicu - navodi izvor Novosti.

Oni se terete da su 21. avgusta

nom periodu doprinijeli su da javnost spozna srazmjere problema koji krivolov predstavlja i kakve posljedice ostavlja, a brojne

akcije hapšenja i suzbijanja ove pojave realizovane su zahvaljujući saradnji civilnog sektora i policije i inspektora za ribarstvo. I. P.

C. H.

Karel Urban i Zoran Brđanin

Direktor Uprave policije sastao se sa ambasadorom Češke Karelom Urbanom

Prioritet borba protiv najtežih oblika kriminala PODGORICA – Težište rada policije u narednom periodu biće borba protiv najtežih oblika kriminala, kao efikasan odgovor nadležnih institucija organizovanim kriminalnim grupama, i uspješno rasvjetljavanje krivičnih djela izvršenih od strane organizovanih kriminalnih grupa, kazao je direktor Uprave policije Zoran Brđanin na jučerašnjem sastanku sa ambasadorom Češke Republike Karelom Urbanom.

Zaplijenjena roba

ove godine u večernjim časovima presreli dvadeset petogodišnjaka, ugurali ga u automobil i odvezli u jedan stan u Beogradu, u kojem su ga tri dana mučili i zlostavljali, saopštio je MUP Srbije.

Sumnja se da su M. G., F. C. i A. J. namjeravali da od rođaka i prijatelja oštećenog traže otkup u iznosu od 150.000 eura.

Zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo otmica, osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

Na sastanku je izraženo obostrano zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom te je istaknut potencijal za dalje uspješno jačanje odnosa između Crne Gore i Češke Republike kroz pot-

pisani Sporazum o saradnji u oblasti borbe protiv kriminala.

-Iskustvo jedne zemlje članice Evropske unije je od izuzetnog značaja za dalju integraciju Crne Gore na tom putu, te je Uprava policije otvorena i spremna za produktivnu i sveobuhvatnu saradnju sa Češkom Republikom, kao i za inicijative od strane ove države - kazao je Brđanin.

Predsjednik Prezidijuma policije Češke Republike Jan Švejdar se u junu sastao sa direktorom Brđaninom kojom prilikom je konstatovana efikasna saradnja dvije policije, te će Švejdar u septembru ponovo posjetiti crnogorsku policiju, na obostrano zadovoljstvo.

C. H.

Svijet

Četvrtak, 26. avgust 2021.

11

Svjetska banka obustavila pomoć Avganistanu

Zabrinuti za sudbinu žena pod talibanskim režimom VAŠINGTON - Svjetska banka obustavila je finansijsku pomoć Avganistanu zbog zabrinutosti za sudbinu žena pod talibanskim režimom.

- Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Avganistanu i njenog uticaja na razvoj zemlje, posebno u pogledu ženskih prava - navela je u saopštenju portparolka Svjetske banke Marsela Sančez-Bender.

Prema informacijama sa sajta Svjetske banke, ta institucija je opredijelila više od 5,3 milijarde dolara za razvojne projekte u Avganistanu, a Povjerenički fond za obnovu Avganistana, kojim upravlja Svjetska banka prikupio je više od 12,9 milijardi.

- Pauzirali smo isplate za naše operacije u Avganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu sa našim internim politikama i

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije

Sedmično u svijetu 4,5 miliona novozaraženih

ŽENEVA – Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je juče da se broj novih slučajeva korona virusa širom svijeta stabilizuje na 4,5 miliona nedjeljno, nakon stalnog porasta u posljednja dva mjeseca.

procedurama - dodala je Sančez-Bender, prenosi SiEn-En. Svjetska banka je saopštila da će nastaviti konsultacije sa

međunarodnom zajednicom i razvojnim partnerima.

- Zajedno sa partnerima tražimo načine da ostanemo uključeni u očuvanje teško

stečenih razvojnih uspjeha i nastavimo da podržavamo narod u Avganistanu - zaključila je Sančez-Bender, prenosi Tanjug.

Istorijski događaj u Japanu, najteža kazna izrečena Satoru Nomuri, vođi bande Kudokai

Prvi put na smrt osuđen jedan mafijaški bos TOKIO - U sudskom slučaju, koji je japanske građane prikovao za ekrane televizora, na smrt je osuđen bos kriminalne familije koju japanski bezbjednosni sistem smatra za najveću prijetnju javnom miru i poretku u zemlji. Riječ je o istorijskom događaju jer je to prvi put da je u Zemlji izlazećeg sunca najteža kazna izrečena jednom šefu mafijaške grupe, prenosi RTS. Okružni sud u gradu Fukuoki 24. avgusta je donio odluku da je Satoru Nomura (74), vođa bande Kudokai, koja operiše na sjeveru japanskog ostrva Kjušu, kriv za organizovanje četiri zločina u kojima je ubijeno i ranjeno više građana i jedan detektiv i osudio ga na smrt vješanjem.

Iako se u Japanu redovno izriču i sprovode smrtne kazne, ovo je istorijski događaj jer do sada, velikim dijelom zbog problema da se dokaže ko su naredbodavci teških zločina

Sator Nomura

koje je počinila mafija usljed zavjere ćutanja i zastrašivanja svjedoka, nijednom od bosova organizovanog kriminala nije bila dodijeljena najteža kazna.

Mada ne toliko brojan, kao najveće mafijaške grupe u zemlji klanovi Jamagući i Sumijoši koji, procjenjuje se, u svojim redovima imaju po par desetina hiljada članova i pomagača, Kudokai, koji ima baze u gradovima Kita Kjušu i Fukuoka,

razlikuje se od drugih u Japanu po tome što se ne libi da napadne obične građane koji su mu na neki način stali na put ili uvrijedili njegove pripadnike.

S tim u vezi valja napomenuti da su u Japanu prebijanja i ubistva koje čine mafijaši, poznati kao ,,jakuze“, uglavnom fenomeni koji su ograničeni na sukobe između rivalskih bandi, i da, po mišl-

jenju mnogih domaćih novinara, postoji prećutno razumijevanje s policijom da dok god se ne preduzimaju b r u t a l n i z l o č i n i p re m a građanstvu podzemlje može da relativno neometano obavlja lakše nezakonite aktivnosti kao što su kocka i prostitucija ili namještanje klađenja na konjske trke.

Međutim, Nomurin Kudokai je u proteklih nekoliko decenija izvršio više teških napada u kojima su nastradali i građani koji nemaju veze sa svijetom kriminala, uglavnom zbog odbijanja da plate reket za zaštitu ili ustupe udio u nekom profitabilnom poslu članovima bande.

Takođe, Kudokai je poseban i po tome što u Japanu, zemlji u kojoj postoje strogi propisi o vatrenom oružju i gdje pravo na njegovo posjedovanje imaju samo registrovani lovci, nezakonito posjeduje ne samo pištolje i puške, već i teže naoružanje kao što su ručne bombe i raketni bacači.

Zbog te ratobornosti i surovosti Kudokai je postao jedina kriminalna grupa koja je stekla oznaku ,,posebno opasne“ u kategorizaciji organizovanog kriminala japanske državne bezbjednosti.

U nedjeljnoj procjeni pandemije, SZO je navela da je broj novozaraženih na Zapadnom Pacifiku porastao za oko 20 odsto, na cijelom američkom kontinentu za osam odsto, dok je u ostalim regionima svijeta ili ostao na istom nivou ili je opao.

Najviše novih slučajeva bilježe SAD, Iran, Indija, Velika Bri-

tanija i Brazil, prenosi AP. SZO navodi i da je u protekloj nedjelji u svijetu od posljedica kovida-19 preminulo oko 68.000 ljudi, a da su Evropa i američki kontinent zabilježili porast broja smrtnih slučajeva od oko 10 odsto, javlja Tanjug.

U izvještaju se napominje da nekoliko nedavnih studija pokazuje da odobrene vakcine i dalje pružaju zaštitu od ozbiljnih oblika bolesti, ali da postoje dokazi koji pokazuju da su vakcine manje efikasne u zaštiti od zaraznijih varijanti virusa.

Ukupan broj zaraženih u svijetu do 24. avgusta je 212.357.898 osoba, a umrlih 4.439.843.

Sukob poslanika vlasti i opozicije

Masovna tuča u jermenskom parlamentu JEREVAN - U jermenskom parlamentu izbila je tuča između poslanika vlasti i opozicije.

Sve je počelo, prenosi Sputnjik Jermenija, dok je za govornicom bio poslanik vladajuće stranke ,,Građanski dogovor“ Hajk Sarkisjan koji je kritiko-

vao rad prethodnih ministara odbrane.

Poslije verbalne rasprave, ka njemu je poletjela plastična flaša, a poslanik je uzvratio istom mjerom. Nakon toga došlo je do tuče. Predsjednik parlamenta je pozvao obezbjeđenje u salu i odredio pauzu.

Obračun u romskom naselju u Hrvatskoj nakon svađe više osoba

U pucnjavi ubijena žena, ranjena djevojčica i još šest osoba ZAGREB – U pucnjavi na sjeveru Hrvatske jedna ženska osoba je ubijena, među sedam ranjenih je i jedna djevojčica.

Pucnjava se dogodila u utorak u kasnim večernjim satima u romskom naselju Parag u opštini Nedelišće u

Međimurju.

Prema informacijama iz Županijske bolnice Čakovec troje ranjenih još je na respiratoru, ali nijesu životno ugroženi, prenosi portal Index.hr.

Službenik za odnose s javnošću Policijske uprave međimurske Nenad Risek

rekao je hrvatskoj državnoj agenciji Hina da je do pucnjave došlo nakon svađe kojoj se još uvijek ne zna uzrok, te da su uhapšene tri osobe koje se dovode u vezu s tragičnim događajem.

- Stanje u Paragu je sada stabilno, policija pojačano vrši kontrole i nema dodatnih

ugrožavanja - rekao je Risek i dodao da je kriminalističko istraživanje u toku.

Vršilac dužnosti direktora Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović kazao je da je pregledano ukupno osam

osoba.

- Troje je pušteno kući jer su bili dobro i zbrinuti, a od ostalih pet, ženska osoba rođena 1962. godine je umrla jer je iskrvarila. Četiri osobe primljene su u bolnicu i operisane.

Jedna je od tih osoba na dijelu hirurgije i stabilno je, van životne opasnosti, a tri su u jedinici intenzivnog liječenja na respiratoru i u ovom trenutku su izvan životne opasnosti - kazao je Šegović.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Nekoliko opština pomoći će pripremu đaka za školu

Prvacima za pribor od 20 do 50 eura PODGORICA – Iz nekoliko opština je najavljeno da će prvacima kupiti školski pribor, dodjelom vaučera u iznosu od 20 do 50 eura. Predsjednica Opštine Danilovgrada Zorica Kovačević najavila je da će iz budžeta grada obezbijediti po 20 eura za tu namjenu. Vaučeri će biti uručeni roditeljima tokom prvog dana nove školske godine za 195 mališana iz matične OŠ „Vuko Jovović“, „Njegoš“ u Spužu, „Blažo Mraković“ u Donjem Zagaraču i „Miroslav Koljenšić“ na Slapu.

Kovačević je kazala da će u budžetu grada uvijek biti novca za razvoj i unapređenje vaspitno-obrazovnih sadržaja i školstva uopšte.

- Lokalna uprava je i prethodnih godina realizovala mnoge aktivnosti koje su se odnosile na početak školovanja a prije svega postarala se da se obezbijede udžbenici za učenike prva tri razreda osnovne škole, kao i torbe za đake prvake - rekla je Kovačević.

Kolašinski prvaci, njih 65 u jednoj gradskoj i četiri seoske škole, dobiće vaučer od 50 eura.

Iz lokalne uprave su saopštili da su spiskove sa prvacima dostavili knjižari sa kojom je sklopljen ugovor i gdje će roditelji moći da iskoriste vaučer.

Bijelo Polje: Pomoć đacima do četvrtog razreda Opština Bijelo Polje učenicima od prvog do četvrtog razreda obezbijediće osnovni školski pribor. Poklone će dobiti oko 2.000 osnovaca.

- Na ovaj način želimo da pomognemo roditeljima da se izbore sa troškovima u vrijeme kada im je to najpotrebnije. Raspitali smo se šta je đacima ovih razreda nužno i to ćemo im obezbijediti kao jedan od vidova podrške - saopšteno je iz Opštine Bijelo Polje.

Prethodnih godina je za učenike do četvrtog razreda Opština obezbjeđivala besplatne udžbenike, a od ove školske godine to radi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta za sve učenike osnovnih škola.

B.Č.

POMOĆ JE UGLAVNOM NAMIJENJENA PRVACIMA: Školski pribor

Prvaci u Danilovgradu dobiće vaučer od 20 eura, a u Kolašinu od 50 za kupovinu školskog pribora.

I lokalna uprava Plava najavila je da će najmlađim osnovcima obezbijediti sveske, olovke...

Opština Kolašin je i u prethodnom periodu sprovodila akcije kojima je pomagala početak školovanja kolašinskih mališana. Proteklih godina iz budžetskih sredstava su kupovani udžebenici za prvake.

I lokalna uprava Plava po-

moći će opremanje prvaka.

Predsjednik Opštine Nihad Canović kazao je da na taj način želi olakšati roditeljima jer je pandemija kovid-19 dodatno oslabila i onako skromne kućne finansije - O detaljima i načinu primjene

ove odluke, naši sugrađani će biti narednih dana informisani – kazao je Canović. B.K. - Dr.D.

BIJELO POLJE: Požar na imanju Aličkovića u Kruševici kod Bistrice

Izgorjela štala, apel da se pomogne obnova farme

VATRA PROGUTALA SIJENO: Vatrogasci gase požar

BIJELO POLJE - U požaru koji je preksinoć sinoć zahvatio farmu krava Mela Aličkovića iz Kruševice kod Bistrice, u potpunosti je izgorjela štala sa 10.000 bala sijena.

Kako je saopšteno iz Službe zaštite i spašavanja, požar su gasili tokom cijele noći, a uz pomoć komšija spasili su 48 grla stoke.

- Primili smo poziv u 19:40 časova, te brzom reakcijom intervenisali. U potpunosti je izgorjela štala, a uspjeli smo da spasimo novu kuću porodice Aličković. Požar je lokalizovan -saopštili su iz Službe zaštite i spašavanja.

Predsjednik Petar Smolović saopštio je da će Opština pomoći obnovu farme poro-

RADOVI OKONČANI U ROKU: Vrtić

Novi vrtić za 70 mališana

PLJEVLJA – Izgradnja vrtića na Gukama – nove jedinice JPU Eko bajka, koji su počeli krajem jula 2020. godine, završeni su u predviđenom roku – godinu od početka izgradnje.

- Raduje nas što je ova predškolska jedinica spremna za prijem 70 mališana, i što će u objektu novog vrtića od 500 kvadratnih metara bruto površine biti i centralno mjesto za pripremu hrane za oko 450 naših najmlađih sugrađana – saopštili su iz Kabineta predsjednika

Opštine Igora Golubovića.

Opština je za projekat ustupila Ministarstvu prosvjete građevinsko, o trošku Opštine komunalno opremljeno zemljište površine 1.700 metara kvadratnih, a uložila i sredstva za izmještanje postojeće hidrotehničke infrastrukture u vrijednosti od 20.000 eura.

Izgradnju vrtića na Gukama, vrijednosti radova oko milion eura, finansirala je Vlada kroz projekat sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope.

A.S.

DANILOVGRAD: Centar za socijalni rad

Predaja zahtjeva za dječji dodatak od 1. septembra

DANILOVGRAD - Iz Centra za socijalni rad pozvali su roditelje čija djeca ispunjavaju uslove za dobijanje dječjeg dodatka da dostave dokumentaciju.

Direktorica ove ustanove Anđela Lalatović podsjeća da 1. oktobra počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a prema kojem pravo na dječiji dodatak ostvaruju djeca do šest godina.

Centar će zahtjeve primati svakog radnog dana do 8 do 16 sati. Zbog epidemioloških mjera napravljen je raspored za predaju dokumenata koji je objavljen na oglasnoj tabli.

- Potrebno je da stranka pri-

Anđela Lalatović

likom dolaska u prostorije Centra dostavi ličnu kartu podnosioca zahjeva, roditelja – kazala je Lalatović.

Ona kaže da je na preliminarnoj listi blizu 1.100 mališana. B.K.

HERCEG NOVI: Nevrijeme izazvalo probleme na kanalizacionom kolektoru

TIVAT: Posljedice kratkotrajnog nevremena

Fekalije se izlile zbog otpada u cijevima

Vjetar oborio stabla, poplavila magistrala TIVAT – Nakon kratkotrajne, ali obilne kiše i jakog vjetra, Služba komunalija Komunalnog DOO imala je juče u ranim jutarnjim satima pune ruke posla.

Rukovodilac Službe komunalija Miloš Tripinović kaže da je zbog velike kiše magistrala prema Radovićima na jednom dijelu bila poplavljena.

- Lišće i osušena trava naneseni na rešetke, ali smo brzo intervenisali, očistili ta mjesta da bi magistrala bila prohodna - rekao je Tripinović.

Komunalci su juče ponovo čistili i provjeravali kakvo je stanje sa kanalima, odvodima i rešetkama na teritoriji cijele tivatske opštine, od Lepetana do Krašića.

Iz Velikog gradskog parka, koji je i prije nevremena bio zatvoren za posjetioce, uklonjena su tri manja stabla koje je oborio jak vjetar. S.K.

dice Aličković a očekuje da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede takođe reagovati.

-Pozivam sve privrednike iz našeg grada da doniraju novčana sredstva ili materijal. Ovo je prilika kao i mnogo puta do na djelu pokažemo solidarnost i društvenu odgovornost poručio je Smolović. B.Č.

PLJEVLJA: Završena objekat u naselju Guke

NAJVIŠE POSLA IMALI RADNICI VODOVODA: Saniranje kvarova

HERCEG NOVI - U noći između utorka i srijede Herceg Novi je pogodilo jako nevrijeme. Za svega nekoliko sati palo je 68 l/ m2 kiše, duvao je jak vjetar koji je na udare dostizao jačinu od 42 m/s, a zabilježena su i velika atmosferska pražnjenja.

Ipak nije bilo veće štete, osim što je palo jedno stablo u ulici prema Crkvi Sv. Save na Savini, odlomljeno je nekoliko grana, a ulice su bile pokrivene zemljom i opalim lišćem.

Najviše problema imali su radnici Vodovoda i kanalizacije jer je na više lokacija, zbog upliva atmosferskih padavina

Na više mjesta je došlo do problema, do izlivanja fekalija. Apelovao bih na građane da ne bacaju u kanalizaciju otpad jer to stvara velike probleme u održavanju - kazao je tehnički direktor ViK Mićo Stojanović u kanalizaciju ali i zbog različitog otpada koji nažalost završi u tom sistemu, došlo je do izlivanja fekalija. Nestanak struje izazvao je probleme u

radu pumpnih stanica, na Toploj i na rivijeri, koji su tokom jučerašnjeg dana sanirani.

Tehnički direktor ViK Mićo Stojanović kaže da su svi dugo očekivali kišu zbog punjenja akumulacija ali je ona donijela probleme.

- Na više mjesta je došlo do problema, do izlivanja fekalija. Apelovao bih na građane da ne bacaju u kanalizaciju otpad jer to stvara velike probleme u održavanju - kazao je Stojanović.

U Gradskoj luci na Škveru nisu imali problema i svi vezovi su izdržali udare vjetra i talasa, potvrdio je direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina. Ž.K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. avgust 2021.

CETINJE: Kiša ugasila sve požare, načelnik Službe zaštite i spašavanja zadovoljan

Vatrogasci odmaraju prvi put od 1. jula U nekoliko navrata dobijali smo pomoć iz Kotora, Budve, Podgorice, Herceg Novog i Nikšića jer nijesmo mogli da odgovorimo na svaki poziv.

Pomagali su Aviohelikopterska jedinica Vojske Crne Gore i Direktorat za vanredne situacije MUP-a, svima se zahvaljujem kao i građanima koji su izašli u susret – kaže Miloš Ćećanović CETINJE – Kiša je ugasila sve požare na području Prijestonice. Komandir Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da im je poslije mjesec i po borbe sa vatrom predah dobrodošao.

- Od 1. jula kad je krenula požarna sezona svakodnevno smo bili na terenu i dežurali.

Sve su ekipe gasile, samo je jedna bila u gradu. Koliko je požara bilo govori činjenica da smo u nekoliko navrata dobijali pomoć iz Kotora, Budve, Podgorice, Herceg Novog i Nikšića jer nijesmo mogli da odgovorimo na svaki poziv. Dosta je kuća bila ugroženo, pomagali su Aviohelikopterska jedinica Vojske Crne Gore i Direktorat za vanredne situacije MUP-a, svima se zahvaljujem kao i

ZNAČAJNA POMOĆ IZ VAZDUHA: Avio-helikopterska jedinica

Miloš Ćećanović

građanima koji su izašli u susret sa hranom, cistijernama sa vodom tako da smo imalili pomoć sa dosta strana – priča Ćećanović.

Iako je svaki požar zahtjevan on kaže da su im najviše problema pravili oni na Njegušima, u Nacionalnom parku ,,Lovćen“, Lastvi Čevskoj, te u Katunskoj nahiji gdje je u nekoliko sela vatra prijetila kućama.

Koliku su štetu napravili požari procijeniće stručnjaci a Ćećanović smatra da je velika.

- Nama su u prvom planu ži-

voti, kuće, kućišta putevi…

Zadovoljni smo jer nije bilo žrtava, nijedna kuća nije izgorjela ali jeste dosta šume i materijalalna šteta sigurno je velika – kaže on.

KAPACITETI

Služba zaštite i spašavanja prijestonice ima 27 operativaca. Ćećanović kaže kako bi im značilo da imaju još četiri, pet odnosno po jednog vatrogasca spasioca u svakoj smjeni.

- Za sada je situacija što se tiče kadrova dobra, uspijevamo da se organizujemo. Ali je

moguće da ćemo imati problema jer će nekoliko kolega otići u penziju stupanjem na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – priča Ćećanović.

Konstatuje kako će biti teško naći nove ljude jer posao nije lak a interesovanje za njega slabo. Razlozi za to su višestruki – za 550 – 600 eura koliko iznosi prosječna plata vatrogasci tokom svake intervencije ma kako dobro bili opremljeni rizikuju život. Ćećanović navodi primjer njihovog kolega koji je tokom intervencije u Cucama ovog avgustu doživio tešku povredu, ali da se uspješno oporavlja.

Kada je o opremi riječ kaže da su zadovoljni onim što imaju ali da uvijek može bolje.

OBAVEZE

Prvi čovjek Službe zaštite i spašavanja podsjeća da njihov posao nije ,,samo“ gašenje požara.

Obnoviti dobrovoljna društva Miloš Ćećanović je aktivni vatrogasac od 1996. godine, prethodno je četiri godine bio vatrogasac dobrovoljac. Kaže da bi danas bilo veoma korisno imati dobrovoljna vatrogasna društva.

- Kad sam ja počeo da se bavim ovim poslom građani su na zvuk sirene priskakali u pomoć, a dobrovoljna vatrogasna društva bila su aktivna.

Postojalo je jedno i na Cetinju, osnovano je 1882. godine i funkcionisalo je do 2005. godine.

Danas ih ima nekoliko, uglavnom u primorskim opštinama ali su na tankim granama, muče se da dobiju opremu i vozila. Treba svi da slijedimo DVD u Perastu jer je bolje organizovano i opremljeno nego pojedine opštine. Nama bi na Cetinju valjalo da imamo jedno istureno odjeljenje ili dobrovoljno društvo, na Njegušima ili na Rijeci, sa jednim vozilom i dva, tri čovjeka da reaguju dok mi dođemo, jer nama treba 20 minuta da dođemo. A kad nešto gori i minut je velik – priča Ćećanović.

- Mnogima je prva asocijacija na vatrogasce gašenje požara. Uvriježeno je i mišljenje kako požara zimi gotovo da nema, što je pogrešno.

Skoro 70 odsto građana grije se na drva tako da gore kumini, krovovi, tako da se požarna sezona ne završava okončanjem ljeta… No, to je samo dio našeg posla. Mi smo istovremeno i spasioci.

Tu smo kad su poplave, kad se dogode saobraćajne i druge nesreće… Ali, ne žalimo se, tu smo i da služimo i da pomažemo - navodi Miloš Ćećanović.

D. ŠAKOVIĆ

PLJEVLJA: Nijesu ugašeni svi požari

NIKŠIĆ: Predah u Službi zaštite i spašavanja

Čavić: Još dimi na nekim lokacijama

Tadić: Za nama je pakleni mjesec

PLJEVLJA – Vatrogascima koji posljednja dva mjeseca ne znaju za odmor olakšanje i dragocjen predah donijela je kiša. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Čavić kaže da nijesu potpuno ugašeni požari, ali je smanjen intenzitet gorenja.

- Još su aktivni požari na Zelenom borju i Ljutim stranama. Išli smo u obilazak terena, ti požari nisu još potpuno ugašeni. Ima još zadimljenja sa pojedinih mjesta – kazao je Čavić.

Vatrogasci juče nijesu izlazili na teren, ali su prethodnih dana gasili požare na više lokacija.

- Bili smo u Zelenom borju, Kosanici, Krupicama, Lju-

Goran Čavić

tim stranama, Vrbici… Prethodna tri dana imali smo pomoć dva helikoptera Vojske. Ljudi su umorni, jer sve ovo traje dva mjeseca. Išli su kući samo da prespavaju par sati i odmah ih zovemo nazad. Skoro da nema dana da nijesu tri ili četiri ekipe bile na terenu i skoro sve kapacitete koje imamo smo upotrijebili. Što se tiče opreme u prilično je lošem stanju, ne zato što nije ispravna već što treba sve oprati, složiti i ovih dana ćemo raditi na tome ako vrijeme dozvoli – kazao je Čavić.

A.S.

NIKŠIĆ – Nije to bila neka ,,velika“ kiša, ali dovoljno je palo da preksinoć ugasi sve požare na teritoriji nikšićke opštine. Zbog toga je juče u Službi zaštite i spašavanja, napokon, bilo bez tenzija, trke i nervoze. Telefon dežurne Vatrogasne službe ne zvoni nakon 34 dana.

Komandir Slavko Tadić kaže da su prvi slobodan dan iskoristili za odmor, sabiranje utisaka, a da ih sad očekuje detaljan pregled opreme i vozila, te da gotovost Službe moraju podići na viši nivo i pripremiti se za nove izazove.

- Za nama je pakleni mjesec. Čak 34 dana, noći i dana, bili smo na terenu. Gotovo nevjerovatno je da u tolikom broju požara nemamo stradalih objekata i vrednije imovine. Samo je jedan naš kolega za svo ovo vrijeme povrijeđen i to prilikom intervencije u Budošu, ali i on se opravlja. Dali smo sve od sebe, a sad ćemo da predahnemo i predstoji nam detaljan pregled opreme. Nepristupačni tereni su bili, uništeno je dosta crijeva, guma na kamionima, lične opreme…

Treba sad sve to obnoviti, a ne mislimo da je došao kraj ljetnje požarne sezone.

Ipak, ova kiša nas je obradovala kao nikoga - kaže zadovoljno komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić.

Ra.P.

Slavko Tadić

13

CEDIS

Isključenja u 14 opština PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, naselje ,,Soko Štark“ i dio sela Seoce i Prisoja; od 7:30 do 18 h Gornje Luge, Gračanica, Ulotina, Kruševo, Zorići.

Bar: od 9 do 13 h dio naselja Ronkule.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Strojtanica, Loznice, Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Vlah, Boljanina, Zminac, Repetitor Kurilo, Prijedlozi, Potkrajci, Rasovo Resnik, Pape, Zaton, Šljemena, Tomaševo – škola, Gornja Lipnica; od 8 do 18 h Brzava, Femića Krš, Kostići, Laholo, Pašića Polje, Prijelozi, Zagrad, Žurena, Dubovo, Potoci Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Sipanje, Korita, Ličine, Moravac, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Lazovići, Čampari, Sušica, Đalovići, Sokolovac, Dupljaci, Bioča, Crniš, Jagoče, Lozna, Poda, Srđevac, Trubina; od 11 do 17 h Rijeka, Rasovo rasadnik; od 9 do 12 h Grab; od 12 do 15 h Mijatovo Kolo; od 11:30 do 14 h Čokrlije, Pavino Polje, Mahala, Bijeli Potok, Grab, Biokovac, Slatka, Gorice, Kovrene, Bliškovo, Stožer, Tomaševo, Mislići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije.

Cetinje: od 9 do 11 h Rijeka Crnojevića i sela Riječke nahije; od 8 do 16 h Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do. Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Studenog.

Kolašin: od 9 do 15 h Svrke; od 8 do 15 h Mujića Rečine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac; od 8 do 17 h Potkrajci, Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje, Granični Prelaz, Kumanica, Franca Ušanovići, Rodijelja, Peć a r s ka , Z i l j a k , B o t u r i c i , Mirojevici,Koke Hasanbegovića, Bistrica,Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje, Nedakusi Lelo, Potkrajci, Vinilplast.

Kotor: od 10 do 12 h Ljuta i dio prema Orahovcu; od 10 do 11 h Stari grad, oko Muzeja.

Mojkovac: od 11 do 13 h Gojakovići; od 14 do 19 h Lepenac, Gostilovina.

Nikšić: od 8 do 15:30 h Cerovica, dio Vraćenovića.

Petnjica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Vrbica, Ponor i Lagatore.

Plav: od 9 do 14:30 h Babino Polje.

Pljevlja: od 7:30 do 18 h Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Babino Brdo, Đakovići, Prisoje, Metaljka (moguća kratka isključenja); od 7:30 do 18 h Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Jakupov grob; od 9 do 17 h Potoci.

Plužine: od 8 do 15:30 h Goransko (FEP), Okrajci.

Rožaje: od 9 do 15 h Halilovići, Kozare, Majdan i Bađov, Carine, Daciće, Gornji Bukelj, Kaluđerski Laz, Betonjerka, Kamenjuša, Punkt Kula, Granični prelaz Kula i Repetitor Kula; od 9 do 14:30 h dio sela Seošnica.

C.G.

14

Kultura

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Film „Poslije zime“ Ivana Bakrača večeras premijerno na festivalu Ka

Nagrada za dugogo Glumac Milan Gutović preminuo u 75. godini

Odlazak voljenog stend-ap komičara PODGORICA – Jedan od najtalentovanijih pozorišnih glumaca bivše Jugoslavije, Milan Lane Gutović, preminuo je juče u 75. godini. Informaciju je potvrdio njegov sin Saša Gutović.

Gutović je prije dvije sedmice primljen u bolnicu i smješten na odjeljenje intenzivne njege u Vojnomedicinskoj akademiji zbog posljedica postkovid sindroma. Neko vrijeme je bio na kiseoniku, a u međuvremenu se u medijima provukla i lažna vijest o njegovoj smrti.

Gutović je rođen 11. avgusta 1946. godine na Umci. Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu (današnji FDU) završio je 1967. godine.

Bio je jedan od čuvenih „Bojanovih beba“, zajedno sa svojim kolegama sa klase (Josif Tatić, Svetlana Bojković, Ivan Bekjarev, Đurđija Cvetić, Tanasi-

je Uzunović), koje je Bojan Stupica primio u stalni angažman Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu postaje 2006. godine. Penzionisan je krajem decembra 2011. godine.

Njegov autorski kabare „Obično veče“ je prva predstava na srpskom jeziku igrana na Brodveju. Filmsku karijeru je započeo 1968. godine, kada je debitovao u ostvarenju „Bekstva“ Radoša Novakovića. Uloga Srećka Šojića u „Tesnoj koži“ donijela mu je veliku popularnost. Crnogorskoj publici je najvažniji po ulozi u predstavi „Lažni car“ Branislava Mićunovića.

Sterijina nagrada, Nagrada „Raša Plaović“, Statueta Ćuran, Nagrada „Zoran Radmilović“, Nušićeva nagrada samo su neka od priznanja koja je za života dobio čuveni glumac.

R. K.

,,Umjetnost tijela“ Sandre Bošković na Cetinju CETINJE - Crnogorska slikarka Sandra Bošković imaće prvu samostalnu izložbu večeras u 20 sati u Njegoševoj biljardi. „Umjetnost tijela“ naziv je izložbe koju će otvoriti umjetnik Dimitrije Popović. U programu će učestvovati Ivana Mrvaljević, Tanja Bogdanović i Maja Antić.

Organizatori događaja su Narodni muzej Crne Gore, Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija grada. ,,Umjetnost tijela“, kaže slikarka Bošković, predstavlja istraživanje o najsavršenijem postignuću prirode - ljudskom tijelu.

- U nematerijalnoj biti čovjeka

je preplitanje razuma i duha, dok tijelo predstavlja materijalizaciju tog odnosa. Upravo taj fenomen trenutka u kojem se tijelo izražava, pokušala sam da razumijem i objasnim - kazala je Bošković.

Sandra Bošković je rođena 1994. godine na Cetinju. Završila je srednju likovnu skolu ,,Petar Lubarda“ na Cetinju smjer slikanje, a potom Fakultet Umjetnosti na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici i stekla zvanje istoričar i teoretičar umjetnosti. 2020. godine je otvorila samostalnu umjetničku galeriju ,,Sandra Art Gallery“. Bavi se slikanjem, pisanjem, fotografijom, grafičkim dizajnom, video radoA. Đ. vima.

Promocija knjige ,,Priče sa Prčanja“ PODGORICA - Knjiga ,,Priče sa Prčanja“, autora Željka Brguljana, biće promovisana u klaustaru samostana sv.

Nikole na Prčanju večeras u 20 sati. O knjizi će govoriti novinarka i pjesnikinja Dubravka Jovanović, predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. U muzičkom dijelu programa nastupiće gitaristkinja Anja Radonjić, studentkinja Istituto Musicale Luigi Boccherini, Lucca. ,,Priče sa Prčanja“ je naslov

knjige sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta, sa nekada većinskim stanovnicima hrvatske nacionalnosti. Izdavač je Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, a suizdavač autor. Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj je dobitnik srebrne povelje MH iz Zagreba, za 2020. godinu za knjigu ,,Priče sa Prčanja“, u konkurenciji 150 naslova koliko je publikovano u prošloj godini.

A. Đ.

PODGORICA – Rad na ostvarenju „Poslije zime“ mladi crnogorski reditelj Ivan Bakrač započeo je prije više od sedam godina. Kao svojevrsna potvrda kvaliteta finiširanog rada uslijedilo je učešće na prestižnom filmskom festivalu Karlovi Vari, u okviru kog će ovo ostvarenje večeras imati svjetsku premijeru.

Karlovi Vari, kako je za Pobjedu kazao producent Ivan Đurović, spadaju među najbolje festivale sedme umjetnosti, a sama činjenica što će film imati večeras premijeru tamo donekle je ispunila očekivanja.

- Ono što je dobro i veoma značajno jeste što otkako smo ušli u program kontaktiraju nas brojni svjetski mediji specijalizovani za filmove, kao i brojni „film sejlorsi“ (koji prodaju filmove različitim platformama, TV stanicama). Ako sve bude bude u redu, tih pet-šest dana koje provedemo na festivalu biće veoma plodonosni. Poziv na Karlove Vari donio je i pozive mnogih drugih, i to ne malih, festivala. Pošto smo sedam godina radili na filmu, imam utisak da je sve napokon počelo da nam se vraća, u smislu da se nijesmo uzalud bavili time.

Velika je to satisfakcija, posebno u Crnoj Gori gdje ne A, B ili C festivali, nego neki Š festivali predstavljaju senzaciju – kazao je Đurović.

UNIVERZALNA TEMA

Sličnog mišljenja je i glumac Momčilo Otašević.

- Moja očekivanja nikad nijesu prevelika, toga se držim, pa najčešće budem zadovoljan urađenim. Izuzetno sam dobro i pozitivno raspoložen po pitanju filma i nadam se lijepom bioskopskom i festivalskom životu ovog ostvarenja.

Već to što smo se kvalifikovali i što ćemo imati priliku da se predstavimo na Karlovim Varima je uspjeh. Ipak je to festival

Ivan Bakrač

Ivan Đurović

Plakat filma „Poslije zime“

Imamo želju da dva dana prije toga bude premijera u Nikšiću, budući da su junaci filma iz tog grada. Međutim, ta projekcija je uslovljena time koliko će biti volje i razumijevanja da se film prikaže u tom gradu – kazao je Đurović A kategorije, a naročito se radujem se što sam se okupio sa svojim kolegama, sa kojima se u životu, kao i na filmu, gledam ponekad i kada se sretnemo, nažalost – kazao je Otašević.

Priča filma vezana je za naše podneblje, ali Đurović vjeruje da je univerzalna te da će naći svoj proboj i do inostrane publike.

- Film je razvijan na prestižnim radionicama, između ostalih i na Berlinalu. U pitanju je univerzalna generacijska priča, ali i veoma specifična. Ta genera-

cijska priča o ljudima pokazuje ljude rođene krajem 80-ih koji se ne lože na rat niti žele da budu njegov dio. Naši takozvani balkanski milenijalci, imam osjećaj da se lože na najgori nacionalizam, klerofašizam, rat...

Ovo je pečat jedne generacije koja je napustila rodne gradove i u tome će se pronaći mnogi ljudi – kazao je on.

Otašević takođe vjeruje da će reakcija publike vani možda biti i bolja nego reakcija kod nas.

- Priča filma donosi pregled nuspojava posljednjeg rata ko-

Momčilo Otašević

ji nam se desio. Provučeno je tu mnogo stvari, što će publika biti u prilici da pogleda kada film izađe. Mi smo dosta antiratno orijentisani u tom filmu, ali i privatno. Petar Burić je jednom rekao da je ovaj film grafit naše generacije, a tako ga i gledamo – kazao je on.

OMAŽ

Ovaj film je, prema riječima Otaševića, na jedan način omaž jednoj generaciji, ali i opomena ljudima koji tek stasavaju kakve mogu da budu

U Nikšiću otvorena izložba posvećena jubileju filma „Bitka na Neretvi“ NIKŠIĆ – Izložba „Humana priča o humanoj bici“, kojom je obilježeno pet decenija filma „Bitka na Neretvi“, otvorena je preksinoć u foajeu Nikšićkog pozorišta. Riječ o projektu prekogranične saradnje koji su organizovale nikšićka JU Muzeji i galerije i Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi“ iz Jablanice.

Prije 50 godina u sarajevskoj Skenderiji premijerno je prikazano sjajno ostvarenje Veljka Bulajića, sa Julom Brinerom, Orsonom Velsom, Sergejem Bondarčukom, Milenom Dravić i Borisom Dvornikom. Tom događaju je prisustvovao tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, kao i brojni državnici, zvijezde jugoslovenske i svjetske kinematografije.

Direktorica nikšićkih Muzeja i galerija Jelena Đukanović podsjetila je da je ovo Bulajićevo ostvarenje nominovano za Oskara, da je imalo neograničen budžet, što najbolje potvrđuje koliki je imalo značaj za to vrijeme. Film je odgledalo više od pet stotina miliona ljudi ši-

Pet decenija kasnije o slavnom ostvarenju

Atmosfera sa izložbe u Nikšiću

rom svijeta, snimanje je trajalo 18 mjeseci. Na snimanju je angažovano oko 10.000 vojnika,

uništena su četiri namjenski izgrađena sela, jedna tvrđava i miniran je most na Neretvi kod

Jablanice. Plakat za englesku verziju ovog filma radio je Pablo Pikaso, što je još jedna po-

Kultura

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Program posvećen Živku Nikoliću upriličen u Kući Stojanovića u Podgorici

odišnji rad Nada da će publika razumjeti priču U ovom periodu, kako je reditelj Ivan Bakrač kazao za Pobjedu, velika je stvar imati fizičku premijeru filma bilo gdje, a kamoli na jednom od najznačajnijih evropskih festivala.

- Presrećan sam i jedva čekam da čujem prve utiske o filmu, iskreno se nadam da će šira publika prepoznati autentičnost i razumjeti priču o prijateljstvu kojoj je čitav tim bio posvećen godinama – ispričao je on.

Za priču filma, kako je istakao, ne bi rekao da je baš opomena, ali svakako jeste iskren prikaz osjećanja jedne generacije (ili bar dijela generacije) koju on poznaje.

- I vjerujem da ta emocija može biti prepoznata i van granica Balkna, jer prijateljstvo i „kraj mladosti“ jesu iskustva svih ljudi na planeti, ali specifičnost okolnosti i mjesta u kojima se priča dešava je ono što je čini autentičnom, a nadam se da će strana publika moći da se poveže i sa tim segmentom filma – kazao je Bakrač.

koji, rasuti po ostacima Jugoslavije, pokušavaju da sačuvaju svoja prijateljstva, iako ih razdvajaju kilometri. Svi se trude da žive samostalne živote, daleko od patrijarhalnih korijena, ignorišući loše ekonomsko stanje i ratnu prošlost regiona u kom žive. Tokom jedne godine, od proljeća do zime, uviđaju da im se mladost naglo završava, iako je to logičan rezultat dugogodišnjeg eskapizma. Poslije zime, svako od njih mora izgraditi novi svijet za sebe. Pored Otaševića, glumačku ekipu čine: Ana Vučković, Petar Burić, Ivona Kustudić i Maja Šuša.

Film je nastao u produkciji crnogorskih kompanija Artikulacija Film i ABHO Film, a podržali su ga Filmski centar Crne Gore i Hrvatski audiovizuelni centar, kao i Ministarstvo kulture Crne Gore. Film je koprodukcija Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Francuske, a kompanije koje učestvuju u proizvodnji su: Artikulacija Film (Crna Gora), ABHO Film (Crna Gora), Akcija Film (Srbija), Biberche Productions (Srbija), Maxima Film (Hrvatska) i Arizona Productions S. V. (France).

Jelena Đukanović

tvrda njegove vrijednosti.

Direktorica Muzeja iz Jablanice Azra Đelmo podsjetila je sinoć na otvaranju izložbe koju čini petnaestak panoa da je NOB, kao temeljni narativ jugoslovenskog poslijeratnog društva, stalno afirmisan kroz umjetnost, a pogotovo filmsku, podsjećajući na žrtve koje su podnijete u izgradnji države.

- Kroz ovaj film se najbolje prepoznaje uloga države u cijeloj priči - kazala je Đelmo.

Jelena Đukanović je rekla da su, u okviru istog projekta prekogranične saradnje sa BiH, nedavno organizovali izložbu „Sve boje Crne Gore“ u Jablanici, te

Plakat za film, rad Pabla Pikasa

da im sad kolege uzvraćaju ovom izložbom u Nikšiću, a kompletnu priču finansira EU. Đukanović je podsjetila da, u okviru istog projekta, imaju ambiciozne planove i za arheološko nalazište Crvena stijena u Petrovićima, odnosno osnivanje istraživačko-posjetilačkog centra.

Ra. P.

PODGORICA – Program posvećen obilježavanju 20 godina od smrti i 80 od rođenja jednog od najvećih naših reditelja Živka Nikolića, upriličen je u utorak veče, u dvorištu Kuće Stojanovića.

Čovjek koji je u svakom budio nešto posebno I. MANDIĆ

arlovi Vari

posljedice nekih dešavanja i koliko mogu da izmijene život iz korijena.

- Nama koji smo ga radili, ovaj film je donio jednu ličnu katarzu i veoma smo ponosni na cijelu priču. Ako je iko zaslužio veliki uspjeh, onda je to sigurno reditelj Ivan Bakrač koji je toliko dugo spremao film, radio u postprodukciji, a ovo je samo povratna reakcija na uloženi trud, rad i ogromni talenat – ispričao je Otašević.

Crnogorska premijera filma, kako je Đurović najavio, planirana je za 28. oktobar u podgoričkom Sinepleksu.

- Imamo želju da dva dana prije toga bude premijera u Nikšiću, budući da su junaci filma iz tog grada. Međutim, ta projekcija je uslovljena time koliko će biti volje i razumijevanja da se film prikaže u tom gradu – kazao je Đurović i dodao da su planirana prikazivanja i u Srbiji i Hrvatskoj.

Nakon Karlovih Vari, gdje će film biti puštan još dva dana nakon prve projekcije, slijedi i prikazivanje na Priština film festivalu, tokom vikenda.

Podsjetimo, u fokusu filma „Poslije zime“ je priča o pet prijatelja u kasnim dvadesetim

15

O Nikolićevom vanvremenskom djelu, opusu, analizi likova i motiva govorio je filmski kritičar Vuk Perović, dok je svoju vizuru opusa poznatog reditelja iznijela i psihološkinja Tamara Milić.

SAVREMEN

Kako je Perović podsjetio na početku večeri, neki se žale da o Živku govorimo premalo, neki smatraju da to radimo često, ali je činjenica da je Živko Nikolić postao sastavni dio naših života. Rijetki su oni u Crnoj Gori koji nijesu pogledali bar jedan njegov film ili neku od epizoda serija „Đekna“ ili „Oriđinali“.

- Često ćemo čuti i od političara da pominju Živka Nikolića kada pokušavaju da pojasne stvari koje su teško objašnjive ili mentalitet našeg naroda. Svi mi to radimo u svakodnevnom životu. Takođe, svjedoci smo toga da je postao i dio savremenih društvenih mreža, mimova, da su njegovi karakteri postali mediji koji najlakše i najbrže prenose poruke putem kojih se komunicira sa crnogorskom, ali i regionalnom javnošću – kazao je Perović. Živko je, kako je pojasnio, uradio najpametniju stvar koju autor može da uradi – radio je filmove o onome što je najbolje poznavao.

Perović i Milić u „Kući Stojanovića“

- O crnogorkom kršu koji je možda blizak njegovim Ozrinićama, ali i o mediteranskom dijelu Crne Gore u kom je boravio dok je pohađao Likovnu školu u Herceg Novom, koja je ozbiljno uticala na njegovo stvaralaštvo. U svakom njegovom djelu postoji mikrosvijet, zaokružena cjelina koju koristi kao sliku cjelokupnog društva gdje može da prikaže sukob pojedinca sa okolinom, koji je njega najviše zanimao. Nekog novog radoznalog, koji želi da otkriva svijet, sa svim onim što donosi tradicionalno okruženje. To bi bila potraga za slobodom, ali i potraga autora za novim stvarima – ispričao je Perović.

Nikolić je, prema riječima Pe-

rovića, našao neke univerzalne istine, a radio je nešto što je najteže – koristio je lokalne stvari, ambijent, da bi govorio o nečemu što su razumjeli ljudi bilo kada i gdje.

- Nije to Živko radio nametljivo. Svi smo gledali njegove intervjue i znamo kako je izgledao i na koji način odgovarao čak i kada bi ga napadali. Bio je čovjek koji je znao da kod nas probudi nešto, činio je da počnemo da razmišljamo i ne bivamo ravnodušni. To traje i danas. Kada pogledamo plakate njegovih ostvarenja, koji su u tom vremenu bili prvi kontakt publike sa nekim filmom, već nam je govorio da nam donosi suočavanje sa sobom. I tu se vidi koliko je bio kompletan au-

Nikolić je nosio psihoanalitičku ideju i bio feminista Živko Nikolić, kako je pojasnila Tamara Milić, jedan je od reditelja koji stalno izaziva i konstantno daje priliku da iz njegovih ostvarenja nešto proradimo, učimo i otkrijemo o sebi.

- Stalno nas je stavljao između suprotnosti koje nosimo u sebi. Živko je nosio psihoanalitičku ideju. On je bio slikar, režiser, vanserijski

i vanvremenski stvaralac, a da nije bio to što jeste, vjerujem da bi bio sjajan terapeut.

Stalno nas dovodi u zonu u kojoj nas dotakne, asocira i vodi nas ka uvidima, a potom izborima. Osim toga, prema mom doživljaju, on je bio prvi feminista koji se pojavio na našem podneblju, što se vidi prema njegovim ženskim likovima – kazala je ona.

tor koji je vodio računa o svim detaljima – pojasnio je on.

HRABROST

Često je, kako je Perović podsjetio, govorio da je kratki film nešto što mu kao autoru daje punu slobodu i gdje misli da se najlakše izražava. Već sa prvim kratkim filmovima dobio je brojne nagrade.

- Bio je autor koji nije želio konformitet, a bio je u prilici da ga ima. Stalno je imao potrebu da snima, radi, da se bavi nama. Za mnoge filmove koje je radio, bilo je mnogo teško sklopiti finansijsku konstrukciju. Nije tražio savršene uslove, ali do samog kraja želio je nešto da kaže publici. Sjajno je poznavao istoriju kinematografije.

Hrabro se bavio svime – kazao je Perović i dodao da je u njegovim ostvarenjima, masa, odnosno rulja, najčešće je bila nešto što proizvodi iskonsko zlo koje na kraju košta glavne aktere.

- Grupa ljudi koja je najčešće neobrazovana, nesvjesna, koja ne zna kako da artikuliše svoje nezadovoljstvo, a jedini način na koji zna kako da se obračuna sa onim što ne poznaje je sila.

To je Živko prepoznavao u našem društvu – ispričao je on.

Perović je takođe istakao da Živko Nikolić nije bježao od televizije, što je zanimljivo.

- Iako je televizija u tom vremenu bila nešto od čega su filmski autori koji su težili svom izrazu bukvalno bježali, mada su tada u Americi počele da se pojavljuju ozbiljne serije – kazao je on.

U okviru večeri prikazani su i inserti iz Nikolićevih ostvarenja „Jovana Lukina“, „Đekna“ i „Iskušavanje đavola“, koji je ujedno i njegov posljednji dugometražni igrani film. Program je organizovala Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, a održavan je u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.

S. V.

Promocija zbornika „Nezavisna i evropska Crna Gora ili Velika Srbija“

,,Prolazi“ Miluna Lutovca u Baru

U Kolašinu govore Popović i Čogurić

BAR – Izložba djela ,,Prolazi“ slikara Miluna Lutovca biće otvorena večeras u ,,Kalamper“ Hotel & Spa u 21 sat.

KOLAŠIN - Zbornik naučnih radova „Nezavisna i evropska Crna Gora ili Velika Srbija“ Fondacije Sveti Petar Cetinjski biće promovisan u četvrtak, 26. avgusta sa početkom u 20 sati u velikoj sali kolašinskog Doma kulture.

Zbornik objedinjuje radove eminentnih stručnjaka iz Crne Gore i regiona koji analiziraju kontinuiranu potrebu ugrožavanja crnogorske državnosti.

Između ostalih, u Zborniku su objavljeni tekstovi Čedomira Bogićevića, Azema Vlasija, Sretena Zekovića, Gorana Sekulovića, Božidara Miličića, Borislava Cimeše, Žarka Đurovića i drugih.

Zbornik je objavljen u saradnji sa Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti. Ovo je druga promocija, nakon podgoričke, na kojoj će govoriti profesor Darko Popović i magistar sa katedre crnogorskog jezika, Aleksandar Čogurić. Dr. D.

Slikarka Rajna Krulj zapisala je da novi ciklus slikara Miluna Lutovca potvrđuje misao koja se lako nameće - da je svaka istinska umjetnost Odisejsko putovanje.

- Ciklus formatom malih, a monumentalnih slika Mali

Prolazi, na poetičan i slikarski tako svjež način, jasno i bistro svjedoči o tajnim prolazima do središta bića. Tajna koja postaje sloboda, dječačko otkrivanje radosti igre, ljepota na putevima neočekivanog, izazovi radosti u obilju istraživanja, žudnja za punoćom viđenog, punoćom kao pojmom ispunjenosti osjećanja svijeta, svjetlošću obasjani Prolazi do punoće bića, up-

rkos vječitoj ponavljajućoj žeđi... A ta žeđ je u jednom svom segmentu iznjedrila let, let u Velike Prolaze, Velike i po svom formatu. U tim Velikim Prolazima Lutovac se hrabro otiskuje na duge plovidbe na kojima istrajno i mudro otkriva Prolaze, boreći se i ranjavajući brojnim zamasima četkice, te ogromne crvene, crne, plave podloge - zapisala je Krulj.

A. Đ.

Grupna izložba večeras u Tivtu TIVAT - Grupna izložba radova akademskih slikarki Gordane Trebješanin, Nine Vukčević i Maše Jovović biće otvorena večeras u Muzeju i galeriji Tivat u 21 sat. Izložbu će otvoriti istoričarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić na platou ispred galerije.

Izložba je zamišljena kao predstavljanje dijela opusa tri umjetnice nastalog u periodu njihovog intenzivnog druženja i razmišljnja na slične teme. Na izložbi će biti izložene slike, crteži i skulpture (jedne od umjetnica) malog formata.

Gordana Trebješanin je Akademiju likovnih umjetnosti završi-

la na Cetinju. Magistarske stud i j e z av r š i l a j e n a i s t o j akademiji u klasi prof. Branislava Sekulića. Imala je 11 samostalnih i više grupnih izložbi.

Ivana Ćupić, izlaže i stvara pod

imenom Nina Vukčević. Rođena je 1976. godine u Baru. Diplomirala je na FLU na Cetinju 2003. godine, a magistrirala 2010. godine na slikarskom odsjeku. Radi kao profesor likovne kulture i vizuelnih umjetnosti u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“.

Imala je preko desetak, kako samostalnih, tako i grupnih izložbi.

Maša Jovović je rođena u Podgorici 1979. godine. Akademiju likovnih umjetnosti (odsjek slikarstvo) završila je u Trebinju.

Magistarske studije (smjer: Istorija kulture i istorijska antropologija) završila je na Istorijskom institutu u Podgorici.

A. Đ.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Presjek dugovanja po računima Čistoće do 15. avgusta

Građani i firme za odvoz smeća duguju 4,4 miliona Gradsko preduzeće Čistoća saopštilo je da građani i firme duguju 4,4 miliona eura za sakupljanje i transport komunalnog otpada.

- Na dan 15. avgust, dug pravnih lica za izvršene usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada iznosi 1.834.063 eura, dok po istom osnovu dug građana iznosi 2.649.751 euro kazala je pi-ar Čistoće Senada Mulešković.

OTPIS

Iz Čistoće naglašavaju da se rijetko dešava otpis zbog zastarjelosti duga.

- Čistoća redovno podnosi prijedloge za izvršenje protiv svih korisnika usluga koji ne izmiruju svoje obaveze ili to čine neredovno, kako bi zaštitila svojih

Senada Mulešković

potraživanja i spriječila zastare. Iz tog razloga, otpis potraživanja zbog zastare kod fizičkih lica, može se desiti jedino u slučajevima smrti korisnika

Saopštenje Sekretarijata za saobraćaj

Dvije ulice na Koniku zatvorene do 21. septembra Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će na dijelu Ulice braće Ribar (od raskrsnice sa Ulicom Marka Mašanovića do raskrsnice sa Ulicom Ivana Gorana Kovačića) i na dijelu Ulice Marka Mašanovića (od raskrsnice sa Ulicom braće Ribar do raskrsnice sa Ulicom Georgi Dimitrova) biti obustavljen saobraćaj za sve vrste motornih vozila.

Do privremene obustave saobraćaja doći će zbog izvođenja radova na izgradnji sekudarne kanalizacione mreže, a ovakav režim trajaće do 21. septembra.

Za vrijeme zatvaranja saobraćaja autobuske linije L4 i L5 saobraćaće ulicama Braće Ribar, Ivana Gorana Kovačića, Branka Radičevića, Bulevar Pera Ćetkovića i dalje uobičajenom trasom.

H. P.

usluga - ističe Mulešković.

Kod pravnih lica, dodaje Mulešković, nema zastare potraživanja zbog prethodno preduzetih mjera.

- Otpis se vrši jedino u slučajevima stečaja i likvidacije privrednih subjekata, nakon što su prethodno preduzete sve zakonom predviđene radnje

Iz Glavnog grada je saopšteno da je juče zaključen javni poziv za izbor korisnika biznis zona i dodjeljivanje parcela za izgradnju objekata u biznis zonama.

- Na adresu Glavnog grada pristiglo je 17 prijava, što je dodatna potvrda da Podgorica predstavlja atraktivno biznis okruženje, sa dinamičnim razvojem i konkurentnim investicionim politikama - saopšteno je iz Glavnog grada.

Budućim investitorima na raspolaganju je deset biznis zona, koje se prostiru na površini od 3.328.000 kvadrata, od Tuškog puta do skretanja ka aerodromu u Golubovcima.

- Za korisnike biznis zona predviđene su olakašice kao što je - davanje zemljišta u zakup do 30 godina, uz plaćanje godišnje zakupnine od 0,01euro po kvadratu, mogućnost kupovine zemljišta po procijenjenoj vrijednosti sa mogućnošću otplate u 60 mjesečnih rata, a takođe umanjena je naknada za komunalno opremanje, kao i oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina – podsjetili su iz Glavnog grada.

Ovaj investicioni projekat, ističu, doprinijeće finansijskom razvoju Podgorice i Crne Gore, te obezbijediti nova radna mjesta i značajne prihode za Glavni grad.

Biznis zone su predviđene za više djelatnosti - za poljoprivrednu i agroindustriju, prerađivačku i drvnu industriju, stručne i tehničke djelatnosti, izložbeno-prodajne salone i skladištenja, garaže i

za naplatu potraživanja - kazala je pi-ar Čistoće.

Prosječan račun za izvršene usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada za fizička lica iznosi 3,07 eura na mjesečnom nivou, a toliko iznosi i obaveza na ime deponovanja komunalnog otpada.

- Osnov za obračun je površina stambenog prostora odnosno iznos računa zavisi od površine objekta. Najveći račun kod fizičkih lica iznosi 28,89 eura po osnovu sakupljanja i transporta i isto toliko po osnovu deponovanja komunalnog otpada – kazala je Mulešković.

GRAĐANI

Miloš Krezović kaže kako na kraju godine plati račune koji nijesu preveliki.

- Račun za Čistoću je nekoliko eura, pa onda platim na kraju godine oko 40 eura. Tako sam plaćao i vodu, ali sad je skuplja, tako da moram mijenjati strategiju... Uglavnom, na kraju godine nemam dugovanja - kazao je Krezović.

Andrija Marković kaže kako ima duga za svaki račun.

- Ja sam penzioner, nemam novca za sve i imam nagomilanih računa. Negdje ranije nijesam plaćao račun dvije godine i morali su da mi ga otpišu i Čistoća i Vodovod. Tako je po zakonu - kazao je Marković.

Dragica Šestović uredno plaća sve račune.

- Čim dođu računi, odmah platim. Tako sam naučila i kad sam živjela sa manje novca - prvo račune, pa koliko preostane – kazala je Šestović. Nj. B.

Završen javni poziv za izbor korisnika biznis zona i dodjeljivanje parcela za izgradnju objekata

Stiglo 17 prijava

parkirališta, kao i ugostiteljstvo i smještaj.

- Kriterijumi za bodovanje su planirani broj novozaposlenih, vrijednost investicije, rok realizacije investicije, kao i zaštita životne sredine. Glavni grad, vođen zaštitom javnih interesa, na osnovu ovih kriterijuma biraće kredibilne partnere, a kompanije koje nijesu finansijski stabilne nijesu mogle da

učestvuju u javnom pozivu, kao ni oni koji redovno ne izmiruju obaveze prema državi ili imaju pravosnažne presude o krivičnom djelu u poslovnoj djelatnosti – navedeno je iz Glavnog grada.

Javno otvaranje ponuda biće održano 30. avgusta u 10 sati, u prostorijama Glavnog grada, u Njegoševoj ulici broj 20.

Nj. B.

Podgoričanka trijumfovala na takmičenju u izležavanju ISKLJUČENJA  STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 19 sati: Lijeva Rijeka, Veruša, Brskut, Kraljevac, Dubaja, Mokra, Opasanica, Han Garančića, Uvač, Tuzi Ljevorečke, Pajkov Vir, Bukumirsko jezero (kratkotrajna isključenja u navedenom terminu); Širalija, Slacko i Gomilice; - od 8 do 15: 18. jula, dio Donje Gorice (Kolovrat, Lješkopoljska, Bora Tamidžića, Rista Ratkovića, Pavla Mijovića, Zlate Raičević, Vojina Popovića Španca, Filipa Radičevića i H. P. Arhonta Petra).

Promjenljivo, do 27 stepeni Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, češće u prvom dijelu dana, a poslijepodne se očekuju i sunčani periodi. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 21 stepen, najviša dnevna do 27.

H. P.

Dubravka ležala 117 sati i osvojila 300 eura

FINALISTI: Dubravka, Nikola i Marko

Dubravka Aksić iz Podgorice pobjednica je tradicionalnog takmičenja u izležavanju, koje je održano u Etno selu Breza u Donjoj Brezni, u Plužinama. Ona je ležala 117 sati i osvojila nagradu od 300 eura.

Dosadašnji rekord je iznosio 52 sata.

Drugo i treće mjesto osvojili su Nikšićani. Nikola Bošković je ustao pet minuta prije Dubravke, a 115 sati izdržao je Marko Vučković.

Prema pravilima učesnicima je bilo zabranjeno da ustaju, ali je dozvoljeno spavanje, čitanje knjiga, hrana i piće. Za razliku od prethodnih godina takmičari su na svakih osam sati mogli otići u toalet.

Takmičenje je deseti put organizovao vlasnik Etno sela Brezna Mićo Blagojević. C.G.

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Arena

17

Fudbal

Rudar i Budućnost juče odigrali odloženi meč 1. kola Telekom 1. CFL - pod Golubinjom nije bilo pobjednika (1:1)

Za Podgoričane odbrana titule već sada problem Bez pobjednika pod Golubinjom - Rudar i Budućnosti odigrali su juče 1:1 u odloženoj utakmici premijernog kola Telekom 1. CFL. Slaba vajda, budući da su oba tima u lošem ritmu, s tim što domaći tim može da bude zadovoljniji - jer je ipak zaustavio aktuelnog branioca duple krune.

Budućnost je prošle sezone osvojila titulu uz tridesetak bodova prednosti, a nakon pet kola novog prvenstva već ima ozbiljan zaostatak za liderom - vodeća Sutjeska je na ,,plus devet“.

Tokom ljeta je nestao šampionski gen ,,plavih“ koji se nakon evropskog debakla sapliću i u Telekom 1. CFL. U Pljevljima je viđeno još jedno slabije izdanje Podgoričana, koji su napravili mali broj šansi, skoro pa nijednu pravu i nijesu pronašli rješenje za Rudar kojem je cilj bio - da ne izgubi.

Spori, bezidejni i nekonkretni su bili gostujući fudbaleri koji nijesu pokazali željeni protok lopte u igri. Budućnost je gubila u prvom poluvremenu, ali se vratila do odmora. Imala je više od 55 minuta za preokret, ali je bila predaleko od drugog gola.

Mnogo, i previše briga, za šampiona koji je dozvolio najvećem rivalu da već sada propisno pobjegne na tabeli.

Inicijativa je od starta bila na strani Budućnosti koja je u ranoj fazi utakmice imala prvi napad.

Krenuo je da teče šesti minut kada su po lijevoj strani kombinovali Ivanović i Raspopović, a nakon ne baš najbolje reakcije domaćih defanzivaca - na loptu je natrčao Đukanović, koji je sa desetak metara opalio preko mete.

Ražnatović je u 14. zaprijetio spolja, a nekoliko izleta ,,plavih“ dublje na protivničkoj polovini završeno je bez valjane prilike.

Dok su se Podgoričani trudili da urade nešto više prema

Rudar

Budućnost

1

1

1

1

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 300.

Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Zakarija u 28, 1:1 Kartal (ag) u 35. Žuti kartoni: Golubović, Čavor (Rudar), Raičković, Ražnatović, Adžić, Mirković (Budućnost).



Remijem sa Rudarom u Pljevljima fudbaleri Budućnosti osvojili su tek šesti bod nakon 5 odigranih kola, što predstavlja drugi najgori start Podgoričana u posljednjih petnaest godina otkad postoji Telekom 1. CFL. U sezoni 2013/2014. nakon 5. kola osvojila je isto toliko bodova

naprijed, nenajavljeno je stiglo vođstvo Rudara.

Zakarija je sve uradio sam u 28. minutu - krenuo je u prodor, osvojio dvadesetak metara terena i između nekoliko igrača gostujućeg tima snažno šutirao sa ivice šesnaesterca. Dragojević je bio nemoćan.

Do tada su Pljevljaci imali dva bijega po krilu odakle su pošli oštri centaršutevi koje nije imao ko da skrene u mrežu.

U 33. je Kašćelan probao glavom nakon kornera.

Nijesu stvari dobro krenule po Budućnost, ali nijesi momci Aleksandra Nedovića klonuli duhom poslije novog rezultatskog minusa.

Reakcija je bila ekspresna izjednačenje je uslijedilo u 35, a za to su jednako zaslužni desni bek ,,plavih“ i štoper domaće ekipe.

Raspopović je izašao visoko i poslije manevra u kaznenom prostoru natjerao Kartala da klizećim startom skrene loptu u sopstvenu mrežu - za 1:1.

NEDOVIĆ: Nedostajala nam je agresija i završni korak Šef stručnog štaba Budućnosti Aleksandar Nedović rekao je poslije remija u Pljevljima da je njegov tim do pobjede morao da ide preko granice bola.

- Nije sporno da smo mi bili

bolji, da smo imali veći posjed i više udaraca na gol, ali nedostajao nam je taj jedan korak i više agresije. Dođeš na utakmicu gdje se ljudi bore za goli život što znači da mora

malo više stava da se pokaže, da se ide i preko granice bola da bi se utakmica dobila. Ne mogu da kažem da momci nijesu htjeli, ali očigledno je da su potrošeni i da kuburimo sa nekim stvarima. Ne možemo da pritisnemo do kraja da dobijemo utakmicu – rekao je Nedović.

Rudar

Budućnost

Agović Kašćelan Kartal Striković Golubović Zakarija (od 60. Bojović) Živković (od 91.

Prenkočević) Čavor Gašević (od 70. Zečević) Peličić Jočić

Dragojević Terzić (od 79.

Mrvaljević) Dakić Ivanović Raičković Adžić Đuričković (od 61. Mirković) Đukanović (od 61. Petrović) Ražnatović Kordić Raspopović

Tabela 1. Sutjeska

5

5 0 0 11:1 15

2. Mornar

5

4 1 0 7:2 13

3. Dečić

5

3 2 0 8:2

4. Petrovac

5

3 1 1 11:8 10

5. Iskra

5

2 1 2 5:5

7

1 3 1

7:7

6

7. Rudar

5 0 2 3 4:9

2

8. Zeta

5 0 2 3 2:9

2

9. Jezero

5 0 1 4

6. Budućnost 5

11

1:7

1

10. Podgorica 5 0 1 4 3:9

1

U 6. kolu (28. avgusta) sastaće se: Budućnost - Zeta, Jezero - Podgorica, Rudar - Mornar, Iskra - Petrovac i Dečić

Nastavak je počeo obećavajućom situacijom za Kordića, koji je u 46. minutu mogao da savlada bivšeg klupskog druga iz FK Podgorica, a sada golmana Rudara - Agovića. Trzaj glavom napadača Budućnosti završio je pored stative.

Ivanović je u 53. sa velike daljine testirao protivničkog čuvara mreže, a potom je Đukanović prebacio prečku pošto je za nijansu u skoku bio veći od Golubovića.

Napadali su ,,plavi“, ali je to bilo jalovo, stihijski, usporeno.

Nije išlo, a onda je Nedović

pola sata prije kraja probao sa svježim momcima sa klupe ušli su Mirković i Petrović umjesto Đuričkovića i Đukanovića.

Mijenjao je i Zoran Govedarica koji je u 70. minutu uveo jednog od najboljih igrača Zečevića.

Vrijeme je curilo i sve je bilo manje vremena da neko od aktera prelomi meč u svoju korist.

Pljevljaci su bili bezopasni, a ni Podgoričani nijesu imali priliku koja je mirisala na gol. Terzić je jednom bio neprecizan, jednom je izblokiran, dok je

Raičković nakon topovskog šuta pogodio saigrača koji je ostao ispred Agovića prilikom izvođenja prekida.

Desetak minuta prije kraja Budućnost je prešla na sistem sa dva klasična špica - Kordiću se pridodao Mrvaljević, kojem je mjesto ustupio kapiten Terzić.

Toliko čekanu priliku na samom kraju imao je Petrović, koji ovoga puta nije bio heroj kao protiv sastava iz Lješkopolja - njegov pokušaj završio je iznad prečke.

Rudar je osvojio tek drugi bod i pred pauzu ima duel

- Sutjeska

LISTA STRIJELACA 3 - Ćetković (Mornar), Marković (Sutjeska) 2 - Camaj (Dečić), Pavlović (Iskra), Sekulović (Mornar), Bašić, Divanović, Miličković, Vukčević (Petrovac), Janjić (Sutjeska), Zakarija (Rudar) sa Mornarom kod kuće, a ,,plavi“ za vikend čekaju Zetu pod novim imperativom trijumfa.

D. KAŽIĆ

18

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Anastasija Babović dugo se spremala za v

Prilika koju ne Radović slavio, Bakić izgubio na premijeri Paraolimpijskih igara u Tokiju

Četvrtfinale dostižno PODGORICA - Filip Radović pobjedom nad Džoelom Koglanom iz Australije 3:1 (13:11, 11:13, 11:7, 11:9) počeo je stonoteniski turnir na Paraolimpijskim igrama u Tokiju, a danas ga čeka meč sa Kinezom Lian Haom.

- Najbitnije je da sam ostvario pobjedu. Nijesam zadovoljan

igrom, ali važna je pobjeda.

Napravio sam važan korak ka četvrtfinalu. U narednom kolu čeka me kvalitetniji rival i ukliko želim novi trijumf moram odigrati mnogo bolje - rekao je Radović.

Drugi naš predstavnik na Igrama u Tokiju Luka Bakić je poražen od drugog igrača svijeta Dejvida Džejkobsa iz

Indonezije 11:5, 11:7, 11:9.

- Posljednja dva puta sam ga pobijedio. Nadam se da ću ponovo biti bolji i pobjedom izboriti četvrtfinale - rekao je Bakić.

Naš takmičar će biti slobodan u drugom kolu, dok će sjutra igrati sa Špancem Ruisom.

U četvrtfinale će dvojica najboljih iz grupe.

R. A.

Fudbalski rat na relaciji Pariz – Madrid se rasplamsava

Futsal reprezentacija Crne Gor

Pitanje dana kad će Mbape biti Realov Real Madrid je za Kilijana Mbapea (22) ponudio Pari Sen Žermenu 160 miliona eura, a pariski klub još nije odgovorio na tu ponudu obeštećenja.

Očekuje se da, do definitivnog kompletiranja transfera zvijezde francuske Lige 1 u špansku Primeru, dođe do malog korigovanja pomenute cifre. Takođe, klubovi treba da dogovore u kakvim ratama i kojom dinamikom će ta svota obeštećenja biti isplaćivana.

Ono što je gotovo sigurno je da će Mbape u narednim danima postati Realov igrač. Po saznanjima pariskih medija, odbio je čak tri ponude Pari Sen Žermena za novi ugovor. Takođe, u prethodnim danima, jasno je poslao

poruku čelnicima ,,svetaca“ da želi u Real.

U Pari Sen Žermenu su svjesni da ovog ljeta mogu sjajno zaraditi od ovog transfera, s obzirom na realnu opasnost da narednog ljeta, kad Mbapeu istekne ugovor, igrača izgube bez obeštećenja.

Fudbalski rat na relaciji Pariz - Madrid, a povod je Kilijan Mbape se rasplamsava. Leonardo je kritikovao čelnike Reala kazavši da mu je jasna strategija Madriđana da pokažu da su probali sve i da Mbapea sljedeće godine dovedu bez obeštećenja. No, nakon Leonardovih riječi stigao je ekspresni odgovor iz Madrida. Gazda Reala, Florentino Peres kazao je da je odgovor PSŽ-a na

Poreč kao t

ponudu za Mbapea bio nepristojan.

- Pari Sen Žermen je već odgovorio na našu ponudu za Kilijana Mbapea i njihov odgovor je bio nepristojan poručio je Peres.

Mbapeu ugovor ističe narednog ljeta, pa PSŽ mora da ga proda do kraja pre-

laznog roka ukoliko želi da zaradi novac na njemu.

Na ovaj način, jedan od najboljih mladih igrača današnjice Mbape odbio je šansu da odigra sezonu sa legendarnim Lionelom Mesijem u istom timu.

R. A.

PODGORICA - Futsal reprezentacija Crne Gore od juče je na okupu u Nikšiću, gdje će obaviti minipripreme za nastup na međunarodnom turniru u Poreču, koji se održava od 2. do 6. septembra.

Selektor Sveto Ljesar odlučio je da za ovu akciju okupi 15 igrača koji će predstavljati našu zemlju na tom turniru.

Na spisku su Irhad Popović, Arnes Lolović, Kenan Tafić (KMF Ulcinj), Igor Knežević (KMF Pruška), David Puletić, Lazar Kostić, Marko Labović, Miloš Koprivica, Nikola Mijušković, Srđan Drašković (KMF Onogošt), Pavle Vukčević (KMF Titograd), Srđan Petrušić,

Kontroverzni agent u namjeri da dobro naplati saradnju sa klijentom

Rajola će od transfera Halanda zaraditi 40 miliona Mino Rajola, agent norveške zvijezde Erlinga Halanda, za transfer mladog napadača iz Borusije Dortmund traži ,,na ruke“ 40 miliona eura.

Kontroverzni agent, po saznanjima ostrvskih medija, ima jasnu namjeru da zaradi fantastičnu svotu od prodaje zvijezde Bundeslige. Pomenutu cifru od 40 miliona eura za sebe tražio je ovog ljeta čelnicima premijerligaša Čelzija.

Norvežanin Haland ima klau-

zulu u ugovoru, da narednog ljeta napusti Borusiju za obeštećenje od oko 70 miliona eu-

ra. Kako stvari stoje, Rajola će zaraditi svotu srazmjernu obeštećenju koje je namijenjeno

njemačkom klubu!

Takođe, za Halanda se traži plata od čak 50 miliona eura godišnje. To znači da će u novom klubu mladi igrač zarađivati milion eura sedmično.

Jasno je, da će narednog ljeta samo nekoliko klubova imati realnu priliku da dovedu Mbapea – a izvjesno to neće biti najveći njemački klub Bajern Minhen, koji ima jasnu strukturu zarada koju ne želi da naruši.

R. A.

Štoper Čelzija dogovorio transfer u redove londonskog rivala

Zuma stiže u Vest Hem Kurt Zuma (26) je blizu transfera iz Čelzija u Vest Hem, objavio je Dejli Telegraf. Štoper je nezadovoljan jer nije

standardni prvotimac u gigantu Premijer lige. Francuz iz Liona izvjesno će napustiti londonske ,,plavce“ do kraja mjeseca, a najvjerovatnija de-

stinacija je gradski rival.

Vest Hem je odlično započeo novu sezonu Premijer lige, na čelu je tabele.

Prodajom Zume, koji je u klubu od 2014. godine, Čelzi će imati dovoljno novca da dovede Žila Kindea, štopera Sevilje. R. A.

Komplikovana realizacija transfera slavnog Portugalca u šampiona Premijer lige

Gvardiola bi Kejna, ne da Žezusa Kristijano Ronaldo mogao bi pojačati Mančester siti jedino u slučaju da šampion Premijer lige ne dovede Harija Kejna iz Totenhema.

To je jasan plan menadžera mančesterskih ,,građana“ Pepa Gvardiole. Ronaldo je zainteresovan da iz giganta Serije A Juventusa pređe u Siti, ali

to neće biti lako.

Za Gvardiolu, angažovanje Kejna je apsolutni prioritet, a očekuje se da Totenhem do kraja mjeseca ipak prihvati ponudu Sitija od oko 150 miliona eura za obeštećenje.

Sa druge strane, menadžer prvaka Premijer lige odbija da u Juventus, u sklopu eventualnog transfera Ronalda, pusti napadača Gabrijela Žezusa.

Kako trenutno stvari stoje, jedino je jasna Ronaldova riješenost da u preostaloj sedmici transfer roka napusti torinsku ,,staru damu“.

R. A.

Arena

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Sportski miks

19

važnu ulogu na golu Budućnost Bemaxa

eće propustiti PODGORICA - Anastasija Babović je dočekala glavnu ulogu na golu Budućnost Bemaxa.

Mlada golmanka vratila se u Podgoricu poslije sezone kaljenja u mađarskoj ligi i kaže da se dugo spremala za mjesto koje joj se ukazalo i da jedva čeka da krene Liga šampiona.

- Spremala sam se dugo za ovo i čekala da dobijem važnu ulogu. Sigurna sam da sa ovako mladom ekipom mogu dosta da pružim sa gola.

Takav mi je karakter, kada nešto želim i kada ,,moram“ onda sam najjača i takve stvari me podižu. Zaista sam jedva dočekala da se vratim i stanem na gol i da uživam u sezoni koja nas čeka.

Budućnost je bukvalno promijenila kompletnu ekipu. Od iskusnijih, iako su još u mladim godinama, trener Bojana Popović računa na Tatjanu Brnović, Mateu Pletikosić, Ivonu Pavićević...

- Nikad mlađa odbrana ispred mene nije bila. Mnoge od nas će imati novu, bitnu ulogu i mnoge nove stvari nas čekaju.

Ali sve to treba samo da nas

više motiviše, a i hoće. Srećna sam što je sa nama Brnović, koja je stub odbrane u ekipi i reprezentaciji i glavna karika.

Pokušava na pravi način da sklopi cijelu ekipu i sigurna sam da ćemo zajedno uspjeti da dođemo do pravih stvari kazala je Babović.

Budućnost će 11. septembra u Koprivnici sa Podravkom otvoriti novu sezonu Lige šampiona. Ekipa se tek upoznaje, ali mlada golmanka je sigurna da će se do početka takmičenja još više povezati.

- Mlade smo, željne učenja...

Sada se polako uigravamo, a sigurna sam da će svaka od nas uraditi sve da se prikaže u najboljem izdanju. Ovo je dobra prilika i niko ne želi da je ispusti. Do 11. septembra još neke stvari će da legnu, a onda ćemo kroz utakmice da podižemo formu.

Probaće Budućnost da dođe do prvog brejka.

- Čeka nas težak posao. Između ostalog svaka utakmica za nas će biti izazov. Sigurna sam da ćemo i u tom prvom meču imati šta da pokažemo.

Podravka ima odlične igračice, neke od njih su sa naših

re od juče na okupu

Raspored

test uoči kvalifikacija

Željko Lješković (Sutjeska), Edin Fici (KMF Otrant) i Stefan Vlaović (KMF Studentski centar).

Crna Gora će igrati u grupi A, sa Maltom, San Marinom i Sau-

prostora, sličnog smo mentaliteta i biće velika borba. Ali još je rano da pričamo o prvom protivniku. Treba samo da mislimo o radu i isključivo da gledamo na sebe.

Dobra energija se vidi iz aviona. Mnoge nove igračice pokazale su da mogu da imaju ozbiljnu ulogu u novom projektu crnogorske ekipe.

- Mladost je naš adut. Vjerovatno i to što smo željne da se dokažemo može da pomogne kroz Ligu šampiona. Svjesne smo da kao ekipa možemo puno. Znamo, naravno, da nemamo potrebno iskustvo, ali kao kolektiv možemo mnoge stvari da unaprijedimo i nadomjestimo. Ne sumnjam da ćemo jedna drugoj biti od pomoći, imamo dobru osnovu, a u sistemu je sve moguće. ,,Plave“ su prije dva dana stigle iz Ljubljane, sparing i utakmica sa Krimom za Anastasiju je bogatstvo.

- Bilo je odlično, bilo je i grešaka, ali rad sa Krimom nam je prijao. Mnoge stvari smo vježbali, tražili prava rješenja, a čini mi se da smo uspjeli svaki minut na terenu da iskoristimo.

A. M.

dijskom Arabijom.

- Odlučili smo da prihvatimo poziv za turnir ,,A“ selekcija u Poreču, a da na njega odvedemo ekipu sastavljenu od igrača 2002. godište. Razlog za to

2. septembar 15.30 - Crna Gora - Malta 3. septembar 12.30 - Crna Gora - San Marino 4. septembar 12.30 - Saudijska Arabija - Crna Gora

je što ova generacija početkom novembra igra prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, dok će ,,A“ selekcija prvo zvanično takmičenje imati za godinu i po. U ovom periodu, zbog situacije sa kovidom-19, jako je teško doći do kvalitetnih protivnika za prijateljske utakmice, tako da nam je ovaj turnir odlična prilika za što bolju pripremu za predstojeće obaveze. Ovo je ekipa jako talentovanih i dobrih momaka, koji pokazuju da stalno napreduju i da crnogorski reprezentativni futsal u perspektivi na njih može ozbiljno da računa - kazao je selektor Ljesar.

R. P.

Sve manja vjerovatnoća da će transfer u Siti biti realizovan

Hari Kejn se pomirio da ostaje u Totenhemu?

Hari Kejn (28) je prihvatio da će vjerovatno igrati još sezonu u Totenhemu, objavili su londonski mediji.

Slavni engleski napadač je u punom ritmu timskih treninga sa londonskim ,,pijevcima“. Situacija u pregovorima Totenhema sa šampionom Premijer lige Mančester sitijem je takva, da od početka mjeseca nema bilo kakvog pomaka u pravcu realizacije.

Kako se navodi, Siti je do sada ponudio svega oko 120 miliona eura za obeštećenje. Danijel Levi, predsjednik Totenhema, zahtijeva čak 170 miliona.

Narednog ljeta očekuje se da cijena obeštećenja bude značajno niža. Kejn je nastupio u prethodnom kolu Premijer lige, ušao u igru u trijumfu nad Vulvom u završnici meča, a navijači ,,pijevaca“ su ga pozdravili aplauzima.

R. A.

Barani vezali tri pobjede, posljednje dvije donio iskusni ofanzivac

Ćetković i Mornar idealan spoj PODGORICA - Mornar je iznenadio fudbalsku javnost sjajnim otvaranjem sezone Barani su u prvih pet kola bez poraza, a iako su čak tri puta gostovali upisali su četiri trijumfa i remi.

Mornar je i na svom terenu, ali i kada je gostovao, pokazao da igra dobar fudbal, možda je to najviše javnost shvatila kada je pod Goricom držao čas šampionu…

Sve to govori da početak povratnika u prvoligaško društvo nije slučajan, već da Mornar gradi uspjeh s razlogom.

Mornar je vezao tri pobjede, a posljednje dvije donio je iskusni ofanzivac Marko Ćetković, koji je presudio Zeti, a zatim i Jezeru, te sa tri gola u prvih pet mečeva izbio na vrh liste strijelaca.

- Imamo dobar start i to je zaista jako važno. Na otvaranju sezone imali smo teško gosto-

vanje Petrovcu, gdje je uvijek teško stići do bodova. Uspjeli smo na premijeri da napravimo brejk i onda je sve krenulo idealno. Međutim, nema euforije, svjesni smo da je ovo tek početak i zato se ne opterećujemo ni tabelom, ni komentarima - poručio je Marko Ćetković.

Nakon sjajnih partija u dresu Sutjeske iskusni ofanzivac došao je u Mornar. Već na startu sezone pokazuje se da su Ćetković i Mornar idealan spoj.

- Već u prvom razgovoru sa ljudima iz kluba i šefom Bubanjom shvatio sam da se radi o pozitivnoj priči i da zaista žele da Mornar napravi iskorak.

Prihvatio sam ponudu i drago mi je da sam dio ovog kluba, a posebno što je sve krenulo jako dobro. Moramo biti svjesni da će možda doći i kriza rezultata i da će nas sada i ostali gledati mnogo ozbiljnije, ali važno je da radimo jako dobro,

kvalitetno i sigurno da možemo još mnogo toga - naglasio je Ćetković.

Barani se sada spremaju za gostovanje Rudaru. Mornar će u nedjelju na zatvaranju prvog kruga pokušati protiv Pljevljaka pod Golubinjom da kompletira dobar početak i da pauzu dočeka u sjajnom raspoloženju.

- Rudar u kojem god sastavu bio uvijek je neugodan, posebno u Pljevljima. Svjesni smo da nas čeka težak zadatak, ali jasno je da ćemo dati maksimum, jer nas ovaj dobar početak dodatno motiviše. Rudar je imao i meč protiv Budućnosti, možda budemo dijelom svježiji. Sigurno da su dobra ekipa, koja zaslužuje bolji plasman, tako da smo vrlo oprezni, a nadam se da možemo seriju bez poraza produžiti, jer bi bilo lijepo dočekati pauzu u takvom nizu - rekao je Marko Ćetković.

R. P.

Prvoligaš iz Tuzi neočekivano ostao bez veziste

Marković napustio Dečić, odlazi u Grčku PODGORICA - Neočekivani odlazak u toku šampionata Dečić je ostao bez veziste Danila Markovića, koji je uzeo ispisnicu i napustio redove prvoligaša iz Tuzi.

Nekadašnji mladi crnogorski reprezentativac dogovorio je prelazak u Rodos, grčki drugoligaš, sa kojim je dogovorio jednogodišnju saradnju. Mladi vezista nije bio u prvom planu kod Edisa Mulalića - u prvom meču protiv Zete zaigrao je od 62. minuta, da bi u drugom kolu protiv Jezera šansu dobio u nadoknadi vremena, a na posljednja tri meča nije bio u kombinaciji.

Marković je prošao sve mlađe kategorije Budućnosti, igrao za Iskru i Rudar, a u Dečiću je do ove sezone bio veoma važan faktor. Ipak, trener Mulalić na toj poziciji sada ima dosta opcija, posebno nakon dolaska iskusnog Draška Bo-

žovića.

Rodos je član Druge lige Grčke, ali se radi o veoma organi-

zovanom i ambicioznom klubu, koji će napasti plasman u Superligu.

R. P.

Još jedan evropski meč za našeg arbitra

Dabanović sudi duel Makabi - Šahtjor PODGORICA - Crnogorski sudijski tim dijeliće pravdu na utakmici između Makabija iz Tel Aviva i Šahtjor Karagandija.

Predvodiće ga Nikola Daba-

nović, a asistiraće mu Vladan Todorović i Milovan Đukić.

Uloga četvrtog sudije povjerena je Milošu Boškoviću.

Revanš meč plej-ofa za plasman u UEFA Ligu konferenci-

ja, između Makabija, koji je u drugom kolu eliminisao Sutjesku i Šahtjora, igraće se od 19.30 časova po srednjoevropskom vremenu na stadionu ,,Sami Ofer“ u Tel Avivu. R. P.

Arena

20

Četvrtak, 26. avgust 2021.

ŠAH

Tijafo bolji od Britanca u Vinston-Sejlemu

Ekspresan poraz Mareja Barski ŠK „Rumija 1988“ učesnik Prve crnogorske lige

Velemajstorska ekipa po entuzijazmu

Jedan od najuzornijih šahovskih kolektiva u Crnoj Gori, „Rumija 1988“ svojevremeno je bio prepoznatljiv po dobro organizovanoj šahovskoj školi kojom je uspješno rukovodio pok. profesor Jovica Vojvodić, sa druge strane članovi kluba, kojima je drevna igra predstavljala hobi, zabavu i druženje za tablom i mimo nje, prednjačili u pripremi i realizaciji značajnih i prestižnih domaćih i međunarodnih šahovskih smotri i manifestacija.

Mada je osnovan 1988. sa ciljem da ova misaona igra zaživi kod mlađe populacije, novi početak u radu kluba vezuje se za prošlu godinu kada je obavljena preregistracija i od kada zvanično nosi naziv „Rumija 1988“.

Prema riječima predsjednika Skupštine Ismeta Mustafića šahovska edukacija osnovaca i srednjoškolaca u Baru počela je prije dvije decenije i mnogi od njih dvjesta, koliko je pohađalo nastavu, ostvarili su izvanredne rezultate u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

- Mi se ponosimo pionirima i omladincima koji su osvojili pregršt medalja i vrijednih priznanja na brojnim turnirima u zemlji i okruženju. Naše perjanice, braća Luka i Davor Drašković, Kristina Bačić, Miloš Pečurica, Lazar Lekić,

Aleksandar Plamenac, Edvina Mustafić, Milica Bojović, Stefan i Vladimir Novović, Aleksa Ristović, Mihailo Kalinić i drugi na najljepši mogući način ispisali su zlatnim slovima niz stranica u biografiji našeg kluba, podsjetio je Mustafić ne krijući zadovoljstvo što je jedan od tadašnjih polaznika, Luka Drašković aktuelni seniorski šampion. On ističe da je sekcija obnovljena sredinom marta ove godine i da se o njenim aktivnostima stara prvotimac i nastavnik Rodoljub Pikula. Održano je pionirsko prvenstvo sa 12, i omladinsko sa devet učesnika.

Najbolji sa oba takmičenja, Aleksa Vujošević, Adil Kojić, Vasilije Radulović, Matija Striković i Marin Šaltić braniće boje kluba na državnom prvenstvu mladih u Sutomoru.

TRUD SE ISPLATI Ono što posebno krasi barski klub je ogromna ljubav svih članova prema šahu i nadmetanjima na crno-bijelim poljima pa, ne bez razloga, za njihov sastav se kaže da je to velemajstorska ekipa po entuzijazmu i trudu koji ulaže na razvoju i afirmaciji drevne igre. Po tom pitanju karakteristično je istaći da kompletno rukovodstvo koje obezbjeđuje materijalna i finansijska sredstva za takmičenja čine isključivo igrači koji

se takmiče u prvoj ligi. Članovi Upravnog odbora su Kovačević Saša (predsjednik), Pavle Lekić, Rodoljub Pikula, Aleksandar Plamenac (sekretar ), Zoran Popović (ekonom), Ismet Mustafić ( predsjednik Skupštine), Davor Drašković (trener), Dušan Kalinić (sudija), dok su još u prvoj postavi, pored višestrukog prvaka Bara Vladimira Lukšića i Nikola Vraneš, Nenad Aleksić, Mirto Alibašić, dr Gojko Baranin, Vladimir Medović i ovogodišnje pojačanje iz Ulcinja Gano Biša.

- Nakon jednogodišnje pauze zbog virusne epidemije, ubjedljivo smo trijumfovali u Drugoj ligi i sa stoprocentnim učinkom odnosno svih pet pobjeda plasirali se u viši rang. Realno je očekivati da ovoga puta budemo na poziciji od trećeg do petog mjesta što bi s obzirom na novi početak bio zadovoljavajući učinak, objektivan je Mustafić uz napomenu da je u nacionalnom kupu ekipa osvojila solidno sedmo mjesto.

Među najveće uspjehe kluba naš sagovornik ubraja i bronzane medalje u Premijer ligi 2013. i 2014. godine, te deseto mjesto na ekipnom prvenstvu Evrope 2010. godine.

IZBORNI TURNIR Tokom ove godine organizovano je, na pjeni od mora,

nekoliko kvalitetnih turnira u cugu i ubrzanom šahu, prijateljski meč protiv šahista iz Ulcinja, zatim takmičenje povodom godišnjice kluba i na kraju Izborni turnir za sastav ekipe za Prvu ligu na kojem je slavio i opravdao najveći rejting majstorski kandidat Ismet Mustafić sa 9,5 poena. On je takmičenje završio bez poraza sa sedam pobjeda i pet remija. Isti učinak imao je i Rodoljub Pikula, ali se morao zadovoljiti drugim mjestom, jer je poražen u dopunskom međusobnom meču. Bronzana medalja pripala je Aleksandru Plamencu sa osam poena. Zatim slijede Nenad Aleksić i Biša Gani sa po 7,5, Marin Šaltić sa 5,5, Gojko Baranin sa pet poena itd. Solidan rezultat i dobru igru prikazali su i pioniri Vasilije Radulović i Adil Kojić.

Za najbolju partiju turnira proglašena je pobjeda Pikule protiv Lekića. Po završetku takmičenja nagrade najuspješnijima uručio je dugogodišnji sekretar i funkcioner ovog šahovskog kolektiva Dušan Kalinić.

Pored takmičenja u Prvoj ligi i upisa novih članova u školu šaha do kraja godine, ukoliko to omogući epidemiološka situacija, klub će organizovati i jedan vikend turnir i jednodnevni festival mladih šahista obećao je Mustafić.

Nekada prvi teniser svijeta Endi Marej izgubio je od Frensisa Tijafoa 7:6, 6:3 u drugom kolu ATP turnira u Vinston-Sejlemu.

Takmičenje u američkoj državi Sjeverna Karolina posljednja je provjera uoči početka US opena. Teško je očekivati da slavni Britanac Marej bude bitan faktor na grend slem ta-

kmičenju u Njujorku, koje kreće naredne sedmice.

Amerikanac Tijafo je prelomio meč u taj-brejku prvog seta. Potom je 13. nosilac turnira ekspresno poveo 5:1 i priveo meč kraju.

Veteran Marej, trostruki grend slem šampion, trenutno je na tek 114. mjestu planetarR. A. ne ATP liste.

Slavna američka teniserka se muči sa povredom zadnje lože

Serena odustala od US opena Serena Vilijams (39) neće igrati na US openu – legendarna Amerikanka je nova u nizu teniskih zvijezda koja je odustala od učešća na njujorškom grend slemu.

Osvajačica čak 23 grend slem titule u singlu je vijest objavila na društvenim mrežama. Njena odluka je iznenađenje, a veteranka je objasnila da oporavak od povrede nije zadovo-

ljavajući.

- Nakon konsultacije sa ljekarskim timom, donijela sam odluku da se povučem sa US opena.

Moram stvoriti uslove da se moje tijelo u potpunosti oporavi od povrede, pokidane zadnje lože – poručila je Vilijams.

Serena je tokom karijere US open osvajala šest puta, a posljednji put 2014. godine. Posljednji grend slem osvojila je 2017. godine.

R. A.

Prvenstvo za mlade Juče je u Sutomoru počelo 26. pojedinačno prvenstvo Crne Gore za mlade u muškoj i ženskoj konkurenciji. Zavisno od broja učesnika po grupama do 10, 12, 14, 16 i 18 godina, predviđeno je da se igra po švajcarskom ili bergerovom sistemu. Učešće je prijavilo oko 80 osnovaca i srednjoškolaca iz skoro svih crnogorskih klubova.

Na turniru danilovgradskih penzionera

Jovović ubjedljiv

Majstorski kandidat Dušan Jovović ubjedljivo je pobijedio na pojedinačnom prvenstvu danilovgradskih penzionera koje je održano u prostorijama najmasovnije nevladine organizacije u gradu na Zeti.

On je poslije 12 kola po dvokružnom Bergerovom sistemu sakupio 11 poena i prvi prošao kroz cilj bez poraza sa deset pobjeda i dva remija. Drugo mjesto pripalo je Branimiru

Đuroviću sa 8,5 a treće Mirku Marinoviću sa osam poena.

Zatim slijede Slavko Radulović sa 6,5, Mihailo Vujović sa četiri, Zarija Keković sa tri i Veselin Kovačević sa dva poena. Skromne novčane nagrade najboljima je uručio predsjednik Komisije za sport i rekreaciju Mitar Aleksić dok je doajen crnogorskog šaha, Jovović dobio i sedmodnevni boravak u Ulcinju o trošku Udruženja.

Singfild Kup u Sent Luisu Iz Teniskog saveza Crne Gore najavili

Karuana 1 Švarc 0 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 e6 4.0–0 Nge7 5.d4 cxd4 6.Nxd4 Qb6 7.Nxc6 bxc6 8.Be2 Ng6 9.c4 Be7 10.Nc3 0–0 11.Rb1 c5 12.Be3 Qc7 13.f4 Bb7 14.g3 Rfe8 15.h4 Nf8 16.Bf3 d6 17.Qd2 a6 18.b3 Rad8 19.Qf2 Nd7 20.Rbd1 Bf6 21.Ne2 Nb6 22.g4 d5 23.g5 Be7 24.f5 exf5 25.Bf4 Bd6 26.Bxd6 Qxd6 27.exd5 Nd7 28.Bg2 Bc8 29.Nf4 Ne5 30.b4 cxb4 31.c5 Qb8

32.Rfe1 b3 33.axb3 Qb4 34.Re2 Ng4 35.Qd4 Qxb3 36.Nh5 f6 37.Rxe8+ Rxe8 38.gxf6 gxf6 39.d6 Be6 40.d7 Rd8 41.c6 Qc2 42.Re1 Kf7 43.Nf4 Bb3 44.c7 (dijagram) Qxc7 45.Bd5+ Bxd5 46.Qxd5+ Kg7 47.Ne6+ 1:0

Priredio: B. KADIĆ

Četiri turnira u Ulcinju PODGORICA - Teniski savez Crne Gore, Teniski klub ,,Bellevue“ iz Ulcinja i hotelski kompleks ,,Karisma Adriatic Montenegro“ od 30. avgusta do 1. oktobra organizovaće četiri profesionalna fjučers turnira na-

gradnih fondova od po 15 hiljada dolara.

Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori organizuju fjučers turniri koji će poslužiti našim najtalentovanijim teniserima da u svojoj zemlji osvoje prve ATP poene.

Kako je najavljeno iz Teniskog saveza Crne Gore, na turnirima će učešće uzeti više od 200 tenisera iz zemalja sa pet kontinenata. Od svih učesnika i gledalaca će se zahtijevati poštovanje kovid mjera u nadi da se situacija u zemlji neće pogoršati i ugroziti održavanje turnira.

R. P.

Sportski miks

Četvrtak, 26. avgust 2021.

21

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore reagovao na dopis Hrvatskog saveza oko problema nastavka Regionalne lige

Razgovaraće sa Opštinom Kotor Ilija Marković kao deveti ušao u finale i PVK Primorac

Svjetsko prvenstvo u jedrenju za takmičare do 21 godine

PODGORICA - Crnogorski reprezentativac Ilija Markovića izborio je finale Svjetskog prvenstva u jedrenju u olimpijskim klasama do 21 godine.

Takmičenje, koje se održava u poljskoj Gdinji, okupilo je veliki broj takmičara, a nakon odjedrena tri kvalifikaciona dana Marković se nalazi na devetom mjestu. Član JK ,,Delfin“ iz Tivta, nakon odjedrenih šest regata, naredna tri dana finalnog jedrenja nastavlja u zlatnoj grupi u klasi ILCA 7 (laser standard).

Marković, veliki talenat iz Crne Gore, slavio je na prvoj regati u Poljskoj, zatim je imao lošu regatu, zauzeo je 50. mjesto, ali nije klonuo duhom, naprotiv. Preostale četiri regate je odjedrio odlično. Bio je 15, šesti, 11. i deveti, odnosno u zlatnoj grupi. Odmora i vremena za slavlje nema, jer su prve dvije, od ukupno šest regata u zlatnoj grupi, danas i sjutra.

Ispred Ilije Markovića, kada je region u pitanju, nalazi se Bruno Gašpić iz kluba Mornar iz Splita, koji je zauzeo tre-

PODGORICA - Dubrovački vaterpolo klub Jug razmatra mogućnost da više ne igra utakmice u Kotoru sve dok bazen bude nosio ime Zorana Gopčevića.

Prošle sedmice Jug je kontaktirao Hrvatski vaterpolo savez, a potom i čelnike Regionalne lige. Naveli su da će učiniti sve da ne igraju u bazenu u Kotoru nakon odluke da taj bazen nosi ime po uspješnom vaterpolisti, ali i čuvaru zloglasnog logora Morinj.

Dopis od Vaterpolo saveza Hrvatske stigao je na adresu Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, što nam je prije dva dana potvrdio predsjednik dr Đuro Marić.

Upravo je juče zasijedao Upravni odbor VPSCG povodom drugih stvari, ali se bavio i dopisom Saveza iz susjedne države. Dogovoreno je da VPSCG obavi razgovor sa čelnicima Opštine Kotor i Vaterpolo i plivačkim klubom Primorac, uz konstataciju da nemaju ingerenciju da donose bilo koju odluku, koja je u ovom slučaju isključivo vezana za lokalnu samoupravu.

VPSCG će učiniti sve da se prevaziđu problemi i nađe zajednički jezik oko nastavka Regionalne lige. Pod uslovom da ima razumijevanja i želje sa svake strane. J. T.

Mladi crnogorski stručnjak na novom zadatku

Novi ugovor za trenera aktuelnog NBA prvaka

Budenholcer ostaje u Milvokiju Trener Majk Budenholcer (52) potpisao je novi višegodišnji ugovor u NBA šampionu, Milvoki Baksima.

Kako je potvrđeno iz kluba iz američke države Viskonsin, Budenholcer ima apsolutno povjerenje uprave. Novi ugovor važi do ljeta 2025. godine.

U tri godine vođenja tima, pored osvajanja titule ove godine, Budenholcer je predvodio tim do najboljeg učinka u ligi (ukupan skor u tom periodu 162 pobjede i 65 poraza, odnosno 71,4 procenat trijumfa). Takođe, ostvario je više plej-of pobjeda od svih ostalih klubova u prethodne tri godine – 31.

- Majkovo čvrsto liderstvo, trenerska ekspertiza, posvećenost razvoju igrača, spremnost da se adaptira, sve to je uticalo da zajedno dođemo do titule – stoji u saopštenju uprave.

Od 1996. do 2013. godine Budenholcer je bio asistent Gregu Popoviću u San Antonio Sparsima. Interesantno, u kratkom periodu sredinom devedesetih radio je u Danskoj.

R. A.

Kadija otišao, Kašćelan novi trener Sparsa PODGORICA - Košarkaški klub Spars iz Sarajeva ne može bez crnogorske struke!

Nakon sjajne sezone u kojoj se sarajevski klub borio za plasman u ABA ligu, Sparsi su ostali bez kormilara odlukom Miodraga Kadije da se povuče. Čelnici kluba rješenje su našli u njegovom učeniku - Zoranu Kašćelanu.

Mladi crnogorski stručnjak, koji je minule sezone vodio tim Podgorice, naslijediće Kadiju na kormilu Sparsa, a zanimljivo je da je baš u ovom klubu već bio, ali kao igrač.

To će za Kašćelana biti treći tim koji će voditi u ABA 2 ligi - prije dvije sezone, u drugom po kvalitetu regionalnom

Francuski selektor dogovorio angažman u klubu koji nastupa u Evrokupu

Kole mijenja Zdovca u Parizu Vensan Kole naslijediće Jurea Zdovca na klupi pariskog kluba Levaloa, koji nastupa u Evrokupu za košarkaše.

će, tri šesta, sedmo i 19. mjesto, pa je na petom mjestu u generalnom plasmanu uoči borbi za medalje. Plasman u zlatnu grupu, uz dosta oscilacija izborili su Nikola Banjac iz Srbije i Božidar Golubić iz Hrvatske. U ovom trenutku, prvo mjesto drži Zahari Litlvud iz Australije, drugi je Jigit Jalci Čitak iz Turske, a treći Aleksandre Kovalski iz Francuske.

U konkurenciji jedriličarki u klasi ILCA 6 (laser radial) neće biti podjele po grupama, jer je prijavljeno ukupno 57 jedriličarki. Ugled regiona brane djevojke iz Hrvatske - Ursula Balas je trenutno na 29. mjestu, Nika Manestar je na koti 42, a Karla de Carina zauzima 47. poziciju.

Prvo mjesto, poslije šest odjedrenih regata drži Marilena Makri sa Kipra, koja je na sjajnom organizovanom Evropskom prvenstvu u Tivtu, ovoga ljeta, osvojila zlatnu medalju, a zatim je učestvovala i na Olimpijskim igrama. Na drugom mjestu je Điorđa dela Vale iz Italije, a na trećem Kjara Benini Florijani iz ItaR. P. lije.

Po pisanju pariskog L'Ekipa, takav scenario je izvjestan – francuski selektor Kole dogovorio je sve detalje saradnje sa jednim od najja-

čih klubova francuske LNB lige.

Velikan slovenačke košarke Zdovc izgubio je povjerenje kluba, čiji je dugoročni plan

takmičenju, bio je na klupi Lovćena, dok je u prošloj bio šef stručnog štaba novoformirane Podgorice.

Klub iz glavnog grada Crne Gore uspio je da stigne do polufinala u debitantskom nastupu u ABA 2 ligi, ali je tu zaustavljen upravo od Sparsa.

Kašćelan je trenerskoj karijeri, osim Podgorice, vodio Lovćen, gdje je takođe bio jednu sezonu. Trenersku karijeru počeo je kao trener košarkašica cetinjskog kluba, a kao veoma perspektivan nakon tri godine odlučio je da pređe na mušku košarku, kao pravi nasljednik svog oca Veska, nekada čuvenog trenera Lovćena, pod čijim vođstvom su Cetinjani znali da ,,uzmu mjeru“ i nedodirljivoj Budućnosti… R. P.

da u godinama pred nama postane evroligaš.

Kole je do januara prošle godine skoro devet godina bio na klupi Strazbura. Ovog ljeta na Olimpijskim igrama u Tokiju osvojio je srebro. Očekuje se da makar još tri godine bude na kormilu nacionalnog tima R. A. Francuske.

22

Feljton

Četvrtak, 26. avgust 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

40.

Pobožnom ocu Korneliju Juliju podigoše kćeri Julija i Irena S.ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

KORNELIJEV SARKOFAG NA CETINJU

Natpis na Kornelijevom sarkofagu

Nikola Stamatović je 1904. godine na svom imanju u Zagoriču pronašao sarkofag. Sa velikom vjerovatnoćom možemo reći da se sarkofag nalazio pod zemljanom humkom (grudicom) koja je možda već bila zaravnjena, a možda i netaknuta. Bio je to tipični kasnoantički sarkofag, sa poklopcem na dvije vode i rogljastim ispupčenjima, akroterijima, na uglovima poklopca ja 1908. godine, napisao molbu Knjaževskoj oblasnoj upravi u Podgorici: „Na poziv te Knj. uprave da podnesem orginalne račune za grobnicu koju mi je oduzeo g. ministar prosvjete odgovaram sledeće. Prošle 1907. godine, negdje ispred Mitrovadne, ponudio me Nikola Radovanov Stamatović iz Rogama koji stanuje kućom u Zagorič na svoju zemlju, da mi proda rečenu grobnicu, i tu smo se pogodili u prisustvu Toma Nikova Martinovića za sto i pedeset kruna, koje sam istom Nikoli isplatio, i ta je grobnica stajala sve do prošlog aprila, a tada sam našao Beću Trbonju i pogodio da mi istu dogna u Bajice pred crkvom sv. Jovana, a za ćiriju učinjeli smo da mu platim po uviđavnosti i trudu što bude pravo. Dalje dostavljam i to da je rečenu grobnicu našao i otkopao Nikola Stamatović još prije tri godine, u svojoj vlastitoj zemlji, a da je istu gledao g. Pavle Rovinski i mnogi drugi, pa je hodio i g. Špiro Popović, bivši oblasni upravitelj u Zagorič na lice mjesta i to prije godine, pozivao rečenog Nikolu u Oblasnu

Detalj sa groblja u Rogamima

S.ČUKIĆ

Prije oko 1700 godina, u rimskoj Duklji živio je Kornelije Julije. Sahranjen je na groblju u Zagoriču, koje je bilo u upotrebi do oko 350-360. godine.

Priča o Korneliju po sebi ne bi imala nikakav poseban značaj, da se početkom prošlog stoljeća njegov sarkofag, sticajem okolnosti, nije obreo u crnogorskoj prijestonici, i završio u bašti Nikolinog dvora. Tu je ležao nekoliko decenija, da bi, konačno, bio prebačen u neposrednu blizinu Narodnog muzeja (Vladinog doma) đe se danas nalazi na travnjaku.

Sve je počelo 1904. godine, kada je Nikola Stamatović na svom imanju u Zagoriču, prilikom poljoprivrednih radova, pronašao sarkofag. Sa velikom vjerovatnoćom možemo reći da se sarkofag nalazio pod zemljanom humkom (grudicom) koja je možda već bila zaravnjena, a možda i netaknuta.

Kako god, Nikola je otkrio očuvani sarkofag, načinjen od kamena, mekog krečnjaka. Bio je to tipični kasnoantički sarkofag, sa poklopcem na dvije vode i rogljastim ispupčenjima, akroterijima, na uglovima poklopca. Na podužnoj stranici nalazio se natpis „Pobožnom ocu Korneliju Juliju, koji je živio 55. godina, podigoše kćeri Julija i Irena” (Predrag Malbaša, Zaštita kulturnih dobara u Crnoj Gori (1), Glasnik, XV, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2020, 40).

Nikola Stamatović je pronašao sarkofag 1904. a tri godine kasnije, 1907, od njega ga je, prema međusobnom dogovoru otkupio kapetan Niko Stankov Martinović, s namjerom da od njega napravi porodičnu grobnicu u Bajicama kod crkve Sv. Jovana.

Međutim, Niko Stankov nije uspio da ostvari svoju zamisao, jer je, prilikom transporta, po nalogu Ministra prosvjete, sarkofag oduzet i zaplijenjen, da bi kao državna imovina bio smješten u bašti Dvora kralja Nikole, na Cetinju.

Niko Stankov je bio pogođen ovakvim raspletom, pa je 3. ma-

Sarkofag kod Vladinog doma na Cetinju

upravu zbog te grobnice, a čuo sam da je istu gledao i g. Živko Dragović sa nekijem strancima, pa mi je kazivao i g. Jovo Stanković, da se pogađao sa Nikolom za tu grobnicu još prije dvije godine. Dakle mene se čini da nijesam učinio nikakve štete niti pogreške zašto sam kupio tu grobnicu, jerbo to nije bila nikakva tajna niti zabrana, a što mi je g. ministar oduzeo na putu mo-

S.ČUKIĆ

Kapetan Niko Stankov Martinović je 1907. od Nikole Stamatovića otkupio sarkofag s namjerom da od njega napravi porodičnu grobnicu u Bajicama kod Crkve Sv. Jovana. Međutim, prilikom transporta, po nalogu ministra prosvjete, sarkofag je zaplijenjen, da bi kao državna imovina bio smješten u bašti Dvora kralja Nikole, na Cetinju

ju imovinu...” (isto, 41).

On dalje navodi da mu je namjera bila da od nabavljene ploče napravi sebe grobnicu u Bajicama i da mu je treba vratiti. Iz arhivskih dokumenata se vidi, da je žalba kapetana Martinovića odbijena, ali i da mu je novac u vrijednosti od 250. kruna za oduzetu grobnicu isplaćen (isto, 41).

Dakle, kapetanu Niku Stankovu je isplaćeno stotinu kruna više od onoga što je on dao Nikoli Stamatoviću.

Kornelijeve ćerke, Julija i Irena, prije 1700. godina nijesu ni slutile da će sarkofag njihovog pobožnog oca Kornelija završiti na Cetinju.

Natpis na sarkofagu

Poklopac kasnoantičkog sarkofaga na groblju u Rogamima

U blizini Duklje, na Lovištima, na imanju Bora Vučinića je 2013. godine nađeno je desetak ranohrišćanskih grobnica, a u jednoj od njih nalazio se kasnoantički sarkofag sa znatno oštećenim poklopcem u obliku krova na dvije vode sa akroterijima - „rogovima” na uglovima, koji su naši konzervatori znalački rekonstruisali pomoću specijalnog materijala.

Bio sam ubijeđen da su ovo jedina dva sačuvana sarkofaga sa rimske Duklje. Bilo je tako sve dok nijesam posjetio staro groblje u Rogamima, na desnoj strani Morače, koje je smješteno pod brdom. Znao sam od ranije da se na tom groblju može viđeti mramorje sa Duklje, od koga su načinjene recentne grobnice, ali mi nije bilo poznato na šta se to tačno odnosi.

Na moje golemo iznenađenje, ispostavilo se da je riječ o kasnoantičkim sarkofazima. Zatekao sam ih ukupno sedam. Šest potpuno očuvanih i jedan polomljeni. Bili su identičnog oblika sa onim koji se nalazi na Cetinju.

Od tih šest sarkofaga bile su načinjene grobnice s početka prošlog stoljeća. To korespondira s pričom o Kornelijevom sarkofagu. Ovi sarkofazi su najvjerovatnije

Na groblju u Rogamima nalazi se sedam kasnoantičkih sarkofaga. Šest potpuno očuvanih i jedan polomljeni - identičnog oblika sa onim koji se nalazi na Cetinju. Od ovih šest sarkofaga načinjene su grobnice početkom prošlog stoljeća, što korespondira s pričom o Kornelijevom sarkofagu. Svih šest sarkofaga su utonuli u zemlju i u travi se vide samo rogljevi (akroteriji) i vrhovi poklopca. prenešeni sa istog mjesta sa nekropole u Zagoriču.

Svih šest sarkofaga su utonuli u zemlju i u travi se vide samo rogljevi (akroteriji) i vrhovi poklopca. Situacija je takva da se ne može ustanoviti da li je za sekundarnu upotrebu, osim poklopca, korišćen i kameni sanduk? Da li je možda sanduk bio ukopan u zemlju tako da njegov vrh viri nad površinom toliko koliko je bilo neophodno da se postavi poklopac? Ili je raka samo prekrivena poklopcem?

U blizini ovih sedam sarkofaga, nalazi se i jedan kanelirani antički stub, koji je na ovom mjestu upotrijebljen kao grobno obilježje. Osim njega, vidi se još jedan poveći mermerni fragment u funkciji grobnog pokrivača.

Situacija u Rogamima, pokazuje da je sa Duklje do danas preteklo sedam potpuno očuvanih sarkofaga, uz dva polomljena, od kojih je jedan restauriran.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ:I-1677/2018 KOTOR ,23.08.2021.GODINE Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja -Šuranj ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca DANIJELE ĐERIĆ koju zastupa adv.Boris Vukašinović iz Kotora ,protiv izvršnog dužnika SLAVKE VUJKOVIĆ iz Kotora ,radi naplate novčanog potraživanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: - u listu nepokretnosti 1483 KO NJEGUŠI: • Kat.parc.br. 1057 u naravi šume 4.klase površine 315m2 • Kat.parc.br. 1058 u naravi livada 5.klase površine 1086m2 II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 16.09.2021.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja, Šuranj, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br.1677/2018 od 24.12.2018.godine i po dopunskom rješenju o izvršenju I.br.1677/2018 od 24.12.2019.godine , radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 55.100,00 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom od 01.03.2011.godine do konačne isplate, troškova izvršnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskih troškova ,kao i ostalih troškova izvršnog postupka koji će biti naknadno obračunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom sudskog vještaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovića iz Kotora od 18.08.2020.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-1677/2018 od 08.06.2021.godine, koja vrijednost predmetnih nepokretnosti ukupno iznosi 12.468,90 eura (slovima dvanaest hiljada četiri stotine šezdeset osam eura I devedeset centi ) V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 23.08.2021.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

25

Dragi

MAKSO

Vjerovali smo da ćeš ovoga puta izaći kao pobjednik, upravo onako kako si samo Ti znao da pobjeđuješ sve životne neprilike. Čekali smo i nadali se Tvom povratku da nastavimo naše neiscrpne priče.

Tvoja plemenita duša i dobrota zaslužuju vječno sjećanje, poštovanje i čuvanje od zaborava.

Beskrajno Ti hvala što si bio uz nas kad je bilo najteže!

LJILJANA, PETAR i MILENA BRAJOVIĆ

1367 Posljednji pozdrav voljenom

MAKSIMU VOJINOVIĆU Iznenada si nas napuštio, bez ijedne riječi pozdrava, ali vrijeme te neće izbrisati iz naših života.

Hvala ti na ljubavi i pažnji koje si nam poklanjao.

Počivaj u miru.

S poštovanjem, SLAVKA, ŽELJKO, LJILJANA, VESELIN i STEFAN RAIČEVIĆ 1368 Posljednji pozdrav dragom tetku

MAKSIMU Hvala ti na svemu.

Počivaj u miru.

DRAGANA i PETAR 1370

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

DARKO Slobodanov RADUNOVIĆ

DARKO Slobodanov RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav našem kumu.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav mom kumu i bratu.

Porodica RADOMAN

ANDRIJA RADOMAN

1375

1376 Посљедњи поздрав драгом

Voljeni

Dragom prijatelju

ДАРКУ РАДУНОВИЋУ

MAKSIME

Збогом...

DARKU RADUNOVIĆU

НИКОЛА, ЖАНА, МАТИЈА, БОРИС и ИГОР ПАЈОВИЋ Zašto baš sad? Bilo je prerano! Ostavljaš me u tišini da tugujem sama sa Tvojom toplom dušom. Teško je stegnuti srce da ne boli, a suze da ne teku.

Počivaj u miru među anđelima.

1371 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Tvoja SENKA

Neka tvoja plemenita duša vječno počiva u miru.

ZORKI GRDINIĆ S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

1366 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILO MIJOVIĆ sa porodicom

Sin MILE, snahe BEBA i MARIJANA, unuci VLADO i NEBOJŠA i mali LUKA i KSENIJA 1373 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

1365 Opraštamo se od naše majke, svekrve i babe

MAKSIMU ZORKI GRDINIĆ Počivaj u miru.

SLOBA i MILO VUKČEVIĆ

1369

Nikada nećemo zaboraviti tvoju plemenitu dušu i nikada se nećeš otrći zaboravu.

Tvoji: IGOR, DANKA, FILIP i LANA 1374

OGLASNO ODJELJENJE“POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

ZORKE Počivaj u vječnom miru.

Tvoji: ZORAN, VERA i PEĐA 1372

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Danas, 25. 8. 2021. smo iznenada izgubili naše neprocjenjivo dobro, našeg plemenitog oca, đeda i tasta

DARKA RADUNOVIĆA

Bol, nevjerica, praznina paraju naša srca. Toliko toga je još trebalo da proživimo zajedno, tek je život imao smisao, sada više ništa nije isto.

Darko, nijesi nas napustio, živjet ćeš sa nama i u nama, u našim mislima, uspomenama i svakom otkucaju srca, a maloj Ružici ćemo pričati o tebi, pokazivati slike, ali Tebe, njegog djeda, niko joj ne može nadoknaditi.

Počivaj u miru dubokim snom iz kojeg se nijesi probudio, a silno smo željeli.

Nikada Te neće dati zaboravu

Tvoji: TAMARA, RUŽICA i DANILO

1356 Danas, 25. 8. 2021. izgubili smo velikog prijatelja i druga

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestrični

DARKA RADUNOVIĆA

Tvoj iznenadni put nas je potresao i napravio prazninu koju ćemo popunjavati lijepim uspomenama. Za tvoje voljene ćemo uvijek biti tu da im pružimo bar dio sigurnosti koju su imali sa tobom. U mislima ćeš i dalje živjeti među nama, počivaj u miru na nekom boljem mjestu.

LJUBICI Mitrovoj LUČIĆ

Porodica ČVOROVIĆ LUKA, MARKO, BALŠA, RADOSLAV, STANKA i ANĐELA

Pamtit ćemo Te kao izuzetnu ljudsku figuru punu čojstva, ljudskosti, poštovanja i ljubavi.

1363 Dana 26. avgusta 2021. godine je godina od smrti MOGA

Tetka DESE i ujak VIDO GLUŠČEVIĆ sa porodicom

MIODRAGA ŠOĆA U najljepšim mojim godinama života šibali su me razni vjetrovi sa svih strana.

Pa se nadam da mi ostatak ovog mog Zemaljskog života više neće biti propraćen sa vjetrom.

1361

VOLI TE SAMO TVOJA RADOJKA RADOVIĆ iz CETINJSKE PRIJESTONICE

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1354

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Обавјештавамо вас да је дана 24. августа 2021. године, у 8 часова, послије дуже болести у 74. години преминуо наш вољени

Dana 25. avgusta 2021. godine, u 82. godini preminula je naša draga Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama i prijateljima da je naš

ZORKA Lekova GRDINIĆ

ДРАГАН пок. Николе МРАЧЕВИЋ

rođena Vučinić

MAKSIM Novakov VOJINOVIĆ

Сахрана драгог нам покојника обављена је дана 25. августа у 17 часова на градском гробљу на Савини у Херцег Новом, у кругу породице.

Ожалошћени: супруга ЉУБИЦА - БУБА, ћерка ЈОВАНА, брат БОРО, унуци МАКСИМ и СТЕФАН, зет РАЈКО и остала родбина

1344

1952 - 2021.

preminuo posle kraće bolesti dana 25. avgusta 2021. godine u 69. godini.

Sahrana će se obaviti 26. avgusta u 14 časova na gradskom groblju na Žabljaku u skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Žabljaku 25. avgusta do 18 časova i 26. avgusta od 9 do 14 časova.

Ožalošćena porodica: supruga SENKA, braća BOŠKO-BOĆA, NEBOJŠA i MILORAD-MIKI, sestre JELENA i ZORA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Наш вољени

Shodno epidemiološkoj situaciji posmrtni ostaci biće izloženi u mjesnoj kapeli u Poljima.

Sahrana će se obaviti 26. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Ožalošćena porodica: sinovi MILE, ZORAN i IGOR, brat MILIVOJE, sestra MILICA, snahe, unučad, praunučad i ostala rodbina

1340 S tugom se opraštamo od naše drage strine

1364 Posljednji pozdrav tetku

ВОЈИСЛАВ Ников МИЛАТОВИЋ

ZORKE GRDINIĆ

1940 – 2021.

Proveli smo život u ljubavi i poštovanju. Ostaju nam najljepše uspomene na zajedničke dane u našim Poljima.

преминуо је дана 24. августа 2021. године. Сахрана ће бити обављена у суботу, 28. августа, у 12.45 на градском гробљу у Новом Саду. Кућа жалости: Косовска 41А, Нови Сад. Вјечно захвални тугујемо за њим: супруга ЗОРИЦА, синови ЈОВАН и СТЕВАН, сестре РАДМИЛА РАДЕВИЋ и ЗОРКА-БЕБА ИВАНОВИЋ, брат РАДОЈЕ, унучад ЛАРА, КАЛИНА, НИКОЛА и ЛУКА, снахе АНА и ЈОВАНА, те СТОЈКА, ДРАГИЦА и ДУШКА, сестричне, братанићи и братство МИЛАТОВИЋ

MAKSIMU VOJINOVIĆU BATO, LJUBINKA, BRANKA i RAJKA sa porodicama Dragi Brko, kako smo se međusobno zvali, duboko me pogodila vijest o tvojoj iznenadnoj i preranoj smrti.

Neizmjerno ti hvala za sve što si činio za mene. Nikad ti to nisam, a nikad i neću, zaboraviti.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

1359

1353 Posljednji pozdrav

ZORKI Lekovoj GRDINIĆ

DEJAN PEJOVIĆ sa porodicom

Pamtićemo te po dobroti i pažnji koju si pružala našoj porodici i kada smo se radovali i tugovali.

1357

BULATOVIĆ TANJA, BLAŽO i ILIJA Sa tugom se opraštamo od našeg dragog svojaka i pašanoga

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

STEVO RADAČA Opraštam se danas od tebe, ali ovaj put zauvijek, dragi moj tata. Bićeš u mom srcu i tu ću te čuvati od zaborava.

Hvala ti za oslonac i podršku koju si nesebično pružao.

Počivaj u miru.

Tvoja ćerka SLOBODANKA, MILAN i LAZAR VUKADINOVIĆ 1348

1341

MAKSIMA Novakovog VOJINOVIĆA Tvoja iznenadna smrt nas je duboko potresla i ožalostila. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i svemu lijepom što si nam za života podario.

Tvoj dragi lik, dobrota i plemenitost će nam ostati u trajnom sjećanju.

Počivaj u miru, dobri čovječe.

ZORKI GRDINIĆ 1360

Od DŽEMILE, VANJE i SANJE

MILKA i LJUBO PEJOVIĆ 1355 Posljednji pozdrav našem dragom ocu i đedu

MILORAD ĐURIĆ STEVO RADAČA Počivaj u miru, dobri prijatelju.

Tvom Lazu ostavio si sada da šapuće – Mili moj deda, čuvaj me sa neba.

Mirno i tiho si živio, tako i otišao. Zahvalni smo ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično davao.

Tvoja plemenita duša i veliko srce živjeće vječno u nama.

VESKO VUČKOVIĆ sa porodicom

STEVU RADAČI Sin SLOBODAN, snaha BRANKA i unučad NIKOLIJA i ANDRIJA 1347

Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

1358 Prošlo je godinu dana otkako nije sa nama, naša draga

Tvoja ćerka JADRANKA, unuci MILOŠ, MARKO i PAVLE KULJAČA 1349

NJANJA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

NEDOSTAJEŠ NAM...

S ponosom te čuvamo od zaborava u našim srcima.

Tvoji: majka BULA, brat RAJKO, RADA, BOŽENA i NINA 1362

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

POMENI

U Beogradu dana 23. avgusta 2021. godine je umrla moja draga sestra

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

rođ. Vlahović

Dana 26. avgusta 2021. godine navršava se dvije godine od smrti naše drage

Вољени

TELEFON ZA INFORMACIJE

MILA Brankova BUKILIĆ

29

АЦО МИЛОВИЋ

26.8. 1992 – 26. 8. 2021.

020-202-455, 020-202-456.

Sahrana će se obaviti dana 27. avgusta na Bežanijskom groblju.

Moja lijepa i dobra sestro, neka ti je vječni spokoj plemenitoj duši.

Trajaćeš u sjećanju kao brižna i posebna sestra.

Вријеме пролази, а рана на срцу проћи неће. С љубављу и тугом, много вољен и никад заборављен.

MIRJANE MIKE IVANOVIĆ

Мајка МИЛКА МИЛОВИЋ 1334

Sa tugom GOJKO VLAHOVIĆ sa porodicom

Godina je dana od kada nas je napustila naša voljena

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu tugu za tobom.

S ponosom se sjećamo tvoje dobrote i čestitosti i nikada te nećemo zaboraviti.

1336 Sa zadnjim i tužnim pozdravom opraštam se od moje tetke

Tvoja PORODICA

MARE Brankova KALUĐEROVIĆ rođ. Stanišić

MILE Brankove BUKILIĆ

Sjećanje na tvoj plemeniti lik i dobrotu nosićemo u našim srcima.

Ponosni smo što smo te imali.

1335

rođ. Vlahović Tvoji: suprug BRANKO, sin STEVICA, ćerka DANIJELA čija ću dobročinstva i ljubav koju mi je poklanjala, pamtiti i čuvati kao najdivnije uspomene.

Tiho i dostojanstveno je napustila ovaj svijet jedna divna žena i dama i ostavila mi suzu koja će trajati i boljeti.

Draga i poštovana

1350

Sa bolom, VESNA MEDENICA sa porodicom

Draga sestro

MIKA IVANOVIĆ Prošle su dvije godine od kada si nas zauvijek napustila. U našim mislima i srcima čuvaćemo uspomenu na tebe.

1337

SLAVICA i ŽARO IVANOVIĆ

Voljenoj majci i baki

MARE KALUĐEROVIĆ rođena Stanišić Prođe godina puna bola i tuge za tobom. Počivaj u miru, anđele moj.

1345 Dana 26.VIII 2021. navršava se dvije godine od smrti moje majke

i

godinu i tri mjeseca od smrti mog oca

Sestra LJUBA sa porodicom 1351

ANKI KOVAČEVIĆ

Dragoj tetki

VELIKE LJ. VOJVODIĆ

rođenoj Maravić 16. 2. 1936 - 22. 8. 2021.

„Kada roditelji umru, sagnemo se, pokupimo ih, stavimo negdje u nas i ispunjeni smo njima do kraja života.“

MARI KALUĐEROVIĆ rođena Stanišić

Tvoji najmiliji: ćerke JOVANKA i ZORKA i unuke TIJANA i NIKICA

LJUBA P. VOJVODIĆA

Dragi moji roditelji, Sjećanje na Vas živi i živjeće dok ja živim.

I dalje je za mene to jedan ružan san iz kojeg uvijek pmislim da ću se probuditi, a onda nastaviti živjeti naš život.

Sjećanje na Vas vraća me na najljepše trenutke koje ste poklonili meni i mojoj djeci kojih ću se uvijek rado sjećati.

Neka Vam je vječna slava i hvala.

Tvoja dobrota i dragi lik ostaju zauvijek u našim srcima.

Ćerka SLAVICA sa porodicom

IGOR i IRENA sa porodicama

1342

1352

1339

Dana 26. 8. 2021. godine navršava se pola godine od kad nije sa nama naš voljeni suprug i otac

Dvije godine od smrti naše drage

Posljednji pozdrav

VELIKE LJ. VOJVODIĆ JOVAN DRAGOVIĆ GORDANI Kojinoj ĐOKIĆ Od IGRAČA EKIPE MALOG FUDBALA „RESTORAN PARK“ 1343

Dani prolaze i nijedan dan ne prođe a da te ne spomenemo. Živjećeš uvijek u našim srcima.

1338

Tvoja PORODICA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Tvoj plemeniti lik i dobrota živjeće zauvijek u našim srcima.

Tvoji: sin VELIMIR, snaha ARANKA, unučad MILICA, MILOŠ, BOBAN i praunuka mala KJARA 1346

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €.

Tel. 067-821-067 2

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

PRODAJEM imanje u Spužu mjesto Kopito udaljeno od mlina 500m.asfalt do ulaza na imanje, voda, struja blizu može u placevima Tel.020/881-750, 069/827-324 3

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

USLUGE

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv)

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 5

RAZNO PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 6

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Poslovni broj: Iv.br. 1319/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Nukičić Vesna iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4904, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1069/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Butrić Vuko iz Bara, Bul. Revolucije A-1 br.43, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 8367, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Nukičić Vesna iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun knjigovodstvene kartice potrošača br. 4904. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Butrić Vuko iz Bara, Bul. Revolucije A-1 br.43, na osnovu vjerodostojne isprave – račun knjigovodstvene kartice potrošača br. 8367. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 17.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.08.2021. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1327/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Budimić Perica iz Bara, Čeluga, ispod magistrale, zona 2, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4799, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Budimić Perica iz Bara, Čeluga, ispod magistrale, zona 2, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4799. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.08.2021. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 02.08.2021. godine.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „Orange bean“ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-UPI-331/21-507 od 23.08. 2021. godine, kojim je odlučeno da za objekat za proizvodnju i pakovanje konfekcioniranog krompirapomfrita, koji je lociran na katastarskoj parceli 3569/8, KO Podgorica III, u Podgorici, nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

ZAPISNIK FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ Podgorica, 19.08.2021. TC City Mall u 12h, Cosmetics – mjesto izvlacenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ za koju je izdata saglasnost br. 03/01-424/21-760/2 dana 14.05.2021. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

Dobitnici nagrada 5 x Mobilni telefon SAMSUNG A325FD A32 1.Radović Djina, Podgorica 2.Radovanović Tanja, Podgorica 3.Daković Ana, Podgorica 4.Babić Branko, Berane 5.Lekočević Vesna, Bar

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

Komisija:

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

1.MIRA DUBAK 2.DANICA KRIVOKAPIC 3.TIJANA TERZIC

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: Iv.br. 1281/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Javno preduzeće za upravljanje Morskim Dobrom Crne Gore, ul. Popa Jola Zeca bb, Budva, protiv izvršnog dužnika Mašanović Dušan iz Ulcinja, Ada Bojana bb (ulica br.8 bb), na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. jv744zs925/34/2021/xw720aj826 od 16.02.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.07.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Mašanović Dušan iz Ulcinja, Ada Bojana bb (ulica br.8 bb, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. jv744zs925/34/2021/xw720aj826 od 16.02.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 16.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.07.2021. godine.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. avgust 2021.

„KOMPAS ARMING“ AD BIJELO POLJE

„KOMPAS SERVIS“ AD BIJELO POLJE

Na osnovu Zakona o privrednim društvima (sl.list 65/20) i statuta Društva sazivamo

Na osnovu Zakona o privrednim društvima (sl.list 65/20) i statuta Društva sazivamo

31

Poslovni broj: Iv.br. 1351/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Šuković Đorđe iz Bara/ Mirošica 2, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81140600, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA KOMPAS ARMING AD Bijelo Polje

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA KOMPAS SERVIS AD Bijelo Polje

Saziva se vanredna skupština akcionara “Kompas Arming“ AD Bijelo Polje u Zatonu dana 28.09.2021 godine sa početkom u 11 časova.

Saziva se vanredna skupština akcionara “Kompas Servis“ AD Bijelo Polje u Zatonu dana 28.09.2021 godine sa početkom u 09 časova.

Za skupštinu je predložen sledeći

Za skupštinu je predložen sledeći

DNEVNI RED

DNEVNI RED

-Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1.Donošenje odluke o usklađivanju sa zakonom o privrednim društvima Sl.65/20 2.Donošenje statuta 3.Usvajanje predložene parcelacije imovine društva 4.Usvajanje odluke o prodaji dijela imovine društva 5.Rješavanje zahtjeva bivših zaposlenih i drugih angažovanih lica 6.Razno Materijal za vanrednu skupštinu akcionara će se staviti na raspolaganje akcionarima u navedenom poslovnom prostoru u Zatonu svakog radnog dana od 09 do 11 h, počev od 01.09.2021 god. Pa do održavanja skupštine.

Predsjednik odbora direktora

-Imenovanje radnih tijela Skupštine -Upoznavanje sa spiskom akcionara 1. Donošenje odluke o usklađivanju sa zakonom o privrednim društvima Sl.65/20 2.Donošenje statuta 3. Usvajanje predložene parcelacije imovine društva 4.Usvajanje odluke o prodaji dijela imovine društva 5. Rješavanje zahtjeva bivših zaposlenih i drugih angažovanih lica 6.Razno Materijal za vanrednu skupštinu akcionara će se staviti na raspolaganje akcionarima u navedenom poslovnom prostoru u Zatonu svakog radnog dana od 09 do 11 h, počev od 01.09.2021 god. Pa do održavanja skupštine.

Predsjednik odbora direktora

Poslovni broj: Iv.br. 1343/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Đurović Emira iz Bara/ Dubrava 126, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20110236, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1107/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Beganović Emil iz Bara/ Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20089521, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1346/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Vuković Dragoslava iz Bara/ Bjeliši 60, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.80511226, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Đurović Emira iz Bara/ Dubrava 126, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20110236. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Beganović Emil iz Bara/ Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20089521. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Vuković Dragoslava iz Bara/ Bjeliši 60, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.80511226. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Poslovni broj: Iv.br. 1105/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Đurović Dragutin iz Bara/ Popovići 44, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20117552, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1344/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Popović Tea iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81159615, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1099/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Kulić Milan iz Bara/ Belveder bb, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.80795801, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Đurović Dragutin iz Bara/ Popovići 44, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.20117552. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Popović Tea iz Bara/ Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81159615. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Kulić Milan iz Bara/ Belveder bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.80795801. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Poslovni broj: Iv.br. 1093/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Romanova Marina Aleksandrovna iz Bara/ Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81374322, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1095/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Drecun Vasilije iz Bara/ Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81373576, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1269/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Lovćen auto” doo Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koje zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Kalezić Dragan iz Bara/ Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2020-184-587048 od 09.01.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika omanova Marina Aleksandrovna iz Bara/ Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81374322. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Drecun Vasilije iz Bara/ Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81373576. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Kalezić Dragan iz Bara/ Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2020-184-587048 od 09.01.2020. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 10.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1062/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Perišić Aleksandar iz Bara, Borska br. 18 br. 3/9, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27799, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1279/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Lovćen auto” doo Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koje zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Bulatović Radule iz Bara/ Bul. Revolucije br. 24, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2020-183-612920 od 17.07.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

Poslovni broj: Iv.br. 1097/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Telenor“ doo Podgorica/ Rimski trg br. 4, koje zastupa izvršni direktor Branko Mitrović, protiv izvršnog dužnika Pančić Lazar iz Bara/ Borska 8, na osnovu vjerodostojne isprave - ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81154497, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.08.2021. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Perišić Aleksandar iz Bara, Borska br. 18 br. 3/9, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27799. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 17.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Bulatović Radule iz Bara/ Bul. Revolucije br. 24, na osnovu vjerodostojne isprave – br. 2020-183-612920 od 17.07.2020. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 17.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Pančić Lazar iz Bara/ Borska 8, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81154497. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 25.05.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

Bar, 02.08.2021. godine

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.08.2021. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.08.2021. godine.

Bar, 02.08.2021. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Šuković Đorđe iz Bara/ Mirošica 2, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga br. 1.81140600. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 21.06.2021. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.08.2021. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 02.08.2021. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

32

Marketing

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 26. avgust 2021. • broj 285.

Razvodnjeno ,,namaste“

ili:

zbog čega mini-serija ,,Nine Perfect Strangers“ sa Nikol Kidman, rađena po romanu Lijen Morijarti, nema dubinu njihovog prethodnog hita ,,Big Little Lies“ Str. 14, 15. i 16.

2

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Četvrtak, 26. avgust 2021.

A cappella

Višak svega D

ruga polovina avgusta ozbiljno se razigrava u Crnoj Gori. Korona virus ubrzano napreduje po sredini terena, a s oba krila, zavidnu podršku pružaju mu polarizovane društvene okolnosti opet na temu – pogađate, crkvenih aktuelnosti.

O tome koliko je ova zemlja ranjena, koliko je zapuštena s aspekta prostih ljudskih odnosa, političke kulture i civilizacijskih dostignuća, izlišno je govoriti. Toga je svjestan svaki iole pristojan, obrazovan ili da kažemo jednostavnije – normalan čovjek. Ne postoji sfera javnog života koja nije kompromitovana, na ovaj ili onaj način. Kada se tome doda veoma opipljiva i konkretna opasnost po zdravlje ljudi, stvari postaju još čudnije.

Crna Gora je toliko mala da svako od nas ima ponekoga u bliskom okruženju ko je bolno prošao kroz oporavak od korona virusa, a siguran sam, imamo i bolna saznanja a preminulim članovima uže ili šire porodice, prijatelja ili komšija. Kao da to sve to nije dovoljno da malo racionalnije sagledamo stvarnost i trigerujemo malo drugačiji odnos prema stvarnosti, sebi i sopstvenim porodicama.

*** Prije nekoliko dana, donesena je odluka da se 6. Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori, planiran za prvi vikend septembra, ipak neće održati u predviđenom terminu. Razloga je dovoljno. Ukupna epidemiološka situacija, kao i trenutne društvene okolnosti, ipak su nanijele štetu organizaciji jednog ovakvog proizvoda.

Doduše, šteta je veoma popravljiva i kao uvijek do sada, Made in New York Jazz Festival napravio je izlaznu strategiju, u skladu sa svojom stečenom reputacijom i moram naglasiti, zahvaljujući potpunom razumijevanju svih partnera i pokrovitelja projekta. Iako duboko razočarani situacijom koja nas je primorala na odgađanje, radujemo se novopostavljenim planovima. Dakle, šesti festival koji je trebalo da se održi prvog vikenda septembra, biće održan 17, 18. i 19. juna 2022. godine, a odmah zatim, u vikendu koji slijedi, 24, 25 i 26. juna 2022. godine, održaće se redovni, 7.

Made in New York Jazz Festival Montenegro, sa potpuno novim učesnicima, legendama svjetske džez scene. Na taj način, crnogorska kompanija Rabbit Records ne samo da je adekvatno odgovorila na postojeću situaciju,

mjestima i lokacijama u drugoj polovini juna 2022. Tako da, uprkos odgađanju, ne treba klonuti duhom, a ljubiteljima vrhunske džez muzike u Crnoj Gori i šire poručujemo da će se strpljenje na kraju isplatiti. Ako jedan New Orleans Jazz Festival može iz oktobarskog termina da se preseli na proljeće 2022. godine, može vala i Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori.

*** Piše: Vladimir MARAŠ

Uprkos odgađanju, ne treba klonuti duhom, a ljubiteljima vrhunske džez muzike u Crnoj Gori i šire, poručujemo da će se strpljenje na kraju isplatiti.

Ako jedan New Orleans Jazz Festival može iz oktobarskog termina da se preseli na proljeće 2022. godine, može vala i Made in New York Jazz Festival u Crnoj Gori već je u dogovoru s američkim partnerom ponudila konkretne i organizaciono zahtjevne rokove.

Ovim potezom, crnogorski džez festival pokazao je spremnost da doprinese poboljšanju ukupnih zdravstvenih prilika u zemlji, izbjegao nepopularni onlajn sistem održavanja muzičkog festivala i ambicioznim planovima postavio nove standarde u produkciji ovakvih, velikih projekata. Ubrzo ćemo i objaviti neka od imena koja će se pojaviti na sedmom, redovnom izdanju festivala, a svi izvođači od ovogodišnjeg, pojaviće se u dogovorenom terminu, na dogovorenim

Iz svake krizne situacije, a posljednjih par godina na globalnom nivou možemo reći da živimo jednu takvu, čovječanstvo treba da izvuče neke pouke. Što bi se reklo, po dubini, svaka od država mora iznalaziti sopstvene mehanizme ne samo preživljavanja, nego i razvoja društva.

Tako na primjer, mnoge civilizovane evropske i svjetske države pripremaju strategije za postkovid vrijeme kome se svi iskreno nadamo.

Mi u Crnoj Gori ne snalazimo se najbolje ni u redovnim okolnostima, da ne pominjemo ove, vanredne. Kada su poruke s vrha zbunjujuće, konfuzne, nejasne i ponekad nelogične, možete misliti šta se dešava na mikro planu. Laički gledano, zdravstvene preporuke su da se na javnom mjestu ne može okupiti više od 50 ljudi s maskama i koji treba da vode računa o međusobnom držanju distance, a okupljanja sa više hiljada ljudi svakodnevna su skoro pojava.

U danima kada smo prebacivali 600 zaraženih, sa sjetom se sjećamo junskih ili julskih izvještaja koji su se svodili na dvadesetak novooboljelih. Aktivnosti koje nas čekaju s kraja avgusta i početka septembra ne ulivaju povjerenje. A djeca za sedam dana kreću školu. S maskama. Čekajući neki novi, ipsilon soj virusa, nikako da shvatimo da se ovaj đavo jedino može držati pod kontrolom ličnim zalaganjem, sviješću o opasnostima i pridržavanjem univerzalnih pravila higijene. Jedino tako, jedino na taj način, pandemija će se staviti pod kontrolu.

Vakcinacija, iako jedina zaštita (kakav god da joj je učinak, bolje nemamo) kompromitovana je različitim teorijama zavjere. To je još jedan dokaz činjenici da previše tehnološkog napretka u slabije obrazovanim društvima donosi više štete nego koristi.

Mi smo s preskočenih školskih lektira došli na Fejsbuk, a tu nam je lako i postavljati predsjednike i razrješavati zdravstvene krize. Nekada smo imali manjak informacija, a danas zasigurno, imamo višak. Dakle, od viška ponekad zna i glava da zaboli.

3

4

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Gledali smo u Karlovim Varima: Svjets

seecult.org

U FOKUSU

Promo

Francuski glumac Ibrahim Koma kao afrički ekonomski migrant sa namjerom da ostane u Srbiji

Jaka hemija Nensi Mensah-Ofei i Ibrahima Kome, koji su iznijeli glavne uloge

Autor uspijeva da dva svijeta spoji u jedan artikulisan film koji govori o našem vremenu i o potrebi za ljudskošću u njemu. Ono što se činilo još i kao teži zadatak, Arsenijević na kraju uspijeva da uhvati i poentu Banović Strahinje i elegantno je transponuje u moderno vreme

B

anović Strahinja nije ni u kojem slučaju obična srpska narodna epska pesma. Ona odstupa od svih ostalih poentom (porukom) i moralom kao epska, dakle junačka, u kojoj se opraštanje stavlja iznad osvete, a ljubav iznad časti.

Protagonista je junak kojem nema ravnog, ali ipak svojoj ženi oprašta bračnu prevaru, čime to postaje pesma o čovečnosti, iliti čojstvu, a ne

junaštvu. Barem je tako u verziji guslara Starca Milije koju je Vuk Karadžić zapisao i učinio slavnom.

Fudbaler i volonter

Verovatno je upravo zbog te univerzalne poruke veliki hrvatski i jugoslovenski filmski autor Vatroslav Mimica izabrao baš tu pesmu za svoj poslednji film, iz 1981. godine.

Scenario koji je Mimica napisao za-

jedno sa Aleksandrom Sašom Petrovićem je unekoliko meditativan, ali film zbog toga nije ništa manje spektakularan. Naročito kada se u obzir uzme njegova zvezdana postava u kojoj se našlo mesta za Franka Nera u naslovnoj ulozi, Gerta Frebea u ulozi Jug Bogdana, Radeta Šerbedžiju u naponu glumačke snage i ništa manje briljantnog Dragana Nikolića. Posle Mimiči-

Neoč spoj mig nog ,,Banović Strahinje“, prosto je teško zamisliti nečijeg drugog.

Time je veći uspeh Stefana Arsenijevića koji za svoj drugi dugometražni igrani film uzima baš tu temu i prilazi joj iz jednog potpuno svežeg, na prvi pogled neverovatnog ugla, a radnju premešta iz srednjeg veka u nama dosta bliže i razumljivije vreme. Njegov ,,Strahinja Banović“, dakle, nije istorijski spektakl sa elementima akcije i „filma ceste“, niti teološka meditacija u pravcu koje Mimičin film odlazi. Arsenijevićev ,,Strahinja Banović“ (međunarodni naslov ,,As Far As I Can Walk), upravo premijerno prikazan u glavnom takmičarskom programu Karlovih Vari, nešto je sasvim posebno, kao i njegov junak.

Arsenijevićev Strahinja Banović (Ibrahim Koma) je, naime, afrički ekonomski migrant koji se zadesio u Srbiji i rešio da tu ostane, Strahinja mu je, dakle, nadenuti nadimak, i izgradi život i karijeru (igra fudbal i jedan prvoligaški tim je spreman da ga uzme na duže, ponudi mu ugovor i pravnu pomoć u sticanju političkog azila), ali i da pomogne drugim izbeglicama i migrantima koji su imali manje sreće od njega.

Vjerna ljuba

On „radi“ i kao veza između ljudi koji su privremeno ostali u prihvatilištu i vlasnika taksi-kompanije Ace (Slaviša Čurović) spremnog da ih za novac preveze rizikujući hapšenje i kao volonter u prihvatilištu u kojem živi. U kratkim crtama, dobar je, sposoban i skroman čovek.

Njegova žena Ababuo (Nensi Mensah-Ofei), pak, nije toliko entuzija-

5

Četvrtak, 26. avgust 2021.

ska premijera filma ,,Strahinja Banović“ u režiji Stefana Arsenijevića

stična po pitanju života u Srbiji, u kojoj verovatno neće moći imati glumačku karijeru, a predstve za decu koju uči engleskom jeziku je mogu zadovoljiti samo delimično. Dok se Strahinja već jednom „opekao“ (deportovan je iz Nemačke), njegova „vjerna ljuba“ sanja o glumačkoj karijeri na jeziku koji poznaje iako je svesna da se ti snovi neće ostvariti.

Zato, kada se pojave Sirijci Ali (Maksim Halil) i Derviš (Rami Farah) koji su se zaputili za Englesku, ona odlazi s njima. Strahinja kreće na put za njom u nameri da je vrati po svaku cenu, pa čak i cenu toga da ugrozi svoje pravo na azil u Srbiji.

Ma koliko retradicionalizacija bila na snazi u srpskom društvu u poslednjih trideset godina, sve ekranizacije narodne književnosti datiraju od ranije, iz jugoslovenskog perioda. Sa druge strane, čini se da srpska igrana produkcija u širokom luku zaobilazi priče na temu izbegličke krize. Dokumentaraca je još i bilo, recimo ,,Destinacija Srbistan“ (2015) Želimira Žilnika ili srednjemetražni uradak ,,Abdul & Hamza“ (2015) Marka Grbe Singha, ali igranih filmova baš i ne. U tom okruženju, Arsenijevićeva ideja da spoji dva naizgled nespojiva sveta, jedan epski koji se bavi podvigom i jedan lirski, čak elegičan kojem je centralna stvar patnja, deluje vrlo hrabro, ali sa minimumom šanse za uspeh.

Ali suprotno izgledima, Arsenijević uspeva da ta dva sveta spoji u jedan artikulisan film koji govori o našem vremenu i o potrebi za ljudskošću u njemu. Ono što se činilo još i kao teži zadatak, Arsenijević na kraju uspe-

va da uhvati i poentu Banović Strahinje i elegantno je transponuje u moderno vreme, pokazavši time da vrednost njene univerzalnosti i unikatnosti nije pala.

Zamor estetikom

To, naravno, ne znači da baš svaki aspekt filma radi kako treba. Koncept naratora, odnosno naratorke (glas Branke Pujić) koja u početku filma recituje po nekoliko stihova direktno iz pesme, nije zaživeo, pa se nekako povlači u drugoj polovini filma. Upitna je bila i svrsishodnost takvog rešenja koje će onima koji ne poznaju izvornu epsku narodnu pesmu približiti samo osnovne stvari poput ritma i metrike deseterca, a oni koji pesmu poznaju će prepoznati da izabrani stihovi možda za nju nisu ni najreprezentativniji. Po-

enta i pesme i filma je u njihovim svršecima, pa se uvođenje naratora čini kao pokušaj Arsenijevića da, makar i pomalo na silu, tešnje poveže dva sveta odmah na početku.

Za vizuelni identitet filma ne možemo da kažemo da je naročito nov i originalan sa svojom kamerom iz ruke, shemom boja kojom dominiraju sivi i smeđi tonovi i kombinacijom dugih i kratkih kadrova u montaži koja namerno deluje grubo.

Zamor estetikom te vrste postaje očit negde u drugoj polovini filma, gde Strahinja Banović pomalo pada i na dramaturškom nivou na kojem Arsenijević uvodi neke klišee tipične za filmove o izbeglištvu i migracijama.

Sa druge strane, glumačka podela je izuzetna, ma koliko se činila kontraintuitivnom za većinsku srpsku koprodukciju. Naslovnog junaka igra

Stvarne izbjeglice

Njegovu partnerku sa kojom ima dosta hemije igra austrijska glumica Nensi Mensah-Ofei koja takođe nije imala većih uloga na filmu i televiziji, što takođe govori o inherentno rasističkom tretmanu koji izbeglice mogu očekivati u sredini u koju su se uputili.

Ostatak glumačke postave sačinjavaju što profesionalci poput sirijskih glumaca Maksima Halila i Ramija Faraha, što amateri izabrani iz redova stvarnih izbeglica i tražilaca azila iz Srbije, a mešavina koju Arsenijević postiže takvim pristupom kastingu ujedno je realistična i vrlo glatka. Od srpskih glumaca, ističe se Nebojša Dugalić u koloritnoj epizodi taksiste koji je prvi put na toj migrantskoj turi.

U ,,Strahinji Banoviću“ Stefan Arsenijević uspeva da sagleda mnogostruke aspekte izbegličke i migrantske krize, ne samo iz ugla jedne od tranzitnih zemalja, već i iznutra, ispitujući njene unutrašnje mehanizme, razlike među „tipovima“ očajnika koji na tako daleki put kreću, kao i razlike u tome kako ih birokratija tretira. Svojim iskrenim interesom za te ljude i njihove priče i veštinom da to spoji sa jednim izuzetnim komadom narodne književnosti, Arsenijević je uspeo da ostvari izuzetno human, detaljan, slojevit i emocionalno snažan film.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3,7/5

fdu.bg.ac.rs

čekivano moćan epske pjesme i grantske krize

francuski glumac Ibrahim Koma koji se kalio na epizodama, a kojem je ovo jedna od prvih većih uloga (druga će biti u nadolazećoj seriji po motivima romana ,,Put oko sveta za 80 dana“ Žila Verna u kojoj Koma igra Paspartua).

Lična karta autora Biografija Stefana Arsenijevića, Beograđanina rođenog 1977. godine, put je ličnog traženja: studirao je filozofiju, radio kao novinar, potom studirao filmsku i televizijsku režiju da bi već od 2005. radio kao predavač na Fakultetu dramskih umetnosti u rodnom gradu.

Jedan od osnivača produkcijske kompanije ,,Art&Popcorn“ za deset kratkih filmova ima više od 30 nagrada sa međunarodnih festivala; među njima i Zlatnog medveda u Berlinu, Evropsku filmsku nagradu i nominaciju za Oskara za film ,,(A) Torzija“ (2003).

Autor filma ,,Do Not Forget Me Istanbul“ (2010) je za ostvarenje ,,Ljubav i drugi zločini“ (2008) nagrađen nagradama za najbolju režiju na festivalima u Sofiji i Visbadenu.

Zato nije čudo da je upravo Arsenijević autor iz Srbije, čiji će dugometražni igrani film biti prvi nakon pet godina u takmičarskom programu festivala A kategorije.

Stefan Arsenijević, ostvaren i nagrađivan filmski autor iz Beograda

6

Četvrtak, 26. avgust 2021.

ZERKALO Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

eko će se verovatno našaliti, pa će reći da u film koji dolazi s Balkana samo treba ubaciti med, pčele i pčelarstvo, uz ženu kao protagonistkinju, pa će biti viđen za Sandens festival i kasnije za nagrade.

Kao dokaz takve tvrdnje slobodno može ponuditi ,,Honeyland“ (Tamara Kotevska i Ljubomir Stefanov, 2019) koji je trijumfovao u dokumentarnoj konkurenciji Sandnesa i osigurao dve nominacije za Oskara (dokumentarni i strani film), a za njim i ,,Hive“ (,,Zgjoi“, Bljerta Bašoli). Uspeh koji je ,,Hive“ imao na Sandensu još je veći, istorijski, i to ne samo za kosovsku kinematografiju, već i globalno: tri glavne nagrade, za najbolji film u međunarodnoj konkurenciji, za najbolju režiju i nagrada publike.

Put ka jednakosti

Stamena borki protiv patrijarh Uspjeh filma Bljerte Bašoli, osvajača tri glavne nagrade Sandens festivala, koji je trenutno na festivalskoj turneji (Prizren, Sarajevo, Karlove Vari) još je i veći.

Rediteljka priča priču savršeno razumljivim jezikom i približava je globalnoj publici, a pritom ništa ne ,,crta“, ne pojednostavljuje i ne objašnjava nepotrebno rička, ali i globalna). Sličnost se unekoliko može naći i u paraleli između dokumentarnog filma (,,Honeyland“) i igranog filma po istinitim događajima (,,Hive“), ali tu već možemo početi govoriti o suštinskim razlikama u načinu obrade teme i pričanju priče.

Nakon trijumfa na Sandensu koji se ove godine održavao samo virtuelno, ,,Hive“ („Košnica“) i njegova autorka Bljerta Bašoli sačekali su restart sezone kako bi film poslali na ,,žive“ festivale. Kosovska rediteljka s američkom diplomom učestvovala je na panelima na DokuFestu u Prizrenu posvećenim novom (ili prvom) talasu

kosovske kinematografije (čija je specifičnost da okuplja uglavnom autorice mlađe i srednje generacije s prvim, eventualno drugim filmom). Film je trenutno na turneji koja uključuje tri festivala: Sarajevo, Karlove Vari i Jerusalim, sa brojnim zakazanim terminima.

U pozadini svega stoji istinita priča o jednoj od prvih posleratnih malih preduzetnica na Kosovu posle rata krajem 90-ih godina, njenim razlozima za pokretanje posla s proizvodnjom i prodajom autohtonih poljoprivrednih proizvoda i otporima sa kojima se suočavala u tim pokušajima, kako kod kuće i u selu, tako i u društvu u širem smislu. imdb.com

Pa opet, reč je o dva sasvim različita filma koji imaju i sličnosti. Neke su očite, poput pomenutih pčela, pčelarstva i meda. Da bi se došlo do nekih drugih trebalo bi možda malo više ,,kopati“, kako u svetlu narativa (junakinje obeju filmova se pčelarstvom i poljoprivredom uopšte bave u svrhu preživljavanja), tako i smislu ciljane publike kojima se filmovi obraćaju (pre svega ame-

,,Hive“: Junakinja sandensovskog hita

Mnogo je voljnih i nevoljnih žrtava tradicionalnog društva u filmu Bljerte Bašoli

Njen put u finansijsku nezavisnost ujedno je i put žena sa Kosova prema emancipaciji i jednakosti i to se može nazvati centralnom tematskom preokupacijom celokupnog trenutnog talasa kosovskih filmova.

Junakinja filma je Fahrije (Ilka Gaši), žena iz sela Kruša koja ima status sličan udovici. Njen muž Agim je nestao 1999. godine za vreme rata, nekoliko godina pre nego što se radnja filma odvija, i ne zna se je li živ i zarobljen negde u Srbiji ili je ubijen.

Ruralni tabu Kumrijin status je specifičan, ona kao i većina drugih žena iz sela povremeno prima neku pomoć od dobrotvorne organizacije, ali joj ta sredstva nisu dovoljna kako bi prehranjivala sebe i svoju decu. Živi u kući svekra Hadžija (Čun Lajči) koji je u invalidskim kolicima, ali to što živi pod njegovim krovom znači da mora da živi po njegovim pravilima, a njegova jedina pomoć sastoji se u tome da na tezgi na pijaci povremeno prodaje med koji ona skuplja.

U ruralnim krajevima Kosova je i danas tabu za ženu da radi van kuće i imanja, posebno ako ima živog

muža, pa je Kumrijina pozicija izuzetno nezavidna.

Jedini put preživljavanja je osamostaljenje, edukacija i pokretanje sopstvenog posla, ali za to nema podršku ni kod kuće ni u selu, a i sama nije odlučna da prihvati ponudu humanitarne organizacije da ide u večernju školu.

Kumrijino ponašanje biće obeleženo kao nemoralno, svi joj prete šta će se dogoditi ako se Agim vrati i zatekne je ,,takvu“. Ali ona ne odustaje od svog jednostavnog plana: proizvodnje i distribucije ajvara za jedan prištinski supermarket. U tu svrhu, ona istraje na tome da položi vozački ispit, kupi polovni auto i završi stručno osposobljavanje. Polako se njenom poslovnom poduhvatu pridružuju i druge žene sa sela, prvo sa određenim zazorom, onda i svesrdno.

Ugodna minutaža Puno je tu elemenata sa kojima u istinitoj, a opet dramatiziranoj filmskoj priči Bljerta Bašoli žonglira, pa „Hive“ možemo gledati i kao film o plemenitom, a nužnom poslovnom poduhvatu, i kao film o ženskoj emancipaciji, i kao film koji otvoreno govori protiv patrijarhata i prevaziđenih,

7

a Fahrije, jedan od najbolje napisanih ženskih likova u regionalnom filmu

inja hata

čak štetnih tradicija koje polovini društva zatvaraju vrata napretka. Ovo je pre svega film o borbi sa zmajevima koji, doduše, ne rigaju vatru, ali zato ispuštaju otrov i ostavljaju pustoš, istu onakvu kakvu je u Kruši za sobom ostavila srpska policija.

Priča o Fahrijinom poduhvatu i konačno uspehu je možda univerzalna, ali je kontekst patrijarhata vrlo lokalno specifičan i time ne nužno shvatljiv publici koja ne dolazi s Kosova ili Balkana. Stoga je uspeh Bljerte Bašoli još i veći, jer priču priča savršeno razumljivim jezikom i približava je globalnoj publici, pritom ništa ne ,,crta“, ne pojednostavljuje i ne objašnjava nepotrebno, zbog čega je film spakovan u krajnje ugodna 84 minuta.

Simbol izdržljivosti Umesto toga, Bašoli pripoveda vizuelno kroz kameru iz ruke direktora fotografije Aleksa Bluma koja hvata ambijent u kombinaciji lepote i surovosti tako da ugođaj pomalo podseća i na vestern, koristi muziku (kompozitor je Žilijen Peno) da usmeri publiku u pravcu željene emocije, dok montaža Feliksa Sandrija i Enisa Saračija drži stabilan ritam filma. Rediteljka se oslanja i na funkcionalni dijalog i na glumu svog ansambla koja je zaista na solidnom nivou Nema sumnje da je Fahrije jedan od ponajbolje napisanih filmskih likova s ovih

Kosovski ,,novi talas“ Kosovska kinematografija nije na festivalima od juče. Kratki film ,,The Return“ Bljerte Zećiri nagrađen je na Sandensu 2012. godine.

U dugom metru, prvi značajniji uspeh je postigao Visar Morina koji je s filmom ,,Father“ osvojio nagradu za režiju u Karlovim Varima 2015. godine. U međuvremenu se zakotrljala lavina sa filmovima Bljerte Zećiri (The Marriage, 2017), Ljendite Zećiraj (kratki ,,Balcony“ iz 2013. i ,,Fence“ prostora u poslednje vreme.

Ona je simbol izdržljivosti, rešenosti i nepopustljivosti, čak i kada je ne razumeju, a način na koji je igra Ilka Gaši je impresivan, uz potpunu sigurnost i mirnoću, kao i mikronski preciznu mimiku u krupnim kadrovima. Ona svakako nosi veći deo tereta u glumačkom smislu, ali isto tako ume da podeli ekran i sa drugima, poput Čuna Lajčija (svekar), kao i mlade i talentovane Kaone Sulejmani koja igra njenu kći... Ali i ansamblom glumica koje je pet godina ranije otkrila Bljerta Zećiri za film ,,The Marriage“ (2017), a koje ovde igraju žene iz sela na ovaj ili onaj način povezane s Kumrije.

Manje vešt autor bi tražio personalizaciju negativca, ali Bljerta Bašoli pokazuje i svojevrsno razumevanje za nerazumevanje koje pokazuju njeni likovi. I na žene iz sela i na zavidne muškarce i na starog Hadžija možemo pre gledati kao na žrtve istog tog sistema koji pokušava da samelje Fahrije, nego kao na njegove eksponente. ,,Hive“ je izrazito prefinjeno urađen i savršeno uglađen koji jednu lokalnu priču pošteno priča globalnoj publici. Nije isključeno da o ,,Hive“ i Bljerti Bašoli bude reči i kada krene sezona nagrada.

Ocjena: 7,7/10

2018, dugometražni ,,Aga’s House“ (2019) koji je prikazan i nagrađen u Karlovim Varima) i Antonete Kastrati (,,Zana“, 2019).

Ove godine filmovi kosovskih autorica i autora prisutni su na gotovo svim najvećim svetskim festivalima, od ,,Hive“ na Sandensu, preko filma ,,Looking for Venera“ Norike Sefe nagrađenog u Roterdamu i ,,The Hill Where Lionesses Roar“ Luane Bajrami

koji je igrao u Kanu (oba prikazana i u takmičarskom programu Sarajeva). Tu su i kratki filmovi ,,Displaced“ Samira Karahode koji je igrao u Kanu i ,,Four Pills at Night Learta Rame“ s nedavno održanog festivala u Lokarnu. U programu „Horizonti“ na predstojećem izdanju filmskog festivala u Veneciji biće prikazan još jedan dugometražni film s Kosova, ,,Vera Dreams of Sea“ rediteljke Kaltrine Krasnići.

Ilka Gaši u sjajnoj ulozi Fahrije na posteru filma, kao simbol nepopustljivosti i izdržljivosti u borbi sa patrijarhatom

imdb.com

Četvrtak, 26. avgust 2021.

8

Četvrtak, 26. avgust 2021.

FESTIVALI

Velika imena na jedn

Svi kaub vitezovi variety.com

greenville.edu

Benedikt Kumberbač u jednom od favorita ,,The Power of The Dog“ Džejn Kempion

N

ošena na ramenima titana filmske umjetnosti, Venecija u zenitu jednog pandemijski kužnog ljeta, pritisnutog tjeskobom slutnji klimatske katastrofe, ipak ne može potonuti. San ljetnje noći za ,,La Serenissimu“, staru republiku, čuvaće: Sorentino, Kempion, Vilnev, Almodovar!

Stelarna postava autora činiće trku za Zlatnog lava Venecijanskog filmskog festivala, makar ove godine i na prvu loptu, prestižnijom od one za kansku Zlatnu palmu ovog ljeta. Rješenje jednačine glavne nagrade, tu kvadraturu venecijanskih kanala, treba tražiti u sastavu žirija: predsjedava niko drugi nego Bong Džun-ho, autor već vječne oskarovske ,,pepeljuge“, filma ,,Parasite“ (2019). Uz ovogodišnju heroinu sa Oskara Kloi Žao, prvu Azijatkinju i drugu ženu koja je zaslužila nagradu za najbolju režiju (prošlogodišnji ,,Nomadland“) - jasno je da će žiri imati poseban senzibilitet prema angažovanijim temama, prema svakodnevici koja je čitana kroz ideološki fokusirane i obojana naočare.

Upravo je film Kloi Žao, osvajanjem Zlatnog lava prošle godine, iz venecijan-

Od udarnih filmova sa Venecije, kako onih u zvaničnoj konkurenciji tako i van nje, ne treba očekivati samo da poput prizme ukažu na potencijalne dobitnike ključnih holivudskih nagrada. Već da, u finom balansu arthausa i mejnstrima, osvijetle aktuelni trenutak čovječanstva ske lagune prošle godine zakoračio ka Americi u veliki oskarovski pohod.

Moć psa

Od udarnih filmova sa Venecije, kako onih u zvaničnoj konkurenciji tako i van nje, ne treba očekivati samo da poput prizme ukažu na potencijalne dobitnike ključnih holivudskih nagrada. Već da, u finom balansu arthausa i mejnstrima, osvijetle aktuelni trenutak čovječanstva, ubodu ,,cajtgajst“; kažu nam nešto važno o našem vremenu. Imena umjetnika koji će se na malenom ostrvu Lido od 1. do 11. septembra predstaviti autorskom magijom, su zalog da će tako i biti.

Ako se Korejancu Bongu, na čelu žirija, unaprijed smješka brk zbog jednog filma – onda je to ,,The Power of

The Dog“ Džejn Kempion.

Drama smještena u dvadesete godine prošlog vijeka i američku provinciju ruralne Montane, u smiraj ,,zlatne groznice“ – je upravo ta potencijalna angažovana priča koja može bljesnuti ovog ljeta u Veneciji.

Novozalanđanka Kempion, velika autorka proslavljena klasikom ,,The Piano“ (1993), računa na izuzetnu potporu glumačkih zvijezda. Benedikt Kumberbač, Kersten Danst i Džesi Plemons imaju zadatak da iznesu epsku priču u čijem je fokusu sukob, po mnogo čemu, savršeno i znakovito sukobljene braće.

Dina

Estetska poslastica i najočekivaniji saj-faj godine (decenije?), ,,Dune“ treba da, u viziji Denija Vilneva, konačno donese dostojno

Timote Šalamet kao savršen izbor za ulogu vojvode Pola u ,,Dune“ Denija Vilneva

čitanje kultnog romana Frenka Herberta. Nimalo lak zadatak, uz ogroman hajp koji je zacementiran spektakularnim trejlerima. ,,Dina“ je na prvu loptu definitivan vizuelni pečat izuzetnog autorstva. Uz savršen izbor mladog Timotea Šalameta za glavnu i ključnu ulogu vojvode Pola Atreida.

Posjeta pustinjskoj planeti Arakis, znaju to fanovi ,,Dine“, je spiritualno i filozofsko iskustvo koje sa dovoljno slojevitosti i pravim nijansiranjem nije nimalo lako iznijeti. Tamo gdje se spotakao genije Dejvid Linč, u filmu iz 1984. godine, a Alehandro Žodorovski ostao nedosanjanog projekta – nastavlja Vilnev.

Na prvu loptu, njegov film moraće da ,,opravda“ kasting Zendaje za ulogu mnogo bitniju od one koju njen lik ima u knjizi; kao i niz opštih mjesta i mome-

nata kulturne aproprijacije, koji se tiču ,,klasičnih“ i mnogo puta viđenih filmskih predstava naroda pustinje.

Dvije Penelope

Ako neko ostaje strogo tematski dosljedan tokom karijere, onda je to Pedro Almodovar. Španski velikan u Veneciju stiže sa ,,Parallel Mothers“ – sa namjerom da dodatno nijansira i zacementira filmsku slavu i dekonstrukciju iskustva moderne žene. Njegov ključni igrač i adut na ovom terenu biće, naravno, Penelope Kruz.

Slavna španska glumica će u zvaničnoj konkurenciji Kana biti sa još jednom ulogom. ,,Official Competition“ je komedija koja obećava da će biti đavolski pametna – a tiče se priče o milijarderu koji želi da ostavi legat, životni i vječni pečat, tako što će snimiti

Četvrtak, 26. avgust 2021.

9

nom od najjačih izdanja Mostre od 1. do 11. septembra

deadline.com

hollywoodreporter.com

boji, pajaci i vi Republike

Poster za autobiografsku poslasticu ,,The Hand of God“ velikog Paola Sorentina

Met Dejmon u istorijskom blokbasteru ,,The Last Duel“ Ridlija Skota

film. Uz nju, u filmu je i velikan Antonio Banderas – a režiju potpisuje argentinski duo Mariano Kon i Gaston Duprat.

Dužd Sorentino

Ključni ,,kapitalac“, svojevrstan dužd i princ Venecije ovog ljeta ipak će biti Paolo Sorentino. Nakon televizijskih genijalština koje je u ozračju Vatikana podario svijetu u posljednjim godinama, filmu se vraće sa nešto očiglednije ličnom pričom. ,,The Hand of God“, mala vinjeta koja na prvu loptu asocira na Maradonu – se naravno tiče Sorentinovog rodnog Napulja. Cijelih 20 godina od briljantnog debija ,,One Man Up“... Očekuje se, da film za koji veliki režiser potpisuje i scenario i produkciju, iznese njegov omiljeni glumac, božanstveni Toni Serviljo. Priča?

Strogo čuvana u tajnosti, osim već znakovitog: ,,is-

ključivo Napulj i potpuno lično od Sorentina“. Dobra je šansa, da Paolo svijetu ovim djelom jasno skicira, što za njega znači iskustvo stvaranja u filmskoj umjetnosti od početka vijeka...

Skice iz braka

U ovakvoj postavi žirija, mala je šansa da će crtica iz života lejdi Dajane, drama ,,Spencer“ Kristen Stjuart, imati šansi u takmičarskom programu. Kao ni ,,Jackie“ Pabla Lorena, potencijalno ambiciozniji projekat koji se tiče života Žakline Kenedi.

Američka nada je ,,The Card Counter“ – potencijalno vrlo potentan triler Pola Šradera, o kockaru koji na putu osvete angažuje mladića protiv zajedničkog neprijatelja. Glumačka ekipa (Oskar Ajzek, Vilijem Defo) kao i jasno profilisan autorski senzibilitet ovu priču čine potencijalnim hitom.

Interesantno, Ajzek ima još jedan važan projekat koji treba da bljesne u Veneciji: HBO miniseriju ,,Scenes From a a Marriage“, adaptaciju velikog filma Ingmara Bergmana. Ono što su 1973. iznijeli nezaboravna Liv Ulman i Erland Jozefson – sada je zadatak za Ajzeka i Džesiku Čestejn. Za nju, to može biti uloga koja će je dodatno etablirati kao važno ime naše filmske ere, nakon nekoliko godina lutanja u mejnstrimu.

Rimski cirkus

Francuski aduti su jaki: Savijer Đanoli servira dramu top kalibra ,,Lost Illusions“, po Balzakovom romanu, uz creme de la creme pariskog glumišta današnjice: Savijera Dolana, magičnu Sesil de Frans i Žerara Depardjea! Ipak, očekuje se da žiriju po volji bude posebno ,,Un Autre Monde“ Stefana Briza – koja treba da oslika sve visoke međe i duboke

ambise između klasa, kroz jednu sindikalnu borbu fabrike pred gašenjem.

Italija će se posebnom pažnjom čekati ,,Freaks Out“ tako inovativnog i smjelog autora Gabrijele Mainetija. A četiri cirkuske ,,nakaze“, prepuštene same sebi u jeku savezničkog bombardovanja 1943. i uoči oslobođenja – će imati priliku da Rimu kažu nešto o nama, današnjim.

Aduti istoka: ,,Captain Volkonogov Escaped“ (Nataša Merkulova i Aleksej Čupov) je slika sovjetskih političkih progona i gulaga uoči Drugog svjetskog rata.

Poljski ,,Leave No Traces“ prati sličnu matricu: film Jana Matušiskog je priča o mladiću koji je svjedok fatalnog prebijanja i policijske torture najboljeg druga početkom osamdesetih...

Konačno: od američke Iranke Ane Lili Amirpur mnogo se očekuje se filmom ,,Mona Lisa And The

Blood Moon“. Đeon Jongseo imaće vrlo zahtjevnu ulogu djevojčice odbjegle iz mentalne ustanove, sa slutnjom natprirodnih moći. Amirpur je u Veneciji već bljesnula 2016. sa ,,The Bad Batch“, kada je zaslužila vjerovatno i više od Specijalne nagrade žirija.

Sada ima priliku da pokaže da ja autorski kapitalac.

Skotova zabava

I srednjovjekovna zabava, ep i drama, spakovana u klasičnoj formi Ridlija Skota: blokbaster ,,The Last Duel“, smješten u jeku Stogodišnjeg rata, sučeliće vitezove – Meta Dejmona, Adama Drajvera i Bena Afleka! Dobro je stari lisac Skot konačno shvatio da mu, u fazi autorskog zatišja, odlično leže srednjovjekovne poslastice. I da nema boljeg mjesta za premijeru ove priče od ostrva Lido, u Veneciji.

S. STAMENIĆ

10

Četvrtak, 26. avgust 2021.

BEČKI VALCER Miloš MILAČIĆ

N

jemački gradić Zezen udomio je u svom imenu jedno nestalo jezero kome je kao kakvom napuštenom psetu i geografija okrenula leđa.

Na zemljopisnim kartama ono odavno ne postoji, što nas uopšte ne sprječava da zamislimo Hajnriha E. Štajnvega kako sa gospom Julijanom na dan njihovog vjenčanja, godine 1825. šeta baš kraj tog jezera. Ili nekog drugog. Svejedno.

Od te činjenice svakako je važniji svadbeni poklon koji je bivši soldat u ratovima protiv Napoleona darivao svojoj dragoj. To bijaše jedan „tafel“ klavir, manjih dimenzija.

Prvi što ga ikad izradiše ruke priučenog stolara i orguljaša u crkvenom horu grada Zezena.

Kuhinjski piano

No još veći darovi od klavira bile su same ruke majstora. Božji darovi kojima je zahvatao vodu iz rajskog zdenca ne bi li umio lice svijeta. Jer muzika što će godinama kasnije teći iz njegovih rukotvorina nalik je bistroj, izvorskoj vodi, koja daje svježinu i krepost duši, svaki put kad se kuša. Do tada je Hajnrih izrađivao gitare, citre i mandoline, a od tog dana sa podjednakom strašću pravio je klavire i djecu. Bračni par Štajnveg imao je šest sinova i četiri kćeri i kuću punu instrumenata. Otvorio je porodičnu radionicu, ali po strogim pravilima glide koja su važila u Donjoj Saksoniji, nije mu bila dozvoljePortret Hajnriha Štajnvega u vrijeme dolaska u SAD

Kako se kalio klavir

„Grand piano“ napravljen je 1836. u kuhinji Štajnvegovih. „Rođen“ je u tajnosti, mimo strogih pravila gildi. Kuhinja bijaše njegov Vitlejem, a klavir - rodonačelnik onoga što će činiti imperiju „Steinway & sons“ na izrada, već samo popravka instrumenata. „Štajn“ na njemačkom znači - stijena ili kamen, a „veg“ – put. Ta simbolika kao da je izrezbarena na rezonantnoj kutiji prvog velikog klavira što će ga majstor stvoriti u tajnosti. „Grand piano“ napravljen je 1836. u kuhinji i vešernici porodične kuće Štajnvegovih. To je bio poduhvat sam po sebi. Stjenovit

put kojim ide ko mora. Nazvan je „kuhinjski klavir“ jer kuhinja bijaše njegov Vitlejem, a on - rodonačelnik onoga što će činiti imperiju „Steinway & sons“.

Gost iz budućnosti

Možda danas u Zezenu postoji atletska staza. Ali prije dva vijeka sigurno je nije bilo. Ipak, stanovni-

Firma „Stajnvej“ u ulici Voker sredinom 19. vijeka u Njujorku

wikipedia.org

Hajnrih E. Štajnveg u svojoj radionici (ilustracija)

ci tog gradića trčali bi svoju trku.

Svakondevno. No koliko god se trudili, nikako nijesu uspijevali da pobijede jednog strašnog trkača, najbržeg od svih. Tog je atletu, pored neospornog talenta, bio glas da se ne ponaša fer prema ostalim učesnicima trke. U početku bi ga boweryboyshistory.com

Iz Beča:

O vremenu kad je najpoznatiji svjetski

Četvrtak, 26. avgust 2021.

11

steinwaybocaraton.com

harzinfo.de

i proizvođač instrumenata sa dirkama bila porodična manufaktura

Čuveni pijanista Artur Rubinštajn za klavirom marke „Stajnvej“

steinwaybocaraton.com

Neki od klavira koje je Štajnveg (kasnije Stajnvej) izradio nalaze su u muzeju u Zezenu

neki lako preticali, vodili trku, ali kad bi ovaj krenuo u sprint, teško da su mogli da ga prate. Kad bi se neki od takmičara, a to se dešavalo, okliznuo i pao pred njim, ovaj nikad ne bi zastao i pomogao mu da ustane. Prosto bi ga pregazio, prešavši preko njega kao da ga nema.

Nastavio bi da trči ulazeći u ciljnu ravninu podignutih ruku, ubjedlji-

oekonews.at

Hajnc Rank, pijnista, operski pjevač i bivši vlasnik klavirske radnje u Beču

vo ispred svih. E takvog takmaca Hajnrih E. Štajnveg uspio je da pobijedi. Taj takmičar zvao se Vrijeme, a Štajnveg je trčao ispred svog vremena. Kao neki pionir, izviđač, gost iz budućnosti kojem je bio poznat ishod događaja što tek treba da se dese. Odraz te pobjede su i vizije utkane u „kuhinjski klavir“, poput izgradnje mosta za zvučne ploče napravljenog od jednog komada drveta. Do tada su uvijek korišćena dva komada drveta, a ova naizgled jednostavna novotarija omogućila je veće zatezanje žica i jače kućište, što je proizvodilo, moćniji i snažniji zvuk. Zlatna medalja dobijena na izložbi u Brau-

nšvajgu 1839. za tri napravljana klavira takođe je nagrada za tu pobjedu u trci sa vremenom. Kao i onaj čudni oglas koji se i danas čuva u gradskom muzeju u Zezenu.

Preko okeana

Naime, 1847. u lokalnim novinama izašao je oglas u kom majstor za izradu klavira izvjesni H. Š. prodaje tri svoja instrumenta i garantuje za njihov kvalitet. Garancija nije glasila na godinu, dvije ili pet, već za sva vremena. Dakle, oglašivač je bio toliko siguran u kvalitet svoje rukotvorine da je budućem vlasniku garantovao kako će mu klavir trajati vječno. Ako vječnost postoji. A postoji - čim je

Hajnrih E. Štajnveg tako samouvjeren i odlučan, zakoračio u nju. I otplovio sa porodicom preko okeana, predosjetivši revolucionarne nemire koji će uskoro potresati Evropu.

Hajnrih je u Americi postao Henri, Štajnveg je evoluiralo u Stajnvej, a sinovi su ostali sinovi. Prvu radnju za prodaju klavira otvorili su u u ulici Voker u Njujorku, 50-ih godina 19. vijeka. I od tada sve što im se događalo može stati u jednu riječ – uspjeh. Hajnrih, sad već Henri, u narednoj deceniji izradiće 482 klavira. Tajnu, kako njegovi klaviri „pjevaju“ odaće sinovima. Naročito dvojici, najstarijem Teodoru i četvrtom po redu Vilijamu. Teodor je bio zadužen za Njemačku, tamo je ostao i radio na jačanju brenda za evrosko tržište. Vilijam je bio nešto što bi se danas moglo nazvati marketnški mag i najzaslužniji za „osvajanje“ Amerike. Izgradio je ,,Stajnvej hol“, sa 2000 mjesta i tamo su održavane izložbe i prezentacije njihovih klavira. Henrijeva najstarija kćerka Doreta, dokazala je da je ženska loza nepravedno izostavljena iz naziva firme. Naime, svakom ko kupi „Stajnvej“ ona bi davala nekoliko besplatnih časova klavira.

Vilijam je zajedno sa starijim bratom otvorio predstavništvo u Hamburgu, a danas je tamo centar za izradu i distribuciju klavira za Evropu i ostatak svijeta (osim Amerike).

Koji klaviri bolje zvuče, njujorški ili hamburški – stvar je ukusa, ali jedan od najvećih pijanista 20. vijeka Artur Rubinštajn nije pravio razliku. Pod njegovim prstima svaki „Stajnvej“ zvučao je savršeno. „Stajnvej je Stajnvej i nema ništa nalik njemu na ovom svijetu“, govorio je.

„Stajnvej“ je kao živo biće, ne trpi agresiju Pijanista, operski pjevač i bivši vlasnik prodavnice klavira u Beču, Hajnc Rank pokušao je za „Objektiv“ da zagrebe ispod površine i bar donekle rasvijetli tajnu uspjeha i kvaliteta „Stajnveja“. Rank u svojoj kući u Beču posjeduje „Stajnvej“ iz 1885. godine i smatra da je to jedna od boljih produkcija.

-Za razliku od starijh klavira ove marke, novije produkcije se rade mnogo brže što se odražava na kvalitet. U toku Drugog svjetskog rata, kvalitet „Stajnveja“ bio je znatno lošiji jer se nijesu mogli nabaviti pravi materijali za njegovu izradu. Klavir „Stajnvej“ sastoji se od oko 10.000 djelova od čega se većina pravi ručno. Tako da zvuk koji klavir proizvede zavisi od mnogo faktora. Najprije od drveta, koje se godinama suši, zatim metala i sastava rezonantne kutije. Upravo, ta kombinacija drveta i metala daje „Stajnveju“ tako savršen, neprevaziđen zvuk – kaže Rank.

Za kvalitet zvuka, kako ističe, važno je čak i samo vrijeme dana kada se pravi.

- Majstori tačno znaju kad je pravo doba dana za sklapanje materijala. Rezonantna kutija je njegovo srce i važnija je od dirki. Svojevremeno je rađen interesantan eksperiment sa pijeskom, koji je posut po rezonantnoj kutiji „Stajnveja“ i ostalih klavira. Samo je pijesak na „Stajnveju“ mijenjao svoju strukturu.

To je klavir koji ne trpi agresiju. Ukoliko ga tretiraš lijepo i znaš način kako da sviraš na njemu, ne postoji nijedan klavir na svijetu koji ti može dati bogastvo i paletu raznih zvukova i vibracija kao što je to „Stajnvej“. Ali sa njim moraš da se ponašaš kao da je ličnost i da ga tretiraš poput živog bića – rekao je pijanista Hajnc Rank za „Objektiv“.

12

Četvrtak, 26. avgust 2021.

comicbook.com

serije

?

What If...

Početak animirane antologije Detalji sa postera koji naslućuju nova ,,skretanja“ u MCU multiverzumu

S

ve što je ,,What If...?“ vinjeti u okviru Marvel Cinematic Universe potrebno, da ne bude slijepo crijevo – je da zaigra nepredvidivo.

Da zapleše na kartu neočekivanog. Do sada je ova televizijska antologija pokazala polovične rezultate.

Klasični materijal za (nezajažljive) fanove: ,,What If...?“ je jedan ,,što bi bilo kad bi bilo“ koncept, koji za osnovu ima sve one silne filmove i (skorije) serije, koji su Marvel Cinematic Universe učinili najpraćenijom franšizom modernog vremena. Materijala, dakle, ima - s tim što se ni u kom slučaju ne radi o svježoj ideji.

Miris sedamdesetih

Perpetuum mobile znatiželje i emocija

Još od kraja 70-ih, pa negdje do kraja 90-ih, serijal stripova ,,What If...?“ bio je Marvelov način da dodatno animira one najvjernije sladokusce među svojom publikom. Tako su, na primjer, stripadžije mogle da vide što bi se to u multiverzumu desilo, kada bi Spajdermen postao član ,,Fantastične četvorke“ – ili kada bi Kapetan Amerika postao predsjednik... Sami autori dobili su više slobode da se, u formi antologije i u stilu ,,Zone sumraka“, malo smjelije i ,,bezobraznije“ iskažu. A fanovi serijal koji je bio suštinski uzbudljiv – jer nikad nijesu mogli da pretpostave, da li bilo kakvu suštinsku promjenu u tkanju multiverzuma nudi neko drugačije skretanje u ranije zacrtanom toku radnje. I da li ga, naravno, nudi uopšte.

Takođe, sama forma animirane serije je izuzetno zahvalna – jer em što autorima pruža prostor za dodatnu slobodu – em fanove dodatno približava stripu. Na jedan, ispostaviće se, vrlo moderan i aktuelan način, uz crtež koji tek diskretno i taman kako treba donosi miris sedamdesetih.

U franšizi čiji su se kreatori i izvođači radova tako dobro izvještili da pogode emociju i slabu tačku poklonika, ,,What If...?“ od prve epizode igra na sigurno. Godina-

13

Četvrtak, 26. avgust 2021.

ukazuje na to da ovaj projekat može da postane bitna karika Marvelove franšize

tor.com

Druga epizoda kao savršeno odmjeren, emotivan i zabavan omaž Čedviku Bosmanu

Bez obzira na to što je antologija, ili to što je prva animacija u franšizi, ,,What If...?“ je dio MCU, do koske. I sve što je potrebno da uspije je da udari žestoko po gasu nakon svojih multiverzumskih skretanja, bez bilo kakvog osvrtanja. Sve ostalo, praćenje dobro poznatih linija i prežvakivanje nečeg što fanovi već dobro poznaju, marginalizuje ovaj projekat ma aktuelan emancipatorski impuls kanalisan je u uvodnoj epizodi: premisa je jednostavna, što bi se desilo da Stiv Rodžer u jeku Drugog svjetskog rata nije primio serum kojim će postati Kapetan Amerika – već kapetanica Pegi Karter.

Na autopilotu

Prosta zamjena – žena u kostimu Kapetana Amerike, formalno nije odrađena, ali suštinski jeste. Na Peginom štitu sada je zastava Velike Britanije; ali umjesto superheroine koja će u imenu ponosno ponijeti i naziv svog cijenjenog kraljevstva, ona je prosto i samosvjesno – Kapetanica Karter.

Odmah upozorenje (i ono na što su se fanovi MCU blago namrštili ili značajnije dizali obrvu): radnja prve epizode suštinski i skoro u cjelosti prati matricu filma ,,Captain America: The First Avenger“ (2011). Što antologiji ne ide na ruku nikako: prosto, do kraja epizode ćete znati, kao u filmu, da će nacisti biti poraženi, a da će Hidra izgubiti važnu bitku, ako ne rat. Naša heroina proživjeće sličnu sudbinu višedecenijskog ,,skoka“

u doba moderne, nove prijetnje Hidre, u svijetu kojem je ponovo potreban nekakav Kapetan Amerika, ili Kapetanica Karter, ili... Prosto, sve što se tu desi već znate: da Pegi i Stiv ne mogu biti zajedno, a da suštinski pripadaju jedno drugom. E da, Stiv Rodžers je svejedno heroj, sa ili bez junačkog seruma koji mu pumpa mišiće. A Pegi, kapetanica na superherojski pogon, će podjednako voljeti svoga Stiva bez obzira što je on sada prosječni žgoljavko koji ne može proći ni vojnu obuku...

I sve to je kul i korektno i ispravno – da nije užasne predvidljivosti, što prvu epizodu čini vožnjom na autopilotu. I što će vas čak i zapitati, da li uopšte treba da pružite novu šansu ,,What If...?“ antologiji.

Omaž Bozemanu

Kec iz rukava je, naravno, igra na najtananiju emociju fanova u drugoj epizodi. Čedvik Bozeman, slavni glumac koji je tumačio T’Čalu, Crnog Pantera, prošle godine preminuo je nakon višegodišnje borbe sa teškom bolesti. Za animira-

nog T’Čalu podario je glas prije smrti; a način na koji je izabran narativni rukavac je apsolutno i potpuno ispravan – i, sada je jasno, potpuno simboličan gest da se oda pošta jednom od omiljenih glumaca iz MCU svijeta.

Nije moglo bolje: T’Čala je, u ovoj verziji alternativne ,,stvarnosti“ Marvelovog multiverzuma, ,,Star Lord“ – glavna faca filmova ,,Guardians of the Galaxy“! I vjerujte, način na koji je Marvelov tim animatora posložio i oslikao priču druge epizode, će učiniti da povjerujete da je Čedvikov T’Čala makar u jednakoj mjeri dostojan i prirodan u ulozi Star Lorda, kao što je to bio Kris Prat kao Piter Kvil u dva ,,Guardians“ filma.

To je, naravno, tek početna premisa za ono bitnije – za skretanje priče multiverzuma, od onog momenta kada se T’Čala susretne sa svojom ,,Guardians“ ekipom. I vjerujte, tu je učinjeno sasvim dovoljno novih skretanja i pomjeranja, koja se suštinski tiču i Bozemanovog i Pratovog karaktera, ali i kulturnog miljea i stila, da ćete zaista uživati u ovoj epizodi. Ukratko: sve ono što je prvu epizo-

du činilo dosadnom, druga je ispravila i zacrtala dobar kurs za antologiju koja je sve, samo ne predvidiva.

Treća epizoda ponudila je interesantno čitanje važne ,,Avengers“ epizode, što se moglo dogoditi da je neko uspio da posije sjeme razdora i pobije Avandžere - prije nego što su okupljeni. I jasno je zašto su kreatori, u prvom redu Kevin Fejdž koji je najviše preuzeo odgovornost za projekat ,,What If...?“, obećali da će se prva sezona (najvjerovatnije deset epizoda) dohvatiti nekih zaista ključnih i prelomnih momenata iz dosadašnjeg tkanja MCU priče.

Korak do Lokija

Tu je, naravno, kao jednostavna poveznica između epizoda – efektan narator.

Uatu je ,,Nadzirač“, distancirani i savršeno moćni posmatrač multiverzuma.

Glas Džefrija Vajta (znamo ga kao Baskijata u solidnom filmu o njujorškom umjetniku, a mlađa publika najprije ka o B e r n a rd a u , ,We stworld“) – je tu da više nasluti i pruži nove aluzije, nego da rješava i nudi izlaz iz lavirinata paralelnih realno-

sti. Ukratko: njegova ,,što bi bilo kad bi bilo“ pitanja uglavnom otvaraju nova pitanja, što vam neće djelovati nasumično i konfuzno, naprotiv.

Uloga ,,Nadzirača“ je takođe važna, imajući na umu epilog prve sezone velike hit serije ove godine ,,Loki“; a spekuliše se, da bi ,,What If...?“, u konačnici, mogao ponuditi važnu konekciju i biti u jednoj od epizoda i suštinski nastavak priče o Lokiju i Silvi. Nakon kataklizmičke završnice uberkvalitetne sezone Marvelovog hita, to bi samo dodatno vezalo ,,What If...?“ za ,,regularni“ MCU program filmova i serija.

Ispucana karta

Suštinski, bez obzira na to što je antologija, ili to što je prva animacija u franšizi ,,What If...?“ je MCU do koske. I sve što je potrebno da uspije je da udari žestoko po gasu nakon svojih multiverzumskih skretanja, bez bilo kakvog osvrtanja.

Sve ostalo, praćenje dobro poznatih linija i prežvakivanje nečeg što fanovi već dobro poznaju, marginalizuje ovaj projekat. I ne, nije dovoljno dobar izgovor za praktično prepričavanje jednog od najboljih MCU filmova – to što je u glavnom herojskom kostimu ovog puta kapetanica, a ne kapetan. I da, omaž Čedviku Bozemanu je savršen, odmjeren, potpuno prikladan i ludo zabavan – ali ta karta je ispucana već u uvodne dvije epizode; autorima će biti potrebno mnogo kreativnog razmišljanja da sačuvaju pažnju fanova do kraja ljeta i sezone.

Konačno, ekipa koja stoji iza ,,What If..?“ vrlo samouvjereno najavljuje drugu sezonu; već dogodine izvjesno je očekivati nastavke desetak priča. Ovaj sinematski multiverzum neće, niti može stati, dok uspijeva da čuva formulu, jedan perpetuum mobile emocija i znatiželje svojih fanova. A takvih je, složitećete se, cijela jedna planeta...

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3,5/5

14

Četvrtak, 26. avgust 2021.

serije

Vince Valitutti/Hulu

Velike zvijezde ne uspijevaju da učine potentnu seriju dorečenom

fect r e P e n i N s Stranger

Mini-serija rađena po roma

Razvodnjeno ,,n U

Melvin Greg, Ašer Kedi i Majkl Šenon u ekipi stranaca koji suštinski to nijesu

glađena ruska zlatokosa, wellness odmaralište i devet Amerikanaca odlaze da se transformišu u luksuzno utočište, koje liči na nešto što možete naći u magazinu ,,Arhitectural Digest“… Klasika, ništa revolucionarno, ali priznajemo da smo do izvjesne mjere zaintrigirani.

Protagonisti mini-serije ,,Nine Perfect Strangers“ nijesu u potrazi samo za geografskim bijegom od života, već i za nekom vrstom liječenja, transformacije. Tu su da pronađu 2.0 verziju sebe.

Ovaj krajnje eklektičan asortiman pojedinaca traži

slobodu od problema koji ih progone. Sam koncept savršeno je uhvaćen u sceni koja je prikazana u trejleru. ,,Ne želim da patim“ - kaže Frensis (Melisa Mekarti). ,,Ali, već patiš“ - odgovara Maša (Nikol Kidman).

Više od stranaca

U priču smo uvedeni s ,,namaste“. I atmosfera je isprva takva da očekujemo da se svi problemi riješe putem meditacije, akupunkturom, čarobnim smutijima i ležeći u prljavštini, kako bi se povezali sa ,,Majkom Zemljom“. ,,Tranquilium“, kako se zove odmaralište u koji je došlo

15

Četvrtak, 26. avgust 2021.

marieclaire.com

anu Lijen Morijarti nema dubinu njenog prethodnog hita ,,Big Little Lies“

washingtonpost.com

Maša (Nikol Kidman), ironično najlošija karika serije

namaste“ Jedina osoba koja je mogla da izvuče seriju performansom, zapravo je najslabija karika. Nikol Kidman ne uspijeva da dočara nedokučivost i misterioznost koje definišu Mašu. U užasno odrađenoj ledeno plavoj perici, dugačkoj do pojasa, izgleda kao Galadrijel za sirotinju ovih devet savršenih stranaca, košta ozbiljan novac i nije nešto što možete tek tako priuštiti. Ova staklena zgrada okružena je zelenim prostranstvom, tu su bazeni i topli izvori, rijeka, savršeni drveni podovi, činije u kintsugi stilu (drevna japanska vještina) i hrana koja izgleda gotovo previše

ljupko da biste je pojeli. Pored svega, pojavljuje se visoka, vitka, misteriozna Maša duge plave kose i u bijelom kombinezonu, vladarka ovog kraljevstva.

Zbog nje su svi zapravo i došli u Tranquilium.

Naravno, iako naslov sugeriše da ima (samo) devet likova, ne može se ne primijetiti već

u startu da je tu mnogo više od devet ljudi, ako računamo i Mašu i osoblje u odmaralištu. Pritom, daleko od toga da su ovih devet ljudi potpuni stranci. Troje su članovi iste porodice, a još dvoje u braku.

To je pet (više od pola) ljudi koji su dobro upoznati sa bar još jednim članom grupe. Ali avaj, idemo dalje.

Najveće (prijatno) iznenađenje serije „Nine Perfect Strangers“ je to što su gosti odmarališta u iskrenom bolu. Ovo nije gomila bogataša koja je tu došla iz dosade. Tu je porodica Markoni (Majkl Šenon, Ešer Kedi i Grejs Van Peten), koja se bori da prebrodi gubitak člana porodice i kojima je Maša iz nekog razloga odobrila popust. Zatim, bračni par koji čine glamurozna influenserka Džes (Samara Viving) i njen suprug Ben (Melvin Greg) koji je dobio na lotu i sad ima egzistencijalnu krizu. Ono što ih je dovelo u ,,Tranquilium“ jesu problemi u braku, o kojima nijesu spremni da otvoreno pričaju, ali su svjesni da ih ima.

Zatim Frensis, spisateljica koja je nedavno izašla iz veze i pritom ima problem s inspiracijom i Toni (Bobi Kanaval) misteriozni bivši fudbaler koji se bori sa zavisnošću od ljekova protiv bolova.

Tu je i Lars (Luk Evans), muškarac kojeg je nedavno

ostavio dečko, prikriveni novinar koji je došao da razotkrije Mašu, iako nije siguran šta je to što treba da razotkrije. U startu ne igra po pravilima, a odmaralište opisuje kao ,,samo još jednu konstrukciju koja odvaja ljude s novcem i čini da se pritom dobro osjećaju“.

Promašena Maša

Najzad, deveti gost i apsoltuno najantipatičnija na prvi pogled jeste Karmel (Redžina Hol) sa konstantnim izlivima bijesa. Ipak, vrlo lako se do kraja price može ispostaviti, da je jedina nogama čvrsto na zemlji.

Njeni ciljevi su jasni. Tu je da smrša, prebrodi razvod, postane bolja osoba, ako bude imala priliku - i da promijeni svijet.

Svaki od glumaca igra svoju ulogu sjajno. Dijalog je uz to jedna od rijetkih stvari koja je odrađena kako treba. Rečenice su zabavne, pametne, dosta duhovite - i izuzetno zahvalne za citiranje po Nastavak na sljedećoj stranici

16

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Vince Valitutti/Hulu

Jao (Meni Hasinto) i Delajla (Tifani Bun) kao romantični par i meta plitke Mašine manipulacije

Nadzirač i kamere

U najboljem slučaju dobijemo tek zagrebanu površinu, priča je zapravo puna šupljina i scenario površno odrađen. Serija zbog toga gubi na kvalitetu, što je žalosno jer je ova ekipa glumaca i te kako mogla da iznese mnogo više od onog što im je dato.

Jedina osoba koja je mogla da izvuče seriju performansom zapravo je najslabija karika. Nikol Kidman ne uspijeva da dočara nedokučivost i misterioznost koje definišu Mašu. U užasno odrađenoj ledeno plavoj perici, dugačkoj do pojasa, izgleda kao Galadrijel za sirotinju, ne kao moćni guru zbog kog ljudi dolaze baš u Tranquilium. Njeno je lice ovdje nepokretnije nego obično, čak i kad zasuzi alarmantno je koliko se istovremeno zbog toga ne uzbuđuje. A tu je i očajni ruski naglasak koji se konstantno

mijenja. O njenom životu znamo vrlo malo, a sve što saznamo dobijamo iz kratkih, jako loše odrađenih flešbekova. Jedno je jasno, Maša voli da se igra Boga i da nadzire goste sveprisutnim kamerama. Nažalost, čak ni tu ne dobijamo onaj jezivi osjećaj koji imamo, recimo, u filmu ,,Sliver“ (Filip Nojs, 1993). Sve je kao neki baš loš rijaliti. Ona mijenja njihov osjećaj za stvarnost bez njihovog pristanka, a pored svog potencijala njen lik izgleda sve bleđe i generičnije.

Istina je da serija počinje obećavajuće, ali čim Maša stupi na scenu, stvari postanu znatno manje zanimljive.

Cilj autora je vjerovatno bio da i mi budemo očarani Mašom, pa da zajedno sa gostima ,,Tranquiliuma“ otkrivamo njene mračne namjere.

To ipak nije uspjelo, kako zbog slabog pisanja, tako i zbog neubjedljive glume Nikol Kidman. Vrlo je vjerovatno da bi izbor druge glumice u toj istoj ulozi znatno uticao na kvalitet serije, iako ni to ne bi bilo dovoljno da je spasi.

projektu koji je dobio čak i Emi nagradu. Najviše što možemo reći za ovu razvodnjenu zabavicu jeste da je zadovoljavajuća i da se lako gleda. S druge strane, najgore što možete uraditi jeste porediti je sa drugim djelima Kelija, koja uključuju dugačku listu TV klasika poput serije ,,Ally McBeal“.

Ono što je jasno nakon samo četiri epizode, autori ,,Nine Perfect Strangers“ su potrošili mnogo više vremena na samu postavku i ambijent nego na ljude koji se tu nalaze. Previše je propuštenih prilika. Mnogo je likova, toliko ega i ličnosti koje se sukobljavaju odmah u startu, odnosa koji su mogli da se prodube ili prikažu na drugi način. Naročito od trenutka kada Maša počne da umotava ovih devet stranaca u mrežu.

Mašine metode možda spolja izgledaju kao i ostale banje i rehabilitacije na Instagramu, ali je u startu jasno da

su njeni porivi baš kao i metode, mračniji. Manipulacija kojoj ne odolijeva kako kad su u pitanju gosti, prisutna je i kada su u pitanju zaposleni.

Cinični novinar

Delajla (Tifani Bun) i Jao (Meni Hasinto) su u romantičnoj vezi, ali ih Maša suptilno okreće jedno protiv drugog kako bi stvari nastavile da budu po njenom. Nažalost, u svakom od ovih odnosa leži potencijal za nešto mnogo dublje, umjesto površnog načina na koji su se autori pozabavili likovima.

To je možda najupečatljivije baš kod Menija Hasinta koji je mnogo harizmatičniji u seriji ,,The Good Place“, dok ovdje, bez obzira na drugu vrstu uloge, većinu vremena izgleda kao da mjesečari, a rečenice koje izgovara su jedva prosto-proširene.

Ubjedljivo najbolji dio serije jesu Melisa Mekarti i Bobi Kanaval, pod čijom se sjenkom nalaze svi ostali. Njiho-

Propuštene šanse

Ovaj projekat je, baš kao i serija ,,Big Little Lies“ rađen po romanu Lijen Morijarti i u produkciji Dejvid I. Kelija, ponovo sa Nikol Kidman u jednoj od glavnih uloga.

Ali, ,,Nine Perfect Strangers“ nema ni dubinu ni kompleksnost koja nas je sve očarala u uspješnom HBO

Ocjena: 2.7/5

thehindu.com

društvenim mrežama. Kako se odnosi razvijaju, a efekti Mašinih protokola pojačavaju, izuzetna glumačka ekipa sjaji pred kamerama.

Nevjerovatno dobro balansiraju tu neku utemeljenost sa ranjivošću, čak i u trenucima kad likovi gube kontrolu nad stvarnošću. Likovi su zanimljivi i životne priče dovoljno različite da bi bili zaintrigirani, možda i investirani u to da li će u odmaralištu naći lijek po koji su došli. Nažalost, o njihovim životima znamo vrlo malo, i do realne suštine ne dolazi.

va hemija je očigledna, ali i očekivana budući da im je ovo već treći zajednički projekat u posljednjih nekoliko godina (,,Superintelligence“ i ,,Thunder Force“). Odišu energijom, imaju najzabavnije dijaloge, i njihove dječije svađe brzo se pretvaraju u klinački flert. Prosto, želite da je mnogo veći dio epizode posvećen samo njima. Naročito kada su u pitanju minuti potrošeni na Nikol Kidman.

Iako ima momenata koji imaju potencijala i likova koji su zaista kliknuli (čak i Evansu leži uloga ciničnog novinara), to nije dovoljno.

Propuštene prilike i šupljine vidljive su svuda. Maša je mogla da bude napisana kao kritika ekscesa savremene wellness industrije, što nije odrađeno. Čak i ako je u nekom trenutku ta namjera postojala, negdje se ugušila pod užasnom perikom na koju je osuđena kraljica ,,Tranquiliuma“. Iako je u predstavljena kao neka rijetka egzotična ptica, Maša se vrlo brzo ispostavlja onom poznatom mješavinom nasilja i samopreganjanja. I to je dosadilo očigledno svima osim Nikol Kidman, s obzirom na to da joj se gotovo svaka uloga u posljednjih nekoliko godina svodi na isto.

U nešto drugačijoj režiji, sa više (zaista) stranaca i uz priliku da ih istinski upoznamo, da zagrebemo dalje od površine, ovo je mogao biti mnogo bolji, kvalitetniji projekat. Ovako je razvodnjena, toliko puta ispričana priča koja podsjeća na halucinacije koje gosti odmarališta imaju od Mašinih specijalnih smutija. Pritom ne mislimo to na dobar način.

Biljana MARTINIĆ

Bobi Kanaval u ulozi bivšeg fudbalera jedan od rijetkih uspjelih likova

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Zgrabi

A

vgust je, tako da izdvajam stvari koje odgovaraju atmosferi ovog mjeseca. Nabrajaću ogoljeno od studiozne akademske ozbiljnosti, ljeto je, kome je to potrebno? Postoji mnogo filmova, muzike i serija koje smo većinom proživjeli, zato bih ovom prilikom preporučio one ne toliko pominjane.

FILM Trenutno raspoloženje igra značajnu ulogu u odabiru filma. Od njega zavisi da li film može produbiti naše stavove, izmijeniti ih, spojiti nas s likovima unutar ekrana, tako da na kraju s njima u prostoriji gasimo ekran u kom smo ih gledali, ili će nas u potpunosti osamiti i ostaviti u promišljanju, izazvati da nešto slično doživimo u sopstvenom životu.

Zato, ukoliko vapite za pejzažima ispunjenim bojama, uz kantri i rok muziku, grupom karakternih likova među kojima se odvija intenzivna porodična drama unutar kućnog imanja na ravnici Ohaja? Preporučujem „August: Osage County“ (Džon Vels, 2013).

Potrebu za iznenadnom avanturom utoli „The Doom Generation“ (Greg Araki, 1995), čak i previše. Tri krajnje stripovski prikazana lika, koja se iznenadno upoznaju na ljetnjoj rejv žurci. Putovanjem ka bukvalno nikud, prate ih konstantne peripetije koje se ređaju kao na ruskim klipovima.

Ljubavna iskušenja se obično događaju spontano, „ali ne baš kao u ovom filmu“. Ukoliko želite da vidite kako izgleda pravi zeznuti spoj koji varniči od brzine, pogledajte jedan od ova tri ili sve: „The Living End“ (Greg Araki, 1992), „Haven’s Burning“ (Kreg Lahif, 1998), „Wild at Heart“ (Dejvid Linč, 1990).

Netaknute plaže, zlatni grain, pejzaži obogaćeni surferima i palmama...

Takav pustolovan dokumentarni film je davno snimila ekipa profesionalnih surfera, koji su obilazili egzotične kutke planete kako bi naišli na najbolji talas – „The Endles Summer“ (Brus Braun, 1966).

Vodite se onom Patricijinom „Bolje plakati u ’rols rojsu’, nego biti srećan na biciklu“ - ovo ostvarenje govori o tome da oba prevozna sredstva mogu dovesti do teške kolizije.

Priča ispričana uz glamurozne žurke praćene muzikom San Rema, svetinje i primamljive slađano-gorke

Denis Ćupić, grafički dizajner

Surferska egzotika

odnose - nema bolje karte od „La Grande Bellezza“ (Paolo Sorentino, 2013).

Neiscrpna majčina ljubav prema tinejdžeru, koji ne svojom krivicom živi ekstrovertnim, hiperaktivnim životom, opisana je kroz mnoštvo scena prikazanih kao u najboljim spotovima i video-razglednicama u filmu „Mommy“ (Gzavije Dolan, 2014).

TV Televizor isključivo koristim za platforme koje nude serijski program i mogu se instalirati na ovom uređaju. U poslednje vrijeme na mene su ove ostavile najdublje utiske: Atmosfera Njujorka 70-ih i 80-ih na Tajms skveru, sa neonima, damama koje stoje ispod uličnih bandera, pimpovi koji se šetaju u bundama s naoružanjem i uvode vas u početke hardcore pornografije... Prikaz je sasvim druge magije koju je to mjesto posjedovalo. Upakovano u visoku produkciju i ekipu koja će ući duboko u vaša srca. Pogledajte sve tri sezone serije „The Deuce“.

Ne više tako mlada ekipa milenijalaca koja pokušava da se osamostali, s kojom se većina nas može poistovjetiti, u gradu u kom uvijek nešto novo doživimo i nekog novog zavolimo. U tu posjetu nas vodi „Jutro će promeniti sve“.

Kriminal uvezan sa fudbalom uz tursku i hrvatsku mafiju, njemačku policiju i neonaciste, prikazuje „Dogs of Berlin“. Intrige, neočekivane povezanosti, ideali, inat, ljubav, komplikovana socijalna slojevitost s kojom se svaka država današnjice suočava, nigdje nisu bolje i tvrdokornije prikazani kao u ovoj seriji.

MUZIKA Najbitnija stvar vezana za muziku jeste da je slušate uz ambijent kom ona pristaje.

Retro mješavina žanrova reggae/ acid house i trip-hopa na albumu dua Groove Armada „Goodbye Country (Hello Nightclub)“ pruža najsofisticiranije zvuke elektron-

Denis Ćupić: Dolanov ,,Mummy“ poput najbolje video-razglednice

ske muzike. La Femme – „Paradigmes“. Sint, pank, elektro, rok, francuska grupa stvara slatke, pomalo kao alkohol gorke tekstove i tonove.

Peki Pele – „Degute“. Ovaj mistični autor stvara atmosferu oživljenog novog talasa u svom najboljem disco svjetlu Jugoslavije 80-ih.

Zaobiđi FILM/TV/MUZIKA Sve što nije nabrojano, dok ne odgledate i ne poslušate (laughing in background).

Privatna arhiva

PREPORUKA

17

18

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Samuraj u Vavilonu

od kapuljačom Foresta Vitakera, u Džarmušovoj krimi-elegiji ,,Ghost Dog: The Way of The Samurai“ (1999), lako bismo mogli zamisliti Braca Subotića. U treperenju užeglog betona nekog umornog ljeta, što od Podgorice tripuje da je Anđeles Los. Ono što pjesnik Braco stvara u bendu Vrpca jeste koncept jedne svakodnevice.

Sva je Vrpca koncept; zato i bilo koja njihova svirka, recimo u dvorištu Kuslevove na maloj ,,fiatovskoj“ bini, postaje suštinski performans. Gotovo uvijek i ciljano, autoironično groteskan.

I naravno, neponovljiv; jer za Braca i Vrpcu svirka je uvijek i neka oslobađajuća intima.

Kovitlac oluje

Zato bi lako bilo njihov prvi album ,,Oko Sfere“ opisati kao svakodnevno osvajanje slobodne i intime. To je ona samurajska nakana kojom grabi ovaj Ghost Dog. S tim

Zacrtani put albuma ,,Oko Sfere“ je onaj koji nema ni početka ni kraja.

U vječitom nastupanju, čak i onda kad to najčešće djeluje kao lutanje istim hodnicima jednog lavirinta

što ovih devet pjesama odbija i protivi se formi i definiciji; a staje prosto u širini pokliča ,,Traži da! Nađeš se“ (,,Traži da“), koji eksplodira u drugoj pjesmi albuma. Do tada, već je zacrtan put albuma ,,Oko Sfere“ – jedan koji nema ni početka ni kraja. U vječitom nastupanju, čak i onda kad to najčešće djeluje kao lutanje istim hodnicima jednog lavirinta modernog Vavilona. I upravo takav put, koji Braco Subotić bira, djeluje plemenito.

- Ja sam ostao sam da još jednom ponovim se – izgovara vjerovatno i ključni, označiteljski stih albuma

Subotić u pjesmi ,,Oko nje“.

I ima tu neke savršeno dostojanstvene dirljivosti, dok gitara Miloša Pejovića podiže jedan kovitlac prve jesenje oluje u Podgorici. Tada je lako naslutiti i povjerovati da je Vrpca ciljano nedovršen bend; da

Kalafa

t

Čizme bez traga

Zato je Braco, onaj koji ponosno i s pobožnom predanošću jednog Ghost Doga ostaje strogo dosljedan toj ,,Oko Sfere“ ruti – ipak sasvim dovršen pjesnik. Nema boljeg i krunskog dokaza za to, od ovog albuma; na primjer, u angažovanosti u ,,F L S“ u njegovom epicentru. U ,,kao fol“ podvaljenim a potpuno ličnim stihovima (,,čizme bez traga nose me kap po kap“ u ,,Budim se“, ali i jedno ,,u majčine mile sad niz vjetar“ u ,,Srećan Vječan“). To je senzibilitet koji je Stefan Pantović kao producent odlično

Vladimir Mićković jedan od najintrigantnijih autora regiona

F

ispratio; njegov zanatski dodir je ploči pružio i dodatnu dubinu i oštricu.

U završnici (,,Nikad dovoljno nije“) već je jasno zbog čega Braco Subotić odbija da ovo bude priča sa finalnim odredištem. I zašto on,

Mostarac ponudio lekciju istorije i je

Dert pustinjsko

imir &

Lucy Rose Albert

Vl

ad

,,El Shatt“ je stao u pet instrumentala uz mali appendix na kraju, za koje skoro da možemo garantovati da će zaslužiti i pažnju ,,world music“ publike van regiona

će biti uvijek kontra, strogo mimo forme... Na putu ,,oko sfere“, ali suštinski i unutar i van nje istovremeno. A jedna Podgorica, ona koja je bila i koja će biti, savršena platforma za takvo stvaranje i takve dane.

headliner.rs

P

mulj.net

Braco Subotić potpuno dovršen autor i pjesnik

rpc a

V

d ž uboks

ebruara 1944. godine grupa se dalmatinskih nevoljnika i izbjeglica našla u pustinji Sinaja. El Šat, ,,Grad od platna“, bio je njihov zbjeg i utočište sve do marta 1946. godine. A egipatski ratni

kamp neobičan rukavac istorije regiona u svjetskom ratu, koji tek treba na pravi način istražiti.

Za ,,El Shatt“ odgovoran je Vladimir Mićković, mastermajnd projekta Vladimir & Kalafat – i ruku dajemo da u muzičkom svijetu nema osobe koja na bolji način tu priču može proživjeti i iznijeti. Akademski vajar, uz to i slikar i grafičar – Mostarac je jedan od, vjerujte, i jedan od najdelikatnijih glasova sevdalinke modernog vremena.

I strašan istraživač i izvođač muzike Jevreja Sefarda i Dalmatinaca. Ukratko, lik koji

Mediteran, naročito ovaj naš komad, diše i poznaje u malom prstu. ,,El Shatt“ je stao u pet instrumentala uz mali appendix na kraju, za koje skoro da možemo garantovati da će zaslužiti i pažnju ,,world music“ publike van regiona. U igri klavira i klarineta otkrivaju se melanholija, zebnja i jedna egzistencijalna praznina od derta. Posve specifična neostvarenost koju poznaju i dijele izbjeglice.

Osmišljen kao putovanje, mediteranski zbjeg, od uvodne ,,Komiže“, preko italijanskih ,,Barija“ i ,,Taranta“ do

19

k na debi albumu podgoričkog benda

P

ara

Pendo, Subotić i Pejović, članovi benda Vrpca od osnivanja

ul

Četvrtak, 26. avgust 2021.

n no

Anonimni Korejac stvara najbolji moderni šugejz na tragu velikana iz benda Slowdive

N

iko ne zna ko je Parannoul, ali muzika je dovoljna da znamo kakav on želi biti. Album ,,To See the Next Part of the Dream“ je najbolja ,,sam svoj majstor“ muzika koju možete čuti i to je, vjerujte, dovoljno o njemu.

Studentska soba

Miloš za gitarom, Danilo Pendo na basu, pa Stefan Pantović i Ivan Ivanović na bubnju kao pridruženi članovi (Zarija Pavićević bio bubnjar benda od osnivanja do ljeta prošle godine) – nose ovo ,,Oko Sfere“

na srcu. Kao jedan krst milenijalskog života u Podgorici i zavjet Džarmušovog samuraja. I odgovor, što je to Vrpca; jedna što nema ni kraja ni početka.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 84/100

,,Port Saida“ i ,,El Shatta“.

Ključna vrijednost je razrada sasvim promišljenog postmodernog koncepta, u kom se dekonstruiše putovanje, i ono što nam znači kao takvo, samo po sebi. Tako ,,Komiža“ na početku nosi slutnju i izmaštano odredište, na isti način na koji ,,El Shatt“ treperi od uspomena i nostalgije za Dalmacijom. Za posve jedinstven miks senzibiliteta dva kraja Mediterana.

Konačno, na pustinjskom odredištu, album će zaključiti tradicionalan dalmatinski napjev ,,Škoji“. Za utisak da je Vladimir Mićković na mnogo

Ploča ,,To See the Next Part of the Dream“ ishodi iz momenta gotovo parališuće mizerije. Parannoul ima talenat da je oslika epohalno i u kosmičkim srazmjerama lako prepoznatljiv i uočljiv taj ,,uradi sam“ momenat i zvuk (zlobniji bi rekli, ,,filter“).

Desetominutna vožnja Album ,,To See the Next Part of the Dream“ ishodi iz momenta gotovo parališuće mizerije. Parannoul ima talenat da je oslika epohalno i u kosmičkim srazmjerama: ,, I wish no one had seen my miserable self. I wish no one had seen my numerous failures. I wish my young and stupid days to disappear forever“, na uvodnoj ,,Beautiful World“. Iz takve statike od melodrame on pronalazi dovoljno manevarskog prostora za lični spas.

A taj izlaz iz varijanta je samo i isključivo muzika: njoj Parannoul pruža predivnu posvetu. Na tragu

predivnih uzora (od benda The Radio Dept. do našeg omiljenog genijalca Fila Elveruma iz projekta Mount Eerie) on konstruiše kulu od pjesama, tvrđavu od albuma. Jako bitno, pruža jedan vrlo moderan i sadašnji pogled na šugejz, kao žanr koji ipak nosi tri decenije i kusur bremena. Da bi došao do predivne ,,White Ceiling“, okruglo desetominutne vožnje na granici podsvijesti. Koja bi, vjerujte, bila potpuno drugačija pjesma da je, na primjer, samo za dvije sekunde skraćena na kraju! Eto tako pažljivo i precizno Parannoul stvara muziku. I u toj mjeri ga ona spašava i čini ga konačno ostvarenim i sebi vrijednim postojanja; onim likom iz sna u imenu divnog albuma.

S. S.

Ocjena: 94/100

consequence.net

og zbjega

rockomotiva.com

edinstveno mediteransko putovanje

Prošle godine, sa instant senzacijom na Bendkampu, albumom ,,Let’s Walk on the Path of a Blue Cat“, smo saznali tek toliko da se radi o muzičaru iz Južne Koreje. Sa novim, koji je za komad bolji i pravi autorski iskorak, otprilike je ovako sebe opisao: student koji u svojoj sobi stvara muziku koju voli. Aktivni gubitnik.

Ispodprosječan, visinom, izgledom, apsolutno svim.

Prilično neukog glasa, što možete zaključiti i iz pjesama.

Spram onoga što Parannoul kaže o samom sebi je čak armija nevjernih Toma. Onih što, recimo, negiraju da muziku stvara sam – i sumnjaju da je on uopšte student, ili mlada osoba. Takvi se očigledno nijesu potrudili da slušaju njegovu muziku, a ona je tu da zaista iskaže sve. To je najljepši indi-šugejz, po tragu i u rangu (!) onog koji su, recimo, stvarali i stvaraju u bendu Slowdive. S tim što je, naravno, i bez prethodnog saznanja

Uradi sam senzacija

delikatniji i temeljniji način istraživao veze i kontraste Sahare i Jadrana, nego što je to ovog ljeta, na primjer, na novom albumu činio Gibonni.

E da, Komiža – to je prelijep gradić na ostrvu Visu je hrvatski grad najudaljeniji od kontinenta. Pa kakav su samo koncept od toga razradili Vladimir & Kalafat!

S. S.

Ocjena: 82/100

Efektan koncept omota albuma

Četvrtak, 26. avgust 2021.

33 OBRTAJA

Svetlana Davidovac, influenserka

Jelena Đurović

D

uhom koji prenosi na pratioce, čitaoce, prijatelje, nadživjela bi i Kita Ričardsa. Sedamdeset i koja (dame se za godine ne pitaju) joj ne smeta, jer Svetlana Davidovac svakim danom sija jače i šalje vibracije koje ni mlađi više ne emituju.

Sedam hiljada prstiju na Instagramu kliknulo je na dugme „prati“ i otkrilo neki stari-novi svijet u koji nas ova Beograđanka poziva. Njeni nostalgični postovi, griju nas „vrućim vetrom“, bakinim i maminim receptima za podvarak i lokne koje oblikujemo papilotnama (viklerima), a čuvamo necom (mrežicom). Priče i fotografije „tomosom“ nas voze do gradova Svetlaninog djetinjstva i mladosti – Pariza, Aleksandrije, Beograda, Dubrovnika, u kome je uz „okus soli“ uživala uz Arsenove muzičko-poetske krasote, Titograda, gdje je skuvala prvu supu u Crnoj Gori i često ljeti nosila rukavice, pa su se mnogi, jer to nije bila česta pojava kod nas, pitali je li to gips.

O njoj kao jedinoj penzionerki-influenserki u regionu, pišu domaći i strani mediji, ali o gospođi Davidovac i njenoj porodici mogao bi se snimiti i film, što jedna rediteljka upravo i čini.

A vama ne preostaje ništa nego da se upustite u vremeplov kroz koji vas vodi naša gošća.

Obećavamo da nećete zažaliti i da će putovanje obilježiti avanture koje ćete pamtiti.

Svetlana Davidovac: „Majstorska radionica“ idealna televizijska zabava

Lujo Davičo film

20

Film koji Vas čini srećnom?

- Srećnom me čini film „The Bridges of Madison County“ (Klint Istvud, 1995).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- To je bio film „Ben Hur“ (Vilijam Vajler, 1959). Kao deca smo ga gledali, bio je predugačak i prilično nasilan. Izlazili smo iz sale pa se vraćali. Sledeći put kad sam se baš neprijatno osećala u bioskopu je na projekcij filma „Psycho“ (Alfred Hičkok, 1960), ali je fenomenalan.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Underground“ (Emir Kusturica, 1995). Ne volim relativizacije, umetnička dela koja nam poručuju da su „svi krivi“ ili da „niko nije kriv“. To mi daje utisak da su pisci ili reditelji nedovoljno hrabri ili da flertuju sa svim stranama u „balkanskoj krčmi“. Zna se uvek ko je kriv. Nismo mi blesavi.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Rediteljka Irena Škorić je na dobrom putu da snimi film o mojim prababama Lotiki i njenim sestrama koje prave biznis u Višegradu početkom veka, naravno tu je i porodični prijatelj Ivo Andrić koji je kao dete dolazio u Zagreb kod moje familije u isto vreme kad i ja. Nismo baš drugovali jer je bio previše ozbiljan a ja dosta nestašna. U dokumentarcu se pojavljujem i ja – svi kažu da sam dobar lik za takve stvari, mada sebe ne volim da gledam na ekranu. To je ta famozna „Potraga za Lotikom“. Što se Crne Gore tiče, svakako bih volela da vidim priču o

21

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Lujo Davičo, koreograf i revolucionar herojski stradao u borbi sa okupatorima u Nikšiću 1942. godine

ma. Moj trio omiljenih: Ent o n i Ho p k i n s , Ro b i n Vilijams i Omar Šarif. Ručak u restoranu „Pod maslinom“ u hotelu „Miločer“, a onda na neki brod pa na večeru – terasa hotela „Excelsior“ u Dubrovniku. Sigurno bi im se dopalo vino, i crnogorsko i hrvatsko.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- To bi bila ludnica, ali u pozitivnom smislu. Irena bi posle Lotike mogla da snimi i dokumentarac o Tarantinovim doživljajima na Balkanu.

mu

ika

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Kad sam bila dete volela sam „Snežanu i sedam patuljaka“ Volta Diznija. Onaj patuljak Tupko nije bio mnogo pametan i trapav je (što mu i samo ime kaže) ali je bio sladak.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi najjači utisak je „Prekobrojna“ (Branko Bauer, 1962).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Cabaret“ (Bob Fosi, 1972) i „Doctor Zhivago“ (Dejvid Lin, 1965).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle filma „The Oldman and the Sea“ (Džon Stardžis, 1958). Htela sam da posetim pre svega neku malu barku i da tamo ostanem duže, ali me zainteresovala i Kuba gde je živeo Hemingvej. Kad sam gledala „Breakfast at Tiffany’s“ (Blejk Edvards, 1961) dopao mi se Njujork.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Moram da ubacim i ove žive i one koji nisu među na-

z

Blažu Jovanoviću. Zanimljiv mi je jer su nam se familije dva puta „poklopile“.

Moj deda Jovan Davidovac bio je osnivač Socijalističke radničke partije u Beogradu, kandidat za Skupštinu a i hapšen je nekoliko puta sa Mošom Pijadeom. Kasnije je odvajao deci od usta da bi Titu i Moši nosio hranu u Lepoglavu i bio je, blago rečeno, vatreni predratni komunista. Čak je i moju babu, Stanislavu Šperling koja je bila poljska Jevrejka upoznao na jednom velikom sastanku evropskih komunista u Lajpcigu. Joca je prisustvovao čuvenom Vukovarskom kongresu u junu 1920, tad je nastala KPJ. Upravo je tom prilikom on možda i upoznao Blaža koji je bio delegat – to sam saznala u jednoj emisiji o Blažu koju sam gledala na RTCG. Dve decenije kasnije a tokom Drugog svetskog rata, moj svekar Mašan, partizan iz Zete, će Blaža i još petoricu budućih narodnih heroja sakriti od neprijatelja u svojoj kući. Zanimljiva su mi ta preplitanja između ljudi u našoj porodici. Jelena piše scenario o Radu Končaru, to je baš zanimljivo, mada joj predlažem i film o Luju Daviču – Jevrejinu koji je bio koreograf i pedagog, otišao u partizane i okončao život u Nikšiću tako što je bacio bombu na okupatore. To je priča za veliki ekran.

Omiljeni filmski rivali?

- Rik i Viktor Laslo u filmu „Casablanca“ (Majkl Kurtis, 1942).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Lessie Come Home“ (Fred Vilkoks, 1943). E, kad se Lesi vrati kući, to je nama kao deci bio najlepši trenutak.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Idemo dalje“, kaže Dragan Nikolić u istoimenom filmu Zdravka Šotre.

wikipedia.org

o i bomba u Nikšiću

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Kuća pored mora“ Arsena Dedića me podseća na oca. „Jamaica Farewell“ Harija Belafontea me podseća na brata. Moj muž je na gitari lepo svirao Oliverovu „Oprosti mi pape“ - ta pesma

ga je barem donekle „mirila“ sa njegovim Mašanom. Bosanske sevdalinke me podsećaju na majku, ona je šila rukavice i pevala. I naravno, na nju me seća i Oliverova „Mama“. Jelena je kao dete volela da joj pevamo „Jedna mala plava“ od Pro Artea, a kasnije sam se šalila da je njena pesma ipak Abina „Money, Money ,Money“.

Kad je bila tinejdžerka nikad nije bilo dosta para za putovanja, kafane i kupovinu…Moram priznati i da je to donekle i nasledni ali i naučeni faktor. Razmazili smo je, a ni mi nismo bili uzorne štediše.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „I Can’t Stop Loving You“, Rej Čarls.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „My Way“, Frenk Sinatra Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Delilah“, Tom Džons.

Vaša pjesma za karaoke?

- Jedna vesela i jedna balada: „Devojka sa čardaš nogama“, Đorđe Balašević i „Ostavljam te samu“, Oliver Dragojević.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrala bih Arsena Dedića.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Bora Čorba. Cenila sam ga negde do sredine osamdesetih, a onda mi je njegova karijera postala mračna, nacionalistička.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Arsena Dedića.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Moje ludo srce“, „Romana“, „Natali“ - pesme koje peva Đorđe Marjanović, nisu dobre ali ulaze u uho.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Harija Belafontea, Arete Frenklin, Luisa Armstronga, Elvisa Prislija.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Svi mi u poznim godinama smo u foto-finišu, nadam se da ću ipak ja njega.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Majstorska radionica“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Servisna stanica“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Srećna porodica“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Američku seriju „The Long, Hot Summer“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Dynasty.“ Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nije predmet ali je jedan lepi veliki australijski ranč – serija „Return to Eden“.

Najdraži par iz serije?

- Mira Banjac i Zoran Radmilović u seriji „Majstorska radionica“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Opet isto, jasno je da baš ne volim društvo, niti da me bilo ko zivka, uznemirava i posećuje – dakle odlučiću se za film – „The Oldman and the Sea“ je za mene idealno okruženje.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za gospođu sa metlom.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 26. avgust 2021.

KALENDAR

imdb.com

Poster s originalnom posadom Enterprajza

Kosmos za Platonovu djecu

23

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Prva epizoda ,,Star Treka“ emitovana prije pet i po decenija oračaj hrabro, tamo gdje ljudska noga još nikad nije kročila. I svemirski skok od dobrih namjera: Isak Asimov, veliki pisac i titanska figura naučne fantastike, nikako nije volio seriju ,,Star Trek“. Na njegov kritični esej, kreator serije Džin Rodenberi odgovorio je – pismom iz prizme najiskrenijeg fana. Bio je to početak prijateljstva.

To Asimovu upućeno privatno pismo, koje je kreator ,,Zvjezdanih staza“ iskoristio da mu objasni svu tu ideju, silnu utopiju – da naučnu fantastiku kosmičkog putovanja uobliči u seriju koju će Amerika gledati jednom sedmično – bilo je najljepše ljubavno pismo televiziji.

A tu je pisalo, da je veliko putovanje kosmičkog broda Enterprajz, ,,za pruženu ruku i upoznavanje nepoznatih i novih svjetova“, za njega kao autora veliki kompromis. Da je jedva uspio da dobije limitirani ugovor za tri sezone; da je ugovor limitiran, da je konstantno suočen sa pritiscima da se serija otkaže... I da će istrajati sa planom, da Ameriku upozna sa nekakvom, svjesno osakaćenom, pomalo sapunjavom, ali kakvom- takvom naučnom fantastikom. U tako tijesnom, uskom manevarskom prostoru, prije 55. godina lansirane su ,,Zvjezdane staze“.

Djeca izbjeglica Isak Asimov bio je dijete jevrejskih imigranata iz Rusije; jedino koje je preživjelo zapaljenje pluća, prije velikog okeanskog putovanja u Ameriku. Vilijam Šatner, stanoviti kapetan Enterprajza, Džejms T. Kirk lično – bio je takođe dijete izbjeglica, istih konzervativnih Jevreja iz Rusije. I Džin Rodenberi mu je podario kormilo za jedno putovanje otvorenosti, prihvatanja različitog, u nekom kosmosu 23. vijeka; jer takvo ne može postojati u danima današnjim... Ili makar, može – ali samo na televiziji.

Mea culpa: Asimov je čitao ono Rodenberijevo pismo, i prije nego što je stigao do kraja znao je da mora u javnosti tekst da je pogriješio. Da je bio cjepidlaka, a da je ,,Star Trek“ utopija u kojoj je mnogo bitnija šira slika, od toga se Enterprajz protivi fizičkim zakonima. I obećao, da će učestvovati u projektu.

Autor ,,Zvjezdanih staza“ Džin Rodenberi prošao je dug put, od prve epizode emitovane prije 55 godina, 8. septembra 1966. godine, do momenta kada je najveći pisac naučne fantastike Isak Asimov oduševljen molio da sarađuje na scenariju. Na primjer: da za glavnu ulogu

nbcnews.com

K

godine, epizoda se zvala ,,Platonova djeca“. I prvi put se u istoriji američke televizije desilo, da bijela zvijezda poljubi tamnoputu glumicu! Tek tada, na ,,Zvjezdanim stazama“.

Svijet boljih ljudi

Famozni poljubac Kirka i Uhure i prvi primjer da je bijeli glumac poljubio tamnoputu glumicu na američkoj televiziji

Džin Rodenberi imao je autorsku viziju da za glavnu ulogu angažuje Vilijama Šatnera; ne pretjerano poznatog glumca, koji j do tada imao ulogu u prvoj seriji o Nero Volfu. Onom detektivu i junaku krimi romana koji je rođen u Crnoj Gori! U nekoliko epizoda krimi serije, Rodenberi je, u Šatneru, vidio svog Džejmsa Kirka. Kapetana slobodnog svijeta angažuje Šatnera; ne pretjerano poznatog glumca, koji je, recimo, do tada imao ulogu u prvoj seriji o Nero Volfu. Jednom od najvoljenijih američkih fiktivnih detektiva, onom junaku krimi romana koji je rođen u Crnoj Gori! U tih nekoliko epizoda i u još nekoliko malo poznatih tv projekata, Rodenberi je, u Šatneru, vidio svog kapetana Kirka. Kapetana slobodnog svijeta – onog koji će čovječanstvo predstaviti sa nepoznatim, miroljubivim i nekim manje miroljubivim kosmičkim rasama!

I biti dostojan predstavnik, za sve nas, u tamo nekom 23. vijeku...

Agora u svemiru I još o budućnosti: Rodenberi nikako nije želio da ,,Zvjezdane staze“ budu puko putovanje kosmosom.

Već odraz nekog boljeg čovjeka.

Tako je to bilo sredinom 60-ih – u osvit hipi ere, svijet je zaista vjerovao da iza njega slijede neki bolji, pomireniji, razumniji ljudi. Da će to biti neka svemirska vizija društva znanja i prijateljstva; poput antičke atinske agore, malog filozofskog trga, na palubi kosmičkog broda...

Sve to je želio Džin Rodenberi i to, paluba njegovog Enterprajza, bila je njegova utopija. Ono najbolje, što čovječanstvo ima da poruči nepoznatoj tmini, prije nego se kosmos pred našim svijetom otkrije u svoj uzbudljivoj divljoj, a ipak dokučivoj ljepoti.

Naravno da kruta američka televizijska industrija šezdesetih to nije lako varila. I da nije bilo lako prodati nešto što je naučna fantastika, što je kosmičko putovanje – a sa druge strane studija nekakvog idealnog društva, pomalo i sapunica, a uglavnom upoznavanje nekih izmišljenih svemirskih rasa u realno lošim kostimima. Danas, sa svim talogom i iskustvom pop-kulture, djeluje nevjerovatno, ali je istina: Amerika je, na primjer, teško varila i nije umjela da shvati Spoka. Tog očuđenog prvog oficira na brodu čovječanstva – a pola čovjeka, pola Vulkanca. Niti je Leonardu Nimoju, Šatnerovom prijatelju iz nekoliko epizoda špijunske serije ,,The Man from Uncle“ (1964), danas mnogo poznatije po modernom filmskom rimejku – bilo lako da iznese taj autsajderski lik...

Uz sve to, autor Rodenberi je Americi servirao – kontroverzu. I to u sred treće sezone, onda kad je već postajalo izvjesno, da za nastavak ,,Zvjezdanih staza“, makar privremeno, neće dobiti novac i da će serija morati da se prekine. Zato je televiziji odlučio da podari poljubac koji će se vječno pamtiti. Kako je samo američka gospoda reagovala, onda kada je kapetan Kirk poljubio svoju poručnicu sa palube Uhuru!

Samo zato što je glumica Nišel Nikols – tamnoputa. Zvuči nevjerovatno: bio je to 22. novembar 1968.

Taj primjer je idealan da pokaže, koliko je Rodenberi sa ,,Star Trek“ imao moćnu platformu, da servira malo smjelije ideološke ideje o slobodi. Jer je svoj svemirski brod Enterprajz, Kirka, Spoka, poručnicu Uhuru – poslao na bezbjednu udaljenost od Zemlje. Vremenski i prostorno; tamo gdje zaista mogu biti neki bolji, smjeliji, razumniji ljudi... A da im to niko ne zamjeri, osim naravno nekih televizijskih čistunaca.

To što su originalne ,,Zvjezdane staze“ izdržale u svega tri sezone i 79 epizoda, bili su zaslužni naprije, ne pretjerano brojni ali istrajni fanovi. Suštinski, to što je 1973. emitovana animirana serija sa kapetanom Kirkom i ekipom, nije značilo mnogo; više je to bio impuls beskrajno posvećenih entuzijasta, namijenjen uskoj grupi poklonika serijala, nego bilo što drugo. I tek će krajem osamdesetih, sa serijom ,,The Next Generation“ i nakon niza ne pretjerano popularnih filmova, ,,Zvjezdane staze“ konačno bljesnuti kao megapopularna franšiza.

U jednoj novoj, ,,pripitomljenoj“ Americi, koja je konačno prihvatila one ideje zajedništva i prihvatanja različitog, koje je Rodenberi od početka nosio. Poput jedine zastave čovječanstva koju vrijedi ponijeti u kosmičku daljinu.

Danas, pet i po decenija od prve epizode, televizijskim sladokuscima bi ta paluba Enterprajza sa Spokom i Kirkom djelovala najprije naivno, rudimentalno, svedeno. I teško bi bilo ko od njih mogao povjerovati, da je to bio katapult za jednu multimilijardersku industriju. Ne samo što se tiče onog što nazivamo Rodenberijev kosmos (jer uvreda bi bilo to nazvati prosto franšizom). Nego mnogo bitnije: za ono što u svim ovim decenijama znače serije o kosmičkom putovanju. Za sve njih, za ,,Battlestar Galactica“, ,,Expanse“ ili ,,Firefly“, na primjer, put su zacrtali kapetan Džejms Kirk i posada Enterprajza, početkom septembra 1966. godine. U neotkrivenu i mračnu daljinu, vođeni isključivo kompasom ljudskosti i dobrih namjera...

Naravno, brzinom većom i od svjetlosti. Hrabro, tamo gdje ljudska noga još nije kročila.

S. STAMENIĆ

24

Trideset godina od smrti Frenka Kapre

austinfilm.org

KALENDAR

facebook.com

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Kapra na filmskom setu

Maestro američkog sna

A

merička personifikacija ,,ispunjenog sna“ stigla je u jedinstvu sa Frenkom Kaprom, jednim od najvećih filmskih mislilaca koje je ova moćna zemlja uspjela da zaintrigira.

Ipak, dolazak na američko tlo iz rođene Sicilije donio je sve osim sna - Kapra, jedan od najprominentnijih režisera 20. vijeka, započeo je američki život preskačući rupe. Na neki način, težak život i scenario u kojem se našao na početku, uticao je na ono što će fenomenalni režiser donijeti filmskoj industriji - svjež pogled na dostizanje opšteg dobra. Ali i idealizaciju jedne zemlje i jednog načina života.

Kapra je industriju obilježio sentimentalnim i kompleksnim komadima koji su na više načina bili životne lekcije. I Amerikanci su

Težak život i scenario u kojem se našao na početku, uticao je na ono što će fenomenalni režiser donijeti filmskoj industriji: svjež pogled na dostizanje opšteg dobra. Ali i idealizaciju jedne zemlje i jednog načina života zbog toga obožavali - činjenica da je nagrađen sa samo tri Oskara a ne više je, u stvari, popriličan šok ako uzmemo u obzir što je učinio za naciju koju je zvao domovinom. Ipak, Oskari za režiju za ,,It Happened One Night“ iz 1934, ,,Mr. Deeds Goes to Town“ iz 1936. i ,,You Can’t Take it With You“ iz 1938. godine bili su dovoljni da potvrde važnost ovog misterioznog majstora fimske improvizacije unikatnog stila. Uostalom, da je Kapra Amerikancima samo napravio božićnu zakusku ,,It’s a Wonderful Life“

1946. godine, bilo bi dovoljno da se prozove legendom…

Trideset godina od njegovi smrti pak obilježićemo podsjećanjem na njegovih pet ostvarenja koja su zaobišla efekat ,,popularizacije“ ali ne i kvaliteta.

Lady for a Day

Komad koji je na više načina identifikovao Kapru kao budućeg maestra bila je čudnjikava komedija ,,Lady for a Day“ (1933) u kojoj režiser miksuje aristokratiju, prodavačicu jabuka i knjišku romansu na brodu za

Španiju. Kapra je i ovdje mogao da računa na fenomenalnog Oskarovca Roberta Riskina. Film je bio nominovan u četiri kategorije, uključujuči i najbolji film i režiju. Kapra je jako volio ovu fabulu, pa je napravio i rimejk 1961. godine pod nazivom ,,Pocketful of Miracles“, što će ujedno biti i njegov posljednji film.

Meet John Doe

Tokom Drugog svjetskog rata, kada je Kapra imao vremena između ,,propagandnih“ ostvarenja koja je pravio za američku vladu,

napravio je jedno rijetko dobro političko djelo za taj period. Iako na prvi pogled izgleda kao komedija, ,,Meet John Doe“ ozbiljna je fabula o izmišljenoj političkoj kampanji i manipulaciji mase koja kroz satiričan pogled izgleda kao perfektna puzla.

Lost Horizon

Jedan od najambicioznijih filmova američkog reditelja bio je avanturistički ,,Lost Horizon“ (1937) koji je finansijski slomio mnogo više od jednog filmskog studija. Čudnjikavo ostvarenje smješteno u fiktivnom ali zanimljivom mjestu ŠangriLa bilo je nominovano u čak sedam, a pobijedilo u kategoriji scenografije i montaže. Iako na prvi pogled atipičan Kaprin film, ,,Lost Horizon“ zavređuje pažnju

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Na snimanju ,,Ladies of Leasure“ koji će proslaviti Barbaru Stenvik

25

Jubilej Grifitove tročasovne igre ,,Intolerance“

thecinessential.com

U klinču javnosti dustriju. Od masivnih scenografija do impresivnih kostima, Grifit je već u startu postavio težak zadatak za buduće generacije. Ipak, posebno bitan segment rada na ovom komadu je revolucionarna montaža, krajnje bezobrazna i ,,nepravilna“, čiji je uticaj direktno pogodio u srce evropskog filma. Na koncu, ruska filmska produkcija više nikada nije bila ista, dok je ostatak Evropljana mirno čekao da razvije svoj vid Grifitove revolucije.

Strpljivi vapaj Jedan od kultnih kadrova revolucionarnog Grifitovog ostvarenja

Ladies of Leisure

Barbara Stenvik postala je zvijezda zlatne ere zahvaljujući Kapri i romantičnoj drami ,,Ladies of Leisure“ (1930). U ovom interesantnom i tipičnom Kaprinom ostvarenju Stenvik otvara reditelju vrata da istraži kako prošlost jedne od romantičnih partnera utiče na finalnu uniju. Iako je Stenvik briljira na filmskom platnu, ovaj Kaprin komad brzo je zaboravljen.

Broadway Bill

Iste godine kada će Kapra i Riskin završiti svoj oskarovski komad ,,It Happened One Night“, i zaraditi statue, uzimaju simpatičnu priču o ljubavi čovjeka i trkačkog konja, i žene koja mu ,,ispunjava sve snove“. Ostvarenje ,,Broadway Bill“ (1934) se nažalost gubi u popularnosti komada koji ga ,,okružuju“, pa je moralo sačekati par decenija da se vrati na ,,gledljivu“ platformu. Kapra je napravio rimejk i ovog komada 1950. godine pod nazivom ,,Riding High“.

L. MURSELJEVIĆ

Ostvarenje možda jeste samo upozorenje kritičarima da ,,pate od netolerancije“, ali je ujedno i jedan od ključnih filmskih komada s početka prošlog vijeka čiji je talas udario u rutinu evropskog filma

N

akon eksplozije koju je izazvala premijera kontroverznog ali maestralnog rada ,,The Birth of the Nation“ 1915. godine, pionir narativnih pokretnih slika D. V. Grifit ulazi u sliku religijskog spasenja.

Iako je američki filmski revolucionar više puta ponovio da ,,nema za što da se izvini“, komad koji je pripremao kao odgovor kritičarima, na prvi pogled izgleda upravo kao specifična filmska solucija objašnjenja. Ostvarenje ,,Intolerance“ (1916) možda jeste samo upozorenje kritičarima da ,,pate od netolerancije“, ali je ujedno i jedan od ključnih filmskih komada s početka prošlog vijeka čiji je talas udario u rutinu evropskog filma.

Ambiciozni projekat premijerno prikazan prije 105 godina, koji je u tri sata is-

pitao netoleranciju, koja je po Grifitu trajala više od 2.000 godina, tokom razvoja civilizacija, podijeljen je u četiri koncizne paralelne sekcije. Od Vavilona, raspeća Hrista, preko renesansne Francuske i Bartolomejske noći, do moderne američke priče o kriminalu i klasnim borbama, Grifit je egzaktnim elementima i i fenomenalnom fotografijom Bilija Bicera zaokružio fabulu.

Bezobrazna montaža

Ipak, ,,Intolerance“ počinje s greškom. Na početku, Grifit je želio da se posveti isključivo sekciji ,,američkog modernizma“ i prije nego će se fokusirati na svoj epski kontroverzni komad ,,The Birth of the Nation“, segment je skoro bio gotov. Nakon što je uslijedio talas kontroverze, Grifit je shvatio da ima prostora da fabulu ,,neto-

lerancije“ istraži do kraja, pa je tu inspiraciju iskoristio da završi tri preostala segmenta.

Iako je prethodnim filmom već utemeljio sasvim nov vid kreativnog filmskog stvaralaštva, Grifit je sa ,,Intolerance“ još jednom uspio da zamuti filmsku inwikipedia.org

fenomenalnom fotografijom i zanimljivom fabulom.

Gritiftovo ostvarenje ,,Intolerance“, ultimativno nepisano izvinjenje jednog vojnika pobune nastalo prije 105 godina, uspjelo je ilustrovati što zapravo znači borba sa javnim mnjenjem. S druge strane, intrigantni filmski ugao jednog reditelja, kreiran kao ,,vapaj za tolerancijom“, rijetko je viđeno filmsko nasljeđe koje nije lako dostići.

Grifitova filmska igra sa konfliktima koji su u stanju da cijepaju društva, zapravo je režiserov lični vrisak na nepravedno organičenje njegovog prava na slobodu govora. ,,Intolerance“ je bilo i ostalo jedno od najvažnijih filmskih djela. I sasvim prikladno, dolazi iz kuhinje ozloglašenog i osporavanog Grifita, koji je s takvom lakoćom uspio da napiše nove smjernice kojima će se filmska umjetnost kretati. A režiseri i montažeri širom svijeta mirno i strpljivo su zapisivali nova pravila koja su vrlo brzo prerasla u uputstva za filmski uspjeh.

L. MURSELJEVIĆ

26

PODGORI č ARENJE

Crna Gora prvi put u novinama P

rvi put u istoriji medija, u britanskoj štampi, Crna Gora pominje se prije knap 350 godina. Potencijalno i prvi put u istoriji žurnalizma!

I skoro tri decenije prije vladike Danila, prvog od Petrovića na vlasti.

Prije instant vremeplova u vijesti objavljenoj u listu ,,The London Gazette“, 17. aprila 1671. godine, koja je prije svega bila čista diplomatija – zera istorije žurnalizma. Dan-danas je ,,The London Gazette“ jedan od zvaničnih listova, poput biltena, Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Najstariji je engleski list koji je opstao, najstariji u Velikoj Britaniji koji izlazi u kontinuitetu... I da, jedan od prvih koji je izlazio na svijetu.

Zora žurnalizma Poređenja radi: ,,Relation aller Fürnemmen und gedenckwürdigen Historien“, priznat kao najstariji list štampan u istoriji, djelo Johana Korolusa nastalo u Strazburu – objavljivan je nekoliko decenija od 1605. godine. Švedski ,,Ordinari post tijdender“ izlazi od 1645. i ima najduži kontinuitet u istoriji. A ,,The London Gazette“ – od 1665.

godine.

Dakle, na drugom stupcu jedine strane cijenjenog uratka zvaničnog glasila Britanske imperije ,,The London Gazette“, broja 566. od 17. aprila 1671. godine – je Crna Gora. I otvoren komentar iz diplomatskog kruga, opomena za Britance da su ,,aktuelni događaji u Dalmaciji i zaleđu prostor za potencijalne razmirice Porte i naše zemlje“.

General Barbaro podnio je izvještaj venecijanskom Senatu (koji je, naravno, došao i do britanskih diplomata) – da je bosanski paša mrtav; da su odredbe mira, ranije potpisanog sa Turcima, ,,na tankim nogama“.

O čemu se radi: Crna Gora je bila, na strani Venecije, učesnica Kandijskog rata, koji se oko ostrva Krit (Kandije) vodio na Mediteranu.

Rat je završen 1669. a Crna Gora je, kao jedna od poraženih, dobila novu obavezu plaćanja poreza Turcima, koju nije prihvatila. U izvještaju, general Barbaro podsjeća da su Venecijanci 1648. uspjeli da definitino zauzmu Kotor (Cattaro) sa okolinom - ,,veliku i važnu luku“. Nakon toga, podsjeća da su ,,Turci napustili izvjesno mjesto nazvano Rissano (Risan) i koji leži

Zaglavi se

thegazette.co.uk

Četvrtak, 26. avgust 2021.

Isječak iz ,,The London Gazette“ iz 1671. godine

u podnožju Crne Gore i kojom su Venecijanci vjerovatno vladali, a koji je Republici ostavljen Kandijskim mirom“.

Britanski interesi Potom general Barbaro iznosi interesantnu vinjetu o Crnoj Gori: o tome da je ,,prošle zime jedan Philippovich (Filipović), istrajavao u borbi na strani bosanskog paše“, konkretno u Risnu i okolini. A da su Crnogorci, ,,koji odbijaju da su podanici Porte, preuzeli punu odgovornost za odbranu grada i luke“. Potom, izvještaj u boju: da je taj Filipović kojeg istorija nije zapamtila, u turskom napadu na Risan učestvovao sa oko 3.000 boraca; da su ih Crnogorci potukli do nogu – a da je na licu mjesta između 200 i 300 Turaka izgubilo život...

Potom slijedi važna diplomatska prepiska koju general Barbaro navodi pred Senatom u Veneciji;

Crta: Srđan Ivanović

takođe i ono što konkretno najviše brine britanske diplomate. O tome, da je bosanski paša nakon ovih poraza direktno pisao velikom veziru u Stambol, da se nekako pronađe rješenje za te Crnogorce; da je potom vezir lično ušao u intenzivnu komunikaciju sa vrhom vlasti u Veneciji... I tu dolazimo i do britanskih interesa: kako se uopšte postaviti između dvije sile sa kojima su im dobri odnosi vrlo bitni, Turske i Venecije, u sukobu koji se ticao prevlasti u Crnoj Gori.

I još malo šireg istorijskog konteksta: u Crnoj Gori na vlasti je tada suštinski bio vladika Rufim II Boljević . Onaj koji je tih godina bio ključna figura i koji je uspio da izlobira da na području Kuča preovlada pravoslavlje. I koji u nizu sukoba Turske i Venecije u jednom dokumentu, ,,spominje veliku bijedu i nesreću kada se carstvo smjenjuje“... Za naš narod gola egzistencija, za Britansku imperiju glavobolja i vrlo vjerovatno prvo pominjanje Crne Gore u žurnalizmu!

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 26. avgust 2021.

LONDON CALLING

27

Letnji ambijent na jednom od londonskih kanala

Snovi na kanalu Nedugo nakon pojavljivanja prvih kafića uz obale rijeke Lee, popularnost ovakve zabave je brzo rasla, pa su Londonci tačno znali gdje da borave tokom vrelih avgustovskih dana

R

iječne mreže u britanskoj metropoli vjekovima su imale ključnu ulogu u funkcionisanju ovog velikog grada, sa posebnim fokusom na prevoz žita, koje je započeto u 16. vijeku.

U takozvanom ,,kanalskom zlatnom dobu“, sa kraja 18. i početka 19. vijeka, desio se period ,,kanalske manije“ kada je država ulagala neobično velike svote novca da unaprijedi mrežu i poveže djelove Engleske sa Londonom. Prije svega u transportne, ali i tipično industrijsko-naplatne svrhe.

Ipak, pojavom metroa sre-

dinom 19. vijeka, kanali gube istorijsko mjesto kao ekonomski vodič. Ipak, nije prošlo mnogo vremena da kanali nađu novu ulogu.

Danas, londonski kanali igraju ulogu zabavljača.

Vlasnici kafića i restorana pohrlili su da iskoriste prazan prostor i ubace što više restorana i kafića da privuku Londonce i strance na koktel, pivo ili pak legendarnu ,,pilmgrimsku“ picu. Nedugo nakon pojavljivanja prvih kafića uz obale rijeke Lee i Regentskog kanala, popularnost ovakve je brzo rasla,

pa su Londonci tačno znali gdje da borave tokom vrelih avgustovskih dana koji su daleko od onih podgoričkih.

A gdje je rijeka i gdje su kanali, tu su i opcije za vodene sportove. Tako su veslanje, ples na kanuima i kajakom najpopularnije aktivnosti u ljetnjim mjesecima. Posebno interesantne su škole na rijeci Lei, na mjestu gdje su

se ovi sportovi održavali tokom Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Ali i mjesto gdje je ispisana istorija britanskog sporta, sa jednim zlatom i srebrom u kanu slalomu.

A tu su i ,,lonondski nautičari“, odnosno ljudi koji žive na londonskim kanalima na brodovima koji na svoj specifičan način uljepšavaju ovaj segment metro-

Jedan od otvorenih pabova

pole. Iako danas ima samo pet hiljada registrovanih ,,riječnih građana“, eksperti procjenjuju da će taj broj sigurno skočiti za tridesetak procenata do sljedeće godine. Razlog su niže cijene ,,brodskog veza“, pa onima sa niskom platežnom moći više odgovara da žive na vodi nego na tlu.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Veslači pronašli svoj kutak na rijeci

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić