Dnevni list Pobjeda 26.12.2022.

Abazovićeva prijava je rezultirala i krivičnom prijavom SDT-a protiv pet poslanika opozicije, ali ona ne uključuje i slučaj navodno nestalih registratora, jer to pitanje SDT nije tretirao u svojoj istrazi. To faktički znači da je slučaj navodno nestalih registratora, prema tvrdnjama izvora Pobjede, bio samo vješto konstruisana afera, koja je trebalo da pojača navode krivične prijave o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele stanova

Da parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom nije neodgovorno mijenjala sistemski Zakon o radu kako bi se po svaku cijenu obračunala sa bivšim GST-om Milivojem Katnićem, Ustavni sud bi do oktobra ove godine, kada bi Drašković ispunio uslov za starosnu penziju po starom rješenju, imao pet sudija, a Iličković bi uslove za penzionisanje „po sili zakona“ stekao tek u septembru 2023. godine, čime bi bila izbjegnuta potpuna blokada ovog suda koja traje posljednja tri mjeseca

Kada pogledamo hronologiju tih poteza - prvo ekspertska,

U obrazloženju krivične prijave Milivoje Katnić navodi da je Dritan Abazović, u času izglasavanja nepovjerenja Vladi, čiji je predsjednik, ,,postupao umišljajno i na sjednici parlamenta iznosio neistine i laži“ i na taj način ugrozio njegovu sigurnost te prekršio član 28. Ustava Crne Gore kojim se jamči dostojanstvo i sigurnost čovjeka

Poneđeljak, 26. decembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20510 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Nekadašnji europarlamentarac Roman Jakič smatra da je stanje u Crnoj Gori neodrživo

IZA KULISA: Kabinet predsjednika Vlade i premijer u tehničkom mandatu obmanuli javnost tvrdnjama o 60 nestalih registratora

Poruka Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj

Cjelokupna dijaspora biće tu za državu i njeno očuvanje

PODGORICA – Cjelokupna dijaspora biće tu za Crnu Goru i njeno očuvanje, poručili su aktuelnoj vlasti iz Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj uoči najavljenog skupa dijaspore koji će se 28. decembra održati u Bemaks areni u Podgorici.

Oni su kazali da neće dozvoliti da im identitet i državno uređenje mijenjaju po receptima „moćnika“ i

njihovih poslušnika.

- Milenijumska Crna Gora i njeni građani imaće, i sada kao i uvijek, snage da poraze svakog ko bude pokušao bilo čime mijenjati granice Crne Gore. Poručujemo još jednom svima koji su neprijateljski nastrojeni prema Crnoj Gori da će svoje rezultate imati kao sve tri prethodne imperije na ovim prostorima. Da je vječna i ponosna Crna Gora - poručili su oni. R. P.

Pravnik upozorava da bi vlada, izabrana na osnovu ponovo usvojenih izmjena Zakona o predsjedniku, bila neustavna i nelegitimna

Radulović: Tužilaštvo da ispita da li u odlukama crnogorskih političara ima elemenata krivičnog djela

PODGORICA – Vlada na čelu sa liderom Demosa Miodragom Lekićem, koja bi bila izabrana na osnovu ponovo usvojenih izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, bila bi neustavna i nelegitimna kazao je pravnik Veselin Radulović, ističući da to znaju i donosioci zakona koji su, uprkos upozorenjima domaće i međunarodne stručne javnosti, taj akt usvojili. Radulović je poručio da bi Tužilaštvo u narednom periodu trebalo da ispita da li u odlukama crnogorskih političara ima elemenata krivičnog djela.

- Crna Gora bi pretrpjela veliku štetu, ukoliko ne bi ispoštovala zahtjeve Evropske unije, čiji predstavnici su, pored ostalog, jasno saopštili

Vlada koja bi bila izabrana na osnovu takvog zakona nije ustavna, zakonita, ni legitimna. Sve odluke koje bi donosila, ne bi bile u skladu sa Ustavom, ne bi bile zakonite i mislim da bi u pravnom poretku, koji normalno funkcioniše, one mogle lako biti i proglašene ništavim ili poništene - kazao je Radulović za Gradsku TV.

Prema njegovim riječima, zakoni se prilagođavaju političkim motivima, pa na potezu treba da bude Tužilaštvo.

- Mislim da bi određeni potezi političara iz prethodnih perioda trebalo da zavrijede pažnju VDT-a, odnosno SDT-a, da provjeri da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela - smatra Radulović.

Istakao je i da bi partije trebalo da popuste pod pritiskom EU i do 20. januara konačno odblokiraju pravosuđe.

Arhivska građa Vlade predata Državnom

Abazovićeva prijava je rezultirala i krivičnom prijavom SDT-a protiv pet poslanika opozicije, ali ona ne uključuje i slučaj navodno nestalih registratora, jer to pitanje SDT nije tretirao u svojoj istrazi. To faktički znači da je slučaj navodno nestalih registratora, prema tvrdnjama izvora Pobjede, bio samo vješto konstruisana afera, koja je trebalo da pojača navode krivične prijave o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele stanova

PODGORICA - Sva arhivska građa Vlade uredno je predata Državnom arhivu uz kontrolu i pružanje stručne pomoći službenika Državnog arhiva - o čemu svjedoči dokumentacija koju objavljuje Pobjeda.

Slučaj navodne nestale arhivske građe otvorio je savjetnik predsjednika Vlade Ivo Šoć koji je izjavio da nije predata kompletna arhivska građa Državnom arhivu i da fali, po službenoj zabilješci koju nije prezentovao, šest kutija sa po CCO 10 registratora.

NAVODNO NESTALI

izmjena Zakona o predsjedniku.

- Mi izvjesno znamo da predsjednički izbori na proljeće naredne godine moraju biti održani. Ne vidim kako oni mogu biti održani, ako nemamo funkcionalan Ustavni sud. Da li je nekome cilj da se uđe u novi izborni proces, bez Ustavnog suda i da se ovaj haos dodatno produbi, moguće je. To ne bi trebalo da se desi i vrijeme je da političari pokažu elementarnu ozbiljnost – dodao je Radulović. R. P.

Njegovu tvrdnju potvrdio je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji je 21. oktobra ove godine rekao i da je prilikom transporta građe Vlade prema Državnom arhivu nestalo 60 registratora. – Zahvalan sam ljudima u Državnom arhivu koji su uredno to ustvrdili i obavijestili Generalni sekretarijat Vlade s obzirom na to da mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen – rekao je tada Abazović. Namjera Abazovića je bila jasna: to je rekao istog dana i kada je podnio krivične prijave protiv više poslanika i funkcionera DPS-a i SD-a, ali i zvaničnika bivše Markovićeve vlade pod sumnjom da su pričinili višemilionsku štetu dodjelom funkcionerskih stanova i stambene pomoći želeći da na taj način optužbama o nestalim registratorima obuhvati što veći broj ljudi.

Abazovićeva prijava je rezultirala i krivičnom prijavom SDT-a protiv petorice poslanika opozicije, ali ona ne uključuje i slučaj navodno nestalih registratora, jer to pitanje SDT nije tretirao u svojoj istrazi. To faktički znači da je slučaj navodno nestalih registratora, prema tvrdnjama izvora Pobjede, bio samo vješto konstruisana afera, koja je trebalo da pojača navode krivične prijave o zloupotrebama prilikom dodjele stanova. Te informacije se poklapaju i sa stavom bivšeg premijera

Zdravka Krivokapića koji je kazao da se ,,došlo do informacija da je arhivska građa Generalnog sekretarijata Vlade predata i da se nalazi u Državnom arhivu Crne Gore“.

Dokumentacija koju posjeduje Pobjeda pokazuje da je arhivska građa Vlade uredno predata Državnom arhivu.

HRONOLOGIJA

Po dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, Uprava za inspekcijske poslove - Odsjek za inspekciju za arhivsku djelatnost krajem 2018. godine obavještava Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore da je depo u zgradi Vlade mali, te se upućuje primjedba koja se odnosi na njegovu veličinu, konstatuje se da je velika količina arhivske građe i registratorskog materijala te da će brzo doći do zagušenja.

Sve navedeno, konstatuje se, citira se i u dopisu tadašnje generalne sekretarke Vlade direktoru Državnog arhiva Crne Gore, broj 02-4263/7 od 6. 10. 2020. godine. Aktom Generalnog sekretarijata Vlade, broj 02-4263 od 17. 9. 2020. godine zvanično se traži pružanje stručne pomoći Državnog arhiva radi obrade arhivske građe, sve u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti. Dana 22. septembra formira se Komisija za predaju arhivske građe Državnom arhivu, rješenjem broj 02-4281 od 22. septembra 2020. godine u čijem sastavu su i rukovodeća lica i službenici GSV-a. U samom rješenju se konstatuje da

je Komisija dužna da sprovede postupak odabira arhivske građe, da je preda Državnom arhivu u originalu u registratorski sređenom stanju, popisanu, kompletnu i tehnički opremljenu za trajno čuvanje u skladu sa listom.

– Utvrđuje se dužnost Komisije da sačini zapisnik o primopredaji arhivske građe sa tačno naznačenim podacima, pa se naznačava da će isti sadržati i mišljenje držaoca o načinu i uslovima korišćenja arhivske građe kao i potpise članova Komisije i predstavnika Državnog arhiva Crne Gore – navodi se u dokumentaciji. Šestog oktobra 2020. godine generalna sekretarka Vlade, dopisom broj 02-4263/7, obavještava da je Komisija u saradnji sa nadležnom Službom za pružanje stručne pomoći Državnog arhiva izvršila popis arhivske građe te da da je Arhivski odsjek za zaštitu registraturske građe van Arhiva, pružio stručnu pomoć, da su aktivnosti privedene kraju i da će se uz saglasnost Državnog arhiva predati arhivska građa Državnom arhivu u petak, 9. oktobra 2020. Istim dopisom ističe se da je neophodno da predstavnici Državnog arhiva budu prisutni u 10 h u prostorijama GSV-a.

U Zapisniku o primopredaji arhivske građe sačinjenog između Državnog arhiva i Generalnog sekretarijata Vlade, broj: 02-4548 od 9. 10. 2020. godine, konstatuje se vrijeme i mjesto primopredaje arhivske građe između Generalnog

sekretarijata Vlade i Državnog arhiva.

U SKLADU SA

ZAKONOM

Izvršioci primopredaje su od strane Državnog arhiva Nevenka Gazivoda i Tanja Kalezić, a od strane GSV-a Nikola Dedeić i Pavle Jokić Količina arhivske građe je konstatovana u navedenom Zapisniku. Arhivska građa popisana je na 95 popisnih strana.

U Zapisniku se konstatuje da je arhivska građa koja se preuzima fizički sačuvana, sređena po godinama i po sjednicama. Sve u skladu sa zakonom. Međutim, nakon više od dvije godine od sačinjavanja Zapisnika, izvršenog nadzora od strane Državnog arhiva i pružene stručne pomoći inspektora Državnog arhiva, koji su svakodnevno prisustvovali popisu arhivske građe, savjetnik predsjednika Vlade Ivo Šoć ustvrdio je da je u prostorijama Državnog arhiva nađena službena zabilješka, u kojoj se konstatuje da ,,fali 6 paketa sa po oko 10 registratora, naslućujući da je sve vezano za stambenu komisiju Vlade“. Logično pitanje koje se postavlja: kada je sačinjena službena zabilješka koja se krije od očiju javnosti, ko su potpisnici službene zabilješke, kako se do sada nije znalo za službenu zabilješku i kada je ona sačinjena?

– Posebno je pitanje kako zna-

IZA KULISA: Kabinet predsjednika Vlade i premijer u tehničkom mandatu obmanuli

Zapisnik o primopredaji arhivske građe

Dritan Abazović

Vlade uredno arhivu

Kada pogledamo hronologiju tih poteza - prvo ekspertska, pa onda manjinska vlada i činilo se da se dotaklo dno, ali mi se sada čini da još ima i da se može još niže. I očekujem da ova vlada uđe u taj ,,Otvoreni Balkan“, jer njihova agenda nije evropskakaže Jakič

PODGORICA - Smatram da EU ne može priznati vladu koja je izabrana, nakon izglasavanja neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku, mimo zahtjeva Venecijanske komisije i međunarodne zajednice - kaže u izjavi za Pobjedu nekadašnji europarlamentarac Roman Jakič. Navodi da Evropska unija i međunarodna zajednica šalju jasne signale ali da nije siguran da ih politički akteri razumiju.

EU neće priznati vladu izabranu mimo Ustava

Evropske unije i oni će gurati stvar kako su zamislili. Odnosno svoju agendu će dovesti do kraja - kaže Jakič.

ju i tvrde savjetnik predsjednika Vlade i predsjednik Vlade, da je u nestalim kutijama bila dokumentacija vezana za rješavanje stambenih pitanja? Ukoliko službena zabilješka postoji, utvrdiće se ko je sačinio i u kom vremenskom periodu je sačinjena. Zbog čega je „isplivala“ službena zabilješka nakon više od dvije godine. Da li je ona kasnije sačinjena i da li je neko od sadašnje garniture rukovodećih kadrova Državnog arhiva sačinio ili iskoristio za manipulaciju javnosti? Da li je u evidenciji prilikom prijema arhivske građe učestvovao neko od sadašnjeg rukovodnog kadra? Da li je zabilješka upotrijebljena samo u političke svrhe – kažu izvori Pobjede.

Na evidentne neistine koje su plasirane u javnosti, ukazuje i dopis Generalnog sekretarijata Vlade 02-6474 od 14. 10. 2022. godine kojim se traži dokumentacija Stambene komisije od Državnog arhiva i odgovor Državnog arhiva broj 02-6474/2 od 24. 10.

2022. godine.

U odgovoru Državnog arhiva obavještava se Generalni sekretarijat Vlade da „uvidom u arhivsku građu fonda - Vlada Crne Gore, pronašli smo podatke koji se odnose na rad Komisije za stambena pitanja 08004 po datumima i brojevima koje navodite u zahtjevu, što vam u prilogu i dostavljamo“. Između ostalog, dalje se navodi da „radi eventualnog pro-

nalaženja traženih akata Komisije za stambena pitanja za 2012, 2013, 2014. i 2015. godinu vaš zahtjev je potrebno dopuniti iz razloga što ne navodite brojeve i datume zaključaka, sjednica Vlade i drugih podataka a koji se tiču rada Komisije za stambena pitanja napominjemo da arhivska građa Generalnog sekretarijata Vlade (1989-2016) nije arhivistički sređena. Dalje se navodi da prema zapisniku o primopredaji arhivske građe arhivska građa za 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu nije predata na čuvanje Državnom arhivu iz čega proizilazi da Državni arhiv nije u posjedu iste. Kako je moguće, pitaju se izvori Pobjede, da se „nestala“ građa dostavila Generalnom sekretarijatu Vlade od strane Državnog arhiva Crne Gore uz napomenu da se zahtjev Generalnog sekretarijata Vlade dopuni i precizira (čitaj, zahtjev je neuredan i na njega se ne može odgovoriti u dijelu zahtjeva koji nije precizan)? – Više je nego jasno – afera je inskonstruisana u cilju diskreditacije bivše vlasti, ne birajući sredstva. Nasuprot tome, svi relevantni dokazi upućuju da je arhivska građa Vlade uredno predata Državnom arhivu uz kontrolu i pružanje stručne pomoći službenika Državnog arhiva, o čemu svjedoči dokumentacija koju nijesu uspjeli sakriti od očiju javnosti, zaključuju izvori Pobjede. Nenad ZEČEVIĆ

- Ako poslanici, koji su glasali za taj neustavni zakon, nijesu razmjeli šta im je poručeno iz međunarodne zajednice ili to neće da čuju, onda potvrđuju da su izabrali neki drugi put, koji nije evropski. To znači kada ih međunarodna zajednica kritikuje da su napravili nešto pogrešno, to u njihovoj agendi znači da rade baš onako kako su se dogovorili, znači suprotno od evropskih integracija. Ono što sam čuo sa strane Evropske unije, što su poručili i Bilčik i Picula, je jasna poruka da međunarodna zajednica poteze, koji se baziraju na neustavnosti, ne može da prihvati. Na osnovu onoga kako ja razumijem međunarodnu politiku, čak i kad bi htjeli ne mogu priznati postojanje takve vlade, koja je izabrana u suprotnostima za zahtjevom Venecijanske komisije i svih ostalih. Sada je samo pitanje da li ta vlast od 41 poslanika u parlamentu to razumije kao crveno svjetlo ispred kojeg treba stati ili im uopšte nije stalo do mišljenja

IZBORI RJEŠENJE

Ističe da su u ovom momentu najbolje rješenje izbori. - I što god da se desi na izborima - glasači uvijek imaju pravo. U ovom trenutku jedino je legitimitno da se stvar preda u ruke građanima i da oni odluče o sudbini zemlje. I odlučiće, i vidjećemo kako će se karte promiješati, ali stanje u kojem je danas Crna Gora je neodrživo. Kada pogledamo hronologiju tih poteza - prvo ekspertska, pa onda manjinska vlada, i činilo se da se dotaklo dno, ali mi se sada čini da još ima i da se može još niže. I ja očekujem da vlada uđe u taj ,,Otvoreni Balkan“ i neshvatljivo je da se gura ta odluka. Ne znam da li to treba crtati, još sve je to rečeno na Berlinskom procesu koji je reaktiviran, čak su i unutrašnje analize Ministarstva za evropske integracije to pokazale, i ministarka je podnijela ostavku, ako to nije dovoljno onda dolazimo na isto, izgleda da im je agenda suprotna

od ove evropske. Možda je njima sve ovo pozitivno, dok se mi ostali brinemo što to znači, oni sprovode svoju agendu - znači hoće u ,,Otvoreni Balkan“ da potkopaju put ka EU - kaže Jakič.

Na pitanje kako čitati poruke američkog izaslanika Gabrijela Eskobara koji ne odbacuje ,,Otvoreni Balkan“, Jakič kaže da treba sprovoditi evropsku politiku i dogovore iz Berlinskog procesa.

- Jako je važno šta poručuju Sjedinjene Države. Ponekad je interes Vašingtona drugačiji od EU i to je njihovo pravo, ali ja lično podržavam ono što podržava Unija i ovo nije jedino pitanja po kojem imaju različite poglede. SAD je partner EU, ali ako se razilaze u pogledima da li je dobra inicijativa ,,Otvoreni Balkan“, smatram da je iz pozicije bezbjednosti relevatno ono što kažu institucije iz Brisela, Evropska komisija, parlament, šta piše u izvještaju Tonina Picule, kao i ono što su šest predsjednika regije potpisali u okviru Berlinskog procesa. I umjesto da to sprovode i ratifikuju, te zajedničke zakone koji su bili usklađe-

ni sa svih šest država, oni rade ovo drugo - kaže Jakič.

,,DRŽANJE U ŠACI“

Uz podsjećanje da Crnu Goru u ,,Otvoreni Balkan“ uvodi čovjek koji je donedavno imao podršku kompletne međunarodne zajednice Jakić kaže da Abazović nikada više neće pokrivati poziciju koju pokriva sada. - Sada je i Amerikancima i svima jasno da vlast koja ima u javnom mnjenju podršku od 2,8 odsto i premijer koji ima više ministara nego poslanika nemaju legitimitet da vladaju. Posebno je to problematično nakon rezultata na lokalnim izborima. Ali ja mogu razumjeti što oni neće na izbore, drže se vlasti jer ne žele izgubiti to što imaju, jer im je potpuno jasno da nikada više neće imati takve pozicije unutar države. Veliko je pitanje zašto u šaci drže više od 70 odsto građana koji žele ulazak Crne Gore u EU. Ti isti građani su glasali te stranke koje su, kao prvi prioritet 2020. godine, stavljale evropski put. Ali sada to ne žele realizovati, naprotiv idu u suprotnom pravcu zato su jedina opcija izbori - zaključuje Jakič. M. JOVIĆEVIĆ

PODGORICA – Najava formiranja antizapadne i neustavne vlade pucanj je u evropsku budućnost Crne Gore - napisao je programski koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Rade Bojović. – Demaskirana parlamentarna većina liči na grupu bizarnih i glupih zavjerenika. Nacrtani za krivično gonjenje – poručio je Bojović na Tviteru.

Nekadašnji europarlamentarac Roman Jakič smatra da je stanje u Crnoj Gori neodrživo

Roman Jakič

Tvrde da će im plate biti smanjene

PODGORICA - Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima Crne Gore saopštili su povodom najavljenog potpisivanja novog opšteg kolektivnog ugovora (OKU) da ugovor sadrži diskriminatornu odbredbu kojom je predviđeno umanjenje procenata zarade pripravnika.

Što je, kako dodaju, protivno svim međunarodnim standardima iz oblasti radnog prava. - Odredbom člana 20 Opšteg kolektivnog ugovora, koji još uvijek važi u trenutku sastavljanja ovog dopisa, propisano je da se zarada pripravnika utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 80 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova iz člana 18, odnosno člana 19 ovog kolektivnog ugovora (kojim su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarade po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja) - navodi se u saopštenju koje, kako tvrde, u ime pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima CG potpisuju Danilo Pajović, Jelena Srdanović i Tijana Mujičić Navode da je Vlada 23. decembra na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, prihvatila nacrt novog OKU, čije usvajanje od strane socijalnih partnera je pitanje dana i očekuje se da on bude potpisan od strane svih učesnika.

Saopštili su da je novim OKU, u članu 13 propisano da se zarada pripravnika utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova iz člana 11 i 12 tog kolektivnog ugovora (kojim su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarade po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja).

PARADOKSI

Dakle, kako ističu, na osnovu iznijetog, dolazimo do paradoksalne situacije da se novim OKU utvrđuje manji obim prava pripravnicima nego što su to isti imali po sadašnjem, koji je donijet davne 2015. godine, i čije se stavljanje van snage očekuje kroz nekoliko dana.

Umjesto da se, kako kažu, pod uticajem najavljenog boljitka poboljša položaj te kategorije radnika, njima se, sa 80 odsto zarade za mjesto za koje se osposobljavaju, procenat zarade smanjuje na 70 odsto.

Ističu da je navedeno nedopustivo, diskriminatorno i predstavlja prije svega korak unazad na putu ka unapređivanju radničkih i socijalnih prava koje svaki građanin zaslužuje, a posebno pripravnici, kao lica koja počinju svoj radni vijek i koja čine okosnicu i buduć-

nost svakog sistema, koji, ako želi da bude samoodrživ, mora da podržava mlade i motiviše ih da ostanu u Crnoj Gori i grade i usavršavaju naš sistem i bolje društvo.

Poručuju da su ovaj uvod i kritika bili neophodni u cilju razumijevanja problematike koja prijeti da pogodi i pripravnike u sudstvu i državnom tužilaštvu.

PREGOVORI

Navode da je sadašnjim rješenjem Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa propisano da se zarada pripravnika utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 80 odsto osnovne zarade za radno mjesto za koje se samostalno osposobljavaju, i to je osnov po kojem primaju zaradu, njih stotinjak u Crnoj Gori, vezujući se za mjesto savjetnika u sudu/državnom tužilaštvu.

– Imajući u vidu da su u toku pregovori Ministarstva finansija sa Sindikatom uprave i pravosuđa, odnosno sa Sindikatom sudstva, a u cilju usaglašavanja novog granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, koji će biti značajniji nego oni raniji imajući u vidu da će se zarade za poslove iz grupe D iz Zakona o zaradama u javnom sektoru izbrisati, i ugovoriti ovim granskim kolektivnim ugovorom, ovim putem želimo da informišemo sve nadležne institucije, Ministarstvo finansija, sindikate, Sudski savjet, i u konačnom javnost Crne Gore na značaj i složenost poslova koje kao pripravnici u sudovima i državnom tužilaštvu (u daljem tekstu: pripravnici) obavljamo - navodi se u saopštenju. Prema njihovim riječima, shodno odredbi člana 23 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu, pripravnici se u toku svog trogodišnjeg radnog staža osposobljavaju da pod nadzorom i uputstvima sudija i državnih tužilaca, kao mentora, preduzimaju radnje u parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima, kao i u krivičnim postupcima za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, odnosno da preduzimaju druge radnje u krivičnim postupcima za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

– U najboljoj vjeri da će naš glas imati ko da čuje, tražimo od nadležnih organa i sindikalnih organizacija da nas podrže, a od resornog ministarstva da shvati ovu poruku i uloži ozbiljne napore kako bi se spriječilo, a imajući sve prednje u vidu, da budemo kolateralna šteta u čitavom ovom procesu – zaključuju u saopštenju. R.P.

Od HE „Kruševo“ i „Risan“ četiri godišnje proizvodnje

PODGORICA - Potrebno je do kraja sprovesti proces korišćenja vode Bilećkog jezera, riješiti uticaje hidroelektrane (HE) Buk Bijela na teritoriju Crne Gore (zaštićeno UNESCO područje) i izgraditi HE Kruševo, saopštio je Pobjedi akademik Akademije inženjerskih nauka Crne Gore prof. dr Mihailo Burić.

On je istakao da je preko akumulacije Kruševo (322 GWh/ godišnje) i već izgrađene akumulacije Bilećkog jezera, preko HE ,,Risan“ (339,99 GWh/ godišnje) moguća proizvodnja od 661,99 GWh/godišnje .

– To je proizvodnja koja je veća od četiri srednje godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo (prosječno oko 150 GWh/godišnje) – kazao je Burić Pobjedi.

POTREBNE STRANE INVESTICIJE I KONCESIJE

On je naveo da je pitanje korišćenja hidroenergije Bilećkog jezera ustupanjem dijela proizvedene energije uglavnom pravne prirode, dok izgradnje HE ,,Risan“ i HE ,,Kruševo“ zahtijevaju posebne procedure i investicije. – S obzirom da je finansijsko stanje u Crnoj Gori sasvim jasno određeno ekonomskom definicijom da ,,veliki dio novih dugova koji se koristi za finansiranje potrošnje iznad nivoa ostvarenih prihoda - vodi u siguran bankrot“, Crnoj Gori jedino preostaje, pored teško izvodljivog zajedničkog ulaganja, obezbjeđenje stranih investicija i koncesije – rekao je Burić.

On je naveo da HE ,,Kruševo“ (322 GWh), kod sela Kruševo, treba biti izgrađeno na lokaciji 1.600 m uzvodno od sastava rijeka Pive i Tare, nizvodno 12 km od HE ,,Piva“. – Lijevi dio akumulacije na-

lazio bi se na teritoriji Bosne i Hercegovine. HE „Kruševo“ je akumulaciono pribransko postrojenje sa akumulacijom za neđeljno izravnavanje voda. Instalisani proticaj bio bi kao i za HE ,,Piva“. Obje elektrane bi radile u sprezi - paralelno. Branu i akumulaciju je moguće graditi i na drugim lokacijama pa i isključivo na teritoriji Crne Gore, ako se tako bude moralo – saopštio je Burić.

On je dodao da o Bilećkom jezeru, koje se nalazi na granici između Crne Gore i BiH, postoje veoma različiti podaci. – Dio sliva Bilećkog jezera na našoj teritoriji iznosi 598,52 km kvadratna ili 44,9 odsto od njegovog ukupnog sliva – kazao je Burić i dodao da je nesporno da Bilećko jezero zahvata oko pet kvadratnih kilometara teritorije Crne Gore.

– Procijenjeno je da Crnoj Gori pripada 24 odsto zapremine Bilećkog jezera. I konačno, dotok vode u akumulaciju sa teritorije Crne Gore je usvojen na najmanje 32 m3/s. Iz navedenih podataka jasno proističe pravo Crne Gore na korišćenje voda i energije – istakao je profesor Burić.

snage jezera odvodnim

On je saopštio da po Prostornom planu Crnoj Gori pripada 375,4 GWh od HE ,,Dubrovnik“ i 113 GWh od HE ,,Trebinje“ 1 (ukupno 488,4 GWh). Beogradski Energoprojekt Beograd je predložio izgradnju HE ,,Risan“ instalisane snage od 96 MW uz prosječnu godišnju proizvodnju 339,99 GWh, zahvatanjem 30 m3/s vode Bilećkog jezera (400 mnm), odvodnim tunelom do HE ,,Risan“ na deset mnm.

ENERGETIKA BAZNI FAKTOR BUDUĆEG

RAZVOJA

Profesor Burić smatra da energija treba da bude bazni faktor budućeg razvoja Crne Gore.

– Sama po sebi može biti roba za izvoz i novi izvor prihoda. Nezavisno od toga energija je uslov razvoja svih baznih djelatnosti, od industrije, proizvodnje hrane, korišćenja voda, pa sve do skore budućnosti obezbjeđenja nove energije za električne automobile. U našim bilansima to bi trebala biti hidroenergija, pa molim da se objektiviziraju potencijali sunca i vjetra, kako bi izbjegli moguće zabune oko ukupnih bilansa

– rekao je Burić.

Prema njegovim riječima, možda treba početi od značajnih potencijala duž naše granice sa BiH i Srbijom (Bilećko jezero, Kruševo, Ćehotina).

On navodi da je u ranijem vremenu u značajnoj mjeri cijenjeno znanje i angažovanje domaće pameti u realizaciji važnih projekata, pa bi bilo korisno da se takva praksa nastavi.

– Sada se treba usmjeriti na potencijale HE ,,Kruševo“ i Bilećkog jezera, a pomoći susjednoj BiH da izgradi svoju HE Buk Bijela, tako što ćemo ukazati na mjere koje treba poduzeti da bi se otklonili njeni uticaji na teritoriju Crne Gore – poručio je Burić.

On je podsjetio da je prva komisija za ocjenu uticaja projekta HE Buk Bijela na rijeci Drini u BiH, čiji je predsjednik bio profesor Branislav Đorđević, sa beogradskog univerzitata, ,,sjajni čovjek i stručnjak“, završila rad nakon stava UNESCO-a da zbog visoko planirane kote uspora, potapanje Tare nije prihvatljivo.

Profesor Burić navodi da je nakon inoviranog projekta od strane BiH, crnogorska

jula

PODGORICA - Auto-putem ,,Princeza Ksenija“ je od njegovog otvaranja, polovinom jula, prošlo blizu 1,09 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 17. do 23. decembra iznosio 34,65 hiljada.

Podsjetimo, prioritetna dio-

Oglasili se pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima Crne Gore povodom novog opšteg kolektivnog ugovora

Prof. dr Mihailo Burić o potencijalima prozvodnje električne energije

Vlada 2013. godine imenovala novu - drugu ,,Komisiju za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana Buk Bijela i Foča na rijeci Drini - Republika Srpska i hidroelektrana Brodarevo 1 i Brodarevo 2 na rijeci LimuRepublika Srbija“.

– Od 15 eminentnih crnogorskih stručnjaka ja sam imao čast da budem predsjednik te komisije. Neukusno je zaobiđen, a nemušto i neodgovarajuće korišćen naš dugotrajan i naporan stručni rad, u nedavnoj emisiji TVCG, bez našeg učešća. Zbog toga, ali i zbog nemogućnosti da danas direktno učestvujem u ovom ozbiljnom projektu, preostalo mi je jedino da na ovaj na-

auto-putem ,,Princeza Ksenija“

čin, kao predsjednik komisije, upoznam javnost sa osnovnim stručnim podacima.

Uticaj projekta He BUk Bijela Burić je podsjetio da se planirana HE Buk Bijela nalazi u BiH, na 335 km uzvodno od ušća rijeke Drine u Savu. – Inoviranim projektom HE Buk Bijela definisana je sa novom kotom normalnog uspora, na 434 mnm. Kota izmjerena na državnoj granici između Crne Gore i BiH, pri nepoznatom vodostaju je 432,37 mnm što jasno pokazuje da bi akumulacija HE Buk Bijela zahvatala teritoriju Crne Gore – kazao je Burić. Prema njegovim riječima, kota dna riječnog korita ko-

ja je još niža nije još poznata. – Zbog toga smo kao komisija posebno insistirali da se precizno utvrde kote nivoa vode i dna korita rijeke na granici. Komisija je, na osnovu rasploživih podataka, utvrdila da akumulacija sa planiranom kotom normalnog uspora od 434 mnm zahvata teritoriju Crne Gore – naglasio je Burić.

On je dodao da je komisija u svom izvještaju jasno navela da je trebalo obraditi i dodatne elemente relevantne za argumentovanu i pouzdanu procjenu uticaja izgradnje HE Buk Bijela , bez obzira na obim tog uticaja.

- To se odnosi na mogući uticaj indukovanih zemljotresa, zatim stimulisanog procesa kliženja terena i odronjavanja stijenskih masa, pronosa riječnog nanosa i denudacije, koincidencije mogućih havarija i velikih voda, karakterističnih kota uspora u odnosu na talveg (uzdužni profil dna rječnog korita) i velikih hiljadugodišnjih voda – naveo je Burić.

Posebno opterećenje za projekat je, kako kaže, bio i vrlo rigorozan negativan nalaz austrijskih biologa, koji eksplicitno osporavaju projekat sa aspekta uticaja na živi svijet.

– Za ocjenu korišćenja enregije sa HE Buk Bijela na granici sa BiH i njenog uticaja naknadno i nedavno je ponovo najavljena po redu treća crnogorska komisija. Nadati se da je ova treća, u TVCG najavljena, komisija pročitala nalaze druge ekspertske crnogorske komisije iz 2013. godine, te da će te nalaze ,,obraditi“ i sprovesti. Mada je bilo korisno, pa čak i neophodno, da u novoj trećoj komisiji bude poneko od članova druge komisije. To bi ipak doprinijelo kvalitetu rada i nepotrebnog ponavljanja – smatra Burić. S. popoViĆ

PODGORICA - Pad cijene maline na evropskom tržištu ,,zarobio“ je tri stotine tona ,,crvenog zlata“ u hladnjačama na sjeveru Crne Gore, kazao je za RTCG predsjednik Udruženja ,,Malina Polimlja“ Andrija Delić.

- Ukoliko država ne subvencioniše otkupljenu malinu, barem euro po kilogramu ili ne pomogne da se pronađe kupac u regionu ili Evropi, vlasnicima hladnjača prijeti bankrot dok proizvođači koji nijesu naplatili malinu neće moći pripremiti narednu proizvodnu sezonu - istakao je Delić. Hladnjačari su na početku otkupa isplaćivali malinu po 4,30 eura za kilogram, danas je cijena prepolovljena, a rastu troškovi skladištenja, kaže Delić i objašnjava da je malina u Evropskoj uniji proglašena za luksuznu robu i da se uvozi iz Ukrajine.

- Crnogorska malina prodaje se, uglavnom, posredstvom velikih hladnjačara iz Srbije kojima je zaustavljen izvoz i tako svi ispaštamo - naveli su u Udruženju. Udruženje ,,Malina Polimlja“

Javni

okuplja devedeset proizvođača dok ih je u Bijelom Polju više od 500 kojima je ma-

PODGORICA - Elektroprivreda danas raspisuje javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+, 70 megavata (MW), čija vrijednost iznosi 70 miliona eura.

Javni poziv će, kako je saopšteno na konferenciji za novinare, biti objavljen u dnevnim novinama Pobjeda, Vijesti i Dan, kao i na internet stranici kompanije www.epcg.com. Prijave se mogu podnositi do 31. januara.

Konferenciji su prisustvovali predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, glavni finansijski direktor Miro Vračar i izvršni rukovodilac Direkcije za obnovljive izvore energije (OIE) i menadžer projekta Željko Pekić - Pravo učešća u projektu Solari 5000+ (70MW) imaju pojedinci i preduzeća – vlasnici/ suvlasnici individualnih objekata i stambenih jedinica u zgradama do četiri sprata, koji redovno izmiruju mjesečne račune za utrošenu električnu energiju i mjesečne rate za otplatu duga, ukoliko postoji ta obaveza - navodi se u saopštenju kompanije.

sjeduju jednu ili više krovnih površina orjentisanih južno, jugostično ili jugozapadno (krovne površine sa dobrim solarnim potencijalom), kao i korisnici čiji objekti posjeduju ravne krovne površine koje nijesu zasjenčene od susjednih objekata - zgrada, drveća - dodaje se u saopštenju. -Budućem korisniku projekta pruža se mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem i otplaćuje ga u jednakim mjesečnim iznosima kroz kreditni aranžman koji obezbjeđuje EPCG, maksimalno na period do deset godina, u visini svog prosječnog mjesečnog računa za električnu energiju - saopštili su iz kompanije. Korisnici koji posjeduju obračunsko brojilo sa mjerenjem snage (maksigraf), pored mjesečnog iznosa za otplatu fotonaponskog sistema, zadržavaju obavezu mjesečnog izmirivanja stavke „angažovanje mrežnog kapaciteta“, što će u konačnom mjesečnom iznosu biti u ravni prosječnog mjesečnog računa za električ-

linarstvo jedini prihod. - Situacija je katastrofalnaporučio je Delić. Nj. Ž.

nu energiju.

EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti i popust u iznosu od 20 odsto od ugovorene vrijednosti investicije.

– Na ovaj način korisnik u projektu postaje vlasnik male solarne elektrane, koja je kapacitetom predviđena da približno, ili u potpunosti, zadovoljava njegove potrebe za električnom energijom – naveli su iz kompanije.

Fotonaponski sistem, koji u smislu ovog javnog poziva uključuje fotonaponske panele (module), montažnu potkonstrukciju za potrebe pričvršćenja fotonaponskih panela na krovnu površinu objekta, invertore, kablovske vodove za priključenje sistema, ormare i zaštitnu energetsku opremu, sistem nadzora/monitoringa nad fotonaponskim sistemom, pametno brojilo i ostali materijal za stavljanje sistema u funkcionalno stanje, biće priključen u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika. Nj. Ž.

Nije sve u rukama EPCG oko kupovine Željezare prošlo više od milion vozila

nica auto-puta Bar - Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampa-

ma petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojima se ostva-

ruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. Nj. Ž.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 17. do 23. decembra iznosio 34,65 hiljada

Kako je objašnjeno, objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa zakonskom regulativom u oblasti prostornog planiranja i izgradnje objekata, sa odobrenom priključnom snagom koja, shodno važećem Zakonu o energetici, mora biti jednaka ili veća od snage fotonaponskog sistema koji se planira instalirati.

Objekti moraju imati trofazni priključak na distributivnu mrežu, te krovne površine koje imaju dobar solarni potencijal. - Pravo učešća u projektu imaju i korisnici čiji objekti po -

Predsjednik odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović kazao je na jučerašnjoj pres konferenciji da su u završnoj fazi pregovora oko kupovine imovine nikšićke Željezare.

Prema njegovim riječima, ugovor bi trebalo da bude potpisan sljedeće sedmice, međutim kako prenosi Radio Televizija Nikšić, on je dodao da ništa nije definitivno - te da u ovom slučaju nije sve u rukama Elektroprivrede. - Cilj je da u početku to bude servis energetskom sektroru u Crnoj Gori i podrška projektima Solari, jer se tu mogu raditi konstrukcije. U pregovorima smo sa stranim investitorima da se u nekim halama radi i sastavljanje solarnih panela - poručio je Đukanović.

duž državne granice Crne Gore

Moguća lokacija HE Kruševo na rijeci Pivi

Bilećko jezero na granici između BiH i Crne

SDT da procesuira Bratić zbog ogromne štete nanijete budžetu

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je, uz dio dokaznog materijala, Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja, na način što su nezakonito razriješili direktore vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. To je do sada proizvelo štetu na osnovu procjene Vlade oko 300.000 eura za budžet Crne Gore.

- Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica. Do sada je donešeno oko 60 pravosnažnih presuda koje potvrđuju da su ti ljudi u 2021. mimo zakona razriješeni - navodi se u saopštenju CGO.

Iz Centra za građansko obrazovanje podsjećaju da prema podacima sadašnjeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, koji su iznešeni 22. decembra 2022. na sjednici Vlade, ta šteta će dostići iznos od oko 300.000 eura samo za okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će se povećavati kako se postupci budu završavali, a po uspostavljenoj sudskoj praksi koja potvrđuje nezakonitost razrješenja.

Važno je napomenuti da je rukovodstvo tadašnjeg ministarstva od strane brojnih aktera, uključujući i CGO, bilo javno upozoravano da će taj proces najavljenog masovnog razrješenja biti nezakonit. To ukazuje da su ministarka i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu. Imajući u vidu taj element organizovanosti u nezakonitom razrješenju direktora, kao i obim štete, a što sve potvrđuju i pravosnažne presude, CGO cijeni da je SDT institucija koja treba da ovaj slučaj procesuira - naglašavaju u saopštenju

- CGO ukazuje da bi Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju morao obezbijediti nezavisan i nepristrasan tretman tokom izbora i razrješenja direktora javnih obrazovnih ustanova. Međutim, u praksi su konstatovani brojni slučajevi u kojima se duh ovog zakona ne poštuje tokom rada svih prethodnih vlada. Ovo je na zamahu dobilo izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, iz juna 2021. godine, koje su poslužile kao osnov za kontroverznu smjenu direktora u preko 220 javnih ustanova obrazovanja i izbor i zapošljavanje novih direktora - ističu u saopštenju.

Kako je ovome prethodila promjena višedecenijske vlasti u Crnoj Gori, kako naglašavaju, primjetna je bila i namjera tadašnje ministarke prosvjete da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, a kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti, među kojima i same Bratić koja je, prema navodima CGO, na ovom kod dijela javnosti, naklonjene tim političkim strukturama, jačala svoju poziciju.

CGO podsjeća i da je ovo druga krivična prijava koju su podnijeli SDT-u protiv bivšeg rukovodstva MPKNS.

Prva se odnosi na nalaze iz duplog negativnog mišljenja DRI o načinu upravljanja finansijama u tom ministarstvu od strane odgovornih lica, a na osnovu iste je nadležni specijalni tužilac dao nalog SPO da prikuplja i izuzima finansijsku i vezanu dokumentaciju iz Ministarstva, kao i da se u svojstvu građanina prikupe obavještenja od Bratić i drugih rukovodećih lica , a po potrebi i od drugih lica, za period koji pokriva izvještaj DRI

- CGO napominje da tome nije prethodila nikakva pojedinačna procjena njihovog rada, što je izraz imalo i u primjerima razrješenja preminulih lica. To je indukovalo pokretanje preko 157 sudskih postupaka od strane razriješenih direktora, o čemu je izvijestila i Bratić, odgovarajući na poslaničko pitanje u novembru 2021. Ubrzo su počele da pristižu prve prvostepene sudske odluke, a sada već i desetine pravosnažnih presuda u korist oštećenih, sa tendencijom da se shodno uspostavljenoj sudskoj praksi svi sporovi

oštećenih direktora, proisteklih iz nezakonitog i netransparentnog procesa razrješenja, okončaju u njihovu korist – ističe se u saopštenju. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa je najavila regresne tužbe protiv svih onih koji su vršenjem javnih ovlašćenja prouzrokovali štete i budu -

će sudske postupke, što CGO pozdravlja.

- Važno je napomenuti da je rukovodstvo tadašnjeg ministarstva od strane brojnih aktera, uključujući i CGO, bilo javno upozoravano da će taj proces najavljenog masovnog razrješenja biti nezakonit. To ukazuje da su ministarka i nje-

Krivokapić navodno upozorio ministarku da vodi računa o tužbama

- Nijesam učestvovao u postavljanju i razrješavanju direktora obrazovnih ustanova - kazao je u izjavi za Gradsku TV bivši premijer Zdravko Krivokapić komentarišući što je u subotu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) predata krivična prijavu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

On je rekao da je više puta pozivao ministre na zakonsko djelovanje.

- Šteta je šteta. Zašto, ako je neko u prethodnom vremenskom periodu pravio neku štetu, treba i ja poslije njega? To su sve neki stavovi kojih, nažalost, teško se oslobađamo a koji ne vode ka napretku ove države - kazao je Krivokapić.

Kako navodi, osjeća odgovornost zbog određenih postupaka njegovih ministara. Pojašnjava da je više puta isticao da sve može da se toleriše, osim nepoštovanja zakona. Dodaje da nije učestvovao u postavljanju i razrješavanju direktora obrazovnih ustanova.

- Ja nijesam mogao da vodim računa je li ovaj direktor zakonski postavljen ili ne, ja vam pričam sad ovo bez nekakvog stava, ja vam pričam kako je bilo. Tek kad me je savjetnik za imovinsko-pravne odnose upoznao da, po njegovom mišljenju, mnoga imenovanja nijesu korektna, ja sam pozvao Vesnu i rekao:

- Molim Vas, Vesna, vodite računa o tome.

– Ne brinite, profesore.

- Dobro, moje je da upozorim - objašnjava Krivokapić.

ni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu. Imajući u vidu taj element organizovano sti u nezakonitom razrješenju direktora, kao i obim štete, a što sve potvrđuju i pravosnažne presude, CGO cijeni da je SDT institucija koja treba da ovaj slučaj procesuira - naglašavaju u saopštenju.

CGO podsjeća i da je ovo druga krivična prijava koju je Centar za građansko obrazovanje podnio SDT-u protiv bivšeg rukovodstva MPKNS. Prva

odnosu na

Šteta od 300 hiljada eura, koju je bivše rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nanijelo državi, mala je u odnosu na onu koju su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori, kazala je za Gradsku televiziju bivša ministarka Vesna Bratić Nakon što je Centar za građansko obrazovanje SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv Vesne Bratić i bivšeg rukovodstva

MPNKS-a zbog nezakonitog smjenjivanja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova i štete državnom budžetu od oko 300 hiljada eura, Bratić tvrdi da se prethodno trebaju sagledati oštećenja koja su državi nanijeli raniji funkcioneri. Nije joj jasno i čime je inspirisana, kako kaže, višemjesečna hajka na nju. – Da li su informacije kojima mjesecima ras-

polažu provjerene, tačne i da li je ta šteta nanesena lično od mene i da li je riječ o šteti i da li će odgovarati za svoje postupke i da li će se izviniti ako se ispostavi da cifra o kojoj govore, odnosno licitiraju nije tačna… I da je u suštini ta cifra i ako je tačna, a nije, izuzetno mala u odnosu na štetu koju su pojedini direktori nanijeli ovoj državi – kazala je Bratić.

se odnosi na nalaze iz duplog negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) o načinu upravljanja finansijama u tom ministarstvu od strane odgovornih lica, a na osnovu iste je nadležni specijalni tužilac dao nalog Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) da prikuplja i izuzima finansijsku i vezanu dokumentaciju iz Ministarstva, kao i da se u svojstvu građanina prikupe obavještenja od Bratić i drugih rukovodećih lica (svih državnih sekretara i generalnih direktora svih direktorata), a po potrebi i od drugih lica, za period koji pokriva izvještaj DRI. Kako je saopšteno, CGO nema informaciju da li su do sada zaista Bratić i ostali saslušani povodom ovog slučaja.

- CGO očekuje efikasno postupanje SDT-a po ovim prijavama, a imajući u vidu da se radi o zvanično utvrđenima nalazima DRI, u prvom slučaju, odnosno sudski utvrđenim štetnim posljedicama, u slučaju druge prijave, a čime bi i SDT povrdio svoju neselektivnost u radu - zaključuju u saopštenju. Nj. Ž.

CGO podnio krivičnu prijavu protiv Vesne Bratić i bivšeg rukovodstva MPNKS

Vesna Bratić

Bratić: Šteta od 300.000 eura mala u

onu koju su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori

d. malidžan

PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je u petak 23. decembra krivičnu prijavu protiv Dritana Abazovića navodeći da je, zloupotrebljavajući službeni položaj predsjednika Vlade Crne Gore, u više navrata javnim optužbama ugrozio njegovu sigurnost i time prekršio član 28 Ustava Crne Gore.

U prijavi glavnom specijalnom tužiocu za organizovani kriminal Vladimiru Novoviću navodi se da je Abazović tokom obraćanja poslanicima u Skupštini Crne Gore 19. avgusta, ali i u kasnijim javnim nastupima - ,,protivpravno iskoristio službeni položaj“ iznoseći neistinite i teške optužbe da je Katnić, tada glavni specijalni tužilac, u vezi sa kompanijom Bemaks koja je, kako je ustvrdio Abazović, ,,vlasnik cigareta koje su zaplijenjene u Luci Bar“.

TEŠKE OPTUŽBE

Tokom skupštinske rasprave o povjerenju manjinskoj Vladi Crne Gore Dritan Abazović je direktno optužio Milivoja Katnića da je dio organizovane grupe koja se bavi švercom cigareta.

– Ta ekipa koju predstavlja Ubović, sada su se posvađali između sebe, je konektovana na Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i bivšeg šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića – navodi se u krivičnoj prijavi Abazovićev citat tokom obraćanja poslanicima.

Tokom burne rasprave, pokušavajući da izdejstvuje većinu glasova u parlamentu protiv obaranja 43. Vlade, Abazović je ,,upro prstom“ u suvlasnika kompanije Bemaks Ranka Ubovića, optužujući ga da se, uz zaštitu vrha SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja, bavi švercom cigareta, ali i da finansira medijske kampanje protiv premijera.

– Sporno je što je većina te robe zaplijenjene u Luci Bar, tih raznih cigareta, vlasništvo Bemaksa ili ljudi povezanih sa njima. Odatle se finansiraju kampanje i od tada kreću kampanje protiv Abazovića... Ovo što objavljuje M portal nijesu izvještaji Europola već izvještaji sa tajnih mjera prema škaljarcima, a koji su iz bivšeg SPO-a završili u medijima –ustvrdio je Abazović.

On je tada pozvao novo rukovodstvo Specijalnog državnog tužilaštva da provjeri kako su došli do tih podataka i najavio da će uskoro i sam posjetiti tužioca Vladimira Novovića da ,,podijeli svoja saznanja jer možda

Katnić tereti Abazovića da je zloupotrijebio položaj i ugrozio mu sigurnost

U obrazloženju krivične prijave Milivoje Katnić navodi da je Dritan Abazović, u času izglasavanja nepovjerenja Vladi, čiji je predsjednik, ,,postupao umišljajno i na sjednici parlamenta iznosio neistine i laži“ i na taj način ugrozio njegovu sigurnost te prekršio član 28. Ustava Crne Gore kojim se jamči dostojanstvo i sigurnost čovjeka

Svojim neistinitim tvrdnjama, ističe se u obrazloženju krivične prijave, Abazović je ,,jasno stavio do znanja pripadnicima kriminalnih organizacija da imaju otvoren prostor za djelovanje ka ugrožavanju sigurnosti“ glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića

mogu da budu od koristi“. Sedamnaest dana kasnije, nakon što je izglasano nepovjerenje 43. Vladi, premijer u tehničkom mandatu je 5. septembra ostvario najavljeno.

U Specijalnom državnom tužilaštvu je dao iskaz i, kako je rekao, ,,dopunio priču o organizatorima šverca cigareta“, pokazujući na torbu u kojoj su, navodno, bili važni papiri.

– Dao sam im jedan primjer koji ima veze i sa prethodnim Specijalnim državnim tužiocem, pa neka ispituju – kazao je okupljenim novinarima Abazović.

U krivičnoj prijavi se i to Abazoviću stavlja na teret, uz napomenu da je iznio tvrdnje za koje je znao da su neistinite, ,,sve u namjeri da nanese štetu Milivoju Katniću i teže povrijedi njegova prava tako što bi predmetnom izjavom stvorio netrpeljivost i mržnju prema oštećenom“.

CRTANJE METE

Neutemeljeno na bilo kakvim podacima je optuživao pojedi-

na lica za povezanost sa kriminalnim strukturama, a samog Katnića povezivao sa švercom cigareta.

Kako navodi Katnić, nije imao nikakvu poslovnu ili privatnu vezu sa pravnim licem Bemaks ili Rankom Ubovićem, a da je sa Zoranom Lazovićem komunicirao službeno.

– Očigledno da je Dritan Abazović sa umišljajem iznio predmetne neistine kako bi Milivoju Katniću nanio štetu i istovremeno ugrozio njegova prava koja su Ustavom zagarantovana – navodi se u krivičnoj prijavi.

Katnić navodi da je članom 28 Ustava Crne Gore država dužna da jamči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je širenjem neistina Abazović povrijedio to ustavno pravo, tim prije što je Katnić, kako ističe, deset godina bio sudija Apelacionog suda i potom glavni specijalni državni tužilac, obavljajući tako veoma odgovorne dužnosti u državi.

Svojim neistinitim tvrdnjama, ističe se u obrazloženju, Aba-

zović je ,,jasno stavio do znanja pripadnicima kriminalnih organizacija da imaju otvoren prostor za djelovanje ka ugrožavanju sigurnosti“ glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

KO JE STVARNO ŠVERCOVAO

Navodi se da sve izjave premijera posebno dobijaju na težini jer su u javnost izašli podaci da je Dritan Abazović bio u kontaktu sa pojedinim pripadnicima kriminalnih organizacija. – Sve navedeno jasno pokazuje da je jedini cilj izjava Dritana Abazovića u Skupštini Crne Gore 19. avgusta i njegove izjave od 5. septembra razlozi za pokretanje krivičnog postupka – zaključuje se u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. Nakon što je u javnim nastupima premijer Abazović tokom avgusta i septembra oštro i direktno napadao brojne poslanike opozicije, najčešće predsjednika države Mila Đukanovića, predsjednika SDP-a Raška Konjevića i poslanika DPS-a Predraga Boškovića,

Nakon opsežne istrage, na osnovu informacija ANB-a i britanske obavještajne službe, utvrđen je kanal državnog šverca cigareta a bivši vršilac dužnosti direktora UPC je osumnjičen da je bio šef kriminalne organizacije koja je oštetila državu za više miliona eura.

Radu Miloševiću je određen pritvor do 30 dana

da su pokrovitelji šverca cigareta, u javnosti je, kroz pisanje Pobjede, otvorena velika afera državnog šverca.

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je istragu povodom sumnji da u tri paljenja cigareta u Nikšiću, koje je organizovala Uprava prihoda i carina na čelu sa Radem Miloševićem, nijesu uništene cigare zaplijenjene u Luci Bar već da je ta akcija iskorišćena za dalje ilegalno plasiranje cigareta.

Nakon opsežne istrage, na osnovu informacija ANB-a i britanske obavještajne službe, utvrđen je kanal državnog šverca cigareta a bivši vršilac dužnosti direktora UPC je osumnjičen da je bio šef kriminalne organizacije koja je oštetila državu za više miliona eura.

Miloševiću je određen pritvor do 30 dana, a istraga se nastavlja.

Draško ĐURANOVIĆ

Spasioci i građani i juče su tragali za Gardaševićem

PODGORICA - Pripadnici Regionalnog ronilačkog centra, podgorički vatrogasci i građani i juče su pretraživali korito i priobalje rijeke Morače, u potrazi za nestalim Bojanom Gardaševićem. - U neđelju su tri naša tima pretra-

živala Kolovrat i dio korita kod Botuna. Morača je i dalje veoma brza, ali je vidljivost bolja iz dana u dankazao je za Portal Analitika Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra. Mijajlović je istakao da će potragu nastaviti i danas. Pri-

padnici Službe zaštite i spašavanja pretraživali su dio od Botuna pa nizvodno, prema Skadarskom jezeru. A i danas su vatrogascima i roniocima pomagali i brojni građani. - Građani su se samoinicijativno organizovali, podijelili u grupe i pre-

traživali su priobalje - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković

Trideset jednogodišnji Boris Gardašević sa Cetinja nestao je18. decembra. Gardašević je visok 194 cm,

srednje građe, ima smeđu kosu, plave oči i nosi naočare za vid. On je u nedjelju izašao oko 13 sati iz kuće, tog dana je viđen na autobuskoj stanici u 15.30 sati na Cetinju, a kupio je kartu za Podgoricu prevoznika Elite. R.P.

Bivši

Milivoje Katnić

Dritan Abazović

Prijava koju je Katnić uputio Specijalnom državnom tužilaštvu

Samoregulaciji će pristupati zbog novca iz Fonda, a suštinskog napretka neće biti

PODGORICA – Velika je mogućnost da će se kroz izmjene seta medijskih zakona medijima formalno nametnuti samoregulacija u bilo kom obliku i da će joj pristupati samo da bi dobili novac iz Fonda, a da suštinskog napretka neće biti. Ovo smatraju sagovornici Pobjede, šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović i programska direktorka iz Instituta za medije Vesna Rajković-Nenadić koji su komentarisali obavezu medija da moraju biti uključeni u neki oblik samoregulacije ako žele da učestvuju u raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, a što je predviđeno Nacrtom novog zakona o medijima.

Sa tri na jednu godinu

Nijesu optimisti da će ovaj uslov da ima bilo kakvog efekta na medije, na poštovanje Kodeksa i na kvalitet sadržaja. – Bojim se da će mediji više formalno pristupiti nekom obliku samoregulacije, a da suštinskog napretka neće biti, niti ćemo zbog toga dobiti kvalitetnije medije. Mediji će ili osnivati svoje ombudsmane ili će se uključiti u rad kolektivnog tijela zbog konkursa za sredstva iz Fonda – ocjenjuje Vujović.

Ideja da se novac da onima koji su dio samoregulatornog tijela nije nova. Prema Vujovićevim riječima, ona je aktuelna već više od tri godine.

– Ona je bila aktuelna prilikom

Novim zakonskim rješenjem omogućava se da svako može praviti svoje samoregulatorno tijelo i u kratkom roku učestvovati u raspodjeli sredstava iz Fonda. Međunarodni eksperti nijesu bili za to da se učešće samoregulatornih tijela u raspodjelama sredstava iz Fonda skrati sa tri godine na jednu, ali je to rješenje ipak prihvaćeno

Rajković-Nenadić je navela da je u okviru deset godina izašlo na vidjelo da je samoregulatorna praksa bila loša, a to obrazlaže i činjenicom da je MSS 2021. godine odlučivao samo po četiri žalbe.

– Tri je djelimično usvojio, dok je u slučaju izvještavanja RTCG 5. septembra, tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, da je ,,pucano na policiju“ usvojio žalbu. MSS je u 2020. godini primio tri žalbe od kojih je jedna prihvaćena, jedna odbijena, a jedna djelimično prihvaćena – navodi Rajković-Nenadić. Na portalu Vijesti se, kaže ona, objavljuju samo odluke po žalbama koje su usvojene ili su djelimično usvojene.

– Tokom 2020. godine ombudsmanka je primila ukupno devet žalbi. Jedna je riješena putem meditacije, dvije su u potpunosti usvojene, jedna odbijena, dvije odbačene, a tri djelimično usvojene. Tokom 2021. ombudsmanka je primila ukupno 10 žalbi. Četiri su djelimično usvojene, tri odbijene, dvije usvojene u cjelosti i jedna je riješena medijacijom - kazala je Rajković-Nenadić. Govoreći o dnevnoj novini Dan, kaže da je njihov ombudsman tokom 2020. dobio tri žalbe, a u 2021. godini pritužbu.

izrade ovoga zakona još prije tri godine. To je bila ideja da se mediji obavežu na profesionalniji rad i samim tim poštovanje Kodeksa, a da zauzvrat mogu da učestvuju u raspodjeli srestava iz Fonda. Međutim, od te ideje se odustalo tada jer je preovladalo mišljenje da medije ne bi trebalo na taj način uvlačiti u samoregulaciju jer se ipak radi o dobrovoljnom pristanku – podsjetio je Vujović.

Prilično je, kaže, neizvjesno kako će sve to izgledati, a ima bojazan da će se svesti na ispunjavanje forme umjesto da se napravi suštinski iskorak u samoregulaciji.

Ostale promjene u zakonu su, ističe, manje bitne, jer su napravljene kako bi se olakšale adminstrativne procedure

PODGORICA - Veliki broj studenata i mladih profesionalca koji trenutno ne žele da se vrate u Crnu Goru istovremeno osjećaju potrebu da na neki način doprinesu rastu i razvoju svoje države. To su kazali iz Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OMSA).

Iz te organizacije su agenciji Mina rekli da, iz tog razloga, treba stvoriti podsticajne uslove za povratak mladih, a onima koji odluče da ostanu u inostranstvu treba pružiti priliku da doprinesu razvoju države iz zemalja u kojima žive.

Kako su naveli iz OMSA-e, za njih nije iznenađujući podatak Društva statističara i demografa Crne Gore da je u prethodnom periodu došlo do demografskog starenja u državi, odnosno da je gotovo izjednačen broj mlade populacije do 14 godina sa udjelom one starije od 65 godina.

oko apliciranja samoregulatornih tijela u raspodjeli sredstava iz Fonda.

Vujović primjećuje da je jedan od problema što je novim zakonskim rješenjem skraćen uslov za učešće samoregulatornih tijela u raspodjelama sredstava iz Fonda sa tri godine na jednu.

– Ako je uslov za sve nevladine organizacije već godinama u Zakonu o AVM uslugama i Zakonu o RTCG tri godine ovdje se pravi presedan i omogućava da sada maltene svako može praviti svoje samoregulatorno tijelo i u kratkom roku učestvovati u raspodjeli sredstava iz Fonda. Iako su primjedbe eksperata bile da se to ne radi, Ministarstvo se ipak odlučilo da ovu promjenu napravi - ističe Vujović.

Ovo skraćenje roka da se ima neki oblik samoregulacije sa tri na godinu, Vesna Rajković-Nenadić vidi kao mač sa dvije oštrice.

- Jer možemo doći u situaciju da mediji proforme imaju ombudsmana, koji neće ništa raditi, kojem se građani neće ni obraćati, posebno imajući u vidu broj prijava i odluka samoregulatornih tijela prethodnih godina. Sa druge strane, pitanje je da li i u kojoj mjeri država treba da plaća samoregulaciju - ukazala je Rajković-Nenadić. Međutim, ona tu vidi dobru namjeru da se pomogne finansijski samoregulacija, kad mediji sami ne prepoznaju koliko je važna, ali ponavlja da nije sigurna da može dovesti do unčikovitih rezultata.

medija.

Samoregulatorna praksa u medijima u Crnoj Gori je, kako kaže, slaba i fragmentisana. rezultati Podsjetila je da je dio medija - lokalnih i nacionalnih 2012. godine osnovao Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), a da je iste godine grupa lokalnih štampanih medija osnovala svoj savjet za samoregulaciju.

Jedna privatna televizija sa nacionalnom pokrivenošću (TV Vijesti), dva dnevna lista (Vijesti i Dan) i jedan nedjeljnik (Monitor) odlučili su se za ombudsmane kao formu samoregulacije.

– U jednom slučaju 2020. je žalbu odbio, u dva se proglasio nenadležnim. Tokom 2021. je dobio jednu pritužbu, za koju je ustvrdio da nije žalba i u kojoj je građanka samo upozorila na senzacionalističko izvještavanje. Uredništvo Dana je odgovorilo da se nije radilo o kršenju Kodeksa novinara – rekla je Rajković- Nenadić. U RTCG, podsjeća, izabrana je ombudsmanka koja je od juna 2021. kada je počela da radi do kraja godine primila 18 prigovora.

– Pravilnikom o radu ombudsmana data su Savjetu preširoka ovlašćenja da to tijelo predlaže menadžmentu mjere, čime je dovedena u pitanje nezavisnost ombudsmana –zaključuje Rajković Nenadić. K. janKoViĆ

– Godinama se trudimo da skrenemo pažnju i upozorimo na ove trendove, najviše iz perspektive eksternih migracija među populacijom mladihkazali su iz OMSA-e.

Oni su podsjetili da je Savjet za regionalnu saradnju u svom istraživanju iz prošle godine ukazao na činjenicu da, sudeći prema zvaničnoj statistici, u periodu 2010-2019. u Crnoj Gori ima čak 10,7 odsto manje mladih ljudi.

– Monstat je u analizi iz 2014. projektovao da bi se 2061. broj stanovnika u Crnoj Gori mogao kretati u intervalu od 747 hiljada (varijanta maksimalnog fertiliteta) do čak 469 hiljada (konstantna varijanta - koja se zasniva

na pretpostavci da fertilitet, mortalitet i migracioni saldo ostaju nepromijenjeni tokom čitavog projekcionog perioda) – upozorili su iz OMSA-e.

Te projekcije, kako su naveli, nijesu samo važne iz perspektive analize migracija, već i njenih efekata.

– Na taj način, imajući u vidu konstantno starenje stanovništva i povećanje grupe penzionera, stvara se pretpostavka da se radni vijek aktivnog stanovništva mora produžiti, što za osobu koja razmišlja o početku profesionalne karijere predstavlja još jedan u nizu razloga za migracije u inostranstvo – smatraju u toj organizaciji. Oni su kazali da su krajem prošle i početkom ove godine sproveli istraživa-

nje među sada već mladom crnogorskom dijasporom, odnosno onima koji su se odselili iz Crne Gore u potrazi za karijernim prilikama u periodu od 2010. do trenutka sprovođenja istraživanja.

Kako su pojasnili, učesnici istraživanja su, bez obzira da li su se odselili u region, Evropu ili ostatak svijeta, i kojom god profesijom se bavili, podijelili prilično slične razloge zbog kojih su otišli.

– Iznenađujuće je, ali u skladu sa postojećim istraživanjima u zemljama regiona, da ispitanici nijesu ni približno nezadovoljni ekonomskim, koliko društvenim i političkim stanjem u zemlji – rekli su iz OMSA-e.

Oni su kazali da je društveno-politička situacija u Crnoj Gori uključujući i vladavinu prava, najčešće naveden razlog emigracije, nakon koje slijedi pristup tržištu rada i radna (ne)kultura, marginalizacija pojedinih zanimanja na tržištu rada, te rijetke prilike za dodatno usavršavanje i napredak. Nakon tih razloga, ispitanici su naveli nizak životni standard i primanja, potragu za kvalitetnijim obrazovnom ponudom, koja kasnije vodi i do profesionalnih prilika u inostranstvu, želju za upoznavanjem svijeta, kao i otpornost društva na (dobre) promjene, zbog čega pozitivni primjeri, iskustva i priče rijetko ili nikako ne dolaze do izražaja. nj. Ž.

Vesna Rajković-Nenadić

i.mandić

Ranko Vujović

Rajković-Nenadić primjećuje da se građani slabo obraćaju ombudsmanima i da oni nemaju uticaja na uređivačke politike

Zakonska rješenja kojima se želi podstaći kvalitet u radu medija mogu biti samo mrtvo slovo na papiru

PODGORICA – Nakon gotovo dvije i po godine i pet propalih konkursa za izbor sudija Ustavnog suda, nadležni skupštinski odbor raspisao je novi, šesti, javni poziv za izbor kandidata za nedostajuće sudske funkcije, a rok od 15 dana za prijavljivanje kandidata teče od danas.

Iako posljednjih mjeseci parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom za nefunkcionalnost Ustavnog suda, koji trenutno ima svega troje od sedmoro Ustavom predviđenih sudija, krivicu svaljuje isključivo na opoziciju, činjenice o uzrocima ovakvog stanja su ipak značajno drugačije.

Još je 7. avgusta 2020. godine tadašnji sastav Ustavnog odbora raspisao javni poziv za dvoje sudija Ustavnog suda jer se očekivalo da početkom naredne, 2021. godine, u penziju odu sudije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović

No, kako je 30. avgusta 2020. došlo do promjene vlasti i konstituisanja novog saziva Skupštine Crne Gore, na čelo Ustavnog odbora došla je poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić, a to skupštinsko tijelo je o ovom konkursu, na koji se prijavilo 12 kandidata, odlučivalo gotovo godinu kasnije.

Ustavni odbor pod rukovodećom palicom Kordić je tek sredinom jula 2021. godine poništio prethodni konkurs raspisan još u ljeto 2020. godine uz obrazloženje, kako je tada naveo poslanik Demokrata Vladimir Martinović, da je prethodni objavljen prije smjene vlasti.

– Sada bi se, u novom društvenom ambijentu, na oglas javilo više kandidata jer će biti ohrabreni promjenom vlasti – kazao je tada Martinović.

Međutim, ovo njegovo predviđanje se ispostavilo potpuno netačnim, pa se na ponovljeni konkurs od 1. septembra 2021. godine prijavilo svega devet kandidata, a Ustavni odbor o njemu je odlučivao čitavih 11 mjeseci kasnije, odnosno 28. jula ove godine. U međuvremenu, kako je još jednom sudiji Ustavnog suda, Dragoljubu Draškoviću, mandat zbog odlaska u penziju istekao 1. januara ove godine, a drugom, Miodragu Iličkoviću, iz istog razloga u septembru, skupštinski odbor raspisao je još dva konkursa za izbor po jednog sudije.

Prvi, 25. januara, sa zakašnjenjem jer je Drašković već bio penzionisan, a drugi 27. maja.

ZAKON O RADU

Kada je riječ o penzionisanju Draškovića i Iličkovića, neophodno je pomenuti jedan, takoreći, zaboravljeni detalj iz 2021. godine. Naime, u namjeri da se po svaku cijenu obračunaju sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem,

Od danas teče rok od 15 dana za prijavljivanje kandidata za izbor sudija najvišeg ustavnog tijela u Crnoj Gori

Neodgovorno ponašanje dovelo do ustavne krize

Da parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom nije neodgovorno mijenjala sistemski Zakon o radu kako bi se po svaku cijenu obračunala sa bivšim GST-om Milivojem Katnićem, Ustavni sud bi do oktobra ove godine, kada bi Drašković ispunio uslov za starosnu penziju po starom rješenju, imao pet sudija, a Iličković bi uslove za penzionisanje „po sili zakona“ stekao tek u septembru 2023. godine, čime bi bila izbjegnuta potpuna blokada ovog suda koja traje posljednja tri mjeseca

poslanici proruskog Demokratskog fronta krajem maja su izmijenili „tajnim“ amandmanom Zakon o radu kojim je granica za odlazak u penziju „po sili zakona“ smanjena sa 67 na 66 godina.

Sporni amandman na Zakon o radu, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević, na skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje prošao je bez rasprave i glasanja jer su ga predlagači izmjena Zakona, poslanici Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Dragan Ivanović, Danilo Šaranović i Miloš Konatar prihvatili bez rasprave, čime je postao sastavni dio zakona i o kojem se nije posebno raspravljalo niti izjašnjavalo ni u plenumu.

Tako je sporni amandman ostao daleko od očiju javnosti, a najvjerovatnije bi i ostao „ispod radara“ da je poslanik DF-a Slaven Radunović, na skupštinskom zasijedanju, kada je raspravljano o godišnjem izvještaju o učincima tužilaštva, izdržao da se ne „pohvali“ GST-u Katniću da će ga poslati u penziju 12. juna, kada je izveo računicu da će mu na njegovih 62 godine starosti dodati četiri godine beneficiranog radnog staža, insistirajući da su mu „doskočili“.

Izjava Radunovića, nakon početne zbunjenosti u vezi sa njegovom „kreativnom“ kalkulacijom, izazvala je pozornost javnosti nakon čega su uslijedile oštre reakcije.

Ova izmjena Zakona o radu, čiji je jedini motiv bio „skidanje glave“ Katniću, pogodila je preko noći više hiljada ljudi i izazvala potpuni pravni i socijalni haos u državi, pa je poslije velikog pritiska javnosti, pojedinih sindikata i rijetkih nevladinih organizacija, primjena ,,tajnog amandmana“ odgođena za narednu, 2022. godinu.

Upravo je penzionisanje sudija Draškovića i Iličkovića, u januaru i septembru ove godine, direktna posljedica izmjene Zakona o radu koju je inicirao Demokratski front,

a koju su podržali klubovi Demokrata, Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Ure. Da se nije neodgovorno, nepromišljeno i iz ličnih i partikularnih interesa mijenjao sistemski Zakon o radu, Ustavni sud bi do oktobra ove godine, kada bi Drašković ispunio uslov za starosnu penziju po starom rješenju, imao pet sudija, a Iličković bi uslove za penzionisanje „po sili zakona“ stekao tek u septembru 2023. godine, čime bi bila izbjegnuta potpuna blokada ovog suda koja traje posljednja tri mjeseca.

PROPUŠTENA ŠANSA

Nakon što je ove godine, usljed brutalne ruske agresije na Ukrajinu značajno promijenjena geopolitička situacija, prvenstveno u Evropi, Crnoj Gori je pružena prilika ubrzanog pristupa Evropskoj uniji.

Otvorena ponuda je bila da se do kraja avgusta izaberu sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac i članovi Sudskog savjeta, kako bi Crna Gora do kraja godine dobila završna mjerila i ubrzanim putem do 2024. postala članica EU.

Međutim, na glasanju u Ustavnom odboru 28. jula, na kojem su objedinjena tri

konkursa za izbor kandidata za četvoro sudija Ustavnog suda – iz septembra 2021. godine i januara i maja ove – od 18 kandidata nijedan nije dobio većinu potrebnu da dođe do glasanja u plenumu. Tom prilikom, iako to danas naziva floskulom (?!), poslanica Ure Suada Zoronjić bila je uzdržana, sada već legendarnih, 18 puta čime je onemogućila slanje liste sa makar dva kandidata za sudije poslanicima na izjašnjenje u plenumu.

Premijer Dritan Abazović šest dana kasnije potpisao je „tajno, ali organizovano“ takozvani Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom što je rezultiralo izglasavanjem nepovjerenja njegovoj Vladi 19. avgusta, a u Skupštini Crne Gore nijesu izabrani ni članovi Sudskog savjeta. Crna Gora još uvijek čeka i na izbor novog vrhovnog državnog tužioca, koji je oko tri godine u v.d. stanju.

Nakon četiri propala konkursa tokom dvije godine, Ustavni odbor raspisao je i peti na koji se prijavilo 17 kandidata.

Takozvana parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine odlučila je na sjednici Ustavnog odbora 13. oktobra ove godine o imenima četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda po petom konkursu, ali bez prethodno postignutog širokog dogovora sa opozicijom o obezbjeđivanju dvotrećinske većine za glasanje u plenumu. Ovakvim jednostranim odlučivanjem, narušen je duh ustavnih amandmana iz 2013. godine, koji su tada izrađeni u saradnji sa Venecijanskom komisijom, a kojima je definisano da Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u prvom glasanju dvotrećinskom, odnosno u drugom glasanju

Izbjegavanjem dijaloga i kompromisa oko izbora četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda, demonstrirana je politika „svršenog čina“, koja je dovela do dalje atrofije institucija, a to što je kandidate izglasao samo jedan politički blok, jeste bila strategija prebacivanja odgovornosti na teren opozicije

tropetinskom većinom svih poslanika.

Umjesto afirmacije dijaloga u Skupštini i kvalitetnije ponude kandidata, što je bila namjera sadržana u amandmanima, način na koji je cijeli proces vođen doveo je do institucionalne blokade, ali i „sagorijevanja“ čitavog niza kandidata koji su založili svoje lične i profesionalne biografije vjerujući u kredibilitet izbornog procesa.

Kako je Pobjeda tada pisala, postizanje dogovora o makar dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda, po principu 1:1 – po jedan, uslovno rečeno, iz oba crnogorska politička bloka, za koje bi bila obezbijeđena dvotrećinska podrška od 54 poslanika na plenumu 21. oktobra, bilo je moguće.

No, u međuvremenu su tokom jednoiposatnog odgađanja početka sjednice, predstavnici parlamentarne većine odlučili da se umjesto širokog dogovora sa glasovima takozvane većine od 30. avgusta 2020. godine dođe do plenuma, bez mogućnosti razgovora sa drugim političkim subjektima o toj temi. I u ovom procesu posebno je bio agilan poslanik DF-a Slaven Radunović, koji niti je član Ustavnog odbora, niti je prisustvovao saslušanju kandidata za sudije Ustavnog suda, ali jeste na pomenutoj sjednici.

Kako je Abazović, preko poslanice Zoronjić u julu upropastio dogovoreni koncept o 49 glasova za izbor ,,deblokirajućeg sudije Ustavnog suda“, tako je sada ,,angažman“ Radunovića bio da se onemogući dogovor da se za dvoje ili više kandidata obezbijedi neophodnih 54 glasa. U međuvremenu, glasanje za predložene kandidate je odgođeno za 12. decembar, a poslanici opozicije nijesu u njemu učestvovali zbog ustavo-rušiteljskog Zakona o predsjedniku kojeg su, opet, „skrojili“ poslanici Demokratskog fronta, tako da je propao i peti konkurs za izbor sudija Ustavnog suda. Izbjegavanjem dijaloga i kompromisa oko izbora četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda, demonstrirana je politika „svršenog čina“, koja je dovela do dalje atrofije institucija, a to što je kandidate izglasao samo jedan politički blok, jeste bila strategija prebacivanja odgovornosti na teren opozicije.

Duško MIHALOVIĆ

Sve je počelo kada su poslanici Fronta izmijenili „tajnim“ amandmanom Zakon o radu

Priština zabranila patrijarhu SPC Porfiriju da ode u Pećku patrijaršiju

BEOGRAD – Srpska pravoslavna crkva (SPC) saopštila je da su vlasti u Prištini zabranile patrijarhu SPC Porfiriju da uoči Božića dođe u Pećku patrijaršiju, prenosi N1.

Uz ocjenu da je to „krajnje diskriminatorska odluka“, patrijarh je pozvao prištinske vlasti da „prestanu sa gaženjem ljud-

skih prava i vjerskih sloboda pravoslavnih Srba koji žive u pokrajini najmanje 1.500 godina u kontinuitetu, na zemlji svojih predaka“.

– Patrijarh Porfirije ne odustaje od namjere da služi božanstvenu službu u Pećkoj patrijaršiji i očekuje da ova krajnje diskriminatorska odluka bude stavljena van snage – saopšte-

no je iz njegovog kabineta. Patrijarh je dodao da se „moli Bogu za mir i dobru volju među svim ljudima“ i da se „posebno moli da zavlada mir među Srbima i Albancima na Kosovu i Metohiji, gdje vjekovima žive zajedno“.

Patrijarh Por rije

Čanak: Popovi

se sada sjetili ljudskih prava, a na Cetinje slali batinaše, duge cijevi i bacali suzavac

Poslanik Lige socijaldemokrata Vojvodine u Skupštini Vojvodine Nenad Čanak, povodom zabrane kosovskih vlasti da patrijarh Crkve Srbije Porfirije posjeti Pećku patrijaršiju i protesta iz Beograda zbog toga, upitao je ,,kako su se sada popovi naglo sjetili suživota i tolerancije i ljudskih prava“, dok su na Cetinje u septembru 2021. godine poslali ,,batinaše, suzavac, duge cijevi, buldožere“ da bi ustoličili mitropolita Joanikija -Kako su se sada popovi naglo sjetili suživota i tolerancije i ljudskih prava, a na Belveder poslali batinaše, suzavac, duge cijevi i buldožere… Srećni će biti ako na kraju samo u paklu budu gorjeli. I oni i njihovi surabotnjici. Ne dajte mu da pobjegne. A ne dajte ni njima- napisao je Čanak na Tviteru.

Ukrajinci slave Božić i na frontu i u metrou

KIJEV - U Kijevu i drugim ukrajinskim regionima oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost, saopštili su zvaničnici. Prema nepotvrđenim izveštajima sa društvenih mreža, sirene su se oglasile nakon što su ruski avioni poletjeli iz Bjelorusije.

U međuvremenu su analitičari Instituta za proučavanje rata saopštili da je ruska ofanziva u području Bahmuta na istoku Ukrajine usporila posljednjih dana.

U posljednjem izvještaju o ratu u Ukrajini, Institut navodi da su ruski vojni blogeri ,,priznali da su ukrajinski borci uspjeli blago da uspore napredak ruskih snaga oko Bahmuta i okolnih naselja“.

Drugi put juče, na Božić, oglasile su se sirene za vazdušnu uzbunu širom Ukrajine. Nakon prvih je javljeno da nema opasnosti.

– Rusija je sama napala Ukrajinu i ubija građane. Nema drugih zemalja, motiva, geopolitike. Rusija ne želi pregovore, ali pokušava da izbjegne odgovornost. To je očigledno, pa prelazimo na Tribunal –napisao je na Tviteru savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak

Ruski parlament priprema se da uvede višu stopu oporezivanja za ljude koji su napustili zemlju, kao što su mnogi učinili od početka rata u Ukrajini u februaru.

Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume, rekao je da se radi na novom zakonu o oporezivanju: ,,Ispravno je ukinuti povlastice za one koji su napustili Rusku Federaciju i za njih uvesti povećanu poresku

Nesalomivi duh naroda

U Ukrajini je službeni Božić i 25. decembra i 7. januara kada Božić slave pravoslavni hrišćani. Prema anketama, zbog ruske invazije na Ukrajinu, sve se više ljudi okreće slavljeničkoj kulturi zapadnih crkava.

U emotivnoj božićnoj poruci ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o hrabrosti i nadi, te je Ukrajince koji pate u ratu koji je pokrenula Rusija pozvao da istraju.

– Vjerujemo da će se suze zamijeniti radošću, da će nada doći nakon očaja i da će smrt biti poražena životom – kazao je.

stopu. Oni koji su shvatili da su pogriješili već su se vratili. Ostali neka shvate: velika većina društva ne podržava njihov čin i smatra da su izdali svoju zemlju, rodbinu i prijatelje“. Tačan broj Rusa koji su napustili domovinu od početka invazije nije poznat. Neki lokalni mediji izvijestili su da je čak 700.000 ljudi pobjeglo nakon objave mobilizacije. Trojica radnika ukrajinske

hitne službe poginula su juče u eksploziji mine tokom radova na razminiranju dijela regije Herson. – Sva trojica požrtvovano su služila u hitnom spasilačkom odredu Jedinice za posebne namjene Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine – naveli su iz vlade, Rusija, koja je napala Ukrajinu prije 10 mjeseci, kontroliše veći dio, ali ne i cijelu regiju Herson. Sredinom novembra, ukrajinske snage su ponovo zauzele grad Herson - administrativno središte regije. Stručnjaci za eksplozive od tada rade na razminiranju tog područja, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski objavio da su ruske snage minirale brojne građevine, što je slučaj i u mnogim drugim područjima koja je Ukrajina uspjela vratiti pod svoju kontrolu. Prema nedavnoj procjeni američkog State departmen-

Budanov: Rusija od Irana nabavila 1.700 dronova kamikaza

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov izjavio je da je Rusija od Irana nabavila 1.700 dronova kamikaza tipa Shahed.

Sa pojačanjima u ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani, većina dronova je oborena prije nego što je stigla do meta, istakao je Budanov za Njujork tajms i dodao da je Rusija već upotrijebila oko 540 dronova protiv Ukrajine. On je, takođe, rekao da je Iran zasad odbio da pošalje balističke rakete Rusiji.

– Iranu se ne žuri, iz razumljivih razloga, jer onog trenutka kada Rusija ispali prvu raketu, pritisak sankcija će biti sve veći na Iranu –kazao je Budanov.

ta, oko 160.000 kvadratniih kilometara ukrajinske zemlje treba provjeriti zbog opasnosti od mina i eksplozivnih naprava, što je gotovo pola površine Njemačke.

Na dionici pruge ka Pirotu došlo do iskliznuća vagona koji je vozio amonijak

PIROT - Pedeset i jedna osoba je hospitalizoana sa simptomima trovanja amonijakom, od čega dvije imaju teže simptome, rekli su u Sektoru za vanredne situacije MUP-a Srbije, nakon što je na dionici pruge od Pirota do sela Staničenja, kod mjesta Sopotski han, došlo do iskliznuća vagona na kompoziciji teretnog voza koji je vozio amonijak, prilikom čega je došlo do curenja gasa i velike koncentracije amonijaka u vazduhu.

Kako javlja reporterka N1, većina osoba je zbrinuta u Opštoj bolnici u Pirotu. Sinoć su u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu rekli da je u toj ustanovi zbrinuto sedam srpskih državljana, i da su svi stabilnih vitalnih parametara sa nadražajnim simptomima i blagim hemijskim opekotinama.

Reporterka N1 sa lica mjesta je javila da je auto-put i dalje zatvoren za saobraćaj i da je desetak vozila hitne pomoći prošlo iz smjera Niša ka Pirotu.

Srpska pravoslavna crkva negodovala zbog odluke kosovske vlasti

TRISTA PETI DAN RUSKE INVAZIJE: Nove uzbune širom Ukrajine

Najradosniji praznik se slavi i pod granatama

U bolnici 51 osoba zbog trovanja, građani da ne izlaze iz kuća

Piše: Predrag Zakov BOLJEVIĆ

„Napiši, brate, nešto i o Ovima / znao si foru da se stih očeliči./ Napiši nešto, makar sitnim slovima. / Ne budi jaje, na tebe to ne liči / provali rimu za notornu laž/ za dubok uzdah posustalog sna. / Rimu za tminu i tišinu na dnu dna. /Opleti, brale, i ne udaraj lament. /Na taj smo fazon majmune i prizvali...“

Đole legendo, vučeš me za jezik.

SPODOBE GRDNE

Ne mogu, ne stižem, nijesam naučio da pišem, bilježim beščašće, ne tuđina iz tamo neke nedođije, no onih odavde; ne mojih, jer to nijesu, niti će ikad bit moji, pa hiljadu godina bili tu pored mene - no nečesovih spodoba grdnih, da grđi ne mogu bit. Ne može bit moj onaj što se opogani na bistu Ljubovu i onaj od prije neki dan što mišljaše da se na Grad heroj opogani, koji mu toliko smeta, pa makar i sin poslanika budvanskog biva. Nije moj i nikad ama baš nikad neće postat moja milet što onakvi poganluk čini, ka spodoba što na čeljade ličaše, a čeljade ne bijaše, te se na cetinjskoj raskrsnici i svjetovno i duhovno olakša.

I nečesova tuđa soldateska, s početka prošlog vijeka, njegovom srcu mila, znala je u svojoj nemoći da doaka ovom mom brojem malom, a dušom velikom narodu crnogorskom, na grobove njegovih svetaca, na trgu nikšićkom, opoganit i vrlo grdno zborit, uz pomoć i podršku naških i izvanjih nikogovića.

Oposle, što po sebi, što na sebe, jer na Ljuba, na Cetinje i na Svetoga Vasilija, te mu se ova spodoba obraćaše, mog crnogorskog sveca, slava mu i milost, ovakav poganluk se ne može, đe je ljudi i ljudskog, tumačit no kao činjenje po sebe i na sebe, svoj nakot i svoju družinu što mu strah čuvaše da veliku nuždu od straha, ne srama, jer on srama nema, u gaće ne svrši.

PUŠTILI SMO IH

„Smrada sa farme pustimo u parlament. / Onda se krstimo kad nešto izvali. /Otkad je sveta i veka i nas, najveće protuve prigrabe vlast. / Rasturi svatove pijani svat, / bratija proglasi grabež za Krstaški rat. / Al' sve je to već viđeno. / Svi trpimo postiđeno. / No, i spore sveće dogore i film se prekida. / Skupštinski 'leb bez motike. To spada u narkotike. / Sa te se igle ne skida...“

Dno dna i još malo beśede

E, moj Đole, odavno smo im se puštili, takvijem što im mjesto među ljude nije!

Ima u ovaj naš parlament dosta odiva izvanjih, al posebno, da im časni rod ne spominjem, dvije prednjače. Znamo ih kano dobro, ali ne i po dobroj i lijepoj beśedi i činjenju. Jedna od morskoga, druga od gorskoga grada. Oba grada pomena vrijedna, alꞌ ne uz njihova imena, ma njih dvije, daleko se reklo, ni u petu kuću u komšiluk ih ne bih poželio. Jedna nas ubjeđuje da ne znamo ko smo, od koga smo i što smo, ako nam se ona ne ukaže, a druga nam veli da nam preci neki velji zulum učinješe nad domom njenim.

Obje nas zadužiše da bolje ne mogahu, što beśedom, što činjenjem. Jednoglasno i jednoručno, digoše ruku da naše svetinje, našu sakralnu baštinu, tuđincima darivaju i srbadiju čašćavaju. I misle da ćemo im to zaboravit, da će vrijeme, snjegovi i šaš pokrit njino nedostojno činjenje, kad se usudiše tuđe otimati. Kako su znavale dizati ruku kad ne treba, tako su znavale ćutat i spuštat tu istu ruku kad treba da se zemlja koja ih primi, đe dom sviše, odbrani, u Evropu uvede i među svjetske države i narode svrsta. Vazda kako im valja, kad trebaše u ponor nas gurnuše, e fala im, đe me čule i đe me ne čule, od koga je, dobro je, moglo je i grđe.

Naše pretke optuži, ova mlađa, otutašnija i glasnija, ma nikako ne bih moga reć časnija, nas koji se imasmo pobit s braćom, koja nam jesu braća po krvi, ali ne i po či-

Sve se zna, ako se danas ne zna, onda se śutra sazna. Kako vele ko se mača lati, od mača i strada. Ne bih o Radu M. Jer, kako prije koji dan napisa moj poznanik, ma bi reka i prijatelj, advokat Zoran P., ja mogu samo da posmatram i budem strpljiv jer o njegovom činjenju će Vlado N. da tuži. Skoro trideset godina, nekad češće, nekad rjeđe, bijah u sudnicama da poslušam i ponekad što rečem, prevedem tehnički, na laički, naški, crnogorski jer s drugim zborit i pisat ne umijem. Alꞌ se nikad ne usudih, niti bih se danas usudio, da o kom presudim ili ne daj bože čoꞌeka među ljudima osudim. Nijesam te škole svršio, niti su me nečesovom takvom činjenju učili

njenju, da pripadnike njena roda, nejač, žene i starce sačuvamo, nahranimo i odbranimo. Mi njih odbranismo kako nama i dolikuje, upravo od onih za čiji račun ova njihova dična odiva, činjenje njihovih političkih predaka, našim precima pripisa. Što stari govorahu, što nam to radi, zato što je samo lijepim i čojskim zadužismo, ne može svak to da iznese.

Da, da, ista odiva što 18 puta u jednom satu ne mogaše podić ruku da podrži imena sudija crnogorskih koji Evropi dobri bijahu, a njoj i njezinim ne valjahu, da bi nas poslije optužila kako nećemo za njom i pod njom i njezinim drugaricama, a jedna bi drugoj oči iskopale od velje ljubavi. Niti ona mogaše podić ruku, nit ova starija mogaše podić glas, onako kako je znala dok neki drugi vladahu, da pametuje i śetuje.

I onda se krstimo kad nešto izvale, jer skupštinski leb bez motike to spada u narkotike, sa te se igle ne skida. Đole, glediš li nekuđ odozgo na ove moje gore crne, da crnje ne mogu bit, od onog avgusta kad osvježi i ciča zima nastupi, koliko ovi tvoji stihovi pogodiše činjenje današnje ovih odiva i njihovih drugarica istomišlje-

nica? Ama ni muška bratija im ni za korak, po lijepom i čestitom činjenju za račun zemlje i naroda ruskog i srbijanskog, ne zaostaje.

SVE SE ZNA

„Znam, nije lako, / sve se manje-više zna. / Velike reči sićušne su postale. / Nađi bar nešto što svetluca na dnu dna. / Izvedi neki trik za nas Preostale. / Siđi u taj bunar, uklet i tih. / Sve naše novčiće otkrij za Njih. / Za klince čiste i zbunjene. / Raščini sve naše želje neispunjene...“

Sve se zna, ako se danas ne zna, onda se śutra sazna. Kako vele ko se mača lati, od mača i strada. Ne bih o Radu M. Jer, kako prije koji dan napisa moj poznanik, ma bi reka i prijatelj, advokat Zoran P., ja mogu samo da posmatram i budem strpljiv jer o njegovom činjenju će Vlado N. da tuži. Skoro trideset godina, nekad češće, nekad rjeđe, bijah u sudnicama da poslušam i ponekad što rečem, prevedem tehnički, na laički, naški, crnogorski jer s drugim zborit i pisat ne umijem. Alꞌ se nikad ne usudih, niti bih se danas usudio, da o kom presudim ili ne daj bože čoꞌeka među ljudima osudim. Nijesam te škole

svršio, niti su me nečesovom takvom činjenju učili. A Dritan-ga, ovaj premijer u panici, ako ima boga kraj mu je blizu. Ne fizički, nidajaki bog! No kraj imanja mjesta i činjenja. I ne samo njemu, no i još ponekom ministru i koministru, neopletenoj dimidžani, njihovim saradnicima, bivšim grantovskim NVO dobitnicima što se lijepo u`lebiše na kakva državna jasla, te se usudiše da naše sakralno nasljeđe i naše sjećanje tuđinu predaju.

SREĆA JE CICIJA

„Hleba i audicija, sreća je teška cicija. / Ostare deca na draftu na asfaltu, u zlu. / Mogli bi biti giganti, al' sve su više migranti! / u svojoj zemlji, na svom tlu…“

Prije neko jutro dočekah, na aerodromu podgoričkom, potomka te se na kratko s veljih škola u tamo nekoj tuđini povrnu, da se doma, majke, sestara, braće i drugova raželi. I ne bi sam, bijaše ih poprilično, njegovih vršnjaka, koju godinu gore-dolje, lijepih, mladih, naočitih, a mogli su biti giganti, alꞌ evo ih jutros, sve mi se čini, dočekujemo kao migrante, jer zakon je isti za sve. Za neke manje, za neke više otvo-

ren, dok nas u „Otvoren Balkan“ ne zatvore.

Ne daju, ne mogu, bojim se traže đavola. Mator sam za još jedan kasting, alꞌ velim možda i nijesam, otac mi je četiri, za svog zemana, preko glave preturio, a ja sam tek na početku, ima prilično da brojim dok se ne zabrojim. Mjesto da śedimo smirom, da se družimo, o dobru i lijepom činjenju među sobom promišljamo i svi skupa u napredak idemo, oće pod tuđinom. Neće što su, no oće što nijesu.

Imaju sve, a biše ništa. Ništa ne znaju, boga se ne boje, ljudi se ne stide, a vlast im pripade.

Hleba i audicija, po vascijelu noć na nečesovim televizijama gledaju, jer sreća je teška cicija, a pop je bratija, kad ti poškropi motor bolje radi, a oće i kakav zgoditak na kladionici ti se desiti. Đole brate, šapni im odozgo da ih neko vara, ka onog boksera podgoričkog, kad se dovati sa jednim jačim od sebe, te ga trener kuražaše, samo tako, odličan si. On ga pogleda, i onako podgorički, šeretski reče: „Gośa, molim te pripazi na ovog sudiju, e me neko nagrdi, ubi boga u mene.“

STATISTI, ŠTRAJKOVI I LAJKOVI

„Kliče se nebulozama, u inat dijagnozama. / I isti krezubi statisti mlate barjakom. / I što je više štrajkova, / pazari više lajkova, / onaj opsenar. com. Dno-dna!“

Vanvremenski stihovi koje ti Đole napisa, ostavi da sjećaju na velikog čovjeka, a ja te samo citirah i ne zamjeri po koji komentar dopisah.

Napisah onako kako su me vaspitali, odiva iz Kuča te me na ovaj svijet, na kamenu crnogorskom, davnija dana i godina donijela i potomak Krsta Ramova iz Lješkopolja koji mi svojim činjenjem među ljudima omogući da svoje ime pored njegovog u potpisu metnem, govoreći mi da o ljudima svud i na svako mjesto samo lijepo valja zborit. Oni mene učili, ja sa odivom cuckom na ove moje potomke prenio: O ljudima i đe te čuju i đe te ne čuju, samo o dobru valja govorit, grdno valja preskočit.

Ni u najdublju jamu nije čojski o drugome grdno zborit, a posebno ne valja lagat, kako to čini čovjek bez trunke morala, spreman na sve i za pravičnu naknadu na svašta radit protiv države i naroda koji mu povjerenje ukaza da im Vladu vodi, pa iako ne bi njihov sunarodnik, ali bi njihov sapatnik. Umjesto sapatnik pokaza se da povjerenje ukrade tipatnik. No ljudi smo, griješimo, alꞌ nam se valja i popravljat. Ako smo zgiješili, nemoj da se i ogriješimo.

Valja i ove, kao i one bivše, doma poslat, a poneke, ka i one i do Spuža grada opremit.

Toliko od mene, za tebe Đole. Malo je znam, al nijesam ja poeta tvog renomea, uz tvoj sanjalački stih pokušah ti opisat moju današnju javu. Iskreno tvoj, generacija iz 50 i neke.

Neumoljivi osvajač bjelina

Za godišnjicu

grada koji je do temelja bio porušen, u kojem je Cvetko uložio veliko angažovanje

bude obnovljen, smatram da je potrebno da ga sa pijetetom pomenemo. Današnjoj

u ovom nesigurnom vremenu, kad se gotovo izgubio svaki osjećaj da smo imali i takve vrline na koje se gotovo zaboravilo, sija ime Cvetka Lainovića

PODGORICA – Cvetko Lainović je rođen 1931. godine u Podgorici. On je bio jedan od najdarovitijih đaka i ispred svih po znanju. Prvi razred gimnazije završio je u ratnom okruženju 1941. U četvrtom razredu gimnazije zateklo nas je savezničko bombardovanje 5. maja 1944. godine.

Oslobođenje Podgorice, koja je tokom rata bombardovana 76 puta, dočekao je u njenim ruševinama. Bio je aktivan u akciji raščišćavanja podgoričkih ruševina.

Imao je veliki talenat za slikarstvo, pa je nakon gimnazije otišao na studije slikarstva u Ljubljani i Zagrebu, gdje je taj njegov talenat došao do izražaja.

Njegovo prvo zaposlenje je bilo u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici od 1955. do 1967. godine. Uvidjevši da učenici nijesu baš mnogo zainte-

resovani za likovnu umjetnost, on je upisao matematiku na Pedagoškoj školi u Nikšiću. Ubrzo je predavao u Gimnaziji matematiku i slikarstvo. Učenici su ga cijenili i voljeli kao svog profesora.

IZLOŽBA U KUĆI

Nakon vojske otišao je u Vojvodinu da drži časove slikanja talentovanim učenicima. Poslije nekog vremena ponovo se vratio u svoj rodni grad i nastavio da predaje likovnu

umjetnost u Gimnaziji „Slobodan Škerović“.

Cvetko je želio da napravi svoju izložbu slika, ali nije imao prostor. Moja majka mu je dala da u našoj kući gdje smo stanovali otvori svoju prvu izložbu. To je bilo na uglu Bulevara Marka Miljanova i Ulice Mi-

ljana Vukova. Izložba je izazvala toliko interesovanje da se nije moglo stati u prostor. Ova izložba mu je otvorila vrata likovnog Beograda.

Nakon Beograda Cvetko odlazi u Pariz. Francuska likovna kritika ga je prozvala drugim Pikasom. Takvoj stručnoj kritici, u

tadašnjem Titogradu malo se znalo. Ipak, mnogi prijatelji su ga molili da im svojim vještim rukama ovjekovječi njegovu đecu ili njih same. Bilo je slučajeva da u svojoj ruci posveti i vjenčanje njegovih drugova i drugarica sa kojima je završio Gimnaziju „Slobodan Škerović“.

Cvetko je u Podgorici dobio sljedeće nagrade: Nagradu povodom oslobođenja grada Titograda, 1969; Trinaestojulsku nagradu, 1977; Nagradu Crne Gore za slikarstvo, 1997. Pored slikarstva Cvetko je napisao i 11 umjetničko-filozofskih knjiga. On je bio opčinjen onim što je radio. Poznato je da se svako jutro zahvaljivao Bogu što i taj dan može da slika.

SIJA IME

Cvetko je preminuo 2006. godine i sahranjen u Aleji velikana u Beogradu. Kao njegov veliki prijatelj, zajedno sa njegovim sinom iznio sam ga iz kapele.

Za godišnjicu oslobođenja Podgorice, grada koji je do temelja bio porušen, u kojem je Cvetko uložio veliko angažovanje da bude obnovljen, smatram da je potrebno da ga sa pijetetom pomenemo. Današnjoj Podgorici, u ovom nesigurnom vremenu, kad se gotovo izgubio svaki osjećaj da smo imali i takve vrline na koje se gotovo zaboravilo, sija ime Cvetka Lainovića.

Mi, njegovi „pajtaši“ ga uvijek držimo u srcu. On je prije svega bio dobar čovjek i neumoljivi osvajač bjelina na prostranstvima njegovih čuvenih bijelih slika. Ne dozvolimo da se ono što nam je bojom i brojkama (matematike) ostavio zaboravi, već da ostane u našim srcima, kao nešto što se u životu može i mora pamtiti.

da kreativno izraze aktuelne probleme u društvu – kazala je Kipa.

Jedna od učesnica, Bojana Moškov, izrazila je nadu da bi ovaj performans mogao nekoga da „probudi“, budući da smo kao društvo već duboko u tehnološkom blatu zavisnosti. - Upravo je kolektivna dijagnoza to što smo zanemarili sebe i svijet oko nas. Glava ka dolje je postao način života –rekla je Moškov. Osnivač Omladinskog kulturnog centra Zabjelo Vladan Đurišić je kazao da je performans još jedna od aktivnosti OKC-a kroz koju mladi mogu da budu ne samo konzumenti kulturnih sadržaja, već i njihovi kreatori.

PODGORICA – Predstavljanje filmskog priručnika za djecu „Psst“ autorke Anje Jovanović, u izdanju Umjetničkog ateljea Arlekin, biće priređeno večeras u 18 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Priručnik je nastao u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, a zamišljen je kao primjer motivisanja filmske pismenosti u učionici.

- Nudi pregled pedagoških alatki za razumijevanje filmskog jezika i cjelovitog filmskog procesa, kako bi se kod djece stimulisale vještine učenja i razumijevanja, te kritičkog i kreativnog promišljanja. U ovom priručniku film se djeci predočava na inspirativne i uzbudljive načine, a prilagođen je uzrastu od 10 do 15 godina – navedeno je u saopštenju. S. V.

„Kolektivna dijagnoza“ izveden je u Omladinskom kulturnom centru Zabjelo, kao rezultat dvomjesečnog kursa koreodrame koji je vodila dramaturškinja i performerka Teodora Kipa iz Koreodramskog studija „Žiža“.

Koncept performansa su zajedničkim radom tokom kursa kreirale učesnice: Ljiljana Davidović, Vanja Žižić, Nikoli-

Nakon odabira teme – uticaj medija na savremeno društvo, svako je imao zadatak da kreira svoj mali svijet u odnosu na temu – kazala je Teodora Kipa

na Vukčević,

Milović,

Moškov i Teodora Brajević, u režiji mentorke Kipe. Riječ je o multimedijalnoj izvedbi nastaloj kombinacijom raznih umjetničkih formi, koja najviše podsjeća na eksperimentalni teatar.

- Nakon odabira teme – uticaj medija na savremeno društvo, svako je imao zadatak da kreira svoj mali svijet u odnosu na temu. Omladinski kulturni centar Zabjelo pružio je priliku mladim ljudima zainteresovanim za umjetnost

- Pozivamo sve mlade kojima nedostaje prostor u kome mogu izraziti svoju kreativnost na bilo koji način da dođu u Omladinski kulturni centar ili da nam se obrate putem Fejsbuk stranice i Instagram profila. Naš prostor je otvoren za sve, a najkvalitetnije druženje kojeg čini se nedostaje u našem društvu jeste upravo kroz zajednički rad, a naročito ako je kreativan – rekao je Đurišić.

Performans je realizovala NVU Mali prst u okviru projekta „Kreativno druženje mladih sa Zabjela“, koji je podržao program ReLOaD2 koji finansira EU, a sprovodi UNDP u partnerstvu s 15 lokalnih samouprava. R. K.

BERLIN – Njemačka je predala 20 beninskih bronzanih artefakata iz svojih muzeja Nigeriji i tako postala posljednja u nizu evropskih zemalja koja je vratila umjetničke artefakte u zemlje Afrike odakle su potekli.

Ranije ove godine Njemačka je s Nigerijom potpisala deklaraciju o primopredaji svih 1.130 beninskih bronzanih artefakata, odnosno, reljefnih skulptura, a koji su se do sada nalazili u njemačkim muzejima. Primopredaji su prisustvovali nigerijski ministar vanjskih poslova Geoffrey Onyeama i ministar informiranja Lai Mohammed, kao i njemačka ministarka kulture i medija Claudia Roth i predstavnici njemačkih muzeja, prenosi Tanjug, pozivajući se na Rojters. Prije više od 200 godina britanski vojnici su otuđili na hiljade bronzanih odlivaka skupltura tokom racije na tada osvojenu Kraljevinu Benin. Skulpture su, nakon toga, završile u raznim institucijama od Novog Zelanda i Njemačke do SAD, a najveća kolekcija artefakata se nalazi u Londonu. Nigerijski ministar informiranja pozvao je Britanski muzej da Nigeriji vrati više od 900 bronzanih beninskih artefakata iz svoje kolekcije. R. K.

PODGORICA – Performans

Sofija

Bojana

Sjećanje na Cvetka Lainovića, crnogorskog slikara, dobitnika najznačajnijih priznanja

Piše: Husein Ceno Tuzović

oslobođenja Podgorice,

da

Podgorici,

Cvetko Lainović

Jedan od radova Cvetka Lainovića

O napretku ne možemo govoriti, problemi se samo gomilaju

PODGORICA – U prepoznatljivom rediteljskom iskazu, Ana Vukotić je najnoviju predstavu postavila prema jednočinkama „Autogram za Milicu“ i „Obožavateljica“ Mata Matišića, uvezanim u jednu kompaktnu scensku cjelinu. U igrokazu stvarnosti i fikcije, kroz istinu koja uvijek nađe način da izmigolji, ovom predstavom takla se raznih tema koje su dio naše svakodnevice. Predstava je premijerno izvedena krajem novembra u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, a publika na Cetinju bila je u prilici da je pogleda i tokom prethodne sedmice. U Zetskom domu Vukotić je režirala nakon deset godina, a domaća i regionalna publika upoznata je sa njenim pređašnjim, često nagrađivanim predstavama. Primjera radi, „The Beauty Queen“, „Don Žuan“, „Šćeri moja“ neke su od predstava sa najvećim brojem igranja u njenom matičnom, Crnogorskom narodnom pozorištu.

O tome šta je to kod Matišića bilo posebno zanimljivo, kakva je uloga žene u našem društvu, koliko se teatri i dalje oporavljaju od pandemije, te festivalu FIAT, Vukotić je govorila za Pobjedu.

POBJEDA: Postavljanjem na scenu predstave „Obožavateljka“, prvi put na crnogorskim scenama izveden je tekst hrvatskog savremenog pisca Mata Matišića. Šta je to u njegovim jednočinkama bilo posebno interesantno za Vašu rediteljsku vizi-

Matišićev opus uronjen je u jugoslovenske kontekste, ali to nije dominantna ideja njegovog djela, već dobar okvir da se progovori o pojedincu u vremenima tranzicije, ratova, korupcije, kriminala, surovom svijetu u kojem živimo

VUKOTIĆ: U većini slučajeva nije sporna istina, mnogo je više sporno suočavanje sa istinom kad ona neminovno dođe na red. Interpretacija istine samo je kupovanje vremena, a vrijeme je neumitno.

POBJEDA: Suštinski, iako se na startu stiče dojam da se priča gradi oko muških likova, u pitanju je storija o usudu ženskih karaktera. Imajući u vidu da se radi o jednom savremenom tekstu, uz sve deklarativne norme, gdje je žena u našim društvima danas?

velike države. Živimo li i dalje te okvire?

VUKOTIĆ: Namjera je bila da relativizujemo tako opterećujuću temu nacionalizma kroz humor, a ne da kroz nacionalne predrasude gradimo likove i situacije i da im kroz tu prizmu sudimo. Matišićev opus uronjen je u jugoslovenske kontekste, ali to nije dominantna ideja njegovog djela, već dobar okvir da se progovori o pojedincu u vremenima tranzicije, ratova, korupcije, kriminala, surovom svijetu u kojem živimo.

ju i, u krajnjem, na koji način ova predstava progovara o nama danas?

VUKOTIĆ: Na poziv Lidije Dedović, umjetničke direktorice, nakon deset godina ponovo sam imala priliku da režiram u Zetskom domu na Cetinju. U korpusu ponuđenih tema Matišić se nametnuo specifičnim tretmanom ženskih likova i tema kroz koje sagledavamo laž, licemjerje, korupciju, nedostatak ljubavi, karijerizam u okviru društveno-političkog konteksta, u jednom dominantno muškom svijetu. Matišićevo cjelokupno djelo jedan je imaginarijum, pa je „Obožavateljka“ spoj dvi-

je jednočinke. Prva je iz trilogije „Ljudi od Voska“, a druga „Autogram za Milicu“ iz trilogije „Moji tužni monstrumi“ i ovo je bila njena praizvedba.

POBJEDA: Može li sadašnjost, poput one prikazane u ovoj predstavi, da postoji ako je građena na tajnama prošlosti? Koliko je malo potrebno da krhotine postanu odroni?

VUKOTIĆ: Tajne prošlosti nijesu samo one koje sami sakrivamo od drugih, nego i one koje život sakriva od nas. Matišić

nam ta pitanja donosi kroz humor, a „odnosi“ kao istinu o svijetu, u kojem se istina i laž sa jedne i fikcije i stvarnosti sa druge strane prepliću na pozornici koja postaje poprište obračuna stvarnosti i mašte, mjesto susreta živih i mrtvih.

POBJEDA: Ima li smisla istinu posmatrati kao činjenicu, ako je svi, poput aktera u „Obožavateljki“, doživljavamo i interpretiramo na svoj način? Čemu nas vode takvi apsurdi?

VUKOTIĆ: Matišić vrlo vješto u jednom dominantno muškom društvu gradi sudbine ženskih likova i to jeste jedan od velikih kvaliteta teksta do kojeg nam je bilo veoma stalo i u predstavi. Ovom svijetu evidentno nedostaje ženske logike, i nadam se da će uz kontinuiranu podršku zajednice žene dobiti ulogu koja im pripada na radost čitave zajednice.

POBJEDA: Jedna od linija predstave prati i predrasude, najčešće uokvirene u nacionalne kontekste, a teško se oteti i paralelama vezanim za raspad i nekadašnje

POBJEDA: Čini se da je, nakon pandemijske pauze, došlo do revitalizacije repertoara u crnogorskim teatrima. Kako Vi posmatrate našu kulturnu scenu – koji su njeni napreci, a gdje stagniramo?

POBJEDA: Od obnavljanja Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), nalazite se na njegovom čelu. Godinama unazad, festival se, kako ste sami više puta ponovili, održava uz velike finansijske probleme, koji su eskalirali ove godine. Jeste li zadovoljni načinom na koji je ovogodišnje izdanje u krajnjem realizovano i šta je ono što festival očekuje u budućnosti?

VUKOTIĆ: Ponosna sam da je uprkos opstrukcijama u vidu finansiranja i drugih problema na koje smo naišli tokom realizacije FIAT-a 2022. Podgorica dobila izvanredan program u svim segmentima, a naročito teatarskom, autentičnu fiatovsku energiju koju Glavni grad treba da njeguje tokom cijele godine. Ovaj poduhvat ne bi bio moguć bez velike podrške koju FIAT uživa kod međunarodnih partnera, pozorišnih trupa, institucija i umjetnika. Ono što je jasno nakon dvije godine provedene u kancelarijama

KIC-a „Budo Tomović“ jeste da je FIAT-u mjesto u Kuslevovoj kući i da je gradu važno da taj fenomenalan prostor zaživi tokom cijele godine. FIAT uz adekvatnu podršku Glavnog grada može ponuditi koncept otvorene umjetničke scene koja okuplja i ostale aktere nezavisne produkcije u gradu. Skoro 40 godina njegovanja alternativnog umjetničkog izraza u Podgorici zaslužuje prostor u kojem može da se razvija i pruža mnogo više sadržaja tako neophodnih našim umjetnicima i našoj publici. Prostor Kuslevove kuće je dragulj u centru Podgorice, koji treba da bude kulturno jezgro grada, a ne mrtvi muzej. Mjesto svakodnevnog okupljanja umjetnika i publike, interakcije. FIAT zaslužuje taj prostor i mogućnost da ga osmisli. Takođe se nadamo da će pitanje statusa FIAT-a biti dio Nacionalnog programa razvoja kulture 2023–2027. godine, koji je u izradi i da je to način da veliki dio problema trajno riješimo.

VUKOTIĆ: O napretku ne možemo govoriti. Problemi se samo gomilaju. Kultura je izgubila svoju funkciju u društvu. Politika kontroliše umjetnost u velikoj mjeri, a to se u osnovi dešava jer umjetnici ni na koji način nijesu zaštićeni, a nijesu zaštićeni jer nijesmo razvili institucije kulture u okviru kojih djelujemo, počevši od univerziteta umjetnosti, strukovnih udruženja, osmišljenih programskih ustanova kulture, zaštite i valorizacije kulturne baštine i mnogo toga još... Nakon pandemijske pauze pozorišni život se vraća u „normalu“, utisak je, bez osmišljenih repertoarskih vizija, više da doprinese kolotečini nego promišljanju svijeta i vremena koje živimo. Naravno da ima izuzetaka, ali ovo je opšti utisak.

POBJEDA: U kakvom je položaju nezavisna kulturna scena?

VUKOTIĆ: U kontekstu o kojem sam upravo govorila, nezavisna kulturna scena je malog obima jer su uslovi za rad gotovo nemogući, ali zato se desila jedna „Ana Karenjina“ u režiji Mirka Radonjića, u produkciji Praznog prostora i koprodukciji sa Zetskim domom, koji je prepoznao značaj projekta, i koja je pobrala važne međunarodne nagrade. Nezavisna scena zaslužuje veću podršku koja se ne tiče samo novca nego i prostora za rad i podrške u zapošljavanju umjetnika i djelatnika u kulturi. S. VIŠNJIĆ

INTERVJU: Rediteljka Ana Vukotić povodom predstave „Obožavateljka“ u produkciji

OVOM SVIJETU EVIDENTNO NEDOSTAJE ŽENSKE LOGIKE Ana Vukotić

Nada da će pitanje statusa FIAT-a biti dio Nacionalnog programa razvoja kulture

Scena iz predstave „Obožavateljka“

Izabrani odbori i savjeti

KOLAŠIN – Nakon prve sjednice 15. decembra na kojoj su verifikovani odbornički mandati novog skupštinskog saziva i druge na kojoj je izabran novi predsjednik opštine – na trećem zasijedanju lokalnog parlamenta za deset dana, izabrani su skupštinski odbori, savjeti, radna tijela... Za predsjednika Odbora za društvene djelatnosti izabran je Nebojša Bojić dok su članovi Željko Pejović, Bojana Tripković, Duško Šćepanović i dr Jelena Zindović. Na čelu Odbora za finansije, privredu i razvoj je Zorana Bakić a članovi su Vasilije Bulatović, Zoran Kujović, Bojan Zeković i Matija Bulatović Odbor za međuopštinsku i međunarodnu saradnju vodiće Vuk Vuković kao predsjednik, dok su članovi Miloš Peković, Zorica Milašinović, Veljo Jovanović i Bojan

Pored odbornika, članovi savjeta su i iz redova građana i stručnih radnika

Despotović. Predsjednik Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost je Branislav Jeknić, a članovi su Andrijana Jelić, Miodrag Vlahović, Duško Šćepanović i Bojan Zeković Bojana Tripković je predsjednica Odbora za statut i propise dok su članovi Anđela Vuković, Vladan Rakočević, Marta Šćepanović i Balša Cvetković. Predsjednik opštinskog Savjeta za razvoj seoskog i gradskog područja je Vasilije Ivanović, a članovi su Miodrag Bulatović, Bojan Despotović dok su iz redova građana članovi Bo-

židar Bulatović i Božidar Pižurica. Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova vodiće Dušan Šuković kao predsjednik, članovi su Vasilije Bulatović, Mio-

KOLAŠIN: Završena kampanja „Ruralno, održivo, domaćinski“ i otvorena zimska turistička sezona

Kraljska koliba – najbolje seosko

domaćinstvo

KOLAŠIN – Nakon završene kampanje „Ruralno, održivo, domaćinski“, koju je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, za najbolje seosko domaćinstvo proglašena je Kraljska koliba iz Andrijevice, drugu nagradu osvojilo je domaćinstvo Kuća Kljajića iz Berana, a treća nagrada je pripala Vili „Merak“ iz Gusinja. Uslov da se dobiju nagrade u ovoj kategoriji su očuvanje tradicionalnog i autentičnog stila, promocija kulturnog i istorijskog nasleđa, ponuda hrane i pića pretežno svoje proizvodnje uz dodatne sadržaje i usluge.

Na završnoj manifestaciji koja je u subotu održana na Trgu boraca u Kolašinu, nagrade su im uručili Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma i Vladimir Martinović, predsjednik Kolašina. Za najbolju seosku domaćicu proglašena je Velinka Pavićević sa Žabljaka, drugo mjesto je osvojila Sanja Raković dok je treće mjesto pripalo Dajani Janketić. Naj-

bolji mladi seoski domaćin je Radan Božović iz Berana, drugi je bio Vladeta Ćulafić, dok je treće mjesto pripalo Aleksandru Miličiću iz Nikšića. Od Nacionalne turističke organizacije koja se pridružila ovoj kampanji nagrađeno je seosko domaćinstvio Olive Queen iz Bara i Eco Vilage Ćorić iz Mojkovca. Ministar u tehničkoj vladi Goran Đurović istakao je značaj i posebno poklanjanje pažnje ruralnom turizmu i seoskim domaćinstvima. Tu se najbolje može vidjeti spoj čovjeka i prirode.

– Prepoznali smo onu snagu čovjeka i pojedinca koja se manifestuje kroz njegovu vezu sa prirodom. Podržavamo projekte toga tipa i na taj način podižemo standard i kvalitet života na ruralnom području. Poboljšavamo tako seosku turističku ponudu, ali i dajemo impuls životu mladih na selu. Da uspijevamo na tom putu svjedoči i podatak da smo 2019. godine imali 65 registrovanih seoskih domaćinstava dok ih danas ima 240. Turistički brend Crne Gore gradiće se ne samo na moru i suncu već i na originalnom

Zvanično počela zimska sezona

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović posjetio je i Ski centar Kolašin 1600, zvanično otvarajući zimsku turističku sezonu. Na ovom skijalištu kao i

u Ski centru Kolašin 1450 je sve spremno za zimsku sezonu. Jedini uslov je da bude snijega jer su, nažalost, sve dobro pripremljene skijaške staze, još uvijek kopne.

drag Bulatović, Duško Šćepanović, Matija Bulatović, dok su članovi iz redova građana Dragoljub Bulatović i Miloš Šćepanović. Na čelu Savjeta za invalidna lica i

ruralnom, avanturističkom, sportskom, planinarskom, zdravstvenom turizmu. Nastavićemo da stimulišemo seoska domaćinstva koja se bave pružanjem turističkih usluga u ruralnim područjima. Želimo da seoski turizam postane pokretač ekonomskog rasta kroz otvaranje novih radnih mjesta i zaustavljanjem odlaska mladih sa sela – kazao je ministar Đurović. Pozdravljajući prisutne izlagače i građane, Vladimir Martinović, predsjednik kolašinske opštine, je naglasio da su seoska područja jedan od najvećih potencijala za razvoj održivog turizma. On smatra da će evropske integracije zahtijevati značajne promjene u poljoprivrednoj i ruralnoj politici. – Uvođenje poljoprivredne politike EU otvoriće mogućnosti za inovacije i prestrukturiranje postojeće poljoprivrede i ruralne ekonomije. Da bi ruralni turizam mogao da se razvija i da postane okosnica održivog razvoja, mora se sačuvati priroda i autentičnost prostora za razvoj ruralnog turizma. Važna je i uloga lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u uređenju, izgledu i razvoju ruralnih destinacija. Seoski turizam omogućava održivi razvoj države, zaustavlja proces depopulacije sela i sprečava starenje sela, doprinosi razvoju organske poljoprivrede, stvara mogućnost zapošljavanja i izgradnje infrastrukture - nabrojao je, između ostalog, Martinović. Jučerašnju manifestaciju na centralnom gradskom trgu pratio je i kulturni program u izvođenju KUD-a ,,Mijat Mašković“ i nastup grupe „Crveno i crno“. Dr. D.

lica sa posebnim potrebama je Duško Šćepanović, članovi Nebojša Bojić i Andrijana Jelić, dok su članovi iz redova građana Ana Danilović i Sanja Stevanović

Savjet za predstavke i pritužbe vodiće Bojana Tripković kao predsjednica, dok su članovi Anđela Vuković, Marija Kovijanić, Marta Šćepanović i Balša Cvetković. Dr Jelena Zindović je predsjednica Savjeta za rodnu ravnopravnost, a članice su Zorica Milašinović, Marija Kovijanić, Marta Šćepanović dok je Milena Dožić članica iz redova građana. Predsjednica Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama je Zorica Milašinović, članovi Miodrag Vlahović, Željko Pejović, Balša Cvetković a iz redova građana je član Miloš Mikan Medenica Bojan Despotović će voditi Savjet za zaštitu životne sredine, članovi su Nebojša Bojić, Zoran Kujović, Vladan Rakočević, dr Jelena Zindović, dok su iz reda stručnih radnika članovi Miloš Mikan Medenica i Anđela Spalević D. DRAŠKOVIĆ

KOLAŠIN: Milivoje Bulatović, direktor Komunalnog preduzeća, odlazi iz firme

Podnio ostavku i „ostavio“ dvije plate na računu

KOLAŠIN – Naravno da je politika jača od brojeva, ekonomije, učinaka. Moguće su čak i nezvanične pohvale – dobro si radio ovaj posao, unaprijedio si preduzeće, ali dres je – dres.

Milivoje Bulatović, donedavni direktor Komunalnog preduzeća u Kolašinu, nije čekao nikakve nove upravne odbore i procedure koje slijede.Nakon konstituisanja nove lokalne vlasti u Kolašinu, Milivoje Bulatović je podnio neopozivu ostavku, ali je takođe neopozivo podsjetio šta je uradio u svom mandatu za preduzeće, zaposlene u preduzeću, građane Kolašina… – Za 50 mjeseci koliko sam bio na čelu preduzeća, isplaćeno je 56 plata, pri čemu su plate povećavane. Uplaćeni su svi doprinosi, PDV, u potpunosti isplaćen reprogram poreskog duga.Značajno je obnovljena mehanizacija preduzeća. Kupljene su tri kombinovane mašine, kamiona sa dizalicom i podizačem za kontejnere, kamion kipper, tri noža za čišćenje snijega, čistilica za ulice, niskonoseća prikolica, dva vučna posipača za so. Imamo jednu od najboljih zimskih službi u Crnoj Gori – napisao je Bulatović. On je podsjetio da je nabavljeno 100 kontejnera od 1 m³ i pet kontejnera od 5 m³. U četvorogodišnjem poslovanju ostvare-

no je više od 400.000 eura dobiti. Za četiri godine nasuto je preko 200 kilometara puteva i probijeno 30 km novih puteva. – Postavili smo desetine i desetine novih stubova javne rasvjete kojom su nakon gradskog područja pokrivena i prigradska i dio seoskog područja. Grad je ukrašen žardinjerama i cvijećem, novim klupama i na taj način je stvorena originalna i estetska komunalna prepoznatljivost centra grada. Uredili smo prostorije i kancelarije preduzeća, doprinoseći i na taj način da Kolašin ima komunalni kolektiv od autoriteta. Snjegopadnim zimama smo odgovarali stalnim prisustvom mehanizacije i njenih rukovalaca na gradskim ulicama kao i na prigradskim i seoskim putevima. Sve ove aktivnosti smo realizovali zahvaljujući dobroj saradnji sa rukovodstvom lokalne uprave, nadležnim sekretarijatima, ali i svim ostalim potencijalnim partnerima u gradu. Sa pozicije svoje odgovornosti, spremno smo dočekali brojne investitore u gradu - rekao je Bulatović. Preduzeće je ispunilo sve obaveze prema radnicima, dobavljačima, opštini, državi. Ne duguje nikome ni euro. Pored ostavke je postavljen i izvod iz poslovne banke na kojem se vidi da preduzeće na računu ima sredstava da isplati dvije plate.

D.

KOLAŠIN: Treći put za deset dana zasijedala Skupština opštine

Dr.

Dio izložene ponude

Dom kulture – mjesto zasijedanja lokalnog parlamenta

U Kotoru nastupaju Zdravko Čolić i Dino Merlin, u Baru „Van Gog“

PODGORICA- Crna Gora je pripremila bogat doček Nove godine – uz najpoznatija imena muzičke scene. Građani će imati veliki izbor gdje da dočekaju Novu godinu – na trgovima, u hotelima, noćnim klubovima. Slaviće se u Kotoru, Budvi, Baru i Tivtu, gdje će nastupati regionalne zvijezde - Zdravko Čolić, Dino Merlin, Džiboni, Konstrakta, Sara Jo, Senidah

TRGOVI

Na Glavnom gradskom trgu u Kotoru za doček Nove godine 31. decembra pjevaće muzička legenda zabavne muzike Zdravko Čolić. Prije njega nastupiće i bokeški sastav ,,Toć“. Ana Đurić Konstrakta pobrinuće se da doček Nove godine u Budvi bude nezaboravan, nakon nje nastupiće Dubioza kolektiv, dok je za kraj ostavljen Zlatan Stipčić Džiboni, koji će sa građanima ispratiti posljednje sekunde 2022. godine. Dan nakon dočeka, proslava se nastavlja. Tako će 1. januara nastupiti Dino Merlin, Sara Jo i Senidah.

Novu godinu u Baru građani će dočekati sa bosanskom grupom „Rok ko fol“ i Sarom Jo. Prvog januara nastupiće barska grupa „Grim“, a kasnije će nastupiti i „Van Gog“. Tivat je takođe pripremio proslavu

Nove godine na trgu. U večernjim satima nastupiće i bend „Perpetuum Mobile“. U 2023. godinu građane će uvesti Indira ex Colonia. Repriza Nove godine započeće nastupom Verice Čuljković i di-džeja Danila Radusinovića. U večernjim satima planiran je nastup tamburaškog sastava „La Banda“, a potom Željka Bebeka. Narednog dana, 2. januara u Tivtu će nastupiti Danijel Alibabić i di-džej Buba

HOTELI

Doček Nove godine organizovaće i hoteli. Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ i ove godine u velikom stilu organizuje svečani doček u hotelu „Palas“ u Petrovcu. Ana Bekuta i Goran Karan nastupaju 31. decembra, Aco Pejović i Jelena Rozga 1. januara, a Dženan Lončarević i Milica Pavlović 2. januara. Sve tri večeri za odličnu atmosferu biće zaduženi Sloba Bajić i Hua Hua bend. U uvodnom programu 29. i 30. decembra, u prijatnom ambijentu Ameriken bara hotela „Palas“, goste će zabavljati ZLOPI, koji će za lijepu atmosferu biti zadužen i u popodnevnim satima 31. decembra, 1. i 2. januara. Sponzori programa i ove godine biće dugogodišnji partneri kompanije, Grawe i M-tel. Što se tiče dočeka Nove godine u

hotelu „Ridžet“ u Porto Montenegru gostima se nude dva različita načina za proslavu ,,najluđe noći“. – U restoranu ,,Murano“, sada već tradicionalno, biće upriličena elegantna gala večera od pet gangova uz piće dobrodošlice, dok će se Tina Džankić u pratnji benda postarati da veče protekne u odličnom raspoloženju. Večera počinje u 19 sati i trajaće do ponoći. Cijena večere je 130 eura po osobi, uz dodatni obračun 10 odsto naknade za uslugu – kazali su Pobjedi iz Porta. Na prvom spratu hotela, u glamuroznoj banket sali „Teodo“, goste će u novu godinu uvesti pop zvijezda u usponu – Džejla Ramović – Na repertoaru su brojni internacionalni i domaći hitovi, koje Džejla svojom besprekornom interpretacijom donosi na potpuno nov način. Gosti će uživati i u večeri na bazi švedskog stola koju tim kuvara hotela ,,Ridžent“ pažljivo planira, te će tokom cijele večeri na raspolaganju biti selekcija pića čija je konzumacija neograničena. Događaj će trajati od 20 sati do 1:00 sat. Cijena karte iznosi 220 eura po osobi, uz dodatni obračun 10 odsto naknade za uslugu. Centar dobre zabave i nezaboravnih trenutaka tokom novogodišnjih praznika biće svakako i hotel ,,Splendid“, prvi i najveći rizort sa pet zvjez-

dica u

31. decembra i 1. januara zabavljati Nemanja Petrović. U Kotoru u restoranu „Kattaro“ pjevaće Knez, dok će Saša Matić nastupati u „Maksimusu“. U „Holiday lounge baru“ u Herceg Novom 31. decembra goste će zabavljati Marko Bulat. U Ulcinju u „Posejdonu“ nastupa DJ Macaroni, Marko Bulat u klubu „Galera“, a Tea Tairović, Nikolina Grba i Aldin Avdijaj u „Pearl beach and restorant“, u kojem će pjevati i Sanja Vučić 2. januara. Što se tiče Podgorice, dočeka na Trgu nema. Oni koji ostanu u ovom gradu, moći će da odaberu neki klub i konobu.

. Takođe, neće zapostaviti ni starogradsku muziku, pa će pjevati i orkestar Žutog Serhatlića, a za ljubitelje MTV zvuka tu je i nastup Balkan beat benda.

vić i Katarina

KLUBOVI

Doček Nove godine organizovaće i noćni klubovi, konobe, barovi. Nataša Bekvalac pjevaće u noćnom klubu „Ambiente“ na Slovenskoj plaži u Budvi 31. decembra, u hotelu „Berane“ nastupiće Aki extreme bend i mana, dok će Edita Aradinović nastupati u noćnom klubu „Omnia“, u kojem će 1. januara pjevati i Milica Pavlović U konobi Makina Vučinića goste će

DJ Bojan, Marko Tadić i Forte bend nastupaju u „Avliji“ 31. decembra, Željko Vukčević i Inspiracija bend i DJ Giga u „Velder pabu“, u Sport klubu Bogdan Keković i DJ Mata,u Birou Dee, Rayo i Marko T, a u „Www pabu“ Marko Rovčanin i DJ Geler. U „100 manira“ nastupiće Edis Agić. U „Zepelinu“ nastupa Srećko Savović, a u „Myko nightlife“ Danijel Alibabić. DJ Sofi goste će zabavljati u „MR Stefan Braun“. U „Velder pabu“ 1. januara gostuje Edita Aradinović, 2.januara Šako Polumenta, a istog datuma će pjevati Krstinja Matanović i Saša Matić na „Imanju Knjaz“.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Crnoj Gori. Za doček Nove godine goste će zabavljati Hari Mata Hari, Petar Grašo, Marina Visko

Grujić

Na zelenoj pijaci Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda... Prema riječima prodavaca, ovih dana najbolje prolaze raštan, krompir, barene paprike i kisjele paprike punjene kupusom...

PAPRIKE

Prodavačica Nataša Đukić u kantama na tezgi imala je nekoliko vrsta turšije – barene crvene paprike sa peršunom i bijelim lukom, masni i kisjeli kupus, somborke i slatke paprike punjene kupusom, zeleni paradajz... Cijena svih salata je ista – četiri eura kilogram.

- Prošle godine sam ih prodavala po tri i po eura. Međutim, ovo poskupljenje od 50 centi neznatno je u odnosu na to koliko su porasle cijene gotovo svih proizvoda – kazala je Đukić.

Kako ističe, kupci najviše traže crvene paprike i somborke punjene kupusom, a očekuje da narednih dana, s obzirom na to da se bliže praznici, poraste potražnja za kisjelim kupusom.

Đukićeva je u ponudi imala i raznog voća i povrća koje uzgaja na imanju u Brskutu. Krompir je prodavala po euro, crni luk euro i po, bijeli pet, mladi kupus 50 centi, viljemovke dva eura, jabuke i šargarepu po euro, orahe 10 eura, a teglu domaćeg meda 15. U ponudi je imala i sirupe. Navodeći da im je cijena četiri eura za litar, kazala je da najbolje prolaze sok od divljih kupina i zove.

ZELENIŠ

Pažnju je privlačio veliki izbor zeleniša, ali i šarenilo pletenih odjevnih komada za djecu i odrasle na tezgi kod Milanke Dakić - Ovih dana najbolje prolazi raštan. Sad je najbolji, kad malo promrzne. Kilogram raštana u glavice je euro i po, a

Ima turšije za one kojima nije do kiśeljenja

Kiśele salate sam prošle godine prodavala po tri i po eura, a ove po četiri. Međutim, ovo poskupljenje od 50 centi je neznatno u odnosu koliko su porasle cijene gotovo svih proizvoda – kazala je prodavačica Nataša Đukić, uz napomenu da najbolje prolaze crvene barene paprike i somborke punjene kupusom, a da narednih dana očekuje i veću potražnju za kiśelim kupusom

Šarenilo ukrasa oplemenilo pijacu

U okviru Prazničnog pazara na zelenoj pijaci Pobrežje bilo je desetak izlagača koji su prodavali zanimljive rukotvorine i ukrase. Navodeći da je prodaja počela u petak i da traje do 6. januara, kreativna preduzetnica Ljubica Vukčević kazala je da je zadovoljna prodajom. U ponudi je imala manje ukrasne jelke, koje je prodavala po pet eura, kao i veće koje je nudila po 10. Korpice sa pšenicom prodavala je od 50 centi do euro, a ukrasne korpice sa svijećom 10 eura.

Lisnati kolašinski sir 10 eura, parmezan 50

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica Dijana Vujisić kaže da dobro prolaze i mladi i stari sirevi, a, kako ističe, najviše se traži lisnati kolašinski.

- Kilogram kolašinskog sira je 10 eura, njeguški je 15, suvi kozji 20. Dimljeni sirevi sa začinima su 16 eura, paprike u pavlaci šest, maslo 20 eura, stari sir osam, mladi po šest, a mladi kajmak 13. Najskuplji je parmezan, 50 eura kilogram, i takođe dobro prolazi – kazala je Vujisić.

ovoga u listove dva eura – kazala je Dakić, uz napomenu da je riječ o zelju sa imanja u Piperima.

Iznad zelene salate koju je nudila po tri eura, tikvica, para-

dajza i krastavaca koje je prodavala po dva i po eura, tezgu je na svojevrstan način uljepšavalo šarenilo naglavaka, kapica, šalova i ćebadi za bebe, koje Dakićeva plete od čistog,

antialergijskog pamuka. Naglavke, kapice i šalove za djecu prodavala je po pet eura, naglavke za odrasle 10, a kapu i šal 15 eura.

- I ove stvari dobro prolaze

ovih dana pred praznike, naročito ovi manji komadi za bebice. Isplela sam ih od stoprocentnog, antialergijskog pamuka, pa se ne deformiše, ne grebe, a toplo je. Uglavnom kupuju babe za unučad – kazala je Dakić, uz napomenu da je 30 eura cijena kompleta koji čine ćebence, kapa i šal. Prodavačica Ljiljana Đurišić, koja je tezgu ukrasila jelkom, djeda mrazevima i medenjacima, u ponudi je imala koštanje sa Ostrosa. One malo sitnije prodavala je tri i po eura, dok je kilogram krupnijih nudila za pet eura. Mandarine

je prodavala 1,3 eura, jabuke i pomorandže euro i po, dunje, ananas, grejpfrut i šipak po dva i po eura, japanske jabuke dva, grožđe pet, jagode 10 eura, a imala je čak i trešnje –istina po 40 eura za kilogram. Nekoliko prodavaca krompira kazalo nam je da prodaja ide standardno dobro. Kod svih je kilogram koštao euro, dok su kesu od pet kilograma prodavali za četiri i po eura. Kilogram krupnih, slatkih šipkova koštao je dva i po eura, koliko je iznosila cijena i pola kilograma očišćenog.

I. MITROVIĆ

Sekretarijat za kulturu i sport organizovao je u ,,balonu“ kod SVŠSO ,,Sergije Stanić“ svečano uručivanje pehara i medalja najuspješnijim pojedincima i školskim sportskim ekipama 13. izdanja manifestacije ,,Srednjoškolci Podgorici“.

U protekla dva mjeseca učenici i učenice podgoričkih srednjih škola nadmetali su se u osam sportskih disciplina – košarci, malom fudbalu, rukometu, odbojci, stonom tenisu, atletici, plivanju i basketu (3x3).

Najbolji rezultat ostvarile su sportske ekipe Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ koje su sakupile ukupno 10 pehara –devet za prva mjesta (muška i ženska košarka, muška i ženska odbojka, ženska atletika, fudbal i rukomet, stoni tenis i plivanje), te jedan za treću poziciju u konkurenciji atletičara.

Drugi po uspješnosti bili su đaci Trgovinske škole ,,Sergije Stanić“ sa osam pehara –prvo mjesto zaradila je ženska ekipa u basketu 3x3, pet puta su bili srebrni (muški i ženski rukomet, ženska košarka, muški fudbal i atletika) i dva puta bronzani (ženska odbojka i fudbal).

Treće mjesto u ukupnom plasmanu pripalo je Mašinskoj školi ,,Ivan Uskoković“, čiji su učenici zaslužili tri zlatna pehara – najbolji su bili u muš-

koj konkurenciji u basketu 3x3, rukometu i atletici, dok su dva srebra osvojili u muškoj košarci i plivanju, a jednu bronzu u ženskoj atletici. – Čestitamo svim učesnicima na ostvarenim rezultatima, ali i na prikazanom sportskom duhu i fer pleju. Ova manifestacija ima takmičarski karakter, pa je borba za medalje bila žestoka, ali nije izlazila iz sportskih okvira, na čemu u svojstvu organizatora želimo da zahvalimo podgoričkim srednjoškolcima i srednjoškolkama, koji su odlično razumjeli ciljeve našeg projekta, a to su širenje mreže prijateljstava u ovoj izuzetno važnoj populaciji, te njegovanje i promocija sportskih vrijednosti – poručili su na kraju manifestacije iz Sekretarijata za kulturu i sport.

pijaci na Pobrežju

Nataša Đukić

Ljubica Vukčević

Nijesam se dvoumio nijednog trenutka

Mile Mijušković nije na spisku golmana crnogorske rukometne reprezentacije za pripreme za Svjetsko prvenstvo, ali je i dalje među ,,lavovima“ – u novoj ulozi, kao član stručnog štaba zadužen za rad sa čuvarima mreže.

- Ovo mi je prva akcija u ovoj ulozi u seniorskoj reprezentaciji, a o njoj smo pričali još tokom i nakon Evropskog prvenstva u januaru. Ponuđeno mi je da budem trener golmana i odmah sam prihvatio, iako sam i dalje aktivan kao igrač. Sve je ovo prirodan proces, dolaze nove generacije u reprezentaciji koje treba da zauzmu mjesto među stativama, a ja sam tu da im prenesem iskustvo i doprinesem na taj način – rekao je Mijušković za Pobjedu. Trideset sedmogodišnjem Nikšićaninu nije prvi put da je u učiteljskoj koži.

- I ranije sam u klubovima radio s mladima, nudila mi se ta opcija i svi su bili zadovoljni.

Ljetos sam bio s našom kadetskom reprezentacijom. Pronalazim se u tome, treneri vide da mogu da prenesem znanje i iskustvo, ja smatram da mogu da pomognem i drago mi je

U životnoj sam formi, dok sam zdrav nema granica

drugačija ,,pravila“. - U životnoj sam formi. Po broju odbrana dijelim treće mjesto u ligi, a moj tim Tore-

lavega je na petoj poziciji. Imam ponudu da produžim ugovor na dvije godine. Ne želim sebi da postavljam granice, braniću dok god me bude služilo zdravlje i dok budem osjećao da mogu da pružim nešto na terenu –rekao je Mile Mijušković.

zbog toga – dodao je Mijušković, koji je branio za Sutjesku, Lovćen, Budvansku rivijeru, Maribor Branik, španske klubove Kangas, Benidorm, Sinfin, San Pablo, a trenutno je u Torelavegi.

Na pripremama naše reprezentacije trenutno su od golmana prisutni Nikola Matović, Jagoš Braunović, Vasilije Pečurica i Vasilije Vujović, od januara će se ekipi priključiti Nebojša Simić

- Nema nikakvih nepoznanica među nama, sa većinom njih činio sam golmanski tandem ili trio. Drugovi smo i pokušaću da pozitivno utičem na njih, da pomognem savjetima, a oni sve korektno prihvataju. Atmosfera u ekipi je uvijek bila odlična i zato se nijesam ni

dvoumio kad sam dobio ponudu da postanem dio stručnog štaba Zorana Roganovića –naveo je Mijušković. Mijušković je s nacionalnim timom prošao mnogo, a odnosom prema dresu s državnim grbom davao pravi primjer. - Imam mnogo lijepih uspomena. Igrao sam mnogo kvalifikacija, četiri Evropska prvenstva... Pobjeđivali smo velike reprezentacije, a uvijek sam bio zadivljen atmosferom i zajedništvom u ekipi. Od prvog do posljednjeg trenutka rado sam se odazivao pozivu u reprezentaciju i vjerujem da je to ono što treba da prenesemo na nove generacije. Reprezentacija treba da bude san svakog igrača i da se tako odnosi prema njoj – navodi Mile.

,,Lavovi“ se spremaju za Svjetsko prvenstvo drugi put u istoriji, prvo poslije deset godina. Rivali u preliminarnoj rundi šampionata u Poljskoj i Švedskoj biće Španija, Iran i Čile, a u glavnu rundu idu tri ekipe. Ljestvica očekivanja podignuta je visoko nakon 11. mjesta na Evropskom prvenstvu ove godine.

- Moramo biti oprezni i nikoga ne smijemo potcijeniti. Razmišljamo od meča do meča. Realno je da prođemo grupu, a onda će odlučivati mnogo faktora – velika je potrošnja, vidjećemo kakav će biti raspored... Uvijek težimo da idemo stepenicu više, kao što je bilo na posljednjem Evropskom prvenstvu – poručio je Mile Mijušković. N. KOSTIĆ

Koševi u Maksimilijanovim „količinama“

KOLAŠIN - On daje koševe za dvojicu. On trenira za dvojicu. On na parketu napada i brani za dvojicu. On ima planove za dvojicu. On je u papirima i dokumentima – dvojica. Ipak, u zapisniku kada je postigao 74 koša bio je samo jedan. I kada je kao najmlađi u istoriji proglašen za perspektivnog sportistu Bara, bio je samo jedan...

Kažu da je spiker na završnoj večeri košarkaškog kampa kod Miroslava Pecarskog uživao kada ga je najavljivao da primi medalje i nagrade za prvo mjesto u igri „jedan na jedan“, u trojkama, u „tri na tri“ – i kada je izgovarao: ,,A, sada Maksimilijan Konstantin Papan...“.

Nedavno je i službenica na jednom šalteru, gdje se dugo čeka, brzo završila posao i rekla da ima dva najljepša imena – Maksimilijan i Konstantin. To je bila majčina ideja koja je ispoštovana.

Maksimilijan Konstantin Papan, trinaestogodišnjak iz Sutomora, početkom januara će i zvanično postati najmlađi registrovani član Košarkaškog kluba Mega koji je došao

van Beograda...

Do sada Mega još nije dovodila tako mladog dječaka. Valjda je to priča i potvrda o talentu koji živi u Maksimilijanu ili, kraće i po navici, Maksimu Papanu...

Trinaest godina. Visok 189 cm. Pozicija beka i plejmejkera. Zajedno je krenuo u školu i na – košarku. Prvi klub KK Sutomore i trener Marko Rajović. Košarka je, najprije, bila prostor za igru, pa postala navika iz koje se formirala dominacija u ovom sportu. I brojem koševa i svim drugim segmentima košarke. Prava „eksplozija“ dogodila se prošle sezone. Prvo je „pozajmljen“ KK Bojsi iz Bara gdje je u prvenstvenim utakmicama mlađih pionira stekao naviku da njegov broj postignutih koševa bude preko 50... Ubrzo je stigao i rekord – 74 koša na jednoj utakmici. Uslijedila je još jedna pozajmica, ovoga puta u redove KK Budućnost Voli kojem je pomogao da se što bolje plasira na finalnom turniru mlađih pionira. Milan Anđelić, trener mlađih pionira Budućnost Volija, bio je pun hvale za košarkaški učinak Maksimilijana Papana.

prvog dana je bio – tu. Da je u toku, da prati, da bude podrška, ali bez onog naviknutog „roditeljskog pritiska“ i prevelike ambicije. Kaže da je pratio interesovanje sina i bio onaj uobičajeni roditeljski ,,servis“...

– On je bio taj koji je svojim učincima podizao porodični intenzitet pripadanja košarci. Kada je postigao 74 koša, shvatio sam da to ipak nije redovna pojava za nekog ko je mlađi pionir. Počela su interesovanja, pozivi klubova. Dok je sve to trajalo, najvažnije mi je bilo da Maksim ima dobar trening i što više utakmica. Tako je i provedena ova polusezona. Bio je pozajmljen Mornaru da im pomogne u Regionalnoj pionirskoj ligi, na turniru u Dubrovniku. Kada je došlo vrijeme da odredimo naredni korak Maksimilijanove karijere, odlučili smo da to bude Košarkaški klub Mega. Interesovanje koje su pokazali Miško Ražnatović i njegov tim, uvjerili su nas da radimo pravu stvar. Maksim, naravno, prati košarku i zna model rada svog budućeg kluba. Zna i da je najmlađi košarkaš koji je došao u Megu van Beo-

grada – priča Nikola Papan. Na sve što mu se ovih dana košarkaški i životno dešava, Maksimilijan nam je odgovorio tako što je prepričao svoj jedan radni dan sa dva treninga. Ustajanje prije šest časova. U očevoj kući ima prostor za zagrijavanje, istezanje, treniranje. Onda se istrči od četiri do pet kilometara. Priprema za školu, redovna nastava, jedan trening, odmor, drugi trening, malo čitanja i dosta sna i odmora jer sjutra treba sve ispočetka...

Borbenost, talenat, dominacija tijela u sadašnjem uzrastu. Odluka da život i ambicije pripadnu košarci, a da se porodična udobnost zamijeni ljepotom i žrtvom treninga. I da ambicije budu „za dvojicu“ iako će samo jedan Maksimilijan Konstantin Papan biti njihov realizator. Kada naredna godina počne, počinju i koraci ka ostvarivanju snova trinaestogodišnjeg dječaka koji vjeruje da će Mega usavršavanje otvoriti staze ka karijeri koju će, uz ostalo, nastaviti da „oplemenjavaju“ koševi...

Koševi u Maksimilijanovim „količinama“. Dr. DRAŠKOVIĆ

Odjeknuli su koševi njih „dvojice“. Maksimilijana Konstantina Papana i, naravno, fenomena jedne „meke ruke“. Koliko puta lopta treba da prođe kroz obruč da bi se postigla 74 koša. Odjeknuli

su koševi i Crnom Gorom, regionom, šire. Učešće na Ol staru, poziv na širi spisak pionirske reprezentacije. Stigli su pozivi iz Partizana, Reala, Mege… Otac Nikola Papan od

Još jedan crnogorski košarkaški dragulj kreće u KK Mega usavršavanje

Mile Mijušković prvi put kao trener golmana na pripremama seniorske rukometne reprezentacije

Mile Mijušković je 8. oktobra proslavio 37. rođendan, u ozbiljnim je igračkim godinama, ali za golmane važe

Nekadašnji najbolji fudbaler Prve lige, nakon samo pola godine, napustio Dečić

Ivanović ide u Uzbekistan

12. jula

predstavljen je kao pojačanje Dečića, čime su Tuzani najavili otvorenu borbu Ipak, već na kraju polusezone nekadašnji najbolji igrač Prve fudbalske lige u Crnoj Gori odlazi iz Dečića. Kako Pobjeda saznaje Danilovgrađanin je dogovorio saradnju sa Bundjokorom iz Uzbekistana. Ivanović je godinama jedan od boljih fudbalera domaćeg šampionata, a ranije je bio član Sutjeske, Rudara, OFK Beograda i

za trofeje.

Odlaze iskusni, traga se za pojačanjima

Podigao je devet trofeja u Crnoj Gori – četiri titule i pet pehara Kupa. Bio je najbolji igrač i strijelac Telekom 1. CFL. Redovno je zauzimao mjesto u idealnom timu prvenstva. U dresu reprezentacije Crne Gore upisao je 11 utakmica i tri

Zanimljivo je da će u novom klubu Ivanoviću Ivan Bošković koji je prije dvije godine došao u ovaj klub, gdje je prvo vodio selekciju do 19 godina. Ipak, nekada sjajni golgeter (167 utakmica i 74 gola u Telekom 1. CFL) sada vodi seniorski tim, a Bundjokor je minuli šampionat okončao na osmom mjestu.

Zire iz Azerbejdžana. pogotka. biti trener Danilovgrađanin , Odlaskom Ivanovića nastavlja se serija odlazaka iz Dečića koji će, po svemu sudeći, doživjeti velike promjene u igračkom kadru tokom polusezone.

Petrović: Dobra jesen u nikad jačem takmičenju

Prigodnu svečanost priredio je FK Crvena stijena povodom uspješno završene jesenje polusezone u Regionalnoj ligi Centar.

Rukovodstvo, stručni štab, igrači i novinari okupili su se na koktelu u klupskim prostorijama u Tološima, gdje se razgovaralo o rezultatima u prethodnih pet mjeseci, planovima i ambicijama za proljećni dio šampionata.

Za najboljeg igrača izabran je Nikola Radonjić, dok je prvi strijelac tima Nikola Pejović sa osam pogodaka.

Momci trenera Nebojše Petrovića zimuju na drugoj poziciji nakon što su iz 12 kola osvojili 31 bod, tri manje od vodećeg Internacionala.

Ekipa je imala zavidnu gol razliku (+27), a upisala je 10 pobjeda, te po jedan remi i poraz. Visoki ciljevi postavljeni su i u drugom dijelu prvenstva. - Igrali smo dobro i ostvarili respektabilne brojke za ovo takmičenje. Ispred nas je samo Internacional koji funkcioniše

na profesionalnom nivou, a samo mi smo uspjeli da im otkinemo bodove (međusobni duel završen remijem). Biti bolji od Titograda, Čelika, Zore ili Zabjela, klubova sa istorijom i tradicijom, predstavlja veliku satisfakciju. U nikad jačoj ligi, zadovoljni smo postignutim, ali potrudićemo se da budemo još bolji – rekao je trener Petrović.

,,Crveni bijeli“ su nekada bili rasadnik istinskih talenata. Sredina koja je dala poznata imena crnogorskog fudbala. Neki od bivših asova Crvene stijene došli su i do statusa ,,A“ reprezenzacije, pravili ozbiljne inostrane karijere.

Tološani dugi niz godina nijesu na tom nivou, s tim što Petrović ističe da u timu ima djece koja obećavaju.

- Od 24 igrača, njih 16 radi.

Trude se da redovno dolaze na treninge, bore se i daju sve što imaju. Ima i nekoliko mladih koji se nameću talentom.

Uz dobar rad, mogli bi da napreduju. Napravili smo kvalitetan spoj, a to se vidi i na te-

renu. Imamo zdravu sredinu, familijaran odnos i iskrenost među nama. Vjerujem da je to osnov svake pozitivne priče – kazao je Petrović, rođeni brat jednog od najboljih crnogorskih fudbalera Željka Petrovića

Za Tološane nije prioritet da ove sezone izbore viši rang takmičenja. Ali...

- Počeli smo takmičarsku godinu sa planom da stabilizujemo klub i napravimo osnovu za sljedeću godinu kada će viši rang biti primarni cilj. Ipak, ni sada se ne odričemo borbe za Drugu ligu. Pokazali smo da možemo. Ako se ukaže šan-

NIKŠIĆ –tokom zimske pauze, čim se odigra posljednja jesenja utakmica, počinju priče o pojačanjima, odlascima...

Uobičajeno, da tim maca, ali i da im se priključi

Nema kalkulacije koja ne dolazi u obzir u svakoj prvoligaškoj ekipi, a oči fudbalske javnosti, očekivano, najviše su uprte u lidera tabele, u ovom slučaju to je i aktuelni šampion – Sutjeska. S druge strane, i njeni pratioci ne skrivaju ambicije, pa sve i da imaju više bodova

novo. Ipak, za očekivati je Nenada Brnovića napusti nekoliko prvotimaca, ali i da im se priključi nekoliko novajlija.

Pominje se da su kraj Bistrice zainteresovani za Bošnjaka iz Jezera, Dušana Živkovića će se nešto više, zvanično, znati narednih dana.

biće povratnika u Sutjesku, ali i stranaca - ističe Koprivica, uvjeren da će već do novogodišnjih praznika imati jasniju sliku svog proljećneg tima.

Budućnost su poravnati, dok

zaostatka, a Sutjeska i su Dečić i Petrovac devet koraka iza.

No, kraj Bistrice, iako izmiču posljednji dani ove godine,

nema još ništa zvanično

sa, rado ćemo je iskoristiti. Svi igrači od jesenas i dalje su naši članovi, a razmišljamo i o pojačanjima – dodaje Petrović. Iskusni strateg ima poziva od drugih ekipa, ali u ovom trenutku najbliži je produženju saradanje sa Crvenom stijenom.

- Postoji interesovanje određenih ekipa, ali u ovom momentu razmišljam o sadašnjem klubu. Vjerujem da ćemo dovršiti pozitivno započetu priču. Crvena stijena zaslužuje da bude na stazama stare slave – zaključio je Petrović, nekadašnji kormilar Ribnice i Koma.

Sportski direktor Koprivica no, još niko nije napustio i da ne želi to komentarisati dok pojedinci ne uzmu ispisnicu. - Svi znamo da se dešava da i nakon pružene ruke,

zainteresovani za Armina iz Rudara, ali tek zvanično, Krsto kaže da ih, bukvalpostignutog dogovora, bude sasvim druga priča. Zato želimo samo zvanično da saopštavamo. Imaćemo sigurno tri-četiri pojačanja,

Novica Eraković je najavio odlazak, ali ni on zvanično nije još otišao. Filip Knežebi trebalo da nastavi karijeru u Budućnosti, ali još nije ni on uzeo ispisnicu. Saznajemo i da bi Miloš Drinčić trebalo da uskoro zaigra u Šahtjoru, te da se u Nikšić Jovan Nikolić

vić vraća

Kako nezvanično saznajemo, nije ni finansijska situacija u FK Sutjeska sjajna ili barem nemaju novca da angažuju fudbalere s kojima bi bili sigurni da će osvojiti titulu, a kamoli duplu krunu.

ili barem nemaju novca da

Barselona zbog fer-pleja ne može u zimskom prelaznom

Mukoko stiže na ljeto

Rukovodstvo španske La Lige zabranilo je Barseloni da potpiše ugovor sa Jusufom Mukokom, mladim fudbalerom Borusije iz Dortmunda, jer bi katalonski klub prekršio finansijski fer-plej.

Skauti iz Barselone mjesecima prate 18-godišnjeg fudbalera, a zbog problema koji bi mogli da ugroze zimski tran-

sfer odlučili su da na ljeto dovedu pojačanje. Mukoko ima ugovor sa Borusijom do juna 2023. godine. Izuzetni talenat je još na meti Čelsija, Mančester junajteda, Liverpula i Totenhema.

Mukoko je za tim iz Dortmunda odigrao 59 utakmica i postigao 11 golova, a za reprezentaciju Njemačke upisao je dva nastupa.

Čalar Sojundžu

Turski štoper Lester napušta bez obeštećenja. Nije želio da produži saradnju sa klubom iz Engleske, zbog čega i manje igra - bio je starter tek u jednom meču!

Atletiko i Čalar su navodno dogovorili ugovor na dvije sezone. Za ovog igrača su još zainteresovane Aston Vila i Roma…

U Sutjesci se još ne zna ko ih napušta, ni koga će angažovati za nastavak sezone

Igor Ivanović

DRUGI NA TABELI: Crvena stijena organizovala prigodnu svečanost povodom uspješno završene polusezone u Regionalnoj ligi Centar

nastaviće karijeru u Španiji, na korak je do dogovora sa madridskim Atletikom.

prelaznom

U svakom slučaju, ukoliko se obistini i dio od priča vezanih za najavljene odlaske, jasno je da će se crnogorski šampion morati pojačavati u gotovo svim linijama. Trebaće im iskusan štoper ukoliko ode Drinčić, a ukoliko i Eraković digne sidro još jedan vezni, krilni, neka „desetka“.

Podrazumijeva se da Nenadu Brnoviću ne trebaju igrači

koje će tek da „kali“ jer teško je juriti rezultat i afirmisati mlade igrače. Dakle, za sada je jedino sigurno da je prozivka kraj Bistrice 9. januara, ali to se znalo i nakon posljednjeg polusezonskog susreta. Zna se i da će „plavo-bijeli“ na pripreme putovati u Antaliju i to najvjerovatnije 23. januara, a do tada bi trebalo da završe

neophodne ljekarske preglede i uobičajena testiranja. Sigruno je i da kao svojevremeno neće putovati autobusom u poznato tursko turističko mjesto, ali ne smije se zaboraviti da su nakon te zimske pauze igrali sve do kraja šampionata bez poraza i da su predvođeni Nikolom Pecom Rakojevićem izborili izlazak na međunarodnu

scenu, a krajem jeseni bili su među otpisanima.

Vjeruju kraj Bistrice da će im i ove pripreme biti talične, a već su dogovorili i nekoliko kontrolnih utakmica. U Antaliji će Nikšićani ostati dvije sedmice i svi ljubitelji fudbala u Nikšiću se nadaju da će se vratiti orni za nastavak bespoštedne borbe na dva fronta.

Ra. P.

Grbić iz Mornara ponovo pod Goricom

PODGORICA – Nakon dvije godine Petar Grbić vraća se u Budućnost.

Pouzdani ofanzivac, koji je prije dvije godine stigao upravo iz Budućnosti u Mornar, dogovorio je transfer i vraća se u redove tima pod Goricom. Grbić (34) posljednje dvije godine bio je član Mornara za koji je upisao 49 nastupa i dao pet golova. Nekadašnji reprezentativac Crne Gore, koji je za nacionalni tim upisao sedam nastupa, tokom karijere igrao je za Mogren, Olim-

pijakos, Levadijakos, Hapoel Ber Ševu, OFK Beograd, Partizan, Akhisar, Adanu i Radnički iz Niša.

Zanimljivo je da je Grbić drugi igrač Mornara u ovom prelaznom roku koji će pojačati Budućnosti, jer je prije par dana Petar Sekulović dogovorio saradnju sa crnogorskim vicešampionom.

Grbić bi, kako Pobjeda saznaje, na kraju sezone, trebalo ponovo da preuzme ulogu direktora omladinske škole Budućnosti. R. P.

Galaksi zove Iska

Isko bi mogao da zaigra za Los Anđeles Galaksi. Španski fudbaler je slobodan igrač nakon raskida ugovora sa Seviljom.

Španski ofanzivac

interesantan je ekipama i iz Premijer lige, ali Galaksi je najuporniji jer je ekipu napustio Kevin Kabral. Isko ima veliko iskustvo, nastupao je za Real Madrid, Malagu i Valensiju.

Zidan opcija za Nejmara i drugove

Mediji sa Ostrva pišu

Martines na izlaznim vratima Aston Vile

Emilijano Martines na izlaznim je vratima Aston Vile, pišu mediji sa Ostrva. Argentinski golman, u zimskom prelaznom roku, najvjerovatnije će morati da traži novu destinaciju. Unai Emeri nije zadovoljan ponašanjem Argentinca, a posebno tokom ceremonije dodjele priznanja nakon završetka finala Svjetskog prvenstva. Menadžer Vile je komentarisao ponašanje golmana i kazao da će razgovarati sa njim. Argentinac je u Vilu došao 2020 i to iz Arsenala, gdje nije dobijao često šansu. S promjenom sredine ustalio se u nacionalni tim.

Zinedin Zidan od 2021. godine je bez angažmana, a možda je čekanju došao kraj. Francuz je posljednji put vodio Real, a Fudbalski savez Brazila sve glasnije pokazuje interesovanje za legendu. Francuz je slobodan, a nakon što je ova selekcija loše prošla na SP u Kataru, možda je najbolje rješenje za budućnost. U igri oko klupe bio je Karlo Anćeloti

Ćavi i ja u Barsikomplikovano

Andres Inijesta aktivan je u Japanu, a za Marku je pričao o Mesiju, Barseloni, Mundijalu u Kataru…

- Za mene nije bilo neophodno da Mesi osvoji SP da bi se reklo da je najbolji. Oni koji nijesu u to vjerovali prije Mundijala nastaviće da traže opravdanja. U svakom slučaju, titulu je apsolutno zaslužio, ne samo on već i cio tim Argentine. Bivši španski reprezentativac očekivao je više od svoje ekipe u Kataru. - Bio sam ubijeđen da će dogurati daleko. Vjerovao sam treneru i ovoj grupi igrača. Od Južne Afrike ide nam teže. Legenda svjetskog fudbala na pitanje da li bi sa Ćavijem mogao da vodi Barsu, odgovorio je: - Teško je to. Gledali su nas zajedno kao igrače i svi smo bili srećni. Bilo bi lijepo i dobro, ali tako nešto je komplikovano. On je trener, a ja sam još fudbaler - teško je to spojiti.

Drinčić bi mogao da zaigra za Šahtjor

Pouzdani ofanzivac nakon dvije godine vraća se u redove FK Budućnost

roku da angažuje igrača iz Dortmunda

Inijesta o bivšim saigračima, Mundijalu, ponudama

Brazil gleda u pravcu Francuza

– Budućnost Voli je uspješno i lako odradila pretposljednju ,,obavezu“ u 2022. godini, u ,,Morači“ je savladana Mega 79:66, čime su ,,plavi“ opravdali ulogu favorita i odmah pokazali reakciju nakon domaćeg poraza u Evrokupu od Turk Telekoma.

Zadovoljstvo zbog osme pobjede u 12 kola, međutim, pokvarila je povreda Marka Jagodića-Kuridže koji je pet i minuta prije kraja druge četvrtine nezgodno doskočio pod svojim košem i povrijedio koljeno desne noge. Ne zna koliko će pauzirati iskusni reprezentativac Srbije, ali bi bilo iznenađenje da bude spreman za gostovanje Borcu u petak.

Dodatni problem za ekipu Vladimira Jovanovića je što novom pojačanju ,,plavih“ Džej Džej O’Brajenu ugovor sa Nanterom traje do četvrtka, kada njegovi novi saigrači putuju za Čačak, što znači da će se ekipi priključiti tek u Podgorici, poslije Nove godine…

ČVRSTO U ODBRANI

Budućnost je prve tri četvrtine dobila sa po tri poena razlike, boljom igrom u odbrani, pri čemu je u prvoj dionici bolje šutirala za tri (6-3) nego za dva poena (9-4), dok je u drugom

kvartalu bio obrnut slučaj (6-4 za dva, 5-1 za tri). U obje četvrtine su ,,plavi“ bili bolji u skoku, ali su veću dominaciju ostvarili u drugoj dionici, nakon koje su imali pet uhvaćenih lopti više (16-11), dvije više u napadu (5-3), što nije lako protiv ekipe sa sedmoricom dvometraša, od čega dvojicom sa preko 210 cm visine (Branković i Mušikić). ,,Plavi“ su imali i dobar ,,protok“ lopte, pa su upisali 11 asistencija, od čega je skoro polovinu zabilježio Tre Bel-Hejns (pet). Poenterski su u prvom poluvremenu prednjačili Aleksandar Lazić (osam poena) i Kameron Rejnolds (šest), jer su pogodili po dvije trojke.

Mega je samo dva puta vodila (4:2, 6:4), a od trojke Rejnoldsa za 7:6 samo su Podgoričani bili u prednosti, iako Mega nije dozvoljavala

domaćinu da se odlijepi u prvom poluvremenu. Budućnost je prvi ,,bijeg“ pokušala serijom 8:0 za 12:6, ali je Mega minut i po kasnije izjednačila (14:14). Ipak, Budućnost je trojkom Lazića vratila vođstvo (17:14), koje je sačuvala do kraja kvartala (19:16).

U prvoj polovini druge četvrtine se igralo koš za koš, a onda su Podgoričani sa šest uzastopnih poena poveli 32:25, a nakon trojke Rejnoldsa i sa do tada maksimalnih ,,plus osam“ (35:27).

Mega je do odmora samo smanjila zaostatak za jedan posjed (40:34).

ODLUKA POČETKOM ČETVRTE ČETVRTINE

Domaćin se raspucao iz daljine u trećoj četvrtini, ubacio je pet trojki iz devet pokušaja, od čega tri u prvih dva i po

Žakelj: Mnogo je stvari koje moramo da promijenimo

PODGORICA – Jedna dobra četvrtina, sa potrebnom energijom, premalo je da bi se u gostima pobijedio FMP, pa je SC Derbi doživio zaslužen i ubjedljiv poraz u Železniku (90:73), četvrti u nizu, a ukupno osmi u sezoni u ABA ligi, uz četiri pobjede.

- FMP igra odlično i ove i prošle sezone, radi se o dobrom timu koji je zasluženo tu gdje je. Mi smo u nekoj seriji koja nije dobra, ali smo na ovoj utakmici reagovali bolje u odnosu na prošlu. Bolje smo počeli, imali smo više energije, što je najbitnije. Ali smo u prvom poluvremenu napravili previše gluposti sa faulovima i izgubljenim

loptama - istakao je trener SC Derbija Andrej Žakelj „Studenti“ su dobro otvorili meč, poveli su 20:14, ali su u finišu prve četvrtine dozvolili domaćinu da preokrene i dobije ovu dionici 22:21. To je, praktično, bio uvod u ono što će se dogoditi u nastavku, a sve je odlučeno na startu treće četvrtine, kada su domaći vezali tri trojke za nedostižnih 49:32…

- Uz promjene igrača odmah malo padnemo, tako se i desilo. Ali ponavljam bila je energija kakva bi trebalo da bude. Imali smo, međutim, u prvom poluvremenu i na kraju vrlo nizak postotak šuta za dva, promašili smo puno zicera. Krenuli

smo i premekano u treću četvrtinu, i to nas je koštalo pobjede ili možda šanse da se vratimo u utakmicu. FMP je na kraju zasluženo pobijedio – dodao je Žakelj.

Upitan da prokomentariše razliku u u rosteru u odnosu na prošlu sezonu, prije svega koliko ekipi nedostaje igrač poput Kenana Kamenjaša, Žakelj je odgovorio: - Neću da pričam o igračima koji nijesu tu. Kamenjaš je bio jedan od glavnih u našem timu prošle sezone. Ove sezone smo odlučili da dajemo šansu malo više mladima koji su sa nama, uz Tasića. Mislim da tim nije na nivou onog iz prošle sezone. Mlađi smo, neiskusni-

JOVANOVIĆ: Falio je kontinuitet

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je nakon pobjede nad Megom, njegovim bivšim klubom, kazao da je utakmica bila teška od početka do kraja. - Pokušao sam da uključim sve igrače, jer su ovi koji su u stroju umorni od Evrokupa, a tri rekonvalescenta su izašla iz dužih pauza, računajući i Kabu. Imao je jedan trening nakon 10 dana pauze i dobio je značajniju minutažu. Dok nijesam rotirao, odmakli smo se na solidnu razliku, ali su dvije-tri izmjene rezultirale padom. Drugo poluvrijeme je bilo mnogo bolje nego prvo, ali ni u njemu nije bilo kontinuiteta, to mi je najveća zamjerka igračima - rekao je

minuta nastavka (Bel-Hejns, Petar Popović, Lazić), za maksimalnih 15 poena prednosti (51:36), koliko su ,,plavi“ imali i minut kasnije (54:39), nakon nove trojke Popovića, poslije koje Rejnolds nije pogodio otvorenu trojku za 18 razlike. Tada je uslijedio pad kod domaćina, uslovljen i promjenama u rosteru, pa je Mega za tačno tri minuta smanjila zaostatak na sedam

Jovanović.

Povreda Marka Jagodića-Kuridže je pokvarila utisak.

- Igra previše, to je jasno svima koji prate košarku. Bez druge ,,četvorke“ smo poslije raskida saradnje sa Vajtom, a Marko ima minutažu koju on kao iskusan igrač ni slučajno ne bi trebalo. Nagomilalo se dosta umora. Rekao mi je da je u prvoj četvrtini imao kontakt, koji ga je načeo, a u drugoj mu je igrač jače ušao lateralno, pa osjeća bol ispod koljena. Ne bih da prejudiciram, koljeno mu se destabilizovalo. Uradićemo dijagnostiku, nadam se da nije ništa strašno – dodao je Jovanović.

poena (54:47). To je, međutim, ,,diglo“ nivo pozornosti kod domaćih, koji su do kraja četvrtine vratili dvocifrenu prednost (61:51), a onda je Igor Drobnjak na početku posljednje dionice pogodio trojku za ,,plus 13“ (64:51), i time otklonio sve dileme. Prednost Podgoričana do kraja meča nije padala ispod 10 razlike, a ponovo je najviše išla do 15 (70:55)..

Pri rezultatu 77:65, na dva minuta i 36 sekundi do kraja, šansu je dobio i Suad Šehović, koji juri rekord ABA lige u broju trojki. Iskusni Bjelopoljac, međutim, nije uspio ni da šutne, između ostalog jer, maltene, nije dobijao lopte (prije svega od pleja Bel-Hejnsa), pa je ostao na cifri od 400 trojki u ABA ligi, tri manje od rekorda Siniše Štembergera S. J.

koje su nam vrlo bitne (Split i Mornar), dobili smo i dvije utakmice kući koje smo morali da dobijemo (Cibona i Borac), a imali smo mnogo više utakmica u gostima (osam) – ističe slovenački stručnjak. SC Derbi je trenutno 10. na tabeli, sa skorom 4-8.

- Nijesam zadovoljan, ja želim bolje. I da smo bolji na tabeli, ja želim još više i očekujem da tako razmišljaju i igrači. Sigurno je još mnogo stvari koje moramo da promijenimo. Vjerujem da će to biti već u narednoj utakmici – kaže Žakelj, čija ekipa u narednom kolu, 28. decembra, dočekuje Igokeu. Na pitanje da li je SC Derbi bliži borbi za opstanak ili plejofu, Žakelj je odgovorio:

ji.

- Ne razmišljamo o tome, naš primarni cilj je ostanak u ligi, iako ja želim više. Sada imamo neke utakmice koje moramo da dobijemo, na to ćemo da se fokusiramo – zaključio je Žakelj. S. J.

Igramo toplo-hladno, imamo momenata kada igramo baš dobro, pokazali smo to u

nekoliko utakmica, ali imali smo takav raspored. Dobili smo dvije utakmice na strani

SC Derbi u Železniku protiv FMP-a doživio četvrti poraz u nizu, drugi nakon slabe igre u najvećem dijelu meča

BOLJA REAKCIJA NEGO U PROŠLOJ UTAKMICI: Andrej Žakelj

KK FMP

PODGORICA

Trenutak kada Marko Jagodić-Kuridža napušta teren

I. MANDIĆ

Bakunjin je prokrčio put Internacionali u Rusiji

Odabrao i priredio: slobodan ČuKiĆ

„CrnogoraC“, br. 31. izdanje od 5. avgusta 1872. godine

Politički pregled.

Sastanak triju careva u Berlinu, svršio se na dobro Jevrope ili ne, danas je svakojako dobro došao novinarstvu, koje neprestano o njemu govori. Mišljenja su tu različna, a najglavnija dva: jedni misle, da je sastanak bez političkoga značaja, a drugi uvjeravaju, da je sastanku čisto politička svrha. Oni, koji u to vjeruju, donose sada glas, da će na tome sastanku biti i Gorčakov, Andraši i Bismark. Ako se to obistini, onda će oni imati pravo. A pretpostavljajući da će te prve diplomate onijeh sila doista biti na sastanku, mnogi listovi nagađaju već, o čemu će se tu riješavati. Tako „Pokrok” češki, misli, da će se tu vijećati o istočnom pitanju. Riješenje onoga pitanja, u smislu Austro-Ugarske, veli „Pokrok “ stoji u oprjeci s osnovima ruske politike i prvi korak u ovome pravcu od strane Austro-Ugarske mogao bi izazvati na oružje Rusiju i sav istok. To doista stoji, no onda je veliko pitanje, kakvo bi se sporazumljenje u toj stvari moglo postići na tome sastanku, jer Rusija izvjesno neće žrtvovati svoje interese austro-ugarskijema.

Sastanak taj daje povoda i drugijem listovima da o istočnom pitanju govore.

Tako „OP A. P.“ vele: da u turskim zemljama mora na skoro doći do odlučne katastrofe. I Turci sami dobro uviđaju svoj kritični položaj, a radi toga da se u najnovije vrijeme nastoji probuditi u turskom pučanstvu njeko oduševljenje za panslavizam. Turska dobro zna, da neće Njemačka ništa učiniti, ako bi se rušila državna ona sgrada, a za to da se, koliko je moguće, naslanja na Rusiju.

I ostale turske narodnosti ozbiljno se pripravljaju na buduću katastrofu. Najviše u tu svrhu rade slavenska plemena. Bugari da su se već, i za sada i jedino crkveno, sjedinili, ali do političkoga sjedinjenja da im manjka samo jedan korak; jer Srbija i Crna Gora čekaju samo da mogu Bugarskoj braći pružiti pomoćnu ruku i utemeljiti veliku jugoslavensku državu. Za tim su Jermeni najjača narodnost turskoga carstva, ali njihove se težnje znatno razlikuju od težnja naroda

Od nekoliko dana pripovjedalo se je po Beču, kako nekakva sablast hodi po dvoru. Viđao ju je ovaj i onaj vojnik na straži, i ovaj i onaj dvorski oružnik po noći na hodniku izpred soba pokojne nadvojvodkinje Sofije. Pripovjedalo se je, kako je neki vojnik pobjegao sa straže, kako su se drugi prepadali od utvore i tko zna što sve dalje

među tim na Njegušima sve do povratka Svijetle kneginje, pa će se onda svi zajedno u prestolnicu vratiti.

- Kao što čujemo c. k. …. kapetan u Kotoru, g. Rendić priugotovio je svoj stan za priček Njezine Svijetlosti, koja će tamo sa svojom pratnjom prenoćiti.

***

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

slavenskijeh. Oni da najviše nastoje, da spoje svoju narodnost, jer su razscjepani raznim vjeroispovjedanjima (…)

Njeke jevropske vlade spremaju se, da drže ovoga mjeseca sastanak zbog „internacionale”. Pruska vlada pripravlja se ozbiljno za taj sastanak nadajući se uspjehu. Francuska vlada takođe obraća veliku pažnju tome međunarodnom radničkom društvu, a u istoj mjeri i ruska vlada, jer u Rusiji uzima internacionala sve veći mah. Čuveni Bakunin prokrčio joj je jako puta. Do sad se nezna čisto, šta misle vlade da preduzmu upravo, jer ako će samo da prosto zaključe, da progone internacionalu, onda uspjeti neće. Ako misle doista pomoći tome „zlu”, kao što oni nazivaju internacionalu, onda neka ne diraju nju, nego neka sebe pogledaju i na sebi radikalne izmjene čine, pa su se onda „spasli” od internacionale.

Novosti.

— Za vrijeme sastanka careva u Berlinu doći će tamo još i vladari virtemberški, badenski, melenburški, oldenburški i asajanski.

— U sjedinjenijem državama amerikanskim sad je žestoka borba nastala zbog izbora novog predsjednika repu-

blike. Velika stranka htjela bi opet izabrati slavnoga vojskovođu u pošljednjem amerikanskom ratu, dosadanjega predsjednika, đenerala Granta. Druga strana hoće Grelija, koji ima vrlo mnogo privrženika u prostom narodu.

Različnosti. (Sablasti u dvoru.) Od nekoliko dana pripovjedalo se je po Beču, kako nekakva sablast hodi po dvoru. Viđao ju je ovaj i onaj vojnik na straži, i ovaj i onaj dvorski oružnik po noći na hodniku izpred soba pokojne nadvojvodkinje Sofije. Pripovjedalo se je, kako je neki vojnik pobjegao sa straže, kako su se drugi prepadali od utvore i tko zna što sve dalje. Jedne noći približi se utvora nekomu vojniku od Benedekove pukovnije, nu ovaj srčaniji i izobraženiji od drugih, kako neki vele, izpali pušku na utvoru, kako opet drugi tvrde, probode ju bajonetom. Utvora se sruši, zajauka ljudskim glasom i ima će, svakako dulje vremena posla, dok zaliječi ranu. O vojniku tom glasalo se je s prvice, da je namah sutradan premješten k drugoj pukovniji van Beča, no sad vele, da je na samo zatvoren, ne za kaznu, već da o toj stvari dalje ništa nepripovijeda. Dotične dvorske i vojne oblasti

naložile su podređenim organima, da o tom slučaju ni riječi ne propuštaju u javnost, a nekoliko dvorskih oružnika koji su onu noć bili na straži, da je iznenada premješteno na razne carske dvorce. Čin onoga vojnika dopao se je mnogima, a gosti Reškove kavane u trećem bečkom kotaru sabraše zanj 50 for. dara, te poslaše novce uredništvu „Tagblata“ da jih preda onome, ako se obistini njegov čin. (Tri hiljade ženskih činov-

nika) ima do sad u Vašingtonu, u sjevernoj Americi. Ovi ženski zvaničnici služe mahom kao knjigovođe, štampari, pisari, knjižari i t.d. U ministarstvu finansije veći dio dužnosti vrše ženskinje, a u odelenju državnog papirnog novca nema ni jedne muške glave, već su svi činovnici ženskinje. Vele da su ovi činovnici vrlo tačni i da vrše svoju dužnost vrlo revnosno. (Za veliki manevar u Berlinu) koji će se svršetkom ovoga mjeseca obdržati u čast caru austrijskom i caru ruskom,već se sad vrlo pripravljaju. Glavni stan bi će u dvorcu u Šarlotenburgu, gđe će se nastaniti i oba visoka gosta.

„CrnogoraC“, br. 32. izdanje od 19. avgusta 1872. godine

Dopisi.

Kneginja Milena u društvu sa kneževom majkom gospojom Stanom, kneževom tetkom gospojom Janom udatom u Boškoviće i gospodinom Božom rođakom kneževim, odputovala je danas u Kotor, odaklen parabrodom ide na Lokrum, gđe će se njekoliko dana zadržati, a poslje zajedno sa kneginjicom Zorkom i kneginjicom Milicom, opet u Crnu Goru vratiti

Cetinje, 12. avgusta. - Njezina Svjetlost kneginja Milena u društvu sa kneževom majkom gospojom Stanom, kneževom tetkom gospojom Janom udatom u Boškoviće i gospodinom Božom rođakom kneževim predsjednikom crnogorskog senata, odputovala je danas u Kotor, odaklen sa sutrašnjim parabrodom ide na Lokrum, gđe će se njekoliko dana zadržati, a poslje zajedno sa svoje dvije starije ćerke, kneginjicom Zorkom i kneginjicom Milicom, koje se već od njekog vremena tamo u kupalištu bave, opet u Crnu Goru vratiti.

- Njegova Svjetloot knez Nikola sa mladim našljednikom Danilom, baviti će se

Pri zaključku lista dobismo još i ovaj dopis iz Kotora: U Kotoru, 13. avgusta. – Sinoć u 6 satih posle podne velika tutnjava maškula javljaše dolazak Njezine Svjetlosti kneginje Milene. Narod vrvaše od svijeh strana na Rijeku nestrpljeno čekajući da slavna kita do Rijeke stigne. Premda se nebo bilo strašno naoblačilo, ipak, rekli bi, da se ustezalo da se ne izlije prije nego očekivana sjajna lica do grada nedođu. I zbilja istom nogom stanuše, stade kiša kotlom lijevati. U susret Nj. Sv. dođoše okružni kapetan g. Rendić, crnogorski agent g. Petar Ramadanović, obćinski prisjednici g.g. Peci i Lipovac i genije major, svi svečano odjeveni. G. Rendić praćaše Nj. Sv. a za ovima sljedijahu druge slavne osobe presvjetlog crnogorskog dvora i to: g. Božo Petrović presjednik crnogorskog senata, g.đe Stana udov. Petrović. Jane vojvode Boškovića i g.đa doktora Frilea. Mnoštvo perjanika i građanah kotorskih iđahu za njima uzprkos … vremenu, koje nemilo bjesnaše do stana g. Rendića, đe odpočinuše i prenoćiše. Malo zatijem posjetiše Nj. Svjetlost pukovnik mjestni … i major g. Strupi svečano odjeveni koje Nj. Sv. prijatno dočeka a još ljepše odprati. Za tim vojnička glazba pred kućom svirala je razne komade do 9 satih na večer. Narod neprestano vrvaše da se pogledom zasiti Nj. Svijetlosti, koja bi se često umiljatim i … licem na prozoru ukazivala. U 9 satih bi sjajna večera (…) Jutros pak u 6 satih sva slavna kita uz svu jučerašnju pratnju krenuše na parabrod (…) Kako je već poznato Nj. Svijetlost putuje iz Dubrovnika na otok Lakrum, a iduće nedjelje vratiće se opet amo sa knjeginjicama koje se onamo već odavno na kupalištu nahode… (Nastavlja se)

Mihail Bakunjin

Oto fon Bizmark

Američki predsjednik Julisiz S. Grant

Nedostaješ brate!

MIRKAŠ

Godine prolaze brzo, ali mi te čuvamo od zaborava.

Drugovi NIKOLA, FILIP i BOŽO

Sa bolom i neizmjernom tugom opraštamo se od našeg druga i prijatelja

NIKICE Milivoja ROGANOVIĆA

Ostavio si časno ime, zato će te porodica ponosno spominjati, kao i svi mi tvoji prijatelji.

BRICO sa porodicom

1176

SJEĆANJE

5. 3. 1959 – 26. 12. 2018. 12. 9. 1938 – 2. 1. 2008.

Danas se navršava godina od smrti mog brata i našeg strica i djevera

Sjećanje 26. 12. 2017 – 26. 12. 2022.

VLADISLAVA MIJATOVIĆA

Sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. MILORAD sa porodicom.

1169

GORDANA MARINA

Smrt ne prekida ljubav i sjećanje prema vama. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati u našim srcima od zaborava i vječno voljeti.

Dvije godine od smrti našeg oca, djeda i tasta

ĐOKO sa porodicom

DANILO – ŠOJO PEDOVIĆ

Tata, nedostaješ svakim danom sve više i više. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoja kćerka VUKICA sa porodicom

Pet godina je od smrti kćerke naše učiteljice ANJE LALATOVIĆ

NIKOLA i IVAN sa porodicama

Voljeni naš, MIRKO Neka Te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Tvoji: otac ĐURO, majka ZORKA, brat PETAR, sestra TANJA sa porodicom

1168

1167

ANJA LALATOVIĆ

Prođe pet godina dana

Od kada nijesi sa nama.

Na nebu najsjajnija ti si zvijezda, Anđeli te odvedoše iz našeg gnijezda.

Bila si naša prva radost.

Iznenada se prekinu tvoja mladost. Teški su ovi decembarski dani, Bolom, tugom i patnjom oslikani.

Dok duša nas boli, vrijeme nije lijek, Otišla si, ali ostaješ sa nama zauvijek.

Vole te tvoji: brat VLADO, mama NAĐA i tata NOVICA.

Navršava se pet godina od smrti moje mezimice

ANJUŠKE

Dan za danom, godina za godinom, vrijeme prolazi.

Ali, duša boli kao i prvog dana, ljepoto moja.

Iz mog srca te nikad neće izbrisati vrijeme što protiče.

Jer moje srce je tvoj dom zauvijek.

1166

Dana 27. decembra 2022. godine navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustila naša voljena majka, baba, prababa i tašta

STANE ud. Marka RAUTOVIĆ

Toga dana u 10 sati posjetit ćemo njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Sv. Luke u Gošićima. OŽALOŠĆENA PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RAJKO Gligov VRATNICA

S poštovanjem, Sinovi BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama

1179

Tvoja baba RADMILA

Sjećanje 26. 12. 2017 – 26. 12. 2022.

1174

ANJA N. LALATOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali si ti, naš Anđele, uvijek u našim srcima i mislima. Tvoji LABUDOVIĆI

Tužno sjećanje

STEVO DESANKA 26. 12. 2017. 31. 10. 2013.

JOVIĆEVIĆ

S ljubavlju, Ćerke VESNA, LIDIJA i BILJANA

1164

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

MALI OGLASI

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3

NEKRETNINE

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank