Dnevni list Pobjeda 27.07.2020. by Pobjeda

NAŠI HEROJI: Infektivna klinika Kliničkog centra Crne Gore – kovid bolnica prva linija odbrane

Već dvadesetak minuta smo u kovid odjeljenju, pod punom opremom. Vruće je, osjećate znoj koji se sliva niz glavu i tijelo. U nekim trenucima utisak je kao da ostajete bez daha, vid se „zamuti“, a koncentracija pada... Čini se da bi bio dovoljan samo jedan udah svježeg vazduha ili samo da se skine maska i sve bi bilo lakše... Ali u kontaminiranoj ste zoni... STR. 6. i 7.

NKT ublažio pojedine mjere koje su važile za sjever države I. BOŽOVIĆ

Grčka traži od kolega iz više zemalja da provjere kretanje i kontakte dvojice škaljaraca ubijenih na Krfu

Kafići rade do ponoći, može i živa muzika

Kožar putovao kao Robert Bitenc, a Hadžić kao Martin Pospišek

STR. 8.

ANALIZA: Zašto i vladajuće i opozicione partije na izbore 30. avgusta izlaze u više kolona

Uhapšen pomagač, potraga za egzekutorom Milošem Markovićem

STR. 9.

M. BABOVIĆ

Sedam dana nakon likvidacije Saše Klikovca policija rasvijetlila zločin

Od „Vučićevih“ ostao samo Front

STR. 2. i 3.

STR. 9.

Baranin Miloš Dašić se nakon 200 dana na brodu u Crvenom moru domogao Crne Gore

Preživljavali samo od ribe koju su lovili sa tankera STR. 11.

S. VASILJEVIĆ

Borba za živote i bitka nas protiv korone na +35 °C

Politika

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Socijaldemokrate Crne Gore su jednoglasno usvojile raspored kandidata za poslanike

Ivan Brajović nosilac liste PODGORICA - Socijaldemokrate Crne Gore su jednoglasno usvojile listu kandidata za poslanike na predstojećim parlamentarnim izborima, čiji će nosilac biti predsjednik partije i aktuelni predsjednik Skupštine Ivan Brajović - saopšteno je iz te partije. Nakon Brajovića, na listi su potpredsjednik partije i aktuelni ministar prosvjete Damir Šehović, član Predsjedništva partije i poslanik u Skupštini Boris Mugoša, članica Predsjedništva partije Marija Blagojević, i potpredsjednik partije i predsjednik SO Bar Mićo Orlandić. Predsjednik partije i nosilac liste Ivan Brajović, istakao je da partija pred građane izlazi sa najdosljednijom i najperspektivnijom ponudom, koja uključuje spoj iskusnih i pravih Socijaldemokrata koji se tri decenije svim svojim bićem bore za temeljne vrijednosti samosvjesne građanske i evropske Crne Gore i koji nikad nijesu pravili kompromise na štetu države, kao i mlađih, stručnih, kreativnih i progresivnih ljudi koji svojim ličnim i profesionalnim integritetom garantuju bolju i napredniju Crnu Goru. - Četrdeset odsto žena na listi i veliki broj mladih govori o dodatnom kvalitetu koji pokazuje naš posvećen odnos prema

svima onima koji znače stabilnost i progres. U našoj partiji ima mjesta za svakog onog ko je spreman da radi u interesu društvenog boljitka i zato nam, iz dana u dan, dolaze novi ljudi koji prepoznaju nepresušni potencijal Socijaldemokrata. Studenti, nastavnici, profesori, ljekari, inženjeri, biolozi, poljoprivrednici, preduzetnici, penzioneri i mnogi drugi na listi su tu da zajedno sa vama svakodnevno rade na podizanju kvaliteta života u Crnoj Gori - rekao je Brajović. On je posebno istakao činjenice da su Socijaldemokrate jedina partija koja bilježi konstantan rast podrške, jedna od dvije koja ima predstavnike u svih 25 lokalnih parlamenata i prva partija koja je, još prije mjesec dana, donijela odluku o samostalnom nastupu. N.K.

DPS: Pobijedićemo politiku SPC u Crnoj Gori

- Otpor koji SPC pokazuje prema uvođenju ove vjerske zajednice u pravni sistem Crne Gore, kao i svoje pravo da se decenijama unazad redovo izjašnjava o pitanjima strateškog pravca državne politike i na njih utiče, Srpska crkva temelji na manipulativnim tvrdnjama da je ona starija od Crne Gore - što je besmislica, osim ako se ne poistovjećuje s crkvom kao univerzalnom religijskom institucijom - i da sljedstveno tome ima pravo da uživa naddržavni autoritet?! poručili su iz DPS. Kako su naveli ,,svjedoci smo da se SPC decenijama unazad, u kontinuitetu, javno izjašnjavala po pitanjima karaktera i budućnosti države i da je aktivno pokušavala da ih prilagodi svojoj retrogradnoj ideologiji i srednjevjekovnim dogmama, baveći se više politikom nego religijom“. - Od čelnika SPC mogli smo da čujemo da je: Crna Gora ,,srp-

Od „Vučićevih“ ostao s „Rogove u vreći“ - crnogorsku opoziciju, niko nije uspio sastaviti, pa ni „ekskluzivni božiji predstavnik u Crnoj Gori“, mitropolit Amfilohije, niti „vrhovni branitelj svih Srba na svijetu, a naročito onih u Crnoj Gori i BiH“, Aleksandar Vučić

Četrdeset odsto žena na listi i veliki broj mladih govori o dodatnom kvalitetu koji pokazuje naš posvećen odnos prema svima onima koji znače stabilnost i progres rekao je Brajović

Ivan Brajović

PODGORICA - Demokratska partija socijalista poručila je da će pobijediti politiku koju personifikuje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori.

ANALIZA: Zašto i vladajuće i opozicione partije na izbore 30. avgusta izla

ska država“, da je crnogorska nacija - komunistička tvorevina, da je crnogorski jezik vještačka izmišljotina i antisrpska ujdurma, da samostalna CPC nikada u istoriji nije postojala, da su odluke legalno izabrane vlasti izdajničke itd. Zato je odbijanje SPC da pravno reguliše svoj status, kao i ignorisanje niza konzistentnih napora Vlade da se na zdravim osnovama nađe rješenje u vezi sa Zakonom o vjerskim zajednicama, posljedica njihovog ignorisanja države Crne Gore i pogrešnog poimanja sopstvenog položaja u njoj - poručili su iz DPS. Kako su dodali svi racionalni kompromisi koje je Vlada nudila, bili su ne samo izraz njenih namjera da djeluje odgovorno i pokaže maksimalnu fleksibilnost, nego i realno sagledavanje situacije i procjena manipulativnih kapaciteta SPC, njenih velikodostojnika, sveštenstva. Posljednja u nizu takvih instrumentalizacija Crkve su, kažu u DPS-u, njeni višemjesečni protesti, ,,za koje je i sam Andrija Mandić rekao da ih je Demokratski front inicirao“. N. K.

D. MALIDŽAN

Milan Knežević, Andrija Mandić i Nebojša Medojević

PODGORICA – Iako je do redovnih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ostalo još 35 dana, glavni učesnici izborne trke iz opozicije još nijesu odlučili kako će se suprotstaviti vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, koja na izbore, sasvim je izvjesno, ide samostalno. Sigurno je još da jedinstvene opozicione liste, bojkota izbora i „Vučićeve liste“ – neće biti, već će opozicija nastupiti razjedinjena u više kolona. Rok za podnošenje izbornih lista Državnoj izbornoj komisiji ističe u ponoć 4. avgusta. Izbornu listu potpisom mora da podrži najmanje 4.261 birač.

UČILI NA GREŠKAMA

Vladajuća Demokratska partija socijalista na izbore, 30. avgusta ide samostalno, stim što će, najvjerovatnije, i ovoga puta, jedno poslaničko mjesto ostaviti za Liberalnu partiju Andrije Popovića. Đukanovićeva partija, koja je u Crnoj

Gori na vlasti od uvođenja višestranačja godinama je bila uljuljkana u „mit“ o vlastitoj nepogrešivosti, bezgrešnosti i nepobjedivosti, poučena greškama iz prošlosti, obnovila je partijsku infrastrukturu, oslobodila se korumpiranih i „vječitih“ kadrova i podmladila stranačke organe. Na ovim izborima kako je za Pobjedu nedavo najavio šef poslaničkog kluba DPS-a Nikola Rakočević izborna lista ove partije biće najbolja politička ponuda do sada u Crnoj Gori. Biće to, kako je rekao, najbolji sastav DPS-a ojačan novim, sposobnim ljudima, posvećen ekonomskoj i državnoj stabilnosti, u čijem je centru građanin Crne Gore. I njihov koalicioni partner Socijaldemokrate Ivana Brajovića najavile su samostalan nastup na izborima. Brajović je obrazlažući tu odluku rekao da je za njegovu partiju samostalan nastup pravilo, a ne izuzetak, jer su, kako je kazao, od 26 izbornih utakmica od našeg osnivanja, samostalno nastupili na preko 80 odsto.

Samostalno će nastupiti i Bošnjačka stranka Rafeta Husovića, koja takođe participira u vladajućoj koaliciji, dok je, izvjesno da neće biti jedinstvene liste albanskih partija. Oni će na izborima nastupati u dvije kolone od čega će jednu činiti već formirana koalicija DP i DUA, dok će druga biti široka koalicija Albanske alternative, Force, DSA, Unije Tuzi, DSuCG i Pokreta perspektiva.

AMFILOHIJE, VUČIĆ I „ROGOVI U VREĆI“

koju predvodi mitropolit Amfilohije. Vođe prosrpske opozicije prepustile su mu vodeću ulogu u političkoj borbi, a on se žestoko obrušio na vlast u Crnoj Gori, nazivajući ih satanistima. Da se radi o projektu kojim direktno rukovodi državni vrh Srbije, pokazalo se ubrzo, kada je njen predsjednik Aleksandar Vučić, pod plaštom brige za Srbe u Crnoj Gori, javno pozvao crnogorsku opoziciju da se ujedini, jer je „jedinstvena lista jedini način da se sruši Đukanovićev režim“. Gotovo da nije bilo ministra u vladi Srbije koji poziv za formiranje „Vučićeve liste“ nije papagajski ponavljao, počev od premijerke Ane Brnabić. Ni finansijska pomoć Srbije „za odbranu prava ugroženih Srba u Crnoj Gori“ nije izostala. Međutim, „rogove u vreći“ crnogorsku opoziciju, niko nije uspio sastaviti, pa ni „ekskluzivni božiji predstavnik u Crnoj Gori“, mitropolit Amfilohije, niti „vrhovni branitelj svih Srba na svijetu, a naročito u Crnoj Gori i BiH“, Aleksandar Vučić. Iako su opozicioni lideri do nedavno uglas ponavljali da „jedinstvena lista predstavlja obavezu, odgovornost i imperativ pred svim crnogorskim građanima koji žele demokratske promjene u Crnoj Gori“, od „Vučićeve liste“ ostao je samo Demokratski front, koji će, možda, u nju uključiti i Pravu Crnu Goru Marka Milačića i tako ovoj partiji omogućiti da pređe izborni census.

SNP JOŠ VAGA

Dritan Abazović i Aleksa Bečić

Socijalistička narodna partija, Vladimira Jokovića, još vaga hoće li ulaziti i s kim u koalicije ili će ići samostalno. Gotovo je izvjesno da neće biti u koaliciji sa Demokratskim frontom, i pored ispoljene volje da se uključe u „Vučićevu listu“. Navodno, tokom pregovora DF se „ucenjivački ponašao“ i ponudio im samo tri poslanička mjesta. Većina u SNP-u smatra da vrijede daleko više. Za SNP

Politika

Poneđeljak, 27. jul 2020.

aze u više kolona

samo Front

INTERVJU: Član Predsjedništva Crnogorske Dejan Ivović

Usporedba POBJEDA: Kako biste ocijenili rad prethodne vlasti (DF, URA, Demokrate, SDP) i sadašnje (DPS, SD, LP, HGI) u Kotoru?

Što kažu istraživanja Beogradska agencija „Haus of vin“ obavila je istraživanje javnog mnjenja u Crnoj Gori, koje je pokazalo da bi, prema trenutnoj situaciji, izlaznost na izborima bila 67,5 odsto. Najbolji rezultat bi zabilježila koalicija DPS-a i Liberalne partije, koja bi imala 41,2 odsto podrške. Slijede savez Demokrata i Demosa sa 16,4 odsto, koalicija DF-Prava

Crnogorska opozicija je ove izbore dočekala razjedinjena i posvađana. Protekle skoro četiri godine potrošila je u propalim pokušajima da se dogovori o zajedničkoj strategiji rušenja koalicije na vlasti, bojkotu parlamenta, međusobnom trvenju i svađama i propuštanju šansi da se homogenizuju nije prihvatljivo ni da u tu koaliciju uđe Prava Crna Gora Marka Milačića. Mediji su nedavno pisali da bi SNP mogao da koalira sa savezom „Da svako ima“ koji je zvanično formiran prošle godine, a činili su ga SNP, Radnička partija i nezavisni poslanici, ali da se uključi u širi savez pod nazivom „Narodni pokret“, koji predvodi nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović u koji bi se uključila i Ujedinjena Crna Gora. Međutim, Jokovićeva partija se „opekla“ kada je na izborima nastupala s nekim u koaliciji, kao što je to bilo i na onim 2016. godine, kada su bili sastavni dio koalicije „Ključ“, kada im je pripalo samo tri mjesta. Zbog toga u SNP-u postoji snažan otpor prema predizbornom udruživanju, pa je vrlo moguće, da će nastupiti samostalno.

MANEVAR URE I DEMOKRATA

Posebna priča su Bećićeve Demokrate i Abazovićeva Ura, koji su bojkotujući parlament od oktobra 2016, odradili četvorogodišnji mandat ovog skupštinskog saziva. Za to vrijeme su, njihovi poslanici, uredno primali ne tako male plate i koristili ostale privilegije koje podrazumijeva poslanička funkcija. Četiri godine su ponavljali da „očekuju opoziciono jedinstvo“, pokušavajući da izgrade imidž građanskih partija evropske orijentacije. Da bi to dokazali „evropskim partnerima“ Bečićevi predstavnici pred kraj prošle godine uključili su se u rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, ali neposredno pred završetak posla, vratili su se „na fabrička podešavanja“. U međuvremenu, Bečić i Abazović su se razišli i krenuli svako na svoju stranu. Bečić je oprezno podržavao litije i „borbu za odbranu svetinja“ i sa DF-om „svim sredstvima branio izbornu volju građana Budve“ i slao signale da je spreman „za široku koali-

Crna Gora sa 15,8 odsto glasova, SNP-UCG-RP 6,1 odsto. Socijaldemokrate bi dobile 5,9 odsto podrške, BS 4,1 odsto, Socijaldemokratska partija 3,9, albanske partije 2,9, a HGI 0,7 odsto glasova. Prema ovom istarživanju ispod cenzusa od 3 odsto su koalicija Ura-CIVIS koja bi dobila podršku od 2,4 odsto i Crnogorska 0,6 odsto glasova.

ciju“. Početkom jula Abazović je sazvao opozicione glavare, bez predstavnika SDP-a, da se dogovore o zajedničkom nastupu. Abazovićev uslov bio je da na listi budu samo nestranačke ličnosti. Bečić, je imao svoj uslov da opozicioni lideri ne budu na zajedničkoj izbornoj listi, pa su pregovori propali. Bečić i Abazović su se međusobno optuživali za propast objedinjavanja opozicije. Međutim, izgleda da su i jedan i drugi shvatili da im savez sa DF u kojem odlučujuću ulogu ima SPC i Amfilogije i koji ne zaziru od ekstremnog djelovanja, na duge staze neće donije korist, već će im pokvariti imidž „građanskih partija evropske orijentacije“, pa su „nevoljnim saveznicima“ postavili „nemoguće uslove“. Sredinom jula Građanski pokret URA, je otkrio karte. Objelodanili su da su sa Građanskim savezom CIVIS formirali platformu „Crno na bijelo“ koju su, kako su rekli, podržali nezavisni intelektualci. Pet tačaka platforme „Crno na bijelo“ koje, kako su naveli, pod hitno moraju obnoviti su - obrazovanje, pravda, ekonomija, zdravlje i očuvanje prirodne sredine. Dobri poznavaoci političkih prilika u Crnoj Gori smatraju da iza platforme „Crno na bijelo“ stoji medijski koncern Vijesti. Bečićeve Demokrate, nijesu gubile vrijeme već su crnogorsku javnost obavijestili da su formirali predizbornu koaliciju „Građanski blok“ sa Demosom, Novom ljevicom, Partijom penzionera, invalida i restitucije i Društvom za istraživanje politike i političke teorije. Pozvali su sve opozicione kolege da stave veto na međusobne napade. Opoziciona Socijaldemokratska partija, kako je kazala Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica ove stranke, ne vidi nikakav razlog za „ulazak ili formiranje neprincipijelnih koalicija koje će samo zbuniti građane“, pa su se odlučili za samostalan nastup na izborima. Parlamentarni izbori, 30. avgusta održaće se u do sada nezabilježenim okolnostima pandemije korona virusa. Izostaće veliki politički skupovi, predizborni mitinzi i političke promocije. Učesnicama predstojećih izbora ostaje da kampanju vode „od vrata do vrata“, što bolje da iskoriste medije, ali i internet platforme i društvene mreže. Ko će zadobiti najviše povjerenja birača, od njih 540.830, koliko ih ima u biračkom spisku, ostaje da se vidi 30. avgusta kada građani naše države, jedanaesti put, od uvođenja višestranačja, izlađu na izbore. Zoran DARMANOVIĆ

IVOVIĆ: Svaka vlast ima svoje specifičnosti, mane i prednosti. Specifičnost bivše vlasti u Kotoru se ogleda u tome što nijesu uspjeli da svoj mandat izguraju do kraja. To dovoljno govori o njima. Izgubili su većinu u kotorskom parlamentu isključivo svojim djelovanjem i činjenjem. Inače simbioza i savez partija koji su vodili grad dvije i po godine, a koje su ideološki potpuno različite, automatski je osuđeno na destrukciju što se na kraju i pokazalo. Što se tiče sadašnje vlasti, koja je državotvorna i građanski orijentisana, mislim da je rano izvoditi zaključke s obzirom na to da su tu svega godinu. Evidentno je da se nešto dešava i radi u gradu, ali opet je to daleko od idealnog i onog kako bi trebalo da bude. Jer podsjetiću vas da je ta ista vlast prisutna skoro 30 godina, mnogo utrošenog vremena a nekih velikih rezultata nema.

Dejan ivović

Nema saradnje sa DF-om i Demokratama

KOTOR - Član Predsjedništva Crnogorske i predsjednik opštinskog odbora u Kotoru Dejan Ivović u intervjuu Pobjedi najavio je da će ta partija prvi put učestvovati na predstojećim lokalnim izborima u Kotoru, dok će odluku o učešću na parlamentarnim izborima donijeti uskoro.

- Nakon svih dešavanja u Budvi, mnoge stvari su se pokazale i mnogo toga se odmaskiralo. Došlo je do pregrupisavanja na političkoj sceni, ne samo Budve već i na nivou Crne Gore. Dobili ste simbiozu DF Demokrate. Ti politički subjekti u samoj svojoj ideologiji i u svom djelovanju, a pogotovo poslije dešavanja u Budvi su dokazali da je saradnja sa njima jedno mučenje i prosipanje vremena, rekao je Ivović za Pobjedu. POBJEDA: Na predstojećim parlamentarnim izborima da li izlazite samostalno ili ćete ući u savez sa DPS-om? Kakav rezultat očekujete u Budvi i Kotoru? IVOVIĆ: Još uvijek nijesmo donijeli odluku o tome, još uvijek procjenjujemo što je najbolje za nas u ovom momentu. Ostalo je još malo vremena da razmotrimo sve opcije i vjerujem da ćemo vrlo brzo imati odluku, o čemu će javnost biti obaviještena. Svakako mi se pripremamo i radimo kao da nastupamo samostalno, međutim, ne bježimo od potencijalne saradnje i koalicionih dogovora sa partijama koje dijele iste do-

življaje i ljubav prema ovoj državi, jedinoj koju imamo i koja je naša svetinja. Što se tiče Budve, podsjetiću da smo na prošlim izborima postigli sjajan rezultat, nekih 1.000 glasova i tri odbornička mandata, što je za jednu novu i malu partiju bio i više nego izvanredan izborni rezultat. Ubijeđen sam da ćemo, nakon svih dešavanja u Budvi, na ovim izborima ostvariti isti rezultat, čak i bolji. U Kotoru je cilj osvajanje dva odbornička mandata, a uspjeh će biti i bićemo zadovoljni ukoliko osvojimo i jedan. POBJEDA: Nakon dešavanja u Budvi u kojoj ste bili dio koalicione vlasti, da li bi ponovo ušli u koaliciju sa DF-om i Demokratama? IVOVIĆ: Nakon svih dešavanja u Budvi, mnoge stvari su se pokazale i mnogo toga se odmaskiralo. Došlo je do pregrupisavanja na političkoj sceni, ne samo Budve već i na nivou Crne Gore. Dobili ste simbiozu DF - Demokrate, iako sada Demokrate pokušavaju da se ograde i vrate tom nekom građanskom principu. Sa druge strane DF ,,krasi“ ultranacionalizam koji, nažalost, ne donosi ništa dobro. Ti politički subjekti u samoj svojoj ideologiji i u svom djelovanju, a pogotovo poslije dešavanja u Budvi su dokazali da je saradnja sa njima jedno mučenje i prosipanje vremena. POBJEDA: Prvi put Crnogorska kao nova, mlada partija će učestvovati na lokalnim izborima u

Kotoru. Da li u nečemu vidite prednost u odnosu na ostale političke partije u ovoj izbornoj utakmici? IVOVIĆ: Prednost vidimo u tome jer opštinski odbor Crnogorske će građanima Kotora ponuditi nova, energična lica koja su spremna da svojim zalaganjem, radom, predanošću, energijom, doprinesu što boljem razvoju grada ,a samim time i životu građana. Ono što nam ide u prilog je da su to ljudi, zajedno sa mnom, koji nemaju nikakav teret političke prošlosti, koji bi mogao na bilo koji način da nas kompromituje u budućem djelovanju. To je naša prednost. Očekivanja su na najvećem mogućem nivou. Siguran sam da će njihovim učešćem u lokalnom parlamentu građani Kotora imati priliku da čuju nove ideje, stavove i jasnu sliku modernog i inovativnog evropskog grada Kotora. POBJEDA: Što nudite svojim biračima, koje su ključne tačke izbornog programa u Kotoru? IVOVIĆ: Naš cilj i ideja, na prvom mjestu, je modernizacija drevnog grada Kotora kroz projekat digitalizacije. Želimo da napravimo simbiozu starog i modernog. To podrazumijeva postavljanje interaktivnih mapa, pravljenje veb-aplikacija, veb-platformi, s ciljem što boljeg i lakšeg upoznavanja i funkcionisanja u gradu, kako građana tako i turista. I taj proces se podrazumijeva u svim sferama života . Smatram da u tom dijelu digitalizacije zaostajemo

za svijetom, a pogotovo za gradovima, kojima se po mom mišljenju trebamo približiti, kao što su Kopar u Sloveniji i gradovi Istre. Da bi se digitalizacija sprovela od krucijalnog značaja je rješavanje infrastrkturnih projekata, prije svega mislim na zaobilaznicu oko Kotora, zatim bulevar do Jaza sa pješačkom i biciklističkom stazom, što će biti jedan od naših ciljeva, kao i rješavanje problema vodosnabdijevanja. Smatram da era masovnog turizma kroz oblik kruzinga je u trendu opadanja a pogotovo će se to odraziti nakon kovid pandemije. Kotoru su prije svega potrebna dva do tri velika hotela visoke kategorije, unutar tih hotela kazina i sav onaj program koji oni nude. Na taj način se oslobađa prostor za mnogo novih radnih mjesta, edukaciju mladih ljudi. Iznad svega Kotoru je potrebna marina sa nekoliko stotina vezova, čime bi se stekli uslovi za jedan vid elitnog turizma koji treba da bude prioritet. Iv. K

Održana sjednica kotorskog Opštinskog odbora Liberalne partije

Popović predvodi liberale u Kotoru PODGORICA - Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović biće nosilac liste te stranke na predstojećim lokalnim izborima u Kotoru. - Na sjednici Opštinskog odbora Liberalne partije Kotor jednoglasno je odlučeno da se predloži Predsjedništvu i Glavnom odboru LP samostalan nastup kotorskih liberala na

lokalnim izborima zakazanim za 30. avgust, ukoliko državni interesi ne zahtijevaju ukrupnjavanje procrnogorskogevropskog izbornog bloka. Takođe je na osnovu zahtjeva opštinskih podružnica LP predloženo da nosilac izborne liste na lokalnim izborima u Kotoru bude Andrija Popović, politički lider i poslanik libera-

la u crnogorskom parlamentu koji je i potpredsjednik Liberalne internacionale. Sjednici je prisustvovao i Koordinator LP zadužen za Kotor od strane Predsjedništva Goran Ćupić saopšteno je iz LP. Usvojena je, kažu, izborna lista na kojoj se nalaze dugogodišnji prepoznatljivi kotorski liberali, ali i veliki broj žena,

mladih ljudi i pomoraca. - Preko polovine izborne liste LP od 33 kandidata su nova lica u odnosu na posljednje lokalne izbore održane 2016. Prikupljen je i veliki broj potpisa izbornoj listi LP što je još jedna garancija uspjeha i velike podrške liberalima i listi LP u Kotoru - navodi se u saopštenju. N.K.

Ekonomija

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Kotor: Predsjednik Opštine Željko Aprcović o projektu ,,Bigova Bay“

Podaci CBCG pokazuju da se trend mijenja poslije pe

Loši krediti poče LUKSUZNA DEStINACIJA: Planirani izgled ,,Bigova Bay“

Sredinom avgusta će početi radovi vrijedni više od 1,7 miliona eura KOTOR - Strategija izgradnje Kotora u narednom periodu biće usmjerena na respektabilne turističke kapacitete – kazao je za Infobiro predsjednik Opštine Željko Aprcović.

miliona, a odnosi se na opremanje zemljišta. - Sa zadovoljstvom moram da istaknem da oko 15. do 20. avgusta krećemo u realizaciju te investicije na način da će se prvo raditi dio putne infastrukture koja je, kao što sam rekao, vrijedna preko 1,7 miliona eura - kazao je Aprcović. Prema njegovim riječima, na velikom dobitku će biti svi lokaliteti koji korespondiraju sa budućim rizortom Bigova Bay. -Sam podatak da je 300 miliona eura vrijednost ovog proM.bAbovIć

On je najavio da sredinom avgusta počinju sa radovima na putnoj infrastrukturi vrijednoj1,7 miliona eura u sklopu projekta Bigova Bay. - Završena je prva faza gradnje hotela ,,Blue Kotor Bay“ sa 210 smještajnih jedinica koji će u drugoj fazi, nakon usvajanja Prostorno-urbanističkog plana (PUP) imati više od 500 smještajnih jedinica i, što je jako bitno, 300 zaposlenih. Tu smo imali i podršku Vlade, koja je dala saglasnost za sporazum koji smo potpisali sa ,,Bigova Bay“ – kazao je Aprcović. Po njegovim riječima sporazum je ,,težak“ nešto više od 15

Završena je prva faza gradnje hotela ,,Blue Kotor Bay“ sa 210 smještajnih jedinica koji će u drugoj fazi, nakon usvajanja Prostorno-urbanističkog plana imati više od 500 smještajnih jedinica i, što je jako bitno, 300 zaposlenih - rekao je Željko Aprcović

Željko Aprcović

jekta, da ćemo imati referentne hotele u tom dijelu Kotora, prestižne hotelske komplekse, dovoljno govori o tome da ćemo u narednom periodu pozicionirati Kotor ne samo kao izletničku destinaciju, već kao destinaciju koja će da živi 12 mjeseci - smatra Aprcović. Za očekivati je i da će se početkom avgusta, nakon usvanja PUP-a, stvoriti neophodni preduslovi za izgradnju hotela iz lanca ,,Marriott“. Takođe, kada je posrijedi projekat izgradnje žičare Kotor - Lovćen, Komisija za otvaranje ponuda je u predhodnih nekoliko dana radila na odabiru najpovoljnijeg ponuđača. Aprcović je rekao da se nada da će u roku od četiri do pet dana imati konačan predlog prema Vladi kako bi se dodijelio koncesioni ugovor. -To je izuzetno značajan infrastrukturni projekat vrijedan 24 miliona eura koji će pružiti svim turistima jedan nestvaran doživljaj, i moram da istaknem, prema onome što kaže struka, da će to biti jedan od najljepših projekata na svijetu - ocijenio je Aprcović. C. G.

Ukupni krediti - privrede i građana se po podacima iz juna tekuće godine kreću oko 3,01 milijardu eura, od čega stanovništva 1,39 milijardi. - Na kraju juna tekuće godine loših kredita je bilo 163,2 miliona eura - pokazuju posljednji podaci CBCG.

Počeo rast

- Nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda, procenat nekvalitetnih kredita bilježi rast na kraju prvog kvartala tekuće godine. Naime, na kraju 2019. godine ovaj procenat je iznosio 4,72 odsto, dok je na kraju prvog kvartala ove godine 5,09 odsto. Na nivou sistema, na 30. jun tekuće godine, iznose 5,26 odsto ukupnih bruto kredita i potraživanja. U istom periodu prethodne godine ovaj procenat je iznosio 4,79 odsto, što predstavlja jednogodišnji rast od 0,47 procentnih poena - kazali su našoj redakciji iz CBCG. Oni objašnjavaju da se pod nekvalitetnim kreditima podrazumijevaju bruto nekvalitetni krediti i potraživanja bez kamata i vremenskih razgraničenja. Na pitanje otplata kojih kredita - privrede ili građana ili obje kategorije je počela da kasni iz Centralne banke su kazali da 39,4 miliona eura iznose krediti fizičkih lica koji kasne duže od tri mjeseca. - Bruto krediti fizičkih lica koji kasne sa otplatom duže od 90 dana iznose 39,4 miliona eura, odnosno 1,27 odsto ukupnih bruto kredita fizičkih lica na kraju juna tekuće godine. U istom periodu prethodne godine njihovo učešće u ukupnim kreditima fizičkih lica je iznosilo 1,38 odsto - pojasnili su iz CBCG. Objasnili su da se u bruto kredite fizičkih lica koji kasne u otplati duže od 90 dana podrazumijevaju bruto krediti i potraživanja fizičkih lica bez kamata i vremenskih razgraničenja koji kasne u otplati duže od 90 dana. - Isto važi i za kredite pravnih lica - pojasnili su iz regulatora. Njihovi podaci pokazuju da je

Iako je bankarski sistem stabilan, adekvatno situacije sa epidemijom korona virusa, koja kao i činjenicu da je u prethodnom periodu moratorijum u otplati, očekuje se rast nekva



D.MALIDŽAN

PODGORICA - Poslije pet godina tokom kojih je zabilježen trend smanjenja, procenat nekvalitetnih kredita, odnosno onih čija otplata kasni ili je stopirana, počeo je da raste. To je Pobjedi saopšteno iz Centralne banke.

Bruto krediti fizičkih lica koja kasne sa otplatom duže od 90 dana iznose 39,4 miliona eura, odnosno 1,27 odsto ukupnih bruto kredita fizičkih lica na kraju juna tekuće godine. Bruto krediti pravnih lica koja kasne sa otplatom duže od 90 dana iznose 45,6 miliona eura, odnosno 1,47 odsto ukupnih bruto kredita ove kategorije na kraju juna tekuće godine

veći iznos kredita pravnih lica čija otplata kasni. - Bruto krediti pravnih lica koji kasne sa otplatom duže od 90 dana iznose 45,6 miliona eura, odnosno 1,47 odsto ukupnih bruto kredita ove katerorije na kraju juna tekuće godine. U istom periodu prethodne godine njihovo učešće u ukupnim bruto kreditima pravnih lica je iznosilo 1,52 odsto - pokjazuju podaci CBCG. Iz CBCG pojašnjavaju da se na osnovu ovog izvlači očigledan zaključak da u prethodnom periodu nije došlo do porasta kredita koji kasne, ali i podsjećaju da dani kašnjenja nijesu jedini kriterijum. - Dani kašnjenja u otplati kredita ne predstavljaju jedini kriterijum da bi se kredit klasifikovao kao NPL, odnosno loš. Već se uzimaju u obzir i ostali faktori poput negativnog trenda u poslovanju korisnika kredita, pogoršanje finansijske mogućnosti korisnika... - navode iz CBCG.

Iznos

Prema kvartalnim izvještajima koje su banke dostavile Centralnoj banci, nekvalitetni krediti (NPL) na nivou sistema iznose 163,2 miliona eura na kraju juna tekuće godine. - Iako je bankarski sistem

stabilan, adekvatno kapitalizovan i likvidan, uzimajući u obzir trenutnu situaciju vezanu za epidemiju novog korona virusa, koja utiče na nivo ekonomske aktivnosti, kao i činjenicu da je u prethodnom periodu značajan broj korisnika kredita koristio moratorijum u otplati, za očekivati je rast nekvalitetnih kredita - kažu u CBCG. Rast nivoa nekvalitetnih kredita, kako upozoravaju, za sobom povlači i veći nivo rezervacija, odnosno povećanje troška rezervacije kao odbitne stavke u bilansu uspjeha. - To će imati negativan rezultat na poslovanje banaka. U skladu sa navedenim, neto rezultat poslovanja banaka za prvih šest mjeseci tekuće godine, za 46,7 odsto je manji u odnosu na uporedni period prethodne godine. To je posljedica rasta troška obezvređenja u navedenom periodu od 208,3 odsto objasnili su iz regulatora. Podsjetimo da je nedavna ankreta CBCG, kako je Pobjeda pisala, pokazala da građani najviše uzimaju kredite za refinansiranje onih koje već imaju, kupovinu nepokretno-

Unija poslodavaca uputila inicijativu Ministarstvu rada i socijalnog staranja, očekuju podršku socijalnih partnera

Zakon o radu nije prilagođen vanrednim PODGORICA – Unija poslodavaca je uputila Ministarstvu rada i socijalnog staranja inicijativu za hitne izmjene Zakona o radu ili donošenje lex specialisa. Povod je, kako su naveli, nezavidna situacija u koju je kriza izazvana pandemijom kovida-19 dovela dominantan broj crnogorskih poslodavaca. -Zabrinjavajući obim krize rezultirao je poremećajima na tržištu rada i brojnim pro-

blemima poslodavaca koji su zarobljeni u svakodnevnoj borbi da očuvaju radna mjesta i održivost sopstvenih kompanija, a istovremeno i posluju u skladu sa zakonom, kao i naredbama i propisanim mjerama Nacionalnog koordinavcionog tijela. Pokazalo da su postojeći radno-pravni instituti nedovoljno efikasni za vanredne okolnosti u kojima privrednici sada posluju, te kao takvi zatijevaju hitno prilagođavanje -navodi se u saopštenju.



Zabrinjavajući obim krize rezultirao je poremećajima na tržištu rada i brojnim problemima poslodavaca. Pokazalo se da su postojeći radno-pravni instituti nedovoljno efikasni za vanredne okolnosti u kojima privrednici sada posluju, te kao takvi zahtijevaju hitno prilagođavanje - saopštili su iz Unije poslodavaca

Neki od tih instituta su prekid rada bez krivice zaposlenog, skraćeno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, rad van prostorija poslodavca, odnosno rad od kuće i na daljinu, otpremnine - visina i način utvrđivanja prilagođeni trenutku i realnim moguć-

nostima. Iz UPCG su saopštili da, iako je postojala dobra volja socijalnih partnera da se taj problem brže prevaziđe kroz norme Opšteg kolektivnog ugovora, većina tih instituta se ipak, usljed ograničenosti pravnog osnova datog kroz

Zakon o radu, ne može uređivati kroz taj akt. -Vladi smo 27. maja dostavili Inovirani treći predlog mjera UO UPCG za podršku privredi u kojem su predložili donošenje posebnog zakona kojim bi bili uređeni radno-pravni odnosi u vanrednim okolno-

stima ili hitne izmjene Zakona o radu i usklađivanje njegovih odredbi sa potrebom postupanja u vanrednim okolnostima. Iako su dosadašnje ekonomske mjere podrške u određenoj mjeri relaksirale naše privrednike, neizvjesnost i nepredvidivost daljeg razvoja situacije zahtijevaju da se oko esencijalno važnih pitanja obezbijedi hitnost postupanja, efektivan socijalni dijalog i opšti društveni konsenzus - dodaje se u saopštenju.

Ekonomija

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Ministarstvo ekonomije o spekulacijama u vezi sa izgradnjom vjetroelektrane na Možuri

et godina konstantnog opadanja

eli da rastu

o kapitalizovan i likvidan, zbog trenutne utiče na nivo ekonomske aktivnosti, u značajan broj korisnika kredita koristio alitetnih kredita - kažu u CBCG

Kod banaka prosječna kamata 5,94, a kod MFI 23,4 odsto Po posljednjim podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka na ukupne kredite u maju tekuće godine iznosila je 5,94 odsto. Podsjetimo da je u efektivnu kamatu uračunato sve što klijent plati za kredit. Iz CBCG objašnjavaju da na mjesečnom nivou, nominalna i efektivna kamatna stopa bilježe pad od po 0,02 odsto. Na novoodobrene kredite kod banaka prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je u maju bila 4,77 odsto. Na mjesečnom nivou, efektivna kamatna stopa ostvarila je pad od 0,62 p.p. Na godišnjem nivou, efektivna kamatna stopa zabilježila je pad od 1,43 odsto. Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija značajno su veće od bankarskih. - Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa MFI na ukupne kredite u maju je bila 23,41 odsto. U odnosu na isti period prethodne godine niža je 0,81 odsto. Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite bila je 22 odsto. U odnosu na maj 2019. godine, bila je niža 2,38 odsto - pokazuju podaci CBCG.

To se moglo i očekivati jer je CBCG donijela makroprudencione mjere vezano za gotovinske kredite a koje su počele da se primjenjuju u januaru tekuće godine. One su, kako se ocjenjuje, dovele do pooštravanja standarda pri odobravanju kredita stanovništva.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

m okolnostima Iz UPCG su objasnili da se ponovno proglašenje epidemije, praćeno zabrinjavajućim podacima o naglom padu obima posla i prihoda i gubicima koji prijete zatvaranjem velikog broja preduzeća i otpuštanjem zaposlenih, traže da se crnogorski regulatorni okvir u oblasti radno-pravnih propisa što prije stavi na dnevni red, unaprijedi i normativno uredi u dijelu koji reguliše poslovanje za vrijeme vanredinih okolnosti kao što su postojeće.

Crna Gora nije uključena u korupcionašku aferu, pratimo istragu nadležnih organa Malte Svaka i najudaljenija sumnja u, čak i indirektne veze crnogorskih razvojnih projekata sa teškim krivičnim djelima, čini da sa posebnom pažnjom pratimo aktivnosti nadležnih organa Malte, kao i mehanizme međunarodne saradnje, te da sa nestrpljenjem iščekujemo utvrđivanje činjenica i zadovoljenje pravde - piše u saopštenju

-Neophodno je da sve mjere koje je Vlada donijela kroz pakete pomoći prati prihvatljiv i vremenu prilagođen Zakon o radu. Očekujemo da inicijativa dobije podršku socijalnih partnera, kako bi u što kraćem roku došli do rješenja koje će omogućiti održivost poslovanja i radnih mjesta, budući da su prognoze o razvoju epidemiološke situacije i u narednom periodu vrlo zabrinjavajuće - zaključuje se u saopštenju. P.N.

Dodali su da je dokumentacija već predata Specijalnom državnom tužilaštvu i međunarodnim partnerima. -U cilju otklanjanja svih nedoumica, čijim se konstruisanjem nastoji montirati veza crnogorskih institucija i ukupne energetske politike sa navodnim korupcionaškim aferama na Malti, Španiji u Crnoj Gori i faznim ofšor destinacijama, ističemo da nijesmo bili u posjedu bilo kakve informacije o navodnom učešću ofšor kompanija Black 17 i Cifidex u prenosu udjela sa prethodnih na novog zakupca, niti je sa istim bilo kada stupalo u kontakt, a još manje zaključivalo bilo kakve ugovore – navodi se u saopštenju Ministarstva koje prenosi Mina biznis. U tekstu navode da su ,,sa najiskrenijim žaljenjem primili vijest o smrti istraživačke novinarke sa Malte, Dafne Karuna-Galicije“. -Svaka i najudaljenija sumnja u, čak i indirektne veze crnogorskih razvojnih projekata sa teškim krivičnim djelima, čini da sa posebnom pažnjom pratimo aktivnosti nadležnih organa Malte, kao i mehanizama međunarodne saradnje, te da sa nestrpljenjem iščekujemo utvrđivanje činjenica i zadovoljenje pravde - piše u saopštenju. U tekstu Ministartsvo daje pregled ključnih koraka, u kojem je u ime Vlade učestvovalo.

TENDER, UGOVOR

Javni međunarodni tender za davanje državnog zemljišta u zakup u cilju izgradnje VE Možura je raspisan 2009. godine. Pozivom je, u skladu sa tadašnjom praksom podsticanja gradnje zelenih izvora energije, gotovo svih članica Evropske unije, garantovana otkupna cijena od 95,99 eura po megavat satu. -Ta cijena je i tada i godinama kasnije, prema svim relevantnim izvorima, u potpunosti odgovarala proizvodnoj cijeni iz ovih izvora energije, koja garantuje razuman povrat na uložena sredstva i bila je polazni činilac za tržišno nadmetanje u visini cijene zakupa državnog zemljišta- naveli su iz Ministarstva. Dokumentaciju je otkupilo sedam kompanija, a nakon javnog otvaranja i evaluacije ponuda, ugovor je dodijeljen konzorcijumu ,,Fersa-Čelebić“, čiji je li-

s.vasiljević

PODGORICA- Ministarstvo ekonomije i Vlada su u potpunosti na raspolaganju crnogorskim nadležnim institucijama u realizaciji projekta izgradnje vjetroelektrane Možura - saopštili su iz tog Vladinog resora.

VEĆI IZNOS KREDITA PRAVNIH LICA ČIJA OTPLATA KASNI: Centralna banka

sti i automobila, namještaja. Ova anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru u posljednjem kvartalu prošle godine je pokazala da bankari očekuju da će doći do dodatnog pooštravanja standarda pri odobravanju kredita stanovništvu, posebno kod potrošačkih i ostalih kredita.

Turbine vjetroelektrane na Možuri



der bila renomirana španska kompanija Fersa. -Zbog složenosti projekta, koji je podrazumijevao realizaciju po DBOT modelu, i na investitora prenosi kompletan rizik lokacije u smislu raspoloživosti vjetra, projektovanja, obezbjeđenje finansija, gradnje, a kasnije i održavanja objekta, na žalost obje ugovorne strane, došlo je kašnjenja u realizaciji -navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva su objasnili da su interne odluke i strateška promjena pristupa nosioca konzorcijuma, uslovile njegovu konačnu odluku da potraži partnera kojem bi ustupio realizaciju projekta, što je uobičajena svjetska praksa kod složenih projekata sa višegodišnjom

dinamikom realizacije. -Od same pojave inicijative za prenos ugovora, crnogorske institucije insistirale su na zaštiti javnog interesa, koja se prevashodno ogledala u potrebi da se projekat realizuje, da kašnjenja u realizaciji, na koja nije uticala cnogorska strana ne utiču na crnogorska prava iz ugovora, te da realizacija može biti prenijeta samo na partnera sa istim ili boljim referencama od onog kojem je dodijeljena na tenderu- saopštili su iz Ministarstva.

PRENOS UGOVORA

Početkom 2015. godine, Ministarstvu su se sa zahtjevom za prenos ugovora obratili konzorcijum ,,Fersa-Čelebić“ i Elektroprivreda iz još jedna država članice EU, Enemalta, koja je 66 odsto u vlasništvu države Malte, a 33 odsto u vlasništvu kineske kompanije SEIP, podružnice preduzeća China Power Investments, čiji rejting je ocijenjen sa AAA. Nakon sveobuhvatne analize i ocjene da su ispunjeni svi navedeni uslovi, dozvoljen je prenos ugovora na novog zakupca. -Odluka je formalizovana ugovorom o prenosu ugovora između Ministarstva ekonomije, Enemalte, konzorcijuma FersaČelebić i projektne kompanije Možura Wind Park, u vlasništvu navedenog konzorcijuma objasnili su iz Ministarstva. Ugovorom je previđen prenos prava i obaveza sa konzorcijuma ,,Fersa-Čelebić“ na Ene-

Novi proizvodni objekat Iz Ministarstva ekonomije objašnjavaju da je ispravnost odluka o prenošenju ugovora potvrdila i činjenica da je dvije godine kasnije (2018) taj napor urodio plodom i Crna Gora je dobila novi proizvodni objekat, a svo neopravdano kašnjenje u projektu preneseno je na teret investitora. -Projekat koji je omogućio povećanje proizvodnje električne energije za oko četiri odsto, podrazumijeva godišnju subvenciju u iznosu

od oko pet miliona eura tokom 12 godina, ili ukupno oko 60 miliona eura, nakon čega će elektrana vrijedna 87 miliona eura biti u potpunosti rekonstruisana i predata u trajno vlasništvo Crnoj Gori - rekli su iz Ministarstva. Oni su dodali da cijeli iznos subvencije, kojom je trajno eliminisan uvoz te količine energije, čini svega sedam odsto sredstava koje je Crna Gora nepovratno izgubila uvozom energije u proteklih 20 godina.

maltu, u roku od 60 dana od dana zaključenja i odgovarajuća promjena vlasništva sa tadašnjih vlasnika na novog. Izvodom iz Centralnog registra privrednih subjekata, na dan isteka ugovornog roka za prenos, konstatovano je da je udio prenesen na novog ugovornog zakupca - Enemaltu. -Krajem 2016. godine dozvoljeno je uključenje još jedne malteške kompanije, MMWP, u većinskom vlasništvu kineske kompanije SEIP, da preuzme udio u projektnoj kompaniji, pri čemu je Enemalta zadržala punu solidarnu odgovornost za realizaciju projekta, čime je dodatno osigurana zaštita crnogorskih interesa u projektu objasnili su iz Ministarstva.

KORUPCIONAŠKE AFERE

U cilju otklanjanja svih nedoumica, čijim se konstruisanjem nastoji montirati veza crnogorskih institucija i ukupne energetske politike sa navodnim korupcionaškim aferama na Malti, Španiji u Crnoj Gori i faznim ofšor destinacijama, iz Ministarstva su posebno istakli da nije bilo u posjedu bilo kakve informacije o navodnom učešću ofšor kompanija Black 17 i Cifidex u prenosu udjela sa prethodnih na novog zakupca, niti je sa istim bilo kada stupalo u kontakt, a još manje zaključivalo bilo kakve ugovore. Iz Ministarstva su kazali da su sa najiskrenijim žaljenjem primili vijest o smrti istraživačke novinarke sa Malte, Dafne Karuna-Galicije. -Svaka i najudaljenija sumnja u, čak i indirektne veze crnogorskih razvojnih projekata sa teškim krivičnim djelima, čini da sa posebnom pažnjom pratimo aktivnosti nadležnih organa Malte, kao i mehanizama međunarodne saradnje, te da sa nestrpljenjem iščekujemo utvrđivanje činjenica i zadovoljenje pravde - zaključuje se u saopštenju. P.N.

Društvo

Poneđeljak, 27. jul 2020.

NAŠI HEROJI: Infektivna klinika Kliničkog centra Crne Gore – kovid bolnica prva linija odbrane PODGORICA – Niko od nas sa Infektivne klinike, kako od medicinskog, tako i nemedicinskog osoblja, nije inficiran novim korona virusom u martu i aprilu, kada nam je sve bilo novo i nepoznato, pa nam je to sada, kada je ponovo registrovan rast oboljelih od kovida, na neki način pomoglo da mirnije dočekamo epidemiju – priča za Pobjedu dr Marija Nikolić, mlada ljekarka koja je našu reportersku ekipu u subotu popodne provela kroz Infektivnu kliniku Kliničkog centra Crne Gore koja je na prvoj liniji za liječenje pacijenata oboljelih od kovida. Dočekala nas je ispred ulaza u sterilni dio Klinike, gdje rade ambulante preglede pacijenata za koje nema sumnje na korona virus, a potrebna im je medicinska pomoć. S obije strane ulaza, u dvorištu, postavljena su tri velika kontejnera, privremene ambulante dok traje epidemija, gdje rade trijažu. - Jeste li sigurni da želite u kovid bolnicu? Moja obaveza je da vas upozorim, ali, moram da vam kažem i da nijesam saglasna sa tim – zabrinuta je ova mlada ljekarka, ali ne samo za nas, već i zbog reakcije pacijenata... Nastavljamo...

,,ČISTA SOBA“

Soba sa opremom puna je paketa – tu je sve što je potrebno da se osoblje spremi za ulazak u kovid odjeljenje. Samo što je doktorka počela da nam daje instrukcije kako se oblači oprema, ušlo je još dvoje medicinara – tehničar i sestra sa rendgen aparatom, a zaputili su se i oni na isto odjeljenje za koje smo se spremali i mi. - Novinari. Hoćete da snimate pacijente. Mislite da je to u redu – komentariše tehničar koji taj posao radi već 12 godina, ali nikada prije u ovakvim okolnostima. Objašnjavamo da se bolesnici neće vidjeti na fotografijama, da ćemo poštovati njihovu privatnost... Njih dvoje konsultuju se sa doktorkom o pacijentkinji koju će da snimaju. Raspoloženi, bez traga straha na licu, pričaju o poslu. Kažu da se ne plaše rada sa kovid bolesnicima. Tokom smjene i po tri-četiri puta, nekada i više, sa rendgen opremom obilaze kovid odjeljenja. I svaki put procedura je ista. U „čistoj“ sobi, kako je zovu, prvo oblače opremu po neophodnom redosljedu. Naglaša-

Rendgen tehničari u čistoj sobi

Borba za živote pacijen bitka protiv korone na + Već dvadesetak minuta smo u kovid odjeljenju, pod punom opremom. Vruće je, osjećate znoj koji se sliva niz glavu i tijelo. U nekim trenucima utisak je kao da ostajete bez daha, vid se „zamuti“, a koncentracija pada... Čini se da bi bio dovoljan samo jedan udah svježeg vazduha ili samo da se skine maska i sve bi bilo lakše... Ali u kontaminiranoj ste zoni...

Pregled pacijenata na Infektivnom odjeljenju

nih naočara – prvo se preko glave stavlja kapa kombinezona, preko nje naočare i onda i vizir. Nijedan dio tijela ne ostaje „otvoren“ za kontaminaciju. I tada se može u kovid odjeljenje. - U martu i aprilu priprema nam je trajala i do petnaestak minuta, a sada to ide mnogo brže i lakše. Spremni smo za pet-šest minuta – kaže doktorka Nikolić. I oni zaista jesu. Nama je trebalo malo više vremena, i uz njihovu asistenciju.

ODJELJENJE

Teško je funkcionisati pod teretom opreme

vaju da je mnogo bitnija procedura skidanja opreme, jer tada postoji najveća mogućnost zaraze. Stavlja ju novu masku, ne običnu, nego adekvatnu za

rad sa ovim pacijentima, potom obuvaju tu raspakovane crne najlonske kese, zamjena za kaljače, onda iz paketa vade kombinezon, oblače ga, stavljaju kapu u koju treba poku-

piti čitavu kosu, rukavice, a preko njih još jedne, selotejp trakom se pričvrste za rukave kombinezona, što je važno kasnije za skidanje opreme. Sljedeći korak je stavljanje zaštit-

Tako opremljeni zaputili smo se ka drugom kraju zgrade. Kovid odjeljenje je zaključano. Prije nas su ušli rendgen tehničari. Moraju da pripreme aparat za snimanje pacijentkinje. Ulazimo u uzani hodnik duž kojeg su stočići sa terapijom i medicinskom opremom. U sobama su, u prosjeku, po dva pacijenta. Iako se doktorki Nikolić vide samo oči pacijenti je

Trijažni kontejneri u dvorištu Infektivnog odjeljenja

s vrata prepoznaju. Strpljivo i ljubazno razgovarala je sa svakim, a svi su imali pitanja za nju. Većina je sa maskama za kiseonik. Upozorava ih da su tu i novinari. To je kod većine izazvalo nelagodu... Gledaju s nepovjerenjem. Nijesu baš voljni da pričaju o nevolji koja ih je zadesila. U jednoj od soba je taksista iz Podgorice. Sprema se za izlazak iz bolnice. Nasmijan je, veseo. - Idem doma. Dosta je bilo – komentariše dok se pakuje. Ne zna kako se inficirao. - Taksista sam. Neko je od klijenata bio inficiran, nema što drugo – uvjeren je on. Na drugom krevetu leži njegov cimer, sa maskom za kiseonik. - Ovo je treći kojeg pratim. Aj’ polako i ne vraćao se – kaže on. Taj pacijent i dalje ima komplikacije koje je izazvao korona virus. Već nekoliko sedmica. - Nije klonuo duhom. Bori se i

Društvo

Poneđeljak, 27. jul 2020.

nata i º +35 C uvijek razmišlja pozitivno, a to je jako važno – priča doktorka. Taksisti, nakon izlaska iz bolnice, slijedi vrijeme izolacije. Ima đe, kaže on. Biće u stanu, odvojen od porodice, još neko vrijeme, iako mu je test negativan. I on i njegov cimer dovikuju da ne zaboravimo da napišemo sve najljepše, ne samo o doktorki Mariji, nego svima na odjeljenju. - Svi brižno brinu o nama. Tu su za sve što nam treba. I liječe nas i podrška su kada nas nadvlada strah – kažu oni. Doktorka je pošla do susjedne sobe gdje rendgen tehničari snimaju pluća jednoj pacijentkinji. Ljekarka je pita kako se osjeća, kako diše? Je li joj bolje? Pacijentkinja je zabrinuta. Druga, koja dijeli sobu sa njom, smatra da i njoj treba uraditi rentdgen. Dvoje tehničara joj ljubazno objašnjavaju da, za sada, nema potrebe. Da ne treba svakog dana raditi snimanje... Ona nije baš sigurna u to... Dinamiku radiološke kontrole, objašnjava doktorka, određuje težina kliničke slike. - Sve ovo je novo i za nas i za naše pacijente. Nikom nije svejedno kada je bolestan, od čega god to bilo. Pacijenti su zabrinuti, uplašeni. Nije lako čovjeku koji osjeća nedostatak vazduha. U početku, u martu i aprilu, bilo je drugačije. I mi smo bili mnogo više zabrinuti. Sada, ipak, više znamo, pa je nekako i lakše – priča dr Nikolić.

ZAŠTITNO ODIJELO

Nada Doktorka Marija Nikolić specijalizirala je infektologiju prošle godine u aprilu i svega godinu kasnije suočila se sa pandemijom smrtonosne zarazne bolesti o kojoj se i danas malo zna i još nema lijeka. - Naravno da se plašimo, ali strah nikada nije bio dominantan, više je to zabrinutost. Pogotovo u martu i aprilu. Niko nije mogao ostati ravnodušan na slike koje su stizale iz Italije, iz Bergama. Imala sam mnogo pitanja pred sobom i nerealnu

nadu – možda će nas nekim čudom zaobići, iako sam bila svjesna da neće. A onda je virus stigao i ovdje. Sreli smo se sa nečim što nam je potpuno nepoznato - u smislu liječenja, kliničke slike... Sada je, ipak drugačije. Imamo neko iskustvo. I mi i kolege u svijetu. Imamo kliničko iskustvo u smislu liječenja pacijenata, imamo protokole koje smo preuzeli od većih centara i sada je sve lakše – kaže ona. Dnevno, u Klinici za infektivne bolesti potroše desetine zaštitnih odijela, a maski i rukavica stotine.

„Daljinsko okidanje“ rendgen aparata

rijeri sada suočila sa ovakvom situacijom. Nije bilo jednostavno, bilo je teških trenutaka. No, još od marta, s pauzom koja je trajala skoro dva mjeseca, prije nego je 15. juna ponovo registrovana korona kod nas, na Infektivnoj klinici zaštitna odijela i prateća oprema svakodnevica su zaposlenih... Sve to sada je čak i rutina. Nekada zaštitnu opremu nose i po nekoliko sati. - Znate da je dobro kada nemate crvene tragove po licu od zaštitnih naočara i maske – dijelom u šali konstatuje ljekarka. A to znači da tog dana nije bilo previše teško, ni na kovid

Stavljaju novu masku, ne običnu, nego adekvatnu za rad sa ovim pacijentima, potom obuvaju tu raspakovane crne najlonske kese, zamjena za kaljače, onda iz paketa vade kombinezon, oblače ga, stavljaju kapu u koju treba pokupiti čitavu kosu, rukavice, a preko njih još jedne, selotejp trakom se pričvrste za rukave kombinezona, što je važno kasnije za skidanje opreme. Sljedeći korak je stavljanje zaštitnih naočara – prvo se preko glave stavlja kapa kombinezona, preko nje naočare i onda i vizir. Nijedan dio tijela ne ostaje „otvoren“ za kontaminaciju

Na putu do sljedećeg pacijenta

odjeljenju, ali i da nije stigao veliki broj novih pacijenata. Dužina hospitalizacije, kako objašnjava doktorka Nikolić, u prosjeku traje dvije sedmice. - Još ne možemo izvlačiti neke ozbiljne nučne zaključke, jer nemamo dovoljno pacijenata. Oslanjamo se na iskustvo kolega iz većih centara koji imaju veliki broj pacijenata u odnosu na nas. U većini slučajeva ono što nam prenesu kao svoje iskustvo potvrdi se i kod nas – priča naša sagovornica. Redgen tehničari završili su posao u ovom kovid odjeljenju. Spremaju se da idu dalje, na Internu kliniku. I tamo če-

kaju na njih. Nada da se makar naočare mogu skinuti kad se izađe van i pomjeriti maska s nosa, tek toliko da se udahne malo vazduha, bila je uzaludna. - Ništa ne dirajte. Izuzetno je bitno da pravilno skinemo opremu kako se ne bismo zarazili. Prošli smo obuku za to, radile su je kolege epidemiolozi. Vježbali su sa nama, a kasnije i mi sami. Iz kovid odjeljenja ide se u kontejner specijalno namijenjen samo za skidanje opreme – objašnjava doktorka Nikolić. U kontejneru prvo uzimaju plastičnu stazu koja se postavlja na pod i tada počinje pro-

ces skidanja opreme. Dio po dio i sve se baca u kantu za otpatke. Onaj ko pomaže konstantno prska dezinfekcionim sredstvom, prije svega ruke, onome ko skida odijelo i ostalu opremu. A duple rukavice nose zbog bezbjednosti osoblja. Gornje nijesu selotejp trakom pričvršćene za zaštitno odijelo, jer njih, tokom boravka na odjeljenju, osoblje često mijenja, tako da donjim rukavicama ruke uvijek ostaju zaštićene. Kada se skida kombinezon, kako su rukavice za njega „vezane“ selotejp trakom, sve se skida u jednom potezu. Ruke se dezinfikuju, a na izla-

Podaci U Kliničkom centru Crne Gore, zaključno sa podacima od juče, liječi se 25 kovid pacijenata. U Klinici za infektivne bolesti – 15, a u Internoj klinici - devet, od kojih je pet u Jedinici intenzivnog liječenja i smrtno su ugroženi. Jedan pacijent je priključen na mehaničku, a tri na neinvazivnu ventilaciju. U Klinici za ortopediju i traumatologiju liječi se jedan pacijent koji je pozitivan na korona virus. Od polovine juna u Klinici za infektivne bolesti je liječeno 78 pacijenata. Dezinfekcija tokom skidanja zaštitne opreme u namjenskom kontejneru

Još jedna pobjeda u jedinici intenzivne njege

zu iz kontejnera i obuća i onda se opet može na sterilno odjeljenje. Doktorka Nikolić i njene kolege ovu proceduru tokom dežurstva koje traje 24 sata obave i po nekoliko puta. Nekada na kovid odjeljenju ostanu i po tri-četiri sata. Broj ulazaka i dužina ostanka, objašnjava ona, zavise od broja pacijenata i njihovog stanja...

SVAKODNEVNI IZAZOVI

- Dođeš kući iscrpljen. Ali, ako je neki pacijent tog dana otpušten, sve je nekako lakše. Najteži dani su nam kada imamo pacijenta kojem se pogorša stanje i koji mora da ide na Internu kliniku, gdje se liječe teži i teški kovid pacijenti. Svima nam to teško pada – kaže ona. Kao i sve drugo vezano za epidemiju i ova procedura je jasno definisana. Od načina pripreme pacijenta, pripreme vozila, do transporta do nekoliko stotina metara udaljenje Interne klinike. Za sve postoje striktna pravila i svi u lancu moraju ih poštovati. Interna klinika smještena je u glavnoj zgradi Kliničkog centra. A da se njeno osoblje susrijeće sa najtežim kovid bolesnicima uvjerili smo se i mi. Dok smo se pripremali za proceduru oblačenja zaštitne opreme dotrčala je sestra koja je uplašeno saopštila tehničaru i doktorki Mariji Đurović da moraju hitno na Intenzivnu. Smjestili su nas u ljekarsku sobu da čekamo. Da je u toku borba za nečiji život ukazivao je zvuk ubrzanih otkucaja nekog aparata koji je dopirao sa Intenzivnog odjeljenja ove klinike, koje se nalazi nedaleko od ljekarske sobe. Ne samo to. Trčeći su hodnikom promicali jedno po jedno u zaštitnim odijelima. Trajalo je oko pola sata. Pacijent je stabilizovan, no mora da bude pod konstantnim nadzorom. U međuvremenu im je javljeno da na odjeljenje stiže novi oboljeli. Moraju se pripremiti za prijem. Nije bio pravi trenutak za obilazak klinike. Dok odlazimo, ispred intenzivne jedinice ekipa koja je spašavala nečiji život skidala je zaštitnu opremu. Dio po dio koji je završavao u kanti za smeće. Ništa od opreme ne koristi se dva puta. Vidno raspoloženi što su uspjeli da stabilizuju pacijenta ispraćaju nas sa osmjehom i porukom: „Pobijedićemo“. Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su juče analizirale 407 uzoraka

Još 52 osobe pozitivne na korona virus, raste broj oporavljenih PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje su juče završile PCR analizu 407 uzoraka na novi korona virus, među kojima su 52 rezultata bila pozitivna, a oporavilo se još 75 osoba. Novi slučajevi otkriveni su u Podgo-

rici 16, Nikšiću 11, Baru šest, Cetinju i Budvi po četiri, Beranama i Kotoru po tri, u Andrijevici dva i po jedan u Bijelom Polju, Tivtu i Ulcinju. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna je 34. - Od infekcije se oporavilo 75

inficiranih tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 423 - kažu u IJZ. U Kliničkom centru Crne Gore je od 25 pacijenata koji su na liječenju, a kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa kovid-19, pet životno ugroženo.

- U Klinici za infektivne bolesti nalazi se 15 pacijenata a u Internoj klinici devet, od kojih je pet u Jedinici intenzivnog liječenja i životno su ugroženi - saopšteno je iz KCCG-a. Jedan pacijent je priključen na mehaničku, a tri na nein-

NKT ublažio pojedine mjere koje su važile za sjever države

vazivnu ventilaciju, saopšteno je danas iz Kliničkog centra. U Klinici za ortopediju i traumatologiju liječi se jedan pacijent koji je pozitivan na kovid-19. U Opštoj bolnici Berane liječi se 65 bolesnika pozitivnih na korona virus. Kako je juče saopšteno iz te zdravstvene ustanove, sedam pacijenata ima tešku kliničku sliku. U Podgorici je aktivno 880 slučajeva, u Nikšiću 201, Rožajama 157, Bijelom Polju 133,

Beranama 101, a u Budvi 93. U Baru su aktivna 93 slučaja, u Kotoru 86, Pljevljima 75, na Cetinju 67, a u Herceg Novom 41. U Tivtu je aktivno 36 slučajeva obolijevanja od kovida- 19, Ulcinju 21, Gusinju 13, Andrijevici šest, a na Žabljaku tri. U Tuzima i Mojkovcu aktivna su po dva slučaja, a u Danilovgradu, Petnjici, Kolašinu i Plavu po jedan. U Crnoj Gori je trenutno oboljelih 2017. n. k.

Sastanak dekana Pomorskog fakulteta i poslanika Andrije Popovića

Ivošević: Neistinite tvrdnje da se studije završavaju preko veze

I. BOŽOVIĆ

Andrija Popović i Špiro Ivošević

MASKE OBAVEZNE I NA OTVORENOM I U ZATVORENOM: Detalj iz Podgorice

Kafići rade do ponoći, može i živa muzika PODGORICA - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti odlučilo je juče, na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, da ukine sve posebne mjere protiv širenja korona virusa u opštinama u Sjevernom regionu, da izjednači dopušteno radno vrijeme ugostiteljskih objekata na cijeloj državnoj teritoriji i da dozvoli živu muziku u ugostiteljskim objektima. Privremene mjere protiv širenja korona virusa uvođene konsekutivno u opštinama Sjevernog regiona od 25. juna, kako se navodi, dale su rezultate prije svega u stagnaciji stope novooboljelih, čime su se stekli uslovi za ukidanje pojedinih mjera sa ciljem normalizacije života i interesa ekonomije. - Od današnjeg stupanja novih mjera na snagu svi ugostiteljski objekti u Crnoj Gori mogu da rade od šest do 24 h. Odluka se odnosi na restorane, kafane, kafeterije, hotelske restorane i slične ugostiteljske objekte kao i na pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama - saopšteno je iz NKT-a. U ugostiteljskim objektima, osim u primorskim opštinama (Herceg Novi, Kotor, Ti-

vat, Budva, Bar i Ulcinj), radiće po sljedećim pravilima: za stolom mogu sjediti najviše dva gosta unutar ugostiteljskog objekta, odnosno četiri gosta na terasi/bašti objekta; zabranjeni su samousluživanje i zadržavanje ili stajanje ispred šanka; stolovi moraju biti udaljeni jedan od drugog najmanje dva metra, u skladu sa preporukama IJZ i mora biti obezbijeđeno redovno održavanje higijene i dezinfekcija zajedničkih prostorija, mobilijara, opreme i sl, u skladu sa preporukama IJZ.

zabavni program

Ukida se i zabrana održavanja zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim objektima koja je bila uvedena 7. jula. Privredna društva, pravna lica i preduzetnici koji se bave ugostiteljskom djelatnošću i organizuju izvođenje zabavno-muzičkog programa dužni su da to čine tako da: pjevači i muzičari – članovi benda/ orkestra poštuju međusobnu fizičku udaljenost od najmanje dva metra; da prilikom izvođenja zabavno-muzičkog programa nose zaštitne maske, osim pjevača i muzičara koji sviraju duvačke muzičke instrumente; obezbijede fizičku udaljenost između gostiju sa

jedne strane i pjevača i muzičara-članova benda/orkestra sa druge od najmanje četiri metra, a ako to nije moguće, gosti i pjevači/muzičari moraju biti odvojeni prozirnim pleksiglas pločama/panelima visine od najmanje dva metra; i zabrane gostima igranje i ples.

maske

S obzirom na to da je uočeno nepridržavanje mjera u pojedinim trgovinskim objektima uvodi se obaveza privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom na malo (marketi, supermarketi, hipermarketi, tržni centri i sl.), uključujući i zelene pijace, kao i državne organe, organe državne uprave, organe uprave, organe lokalne samouprave, javne ustanove i druge subjekte koji vrše javna ovlašćenja, banke, pošte i druga pravna lica, koja neposredno pružaju usluge građanima u šalter salama, da odrede lica koja će kontrolisati da li građani ili korisnici usluga prilikom ulaska u ove objekte poštuju obaveze nošenja zaštitne maske i međusobne fizičke udaljenosti.

Fitnes centri i teretane

Privremena mjera za fitnes centre i teretane, koja je uve-

dena 16. jula na teritoriji Podgorice proširuje se na cijelu državnu teritoriju. Privredna društva i preduzetnici koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama obavezni su da rad organizuju na način da u objektu u isto vrijeme može da boravi samo jedno lice na 10 metara kvadratnih, ali ne više od 20 lica, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra između korisnika usluga i da obezbijede poštovanje drugih mjera, u skladu sa uputstvom IJZ.

važenje

Sve donijete mjere primjenjuju se bez vremenskog ograničenja odnosno dok postoji opasnost od širenja zarazne bolesti novog korona virusa ili do povlačenja ili promjene mjere. NKT izražava zahvalnost građanima, privrednicima i preduzetnicima u opštinama Sjevernog regiona na dosljednom poštovanju mjera i istovremeno upozorava da će pojačati kontrolu poštovanja mjera, posebno u ugostiteljskim objektima, sa ciljem da današnje ublažavanje restrikcija ne dovede do ponovnog širenja virusa. n. k.

PODGORICA - U cilju valjanog reagovanja na pojedine istupe u javnosti u kojima se pominje Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore u negativnom kontekstu, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Špiro Ivošević je pozvao u službenu posjetu Andriju Popovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i člana skupštinskog Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport. U konstruktivnom razgovoru, kroz sagledavanje kako navedenih neprimjerenih izjava na nedavnom skupštinskom zasijedanju, tako i javnim glasilima („Novosti“, izjava poslanika Budimira Aleksića) i činjeničnog stanja na Pomorskom fakultetu Kotor, došlo se do određenih zajedničkih stavova. Sagovornici su se saglasili da se u sadašnjem trenutku ne može govoriti o negativnim pojavama na Pomorskom fakultetu Kotor koje su javnosti prezentirane i na osnovu kojih je javnost mogla steći pogrešno mišljenje o Fakultetu kada su u pitanju neakademske radnje i završetak studija za godinu dana. Navedene izjave, kako su saopštili, rukovodstvo Pomorskog fakulteta Kotor odlučno, argumentovano i beskompromisno odbacuje, pokazujući u svakom trenutku volju da svima koji to požele pokaže i dokaže svoj razvojni put i sa ponosom naglasi svoj status značajne karike u procesu visokog obrazovanja na ovim prostorima, a naročito u obrazovanju i obuci pomoraca koji sa diplomom ovog fakulteta svoj posao nalaze ne samo na domaćem nego i međunarodnom tržištu rada. Osvrnuvši se na navode poslanika Budimira Aleksića, dekan Ivošević je naglasio da na Univerzitetu Crne Gore a samim tim i Pomorskom fakultetu Kotor odavno nema vanrednog studiranja niti je to zakonska kategorija, pa su samim tim neutemeljene i neistinite izjave da se na ovom fakultetu „studije

mogu završiti za godinu dana, sve vanredno, ubrzano, preko raznih kanala i veza“. Dekan je pojasnio da sa početkom primjene Bolonjskog procesa na Univerzitetu Crne Gore od 2004. godine osnovne studije traju tri godine i da na fakultetu nema, niti može biti studenta koji bi te studije završio u kraćem roku od zakonom propisanog. Osvrćući se na informacije o sumnjivim neakademskim radnjama koje su pomenute na skupštinskom zasijedanju, a u kontekstu da se odvijaju u Kotoru, dekan je upoznao poslanika Popovića da su postojale pojedine indikacije o njima, te da je zadnja takva na Fakultetu iskazana kroz studentsku anketu 2012. godine. Tadašnje rukovodstvo Fakulteta je nakon toga pokrenulo odgovarajući postupak ka Univerzitetu Crne Gore i nadležnim institucijama. U tom smislu je dekan pozvao poslanika Popovića da ga sa bilo kojim saznanjem upozna, jer je kao rukovodilac institucije dužan pokrenuti postupak provjere informacija prema Univerzitetu i nadležnim institucijama. Poslanik Andrija Popović je naveo na to da je njegova obaveza kao poslanika i člana Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport da stalno istražuje moguće neakademske pojave u obrazovanju i ukazuje na njih. Poslanik Popović je upoznao rukovodstvo Fakulteta da je on kroz svoj rad u Odboru bio u prilici da se upozna sa raznim slučajevima u procesu obrazovanja i radnjama koje su prije više od osam godina bile predmet sumnji na Pomorskom fakultetu Kotor. Takođe, istakao je da je u saznanju da postoje neki programi na nekim drugim pomorskim institucijama u Crnoj Gori gdje se za manje od godinu dana može steći diploma, a da to nije Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne n.k. Gore.

Hronika

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Grčka traži od kolega iz više zemalja da provjere kretanje i kontakte dvojice škaljaraca ubijenih na Krfu

Kožar putovao kao Robert Bitenc, a Hadžić kao Martin Pospišek Njegov prijatelj Damir Hadžić usmrćen iz automatskog oružja dok je bio sa Kožarom u automobilu u blizini luksuznog ljetovališta takođe je koristio slovenački pasoš na ime Martina Pospišeka. Grčki istražitelji pored tijela ubijenih pronašli su falsifikovana dokumenta i zatražili od kolega iz Slovenije potvrdu da su ubijeni njihovi državljani. Tragom te informacije, utvrdili su da se radi o bjeguncima iz Crne Gore i Srbije i preko Interpola dobili informacije o njihovim identitetima. Tako je krenula provjera kuda su se sve kretali ubijeni, ko ih je pratio i uspio da pronađe mjesto i vrijeme da počini zločin. Na istražiteljima je zadatak da obave provjere kuda su sve prošle žrtve i ko im je bio za petama. Prema saznanjima Pobjede, grčki istražitelji u kontaktu PODGORICA – Sedam dana nakon zločina tim operativaca uspio je da rasvijetli likvidaciju Saše Klikovca (38), utvrdi motiv, prikupi dokaze, uhapsi Marka Šukovića i intenzivno traga za glavnim osumnjičenim – Milošem Markovićem. Prema saznanjima Pobjede, Marković je direktni egzekutor, a Šuković pomagač. U Klikovca je pucano iz vozila u pokretu, pogođen je sa više hitaca iz ,,heklera“ u predjelu stomaka i grudi. Kako je Pobjeda ranije objavila, dokazi koje su inspektori prikupili ukazuju da su dvojica osumnjičenih jedno vrijeme pratili žrtvu, a sumnje su potvrdili kada su svjedoci ispričali da se u blizini kuće Klikovca često pojavljivao crveni golf. Klikovac je ubijen 18. jula dok je bio u automobilu ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca“ na rijeci Cijevni. Istražitelji su u subotu popodne, na Radovču u okolini Podgorice, pronašli automobil za koji se sumnja da su ga za izvršenje zločina koristili Marković i Šuković.

MOTIV - OSVETA

Kako smo ranije objavili, istražitelji su utvrdili i motiv ovog zločina. Prema evidenciji policije, Klikovac je bio povezan sa takozvanim ,,zagoričkim klanom“ i bio je blizak Vidoju i Radoslavu Giletu Stanišiću. Istražitelji su saslušali više bezbjednosno interesantnih osoba bliskih škaljarskom klanu. Prikupljena su obavještenja koja upućuju da je ubistvo Klikovca osveta za nedavni pokušaj ubistva Podgoričanina Igora Krstovića (35) 28. januara u Zeti.

Grčki istražitelji pored tijela ubijenih pronašli su falsifikovana dokumenta i zatražili od kolega iz Slovenije potvrdu da su ubijeni njihovi državljani. Tragom te informacije utvrdili su da se radi o bjeguncima iz Crne Gore i Srbije i preko Interpola dobili informacije o njihovim identitetima

Lažna dokumenta koja je koristio Kožar

Slovenački pasoš pod kojim je putovao Hadžić

su sa kolegama iz više zemalja kako bi ušli u trag ubicama. Utvrdili su da su nedavno Kožar i Hadžić boravili u Turskoj i posumnjali da su od tada praćeni. Grčka policija saslušala je više osoba u okviru istrage likvidacije Alana Kožara i Damira Hadžića, ali za sada niko nije

na Kožara i Hadžića ispalili 29 hitaca, iz dva oružja, ne ostavljajući šansu da prežive, prenijeli su ranije grčki mediji. Portal corfunews.gr piše da Kožar i Hadžić iako su sa sobom imali oružje nijesu stigli da reaguju i uzvrate vatru kao i da je na mjestu zločina pronađeno više od 30 čaura. Policija

uhapšen. Uporedo sa istragom o likvidaciji Kožara i Hadžića, grčke istražitelje zanima sa kime su bili u kontaktu i ko im je omogućio lažna dokumenta. Kožar i Hadžić ubijeni su ispred iznajmljene vile u kojoj su boravili prethodna dva mjeseca. Ubice su iz zasjede

je u apartmanu osim lažnih pasoša koji su koristile žrtve pronašla oružje i 11.500 eura. Zaplijenjen je i pištolj glok, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve. Kako piše portalkerkyrasimera.gr, citirajući tamošnjeg patologa, Kožar i Hadžić su najvjerovatnije ubijeni po po-

vratku sa plaže pošto je automobill bio prašnjav i na sebi imao tragove pijeska. Grčki mediji pišu i da još nije objavljeno tačno vrijeme ubistva. Takođe, ukazuju i da je ovaj slučaj povezan sa ubistvom Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini koje se desilo prije pola godine. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hadžić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antalija. Tamošnje vlasti zabrinjava zašto je crnogorska mafija našla utočište u Grčkoj, pa će pokušati da utvrdi koliko se pripadnika suparničkih klanova iz Crne Gore nalazi u toj zemlji i najvažnije kada i gdje će se dogoditi sljedeće naručeno ubistvo. Za Kožarom je bila raspisana potjernica zbog planiranja ubistva Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića u decembru 2016. godine, a za Hadžićem zbog ubistva visokopozicioniranog pripadnika Kavačkog klana Davorina Baltića u Beogradu početkom A. R. 2018. godine.

Sedam dana nakon likvidacije Saše Klikovca policija rasvijetlila zločin

Uhapšen pomagač, potraga za egzekutorom Milošem Markovićem Istražitelji su u subotu popodne, na Radovču u okolini Podgorice, pronašli automobil za koji se sumnja da su ga za izvršenje zločina koristili Marković i Šuković. Nakon saslušanja više osoba, policija je imala jasan trag i juče uhapsila Šukovića koji je, kako se sumnja, vozio Markovića kojeg terete da je neposredni izvršilac. Za Markovićem crnogorska policija intenzivno traga Krstovića su napadači sačekali u blizini njegove kuće u mjestu Balijače i ispalili više od 20 hitaca u njega dok je bio u vozilu. Ubrzo nakon toga, nekoliko kilometara dalje, na Kakarickoj gori pronađen je zapaljen automobil „golf“, koji su koristili napadači, a u njemu je bilo i oružje. I Krstovićevo ime, čiji nadimak je ,,Kamata“, poznato je istražiteljima. Za napad na Krstovića terete se braća Vidoje i Radoslav Stanišić, kao i Dragiša Bulatović sa kojima je Klikovac bio blizak. Nakon zločina, Radoslav Stanišić bio je u bjekstvu, a operativna saznanja policije tada su ukazivala da se krio upravo kod Klikovca u kući u Zeti. Istražitelji su tada pretresli kuću Klikovca, ali nijesu našli Stanišića. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi navode da Krstović važi za osobu blisku škaljarskom klanu, čije su vođe, Igor Dedović i Stevan Stamatović, ubijene 19. januara u Atini. Klikovac je, opet, bio blizak suprotnoj strani – takozvanom zagoričkom klanu, koji se ne-

m.babović

PODGORICA – Vođa barskog kriminalnog klana, koji je ubijen 23. jula na Krfu, imao je falsifikovana dokumenta i putovao sa pasošem Slovenije pod imenom Robert Bitenc – saznaje Pobjeda.

Mjesto gdje je ubijen Klikovac

davno, prema policijskim izvorima, priklonio kavčkom klanu.

VEZE

Klikovac je hapšen i osuđivan zbog napada na policajce, nedozvoljenog držanja oružja, iznude, pripadništva hakerskoj kriminalnoj grupi koja je skidala novac sa inostranih računa.

Posljednji put lisice su mu stavljene 11. aprila zbog kršenja mjere zabrane prisustva i zadržavanja na javnom mjestu i nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Dva mjeseca ranije, 6. februara, Klikovac je uhapšen nakon što su DNK analize pokazale da je pištolj, pronađen u mašini za pranje suđa u porodičnoj

kući, njegov a ne njegovih roditelja koji su tvrdili da je njihov. U ljeto 2012. godine uhapšen je u policijskoj akciji „Fokus“, kao član sedmočlane kriminalne grupe na čijem su čelu su bili stručnjak za računarske prevare Miloš Čujović i Nikola Marković. Klikovac je tada osuđen na dvije godine i četiri mjeseca. U

optužnici se navodi da je kriminalna grupa u dužem periodu sa računa crnogorskih banaka podigla 195.474 eura, a na račune u Crnoj Gori prebacila 488.200 švajcarskih franaka i 555.428 eura. Klikovcu je zajedno sa Vidojem Stanišićem i Željkom Bulatovićem suđeno u podgoričkom Osnovnom sudu da su 2014. godine pokušali da uzmu reket od 5.000 eura od vlasnika restorana „Garden“ Mirka Simonovića. Sutkinja Osnovnog suda u Podgor i c i Na d a R a b r e n ov i ć Klikovcu i Stanišiću izrekla je po godinu zatvora, a Bulatoviću godinu i šest mjeseci. Klikovac je hapšen i krajem decembra 2105. godine, kada je sa još pet Zagoričana napao policajce u „Velvetu“. Za ovaj napad Klikovac je osuđen na osam mjeseci robije, dok su Radoslav Stanišić i Nikola Marković dobili po godinu zatvora, Branko Vukanović sedam, i Željko Popović tri mjeseca zatvora. Klikovac je u julu 2016. godine zajedno sa Vidojem Stanišićem, starletom Sorajom Vučelić i njenom drugaricom Aleksandrom Saškom Korać iz Beograda privođen na informativni razgovor u zgradu tivatske policije zbog nepropisnog parkiranja „BMW X6“ nikšićkih tablica, kojim je njih četvoro stiglo u Porto Montenegro i pritužbi da su pokušali da uđu u jedan od luksuznih bazena u Porto Montenegru, iako im je to A.R. obezbjeđenje branilo.

Hronika

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Tri odluke tužilaca minule sedmice izazvale polemiku u javnosti

Policija hapsi, ali tužioci ne traže pritvor ako nema osnova PODGORICA – Puštanje na slobodu osumnjičenog za silovanje psa u Danilovgradu, osumnjičenog za nedozvoljeno držanje deset kilograma droge u Budvi i pripadnika kavačkog klana koji se tereti za stvaranje kriminalne organizacije, protekle sedmice izazvali su polemiku na portalima, društvenim mrežama i među građanima.

Slučajevi puštanja osumnjičenog Danilovgrađanina za bizaran zločin, Budvanina zbog narkotika i Kotoranina koji je bio na potjernici, a izbjegao je više atentata, tužioci su pravdali činjenicom da nema bojazni da će pobjeći

Jedni su krivca tražili u tužiocu, drugi su zastupali zakon, a nekima je bila kriva vlast. Činjenice su da tužioci u ova tri slučaja nijesu našli valjane razloge da traže da se osumnjičenima odredi zadržavanje, pa su oni tako završili na slobodi. Iako policiji vrlo često ovakve odluke ne idu u prilog, a posebno jer se (bar u ovim slučajevima) radi o povratnicima, tužioci je donose isključivo u skladu sa zakonom.

da da li ima elemenata da mu se odredi pritvor, a to su opasnost od bjekstva, opasnost da će ponoviti krivično djelo ili uticati na svjedoke i istragu – pojasnio je Đukanović. On je dodao da tužilac može odrediti pritvor i ukoliko se radi o krivičnom djelu za koje je zaprijećena veća kazna. - Ako ovi pritvorski osnovi ne stoje, onda tužilac nema razloga da zadrži osumnjičenog – naveo je Đukanović. Pojasnio je da ukoliko osumnjičeni prizna krivično djelo, onda ne postoji bojazan da će on moći da utiče na svjedoke, kao i da ukoliko ranije nije osuđivan za istorodno krivično djelo, takođe nema osnova za zadržavanje.

Red poteza

Slučajevi

Advokat Dragoljub Đukanović nije želio da komentariše konkretne tužilačke odluke. - Da li je neko kriv ili nije, je jedna priča, koja se tiče prvo tužioca koji će da procijeni ima li elemenata krivičnog djela, odnosno ima li sumnje za krivično djelo i da osumnjičenog procesuira. Druga priča je hoće li ga sud oglasiti krivim ili neće. A treća, posebna priča, je pritvor – kazao je Đukanović. Da bi neko bio u pritvoru, prema njegovim riječima, mora da postoji osnovana sumnja da je počinio neko krivično djelo. Đukanović naglašava da pretpostavku nevinosti niko ne smije da krši, uključujući sud koji donosi odluku o pritvoru. - Na tužiocu je da procijeni hoće li ili neće da predloži pritvor. Prvo tužilac procijeni da li ima dokaza koji ukazuju da je neko lice osnovano sumnjivo, a on-

Javnost, međutim, revoltirana je odlukama tužilaštva. Nevladina organizacija Kuća životinja pokrenula je peticiju kojom traže ponovno hapšenje Danilovgrađanina Lj. P. (53), osumnjičenog za silovanje psa. Popović je uhapšen, ali je odlukom tužioca pušten da se brani sa slobode. - Zahtijevamo da se silovatelj psa iz Danilovgrada liši slobode i dobije adekvatnu kaznu. Pomračenje uma ili svjesni zločin u ovom slučaju se izjednačavaju, jer je osumnjičeni zlodjelo počinio na javnoj površini, bez straha da li će ga neko vidjeti – navodi se u saopštenju. Prema saznanjima Pobjede, ovaj Danilovgrađanin priznao je krvično djelo koje mu je stavljeno na teret. Pred tužiocem je ispričao da je silovao štene. Nedavno je bio u zatvo-

Ronioci iz Bijele iz Morače izvadili tijelo

Više tužilaštvo

ru zbog ranjavanja jedne osobe i sada je na slobodi. Budvanska kriminalistička policija je, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje droge pronašla oko 10 kilograma različitih vrsta narkotika i uhapsila sugrađanina V.P. (25) ali je nakon saslušanja tužilac donio odluku da ga pusti da se brani sa slobode. Kako je ranije saopšteno iz Uprave policije, V.P. se tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on je priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji ga je nakon saslušanja pustio da se brani sa slobode. Policija je, po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Podgorici

pretresla dvije lokacije koje koristi V.P. i našla više različitih droga. - Pretresom na jednoj lokaciji je pronađeno i oduzeto: 7,650 grama marihuane, 163,2 grama kokaina, 921,8 grama hašiša, 150,9 grama amfetamin, 107,8 grama ekstazija, 1263,4 grama praškaste materije bijele boje čiji će se sastav utvrditi vještačanjem, dvije vage za precizno mjerenje i mobilni telefon – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je na drugoj lokaciji pronađeno 84,7 grama marihuane, 32,5 grama amfetamina kao i sveske sa podacima za koje se sumnja da su evidencije o prodaji opojnih droga. Kako nezvanično saznajemo, i

ovaj osumnjičeni je priznao krivično djelo koje mu se stavlja na teret, a nakon toga tužilac je donio odluku da ga pusti.

pReŽivio ateNtate

Miloš Radonjić (34) iz Kotora odslužio je četiri mjeseca zatvorske kazne zbog nedozvoljenog držanja oružja i napuštio zatvor prošle sedmice, jer tužilaštvo nije tražilo da mu se produži pritvor. Prema presudi kotorskog Osnovnog suda Radonjić je od neutvrđenog dana do 18. maja 2016. godine u Tivtu neovlašćeno nabavio i držao pištolj „glok 26“ bez fabričkog boja i 41 komad pištoljske municije, za koji nije posjedovao oružni list, a koji je nosio na javnom mjestu.

Crnogorski istražitelji Radonjića označavaju kao visokorangiranog člana kriminalne organizacije kavački klan. Protiv Miloša Radonjića se vodi i krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga, ali tužilaštvo nije tražilo pritvor. - On je, kako se sumnja, krajem maja 2010. godine prihvatio članstvo u kriminalnoj organizaciji, koju su na teritoriji opštine Kotor formirali S. K. i I. B., koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna od četiri godine i teža kazna, a koja je formirana radi sticanja nezakonite dobiti i moći, čije je djelovanje planirano na duže vrijeme, gdje je svaki član imao unaprijed određen zadatak i ulogu – saopštila je ranije policija. Radonjić je uhapšen u julu prošle godine u Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu, u hotelu po potjernici koju je za njim raspisala Crna Gora. Kod sebe je imao falsifikovana dokumenta. U Hrvatskoj je ocijenjeno da je njegova bezbjednost ugrožena, nakon što je preživio četiri pokušaja ubistva, pa je u zatvoru boravio pod jakim mjerama obezbjeđenja. Na Radonjića i Vojina Stupara je pucano u maju 2016. godine. Zbog napada na dvojicu prijatelja policija je podnijela krivične prijave protiv jednog od vođa škaljarskog klana Jovana Vukotića, Igora Dedovića, koji je ubijen u Atini 19. januara i M i l i ć a M i n j e Ša kov i ć a . Radonjić nije povrijeđen, ali je ranjen Stupar. Ubistvo Dedovića i njegovog prijatelja Stevana Stamatovića iz Podgorice koji je stradao istog dana nije još rasvijetljeno. a. GaGoviĆ

Uprkos zabrani, na Miholjskoj prevlaci okupilo se oko 400 vjernika

Krivična prijava protiv sveštenika U mjestu Bioče kod Podgorice izvučeno je tijelo muškarca

Obdukcija će utvrditi uzrok smrti turskog državljanina PODGORICA - Ronioci regionalnog ronilačkog centra izvukli su preksinoć iz Morače, kod Smokovca, tijelo muškarca koje je poslato na obdukciju. Kako nam je nezvanično saopšteno, radi se o turskom državljaninu starom 23 godine. - Nakon što smo oko 20 časova dobili obavještenje o osobi koja se utopila u rijeci Morači, naši ronioci su oko jedan sat poslije ponoći uspjeli da u mjestu Bioče kod Podgorice izvuku tijelo muške osobe. Uslovi noćnog ronjenja u rijeci pored bezbjednosnih rizika zahtijevali su dodatne napore naših ronilaca prilikom pretrage terena i samog izvlačenja tijela. Tijelo smo predali nadležnim službama na dalje postupanje - kazao je Mijajlović.

PODGORICA - Zbog kršenja mjera NKT-a podnijeta je krivična prijava protiv sveštenog lica, saopšteno je iz Uprave policije. -Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, po nalogu nadležnog državnog tužioca, podnijeli su krivičnu prijavu protiv sveštenog lica M.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti- navedeno je u saopštenju. -Danas je oko 09,00 časova u manastiru Svetog arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci u Tivtu održana crkvena liturgija i vjersko okupljanje građana povodom 27 Sabora bratstva pravoslavne omladine Crne Gore, a koje je organizovalo svešteno lice M.B.Vjerskom obredu i kulturno – umjetničkom programu nakon toga u manastirskom kompleksu prisustvovalo je oko 400 građana- saopšteno je iz policije. R.p.

Miholjska Prevlaka

Krivična prijava u Baru protiv sveštenog lica zbog kršenja mjera BAR - Barska policija je, po nalogu tužioca, podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenog lica M. P. zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Terete ga da je održao liturgiju u prisustvu više od 40 ljudi Kako je saopšteno iz policije, on je 12. jula održao liturgiju u prisustvu više od 40 građana na lokalitetu tvrđave Haj Nehaj.

- On je na taj način prekršio mjeru o zabrani vjerskih skupova na otvorenim javnim mjestima osim na površinama pripadajućih vjerskih objeka-

ta jer je vjersku službu održao na lokalitetu koji je u vlasništvu države, a kojoj je prisustvalo više od 40 građana – saopšteno je iz policije. a. R.

Društvo

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Baranin Miloš Dašić nakon 200 dana na teretnom brodu u sjevernoafričkim vodama domogao se Crne Gore

Preživljavali samo od ribe koju su lovili sa tankera Baranin Miloš Dašić imo je sreću da se početkom mjeseca domogne rodnog grada i Crne Gore nakon 200 dana provedenih na tankeru jedne grčke kompanije čija je posada u vrijeme najžešće krize bila prepuštena sebi na pučini Crvenog mora, na sjeveru Afrike.

Ovaj diplomirani inžinjer brodomašinstva i dugogodišnji crnogorski reprezentativac u ribolovu na moru, narušenog zdravstvenog stanja, mršav do neprepoznavanja, nakon silnih peripetija uspio je da, uz angažman predstavnika crnogorskih institucija, napusti brod „Eugenia gas“ koji se našao u pat poziciji na sjeveru Afrike i čija posada se gotovo dva mjeseca borila da preživi bez prava da pristane bilo gdje... Zahvaljujući, kako kaže, naporima Vladana Radonjića iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva i crnogorske ambasadorke u Atini Ane Vukadinović, naš sagovornik je 5. jula iz Džibutija, preko Pariza i Frankfurta stigao u Crnu Goru. Trenutno, Miloš pokušava da se vrati normalnom životu, posvetio se velikoj ljubavi – ribolovu, koji je, ispostavilo se, i njemu i ostalim članovima posade spasio glavu tokom krize u Crvenom moru. Svaki dalji angažman, veli, vezaće za kopno. Jer ga je život pomorca, u doba korone „debelo odbio od životnog poziva za koji se školovao“.

Jemen

Dašić je plovio na tankeru za tečni gas (LPG -liquid petroleum gas) pod zastavom Liberije i u vlasništvu jedne grške kompanije. Brod dugačak 160 metara prevozio je 8.500 tona tečnog gasa: uobičajena ruta im je bila EgipatDžibuti-Jemen. Kako kaže, brod je, zbog specifične rute bio pod posebnim obezbjeđenjem, ograđen bodljikavom žicom, što je u vrijeme kada se dogodio kolaps plovidbe, a pristajanje bi-

Narušenog zdravstvenog stanja, mršav do neprepoznavanja, nakon silnih peripetija Dašić je uspio da, uz angažman predstavnika crnogorskih institucija, napusti brod koji se našao u pat poziciji na sjeveru Afrike i čija posada se mjesecima borila da preživi bez prava da pristane bilo gdje...

Miloš Dašić

Pogled sa tankera na Suecki kanal

Brod je zbog specifične rute plovidbe (Egipat - Džibuti - Jemen) bio pod posebnim obezbjeđenjem naoružanim snajperima i ograđen bodljikavom žicom, što je u vrijeme kada se dogodio kolaps plovidbe, a pristajanje bilo onemogućeno, samo pojačalo osjećaj da su u plovećem zatvoru nasred Crvenog mora lo onemogućeno, samo pojačalo osjećaj da su u plovećem zatvoru... - U Egiptu bismo uzeli gas sa većeg matičnog broda i plovili pet dana do Džibutija (oko 1.600 nautičkih milja) gdje nas je čekala standardna kontrola Ujedinjenih nacija (pregled za drogu i oružje) jer nam je krajnja luka bila Hodeida u Jemenu (ratna zona i zemlja pod sankcijama). Poslije završenog pregleda u Džibutiju išli smo na glavno sidrište ispred Eritreje i tu bi čekali dozvolu lučkih vlasti i Koalicije koja odlučuje kad i koji brod će ući u luku. Sidrili smo se na otvorenom moru na jednoj ,,visoravni“ gdje je dubina bila oko 70m i spuštala se na oko 2 kilometra možda i više. Samo sidrište je bilo udaljeno oko 120

Nm od najbližeg kopna jer se to smatralo sigurnom zonom zbog rata. U tim vodama veliku opasnost predstavljaju pirati pa smo imali tri člana obezbjeđenja sa Šri Lanke naoružane snajperima jugoslovenske proizvodnje – priča Dašić. Prema njegovim riječima, prava agonija je nastupila polovinom aprila kada su ostali bez zaliha hrane. - U Jemenu pogođenom ratom pojačane su bile sankcije, a u jeku zdravstvene krize istovremeno nijedna luka nije nas primala na vez, dok od matične kompanije nije bilo glasa. Istovremeno posada je već odavno bila prispjela za rotaciju, gotovo dvije trećine ljudi na brodu davno je trebalo da su kod kuće, pa je sva ta atmosfera kulminirala u jedno opšte nezadovoljstvo, beznađe i apatiju „garniranu“ glađu. U takvim uslovima imati zdravstvenih problema bio je pakao – prisjeća se Dašić neprijatnog iskustva.

borba

Kako je vrijeme odmicalo, izloženi teškim uslovima na moru, visokim temperaturama, pješčanim olujama koje su bjesnile preko Crvenog mora i činjenici da neće biti normal-

ne rotacije posade, tenzije su iz dana u dan rasle. Samim tim na brodu su svađe i nesuglasice bile svakodnevica. - Većih incidenata, ipak, nije bilo jer smo uvijek gledali da smirimo situaciju kako neko ne bi nastradao. Pojedinim članovima posade otežavajuća okolnost, pored nedostatka hrane i vode, bila je što su im pojedini članovi porodice bili zaraženi koronom, a oni nemoćni hiljadama milja daleko, često bez interneta, sredstava komunikacije, na otvorenom moru u zoni gdje na kopnu vlada rat, a na moru vrebaju pirati... – priča Miloš. Ističe da je situaciju na brodu prepuštenom moru i sudbini, pogoršavala činjenica da nisu mogli da izađu nidje na kopno niti je iko mogao da dođe na brod. Samim tim bila je otežana ili onemogućena gotovo nabavka hrane i vode. - Polovinom 4. mjeseca smo ostali potpuno bez namirnica. Na raspolaganju nam je bila boca vode dnevno po čovjeku. Lovili smo ribu i to nas je držalo u životu, a obrok nam je bio otprilike oko 80 grama riže i 100 grama ribe. I tako više od mjesec. Za provedeno vrijeme na brodu smršao sam 21 kilogram, a zbog naglog gubljenja težine i teškog fizičkog posla u makini i velikih vrućina moje zdravstveno stanje se pogoršalo. Dobio sam bolove u abdomenu i zahtijevao sam bolnički pregled koji nije bio moguć, jer su sve luke zabranile iskrcaj zbog pandemije korona virusa, (barem su tako iz kompa-

Vrućina, plićaci i plovidba na „tempiranoj bombi“ Prvi put kad sam uplovio u vode Jemena ostao sam zaprepašten. Naprije ulazom u luku u Jemenu: bio je to plitak kanal širine pedesetak metara i dubine devet metara, a sve sa strane je jako plitko oko 1,5m -2m. Svaka mala greška bi značila nasukavanje broda. - Našli smo se u državi razrušenoj višegodišnjim ratom i

sankcijama. Izađeš uveče na palubu i slušas kako padaju granate samo nekoliko desetina kilometara od luke u kojoj se nalaziš na brodu koji je i sam po sebi tempirana bomba – navodi on. Cijela plovidba u tom dijelu planete protekla je u oscilacijama temperature i teškim uslovima. Kako kaže, od januara do

marta temperatura se kretala do nekih 30 stepeni, ali je već od marta do juna bila i do 40. Posljednjih mjesec i po, prelazila je i 50 stepeni, a temperature morske vode čak do 38! Sa vrućinom su išli neizbježni komarci, a temperatura u mašini broda je bila 60 do 65 stepeni. Takvi uslovi rada nekada i po 15 sati dnevno su bili gotovo

neizdrživi. Prolaz po novi tovar i povratak kroz Suec do Mediterana, na početku plovidbe, bilo je kao vraćanje u klimatizovanu prostoriju. Poželio sam tada da se nikada ne vratim na sjever Afrike, ali to tada nije bilo moguće, jer je ugovor važio na pet mjeseci takvog ritma. Sve se, međutim, oteglo još 50 dana više...

nije rekli). Da nije bilo ribe ne znam kako bismo preživjeli. Svi su jedva čekali da završe radni dan da bi lovili ribu: Filipinci su lovili na dnu pridnene vrste, a ja isključivo na površini i to velike barakude, trupove, iglice i ajkule. Lovio sam na malog živog širuna nadjevenog na udicu ručne izrade i parče brodske sajle koju sam raspleo i pretvorio u strunu za ribolov. Udica sam, u početku, imao dosta ali su se tupile i kidale pa sam morao sam da ih pravim – priča Dašić.

PoVraTaK

Sagovornik priča da je njegova porodica za sve vrijeme krize na brodu na sve moguće načine pokušala da mu omogući povratak kući. - Kucali su na sva vrata i zvali sve institucije ali je odaziv bio jako slab. Čak ni moćna ITF organizacija nije se odazvala. Uz pomoć gospodina Vladana Radonjića (Generalni direktor direktorata za pomorski saobraćaj) i gospođe Mire Dašić iz Ministarstva vanjskih poslova oni su pisali svakodnevno i slali mnogo mejlova i kompaniji na koje obično nije bilo odgovora ili su odgovori bili kratki da nisu u mogućnosti da mi pruže medicinsku pomoć i pošalju me u bolnicu. Iz kompanije su kazali da me ne mogu poslati kući jer aerodromi ne rade... Dopisivanje sa kompanijom trajalo je više od mjesec, a ja sam čekao na brodu praznog i bolnog stomaka da se nešto dogodi, da se bog smiluje i što prije me pošalje kući – priča Dašić. Dodaje da se to čekanje oteglo i svaki dan je bio kao godina. - Najzad, moja porodica je pokucala na prava vrata i gospodin Vladan je stupio u kontakt sa gospođom Anom Vukadinović, ambasadorkom Crne Gore u Grčkoj koja je pregledala prepiske sa kompanijom i u nevjerici da niko nije ništa preduzeo hitno ih zvala i uspjela da mi obezbijedi iskrcaj. U isto vrijeme gospodin Vladan Radonjić je tražio siguran let iz Džibutija. Uspio je da mi obezbijedi siguran pristanak na

Trenira za tim Nakon povratka u Bar, Miloš vrijeme provodi takođe na moru, daleko od gradske vreve, buke i korone. - Trudim se da izbjegavam ljude i tako ostanem zdrav koliko god je to moguće, idem u ribolov i treniram da se opet vratim u reprezentaciju u koju sam bio sedam godina zaredom prvo kao junior, a poslije kao senior – kaže Dašić. U juniorskoj ribolovnoj reprezentaciji u morskom ribolovu Dašić je osvojio dvije bronzane medalje na svjetskim prvenstvima u Hratskoj i u Tivtu, a sa klubom KSR ,,Igalo“ okitio se takođe srebrom na Svjetskom klupskom prvenstvu u Igalu. - Nadam se da ću se opet povratiti sa bodovima izgubljenim u ovih godinu plovidbe, odnosno dvije sezone takmičenja i vratiti u reprezentaciju za učestvovanje na narednim velikim takmičenjima.

obalu i u dogovoru sa lučkim vlastima prolaz iz luke u Džibutiju do aerodroma. Ne mogu vam opisati momenat kada se podiglo sidro i brod pokrenuo ka luci u Džibutiju gdje nas je čekao agent koji me je od broda poveo do lučkih prostorija, odakle su me sproveli do aviona za Pariz. Iz Pariza sam odletio za Frankfurt i onda do Podgorice – priča on.

,,Kameni hlJeb“

Kako kaže, nije džaba rečeno da je pomorstvo hljeb sa sedam kora, samo što je u vrijeme ove sveopšte krize još teži taj hljeb mornarski. - Pomorstvo u doba korone je stari hljeb, tvrd kao kamen, na koji možeš lako zube da slomiš – kaže Dašić sada dok premotava što se sve događalo proteklih nekoliko mjeseci u njegovom životu. Ističe da su možda teže od nedostatka hrane i vode bili barijera u komunikaciji sa porodicom. - Brineš jesu li dobro, oni brinu za tebe i tako u nedogled. Srećan sam što sam došao kući živ i zdrav. Takođe su mi uplatili sva primanja sa malim zakašnjenjem. Ispalo je tako da sam jedino ja uspio da se iskrcam sa borda a ostali su i danas na čekanju. Ima ljudi na drugim brodovima što uopšte ne primaju platu jer te kompanije nemaju posla, a samim tim ni novca da ih plaćaju, a ne mogu ih poslati kući zbog globalne zdravstvene situacije. Često pomislim na ljude koji su i dalje na brodovima u ovoj situaciji i želim im brz povratak sa što manje muke... Zahvalan sam bogu i dobrim ljudima što sam uspješno i zdravo došao kući – zaključuje Dašić. igor PeriĆ

Svijet

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Bukti požar u centralnom dijelu Portugala

Vatru gasi više od 700 vatrogasaca LISABON - Više od 700 vatrogasaca bori se sa vatrenom stihijom koja je u subotu zahvatila centralni dio Portugala, dok jak vjetar otežava gašenje. Požar je izbio u opštini Oleiros u subotu popodne, ali se proširio na dvije susjedne opštine. Zbog toga je naređena evakuacija nekoliko ljudi iz predostrožnosti.

Dok je gasio plamen, u saobraćajnoj nesreći poginuo je 21-godišnji vatrogasac, a još šest osoba je povrijeđeno. - Želio bih da pošaljem riječ solidarnosti, ohrabrenja i zahvalnosti vatrogascima za posao koji obavljaju za Portugal i za sve nas - rekao je premijer Antonio Kosta. Luis Belo Kosta, komandant iz okruga Kastelo Branco, izjavio je da je ugroženo

Pokrenut Italegzit

nekoliko kuća dok vatra bukti u blizini izolovanih sela. Navodi da je još prerano govoriti koliko će trajati stavljanje vatre pod kontrolu. - Ljudi su evakuisani, ali većina se već vratila u svoje domove - dodao je Kosta. Požari nisu veliki u poređenju s onim iz 2017, kada je poginulo 66 ljudi, a povrijeđeno više od 250.

Vatra zahvatila oblasti u tri opštine

Podaci Frans presa o pandemiji kovida-19

U svijetu umrlo 645.715 ljudi, zaraženo više od 16 miliona Prvi slučaj korona virusa u Sjevernoj Koreji

Đanluiđi Paragone

Koliko je realno da Italija napusti EU RIM - Dok Evropska unija radi na jačanju institucionalne infrastrukture i realizaciji budžetskog plana za narednih sedam godina, iz još jedne zemlje stižu nagovještaji preispitivanja članstva u Uniji. To je Italija. Inicijator je bivši senator čija je želja da njegova zemlja krene putem Velike Britanije. Po uzoru na Bregzit, italijanski senator Đanluiđi Paragone pokrenuo je Italegzit, suverenističku stranku koja ima za cilj da Italiju izvede iz Evropske unije, navodi RTS. Na to se odlučio samo dva dana poslije susreta sa Najdželom Faradžom, liderom stranke Bregzit, koji je igrao ključnu ulogu u odluci Velike Britanije da napusti Uniju. Paragone je bivši član Pokreta 5 zvjezdica, antisistemske partije, i bivši televizijski novinar. Paragone je evroskeptik, i ne vidi budućnost evropskog projekta. Čak ni posle izglasavanja ekonomskog fonda za oporavak od posljedica pandemije kovida- 19, vrijednog 750 milijardi eura, i činjenice da će prva korisnica biti italijanska ekonomija. Za pristalice Unije to je dokaz obnovljene kohezije i vizije za dalju borbu protiv epidemije,

dok Paragone smatra da je to još jedna evropska zabluda. Većina Italijana, međutim ne želi da napusti Uniju. Samo u određenim momentima, između 30 i 40 odsto izjašnjava se za napuštanje Unije, a takvi su bile krize u eurozoni, ili najnovije, izazvane pandemijom kovida-19. Tada je stanovništvo, razočarano nedostatkom solidarnosti i brze podrške Unije, skidalo evropsku zastavu i na njeno mjesto postavljalo kinesku, u znak zahvalnosti narodu ove zemlje za dopremljenu medicinsku pomoć. Đ a n l u i đ i Pa ra g o n e j e napustio Pokret pet zvjezdica poslije formiranja vlade sa proevropskom Demokratskom strankom prošle godine. Čak je i desničarska Liga Matea Salvinija, poznata po snažnoj kritici evropskih institucija, ublažila svoj stav, tako da je Đanluiđi Paragone ostao najveći kriričar Unije. Koliko će biti uspješan, zavisiće s jedne strane, od njegove sposobnosti da formira stranačku infrastrukturu. S druge strane, od stepena angažovanja Evropske unije da sprovede institucionalne reforme i vrati se osnovnom principu postojanja – solidarnosti među državama i narodima.

Eksplozija na pijaci u Siriji, osmoro poginulo DAMASK - Osmoro ljudi je poginulo, a 19 je povrijeđeno u detonaciji eksplozivne naprave na jednoj pijaci u sirijskom gradu Ras el Ajnu, smještenom na granici sa Turskom. Državna sirijska agencija SANA saopštila je da je u pitanju bila eksplozija automobila-bombe, dok Sirijska opservatorija za ljudska prava, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, tvrdi da se radilo o motociklu na kom se nalazio eksploziv, kao i da su među poginulima jedna žena i jedno dijete, a da su neki od ranjenih u kritičnom stanju. Pogranični grad je pod kontrolom snaga sirijske opozicije, koje podržava Turska. Kao i mnogo puta do sada poslije sličnih incidenata, ministarstvo odbrane Turske odgovornost za ovaj napad pripisalo je kurdskim pobunjenicima, navodi američka agencija AP.

Broj zvanično zaraženih ne odražava realan broj inficiranih

NJUJORK - U svijetu je od korona virusa umrlo 645.715 osoba dok je zaraženo više od 16.072.290 ljudi, prenijela je agencija Frans pres novi bilans prikupljen do 11.00 (GMT). Od ukupnog broja zaraženih najmanje 9.061.300 ljudi smatra se izliječenim. Broj zvanično zaraženih ne odražava realan broj inficiranih, pošto mnoge zemlje testiraju samo pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje. SAD, gdje je prvi smrtni slučaj registrovan početkom februara, najviše su pogođene

virusom. U toj zemlji su umrle 146.463 osobe, zaraženo je 4.178.730, a izliječeno 1.279.414. Poslije SAD, zemlje sa najvećim brojem preminulih su - Brazil (86.449 umrlih i 2.394.513 zaraženih), Velika Britanija (45.738 umrlih i 298.681 zaražen), Meksiko (43.374 umrle i 385.036 zaraženih) i Italija (35.102 umrle osobe i 245.864 zaražene). Kina, bez teritorije Hong Konga i Makaoa, gdje je počela epidemija u decembru 2019. godine, zvanično ima 83.830 inficiranih, 4.634 su umrle, a broj izliječenih je 78.908.

Evropa ima 207.869 preminulih i 3.061.857 zaraženih, SAD i Kanada 182.511 preminulih osoba i 4.329.332 inficirane, Latinska Amerika i Karibi 155.381 preminulu osobu i 4.292.245 inficiranih, Azija 57.019 umrlih i 2.456.523 zaražene, Bliski istok 25.238 umrlih i 1.087.157 zaraženih, Afrika 17.513 umrlih i 829.127 inficiranih i Okeanija 184 preminule osobe i 16.057 inficiranih. Frans pres svakodnevno pravi bilans na osnovu državnih podataka zemalja svijeta i informacija Svjetske zdravstvene organizacije.

Sjeverna Koreja prijavila je prvi slučaj kovida- 19, a sumnja se na osobu koja se iz Južne Koreje u zemlju vratila 19. jula. Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un u subotu je sazvao hitan sastanak politbiroa vladajuće Radničke partije na kojem se raspravljalo o „hitnom događaju u gradu Kaesong“. Državni mediji su izvijestili kako se osumnjičena osoba vratila iz Južne Koreje nakon ilegalnog prelaska granice u julu, prenose agencije. Navodi se da se radi o osobi koja je prije tri godine otišla u Južnu Koreju, a vratila se preko utvrđene granice koja dijeli dvije Koreje. Kim je proglasio vanredno stanje i nametnuo karantin u pograničnom gradu Kesong, opisujući to kao „kritičnu situaciju, za koju se može reći da je opaki virus ušao u zemlju“.

Uragan Hana pogodio Teksas, spasioci izloženi posebnim izazovima

Epidemija otežava borbu sa olujom DALAS - Uragan Hana pogodio je američku saveznu državu Teksas i izazvao klizišta, a američki zvaničnici upozoravaju na opasne olujne udare, jake vjetrove i obilne kiše. Guverner Greg Abot izdao je deklaraciju o katastrofi za 32 okruga, rekavši da će epidemija korona virusa komplikovati rad službi za vanredne situacije, prenosi BBC. Uragan je juče pogodio ostrvo Padre, a zahvata područje između priobalnog grada Korpus Kristija i Braunsvila. Sa vjetrovima jačene i do 145 kilometara na sat, oluja je rušila krovove sa kuća. Hana je uragan kategorije 1, što je najniži stepen na Safir-Simpsononovoj skali koja ima maksimalno pet stepeni. - Svaki uragan predstavlja ogroman izazov - rekao je Abot i dodao da je otežavajuća okolnost što uragan prolazi kroz podučje najpogođenije korona virusom. Teksas je od početka epidemije potvrdio više od 380.000 slučajeva zaraze, sa gotovo 5.000 smrtnih slučajeva. Nacionalni centar za uragane (NHC) upozorio je da će se „po život opasna oluja

nastaviti kroz djelove obale Teksasa od Port Mansfilda do Sardženta“ i pozvao lokalne stanovnike da se pridržavaju savjeta hitnih službi. Očekuje se da će oluja uglavnom zaobići

Hjuston, prenose lokalni mediji. Takođe se „očekuje brzo slabljenje uragana dok se Hana seli dalje u unutrašnjost“ preko Teksasa, kao i u sjeveroistočni Meksiko.

Stanovništvo pozvano da se pridržava savjeta hitnih službi

Intervju

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Slovenački reditelj Tomi Janežič povodom predstave „Nije to to“

Moć otuđuje od ljudskosti PODGORICA – Suptilno, ali hrabro zalaženje u hodnike ljudske psihe, te umješnost da pozorišnom predstavom izazove publiku na promišljanje, odlike su velikih, ali rijetkih umjetnika. Njihovi pogledi su širi, jezik jasan, poruke britke. A jedan od takvih teatarskih stvaralaca zasigurno je i slovenački reditelj Tomi Janežič. Rad jednog od najboljih evropskih režisera crnogorska publika blisko je upoznala kada je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom na scenu postavio predstavu „Opera za tri groša“, a naš najstariji teatar koproducent je i na Janežičevom posljednjem komadu „Nije to to“. Predstava je premijerno izvedena u sarajevskom SARTR-u, koji je zajedno sa Beogradskim dramskim pozorištem i festivalom MESS takođe partner na projektu, a prvo igranje ovog komada na Cetinju predviđeno je za jesen, ukoliko ne dođe do pomjeranja zbog epidemioloških uslova. Koliko daleko su ljudi spremni da odu zarad prividnih zadovoljstava i ciljeva, te kakav je odonos savremene umjetnosti i publike, Janežič govori za Pobjedu. POBJEDA: U deskripciji predstave „Nije to to“ sa podnaslovom „Faust – studije“, koju ste na scenu postavili prema tekstu slovenačke autorke Simone Semenič, govori se da Vas ne zanima još jedna verzija Fausta, već prije naš odnos prema mitu i tome što nam on predstavlja u 21. vijeku. Kakva je Vaša rediteljska vizura ovog komada i što je to novo što će donijeti regionalnoj publici? JANEŽIČ: „Nije to to“ je asocijativna predstava koja se bazira na tekstu Simone Semenič i stvaralačkom procesu sa glumcima. Faust – ili bolje rečeno – određene teme iz Fausta (studije) bile su polazišne tačke za jedno i za drugo. Sa stvaralačkom ekipom pokušavamo u svakoj novoj predstavi da preuzmemo određeni umjetnički rizik istražujući nešto što nam je u pozorišnom smislu još nepoznato. Tako je bilo i ovog puta. Radi se o predstavi kakvu još nismo radili. Predstava je između ostalog imala visoke likovne standarde, uopšteno

Čovjek u pozorištu uvijek gleda sebe. Ali, ne zato jer bi pozorište imitiralo stvarnost već zbog toga jer u pozorišni prostor gledalac projektuje svoj unutrašnji svijet – kazao je Janežič pokušava da donese nešto novo, što u produkciji pozorišta koja su koproducenti predstave možda još nije viđeno. O predstavi je teško govoriti jer je istovremeno vrlo lična, istovremeno ona se bavi svijetom ili dekonstrukcijom svijeta. To je pozorište koje se ruši zujeći u egsistenciju. Predstava je – kao što sam davno najavio - o nepojmljivom. POBJEDA: Što je najveći uzrok nezadovoljstva među ljudima, a što smo spremni da ponudimo i prodamo zarad nekih viših ciljeva i interesa? JANEŽIČ: Odgovor se nameće sam i on je takoreći mitološki: čovjek je spreman da proda dušu. Ali šta to konkretno znači? U „prevodu“ bi se to najvjerojatnije nazvalo odricanje sebi ili bolje - vlastitoj ljudskosti. Još drugačije rečeno: ono što nazivamo „ljudskost“ ili „humanost“ nalazimo u ranjivosti ili u svijesti i prihvatanju ranjivosti. Na pozicijama moći čovjek može to da zaboravi. Ono što je paradoksalno je da kao društvo težimo ka neranjivosti: ranjive zemlje su zemlje koji nemaju čvrst politički sistem i tamo postoji stanje stalne neizvjesnosti. Potrebna nam je sigurnost. A sigurnost – društvena, ekonomska itd. – sa sobom donosi moć. Ali, ne bih rekao da su problem viši ciljevi. Oni su ne samo legitimni već i čovjeku suštinski potrebni. Dovoljno je da čovjek pogleda oko sebe: okružuju ga ljudske kreacije koje su posljedica vizija i potrebe da se stvara nešto novo. Čovjek bez toga ne bi bio čovjek: on mora nanovo da sastavlja i povezuje,

UMJETNOST SE STVARA KROZ POGLED GLEDAOCA: Tomi Janežič

bez toga nema utjehe. Problem na ličnom planu je naravno ako su ciljevi nerealistični – i to jeste fenomen savremenog društva koji dovodi do anksioznosti. Poznato je: potrebno je ili smanjiti ciljeve ili povećati produktivnost, a desi se da pojedinac i sa maksimalnom produktivnošću ne uspijeva da realizuje svoje ciljeve o „američkom snu“. Zato je psihološki teže, stresnije živjeti danas nego u npr. u nekom kastnom sistemu. Ali drugi problem – koji se možda više tiče vašeg pitanja – je problem psihološke pocijepanosti. Ako se ne mogu podnjeti vlastite anksioznosti, strahovi, agresivni impulsi itd. pojedinac i društvo ih se oslobađa kroz projekcije na drugog/druge. Đavo postaje susjed, migrant, gej, musliman itd. Drugim riječima: tako se pojavi Mefisto – kada pojedinac nije sposoban da prihvati samog sebe, ili tačnije vlastitu „sjenku“ (ako se poslužim Jungovom terminologijom). To dovodi do malih i velikih ličnih i društvenih netrpeljivosti, pa i do zločina i do monstruoznosti. POBJEDA: Da li publika na sceni može da vidi odraz svojih svakodnevnih promišljenih i nepromišljenih postupaka?

JANEŽIČ: Čovjek u pozorištu uvijek gleda sebe. Ali, ne zato jer bi pozorište imitiralo stvarnost već zbog toga jer u pozorišni prostor gledalac projektuje svoj unutrašnji svijet. Dobra predstava je svjesna tog procesa, shvata potrebe gledaoca u tom procesu. POBJEDA: Predstava „Nije to to“ predstavlja koprodukcijski i glumački spoj tri regionalna teatra. Kako izgleda rad sa tako raznolikim ansamblom i primjećuju li se razlike u različitim glumačkim školama? Koliko je zahtjevno napraviti simbiozu među njima? JANEŽIČ: Rad je bio uzbudljiv i – s obzirom na relativno kratak period proba - dosta intenzivan. Ekipa glumica se, čini mi se, vrlo brzo povezala i u predstavi djeluje kao povezan kolektiv koji umije da se sluša i zajednički stvara. POBJEDA: Jedan ste od najistaknutijih evropskih modernih reditelja, a ocjena kritike Vaš rad opisuje kao pronicljivo zadiranje ispod površine. Koliko teatar danas više nego ikada izaziva da se misli i reaguje? JANEŽIČ: Teatar je oduvijek „više nego ikada“ izazivao da se misli i reaguje. POBJEDA: Uspijeva li po-

zorište u vremenu i okolnostima koje nas okružuju da ispunjava svoju misiju? JANEŽIČ: Nikada nije i čini mi se, da suštinski ne može, iznevjeriti svoju misiju. Pritom ne treba zaboraviti: uvijek je bilo mnogo lošeg pozorišta, ali i rijetko - izvanrednog pozorišta. POBJEDA: Da li među autorima komada postoji određena vrsta autocenzure ili možda spoljašnje cenzure nametnute nekim različitim pritiscima? JANEŽIČ: Što se „spoljašne cenzure nametnute nekim različitim pritiscima“ tiče pretpostavljam da to ovisi o kontekstu. U kojoj državi, koji autor, za koje pozorište, kakav komad? Svačeg sigurno ima. Trebalo bi pitati autore komada. Što se mog rada tiče: u kontekstima u kojima radim uopšteno postoji uzajamno povjerenje i poštovanje. Nametnuti pritisci i cenzura zato uglavnom ne dolaze u obzir. Ako sam u prošlosti osjećao da je neko pokušavao da zadire u integritet mog/ našeg rada, odazvao sam se na to. Pitanje autocenzure u najširem smislu pripada izazovima ličnog umjetničkog stvaralačkog procesa. Odgovornost umjetnika je da se na

to kreativno odazove. To je mnogo suptilniji i kompleksniji problem nego što može da se čini. On je svakako test za svakog svjesnog stvaraoca. Ne prestaje se polagati taj test. Čeka te u radu na svakoj novoj kreaciji. POBJEDA: Kakav je Vaš pogled na savremenu publiku? Koliko su ljudi koji sjede u gledalištu spremni da reaguju na kritiku i pronicljivo shvate poruke koje im se direktno ili indirektno upućuju? JANEŽIČ: Mislim da ne možeš da stvaraš dobru umjetnost pa i pozorište ako ne poštuješ pogled gledaoca. Jer kroz taj pogled se umjetnost i stvara. Vrhunska umjetnička djela su odraz vrhunskog poštovanja tog pogleda, to jest - publike. Da se razumjemo: smatram da uglavnom tog poštovanja nema i da konvencionalni pristupi uglavnom ne odražavaju poštovanje o kojem govorim. Sa publikom – kakva god ona bila – treba znati, na nju se treba u pozorištu i spremiti jer je njoj sve namijenjeno, u njoj se pozorišna umjetnost realizuje. Trebalo bi brinuti o tome, da je umjetnost ta koja je dovoljno pametna, publika već jeste, uspješni umjetnici to Svetlana VIŠNJIĆ znaju.

Ne razmišljamo o budućnosti

Scena iz predstave „Nije to to“

POBJEDA: Koja je to, suštinski, najveća problematika sa kojom se suočavamo u vremenu u kom živimo? JANEŽIČ: Svako vrijeme i svako društvo i svaki pojedinac pokušava da konstruiše smisao. Za to je - od kad je čovjek postao čovjek - potrebna priča. Potrebna nam je da ne bismo otvorenih usta opstali u vakumu svjesnosti o postojanju. Svaka priča i svaki smisao je fiktivan. Fikcija nam je neprekidno potrebna da bismo se kretali. Lakan kaže: „Istina ima strukturu fikcije“. Možda je taj proces u vremenu u kom živimo intenzivniji nego što je bio nekad. Predstava se na neki način bavi i pitanjem priče i pitanjem priče u pozorištu. Kroz artikulisanje priče pojedinac i društvo pokušavaju da se oslobode traume. Ali, čovjeku se npr. u susretu sa nekim ljudskim monstruoznostima, koje je suštinski nemoguće shvatiti, postavi pitanje: da li je prihvatljivo, da one postanu priča? Da li je prihvatljivo da nepojmivo postane pojmljivo? Ali, da se vratim na pitanje: ako bih pokušao

razne aktuelne problematike u svijetu i društvima u kojim živimo da svedem pod jednu – i koja mi se čini tipična za ovo vrijeme – rekao bih možda da se ne razmišlja o budućnosti. Generalno se to nebavljenje budućnošću manifestuje na mnogim planovima: globalno i lokalno ekološkom, društveno-političkom i društveno-ekonomskom itd. Krajem 19. vijeka npr. – a i u raznim drugim periodima – ljudi su živjeli misleći na sve one – nas - koji dolazi poslije njih. Imali su osjećaj da tek počinju da grade neki novi, bolji svijet. Danas – u duhu zapadnjačkog, a i potrošačkog individualizma - razmišljamo izričito i gotovo isključivo o vlastitoj, ličnoj budućnosti, a ne i o budućnosti društva, svijeta, generacija koje dolaze poslije nas. Ta inflacija je na prvi pogled posljedica raznih društvenih deziluzija 20. vjeka, s druge strane ona stavlja pojedinca u depresivnu poziciju. Opsesija tzv. ličnom realizacijom, srećom, društvenim – prije svega ekonomskim - uspjehom itd. zapravo ne donosi nužno ispunjenje za kojim ljudi tragaju.

Hronika Podgorice

Završena prva faza rekonstrukcije Bulevara Svetog Petra Cetinjskog

Novi asfalt: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

Radove nastavljaju tokom ove sedmice Radnici gradskog preduzeća Putevi završili su prvu fazu rekonstrukcije Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Za rekonstrukciju dijela bulevara u dužini preko 600 metara, od mosta na Ribnici do mosta Blaža Jovanovića, saopštavaju iz PG biroa, izdvojeno je više od 160.000 eura. Gradonačelnik Ivan Vuković, koji je tim povodom sa saradnicima obišao najprometniju saobraćajnicu u glavnom gradu, najavio je da se radovi na preostalom dijelu bulevara nastavljuju tokom ove sedmice. Navodeći da Bulevar Svetog Petra Cetinjskog predstavlja glavnu saobraćajnicu glavnog grada, gradonačelnik Vuković je konstatovao da su uspješno priveli kraju prvu fazu rekonstrukcije te saobraćajnice, dužine preko 600 metara. - Ova investicija je vrijedna preko 160.000 eura. Samo prva faza je završena, a namjera nam je da u potpunosti rekonstruišemo ovaj bulevar. Zahvalio bih se privrednom društvu Putevi, koji su po nepovoljnim vremenskim uslovima, odnosno vrlo visokim temperaturama, na najbolji način odgovorili ovom izazovu, kako to inače biva kad su oni u pitanju. Značajan doprinos ovoj rekonstrukciji dale su kolege iz preduzeća Zelenilo, Komunalne usluge i Čistoća. Ovo je još jedan lijep primjer timskog rada, ovo pokazuje što se dešava kada ljudi koji vole Podgoricu i koji su motivisani da rade udruže snage – kazao je Vuković. On je najavio da se radovi na preostalom dijelu najprometnije saobraćajnice u glavnom gradu nastavljuju tokom ove sedmice. - Nastavljamo dalje prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, sve do Bulevara Džordža Vašingtona. Mislim da će naši sugrađani koji u ogromnom broju koriste ovu saobraćajnicu biti veoma zadovoljni – poručio je Vuković. Direktor Puteva Radenko Bulatović naveo je da sanacija prve faze Bulevara Svetog Petra Cetinjskog obuhvata više od 8.500 kvadratnih metara i da je trajala devet radnih dana. - Kao što smo najavili završili smo sanaciju prvog dijela u dužini od 600 metara, četiri saobraćajne trake, preko 8.500 kvadratnih metara, zamijenili smo oštećeni asfaltni kolovoz, pripremili podlogu za asfaltiranje, rekonstruisali slivničke rešetke, odradili gazeći sloj AB11, iscrtali horizontalnu signaI. M. lizaciju – poručio je Bulatović.

Izgradili još jedno igralište za djecu

I najmlađi Dračani dobili ugodan kutak za igru

Novo igralište na Draču

Radnici Zelenila prije dva dana završili su izgradnju igrališta za djecu na Draču, koje je opremljeno savremenim mobilijarom i dodatno oplemenjeno zelenilom kako bi najmlađi sugrađani i ovog dijela grada imali adekvatne uslove za odrastanje i druženje sa vršnjacima. - Ekipe gradskog Zelenila su na ovoj površini ugradile dječije sprave i gumene podloge, travnjak, posadili ukrasno drveće, puzavice i živu ogradu. Takođe, ugrađen je parkovski mobilijar – klupe i korpe za otpatke i rekonstruisan sistem za navodnjavanje. Na pojedinačnim podlogama od tartana ugrađene su ljuljaška, klackalica, vrteška, njihalica i tobogan sa kulom, a ugradnjom ovih sprava, mališani su dobili nove sadržaje za igru što će njihovo odrastanje učiniti sadržajnijim i ljepšim – navode iz PG biroa. I.M.

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Dan sa komunalnim inspektorima i policajcima: Pojačane kontrole pošto

Opomene daju rezu više građana nosi Ekipa Pobjede je sa komunalnim inspektorima obišla centar grada i uvjerila se da se građani uglavnom pridržavaju predloženih mjera, kada je u pitanju nošenje zaštitnih maski na javnom prostoru i držanje propisane distance. Slična situacija bila je i ispred TC Mol of Montenegro, gdje smo nadgledali rad pripadnika Komunalne policije Na osnovu naredbi Operativnog štaba za inspekcijski nadzor, ekipe Komunalne inspekcije, Komunalne policije, pripadnici Uprave policije, turistički i sanitarni inspektori, u skladu sa propisanim nadležnostima u prethodnom periodu vršili su pojačane kontrole poštovanja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv novog korona virusa, kako na javnim površinama tako i u zatvorenim prostorima. Navodeći da su u prethodnom periodu djelovali preventivno kada je u pitanju kontrola nošenja maski i držanja distance na javnim površinama, iz Komunalne inspekcije Glavnog grada Podgorica ističu da su njihova zapažanja na terenu da se propisane mjere u glavnom gradu iz dana u dan mnogo bolje poštuju i da je izražena mnogo veća svijest građana o problemu u kome se nalazimo. Iz Komunalne policije ističu da, između ostaloga, kontinuirano kontrolišu tržne centre i sve javne površine u gradu - trgove, ulice, parkove, igrališta… I jedni i drugi svoje redovne kontrole vrše po službenoj dužnosti, ali postupaju i po prijavama građana. Ekipa Pobjede je sa komunalnim inspektorima obišla centar grada i uvjerila se da se građani uglavnom pridržavaju predloženih mjera NKT-a, kada je u pitanju nošenje zaštitnih maski na javnom prostoru i držanje propisane distance. Mali je bio broj onih koji su masku nosili ispod nosa ili na bradi, ali primijetili smo i nekoliko pojedinaca koji nijesu imali maske ili su ih, prvenstveno zbog nadležnih inspekcija, nosili na laktu. Zbog takvih nepravilnosti i nedržanja propisane distance upozoravali su ih komunalni inspektori. Slična situacija bila je i ispred TC Mol of Montenegro, gdje smo nadgledali rad pripadnika Komunalne policije. Jedan od komunalnih policajaca koji je kontrolisao građane ispred TC Mol of Montenegro Adis Mujahodžić kazao je da se na tom mjestu uglavnom poštuju propisane mjere NKT-a. Komunalna inspektorka Marina Aleksić sa kojom smo obišli

I.BOŽOVIĆ

Preventivne mjere: Komunalna inspektorka u centru podsjeća građane na propisane mjere NKT-a

centar grada, naglasila je da je primjetno da građani propisane mjere o obaveznom nošenju zaštitne maske i držanju fizičke distance iz dana u dan sve bolje poštuju. Veće nepravilnosti nego na ovim prometnim mjestima primijetili smo u park-šumama i kvartovskim površinama, ali građani koji nijesu poštovali mjere NKT-a nijesu htjeli da komentarišu zašto ne nose zaštitne maske na javnim površinama.

UPOZORENJA

Shodno ovlašćenjima iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i donešenih naredbi na osnovu njega komunalni inspektori, inspektori za turizam i ugostiteljstvo i inspektori za drumski saobraćaj, Komunalne inspekcije Glavnog grada su u periodu od 17. do 23. jula zbog nenošenja maski, nepravilnog nošenja maski i nepoštovanja fizičke distance na otvorenom prostoru, kod 560 fizičkih lica izrekli preventivne usmene opomene i ukazali na obavezu nošenja maski. - Komunalni inspektori vrše svoje redovne kontrole po službenoj dužnosti, ali postupaju i po prijavama građana – navode iz Komunalne inspekcije. Kako navode, sarađuju sa Upravom policije, Komunalnom po-

licijom i drugim inspekcijama po potrebi. Na osnovu zaključaka Operativnog štaba za inspekcijski nadzor, pojašnjavaju oni, oformljena su dva specijalna tima koja svakodnevno vrše kontrolu u čijem sastavu učestvuju: komunalni inspektori i pripadnici Uprave policije i Komunalne policije. - Zapažamo na terenu da se propisane mjere u glavnom gradu mnogo bolje poštuju i da je izražena mnogo veća svijest građana o problemu u kom se nalazimo. Nepoštovanje mjera najviše se odnosi na nenošenje maski na otvorenom prostoru i nepravilno nošenje maski kao i nepoštovanje fizičke udaljenosti između lica – navode iz Komunalne inspekcije. Navodeći da su u prethodnom periodu djelovali preventivno, iz Komunalne inspekcije kažu da su do sada sankcionisali dva fizička i jedno pravno lice. - Komunalna inspekcija kontroliše javni gradski i taksi prevoz. Zbog nepoštovanja propisanih mjera, izrečena je novčana kazna za dva učesnika u javnom prevozu – naveli su iz Komunalne inspekcije. Oni apeluju na sve da poštuju propisane mjere NKT-a, uz napomenu da se za njihovo kršenje kazne kreću: za pravna lica od 2.000 do 20.000 eura, za odgovorna lica od 500 – 2.000 eura, preduzetnike od

U ugostiteljstvu i turizmu izrekli kazne u ukupnom iznosu od 19.250 eura Turistička inspekcija zadužena je za nadzor i kontrolu ugostiteljskih objekata u dijelu poštovanja mjera koje propisuje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti. Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin kaže da su u saradnji sa Inspekcijom rada i Upravom policije prethodnih dana radili na suzbijanju kršenja tih odredbi. - Moram da naglasim da ugostitelji uglavnom poštuju mjere koje propisuje NKT. Nepravilnosti na koje smo najčešče nailazi-

li je nepoštovanje distance u ugostiteljskim objektima, naročiti na terasama kafića u večernjim časovima i vikendom, zatim nenošenje zaštitne maske od strane zaposlenog osoblja, posebno onih koji rade u kuhinji – kazala je Šljivančanin. Navodeći da su zbog nepoštovanja mjera NKT-a u sferi ugostiteljstva i turizma izrekli novčane kazne u ukupnom iznosu 19.250 eura, glavna turistička inspektorka upozorava da su kazne visoke kako za ugostitelje, tako i za fizička lica.

350 do 6.000 i za fizička lica od 100 do 2.000 eura.

KONTROLE

Komunalna policija Glavnog grada, saglasno zakonski propisanim nadležnostima u kontinuitetu primjenjuje svoja ovlašćenja, u cilju obezbjeđivanja primjene odredbi naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa. - U proteklih sedam dana, komunalni policajci su izvršili 2.129 kontrola koje se odnose na zabranu rada ugostiteljskih objekata od 22 časa do šest časova. Predmet navedenih kontrola su bili ugostiteljski objekti tipa: kafe-barovi, restorani, objekti brze hrane, kafeterije i sl. Kontrole se vrše kontinuirano, u svim ugostiteljskim objektima. Napominjemo da se samo u Siti kvartu nalazi više od 100 ugostiteljskih objekata, a komunalni policajci osim u tom dijelu grada, kontole vrše i u ugostiteljskim objektima u centru, dijelu grada Preko Morače, prigradskim naseljima i sl – navode iz Komunalne policije. U cilju primjene odredbi naredbe koje se odnose na obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, iz Komunalne policije navode da su njihove ekipe izvršile 625 nadzora kod fizičkih lica, kontrole u autobusima i auto-taksi prevozu, zatim kontrole u ugostiteljskim objektima, trgovinskim objektima. - Kontinuirane su kontrole kod tržnih centara: ,,Mol of Montenegro“, ,,Bazar“ i ,,Forum“, kao i na svim javnim površinama u glavnom gradu - trgovi, ulice, parkovi, dječija igrlišta – ističu iz Komunalne policije, uz napomenu da su u cilju suzbijanja i sprečavanje prenošenja novog korona virusa bili angažovani na pružanju pomoći kolegama iz Komunalne policije PrijesI. MITROVIĆ tonice Cetinje.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 27. jul 2020.

ultate, sve i maske ANKETA 1. Goran Čubrović: Nosim zaštitnu maskui na otvorenom i u zatvorenom prostoru. U početku mi je smetala, ali sam se navikao, pa je nosim čak i kad vozim biciklo. Ne radim to zbog inspekcija, nego zbog svog zdravlja. Imam 60 godina, bio sam sportista. Svi treba da nose maske, to je za dobro svih nas. Nije se teško navići na nju. Zbog situacije sa virusom korona u kafane odlazim rjeđe. Prije sam išao svakodnevno, a sad jednom u pet ili 10 dana. 2. Sanja Čabarkapa: Naporno je nositi zaštitnu masku po vrućini, pa kada sam na sigurnoj distanci od drugih gledam da je malo skinem, Ne nosim je zbog inspekcija, već zbog svog i zdravlja drugih. Ako će nam to svima pomoći, onda je poštovanje tih odredbi najmanje što mogu da uradim. Trudim se da poštujem mjere NKT-a na poslu, u radnjama i na otvorenom. Maske mi je sašila drugarica, imam ih u raznim bojama. 3. Boro Đurović: Kad je zdravlje u pitanju čovjek se može na sve navići. Nosim zaštitnu masku kad god izađem iz kuće, radi svog i zdravlja drugih. Nije mi naporno da dišem pod njom. Često idem u hiperbaričnu komoru, pa imam iskustva sa otežanim disanjem. Bolest je dodatni razlog da nosim masku. Izbjegavam mjesta gdje ima dosta ljudi. Ne idem u kafane, ranije sam redovno odlazio. 4. Sanja Boljević: Ako je naredba Nacionalnog koordinacionog tijela za sprečavanje širenja zaraznih bolesti da se nose zaštitne maske, onda smo svi dužni da ih nosimo. Samo u krugu porodice ne nosim masku. Napolje bez maske ne izlazim, ali ne razmišljam mnogo o tome. Odlazim u kafiće i restorane, kao i prije korone. Tamo gdje izlazim u potpunosti se poštuju mjere NKT-a.

AKTUELNO: ŽPCG vikendom uveo još jedan voz od Podgorice do Bara U svim vozovima broj putnika je bio na nivou od oko 70 odsto. Svi su imali svoje mjesto za sjedjenje. Veoma sam zadovoljan i time kako se poštuju mjere NKT-a i kako obavljaju svoj posao zaposleni u Željeznici – kazao je željeznički inspektor Veselin Mandić

Dovoljno mjesta za bezbjednu distancu

D. MALIDŽAN

ovanja mjera NKT-a

U cilju smanjenja gužvi u vozovima tokom trajanja ljetnje sezone i poštovanja mjera i preporuka NKT-a u vezi sa aktuelnom situacijom sa kovidom-19 Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica prethodnog vikenda je na relaciji Podgorica – Bar – Podgorica u saobraćaj uveo vanredni voz koji saobraća subotom i nedjeljom. Prethodnih dana angažovan je i veći broj zaposlenih na kontroli pridržavanja mjera i preporuka NKT-a, a u kontrolama nošenja maski tokom boravka putnika na peronu, u vestibilu i u vozu, proteklog vikenda pomagali su im pripadnici Uprave policije, Komunalne inspekcije i inspektori za željeznički saobraćaj. Izvršni direktor Željezničkog prevoza Crne Gore Nenad Babić navodi da su u prethodnom periodu svakodnevno pratili frekvenciju putnika koji koriste usluge željezničkog prevoza od Podgorice do Bara - Pokazalo se da su redovni vozovi koji saobraćaju iz Podgorice do Bara i nazad, uglavnom, bili dovoljni za broj putnika koji ih koriste. Katkad se desi da bude koji putnik više nego što to dozvoljavaju mjere distance koju propisuje NKT. Međutim, naši vozovi su malo specifični. Postoje kola u kojima je deset odjeljaka sa po šest mjesta, u kojima uglavnom bude najviše po četiri putnika. U komunikaciji sa ostalim prevoznicima, taksistima i autobuskim prevoznicima smo upoznati da je kod njih moguće da koriste sve kapacitete, tako da smo mi imali prostora da vozimo i veći broj putnika, naravno uz obavezno nošenje

ZDRAVLJE NA PRVOM MJESTU: Kontrola putnika na željezničkoj stanici

zaštitnih maski – kazao je Babić. Tokom 24 sata, navodi on, saobraća devet vozova i to šest na relaciji Podgorica – Bar i tri na relaciji Bijelo Polje – Bar. - Radi smanjenja gužvi u vozovima tokom trajanja ljetnje sezone i poštovanja mjera i preporuka NKT-a u vezi sa aktuelnom situacijom sa kovidom-19 uveli smo i vanredni voz vikendom od Podgorice do Bara (10:25 časova) i povratak iz Bara do Podgorice ( 19 časova) – poručuje direktor Željezničkog prevoza. U Sutomoru su, ističe on, povećali broj broj zaposlenih, kako bi iskontrolisali ulazak putnika u skladu sa mjerama NKT-a. Na svim ulazima u voz, pojašnjava on, obezbijedili su kontrolu. - Kondukteri ne dozvoljavaju ulaz putnicima u voz bez zaštitne maske. Međutim, problem je taj što ih neki od putnika skidaju tokom vožnje. Osoblje u vozu je zaduženo da brine i o tome kako putnici u vozu drže distancu – kaže Babić. U cilju boljeg poštovanja mjera NKT-a, proteklog vikenda su, u saradnji sa inspekcijama i

policijom pojačali kontrole. - Željeznički inspektori sa Komunalnom policijom i pripadnicima Uprave policije pojačali su kontrole u vozovima i pomogli našem osoblju da kontrolišu putnike u vozu i na stanicama – poručuje direktor Željezničkog prevoza, koji je apelovao na sve putnike da poštuju mjere, čuvaju svoje zdravlje i zdravlje ostalih putnika, te da u vozu ne skidaju maske, ne grupišu se i drže distance. Inspektor za željeznički saobraćaj Veselin Mandić kaže da je zadovoljan time kako su se putnici pridržavali propisanih mjera NKT-a prilikom korišćenja željezničkog prevoza na relaciji Podgorica – Bar – Podgorica. - Na svim vozovima broj putnika je bio na nivou od oko 70 odsto. Svi su imali svoje mjesto za sjedjenje. To je primjer kako se poštuju mjere NKT-a. Veoma sam zadovoljan i time kako se poštuju mjere i kako obavljaju svoj posao zaposleni u Željeznici – kazao je Mandić. Poštujući odredbe Operativnog štaba za inspekcijske poslove, željeznički inspektor naglašava da im je zadatak da

Maske im ne smetaju da zapjevaju u vozu 5. Darko Zečević: Nositi zaštitnu masku po vrućini ništa je pri onome kakve posljedice po svoje i zdravlje drugih možemo da izazovemo ako je ne nosimo. Svi moramo biti odgovorni. Ne nosim masku zbog inspekcije, već zbog svog, zdravlja porodice i drugih. S obzirom na to da se kod nas 70 odsto posla završava u kafani, redovno odlazim na takva mjesta, poštujući propisane mjere NKT-a.

6. Safet Bektešević: Lako bi bilo voziti taksi pod maskom samo da ima više posla. Teže je disati pod njom na ovoj vrućini, ali navikao sam se. Mušterije se ne žale, navikle su se i one. Zadovoljan sam kako poštuju mjere NKT-a. Dok ih vozim radi klima uređaj, pa je onda lakše. Procedura je jasna, u taksi ne mogu ući bez zaštitne maske. Odredbe NKT-a moramo svi poštovati, i mi i mušterije.

Društvu, koje je iz Bijelog Polja putovalo jutarnjim vozom do Sutomora, maske nijesu smetale da uz gitaru i zapjevaju. - Poštujemo mjere NKT-a,

nosimo svi maske. To nam ne pravi problem da zapjevamo – kazao jeNemanja Đaković koji je svirao gitaru. Njegov drug Edin Badžić kazao je da u potpunosti

poštuju mjere NKT-a, - Ako je propisano da se u vozu nose maske, onda smo tu da poštujemo te mejre. To je u interesu svih putnika u vozu – kazao je Badžić.

putnici u željezničkom prevozu budu bezbjedni, da drže distancu u vozu i da nose zaštitne maske, a sve u cilju poštujući odredbe zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. - Ministarstvo saobraćaja i Željeznički prevoz dužni su da ispoštuju naredbe zajedno sa kolegama iz Uprave policije i Komunalne inspekcije da ne dozvolimo da se ova bolest širi unutar vozova. U narednom periodu ćemo, praveći analizu polaska iz Podgorice i povratka putnika iz Bara i Sutomora, tačno znati koje mjere treba preduzimati ubuduće da bi se onemogućila pojava širenja zarazne bolesti – kazao je Mandić. Kako zapaža, u vozu putnici poštuju mjere NKT-a, a osoblje vrlo uredno opominje svakog putnika o obaveznom nošenju zaštitne masku. - Kupei su dovoljni da bi se držala propisana distanca. U njima je uglavnom po četiri putnika. Dezinfikuju se, fizički su razdvojeni i bezbjedni – kazao je željeznički inspektor. Putni kontrolor Miroslav Brajović istakao je da je jutarnjem vozu iz Bijelog Polja za Bar, radi smanjenja gužve na postojećih troje kola dodato još dvoje. - Nije ispunjena ni polovina voza, putnici poštuju mjere NKT-a – kazao je Brajović, uz napomenu da u svakom od vozova bude minimum 30 odsto slobodnih mjesta. Ekipa Pobjede primijetila je da se distanca slabije poštovala na peronu u Podgorici i prilikom ulaska putnika u voz, dok na vratima kondukteri nijesu puštali putnike bez maski da uđu u voz i bila je obavezna dezinfekcija ruku. Putnik Miodrag Mugoša koji je u kupeu sa šest mjesta putovao sa još jednom putnicom, kaže da je zadovoljan kako se poštuju mjere NKT-a u vozu. - Putujem za Bar. Nemam nikakvu zamjerku, podržavam ove mjere. I kazne treba da budu rigorozne za one koji ih ne poštuju. Ako nekome nije bitno svoje zdravlje mora voditi računa o zdravlju drugih. Svi moramo poštovati propisane mjere NKT-a. Ne nosim masku zbog kontrola i inspekcija, nego zbog svoga i zdravlja drugih - kazao je Mugoša.I. MITROVIĆ

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Nova uloga za bivšeg kapitena „ajkula“

Predrag Jokić pomoćni trener u Hanoveru 

PODGORICA - U novinarstvu nas uče da ne postoji termin ,,više“ od nečega, kao od igre, od sporta, tima... Ali za Predraga Jokića upravo se to ,,više“ može dodati uz vaterpolo ime i prezime. Genijalac u bazenu završio je profesionalnu karijeru u kapici Hanovera. Počeo je u Jadranu. Sa 14 i po godina, u sezoni 1997/98, debitovao je za naš trofejni tim. Od ove godine bivši reprezentativac i kapiten ,,ajkula“, prvi je pomoćni trener u njemačkom klubu, koji je i na ovaj način pokazao zahvalnost za sve što je uradio za domaćina završnog turnira Lige šampiona. - Ponudili su mi mjesto u stručnom štabu prvog pomoćnika za ovu i sljedeću sezonu. Za sad sam prvi pomoćnik, što

klubova u karijeri promijenio je nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Vašaš sjajan, tri od tri na prvom turniru Kupa

Odlična forma Draška Brguljana

Jokić je dva puta osvajao EP kao junior u kapici nekadašnje Jugoslavije, a osim zlatne medalje na EP u Malagi, ima i srebrnu olimpijsku sa SCG

znači da ostajem ovdje. Brojim mjesec trenerskog staža. Zadovoljan sam, za sad dobro ide, ali tek sam na početku. Predrag će pomagati Karstenu Sehaferu, koji je omega kluba. - Nijesam bio zagrijan za trenerski posao. Iskreno, do 30 godine nijesam ni razmišljao o ovom pozivu. Možda sam imao ideju da budem koordinator, međutim, otvorila se velika mogućnost u Hanoveru, zašto da je ne iskoristim. Radiću sa trenerom koji je, dok sam igrao, bio moj trener. On inače i drži klub, glavni je finansijer i zaslužan je što je Hanover na mjesto na kojem je sada. Kada sam došao klub je tek bio u naboju, ali u posljednjih šest godina sve se promijenilo. Sa dolaskom Saše Radovića, Darka Brguljana napredovali smo. Hanover je bio drugi, treći tim u Njemačkoj, a danas je evroligaški tim koji iz godine u godinu napreduje. Ravnopravno se bori sa Špan-

Kompanija Najki na udaru zbog uslova za zaposlene

Radnicima 77 centi po dresu

dauom, osvaja prvenstva, kupove... Mogu da kažem da smo srušili dominaciju ove ekipe, što je dobro jer je zanimljivije. Vidim da i Duizburg pravi dobru ekipu i biće konkurentan. Nešto se dešava - u ovom slučaju pozitivno. Hanover bi od novembra, kada kreće Liga šampiona, mogao da bude ozbiljno konkurentan tim. - Ekipa je sačuvana i ojačana sa Markom Macanom iz Juga. Mislim da ćemo imati dobru ekipu sa Darkom, Sašom, Muslinom, Macanom, a tu su još tri reprezentativca Njemačke, zatim ljevak Nagajeba. Imamo i mlade reprezentativce koji uz dobar rad mogu da naprave iskorak, a i dobro će im doći rad sa ovakvim igračima. Hanover će brzo, već 22. avgusta, krenuti u završnu fazu šampionata. Njemačka liga se nastavlja. - Mi smo već u šestu sedmicu rada, čeka nas duel sa Špan-

Zaposleni u proizvođaču sportske opreme, kompaniji Najki, primaju svega 77 centi po izrađenom dresu za klubove Premijer lige, otkrio je izvještaj londonskog Dejli Telegrafa. Radi se o radnicima Najkijevih fabrika u Indoneziji. Dejli Telegraf je pokrenuo kampanju poboljšanja uslova za zaposlene u industriji sportske opreme. Naveden je primjer, da dres Čelzija ili Liverpula za aktuelnu sezonu košta 70 funti (77 eura) u prodavnicama na Zapadu. To znači da radnik dobije svega stoti dio onoga što proizvede. Liverpul od sponzorskog ugovora od kompanije Najki dobija oko 85 miliona eura po sezoni. Dejli Telegraf ističe, da će odluka o eventualnoj minimalnoj zaradi za radnike u određenoj industriji zavisiti prije svega od napora vlasti u Indoneziji. Međutim, pitanje je i da li bi takva eventualna odluka uticala na odluku Najkija ili nekog drugog proizvođača sportske opreme, da biznis prebace u neku drugu zemlju. S. S.

Prvak Španije prinuđen na mjere štednje

Opet smanjuju plate u Realu Uprava Real Madrida nagovijestila je da klub u vremenu pandemije korona virusa mora nastaviti sa strogim mjerama štednje, jer je finansijska održivost ugrožena. Po saznanjima madridske Marke, u Realu su vrlo zabrinuti jer će naredna sezona početi bez prisustva navijača na tribinama. Zbog manjka prihoda od ulaznica, ,,kraljevski klub“ je odlučio da smanji plate igračima za deset procenata. Ističe se, da za period do ljeta 2021. godine Real

mora da pronađe način da uštedi oko 200 miliona eura. To će izvjesno biti rađeno prodajom igrača koji nemaju status prvotimaca. Kupovina skupih zvijezda ovog ljeta nije opcija - najtrofejniji klub Evrope prinuđen je da mijenja način poslovanja. S. S.

Kapiten ,,ajkula“ Draško Brguljan u odličnoj je formi, što je pokazao u prva tri meča premijernog turnira Kupa Mađarske. Njegov Vašaš je ostvario tri pobjede, a juče je Brguljan protiv domaćina Vizalabde (15:3) postigao dva gola, kao i dan ranije sa Honvedom. U

posljednjoj utakmici tim iz Budimpešte bio je, takođe, ubjedljiv protiv Egera (14:4), a naš reprezentativac dao je gol. Narednog vikenda nastavlja se takmičenje. Kup Mađarske igra se na otvorenim bazenima uz prisutsvo navijača. A. M.

profesionalne sezone odigrao je Predrag Jokić



Proslavio je osvajanje titule sa Hanoverom na koju se čekalo 25 godina

dauom, za prvu ili drugu poziciju pred plej-of, dok je finale u devetom mjesecu. Prisutan je veliki rizik zbog virusa, pitanje je što će biti od sezone. Samo zbog jednog pozitivnog igrača na korona virus, ekipa bi otišla u samoizolaciju. Problemi mogu da nastanu zbog putovanja. U svakom slučaju, mi smo se testirali pred početak rada, bili negativni, a čeka nas novo testiranje pred početak prvenstva. Planirano je da se svi kontrolišemo prije mečeva. A. M.

Blamaža zvijezde Los Anđeles Klipersa

Vilijams zbog strip-kluba pod istragom NBA Lu Vilijams, plejmejker Los Anđeles Klipersa, zvanično je pod istragom NBA lige zbog posjete noćnom klubu u Atlanti. Slavni bek je dobio prije nekoliko dana dozvolu da napusti kompleks Diznilenda u Orlandu, gdje će se održati završnica sezone - da bi posjetio bolesnog djeda. U četvrtak veče je fotografisan u strip-klubu u Atlanti. Da blamaža bude veća, za sve se saznalo jer je reper Džek Harlou objavio fotografiju sa Vilijamsom iz noćnog kluba, na društvenoj mreži Instagram. Potom je obrisao, pa tvrdio da se radilo o staroj slici - iako na njoj Vilijams nosi zvaničnu masku koju je dobio u kompleksu u Orlandu prethodnih dana. Sada liga, pored očekivane novčane kazne, pokušava da utvrdi koja mjera karantina treba da bude izrečena Vilijamsu prije povratka u kompleks. Lu će izvjesno propustiti prve zvanične mečeve nastavka sezone 30. jula. S. S.

Male šanse da se naš reprezentativac vrati u Huventud

Duran: Todorović bio opcija ,,broj jedan“ Huventud trenutno nema novca da angažuje našeg centra Marka Todorovića, iako je to bila želja trenera Karlesa Durana. U posljednjim sedmicama pominjala se opcija Markovog povratka u španski klub, u kojem je bilježio odlične partije u

sezoni 2018-19, a afirmisao se u periodu 2010-2012. godine. Duran je angažovao hrvatskog veterana Anta Tomića iz Barselone... Iza Podgoričanina Todorovića je sezona u kineskim Tijanđin Tajgersima. - Od starta je Todorović bio opcija ,,broj jedan“ za nas. Sreli smo se u Badaloni i kazao sam mu da želim da ponovo bude sa nama. Njemu je Huventud u srcu. Ipak realnost je da ponudu ugovora koju ima u Kini mi ne možemo dostići - rekao je Duran. Marko je u kineskoj CBA ligi igrao sjajno u sezoni za nama. Bivši centar Barselone i Himkija u Evroligi, je u Kini bilježio čak 22,7 poena, 13,1 skokova, 3,5 asistencija, 1,7 ukradenu loptu i S. S. blokadu po meču.

Prvi zaražen vurusom kovid-19 u NBA vodio Jutu do pobjede

Gober dominirao Rudi Gober, slavni centar koji je u martu bio prvi slučaj zaraženog korona virusom u NBA ligi, bio je ključni igrač Juta Džeza u pobjedi nad Majami Hitom 101:99 u pripremnom meču. Duel odigran bez prisustva gledalaca u kompleksu Diznilenda u Orlandu riješen je serijom ,,džezera“ 5:0 u samoj završnici. Francuz Gober meč je završio sa 21 poenom i osam skokova - pod obručem je bio dominantan. Konli i Klarkson dodali su po 17 poena za pobjednički tim, dok je Majami predvodio Keli Olinik sa 27 poena i osam skokova. Bruklin je iznenadio San Antonio 124:119, a za Netse je u ovom meču zablistao Keris Levert sa 27 poena. Kuruks i Džonson dodali su po 17 poena za

žestoko oslabljenu ekipu iz Njujorka. Derik Vajt je sa 22 poena bio najbolji za Sparse. Los Anđeles Klipersi su teže nego što se očekivalo savladali Vašington Vizardse 105:100 - a Patrik Paterson je sa 16 poena i šest skokova bio najbolji u redovima drugoplasiranog tima Zapadne konferencije. Nju Orleans je pobijedio oslabljeni Denver 119:104, u dobroj timskoj partiji Pelikansa. U trijumfu su se istakli Nikel Aleksander-Voker sa 21 i Frenk Džonson sa 16 poena. Sa druge strane, Nikola Jokić, centar u ulozi plejmejkera, postigao je 11 poena uz deset skokova i S. S. osam asistencija.

Arena

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Sportski miks

Nakon što je jedna rukometašica bila pozitivna na korona virus, „plave“ u samoizolaciji, trener Dragan Adžić jasan

Nemoguće je na ovaj način dočekati takmičenja PODGORICA - Rukometašice Budućnosti vratile su se prije dva dana u Podgoricu jer je jedna od djevojaka bila pozitivna na korona virus. Lijepa priča od ponedjeljka sa priprema iz Kolašina, nažalost, do kraja se nije realizovala. Stručni štab i prvotimke su u samoizolaciji, a novo pomjeranje zajedničkog rada, koji je počeo u ponedjeljak, moglo bi napraviti probleme jer Liga šampiona počinje 12. septembra. - Klub i djevojke su uradile sve što je bilo potrebno za

- Možda će naš slučaj uticati na pronalaženje rješenja koje, naravno, neće ugroziti zdravlje, a omogućilo bi sportistima i ekipama, u nekoj mjeri, da funkcionišu i da se nadaju takmičenjima start priprema, što su testovi potvrdili pred odlazak u Kolašin. Bili smo odgovorni, sa željom da zdravi dočekamo pripreme. Kada ovo kažem mislim i na djevojke koje su stigle iz inostranstva i koje su sa posebnim preporukama trenirale i koje se testiraju svaki treći dan. Nažalost, ova situacija, u ovom momentu

Maslova će raditi sa stručnim štabom koji nije bio u Kolašinu Hoće li trenutna situacija prolongirati dolazak Ruskinje Valerije Maslove? - Čim se stvore uslovi Valerija će doputovati u Crnu Goru. Radiće sa stručnim štabom koji nije bio u Kolašinu, što će biti korisno za nju i za nas.

se mogla očekivati, a nama se desila na početku zajedničkog rada. Mi smo, naravno, nakon saznanja da prekidamo pripreme, napravili plan i program za dalje i podijelili rekvizite. Ne sumnjam da će djevojke i u ovakvim uslovima nastaviti da održavaju kondiciju, što su i potvrdile u Kolašinu. Vjerujem, a to je najvažnije u ovom momentu, da će ostati u pozitivnim razmišljanjima, sa visokim nivoom povjerenja da će se ova situacija stabilizovati. Ako to uspijemo u samoizolaciji, onda će sve ovo što smo radili imati pravi značaj - rekao je trener Dragan Adžić. Želja za rukometom nadjačala je sve. Tokom šestodnevnih priprema Adžić je sa saradnicima uspio da izjednači nivo spreme djevojaka koje su

MOTOGP: Mladi Francuz ponovo pobijedio u Španiji, Rosi na podijumu

Kvartararo ubjedljiv u Herezu

Legitiman kandidat za svjetsku titulu - Fabio Kvartararo (21) je potpuno rutinski slavio na MotoGP trci u Herezu. Sa dva trijumfa u uvodne dvije trke, mladi Francuz je demonstrirao namjere i domete. Pobjeda ispred velikih rivala iz fabričkog tima Jamahe, Maverika Vinjalesa i Valentina Rosija, bila je laka od starta do cilja. Vozač Petronas Jamahe je startovao sa pol-pozicije, a već 15 krugova prije kraja imao četiri sekunde prednosti. Na kraju je imao i sedam sekundi bolje vrijeme od protivnika. Jasno je trenutno je u šampionatu potreban oporavljeni svjetski prvak Mark Markez iz Honde,

MARKEZ: Svaka čast Mark Markez, šampion svijeta koji nije mogao nastupiti u Herezu zbog loma desne ruke na trci prethodne sedmice, istakao je da njegov izostanak ne umanjuje uspjehe rivala. - Koliko god ja odsustvovao, a nadam se da ću voziti na narednoj trci u Češkoj, jedno je jasno. Šampion svijeta je uvijek onaj ko je to zaslužio. Svaka čast Kvartararu na vožnji na startu sezone, a ja ću učiniti sve da se umiješam u borbu za titulu - rekao je Markez.

pa da ga ugrozi i da imamo uzbudljive borbe za trijumfe. - Prije svega želim da se Mark oporavi što prije. Prošle sedmice sam se radovao prvoj pobjedi, prvi put je bilo nezaboravno, a ovo je dokaz da nije slučajno. Radio sam naporno sa mehani-

čarima u timu već dugo vremena i isplatilo se - rekao je Kvartararo, mladić iz Nice, koji vozi drugu sezonu karijere u MotoGP klasi. Nakon tek 18. mjesta na prvoj trci sezone, legendarni Valentino Rosi (41) radovao se tre-

duže bile u rukometnom treningu, sa djevojkama koje su bile tek na početku. - Presudila je želja i voljni momenat. Siguran sam da ćemo sve to zadržati u samoizolaciji. Za Adžića je apsolutno nemoguća priča da bilo koja ekipa iz Crne Gore dođe do vrhunske forme za neko takmičenja, ako se često bude prolazilo kroz ove faze. - Vjerujem da će sve ovo izazvati određenu reakciju ljudi koji su odgovorni za sprovođenje i sprečavanje širenje virusa. Nemoguće je na ovaj način da dočekamo takmičenja, ako bi sa svakim pozitivnim članom bili u izolaciji. Možda će naš slučaj uticati na pronalaženje rješenja koje, naravno, neće ugroziti zdravlje, a omogućilo bi sportisti-

ćem mjestu i podijumu. Za ,,Doktora“, ovo je tek prvi podijum od proljeća prošle godine i treće trke sezone u Americi, kada je bio drugi. Trijumf čeka još od ljeta 2017. godine i trke u Holandiji... - Jamaha mora i može još bolje, imamo rezerve. Moj motiv da i dalje pobjeđujem nije upitan. Niko ne može reći da ne pripadam i dalje ovom društvu - rekao je Rosi. Tragičar trke je Franćesko Banjaja (23) - Italijan je bio drugom mjestu šest krugova prije kraja, kada je morao da odustane zbog kvara na motoru. Ipak, u potpunosti opravdava povjerenje koje je dobio u ekipi Dukatija. Na prvoj trci bio je sedmi. Šampion Moto2 trka iz 2018. godine je prošle godine najbolji rezultat ostvario u završnici sezone, kada je u Australiji bio četvrti... Odustajanje mu je teško palo. - Podijum će doći uskoro, potpuno sam uvjeren u to. Imamo kvalitetniji motor od rivala iz Jamahe - rekao je Banjaja, talenat iz Torina. Samo je 13 vozača završilo trku - takmičarima je očigledno veliki problem pravila vrućina u Andaluziji, na jugu Španije. A Kvartararo je vozio bez greške, sada ima već 50 poena više od Marka Markeza u šampionatu... Šampionat se nastavlja 9. avgusta u češkom Brnu, nakon čega slijede trke u Austriji na ,,Red Bul ringu“ u Spilbergu 16. i 23. avgusta. S. S.

ma i ekipama, u nekoj mjeri, da funkcionišu i da se nadaju takmičenjima. Na ovaj način to je prosto nemoguće. Rad u kućnom ambijentu za ,,plave“ nije nepoznanica. Istina, trening sa loptom u dvorani, ne može ništa da zamijeni, ali Adžić se uzda u plan i program koji je i od marta dao rezultate. - Bilo koja vrsta kućnog treninga, a imamo fenomenalne trenere koji osmišljavaju plan, ne može nadomjestiti rad sa loptom. Ali nijesmo jedini, mnogi vrhunski klubovi imaju slične probleme. Međutim, vjerujem da će sve ovo uticati da se omogući sportistima, koji su negativni, da budu na treninzima i u kontinuitetu treniraju. Kakav je plan nakon što se završi boravak u samoizo-

Promoteri i vlasti u Sao Paulu ljuti zbog odluke Formule 1

Tužba zbog otkazivanja F1 trke u Brazilu Tamas Rohonji, promoter trke u Sao Paulu za Veliku nagradu Brazila u Formuli 1, najavio je tužbu protiv šampionata zbog otkazivanja spektakla ove godine. Organizator je istakao da je obrazloženje odluke čelnika F1 neprihvativo, jer, kako je istakao, rast broja slučajeva

Mjere da se poštuju - Iskoristio bih i priliku da apelujem na sve ljude u Crnoj Gori da poštuju pravila, jer samo na taj način ćemo pomoći sebi, porodici, okruženju i, naravno, svim sportistima. Mjere se, zaista, moraju poštovati, kako bi osigurali život u boljim uslovima. laciji? - Zavisiće od epidemiološke situacije u timu. Ako situacija bude stabilna, nastavićemo sa radom i pokušati ovaj dio da nadomjestimo. Siguran sam da ćemo sve uraditi da nam se ovo nikad ne ponovi, jer još jedno iskakanje udaljilo bi nas od same mogućnosti normalnog funkcionisanja i nastupa u Ligi šampiona. Slušaćemo preporuke do kraja. Možda se vratimo u Kolašin. A. MARKOVIĆ

zaraženih korona virusom u Brazilu se ne odnosi na grad Sao Paulo i pokrajinu u cjelini. - Naša pokrajina je veća od Velike Britanije i epidemija kod nas nije problem. Zbog ove odluke gradske vlasti će trpiti ogromne gubitke. U načem ugovoru sa Formulom 1 postoje samo dva legalna razloga za otkazivanje trke, nijedan nije viša sila ovog tipa. Sa pravnim timom pripremamo slučaj - rekao je Rohonji. Gradonačelnik najvećeg grada u Južnoj Americi Sao Paula Bruno Kovas je takođe kritikovao odluku Formule 1 i istakao da će u novembru, kada je standardan termin za ovu trku, situacija sa korona virusom u Brazilu biti mnogo bolja nego u Evropi. S. S.

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Nova uloga za bivšeg kapitena „ajkula“

Predrag Jokić pomoćni trener u Hanoveru 

klubova u karijeri promijenio je nekadašnji reprezentativac Crne Gore

Vašaš sjajan, tri od tri na prvom turniru Kupa

Odlična forma Draška Brguljana

Jokić je dva puta osvajao EP kao junior u kapici nekadašnje Jugoslavije, a osim zlatne medalje na EP u Malagi, ima i srebrnu olimpijsku sa SCG

Kompanija Najki na udaru zbog uslova za zaposlene

Radnicima 77 centi po dresu

Prvak Španije prinuđen na mjere štednje

profesionalne sezone odigrao je Predrag Jokić



Proslavio je osvajanje titule sa Hanoverom na koju se čekalo 25 godina

Blamaža zvijezde Los Anđeles Klipersa

Male šanse da se naš reprezentativac vrati u Huventud

Prvi zaražen vurusom kovid-19 u NBA vodio Jutu do pobjede

Arena

Fudbal

Starosjedilac u klubu: Vezista Luka Mirković započeo šestu

Nikšićani već gotovo formirali tim za naredno prvenstvo i evropske utakmice

Budućnost je mo izbor u domaćim

GILJEN: Važno je da ostanemo zdravi NIKŠIĆ – U prvoj provjeri uoči naredne sezone Sutjeska je prekjuče bila bolja od Podgorice. Golovi su „pali“ na početku prvog poluvremena, strijelci Vučić i Marković i tek bi se reklo da višestruki šampion stvara ekipu koja bi trebalo da ima ambiciozne planove u narednoj sezoni. Kako saznajemo, već sjutra bi trebalo da bude predstavljen nasljednik Nikole Rakojevića, a to je Dragan Radojičić, sa kojim su Nikšićani već osvojili dvije titule. Iskusni strateg neke od sadašnjih prvotimaca dobro poznaje, Nikšićanin je i vjerovatno će mu to biti olakšavajuća okolnost kada je riječ o uklapanju. Dosadašnji prvotimci Nemanja Nedić (potpisao za poljski Tihi), Stefan Nikolić (otišao u bosansku Krupu), jasno je da naredne sezone neće igrati u plavo-bijelom dresu, kao ni Miljan Vlaisavljević koji je kraj Bistrice proveo godinu i po. - Sad sam slobodan, ima interesovanja za moj angažman, ali

ništa konkretno. Individualno radim svakodnevno, nijesam imao sreću i prvih pola godine sam u Sutjesci pauzirao zbog teške povrede, a kasnije nijesam dobijao priliku da se dokažem koliko sam trebao. No, prošlo je i to. Sutjesci želim sve najbolje, mojim bivšim saigračima i aktuelnom stručnom štabu - kazao je Vlaisavljević. Povratnik u redove Sutjeske, sasvim je izvjesno, biće Nikola Stijepović, defanzivac koji je kraj Bistrice nastupao sedam godina, doprinio osvajanju tri prvenstva i pehara namijenjenog osvajaču najmasovijeg takmičenja, a to znači i da je sarađivao sa Radojičićem. U međuvremenu je Stijepović igrao za Kastrioti iz Albanije, pa za gruzijski Torpedo, ali i za Rudar. Među novajlijama, a koji su se mogli viđeti i u prvoj ljetnjoj provjeri su Filip Mitrović i Milivoje Raičević, dok se sa Admirom Adrovićem, poznatim golgeterom (bar za crnogorske prilike) pregovori nastavljaju, a i on je igrač koji je nastupao za Sutjesku i koji je moglo bi se re-

Poneđeljak, 27. jul 2020.

ći započeo pravu karijeru sa terena kraj Bistrice. Za koji dan, po svemu sudeći, trebalo bi da bude produžena saradnja i sa defanzivcem Darkom Bulatovićem, a već su se ugovorom obavezali Ćetković i Kojašević, zahvaljujući čemu se već može naslutiti da će Sutjeska i naredne sezone imati tim konkurentan za vrh tabele, kao i minulih sezona. - Za nama je turbulentno prvenstvo, sa prekidima koje niko nije mogao predvidjeti i vjerujem da smo zasluživali bolji plasman, ali... To je sad za nama, izborili smo mjesto na evropskom takmičenju i sad je vrijeme da se, u novom ruhu, pripremimo za predstojeće izazove. Očigledno je da ćemo raditi sa Radojičićem, da će okosnica tima biti ista, da će Sutjeska ponovo biti „tvrd orah“ svima, ali i da ćemo imati novu energiju, prije svega na međunarodnoj sceni, a onda i na domaćoj. Važno je da ostanemo zdravi, a to se kaže i kad nema pandemije, a za ostalo ne brinemo - kaže kapiten Sutjeske Vlado Giljen. Ra. P.

PODGORICA - Budućnost nastavlja da funkcioniše po posebnom režimu - ekipa nema slobodnog dodira sa spoljašnjim svijetom, već je izolovana u podgoričkom hotelu ,,Ramada“ odakle odlazi na treninge u kamp na Starom aerodromu. Prije nešto više od dvadesetak dana u klub je ,,ušao“ korona virus, a to je bio glavni povod da se sezona u Telekom 1. CFL prekine pet kola prije kraja. Od tada su ,,plavi“ proveli 14 dana u samoizolaciji, a nakon toga su dobili mogućnost da se pripremaju za sljedeću sezonu. - Ne pada nam teško to što smo i dalje u nekoj vrsti polukarantina. Svakako je bolje da treniramo timski, nego da smo kući. Sve ide kako treba. Radimo jako dobro i spremamo se za novu takmičarsku godinu. Atmosfera je odlična i vjerujem da ćemo nastaviti tamo gdje smo stali kada smo osvojili titulu. Svi igrači su u pogonu, osim Vujačića koji ima lakšu povredu - rekao je Mirković u razgovoru za Arenu. Podgoričani nijesu imali prijateljsku utakmicu od kada su se vratili u pogon, ali su igrali između sebe. ,,Plavi“ protiv

,,bijelih“, po kvalitetu dva izjednačena sastava. Završeno je 1:1. Šansu su dobili i momci koji su stigli kao pojačanja. - Dobro su se uklopili, svi su odlični momci i igrači. Sa nekima sam igrao (Janketić), a ostale sam upoznao kroz našu ligu dok smo bili protivnici (Ćuković, Sekulić, Đuričković). Imamo kvalitetan tim

i očekujem da igramo dobar i dopadljiv fudbal. Nadam se uz publiku, jer je za sve inspirativnije kada su navijači na tribinama - poručio je ,,motorino“ crnogorskog šampiona. Budućnost se po završetku sezone rastala sa svim strancima iz Srbije, a klub je napustio i krilni napadač Vasko Kalezić. Uprava je dogovorila nastavak saradnje sa fudbalerima

Fudbaleri Mornara danas počinju pripreme za novu sezonu

Crnogorski napadači precizni u 13. kolu najbolje južnokore

Brojna pojačanja dokaz da Barani žele elitu

Damjanović i Mugoša

PODGORICA – Nakon sezone za zaborav Mornar se uveliko sprema za nove izazove. Mornar je u nedavno završenoj sezoni umjesto u gornjem dijelu tabele ili borbe za baraž, bio uglavnom u donjem dijelu, daleko od neke ozbiljnije priče. Bio je to jasan signal za čelnike barskog tima, a prije svega za predsjednika Nikolu Simovića i sportskog direktora Mitra Novakovića da se mora napraviti određena rekonstrukcija tima. Mornar su napustili Radovan Bećirović, Aleksa Đurković, Nikola Vujošević, Božidar Đukić i Egzon Dinoša, dok Savo Gazivoda ima ponudu iz regiona. Ali uprava Mornara reagovala je ekspeditivno i već angažovala čak osam igrača, čime je veći

dio posla završen praktično prvih dana prelaznog roka. Mornar je uspio da angažuje iskusnog Demira Kajevića iz Petrovca, da vrati Jovana Pajovića, koji je bio član Podgorice, pouzdanog ofanzivca Mirhu Hota koji je u dresu Koma imao sjajne partije, Mirzu Idrizovića iz Jedinstva, kao i mlade Slobodana Perišića, nekadašnjeg defanzivca Rudara, Mladosti i Arsenala, Marka Bugarina iz Jedinstva i Demira Škrijelja iz Ibra, kao i Danila Bracanovića, nekadašnjeg lijevog beka Lovćena, koji se nakon kratke epizode u Zlatiboru vratio u Crnu Goru. Očigledno je da Barani ne žele da igraju ulogu kakvu su igrali minule sezone, već da su odluč-

Danilovgrađani dobili još jedno pojačanje

ORLANDIĆ U ISKRI PODGORICA - Iskra nastavlja sa pojačanjima! Danilovgrađani su dobili još jedno pojačanje i to u liku Vuka Orlandića. Pouzdani defanzivac, koji može da odgovori zadacima i u veznoj liniji, napustio je redove Koma, nakon što su Zlatičani neočekivano eliminisani iz baraža, čime su izgubili status prvoligaša, pa se nakon

samo jedne sezone vraćaju u niži rang. Orlandić je, i pored toga što je Kom ispao, imao dobru sezonu, bio jedan od najstandardnijih, vrlo siguran, a njegov odlazak iz Koma iskoristila je Iskra. Prije Orlandića Iskra je angažovala golmana Marka Kordića, a produženi su ugovori sa Bogdanom Milićem, Dritonom Camajem, Ivanom Vukovićem, a u narednoj sezoni u dresu Danilovgrađana biće i dalje Šou Jamamoto i Srđan Blažić. R. P.

Crnogorski napadači bili su efikasni u 13. kolu elitnog ranga južnokorejskog fudbala - Dejan Damjanović dao je gol u pobjedi Deagua nad Busanon (3:0), dok je Stefan Mugoša sa bijele tačke donio Inčonu veliki bod na gostovanju Pohangu (1:1).

ni da napadaju sam vrh, kako bi Mornar uspio da se vrati u prvoligaško društvo. Buran početak prelaznog roka u Baru definitivno nagovještava nešto novo, nešto pozitivno. Ostaje da se vidi da li će već danas na prvom okupljanju biti još koji novajlija, ali je izvjesno da Zoran Koko Perović, nekada sjajni čuvar mreže, a sada trener golmana, pokušava da

pojača konkurenciju za mjesto ,,jedinice“. Takođe, kako saznajemo iz barskog kluba, traže rješenje u samom špicu napada. U svakom slučaju, šef stručnog štaba Obren Sarić zakazao je prozivku za danas u 18 časova na stadionu ,,Topolica“, kada će Mornar, bez obzira da li će možda i fudbalska sezona kasniti, početi sa radom. R. P.

Boske je bio starter u svom timu i nije mu trebalo mnogo da zatrese mrežu protivnika iskusni golgeter pogodio je u sedmom minutu, a to je bila najava ubjedljivog trijumfa domaćina. Od tog trenutka sve je bilo lakše za Daegu, koji je u 30. minutu duplirao prednost, a u 70. poentirao za konačnih 3:0. Dan uoči 39. rođendana, Damjanović je pokazao da mu godine ne predstavljaju problem

Slavni italijanski trener kritikovao Belgijanca

Kapelo: Azara ,,pojeo“ pritisak Eden Azar nije uspio na pravi način da se suoči sa pritiskom koji donosi igranje za Real Madrid, po mišljenju italijanske trenerske legende Fabija Kapela. Slavni Belgijanac je prošlog ljeta potpisao za Real, a Čelzi je kao obeštećenje dobio 100 miliona eura. Od tada slavni ofanzivac nije opravdao očekivanja. Povrede su ga svele na svega 21 odigrani meč tokom šampionske sezone u Primeri. - Nije se adaptirao. Nije na nivou igrača koji je bio u Čelziju, to je definitivno. Bio je i povrijeđen. Uvijek sam ga cijenio, ali ispalo je da je dres Rea-

- bila je to njegova deseta utakmica i peti gol u ovogodišnjem izdanju najboljeg južnokorejskog fudbala. Uspješan je bio i drugi naš golgeter koji nastupa u istoj azijskoj zemlji - Mugoša je iz penala donio prednost Inčonu u 29. minutu, ali je izjednačenje stiglo samo pet minuta kasnije.

Borusija Dortmund pronašla rješenje za poziciju krila

Ikone mijenja Sanča Džonatan Ikone (22), ofanzivac Lila, želja je Borusije Dortmund za ovo ljeto, po pisanju londonskog Tajmsa.

la pretežak za njega ove sezone. Kao da ga je ,,pojeo“ pritisak očekivanja. Vjerujem da će biti bolji naredne sezone - rekao je Kapelo. Italijan je istakao da je simbol Reala postao napadač Karim Benzema, koji je u potpunosti preuzeo odgovornost zvijezde tima nakon odlaska Kristijana Ronalda. A. M.

Reprezentativac Francuske je identifikovan kao idealna zamjena za Engleza Džejdona Sanča, koji će skoro izvjesno potpisati za Mančester junajted tokom ljeta. Ikone se u posljednje dvije sezone afirmisao u Lilu, a u sezoni za nama je na 36 utakmica u svim takmičenjima postigao četiri gola. Bivši talenat Pari Sen Žermena je prošle godine debitovao za selekciju Fran-

Poneđeljak, 27. jul 2020.

u sezonu u dresu crnogorskog šampiona

oj jedini m okvirima

koji su nosioci igre, a među njima je i Mirković. Iskusni Cetinjanin, koji pokriva mjesto u veznom redu, započinje svoju šestu godinu u ,,plavo-bijelom“ dresu. - Lijepo mi je u Budućnosti, tu sam maltene starosjedilac. Srećan sam što sam dogovorio novi dvogodišnji ugovor i daću sve od sebe da budemo uspješni. Od kada sam došao,

Budućnost je za mene jedini izbor u domaćim okvirima. Prošle sezone nijesmo imali mogućnost da se borimo za duplu krunu, ali se nadam da hoćemo u 2021. godini - dodao je Mirković. Pratite li dešavanja na domaćem tržištu? - Bilo je zanimljivih transfera. Nekoliko ekipa se pojačalo. Sutjesku i Iskru vidim kao najveće konkurente, ali kvalitetnu ekipu pravi Dečić, takođe i Podgorica. Tu je i Titograd koji je doveo par dobrih iskusnijih igrača i može da bude iznenađenje. Biće zanimljivo prvenstvo u svakom slučaju odgovorio je Mirković. ,,Plave“ očekuju i izazovi u Evropi. Kreću od prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Rival može da bude neko od velikih imena, a to će biti poznato nakon žrijeba 9. avgusta. - Upoznati smo sa mogućim protivnicima, ali još ne razmišljamo o tome. Fokusirani smo trenutno na pripreme, da se što bolje uigramo i fizički spremimo. Okolnosti su specifične jer se prošla sezona cjepkala. Vidjećemo i kada počinje novo prvenstvo. Pokušaćemo da se u Evropi što duže zadržimo, a na domaćoj sceni naši ciljevi su uvijek najveći - zaključio je Mirković. D. K.

rejske lige

cuske. Na četiri dosadašnja meča za ,,galske pjetlove“ jednom je bio strijelac. R. A.

Junajted i Čelzi u Ligi šampiona, Bornmut i Votford u Čempionšipu Mančester junajted je sa stilom završio sezonu u Premijer ligi - bio mu je dovoljan bod, a uzeo je sva tri u direktnom duelu sa Lesterom za mjesto u Ligi šampiona. ,,Crveni đavoli“ su slavili 2:0 i završili na trećem mjestu, sa istim brojem bodova, ali boljom gol razlikom od Čelzija, koji je pobijedio Vulverhempton 2:0. Junajted je poveo u 71. minutu pogotkom Bruna Fernandeša iz jedanaesterca, 14. dosuđenog za ,,crvene đavole“ ove sezone, što je rekord otkad postoji Premijer liga. Prethodno je Marsijal srušen u ,,sendviču“ sa Evansom i Morganom. U osmom minutu nadoknade Džesi Lingard je potvrdio trijumf poslije velike greške golmana Kaspera Šmajhela. - Oduševljen sam. Bili smo daleko iza ovih timova, prestigli ih i obezbijedili mjesto u Ligi šampiona. Pokazali smo konstantnost, pravi mentalitet. Ponosan sam na ovu grupu momaka i oni što su uradili . rekao je menadžer Ole Gunar Solskjer. Lester je gubitnik sezone, budući da je dugo bio drugoplasirani, ali je ,,potonuo“ nakon ,,restarta“ sezone, na što su uticale i brojne povrede. ,,Lisice“ su skliznule na mjesto koje vodi samo u Ligu Evrope, koju je obezbijedio i Totenhem, ostavivši iza sebe zbog bolje gol razlike Vulverhempton, koji će ipak imati dvije šanse da se domogne Evrope. Ukoliko Čelzi u finalu FA kupa

Hakšabanović u 95. donio bod Norśepingu Sead Hakšabanović igra u odličnoj formi za švedski Norśeping, što je potvrdio pogotkom u petom minutu nadoknade za bod na gostovanju Falkenbergsu (3:3). Crnogorski reprezentativac je pogodio iz jedanaesterca za remi kojim je njegov tim ostao na četiri boda prednosti u odnosu

na drugoplasirani Elfsborg. Ovo mu je četvrti pogodak u ovogodišnjem prvenstvu, a postigao je i jedan gol u Kupu. Jedan je od istaknutijih fudbalera Norśepinga, koji je otkupio njegovo ugovor od Vest Hema. Hakšabanović (21) je igrao i za Halmštad i Malagu. Ne. K.

Napadač Genta na cijeni

belgijskog kluba postigao 30 golova na 60 utakmica, a engleski mediji pisali su da ga prate Mančester junajted i Arsenal. Zainteresovani su bili Lil i Borusija Dortmund, ali Dejvid je sada najbliži transferu u Lids, koji sa klupe predvodi legendarni Marselo Bijelsa. Dejvid ima 20 godina, a za Gent nastupa od 2018. godine. Za seniorsku reprezentaciju Kanade odigrao je 12 mečeva i upisao 11 pogodaka. D. K.

Lids želi Dejvida Napadač Genta Džonatan Dejvid mogao bi da nastavi karijeru u Lidsu koji će se naredne sezone takmičiti u Premijer ligi. Kanadski ofanzivac je u dresu

Fudbal

PREMIJER (38. KOLO): Lesteru ,,samo“ Liga Evrope, Aston Vila se spasila

Crnogorski fudbaler zapažen u Švedskoj

a dali po gol

Favorizovani Pohang, ipak, nije ostvario preokret protiv ,,fenjeraša“ koji još ne zna za pobjedu, ali je u seriji od tri remija, od kojh je prošli bio protiv Đeonbuka, jednog od kandidata za titulu. Reprezentativac Crne Gore upisao je treći gol nakon 11 mečeva. D. K.

Arena



Norič, Bornmut i Votford su 2015. ušli u Premijer ligu, a ista tri tima ove sezone zajedno su ispala u Čempionšip



Golman Mančester sitija Ederson osvajač je ,,Zlatne rukavice“ kao čuavr mreže sa najviše mečeva u kojima nije savladan - 16

Džejmi Vardi je sa 33 godine najstariji dobitnik ,,Zlatne lopte“ engleskog prvenstva. Postigao je 23 pogotka, jedan više od Pjer-Emerika Obamejanga i Denija Ingsa

savlada Arsenal - igraće u Ligi Evrope, ukoliko u avgustu osvoji trofej Lige Evrope - igraće u Ligi šampiona. Na dnu tabele bilo je uzbudljivije. Bornmut je pobijedio na gostovanju Evertonu (3:1), ali mu to

nije bilo dovoljno jer je veliki bod za opstanak upisala Aston Vila protiv Vest Hema. Povela je u finišu pogotkom Džeka Griliša, brzo je izjednačio Andrej Jarmolenko, ali je ekipi iz Birmingema i to bilo dovoljno. - Bilo je teško, ali nijesmo se

Rezultati i tabela Arsenal - Votford 3:2 (3:1) (Obamejang u 4. (pen) i 33, Tirni u 24. - Dini u 42, Velbek u 67) Barnli - Brajton 1:2 (1:1) (Vud u 44. - Bisuma u 20, Konoli u 51) Čelzi - Vulverhempton 2:0 (2:0) (Maunt u 45, Žiru u 45.+2) Kristal Palas - Totenhem 1:1 (0:1) (Šlup u 53. - Kejn u 13) Everton - Bornmut 1:3 (1:2) (Kin u 42. - King u 12, Solanke u 45.+2, Stanislas u 80) Lester - Man. junajted 0:2 (0:0) (Fernandeš u 71. (pen), Lingard u 90.+8) Man. siti - Norič 5:0 (2:0) (Žezus u 11, De Brujne u 42. i 90, Sterling u 80, Marez u 84) Njukasl - Liverpul 1:3 (1:1) (Gejl u 2. - Van Dajk u 38, Origi u 59, Mane u 89) Sautempton - Šefild j. 3:1 (0:1) (Adams u 50. i 72, Ings u 84. (pen) - Lundstram u 26) Vest Hem - Aston Vila 1:1 (0:0) (Jarmolenko u 86. - Griliš u 84) 1. Liverpul 2. Man. siti 3. Man. junajted 4. Čelzi 5. Lester 6. Totenhem 7. Vulvs 8. Arsenal 9. Šefild j. 10. Barnli 11. Sautempton 12. Everton 13. Njukasl 14. Kristal P. 15. Brajton 16. Vest Hem 17. Aston Vila 18. Bornmut 19. Votford 20. Norič

38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38

32 26 18 20 18 16 15 14 14 15 15 13 11 11 9 10 9 9 8 5

3 3 12 6 8 11 14 14 12 9 7 10 11 10 14 9 8 7 10 6

3 9 8 12 12 11 9 10 12 14 16 15 16 17 15 19 21 22 20 27

85:33 102:35 66:36 69:54 67:41 61:47 51:40 56:48 39:39 43:50 51:60 44:56 38:58 31:50 39:54 49:62 41:67 40:65 36:64 26:75

99 81 66 66 62 59 59 56 54 54 52 49 44 43 41 39 35 34 34 21

predavali nijednog momenta. Prije nekoliko sedmica izgledalo je nemoguće, ali vjerovali smo. Ovo je velika stvar za Aston Vilu - rekao je golman Pepe Rejna. Poput Bornmuta, bod iza Aston Vile ostao je Votford poslije poraza od Arsenala (3:2). Liverpul je savladao Njukasl (3:1) i upisao 32. pobjedu u Premijer ligi, čime je izjednačio rekord Mančester sitija iz sezona 2017/18. i 2018/19. ,,Redsi“ su kao šampioni osvojili 99 bodova, što je najbolji učinak u istoriji engleskog elitnog ranga poslije Sitijeve ,,stotke“ u sezonu 2017/18. Ne. K.

Iskusni defanzivac dolazi kod Anćelotija

Ivanović neće u Zvezdu, igraće opet u Engleskoj Branislav Ivanović nije blizu povratka u srpski fudbal i dolaska u Crvenu zvezdu, kako su to objavili pojedini beogradski mediji, već će u smiraj karijere najvjerovatnije ponovo zaigrati u Premijer ligi. Trideset šestogodišnji defanzivac trebalo bi da postane član Evertona, kluba čiji je trener Karlo Anćeloti, sa kojim je Ivanović sarađivao u Čelziju. Ivanović i Anćeloti zajedno su u Čelziju osvojili duplu krunu 2010. godine. Srpski internacionalac igrao je za Srem i OFK Beograd, a 2006. potpisao je za moskovsku Lokomotivu. Od 2008. do 2017. nastupao je za Čelzi, iz kojeg je otišao u Zenit i osvojio dvije titule i kup. Ovog ljeta se rastao sa klubom iz Sankt Peterburga, što je Zvezda iskoristila da pokuša da ga ubijedi da dođe na stadion ,,Rajko Mitić“, ali očigledno neuspješno... Ne. K.

Predsjednik Barselone Žozep Bartomeu pričao za Mundo Deportivo

Mesi će ostati na ,,Nou kampu“ do kraja karijere Prvi čovjek Barselone Žozep Bartomeu komentarisao je brojne teme za ovu i sljedeću sezonu u intervjuu za Mundo Deportivo. Predsjednik katalonskog kluba vjeruje da će Leo Mesi završiti karijeru na ,,Nou Kampu“. - Više puta je rekao kako želi ovdje da se penzioniše. Vjerujem da će igrati za Barselonu do kraja karijere, a onda nema nikakve sumnje da će produžiti ugovor - rekao je Bartomeu. Koji igrači su prioritet za produženje saradnje? - Golman Ter Štegen. Ne pričam samo o njegovim golmanskim kvalitetama, već o njegovoj posebnosti. Sjajan je. Jedan je od tri najbolja golmana na svijetu, a tek ima 28 godina - odgovorio je Bartomeu. Ostaje li Suarez u Barseloni? - Ima ugovor do 2021. godine, a u njemu postoji stavka da

se automatski produžava za još 12 mjeseci ako sljedeće sezone odigra određeni broj utakmica. Transferi Nejmara i Lautara Martineza? - Što se tiče Nejmara, teško je tu nešto dogovoriti bez razmjene igrača, nijesmo u takvoj finansijskoj situaciji. Oko transfera Lautara smo pričali sa Interom, ali prekinuli smo pregovore. Bartomeu kaže kako se klub polako okreće mladim igračima. - Već imamo sedam novih fudbalera. Tu je Pedri, mladi igrač sa nevjerovatnim talentom. Trinkao je nepoznat, doveli smo ga u januaru i već je najbolji U-21 igrač u Evropi. Zatim imamo Mateusa Fernandeša. Miralem Pjanić će donijeti sigurnost ekipi. Uz njih, još trojica mladića će postati stalni igrači prvog tima - Aruho, Riki Puig i Ansu Fati - poručio je Bartomeu. D. K.

20 Feljton

Poneđeljak, 27. jul 2020.

KOMITSKI POKRET U NIKŠIĆU 1918-1929.

Osvetnica Đurđa Damjanović presudila je ubici na pazaru » Piše: Marinko ZEČEVIĆ, istoričar Početkom akcije razoružavanja stanovništva ustanici su se skoncentrisali oko Nikšića i počele su borbe 20. maja 1919. Pristalice prisajedinjenja i srbijanska vojska pružile su jak otpor, a potpomognuti četama iz Grahova i Bjelopavlića uspjeli su da odbrane grad i krenu u protivnapad. Pojačanje je stiglo i sa Cetinja. U borbama je upotrijebljena i artiljerija, pa je porušen znatan broj kuća u Ozrinićima koje je vojska pokušavala da razoruža. Veliki dio komita povlači se u šumu, a Radojica Nikčević pušta na slobodu 23 zarobljenika što govori u prilog tvrdnji da komiti nijesu htjeli da prosipaju krv i čine zvjerstva već da se na legalan i legitiman način riješi pitanje Crne Gore. Pustio ih je iako su nekolika dana ranije zapalili njegovu kuću i kuću Živka Nikčevića. Nije želio da prosipa „bratsku krv”, iako su ta braća gađajući topovima ubijale nevine ljude. Nijesu birali da li gađaju civile ili ustanike pa je tako poginula u ruševinama svoje kuće Đela Nikolić žena ustanika Neška Nikolića iz Ozrinića. Nakon sukoba, u nikšićkim kazamatima završilo je 175 Crnogoraca. Francuski general Taon boraveći u Nikšiću obišao je zatvorenike i zahtijevao njihovo puštanje na slobodu. General je intervenisao vidjevši neljudsko ponašanje prema zatvorenicima. Baš tih dana u zatvoru su umrli: Nikola Zajović, Ilija Lalatović i Blažo Pejović. Potpukovnik Bogdanović u svom prijedlogu za smirivanje stanja u Nikšiću navodi da je potrebno internirati porodice komita. Nakon ovih mjera predalo se 16 komita. Kasnije će srbijanske vlasti u Crnoj Gori za pritisak na komite koristiti upravo njihove porodice, a nad nekima će vršiti i neviđena zvjerstva. Početkom juna na Župu je pokrenuta jedna veća jedinica kojom je komandovao Vukan Mijušković. Upotrijebljena je i artiljerija, a gardisti su pretukli starješinu

Da bi nahranili svoju sujetu, okupatori 14. jula 1919. pale kuće i terorišu familije Ljuba Nikolića, Boška Ćetkovića i Vuka Krivokapića. Tokom jula zapaljene su i kuće Iva Kustudića, Mijata, Mijajila i Sima Nikčevića, Ilije Damjanovića, Zeka i Gavrila Delibašića, kao i skoro čitavo selo Morakovo. Toga strašnog jula gorjele su i kuće Bojovića

Ustanici su se u maju skoncentrisali oko Nikšića. Borbe su počele 20. maja 1919. Pristalice prisajedinjenja i srbijanska vojska pružili su jak otpor, a potpomognuti četama iz Grahova i Bjelopavlića uspjeli su da odbrane grad i krenu u protivnapad. Pojačanje je stiglo i sa Cetinja. U borbama je upotrijebljena i artiljerija, pa je porušen znatan broj kuća u Ozrinićima

Pogled na Trebjesu, Žirovnicu i Ozriniće

manastira Svetog Luke Maksima Pavićevića (Radisav Marojević, Župa nikšićka (prilozi za monografiju), Nikšić 1985, str. 112). Kod Velimlja 29. maja 1919. godine ubijen je Ilija Radović, čuveni komita iz doba austrougarske okupacije. Ubijen je sin serdara Marka, a unuk Đoka Banjanina (Novak Adžić, Borci za nezavisnu Crnu Goru, Cetinje 2008, 527). U svom izvještaju komandantu zetske divizijske oblasti potpukovnik Bogdanović daje detaljan pregled dešavanja u Nikšiću za period 10-30. maja 1919. Navodeći dobitke od ove akcije kaže: „Pohvatano je u samoj borbi naterano na predaju 40 razbojnika, predalo se od 25/V do 7/VI usled toga što sam im pritvorio familije koje su ih u šumi hranile 28 razbojnika. Pohapšeno sumnjivih i zbog nađenih upljačkanih stvari 64. Svega uhapšeno 203 razbojnika a od njih poslati su 71 u Podgoricu. Među uhapšenima ima i dosta naših vojnika begunaca ( Crnogoraca)” (Šerbo Rastoder, Skrivana strana istorije, Bar, 1997, knjiga I, str. 371). Tokom ovih akcija popaljen je

Staro kućište u Ozrinićima podno brda Žirovnice

U selu Broćanac oko 300 ustanika je održalo skup 18. i 19. jula 1919. godine. Za vođu ustanka izabran je Radojica Nikčević. Vlasti u Nikšiću nijesu pokušavale da spriječe skup. Nakon skupa data je objava koju su potpisali: Milisav Nikolić, Živko Nikčević, Antonije Bojović, Ivan Bulatović, Kosto Radović, Ilija Damjanović, Boško Ćetković, Rade Kršikapa, Vasko Marojević i Nikola Nikolić veliki broj kuća. Pored kuća ustaničkih i onih koji su pomagali ustanike, okupator je palio i kuće mirnog stanovništva. Tako je veliki broj Crnogoraca i onako osiromašen stalnim ratovima ostao i bez krova nad glavom. Razloga za odmetanje u šumu bilo je više. Ilija Damjanović, bivši komandir rudinsko-trepačkog bataljona bio je početkom 1919. godine primljen u službu vojske KSHS, ali je istu napustio i odmetnuo se u šumu krajem juna 1919. Okupator uz pomoć domaćih saradnika 7. jula opljčkao je i zapalio kuću Milisava Nikolića, a njegovu majku mučio da prizna gdje je sklonila pojedine stvari iz kuće. Tim „ljudima” ništa nije bilo sveto, pa su mučili staricu Milicu Nikolić od 80 godina i držali je iznad vatre prijeteći da će je zapaliti. Teško da bi i mitski junaci iz-

držali ono što su izdržavale Crnogorke toga vremena. Sukobi su nastavljeni kod Budoša osmog jula. Uhapšeno je 7 ustanika od kojih je jedan teško ranjen a sljedeći dan je od rana umro i Blažo Agramović. Uhapšen je i oficir crnogorske vojske Mijailo Nikčević, koji je tada važio za nosioca aktivnosti i čovjeka oko koga su se ljudi okupljali. Sve i da nije bio ništa kriv, srbijanske vlasti bi ga uhapsile kao što su hapsile sve uglednije ljude koji nijesu javno prihvatili okupaciju. Ubijanje nedužnog stanovništva je bila redovna pojava, pa je srbijanska vojska 10. jula ubila dva brata Damjanovića, Boža i Obrena i Mitra Kraljevića. Beogradski list Tribuna piše o zločinima u Crnoj Gori i navodi i ovo ubistvo. Članak prenosi Crnogorski glasnik od 15. 09. 1923. godine, broj 43. i u njemu

Crkva u Ozrinićima, Na Ogradice, zborno mjesto komita pod komandom Misje Nikolića koju su bjelaši oskrnavili

se dalje kaže da je sestra ubijenih Damjanovića Đurđa iz pištolja na nikšićkom pazaru ubila Iliju Lalovića. U činu osvete učestvovao je i njen otac, koji je osuđen na 4 godine dok je sestra osvetnica dobila 13 godina robije u Zenici. Ustanici organizuju skup na Ćeranića gori 13. jula 1919. na kome se odlučuje da se ne prosipa bratska krv, već da se čekaju odluke mirovne konferencije. Da bi nahranili svoju sujetu, okupatori 14. jula pale kuće i terorišu familije Ljuba Nikolića, Boška Ćetkovića i Vuka Krivokapića. Tokom jula zapaljene su i kuće Iva Kustudića, Mijata, Mijajila i Sima Nikčevića, Ilije Damjanovića, Zeka i Gavrila Delibašića, kao i skoro čitavo selo Morakovo. Toga strašnog jula gorjele su i kuće Bojovića. Ovo je samo dio kuća koje su Srbijan-

Radojica Nikčević

ci uz pomoć domaćih saradnika zapalili jer je svud oko Nikšića gorjelo i kada bi svaku kuću navodili trebalo bi nam mnogo više prostora i o tome bi se mogao napisati čitav naučni rad. Komite iz Broćanca i Velimlja pod komandom Ilije Damjanovića izvršili su napade na postaje u Presjeci 12. jula, a 14. su razoružali posade u Ponikvicama i Trubjeli. U selu Broćanac oko 300 ustanika je održalo skup 18. i 19. jula 1919. godine. Za vođu ustanka izabran je Radojica Nikčević. Iako su vlasti u Nikšiću bile informisane o ovom skupu, nijesu pokušavale da ga spriječe. Nakon skupa data je objava koju su potpisali: Milisav Nikolić, Živko Nikčević, Antonije Bojović, Ivan Bulatović, Kosto Radović, Ilija Damjanović, Boško Ćetković, Rade Kršikapa, Vasko Marojević i Nikola Nikolić. Oni su predstavljali Ustanički odbor za slobodu i prava crnogorskog naroda koji je obrazovan na ovom skupu. Objava je glasila: „Odbor ustanika za slobodu i prava naroda crnogorskog dozvoljava slobodan prolaz svima transportima putem radi toga, kako bi se jasno znalo i vidjelo, da ti ljudi ništa neće činjeti protiv naroda sem protiv onih, koji su iskorišćavali narod i koji su protivnici istinskim narodnim željama”. U borbama sa srpskom vojskom i bjelaškom omladinom u Gornjem Polju poginuo je poručnik Vuk Nenezić sa još trojicom saboraca, a ranjeno je 16 komita. Okupator je izgubio jednog komandira i dva omladinca, a pet ih je ranjeno. Vidjevši da u Nikšiću gube uticaj i da se sve veći broj vojnika nikšićkog bataljona odmeće u šumu, srbijanske vlasti mijenjaju komandanta trupa u nikšićkom kraju i 21. jula u Nikšić dolazi Stojan Popović, pješadijski pukovnik. Odmah po stupanju na dužnost organizuje napad na komite u Broćancu. Oni su se povukli u planine Njegoš i Budoš. On je za ovu akciju pokrenuo trupe i omladinske čete iz cijele nikšićke (Nastavlja se) okoline.

Drugi pišu

Poneđeljak, 27. jul 2020.

» Piše: Dragan Bursać Pročitali ste to sigurno, ovih dana, kako su čelnici većine političkih partija u Republici Srpskoj na Palama potpisali izjavu kojom se obavezuju da će riješiti pitanje „stvaraoca“ ovog bh. entiteta. Među potpisnicima su Milorad Dodik (Savez nezavisnih socijaldemokrata), Mirko Šarović (Srpska demokratska stranka), Nenad Nešić (Demokratski narodni savez) i Petar Đokić (Socijalistička partija). U prevodu, i vlast i opozicija u ovom bh. entitetu daju bezrezervnu podršku Asocijaciji koju vodi presuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik i koja predstavlja neku vrstu „sigurne ekonomske kuće“ za sve ostale ratne zločince, a koja baštini sve tradicije i narative zločinačke ratne politike vojnog i civilnog rukovodstva ovog entitreta. Za one koji sumnjaju kako su svi u opoziciji baš tako svjetlog pogleda uprtog u ratne zločince, daje se na znanje da su ovu izjavu potpisali, pored gore pomenutih, i predstavnici Partije demokratskog progresa Nenad Vuković, Ujedinjene Srpske Milan Novitović, Narodnog demokratskog pokreta Aleksandar Fulurija i Demosa Aco Stanišić. Šta nam ovo govori? Pa, prvo i osnovno - u skupštinskom, parlamentarnom životu ovog bh. entiteta, ako izuzmemo političke partije čije sjedište nije u RS-u, svi od reda podržavaju ratne zločince, njihove politike, asocijacije i udruge. To je, zapravo, nulta tačka, baza i polazište sa kojeg se negira i genocid, sa kojeg se gradi unisona ultranacionalistička politka, sa kojeg se veliča četnštvo i sa kojeg se, u krajnjoj liniji, vrlo rezolutno, na ovaj ili onaj način, radi na rastakanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite zemlje.

SVE ĆE MILIONE ZLOČINCIMA NAROD PLATITI

Ova kolektivna Izjava vam govori ko je ko u RS-u i iz nje se da isčitati - svi smo mi isti po pitanju negiranja genocida i

Milionski muštuluk za asocijaciju ratnog zločinca

Ako nam je normalno da se milionima budžetskih eura pomaže nevladina organizacija Momčila Krajišnika, onda smo svi zajedno u grdnom problemu, a zločin se očigledno isplati

bratija privolila zdravom razumu palo u vodu.

OVJENČANI PRESUDAMA ZA ZLOČINE I GENOCID

ZLOČIN I GENOCID su LEGaLNIM POLuGaMa TraNsGENEraCIJsKI NaGraĐENI I NaGraĐIVaNI u rs: Osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik

veličanju zločinaca. I ova izjava nije nestala tek tako, sad i slučajno, tik nakon obilježavnja četvrt vijeka od genocida počinjenog u Srebrenici. Ne, ovo je planski akt i krunski dokaz da se političarima u predominantnom srpkom nacionalnom korpusu u Bosni i Hercegovini „živo fućka“ ze genocidom, da ga mogu ne samo negirati, nego da mogu iz budžeta nagrađivati arhitekte i genocida i ratne zločince koji su kreirali ovu i ovakvu Republiku Srpsku. Pa, koliko iznose te „nagrade“ za udruženje koje vodi ratni zločinac? Prema pisanju BN Portala, neko je već izračunao da za to treba obezbijediti nešto manje od 15 miliona konvertibilnih maraka (oko 7,6 miliona eura), odnosno svakom pojedincu oko 140.000 KIM (71.000 eura). Dobro ste pročitali - 140.000 KM po „stavarocu“. Iz budžeta. Od poreskih obvezni-

ka. I, kažete, zločin se ne isplati? Dalje, ova Izjava će biti prosljeđena Vladi RS-a, a onda će je razmatrati i Narodna skupština. U prevodu, Izjava će biti usvojena i kroz pravne akte, novčna sredstva, 15-miilonska, od poreza svih građana, slijevaće se preko ratnog zločinca Momčila Krajišnika u džepove ostalih „osnivača RS-a“. Naravski, nije ovo prvi put kako se iz budžeta ovog bh. entiteta dijele sredstva za ovu „asocijaciju“, koja em što ima ratnog zločinca na čelu, em što sa ostalim arhitektama zločinačke politike baštini sve ono čega se normalan svijet gadi i stidi. Kažem, osim sramnog očitovanja urbi et orbi i Dodika i resto mu bratije, da za njih ljudski zakoni ne važe, da pravnih zakona o zabrani negiranja zločina i genocida nema, ovo je krunski dokaz da je sve ono što je rađeno ovih godina ne bi li se ta

Dabome, sav ovaj nakaradni perofrmans rađen je i zbog predizborne kampanje na lokalu. Jer, valja sad, po ko zna koji put, odštampati bilborde Ratka Mladića, Radovana Karadžića i ostale zločinačke bulumente, staviti ih na ulaze u naselja istočne Bosne i sitnim slovima ispod napisati ime političkog kandidata za koge bi srpski živalj morao glasti na lokalu. E, pa to sve treba novčano podmazati. Jer, ne štampaju se plakati sami, niti se Karadžić i Mladić za džaba osmjehuju tek tako sa bilborda. Novci, naravno poreski novci građana, potrebni su za ove vizuelne bahanalije. I za te bahanalije, kako vidimo, postoji unisoni politički konsenzus. Bespogovorni. Ima tu još nešto. Poneki naivni čovjek u RS-u reći će - pa nije ta bagra stvorila ovaj entitet, nisu zar zločinci jedini stvarali RS, no realnost je po njih baš opozitna. Jer, sadašnja vlast, a i opozicija, a i veliki dio naroda, zdušno gaji teoriju po kojoj su upravo i jedino ratni zločinci stvarali i stvorili RS, a to više od bilo kojeg suda na planeti Zemlji govori upravo o karakteru te i takve Republike Srpske. Sve je u ovoj verifikaciji zločinačke tvorevine posve jasno. Kao što je jasno kakav joj je karaketer, kad najkonkretniji nasljednici političkog trona do nebesa uzdižu „stvaroace“ ovjenčane presudama za ratne zločine i genocid. Možda jedino nije jasno do kraja zdravom razumu ovo unormaljivanje zakonske i sitemske podrške zločinci-

ma preko entitetske sise. Ljudi potpuno rezignirano govore, pa šta je to čudno u ovoj i ovakvoj državi, entitetu ili opštini, to je posve normalno. A, zapravo, to „unormaljivanje“ je najstrašnije. Ako je vama/nama, bez obzira na naciju, političku opredjeljenost ili svjetonazor, p(o)stalno normalno milionski dotirati nevladinu organizaciju jednog osuđenog ratnog zločinca sa entitetskih ili državnih jasala, onda smo svi mi zajedno u grdnom problemu. Onda svi zajedno gledamo paranorlanost kao normalnost, a jesenje predizborno namigivanje zločinaca za bilborda biće nastavak te opskurne realnosti.

ONI SU POBJEDNICI KARADŽIĆ, MLADIĆ I KRAJIŠNIK

Umjesto bilo kakvog zaključka, treba samo reći da je jedan od osnivača RS-a i osuđeni ratni zločinac, gore pomenuti Momčilo Krajišnik, a koji je na čelu asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, poručio kako je ovom izjavom vraćen dug onima koji su stvarali ovaj entitet (sic!). I oni su pobjednici. I Karadžić, i Mladić, i Krajišnik! Zločin se isplati. Ne samo da su oni živi arhitektonski konstruktori zločina i genocida, ne samo da su heroji za dobar dio isčašenog društva, nego im se i doslovno, preko ove i sličnih asocijacija i fondacija, isplaćuju sredstva za život njih i njihovih familija. I to su iznosi, pročitali ste to, od kojih se prosječnom čovjeku zavrti pamet u glavi. Pa tako, na koncu, zločin i genocid ne samo da su pravno valorizovani kao sentiment uspješnosti u RS-u, nego su legalnim polugama transgeneraacijski nagrađeni i nagrađivani. Potpuno zakonski, koliko to god perverzno i nastrano zvučalo i sa šutniom u cijeloj zemlji, koja je prepuna nakaradnog odobravanja.

Klasa optimist » Piše: ante TOMIć Poznajući neukrotivi duh našeg naroda, ovdje će se uskoro vjenčanja održavati u tajnosti. Potraje li korona, razvit će se crno tržište sklapanja bračnih zajednica, niknut će široki pokret otpora mladenaca, kumova, rodbine, prijatelja, muzičara i župnika, svadbena gerila koja će pravdoljubivo ustati protiv strogih ograničenja epidemiologa. Inspektor će, na primjer, doći da svatovima popiše osobne podatke, izmjeri im temperaturu, otprati svakoga do njegovog mjesta i čitavu večer budno pazi da se ne uzima hrana iz zajedničkih posuda i ne pleše u gomili, ali ni do devet navečer nitko se od svatova neće pojaviti u restoranu. „Da im se nije štogod desilo?“ zabrinuto će glavni inspektor, pijući četvrti pelinkovac za šankom. „Koliko vam puta moram ponoviti, danas nemamo zakazanih vjenčanja“, odgovori mu u prolazu mrzovoljni konobar, noseći teleće odreske u umaku od šampinjona jedinim gostima, sredovječnom paru za stolom u kutu puste i tihe restoranske sale. „Ali, meni ovdje lijepo piše“, svejedno će inspektor nadlanicom lupajući po papiru, „Mirjana i Igor, vjenčanje u uskom obiteljskom krugu, dvadeset šest ljudi, devetnaest i trideset, restoran Kod Ruže.“

Svadbena gerila ustaće protiv dušmanskih epidemiologa „Čuj, vjenčanje za dvadeset šest ljudi?!“ začudi se konobar, zaustavljajući se na trenutak da virne popis. „To je vjerojatno neka zajebancija.“ „Nemam pojma. Čitavu večer zovem, nitko mi ne odgovara“, nastavi inspektor ponovno s telefonom na uhu. „Evo, i sad zvoni... Igore, vi ste?!“ usklikne jer mu se upravo tada mladoženja s druge strane napokon javi. „Ovdje Janković iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Pa, gdje ste vi, čovječe, čitavu večer vas čekam?!... A je li?“ zapanji se odjednom. „Nevjesti je mama umrla“, dobaci inspektor Janković šapatom konobaru, dlanom načas pokrivajući slušalicu, pa nastavi s Igorom: „Kako, majku mu Božiju? Nemojte me zezat?! Pa, mlada žena. Prenesite, molim vas, gospođici Mirjani izraze moje najdublje sućuti. Ma, naravno, za novi datum vjenčanja ćemo se naknadno dogovoriti. Samo se vi... Oprostite, slabije vas čujem, neka je muzika tamo kod vas“, reče inspektor. „Kažem, neka je muzika tamo... Evo, prekinulo me.“ „Vidiš ti“, reče žalosnim glasom službeno lice iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo

spremajući telefon u džep, „njih se dvoje trebali vjenčati, a njezinu mamu jučer ujutro pod tušem strefio infarkt. Šezdeset šest godina. Jadnica se samo izvrnula.“ „Što kažu, čovjek snuje, Bog odlučuje“, zaključi konobar fatalistički. Pokaže inspektorov gotovo popijen pelinkovac i ljubazno ponudi: „Može još jedan na račun kuće?“ „Kako ne. Kako ne...“ „Meni se čini da je povjerovao“, dobaci zadovoljno Igor Mirja-

ni, vičući da nadglasa restoranski orkestar u isto vrijeme nekoliko kilometara istočno. Nevjesta u bijelom na to pobjednički stisne šake, mladoženjin otac podigne palac, a svekrva vragolasto namigne. Jedino punica smrknuto reče: „Dobro, nisi baš morao reći da sam ja umrla. Mogao si i štogod drugo izmisliti.“ „Oprostite, nisam ništa loše mislio“, ispriča joj se zet Igor pa se nagne i razdragano je cmokne u obraz, a kći je uhvati za

ruku i odvuče u sredinu sale da plešu. Potraje li ovo teško stanje, narod će se oko vjenčanja svakako dovijati. Neće dopustiti da ga epidemiološki dušmani slome. Slobodarski će ustati protiv diktature, boriti se za svoje svete tradicije ne pitajući za cijenu, ne mareći hoće li se tkogod zaraziti i umrijeti. Jedni će tako napraviti službeni popis od dvadeset šest imena i poslati inspektora u restoran Kod Ruže, dok će njih sedamsto do osamsto, već kakav je u nas red i običaj, piti šljivovicu iz jedne boce, grliti se, zajapureni skakati, penjati na stolove i sjeći kravate u restoranu Kod Ljilje. Drugi će naprosto čekati da vlasti odu. Tetke, strine, jetrve, zaove, rođaci, prijatelji, tamburaši, župnik i fotograf krit će se u mraku u garaži do trenutka dok službeni Fiat Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ne napusti seosko dvorište. Kolone neokićenih auta prolazit će središtima naselja u tišini. Nitko neće ni stisnuti sirenu, ni vijati državni barjak sjedeći na prozoru, ni pucati iz kalašnjikova u nebesa, baš se ni po čemu neće vidjeti da je dvoje mladih uplovilo u bračnu luku. No, sve će opet biti jednako kad

svatovi dođu na tajnu adresu. Vani će na fasadi stajati ploča za vulkanizersku radionicu, pedikerski salon ili tako nešto bezazleno, ali iza vrata će biti savršeno zvučno izolirana, većim dijelom ukopana, golema sala za vjenčanja kapaciteta pet hiljada ljudi. Stotine konobara između dugačkih će stolova spretno nositi pladnjeve s pečenom prasetinom i krumpirima, bezbrojnim orošenim bocama vina, piva i sokova, brdima eklera, princeskrofni i šaumrola, a bend na pozornici poletno će pičiti i ustaške i četničke. Narod će se jednako veseliti, raspojasano, pohotno, hvatajući se za grudi i stražnjice, i tjelesne tekućine će prskati okolo, znoj, slina, suze kad nekoga pjesma pogodi u srce ili krv ako se rasiječe na razbijenu čašu. Koliko god broj zaraženih rastao, ništa nas neće zaustaviti. Zanemarit ćemo ograničenja broja svatova, zaboraviti upozorenja o udaljenosti koju valja držati, o rukama koje treba prati i maskama koje treba nositi. Ništa neće zaustaviti velika vjenčanja, svi ćemo doći da budemo s dragim i bliskim svijetom, a ako se kasnije otkrije da je to bilo žarište korone, ako se tkogod razboli i poneka baba umre, Bože dragi, pa što onda? I sprovodi su također krasne prilike da se obitelj okupi.

Drugi pišu

» Piše: Saša ILIĆ U Srbiji danas, kao u filmu Divlja horda Sema Pekinpoa, svi posežu za nasiljem, čak i deca. O policiji ne vredi ni govoriti, o medijima, takođe. Naposletku, nasilju se prepuštaju čak i oni političari koji u svojim agendama zastupaju evropske vrednosti i reformističke ideje. Kao da je odavno pređena granica normalne komunikacije u javnosti i da bi se do nekog „dogovora“ došlo neophodno je dograbiti pendrek, motku ili reket, štagod se nađe pri ruci. Ovo je proteklih dana demonstrirao i liberal Čedomir Jovanović, lider LDP-a i samoproklamovani naslednik politike Zorana Đinđića. Naime, nakon vesti o Jovanovićevoj borbi sa koronom, osvanuli su napisi i snimci njegovog obračuna reketom sa vlasnikom Klinike za fizikalnu terapiju „Fizio centar“ na Novom Beogradu, a potom i sa njegovim pravnim zastupnikom Dejanom Dubajićem kome je Jovanović „slomio naočare, udario ga šakom i oduzeo mu slušalice“. Takođe, Dubajić navodi da je tokom noći pokušano obijanje prostorija „Fizio centra“, oko čega se poveo pravi mali rat, koji je sa liberalno-demokratske strane poveo Čedomir Jovanović sa svojom suprugom, koja je do dana samoizolacije, kako kaže, bila isključivi zakupac tog prostora. Međutim, zbog neizmirenih obaveza došlo je do promene vlasničkog statusa i sve brave na „Fizio centru“ su promenjene, pa je porodica Jovanović morala da uzme pravdu, odnosno reket, u svoje ruke i da povrati ono što joj je oteto. Nakon što je pretukao vlasnika „Fizio centra“, kako su izvestili mediji, Čedomir Jovanović nije bio uhapšen jer se pozvao na poslanički imunitet. To je kratka priča o kraju karijere evropskog političara Čedomira Jovanovića. Dugo je trajao proces raspadanja LDP-a, stranke koja je relativno brzo nakon ubistva prvog demokratskog premijera konstituisala političko i intelektualno jezgro, izašavši s programom za Kosovo. To je valjda jedino što je ova stranka

» Piše: Svetislav BASARA Pre nego što krenemo, sledi mala anketa. Zna li, uopšte, iko u mlađoj populaciji šta znači „pendže“ i „pendžetiranje“. Pendže, to vam je bila polumesečasta metalna pločica koju su šusteri prikivali na delove đona najpodložnije habanju. Pendžetiraš đon i onda obući „nema izdera“. Bivalo je da pendžetirana cipela nadživi vlasnika. Toliko je to bila pouzdana tehnika. I još uvek je pouzdana. Sad prelazimo na stvar. „Kako vas nije sramota“ postavio je Petar Đurić pitanje fikus-premijerki i pročim politikantima koji svakojakim dubarama i zamenama teza negiraju otpusnom listom uglavljenu činjenicu da je mladićev otac, Ljubiša Đurić, preminuo od korone, a da nije dočekao da bude intubiran na neki od desetina, pa i stotina hiljada respiratora naše zemlje ponosne. Odgovor na to pitanje rođeni

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Kraj jedne karijere

uspela da postigne. Sve ostalo bila su dovijanja oko ostanka ili opstanka u blizini vlasti, što se sa dolaskom Aleksandra Vučića završilo terminalnom fazom u kojoj je od LDP-a ostao samo „moderan“ logo, a sve ostalo svelo se na lik i delo Čedomira Jovanovića, koji je polako, balansirajući između mutne vlasničke karte i nenapadanja Vučića, nastavio da traje u Skupštini. Ovaj put raspadanja bio je uredno praćen diskursom o neophodnosti reforme i modernizacije Srbije, te rešavanja pitanja Kosova i konačnog suočavanja sa prošlošću. Lepo zvuči u teoriji, ali je u praksi izgledalo posve drugačije. Naime, lider LDP-a je u tom periodu počeo svoj tabloidni marketing, od ledenih izazova, preko osvajanja ledenih vrhova Akonkagve i Kamčatke, sve do ulaženja u posed

objekata nakon netransparentne privatizacije. Nije bio nimalo lak put legendarnog lidera studentskih protesta 1996/97. koji je za četvrt veka u „zemlji seljaka na brdovitom Balkanu“ napravio ideološki luk od nacionalističkog anarhiste preko demokrate, socijal-demokrate, liberala do radikala šešeljevskog tipa. Čedomir Jovanović je pritom sebi obezbedio život u najvišoj klasi, predavši svoju proklamovanu reformističku politiku Aleksandru Vučiću, kome će to poslužiti kao odličan mehanizam za totalnu aproprijaciju tzv. đinđićevske politike. Tako je izvedena prva zamena političkih identiteta između Jovanovića i Vučića, naizgled, jedan je otišao ka žutima a drugi ka plavima, a obojica su zapravo ostala na Pinku. Simbolički put na Akonkagvu Čedomira Jovanovića

išao je preko približavanja narodnjačkoj politici, koju je poslednjih godina počeo da zastupa gostujući u režimskim medijima, te emisijama zaduženim za obračun sa neistomišljenicima režima. Ovaj put nije svojstven bio samo Jovanoviću, već su ga sledile mnoge javne ličnosti na sceni, uključujući tu i intelektualce, koji su tokom ovog procesa izvršili tranziciju prema Vučićevoj platformi, koja se izjednačila sa Jovanovićevom, jer zaboga, obojica su se u jednom trenutku našli u istom čamcu. Usled toga je došlo do preuzimanja delegiranih poslova svakodnevnog tabloidnog batinanja opozicije, što su svi zdušno prihvatili zajedno sa Čedomirom Jovanovićem. Poslednji čin ovog transfera Jovanović je doživeo u Pinkovom studiju, jedne nedelje kada se našao na „vrućoj stolici“,

pravdajući se Svetlani Ražnatović i Željku Mitroviću zbog svog „nedoličnog“ ponašanja u Sablji, odnosno zbog masovnog hapšenja kriminalaca i ubica, a samim tim i udovice ratnog zločinca i bliske saradnice Zemunskog klana. Nakon ovoga, usledila je korona, pa Jovanovićev izlazak iz bolnice i njegov fizički obračun sa vlasnikom „Fizio centra“. Posle ovih incidenata, Jovanović je izjavio da je „fokusiran na suštinu, i da isključuje sve ostalo“. Zaista, šta je ovde suština? Je l to činjenica da je lider LDP-a u jednom trenutku shvatio da je njegova porodica ugrožena do te mere da mora kao bolani Dojčin da ustane i sa reketom krene u poslednji obračun sa ljudima koji su promenili brave na prostorijama koje je on stekao „nošenjem gajbica“? Postoje, dakle, ti trenuci, kada

Pendžetiranje obraza je brat mog odgovora na Brnabićkino filozofsko pitanje – „zašto bismo lagali“ – koji je glasio „zato što ste patološki lažovi“, a koji glasi – nije ih, Petre, sramota zato što su – kako to kaže naš narod – „pendžetirali obraz“. Petar je otišao i korak dalje pa se (više kao za sebe) zapitao „ko da veruje takvim političarima“. Evo odgovora i na to pitanje – isti takvi kao oni, samo mnogo manje uspešni u životu. Pitanjima nikad kraja. Zašto je toliko mnogo onih koji takvima veruju i još više onih koji se – zarad korice hleba – pretvaraju da im veruju? E na to pitanje nemam odgovor. Ali imam još jedno pitanje, koje će, uzgred, biti i tema naše današnje kolumne. Imajući napred rečeno u vidu, recite mi šta mislite, kakav su krizni štab mogli sastaviti patološki lažovi pendžetiranih obraza? Da li 1. štab odgovornih lekara (svih boja) ili 2. štab „stručnja-

ka“ (A. Vučić) – o čijoj kompetentnosti nisam pozvan da sudim – koji su promptno pendžetirali obraz i – neki po

vokaciju, neki zbog izgleda na nešto – stali da lažu, maste, bulazne i da pravce razvoja epidemije šteluju prema po-

trebama sumašedše politike. Nekima – a sve ih je više – tzv. krizni štab je krv pred očima, meni je samo otužan do ivice

čovek, čak iako je poslanik sa imunitetom, mora da zavrne rukave, uzme reket i krene da se bije kako bi sačuvao imovinu. Ovaj poduhvat potpuno je netipičan za jedno pravno uređeno društvo kakva je Vučićeva Srbija, koju je Jovanović zdušno branio godinama u javnosti. Međutim, on je ovim svojim potezom poručio nešto sasvim drugo, a to je da nas ovde ne može odbraniti niko ukoliko predamo sve ono što imamo u ruke jednom čoveku, kao što je to učinio Jovanović. Njegov put marginalnog političara-biznismena stoga najviše podseća na vestern, na čijem kraju će on morati lokalnom moćniku i njegovim revolverašima da preda ne samo svoje imanje, već i da se vrati u prašinarske pantalone goniča goveda i sirotinje, i da krene da „jaše“ za Šefa. Vučić je ovako, kao glavni moćnik u kraju, krenuo da jaše sa svojom divljom hordom i porobljava manje rančere koji su se tek skućili na teritorijama otetim od Indijanaca. Na kraju je uništio i Šešelja, i Dačića, i Tadića, i Čanka, i Đilasa, i Čedu. Od Demokratske stranke nije ostalo ni sećanje, jedino će Strela na Studentskom trgu podsećati na vreme kada su Indijanci imali svojih pet minuta, pre streljanja. Gde je onda mesto LDP-a u recentnoj istoriji beščašća?, zapitaće se neko jednog dana kada bude proučavao fosilnu floru i faunu na tlu Srbije. Je l u promociji ekstremnih sportova ili posebnog oblika borbe protiv korone? Ne. LDP će zauvek imati svoje počasno mesto u sada već tradicionalnom povesničarskom narativu o neuspeloj modernizaciji Srbije, koja se oduvek zasnivala na šaketanju, batinanju i linčovanju – jedinim razumljivim oblicima komunikacije, koje ovde zagovaraju svi od vraga do popa, odnosno do političara koji svakog dana zazivaju poslovičnu rajsku batinu za utiranje „našeg“ puta do demokratije i dugo sanjane modernizacije. povika „kondukter, kesu“. Budući manje prepredeni i mnogo lošiji glumci od poslodavaca – koji su i sami do zla boga loši glumci – krizne štablije su pokazna vežba terminalne faze nakaznog pretpolitičkog sistema orijentalnog svetosavsko-burazerskog kretenizma i dvestagodišnjeg projekta pretvaranja ljudskih bića u višećelijske paramecijume. Pre neki dan se pojavila peticija 300 i kusur lekara – koja je do momenta slanja kolumne narasla na preko 2.000 potpisnika, and counting – sa zahtevom da se krizni štab – koji se u međuvremenu pretvorio u krizu zdrave pameti – bude promptno smenjen. Kakvo je samo združeno ciganisanje – kako kriznog štaba, tako i štapskih poslodavaca (što samo dokazuje da je to isto društvo) – usledilo na vest da se neko drznuo da nešto lane protiv „struke“. Oglasio se i Visoki Respirator, obavestite se šta je rekao, ja nemam stomak da ponavljam. I šta sad? Kako šta? Biće udarena deblja pendžeta. I vozi, Miško.

PoneÄ&#x2018;eljak, 27. jul 2020.

Enigmatika

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 27. jul 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jul 2020.

MalI oglasI NEKRETNINE CENTAR Podgorice poslovna zgrada 733m2 vizuelno atraktivna, reprezentativna sa nizom prednosti. Privatni parking i garaža za 12 auta. Hercegovačka ulica. Prodajem. Tel.069/867-791 1

Oglasi i obavjeĹĄtenja

PoneÄ&#x2018;eljak, 27. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom bratu

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Тренутак када се мој отац

BRANKU RAIČEVIĆU

БЛАЖО ВЕМИЋ

Počivaj u miru. VASKO sa porodicom 1282

Voljeni naš, preminuo 26. jula 2020, u 61. godini

придружио мојој мајци у вјечном боравишту је отворио у мом срцу најљепши албум слика из мог дјетињства, младости и зрелог доба у којима сам од њих имала неизмјерну љубав, подршку и разумијевање.

ZORAN – SULJO Dušanov IVANOVIĆ

Dana 26. jula 2020, u 84. godini, preminuo je naš dragi Тужна и поносна кћерка ЗОРИЦА РАДОВИЋ са породицом

Zbog novonastale situacije, sahranjen je u krugu porodice 26. jula u 11 časova. 1300

BORIVOJE Petkov KRIVOKAPIĆ

Опраштањем од нашег драгог

Ožalošćeni: majka MILODARKA – LOLA, supruga SNEŽANA, sinovi PETAR i FILIP, unuka ALEKSANDRA, brat ZDENKO, snaha VERICA i bratanić NEMANJA

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice na gradskom groblju 27. jula u 11 časova.

Ožalošćeni: sin BORIS, kćerke VALENTINA i BRANKA, sestra BOBA, snaha DRAGICA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

дједа БЛАЖА

1290 Tužnog srca opraštamo se od našeg

1298 Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

не прекидају се лијепе и драге успомене испуњене љубављу и радошћу код сваког сусрета. Сјај тих сјећања постаје још јачи и свјетлији, као што су били и остали свијетли ликови нашег дједа и баке.

Захвалне унуке ЈЕЛЕНА, НЕВЕНА и ЈОВАНА

ZORANA – SULJA IVANOVIĆA 1301

BOSILJKI KRSTAJIĆ Počivaj u miru. 1278

dragog brata, đevera i strica. Ostaćeš u našem trajnom sjećanju, počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

ANA, ALEKSANDAR i MARIO KRSTAJIĆ

Tvoji: ZDENKO, VERICA i NEMANJA

Obavještavamo kumove, drugove i prijatelje da je

BLAGOMIRU – BLAŽU VEMIĆU Ponosni smo što si bio dio naših života. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

1302 Posljednji pozdrav dragom dedi

SLAVICA, SAVO, IVANA i MILICA 1291

ADEM Demov FRLJUČKIĆ iz Vranja

Posljednji pozdrav našem đedu

Unuka ALEKSANDRA

Preminuo 26. jula 2020. u 87. godini poslije duže bolesti. Zbog novonastale situacije, sahrana će biti obavljena u krugu uže familije 27. jula.

Ožalošćeni: sinovi ILJMIJA, SAFET i HAMDIJA, kćerka IGBALA, brat BEĆIR, snaha MERSIHA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina FRLJUČKIĆ

ZORANU IVANOVIĆU

BLAŽU Tvoja plemenitost, ljubav i pažnja koju si nam poklanjao ostaće trajno u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1303 Posljednji pozdrav dragoj

Tvoje unuke IVANA i MILICA 1292

OLGI BALTIĆ Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja na tebe. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILAN i SONJA BIGOVIĆ sa porodicom 1284

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Дана 25. јула 2020. у 91. години преминуо је

Dragoj kumi

Тужним срцем јављамо да је 26. јула 2020, послије кратке и тешке болести, у 79. години, преминула наша драга

SPASI Vasovoj KALUĐEROVIĆ Iskreno saučešće za vašom dragom majkom, svekrvom, babom i prababom.

НИКОЛА – НИКИЦА Владов ГАЗИВОДА

Od VESNE, PAVLA i IVANE SEKULIĆ 1296

МАРА пок. Ђура ЉИЉАК 26. 7. 2020. год.

Dragoj kumi

Сахрана је обављена у ужем кругу породице 26. јула на сеоском гробљу у Рвашима.

Због новонастале ситуације, сахрана ће бити обављена у кругу породице. Ожалошћени: син ВЛАДИМИР, кћерка ЗОРИЦА, сестре ДАНКА и РАДМИЛА, унучад ДАНИЛО, МИЛЕНА, ЈОВАНА, САЊА и КСЕНИЈА, снаха СОЊА, братаничне, сестрићи и сестричне

Ожалошћени: супруга ЂИНА, син МИОДРАГ – МИЈО, кћер ВАСИЉКА – МИКА, унука АНА, сестричне МИЛКА, СЛАВИЦА и ДУШАНКА и остала многобројна родбина

SPASI Vasovoj KALUĐEROVIĆ Iskreno saučešće za vašom dragom majkom, svekrvom, babom i prababom. DEJANA i BOJAN BRAJOVIĆ sa porodicom

1276

1287

1297 SJEĆANJE

KATARINA Jovanova MIĆUNOVIĆ rođena Stanišić U Billinesu, Montana, USA, 25. jula 2020. godine prestalo je da kuca srce naše plemenite tetke Katarine. Naši susreti i druženja u Crnoj Gori i Montani, kao i česti razgovori, nedostajaće, ali ljubav i pažnju koju si nam pružala nikad nećemo zaboraviti. Počivaj u miru pored tvog Jovana. BORIVOJE i BOSILJKA BANOVIĆ sa porodicom

NIKICA GAZIVODA Dobro je srce prestalo da kuca, Vrijednim rukama je potreban odmor, Bog vidje da umor polako stiže, Da lijek ne postoji, Te obmota svoje ruke oko njega i šapnu: „Dođi k meni“.

SLOBODAN Mirkov MILOVIĆ Prošle su dvije godine od kada si nas napustio.Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. S ljubavlju te spominjemo, po dobroti pamtimo i ponosni smo na tebe. Počivaj u miru. Tvoja PORODICA 1299

1281 ANA, MIKA i RAJKO KOPRIVICA

Pedeset godina od smrti

Tužnim srcem javljamo da je 26. jula 2020, u 89. godini, preminuo naš dragi

1294 Поштованом и драгом пашеногу, зету и тетку

DEJANE

VOJISLAVA Jošovog ŠOFRANCA Gledam tvoju sliku, neznani jedini brate, a suze same teku…

ŽARKO Mihailov SIMOVIĆ НИКИЦИ В. ГАЗИВОДИ Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice u selu Dragovoljići. Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sinovi MARJAN i NEBOJŠA, snahe TATJANA, SLAVICA i MIRJANA, brat LABUD sa porodicom, sestra DARINKA sa porodicom, snaha STANUŠA BEDŽA sa porodicom, unučad JAKOV, DAVID, DARJAN i LUKA, praunuk MARK i ostala rodbina

Часним животом, великим срцем и племенитом душом заслужио си вјечно поштовање и сјећање. Почивај у миру. С поштовањем и тугом, ПЕРО, АНКА, ДАНИЛО и АНДРИЈА са породицама 1277

U doživotnom bolu za tobom, majka RADMILA, brat DRAGAN, supruga SVETLANA, sin MATIJA i kćerka ANJA

Sestra SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom 1280

1286

Дана 27. јула 2020. навршавају се три године од када нијеси са нама

Posljednji pozdrav dragom i voljenom ujaku

1289 Posljednji pozdrav dragom ujaku

БУДИМИР – БУДО МАРКОВИЋ

NIKOLI – NIKICI GAZIVODI

Постоје љубави које ни смрт не може прекинути и туга коју вријеме не може излијечити. Фалиш...

S poštovanjem i ljubavlju,

Твоји НАЈМИЛИЈИ

tvoje sestrične MILKA, SLAVICA i DUŠKA s porodicama

MIRU POPOVIĆU 1288

Pet godina tuge i bola od kada nas napusti naš voljeni Dejo.

BULA s porodicom

1285

1283 Posljednji pozdrav prijatelju

Sa pijetetom se opraštam od dragog

BOŽO Markov PEROVIĆ NIKICI

7. 8. 1997 – 7. 8. 2020. dvadeset tri godine od smrti

MARKO – MACKO PEROVIĆ 27. 7. 1956 – 17. 2. 1983. bolno podśećanje na rođendan

MIRA POPOVIĆA od ČEDOMIRA JANKOVIĆA

Iskrenog prijatelja, plemenitog i umnog čovjeka. Ostajem uskraćen za toplu i prijateljsku riječ.

Ranjene duše uspomenu na njih čuva, sin i brat DRAGAN sa porodicom

SVETO MIHAILOVIĆ sa porodicom 1295

1293

1279

TV program

Poneđeljak, 27. jul 2020.

FILM

RTCG 1 20:05

SERIJA

PRVA TV 08:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Između dana i noći

Nemoj da zvocaš

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r. 10:05 Naučno – obrazovni pr. 11:05 Dokumentarni pr. 12:05 Obrati pažnju, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni pr, r. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom, s. 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Šofrovizija, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Između dana i noći, film 21:30 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 El Čapo II, s. 00:10 Između dana i noći, r. 01:25 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Zapis, r. 07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r. 09:30 Dnevna soba, r. 11:00 Program za djecu 12:00 Prkosna Delta, r. 14:00 Sofija, r. 15:00 Dokumentarni program, r. 16:00 D-mol, festival 17:00 Vjere i zavjere, r. 18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r. 18:40 Luda kuća, s. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, r. 20:30 Fudbal fest 21:30 Dokumentarni program, r. 22:30 Putovanje, r. 00:00 Glas Amerike 00:15 Fudbal fest, r. 01:15 E sport

07:00 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:00 Nemoj da zvocaš, s. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Drugo ime ljubavi, r. 13:00 Zabranjeno voće, r. 13:45 Telma i Luiz, s. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Andrija i Anđelka, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:10 Igra sudbine Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r. 23:50 Šaolin, film 02:00 Noćni žurnal, r. 02:30 Andrija i Anđelka, r.

NOVA M 06:50 07:35 07:40 07:45 08:00 08:25 08:40 09:00 09:40 10:25 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kefalica Kafanica pored SIS-a, s. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Kafanica pored SIS-a, s. Totalni obrt, r. M(j)ešoviti brak, r. Vijesti Među nama, r. Ubice mog oca, r. Vijesti Ubice mog oca, r. Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 16:35 Sportisimo 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore 17:30 Totalni obrt, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:20 Među nama, e. 20:15 Dijete, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Djevojka iz kluba Golo oko, film 01:10 Roki 3, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:55 02:15 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Randevu, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Geopolitika, magazin Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s. Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Zvaću te Po, film Vijesti Sport, e. Novac, film Voljeni, r. Ljeto u vinogradu, r. Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r. 11:00 Film 13:00 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e. 14:40 Narod pita, r. 15:30 Scena

16:10 18:30 19:00 20:30 21:30 22:00 01:00 03:00

Narod pita, r. Scena Film Zakletva, s. Nemoguća ljubav, s. Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra. Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

PoneÄ&#x2018;eljak, 27. jul 2020.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 27. jul 2020.

Američki reditelj najavio novi projekat

Tejlor Svift objavila novi album ,,Folklore“

Dnevnik snova, hirova i strahova LOS ANĐELES - Nepunu godinu otkako je Tejlor Svift predstavila album „Lover“, objavljeno je njeno osmo studijsko izdanje „Folklore“. Pjevačica je novi dodatak njenoj diskografiji snimila u potpunoj tajnosti, a tu uzbudljivu vijest sa fanovima je podijelila tek dan prije njegove objave. - Planovi koje sam imala za ovo ljeto velikim dijelom se nisu ostvarili, ali postoji i nešto što nisam planirala, ali se ostvarilo. To je moj osmi studijski album „Folklore“. Tačno u ponoć objavljujem moj potpuno novi album na kojem se nalaze pjesme u koje sam pretočila sve moje strahove, snove, hirove i razmišljanja. Nastale su u vrijeme izolacije, ali imala sam priliku na njima sarađivati s nekim od mojih muzičkih heroja – to su Aron Dezner (koji je producirao ili supotpisao 11 od 16 pjesama), Bon Ajver (koji supotpisuje pjesmu koju je vrlo ljubazno pristao da optjeva sa mnom) i Džek Antonov (koji je već dio moje muzičke porodice). Prije ove godine vjerovatno

Tejlor Svift

bih čekala ,,savršen“ trenutak za objavu muzike, ali trenutne okolnosti podsjetile su me da ništa nije sigurno. Instinkt mi govori da moramo podijeliti sa svijetom ono što

AC/DC objavio video sa koncerta iz 1981.

Poklon za jubilej

SIDNEJ - Prije 40 godina, legendarni AC/DC objavio je album ,,Back in Black“, na kojem je, između ostalog, i pjesma ,,You Shook Me All Night Long“. Za 40. godišnjicu objave pjesme publici su poklonili video sa koncerta iz 1981. godine. Video pjesme ,,You Shook Me All Night Long“ je snimljen na ,,Back in Black“ turneji u februaru 1981. godine u Tokiju. Na ovom albumu nalaze se i pjesme poput ,,Hells Bells“ i ,,Rock & Roll Ain’t Noise Pollution“, prodat je u nekoliko miliona primjeraka i bend je na promotivnoj turneji napunio svaku salu i stadion na kojem su nastupali. Bio je to njihov najuspješniji album, piše „Rolling Stone“, te kasnije ni sa jednim drugim nisu mogli dosegnuti toliki uspjeh. Ipak, vrijedi spomenuti nekoliko hitova koje su objavili nakon ,,Back in Black“ albuma: ,,Thunderstruck“, ,,Moneytalks“ i ,,For Those About to Rock“. Posljednji album koji su objavili je ,,Rock or Bust“, snimljen 2014. godine.

volimo. To je oblik nesigurnosti na koji mogu pristati. Volim vas - napisala je na svojim društvenim mrežama dan prije objave albuma. Među 16 novih pjesama našla

se i „Cardigan“, za koju je predstavljen i spot, čija se produkcija odvijala pod strogim mjerama za zaštitu od virusa korona. - Zahvalna sam timu koji je učestvovao u nastajanju spota. Čitavo snimanje je proteklo pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka, svi su nosili maske i držali se propisa o fizičkoj udaljenosti, čak sam se sama pobrinula za moju frizuru, šminku i stajling - otkrila je Tejlor. Aron Dezner otkrio je kako je došlo do saradnje sa Tejlor, koja ga je krajem aprila kontaktirala kako bi zajedno radili na nekim pjesmama. Iako se saradnja na daljinu pokazala zahtjevnom, čitav je proces tekao lakše od očekivanog. - Nekoliko sati nakon što sam joj poslao moju muziku, Tejlor mi je poslala snimak potpuno napisane pjesme, ta inspiracija zapravo nikad nije prestala. Nakon nekoliko mjeseci, na daljinu smo završili 11 pjesama. Rijetko me neko može tako inspirisati, teško je povjerovati da smo to uspjeli da napravimo u ovim zahtjevnim vremenima – kazao je Dezner.

Skorseze snima film o Dejvidu Johansenu

NJUJORK - Martin Skorseze i Dejvid Tedeski rade na novom dokumentarnom filmu o Dejvidu Johansenu, frontmenu grupe New York Dolls, kako je objavio Showtime Documentary Films. New York Dolls je američka hard rok grupa s početka sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja se obično smatra jednom od preteča panka i glam-roka, a snagom muzičkog uticaja poistovjećuje s legendarnim Velvet Underground. - Poznajem Dejvida Johansena već decenijama. Njegova mi je muzika bila nadahnuće još od vremena kada sam stvarao ,,Ulice zla“ (1973). I onda, a i sada, smatram da je Dejvidova muzika upijala energiju Njujorka. Često odlazim na njegove nastupe, a tokom prošle go-

dine gledajući njegov nastup u ,,Café Carlyle“, kao da sam osjetio poziv da moram o njemu da napravim film; prikazati životni put, odnosno razvoj jednog neizmjernog muzičkog talenta u okruženju u kojem je nastao - rekao je Skorseze, reditelj koji je višestruko nagrađivan Oskarom, Gremijem i mnogim drugim priznanjima. Osim filma ,,Vječni sjaj“ 2008. o Stonsima, Skorseze je prošle godine objavio dokumentarni film o Bobu Dilanu ,,Rolling Thunder Revue“. Istovremeno je bio i izvršni producent filma o Robiju Robertsonu i grupi The Band ,,Once Were Brothers: Robbie Robertson and the Band“. Bez sumnje, Skorseze je zanimljivom muzičkom pričom pronašao novu ,,zlatnu žilu“ pa će ponovo napraviti izvrstan dokumentarni film s obiljem zanimljivog materijala.

Serija ,,Uvod u anatomiju“ dobija još jedan nastavak

Stvarnost pandemije u novoj sezoni SIJETL - Budući da pandemija virusa korona još uvijek pogađa milione ljudi širom svijeta, producenti serije ,,Uvod u anatomiju“ odlučili su da dio iduće, sedamnaeste u nizu sezone, posvete pričama o borbi zdravstvenih radnika na prvim linijama sa ovom zaraznom bolesti, piše BuzzFeed. - Ne možemo da se hvalimo time da smo jedna od najdugovječnijih ,,bolničkih serija“, a pritom da ne prikažemo ono što se upravo događa oko nas rekla je izvršna producentkinja serije Krista Vernof. Dodaje da se prije svake sezone scenaristi sastaju sa pravim doktorima i s njima razgovaraju o njihovim iskustvima s posla, što nerijetko uključuje i

brojne bizarne i smiješne događaje. - Međutim, ovogodišnji sastanci su više izgledali poput svojevrsne terapije, jer nam je nekoliko zdravstvenih radnika iz prve ruke detaljno opisivalo sopstvena iskustva u borbi s pandemijom virusa korona. Mnogi ljekari su o svojim iskustvima najprije razgovarali s nama. Neki su doslovno drhtali prepričavajući ono kroz što su prošli, nastojeći pritom da ne zaplaču. Blijedih i iscrpljenih lica govorili su nam o borbi protiv virusa korona kao da govore o ratu - ratu za koji nisu bili ni obučeni ni pripremljeni - rekla je Krista. Iako još nisu poznate pojedinosti o tome na koji će se način omiljeni likovi ,,Uvoda u anatomiju“ nositi s pandemijom, Krista je otkrila da će dr Oven

Paramount odlaže premijere filmova za 2021. Hant biti vrlo aktivan i koristan. Uprkos tome što snimanje sedamnaeste sezone serije još nije počelo, scenaristi smišljaju kako da predoče stvarnost pandemije u bolnicu ,,Grej Sloun“, a istovremeno zadrže humor i malo romantike, po kojoj je serija poznata. Krista kaže da s nestrpljenjem očekuje nastavak snimanja serije s omiljenim likovima poput dr Meredit Grej, Mirande Bejli i ostatka ljekarske ekipe iz ,,Grej Slouna“ koji će u idućoj sezoni gledaocima donijeti zanimljive nove priče. Serija ,,Uvod u anatomiju“ počela je da se prikazuje 2005. godine. Inače, glumac Džastin Čejmbers koji u seriji igra Aleksa Kareva i punih 15 godina je jedan od omiljenih likova, ranije je objavio da napušta seriju, što je potvrdio i ABC.

LOS ANĐELES - Svi oni koji su željno iščekivali filmove ,,Top Gun: Maverick“ i ,,A Quiet Place 2“ moraće, ipak, još malo da se strpe, piše Variety. Naime, premijere ova dva filma zvanično su odgođene za narednu godinu. Film ,,A Quiet Place 2“ u kojem glavne uloge igraju Džon Krasinski i Emili Blant premijerno će biti prikazan 23. aprila 2021. godine. Ovaj film je prvobitno trebao biti prikazan 6. septembra ove godine. Nastavak velikog klasika iz 1986. godine, u čijem je prvom planu Tom Kruz, ,,Top Gun: Maverick“ će umjesto u decembru 2020. godine biti prikazan 2. jula 2021. godine. - Čvrsto vjerujemo u to da ne postoji iskustvo koje može nadmašiti ono koje ljudi imaju kada gledaju filmove u bioskopima - objasnio je PR Paramounta, objašnjavajući da su premijere filmova odložene zbog pogoršanja epidemiološke situacije.