Dnevni list Pobjeda 27.09.2021.

Poneđeljak, 27. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20064 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

KAD JAVNI SERVIS SERVIRA PODVALU: Medijski eksperti upozoravaju da novinari u kriznim situacijama svaku informaciju, ma od kog izvora došla, moraju temeljno provjeriti

Zveckanje oružjem propagande

BERANE: Intronizovan episkop SPC u Crnoj Gori Metodije, premijer ignorisao preporuke zdravstvenih vlasti

Ustoličenje uz masovno kršenje vladinih mjera Parlamentarni kanal RTCG prenosio je direktno ustoličenje Metodija, a na ekranu nije bilo ni znaka kanala, niti znaka RTCG. Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović smatra da je prenos ustoličenja episkopa SPC na Parlamentarnom kanalu teška zloupotreba Javnog servisa, te da je SPC na ovaj način preuzela uređivanje programa TVCG

STR. 6. i 7.

INTERVJU: Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Sandra Bašić-Hrvatin

Danilo Burzan

Lažna vijest na RTCG, u neđelju, 5. septembra u 9:35

Ranko Vujović

» BAŠIĆ-HRVATIN: Čak i onda kada nam službeni izvori informacija posreduju neki podatak, moramo biti oprezni. » BURZAN: Zna se samo da je ta olako objelodanjena „vijest“, zapravo podvala, mogla da izazove katastrofu, ne samo na Cetinju. » VUJOVIĆ: Bilo bi dobro da se utvrde sve okolnosti vezane za ovaj slučaj, jer se radi o Javnom servisu i jer od početka devedesetih STR. 8. i 9. nije tako opasna informacija emitovana na toj televiziji KOMENTAR

Manjinska ili vlada izbornog povjerenja izlaz iz krize

Hrvatski vazduhoplovni analitičar smatra da nije vrijeme za dodjelu koncesija za crnogorske vazdušne luke

STR. 2. i 3.

Poljski predsjednik smatra da Crna Gora mora intenzivirati reforme ka Evropskoj uniji

Duda: EU da što prije primi nove članice

RTCGSPC, pomaže Bog Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Ustoličenje na Parlamentarnom kanalu Javnog servisa: direktan prenos zastiđa, ponižavanja građanskog društva i poništavanja preostalog zrna sekularizma. Nije to iznenađenje. Vlast koju je formirala SPC je sluga te crkve, a menadžment koji je izabrala takva vlast, ostaće STR. 7. medijska služinčad

Šćuric: Ni u ludilu ne davati aerodrome u zakup

STR. 2.

RAZGOVOR: Podgorički vatrogasac-spasilac, instruktor vožnje i upravljač brzim dronovima Saša Dragojević

Nastavlja se praksa nezakonitih imenovanja koja dovode u pitanje legalno funkcionisanje policije

Novim v.d. stanjima premošćavaju nesporazume u vladajućoj većini

STR. 5.

STR. 13.

Bez straha skače i sa šest hiljada metara

STR. 15.

2

Politika

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Poljski predsjednik smatra da Crna Gora mora intenzivirati reforme ka Evropskoj uniji

Duda: EU da što prije primi nove članice (Od naše novinarke) NJUJORK - Poljska snažno podržava integracije Crne Gore, ali za taj su proces neophodne dalje reforme. Možete biti sigurni da ćemo vas podržavati dok ne uđete u EU - kazao je predsjednik Poljske Andžej Duda. On se u Njujorku sastao sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

Istakao je da u Evropskoj uniji ima puno problema.

– Glavna tema sastanka sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem su bile evropske integracije i buduće članstvo Crne Gore u EU. Uvjerio sam predsjednika Crne Gore da Poljska snažno podržava integraciju Crne Gore u Evropsku uniju i tako će biti tokom cijelog procesa. Morate intenzivirati reforme i nadam se da će Crna Gora postati članica EU u bliskoj budućnosti. Poljska je tu za Crnu Goru dok se ne okončaju pregovori. Sa druge strane, što se tiče Evropske unije i tu ima problema, kao što znate, bio je Bregzit i lideri EU moraju objasniti zašto je došlo do izlaska Velike Britanije iz EU. Moramo da pustimo nove članice da uđu da bismo dokazali da je proces proširenja i dalje živ – rekao je Duda za Pobjedu.

Naglasio je da je Višegradska grupa veoma dobar primjer

Postoji zabrinutost za uticaj trećih strana na evropsku politiku od kojih se EU mora odbraniti. Poljska će uraditi sve da dođe do proširenja i da Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana, kao i zemlje Istočnog partnerstva, postanu dio Unije u skladu sa relevantnim kriterijumima, koje je Crna Gora u većem dijelu ostvarila - poručio je poljski predsjednik nila živote ljudi, ali da solidarnost nije prestala da postoji.

– To bi i dalje trebalo da bude naš moto i naše centralno načelo - ne praviti kompromise u pogledu ljudskih prava i prava čitavih nacija, osigurati razvoj UN-a, uz poštovanje prvenstva međunarodnog prava i spremnost da se slijede ambiciozni ciljevi u borbi za našu planetu. U posljednjih 20 mjeseci, kada nas je pandemija toliko opterećivala, često smo se pitali: kakav će biti postpandemijski svijet? Da li će to biti svijet solidarnosti? Ili ćemo nastaviti s uobičajenim poslovima i smatrati da su ovi mjeseci bili samo prekid u našoj rutini, nakon čega možemo nastaviti ponavljati svoje stare greške? Lično vjerujem da čovječanstvo dijeli iste težnje: sigurnost i prosperitet, život u dostojanstvenim uslovima, demokratiju i ljudska prava, svijet bez ratova i kršenja granica, nacije koje poštuju teritoriju drugih, jezike i identitete, svijet bez diskriminacije, bez uvrede urođenog dostojanstva ljudi, svijet koji dosljedno podržava principe na koje se pozivaju autori Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Svijet zasnovan na solidarnosti među ljudima i državama.

Vjerujem da će Poljska uvijek težiti takvom svijetu – poručio M. JOVIĆEVIĆ je Duda.

Andžej Duda

kako zemlje mogu sarađivati jedna sa drugom.

– I pomagati jedna drugu kako bi zajednički ušle u EU. To je dobar primjer regionalne saradnje. To je sistem koji je dobro funkcionisao u ovom dijelu Evrope. Ako je moguće, napravite i vi u regionu novu Višegradsku grupu – kazao je Duda.

Lično vjerujem da čovječanstvo dijeli iste težnje: sigurnost i prosperitet, život u dostojanstvenim uslovima, demokratiju i ljudska prava, svijet bez ratova i kršenja granica, nacije koje poštuju teritoriju drugih, jezike i identitete, svijet bez diskriminacije

Na pitanje kako komentariše porast nacionalizma u regionu i Crnoj Gori, koji dovodi do još većih podjela, Duda kaže da unutrašnje probleme države trebaju da rješavaju na svoj način.

On je podsjetio da je Poljska uvijek bila, da jeste i da će biti zagovornik i predlagač politike proširenja i otvorenih vrata NATO i EU. – EU i zemlje članice moraju sagledati razloge stanja u kojem se nalazi Unija, posebno u kontekstu Bregzita jer je neophodna revizija politike i analiza zaključaka kako bi

se održao proces proširenja EU. Održavanje tog procesa bio bi znak da je EU živa i da smo zainteresovani za evropski projekat. Postoji zabrinutost za uticaj trećih strana na evropsku politiku od kojih se EU mora odbraniti. Poljska će uraditi sve da dođe do proširenja i da Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana, kao i zemlje Istočnog partnerstva, postanu dio Unije u skladu sa relevantnim kriterijumima, koje je Crna Gora u većem dijelu ostvarila – poručio je Duda.

On je kazao da je pandemija kovida nepovratno promije-

Pred današnju sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu i saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora povodom događaja na Cetinju

PODGORICA – Odbor za bezbjednost i odbranu održaće danas kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora povodom postupanja njegovih pripadnika u događajima na Cetinju 4. i 5. septembra.

Najavljeno je da će biti saslušani potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministri unutrašnjih poslova i odbrane, Sergej Sekulović i Olivera Injac. Odbor će saslušati direktora Uprave policije Zorana Brđanina, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića i vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodraga Bešovića.

Kontrolno saslušanje inicirao je predsjednik Odbora Milan Knežević, a inicijativa je usvojena jednoglasno na sjednici tog tijela 15. septembra.

Očekuje se da osnov za raspravu bude ,,Poseban izvještaj sa analizom postupanja

policijskih službenika Uprave policije, u cilju obezbjeđenja i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira na Cetinju 04-05. 09. 2021. godine“ koji je članovima Odbora dostavljen u utorak 21. septembra.

Pobjeda je jedini medij koji je detaljno analizirao policijski izvještaj koji je sačinio Operativni štab u kojem je konstatovano da su bezbjednosne procjene, izrađene od strane Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, bile izrazito negativne.

No, kako je ocijenio naš list, u analizi na 15 strana ne nudi se odgovor – ko je onda zaista naredio da se akcija izvede – Podgorica ili Beograd.

Neke dileme izvještaj je ipak razjasnio. Prije svega, sada je izvjesno da crnogorska policija nije ustanovila da su demonstranti, protivnici ustoličenja mitropolita Crkve Srbije, pucali na pripadnike policije već je došlo do upotre-

s.v.

Hoće li se saznati ko je rukovodio akcijom – Podgorica ili Beograd?

be vatrenog oružja i ,,pucanja u vazduh“ – piše, između ostalog, u dokumentu. Vijest je mogla da prouzrokuje strah, paniku i da potencijalno dovede do nesagledivih posljedica, zato je neobično važno da se otkrije identitet policajca, ili nekog rukovodioca iz Uprave policije, koji je ,,usmeno“ dojavio generalnom direktoru Javnog servisa Borisu Raoni-

ću o napadu na policiju.

Naš list je procijenio da će izvještaj izazvati brojne reakcije članova Odbora. Prije svega zato što brutalnu akciju razbijanja građanskog protesta na Cetinju 5. septembra, kada je policija ogromnim količinama suzavca, šok bombama, gumenim mecima ,,počistila“ Dvorski trg i nekoliko okolnih ulica, kako bi izašla u susret

zahtjevu Crkve Srbije da u Cetinjskom manastiru ,,u miru“ ustoliči mitropolita Joanikija Mićovića, crnogorske vlasti pokušavaju da opravdaju još jednim dokumentom – ovog puta ,,iz pera“ Operativnog štaba policije, koji je koordinirao i rukovodio akcijom.

Mnoge su informacije u izvještaju, kako je to utvrđeno u tekstu Pobjede, predstavljene – netačno. Od vremena paljenja guma na Belvederu, navođenja povoda za bacanje suzavca na Dvorskom trgu, sve do upotrebe famoznih ,,molotovljevih koktela“…

Autori izvještaja su - rukovodilac Operativnog štaba, formiranog zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija, načelnik Centra bezbjednosti – Podgorica Goran Jokić i pet pomoćnika direktora UP - Dragan Gorović, Dejan Knežević, Miloš Rakonjac, Dragan Klikovac i Saša Mašković.

D.Đ.

INTERVJU: Ervin PODGORICA – Koncept manjinske vlade, kroz okupljanje svih proevropskih snaga, bio bi veoma dobar izlaz iz političke krize. Drugi koncept koji nudimo je vlada izbornog povjerenja, u kojoj bi bili svi politički subjekti i koja bi mogla imati oročeni mandat od šest mjeseci ili godinu, a njen glavni zadatak bio bi vraćanje građanskog povjerenja i priprema uslova za vanredne parlamentarne izbore ili ujedno izbore na svim nivoima – kazao je, u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i šef poslaničkog kluba te partije.

Ibrahimović je ocijenio da je inicijativa o rekonstrukciji Vlade ,,do kraja ogolila poražavajuće rezultate 'eksperimenta' vladajuće većine o ekspertskoj Vladi“. Poručio je da su vanredni izbori neminovnost.

Istakao je i da Vlada nije u stanju da očuva multietnički sklad i koncept građanske i sekularne države, ali i iskazao očekivanje da Bošnjačka stranka dobije i zvaničan poziv da bude dio Vlade.

POBJEDA: Hoćete li prihvatiti, ukoliko Bošnjačkoj stranci bude ponuđeno mjesto u izvršnoj vlasti i pod kojim uslovima?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je potpuno otvorena za dijalog o budućnosti Crne Gore, za njen evropski put i izgradnju demokratije i prvenstveno građansku stabilnost.

Svjedoci smo narušavanja tih vrijednosti, u proteklih desetak mjeseci i mislim da je stoga dijalog potrebniji nego ikada.

Mi smo otvoreni za razgovore sa svima na političkoj sceni, čak i sa onima koji imaju suprotne ideologije ili sa onima koji su nam se obraćali pogrdnim riječima, jer nam je stalo do prosperitetnog društva i građanskih vrijednosti u Crnoj Gori. Međutim, za saradnju treba stvarati atmosferu međusobnog uvažavanja, pa onda povjerenja.

Pojedini akteri sadašnje vlasti su pozvali na razgovore, za koje očekujemo da će biti i zvanični. Međutim, suštinsko pitanje je da li su ti akteri izgradili uvažavanje kao put do povjerenja? Nažalost, nijesu.

Podsjetimo, Vlada je u ovom mandatu, umjesto da promoviše evropske vrijednosti, jednogodišnji mandat potrošila stvarajući klimu nacionalizma i netrpeljivosti, što je izazvalo veliku polarizaciju u našem društvu.

Pogledajte društvene mreže, medijske natpise i neke portale, sjetite se incidenata u Pljevljima, Beranama itd... Ova Vlada

Vlast dovela do toga da se Bošnjaci osjećaju nesigurno u Crnoj Gori POBJEDA: Kakav je položaj bošnjačkog naroda danas u Crnoj Gori?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjaci su danas uplašeni, jer

Politika

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

3

Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik

Manjinska ili vlada izbornog povjerenja izlaz iz krize

Mi smo otvoreni za razgovore sa svima na političkoj sceni, čak i sa onima koji imaju suprotne ideologije ili sa onima koji su nam se obraćali pogrdnim riječima, jer nam je stalo do prosperitetnog društva i građanskih vrijednosti u Crnoj Gori. Međutim, za saradnju treba stvarati atmosferu međusobnog uvažavanja, pa onda povjerenja – kaže Ervin Ibrahimović se potrudila da sa svih rukovodećih mjesta ukloni desetine pripadnika manjinskih naroda.

U školama je, u nekim opštinama, kada su direktorske pozicije u pitanju, sprovedeno gotovo etničko čišćenje, npr. u Baru.

Da li je to ambijent za saradnju? Neki akteri ove vlasti i mediji bliski njima proizveli su niz medijskih senzacionalističkih navodnih afera, gdje su targetirali, sasvim neosnovano, pripadnike manjinskih naroda. Da bi se razmišljalo o saradnji, potrebno je da naprave korake da unaprijede ambijent odnosa prema manjinama, ukoliko nas žele za partnere. Bošnjačka stranka će, kao i do sada, dati doprinos u pravcu smanjivanja tenzija, odnosno jačanja dijaloga, kako bi došlo do kompromisa, koji je od suštinske važnosti za naše društvo.

POBJEDA: Možete li vjerovati Vladi koju ste sve vrijeme oštro kritikovali, pogotovo zbog njenog odnosa prema manjinama?

IBRAHIMOVIĆ: Kakav će biti odnos Vlade prema manjinskim narodima, odrediće i tempo reformi i uspješnosti ova Vlada ni jednim svojim gestom nije pokazala da vidi manjine u Crnoj Gori kao partnere. Za samo godinu položaj bošnjačkog naroda je drastično promijenjen, u negativnom kontekstu.

Politika Vlade nije donijela ne samo ekonomsku stabilnost, već je dovela i do porasta osjećaja nesigurnosti, posebno predstavnika bošnjačkog naroda, odnosno ugrožavanja međuetničkog i međuvjerskog sklada. Ako tome dodamo da se važni procesi u državi sprovode bez konsultacija s manjinama, to stvara osjećaj nesigurnosti,

evropskog puta Crne Gore.

Bošnjačka stranka se od osnivanja vodila interesima građana i prosperiteta našeg društva. U dosadašnjem radu smo pokazali da nijesmo željni ni pozicija, niti funkcija, već da su nam prioritet građani. Mi smo spremni razgovarati, da zajedno gradimo povjerenje.

Smatramo da bi vrlo dobar izlaz iz postojeće očigledne političke krize mogao biti koncept manjinske vlade, kroz okupljanje svih proevropskih snaga. Podsjećam, mi smo ga ponudili još u septembru prošle godine, gdje bi Demokrate i Ura sa manjinama formirali vladu, uz podršku velikih političkih grupacija, koje ne bi bile u vladi. Drugi koncept koji nudimo jeste vlada izbornog povjerenja, u kojoj bi bili svi politički subjekti. Vlada bi mogla imati oročeni mandat, od šest mjeseci ili godinu, a njen glavni zadatak bi bio vraćanje građanskog povjerenja i priprema uslova za vanredne parlamentarne izbore ili ujedno izbore na svim nivoima. diskriminacije i izopštenosti.

Manjinski narodi su bili prvi na spisku kada je trebalo očistiti državnu upravu. To je diskriminatorski pristup. Plašim se da će svaki dan ovakve vlasti doprinijeti da se Bošnjaci zamisle da li sebe vide u Crnoj Gori. Sigurno ovo nije Crna Gora za koju smo se borili svih ovih godina. Zato ne smijemo dozvoliti da evropski put naše države bude žrtva kleronacionalističke politike i hegemonističkih ambicija susjednih država. Članstvo u EU je za manje brojne narode zalog za ostanak i opstanak naroda na ovim prostorima.

POBJEDA: Nedavno ste se sastali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Jeste li pominjali svoje prijedloge za izlaz iz političke krize? O čemu ste razgovarali i što je bio povod iznenadnog sastanka sa Abazovićem?

IBRAHIMOVIĆ: Mislim da je do ovog sastanka trebalo ranije doći. Manjine koje čine četvrtinu našeg društva ne smiju biti izopštene iz bilo kojeg društveno-političkog procesa, što je, nažalost, do sada obilježilo rad nove većine. Dešavanja od završetka izbora prošle godine, pa sve do danas uticala su na to da su Bošnjaci i drugi manjinski narodi danas s pravom zabrinuti zbog dešavanja na društvenopolitičkoj sceni. Sastanak sa potpredsjednikom Vlade, koji je zadužen za bezbjednosni sistem, bio je upravo prilika da razgovaramo u tom dijelu i da ukažemo na veoma opasne devijacije u našem društvu.

POBJEDA: Očekujete li da će najavljena rekonstrukcija Vlade riješiti krizu vlasti ili možda produbiti, s obzirom da je Ura bila isključena iz dogovora i da iz te partije čujemo poruke da ne podržavaju ,,političku Vladu“?

IBRAHIMOVIĆ: Rekonstrukciju Vlade doživljavam kao unutarstranačko pozicioniranje partija aktuelne većine u Vladi i na mjestima ,,po dubini“, u cilju stvaranja institucionalne prednosti na izvjesnim vanrednim parlamentarnim izborima.

Inicijativa o rekonstrukciji Vlade je do kraja ogolila poražavajuće rezultate ,,eksperimenta“ vladajuće većine o ekspertskoj Vladi. Priča o rekonstrukciji je samo potvrdila da je između konstituenata vlasti ozbiljno neslaganje. Vjerujem da je svakom građaninu danas jasno da je sporazum tri lidera prekršen i da su vanredni izbori neminovnost. Sve drugo je neodgovoran odnos konstituenata vlasti prema građanima i gubljenje vremena, a najveći gubitnici ovog političkog nadgornjavanja unutar vladajuće većine su građani, ali i naš evropski put.

POBJEDA: DF i Demokrate su dogovorile da na sjednici Skupštine, uz rekonstrukciju, bude na dnevnom redu i izbor Tužilačkog savjeta. Je li dobro bez šireg dijaloga rješavati ova pitanja, uprkos upozorenjima Evrope?

Nije dobro smjenjivati direktoricu Monstata uoči popisa POBJEDA: Kako komentarišete namjeru vlasti da što prije sprovede popis u Crnoj Gori?

IBRAHIMOVIĆ: Boš-

IBRAHIMOVIĆ: Članstvo u EU je dokaz sposobnosti države da implementira i usvaja evropske vrijednosti, među kojima je u vrhu vladavina prava. Stoga, izboru članova Tužilačkog savjeta mora prethoditi širok konsenzus među političkim subjektima.

To nije samo stav BS-a, već i naših međunarodnih partnera. Podsjećam na nedavnu izjavu ambasadorke EU u Crnoj Gori Kristine Oane Pope, sa sastanka sa predstavnicima opozicije, gdje je jasno poručila da više od 70 odsto građana Crne Gore koji podržavaju pristupanje EU s pravom očekuju od svojih političkih lidera da sarađuju iznad partijskih interesa i da omoguće ključne reforme u oblasti vladavine prava, kako bi Crna Gora mogla da dalje napreduje na putu ka EU. Zalagaćemo se da to bude izbor najkompetentnijih ljudi iz struke, a nikako podobnih političkih pojedinaca. Na putu ka Evropskoj uniji i ostvarivanju napretka u poglavljima 23 i 24 potrebno je da svi u Crnoj Gori doprinesu da vladavina prava bude cilj oko kojeg ćemo se svi zajedno okupiti.

U tom smislu, važno je da dođe do dijaloga i kompromisa oko izbora članova Tužilačkog savjeta, ali i drugih važnih pitanja za naše društvo.

POBJEDA: MVP uputilo je crnogorskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima ,,non pejper“, dokument o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra u kojem se, između ostalog, ocjenjuje da je policija profesionalno reagovala, a da su demonstranti inicirali

njačka stranka se zalaže za održavanje popisa u redovnom terminu. Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sigurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Nije dobar put da se smjenjuje direktorica

teške incidente. Kao član Odbora za međunarodne odnose, kako komentarišete nezvanični dokument u kojem MVP daje instrukcije ambasadama Crne Gore kako da obavijeste zemlje prijema o dešavanjima na Cetinju?

IBRAHIMOVIĆ: Hoću da vjerujem da se radilo o ishitrenom potezu, gdje je očigledno nedostajalo diplomatskog iskustva i zrelosti. Nije dobro da samo četiri dana nakon događaja na Cetinju - kada se još čekao izvještaj Uprave policije i tužilaštva oko svih tih događanja - naše ministarstvo napiše ,,non-pejper“ brže-bolje. Dozvolimo da nezavisna istraga utvrdi sve okolnosti događaja na Cetinju. Sigurno to nije dobar način za obavještavanje i jačanje bilateralnih odnosa sa našim inostranim partnerima. Podsjećam da se bilateralni odnosi i međunarodni ugled izgrađuju isključivo na dobrim namjerama i tačnim informacijama.

POBJEDA: A kako Vi komentarišete sve što se dešavalo na Cetinju, ponašanje SPC i Vlade, i njihovu spremnost da rizikuju građanski mir radi ustoličenja Joanikija?

IBRAHIMOVIĆ: Nažalost, smatramo da se nakon događaja na Cetinju, jaz podjela u društvu dodatno produbio: ono su nemile scene koje niko ko voli ovu državu ne želi da viđa. Apsolutno smo za to da svako ima pravo na vlastito vjersko i svako drugo ubjeđenje i opredjeljenje, te da vjerske zajednice u Crnoj Gori slobodno i bez bojazni obavljaju svoje misije. Ta-

Monstata par mjeseci uoči održavanja popisa. Ako neko misli da će na taj način moći da utiče na bilo kakve procese koji se tiču popisa, onda ne poznaje Crnu Goru. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa ove godine.

kođe, podržavamo pravo na slobodno i mirno okupljanje u cilju izražavanja određenog političkog, društvenog ili bilo kog drugog nezadovoljstva.

Podržavamo institucije sistema da u skladu sa zakonima i svojim obavezama obavljaju poslove zbog kojih su osnovane. Ali, ne treba zaboraviti da su građani država, a ne institucije sistema. Građanin je nosilac državnog suvereniteta, te bi institucije državnog aparata trebalo da su u funkciji građana i zaštite građana. Nažalost, slike koje smo na Cetinju vidjeli, iskustva koja su brojni građani i određene organizacije iznijeli, daju nam za pravo da sumnjamo da je došlo do prekoračenja upotrebe sredstava prinude nad okupljenim građanima na Cetinju, čemu svjedoče i brojni izvještaji fizičkog povređivanja građana kao i brojni drugi materijali.

To ne smijemo da dozvolimo.

Pitanje ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija u Cetinjskom manastiru je kompleksno pitanje, koje pored svoje vjerske konotacije, u koju svakako ne želimo da se miješamo, niti imamo pravo na to, ima i svoju političku dimenziju.

Ovo pitanje će i dalje dijeliti crnogorsko društvo, a konsekvence mogu biti nimalo ružičaste. Zato nam je, svima u Crnoj Gori, potrebno mnogo mudrosti, strpljenja, dijaloga i spuštanja tenzija, kako u političkom diskursu tako i na nivou običnih građana. Nažalost, imamo percepciju da nova vlada nije u stanju da očuva multietnički sklad i koncept građanske i sekularne države.

Ivana KOPRIVICA

4

Politika

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

CIVIS poručio da ne može biti odstupanja od Sporazuma iz septembra prošle godine

STAV

Miljanić: Vlada mora ostati ekspertska

» Piše: Milorad PUSTAHIJA

Montezoologija Zoran Miljanić

Miljanić je istakao da je potrebna intenzivna i konstruktivna komunikacija između tri vladajuće koalicije, a da nikako nije u redu da se kompromisi stvaraju iza kulisa i da se pojedini partneri u vlasti dovode pred svršen čin PODGORICA – Vlada mora ostati ekspertska i rekonstrukcija ne može biti rezultat puke borbe za pozicije prvaka vladajućih koalicija – poručio je generalni sekretar CIVIS-a Zoran Miljanić.

Miljanić je kazao da je njihovo jasno opredjeljenje evroatlantski put Crne Gore i da su smatrali da je neophodno da se poslije izbora formira ekspertska Vlada kojoj su prioritet evropske integracije, za koje je opredijeljena većina građana.

– Kada govorimo o rekonstrukciji, smatramo da Vlada mora ostati ekspertska i da ona ne može biti rezultat puke borbe za pozicije prvaka vladajućih koalicija – rekao je

Miljanić u intervjuu agenciji Mina.

Kako je kazao, iz CIVIS-a su više puta upozorili da ne može biti odstupanja od Sporazuma iz septembra prošle godine, koji su potpisali lideri tri vladajuće koalicije.

- Isto tako, naš stav je da eksperti nijesu ljudi bez bogatog profesionalnog i životnog iskustva - poručio je Miljanić.

On je dodao da u CIVIS-u nijesu saglasni ni da u rekon-

odluke o eventualnoj rekonstrukciji. On je kazao da kada je formirana Vlada sa 12 ministarstava nije bilo teško pretpostaviti da pojedini ministri nijesu ,,najsrećnija rješenja“ i da su neki resori suviše glomazni.

Miljanić je istakao da je potrebna intenzivna i konstruktivna komunikacija između tri vladajuće koalicije, a da nikako nije u redu da se kompromisi stvaraju iza kulisa i da se pojedini partneri u vlaMiljanić je ocijenio da je važno detaljno sti dovode pred svršen čin i analizirati dosadašnji učinak kompletne da se ishitrenim izjavama Vlade i na osnovu toga donijeti odluke o stvara konfuzija u javnosti. eventualnoj rekonstrukciji. On je kazao Kazao je da se CIVIS zalagao i zalaže se da manjine budu da kada je formirana Vlada sa 12 minidio vlasti i da se sa manjinstarstava nije bilo teško pretpostaviti da pojedini skim partijama pregovara ministri nijesu ,,najsrećnija rješenja“ i da su neki transparentno i argumentoresori suviše glomazni vano.

R. P.



struisanoj Vladi ne može biti političara, odnosno da eksperata nema u političkim partijama ili među osobama koje su bile na izbornim listama.

Prema njegovim riječima, kada se govori o aktuelnoj Vladi, dio javnosti s pravom upućuje kritike na rad pojedinih resora, ali ima i kritizerstva.

Miljanić je ocijenio da je važno detaljno analizirati dosadašnji učinak kompletne Vlade i na osnovu toga donijeti

Crnogorski šef diplomatije ne zna hoće li ostati u izvršnoj vlasti

PODGORICA – Ko god bio ministar vanjskih poslova u rekonstruisanoj Vladi, Crna Gora treba da ostane na evropskom i evroatlantskom kursu, poručio je u razgovoru za TVCG šef diplomatije Đorđe Radulović.

Kazao je da još ne zna hoće li on biti taj koji će aktuelnu funkciju pokrivati i u novoj izvršnoj vlasti.

– Da li ću ja ostati u rekonstruisanoj Vladi, da li će rekonstrukcije i biti, kako će ta vlada izgledati – to je manje važno; ono što ja želim da vjerujem jeste da bez obzira ko bio ministar, da li ja ili neka druga osoba, ili neko ko je možda političar, da će Crna Gora ostati u sistemu zapad-

I. MANDIĆ

Radulović: Ko god bude ministar, Crna Gora da ostane na evropskom kursu

Đorđe Radulović

nog svijeta – kaže Radulović.

Ministar vanjskih poslova

nedavno je šefovima crnogorskih diplomatkih misija poslao ,,non pejper“ materi-

jal u kojem je bilo viđenje MVP o dešavanjima na Cetinju. Koje nije bilo zasnovano na činjenicama ili policijskim izvještajima. U nepotpisanom dokumentu, čiji je sadržaj objavila Pobjeda, istaknuto je da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kao i neki lideri crnogorske parlaemntarne opozicije dolaskom na Cetinje ,,ohrabrivali“ ekstremne grupe koje su prouzrokovale nerede u prijestonici.

Radulović je instrukcijom zatražio od naših diplomatsko-konzularnih predtavnika da obave razgovore sa predstavnicima zemlje domaćina i da odmah pošalju u Podgoricu službenu zabilješku, kao tajni dokument.

R. P.

Izborna konferencija DPS-a u Pljevljima

Izabran novi odbor Savjeta mladih, Tošić predsjednik PODGORICA – Novi odbor Savjeta mladih DPS Pljevlja izabran je na konferenciji u Pljevljima, a za novog predsjednika imenovan je Marko Tošić.

Tošić je istakao da će djelovanje Savjeta mladih DPS Pljevlja biti pomiriteljsko, da će nastojati da uspostavi saradnju sa svim forumima mladih na lokalnom nivou, a u

cilju stvaranja boljih uslova za život u Pljevljima. Istakao je da će Savjet mladih DPS Pljevlja postati omladinski centar gdje su svi dobro došli bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest, znajući da ,,bez obzira na sve razlike jedni smo na druge upućeni“.

Od 117 prispjelih kandidatura, konferencija je izabrala novi Opštinski odbor od 50 R. P. članova.

Serija se u originalu zove „Samo budale i konji“, što je samo dio poslovice da samo takvi pošteno rade i plaćaju porez. Dobro, našoj aktuelnoj situaciji odgovara i ovaj prvi dio, ali malo je montefaune da bi ovu komičnu seriju prihvatili kao svoju. Na primjer - volova kako je blaženopočivši Amfy volio da zove nas Crnogorce „Ekspertska Vlada je postigla izvanredne rezultate u nepunih deset mjeseci“, izvali Del Boy crnogorske vlasti, premijer Krivokapić. I osta živ na funkciji.

U stvari, on u ovoj tragikomediji o političkom osvježenju u Crnoj Gori glumi dva lika: prevrtljivog sitnog prevaranta Del Boja i priglupog dobroćudnog Rodnija i - strašno je uvjerljiv u obje role. A čim se kamere ugase, on se odmah transformiše u vječito crvenkastog u licu, đeda iz iste serije. Tipovi iz kafića „Ragina glava“ u predgrađu Pekam nevjerovatno podsjećaju na tu izvanrednu našu „ekspertsku Vladu“ i parlamentarnu većinu u Skupštini.

Serija se u originalu zove „Samo budale i konji“, što je samo dio poslovice da samo takvi pošteno rade i plaćaju porez. Dobro, našoj aktuelnoj situaciji odgovara i ovaj prvi dio, ali malo je montefaune da bi ovu komičnu seriju prihvatili kao svoju. Na primjer - volova kako je blaženopočivši Amfy volio da zove nas Crnogorce. Ali mi nijesmo trzali, nas strašne lafe iz grmena i vuke gorske to nije diralo, volovi su se Amfyju priviđali od manastirskih fizionomija oko njega i velikosrpske političke služinčadi iz parlamenta.

Ali, bi po njegovom. Ni godina mu od smrti nije prošla a na njegovo prijestolje imperator Picousti ustoliči Joanikija, koji je bio Agnec Božiji dok je Amfy bio živ, i nije se smio čuti. Dobro, nije baš Agnec Božiji nego brav, samo je poslije odlaska Amfyjevog uzbičio. Ovo me podsjeti na ono kad je Kaligula proglasio konja za senatora. Jedina je razlika što je Kaligulin konj potvrdnim rzanjem ili odričnim njiskom ipak glasao i odlučivao u Senatu, dok ovaj naš se ne pita ništa jer su mu oduzeli Amfyjeve titule i ovlaštenja, pa samo muči po ravnom Cetinju. Doduše, Kaliguli nije ni palo na pamet da svog konja postavi za rektora neke škole, a Picousti postavi ovoga za rektora Bogoslovije.

Mili Bože, kakvi li će teolozi i bogougodnici izlaziti odatle poslije bojeve svetosavske bogoslovne obuke. Dako srušimo sve ovo do prvih diplomaca. Bilo bi interesantno kad bi mogli dobiti Curiculuum Vitae ovih 1500-2000 sveštenih lica SPC u Crnoj Gori i vidjeti te moralne džinove i eksperte koji bi eventualno predavali vjeronauku, kao i ratne i kriminalne dosijee lumena zamonašenih proteklih godina. Koliko je tu jada i čemera to ni Bratićka ne bi mogla smijeniti za mjesec dana.

No, pometimo mi na Cetinju pa ćemo vidjeti šta ćemo dalje. Jer, ipak, ne može u 21. vijeku neko nekažnjeno tvrditi da treba da se država registruje u crkvi a ne obratno. Elem, vo je postao kao neki inverzni simbol te imamo takvoga za gradonačelnika Budve, pa Nikšića, pa akademici, pa profesori univerziteta...

Mlađani bičići iz Vlade i vlasti – po dubini i širini – provalili su sve ustavne, zakonske i moralne tarabe da se dokopaju slasti budžetskog kupusa i đeteline, i svako malo se od bijesa pobodu međusobno. Ima tu i junica i krava - mislim simbolički iako se izjašnjavaju kao Crnogorke koje je kleo Amfy - ali kao džentlmen preskočiću taj dio. Ponijelo ih je gradivo i niko od njih ne shvata da će plesati samo jedno ljeto ili malo više, a onda će svi biti rašćerani kao Amfyjevi miljenici, a na vlast će doći likovi iz Srbije čim se učvrsti vlast. Pomenuta Bratićka je počela sa uvozom šovinističkog kadra i prije toga. To je sudbina volova jer, kako pročitah na internetu, Konfučije kaže: „Volovi mogu vući kola, ali tragedija nastaje kad pomisle da znaju put“. Možda i nije Konfučije, ko će vjerovati mrežama, ali genijalno je.

No, vratimo se čuvenim lavovima i gorskim vucima u ovoj montezoologiji. Kako je moguće da papkari i kopitari ovladaju takvim junacima. Tako što su se oždrali za 30 godina vlasti i ugojili i uležali, a red i poredak prepustili, ne mladim lavićima i vučićima, nego šakalima, mungosima, lisicama i gmazima?!

I sad cvile po EU i NATO-u i traže svoja prava i običaje, a ovi ih ismijavaju i zamajavaju. Izgubili su čast i ponos i osjećaj za realnost. Nikada u istoriji i nigdje na zemaljskom šaru nije zapamćeno mirno rješavanje ovakve situacije, te se bojim da neće ni kod nas. NATO ugovorom ima zapišanu našu teritoriju na najmanje 15 godina i ako im je ona strateški bitna - braniće je avionima i raketama. Evropa se raspada sama od sebe i bitno joj je da ima ekonomsku hegemoniju nad balkanskim urođenicima. I zato ne glumatajte i ne paradirajte kada mladi lavići i vučići počnu da reže i pokazuju zube, kao ono na Cetinju. Oni vas preziru i nikad više nećete dobiti liderstvo. I biće kao što nam je uvijek bilo: Mlado žito navijaj klasove/ pređe roka došla ti je žnjetva / Strašne žertve vidim na gomile / na oltaru crkve i plemena/ Čujem lelek đe gore prolama / neka bude što biti ne može...

Ili nas više neće biti. Bitno je ne pristati na ropstvo. Strašno bih volio da griješim i da će se ovo riješiti uz espreso.

Ekonomija

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

5

Hrvatski vazduhoplovni analitičar smatra da nije vrijeme za dodjelu koncesija za crnogorske vazdušne luke

Šćuric: Ni u ludilu ne treba davati aerodrome u zakup

– Ni slučajno, ni u ludilu crnogorske aerodrome ne trebaju dati pod koncesiju. Loši su primjeri aerodroma Zagreb, Ljubljana, Budimpešta, Tirana, ali i ne baš bajni primjeri aerodroma u Beogradu i Skoplju nam jasno govore da to nije dobro. Zapravo, ne znam nijedan aerodrom u široj regiji koji je zadovoljan koncesijom.

Albanci su uzeli koncesiju Kinezima, Mađari svim silama žele aerodrom nazad od koncesionara i za to su voljni platiti preko dvije milijarde eura.

Ne govori li vam to dovoljno – kazao je Šćuric Pobjedi.

m. babović

PODGORICA - Vlada u ovom trenutku ni u ludilu ne treba dati pod koncesiju crnogorske aerodrome jer bi prvenstveno zbog uticaja korona krize dobila veoma malo novca za zakup vazdušnih luka – poručio je, u razgovoru za Pobjedu, jedan od najpoznatijih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je saopštio da se do sada u Vladi nijesu mnogo bavili tim pitanjem. On je najavio da će za mjecec tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstaviti sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima. Bojanić smatra da bi za konačnu odluku o davanju koncesija trebalo konsultovati parlament.

Aerodrom Podgorica

Davanje tako bitnog strateškog infrastrukturnog objekta u koncesiju je ravno samoubistvu. To se pokazalo loše u drugim državama regije, a u Crnoj Gori, zbog zavisnosti od avionskih putnika, to bi bilo još gore – naglasio je vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric i dodao da Crna Gora ima katastrofalnu putnu, željezničku i brodsku povezanost i da je vazdušni saobraćaj ekstremno važan za turizam i povezanost Crne Gore

SAČEKATI STABILIZACIJU

On smatra da je bolje i pametnije sačekati stabilizaciju tržišta i bolje epidemiološke prilike pa eventualno krenuti u proces dodjela koncesija za crnogorske aerodrome.

– Sada bi Crna Gora dobila jako malo. Premalo. Ni u ludilu sada ne treba davati aerodrome u koncesiju – istakao je Šćuric.

Prema njegovim informacijama, Vlada Crne Gore neće davati koncesije za aerodrome, bar dok ne prođe kovid-19.

– Inteligentno su zaključili da bi sada za aerodrome dobili vrlo nisku cijenu radi krize. I u pravu su – rekao je Šćuric.

On je upozorio da bi dolazak koncesionara i davanje u dugoročni zakup crnogorskih aerodroma bila ,,smrt za Crnu Goru“.

– Crna Gora najviše od svih država u regiji zavisi od vazdušnog saobraćaja. Crna Gora ima katastrofalnu putnu, željezničku i brodsku povezanost.

Crna Gora je vrlo daleko od Evrope i vazdušni saobraćaj je ekstremno važan za turizam i povezanost Crne Gore. Davanje tako bitnog strateškog infrastrukturnog objekta u koncesiju je ravno samoubistvu.

PONUĐAČI

Alen Šćuric

To se pokazalo loše u drugim državama regije, a u Crnoj Gori, zbog zavisnosti od avionskih putnika, to bi bilo još više puta gore – naglasio je Šćuric.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je u petak, na Danu otvorenih vrata za medije koji je organizovalo Ministarstvo, saopštio da kada je formirana aktuelna Vlada već su postojala tri ponuđača koja su prošla prvu fazu za dodjelu koncesija, odnosno pretkvalifikacioni tender.

Prema njegovim riječima, po-

Mladen Bojanić

nuđači su kontaktirali Vladu i dogovoreno je da se za mjesec omogući ponuđačima da urade prezentacije.

– Omogućićemo da sva tri ponuđača urade prezentacije, da pokažu što namjeravaju da rade sa aerodromima, u kojim rokovima, da faktički malo više predstave i sebe i svoje planove, jer su se stvari prilično promijenile za godinu i po u avio-industriji. Tako da imamo želju da ih čujemo, s tim što im je uz poziv za dolazak i prezentaciju rečeno da to ne smatraju

otvaranjem druge faze, pa ćemo negdje na Vladi razmotriti to – kazao je Bojanić.

OSJETLJIVO PITANJE

On naglašava da je davanje aerodroma pod koncesiju ,,osjetljivo pitanje“ i da se odluka ne može donijeti na osnovu nečeg što je bilo prije godinu i po.

– U Vladi se nijesmo nešto puno oko toga izjašnjavali i nijesmo se mnogo time bavili. Ipak, treba da prvo čujemo ponuđače što misle, što se promijenilo u njihovom shvatanju i njiho-

vim namjerama, planovima, pa ćemo onda to da razmatramo – saopštio je Bojanić.

On je najavio da bi konačnu riječ o koncesijama za aerodrome mogao dati i parlament.

– Mislim da je to krupno pitanje, vjerovatno ćemo u nekom dijelu i konsultovati Skupštinu. Jer to je političko teško pitanje. Ovu Vladu je izabrala većina i za tako neke krupne odluke moramo ih konsultovati – poručio je Bojanić.

Bivša vlada je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor

Aerodromi CG: Za ulaganje u infrastrukturu koncesija nije neophodna Iz uprave kompanije Aerodromi Crne Gore su, odgovarajući na pitanje Pobjede da li je u ovom trenutku potrebna dodjela koncesija za podgorički i tivatski aerodrom, saopštili

za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica.

Nekadašnje Ministarstvo saobraćaja je 11. oktobra 2019. godine objavilo javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome. Nakon što je završena pretkvalifikaciona faza trebao je da slijedi postupak raspisivanja tendera, odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu.

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija bilo je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači.

da će s obzirom na činjenicu da Vlada donosi odluku ,,menadžment Aerodroma CG svakako pratiti odluku države“.

- Sama priroda preduzeća Aerodromi Crne Gore je

takva da sigurnost mora biti na prvom mjestu, bez obzira u kom poslovnom obliku kompanija funkcionisala.

Dakle, naš prioritet je ulaganje u sigurnost aerodroma, čemu smo svakodnevno

posvećeni i gdje ćemo najprije usmjeriti prihode. Iz ovoga jasno proističe da za ulaganje u infrastrukturu aerodroma, posebno u smislu sigurnosti, koncesija nije neophodna. Ipak, država će

procijeniti da li će modernizacija Aerodroma CG biti samo njena finansijska obaveza ili će teret podijeliti sa koncesionarom – kazali su iz menadžmenta Aerodroma Crne Gore.

U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača: južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijumima ADP-TAV, koji su ispunili su pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore.

Indijska kompanija GMR ranije je navela da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija za Aerodrome Crne Gore. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP, koji sa turskim TAV-om takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od indijske kompanije.

Ranije je bilo precizirano da je obaveza budućeg koncesionara da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Iz bivše vlade su ranije saopštili da je očekivani obim investicija najmanje 80 miliona eura tokom prve investicione faze, odnosno prve tri godine, a najmanje 200 miliona eura tokom ukupnog trajanja koncesije.

S. POPOVIĆ

6

Društvo

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

U Đurđevim stupovima juče intronizovan episkop budimljansko-nikšićki SPC u Crnoj Gori Metodije, premijer ignorisao preporuke zdravstvenih vlasti

Ustoličenje uz masovno kršenje vladinih mjera PODGORICA - Episkop budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Metodije ustoličen je juče u Manastiru Đurđevi stupovi kod Berana, a taj čin je predvodio patrijarh SPC Porfirije.

Ustoličenje je obilježilo masovno kršenje mjera kako okupljenih građana, premijera Zdravka Krivokapića i predstavnika vlasti koji su prisustvovali ovom događaju.

Ceremoniji su, pored njega, prisustvovali direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.

Ispred Manastira Đurđevi stupovi bili su i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, kao i predsjednici opština Nikšić Marko Kovačević, Kotora Vladimir Jokić, Tivta Željko Komnenović, Herceg Novog Stefan Katić, domaćin, prvi čovjek Berana Tihomir Bogavac, kao i poslanici Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije.

Patrijarh Porfirije je, obraćajući se okupljenima, kazao da postoje oni koji misle da je crkva politička organizacija.

– Bivaš poražen ako misliš da crkvu možeš staviti pod svoje noge. Nema crkva ambicije da zamijeni bilo koju stranku – naglasio je on.

Istakao je i da crkva nije od ovoga svijeta, ali jeste u njemu ,,zato što ovaj svijet bez crkve ne postoji, odnosno nema smisla“.

– Oni kojima crkva smeta jer smeta sistem vrijednosti koji crkva svjedoči, htjeli bi ili da crkvu proglase onim što ona nije ili da je prikažu drugačijom nego što jeste, a ponekad bi htjeli crkvu da uvuku u svoje zemaljsko blato. Crkva nije od ovoga svijeta, ovom svijetu je da preobražava svijet i da ga pretvara u crkvu – rekao je Porfirije.

Dodao je da crkva nije u ovom svijetu da rješava socijalne i psihološke probleme pojedi-

Spajić: Trebalo je da nosim masku

Sa ustoličenja

naca i grupa, ili političke probleme i učestvuje u raspravama i nesporazumima.

– Crkva ne zauzima strane – rekao je Porfirije.

Episkop Metodije pozvao je na jedinstvo i mir.

– Moja obaveza je da produžim sveto i svijetlo djelo svojih prethodnika propovijedajući istu vjeru i svjedočeći istu svjetlost i vodeći ljude ka spoznaji Boga i života u punoći – kazao je on.

Iako su na snazi epidemiološke mjere za suzbijanje širenja korona virusa, koje uključuju i zabranu velikih okupljanja, one se juče u Beranama nijesu poštovale.

PREMIJER SE PRIČESTIO

Nevakcinisani premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić

se juče pričestio u Manastiru Đurđevi stupovi, i u trenutku kada je Crna Gora u teškoj epidemiološkoj situaciji, još jednom grubo prekršio važeće mjere svog Ministarstva zdravlja.

– Zabranjeno je dodirivanje ili bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe – piše jasno u mjerama koje je donio resor Vlade na čijem je on čelu.

Taj, tokom epidemije zabranjen čin je zabilježila kamera, a u trenutku pričesti premijera Krivokapića, snimatelj je samo pomjerio brzo kameru u stranu.

Premijer je to uradio u trenutku kada je Crna Gora druga u svijetu po broju zaraženih prema broju stanovnika, a peta u svijetu po broju umrlih od korona virusa.

Krivokapić se i prošle godine, na Lučindan, takođe pričestio u javnosti, a taj čin je poslije obrazložio riječima ,,da je to poseban trenutak kod svakog vjernika“.

– Ako imate vjeru, nemate nikakvih problema, nećete se zaraziti pričešćem – kazao je prošle godine premijer.

On je na ovaj način, još jednom, dao lični primjer građanima da ne vjeruje u koronu niti epidemiološku struku.

Osim što se pričestio u vrijeme korone, premijer ponovo nije nosio masku. Nakon sahrane mitropolita Amfilohija je bio oštro kritikovan od javnosti pa se tada izvinio.

– Ja sam na taj način iskazao nepoštovanje, iako pouzdano znam da sam kovid prebolio na nogama, a to govore antitijela – rekao je Krivokapić.

Poslije toga je nastavio da ne nosi masku na crkvenim dešavanjima, da ljubi ruke sveštenim licima...

SPC NE MARI ZA KORONU

Sve skupove koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva su obilježila masovna kršenja mjera. Tako je bilo i 4. septembra na dočeku patrijarha Porfirija ispred Hrama Hristovog

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić poručio je da je trebalo da nosi masku tokom cijelog događaja ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija.

– Iako sam primio obje doze vakcine i imam visok nivo antitijela, te uprkos tome što sam nosio masku jedno vrijeme, trebalo je tokom cijelog ovog, inače veličanstvenog događaja, tako da bude. Javni funkcioneri moraju dati sve od sebe da budu primjer u društvu – napisao je Spajić na Tviteru.

vaskrsenja u Podgorici.

Ni tada brojni predstavnci političkog i javnog života, predvođeni Krivokapićem, nijesu pokazali da mnogo mare za epidemiju koja bukti u zemlji.

Tada je oštro reagovala epidemiološkinja Milena PopovićSamardžić, koja je poručila da mjere prvo treba da poštuju oni koji ih propisuju.

– Vlada koja je donijela mjere šalje građanima dvostruku poruku. Oni koji propisuju mjere moraju da budu prvi koji će da ih poštuju – rekla je PopovićSamardžić.

Ona je tada kazala da su slike posljednjih društveno-političkih dešavanja u zemlji dokaz nemara svih i da na postojanje mjera treba podsjetiti i Vladu Crne Gore.

– Razumijem i treba da imamo mišljenje o političkim tokovima u državi, ali mi moramo odgovorno da se nosimo u ovoj situaciji, jer u ovom momentu skraćujemo školski čas djeci i utičemo na njihovo djetinjstvo – rekla je ona 7. septembra u Jutarnjem programu. J. M.

DPS: Urušen autoritet vlasti Premijer Krivokapić se pričešćuje

Predstavnici Vlade juče ispred Đurđevih stupova na ceremoniji

Odnosom predstavnika vlasti prema epidemiji, potpuno je urušen autoritet zdravstvenih vlasti, i ministarka zdravlja treba da podnese ostavku, poručio je juče DPS. – Slika na kojoj se tiskaju predsjednik Vlade, njegovi ministri i poslanici vladajuće većine, kao i video snimak na kojem premijer Krivokapić, uzgred nevakcinisan, koristi kašiku za pričest u jeku epidemije u zemlji sa rekordnim brojem zaraženih, najbolje govori ko čini ovu Vladu – saopštili su oni.

DPS je istakao da je taj skandalozni događaj, uključujući i prenos vjerskog obreda na Parlamentarnom kanalu u sekularnoj, građanskoj državi, potpuno ogolio sistem vrijednosti koji zastupa aktuelna vlast.

- Građani ne mogu u pekaru po hljeb, bez maske i potvrde o vakcinaciji, a premijer i ministri mogu, i to na crkvene svečanosti koje se snimaju kamerama Javnog servisa, da bodu oči građanima – poručila je ta opoziciona partija.

Istakli su da je vjerski čin pretvoren u epidemiološku bombu i da je svjesno urušen zdravstveni sistem te da su predstavnici vlasti potpuno izgubili legitimitet i pravo da traže od građana da poštuju mjere.

- Zbog svega navedenog, tražimo ostavku ministarke zdravlja jer je današnji događaj najbolji dokaz da ona i njen tim nijesu u stanju da sprovedu zdravstvene mjere ni u svom najbližem okruženju – poručio je DPS.

NOVA ERA: Ceremo PODGORICA - ,,Uvaženi gledaoci, pomaže Bog“ – tako je juče na Parlamentarnom kanalu RTCG započet prenos ceremonije ustoličenja episkopa budimljanskonikšićkog Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Metodija.

Nova era rada crnogorskog Javnog servisa je ovim obilježena i zvanično, jer je klerikalizacja zamijenila sekularni javni diskurs televizije svih građana Crne Gore.

Parlamentarni kanal je započeo sa radom 25. marta, a tada je najavljeno da će se na njemu, osim plenarnih sjednica, biti moguće pratiti uživo i u repriznim terminima i sjednice odbora Skupštine, kao i kulturne i istorijske emisije koje će biti posvećene parlamentarizmu.

Ipak, juče je emitovana ceremonija koja ne može da se dovede u vezu ni sa jednim od opisa navedenih na skupštinskom sajtu.

Na ekranu juče, tokom prenosa ceremonije nije bilo ni znaka kanala, niti znaka RTCG, a ustoličenje je prenosio pop Nikola Pejović, urednik Radija Svetigora.

Prenos je bio obezbijeđen i putem Satelitskog kanala RTCG.

TEŠKA ZLOUPOTREBA

Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović smatra da je prenos ustoličenja episkopa SPC na Parlamentarnom kanalu teška zloupotreba Javnog servisa. On, u izjavi za Pobjedu, tvrdi da je SPC na ovaj način preuzela uređivanje programa TVCG. – Sami prenos je znak dalje klerikalizacije našeg društva i Javnog servisa RTCG. Pitanje koje se nameće je da li će ubuduće Javni servis da prenosi sve religiozne rituale na svom programu. Da li će Javni servis da prenosi samo ritual Srpske pravoslavne crkve ili će i ostale vjerske zajednice sada da dobiju prostor na Javnom servisu po istom osnovu – rekao je Vujović Pobjedi.

On navodi da je posebno pitanje što na Parlamentarnom kanalu rade sveštenici bilo koje vjere i kakva je veza parlamentarizma sa religijom i religijskim ceremonijama.

– Mislim da se radi o teškoj zloupotrebi Javnog servisa i da je SPC na ovaj način preuzela uređivanje njihovog programa. Dobra ideja da se rad parlamenta učini što više transparentnim, izvrnula se u nešto potpuno neprimjereno: dobili smo transparentno promovisanje visokih crkvenih zvaničnika – istakao je Vujović.

RTCG PONOVO BEZ KOMENTARA

Direktorica TVCG Marija Tomašević juče nije željela i imala vremena da za Pobjedu prokomentariše prenos ustoličenja na Javnom servisu i da odgovori na pitanje da li je sa tim prenosom došlo do zloupotrebe Parlamentarnog kanala Javnog servisa.

Nakon za javnost spornog prenosa ustoličenja, uslijedila su brojna reagovanja opozicionih političara.

Tim povodom se oglasio i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević.

- Uvaženi gledaoci, pomaže Bog, kaže komentator na Parlamentarnom kanalu RTCG. „Parlamentarni kanal je jedan od najznačajnijih projekata…

Društvo

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

onija u Beranama direktno prenošena na Parlamentarnom kanalu



Početak prenosa vjerskog obreda započeo uz crkveni pozdrav gledaocima Javnog servisa

Crkva preuzela uređivanje programa?

Dobra ideja da se rad parlamenta učini što više transparentnim, izvrnula se u nešto potpuno neprimjereno, dobili smo transparentno promovisanje visokih crkvenih zvaničnika, saopštio je šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović sa ciljem postizanja transparentnosti rada Skupštine.

Prenosiće sjednice plenarnih zasijedanja, ali i sjednice skupštinskih tijela“, kazao je Bečić – podsjetio je Konjević na Tviteru na riječi predsjednika crnogorskog parlamenta.

Pošto, kako je rekao Konjević, Skupština ne zasijeda mjesecima, onda se mora ,,ubaciti“ poneki crkveni događaj.

– Logična odluka uredništva RTCG. Duh novog vremena. E sad, kakve to veze ima sa transparentnošću Skupštine, ko će ga znati – zaključio je Konjević.

KANAL ZA VLADU BIRANU U MANASTIRU

Prenos ustoličenja na Javnom servisu komentarisao je i njegov partijski kolega, generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović.

– Pa kako je Vlada izabrana u Manastiru, to će reći da su crkve pod ,,oslobodiocima“ proglašene prazakonodavnim domom. Pokušavam samo da ih razumijem – kazao je generalni sekretar Socijaldemo-

kratske partije Ivan Vujović.

Nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador u SAD-u i Vatikanu Miodrag Vlahović kazao je da je klerikalizacija i sramni udar na sekularnu državu Crnu Goru to što Javni servis na Parlamentarnom kanalu prenosi ustoličenje episkopa Metodija.

On je istakao da je odgovornost RTCG za zloupotrebu Parlamentarnog kanala jasna.

– Javni servis je u službi svih građana? Dobili su usmeni nalog iz Skupštine? – naveo je Vlahović na Tviteru.

Povodom prenosa oglasio se i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović.

– Da li će, kako sebe vole da nazovu, građanski orjentisani predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i ministri Jakov Milatović i Milojko Spajić, osuditi upad SPC na Parlamentarni kanal i potvrditi građansku orijentaciju? Bratić i Srzentić neće. Nije u opisu njihovog posla. Djela, a ne… – naveo je Ivanović na Tviteru.

Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović kazao je da je vlast, na čelu sa premijerom Krivokapićem, juče u Beranama obesmislila svaku mjeru koju je sama donijela.

– Taman onoliko koliko se ova Vlada bori protiv korona virusa, toliko je i RTCG danas javni servis svih građana.

Vlast je pritom danas, na čelu sa premijerom, obesmislila svaku mjeru koju je sama donijela. Od decembra do danas ponižavaju i sebe i građane i državu – naveo je Bogdanović na Tviteru.

PROGRAM ZA SVE UZRASTE?

Parlamentarni kanal pušten je u rad 25. marta. Na sajtu Skupštine navodi se da će na Parlamentarnom kanalu, osim plenarnih sjednica, biti moguće pratiti uživo i u repriznim terminima i sjednice odbora Skupštine.

– Potrebno je istaći da će, nakon pilot projekta, biti osmišljena i sadržajna programska šema, koja će sadržati najno-

Parlamentarni kanal pokrenut kako bi kod svih generacija razvio pravu sliku o značaju Skupštine Crne Gore...

Nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador u SAD-u i Vatikanu Miodrag Vlahović kazao je da je klerikalizacija i sramni udar na sekularnu državu Crnu Goru to što Javni servis na Parlamentarnom kanalu prenosi ustoličenje episkopa Metodija

Prenos bez loga kanala

vije vijesti iz Skupštine, kviz o parlamentu i parlamentarizmu, kao i druge edukativnokulturne sadržaje koji priliče ovom kanalu i tematski su vezani za njega. Dakle, očekuje se da program bude prilagođen za građane svih uzrasta, kako bi kod svih generacija razvio pravu sliku o značaju Skupštine Crne Gore i njenom radu i približio ga građanima – navodi se na sajtu parlamenta. Nigdje se ne pominje da će se na tom kanalu prenositi vjerski obredi.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je, 25. marta, povodom početka rada Parlamentarnog kanala saopštio da je taj kanal jedan od najznačajnijih projekata.

– Parlamentarni kanal prenosiće bez ograničenja sjednice plenarnih zasijedanja, ali i direktno će prenositi i reprizirati prenos sjednica skupštinskih tijela – kazao je Bečić.

Istog dana na stavove Bečića reagovao je bivši menadžment i uredništvo Javnog servisa.

– Parlamentarni kanal samo je jedan od četiri televizijska programa RTCG, a ne radno tijelo ili odbor Skupštine – reagovao je tadašnji menadžment i uredništvo RTCG. Saopštili su da je dezinformisao javnost, jer se, kako navode, mogao steći utisak da je Skupština otvorila Parlamentarni kanal kao svoju organizacionu jedinicu, koju će skupštinski činovnici uređivati sa uzgred pomenutim Javnim servisom.

Oni su tada istakli da javnost treba da zna da je Parlamentarni kanal samo jedan od četiri televizijska programa RTCG, a ne radno tijelo ili odbor Skupštine.

Licenca za emitovanje je dodijeljena RTCG, a ne Skupštini – poručili su ranije predstvnici bivšeg menadžmenta i uredništva RTCG. Bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić je ranije, povodom pokretanja ovog TV kanala, saopštio da će na Parlamentarnom kanalu biti prenošeno sve ono što se dešava u Skupštini.

– Osnovna stvar su direktni prenosi sjednica, odbora, biće razgovori sa delegatima Skupštine. Biće prenošen i ministarski sat. Osim toga, priprema se i muzika će se emitovati u pauzama, dok su iz Programskog arhiva TVCG izvučeni segmenti ranijeg Parlamentarnog kanala – rekao je S. P. ranije Šundić.

7

KOMENTAR

Intervencija na logu RTCG koja se širi društvenim mrežama

RTCGSPC, pomaže Bog Neđelja, 10 sati. ,,Dragi gledaoci, pomaže Bog!“, čuo se sa ekrana glas pun ushićenja, sa elementima bogobojažljivosti, a opet dirljivog osjećaja za važnost istorijskog trenutka.

Da, baš tako je počeo direktan televizijski prenos. Ne na televiziji Vatikana; nije to bilo ni preuzimanje sa Iran TV, tamo bi se valjda počelo sa ,,Selam alejkum“; a nije činodejstvovala ni televizija Kurir ili Marić-Ćirilica-Happy TV, tu bi se sigurno pojavio Vučić, da nešto crta, objašnjava ili prijeti.

Ustoličenje vladike Crkve Srbije Metodija direktno je prenošeno na - Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore.

Da, na Javnom servisu crnogorskih građana, u okviru programa koji je, kada je počeo sa radom 25. marta ove godine, reklamiran kao ,,jedan od najznačajnijih projekata koji će umnogome povećati transparentnost i otvorenost Skupštine Crne Gore i njenu dostupnost za građane“.

Da je dostupno, bilo je. Da je bilo transparentno, jeste. Direktan prenos zastiđa, ponižavanja građanskog društva i poništavanja preostalog zrna sekularizma.

Nije više bitno da li je – a definitivno jeste – prekršen Zakon o javnom servisu zloupotrebom kanala RTCG. Čak ne moramo ni da se pitamo da li će se pokrenuti pitanje po čijoj naredbi je uklonjen znak Javnog servisa tokom direktnog prenosa i ko je naredio direktan prenos na Parlamentarnom kanalu.

Kasno je, slika o Crnoj Gori otišla je u etar, slika o porazu građanskog koncepta države. Tužna slika. Viđeli smo kako nevakcinisani premijer Krivokapić, inače predsjednik Koordinacionog tijela za borbu protiv korona virusa, uživo liže obrednu kašičicu, pokazujući vjernom narodu da, ako ne može da pomjera brda i planine, može da izbriše sve granice morala.

Da, gledali smo i onu dvojicu „heroja-specijalaca“, Kneževića i Rakonjca, što su onomad Joanikija helikopterski isporučili na Cetinje kao neki police-glovo servis; gledali smo ih kako su zabanili u stolicama i aplaudiraju, kao da posmatraju pozorišnu predstavu. Viđeli smo i ,,prvo uho Crne Gore“, šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Vukšića, kako – dok odmara od nadzora privatnih razgovora ,,neprijatelja SPC“ – ushićeno prati ceremoniju ustoličenja.

Koja je, mimo crkvenih uzansa, baš za ovu priliku, bila izmještena iz crkve i prebačena na binu, kao da se izvodi neka pučko-muzička predstava tipa ,,prvi glas svetosavlja“.

Predstava, ceremonija, hepening? Ne, već tragikomedija apsurda, koja je vjerno, uživo, dočarala propast i poništenje profesionalnih standarda i programskih principa, na kojima bi trebalo da počiva Javni servis.

Nije to iznenađenje. Vlast koju je formirala Crkva Srbije ne može drugačije nego da opstaje kao sluga crkve, a ministri i državni službenici kao poslužitelji. Kao i menadžment Javnog servisa, kojeg je „pravoslavna“ većina u Savjetu izabrala da bude medijsko služinče vlasti i Crkve Srbije.

Ipak, mora se čestitati generalnom direktoru, starom liberalu Borisu Raoniću i Mariji Tomašević, ,,vanstranačkoj“ portparolki Demosa. To što su oni postigli za mjesec, malo ko bi mogao, a da se ne zapita o vlastitom moralnom posrnuću. Posmjenjivali su, ili u zabit RTCG poslali, novinare i urednike koji su – ogromna većina njih – godinama mukotrpno gradili brend Javnog servisa. Sada su Raonić i Tomašević otišli još dalje: menadžment Javnog servisa – direktnim prenosom, na Parlamentarnom kanalu, ceremonije Crkve Srbije – uveo je RTCG u ,,skupštinu srpskog sveta“ kojim suvereno upravlja Beograd.

I ne moraju, prvenstveno Raonić, da se brinu oko one skandalozne podmetačine o ,,pucanju na policiju“ na Belvederu. Neće ga niko, makar iz Savjeta ili policije prozvati na odgovornost – okajali su grijehe ovim ,,parlamentarnim“ direktnim prenosom.

A smiješi se i bolja budućnost. Paradoksalno, zastiđe sa direktnim prenosom otvara brojne mogućnosti za šefove Javnog servisa. Eto, ako bude mudar, direktor Raonić bi čak mogao da se okiti i nekim svešteničkim imenom, na primjer: Raonikije, pa da se dalje krene u oslobađanje televizije – od novinarstva i etičkih standarda.

A, ko zna, možda se stvaraju uslovi i da Javni servis namakne neke dodatne novce izmjenom programske šeme. Da kroz uvođenje nove TV forme – crkvenog rijalitija – direktno prenose svadbe srpskih popova, a mogu i pravoslavne svađe i razvodi?! Nešto kao ,,Parovi“, ali sa svetosavskim šmekom.

E, to bi bila divna prilika da Javni servis promijeni ime u RTCGSPC. Pa da se Savjet i menadžment RTCG, poput Vlade Crne Gore, biraju u crkvi. Samo ne na Rumiji, jer će morati ponovo da se koriste NATO helikopteri, iako Raonić, kao iskusni planinar, može i da istrči do gore.

Draško ĐURANOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

KAD JAVNI SERVIS SERVIRA PODVALU: Medijski eksperti upozoravaju da novinari u kriznim si

Zveckanje oružjem prop PODGORICA – Dok je 5. septembra ujutro u crnogorskoj prijestonici u jeku bio brutalni napad policije na građane, koji su se dan ranije okupili na Cetinju kako bi iskazali protest zbog odluke Crkve Srbije i crnogorskih vlasti da mitropolit ove vjerske organizacije bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, Televizija Crne Gore, u jutarnjim vijestima, u 9:35 sati, saopštila je lažnu informaciju - da je pucano na policiju! Šok, nevjerica i panika među građanima koji su „prikovani“ pred televizijskim ekranima čekali vijesti sa Cetinja, srećom, ubrzo su splasnuli jer ostali mediji, pa ni Radio Crne Gore, kao i portal ove medijske kuće, nijesu nasjeli na ovu laž. Svi ostali saopštili su činjenicu da policija rastjeruje protestante.

PREJAKA RIJEČ MOŽE UBITI

Televizija Crne Gore i generalni direktor crnogorskog javnog servisa Boris Raonić do danas se nijesu izvinili javnosti zbog lažne informacije koja je mogla da izazove teške posljedice. Štoviše, Raonić istrajava u ocjeni da je medij na čijem je čelu „samo prenio“ informaciju koja im je potvrđena iz Uprave policije. Ni njemu ni novom uredničkom timu nije palo na pamet da ponude izvinjenje javnosti zbog širenja lažne informacije, izazivanja panike i straha i obećaju da više neće sebi dozvoliti da budu medijum preko kojeg će bezbjednosne službe plasirati ono što njima odgovara...

Odlučili su da se „prave mrtvi“, ali kako je nekoliko medija i intelektualaca insistiralo na istini ko je i zašto u kriznoj situaciji, u trenucima kada je jedna pogrešna riječ, a kamoli netačna informacija prijetila da ugrozi bezbjednost države, morali su da ponude kakav-takav odgovor zašto su slagali.

U pomoć im je pritekla i preuzela „odgovornost“ Uprava policije. U nemuštom saopštenju, koje je potpisala institucija, pokušali su da „stave tačku“, neprihvatljivim objašnjenjem kako je situacija na terenu bila toliko komplikovana i nejasna da je izgledalo kao da je neko od građana pucao na policiju?!

Ni oni nijesu javnosti ponudili izvinjenje zbog obmane koja je mogla da mobiliše pojedince da krenu u nasilne akcije.

- Jedna od prevladavajućih interpretacija je - da je rat na prostoru bivše Jugoslavije najprije počeo u medijima, da su oni pripremili teren i da je sve ono što se kasnije događalo postalo moguće i na neki način normalno. Upravo to je ključni problem. Dezinformacije normaliziraju stvari koje nijesu i ne smiju biti normalne. Nije normalno širiti mržnju. Nije normalno lagati. Čak i ako većina to radi, to još uvijek nije

Da je lažna informacija koju je 5. septembra plasirala Televizija Crne Gore mogla da izazove teške posljedice po Crnu Goru upozorava i poznati crnogorski novinar i publicista Danilo Burzan, koji je devedesetih godina prošlog vijeka upravo u ovoj kući ostao „bez hljeba“ zbog toga što je branio profesionalne standarde i odbio da bude dio medijske mašinerije koja je javnost „hranila mržnjom“ i pripremala za rat.

NIJE SVAKA GREŠKA - GREŠKA

BAŠIĆ-HRVATIN: Čak i onda kada nam službeni izvori informacija posreduju neki podatak, moramo biti oprezni.

BURZAN: Zna se samo da je ta olako objelodanjena „vijest“, zapravo podvala, mogla da izazove katastrofu, ne samo na Cetinju.

VUJOVIĆ: Bilo bi dobro da se utvrde sve okolnosti vezane za ovaj slučaj, jer se radi o Javnom servisu i jer od početka devedesetih nije tako opasna informacija emitovana na toj televiziji normalno. U tom kontekstu mi dolazi na misao izjava znanog ruskog disidenta Aleksandra Solženjicina - Lažu nam. Mi znamo da lažu. Oni znaju da mi znamo da lažu. Mi znamo da oni znaju da mi znamo da lažu. Pa svejedno lažu. Protiv laži se potrebno boriti. Perverznost današnjeg vremena je da lažovi mogu postati i predsjednici država, a oni koji govore istinu završiti u zatvoru ili izgubiti glavu. Svejedno.

Istina je jedino što imamo za borbu protiv dezinformacija – kaže za Pobjedu slovenačka ekspertkinja za medije, univerzitetska profesorica Sandra Bašić-Hrvatin.

Naša sagovornica naglašava da ona ne koristi termin lažne informacije ili lažne vijesti, objašnjavajući da je za nju laž isključivo laž i kao takvoj joj nema mjesta niti u novinarstvu, niti u medijima.

- Ovo o čemu vi govorite su dezinformacije koje su u današnje vrijeme dobile pandemijske razmjere. Dezinformacija se plasira preko medija, obično u formi novinarskog priloga ili informacije s ciljem - da destabilizira javni prostor, da među ljude unese nemir ili nepovjerenje. Za one koji analiziraju nastajanje i širenje dezinformacija je najvažnije pitanje na koje tražimo odgovor: ko ima koristi od njenog

Totalitarizmi započinju verbalnim nasiljem, a završavaju istrebljenjem konkretnih ljudi, grupa ili naroda.

Reći sve, bez obzira na posljedice, je korak da možeš i napraviti sve bez obzira na posljedice – ističe Bašić-Hrvatin

objavljivanja? Kada znamo ko ima koristi, možemo razumjeti zašto je plasirana i sa kakvim ciljem – objašnjava ona.

U raspršenom medijskom prostoru, dodaje naša sagovornica, gdje mediji koji rade po principima novinarske dužne pažnje postaju manjina - povjerenje je ključno.

- Kada ljudi više ne vjeruju medijima, znanosti, političarima, tradicionalnim autoritetima uopšte imamo plodno tlo za dezinformacije. Dodala bih još nešto. Istraživanja pokazuju da laži i dezinformacije kruže u javnom prostoru sedam puta brže od istinitih. Zato je njihovo presrijetanje, popravljanje i demantovanje jako teško.

Dezinformacije u konačnici ubijaju, ako mogu upotrijebiti tu riječ, demokratiju – upozorava Bašić-Hrvatin.

Sandra Bašić-Hrvatin

Prejaka riječ, kako kaže sagovornica Pobjede, može ubiti, ali, nažalost, za posljedice takvih informacijskih ubistava niko ne odgovara.

- Sloboda izražavanja je ključna za postojanje demokratije.

Ali sloboda izražavanja nikada nije bila apsolutna. Laži, mržnja, diskriminacija, verbalno nasilje, nema nikakve veze sa slobodom izražavanja. Totalitarizmi započinju verbalnim nasiljem, a završavaju istrebljenjem konkretnih ljudi, grupa ili naroda. Reći sve, bez obzira na posljedice, je korak da možeš i napraviti sve bez obzira na posljedice – ističe ona.

U SLUŽBI SISTEMA

U kriznim situacijama mediji su, nerijetko, jedina „veza“ javnosti sa mjestom događaja i od njih, umnogome, zavisi i tok i razvoj krize o kojoj izvještavaju. Neki crnogorski novinari i mediji su ne tako davno, devedesetih godina prošlog vijeka, ispisali najsramnije stranice novinarske profesije, ali ni to nije bio nauk da se stane sa slagalicom laži.

Bašić-Hrvatin podsjeća da je najvažnija stvar u novinarstvu - provjeravati informacije i braniti činjenice.

- Čak i onda kada nam službeni izvori informacija posredu-

ju neki podatak, moramo biti oprezni. Informacija je postala vrijedna valuta kako na ravni nacionalnih država, tako i na globalnom nivou. Informacijama se trguje na tržištu koje je skrito od očiju javnosti – upozorava ona.

Kada bezbjednosne službe, kaže Bašić-Hrvatin, nadziru novinare ili ih instrumentaliziraju u političke svrhe, to je alarm za civilno društvo.

- Iza svake informacije stoji određeni interes. Prepoznati taj interes je za svakog istraživačkog novinara prvi korak.

Kada se bavite analizom dezinformacija u teoriji, to zna svaki moj student na predavanjima, postoje dva načina kako ih širite. Jedan od njih je preusmjeravanje izvora informacija. Za to potrebujete medije. Povijest dezinformacija je prepuna takvih primjera – ističe ona.

U veoma osjetljivim situacijama za društvo, poručuje BašićHrvatin, potrebno je odvagati svaku javnu riječ.

- To važi kako za novinare, tako i za one koji posreduju (daju) informacije. Odgovornost medija i pojedinih novinara je lako moguće dokazati. Oni koji su informaciju producirali i plasirali obično ostanu u pozadini – upozorava ona.

Da li je „slučaj“ o kojem govorimo neznanje, nepažnja, neprovjeravanje ili...?

Nemam nikakvih „dodatnih“ saznanja da sam to ocijenim, ali me iskustvo ćera da sumnjam. Da sumnjam u izvore, da sumnjam u njihove namjere, da sumnjam u odgovornost „izvođača radova“ – naglašava Danilo Burzan

Danilo Burzan

S nevjericom prati tok događaja vezanih za laž koju je objavio crnogorski Javni servis i, kako kaže, prosto ne može da vjeruje sa koliko lakoće ta medijska kuća „brani“ svoj opasni promašaj.

- Strašno! Ne samo neprofesionalno, ne samo neodgovorno, već mnogo više od toga. Zar se niko od njih nije śetio sličnih „vijesti“ koje su bile katastrofalne. Recimo one kad je čuveni Pavke javio o navodnoj pogibiji 42 Srbina u Pakracu, ili one o navodnim hiljadama „zengi“ na Prevlaci... Te opasne podvale obavještajnih službi, a određenim jasnim ciljem podmetnute novinarima, izazvale su krvave posljedice...

Je li i ovom prilikom to bila namjera, ne zna se. Zapravo – još se ne zna! Zna se samo da je ta olako objelodanjena „vijest“, zapravo podvala, mogla da izazove katastrofu, ne samo na Cetinju – ističe Burzan.

Neodgovorno objavljivanje podvale, neistine, dodaje naš sagovornik, moglo je da dovede do užasnog razvoja situacije u zemlji i zbog toga se ta lažna informacija ne smije braniti, već se mora raskrinkati do kraja.

- Naravno, niko nije bezgrešan, svi možemo pogriješiti.

Ali, nije svaka greška – greška. Neke se učine iz neznanja, neke iz nepažnje, neke zbog neprovjeravanja... Međutim, što ćemo sa „vijestima“ koje su plasirane s namjerom? I da li je „slučaj“ o kojem govorimo neznanje, nepažnja, neprovjeravanje, ili...? Nemam nikakvih „dodatnih“ saznanja da sam to ocijenim, ali me iskustvo ćera da sumnjam. Da sumnjam u izvore, da sumnjam u njihove namjere, da sumnjam u odgovornost „izvođača radova“ – naglašava Burzan.

Ponavlja da je podmetnuta „vijest“ o „zengama“, koje su navodno bile na našim granicama, koštala Dubrovčane nemjerljivih posljedica, ali i na desetine ljudskih života, a Crnu Goru velike i istorijske bruke...

- Srećom, na Cetinju se nije prolila krv, nije bilo žrtava.

Ali! Hoće li neko od autora „slučaja“ o kojem je riječ snositi ikakve posljedice, hoće li, makar, biti izvučene pouke – pita Burzan.

S obzirom na to da novinarska udruženja i ostale medijske organizacije, kao i nevladin sektor u čijem su fokusu mediji i ljudska prava, te Savjet RTCG uporno ćute o lažnoj informaciji koja je mogla da izazove haos u zemlji, a svakako je prouzrokovala strah i paniku kod mnogih gledalaca, teško da će biti ikakve

Društvo

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

9

ituacijama svaku informaciju, ma od kog izvora došla, moraju temeljno provjeriti

pagande

Ranko Vujović

Bilo bi dobro da se zna, ako je to tačno, koga je policija kontaktirala iz televizije i ko je odobrio da se takva informacija emituje bez provjere.

Ovo, ako je tačno, otvara pitanje odnosa policije i Javnog servisa, odnosno pitanje čiji je RTCG servis – kaže Ranko Vujović pouke iz ovog teškog profesionalnog ogrešenja. Ćuti i direktorica Televizije Marija Tomašević, kao i čitav urednički tim, kao da ih se ne tiče skandal koji su proizveli i koji je mogao skupo koštati građanski mir u zemlji. Jedini koji se „glaska“ je generalni direktor i opskurnim objašnjenjima pokušava da opravda laž koja je, utisak je, upravo preko njega plasirana Javnom servisu. „Oslobođena“ Televizija i u njoj doskorašnji NVO aktivista Raonić, „oslobođeni“ urednički tim i policija, valjda, idu logikom da „svaka bruka traje tri dana“... Pa će, misle, brzo biti zaboravljena i ova sramna epizoda.

Medijski ekspert Ranko Vujović smatra da ne smije biti zaboravljena i da javnost mora insistirati da se utvrdi koji su bili ciljevi objavljivanja ove lažne informacije.

- Što se sa tim htjelo postići?

Potrebno je utvrditi i kako se desilo da samo televizija, a ne i portal i radio objave ovu dezinformaciju. Da li je traženo od portala i radija da objave ovu lažnu vijest? Bilo bi dobro da se utvrde sve okolnosti vezane za ovaj slučaj, jer se radi o Javnom servisu i jer od počet-

Bašić-Hrvatin podsjeća da je najvažnija stvar u novinarstvu - provjeravati informacije i braniti činjenice.

- Čak i onda kada nam službeni izvori informacija posreduju neki podatak, moramo biti oprezni. Informacija je postala vrijedna valuta kako na ravni nacionalnih država, tako i na globalnom nivou. Informacijama se trguje na tržištu koje je skrito od očiju javnosti – upozorava ona

ka devedesetih nije tako opasna informacija emitovana na toj televiziji. A svi znamo kako su prve godine devedesetih obilježile ovu kuću – naglašava naš sagovornik.

Ove činjenice, dodaje on, potrebno je utvrditi, kako zbog samog događaja od 5. septembra, tako i zbog profesionalne odgovornosti medija u datom trenutku.

- Kod nas je prije skoro dvije godine plasirana jedna velika dezinformacija da neko želi da otme nečije svetinje. Ta dezinformacija je, praćena dobrim marketingom i propagandom, ostvarila nevjerovatan učinak i na putu je poslije promjene vlasti da ugrozi i temeljne vrijednosti na kojima je crnogorsko društvo do sada počivalo. Svjedoci smo da je u prethodnih godinu i po plasirana gomila lažnih vijesti u vezi epidemije korona virusa i da je veliki broj smrtnih slučajeva od korone vezan za netačne informacije – podsjeća Vujović.

Lažne vijesti, kaže on, ne opasne kao ova od 5. septembra plasirana sa Javnog servisa, postale su dio naše svakodne-

Zgrada Radio-Televizije Crne Gore

Kako su mediji lagali za interese Miloševićeve politike Koliko je važna uloga medija u kriznim situacijama pokazuje i činjenica da se novinarskim izvještavanjem i uticajem na događaje devedesetih godina prošlog vijeka i krvavi raspad SFRJ bavio i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Na zahtjev Tužilaštva, Renaud de La Brosse, redovni profesor na Univerzitetu Reims Champagne-Ardenne (Francuska), uradio je 2003. godine obimnu studiju „Politička propaganda i projekat ‘Svi Srbi u jednoj državi’: posljedice instrumentalizacije medija za ultranacionalističke svrhe“.

Naveo je brojne primjere saradnje medija i režima Slobodana Miloševića, ali i zastrašujuće lažne informacije čiji je cilj bio da se Srbi predstave kao ugrožen narod koji brani „goli život“, a ne kao osvajači tuđih teritorija.

Jedna od najbrutalnijih laži na koju ukazuje autor objavljena je u novembru 1991. godine o navodnom pokolju 41. djeteta srpskog porijekla, starosti od pet do sedam godina, u jednoj osnovnoj školi u Borovu Naselju. Uzalud je bio demanti. Srpski mediji gradili su priče i reportaže na temelju te lažne informacije.

Podsjeća i na laž koja je bila udarna vijest Miloševićevim medijima tokom opsade Sarajeva - da Muslimani u ovom gradu izgladnjele životinje u gradskom zoološkom vrtu hrane srpskom djecom?!

- TV Beograd, u svom dnevniku u 19:30 časova, koji gleda više miliona gledalaca, tako objavljuje informaciju koju je radio-vezom iz Sarajeva dojavila njegova reporterka koja se nalazi na licu mjesta: „Muslimanski ekstremisti smislili su najstravičniji način na svijetu da muče ljude. Prošle noći, bacali su srpsku djecu lavovima u gradskom zoološkom vrtu.

vice i problem je što se na njih navikavamo.

Ističe da laž koju je objavila Televizija Crne Gore da je 5. septembra pucano na policiju treba istražiti temeljno i doći do motiva i odgovornih.

- Bilo bi dobro da se sazna da li je neko iz policije zvao televi-

Tako javlja srpska patrola – podsjeća se u studiji.

Autor ukazuje i na izvještavanje medija kako bi se opravdao rat protiv Hrvata.

- U svom specijalnom broju iz mjeseca jula 1990, revija Duga se tog zadatka prihvata na sebi svojstven način. Iz pera Mihaila Markovića, marksističkog ideologa i filozofa i bliskog saradnika srpskog predsjednika, može da se pročita sljedeće: „Tragedija Srba u Hrvatskoj se nije završila - ona traje do dana današnjeg i mogla bi biti još veća u bliskoj budućnosti“. U istom broju, doktor Jovan Rašković, vođa Srpske demokratske stranke u Krajini, piše u istom duhu: „Položaj srpskog naroda u Hrvatskoj je gori od položaja bilo koje, makar i najmanje, nacionalne manjine u Jugoslaviji. Svi imaju pravo na jezik, kulturu, svoje masmedije itd. A jedino to pravo nemamo mi - Srbi u Hrvatskoj. Ukinuti jednom narodu pravo na maternji jezik, na narodno pismo, jedna je vrsta zločina“ – citiraju se navodi iz beogradske Duge.

Autor studije ističe i kako je Milošević preko medija „upotrebom određenih ključnih riječi“ nastojao pobuditi odbrambenu reakciju kod građana i podršku projektu „svi Srbi u jednoj državi“, te mržnju prema nesrpskim zajednicama.

- Možemo navesti, na primjer, izraze kao „ustaške fašiste“ i „koljači“ upotrebljavani za stigmatizovanje Hrvata, ili „islamske ustaše“ i „džihadratnici“ kojima su pežorativno nazivani bosanski Muslimani… - navode se neki od primjera.

Ističe se i teza koja je plasirana 1992. godine da Sarajevo u opsadi drže Muslimani:

ziju i tražio da se objavi takva vijest. Bilo bi dobro da se zna, ako je to tačno, koga je policija kontaktirala iz televizije i ko je odobrio da se takva informacija emituje bez provjere. Ovo, ako je tačno otvara pitanje odnosa policije i Javnog servisa, odnosno pitanje čiji je RTCG

„Muslimani drže Sarajlije pod opsadom iznutra iz grada, a Srbi samo štite svoja brda oko grada“…

- Fabrikovane su i druge, jednako bezumne laži koje su srpska sredstva informisanja prenosila bez ikakve provjere - npr. o tome da postoje „ogrlice koje Hrvati rade od odsečenih prstiju srpske djece“ – piše u studiji.

Posebno se ističe i na ulogu rubrike „Odjeci i reagovanja“ koju je pokrenuo dnevnik Politika, a u kojoj je od jula 1988. do marta 1991. godine izašlo više od 4.000 priloga iz pera intelektualaca, sindikalista, vojnih lica, nastavnika, ljekara, ali i ljudi iz javnih institucija. Neumorno se, podsjeća se u

studiji, kao lajtmotiv prenosila ista poruka, poruka o istorijskim nepravdama nanesenim srpskom narodu, „podrazumevajući da je došlo vrijeme za reparaciju“.

U ovom dokumentu ukazano je i na podatak da je 1993. godine 1.500 novinara i drugog tehničkog i administrativnog osoblja dobilo zabranu ulaska u zgradu Radio-televizije Srbije, odnosno upućeni su na prinudni odmor.

Slobodan Milošević

servis – zaključuje Vujović.

U posljednjih dvije godine mnogi mediji instrumentalizovani su u svrhe političke propagande Crkve Srbije, sada i crnogorske vlasti, s jasnim ciljem stavljanja u službu projekta „svi Srbi u jednoj državi“, u ovom vijeku modifiko-

vanog naziva „srpski svet“.

Građanski protest na Cetinju, koji je policija razbila brutalnom akcijom u kojoj je 5. septembra prijestonica nešto duže od četiri sata bila zasuta ogromnom količinom suzavca i šok bombi, a na građane su ispaljivani i gumeni meci, lažnom informacijom Televizije Crne Gore i Uprave policije trebalo je da se predstavi kao skup nasilnih ekstremista i opravda policijska surovost.

Na Cetinju su utrošene tolike količine suzavca i ostalih hemijskih sredstava da je Uprava policije ostala bez zaliha, što proizilazi iz njihovog izvještaja, u kojem se naglašava da su potrebne hitne nabavke ovog „oružja“.

A medijsko oružje kojim su se poslužili bio je crnogorski Javni servis. Raonić i čelnici bezbjednosog sektora, međutim, očito još ne razumiju da za lažnu informaciju koju su podmetnuli crnogorskoj javnosti mogu krivično da odgovaraju. Moralnu odgovornost, jasno je, ne osjećaju. Da su je svjesni podnijeli bi ostavke, jer samo je to čin koji bi ih mogao amnestirati pred onima kojima odgovaraju za svoj rad – građanima koji ih plaćaju.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

10

Intervju

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Boro Kontić, bosansko-hercegovački novinar i publicista

Medijsko huškanje iz d bilo je savršen partner Kao „vještačke tvorevine“, BiH i Crna Gora „raspašće se i samodezintegrisati“, nakon čega će, poručuje ovih dana Aleksandar Raković, konačno biti napravljena velika srpska država.

Lice koje otvoreno i bez zazora najavljuje genocid nad Crnogorcima („konačni obračun 7,5 Srba sa 100.000 crnogorskih separatista“) ovom prilikom ne bi bilo citirano da se njegova pojedina „proročanstva“ već nijesu ostvarila u Crnoj Gori.

Idu li, dakle, BiH i Crna Gora ka „samodezintegraciji“, pitanje je za uglednog crnogorskog i bosansko-hercegovačkog novinara i publicistu Bora Kontića.

- Višestoljetne zajednice sa autentičnim kulturama, civilizacijskim kodovima, tradicijom i historijom ne propadaju tek tako - kaže za Pobjedu Boro Kontić.

- Uostalom, kad uzmemo u obzir kalibar osobe koju citirate, tvrdnja se mirne duše može otpisati na „što je babi milo, to joj se i snilo“; osobu koja je univerzitetski profesor i koja kaže da su „Crnogorci felerični“, treba ignorisati kao „feleričnog profesora“.

Sa druge strane, bojim se da moje dvije države - Crna Gora i Bosna i Hercegovina, postaju neuralgične tačke koje u takvom stanju mogu potrajati. Što iscrpljuje i stvara psihološke profile kakvi ne postoje u sređenim društvima“.

POBJEDA: Kakve profile?

KONTIĆ: Ekscesne ljude, poluludake, ljude s fiks idejama i misionarskim umišljajima. Svojevrsne sekte.

Jalovo usložnjavanje i frakcionašenje političke scene otvara opasan problem regiona: odlazak produktivnih, mladih ljudi. Moramo računati i na svojevrsni defetizam koji nastupa usljed



Nesretne su zemlje u kojima je strani ambasador ključna politička figura. Nije dobro stvarati utisak da je ličnost pristigla iz evropske birokratije odlučujuća po našu budućnost.

Može pomoći, može i odmoći, ali je još uvijek dosta toga u našim rukama

preduge krize i izloženosti agresiji primitivaca, fašista, razbojnika.

POBJEDA: Fašisti, primitivci i razbojnici koje spominjete su, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kamerom snimali svoje zločine; danas fašisti u medijima i na javnim tribinama otvoreno najavljuju genocid nad Crnogorcima. Onako kako su devedesetih godina prošloga vijeka iste političke i medijske adrese dehumanizovale Hrvate, Bošnjake i Albance, tako danas etiketiraju i demonizuju nacionalne Crnogorce: „separatisti“, „ustaše“, „milogorci“?

Je li, zaista, riječ o istoj ili sličnoj matrici?

KONTIĆ: Jeste. Ratna propaganda iz devedesetih godina prošlog vijeka bila je savršen partner zločinima.

Ona je pripremala „svoju“ javnost da bez suvišnih „zašto“ prihvati opsade gradova u drugim državama, brutalna ubistva njihovih civila, koncentracione logore i temeljito etničko čišćenje. Uvijek sam se pitao kako se politička Srbija zvanično ne zapita makar ovo: zašto je Srebrenica, mali grad uoči rata sa skoro 80 procenata bošnjačkog stanovništva, bila četiri godine u čvrstoj srpskoj opsadi okončanoj brutalnom egzekucijom više od osam hiljada ljudi. Odgovor je kratak: samo zato što su se našli na putu ratnog plana po kojem je trebalo od nesrba očistiti sav prostor uz rijeku Drinu. Dakle, matrica je slična: kad jedan pojam, u ovom slučaju „Crnogorci“, ispraznite od sadržaja i punoće - počev od njegove kulture, jezika, historijskog značaja - onda možete da

Uvijek sam se pitao kako se politička Srbija zvanično ne zapita: zašto je Srebrenica, mali grad uoči rata sa skoro 80 procenata bošnjačkog stanovništva, bila četiri godine u čvrstoj srpskoj opsadi okončanoj brutalnom egzekucijom više od osam hiljada ljudi. Odgovor je kratak: samo zato što su se našli na putu ratnog plana po kojem je trebalo od nesrba očistiti sav prostor uz rijeku Drinu. Dakle, matrica je slična: kad jedan pojam, u ovom slučaju „Crnogorci“, ispraznite od sadržaja i punoće - počev od njegove kulture, jezika, historijskog značaja - onda možete da radite šta hoćete radite šta hoćete. Recimo, da produženim srpskim putem izađete na toplo more.

POBJEDA: U kojoj mjeri kontrolisani mediji oblikuju ovakve stavove građana?

KONTIĆ: Poslije rata sam pravio dokumentarni film „Godine koje su pojeli lavovi“. Pregledao sam, selekcionisao i montirao ogroman dokumentarni materijal te vrste, podsjetio se novinara koji su, što se mene tiče, jednako odgovorni za zločine kao i njihovi direktni izvršioci...

POBJEDA: Otkuda taj naslov?

KONTIĆ: Riječ je o parafrazi grotesknog narativa, koji je u srpskim medijima kolao u vrijeme opsade Sarajeva: u opkoljenom Sarajevu srpsku nejač bacaju lavovima u zoološkom vrtu. Nemojte misliti da u to nije povjerovalo mnogo srpskih glava izloženih medijskom ispiranju mozga.

Kažu da je primjer srpskih tabloida o kojima ste me pitali jedinstven u regiji.

Jedinstvena je, doduše, i njihova turbo folk scena i

Boro Kontić

njihovi rijaliti programi.

To stanje duha neodvojivo je od današnje političke Srbije. Ništa slično ne postoji u drugim zemljama. Ipak, imajte u vidu i da je to veoma bitan izvozni artikl Srbije. I veoma prijemčiv. Čak zavodljiv.

I bosansko-hercegovačka medijska scena u skladu je sa društvenom realnošću.

POBJEDA: Što to znači?

KONTIĆ: Znači da je ona duboko podijeljena, i to prije svega po nacionalnim (nacionalističkim) šavovima. Pri tome, religijske zajednice nedodirljive su

Možda je dobro što je Joanikije ustoličen na onakav način POBJEDA: Senad Pećanin kaže da ga septembra 2021. Crna Gora podsjeća na Sarajevo aprila 1992. A Vas? KONTIĆ: Tom sarajevskom aprilu 1992. prethodilo je mnogo događaja koji su, svaki za sebe, poseban historijski odjeljak - od preuzimanja repetitora RTV Sarajevo i preusmerenja na TV Beograd, napada JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik, opsade, razaranja i okupacija Vukovara, uspostava srpskih autonomnih oblasti i srpske Skupštine u BiH, referendum o nezavisnosti… Možda, dakle, situacija u Crnoj Gori po atmosferi podsjeća na Sarajevo 1992, ali nema kumulacije destrukcije tog kalibra.

Nadam se da je Crna Gora izvan aprilskog sarajevskog i bosansko-hercegovačkog narativa.

POBJEDA: Kako su Vam izgledali događaji na Cetinju uoči i prilikom ustoličenja mitropolita Srbije?

KONTIĆ: Zastrašujuće. Uostalom,

povodom tog događaja sam napisao dva ili tri teksta za crnogorski Gradski portal. Ipak, moram Vam nešto mimo toga pomenuti: koji mjesec prije onoga o čemu me pitate, za bosansko-hercegovački portal napisao sam tekst Desant na Drvar. Naravno, pisao sam o gostovanju Aleksandra Vulina u Drvaru. Za crnogorski portal sam, još prije Joanikijevog ustoličenja, pomenuo banjalučkog profesora (gle koincidencije, prezimena Vulin!), koji je s gađenjem i mržnjom propagirao da se nešto što je srpsko ne smije zvati Belvedere. Izgleda da sam, dakle, i ne pišući direktno o Joanikijevom ustoličenju i belvederskom otporu, nešto unaprijed rekao. U ko zna kakvom nadahnuću, neke su se kockice složile.

Reći ću Vam i nešto što može djelovati cinično: možda je dobro da je ta farsa obavljena na Cetinju.

POBJEDA: Zašto je dobro?

KONTIĆ: Zato što bi ovakva crkva, ma gdje se Joanikije ustoličio, djelovala jednako maligno. Sa cetinjskom, belvederskom epizodom, dobili smo filmovan dokument koji će kad-tad neporecivo poslužiti u historijskom dijagnosticiranju zločina.

POBJEDA: Plašite li se da bi u Crnoj Gori moglo doći do oružanog sukoba?

KONTIĆ: Ne mora biti objava rata, dovoljni su sporadični incidenti. Da jedna ljudska glava padne, tragično je.

Rat je strašno, razarajuće iskustvo, koje tektonski mijenja društvo. A najgore su dugoročne posljedice: decenije, ako ne i cijeli vijek, neophodne su da bi se društvo oporavilo. Ako i tada. Onaj ko provocira ili simulira provokaciju rata u Crnoj Gori, želi da uništi budućnost ove prelijepe zemlje. Mislim da su Crnogorci pametniji i žilaviji od ološa koji im radi o glavi.

gotovo kao nekada Savez komunista.

Veliki problem je ruiniranje i propast javnog radio-televizijskog servisa. Naravno, postoje male oaze profesionalnog novinarstva, ali su marginalizirane i nedovoljno agresivne.

POBJEDA: U kojem smislu agresivne?

KONTIĆ: Htjeli to priznati ili ne, bez agresivnosti danas nemojte računati na učinak. Ne zaboravite ni hiperprodukciju komentara, dežurnih analitičara, medijskih likova koji, što bi se ovdašnjim žargonom reklo, „iskaču i iz paštete“.

Temeljit, ozbiljan, istraživački pristup, istraživačko i neostrašćeno novinarstvo je u deficitu.

To što novinari često prelaze u diplomaciju, koja je ovdje nacionalno-stranački profilirana, ili što postaju savjetnici u kabinetima političara govori o njihovoj prethodnoj nepristrasnosti i profesionalnosti. Novinari su često kadar „na izvol’te“.

POBJEDA: „Dvadeset godina nakon rata, mi se iskreno mrzimo!“, rekao mi je 2014. godine profesor Zdravko Grebo. „Dokaze ćete pronaći u tiražnim medijima koji se ne stide činjenice da su smeće, na fudbalskim utakmicama, u kulturi; najzad, mladi ljudi su veći nacionalisti čak i od onih naših momaka i djevojaka iz devedesetih“. Mrzimo li se, zaista?

KONTIĆ: Ne bih se usudio

Intervju

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

devedesetih zločinima 

Bojim se da moje dvije države - Crna Gora i Bosna i Hercegovina, postaju neuralgične tačke koje u takvom stanju mogu potrajati. Što iscrpljuje i stvara psihološke profile kakvi ne postoje u sređenim društvima

izreći tako jaku tvrdnju.

Ipak, moram priznati da bude trenutaka kad se slediš od mržnje u koju ugaziš.

Posebno otvarajući komentare anonimnih lica, botova, stranačku armadu tviteraša i fejsbukovaca s lažnim profilima i sumnjivim identitetima. No, nije mržnja ovdašnja endemska bolest.

Evo, sjetih se posljednjeg romana njemačkog nobelovca Gintera Grasa, koji se itekako razumio u te stvari. U romanu „Hodom raka“, Gras opisuje mladog neonacistu koji ratuje preko tastature da bi se ratovanje okončalo bukvalnim prolijevanjem krvi. A sve igrajući se, što bi se reklo, od duga vremena i preobilja hormona, temama iz nacionalne prošlosti koja, ne zavaravajmo se, nikada nije trajno pokopana i prevaziđena. Volim Grasovu

posljednju rečenicu tog romana: „Historija je začepljeni klozet, puštate vodu, puštate i puštate, a govno nikako da ode“.

POBJEDA: Za tu mržnju su odgovorni jugoslovenski narodi ili su im u tome donekle pomagali zapadni „čuvari reda“ na Balkanu?

KONTIĆ: Nekako mi izgleda da je riječ o političkom plesu, u kojem se mi kao pretvaramo da hoćemo tamo, a oni kao da nas žele prihvatiti. S druge strane, moj je temeljit osjećaj da EU političari ovdašnje lidere vide isključivo kao potencijalne piromane, kao ljude koji samo mogu



izazvati incident. Figurativno - zapaliti kuću čija bi vatra mogla ugroziti njihovu. Njihovi dolasci ovdje ili primanja u Briselu uglavnom imaju svrhu mjerenja „temperature ludila“ i ne predstavljaju neki ozbiljniji pokušaj da se napravi kakav korak naprijed. Uostalom, ponuda ovdašnjoj politici da uspostavi evropske standarde izgleda mi isto kao kad bi nekom predložili da u kupaćim gaćama osvoji vrh Mont Everest. Ne zaboravite da su kod nas prosječne plate ispod socijalnih davanja u Evropi. Čak i Hrvatska, koja je „miljama“ ispred, tek najavljuje da će u nekoliko narednih godina stići do prosječnih hiljadu eura mjesečno. O korupciji i pravosuđu da ne govorimo. U tom smislu, bliži mi je zaključak da nije samo riječ o „nečinjenju Zapada“, nego i o tome da je za ovu generaciju naših političara Evropa neostvarljiv cilj. A „neostvarljivi ciljevi pružaju veliku umnu lagodnost“, kaže Brodski.

POBJEDA: To je potvrdila i nedavna posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu i Tirani, tokom koje su izreče-

Moj ,,crnogorski prtljag“ POBJEDA: Rođeni ste u SR Crnoj Gori.

Kada ste se doselili u Sarajevo?

KONTIĆ: Kao dijete sam se sa porodicom iz Nikšića doselio u Sarajevo.

Imao sam dvanaest godina, ali veoma dobro pamtim djetinjstvo u Nikšiću. Što sam stariji, te slike i gradski likovi sve su mi „svježiji i bliži“. Život se vodio na ulici i nije bilo velike razlike između privatnog i javnog. Imao sam puno rodbine u gradu, da ne spominjem Straševinu, Gvozdenice, Kunak i naravno Pješivce, gdje su mi živjeli đed i baba. Moj otac je bio šumarski inženjer i, ako ništa, iza sebe je u Crnoj Gori ostavio zasađena stabla. Sve više vjerujem u takvu vrstu tragova, a sve mi je dalja crnogorska pretjerana sklonost da od jutra do sjutra

ne i neke začuđujuće neistine i poruke shvaćene kao podrška Berlina velikodržavnim aspiracijama Srbije?

KONTIĆ: Prvo, politika se ne vodi „istinama“, kada ste već, u najboljoj namjeri, pomenuli tu svetu riječ. Otpišimo ponešto na konvenciju i diplomaciju.

Nisam upoznat sa finesama, iako znam da ovdje – uostalom, gdje ne - postoje opipljivi i različiti interesi velikih evropskih sila. Tome me konačno uvjerio rat u BiH. Naslušao sam se različitih teorija, od kojih su neke možda i bile utemeljene od pristranosti Britanaca, Francuza itd. Ko nam je prijatelj a ko manje?! Znalo je tu biti komičnih obrta. Ali, ono što znam je da je završetak našeg rata bio moguć tek nakon vazdušnih udara NATO snaga na srpske položaje, krajem avgusta i početkom septembra 1995.

Udari su krenuli poslije genocida u Srebrenici i još jednog strašnog masakra na sarajevskim ulicama, pravi povod za reagovanje Zapada bilo je poniženje koje su, hapšenjem i maltretiranjem stotina njihovih vojnika i posmatrača, bosanski Srbi proredili Zapadu juna iste godine. Tada je pala odluka da ih kazne.

POBJEDA: Hoćete da kažete…

KONTIĆ: Hoću da kažem da, umjesto u neke komplikovane preferencije, više vjerujem u logiku činjenica da je Srbija najveće tržište, najmnogoljudnija zemlja, a Beograd jedina metropola na širem prostoru. Srbija je ključ ovih problema, to je realnost. Neuralgična tačka najvišeg rizika.

Ratna propaganda iz devedesetih godina prošlog vijeka bila je savršen partner zločinima. Ona je pripremala „svoju“ javnost da bez suvišnih „zašto“ prihvati opsade gradova u drugim državama, brutalna ubistva njihovih civila, koncentracione logore i temeljito etničko čišćenje

Knjiga o profesoru Zdravku Grebu POBJEDA: Pišete knjigu o profesoru Zdravku Grebu. O kakvoj knjizi je riječ?

KONTIĆ: Knjigu sam završio prije dva mjeseca, predao je izdavaču (Buybook) i čekam štampane primjerke. Pretpostavljam da bi u javnosti mogla biti krajem oktobra 2021. Sve je počelo kao zajednički rad na dugom, životnom intervjuu, ali je naše razgovore zaustavila profesorova bolest i smrt. Na osnovu tog intervjua, njegove dokumentacije, naših dugogodišnjih susreta, sjećanja ljudi iz njegovog okruženja, napisao

sam vrstu političke biografije Zdravka Grebe - od njegovog prvog pojavljivanja u javnosti na studentskim protestima juna 1968. do njegove posjete partizanskom groblju u rodnom Mostaru, februara 2018. Inače, knjiga počinje opisom jednog od njegovih poslednjih putovanja, septembra 2018. godine preko Pive, Banjana, Boke do Podgorice, gdje smo godinama dolazili na tradicionalno pečenje rakije u kuće Šćepanovića i Boljevića.

POBJEDA: Je li Sarajevo bez Profesora isti grad?

KONTIĆ: Kao i svaki grad, Sarajevo je po nečemu trajan, a po nečemu svaki dan drugačiji. Vjerujem da Vaše pitanje cilja na osjećaj gubitka kakav nastaje kad odu vrijedni ljudi. Da ne budem nepravedan, mogao bih nabrojati mnogo onih s čijim je biološkim odlaskom Sarajevo nemjerljivo izgubilo. I nisu to samo ljudi koji su bili eksponirani kao profesor Grebo. U svakom slučaju, nama koji smo ga voljeli Grebo veoma nedostaje. Naročito u vremenu koje obiluje, da se vratim početku našeg razgovora, „feleričnim profesorima“.

naglabaju šta li Rusi, a šta Amerikanci o nama misle.

Sarajevsko me je odrastanje i zreli vijek priklonio ironičnijem otklonu prema folkloru.

Izuzetno volim svoje crnogorsko porijeklo, ali s Markom Vešovićem ili Šekijem Radončićem, mojim bosansko-crnogorskim drugarima, znam nadugačko i naširoko pretresati zavičaj. I još mi je nešto bitno u mom crnogorskom ,,prtljagu“: osjećaj da svi koje sam u djetinjstvu poznavao ipak danas nisu na strani od koje me dijeli nepremostiv jaz. Bar nemam takvo saznanje. Užasno bih se osjećao da u prtljagu nosim druženje sa, da ne okolišim, četnicima, prema kojima osjetim apsolutno gađenje. Strašno je to što su oni danas etablirani i u vlasti.

POBJEDA: Ko je onda ugrožen? Visoki predstavnik Kristijan Šmit pominje Bosnu i Hercegovinu i kaže da je njegov cilj i zadatak da zaštiti teritorijalni integritet BiH. KONTIĆ: Mislim da je uzdanje u uticaj međunarodne politike često kontraproduktivno. To je lijek koji se uzima rijetko i samo u određenim okolnostima. Ne može se koristiti na dnevnoj bazi. Nesretne su zemlje u kojima je strani ambasador ključna politička figura. Nije dobro stvarati utisak da je ličnost pristigla iz evropske birokratije odlučujuća po našu budućnost. Može pomoći, može i odmoći, ali je još uvijek dosta toga u našim rukama. A kad već pomenusmo teritorijalni integritet BiH, nije njegova ugroženost tek na nivou slike na kojoj vidite kako susjedova vojna čizma okupatorski prekoračuje vašu granicu. Tuđi teritorij ne okupira se tek tenkovima.

Ima bitnijih, dugoročnijih, perfidnijih metoda.

POBJEDA: Kojih?

KONTIĆ: Famozni projekat Buk Bijela, na primjer: odlaganje tuđeg nuklearnog otpada blizu vaše granice. Konačno, ta silna mašinerija koja radi na projektu „jedan narod ma gdje bio“.

POBJEDA: Da, ali i tu je Milorad Dodik. On konstantno dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH? KONTIĆ: Kada Dodik govori o „mirnom razdruživanju“, zapitajte se s kim je on to u permanentnom, čak i fizičkom kontaktu. Češće je tamo nego na svom radnom mjestu. Šta on podrazumijeva pod mirnim razdruživanjem? Da trajno ode u Beograd, u svoju skupu nekretninu na Dedinju? Kamo sreće po nas! Međutim, on čini sve da BiH ne može funkcionisati, što onda koristi kao argument o neodrživosti Bosne. Pa, blokirali su državne institucije zbog toga što je visoki predstavnik donio Zakon o negiranju genocida!

Oktobra 2016. Skupština Republike Srpske je, povodom „25-godišnjice postojanja“, dodijelila svečane povelje osnivačima, među kojima i optuženima i pravosnažno osuđenim za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH - Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću.

Ako zanemarimo brojne domaće proteste, ovome su se usprotivili svi međuna-

rodni predstavnici u BiH. Zapravo, učtivo su zamolili srpske predstavnike da poštuju norme civilizovanog svijeta.

Kada im je visoki predstavnik uputio ultimatum da u roku od tri mjeseca povuku priznanja osuđenim za ratne zločine, najprije su produžili rok, a onda odgovorili da to neće nikad učiniti.

Moramo, dakle, govoriti ne samo o onima koji dovode u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, nego i onima koji uporno pokušavaju anulirati njen antifašistički integritet. Isti problem imate u Crnoj Gori.

POBJEDA: Vraćamo li se u devedesete?

KONTIĆ: Nisam siguran da li u predviđanju budućeg toka događaja treba uporno i copy-paste slijediti pamćenje na devedesete.

Novopečeni tajkuni i milijarderi su se toliko namlatili nekretnina i para da im na um ne pada to dovoditi u pitanje. Ne isplati im se.

Skupo je ratovanje, bukvalno skupo. A sa incidentima, jednokratnim petardama slično, makar preventivno treba računati.

Sa druge strane, činjenica je da Slovenija odavno ne živi u devedesetim, Hrvatska tek dijelom. Bosna i Hercegovina prisiljena je da živi to vrijeme, Crna Gora je u rikvercu. Kao pokretač svega, Srbija nikad nije ni izašla iz tog vremena. Što će mi uvijek ostati zagonetka.

POBJEDA: Što tačno?

KONTIĆ: Kako je moguće da država koja je iznjedrila toliko pametnih i sposobnih individualaca, naučnika, književnika, sportista, umjetnika - u političkom smislu, ta Srbija, bez prestanka obnavlja matricu o srpskim zemljama iz 19. vijeka. Iako je jasno da se bez katastrofe po sve nas to više ne može ostvariti. Srbija je ostala hibernirana u fiks ideji.

Objašnjavajući činjenicu postojanja građanskog rata unutar jedinstvenog jezičkog područja, Miroslav Krleža tvrdio je da su mentaliteti ti koji razdvajaju ljude i narode. „Historija nas uči da postoje mentaliteti koji traju po zakonu duhovne tromosti vjekovima kao davne preživjelosti, premda se infrastruktura na kojoj počivaju već davno izmijenila u svojim elementima“, napisao je Krleža prije gotovo pola stoljeća.

Tamara NIKČEVIĆ

11

12

Aktuelno

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Fondacija ,,Budi human“ nastavlja akciju raspodjele novca za djecu oboljelu od karcinoma

Nova 363 slučaja korona virusa, vakcinisano 33,3 odsto stanovništva

Jovanović: Za 30 dana raspodijeljeno 59.000 eura Tokom prethodnih pet godina, djeca su nas naučila mnogo toga o herojstvu, snazi volje i ljubavi. Vjerujemo da će se još mnogo njih, uz podršku svih nas, vratiti kući kao pobjednici, navodi za Pobjedu izvršni direktor Fondacije ,,Budi human“ Goran Jovanović PODGORICA – Fondacija ,,Budi human“ će u narednom periodu da organizuje aktivnosti kako bi pomogla što većem broju onih koji se bore sa teškim bolestima, ali očekuju podršku čitavog sistema – i države i građana, kako bi postigli što bolje rezultate na tom putu.

Osnivač i izvršni direktor te organizacije Goran Jovanović u razgovoru za Pobjedu naveo je da su u akciji pomaganja djeci koja su oboljela od karcinoma, bez obzira na to da li njihovo liječenje finansira Fond za zdravstveno osiguranje, za nešto više od 30 dana rasporedili 59.000 eura.

PROCEDURE

- Novac je raspoređen za osmoro djece oboljele od karcinoma, a još nekoliko mališana ušlo je u proceduru, te će se raspodjela svakako nastaviti do daljnjeg kazao je Jovanović.

Podsjetio je da je Fondacija ,,Budi human“, 2017. godine u saradnji sa šest crnogorskih televizija organizovala akciju ,,Teleton“, kada je, za djecu oboljelu od karcinoma kojoj nije pomogao Fond zdravstva Crne Gore, prikupljeno više od 397.000 eura.

- Nakon toga, Fond zdravstva Crne Gore potpisao je ugovore sa još nekoliko klinika u inostranstvu, a za korišćenje preostalih sredstava bilo je neophodno napraviti izmjenu, odnosno aneks ugovora, koji je potpisalo šest televizija koje su učestvovale u organizaciji pomenute akcije. Fondacija već više od mjesec aktivno raspore-

Goran Jovanović kaže da roditelji, staratelji ili zakonski zastupnici djeteta oboljelog od karcinoma treba da dostave potrebnu dokumentaciju, a onda se ona prosljeđuje ljekarskoj komisiji koja daje stav o nastavku procedure.

Ukoliko je stav komisije pozitivan, za dijete se uplaćuje određeni iznos sredstava, u zavisnosti od toga da li se liječi u zemlji ili inostranstvu

đuje preostala sredstva za djecu oboljelu od karcinoma, bez obzira na to da li njihovo liječenje finansira Fond. Kako bi dijete ostvarilo pravo na raspodjelu dijela sredstava, neophodno je da članovi porodice kontaktiraju Fondaciju na broj 067/998988 ili putem mejla budihuman. me@gmail.com kako bi dobili detaljne instrukcije oko dostavljanja potrebne dokumentacije - pojasnio je Jovanović.

Govoreći o proceduri za prijavu u Fondaciji ,,Budi human“, Jovanović govori da roditelji, staratelji ili zakonski zastupnici djeteta oboljelog od karcinoma treba da dostave potrebnu dokumentaciju, a onda se ona prosljeđuje ljekarskoj komisiji koja daje stav o nastavku procedure.

Ukoliko je stav komisije pozitivan, za dijete se uplaćuje određeni iznos sredstava, u zavisnosti od toga da li se liječi u zemlji ili inostranstvu.

- Procedura je jako jednostavna i brza jer je sve usmjereno da djeci i njihovim porodicama budemo podrška u najtežoj borbi - istakao je Jovanović.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje u više navrata apelovali su na roditelje čija su djeca bolesna da se ne obraćaju Fondaciji ,,Budi human“ i medijima radi prikupljanja pomoći, dok ne provjere da li im Fond obezbjeđuje liječenje.

Jovanović navodi da zaposleni u Fondaciji detaljno pregledaju dokumentaciju djece čim prime zahtjev za pokretanje procedure za prikupljanje sredstva i da vrlo lako dođu do informacije da li liječenje podržava Fond zdravstva.

- Ukoliko je u pitanju dijete oboljelo od karcinoma, pravo na raspodjelu sredstava može se ostvariti bez obzira na to da li se liječenje finansira od strane Fonda zdravstva. Međutim, ukoliko je u pitanju prikupljanje sredstava redovnom procedurom kada se otvara SMS podbroj, kao i žiro devizni račun za dijete, u tom slučaju pomaže se djeci koja nijesu pomognuta od strane Fonda.

Svakako, dokumentacija se šalje na kontrolu ljekarskoj komisiji, a ukoliko postoje nedoumice, kontaktiramo Fond zdravstva kako bismo imali preciznu i tačnu informaciju.

U tom slučaju, obavještavamo članove porodice i usmjeravamo ih na Fond, ukoliko se prethodno utvrdi da ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na liječenje na račun države pojašnjava Jovanović.

OSLONAC

Od osnivanja 2016. godine, na račun Fondacije ,,Budi human“ prikupljeno je više od 1.500.000 eura koje su bile od pomoći za liječenje 46 mališana.

- To su djeca koja boluju od teških oboljenja i čija se liječenja dominantno sprovode u inostranstvu. Ponosni smo na činjenicu što smo u društvu prepoznati kao oslonac djeci kojoj je pomoć najpotrebnija - istakao je Jovanović.

Fondacija ,,Budi human“ u proteklom periodu uplatila je 15.000 eura za devetogodišnjeg Balšu Marljukića, koji se sa tumorom mozga bori pet godina, a koji se prije nekoliko dana iz Turske vratio izliječen.

Jovanović za Pobjedu kaže da su ovi momenti, kada maleni borci pobijede najteže bolesti, zapravo ono što ih u Fondaciji pokreće i motiviše da se bave tim poslom i da ne odustaju.

- Upravo takvi trenuci su naš cilj, motiv i pokretač. Osjeća-

mlađi je imao 56, a najstariji 59 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.895.

Juče je u Crnoj Gori dato oko 1.200 doza vakcina, a za pet mjeseci je potpuno vakcinisano 33 odsto stanovništva.

Prema procjeni epidemiologa, za kolektivni imunitet je neophodno da to bude najmanje 70 odsto.

J.M.

Umro Mileta Bulatović PODGORICA – Nekadašnji predsjednik Opštine Kolašin Mileta Bulatović preminuo je juče u 67. godini u Kliničkom centru Crne Gore.

Šansu za izlječenje čekaju Sofija i Eldin

Navodi i da Fondacija „Budi human“ i Fond za zdravstveno osiguranje imaju zasebne utvrđene sisteme, da se naša djelovanja ne preklapaju, a da je saradnja uvijek u najboljem interesu djece.

PODGORICA - Tri osobe su preminule od posljedica korona virusa u Crnoj Gori u subotu, prijavljeno je Institutu za javno zdravlje, a laboratorije su otkrile 363 nova slučaja infekcije.

Analizirano je 2.486 uzoraka tokom subote, pa je procenat pozitivnih testova 10,38. Prijavljen je oporavak kod 555 pacijenata.

Preminuli pacijenti su iz Podgorice, Kotora i Nikšića. Naj-

Juče u 67. godini

Goran Jovanović

Eldin i Sofija čekaju svoju šansu za izlječenje, poručuje Goran Jovanović, a zainteresovani građani im mogu pomoći tako što će donirati novac.

- Riječ je o osmogodišnjem Eldinu Šabanoviću koji boluje od parapareze i kome su, za unapređenje stanja, neophodni tretmani u Dubrovniku. Sofija Vešović je sedmogodišnja djevojčica za koju se, tako-

Preminule tri osobe

đe, prikupljaju sredstva za liječenje koje se mora sprovoditi u Novom Sadu preciziro je Jovanović.

Sve detalje o načinu doniranja, mališanima kojima je potrebna pomoć, te najnovije aktivnosti koje Fondacija sprovodi građani mogu vidjeti na sajtu budihuman.me@gmail. com, koji, kako ističe Jovanović, obezbjeđuje punu transparentnost.

mo se privilegovanim što smo u mogućnosti da im budemo podrška na njihovom putu do najveće životne pobjede. Tokom prethodnih pet godina, naučili su nas mnogo toga o herojstvu, snazi volje i ljubavi.

Vjerujemo da će se još mnogo djece, uz podršku svih nas, vratiti kući kao pobjednici uvjeren je Jovanović.

Ističe da će se u narednom periodu nastaviti akcija raspodjele sredstava sa ,,Teleton“ računa.

- Nijedna akcija koja je do sada sprovedena ili koja će biti sprovedena ne bi bila moguća bez podrške građana, društveno odgovornih kompanija i svih pojedinaca koji su tokom ovih pet godina postali prijatelji i podrška Fondacije. Kajem septembra Fondacija će obilježiti pet godina od osnivanja, a osvrćući se na učinjeno, ističemo ponos i zadovoljstvo što smo dali naš doprinos boljem društvu i srećnijem djetinjstvu naših mališana. Osim toga, imamo u planu i proširivanje svog djelovanja i činićemo sve što je u našoj mogućnosti da pomognemo što više onih kojima je pomoć neophodna, a podrška sistema bi, svakako, bila veliki iskorak - zaključuje Jovanović.

K. JANKOVIĆ

Njegova karijera društveno-političkog radnika je osobena i kada su u pitanju opštinske funkcije, ali i odgovornosti na državnom nivou. Posvećenost rodnom Kolašinu, kao diplomirani pravnik, počeo je rukovođenjem u Službi za invalidsko boračka pitanja u Opštini Kolašin. Nakon toga obavlja funkciju direktora Komiteta za urbanizam i projektovanje i direktora opštinske Poreske uprave.

Za predsjednika Opštine Kolašin izabran je u decembru 1994. godine i tu funkciju je obavljao do 2011. godine. Svoj mandat

rukovođenja gradom trajno je obilježio projektima, koji su omogućili turistički i ekonomski prosperitet „male varoši“.

Mileta Bulatović je bio i poslanik u Saveznoj skupštini SRJ. Sahrana Milete Bulatovića obaviće se u ponedjeljak, 27. septembra u 15 sati, na gradskom groblju u SmajDr. D. lagića Polju.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković o izboru Tužilačkog savjeta

Odbijanjem dijaloga vlast paralisala pravosudni sistem

Bojan Zeković

PODGORICA - Insistiranje parlamentarne većine pod vođstvom Demokratskog fronta (DF) da, mimo Ustavom predviđene većine, bira vrhovnog državnog tužioca (VDT), odnosno vršioca dužnosti, imaće posljedice i na proces evropskih integracija, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP).

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković rekao je da su personalne greške uvijek moguće, pa i prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija, ali ih je relativno lako ispraviti.

- Normativno nazadovanje, na šta su jasno ukazivali iz Venecijanske komisije i Evropske komisije, ima mnogo trajnije posljedice i za očekivati je da bude dodatno problematizovano u narednom izvještaju Evropske unije o napretku kazao je Zeković.

On je naveo da pokušaj nove vlasti da prostom većinom bira članove Tužilačkog savjeta, koji bi kasnije za v. d. VDT-a, mimo Ustava postavili osobu koja i ne mora biti iz Državnog tužilaštva, pokazuje namjeru da se neophodnost promjena u tužilačkoj organizaciji zloupotrijebi tako što bi ono bilo potčinjeno sadašnjoj i svakoj budućoj političkoj većini.

Zeković je ocijenio da je namjera da značajan dio, moguće i većinu Tužilačkog savjeta čine aktivni advokati višestruko problematična.

On je kazao da je situacija u kojoj je advokat ujutru u sudnici suprotna strana ili pregovara o sporazumu sa državnim tužiocem, dok popodne ocjenjuje kvalitet rada tog državnog tužioca, odnosno odlučuje o njegovom napretku, klasični primjer sistemskog konflikta interesa.

- Nadamo se da će činjenica da je kompletan pravosudni sistem u v. d. stanju ili disfunkcionalan, što pravi ozbiljne posljedice za građane i ugrožava efikasnost sistema, konačno biti prepoznata i od predsjednika Skupštine Alekse Bečića koga mjesecima pozivamo da pokrene parlamentarni dijalog a koji, ako zanemarimo julsku simulaciju, to uporno odbija zaključio je Zeković.

S. P.

Hronika

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

13

Nastavlja se praksa nezakonitih imenovanja koja dovode u pitanje legalno funkcionisanje policije

Novim v.d. stanjima premošćavaju nesporazume u vladajućoj većini

PODGORICA – Vladajuća većina nastavlja praksu prećutnih, nezakonitih, imenovanja kojima dovodi u pitanje legalno funkcionisanje bezbjednosnog sektora, odnosno Uprave policije, budući da je početkom septembra na novih šest mjeseci, mimo zakonskih uslova, produženo v.d. stanje četvorici od pet pomoćnika direktora policije.

Takav red poteza uslijedio je nakon što je Vlada u avgustu imenovala direktora policije Zorana Brđanina, bez prethodnog pozitivnog mišljenja Skupštine Crne Gore.

Red poteza definisan zakonom Vladi, odnosno premijeru Krivokapiću, nije bio prepreka da za šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost imenuje Dejana Vukšića, bez prethodno održane sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost za koju nije bilo kvoruma, pa samim tim i bez skupštinskog mišljenja.

Prethodno, Vukšić je na v.d. funkciju postavljen sa mjesta nocioca političke liste na lokalnim izborima u Kotoru a obavljao je funkciju predsjednika Skupštine grada, pa se njegovo postavljenje kosilo sa ključnim odredbama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

ZAKON I IMENOVANJA

Prema članu 61Zakona o državnim službenicima i namještenicima, predviđa se da se u slučaju prestanka mandata starješini organa uprave, odnosno službe ili licu koje obavlja poslove visokog rukovodnog kadra, može odrediti vršilac dužnosti do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa zakonom - najduže do šest mjeseci!

Sergej Sekulović

Zoran Brđanin

Vršioci dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije nakon šest mjeseci trebalo je da budu ili imenovani u puni mandat ili da se biraju novi. Umjesto toga, produžen im je mandat. Politika je opet umiješala prste tamo gdje bi trebalo da vlada struka Period od šest mjeseci na v.d. funkciji pomoćnicima direktora je istekao, a da oni nakon toga nijesu imenovani u puni mandat pomoćnika, niti su postavljeni drugi vršioci dužnosti, već im je produženo v.d. stanje – što zakon ne prepoznaje kao mogućnost.

Vlada je početkom marta smijenila sedam pomoćnika direktora Uprave policije, nakon što su usvojili pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Sa tih funkcija razriješeni su: Zoran Lazović, Dejan Đurović, Drago

Spičanović, Enis Baković, Vesko Damjanović, Dragan Blagojević i Zoran Tomčić.

Zoran Brđanin ostao je tada na mjestu vršioca dužnosti pomoćnika direktora UP za opšte poslove, odakle je, do imenovanja za direktora, rukovodio tim bezbjednosnim sektorom.

Njega je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović predložio za direktora UP, a Vlada imenovala bez mišljenja Skupštine.

Novom sistematizacijom policije

predviđeno je pet pomoćničkih mjesta.

Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i Sektor kriminalističke policije spojeni su u jedan, u v.d. stanju povjeren je Dejanu Kneževiću. Milošu Rakonjcu je povjereno rukovođenje specijalnim snagama, Draganu Klikovcu graničnom policijom, a Saši Maškoviću borbom protiv pranja novca.

Donedavno načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Dragan Gorović imenovan je 1. septembara za v.d. pomoćnika direktora Sektora policije opšte nadležnosti (uniformisane policije).

Taj sektor do zvaničnog imenovanja za direktora policije pokrivao je Zoran Brđanin.

Podsjetimo, Rakonjac je do sada bio u Protivterorističkoj policiji, Klikovac je bio na čelu OKC-a, a Mašković u Specijalnom policijskom odjeljenju.

POLITIKA ILI PROFESIJA

Prethodnim Zakonom o unutrašnjim poslovima, pomoćnik direktora biran je na javnom konkursu kao i direktor policije, što je bio usvojeni međunarodni standard kako bi se obezbijedio kvalitet za najviši rukovodni kadar u policiji.

Novim zakonom o unutrašnjim poslovima, pomoćnik direktora se više ne bira kroz sistem javnog konkursa, već je taj postupak skraćen i po novom zakonskom rješenju pomoćnike predlaže direktor Uprave policije, a postavlja ministar unutrašnjih poslova uz prethodnu saglasnost Vlade za postavljenje.

Time se pojednostavljuje i ubrzava postupak postavljenja, ali ima ocjena da

se na taj način gubi na transparentnosti i provjeri kvalitetnog izbora najvišeg rukovodnog kadra u policiji.

Posebno što novo rješenje ne daje ingerencije direktoru, koji samo predlaže, već ministru i Vladi. To znači i politički uticaj na izbor, a potencijalno i na obavljanje dužnosti koja bi po prirodi posla trebalo da bude krajnje profesionalna i bez političkih uticaja.

Upravo činjenica da su se pomoćnici direktora zbog političkog nesporazuma u vladajućoj većini našli na ledu nakon isteka v.d. stanja (iako su viđeni kao rješenja za te pozicije) - nakon čega im je Vlada mimo zakona produžila mandate vršioca dužnosti - pokazuje kakav je domet tog uticaja.

BEZ KONSENZUSA

Kako je izostao politički konsenzus u Vladi, v.d. stanje na pomoćnička mjesta direktora produženo je na novi rok - do šest mjeseci.

Kako tvrde izvori Pobjede, na to je uticalo više faktora, uključujući i činjenicu da jedan od pet aktuelnih v.d. pomoćnika ne ispunjava zakonske uslove za postavljenje.

Posljednja bezbjednosna dešavanja na Cetinju, kao i nestabilnost vlasti i potencijalna rekonstrukcija Vlade uslovile su i nedostatak podrške Demokratskog fronta za većinu v.d. pomoćnika.

Neki od pomoćnika poslije dešavanja na Cetinju ne uživaju baš bezrezervno povjerenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina, a ne ide im u prilog ni negativno mišljenje ANB za pojedine kandidate koje je, kako upućeni tvrde, dostavljeno premijeru Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

A. RAIČKOVIĆ

14

Povodi

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

INTERVJU: Jelena Perović, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije

Zakon o porijeklu imovine olakšao bi rad ASK-a 

PODGORICA – Zakon o porijeklu imovine, čije usvajanje najavljuje Vlada, mogao bi biti važan sistemski instrument koji bi Agenciji za sprečavanje korupcije u značajnoj mjeri olakšao funkcionisanje, smatra direktorica ASK-a Jelena Perović.

- Takav zakon neophodan je svakom društvu koje baštini demokratske tekovine i teži uspostavljanju pravne države – rekla je Perović u intervjuu Pobjedi.

Ona naglašava i da je Agencija u prethodnom periodu sprovela novu sistematizaciju i temeljno izmijenila metodologiju rada, što se, kako tvrdi, prelilo na rezultate koji su najbolji od formiranja Agencije.

- Naš učinak vrednuju i prepoznaju građani, na što nas upućuju i istraživanja javnog mnjenja. Ocjenjujući naš rad, Evropska komisija je u takozvanom „non pejperu“, objavljenom u maju, eksplicitno ohrabrila Agenciju da nastavi sa takvim pristupom i reformskom orijentacijom – ističe Perović.

POBJEDA: Odbor za antikorupciju odbacio je početkom aprila Izvještaj o radu ASK-a za prošlu godinu pod izgovorom da je ta institucija postupala selektivno i pristrasno. Kako komentarišete neusvajanje izvještaja i smatrate li da su optužbe aktuelne vlasti da je ASK postupala kao partijski organ na mjestu?

PEROVIĆ: Na osnovu Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija za sprečavanje korupcije upoznaje Skupštinu Crne Gore sa svojim aktivnostima, podnoseći izvještaj o radu. Skupština nema zakonsko ovlašćenje da se odredi prema tom dokumentu, bilo usvajajući ga ili ne. Takvo pravno rješenje proisteklo je iz samog normativnog utemeljenja Agencije, koja nije partijski organ, nego, i po Zakonu i u praksi, samostalna i nezavisna institucija, što proizilazi i iz izvještaja evropskih partnera o našem radu od oktobra 2020. godine do danas. I pored postupka skupštinskog Odbora za antikorupciju, ne želimo konfrontaciju, jer smo iskreno



Otkad sam izabrana za direktoricu u julu 2020. godine, Agencija za sprečavanje korupcije je procesuirala sve javne funkcionere za koje je tokom provjere utvrđeno bilo kakvo kršenje antikorupcijskih zakona, te donijela odgovarajući odluke kaže direktorica ASK

I pored postupka skupštinskog Odbora za antikorupciju, ne želimo konfrontaciju, jer smo iskreno posvećeni dijalogu i saradnji, ne samo sa ostalim državnim institucijama, već i sa medijima i civilnim sektorom - kazala je Jelena Perović

Jelena Perović

Uviđamo da i dalje postoji prostor za jačanje kapaciteta i unapređenje efikasnosti, i odlučni smo da iz dana u dan taj prostor smanjujemo, zakonitim, transparentnim i proaktivnim djelovanjem - kazala je Jelena Perović, naglašavajući da je Agencija u prethodnom periodu uradila novu sistematizaciju i temeljno izmijenila metodologiju rada, što se, kako tvrdi, prelilo na rezultate koji su najbolji od formiranja Agencije posvećeni dijalogu i saradnji, ne samo sa ostalim državnim institucijama, već i sa medijima i civilnim sektorom. Vjerujemo da smo povezani zajedničkom misijom, snaženjem pravne države i ambijenta vladavine prava, promocijom, afirmacijom i potpunim prihvatanjem i primjenom evropskih standarda i vrijednosti.

POBJEDA: Evropska komisija godinama upozorava da Crnoj Gori nedostaju rezultati u borbi protiv korupcije, te da su kredibilnost i nezavisnost najveći izazovi za ASK. Što se u međuvremenu uradilo na planu jačanja nezavisnosti Agencije?

PEROVIĆ: Agencija je preduzela korjenite reforme, sprovodeći novu sistematizaciju i temeljno mijenjajući metodologiju rada, čime je smanjena mogućnost uticaja ljudskog faktora na provjeru i pokretanje postupaka. Sav taj proces prelio se na rezultate, koji su najbolji od postanka institucije. Uviđamo da i dalje postoji prostor za jačanje kapaciteta i unapređenje efikasnosti, i odlučni smo da iz dana u dan taj prostor smanjujemo, zakonitim, transparentnim i proaktivnim djelovanjem. Naš učinak vrednuju i prepoznaju građani, na što nas upućuju i istraživanja javnog mnjenja. Ocjenjujući naš rad, Evropska komisija je u takozvanom „non pejperu“, objavljenom u maju, eksplicitno ohrabrila Agenciju da nastavi sa takvim pristu-

pom i reformskom orijentacijom.

POBJEDA: Nova vladajuća većina je najavila donošenje zakona o porijeklu imovine. Kakva su Vaša očekivanja od tog zakona i smatrate li da je on potreban Crnoj Gori?

PEROVIĆ: Borba protiv korupcije zahtijeva odgovor društva u cjelini, uključivanje što većeg broja društvenih činilaca i korišćenje širokog spektra u praksi provjerenih mehanizama.

Zakon o porijeklu imovine će, nadamo se, biti važan sistemski instrument u toj borbi, koji bi Agenciji mogao da u znatnoj mjeri olakša funkcionisanje. Takav zakon neophodan je svakom društvu koje baštini demokratske tekovine i teži uspostavljanju pravne države.

POBJEDA: Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije razotkrio je nedavno da je 175 funkcionera bivše vlasti dobilo povoljne kredite za rješavanje stambe-

nog pitanja. Postoji li u tom slučaju prostor za istragu ASK-a?

PEROVIĆ: Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou je objedinio podatke koje je Agencija za sprečavanje korupcije ranije učinila javno dostupnim na svojoj internet strani i objavio imena 175 javnih funkcionera koji su dobili stanove ili stambene kredite po povlašćenim uslovima. Podsjetiću da je Savjet Agencije još 2019. godine, dakle više od godinu prije formiranja Nacionalnog savjeta, inicirao izmjene propisa kojim se reguliše ova oblast, naglašavajući postojanje mogućih korupcionih rizika. Međuresorna radna grupa, u čijem sastavu su bili i predstavnici Agencije, u prethodnom i aktuelnom sazivu Vlade Crne Gore dostavila je prijedlog izmjena, sa ciljem unapređenja zakonske regulative kojim bi se otklonile mogućnosti zloupotrebe i uticaja jedne grane vlasti na drugu. I dalje čeka-

mo da se preduzmu konkretni koraci ka rješavanju tog pitanja.

POBJEDA: ASK je, zbog nepotpunog prijavljivanja imovine i prihoda, premijera i još sedam ministara u aktuelnoj Vladi kaznila sa po 500 eura, što je opet naišlo na kritike jednog dijela javnosti koji Agenciju optužuje da nije bila tako stroga prema funkcionerima bivše vlasti. Kako odgovarate na te kritike?

PEROVIĆ: Otkad sam izabrana za direktoricu u julu 2020. godine, Agencija za sprečavanje korupcije je procesuirala sve javne funkcionere za koje je tokom provjere utvrđeno bilo kakvo kršenje antikorupcijskih zakona, te donijela odgovarajući odluke. Kriterijumi za odabir javnih funkcionera čiji imovinski kartoni se provjeravaju sadržani su u planu kontrole koji se donosi na godišnjem nivou, a koji je izrađen u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope. Svi javni

Skupština još nije odgovorila POBJEDA: Agencija je ranije najavila izmjene Zakona o sprečavanju korupcije. Što je urađeno po tom pitanju i kada bi izmjene tog akta mogle biti upućene Skupštini na razmatranje?

PEROVIĆ: Agencija je u prvoj polovini 2019. godine formirala radnu grupu za analizu svih zakona koji su u njenoj nadležnosti. U novembru 2019. godine radna grupa je dostavila Skupštini Crne Gore i njenim nadležnim tijelima 86 prijedloga za unapređenje Zakona o

sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji su se odnosili na praktičnu primjenu određenih pravnih normi. Skupština je, u međuvremenu, uvažila neke od prijedloga za izmjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Međutim, Agencija još nije dobila povratnu informaciju o eventualnim izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iako je u junu 2020. godine obnovila inicijativu prema Skupštini.

funkcioneri imaju i imaće podjednak tretman od strane Agencije, bez obzira na svoju partijsku pripadnost. Naravno, zbog korupcijskih rizika vezanih za prirodu funkcija koje obavljaju, u fokusu su vršioci javnih ovlašćenja.

POBJEDA: Pojedini ministri su se, takođe, oglasili, navodeći da su u pitanju tehnički propusti u njihovim izvještajima o prihodima i imovini. Je li imovina koju su zaboravili da prijave zaista zanemarljive vrijednosti, kao što to oni tvrde?

PEROVIĆ: Zakon o sprečavanju korupcije precizno definiše da su javni funkcioneri dužni da u svojim imovinskim kartonima navedu tačne i potpune podatke, na što smo i skretali pažnju kroz obuke održane tokom ove godine. Zakonske odredbe ne prepoznaju da li nepotpune ili netačne prijave mogu da nastanu kao posljedica tehničkog propusta ili zaborava.

Upravo zato je Zakon i propisao da javni funkcioneri imaju rok od 30 dana od stupanja na javnu funkciju za dostavljanje izvještaja o prihodima i imovini, odnosno tri mjeseca za dostavljanje redovnog godišnjeg izvještaja. Saglasićemo se da je taj period sasvim dovoljan da se provjere i tačno navedu svi traženi podaci.

Uloga članova Vlade, kao nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti, u procesu smanjenja stvarnog i percipiranog nivoa korupcije je posebno delikatna i važna. Zbog toga oni imaju tim veću javnu odgovornost da daju lični primjer i zakonitim postupanjem doprinose snaženju vladavine prava i integriteta javne uprave. Svako neprocesuiranje uočenih propusta u izvještajima vodilo bi ka selektivnoj primjeni prava, na što su nas javnost i međunarodni partneri upozoravali duži niz godina. Nije na državnoj instituciji da procjenjuje da li je neko prekršio zakon malo ili mnogo, i da li je vrijednost određene imovine zanemarljiva, već da se pridržava onoga što je propisano, bez obzira na to ko je prekršilac. Samo jednaka primjena zakona prema svima je garant vladavine prava. Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

15

Podgorički vatrogasac spasilac, instruktor vožnje i upravljač brzim dronovima Saša Dragojević osvojio je peto zlato na Desetom državnom prvenstvu Crne Gore u padobranstvu i drugo mjesto na regionalnom Kupu u Nikšiću

Tandem skok

Slobodan pad je najljepši oSjećaj tokom Skoka : Saša Dragojević sa suprugom Jovanom u tandem skoku

žnji brzih dronova, čiju strast je otkrio prije godinu, zahtjevnim akcijama u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada, a izvanredni osjećaj za brzinu i preciznost olakšavaju mu posao instruktora vožnje u autoškoli, koji obavlja od 2007. godine.

TRADICIJA

Saša i njegov godinu stariji brat Miloš padobranstvo su zavoljeli uz oca Veselina koji je, između ostaloga, bio i šampion zahtjevnog takmičenju u Zrenjaninu, na kojem se skokovi izvode i danju i noću.

- Kao đeca smo dosta vremena provodili na aerodromu ,,Špiro Mugoša“. Ovo jednostavno uđe u krv. Kad smo napunili 14

D. MALIDŽAN

Sjećam se svog prvog samostalnog skoka u Paraćinu.

Imao sam 16 godina. Toga dana sam skočio sedam puta, iako je bio dozvoljen samo jedan skok. Međutim, tako se desilo, krenulo me fino, vidjeli su da sam opušten i dozvolili mi da skačem sedam puta. Nikad neću zaboraviti taj dan – sa devetnaestogodišnje distance započinje razgovor za Pobjedu petostruki prvak Crne Gore u skoku padobranom Saša Dragojević.

Prije dva vikenda vatrogasacspasilac je u Nikšiću osvojio zlatnu medalju na Desetom državnom i srebrnu (samostalno i ekipno sa Aero-klubom ,,Špiro Mugoša“) na Šestom regionalnom takmičenju ,,Kup grada Nikšića“, na kojem je učestvovalo pedesetak takmičara iz Srbije, Bosne i Herecegovine i Sjeverne Makedonije.

Kad nema skokova, Dragojević adrenalin pronalazi u vo-

Bez straha skače i sa šest hiljada metara

Hobi i profeSija: Sa dronom Službe zaštite i spašavanja na Gorici

Skok sa zastavom od 170 kvadrata Saša Dragojević prisjeća se lijepog iskustva kada je prije dvije godine, na Dan državnosti na tri lokacije skakao sa zastavom Crne Gore, koja je bila površine 170 kvadratnih metara.

- U regionu niko nije skakao padobranom sa tolikom zastavom. To nije nimalo jednostavno. To je ogromna zastava, i teška, jedva smo je spakovali u torbu za padobran, a tu su i tegovi od 30 kilograma koji je zatežu da bi se vijorila – priča Dragojević, uz napomenu da je sa ovom zastavom skakao tri puta - u Podgorici, na Žabljaku i u Ulcinju, što svjedoči i spot koji je snimljen povodom Dana državnosti.

– 15 godina brat i ja smo gotovo svakodnevno gnjavili oca sa pitanjima: ,,Kad ćemo, hajde završi nam više da skačemo padobranom“ – priča Dragojević.

Ovaj prekaljeni padobranac od 2001. godine skočio je 1.700 puta, čak i sa visine od 6.000 metara. Član Aero kluba ,,Špiro Mugoša“ je, tada, kao učenik Srednje mašinske škole kada je skako uvijek poveo nekog od drugova da se voze avionom ili helihopter.

U sjećanje mu se urezao i trinaesti skok po redu, kada je kao šesnaestogodišnjak umjesto sa hiljadu, skočio sa 3.600 metara.

- Bili smo na obuci u Smederevskoj Palanci. Sjedjeli smo u helikopteru jedan do drugoga.

Kako sam bio nov u tome, trebalo je da skočim sa hiljadu metara. Međutim, niko nije rekao kad treba da skočim i greškom sam se našao na 3.600 metara. Nastavnik padobranstva mi tada reče: Odakle ti tu, što nisi skočio sa 1.000 metara?“ Odgovorih da sam učenik i da mi niko nije rekao da treba da skočim. A on mi na to uzvrati: ,,Pa što ćeš, da se spuštaš helihopterom ili da skačeš, to ti je isto, sa hiljadu, kao sa 3.600 metara“. Iako je nakon svega 12 skokova to bio ozbiljan poduhvat, rekoh neću se

I. MANDIĆ

Kad nema skokova, Dragojević adrenalin pronalazi u vožnji brzih dronova, čiju strast je otkrio prije godinu, zahtjevnim akcijama u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada, a izvanredni osjećaj za brzinu i preciznost olakšavaju mu posao instruktora vožnje u autoškoli, koji obavlja od 2007. godine

Dragojević na aerodromu ,,Špiro Mugoša“

vraćati helikopterom, nego sam skočio ipak sa 3.600 metara – ispričao je najbolji crnogorski padobranac.

Bilo mu je i zabranjeno da skače, nakon što je kao učenik padobranstva po jakom vjetru skočio za starijim kolegama iako mu je to bilo zabranjeno.

- Imao sam tad 17 godina. Rekli su mi da ne skačem, već da se spustim helikopterom, jer je duvao jak vjetar. Oni iskočili, a ja ostao sam u helikopteru. Nijesam htio da se izdvajam, skočio sam, zbog čega sam bio kažnjen – iskren je naš sagovornik.

ADRENALIN

Najljepši osjećaj tokom skoka, ističe Dragojević, je slobodan pad (do otvaranja padobrana).

- Sa tri hiljade metara taj pad traje 30 sekundi, letite 200 kilometara na sat. U tandem skoku granica na kojoj se otvara padobran je 1.500 metara, a samostalno možete na 800 metara – oživljava trenutak skoka adrenalina.

Nakon pet godina braka, prije četiri godine sa njim u tandemu skočila je supruga Jovana.

- Čim smo se dočekali na zemlju rekla je kad ćemo opet, sviđelo joj se baš – priča suprug i jdini tandem istruktor na aerodromu ,,Špiro Mugoša“.

Porodična tradicija nije mala stvar, ali nije ni briga kada vam sin, brat, muž ili otac skače padobranom sa hiljadu, dvije, pet ili šest hiljada metara, svejedno.

- Možda je najteže bilo mojoj majci kad pođemo da skačemo sva trojica, otac, brat i ja – kaže

trideset petogodišnji otac troje djece – osmogodišnjeg Dušana, sedmogodišnje Maše i dvogodišnje Staše.

Međutim, krv nije voda, pa i njegova, a naročito djeca od brata Miloša pokazuju interesovanje za padobranstvo.

- Dolaze na aerodrom, vole da se voze avionom i helikopterom. A bratovi sinovi (devet godina) ne mogu iščekati prvi skok. Non-stop pitaju kad će da skaču sa mnom u tandem skoku. Predsjednik Aerodroma im je nacrtao liniju na zidu i rekao kad porastu do nje moći će da skaču – priča Dragojević.

Tu zavisnost od adrenalina Dragojević objašnjava time što kada nije bilo skokova padobranom u Crnoj Gori, išao je u okruženje da skače.

BRZI DRONOVI

Prije godinu je otkrio i svoju omiljenu igračku, brzi FPV dron, koja nadoknađuje ono vrijeme kada nema skokova padobranom.

- To me nekako održava kad nemamo skokova. Stavim naočare i upravljam dronom koji leti 200 kilometara na sat. Dok nijesam otkrio ovaj hobi, nijesam mogao bez skokova. Sad u tome uživam, i tu se i te kako osjeti adrenalin – priča Dragojević, uz napomenu da postoji i sportska disciplina gdje se organizuju trke dronova.

Upravljanje dronom Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada (gdje je zaposlen), koji služi za osmatranje terena, u odnosu na kontrolu njegovog

Saša Dragojević je nastavnik padobranstva i jedini tandem instruktor na aerodromu ,,Špiro Mugoša“.

- Ko hoće sa mnom može da skače tandem skok. Porebno je da se osjeća zdravim i sposobnim, da nije mlađi od 14 godina. Skok se izvodi sa tri – četiri hiljade metara. Za tandem skok nije potrebno ljekarsko uvjerenje, a priprema traje 10 – 15 minuta – kaže Dragojević, uz napomenu da je za maloljetnike potreban potpis odbrenja oba roditelja.

Tandem skok je, ističe on, bezbjedan.

- Postoje glavni i rezervni padobran. Ako bi se glavni padobran zamrsio, otvaramo rezervni. U slučaju da se meni nešto desi i da ne uspijem da otvorim rezervni padobran, postoji ,,sajpras“, odnosno automat koji sam otvara padobran na određenoj visini, tako da je skok bezbjedan – objašnjava Dragojević.

Pokušavajući da nam dočara kakav adrenalin učesnici tandem skoka dožive, kaže da ga je poslije posljednjeg takvog skoka nakon pet dana pozvao čovjek da mu kaže: ,,Zovem te samo da ti kažem da me je tek sad prošao adrenalin“.

FPV ,,ljubimca“ je takoreći pjesma. I u Službi zaštite i spašavanja nerijetko ima zahtjevnih akcija koje, znaju to njegove kolege, Saša prihvata bez straha i oklijevanja.

Izvanredni osjećaj za brzinu i preciznost olakšavaju mu posao instruktora vožnje u autoškoli, koji obavlja od 2007. godine.

- Stigne se sve. Volim da radim, a skakanje padobranom mi dođe kao punjenje novom energijom. To nikad neću ostavljati – zaključuje podgorički padobranac, vatrogasacspasilac, instruktor vožnje i upravljač dronovima, koji je i na regionalnom takmičenju u disciplini ,,paraski“ (skijanje i padobranstvo) na Jahorini osvojio prvo mjesto.

Igor MITROVIĆ

16

Kultura

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Riječ više o knjizi „Ideje i vrijeme“, autora Radivoja Rada Brajovića, u izdanju CID-a

Istinska oda kulturi sjećanja Piše: Dr Čedomir BOGIĆEVIĆ

PODGORICA - Novo djelo, po postulatu – misliti život, to je zadatak Hegelovog drveta slobode.

Crnogorskoj političkoj filozofiji istorije, sociologiji politike, etičkoj konstituciji društva, ekonomskim i pravnim doktrinama, darovao je naš ugledni autor, znanstveni djelatnik, kulturni poslenik i državnik Radivoje Rade Brajović knjigu „Ideje i vrijeme“ sa podnaslovom Prilozi Sjećanjima.

Na taj način ostvario je koherentno, harmonično i cjelovito zaokruženo djelo sa prvom knjigom – „Sjećanja“ (2018), kojom je sintetičko-analitičkim metodom obuhvatio sve supstancijalne i fenomenološke atribucije i pojave u razviću socijalističke Crne Gore, ali i snažne želje i umne, mudre misaonosti za obnovom crnogorske državne nezavisnosti na referendumu 21. maja 2006.

SADRŽAJ

Struktura knjige „Ideje i vrijeme“ organizovana je u tri dijela, kojim su došli do izražaja znanstveni potencijali, mudrost gledanja u vjekove, kultura gnoseologije, erudicija, naučna spoznaja ekonomskih i socijalnih tokova života. Sastoji se semantički: I dio – Intervjui, kojeg čine 22 autohtona priloga objavljena u crnogorskoj i drugoj štampi, elektronskim medijima, naučnim zbornicima, i drugim periodičnim publikacijama, među kojima se posebno izdvaja tekst „Bez 13. jula ne bi bilo današnje Crne Gore“, II dio – Neki autorski tekstovi, javna izlaganja i pisma, objavljeni u naučnoj i stručnoj periodici, printanoj i elektronskoj štampi, kao i u elektronskim agencijama i

Filmska revija „Zlatne komedije“ u Dodestu PODGORICA – Projekcija filma „Ludi od ljubavi“ (1997) večeras u 20 sati u Dodestu, otvoriće reviju „Zlatne komedije“, koja će trajati do 29. septembra.

Romantična komedija „Ludi od ljubavi“ je intrigantna priča o dvoje ljudi koji ne mogu zaboraviti gubitak svojih partnera, sa Metju Broderikom, Meg Rajan i Keli Preston u glavnim ulogama.

Legendarna komedija Pitera i Bobija Firelija iz 1994. godine „Glupan i tupan“ o prijateljima koji su na putovanju kroz državu kako bi pridobili ljubav jedne žene biće prikazana sjutra u 20 sati. Reviju će prekosjutra, 29. septembra u Dodestu zatvoriti projekcija filma „Ta luda ljubav“ (2011), koja donosi priču o ljubavnim problemima niza međusobno povezanih likova.

Shodno odluci IJZCG, posjete kulturnim događajima dozvoljene su samo publici koja posjeduje jedan od četiri dokaza iz Nacionalne digitalne kovid potvrde. R. K.

sadrži 18 priloga, a posebnu pažnju privlači naučna odrednica za enciklopediju Jugoslavije (Zagreb, 1984.) – „Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji 1941-1974“; III dio –Prigodni tekstovi povodom nekih događaja i značajnih ličnosti, objavljenih u naučnostručnoj periodici, štampi i elektronskim medijima, a obuhvataju 10 priloga posvećenih pozornici crnogorske prosvjete i kulture i znamenitim ličnostima crnogorske istorije i državnosti iz perioda socijalističke izgradnje Crne Gore. U tom dijelu se izdvajaju: Besjeda prilikom uručenja Njegoševe nagrade Josipu Vidma, i Memorijalna sjećaru, i Memorijalna nja na Vidoja Žarkovića Žarkovića,, IvaVeljka Milatovića, Iva, legendarna Stambolića, legendarnu braću Đuranović – Ve s e l i n a , V l a j k a i Stojana. „Ideje i vrijeme“ su ontologija i aksiologija naučnog promišljanja državnika i znanstvenog djelatnika Radivoja Rada Brajovića. Najbolji student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u svojoj generaciji, završio postdiplomske studije na čuvenom ekonomskom smjeru Pravnog fakulteta u Beogradu, komandant omladinskih brigada SFRJ za izgradnju i obnovu zemljotresom porušenog Skoplja 1963, crnogorski ministar, predsjednik Skupštine, predsjednik Izvršnog vijeća (Vlade Crne Gore) i

član i predsjednik Predsjedništva SR CG. On je svoju naučnu i univerzitetsku karijeru žrtvovao za dobro i napredak crnogorskog društva.

PROBLEMI RAZVOJA

Knjiga govori o suštinskim problemima društvenog razvoja i izgradnje crnogorskog društva, a suštinski je povjesno-duhovno-filozofsko

sagledavanje causus nexusa materijalnog bića sa društvenom nadgradnjom sociabiliteta. U istorijskom smislu, ovo je retrospektiva ideja i onog što je bilo zbiljsko, dato, stvarno dogođeno. Ova knjiga je epistemologija jednog humanog vremena u kome je njegov naraštaj postavio na najviši mogući pijedestal dijalektičko kretanje duha ka ideji slobode (Hegel).

Pošto je vrijeme najviši kriterijum saznanja, ali i ,,stravilo svemogućem nebu a kamoli kukavnoj zem l j i đ e s ve n a slabome temelju počiva… a ideje su nebesko proizastrenije kao što su drva zemaljska“ (Njegoš), to je istorijsko promišljanje i opservacija u povijesnom smislu kao nauka najviša filozofija, pa takvo djelo kao što je ovo našeg autora gospodina Brajovića, postaje ,,duša civilizacije“ (U. Eko). Narodi koji gube memoriju gube život, jer je vrijeme socijalističke izgradnje Crne Gore bio grandiozni preporod u svim oblastima njenog društvenog života. Brajovićeva studija je istinska oda kulturi sjećanja izražena kroz fenomenologiju kul-

„Festival praznog prostora“ od danas do 4. oktobra

Mlade „inficirati“ pozorištem PODGORICA – Izvođenjem predstave „Lagarije“, u režiji Mirka Radonjića, danas u 12 sati u Dodestu biće otvoreno prvo izdanje manifestacije „Festival praznog prostora“, koji se održava povodom dvadeset godina postojanja Dramskog studija ,,Prazan prostor“ do 4. oktobra u Podgorici.

U okviru festivala, na različitim lokacijama u glavnom gradu, biće upriličene i predstave „Na ivici“, „Gusari“, „Sobe“, „Ana Karenjina“, „Mali Tesla – kako izumiti sebe“, kao i „(Ne) pričaj mi bajke“, koja će biti izvedena i u nikšićkom Zahumlju. Publika će biti u prilici da pogleda i filmove „Kino kultura“ i „Ljubav i nasilje“, te da prisustvuje i javnom času polaznika ,,Praznog prostora“, pod nazivom „Stanica Podgorica“. Osim toga, u toku trajanja festivala biće upriličena i dva okrugla stola – tema jednog biće dramska pedagogija u Crnoj Gori, dok će se na drugom razgovarati o nezavisnoj pozorišnoj sceni kod nas.

Ovim festivalom, kako navode iz Praznog prostora, žele da proslave postojanje i prezentuju rad. Publika će imati priliku da vidi raznovrstan program u okviru kojeg će biti prikazano

njihovih pet profesionalnih produkcija, kao i javni časovi svih prošlogodišnjih polaznika dramskog studija. Programi će se održavati na raznim lokacijama glavnog grada. Biće održana dva okrugla stola gdje će se razgovarati na temu dramske pedagogije i nezavisne scene u Crnoj Gori. Takođe, jedan od segmenata biće i prezentacija postignutih rezultata polaznika određenih radionica, realizovanih u okviru projekata koje studio sprovodi za djecu i mlade.

- Pozivamo vas da svojim dolaskom uveličate naše slavlje i pomognete nam da što više mladih inficiramo pozorištem – navodi se u saopštenju.

Pokrovitelj festivala je Sekreterijat za kulturu i sport glavnog grada Podgorica, a svi programi, kako je najavljeno, su besplatni.

- Ali, potrebno je rezervisati karte kako bi se regulisao ulaz i broj publike. Svoje mjesto možete rezervisati dan ranije. Pošto festival realizujemo pod okolnostima uslovljenim pandemijom korona virusa, podsjećamo građane na obavezno poštovanje aktuelnih epidemioloških mjera kao i na mogućnost prisustvovanju programa isključivo uz jedan od dokaza Nacionalne kovid potvrde – naveli su iz Praznog prostora.

S. V.

ture kritičkog mišljenja koja u potpunosti odražava njegov duh i ontosofiju, vremenu i biću jednog društva, uglavnom za period od 1980. do 2018. godoine. Čini ne samo dijalektičku vezu sa autorovim djelom „Sjećanja“, nego i autonomno i supstancijalno, autohtonu i semantičku posebnu cjelinu, i kao takvo posebito, originalno, dragocjeno autorsko djelo, kao prilog istoriografiji, opoštoj i posebnim disciplinama.

Prilog je to i umu i znanosti za izgradnju budućnosti na temelju socio-filozofske doktrine ljudskog društva, u kome će biti za čovjeka sazdano ljudsko gnijezdo na drvetu života i znanja. Knjiga je puna znanstvenih i stvaralačkih ideja razvića ljudskog društva iskazanim razumljivim visokim literarnim jezikom i njegovim simboličkim figurama, a kad nestanu ideje umire i sami jezik, a time ne samo vita completativa nego i vita activa esencije ljudskog bića. Takva je i ontosofija javnog uma našeg Rada Brajovića (1935), vjerujući duboko u snagu svojih argumenata i bogato ljudsko iskustvo, zbog čega se ontologija definiše ne samo kao nauka o istini, nego i kao filozofija.

RADOM DO SREĆE

Na kraju, knjiga sadrži Uvodnu riječ urednika Dragana K. Vukčevića, uvodne napomene autora, Registar imena, ukupno na 357 strana, a po ocjeni autora ovog prikaza, u knjizi je trebalo inkorporirati kraći curriculum vitae njegovog autora Radivoja Brajovića, jednog od najdarovitijih i najpoznatijih crnogorskih državnika u sveukupnoj njenoj istoriji, koji je smatrao da se samo radom stiže do sreće i prava na njeno traženje.

Kultura

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

17

INTERVJU: Pisac Marko Pogačar, prvi dobitnik nagrade „Stjepan Gulin“

Književnost ne može postojati izvan politike

Knjiga vrtoglavo osvaja pažnju ljubitelja pisane riječi i upravo je nagrađena prestižnom regionalnom nagradom „Stjepan Gulin“, koju je prvi put ove godine dodijelio šibenski, novoutemeljeni, književni festival „Škure“.

Pogačareva „Knjiga praznika“ zbirka je fantazmagorične pjesničke proze koja nas, kako piše u recenziji Branislav Oblučar, upoznaje s opskurnim svijetom ,,Vrištine“, njenim fantastičnim žiteljima i njihovim običajima.

Kroz jake slike i zgusnutu magmu jezika i simbola „Knjige praznika“, čitalac, osim prirode i njenih elemenata, nailazi i na digitalne tragove i ostatke nekog prohujalog svijeta čiji prizori u ovoj prozi isplivavaju kao košmarno sjećanje. Mitologija praznika pri tom služi kao vezivno tkivo prozno-poetskog mozaika, dok su njihova imena i načini proslave žarište ekscentričnosti Pogačarove imaginacije.

Pogačar je objavio trinaest pjesničkih, proznih, putopisnih i esejističkih knjiga, za koje je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Priredio je antologije „Hrvatska mlada lirika“ 2014. i „The edge of a page: young poetry in Croatia“ (2019.) Samostalne knjige prevedene su mu na desetak, a pojedinačni tekstovi na više od trideset jezika. Učesnik je mnogobrojnih književnih festivala u regionu i svijetu, a ove godine je stipendista berlinskog DAAD Künstlerprogramma.

POBJEDA: Nova zbirka poetske proze „Knjiga praznika“ zvuči kao zabava, kao „praznična igra“ u jeziku, a mjesto radnje „Vriština“ kao poprište za ironičnu najavu neke tihe apokalipse? Međutim, u recenziji piše da u knjizi iskušavate „svjetotvoračke potencijale pjesničkog jezika“?

POGAČAR: Sviđa mi se da čitatelji ulaze u tu knjigu s ra-

Kriza je permanentno oko nas, gotovo pa neprekinut niz kriza. Za apokaliptičke scenarije, nažalost, nije potrebna pjesnička, niti bilo kakva druga mašta – kazao je Pogačar

SINIŠA SUNARA

PODGORICA - Još se nije čestito ni osušila štamparska boja na koricama, a nova knjiga kratkih poetskih priča „Knjiga praznika“ hrvatskog pjesnika, prozaiste, esejiste i putopisca Marka Pogačara našla se u centru pažnje kritike i čitalaca u hrvatskoj, ali i na regionalnoj književnoj sceni.

IDEJU SAM PREMETAO PO GLAVI GODINAMA, ALI RUKOPIS JE NASTAO BRZO: Marko Pogačar

zličitim ključevima i da svi oni, čini se, pristaju. Za mene je ona sve to, i još mnoge druge stvari. Neke od njih sam uzeo kao polazišta, neke sam osvijestio u procesu pisanja, a mnoge će se tek iskristalizirati kroz tuđa čitanja, ili će, skrivene, kao Vietkongova klopka američkog marinca, čekati na nekog budućeg čitatelja. „Knjiga praznika“ je moj prvi pokušaj odgovora na protejsku, ali paradigmatsku modernističku formu pjesme u prozi. Važno mi je bilo da dominanta pojedinačnih tekstova i cjeline ostane pjesnička. Njezin jezik je istovremeno raspušten, razliven proznom rečenicom, i pjesnički strogo kontroliran. Uz to sam nastojao da reži, ostane napet, divlji...

POBJEDA: Zašto ste „Vrištinu“ odabrali kao centralni poetski krajolik koji u Vašim prozama djeluje kao neki preostali, bitno izmijenjeni posttraumatski pejzaž svijeta? Da li je i to znak da je rukopis na-

Gulin i Risto Ratković POBJEDA: Nagrada „Stjepan Gulin“ prvo je regionalno književno priznanje pokrenuto u Hrvatskoj. Što Vam u ovom trenutku znači ova nagrada i što možete reći o književnim festivalima s obzirom na to da ste predsjednik odbora „Goranovog proljeća“?

POGAČAR: Lijepo je dobiti nagradu. Osobno mi nagrade ne predstavljaju puno, previše znam o njima, ali u profesionalnom smislu su mi jako važne. U slučaju „Gulina“ zadovoljan sam iz više razloga. Ovo je jedna za mene netipična, riskantna knjiga. Jako poštujem žiri koji ju je dodijelio. Zatim sam Stjepan Gulin, pjesnik kojeg sam volio i kao čovjeka, jedna apartna, nekonvencionalna figura koja je, sasvim neopravdano, prije ove nagrade već polako klizila u književni zaborav. Činjenica da je nagrada regionalna, da se dodjeljuje – kao i nagrada „Risto Ratković“ - za čitavo područje našeg zajedničkog jezika, čije varijacije sasvim legitimno različito zovemo. Ona je sitna, tiha ali vrijedna poluga u još uvijek dominantnom, zapjenjenom mehanizmu nacionalizma koji nas razara dok ga vlast masti a većina mu plješće, dok ga zasipamo konfetama od nacionalnih trobojnica. Kao da previđamo da je, čim se podigne malo vjetra, učas opet sve izmiješano; da je u pitanju jedna ista ona stvar. Go Jugoslaven.

stao, kako ste i sami jednom rekli, u ovoj ludoj, nepredvidivoj pandemijskoj godini?

POGAČAR: Ideju sam premetao po glavi godinama, ali rukopis je nastao brzo. U dva ciklusa pisanja, za vrijeme prvog, dosta neizvjesnog, manjkom informacija obilježenog zatvaranja, i zatim onoga drugog, jesenskog, presudno uokvirenog ponavljanjem, iščekivanjem da pošast prođe. Nije potrebno biti prorokom krize, pjesničkim ni bilo kakvim drugim. Kriza je permanentno oko nas, sa svojom sinusoidom, odnosno gotovo pa neprekinut niz kriza. Razlikuju se naša čitanja krize, strategije i pokušaji odgovora, ili njihov izostanak. Ova na globalnom pomolu, klimatska, prijeti zastrašujućim razmjerima.

Pa opet, kao i gotovo sve druge krize , i ona će i te kako biti selektivna, pogodit će mnogo prije i mnogo intenzivnije one već sada ekonomski deprimirane. Za apokaliptičke scenarije, nažalost, nije potrebna pjesnička, niti bilo kakva druga mašta. Dosta je slijepa realnost kasnog kapitalizma. Vriština je pokušaj postavljanja jedne vanvremenske, od jezika sačinjene scene za kataklizme koje smo preživjeli, i one koje će doći, u najširem smislu i opsegu. Drugim riječima: ona nije drugo do još jedne slike svijeta.

POBJEDA: „Knjiga praznika“ nastala je na poziv Petra Milata za niz „Prijatelji“ i ta je inicijalna ideja, iznudila vlastiti okvirni svijet, likove, brojne pritoke i rukavce knjige. Kako ste se uklopili u ovu značajnu

ediciju uz velike pisce poput Albaharija, Dubravke Ugrešić i drugih?

POGAČAR: „Prijatelji“ je jedna jako lijepo osmišljena, pozivna edicija koju zajednički izdaju zagrebačka Booksa i Multimedijalni institut. Odazvali su se meni dragi i važni pisci poput Davida Albaharija, Lászla Krasznahorkaija, Dubravke Ugrešić i drugih, prevedeni su naslovi npr. Anne Carson i Ingrid Christensen, i bilo mi je izazovno pokušati se uklopiti u taj niz. Inicijalna zamisao čvrsto se držala koncepta odsluženih, rashodovanih „praznika bivših država“. U procesu su se u rukopis ušuljali i na kraju ga skoro posve preuzeli imaginarni praznici, što samo po sebi ukazuje na njihov karakter, ideološki štof koji je njihov jedini sadržaj.

Praznik nije drugo do dana čiji simbolički ustroj definiraju i brane ideološki i represivni aparat države. Motivi

nevidljivog, stihijskog, ludičkog otpora utkani su u ovu knjigu.

POBJEDA: Ti „rashodovani praznici bivših država“ kombinovani su u knjizi sa izmaštanim praznicima, toposima, imenima likova, sve djeluje vanvremenski, bajkoliko... Šta možete onda reći o izvjesnoj angažiranosti, s obzirom na onu repliku iz rezenzije, da su političke implikacije, ideje praznika prigušene, ali sveprisutne u knjizi?

POGAČAR: Književnost, kao i sve ostalo – bez obzira na njenu odavno proglašenu estetsku autonomiju – ne može postojati izvan političkog, ostati emancipirana od ideologije. Njihova je međusobna uvjetovanost naprosto implicitna. Jesmo li to osvijestili, kako se prema tome odnosimo i time baratamo mnogo je kompleksnije pitanje s čitavim spektrom strategija i odgovora. Ova knjiga, nadam se, istodobno kritički i zaigrano, čačka po pojedinim prenapregnutim ideologemima i njihovim različitim kontekstima. Sredstvima gotovo isključivo pjesničkim.

POBJEDA: Citirao bih ovdje iz „Praznika tragedije“: ,,Kaži, Hamlete, koliko očevih duhova mora susresti čovjek da se napokon otrijezni, i konačno izgubi vjeru u čovjeka?

Kuće su, Hamlete, ovdje podignute na kostima“. Eshil ili egzil: to je pitanje?

POGAČAR: Kao većina pjesničkih iskaza, i ova posljednja dilema stvari dovodi do paroksizma.

Ali pasivni ostanak, inercija, pristajanje na zadani i zatečeni kontekst, pobjedu trenja, za mene je uvijek značilo tragediju, sa svim implikacija-

ma njezina ishoda. Borba protiv trenja je, jasno, izgubljena. Ono izvjesno pobjeđuje, ostanak će ionako za sve nas prije ili kasnije biti konačan. Ali taj proces, borba koju kolokvijalno nazivamo životom, je jedan vražji ulog. I ja ga se nipošto nisam spreman odreći, ni jednog njegovog dijela. To je u velikoj mjeri borba protiv onoga nametnutog, društveno programiranog u nama, i rat protiv svog straha. I poraz je u tom smislu dobrodošao. U svakom porazu, reče Milan Mladenović, ja sam video deo slobode.

POBJEDA: „Knjiga je srce koje kuca samo u grudima drugog“, napisala je Rebeka Solnit o tome zašto čitamo. Jedan ste od autora koji svaku knjigu i tekst, po onoj borhesovskoj „hrani književnošću“. Ako bi htjeli da budete Alberto Mangel, kako bi izgledala Vaša istorija čitanja?

POGAČAR: Verujem da se književnost hrani prije svega, ako ne i isključivo, drugom književnošću. Naravn o, o n a n e p o s t o j i u vakuumu, u stalnoj je interakciji s ostatkom pojavnih oblika svijeta i s osebujnim, sasvim različitim planetima nas kao čitatelja. No taj „svijet“ ne ulazi u književnost izravno, preslikavajući se ili odražavajući naše ili nečije tuđe iskustvo, već posredstvom na različite načine umjetnički tretiranoga i organiziranog jezika, kraće: književnosti.

Na tom tragu i izvan njega, otkad sam počeo aktivnije čitati bio sam i ostao književni svežder. Vjerujem isprva sasvim uobičajene provenijencije: od za ovu knjigu važnih „Ježeve kućice“ i partizanskih priča iz biblioteke ,,Vjeverica“, preko Tarzana i Karla Maya do Alan Forda i Stripoteke. Onda se, sasvim slučajno, desio lom. „Integrali“ Srećka Kosovela, na čudan način, opet posredstvom muzike prokrijumčareni u moj život, koji su moj jezični univerzum okrenuli naglavačke. Zatim sve te prelijepe pjesničke zvjeri, u kojem god slogu: Šalamun, Ashbery, Dragojević, Pynchon, Bernhard, Bolaño…

POBJEDA: Kad već spominjete muziku, jednom ste rekli da je muzika presudno oblikovala ono Vaše najdublje i najpouzdanije „Ja“. I u „Knjizi praznika“ osjećaju se neki muzički ritmovi, neko „oblikovanje“ iz tog svijeta, zar ne?

POGAČAR: Muzika je, više od književnosti, bila ključna za mene kao ličnost. Došla je kao orkan, puno prije literature, oblikovala me, na niz načina odredila. U pismo, naravno, kroz sve otvore cure njezine osnove: ritam, melodija, dinamika. Bez njih nije moguće misliti književni tekst.

Ljubeta LABOVIĆ

18

Arena

Rukomet/Vaterpolo

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Podgoričke rukometašice u Danskoj doživjele najubjedljiviji poraz u 3. kolu grupne faze Lige šampiona

Nijesu ni zaprijetile Ništa novo ni u Danskoj podgoričke rukometašice doživjele su treći poraz u Ligi šampiona, juče najubjedljiviji od Esbjerga (30:15) uz igru u kojoj su ponovile iste greške iz prethodna dva duela. ,,Plave“ su bile samo ravnopravne u uvodnim minutima meča, a onda je skandinavska škola došla do izražaja.

Kod 6:2 Bojana Popović je morala da zatraži tajm-aut, ali ni nakon kraćeg odmora nije probudila svoj tim. Domaćin je gurao svoju igru, a naše igračice lako su primale golove, promašivale i pravile greške. Juče najmanje - devet, ali slabo vraćanje je presudilo uz realno slabiji kvalitet.

Pomaka u igri ni nakon odmora (16:10) nije bilo.

Naprotiv, pogađale su domaće rukometašice u serijama, a do velikih 27:18 stigle su na osam minuta prije kraja kada su serijom od 6:0 došle do velikih ,,plus 15“.

Sada slijedi kraća pauza u Ligi šampiona, kreću obaveze reprezentacije u EHF sedmici (Crna Gora će 7. i 10. oktobra odigrati mečeve protiv Sjeverne Makedonije u okviru EHF Euro kupa), a naredni duel naš tim odigraće 17. oktobra kada u Podgorici gostuje ruski Rostov.

Dvorana: ,,Blu voter doken“ Gledalaca: 2.000 Sudije: Lidacka i Lesjak (Poljska)

Esbjerg

35

Sedmerci: Esbjerg 2-1, Budućnost 5-4 Isključenja: Esbjerg 4, Budućnost 8 minuta

16

BUDUĆNOST BEMAX

Poulsen................................................... Ekerle .. (10 odbrana i sedmerac) Nilsen ..................................................... 3 Meler ...................................................... 3 Frafjord .................................................5 Brejstel .................................................. 3 Turkoglu ...............................................6 Tranborg ..............................................5 Majers .....................................................1 Jakobsen ............................................... Solberg-Isaksen ...............................2 Rejstad ............................................4 (1) Jensen ................................................... 3

Babović .....................(pet odbrana) J. Kadović .................(pet odbrana) Ćorović ...................................................Mitrović ..................................................Pletikosić ......................................3 (2) Zrnić .........................................................Marsenić ................................................Brnović ................................................ -3 Bulatović .............................................. 1 Maslova ................................................3 Anđušić ..................................................N. Kadović ........................................... 1 Pavićević ..............................................5 Kepić ...............................................3 (2) Vukčević .............................................. 1

Trener: Jasper Jansen

Trener: Bojana Popović

3. kolo Esbjerg - Budućnost Borusija - Brest Podravka - Bukurešt Rostov - FTC

Budućnost Bemax je bila ravnopravan rival samo u uvodnim minutima, sve ostalo bilo je u znaku danskog tima koji je upisao drugu pobjedu u sezoni.

- Kao mlad tim radujemo se svakom meču u Ligi šampiona, ali pristup mora da bude bolji. Morale smo bolje da odgovorimo na Možda i pravo vrijeme da legnu stvari i da se nešto promijeni, jer malo ko je u

neke taktičke stvari, što je od nas tražio stručni štab. Dobro smo počele meč, ali u nastavku smo morale da pokažemo veću borbenost i da imamo istu želju kao što je to bio slučaj u uvodnim minutama. Moramo bolje u narednim mečevima - kazala je desno krilo Nina Bulatović.

plavom dresu pokazao ono na čemu insistira stručni štab - BORBENOST.

- Nijesmo ispoštovale dogovor i odigrale onako kako smo planirale. Djevojke su

20

10

ESBJERG

Grupa A

NINA BULATOVIĆ: Morale smo bolje da odgovorimo na taktičke stvari

Bud. Bemax

1. Borusija 2. FTC 3. Rostov 4. Esbjerg 5. Bukurešt 6. Brest 7. Podravka 8. Budućnost

3 3 3 3 3 3 3 3

35:20 30:27 31:36 19:20 2 2 2 2 1 1 1 0

1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 1 1 2 2 2 3

89:81 78:71 75:71 80:67 84:83 77:79 87:91 71:98

5 5 4 4 2 2 2 0

Grupa B 3. kolo Kastamonu - Krim Đer - CSKA Savehof - Odenze Mec - Vajpers

23:24 32:22 31:27 23:18

mlade, dešavaju se greške, to je očekivano za mene, ali da se ne bore za dres sa grbom

Budućnosti, to mi je neprihvatljivo. Moraju da pokažu veću borbenost, da prave više faulova u igri jedan na jedan, to je nešto što nije bilo dobro i što ne mogu da razumijem. Kada otklonimo te nedostatke u igri, možemo da pričamo o drugim taktičkim detaljima. Nije nam išlo ni u napadu, bilo je dosta problema i nijesmo postizali lake golove, a kada smo imali dobre prilike, nijesmo ih koristili. Bilo je grešaka u napadu koje je protivnik kažnjavao lakim golovima, to ne smije da se dešava, jer vraćanje mora da bude bolje. Naravno da nijesam zadovoljna izdanjem, znam da moramo mnogo bolje - kazala je trener A. MARKOVIĆ Popović.

WPOLO.ME

Hrabri Jadran vodio i držao korak sa OSC-om do posljednje četvrtine

Imaće šta da pokažu Evropi

Kući se vraćaju zadovoljni Savona Primorac

11 9

SAVONA - Gradski bazen.

Gledalaca: 400. Sudije: Putniković (Srbija) i Henthel (Njemačka). Rezultat po četvrtinama: 4:2, 2:2, 2:3, 3:2.

SAVONA: Masaro, Roki, Patkalev, Vušković, Molina Rios 1, Rico 3, Kalderi, Bruni 2, Kampopiano 1, Fondeli 2, Ioki 2, Marikone, Da Rold.

PRIMORAC: Isljamović, Drašković 4, Paunović, Gopčević 1, Mačić 1, Vukasović, Šekarić,Vukšić, Stanojević 1, Baštrica, Matković 2, Janović.

Vaterpolisti Primorca porazom od domaćina Savone (11:9) završili su nastup na prvom kvalifikacionom turniru Lige šampiona, ali se kuću vraćaju zadovoljni. Kotorani su izborili prolaz u narednu rundu elitnog takmičenja i to

uz igru koja je potpuno zadovoljila.

I juče su igrači trenera Ranka Perovića protiv apsolutnog favorita i najbolje ekipe ove kvalifikacione grupe igrali hrabro. Vodio je domaćin 6:2 u drugoj četvrtini, ali se Kotorani nijesu predavali - stigli su do 7:7 na 2.44 do kraja trećeg dijela igre.

Na minus od gola bili su i u finišu posljednje dionice, ali zbog isključenja nijesu mogli da dođu do potpunog preokreta. Valerio Rico je na 1.33 do kraja bio siguran za 11:9.

Najefikasniji u redovima kotorske ekipe bio je Vuk Drašković sa četiri gola, Dušan Matković dao je dva, a po gol Marko Gopčević, Aljoša Mačić i Đorđije Stanojević.

Kotorani će, kao četvrti tim ove kvalifikacione grupe, sačekati žrijeb druge runde koji će se najvjerovatnije održati sjutra.

A. M

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Šidel (Njemačka) i Cvart (Holandija). Igrač više: Jadran 7-4, OSC 5-2. Peterci: Jadran, OSC 2 (2). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 3:4, 2:3, 1:3.

JADRAN: Đurović (sedam odbrana), Vujičić, Vučurović 1, Sladović, Vujović 1, D. Radović 5, Murišić, Gardašević 1, Muskat, V. Radović 1, Čaraj, Petković, I. Radović.

OSC: Levai, Ziladi 1, Manherc 2 (1), Varnai, Salamon 1, Kasovčki 2, Arani, Tot, Vigvari 4 (1), Burian, Bundhuh, Harai 2, Devai (pet odbrane).

Novljani su odigrali sjajan turnir u Podgorici i izborili plasman u narednu rundu Lige šampiona. Do cilja su stigli pobjedama nad Zaibaosm 25:9, Enkom 15:5, Sintezom iz Kazanja 12:6 i Apolonom 14:8.

Upisali su poraze od splitskog Jadrana 15:10 i juče od OSC-a (12:9).

Najmlađi tim (prosjek 20 godina) u posljednjem meču prvog kvalifikacionog turnira elitnog takmičenja pružio je jak otpor glavnom favoritu iz Mađarske. Vodili su Novljani 3:1 sredinom prve dionice i upravo u tom periodu propustili dobru šansu da odu na ,,plus četiri“ (igrač više).

Simonović i Gojković uz Jadran Predsjednik COK-a Dušan Simonović i selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković juče su sa tribina posmatrali posljednji duel i derbi kola između našeg i mađarskog tima.

Gojković je od prvog dana turnira na tribinama podgoričkog bazena.

A. MARKOVIĆ

Kotorani igrali odličan vaterpolo u porazu od favorita

9 12

D. MALIDŽAN

Jadran OSC

Sjajan u ovom periodu, ali i tokom cijele utakmice, bio je Danilo Radović koji je pomogao timu da do odmora bude u egalu, nakon preokreta (6:6 do odmora, dao četiri gola). Od treće četvrtine gosti su preuzeli stvari u svoje ruke, fizički jači su stigli i do prve opipljivije razlike na 4.45 do kraja (8:6).

Početkom posljednje četvrtine Mađari su vodili 11:8...

- Mađari su u posljednjem meču ispunili ulogu favorita, a mi smo ostvarili cilj plasmanom u narednu rundu Lige šampiona. Mislim da možemo biti prezadovoljni turnirom, odlično smo se pokazali jer smo parirali najboljim evropskim klubovima. Siguran sam da ćemo nastaviti istim putem i da ćemo postati bolji igrači. Mislim da niko nije očekivao da ćemo na onaj način da igramo i pobijedimo ruski i grčki tim.

Pokazali smo da možemo sa svima da igramo kada vjerujemo u sebe. Treba da se radujemo novim izazovima u novom krugu Lige šampiona - kazao je seniorski reprezentativac Jadrana, osamnaestogodišnji Vasilije Radović.

A. M.

Arena

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Košarka

19

Košarkaši Budućnost Volija savladali FMP na startu sezone u Admiralbet ABA ligi

Budućnost Voli se mučila sa FMP-om, ali je na kraju upisala očekivanu pobjedu (82:72) na startu sezone u ABA ligi.

Igra će brzo pasti u zaborav, ali bilo je i nemoguće očekivati sjaj odmah na početku, bez dvojice igrača koji su mogli biti i starteri (Danilo Nikolić i Džejkob Vajli), sa svim peripetijama sa povredama i bolestima u pripremnom periodu.

Izabranici Aleksandra Džikića su u prvom poluvremenu, uglavnom, kontrolisali rezultat, ali se FPM od treće četvrtine vratio u život i utakmicu učinio neizvjesnom, do posljednjih pet minuta, kada su „plavi“, prije svega, borbenom igrom u odbrani, došli do pobjede..

PREDNOST U SKOKU Budućnost je već na startu meča iskoristila prednost u skoku (5-1) i igru u reketu, i do polovine četvrtine stekla prednost od sedam poena (13:6), uz sedam poena Rida, četiri Barovića i dva Kobsa. Nešto više od pola minuta kasnije je Micov trojkom donio najveću prednost u prvoj dionici

D. MALIDŽAN

Otpor „pantera“ slomili u finišu Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 300 Sudije: Radojković, Kruljac i Stapić

Kobs 18 Atić 1 Šehović Micov 7 Barović 6 Sili 13 Z. Nikolić 9 Jagodić-Kuridža 3 Drobnjak 2 Popović 12 Rid 11

82

72

(26:20, 20:17, 18:22, 18:13)

71% (41-29) 56% (34-19) 29% (17-5)

za 1 za 2 za 3

67% (21-14) 55% (31-17) 35% (23-8)

32 (10+22) Skokovi 23 (5+18) Blokade 3 1 Asistencije 11 15 11 Ukradene lopte 7 15 Izgubljene lopte 17 Faulovi 24 32

(16:8), koju su „plavi“ imali i nepuna tri minuta prije kraja četvrtine, kada je Sili pogodio oba bacanja za 20:12. FMP je za koš ublažio zaostatak na kraju kvartala (26:20), trojkom Šaranovića na početku druge dionice je uhvatio priključak (26:23), ali su onda uslijediile serije poena sa obje strane. Prvo je Budućnost imala seriju od 10:0, za 36:23, a onda su gosti uzvratili istom mjerom, do sredine četvrtine, i smanjili na 36:33. Nakon tajm-auta Džikića, situacija na terenu se ponovo okrenula u korist Podgoričana, koji su do odmora imali parcijal od 10:4,

Nivels Pavićević Vujičić Džouns Šaranović Nikolić Tasić Radonjić Izundu Simović Nerandžić Lakić

12 13 3 2 10 10 6 4 12 -

DŽIKIĆ: Piše se pobjeda Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić kazao je da se FMP pokazao u dobrom svjetlu i da će biti neugodan protivnik.

- Vidjela se energija, motivisanost, igrali su neopterećeno, a od nas se očekivala samo pobjeda. To je dodatni izazov ovakvih utakmica, bilo je onako kako sam očekivao. Piše se pobjeda – rekao je Džikić.

- Budućnost je vrlo daleko od

za prednost na polovini meča od 46:37...

Budućnost je iskoristila bolji skok (16-9), gdje je dominantan bio Rid (šest uhvaćenih lopti), posebno ofanzivni (5-0), kojim je nadoknadila šest promašenih penala (20-14), gdje su Micov i Jagodić-Kuridža promašili oba svoja šuta sa linije penala.

PAD U TREĆOJ, DIZANJE NA KRAJU FMP je, pomalo neočekivano, vratio neizvjesnost na meču u trećoj dionici. Serijom 8:0 je prvo smanjio na 48:47, a onda je i izjednačio na 51:51, nakon

nešto više od četiri minuta igre u drugom poluvremenu. Ipak, trojkom Kobsa, Budućnost je došla do pet poena prednosti (62:57), nešto

DANILO NIKOLIĆ: Hvala svima na podršci, ljubavi i pažnji Košarkaš Budućnost Volija Danilo Nikolić zahvalio se prijateljima, saigračima, navijačima, upravi kluba, ali i ostalim klubovima na porukama podrške.

Krilni centar ,,plavih“ je početkom mjeseca kolabirao na treningu i hitno je prebačen u Klinički centar Crne Gore. Pet dana nakon toga je uspješno operisan, i sada je u fazi opo-

ravka i rehabilitacije.

- Dragi moji prijatelji, braćo, ekipo, navijači, familijo, Ni sam ne znam kako da vam se svima zahvalim, na svoj podršci, na svoj ljubavi i pažnji, koju ste pokazali prema meni u ovom trenutku, koji se desi tako naglo i za koji nas život ne može pripremiti.

Prije svega želio bih da ze zahvalim mojim saigračima,

predsjedniku Bokanu, na brzoj reakciji, na svemu što su uradili i obezbijedili meni i mojoj familiji.

Zahvalio bih posebno Varvarima, našim navijačima i simpatizerima. Sve nas uhvati emocija, nekad i luda, temperamentan smo narod, ali sve poruke podrške koje sam dobio od našeg najvatrenijeg jezgra, daju snagu, daju ener-

na tome što su sve ovo zajedno sa mnom prošli, što su još jednom pokazali da smo poodavno više od obične ekipe.

Zahvalio bih našem stučnom štabu što su pokazali ogromno srce.

Takođe, veliko hvala našim fizioterapeutima i doktorima za sve što su učinili u prethodnih dvije nedjelje.

Hvala puno upravi Kluba,

onog što hoćemo. Ako treba da ponavljam koje smo probleme imali u predsezoni... Svi imaju probleme, ali mi naše ne možemo da kontrolišemo.

Samim tim, to nas malo usporava i vraća unazad. Ovi koji su tu rade, trude se i mislim da ćemo, kako vrijeme bude odmicalo, biti bolji – dodao je Džikić.

Trener koji je ,,plavima“ 2018. godine donio istorijsku titulu više od dva minuta prije kraja kvartala, i tu prednost je sačuvala do kraja četvrtine (64:59), sa kojom je ušla u posljednji kvartal. giju, da se vratim što prije i da zajedno slavimo. Veliko vam hvala na sinoćnoj pjesmi!

Zahvalio bih i svim navijačima protivničkih ekipa, kao i upravama svakog ABA ligaškog kluba, na bodrenju tokom ovog perioda. „Nadam se da ćemo se uskoro vratiti i vi na tribine, i ja na teren, a onda će doći i ta neka utakmica, egal, i posljednji sekundi meča i... Voli vas sve vaš Dačo“, piše u poruci Nikolića.

Derbi ubjedljivo poražen u Beogradu od Mege, na startu Admiralbet ABA lige

U IGRI SAMO U PRVOJ ČETVRTINI

SC Derbi je dobro otvorio meč, trojkom Flečera Megija je na-

Sudije: Hordov, Kardum i Vovk

10 4 12 11 3 9 2 4 17 7 16 6

101

68

(23:21, 28:6, 28:20, 22:21)

56% (16-9) 58% (33-19) 60% (30-18)

za 1 za 2 za 3

52% (21-11) 46% (39-18) 29% (24-7)

Skokovi 27 (6+21) 37 (7+30) Blokade 8 Asistencije 34 13 10 Ukradene lopte 12 21 Izgubljene lopte 17 Faulovi 18 21

Trener SC Derbija Andrej Žakelj čestitao je Megi ,,na više nego zasluženoj pobjedi“.

- Iskreno, trenirali smo dobro proteklih dana, bili optimistični i počeli utakmicu sa energijom koju ja želim. Ali ne znam šta se

kon nepuna dva minuta poveo 3:1, a isti igrač je sredinom dionice pogodio za ,,plus četiri“ gostiju (11:7), upisavši sedam poena. Najveću prednost gosti su imali nakon koša Edvardsa

Vinales Megi Pavlićević Slavković Starovlah Vujisić Baćović Z. Ivišić T. Ivišić Edvards Kamenjaš Tišma

17 13 4 3 2 17 6 6

MEGA BASKET/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Nakon dobre prve četvrtine, izabranici Andreja Žakelja su se ,,izgubili“ u drugoj, u kojoj su postigli svega šest poena, mučeći se sa visinom domaćina, ali posebno šutem sa distance Mege, za koji Podgoričani, jednostavno, nijesu imali lijek.

I u drugom poluvremenu je bila simultanka Mege i mučenje bivšeg Studentskog centra, koji će morati brzo da zaboravi na ovaj meč, ali da izvuče pouke, jer već u petak u ,,Morači“ slijedi i prvi meč kod kuće - protiv Zadra….

Dvorana: ,,Ranko Žeravica“ Gledalaca: 450

Balcerovski Vujić Jović Rudan Kočović Smit Cerovina Matković Kazalon Đurišić Simanić Bogavac

Gosti su bolje otvorili posljednju četvrtinu, mini serijom 6:0, koju je zaokružio trojkom Tasić za vođstvo „pantera“ od 68:66, nakon dva minuta igre.

Tada je Džikić odlučio je iz igre izvede Kobsa, pa je do kraja meča igrao bez klasičnog pleja, a tu ulogu je preuzeo Popović, sa prepoznatljivom energijom. Budućnost je uzvratila sa 8:0 i povela 74:68, ali su gosti imali posljednji trzaj, kada su prekinuli post dug preko četiri minuta i prišli na 74:72. Tada je iz prodora pogodio Popović, Sili ubacio srećnu trojku, tim iz Železnika potpuno izgubio konce u napadu, što je do kraja kažnjavao Sili sa linije penala do konačnih 82:72...

S. J.

kojom je, meč, praktično riješen. Novom serijom od 13:0, domaćin je otklonio sve dileme (48:25), a trojkom Smita, desetom Mege iz 15 pokušaja u prvih 20 minuta, beogradski sastav je na polovini meča imao 24 poena prednosti.

Mega, predvođena Kazalonom (15 poena) i Simanićem (11), već na poluvremenu je imala 17 asistencija i osam ukradenih lopti (gosti pet, odnosno četiri), i uz bolji skok (19-14) bilo je jasno da neće ostati bez pobjede na premijeri…

Debi za zaborav Kolika je razlika između ABA 2 i ABA lige, košarkaši SC Derbija su najbolje osjetili na svojoj koži na debiju u elitnom regionalnom takmičenju - prošlogodišnji pobjednik ABA 2 lige je u Beogradu doživio težak poraz od Mege 101:68.

u ABA ligi ne može da računa na Džejkoba Vajlija i Danila Nikolića, koji je 8. septembra kolabirao na terenu, nakon čega je operisan u Istanbulu.

Po svemu sudeći, Budućnost neće dovoditi pojačanja.

- Za sada ne razmišljamo o tome. Momci koji su tu, tu su. Čekamo Vajlija, a bogami smo odlučili da sačekamo i Danila - zaključio je Džikić i poželio brz oporavak direktoru kluba Slavku Raduloviću i Nikoliću.

NE POMAŽE NI PREKID

ŽAKELJ: Ne znam šta se desilo u drugoj četvrtini desilo u drugoj četvrtini, dogodio se pad, koji je Mega iskori-

stila. A nakon takve četvrtine je teško da se digne bilo koji tim.

(13:8), ali je onda Mega počela dalekometnu paljbu, koja će odrediti sudbinu podgoričkog kluba. Naime, Mega je u prvoj četvrtini promašila sve šuteve za dva poena (5-0), ali je trojke

šutirala 9-6! Međutim, tim Andreja Žakelja je uspijevao da parira domaćinu u ovom dijelu meča, sve do posljednjeg minuta četvrtine, kada je Edvards pogodio trojku za vođstvo od

Probali smo sve da probudimo igrače, ali nije išlo. Možda su bila prevelika očekivanja od pojedinaca, u jednoj želji za što boljim početkom. Moramo da analiziramo meč i idemo dalje – rekao je Žakelj.

21:19. Od tog trenutka SC Derbi je ,,nestao“ sa terena, Mega je dominirala u oba pravca, pa je do četiri minuta i 40 sekundi prije kraja poluvremena napravila sjajnu seriju od 16:0,

Ništa se nije promijenilo ni u drugom poluvremenu, domaći su nastavili da ,,pune“ koš gostiju trojkama iz svih pozicija, šutirajući iza perimetra 19-14 u prvih 24 minuta (na kraju 18 pogođenih trojki iz 30 pokušaja). U trećem kvartalu je prednost Mege išla do 34 poena (67:34), a domaće nije poremetio ni nestanak električne energije u dvorani ,,Ranko Žeravica“, zbog čega je uslijedila 15-minutna pauza. Mega je u posljednjem kvartalu vodila i rekordnih 37 razlike (94:57), nepuna tri minuta prije kraja, košem Luke Bogavca, sina našeg proslavljenog košarkaša Nebojše Bogavca.

S . J.

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Sutjeska nastavila pozitivan niz rezultata i na ,,Topolici“

Mornar prijeti Sa meča na „Topolici“

DRUGA LIGA (7. KOLO): Kotorani poraženi od Jedinstva

Bokelj ostao na vrhu i pored prvog poraza Cetinje Titograd

2 1

BUDVA - Stadion: Lugovi.

Sudija: D. Petrić. Pomoćnici: I. Lješnjak i B. Femić. Strijelci: N. Draganić u 16 i Mucević u 77. za Cetinje, Vujačić u 83 (pen). minutu za Titograd. Žuti kartoni: Nikolić, Ilić (Cetinje), Jovanović (Titograd).

CETINJE: M. Perović, Ljuca, Marković, M. Draganić, Nikolić (od 63. Mucević), Ajković, Tomašević, N. Perović (od 58. Mujović), N. Draganić (od 85. Ilić), Banićević, Vujović (od 58.

A. Gluščević).

TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Janković (od 58. Jovanović), Spahić, Ljumović (od 71.

Turusković), Bulatović (od 52. Vujačić), Vujisić, Lazarević (od 46. Klikovac), Vukčević, Smolović, Rakočević (od 58. Šušić).

Cetinje je u derbiju začelja slavilo protiv Titograda - tim iz prijestonice vodio je od 16. minuta kada je mrežu rivala pogodio krilni napadač Nikola Draganić, dok je rezervista Mucević osigurao pobjedu golom u 77. minutu.

Iskusni napadač Vujačić ublažio je poraz ,,romantičara“ - pogotkom iz penala u 83. minutu.

Grbalj Igalo

2 2

RADANOVIĆI - Stadion u Donjoj Sutvari. Sudija: D. Marković. Pomoćnici: M. Vlahović i R. Obradović. Strijelci: Pejaković u 4 i Globarević u 40. za Grbalj, Bigović (pen) u 21 i Petrović u 66. minutu za Igalo. Žuti kartoni: Bećić, Carević (Grbalj).

GRBALJ: Bećić, Stešević(od 73. Grandov), Vraneš, Carević, Vujović, Vilotijević (od 82. Radulović), Globarević, Šćekić (od 82. Vasović), Rajović, Savković (83.

Dedijer), Pejaković (od 68.

Stojanović).

IGALO: Bjelica, Petrović, Koprivica (od 68. Perović), Ilić, Mučalica, Dubljević (od 88. Vlahović), Pajović, Ivanović, Bigović (od 80.

Kosać), Kordoba (od 88.

Raičević), More.

Prošlo je sedam kola drugoligaškog karavana, a Grbalj je i dalje bez pobjede - primorski derbi sa Igalom završen je

nijesu imali snage da osvoje makar bod.

Rezultati i tabela Cetinje - Titograd Grbalj - Igalo Kom - Mladost DG Berane - Arsenal Jedinstvo - Bokelj

2:1 2:2 3:1 0:0 1:0

1. Bokelj 7 5 1 1 12:2 16 2. Arsenal 7 4 3 0 8:4 15 3. Jedinstvo 7 4 2 1 8:3 14 4. Berane 7 4 1 2 10:9 13 5. Igalo 7 3 1 3 12:8 10 6. Kom 7 3 1 3 9:9 10 7. Mladost DG 7 2 2 3 8:10 8 8. Cetinje 7 2 1 4 4:8 7 9. Titograd 7 1 0 6 3:11 3 10. Grbalj 7 0 2 5 6:16 2 U narednom kolu (3. oktobra) sastaće se: Arsenal - Cetinje, Igalo - Jedinstvo, Kom - Berane, Mladost DG - Bokelj, Titograd - Bokelj.

remijem (2:2).

Imali su ,,trikolori“ vođstvo od 2:1 nakon golova Pejakovića i Globarevića u prvom poluvremenu, ali igrači iz Igala su preko Petrovića stigli do boda u 66. minutu.

Strijelac za izabranike Igora Raičevića bio je i Bigović, koji je pogodio sa bijele tačke u 21. minutu.

Grbalj je prikovan za dno tabele sa svega dva boda, dok je Igalo peto sa 10 bodova.

Jedinstvo Bokelj

1 0

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Sudija: S. Vujović.

Pomoćnici: J. Došljak i I. Tomašević. Strijelci: Korać u 54. minutu. Žuti kartoni: Dacić, Hajrović, Idrizović, Ivanović (Jedinstvo), Popović (Bokelj).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Cvijović, Banda, Šćepanović, D. Kolić (od 46. Ivanović), Dacić, Korać (od 84.

Ramović), Dulović, Hajrović (od 78. Krulanović), Idrizović, Ćulafić (od 84.

Mušović).

BOKELJ: Dubljević, Čađenović, Čavor, Vučinić, Batuta, Rudović, Obradović, Vukotić, Bugarin, Popović (od 57. Globarević), Kotorac.

Bokelj je doživio prvi ligaški poraz, ali je i pored toga ostao na vrhu tabele.

Mjeru Kotoranima uzelo je Jedinstvo, koje je pobjedu ostvarilo golom iskusnog napadača Žarka Koraća u 54. minutu.

U finišu meča u Bijelom Polju na stadionu je nestala struja, a usljed toga ugasila su se i svjetla reflektora.

Prekid je trajao šest minuta, potom je uslijedila debela sudijska nadoknada, ali gosti

Kom Mladost DG

3 1

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: B. Odalović.

Pomoćnici: M. Bulatović i G. Savićević. Strijelci: Osmajlić u 30, I. Vukčević (pen) u 51, Đukanović u 63 za Kom, Mihaljević u 12. minutu za Mladost DG. Žuti kartoni: Golubović, M. Vukčević, Hot, Đukanović (Kom), Krstović, Joković, Hadžibegović (Mladost DG).

KOM: Radulović, Golubović, M. Vukčević, Hot (od 87. Kažić), Đukić (od 67.

Dujović), Filipović (od 67.

Vujošević), Đukanović, Osmajić, Mirković, Lekić (od 87. Memčević), I. Vukčević (od 83. Mujović) MLADOST DG: Nikić, Krstović (od 71. Mugoša), Orahovac, Mihaljević, Boričić, Joković, Krivokapić (od 85. Plazinić), Vuković (od 64. Sanaga), Hadžibegović, Stanisavić (od 85. Raičević), Harada (od 85. Dinoša).

Kom je na Zlatici slavio preokretom - Mladost je povela u 12. minutu preko Mihaljevića, ali je domaćin izjednačio pogotkom Osmajlića u 30.

U nastavku je Kom dao još dva gola i pola sata prije kraja riješio pitanje epiloga - strijelci su bili Igor Vukčevića iz penala u 51. i Đukanović u 63. minutu za konačnih 3:1.

Berane Arsenal

0 0

BERANE - Stadion: Gradski.

Sudija: M. Ćupić. Pomoćnici: N. Vujović i V. Đuranović.

BERANE: Aković, Šunjević, Tmušić, Vukićević (od 75.

Tomović), Vulević (od 71. Šoškić), Bujiša, Kontić, Dos Santos, Alhasan (od 75.

Popović), Čikić, Mićunović (od 65. Muković).

ARSENAL: Nikčević, Mršulja, Manojlović, Todorović, Montenegro, Mirković, Muhović, Marković (od 73.

Vujačić), Dapčević (od 66.

Stijepović), Bulatović, Krivokapić (od 66. Prelević).

Nije bilo golova na Gradskom stadionu u Beranama.

Arsenal je propustio šansu da preuzme čelo tabele nakon poraza Bokelja u Bijelom Polju.

Priredio: D. KAŽIĆ

BAR - Sutjeska je prvi od četiri kruga šampionata završila bez poraza. Nikšićani su pozitivan niz nastavili protiv Mornara na ,,Topolici“, mada su Barani ostavili dobar utisak.

Mornar je igrao hrabro, otvoreno, napadački, bez previše respekta prema vicešampionu. Ali za razliku od prethodnog meča protiv Dečića, Mornar i pored dobre igre nije mogao do još jednog

SAVOVIĆ: Krunisali prvi krug Slavoljub Bubanja, trener Mornara: Igrali smo dobro, ali je Vladimir Jovović u ovom meču bio prevaga. Nijesmo padali, iako smo oba gola primilo olako, igrali smo fudbal, a posebno mi iznenađenja.

A sam početak pokazao je da Mornar može da ugrozi rivala.

Ali Barani ponovo nijesu imali

je žao zbog navijača, kojih je iz utakmice u utakmicu sve više.

Ponavljaju nam se neke stvari, ali u svakom slučaju moramo da radimo i da pokušamo da neke stvari popravimo.

sreće u završnici, a Sutjeska je imala i raspoloženog Giljena.

Golman gostiju odbranio je zicer Ćetkoviću u 5. minutu, a

Mladi napadač Rudara nije pokazao emocije nakon dva pogotka u pobjedi nad Jezerom (4:2)

Striković: Ne prija mi klupa, zato nijesam slavio golove Četiri pobjede zaredom - i eto Rudara u krugu kandidata za evropska takmičenja.

Prerano je pričati o tome nakon devet kola prvoligaškog karavana, ali Pljevljaci su gostujućim trijumfom nad Jezerom (4:2) pokazali da su ekipa u ozbiljnom usponu.

- Evropa? Za to se borimo, ali tek je završen prvi krug prvenstva. Čeka nas mnogo pos-

la, ali spremni smo da se borimo do kraja. Ovaj mladi tim ima potencijala, a vjerujem da ćemo vremenom biti sve bolji.

U krajnjem - i da ćemo vratiti Rudar na ino scenu - rekao je napadač Vuk Striković.

Serija je krenula od remija protiv Budućnosti, što je za izabranike Zorana Govedarice bilo skoro kao pobjeda.

A onda su pali Mornar, Podgorica, Zeta i Jezero.

Odmah je ljepši pogled na tabelu. Pljevljaci su trenutno peti…

- Imali smo nešto sporiji početak, ali sada sve ide kako treba.

Uhvatili smo pobjedničku

Arena

Fudbal

21 FSCG

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Igrači Budućnosti slave gol pod Malim brdom

“

FSCG

io, lider slavio Rezultati Zeta - Iskra

1:1

Jezero - Rudar

2:4

Podgorica - Dečić

1:1

Mornar - Sutjeska

0:2

Petrovac - Budućnost

2:3

Tabela

1. Sutjeska

9

7 2 0 15:2 23

2. Iskra

9

5 2 2 15:9 17

3. Mornar

9

5 1 3

4. Rudar

9

4 2 3 13:12 14

9:7 16

5. Petrovac

9

4 2 3 17:17 14

6. Dečić

9

3 4 2 12:8 13

7. Budućnost 9

3 3 3 15:12 12

8. Jezero

2 1 6 7:14

9

9. Podgorica 9 10. Zeta

7

1 2 6 8:16 5

9 0 3 6 5:19 3

U narednom kolu (1-3. oktobra) sastaće se: Podgorica - Sutjeska, Jezero - Iskra, Mornar - Petrovac, Budućnost - Rudar, Zeta - Dečić.

LISTA STRIJELACA

Mornar

Sutjeska

00 2 2

Stadion: SRC “Topolica“. Gledalaca: 400.

Sudija: Milovan Milačić (Kotor).

Golovi: 0:1 Jovović u 12, 0:2 Nikač u 43. Žuti karton: Janjić (Sutjeska).

Mornar

Sutjeska

Vukčević Kajević (od 75. Bakić) Perišić Pajović Seratlić Kaluđerović Sekulović Ćetković (od 61. Pepić) Škrijelj (od 75. Rolović) Grbić (od 75. Guzina) Poček (od 61. Bađi)

Giljen Vlahović Drešković Drinčić Vučić Zoćević Augusto (od 70. D. Vuković) Marušić (od 62.

Matanović) Janjić (od 85. Raičević) Jovović (od 62.

Stijepović) Nikač (od 70. Eraković)

4 - Ivanović, Raičković (Budućnost), Pavlović (Iskra), Bašić, Miličković (Petrovac), Suraka (Rudar) 3 - Jamamoto (Iskra), Ćetković (Mornar), Striković (Rudar), Janjić, Marković (Sutjeska), I. Vukčević (Sutjeska)...

put uzastopno Sutjeska je pobijedila Mornar u gostima

nakon totalne ofanzive Barane, gosti su iz kontre stigli do gola.

Sekulović je izveo slobodnjak, Giljen dobro reagovao i lansi-

rao Augusta u kontri, koji je sjajno proigrao Jovovića, koji je pogodio za 0:1.

Ni poslije primljenog gola Barani nijesu padali, imali su sjajnu šansu Ćetkovića u 16. minutu, te Grbića u 23. minutu, ali je oba puta Giljen bio na mjestu. I, nakon sporne situacije u šesnaestercu gostiju, kada su domaći tražili penal, Sutjeska je u 43. minutu praktično riješila meč - Janjić je sve odradio, Perišić pogriješio, Janjić iz drugog pokušaja uspio da asistira Nikaču, koji je pogodio za 0:2.

Upravo taj drugi gol, bio je, čini se, ključ daljeg toka utakmice - Mornaru je bilo jasno da je iznenađenje daleko, ali

da se mora dodatno otvoriti, dok je vicešampion imao dobru zalihu da iz kontre čeka eventualno novu šansu. Slavoljub Bubanja je zbog toga u nastavku ubacio Pepića i Bađija, ali je Mornar teško dolazio do pozicije da ozbiljno ugrozi rivala, koji je imao sigurnost na sredini, a zatim čekao šansu da riješi sve, ali su Matanović i Eraković bili neprecizni. Mornar je imao inicijativu, ali nije mogao do gola, iako je imao opet nekoliko šansi, a Giljen je još jednom pokazao da je u sjajnoj formi, pa je Sutjeska rutinski odrađivala drugi dio meča za novi trijumf i sigurnu zalihu na vrhu...

R. P.

seriju i trudićemo se da niz pozitivnih rezultata traje što duže. Protiv Jezera smo odigrali još jednu dobru utakmicu i zasluženo osvojili bodove. Samopouzdanje tima

je na visokom nivou - poručio je mladi reprezentativac.

U Beranama je viđeno šest golova, a dva je upravo dao Striković.

Devetnaestogodišnji napadač ušao je sa klupe u 72. minutu, a mrežu rivala pogodio je u 84. i 92.

Prvi put je kao brzi voz prošao kroz zadnju liniju Plavljana i rutinski riješio situaciju jedan na jedan sa golmanom.

Na kraju je lijepim udarcem lijevom nogom sa dvadesetak metara naciljao metu.

- Mnogo mi znače golovi. Ovo je dokaz da se vjera, upornost i rad isplate. Dajem sve od sebe, a sada mi se to vratilo uspješnim nastupom. Dva puta sam bio strijelac, a možda bih dao i tri gola da sam ušao ranije. Osjećao sam se dobro, željan sam igre i terena. I ovako je ispalo odlično. Srećan sam i zbog sebe i ekipe, kojoj sam pomogao da ostvari novu pobjedu - ističe Striković.

Mladi golgeter dao je gol za 3:1, pa za 4:2 u sudijskoj nadoknadi kada je ugasio sve nade domaćina da eventualno

Milija Savović, trener Sutjeska: Zanimlja utakmica, zahvaljujući Mornaru, koji je bio ofanzivan i koji je pokazao da je sa nekoliko kvalitetnih igrača prilično dobar tim.

Bolje smo se snašli i mislim da smo ovom pobjedom na najbolji način zaokružili sjajan krug.

5.

može do boda.

Striković, međutim, nije previše slavio. Saigrači su se više radovali nego on…

- Malo sam nezadovoljan što ne igram više. Smatram da zaslužujem mjesto u prvoj postavi. Ne prija mi klupa. To je neka trenutna ljutnja, ali profesionalac sam. Poštujem odluku trenera. Kad god dobijem šansu - trudim se da opravdam povjerenje. Bilo da sam na terenu pet, 10, 30 ili 90 minuta - naglašava momak koji je prošle sezone bio najefikasniji igrač Rudara sa 12 golova Uoči reprezentativne pauze, a na početku drugog kruga šampionata, Pljevljaci narednog vikenda gostuju Budućnosti.

- Budućnost nije u formi i protiv nas mora da se vadi. Biće teško, ali uradićemo sve da na pauzu odemo u lijepom raspoloženju. Vjerujem da ćemo se pod Goricom predstaviti u pozitivnom svjetlu. Bod bi bio dobar, ali zašto da ne pokušamo da uzmemo sva tri - zaključio je Striković.

D. K.

PREKID I GOLEADA POD MALIM BRDOM: Aktuelni šampion savladao Petrovac u uzbudljivom meču i upisao prvi trijumf u gostima ove sezone

Budućnost se kockala i pobijedila Budućnost je pobijedila u Petrovcu (3:2) poslije dva uzastopna poraza u prvenstvu, trijumfom zatvorila očajno odigrani prvi krug Telekom 1. CFL i možda najavila bolja izdanja do kraja jeseni.

Pokazala je, međutim, da put do prave forme, makar približne onoj iz prošle sezone, neće biti ni lak ni kratak, jer je poslije vođstva od 2:0 pogocima Igora Ivanovića dozvolila domaćinu da izjednači.

Reakcija je bila munjevita - u prvom napadu poslije gola Aleksandra Vujačića za 2:2, Miloš Raičković je sa 17 metara matirao Ljubomira Đurovića i doveo Budućnost na ,,minus dva“ u odnosu na četvrtoplasirani Petrovac.

Sutjeska je nakon pobjede nad Mornarom (2:0) i dalje na ogromnih ,,plus 11“.

Utakmica pod Malim brdom bila je sadržajna - i zbog pogodaka i zbog šansi, kao i zbog dvadeset petominutnog prekida u prvom poluvremenu i previše nervoznih i neprimjerenih reakcija koje su dolazile sa tribina.

Budućnost je povela u devetom minutu poslije poklona odbrane ,,nebo-plavih“, konkretno Rjoje Tačibane koji je pogrešno procijenio let lopte nakon dugog pasa Vladana Adžića - lopta je pogodila Japanca i došla do Igora Ivanovića kojem nije bilo teško da savlada istrčalog Ljubomira koji je imao lošu komunikaciju sa saigračem.

Naredno uzbuđenje pod Malim brdom viđeno je - izvan terena.

Kako je javio komentator RTCG, iza korner zastavice - na mjestu gdje su bili navijači Budućnosti koji nijesu mogli da uđu na tribine (vjerovatno zbog kovid potvrda) - zapaljena je reklama.

Petrovac

Budućnost

20 32

Stadion: Pod Malim brdom.

Gledalaca: 400 Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 0:1 Ivanović u 9, 0:2 Ivanović u 23, 1:2 Bašić u 60, 2:2 Vujačić u 78, 2:3 Raičković u 80. Žuti kartoni: Radinović, Vukčević, Bašić, Boričić (Petrovac), Mirković, Ivanović, Adžić, Mijović (Budućnost) Crveni karton: Stefan Radinović (Petrovac) u 87.

Petrovac

Budućnost

Đurović Osmanović Radinović Živanović Tačibana Boričić Marković Vukčević (od 83. Ivanović) Divanović Miličković (od 83. Zvrko) Bašić (od 71. Vujačić)

Dragojević Raspopović Vlahović Adžić Ražnatović Mirković (od 81. Đuričković) Raičković Terzić Ivanović Petrović (od 81. Kordić) Mijović

Potom su isti ,,simpatizeri“ podgoričkog kluba ipak ušli na dio tribina gdje su smješteni ostali ,,varvari“, što je bio povod da delegat prekine meč.

Fudbaleri i stručni štab Petrovca otišli su bili u svlačionicu, dok su gosti ostali na terenu.

Gostujući navijači su na zahtjev delegata napustili stadion i meč je nastavljen poslije dvadesetak minuta.

Duga pauza više je poremetila domaće, koji su u 23. minutu loše reagovali poslije kornera ,,plavih“ - Vasilije Terzić je centrirao, Igor Ivanović pogodio glavom ispred Đurovića koji je ,,zaplivao“.

Golman ,,nebo-plavih“ se potom iskupio sa dvije dobre intervencije. U 34. je odbranio šut Zorana Petrovića poslije lijepog okreta ofanzivca gosti-

ju u šesnaestercu, a tri minuta kasnije paradom spriječio spektakularan pogodak Andrije Ražnatovića sa svoje polovine.

Petar Vukčević bio je najagilniji igrač Petrovca, imao slobodu u igri, a u 40. je nedostajao pogodak da kruniše prelijepu solo akciju.

Nije postigao gol, ali je dao doprinos promjeni rezultata. U 60. je pronašao Adnana Bašića, koji je dobio duel sa Velimirom Vlahovićem i u padu matirao Miloša Dragojevića.

Bašića je zamijenio Aleksandar Vujačić, što se pokazao kao dobar potez trenera Vladimira Jankovića.

Korpulentni napadač, nekadašnji član Budućnosti, glavom je u 78. minutu donio izjednačenje na asistenciju Tačibane.

Egal je, međutim, trajao nepuna dva minuta. Petrović je samo minut kasnije dodao loptu do Raičkovića, koji je iskoristio jedno od brojnih loših postavljanja Petrovca i vratio prednost gostima.

Pobjeda olakšanja za tim Aleksandra Nedovića pred start drugog kruga...

- Publika je možda uživala, ali ja nijesam. Ko zna koji put imamo prednost i kada treba da ,,zatvorimo“ utakmicu promašimo previše šansi i dozvolimo protivniku da se vrati u igru, Srećom, uslijedila je dobra reakcija Raičkovića i potpuno zasluženo smo pobijedili. Trebalo je poslije 2:0 da postignemo još koji pogodak i ne strijepimo za rezultat. Ponavlja nam se da stalno budemo kažnjeni prvim šutem protivnika u okvir gola, ali tu smo da radimo i ispravljamo greške. Pohvalno je što smo dali tri gola, ali diskutabilno što smo primili dva - izjavio je Ne. K. Nedović.

Arena

Sportski miks

TWITTER/ARSENAL

22

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

PREMIJER (6. KOLO): Totenhem pregažen na ,,Emirejtsu“

Arsenal gazduje sjevernim Londonom

Derbi ,,vječnog grada“ pripao Laciju našeg reprezentativca Adama Marušića

Sari nadmudrio Murinjovu Romu U prvom trenerskom duelu Mauricija Sarija i Žozea Murinja u Seriji A Lacio je savladao Romu 2:1.

Dio rimskog spektakla bio je Adam Marušić. Crnogorski reprezentativac odigrao je kompletan meč.

Domaćin Lacio je krenuo furiozno – u 19. minutu vodio je 2:0 golovima Sergeja Milinkovića-Savića i Pedra Rodrigesa do ove sezone člana Rome.

Gosti se uprkos vođstvu domaćina nijesu predavali, smanjili su preko Rodžera Ibanjesa.

U derbiju sjevernog Londona postojao je samo jedan tim - Arsenal. ,,Tobdžije“ su pregazile Totenhem (3:1) i upisale treći vezani trijumf u Premijer ligi, nakon što u prva tri kola nijesu upisale ni bod.

Arsenal je bio dominantan protiv gradskog rivala i sva tri pogotka postigao u prvom poluvremenu. Smit Rou je u 12. ,,načeo“ goste, 15 minuta kasnije asistirao Obamejangu, da bi na 3:0 povisio Saka.

Son je u 79. ublažio poraz Totenhema, koji je upisao treći uzastopni prvenstveni poraz i ima isti broj bodova kao Arsenal.

Vulverhempton je u gostima bio bolji od Sautemptona (1:0).

Ne. K.

U nastavku meča, iz kontre, u 63. minutu Ćiro Imobile je pobjegao odbrani Rome i dodao loptu u šesnaestercu Andersonu na drugoj stative za 3:1.

Roma je smanjila iz jedanaesterca šest minuta kasnije (Žordan Veretu)…

R. A.

Đurđević pokrenuo tim Primera (7. kolo)

Barsino buđenje na holandski pogon Barselona je, makar na kratko, vratila mir u kući pobjedom nad Levanteom - 3:0.

Pobjednik je bio poznat već poslije 14 minuta. Barselona je do visokog vođstva stigla na holandski pogon - prvo se u strijelce upisao Memfis Depaj iz jedanaesterca, potom i Luk de Jong.

U 91. pogodio je i Ansu Fati, koji se vratio na teren poslije teške povrede.

Crnogorski reprezentativac Nikola Vukčević igrao je za Levante od 69. minuta.

Barselona ima 12 bodova iz

šest mečeva, pet manje od Real Madrida koji ima utakmicu više.

Ne. K.

Prvenstvo malih zemalja Evrope u karateu

Crna Gora ispred svih PODGORICA - Karate reprezentacija Crne Gore najuspješnija je bila na Prvenstvu malih zemalja Evrope.

Crnogorski karatisti osvojili su 30 zlatnih, 17 srebrnih i 37 bronzanih medalja.

Drugo mjesto pripalo je Kipru (25 - 29 - 47), a treće Luksemburgu (4 - 5 - 10), San Marino je bio četvrti (3 - 12 - 18), peta je bila Malta (2 – 1 - 8), a šesti Lihtenštajn sa osvojenom bronzanom medaljom.

Takmičenje je održano u konkurenciji karatista do 14 godina, kadeta, juniora, mlađih seniora i seniora, koji su se nadmetali u katama i borbama, pojedinačno i ekipno. Šampionat u Podgorici okupio je 483 takmičara iz šest država.

Organizatori šampionata u dvorani Verde bili su Evropska karate federacija malih zemalja i Karate savez Crne Gore, ujedno i tehnički organizator.

Asocijacija malih zemalja Evrope okuplja države sa populacijom manjom od milion stanovnika.

R. A.

Sporting je do 26. minuta gubio, a Đurđević u 59. pogodio drugi put u sezoni, a bio je i asistent kod gola Gaspara deset minuta prije kraja utakmice.

R.A

NIKŠIĆ - Apsolutna atletska kraljica u Nikšiću je Slađana Pejović, koja je dominaciju u svom gradu potvrdila i ovog puta, iako se nedavno vratila u trenažni proces, nakon zdravstvenih problema.

Pejović je slavila na tradicionalnoj uličnoj trci, koja je inače najstarija sportska manifestacija u gradu pod Trebjesom, a koja je održana pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i Sekretarijata za sport, kulturu mlade i socijalno staranje a uz tehničku organizaciju AK ,,Nikšić“.

Na trci su prisustvovali predsjednik ASCG Gojko Banjević, generalni sekretar Saveza Milan Madžgalj, kao i doajen nikšićke atletike Bajo Kontić, koji je učestvovao na uličnoj trci 11 puta, a od toga je bio devet puta i šampion ulične trke u Nikšiću.

Pobjednici po kategorijama: cicibanke: 1. Milica Backović (AK Nikšić), 2. Majda Tomašević (OŠ ,,Ratko Žarić“), 3. Anđela Vasiljević (OŠ ,,Olga Golović“); cicibani: 1. Mišo Milović

Hamilton u Sočiju do 100. pobjede Luis Hamilton slavio je na trci za Veliku nagradu Rusije. Vozač Mercedesa je u Sočiju stigao do 100. pobjede u karijeri i postao prvi vozač u istoriji sa ovom brojkom.

Naš reprezentativac pogodio i asistirao za trijumf Hihona

Uroš Đurđević je bio strijelac i asistent u trijumfu Sporting Hihona nad Malagom od 2:1. Tim našeg reprezentativca je sad na čelu Segunde sa 16 bodova.

FORMULA 1: Velika nagrada Rusije, tragičar Lando Noris, Britanac za istoriju

Lando Noris je tragičar, startovao je prvi, čuvao mjesto većim dijelom trke, ali ga je ,,samo“ jedna pogrešna odluka kada je došlo do promjene vremenskih uslova koštala pobjede. Grešku je iskoristio Britanac sa trocifrenom brojkom trijumfa! Drugo mjesto pripalo je Maksu Ferstapenu (+53.271) iz Red Bul Rejsin-

ga, koji je bio fenomenalan jer je startovao sa posljednje pozicije. Ferari je slavio trećeplasiranog Karlosa Sainca. Četvrti je bio Danijel Rikardo, peti Valteri Botas, a šesti Fernando Alonso. Noris je nakon greške završio kao sedmi, jer je potcijenio kišu u Sočiju, misleći da se nekoliko kapljica neće pretvoriti u potop!

Među prvih deset su još Kimi Raikonen i Džordž Rasel.

Vodeći u generalnom plasmanu Hamilton ima 246,5 bodova, Ferstapen ima dva manje, slijedi Valteri Botas sa 151 bodom, Noris ima 139... R. A.

Održana tradicionalna ulična trka u Nikšiću

Slađana Pejović odbranila krunu

(OŠ ,,Janko Mićunović“), 2.

Dušan Tomašević (OŠ ,,Ratko Žarić“), 3. Danilo Kovačević (OŠ ,,Olga Golović“); mlađe pionirke: 1. Emilija Kovačević (OŠ ,,Olga Golović“), 2. Jelena Miladinović (AK Podgorički maraton), 3. Sara Vučetić (OŠ ,,Olga Golović“); mlađi pioniri:

1. Matija Bulajić (AK Nikšić), 2.

Marko Milović (OŠ ,,Janko Mićunović“), 3. Nemanja Miljanić (OŠ ,,Olga Golović“); starije pionirke: 1. Anastasija Zarubica (OŠ ,,Milija Nikčević“), 2. Anđela Kokotović (RK ,,Trebjesa“), 3. Jovana Simunović (OŠ ,,Jagoš Kontić“); stariji pioniri:

Naša bokserka osvojila zlato

Gojković najbolja u Sarajevu PODGORICA - Crnogorska reprezentativka Bojana Gojković proglašena je za najbolju bokserku tradicionalnog memorijalnog seniorskog turnira ,,Mustafa Hajrulahović Talijan“.

Evropska šampionka za juniorke 2018. i 2019. i mlade 2020. godine u finalnom meču kategorije do 57 kilo-

grama pobijedila je Terezu Makinen iz Finske.

Na putu do finala naša takmičarka eliminisala je Rumunku Martinu Banćiu i Mikelu Ćaćamo iz Italije.

Bronzano odličje osvojili su Stefan Savković u kategoriji do 75 i Petar Marčić do 81 kilogram.

R. A.

1. Miloš Radović (OŠ ,,Ratko Žarić“), 2. Vladan Gvozdenović (OŠ ,,Ratko Žarić“), 3. Miloš Kosović (OŠ ,,Olga Golović“); juniorke: 1. Kristina Tijanić (Prva stručna škola), 2. Tanja Jovović (Prva stručna škola), 3.

Anđela Zarubica (Ekonomska škola); juniori: 1. Ivan Pavićević (AK Nikšić), 2. Đorđe Pekić (AK Podgorički maraton), 3.

Miloš Radović (Prva stručna škola); seniorke: 1. Slađana Pejović (AK Nikšić), 2. Rada Miladinović (AK Podgorički maraton), 3. Jelena Ivković (AK Nikšić); seniori: 1. Ivan Bubnar (Rusija), 2. Uroš Gutić (BIH), 3.

Vasilije Šćepanović (AK Budućnost).

Najbolji veteran i ujedno najstariji učesnik je Milan Vujičić iz Nikšića. Kada su u pitanju pripadnici Vojske i policije prvi je bio Dragoljub Koprivica (MUP), a drugi Kadrija Bošković (VCG).

R. P.

Feljton

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

KAKO JE SKUPŠTINA OPŠTINE CETINJE PRIJE POLA VIJEKA ODGOVORILA NA TUŽBU MITROPOLIJE CRNOGORSKO-PRIMORSKE ZBOG GRADNJE NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA

23

6.

Meštrović: Kad je u pitanju Njegoš, ne mogu se oglušiti (NASTAVAK OBRAĆANJA SKUPŠTINE OPŠTINE CETINJE USTAVNOM SUDU CRNE GORE – PRIM. PR.) Prvobitnu kapelu na Lovćenu, sagradio je Njegoš-vladar, gospodar Crne Gore od državnog novca. U vrijeme bivše Crnogorske države, kako je navedeno, ovu kapelu čuva i za čuvanje plaća naknadu Crnogorski dvor, tj. država. Za vrijeme posljednje okupacije o kapeli se brinuo Savo N. Radonjić, odnosno njegova žena Zlatana kada je Savo odveden u ropstvo.

Poslije rata u oslobođenoj zemlji kapela je zaštićena zakonom, a brigu o njenom održavanju preuzela je na sebe socijalistička društvena zajednica. U početku brigu nad tim arhitektonskim, kulturno-istorijskim objektom vodi Zavod za zaštitu spomenika kulture neposredno. Zavod ga je svojim rješenjem ustupio opštini Cetinje da bi ga ova kasnije povjerila na upravljanje Njegoševom muzeju u Cetinju, odnosno Ustanovi „Muzeja Cetinje“ u Cetinju. Zbog svoga značaja, prirodnih ljepota i dr. Lovćen je proglašen nacionalnim parkom, što je utvrđeno zakonom pa je uslijedila nacionalizacija čak i nekih privatnih posjeda na lovćenskim padinama. Početkom 1943. godine italijanska okupaciona sila smatrajući da je kapela utočište partizana, bombardovala je istu topovskim granatama koje su ispaljivane sa platoa iznad Cetinjskog manastira. Cetinjski rodoljubi – građani i omladina, i pored toga što je bio rizik, uložili su energičan protest kod italijanskog okupacionog komandanta, guvernera, Pircija Birolija, od kojeg su zahtijevali da se prestane sa bombardovanjem kapele na Lovćenu. Iako su topovi ispaljivani sa platoa iznad manastira, odnosno iako je to pratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Lipovac, koji je tada bio uticajan kod italijanskih vlasti i koji je držao propovijedi citirajući Njegoša u stilu „trijebimo gubu iz torine...“ (misleći na komuniste), nije intervenisao niti da sačuva kapelu niti da sačuva Njegoševe kosti u njoj.

Glas Crnogorca, iz tih dana, bilježi izvinjenje italijanskih



Državni odbor za proslavu 100-godišnjice Njegoševe smrti je 1951. raspisao konkurs za idejni projekt spomenika na Lovćenu i obratio se najpoznatijim skulptorima u zemlji da na njemu učestvuju.

Rezultat konkursa nije bio zadovoljavajući, jer ni jedan nije u potpunosti zadovoljio da bi se pristupilo njegovoj realizaciji

Donosimo dio članka objavljenog u časopisu Matica (ljeto 2012, str. 621-678) u kome se iznosi odluka opštinskih organa na Cetinju iz 1968. godine o izgradnji Mauzoleja na Lovćenu, kao i obraćanje Skupštine opštine Cetinje Ustavnom sudu Crne Gore 1970. godine povodom tužbe Mitropolije cetinjsko-primorske „kao organa Srpske pravoslavne crkve“ protiv SR Crne Gore i SO Cetinje



Prilikom proslave 100-godišnjice Njegoševe smrti 1951. godine formiran je Državni odbor za proslavu ovog jubileja. Između ostalog Odbor je odlučio da predloži Vladi Crne Gore da crnogorski narod ostvari želju pokoljenja i svom velikanu podigne dostojan spomenik na lovćenskom Jezerskom vrhu

Ivan Meštrović

vlasti, koje je uslijedilo poslije intervencije građana Cetinja i omladine, a u kojem se navodi da su nekolike granate slučajno pogodile kapelu i oštetile je.

Mada je kapela zaista bila dosta oštećena, (pogođena je bila sa dvije topovske granate) niko u to vrijeme nije pokušao da to spriječi, a najmanje Mitropolija crnogorsko-primorska.

Odmah nakon oslobođenja, narodna vlast je izvršila građevinske intervencije na kapeli i dovela u prvobitno stanje s tim što ta intervencija nije vršena u enterijeru kapele, pa je tako uništena freska Hrista Pantokratora, a mermerne ploče – radovi Uroša Predića – šarafima su pričvršćene za svoja ležišta na unutrašnji zid kapele. Prilikom proslave 100-godišnjice Njegoševe smrti 1951. godine formiran je Državni odbor za proslavu ovog jubileja. Između ostalog Odbor je odlučio da predloži Vladi Crne Gore da crnogorski narod ostvari želju pokoljenja i svom velikanu podigne dostojan spomenik na lovćenskom Jezerskom vrhu.

Odbor je tada raspisao konkurs za idejni projekt spomenika i obratio se najpoznatijim skulptorima u zemlji da na njemu učestvuju. Rezultat ovog konkursa nije bio zadovoljavajući, jer iako je u prispjelim radovima bilo interesantnih zamisli ipak ni jedan od njih nije u potpunosti zadovoljio da bi se

Blažo Jovanović

pristupilo njegovoj realizaciji, (u jubilarnom broju časopisa „Stvaranje“ za jul-avgust 1951. godine, su reprodukovane skice ovih rješenja.)

Poslije ovog, ondašnja vlada Narodne Republike Crne Gore u čije ime je istupao njen pretsjednik Blažo Jovanović, odlučila je da se obrati vajaru Ivanu Meštroviću, čovjeku koji je mnogo vremena posvetio studiranju velikog pjesnika, s molbom da se prihvati izrade mauzoleja Njegošu, koji će se postaviti na lovćenskom Jezerskom vrhu. Tadašnji ambasador FNRJ u Vašingtonu, Vladimir Popović, po nalogu Crnogorske vlade i njenog predsjednika Blaža Jovanovića, nekoliko puta obilazi vajara Meštrovića, s kojim vodi usmene razgovore i uručuje mu prepisku Crnogorske vlade po tom pitanju. Meštrović je ovu molbu primio sa zadovoljstvom i odmah odgovorio da će da radi spomenik jer „kad je riječ o Njegošu, ja se neću i ne mogu oglušiti. Tako je ponovo oživjela stara umjetnikova ideja o podizanju mauzoleja na mjesto kapele na Lovćenu. Njegov idejni projekat spomenika prihvatila je crnogorska vlada. U pismu predsjedniku vlade Crne Gore, Blažu Jovanoviću, pošto je podvukao da će spomenik „najvećem sinu Crne Gore, koji je ponos i svima nama ostalima“ raditi u duhu Njegoševih inspi-

Andrija Krstulović

racija, a to su „pravda, sloboda i dostojanstvo čovjeka i naroda“, Meštrović dalje piše: „Kako ste vi imali dobru intuiciju da ću se ja rado odazvati da načinim spomenik Njegošu, tako se, i ja vidim, nijesam prevario, da ćete vi prihvatiti moje sugestije, da spomenik treba da bude osamljen, kao što je i on bio osamljen od običnog, svakidašnjeg.

Da me ne razumijete krivo, on se nije osamljivao što bi bio indiferentan prema malom i svakidašnjem, nego što je želeo da se i to malo svagdanje podigne u veću visinu. Nije meni ni onda, kao ni sada lebdeo pred očima vladika Rade, ni vladika Crne Gore, već pjesnik Njegoš, koji je svojim intelektom i pjesničkim darom sakupio i dao umjetničku formu vijencu filozofije i duhovnosti naroda Crne Gore. Ja sam ga tada zamišljao s orlom, a čini mi se da ću i sada ostati pri tome, jer „Orao gnjezdo vrh timora vije“ kako to reče njegov duhovni drug Mažuranić na hrvatskoj strani.

Vi se vidim slažete da spomenik bude u formi mauzoleja, kao što sam ga i ja prvi put zamišljao, a

Vladimir Popović

njegova bi figura bila centar i jedini ukras građevine unutra.

Koliko se sjećam tada (prije rata) sam bio na ulazu metnuo u obliku svinga ovnove, što mi se je činilo kao podesno da se podvuče brdski karakter sredine u kojoj je nikao. Da li to treba da se ponovi i na ovom projektu, to, za sada, ne mogu reći, jer će to ovisiti o karakteru arhitekture.

Ne mislim da bi bilo podesno da se bi to narušivalo njegovu usamljenost, a s druge strane, jer nikakve ilustracije iz njegova djela ili iz narodnih pjesama, ne mogu da predstave viziju jednog čovjeka njegova formata, koja nadilazi i samo djelo koje je ostvario. Mislim da će vam iz ovoga što sam iznio biti jasna idejna strana spomenika kako ga ja zamišljam“.

Pošto se Meštrović, i pored sve opterećenosti, odmah prihvatio rada na idejnom rpojektu, to mu je bio upućen elaborat njegovog starog projekta, koji je nađen u njegovoj kući u Zagrebu, zatim fotografija Njegoševih portreta i druge slike, kao i snimak terena i podaci o lovćenskom kamenu. Od tada su učestale prepiske između umjetnika i crnogorske vlade i nikada nije došlo do nesporazuma, jer je sve vodilo ka veličanstvenom ostvarenju. Meštroviću se ostvario životni san, Slobodna Jugoslavija mu je dozvolila ono o čemu su ga godinama vješto obmanjivale režimske vlasti stare Jugoslavije. Zato je on, sa puno zanosa, ponovo prišao velikoj temi. Punih 8 mjeseci je u Sirakuzi radio na izradi projekta mauzoleja, u zajednici sa svojim radnikom arhitektom, Haroldom Bilinićem, koji mu je pomagao u razradi arhitek-

tonskih rješenja. Ljubav prema Njegošu stvorila je vajarsko remek djelo, veličanstvenu poemu, koju je još samo trebalo isklesati u granitu i postaviti na Lovćenu. Meštrović je završio svoj posao i gipsani gorostas je upućen preko Okeana. Što se naknade za veliki uloženi rad tiče, veliki vajar predsjedniku vlade, Blažu Jovanoviću, piše: „Honorara ne bih tražio nikakva osim kriške sira ili pleće od ovna. Taj moj posao bi bio, kako Francuzi kažu „hommage“ pjesniku i narodu koji ga je rodio“.

Tako je izrađen mauzolej djelo velikog vajara – velikom pjesniku i uzajamni dar njih oba pokoljenjima. Posao kopiranja tj. prenošenja povjeren je Meštrovićevom učeniku i poznatom vajaru Andriji Krstuloviću, koji je uspješno obavio taj težak zadatak. Koliko je u tom uspio vidi se iz izjave samog Meštrovića novinarima za vrijeme boravka u domovini 1959. godine: „Andrija je to radio sa mnogo pažnje i ljubavi... a oront je, znate, tvrdi materijal. Njegov rad na Njegošu je iznad onoga što rade reproduktivni umjetnici...“. A i sam Krstulović je govoreći o ovom naglasio: „Mnogo je ipak lakše umjetniku kad nešto radi po svojoj zamisli. Reprodukcija ideja drugog umjetnika kao što je Mešter. Ali, sama tema i povjerenje koje mi je Mešter poklonio ulili su mi pouzdanja i vjeru u uspjeh“. Od kako je cio taj posao završen prošlo je punih 12 godina. Izrađeni kameni blokovi i drugi materijal za mauzolej iznešeni su pod samu lovćensku kapu na Ivanova Korita. Bilo je probijanje tunela na vrhu Lovćena. Sama skulptura spomenika smještena je u dvjema daščanim barakama koje se nalaze u dvorištu Državnog muzeja. Tu su i karijatide dveju Crnogorki.

(Nastavlja se)

24

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje 1. Pripravnik/ica - Centrala Fonda, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka pravo 2. Pripravnik/ica - Centrala Fonda, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka 3. Pripravnik/ica - Centrala Fonda, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka 4. Pripravnik/ica - Područna jedinica Bijelo Polje, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo 5. Pripravnik/ica - Područna jedinica Bar, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja 6. Pripravnik/ica - Područna jedinica Berane, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja 7. Pripravnik/ica - Područna filijala Mojkovac, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja 8. Pripravnik/ica - Područna jedinica Podgorica, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

ADVOKAT VUJAČIĆ Đ SAŠA Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆA 562

Tel.: 020-229-725,020-229-730 Email: office@lawoffice-vujacic.com Oglašava potrebu za:

1. PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -prijave slati putem e-maila:office@ lawoffice-vujacic.com

AERODROMI CRNE GORE AD Adresa: AERODROMI PODGORICA P F 202

Tel.: 020-444-285/020-444-287 Email: info@apm.co.me Raspisuju oglas za radno mjesto: Referent/kinja LL – 1 izvršilac, određeno vrijeme na 6 mjeseci Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove: -da ima IV-1 stepen stručne spreme; -da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva; -znanje Engleskog jezika – srednji nivo.

Uz prijavu za slobodno radno mjesto, kandidat je dužan dostaviti: -prijavu za radno mjesto (prijava mora da sadrži podatke kandidata: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i e-mail adresu); -diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom; -radnu biografiju – CV; -kopiju lične karte; -dokaz da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva; -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa; -uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili u ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti na adresu Aerodromi Crne Gore AD Podgorica, Poštanski fah 202, sa naznakom ,,Za oglas za radno mjesto Referent/kinja LL“. Rok za podnošenje prijava je 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

AERODROMI CRNE GORE AD Adresa: AERODROMI PODGORICA P F 202

Tel.: 020-444-285/020-444-287 Email: info@apm.co.me Raspisuju oglas za radno mjesto na neodređeno vrijeme: Referent/kinja LL – 1 izvršilac Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove: -da ima IV-1 stepen stručne spreme; -da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva; -znanje Engleskog jezika – srednji nivo.

Uz prijavu za slobodno radno mjesto, kandidat je dužan dostaviti: -prijavu za radno mjesto (prijava mora da sadrži podatke kandidata: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i email adresu); -diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom; -radnu biografiju – CV; -kopiju lične karte; -dokaz da ima najmanje 6 (šest) mjeseci radnog iskustva; -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa; -uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili u ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti na adresu Aerodromi Crne Gore AD Podgorica, Poštanski fah 202, sa naznakom ,,Za oglas za radno mjesto Referent/kinja LL“. Rok za podnošenje prijava je 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

AERODROMI CRNE GORE AD Adresa: AERODROMI PODGORICA P F 202

Tel.: 020-444-285/020-444-287 Email: info@apm.co.me Raspisuju oglas za radno mjesto: VKV majstor/ica – 1 izvršilac, određeno vrijeme na 6 mjeseci Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove: -Više stručno obrazovanje u obimu 120 CPSK-a kredita, IV-2 stepen stručne spreme; -da ima najmanje 1 ( jednu) godinu radnog iskustva; -znanje Engleskog jezika – početni nivo.

Uz prijavu za slobodno radno mjesto, kandidat je dužan dostaviti: -prijavu za radno mjesto (prijava mora da sadrži podatke kandidata: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i e-mail adresu); -diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom; -radnu biografiju – CV; -kopiju lične karte; -dokaz da ima najmanje 1 ( jednu) godinu radnog iskustva; -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa; -uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili u ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti na adresu Aerodromi Crne Gore AD Podgorica, Poštanski fah 202, sa naznakom ,,Za oglas za radno mjesto VKV majstor/ica“. Rok za podnošenje prijava je 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

AERODROMI CRNE GORE AD Adresa: AERODROMI PODGORICA P F 202

Tel.: 020-444-285/020-444-287 Email: info@apm.co.me Raspisuju oglas za radno mjesto: Zemaljska STW / medicinski/a tehničar/ka – 2 izvršilaca, određeno vrijeme na 6 mjeseci Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat mora da ispunjava i sledeće uslove: - da ima IV-1 stepen stručne spreme (medicinska škola – opšti smjer); - da ima najmanje 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci; - znanje Engleskog jezika.

Uz prijavu za slobodno radno mjesto, kandidat je dužan dostaviti: - prijavu za radno mjesto (prijava mora da sadrži podatke kandidata: ime i pre-

zime, adresu, kontakt telefon i e-mail adresu); - diplomu o stečenom obrazovanju ili fotokopiju ovjerenu pred nadležnim organom; - radnu biografiju – CV; - kopiju lične karte; - dokaz da ima najmanje 2 (dvije) godine radnog iskustva u struci; - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa; - uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, ne starije od 6 (šest) mjeseci od dana objavljivanja oglasa.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze, dostave u originalu ili u ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti na adresu Aerodromi Crne Gore AD Podgorica, Poštanski fah 202, sa naznakom ,,Za oglas za radno mjesto Zemaljska STW / medicinski tehničar/ka“. Rok za podnošenje prijava je 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

DEMOKRATSKA CRNA GORA Adresa: 8 MARTA 72

Tel.: 020-662-397 Email: demokrate.direktor@gmail. com Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI/A SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -znanje jednog stranog jezika

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 8 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -licenca za rad

NOVA SRPSKA DEMOKRATIJA Adresa: HERCEGOVAČKA 18

Tel.: 020-651-903 Email: milivoje.krgovic@nova.org.me Oglašava potrebu za:

1. SAVJETNIK/CA PREDSJEDNIKA/ CE NSD, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Doktor nauka Rok za prijavljivanje: 3 dana

ANDRIJEVICA TEL: 051/230-660

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA Adresa: UL. B. DELETIĆA B.B.

Tel.: 051-244-345 Oglašava potrebu za: 1. BLAGAJNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU VODOVODA I KANALIZACIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana 3. TEHNIČKI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: VSS , VŠS Rok za prijavljivanje: 3 dana

BAR TEL: 030/313-048

DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI BAR Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE BB, ZGRADA A

Tel.: 030/311-418 Oglašava potrebu za: 1. FIZIČKI/A RADNIK/CA NA METLANJU I ČIŠĆENJU I AUTOPOD,, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 3 dana

BUDVA TEL: 033/402-556

DOO KOMUNALNO BUDVA Adresa: TRG SUNCA 1

Tel.: 033/452-512,452-562 Email: office@komunalnobd.me Oglašava potrebu za:

25

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/KINJA ZA PRAVNE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, pripravnik, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: VII stepen - Pravni fakultet

SPENCER HILL TEAM DOO Adresa: MEDITERANSKA 23

Tel.: 033/689-378; 068/845-400 Email: kadrovska@mediteran.me Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Biografije slati na mail kadrovska@mediteran.me ili pozvati br. 033/689-378

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU LOVĆEN BEČIĆI Adresa: BAJOVA 2

Tel.: 041-233-700 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Cetinje Uslovi: Kuvar, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Kontakt: 069-372-704, 069-372-709 2. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Cetinje Uslovi: Konobar, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Kontakt: 069-372-704, 069-372-709

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JU NIKŠIĆKO POZORIŠTE Adresa: Trg. Save Kovačevića 5

Tel.: 040/213-566 Email: niksickopozoriste@gmail.com Oglašava potrebu za: 1 Scenograf/kinja, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju 1 godi-

nu, mjesto rada Nikšić Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a ( VII nivo kvalifikacije obrazovanja )

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 1 godine: 1.Ljekar/ka specijalista/kinja anesteziolog -1 izvršilac; Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju: Visoko obrazovanje u obimu od 360 (CSPK) kredita, VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinski fakultet - spec. anesteziolog. Položen stručni ispit.

Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenom medicinskom fakultetu, diploma o stečenom stručnom zvanju specijaliste anesteziologa, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); licencu za rad, kopiju biometrijske lične karte, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb., Nikšić.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca: 1.Medicinska/i sestra /tehničar – ginekološko akušerski smjer, za rad na Odjeljenju ginekologije i akušerstva – 1 izvršilac Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet zdravstvenog usmjerenja-opšti ili ginekološkoakušerski smjer , položeni stručni ispit; Više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita, V nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-opšti ili ginekološko-akušerski smjer, položeni stručni ispit; Srednje stručno ob-

razovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita, IV nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola- ginekološko-akušerski smjer, položeni stručni ispit.

Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenoj medicinskoj školi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); uvjerenje o položenom stručnom ispitu, biometrijsku ličnu kartu, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb, Nikšić.

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca: 1.Medicinska/i sestra /tehničar -rentgen tehničar za rad na Odjeljenju radiološke, UZ, CT i mamograf dijagnostike -1 izvršilac Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja,. Fakultet zdravstvenog usmjerenja -opšti smjer. Položeni stručni ispit.Poželjno posjedovanje edukacija za rad na rentgenu.; Više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita,V nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola -opšti smjer. Položeni stručni ispit.Poželjno posjedovanje edukacija za rad na rentgenu . ; Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK),IV nivo kvalifikacije obrazovanja. Medicinska škola -opšti smjer. Položeni stručni ispit. Poželjno posjedovanje edukacija za rad na rentgenu. Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenoj medicinskoj školi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); uvjerenje o položenom stručnom ispitu, biometrijsku ličnu kartu, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Nepotpune i neblagovremene prijave

se neće razmatrati.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb, Nikšić.

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca: 1.Medicinska/i sestra /tehničaranestetičar/ka, opšti smjer, za rad na Odjeljenju anestezije i reanimacije – 2 izvršioca Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet zdravstvenog usmjerenja-opšti smjer, položeni stručni ispit; Više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita, V nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-opšti smjer, položeni stručni ispit; Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita, IV nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-opšti smjer, položeni stručni ispit.

Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenoj medicinskoj školi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); uvjerenje o položenom stručnom ispitu, biometrijsku ličnu kartu, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb, Nikšić.

JZU OPŠTA BOLNICA NIKŠIĆ Adresa: NIKCA OD ROVINA BB

Tel.: 040/231-204 Email: bolnica-nk@t-com.me Objavljuje oglas Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca: 1.Medicinska/i sestra /tehničar opšti smjer, za rad na Odjeljenju opšte hirurgije – 1 izvršilac Uslovi koje kandidati treba da ispunjavju su : Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK)

kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet zdravstvenog usmjerenja-opšti smjer, položeni stručni ispit; Više stručno obrazovanje u obimu od 120 (CSPK) kredita, V nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-opšti smjer, položeni stručni ispit; Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita, IV nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola-opšti smjer, položeni stručni ispit.

Provjera radnih sposobnosti - nije predviđena.

Kandidati su uz molbu dužni da prilože dokaz o stručnoj spremi (Diplomu o završenoj medicinskoj školi i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori); uvjerenje o položenom stručnom ispitu, biometrijsku ličnu kartu, dokaz da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i ljekarsko uvjerenje.

Svi dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjernoj kopiji.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Prijave sa dokazima slati na adresu JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb, Nikšić.

PZU STOMATOLOŠKA ORDINACIJA ZEČEVIĆ DENTAL I AESTHETIC NIKŠIĆ Adresa: UL VUKA MIĆUNOVIĆA BR 20

Tel.: 067/247-335 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA STOMATOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor stomatologije (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

TIVAT TEL: 032/674-585

ADRIATIC SBS DOO Adresa: KALIMANJ BB, TIVAT

Tel.: 069/359-579; 069/343-100 Email: adriaticsbs@ymail.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Prodavnica vodomaterijala i opreme za kupatila - Sutvara.

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

JOVAN JOVANOVIĆ MILOŠU VUJOŠEVIĆU Striko Jovo, počivaj u miru.

MIŠKO, OLIVER i IVOR SRĐAN, MILENA, MARIJA i DANILO DURUTOVIĆ

1582 Posljednji pozdrav dragoj

1585 Posljednji pozdrav

VERI Mirkovoj KALEZIĆ Od porodice pok. Jefta Kalezića: jetrva SENKA, đeverične SLAVKA i NADA sa porodicama 1588

MILOŠU VUJOŠEVIĆU

Bio si mi brat, drug i prijatelj.

Velika praznina ostaje poslije tebe. Znam da si sada na boljem mjestu.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

ŽANA PEROVIĆ

1587 Tužnog srca se opraštamo od našeg voljenog i cijenjenog zeta i prijatelja

MILOŠA

Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

DESA, ŽANA i DEJO

1586 Danas je šest mjeseci od kada nas je napustila naša voljena majka i supruga

OLGA JOKIĆ rođena Marojević Živimo bez ogromne ljubavi i topline teško prihvatajući stvarnost u kojoj nam nema najvećeg oslonca i podrške.

Ti si naš uzor, ponos i naša snaga! Čuvamo te u srcu i mislima beskrajno zahvalni na svemu!

Tvoja đeca: SONJA, SLAVKO, NOVO i muž RADE 1584

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је 26. септембра 2021. године мој брат јединац изненада умро

27

Jedinstveni

Дана 26. септембра 2021. у 73. години преминула је наша драга

MOJ BRATE ЈОВАН Јанков КАТНИЋ 1970-2021.

Malo bi ubistvo Mog Takija nego mi ubi Tebe.

Vjerujem da je pravda dostižna.

Osluškujem Te, Žeki.

Vrati se sestri baksuznoj.

Због епидемиолошке ситуације сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова у кругу најуже породице на новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: сестра ТАМАРА и породице КАТНИЋ и ДРАШКОВИЋ

ВЕРА Миркова КАЛЕЗИЋ рођена Поповић

Neutješna sestra TAMARA 1560

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 27. септембра у 14 часова у кругу породице на гробљу у Бријестову.

Посљедњи поздрав 1548

Ожалошћени: син РАТКО, кћерка ДИЈАНА, сестра МИКИЦА, снаха БОЈАНА, унучад ФИЛИП, ЛУКА, МАТИЈА и АЊА, заова ПЕТРАНА, јетрве БИЉАНА, СЕНКА и ДУБРАВКА, сестрићи ДЕЈАН и ДРАГАН са породицама и остала многобројна родбина КАЛЕЗИЋ и ПОПОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom

ЈОВАНУ Ј. КАТНИЋУ Почивај у миру, драги пријатељу.

ŽEKIJU Ostaćeš nam uvijek u sjećanju kao dobra duša, čovjek koji je bio spreman u svakom trenutku sve od sebe dati drugima.

1554

МИРКО и САЊА МАРТИНОВИЋ 1556

1578

MARINA i MILICA s porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VERI KALEZIĆ

ŽELJKU Bolno je saznati da ti odlaziš i ostavljaš svoju sestru da sama tuguje.

Hvala za ljubav koju si pružio našoj porodici!

DRAŠKO LIPOVINA sa porodicom 1555

МИЛОШ ВУЈОШЕВИЋ 1580

Posljednji pozdrav voljenom kumu

JOVANU KATNIĆU Tvoj dragi lik čuvaćemo u našim srcima od zaborava.

Počivaj u vječnom miru.

od porodice pok. ŽARKA PAVIĆEVIĆA

Драги наш куме Милоше, мила срећо мајке твоје. Како мајчино срце да преживи губитак јединог сина? Како сестра без јединца брата? А што рећи Тањи, Вуку и Лазару како да живе без најдражег Милоша, чврстог темеља и ослонца? Држите се храбро и стоички као што сте издржали дуго и тешко боловање. Мика, ти одлазиш код твог угледног оца Влатка и чувених предака. Драги наши кумови, будите поносни на вашег Милоша и његов кратак али частан живот. Нека почива у вјечном рају и миру. Примите наше тужно саучешће.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

1572

Ожалошћени кумови Мирановићи: ДАРКО, ЗОРА, ГАРА, ДАНА и АЛЕКСАНДАР

MILOJU

VERI KALEZIĆ

Čuvaćemo te od zaborava. od kume MILEVE VUJOVIĆ sa porodicom

PAVIĆ TURČINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

MILKA i LJUBIŠA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 1583

1579

Posljednji pozdrav dragom

Tužnim srcem javljamo da je 25. septembra 2021. preminuo naš dragi

1581

ŽELJKU

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Pamtićemo te po dobroti, iskrenosti i poštenju.

MIŠKO i VJERA MARKOVIĆ sa porodicom 1549

RADOVAN Milutinov BACKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MILOŠU VUJOŠEVIĆU

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice na groblju u Straševini.

Sa tugom i poštovanjem čuvaću uspomenu na Tebe i naše druženje.

Ožalošćena porodica BACKOVIĆ

JOVANU KATNIĆU

Tvoje kolege iz Muzejskog odjeljenja: SLAVICA, SONJA, MARIJA, SNEŠKA, DANKA, MARIJA, VESNA, DRAGANA, LJUBO, SLAVOJKA, SAŠA i DUŠAN

MIRKO JOVANOVIĆ 1575

1542

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1577

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Dana 26. septembra 2021. godine iznenada je preminuo naš dragi

Dana 26. septembra 2021. u 67. godini preminuo je

Tužnim srcem javljamo da je 26. septembra 2021. u 61. godini preminula naša draga

RADE Miloradov PEROVIĆ VESNA Brankova VUJOVIĆ

MILETA – MIKAN Krstov BULATOVIĆ

rođena Đukanović Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti 27. septembra u 14 časova u krugu uže porodice na groblju u Ublima Čevskim.

Ožalošćeni: suprug BRANKO, sin RADOSAV – RADE, kćerke RADOJKA - RAKA, MARINA i SANJA, snaha MARIJA, braća SLAVKO i NIKOLA, sestre IKONIJA, JOVANKA i BOŽIDARKA BONJA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ, ĐUKANOVIĆ i ujčevina MILJENOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u užem krugu porodice na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: supruga STANKA, sestra MARINA, sestrići MARTIN i JANKO, braća i sestre od stričeva i tetaka

Uz poštovanje epidemioloških mjera biće izložen u gradskoj kapeli u Kolašinu, 27. septembra od 11 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Ožalošćeni: supruga LENKA, sinovi MLADEN i NEMANJA, brat NANO, sestre VESNA i SVETLANA, snahe JELENA i NINA, unučad FILIP, LARA, DUNJA i KOSTA, bratanac, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina BULATOVIĆ i KRUŠČIĆ

1541

1557

Sa tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 23. septembra 2021. preminula u Beogradu

Sa tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 26. septembra 2021. u 77. godini preminuo 1564 Posljednji pozdrav našem komšiji

LJILJANA Rajkova JOVANOVIĆ

MILOŠ Đurov MRVALJEVIĆ

dipl. ekonomista

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 26. septembra na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Kuća žalosti: Vijenac kosovskih junaka 3/72, Podgorica

Ožalošćeni: majka MARTA, brat DARKO, sestra LJUBINKA, snaha MILJANA, zet ZVONKO, bratanične STAŠA i MAŠA, sestrići STEFAN i JAKŠA

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti istog dana u užem krugu porodice u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

MIKANU DULE, VESNA, MARTA i DANILO

Ožalošćeni: supruga SLAVOJKA, sinovi ZORAN, DRAGAN i IVAN, braća RAJKO, ŽARKO i MIJAT, sestre BOŽANA, VIDOSAVA, RAJKA i STANKA, snahe GORDANA, KSENIJA i ANA, unučad VIOLETA, LAZAR, NAĐA, BALŠA, LUCIJA, KSENIJA i ALEKSANDAR, bratanići, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina MRVALJEVIĆ

1567

1533

Poslednje zbogom mom dragom dedi

Posljednji pozdrav dragom stricu

1576 Posljednji pozdrav mom dragom ujaku

DREKU

KAĆA SEKULOVIĆ sa porodicom

MILOŠU MRVALJEVIĆU

BORISU FRANČIŠKOVIĆ Zauvek ću te nositi sa sobom u srcu. Veliki deo mojih sećanja vezanih za detinjstvo provedeno u Tivtu, obojen je toplim bojama, zahvaljujući tebi.

Igraćemo mi briškule, jednog dana, ponovo.

1565

od NEBOJŠE, SAŠE i LJUBIŠE sa porodicama

Дана 27. септембра 2021. навршава се година дана од смрти мајкe, баке, свекрве

1530 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Tvoj BORIS 1544 Otišao je moj najdraži dedica

DREKALU - DREKU POPOVIĆU

ВЈЕРЕ Божидара – Фића ФИЛИПОВИЋ Вријеме које пролази не умањује жал за тобом. Недостајеш, много, много.

Ostaće nam u sjećanju tvoja dobrota i sve što je krasilo jednog velikog čovjeka.

LIDIJA GLUŠČEVIĆ sa porodicom

ПОРОДИЦА 1573

1563

Година дана је од смрти наше баке

Posljednji pozdrav plemenitom, dragom ujaku

BORIS FRANČIŠKOVIĆ Bio si moj anđeo, heroj mog detinjstva.

Najviše na svetu te volim, sa ponosom te čuvam zauvek.

Tvoja TEODORA

ВЈЕРЕ ФИЛИПОВИЋ

DREKALU POPOVIĆU

Обиљежила си наше дјетињство љубављу, срећом, миром у души и сигурношћу. Нажалост, немамо више тај луксуз бити са тобом.

RADIVOJE KRKELJIĆ sa porodicom

1545

Заувијек вољена 1574

од РАДА, МИЛИЦЕ и АЊЕ 1561

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Посљедњи поздрав драгом ујаку и ђеду

29

Posljednji pozdrav našem kumu Послије дуге борбе са тешком болешћу, у 56. години заувијек нас је напустио наш

НИКУ MILOŠU VUJOŠEVIĆU Остаћеш вјечно у нашим срцима.

МИЛОШ Влатков ВУЈОШЕВИЋ

МИРЈАНА, МИЛОШ и САЊА ФРАНЕТА SAŠA, SAVO i VLADAN BURZAN

1535 Посљедњи поздрав вољеном ујаку и ђеду

Због тренутне ситуације сахрана ће се обавити 27. септембра 2021. у 13 часова на градском гробљу Чепурци.

1562

Кућа жалости: Ул. Влада Ћетковића бр. 32

Posljednji pozdrav prijatelju i kumu

Ожалошћени: мајка АНКА, супруга ТАЊА, синови ВУК и ЛАЗАР, сестра ВЕСНА – НИНА, ујак ЧАСЛАВ, тетка СОЊА, ујна ГОРДАНА, брат од тетке БАТА, сестра од тетке МИКИЦА и остала родбина ВУЈОШЕВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ

НИКУ Чуваћемо те од заборава.

1534

МАРИНА, НИКОЛА и МИХАИЛО ВУК КУТЛЕШИЋ 1536

MILOŠU Vijest o tvojoj smrti duboko nas je pogodila.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Вољени мој брате

JOVANA i PETAR POPOVIĆ sa porodicom

MILOŠ VUJOŠEVIĆ 1570

НИКО

Brate, počivaj u miru.

Poslednji pozdrav

BOŽO i SAŠA

Тешко мени без тебе... Заувијек ћу те чувати у свом срцу. Почивај у миру. Сестра МИЛКА МАРИЋ

1529

1537

MILOŠU

Прерано нас је напустио наш драги

Посљедњи поздрав вољеном ујаку и ђеду Našem drugu, oduvek, kumu, šmekeru i ljudini.

Počivaj s anđelima!

BRANKO, TAMARA, ARSENIJE, ANASTASIJA i ANGELINA MITROVIĆ

НИКУ Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава. Хвала ти за сву љубав и пажњу. МАРКО МАРИЋ са породицом

МИЛОШ Влатков ВУЈОШЕВИЋ Са великом тугом опраштамо се од нашег Милоша. Тешка болест је надјачала твоју борбу, и велику пажњу коју си имао од породице. Почивај у миру.

1571

Sa bolom u duši i tugom u srcu opraštamo se od dragog kolege

БЕБА, АНЂЕЛА, ТИЈАНА, АНА и ЂОРЂЕ Слобов ВУЈОШЕВИЋ, са породицама 1551

1538 Посљедњи поздрав

MILOŠA VUJOŠEVIĆA НИКУ Почивај у миру, драги наш пријатељу, а ми ћемо те чувати од заборава. МИЛАН МАРИЋ са породицом 1539

MILOŠ VUJOŠEVIĆ Naš kolektiv izgubio je izvrsnog radnika, prijatelja, a nadasve velikog čovjeka.

Pamtićemo tvoj vedri duh i topli osmijeh.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

Naš dobri Miloše, Pamtićemo te po humoru i smijehu, po tome što si dobar kolega, suprug i požrtvovan otac. Iako je tuga velika, hvala ti što si se borio za sve one koji te vole i sve ovo stoički podnio.

Ti si naš heroj. Počivaj nam u miru.

Kolektiv HEMOMONT-A DOO

Tvoje koleginice iz QA HEMOMONT DOO

NIKO MIKIJELJ Tvoj neizmjerni osjećaj pažnje, ljubavi i podrške je nezaboravan. Bole suze, bole uspomene.

Boli to što ćeš svuda da nam fališ i što ćeš uvijek biti taj neko koji nedostaje.

1559

Tvoje: ujna MILKA, sestre VJERA, SEKA i ĆILE 1546

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1558

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 28. septembra 2021. navršava se tužna godina dana od kada nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni

ZORAN KAĆO KOVAČEVIĆ

Počivaj u miru.

BRANKO ĐURIČKOVIĆ

KOLEGE IZ PRODUKCIJE RTCG

Zbog epidemioloških mjera uža porodica posjetiće njegovu vječnu kuću na Prčanjskom groblju 28. septembra u 10 časova.

1531

Ožalošćeni: supruga JOKE, sinovi OBREN i OGNJEN, unuci NICOLAS i MARCO, snaha MICHAELA

Posljednji pozdrav mom dragom drugu

ZORANU KAĆU KOVAČEVIĆU 1547 Ne mogu da pronađem riječi kojima bih opisala tugu koju osjećam.

Hvala ti za pruženu pažnju.

Ostaćeš mi u najljepšem sjećanju.

Posljednji pozdrav voljenom

Posljednji pozdrav dragom

ALEKSANDRA MARKOVIĆ 1553 Opraštamo se od

KAĆU Hvala za svaki očinski savjet i bratsku podršku.

1566

DANIJELA POPOVIĆ

Dana 27. septembra 2021. navršava se 19 godina od kada nije sa nama

ZORANU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

SAVO JOVANOVIĆ sa porodicom

1532

Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena

ZORANA – KAĆA KOVAČEVIĆA Poštovanog prijatelja i saradnika u našim filmskim projektima.

MOMIR i MIRKO MATOVIĆ 1552

TODOR Vidakov KOPRIVICA

Posljednji pozdrav

Vrijeme prolazi ali su vječne uspomene, tvoje riječi i djela.

ZORKA Veselinova ROGANOVIĆ S ljubavlju, TVOJI NAJMILIJI

Tvoji najmiliji: MILENA, RADOJICA, RANKO, JELENA, TEODORA, TODOR i DAVID 1569

1543

ZORANU Š. KOVAČEVIĆU Navršava se godina dana od smrti đevera i strica

27. 9. 2019 - 27. 9. 2021.

Nedostajaćeš, moj veliki prijatelju.

Saučešće porodici.

GORAN POPOVIĆ 1550

RADULA POPOVIĆA Vrijeme prolazi ali lijepe uspomene na tebe i dobrotu koju si dijelio sa nama nikada izbrisati neće.

Plemenita dušo, na svemu ti veliko hvala.

1568

OLGA, VESO, VESNA i VLADO

IVAN Jovanov JOVIĆEVIĆ Svakog dana, svakog trena nijesi samo uspomena.

Tvoje blago lice i zagrljaj ostaće za nezaborav.

Tvoji: ANA, MARIO, SNEŽANA i MIRJANA 1540

Poneđeljak, 27. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi

31

Dnevni list

NEKRETNiNE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

IZDAJEM jednosoban stan pored Delte namješten.

Tel: 067/832-020 1 CENTAR - Hercegovačka ulica – jedinstvena poslovna zgrada 717 m2 sa prostranim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru. Radi se nova Hercegovačka.

Tel. 069/ 867-791 2 IZDAJEM namještenu garsonjeru prva zgrada preko puta hrama Blok 5. Struja, voda, internet sve plaćeno cijena 200e Tel.069/014-771 3

RaZNo PRODAJEM korišćen kao nov kazan za rakiju.

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Proizvođač Slovenija Tel.069/312-430 4 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Poneđeljak, 27. septembar 2021.