Dnevni list Pobjeda 29.12.2022.

Ima nas na svim kontinentima sa srcem u Crnoj Gori

NOVI MENADŽMENT, STARA LOŠA PRAKSA: U Agenciji za nacionalnu bezbjednost nastavljaju sa nezakonitim postupanjem

Kurti dobio pristup tajnim podacima

Novu provjeru radili su službenici ANB-a u Podgorici i Ulcinju, ovih dana je okončana i opet je negativna: iz oba grada stigla je ocjena da je Artan Kurti nepodoban zbog kriminalne prošlosti, iz istih razloga kao kad je urađena prva provjera. Cijenu je, za sada, platio načelnik ulcinjske tajne službe E. M. kojeg je Milić, odnosno Kurti, smijenio čim je dostavio procjenu

Skup crnogorske dijaspore održan u prepunoj Bemaks areni u Podgorici, podrška zahtjevima građanskih protesta

Artan Kurti i Dritan Abazović

NOVI MENADŽMENT, STARA LOŠA PRAKSA: U Agenciji za nacionalnu bezbjednost nastavljaju sa nezakonitim postupanjem

PODGORICA – Generalni

inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti dobio je pristup tajnim podacima iako je i ponovljena provjera njegove podobnosti bila negativna – saznaje Pobjeda.

Kurti, čovjek od velikog povjerenja odlazećeg premijera Dritana Abazovića, suštinski rukovodi Agencijom od kada je na njeno čelo, 8. oktobra, postavljen Boris Bato Milić Abazović je prvo u Agenciju „instalirao“ Kurtija odlukom Vlade u julu, nadajući se da će preko njega imati pristup tajnim podacima, koji su mu u znatnom dijelu bili uskraćeni od maja kada je za vršioca dužnosti direktora Agencije imenovao Sava Kenteru Imenovanjem Kentere, na čijem izboru su insistirali zapadni partneri, jer su na čelu Agencije, nakon konstituisanja nove vlade, željeli da vide čovjeka kojem mogu da vjeruju i koji će biti spreman da se uhvati u koštac sa ruskom špijunskom mrežom – Abazović više nije imao pod kontrolom tajnu službu.

Zato je, postavljanjem Kurtija za generalnog inspektora, što je u nadležnosti Vlade, pokušao da doskoči Kenteri i domogne se tajnih podataka. Koliko mu je bilo važno da baš Kurti uđe u Agenciju, pokazuje i činjenica da je istrajao na njegovom imenovanju bez obzira na to što je upozoren na kriminalnu prošlost svog prijatelja zbog koje ne bi mogao da bude angažovan u sektoru bezbjednosti ni na nekoj manje važnoj poziciji, a prenebregao je i provjere koje su ukazivale na Kurtijeve kontakte sa ljudima iz svijeta kriminala.

Kurti, iako je uredno od jula dolazio na posao u Agenciju, nije mogao pristupiti tajnim podacima, jer je u toku bila bezbjednosna procjena. Kada je okončana, polovinom septembra, Kentera je 7. oktobra donio odluku da Kurti ne može dobiti pristup tajnim podacima.

Svega dva sata kasnije, dok je još trajao 2BS forum u Budvi, kojem je prisustvovao skupa baš sa v. d. direktorom ANB-a, Dritan Abazović je hitro sazvao telefonsku sjednicu Vlade i smijenio Kenteru. Sjutradan, 8. oktobra, za v. d. direktora Agencije imenovao je Borisa Milića, jednog od operativaca „preletača“ koji su se stavili u službu proruskog direktora Agencije Dejana Vukšića čim je imenovan, u decembru 2020.

Kurti dobio pristup tajnim podacima

Novu provjeru radili su službenici ANB-a u Podgorici i Ulcinju, ovih dana je okončana i opet je negativna: iz oba grada stigla je ocjena da je Artan Kurti nepodoban zbog kriminalne prošlosti, iz istih razloga kao kad je urađena prva provjera. Cijenu je, za sada, platio načelnik ulcinjske tajne službe E. M. kojeg je Milić, odnosno Kurti, smijenio čim je dostavio procjenu

je bio u kafani kako je „Novovića nagrdio“, kako je bio „vrlo neprijatan“ i kako će ga on staviti „pod svoje“…

Istovremeno sam širi o sebi priče da je veoma dobro pozicioniran unutar obavještajne zajednice, da posebno ima dobru saradnju sa izraelskom tajnom službom, ali i sa britanskim obavještajcima. Kurti se nedavno hvalisao kako je upravo on zaslužan za povezivanje Dritana Abazovića sa Ratkom Kneževićem, nekadašnjim šefom Trgovinske misije u Vašingtonu, kumom i bivšim prijateljem Mila Đukanovića, sada njegovim žestokim kritičarem.

Navodno, upravo je Kurti dogovorio susret Kneževića i Abazovića u Dubrovniku. Kako Kurti priča, Knežević ima sjajne kontakte i u Londonu i u Vašingtonu, što može biti značajno za političku poziciju Abazovića.

„dokaznom građom“ i pitali su Kurtija i ostale imaju li „što konkretno za te ljude“ koje pominju, što je Abazovića i njegove razljutilo.

M portal juče je objavio i da je menadžment ANB od svih službenika tražio da se izjasne ko ima kontakt sa bilo kojim novinarom i da precizno opišu koja je priroda tog odnosa i od kada datira.

Agent koji za M portal piše pod pseudonimom „Profesionalac“ naveo je kako od Kurtija niko nije tražio da pojasni što je bila tema njegovih konspirativnih sastanaka sa Jelenom Jovanović

– Poput onih u restoranu „Voli“ u Siti kvartu u periodu koji je prethodio objavljivanju izvještaja BIRN-a – prenio je juče M portal.

Istakao je i da je ovakvim nalogom službenicima ANB „rukovodstvo Agencije cjelokupnu novinarsku profesiju označilo kao bezbjednosno indiciranu, a sve kontakte sa njima proglasilo za jeres“. Slični zahtjevi prema službenicima, piše „Profesionalac“, nijesu nepoznanica u Agenciji, ali se oni odnose „na kontakte sa kriminalnim strukturama, stranim obavještajnim službama i drugim bezbjednosno interesantnim kategorijama, a ne na pripadnike profesije koja je od izuzetnog značaja u svim savremenim sistemima, za razliku od ruskih, kineskih, srpskih i njima sličnih, kojima izgleda teži aktuelna crnogorska vlast“.

No, Milić je Vukšiću „okrenuo leđa“ odmah pošto je bilo jasno da će pasti vlada Zdravka Krivokapića, a sa njom i Vukšić i stavio se u službu Abazovića, upravo preko Artana Kurtija kojem je, posljednjih nekoliko mjeseci Vukšićevog mandata, redovno dostavljao tajne podatke.

LEGITIMACIJA KAO POKLON

Kada je Milić preuzeo Agenciju, to je podrazumijevalo i „otvorena vrata“ za Kurtija. – Nekoliko dana pošto je imenovan, Milić je Kurtiju omogućio i službenu legitimaciju iako se to kosi sa pravilima službe, a zahtijevao je i da se odmah počne sa novom bezbjednosnom provjerom – kažu izvori Pobjede iz ANB. Provjere su rađene u Podgorici i Ulcinju i ovih dana su okončane. Rezultat je opet bio negativan po Kurtija. Iz oba grada stigla je ocjena da je ne-

Pobjeda je juče objavila informaciju da je odlazeći premijer u poneđeljak organizovao sastanak svog tima za operativnu koordinaciju, kako bi napravili pritisak na Novovića da procesuira operativce Agencije za koje oni sumnjaju da medijima dostavljaju informacije i protiv kojih je Milić podnio krivičnu prijavu

podoban, iz istih razloga kao što je urađena prva provjera. Cijenu je, za sada, platio načelnik ulcinjske tajne službe E. M. kojeg je Milić, odnosno Kurti, smijenio čim je dostavio procjenu. Na odluku, kažu naši izvori, nije uticala ni činjenica da je E. M. drug Kurtijevog brata.

Izvori Pobjede iz ANB-a ističu da je odluka da se ponovo radi bezbjednosna procjena za Kurtija bila nezakonita, kao što je nezakonito dobio i službenu legitimaciju, ali i pristup tajnim podacima.

– Oni su poništili prethodnu procjenu i pokrenuli ponovni postupak izrade provjera. Procedura je, inače, da se rade operativne provjere na terenu po mjestu rođenja i življenja. Na osnovu toga Komisija daje procjenu koju šalju Direktoratu za zaštitu tajnih podataka. Ovog puta su poslali pozitivnu ocjenu, iako je i druga provjera bila negativna! Sve su uradili mimo procedura, od poništavanja prethodne provjere, do ponavljanja operativnih provjera – ističu naši izvori.

Izvori Pobjede iz ANB-a tvrde da su nalogodavci akcije ponovne provjere znali kakav će biti rezultat, ali ih to, očito, nije interesovalo, jer je već bila donijeta odluka da Kurti mora dobiti pristup tajnim poda-

cima, po svaku cijenu. – Prosto, nema šanse da se ne obuhvati dio iz operativnih evidencija, koji je obavezni dio svake operativne provjere, a Kurti tu ne prolazi. Međutim, komisiji Borisa Milića i Dževada Kožara negativne procjene ništa nijesu značile i ona je dala pozitivnu procjenu za Kurtija?! Nezapamćeno i nezakonito?! To je skandal –ogorčeni su izvori Pobjede iz ANB-a.

Kožar je načelnik Kontraobavještajne zaštite u ANB-u, a postavio ga je Milić, na preporuku Kurtija.

– Kurti rukovodi Agencijom, Milić samo figurira na poziciji direktora. To je ono što je Abazović i želio. Sada je on taj koji se pita i odlučuje. To je bilo očigledno i na sastanku koji je održan u poneđeljak, a koji je organizovao Abazović sa svojim ljudima iz sektora bezbjednosti i kojem je prisustvovao i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sa svojim timom. Na tom sastanku sve informacije saopštio je baš Kurti, a Milić, maltene, riječ nije progovorio – rekao je naš izvor.

Koliko Kurti uživa u ulozi koja ga je zapala, kako ističe naš izvor, ilustruje i podatak da se poslije tog sastanka hvalisao nekolicini ljudi s kojima

Tako Kurti gradi lanac uticaja, u Agenciji, ali pokušava i van nje.

TAJNI

SASTANCI ZA NOVU STRATEGIJU

Pobjeda je juče objavila informaciju da je odlazeći premijer u poneđeljak organizovao sastanak svog tima za operativnu koordinaciju, kako bi napravili pritisak na Novovića da procesuira operativce Agencije za koje oni sumnjaju da medijima dostavljaju informacije i protiv kojih je Milić podnio krivičnu prijavu. Na sastanku je, kako kažu naši izvori, ocijenjeno i da primarni zadatak Agencije u narednom periodu mora biti da se pronađu „krtice“.

Sastanku su, kako smo pisali, prisustvovali odlazeći ministar unutrašnjih poslova, koji rukovodi i resorom odbrane Filip Adžić i ministar bez portfelja, koji nadzire sektor bezbjednosti Zoran Miljanić, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin i njegov pomoćnik Dejan Knežević, te iz ANB v. d. direktora Boris Milić i Artan Kurti.

Na sastanku je, rekao je naš izvor, „Kurti vodio glavnu riječ, dok direktor ANB Boris Milić ni riječi nije progovorio“. Prema riječima našeg izvora, specijalni tužilac i njegov tim nijesu bili zadovoljni

Načelnik Centra Podgorica Bojan Vukčević, naglašava „Profesionalac“, izvijestio je šefove da je „u dugogodišnjim vezama sa novinarom D. I. S. iz Podgorice, kao i sa njegovim kolegom iz sportske redakcije jednog medija A. S.“ Interesantno je, piše on, da Vukčević „nije pomenuo blisku rodbinsku vezu sa zaposlenom u jednom od medija koji bi trebao više da zanima one koji su mu dostavili zahtjev“.

Ističe i da izjašnjenje nije traženo od Kurtija, iako bi, kako piše M portal, „bilo potrebno da obrazloži svoje veze sa novinarkom DN ‘Vijesti’ Jelenom Jovanović“.

– Kontakti sa njom bi i te kako trebalo da se prijave Sektoru za KOZ, ne zbog toga što je Jovanović novinarka, već zbog toga što je bezbjednosne službe i Specijalno državno tužilaštvo dovode u blisku vezu sa škaljarskim klanom, baš kao i njenog dobrog druga, bivšeg policijskog funkcionera Dalibora Medojevića, što je potvrđeno i u SKY komunikaciji koja je dostavljena SDT-u – napisao je „Profesionalac“, navodeći da bi Kurti trebalo da objasni i veze sa „Draženom Živkovićem, koji je, takođe, bezbjednosno indicirano lice kao saradnik srpske obavještajne službe u Crnoj Gori“.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

Kurti i Abazović

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda poručio da izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi nijesu u skladu sa najvišim pravnim aktom, odlazeći premijer najavio uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu

Mitrić: Još jedan u nizu poteza kojim se urušava pravni sistem Crne Gore

Odbor povjerenika ne može da imenuje novog gradonačelnika. Prinudne uprave traju pola godine, do godinu i kada se skupština formira ona bira vlast, gradonačelnika, sekretare i drugo. A sve ovo što sam rekao me nimalo ne iznenađuje, jer u Crnoj Gori postoji „mrtva trka“ između političkih suparnika ko će žešće i brže povrijediti pravo – istakao je Mitrić

PODGORICA – Usvojene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima se Vladi daje mogućnost da imenuje odbor povjerenika u opštinama u kojima izborne komisije nijesu utvrdile i objavile konačne rezultate izbora u roku od 60 dana predstavljaju samo jedan u nizu poteza kojima se urušava pravni sistem Crne Gore, ocijenio je za Pobjedu nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

Ovo zakonsko rješenje predviđa i da skupštini opštine tekućeg saziva prestaje mandat ukoliko u roku od 60 dana nadležna izborna komisija ne utvrdi konačne rezultate izbora.

REGULATIVA

Mitrić je Pobjedi pojasnio da Ustav u članu 117 daje Vladi mogućnost raspuštanja skupštine opštine samo ako u vremenu dužem od šest mjeseci ne vrši svoje nadležnosti.

– Ta ustavna norma se pojašnjava u Zakonu o lokalnoj samoupravi na način što se u članu 185 prethodno utvrđuje da, ukoliko skupština duže od šest mjeseci ne održava sjednice, ne izvršava odluke nadležnih sudova ili ne izvršava zakonom utvrđene obaveze, Vlada upozorava skupštinu da, u određenom roku, obezbijedi ostvarivanje svojih funkcija, odnosno izvrši zakonom utvrđene obaveze – rekao je Mitrić.

Ukoliko skupština ne uspostavi obavljanje funkcija, dodao je, Vlada će je raspuštiti na prijedlog Ministarstva. Mitrić je ukazao i da, shodno

tom članu, u slučaju raspuštanja Skupštine, njenu funkciju do konstituisanja nove vrši odbor povjerenika kojeg imenuje Vlada.

Taj odbor povjerenika, istakao je, ne može da imenuje novog gradonačelnika.

– Prinudne uprave traju pola godine, do godinu i kada se skupština formira ona bira vlast, gradonačelnika, sekretare i drugo. A sve ovo što sam rekao me nimalo ne iznenađuje, jer u Crnoj Gori postoji „mrtva trka“ između političkih suparnika ko će žešće i brže povrijediti pravo – poručio je Mitrić.

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi izglasane su u utorak veče u Skupštini Crne Gore, da bi juče, odlazeći premijer Dritan Abazović, na sjednici Vlade saopštio da će, čim taj akt stupi na snagu, u Glavni grad biti uvedena prinudna uprava.

MJERE

- Nama je usvajanjem izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi olakšana situacija, jer su precizirane stvari. Mi ne možemo da dozvolimo, sve i da nije bilo ovog zakonskog rješenja... Vlada je morala da preduzme mjere, jer nemoguće da se ovako ophodimo prema građanima, jer čak i oni koji su izgubili izbore, ne osporavaju ovaj rezultat – kazao je Abazović.

Rekao je i da će, kada se uvede prinudna uprava, preduzeti i druge radnje „kako bi grad funkcionisao do rješenja političke situacije“, ali nije pojasnio na koje radnje misli.

– Ne možemo dozvoliti bilo kome da uzurpira vlast koja je ute-

SDT: Nema proglašenja konačnih rezultata dok se ne izjasni Ustavni sud

U dokumentu Specijalnog državnog tužilaštva, koji potpisuje tužilac Vukas Radonjić, a koji je upućen predsjedniku Izborne komisije Glavnog grada Veselinu Vukčeviću, ističe se da se objavljivanju rezultata lokalnih izbora ne može pristupiti bez njihovog proglašenja, za koje nijesu ispunjeni uslovi zato što je u toku postupak po žalbama pred Ustavnim sudom.

- To što zakon nije predvidio rješenje u situaciji kada je Ustavni sud, koji treba da, kao organ najvećeg stepena hijerarhije i autoriteta, štiti pravilnost izbornog procesa, nefunkcionalan, zbog nedovoljnog broja sudija, ne može se koristiti da se, kroz izolovano tumačenje neke ili nekih zakonskih odredbi, takve situacije rješavaju na način na koji bi se povrijedio duh Ustava i zakona, odnosno u konkretnom pravo na ustavnopravnu zaštitu izbornog procesa i biračkog prava, onda kada je ona tražena od strane ovlašćenih subjekata – naglašava se u dokumentu.

Riječ je o rješenju kojim se odbacuje krivična prijava Vukčevića koju je podnio protiv članova Izborne komisije Nikole Terzića, Radosava Jokića, Marka Miha-

meljena na Ustavu i koja je izraz slobodne volje građana – naveo je Abazović.

Tokom rasprave na sjednici Vlade ministar javne uprave Maraš Dukaj podsjetio je da je resor kojim rukovodi dao nalog za izvršenje nadzora u Glavnom gradu i saopštio da će danas uputiti upravnu inspekciju.

– Skupština je usvojila zakon gdje se definišu određeni koraci i kad zakon stupi na snagu, mi ga moramo poštovati, iako

ilovića, Željka Vujotića, Dragana Prelevića, Janka Odovića, Liljane Jokić-Kape i Vladimira Vujovića, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja.

Pojašnjava se da je razlog odbacivanja to što prijavljeni očigledno smatraju da postoje uslovi da se proglase konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici, pa zbog toga i podnose zahtjeve za sazivanje i održavanje sjednice Izborne komisije.

Međutim, kako se navodi, ne postoji sumnja da time podstrekavaju Vukčevića na krivično djelo, pa čak i neuspjelo, jer „ni njihova svijest ne podrazumijeva da oni sami traže nešto nezakonito, niti očigledno smatraju da ispunjenje njihovih zahtjeva predstavlja krivično djelo“. Radonjić je ocijenio i da je riječ o sukobu dva pravna tumačenja, ali i naveo da se proglašenju rezultata ne može pristupiti dok se Ustavni sud ne izjasni po žalbama. Ukazao je i da je ovakvo pravno stanovište u skladu sa mišljenjem Državne izborne komisije u kojem se navodi da se ne mogu proglasiti konačni rezultati dok Ustavni sud ne odluči po žalbama koje su pokrenute.

se ne možemo složiti sa njim, ali mi ćemo ga poštovati maksimalno i predložiti da se Odbor povjerenika izabere – istakao je Dukaj.

Usvojene izmjene juče su kritikovali iz Centra za monitoring i istraživanje i Centra za demokratsku tranziciju.

ANTIDEMOKRATSKO

DJELOVANJE

U CEMI-ju su ocijenili da parlamentarna većina protivustav-

Vuković: Ministarstvo javne uprave zaključilo da ne postoji osnov za raspuštanje Skupštine Glavnog grada

Aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da ga ne iznenađuje ponašanje vladajuće većine, te ocijenio da posljednji postupci predstavljaju samo nastavak njihovog protivustavnog djelovanja. Rekao je i da je obaviješten da na osnovu zaključka inspekcije Ministarstva javne uprave ne postoji osnov za raspuštanje Skupštine Glavnog grada. – Dok premijer najavljuje uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu, kako bi grad nesmetano

funkcionisao, stigao je rezultat upravnog nadzora koje je izvršilo njegovog Ministarstvo javne uprave. Zaključci su da Skupština Glavnog grada radi u skladu sa zakonom i da ne postoji pravni osnov za uvođenje prinudne uprave – istakao je Vuković. Komentarišući navode medija da Glavni grad na sjednici koja je zakazana za petak planira da imenuje članove i predsjednike odbora pojedinih gradskih preduzeća, Vuković je naveo da njima ističe mandat krajem

godine, te da na taj način pokušavaju da spriječe disfunkcionalnost sistema.

-Mi ne radimo ništa drugo nego samo produžavamo mandate tim ljudima do trenutka konstituisanja novog saziva parlamenta koji može istog dana da razriješi te ljude bez ikakvih pravnih i finansijskih posljedica, suprotno onome što su medijske interpretacije – istakao je Vuković.

Sjednicu je juče komentarisao i nosilac liste Pokreta „Evropa

nim djelovanjem kroz usvajanje ovog zakona nastavlja sa opasnim podrivanjem ustavnog poretka Crne Gore.

- Parlamentarna većina sastavljena od 41 poslanika ne može mijenjati principe sprovođenja izbornog procesa koji su već definisani Ustavom i Zakonom o izboru odbornika i poslanika, za koje važi pravilo da se mogu mijenjati samo dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika – naglasili su.

Istakli su i da zloupotrebljavajući nefunkcionalnost Ustavnog suda u političke svrhe, „parlamentarna većina u kontinuitetu pokazuje zabrinjavajuće antidemokratske manire, koji moraju naići na osudu cjelokupne domaće i međunarodne javnosti“. Pozvali su sve partije, a posebno aktuelnu većinu, da stave van snage ove zakonske izmjene.

– Do izlaska iz političke i institucionalne krize nije moguće doći ukoliko parlamentarna većina gotovo svakog dana krši Ustav. Antidemokratsko djelovanje parlamentarne većine uvodi Crnu Goru u još dublju političku krizu koja će izvjesno rezultirati suspenzijom pregovora sa Evropskom unijom i međunarodnom izolacijom države –poručili su.

Iz CDT-a su ocijenili da je usvajanje izmjena „nastavak katastrofalnih odluka koje Skupština donosi“.

sad“ Jakov Milatović -Zakazivanjem sjednice za 30. decembar gdje će imenovati oko 70 novih članova odbora i izglasati budžet u skladu sa DPS načelima daleko je od postulata demokratije i realno nanosi štetu građanima Podgorice koji su glasali za promjene i programe partija koje su vlast i osvojile – naveo je Milatović.

– Problemi se ne rješavaju kreiranjem paralelnog neustavnog izbornog sistema, već izborom sudija Ustavnog suda – istakli su i ukazali da je dio izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi kojima se smanjuju kriterijumi znanja i stručnosti pri zapošljavanju na lokalnom nivou direktno suprotan preporukama iz Izvještaja Evropske komisije. Izmjene Zakona komentarisao je i poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković – Antievropska parlamentarna većina je pokazala kako se djeluje i radi suprotno Ustavu i pravnom poretku izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi. Na taj način žele na silu da preuzmu vlast u lokalnim samoupravama gdje su 23. oktobra održani izbori, a još nijesu proglašeni konačni rezultati, jer Ustavni sud još nije u mogućnosti da se izjasni po žalbama na izborni proces –kazao je Živković.

Jasno je, dodao je, da se proces ne zaustavlja.

– Da imamo nekontrolisanu većinu ili ljude koji nemaju nikakvog obzira prema pravnom porektu i jasno je da pokušavaju da kroz antisistemska rješenja formiraju paralelni pravni poredak kako bi kroz njega pokušali da obezbijede ostvarivanje isključivo sopstvenog partijskog interesa koji je potpuno suprotan državnom interesu Crne Gore – naglasio je Živković. Ž. ZVICER

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Održan neformalni sastanak dijela parlamentarne većine, svi na stanovištu da treba pokušati što prije formirati vladu

Većina lidera protiv ulaska Pokreta „Evropa sad“ u 44. vladu

Dogovor iz septembra predviđa da će SNP-u i Uri pripasti polovina mjesta u vladi, a da će budući premijer imati ,,zlatni glas“ prilikom odlučivanja. Druga polovina ministara, ukoliko se ostane na starom dogovoru, pripala bi Demokratskom frontu i Demokratama koji bi podijelili preostale ministarske funkcije. Na sastanku je, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, formalizovan zahtjev Pokreta za promjene da Nebojša Medojević bude koordinator službi bezbjednosti bez resora

PODGORICA - Većina lidera stare parlamentarne većine je protiv ulaska Pokreta „Evropa sad“ u 44. vladu jer taj pokret nije učestvovao na izborima 30. avgusta 2020. godine.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, to je preovlađujući stav sa neformalnog sastanka dijela parlamentarne većine, koji je održan rano juče ujutro u parlamentu na inicijativu lidera Demosa Miodraga Lekića, kojeg u parlamentarnoj većini ,,smatraju mandatarom“. Prijedlog da ,,Evropa sad“ uđe u vladu iznio je dan ranije premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović – Sastanak je bio neformalnog karaktera. Ništa zvanično. Sve je precizirano još u septembru. Nema dogovorenog roka za formiranje vlade, ali bi dobro bilo da se to uradi do 19. januara – rekao je izvor Pobjede koji je prisustvovao sastanku. Dogovor iz septembra predviđa da će SNP-u i Uri pripasti polovina mjesta u vladi, a da će budući premijer imati ,,zlatni glas“ prilikom odlučivanja. Druga polovina ministara, ukoliko se ostane na starom dogovoru, pripala bi Demokratskom frontu i Demokratama koji bi podijelili preostale ministarske funkcije. Na sastanku je, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, formalizovan zahtjev PZP da Nebojša Medojević bude koordinator službi bezbjednosti bez resora. – To bi bila mjera kompromi-

PODGORICA – Crna Gora se nalazi u stanju potpunog bezvlašća koje je produkt rada antievropske većine. Naravno da njih ne brine to što će Crna Gora skrenuti sa evropskog puta ili to što imamo djelovanje suprotno Ustavu i pravnom poretku, jer danas u Crnoj Gori imamo definitivno očitana dva bloka – jedan je evropski, a drugi antievropski – poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković

On je istakao da parlamentarna većina svojim djelovanjem

Danilović nezadovoljan jer nije pozvan

Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović izrazio je sinoć nezadovoljstvo jer nije pozvan na neformalni sastanak. – Pojedini mediji su objavili da se jutros održao sastanak lidera većine i da smo nešto dogovorili!? Dragi prijatelji, takvog sastanka većine i lidera nije bilo, ako nije u pitanju neka druga većina u odnosu na onu koja je obezbijedila 41 potpis podrške za novog mandatara? Ja sam o ovome

sa – precizirao je drugi izvor Pobjede.

Poslanici parlamentarne većine, njih 41, prije nekoliko dana su potpisima podržali kandidaturu Miodraga Lekića za mandatara 44. vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je ranije da

pročitao u medijima. Ne znam kome treba ovo glupo ponavljanje istih, primitivnih poteza kojima se sastanak dvojice pretvara u sastanak svih – naveo je Danilović.

On je dodao da poziva sve kolege iz parlamentarne većine ,,da se dozovu pameti i čuvaju jedni drugima dostojanstvo“. Danilovićeva Ujedinjena Crna Gora je u parlamentu zastupljena preko poslanika Vladimira Dobričanina.

da mandat Lekiću, a saopštio je i da neće učestvovati u primjeni Zakona o predsjedniku, koji je u međuvremenu donijet, a kojim se dio nadležnosti u vezi sa predlaganjem mandatara dodjeljuje Skupštini. Kako Đukanović nije pozvao na konsultacije predstavnike

parlamentarne većine, Miodrag Lekić se, prema tumačenjima pravnika, ali i dijela parlamentarne većine već ,,smatra mandatarom“. Shodno izmijenjenom zakonu Lekiću za formiranje vlade teku rokovi od dana stupanja zakona, a to je 16. decembar. N. ZEČEVIĆ

Na djelu izdaja i prodaja nacionalnih interesa

zdušno radi kako bi skrenula Crnu Goru sa evropskog puta i ukazao da rizikujemo zaustavanje pregovora sa EU ukoliko se bude postupalo po usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku.

- Valjda je jasno kakav će finalni rezultat biti ukoliko se nešto takvo desi. Građani mo-

raju shvatiti napokon, koliko god mislili da je ovo subjektivna politička ocjena, da svi EU fondovi koji bi trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta standarda života neće više biti dostupni, ali i da će sve ono što smo radili u prethodnoj deceniji otvaranje poglavlja, sinhronizovanje za-

konodavstva, pasti u vodu. Jasno je šta je na djelu u Crnoj Gori – izdaja i prodaja nacionalnih interesa – poručio je Živković.

Kazao je i da su prekjuče održali kolegijum predsjednice Skupštine na kojem su razgovarali o izboru sudija Ustavnog suda. Ž. Z.

Abazović daje 35 hiljada dolara mjesečno za lobiranje u Vašingtonu

PODGORICA - Kabinet odlazećeg premijera Dritana Abazovića, kako je objavljeno na sajtu američkog ministarstva pravde, angažovao je novoosnovanu kompaniju Bipartizan Solutions za predstavljanje u Vašingtonu. Kao osobe za kontakt navedeni su Abazović i bivši ministar vanjskih poslova, a sad savjetnik premijera Đorđe Radulović.

Za pružene usluge prema ugovoru koji je potpisan 13. decembra, a koji vrijedi do 30. novembra 2023. Vlada Crne Gore će da plaća 35 hiljada dolara mjesečno, što je 420 hiljada dolara za godinu dana.

U prilogu prijave koju je strani agent dužan da podnese u skladu sa FARA (Foreign Agents Registration Act) zakonom, dostavljen je ugovor potpisan od strane zastupnika Bipartizan Solutionsa Mičela Baraka i predsjednika Vlade Dritana Abazovića. Kompanija Bipartizan Solutions se obavezala da pomogne Abazovićevoj vladi pružanjem analiza, lobiranja, strateških komunikacija, kontakte sa medijima, kao i savjetovanja u skladu sa potrebama Abazovićevog kabineta. Plan za odnose i strateške komunikacije, kako je navedeno, će ojačati odnose Crne Gore i Sjedinjenih Država.

– Takođe ćemo podržati politike i napore Vašeg kabineta, Vlade Crne Gore i njenih raznih ministarstva u vezi sa odnosima sa Sjedinjenim Državama. Zastupanje kompanije Bipartisan Solutions se odnosi na pitanja politike i komunikacije sa Vladom SAD, Kongresom SAD, nevladinim organizacijama,

istraživačkim centrima, akademskim institucijama i medijima. Kompanija Bipartizan Solutions će takođe obezbijediti analize i savjete po potrebi Kabineta premijera i Vlade Crne Gore - navodi se u Ugovoru/pismu o namjerama, kojeg je kompanija Bipartizan Solutions uputila Abazoviću i kojeg su 13. decembra potpisali u ime ove kompanije glavni izvršni direktor Mičel Barak, a u ime odlazeće vlade njen premijer. Mičel Barak je izraelski lobista, koji je do nedavno, kako je objavljeno na sajtu njegove firme KEEVON, bio savjetnik kontroverznom ministru bez portfelja u Vladi Srbije zaduženom za inovacije i tehnološki razvoj Nenadu Popoviću, poznatom po bliskim vezama sa Rusijom.

Izvori Pobjede navode da je Baraka, a i ostale lobiste, Abazoviću preporučio jedan od najbližih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Siniša Mali i da su i dalje u nekom finansijskom odnosu sa vlastima u Srbiji.

Izvori Pobjede navode da je Baraka, a i ostale lobiste, Abazoviću preporučio jedan od najbližih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Siniša Mali i da su i dalje u nekom finansijskom odnosu sa vlastima u Srbiji

Odluka odlazeće Vlade

Sa Barakom, odlazeći premijer i njegov savjetnik za vanjske poslove Đorđe Radulović, sreli su se u Njujorku 18. septembra, kada su Abazović i višečlana vladina delegacija boravili dvadesetak dana u posjeti SAD. Barak je, kako se navodi u zvaničnom dokumentu objavljenom na sajtu Ministarstva pravde SAD, pomogao u organizovanju nekih sastanaka za Abazovića u Vašingtonu i Njujorku, uključujući i IRI (Međunarodni republikanski institut) i Konferenciju predsjednika velikih jevrejskih organizacija. Zanimljivo je da tada kompanija Bipartizan Solutions nije bila osnovana.

Z. DARMANOVIĆ

Dragica Ponorac razriješena sa mjesta ambasadorke u Ukrajini

PODGORICA - Dragica Ponorac opozvana je sa mjesta ambasadorke u Ukrajini zbog sticanja

Poslanik Demokratske partije socijalista istakao da se Crna Gora nalazi u stanju potpunog bezvlašća Živković:

Još jedna kontroverzna odluka odlazećeg premijera

uslova za penziju, saopšteno je na sjednici Vlade. Ponorac je na funkciju ambasadorke imenovana 2020. godine R.

Dritan Abazović

Sa jednog od sastanaka parlamentarne većine

Ima nas na svim kontinentima sa srcem u Crnoj Gori

Kada smo se 2006. godine borili za nezavisnost, to nijesmo radili zato što nekoga mrzimo, već smo se borili za sebe i svoju slobodu, za to da Crna Gora postane dio Evropske unije. Crna Gora je išla evropskim putem, ali u posljednje dvije godine to nije tako – kazao je predsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj

PODGORICA – Odustajanje od najavljenog pristupanja „Otvorenom Balkanu“, hitno povlačenje izmjena Zakona o predsjedniku, formiranje Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, zahtjevi su koji su ponovljeni i sa skupa crnogorske dijaspore, koji je kao podrška zahtjevima Pokreta „Ima nas“, održan sinoć u Bemaks areni u Podgorici.

- Sa ovog mjesta poručujemo ne „Otvorenom Balkanu“, ne Srbiji i Rusiji, a da multietničkoj Crnoj Gori, da izborima i da povlačenju Zakona o predsjedniku – rekao je zamjenik predsjednika Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić, uz poruku kako moramo biti dostojni svojih predaka i sačuvati slobodu Crne Gore.

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević zahvalio je dijaspori, uz poruku da će zajedno „naći izlaz iz ove agonije“. Podsjetio je da se Crna Gora donedavno nalazila na pragu Evropske unije, a da je danas u našoj zemlji želja za vlašću veća od nacionalnih interesa.

- Mi smo tu zbog očuvanja vitalnih funkcija koje znače opstanak Crne Gore. Vi ste most do naših evropskih ciljeva, a to su povlačenje Zakona o predsjedniku, kompletiranje Ustavnog suda i termin održavanja vanrednih parlamentarnih izbora - istakao je Dizdarević.

Predsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj

Nedžad Nurković naveo je kako kompletna crnogorska dijaspora živi u nadi i želji da se jednog dana vrati u Crnu Goru, a da ih aktuelna crnogorska vlast posmatra kao teret. - Kada smo se 2006. godine borili za nezavisnost, to nijesmo radili zato što nekoga mrzimo, već smo se borili za sebe i svoju slobodu, za to da Crna Gora postane dio Evropske unije. Crna Gora je išla evropskim putem, ali u posljednje dvije godine to nije tako. Mi umjesto da se osjećamo kao bogatstvo ove zemlje, vlast nas posmatra kao nepotreban teret. Oduzimaju nam državljanstva, pravo glasa, prebivalište. 'Oće da nam uzmu sve, osim da šaljemo pare - rekao je Nurković.

Kazao je i da su se okupili kako bi glasno i jasno poručili da to neće moći.

- Ne damo im Crnu Goru i njen evropski put. Dosta je bilo podjela i mržnje u Crnoj Gori. Došli smo da poručimo da mi nećemo dozvoliti da uruše Crnu Goru i da ćemo se opet boriti za građansku i evropsku državu u kojoj će biti mjesta za sve njene građane, bez obzira na vjeru i naciju - poručio je Nurković.

Sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović istakao je da će Crnu Goru braniti od krvnika.

- Došli smo iz vaskolikog svijeta da ti kažemo, Crna Goro, koliko te volimo i da ćemo te braniti od domaćeg zla i izdaj-

nika koji te krvnički rasipaju i rasprodaju. Branićemo Crnu Goru od ruskih špijuna i krvnika svake vrste. Povešćemo Crnu Goru u moderne i uređene zemlje naprednih naroda, a prodanim dušama, izdajnicima i lešinarima poručujemo da će ih stići ruka pravde – rekao je Radović.

Poručio je i da će vratiti crnogorske crkve, manastire i domove predaka.

- Vratićemo dostojanstvo naše domovine i ponos manjinskim narodima u Crnoj Gori. Vratićemo ponos i ugled dijaspore. Organizujmo se u samoodbrani. Nema tuđe pomoći i neće je biti. Naša sudbina je u našim rukama. Ujedinimo se i povedimo slobodarski narod Crne

stranka da prekine saradnju sa aktuelnom vlašću

Inicijator sinoćnjeg skupa dijaspore Mersudin Redžović pozvao je Bošnjačku stranku da napusti sve institucije i saradnju sa aktuelnom vlašću.

- To je njihova moralna dužnost i obaveza - poručio je Redžović.

Istakao je kako aktuelna vlast ljude iz dijaspore želi da „izbriše iz svih knjiga i lista građana“.

- I da prekinu svaku našu vezu sa maticom. O našim sudbinama neće odlučivati ni Srbija, ni Rusija, ni neki ravnogorski pokret kome oni pripadaju - poručio je Redžović.

Gore da se što prije oslobodimo od zla koje je zadesilo našu okovanu Crnu Goru. Crna Goro, dolazi proljeće, ima nas - poručio je on. Predsjednik Saveza dijaspore i iseljenika Crne Gore Muamer Kalić smatra da je aktuelni predsjednik države Milo Đukanović prva i zadnja brana Crne Gore.

- Svaka mu čast na ovoj časnoj borbi – rekao je Kalić uz ocjenu da je većina u Crnoj Gori danas ugrožena. Prema njegovim riječima, 2020. godine na izborima je pobijedila neka grupa.

- Ta grupa sada ne smije da zakaže izbore na kojima će se vidjeti je li to grupa ili neka ozbiljna politička grupacija. Premijer Dritan Abazović je imao šansu da bude heroj Crne Gore. Još ima šanse da povuče sve odluke koje je potpisao. Potpisivanje Temeljnog ugovora i predaja suvereniteta Crne Gore je nedopustivarekao je Kalić.

Naglasio je i kako bi birači na izborima trebalo da pokažu snagu i jasno stave do znanja da se volšebnim zakonima ne može preuzeti ova država. - To je uspjelo 1918. i nikada više neće moći - zaključio je Kalić.

Predsjednik Udruženja švajcarsko-crnogorskog prijateljstva Šefko Ličina poručuje kako je ovaj put na dijaspori da opravda to što ime Crne Gore ponosno nose širom svijeta. - Na njihovo nečojstvo uzvratićemo našim čojstvom, jer su nas tako očevi i đedovi učili. Hitno zahtijevamo raspisivanje prijevremenih izbora. Nećemo dozvoliti rasturanje domovine, jer mi drugu domovinu nemamo. Tu smo da bi sačuvali slobodu i čast Crne Gore – istakao je Ličina. Iseljenik koji duže od 40 go-

dina živi u Australiji, Milovan Gojović naglasio je kako sve to vrijeme Crnu Goru nosi u srcu.

- Bilo bi pogubno i licemjerno ćutati. Zabrinuti smo zbog kriminalizacije građanskih protesta, pa ih ovim putem podsjećamo da je crnogorska dijaspora sastavni dio Crne Gore. To ne mogu izmijeniti. Crnogorska dijaspora i iseljenici uvijek su bili i uvijek će biti na braniku Crne Gore. Ima nas na svim kontinentima, ali sa srcem u Crnoj Gori – poručio je on u ime Saveza Crnogoraca u Australiji. Član Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke Sokolj Dacić kazao je da je Albanac, a da je njegov dom oduvijek u Crnoj Gori.

- Sa ovog mjesta poručujemo svima koji Crnu Goru žele staviti u kandže nacionalizma da im ta avantura neće uspjeti. Mi Albanci dajemo besu, jer nam je amanet čuvati našu Crnu Goru. Mi nijesmo i nećemo zaboraviti da je ova država spasila stotine hiljada mojih sunarodnika krajem devedesetih sa Kosova. Ovim poslušnicima koji su negatori zločina poručujemo da će to vječno da nose sa svojim prljavim karakterom. Biće Crne Gore dok god teku njene rijeke. Da je vječna Crna Gora - zaključio je Dacić. Skup je počeo intoniranjem crnogorske himne, a okončan je kulturno-umjetničkim programom tokom koga su nastupali umjetnici iz Crne Gore. Okupljeni građani nosili su crnogorske državne zastave kao i zastave Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a vijorila je i zastava Argentine, zemlje u kojoj su crnogorski iseljenici najbrojniji. Skupu je prisustvovao i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo. Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA – Opštinska izborna komisija Šavnik ni na jučerašnjoj sjednici nije postigla dogovor o ponavljaju lokalnih izbora u ovoj opštini, kazao je portalu Pobjeda predsjednik OIK-a Dušan Radanović. Međutim, on nije mogao da potvrdi i da se u nedjelju, 1. januara, neće organizovati deseti pokušaj

glasanja na dva biračka mjesta, jer teoretski još postoji mogućnost da se članovi Opštinske izborne komisije usaglase.

Državna izborna komisija je prije dva dana donijela rješenje kojim je ponovo naložila Opštinskoj izbornoj komisiji Šavnik ponavljanje izbora na biračkim mjestima 1 – Sala SO Šavnik i 14 –

kafana ,,Kruševice“. Odluka je, kako je navedeno u saopštenju, donesena postupajući po prigovorima nosioca izborne liste DPS – SD „Prava stvar“ Srećka Kotlice Međutim, kao i na prethodnim sastancima, ni na jučerašnjem nije bilo dogovora članova OIK-a po ovom pitanju. - Na sastanku nije usvojena odluka

po rješenju Državne izborne komisije. Četiri člana izborne komisije su bila uzdržana, a četiri za – rekao nam je Radanović.

On nije mogao da kaže da li će u naredna dva dana OIK ponovo odlučivati po rješenju DIK-a. OIK je ranije prepustio DIK-u i Vladi Crne Gore u tehničkom mandatu

da odluče da li će se u Šavniku i dalje ponavljati lokalni izbori na dva biračka mjesta.

Nakon toga, DIK je konstatovao da je OIK Šavnik, saglasno članu 102 Zakona o izboru odbornika i poslanika, dužan da raspiše ponovne izbore u slučaju kada su oni poništeni na pojedinom biračkom mjestu.

Skup crnogorske dijaspore održan u prepunoj Bemaks areni u Podgorici, podrška zahtjevima građanskih protesta

Nedžad Nurković

Bošnjačka

Podrška dijaspore za odbranu Ustava

PODGORICA - Opšti kolektivni ugovor je dogovoren iza zatvorenih vrata na netransparentan način, bez učešća najvećeg dijela privrede - kazali su Pobjedi iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, ističući da će upotrijebiti sva zakonska sredstva da se preispita valjanost ovako donešenog dokumenta.

Manjak dogovora

Tvrde da su, iako je u pitanju najvažniji dokument kojim se regulišu prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, iz procesa dogovaranja isključeni relevantni subjekti koji treba da ga primjenjuju.

- To su poslodavci prije svega, a da ne pominjemo stručnu javnost koja je trebala kroz javne i stručne rasprave da bude uključena u proces pregovaranja. Drugi, ne manji problem je legitimnost Unije poslodavaca da potpiše takav ugovor, jer reprezentativnost nije dokazala punih 17 godina - kazali su iz CUP-a tvrdeći da je UPCG napustio najveći broj kompanija koje su sada članice njihovog udruženja.

- Svih 200 članica našeg udruženja su potpisivanjem pristupnice dale ekskluzivno pravo CUP-u da zastupa u socijalnom dijalogu u skladu sa zakonima o radu i o Socijalnom savjetu. Kompanije koje generišu gotovo 60 odsto BDP Crne Gore do dana današnjeg nijesu vidjele tekst ugovora, niti imaju informacije šta se u njemu nalazi!? - poručuju iz CUP-a.

Loša praksa Podsjetili su da je osnovni smisao i potreba formiranja Socijalnog savjeta upravo u socijalnoj inkluziji kako se ne bi, zbog konfliktne prirode socijalnog partnerstva, narušavala društvena kohezija. - Ovdje je urađeno upravo suprotno. Iz procesa dogovaranja isključen je najveći dio

Tvrde da će OKU koštati

Donošenje propisa bez saglasnosti sa onim koji treba da ih sprovode je objašnjenje zašto se mnogi akti kod nas ne poštuju, naveli su iz CUP-a i najavili da će preduzeti neke korake, o čemu će javnost biti obaviještena

Vlada traži vraćanje stope PDV-a na osnovne životne

Poslanici SNP-a predložili su izmjene Zakona o dobiti pravnih lica, kojima se predviđa oporezivanje pozajmica koje firme daju fizičkim licima po stopi od 15 odsto

PODGORICA – Nulta stopa PDV-a na osnovne životne namirnice – brašno, so, hljeb i ulje – prestaće da važi 1. januara, od kada će se ti proizvodi oporezivati sedam odsto, predviđeno je izmjenama Zakona o PDV-u koje je juče prihvatio skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet.

Od januara brašno, ulje,

onih na koje se OKU odnosi, a ionako krhka socijalna kohezija je dodatno narušena. Ovaj put na štetu onih na čijem radu počiva razvoj – na privredi. A kako se štiti interes poslodavaca pokazuje i podatak iz Hrvatske koja je članica EU i ima privredu mnogo jaču od naše, gdje je Hrvatska udruga poslodavaca odbila potpisivanje OKU koji predviđa povećanje naknade za rad nedjeljom od 50 odsto - tvrde iz OKU i postavljaju suštinsko pitanje poštovanja akta koji je donijet na ovakav način.

- Poštovanje akta je uslovljeno dogovorom svih zainteresovanih strana i to je osnovni preduslov da bi dogovor, odnosno akt proizvodio željeno dejstvo. Ako toga nema, onda imamo akt koji je donijet bez dogovora i to onda traži prisilinu primjenu tih normi, a to ima svoju cijenu. To je i objaš-

njenje zašto se mnogi akti u našoj praksi ne poštuju - upravo zbog toga što u njihovo donošenje nijesu uključeni akteri na koji se odnose - poručuju iz CUP-a i najavljuju preduzimanje koraka.

- Fokusiraćemo se na insistiranje da Ministarstvo rada i socijalnog staranja pokrene postupak utvrđivanja reprezentativnosti Unije poslodavaca, na šta je obavezno po zakonu. Ministarstvo time što svo ovo vrijeme ne pokreće to pitanje, a upoznato je od samog početka, ne samo da krši zakon, već i fingira ispunjenje uslova iz Poglavlja 19 i time evropske partnere dovodi u zabludu i šalje lošu poruku - poručili su iz CUP-a, ističući da će se orjentisati na primjenu svih sredstava predviđenih zakonom da se preispita valjanost ovako donešenog OKU. n k.

Realizovali osam od 30 preporuka

PODGORICA – Ministarstvo ekonomije, odnosno njegovi pravni sljedbenici realizovali su svega osam od 30 preporuka datih na izvještaj tog resora iz 2020. godine, kad mu je na čelu bila Dragica Sekulić. Kolegijum DRI u sastavu predsjednik Zoran Jelić i član dr Milan Dabović ocijenio je uslovnim finansijski izvještaj tog resora, a negativnim pridržavanje zakona.

Kolegijum je naveo da je djelimično realizovano sedam preporuka, šest je u fazi realizacije, dvije nijesu primjenjive, dok se za sedam preporuka državni revizori nijesu mogli uvjeriti u status.

Kako su Ministarstvo ekonom-

skog razvoja i turizama i Ministarstvo kapitalnih investicija pravni sljedbenici Ministarstva ekonomije, DRI je utvrdio koje preporuke treba da realizuje koji resor.

Tako je zaključeno da je od ukupno 25 datih preporuka, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, kojem su na čelu nakon Sekulić, bili Jakov Milatović u kabinetu Zdravka Krivokapića i Goran Đurović u kabinetu Dritana Abazovića, realizovalo svega sedam. Isto toliko ih je realizovano djelimično, pet je u fazi realizacije, dok se nijesu mogli uvjeriti u status šest preporuka. Na Ministarstvo kapitalnih investicija, koje su vodili Mladen Bojanić u Krivokapićevoj i Ervin Ibrahimović u

Abazovićevoj vladi, odnosilo se ukupno pet preporuka. Realizovana je, međutim, samo jedna. Jedna je u fazi realizacije, za jednu se revizori nijesu mogli uvjeriti u status, dok dvije više nijesu primjenjive. – Pravnim sljedbenicima ranijeg Ministarstva ekonomije će se dati dopunski rok od šest mjeseci za dostavu Akcionog plana i novog Izvještaja o realizaciji preporuka – navodi se u izvještaju koji je DRI objavila juče. Objasnili su da su oba ministarstva, kao pravni sljedbenici Ministarstva ekonomije, u roku dostavili plan za realizaciju preporuka, ali da zbog posljedica sajber napada nijesu dostavili u roku izvještaje o realizaciji. j. r.

Vraćanje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice, koje će neminovno dovesti do povećanja cijena od januara, predložila je Vlada. PDV je ukinut u maju ove godine, kao jedna od mjera za zaštitu standarda građana. Međutim, u Vladi su ocijenili da ukidanje poreza nije dovelo do značajnog pada cijena tih proizvoda. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Ministarstvo finansija će do proljećnog zasijedanja Skupštine uraditi analizu učinka vraćanja niže stope PDV-a na ove proizvode, nakon čega će, u skladu sa dešavanjima na globalnom tržištu sirovina, odlučiti hoće li ponovo ukinuti PDV.

sjednice Odbora za ekonomiju

Ministar finansija Aleksandar Damjanović juče nije na Odboru za ekonomiju komentarisao vraćanje niže stope PDV-a na životne namirnice. Najavio da se izmjenama ovog zakona, pored ostalog, uvodi i oporezivanje investicionog zlata, čija će se evidencija uspostaviti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Poslanici SNP-a Dragan Ivanović , Dragan Vukić , Milosava Paunović i Bogdan Božović predložili su izmje-

ne Zakona o dobiti pravnih lica, kojima se predviđa uvođenje novog nameta za privredu kroz oporezivanje pozajmica koje firme daju fizičkim licima po stopi od 15 odsto.

- Ovim se pozajmice izjednačavaju sa dividendom i time sprečavamo izbjegavanje poreskih obaveza – naveo je Božović, na sjednici Odbora.

Skupština je juče završila raspravu o ovim izmjenama, ali će se poslanici o tome izjasniti naknadno, do 30. decembra.

EBRD finansira projekat ŽICG za nabavku opreme za održavanje pruga

Država garantuje za kredit od 11 miliona

PODGORICA – Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je Željezničkoj infrastrukturi 11 miliona eura zajma za nabavku mehanizacije za građevinsko i elektrotehničko održavanje pruga i nove opreme za pomoćni voz, za koji je garantovala država. Ugovor su juče potpisali ministar finansija Aleksandar Damjanović, direktor EBRD za Crnu Goru Remon Zakarija i direktorica ŽICG Marina Bošković. Ugovor, sa rokom raspoloživosti kreditnih sredstava od tri godine, predviđa otplatu u roku od 15 godina, uključujući trogodiš-

nji grejs period. Rate će se plaćati polugodišnje sa varijabilnom kamatom koju čini šestomjesečni EURIBOR i margina od jedan odsto. – Prema ugovoru o nabavci željezničkih mašina, željeznička infrastruktura Crne Gore biće snabdjevena savremenim mašinama za održavanje kolosijeka do 2025. godine, što će istovremeno podići na viši nivo kvalitet održavanja infrastrukture i rad preduzeća ŽICG. Sve ovo će doprinijeti poboljšanju i ukupnom ekonomskom razvoju u Crnoj Gori – kazala je Bošković. r. E.

Sa

Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca tvrde da je Opšti kolektivni ugovor usvojen bez dogovora sa većim dijelom privrede

Izvještaj DRI o tome kako su nasljednici Ministarstva ekonomije poslušali sugestije

januara skuplje ulje, so i hljeb

njenje poreza na nepokretnosti za 70 odsto za objekte čiji je vlasnik ili korisnik upisan u registar poljoprivrednih proizvođača, a koji se koriste za obavljanje te djelatnosti.

Izmjenama Zakona o akcizama i Zakona o klasifikaciji djelatnosti omogućava se linijskim prevoznicima cjelokupni povraćaj akcize na gorivo, dok se izmjenama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti omogućava ranije penzionisanje radnika obezbjeđenja sa 40 godina radnog staža. Ta mjera biće na snazi do 31. decembra naredne godine, a fiskalni uticaj na Fond PIO nije saopšten.

PODGORICA - Na jučerašnjoj sjednici Vlade je saopšteno da postoji mogućnost da kompanija Carinvest, vlasništvo bivšeg predsjednika budvanske opštine Marka Bata Carevića (DF) tuži državu zbog nerealizovane odluke o dodjeli koncesije.

Vlada Zdravka Krivokapića je 21. aprila odlučila da dodijeli koncesiju Carinvestu, prihvatila ugovor o koncesiji za kamenolom Platac u kotorskoj opštini i ovlastila tadašnjeg ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da ga u ime Vlade potpiše. Tada je konstatovano da je u postupku javnog nadmetanja dostavljena samo ponuda Carinvesta, kojoj je Tenderska komisija dala status prvorangiranog ponuđača i dala 100 bodova. Pitanje oko nerealizovane obaveze Vlade prema Carinvestu je na sjednici ,,potegao“ ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je tim povodom tražio objašnjenje od državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija Admira Šahmanovića.

Na sjednici Vlade upozoreno da zbog ,,tehničke greške“ nije uručena koncesija kompaniji Carinvest

Prepali se da će Bato Carević tužiti državu

Nas ne zanima ko je subjekat niti ko je vlasnik određene kompanije, mi moramo da se ponašamo u skladu sa zakonom, jednako prema svim građanima. Tako da ako postoji mogućnost da u ova dva radna dana elektronski donesemo odluku, apelujem da to uradimo, rekao je Abazović

Poslanici SNP-a predložili su i izmjene Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima se opštinama preusmjerava deset odsto prihoda države od poreza na promet nepokretnosti, čime će državna kasa ostati bez 1,7 miliona eura godišnje. Opštinama će pripasti 80 odsto prihoda, a 20 odsto Egalizacionom fondu. Te izmjene, ako se usvoje, stupiće na snagu 2024. godine. Izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti SNP je sma -

Tender Monteputa vrijedan 462,8 hiljada

Pripreme za video naplatu

PODGORICA – Dorada softvera za naplatu putarine koja će omogućiti video naplatu na svim naplatnim trakama uz nabavke opreme u te svrhe Monteput će koštati 462,8 hiljada eura.

Ovo državno preduzeće objavilo je tender kojim, osim softvera, traži i po 13 kamera za video plaćanje i fotografisanje prednjeg dijela vozila i isto toliko računara i prateće opreme.

Uslovima tendera predviđeno je da se funkcija video naplate integriše u postojeći softver te da tačnost prepoznavanje bude najmanje 99 odsto u svim uslovima osvjetljenja. Kamere bi trebalo da prepoznaju registarske tablice zemalja regiona i EU. Tender je otvoren do kraja januara. M. Lk.

Poslanici Demokrata tražili su izmjene Zakona o igrama na sreću, kojima se uspostavlja efikasan sistem nadzora priređivača igara na sreću. Oni su istakli da je polovina tržišta igara na sreću u sivoj zoni, te da budžet na godišnjem nivou zbog toga ostaje uskraćen za najmanje tri miliona eura. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević tražio je povlačenje predloženih izmjena, navodeći da taj resor već priprema te izmjene, ali da se ne mogu primijeniti dok se ne razvije odgovarajući softver što može potrajati do kraja naredne godine. B. D.

– Da bi dobili razloge da li se to može završiti tokom ove godine da ne bismo ulazili u nepotrebne konflikte sa kompanijom i moguće sudske procese. A u pitanju je obaveza da bi se 1. januara nastavio proces rada – kazao je Damjanović. Šahmanović je kazao da je u pitanju ,,tehnička greška“, odnosno previd komisije koja je pripremala koncesioni akt ,,koji na kraju nije pripremljen u odnosu na Zakon o koncesijama“.

– Investitor tu nije nimalo kriv, to se desilo zbog specifičnosti situacije. Ovom, kao i svakom drugom investitoru, pokuša-

Sa sjednice Vlade

vamo izaći u susret u skladu sa zakonskim okvirima. Kolege i dalje preispituju kako da se nađe rješenje i da Vlada usvoji zaključke kojim bi se relativizovala ova stvar. Daćemo svoj maksimum da probamo da nađemo rješenje u ovih par dana – poručio je Šahmanović. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović naveo da je ne treba dozvoliti da zbog administrativnih sporosti Vlada dođe u situaciju da je tuže. - Princip koji baštinimo je vr-

Bolje arbitraža nego sud

lo jednostavan - nas ne zanima ko je subjekat niti ko je vlasnik određene kompanije, ko zadovoljava uslove u skladu sa zakonom može dobiti koncesiju. Mi moramo da se ponašamo u skladu sa zakonom, jednako prema svim građanima. Tako da ako postoji mogućnost s obzirom da ističe godina, u ova dva radna dana da elektronski donesemo odluku, apelujem da to uradimo –rekao je Abazović. MANS je u aprilu podnio kri-

vičnu prijavu protiv Mladena Bojanića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i nesavjesnog rada u službi u slučaju ove koncesije.

Vlada je juče odlučila da produži odluku o maksimalnim maržama od pet u vele i sedam odsto o maloprodajnoj mreži za pšenično brašno, šećer, suncokretovo ulje i so.

Saopšteno je da je lani dodijeljena državna pomoć od 44,9 miliona eura, od čega je 75 odsto sektoru saobraćaja. S. P.

Budvanska rivijera upozorila vršioca dužnosti direktora To Montenegra

Traže da Saša Radović vrati 50 hiljada eura

PODGORICA - Hotelska grupa Budvanska rivijera očekuje da bivši predsjednik borda te kompanije Saša Radović vrati otpremninu od 50.000 eura, jer je prekršio zakon time što je nedavno prihvatio funkciju v.d. izvršnog direktora To Montenegro. Ukoliko se to ne desi, Budvanska rivijera prijeti tužbom.

PODGORICA - Crna Gora ima dobar normativni okvir zaštite potrošača, ali je neophodno osnažiti institut vansudskog rješavanja potrošačkih sporova - ocijenjeno je na Nacionalnoj konferenciji koja je dio projekta o zaštiti interesa potrošača.

Projektni koordinator Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Željko Tomović je kazao da je arbitraža predviđena zakonom iz 2008. godine, ali je do danas ona relativno nepoznata i potrošačima i trgovcima.

Regionalni ekspert za prava potrošača Zvez-

dan Čađenović je poručio trgovcima da ne bi trebalo da bježe od medijacije, jer je riječ o samoregulaciji koja vodi boljoj konkurentnosti i širenju tržišta, dodajući da se u suprotnom mogu naći na tzv. crnim potrošačkim listama. Potrošači su, kako je ocijenio advokat dr Miloš Vukčević, obeshrabreni da putem suda zaštite svoja prava, jer postupci traju godinama. Predsjednik odbora za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova pri Privrednoj komori Spasoje Đurđić rekao je da je lani bilo tri, a ove godine samo dvije tužbe. R. E.

Sadašnji predsjednik borda Budvanske rivijere Mijomir Pejović naveo je da Radović, shodno članu 21 Zakona o radu, ne može zasnovati radni odnos u državnoj firmi u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine iz druge državne firme. -Imajući u vidu da je sporazumom o prestanku radnog odnosa iz juna 2021. godine njemu isplaćena otpremni-

na, očekujemo da je do kraja ove godine vrati. U suprotnom će Budvanska rivijera tužbom nastojati da ostvari svoja prava - poručio je Pejović na konferenciji za medije. Vlada je 15. decembra imenovala Radovića za v.d. izvršnog direktora To Montenegra.

Nacionalna konferencija o vansudskom rješavanju potrošačkih sporova

Sa konferencije

Saša Radović

CRNE GORE

Gradska TV nije prekršila programske standarde i principe

PODGORICA – Agencija za elektronske medije odbacila je prigovor Građanskog pokreta URA na rad Gradske Televizije, i zaključila da taj emiter nije prekšio programske standarde i principe prilikom emitovanja emisije „Hej Sloveni!“.

URA se požalila da je autor emisije Senad Pećanin prekršio odredbe člana 36 Zakona o medijima i Pravilnika o programskim standardima elektronskih medija, te naveli da je podsticao mržnju prema šefu njihove partije Dritanu Abazoviću

URA je problematizovala to što je Pećanin rekao da su određene kriminalne grupe (Škaljarski klan) Abazovića nazivale „bratom“ te da „su mu izdavali naloge za kadrovska rješenja, smjene i postavljanje najviših službenika u najznačajnije državne organe zadužene za bezbijednost Crne Gore i njenih građana“.

ODLUKA

Agencija je konstatovala da su mediji slobodni da određenu pojavu, događaj ili slično tretiraju na različiti način, a da pri tome ne prekrše propise, te da se ne može dovesti u pitanje pravo emitera da, u skladu sa uređivačkom politikom, pribavlja, objavljuje i prenosi informacije od interesa javnost.

- Sloboda načina uređivanja i pristupa temi koju emiter

obrađuje spada u domen uređivačke slobode i slobode izražavanja emitera. S tim u vezi, određeni navodi voditelja emisije, iako se mogu smatrati pretjerivanjem ili provokacijom, predstavljaju mišljenje/ stav voditelja na čije iznošenje ima pravo u okviru svoje slobode izražavanja, i nemaju elemente govora mržnjekategorični su iz AEM. Istakli su da se navodi GP URA da je emiter prekršio načelo objektivnosti ne mogu se prihvatiti, jer podnosilac prigovora nijednom činjenicom nije opovrgao navode iz priloga, niti je ukazao da su objavljene informacije za koje je emiter znao ili je mogao znati da su neistiniti- šiše između ostalog u obrazloženju AEM.

Kažu i da novianar ima pravo da komentariše, pa i kritikuje rad i rezultate javnih ličnosti, naročito javnih funkcionera, kao što je premijer države.

PrigOvOr

U svom prigovoru, URA je navela da smatra da „ovako postavljene teze, predstavljene kao notorne činjenice, mogu da izazovu reakcije dijela javnosti koji je drugačije političke, vjerske, nacionalne orijentacije i navedu na zaključak da je Abazović saradnik mafije koja je pripremala građanski rat u Crnoj Gori“.

Po mišljenju URA „iznoseći navedene stavove, autor Senad Pećanin se ogriješio o čl. 6 i 17 Pravilnika o programskim standardima u elektronskim

medijima, koji propisuje da se zabranjuju programski sadržaj kojima se 'krše zajamčene slobode i prava čovjeka i građanina' i 'podstiče i omogućava podsticanje ili širi govor mržnje“.

Iz Gradske Televizije su se izjasnili na taj prigovor i kazali da podnosilac prijave nije pružio nijedan konkretan navod ili dokaz da je u navedenom programu, u bilo kojem njegovom dijelu, prekršen član 36 Zakona o medijima.

Negoduju jer je URA navela da nije ispunjeno načelo objektivnosti i kažu da je ,,RTV Podgorica i putem svog programa, kao i službenim putem... pozvala Abazovića da učestvuje u programu radi pružanja prilike da javnosti iznese svoj stav o dokazima koji upućuju na njegovu saradnju sa Škaijarskim klanom“.

Iz Gradske TV podsjećaju da je crnogorskoj javnosti poznato da je Abazović više puta javno optužio nekoliko crnogorskih medija i novinara za ekstremizam i fašizam, pa onda čak i za veze sa organizovanim kriminalnim grupama, „ne navodeći niti jedan dokaz za svoje teške i po rad medija i živote novinara opasne optužbe".

Vojinović: Vjerske dovoljno bogate da ono što im je potrebno

PODGORICA – Ministar prosvjete Miomir Vojinović ponovio je juče da je iz budžeta za vjerske škole izdvojeno 1,7 miliona u skladu sa zakonom, da na to imaju pravo i saglasio se sa poslanicom Boženom Jelušić da su vjerske zajednice dovoljno bogate da mogu same da obavljaju ono što je potrebno.

Pojedini poslanici kritikovali ministra prosvjete što se za vjerske škole izdvaja 1,7 miliona eura, poručio im da na to imaju pravo po zakonu

PODGORICA – Premijer Dritan Abazović nedavno je pozvao predsjednika Saveza udruženja penzionera Crne Gore Branka Vešovića kako bi ova najbrojnija organizacija naše najbrojnije populacije izgladila višemjesečne nesporazume sa Fondom PIO.

Vešović je o tom izvijestio svoj upravni odbor na jučerašnjoj sjednici što su oni i podržali. – Pozvan sam lično 20. decembra od strane premijera Abazovića na razgovor u vezi sa novonastalom situacijom na relaciji Fond PIO i Savez udruženja penzionera Crne Gore. Izvijestio sam ga o stanju u penzionerskoj organizaciji i koja su to pitanja koja su uzrokovala nesporazum Saveza i opštinskih udruženja penzionera Crne Gore sa Fondom PIO – kazao je Vešović.

Kako je istakao na sjednici, pokušaće da izglade nesuglasice i uspostave dobru saradnju sa Fondom PIO kao njihovom krovnom institucijom kakvu su imali godinama.

Kako je saopštio na sjednici, Abazović mu je kazao da tenzije treba spustiti, i u tom kontekstu predložio zajednički sastanak, poslije novogodišnjih praznika između predstavnika Vlade, ministra finansija i ministra rada i socijalnog staranja, Fonda PIO i Saveza udruženja penzionera Crne Gore. Dogovor je da se sastanak održi pod ingerencijom premijera, što je predsjednik Saveza prihvatio.

Na sjednici su sumirali rezultate u godini koja je za nama i podsjetili da je zbog otežane saradnje sa Fondom PIO tokom prethodne godine Vešović i poslije mnogo telefonskih razgovora od nadležnih

K. J.

Gradska TV je istakla i da sloboda medija obezbjeđuje javnosti jedno od najboljih sredstava za formiranje mišljenja o idejama, stavovima i postupanjem političkih vođa i najviših državnih funkcionera.

poziva na izmirenje

ministarstava i Fonda PIO nije dobio povratnu informaciju u vezi sa otkupom jagnjadi za crnogorske penzionere gdje je poslije 18 godina izostala participacija po kilogramu jagnjetine.

Opštinska udruženja penzionera Crne Gore izrazila su nezadovoljstvo i dala primjedbe što ove godine Ministarstvo i Fond PIO nijesu učestvovali u dotaciji cijena jagnjadi.

Međutim, na inicijativu predsjednika Saveza udruženja penzionera obezbijeđen je drugi dio zimnice.

Ovim programom obuhvaćena je i isporuka jagnjećeg mesa po cijeni od 7,90 eura po kilogramu bez participacije i na 10 beskamatnih rata. Isporučeno je oko 4.000 jagnjadi, 4.500 paketa, telećih i svinjskih polutki, kao i ostalog svježeg mesa u ukupnoj količini 134.683 kg. N. K.

Na sjednici Odbora za prosvjetu mahom je sa ministrom polemisala poslanica Jelušić, koja je i inicirala da se razgovara o ovoj temi, odnosno da se održi konsultativno saslušanje. Kritikovala je što se izdvaja novac za vjerske škole kada je javni obrazovni sistem u lošem stanju. Pričala je kako zaposleni u školama imaju niska primanja, nemaju grijanja, djeca su gladna. Dostojanstvenije bi bilo, rekla je ona, da vjerske zajednice, koje stoje iza vjerskih škola, omoguće rad tim ustanovama, nego što se iz budžeta siromašne države to čini. Vojinović je kazao da sa Jelušić dijeli 90 odsto stavova u ovom izlaganju. Istakao je da uporište u zakonu da podrže vjerske obrazovne ustanove postoji.

- Složiću se sa dijelom gdje ste istakli činjenicu, smatram i ja da su dovoljno bogate da mogu same da obavljaju ono za šta smatraju da je potrebno –rekao je Vojinović. Jelušić je tokom diskusije kazala kako vjerske zajednice treba da ulažu i u bolnice, ško-

le, da one pomažu zajednicu, a ne da zajednica finansira njih. Rekla je da je obuzima stid što se ispred potreba javnog školstva stavlja finansiranje bilo kojih vjerskih škola.

Poslanik Dejan Đurović kazao je da bi ovakva rasprava, na primjer, u jednoj Itali-

Cikotić: Ako je poslanicu Jelušić „stid“ neka podnese ostavku

Poslanicu Ure Boženu Jelušić je već nebrojeno puta u ove dvije godine ,,obuzeo stid“ zbog odluka koje je sama glasala ili potpisivala, pa i juče kad je po sopstvenom priznanju bilo ,,stid“ zbog finansiranja vjerskih škola, kazala je portparolka Socijaldemokratske partije Amina Cikotić

- Ali je zato nije bilo ,,stid“ kad je, gle’ čuda, glasala

budžet u okviru kojeg se izdvajaju stotine hiljada eura za finansiranje tih škola.

Ona je podsjetila da je Jelušić iznijela i stav da je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić odgovorna za štetu od 300.000 eura zbog nezakonitih smjena, ali da je zaboravila da pomene da nije Bratić izglasala sporni zakon u Skupštini nego upravo ona.

Ona smatra da bi zbog

svega poslanica Jelušić trebalo da poštedi javnost Crne Gore ,,stida“ koji zbog poteza klerikalne većine navodno osjeća.

- Ukoliko je već toliko sramota zbog svog učešća u razaranju evropske, sekularne i građanske Crne Gore, možda bi častan izlaz bio podnošenje ostavke na mjesto poslanice – poručila je Cikotić.

PODGORICA - Prva dama

Crne Gore Lidija Đukanović posjetila je juče JU Dječiji dom „Mladost“ – Bijela povodom predstojećih novogodišnjih praznika.

Ona je u razgovoru sa direktoricom te ustanove Marelom Savić izrazila zadovoljstvo prilikom da bude u društvu djece iz Doma i onih

koji se staraju o njima. Istakla je da praznici dodatno ukazuju na potrebu stalne brige o onima kojima je to najneophodnije i naglasila da u kontinuitetu moramo raditi kao društvo da budemo odgovorniji, bolji, solidarniji i pažljiviji.

U dogovoru sa upravom Doma, prva dama je poklonila bijelu tehniku i tekstilni pro-

gram za opremanje smještaja u kojem borave djeca, podržavajući strategije Doma da se život u njemu u mjeri mogućeg prilagođava uslovima života u porodičnoj zajednici.

Direktorica Doma Marela Savić zahvalila je prvoj dami na vrijednoj donaciji i posjeti koja predstavlja kontinuitet uspješne saradnje. r. D.

Pojedini poslanici kritikovali ministra prosvjete što izdvaja 1,7 miliona eura, poručio im da na to imaju pravo

Održana sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Crne Gore Abazović

Miomir Vojinović

za vjerske škole pravo po zakonu

Vjerske zajednice da obavljaju potrebno

ji vrlo kritički bila dočekana. Otvaranje škola smatra Božjim darom i da je to na dobrobit građana Crne Gore.

- Nema smsla upoređivati kontekst Crne Gore sa Italijom niti sa nekom drugom zemljom duge vjerske tradicije. Te vjerske ustanove su podizale škole, tu je prosvjetiteljska tradicija – odgovorila mu je Jelušić, dodajući da se kod nas bilježi crnogorski oksimoron, jer se nema novca ni za osnovno obrazovanje.

Na Odboru se pričalo o pravoslavnoj Gimnaziji ,,Sveti Sava“ u Podgorici i o islamskoj srednjoj školi Medresi ,,Mehmed Fatih“. Pravoslavna Gimnazija je ove godine dobila licencu i počeće da radi sljedeće godine, u septembru. Trebalo je da se otvori još jedna pravoslavna škola u Nikšiću, ali, kako je rečeno, nije zavodoljila uslove, ostala je bez smještajnih kapaciteta. Vlada je za dvije pravoslave škole odvojila bila 900.000 eura, a potom je sav novac usmjerila prema Gimnaziji ,,Sveti Sava“. Na odboru je rečeno da je za Medresu ove godine predviđeno 800.000 eura. Ta škola ima 352 učenika, ali se ne zna koliko će da ih ima pra-

Na nastup poslanice Jelušić reagovao je i portparol Socijademokrata Nikola Zirojević koji je kazao da ga „obuzme stid svaki put kad u medijima vidi poslanicu koalicije Crno na bijelo“.

Kao neko ko, kako kaže, pomno prati njen rad, Zirojević ističe da smatra da je ovaj napad savjesti, tokom kojeg je Jelušić zaprepašćena sopstvenim djelovanjem i glasanjem, samo kratkotrajna faza, a stid izgubljena kategorija.

Saslušanje i u januaru

Odbor je najavio da će u januaru održati još jedno konsultativno saslušanje, razgovaraće sa Vojinovićem o analizi nastavnog plana i programa za osnovno i srednje obrazovanje, te kako zaustaviti odliv visokoobrazovnog kadra. Predložili su temu i da se vrati prosvjetna inspekcija pod okrilje Ministarstva prosvjete, te o potrebi da se promijeni sastav Nacionalnog savjeta za obrazovanje.

voslavna vjerska u Podgorici. Pričalo se da Medresa nema licencu, da se više puta obraćala Ministarstvu, ali da njen nastavni kadar nema licencu, položen stručni rad. Taj kadar, kako je rečeno, nikada nije radio u javnom obrazovanju. Iz Ministarstva su kazali da bi se kroz izmjene zakona na adekvatniji način trebalo riješiti to pitanje, jer škola nema licencu, ali ima odobren program koji je donio Nacionalni savjet. Nacionalni savjet, međutim, nije odobrio program Gimnazije ,,Sveti Sava“, i u Ministarstvu prosvjete smatraju da nije potrebno da se izjašnjava, jer je škola ,,preuzela obrzaovni program gimnazije“, za razliku od Medrese koja je modifikovala program. Rečeno je i da kontrolišu rad samo onih škola koje imaju licencu. Iz Ministarstva su kazali i da njihova unutrašnja revizija ima ograničene kapacitete da kontroliše kako se troše sredstva, da imaju tri izvršioca na blizu 200 ustanova. N. Đ.

DEPOLITIZACIJA: Od maja naredne godine rukovodioce škola biraće školski odbori

PODGORICA - Direktore osnovnih i srednjih škola biraće odbori vaspitno-obrazovnih ustanova a ne ministar kao što je bio slučaj dosad.

Izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, na prijedlog Božene Jelušić, od maja 2023. godine će rukovodioce birati školski odbori.

Na taj način će se decentralizovati izbor direktora i oduzeti diskreciono pravo ministra na izbor direktora.

- Nakon što Zakon počne da se primjenjuje, više neće biti moguća sječa direktora, kao što je to za svoga mandata učinila bivša ministarka Vesna Bratić – kazala je Pobjedi Božena Jelušić.

Ona je kazala da će svi koji su sada imenovani nastaviti da rade.

- Kada bi se dogodila „sječa knezova“, morale bi da se daju nove odštete a to nikome nije cilj – precizirala je ona. Jelušić je kazala i da sadašnji direktori mogu biti izabrani ponovo ako ulože napor a to će procijeniti roditelji, školski odbori.

PretrPljeNa šteta Ovu promjenu je pozdravio Centar za građansko obrazovanje, koji već nekoliko godina djeluje u tom pravcu.

U toj NVO smatraju da ove izmjene vode depolitizaciji obrazovnog sistema, koji je ogromnu štetu pretrpio zbog odredbe da direktore bira i razrješava ministar.

– CGO izražava nadu i da će Ministarstvo prosvjete biti odgovorno u imenovanju predstavnika koji zastupaju javni interes, a ne interese bilo koje pojedinačne strukture, pa da će shodno pristupiti i promjeni pojedinih članova ovih odbora koje je postavila bivša ministarka Bratić – saopšteno je juče iz te organizacije.

Poslanica Ure Božena Jelušić je još prije dvije godine podnijela amandman kojim je tražila da direktore ubuduće biraju odbori škola, a ne Ministarstvo, a nakon inicijative CGO. Isticali su da je proces imenovanja direktora zasnovan na partijskoj pripadnosti a ne na zaslugama.

Iz Ure je juče saopšteno da donošenje ovog zakona ima za cilj obezbjeđivanje uslova za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanja kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova.

– S druge strane, interesi Ministarstva su zaštićeni postojanjem njihovih predstavnika u organima upravljanja u školskim ustanovama. Školski, odnosno upravni odbori svojim sastavom obezbjeđuju objektivniji pristup prilikom donošenja odluke o izboru i razrješenju direktora ustanove i mogu dati pravu ocjenu stručnosti kandidata, zato što su kompetentni i bliže upoznati sa radom kandi-

Jelušić: Više neće biti sječe direktora

Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, a sudovi već uveliko donose presude da su direktori škola prošle godine smijenjeni mimo zakona.

Ministarstvo prosvjete saopštilo je da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura.

data – ističe se u saopštenju. Očekuje se, tvrde iz GP Ura, da se može očekivati smanjenje stepena korupcije i političkog uticaja u obrazovanju, a time i kvalitetnija društvena slika i život građana.

Da direktore škola bira ministar, a ne školski odbor odlučeno je 2012. godine za vrijeme mandata Slavoljuba Stijepovića, koji je bio ministar prosvjete.

Takav način izbora direktora je omogućio i Vesni Bratić da na rukovodeće pozicije postavlja podobne i koristi

Bratić: Nečuveno i presedan

diskreciono pravo, bez obzira na kvalitet i reference ostalih kandidata.

To pravo je obilato koristila i prilikom produžavanja v.d. mandata direktorima.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, vršilac dužnosti direktora može biti imenovan najduže na period od šest mjeseci.

KoNtroverze

Zbog toga će zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nakon Nove godine podnijeti tužbu protiv bivše ministarke Vesne Bratić tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Tražiće od nje iznos koji je isplaćen za pravosnažne presude u posljednjih pola godine.

Bivša ministarka Bratić, komentarišući najavu tužbe, kaže da je to ,,nečuveno i presedan“ da podnese tužbu protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.

– Nečuveno je da zaštitnik imovinskih prava i odnosa u ime države tuži predstavnika institucije kojeg nikada nije zvao kada se radilo o postupku. Dakle, sudovi su presudili, neki jesu a neki nijesu, u korist smijenjenih direktora, i to ne da se vrate na posao, jer posao nijesu izgubili, već su samo izgubili poziciju na kojoj su bili i to zakonito – kazala je Bratić za TV Prva.

Kako su masovna imenovanja obavljena sredinom jula prošle, a mandati vršiocima dužnosti su isticali u januaru ove godine, u skladu sa zakonom, dva mjeseca prije isteka tih mandata, veliki broj škola sredinom novembra prošle godine raspisuje oglas za mjesto direktora škole. Ministarka Bratić sredinom januara ove godine donosi nova rješenja o imenovanju vršilaca dužnosti direktora škole i u velikom broju slučajeva bira iste ljude, iako je zakon jasan da „ministar imenuje vršioca dužnosti direktora najduže na period do šest mjeseci“. Ona je i deset dana prije izbora nove vlade, 18. aprila, donijela novo rješenje, ovog puta o izboru direktora, pozivajući se na konkurs raspisan pet mjeseci ranije i koji je, prema Zakonu o radu, morao biti zaključen ili izborom direktora ili poništavanjem konkursa 15. januara 2022. godine.

Mandat ministarke Bratić od samog početka pratile su brojne kontroverze i nepoštovanje procedura i zakona.

Nakon usvajanja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, krajem maja prošle godine, kojima su Bratić otvorena vrata za sprovođenje akcije „sječe direktora“ u procesu smjenjivanja direktora njen resor je povukao brojne sporne poteze.

Jednim te istim, cirkularnim, rješenjem ministarka je smijenila oko 160 direktora stavljajući im svima na dušu da nijesu formirali školske odbore, za što je bilo neophodno da Ministarstvo delegira svoje predstavnike, što nije učinilo.

Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist razriješenih direktora i deset je pravosnažnih, izvršnih presuda. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000.

Centar za građansko obrazovanje podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.

Advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, SDT-u u oktobru podnio je krivičnu prijavu protiv Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zlupotreba službenog položaja.

Volkov je ranije u više navrata komentarisao da se mora pokrenuti postupak protiv Bratić kako bi odgovarala zbog pričinjene štete i da to bude nauk budućim ministrima koji će obavljati ovu funkciju. Smatra da kada se desi da neko ko se bahati sa pozicije vlasti, da treba da vrati u budžet određenu sumu novca, da dobar dio života posveti plaćanju svoje greške, onda će se u narednom periodu zapitati kako se vrši vlast.

Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji.

Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.

jelena MartINovIĆ

Marela Savić i Lidija Đukanović u Dječijem domu „Mladost“

Vesna Bratić

s. vasiljević

Božena Jelušić

U budžete za narednu godinu, lokalne i državne vlasti ukalkulisale izdvajanja za Srpsku pravoslavnu crkvu, u Nikšiću mijenjaju gradski statut zbog Svetog Vasilija Ostroškog

PODGORICA - Uspostavljanje gradske slave u Nikšiću, izdvajanje sredstava za spomenik Amfilohiju u Kolašinu, podrška Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju hrama Svete Petke u Danilovgradu, neki su od ispoljenih znakova naklonosti državnih i lokalnih uprava prema crkvi, kroz izdvajanje iz budžeta, odnosno novac poreskih obveznika u finišu 2022. godine.

U Nikšiću je lokalni parlament jednoglasno usvojio Nacrt o izmjenama i dopunama Statuta Opštine kojim je predviđeno da 12. maj – Dan Sv. Vasilija Ostroškog bude slava grada, uprkos podsjećanju iz nevladinog sektora da je ranije Ustavni sud proglasio neustavnom identičnu odluku uprave u Herceg Novom.

Za razliku od Nikšića, u Kolašinu je novi čelnik opštine, Demokrata Vladimir Martinović, amandmanima na budžet te opštine, o kojima se ne raspravlja, odredio 50.000 eura za spomenik Amfilohiju, „da bi mu se adekvatno odužili“. Sredstva za izgradnju nove crkve u Danilovgradu, u iznosu od 200.000 eura, opredijeljena su amandmanima DF-a na budžet Crne Gore u Skupštini prije dva dana. Dakle, nije riječ o obnovi, rekonstrukciji kulturnog dobra već finansiranju objekta jedne religijske zajednice u Crnoj Gori.

Ustavni sUd već

odlUčivao

Centar za demokratsku tranziciju pozvao je odbornike u Skupštini opštine Nikšić da odustanu od najavljenog utvrđivanja „slave grada“.

– Takva odluka je suprotna Ustavu, jer privileguje pripadnike jedne vjere u odnosu na sve druge građane – istakli su iz CDT-a.

Podsjetili su da se o takvoj inicijativi Ustavni sud već izjasnio još 2005. godine, kada je neustavnim proglasio sličan pokušaj u Herceg Novom.

Uvodi se krsna slava opštine, odvaja novac za SPC, finansira spomenik Amfilohiju...

CDT pozvao je odbornike u Skupštini opštine Nikšić da odustanu od najavljenog utvrđivanja „slave grada“ suprotne Ustavu, odnosno odlukama Ustavnog suda iz 2005. godine, jer privileguje pripadnike jedne vjere u odnosu na sve druge građane U obrazloženju inicijative za institucionalizaciju slave Nikšića, koju je podnio klub odbornika Demokrate-Ne damo Nikšić-Demos navedeno je da su Nikšićani i do sada taj datum doživljavali kao praznik, a Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca zaštitnikom grada, tim prije što se već duže od dvije decenije 12. maja organizuju litije.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević je kazao da sad slijedi javna rasprava, te da će na prvoj sljedećoj sjednici SO Nikšić biti formalizovana ova odluka, kao i da ga posebno raduje što su odbornici vlasti i opozicije bili jednoglasni. – Sva neophodna papirologija je već završena i uskoro će početi rekonstrukcija Sabornog hrama Sv. Vasilija Ostroškog u našem gradu. Iz državnog budžeta je već u te svrhe opredijeljeno 200.000 eura, a ostatak od 400.000 eura obezbijediće Opština Nikšić u saradnji sa EPCG.

I nezavisna odbornica Tanja Knežević-Perišić kazala je da je saglasna da Dan Sv. Vasilija Ostroškog bude slava Nikšića, jer to je i svetac Crnogorske pravoslavne crkve. Podsjetila je i na istorijske činjenice, da su Sv. Vasilija Ostroškog branili Crnogorci i u „devet krvavih ostroških dana“, kao i kad su poslanici tzv. Podgoričke skupštine htjeli da spale njegove i mošti Sv. Petra Cetinjskog.

Martinović: ispravljanje nepravde

U samoj završnici budžetske rasprave, predsjednik opštine Vladimir Martinović je predložio tri amandmana o kojima se po pravilu ne raspravlja i koji postaju dio odluke o budžetu. Trećim amandmanom će 50.000 eura biti usmjereno ka Mitropoliji crnogorsko-primorskoj za izgradnju spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju. – Mitropolit Amfilohije je istorijska ličnost koja je obilježila svoju epohu. Svaka zajednica ima obavezu da njeguje kolektivno pamćenje na znamenite

ličnosti svoga kraja. Vlast koja je bila u Kolašinu nije proglasila ni dan žalosti kada je umro mitropolit Amfilohije tako da izdvajanjem sredstava za spomenik, donekle, ispravljamo tu nepravdu – kazao je Martinović. Drugim stavom, člana 9 Zakona o spomen-obilježjima definisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od smrti ličnosti kojoj je posvećen. Martinović je vjerovatno računao na mogućnost da, izuzetno, Vlada može da odobri gradnju uz odstupanje od tog pisanog pravila i dobrog običaja koji bi, ipak, posebno treba-

lo da se uzme u obzir kada se radi o ličnostima čiji politički i duhovni aspekt djelovanja ne nailazi na opšteprihvaćeno gledanje u društvu. (ne)pristrasnost Podrška gradnji sabornog hrama u Danilovgradu stigla je sa državnog nivoa, odnosno kroz amandmansko djelovanje poslanika DNP Dragana Bojovića koja je postala sastavni dio budžeta za 2023. godinu. Prije godinu, odbornici lokalnog parlamenta na Žabljaku, na posljednjoj sjednici Skupštine opštine u 2021. godini, jednoglasno su usvojili prijedlog da se oko 600 kvadrata opštinskog

zemljišta ustupi Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Crkvenoj opštini Srpske pravoslavne crkve.

Istovremeno, iako su u državi Crnoj Gori sve vjerske zajednice formalno ustavno izjednačene, u praksi su pojedine vanustavnim aktima faktički nadređene. Dok za druge ne važi predusretljivost države i driješenje kese, odnosno budžeta. Tako je saglasnost lokalnog parlamenta za ustupanju placa Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi u Podgorici suspendovala 42. Vlada Crne Gore, 17. decembra 2020. godine, 11 dana nakon što je formirana.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je ta odluka takva jer su nejasni kriterijumi za ustupanje zemljišta. – Nema niko prava da krčmi državnu imovinu na bilo koji način. Moraju da se uspostave jasni principi i kriterijumi kada se to radi i pod kojim uslovima. Vlada je u prelaznom periodu donijela mnoge odluke, među kojima i ovu, kojom ustupa zemljište Glavnom gradu. Šta bi tu trebalo da nastane, tu postoje takođe određene pretpostavke, ali da ne mislite da to ima bilo kakve veze sa našim odnosom prema bilo kom entitetu. To je stav Vlade, da u budućem vremenskom periodu želimo da ono što je naše zajedničko po jasnim kriterijumima i principima, prenosimo ili na lokalnu samoupravu ili druge entitete - kazao je tada Krivokapić čija je Vlada bila formirana upravo zahvaljujući odlučujućem uticaju SPC, odnosno mitropolita Amfilohija. ra. p – dr. d. – i. p.

PODGORICA – Kontrolno saslušanje o primjeni sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida iz 2006. godine, sa posebnim akcentom na istragu takozvanog slučaja „Lora 3“, biće održano 16. januara. To je odlučeno na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a na kontrolno saslušanje biće pozvani predstavnici državnog tužilaštva, Ministarstva pravde i zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i zainteresovani predstavnici nevladinog sektora.

Na Odboru je podržano i formiranje pododbora za analizu postupanja državnih organa

Fokus

slučaj nikšićkošavničke grupe u zatvoru „Lora“

u slučajevima ratnih zločina. Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je još krajem 2011. godine istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika tzv. nikšićkošavničke grupe u zatvoru „Lora“.

Splitsko tužilaštvo je tada navelo da je istraga u slučaju „Lora 3“ pokrenuta nakon postupanja u ranijim slučajevima (Lora 1 i Lora 2), kao i u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore.

Takođe, u aprilu ove godine Županijski sud u Splitu prvostepeno je osudio na kaznu zatvora dvije osobe zbog ratnih zločina nad zatočenicima, pripadnicima tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija, u vojnom zatvoru „Lora“ počinjenih tokom rata u Hrvatskoj 1991-1995. godine. Bivši komandant zatvora Tomislav Duić osuđen je na osam i po, a zatvorski čuvar Emilio Bungur na četiri godine i deset mjeseci zatvora.

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica kazao je da bi formiranje podobora doprinijelo rasvjetljavanju postupanja organa u slučajevima ratnih zločina.

Prema riječima Koprivice, građani Crne Gore koji su stradali u Lori nijesu pripadnici samo jedne etničke ili vjerske pripadnosti.

– Bitno je reći da je najveći doprinos dao građanin hrvatske nacionalnosti. Njegova svje-

dočenja i hrabrost su doprinijeli rasvjetljavanju tog slučaja – istakao je Koprivica.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurovuć ocijenio je da su se mjere iz sporazuma između tužilaštava primjenjivale isključivo protiv državljana Crne Gore, te da je neophodno da se paralelno vodi i istraga prema tužiocima.

Koordinatorka Informaciono-dokumentacionog centra Mehdina Kašić-Šutković rekla je da je suočavanje sa proš-

lošću veoma važno, kako bi se doprinijelo pomirenju građana unutar države, ali i u regionu. Kako je saopštila, „Lora“ nije jedini ratni zločin koji tri decenije čeka svoju pravdu. – Iako ratni zločini ne zastarijevaju, postoji drugi problem, jer žrtve i počinioci umiru pa nemamo koga da osudimo i u čije ime tu pravdu da spovedemo. Zamolila bih Odbor da nastavi u istom pravcu i kada su ostali zločini u pitanju – rekla je Kašić-Šutković. d. M.

Litije u Nikšiću 12. maja

ONOGOŠT.ME

SDT se žalilo na odluku o prihvatanju jemstva za Petra Lazovića

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo uložilo je žalbu na odluku sudije za istrage Višeg suda da prihvati jemstvo od 6.285.300 eura za slobodu pritvorenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića koji se sumnjiči za članstvo u kriminalnoj organizaciji, zloupotrebu položaja, šverc droge i oružja, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Konačnu odluku za ponuđenu garanciju donijeće vanraspravno krivično vijeće Višeg suda. Sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša je do sada tri puta prihvatila garancije za ukidanje pritvora Petru Lazoviću.

Prve dvije ponude vanraspravno vijeće je odbilo nakon žalbi Specijalnog tužilaštva.

O sudbini trećeg i do sada najvećeg ponuđenog jemstva u Crnoj Gori znaće se u narednih nekoliko dana.

Sutkinja Mugoša prihvatila je prvi put garanciju na iznos jemstvo od 1.239.289 eura da se Lazović neće dati u bjekstvo ukoliko se pusti na slobodu.

Brat, stric i otac pritvorenog Lazovića garantovali su sa tri nekretnine vrijedne 1.139.289 eura a otac Zoran je dodatno ponudio i 100.000 eura u gotovini da njegov sin Petar, ukoliko se nađe na slobodi, do kraja krivičnog postupka, neće pobjeći, neće se kriti ili na bilo koji drugi način negativno uticati na tok i ishod krivičnog postupka.

Međutim, SDT je ukazalo da će ponuđene nekretnine porodice Lazović biti pod finansijskom istragom te da je to razlog zbog kojeg ova ponuda ne treba da bude razmatrana.

Ponuđeno je novo jemstvo.

Novu garanciju dale su dvije kompanije nudeći hipoteku na nekretnine vrijedne 1.540.000 eura sa dodatnih 100.000 eura koje je već ranije ponudio Zoran Lazović, otac pritvorenog Petra.

Mugoša je prihvatila i novu ponudu ali je vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo jer, kako je pojašnjeno, kompanije koje su garantovale za Lazovića mogle bi nastaviti nesmetano da posluju u slučaju da izgube imovinu koje su ponudile ukoliko bi se Lazović dao u bjekstvo.

Uslijedila je treća garancija za slobodu Lazovića, koja je uvećana za 4.645.000 eura hipotekom na nekretnine u vlasništvu kompanije ,,Gufo“, što zajedno sa već ponuđenim jemstvom od 1.640.300 eura iznosi ukupno 6.285.300 eura.

I pored ponuđenih vrijednosti koje premašuju milionski iznos, advokat Borivoje Đukanović je u jednom od ranijih prijedloga za jemstvo Petru Lazoviću kao najvažniji garant potencirao porodični status, ljudski i profesionalni profil ovog okrivljenog.

Advokat Đukanović je istakao da je Petar Lazović svjestan težine krivičnih djela za koje se tereti te ,,zasigurno ne bi došao ni u iskušenje da se da u bjekstvo“.

On je podsjetio da se sada pritvoreni Lazović svaki put uredno odazvao pozivu tužioca, čak i na telefonski poziv u fazi kada je pokrenut krivični postupak protiv njega i kada je bio u prilici da se nesmetano da u bjekstvo.

Lazović je uhapšen 18. jula nakon čega je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita sumnje protiv njega. B. R.

U Višem sudu nastavljeno suđenje grupi Miloša Đuričkovića

Odbrana tražila izuzimanje MTN jer su nezakonite

Odbijen prijedlog za ukidanje pritvora

Viši sud je odbio predlog advokata Damira Lekića da se okrivljenom Milošu Đuričkoviću ukine pritvor koji se zbog predugog trajanja pretvorio u zatvorsku kaznu.

Advokat Lekić je predložio sudu da Đuričkoviću odredi neku od mjera obezbjeđenja – oduzimanje pasoša, nedjeljno javljanje Upravi policije, zabranu napuštanja boravišta.

On je istakao da krivična vijeća koja donose rješenja o produženju pritvora to rade po automatizmu odnosno samo kopiraju prethodna.

Dodao je da protekom vremena, pritvor gubi smisao i svrhu, te ako predugo traje, pretvara se u kaznu.

PODGORICA – Odbrana Sava Lipovine, jednog od trojice organizatora osmočlane kriminalne organizacije koja je formirana radi izvršenja teškog ubistva, prodaje droge i nedozvoljenog držanja oružja, juče je u podgoričkom Višem sudu zatražila da se iz spisa izuzmu mjere tajnog nadzora(MTN) kao pravno nevaljan dokaz. Proces vodi sudija Goran Šćepanović Pored Lipovine, Miloš Đuričković i Ivan Jovanović su označeni kao organizatori grupe čiji su pripadnici postali Vesko Lipovina, Darko Drašković, Veljko Pejović, Petar Živković, Mirko Jovićević, Filip Petričević, Milo Ivanišević i Nikoleta Vukić Branilac Sava Lipovine, advokatica Branka Stanojević, navela je da naredba za sprovođenje MTN, koju je donio sudija za istragu Višeg suda, ne sadrži obrazloženje, ocijenivši da zbog toga ovakav dokaz treba izdvojiti iz spisa

predmeta jer je pravno nevaljan dokaz.

S druge strane, specijalni tužilac Miroslav Turković je istakao da su mjere tajnog nadzora donijete u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i predstavljaju zakonit dokaz.

Obrazlažući svoj prijedlog, advokatica Stanojević je kazala da MTN nije urađena po ZKP-u, te da ne sadrži sve što predviđa zakon, odnosno da nema obrazloženja. -Zbog toga su nezakonite i neupotrebljive u ovom postupku. Svima je jasno da se radi o dokazima na kojima se ne može zasnivati sudska odluka, pa predlažem da se izdvoje iz spisa predmeta. Ni u jednoj naredbi sudije za istragu Višeg suda koje se odnose na MTN, ne sadrže ocjenu nužnog uslova da se na drugi način nijesu mogli prikupiti dokazi ili bi njihovom primjenom predstavljao nesrazmjeran rizik za živote ljudi. U naredbi samo piše da postoji osnov

sumnje da lice vrši krivično djelo – pojasnila je advokatica Stanojević. Dodala je da naredba sudije mora da sadrži obrazloženje o čemu nema ni pomena u navedenim naredbama MTN u ovom predmetu. -Sudska odluka se ne može zasnivati na povredi ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa je sasvim jasno da se MTN moraju izdvojiti iz spisa predmeta. Apelujem da se sudska praksa ESLJP u Strazburu treba primjenjivati, na šta su i domaći sudovi obavezni i da se ne primjenjuju selektivno. Navodim i pravosnažnu oslobađajuću presudu Višeg suda u Podgorici K.br 20/2021, koju je donio sudija Vladimir Novović, sada glavni specijalni tužilac, upravo izdvajajući MTN u odnosu na jednog okrivljenog, tretirajući ih kao pravno nevaljani dokaz – kazala je Stanojević. Analizom mjera tajnog nadzora istražitelji su došli do podatka da je Savo Lipovina kao or-

sa druge strane specijalni tužilac Miroslav Turković usprotivio se predlogu odbrane i naveo da pritvor nije produžavan po automatizmu već po zakonu.

ganizator veće količine droge naložio Vesku Lipovini da organizuje prihvat i skladištenje droge radi dalje prodaje. Živković i Drašković imali su ulogu da pronalaze kupce i prodaju drogu, a Jovanović da veće količine narkotika sakriva do dalje prodaje...

Istražitelji su presretnutim razgovorima došli do podataka da je plan kriminalne organizacije obuhvatao i vršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela. Kako se navodi u aktima tužilaštva, presretnuta je komunikacija dijela kriminalne organizacije i kada je 4. septembra 2017. godine aktivirana eksplozivna naprava između putničkog vozila parkiranog ispred porodične kuće Vasilija Vujovića, kada je smrtno stradao Marko Martinović.

Nastavak suđenja je zakazan za 31. januar 2023. godine. B. R.

PODGORICA – Pripadnici

BAR – J. Š. (35) iz Bara uhapšena je zbog sumnje da je 27. decembra u ranim jutarnjim časovima zatečena od službenika policije u izvršenju krivičnog djela. -Naime, ona je otvorila vozilo koje se nalazilo na jednom parking prostoru, a koje je bilo otključano, te kako se sumnja, izvršila premetačinu i iz unutrašnjosti vozila otuđila jednu torbu sa ličnim stvarima. Otuđeni predmeti su vraćeni vlasniku – saopšteno je iz policije

Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru J. Š. je lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa. C. H.

Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijeli su izvještaj Tužilaštvu BiH protiv Radoja Zvicera, Darka Eleza i još dvije osobe zbog sumnje da su pokušali da ubiju Ognjena Orašanina na Sokocu, pišu mediji u Bosni i Hercegovini.

Zvicer je označen kao vođa kavačkog klana.

Portparol MUP-a Republike Srpske Mirna Miljanović re-

kla je da su izvještaj podnijeli protiv D. E, R. Z, M. M. i nepoznate osobe zbog sumnje da su počinila krivično djelo organizovani kriminal u vezi sa teškim ubistvom i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

-Oni se sumnjiče da su u avgustu i septembru 2020. godine, djelujući kao organizovana kriminalna grupa, pokušali da

ubiju O. O. iz Sokoca, na način da su po prethodnom dogovoru i planu nabavili i ispod vozila koje koristi navedeni postavili eksplozivnu napravu, u namjeri da ju aktiviraju u trenutku kada se on bude nalazio u vozilu, pojasnila je Miljanović.

Policijski službenici Policijske uprave Istočno Sarajevo su 17. oktobra 2020. godine na

licu mjesta, gdje su pronađeni vozilo i eksplozivna naprava, izvršili uviđaj te deaktiviranje i izuzimanje eksplozivne naprave.

Navedena krivična djela rasvijetljenja su u okviru zajedničkih aktivnosti policijskih službenika MUP-a Republike Srpske i MUP-a Kantona Sarajevo, koje su realizovane u prethodna dva dana. C. H.

Garancija za slobodu pritvorenog službenika ANB-a od

eura na kontroli kod vanraspravnog vijeća Višeg suda

Živković: Uvezeno 25.000 jagnjadi, domaća propadaju

Nijesu samo stočari u problemu, već i proizvođači voća, povrća... Selo nam umire, samo zato što imamo deficit volje i iskrenog patriotizma, a stub suvereniteta svake države je obezbijediti što više hrane na svojim gazdinstvima – poručuje Milko Živković

NIKŠIĆ – Poljoprivrednici sa sjevera Crne Gore negoduju što im mesne industrije još nijesu otkupile jagnjad. Nova godina se bliži i, kako tvrde, to se nije dešavalo minulih sezona, a nijesu zadovoljni ni cijenom otkupa.

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore Milko Živković kaže da ne može shvatiti ,,tako nakaradnu politiku Ministarstva poljoprivrede koja decenijama uništava seljaka“. – Godina je na izmaku, a samo u Pljevljima imamo oko 300 neotkupljenih jagnjadi. Stočarima treba novac, imaju ogromne troškove za hranu, a i logično je da svako jagnje gubi kilažu iz dana u dan. Dakle, sve je gori kvalitet, a to, valjda, ne odgovara ni onome ko otkupljuje meso, pa u krajnjem ni potrošaču. Nažalost, poljoprivrednici ne mogu da biraju, već je njihovo samo da čekaju. Klaničari su ove godine dobijali 15 eura subvencije po otkupljenom grlu od resornog ministarstva, a to bi trebalo da im bude dodatak za skladištenje. Međutim, oni otkupljuju koliko im je potrebno mesa, sedmično, kako hoće – negoduje Živković.

On konstatuje da postoji sistemski problem koji se s malo volje i razumijevanja može vrlo lako riješiti.

– Zanemarujemo sopstvenu proizvodnju, a uvoznički lobiji rade kao nikad. Po procjenama, samo tokom sezone uvezeno je oko 25.000 jagnjadi, a kvalitet tog mesa je neuporediv sa onim što se uzgaja na Sinjajevini, Ljubišnji, Ivici... bilo kojem pašnjaku u Crnoj Go-

KOLAŠIN: Opštinska kasa za 2023. planirana na 7,58 miliona eura

Budžet po volji i stare i nove vlasti

KOLAŠIN – Prijedlog budžeta koji je pripremila prethodna vlast koju su činili DPS – Grupa birača – SD je jednoglasno prihvaćen, a za njega su pored odbornika sadašnje opozicije glasali i odbornici nove vladajuće koalicije koju čine Demokrate i Ujedinjena Crna Gora, DF, SNP, Evropa sad i Ura.

Budžet iznosi 7,58 miliona što je povećanje od 44 odsto u odnosu na tekući. Sopstveni prihodni su 2,89 i njih dominantno čine porezi i naknada za građevinsko opremanje zemljišta u iznosu od 1,82 što je

za 1.42 ili 355 odsto više nego u 2022. Radi se o zaključenim ugovorima sa investitorima u tekućoj godini koji na naplatu dolaze u narednoj. Sopstveni prihodi čine 38 odsto Budžeta, 27 odsto ustupljeni prihodi, 17 odsto Egalizacioni fond dok je preko 13 odsto budžeta preneseno iz ovogodišnjih budžetskih sredstava. Za plate biće izdvojeno 1.260.000 eura što je za 117.000 eura više nego ove godine. Dosadašnja predsjednica Opštine Marta Šćepanović kazala je da su javne finansije stabilne i da je nova vlast zatekla na računu više od 1.700.000 eura. Dr. D.

ri. I kad se ovoliko kasni sa otkupom, najmanje je bitna cijena, jer troškovi su ogromni i svako jagnje, kako to narod obično kaže, „izjelo je sebe“... Nijesu samo stočari u problemu, već i proizvođači voća, povrća... Selo nam umire, samo zato što imamo deficit volje i iskrenog patriotizma, a stub suvereniteta svake države je obezbijediti što više hrane na svojim gazdinstvima – zaklju-

čuje Živković. U Nikšiću, Plužinama, Šavniku i središnjem dijelu Crne Gore nešto je bolja situacija sa otkupom jagnjadi. Poljoprivrednici su se, uglavnom, opredijelili da ne čekaju otkupljivače već da se sami izbore na tržištu. Cijena mesa je veća nego lani, ali su i njihovi troškovi značajno porasli, tako da nemaju posebnog razloga za zadovoljstvo. Ra. P.

MOJKOVAC – Zanimljiv i originalan dan su imala djeca u JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“. Uručeni su im novogodišnji pokloni i uživali su u zanimljivoj pozorišnoj predstavi „Medvjedova ženidba“. Poklone za 150 mališana je obezbijedio motel „Krstac“, a predstava je dar Savjeta roditelja i vrtića. Oni su bili glumci u komadu „Medvjedova ženidba“. Zadatak su odradili kao pravi profesionalci i sve sa maskama i šminkama je izveli pred razdraganom djecom...

– Od naše djece su dobili aplauze, ali ja želim da im se i na ovaj način zahvalim za predstavu kojom su oduševili djecu. Djeca su poznavala „glumce“ pa je atmosfera bila izvanredna. Takođe se zahvaljuemo i motelu „Krstac“ što su obezbijedili 150 poklona za djecu. Pamte se takvi odnosi prema ustanovi koja vodi računa o najmlađima našeg grada – kazala je Vukica Bulatović, direktorica JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“. Dr. D.

Institutu prva uplata početkom januara

HERCEG NOVI - Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu će preko Fonda zdravstva u januaru biti uplaćena sredstva kako bi bio odblokiran račun koji je u blokadi mjesec i po i zapošljeni primili novembarsku zaradu

To je, kazao je za RTHN v.d. izvršnog direktora te zdravstvene ustanove dr Savo Marić, epilog jučerašnjeg razgovora sa premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem na kojem je razgovarano o modelima izlaska iz krize Instituta. Odbor direktora je nedavno od Vlade tražio avans od Fonda zdravstva u iznosu od milion eura.

Raniji zahtjevi za finansijsku podršku nijesu usvojeni jer direktna pomoć iz budžeta Institutu nije moguća – prekršio bi se Zakon o kontroli dodjele državne pomoći.

Ukupni dug Instituta po osnovu rezervisanja, kratkoročnih, dugoročnih i odloženih poreskih obaveza je blizu 29 miliona eura. C.G.

,,Krtoli“ i ,,Tivat“ obnoviće opremu

TIVAT – Dobrovoljna vatrogasna društva Krtoli i Tivat obnoviće opremu.

DVD Krtoli dobilo je sredstva za nabavku opreme za spašavanje od Fonda za zaštitu i spašavanje i vrednovanje projekata. Dobrovoljno vatrogasno društvo Tivat opremilo se nosilima,

takozvanim koritom, u vrijednosti od 642 eura.

Član UO DVD Krtoli je osnovano 2004. godine i od tada aktivno djeluje na području Krtola i luštičkog poluostrva. Društvo broji 58 aktivnih članova.

Za 95.400 eura apliciralo 19 subjekata sistema zaštite i spašavanja. Podijeljeno je 94.776 eura, a deset subjekata je dobilo sredstva za realizaciju projekata među kojima je i DVD Krtoli, za koje je opredijeljeno 8.800 eura i očekuje se da ta sredstva budu operativna u prvoj polovini naredne godine.

DVD Tivat broji 33 člana. I. R.

Tate i mame glumili, ,,Krstac“ poklonio paketiće

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore negoduje zbog lošeg otkupa

TROŠKOVI VELIKI, A OTKUP KASNI: Domaći proizvod zapostavljen

ARHIVA POBJEDE

H ERcE g NOVI: Dogovoren model pomoći Vlade za ,,Dr Simo Milošević“

Institut ,,Dr Simo Milošević”

Dva DVD obezbijedila sredstva

MOJKOVAc: Mališanima u vrtiću priređeno iznenađenje

ZANIMLJIV PRAZNIČNI DAN: Roditelji glumci

GUSINJE – Obilne padavine tokom novembra i decembra pričinile su veliku štetu Gusinju. Predsjednica te opštine Anela Čekić kaže da je procijenjena na gotovo pola miliona eura. Zato su se za pomoć obratili Vladi.

– Pisali smo Vladi Crne Gore i nadležnim ministarstvima. Za sanaciju štete tražili smo oko 450.000 eura na osnovu izvještaja opštinske Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda – kazala je Čekić Pobjedi.

PROCJENA

Ona naglašava da je riječ o djelimičnoj procjeni i da se zahtjev odnosi samo za uništenu infrastrukturu. Predstoji utvrđivanje štete koja je usljed poplava nastala na kućama, imanjima…

– Trajna šteta je nastala na kompletnoj putnoj infrastrukturi, voda na poplavljenim područjima je odnijela značajan dio kvalitetnog obradivog zemljišta. U nekoliko sela vodovodna mreža je bila štećena, što je imalo za posljedicu da građani tih sela budu nekoliko dana bez vode. Desetine objekata je bilo ugroženo –navodi Čekić.

Zahvaljujući lijepom vremenu voda se povukla. Opštinske službe rade ono što je u njihovoj moći uklanjaju nanose koje su nanijeli bujični potoci i rijeke kako bi se život na tim područjima koliko-toliko odvijao normalno. Veliki posao čeka ih kada se vrijeme proljepša.

Sagovornica Pobjede ističe da su u Gusinje poplave veoma česta pojava, samo ove godine u zadnja dva mjeseca bilo je pet poplavnih talasa prouzrokovanih obilnim padavinama. Potreba su trajna rješenja,

Svjetska banka finansira SDIP projekat – Regionalni program integrisanog razvoja koridora Save i Drine u okviru kojeg je predviđena izgradnja obaloutvrda za rijeke Lim i Grnčar. Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je nedavno da će radovi u Bijelom Polju i Beranama početi na proljeće, a da će

pričinjena šteta blizu

eura

Trajna šteta je nastala na putnoj infrastrukturi u područijima pogođenim poplavama. Voda je odnijela i značajan dio kvalitetnog obradivog zemljišta, neka naselja su bila bez vode. Naši kapaciteti ograničeni su, ne možemo sami sanirati posljedice – navodi Anela Čekić

a Opština, kaže Čekić, nema kapacitet da ih sama sprovede.

– Najviše štete prave rijeke Gmčar, Dolja, Vruja, Ijuča i Grlja, kao i planinski potoci u selima Koljenoviće i Kruševo. Donijeli smo Plan zašti-

te od poplava koji prepoznaje kritične tačke, međutim, zbog nedostatka sredstava ne možemo ga kompletnog implementirati, pa sprovodimo ono što smo u mogućnosti – djelimično su izgrađene

Obaloutvrda za Grnčar

u Gusinju i Plavu kasniti jer te opštine nijesu riješile imovinsko-pravne odnose.

Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić kaže kako je riječ o zahtjevnom poslu, ali da su na dobrom putu da ga okončaju.

– Naša dionica je najduža, oko šest kilometara, veliki

broj je vlasnika imanja. Vjerujem da ćemo taj segmenat za imovinsko-pravne odnose završiti na proljeće – kaže Čekić.

Grant je vrijedan 330 miliona eura, od čega je za pet projekata za crnogorske opštine opredijeljeno nešto više od 14 miliona.

obaloutvrde, zatim, redovno čistimo korita rijeka za šta konkretno u slučaju Grnčara nemamo adekvatnu saglasnost i dozvolu nadležnih državnih organa. Redovno čišćenje i kanalisanje planinskih

bujičnih potoka, kao i nabavka nedostajuće mehanizacije je takođe dio rješenja – navodi Čekić.

VLADA

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović saopštio je na sjednici Vlade prethodne sedmice kako su iz nekoliko sjevernih opština Vladi stigli zahtjevi za naknadu štete koja je nastala na komunalnoj i saobraćajnoj infrastrukturi usljed nevremena. On je kazao da su zahtjeve podnijeli Berane, Plav, Gusinje, Rožaje, Andrijevica, a kreću se od 200.000 do oko 400.000 eura. Šahmanović je apelovao da im se što hitnije uputi pomoć.

– Tim opštinama pomoć je potrebna urgentno jer ako dočekaju snijeg sa oštećenom infrastrukturom, može doći do potpune obustave saobraćaja – kazao je Šahmanović.

Zaduženo je Ministarstvo finansija da pripremi prijedlog o urgentnoj pomoći.

Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda u Andrijevici primila je 25 zahtjeva. Predsjednik tog tijela Darko Vukić saopštio je Pobjedi prošle sedmice da su dobili 25 zahtjeva i obradili 12. – Šteta na osnovu tih zahtjeva iznosi 52.000 eura. Do kraja godine obići ćemo podnosioce ostalih zahtjeva i imati konačnu procjenu – najavio je Vukić. D. Š.

NIKŠIĆ – Vlada još nije uplatila 400.000 eura na račun Opštine Nikšić, što znači da u ovoj kalendarskoj godini neće započeti radovi na sanaciji deponije Mislov do. Projekat sanacije je završen i za očekivati je da uskoro bude riješen višedecenijski ekološki problem.

To je najavio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević On je na skupu koji je, u saradnji sa NVO Ozon, organizovala lokalna uprava najavio kako očekuje da EPCG uskoro preuzme Že-

ljezaru, gdje planiraju izgradnju regionalnog reciklažnog centra. Iz EPCG je ranije najavljeno da će prema novom biznis planu veći dio poslovanja Željezare biti proizvodnja iz solarnih panela.

– Nadamo se da će uskoro EPCG potpisati ugovor sa turskom kompanijom Tosiali, a tada bi se stekli uslovi i da počnemo izgradnju reciklažnog centra u jednom dijelu Željezare – kazao je Kovačević. Prema Državnom planu o upravljanju otpadom, predviđeno je otvaranje se-

dam reciklažnih centara u Crnoj Gori. Sada postoje u Podgorici, Herceg Novom, Kotoru i na Žabljaku, a planirano je otvaranje u okviru regionalnih centara za upravljanje otpadom i u: Baru, Bijelom Polju i Nikšiću.

Na jučerašnjem skupu NVO Ozon Aleksandar Perović uručio je zahvalnice svima koji su uticali na podizanje ekološke svijesti. Priznanja su dobili: EPCG, Pivara Trebjesa, Sava osiguranje, novinari RTV Nikšić, RTV Crne Gore, Pobjede, Vijesti, Dana, kao i portala Onogošt i Mladi Nikšića. Ra. P.

VODA ODNIJELA PUTEVE, IMANJA: Poplavljena područja nakon povlačenja vode i tokom poplave

Anela Čekić

Autentična i sadržajna scena

PODGORICA - Izložba radova ,,Umjetnost grafike“, kustoski projekat istoričarke umjetnosti Milice Bezmarević, otvorena je u galeriji ,,Centar“. Na izložbi su zastupljeni radovi Igora Rakčevića, Ilije Nikčevića, Jova Petričevića, Mirka Toljića i Nataše Drešić. Bezmarević je kazala da su autori, koji su zastupljeni na ovoj izložbi, razvili svoju specifičnu grafičku koncentrisanost, sa dovoljno smjelosti i osjetljivosti za grafički medij.

- Njihovo iskreno uvjerenje u grafiku omogućilo im je da eksperimentišu, istražuju i proširuju okvire grafičkog djelovanja. Svako od njih, poštujući i prateći vlastite stvaralačke senzibilitete, kreće se u širokom prostoru od tzv. klasičnih grafičkih konvencija do slobodnijeg i neposrednijeg pristupa grafičkom mediju kao takvom. U tom smislu, kada je riječ o umjetnosti grafike danas, a u kontekstu ovog izbora autora kao samo jednog od mogućih, preovladava utisak autentične i sadržajne crnogorske grafičke scene, koja nudi mogućnost sadržajnijih čitanja i tumačenja različitih likovnih identiteta, kao odraz ili

otisak, ne samo njihovih vlastitih stvaralačkih uvjerenja, već i kao znak refleksije vremena –istakla je Bezmarević.

Ona je kazala da promišljanje o umjetnosti grafike danas, kao i njeno shvatanje u okviru aktuelnih utisaka i vizuelnih koncepata savremene umjetnosti, otvara mnoga pitanja i sadržaje koji se tiču njenog adekvatnog razumijevanja i pripadanja onome što savremena umjetnost danas jeste.

- Ekspanzija masovnih medija u umjetničkoj praksi posljednjih decenija, izrazito u grafičkoj umjetnosti, nudi raznovrsne tehnike digitalnog umnožavanja, pa samim tim i znatno veću i bržu produkciju. Tako se postavlja pitanje autentičnosti i umjetničke vrijednosti digitalnog grafičkog otiska i, još dalje, preispituje osnovno poimanje grafike kao umjetnosti multioriginala. U tom kontekstu, česta su i neopravdana shvatanja grafičkog medija kao nekog zatvorenog sistema izolovanog svojim tradicionalnim i konvencionalnim karakterom, koja su grafiku odredila pozicijom izvjesne podredenosti u odnosu na druge vizuelne prakse – istakla je Bezmarević. A. Đ.

Berkuljan i Rašović novi članovi Savjeta

CNP-a

i Vanja Vukčević, a imenovan novi član – mr Tatjana Ilić.

To su nova kadrovska rješenja usvojena juče na sjednici Vlade na prijedlog Ministarstva kulture i medija. Razriješeni su dužnosti članovi Savjeta Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ – prof. dr Dragan Bogojević, Marjan Miljić, prof. Vesna Kilibarda, mr Boban Batrićević i Đurđa Martinović, a imenovan je novi Savjet – prof. dr Tatjana Jovović, dr Gojko Čelebić, mr Ksenija Rakočević i Petar Pejaković. Razriješen je i Savjet Crnogorske kinoteke, koji su činili dr Zoran Koprivica, Aleksandar Bečanović, Varja Đukić, Snežana Pejović i Zdenka Perović, a imenovan novi – Aleksandar Bečanović, Baškim Alaj, Vahida Hasanaga Nimanbegu, Nikola Nikolić i Nataša Kovač-Martinović Razriješen je i Savjet Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom“ – dr Nenad Vujadinović, Žaklina Oštir, mr Jelena Martinović-Bogojević, Milovan Radojević i Đorđe Dragićević, a imenovan je novi – prof. dr Nenad Vujadinović, Mirjana Medojević, Arlinda Ljuljđuraj, mr Dina Kukalj i Goran Radović. Razriješen je i Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore – Đuro Prijić, Dragana Lalošević, Vesna Prlja, Draško Dragaš i Slavko Dabinović, a imenovan novi – Stevan Kordić, Petar Martinović, don Robert Tonsati, Živko Radović i Radojka Abramović. Razriješena je i članica Savjeta Narodnog muzeja Crne Gore Jelena Božović, a imenovan novi član –

Priča o ljubavi i želji

PODGORICA – Predstava „Jerma“ Sajmona Stouna, koju je na scenu postavila rediteljka Ana Tomović, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Dramski pisac, filmski i pozorišni reditelj i glumac Sajmon Stoun je 2016. godine napisao „Jermu“ po motivima istoimene drame F. G. Lorke iz 1934. godine. Stoun je radnju Lorkine drame premjestio u današnji London.

Lornika „Jerma“, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao direktor CNP-a Marko Baćović, prvi put je izvedena 29. decemra 1934. godine, a simbolično, na isti dan će biti upriličena premijera i u CNP-u, nakon 88 godina.

- Samo ime Jerma ne postoji u španskom jeziku, izvedeno je iz značenja besplodne zemlje, iz koje ne može ništa da nikne. Naša Jerma, ili kako je nazvana u komadu „Ona“, je ostvarena žena u svakom smislu, ali ima strašnu potrebu da bude majka. Drago mi je da opet radimo žensku temu, sa većinskom ženskom podjelom. Naša predstava, kao i kod Lorke, dostiže savremeni život, ali do kraja dolazimo do antičke tragedije – rekao je Baćović. Problem „jalovice“ ili žene koja ne može da rodi, prema riječima rediteljke Tomić, je dosta značajan u svijetu. Žena koja ne može da rodi se uvijek treti-

ra kao otpadnik od društva, kao neko ko je skrajnut, ko nije ispunio svoju funkciju. - Tako je još uvijek po našim balkanskim prostorima, posebno u ruralnijim djelovima. Ali, tako nije u velikim gradovima, žene tamo mogu da budu ostvarene, emancipovane, ne moraju da robuju osnovnoj biološkoj potrebi kojoj nas društvo predodređuje. Srce ove drame je što u takvom kontekstu, velikog urbanog grada, pisac Stoun inspirisan Lorkom, ali iz drugačijeg ugla, želi da preispita šta je to što je stvar naše odluke što racionalno možemo da manifestujemo, a šta je bio-

loško u nama, što nas u određenim godina dovodi do nečega, te kako se nositi sa tim kada to više ne možemo da imamo –objasnila je Tomović. Glavnu ulogu u predstavi igra Kristina Obradović. Za nju je ovo priča o ljubavi i želji. - Ljubav je autentična, neupita, a tim je teže kada se razvije na samom kraju. A, želja – nju smo pokušali da učitamo, igrom da dočaramo da joj se može prići sa mnogo strana. Ta želja, žene danas, je konglomerat kolektivnog nasljeđa, koda koji je u našoj DNK, kolektivnog očekivanja koje je ogromno, iako smo se zaogrnuli plaštom

emancipacije, urbanog duha i raznih sloboda – kazala je ona. U predstavi, pored nje, uloge tumače: Aleksandar Gavranić, Žaklina Oštir, Maja Stojanović, Vule Marković i Sanja Vujisić. Većina ansambla je prisustvola presu, a saglasni su da je u pitanju važna tema, te predstava koja će da raste svakim susretom sa publikom. Tekst je prevela prof. dr Slavica Perović, dramaturg je Vuk Ršumović, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Momirka Bailović, asistentkinja kostima Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović S. V.

Dodjelom nagrada najboljima Gradsko pozorište obilježilo svoj dan

Posvećenost igri i volja za boljom budućnošću

PODGORICA – Glumica

Dubravka Drakić dobitnica je nagrade „Vasilije Ivanovič Šćućkin“, a glumci Omar Bajramspahić i Vanja Jovićević nagrađeni su godišnjim priznanjima Gradskog pozorišta. Na ovaj način, slaveći svoj dan, ovaj teatar zaokružio je prethodnu, uspješnu godinu – dinamično, uz muzički spektakl „Glumci pjevaju“, u KIC-u „Budo Tomović“.

Uz priznanja najboljima, izbjegavajući duge protokole, Dan Gradskog pozorišta obilježili su humor i pjesma – uz ponovljene želje, da se 72. rođendan matičnog teatara dočeka pod svojim krovom.

Umjesto klasičnog govora, direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica osvrno se na rad u prethodnoj godini.

- Rezultati našeg pozorišta su vidljivi ne samo na podgoričkoj i crnogorskoj sceni, nego šire, mnogo šire nego ikada do sada. Pomenuću svog profesora, jednog od najznačajnijih pjesnika druge polovine 20. vijeka

– Jovana Hristića, teatrologa i kritičara koji je znao ono što danas kritičari ne znaju – a to je da piše o pozorištu sa ljubavlju, a o životu sa ljubavlju i rezignacijom – poručio je Koprivica, uz recital Hristićevih stihova. Kada nešto ima sedamdeset i jednu godinu, kako je kazao umjetnički direktor Dušan Kovačević, obično izgleda kao nešto što je staro i dosadno, međutim, Gradsko pozorište je pokazalo da su to samo brojevi, da je ono uvijek mlado i novo.

- Treba slaviti pozorište, a to možemo samo uz pomoć ljudi koji u njemu rade. Ponosan sam na ansambl i radnike Gradskog pozorišta koji su u protekle četiri godine pokazali izuzetnu profesionalnost. Nižući regionalne uspjehe postali smo jedni od osnivača RUTA porodice i taj festival i dalje traje. Pozorište čine ljudi – rekao je Kovačević. Uz veliku zahvalnost, Drakić se osvrnula na svoje početke, ali i na značaj Gradskog pozorišta. - Ponosna sam što sam te 96-te,

igrajući seljanku broj dva u „Noveli od ljubavi“, baš na ovim daskama započela svoju, neću reći profesionalnu igru, što ta igra i dalje traje. Večeras, kada slavimo ulazak u 72. godinu pozorišta, najmanje što mogu da poželim jeste da svi zajedno sljedeći rođendan slavimo u novom pozorištu, da pamtimo onu baraku koja je bila prekoputa ove zgrade, budemo zahvalni Domu omladine ,,Budo Tomović“ i težimo onome što treba da bude dio svakog pozorišta, a to su istina, ljubav prema igri i volja za boljom budućnošću – kazala je Drakić.

U muzičkom programu „Glumci pjevaju“, pored Drakić i Kovačevića, učestvovali su: Goran Slavić, Ivana Mrvaljević, Lazar Dragojević, Lara Dragović, Miloš Pejović, Pavle Ilić, Stefan Vuković, Vanja Jovićević, Marija Đurić, Pavle Bogojević, Jovan Dabović, Jelena Nenezić-Rakočević, Jelena Laban, Smiljana Martinović i Milica Majkić, uz muzičku pratnju Mladena Nikčevića i benda.

Program su vodili glumci Vukan Pejović i Ivona Čović-Jaćimović, dok su se kao specijalni gosti pojavili Knez, Žuti Serhatlić i Đuro Franeta Dan pozorišta obilježen je u okviru 30. izdanja DEUS-a. S. V.

U Podgorici otvorena izložba ,,Umjetnost grafike“

Otvaranje izložbe u galeriji „Centar“

PODGORICA – Dva člana Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta – Bojan Martinović i Goran Bulajić, razriješeni su dužnosti, a imanovani novi – Gojko Berkuljan i Budimir Rašović. Razriješena su i dva člana Savjeta Muzičkog centra – Marinko Pavićević

Dragan Radović A. Đ.

Kadrovske promjene u institucijama kulture

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje kulturnog dobra Manastir Ćelija piperska, nakon obimnih degradirajućih radova koje je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve sprovela tokom 2021. godine, ali i decenijama ranije.

To je Pobjedi zvanično potvrđeno iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, uz podsjećanje da je, saglasno čl. 102 i 103 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, „vlasnik/držalac dužan obratiti se ovom organu za izdavanje konzervatorskih uslova, koji prethode izradi konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg će, saglasno čl. 122 Zakona, konzervatorske mjere sprovesti javna ustanova koju osniva Vlada“. Jednostavnije rečeno, Mitropolija crnogorsko-primorska treba da shvati da je pogriješila i da shodno rješenju zatraži savjet stručnjaka iz Uprave, koji će joj objasniti kako da na najbezbolniji način sruši nelegalne objekte i manastir „vrati“ što približnije njegovim izvornim gabaritima i osobenostima.

MJERE

Što o svemu tome misli Mitropolija, saznali smo već prije nekoliko dana kada je odbila da prihvati odgovornost za nelegalne radove na manastiru i prekršajne naloge Uprave za inspekcijske poslove, u ukupnoj vrijednosti od 4.600 eura (4.000 za MCP kao pravno lice i 600 eura za mitropolita Joanikija, kao odgovorno lice u pravnom licu). Odbijajući odgovornost prilikom potpisianja prekršajnih naloga, Mitropolija

Još „samo“ da Mitropolija zatraži uslove po kojima će rušiti što je sagradila

Pratiće razvoj situacije

Iako Uprava za inspekcijske poslove nije podnijela krivičnu prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske zbog nelegalnih radova na Ćeliji piperskoj, krivičnu prijavu može da podnese i Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD). Upitani da li će to učiniti u slučaju Manastira Ćelija piperska, budući da to njihove kolege iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu učinile, iz UZKD su odgovorili da se „odriču komentara na postupanje Uprave za inspekcijske poslove“.

- Ovaj organ je donio odgovarajuća rješenja, a u zavisnosti od daljeg razvoja situacije, isti će se odrediti, a sve u odnosu na zakonsku regulativu – odgovorili su iz Uprave.

je, podsjetimo, zatražila sudsko odlučivanje, pa će u ovom slučaju odlučivati Sud za prekršaje. Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje uslijedilo je nakon dva terenska obilaska Manastira Ćelija piperska, u organizaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, 16. novembra i 1. decembra ove godine. Stručni tim Uprave konstatovao je brojne neprimje-

rene intervencije i nelegalne građevinske radove na ovom kulturnom dobru, bez saglasnosti ovog organa, tj. bez konzervatorskih uslova i konzervatorskog projekta. Podsjetimo, Mitropolija je tokom prošle godine srušila ogradni zid manastira, dogradila konak izvan granica manastirskog kompleksa, sazidala tri garaže i veliku te-

rasu sa metalnom konstrukcijom, započela oslikavanje novih freski u manastirskoj crkvi, asfaltirala dvorište manastira, postavila novu spomen-bistu... Takođe, Uprava je registrovala i niz drugih nelegalnih intervencija koje je zabilježio i nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture, poput oblaganja poda crkve mermernim pločama, po-

negdje i postavljanja laminata, montiranja radijatora na zidove crkve... o čemu je Pobjeda takođe pisala u više navrata. Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje kulturnog dobra Manastir Ćelija piperska, kroz mjere zaštite, naloženo je odstranjivanje nelegalno podignutih objekata duž sjeverne strane manastirskog kompleksa. Takođe, potrebno je odstraniti i kulu zvonaru i rekonstruisati sjeverni ogradni zid manastirskog kompleksa, na osnovu autentične fotodokumentacije. - Odstraniti dograđeni dio manastirskog konaka u sjevero -

UIP: Povoljniji način kažnjavanja služi svrsi i cilju nadzora

Inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove nelegalne radove na Ćeliji piperskoj okarakterisala je kao prekršaj i napisala dva prekršajna naloga, bez namjere da za ovako radikalne intervencije na kulturnom dobru podnese krivičnu prijavu, što joj, uostalom, omogućava i Zakon o zaštiti kulturnih dobara, a u vezi sa Krivičnim zakonikom Crne Gore. Ovim povodom, iz Uprave su odgovorili da „inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora posebnu pažnju daje načelima inspekcijskog nad-

zora, propisanim Zakonom o inspekcijskom nadzoru, prije svega poštujući načelo srazmjernosti“.

- Načelo srazmjernosti propisano je članom 7 pomenutog zakona, te se u istom navodi „Inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora preduzima one mjere i radnje koje su srazmjerne učinjenim nepravilnostima, a kojima se na povoljniji način za subjekat nadzora postiže svrha i cilj inspekcijskog nadzora“ – odgovorili su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Zanimljivo je da je Uprava

za inspekcijske poslove nadležnom tužilaštvu nedavno podnijela krivičnu prijavu zbog kačenja crnogorskih zastava na ogradu Cetinjskog manastira i na Vlašku crkvu, a u radikalnim intervenecijama na Ćeliji piperskoj ne vidi elemente krivičnog djela. Odgovarajući na pitanje Pobjede zašto je kačenje zastava osnov za krivičnu prijavu a nijesu radovi na Ćeliji piperskoj, iz Uprave je saopšteno da je u ovom slučaju „jedina mjera koja je mogla biti preduzeta bilo podnošenje krivične prijave nadležnom tuzilaštvu, s

obzirom na to da je identitet lica koje je zastave postavilo na ogradama navedenih kulturnih dobara, nepoznat“. - U tom slučaju, inspektor nema mogućnost pokretanja prekršajnog postupka, niti izdavanjem prekršajnih naloga, niti upućivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje – navode iz Uprave za inspekcijske poslove. Međutim, Uprava za inspekcijske poslove znala je ko je postavio spomen-obilježje u Morinju, pa joj to nije smetalo da Specijalnom državnom

tužilaštvu nedavno podnese krivičnu prijavu protiv bivših ministara vanjskih poslova i odbrane, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića zbog postavljanja spomen-ploče, odnosno zbog povrede člana 411a Krivičnog zakonika. U istom Zakoniku, u članu 253a, navodi se da ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Sudeći po prekršajnom nalogu Uprave, na Ćeliji piperskoj niko nije ništa oštetio, niti uništio, niti učinio neupotrebljivim.

zapadnom dijelu kompleksa, sa garažama u donjoj etaži i spratnu terasu sa metalnom konstrukcijom. Odstraniti konzolnu nadstrešnicu iznad ulaza u crkvu. Odstraniti nelegalno postavljeni ikonostas i vratiti autentnični izgled enterijera (zidne površine i oblogu) – naložila je Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

DEGRADACIJA

U zaključku izvještaja sa terenskog obilaska Manastira Ćelija piperska navedeno je da je analizom dokumentacije UZKD konstatovano da se „vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra nije obraćao Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore / Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom“.

PODGORICA – Učenici

Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice za kraj 2022. godine održali su dva velika koncerta u KIC-u „Budo Tomović“ i u Muzičkom centru Crne Gore.

Na velikoj sceni Muzičkog centra, u srijedu veče je pred pu-

nom salom na Polugodišnjem koncertu nastupilo 13 solista sa gotovo svih odsjeka osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja, orkestar harmonika srednje škole i hor od 100 učenika IV do VI razreda.

Pored ovog koncerta, ovog mjeseca škola se predstavila i nastupom grupnog muziciranja u

okviru Decembarske umjetničke scene. Koncert je održan na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“, a brojna publika bila je u prilici da čuje dječji hor, mješoviti hor srednje škole, mušku klapu „Štiglići“, dva gudačka orkestra osnovne škole, duvački orkestar osnovne i srednje škole i orkestar harmoni-

ka srednje škole. Na sceni je bilo više od 150 učenika škole. - Ponosni smo na rezultate naših učenika i profesora po kojima je škola prepoznata kao institucija od velikog značaja za lokalnu zajednicu i našu državu – navodi se u saopštenju Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. R. K.

- Gore navedeni radovi mogu se okarakterisati kao degradacija, jer su izvedenim radovima umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska i kulturno-istorijska vrijednost i značaj starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra, odnosno njegovih kulturnih vrijednosti – navodi se u izvještaju Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

J. NIKITOVIĆ

Novooslikane freske u unutrašnjosti Crkve Presvete Bogorodice i dio plafona spremnog za oslikavanje, u kompleksu Manastira Ćelija piperska

UZKD

KIJEV/MOSKVA – Ruske snage su juče pojačale minobacačke i artiljerijske napade na grad Herson na jugu Ukrajine iz koga su se nedavno povukli, saopštila je ukrajinska vojska navodeći i kako Rusija konstantno vrši pritisak duž linija fronta u istočnim regionima zemlje. Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija ispalila 33 projektila iz višecjevnih raketnih bacača na civilne ciljeve u Hersonu, dok Moskva negira da je gađala civilne položaje.

Borbe su nastavljene oko grada Bahmuta u istočnoj provinciji Donjeck, koji je pod kontrolom Ukrajine, kao i na sjeveru oko gradova Svatove i Kremine u pokrajini Lugansk, gdje ukrajinske snage pokušavaju da razbiju rusku odbranu linije.

Britansko ministarstvo odbrane je u svom posljednjem ažuriranju vojne situacije u Ukrajini navelo da je Rusija vjerovatno ojačala dio linije fronta u Kremini, jer je taj grad logistički važan za Moskvu, a postao je relativno ranjiv nakon nedavnih ukrajinskih napredovanja dalje na zapad. Zamjenik načelnika gradske uprave Kijeva Nikolaj Povoroznik saopštio je da je juče ujutru više od 300.000 stanovnika ukrajinske prijestonice ostalo bez struje, a da u nekim okruzima nema ni grijanja ni vode.

- Uspjeli smo da stabilizujemo situaciju sa električnom energijom u gradu. Međutim, i dalje su u toku vanredna isključenja struje u različitim okruzima u glavnom gradurekao je Povoroznik.

Osim toga, kako je rekao, okruzi koji nemaju struju nemaju ni grijanje ni vodu.

Moskva odbacila mirovni plan Zelenskog

Vlasti Odese uklanjaju spomenik Katarini Drugoj

su demontažu spomenika ruskoj carici Katarini Drugoj u tom lučkom gradu, a u skladu sa odlukom koju je gradsko vijeće donijelo još 30. novembra. Poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksij Gončarenko je na svom Telegram kanalu napisao da „počinju neki radovi u blizini spomenika“, te da građanima nije dozvoljen pristup tom mjestu.

Spomenik carici osnivačici Odese, kao i njenim saradnicima Žozefu de Ribasu, Francu de Volanu, Grigoriju Potemkinu i Platonu Zubovu podignut je 1900. godine. Već 1920. je demontiran, ali je 2007. spomenik ponovo obnovljen.

- Prije svega, riječ je o visokim zgradama koje se vodom snabdijevaju pomoću pumpi. Ne rade ni kotlarnice u gradu koje još nijesmo opremili agregatima – dodao je Povoroznik. Premijer Ukrajine Denis Šmihal je 9. decembra izjavio da će restrikcije u potrošnji energije u zemlji biti na snazi tokom cijele zime, jer su sve toplane i hidrocentrale, kao i 40 viso-

konaponskih mrežnih objekata, pretrpjeli različite stepene oštećenja.

Agencija Rojters prenosi i kako ukrajinski lider Volodimir Zelenski nastavlja da insistira na svom mirovnom planu od deset tačaka, koji predviđa da Rusija u potpunosti poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i da povuče sve svoje trupe, o čemu Moskva odbija da razmišlja.

Kremlj je juče saopštio kako prijedlozi za okončanje sukoba u Ukrajini moraju da uzmu u obzir, kako je navedeno, trenutnu realnost, uključujući i onu vezanu za pridruživanje četiri ukrajinska regiona Rusiji. - Ne može biti mirovnog plana za Ukrajinu koji ne uzima u obzir današnju realnost u vezi sa ruskom teritorijom i

ulaskom četiri regiona u sastav Rusije. Planovi koji ne uzimaju u obzir ovu realnost ne mogu biti prihvaćeni - poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov Nakon referenduma koji je održan u septembru u ukrajinskim oblastima Donjeck, Luganjsk, Herson i Zaporožje, Rusija je ove teritorije proglasila svojim sastavnim dijelom. U međuvremenu je ruska Federalna služba bezbjednosti saopštila kako su njeni oficiri ubili dvojicu muškaraca u Kabardino-Balkarijskoj oblasti, koji su navodno priprema-

li teroristički napad u Čegemu prema instrukcijama ukrajinskih specijalnih službi.

Kako se navodi u saopštenju, u pitanju su ranije osuđivani ruski državljani, prenijela je agencija Tas.

Dodaje se i da su oni, nakon izvršenja zločina, planirali da odu u Ukrajinu kako bi učestvovali „u neprijateljstvima protiv oružanih snaga Rusije“.

- Ove osobe su 26. decembra, dok su bile opkoljene, pružale oružani otpor i tom prilikom su neutralisani u vatrenom okršaju - zaključuje se u saopštenju FSB-a.

BRISEL/VAŠINGTON – Evropska unija i Sjedinjene Američke Države saopštile su da su zabrinute zbog napetog stanja na sjeveru Kosova, te da pozivaju sve na maksimalnu uzdržanost, hitno preduzimanje mjera za bezuslovno smirivanje situacije i uzdržavanje od provokacija, prijetnji i zastrašivanja.

- Sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Aljbinom Kurtijem radimo na pronalaženju političkog rješenja kako bi se smirile napetosti i usaglasio put dalje u interesu stabilnosti, bezbjednosti i blagostanja svih lokalnih zajednica – navedeno je u zajedničkom saopštenju prvog zamjenika portparola Stejt departmenta Vedanta Patela i predstavnice za medije visokog predstavnika Evropske unije Nabile Masrali

- Pozdravljamo uvjeravanja lidera Kosova da ne postoje spiskovi kosovskih Srba koji bi bili hapšeni ili procesuirani zbog mirnih protesta i barikada. Istovremeno, mora se poštovati vladavina prava, dok je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i neće se tolerisati – dodaje se u zajedničkom saopštenju Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Ukazano je i da će SAD podržati Evropsku uniju i misiju Euleks na Kosovu. Precizirano je i da ta misija ima mogućnost da prati sve istrage i naknadne postupke u cilju promovisanja poštovanja ljudskih prava.

- To posebno obuhvata garancije za pravično suđenje, zaštitu i jednak tretman za pripadnike nevećinskih zajednica na Kosovu. Očekujemo da se Kosovo i Srbija vrate nastojanjima za ostvarenje pomirenja, regionalne stabilnosti i saradnji za dobrobit građana – navedeno je u zajedničkom saopštenju, uz napomenu da se sve obaveze proistekle iz dijaloga Kosova i Srbije, uz posredstvo EU, moraju primijeniti bez odlaganja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić juče se sastao sa direktorom Kancelarije za Kosovo Petrom Petkovićem nakon čega je uz, kako je rekao, ,,snažne garancije SAD i EU da neće biti novih hapšenja“, pozvao Srbe na sjeveru Kosova da se povuku sa barikada.

Petković je rekao da će se Vučić sastati sa Srbima na sjeveru Kosova te će tada vidjeti da li su i oni odlučni da uklone barikade sa graničnih prelaza.

Prvi zahtjev Srba je ispunjen, kaže on, navodeći da je riječ o puštanju De-

jana Pantića, bivšeg policajca koji je uhapšen prije 20 dana nakon čega su i postavljene barikade.

Napetosti na sjeveru Kosova traju već 20 dana. Dio tamošnjih Srba je, nezadovoljan zbog hapšenja nekoliko osoba pod sumnjom za napad na službena lica, podigao barikade na saobraćajnicama nadomak graničnih prelaza sa Srbijom. Beogradski mediji su u me-

đuvremenu javili da je Nikola Nedeljković, koji je uhapšen na Vidovdan na Gazimestanu, predat na prelazu Mutivode i da je na putu za Beograd.

Nedeljković je uhapšen nakon parastosa na Gazimestanu. Tri policajca, u svojstvu svjedoka, optužila su ga da je tokom obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu uzvikivao „ubij Šiptara“.

On se od momenta hapšenja nalazio u

sudskom pritvoru u sjevernom dijelu Kosova. Sud u Prištini mu je izrekao prvostepenu kaznu zatvora od osam mjeseci, zbog izazivanja etničke mržnje i netrpeljivosti.

Apelacioni sud u Prištini odlučio je početkom decembra da Nedeljkoviću za dva mjeseca umanji kaznu zatvora.

Vlasti Odese započele

Evropska

Stigao novi kontingent autobusa

Na carinski terminal u Danilovgradu stigao je novi kontingent od 29 autobusa koji će služiti kao osnov za dalju modernizaciju sistema javnog prevoza u Podgorici.

Gradonačelnik Ivan Vuković, koji je juče sa saradnicima obišao terminal, podsjetio je da je javni prevoz dugo vremena, s punim pravom, bio smatran jednim od osnovnih problema kada je riječ o životu u Podgorici.

- Taj sistem nije bio na zadovoljavajućem nivou kvaliteta i mi smo se ozbiljno i odlučno uhvatili u koštac s tim problemom – u završnoj fazi tog procesa najprije kroz nabavku 16, a sada i ovih 29 novih autobusa, stvorili pretpostavke da Podgorica dobije javni prevoz onakav kakav decenijama imaju moderni evropski gradovi –kazao je Vuković.

On je kazao da očekuje kako će se novi autobusi naći na ulicama Podgorice do kraja prvog kvartala naredne godine.

Vozni park gradskog preduzeća Čistoća dobio je novo vozilo – kiper koje će umnogome olakšati rad ekipama na terenu, te doprinijeti postizanju što boljih rezultata u cilju unapređenja kvaliteta života građana Podgorice.

Tokom obilaska tog gradskog privrednog društva, gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da se prvenstveno zahvaljujući vrijednim ljudima koji rade izuzetno težak posao, a uprkos lošim navikama jednog broja građana, danas možemo pohvaliti time da je Podgorica jedan od najurednijih glavnih gradova u regionu.

- Tokom protekle četiri godine imali smo u vidu značaj onoga što ljudi ovog privrednog društva rade za Podgoricu i trudili se, u mjeri mogućeg, da im olakšamo taj težak posao. To smo ra-

dili i kroz povećanje zarada zapošljenih u privrednom društvu Čistoća i vrlo intenzivnom investicionom aktivnošću koja za rezultat ima nabavku devet novih, vrlo vrijednih kamiona. Riječ je o najmodernijim mašinama tog tipa koje umnogome olakšavaju realizaciju njihovog programa, odnosno ispunjavanje svakodnevnih zadataka. Danas smo promovisali jedan takav kamion posljednje generacije, vrijedan gotovo 200.000 eura. Sve kad se sabere, u novu opremu privrednog društva Čistoća, tokom protekle četiri godine, uloženo je preko 1,3 miliona eura. To je bio način da pokažemo poštovanje i zahvalnost tim ljudima u nadi da će se i ove navike koje sam prethodno pomenuo mijenjati i da će njima u tom smislu u narednim godinama biti sve lakše

i koji ispunjavaju sve ekološ-

svim sugrađanima koji su zainteresovani za ovu vrstu usluge

da omogućimo da koriste autobuse onako kako se to radi u modernim evropskim prijestonicama, sa intervalom

polaska na svakih 20 minuta. Imajući u vidu problem koji imamo kada je u pitanju broj automobila na ulicama glavnog grada, to će doprinijeti da se taj trend negativnog povećanja najprije zaustavi, a onda i preokrene. Nadam se da ćemo vremenom mijenjati navike i sve manje koristiti automobile, a sve više javni prevoz, te doprinijeti da se naš grad sve više razvija onako kako to treba da bude slučaj. Ovo je veliki dan za Podgoricu, dan koji smo dugo čekali. Vjerovatno mnogi nijesu očekivali da će se desiti, ali evo, desilo se. Glavni grad u vlasništvu ima 45 novih autobusa, sasvim dovoljno da Podgorica u tom segmentu profunkcioniše kao moderna prijestonica. U tom smislu želim da najprije čestitam svojim kolegama koje su dale doprinos prilikom realizacije ovog projekta, kao i svim našim sugrađanima. Radimo u interesu Podgorice, ispunjavamo obećanja data našim sugrađanima i tako će biti do posljednjeg da-

na našeg tehničkog mandata –poručio je Vuković.

KARAKTERISTIKE

Profesor bezbjednosti saobraćaja sa Mašinskog fakulteta Milanko Damjanović kazao je da su performanse autobusa u skladu sa tenderskom dokumentacijom, te da garantuju kvalitet same usluge kada je u pitanju vučna i bezbjednosna karakteristika.

- Ono što smo mogli da primijetimo kroz prethodnu nabavku autobusa je da su se pokazali vrlo pouzdano i da je na osnovu eksperimentalnih analiza došlo do zaključka šta treba kod nekih sistema dograditi ili izmijeniti. U suštini, kompletan utisak je, gledajući na rokove, isporuku, cijenu i na sam kvalitet, da je ovo optimalan sistem –kazao je Damjanović, ističući da je kompletna realizacija nabavke veoma uspješna, te da će u krajnjem obezbijediti kvalitet usluge za sve korisnike. H. P.

– poručio je Vuković. Direktor Čistoće Andrija Čađenović kazao je da je novi kiper ukupno deveto vozilo u voznom parku tog privrednog društva, kada je riječ o terenskim aktivnostima.

- Želim da istaknem da je u pitanju najveći investicioni ciklus, koji smo ostvarili u partnerskom odnosu sa Glavnim gradom. Ukupna vrijednost sve opreme je preko tri miliona eura. Privredno društvo Čistoća je raspisalo tender za nabavku nove auto-čistilice, vrijednosti oko 160.000 eura koja će dodatno pojačati higijenu na teritoriji glavnog grada. Ovo vozilo će služiti za efikasno uklanjanje divljih deponija, prevoz kabastog otpada i pružanje usluga trećim licima – istakao je Čađenović. H. P.

Direktorica Turističke organizacije Podgorice Irena Rogošić potpisala je ugovore sa nosiocima projekata za valorizaciju kulturne baštine, koje će podržati sa ukupno 23.700 eura. Ugovore o podršci sa direktoricom TOP-a potpisali su Miodrag Vujović iz NVU KOD i Marko Šćepanović iz NVO Udruženje mladih inovatora i pronalazača Crne Gore. Za projekat „Podgorica na dlanu“, koji je kandidovala NVO Udruženje mladih inovatora i

pronalazača Crne Gore, odobrena su sredstva u iznosu od 7.000 eura. Projekat podrazumijeva kreiranje aplikacije za lakši pristup informacijama vezanim za spomenike na teritoriji glavnog grada kako za sugrađane tako i za turiste. NVU KOD sa projektom „Digitalni svijet Meduna i Duklje“ dobilo je sredstva u iznosu od 15.875 eura. U okviru ovog projekta predviđena je promocija, dokumentovanje, izrada studije postojećeg stanja i smjernice za buduće turističko opremanje

spomeničkog kompleksa grada Meduna i arheološkog lokaliteta Duklja.

Dva projekta za valorizaciju kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice, izabrala je tročlana stručna komisija, a na osnovu Javnog poziva za učešće u postupku raspodjele novčanih sredstava po ovom osnovu, što je predviđeno Zakonom o boravišnoj taksi.

TREND - Sa 45 novih autobusa koji su klimatizovani, prilagođeni osobama sa invaliditetom

ke standarde, moći ćemo

Novi autobusi na carinskom terminalu u Danilovgradu

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Blagoje bi bio ponosan na uspjeh

PODGORICA – Spuštena je zavjesa na Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Kataru, a jedna od ekipa koja je uspjehom (4. mjesto) i borbenošću zavrijedila pažnju i simpatije sportske javnosti je reprezentacija Maroka. To je bio i povod za razgovor i posebno sjećanje na proslavljenog jugoslovenskog golmana Blagoja Baneta Vidinića, prvog trenera koji je poveo Maroko na Svjetsko prvenstvo - u Meksiko 1970. godine.

Njegova životna saputnica Ksenija Plamenac-Vidinić bila je uz supruga sve do njegove smrti 29. decembra 2006. godine. Gospođa Ksenija (rođena 1939. u Beogradu) živi u Strazburu i ljubazno se odazvala našem pozivu da sa crnogorskim javnim mnjenjem podijeli dio sjećanja, a priču objavljujemo na 16. godišnjicu od Blagojeve smrti. Naša sagovornica je imala izuzetno zanimljiv život. Rođena je u porodici crnogorske istorijske ličnosti - njen đed bio je čuveni Jovan Simonov Plamenac, koji je bio predsjednik Narodne skupštine, ministar u više resora Knjaževine, kasnije Kraljevine Crne Gore, posljednji predsjednik Vlade Kraljevine Crne Gore, vršilac

Sigurna sam da bi moj suprug bio srećan zbog podviga reprezentacije Maroka u Kataru, a njegovo ime, veliki rad, entuzijazam i iskustvo koje je prije toga stekao kao golman jugoslovenske reprezentacije i dobitnik velikog broja medalja, postali su dio marokanske istorije, ali i drugih afričkih fudbalskih reprezentacija –rekla je za Pobjedu Blagojeva supruga Ksenija Plamenac-Vidinić

kraljevske vlasti nakon smrti kralja Nikole i vođa Božićnog ustanka. Ksenijin otac bio je Vladimir, diplomirao je žurnalistiku u Briselu i imao je težak i dramatičan životni put.

MJESTO U ISTORIJI MAROKA

Ksenijin suprug, slavni i omiljeni golman Blagoje Vidinić čuvao je mrežu najbolje selekcije Jugoslavije na osam utakmica. Zaljubljenicima u fudbal poznato je da je bio i trener reprezentacija Kolumbije i Zaira, ali je u istoriju ušao kao prvi trener koji je Maroko predvodio na najvećoj smotri fudbala prije 52 godine. Na prvenstvu u Meksiku 1970. godine Marokanci su u četvr-

toj grupi zabilježili dva poraza (od izuzetno jakih selekcija Zapadne Njemačke i Perua), ali i upisali istorijski bod (u remiju sa Bugarskom). Inače, na tom prvenstvu nastupili su Pele, Rivelinjo, Žairzinjo, Gerd Miler, Bekenbauer, Uve Zeler, Gustavo Penja, Luiđi Riva, Đani Rivera, a šampion je treći put postao Brazil.

Ime Blagoja Vidinića upisano je u istoriju marokanskog fudbala.

– Zadovoljstvo mi je da govorim povodom velikog uspjeha fudbalske reprezentacije Maroka i podijelim informacije, koje, pretpostavljam, mnogi ne znaju. Upravo je moj suprug Blagoje Vidinić bio prvi trener koji je poveo na Svjetsko prvenstvo prvu afričku naciju Maroko. Sigurna sam da bi bio srećan i ponosan na njihov uspjeh u Kataru, kao što sam i ja, jer su njegovo ime, ali i njegov veliki rad, entuzijazam i iskustvo koje je prije toga stekao kao golman jugoslovenske reprezentacije i dobitnik velikog broja medalja, postali dio marokanske istorije, ali i drugih afričkih fudbalskih reprezentacija – kaže Ksenija.

Naš život je bio bajka

Ksenija kaže da je, uz Blagoja, njen život bio vrlo interesantan i uzbudljiv. – Naš zajednički život bio je i bajka i stvarnost i stalno smo putovali zajedno. Imamo dvije kćerke Zoranu i Jovanu. Zorana je uspješna poslovna žena u SAD, a Jovana je ljekarka u Strazburu, te predsjednica Upravnog odbora veoma značajne zdravstvene ustanove u Francuskoj. Obje su stekle obrazovanje o kulturi Maroka, Zaira i Kolumbije, naravno SAD i Francuske. Odlično govore i pišu francuski, engleski i španski, a Jovana i portugalski i italijanski. Poštovali smo sve države i voljeli narode u kojima smo živjeli, pa sam sada ponosna na dragocjena prijateljstva koja porodično njegujemo – poručila je Ksenija Plamenac-Vidinić, koja nije bila samo podrška svom suprugu već i profesorica francuskog jezika u školama.

Podsjećajući na neke od Blagojevih uspjeha, gospođa Ksenija kaže da je njen suprug nastupio tokom dvoje olimpijskih igara i oba puta osvojio medalje!

– Branio je na dvije Olimpijade i osvojio srebrnu i zlatnu medalju - srebro u Melburnu 1956, a zlato u Rimu 1960. Na Svjetskom prvenstvu mladih u Kanu (1951) osvojio je zlatnu medalju.

SREBRO NA EP

Od velikog broja interesantnih događaja, naša sagovornica izdvaja prvo Evropsko prvenstvo u Parizu – tada Kup evropskih nacija (1960). Jugoslavija je na Parku prinčeva igrala u finalu sa SSSR-om i poražena je tek u produžecima 2:1 (povela golom Galića). Za Jugoslaviju su tada igrali:

Vidinić, Durković, Jusufi, Žanetić, Miladinović, Perušić, Šekularac, Jerković, Galić, Matuš i Kostić, a na golu Rusije bio je čuveni Lav Jašin.

– Tada je moj Bane branio u finalnoj utakmici pola sata sa puknutim mišićem i tek poslije te utakmice FIFA je promijenila pravilo da u slučaju povrede golman može da bude zamijenjen. On tada nije imao pravo na zamjenu, ali je uprkos velikim bolovima maestralno branio, tako da su francuski novinari napisali: ,,Došli smo da gledamo čuvenog Jašina, a imali smo čast da vidimo sjajnog Vidinića“. Nakon što je izliječio povredu, on je iste godine (1960) nastupio na Olimpijskim igrama u Rimu i osvojio zlatnu medalju – sjeća se Ksenija.

Blagoje je bio trener i drugih afričkih fudbalskih reprezentacija.

– Poslije Maroka, 1974. godine predvodio je Zair na Svjetskom prvenstvu u Zapadnoj Njemačkoj, a zanimljivo je da je upravo duel sa Marokom na Prvenstvu Afrike odlučio o plasmanu. Sa tog prvenstva ostao je upamćen i veliki poraz Zaira od Jugoslavije (0:9), ali je ostala tajna što je zaista bila pozadina tog neuspjeha. Naša sagovornica navodi i da je posebno ponosna što je Blagoje bio omiljeni trener i u Zairu, pa su mnogi stanovnici te države tu privrženost iskazivali tako što su dodavali njegovo prezime kao sastavni dio imena njihove djece, npr. Vidinic Mulumba.

– Poslije Zaira otišli smo u Kolumbiju, a nakon pet godina smo se vratili u Evropu, u Strazbur, gdje smo oboje radili u ,,Adidasu“. Nakon penzionisanja Bane je osnovao školu fudbala u Japanu za tinejdžere pa je, možda, i neki igrač re-

Karijera

Blagoje Vidinić rođen je u Skoplju 11. juna 1934. godine. U Jugoslaviji je branio za Vardar, Radnički (BG) i OFK Beograd, a potom i za Sion (Švajcarska), Los Anđeles Toros, San Dijego i Sent Luis Stars (SAD).

Za najbolju selekciju Jugoslavije nastupio je u osam utakmica, debitujući 4. decembra 1956. na olimpijskom turniru protiv Indije (4:1) u Melburnu, a posljednju utakmicu odigrao je 9. oktobra 1960. protiv Mađarske (1:1) u Budimpešti. Sa reprezentacijom ima zlatnu i srebrnu olimpijsku medalju, kao i srebrnu na EP.

Kao trener vodio je Maroko na SP 1970. u Meksiku i Zair 1974. u SR Njemačkoj.

prezentacije Japana, koja je takođe imala značajan uspjeh u Kataru, izašao iz te škole! Ksenija napominje da bi mogla mnogo toga ispričati, a posebno i o onome što predstavlja „drugu stranu medalje“, jer nema samo sopstveno sjećanje već i bogatu arhivu – dokumenta njenog supruga.

– Mislim da je šteta što se kultura sjećanja ne njeguje dovoljno, posebno su važna ona koja potiču od neposrednih učesnika nekih važnih događaja. Zbog toga mnogo toga vrijednog pada u zaborav ili se interpretira na potpuno netačan i, ne rijetko, namjerno neistinit način – zaključuje Ksenija Plamenac-Vidinić.

Razgovarala: Sonja ČEJOVIĆ

Jugoslovenski golman i trener Vidinić prvi je poveo Maroko na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1970. godine

Ksenija i Blagoje Vidinić sa kćerkama Zoranom i Jovanom, jun 1972.

Raduloviću novi mandat, Rakojević selektor mladih

PODGORICA – Miodrag Radulović, očekivano, ostaje selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore.

Na desetoj sjednici Izvršnog odbora Fudbalskog saveza podgoričkom stručnjaku je, kako je Pobjeda i najavila, produžen mandat na mjestu selektora „A“ nacionalnog tima za naredni jednogodišnji period.

Radulović je selektor Crne Gore postao krajem decembra 2020. i u kvalifikacijama za Mundijal 2022. s našom reprezentacijom zauzeo četvrto mjesto, iza Holandije, Turske i Norveške.

U prethodnom izdanju Lige nacija propustio je šansu da sa ,,sokolima“ obezbijedi plasman u A diviziju i osigura baraž za Evropsko prvenstvo 2024.

U 2023. čekaju ga kvalifikacije za kontinentalni šampionat u kojima će Crna Gora igrati sa Srbijom, Mađarskom, Bugarskom i Litvanijom.

Saradnja na godinu produžena je i sa GoranomPerišićem koji će voditi kadetsku selekciju (2006. godište) u elitnoj rundi kvalifikacija, a zatim preuzeti omladinsku reprezentaciju (2005. godište). RadovanKavaja će tokom naredne godine predvoditi kadetsku (U17), Mirko Marić biti na čelu ženskih selekcija, dok će Sveto Ljesar predvoditi futsal selekcije.

Potvrđena je naša informacija i da će za selektora mlade (U21) reprezentacije biti imenovan NikolaRakojević, stručnjak koji je u bogatoj trenerskoj karijeri, osim velikog broja klubova, predvodio i mladu reprezentaciju Jugoslavije. Sa Rakojevićem će biti potpisan ugovor na dvije godine, od-

nosno do kraja kvalifikacija za U21 Evropsko prvenstvo koje se igra 2025. godine, saopšteno je iz FSCG.

Najmlađu nacionalnu selekciju (U15) prevodiće MinjaLjumović, mladi stručnjak koji je trenersku karijeru počeo 2014. godine u omladinskim selekcijama Koma, dok je posljednje dvije sezone radio u OFK Mladost DG i Otrant Olimpiku. - Izvršni odbor zahvaljuje se dosadašnjim selektorima mlade i omladinske reprezentacije, MiodraguVukotiću i SlobodanuDraškoviću, na saradnji i doprinosu koji su dali tokom njihovog angažmana u nacionalnim selekcijama –naveli su iz FSCG.

Na jučerašnjoj sjednici prihvaćeni su izvještaji Komisije za takmičenje, Sudijske komisije, Disciplinske komisije i Komisije za bezbjednost i sigurnost o jesenjem dijelu sezone 2022/23, i usvojen prijedlog kalendara za proljećni dio kojim je nastavak Meridianbet 1. CFL predviđen za 18. februar,

Strateg Totenhema stao

dok će drugoligaši mečeve 20. kola odigrati 5. marta. Finalna utakmica Kupa Crne Gore odigraće se u utorak, 30. maja 2023. godine.

Izvršni odbor prihvatio je i prijedlog promjene sistema takmičenja mlađih selekcija – omladinske i kadetske lige – koji predviđa organizaciju Prve i Druge lige za ova dva uzrasta, uz primjenu principa promocije i ispadanja. Stručna služba Fudbalskog saveza, u saradnji sa Kancelarijom za omladinski fudbal, izradiće propozicije kojim će biti definisani svi uslovi i pravila vezani za učešće u takmičenju. Usvojen je i prijedlog o organizaciji pionirske lige na nacionalnom nivou, u kojoj bi učestvovalo 12 ekipa, dok će se liga pjetlića na nivou Udruženja klubova FSCG igrati sa devet igrača na terenu dimenzija 60x40 i dva poluvremena u trajanju od po 30 minuta. Broj učesnika ovog takmičenja određivaće se na osnovu interesovanja, dok će u ovim ta-

kmičenjima moći da učestvuju i po dvije djevojčice. Članovima Izvršnog odbora predstavljene su izmjene UEFA Pravilnika o licenciranju klubova i finansijskoj održivosti koje će klubovi morati da ispune kako bi učestvovali u kvalifikacijama za Ligu šampiona, Ligu Evrope i Ligu konferencija. Jednoglasno je donijeta odluka o uvođenju sistema licenciranja klubova za nacionalna takmičenja (Prva i Druga liga) koji će početi da se primjenjuje od sezone 2025/26. Vođenje procesa, izrada pravilnika i njegova dalja implementacija biće u nadležnosti Odjeljenja za licenciranje klubova FSCG. Izvršni odbor prihvatio je zahtjev FK Jezero za finansiranje projekta izgradnje novog stadiona u Plavu, zahtjev OFK Grbalj za reparaciju terena sa vještačkom podlogom, kao i molbu organizatora turnira „Cross park 2023“ za finansijsku pomoć u organizaciji. Ne. K.

Konte: Kejn u čudnoj situaciji

PODGORICA – Antonio Konte, menadžer Totenhema, stao je u odbranu kapitena tima Harija Kejna, koji je suočen sa kritikama i prozivkama navijača na Ostrvu nakon nastupa na Svjetskom prvenstvu u Kataru.

Kapiten reprezentacije Engleske Kejn promašio je penal u porazu 2:1 od Francuske u četvrtfinalu Mundijala. Ove sedmice postigao je gol u remiju ,,pijevaca“ sa Brentfordom 2:2 u 17. kolu Premijer lige, a tokom meča konstantno je bio meta uvreda protivničkih navijača.

- Kejn se suočava sa čudnom situacijom, jer je stvarno dobro igrao na Mundijalu. Ekipa je stigla do četvrtfinala. On je bio predvodnik tog tima, ali je promašio penal, koji je reprezentaciju Engleske poslao kući. Fudbal je takav, ima i pozitivne i negativne trenutke. Ako ste psihički stabilni, vrhun-

Fudbaleri Budućnosti 3. januara počinju pripreme za proljećnu polusezonu, vezista Vasilije Terzić upražnjava individualni rad

Titula uvijek cilj

PODGORICA - Odmor polako prolazi, još nekoliko dana i Budućnost počinje pripreme za proljećnu polusezonu u Meridianbet 1. CFL. Fudbaleri podgoričkog tima, međutim, nijesu pasivni tokom pauze. Svi su dobili program za individualni rad kako bi kondiciono bili što bolji do prozivke 3. januara.

Ovih dana i vezista Vasilije Terzić trči na terenu klupskog kampa na Starom aerodromu. - Sedmog decembra smo imali posljednju utakmicu, a onda deset dana totalnog odmora. Od 17. poštujemo program koji smo dobili. Svakom igraču je u interesu da što spremniji dođe na pripreme. Želimo da izbjegnemo početne upale i lakše uđemo u sistem treninga koji nas čeka tokom zime. Nije lako raditi ovih dana, ali profesionalci smo i pridržavamo se dogovora. Ne sumnjam da ćemo do nastavka prvenstva fizički biti na odličnom nivou – rekao nam je Terzić. ,,Plavi“ su u završenom kolu jeseni ispustili prvo mjesto. Nakon poraza od Iskre u Danilovgradu, četa Miodraga Džudovića dozvolila je Sutjesci da se bodovno izravna na tabeli, te da zbog bolje gol razlike zvanično bude lider prvoligaškog karavana. - Polusezona je bila turbulentna. Slabije smo otvorili ligaško takmičenje, a potom je došlo do promjene trenera. Dolaskom sadašnjeg šefa stvari su se popravile. Trebalo je vremena da se priviknemo na drugačiji rad i zahtjeve. Igrali smo bolje, pobjeđivali, dizali formu... Uspjeli smo da se izdvojimo na vrhu tabele, ali utisak smo malo pokvarili sa porazom od Iskre na zatvaranju jeseni. Ostaje žal, mada sve je na nama. Ostala je polovina šampionata. Vjerujem da ćemo u nastavku dokazati da smo najbolja domaća ekipa. Titula je uvijek primarni cilj Budućnosti – ističe dvadeset trogodišnji igrač sredine terena.

Ostaje žal i za Kupom. Budućnost je branila trofej od prošle godine, a eliminisana je na startu masovnijeg takmičenja. - Svima nam je žao što nećemo biti akteri najljepše klupske utakmice na domaćoj sceni. Posljednje tri godine osvajali smo trofej Kupa, ali ove sezone ispali smo na startu od Dečića. To više ne možemo da vratimo, ali možemo da ispravimo peharom namijenjenom prvaku države – kazao je Terzić. Ofanzivac ,,plavih“ upisao je jesenas 18 ligaških nastupa. Izostao je gol...

premama doći će sve na svoje – poručio je momak koji je bio kapiten ,,plavih“ i na spisku A reprezentacije Crne Gore. Terzić sa Podgoričanima ima ugovor do ljeta...

- Bilo je nekih kontakata oko promjene sredine, ali u ovom trenutku najrealnije je da završim sezonu u dresu Budućnosti. Volio bih na ljeto da odem sa još jednom titulom – zaključio je Terzić. D. K.

Povratak Bećiraja?

Budućnost je dogovorila povratak Petra Grbića, ali još jedan fudbaler mogao bi na kraju karijere da obuče dres podgoričkog kluba.

Fatos Bećiraj je napustio Dečić i nije isključeno da se vrati tamo gdje je započeo uspješnu karijeru.

Iskusni napadač je bio dio ekipe ,,plavih“ koja je osvojila prvu titulu pod Goricom. Golovima, odnosom i ponašanjem na terenu i van njega zaslužio je poseban status među navijačima Budućnosti.

Nijedan igrač koji je došao sa strane nije pobrao takve simpatije od strane pristalica kluba.

Bećiraj je ostavio dubok trag u Budućnosti, a potom je nastupao za zagrebački, moskovski i bjeloruski – Dinamo. Igrao je u Kini, Belgiji, Izraelu, Poljskoj i Kazahstanu.

Prošle zime je dogovorio saradnju sa Dečićem, a sa 34 godine možda je trenutak da upravo u Budućnosti zaokruži respektabilnu fudbalsku priču.

Korpulentni golgeter je rođen na Kosovu, ali je svojevremeno prihvatio ponudu Fudbalskog saveza Crne Gore da bude naš reprezentativac.

U međuvremenu je postao rekorder nacionalnog tima sa 86 nastupa, a postigao je i 16 golova za ,,hrabre sokole“.

Nedavno se oprostio od dresa sa državnim grbom.

ski igrač, postoji trenutak u kome sve negativno sklonite u stranu i krenete naprijed. Pričamo o stvarno kvalitetnom fudbaleru i posebnoj ličnosti. Iz tog razloga naši, ali i navijači klubova protiv kojih igramo, tre-

balo bi svaki put da mu aplaudiraju – rekao je Italijan Konte. Na 15 nastupa u Premijer ligi ove sezone Kejn je postigao 12 golova. Na tabeli Premijer lige Totenhem je četvrti sa 30 bodova na 16 mečeva. R. A.

- Bilo je dobrih momenata, imao sam nekoliko šansi, ali falilo je sreće i koncentracije u završnici. Očekujem da u drugom dijelu sezone budem uspješniji. Sa kvalitetnim pri-

Pored Grbića, Budućnost je u januarskom prelaznom roku spremna da angažuje Filipa Kneževića iz Sutjeske i Petra Sekulovića iz Mornara.

Sa jučerašnje sjednice u crnogorskoj Kući fudbala

FSCG

Mesi najbolji igrač kojeg sam gledao

PODGORICA - Jirgen Klop, strateg Liverpula, čestitao je Argentini na osvajanju Svjetskog prvenstva u Kataru.

Njemac na klupi giganta Premijer lige posebno se osvrnuo na partije Lionela Mesija, prve zvijezde modernog fudbala i zvanično najboljeg igrača Mundijala.

- Od srca čestitam Argentincima. Zaslužili su zlato, finale je bilo posebno. Kada vidite kako su igrači i cijela država slavili, znate da je prava ekipa osvojila zlato. Srećan sam zbog njih, čekali su na to dugo. Najbolji fudbaler mog vremena uspio je da dođe do cilja. Mesi je najveći igrač koga sam gledao kako igra fudbal. Igra odlično sa 35 godina i svima nam pokazuje koliko dugo sjajni fudbaleri mogu igrati na najvišem nivou. Nikada ih ne treba prerano otpisati – poručio je Klop.

Na šampionatu svijeta, na sedam mečeva, Mesi je postigao sedam golova uz tri asistencije. R. A.

jalno biće u centru najvećeg januarskog transfera.

Za Fernandesa je zainteresovan i Mančester junajted, kao i jedan klub iz Primere. Ipak, kako se navodi, uprava ,,redsa“ je do sada bila najkonkretnija. Čelnici Liverpula su optimisti da će transfer biti realizovan.

Enco blizu Liverpula

PODGORICA – Enco Fernandes (22) vjerovatno će u januaru napustiti Benfiku, a trenutno je najbliži potpisu za Liverpul i prelasku u Premijer ligu za obešteće-

nje od 127 miliona eura.

Kako je objavio Dejli miror, mladi argentinski vezista, novi svjetski šampion, nakon vrhunskih izdanja na Svjetskom prvenstvu u Kataru potenci-

Ibra cilja povratak protiv Totenhema

PODGORICA

Slavni napadač, zvijezda šampiona Serije A, dugoročno se oporavlja od teške povrede koljena, nakon koje je operisan. Švedski veteran je u procesu individualnih treninga, a već tokom januara mogao bi da dobije dozvolu da trenira sa ekipom.

Prvi meč osmine finala LŠ Milan će igrati 14. februara, a revanš je na programu 8. marta. Ibrahimović je posljednji put nastupao za ,,rosonere“ u završnom kolu prethodne sezone Serije A. Kraj karijere još ne planira, a u prethodnoj sezoni na 23 nastupa u Kalću postigao je osam golova. R. A.

Benfika će imati priliku da za kratko vrijeme izuzetno zaradi – jer Argentinac je tokom ljeta plaćen River Plejtu za svega deset miliona eura. Potom je na 24 nastupa za lisabonski klub ostvario skor od tri gola uz pet asistencija. Fernandes je klasičan centralni vezista, odličan u organizaciji igre ali i defanzivnim zadacima. R. A.

SC Derbi u ,,Morači“ savladao Igokeu, u prvom meču

,,Studenti“ držali

Pet i po minuta prije kraja meča u ,,Morači“, na semaforu je pisalo 100:65 za SC Derbi – taj trenutak najbolje oslikava šta se dešavalo na meču između ,,studenata“ i Igokee, koji su Podgoričani na krajuj dobili ,,samo“ 104:85, jer su se opustili u finišu, ali i kada je Andrej Žakelj uveo mlađe snage na teren, zbog čije indolentnosti u završnici je trener SC Derbija je bio veoma nezadovoljan.

Ali, pobjedom, igrom, odnosom i energijom u najvećem dijelu meča Žakelj može da bude, apsolutno, zadovoljan, jer je njegova ekipa prekinula niz od četiri poraza (sve protiv ekipa iz vrha tabele), i došla do petog trijumfa u ABA ligi. Baš kao i prošle sezone, SC Derbi nakon polovine ligaškog dijela ima skor 5-8, s tim da je ove sezone u prvom dijelu imao čak osam mečeva van Podgorice, pa u drugom dijelu, možda, može da se nada i nečem većem od željenog opstanka…

REKORDNA DRUGA ČETVRTINA

Zahvaljujući sjajnoj drugoj četvrtini, SC Derbi je na poluvremenu imao 14 poena prednosti, uz skoro 60 ubačenih poena (59:45)! Odbranom su natjerali goste na veliki broj grešaka (devet izgubljenih lopti, sedam u drugoj četvrtini), a u napadu je protok lopte i saradnja među igračima bila na visokom nivou, što je rezultiralo sa 15 asisten-

cija ,,studenata“ (devet u drugoj dionici). Igokea je jedino uspjela da parira domaćinu u šutu iz reketa (za nijansu je bila preciznija, 73,3 – 71,4 odsto), ali su Podgoričani ubacili dvije trojke više i bili bolji u skoku (15-10), pa i ofanzivnom (5-2), uz samo tri izgubljene lopte i pet ukradenih (gosti dvije). SC Derbi, međutim, nije iskoristio prednost u skoku u prvoj četvrtini (10-6), prije svega zbog slabog šuta za tri poena (82), ali i zbog tri promašena penala. Dva tima su se smjenjivala u vođstvu u prvih 10 minuta,

pri čemu su gosti najviše vodili sa četiri (8:4), a domaći sa tri poena, oba puta nakon trojki Flečera Megija (15:12, 20:17).

Ipak, Igokea je imala pola koša prednosti na kraju (22:21), ali to kao da je dodatno motivisalo domaće igrače.

Petorka prevođena Nikolom Pavlićevićem (ušao u igru na dva i po minuta prije kraja druge četvrtine), a u kojoj su bili i Vasilije Baćović, Andrija Slavković, Mateo Drežnjak i Danilo Tasić, odigrala je sjajno u prvih nešto više od tri minuta druge dionice, u oba pravca, i

Kad decembar više nije

PODGORICA – Kako god da su počinjali ili završavali sezonu, za košarkaše Mornara Barko zlato su decembar i januar, uglavnom, predstavljali ,,berićetne“ mjesece u ABA ligi. Nešto poput poznatog Zvezdinog (fudbalskog) proljeća. Do

Mornar je, istina, prvi zimski mjesec otvorio pobjedom kod kuće protiv Splita (104:88), ali su onda uslijedili porazi protiv ekipe iz vrha tabele regionalnog takmičenja, od Crvene zvezde u gostima (93:77), Budućnosti kod kuće (104:87) i posljednji od Cedevita Olimpije u Ljubljani (100:79)… To je prvi put da barski klub, koji se u ABA ligi takmiči od sezone 2016/17, ima negativan bilans u decembru.

Mornar je, naime, prošle sezone u decembru savladao Megu kod kuće, te Zadar i SC Derbi u gostima, dok je tijesno poražen kod kuće od Partizana (64:66). U sezoni 2020/21, Mornar je u

decembru na svom terenu pobijedio Partizan i FMP, a u gostima Cedevita Olimpiju, dok je jedino poražen u Podgorici od Budućnosti.

Skor 3-1 u decembru su Barani imali i u sezoni 2019/20, zahvaljujući pobjedi u gostima protiv Krke, te trijumfima u ,,Topolici“ sa Megom i Cibonom, uz poraz u Laktašima od Igokee. Decembar je bio uspješan za Barane i u sezoni 2018/19, koji

je počeo pobjedom u gostima protiv FMP-a, nastavio porazom kod kuće od Cedevite, a završen pobjedama kod kuće nad Olimpijom (u vrijeme prije spajanja sa Cedevitom) i Krkom.

Polovičan decembarski skor Mornar je imao u sezoni 2017/18, jer je pobijedio u gostima MZT i Partizan, a kod kuće je poražen od Cibone i Crvene zvezde.

- Zlatan Ibrahimović (41) se nada da će biti spreman da zaigra za Milan pred dvomeč osmine finala Lige šampiona protiv Totenhema.

Menadžer Liverpula Jirgen Klop govorio o argentinskom superstaru

,,Redsi“ odlučni da u januaru dovedu mladu argentinsku zvijezdu

Milanov veteran i zvijezda individualno trenira u procesu oporavka

Košarkaši Mornara prvi put u ABA ligi imaju negativan skor u prvom

Sa sinoćnjeg meča u Podgorici

držali čas

Džekson 8

Megi 18

Pavlićević 15

Ivanović -

Vučeljić 2

Slavković 6

Hadžibegović 11

104 85

Crnogorski košarkaš u dresu španske Saragose povrijedio šaku na treningu

Dino Radončić tri mjeseca van terena

napravila fantastičnu seriju od 19:0 za prednost od 40:22, koja je i odlučila meč!

U tom intervalu, SC Derbi je promašio samo dva šuta iz igre (Megi za tri i Tasić za dva poena), imao je dvije ukradene lopte i natjerao goste na pet izgubljenih lopti. Pavlićević je ubacio 10 poena, bez promašaja (2-2 za dva, 2-2 za tri), podijelio tri asistenciije i imao jednu ukradenu loptu). Uz to, SC Derbi je bio precizniji za tri poena (5-3), bez forsiranja šuta sa distance, pa je razlika išla i do 20 poena (55:35), dva minuta i

Žakelj: Pavlićeviću moram da skinem kapu za borbu

Trener SC Derbija Andrej Žakelj je čestitao ekipi na reakciji nakon serije poraza.

- Ta reakcija je za mene bitnija od pobjede. Poslije nekoliko utakmica koje nijesmo odigrali fokusirano, ova je bila baš kakvu ja želim. Sve ide lakše u napadu kad igraš dobru odbranu – istakao je Žakelj.

Slovenački trener je posebno apostrofirao igru Nikolu Pavlićevića, koji je upisao 15 poena (šut iz igre 6-5) i šest asistencija, iako nije trenirao od utakmice sa FMP-om.

- Nije bilo lako ovih dana, imali smo povrede, Pavlićević je došao na utakmicu, a da nije ni trenirao. Moram da mu skinem kapu kako se borio. Pokazali smo da možemo da igramo ako imamo energiju i fokus, ali je još dugo do kraja.

Tek je polovina sezone, moramo da treniramo još jače i biće rezultata sigurno – dodao je Žakelj.

26 sekundi prije kraja. Igokea je do odmora smanjila zaostatak, i zahvaljujući trici koju je uz zvuk sirene pogodio Delalić, ali to nije umanjilo utisak o četvrtini u kojoj su ,,studenti“ ubacili rekordnih 38 poena.

RUTINA U NASTAVKU

SC Derbi nije uspio u trećoj četvrtini da zadrži nevjerovatnu efikasnost iz druge, ali je zadržao visoke procente za dva poena (skoro 76 odsto) i odigrao najbolju dionicu u odbrani (primio svega 12 poena), što mu je omogućilo da odbije po-

nije isti... Stigao Đoković

Isti skor je imao i u sezoni 2016/17, jer ,,ponos Bara“ kući savladao MZT i Cibonu, dok je u gostima poražen od Igokee i Partizana…

Posljednji poraz od Cedevita Olimpije, treći u nizu, peti u posljednjih šest kola, ukupno osmi u 12 kola, samo je potvrdio situaciju u kojoj se nalazi barski tim, kome predstoji borba za opstanak, uostalom i najavljena prije početka, zbog smanjenja budžeta i drugačije orjentacije u izboru igračkog kadra. Na sve to se nadovezala povreda šake Vladimira Mihailovića (nije igrao u decembru), te raskidi ugovora sa Čeikom Mbakeom Diongom i DžastinomPirsom, čime je roster dodatno oslabljen Ako januar bude uspješniji, Mornar će ne samo biti bio bliži primarnom cilju – opstanku, nego bi mogao i da se uključi u borbu za plej-of, koji ove sezone igra osam prvoplasiranih timova. A Barani su trenutno samo na pobjedu od zone plejofa… S. J.

Trener Barana Mihailo Pavićević je nakon meča u Ljubljani najavio pojačanja, jer je protiv Cedevita Olimpije u sastavu imao petoricu juniora. Najavljeno – učinjeno. Novi član Mornara je 26-godišnji srpski bek šuter Radovan Đoković, koji u Bar stiže iz čačanskog Borca, u kojem je od 2018. godine. Prije desetak dana je raskinuo ugovor. U tekućoj sezoni u ABA ligi ima prosjek od 4,9 poena,

kušaj gostiju da se vrate u meč. Tim iz Laktaša je najbliže prišao na 13 poena (60:47), ali je SC Derbi serijom 7:0 u posljednja dva minuta i 21 sekundu stigao do 25 razlike (82:57), kada je i definitivno pobjednik bio odlučen.

U posljednjih 10 minuta razlika je rasla do maksimalnih 37 razlike, koliko je bilo u dva navrata, posljednji put na 102:65, nakon čega je domaćin povukao ,,ručnu“…

SC Derbi u narednom kolu, 9. januara, dočekuje Zadar.

S.JONČIĆ

PODGORICA – Dino Radončić je doživio nezgodnu povredu ruke, koja će ga neko vrijeme odvojiti od terena – crnogorski košarkaški reprezentativac je na treningu polomio dvije metakarpalne kosti u lijevoj šaci, a iz njegovog kluba Saragose je saopšteno je će Dino sa terena odsustvovati tri mjeseca. – Dino Radončić je na treningu slučajno zadobio udarac u lijevu ruku. Nakon obavljenih medicinskih testova dijagnoza je prelom dvije metakarpalne kosti u lijevoj ruci, što će ga držati podalje od terena otprilike tri mjeseca, ali će to zavisiti od brzine oporavka igrača. Dinu želimo brz oporavak i sigurni smo da će se uskoro vratiti sa još više energije – saopšteno je iz Saragose. Osim za Saragosu, povreda Radončića je i veliki hendi-

kep za našu reprezentaciju koju u februaru očekuje posljednji ,,prozor“ kvalifikacija za Mundobasket, kada Crna Gora igra protiv Bosne i Hercegovine u gostima i sa

Češkom kod kuće, i juri jednu pobjedu za plasman na Svjetsko prvenstvo. Radončić je u tekućoj sezoni u ACB ligi prosječno bilježio pet poena i 4,2 skoka. S. J.

2,4 asistencije i 1,6 skokova po meču. Na novembarskoj utakmici protiv Mornara u Čačku upisao je osam poena, te po sedam skokova i asistencija, Đoković je prije Borca nastupao za Megu, Napredak iz Kruševca, OKK Beograd i FMP.

Januarska iskušenja

Mornar će narednu godinu otvoriti teškom utakmicom kod kuće protiv FMP-a (3. januar), koja trenutno ima devet pobjeda i tri poraza. Pet dana kasnije će ugostiti Igokeu, u prvom meču drugog dijela ABA lige, rivala kojeg je savladala u gostima na otvaraju sezone (91:83). Potom 13. januara slijedi gostovanje Zadru (Barani su ih savladali na svom terenu 100:91), pa 20. januara duel sa Cibonom u Baru (u Zagrebu je, nakon preokreta, slavio domaćin 91:88) i na kraju mjeseca gostovanje Partizanu (29. januar), koji je bio bolji u ,,Topolici“ sa 83:62…

PODGORICA – Luka Dončić (23) već je dio istorije NBA lige, u pobjedi Dalas Meveriksa 126:121 nad Njujork Niksima ostvario je do sada neviđeni tripl-dabl skor: 60 poena, 21 skok i deset asistencija! Mladi Slovenac je ostvario ne samo istorijski statistički skor, već režirao završnicu meča za pamćenje, u kom je samo 33 sekunde prije kraja duela Dalas gubio 112:103.

Teksaški tim se u meč vratio trojkama Vuda i Dinvidija, da bi četiri sekunde prije kraja četvrte četvrtine Njujork imao prednost 115:112. Dončić je fauliran, potom prvo slobodno bacanje pogodio a drugo namjerno promašio. Nakon uhvaćene lopte je poentirao i tako odveo meč u produžetak sekund prije kraja...

didaturu za MVP nagradu – za najboljeg igrača regularnog dijela sezone. A aktuelni MVP Nikola Jokić obilježio je važnu pobjedu odličnog Denvera, lidera Zapadne konferencije, u gostima Sakramentu 113:106.

U petom uzastopnom trijumfu tima Denver je uspio da nadoknadi zaostatak 44:24 iz druge četvrtine. ,,Grumenje“ je riješilo duel serijom 8:0 u posljednjoj dionici, a do kraja godine igraće još jedan duel sa Sakramentom. Jokić je upisao 20 poena uz 11 asistencija i devet skokova, a šutirao je izuzetno 10-7 iz igre. U odličnom pobjedničkom timu Porter je upisao 30 a sve bolji i oporavljeni Marej 25 poena uz sedam asistencija i pet skokova.

Luka je šutirao 31-21 iz igre (6-2 trojke), a bacanja 22-16. U produžetku nije bilo mnogo drame. Jasno je, nakon ove partije, da je Dončić istakao kan-

Marić 14, Mitrović 8, Bokan 5.

NIKŠIĆ: Čanović

Za Sakramento Foks je upisao 26 a Erter 21 poen. Sa učinkom 22-11 Denver je lider Zapada, ispred Nju Orleansa koji ima trijumf manje a poraz više. Sakramento (17-15) je na sedmom mjestu Zapadne konferencije. S. S. NIKŠIĆ

Petrović, Delibašić, Jakšić

Lalović 6, Batrićević, Dubljević 2, Čolović 2, Mirković 2.

VOJVODINA:Meknil 28, Radulović 2, Janković 8, Tompson 12, Selaković 10, Živković 8, Jakovljević 23,

Košarkašice Nikšića ubjedljivim porazom od Vojvodine završile su debitantski nastup u regionalnom takmičenju. Vojvodina je meč otvorila serijom 12:2, na kraju prve dionice imala 29:7 pa je bilo jasno da je iznenađenje nemoguće. Velika razlika u kvalitetu došla je do izražaja posebno u četvrtom periodu, kada je Vojvodina prebacila 100 poena i stigla do ,,plus 70“… R. P.

ŠAH

Laureati Nikola Đukić i Nikolina Koljević

U okviru proslave velikog jubileja – 60 godina od osnivanja ŠK ,,Brskovo“ i pojedinačnog prvenstva Crne Gore u brzopoteznom šahu, u mojkovačkom Centru za kulturu ŠSCG je organizovao prigodnu svečanost u čast najboljih za tekuću godinu. Sedmočlani žiri u sastavu Božidar Ivanović, Predrag Marković, Dragan Kosić, Bogdan Podlesnik, Dragan Popadić, Brano Kadić i Mitar Đukanović je odlučio da se laskavo priznanje dodijeli desetostrukom seniorskom šampionu velemajstoru Nikoli Đukiću i Nikolini Koljević koja je pored treće titule državne prvakinje upravo na najprestižnijem planetarnom skupu šahista kraj imena upisala titulu ženskog FIDE majstora.

Đukić je pored izvanrednih nastupa na domaćoj i međunarodnoj sceni imao sjajan učinak na Olimpijadi u indijskom Čenaju i sa osam osvojenih poena na drugoj tabli pružio nemjerljiv doprinos najboljem rezultatu muške reprezentacije u istoriji, plasmanu na 22. mjesto.

- Nagrada za šahistu godine je velika čast za mene, posebno iz razloga što mi je dodijelila nesporno kompetentna i reprezentativna komisija, kojoj se ovom prilikom zahvaljujem – rekao je komentarišući nagradu Nikola Đukić.

Nažalost Đukić ističe da je sjenku na to značajno prizna-

nje bacila nedavno, po njegovom mišljenju, neprihvatljivo ponašanje predsjednika ŠSCG Jovana Milovića

- Milović je riješio, da na moje privatno iznesene stavove po pitanju koji su od velike važnosti za buduće funkcionisanje Saveza reaguje prijetnjama – nastavlja Đukić.

- Nakon takvog postupka čelnog čovjeka Saveza, smatram da nijesam imao drugog izbora nego da odbijem da iz njegovih ruku primim pomenutu nagradu, što sam detaljnije obrazložio u pismu poslatom Savezu i šahovskim sajtovima iz regiona. Koristim ovu priliku da čestitam Nikolini na zasluženom izboru za šahistkinju godine, kao i ŠK „Brskovo“ na vrijednom jubileju.

Za najbolji šahistinju Crne Gore u konkurenciji dama

U Almatiju održano SP u rapidu Zlato za Zondai i Karlsena

U kazahstanskom Almatiju održano je Svjetsko prvenstvo u rapidu (tempo igre 15 minuta po igraču uz bonifikaciju od 10 sekundi za svaki odigrani potez) na kojem je sa svih meridijana nastupilo 178 matadora u muškoj i 98 amazonki u ženskoj konkurenciji, među kojima preko 150 igrača sa najvećom titulom. Poslije 13 odigranih kola po švajcarskom sistemu na pobjedničko postolje popeo se aktuelni planetarni korifej Magnus Karlsen sa 10 poena. Norvežanin je do trijumfa stigao sa osam pobjeda i četiri remija dok je samo u partiji sa Vladislavom Artemijevim potpisao kapitulaciju. Drugo i treće mjesto sa po 9,5 poena pripali su Njemcu Vinsentu Kejmeru i Amerikancu Fabijanu Karuani Kod dama slavila je Kineskinja Zongai Tan sa 8,5 poena, a njoj rame uz rame bila je predstavnica zemlje domaćina Dinara Sadakusova sa istim učinkom ali slabijim buholc koeficijentom. Bronzanom medaljom sa 8 poena okitila se Indijka Šri Sanita Našu državu reprezentovao je član nikšićke ,,Elektroprivrede“ GM Denis Kadrić koji je turnir završio na 127 poziciji sa 5,5 poena.

ovo je bila godina za pamćenje.

- Veoma sam ponosna na ovo značajno priznanje koje me obavezuje da pored školovanja najveću pažnju posvetim šahovskom usavršavanju i narednim nastupima u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Po drugi put sam dobila satisfakciju za uloženi trud i ostvarene rezultate i zato neću štedjeti vremena i energije da nastavim u istom ritmu. Ne samo zbog sebe nego i roditelja, trenera, rodnog Cetinja i rukovodstva matičnog kluba ŠK ,,Crnogorac“ koji su uvijek bili uz mene i pružaju mi nesebičnu podršku na svim takmičenjima - rekla je Koljević i zahvalila se Đukića na čestitkama.

U cugeru koji je održan u fiskulturnoj sali OŠ ,,Aleksa

Bećo Đilas“ slavio je novopečeni intermajstor Aleksandar Tomić sa 10,5 poena. Na drugo, odnosno treće mjesto plasirali su se sa poenom manje FIDE majstori Armin Mušović i VeljkoDraganić Među nagrađenima su i FM Andrej Šuković , IM Blažo Kalezić, GM Dragiša Blagojević i IM Marko Krivokapić sa po 9, FM Vjekoslav Vulević, GM Milan Draško i IM Boro Miljanić sa po 8,5 te FM Sreten Đukanović i FM Jovan Milović sa po 8 poena.

Specijalna priznanja otišla su na adrese najuspješnije dame Nikoline Koljević,veterana Momčila Raičevića, omladinca Sava Vujovića, predstavniku grada domaćina Lazaru Deliću i najboljim po osnovu rejtinga Milošu Bojiću i Vasiliju Krstonijeviću.

Miladinović odredio pionirke za pripreme

PODGORICA – Selektor ženske pionirske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Mladen Miladinović saopštio je spisak odbojkašica za pripreme za prvu rundu zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje će se od 18. do 22. januara odigrati u Ankari (Turska).

Kako je saopšteno iz Odbojkaškog saveza Crne Gore, okupljanje pionirki je zakazano je za 10. januar u hotelu ,,VOCO Podgorica“, a selektoru Miladinoviću u radu će pomagati pomoćni treneri Luka Bogojević i Marko Blagojević

Pored reprezentacije Crne Gore, na kvalifikacionom turniru učestvuju domaća Turska, Rumunija, Bugarska, Grčka, Kosovo i Moldavija. Direktan plasman na EP izboriće samo prvoplasirana ekipa, dok će naredne četiri selekcije po plasmanu izboriti drugu rundu kvalifikacija, koje će se igrati u aprilu naredne godine. Evropsko prvenstvo u konkurenciji pionirki (odbojkašice rođene 2007. i mlađe) odigraće se od 11. do 22. jula 2023. u Vrnjačkoj Banji (Srbija) i Bekeščabi (Mađarska), uz učešće 16 reprezentacija. Spisak: tehničari: Kristina Vukčević (Budućnost volej), Sta-

Pored reprezentacije

Crne Gore, na kvali kacionom turniru učestvuju domaća Turska, Rumunija, Bugarska, Grčka, Kosovo i Moldavija. Direktan plasman na EP izboriće samo prvoplasirana ekipa, dok će naredne četiri selekcije po plasmanu izboriti drugu rundu kvali kacija, koje će se igrati u aprilu naredne godine

ša Knežević (Luka Bar); primači servisa: Darja Popović (Budućnost volej), Marija Popović (Morača), Sara Belojević (Budućnost volej), Marija Nikezić (Luka Bar), Lina Milivojević (Akademija); srednji blokeri: Lana Maković (Luka Bar), Sara Lopičić (Akademija), Lana Rakočević (Budućnost volej), Anastasija Bogojević (Morača); korektori: Andrijana Merdović (Jedinstvo), Zana Čakar (Rudar); libera: Dina Čičić (Budućnost volej), Ivana Šebek (Jedinstvo). S. J.

1.b3 e5 2.Bb2

U Mojkovcu tokom državnog prvenstva u cugeru proglašeni najbolji u 2022. godini

Nikola

Nikolina Koljević

Kvali kacije za Evropsko prvenstvo najmlađih odbojkašica

Pripreme

,,Lavovi“ se revanširali Sjevernoj Makedoniji

PODGORICA – Crnogorski rukometaši slavili su u drugom kontrolnom meču protiv Sjeverne Makedonije u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo koje se u januaru održava u Švedskoj i Poljskoj.

U kombinovanom sastavu, bez devet igrača i selektora ZoranaRoganovića koji će se pridružiti nacionalnom timu 1. januara, ekipa koju je

ske aktivnosti za 2023. godinu. Usvojen je takmičarski kalendar za 2023, kao i budžet. Verifikovana je ostavka člana Upravnog odbora DraganaPerkovića, a na njegovo mjesto izabran je Luka Jokić

Novi potpredsjednik Saveza je Marinko Jovović, koji je i član UO.

- Kompleksnost situacije sa kojom se suočio Džudo savez Crne Gore u prethodnom periodu svima je dobro poznata. Da je nestabilan period iza džudo sporta govori i činjenica da je na sjednici bilo prisutno 35 delegata od mogućih 39. Menadžment Saveza uspio je da se organizuje, pronađe balans i pravi način funkcionisanja, dok će rezutat sigurno doći – rekao je predsjednik Saveza JovicaRečević, saopšteno je iz DŽSCG. R. A.

predvodio trener BranoBožović slavila je juče 31:30 i tako se revanširala domaćinu koji je slavio u utorak – 38:33.

MirkoRadović je bio najefikasniji sa šest golova, dok je LukaRadović četiri puta zatresao protivničku mrežu.

Vuk Lazović, MilošBožović i RistoVujačić postigli su po tri, AleksandarBakić, LukaBarjaktarović, Luka Vukićević, MiodragĆorsović i BožidarSimić po dva,

dok su se u strijelce još upisali AleksandarGlendža i Stevan Vujović ,,Lavovi“ bi trebalo da se kompletiraju 1. januara, kada je planiran put za Dohu, gdje su zakazani kontrolni mečevi protiv Katara, što će biti generalna proba za Svjetsko prvenstvo koje počinje 12. januara, duelom protiv Španije.

U grupi A su i Iran i Čile. Ne. K.

Teški mjeseci iza mene

PODGORICA - Rafael Nadal (36) nada se odbrani titule na Australijan openu u januaru, nakon lošeg kraja sezone i serije od četiri poraza tokom jeseni.

Legendarni teniser, rekorder sa 22 grend slem titule, od četvrtka će nastupati na Junajted kupu, takmičenju reprezentacija. Na tom turniru ,,bik sa Majorke“ će se pripremati za prvi od četiri najveća grend slem turnira sezone.

- Izuzetno sam motivisan da nastupam što prije. Potrebno mi je da vratim samopouzdanje, da sa optimizmom dočekam Australijan open. Takođe i da pomognem nacionalnom timu. Nadam se da ću što prije biti konkurentan, vjerujem da sam spreman za to, ali vidjećemo – rekao je Nadal.

Junajted kup okupiće 18 selekcija u šest grupa, po dvije će se igrati u australijskim gradovima Brizbejn, Pert i Sidnej. Nadalove Špance čekaju dueli sa Australijom i Velikom Britanijom, tako da će velikan ,,bijelog sporta“ imati odlične rivale i prave provjere pred grend slem. R. A.

Rukometni

i Vujović u inostranstvu

PODGORICA – Upravni odbor Rukometnog saveza Crne Gore donio je odluku o najboljima u šest kategorija u godini u kojoj su „lavice“ osvojile bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu, a „lavovi“ ostvarili plasman u glavnu rundu i zauzeli 11. mjesto na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta.

MateaPletikosić iz Budućnosti Bemaks je najbolja igračica u Crnoj Gori, a kod muška-

raca najbolji na domaćoj sceni je Marko Simović iz Budvanske rivijere Budva.

Jovanka Radičević iz Krima je najbolja igračica u inostranstvu, a lijevo krilo Fukse Berlina MilošVujović prvi među našim rukometašima u inostranstvu.

Najbolja mlada igračica je JelenaVukčević iz Budućnosti Bemaks, dok je MirkoLatković, član slovenačkog Trimo Trebnja, najbolji mladi igrač Crne Gore. R. A.

Ćuleve decenije rukometa

Krajem prošle nedjelje u Mojkovcu kojeg je volio rukometom, životom, stilom, energijom, preminuo je Veselin Ćule Savić. Pripadao je onim Mojkovčanima koji je svoj grad volio više od svega. Možda je jedino više od Mojkovca volio – rukomet u Mojkovcu...

Dao je ovaj rudarski i sportski grad boljih i slavnijih rukometaša ali je malo onih odanijih i posvećenijih mojkovačkom rukometu od Veselina Ćula Savića. Izabrao je mjesto među stativama kao beskompromisni 15-godišnjak. Ponudio je „udarcu“ rukometne lopte i svoje čelo i svoje lice i onaj znameniti golmanski pokret kada se sastavljaju ruke i noge tražeći putanju lopte koja je sijevnula ka mreži… Nosio je ono iskonsko pravo golmana u svim sportovima da prihvati odgovornost kako se sve greške vide a neke odbrane ponekad i zaborave. Bio je i promoter i reali-

zator definicije da su golmani sportisti posebnog kova. Širok i nesebičan, više je pamtio sjajne poteze svojih saigrača nego što je brojao svoje odbrane…

Kada je stativama rekao zbogom, naravno, rukometu nije mogao. Rukometni klub ,,Brskovo“, pa Rukometni klub ,,Mojkovac“. Ista linija života i strasti igre. Postao je član, a kasnije i šef stručnog štaba. Između trenerske klupe i aut-li-

nije, čuo se glas stručnjaka, fanatika, odanika rukometnog. Učio je mlade Mojkovčane igri, ali i pripadanju jednom sportu koji im je bio put za neke nove i bolje živote… Svoje pripadanje rukometu nastavlja poslovima direktora i sekretara kluba. I to radi na poseban način. Bori se da igrači imaju i pravu opremu i pravi trening i pravi tretman gdje god ih mojkovačka rukometna lopta vodila… Nakon ovoga tužnog decembra, jedno mjesto u prepunoj srednjoškolskoj sali biće prazno. I svaki igrač i navijač će možda u istom trenutku pogledati ka njemu. Svako će na svoj način čuti onaj glas koji bodri svoje a protivnike ,,lomi“..

A koji minut kasnije Ćulev sin Boris, jedno od najboljih krila u državi, će postići gol… Kapiten ne promašuje kao što se njegov otac Ćule ne zaboravlja...

Savići – trajna linija mojkovačkog rukometa. I mojkovačke lopte… Dr. DRAŠKOVIĆ

Veselin – Ćule Savić

In memoriam – Veselin Savić (1959 – 2022)

Sa sinoćnje utakmice u Mavrovu

Nadal komentarisao pripreme za AO

Od bolesti uginulo je do 700 goveda koje su u Moraču bacili

Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Crnogorac”, br. 34. izdanje od 2. septembra 1872. godine Različnosti (Petrograd). Po najnovijem brojenju ima u Petrograd 668,000 stanovnika. Među ovimi ima 566,000 Rusa, 11,000 Poljaka, 46,000 Njemaca, ostalo su Tatari, Francezi, Inglezi, Švedi i t.d. Po vjeroispovjedanju ima 557,000 pravoslavnih, 20,000 katolika, 76,000 protestanta, 6654 židova, preko 2000 mohamedanaca. Stranaca ima u Petrogradu do 22,000 većim dijelom Njemaca. Po stališu ima 54,000 plemića, 60,000 svećenika, 22,000 hiljade trgovaca, 123,000 građana, 32,000 vojnika, 200.000 seljaka, ostalo su radnici, obrtnici, odpušteni vojnici i t.d. Oglas.

Doznavši crnogorski Senat, da kako njeki Crnogorci, tako još i više njeki ljudi iz okoline turske, tumaraju, osobito po Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, i ištu milostinju bez svakoga zazora, zdravi i nepovrjedivi u tjelu; zato se ovim od strane crnogorskog Senata, preporučuje svakom, bilo javnim uredima ili privatnim osobama, da svakoga onoga kao varalicu odbije, koji bi tražio milostinju, a ne bi na to senatskom svjedočbom opunomoćen bio, da je nemoćan ili doista siromašan, te da zaslužuje javne milostinje. Na Cetinju 31. avgusta 1872.

Senator Crnogorski Vojvoda Petar Filipov Vujović „Crnogorac”, br. 35. izdanje od 16. septembra 1872. godine Dopisi.

Cetinje 9. sept. Prvih dana ovoga mjeseca bio je ovde skup svijeh učitelja crnogorskijeh. Tom prilikom prestavio se svima kao novo izabrani glavni školski nadzornik g. Špiro Kovačević. Glavna pak cijelj sastanku bila je to, da se učitelji uzajamno obavjeste o školskom radu i da prime nova uputstva za nastupajuću školsku godinu, koja se odnose koliko na spoljno, toliko i na unutarnje uređenje škole.

Ovom prilikom bilo je promjena i u personalu učiteljskom; dvanajest novih učitelja imenovano je, većinom svršeni klirici cetinjske seminarije; a neki su stari učitelji ili po volji ili po potrebi odpušteni.

skadarski strogu zapovjed izdao je Miralaj-begu komandiru

Sa radošću imamo pribilježiti još i to, da je Nj. Sv. knez Nikola gotovo svijem učiteljima povisio godišnju platu. Suviše određeno je 8 nagrada, najboljim učiteljima, i to 3 prve po 50 f. a 5 drugih po 30 f.

Na jednom od sastanka prisustvovao je Sv. knez lično, i među ostalim obradovao je skupljene učitelje tijem, što je obećao najizvrstnijoj dvoici krajem školske godine za valjanost i trud darovati viteški krst Danilova reda.

Nadati se je, da će mladi učitelji crnogorski — kojima se očevi znadijahu grabiti oko glava dušmanskije i svijetloga oružja braneći krst časni i slobodu — da će i oni jupnački pregnuti oko napretka školskoga da se dostojno, pokažu nagrada i odličija koje im je Sv. knez obećao

Zbog toga što nam je nestalo karte a ni fabrika nam nije mogla na vrijeme poslati. izostao je „Crnogorac” prošle nedjelje. Idući brojevi izaći će sdodatcima dok se čitaocima ne odužimo. Politične vjesti izostale su iz ovoga broja, jer nam se nagomilalo dopisa. Uredništvo. „Crnogorac”, br. 36. izdanje od 23. septembra 1872. godine Dopisi.

Kotor, 15. septembra. — 9. o. m. došao je u Kotor feldmaršal i đeneral inšpektor celoga vojništva austr.ug. Erchercog Albreht, stric Nj. V. cara austrijskog. Na samome vaporu, pošto je pristao, dočekali su ga i po-

Doznavši crnogorski Senat, da kako njeki Crnogorci, tako još i više njeki ljudi iz okoline turske, tumaraju, osobito po Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, i ištu milostinju bez svakoga zazora, zdravi i nepovrjedivi u tjelu; zato se ovim od strane crnogorskog Senata, preporučuje svakom, bilo javnim uredima ili privatnim osobama, da svakoga onoga kao varalicu odbije

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

zdravili dalmatinski namjestnik, baron Rodić, đeneral Jovanović sa đeneral-štabom, i okružni kapetan g. Rendić Na obali dočekao ga je gradonačelnik sa članovima općine. Tu je nadvojvoda progovorio sa svakim po njekoliko prijatnijeh riječi, između ostalijeh korporacija tu ga pozdravila i kotorska srpska narodna garda u svome narodnom odjelu i oružju predvođena od svoga vojvode g. Stevana Bjeladinovića, koji ga je su njekoliko srpskijeh riječi pozdravio, na što je nadvojvoda odgovorio opet srpski : „Hvala!“ Odavde su mu činjenje vojničke i druge počasti do njegova stana, gdje ga je opet dočekala mornarica također u narodnom odjelu. U večer bila je marina osvjetljena i vojnička je banda svirala. Sutra dan došli su sa Cetinja u Kotor vojvoda Ilija Plamenac i g. Stan-

ko Radonjić, ađutant Nj. Sv. kneza Nikole I. da pozdrave nadvojvodu. Crnogorske izaslanike dočekao je jedan ađutant od đeneralštaba na pazaru crnogorskom, i njima je odmah stavljen na raspoloženje jedan oficir.

Po dolasku išli su pozdraviti nadvojvodu, koji ih je vrlo lijepo primio. Po podne u 5 sati pozvao ih je na objed na vapor. Na objedu bilo je i više drugijeh odličnijeh lica. Po objedu izišli su svi, i nadvojvoda, u grad, koji je bio lijepo osvjetljen.

Taj dan prispio je i paša skadarski da pozdravi nadvojvodu.

Drugi dan bila je manevra u donjem Grblju, na koju su bili pozvani i g.g. Plamenac i Radonjić. Pred večer su se vratili sa manevre i opet svi pošli na objed na parabrod nadvojvode. To isto veče, po večeri, svirala je vojnička banda pred

stanom crnogorskijeh izaslanika, koji su bili otsjeli u kući g. Ramadanovića, agenta crnogorskog.

12. o. m. bila je manevra kod fortice Goražde, gdje su takođe bili pozvani vojvoda i ađutant Nj. Sv. kneza Nikole. Pred večer, kad su se vratili s manevre, bili su pozvani na večeru, koju je đeneral-štab priredio u jednoj gostionici.

13. u istu večer otišao je nadvojvoda preko Risna u Krivošije. Sjutra dan vratili su se Crnogorci na Cetinje.

Toga dana u veče vratio se nadvojvoda iz Krivošija i Risna i iskrca se na Prčanj. (…) Putujući vaporom od Risna do Kotora vrlo mu se dopalo veličanstveno osvjetljenje našega zaliva. Doznajemo, da je nadvojvoda veoma zadovoljan bio dočekom našijeh junačkijeh Krivošijana i cijeloga viteškoga naroda bokeškoga (…)

14. o, m. bila je pošljednja manevra na Vrmac, a sjutra polazi nadvojvoda suhijem preko Grblja put Budve. Za vrijeme svoga bavljenja u Kotoru učinio je više milostinje sirotinji. Iz Podgorice, 9. septembra. — Od njekog vremena ništa vam javio nijesam što bi vaš poštovani list zanimalo, a sada počem sam dobio česta izvještaja o mnogim stvarima, prinuđen sam iz člstog rodoljublja javiti da je Mudir skadarski strogu zapovjed izdao Miralaj-begu komandiru vojničkom da popisuje ljude koji će na carsku građevinu raditi, jer je Turska u namjeri graditi od Vezirova mosta počinjući s Maloga brda prvo Veljijem brdom do Serdar-kule (prema Spužu) šest dobrijeh kula tvrđava za odbranu od napadaja Crne Gore. (Ali tu će imati i Crna Gora koju da progovori. U.) Isti troškovi moraju se što pre učiniti, jer je Podgorica u velikoj zebnji od Crnogoraca, koja stoji i danas u zatvoru te nemaju saopćenja sa Crnogorcima. Sve sprave i halate odpravio je Mudir iz Skadra i došlo je sve za istu građevinu u Podgoricu. Ovđe je velika bolest u marvi bila a takođe i u okolini, i nestalo je do 700 govedi, koje su u Moraču kod Podgorice bacili, u malo što se i u narodu bolest pojavila nije.

Iz Bosne, 30. avgusta. — Turci namjeravali su bili da duž austrijske granice čardake t.j. stražare sagrade, i u svaki taj čardak po najmanje 25 redovni vojnika smjeste. Kao što je već određeno bilo, te bi stražare kao njeke male tvrđavice sazidane bile, i za to je već sve spremljeno bilo. Austrijanska vlada čuvši za tu namjeru svoga susjeda prijatelja, upitala je: zašto Turska namjerava te tvrđavice duž granice praviti? Turska odgovorila je da za to što joj još pre desetinu godina od austrijskih pograničnih vlasti, sigurno iz vremena ćorave vlade Šokčević bana, Generala Vagnera, njegovi policaja majora Baha i kapetana Tomičića, kao i ostale družine javljeno, da se od strane pojedini Srba mnogo oružja u Bosnu predaje, i da se s tom ustanak sprema. Još u ono vreme istraživali su t.j. zahtjevao je Šokčević, da Turska svoju granicu utvrdi, i sad Turci planove Šokčevića vrše. Austrija posredovala je da se od te građevine odustane, i kao da su Turci taj posao vremenu ostavili. Za sada o tome toliko, a drugi put više. (Nastavlja se)

Mudir

vojničkom da popisuje ljude koji će na carsku građevinu raditi, jer je Turska u namjeri graditi od Vezirova mosta počinjući s Maloga brda prvo Veljijem brdom do Serdar-kule (prema Spužu) šest dobrijeh kula tvrđava za odbranu od napadaja Crne Gore

Stara Podgorica, u pozadini na lijevoj strani Lješkopolje

Vojvoda Petar Vujović

Krivošijani

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

CRNA GORA

JAVNI IZVRŠITELJ ALEKSANDAR BOŠKOVIĆ Podgorica

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Moskovska br. 29, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz AOD Ćupić iz Podgorice, Bul.Džordža Vašingtona br.79, protiv izvršnih dužnika Mijović Dimitrija i drugi, dana 27.12.2022. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Na osnovu člana 53. stav 1. i člana 30. Statuta Cemex Montenegro AD Podgorica, Odbor direktora je na sjednici održanoj dana 27.12.2022. godine, donio

O D L U K U

o sazivanju vanredne Skupštine akcionara CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to:

1.Mijović Dimitrije iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Serdara Jola Piletića br.30/37; I.br. 3595/2021;

2.Aleksandar Vukčević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Goljemadi bb; I.br. 1437/2022

3.Veselin Stojanović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Fruškogorska br.43; I.br. 1826/2022

4.Miloš Žižić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Lješkopoljska bbi; I.br. 1832/2022

5.Marija Barović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Boška Buhe br.36; I.br. 1833/2022

6.Ivana Vukotić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Moskovska br.34; I.br. 1834/2022

Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020) i člana 20. Statuta CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica s a z i v a s e

S K U P Š T I N A A K C I O N A R A

CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

7.Bosiljka Prentić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Slobode br.63; I.br. 2014/2022

8.Žarko Filipović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Kozaračka br.41; I.br. 2018/2022

9.Filip Brajović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Selme Maljević br.32/2 st.23, I.br. 2019/2022

10.Miloš Radović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Svetozara Markovića br.6; I.br. 2023/2022

11.Predrag Brajković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Nikole Tesle bb; I.br. 2024/2022

12.Dragan Tomović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom VII Omladinske brigade bb; I.br. 2510/2022

13.Radislav Radifković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul.Sv.Petra Cetinjskog br.104; I.br. 2513/2022

14.Marija Ivanović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Vojvode Vasa Bracanova bb, I.br. 2516/2022

15.Ivan Milović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Prvog maja br.144, I.br. 2518/2022

16.Fenestra-Mont iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Radoja Dakića-lamela 2; I.br. 2626/2022

17.Školarac A&M iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul.Save Kovačevića br.27; I.br. 2627/2022

18.Nataša Spasojević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Miloja Pavlovića br.169, I.br. 2794/2022

19.Srećko Glavatović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Konik bb; I.br. 2795/2022

20.Đorđe Gogić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom II Crnogorskog bataljona br.8, I.br. 2796/2022

21.Dejan Sladaković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Nemanjića br.2, I.br. 2797/2022

22.Ferdi Avdijaj iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Igmanska br.20, I.br. 2896/2022

23.Danijela Brajović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom II Crnogorskog bataljona bb; I.br. 2898/2022

24.Erol Smaković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bratstva i jedinstva br.44; I.br. 2903/2022

25.Veljko Savić iz Podgorica sa poslednjom poznatom adresom Aleksandra Puškina bb; I.br. 2904/2022

26.Ružica Ljucović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Ratnih veteran bb; I.br. 2910/2022

27.Vesna Radulović iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Fruškogorska bb; I.br. 2798/2022

28.Dragana Stanojković iz Podgorice sa poslednom poznatom adresom Bul.Ivana Crnojevića br.123 ; I.br. 2803/2022

29. Miljan Savić iz Podgorice sa poslednjom poznatom adresom Novice Sekulića br.35; I.br. 2895/2022

30.Madam M Boutique iz Podgorice sa poslednjom poznatom adreskom Marka Radovića br.7; I.br. 2911/2022

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena – rješenja o izvršenju sa prilozima, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem na oglasnoj table Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda u Podgorici.. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Aleksandar Bošković

Za dan 30.1.2023. godine sa početkom u 12 h u KIC Budo Tomović, Ul. Vaka Djurovića bb, Podgorica sa slijedećim

D N E V N I M R E D O M

1.Promjena sjedišta Društva i izmjene Statuta u tom pogledu Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka koje će se razmatrati na skupštini akcionara, u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, TC Palada, Ul. Serdara Jola Piletića bb.

Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave Sekretaru društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa zakonom.

Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na tel: 020 238 419.

MALI OGLASI NEKRETNINE

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

ODBOR DIREKTORA Predsjednik Joško Težulat

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br. 1103/16

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Damjanović Vidosave, iz Nikšića, Kočani 84, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.078,55 eura, dana 28.12.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1103/16 od 07.07.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog Suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.13615/2006 dana 20.11.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 74 KO Kočani, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 2, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 31m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 0, plan /skica 6/16, potes ili ulica i kućni broj Kočani, po načinu korišćenja dvorište, površine 497m2, katastarska parcela broj 1235, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 65m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 25.01.2023. godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 32.500,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1103/16 od 10.02.2017.godine.

IV Na dvadeset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.250,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 15.000,00 eura, a na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006. godine i UZZ br.78/11, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja –obavještenje br.597 od 07.03.2013.godine, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, na osnovu isprave ovjerene pod brojem Ov.br.13615/06 od 20.11.2006.godine i UZZ br.78/11, a na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka. Dana 28.12.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Poslovni broj: I.br. 776/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 28.12.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za treću prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 25.01.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 28.12.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

DUKLJANSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI

planira

Detaljna razrada lokacija “Prva Faza

parcele br. 2383/1 i 2395/2 KO Polje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju za odlučivanje o potrebi izrade elaborata i podatke o karateristikama planiranog projekta, važeće tehničke normative i standarde propisane za građenje, korišćenje i održavanje ovakve vrste objekata kao i mjere predviđene Rješenjem da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Ovim rješenjem su utvrđene mjere za sprječavanje mogučih štetnih uticaja po životnu sredinu i naloženo je nosiocu projekta da ovo rješenje stavi na uvid obrađivaču tehničke dokumentacije kako bi se navedene mjere ispoštovale pri izradi tehničke dokumentacije i iste provjerile prilikom tehničke kontrole projekta tehničkog pregleda objekta. U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u gore navedeno Rješenje u prostorijama Sekretarijat za, komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, drugi ulaz, II sprat, kancelarija br. 263 radnim danima od 08 do 14 časova. Takođe, predmetno rješenje je dostupno na internet stranici Opštine Bar www.bar.me Protiv rješenja može se izjaviti Žalba Glavnom administratoru Opštine Bar u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

МАРИЈА, БЕРИСЛАВКА, ЈАСМИНА и унучад и ожалошћене породице

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Posljednji pozdrav majci naših uvaženih kolega

MILJI IVANOVIĆ

Neka njena dobra i plemenita duša počiva u miru.

KOLEKTIV „STADION“ DOO

1280

Dana 28. decembra 2022. preminula je u 71. godini života naša draga

Posljednji pozdrav

Umrla je u 87. godini života

MILJA Milanova IVANOVIĆ rođena Čađenović

Saučešće primamo na Čepurcima dana 29. decembra 2022. od 9 do 13 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Sjenice – Kuči. Sahrana će se obaviti u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi VESKO i MLADEN, kćerka VESNA, snahe SVETLANA –CECA i ALEKSANDRA – SAŠKA, unučad, unuke, brat MILIVOJE – LJOLJO i ostala mnogobrojna rodbina IVANOVIĆ i ČAĐENOVIĆ

1283

1284

Dana 27. decembra 2022. godine preminula je naša voljena

MARIJA Dušanova STOJANOVIĆ rođena LJUCOVIĆ

Saučešće se prima na Čepurcima dana 29. decembra od 10 do 13 časova, a sahrana će se obaviti istog dana na seoskom groblju Orasi – Lješanska nahija u 14 časova u krugu uže porodice. Kuća žalosti – Ul. Dalmatinska br. 88 – Podgorica.

Ožalošćeni: sinovi MARKO i DALIBOR, ćerka MILICA, braća NOVICA i LJUBOMIR, sestra RUMICA, zaova RADMILA, snahe STANIMILA i BILJANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina STOJANOVIĆ i LJUCOVIĆ

Sa velikim bolom i tugom opraštam se od mog brata Dana.

Njegova sestra ZDENKA sa familijom

DESANKA pok. Nikole TODOROVIĆ

rođena MRĐENOVIĆ

Sahrana je obavljena po volji pokojnice u krugu uže porodice dana 28. decembra na Novom groblju na Cetinju.

1295

Posljednji pozdrav Draganu. Zbogom, diko bratska i melemu ljudski. Cio si vijek časno i pošteno živio. Istiniti bratanić, brat i đever bio ali si nas duboko ožalostio. Počivaj u miru.

Stric VESELIN, brat MIRKO, strina BOŽANA, snaha NINA sa đecom

tvoji IVANOVIĆI, VOJO i SMILJKA, LANA i TAMARA sa porodicama

Od KOMŠIJA iz ulaza Oktobarske revolucije br. 42.

DANILO DANO ĆUKOVIĆ

31. decembra navršava se 40 dana otkako je preminuo

10 часова код цркве Покров Пресвете Богородице на

Драгаљу. Ожалошћена ПОРОДИЦА

1289

Bila si uzor i primjer kako se dostojanstveno i časno živi.

Dobrota tvoga srca uvijek će nam nedostajati.

Tim velikim srcem i plemenitom dušom zaslužuješ poštovanje i vječno sjećanje.

Hvala ti za svu nesebičnu i beskrajnu ljubav koju si nam pružala.

Tvoja bratanična MILICA NIKOLIĆ sa porodicom

FILIP – FIĆO JANKOVIĆ

Navršava se godina dana od smrti moga oca

RADONjE Miloša PEJOVIĆA

Prođegodinadana,alitiživišusvakomdanukroznašasjećanjanatebe. Počivaj u vječnom miru zauvijek voljen i nezaboravljen.

Tvoja PORODICA

Prođe godina dana od smrti našeg najboljega đeda

1281

LJUBOMIR – ZEJO Milovana PEJOVIĆ

Živjeti sa tobom bilo je lijepo, ostaju uspomene i sjećanja. Sa tugom u duši i bolom u srcu,

Supruga DRAGICA PEJOVIĆ

1309

Opraštamo se od drage

MILJE Milanove IVANOVIĆ

Tvojim odlaskom ostali smo bez iskrenog prijatelja. Pamtićemo tvoju plemenitost i dobrotu kojom si zavrijedila poštovanje.

ŽUGIĆ VOJIN sa porodicom

1282

MILKE Blagoja JOKIĆA

Sestro, pamtićemo te kroz najljepše uspomene i čuvati od zaborava. Veliki ljudi ne umiru, oni žive vječno. Počivaj u miru, nek te čuvaju anđeli.

1279 1308

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo dana 31. decembra 2022. u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću i zaliti suzama na groblju u Golubovićima – Buljarica. Ožalošćeni: majka RADMILA i brat MIRKO sa porodicom 1305 Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да ћемо нашој драгој и вољеној ДРАГИЦИ Михаила РАДОЈИЧИЋ рођ. Вујачић одржати ЧЕТРДЕСЕТОДНЕВНИ ПОМЕН Помен ће се одржати у суботу, 31. децембра 2022. године

RADONjE Miloša PEJOVIĆA

Đede, hvala ti za radost, osmijeh, brigu i tvoje tople zagrljaje. Ostao si najljepši ukras našega djetinjstva.

Tvoja unučad: MILOŠ, JELENA, VASELISA, KSENIJA i LUKA

Godina je dana od smrti voljene sestre

Četvrtak, 29. decembar 2022.

MIODRAGA – DRAGANA Novaka PEJOVIĆA

Prođe najduža i najtužnija godina za našu porodicu. Život nam nanese veliku nepravdu i tešku ranu, posebno našoj staroj majci Dari koja ne može da prihvati bolnu istinu i surovu realnost. Često spominje sina, stara i nemoćna ne može da kontroliše toliku količinu tuge pa hoće da zaplače. Suza više nema samo joj se lice grči. I mene je vidno slomio gubitak brata i svaki dan me sve više lomi. Teško se izdići iznad bola, ali se nekako držim i borim uz suprugu, sinove, moju kćerku i unučad. Kad smrt nenadano dođe, kada nadjača život, živi se od uspomena i sjećanja, tada je previše tuge, a premalo riječi koje su prazne, nemoćne, jadne. Dragan nam svima mnogo, mnogo nedostaje.

On je za života stvorio temelje poštenog i časnog življenja i ima se čime braniti od zaborava. Sad se smjestio pored oca Novice u ljutom crnogorskom kršu. Neka mirno odmaraju praćeni od naših misli i tuge.

Majka DARE i brat MIŠKO PEJOVIĆ sa porodicom

Sjećanje na našeg dragog ujaka i tetku VLADISLAV VLADO NOVELJIĆ IKONIJA NOVELJIĆ

S poštovanjem i ljubavlju čuvat ćemo uspomenu na vas. SESTRIĆ i SESTRIČNE sa porodicama

Godina dana je od smrti mojeg brata ILIJE

Vidakova DAMJANOVIĆA iz Čeva

Prođe prva godina od kada nijesi sa nama. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju plemenitu dušu i dobrotu. Počivaj u tišini vječnog mira, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat VOJO, snaha BOSILJKA, sinovci MIĆO i SAŠA

RUSMIR MIRO DIZDAR

Prošla je godina dana bez tebe. Ostala je tiha tuga i sjećanje na godine života koje si nam učinio lijepim. Mnogo nam nedostaješ, svakog trenutka.

Tvoje DEJANA, ANĐELA i ANDREA

1294

1290

Tužan je ovaj pozdrav, brate moj

ILIJA DAMJANOVIĆ

Svojim odlaskom u mom već ranjenom srcu ostavio si još jednu ranu. Hvala ti na velikoj ljubavi i pažnji koju si mi poklanjao. Iko moj, počivaj mirno u zagrljaju svojih voljenih, a ja ću te čuvati zauvijek od zaborava.

Voli te tvoja sestra VJERA MASTILOVIĆ sa porodicom

1296

1297

1293

Dvije godine prođe od kada sa nama nije naš voljeni

LJUBO IVANIŠEVIĆ

Dvije godine od kada nas zauvijek napušti LJUBO IVANIŠEVIĆ

Svakim danom nam sve više nedostaješ.

Supruga MIRA i sin SAŠA

Sa ponosom ćemo se sjećati tvog plemenitog lika. Neka te anđeli čuvaju.

SJEĆANJE 29. 12. 2008 – 29. 12. 2022.

Dana 29. decembra 2022. navršava se godina dana od smrti moga voljenog oca

ILIJE DAMJANOVIĆA

BOJAN BAJRAMOVIĆ

Nedostaješ nam.

Kćerka OLJA, zet RANKO, unuci FILIP i IVAN

Godina dana je od smrti mog voljenog brata

ILIJE Vidakovog DAMJANOVIĆA

Živiš u našim srcima i mislima.

S poštovanjem i zahvalnošću, sestra RADMILA MARTINOVIĆ sa porodicom

1303

Dragi ujače

Porodica BAJRAMOVIĆ

Dragi tata, sve je isto od kada si otišao bol, tuga, patnja. Nedostaješ mi, nedostaje mi tvoje veliko i plemenito srce, koje je bilo puno ljubavi i topline za sve.

Znaš, pokušavam da idem tvojim stopama, ali vjeruj mi da je vrlo teško jer ti si bio veliki čovjek, moj oslonac i moja podrška u svemu.

Ponosna sam što sam te takvog imala i imam dok ja postojim. Počivaj u miru, anđele moj, i neka mi te anđeli čuvaju, volim te i ljubim.

Tvoja MIRA

1286

ILIJA DAMJANOVIĆ

Hvala ti za svaku toplu riječ koju si mi uputio. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi poklanjao. Počivaj u miru, dobra dušo, a ja ću te uvijek voljeti i čuvati od zaborava.

Tvoja sestrična SVETLANA ZVICER

Godina dana je od smrti našeg oca, svekra i đeda ILIJE DAMJANOVIĆA

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Ponosni smo što si bio naš.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Tvoji: MIROSLAV i MIODRAG sa porodicama

Dana 29. decembra 2022. prošla je godina dana od iznenadne smrti

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Nezgodina a cappella

Naredni broj izlazi 12. januara

Evo nas blizu kraja ove, blago rečeno nezgodne, godine 2022. Ushićenje pred 2023. nije ni blizu onog koje bi bilo logično u nekom društvu u kome bi kao građanin, pojedinac, trebalo da imate sijaset razloga za optimizam i vjeru u bolju, pravedniju godinu pred nama.

Podsjetićemo se ponekog zaključka izvedenog tokom prethodne, kako bismo sa tim (pred)znanjima očekivali bolje i tražili više. Pa neka nam ovo dođe nešto kao novogodišnja poslanica...

1. Raznijeli su nas – i stari i novi. Ne zaboravite to u nekim narednim izbornim ciklusima. Valjalo bi da prestanemo da simpatišemo „ove“ a mrzimo „one“, jer svi moramo živjeti zajedno u nekom novom, građanskom društvu, jednakih prava i obaveza, za sve.

2. Shvatili smo da smo živjeli u zabludi. Nijesmo živjeli u demokratiji. Stop.

3. Shvatili smo i da se poneko direktno okorišćavao o budžet. Stotine miliona su u pitanju, izgleda.

4. Niti jedna od „zavađenih“ strana ne smije biti opcija.

5. Građanin u Crnoj Gori samo fiktivno ima glas. Ostalo su partijske trgovine i klasična korupcija na svakom mogućem nivou.

6. Potrebno nam je objedinjavanje normalnih u centralni demokratski blok koji će bez opterećenja bilo koje vrste da bude faktor izlaska iz ovog ludila.

7. Valjda je svima jasno da se ova zemlja vadi iz problema kulturom i medijima, u trenutku kada dobijemo vlast dobrih namjera.

8. Koliko god loše i beznadežno izgledalo, sjetite se da nikada nijesmo kao društvo bili bliže cilju nego sada, jer procesi jesu nepovratno pokrenuti.

9. Ono što stalno naglašavam: bez tri nacionalna orkestra (zabavni-revijski, veliki narodni i džez), kao i bez nacionalnog profesionalnog folklornog ansambla, nema sreće za ovu zemlju, ko god bio na vlasti.

10. Sređivanje medijskog prostora i

Sport i kultura najveći su izvozni brendovi ove zemlje. Za sport smo nekako to i utvrdili, ali za kulturu nijesmo. U 2023. moramo uraditi neke velike stvari za nju

utvrđivanje novih kriterijuma za rad medija, još jedan je važan detalj popravljanja društva.

11. Spremimo se na makar još dva izborna kruga nedefinisanih političkih okolnosti, ali nakon toga, računam negdje blizu 2030, stvar bi trebalo da se normalizuje i da se kao društvo okrenemo jasnom uspostavljanju demokratskih pravila i principa.

12. Javni servis je jedan od najvažnijih faktora ozdravljenja društva. Ovaj naš, postojeći, daleko je od sopstvene suštine. Nažalost, borba za informativni program i dalje je na vrhu piramide različitih političkih interesa. Zabavno-muzički program nije shvatio, ili ne zna, što je nivo regionalnih standarda, da ne pominjemo neke evropske ili svjetske. „One man show“ sa gitarom i pjevačem u programu uživo je toliko passe, da boli. Istovremeno, nijedan menadžment posljednjih decenija nije shvatio ili nije umio, manje je važno, da Javni servis osposobi da vrši osnovnu funkciju – da proizvodi kvalitetan program u interesu građana koji ga plaćaju.

Ciljna rješenja su im u okruženju: HRT i RTS su jasan dokaz da može. A znam da imamo ljude, čak i u toj kući. To što oni nemaju moć da odlučuju, posebna je tema.

13. Ovaj broj preskačemo zbog praznovjernih.

14. Volju, nadu, optimizam ne smijemo nikada izgubiti.

15. Da bismo mogli da volimo sopstvenu državu, u njoj moramo da se osjećamo bezbjedno, sigurno, poželjno. U ovom trenutku, malo imamo. Naša je obaveza da to promijenimo, da bi Crna Gora bila makar legitiman izbor za ovu našu djecu koja, dok vi ovo čitate, gledaju cijene studentskih domova i školovanja po Evropi i SAD.

16. Moramo da radimo na tome da idolopoklonstvo u politici marginalizujemo. Pa kada shvatimo da su političari tu zbog nas, a ne mi, građani zbog njih, onda smo realno u predvorju Evropske unije.

17. Nijesmo mi daleko od EU svih ovih godina jer nas tamo mrze, nego zato što znaju istinu koju ovdje mnogi neće ili ne žele da priznaju – da mi (još) ne zaslužujemo to društvo. Ovo što sada živimo, samo su teški ali neophodni koraci da što prije dođemo do njega.

18. Globalne okolnosti nam ne idu u prilog, naoko. Međutim, vjerujem da ovo jeste prilika, da u trenutku kada smo van „direktnog radara“ evropskih institucija zbog ruske agresije na Ukrajinu, uradimo poneki domaći zadatak iz demokratije na domaćem terenu, sami od sebe, a ne zbog formalnog zatvaranja ovog ili onog poglavlja.

19. Da ne zaboravimo – sport i kultura najveći su izvozni brendovi ove zemlje. Za sport smo nekako to i utvrdili, ali za kulturu nijesmo. U 2023. moramo uraditi neke velike stvari za nju.

20. Neka nam je svima srećna! Da smo svi zdravi i veseli zajedno sa porodicama, prijateljima i kumovima, i da uvijek tražimo više. Pa da poslanica uoči 2024. bude pozitivan osvrt na godinu za nama, konačno. Srećno!

Piše: Vladimir MARAŠ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Svi bitni ovogodišnji lmovi i serije učili su nas neodustajanju, izdržljivosti, otporu... Da je vesela nepovjerljivost znak zdravlja, a svaka isključivost –gola patologija

Rijetko se dogodi da poster jedne serije može da kaže sve što bi trebalo da znamo o godini u kojoj je izašla. Da ogoli njenu nutrinu i oslika glavni osjećaj koji je većina nas imala brodeći vrlo neizvjesnim danima, sedmicama, mjesecima.

Rijetko se dogodi, ali dešava se. I desilo se baš ove godine. Jer, sve što bi trebalo da znamo o 2022. stalo je u onu crno-bijelu fotografiju sa crvenim sakoom koji Džimi Mekgil/Sol Gudman (Bob Odenkirk) skida na plakatu oproštajne sezone serije „Better Call Saul“. Skida... Ili oblači? E, u tome je štos... I u tome se skriva sva genijalnost njenog autora Vinsa Giligana

Nijeste gledali „Better Call Saul“? Nema veze, ostanite uz mene. Neće vam smetati da uklavirite suštinu „postera koji je kazao sve“. Još ako čitajući, onako nausput, poželite da uđete u svijet jednog od najdivnijih šibicara u istoriji umjetnosti, niko srećniji od mene...

Papagajske boje Dakle, crno-bijeli poster... a na njemu leđima okrenuti Džimi/ Sol. Jedini detalj u boji je njegov „signa-

Najprodorniji autori uspjeli gotovo Šibicarska godina

ture piece“ – sako crven i drečav, da drečaviji ne može biti. Fanovi serije odlično znaju simboliku jednog od najkitnjastijih komada garderobe koji pamti televizija.

Uz papagajske kravate, besni automobil i advokatsku kancelariju koje bi se postidio svaki pravnik, godinama je služio Giliganu, prvo u kultnoj „Breaking Bad“ a potom i u spin ofu „BCS“, da savršeno doslikava portret šarmantnog prevaranta Sola Gudmena.

Plakat šeste sezone je, stoga, bio zagonetka. Da li Džimi oblači sako, i potpuno se predaje dekadentnom alter-egu Solu? Ili to, pak, skida solovsku masku i napokon shvata da moć i lova koje je jurio čitavog vijeka, ipak nemaju nikakve šanse spram onoga što se ne može unovčiti – spram istine, pravde... I ljubavi žene koju voli? Tek vam svršetak pokaže koliko je taj poster bio znakovit. I otkrije samu suštinu remek djela Vinsa Giligana: da „Better Call Saul“ nije samo još jedna odlična „breaking bad“ poslastica, krimi-serija za nezaborav, perfektna studija karaktera većeg od života. Već mnogo više - jedna od najvećih romansi u istoriji malih ekrana. Jer, bez Kim Veksler (Rea Sihorn), ne bi bilo ni Džimija, ni Sola, ni „Breaking Bad“, ni „Better Call Saul“ univerzuma.

Dobro, dosta solilokvija... Kakve veze sve ovo buncanje ima sa nama i 2022? Odakle tolika ubije-

đenost da je na jednom TV posteru uhvaćena esencija godine koju ostavljamo za sobom? Zašto nam je, dođavola, priča o Džimiju i Kim toliko važna?

Ultimativni čin

Nazad do crvenog sakoa: vrišteće pitanje, da li će Džimi pobijediti Sola i uspjeti da sačuva barem komadić davno okaljane duše, postavljali smo svi, naglas ili vrišteći u sebi, cijele ove godine. Naravno, u drugačijem obliku ili, pak, oblicima. Ako nam je godina puna tenzija, neizvjesnosti i bizarnosti išta

ILUSTRACIJA: Dobrosav Bob Živković

Četvrtak, 29. decembar 2022.

nemoguće – da nam podvale nadu

dala, to je osjećaj da smo nemoćni da nešto promijenimo.

Rat u Ukrajini, ekonomska kriza, fašizam koji nastavlja globalni uspon, ekološke katastrofe na svakom ćošku planete... O lokalnim problemima poput političkog Dana mrmota i nikad razjedinjenijeg društva da i ne govorimo... Hoće li se sve ovo već jednom završiti? Hoćemo li pasti u provaliju ili ćemo nastaviti da visimo sa vrha litice? Ili će se odnekud, taman kad pomislimo da prsti izdaju, pojaviti nečija ruka i konačno nas povući na bezbjedno?

U Džimijevom slučaju, ta ruka koja se čekala – bila je njegova sopstvena. Dugo je bježao šibicar od nezbježnog, da prihvati da je ultimativni čin iskrenosti jedino što može da spasi njegov svijet od propasti. Da je za njega taj svijet – samo jedna osoba. I da je, ipak, samo on taj od kojeg je spasenje i zavisilo sve vrijeme.

Džimijeva odluka u predivnom finalu, na koncu, riješila je misteriju crvenog sakoa. Konačno rješenje jednačine riješilo nas je tenzije,

oplemenilo duh, ozdravilo psihu... I najvažnije, dalo nam je nadu. Da svi šibicari ovog svijeta - a svi smo mi u nekoj mjeri šibicari, makar sopstvene duše - mogu ozdraviti od sebe, kada shvate, kao Džimi, za što se istinski vrijedi boriti. Nažalost, život nije TV serija, ni obična, a kamoli „Better Call Saul“. Za razliku od Džimija i Kim, mi nijesmo dobili svoj odgovor; nijesmo razriješeni neizvjesnosti u finalu godine. Hoće li 2023. biti drugačija?

Bez iznenađenja

Složićemo se, u posljednje vrijeme, jedino što nas iznenađuje jeste to što nas ništa više ne iznenađuje. Ni rat, ni masovne pucnjave, ni zabrana abortusa u 21. vijeku; ni fašovi, ni teoretičari zavjera u prvim redovima; ni Vlada oće kaki-neće kaki, ni vremenska petlja u Šavniku, ni požari i ekološka žarišta širom Evrope, i ostatka svijeta... Štogod pročitate, svemu ste naredni – a opet, nijeste. Ničemu. Jedni drugima oči povadismo, dok planeta umire, dok neko dijete Djeda Mrazu za novu godinu traži malo brašna, da mu majka umijesi večeru... Najgore od svega? Ružne vijesti uđu nam u jedno uho i izađu na drugo. Sva-

ku bitnu temu poništi trendovanje nebitnoće. Poput šamara Vila Smita na Oskarima, Kardašijanke u haljini Merlin Monro, Elona i Tvitera... Više se takve gluposti linkaju nego poništenje presude Rou protiv Vejda, napad na Salmana Ruždija, poziv za skupljanje novca za djecu s ozbiljnim zdravstvenim problemima... Opet, u jednoj takvoj godini i vremenu, u kojem je najlakše previdjeti ili iskulirati ono što je lijepo i bitno, na svako „ništa me više ne iznenađuje“ potkralo se u svijetu umjetnosti, ipak, predivnih iznenađenja. Nije nam samo Giligan spakovao nadu da ćemo jednom biti drugačiji; imala je 2022. nevjerovatnih bravura filmskih i televizijskih. Velikih najviše zbog toga što su nam tako lako, kao da neće, podvalile vjeru u ljude. Sve naopakosti lako je momentalno oprostiti godini za nama, kad se pogledate, oči u oči, sa filmom kakav je Makdoninim „The Banshees of Inisherin“. Niko to ne radi kao Irci... Dobri, stari Martin uortačen sa Glisonom i Farelom prvo te zasmije do suza, a onda pregazi tako suptilno i pametno spakovanim životnim istinama. O usamljenosti, smrtnosti, smislu i besmislu... Svemu u što bismo se ubijedili da lakše odrobijamo život.

Spas u dobroti

A „The Quiet Girl“ irskog debitanta (!) Kolma Barejda? Makdoninom zemljaku nikada nećemo moći dovoljno da se zahvalimo za najveću filmsku katarzu godine; za poetski a vrlo angažovani kovitlac emocija u koji nas je uvukao kroz slike odrastanja koje ne bi trebalo da osjeti nijedno dijete. I Barejda, i dvanaestogodišnju Ketlin Klinč čeka velika karijera. Onda, „Decision to Leave“. ČanVuk Park, kao nijedan drugi autor ove godine, pokazao nam je da će neke stvari ili osobe za nas uvijek ostati misterija. I da je i najveća ljepota, i najdublja tragedija života to što će nam neke stvari ili osobe ostati nedokučive. Dva Danijela, sa druge strane, odigrala su totalno drugačiju i ludu kartu: u štosnom „Everything Everywhere All at Once“ dali su nam priliku da zavirimo u multiverzum u kojoj jedna osoba, sasvim neostvarena u našoj vremenskoj liniji, u drugim živi totalno drugačijim, punijim životima. Za plemenit i dirljiv utisak da je i u tom kavezu u kojem misli da živi, ipak, mnogo ostvarenija nego što misli da jeste.

A „Marcel the Shell with Shoes On“, „Turning Red“, „Pinocchio“ – animirani podsjetnici da su dobrota i saosjećanje ono što će nas na kraju spasiti? Ili makedonsko čudo „You Won’t Be Alone“ Gorana Stolevskog, najpoetičniji horor što staje u odbranu ljudskog života, ipak i uvijek, vrijednog življenja? Na kraju, i „Stutz“, nepravedno zapostavljeni dokumentarac o terapeutu Džone Hila, koji nam znanjem iz psihologije ali i životnim primjerom, daje alatke da prihvatimo da su „bol, neizvjesnost i konstantan rad neminovnost života“. I da ih moramo prihvatiti ako želimo da živimo.

Živi i mrtvi

Podvaljivali su nam žestoko filmski, ali i televizijski autori ove godine. Uz Sola, dobili smo: „Bear“, „Severance“, „Sherwood“, „Somewhere Boy“, „The Rehearsal“... I vječnosti vrijedne oproštaje od serija poput „Atlanta“ i „The Good Fight“.

Svaka bitna ovogodišnja serija, ili već kultna scena poput „Runing Up That Hill“ momenta iz „Stranger Things“, učila je neodustajanju, izdržljivosti, otporu... Da je vesela nepovjerljivost znak zdravlja, a svaka isključivost – gola patologija. Da se uzdržimo, kada je za to vrijeme, da se uludo ne trošimo, da se čuvamo za dostojnijeg neprijatelja... I da i njih pazimo, kao i prijatelje, ma koliko nam djelovali krivo... Jer, uvijek je manje opasno poštedjeti krivca, nego osuditi nevinog. Da za nas, ipak, ima nade, uprkos svim glupostima koje pravimo kao vrsta i da je sloboda (i „od“ nečega, i „za“ nešto) teritorija koja se stalno mora nanovo osvajati, poručili su nam 2022. najprodorniji filmski i televizijski autori. Živi, stvarajući – a besmrtni poput Godara, umirući – onako kako su to odabrali, prema sopstvenim pravilima. Samo je trik u tome da nađemo nekoga ili nešto ko će nas na sve to podsjećati, i pokazati nam da je ključ u nama samima. Kao što je Kim to uradila Džimiju... I zato ne postoji ništa ljepše što vam možemo poželjeti u 2023. od toga da budete Džimi – i pronađete svoju Kim. To sigurno neće razriješiti sve planetarne neizvjesnosti, ali hoće ih učiniti podnošljivijim... A nas spremnijim da se ostavimo šibicarenja i probamo da sačuvamo ovo malo duše, sebi i drugima. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Dizajn naslovnice: Marko NIKIČEVIĆ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

ZERKALO

Piše: MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Drama

debitanta Kolma Barejda jedan je od onih malihvelikih lmova što vas hvataju spuštenog garda, nespremne za silinu emocija koje priređuju

Filmovi, a ne zvona i marvelovci! Ako ste to željeli i tražili od 2022, onda ste vjerovatno zadovoljni onim što vam je dala filmska godina za nama. Mi jesmo, i te kako, iako – da se razumijemo, mnogo volimo Marvel. Stvar je samo u tome što najmoćniji filmski superheroji 2022. nijesu nosili plašteve i odijela od spandeksa... Već sopstvene tišine, muke, paradokse, kontradikcije i srca na reveru. To potvrđuje i naša ovogodišnja top lista na kojoj se našao, i to ispod crte, samo jedan superherojski film. U njemu, između ostalih, igra apsolutni MVP sezone, Kolin Farel, čiji je još jedan odličan i vrlo potcijenjen SF „ispao“ sa spiska najboljih, a jedan drugi je završio na visokom trećem mjestu naše „desetke“.

Pored tri totalno drugačije Farelove uloge vrijedne pamćenja, od kojih jedna zavređuje i Oskara, pamtićemo godinu i po glumačkim bravurama Kejt Blančet, Florens Pju, Nomi Rapas I (iz)vanrednim debijima dvije djevojčice, kojima prognoziramo svijetlu filmsku budućnost. Jedna od njih je iz Irske, odakle nam dolaze čak tri filma s ovogodišnje top liste.

Pored Iraca, imamo i Škote, Dance, Amere, Makedonce koji i ove godine, sad već tradicionalno, nastavljaju da razbijaju Sandens... I naravno, Korejce bez čijeg je jakog autorstva postalo nemoguće zamisliti ijednu i ičiju godišnju listu najboljih filmova. No, da na našoj „desetki“ ne završe samo provjereni majstori pobrinuli su se i debitanti, pa su čak četiri brucoša završila u samom vrhu najupečatljivijih filmskih priča 2022.

Toliko o godini, ukratko. A evo i duže verzije o filmovima koje smo najviše voljeli...

1. The Quiet Girl

Najkrhkiji, a ujedno i najmoćniji film godine. Tišina coming of age drame „The Quiet Girl“ irskog debitanta Kolma Barejda toliko je glasna, da na momente postaje neizdrživa, a film je satkan od građe toliko nježne i poetične, da uopšte ne očekujete da kraj odjekne glasnije od bombe. I da vam samo jednom izgovorenom riječju razdvoji srce.

Sve što ćete željeti, od prvog do posljednjeg kadra jednog od važnijih coming of age filmova decenije, jeste da njegova devetogodišnja junakinja (fascinantna Katerin Klinč) najtankoćutnijih očiju koje ste ikada vidjeli – bude dobro. Da je zagrlite, utješite, kažete joj da će sve biti u redu. I da bi ova planeta bila mnogo ljepše mjesto da su mnogi, kao ona, znali da oćute onda kada nije bilo vrijeme da progovore.

„The Quiet Girl“ jedan je od onih malih-velikih filmova koji vas hvataju spuštenog garda, nespremne za silinu emocija koje priređuju. I zato svim srcem navijamo ne samo da prođe na užu listu međunarodnih filmova nominovanih za Oskara, nego i da pobijedi. Zlatni kip kao odskočna daska za početak velike karijere, i Barejdove i mlade Klinč, to je najmanje što je zaslužila ova divno režirana priča o odrastanju u ruralnoj Irskoj...

2. You Won’t Be Alone

Sve što ne očekujete od folk horora i mnogo više od toga nudi „You Won’t Be Alone“ sa nezaboravnom, nestvarnom ulogom Nomi Rapas. U zapanjujuće moćnom režiserskom debiju o vještičjem biću što mijenja oblike u zaboravljenom makedonskom selu sa kraja 19. vijeka, Goran Stolevski, Makedonac stacioniran u Australiji, uspio je da nadigra sva opšta mjesta žanra i kreira film energije toliko uznemirujuće, da djeluje gotovo vanzemaljski. Skoro kao da nije nastao na ovoj planeti... Ili barem ne u normalnom ljudskom umu. Obavezno štivo za ljubitelje atipičnih horora.

3. The Banshees of Inisherin

Poslije braće Iraca i Makedonaca, ponovo Irci. I to kakvi! Četrnaest godina nakon kultnog „In Bruges“ (2008), režiser Martin Makdona ponovo je ujedinio Fa-

Tišina glasnija

rela i Brendona Glisona, ne bi li nam dao „The Banshees of Inisherin“ - najsmješniju ali i najtragičniju crnohumornu dramu godine. Mnogo je toga zbog čega možete voljeti ovu priču o sredovječnom violinisti koji odjednom, poslije decenija druženja, naprasno odluči da bi radije kidao sebi prste makazama za šišanje ovaca – nego popio više ijedno pivo sa najboljim drugom! Od atmosferičnih kadrova polupustog ostrva blizu Irske,

koji kao da su ukradeni iz Crne Gore, recimo, sa Žabljaka, kad bi bio na moru... Sve do besprekorne glume, magične muzike i humora usidrenog ne u onome što se na ekranu vidi, kaže ili uradi, nego upravo u odsustvu bilo kakve riječi ili dešavanja... a Farel i Glison su majstori da, onda kada se ništa ne događa, učine da se desi baš sve. No, ako bismo morali da biramo zbog čega najviše volimo „The Banshees of Inisherin“, onda bi to

You Won’t Be Alone

The Quiet Girl

The Banshees of Inisherin

slashfilmfestival.com

Četvrtak, 29. decembar 2022.

priča o odrastanju u ruralnoj Irskoj

glasnija od bombi

4. Aftersun

Najveća filmska zagonetka godine koja to, suštinski, nije – zato što ju je tako lako osjetiti i razumjeti, ali ne i riječima objasniti? Sigurno odnos kćerke i oca u drami „Aftersun“ - i način na koji škotska režiserka i Njujorčanka Šarlot Vels vaja vrijeme u blistavom režiserskom debiju sa Polom Meskalom i Frenki Korio, još jednom mladom debitantkinjom velikog talenta kojoj predviđamo veličanstven glumački put.

Vels sve vrijeme prepliće prošlost i sadašnjost, sjećanja na oca i sve ono što kćerka osjeća godinama kasnije, nakon njegove smrti - a onda ruši vremenske linije ujedinujući ih (!) jednom nezaboravnom, proganjajućom finalnom scenom u ritmu Bouvijeve i Merkjurijeve „Under Pressure“.

morao biti način na koji režiser tretira temu i sopstvene junake. Vjerovatno niko ove godine nije pokazao toliko ljubavi, razumijevanja i sposobnosti da oprosti greške i nesavršenosti Drugima, i samom životu, kao Makdona... U filmu antiklimatičnog a dubokog i emotivnog kraja koji iznevjerava očekivanja na najbolji mogući način. I čija vam „nedogađajnost“ kaže mnogo više nego bilo kakav tragični spektakl kojim je mogao biti krunisan.

Ta plešuća katarza u finalu toliko je jaka, da „Aftersun“ zadaje opekotine - i ostavlja vas, zbunjene i povrijeđene, da prebirate po sopstvenom životu i odnosima, pitajući se koliko je tu toga realnog, a koliko izmišljenog, (po)grešno tumačenog, dodatog... I da li ćete ikada uspjeti da raščivijate samu suštinu onih koje volite.

„Aftersun“ je veliki baš zbog toga što ostavlja odnos glavnih junaka apsolutno nerazjašnjen i otvara širok prostor da ga osjetimo na intuitivnom nivou. Jer, svaki neraskidiv odnos, poput onog koji imaju dijete i roditelj, bio manje ili više komplikovan – poslije smrti djeluje očajnički nerazrešivo. Kako

je Vels uspjela da uhvati nešto tako neuhvatljivo, i dalje nam je tajna, ali jedno barem znamo, ili barem intuitivno osjećamo... Njeno vajanje u vremenu dobilo bi duboko poštovanje, ako ne i ljubav najvećeg među filmskim vajarima Andreja Tarkovskog

5. Decision to Leave

Jedan od najuzbudljivijih filmova godine režirao je, a ko bi drugi, nego veliki korejski majstor ČanVuk Park . Ovogodišnji kanski pobjednik „Decision to Leave“najsočnija romansa, ali i najoktanskija detektivska priča 2022, puna obrta što svaku moždanu vijugu konstantno drže u stanju pripravnosti. No, pošteno je reći, iako Park majstorski izvodi na čistac oba žanra, da je ljubavna strana

filma ono čime vas kupuje. Odatle i ona knedla rascvjetana u grlu nakon onog svršetka, bez kojeg „Decision to Leave“ ne bi postao to što jeste – najljubavniji film ČanVuk Parka i jedna od najdivnijih romansi godine.

6. Everything Everywhere All at Once

Za najrazigraniji film godine, čitav ringišpil za ponijeti, pobrinuo se duo za koji navijamo još od 2016, kada je na vrhu naše top liste završio „Swiss Army Man“ - totalno nenormalni debi Danijela Kvana i Danijela Šajnerta, čija se priča vrti oko jednog nasukanika na pusto ostrvo i leša (!) sa kojim pokušava da se domogne kuće (!!) nakon što sklope divno prijateljstvo (!!!). Zato nas i raduje što su

Decision to Leave

Everything Everywhere All at Once

A ersun

newstatesman.com criterion.com

slashfilm.com

Danijeli konačno dobili globalnu pažnju i apsolutno zaslužili ljubav ludošću „Everything Everywhere All at Once“.

O načinu na koji je duo Daniels istražio bogatstvo i dubinu potentnog koncepta multiverzuma, Marvel samo može da sanja... Jer, dok „Everything Everywhere All at Once“ priređuje abnormalno uzbudljivu akciju s apsurdnim obrtima i humorom za obožavati na svakom ćošku, ne zaboravlja na ono što je najvažnije i što suštinski jedino i daje težinu ovakvim konceptima: da vam ponudi sopstveno srce na dlanu. Pa ga uzmite ili ostavite, zavolite ili zamrzite... Jedno, pak, sigurno nećete moći: da ostanete ravnodušni.

7. Wonder

Kad je riječ o Netfliksovoj psihološkoj istorijskoj drami „Wonder“, koja na momente samouvjereno stupa i na teritoriju folk horora, važi ono čuveno da ime jeste sudbina. Čileanac Sebastjan Lelio režirao je upravo to – malo filmsko čudo, čije se ljepote ali i jezivosti nemoguće otresti dugo nakon gledanja. Priča počinje u zabačenom irskom selu krajem 19. vijeka, tik nakon traumatične Velike gladi, a fokusirana je na medicinsku sestru koja istražuje neobičan slučaj djevojčice koja posti i nije jela već četiri mjeseca. Dok radnja polako odmiče i nižu se kadrovi kao ukradeni od majstora slikarstva, jedino fascinantnije od glume već velike Florens Pju jeste način na koji Lelio portretiše strah od nauke i dubinu ljudskog sujevjerja viktorijanske ere.

Mnogo je toga o vjeri, religioznosti, nauci, sumnji, čovjekovoj sposobnosti da izdrži neizdrživo i neizrecivo – rečeno u „Wonder“. Za utisak da je pripovijest stara 160 godina bolno aktuelna i u našem, i u svim vremenima. Od kad je bilo i do kada bude ljudskog roda.

8. Tar

Sve što bi trebalo da znate o drami „Tar“: nakon što završite gledanje i bacite se na Gugl, nećete moći da povjerujete da je njegova glavna junakinja – fiktivna. Lidija Tar ne postoji, niti je ikada postojala! Dok ponavljate tu rečenicu, osjećajući se pomalo kao budale, vrtjećete u glavi brojne scene iz filma Toda Filda, diveći se, iz sekunde u sekundu sve više, njegovoj maestralnoj režiji i uzemljenoj glumi Kejt Blančet.

„Tar“ je portret možda i najkompleksnije žene na ovogodišnjem velikom platnu, ali i izuzetno zavodljiv pogled u svijet klasične muzike i dirigentske filozofije koja većinom djeluje daleko i nerazumljivo mejnstrim publici. Poslije Fildovog pažljivo promišljenog filma koji, da stvar bude još interesantnija, dotiče i niz drugih tema poput seksualnih predatora i „kulture otkazivanja“, sigurno će joj postati mnogo bliža i zanimljivija.

9. Marcel the Shell with Shoes On

Najslađi dvonožac od kojeg smo ove godine učili o životu. Marsel, školjkica koja nosi cipelice,

vozi tenisku lopticu i u stanju je da svojom ljubavlju prema životu prodrmusa cijeli svijet! „Marcel the Shell with Shoes On“ u režiji Dina Flajšera Kampa, dovitljivi mokumentarac nastao miješanjem igrane forme i stop-animacije, zasnovan je na serijalu kratkih filmova objavljenih još 2010. sa koscenaristkinjom Dženi Slejt koja i pozajmljuje glas glavnom junaku.

Malo je reći da je njihov malecki heroj ostario kao vino, te da nam je njegova nježna, hrabra i pronicljiva duša bila prijeko potrebna nakon još jedne prilično konfuzne godine. I da nam je njegova misija pronalaženja školjkaste porodice nakon smrti bake (Izabela Roselini), puna dirljivih opservacija o našem svijetu iz perspektive nevinog izvanjca, legla skoro kao „Mali princ“ i onaj Egziperijev podsjetnik, da čovjek samo srcem dobro vidi. Bez pretjerivanja...

10. Speak No Evil

Uz „You Won’t Be Alone“, „Speak No Evil“ Kristjana Tafdrupa, takođe prikazan na Sandensu, ubjedljivo je najsvježiji horor godine. Sa vrlo opasnom i provokativnom tezom u ovom našem „woke“ vremenu: politička korektnost apsolutno nije prirodna. Strah da ćemo reći nešto uvredljivo, kao i namjerno ostajanje u zoni komfora kako ne bismo nekoga uznemirili odstupajući od društvenih normi – protivni su nagonu za samoodržanjem.

Tafdrup je krenuo od premise koju najčešće vežemo za komedije:

od tročlane danske porodice koja na ljetovanju upoznaje familiju iz Holandije i prihvata poziv da je posjeti. No, ono što slijedi mnogo je bliže Hanekeovom „Funny Games“ (1997) nego bilo kakvoj komediji situacije i sudara kultura. Polako, uz gomilu mikro-agresija koje postepeno jačaju, Tafdrup gradi tenzičnu i vrlo neprijatnu atmosferu koja na koncu kulminira hororističnim razrješenjem za nezaborav. Pametno, promišljeno, pronicljivo. Pomjeri se malo, Larse fon Triru... Imamo novog Danca da nas uznemirava i raspamećuje!

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Marcel the Shell with Shoes On

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Razgiban komentar o novobogatašima

theposterdb.com

„Imposter“ i žali se na nedostatak izazova tokom lokdauna, dok mu se na vratima ne pojavi žena sa kutijom.

Blan i pomenuto društvo će se naći na dokovima u Grčkoj, a među uzvanicima će biti i Bronova nekadašnja poslovna i životna partnerka Kasandra zvana Endi (Džanel Monai) koja je iz kompanije izbačena agresivnom i prljavom advokatskom igrom, uz sumnjiva svedočenja bivših prijatelja.

Upoplavi serijalizovanog sadržaja, „rimejka“, „ributa“, nastavaka i „prikvela“, ili makar ekranizacija uspešnih literarnih i stripovskih predložaka, Rajan Džonson je u priličnoj meri poljuljao holivudski „kavez“ time što se usudio da krajnje elaborirano konstruiše nešto originalno režirajući „Knives Out“ (2019). Ideja, doduše, možda i nije bila toliko originalna, već se pre može reći da je u pitanju novo, osavremenjeno čitanje klasičnog šablona misterije s ubistvom s obilatim referencama na literarni opus Agate Kristi (zločin u bogataškoj familiji, elegantni i gospodstveni detektiv francuskog imena i prezimena), Artura Konana Dojla i njegovog serijala o Šerloku Holmsu, kao i društvene igre „Cluedo“ (kuća sa tajnim sobama i prolazima). Konačni rezultat je, međutim, bio prilično osvežavajući, uz inteligentno ubacivanje novih tehnologija u okruženje staromodnog žanra, te jasan ali ne prenaglašen socijalni komentar koji je na mestu.

Misteriozna kutija

Film je ostvario priličan uspeh, pa se logičnim činilo da dobije nastavak. Kompanija Lionsgate je zamenjena Netfliksom, a striming gigant je svoj potencijalni hit „Glass Onion: A Knives Out Mystery“ tempirao baš za praznično vreme.

Džonson film otvara sukcesijom scena smeštenih pred kraj prvog talasa pandemije, u maju 2020. godine. Političarka usred izborne kampanje Kler (Ketrin Han) daje kućni zoom-intervju kada joj stiže paket – drvena kutija puna slojevitih logičkih igara. Isti poklon stiže i naučniku Lajonelu (Lesli Odom Junior), raskalašenoj modnoj kreatorki Berdi (Kejt Hadson) i mačo-podkasteru Djuku (Dejv Bautista).

Nakon što je zajedno reše preko konferencijskog poziva, na dnu

svih misterija pronalaze pozivnicu od prijatelja, haj-tek milijardera Majlsa Brona (Edvard Norton) za godišnje okupljanje starog društva na njegovom privatnom ostrvu u Grčkoj, a tema će biti misterija njegovog ubistva. Istu kutiju, indikativno, dobija i žena nama nepoznatog identiteta, namerno snimljena u mračnoj prostoriji i iz daljine, a ona je otvara na „zdravo-seljački“ način, čekićem. Za to vreme, detektiv Benoa Blan (Danijel Krejg) serijski gubi onlajn-partije igre

Jednom kada se nađu na ostrvu, u vili punoj umetnina i sa staklenom kupolom u obliku luka po pesmi Bitlsa, Blan će vrlo brzo otkriti zatrovane odnose unutar ekipe čiji su članovi svi manje-više ovisni o Bronovim finansijskim injekcijama.

Dugačka sjenka

Džonson se oslanja na proverenu formulu, pa angažuje istu tehničku ekipu kao u prethodnom filmu, što rezultira fantastičnom scenografijom i kostimografijom, koloritnom fotografijom i dinamičnom montažom – i smešta „Glass Onion“ na kvalitativni vrh ovogodišnje Netfliksove produkcije. Uspeva i da podvali jasan, ali doziran komentar o eliti, ovog puta o novobogatašima, čime drugi dio odnosi prevagu nad filmovima slične misije kao što su „The Triangle of Sadness“ i naročito „The Menu“. Opet, režiser ovog puta radi sa manje zvučnom glumačkom postavom zarobljenom u likovima koji se većinom mogu označiti kao papci od ljudi, pa u tom okruženju Krejgove i Nortonove egzibicije delimično odstupaju.

Kameo pojavljivanja poznatih ličnosti, nekih glumaca i nekih neglumaca po struci, pomalo razgibavaju situaciju i svakako pune teksturu filma. Doduše, većinu toga u smislu estetike, mehanike i etike jesmo već videli u prethodnom filmu koji samim tim baca dugačku senku na ovaj, a i na potencijalne nastavke. Njih će svakako biti, ali je, kao franšizni produžetak, „Glass Onion“ definitivno ugodno lagan i sasvim dobar, čak vrlo dobar.

Ocjena: 3.8/5

Piše: MARKO STOJILJKOVIĆ

Zvjezdana

Sviznakovi upućivali su na to, ali je i dalje s iznenađenjem, oduševljenjem, militantnim odbijanjem i dobrim starim mensplejningom dočekana informacija o tome koji je film završio na vrhu decenijske top liste magazina „Sight and Sound“. Kritičari i kritičarke za najbolji film svih vremena izglasali su „Žan Dilman“ („Jeanne Dielman, 23, quai du Commerce, 1080 Bruxelle“s, 1975). Čuveno djelo belgijske režiserke Šantal Akerman bio je najčešći navedeni naslov na više od 1.400 glasačkih listića na kojima je bilo po deset filmova u anketi u kojoj su učestvovali filmofili iz svih djelova svijeta. Titulu najboljeg „Žan Dilman“ preoteo je filmu „Vrtoglavica“ („Vertigo“, Alfred Hičkok, 1958) koji je u prethodnom glasanju, 2012. godine, bio na prvom mjestu.

Sa druge strane, na ovogodišnjem uručenju nagrada Evropske filmske akademije nezapaženo je prošao naslov koji je ujedno i moj film godine – „Sen Omer“ („Saint Omer“) francuske režiserke Alis Diop. Glasovi su otišli najočiglednijem naslovu, nije bilo mnogo iznenađenja. Međutim, smatram da je o ovoj ravnodušnosti i podrazumijevanju sada i te kako važno govoriti, jednako kao o glasovima onih kojima se bave podjednako snažno i Akerman i Diop. Isto kao što se nije nikada moglo podrazumijevati da će upravo „Žan Dilman“ biti najbolji film svih vremena, pa se to promijenilo, tako gajim nadu da će filmovi poput „Sen Omer“ napokon dobiti glas tada kada možda, kao i danas, kao i uvijek, bude potrebno protresti udobnost „opšteg mišljenja“.

***

„Sen Omer“ je sudska drama u kojoj je priča fokusirana na suđenje mladoj ženi senegalskog porijekla zbog ubistva djeteta. Glavna junakinja je Rama (Kajidže Kagame), književnica i profesorica književnosti koja na početku filma drži predavanje o tretmanu stvarnih događaja u djelima fikcije, što je trenutno i njena preokupacija. Naime, u gradu Sen Omer, na sjeveru Francuske, Lorens Koli (Guslagi Malanda) sude za ubistvo petnaestomjesečne kćeri, a Rama putuje tamo kako bi prisustvovala suđenju s idejom da napiše knjigu koja evocira mit o Medeji Ispitivanja tokom sudskog procesa zadiru duboko u Lorensino djetinjstvo, porodične odnose tokom odrastanja u Senegalu,

Piše: JELENA MIŠELJIĆ

Jelena Mišeljić

Ana Kašćelan

selidbu u Pariz, akademske ambicije, odnos s ocem njenog djeteta (starijim i oženjenim bijelcem), kao i njen vlastiti odnos prema ubistvu (uključujući i onaj prema porijeklu i nasljeđu). I Rama je trudna (i njen partner je bijelac), kao i Lorens. Isto tako, ima traumatična sjećanja na sopstveni porodični život ispunjen usamljenošću.

Film je inspirisan stvarnim događajem: suđenju Fabijen Kabu iz 2016. u Sen Omeru. Radeći sa direktorkom fotografije Kler Maton, a oslanjajući se prvenstveno na svoje dokumentarističko iskustvo, Diop pažnju posvećuje gestovima, pogledima koji minuciozno prate sve jake emotivne promjene i napetost sudnice koja nije svedena isključivo na dijalog. Ono što se ovim analitičkim režiserskim pristupom postavlja u prvi plan jeste duboka segregacija i jaz između lične odgovornosti i društvenog morala, kao i kolektivnih, naslijeđenih i pojedinačnih, intimnih identiteta.

Tretmanom ovih paralelnih tokova, satkanih od sadašnjosti i sjećanja, Diop govori o generacijskim traumama, ženama prošlosti i sadašnjosti, našim i svim budućim majkama koje nose duboko utisnuto i višestruko represivno iskustvo. U filmu „Sen Omer“ ova represija je multiplikovana u kontekstu (post)kolonijalizma, odnosno rodne i rasne diskriminacije. U jednom trenutku, jedna od svjedokinja se pita zašto bi se jedna mlada Afrikanka bavila Vitgenštajnom, kad je njena kultura bogata drugim idejama.

Akerman u kompleksnom remek djelu pristupa svom subjektu, jednoj briselskoj domaćici čije ime vjerovatno ne bismo ni znali da ga ne sadrži naslov, detaljno i studiozno. Načinom na koji Žan (Delfin Sejrig) zauzima prostor sopstvenog stana i ovog filma, Akerman postavlja njenu čistu tjelesnost kao svojevrsno mjesto radnje. Žanina svakodnevna rutina kao niz automatskih radnji zaglušujuće stiskaju u dugim, neprekinutim kadrovima svu represiju koja pulsira iza njenog tijela. Film postaje isječak života, u filmskoj simulaciji realnog vremena. Takvi postupci suprotstavljanja paradigmatskim pristupima (poput Akermanino odbijanje montažne kondenzacije filmskog vremena) duboko su ukorijenjeni u konfliktnu, ikonoklasnu prirodu evropskog arthouse filma. Modernističke tendencije udaljavaju film od pripovjedačke forme klasičnog holivudskog stila. Potragu za realizmom Kristin Tompson i Dejvid Bordvel opisuju kao „epizodične narative, poput isječka života, koji izbjegavaju tijesne holivudske zaplete“. Ono što posebno odlikuje ovo stilsko usmjerenje jeste to da ima za cilj osmišljavanje načina koji bi filmsku realnost približili realnom životu, a realnost života –filmskoj publici.

Ove režiserske procedure možemo onda posmatrati i kao odgovor čuvenom stavu da je film život iz kojeg su izbrisani svi dosadni djelovi. Pitanje koje se postavlja je ko je odlučio što je dosadno na filmskom platnu? Naime, kao što se jedna Afrikanka može baviti Vitgenštajnovom filozofijom, tako se i jedna filmska autorka može baviti junakinjom koja guli krompir u jednom statičnom neprekinutom kadru. Filmski jezik nije kanon. Bogatstvo evropske kinematografije čine upravo oni pravci koji su ukazivali na to da su konvencije samo dio nametnutih paradigmi, da film nije i nikad ne može biti jedan jezik sa unaprijed postavljenim pravilima. Iako su najsnažniji glasovi evropske kinematografije oduvijek bili oni koji su govorili u ime zapostavljenih, sada svaka vrsta radikalnijeg pristupa pravi konfuziju. Slično tome, nažalost, i „Sen Omer“ prolazi i dalje sporadično zapaženo.

***

Skoro preminule velikane autorskog filma Žan-Lika Godara i Žan-Mari Štrauba redom oplakuju i ukazuju na njihov nemjerljiv značaj za evropsku i svjetsku kulturu. Međutim, kad dođemo do momenta da donesemo odluke, selektujemo filmove, žirira-

mo, nagrađujemo projekte – eksperimentalnost, subverzivnost, beskompromisnost blijede kao kriterijum i iznenada nastane opšta pometnja, jer se čuvene riječi „kvalitet“ i „komunikativnost“ izvuku iz borše pune podgrijanih stavova i biznis kulture medijskih kampanja. Pa su članovi i članice Evropske filmske akademije odlučili da dodijele najveći broj nagrada (opet) Rubenu Ostlundu i filmu „Trougao tuge“ („Triangle of Sadness“), najočiglednijem dobitniku koji ugađa doziranom (usudiću se reći i - već viđenom) satirom jednom opštem i pomalo lijenom akademskom senzibilitetu i lukrativnom samonapadanju. Hoću reći, dobitnik Zlatne palme ujedno je i dio establišmenta koji tako uporno kritikuje, iz jedne koprodukcije u drugu.

Suđenje u filmu „San Omer“ završava se zaključkom Lorensine advokatice koja tvrdi da osuđena ne smije da ide u zatvor jer su rešetke za ovu osobu isto što i društveni tretman svih takozvanih žena fantoma, onih žena čijih egzistencija mi nijesmo svjesni, čiji životi mogu da prođu tako da ne ostave ni najmanji trag na uzročno-posljedični tok naših suživota. U tome se upravo ogleda sva tragičnost Diopinih junakinja i kao more duboka melanholija na koju su osuđene samim rođenjem u crnom ženskom tijelu. Žan Dilman je takođe žena fantom, i njena svakodnevica koja se odvija između kuhinje i savršeno namještenog peškira za mušterije na krevetu, a koju Akerman britko i neposredno filmski tretira, priča je sa periferije naše komotne stvarnosti.

„Sen Omer“ otvara scena u kojoj Rama predaje o odnosu stvarnosti i fikcije, što je nagovještaj njene preokupacije. Za primjer koristi Margarit Diras i film „Hirošima, ljubavi moja“ („Hiroshima, mon amour“, Alen Rene, 1959), posebno obraćajući pažnju na video-isječak ošišanih, javno osramoćenih francuskih žena.

Slično pitanje koje prožima javnost je, tako, i otkud „Žan Dilman“ na prvom mjestu. Otkud se tu zadesio jedan filmski eksperiment pored svih velikih i kvalitetnih naslova.

Diras je pisala: „Pisanje znači ne govoriti. Znači ćutati. Znači urlati bez zvuka.“ Ovaj njen komentar može objediniti sve zajedničke i isprepletene preokupacije različitih razdoblja autorki Alis Diop i Šantal Akerman. „Žan Dilman“ je, stoga, prema mom mišljenju, zaslužio svoje mjesto, koje je posebno važno za trenutak u kojem konzervativizam, fundamentalizam i sveopšti mačizam, iznova i iznova, dobijaju nove aktuelizacije. Svođenje rezultata na buku nove rodne senzitivnosti koja počinje da šikanira planetu, pogrešno je i redukuje bogatstvo autentičnog filmskog iskustva. Sa tim u vezi, nepoznato je ponekad nada. *

Četvrtak, 29. decembar 2022.

„Žan Dilman“ – čuveni lm Šantal Akerman u kojem se tijelo glavne junakinje tretira kao mjesto radnje

„Sen Omer“ – nepravedno potcijenjena priča o ženama fantomima

amazon.com

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Crnogorski režiseri izdvajaju

Sasvim sigurni u „

Imamo

nešto što se polako pretvara u malu prazničnu tradiciju: već treći put crnogorski režiseri za vas i za nas biraju filmove koji su ostavili najjači utisak u kinematografskoj godini za nama. Ni 2022. njihovi izbori nijesu ništa manje raznovrsni, ali jedan naslov uspio je da se izdvoji. Lerotićevo „Sigurno mjesto“, film koji se rađa iz tišine i velike boli, odjeknuo je glasno, ujedinjujući publiku i kritiku, osvajajući svačije, pa i „Srce Sarajeva“ (SFF). A ostali filmovi? Od naslova koje su izdvojili jedna režiserka i devet režisera, može se sastaviti zanimljiva lista za gledanje tokom praznika. Od renesansnog, preko muzičkog, do istorijskog i kriminalističkog – prošetali su kroz žanrove, posebnosti autorskog izraza, gužvu nepovezivih likova i radnji, ostavljajući nam priliku da kreiramo posebne filmske noći ukoliko tokom godine nijesmo imali vremena za to. Za jedan bitan zaključak, siguran poput Lerotićevog „Sigurnog mjesta“: da su kovid kriza i pandemijski demoni izašli iz fokusa, a svjetska kinematografija nastavila tamo gdje je stala prije tri godine.

DANILO MARUNOVIĆ

Izdvojiću „The Wonder“ Sebastjana Lelija, sa Florens Pju, uzbuđen i ohrabren time što i u Marvelovom superherojskom vremenu nastaju freske sedme umjetnosti. Smjelost ovog filmskog postupka i njegova raskošna dramsko-likovna struktura, podsjećaju na umjetničke rezultate renesansnih majstora. Satkan od strogoće viktorijanske ruralne Irske, religijskih misterija i mirakula, čija alegoričnost osvaja i najvećeg agnostika, nestvarnih

lokacija i stoički principijelne glume – ovo je cjelovečernji metar filma pred kojim ne želiš da trepneš! Muzika izlazi toliko tačno iz ritma, stila i žanra, da se čovjek često zapita: je li moguće da je ovaj segment produkcije toliko uspio?! Tematska slojevitost je beskrajna, a mene najviše osvaja teza da je ipak moguće „ubiti“ onog sebe kojeg želiš da zamijeniš nekim drugim. Ne želimo li to potajno svi?

I naravno, moja opsjednutost glavnom glumicom, njenim talentom koji se desi jednom u deceniji na globalnom nivou, njenom ljepotom - spoljašnjom a posebnom onom iznutra, svakim dahom koji nam šalje s ekrana, dok nas uznemirava, zavodi i odvodi na mjesta na koja zaista želimo da odemo, kad sjednemo da pogledamo film. Ove godine stajem iza „The Wonder“ cijelim svojim bićem!

MARIJA PEROVIĆ

U kinematografiji skorijeg datuma, pogotovo onoj koja pripada eks-Ju prostoru, rijetki su filmovi poput „Sigurnog mjesta“ debitanta Juraja Lerotića. Emotivni udar koji ovaj film priredi gdje god da se prikaže, ne doživljava se često. Udar je svedena estetka, tačnije poetika koja vas obuzme i uvuče u priču o bratu koji se bori za brata; o porodici u kojoj ima ljubavi, ali izlaz iz konkretne situacije - bolesti mentalne, duševne - se ne nalazi.

Ovo jeste i film o birokratizaciji i jalovosti zdravstvenog sistema, ali nije samo to. Ovo je film o nemoći ljubavi. Jer ko išta zna o psihijatrijskim dijagnozama, zna koliko su komplikovane i neprimjetne i da ih najčešće dobiju

Film koji se rađa iz tišine i velike boli odjeknuo je glasno, ujedinjujući publiku i kritiku, osvajajući svačije, pa i „Srce Sarajeva“

posebno inteligentni, često obrazovani i krhki ljudi. „Sigurno mjesto“ je istina o čistoj emociji, odlično režirana i odglumljena.

Uz hrvatskog kandidata za Oskara, pomenuću i „Corsage“. Austrijska režiserka Mari Krojcer intimistički tretira život čuvene carice Sisi. Starije generacije pamte je po Romi Šnajder i liku sa čokoladica, a ovaj film je dokaz da se snaga, obrazovanje i senzibilitet žene ne mogu upakovati u korset. Iako i dan-danas tome stremimo. Film je pitak, a tematski je otvoren i ka onoj publici koja voli da se bavi istorijskim kontekstom, kojem režiserka prilazi uzbudljivo, i uz muzičke teme ovovremene. Odlična Viki Krips

IVAN MARINOVIĆ

Zbog snimanja i postprodukcije svog filma nijesam ispratio većinu ovogodišnje produkcije. No, jedan koji definitivno vrijedi izdvojiti, i koji

Danilo Marunović

Marija Perović

Ivan Marinović

Vladimir Perović

Nemanja Bečanović

Četvrtak, 29. decembar 2022.

najjači utisak „Sigurno mjesto“

je po mom ukusu jeste „Zbornica“ Sonje Tarokić. Izuzetno je vješt u vođenju velikog ansambla, kroz mnoštvo dijaloških scena i komplikovanih odnosa. Film je potpuno ostvaren u ogromnim zadacima koji se nalaze u filigranski pisanom scenariju. To je istinit, suptilan a urnebesan film koji se beskompromisno bavi i školskim sistemom i sujetnim, sitničavim, kukavičkim ljudima u njemu, u kojem se jasno ogleda i sadašnjost i budućnost svih eks-Ju društava.

VLADIMIR PEROVIĆ

„Triangle of Sadness“ (Ruben Ostlund), ciničan, duhovit, oštar, direktan, a tanan i prefinjen: savremeni svijet je tragična groteska. Vrhunska društvena satira. Likovi realni, a istovremeno gargantuelske karikature.

„Commitment Hasan“ (Semi Kaplanoglu)

Kako se vrhunski principi lako tope pred zavodljivim namigivanjima novca i kako se iznevjeravanje morala uvija u oblande posvećenosti i vjere.

„Summer of Soul (...Or, When the Revolution Could Not Be Televised)“ Amira Kvestlava Tompsona. Uz „Amy“ (Asif Kapadia, 2015), najbolji muzički dokumentarac u mom gledalačkom iskustvu. Muzika kao povod za istraživanje socijalnog i političkog bekgraunda Amerike.

„RRR“, S. S. Radžamuli. Iako projektovan kao turbonacionalistička budnica, pokadšto simplifikovan i komercijalizovan kao da je za Holivud, film ponovo stavlja u fokus nemjerljiva nepočinstva arogantnih kolonijalnih Engleza, a uz to pokazuje da megaspektakl vrhunskih specijalnih efekata može da dođe i iz manje poznatog Tolivuda (kinematografija na telugu jeziku).

koliko Godarovih filmova desilo mi se upravo pred njegov konačni odlazak. Odlazak? Takvi ne odlaze. Zato u izbor za 2022, i za sva vremena, stavljam remek djelo iz davne 1962, za mene bolje od slavljenog „Do posljednjeg daha“ („Breathless“, 1960). Kako i pričati priču i igrati se idejama i izmišljati jezik filma, i... i... i... Neukrotivi Godar.

„

Tar“ (Tod Fild). Ulazimo u svijet definisan zvukom. Do mjere u kojoj sve što nije muzika jeste bolni remetilački faktor. Moćna Kejt Blančet

„Leto kada sam naučila da letim“ (Radivoje Andrić). Odavno nisam vidio tako briljantnu, promišljenu i nenametljivu režiju. Naoko dječji film – a nimalo dječji, naoko zabavan – a sasvim ozbiljan, naoko jednostavan prikaz – a u biti veliki pokaz sjajnog režiserskog umijeća.

„I Won’t Remain Alone“ (Jaser Talebi). Plodni iranski dokumentarista u nekoj iranskoj bestragiji prati jednostavni par staraca koji gube sina. I bivaju pitani da doniraju njegove organe za neki drugi život... Opet jedna od veličanstvenih crta iranskog filma, duboki humanizam.

NEMANJA BEČANOVIĆ

„Pearl“ Taja Vesta, jedan od onih filmova kakvi se više ne snimaju. Uznemirujuće, bizarno i zadivljujuće stilizovano, ovo remek djelo je kolaž citata i referenci na klasične filmove koji predstavljaju temeljne vrijednosti starog i novog Holivuda. Jeziva „melodrama“ ispričana iz pozicije ambicioznog psihopate (izvanredna Mija Got) inventivno sintetiše poetike tehnikolor drame Daglasa Sirka i slešer horora sedamdesetih. Kao eklektična posveta američkom žanrovskom filmu „Pearl“ je vanvremensko djelo Vesta za čije je filmove Skorseze rekao da „posjeduju energiju koja je danas tako rijetka, a osnažena je čistom, nerazrijeđenom ljubavlju prema kinematografiji“.

BOJAN STIJOVIĆ

„

Leave No Traces“ (Jan Matušinjski). Državni aparat, kad napravi grešku, pretvara se u okrutni kriminalni kartel koji koristi sva sredstva (i zove ih legalnim) da svoje zlo opravda. Poznato...!?

„Spomenik“ (Mladen Ivanović). Mladi crnogorski režiser pravi film o zapuštenom monumentalnom spomeniku ustanku naroda na Petrovoj gori. O...!? Ne. Povodom! I autor i spomenik pričaju o nama. Jer živimo u vremenu u kome u našem neposrednom okruženju sve konkretniji oblik dobija avet klerofašizma, koja je smrdljivim repom dobrano ošinula i Crnu Goru. Film samo što nije gotov, pratim sve faze njegovog nastajanja, biće velik kao spomenik... „Vivre sa vie“, Žan-Lik Godar. Gledanje ne-

„Decision to Leave“ Čan-Vuk Parka. Kritičari su ga označili kao neonoar koji tematski i žanrovski pronalazi uzor u Hičkokovoj „Vrtoglavici“ („Vertigo“, 1958) i Verhovenovim „Niskim strastima“ („Basic Instinct“, 1992). Budući da se intenzivno bavio Hičkokom, Park

Nikola Vukčević

Četvrtak, 29. decembar 2022.

priznaje da je njegov uticaj vjerovatno bio prisutan podsvjesno, ali da je presudniji bio Linov „Kratak susret“ („Brief Encounter“, 1945), koji suptilno, slojevito i intenzivno, prikazuje odnos dvoje ljudi koji su u romantičnoj vezi. Upravo to je fokus filma „Decision to Leave“. Za razliku od njegovih prethodnih djela, u kojima je raskošna režiserska vizija u funkciji radnje, Park novim filmom daje sebi slobodu da slojevito analizira emocije protagonista.

BRANISLAV MILATOVIĆ

Debi Juraja Lerotića „Sigurno mjesto“ ostavio je emotivno najsnažniji utisak. Film suptilno i bez patetike prati dramu u porodici izazvanu pokušajem suicida mladog Damira. Na slojevit način portretiše potrebu, ali i nemogućnost majke i brata da zadru u njegov svijet, izvor njegovog problema i emotivnog sloma, a sve s očajničkom potrebom da mu pomognu. No, svaki njihov pokušaj je osujećen zbog njegove duboke depresije koja, uprkos trudu i ljubavi bližnjih, zahtijeva i određenu institucionalnu i medicinsku pomoć. U filmu institucije funkcionišu odrođeno od društva, bez empatije i stvarne želje da pomognu. Za njih je Damir samo jedan u beskonačnom nizu problema (radnih zadataka) koje bi trebalo riješiti... Ono što takođe pojačava utisak životnosti jesu odsustvo patetike i suptilna doza humora kojom je film prožet.

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO

„All Quiet on the Western Front“ (Edvard Berger), druga filmska adaptacija romana mog omiljenog pisca Remarka. Vizuelno impresi-

van, dva i po sata drži pažnju podjednako kao „1917“ (Sem Mendez, 2019) koji je dao sjajan uvid u Prvi svjetski rat, ali sa suprotne neprijateljske linije.

Sirov i surov, precizno pokazuje besmisao borbe za „Kajzera, Boga i otadžbinu“. Film je pakleno aktuelan i zbog ruske agresije na Ukrajinu koju odlikuje i rovovska borba po kojoj je Veliki rat bio poznat. Skoro da u glavnom junaku nijesam vidio njemačkog, već ruskog vojnika. Zato bih ga najprije preporučio rusofilskoj publici, da konačno shvati kako ni jedan-jedini rat nije normalan, čak ni uz alibi kontriranja „demokratskim“ ratovima koje je pokrenuo najznačajniji ukrajinski saveznik. Jer, onamo đe ovaj film završi, počinje nacizam.

SEAD ŠABOTIĆ

„Godland“ (Hlinur Palmason). Pažljivo ga pratim od kada sam pogledao njegov debi „Winter Brothers“ (2017). Čini mi se da će biti jedan od vodećih autora evropske kinematografije.

„The Worst Person in the World“. Vrlo su mi dragi filmovi Joakima Trira. Ostave nam neki tjeskoban utisak koji tjera da danima razmišljamo o svemu što smo pogledali.

„Decision to Leave“. Vjerujem da je obradovao nas fanove i još jednom pokazao zašto je Čan-Vuk Park jedan od inovativnijih autora u svijetu.

Važno lično otkriće bila su mi tri debitantska filma koje su režirali Rebeka Hant („Beba“), Juraj Lerotić („Sigurno mjesto“), te dvojac David Kapac i Andrija Mardešić („Stric“). Ono što ih vezuje, pored prefiksa debitantski, što je rijetkost na filmskoj sceni, jesu jako iskren pri-

stup filmu, naraciji, estetici. I mislim da je to, možda i najvažnija stvar u umjetnosti. Pored najboljih, tu su i ostvarenja koja obilježe godinu u kontra smjeru. U slučaju 2022, to je dobitnik Zlatne palme. „Triangle of Sadness“ za mene predstavlja sve što film ne smije da posjeduje i što smatram duboko pogrešnim i degradirajućim po kinematografiju uopšte.

NIKOLA VUKČEVIĆ

Nijesam pogledao dovoljno filmova, ali jak utisak ostavile su dvije mini-serije koje jako komuniciraju s onim najboljim u filmskom izrazu. Prva je „Scenes from a Marriage“, nova adaptacija Bergmanove serije. U ulozi Džesike Čestejn vidio sam nešto što nijesam ranije u domenu filmske glume, sa fascinantnim skrivanjem emocija jedne svojevrsne krize srednjih godina u kojoj donosi odluku da napusti muža i da se prepusti vezi sa drugim muškarcem. „Scenes form a Marriage“ vratila mi je nadu da je sada moguće raditi na televiziji jezikom starih majstora.

Druga je „The Offer“, dramska serija o pravljenju Kopolinog „The Godfather“. Priča o nastanku jednog od najboljih filmova svih vremena, ispričana je fascinantno, inteligentno i duhovito.

Nijesam kriv što nijesam gledao filmove, ali „Scene iz bračnog života“ su takve da sam pravio velike pauze između epizoda. Prva me boljela bar sedam dana, a nakon druge, u kojoj supruga objašnjava mužu zašto će da ga ostavi, mislim da sam 20 dana morao da se spremam za narednu. Toliko sam uživao u toj vrsti bola i inteligencije koju mi je dala.

Dragana ERJAVŠEK

Kadar iz nagrađivanog debija Juraja Lerotića

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Praznik rada Dragojevic´

G odina 2022. protekla je bez prikazivanja ijednog novog većinskog crnogorskog dugometražnog projekta – i ostala u znaku festivalskih premijera svega nekoliko kratkometražnih igranih poput „Mar“ Milorada Milatovića i „Orlovskog gnijezda“ Milije Šćepanovića ili dokumentarnog ostvarenja „Zavjet“ Mladena Ivanovića. Jedini „dugi metar“ koji istinski jeste odjeknuo bila je crnogorska manjinska koprodukcija „Praznik rada“. „Tragedija koja pokušava da postane komedija“, kako je svoje ostvarenje opisao režiser Pjer Žalica, zatvorila je ovogodišnji Sarajevo film festival i otvorila Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Na obje smotre, naročito na sarajevskoj, „Praznik rada“ izazvao je enormno interesovanje. Nažalost, nije „isporučio“.

Poslije prijatnog iznenađenja „Koncentriši se, baba“, koje je otvorilo pandemijski SFF 2021, Žalica je snimio još jednu ratnu dramu koja djeluje i tematski i zanatski prevaziđeno. Teza da se rat, koji je počeo u Sarajevu prije 30 godina, suštinski nikada nije završio i da još kroji živote ne samo stanovnika ovog grada nego i dobrog dijela Balkana – odavno je dokazana na velikom platnu. Žalica u „Prazniku rada“ nije ponudio ništa novo, niti umjetnički interesantno u tom smislu. Zbog toga možda nije loša ideja minulu filmsku godinu pamtiti ne po premijerama, nego po snimljenim i najavljenim crnogorskim (ko)produkcijama. Već naredne, dočekaće se „Sirin“, dugo čekani igrani dugometražni debi Senada Šahmanovića, a tokom 2022. snimljeni su i „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i dokumentarac „Porodica na određeno vrijeme“ Seada Šabotića, te dvije crnogorske manjinske koprodukcije koje već privlače veliku pažnju – „Lančana reakcija“ Dragana Bjelogrlića i „Pukotina u ledu“ Maje Miloš („Klip“, 2012). Dakle, imamo se čemu nadati tokom filmske 2023. u našem dvorištu... M. I.-N.

Crna

Gora i dalje samo može da sanja o (hiper)produkciji serija poput onih koje se odavno štancaju u okruženju.

Opet, ni region se nije proslavio tokom televizijske 2022, pa će Matanićevi „Područje bez signala“ i „Šutnja“ ostati jedini TV projekti koje vrijedi pamtiti.

Opet, da ovu TV godinu ipak upamtimo po domaćem imenu, iako njegov projekat nije toliko odjeknuo, pobrinuo se Lazar Dragojević, debitujući na Netfliksu u španskom fantazijskom trileru „Feria: The Darkest Light“.

Serija nije oduševila publiku: ipak je u osam epizoda strpano mnogo čega već viđenog. Potencijalno zanimljiva priča poklopljena je teškastim melodramatičnim pisanjem i slabo kanalisanom fascinacijom kultnim serijama poput „Twin Peaks“ i „The Leftovers“. No, ono što je bitnije od (ne)uspjeha projekta jeste ugrabljena šansa.

Dragojević nije imao „masnu“ minutažu, ali dobro je iskoristio internacionalnu priliku da demonstrira glumačku posvećenost. Njegovom liku vjerujete, a onda i sumnjate u njega, baš onda kada je to seriji potrebno. I stoga bi ovakve uloge valjalo posmatrati kao jedan od prvih stepenika ka nečemu što bi mogla biti uspješna međunarodna karijera. Pa polako... Nije ni Nikola

„Stranger

Gamp

za jednog senzitivnog momka pokazao je, prije svega, njegov skup razloga i načina, kako se muzikom „tuče“ sa realnim svijetom. Spakovan tako, da može uspješno da komunicira i sa širom, i s izbirljivijom publikom. Najinteresantniji je utisak o cjelini; nenametljivo saznanje, da je ovaj album jedno, čak i labavo hronološki poređano životno iskustvo. Prije svega satkano od intimnih relacija, koje su Gorana u godinama za nama spašavale i činile ga boljom, potpunijom osobom, i onda kad su znale da ga žestoko zabole.

Tako je „Sad sam se potrudio“, album skockan u Beogradu, suštinski, slika duše jedne mladosti koja pokušava da sebe nađe mimo isprazne svakodnevice, bjelosvjetskih briga i lavirinta od svakakvih društvenih impulsa. Zbog toga je lako shvatiti i blagu ,,ušećerenost“, jer Goran je tek na početku autorskog puta. S. S. Omot ploče „Sad sam se probudio“

Kadar iz tragične komedije Pjera Žalice

SFF promo

Naš mladi glumac u „Feriji“

Đuričko preko noći sletio u

Things“ i oduševio Stivena Kinga M. I.-N.

Debitantski album „Sad sam se potrudio“ Novljanina Gorana

Gampa Milojevića: posveta divnom snu koji za njega godinama znači muzika... Autorski projekat u pop-svijetu

Četvrtak, 29. decembar 2022.

LISTALICA

Najsimboličnije zečje šape koje su

Brižni čuvari ispravnih

Neodoljiva ušatost u nezaboravnim kadrovima često bi bila oslikana i kao čudovišno strašna... Ali, nije li takva i svaka teška i hrabra odluka

Ovakvim epitetima Kinezi, spram astrologije, kite svoju Godinu zeca: stabilnost, trajnost, mir, prosperitet. I eto makar slutnje... Kada se 22. januara bude proslavljala Kineska nova godina, za jedno novo globalno proljeće. Takođe, ovako astrološki u Kini opisuju osobe rođene u Godini vodenog zeca: kao one koje je teško „pomjeriti“, iz jednog racionalnog težišta poljuljati ili izazvati burniju reakciju. „Zečevi“ su za Kineze blagi u riječima i pokretu, meki u pokretima i blagi u radosti, brižni i umjereni. I naravno, vjesnici napretka.

Kako su samo filmski zečevi bili vjesnici i čuvari slične jasnoće; kao takvi, na meti haosa ili plahovite strasti. A oni najbolji – simbolični skretničari na ključnim raskrsnicama, gdje bi glavni junaci ostavili prošlost iza sebe, mirili se sa njom i nastavili dalje.

Neodoljiva ušatost u takvim kadrovima često bi bila oslikana i kao čudovišno strašna – ali, nije li takva i svaka teška i hrabra odluka... A sve to samo, za potpuno ljudske i karakterne odluke, koje bi filmske junake činile Čovjekom.

Who Framed Roger Rabbit?

Animirana napast u hibridu sa živom akcijom, Zeka Rodžer iz filma „Who Framed Roger Rabbit?“ (1998) Roberta Zemekisa manifestacija je i studija podsvijesti na koju bi se i Sigmundu Frojdu brk nasmijao.

Posveta Holivudu četrdesetih,

pinterest.com

a dnevne teme i novinski stupci mu samo dosađuju...

E, takav mršavko je meta nekog sasvim ljudskog zla i valja ga spašavati, sa tim što, naravno, najbolje spašava sam sebe. U urnebesnom filmu koji je, nakon blizu tri i po decenije, i dalje prilično potcijenjen...

Donnie Darko

ali i crtaćima tvog vremena, jeste duhovit, dobričina, pomalo naivan ali ipak neodoljiv zavodnik. Rodžer je u Zemekisovom filmu i viziji ipak ,,polovina“ – ne može se u cjelosti doživjeti bez predivne, mazne i senzualne supruge Džesike... E da, pored svega toga ovaj vječiti i nepopravljivi klinja užasno reaguje i na kap alkohola,

Prvo očuđeno čudovište od zekana – koji suštinski takav definitivno i nije. U filmu „Donnie Darko“ (2001), generacijskom klasiku Ričarda Kelija, Frenk je manifestacija mračnjačkog ega jednog senzitivnog tinejdžera, kog u uzletu karijere tumači Džejk Džilenhol U savršeno nebitnom američkom gradiću, jedan mladić treba prvi put da „progleda“, da stane oči u

Pajtonovske šapice u „The Holy Grail“

Džejms Sjuart nezaboravan u drami „Harvey“

imdb.com

Zeka Rodžer sa maznom Džesikom

Manifestacija mračnog tinejdž-ega u „Donnie Darko“

zatrupkale velikim platnom

ispravnih izbora

oči sa prolaznošću; potom i shvati čega se tu valja odricati, za što se boriti i za što žrtvovati. Zekan Frenk je tu da mu posjeti grozničave snove, da ga uputi na trag buntovnika i školskog revolucionara, da mu ponudi i ludi vremeplov... Pa da ga, na kraju, i nauči kako se oprašta od jednog ludog svijeta. Ma, klasik i ogledalo divne ljudskosti, „Donnie Darko“ je potraga za istinom u kom nema ničega čudovišnog, ponajmanje u Frenku.

Harvey Frenkov preteča, slavni prethodnik Džejka Džilenhola – u filmu „Harvey“ (Henri Koster, 1950) sa legendarnim Džejmsom Stjuartom... Ovog zekana uglavnom zatičemo u sjenci, onda kad Stju-

art ostane negdje između filmskog „rušenja petog zida“ i odraza u ličnom ogledalu. Naravno da je taj ekscentrični zekan odraz podsvijesti glavnog junaka - sve ono što želi, ali ne može dostići ili biti. Pred tatkvim se zecom veliki Stjuart pravda i dokazuje – a on mu zauzvrat, kao Frenku „Donnie Darko“, nudi da zaustavi vrijeme ili uhvati neki paralelni scenario... E sad, nema tu nikakve očuđenosti ili čudovišnosti, u suštini radi se o komediji na tragu „pokušaja i grešaka“, u kojoj, naravno, ima mnogo više greške nego pravih izbora... „Harvey“ je apsolutno sjajna praznična zabava, koja razvlači osmijeh bez obzira na to što nudi i ozbiljan podtekst, i oštru poentu!

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Gospodari medijske kontrole u „Inland Empire“

Kućni ljubimac žrtva osvete u „Fatal Attraction“

Ušonja kao dio noćne more u bolničkoj postelji animea „Akira“

sbs.com.au

Nikolas Kejdž sa voljenim zekanom u „Con Air“

„Watership Down“ – „Game of Thrones“ u svijetu zečeva

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Fatal Attraction

Jedan zeka koji je ostao žrtva strasti i opsesije. Klasik erotskog trilera „Fatal Attraction“ (Ejdrijan Lajn, 1987) na prvu loptu djeluje kao test, koji pokazuje gdje je granica na kojoj zaljubljenost postaje nešto devijantno i opasno. A suštinski je kritika svakog konstrukta i licemjerja moderne porodice, koja je samo spolja „gladac“, ali ipak opstaje zbog spoljašnje iluzije o formi.

E, tu formu želi da razbije i raskrinka fenomenalna Glen Klouz, čiji se lik Aleks nakon afere sa Denom (Majkl Daglas) izgubi u opsesivnom proganjanju oženjenog muškarca. Kada Aleks shvati da je se ljubavnik odrekao da bi sačuvao (naizgled) skladan brak –kreće u ludi pohod- na vrijednosti porodice...

A prva žrtva njenog očaja i ludosti – je jedna nježnost, porodični ljubimac zekan. U finalu filma joj režiser Lajn, naravno, ne ostaje dužan...

Monty Python and the Holy Grail

Filmski zekani stignu i da uzvrate udarac – na prelud način u kultnom „Monty Python and the Holy Grail“ (1975) pajtonovaca Terija Gilijama i Terija Džonsa. Jedan zeka je tu toliko strašan, opasan i badass, da je u stanju da rastjera kralja Artura i sve njegove vitezove Okruglog stola!

Ne može se reći da nijesu bili upozoreni. Naizgled sasvim banalnu, paperjastu bjelinu od zeke jedan stari Škot pred Arturom i vitezovima najavi ovako: „That’s no ordinary rabbit, that’s the most foul, cruel and bad-tempered rodent you ever set eyes on... it’s got a vicious streak a mile wide!“.

I naravno da ih nije ubijedio; i naravno da tu nastaje urnebesni pir u kom jedan zec na oltar lude komedije stavlja svu ljudsku taštinu i ironiju... Kako je samo lako navijati za tu slatkoću od pajtonovskog krvoloka.

Akira

Za suštinski strašne i hororistične zekane ipak se mora svratiti do anime svijeta. Takav pripada grozničavim snovima u sajberpank i distopijskom klasiku osamdesetih „Akira“ (1988) Kacuhira Otome.

Takođe, „Akira“ je i dokaz da nikakva suštinska opasnost ne mora biti pretjerano glomazna. Strašni zečevi u noćnoj mori glavnog junaka Tetsua, na psihijatrijskom liječenju – jesu sićušni. I tolicki mu se prikradaju, u njegovoj bolničkoj postelji i tik uz ivicu ludačke košulje... Sve sa malenim crvenim automobilom. I nakon toga polaze

u rušilački pohod kojeg se ni Godzila ne bi postidjela.

Tetsuo tu uspijeva samo da raskrvari bosa stopala na rasutom staklu, onda kad pokuša da pobjegne. Ovaj animirani horor će vas možda čak i ubijediti, da nikad više ne jedete sir prije spavanja...

Inland Empire

Dualnost zečje prirode u viziji Dejvida Linča je uznemirujuća: u „Inland Empire (2006) istovremeno su i objekti (konzumerističke) pažnje, i strašni mastermajndi medijske kontrole.

O čemu se radi: Džek, Džejn i Suzi (Naomi Vots) u ovom eksperimentalnom hororu (zaista jedina odrednica kojom može da se obuhvati Linčova luda vizija) su antropomorfni zečevi koji žive zajedno. Svako od njih ima neke jezive supermoći i sposobnost pojavljivanja u ljudskoj formi. Istovremeno, žive u paralelnoj realnosti koja podsjeća na televizijski sitkom, samo što to djeluje užasno – od smijeha do aplauza „publike“...

Dakle, ove zeke su i puki objekat zabave u nekakvom retro-sitkomu – i potpuno lude, strašne i opasne kreature koje kontrolišu kompletan Holivud, a samim tim i cijeli svijet. Njihovom dualnošću Linč je rekao mnogo bitnog o modernoj filmskoj industriji i pružio „ključ“ da se odgonetne vrlo zagonetan film.

Con Air

Svako ko se kune u filmove sa Nikolasom Kejdžom ubjeđivaće vas da je „Con Air“ najjača i ultrakul akcija devedesetih, ikad! Film Sajmona Vesta iz 1997. je i njegov kreativni

maksimum, prije nego što je skrenuo u „Tomb Raider“ računice...

Taj „Con Air“ je suštinski omaž B-filmovima, akciona treščina koja je mnogo više od toga. Recimo, od momenta kad zatvorenici u oklopnom avionu slušaju Lynyrd Skynyrd muziku– i lamentiraju koliko je ironično što đuskaju uz pjesmu velikog južnjačkog benda koji je zaginuo u avionskoj nesreći.

Kejdžov lik tu, naravno, mnogo manje govori. Samo mu nikako ne dirajte njegovog plišanog zeku. Od svih filmskih zečeva, ovaj Vestov i Kejdžov će vas još ubjeđivati da vrijedi za njega ubiti.

Watership Down Film na čijem posteru apsolutno treba da stoji, velikim slovima: UPOZORENJE... Kao nešto najstrašnije i najtužnije što se serviralo djeci u svijetu mejnstrim filma i animacije. „Watership Down“ (Martin Rosen, 1978), adaptacija klasik-romana Ričarda Adamsa, nešto je poput serije „Game of Thrones“ u svijetu zečeva. Glavne zečje face tu tumače veliki Džon Hert i Ričard Brajers –koji se prvo među sobom komate u borbi za prevlast, pa potom suoče sa ljudskom napasti, praktično ostanu bez svog „-kraljevstva“ i krenu u bjekstvo. I tek ih tu čekaju vratolomni životni superveleslalom i golgota. Biće hvatani u klopkama, progonjeni najluđim diktatorima u zečijoj zajednici, pa postati meta prepredenih mačaka, bijesnih pasa...

„Watership Down“ je suštinski egzistencijalna igra u kojoj sudbina zečeva nije ništa strašnija od prolaznosti jednog praznog života.

Sjajno filmsko otrježnjenje, ali još jednom, oprez! Jer ova aniimacija je vrlo stvaran horor.

Alice

Nikada „Alisu u Zemlji čuda“ Luisa Kerola nećete više posmatrati kao nešto banalno, bajkovito ili samo granično očuđeno u ravni „bezopasnih“ snova, nakon što pogledate „Alice“ (1988) Čeha Jana Švankmajera.

Svaka iluzija o tome da je poprište radnje „Alise“ samo san ovdje će se raspršiti. Naprotiv, to može biti samo noćna mora! A u remek-djelu stop-animacije, jedan bijeli zec je vinovnik realnog horora. Jedna preparirana, izmučena kreatura koja izaziva nelagodu, a nakon oživljavanja sam sebe makazama oslobađa... Pa Alisu, kroz „vrata“ jedne kancelarijske ladice, lansira u skroz iščašen svijet. U kom će se suštinski učiti pravilima stvarnog odraslog svijeta, i svim okrutnim igrama dominacije...

Wallace & Gromit:

The

Curse of the Were-Rabbit

Za sve u kosmosu postoji balans, pa spram jednog „Watership Down“ postoji optimizam i radost „Wallace & Gromit: The Curse of the Were-Rabbit“ (Stiv Boks i Nik Park, 2005). Rejf Fajns i Helena Bonam-Karter tu pozajmljuju glasove neodoljivim junacima, u instant-klasiku „plastelinske“, stop-animacije.

Priča je epilog jednog eksperimenta koji samo naizgled pođe po zlu, kad „mentalno dorađeni i pojačani“ zekani dobiju važnu, neodoljivo britansku misiju. Tako što će se uhvatiti u koštac sa razraslim mutiranim biljčicama u ljupkom selu. Volas i Gromit su savršeni praznični spasitelji, u Oskarom nagrađenom animiranom čudu „DreamWorks“ studija! S. STAMENIĆ

Zečija strahota kod Švankmajera

youtube.com

Šarmantne napasti u stop-animaciji „Wallace & Gromit: The Curse of the Were-Rabbit“

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Najznačajnija ostvarenja iz postjugoslovenskih zemalja

Pomračenje za lektiru

U opominjućem dokumentarcu

Nataše Urban ciklična istorija nasilja s ovih prostora omeđena je sa dva astronomska fenomena 1961. i 1999. godine

Makedonska dijaspora drma Sandensom. U Srbiji se, pored populističkih filmova i premontiranih serija, mogu naći i ozbiljni bioskopski i festivalski filmovi, kao i kritični dokumentarci. Na kraju, možemo zaključiti da je 2022. godina bila relativno plodna za regionalnu kinematografiju.

1. The Eclipse

Hrvatska

je ove godine doživela kinematografski „bum“ koji možda nije snažan i zvučan kao prošlogodišnji kosovski, ali koji ni u kojem slučaju nije zanemariv, sa pet filmova autora-debitanata u dugom metru prikazanih, i u natpolovičnom broju slučajeva nagrađenim na nekom od festivala „A“ kategorije. Slovenačka produkcija možda nije moćna kvantitativno, ali je raznovrsna i solidna.

Produkcijski, dokumentarac „The Eclipse“ nije „naš“, kompletno je norveški. No, autorka jeste „naša“ Novosađanka Nataša Urban, a tema je i te kako naša - i tiče se svih nas i naših prošlosti omeđenih sa dva astronomska fenomena potpunog pomračenja Sunca 1961. i 1999. godine. U tom periodu uspeli smo da izgradimo državu, pa da je razbijemo, posebno u seriji krvavih ratova obeleženih gnusnim zločinima protiv civilnog stanovništva. Tekstualne kartice ratne faktografije u filmu stoje u kontrastu

sa beleškama šetačkih i planinarskih dnevnika izrečenih kroz naraciju jednog entuzijaste, i te dve linije koincidiraju kroz datume. Između, imamo intervjue sa članovima porodice, poznanicima i prijateljima na temu bliže i malo dalje prošlosti, te istorije nasilja koja se ciklično ponavlja. Kroz sve to, Nataša Urban pokušava da shvati poziciju svoje „nesvesti“, što iz razloga objektivne mladosti tih strašnih devedesetih, što iz pozicije nametnutog eskapizma. Film za lektiru.

2. The Man Without Guilt

Ovaj je, pak, produkcijski „naš“, ali je tematski smešten u neposredno zapadno susedstvo regiona – u Trst i njegovu okolinu. Autor Ivan Gergolet, rođen u Sloveniji i obrazovan u Italiji, pokušava i uspeva da na perfektan klasicistički način ispriča priču o moralnoj dilemi protagonistkinje, medicinske se-

stre kojoj na brigu dolazi od moždanog udara onesposobljeni bivši šef njenog pokojnog muža kojeg je upravo šefova pohlepa oterala u sporu i bolnu smrt usled trovanja azbestom.

„The Man Without Guilt“ je izuzetno snažan i na tom specifičnom nivou moralne dileme i premišljanja „vredi“ li zapravo nekoga ubiti, ako onda neće patiti i okajati grehe; kao i na onom širem u kojem se studiraju komplikovana istorija i komplikovani odnosi Italije i Jugoslavije, odnosno Trsta i njegovih slovenačkih predgrađa.

3. Tragovi

Iako je u društvu dobrih do vrlo dobrih hrvatskih debija na prestižnim festivalima 2022. teško izvući samo jednog favorita, „Tragovi“ Dubravke Turić uspevaju da istovremeno funkcionišu i kao najtemeljitije kontekstualiziran film, istovremeno apsolutno in-

THE ECLIPSE: Izvanredan dokumentarac Nataše Urban

Četvrtak, 29. decembar 2022.

timan, te stoga apsolutno univerzalan, i najčvršće uronjen u simboliku jednog starog, tek nedavno izumrlog običaja. Teraju nas da se zapitamo kakav to trag kao ljudi ostavljamo na nekom pojedinačnom nivou, te kolika je mera čoveka, fizička i metaforička.

4. Pelikan

Debi Filipa Herakovića premijerno je prikazan u jakoj „brucoškoj“ konkurenciji ostvarenja na festivalu Black Nights u Talinu, a po tematici, obradi i atmosferi možemo čak pomisliti da nam „Pelikan“ dolazi iz – Grčke. Manje zbog Mediterana, više zbog „weird wave“ pristupa koji se ogleda u apsurdu ljudskog života i njemu analognom humoru. Mladi pozorišni glumac Edi Ćelić briljira kao golman koji se istovremeno hvata ukoštac s oporavkom od povrede i sa krizom identiteta u jednom banjskom lečilištu van sezone, a smisao života će možda pronaći na seminaru direktne prodaje usisivača. Dodatni plus? Slučajno preklapanje premijere ovog „fudbalskog“ filma koji ponajmanje ima veze sa fudbalom sa samim Svetskim prvenstvom koje je ove godine održano kad mu vreme i gde mu mesto nije.

5. Kapa

Na kraju, nešto za najmlađe, i to baš idealno za ovo praznično vreme. Dečji filmovi jesu nezahvalni za publiku van ciljne grupe, ali Slobodan Maksimović sa „Kapom“ uspeva da napravi nešto što će deci biti savršeno shvatljivo i prenese im univerzalne poruke o dobroti i ljudskosti, a da pritom u tom „pakovanju“ ni roditelji ne budu zakinuti za malo zrelog humora i lagane, inteligentno plasirane subverzije smeštene u pretpraznično okruženje.

Najvažnije od svega, Maksimović i scenaristkinja Saša Eržen ne plaše se da tipsku priču o sprijateljivanju osetljivog dečaka iz doma i male razmažene bogatašice ponekad odvedu u mračne vode koje su jednako emocionalno nabijene i potrebne za važne životne lekcije.

M. STOJILJKOVIĆ

ISPOD CRTE:

A Cup of Coffee and New Shoes On (Gentian Koči), Bez (Luka Papić), Baci se na pod (Nina Violić), Leto kad sam naučila da letim (Radivoje Raša Andrić), Da li ste videli ovu ženu? (Matija Gluščević, Dušan Zorić), Stric (Dejvid Kapac, Andrija Mardešić), Garbura (Josip Žuvan), Lopte (Gorana Jovanović)

Gromne udara u isto mjesto dvaput, osim ako se ne prezivate Kristijansen. Stolari su glavne face najboljih biblijskih priča o žrtvi i nesalomivoj vjeri onda kada je najteže; stolarska radnja ovih Danaca morala je gorjeti dva puta, prije nego što će od nje nastati „Lego“.

Logika i sudbina

Ime je sudbina. „Lego“ na latinskom znači „ja sklapam“ ili „sastavljam zajedno“; gospoda Kristijanseni kleli su se da su tek godinama kasnije saznali za to značenje. Zašto im se može vjerovati sada, 90 godina nakon što je stolar Ole Kirk Kristijansen u radnji počeo da sklapa prve igračke? Tek nekoliko decenija nakon osnivanja kompanije dobio je ideju za prve „sklopive“ igračke.

slatki paketic I Kako je jedan Magija koja se sklapa

„Lego“ je praznična priča o izgaranju, trpnji, čak i o tvrdoglavom istrajavanju u stilu Kaprinog filmskog klasika „It’s a Wonderful Life“ (1946). Priča počinje u sličnom gradu... Bilund, u Jitlandu, usred kontinentalnog dijela Danske, sada ima manje od sedam hiljada stanovnika. Poznat je samo po tome što „Lego grupa“ tvrdoglavo i mimo ekonomske logike odbija da odatle pomjeri stara proizvodna postrojenja.

Radnja za one grublje i sirovije stolarske poslove na tom mjestu postojala je još od 1896. godine.

Ole je otkupio biznis onda kad je poslovna klima bila katastrofalna: 1916, usred Prvog svjetskog rata. Potom je gorela 1924; a Kristijansen je na to odgovorio samo planom da se na tom istom mjestu sagradi veća, skuplja i modernija stolarska radionica!

Korak ka igračkama, usred najveće krize: kada je Velika depresija praktično zavrnula šiju većini malih biznisa na Zapadu, Ole je odlučio da stolarske rukotvorine smanji. Da im promijeni dimenzije i učini ih pristupačnijim. Malene lampe i minijaturni modeli pegli, peći i kuhinjskog posuđa – samo su ga usmjerili ka sudbini.

Tačno se zna i datum: 10. avgusta 1932. prodao je prve igračke, autiće, male kamione, kasice-prasice...

Malo je reći da biznis nije bio profitabilan. Osnivač „Lega“ je mjesecima za igračke dobijao samo hranu ili je, jednostavno, čašćavao komšije... Tek sredinom tridesetih uspio je da razradi jednu proizvodnu traku, za jo-jo, ali je i taj biznis uskoro utihnuo. Negdje u tom periodu počeo je da mu po-

Danski stolar Ole Kristijansen 1932. prodao je prve autiće, male kamione, kasice-prasice iz trošne radionice. I malo je reći da biznis nije bio pro tabilan. Osnivač kompanije „Lego“ mjesecima je za igračke dobijao samo hranu. Ili je čašćavao komšije na selu

maže sin Gotfred; zajednički će, decenijama, čekati pravi sastanak sa sudbinom.

Za ime je Ole, u vrijeme žestoke besparice, čak nudio novčanu nagradu radnicima i uz „balon“ domaćeg vina. Na kraju je branio svoje dvije ideje: „legio“ (kao „legija igračaka“) i „lego“ (kao skraćena danska fraza „leg godt“, u smislu „fino se igraj“). Ona latinska „slagalica“ ni Gotfridu ni tati nije bila ni u snu.

Tek nakon Drugog svjetskog rata plastika je postala proizvodno dostupna u Danskoj – a stolari iz Bilunda proizvodnu mašinu,

jedva skrpivši pare, kupili su 1947. Prvi sklopivi model bio je jedan kamiončić iz samo tri dijela. Krajem četrdesetih slučajno su došli do uzoraka plastičnih komadića za sklapanje igračaka kompanije Kidikraft. Englez Hilari Pejdž još

Godinama najpopularniji praznični „lego“ komplet

uporni danski stolar skockao megauspješnu kompaniju „Lego“

od 1939. imao je zvanično razrađen patent za ono, po čemu će „Lego“ decenijama kasnije postati prepoznatljiv. Registrovan tek 1947, uredno pod brojem 587.206 u zvaničnom zavodu Njenog Veličanstva...

Ponovo požar Nekih 1.000 kilometara od Pejdža, stolari Kristijanseni su 1949. nezavisno razvili potpuno istu stvar – i nazvali je „automatski sklopljivim kockicama“. I konačno, 1953. stiglo je i ime. „Lego Mursten“ - „lego kockice“!

I ni tu nije kraj jedne biblijske golgote iz biznis-svijeta. U takvim pričama morate imati i nevjerne Tome. Bili su to sami korisnici. Roditelji godinama nikako nijesu željeli nikakve plastične igračke, a kamoli kockice, za svoju djecu! Danci su isključivo tražili metalne ili drvene igračke...

Preokret i katarzu izazvao je drugi požar, na onom istom mjestu. Desio se 1960. i zaista djelovao kao dodir sudbine, ili božanskog proviđenja... Jer zamislite, od cijele velike radionice, najviše je stradao dio u kom su pravljene i skladištene drvene igračke! Sve ostalo moglo se i dalje iskoristiti ili preurediti...

Tata Ole preminuo je dvije godine ranije; Gotfred je naslijedio očev nepogrešivi njuh da „odigra“ mimo linije manjeg otpora. Požar je iskoristio samo da proširi kapacitete za proizvodnju i nove modele uglavnom neprofitabilnih plastičnih igračaka...

Do kraja iste 1960, „Lego“ će zapošljavati već 450 radnika! A godinu kasnije, već planirati širenje proizvodnje na Sjevernu Ameriku.

Nevjerne Tome

Uz dodir magije, religijskog iskustva ili kosmičke sile, bilo je potrebno i malo alhemije. Savršena tehnološka odluka bila je da se celulozni acetat, do tada korišćen za konstrukciju „lego“ kockica, zamijeni trajnijim, bezbjednijim, čvršćim akrilonitril butadijen stirenom. To je hemijsko ime supstance u koju se, u danskom gigantu za proizvodnju igračaka – zaklinju i dan-danas.

Predivni, najvoljeniji i najprodavaniji model „lego željeznice“ sletio je na rafove već 1966. Dvije godine kasnije kompanija je, u Bilundu, već otvorila svoj tematski park! A Danci, iste one „nevjerne Tome“ od prije samo deceniju i

po, naprečac i u jednom selu dobili sopstvenu verziju Diznilenda... Samo u prvoj godini park je posjetilo 625.000 ljudi.

„Lego“ je već tri decenije dio Ginisove knjige rekorda; od njihovih kockica napravljen je dvorac dimenzija pet sa pet metara, sa 400.000 regularnih malih djelova. Iste godine „puštena“ je 545 metara duga „lego“ željeznica za tri lokomotive!

I konačno, što je u prazničnoj noći, pred početak godine u kojoj „Lego“ slavi 90. rođendan, simbol i mjera veličine kompanije? Nijesu to ni tematski parkovi, ni milionske cifre isplaćivane za vlasništvo nad najvećim fan-klubovima kockica; ni tematski animirani filmovi od kojih je „The Lego Batman Movie“ (2017) samo jedan mali globalni fenomen... Pa ni ona striktna kapitalistička

računica, po kojoj je kompanija lagano mogla da priušti otpuštanje 1.700 radnika 2017. godine, a da to i ne osjeti na berzi.

Sva „Lego“ veličina i magija staje u njihove najveće i najdivnije komplete. Prvo famozni „Koloseum“, komercijalni model sa čak 9.036 kockica, dodir antičke rimske magije, od 2020. Pa ,,Titanik“ sa 54 kockice više... I ovogodišnja dva bisera: prvi sa više od 10.000 djelova, svjetska mapa. U drugi, onaj koji ju je krajem jeseni nadmašio. Neodoljiva ,,Ajfelova kula“, kao Sveti gral u svijetu ovih i ovakvih igračaka.

Malo je reći da ovakvi gargantuanski kompleti niti firmi donose profit, niti su dio biznis-logike, niti su za obične kupce... Ali, sa visine tog „lego Ajfela“, truda uloženog u tih 10.307 komada koji se ipak mjeri sedmicama i mjesecima – vide se sva „Lego“ pasija i magija. I daljina one vizije, koju je još prije 90 godina imao stolar Ole Kristijansen, onda kad je prve igračke mijenjao za hranu kod komšija farmera.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

„Ajfelova kula“ i 2/3 „Svjetska mapa“ najveće komercijalne slagalice sa više od 10.000 djelića

Ole Kirk Kristijansen, čovjek od kojeg je sve počelo

Četvrtak, 29. decembar 2022.

PRETPRAZNICNI CILKUS

Zmaj-devojka

Dva vijeka prije no se rodi, Zor Deneris, da zemlju pohodi, Prijestolje drži Kuća Zmaja, Sa kojom ti ne valja belaja, Targerijen, dinastija slavna, Kojoj niti jedna nije ravna.

Kralj Viseris drži vlast i vladu, I sa zebnjom gaji jaku nadu, Da će dobit muška nasljednika, Da mu bude i ponos i dika, Kraljica je u poznoj trudnoći, Viseris se moli, bdije noći. No je crna sudba bila jača, I od vatre i od svakog mača, Porođaj kraljica ne preteče, Za njom ode i novorođenče.

Ko da kralju nije dosta jada, Brat mu Dejmon nove muke zada, Te ga progna i za nasljednicu, Zva’ Reniru, ćerku ljepoticu.

Mili bože, glasa nečuvena, Na prijesto da zasjede žena, Al’ Viseris pri svome ostaje, I Reniri polako vlast daje, Ona s vlašću znade da se nosi, Da prozbori, a i da prkosi, A kralj usred svoje patnje silne, Posta žrtva prave lukavštine, Ruka Oto, u podvalu krenu, Svoju šćer mu podmetnu za ženu.

Alisent mu dade nasljednike, A kralj bira što bolje prilike, Za udaju svoje šćeri mlade, Da ojača temelj svoje vlade, Deneris se buni i opire, I u sebi osjeća nemire.

No tu Dejmon opet prste meće, Te donosi nevolje još veće, I Reneris zavodi i slama, Na dvoru se zgodi nova drama, Kralj je opet brata proćerao, I Deneris žustro primorao, Na udaju, da se smire strasti, U vrtlogu đe bi svako vlasti. Na Reniru sumnje se bačaju, Pade sjenka po njenome sjaju, Ne mogaše vjeridba joj proći, Bez pokolja i optužbi moćni’, Dok Alisent u zelenje halje, Vazalima svojim svojim signal šalje.

Minu vakat i mnoga godina, Renira je majka od tri sina, No im kose ko ugarak crne, Mjesto sjajne, ko Luna srebrne, Kako basta valirijskom genu, I opet se po dvoru pomenu, Da joj đeca od muža nijesu, Eto opet razloga bijesu.

Al’ za jade nikad nije kasno, Dejmon osta bez žene naprasno, Pa Renira tješi svoga strica, Tako im se primakoše lica, U strasti se tada povezaše, Jedno dugom vjeru obećaše. No će đečija ljubomorna kavga, Učinjet da sve ode do vraga, Mladi Emond zmaja zauzdao, I Renirine sinove peckao, Kopiljani da su i izrodi, Te se sukob među njima rodi, Sjevnu bodež ko munja što s’jeva, Osta Emond bez oka lijeva.

Takve rane da zarastu neće, I opet se ko tema nameće, Je l’ Renirin sin od loze prave, Svako svakom oće doći glave, A kralju se bliži zadnja ura, Grdna bolest u ambis ga gura, Za trpezom rodbinu sabrao, I važnu im besjedu davao, No je krvca vrela, zlo ne spiva, Opet Emond rođake proziva, Tad se viđe da će momče ovo, Mnogo jada da zada ponovo.

Kralj Viseris pušti dušu svoju, Predade se konačno spokoju, No Alisent njegovu smrt krije, Dok uz oca ona ne uspije, Svoga sina progurat za krunu, A da pritom odloži pobunu, Na brzinu krunidba se spuči, I nagna se raja da svjedoči. Al’ kraljica grešku je spravila, Velarion Renis zatočila, Te se ona latila bijega, I uzjaha na zmaja svojega, Tako silna na krunidbu banu, I pomentnju tad da pravi stanu, Pokaza im da biće belaja, Te u nebo odleće na zmaja.

Zle vijesti primila Renira, Da joj svojta prijesto okupira, I da oca više ona nema, Pritisnu je tuga pregolema, No joj stiže tad kruna očeva, Silni simbol velikih kraljeva, Te kraljicom ona tad postade, U pripreme tad se ona dade, Da povrati što joj je oteto, Prijestolje slavno i prokleto.

Cijene se šanse i rivali, U zmajeve svi su se uzdali, Svaki savez vrijedan je zlata, Te se kuca na mnogoaja vrata. I sinovi Renirini se dali, Da se lakše prikupe vazali, Pa Luseris leti da privoli, Barateon kneza da se bori, Uz njegovu majku i kraljicu, Al’ mu užas tad stanu na licu, Kada viđe da je stig’o prvi, Rođak Emond, vazda žedan krvi.

Krenu srdžba i prepirka stara, Posred dvora znanog gospodara, Na zmajeve prinčevi skočiše, U noć kišnu oba poletiše, Tu se sukob krvavi rodio, Zmaj na zmaja silom udario, I u borbi mlad život ispusti, Luseris u zmajske čeljusti.

Primila mu majka vijest crnu, U trenu se sav svijet prevrnu, Pa sad znadi kako će da zvoni, Plam i čelik u drugoj sezoni.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Propastvilinskogacarstva

Eonima prije no se zbilo, Ono te je Družinu zdesilo, Kada Prsten ode uništiti, Saurona silu poništiti, Zgodilo se ono te slijedi, Srednjom zemljom, đe nikad ne bl’jedi, Žustra borbra svijetla i mraka, Koja svakom oduzima daha.

U obzorje tog znanog svijeta, Uzdigla se mračna sila kleta, Morgot preko sluge Saurona, Šćaše vladat sa mračnoga trona, No je poraz težak pretrpio, Vilenjački rod se izborio, Da mir dugi postavi i slavi, I da zlo se više ne pojavi.

Ali jedna duša nema mira, U ranu je tamna sumnja dira, Da Sauron skroz poražen nije, Već da čeka i sprema armije. Takve brige Galadrijel muče, Dok joj srce u grudima tuče, Da osveti brata voljenoga, Što postrada od roda mračnoga, Želi naći crna Saurona, U tu svrhu odrekla se ona, Blagodeti preko sjajna mora, Blagoslova vječnog Valinora.

A da ima smsla strepnja njena, Potvrđuju i mnoga znamenja, Mladi Teo nađe komad mača, Stara kova i šiljat ko drača, A sa neba među raju sitnu, Velikome svijetu nebitnu, Sleće stranac sa visoka neba, Niko ne zna koje i šta treba. Ima moći da raju liječi, Iako ne znade niti riječi, Od jezika te se tuda zbori, Pa ga Nori uči da govori.

Arondir se dao u istragu, Tunelima, Orkama na tragu, Pa ga tamo Orke zatočiše, I saborce brutalno pobiše, Dozna Adar, od Orki kapetan, Da je komad mača naš’o jedan, Dječak mladi iz obližnjeg sela, U Adaru probudi se želja, Za tim čudnim predmetom starijem, Kome niko svrhu znao nije.

Galadrijel posred mora burna, Nabasa na stranca promućurna, Halbrand južnjak, tako se predstavi, S Galadrijel savez on napravi, Da prežive i da glas prošire, Da su orke opet zemljom šire. No ih sudba u Numenor spremi, Đe se na njih svak živi ustremi, Gladrijel moli za odlazak, Al’ se zgodi jedan pronalazak, Da je Halbrand kralj južnih zemalja, I polako nada se pomalja. U viziji Miriel kraljica, Viđela je užasnuta lica, Te se hrabro na pohod odluči, Protiv Orki vojska će da sruči.

Vilenjaci u poslu su svome, I dobrano posvećeni tome, Da čuvaju svoje postojanje, Jer su pali u očajno stanje, Blijedi iskra od vječnoga sjaja, Što ih može dovesti do kraja, Jedina im nada mitril biva, Rijetka ruda, prava svjetlost živa, Što se krije po brojnih laguma, Poznatog i moćnog Kazad-Duma.

Te se Elrond u posjetu dade, Princ Durinu koga dugo znade, Sa namjerom da ga obrlati, Da njegovu ponudu prihvati,

Da patuljci grade silne peći, Ali opet potajno će reći, Da mu mitril treba kao voda, Za spas goli njegova naroda, Al’ kralj Durin prijeka je stava, I kopanje mitrila sputava.

Za to doba horda je krenula, Adarova komanda se čula, Teo majku da bi zaštitio, Lokaciju mača je otkrio, No utom se Numenor pojavi, I veliki preokret napravi, Slave ljudi silu Numenora, Što je došla preko sinjeg mora, Ma se džabe tol’ko radovaše, Za podvalu oni ne znaše, Da je Adar posla’ slugu svoga, Sa komadom mača slomljenoga, Što u stvari ključ je te pokreće, Samo grotlo velike nesreće, I zli sluga ustavu otključa, Puče brana i magma proključa, Nesta zore i bijela dana, Nasta zemlja kao Mordor znana.

Nedaleko od ovog zlog mjesta, Nori žuri upozorit smjesta, Stranca koji onda pade s neba, Da opasnost sada ga vrijeba, Jer ga traže tri prilike strane, Vanzemaljske i nikome znane, Sretoše se Stranac i došljaci, Sauronom nazvaše ga stranci, Ne znadoše da je on u stvari, Biće koje zove se Istari, Dokopa se Stranac štapa jaka, I porazi zlice – sluge mraka.

A Halbrand je među vilenjake, Ubjeđuje njihove prvake, Da se kuje mitril i metali, Koji bi mu na čvrstini dali, Galadrijel u sumnju tad pade, I u ispitivanje se dade, Lako dozna da je Halbrand laže, Te mu reče da joj ime kaže, Umalo se zamrznula ona, Kad pred sebe spozna Saurona. Sauron se Mordoru uputi, Galadrijel crne slutnje sluti, Za odmora neće ni da čuje, Nego hitro tri prstena kuje.

A Stanac se uputi sa Nori, Da vidike nove on otvori, I još jedan savjet će nam dati: Kad se misliš, ti svoj nos tad prati.

I na tome osta priča ova, Pa će valjda sezona nam nova, Otkrit kako sva sila potpade, Pod taj Prsten, koji čini jade.

Damir Krpuljević

Četvrtak, 29. decembar 2022.

ILI-ILI Radmila Petrović, Život se negdje

Mlada junakinja iz malog mjesta, pomalo muškobanjasta i prgava, koja više zna o traktorima nego o danskoj kinematografiji, zahvaljujući pjesnikinji Radmili Petrović postala je omiljena žena novog doba. Ranjiva ali borbena, skromna i drčna, obrazovana ali i dalje zbunjena pred nekim pojavama koje je zatekla u susretu sa gradom, neshvaćena u sopstvenom domu u kome joj se niko nije obradovao - dobila je prostor da očara neposrednošću i sagledavanjem realnosti bez uljepšavanja. Knjiga „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“ postala je bestseler za vrlo kratko vrijeme. Sve te epizode u kojima se preispituje, žudi za pažnjom i ne prihvata sasvim okolnosti u kojima bi mogla da uvene ta šmeker-djevojka sa perorezom u džepu, naišle su na saosjećanje čitalačke publike i na dobre komentare kritike. Rijetko se dešava da poetska zbirka bude toliko tražena, i sama je bila zatečena pažnjom koju je počela da dobija od onih koji su, vjerujući njenoj književnoj stvarnosti, bili zbunjeni kad su saznali da godinama živi u Beogradu.

Ekonomistkinja po obrazovanju, aktivistkinja po ubjeđenju, književnica po zanimanju, Petrović je sve najbolje od svoje junakinje i više od toga – osoba koja promišlja duboko, a govori dozirano, poput onih koji su sopstvenu misao bili prinuđeni da čuvaju u sebi godinama.

I u našoj rubrici Radmila Petrović potvrdila je da život u malom gradu nije uvijek pjesma ali da može da uđe u nju kad je potrebno, da bi se lakše sažvakalo odsustvo mogućnosti da budeš što god ti padne na pamet.

Tip božićne filmske priče: ogorčeni junak/junakinja ponovo počinje da voli praznike ili ljubavna priča koja se dešava zbog prazničnog raspoloženja?

- Ne znam kakva ljubavna priča počinje zbog prazničnog raspoloženja (okej, ona na filmu). Valjda priče počinju jer se ljudi svide jedni drugima, tako da biram ovu ogorčenu junakinju, jer bih ta mogla biti ja.

Serija iz regiona: „Mama i tata se igraju rata“ ili „Jutro će promeniti sve“?

- Nisam gledala „Mama i tata se igraju rata“, ali jesam „Jutro će promeniti sve“ i ne verujem da će se uskoro pojaviti domaća serija koja će moći da nadmaši ovu.

Životinja iz crtanih filmova: Marlin iz „Potrage za Nemom“

(„Finding Nemo“, 2003) ili Bezubica iz „Kako istrenirati svog zmaja“ („How to Train Your Dragon“, 210)?

- U selu gde sam odrastala imali smo četiri ili pet TV kanala, gle-

dala sam malo crtanih filmova jer su prikazivani vrlo retko. Gledala sam „Zmajevu kuglu“; „Sunđer Bob“ je prikazivan, ali nisam volela da ga gledam. Na kanalu jedne lokalne televizije prikazivali

su crtani film sa divljim konjima, taj mi je bio omiljeni, ne sećam se naziva. Volela sam i „Majstora Boba“, a jedan od tužnijih dana bio je kad su prekinuli emitovanje „Teletabisa“ jer je neko dete,

RADMILA PETROVIĆ: Bliski su joj divljaštvo i ekstremne emocije drame „Brokeback Mountain“

Mito Gegić

Četvrtak, 29. decembar 2022.

pjesnikinja

se dešava drugdje

U selu gdje sam odrastala imali smo četiri ili pet TV kanala, gledala sam malo crtanih lmova. Volela sam „Majstora Boba“, a jedan od tužnijih dana bio je kad su prekinuli emitovanje „Teletabisa“

tane filmove između kojih je trebalo da biram.

Pjesnikinja: Danica Vukićević ili Milena Marković?

- Moj prvi odgovor na ovo pitanje bio je izbor jedne od njih, ali sam kasnije izbrisala odgovor jer bi izvršiti izbor bilo nedžentlmenski.

Knjiga na velikom platnu: „Planina Broubek“ („Brokeback Mountain“, Ang Li, 2005) ili „Zovi me imenom svojim“ („Call Me by Your Name“, Luka Gvadanjino, 2017)?

- Oba filma obožavam, ali odabraću „Planinu Broubek“ samo zato jer su mi te planine, divljaštvo i ekstremne emocije, tako poznate i bliske. Ko nije gledao, preporuke za oba.

Borkinja za ženska prava: Beti Fridan ili Glorija Stajmen?

- Marija Ratković zbog borbe za uvođenje HPV vakcine i sve borkinje ikad.

Jugoslovenski pop hit sa novogodišnjom tematikom: Crvena jabuka – „Kad kazaljke se poklope“ ili U škripcu – „Nove godine“?

- Ne znam je l’ ovo nažalost ili nasreću, bilo kako bilo, takvo je moje klasno poreklo: kad sam bila dete, naš hit sa novogodišnjom tematikom bio je „Januar“ Ane Nikolić i nigde nije bilo Jugoslavije (ovo zasigurno nažalost).

Pjesma o Beogradu: Bitipatibi – „Pesma Beogradu“ ili Zdravko Čolić – „April u Beogradu“?

- „S namerom dođoh u veliki grad“, Šaban Šaulić. Klasik novogodišnjih noći: „Ben Hur“ (Vilijam Vajler, 1959) ili „Bogovi su pali na tjeme“ („The Gods Must Be Crazy“, Džejmi Uis, 1980)?

- Odgledala sam oba za potrebe ovog intervjua i mada sam se mnogo smejala uz „Bogovi su pali na teme“, biram „Ben Hur“ jer je monumentalan i epski i nemam druge reči da ga opišem.

Grad u Crnoj Gori: Podgorica ili

Herceg Novi?

- Herceg Novi jer se baba sa mamine strane tamo preselila iz crnogorskog sela Obarde kada je imala 15, a 15 godina kasnije u tom gradu srela mog dedu koji je bio iz Arilja, ali je tamo radio kao moler.

Ne znam šta tačno osećam prema ovom gradu, malo su mi pomešana osećanja jer nisam stigla da upoznam najbolje svoju babu, a dedu nisam upoznala uopšte pa kad sam tamo mislim na njih i pitam se može li mi taj grad reći išta o njima. Takođe, razmišljam kako bi baba možda živela srećnije da se ovaj susret nikada nije dogodio i da je jednostavno ostala da živi na moru.

nažalost, skočilo u bunar. Volela sam „Teletabise“ i mislim da su ih emitovali u neko lepo vreme, tj. onda kad deda ili otac ne bi gledali Dnevnik, jer tad nisam mogla da gledam šta ja hoću nego vesti,

a bio mi je dosadan Dnevnik jer ništa nisam razumela. Samo sam se pitala šta mi uopšte tražimo u selu, kad se život, sudeći po Dnevniku, dešava negde drugde. Jasno je da nikad nisam čula za ove cr-

Traktor: „valtra“ ili „Mejsi Ferguson“?

- Nekada „IMT 539“, sada „JINMA 454“, u budućnosti bilo koji od dva ponuđena, ali da bude mini-verzija.

Pjesma u kojoj je Djeda Mraz glavni lik: Kolibri – „Deda Mraze ne skreći sa staze“ ili Kralj Čačka – „Deda Mraz je švorc“?

- Pobediće nostalgija i Kolibri sa „Deda Mraze ne skreći sa staze“.

D. ERJAVŠEK

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Partitura za vjec

Iz Beča: MILOŠ MILAČIĆ

Biografi Frederika Šopena ne mogu da se slože oko jednog: kako je mladi pijanista i kompozitor proveo desetu avgustovsku noć 1829. uoči prvog koncertnog nastupa u Beču? Saglasni su da je bio iscrpljen od višednevnih priprema s orkestrom, gledanja opera i obilaska frizerskih salona. Frederik je, inače, veoma vodio računa o svojoj bujnoj, kovrdžavoj kosi koja će, poput mazurki, poloneza, nokturna i tuberkuloze, postati njegov zaštitni znak. U pismu poslatom roditeljima u Poljsku, Šopen javlja da će iz programa izbaciti „Rondo“, nezadovoljan kako ga orkestar prati na probama. Kada su ga već nagovorili na koncert (da, upravo nagovorili, jer se on sâm, onako tih, povučen i nenametljiv, nikada ne bi odvažio), želio je da se pred razmaženom, bečkom publikom prikaže u najljepšem svjetlu.

Tri teorije

Varšava je za Bečlije bila zabačena varoš, a Šopen tek provincijalac. Mnogi od onih koji će sjutra doći u „Kertnerhor“ teatar imali su priliku da uživo čuju i vide Betovena. Neki stariji čak i Mocarta. Kako u tako osjetljive uši provući nit muzike koja će, kao Arijadnino klupko, pomoći još neafirmisanom junoši da nađe put kroz bečki lavirint? Šopen je dobro znao da su po stranputicama tog lavirinta ostale kosti mnogih ugaslih nada i proćerdanih talenata. Sprema li se i njemu slična sudbina?

O tome kako je Frederik Šopen proveo noć uoči bečkog koncerta postoje tri teorije. Prema prvoj, bio je toliko umoran da je položivši glavu na jastuk istog časa zaspao i počeo da hrče varijacije na Mocartovu „La ci darem la mano“ koju će sjutra izvesti na koncertu... Drugi, nasuprot tome, smatraju da on te ljetnje večeri nije oka sklopio. Otvorio je prozor male gostinske sobe i svu noć posmatrao nebo. U jednom trenutku primijetio je nešto nalik na zvijezdu padalicu (ili asteroid?) kako ostavlja trag po nebu. Dobar znak pred koncert, pomislio je...

Treću teoriju pristalice prve dvije nazivaju nebulozom. Prema njoj, Šopen je te noći sanjao da je postao lik iz japanske video-igre „Eternal Sonata“ („Vječna sonata“) i da spašava svijet.

U snu je vidio sebe kako leži na samrtničkoj postelji. A onda se odjednom našao u raju. Ili je raj jako ličio na mjesto čijeg se imena neće sjetit kada se probudi. Zelena

dolina na visoravni, cvijeće koje se unisono njiše i žrvanj što melje andante. Vodopad u deminutivu, doslovno – vodopadić, u višeglasju sa cvrčanjem i cvrkutom, prati razigranu vjevericu dok ne šmugne u pukotinu stabla. Praznik sunca u najavi a pod uzvišenjem – more. Odsjaji staklića bljeskaju po modroj površini dok Tenuto, kako se zove to mjesto, ispisuje

nu

partituru za vječnu sonatu koja, logično, nema kraja a počinje baš tu – u Tenutu.

Patuljaste planete

Kad se probudi, Frederik Šopen se neće sjećati ni hrabrog Alegreta, ni dobrodušnog malog Bita, ni Viole, ni Salse, ni Falseta, pa čak ni agoga, sitnih loptastih stvorenja – čuvara šume. Začudo, neće se sjećati ni nje, Polke, četrnaestogodišnje plavokose djevojčice kako mu pokazuje noćno cvijeće koje u Tenutu zovu „nebeska ogledala“. U njima se ogledaju zvijezde, govori. I onda mu otkriva i onaj drugi, zlokobni naziv tog cvijeća zbog kojeg ga ljudi ne vole i plaše ga se. Zovu ih još i „svjetla smrti“, šapuće. Samo odlazeći, oni kojima se primakao sudnji čas, nose magiju u sebi, baš kao i ovo cvijeće, baš kao i nas dvoje, kaže mu u snu...

Astronom belgijske Kraljevske observatorije, doktor Erik Valter Elst odlučio je pod stare dane da napusti Antverpen. On je 2. januara 2022. spakovao kofere i zauvijek se preselio među asteroide koje je pripitomio.

Asteroidi ili patuljaste planete, kako ih još zovu, oduvijek su bili potcijenjeni u naučnim krugovima. Na stotine hiljada asteroida nalazilo se u dosegu običnog teleskopa u vrijeme kad je doktor Elst počeo da se zanima za njih. A otkriveno je do tada svega nekoliko hiljada.

Detalj iz japanske video-igre „Eternal Sonata“

Spomenik „La Note Bleue“ u bečkom parku

sonatu

Još od pionirskih pokušaja Erik je za posmatranje asteroida koristio male, jednostavne teleskope. Baš kao revolveraš kojem je stari „kolt“ prirastao za korice. Veliki teleskopi bili su za njega prezahtjevni i ne toliko učinkoviti. A patuljaste planete su kao divlje zvjerčice kojima je teško ući u trag.

Erik je imao četiri omiljene zvjezdarnice sa kojih je posmatrao nebo: Rozen u Bugarskoj, Haute Provans u Francuskoj, Hoher List u Njemačkoj i La Silla u Čileu. Odatle bi asteroidima postavljao zamke, mamio ih da uđu u njegov vidokrug, pratio ih godinama, gubio pa ponovo nalazio...

Tugovao je kao dijete kad bi shvatio da je neko drugi isti taj asteroid posmatrao, samo sa drugog mjesta. Taj neko čim bi prijavio dovoljan broj pozicija za izračunavanje prve orbite, kandidovao se za otkrivača asteroida. A Elst bi gledao u prazno nebo, kao zaljubljeni dječak čiju je simpatiju preoteo drugi.

No, mnogo više bilo je Erkovih trijumfa. Poput onog kada je 1991. ponovo otkrio asteroid Mildred izgubljen daleke 1916. Ime je dobio po kćerki čuvenog astronoma Harloa Šeplija. Tada već sedamdesetšestogodišnja „djevojčica“ Mildred, zahvaljujući Elstu, dočekala je da joj njena lična, patuljasta planeta bude „vraćena“ za života. Ponosan je bio Belgijanac.

Plava nota

Ponosan je bio i Šopen nakon održanog prvog bečkog koncerta... U pismu koje šalje svojima u Varšavu piše: „Juče, u utorak, u sedam sati naveče, naklonio sam se na pozornici Carskog teatra! Čim sam se pojavio, publika je počela da aplaudira. I pljesak je bio tako jak nakon svake varijacije da nijesam mogao da čujem orkestar. Na kraju su zapljeskali toliko glasno, da sam se morao dva puta vratiti i nakloniti. Moji špijuni iz partera uvjeravaju me da su neki čak i zaplesali na sjedištima. Jedino je neka dama iz publike, kako su mi prenijeli, rekla: „Šteta za mladića, izgleda tako neupadljivo“. Pa ako je to jedina mana koju su mi mogli pronaći, onda nemam razloga za brigu...

U Beču, nedaleko od dvorca Belvedere postoji park i u njemu jezerce. Zaklonjen je od radoznalih pogleda, pa turisti teško mogu i da pretpostave, kakav se dragulj krije tu - na svega stotinak metara. No, možda je to i dobro. Kad se u danima punim sunca zamreška površina jezera i one patke i pačići zaplivaju po njemu - obuzme čovjeka neki mir. I čini mu se da je u Tenutu.

E, pored tog jezera nalazi se jedan od najljepših spomenika u Beču -

„Le Note Bleue“ („Plava nota“). Šopenova glava od bronze kroz koju prolijeće ptica. Kakav naklon geniju. Tvorac kao da je oslušnuo Šumanove riječi nakon još jednog od bečkih koncerata: „Kapa dolje, gospodo. Genije!“ Eto, taj spomenik poklonila je „seljačka“ Varšava zvaničnom Beču u znak prijateljstva i sjećanja na Frederika Šopena. Kada je Žorž Sand prvi put vidjela Šopena u Parizu i čula kako svira, poželjela je da ga upozna. Što će ti

on, rekli su joj. Pa on je bolestan, već je jednom nogom u grobu. Ne, ne, uzvratila je. Svi ćemo ubrzo biti u našim grobovima, a Šopen je vječan. Sa 3.760 asteroida koje je pronašao, doktor Erik Valter Elst drži svjetski rekord kao otkrivač najvećeg broja asteroida. Posljednjeg dana oktobra, godine 1986. zabilježeno je da je Elst otkrio asteroid prečnika 28,53 kilometra, koji kruži oko Sunca, između orbita Marsa i Jupitera. Nazvali su ga Šopen.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

belgijskom astronomu, japanskoj igrici i bronzanoj ptici

ILUSTRACIJA: Adam Pekalski, autor bloga kapitankamikaze.blogs

Frederik Šopen

Poslije skoro sedam godina Objektiva, serije kojima smo dali pet zvjezdica i dalje staju na prste jedne ruke. Uprkos eri peak televizije?! Ne nego baš zbog ere peak televizije... Kako?! Vrlo, vrlo lako... Pa kakve tegobije!

Guilty as charged! Nije isključeno da su za ovih sedam godina neke serije zaslužile jače ocjene. Jače vjerovatno jesu, priznajemo. No, pet zvjezdica nijesu. Jer, iako smo mnoge serije zavoljeli od kada smo počeli sa pisanjem, ako ne bismo mogli da zamislimo kako ih i pet, deset, 15, 20 godina kasnije gledamo sa totalno istim uzbuđenjem i merakom – onda ništa. Možemo mi da se volimo, ali za

peticu je potrebno mnogo više. To „mnogo više“ ove godine isporučila nam je samo jedna serija. No, da nabrojimo TV projekte koji su se opasno približili five-star ocjeni– ipak bi nam bili potrebni prsti obje ruke. Samim tim, 2022. bila je izuzetna za televizijsku produkciju. A evo i naših favorita...

1. Better Call Saul

Remek djelo poslije kojeg ne znate što da radite sa sobom. Da plačete jer se završilo? Da budete srećni jer postoji? Da ćutite i samo premotavate omiljene scene u glavi, postajući sve svjesniji koliko vam je bogatstvo sedam godina bacano

pod noge? Ili da izađete na ulicu i zapjevate iz sveg mozga: „Druže Dži-mi, mi ti se kuneeeeemo“? Tek smo na početku treće decenije 21. vijeka, ali seriji „Better Call Saul“ (AMC) možemo komotno predvidjeti totalno istu sudbinu kao i Sajmonovoj „The Wire“. Bez nagrada, bez šire publike, bez zasluženog poštovanja u trenutku kada je završena (mimo tih ludih TV kritičara koje i ovako niko ne sluša)... A za deset godina, u vrhu liste najboljih serija svih vremena.

O, kako je to samo zaslužio masterpis Vinsa Gilegana Mnogo je razloga zbog kojih je „Better Call Saul“ podvižnički poduhvat. Trebalo je, poslije instant uspjeha i epskog kraja kultne „Breaking Bad“, imati hrabrosti za spin-of. Srećom, Gilegan je očigledno od onih autora koje superlativi žuljaju kao kamenčić u cipeli, a obožavanje samo tjera da budu oprezniji i promišljeniji.

To je postalo kristalno jasno krajem avgusta, kada je poslije šest se-

zona konačno zaokružena priča o Džimiju Mekgilu/Solu Gudmenu (Bob Odenkirk) i jednoj jedinoj Kim Veksler (Rea Sihorn). Jedan od najdivnijih parova u istoriji televizije dobio je kraj po sopstvenoj mjeri, kao i Volter Vajt/Hajzenberg (Brajan Kranston). Ali ipak lirski, a ne epski. Ili toliko lirski, da je postao epski, ako razumijete... Svaka Gileganova odluka na putu do te lirske epike ili epske lirike, kako vam je milije – bila je perfektno izvagana i pažljivo smišljena unaprijed. Tako da „Better Call Saul“ ni u jednom momentu ne robuje velikom „Breaking Bad“ tati, niti se uvija i povlađuje... Već da se univerzum(i) obje serije savršeno prelivaju i dopunjuju jedna drugu. To je jasno iz svake izgovorene rečenice, svake snimajuće, narativne i estetske odluke, svake glumačke ekspresije, pažljivo odabrane rekvizite, boja, muzike... Ma, iz svakog prokletog kadra vanvremenske bravure „Better Call Saul“.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

BETTER

apsolutno zanemareno remek djelo

Zbogom, doktori

Kad je riječ o oproštajima, mnogo je jaka bila 2022. godina. Uz doktorsko adio od serija sa glavne liste, poput „Better Call Saul“, „Atlanta“ i „The Good Fight“, bilo je tu još nekoliko odlazaka za pamćenje. Recimo, „Ozark“, sa jednom od moćnijih završnica i „zacrnjivanjem“ ekrana u istoriji televizije, ma rame uz rame sa „The Sopranos“. A opet, sveukupno sa znatno više praznog hoda u finalnoj sezoni, zbog čega je i izgurana sa glavne godišnje liste. Što se bombastičnih krajeva tiče, tu negdje je i „Peaky Blinders“. Poslije prilično razvodnjene pete sezone, Stiven Najt došao je sebi i dao Šelbijevima grandiozno arivederči kakvo se i očekivalo. Doduše, nije to kraj-kraj za „Peaky Blinders“: u jednom momentu dobićemo i dugometražni film koji će staviti konačnu tačku na druženje sa Tomijem (Kilijan Marfi) i ekipom. Ali, jeste zbogom kad je riječ o televiziji, a Najt se, srećom, potrudio da bude epsko. Najdirljivije, najnježnije i najsmješnije na odlasku bile su i ostale „Derry Girls“ i „Better

2. Severance

Najbolja nova serija i najinteligentnije spakovan saj-faj godine. Svedeni, jezivo hladni dizajn produkcije, naracija, gluma, tekst, režija - ne postoji niti jedan jedini element korporativne noćne more „Severance“ (Apple TV+) koji nije perfektno ispoliran. Kreator Den Erikson, uz promišljenu režiju Bena Stilera i briljantnu igru Adama Skota, Kristofera Vokena, Džona Turtura i Patriše Arket, uspio je da stvori workplace dramu koja izgleda kao vanbračno dijete Čarlija Kaufmana i Sema Esmaila, a opet posjeduje nešto totalno nedodirljivo i svoje što vas pomjera i plaši, a od čega ne možete da odvojite pogled. I eto... Taman kad nam se smučilo od raznih distopija sa SF predznakom, stigla je „Severance“, da vrati vjeru u prerabljeni žanr – i raspali uzbuđenje koje nijesmo osjetili još od otkrivanja Brukerove antologije „Black Mirror“.

3. The Bear

Adrenalinska vožnja kroz srce puno ljutnje, nerazumijevanja i krivice, u čijoj se komori, ipak i protiv svih šansi, pronalazi dovoljno lije-

Things“. Ko bi drugi, ako ne naše „male žene“... One koje smo gledali kako rastu i uz koje smo godinama rasli, kao uz mlađe/ starije sestre. A slatko je bilo rastajati se i od „Pen15“, i od „Grace and Frankie“, i od „This Is Us“, iako su Pirsonovi ipak mogli malo da smanje melodramu u posljednjim sezonama.

Posebne emocije budila su i otkazivanja. Neka su nas sludjela, a neka pala kao budali šamar. Recimo, „Raised by Wolves“ ti, televizijo HBO, nikad nećemo oprostiti. Druga sezona bila je čak za nijansu moćnija od prve, ali očigledno nedovoljno da šira publika i programski direktori koji se za to pitaju, odluče da daju svjetlo za treću. Sa druge strane, Bog ti sreće dao, HBO, za otkazivanje krša kakav je „Westworld“. Kamo sreće da si nogirala i „Killing Eve“, mnogo prije nego što je iskopnila u ovogodišnjoj finalnoj sezoni. I postala pokazna vježba koliko se može razvodniti serija koja je u startu čuda obećavala. Kao i pacerska „The Handmaid’s Tale“ koja se davno otkazala, a Hulu nikako da je otkaže...

pih razloga da život pumpa dalje. I zaista, vjerovatno nam ni od jedne serije krv nije strujala brže nego od „The Bear“ (FX on Hulu).

Nije tu samo riječ o adrenalinu i bravuroznoj režiji, posebno one jedne maestralne epizode snimljene iz jednog kadra, od koje smo umalo dobili napad panike.

„The Bear“ vas od starta ubijedi da ste dio te disfunkcionalne, toksične porodice, naglo formirane poslije samoubistva posljednje osobe od koje biste to očekivali na svijetu. I zbog toga vam postane nemoguće da ne doživite lično sve ono što se događa na ekranu. E, to je najveći podvig Kristofera Storera, to što poslije svega četiri sata gledanja imate osjećaj da ste sve to proživjeli; to što vam seriju pretvori – u iskustvo. Ako to nije vrhunska i najplemenitija forma televizijske umjetnosti, onda ne znamo što jeste...

4. Sherwood

Moćan podsjetnik na to koliko treba da nam bude važna kultura sjećanja. Jer, sav pakao onoga što prolaze stanovnici malog Notingemšira nakon šokantnog ubistva početkom dvijehiljaditih, začet je

tokom zloglasnog štrajka rudara (1984-85) za vrijeme vladavine Margaret Tačer. Ta tema ostala je zajebana i dan-danas, četiri decenije kasnije, zbog čega „Sherwood“ (BBC One) i djeluje kao još fascinantnije. Slojevita, introspektivna i duboka, čak i prema mjerilima

izuzetne britanske TV produkcije – krimi-drama Džejmsa Grejema postavlja neprijatna pitanja i daje još neprijatnije odgovore, tjerajući vas da preispitate i kulturu sjećanja sopstvenog okruženja.

SEVERANCE: Najinteligentniji saj-faj godine

THE BEAR: Adrenalinska vožnja kroz srce puno ljutnje i krivice

SHERWOOD: Moćna lekcija o važnosti kulture sjećanja

ATLANTA: Trojanski konj moderne televizije

5. Atlanta

Najneukrotiviji, najsubverzivniji, najnepredvidljiviji stvor sa malih ekrana. Donald Glaver čitave četiri sezone izvlačio nam je tepih pod nogama mijenjajući pravce i lomeći predvidljive žanrovske obrasce. Komedija, drama veća od života, socijalno angažovana satira, horor sa velikim „H“, parodija života, akciona vrteška, reperska rapsodija –sve je to katkad bila „Atlanta“ (FX), često i istovremeno. U prilog tome najbolje govore epizode poput „Teddy Perkins“ ili „Three Slaps“, Glaverove ubjedljivo najveće trojanske podvale. I glavni razlog zbog kog se radujemo što je nakon završetka serije potpisao milionski ugovor s Amazonom. Pa da rezultat toga bude „samo“ još jedan rolerkoster poput „Atlante“, dovoljno je.

6. Somewhere Boy

Čudovišno dirljiv a duhovit podsjetnik da je posvećenost mentalnom zdravlju preduslov svake brige o sebi i drugima. Zbog toga je i šteta što britansku seriju „Somewhere Boy“ (Channel 4) nije otkrila šira publika. Oni koji su je, pak, gledali, posvjedočiće vam da 2022. nije imala seriju sa ljekovitijim crnim humorom; ni traumu odrastanja veću od one sa kojom je svog junaka Denija suočio Pit Džekson... A bogme ni prodornije lice u kadru. Sa hipnotišućom energijom i ekspresijom kao stvorenim za najljuće junake Kena Louča, Luis Griben puca od potencijala da postane planetarna zvijezda.

7. The Good Fight/Minx

Na stolu plišani jednorog, u jednorogu – bodež i ceduljica „Viva la vulva!“. E, to su vam „Minx“ (HBO) i „The Good Fight“ (Paramount+): žestoki poklič za feministička i prava manjina spakovan u najšareniji novogodišnji paketić. Ni sa kim se nijesmo toliko smijali, niti nervirali zbog svjetskih aktuelnosti, kao s advokatima Mišel i Roberta Kinga... Poslije šest izvanrednih sezona, ludački neobičnih likova i oproštaja kakav se samo poželjeti može, za „The Good Fight“ možemo da kažemo samo jedno: gledali smo fenomenalnih pravničkih serija, ali po originalnosti, angažovanosti, ažurnosti, srcu koje se trudi da uvijek bude na mjestu... nijedna joj nije ni do članaka. A hardkor feminizam na stranicama prvog erotskog magazina koji je namijenjen ženama? Sudeći prema brucoškoj sezoni, tek ima čudo da nas nađe sa dramedijom Elen Rapoport. Četa njenih ludaka već nam je pod kožom, a bezbroj je pravaca kojima može da krene njihova mala revolucija sa kraja sedamdesetih u Los Anđelesu. Za

krajnji utisak da će „Minx“, evocirajući prošlost, reći nešto bitno i o našem vremenu.

8. Euphoria

Najpotresniji udarac realnosti zadat 2022. godine. Konstantna borba za dah, to je bila druga sezona HBO drame „Euphoria“. Niko nas nije sluđivao više, niti smo se za ikoga plašili jače kao za likove Sema Levinsona. Na sreću ili nesreću, imali prethodno iskustvo sa bilo kojom zavisnošću ili zavisnikom, tetovirali su nas njime. Sve što treba da znamo o zgarištima ljubavi koja ostaju poslije adikcije kazala nam je „Euphoria“.

9. Boys/Primal

Televizija u najbrutalnijem izdanju. Kripkeov (anti)superherojski šou „Boys“ (Amazon Prime), ta doktorska rapsodija krvi, prosutih mošnji (ali bukvalno) i političke nekorektnosti. I „Primal“ (Adult Swim), takođe doktorat o nasilju i primarnim nagonima - ali pretvoren u čistu animiranu poeziju čarobnom rukom Džendrija Tartakovskog. U novim sezonama obje serije uspjele su gotovo nemoguće: sve vrijeme rokale su u najboljem izdanju, neprestano ispunjavajući očekivanja fanova. A onda... KA-BOOM! Finiš gura prste u oči, udara u pleksus i baca vas na pod... Ugruvane i razbijene, ali srećne što je ulog još jednom podignut, i što u nastavku ponovo možete da se nadate boljem od najboljeg.

10. Irma Vep

Najsenzualnija i vjerovatno najpotcjenjenija serija godine. „Irma Vep“ (HBO), to ljubavno pismo metatekstualnosti, zgužvanim vezama, ćudljivim i pretjerano osjetljivim (umjetničkim) dušama, istoriji kinematografije... I Alisija Vikander, nestvarno ljupka, magnetski zavodljiva, savršeno sposobna da nam podvali svaku moguću emociju. Naklon do poda, Olivije Asaja. Zahvaljujući tvojoj „Irmi Vep“ dobili smo još jednu potvrdu teze u koju čvrsto vjerujemo, da televizijska umjetnost našeg doba može da stane rame uz rame sa filmskom.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

SOMEWHERE BOY

MINX/THE

uzleti animacije sa Dalekog Istoka

Nepobjediva testera

probudi iz kome i odjednom počne da baca čini.

2. Bleach: Thousand Year Blood War

3. Spy x Family

Iza nas je još jedna sjajna anime godine. Servis „Crunchyroll“ preuzeo je Funimation arhivu i zvanično postao najbolja digitalna anime destinacija. „Rizične“ premijere dugo očekivanih projekata poput serija „Bleach: Thousand Year Blood War“ ili „Jojo’s Bizarre Adventure: Stone Ocean“ nijesu razočarale fanove, naprotiv, a uz sjajne premijere priča koje već volimo dobili smo i nove koje su i onim najmračnijim danima donijeli vedrine. Naravno, i pitanje: „Želim li ovu mangu na novim policama?“ Željeli ste magiju? Krvoločnu akciju sa demonima? Takmičarske sportove, tinejdž-romanse, „slice of life“ s elementima fantazije...? E pa, ova godina imala je sve Evo i liste najboljih...

1. Chainsaw Man

Željeli ste magiju? Krvoločnu akciju sa demonima? Takmičarske sportove, tinejdžerske romanse, „slice of life“ s elementima fantazije...? E pa, ova godina imala je sve mau vlasništvu ja-

Ukoliko ste probali da nekom preporučite anime favorita 2022, nije to bio lak zadatak. Nije bilo dovoljno samo ono standardno: „Sačekaj epizodu, dvije da se priča malo razradi...“ Već u samom startu puko objašnjenje premise bilo je... izazovno. Jer, imali smo anime o drevnom kineskom strategu koji se reinkarnira u današnjem Japanu i postaje menadžer ambiciozne pop zvijezde; pa i akcionu komediju o id kafeu kuza; pa i ujaka koji se

Ipak, čovjek napravljen od motornih testera koji se bori protiv demona sa jedinim ciljem u životu, da dotakne dobar grud...? Ma, ta je morala biti pobjednik. Šalu na stranu, „Chainsaw Man“ je definitivno jedan od najboljih „šonena“ u posljednjih nekoliko godina. Dugo iščekivani anime prevazišao je sva očekivanja - hvala, studio MAPPA! Ukoliko je anime nasilje „vaša šoljica čaja“, obavezno počnite da ga pratite. Vrijedi.

„Bleach“ je priča o tinejdžeru Ičigu koji ima sposobnost da vidi duhove i radi kao „Soul Reaper“ - pomaže duhovima da nastave u zagrobni život. Deceniju kasnije, vratio se sa „Thousand Year Blood War“, da konačno zaokruži priču obradom posljednjeg narativnog luka iz mange. Uprkos razumnoj zabrinutosti da se magija možda raspršila i da stvari neće biti iste, istinske radosti koje ovaj anime predstavlja za hiljade (sada već odraslih i ne baš) kli-

Široa i dalje bez premca, a ani-

Zaključak da će „Spy x Family“ biti na novogodišnjim listama anime fanova širom svijeta stigao je nakon svega nekoliko epizoda. Plaćeni ubica, špijun i djevojčica koja čita misli, sticajem okolnosti završili su zajedno igrajući se savršene porodice. I toliko su simpatični i najslađi, da ćete se sve vrijeme smješkati u mraku ispod ćebeta gledajući ih. Bitno je napomenuti da na početku postoji i scena prosidbe koja je toliko sjajna, da je samo zbog nje vrijedno odgledati čitav anime (časna pi-

Od anime projekta koji će i one koji ne znaju ništa o fudbalu (i nijesu pretjerani fanovi) natjerati da vatreno navijaju za klince koji trče po terenu, bolji je samo tajming kada je emitovan „Blue Lock“ - mjesec prije Svjetskog prvenstva. Anime koji kombinuje sport i psihološki triler smješta 300 klinaca u ustanovu nalik zatvoru. Potom ih tjera da se suoče, prvo sa drugima, a onda, još teže, sami sa sobom, ne bi li se među njima izdvojila osoba koja će učiniti nacionalni tim Japana pobjedničkim. Ukoliko ste fan sportskih anime priča, vjerujte nam... Ne želite da propustite

5. Bocchi the Rock!

Iako je prva epizoda prikazana tek u oktobru, „Bocchi The Rock!“ već ima vjernu publiku i rejting za pozavidjeti. Rađena po istoimenoj mangi, ova komedija prati Hitori Goto, introvertnu, anksioznu djevojčicu koja (majstorski) svira gitaru i koja završi u rok bendu koji joj pomogne da se adaptira malo na svijet koji je okružuje. U pitanju je topla, prelijepa, inventivna i duboko slojevita priča koju je žalosno preskočiti ukoliko ste fanovi muzičkih anime priča. Ovako raznovrsnim i sjajnim projektima naredne godine samo možemo da

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Biljana MARTINIĆ

Najbitniji

Neodoljivi tandem iz hita „Chainsaw Man“

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Smrtno neozbiljni serijali koje su Stvoreni da poprave

Zavisnici

od serija možda misle da žive u najboljem od svih mogućih svjetova, ali jednu manu ne mogu mu poreći: sa hiperprodukcijom TV sadržaja stigao nam je i ogromastičan broj autora koji tripuju da imaju nešto prebitno da nam kažu. I ako ćemo pravo, gledajući svu tu prepamet i pretalenat, što najčešće puknu kao balon od sapunice već poslije nekoliko epizoda – postali smo nenormalno slabi na „male“, „nepametne“, nepretenciozne serije... Sasvim lagane i totalno opuštene u sopstvenoj koži. Na prvu loptu, ovakve serije izgledaju vam kao da su smišljene negdje nausput, spontano, sasvim slučajno. Da su plod nekog šašavog, lucidnog sna. Ili da su rođene iz nekog taknutog, smjehotresnog razgovora za šankom; možda i tokom neke intimne žurkice u nečijoj dnevnoj sobi. No, to je samo trik – jer malo je što pametno i promišljeno kao njihova smrtna neozbiljnost. I malo je što lijepo kao taj feel good osjećaj sa kojim vas ostave da čekate narednu epizodu/sezonu, sigurni u to, ma što se desilo, da bi mogle da vam poprave i najusraniji dan. A možda i cijelu godinu...

PEACEMAKER

Malo nas je koja serija, i to ne računajući samo ovu godinu, iznenadila kao HBO Max bombonica „Peacemaker“. Džejms Gan uspio je da pretvori Kristofera Smita/ Mirotvorca (Džon Sena), jednog od najvećih smećara iz DC univerzuma – u beskrajno simpatično i krhko ljudsko biće! „Zakleo sam se da ću se izboriti za mir, ma koliko ljudi morao da pobijem da bih ga ostvario.“ Da je Mirotvorac ovu sad već kultnu rečenicu iz serije izgovorio ranije, u Ganovom filmu „The Suicide Squad“ (2021), vjerovatno ne biste ni trepnuli. No, nakon divotice zvane „Peacemaker“, blesave koreografije i superzarazne „Do Ya Wanna Taste It“ Wig Wama iz uvodne špice - možda biste i uskočili da mu pomognete.

Ona suva sirovina iz filma, banalni siledžija, ma klasična „osamdesetpetica“, onaj mrzni „patriota“ spreman na sve da svoj „rat za mir“ sprovede u djelo – dobio je prostor da se objasni. I Gan ga je debelo iskoristio.

Zadubljujući se u Mirotvorčev toksični odnos s ocem, okružujući ga superzabavnim sporednim likovima, filujući svaki kadar štosnom akcijom i dijalozima, otvarajući potcijenjenom Seni priliku da dokaže da je više od bodibildera i glumca za banalne komedije – priložio je (još jedan) dokaz da Skorseze nije u pravu što potcjenjuje heroje u spandeksu.

Sve ove priče izgledaju kao da su smišljene sasvim slučajno. Da su plod nekog šašavog, lucidnog sna. Ili da su rođene iz nekog smjehotresnog razgovora za šankom; možda i tokom neke intimne žurkice u nečijoj dnevnoj sobi

GREEN EGGS AND HAM

Netfliksova animacija „Green Eggs and Ham“ jedan je od onih serijala zbog kojih biste izašli na ulicu, vikali, vukli, možda čak i kidnapovali slučajne prolaznike. I ne biste ih pustili da mrdnu od televizora, čak ni do toaleta, sve dok ga ne pogledaju iz cuga – i počnu da gepekuju nepoznate osobe ispred kuće, baš kao i vi njih. Malo upozorenje: ne dozvolite znaku „7+“ pored Netfliksove adaptacije sjajne knjige jednog i jedinog Doktora Susa da vas odbije. Iako „Green Eggs and Ham“ jeste namijenjena klincima, mnogo više radosti donosi odraslima. Naročito ako vole filmove, ponajviše špijunske poput bondovskih. E, takve će ovogodišnja druga sezona natjerati da najbrže mašu repom. Ako volite Susovog najpoznatijeg mrguda Grinča – sigurno ne postoji ništa bolje što možete da upalite tokom praznika. O čemu „Zelena jaja i šunka“ govore, manje je bitno. Sve što treba da znate jeste da su Susove prepoznatljive igre riječi spakovane bez greške; da su svi likovi, od glavnog dua do najsporednije travke, totalno predivni... I da Majkl Daglas, Adam Devin i Patriša Klarkson, između ostalih, rade izvanredan posao pozajmljujući im glasove.

DERRY GIRLS

Kad zamislite pet tinejdžerki koje vrište, smiju se, plaču, histerišu, tuku se, grle, plešu, pjevaju, najčešće sve to istovremeno – pali se nagon za preživljavanjem i mozak obično viče samo jednu-jedinu stvar... Bježi koliko te noge nose.

I odista, malo ko mimo tinejdžera zaista želi da zaglavi u tinejdž-tornadu – osim ako ne zna za „Derry Girls“ (Channel 4). I ako nije, više od tri godine, svjedočio tome kako irska autorka Liza Mekgi genijalno pakuje svu tu tinejdžersku mu-

PEACEMAKER

GREEN EGGS AND HAM

DERRY GIRLS

Četvrtak, 29. decembar 2022.

i najusraniji dan

ku u nešto beskrajno smiješno, lucidno i dirljivo, prisjećajući se sopstvenog odrastanja u malom mjestu Deri u Sjevernoj Irskoj, tokom posljednjih godina mučnih „Nevolja“ (1968-98).

Ako ste gledali ovu seriju, ništa ne brinite... I budite sigurni da nijeste subjektivni derijevac/derijevka zato što mislite da je finale Lizine dramedije zaslužilo titulu „najbolji oproštaj godine“. To je najmanje što može da dobije jedna serija poput „Derry Girls“ poslije čije tornado-završnice danima ne možete da pobjegnete od osjećaja da ste se upravo oprostili od najboljeg prijatelja...

WHAT WE DO IN THE SHADOWS

Taika Vaititi. Za nas koji se kunemo u njegov razigrani um i najradije bismo mu izvadili mozak iz one ćatke glave, samo da ga poljubimo i vratimo nazad – ove dvije riječi dovoljne su da objasne prisustvo „What We Do in the Shadows“ na listi. No, ajde da još malo proširimo „alibi“, s obzirom na to da je Taika samo (samo!) dio kotača FX serije, a glavni upravljač njegov kolega i pobratim po ludom humoru, Džemejn Klement.

Mokumentarni cimeri vampiri Nandor, Lazlo, Nađa i Kolin Robinson, te njihov sluga običnjak Gijermo odavno važe za jedan od najšašavijih izvora humora sa malih ekrana, ali četvrta sezona dokaz je da se nijesu ulijenili, nimalo. Ubacivanje bebe (!) u kuću stvorilo je niz situacija za plač od smijeha, ali i za raznježivanje i otkrivanje mekše strane omiljenih krvoloka-sebičnjaka. Više nego dovoljno za ocjenu FANG-TASTIC!

OUR FLAG MEANS DEATH

Naravno da na listi od osam feel good naslova Taika mora da zauzme barem 25 odsto! U gusarskoj LGBTQ+ dramediji „Our Flag Means Death“, ipak, ne iza kamere kao sa vampirima, nego glavom i bradom... Gustom i crnom - kao legendarni Crnobradi. Sve i da HBO Max šou nije ponudio ništa smješnije i slađe od nesrećno zaljubljenog i srceslomljenog najopasnijeg pirata na svijetu, „Our Flag“ bi nam ostala jedna od dražih „dizalica“ iz 2022.

EVIL

Ček, ček, ček... Kako hororistična drama o detektivskom istraživanju natprirodnih pojava može da završi na jednoj feel good listi? E pa tako vam je kako vam je, kad autorstvo potpisuju Mišel i Robert King „Evil“ (Paramount+) već tri sezone prati afroameričkog sveštenika, te ateizmom „zavedene“ psihološkinju i kompjuter-

skog stručnjaka na putu da dokažu da Bog (ne) postoji. Znaju da joj se zalome i dosadne epizode, ali zahvaljujući socijalno angažovanim demonskim metaforama, pametnom crnom humoru i harizmatičnim glumcima uvijek donese odličnu zabavu. Ponekad nam se čak čini da bismo je gledali sa merakom čak i da cijelu sezonu čine samo kadrovi njihovog prevrtanja očima dok im sveštenici dramatično prepričavaju đavolja (ne)djela...

HACKS

Striming giganti ratuju, tviteraši tvituju, Zemlja se okreće... a pola vijeka kasnije, HBO i dalje angažuje najbolje TV autore i stvara najbolju televiziju poznatu ljudskom rodu. Mnogo je vrhunskih serija kojim nas je zadužila, ali posljednjih godina najzahvalniji smo joj na - Džin Smart Nepravedno zaboravljena boginja glume izašla je iz sjene gotovo preko noći zablistavši u dva fenomenalna HBO projekta: mini-seriji „Watchmen“ i dramediji „Hacks“. Potonja nas je i ove godine, tokom druge sezone, mnogo puta zagrcnula od smijeha obračunavajući se sa politički korektnim i „budnim“ svijetom rječnikom koji je sve – samo ne to. Opet, kad smijeh ostane po strani, njen najjači adut ipak je način na koji kroz priču o prijateljstvu milenijalski neuračunljive scenaristkinje Ejve (Hana Ajnbinder) i „veteranske“ kraljice stend-apa Debore Vens (Smart) – provlači izuzetno važnu i istinitu tezu.

Ironično, poslije svih borbi za slobodu što su ih vojevale žene, „Hacks“ nam kaže da je u modernom svijetu još teže postalo biti žena. I da će još dugo, ne odustajući, žene svih generacija, morati da stoje na tim istim barikadama. Prkosne, možda čak i opasno ljute i umorne jedna od druge, ali ipak istrajne i jedinstvene pred tim svijetom koji ne prestaje da pokušava da im zatvori tek odškrinuta vrata pred nosem...

COBRA KAI

Kada smo bili mali, svi smo mi zamišljali nešto preposebno kada nam obećaju da ćemo, ako budemo dobri, dobiti šarenu lažu. E, da smo tada gledali toliko serija i razmišljali u tim okvirima, sad znamo koja bi nam se odmah stvorila u glavi. „Cobra Kai“. O, najšarenija laža koja postoji! Toliko o njojzi. Jer, „Cobra Kai“ se ne objašnjava, „Cobra Kai“ se živi... U inat svim siledžijama i šarenim lažama ovog svijeta. Zato, ako još nijeste školovali, pravac Netfliks, po nezaboravnu lekciju od Džonija Lorensa (Vilijam Zabka)... Strike hard, strike first, no mercy! M. I.-N.

Eplova moćna drama zasjenila

Korejska saga o izdržljivosti i otporu

Stalno mijenjajući perspektivu, prelazeći između dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, da bi se vratila u Tokio kasnih osamdesetih, „Pachinko“ ne prestaje da emotivno raskravljuje gledaoce

Mnogo

je svjetskih destinacija do kojih možemo da stignemo zahvaljujući malim ekranima. Ako ste, poput nas, pogledali barem dio najboljih serija 2022. godine, koje su nastale van engleskog govornog područja, putovali ste u Španiju, Japan, Južnu Koreju, Holandiju, Dansku i mnoge druge zemlje. I nije važno da li ste bili raspoloženi za istorijske drame, misterije ili priče o osnivačima uspješnih firmi: striming platforme kao što su Netflix, Apple TV+ ili HBO Max imale su svašta da ponude.

U nastavku slijedi naš izbor top 10 najboljih neengleskih serija za strimovanje. Iskoristite praznike da pogledate barem neke, ako već nijeste... I nemojte se iznenaditi ako na kraju pokupite poneku novu, stranu riječ.

1. Pachinko

Ubjedljivo najbolja serija 2022. godine. Južnokorejsku „Pachinko“ (Apple TV+), adaptaciju istoimenog romana novinarke Min Jin Li, kreirala je So Hju, a režirali su

Piše: DAVOR PAVLOVIĆ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

sve projekte van engleskog govornog područja

Matanić nenadmašan u regionu

Serijsku godinu u regiji iza nas obilježio je samo jedan čovjek, Dalibor Matanić, čije smo dvije serije mogli da gledamo u razmaku od samo nekoliko mjeseci. Prva je bila „Područje bez signala“, čije je emitovanje počelo krajem 2021, a zatim i „Šutnja“, ujedno i najbolja serija godine.

Priča se vrti oko lanca maloljetničke prostitucije u koji su bila umiješana poznata imena iz političkih i biznis krugova, a dešava se u Hrvatskoj i Ukrajini. Matanić je oslikao svjetski mračnu priču, koja nudi uzbudljivo putovanje iza vrata na koja ne želimo ni da pokucamo.

Pohvalno je da se i BiH uključila u trku sa proizvodnjom serija, pa smo tako, dok je u toku snimanje projekta Jasmile Žbanić, mogli da vidimo „Kotlinu“ Danisa Tanovića o krađi jevrejske knjige Hagada i ubistvu u muzeju. Iako se u Srbiji najviše snimalo, ostali smo zakinuti za seriju koja će odskočiti kao prethodnih godina.

Treća sezona „Državnog službenika“, sa radnjom koja se odvija u doba korone, bila je najslabija. Od druge sezone „Močvare“ mnogo se očekivalo, a malo dobilo, dok je „Klan“, čije su druga i treća instalacija prikazane u istoj godini, bio tipična gangsterska saga. Uz dva interesantna glavna glumca, rekonstruisani su događaji u vezi sa zemunskim klanom i ubistvom Zorana Đinđića, iako su autori sa Bobanom Skerlićem na čelu, odmah naglasili da je u pitanju fikcija.

Saznali smo ko je usmrtio Aleksandrovog oca u „Ubicama mog oca“, iako to nije kraj serije, dok je među poslednjim prikazanima bio autorski projekat Igora Đorđevića. Iza „Bunara“ su vrlo zanimljiva ideja i priča o egzistencijalizmu, kao i vrlo interesantni likovi, ali serija je ostala nerazrađena.

Godina 2022. bila je znatno slabija nego prethodne, ne što se tiče kvantiteta, već kvaliteta. No, nadamo se da će tokom 2023. ipak prevagnuti ovo drugo.

je Kogonada i Džastin Čon. Kroz osam epizoda radnja prati porodične veze dvoje glavnih protagonista koje ostaju suštinski iste, bez obzira na to kakve su okolnosti u kojima se nalaze, dok se u smislu scenografije, kompozicije slike i montaže, povlači veza između ova dva života.

Serija stalno mijenja perspektivu i prelazi između dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, da bi se vratila u Tokio kasnih osamdesetih, konstantno emotivno raskravljujući gledaoce. Brzo dolazi do identifikacije sa likovima, a u pitanju je veliki i odličan ansambl, zbog čega je nepravedno hvaliti samo jednog glumca ili glumicu.

Do kraja serije, ne samo što steknete utisak o istorijskim i kulturnim aspektima, već dobijete i uvid u društvene okolnosti koje su glavne likove učinile teškim. Višegeneracijska saga iz Južne Koreje pokazala nam je snagu, izdržljivost i otpor ljudskog bića da nastavi dalje, po svaku cijenu.

2. Black Butterflies

„Crni leptir“ iz naslova odnosi se na vrstu koja, prema popularnim vjerovanjima, ako se nađe na vra-

tima kuće – donosi smrt. Bruno Merl i Olivije Abu u francuskoj seriji „Black Butterflies“ („Les papillons noirs“, Arte, Netflix) preokreću žanr „serijskog ubice“ i nude šest epizoda fascinacije koje do sada nijesu viđene, posebno zahvaljujući stilizaciji i izvanrednoj interpretaciji glumačke ekipe. Ova serija je zbirka apsurdnih preokreta, pa kad god pomislite da je priča dosegnula vrhunac, prevarite se. Koncept je zbunjujući od samog početka, jer hoda na tankoj liniji između istinitosti i mašte, što ostaje glavni motor i briljantni narativni kostur.

U audio-vizuelnom vrtlogu prizivaju se procesi i tehnike realizacije i montaže od sedamdesetih godina do našeg vremena, koji nas neprestano ispituju o onome što vidimo i guraju iz zone komfora. Odaje se počast italijanskom žanrovskom filmu, dok su neki trikovi za pojačavanje napetosti dostojni Hičkoka. Gledalac postepeno otkriva razmjere užasa što neprekidno raste. Ukratko, „Black Butterflies“ je prilično zabavna, rigorozno izvedena i briljantno interpretirana serija.

3. Blind

Lista najboljih serija van engleskog govornog područja teško da ijedne godine može da prođe samo sa jednom k--dramom. „Blind“ (tvN) je još jedna istraga koja za cilj ima pronalaženja ubice, ali... Ko je zapravo pravi zločinac ovog puta, kada svi imaju tajne? Saznaćete tek nakon 16 epizoda. Na putu do istine, scenarista Kvong Či-Čong stalno daje kontrapunkt i nove dokaze koji ometaju i zbunjuju. „Blind“ je pomalo igra mačke i mi-

ša u kojoj nikad nijeste sasvim sigurni ko je mačka, a ko miš. No, iako su uključene dvije vremenske linije, radnja je vrlo jasna i ujednačenog tempa, a dotiče i ozbiljna pitanja poput zlostavljanja djece. Kombinujući studiju likova, zamršenu zagonetku tragova i razrađenu priču, Či-Čong je priredio emocionalnu vožnju rolerkosterom. I to vješto zaobilazeći zamke žanra, spretno postavljajući detektivsku slagalicu i polako guleći slojeve svakog lika.

4. Dirty Lines

Nakon poljske serije „Sexify“ koja je, uz humor i dozu feminizma, ispričala iskustva studenata koji žele da naprave aplikaciju koja omogućava ženama da kontrolišu sopstveno seksualno zadovoljstvo, Holanđani su nas vratili nekoliko godina unazad. Šestodjelna prva sezona serije „Dirty Lines“ (Netflix) Pitera Barta Kortesa fokusirana je na period kada je „hot line“ bio u procvatu. Nesputana, duhovita i poučna kada govori o seksu, seksualnom oslobađanju i temama poput eksplozije noćnih klubova, ekstazija i side - zasnovana je na istinitoj priči o braći Skene, vlasnicima i pokretačima prve „vruće linije“ u Holandiji. Prati ansambl energičnih likova, koji se žestoko bore da njihov posao prosperira. Glavni karakter zapravo ne postoji, a četvrti zid redovno se ruši direktnim -obraćanjem u kameru. „Dirty Lines“ je malo komedija, malo drama, malo romansa, a malo i lekcija iz istorije. Spakovana uz mnogo lukavstva, jednostavno je neodoljiva, posebno za one koji su to vrijeme aktivno doživjeli.

5. The Dreamer

Serija za one koje zanima život književnice Karen Bliksen, čija su djela poput „Besmrtne priče“, „Babetine gozbe“ i „Moje Afrike“ - ekranizovana više puta. Glumica Koni Nilsen u šestodjelnoj seriji Dunje Gru nudi njen portret nakon što se vratila u Dansku iz Afrike.

„The -Dreamer“ (Viaplay) je sjajna studija žene s izuzetnim kontradikcijama, koja ima komplikovan odnos sa porodicom zbog perfekcionističke ličnosti i stalne usamljenosti, pogoršane posljedicama uzimanja arsena. Glavna glumica nudi izvanrednu interpretaciju lika.

U obliku klasične istorijske drame, serija takođe istražuje psihologiju protagonistkinje kroz fantazije o misterioznoj ženi koja zavodi tri muškarca. No, iako je uzbudljiva, ova priča o tome kako je Bliksen, zahvaljujući porijeklu i vjeri u vlastiti talenat, prešla put od izgubljene kćerke do književne ikone - neće biti „šalica čaja“ za najfanatičnije obožavace, naročito zbog toga što je ne prikazuje kao sveticu. Opet, dovoljno je kvalitetna da zasluži mjesto na listi.

6. The Playlist

Još jedna u nizu ovogodišnjih serija posvećenih osnivanju megauspješnih kompanija. „The Playlist“ (Netflix) je priča o usponu platforme za striming muzike Spotify. Ispričana kroz šest epizoda s određenim uglom za svaku zaslužnu osobu ponaosob, ova

Četvrtak, 29. decembar 2022.

švedsko-britanska serija pretresa sve probleme koji su bili u središtu priče o uspjehu.

Serija Kristijana Spurijera i Luka Frenklina oslanja se na prisebnost, nudeći jednu epizodu iz svake tačke gledišta i naglašava važnost kolektiva u uspostavljanju ove platforme. Zanimljiva je, nudi prilično ritmične epizode, pune informacija i pojmova koji široj javnosti ponekad nijesu baš očigledni, a pokazuje i zanimljivu tranziciju u razmišljanju o kulturnim sadržajima.

Sve epizode prati poseban stil snimanja, a najdirljivija je posljednja u kojoj pratimo pogled mlade pjevačice. „The Playlist“ ispunjava misiju, a to je da natjera gledaoce da otkriju bekstejdž rođenja aplikacije koja je odavno postala dio svakodnevice.

7. 1899

Očekivanja da ispričaju priču koja je jednako misteriozna i kompleksna kao „Dark“, koja ih je proslavila kao autore, ostavila je traga na stvaranju Jantje Frize i Barana do Obara. Nažalost, „1899“ (Netflix) ne može ni da se uporedi sa njihovim prethodnim hitom, iako govorimo o odličnoj kombinaciji naučne fantastike i terora, koja takođe pruža i duboki filozofski sadržaj u kojem percepcija vremena i stvarnosti dobija posebnu važnost. Međutim, „1899“ daje i stalni osjećaj ,,deja vu“ i nije toliko zanimljiva, a čak ima i neke prilično grube kliše momente. Previše likova ograničeno je na nešto što jedva da prevazilazi arhetipove, zbog čega i ostaju na površini onoga što bi mogli biti. Mračna i složena mješavina elegantne drame i radoznale naučne

fantastike zahtijeva od publike da se uklopi i posveti joj (pre)veliku pažnju. Za neke je „1899“ bila zamorno putovanje kroz silne reference i stalna ponavljanja, a za druge zadivljujuća, provokativna i vizuelno evokativna misterija puna pitanja o našem razumijevanju stvarnosti.

8. High Water

Poplave u Poljskoj 1997. godine smatraju se jednom od najgorih katastrofa koje je zemlja vidjela od Drugog svjetskog rata. Srećom, serija „High Water“ (Netflix), podijeljena na šest epizoda, ne obrađuje ovu temu na holivudski način. Autori Kasper Bajon, Ana Kepinska i Kinga Krzeminska nijesu željeli da sve vrišti od haosa i da idu na jeftino saosjećanje. Dok nivo vode raste, vješto se grade dinamika događaja i „gusta“ atmosfera. Međutim, kako radnja odmiče, fokus se razvodnjava i nije uperen na ono što je najzanimljivije, poput pitanja zašto je država zakazala. Zbog prebacivanja težišta na lične i intimnije odnose između aktera u drugoj polovini dolazi do pada, što je šteta jer je serija imala mnogo veći potencijal.

Ipak, „High Water“ svakako jeste dobra serija, koja ne ostavlja veliko nezadovoljstvo, iako bi bilo bolje da je imala širi, epskiji plan.

9. Babylon Berlin

Kao najskuplja evropska serija u istoriji, „Babylon Berlin“ (Sky 1, Das erste, HBO Max), kroz prikaz Vajmarske republike, demokratske faze prije uspona nacizma, došao je do četvrte sezone. Radnja se nastavlja godinu kasnije,

u novogodišnjoj noći 1930/1931, osvrćući se na ekonomsku krizu, a sa njom i na uspon nacionalsocijalizma.

U posljednjoj sezoni vraća se dio muzičkog duha iz prve, a postoji i zanimljiva evolucija gdje se istorijske činjenice miješaju s fikcijom. Sa novih 12 epizoda „Babylon Berlin“ postala je veličanstveni uzorak noara sa jakom političkom pozadinom.

Mnogo više fokusirani na likove, Tom Tikver, Ahim von Boris i Hendrik Handlogten razvili su i neke zanimljive podzaplete. Sa krajem koji najavljuje petu sezonu, nastavlja da bude jedna od najspektakularnijih evropskih serija.

10. Snabba Cash

Kada je prva sezona švedske serije „Snabba Cash“ sletjela na Netfliks, bila je jako uzbudljiva i o njoj se dugo pričalo. Od nastavka se očekivalo mnogo, možda i previše. Ovaj ledeno hladan i depresivan triler o beznadežno degenerisanoj strani Švedske i ostatka svijeta, začinjen time kako težak život utiče na nedužnu djecu u komšiluku, nije donio ništa novo u odnosu na prošlu sezonu, ali dao nam je adrenalinsku, visokooktansku tragediju upakovanu u triler. Ritam je skoro savršen, a u narativnom smislu, sve je prilično ogoljeno i sirovo.

Ono što je zanimljivo jeste obrazac u kojem dame moraju rješavati stvari kada ih muškarci zeznu, što je sasvim svježe u gangsterskom narativu. Iako smo imali pad u odnosu na početnu instalaciju, „Snabba Cash“ i dalje opravdava očekivanja i drži temperaturu dovoljno visokom za željno iščekivanje potencijalne treće sezone.

Parni

Niko

to ne radi kao Britanci: i ove TV godine donijeli su nam mnogo kvalitetnog i žanrovski raznolikog sadržaja, omogućujući svakome da pronađe nešto za sebe. Da je ostrvska produkcija bila uzbudljiva, pokazuje i naša glavna godišnja TV top lista na kojoj visoke pozicije zauzimaju brit-produkcije poput „Sherwood“ i „Somewhere Boy“. Materijala za pamćenje i kriminalno potcijenjenih naslova bilo je toliko, da su na ovoj zasebnoj britanskoj listi ispod crte ostale čak i pankerska poslastica „Pistol“ Denija Bojla, romantična tinejdž-drama „Heartstopper“ i krimi-drama „Responder“ sa Martinom Frimenom. Teško je bilo odlučiti se za pet najboljih, a izabrali smo sljedeće...

1. This Is Going to Hurt

Lako nadilazeći postulat lične i profesionalne krize, pretvarajući se u pokretni portret života skrhanih pozivom - serija „This Is Going to Hurt“ ponudila je impresivan raspon emocija. Adaptaciju memoara kreatora i bivšeg doktora Adama Keja sa lakoćom iznio je briljantni Ben Višo

Privatni život i samopoštovanje zaposlenih zgaženi su stalnim i sveprisutnim krizama, u bolničkom okruženju koje poput parnog valjka mrvi duše čitavoj galeriji vrhunskih likova. Uz napetost koju posao nosi i dramske eksplozije poslije kojih nema nepovrijeđenih, serija je pokazala da je ginekološko-akušerska profesija izuzetno težak poziv i da zahtijeva nadljudske žrtve.

2. Life After Life

Adaptacija romana „Life After Life“ Kejt Etkinson na jedinstven način predstavila je priču o porodici Tod, te brojnim smrtima i posljedičnim životima koje je pretrpjela protagonistkinja Ursula. Tematski se može pronaći paralela sa hit-serijom „Russian Doll“, ali činjenica je da ova britanska ima bogatiji kontekst. Ursula ima moguć-

HIGH WATER

BABYLON BERLIN

SNABBA CASH

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Parni valjak koji mrvi

nost više puta ponoviti svoj život, intuitivno mijenjajući odluke koje je neprestano vode ka tragičnoj sudbini.

Tomasin Mekenzi preuzela je reprezentaciju glavne junakinje puneći je emocijama i zrelošću, i čineći njen lik primjerom otpornosti, a režiserske odluke Džona Kroulija doprinijele su tome da se Ursulini životi i smrti fluidno razvijaju tokom sve četiri epizode. Posebnu pohvalu zaslužio je za uvođenje koncepta narativne strukture koji može izgledati previše šokantno – ali samo na prvi pogled.

3. Devil’s Hour

Serija „Devil’s Hour“ stvorena je za ljubitelje mentalnih zagonetki koje zahtijevaju izuzetnu pažnju, kao i za fanove intenzivnih fantastičnih trilera. Autor Tom Moran nije se oslonio samo na uvrnuti scenario u obliku Rubikove kocke, već je inteligentno vrijeme uložio i u likove. Njih su

„Devil’s Hour“ kreće se u zoni sumraka ljudske drame, horora i psihološkog trilera, a takođe vas stalno odvlači na pogrešan put. Iako odmah ne pokazuje puni potencijal, ostaje fascinantna do samog kraja. Jer, dok istražuje mračne dubine ljudskog uma, hipernepredvidiva priča dopunjava se duboko razvijenom interpersonalnom dramom.

4. Karen Pirie

Nova kraljica detektiva je stigla! Trodjelna adaptacija romana Vala Mekdermida odlična je misterija. Teško je već u prvoj sekundi ne zaljubiti se u energičnu Piri, moderni miks Šerloka Holmsa i gospođice Marpl. No, borbom protiv neposlušnih muških stanovnika grada Sent Endrjuz, Karen brzo osvaja i bonus poene. „Karen Pirie“ pažljivo uspostavlja dvije različite vremenske linije koje se prepliću, ali nikada ne

postaju zbunjujuće, pritom donoseći uvjerljive trenutke neusiljenog humora. Jedina mana? Ipak nije mogla pobjeći od poznatog sindroma misterije ubistva: da svaki lik u jednom momentu djeluje kao krivac, do pronalaska novog dokaza.

5. The Thief, His Wife and the Canoe

Kada je u pitanju Džon Darvin, istina je luđa od fikcije. Ovaj bivši učitelj je 2002. veslao kanuom, prevrnuo čamac, lažirao vlastitu smrt i neko vrijeme se skrivao. U međuvremenu, njegova supruga En prijavila je nestanak, lagala njihova dva sina i zatražila novac od životnog osiguranja.

„The Thief, His Wife and the Canoe“ pruža zabavan i nestvaran pogled na ono što se dešava kada ljudi pokušavaju da izbjegnu egzistencijalnu nevolju pomoću sredstava kojima nijesu dorasli. Veterani Edi Marsan i Monika Dolan nude odličnu međuigru u

Uz dramske eksplozije poslije kojih nema nepovrijeđenih, serija „This Is Going to Hurt“ pokazala je da je ginekološkoakušerska profesija preteška i da zahtijeva nadljudske žrtve

glavnim ulogama. Ova zadivljujuća i mračna komična drama prilično se razlikuje od tipičnih izdanaka britanskog krimi-žanra. Ima mnogo čudniji prizvuk, koji više podsjeća na „Fargo“ dok se neprimjetno kreće od bezbrižnog, komičnog tona do smrtno ozbiljnih momenata. Ukratko, serija za ne propustiti. D. PAVLOVIĆ

odlično iznijeli Džesika Raina i Piter Kapaldi.

Ben Višo impresivan u glavnoj ulozi u drami Adama Keja

Krajem svakog decembra, kada vagamo kakva je godina bila za film, televiziju i muziku, pitanje svih pitanja glasi: koji će nam likovi sa malih ekrana nenormalno faliti do narednog susreta? E, ako već na prvu loptu, kao sada, možemo da nabrojimo desetak, odmah znamo... Ova je godina bila dobra prema nama.

Opet, kad je u pitanju 2022, nije stvar samo u jačanju simpatija prema odranije dragim likovima, ili u buđenju naklonosti prema novim. Ova godina bila je posebna po alarmantnom broju ubjedljivih novih ljubavi rođenih na malim ekranima, i to ne nužno romantičnih.

Ima i romansi, naravno, prilično

Munje uhvaćene

Ima romansi, naravno, prilično mnogo na ovoj listi. Opet, ljubav na ovogodišnjim TV ekranima udarala je mnogo šire i dublje, te gađala i porodične i egzistencijalne i druge teme

mnogo na našoj top 20 listi najelektričnijih novih ljubavi 2022. Ali, mnogoćudne su te munje uhvaćene u boci...

Ljubav je na malim ekranima ove godine udarala mnogo šire i dublje, te gađala i porodične i egzistencijalne i druge teme, vješto podvaljujući drmusave životne lekcije, ali i patologije koje pozivaju na preispitivanje, oprez, rad na sebi i konstantno unapređivanje odnosa sa drugima... Nekad direktne, nekad apstraktne – ali uvijek moćne i gorko realne, ove ljubavi grizle su nam ili milovale dušu, a često i oboje, istovremeno.

1. SEVERANCE

Bert i Irving

Na samom vrhu, neprikosnovena, ipak ljubav romantična, platonska, oskrnavljena samo jednim paperjastim dodirom... Eplova serija „Severance“ briljantna je na toliko mnogo nivoa, ali najjače udara kada sudari Berta (Kristofer Voken) i Irvinga (Džon Turturo), i njihove usamljenosti. Tada u očima dva nevjerovatna majstora glume, sposobna da ćutanjem izvrište planine emocija, pročitate sve o ljudskom usudu, postojanju, kontradikcijama... I besmislu svih pokušaja da se čovjek izliječi i oslobodi patnje, boli, neizvjesnosti. Jer, čovjek je čovjekova najveća bolest. Izliječiti ga, osloboditi ga od sebe sama, isto je i što pucati mu u grudi.

2. BEAR Kolektiv

Glavni krivac zbog kojeg konzervu sa rajčicom nikada više nećemo pogledati istim očima. Skupina usijanih glava savršeno usklađenih u koordinatnom sistemu konfuzije. „Bear“ – najnježnija medveđa lekcija 2022. Sa likovima čija se ludila i strasti perfektno dopunjuju, u specifič-

nomeko-sistemu koji bi se momentalno urušio da ga napusti samo jedan od njih, „Bear“ je više od serije; „Bear“ je druga porodica. Nasilna, (samo)destruktivna, tenzična, bolna, opako teška i iscrpljujuća... Ali, i spremna da uči, da se iskupi i prizna greške, da se trudi, i bude tu uvijek kada je potrebno.

3. STRANGER THINGS

Maks i Kejt

Činjenica: najčešće najmanje razumijemo one koje najviše volimo. Malo je ko ulovio esenciju tog nepodnošljivog osjećanja kao Kejt Buš u pjesmi „Runing Up That Hill“ (1985). Trideset sedam godina kasnije, braća Dafer pobrinula su se da sva njena zastrašujuća ljepota bljesne u ključnom i najboljem momentu četvrte sezone serije „Stranger Things“.

Sve emocije sa kojima se Maks (Sejdi Sink) sve vrijeme borila, paralizovana i nemoćna da traumu pretoči u riječi, izlile su se u ono: „And if I only could / I’d make a deal with God...“ Za katarzu i konačno (samo)prihvatanje; za prošlost koja je prošla, sadašnjost koja jeste i budućnost koja bi mogla poteći kao voda. A vi... Jeste li već tada, dok je Maks

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Dvadeset najelektričnijih novih ljubavi rođenih

SEVERANCE: Nezaboravna platonska veza iz Eplove SF bravure

EUPHORIA: Električan odnos Eliota i Džuls, jedan od najjačih aduta druge sezone

STRANGER THINGS: Ključna scena sa Maks i pjesmom Kejt Buš

Četvrtak, 29. decembar 2022.

rođenih na malim ekranima

uhvaćene u boci

plutala u vazduhu, znali koja je vaša Veknina pjesma?

4. HOUSE OF THE DRAGON

Viseris i Renira

Ne, nije došlo do greške: na najljubavnijoj listi novogodišnjeg Objektiva, kraj Renirinog (Mili Alkok, pa Ema D’arsi) imena može da stoji samo Viserisovo (Pedi Konsidajn). Jer, očajnička, davljenička ljubav njenog oca jača je milion puta od romansirane patologije u koju se njegova kćerka sa Demonom (Met Smit) zazidala. Trajaće HBO ep „House of the Dragon“ još dugo, dugo. Tek ćete da vidite Reniru i Demona, prvenstveno ko su i što su jedno drugom. No, teško da će se išta što vas čeka moći mjeriti s onim Viserisovim posljednjim penjanjem na prijesto, da poluraspadnut i iskrivljen od boli, zadnji put odbrani čast one koju voli. Onako kako to može samo otac, ludo zaslijepljen ljubavlju prema kćerki...

5. SOMEWHERE BOY

Tata i Deni

Odrastati u šumi usred ničega, samo s ocem koji tvrdi da se dogodila apokalipsa, i da su svijet naselila

čudovišta... Zvuči kao djetinjstvo iz pakla, zar ne? Da, samo što Denijevo (briljantni Luis Griben) odrastanje, ipak, nije bilo takvo. Toplije i originalnije sazidanog odnosa sina i oca (Roni Kinan) odavno nijesmo gledali. Smiješna a bolna, lepršava a teška za varenje, „Somewhere Boy“ jedna je od onih serija koje vas natjeraju da prevrednujete sve što mislite da znate o jednoj temi, osobi, društvu.

6. EUPHORIA

Džuls i Eliot

Onima koji već duže vrijeme čupaju kosu i grebu sopstvenu kožu čekajući da Ru (Zendeja) slomi Džulsino (Hanter Šejfer) srce u paramparčad, ne bi trebalo posebno objašnjavati Eliota (Dominik Fike). Najljepši momenti druge sezone serije „Euphoria“ stižu onda kada Džuls spusti sve zidove ispred njega. I onda opet čupanje kose, grebanje kože, pitanje hoće li i on biti ništa-roba, kao i Ru? Neće, hoće, ipak neće... I tako ukrug.

7. JULIA

Džulija i Pol

Pol (Dejvid Hajd Pirs) i Džulija Čajld (Sara Lankišer) oličenje

su one vrste braka koji je, čini se, u modernoj eri postao endemska vrsta. Nema tu romanse, strasti, emocija na visokim talasima. Za njih, brak je prijateljstvo, partnerstvo, dužnost, garant da kraj sebe uvijek imaš osobu koja će ti skuvati supicu i dodati maramice kada si prehlađen. I takav – „staromodan“, „prevaziđen“, brak „naših baba i đedova“ - najjači je adut HBO drame „Julia“.

8. ANDOR

Luten i revolucija Mnogo prije onog sad već čuvenog govora o svim izlascima Sunca koje neće vidjeti, Luten (Stelan Skarsgard) je zaslužio da se nazove jednim od, ako ne i najboljim likom iz pozamašnog „Star Wars“ univerzuma... a Diznijev iznenađujuće ubjedljivi „Andor“ ljubavnim pismom malom čovjeku koji se usuđuje na nešto tako veliko kao što je revolucija.

9. MINX

Džojs i Dag

Magazin sa nagim muškarcima u koji su podmetnuti hardkor feministički tekstovi? Bogami, glodure, smatrajte se upozorenim: brzo biste nam leđa viđeli da se nešto poput „Minxa“ pokrene u Crnoj Gori! Urnebesni odnos urednice Džojs ( Ofelija Lovibond) i direktora Daga (Džejk Džonson) samo pojačava taj osjećaj. Jer, za posao ne postoji ništa bolje od kolege koji te voli, a ne prestaje da čačka... I stalno ti

pomjera dugmiće ne bi li te izgurao iz zone komfora, i pomogao da postaneš bolji.

10. SOMEBODY SOMEWHERE

Sem i Džoel

U eri u kojoj vam većina TV mreža i striming servisa žonglira raznim manjinama ispred nosa – rijetka je zvjerka HBO drama „Somebody Somewhere“. Sem (Bridžit Everit) je bjelkinja u četrdesetim godinama, punačka i ne tako privlačnog izgleda. Poslije smrti sestre o kojoj je brinula, osjeća se kao da je negdje pogrešno skrenula i promašila čitav život... a onda uz Džoela (Džef Hiler) i grupu sebi sličnih „otpadnika“ shvata da možda ipak nije kasno za sve. Pobratimstvo ove dvije izgubljene duše jedna je od najiskrenijih slika prijateljstva kojoj smo svjedočili ove godine.

11. INTERVIEW WITH THE VAMPIRE

Lestat i umjetnost

Jedina nevjerovatnija stvar od toga da se neko uopšte usudio da se bavi novom adaptacijom djela „Interview with the Vampire“ nakon Breda najseksi-filmskog-vampira-Pita, jeste to što je makar Sem Rid, na kraju pokazao – da jeste dorastao zadatku. Doduše, ne u ulozi Luija kog je igrao Pit, nego kao Lestat de Lionkur Toma Kruza, ali nebitno. Mnogo važnije: modernizovana verzija krivudala je tamo-ovamo, nešto pogađala, ne-

ANDOR: Skarsgardov Luten, jedan od najboljih likova iz „Star Wars“ univerzuma

youtube.com

Četvrtak, 29. decembar 2022.

što promašivala – a Lestata je ipak totalno ‘trefila. „Interview with the Vampire“ najjače pulsira onda kada hladnog, gordog, samoljubivog vampira pretvori u biće, smrtno ranjeno i postiđeno nepojmljivom ljepotom umjetnosti.

12. DAHMER

Toni i život

Prije bilo koje priče o Toniju Hjuzu (Rodni Berford), dvije šake pilula za smirenje. Ako ste pogledali seriju „Dahmer“, želudac mora da vam se stegne svaki put kada se sjetite onog milog osmijeha i dobrote mladića kog je ubio Džefri Damer (Evan Piters). Iako je samo jedna od 16 žrtava, Hjuzova smrt udara najjače zbog toga što tamnoputi, gluvonijemi gej mladić, uprkos takvim poteškoćama – puca od volje i ljubavi prema životu. Epizoda u kojoj je secirana njegova veza sa Damerom- jedna je od najboljih emitovanih ove TV godine.

13. IRMA VEP

Mira i Lori

Jedan od najvećih grehova 2022? Vjerovatno to što je „Irma Vep“ ostala van radara šire publike. Francuski režiser Olivije Asaja kreirao je najbistriju meta-poslasticu godine servirajući niz vizuelnih a bogami i narativnih orgazama ljubiteljima kinematografije. Za glumačke je, već, zadužio Alisiju Vikander - i naravno da je jedna od

najmačkastijih žena iz svijeta filma „isporučila“. Udružena s Adrijom Arhone, donijela je Olivijeovim junakinjama Miri i Lori status najerotičnijeg (ras)para godine.

14. WHAT WE DO IN THE SHADOWS

Lazlo i Kolin

Lazlo (Met Beri) i Kolin Robinson (Mark Prokš) jesu stari likovi, ali u četvrtoj sezoni mokumentarne bombone „What We Do in the Shadows“, nakon što se naš nesrećni energetski vampir poslije smrti bendžaminbatonovski pretvorio u bebu (?!), dobili su priliku za novi početak. Jedan vjekovni zavisnik od seksa, kojem su na pameti samo sado-mazo tamnice, odlučio je da batali sve i posveti se isključivo tome da nevini bebac odraste u normalno i srećno vampirsko biće. Badava... Naravno da je Kolin fuckin’ Robinson morao da odraste u sebe. Srećom, ne prije nego što smo se dobro isplakali od smijeha gledajući Lazla kako montesoriše, traži perfektne bebisitere i brzorastućem sinu/ cimeru-tinejdžeru preporučuje kul muziku.

15. LOTR: Rings of Power Elrond i Durin

Mimo vizuala i muzike, kada je o likovima riječ, jedina svijetla tačka Amazonovog inferiornog epa „LOTR: Rings of Power“ jeste brižljivi

Možete reći da nas je samo klepila nostalgija za Legolasom i Gimlijem, ali fakat je da smo samo tokom njihovih razgovora i blic-momenata u kojima Piter Malan briljira kao patuljački kralj – imali osjećaj da gledamo nešto istinski tolkinovsko.

16. PAM AND TOMMY

Pamela i Tomi

Eh, da su sve glumačke zvijezde odabrane da igraju velike zvijezde na velikim i malim ekranima, imale harizmu Lili Džejms i Sebastjana Stena, gdje bi nam kraj bio! No, uz nezaboravnu hemiju glumaca, nije zgoreg što je „Pam and Tommy“ vrlo zabavna... Ma, živi dokaz da se biografske priče i skandali poput seks-trake Pamele Anderson i Tomija Lija mogu ispričati iz neobičnijeg ugla.

17. HIGH SCHOOL

Tigan,

Sara i muzika

Uopšte nije bitno da li ste čuli za kanadski pop duo Teagan and Sara. Čak i ako vam nije bliska muzika sestara bliznakinja Tigan i Sare Kvin (igraju ih Rajli i Sizn Gilelend), treba da pogledate seriju inspirisanu njihovim srednjoškolskim životom i muzičkim počecima. Sa Kobejnom, Springstinom, Šinejd O’Konor i ekipom, te gomilom divnih autorskih pjesama na fenomenalnom saundtreku, „High School“ je oba-

vezno štivo za autsajdere koji su odrastali uz muziku devedesetih... Naročito ako im je, u tim preosjetljivim godinama, pomogla da se povežu sa sebi sličnima.

18. GANGS OF LONDON

Šon i Lale

Uh. Kakva antiromansa. Najtraumatičnija veza 2022. kroz drugu sezonu fešte krvi i nasilja „Gangs of London“ provlači se između redova – sve dok vam u ključnom momentu ne vrisne u lice. Bukvalno. Šteta je samo što su kreatori donijeli vrlo glupu odluku za Lale (Narges Rašidi), i u samom finišu potpuno upropastili ne samo njen odnos sa Šonom Volasom (Džo Kol), nego i utisak o cijeloj sezoni. Tako je nešto što je moglo ostati neprebolna rana fanova, u najpozitivnijem smislu te riječi, postalo rak-rana cjelokupne serije.

19. WECRASHED

Adam i Rebeka

„The Dropout“, „Inventing Anna“, „Super Pumped“, „WeCrashed“... Sve ove serije o preambicioznim genijalcima/varalicama povjerene su velikim glumačkim zvijezdama. No, samo je posljednja uspjela da ostavi povoljan utisak. Eplova „WeCrashed“ tu ubjedljivost svakako najviše duguje Džaredu Letu i En Hatavej Pretvarajući se u Adama i Rebeku Njuman, osnivače kompanije „WeWork“ čija je vrtoglava vrijednost od 47 miljardi pukla nakon otkrivanja velike finansijske prevare – majstorski su pokazali banalnost i praznoću onih koji vječito hoće hljeba preko pogače.

20. OUR FLAG MEANS DEATH

Sted i Crnobradi

Black heart emoji! Pirate ship emoji! Rainbow flag emoji! Iako moramo da priznamo da ne razumijemo kako bi IKO mogao da se zaljubi u kukavičkog šmokljana poput Steda Boneta (Ris Darbi), te da smo od srca navijali za scenario „živjeti momački sa Kaliko Džekom (Vil Arnet)“ – opet, tvrdimo da ništa slađe od zaljubljenog Crnobradog (Taika Vaititi) ove godine nije prošetalo malim ekranima. Jedva čekamo da se ponovo vidimo! M. I.-N.

odnos Elronda (Robert Aramejo) i Durina (Oven Artur).

PAM AND TOMMY: Sten i Džejms obaraju sa nogu kao zaljubljene megazvijezde

ZGRABI

Plači muški

obzirom na to da su praznici idealno vrijeme za njih, radije ću govoriti o njima nego o muzici. Dakle, ranije se nijesam zadubljivao, bio sam ograničen na tradicionalne igre poput karata, „monopola“, „rizika“, domina. Međutim, čim jednom odigrate „Wingspan“ sa društvom, odmah ćete zakazati još jedno druženje kako biste ponovili partiju. Riječ je o strategiji pravljenja sopstvenog ekosistema. Može je igrati najviše pet igrača. Pored toga što je zabavna, igra je i poučna, pa saznate mnogo o pticama. Recimo, njihova imena, stanište, u kojem dijelu svijeta žive... a možete čuti i njihov cvrkut.

Ako ste više ljubitelj brzih kartaških igara, skoro je novosadski Mipl izdao „Papreno“ (Spicy). Može da je igra maksimalno šest igrača. Ukoliko volite da blefirate i provocirate, ovo je idealna igra za vas. Doslovno pobjeđuje onaj koji bolje laže.

Kako sam nekada volio domine, često igram „Kingdomino“. Po sličnom domino-principu, slažete svoje kraljevstvo. Zanimljiva strateška igra sakupljanja bodova.

S obzirom na to da su društvene mreže uticale na to da mnogi realno gledanje sa prijateljima zamijene virtuelnim, ovakve igre savršen su povod za druženje „oči u oči“.

ZAOBIĐI

FILM

FILM

Novogodišnji praznici uvijek su mi bili i svojevrsni „praznik filma“. Kao klinca me je radovalo to što im televizije, kojih je tada bilo pet ili šest, uvijek posvete dobar dio programske šeme. Sada se radujem novim prazničnim filmovima... I da, upravo sam priznao da volim romantične komedije sa prazničnom tematikom i filmove o Djeda Mrazu. Međutim, mnogi neće biti na ovoj listi.

Film, koji me uvijek podsjeti na praznike, bio bi „Umri muški“ („Die Hard“, Džon Maktirnan, 1988). Znam da nije riječ o remek djelu, ali obilježio mi je djetinjstvo. Radnja se odvija za vrijeme božićnih praznika, i, na kraju, ovu godinu je označilo i povlačenje iz

glume Brusa Vilisa, heroja našeg odrastanja, usljed bolesti. Tako da ću i posljednjeg dana 2022, uz kokice, gledati kako prgavi policajac Džon Meklejn spašava taoce iz Nakatomi Plaze i „sređuje“ gomilu loših momaka. Srećna penzija, Vilisu Bruse - i yippee-ki-yay, motherfucker.

Pored adrenalina, tokom novogodišnjih praznika volim i da pustim suzu. Tu je zato animirano remek djelo „Klaus“ ( Serhio Pablos , 2019). Jedna zanimljiva priča o porijeklu Djeda Mraza, koja me uvijek zabavi, raznježi, a pomalo i rasplače (tako je, i muškarci plaču).

Uz adrenalin i plakanje ide i malo smijeha. Zato je tu fantastični „Groundhog Day“ (Harold Ramis, 1993). Radnja se, ipak, ne odvija uoči Nove godine, nego se vrti oko američkog praznika posvećenog mrmotima. U centru rad-

nje je narcisoidni meteorolog (Bil Marej) koji iznova proživljava isti dan dok ne ukapira poentu života.

TV

U život serija uključio sam se prilično kasno. Toliko da su mi do skoro omiljeni bili „Oriđinali“. Zbog toga neću mnogo dužiti. U svijet dugih epizoda i bindžovanja uvela me detektivska drama „The Wire“. Odmah za njom uslijedila je još jedna kultna serija u produkciji HBO - mafijaška „The Sopranos“.

Prije cijele sage Marvelovih i DC filmova, postojale su animirane serije, koje su se emitovale na italijanskim kanalima. Moje djetinjstvo obilježila je „X-Men: The Animated Series“.

MUZIKA

Prije nekoliko godina otkrio sam čudesni svijet društvenih igara. S

Na loše filmove ne bi trebalo trošiti previše riječi. Za mene su loši bili, recimo, ovogodišnji „Falling for Christmas“, „Beast“ i „Smile“. Mada, možda i ne postoji loš film, ako se malo zamislimo i krenemo da filozofiramo. Ovi filmovi, koji su prema mom mišljenju loši, vjerovatno su barem nekog zabavili na kraju dana.

TV

Isto je i sa serijama. Nepopularno mišljenje, ali ne mogu da se natjeram da nastavim „Wednesday“. Isto važi i za „Dahmer“. Virkao sam dok je supruga gledala „You“ - i nijesam uživao.

MUZIKA

Opet, umjesto muzike - igre. Nikome ne preporučujem one koje nemaju kraja. Odnosno, mogu se igrati danima. Takve su, recimo, „riziko“ i „monopol“.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Ivan Čađenović, novinar

Ivan Čađenović: Obožava društvene igre „Wingspan“, „Spicy“ i „Kingdomino“

Privatna arhiva

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Pažljivo birajte svoje borbe – poručuju

Kompas za krhka

Liksa krunom od trnja, s omota jednog od albuma našeg vremena, propovijeda samo jedno: „I am not your saviour“. Pa Kendrik Lamar na ploči „Mr. Morale & The Big Steppers“, iz geometrije jednog doma dodaje i ovo: „I can’t please everybody“...

Lamar je u toj geometriji omota oivičen samo onim prostorom koji je spreman da brani životom; svom ranjivošću jedne mlade porodice. I to su ključne poruke najboljih albuma godine za nama: da činimo sve od sebe, ali samo u onom prostoru i među onima gdje to zaista ima efekta. Da pažljivo biramo borbe, da poraze iz prošlosti doživimo samo i isključivo kao to – prošlost... Jer jedino tako možemo brinuti o nekoj i nečijoj budućnosti, krhkoj toliko da i najstrašniji reperi o njoj mogu govoriti šapatom... Jer, eto, toliko je krhka. Sva je muzička 2022. zato stala u Lamarovo naručje na tom, već muzički vječnom omotu. I dok vas, odatle, gleda pravo u oči – vakat je i vrijedi premjeriti, koji će od tih albuma najprije izdržati test vremena. I ostati najbolji dokument ovog vremena, kojem fale i kompas, i jasniji fokus.

1. Bjork

Fossora

Jedna budućnost građena na gorko-slatkom iskustvu i na nekim predivnim ožiljcima prošlosti. „Fossora“ je album na kom Bjork otkriva sve rane i bol nakon mamine smrti; odatle skicira jedan raskošan ženski rodoslov, majčinom životnom putu pruža koloritan i sasvim jedinstven lični kontekst... Recept je ovakav: malo misterije iz memljive, mračne šume kojom gospodare najluđe pečurke pop-psihodelije, pa malo žanrovske varke na (opet šumskoj) stazi gdje Islanđanka neodoljivo lako zavara trag... A sve to kao divna ispovijest, svjedočanstvo ostavljeno za kćerku. Bjork i vas i svoju kći na ploči „Fossora“ vodi na jedan rejv u prirodu, u prostor iskonskog, primordijalnog – samo zato da bi pružila odu i himnu domu. I majčinstvu, i svemu onom što se ne odriče ranjivosti, i onda kad najviše boli.

O mnogo čemu govori Kendrik Lamar na ploči „Mr. Morale & The Big Steppers“, ali pogotovo – o zacjeljivanju ličnih rana. A recept je jednostavan: briga o nekom drugom, malom, nemoćnijem od vas

2. Fontaines D. C. Skinty Fia

Dablinski kvintet vodi na jedno ludo putovanje, kojem se znaju ishodište (naravno, intimni ćoškovi njihovog grada) i konačan cilj. Taj put se završava otprilike ovdje: „And I’ll love you ’til the grass around my gravestone is deceased“.

„Skinty Fia“ je tako ploča neočekivanih i neodoljivo otkačenih priznanja omiljenih postpankera današnjice. Recimo: „I loved you like a penny loves the pocket of a priest“! Ali takođe, sav taj sentiment je i prostor za neočekivanu žanrovsku raznolikost.

Fontaines D. C. se 2022. odvažio da krene i na indi-pop teritoriju (zarazna „Jacke Down The Line“), pa i da se dohvati trip-hopa... Uz upozorenje da balada „The Couple Across The Way“ lomi i najtvrđi kamen – ocjena da je zacementirao status najsmjelijeg i najpotentnijeg rok benda s ove strane Atlantika.

3. Kendrick Lamar

Mr. Morale & The Big Steppers

Iz intime doma Kendrik Lamar lansirao je album koji je seizmički pomjerio muzički svijet. Paradoksalan i često protivurječan – najbolji pjesnik među modernim reperima takav je isključivo zbog toga što mu se svijet današnjice čini podjednako neuhvatljivo i neobjašnjivo. O mnogo čemu Kendrik govori na ploči „Mr. Morale & The Big Steppers“, ali pogotovo dobro – o zacjeljivanju ličnih rana. A recept je jednostavan, briga o nekom drugom, malom, nemoćnijem od vas... Njegov peti album, odraz generacijskih ožiljaka i krivice zbog svih momenata kada je i kada smo učinili loše bližnjima – jeste predivan dokaz, koliko je Lamar odrastao.

4. Rosalia Motomami

Sa koliko samo vrištećih boja i kontrasta, katalonska pop senzacija Rosalia udara stisnutom malom šakom pravo u zube i uho! I to čini samo da bi vas razbudila; da vas natjera da udahnete život. Njena poruka je jasna: album „Motomami“ zahtijeva i slavi ljude koji su kr-

vavi radnici, koji uzimaju najviše od svakog dana i maksimum mu pružaju. „Motomami“ pruža utisak o osobi koja je svakog jutra prva u studiju a svake večeri posljednja koja izlazi iz njega. Pa odatle – pravo na plažu ili na ludu žurku. I tu pakuje: flamenko, bolero, pa recimo free jazz i regeton u pjesmi „SAOKO“. Uspijeva da servira jednu hiperseksualizovanu baladu i da je nazove, ni manje ni više „HENTAI“... E da, i da od autotjuna, nećete vjerovati, napravi cijeli jedan osoben koncept. Na najzabavnijem albumu godine!

5. Danger Mouse & Black Thought

Cheat Codes

Nešto poput susreta dva najvještija hip-hop alhemičara, koji su odlučili da jedan pred drugim otkriju karte i razmijene sve vještine. Toliko predivne, zavodljive muzike (jer naravno, Danger Mouse je najveći producent našeg vremena i bio mu je potreban ovaj povratak u hop-hop!) – i toliko jednostavnih poruka koje ciljaju pravo u centar, bez bilo kakvih oglandi, u grkljan, među oči. Teško je očekivati, ali valja makar priželjkivati novi susret ovih kauboja i odmetnika, za novi ludi muzički vestern kakav je „Cheat Codes“.

6. Big Thief

Dragon New Warm Mountain I Believe in You

Adrijana Lenker je tu da nas podsjeti da dio muzičke budućnosti apsolutno pripada i folk rokerima. Album „Dragon New Warm Mountain I Believe in You“ je predivna mistika koja se prikrada skromno i oprezno, kao da neće – a potom potpuno razoruža.

Bend Big Thief je onaj koji će vas u ovoj i ovakvoj godini ubjeđivati da ljepota i nježnost mogu spasiti svijet. Istovremeno je i savršeno pomirljiv, skoro zen – sa porukom da je u redu, da će biti kako biti mora... Tako su bruklinski indi-rokeri, flertujući diskretno i s elektronikom i trip-hopom, dostigli kreativni vrh iza koga se nazire samo još viša planina.

7. Weyes Blood

And in the Darkness, Hearts Aglow

Vizija apokalipse, u vremenu kad nas više zaista ne bi začudilo da nam jednog jutra osvane nuklearka u komšijskom dvorištu. U takvoj atmosferi ploče „And in the Darkness, Hearts Aglow“, Weyes Blood pronalazi dovoljno prostora za nadu sa pokrićem.

Natali Mering dozvoljava da sada „bude svemu naredna“; iako se često tu predaje i samotnjačkoj nostalgiji. Na dnu očajanja čak pronalazi ekstazu, gotovo mističnog, religijskog karaktera... Neobična zvijezda alt-popa,

Četvrtak, 29. decembar 2022.

jedna od generacijskih pjesnikinja, tu kao da poručuje: nema prave kreacije bez bola, rana i umiranja. I kao da iza jednog umirućeg svijeta blista neki naredni, bolji...

8. Sudan Archives

Natural Brown Prom Queen

Britni Parks vas zabavlja, izaziva, šarmira – i u svakom momentu je spremna da vam izvuče tlo pod nogama. Nemojte reći da na početku albuma „Natural Brown Prom Queen“ nijeste upozoreni (kao da sam omot nije dovoljno upozorenje!) – kad izgovori jedno savršeno: „I’m not average“...

Ključna tema albuma je jedno „u se’ i u svoje kljuse“, odnosno potreba mlade osobe da ne zavisi od bilo koga. Toliko zabave, muzičkog šareniša sa mnogo seksi i pametnog koncepta, toliko delikatnog zavođenja... Ali znate što, ,,Natural Brown Prom Queen“ je vrijedna ove liste zato što je ploča koja bolje od svih zbori o samopoštovanju.

9. Black Country, New Road

Ants From Up There

Ajzak Vud je na albumu „Ants From Up There“ pompezan, gizdav, ljut, napola očajan... Uglavnom, na kraj srca – i sa te ivice spreman da servira jedan masterpis modernog indi-roka. Iznad svega toga je i dodir rok sudbine, koji ploči pruža kultni status. Samo sedmicu prije objavljivanja, Vud je saopštio da napušta Black Country, New Road. Tako ploča ulazi u mit, postaje dio legende koja će biti samo sjajnija i bitnija u godinama pred nama.

10. Perfume Genius

Ugly Season

Jedan korak, trupačke, u nepoznato. Ovako Majk Hadreas pjeva na albumu „Ugly Season“: „No pattern, no bloom, where I’m taking you“... Kao da svi ovi dani i nijesu ništa više od toga. U cijeloj gomili sumnjivih tipova, kreatura izgubljenih u sopstvenim sjenkama, Perfume Genius pronalazi pukotine od blistavog svjetla... Da vas dobro zadiše i oznoji u ludim plesnim eksperimentima poput „Pop Song“. I pokaže, koliko zahtijeva od sebe i od drugih, za njih i za sebe.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Izvod iz priručnika, kako se potpisuje instant klasik. Otvoriti sebe pred drugima, bez straha da se pokažu ožiljci. Gledati pravo naprijed, ka novoj zori

Vrhom jezika po tuđem licu

Nema

dostojanstvenije tuge od one spakovane u iskreno radosnoj muzici. Zato je s „As It Was“ Hari Stajls potpisao takav trijumf, koji će nadživjeti sva razočaranja i gorčine. To je izvod iz priručnika, kako se potpisuje velika pjesma i instant klasik. Recimo: otvoriti sebe pred drugima, bez straha da se pokažu ožiljci. Saosjetiti, ne očekujući ništa zauzvrat. Gledati pravo naprijed, ka novoj zori... I upravo takve su najbolje pjesme godine: koje uspiju da uhvate onaj šum srca koje je preskočilo takt, ritam... Pa ipak, odatle, bez greške krenulo dalje.

Rina Sawayama

This Hell

Kakva je samo pametnica japanska Britanka, neuhvatljiva glumica, muzičarka i model Rina Savajama! Zvijezda popa, r’n’b i elektronike u pjesmi „This Hell“ dohvatila je i kantri - da otpleše bezobrazni odgovor svim netolerantnim tipovima i nabijeđenim „čuvarima vrijednosti“. Subverzivno, provokativno, kao potez vrhom jezika po nečijem licu – i mnogo zabavno.

Rosalia

SAOKO

Zamislite fino spakovanu kutiju šibica, iz koje će vas na otvaranje po prstima opeći jedan mali plamen. E tako kompaktna slatkoća od opasnosti je „SAOKO“. Neočekivan džezi intro savršene punoće, pa dijamantski blistav obrt, naglo skretanje pred refren... Svako je putovanje sa Rosalijom uzbudljiva misija. S ovakvom pop muzikom poželite da radosno i smjelo gradite odnose sa bitnim ljudima.

Caroline Polachek

Billions

U pjesmi „,,Billions“, Kerolajn Polaček mrtva ladna pjeva o razmjenjivanju poruka seksi soneti-

ma; prije nego se stropošta u mrak, spusti za oktavu s opisom sebe i druge osobe: „headless angel, body upgraded, but it’s dead on arrival“. Sve to na kraju eksplodira sa horom fine britanske djece, za priznanje „I never felt so close to you“. Najbliže sedmom oblaku što pop muzika sada može da dostigne.

Weyes Blood

It’s Not Just Me, It’s Everybody Natali Marling pjeva o momentu kad shvatite da ste na jednoj žurki potpuno neprimijećeni. I tu posmatra kako usamljenost raste u njoj, proždire prostoriju. Prihvatanje samoće, u svakom, u svemu, to je „It’s Not Just Me, It’s Everybody“. Himna vremena u kom nema ni smisla, ni jasnog usmjerenja.

Aldous Harding

Fever

Enigmatična Novozelađanka, očuđena nježnost s očima Meduze Aldus Harding, servirala je pjesmu koja je sama po sebi dovoljan razlog za album. Ako postoji impresionizam u muzici onda je to „Fever“: svjedočanstvo lude ljubavne afere od 11 dana u dalekom gradu... Za njene standarde mistike i na prvu loptu linearna i jednostavna– samo do momen-

ta kad klavir preuzme vođstvo za savršen stih: „One will fry if the other’s connected“.

Florence and The Machine King

Florens Velč uvijek je nosila stihove poput viteškog oklopa. A onda zaokret: „King“ je njen odgovor na bojazan da li će usporiti ili kompromitovati karijeru odlukom da se ostvari kao roditelj. To iskustvo spakovano je u divnu, gotovo ispovjednu naraciju. Uz muzički otpor da čini onako „kako treba“ ili kako je to neko drugi zamislio.

Arctic Monkeys

Body Paint

Još jedno priznanje lične slabosti, iskreno i bez mrve patetike. Ima divne retro euforije u ELO stilu, cijela orkestarska eksplozija tu je da se sruši do kraja refrena. A sve da bi Aleks Tarner izazivački primijetio: „There’s still a trace of body paint, on your legs and on your arms and on your face“.

Kendrick Lamar

The Heart Part 5 Odgovor svima koji godinama brbljaju da Kendrik Lamar ne

mari za zajednicu tamnoputih u Americi. „The Heart Part 5“ je i savršeno lična, u onoj mjeri u kojoj Kendrik govori o stidu da se bori za ono što osjeća, a što se ne uklapa u mjerila „moralne policije“. Savršene 332 sekunde propovijedi pastora koji samo želi priliku za lični, autentični put ostvarenja.

Bjork

Ancestress

Bjork je pisala „Ancestress“ neposredno nakon mamine smrti. Ispisivala je stranice stihova, do momenta kad je zamolila sina da zajednički, u harmoniji, pronađu ono istinski vrijedno. Tu pjeva o maminoj disleksiji kao nečemu uzvišenom... I pruža utjehu svima koji su se ikada osjetili neostvareno ili promašeno.

Wild Pink ILYSM

Pjesma za koju bi ubio War on Drugs – ali pripada najvećem modernom rok bendu Nujorka. Jedno grandiozno i psihodelično priznanje, što istinski voli i kome pripada, umjetnika i muzičara suočenog sa borbom sa kancerom. Za to je Džon Ros imao snage i petlje, za savršenu himnu 2022. godine.

Detalj iz fantastičnog spota Rosalijine „SAOKO“

Prelomni muzički poduhvati iz komšiluka

Ostrva nade

Vizuelni koncept, biser od tri dijela u Konstraktinoj antipop geometriji, pokazao je put. I objasnio da su muzički pogledi i odjeci naše svakodnevice vrijedni globalne pozornice

Jedna balkanska fantazija: da možeš činit’ nešto potpuno nesavršeno i krivo, pa da upravo takvo ispadne bitno i dragocjeno. I te naše nedostatke onako pametno spakovati, pa da to, tako, naše, bude vrijedno pred licem Evrope... Tako se u ribaćem lavoru našao cijeli lavirint od rijetkih slobodnih dana, pa „Dana mrmota“ od života mladih roditelja, pa odmora u kom vas bindžovanje serija učini još umornijim... Sve to, ta kadenca savijene kičme osoba koje su prvi put shvatile i da su sredovječne –stalo je u Konstraktin „Triptih“. Taj vizuelni koncept, biser od tri dijela u Konstraktinoj antipop geometriji, važan je zbog toga što je pokazao put. I ne samo publiku, već i kolege autore naučio da su muzički pogledi i odjeci naše svakodnevice vrijedni globalne pozornice. A najbolji među njima su trajnog sjaja.

1. Damir Avdić

Mainstream Horror

Ovako je Damir Avdić počeo svoj „Mainstream Horror“, u na-

slovnoj pjesmi: „Ja sam rob koji se igra s lancima. Moj je Bog cirkuska atrakcija“. Kao lična karta, ali i epitaf za onoga koji uredno tefteri svačije i svakakve budalaštine ovog vremena. U tom notesu je i jedan ludi, izmaštani susret bosanske izbjeglice sa još živim reperom Tupakom, pa hronika 15 bačenih mjeseci u JNA, pa cijela galerija likova od Gebelsa do Če Gevare, Alana Forda do Žižeka... A sve za jedno „djetinjstvo provedeno na gradilištima bolje budućnosti“ (fenomenalna „19“), tako uzaludno i tako dragocjeno, u isti mah. Mračnjački propovjednik za gitarom samo pokazuje da mu je, što više bio grub i precizan i oštar u kritici – istovremeno i beznadežno stalo. Do ovoga, ovdje...

2. Ivan Grobenski

Apocalipstick

Najluđi od svih regionalnih kameleona, pločom „Apocalipstick“ samo Ivan Grobenski je pokazao u kojoj mjeri je dosljedan planu da novu muziku oblači u neko novo, nepredvidivo žanrovsko ruho.

Apokalipsu ne iščekuje, niti sluti; on je na ovoj ploči proživljava –i kao da svjedoči da je to sasvim okej, da nije problem... Pri tome vješto balansirajući između maternjeg i engleskog jezika, a sve u vrlo prijemčivoj i čak trendi soul i fank formi, koja je idealna za upoznavanje sa njegovom muzikom. Idealan primjer jedne sume veće i silovitije od svih sastavnih djelova.

3. Mimika Orchestra

Altur

Mur

Svi svetionici s ostrva naše nade trepere u ritmu albuma „Altur Mur“; to je džezi projekat kojim Mimika Orchestra, skup 22 sjajna muzičara, grabi sa kraja na kraj Mediterana. Ova muzika, nadahnuta Orijentom, romskom ali i južnoameričkom muzikom, ubijediće vas da magični realizam s Anda tako pripada našim toplim morima... I to onda, kad za polaznu tačku ima neke divne uspomene i priče sa ostrva Krk. Džez je tu samo noseći skelet, u cijeloj jednoj mirisnoj oluji koja će izvjesno omamiti i mejnstrim publiku. Muzički pro-

4. Kanda, Kodža i Nebojša Beton

Kakva samo zrelost i punoća znaju da bljesnu, kad su iza vas tri decenije dosljednosti. Beogradska ekipa Kanda, Kodža i Nebojša se „Betonom“ primakla rok melodičnosti, koja sluti na jedno komotno i meditativno putovanje, sa naših gora i zora ka američkom Zapadu... Lokomotiva KKN je kreativno i kvalitativno iskoračila; čak se može reći, da je ovo sada sasvim odrastao i dorečen bend.

5. Seine Naizust

Rijedak primjer da se mogu temeljno istraživati i praviti omaži svim muzičkim fascinacijama, u konkretnom slučaju trip-hopu, a da se pri tome ostane sasvim autentičan i neponovljiv. Tako čine Ivan Šćapec i ekipa iz Seine, kojima je „Naizust“ najuspješniji eksperiment do sada. Ovo je ploča koja se komotno može ostaviti u amanet filolozima i lingvistima, jer je tako elegantan pjesnički eksperiment. Kovitlac riječi u klinču sa muzikom je, ipak, vrlo pitak, za jedno divno meditativno putovanje nošeno visokim talasima i plimom sa Jadrana. Da ne vjerujete, kako se pametna muzika stvara na našim ostrvima. S. S.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

izvod regiona koji je najbliži tome da postane svjetska atrakcija!

Opominjuća lica na kaverima albuma Damira Avdića i Ivana Grobenskog

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Studio „Volt Dizni“, holivudska perjanica

Zavjet dječaka što nikad ne odustaju

Sve što je osamnaestogodišnji Volt Dizni dobio za Novu godinu bio je otkaz. U Studiju „Pesmen-Rubin“, gdje je radio karikature i ilustracije za flajere, teatarske programe i kataloge, više nije bilo mjesta za njega. Nikakav problem; bio je uporan kao mazga i odveć naviknut na odbijanja.

Put koji je Dizni morao da pređe do osnivanja jednog od najvećih filmskih studija Holivuda, vodio je sa druge strane Atlantika i nazad; uključivao drugova-

nje sa jednom Alisom iz Zemlje čuda, komšijinog konja sa farme u Misuriju, pa lažirane podatke za maloljetnog regruta u Prvom svjetskom ratu...

Obećanje bratu

Pa ipak, nikad Dizni ne bi završio u Holivudu da mu se brat Roj nije razbolio od tuberkuloze. Volt je na jesen 1923. imao na papiru sasvim pristojan ugovor, da animira šest epizoda već uspješnog, kratkog nijemog crtaća „Alice’s Wonderland“... Ali, Roj je bio bolestan a

Volt, sa svom silom uvjerenja mladića od 22 godine, zakovan za ono sebi i bratu dato obećanje, da će zajedno osnovati studio animacije. Bratova bolest bila je znak da požuri.

Voltu se uvijek i samo žurilo; još kao srednjoškolac prijavio se u armiju, da ratuje protiv Njemaca, istih onih koje je izrugivao u karikaturama školskih novina u Kanzas Sitiju, u Misuriju... Naravno da je odbijen za front. I naravno da je dječak lažirao dokumenta i godine. U Francuskoj se našao na jesen

1918. godine, prijavljen kao armijski vozač za ambulantna kola Crvenog krsta. Sa zaduženom uniformom i tik pred posljednji transport na front... I tad je stigla vijest: svjetski rat je gotov. Do kraja života, Volt nije ispalio nijedan metak.

Nego, umjesto u Njujorku na jesen 1923, Diznijevi koferi završili su u Los Anđelesu. Manje od tri godine će proći, a studio na adresi ulice Hiperion u Holivudu biće gotov. Do tada su se zvali „The Disney Brothers Studio“...

Braća Dizni pored Mikija Mausa i specijalnog Oskara koji je 1923. uručen Voltu za kreiranje najslavnijeg miša na planeti

animirane čarolije, slavi 100. rođendan

Nikad Dizni ne bi završio u Holivudu da mu se brat Roj nije razbolio od tuberkuloze. Na jesen 1923. imao je pristojan ugovor, da animira kratki crtać „Alice’s Wonderland“... Ali, Roj je bio bolestan, a Volt zakovan za obećanje da će zajedno osnovati studio animacije. Bratova bolest bila je znak da požuri

Dječak je sa pet godina nacrtao komšijskog konja, na farmi u Marselinu, Misuri... Potom je obožavao da precrtava magazinske ilustracije čuvenog karikaturiste Rajana Vokera. Odrastao je nedaleko od željezničke stanice; tu i razvio pasiju prema vozovima koja se toliko puta, godinama kasnije, na predivan način ispoljila u njegovim animacijama. Imao je deset godina kad ga je najbolji drug Volter Fajfer poveo da prvi put vidi film u putujućem bioskopu. Do tada je Volt imao već i ozbiljan posao!

Braća Volt i Roj Dizni su šest godina, tokom osnovne škole, ustajali u 4:30 ujutro da bi po predgrađima Kanzas Sitija dostavljali novine. Pa odatle u školu. Pa nakon časova – ponovo dva sata „kruga“ po onim istim kvartovima, sada za večernja izdanja Kanzas Siti Stara i Tajmsa... Nastavnici su tako pamtili Volta kao dječaka koji bi najčešće zaspao na času. I niko mu ne bi zamjerio, jer znali su da je od umora. I nakon svega toga, Dizni bi kući, poslije odrađene smjene, crtao.

Znate što je osamnaestogodišnji Dizni, nakon onog novogodišnjeg otkaza, od januara 1920. radio? Prvo je tražio pajtosa i podršku za projekat klasične animacije, gdje je svaki frejm oslikavan ručno. Odbijao je čak i ponudu jedne firme da radi „cutout“ animaciju, onu po kojoj bi izrezani likovi „špartali“ po statičnim pozadinama... Čitao je tih mjeseci, na primjer, Ezopove basne i tražio idealne motive bajki i priča koje bi se mogle animacijom oživjeti. I želio je,

bre, sasvim žive i dinamične kadrove, a šansu dobio tek u maju 1921. u „Laugh-O-Gram“ studiju.

Pompezno ime

Sva ta silna imena ostaće upamćena samo zbog toga što su bile karike na putu Volta Diznija. Na primjer, „Laugh-O-Gram“ studio je propao, nije dočekao uspjeh svoje najslavnije produkcije „Alice’s Wonderland“. Film je bio kombinacija ,,živog“ kadra i animacije, pa je Alisu glumila mlada Virdžina Dejvis... Rezultat: 12 i po minuta filma na jednoj rolni, za koji nakon 100 godina i sada možemo nepogrešivo reći, da apsolutno i jedino može biti Diznijev! Svu životnu radost, optimizam, banalni i lagani stav spram svega što ga je u životu dotad već usporavalo ili sputalo, Dizni je sredinom dvadesetih smjestio u lik... ne, nećete pogoditi i nije to što mislite. U lik Srećnog zeke Osvalda. Štosni i nasmijani šampion inicijative, lik koji uvijek pronađe rješenje, apsolutni nedoder – i naravno, hit za publiku... I sve, naravno, do momenta kad su Dizniju oduzeli i Osvalda. Studio „Univerzal“ imao je puna prava na intelektualnu svojinu. Ali, niko u „Univerzalu“ nije znao, što je već sve Volt u životu prošao. Studio je već bio četiri godine

mlad, Dizni u braku sa Lilijan, a gospođa Lili bila spremna za malu rolu u ključnoj stranici animacije 20. vijeka. Jer vidite, Volt je bio sentimentalan tip koji je htio da se oduži samom sebi, te onom periodu kad je radio u siromašnom „Laugh-O-Gram“ studiju u Kanzas Sitiju. A tada je Dizni, u kancelariji, imao i „ljubimca“, pitomog miša... E, Lili Dizni nikako nije dala da se animirani lik po tom mišu nazove Mortimer, prosto je zvučalo previše pompezno, čak i skorojevićki. Ona je zahtijevala da to bude Miki Maus; pa jasno odabrala skice iz Voltove sveske, kako novi junak treba da izgleda... I biće to period, kada će se Dizni konačno i distancirati od samog procesa animacije; kada će studio voditi kroz ideje, smjernice. Kosmički let Svemu što je Studio „Volt Dizni“ od Mikija Mausa nadalje stvarao, Volt Dizni bi pružio dušu. Ako su početkom tridesetih u galeriju likova dodali Plutona, Paju Patka i Šilju – onda su već početkom četrdesetih bili u dubokim i tajnim pregovorima sa ratnim obavještajcima oko toga, kakve animacije vojnicima na frontu i zemljacima u domovini valja servirati! I bila je to najbolja slika vrtoglavog us-

pona. Amerika je tada shvatila, u kojoj mjeri su Volt Dizni i njegov studio odrasli. A suštinski, za onu Novu godinu kada je dobio onaj tinejdžerski otkaz, već je on bio sasvim odrastao...

„Knjiga o džungli“ („The Jungle Book“, 1967) prikazana je neposredno nakon Voltove smrti. I kompletirala spisak od čak 81 filma u kojima je direktno učestvovao. U 2023, godini kada se slavi vijek od osnivanja, Studio „Volt Dizni“ je jedna mamutska tvorevina industrije koju bi njen osnivač, da je živ, teško i razumio. Pod čijom šapom su i „Marvel“, i „Lucasfilm“, i „Pixar“, i „20th Century Studios“, i „Searchlight“.

Pa ipak, dovoljan je jedan kosmički let Mandalorijana i Grogua, jedna planetarna apokalipsa za Lokija i njegovu sudbinsku ljubav, jedan „Wall-E“ u misiji koja će spasiti planetu zadriglog čovjeka – pa da i sada, među svim tim digitalnim frejmovima, prepoznamo drhtaj Voltove duše.

Vijek Diznijevog studija, u 2023. biće samo zalog za neke priče o onima koji nikad ne odustaju, uprkos svemu. Kao što je Voltu pripadalo; samo zbog ideje o crtežu koji će oživjeti, jednom mišu na radnom stolu studija iz kog će dobiti otkaz – i obećanja bolesnom bratu, na putu za Holivud. S. S.

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Nesuđeni „Mortimer“, zaštitno lice proslave velikog jubileja

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Prekasno za Zemlju, prerano za svemir

ilm

Film koji Vas čini srećnim?

- „Mediterraneo“ (Gabrijele Salvatores, 1991). More, slavljenje života i potpuno odsustvo briga u doba rata i stradanja. Bar jednom godišnje moram da pogledam ovaj film.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „The Hitchhiker’s Guide to the Galaxy“ (Gart Dženings, 2005).

Koliko volim knjigu Daglasa Adamsa, toliko mi je film promašaj - i tako se lepo zaspi uz njega. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Poslednji je bio „Everything Everywhere All at Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šejnert, 2022). Odustao sam posle pola sata, a ne mogu da se ne načudim količini ljudi koji hvale taj film.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Šesnaest sati putovanja u kombiju na prvi koncert benda Neprijatelj prelazi zeku u Crnoj Gori na Morinjskoj gitarijadi. Mislim da bi zasenili Gibsonov „The Passion of the Christ“ (2004).

Omiljeni filmski rivali?

- Alan Rikman i Brus Vilis u najboljem božićnom filmu svih vremena „Die Hard“ (Džon Maktirnan, 1988).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „Alien“ (Ridli Skot, 1979), kada Ripli traži Džonsi, svoju mačku. Ništa ne može da me iznervira kao ta scena.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Mene ako se sete na Dan bezbednosti, sete se, ako se ne sete, nikom ništa, to je bila moja dužnost, da radim. Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put.“ („Balkanski špijun“, Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Patak Dača, zlo i totalni antiheroj.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Davno beše, prva sećanja su mi na karate filmove, Brus Li verovatno. Više se sećam masovnih tuča i kopiranja karate poteza na putu ka kući iz bioskopa nego filma. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Hot Fuzz“ (Edgar Rajt, 2007).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Mnogo volim filmove u svemiru, mir i tišinu, mrak, tako da bih ipak napustio Zemlju potpuno i otišao u prostore koje još nismo posetili. Rođeni smo u pogrešno vreme. Prekasno je za istraživanje Zemlje, a prerano za istraživanje svemira.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Ridli Skot, Robert Rodrigez i

Džordž Romero, u kafanu kod Gluveta na Šodrošu (dok Šodroš još postoji), na Gongulin cubok paprikaš, a piće po izboru. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Količina para koju bi doneo, bila bi dovoljna da potkupi sve i svakog da sve prođe savršeno, ali bi ga za vreme snimanja izdala srčka od masnog.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- PIL, „Rise“. Sa moje strane potpuno pogrešno shvaćena pesma koja me podseća na nekad drage osobe koje srećom više nisu u mom životu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- The Exploited, „Chaos Is My Life“.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma?

- Bing Krozbi, „Busy Doing Nothing“; može i verzija koju izvodi bend Peter & Test Tube Babies. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Overflow, „Dora“.

Vaša pjesma za karaoke?

- Samo karaoke užasa i pesme koje ne mogu otpevati. Daniel Popović, „Kao da ne postojim“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Teško pitanje. Verovatno Nika Kejva.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Milan Mladenović. Jedino ga u Šarlu mogu nekako istrpeti.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ljudi umiru, niko ne živi večno, muzika ostaje posle njih, ali jednom čoveku to želim. Morisi. Ako

Oliver Popovski: Želi motornu testeru iz zombi-serije „Ash vs Evil Dead“

Marko Ristić

Neprijatelj prelazi zeku

on ikad umre i svi krenu da puštaju, kače njega i The Smiths, to će me toliko pogoditi, da ću morati da se selim negde gde nema ni neta, ni ljudi.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- To se menja na sedmičnoj bazi. Trenutna je Nanowar Of Steel –„Norwegian Reggaeton“.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Posteri su se pravili tad uvećavanjem omota kaseta i ploča u kopirnici. Spacials, Devo, Kud Idijoti, Ramones, Clash, Adicts, Toy Dolls... Nije tako nečega bilo po novinama.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neće, nadživeće ga Morisi.

- „Good Omens“. Adaptacije istoimene knjige Nila Gejmana i Terija Pračeta. Šest epizoda, taman za pogledati u jednom danu. Serija koju nikada nijeste završili?

- Imam užasan problem da, ma koliko loša serija bila, moram da je završim. Dugo sam odbijao da pogledam „Battlestar Galactica“ do kraja. Ne što je loša, nego što je

Odgovorno tvrdimo da nam je ove godine sjajni novosadski bend Neprijatelj prelazi zeku donio najbolji pank album iz regiona. Na četvrtoj, marljivo skrčkanoj autorskoj ploči „Krv, suze, nojz“ – stihovi djeluju poput muzičkog juriša. Oštri su, ubojiti, angažovani i zadrto upiru u svu rđu, trulež i lešinu svakodnevice našeg nevremena. Da 2022. otpratimo u pank stilu, u najjačem i najžustrijem nojzu,

TVu tom momentu bila poslednja velika SF serija koju nisam odgledao. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Smogovci“, mislim da je bio Jutarnji dečji program Televizije Zagreb. To se nije propuštalo.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Sve gde su zajedno Rik Mejol i Adrijan Edmondson. „The Young Ones“, „Bottom“... Nekako serije zaboravljene u prošlosti, a neprevaziđene su.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Dark“. Koliko je prva sezona dobro komplikovana, toliko su mi druga i treća nepotrebno prekomplikovne samo zato da bi se

pričalo kako su komplikovanije od komplikovane prošle sezone. Zvuči komplikovano?

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Motorna testera iz „Ash vs Evil Dead“, iako imam motornu testeru.

Najdraži par iz serije?

- Vilijam T. Rajker i Diana Troj iz „Star Trek: The Next Generation“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ekipa iz „The Wire“ tim i posao, a radno okruženje i ne toliko.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Zao je. Milena ČAVIĆ

baš onako kako je to i zaslužila - u prazničnim „Obrtajima“ ugostili smo jednog od „zekana“, gitaristu Olivera Popovskog Zajedno sa njim vodimo vas u svemirsku akciju bržu od Džona Meklejna i zločestiju od Hansa Grubera, a prije toga serviramo čuveni paprikaš, da dobijete energiju prijeko potrebnu za jedan ovakav akcioni poduhvat. Lokacija je za sada tajna, a odgovor čeka u ulici broj 12... Vežite se, polijećemo!

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Serija idealna za kišni vikend?

Smatra da su Rik Mejol i Adrijan Edmondson briljantni kreatori, a serije ,,The Young Ones“ i ,,Bottom“ nepravedno zaboravljene

Četvrtak, 29. decembar 2022.

Gromovi nad lanternom

Za Novu godinu je posljednji put sišao sa svjetionika. Otac mu je tu, na lanterni, u nevremenu od udara groma gorio; a Martin Rafailović bio posljednji koji je tom mjestu služio.

Prošao je skoro vijek, otkad su se Rafailovići na Svetom Nikoli svjetioničarskim zvanjem dičili. Assistente dei fari marittimi; fenjerdžije i pomorski svjetioničari služitelji; te riječi bile su njihovo ordenje. Bio je 31. decembar, a sa svjetionikom se Martin opraštao. Knap je 54 godine od 1. januara 1969. od kada je na Svetom Nikoli, ostrvu koje oni zovu i Školj, od svjetionika ostalo obalsko svjetlo. Prvo je tu bila jedna neugledna kućica. Martinov djed je na ostrvu počeo raditi; u tu prostoriju moglo se uči samo puzeći, da se ribar zaštiti od nevremena.

Sve što je Martin tog posljednjeg dana decembra gledao, bili su trud i život Rafailovića.

Budva je u 19. vijeku bila granična luka, a svjetionik, milju i po od grada, skockan po pedantnom planu vlasti 1882. godine. Tehnički podaci su sačuvani: bjelina svjetla imala je domet do deset metara u radijusu. Sijalo je sa visine od 23 metra...

Rafailovići su austro-ugarskim vlastima dio ostrva prodali 1898. godine. Potom su gradili mol, puteljak do svjetioničkog objekta... Sve to tu, i dan-danas, postoji. Onu priču o očevom gromu na lanterni Martin je ponavljao kao molitvu. Bilo je nevrijeme, sa kopna su Budvani vidjeli požar na svjetioniku i ranjenog Iliju spasili.

Prije Ilije bio je đed Boško Martin, onaj što je počeo na ostrvu raditi.

Martin je i sina za svjetioničara spremao. Bio je kraj 1968, a odluka uprave sigurnosti na moru bila je jasna: nema tu ni praktične koristi ni računice, svjetionik od 1. januara postaje automatski.

I što je mogao Rafailović tada reći osim jednog jednostavnog –moramo da tražimo drugi posao...

U Crnoj Gori ostao je sada samo jedan svjetionik. Već 18 je godina, otkad sa rta uvale u Valdanosu signale šalje Taro Stanko Stojanović je čuvar one ljepote koja stane u riječ „Mendra“. I ritma koji znaju svi kapetani s Otranta. U deset sekundi, tri kratka bljeska dovoljna su da im odatle kažu sve. Za tri godine Mendra slaviće 140. rođendan. Taro je tu peti svjetioničar.

Na Medru je, za Tarove službe, dva puta grom udarao i oba puta je u kući bio. Kaže on ovako: To ti je, kao ti neko u sobu bombu ubaci. Pa još krene da varniči iz utičnica...

I tako Taro svjedoči o sili, pred kojom ni gromobran ne može izdržati. Nova je godina, a Mendra će biti tih i ušuškan dom. Malo kupalište je odmah ispod, šćućureno za mlade kupače i oživi samo ljeti. Ali ni 1. januara, Taro svoj posao ne bi opisao kao usamljenički.

Svjetionik je, opet, sada i nešto sasvim iracionalno; što se još prije 54 godine obalskim svjetlom moglo zamijeniti... Pa opet, jedna novogodišnja želja bi bila, da

Mendra na crnogorskoj obali ne ostane i dalje jedina. Da onaj „triput kratko“ ritam sa Svetog Nikole ponovo pruža ljudska ruka. Jer zna Taro i znamo svi dobro: od onih gromova i varnica sa štekera, strašnija je ona tišina sa kojom je Martin Rafailović napuštao svoju lanternu posljednjeg decembarskog dana 1968. godine.

Na crnogorskoj obali treperi jedan svjetionik i ukupno 57 lučkih ili obalskih svjetala. Na prazničnom drvetu života, naš su najljepši đerdan i najblistavije kićenje. Jedan ritam svjetla koji nepogrešivo pokaže put. Pravo, ne obazirući se iza, ka obali naše radosti.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Svjetionički objekat na ostrvu Sveti Nikola

FB stranica ,,Galiola –Pharology Virtual Museum

Tihe noći

Uprkos svemu što su prošli tokom izrazito teške godine, Londonci ipak ne odustaju od tradicije. Ovaj period rezervisan je za trpezarijski sto, familijarni ručak, razmjenu mišljenja... I podsjećanje na dobre i loše odluke donijete 2022.

Godina koja polako zamiče bila je izrazito teška na Ostrvu. Da uđe u istoriju, bila je više nego dovoljna smrt Kraljice Elizabete, ali pamtiće se 2022. i zbog mnogih drugih neočekivanih razloga, koji se uglavnom i dominantno vrte oko kompleksne političke krize. I dok je oko Vestminstera kraj decembra ipak protekao relativno mirno, u domovima širom zemlje potencijalne krizne mjere, čije se uvođenje očekuje 2023. već sada su centralna briga.

Bez obzira na sve to, Londonci ipak ne odustaju od praznične tradicije. Ovaj period obično je rezervisan za trpezarijski sto, familijarni ručak, razmjenu mišljenja... Ali i za podsjećanje na dobre i loše odluke donijete 2022. godine. I dok su poslovične porodične svađe tokom božičnih i novogodišnjih okupljanja ipak rijetka pojava, sa vremena na vrijeme se kroz klasičan britanski humor ipak provuče niz kritika, koje momentalno postanu okidač za još duži niz kritika...

Koliko god čudnjikavo zvučalo, u većini londonskih domova božićno jutro uvijek počinje tradicionalnim emitovanjem „Snupijevog Božića“ na Javnom servisu: animirano ostvarenje Bila Melende-

za „A Charlie Brown Christmas“ iz 1965. svake godine ukrasi male ekrane.

Ovim se filmom obično otvore vrata jednom od omiljenih djelova tradicije na Ostrvu - pjevanju božićnih pjesama. Dok u crtaću čujemo jednu od popularnih engleskih pjesama iz 18. vijeka, u komšiluku ćete najčešće čuti englesku verziju austrijske „Silent Night“ koja onako simbolično

odzvanja i u domovima nereligioznih.

Uz božićne pjesme uvijek ide i tradicionalni ručak koji najčešće podrazumijeva pečenu ćurku. No, kako se broj vegetarijanaca i vegana praktično udvostručio u prethodnom periodu, striktno „biljno“ pečenje sve je češća opcija na britanskoj trpezi, za kojom će se, opet, nonšalantno iskritikovati predsjednik vlade, neki od lidera partija, ali i nagli porast cijena.

Jasno je da će se, nakon odlaska ove godine, tradicionalno otvoriti londonska tema različitosti, a uz to i scenario u kojem moramo otvoriti vrata diverzitetu. Na papiru ova priča možda jeste londonska, ali je sasvim sigurno i globalna. Uostalom, ako sada ne uhvatimo voz za tolerantnije društvo, onda kada...?

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Jedna od najraskošnijih jelki u intimnom kutku britanske metropole