Dnevni list Pobjeda 30.08.2021.

Poneđeljak, 30. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20036 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ANALIZA: Godina je od promjene vlasti u Crnoj Gori - ili kako su kadrovi „srpskog sveta“ temeljito razgrađivali crnogorske institucije

Troglava koalicija jedinstvena samo u posrbljavanju Crne Gore

SKANDALOZNO: Policija privela tri osobe i oduzela im 3.000 majica i kombi

I štampanje majica sa likom Svetog Petra Cetinjskog krivično djelo?!

Saslušavani su osam sati kao najveći kriminalci, a čak je i provjeravana poslovna dokumentacija štamparije i ispitivani radnici. Predsjednik SDP-a Raško Konjević najavio da će naručiti i prevoziti identične majice pa neka ga uhapse, a iz SD-a su poručili da policija ne bi pravila problem da su na majicama bili Karadžić ili Mladić STR. 8.

Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da će biti u prijestonici 5. septembra izazvala brojne reakcije

Vladajuću većinu na okupu još drži samo mržnja prema DPS-u i njegovom predsjedniku Milu Đukanoviću, partijsko uhljebljavanje i revnosno posrbljavanje crnogorskih institucija. Sve ostalo za njih je manje važno.

Krivokapić je, gotovo godinu, u nezboru sa liderima partija koje su činile koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Apsurdno je da njega i njegovu Vladu više napadaju oni što su je birali, nego opozicija STR. 2. i 3.

Crkva Srbije ne odustaje od Cetinja, organizatori da snose odgovornost

STR. 3.

Krstovići pušteni da se brane sa slobode

POVODI: Nasrtaji na zaposlene u medijima zbog uređivačke politike i stavova koje iznose prati selektivna reakcija Vlade

Sudija ocijenio da nije bilo dokaza

STR. 11.

Kad vlast zažmuri, novinari ispaštaju Kakve posljedice po budućnost Alijanse može imati Avganistan

NATO se mora mijenjati da bi preživio

STR. 11.

S.VASILJEVIĆ

STR. 6. i 7.

STR. 9.

Porodica Batrićević iz Ulcinja decenijama je čuvar ušća Bojane i života u toj opasnoj zoni koju plivači lako potcijene

Rođeni da pruže ruku spasa

STR. 8.

2

Politika

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

ANALIZA: Godina je od promjene vlasti u Crnoj Gori - ili kako su kadrovi „srpskog sveta“ temeljito razgrađivali c

Troglava koalicija jedinstve samo u posrbljavanju Crne

PODGORICA – Prošla je godina od kako se u Crnoj Gori desilo ono što se u državama koje teže da u potpunosti u svoje biće ugrade civilizacijske tekovine zapadne demokratije, ne bi moglo dogoditi ni u najcrnjim primislima.

Nakon što je 30. avgusta 2020. godne, DPS poslije 30 godina vladavine, izgubio na izborima, odlučujući politički faktor u državi postala je kleronacionalistička većina, zahvaljujući Crkvi Srbije, tačnije njenom ogranku u Crnoj Gori. Naša država je tako od Ustavom proklamovane građanske države sve više postajala teokratska.

U tako „oslobođenoj“ Crnoj Gori kadrovi „srpskog sveta“ dobili su priliku da za račun Srbije i njene crkve temeljito razgrađuju crnogorske institucije.

I dok Demokratski front, najjača politička grupacija u vlasti, otvoreno radi na rušenju temelja na kojima počiva savremena, građanska, multietnička, multivjerska, proevropska i antifašistička Crna Gora, uloga Demokrata i Ure je nešto drugačija. Na izborima su se deklarativno zalagale baš za te vrijednosti i uspjele da zavaraju dobar dio nezadovoljnih građanski orjentisanih birača i međunarodnu zajednicu. Kada su se infiltrirali u vlast, poteze za račun „srpskog sveta“ pokušavaju zamaskirati populizmom i navodnom borbom protiv „nepočinstava bivšeg režima“, partijskog zapošljavanja i organizovanog kriminala.

ULOGA AMFILOHIJA RADOVIĆA

PROTAGONISTI „SRPSKOG SVETA“: Milan Knežević, Andrija Mandić, Zdravko Krivokapić, Dritan Abazović i Aleksa Bečić

mandatar bude javnosti do tada malo poznati profesor Zdravko Krivokapić, koji je na izborima, baš po njegovoj volji, predvodio koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Bečić je postao šef parlamenta, a predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 8. oktobra prošle godine, nakon konsultacija, dao je mandat Krivokapiću.

Amfilohije je umro 30. oktobra od posljedica korona virusa, ne dočekavši da vidi kako njegov projekat konačnog posrbljavanja Crne Gore protagonisti koje je odabrao provode u djelo.

Tek 4. decembra 2020. Crna Gora je dobila dvanaestočlanu „apostolsko-ekspertsku“ vladu, sa Krivokapićem na čelu i Abazovićem kao potpredsjednikom.

Neviđeni eksperiment, sa gotovo jednonacionalnom vladom, u kojoj prvi put nema predstavnika partija manjinskih naroda je počeo.

Vlada Zdravka Krivokapića ima bezrezervnu podršku 41 poslanika samo kada vuče poteze kojima razgrađuje crnogorske institucije i vrijednosti na kojima počiva građanska multietnička Crna Gora. Za sve ostale zakonske projekte

m. babović

Troglava koalicija na vlasti u međusobnom je sukobu od izborne pobjede u noći 30. avgusta prošle godine. U svađama oko mandatara i sastavljanja vlade proćerdali su tri mjeseca. Morao je to da presiječe u Manastiru Ostrog glavni projektant i izvođač radova na konačnom posrbljavanju Crne Gore, mitropolit Crkve Srbije, Amfilohije Radović, za koga su Crnogorci „Mošina kopilad i đavolji nakot“, a muslimani „lažni ljudi, lažne vjere “. Odredio je da

Vladajuću većinu na okupu još drži samo mržnja prema DPS-u i njegovom predsjedniku Milu Đukanoviću, partijsko uhljebljavanje i revnosno posrbljavanje crnogorskih institucija. Sve ostalo za njih je manje važno. Krivokapić je, gotovo godinu, u nezboru sa liderima partija koje su činile koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.

Apsurdno je da njega i njegovu Vladu više napadaju oni što su je birali, nego opozicija

ne podržava ga više od 14 poslanika. To je crnogorska surova politička zbilja.

ETNIČKO ČIŠĆENJE „PO DUBINI“

Temeljito je obavljeno političko i etničko čišćenje kadrova u državnim institucijama i instaliranje kadrova „srpskog sveta“ po dubini. U noći između 28. i 29. decembra 2020. protivustavno i portivzakonito na sjednici parlamenta bez prisustva opozicije i potrebnog kvoruma, nova kleronacionalistička većina usvojila je izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se crnogorske svetinje predaju u vlasništvo druge države.

Nijesu se obazirali na protest 12.000 građana koji su se toga

Crnogorski odgovori

POČETAK OTPORA: Veliki patriotski skup, Podgorica, Trg nezavisnosti - 6. septembar 2020.

Prvi crnogorski odgovor novoj kleronacionalističkoj vlasti desio se 6. septembra prošle godine, kada se na podgoričkom Trgu nezavisnosti okupilo više od 50.000 građana. Digli su glas u odbranu „jedine istinske svetinje – nezavisne, građanske, sekularne, multikulturne i antifašističke Crne Gore“.

Pjevali su patriotske pjesme, nosili crnogorske državne i krstaš zastave... Skandirali su: „Ustala je Crna Gora, država se

dana okupili ispred crnogorskog parlamenta.

U posrbljavanju Crne Gore poseban zadatak pripao je ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić, koja za sebe kaže da je „žena četnik“, za koju su „Crnogorci grupacija nastala etničkim inžinjeringom“, koja Crnogorce naziva novocrnogorcima, Montenegrinima, Dukljanima, milogorcima...

Posmjenjivala je sve direktore predškolskih i školskih ustanova i institucija kulture.

Za rektora Univerziteta Crne Gore postavila je predsjednika Izvršnog odbora Matice srpske Vladimira Božovića, poznatog po izjavama da su socijalizam i američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi i da je „inženjeringom u Crnoj Gori nastao neki novi jezik, koji ima novo ime“. Ministarka „četiri u jedan“ najavila je i inoviranje školskih programa po svojim „svjetonazorima“. Pojedine crnogorske kulturne i prosvjetne institucije pod stalnim su medijskim i finansijskim udarom.

Posebno žestok obračun bio je sa cetinjskim Fakultetom za crnogorski jezik i književnost i njegovim dekanom dr Adnanom Čirgićem.

Bezrezervnu podršku vladajuće većine, čak i onih političkih grupacija koje se domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavljaju kao građanske, Krivokapić je dobio i kada je uništavao crnogorsku diplomatsku mrežu, kada je instalirao kadrove „srpskog sveta“ u bezbjednosni sektor, kada je pokušao da, promjenom zakona, instalira partijske kadrove u pravosuđe i tužilaštvo i kada je želio da izvede klasični demografski i politički inženjering izmjenama propisa o državljanstvu i registru prebivališta i boravišta kojim bi Crnogorce pretvorio u manjinu u sopstvenoj državi, a crnogorskoj dijaspori onemogućio da glasa u Crnoj Gori (odustao je nakon žestokog protesta branit mora“, „Ne damo državu“, „Da je vječna Crna Gora“.

Pored ovog skupa, crnogorske patriotske organizacije organizovale su i tokom 2021. godine brojne proteste i patriotske auto-kolone ulicama crnogorskih gradova uz poruku: NE DAMO TE, CRNA GORO, protiv pokušaja posrbljavanja Crne Gore.

Na Ivanovim koritima 21. maja desetine hiljada građana proslavile su Dan nezavisnosti. Poručeno je da crnogorsku slobodu ugrožava aktuelna Vlada „koja tobože slavi nezavisnost države koju nije ni htjela“.

patriotski orijentisanih građana)… Stranke na vlasti zanimalo je da „po dubini“ „uhljebe“ što više svojih partijskih kadrova.

„ROGOVI U VREĆI“

Promjena vlasti Crnoj Gori nije donijela ništa dobro.

Paralisane su gotovo sve institucije, a transparentnost u njihovom radu nikada nije bila na nižem nivou. Vladajuću većinu na okupu još drži samo mržnja prema DPS-u i njegovom predsjedniku Milu Đukanoviću, partijsko uhljebljavanje i revnosno posrbljavanje crnogorskih institucija. Sve ostalo za njih je manje važno.

Krivokapić je, gotovo godinu dana, u nezboru sa liderima partija koje su činile koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.

Apsurdno je da njega i njegovu Vladu više napadaju oni što su je birali, nego opozicija.

Raskol u vladajućoj koaliciji kulminirao je nakon 17. juna kada je crnogorski parlament izglasao smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjave od marta 2020. kojom je negirao genocid u Srebrenici. Nakon oštrih reakcija dijela domaće javnosti i zapadnih saveznika, Krivokapić je bio prinuđen da od parlamenta zatraži njegovo razrješenje. Leposavićevu smjenu podržalo je 43 poslanika opozicije i Ure, 27 poslanika DF-a je bilo protiv, a 10 Demokrata uzdržano. Na istoj sjednici glasovima opozicije i dijela vladajuće većine (Demokrate i Ura), crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o Srebrenici, uprkos protivljenju Demokratskog fronta, najjače vladajuće koalicije.

DF ogorčen zbog tih poteza Vlade i koalicionih partnera od tada bojkotuje parlament i traži novu vladu i novog premijera ili tehničku vladu i vanredne izbore. Krivokapićeva podrška u parlamentu spala je na 14 poslanika Demokrata i Ure koji pristaju na rekonstrukciju Vlade, u koju bi mogli ući i političari, ali – Beogradskim slugama poručujemo da odbijamo pomirenje u kojemu nema mjesta za Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate. Ako želite pomirenje, prihvatite Crnu Goru kao nezavisnu državu, njene simbole kao svoje i priznajte istorijsku zasebnost svih nacija koje u njoj žive – kazao je tada jedan od govornika, istoričar Nemanja Batrićević.

Na Cetinju je povodom Dana nezavisnosti, u prisustvu više hiljada građana, podignuta najveća zastava Crne Gore, površine 5.000 kvadratnih metara.

Politika

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

crnogorske institucije

ena Gore

da ne mijenjaju premijera. I dok traje svakodnevni „bespoštedni rat“ saopštenjima na relaciji DF – Demokrate – Krivokapić, Abazovićeva Ura se „mudro“ izmakla, očekujući epilog „bratskog okršaja“. Povremeno pokazuju za koga navijaju dajući podršku frontovcima u pokušaju osvajanja Specijalnog državnog tužilaštva konfrontirajući se sa Demokratama i Krivokapićem koji bi to isto uradili, ali ne smiju zbog protivljenja međunarodne zajednice. „Rogovi u vreći“ - lideri vladajućih stranaka, pokušali su tri puta da pronađu izlaz, ali nakon svakog sastanka kriza vlasti se dodatno produbljivala. „Ulje na vatru“ dolivao je i sam premijer nepotpisivanjem temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije i izjavom da bi se popis stanovništva mogao odgoditi za narednu godinu.

Zbog sukoba unutar vlasti blokiran je parlament. Vlada sad ne može da progura nijedan zakon u Skupštini. Bez kompromisnog rješenja vladajuća većina moraće pristati na tehničku vladu koja bi pripremila vanredne izbore. Tim bi priznali da nijesu bili sposobni da vrše vlast.

OPOZICIJA

I dok se partije na vlasti i dalje ponašaju kao opozicija i ne preuzimaju odgovornost za vođenje i funkcionisanje države, većina onih koji su prije izbornog poraza vršili vlast nikako da postanu svjesni da su sad baš oni opozicija i da počnu da rade ono što radi svaka opozicija na svijetu – da svim legitimnim sredstvima ubijede birače da su bolji od onih na vlasti.

Najveća opoziciona crnogorska partija DPS na vanred-

nom kongresu, krajem januara, se konsolidovala. Izabrano je novo rukovodstvo i djelimično su izolovani stari kompromitovani kadrovi. Milo Đukanović ostao je na čelu partije i najavio da će nastaviti da se, još srčanije i posvećenije, bori za građansku Crnu Goru, multietničnost, demokratiju i evropsku budućnost društva. Na lokalnim izborima u Nikšiću, iako je izgubila vlast zbog ogromne medijske i logističke podrške njenim političkim protivnicima zvanične Srbije, DPS je pokazala da je još vitalna. Međutim, stiče se utisak da, osim njenog predsjednika Mila Đukanovića, koji često žestoko kritikuje političke protivnike, većina drugih funkcionera i poslanika ove partije još uvijek ne shvata da su opozicija pa se zadovoljavaju sa „salonskom kritikom“ sadašnjih vlastodržaca. Istina, DPS je poslaničkim pitanjem: da li ministar pravde Vladimir Leposavić smatra da je u Srebrenici počinjen genocid, izazvala politički cunami i raskol u vladajućoj koaliciji. Ali, da li je to dovoljno za godinu dana opozicione borbe, pokazaće vrijeme.

Za razliku od DPS-a, SDP je prihvatila ulogu koju su joj birači dodijelili nakon izbora. Njihov glas se daleko čuje.

Ostale opozicione partije povuku po koji dobar potez, ali su uglavnom u defanzivi.

Ipak, ukoliko sadašnja opozicija želi da učini nešto više od deklarativnog zalaganja za odbranu temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora, koje su ugrožene od strane velikosrpske kleronacionalističke vlasti, mora učiniti mnogo više. Neophodno je formirati snažan i jedinstven patriotski, suverenistički front u kojem će okupiti sve subjekte - političke stranke, nevladine organizacije, medije, udruženja, nezavisne intelektualce i sve druge kojima je građanska, antifašistička i prozapadna Crna Gora civilizacijski izbor.

Ukoliko se to uskoro ne desi, Crna Gora je osuđena na lagano propadanje, a Crnogorci, iako većinski narod, biće i dalje diskriminisani u svojoj državi.

Z. DARMANOVIĆ

Vlast gluva za upozorenja Planirano ustoličenje 5. septembra, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića, kojeg je „uz blagoslov“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za mitropolita postavila Crkva Srbije, uz prisustvo njenog patrijarha, kojim protagonisti „srpskog sveta“ žele zadati završni udarac posrbljavanja Crne Gore, naišlo je na snažnu osudu i protivljenje crnogorske javnosti.

Cetinjski parlament je ogromnom većinom glasova zatražio od Vlade i policije da se taj visoko rizičan skup, po bezbjednost Crne Gore, umjesto u Cetinjskom manastiru, 5. septembra, održi u nekom drugom gradu. Sličnu poruku uputilo je desetak hiljada građana iz svih gradova Crne Gore koji su se 22. avgusta, u znak protesta, okupili ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju.

- Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika u objektima koje je izgradila ili dobila

Crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru, kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode – poručio je tada u ime okupljenih građana Predrag Vušurović.

Ogorčeni građani su najavili da će pružiti gandijevski otpor tom bezumnom činu kojim se ugrožava građanski mir u Crnoj Gori.

Povodom najavljenih događaja na Cetinju zasijedali su i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, kao i Savjet za bezbjednost i odbranu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekjuče je najavio da će i sam biti među protivnicima ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija na Cetinju 5. septembra, ukoliko SPC ne odustane da tu ceremoniju obavi na Cetinju i Cetinjskom manastiru.

Međutim, Joanikije i premijer ostali su gluvi na sva upozorenja.

3

Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da će biti u prijestonici 5. septembra izazvala brojne reakcije

Crkva Srbije ne odustaje od Cetinja, organizatori da snose odgovornost Čanak: Ako se dogodi katastrofa, Joanikije će biti kriv Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak kazao je juče povodom najavljenog ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju, da je riječ o direktnoj provokaciji.

Ocijenio je da Srbi nijesu neprijatelji Crne Gore i najavio da će sljedećeg vikenda biti u prijestonici.

– Ići ću sva tri dana na Cetinje. Dok sam živ neću odustati od pravde i borbe. Srbi nijesu protiv Crne Gore i to uvijek treba imati na umu – naglasio je Čanak, gostujući na Televiziji Pink.

Istakao je da je ustoličenje direktna provokacija da se napravi zlo u Crnoj Gori.

Patrijarh Crkve Srbije Porfirije

PODGORICA – Izjava predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da će, ukoliko apel ne bude uvažen i ustoličenje mitropolita Crkve Srbije ipak bude održano na Cetinju - 5. septembra biti u prijestonici - na mjestu gdje će se braniti čast i dostojanstvo naše zemlje izazvala je brojne reakcije.

Porfirije, patrijarh Crkve Srbije, je istakao da „Crkva drugog rješenja nema“ i da su se „vjekovima pravoslavni mitropoliti ustoličavali na Cetinju“.

PRAVDANJE

- Neko je proglasio da to ne treba tako da bude, iako mi sada nemamo drugo rješenje, jer sprovodimo ono što je prirodno i normalno i bivamo definisani kao neko ko nešto na silu nameće i kao neko ko ne razumije situaciju i kao neko ko provocira - kazao je srpski patrijarh.

Za ministarku odbrane Oliveru Injac izjava predsjednika Crne Gore kojom je najavio spremnost da se pridruži protestima, ukoliko se ne odustane od ustoličenja Joanikija na Cetinju 5. septembra, nedvosmisleno dovodi u sumnju njegovo zalaganje za imple-

mentaciju zaključaka Savjeta za odbranu i bezbjednost.

- Politizacija vjerskih pitanja nije put crnogorskog razvoja i prosperiteta, a politički akteri koji politizuju vjerska pitanja i odluke, odnosno pristupaju im kao političkim i koriste ih za sopstvenu političku agendu, ne promovišu vrijednosti dijaloga i tolerancije, kao primarnim za evropski put Crne Gore - kazala je ona.

Slikar Rajko Todorović Todor javno se obratio ministarki odbrane tvrdeći da je „njena izjava ogavno licemjerje koje izaziva najtežu vrstu gađenja. Vi nam poručujete: Ovce, budite mirni dok vas koljemo i pljačkamo. Ne, to se neće desiti, ali će se neminovno desiti da Vas i vaše pajtaše gledamo na optuženičkoj klupi kako odgovarate za vaša sramotna nedjelja. Taj dan je sve bliži i bliži. Od Vas očekujem da se pomirite sa ovom istinom“, poručio je Todorović.

NOVA SJEDNICA SAVJETA

Socijalistička narodna partija uputila je inicijativu parlamentarnoj većini za pokretanje postupka za opoziv Mila Đukanovića, jer nije, kako ka-

žu, dostojan funkcije predsjednika Crne Gore.

Koordinator i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković pozvao je Krivokapića da odustane od prisustva intronizaciji.

- Ničim izazvana reagovala je gospođa Injac. Poziva se na saopštenje sa Savjeta za odbranu i bezbjednost. Pažljivo sam ga pročitao. Niđe ne piše da su se članovi Savjeta saglasili da niko od njih neće prisustvovati ustoličenju niti demonstracijama tim povodom. Pozivam ministarku odbrane da inicira novu sjednicu na kojoj će Savjet jasno zaključiti da su se svi saglasili da niko od državnih i javnih funkcionera države Crne Gore (uključujući i predsjednike države, Vlade i Skupštine) ne prisustvuje, u bilo kojem svojstvu, intronizaciji novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ili javnim okupljanjima tim povodom. To bi već imalo smisla, a ovako njena današnja reakcija djeluje kao da su je primorali i prisilili da neosnovano udari na Đukanovića – ocijenio je Zeković.

Takav pristup, smatra on, mogao bi da bude prvi ozbiljniji korak spuštanju tenzija.

- Bez toga ispalo bi da predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine imaju veća prava i slobode u odnosu na predsjednika države, što je, priznaćete, neprihvatljivo. Pozivam posebno predsjednika Vlade da prvi kaže da neće prisustvovati intronizaciji i daljim aktivnostima tim povodom

Đonović: Đukanovićevo prisustvo na Cetinju garancija je da će skup proteći mirno Analitičar Ranko Đonović kazao je da izjave Porfirija i Olivere Injac, kao i mnoge druge iz njihovog okruženja, doprinose dodatnoj nestabilnosti, ali da će prisustvo predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na Cetinju 5. septembra biti garancija da neće doći do neželjenih posljedica.

– Đukanović mora biti sa većinskom Crnom Gorom i na strani istine, a to znači da bude

na tom skupu koji će pokazati da Crna Gora ne stanuje tamo đe je Porfirije, Joanikije i ta družina. Ne očekujem nemire. Prisustvo Đukanovića je garancija da neće biti nemira – ocijenio je Đonović.

Niko ne može potpuno znati, smatra on, kako će proći događaj na Cetinju.

– Oni su spremni na sve, pa i na sukobe. Oni bi ustoličenje mogli da obave bilo gdje, ali

hoće na Cetinje da bi pokazali Crnogorcima da su oni vlast koja želi, korak po korak, da poništi Crnu Goru. Sve što se desi na Cetinju, biće kriva SPC – poručio je Đonović za Pobjedu.

Ranko Đonović

– Vjerovatno će doći do uvođenja vanrednog stanja i sva odgovornost je na Joanikiju.

Biće skup, i to ne jedan, što je jako opasno – ocijenio je on.

Prema Čankovom mišljenju, razum mora da pobijedi.

– Joanikije ne mora da se ustoliči na Cetinju.

To može da uradi mirno u Podgorici, ali on ima infantilnu potrebu da to uradi tamo, pa će on biti odgovoran za katastrofu koja će se dogoditi – rekao je Čanak.

Nenad Čanak

bilo na Cetinju ili drugoj sredini. On je i najodgovorniji za situaciju kojoj svjedočimo. On je taj koji je podigao tenzije, a ustoličenje mitropolita jedne od vjerskih zajednica podigao na nivo od navodnog najvećeg političkog i istorijskog značaja za Vladu i državu Crnu Goru – poručio je Zeković.

Iz Demokratske partije socijalista poručili su da se premijer i vladajuća većina nadmeću od juče ko će pobjeći od sopstvene odgovornosti i pokazati veću nesposobnost da racionalno i realno sagleda situaciju u državi i svoju ulogu u njoj.

- Nije predsjednik države prijetio građanima, kočoperno im poručujući da će doći bez obezbjeđenja na Cetinje, usput nazivajući učesnike mirnih građanskih protesta kriminalcima. Sve to je radio predsjednik Vlade, pokazujući potpuno odsustvo senzibiliteta za pozive građana Crne Gore koji traže od njega, da se ponaša kao državnik a ne kao zastupnik interesa SPC u Crnoj Gori – saopštili su iz DPS-a.

APEL

DPS je pozvala sve društvene subjekte, predstavnike vlasti u Crnoj Gori i Srbiji, kao i najviše zvaničnike SPC, da uvaže realnost i da jedno gotovo tehničko crkveno pitanje, ne bude podsticaj za opasnu destabilizaciju države.

- Onaj ko ne razumije opravdan protest građana, motive za odbranu njihovog ponosa i časti, njihovog prava da ne budu diskriminisani u sopstvenoj državi – taj ne razumije Crnu Goru – poručili su iz DPS-a.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović poručio je juče, povodom izjave patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija, kako crkva neće biti manje pravoslavna ako je crnogorska i ako ,,sami biramo svog patrijarha“.

- Neće crkva biti manje pravoslavna ako je crnogorska i ako sami biramo svog duhovnika.

Samo na istini i pravdi možemo biti najbliži. Sve drugo je poniženje Crne Gore. To je, gospodine Porfirije, suština.

Ako ljubite istinu shvatićete istakao je on.

Nj.B.

4

Politika

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Kraj parlamentarne krize se ne nazire, neizvjesno kada bi se mogao organizovati novi krug pregovora lidera partija vlasti

DF spreman da razgovara sa Demokratama, inicijative za sastanak još nema PODGORICA – Nema nikakvih naznaka kada bi se mogao održati naredni sastanak unutar parlamentarne većine. Na dosadašnjim razgovorima lideri pozicionih partija nijesu uspjeli da postignu dogovor koji bi okončao parlamentarnu i krizu izvršne vlasti.

Tačka spoticanja u postizanju konsenzusa je neslaganje oko toga da li je rješenje za izlazak iz krize izbor novog predsjednika i članova Vlade, kao i predsjednika parlamenta ili rekonstrukcija postojeće Vlade na čelu sa aktuelnim premijerom Zdravkom Krivokapićem.

Iz DF-a su ranije predlagali da novi premijer bude neko iz koalicije „Mir je naša nacija“, pritom ističući da bi Miodrag Lekić iz Demosa bio dobar kandidat za tu poziciju, a da funkciju predsjednika Skupštine preuzme neko iz redova njihove koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

Kako je Pobjeda ranije pisala, lideri najjače pozicione partije su planirali da se nova vlada konstituiše po Dontovom količniku po kojem bi grupaciji oko DF-a pripalo najmanje šest resora, kao i kontrolni pa-

Ostajem i dalje pri stavu da treba naći rješenje unutar parlamentarne većine, a mislim da je ono na relaciji Demokrata i DF-a u ovom trenutku. Poslije toga bi onda vjerovatno bilo lakše upriličiti sastanak svih predstavnika partija vlasti – istakao je Milan Knežević ket u izvršnoj vlasti.

I dok u DF-u zahtijevaju smjenu Krivokapića i njegovih ministara, lideri Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta Ura protive se tome ističući da je rekonstrukcija Vlade potrebna, ali da bi najbolje bilo to uraditi u dogovoru sa aktuelnim premijerom.

Jedino što je sigurno, a što su članovi parlamentarne većine naglašavali u prethodnom periodu, je to da je status kvo neodrživ, a rješenje hitno potrebno.

Domaćin posljednjeg sastanka koji je održan i predstav-

nik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pokušao je da organizuje i četvrti susret, predlažući da se on simbolično organizuje 30. avgusta, na dan kada je prošle godine ostvarena izborna pobjeda. Uslijedilo je reagovanje jednog od lidera DF-a Milana Kneževića koji je saopštio da bi prije susreta predstavnika svih partija oni morali porazgovarati sa Demokratama kako bi riješili probleme oko kojih se spore.

Knežević je u izjavi za Pobjedu kazao da do sada tog razgovora nije bilo – ni zvanično ni

Kako je Pobjeda ranije pisala, lideri najjače pozicione partije su planirali da se nova vlada konstituiše po Dontovom količniku po kojem bi grupaciji oko DF-a pripalo najmanje šest resora, kao i kontrolni paket u izvršnoj vlasti

Goran Danilović

Milan Knežević

nezvanično.

-Ja ostajem i dalje pri stavu da treba naći rješenje unutar parlamentarne većine, a mislim da je ono na relaciji Demokrata i DF-a u ovom trenutku.

Poslije toga bi onda vjerovatno bilo lakše upriličiti sastanak svih predstavnika partija vlasti – istakao je Knežević.

Dodao je i da nijesu dobili nikakav poziv od Demokrata, te da su oni inicijativu pokazali.

- Ja sam sa svojim jasnim stavom o tome da treba razgovarati poslao i jasnu poruku da smo mi voljni da, oko svake problematike koja komplikuje parlamentarnu i krizu u izvršnoj vlasti, pokušamo da nađemo rješenje – naglasio je

Vladimir Joković

jedan od lidera DF-a.

Njihovi zahtjevi su, rekao je, jasni i poznati, a da li će prihvatiti određene modalitete kako bi se postigao dogovor nije mogao da odgovori.

- Mi smatramo da je ozbiljna parlamentarna i kriza u vladi, tako da su neophodni neki radikalni rezovi koji će zaštititi interese građana koji su nam dali podršku 30. avgusta. I vjerujem da su kolege u parlamentarnoj većini toga svjesne, jer je jedan od zaključaka sa posljednjeg sastanka bio da je status kvo neodrživ – poručio je Knežević.

Danilović, koji je pozdravio inicijativu Kneževića za razgovor sa predstavnicima Demokrata, kazao je za Pobjedu kako još uvijek nema nikakvih informacija, ali da se nada da će se to ubrzo i dogoditi.

-Ukoliko ne bude bilo prethodne komunikacije među subjektima, sastanak bi se održao reda radi, a ja mislim da to ne treba raditi – ocijenio je lider Ujedinjene Crne Gore.

Kako je kazao, za sastanak koji bi urodio plodom neophodna je saradnja i bilateralna komunikacija.

Za izbor potpuno nove vlade na posljednjem sastanku, pored DF-a, zalagali su se i Socijalistička narodna partija (SNP) na čijem je čelu Vladimir Joković i Demos čiji je predsjednik Miodrag Lekić.

Joković, koji je bio domaćin drugog sastanka, ranije je za Antenu M kazao da nema informaciju kada i ko bi mogao

organizovati naredni susret lidera parlamentarne većine, te istakao da će, kada se dogodi, SNP prisustvovati.

Nije mogao da potvrdi da će nastaviti sa insistiranjem na izboru nove vlade naglasivši da njegova stranka nije ključna u svemu tome.

- Važno je da se problem riješi, na koji način će se riješiti to naravno treba da vidimo. Da negdje ili svi budu pomalo nezadovoljni ili zadovoljni – pojasnio je on.

Dodao je i da će za SNP biti prihvatljiv stav većine, i ako su se oni prvobitno zalagali za novu vladu i premijera.

-Važno je da se svi malo zamislimo, da vidimo da li ovako možemo dalje. Ja mislim da ne možemo, a ako ne možemo dalje, onda moramo naći rješenje. Važno je da oni koji su na krajnjim polovima između ovih dogovora malo skrate svoje stavove i da se nađe rješenje – istakao je Joković.

Malo je vjerovatno da će u Demokratskom frontu, ako je sudeći po stalnim izjavama lidera ovog političkog saveza, prihvatiti rekonstrukciju Vlade na čelu sa Krivokapićem, posebno jer stalno ističu koliko su nezadovoljni njegovim radom i postupcima.

Podršku aktuelnom premijeru povukli su, između ostalog, zbog nepotpisivanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), smjene bivšeg ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, te, kako su govorili, „tijesne saradnje sa Đukanovićem“, „opstrukcija oko promjena u Tužilaštvu“ i „zadržavanja DPS kadrova na ključnim pozicijama u Vladi“.

Sa druge strane, njihov sukob sa Demokratama zaoštrio se kada je predsjednik Skupštine i lider te partije Aleksa Bečić odbio da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo izglasati članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Tada su, kako je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao za Pobjedu, razmišljali i o pokretanju inicijative za smjenu Bečića, zbog kršenja Pravilnika o radu Skupštine.

Ko će inicirati razgovor koji bi riješio sukob ove dvije partije još uvijek je neizvjesno, ali ukoliko Demokrate ne prihvate smjenu Krivokapića teško je očekivati bilo kakav dogovor, te bi se kao jedino rješenje nametnuli vanredni parlamenŽ. ZVICER tarni izbori.

Poslanica DPS-a komentarisala partijsko zapošljavanje u javnoj upravi

Pribilović: Poslanica Božena Jelušić zaposlila snahu

PODGORICA - Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Suzana Pribilović kazala je da je za vršioca dužnosti direktora Direktorata za efikasnu implementaciju javne uprave u tom ministarstvu, od 15 prijavljenih kandidata, izabrana snaha poslanice Ure Božene Jelušić - Milijana Vukotić-Jelušić. Pribilović je taj potez ocijenila kao nepotizam i partijsko zapošljavanje.

- O kapacitetima, stručnosti i dometima koleginice Vukotić- Jelušić svjedoci smo

Ovo je samo jedan primjer u nizu. I drugi političari iz nove vlasti za ovo kratko vrijeme u javnoj upravi zaposlili veliki broj svojih partijskih kolega, članove svojih porodica i prijatelje - rekla je Pribilović mi Budvani koliko je unaprijedila funkcionisanje lokalne uprave u Budvi, koliko je doprinijela njenoj transparentnosti i otvorenosti, a posebno koliko je doprinijela optimizaciji broja zaposlenih u Opštini Budva, u periodu od pet godina, ne samo kao sekretarka sekretarijata, nego i kao neko ko je dio vla-

sti u Budvi od 2016. godine.

O njenim ,,kompetencijama“ i ,,stručnosti“ svjedoče državni organi koji su vršili nadzor nad njenim radom.

Ali o tome neka razmišlja ministarka Srzentić – kazala je Pribilović.

Ona je kazala da je zapošljavanje Jelušić samo jedan primjer u nizu, te da su i drugi

političari iz nove vlasti za ovo kratko vrijeme u javnoj upravi zaposlili veliki broj svojih partijskih kolega, članove svojih porodica i prijatelje.

- Ono što posebno zabrinjava jeste gdje nestadoše veliki predstavnici i aktivisti nevladinog sektora koji su zdušno kritikovali prethodnu vlast, a sada ućutaše zarad određe-

Suzana Pribilović

nih pozicija u vlasti. Ali o njihovoj objektivnosti u radu i izvještavanju u periodu pret-

hodne vlasti, neka razmišljaju njihovi donatori – poručila je Pribilović.

Nj. B.

Ekonomija

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

5

Žabljačani zadovoljni brojem gostiju i za očekivati je da budu oboreni neki rekordi pretprošle sezone ŽABLJAK – Domaći i inostrani turisti „okupirali“ su Durmitor.

Trend odlične posjete u julu nastavljen je i u ovom mjesecu, pa bi se moglo desiti da budu oboreni rekordi i iz pretprošle godine, a ona je po broju noćenja na Žabljaku bila rekordna.

Po statistici koju vode u lokalnoj turističkoj organizaciji, u prvoj polovini avgusta bilo je čak 27 odsto više turista nego u istom periodu 2019. godine.

BOLJA NAPLATA

Direktorica Vanja Krgović-Šarović kaže da imaju bolju prijavu i bolju naplatu turističke takse, pa su više nego zadovoljni. Gotovo da nema evropske države iz koje nema gostiju u durmitorskom kraju, parkinzi su pretijesni, a najveća gužva je, uobičajeno, prema Crnom jezeru. Sa obje strane puta koji vodi ka najprometnijem ulazu u NP Durmitor parkirani su automobili i autobusi, pa čak je i na skijalištu Savin kuk dobra posjeta, jer mnogi sunčane dane iskoriste za panoramsku vožnju. Ugostiteljski objekti u podnožju skijališta dnevno u prosjeku imaju oko 300 gostiju.

NP Durmitor već je posjetilo više od stotinu hiljada ljudi, procentualno gledano to je za desetak odsto manje nego u 2019. godini koja se služi kao reper turističkim poslenicima ne samo na Primorju već i sjeveru Crne Gore.

Na Durmitoru više od sto hiljada turista Gotovo da nema evropske države iz koje nema gostiju u durmitorskom kraju, parkinzi su pretijesni, a najveća gužva je, uobičajeno, prema Crnom jezeru. Sa obje strane puta koji vodi ka najprometnijem ulazu u NP Durmitor parkirani su automobili i autobusi. Čak je i na skijalištu Savin kuk dobra posjeta, jer mnogi sunčane dane iskoriste za panoramsku vožnju. Ugostiteljski objekti u podnožju u prosjeku dnevno imaju oko 300 gostiju

BILO DOSTA TOPLIH DANA

I hotelijeri su zadovoljni, popunjenost je dobra, traži se krevet više i u privatnom smještaju. U nebo svi gledaju i nadaju se toplim danima, jer poznato je da prve kiše na kraju ljeta rastjeraju turiste. No, vjeruju turistički radnici i da se pandemija neće ponovo „zahuktati“, tim prije što će ovom sezonom, ma koliko dobra bila, samo pokriti gubitke iz prošle.

Minuli vikend je i na Žabljaku bio kišan, pa je manje bilo domaćih posjetilaca, a stranci odustaju od boravka u prirodi i manje se kreću.

Miraš Vuković iz žabljačkog Udruženja ugostitelja i hotelijera zadovoljan je. Kaže da konkretno njegov restoran bilježi rezultate slične pretprošlogodišnjim.

– Na Žabljaku kad ima sunca ima i gostiju, a ovog ljeta nije falilo toplih dana. Imamo dobre nejave i dosta rezervacija za septembar, ali umnogome ćemo zavisiti i od novih epidemioloških mjera koje se očekuju početkom narednog mjeseca. U septembru su naši gosti većinom stranci, oni koji ne vole gužve i odlični su vanpasionski potrošači. Recimo, 2019. godine je bilo toplo u septembru i oktobru, temperature se nijesu spuštale ispod 20 stepeni, pa smo imali sjajnu posjećenost čak do polovine novembra – riječi su Vukovića.

Nema na Žabljaku niko preciznu statistiku, ali primjetno je, kažu, da ove godine ima manje Izraelaca, Njemaca i Rusa u poređenju s pret-

Crno jezero nezaobilazna destinacija strancima

hodnim sezonama. Uobičajeno, česti gosti su Francuzi i Belgijanci, Estonaca i Čeha je više, pa i turista iz Indije.

Vukovića raduje što ove sezone ima-

ju dosta i tranzitnih turista.

– Kada govorimo o posjetiocima iz regiona, raduje nas što su se ove sezone mnogi odlučili da ka Primorju idu preko Pljevalja. Dakle, oni su u

Centar Žabljaka

proputovanju na Žabljaku, u povratku sa Primorja takođe se zadržavaju, neki i prenoće, ali mnogi makar ručaju, a u to vrijeme stranci su u planini, na raftingu, ziplajnu, na biciklu...

To je dobro za sve ugostitelje i mislim da bi trebalo narednih sezona da osmislimo programe koji će doprinijeti još boljoj ponudi te vrste – zaključuje Vuković. R. PEROŠEVIĆ

Četvrtina gostiju u Kolašinu su bili stranci

Uživanje u pogledu

Prethodna dva mjeseca bilo je prave turističke gužve koju nijesu pratile očekivane brojke. Aleksandar Vlahović, direktor lokalne turističke organizacije, priznaje da je bilo posla i da je imalo o čemu da se „priča“...

– Tokom jula popunjenost hotelskih kapaciteta u gradu je bila približno oko 80 odsto. U prvoj polovini avgusta popunjenost u hotelskom smještaju i dijelu privatne apartmanske ponude i privatnog smještaja, znala je da se približi i stoprocentnoj. Kada govorimo o strukturi, onda je ubjedljivo najviše domaćih gostiju. Skoro 75 odsto „naših ljudi“ je izabralo Kolašin za ljetovanje, a među njima je najviše Podgoričana i gostiju sa Primorja.

Jedna četvrtina dosadašnjih gostiju su stranci. Zanimljivo je da ih je najviše

bilo iz Izraela koji u svojim agencijskim turama imaju nezaobilazan Kolašin, ali ih maršrute vode i kroz atraktivne krajolike naše opštine. Nakon Izraelaca, najviše gostiju je bilo iz zemalja regiona – kazao je Vlahović.

Jedan od elemenata koji generišu kolašinsku turističku priču je – hotel ,,Bjanka“.

– Uz sve raznovrsnosti ponude hotela, imali smo i aktivnu cjenovnu politiku gdje smo davali praznične aranžmane, vikend aranžmane, bilo je prostora i za određene popuste. Tako smo došli do toga da u avgustu imamo 90 odsto prosječne popunjenosti. Dominiraju domaći gosti a kada su u pitanju inostrani, najviše ih je bilo iz Izraela, Francuske i Srbije. Imamo najave za septembar i tu se dominantno radi o

individualnim gostima i seminarima, naravno ako dozvoli epidemiološka situacija – objasnili su iz hotela ,,Bjanka“.

Pogled ka turističkom septembru i oktobru definitivno zavisi od korona brojeva i korona (ne)odgovornosti.

Kolašinski turistički radnici koji se bave džip safarijem, bilo da sami organizuju ture ili iznajmljuju svoja vozila agencijama, pričaju da su nekada upravo septembar i oktobar bili najbolji turistički mjeseci za njih.

Gosti, pogotovo iz inostranstva, ne vole vožnje po planinama kada ugrije, a tokom jula i avgusta su na drugim destinacijama. Sačekaju da „zaladi“ na planini, da krenu one žute boje i počinju sa vožnjom po planinama.

D. DRAŠKOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale 3.973 uzorka na korona virus

Četiri smrtna ishoda, 556 novooboljelih PODGORICA - U Crnoj Gori ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARSCoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Prijavljena su četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz Berana, Kotora, Ulcinja i Bara.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom

jučerašnjeg dana (subota, 28. avgust) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3.973 uzorka na novi korona virus.

Ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 28. avgust 2021. godine je iznosio 14%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Berane (1), Kotor (1), Ulcinj (1) i Bar (1).

Među preminulima najmlađi je imao 60 godina, a najstariji 80 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.716. Prijavljen je oporavak kod 449 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.126.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 114.364. r. p.

Polemika poslanika SD-a i Slobodana Mandića iz Vlade o brojnim problemima u zdravstvu

Mugoša tvrdi da ljekari odlaze, iz Ministarstva za sve optužuju bivšu vlast PODGORICA - Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore Boris Mugoša apostrofirao je ozbiljan problem odlaska doktora iz našeg zdravstvenog sistema i njihovog lošeg materijalnog položaja. Mugoša navodi da dok doktori odlaze iz javnog zdravstvenog sistema i dok crnogorske zdravstvene institucije uzalud raspisuju konkurse za specijalizacije, gdje je, prema najnovijem istraživanju, utvrđeno da se na više od pola raspisanih konkursa nijedan doktor nije javio, za vlast je najvažnije da se smijene rukovodioci zdravstvenih institucija, da se etiketiraju ,,bivši“ i da se dominantno po partijskim afinitetima podijele funkcije po dubini, širini i visini. Na to su reagovali iz Ministarstva zdravlja.

Poslanik SD-a napominje da se često govori o potrebi povećanja zarada zdravstvenim radnicima, koje je jedno od ključnih uslova njihovog o(p)stanka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, ali bez ikakvog konkretnog rezultata.

- A o neizmjerno važnom povećanju zarada zdravstvenim

Šta ste radili 30 godina, Crna Gora zna, ali evo i odgovora na pitanje šta Socijaldemokrate koje su dale bivšeg ministra zdravlja, rade sad: Kenan Hrapović i dalje živi na grbači građana. Dvije i po hiljade eura mjesečno za posljednjih godinu.

Ne radeći ništa - za godinu je ,,zaradio“ stan koji je, zahvaljujući vašoj politici, misaona imenica većem dijelu Crne Gore – poručio je Mandić radnicima je posebna priča.

Prije 30. avgusta (prošle godine, odnosno parlamentarnih izbora) uvijek sam glasao za navedeno povećanje kad god su ga predlagale kolege iz tadašnje opozicije a sadašnje vlasti. ,,Ponadao sam se“ da će povećanje nakon 30. avgusta odmah izglasati. Ali… - zaključio je Mugoša.

Na Mugošinu izjavu reagovao je generalni direktor Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Slobodan Mandić.

On je poslanika pitao da li misli na Kenana Hrapovića koji i dalje prima dvije i po hiljade eura mjesečno i ne radi ništa.

– Ni metar kvadratni bolnice.

Ljekari degradirani do nivoa savjetnika, a medicinski kadar

na rubu egzistencije. To je postignuće trodecenijske vladavine onih kojih su se građani oslobodili prije godinu, pa je nepristojno kada ti isti sada neumorno navodno rade na poboljšanju zdravstvenog sistema tipkajući po tastaturi. To je, svakako, više nego li do prošle godine. Napredujete. Šta ste radili 30 godina, Crna Gora zna, ali evo i odgovora na pitanje šta Socijaldemokrate koje su dale bivšeg ministra zdravlja, rade sad: Kenan Hrapović i dalje živi na grbači građana. Dvije i po hiljade eura mjesečno za posljednjih godinu. Ne radeći ništa - za godinu je ,,zaradio“ stan koji je, zahvaljujući vašoj politici, misaona imenica većem dijelu Crne Gore – porunj. B. čio je Mandić.

POVODI: Nasrtaji na zaposlene u medijima zbog u PODGORICA – Priča o zaštiti novinara je deklarativna i evidentno je da ni država, ni međunarodna zajednica, kao ni nevladin sektor ne ulaze u suštinu problema sa kojima se bore zaposleni u medijima, već dijele novinare na „naše“ i „vaše“. Iz te prizme proizilazi i posljedica: ne žele istinski da se suoče sa problemom već mu prilaze selektivno i vrlo površno.

Napada na novinare u uzavreloj političkoj atmosferi je sve više. Sagovornici Pobjede saglasni su da ih je bilo i ranije, ali da u posljednje vrijeme eskaliraju, te da vlast pod hitno mora da preduzme mjere i spriječi nasrtaje na medijske poslenike.

Nemilih situacija ima mnogo, posljednje su se desile u Risnu kada je u jutarnjim časovima, uoči protesta na Cetinju zbog ustoličenja mitropolita SPC Joanikija zakazanog za 5. septembar, jedan čovjek vrijeđao novinarku Tamaru Nikčević, vjerovatno jer nije saglasan sa njenim političkim stavovima.

Ovo nije prvi napad na novinarku Nikčević, često je na meti uvreda zbog stava koji iznosi o aktuelnoj vlasti i SPC. Drugi slučaj dogodio se ekipi TV Vijesti tokom protesta na Cetinju povodom ustoličenja Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, kada je grupa okupljenih sprečavala novinarku Ljubicu Milićević i kamermana Draga Matovića da obave svoj posao i ometala ih u tome. Vrijeđali su ih i govorili im da ne mogu da izvještavaju sa protesta, a neki su dodirivali i kameru. Iako je nesporno da su oba slučaja za osudu domaće, međunarodne javnosti i vrha države, pokazalo se da nijesmo svi isti ni kad smo žrtve napada.

Premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik u Vladi Dritan Abazović i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić osudili su napad na ekipu TV Vijesti, a prećutali onaj na Tamaru Nikčević. Vjerovatno jer ne dijele iste političke stavove.

EkstrEmnE politikE

Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović za Pobjedu ocjenjuje da ekstremne politike nijesu tolerantne prema drugačijim stavovima i mišljenjima, te da im smeta svaka uređivačka politika medija koja je drugačija od njihovih ubjeđenja.

– Zato je njima i teško da osude napad na novinare koji nijesu njima bliski ili im njihovi stavovi smetaju. Tako imamo medije i novinare bliske vlastima i samo se napadi na njih osuđuju, dok za ostale novinare ta vrsta zaštite ne važi, jer oni nijesu „naši“ novinari. I nije to samo situacija da političari biraju oko kojeg napada na novinare će se oglasiti. Najveći dio predstavnika NVO sektora, pored časnih pojedinaca, takođe se selektivno oglašava povodom napada na novinare. Sve ovo ukazuje da je priča o zaštiti novinara deklarativna i da naše društvo ne želi da istinski zaštiti novinare niti da se suoči sa tim problemom - poručuje Vujović. Čak ni Komisija koja se bavi napadima na novinare, a čiji je on član, nije htjela da osudi napad na Tamaru Nikčević što je od njih zahtijevao Vujović.

– Iako je Komisija nekoliko dana prije toga gotovo istovjetan

Zbog pod na kraju i

S.VASILJEVIĆ

6

Obezbjeđenje izbacuje novinarku Pobjede Đurđicu Ćorić iz zgrade Opštine Budva

napad na Milku Tadić-Mijović ekspresno javno osudila.

Ovakve neprincipijelnosti i nedosljednosti neće donijeti ništa dobro ni novinarima, ni medijima, ni društvu u cjelini.

Ovakav pristup će samo doprinijeti daljem razaranju osnovnih vrijednosti našeg društva –kategoričan je Vujović.

Kaže da ekstremne politike, poput kleronacionalističkih, dominiraju u Crnoj Gori posljednjih godinu, te da kao takve imaju kao primarnu metu prije svega osnovna ljudska prava i slobode.

– U takvoj situaciji mediji i novinari obično budu najranjiviji i najnezaštićeniji, kod bilo koje radikalizacije društva. Tako posljednjih mjeseci svjedoči-

mo povećenom broju napada na novinare, što je posljedica pomenutih promjena u društvu. Ovo nije dobro vrijeme ni za novinare, ni za medije i ne vidim da iko želi da napravi neki kvalitetan pomak kada je novinarstvo i sloboda izražavanja u pitanju. U svakom slučaju, političari kreiraju ambijent u kome novinari rade i na njima je najveća odgovornost da nešto urade po ovom pitanju – ističe Vujović.

prijEtnjE smrću

Glavni urednik i direktor Antene M Darko Šuković takođe je često na meti napada zbog svojih stavova. Jedan od najekstremnijih desio se u maju ove godine kada je njemu i kolu-

Camović-Veličković: Novina Napadi na novinare se ponavljaju jer do sada nije poslata jasna poruka da je to nedozvoljeno ponašanje koje država neće tolerisati, poručila je za Pobjedu predsjednica Sindikata medija Marijana Camović-Veličković.

SMCG predložio je uvođenje novih krivičnih djela u Krivični zakonik - sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopunu postojećih krivičnih djela teško ubistvo i teška tjelesna povreda, jer smatraju da bi se tako moglo doprinijeti odvraćanju potencijalnih

počinilaca ovakvih napada ubuduće.

– Jedino što se desilo je to da je poslanik Marko Milačić prije mjesec tu inicijativu i formalno predao u skupštinsku proceduru, ali niko na nju ne reaguje.

Zvaničnici i dalje daju izjave kako bi trebalo pooštriti kaznenu politiku kao da im nije pružena ta mogućnost i servirani prijedlozi za koje su sami rekli da su dobri i prihvatljivi – navela je Camović-Veličković.

Situacija nije nova, ali je, ističe ona, problem što se nastavlja.

– I prethodne vladajuće strukture su najčešće reagovale u slučajevima

Društvo

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

7

uređivačke politike i stavova koje iznose prati selektivna reakcija Vlade

djela na „naše“ i „vaše“ ispaštaju novinari

Ranko Vujović

Darko Šuković

Marijana Camović-Veličković

Nataša Ružić

Komisija koja se bavi napadima na novinare nije htjela da osudi napad na Tamaru Nikčević iako je nekoliko dana prije toga gotovo istovjetan napad na Milku Tadić-Mijović ekspresno javno osudila.

Ovakve neprincipijelnosti i nedosljednosti neće donijeti ništa dobro ni novinarima, ni medijima, ni društvu u cjelini. Ovakav pristup će samo doprinijeti daljem razaranju osnovnih vrijednosti našeg društva – kategoričan je šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović mnisti iz Bosne i Hercegovine koji piše za portal Antena M Draganu Bursaću prijećeno smrću.

Policija je u tom slučaju uhapsila S. M. (34) koji je nastanjen u Budvi, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela ugrožavanje sigur-

nosti Šukoviću i Bursaću. On je prijetio da će baciti bombu u prostorije Antene M i poručivao Bursaću da će ga ubiti ako „priviri u Crnu Goru“. Šuković za Pobjedu kaže da su prijetnje, uvrede i slični pokušaji uticaja na novinare Antene M prateći sadržaj

arke sve češće mete napada napada na novinare, ali se sve završavalo na riječima.

Poznato je da ni jedan slučaj napada na novinare i medije nije istražen do kraja. Neki nijesu istraženi nimalo, a zastarjeli su, na primjer prebijanje Mladena Stojovića.

Samo taj slučaj kada bi se uzeo i analizirao vidjelo bi se koliko je neprofesionalizma, možda čak i loše namjere, postojalo među policajcima i tužiocima koji su bili zaduženi za taj slučaj – istakla je Camović- Vličković.

Zabrinjavajuće je, smatra ona, da su meta napada sve češće novinarke i da je posljednjih nekoliko slučajeva vezano upravo za žene.

– Podsjećam i da je Jelena Jovanović iz Vijesti nedavno opet dobila policijsku zaštitu. To su stvari koje se ne mogu ignorisati ili, kako često čujemo, relativizovati jer neka novinarka radi u ovom ili onom mediju. Bitno je reći da od slučaja ubistva Duška Jovanovića država ne radi ništa (jer rezultata nema) kako bi rasvijetlila prvo to ubistvo, a zatim i sve ono što se kasnije dešavalo. Tu prije svega mislim na seriju napada na Oliveru Lakić, pokušaj ubistva Tufika Softića, Mladena Stojovića, policijsko prebijanje Gojka Raičevića u više navrata... - zaključila je Camović-Veličković.

njihovog rada od kada postoje.

– Prijetnje našem kolumnisti Draganu Bursaću podstakle su nas da, prvi put, prijavimo i ono što je nama stiglo toga dana: prijetnja otmicom, mučenjem, bombardovanjem...

Imam određena iskustva mimo ,,pisane forme“ prijetnji, ali mi zaista ne pada na pamet da zovem policiju kad neka bijeda zalaje za mnom. U konkretnom slučaju, policija je reagovala profesionalno i u relativno kratkom roku otkrila osobu koja je prijetila Bursaću, zaposlenima u Anteni i meni. Sad sa zanimanjem pratimo poteze kotorskog tužilastva i suda – naveo je Šuković.

Glasno ćutanje

Posljednjim selektivnim osudama napada na novinare vlast, prema njegovim riječima, šalje poruku da ima selektivan odnos prema medijskim kućama i da svi novinari ne mogu da računaju na institucionalnu zaštitu.

– Posljedice ovako transparentne selektivnosti mogu da bude raznovrsne i izreda zakonomjerno štetne: ohrabriće napade na novinare koji nijesu pod kontrolom, pa sljedstve-

no tome i pod zaštitom vlasti; otežaće im svaki izlazak na teren i, da malo karikiram stvar, dovesti do toga da dio ekipe postanu oružani pratioci ili da se za posao reportera traži poznavanje borilačkih vještina i(li) dozvola za nošenje oružja; svakako hoće uticati na osjećaj slobode, koncentraciju i kvalitet rada. Prosto, u nenormalnim uslovima niko ne može da radi normalno, a spoznaja da vrh vlasti ćuti na ugrožavanje sigurnosti dijela novinara, najveći je mogući faktor ograničavanja njihovog slobodnog rada – smatra Šuković.

Kaže da ni nevladin sektor ni međunarodna zajednica ne postupaju bolje i da su „sramotno selektivni“.

– Na prijetnje Anteni M reagovala je Ambasada SAD, ja sam dobio privatno poruku podrške od ambasadora jedne države EU... i, koliko se sjećam, to je to. Iz NVO svijeta bilo je nekoliko reakcija, tri-četiri čini mi se. No, ni sa strancima, ni sa NVO nijesmo baš njegovali odnose prethodnih godina, pa i decenija, pa se i ja lagodnije osjećam kad oni iskreno ćute.

Imaju dovoljno medija i novinara - kućnih ljubimaca, mi ne

pristajemo na takve relacije – navodi Šuković.

Na pitanje koliko je u ovakvoj atmosferi opasno da država bude selektivna kada su napadi na novinare u pitanju, naš sagovornik navodi da je utisak da potrebu zaštite novinara većina vlastodržaca gleda isključivo kroz prizmu raznih izvještaja o napretku i poštovanja medijskih sloboda.

– Nema tu sazrele svijesti o važnosti novinarskog posla.

No, ponekad, kao u slučaju Bečića i Krivokapića, ni motiv političkog profitiranja pred strancima nije dovoljno jak da ih natjera barem na kurtoazno pominjanje napadnutih novinara i medijskih kuća koje mrze. Šta da vam kažem - kad se suočite s takvim fenomenom, ostaje samo da im, zbog takve pameti, izjavite saučešće! I nama sa njima takvima – zaključio je Šuković.

Podsjećanja radi...

Neki nijesu bili ravnodušni ni na rad Darkove supruge, urednice dokumentarnog programa na TVCG Tanje Šuković, koja je bila suočena sa uvredama pojedinaca na društvenim mrežama, ali i nekih kolega kada je na TVCG emitovan dokumentarni film „Svjedok božje ljubavi“ koji činjenicama govori o mitropolitu SPC u Crnoj Gori Amfilohiju. Autorka dokumentarca je i novinarka na TVCG Snežana Rakonjac, koju su takođe vrijeđali i omalovažavali.

Ne samo što su ih vrijeđali na društvenim mrežama, već su i niz uvreda na njihov račun izrekli i kolege novinari Zoran

– Nema tu sazrele svijesti o važnosti novinarskog posla.

No, ponekad, kao u slučaju Bečića i Krivokapića, ni motiv političkog profitiranja pred strancima nije dovoljno jak da ih natjera barem na kurtoazno pominjanje napadnutih novinara i medijskih kuća koje mrze. Šta da vam kažem – kad se suočite s takvim fenomenom, ostaje samo da im, zbog takve pameti, izjavite saučešće! I nama sa njima takvima – kaže Šuković Leković i Nevenka Ćirović protiv kojih se vodio disciplinski postupak.

Nijesu pošteđeni ni novinari Pobjede, pa je tako u junu prošle godine, tokom sjednice na kojoj su odbornici budvanskog parlamenta trebali da izaberu predsjednike opštine i Skupštine opštine Budva, privatno obezbjeđenje koje je angažovano u zgradi Skupštine opštine Budva grubo i neprimjereno izbacilo iz opštinskih prostorija novinarku Pobjede Đurđicu Ćorić koja je bila na radnom zadatku i tom prilikom povrijeđena joj je ruka. Ona je pokušala da snimi ulazak tadašnje opozicije u salu opštine, ali je obezbjeđenje, bez prethodnog upozorenja, izbacilo iz zgrade SO Budva. Odbornici Demokratskog fronta su tada skočili da je brane.

Obezbjeđenje je tada nasilno iz zgrade izbacilo i kamermana Vijesti Draga Matovića.

Jedan od najdrastičnijih primjera napada je i prebijanje a zatim i ranjavanje novinarke Vijesti Olivere Lakić 2018. ispred zgrade u kojoj živi. Ne smije se zaboraviti i uvijek se treba pomenuti ubistvo Duška Jovanovića...

Prema riječima prodekanice za razvoj i rukovoditeljke studijskog programa Medijske studije i novinarstvo na FPN-u Nataše Ružić, država je dužna da stvori uslove u kojima bi novinari nesmetano obavljali svoj posao imajući u vidu činjenicu da je pravo na informaciju osnovno i zajedničko pravo medijskih poslenika i građana.

– Pod uslovima se prvenstveno podrazumijeva zaštita novinara u slučajevima fizičkih i verbalnih napada, kao i poštovanje prava novinara kroz zakonodavni okvir koji bi bio usaglašen sa medijskom regulativom EU i njegovu primjenu u praksi. Država šalje jasnu poruku kakav je njihov odnos prema novinarima ukoliko tokom dužeg vremenskog perioda ne može utvrditi i kazniti počinioce. Novinari bi trebalo da se bore za svoja prava i da se u slučajevima napada solidarišu sa kolegama i osude napad bez obzira na razliku u političkim stavovima. Uostalom, međusobnu podršku u borbi za svoja prava nalaže i smjernica 11 Kodeksa novinara Crne Gore – zaključila je Ružić za Pobjedu.

Katarina janKoVić

8

Društvo

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Porodica Batrićević iz Ulcinja decenijama je čuvar ušća Bojane i života u toj opasnoj zoni koju plivači lako potcijene

Rođeni da pruže ruku spasa rad Mujo Miličković, direktor naselja.

– Teško da postoji način na koji bi se ne samo naše preduzeće, već i opština mogli odužiti za ono što Batrićevići decenijama rade za ovaj kraj.

Njihove nebrojene akcije na malom i velikom ušću, Adi i Velikoj plaži su rezultirale spašavanjem stotine života.

Na neki način spašavanja su njihov način života, porodična tradicija koju je utemeljio Perica Batrićević – kazao je Miličković.

Stari morSki vuk

NeformalNi čuvari ušća: aleksandar, Perica Peśo i Petar Batrićević ispred svog restorana na ušću Bojane

PODGORICA - Kad jugo obrne duž ulcinjske rivijere, a talasi u neprekidnim redovima stanu da napadaju Veliku plažu i kupalište na Adi, ta egzotična slika po nepisanom pravilu izaziva turiste da se ogluše o crvene zastavice, koje s razlogom brane kupanje u takvim uslovima.

Pravovremena reakcija i pribranost spasilaca mnogima je sačuvala glavu iz ulcinjskih talasa. Naročito na ušću Bojane u more, gdje godinama već, srećom po turiste, postoji kućica Batrićevića čiji vlasnici slove za neformalne čuvare ušća, zimi i ljeti.

Perica Peśo i njegovi sinovi Petar i Aleksandar iz jakih struja, kovitlaca i valova izvukli su stotine ljudi proteklih nekoliko decenija. Mnoge u momentima kada su sekunde mjerile liniju između života i vječnosti, nerijetko, ne hajući za činjenicu da i sa-

Peśo i njegovi sinovi Petar i Aleksandar iz jakih struja, kovitlaca i valova izvukli su stotine ljudi proteklih nekoliko decenija. Mnoge u momentima kada su sekunde mjerile liniju između života i vječnosti, nerijetko, ne hajući za činjenicu da i sami stavljaju glavu na milost i nemilost moru i nebu mi stavljaju glavu na milost i nemilost moru i nebu.

Skok u talaSe

Tako je bilo i prije mjesec, kada je jaki jugo napravio karambol na ušću, a uprkos tome nekoliko gostiju turističkog naselja na Adi riješilo da se oproba na valovima i prepriječi do Velike plaže. I to na samom ušću, gdje je kupanje i plivanje strogo zabranjeno i kada je bonaca, a kamoli kada „valja“ jugo.

Na dojavu konobara iz plaž-

nog bara sa Ade, u čamac su odmah uskočili Petar i Aco. – Situacija je bila takva da smo jednog od nevoljnika koji je bio u najtežem stanju morali ubaciti u barku. Da nas ne bi more prevrnulo i time ugrozilo i nas, a pogotovo čovjeka koji je tek izvađen iz mora bio na izmaku snage, morao sam odmah nazad na obalu. Dok sam ja pravio taj manevar, Petar je uskočio u talase da spašava drugu dvojicu i uspio da ih plivajući dovuče do obale – priča za Pobjedu Aco Batriće-

vić koji se prisjeća što se dogodilo tog dana.

Petar ističe da nijednog trenutka nije kalkulisao i razmišljao hoće li uskočiti u pobješnjelo more. Iskustvo ga uči da u takvoj situaciji barka ne može dugo da stoji u mjestu, jer je izložena udarima talasa. Zna da je u plovilu tek izvađen najugroženiji od osoba zatečenih u vodi. Izbor je bio skok i pokušaj da spasi ostale, a ujedno pruži šansu bratu da barku pomjeri iz rizične zone i davljenika

što prije odveze na obalu...

Kao vrlo često u takvim situacijama, kad bi se uvjerili da su spašeni davljenici na sigurnom, Batrićevići bi išli za svojim poslom. U 90 odsto slučajeva ne bi ni znali koga su izvadili iz mora, a tek bi rijetki nakon šoka potražili svoje spasioce.

Petar pojašnjava da je to vjerovatno zbog dezorjentacije, a nekada i srama, jer ljudi ne žele da se zna da su sebe doveli u tako opasnu situaciju, uprkos upozorenjima i jasnim pravilima.

– Kako god bilo, ne radimo radi zahvalnosti – uključuje se Petar i pojašnjava da im je to prosto životna misija i srećna okolnost da su na mjestu gdje mogu da pomognu drugima.

Ispostavilo se da su toga dana iz mora izvukli turiste sa Kosova koji su bili gosti turističkog naselja na Adi. Potvrdio je to Pobjedi i Milo-

I triatlonci se predali...

Sreća i slučajnosti su sastavni dio spasilačke priče.

Tako je ljetos Aco Batrićević, dvoumeći se hoće li ribu čistiti ispred kućice ili u kuhinji, odlučio ipak da to bude vani. Dok je po rutini skidao krljušti, krajičkom oka je spazio vanrednu situaciju na pomolu – čovjek i dječak zašli su u zonu gdje se ne bi smjelo plivati.

– Okidač je bila lopta koju je ponijelo more. Dječak je krenuo za loptom, otac za njim i za tren oka oba su bila u opasnosti. Uspio sam da stignem u zadnji tren i čovjeka koji je već bio zanemoćao od borbe

sa strujom, poguram da izađe na obalu – priča Aco. I bilo je takvih situacija mnogo. Pomagali su i pomažu plivačima, neplivačima, među kojima je bilo i djece, starih i mladih, ali i momaka u punoj snazi, nekada i sportista.

– Najnevjerovatnije spašavanje dogodilo se prije nekoliko godina na drugom, velikom ušću, kada sam sa račve odlučio da obiđem puni krug oko Ade. Zatekao sam, ispostavilo se, poljske triatlonce, koji su bili na odmoru u Ulcinju, a satima su u graničnoj zoni plivali boreći se sa strujom i ostali bez imalo snage – ističe Aco. Kupači na samom ušću, gdje je kupanje i plivanje strogo zabranjeno i kada je bonaca

Svoju fotelju u restoranu ima najstariji Batrićević, Perica, kojeg na Bojani i šire znaju kao Peśa ili Pešu. Iz nje ovaj morski vuk osmatra terasu restorana, drugu obalu rijeke i Adu, a krajičkom oka u dometu mu je zona ušća...

Njegovo višedecenijsko spasilačko iskustvo, poznavanje ćudi Bojane i mora, te izražen nerv da se nađu drugima u nevolji naslijedili su sinovi.

On je tu da ih savjetuje, a sama njegova pojava govori da je institucija u tom morskom svijetu.

Da je tako govori i anegdota o kojoj je mnogo puta pisano, a mediji i građani su očekivali nemoguće u drami čiji je akter bio najstariji Batrićević i njegov prijatelj Vlatko Knežević.

Ribarski tandem je bio na samom ulazu u Bojanu, sa povratka iz ribolova, kada im se pod naletom talasa barka prevrnula popodne, 6. novembra 2012. godine.

More ih je za tili čas odvuklo daleko od obale, a onda je krenula epska borba sa prirodom u kojoj su presudili iskustvo i pribranost.

– Protiv prirode se ne može.

Jedino je moguće prepustiti se struji. Usput sam kanapom osigurao Vlatka i sebe, da nas talasi ne odvuku od barke. Sa plovila sam uspio da odšarafim motor i tako olakšam krmu. Mimo toga, sve je bilo u božjim rukama.

Iscrpljene, nakon više sati provedenih u moru, morska struja nas je negdje sa pete, ili šeste milje na otvorenom, ponovo usmjerila ka obali.

Završili smo u plićaku naspram plaže Kopakabana, u ravni crkve u Ćurkama – prisjeća se Perica novembarskog scenarija po kojem bi se, bez imalo pretjerivanja, mogao film snimiti.

Bila je to, ujedno, vrlo neobična situacija: cio grad je bio na nogama, mnogi znani i neznani uključeni u potragu.

Vladala je nevjerica – zar da more uzme čovjeka koji je toliko drugih spasio.

– Mnogi su nam te večeri govorili: Peśo se udaviti ne može. Sve može da se dogodi, ali to ne – priča njegov sin Petar.

I bilo je tako. Legendarni spasilac je izašao iz mora.

Koju godinu kasnije, imao je tešku operaciju i više nije aktivan. Ali se odužio za dva druga života. Sada ima svoju poziciju, fotelju i harizmu pod čijim nadzorom i dalje traje porodična spasilačka tradicija Batrićevića. igor PeriĆ Foto: Stevo vaSiljeviĆ

Hronika

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

SKANDALOZNO: Policija privela tri osobe i oduzela im 3.000 majica i kombi

9

Krstovići pušteni da se brane sa slobode

I štampanje majica sa likom Svetog Petra Cetinjskog krivično djelo?! Sudija ocijenio da Privođenje Krstovića

nije bilo dokaza

PODGORICA - Podgorička policija juče je privela i muškarca sa Cetinja zbog finansiranja štampanja majica sa likom Svetog Petra Cetinjskog. Priveden je i vlasnik radionice u Podgorici koji je štampao majice, kao i vozač koji je trebalo da dopremi robu na Cetinje, kojem je oduzeto 3.000 majica i kombi. Njih trojica su osam sati ispitivani kao najveći kriminalci, a policija je čak saslušavala i radnike štamparije, a bila je i provjeravana poslovna dokumentacija firme. Majice je naručila Crnogorska pravoslavna crkva.

PRITISAK

Skandalozna akcija policije započela je kada je kombi vozilo koje se uputilo ka Podgorici da bi preuzelo majice zaustavljeno na izlazu iz Cetinja, a kako je imalo urednu dokumentaciju za službeni put nastavilo je kretanje ka Podgorici. Pošto je u štampariji preuzeo majice, vozača kombija su zaustavila dva patrolna vozila. Iako je posjedovao svu urednu dokumentaciju, lišen je slobode, a potom i vlasnik i magacioner štamparije. Po reakciji podgoričke policije i štampanje majica je krivično djelo. Međutim, izgleda da im ne smetaju one sa likovima Ratka Mladića i Radovana Karadžića jer se slobodno štampaju i prodaju.

ZASTRAŠIVANJE GRAĐANA

Građanska inicijativa „21. maj“ ukazuje Upravi policije da majice sa likom Svetog Petra Cetinjskog nijesu i ne mogu biti pogodno sredstvo za izvršenje nekog krivičnog djela ili prekršaja, pa otuda nema osnova da se ti predmeti privremeno oduzimaju.

- Zato zahtijevamo vraćanje svih oduzetih majica. Cilj policijske intervencije je da sprovede

PODGORICA - Marina Krstović (27) i njen otac Budimir Krstović (66), koje su istražni organi doveli u vezu sa zapljenom 1.400 kilograma kokaina, pušteni su da se brane sa slobode, potvrđeno je Pobjedi.

Printovi na oduzetim majcama

Konjević: Naručiću i prevoziti identične majice Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da će naručiti i autom prevoziti identične majice zbog kojih je crnogorska policija juče

privela nekoliko osoba zbog njihovog finansiranja i špampanja.

- Ako smo svi jednaki pred zakonom, očekujem da policija privede i mene zbog

politički motivisani pritisak i zastraši građane koji podržavaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu i vlasnike i osoblje preduzeća koji sarađuju sa ovom vjerskom zajednicom i odvrati ih od svake buduće podrške i saradnje. Političko i vjersko angažovanje i pravo na javnu kritiku vlasti ne može se tretirati kao krivično djelo, a bavljenje ljudskim pravima nije i

ne može biti neprijateljska i antidržavna djelatnost -zaključuju iz GI ,,21. maj“.

Liberalna partija Crne Gore zahtijeva od Uprave policije da u najkraćem roku građanima Crne Gore pruži informaciju o razlozima privođenja građana koji su prevozili i štampali majice sa likom Svetog Petra Cetinskog.

- To što ste danas uradili, nijesu radili ni okupatori Crne Gore. Prvi put se u istoriji ove države događa da neko hapsi građane jer su platili i prevozili majice koje na sebi imaju lik Svetog Petra Cetinjskig i koje na sebi nemaju apsolutno nikakve negativne poruke niti uvredljivog sadržaja. Danas se dogodilo ono što nijesu uspjeli ni osvajači u doba Svetog Petra Cetinjskog. Danas ste simbolički uhapsili Svetog Petra Cetinjskog, jednog od najvećih crnogorskih sveta-

Potvrda policije o preuzetim predmetima

SD: Da su na majicama bili Karadžić ili Mladić, policija ne bi pravila problem – Da je umjesto Svetog Petra Cetinjskog i natpisa ,,Vakat je!“ kojim slučajem na majicama bio lik vladinih miljenika u liku osuđenih ratnih zločinaca poput Radovana Karadžica ili Ratka Mladića, ili pak četnička kokarda, vjerovatno im policija nikakav problem

ne bi pravila - saopšteno je iz Socijaldemokratske partije. Ističu da je takva naša ,,oslobodilačka“ Vlada koja postavlja za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova, poput ovog opskurnog lika u Beranama.

- A neke i za ministre, koji su

ponosni na svoje četništvo!

Zato pozivamo Vladu, resorno ministarstvo i Upravu policije da se dozovu pameti, da bespotrebno ne podižu tenzije za koje su sami odgovorni i da rade ono što su po zakonu dužni - da čuvaju mir i stabilnost u Crnoj Gori. A doprinos tome ne daju kad privode nedužne građane -poručuju iz SD-a.

Svetog Petra Cetinjskog i natpisa „Vakat je“ na majicama - napisao je Konjević na Tviteru.

On je objavio i potvrdu o privremeno oduzetim predmetima, odnosno majicama koju je izdalo Odjeljenje bezbjednosti kriminalističke policije CB Podgorica.

ca. Tražimo od Uprave policije da se hitno oglasi o razlozima privođenja i zadržavanja ovih ljudi a posebno o razlogu zbog kojeg svjesno podižu tenzije u državi. Ako je ovo što ste danas uradili jedini posao ministru policije Sergeju Sekuloviću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, onda ni jednog trenutka više ne smijete biti na tim pozicijama jer je jasno da ste nesposobni za posao koji radite. Ako vam je problem Crnogorska pravoslavna crkva, pa sve ovo radite zbog nje, onda je opet jasno za čiji račun ovo radite - poručuju iz Liberalne partije i tvrde da je jasno da je i ovo jedan od pritisaka na Crnu Goru i Crnogorce da se odreknu svoje crkve i svoga identiteta.

Naime, sudija za istragu je ocijenio da nije bilo dokaza da su počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret i pušteni su da se brane sa slobode.

Marina Krstović negirala je ranije pred tužiocem da ima bilo kakve veze sa tom drogom.

Advokat Stefan Jovanović kazao je ranije za portal Dan da je njegova branjenica negirala krivicu i da je prošla poligrafsko testiranje.

Podsjećamo, više od tone kokaina koji je crnogorska policija zaplijenila u četvrtak u Zeti

Ivanović: Nijesam pristrasno postupao Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović, koji je odlučio da Marina i Budimir Krstović budu pušteni da se brane sa slobode, nakon što su uhapšeni zbog sumnje da su umiješani u šverc 1.400 kilograma kokaina, je u kumovskim odnosima s bratom Budimira Krstovića.

TVCG je pitala Ivanovića da li je zbog toga u ovom slučaju morao da bude izuzet.

- To je brat Budimira Krstovića. Jesam prijatelj i imamo neke odnose koji se mogu dovesti u vezu s tim. On je bio svjedok na krštenju mog sina prije nekih 30 godina.

Ali za mene to nije sumnja u

pronađeno je u skladištu Budimira Krstovića koji se bavi uvozom banana, a u akciji je uhapšena njegova ćerka Marina Krstović, saznaje Pobjeda od izvora u istrazi.

Policija je u četvrtak zaplijenila više od tone kokaina a droga je pronađena u pošiljci banana.

Pobjeda saznaje da je na predmetu radilo Specijalno policijsko odjeljenje u saradnji sa stranim službama.

Krstović se, prema našim saznanjima, bavi uvozom banana a policija je uhapsila njegovu ćerku Marinu koja se sumnjiči da je bila umiješena u šverc narkotika. Ona je, navodno, povezana sa nekim od visokopozicioniranih članova beogradskih kriminalnih klanova.

Droga je, navodno, trebalo da izađe iz Crne Gore na međunarodno tržište preko Srbije. R. P. moje pristrasno postupanje.

Ja uopšte nijesam pristrasno postupao - rekao je Ivanović.

On je istakao svoju ulogu u aktivnostima koje su prethodile zapljeni kokaina.

- Jer sam ja upravo naredio da se izvrši pretres njihovih poslovnih prostorija, a i prije toga sam bio vezan za neke radnje koje su dovele do pretresa i otkrivanja te količine kokaina od tonu i 400 kilograma. Smatram da se mjera pritvora određuje izuzetno, ali sam umjesto pritvora odredio mjere nadzora tako što sam im oduzeo putne isprave, zabranio da napuste mjesto boravišta u Crnoj Gori i da se mjesečno javljaju Upravi policije. To je za mene adekvatna mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenih u daljem toku vođenja krivičnog postupka protiv njih - zaključio je Ivanović.

POLICIJA ODUSTALA

Kasno sinoć Uprava policija je odlučila da prekine agoniju i obavijestila vlasnike da će vratiti oduzeto motorno vozilo i majice sa likom Svetog Petra Cetinjskog uz molbu da se obustave sve dalje aktivnosti na društvenim mrežama.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković upitala je nadležne je li policija oduzela majice i privela grupu muškaraca koja sebe naziva ,,nikšićkim kobrama“, kao što je oduzela Cetinjaninu koji je štampao majice s likom Petra Cetinjskog?

Mr.J.

KOTOR: Isplivalo tijelo muškarca kod nekadašnjeg hotela ,,Fjord“

KOTOR - U moru, ispred nekadašnjeg hotela ,,Fjord“ u Kotoru, juče je isplivalo tijelo muškarca, V. L. (64) iz Andrijevice, a koji je bio nastanjen u Kotoru, nezvanično saznaje Pobjeda. Na lice mjesta je pristigla Hitna pomoć koja je konstatovala smrt. O ovom događaju obaviješten je tužilac.

Iv.K.

10

Povodi

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Podgoričanka Anđela Mićanović upisala doktorske studije na FPN Univerziteta u Luksemburgu

Mladi odlaze i zbog političkih tenzija PODGORICA – Podgoričanka Anđela Mićanović upisala je doktorske studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Luksemburgu gdje će se baviti ispitivanjem trenutnih prilika u Jugoistočnoj Evropi, rastom desnice i uticajem koji EU ima na te procese.

Istraživanjem će se baviti minimum tri godine, a ono što je za nju poseban izazov jesu fluidni politički odnosi i dinamika kojom se odvijaju procesi na političkoj sceni Evrope i svijeta.

Mićanović podsjeća da su posljednjih pet godina bile neke od najizazovnijih u istoriji Evropske unije, jer se suočila sa brojnim krizama, počevši od migrantske, preko Bregzita, izazovima unutar transatlantskog saveza, do kovid pandemije. Smatra da su njeni temelji naročito uzdrmani porastom desnog populizma i demokratskim nazadovanjem nekih od njenih članica.

eu i region

Kaže da posljedice koje je ovakvo stanje imalo na koheziju i snagu EU odrazile su se i na njen komšiluk, a naročito na zemlje Jugoistočne Evrope, koje se nadaju članstvu.

Mićanović dodaje da tokom prethodnih pet godina i ove zemlje, uključujući Crnu Goru, borile su se sa demokratskim izazovima, udarima na njihove ustavne sisteme, stratešku orijentaciju ka evropskim integracijama, pa čak i na državnost.

-Ovakva situacija pogoršana je usporavanjem procesa evropeizacije i slabljenjem interesovanja EU za region, kao i pojačanim prisustvom vanjskih igrača poput Rusije i Kine u regionalnu politiku.

Svemu ovome treba dodati i razornu ekonomsku krizu koju je izazvala pandemija kovid-19 i scena je postavljena za politički vrtlog koji bi mogao odvesti u sukobe i/ ili narušiti izglede za integraciju regiona u EU tokom godina koje dolaze - kaže Mićanović za Pobjedu.

Zato je, dodaje ona, centralno pitanje kojim će se baviti u narednim godinama: kako i zašto je EU (ne)namjerno doprinijela

Mićanović će u istraživanjima sarađivati sa profesorom Josipom Glaurdićem, koji je znanje i iskustvo sticao na Jejlu i Kembridžu, i bavio se pitanjima koja se odnose na ratnu prošlost našeg regiona. Utvrđivao je i na koji način je ona uticala na rasuđivanje birača, te kako su političke grupacije koristile i kako još i danas koriste takve momente u svakodnevnom političkom životu

- Svake dvije minute zemlje u razvoju iz našeg regiona besplatno daju dio svog ljudskog kapitala razvijenim zemljama. To nije samo zbog nedostatka dobrih poslova, lošeg kvaliteta života ili narušenog obrazovnog i zdravstvenog sistema, već i zbog stalnih tenzija na političkoj sceni, koje nas podsjećaju na devedesete, za koje svi dobro znamo da su rezultirale razornim ratovima na ovim prostorima. To mi, pored važnosti teme i potrebe da se blisko istraži, daje na hiljade pojedinačnih razloga koji su me inspirisali da apliciram za PhD (doktorski) grant i da uložim u bolju budućnost sebe i regiona u kom sam rođena i gdje žive ljudi koje volim – navodi ona.

hrabrost

Anđela Mićanović na dodjeli magistarske diplome

EU podijeljena po pitanju evropeizacije Mićanović ističe da je, u duhu njenog istraživanja, problem sa kojim se suočavamo i činjenica da je EU podijeljena po pitanju evropeizacije, demokratizacije i na kraju integracije Jugoistočne Evrope, što utiče i na zamor od ideje o članstvu u EU među građanima zemalja regiona.

- Iako EU kontinuirano i u velikim količinama investira u zemlje regiona, trudeći se da građanima unaprijedi standard života, malo se o tome govori i nijesmo svjesni velike uloge koju Evropska unija ima – kaže ona.

slomu evropeizacije i demokratskom nazadovanju u Jugoistočnoj Evropi? Nada se da će doći do konkretnih rješenja, a da će njeno istraživanje omogućiti ubrzavanje i uspješnost evropskih integracija na ovim prostorima, mirnu i prosperitetnu budućnost, te napredak na polju političkih nauka.

Srećna je što će od ove jeseni imati priliku da se pridruži istraživačkom timu profeso-

Prvo stekla radno iskustvo, pa nastavila obrazovanje Mićanović je odavno planirala da nastavi obrazovanje, ali je, vođena primjerima i savjetima ljudi iz struke koje cijeni, odlučila da taj trenutak odloži i, nakon magistarskih studija, stekne radno iskustvo koje će joj pomoći da pronađe nišu svog interesovanja, inspiraciju i usvoji dodatno praktično znanje.

Imala je sreću da su, po povratku u Crnu Goru sa magistarskih studija u Hajdelbergu, njeni poslodavci cijenili dosadašnje rezultate i zalaganja. Radila je potom u Vladi i Skupštini Crne Gore, te Ujedinjenim nacijama, gdje je bila najmlađa koleginica. Kaže da su je promijenili u ličnom i u profesionalnom smislu.

ra Josipa Glaurdića na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Luksemburgu.

saradnja

Prije pola godine ušla je u proces prijave za doktorske studije i zahvaljujući dobroj prijateljici pratila je rad profesora Glaurdića, koji se sa svojim istraživačkim timom bavi temama iz oblasti komparativne politike, političke ekonomije i međunarodnih odnosa. Pored toga što je Univerzitet u Luksemburgu priznat moderni istraživački centar u srcu Evrope, u blizini centara političkog odlučivanja i moći, saradnja sa profesorom Glaurdićem je, navodi Mićanović, jedan od glavnih razloga zbog kojih je poslala prijavu.

Ukazuje na važnost što

je Glaurdić svoje znanje i iskustvo sticao na prestižnim univerzitetima poput Jejla i Kembridža, bio je mentor desetinama uspješnih akademika, a istražuje teme koje su bliske njenim afinitetima.

-Profesor Glaurdić se blisko bavio pitanjima koja se odnose na ratnu prošlost našeg regiona, a utvrđivao je i na koji način je ona uticala na rasuđivanje birača, te kako su političke grupacije koristile i kako još i danas koriste takve momente u svakodnevnom političkom životu – kaže ona.

Komentarišući zašto se, zapravo, opredijelila za oblast koju izučava i koje je još probleme evidentirala, Mićanović ističe da će jedna osoba napustiti Zapadni Balkan dok se pročita njen odgovor na to pitanje.

Ono od čega okrećemo glavu ostaje nepromijenjeno Upitana šta bi voljela da se promijeni na bolje, Mićanović kaže da bismo kao društvo morali da, po uzoru na Luksemburg, malo više pažnje posvetimo onima koji pripadaju sebi i da nagrađujemo ljude koji pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao.

- Ne mogu da, iz ličnog iskustva, kažem da se to ne dešava, jer sam naro-

Slučaj Bjelogrlić – Antonijević

čito zahvalna kako državi, tako i kompanijama, koje su mi u nekom trenutku tokom prethodne tri godine ponudile da budem dio njihovog tima. Ipak, ovakvih primjera mora biti više – smatra ona.

Naše zemlje, dodaje Mićanović, trebaju inspirativne lidere da daju dobre primjere i pojedince sa jakim obrazovanjem i međunarodnim iskustvom za savla-

davanje velikih izazova koji su pred nama.

- Zato je važna poruka svim našim ljudima na različitim meridijanima svijeta – a ima ih mnogo na koje bismo kao zemlja trebali biti ponosni i kojima bi trebalo da se kao odgovorna država sa nedostatkom ljudskog kapitala obratimo - Ne treba da idemo, ne treba da ostavimo tlo na kom

smo odrasli i gdje će zauvijek biti naša kuća. Teško je, mnogo toga bolje funkcioniše na Zapadu i obećava kvalitetan život, ali ako ne nađemo načine kako da naša budućnost bude bolja za sve nas, ono od čega okrećemo glavu ostaje nepromijenjeno, za naše porodice, prijatelje, a sjutra, možda, i za našu djecu. Ko, ako ne mi – rekla je ona.

Dodaje da je mnogo problema koji, nažalost, razaraju naše društvo. Smatra da je u crnogorskom društvu potrebna posebna količina hrabrosti kako bi javno izrazili stav, jer po difoltu svrstaće nas u ,,ove“ ili ,,one“.

- I tako se nerijetko povučemo, a kao društvo stvaramo legije onih nesvrstanih koji polako prestaju da čitaju i uopšte razmišljaju o društveno-političkim prilikama vjerujući da tako čuvaju svoj i mir svoje porodice, a zaboravljajući da se, u međuvremenu, donose brojne korisne, ali i štetne odluke i politike koje direktno utiču na kvalitet života svih nas zajedno. Zato je jedna od važnijih lekcija koju tek treba da naučimo, prije svega mi mladi, to da naši životi direktno zavise od načina na koji naši lideri i političke ličnosti koje smo birali, ali i one koje su našle, zasluženo ili ne, put do medijskog prostora, vode politiku. Od izuzetnog je značaja da razumijemo da nas se tiče i da okretanjem glave od problema nećemo biti pošteđeni posljedica loših odluka, već da će se one odraziti na nas, prije ili kasnije – ističe Mićanović.

Dodaje da smo direktni učesnici u političkom životu - svakog dana, ne samo onog izbornog – koji je važniji nego što mnogi misle.

- Različiti su načini na koje možemo izraziti svoj stav, kontaktirati sa svojim predstavnicima/predstavnicama, dati prijedlog, uputiti sugestiju ili podići glas. Mi smo ti koji možemo kazniti političke partije za njihove odluke, jer ih donose u naše ime, a otkazati podršku (u vidu glasa, lajka ili komentara) onim ličnostima koje pozivaju na mržnju i rast netrpeljivosti. Zato je naša dužnost da budemo informisani i aktivni u društveno-političkom životu. Ne zaboravimo – TIČE NAS SE – poručuje ona.

Mićanović želi da se vrati u Crnu Goru i da aktivnim učešćem u političkom životu u budućnosti svojim znanjem, iskustvom i entuzijazmom pomogne razvoju naše zemlje. Nada se da je pred njom i akademska karijera i da će inspirisati mlade ljude da rade na sebi, a paralelno nastaviti da kontinuirano doprinosi napretku na polju političkih nauka novim idejama i kritičkim promišljanjem u okviru akademske zajednice. n. Đ.

Zloupotreba kafanske tuče

Predrag Antonijević

Dragan Bjelogrlić

BEOGRAD - Dva dana zaredom glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić i reditelj Predrag Antonijević bili su na naslovnim stranama svih deset dnevnih novina u Srbiji - prvi je predstavljen kao dželat a drugi kao žrtva.

ProPaganda

Ta kafanska tuča u sitne sate u kojoj je Bjelogrlić nokautirao Antonijevića odmah je u svih pet tabloida prerasla u obračun sa neistomišljenicima režima – odnosno počela je propaganda u kojoj se saopštava sve osim istine.

Bjelogrlić tvrdi da je bio isprovociran dobacivanjem Antonijevića, što on negira, ali svi oni iz filmskog svijeta koji ne komentarišu ovaj incident prozvani su u javnostri od režimskih medija da ćute jer ne podržavaju Antonijevićev film ,,Dara iz Jasenovca“. Taj igrani film je državni projekat i svako ko je do sada bilo šta rekao pa čak i sa istorijskog stanovišta suprotno zvaničnoj propagandi prošao je kroz tabloidno blato.

Antonijević je tim filmom stekao popularnost kod vlasti – koja je ovaj igrani film predstavila kao konačnu istinu o Jasenovcu oko čega nema diskusije.

Iako opisan sa teškim povredama samo nekoliko sati nakon tuče, Antonijević je gostovao u jutarnjem programu TV Pink sa svojom verzijom događaja. Njegovo lice je svjedočilo da je dobio batine, ali, prije saslušanja Bejelogrića, kojem je odmah određen pritvor od 48 sati, tabloidi su objavili da je bio pod dejstvom alkohola i narkotika. Njegov advokat je to opovrgao, no demanti je bio nezapažen jer propaganda se odmah fokusirala na tvit - ,,ruka ti se pozlatila“, novinara Slaviše Lekića koji je Antonijević protumačio kao poziv na ubistvo….

Zamjena teZa

Taman kada je huškačka retorika malo utihnula javio se predsjednik Srbije uporedivši ovaj događaj sa batinama koje je opozicioni političar Borko Stefanović dobio prije tri godine na tribini u Kruševcu. Stefanović je tada udaren štanglom u glavu, nakon čega je završio u Hitnoj pomoći, a njegova krvava košulja je bila povod za početak opozicionih protesta u Srbiji pod nazivom ,,Stop krvavim košuljama“.

Takva relativizacija događaja u kojoj predsjednik države neistomišljenike naziva lažnom elitom ponovo dala je signal žutoj štampi da udari još jače – pa su ubrzo objavljene slike čak deset glumaca na naslovnoj strani sa tekstom ,,glumci ćute, plaše se Bjele siledžije“ i konstatacijom da Bjelogrlić od države uzima milione a glumi opoziciju. Glumici Katarini Radivojević su postavili pitanje - šta je radila u Bjelogrlićevoj sobi u četiri ujutru – pošto je novinarima prethodno rekla da će govoriti samo o filmu, ali ne i o incidentu.

Pritisci

Bjelogrlićev advokat Goran Draganić rekao je Pobjedi da neće govoriti o ovom događaju dok traje proces iako je nas zanimala politizacija ovog slučaja.

Nakon puštanja Bjelogrlića iz pritvora, Draganić je konstatovao da se postupak vodi u otežanim okolnostima zbog ,,nezapamćenog medijskog linča od tabloida“ i ukazao da je pritvor ukinut ,,bez obzira na pritiske nekih državnih organa“.

Bjelogrlić je nakon svega dobio nagradu za najboljeg glumca na ovom festivalu, a nakon izlaska iz pritvora rekao je da je Tužilaštvu saopštio ,,ono što se zaista desilo i da to nije ono što su pisali režimski tabloidi“ i izrazio žaljenje kako je reagovao. „Žao mi je što sam nasio na grozne provokacije gospodina Antonijevića koje traju više od godinu ipo dana… žao mi je što nijesam izdržao da dostojanstveno ignorišem te njegove grozne provokacije i što sam dozvolio da ovo baci sjenku na dva divna događaja…“, - pošto je na ovom festivalu imao premijere dva filma.

V. cVejiĆ

Svijet

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

11

ANALIZA: Kakve posljedice po budućnost Alijanse može imati Avganistan

Koliko je autoritet SAD-a narušen?

U analizi koju je nedavno objavila organizacija Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) iz Brisela ocijenjeno je da je izlazak iz Avganistana veća katastrofa za Ameriku nego povlačenje Sovjetskog saveza iz te zemlje krajem 1980-ih, kao i da je veći problem za Avganistan napravila politika razdvajanja koju je vodio Vašington od nesposobnosti i korumpiranosti lokalnih vlasti.

Radić tvrdi da je avganistanska stvarnost uvijek bila korupcija.

- I Sovjeti su imali to iskustvo i sada Amerikanci.

Jedina je razlika u tome da Sovjetski savez ima veće ljudske žrtve tokom njihove akcije i to je bio jedan od elemenata koji su bitno doprinijeli i razočarenju u tu silu i čitave promjene koje su uslijedile. S druge strane, kod Amerikanaca ne očekujemo takve promjene. Jeste, autoritet im je narušen, ali imaju dovoljno resursa da poslije nekog vremena to zanemare i da postane dio istorije i kažu život ide dalje - navodi Radić.

Talibani preuzeli vlast u Kabulu

NATO se mora mijenjati da bi preživio

PODGORICA – Nagla i panična evakuacija zapadnih sila, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama iz Avganistana, osim eventualnih spoljnopolitičkih posljedica otvorila je i pitanje budućnosti NATO-a, odnosno promjene odnosa unutar tog saveza.

Nakon odluke američkog predsjednika Džozefa Bajdena da se trupe SAD-a nakon 20 godina povuku iz Avganistana, lokalna vlast je gotovo bez ispaljenog metka državu prepustila talibanima. Uslijedile su slike panične evakuacije koje su šokirale svijet. Posebno zastrašujući su bili snimci na kojima lokalno stanovništvo, bježeći od nove vlasti, gine nakon što su pokušali da se spasu držeći se za spoljašnju konstrukciju američkog vojnog transportera.

TRANSFORMACIJA PRIORITET

Evakuacija je bila brza, a kako smatra nekadašnji general NATO-a Mirko Zuliani, još hitrije zemlje članice Alijanse moraju revidirati unutrašnje odnose

unutar saveza, posebno vodeći računa o evropskim interesima.

– Ono što se dogodilo u Avganistanu rezultat je serije grešaka koje su se vremenom poput lavine uvećavale, uništavajući sve što smo za 20 godina prisustva u toj zemlji pokušali da uradimo i izgradimo.

NATO je za Italiju predstavljao bezbjednosni kišobran u kojem je mogla da se razvija u posljednjih sedamdeset godina, ali je takođe značio, poslije 11. septembra 2001, gotovo obavezu da prati SAD na različitim meridijanama, a da nikada Italija nije imala priliku da učestvuje u donošenju odluka, već je u cijeli proces uključivanja 'ex post'.

Konačno, u odluci Amerikanaca o zatvaranju poglavlja u Avganistanu nije se učestvovalo i razgovaralo sa saveznicima NATO -a, već se komuniciralo tek nakon što su to (SAD) već preuzeli i nakon što su započeli mirovne pregovore s talibanima. Ukratko, takvim radom ne može se očekivati da ć e Atlantski savez opstati u budućnosti. Različite zemlje

Zuliani: Od brze evakuacije bitnija još brža revizija odnosa Radić: Savez će preživjeti, ali će posljedice Avganistana biti veoma duboke članice saveza, a posebno Evropska unija, moraju biti u stanju da izraze svoju viziju Alijanse - ocjenjuje Zuliani u autorskom tekstu koji su objavili italijanski mediji.

NATO ĆE OPSTATI

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da će i NATO i SAD preživjeti avganistansku krizu, doduše ne bez posljedica.

- Uspona i padova kod svih ima, nije sada taj sudbonosni momenat, ali je činjenica da će posljedice Avganistana biti veoma duboke jer je izgubljeno povjerenje u NATO i američku moć.

Problem je što u ovo vrijeme masovnih medija i društvenih mreža stižu snimci nevjerovatnom brzinom i stvara se poraža-

vajuća atmosfera koja pokazuje nesposobnost i neodlučnost kod sila kojima to ne bi trebalo da bude odlika - kazao je Radić za Pobjedu.

Jedinstven mehanizam odlučivanja jeste pozitivna odlika Alijanse, ali, kako dodaje, to nije bilo vidljivo sada jer kada je došlo do ozbiljnije krize svako je počeo da radi za sebe.

- Svi iz NATO-a ušli su u akciju Resolute support u Avganistanu pod geslom 'Svi zajedno u operaciju, sve zajedno iz nje'.

Ideja NATO-a je solidarnost i uzajamna pomoć. Upravo je to bio i moto i glavni argument na neki način kojim se branio ulazak Crne Gore u savez. Naravno, niko ne očekuje da se iz ugla Crne Gore rješava problem Avganistana, ali su i ze-

Angelu Merkel za generalnog sekretara?

Zuliani analizu zaključuje ocjenom da trenutna avganistanska kriza mora pošteno uzdrmati NATO, odnosno da se uloga i moć Sjedinjenih Država u tom savezu mora preispitati. Prvi test će, smatra, biti ponuđen izborom sljedećeg generalnog sekretara, koga su, tvrdi,

Mirko Zuliani

Amerikanci uvijek birali.

– Mnoga imena postoje već neko vrijeme i, nažalost, svi različiti komentatori uvijek naglašavaju veće ili manje usklađivanje sa američkom vizijom mogućeg kandidata. Zašto, s druge strane, Evropa ne iskoristi priliku da se na jedinstven

način predstavi snažnom kandidaturom za sljedećeg generalnog sekretara?

Zašto uvijek pribjegavati bivšoj premijerki drugorazrednih zemalja i ne igrati na kartu ,,devedesetih“, poput bivšeg šefa vlade velike zemlje Alijanse, poput (zašto ne) Angele Merkel - pita se Zuliani.

Aleksandar Radić

mlje našeg regiona učestvovale u misiji u Avganistanu želeći da stvore kvalitetne spoljnopolitičke reference koje bi ih preporučile da učine nešto za „braću po oružju“ da bi dobile neke političke koristi i zbog savezništva kao spoljnopolitičkog opredjeljenja - precizirao je Radić.

Jasno je da će nakon svega što se prethodnih sedmica dešavalo u Avganistanu trebati vremena za konsolidaciju NATO-a i da, kako kaže Radić, ljudi iz tog saveza krenu da povlače poteze kojima bi spasili autoritet.

- Posebno mi je žao što smo mi sa ovih prostora, pripadamo zapadnoj civilizaciji i ne možemo da se distanciramo ni kulturološki ni geografski od vodećih sila a, nažalost, pokazalo se da na vojnom planu u okviru NATO-a nije pokazano dovoljno solidarnosti. Tu mogu da budu dugoročne posljedice koje će dovesti do preispitivanja u NATO-u i za tu organizaciju bi ovo moralo da bude otrežnjavajuće iskustvo i da se postavi ozbiljno

pitanje kako taj savez da se pozicionira u budućnosti jer sada jednostavno kritičari Alijanse imaju dosta „municije“ za svoju priču. Poseban segment cijele priče je saradnja sa lokalnim snagama, kako sada imati autoritet u nekoj trećoj zemlji i novoj krizi ako je većina lokalnog stanovništva koje je imalo saradnju sa zapadnim silama na razne načine ostavljeno na cjedilu - navodi Radić.

Komentarišući sve glasnije ocjene da bi zemlje članice iz Evrope trebalo da nastupaju autonomnije u odnosu na SAD u okviru NATO-a, Radić smatra da je to vještačka podjela. Ni EU ne osporava da je njihovim zemljama mjesto u NATO-u, ali je samo pitanje kapaciteta, odnosno pojedinačne moći članica.

- Prije svega su Amerikanci u prošlosti vrlo burno znali da reaguju. Sjetite se reakcija bivšeg predsjednika Donalda Trampa koji je prilično bučno znao da saopštava Evropljanima da moraju da učine više za kolektivnu odbranu. Više ulaganja znači više autoriteta.

NATO nema jedinstvenu vojsku, već postoje samostalne snage koje se koordiniraju. Nažalost, sada se koordinacija pokazala neefikasnom. Prava krivica možda nije na NATO-u kao vojno-političkoj organizaciji, nego prije svega na američkoj politici koja nikako da ponudi jasnu viziju šta želi da uradi u nekoj zemlji. I neke stvari su pogrešno predstavljene - ne možete očekivati od bilo koje vojske da izvršava neke zadatke koji joj nijesu svojstveni i da gradi neku političku priču. Na kraju će izgledati da je vojska posrnula, a zapravo političari za 20 godina nijesu ponudili jasnu i održivu viziju razvoja Avganistana- zaključuje Radić.

Borislav VIŠNJIĆ

12

Kultura

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Kolašinke i Budvanke pobjednice međunarodnog Vokalnog etno-festivala u Negotinu

Jedina predstavnica iz Crne Gore

Dokaz kontinuiranog i kvalitetnog rada

PODGORICA - Ženska pjevačka grupa „Đude“ iz Kolašina pobijedila je na međunarodnom Vokalnom etno-festivalu (VEF) u Negotinu - gradu Stevana Stojanovića Mokranjca. Na istom festivalu, u kategoriji etno-obrada, prvo mjesto je pripalo dječjoj klapi „Primorkinje“ iz budvanske muzičke škole. Budvanke, koje vodi Katarina Popović, su nastupile onlajn.

VEF je renomirano regionalno takmičenje na kom učestvuju mladi izvođači studenti i učenici etnomuzikoloških smjerova i respektabilne pjevačke grupe, navodi se u zvaničnom saopštenju, a Kolašinke su ovo priznanje dobile drugi put.

Tim povodom se oglasio osnivač i rukovodilac grupe Davor Sedlarević koji je istakao da su „Đude“ posljednja ženska formalna grupa u Crnoj Gori koja baštini pjevanje sa sazvukom sekunde, a čine je djevojke starosti od 16 do 20 godina koje rade pri KUD-u „Mijat Mašković“.

Sedlarević je izjavio da je ovo jedan od najvećih uspjeha koji se može postići na polju tradicionalnog pjevanja i dokaz je kontinuiranog i ispravnog rada.

„Đude“ sa članicom žirija Danicom Krstić

- Djevojke su kroz izvedeni program prikazale različite stilove pjevanja, a fokus je bio na nasljeđu sjevera Crne Gore. U konkurenciji 10 grupa iz Srbije, Bugarske, BIH i Crne Gore, bilo je pravo zadovoljstvo učestvovati, sticati nova iskustva i proširiti mogućnosti za umrežavanja institucija. Za Kolašin, kao mali grad, ali sa velikom tradicijom izučavanja igre i pjesme, vrlo je važan svaki pomak naprijed u svim umjetničkim i drugim

Drugi dan festivala „Odakle zovem, Podgorica 2021“ na tri lokacije

Dejan Matić

Ilija Đurović

Dva filmska i dva književna programa PODGORICA – Programom „Kratki rezovi“ u sali DODEST Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ danas u 11 sati nastavlja se trinaesti festival „Odakle zovem Podgorica 2021“.

Realizaciju programa posvećenog češkoj kinematografiji pomogla je Ambasada Republike Češke. Na tu temu će govoriti višestruko nagrađivani crnogorski reditelj, scenarista i producent Ivan Marinović, poznat po filmu „Igla ispod praga“, koji je filmsku režiju diplomirao na FAMU - čuvenoj češkoj filmskoj akademiji.

U nastavku programa, u 11.30 sati biće prikazan film „Učiteljica“ čiju režiju potpisuje istaknuti češki režiser Jan Hrebejk, navodi se u saopštenju organizatora.

U Vinskom podrumu Šipčan-

Dragan Markovina

ik, 13. jul – Plantaže AD, u 17 sati biće održan program „Gdje se voda spaja s drugom vodom“ - gdje će biti promovisana knjiga „Neum, Casablanca“ Dragana Markovine. Sa piscem će razgovarati Varja Đukić. Na platou ispred knjižare ,,Karver“, u 20 sati, u okviru programa „Bez velikih riječi, molim!“ biće predstavljeno stvaralaštvo Dejana Matića i Ilije Đurovića.U 21 sat, ispred knjižare ,,Karver“, biće prikazan snimak - intervju sa kosovskom rediteljicom Blertom Bašoli, koji je radio Marko Jusić. Film „Košnica“ Blerte Bašoli će biti prikazan u 22 sata, a realizaciju ovog programa omogućio je Filmski centar Crne Gore, dugogodišnji partner festivala ,,OdakD. E. le zovem“.

djelatnostima. Težini našeg uspjeha doprinosi i činjenica da smo jedina zemlja na takmičenju koja nema etnomuzikološke obrazovne smjerove. Ovom pobjedom još jednom potvrđujemo činjenicu da je Kolašin prvi i pravi plesno-muzički centar Crne Gore i apelujemo da nam se omogući dalji razvoj kroz osnivanje odgovarajuće institucije – izjavio je Sedlarević za medije uz zahvalnost Opštini Kolašin i Centru za

kulturu Kolašin te roditeljima članica grupe i bivšem članu Miliću Sedlareviću koji su finansijski pomogli učešće na takmičenju. Žiri negotinskog Vokalnog etno-festivala su činili Zlata Marjanović, dr etnomuzikologije, Zoran Bogdanović, etnomuzikolog i Danica Krstić, student etnomuzikologije i poznati izvođač etno-muzike.

Počasni gost festivala bila je Bilja Krstić iz grupe „Bistrik“.

D. E.

Gordana Sarić na Svjetskom kongresu pjesnika u Mađarskoj NIKŠIĆ – Pjesnikinja Gordana Sarić, biće učesnica na Svjetskom kongresu pjesnika u Budimpešti od 20. do 24. septembra, koji će biti održan u hotelu „Aquincum“. Sarić ima čast da bude jedina predstavnica iz Crne Gore na ovom značajnom okupljanju.

Nedavno je postala i članica Udruženja književnika Srbije.

U razgovoru za Pobjedu Sarić je kazala da je poziv dobila od predsjednika Svjetskog kongresa pjesnika Ištvana Turcija, koji je ujedno i univerzitetski profesor.

- S njim sam se upoznala na velikom svjetskom festivalu u Tunisu prije dvije godine – kazala je Sarić.

Ona je pojasnila da je Kongres značajan jer učestvuju pjesnici iz cijelog svijeta.

- Imamo četvorodnevni program sa nekoliko nastupa. Organizuju se u luksuznom hotelu „Aquincum“, kao i u Muzeju mađarske kulture. Takođe, i na atraktivnim mjestima u Budmpešti, tako da će to biti izuzetno lijep i bogat program – rekla je Sarić.

Gordana Sarić

Ona je istakla da je ponosna i srećna što ide u zemlju iz koje potiče njen otac.

- Ja sam porijeklom Mađarica i posebno mi je to značajano. Bila sam u Mađarskoj više puta, ali sada u zemlji mog oca sam jedina iz Crne Gore koja ide na tako značajan Svjetski kongres pjesnika – kazala je Sarić.

Pjesnikinja je pojasnila da je zvanični jezik Kongresa engleski, ali se poezija može govoriti i na francuskom i španskom.

- Pošto sam profesorica francuskog jezika, govoriću na tom jeziku, a ni španski mi nije stran, jer prevodim i govorim španski – rekla je ona.

B. B.

Izložba fotografija Stevana Kordića večeras u Kotoru

Arhitektura Rima od antike do baroka KOTOR - Fotografska izložba„Roma - Città Eterna“ autora Stevana Kordića biće otvorena večeras u 20 sati u kotorskoj Galeriji solidarnosti.

Izložba predstavlja izbor fotografija koje je autor napravio od 2005. do 2019. godine, tokom devet posjeta Rimu, navodi se u saopštenju organizatora.

Sadrži 26 kolornih fotografija formata 100 cm × 70 cm, sa prikazima arhitekture Rima, od antičke, srednjovjekovne, renesansne, pa do barokne.

Nastavak je Kordićeve izložbe „Roma Antiqua“ iz 2009. godine, koja se sastojala od 40 crno-bijelih fotografija.

Kordić je afirmisani umjetnički fotograf, rođen 1969. godine u Kotoru. U fokusu njegovog fotografskog interesa su istorijska arhitektura i pejzaž. Kao fotograf učestvovao je u brojnim izdavačkim

i izlagačkim projektima koji su afirmisali kulturnu baštinu Boke Kotorske i Crne Gore.

Izložba „Roma - Città Eterna“ je njegova sedma samostalna izložba. Izlagao je grupno i pojedinačno u Kotoru,

Tivtu, Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Berlinu, Termoliju i Rimu. Član je više nevladinih organizacija koje se bave očuvanjem kulturne baštine. Doživotni je član Europe Nostre.

Izložba je posvećena sjećanju na autorovog prijatelja don Antuna Belana (1953-2019), župnika Kotora i Škaljara, kao i kanonika stolnog kaptola u Kotoru, velikog poznavaoca i ljubitelja Rima u kojem se školovao.

Izložbu organizuje opštinska Javna ustanova „Muzeji“ iz Kotora, a otvoriće je kotorski biskup monsinjor Ivan Štironja.

D. E.

Završen 55. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima

„Strahinji Banoviću“ glavna nagrada PODGORICA – Na preksinoć završenom 55. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima, srpski film „Strahinja Banović“ reditelja Stefana Arsenijevića osvojio je glavnu nagradu, Gran Pri Kristalni globus za najbolji film festivala.

Arsenijevićev film je osvojio nagrade u još dvije važne kategorije: Ibrahim Koma dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu Strahinje, a Jeleni Stanković dodijelje-

no je specijalno priznanje za direktorku fotografije. Producentu Miroslavu Mogoroviću i reditelju Stefanu Arsenijeviću je pripala i novčana nagrada u vrednosti od 25.000 dolara.

Film „Strahinja Banović“ (međunarodni naslov „As Far As I Can Walk“), adaptacija je č u ve n e n a ro d n e e p s ke pjesme „Banović Strahinja“, koja je smještena u savremeni kontekst izbjegličke krize.

Glavni junak je mladi migrant iz Afrike (Ibrahim Koma) ko-

ji je, u želji da se što bolje uklopi u novu sredinu, uzeo srpsko ime Strahinja. Sa svojom ženom Ababuo (Nancy Mensah- Offei) on živi u izbjegličkom kampu u Krnjači, dok novi talas izbjeglica iz Sirije, među kojima je i harizmatični Ali (Maxim Khalil), ne unese nemir u njihov život.

Ostvarenje Stefana Arsenijevića je prvi srpski film u posljednje dvije decenije koji se takmičio u glavnom programu festivala, a prvi u 55 godi-

na koji je osvojio glavnu nag ra d u ovo g p re st i ž n o g festivala.

Još jedan regionalni film je nagrađen na festivalu u Karlovim Varima. „Zbornica“ je dugometražni prvijenac hrvatske rediteljke Sonje Tarokić i osvojio je posebno priznanje glavnog žirija i priznanje Ekumenskog žirija.

Podsjetimo, na ovogodišnjem izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima prije pet dana premijerno je prikazan film „Poslije zime“ crnogorskog reditelja Ivana Bakrača.

D. E.

Kultura

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Herceg je jedno od najrespektabilnijih imena savremene hrvatske književnosti, koja, osim poezije, piše drame, kratke priče, eseje, drži kreativne radionice itd. Pored tri knjige poezije, objavila je i drame „Gdje se kupuju nježnosti“, čija je prva premijera bila početkom godine u HNK, „Mrtve ne treba micati“, „Ubij se, tata“ i „Zakopana čuda“.

Dobitnica je mnogobrojih hrvatskih i međunarodnih nagrada za književnost u više žanrova, a radovi su joj u časopisima i knjigama prevedeni na desetak stranih jezika. Herceg je nedavno bila gošća na tribini Književne komune na platou ispred spomen-doma Crvena komuna u Petrovcu, a u organizaciji narodne biblioteke Budve.

POBJEDA: Za Vašu drugu knjigu poezije „Lovostaj“ rečeno je da predstavlja odmak od mitologije djetinjstva i ranih poetskih senzacija. Možemo li se doista odvojiti od tih prvobitnih iskustava i da li je to u Vašem slučaju zapravo bio uslov za ispisivanje knjige pjesama?

HERCEG: U mom slučaju ta preokupacija mitologijom djetnjstva i nekim događajima koji su na mnoge načine obilježili moje odrastanje stalna je, a „Lovostaj“ je bio namjerno širenje područja borbe na feminizam. Poezija koju sam pisala i objavljivala prije „Početnih koordinata“ bila je značajno drugačija. Odluka da ispišem knjigu mitologije djetinjstva bila je namjerna i promišljena. Za mene je književnost mjesto gdje mogu biti glasna i kako samo pisanje nije neka hrabra profesija (postoje ljudi koji svakodnevno riskiraju živote, ljudi koji su posvećeni drugima), zato mi je bitno da ono što pišem bude na neki način, takođe, borba.

POBJEDA: Spomenuli ste feminizam. Što je za Vas feminizam?

HERCEG: Za mene je feminizam, kao i antifašizam prva postavka zdravoga svijeta, kao što je to i borba protiv nacionalizma. Nema dobrog nacionalizma. Za mene su to uslovi za ispisivanje mojih knjiga i tekstova, ono što vjerujem da je nešto za što se vrijedi boriti.

Mislim da je odvajanje od prvih iskustava proces koji možda može trajati i cijeli život, pogotovo ako se radi o neprorađenim traumama. Meni se nekad čini da će još mnogo tekstova koje pišem, iz raznih uglova, tematizovati upravo to. Roman na kojem radim uveliko se naslanja upravo na ta iskustva, opet. Drama „Gdje se kupuju nježnosti“ takođe. No, koliko je bitno raditi iskorake u tekstovima, neprestano raditi korake u drugim smjerovima, toliko je bitno i slušati se i kopati na mjestu na kojem možemo naći bitno. Oboje

INTERVJU: Hrvatska spisateljica Monika Herceg, povodom gostovanja u Petrovcu

Duboko vjerujem da je umjetnost ljekovita Umjetnost može omogućiti dio samorazvoja koji će buditi u nama mogućnost saosjećanja. Mislim da svijet moramo promišljati prvo na način da omogućimo pravednu raspodjelu resursa – rekla je Herceg Tanja Draškić-Savić

PODGORICA - U zbirkama poezije „Početne koordinate“, „Lovostaj“ i „Vrijeme prije jezika“, hrvatska pjesnikinja i urednica u časopisu „Poezija“ Monika Herceg ostvarila je raskošan pjesnički svijet arhetipova iz lične emocionalne istorije, te prirode i društva u koordinatama od vremena „prije ptica“ do vremena „prije jezika“.

LAKO JE VRAĆATI SE KAD SI JEDNOM USPIO POBJEĆI: Monika Herceg

je preduslov dobrog pisanja.

POBJEDA: Vaša misao da „prisilna samoća duboko u vas uraste“ čita se i kao otkrivanje strepnji, samoće i nadahnuća koji su najdublji u metafizičkom biću pjesnika.

Zašto je često samoća uslov naše slobode, ali i podsticaj istrajavanja u poeziji i životu?

HERCEG: Samoća, a bitno ju je razgraničiti od usamljenosti, jeste stanje u kojem čovjek može živjeti znajući sebe i voleći svoje vlastito društvo, to je privilegija samorazvoja koja ipak traži mnogo slobodnog vremena i

Nema pisanja prije čitanja POBJEDA: Prošle ste godine osvojili glavnu nagradu za dramski tekst „Gdje se kupuju nježnosti“ u HNK u Zagrebu. Željka Matijašević citirala je Silviju Plat iz pjesme „Okomita“ u jednom od predgovora. U čemu su paralele?

HERCEG: Za mene je izvor

13

dramskog pisanja prije svega u poeziji i najviše me zanima zapravo kako se može poezija koristiti unutar dramskog teksta. Tako su i „Nježnosti“ naslonjene na neke mene bitne pjesnikinje i pjesnike i neka poglavlja nose izravne reference na te pjesme. Čini

resursa za to slobodno vrijeme.

Na kraju krajeva, ovo vrijeme s pandemijom ubacilo nas je u usamljenost, a s druge strane, nemilosrdno vrijeme kapitalizma nas stalno tjera da trčimo i iscrpljujemo se, bez vremena za samoću iz koje bismo mogli izlaziti bolji, nježniji, pametniji.

Zaista mislim da je samoća zdrava i da u njoj možemo upoznati sebe, postati bolji prema sebi, ostvariti te dijaloge s nama samima koji su nužni kako bismo bili bolji i u drugim odnosima.

Prolaze nam nekad životi da ne naučimo sebe shvatati ozbiljno, mi se da su takve intertekstualnosti bitne jer nam one stvaraju mostove s prethodnicima. Moje stvaranje naslonjeno je na meni bitne autorke i autore i svim što pišem nastojim graditi i male spomenike čitanju, tome da nema pisanja bez onih koji pišu prije nas, da nema pisanja prije čitanja.

odlaziti kad je potrebno, voljeti se. Samoća je za mene nužna da bih učila te stvari, da bih rasla.

Uvijek mi se činilo da sve najbolje raste u tišini.

POBJEDA: Bezdimništvo, nespokojstvo, stvarni i fiktivni nomadizam u Vašoj su poetici zapravo nemirenje sa dijaboličnim uticajima. To je, vjerovatno, jedan od razloga što tražite utjehu i utočište u prirodi i njenim simbolima?

HERCEG: Mislim da mi ništa nije ljekovitije nego boravak u mom selu, okruženom šumom, nasred brda, udaljenom od bilo kakve veće civilizacije. Priroda je toliko snažnija i pametnija od nas, a mi propuštamo učiti od tog predivnog organizma, popuštamo biti u simbiozi s njom.

Sad je već izgledno da će nas taj propust koštati i naše egzistencije. Možda ljudi toga nisu ni svjesni, ali drveće komunicira korijenjem, a takođe ima i razvijene sisteme brige. Ako je neko stablo bolesno, okolna stabla organizuju se i putem korijenja šalju pomoć stablu u potrebi. Tako da su

stabla izmislila tu umreženost daleko prije nego mi internet, ali tako ga upogone za dobrobit jedno drugoga. To je nešto što bismo trebali učiti od stabala, briga jednih za druge koja može omogućiti bolje, pravednije i nježnije društvo. Dok god smo kao pojedinci sebično orijentisani samo na svoja dvorišta, a sve što nije tu - nije naša briga, požar koji dolazi samo će jačati dok na kraju, kad postane briga u našem dvorištu, ne proguta i nas. Nekad me čudi da kao bića nismo još uvijek došli do te spoznaje, koliko smo duboko povezani jedni s drugima, sa svijetom.

POBJEDA: U vašoj su poeziji vrijeme i prostor omeđeni uglavnom realističnim „koordinatama“ sa verističkim i snažnim metaforama. No, ipak, pretpostavljam da se tokom pisanja jednostavno prepuštate uticajima emocija i teksta, zar ne?

HERCEG: Smatram da je ona dobra poezija uvijek i emocionalno snažna, ali i stilski pažljivo ispisana. Zato naprosto pišem vjerujući upravo u to, da je rad na tekstu, kao i naša emocionalna angažiranost poezija koja može nekome nešto značiti. Meni takva poezija znači. Tokom pisanja bitno je i razviti povjerenje u sebe. Ponekad, stvari se dugo pišu u nama prije nego imaju mogućnost izaći i bitno je imati strpljenje za taj proces.

Naravno, bitno je i raditi. Pisanje je i disciplina.

POBJEDA: U jednom ste intervjuu izjavili da Vam je poezija Nerude i Pola Elijara promijenila život. Zašto danas mislite da je možda bilo i pomalo „opasno“ zaljubljivati se uz poeziju?

HERCEG: Kad sam počela srednju školu, otkrila sam te pjesnike i čitala sam ih mnogo, prepisivala, pisala po uzoru na njih.

Nekako je naša mladost bila dovoljno otvorena da uz izlaske čitamo i poeziju, vjerujući da će nam ona pomoći s našim mladim ljubavnim jadima. Iz pozicije danas čini mi se da je to bila i te kakva privilegija, odrastati uz čitanje poezije.

POBJEDA: Bilo je perioda kad ste morali, recimo, tokom studija raditi da biste preživjeli. Ali poezija i pisa-

Naslovnica zbirke „Vrijeme prije jezika“

nje su se ispostavili kao spasonosna terapija i dakako uticali na Vas da povjerujete da poezija ipak, bez obzira na pandemije, teškoće preživljavanja i razne pošasti, može spasiti svijet?

HERCEG: Mislim da su ti ljekovi sasvim individualni. Meni su, otkako pamtim odrastanje, riječi puno značile jer su me u tom osamljenom odrastanju mogle uputiti dalje, mogla sam vidjeti svjetove koje nisam mogla ni na koji drugi način doživjeti. Ali duboko vjerujem da je umjetnost, bilo koji način kreativnosti, ljekovita jer nam omogućuje izražavanje vlastitog bića. Pritom je bitno reći da je i nauka kreativna, da je programiranje i te kako kreativno, itd. Umjetnost može omogućiti dio samorazvoja koji će buditi u nama mogućnost saosjećanja.

No, bitno je uvijek govoriti da u današnjem svijetu sve to jest privilegija i to je veliki problem.

Mnogo ljudi ne može pročitati knjigu jer su preumorni od posla, ne može kupiti ulaznice za pozorište jer su preskupe. Kako bi rekla moja mama: ,,Knjige se ne jedu i ne oblače“. Mislim da svijet moramo promišljati prvo na način da omogućimo pravednu raspodjelu resursa, da aktivno smanjujemo siromaštvo. Meni pisanje jest bio taj spas, ali nakon psihoterapije.

Moramo i o tome pričati. Briga za naše mentalno zdravlje bitna je koliko i bilo koja druga briga za naše tijelo.

POBJEDA: Volite se vraćati zavičaju, rodnoj Petrinji. Tu se nekako preklapaju Vaša poetska i stvarna vraćanja selu, šumi i izvorištima odakle ste počeli pisati i uopšte opservirati život. S druge strane kažete da je „čovjek zarobljen podrijetlom i osobnom poviješću“. Postoji li ono „najvažnije između, gdje se najbolje ostvaruju život i talenti“?

HERCEG: Zarobljenost ličnom istorijom i porijeklom najvidljivija je možda u aspektu obrazovanja; djeci sa sela naprosto nisu iste prilike, najčešće zbog i klasnih razlika, ali i nemaštine. Mislim da zapravno nismo svjesni koliko talentovane djece ostaje zarobljeno u svojim početnim tačkama, ne razvije svoje talente jer naprosto im društvo, status, okolina to ne mogu omogućiti. Meni je sada lako vraćati se, jer sam se oslobodila iz tog kruga koji me nije puštao dalje. Dok sam se iscrpljivala radeći razne poslove da bih uopšte studirala u Zagrebu, daleko sam se rjeđe vraćala na selo, bježala sam dapače. Baš iz tog razloga što sam neprestano osjećala koliko mi je ta startna pozicija bila takva da mi nije mogla omogućiti bezbrižnije obrazovanje, ili neke stvari koje su moji kolege imale. Živjeli smo u siromašnoj porodici koja nam nije mogla omogućiti neke stvari koje su se mnogima činile normalnima. Naravno, moji roditelji nisu bili tome krivi, oni su radili najbolje što su mogli u datim okolnostima. Tako da je lako vraćati se kad si jednom uspio pobjeći. Tu je sva mudrost toga.

LJ. LABOVIĆ

14

Hronika Podgorice

Ekipe Zelenila angažovane na više lokacija Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo proteklih dana bile su angažovane na ugradnji mobilijara na dječjem igralištu u Moskovskoj ulici, izvodile su radove u sklopu rekonstrukcije Njegoševog parka, ali nije bilo zanemareno ni redovno održavanje.

Tako je košenje izvođeno na više lokacija - duž Petrovačkog puta, na bulevarima Ivana Crnojevića i Svetog Petra Cetinjskog, u Moskovskoj, Mitra Bakića, Ibrahima Dreševića, Save Kovačevića, Srđana Aleksića i Crnogorskih H. P. serdara.

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Obilježena trogodišnjica mandata aktuelne uprave Glavnog grada na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem

Zadovoljni učinjenim

Raspisan je tender za izgradnju postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, završen je javni poziv za kupovinu parcela u okviru naših biznis zona, završena je Jugozapadna obilaznica sa novim mostom na Morači, izgrađen je još jedan most za pješake i bicikliste u blizini Titeksa, započeta je realizacija projekta izgradnje novog gradskog groblja, uskoro se očekuje početak izgradnje četvrte sanitarne kade na deponiji ,,Livade“ - podsjetio je Vuković na neke od važnijih projekata biti predata građanima na upotrebu za koji dan. Prethodno je izgrađen još jedan most za pješake i bicikliste u blizini Titeksa, započeta je realizacija projekta izgradnje novog gradskog groblja, uskoro se očekuje početak izgradnje četvrte sanitarne kade na deponiji ,,Livade“ podsjetio je Vuković.

On je istakao da je spreman javni poziv za kupovinu novih autobusa, vrijedan pet miliona eura i raspisan je javni poziv za kupovinu asfaltne baze za gradsko prduzeće Putevi.

- U toku je izgradnja šetališta duž Morače i rekonstrukcija Njegoševog parka. Završena je rekonstrukcija Bokeške, u toku je obnova Hercegovačke ulice, a uskoro će početi i rekonstrukcija Njegoševe ulice – istakao je Vuković.

Gradonačelnik je najavio da će, nakon pokretanja Gradskog portala i radija, za koji dan startovati i Gradska televizija.

On je naglasio da je svečanost povodom obilježavanja treće godišnjice mandata bila planirana za 31. jul, ali je odložena zbog situacije s požarima koji su krajem prošlog mjeseca zahvatili Goricu i veći broj lokacija na teritoriji Podgorice.

- Upućujem izraze najdublje zahvalnosti pripadnicima Službe zaštite i spašavanja. Činjenica da su im pomagali pripadnici Komunalne policije i inspekcije i Čistoća, nešto je nad čime treba svi da se ozbiljno zabrinemo – kazao je Vuković.

Nj. B.

Radovi na dječjem igralištu u Moskovskoj Ivan Vuković

Tri godine mandata aktuelne uprave Glavnog grada, na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem, obilježeno je skromnom svečanošću u Kuslevovoj kući. Naglašavajući da je Podgorica danas ljepše mjesto za život, koje podsjeća na moderne evropske gradove, Vuković je kazao da bi se o ostvarenom u protekle tri godine moglo govoriti čitav dan i izdvojio samo neke projekte.

- Raspisan je tender za izgradnju postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje

Još jedna godina u znaku korona krize Gradonačelnik je ukazao da se i ova godišnjica, neočekivano, obilježava u specifičnim epidemiološkim uslovima.

- Iako smo vjerovali da ćemo o korona virusu polovinom 2021. godine govoriti u prošlom vremenu, ova pošast i dalje hara Crnom Gorom. Koristim i ovu priliku da apelujem na sve ljude da se što prije vakcinišu. U ovom teškom vremenu, to je istinska mjera ozbiljnosti i odgovornosti prema sebi, svojim najbližim i društvu u cjelini – poručio je Vuković.

otpadnih voda, završen je javni poziv za kupovinu parcela u okviru naših biznis

zona, završena je Jugozapadna obilaznica sa novim mostom na Morači, koja će

Iz SRD Kajaksport najavili besplatne termine za obuku i u septembru

Sve više interesovanja za kajak

Košenje pored magistrale ka aerodromu

ISKLJUČENJA  STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 18 sati: dio Bioča, dio Mrka, Crkvice, Ras i Podsić (kratkotrajna isključenja u navedenom terminu); - od 8 do 15: Mrke, Blizna, Petrovići, Stijena Piperska, H. P. Živkovići i Raći.

Sunčano, do 28 stepeni

Za danas je najavljeno ujutru ili prijepodne umjereno oblačno, tokom dana pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 16 stepeni, najviša dnevna do 28.

H. P.

Sekretar SRD Kajaksport Vukašin Pejović podsjetio je da je tokom jula i avgusta dva puta sedmično obavljana besplatna obuka za sve koji su bili raspoloženi da se oprobaju u ovom sportu.

- Interesovanje za ovaj sport je u konstantnom rastu. Tokom ljeta instruktori su sarađivali i sa više od 30 građana dnevno.

Naravno, pored slobodnih termina za građane, Kajaksport

SRD KAJAKSPORT

Jedna od stvari koja je ovoga ljeta privukla veliku pažnju Podgoričana, naročito mlađih, bila je škola kajaka koju je organizovalo SRD ,,Kajaksport“. Osim za bijeg od vrućina tokom jula i avgusta, za veliko interesovanje nije bez značaja bila ni činjenica da je obuka bila besplatna. Stoga, iz Kajaksporta najavljuju da će ta ponuda biti produžena i u septembru, i to neđeljom od 16 do 19 sati.

Kajak – spoj lijepog i korisnog

ima i stalne članove. Riječ je o znatno ozbiljnijim treninzima, na bržim i divljim vodama, koji zahtijevaju mnogo veću koncentraciju i znanje – kazao je Pejović.

On je kazao i da su za zadovoljstvom pridružili ovogodišnjoj manifestaciji ,,Ajmo na Moraču“, čiji je dio bila i kajakaška ponuda.

- Imamo zaista sjajnu sarad-

nju sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada, a posebno samo zahvalni gradonačelniku Ivanu Vukoviću na ukazanom povjerenju i ustupljenim prostorijama. Na taj način su omogućili da klub znatno lakše i organizovanije funkcioniše - istakao je Pejović, uz poziv svim zainteresovanima da dođu i oprobaju se u ovom atraktivnom sportu. H. P.

Morača stvorena za kajak Kao prednost stalnog članstva u SRD Kajaksport, Pejović navodi termine tokom cijele godine, odnosno mogućnost da se na vodu izlazi bez obzira na nivo Morače.

- Vremenske prilike u zimskim mjesecima diktiraju tempo, ali koristi se svaka prilika da se izađe na vodu i održi forma. Najljepši period za veslanje je druga polovina proljeća, kada je nivo vode dovoljno visok da se mogu raditi spuštanja i treninzi na gornjim djelovima Morače, kao sto su Platije i potez od Manastira Morača do ušća Mrtvice – kazao je Pejović.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

U podgoričkim osnovnim školama u toku posljednje pripreme za početak nastave

Simbolika podgoričkih rijeka

I. MANDIĆ

M. BABOVIĆ

Spremni za još jednu vanrednu školsku godinu

Osnovna škola ,,Pavle Rovinski“

Uprkos brojnim nedoumicama uoči starta školske godine, u osnovnim školama u toku su završne pripreme za početak nastave - krečenje, čišćenje i dezinfikovanje prostorija, nabavka sredstava za dezinfekciju, kao i sitni zanatski radovi.

Direktor Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ Zoran Đukić kazao je da se privode kraju radovi na uređenju prostora

ispred škole, koji ,,dijele“ sa novom zgradom Gradskog pozorišta.

- Čekamo da se ti radovi završe, kako bismo raspisali tender za rekonstrukciju krova koji je u lošem stanju. Taj prostor je bio u poprilično lošem stanju, ali sada će biti doveden u red, odnosno postaće ukras ovog dijela grada – kazao je Đukić.

On je istakao da je u planu nabavka računara i projektora u

svakoj učionici, kao i rekonstrukcija sportskog poligona u dvorištu školske zgrade.

- Sačekaćemo da počne nastava, pa ćemo se onda angažovati da nađemo novac za zamjenu podloge na sportskom poligonu. Takođe, namjeravamo da svaka učionica dobije računare i projektore. U svakom slučaju posla i ideja ne nedostaje i radimo na više strana – kazao je Đukić.

Gradilište ispred OŠ ,,Savo Pejanović“

U Osnovnoj školi ,,Dragiša Ivanović“ u toku su sitni zanatski radovi.

- Tokom ljeta nijesmo imali građevinski radova, a sada se privodi kraju krečenje nekih prostorije, te čišćenje škole.

Uoči početka nastave dezinfikovaćemo sve učionice, hodnike, toalete, kancelarije. U

toku je nabavka sredstava za dezinfekciju i ispitavanje ispravnosti vode – kazala je direktorica OŠ ,,Dragiša Ivanović“ na Zlatici Tanja Vujošević.

Finiš priprema za početak nastave, iako bez većih investicija tokom ljeta, u toku je i u OŠ ,,Pavle Rovinski“ - Zbog korona virusa nijesmo

15

Uređenje prostora ispred OŠ ,,Savo Pejanović“ počelo je u julu, u okviru projekta Mikro 020. Idejno rješenje prilagođeno je potrebama učenika, koji će moći da uživaju u parkovskoj površini u centru grada, sa tipičnim motivima Podgorice. Rješenjem prostora ispred najstarije podgoričke osnovne škole predviđeno je formiranje staza koje predstavljaju gradske rijeke. Na spoju staza koje simbolizuju Moraču i Ribnicu projektovana je stepenasta struktura za sjedenje koja prikazuje Skaline, omiljeno mjesto Podgoričana. Osim simbolike podgoričkih rijeka, improvizovan je i kanjonski reljef karakterističan za riječne tokove u vidu izdignutog zelenila, a unijeta je i simbolika plaža u užem gradskom jezgru.

Takođe, biće postavljen i parking za bicikla.

Idejno rješenje za uređenje dvorišta OŠ ,,Savo Pejanović“ izradio je tim kompanije NRA ,,Atelier“.

izdavali školsku salu, pa zbog toga nije bilo novca za neko značajnije uređenje škole. Uoči početka nastave ovih dana privodi se kraju čišćenje prostorija, a nabavljamo i potrebna sredstva za dezinfekciju, tako da ćemo spremni dočekati đake – kazala je direktorica škole sa Starog aerodroma Dijana Laković.

Nj. B.

16

Arena

Rukomet

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

INTERVJU: Petar Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore

Iz zdravog korijena nikle su lijepe priče PODGORICA - Rukometni savez puno je uradio na promociji sporta i države Crne Gore. Pohvale za sve poduhvate stižu sa svih strana, a sa adrese Evropske i Svjetske rukometne federacije komplimenti se nijesu šteđeli.

I zaslužili su svi u našoj rukometnoj kući, na čelu sa predsjednikom Petrom Kapisodom, aplauze za organizaciju velikih takmičenja, način na koji su odabrali stručnjake koji predvode rukometne selekcije, o čemu rezultati, kao jedino i pravo mjerilo, potvrđuju ispravnost odluka. Promocija rukometa kroz dobro osmišljen rad i viziju je put koji je odabrao Savez i od njega neće odstupati, što nam je i potvrdio Kapisoda u razgovoru za naš list.

Duga je lista stvari koje je Savez uradio od proljeća do ljeta. U samo nekoliko mjeseci pokazao se kao sjajan organizator dva kvalifikaciona olimpijska turnira u muškoj i ženskoj kategoriji, a pravi domaćini bili su i kadetskim ženskim reprezentacijama na prvenstvu Evrope. Odlazak seniorki u julu na Olimpijske igre u Tokiju i osvajanje šestog mjesta je dalo odgovor da se ide pravim putem. Ponosni su i na plasman seniora (peti put) na EP, a ono što su nedavno uradili najbolji kadeti osvajanjem zlata na B prvenstvu Evrope je za posebno poglavlje priče.

I upravo smo od budućnosti crnogorskog rukometa počeli razgovor sa predsjednikom Saveza.

Kadeti - prva generacija ovog uzrasta koja je obezbijedila A diviziju. Kakvi si utisci?

- Prvi put će Crna Gora imati mlađu mušku selekciju u elitnom rangu evropskog rukometa. To je rezultat na koji smo naročito ponosni i koji je došao kao kruna predanog rada.

Savez se potrudio da ispoštuje plan koji je pripremio trener Brano Božović, a smatram da je isti pažljivo koncipiran od strane kompletnog stručnog štaba. Svaki član stručnog štaba je dao veliki doprinos u uspjehu koji smo ostvarili.

Planiram da se naredne sedmice sastanem sa kompletnim stručnim štabom, uz očekivanje da će u skorijem periodu, dostaviti šestomjesečni ili godišnji plan, kako bi mogli da se okrenemo realizaciji onoga što nas očekuje u budućnosti.

Kakvi su dalji planovi vezani za mlade momke? Mnogi od njih su ,,na vratima“, a neki su već tu - u ,,A“ timu.

- Određeni broj momaka koji su bili dio tima na šampionatu u Letoniji je pokazao kvalitet, čime su osim potvrde potencijala, dokazali da bi u skorijoj budućnosti mogli da postanu i članovi ,,A“ tima. Svakako bih izdvojio Radojicu Čepića koji

- Ovo je, možda, i najuspješnija godina za Rukometni savez po pitanju dokazivanja organizacionih sposobnosti, od obnove nezavisnosti 2006. godine, jer smo bili domaćini tri značajna međunarodna takmičenja - istakao je Kapisoda je potvrdio da je dominantan u svom uzrastu, bio je predvodnik naše reprezentacije i zasluženo dobio nagradu za najkorisnijeg igrača šampionata.

Sve se vrti oko mladosti, baze - koja nije velika, ali je očigledno da sve radite kako bi na razne načine zadržali pažnju, od organizacije kampova, kroz kadetsku i pionirske lige, reprezentativne akcije.

Koliko sve ovo traži vremena, finansija...?

- Imamo poseban senzibilitet prema mlađim selekcijama, nastojimo da u okvirima naših mogućnosti obezbijedimo da što češće budu na okupu.

Tako se u nekim periodima dešavalo da istovremeno na okupu budu tri-četiri mlađe selekcije, što svakako zahtjeva i značajna finansijska sredstva, ali i adekvatnu organizaciju svih struktura Saveza. Vjerujem da su uslovi koje im pružamo za pripreme i takmičenja sve bolji, te da imaju sve što je potrebno da kontinuirano napreduju i budu konkurentni na međunarodnoj sceni, u duelima protiv svojih vršnjakinja i vršnjaka. Mogu da kažem da je kamp na Ivanovim koritima jedan od projekata na koji smo posebno ponosni. Dovoljno je navesti da je u pitanju jedini reprezentativni kamp u našoj državi, da se organizuje duže od 20 godina i da su kroz njega prošli gotovo svi sadašnji reprezentativci, pa da bude jasno koliki je njegov značaj za razvoj crnogorskog rukometa. U godinama koje su pred nama, radićemo na tome da isti dobije i međunarodni karakter, čime bi još više dobio na značaju. I pionirske lige koje organizujemo u muškoj i ženskoj konkurenciji, imaju izuzetan značaj i visoko su na listi naših prioriteta. Taj projekat je prošle godine doživio ekspanziju, a brojke koje se tiču gledanosti su prevazišle sva naša očekivanja. Važno je naglasiti i to što se utakmice umjesto u „balonu“ kao što je bio slučaj prethodnih sezona, igraju u dvorani Univerziteta Crne Gore koja ispunjava sve standarde za održavanje međunarodnih takmičenja.

Na taj način djeca stiču pravi utisak odigravanja utakmica u takmičarskim uslovima i uz prisustvo publike. Najbolje pionirke naše države su pono-

vo na okupu, odrađuju minipripreme, a potom putuju na turnir u Trogiru. Tu generaciju predvodi proslavljena rukometašica Tatjana Jeraminok, koju smatram osobom i trenerom, koja je pravi izbor za naše mlađe ženske selekcije.

RSCG je pouzdan partner evropskoj i svjetskoj federaciji. Sa malo ste pokazali puno u organizaciji velikih takmičenja. Koja je formula bila za uspjeh?

- Ovo je, možda, i najuspješnija godina za Rukometni savez Crne Gore po pitanju dokazivanja organizacionih sposobnosti, od obnove nezavisnosti 2006. godine, jer smo bili domaćini tri značajna međunarodna takmičenja. U martu smo uspjeli da besprekorno organizujemo dva olimpijska turnira, sve to u trenutku kada je pandemija virusa bila na vrhuncu i kada je naša država po broju zaraženih, bila među onima koje su najviše pogođene virusom. Uslovi za organizaciju turnira bili su bez presedana, pa je njihovo održavanje bez ijednog pozitivnog slučaja, uz izjave gotovo svih učesnika, te zvaničnika Evropske rukometne federacije i Svjetske rukometne federacije koji su u superlativu ocijenili sve aspekte organizacije, svojevrsni podvig i na ponos, kako nas u Savezu, a slobodno mogu istaći i naše države. U dva navrata smo, odnosno nakon završetka oba turnira, dobili i čestitku od predsjednika IHF-a Hasana Mustafe. To je bilo veliko iskustvo za nas koje nam je pomoglo da, takođe, besprekorno organizujemo i Evropsko prvenstvo za kadetkinje.

Na prvenstvu koje je trajalo 15 dana, uključujući i ranije dolaske i odlaske timova iz Podgorice, nastupilo je 16 timova, što predstavlja oko 400 gostiju.

Velika organizacija smotre najboljih timova Evrope realizovana je sa najmanjim brojem ljudi i sa ograničenim budžetom, a kao kruna uspješnog događaja uslijedila je posjeta predsjednika EHF-a Mihaela Viderera. Predsjednik je tokom posjete našoj državi, na svim sastancima koje smo imali, naglasio da su utisci sjajni i prenio stav EHF-a da uslovi koje smo ponudili kao domaćini, prevazilaze standarde koje za navedeni uzrast takmičenja zahtjeva „evropska kuća ruko-

Sa juniorkama bi kompletirali učešća na velikim Što vas jos čeka do kraja godine kada su reprezentativni nastupi u pitanju?

- Naše dvije ženske reprezentacije će imati obaveza do kraja godine. ,,A“ tim će u oktobru početi takmičenje u EHF Euro kupu i to duelima protiv Sjemeta“. Zahvalnost za podršku koju smo dobili u organizaciji prvenstva dugujemo Glavnom gradu na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem i Upravi za mlade i sport, koji u kontinuitetu pružaju podršku našim aktivnostima. EHF i IHF nam u kontinuitetu ukazuju povjerenje, a svi dosadašnji izvještaji i komentari koje smo dobili sa tih adresa, potvrđuju da smo u stanju da odgovorimo njihovim standardima.

Kako ocjenjujete rezultate kadetkinja?

- Naš cilj, kada je u pitanju ova generacija, bio je plasman među osam najboljih. Najbolje izdanje djevojke su pružile u premijernom meču protiv Danske, a upravo je ubjedljiva pobjeda u tom duelu, donijela ovakav rezultat. Nakon dvije pobjede na startu, ekipa se suočila sa povredom prvog srednjeg beka Anđele Milošević, što je uz stomačni virus koji je mučio nekoliko igračica, svakako uticalo na izdanja u nastavku šampionata. U pojedinim mečevima se moglo i više, ali u konačnom mora se naglasiti da je osnovni cilj ostvaren i da će ova generacija naredne godine igrati na Svjetskom prvenstvu u Sloveniji.

Upravo je kontinuitet učešća na velikim takmičenjima krucijalan i za ovu, kao i za sve druge mlađe selekcije. Kada su u pitanju mlađe selekcije, za Savez nije presudan samo konačan plasman na prvenstvu, već to da sve generacije budu u A diviziji i redovni učesnici velikih takmičenja, te da dobijemo nekog mladog igrača koji će biti dominantan u svom uzrastu, kao što je sa slučaj sa Čepićem na upravo završenom B prvenstvu Evrope u Letoniji. To je ono što je najveći uspjeh nastupa mlađih selekcija na prvenstvima.

Seniorke su u trećem učešću na OI osvojile šesto mje-

verne Makedonije u Skoplju i Podgorici. Osim Sjeverne Makedonije, protivnici će biti još Slovenija koja je, takođe, jedan od domaćin Evropskog prvenstva naredne godine i Norveška, kao aktuelni šampion Starog kontinenta. Takmičenje je zamišljeno

sto. Kako na to gledate?

- Samo učešće na Olimpijskim igrama je veliki, meteorski uspjeh, jer treba imati u vidu činjenicu da smo bili jedini predstavnik bivše Jugoslavije na rukometnom turniru u obje konkurencije. Biti dio smotre na kojoj je 12 odrabranih je uspjeh sam po sebi, jednako kao i to što smo treći put zaredom na najvećem događaju u svijetu sporta. Za poštovanje je i odnos koji su djevojke imale u Tokiju, kako na terenu, tako i van njega, jer je to ono što je izuzetno značajno, osim rezultata. Cilj koji smo postavili pred stručni štab bio je plasman u četvrtfinale, što smo, takođe, ispunili, pa sa te strane možemo da budemo zadovoljni. Istina, utisak je da se moglo i više.

Nakon analize koja uslijedi po završetku nekoliko velikih takmičenja, realni smo u ocjenama i nastojimo da ljestvicu uvijek podignemo na viši nivo, odnosno da težimo da na svakom narednom budemo još bolji i uspješniji. Olimpijske igre su bile prvo veliko takmičenje za novu selektorku Bojanu Popović, koja ima moju punu podršku, te uživa moje i povjerenje ljudi u Savezu, pa vjerujem da će tim spremno dočekati naredni izazov, a to je Svjetsko prvenstvo u Španiji, u decembru ove godine.

Muška seniorska reprezentacija bila je najviše pogođena koronom, jer je otkazan baraž za SP, ali se uzdigla pa će peti put učestvovati na EP. Komentar?

- Imali smo realne šanse da u dvomeču budemo bolji od Češke. Do posljednjeg dana smo se nadali da će doći specijalna pozivnica za učešće na tom takmičenju, jer su momci zaslužili da budu na planetarnoj smotri. Korona je značajno pogodila tim i tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, pa smo gotovo sve mečeve

kao zamjena za kvalifikacije i prilika je za uigravanje tima, kako za prvenstvo Evrope, tako i za Svjetsko prvenstvo koje je najveći izazov koji očekuje seniorke do kraja godine. Šampionat svijeta je u decembru, dobili smo najtežu moguću grupu, u kojoj

odigrali u nekompletnom sastavu. Ipak, momci su i u takvim okolnostima, uspjeli da se pobjedom protiv Rumunije, peti put uzastopno plasiraju na smotru najboljih selekcija Evrope. Seniori će početkom novembra u okviru EHF sedmice gostovati reprezentaciji Tunisa, a početak naredne godine rezervisan je za učešće na Evropskom prvenstvu.

Nakon premijerne pobjede na prvenstvima Evrope koju smo ostvarili na prethodnom šampionatu, od selektora Zorana Roganovića i igrača, vjerujem da mogu da naprave i korak dalje, te u konkurenciji Danske, Slovenije i Sjeverne Makedonije, izbore plasman u glavnu rundu.

Pozitivne su reakcije na proširenje domaćih liga.

Ideja je objeručke prihvaćena, da li ste brižljivo radili na odluci?

- Nije naprečac donijeta. Uslijedila je nakon detaljnih razmišljanja i analiza, a po dobijanju obavještenja od strane nekih klubova da odustaju od takmičenja u Drugoj muškoj ligi i da se okreću nastupima u pionirskim ligama. Zbog toga smo došli u situaciju da zbog malog broja klubova, nije moguće organizovati Drugu ligu.

Sutjeska i Jedinstvo su iskazali spremnost i potvrdili da posjeduju kapacitete da se takmiče u najvišem rangu takmičenja, što smo uz mišljenje direktora liga, a na zadovoljstvo tih klubova, vjerujem i cjelokupne rukometne zajednice, prihvatili. U novoj sezoni imaćemo jedinstvenu Prvu ligu u kojoj će nastupiti 12 timova i u kojoj nas očekuje veliki broj derbija, što će svakako unaprijediti kvalitet takmičenja. U ženskim ligama smo imali nešto povoljniju situaciju, a nakon odustajanja Budućnosti II od nastupa u Prvoj ligi i informacije Feniksa da se okreće nastu-

Arena

m takmičenjima su Francuska, Slovenija i Angola, ali vjerujem da će stručni štab, zajedno sa djevojkama, spremno dočekati to takmičenje. Obaveze će imati i juniorke, koje će se u novembru protiv Poljske i Italije boriti za jedno mjesto koje vodi na Svjetsko prvenstvo u Sloveniji

naredne godine. Ukoliko izbore plasman na to prvenstvo, imaćemo sve selekcije na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima. Suvišno je govoriti što bi za malu državu, sa malom bazom i Savezom sa ograničenim budžetom, predstavljao navedeni rezultat. Bio bi to rezultat kojim se može pohvaliti samo mali broj evropskih selekcija.

pu u Pionirskoj ligi. Ostala su dva upražnjena mjesta, pa smo na moje veliko zadovoljstvo, dobili mogućnost da pozitivno odgovorimo na zahtjeve Nikšića i Zete da se takmiče u Prvoj ligi. I oni su takođe, potvrdili da imaju sve potrebne uslove za nastup u tom rangu, a važno je naglasiti da sa navedenim klubovima imamo odličnu komunikaciju, te da u dužem vremenskom periodu pokazuju pravi odnos kada je u pitanju rad sa talentovanom djecom. Nikšić, Bijelo Polje i Golubovci su tako dobili nove prvoligaše, a vjerujem da će klubovima taj status pomoći da ostvaruju bolju saradnju sa lokalnom samoupravom, kako u pogledu dostupnosti termina u dvoranama, tako i u pogledu mogućnosti da dobiju sredstva na javnim konkursima ili privuku nove sponzore.

Ovim putem im javno čestitam i želim mnogo uspjeha u novoj sezoni.

Uprkos problemima sa koronom uspjeli ste da završite sve lige. Može li se očekivati isti scenario i za ovu seznu?

- Apsolutno sam stava da je moguće održati takmičenje i u ovoj sezoni, te isto realizovati do kraja, kao što je bio slučaj i prethodne sezone. Ne samo za nas u svijetu sporta, već i u svim oblastima, prošla sezona je bila svojevrsno vatreno krštenje u pogledu mogućnosti za organizaciju nekog takmičenja ili aktivnosti, ali smo pokazali da je posao moguće obaviti na pravi način, uz dobru organizaciju i poštovanje mjera nadležnih zdravstvenih institucija. Na tome svakako dugujemo zahvalnost i klubovima, koji su tokom čitave sezone pokazivali fleksibilnost i spremnost za dogovor, u situacijama kada je zbog pozitivnih slučajeva u nekom timu, bilo potrebno odlaganje

mečeva. Nastojali smo da kalendar takmičenja prilagodimo trenutnim okolnostima, uspjeli smo da sezonu privedemo kraju u svim takmičenjima pod našim okriljem, a iskreno se nadam da ćemo uz iskustvo koje imamo, u tome uspjeti i u sezoni koja je pred nama.

Da li je, možda, došlo do promjena u mlađim takmičarskim uzrastima?

- Nastavljamo tamo gdje smo stali i sa željom da dodatno unaprijedimo kvalitet. Pionirske lige, koje će u predstojećoj sezoni biti organizovane za 2006. i 2008. godište, su naša baza, pa podizanjem kvaliteta takmičenja, stvaramo uslove za razvoj igračica i igrača koji bi trebalo da budu okosnica nacionalnih selekcija u budućnosti. Imamo malu bazu, zbog čega u kontinuitetu radimo na tome da što veći broj klubova formira pionirske sastave u uzrastima u kojima se organizuju takmičenja. Izuzetno značajnim smatram to što smo pionirske lige učinili dostupnim i vidljivim najširem mogućem auditorijumu, posredstvom portala MNErukomet, sa kojim imamo zaključen ugovor kojim se obezbjeđuju prenosi svih utakmica. Brojke koje smo dobili po završetku takmičenja su nas pozitivno iznenadile i potvrdile da smo napravili pravi potez odlukom da prenosimo sve utakmice.

Od nove sezone posvetićemo veću pažnju i Kadetskoj ligi, na način da ista po ugledu na Pionirske lige, bude na većem nivou u pogledu vidljivosti.

Tako će na portalu MNErukomet biti dostupni izvještaji sa svih utakmica, svakog vikenda imaćemo izbor za tim kola i igrača kola, a ukoliko bude mogućnosti, najzanimljiviji meč vikenda, prenosiće se uživo.

A. MARKOVIĆ

17

Stonoteniser Filip Radović ispunio san osvajanjem medalje na Paraolimpijskim igrama, čeka ga nastup u ekipnom dijelu

Nemaju dugovanja, pozitivna mišljenja, a sponzori vide lijepu priču Kako finansijski funkcionišete, da li sve ove obaveze možete da izgurate i imate li dugovanja?

- Savez je izmirio sve obaveze iz 2019. i 2020. godine, te riješio naslijeđene obaveze iz ranijeg perioda. Sa ponosom mogu da istaknem činjenicu da smo 2020. godinu završili sa pozitivnim finansijskim rezultatom i uz mišljenje revizora na finansijsko poslovanje u kojem nema niti jedne primjedbe. Iako zbog kasnog raspisivanja javnog konkursa Uprave za sport i mlade za sufinansiranje aktivnosti sportskih organizacija, nijesmo mogli da računamo na sredstva iz državnog budžeta, obezbijedili smo se na početku godine, potpisivanjem sponzorskih ugovora sa kompanijama koje su pokazale društvenu odgovornost i svojevrsno priznanje za ono što radimo i rezultatima koje ostvaruju prije svega naše reprezentativne selekcije na međunarodnoj sceni. Možemo da konstatujemo da smo likvidni, da na dnevnom nivou izvršavamo svoje obaveze i da uprkos kašnjenju konkursa resorne uprave, zahvaljujući obezbijeđenim sredstvima od sponzora i partnera, ispunjavamo sve planirane aktivnosti iz godišnjeg plana. Veliko zadovoljstvo predstavlja nam i to što se sve veći broj kompanija samoinicijativno javlja Savezu, pokazujući interesovanje za određeni vid saradnje, čim širimo krug sponzora i partnera. Plan je da do kraja godine proširimo krug sponzora i partnera, što će nam olakšati realizaciju brojnih aktivnosti i projekata koje imamo.

Tokio 2020.

Sa Bakićem u lov na još jedan podijum Zasijala je bronza na grudima našeg zlatnog momka crnogorskom stonoteniseru Filipu Radoviću dodijeljena je juče medalja za treće mjesto na Paraolimpijskim igrama koje je obezbijedio u subotu plasmanom u polufinale klase S10.

Radović je u polufinalu poražen od Patrika Čojnovskog 3:1 u setovima, ali mu je prolaz među četiri bio dovoljan da na debitantskom nastupu na najvećoj smotri sportista sa invaliditetom osvoji prvu medalju u istoriji za Crnu Goru na POI. Poljski as Čojnovski, koji je u četvrtfinalu eliminisao još jednog našeg predstavnika Luku Bakića, juče je uvjerljivo stigao do zlata pobijedivši Francuza Matea Boeu 3:0 (11:8, 11:5, 12:10).

Radović je poslije ceremonije dodjele medalja rekao da je ispunio svoj san, ostvario ono za što je trenirao i živio.

- Odigrao sam na visokom nivou cijeli turnir, čak sam i podizao formu iz meča u meč. Pobijedio sam dvojicu stonotenisera koje nijesam do sada pobjeđivao. Izgubio sam polufinale od najboljeg, ali sam ga namučio i imao šanse - rekao je Radović.

Radovića i Bakića čeka nastup u ekipnom dijelu paraolimpijskog turnira, u kojem će imati veliku šansu da se domognu odličja.

Crnogorski par biće slobodan na startu turnira, dok će se u četvrtfinalu sastati sa boljim iz duela Nigerije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Mečevi osmine i četvrtfinala finala biće odigrani 31. avgusta.

Radoviću i Bakiću će tako za

Spaić danas baca kuglu Atletičar Miloš Spaić nastupiće danas u bacanju kugle na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.

Spaić će se takmičiti u kategoriji F 11 (osobe bez vida), u kojoj je prijavljeno 11 atletičara.

Spaić ima deseti rezultat od prijavljenih takmičara.

Lični rekord mu je 11,11 metara.

Spaić je istakao da je ovo za njega istorijska godina, budući da je u 2021. debitovao na Evropskom prvenstvu u Bidgošću i na Paraolimpijskim igrama.

- Imam tremu, ali to sam već jednom prošao pred veliko takmičenje i sigurno će sada biti manja. Činjenica da ću nastupiti sa najboljim bacačima svijeta, sa ljudima koji su mnogo duže u sportu i mnogo iskusniji, za mene je velika čast. Još veća mi je čast što ću dres i grb Crne Gore predstavljati na Paraolimpijskim igrama - rekao je Spaić.

Dvadeset devetogodišnjak iz Herceg Novog rekao je

medalju biti dovoljna jedna pobjeda.

U osmini finala slobodne su još Poljska i Francuska, dok će se za četvrtfinale boriti još Ukrajina i Italija, Velika Britanija i Španija, kao i Indonezija i Kina.

- Zadovoljan sam žrijebom.

Koliko nijesmo imali sreće u pojedinačnom dijelu, toliko je bila uz nas u žrijebu za ekipnu konkurenciju. Postavljeni smo

Spaić sa trenerom

da je kao dijete sanjao da se bavi profesionalnim sportom i predstavlja Crnu Goru na nekom velikom takmičenju.

- Ostala je je još jedna stepenica, možda ona najteža, da osvojim medalju na velikom takmičenju. Ovdje realno teško da imam šansu za to jer će mi rivali biti najbolji svjetski bacači. Daću maksimum da pobijedim, prije svega, sebe i postignem što bolji rezultat.

Nadam se da moj nastup u

za treće nosioce, pa smo u osmini finala slobodni. U četvrtfinalu čekamo boljeg iz duela SAD i Nigerije - rekao je Radović, dodavši da je Crna Gora apsolutni favorit u borbi za polufinale.

- Jesmo favoriti, ali to moramo da opravdamo. Moramo da se maksimalno pripremimo i shvatimo ih ozbiljno. Nadam se da ćemo biti na podijumu i u ekipnom dijelu.

Ne. K. Radović i Bakić sa trenerom Lupuleskuom

Tokiju neće nikoga razočarati rekao je Spaić.

Takmičenje u bacanju kugle počinje u 11.46 sati po našem vremenu.

Spaić je nastup na EP u Bidgošću završio kao sedmoplasirani sa hicem od deset metara i 53 centimetra.

Krajem marta u Puli kuglu je bacio 10,63, a sredinom maja u Kruševcu, na međunarodnom mitingu, ostvario je rezultat 10,92 metra.

Ilija Tadić bez finala Plivač Ilija Tadić nije uspio da se plasira u finale trke na 50 metara slobodno.

Tadić je bio šesti u trećoj kvalifikacionoj grupi rezultatom 26 sekundi i 86 stotinki.

U generalnom plasmanu kategorije S9 završio je na 17. mjestu, u konkurenciji 25 plivača.

U kvalifikacijama je isplivao najbolji rezultat sezone.

- Nijesam zadovoljan nastupom i rezultatom. Isplivao sam najbolji rezultat sezone, ali je to 21 stotionku slabije od ličnog rekorda. To je daleko od onog što sam želio i očekivao. Slijede pripreme za šampionat svijeta naredne godine - kazao je Tadić agenciji MINA. - Pokušaću da se kvalifikujem za Paraolimpijske igre u Parizu 2024. i nadam se tamo ostvarim bolji rezultat.

Tadić je drugi put nastupio na Paraolimpijskim igrama, nakon što je 2016. godine u Rio de Žaneiru nosio crnogorsku zastavu na svečanom otvaranju.

PARAOLIMPIJSKI KOMITET CRNE GORE

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

18

Arena

Telekom 1. CFL

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Gosti u finišu derbija

Budućnost gubila na poluvremenu, a u nastavku spakovala pet golova u mrežu Zete (5:1)

D. MALIDŽAN

Simultanka Ivanovića za preokret šampiona

Budućnost je uradila ono što je trebalo pred reprezentativnu pauzu - ,,plavi“ su savladali Zetu nakon preokreta u drugom poluvremenu kada su dali pet golova (5:1).

Heroj tek druge ligaške pobjede ,,plavih“ bio je Igor Ivanović koji je upisao tri asistencije, pogodak i iznudio penal kojim je definitivno riješena utakmica. Ne pamti se takav učinak jednog pojedinca pod Goricom.

Veliki doprinos dao je i Raičković, koji se dva puta upisao u listu strijelaca - prvi sa bijele tačke, a drugi u svom stilu, majstorski, kada je primio loptu, a potom sa 18 metara ,,iz koljena“ proparao mrežu u 85.

Goleadu na najvećem stadionu zaključio je Mijović koji je ušao sa klupe, a u 86. postavio konačan rezultat.

Sve bolju formu potvrdio je i Petrović, koji je zakucao za 1:1.

Golubovčani su trajali 45 minuta - dok su imali snage. Uspjeli su da povedu, da prirede nekoliko obećavajućih izleta na polovini rivala, pa i udaraca, ali su se u nastavku ugasili i nestali sa terena.

Rapsodija izabranika Aleksandra Nedovića, najava ljepšeg sjutra, ali nije baš bilo onako kako se očekivalo u prvom dijelu kada su pokazali slabosti.

Meč je od samog starta bio dinamičan, a za to je zaslužna Zeta.

Ekipa koja se okupila nekoliko dana pred početak lige, sa mladim timom i iskusnim golmanom, nekadašnjim reprezentativcem - Mladenom Božovićem, ušla je u utakmicu otvoreno, sa željom da postigne gol.

Gosti su to najavili preko nekoliko bjegova po krilu, gdje je japanski internacionalac Nakazava pravio velike probleme debitantu u dresu ,,plavih“ - Muzuroviću.

Fudbaler Golubovčana bio je brži i vještiji od protivničkog defanzivca koji je izvorno štoper, ali je silom prilika, u odsustvu

Ražnatovića i Sekulića, zaigrao na poziciji lijevog beka.

Prolazio je Nakazava kao brzi voz i pravio višak na tom dijelu terena, a u 11. minutu Adžić ga je klizićim startom spriječio da zatrese mrežu.

Nekoliko sekundi ranije, Podgoričani su bili blizu vođstva, ali je goste spasila prečka koju je uzdrmao Ivanović topovskim udarcem lijevom nogom sa ivice kaznenog prostora.

Kad god je bila pod vođstvom trenera Dragoljuba Đuretića, Zeta je pod Goricom bila napadački nastrojeni.

Takav pristup i sada je Golubovčanima donio prednost, prilično brzo - nakon kornera u 12. minutu lopta je prošla veliki broj igrača koncentrisanih oko peterca i došla na desnu stranu do Ivana Vukčevića, koji nije imao najbolji ugao, ali je pogodio mrežu desnom nogom iskosa sa desne strane.

Novi šok za Budućnost koju je težeg minusa spasio golman Dragojević - paradom je odbranio projektil Šimokave iz daljine.

Budućnost se našla u novom problemu, ponovo je morala da igra - iz minusa.

Pokušavali su ,,plavi“ da reaguju, što prije da se podignu, da nađu put do mreže.

Pred odlazak na odmor zasuli su Božovića šutevima, ali nijedan nije bio dovoljno dobar da završi tamo đe treba. Čuvar mreže Zete zaustavio je udarac Raičkovića, potom je Raspopović zamalo bio nepreciran ,,petom“, kao i Ćetković sa distance.

Golubovčani su se povukli nakon vođstva, ali nijesu zapostavljali ofanzivni smjer.

Pupović se u 39. minutu nije libio da proba iz daljine, mada je to bio lak plijen za Dragojevića.

Trener domaćih Aleksandar Nedović mijenjao je pred nastavak - uveo je Mrvaljevića u špicu umjesto Kordića, a Muzurovića je zamijenio Đuričković.

2

5

Zeta

1

0

1

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 300 Sudija: Milovan Miličić.

Golovi: 0:1 I. Vukčević u 12, 1:1 Petrović u 52, 2:1 Ivanović u 62, 3:1 Raičković (pen) u 69, 4:1 Raičković u 85, 5:1 Mijović u 86. Žuti kartoni: Dakić, Adžić (Budućnost), Đinović, I. Vukčević (Zeta).

Budućnost

Zeta

Dragojević Terzić Ćetković (od 63. Mirković) Dakić Ivanović (od 87. Perišić) Raičković Adžić Muzurović (od 46. Đuričković) Kordić (od 46.

Mrvaljević) Petrović (od 76. Mijović) Raspopović

Božović Ceklić Krstović I. Vukčević Đurović Đinović Tuzović Pupović (od 67. Kukuličić) Nakazava Đ. Vukčević (od 75.

Goranović) Šimokava

Uslovilo je to i određene promjene u sistemu, pa je Raspopović prešao na lijevu stranu, a Đuričković na njegovo mjesto desnog beka.

Budućnost je preživjela napad koji su osmislili Zetini Japanci u 48. minutu nakon što je Šimokava bio kratak na prizemnu asistenciju Nakazave, a potom se vratila u egal.

Podgoričani su priredili lijepu akciju u kojoj su učestvovali Terzić, Ćetković i Ivanović, koji je namjestio gol Petroviću u 52. minutu.

Bio je to početak kraja svih dobrih stvari Zete. Gosti su se držali dok su mogli fizički da pariraju, a potom su počeli da pucaju pod spremnijom, a i kvalitetnijom ekipom.

Domaćin je izjednačio pogotkom sa šestsedam metara, a do preokreta stigao nakon udarca sa malo veće razdaljine.

Za to se pobrinuo Ivanović koji je lijevom matirao Božovića u 62. minutu.

Razigrao se Ivanović i pravio razliku na terenu. Vukao je svoje, otvarao strane, dijelio lopte, a zaslužan je i za treći pogodak Podgoričana jer je izborio penal.

Utakmicu je prelomio Raičković koji je rutinski realizovao najstrožu kaznu u 69. minutu.

Dominirala je Budućnost u drugom poluvremenu. Bio je to posve drugi tim, raspoložen, raznovrstan, brži, moćniji, a na kraju je i ubjedljivo slavio.

Terziću je nedostajalo sreće da potpiše evrogol sa 25 metara, a zatim je Raičković potpisao još jedan pogodak izvan šesnaesterca.

Tačku je stavio Mijović, koji je u vidu gola dobio najljepši mogući poklon nakon oporavka od povrede.

Budućnost ima dvije sedmice da se spremi za derbi sa vodećem Sutjeskom, a Zeta da nadomjesti manjak treninga pred D. KAŽIĆ prvenstvo.

Rudar nanio prvi poraz Baranima Rudar

Budućnost

Vuljaj lan Janjić spa

Dečić

1

Sutjeska

0

10

Stadion FK Dečić. Gledalaca: 320 Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Vuljaj u 66, 1:1 Janjić u 86. Žuti kartoni: An. Rudović, Pešukić, Kojašević, Drešaj (Dečić), Vlahović, Augusto, Ma. Vuković, Bubanja, Drešković (Sutjeska)

Dečić

Sutjeska

Popović Drešaj (od 78. Adžović) Tući Ad. Rudović Novović Božović An. Rudović (od 76. Nikolić) Kojašević Vuljaj Camaj (od 90. Janketić)

Giljen Vlahović Drešković Drinčić Stijepović (od 80. Ma. Vučić) Janjić Bubanja (od 75. Eraković) Matanović (od 80. Nikač) Augusto Ma. Vuković (od 70. Raičević) Marković

Trijumfalna serija Sutjeske prekinuta je u Tuzima, ali je bodovna razlika u odnosu na Dečić ostala ista.

U derbiju šestog kola Telekom 1. CFL bilo je 1:1, nakon što je prednost domaćinu filigranskim potezom donio Kristijan Vuljaj, a izjednačenje u finišu kreirao Nikola Janjić.

Prvim remijem, poslije pet vezanih Pobjeda, Sutjeska je zadržala četiri boda prednosti nad Dečićem, dok je distancu nad drugoplasiranim Mornarom uvećala na ,,plus tri“.

U Tuzima su odigrana dva različita poluvremena. U prvom gotovo da nije bilo uzbuđenja, igralo se oprezno, naročito od strane Sutjeske, dok su veći posjed Dečića i naglašenija želja za pas igrom ostali bez efekta. Čak je nešto bliža pogotku bila Sutjeska, kada je u 14. minutu Stefan Popović u korner

Suraka postigao prvi gol za Rudar na jučerašnjem meču

Mornar nadigrao 11 rivala i izgubio

Mornar

1

Stadion pod Golubinjom. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Golovi: 1:0 Zakarija u 7, 1:1 Grbić u 27, 2:1 Vujović u 88. Žuti kartoni: M. Golubović, Zečević, Bojović (Rudar), Poček, Grbić, Sekulović, Stevanović (Mornar).

Rudar

Mornar

Agović Kašćelan Striković (79. Vučićević) M.Golubović Zakarija (od 83. A. Golubović) Živković (od 46. Bojović) Čavor Prenkočević (od 46. Zečević) Gašević (od 62. Vujović) Peličić Jočić

Baltić Perišić Seratlić Škrijelj (od 73. Bakić) Pajović Sekulović Poček (od 85. Guzina) Kaluđerović Ćetković Stevanović (od 88. Rolović) Grbić

PLJEVLJA - Koliko fudbal zna da bude surov i nepravedan možda je najbolje pokazao meč Rudara i Mornara.

Barani su izuzev prvih deset minuta dominirali, imali kod 1:1 dva čista zicera, totalnu ofanzivu čime su jasno pokazali da žele pobjedu, a u trenucima totalne nadmoći, nakon greške Baltića primili su gol u samom finišu, čime je Rudar nanio prvi poraz Baranima - 2:1.

Rudar je na startu pokušao da napravi pritisak, imao dva kornera, ali bez posebne opasnosti po gol Barana. Gosti su odgovorili, nakon prvog kornera, Perišić je bio u šansi,

da bi onda Rudar gotovo iz ničega došao do gola. Prilično ofanzivni bekovi, ostavljali su štopere, koji su imali dosta posla u početku, da bi njihovu lošu procjenu iskoristio Zakarija u 7. minutu i dok su gosti stajali vjerujući da je ofsajd, ofanzivac Rudara rutinski je pogodio za 1:0.

Mornar je preuzeo inicijativu, imao pokušaj Kaluđerovića, ali je domaćin opet nakon grube greške gostiju, mogao u 13. minutu da udvostruči prednost, ali su se Zakarija i Striković poigravali ispred Baltića, da bi na kraju Striković poslao loptu iznad gola.

Od tog momenta na terenu je

postojao samo jedan tim - Mornar. Barani su napravili totalni pritisak, punu ofanzivu, pa je Rudar bio na mukama da uopšte iznese loptu.

Sekulović i Kaluđerović bili su bez greške, tokom igre ofanzivci Mornara rotirali su mjesta u timu, a najviše su Škrijelj

i Grbić, te vrlo ofanzivni Seratlić mučili desnog beka domaćih Golubovića. Osjetilo se da Mornar ima sve, a iz toga zasluženo je došao i gol - Stevanović je u 27. minutu loptu dodao od Škrijelja, koji je majstorski uposlio Ćetkovića.

Iskusni ofanzivac pokušao je

sa sedam-osam metara, iskosa sa desne strane, Agović je odbio, Grbić loptu pospremio u mrežu - 1:1.

Barani su prijetili, Rudar pokušao da koliko-toliko parira na sredini, a u 40. minutu Ćetković je izmislio pas za Škrijelja, koji je imao sve, ali se

Telekom 1. CFL

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

19

a u Tuzima izbjegli prvi poraz u sezoni

D. MALIDŽAN

nsirao Dečić, asio Sutjesku



Sutjeska je posljednji put na gostovanju Dečiću pobijedila 9. novembra 2013. godine (1:0)

skrenuo udarac Vladana Bubanje.

Domaći su pokušavali i kroz sredinu i preko bokova, ali je odbrana Sutjeske bila na visini zadatka, dok je pokušaj nekadašnjeg člana nikšićkog kluba Damira Kojaševića u 26. završio iznad gola.

Mnogo sadržajnije bilo je drugo poluvrijeme. Uzbuđenja su najavljena u 57, kada je u kontri tri na dva Bubanja vjerovatno mogao da šutira, ali se odlučio za asistenciju koju su defanzivci domaćih neutralisali.

odlučio za loše rješenje - da uposlio Grbića, do kojeg nije ni stigla lopta.

U nastavku je sve bilo u znaku Mornara. Sekulović je u 46. minutu petom našao Škrijelja, koji je dodao do Grbića, ali je novi ofanzivac Mornara bio neprecizan. Odmah nakon toga gosti su imali meč loptu - Škrijelj je imao zicer, lopta je došla do Ćetkovića, koji je bio sam ali je pogodio stativu.

Mornar je igrao, Rudar se branio, u finišu Zoran Govedarica čak je i povukao napadača Strikovića, a u 77. minutu ponovo je Ćetković imao šansu, a dobru šansu imao je i Grbić nakon idealnog centaršuta Počeka, ali je lopta pogodila spoljni dio mreže.

I, kada je i pored dominacije gostiju sve mirisalo na remi, pukla je kontra Rudara, a na ubačenu loptu sa desne strane loše je reagovao Baltić, a Vujović je unio u mrežu za trijumf Rudara - 2:1.

R. P.

Rezultati Jezero - Podgorica

1:2

Iskra - Petrovac

4:1

Rudar - Mornar

1:2

Budućnost - Zeta

5:1

Dečić - Sutjeska

1:1

Tabela 1. Sutjeska

6

5 1 0 12:2 16

2. Mornar

6

4 1 1

3. Dečić

6

3 3 0 9:3 12

8:4 13

4. Iskra

6

3 1 2 9:6 10

5. Petrovac

6

3 1 2 12:12 10

6. Budućnost 6

2 3 1 12:8 9

7. Rudar

6

1 2 3 6:10 5

8. Podgorica 6

1 1 4 5:10 4

9. Zeta

6 0 2 4 3:14 2

10. Jezero

6 0 1 5 2:9

1

U narednom kolu (11. septembra) sastaće se: Sutjeska - Budućnost, Petrovac - Dečić, Mornar - Iskra, Podgorica - Rudar, Zeta - Jezero.

Atmosferu u Tuzima zagrijao je Dečićev igrač poteza, Kristijan Vuljaj. U 66. je dobio odličan pas od Anđela

Rudovića, primio loptu na desetak metara od gola i iz drugog kontakta, iz koljena, poslao prizeman udarac u suprotni ugao.

Sutjeska je mogla ekspresno da izjednači, samo tri minuta kasnije. Božo Marković je izblokiran, lopta potom došla do Marka Vukovića koji je ,,zalomio“ rivala, ali je njegov pokušaj odbranio Popović.

Lideru šampionata isticalo je vrijeme za izbjegavanje prvog poraza, ali je ipak bio dovoljno brz.

Rezervista Marko Vučić je u 86. minutu centrirao i na petercu pronašao Nikolu Janjića koji je utrčao ispred Ivana Novovića i matirao Popovića.

To je bila posljednja rezultatska promjena na meču - Dečić i Sutjeska ostale su jedine neporažene ekipe poslije šest kola Telekom 1.

CFL. Ne. K.

Promjena na klupi ,,nebo-plavih“

Petrovac smijenio Vukčevića Petrovac je osvojio 10 bodova u prvih šest kola Telekom 1. CFL, premalo za ambicije uprave ,,nebo-plavih“, koja je juče smijenila trenera Nenada Vukčevića.

Kap koja je prelila čašu bio je subotnji poraz od Iskre u Danilovgradu - 4:1.

Petrovac je upisao tri pobjede, remi i dva poraza, a Vukčevića u minulom kolu nije bilo na klupi

jer je odrađivao prvi od dva meča kazne zbog vrijeđanja sudije u pobjedi nad Rudarom (4:3).

Klub sa Crnogorskog primorja smijenio je bio Vukčevića i prošle sezone, ali je poslije samo nekoliko dana postignut dogovor o nastavku saradnje.

Kroz baraž je izboren opstanak u ligi, da bi ove sezone rastanak uslijedio poslije samo šest utakmica.

Ne. K.

Druga liga, 3. kolo

Bokelju derbi na Zlatici Cetinje Grbal

2 0

BUDVA – Stadion: Lugovi.

Gledalaca: 50. Sudija: Predrag Radovanović. Strijelci: Marković u 41. i Gluščević u 90. minutu. Žuti kartoni: M. Draganić, N. Perović (Cetinje), Stešević (Grbalj).

CETINJE: M. Perović, M. Draganić, N. Draganić, Tomašević, Mucević, Đurašković (od 60. Ilić), Banićević (od 81. N. Perović), Ljuca, Vujović (od 63.

Gluščević), Ajković, Marković.

GRBALJ: Bećić, Stešević, Vučetić, Stanišić, Ćosić ( od 84. Radulović), Caravić (od 60. Grandov), Vilotijević, Globarević (od 76.Popović), Damjanović (od 84.

Savković), Dedijer (od 60.

Stojanović), Rajović.

Arsenal Igalo

1 0

TIVAT – Stadion Arsenala.

Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Šarac. Strijelac: Marković u 24. minutu. Žuti kartoni: Lemajić, Bulatović (Arsenal), Petrović, Đurković, Perović, Vujičić, Bigović (Igalo). Crveni karton: S. Mršulja u 80. minutu (Arsenal).

ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja, Manojlović, Todorović, Montenegro (od 85. Delić), Mirković, Muhović, Marković, Dapčević (od 73. S. Mršulja), Bulatović, Krivokapić (od 89. Milović).

IGALO: Bjelica, Petrović, Đurković, Koprivica, Perović, Mučalica (od 86. Đuković), Ivanović, Vujičić (od 64. Raičević), Bigović, Korodona, More (od 55. Vlahović).

Arsenal je opravdao očekivanja i minimalnim trijumfom

zasluženo stigao do bodova, a meč je riješio iskusni Darko Marković.

Tabela

OFK Titograd 1 OFK Mladost DG 0 PODGORICA – Stadion Titograda. Gledalaca: 150. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Vukčević u 75. minutu.

OFK TITOGRAD: Zlajić, Peruničić, Bracanović, Šušić (od 73. Turusković), Vujačić, Bulatović, Klikovac (od 62. Vukčević), Spahić, Vujisić (od 73.

Jovanović), Janković (od 46. Đaković), Ljumović (od 73. Dragović).

OFK MLADOST DG: Nikić, Joković, Krstović, Bajović, Krivokapić (od 67. Orahovac), Božović, Vuković (od 87. Bojić), Hadžibegović, Stanisavić, Dinoša (od 67.

Ukšanović), Mihaljević (od 67. Harada).

Gradski derbi pripao je Titogradu. Tim sa Starog aerodroma golom Vukčevića došao je do prvih bodova, dok je Mladost nakon dva trijumfa zaustavljena.

Kom Bokelj

0 2

PODGORICA – Stadion Koma. Gledalaca: 200. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Škrelja u 57. i Panič u 90+2. minutu. Žuti kartoni: Golubović (Kom), Jeknić, Škrelja, Macanović, Obradović (Bokelj).

KOM: P. Radulović, Golubović, M. Vukčević, Đukić, Vujošević (od 85. Radičković), Filipović, Đukanović, Osmajić (od 60. Hot), I. Vukčević, Kažić (od 60.

Kato), Memčević (od 76.

Dujović).

BOKELJ: Dubljević, Jeknić, Škrelja (od 76.

Panič), Batuta, Rudović

1. Bokelj 3 2 1 0 5:0 7 2. Arsenal 3 2 1 0 3:1 7 3. Berane 3 2 0 1 4:3 6 4. OFK Mladost DG 3 2 0 1 3:2 6 5. Jedinstvo 3 2 0 1 3:2 6 6. Kom 3 1 0 2 2:3 3 7. Igalo 3 1 0 2 2:3 3 8. Cetinje 3 1 0 2 2:2 3 9. OFK Titograd 3 1 0 2 1:4 3 10. Grbalj 3 0 0 3 2:7 0 U narednom kolu (5. septembra) sastaju se: OFK Mladost DG – Grbalj, Jedinstvo – Cetinje, Bokelj – Berane, Igalo – Kom i OFK Titograd – Arsenal.

(od 90+2. Čađenović), Macanović (od 78. Čavor), Obradović, Vukotić, Bugarin, Popović, Kotorac.

Kotorani su slavili u derbiju protiv Koma i tako na najbolji način dokazali da su među kandidatima za prvo mjesto.

Berane Jedinstvo

0 1

BERANE – Stadion Berana.

Gledalaca: 100. Sudija: Miloš Bešović. Strijelac: Ivanović u 55. minutu. Žuti kartoni: Muković, Šunjević, Čikić (Berane), Džafić, Banda, Dacić, Ivanović (Jedinstvo).

Crveni kartoni: Nemanja Šunjević u 87. (Berane), Sead Dacić u 90+4. minutu (Jedinstvo).

BERANE: Aković, Nedić, Šunjević, Tmušić, Vulević (od 82. Obadović), Bujiša (od 85. Vukićević), Kontić (od 85. Vuković), Muković (od 69. Tomović), Santos, Alhasan (od 69.

Popović), Čikić.

JEDINSTVO: Džafić, Banda (od 86. Cvijović), Šćepanović, Mušović (od 80. Ćulafić), Kolić, Krulanović, Dacić, Dulović, Hajrović (od 80. Korać), Vlaović, Kovačević (od 52. Ivanović).

Jedinstvo je slavilo u derbiju sjevera i tako zaustavilo Berane, nakon dva vezana trijumfa. Priredio: R. PEROVIĆ

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

„Sokoli“ uz mnogo problema počeli pripreme za septembarske utakmice u kvalifikacijama za Mundijal

Neprijatne vijesti na početku mini-priprema fudbalske reprezentacije Crne Gore uoči tri kvalifikacione utakmice za Mundijal.

Kapiten Stevan Jovetić definitivno neće biti na raspolaganju za duele se Turskom, Holandijom i Letonijom, a kao nikada do sada, pored povreda, probleme pravi i kovid režim putovanja po Evropi i svijetu.

Koliko je situacija složena svjedoči činjenica da je selektor Miodrag Radulović na prvom treningu, sinoć na ,,DG areni“ u Lješkopolju, imao samo šest fudbalera.

- Nažalost, desilo se nešto što je po naš tim možda i najgore.

Ostali smo bez vođe. Jovetić je povrijedio list u prvenstvenoj utakmici Herte. Uradiće danas detaljne preglede. Ne djeluje da je ozbiljnija povreda, ali svakako ga nećemo imati u septembru. Nije to jedini slučaj. Ponovo nemamo desetak igrača sa prvobitnog spiska. Situaciju remete i ograničenosti što se tiče kovid putovanja. Problema je mnogo, ali pokušaćemo da izvučemo maksimim sa momcima koji će biti na raspolaganju - rekao je Radulović na brifingu u hotelu ,,Podgorica“.

Iskusni stručnjak ne može da računa ni na Boljevića, Islamovića, Bakića, Jovovića i Savićevića, dok su krajnje neizvjesni nastupi Nikole Điđa Vukčevića i Marka Jankovića.

Zbog komplikovanog kovid režima Mugoša, koji dolazi

D. MALIDŽAN

Radulović: Sve ovo remeti planove, ali ciljevi ostaju isti

iz Južne Koreje, neće igrati u Turskoj, a usljed striktnih kovid protokola u Engleskoj pitanje je da li će na raspolaganju biti golman Šarkić koji brani za Birmingem.

Konačno je riješena i enigma oko Estebana Saveljića, Argentinca crnogorskog porijekla, koji ne žele da bude dio nacionalnog tima.

- Saveljić je prvo pristao da igra, a ustvari nam je davao lažna obećanja. Sada je odbio da igra, ne znamo zbog čega.

To govori o njemu kao čovjeku i igraču. Ispalo je da smo mu bili odskočna daska za karijeru, a ne želim da Crnu Goru niko koristi za ličnu promociju i prosperitet. Neki momci su povrijeđeni, neki nedovoljno oporavljeni žele

da pomognu jer vole državu i selekciju, a neki tokom ljeta nijesu riješili klupski status kazao je Radulović.

Imali su ,,hrabri sokoli“ sličnih teškoća i pred prethodne utakmice. Tačnije - ne pamti se kada su posljednji put svi bili na broju. Čini se, ipak, da baš u ovakvoj poziciji odavno nijesu bili.

- Sve ovo može da nam remeti planove, ali ne i ciljeve - ističe kormilar državnog tima.

Protiv Turske u srijedu ili tri dana kasnije u meču sa Holandijom, oba puta u gostima, jasno je da bi Crnu Goru čekao rezultatski težak posao sve i da je kompletna. Šanse u ovakvom stanju tek nijesu velike. Ipak, sportski je nadati se, vjerovati u izne-

nađenje.

Tako razmišlja i Radulović: - Da se suprotstavimo dobro Turskoj i Holandiji, da se nadigravamo, da pokažemo kvalitet. Vjerujem da možemo da im odgovorimo maksimalno požrtvovanom igrom i taktičkom disciplinom, a u trećem meču sa Letonijom na našem stadionu, ko god da igra, cilj je pobjeda - poručio je Radulović.

Stručni štab ,,crvenih“ sprema ekipu od utakmice do utakmice. Sada je u fokusu Turska - duel u Istanbulu. ,,Sokoli“ će imati samo jedan pravi trening - dan uoči meča kada će Radulović raditi sa fudbalerima koje planira da stavi na ,,Vodafon parku“.

- Turska, kao i Holandija, je igrala na prošlom Evropskom

prvenstvu. Obje selekcije imaju želju da budu i učesnici na narednom Mundijala u Kataru. Čeka nas ozbiljan ispit u Istanbulu, ali nastojaćemo da ostvarimo pozitivan rezultat - poručio je Radulović.

Turska je na premijeri kvalifikacija savladala Holandiju 4:2, bila ubjedljiva protiv Norveške (3:0), a potom je neočekivano remizirala sa Letonijom 3:3.

Crna Gora ima bod manje nakon pobjeda nad Letonijom u Rigi (2:1) i Gibraltarom u Podgorici (4:1), gdje je i poražena od Norveške (1:0).

- Protiv Norveške smo izgubili, ali nismo se ,,raspali“ nakon primljenog gola. Ostali smo u sistemu, poštovali dogovore, mogli da prođemo bolje jer smo imali svoje trenutke i

Dva gola Mugoše Stefan Mugoša rešeta mreže u Južnoj Koreji Crnogorski napadač postigao je dva gola u prvenstvenoj utakmici sa Ulsan Hjundaijem, ali to nije bilo dovoljno Inčonu da izbjegne poraz - 3:2.

Na poluvremenu je bilo 0:0, a onda je uslijedio pravi vatromet u nastavku.

Ulsan je poveo sa 3:0, a Mugoša se potrudio da ublaži rezultat - u 80. minutu je pogodio na dodavanje Kim Do Hjuka, dok je u sedmom minutu sudijske nadoknade realizovao penal.

Iskusni Podgoričanin je potpisao devet pogodaka na 15 nastupa ove sezone u ,,Kej ligi“. šanse u drugom poluvremenu. Ako budemo igrali tako, možemo da se nadamo lijepim stvarima u Turskoj i Holandiji, da im se dostojno susprotstavimo, a da onda sve damo da pobijedimo Letoniju pod Goricom - zaključio je Radulović.

Crna Gora gostuje Turskoj 1. septembra, tri dana kasnije Holandiji u Ajndhovenu, a 7. septembra dočekuje Letoniju u Podgorici.

D. K.

FORMULA 1: Ludnica na VN Belgije, nevrijeme zaustavilo vozače

Buzau bolji od Bukurešta u finalu Kupa

Marta i Ljubica podigle trofej PODGORICA - Marta Batinović i Ljubica Nenezić sa Buzauom osvojile su Kup Rumunije (ujedno i Superkup).

Crnogorske reprezentativke slavile su sa svojim klubom 35:29 (17:15) protiv koleginica iz Bukurešta Eme Ramusović i Andree Klikovac.

Buzau je stigao do senzacije, jer je učesnik Lige šampiona bio glavni favorit za osvajanje prvog trofeja u sezoni. Međutim, tako nije mislio najbolji četvrti klub iz prošlogodišnje sezone koji je do finala izbacio i Valčeu (bivši klub golmanke Batinović).

- Pobijedio je tim, a put do trofeja bio je naporan i dug. U finalu smo savladali veliku ekipu, a odličnu partiju pružili smo protiv Valčee Zalaua. Prvi put u istoriji klub je osvojio ovaj trofej, što je za slavlje i veliku sreću. Ponosna sam na kompletnu ekipu - kazala je Batinović.

Obje golmanke crnogorske reprezentacije bile su na nivou u posljednjem meču završnog turnira.

- Ljubica i ja se odlično dopunjavamo. Jedva čekamo da počne start lige u subotu kada smo domaćini. Od nas se sada očekuje puno, a sigurna sam da će

sada i sve ekipe drugačije gledati na nas. Moraćemo dobro da se spremimo i kroz prvenstvo odgovorimo zadacima.

Marta je u odličnoj formi, bila je dvocifrena sa odbranama u posljednja tri meča Kupa Rumunije.

- Osjećam se dobro, zadovoljna sam formom.

Naša golmanka nije bila na spisku putnika za Olimpijske igre, ali je spremna da se bori za sve naredne akcije.

- Tu sam, spremna, uvijek sam davala sve što sam mogla za reprezentaciju - poručila je Batinović.

A. M.

Vozači bukvalno zbog padavina ništa nijesu vidjeli na stazi koja je bila poplavljena, čekali su zbog ekstremno loših vremenskih uslova skoro četiri sata da krenu, ali…

Trka Formule 1 za Veliku nagradu Belgije je prekinuta. Jedna od omiljenih staza juče je bila opasan teren za sve, a samo dan ranije u kvalifikacijama došlo je do incidenta kada je vozač Meklarena Lando Noris udario u zid. Haotično vrijeme poremetilo je sve, pa je Maks Ferstapen kvalifikovan kao pobjednik 12. ovogodišnje trke koja je trajala samo tri kruga iza bezbjedonosnog vozila.

Ovakav epilog donio je prvoj desetorici vozača polovinu predviđenih bodova, jer nije odvezeno 75 odsto trke.

Drugo mjesto pripalo je Džordžu Raselu, treće vodećem u generalnom plasmanu Luisu Hamiltonu. Četvrto mjesto pripalo je vozaču Meklarena Danijelu Rikardu, ispred Sebastijana

Ferstapen slavio na račun kvalifikacija

Fetela u bolidu Aston Martina, Pjera Gaslija (Alfa Taurija) i pobjednika prethodne trke ove sezone Estebana Okona. Bodove su osvojili još Šarl Lekler, Nikolas Latifi i Karlos Sains. U odnosu na startni poredak napredak su napravili vozači od sedmog mjesta, jer je vozač Red Bula Serhio Peres pri izlasku na stazu pola sata prije trke proklizao i udario u zaštitnu ogradu. Meksikancu prvobitno nije bilo dozvoljeno

MotoGP, VN Velike Britanije

Kvartararo bez milosti

Fabio Kvartararo slavio je na 12. trci MotoGP šampionata - vozač Jamahe je na VN Britanije napravio veliki korak u borbi za titulu.

Francuz je na „Silverstonu“ sti-

gao do petog trijumfa u sezoni, a osmog u kraljevskoj klasi (devetog u karijeri). Iza sebe ostavio je tri sekunde Aleksa Rinsa iz Suzukija, a na trećoj poziciji završio je vozač Aprilije Aleš

da startuje, pošto se nije samostalno vratio do boksa, ali zbog odlaganja i činjenice da su mu mehaničari popravili bolid dobio je zeleno svjetlo za start iz pitlejna, ali je klasifikovan kao posljednji. Najbrži krug odvezao je Nikita Mazepin iz Hasa, ali je ostao bez boda, jer nije bio među deset.

Tri i po sata ,,ludnice“ u Belgiji završilo se kako niko nije želio.

Ali ispred svega bezbjednost je bila najvažnija.

Espargaro, koji je italijanskom timu donio prvi podijum.

Francuski vozač je već poslije nekoliko krugova pokazao da nema konkurenciju, iako su braća Espargaro do petog kruga držali čelne pozicije. Drugoplasirani Rinc je sa desete pozicije uspio da se probije i dođe do podijuma.

R. A.

Feljton

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

21

44.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Hoti su kao i Crnogorci viđeli mnogo jada od Turaka » Piše: Slobodan ČUKIĆ

KILJAN LJEG DEDA GOJČAJA U HELMICI

Dok su u aprilu 2017. godine na Ćaf Kiši trajala arheološka istraživanja, na crkvištu se okupilo više radoznalih mještana. Među njima je bio i Đeto Đeljaj, iz vrlo uglednog hotskog bratstva. Sa njim sam se ubrzo sprijateljio, pa smo zajedno obišli Hote. Krenuli smo preko Skoraća i Arze ka Helmici i Traboinu. U Helmici smo stali kod malenog brijega Kodra e Kišes na kojem se nalazi prastaro hotsko groblje.

Pojedini nagdrobni spomenici su imali veliku sličnost sa poznatim starim grobljem u Vuksanlekićima, đe se na pločama vide ljudske figure i drugi simboli. Na vrhu brijega Kodra e Kišes se nekada nalazila crkva – od koje danas nema ni traga.

Odatle ono „kiš“ (crkva) u nazivu lokaliteta. Malo kasnije sa Đetom i Đeljošem Nikole Gojčajem (1958) krenuo sam ka staroj očuvanoj kuli u udolini. Dok smo se spuštali seoskim putem, skrenuli su mi pažnju na kameno obilježje na putu. Bio je to kiljan Ljeg Deda Gojčaja, postavljen na mjestu đe je Ljeg Deda poginuo 1911. godine u borbi s turskim vojnicima. Bilo je to u doba malisorskog ustanka. Hoti su, kao i Crnogorci, viđeli mnogo jada od Turaka. Taj nenametljivi biljeg čuva spomen na hotskog junaka i krvavu borbu za slobodu.

GROB SENATORA TURA PLAMENCA

Serdar Rade Turov Plamenac iz Boljevića u Crmnici je početkom prošlog stoljeća u svojim memoarima načinio zapis o grobnici svog oca, crnogorskog serdara i senatora Tura Stevovog Plamenca, koji je junački poginuo 1862. godine na Meterizima. Bilješ-

Natpis na grobu Tura Plamenca glasi: „Ovde počiva u miru otačastvu zaslužni serdar Turo Plamenac poginuvši junačkom smrću u boju na Meterize 18. jula 1862. godine“.

Iznad natpisa je bio grb porodice Plamenac, spram njega mač i koplje u prekrst, a iznad njih dvije zastave vojničke crnogorske vojske koje drže dvije ruke sa mača i koplja

Dvooltarska crkva u Boljevićima

Dok smo se spuštali seoskim putem u Helmici, Đeto Đeljaj i Đeljoš Gojčaj su mi pokazali kiljan Ljeg Deda Gojčaja, postavljen na mjestu đe je poginuo 1911. godine u borbi s turskim vojnicima. Bilo je to u doba malisorskog ustanka. Hoti su kao i Crnogorci viđeli mnogo jada od Turaka. Taj nenametljivi biljeg čuva spomen na hotskog junaka i krvavu borbu za slobodu ka je vrlo zanimljiva jer sadrži detalje o porodici Plamenac. „God. 1864. ja sam podiga grob mojem pok. ocu pred našom crkvom u Boljoviće i prenio njegove kosti iz groba ispod crkve na Riječki grad, gdje je sahranjeno bilo njegovo tijelo isti dan kad je poginujo, te ih položijo u njegovoj grobnici, ograđenoj nad zemljom sa tri vrste fino otesanog kamenja, poklopljen sa dvije ploče i na čelo groba podignut krst. Na

Vojvoda Ilija Plamenac je bio istaknuta ličnost u drugoj polovini 19. stoljeća i ministar vojni Knjaževine Crne Gore.

Odigrao je vrlo značajnu komandnu ulogu u Veljem ratu, kako u početnim bitkama na ratištu u Kučima (1876), tako i kasnije na ratištu oko Spuža (1877), a zatim i kod Bara i Ulcinja

Grobnice serdara Rada Turova Plamenca i serdara Tura Stevova Plamenca

krstu je napisato njegovo ime: na četiri strane krsta po jedna riječ – „Turo Plamenac, serdar od Krinjica“. Natpis na manjoj grobnoj ploči pod krst na ovome grobu nacrtao ga je serdar Zega Banaćanin, koi je pratio onaj rat 1862. god. u cijeloj crnogorskoj borbi sa Turcima.

Natpis na grob glasi: „Ovde počiva u miru otačastvu zaslužni serdar Turo Plamenac poginuvši junačkom smrću u boju na Meterize 18. jula 1862. godine“. Serdar Zega, on je nacrta na maloj ploči iznad nadpisa pod krst grb porodice Plamenac, spram njega na sjevernu stranu mač i koplje u prekrst, a iznad njih dvije zastave vojničke crnogorske vojske koje drže dvije ruke sa mača i koplja.

Ovaj grob, izbirao sam njego-

vo mjesto te sam ga podiga i ponovio na stari naš grob protopopa Teodora Plamenca od 1800 god. u njemu sahranjenog, a za njim Andrije M. Plamenca, pa otličnog junaka Rada B. Plamenca. Ovo su bila tri Plamenca ugledna i dostojna čojka u našoj porodici među prvijema. Zato sam izabra ovaj naš stari grob da baš u njem počivaju kosti i prah Tura St. Plamenca sa prvim troicom. Za ovaj grob izbirao sam bijeli meki kamen osobito ploče groba, koje je brzo istrošilo i pokvarilo sunce i kiša, da mu je sva uglađenost propala. Zato sam isti grob prečinijo nanovo god. 1902. sa tvrdim kamenom, koi je jak i trajan. U prvome grobu sahranio sam još 1884. god. 17. aprila moga starijega sina Stevana, a u no-

Krst prislonjen uz grobnicu Tura St. Plamenca

Dio ploče sa grbom porodice Plamenac

vi grob 16. aprila 1902. god. sahranio sam mog mlađeg sina Đura, da i oni počivaju kod svog Đeda. – Na ploči ponovljenog groba još nije izrezat nadpis kojega sam nacrta sa oba grba naše porodice a mjesto koplja i mača nacrtan je dževerdar i jatagan a sa njih barjaci. Ovaj novi nacrt nalazi se kog mene sa novim nadpisom da ga ja ili koi moj od našije na ploči izradi i utvrdi ploču sa grobom zanavjek da se ne mogu razdvoit – no da same do sadanje kosti s prahom svoim počivaju slobodne u

ovome grobu“ (R.T. Plamenac, Memoari, CID, Podgorica, 660-661).

Danas pred crkvom u Boljevićima, jedan pored drugog, stoje grobovi serdara Tura Plamenca i njegovog sina Rada T. Plamenca. Turova grobnica je raskošni kameni sanduk sa krstom. Na nadgrobnoj ploči je položen dio ploče sa grbom porodice Plamenac. Riječ je, po svoj prilici, o onoj ploči koja se nalazila na prvoj grobnici Tura Plamenca, načinjenoj 1864. godine. Rade Turov je prije smrti pisao: „Na ploči ponovljenog groba još nije izrezat nadpis kojega sam nacrta ...“ Očito je da to nije učinjeno do danas. Kod uzglavnog dijela kamenog kovčega, pri dnu, prislonjen je krst sa prvobitne grobnice iz 1864. godine, na kojem se od natpisa „Turo Plamenac, serdar od Krinjica“ danas razaznaje „Turo Plamenac“ po vertikali i „serdar“ po horizontali.

Susjedna grobnica Rada T. Plamenca je manja od očeve.

Na njoj nema krsta na vrhu već je isklesan na uzglavnoj ploči.

Natpis glasi: OVĐE POČIVAJU OSTATCI SERDARA RADA T. PLAMENCA R 1842 G PRESELJEN U VJEČNOST 1919 G I NJEGOVE ŽENE MILICE (Nastavlja se)

22

Marketing

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Broj: 01-5616/21

Podgorica, 16.08.2021.godine I

Na osnovu čl. 37, 38 stav 8, 44, 72 stav 2 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i čl. 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

Broj: 01-5625/21

Podgorica, 16.08.2021. godine

Na osnovu čl. 37 i 39, 40 i 43 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18), čl.71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta, Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za izbor predsjednika Upravnog suda Crne Gore; • za izbor predsjednika Osnovnog suda u Rožajama;

• za izbor šest (6) sudija Vrhovnog suda Crne Gore Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 8 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

II Na osnovu čl. 37, 38 stav 7, 44, 72 stav 1 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za izbor jednog (1) sudije Apelacionog suda Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 7 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

III Na osnovu člana 61 u vezi sa članom 45 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za izbor dvoje (2) sudija Upravnog suda Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene čl.37 i 38 stav 4 Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

IV Na osnovu čl. 37, 38 stav 6, 44, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za popunjavanje sedam (7) sudijskih mjesta u višim sudovima.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 6 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Prijava na javni oglas podnosi se na tipskom obrascu koji će biti dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta - www.sudovi.me.

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijave se podnose na adresu: Sudski savjet Crne Gore, ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

V Na osnovu čl. 37, 38 stav 5, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i čl.

62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za popunjavanje tri (3) sudijska mjesta u Višem sudu za prekršaje Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 5 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Prijava na javni oglas podnosi se na tipskom obrascu koji će biti dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta - www.sudovi.me.

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijave se podnose na adresu: Sudski savjet Crne Gore, ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

VI Na osnovu člana 61 i 45 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i čl. 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 i 125/20), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za izbor dvoje (2) sudija Privrednog suda Crne Gore.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović-Zvicer,s.r.

• za izbor predsjednika Suda za prekršaje u Budvi.

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene čl. 37 i 39 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja program rada čija sadržina je propisana članom 73 Poslovnika Sudskog savjeta, kao i dokumenta propisana članom 72 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena i potpisana prijava kandidata podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u „Službenom listu Crne Gore“ i dnevnom listu „Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, 81000 Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

PREDŚEDNICA Prof. dr Vesna Simović Zvicer,s.r.

25

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

PRVA BANKA CRNE GORE AD OSNOVANA 1901.GODINE PODGORICA Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR.141 PODGORICA

Tel.: 020-409-119 Email: hr@prvabankacg.com Oglašava potrebu za: 1. SAVJETNIK/CA ZA SIGURNOST IS, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za računarsku tehniku (VII/1 SSS), Matematičar, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 15 dana

BAR TEL.: 030/313-048

ART GLORIA DOO Adresa: MARKA RADOVIĆA 20

Tel.: 067/263-092 Email: artgloria@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOM ZDRAVLJA BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B.

Tel.: 033/427-200 Oglašava potrebu za:

1. RENTGEN TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: Operativni medicinski radiolog, Rentgenski - radiološki tehničar, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Edukacija za rad na rentgenu -Opšti uslovi po Zakonu o radu -Opšta zdravstvena sposobnost-ljekarsko uvjerenje -Kandidati dostavljaju orginalna dokumenta ili fotokopije ovjerene kod nadležnog organa Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

2. REFERENT/ICA ZA OBEZBJEĐENJE LJEKOVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Opšti uslovi po Zakonu o radu -Opšta zdravstvena sposobnost-ljekarsko uvjerenje -Kandidati dostavljaju orginalna dokumenta ili fotokopije ovjerene kod nadležnog organa Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

DOO MONTENEGRO PEPE CETINJE Adresa: Cetinje

Tel.: 067/888-878 067/202-081 Email: lovcen.becici@usdz.me Oglašava potrebu za: 1. PEKAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: CV sa slikom poslati na mail: lovcen. becici@usdz.me

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Mjesto rada -pekara Panexpert -BUDVA 2. PRODAVAČ/ICA , 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: CV sa slikom poslati na mail: lovcen. becici@usdz.me Mjesto rada -pekara Panexpert -BUDVA

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

MEZZALUNA DOO Adresa: MARKA CARA 2

Tel.: 068/319-280

Email: mkoprivica@hotmail.com Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Točilac pića Rok za prijavljivanje: 30 dana

Uslovi: Konobar Rok za prijavljivanje: 30 dana

2. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar Rok za prijavljivanje: 30 dana

Adresa: NARODNE REVOLUCIJE BR 59

3. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

DOO POTO S 21 Tel.: 068-853-226 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Pljevlja Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 3 dana

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

27

Dana 27. avgusta 2021. tragično je preminuo u 63. godini

ZORAN Blagotin MARKUŠ Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana je obavljena 28. avgusta u 12 časova na mjesnom groblju u Berislavcima.

Ožalošćeni: brat DRAGAN, sestre KOVILJKA i BRANKA, sestrić BOJAN, sestrična BOJANA, stric CVETKO sa porodicom, ujčevina KNEŽEVIĆ i ostala brojna rodbina

1577 Dragom bratu

ZORANU Živio si časno i bio pravi brat, ali tvoj odlazak ostavi vječitu ranu na našim srcima.

Posljednji pozdrav od brata DRAGANA i sestre KOVILJKE

1589 Dragom bratu, šuri i ujaku

ZORANU MARKUŠU Bolan je i neprihvatljiv ovaj posljednji pozdrav, dragi Zoki. Hvala ti na pažnji i ljubavi koju si gajio prema nama i toplini sa kojom si nas dočekivao.

BRANKA, DRAGAN, BOJAN i BOJANA sa porodicom

1590

Dana 29. avgusta 2021. u 78. godini preminula je naša draga

NEVENKA Đurova MARKIČIĆ rođena Šoškić Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 29. avgusta u 15.30 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: kćerka SLAVICA, unučad NIKOLA i IVAN, snaha DEJANA, praunučad, zaovičići DRAGAN i PETAR, zaovična LJILJANA, zet BOŽO i ostala mnogobrojna rodbina

1588

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našem uvaženom i poštovanom

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Opraštamo se od profesora Dragana Vujisića, dugogodišnjeg funkcionera Demokratske partije socijalista, predsjednika Opštine Kolašin u mandatu Saveza komunista i Demokratske partije socijalista, saveznog poslanika, predsjednika Opštinskog odbora i člana Glavnog odbora DPS-a

profesoru DRAGANU VUJISIĆU

OPŠTINSKI ODBOR DPS KOLAŠIN

Odlazi iz naših redova ugledni Kolašinac, omiljeni profesor, drug i prijatelj.

Sjećanje za nezaborav i zahvalnost.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE

1581 Sa bolom se opraštam od moga uvaženog profesora i zeta

1565 DRAGANA VUJISIĆA Divnog čovjeka, moga savjetnika, druga, prijatelja, čije mudre riječi i blagost ostaju da traju kao najljepši dragulj.

Tvoja posebnost zaslužuje moje duboko poštovanje.

S tugom se opraštamo od našeg zeta, pašenoga i tetka

Posljednji pozdrav

Sa tugom, VESNA MEDENICA sa porodicom

DRAGANU VUJISIĆU nekadašnjem predsjedniku Opštine Kolašin

DRAGANA VUJISIĆA

1566

Opraštam se od čovjeka koji je bio i više od toga, moga dragog i cijenjenog zeta i prijatelja

Dragi Dragane, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Opraštamo se od čovjeka koji je obilježio pola kolašinskog vijeka.

Kao profesor i pedagog ostavljajući svoj trag u svakoj svesci i pročitanoj lektiri.

Kao predsjednik Opštine razumijevajući razvojne potrebe grada i svojih sugrađana.

Kao dobri čovjek duha, savjeta i vizije.

OPŠTINA KOLAŠIN

DRAGANA i DRAGO MILOŠEVIĆ sa porodicom

DRAGANA VUJISIĆA E moj Dragane, umjesto ti mene da pratiš, sudbina bi okrutna prema tebi i evo ja sa ovih par riječi, slomljena srca, pratim tebe.

Mnogo toga smo planirali uraditi, ali ja neću imati, ni snage, ni vremena, moj veliki prijatelju, da sve to dovršim.

Počivaj u miru, a ja ću još ovo malo života što mi osta pokloniti sjećanjima na naše divno druženje.

1583

Dana 26. avgusta 2021. umro je moj voljeni brat u 86. godini

1585 Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

RADOMIR Filipov MILETIĆ GOJKO VLAHOVIĆ sa porodicom

DRAGANU VUJISIĆU

1567

Sahrana je obavljena 26. avgusta u selu Stojačak – Smederevska Palanka, u krugu šire porodice.

Ožalošćen brat MILOMIR sa porodicom

TANJA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 1587

1584

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Umrla je

29

Srećo moja

VUKOTI ĆUPIĆU Uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

DINA, PERO, NENO, VESKO, LJILJA, MIRA, NATAŠA, MIODRAG i IVANA sa porodicama

DRAGINJA Vladova ČELEBIĆ

1586

ANA Dvije godine boli... boli...

Vukota mi pomaže da izdržim.

Volim te.

Sahranjena je 29. avgusta 2021. godine, u krugu najuže porodice.

MAMA

Dana 29. avgusta 2021. umro je u 85. godini Ožalošćeni: ćerka LJUBINKA, sin MOMČILO, sestre DARINKA, STANKA i SLAVKA, snaha MARIJA, unučad MILENA, VIŠNJA, MIONA, ĐURO i NIKOLA i ostala porodica ČELEBIĆ i RADULOVIĆ

1576 Dana 1. septembra 2021. navršava se deset godina od smrti našeg dragog

1573

SLAVKO Vladimirov IVANOVIĆ

Tužne se opraštamo od naše mile sestre

Saučešće primamo u kapeli Moračko Trebaljevo, 30. avgusta od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Moračko Trebaljevo.

NIKOLE BAKRAČA

Ožalošćena porodica: supruga DRAGINJA, sestra NADA i ostala rodbina IVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga ostaje. Nedostaješ nam previše, ali zauvijek te čuvamo u našim srcima i mislima.

DRAGINJE pok. Vlada ČELEBIĆ rođene Radulović

Tvoji NAJMILIJI

1580

Ožalošćene sestre: DARINKA FIREVSKI, STANKA KAŽIĆ i SLAVKA VUČINIĆ sa familijama

1578

1582 Dana 29. avgusta 2021. u 71. godini preminuo je naš dragi

Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša draga majka, svekrva, tašta, baba i prababa

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 29. avgusta 2021. u 74. godini, poslije kraće bolesti, preminula naša draga

JELENA Vidakova RADEVIĆ

BOŽIDAR - BOTA Lazarev LIKIĆ

SONJA Radova NIKOLIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice, 30. avgusta u 13 sati, na groblju Sveta Neđelja u Baru.

Ožalošćeni: ćerke SNEŽANA i NIKOLETA, sin ACO, snaha DUBRAVKA, brat MILOSAV, sestre MIKA, STANKA i DARA, unuke SANJA i ANJA, unuci SAVO i PETAR, zet SLOBODAN i ostala mnogobrojna rodbina

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 30. avgusta u 14 časova, u krugu porodice, na mjesnom groblju u Crkvičkom polju Piva.

Ožalošćeni: brat SIMO, sestre DARINKA i BOSA, sestrići, sestrične i ostala rodbina LIKIĆ i GVOZDEN

rođena Boljević Draga baba Jelena, i pored dosta godina iznenada si otišla, pa nam je to još teže.

Otišla si tiho i dostojanstveno, baš kao što si i živjela.

Mi, Tvoja porodica, čuvaćemo Te od zaborava, i sjećati se lijepog vremena kojeg smo zajedno proveli.

Ovim putem želimo da se zahvalimo rođacima, kumovima i prijateljima koji u nemogućnosti da nam lično izraze saučešće, to uradiše putem telegrama i telefona.

Zauvijek ožalošćeni: kćer NADA i sin ZORAN sa porodicama 1568

1579

Данас се навршава четрдесет дана од смрти мог драгог и вољеног оца

POMENI

1570

Тужно сјећање на нашег драгог брата Posljednji pozdrav dragoj

МИТРА Марковог ЗЕКОВИЋА проф. мр књижевности

Драги оче, био си путоказ у мом животу за све што је истинско, праведно и вриједно. Твој достојанствен и часно проживљен живот ми је утјеха и понос. Не дам те забораву.

SONJI NIKOLIĆ

Твоја ћерка ТАТЈАНА

МИТРА Марковог ЗЕКОВИЋА SLOBODANKA i PETAR NIKIĆ sa porodicom

1571 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Данас је четрдесет дана како си нас напустио и преселио се у вјечност. Драги брате, био си нам ослонац и твоје мјесто у кући ће нам недостајати. Поносне смо што смо таквог брата имале, којег су красиле скромност и поштење.

1575 Danas se navršava dvije godine dana od smrti naše drage

MARINE Zoranove MILUTINOVIĆ

Ожалошћене сестре: ОЛГА ШЋЕПАНОВИЋ и ДЕСАНКА ХАЈДИН

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja i tuge za tobom. Tvoj častan život čini da te se s ponosom i ljubavlju sjećamo i da te nikad ne zaboravimo.

SONJI NIKOLIĆ SLAVOLJUB, SANJA, SLAVEN i STAŠA LEKIĆ

Suprug ZORAN, sin PAVLE i kćerka JOVANA JANJUŠEVIĆ sa porodicom

1569

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 1572

rođenе Ljumović

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1574

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 1 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €.

Tel. 067-821-067 2

MilENa golUBoViĆ

UslUgE

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 3

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4

RaZNo PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 5

POTREBNA higijeničarka.

Opis: održavanje higijene objekata. Uslovi: besplatan obrok. Tel: 067/618-443 6

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 30. avgust 2021.

U Kotoru održana 24. Internacionalna smotra ,,Umjetnost i moda - Kotor 2021.“

Kreativnost i volja sačuvali kontinuitet manifestacije KOTOR - Proteklog vikenda na dvije lokacije hotela ,,Huma“, održano je specijalno izdanje 24. Internacionalne smotre ,,Umjetnost i moda Kotor 2021.“ u organizaciji agencije Fabrika.

Program u formi performansa, koji je kombinacija umjetnosti i mode, trebalo je da počne na plaži hotela ,,Huma“, a da se potom nastavi na drugoj lokaciji, pored bazena hotela ,,Huma“.

Kako je pola sata pred početak programa počela oluja sa jakom kišom, organizatori su bili primorani da u rekordno kratkom roku, kompletan događaj premjeste u restoran ,,Toskana“, u hotelu ,,Huma“.

Iako je kompletna koreografija bila prilagođena i dva dana vježbana na plaži i pored bazena, zahvaljujući fantastičnim umjetnicima, profesionalnom koreografu i timu Fabrike i ,,Hume“, kao i strpljivoj publici koja je očigledno došla da podrži opstanak ove manifestacije, svi prisutni su uživali u vrhunskom modnom i umjetničkom događaju, što je na kraju rezultiralo pravim stojećim ovacijama.

U prvom dijelu programa izveden je performans ,,Zinaide&Letroianne“, inspirisan Zinaildom, a potom je predstavljena prva kolekcija Itala Marseglie, gdje se u naslovnoj ulozi našla poznata crnogorska glumica Sanja Jovićević-Popović.

Modeli Itala Marseglie

U drugom dijelu izveden je i dio performansa inspirisan ,,Božanstvenom komedijom“ Dantea Aligijerija, kojim su se organizatori pridružili centralnom svjetskom obilježavanju 700 godina od smrti ovog velikog poete.

Nakon toga je uslijedio minikoncert talentovane i već mnogim svjetskim nagradama okićene mlade kotorske violinistkinje, Vjere Radulović, čiji je nastup ispraćen gromoglasnim aplauzom.

Na samom kraju, publika je uživala u drugom dijelu perfor-

mansa inspirisanog Danteovom ,,Božanstvenom komedijom“, gdje se kao i u prvom dijelu, u ulozi naratora našla Sanja Popović, a modele Itala Marseglie su predstavili manekeni, kao i igrači baletskog studija Diano iz Herceg Novog. Kompletan program je režirao producent i reditelj Rossano Giuppa.

Ono što je izazivalo posebnu emociju je činjenica da je ovaj projekat bio divna kombinacija italijanskih i crnogorskih umjetnika. Svi učesnici, manekeni i igrači su bili na visokom profesionalnom nivou.

U uslovima korone, bez početne finansijske podrške i kratkom vremenu za organizaciju, zahvaljujući prijateljima iz Italije i Crne Gore i ogromnoj želji tima Fabrike da sačuva ovu manifestaciju, u subotu veče je, i bez skupe produkcije i u malom prostoru, kreativnost, volja, snaga i pozitivna energija kakva se ne pamti na sličnim događajima, su pobijedili i sačuvali kontinuitet manifestacije koja je u prethodne 23 godine dovodila u Kotor najveća svjetska imena iz mode i umjetnosti.

Dematovala lažnu vijest

Barjaktarović: Ne nastupam 5. septembra na Cetinju, ali ću biti uz moj narod PODGORICA- Crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović potvrdila nam je da je lažna vijest plakat koji od juče kruži društvenim mrežama da će 5. septembra, kada je planirano ustoličenje mitropolita SPC Joanikija, nastupiti na Cetinju na ,,protivničkom skupu“.

-Ne nastupam 5. septembra na Cetinju, ali ću sigurno biti tamo gdje je moj narod- kazala je za Portal Analitika estradna umjetnica Jadranka Barjaktarović.

Osim njenog nastupa, najavljen je i ,,koncert“ Marka Perkovića Tompsona.

Barjaktarović je od prošle godine skoro svakodnevno na meti tabloida, ali i raznih grupa sa društvenih mreža koje, kako je ranije kazala za naš portal, konstantno plasiraju neistine.

B. PRELEVIĆ

Večeras počinje Siti gruv festival u Podgorici, traje do 2. septembra

Na otvaranju njemački muzičar Šiler i crnogorski di-džejevi PODGORICA – Festival Siti gruv, nakon dvogodišnje pauze večeras se vraća na velika vrata nastupima brojnih domaćih, regionalnih ali i svjetskih zvijezda na potpuno novoj lokaciji u glavnom gradu Crne Gore.

Večeras, na otvorenim terenima Bemax arene, nastupiće crnogorski di-džejevi i producenti Novak i Mr. Leka, dok je glavna atrakcija, ne samo prve večeri već i kompletnog festivala, nastup njemačkog muzičara, kompozitora i producenta Šilera od kojeg se očekuje pravi audio-vizuelni spektakl.

Drugi dan festivala, utorak 31. avgust, rezervisan je za ljubitelje pop- rok zvuka, pa će se publici predstaviti mladi cetinjski bend „Prizma“ koji je nedavno na takmičenju gimnazijskih rok bendova „DanilovGradation“ osvojio dru-

go mjesto, zatim ansambl „Toć“, dok je glavna zvijezda ove večeri hrvatski muzičar Toni Cetinski.

Posljednji festivalski dan binu će preuzeti di-džejevi, veče otvara di-džej Šar, a nakon njega ljubitelji elektronskog

zvuka imaće priliku da uživaju u nastupima KPD i Normana Doraya.

- Poslije duže vremena i nakon profesionalnih i ličnih gubitaka, pokušavamo svi zajedno da se vratimo životu u punom kapacitetu. Mi smo uradili mak-

simum. Vrijedno smo radili, obezbijedili vrhunski šou, a i svi se vakcinisali. Naše fanove i sve građane pozivamo da urade isto i da se zajedno veselimo i lijepo provodimo - naglasio je direktor festivala Siti gruv Dragan Bulajić.

Cijena ulaznice ostala je ista kao i prethodnih godina, pa je jednodnevna 10 eura. Ulaznice se prodaju za prvo i drugo veče, dok je za posljednji festivalski dan ulaz besplatan.

I festival Siti gruv održaće se u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama, pa će za ulazak na terene Bemax arene biti potrebna potvrda o vakcinaciji (prvom dozom ili revakcinisani), uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata, dokaz da je prošlo manje od 180 dana od pozitivnog PCR testa, kao i negativan brzi antigeski test B. P. ne stariji od 48 sati.

Erik Klepton novim singlom „This Has Gotta Stop“ kritikuje mjere protiv korone NJUJORK - Erik Klepton objavio je novu pjesmu ,,This Has Gotta Stop“, u kojoj se čini da izražava svoje frustracije odgovorom vlasti na pandemiju korona virusa.

Slavni roker se proteklih mjeseci javno usprotivio restriktivnim mjerama uvedenim zbog korona virusa, kao i vakcinaciji. U decembru prošle godine je s Van Morisonom snimio pjesmu „Stand and Deliver“, jednu od mnogih pjesama koju je taj poznati sjevernoirski kantautor napisao protiv ,,lokdauna“.

Nova Kleptonova pjesma „This Has Gotta Stop“ ispraćena je animiranim spotom, koji je od petka pogledan više od 650.000 puta, a koji prikazuje ljude hipnotisane medijima i demonstrante s natpisima kao što je „Sloboda“.

- Ovo mora da stane. Ne mogu više da podnesem ove gluposti. Prevršilo je mjeru - pjeva muzičar u refrenu nove pjesme.

Klepton (76) je ranije kritikovao vakcine protiv kovida-19, nakon svog iskustva vakcinacije AstraZenekom, za koje je rekao da je rezultiralo „katastrofalnim“ posljedicama po njegovo zdravlje.

Nakon prve doze, on je „odmah imao teške reakcije koje su trajale deset dana“, objavio je u maju.

Nakon druge doze, „njegove ruke i stopala bili su smrznute, umrtvljene ili goruće i više-manje neupotrebljive dvije nedjelje“.

- Strahovao sam da više nikad neću svirati gitaru - rekao je tada.

Tvrdnje da su vakcine protiv kovida-19 sigurne nazvao je „propagandom“, dodavši da je teško ćutati o toj temi sa znanjem koje sada ima.

Klepton je u julu odbio da svira koncerte na lokacijama koje su od publike tražile potvrdu o vakcinaciji, tvrdeći da je to diskriminacija.