Dnevni list Pobjeda 30.09.2021.

Četvrtak, 30. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20067 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

IZA KULISA: Podaci bezbjednosnih službi demantuju tvrdnje državnog sekretara Zorana Miljanića i dovode u pitanje ažurnost postupanja tužilaštva i policije tokom dešavanja na Cetinju S. VASILJEVIĆ

M. BABOVIĆ

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boravila u prvoj zvaničnoj posjeti Podgorici

ĐUKANOVIĆ: Na iskušenju stabilnost Zapadnog Balkana » Crna Gora je među državama Zapadnog Balkana najviše napredovala na polju evropskih integracija, a da bi tim putem i nastavila neophodan joj je politički STR. 3. dijalog – poručila je Ursula fon der Lajen

KOMENTAR

Dan poraza Za zamjenicu ombudsmana Mijušković i ,,glavnog zaštitnika” Sinišu Bjekovića, podsjećanje đaka na nasljeđe Ljuba Čupića, Joke Baletić, Gojka Kruške, Rifata Burdžovića je – manipulacija i zloupotreba đece! » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 9.

ANB bi da sakrije imena ,,žestokih momaka“ koji su bili u Manastiru » Izvještaj bezbjednosnog sektora je bitno drugačiji od stava državnog sekretara u MUP-u zaduženog za rad policije Zorana Miljanića, koji je 10. septembra decidno ustvrdio da, mimo obezbjeđenja štićene ličnosti patrijarha Porfirija, u Cetinjskom manastiru 5. septembra nije bilo naoružanih ljudi, niti jedne osobe koja je mogla imati veze sa bilo kakvom stranom državom STR. 2.

Perfidni pokušaj dodvoravanja novoj vlasti » Čudno je da Zaštitnik, onaj ko bi trebalo da štiti prava svih u državi Crnoj Gori, ih prvi drastično i grubo krši STR. 8. i 9.

Heroj bez ulice

Nikom nije jasno kako doći do minimalca od 450 eura i ukida li se javno zdravstvo

Izvršni direktor DOO Regionalni vodovod ,,Crnogorsko primorje“ Josip Đurašković o posljedicama smanjene izdašnosti vodoizvorišta

Šteta će se mjeriti milijardama ako ne spasimo Bolje sestre STR. 12.

Prije 30 godina ubio se Crnogorac koji je radije pucao u sebe nego na Dalmaciju

Spajić predstavio socijalnim partnerima reformu poreskog sistema, javnost podijeljena

STR. 5.

D. MALIDŽAN

Profesorica istorije Sanja Vujović ombudsmanu uputila reagovanje, tvrdeći da je diskriminisana

» U noći 29. septembra 1991. godine, kada je na ostrvu preuzeo dužnost, Barović je u zgradi ambulante Vojno-pomorskog kompleksa na Visu počinio samoubistvo STR. 8.

Direktorica Nacionalnih parkova optužuje čelnika Upravnog odbora za netačne optužbe i kršenje Statuta

Kljajević: Potezi na štetu javnog preduzeća i radnika STR. 7.

2

Politika

Četvrtak, 30. septembar 2021.

IZA KULISA: Podaci bezbjednosnih službi demantuju tvrdnje državnog sekretara Zorana Miljanića i dovode u pitanje ažurnost postupanja tužilaštva i policije tokom dešavanja na Cetinju

ANB bi da sakrije imena bezbjednosno interesantnih osoba koje su bile u Manastiru S.V.

PODGORICA - Na Cetinju se 4. i 5. septembra, uoči ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija, nalazilo na desetine bezbjednosno interesantnih osoba koje su bile podržavaoci intronizacije, a značajan dio njih je boravio i u Cetinjskom manastiru.

To stoji u izvještaju bezbjednosnog sektora, koji je u ponedjeljak počeo da predstavlja na zatvorenoj sjednici Odbora za odbranu u bezbjednost direktor ANB-a Dejan Vukšić, ali su imena tih osoba bila izbrisana, odnosno „izbijeljena“ u tom dokumentu.

PREKID

Zatvorena sjednica Odbora za bezbjednost u ponedjeljak je prekinuta jer su svi članovi Odbora na inicijativu opozicionih poslanika tražili da se dopuni Izvještaj uključujući i imena tih osoba, što je, prema saznanjima Pobjede, Vukšić odbio pozivajući se na zakon. Opozicioni poslanici sumnjaju da je među njima bilo ljudi sa debelim policijskim dosjeima, ali i stranih državljana koji pripadaju ekstremnim navijačkim grupama.

Izvještaj ANB se poziva na podatke policije koja je ranije dobila nalog da ,,operativnim provjerama“ utvrdi da li u Manastiru ima naoružanih ljudi, ali je i dalje nepoznato da li je taj nalog izvršen.

Pobjeda je ranije objavila da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju nije

Nepoznate osobe na ulazu u Cetinjski manastir

zahtijevalo pretres Manastira Svetog Petra Cetinjskog na Cetinju jer, navodno, nijesu postojali zakonski osnovi da se izvrši ta zakonska radnja, ali je naloženo urgentno Upravi policije da operativnim provjerama utvrde da li u Manastiru ima naoružanih ljudi.

Iz policije već desetak dana nije odgovoreno na upit Pobjede da li je postupljeno po nalogu ODT. Izvještaj bezbjednosnog sektora je bitno drugačiji od stava državnog sekretara u MUP-u zaduženog za rad policije Zorana Miljanića, koji je 10. septembra decidno ustvrdio da,

mimo obezbjeđenja štićene ličnosti patrijarha Porfirija, u Cetinjskom manastiru 5. septembra nije bilo naoružanih ljudi, niti jedne osobe koja je mogla imati veze sa bilo kakvom stranom državom.

PING-PONG

Pobjeda ni tada nije dobila konkretan odgovor od MUP-a da li su pretresli prostor u Manastiru, imajući u vidu tvrdnje Miljanića – već su lopticu prebacili na Upravu policije navodeći da ,,MUP nema ingerenciju da pretresa Manastir“, iako je Miljanić dao takvu izjavu kao državni sekretar MUP-a!

Video snimak Video koji kruži društvenim mrežama, sniman očigledno iz Cetinjskog manastira, govori kako su ,,branitelji“ Crkve Srbije dočekali ispaljivanje suzavca u centru grada.

Nepoznati momak, izvjesno sa osmatračnice, glasno govori dok snima telefonom, vidno uznemiren: ,,Počelo je. Aj Bože, pomozi i Sveti Petar Cetinjski“, dok se čuju detonacije suzavca.

Redakciji Pobjede je poznat identitet osobe, ali očekujemo da policija i tužilaštvo daju zvaničnu informaciju, ako već sprovode provjere.

– Evo se već osjeća, kaže on drugu pored sebe, da bi onda sa oduševljenjem rekao: – Nema više ,,E viva!“ Ugasi se ,,E viva!“ – konstatuje zadovoljno.

Pobjeda je uputila tada isto pitanje i Upravi policije, ali je odgovor izostao.

Miljanića demantuju fotografije i video zapisi koji su se pojavili nakon ,,desantnog ustoličenja“ mitropolita Crkve Srbije Joanikija i koji dokazuju da je iza zidina Cetinjskog manastira bilo stacionirano više desetina civila, koji su na poziv sveštenstva,

uz prećutnu saglasnost crnogorske policije, došli da organizuju sopstvenu ,,odbranu objekta“, iako nije bilo ni prikrivenih najava da se bilo ko sprema da napadne mjesto gdje je tron Svetog Petra Cetinjskog.

Pobjeda je izvještavala da je u petak, 3. septembra, i u subotu ujutro, 4. septembra, u prijestonicu doputovalo više grupa momaka iz raznih krajeva Crne Gore, ali i Srbije i entiteta BiH Republike Srpske koji su, nalik vojnim formacijama, ulazili u Cetinjski manastir.

Uvijek bi ih u dvorištu sačekalo svešteno lice, koje bi sve srdačno pozdravilo i sprovelo iza zidina, naočigled pojačanih policijskih patrola koje ih nijesu kontrolisale, za razliku od građana Cetinja kojima nije bilo dozvoljeno da prođu policijske punktove ispred Manastira.

Korisnici društvenih mreža su među tim licima prepoznali bezbjednosno interesantne osobe – vođe navijača Zvezde i Rada, koji su u bliskim vezama sa srpskim ministrom unutrašnjih poslova Aleksandrom Vulinom i vrhom Crkve Srbije. Imajući u vidu kriminalni begraund tih lica, realno je očekivati da su bili naoružani.

KO JE U MANASTIRU

Jedan od ,,prepoznatih“ vođa navijača Zvezde Marko Vučković je, međutim, rekao da on nije boravio u Manastiru.

Rusko propagandističko glasilo Sputnjik objavilo je da su u Manastiru boravili javnosti do sada nepoznati ,,čuvari trona Svetog Petra Cetinjskog“, kao i njihove fotografije.

– Radi se o Zećanima, koji su čuvari trona Svetog Petra Cetinjskog. Oni su, po blagoslovu počivšeg mitropolita Amfilohija Radovića, prije 15 godina postali Vitezovi Svetog Petra Cetinjskog i čuvari trona mitropolita zetskih Srpske pravoslavne crkve – objavio je Sputnjik. Nenad ZEČEVIĆ

Predsjednik Skupštine sastao se sa ministrom vanjskih poslova Republike Slovenije

Bečić: Nema progresa bez kvalitetne zakonodavne i evropske infrastrukture PODGORICA – Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić sastao se sa ministrom vanjskih poslova Republike Slovenije Anžeom Logarom i tom prilikom poručio da se nada da će dostignuća koja je Crna Gora ostvarila biti vrednovana i da će postati naredna članica evropske porodice.

Bečić je ocijenio da je važno unaprijediti parlamentarnu

saradnju, te naglasio da u samom procesu ključnu ulogu imaju parlamenti koji uvijek moraju ići korak ispred, biti generator razvoja i napretka jer, kako je istakao, bez kvalitetne zakonodavne i evropske infrastrukture, ne može se govoriti ni o progresu.

Logar je podsjetio na rezultate koje je Skupština Crne Gore ostvarila u dijelu transparentnosti i istakao da je obaveza

Evropske unije da proces proširenja održava živim, jer je Zapadni Balkan njen strateški interes.

On je kazao da Crna Gora može računati na podršku Slovenije u nastavku reformskih procesa i poručio da građani moraju zadržati reformski potencijal u borbi protiv korupcije, slobode medija, vladavine prava čime će pokazati da EU nema alternativu. Ž. Z.

Premijer poručio da su odlučni da sprovedu sveobuhvatne reforme iz poglavlja 23 i 24

Krivokapić: Vladavina prava je strateški prioritet Vlade PODGORICA – Strateški prioritet Vlade je vladavina prava i implementacija principa nulte korupcije, kazao je premijer Zdravko Krivokapić na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma za pregovore naglasivši da su odlučni da sprovedu sveobuhvatne reforme iz poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.

On je istakao da će ubrzati aktivnosti kroz fokusirani plan-

ski proces i sprovođenje dinamičkih planova za ta poglavlja.

– Vjerujem da ćemo na taj način na djelima pokazati da Crna Gora ostaje nepokolebljivo na evropskom kursu, a da će naši rezultati dokazati transformativnu moć evropske integracije i unaprijediti život naših građana – naveo je Krivokapić.

Efikasno i koordinisano sprovođenje dinamičkih planova za poglavlja 23 i 24, kazao je premijer, mobilisaće sve re-

surse u cilju što bržeg ispunjenja privremenih mjerila i stvaranja preduslova za snažniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Iz Krivokapićevog kabineta saopštili su da su članovi Kolegijuma razmatrali i implementaciju projekata iz Instrumenta za pretpristupnu podršku (IPA) u dijelu vladavine prava, te ocijenili da je podrška Evropske unije bila značajna u ovoj oblasti tokom prethodnog perioda. Ž. Z.

Politika

Četvrtak, 30. septembar 2021.

3

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boravila u prvoj zvaničnoj posjeti Podgorici

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče je boravila u prvoj zvaničnoj posjeti Podgorici.

– Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen je dokaz podrške evropskih institucija putu Crne Gore ka EU. To je ohrabrujuće za većinski dio stanovništva koji, kako pokazuju istraživanja, podržava ulazak Crne Gore u EU – rekao je predsjednik Đukanović, nakon sastanka sa predsjednicom EK. Prvi čovjek naše države kazao je da njenu posjetu razumije i kao posvećenost evropskih institucija evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, pogotovo što njena posjeta dolazi u trenutku kada region prolazi kroz brojna iskušenja.

– Ukazao sam na našu čvrstu riješenost da istrajemo na putu dostizanja evropskog sistema vrijednosti. To je bio i moj poziv da EK ostane na ohrabrujućim porukama za Zapadni Balkan – rekao je Đukanović.

Naveo je da je sa predsjednicom EK razgovarao o političkim procesima unutar Crne Gore i promjeni vlasti.

– Danas, godinu dana nakon smjene vlasti, možemo da sudimo koliko smo bliže svojim ciljevima. Saopštio sam da nisam zadovoljan ostvarenjima nove vlade, ali je to dio naših unutrašnjih političkih procesa – naveo je Đukanović.

Dodao je, međutim, da će Crna Gora nastaviti svoj evropski kurs, te da će biti promoter evropskih vrijednosti u regionu. Đukanović očekuje i da će se EU, prilikom pristupnog procesa, držati principa regate, odnosno pojedinačnog vrednovanja ostvarenih rezultata zemalja kandidata za članstvo.

– Ohrabren sam svim što sam čuo od predsjednice EK. Njene poruke izvjesnosti evropske budućnosti su ohrabrujuće – zaključio je Đukanović.

– Crna Gora je među državama Zapadnog Balkana najviše napredovala na polju evropskih integracija, a da bi tim putem i nastavila neophodan joj je politički dijalog – poručila je Ursula fon der Lajen.

Kazala je da je u našu zemlju došla kako bi ohrabrila dalje reforme.

– Naša poruka je jasna. Želimo vas u Uniji. Crna Gora je u procesu pristupanja najviše odmakla i želimo da se to nastavi. To dugujete građanima koji sanjaju evropsku budućnost. Jako ste puno uradili, puno je truda iza toga i zato

Đukanović: Na iskušenju stabilnost Zapadnog Balkana Fon der Lajen: Crnoj Gori potreban politički dijalog Danas, godinu nakon smjene vlasti, možemo da sudimo koliko smo bliže svojim ciljevima. Saopštio sam da nijesam zadovoljan ostvarenjima nove vlade, ali je to dio naših unutrašnjih političkih procesa - naveo je Đukanović. Predsjednica EK negirala je navode agencije Rojters da Brisel ne može garantovati članstvo u EU za šest balkanskih država m. babović

PODGORICA – Živimo vrijeme u kojem je stabilnost Zapadnog Balkana na iskušenju zahvaljujući upornoj ofanzivi geopolitičkih interesa sa platforme suprotstavljene EU perspektivi. Logično je da je i interes tih uticaja da se osujeti evropska i evroatlantska integracija Zapadnog Balkana, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na zajedničkoj konferenciji u Vili „Gorica“ sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen za medije. Predsjednica EK imala je, kako je rekla, jasnu poruku: „Želimo vas u Evropskoj uniji“.

Fon der Lajen Đukanoviću: Radujem se susretu sljedeće sedmice u Ljubljani, važno je da se čuje glas Crne Gore Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da se raduje što će se vidjeti na samitu EU –Zapadni Balkan.

– Radujem se da Vas vidim na ljubljanskom samitu za nedjelju dana.

Tamo ćemo razgovarati o načinima kovanja zajedničke budućnosti, svakako je prijeko

Ursula fon der Lajen i Milo Đukanović

Krivokapić – Fon der Lajen: Crna Gora bezrezervno i dosljedno na putu ka EU – Budućnost vidimo isključivo u Evropskoj uniji, uz snažne reforme u oblasti vladavine prava. U tom smislu ćemo preduzeti sve neophodne korake kako bismo opravdali očekivanja naših građana među kojima, nakon izbora nove vlade, podrška članstvu u EU svakodnevno raste, i u ovom trenutku prevazilazi brojku od 75 odsto podrške. Jednako tako, kao punopravna članica NATO, koja dijeli vrijednosti Alijanse, želimo potpunu stabilnost na Zapadnom Balkanu – rekao je premijer Zdravko

je važno da nema nazadovanja kada je riječ o već postignutim uspjesima. Politički dijalog je neophodan kako bi se napredovalo u vladavini prava i privremenim mjerilima – navela je Ursula fon der Lajen.

A kako bi Crna Gora očuvala svoj multietnički i multivjerski sklad, predsjednica EK ističe da je neophodno prevazići podjele.

– Većina građana Crne Gore očekuje napredak i zato moramo da vidimo rezultate, ali i kompromis – naglasila je ona.

Rad na uspostavljanju nezavisnog tužilaštva predsjed-

Krivokapić na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

On je istakao da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena reformskim aktivnostima i ispunjenju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.

Predsjednica Fon der Lajen kazala je da je posjeta Zapadnom Balkanu za nju veoma važna zbog ličnog utiska o našem regionu. Ona je istakla da je Crna Gora na putu ka EU postigla veliki napredak, te da je važno da nastavi u tom pravcu.

nica EK ističe kao ključan, ali napominje i da u tom procesu moraju da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije.

– Nezavisnost pravosuđa je jedna od temeljnih vrijednosti EU. Nezavisno pravosuđe je važno i to mora poštovati svaka članica EU, ali i svaka država kandidat za članstvo.

Za nas je ključno da se poštuju jasne smjernice i kriterijumi Venecijanske komisije – naglasila je Fon der Lajen.

Sa Crnom Gorom, kako je dodala, kao prijatelji i partneri sarađuju na polju oporavka ekonomije i borbe protiv ko-

Bečić predsjednicu EK dočekao sa cvijećem Predsjednicu Evropske komisije je, po slijetanju na podgorički aerodrom, dočekao predsjednik Skupštine Aleksa Bečić uručivši joj buket cvijeća.

– Dobrodošli u Crnu Goru.

Dobrodošli u najmanju, ali najljepšu balkansku zemlju. Dobrodošli u prvu narednu članicu Evropske unije. Siguran sam da ćete nam na tom putu pomoći – naveo je Bečić u pozdravnom obraćanju, na što je predsjednica EK odgovorila da je upravo zbog toga i došla.

rona virusa. U tom kontekstu je obećala i da će zajedničkim naporima kroz zajmove obezbijediti dodatnih 20 milijardi eura.

– Od Crne Gore očekujemo da predloži konkretne i zrele projekte u koje treba ulagati. Sada moramo da gledamo u budućnost i strateški investiramo u ključne sektore. Građani zaslužuju zelenu, digitalnu i održivu budućnost i dobro plaćene poslove – rekla je Ursula fon der Lajen i dodala da će Evropska komisija podržati određene sekcije auto-puta.

potrebno da se sretnemo. Želim da potpuno uzmete učešće na konferenciji o budućnosti Evrope, zato što kada trasiramo konferenciju zajedničku o budućnosti Evrope važno je da se čuje glas građana Crne Gore, da se čuje glas mladih, ono što oni treba da kažu o budućnosti Crne Gore – kazala je predsjednica Evropske komisije.

– Od Crne Gore očekujemo da predloži konkretne i zrele projekte u koje treba ulagati. Sada moramo da gledamo u budućnost i strateški investiramo u ključne sektore. Građani zaslužuju zelenu, digitalnu i održivu budućnost i dobro plaćene poslove – rekla je Ursula fon der Lajen – Riječ je o obilaznici oko Podgorice i željezničkoj liniji između Podgorice i Tirane – precizirala je predsjednica EK i pozvala svih šest partnera na Zapadnom Balkanu da, kako kaže, ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju zajedničkog tržišta.

Kada je riječ o pandemiji, Ursula fon der Lajen je najavila da će EK za potrebe Zapadnog Balkana obezbijediti dodatne isporuke vakcina.

Predsjednica EK je, takođe, pohvalila odluku crnogorskih vlasti da prvi u regionu legalizuju istopolna partnerstva. Naglasila je da su time pokazali posvećenost poštovanju različitosti.

Kada je riječ o projektu „Otvoreni Balkan“, predsjednica EK naglašava da on mora biti inkluzivan, ali da niko pa ni Crna Gora nije primorana da bude dio tog projekta.

– Tu je Berlinski proces i to je najvažnije. Taj proces daje okvir za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta. Naravno da u okviru tog procesa želimo napredak. Otvoreni Balkan mora biti inkluzivan i u skladu sa evropskim normama – kazala je ona.

Upitana da li izvršna vlast može da ispuni evropsku agendu, ukoliko je čine proruski politički subjekti poput Demokratskog fronta, predsjednica EK je odgovorila da

su građani ti koji odlučuju kome će ukazati povjerenje.

– I to je demokratija. Duboko sam uvjerena da će građani biti na pravom putu i da oni žele demokratiju, vladavinu prava i poštovanje prava pojedinaca, a to su temeljne vrijednosti potrebne za pristupanje Uniji – navela je ona.

Predsjednica EK je negirala navode agencije Rojters da Brisel ne može garantovati članstvo u EU za šest balkanskih država.

– Ako vam treba dokaz, svi radimo na pristupanju i držimo se toga. Nekada nailazimo na prepreke, ali važno je da se držimo zajedničkog cilja – naglasila je ona.

Na pisanje Rojtersa osvrnuo se i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović objašnjavajući da se, po pravilu, na taj način o proširenju priča svaki put kada se neka evropska država suočava sa izborima.

Predsjednik je istakao da vjeruje u viziju ujedinjene Evrope, ali i naglasio da ona mora biti konkurentna.

– Ovo nije jedna od boljih faza ujedinjene Evrope, ali je važna istrajnost. Unutar evropske javnosti se mora jasnije politički marketirati ideja ujedinjene Evrope. To je ideja čije prednosti treba objasniti evropskim građanima – naveo je Đukanović. Đ. ĆORIĆ

4

Politika

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Specijalno tužilaštvo istražuje okolnosti pod kojima je premijer izdao nezakonito uputstvo ministru unutrašnjih poslova 5. septembra tokom akcije na Cetinju PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet i iniciralo istragu nakon što je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, saopštio da je 5. septembra rano ujutro dobio obavezujuće uputstvo od premijera Zdravka Krivokapića, kojim je namjeravao da on preuzme komandu akcijom policije na Cetinju.

Iz Specijalnog tužilaštva Pobjedi su potvrdili informaciju koju su saopštili portalu Standard da je „nakon saznanja u vezi predmetnog krivičnopravnog događaja formiran predmet i isti se nalazi u fazi izviđaja, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka“.

Sekulović je na sjednici Odbora, na kojoj su saslušavani čelnici bezbjednosnog sektora povodom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra, kazao da je dobio obavezujuće uputstvo od premijera, ali da ga nije uvažio jer je bilo nezakonito.

- To uputstvo u nekim drugim slučajevima je potpuno zakonito sredstvo uticaja pritiska, upozorenja, prijateljske sugestije na određenog ministra u mnogim situacijama. U ovoj situaciji to uputstvo nije bilo zakonito, jer operativna nezavisnost policije znači da ne može niko, ali niko, pa ni ministar unutrašnjih poslova, ništa dalje. Sve i da sam htio, nijesam mogao da naložim nešto što nije po zakonu – rekao je Sekulović.

Kazao je i da mu je obavezujuće uputstvo uručila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić.

U crnogorskoj prijestonici 4. i 5. septembra Cetinjanke i Cetinjani organizovali su proteste zbog odluke Crkve Srbije i naših vlasti da mitropolit ove vjerske organizacije bude hi-

Utvrđuju kako je Krivokapić namjeravao da preuzme komandovanje policijom

Zdravko Krivokapić

rotonisan u Cetinjskom manastiru. Na Cetinju su se okupili i građani iz ostalih krajeva Crne Gore, kao i dio opozicije.

BRUTALNA AKCIJA

Policija je 5. ujutro brutalnom akcijom, upotrebljavajući ogromne količine suzavca, šok bombe, gumene metke rastjerala građane, a prijestonica je duže od četiri sata, skoro neprekidno „bombardovana“ suzavcem.

Zaustavili su se kada su mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić, helikopterom Vojske Crne Gore, kojim su i dopremljeni u prijestonicu, vraćeni u Podgoricu, gdje

Sergej Sekulović

je organizovano veliko slavlje zbog uspješno izvedene akcije.

- Obavezujuća uputstva premijera mogu se odnositi isključivo na ostvarivanje vladinih politika. Sve drugo je proizvod ili krupnog neznanja ili namjere da se važan organ, kakav je policija, stavi pod direktno rukovodstvo nesistemskog i političkog odlučivanja – upozorio je za Pobjedu bivši premijer Duško Marković, koji je bio i na pozicijama ministra pravde, a rukovodio je i Agencijom za nacionalnu bezbjednost.

Kako smo objavili u jučerašnjem broju, Marković je istakao da primjena policijskih

ovlašćenja „pripada samo policijskim službenicima pod rukovodstvom direktora, u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima“.

- Komandu nad policijom ne može preuzeti niko osim direktor i drugi policijski starješina kad je to zakonom propisano – precizirao je on.

Pravna ekspertkinja i nekadašanja pomoćnica ministra pravde Marijana LakovićDrašković rekla je da premijer nije mogao da iskoristi uredbu o Vladi, kako bi mu ona bila paravan za „preuzimanje policije“.

- Predsjednik Vlade je, ukoliko je tačna izjava ministra Sekulovića, izašao iz okvira svojih

zakonskih ovlašćenja izdajući bilo koji dokument koji bi mogao uticati na postupanje direktora Uprave policije, odnosno nadležnog ministra u odnosu na direktora – kazala je ona Pobjedi.

Sekulović je na Odboru rekao i kako ne zna „ni gdje se taj papir nalazi“, te da misli da ga nije sačuvao.

UPITNA IZJAVA

- I te kako je upitna izjava ministra Sekulovića, da mu je generalna sekretarka Vlade uručila dokument, koji prema njegovim navodima nije sačuvao, što je „u najmanju ruku“ neodgovorno, ali i lako provjerljivo, s obzirom na to

da je obaveza Generalnog sekretarijata, kao i MUP-a, da službena dokumentacija mora biti, u skladu sa propisima, uredno zavedena u arhivama ovih državnih organa. Očekujem da će dokument biti prezentovan javnosti, jer građani imaju pravo da znaju što se u konkretnom slučaju desilo – poručila je LakovićDrašković.

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pozvao je u utorak tužilaštvo da reaguje.

Pobjedi iz Vlade Crne Gore nijesu odgovarali na pitanja koja smo im poslali povodom najnovijeg skandala premijera i njegovog tima.

K. K.

Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu prozvao predsjednika SDP-a

Knežević: Konjeviću, kaži sve što znaš, prisluškuje nas Vlada koju smo glasali PODGORICA - Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević pozvao je predsjednika SDP-a Raška Konjevića da sva saznanja o tome da se on i Andrija Mandić nalaze na mjerama tajnog nadzora zbog ekstremizma podijeli na Odboru za be-

Milan Knežević

zbjednost, ali i nadležnim organima.

– Lično nemam dilemu da se Andrija Mandić i ja nalazimo na mjerama tajnog nadzora još od 2015. godine, ali sam očekivao da će te mjere biti ukinute nakon što je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića, a da će na mjere biti stavljeni Milo Đukanović, Vesko Ve-

ljović, Zoran Lazović i mnogi drugi za koje postoji opravdana sumnja. Ovako ispada da nas prisluškuje Vlada koju smo predložili i izglasali, vjerovatno iz razloga da se previše ne opustimo i isključivo za naše dobro – rekao je Knežević u izjavi za Borbu.

Podsjetio je da, prema zakonu, njih mogu prisluškivati ANB,

Raško Konjević

Uprava policije i VOA, ali na jasno definisani rok i da nakon što prestanu mjere, moraju ih obavijestiti.

– Jasno je da naše prisluškivanje predstavlja brutalno kršenje Ustavom zagarantovanih prava i sloboda, i zato s nestrpljenjem čekam zatvorenu sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu kako bih dobio

informacije od Raška Konjevića ko i dalje prisluškuje Andriju Mandića i mene – poručio je Knežević.

Podsjetimo, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, na kontrolnom saslušanju povodom brutalne akcije policije protiv građana koji su protestovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Cetinjs ko m m a n a s t i r u 4. i 5. septembra, Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti, nazvao je opozicione poslanike ekstremistima i podstrekivačima nemira na Cetinju koji su, kako je rekao, mogli imati nesagledive posljedice.

Lider SDP-a Raško Konjević tražio je pojašnjenje od Abazovića, a ovaj je ublažio stav i dodao da nije rekao da su ekstremisti nego podstrekivači.

– Ako sam ja podstrekivač, zašto su Milan Knežević i Andrija Mandić po osnovu ekstremizma na mjerama tajne

Konjević: Kneževiću, pitajte one sa kojima činite vlast Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević poručio je Milanu Kneževiću da bi trebalo da pita premijera Zdravka Krivokapića, kao i Dritana Abazovića, Aleksu Bečića i Dejana Vukšića o prisluškivanju njega i Andrije Mandića.

– Predsjedniče Odbora za bezbjednost i odbranu, kolega Kneževiću, pitajte prvo Krivokapića, Abazovića, Bečića i Vukšića da vidite šta će Vam reći jer činite vlast sa njima – poručio je Konjević Kneževiću, uz poruku da se svakako vide na nastavku sjednice Odbora od 5. oktobra.

službe? Što me gledate – riječi su predsjednika SDP-a Raška Konjevića upućene začuđenom Abazoviću.

Z.D.

Ekonomija

Četvrtak, 30. septembar 2021.

5

Spajić predstavio socijalnim partnerima reformu poreskog sistema, javnost podijeljena

Nikom nije jasno kako doći do minimalca od 450 eura i ukida li se javno zdravstvo PODGORICA – Predsjedništvo Socijalnog savjeta održalo je juče vanrednu sjednicu na kojoj je ministar finansija Milojko Spajić predstavio reformu poreskog sistema za narednu godinu. Prema saznanjima Pobjede, na sjednici je dogovoreno da predstavnici poslodavaca i sindikata do srijede dostave Spajiću sugestije za raspravu na sjednici Socijalnog savjeta 11. oktobra.

– Socijalni partneri su načelno saglasni sa prijedlogom plana „Evropa sad“ i ocjenjuju ga izuzetno hrabrim i reformskim, pozdravljajući činjenicu da se fokus sa političkih mora vratiti na ekonomsko-socijalne teme.

Fokus interesovanja je povećanje minimalca na 450 eura praćeno smanjenjem poreskih opterećenja na zarade – saopšteno je nakon sjednice, kojom je predsjedavao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Osim povećanja minimalca i smanjenja poreskog opterećenja na zarade sa 39 na 21 odsto, Spajićevim planom predviđeno je uvećanje prosječne zarade na 700 eura, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji su u ovogodišnjem budžetu projektovani na 187 miliona eura, uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura bruto, povećanje poreza na dividendu, progresivno oporezivanje zarada i dobiti, uvođenje poreza na podizanje gotovine za pravna lica, povećanje akciza.

Ove mjere će, kako je Spajić prethodno najavio, biti dio budžeta za narednu godinu, koji će njegov resor dostaviti Skupštini do 15. novembra.

Komentarišući najavljenu poresku reformu, ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je juče kazao da je to hrabar potez koji bi, ukoliko se ostvari, donio dobro građanima, ali da javnost treba da ima uvid u elaborate na osnovu kojih se došlo

Poslodavci i sindikati dostaviće Vladi do srijede svoje sugestije, a sjednica Socijalnog savjeta će biti 11. oktobra.

Najoštriji kritičar iz vladajuće koalicije do takvih rješenja.

– Ukinuti doprinose za zdravstvo je jako hrabar potez, jer zdravstveni sitem zahtijeva ozbiljnu reformu, počev od načina trošenja novca, pa do revizije svih prava i doktrina liječenja. Može se taj prihod nadoknaditi iz više izvora, vjerovatno nekom vrstom pravednije preraspodjele sredstava i većim obuhvatom poreske osnovice – rekao je Drecun, koji smatra da to neće biti dugoročno održivo rješenje ako ne dođe do rasta proizvodnje.

– Samo rastom realne ekonomije možemo doći do neophodnih izvora novca, s obzirom da kao ekonomija usluga nijesmo položili ispit, jer nas je prva veća kriza bacila na koljena – upozorio je Drecun, koji kaže da će nakon predlaganja i usvajanja budžeta za narednu godinu mnoge stvari biti jasnije.

LIJEPE ŽELJE

Boris Mugoša (SD) kaže da se, na osnovu onoga sa čim je javnost upoznata, stiče utisak da su najavljene Spajićeve mjere spisak lijepih želja.

– Da li djeluje da su realne projekcije, ne djeluje; da li djeluje da su, imajući u vidu strukturu i ranjivost naše ekonomije uključujući i problem nelikvidno-

Sa sjednice Socijalnog savjeta

Radulović: Smijurija Branko Radulović juče je ocijenio da su Spajićeve tvrdnje da će Crna Gora imati najveći ekonomski rast za ovu godinu u istoriji čovječanstva smijurija.

– Proces treba posmatrati u kontekstu, kumulativno za period od 2019. do ove godine, bazirati se na veličini i strukturi BDP i DP, analizirati makroekonomske indikatore, izvršiti komparaciju i vidjeti da smo najgori. Pitam te eksperte da li je rast za ovu godinu rezultat novih brojnih radnih mjesta, inovativnih procesa i novog proizvoda ili je to posljedica najvećeg ekonomskog pada od 15 odsto u 2020. godini zbog epidemije i ljudske potrebe za punijim životom poslije lokdauna. To se u mehanici naziva procesi elastičnosti, plastičnosti i loma – kazao je Radulović.

sti privrednih subjekata, finansijski i ekonomski održive navedene projekcije, ne djeluje; da li djeluje da određene projekcije imaju elemente populizma, djeluje – ukazao je Mugoša.

Posebna priča je novi pristup finansiranja segmenta zdravstva, koji, kako dodaje, godišnje zahtijeva 300 miliona eura.

– Ne znam gdje je nađeno održivo uporište za prijedlog novog modela finansiranja zdravstva. Previše je nepoznatih u prezentiranoj jednačini da bih dao kompletan odgovor – naglasio je Mugoša i podsjetio da se SD zalažu za uvođenje neoporezivog dijela zarade i progresivno oporezivanje.

On misli da je jedan od ključnih

PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) bi ovih dana trebalo da obavijesti Ministarstvo kapitalnih investicija o daljim planovima sa termoelektranom, saopštio je predstavnik tog resora Vladimir Durutović na nacionalnoj konferenciji na temu pravedne energetske tranzicije koju je juče organizovao NVO Eko-tim. Predstavnica Eko-tima Diana Milev Čavor najavila je da se očekuje da u narednih par mjeseci, kroz proces pripreme Nacionalnog plana za klimu i energiju, vjerovatno imamo definisanu godinu kada će Crna Gora prestati da koristi ugalj.

Durutović je naveo da je novo rukovodstvo EPCG radilo na razvoju projekta ekološke rekonstrukcije TE, koji je ,,na neki način“ doveden u pitanje, jer je potrebno uložiti dodatna sredstva.

– Koliko sam upoznat, oni će da li danas ili sjutra dostaviti Ministarstvu svoje viđenje cijele situacije – rekao je Durutović.

S. P.

POPULIZAM

U kritici Spajićevih mjera juče je najoštriji bio šef poslaničkog vladajućeg kluba DF-PZP Branko Radulović, koji je saopštio da ministrov plan i brojke obiluju kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom.

– Da li je u pitanju nepoznavanje javnih finansija i ukupne ekonomije, limita i dubioza u kojima se Crna Gora nalazi, nepoznavanje novih politika EU koje Crna Gora treba da ispuni ili nešto sasvim drugo, recimo pozicioniranje u rekonstruisanoj Vladi ili osnivanje partije za naredne izbore, ili čak nešto treće, lukrativno, vidjećemo ili možda sve zajedno, što ima osnova – naveo je Radulović.

On je kazao da je reforma pore-

B.D.

Hipotekarna banka podržala lansiranje digitalne platforme Jobiri

Održana konferencija na temu pravedne energetske tranzicije

Prijedlog EPCG za TE danas u Vladi

prioriteta da Vlada da odgovor na tekuće ozbiljne probleme koji se odnose na ogroman rast broja nezaposlenih, rast cijena namirnica, goriva, te rast nelikvidnosti privrede.

ske politike neophodna, ali da je prijedlog o ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje populistički i u najmanju ruku neodrživ.

– Kako misli da obezbijedi više od 300 miliona eura ukoliko bi izdvajali nedovoljnih 500 eura po glavi stanovnika ili 1,9 milijardi eura ukoliko bi uistinu bili „Evropa sad“ ili 3,1 milijardu ako bismo postali obećani Luksemburg. Osim toga, neophodna su nam i sredstva za nove bolnice i opremu – istakao je Radulović.

Neupitno je, smatra on, da se mora uvesti neoporezivi dio zarade, da mora brže rasti minimalac nego prosječna primanja, te da se mora iskorijeniti siva ekonomija i isplata dijela zarade „na ruke“.

– Međutim, to se ne može činiti populistički i „iz rukava“, posebno jednokratno, duplirajući iznos minimalne zarade u kontekstu sadašnjih limita. Pitamo se koji broj zaposlenih će imati tu zaradu, koliko će biti novih radnih mjesta, za koliko će se smanjiti administracija, na osnovu kojeg Maršalovog plana i kojih velikih investicija, kojim sektorskim reformama, sa kojom strukturom društvenog proizvoda i kojom novom dodatom vrijednošću – poručio je Radulović, koji tvrdi da ovakav Spajić ne zaslužuje mjesto u rekonstruisanoj Vladi, te da njegova politika više nema podršku poslanika Pokreta za promjene.

Za razliku od Radulovića, Spajićeve mjere podržao je vladajući SNP, koji je zatražio detaljniju elaboraciju najavljene poreske reforme.

– Moraju se sagledati svi aspekti takvog poduhvata, imajući u vidu dugoročnu održiv o s t n a j av l j e n i h m j e r a .

Potrebno je konsultovati i poslodavce iz privatnog sektora i čuti kako će pomenuta poreska reforma uticati na njihovo poslovanje – saopštili su iz SNP-a.

Odluka borda elektroenergetske kompanije

CEDIS dobija i ćirilični logo

PODGORICA - Bord direktora CEDIS-a odobrio je primjenu knjige grafičkih standarda društva na ćiriličnom pismu, saopšteno je iz te elektroenergetske kompanije.

-Tom je odlukom omogućena

ravnopravna upotreba verzija na ćiriličnom i latiničnom pismu, imajući u vidu da je u periodu od 1. jula 2016. godine u upotrebi bila latinična verzija – rekli su iz kompanije i objasnili da ovu odluku treba posmatrati u svjetlu primjene Ustava.

R.E.

Pružaju pomoć u pronalaženju posla PODGORICA - Kompanija Minuta konsalting će 30. septembra lansirati Jobiri digitalnu platformu za pomoć na putu ka tržištu rada.

U tome ih podržava Hipotekarna banka, iz koje je saopšteno da je taj digitalni kouč zasnovan na vještačkoj inteligenciji i da je prisutan na italijanskom tržištu od 2014. godine.

– Algoritmi platforme Jobiri omogućavaju kandidatima da za pet minuta kreiraju CV uz pomoć 600.000 dostupnih

fraza, pripreme se za razgovor za posao, kao i da odgledaju 145 video lekcija koje će im pomoći da naprave plan za traženje posla – navodi se u saopštenju i dodaje da se na platformi mogu naći i oglasi za posao sa više regionalnih sajtova za zapošljavanje.

– Hipotekarna banka je investicijom u pristup ovoj platformi podržala Univerzitet CG i Karijerni centar u pružanju podrške studentima u povezivanju sa poslovnim svijetom – kazali su iz banke. R. E.

6

Ekonomija

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Spoljnotrgovinska razmjena za osam mjeseci porasla 15 odsto na 1,86 milijardi eura

Uvezli hranu za 310 miliona eura

U prvih osam mjeseci uvezli smo hranu vrijednu 309,7 miliona eura, što je za 19,3 više nego lani u istom periodu. Do avgusta Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 18,73 miliona eura, što je povećanje od 11,9 odsto

PODGORICA - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore prvih osam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,86 milijardi eura, što je 15,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 266,2 miliona eura, što je 15,4 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 15,2 odsto i iznosio je 1,6 milijardi eura.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,7 odsto i ista je u odnosu na isti period prethodne godine - rekli su iz Monstata.

Iz Monstata su saopštili da su u strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji najviše zastupljene sirove materije, sem goriva (sektor 2), u iznosu od 60,1 milion eura, koji čine mineralne rude i otpaci metala 35,5 miliona eura, pluta i drvo 20,3 miliona eura i ostalo.

U izvozu dominira izvoz električne energije, koji je za prvih osam mjeseci uvećan 66,9 odsto u odnosu na isti period lani i bio je vrijedan 48,35 miliona eura.

Nakon struje, Crna Gora je tradicionalno najviše izvozila

obojene metale, odnosno aluminijum. Izvoz tog metala je bio u prvih osam mjeseci vrijedan 44 miliona eura i za devet odsto je veći nego u istom periodu prošle godine.

Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit je iznosio 35,46 miliona eura i povećan je u odnosu na isti period prošle godine 10,6 odsto.

U prvih osam mjeseci Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 18,73 miliona eura, što je povećanje od 11,9 odsto u odnosu na lani u istom periodu.

Izvoz mesa je iznosio 10,15

48

miliona eura bio je vrijedan izvoz struje, koji je porastao za 66,9 odsto

miliona eura i povećan je 9,8 odsto, dok je izvoz povrća i voća bio vrijedan 5,77 miliona eura i veći je 31,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da su u strukturi uvoza najviše zastupljene mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 338,5 miliona eura koji čine drumska vozila sa 95,4 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji 68,8 miliona eura i ostalo.

U prvih osam mjeseci uvezli smo hranu vrijednu 309,7 miliona eura, što je 19,3 odsto više nego lani u istom periodu.

Evidentan je veliki porast uvoza nafte i njenih derivata. Do kraja avgusta uvezli smo naftu vrijednu 119,9 miliona eura,

što je čak 61,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Lani je zbog posljedica pojave korone bila smanjena privredna aktivnosti, a i često je dolazilo do obustave saobraćaja, što je prozrokovalo znatno manje trošenje nafte i njenih derivata.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 69,1 milion eura, Švajcarska sa 21,5 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 21,3 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 321,2 miliona eura, Kina sa 160 miliona eura i Njemačka sa 148,8 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa EU. S. P.

Bivši direktor Montenegro erlajnza smatra da nacionalna avio-kompanija neće moći da napravi akumulaciju da „pregura zimu“

Do maja se mora upumpati još pet miliona u Air Montenegro PODGORICA - Država će Air Montenegru morati opredijeliti još pet miliona eura do kraja maja naredne godine da bi bio spreman za predsezonu, sezonu i postsezonu 2022, saopštio je u intervjuu za regionalni avio-portal Zamaaero nekadašnji direktor Montenegro erlajnza Vlastimir Ristić.

– Po mom sudu, Air Montenegro neće moći napraviti akumulaciju da pregura zimu. Imaju samo jedan operativan avion. Sezonu leti avion u wet lease. To je skupo i ubija profit. Moja procjena je da će pet miliona eura do kraja maja morati da se dodatno opredijeli za Air Montenegro, no i to će biti daleko od nekadašnjih prevoznih rezultata Montenegro erlajnza – kazao je Ristić i istakao da će država morati da finansira Air Montenegro.

– To mogu samo laici da ospore. Bolje je da finansiramo svoju kompaniju, nego da subvencionišemo tuđe. Želio bih da Air Montenegro bude racionalno organizovana firma, koja će voditi računa o saobraćajnim interesima zemlje – rekao je Ristić i dodao da bi dobro bilo da usvoje kao svoje safety procedure koje je MA imao jer je zahvaljujući njima prevezao milione putnika bez ozbiljnijih incidenata.

On tvrdi da nijedna nacionalna aviokompanija malih zemalja (a tu ubraja sve zemlje bivše Jugoslavije) ne može

Vlastimir Ristić.

Vlastimir Ristić tvrdi da nijedna nacionalna avio-kompanija malih zemalja (a tu ubraja sve zemlje bivše Jugoslavije) ne može biti profitabilna, ali može da bude racionalna biti profitabilna, ali to i ne bi trebalo da bude cilj.

- Kompanija mora da bude racionalna, a ne profitabilna – istakao je Ristić i objasnio da to znači preduzetnički organizovana, skromno i znalački vođena, sa dobrim platama zaposlenih, prvenstveno letačko-tehničkog osoblja, ali i menadžmenta.

– Plate u avijaciji moraju biti visoke i javnost to treba da zna i prihvati. Zadatak nacionalnog prevoznika je da stvara uslove za privređivanje, da povezanošću doprinosi razvoju društva i da stvori ambijent u kojem firme koje u zemlji posluju lakše postižu profitabilnost, obezbjeđenjem kretanja i potrošnje stranaca u našoj zemlji – rekao je

Ristić i dodao da tako proizvođači ostvaruju ,,pasivni izvoz“, a trgovci potrošnju koju domaće tržište samo nikada ne bi postiglo, a država na sve to ubira svoje prihode.

– Tu je opravdanost postojanja nacionalne avio-kompanije. Jer ona ovo omogućava, ona u ovo investira, ona ovo održava i razvija – saopštio je Ristić.

On je na poziciju izvršnog direktora Montenegro erlajnza došao sredinom aprila prošle godine, a ostavku je podnio polovinom januara ove godine.

Na pitanje da li je Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnza stvarno bilo nelegalan, Ristić je podsjetio da je Agencija za zaštitu kokurencije, koja je nadležni organ za to, kazala da jeste, ali je to rekla poslije devet mjeseci premišljanja.

– Pa, pobogu, koja firma može toliko dugo da čeka?! Šta da radimo do tada?

Sa sredstvima, sa ljudstvom, sa djelatnošću? I boli me još nešto. Zašto i kako, svi ostali i ,,šakom i kapom“ pomogoše i sačuvaše svoje kompanije, a mi olako pustismo naš MA – naglasio je Ristić, kojem je žao što budućnost Air Montenegra i Montenegro erlajnza nije zajednička.

Smatra da će Montenegro erlajnz u stečaju umirati godinama, kao i da će samo mali dio povjerilaca uspjeti da nešto izvuče, dok će većina radnika doS. P. biti malo.

Najnoviji ICT Regulatory Tracker Međunarodne unije za telekomunikacije koji obuhvata 193 zemlje

Crna Gora na 14. mjestu PODGORICA - Crna Gora je, na osnovu rezultata najnovijeg ICT Regulatory Trackera Međunarodne unije za telekomunikacije, zauzela 14. mjesto na listi od 193 države, članice UN. Iz Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) saopšteno je da smo dobili 94 od mogućih 100 bodova.

– Na osnovu ukupno ostvarenih bodova i rezultata po klasterima EKIP je, kao nezavisno regulatorno tijelo, postigao visok nivo performansi, a Crna Gora uspješno implementirala regulatorni okvir EU za elektronske komunikacije i stvorila dobre uslove za razvoj ICT sektora – kaže se u saopštenju EKIP-a.

Sa 94 boda Crna Gora je iznad prosjeka država iz Evrope, koji iznosi 86,1 bod, a koji je ujedno i najveći prosječan broj bodova od svjetskih regiona. Veći ukupni rezultat od Crne Gore ima 11 država EU (Italija, Litvanija, Slovenija, Irska, Danska, Finska, Francuska, UK, Malta, Australija, Norveška i Srbija), te Dominikanska Republika i Australija.

U odnosu na države regiona Crna Gora je lošije rangirana od Slovenije (3. mjesto 96 bodova i Srbije - 13. mjesto 94,5 boda), a bolje od Hrvatske (17. mjesto sa 94 boda), BiH (35. mjesto, 90 bodova), Albanije (46. mjesto 88 bodova) i Sjeverne Makedonije (50. mjesto, 88 bodova).

ICT Regulatory Tracker se sastoji od 50 indikatora u četiri klastera. Za način funkcionisanja regulatora dobili smo 19 od mogućih 20 bodova; za regulatorne nadležnosti 19 od 22; za regulatorni režim 28 od 30, a za stepen razvoja konkurencije maksimalnih 28 boS. P. dova.

Kursna lista USD

1.16540

JPY 129.89000 GBP

0.86443

CHF

1.08290

AUD

1.61120

CAD

1.39100

CZK 25.45700 TRY

10.31680

Društvo

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Direktorica Nacionalnih parkova Jelena Kljajević optužuje čelnika Upravnog odbora za netačne stavove i kršenje Statuta

7

Montefarm otpremio vakcine sa isteklim rokom upotrebe, biće uništene u Austriji

Povučena još jedna serija Astra Zeneke Rok trajanja vakcina protiv korona virusa koje su trenutno na raspolaganju našim građanima su od decembra ove do marta naredne godine – kazali su Pobjedi iz Montefarma

Jelena Kljajević

Nebojša Popović

Marina Jočić

Potezi na štetu javnog preduzeća i radnika Sindikat Nacionalnih parkova pružio podršku aktuelnoj direktorki i zatražio da se uprava mane politike i posveti obavezama i planovima javnog preduzeća, dobrobiti radnika i javnom interesu. Zatražili su da se umjesto dva člana UO, za koje tvrde da su izabrani protivno Statutu, imenuju oni koji imaju legitimitet PODGORICA – Direktorka Nacionalnih parkova Jelena Kljajević ocijenila je da, vjerovatno, neznanje i zla namjera stoji iza stavova predsjednika Upravnog odbora JPNPCG Nebojše Popovića i saopštavanja podataka i finansijskih procjena o poslovnim rezultatima tog preduzeća koji, prema njenim riječima, nemaju uporišta u realnosti.

Kljaljević je Pobjedi kazala da pored saopštavanja neutemeljenih brojki i navodnih nepravilnosti u radu koji se na teret stavljaju menadžmentu preduzeća, simptomatično je da je prva sjednica UO održana dva mjeseca od preuzimanja funkcije Popovića i to u sastavu koji je protivan osnivačkim aktima preduzeća – dva člana iz redova zaposlenih nijesu izabrana prema pravilniku.

Prije dva dana Popović je saopštio da je stanje u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) veoma zabrinjavajuće u svim aspektima.

- Prema nacrtu Finansijskog plana za 2021. godinu, predviđeno je da to javno preduzeće bez subvencija države ostvari poslovni minus u iznosu od preko milion eura, što je jedan od najgorih poslovnih rezultata od osnivanja preduzeća, što je konstatovao Upravni odbor na sjednici održanoj u ponedjeljak. U zaključcima Upravnog odbora se navodi i da je potrebno hitno angažovanje eksternog revizora kako bi se utvrdili pravi bilansi preduzeća.

Na Popovićeve tvrdnje je reagovala i doskorašnja predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova Marina Jočić i kazala da je gotovo „suvišno komentarisati zaključke nelegitimnog i nekompetentnog Upravnog odbora JP za Nacionalne parkove Crne Gore“.

- Kažem nekompetentnog, jer su dva nova člana Upravnog odbora iz redova zaposlenih izabrana nelegitimno, mimo osnivačkih akata preduzeća, a njihov učinak u radu preduzeća za period dok sam ja upravljala, mogao bi se ocijeniti kao minoran, a i to je previše - kaza-

Apel sindikata Sindikat Nacionalnih parkova pozvao je juče upravu da političke nesuglasice ostave po strani i da se posvete zakonskim obavezama i realizaciji definisanih programskih aktivnosti.

Predsjednica sindikata Nina Bogavac saopštila je da je stav sindikalaca da se direktorici Kljajević i timu omogući da nastavi upravljanje preduzećem jer je „i pored velikih teškoća izazvanih pandemijom uspio da stabilizuje finansije, redovno isplaćuje

la je Jočić Pobjedi.

I direktorka NPCG Kljajević je Pobjedi kazala da je Popović sazvao tu sjednicu bez traženja materijala i izvještaja i da je došao sa gotovim, proizvoljnim podacima koji su usvojeni većinom.

- Onda ih je javnosti prezentovao kao zaključke. Pritom dva člana Upravnog odbora su izabrana iz redova radnika mimo pravila i osnivačkih akata preduzeća i smjernica stručnog kolegijuma– navela je Kljajević.

Ona je o svemu obavijestila kabinet premijera Zdravka Krivokapića, potrpedsjednika Vlade Dritana Abazovića, kao i predsjednika Skupštine Crne Gore Aleksu Bečića, ali i resorno ministarstvo i da od njih očekuje da spriječe nezakonitosti.

- Moram istaći da ovakvi potezi idu direktno na štetu preduzeća, ali i katastrofalno se održavaju na atmosferu u kolektivu i na radnike – navela je ona.

Navela je da će prema procjenama NP 2021. godinu završiti sa 521.085 eura u plusu, iako su naslijedili prošlogodišnji minus od više od 900.000 eura.

Zaključci odbora

U objavljenim zaključcima piše i da direktorica i menadžment preduzeća nijesu članovima UO dostavljali relevantne, tačne i vjerodostojne informacije o poslovanju preduzeća.

Upravni odbor je konstatovao da je onemogućavanjem njegovim članovima da obavljaju kontrolnu funkciju i moni-

zarade, kao i da će poslovnu 2021. završiti sa pozitivnim poslovanjem“.

Takođe, zatraženo je da se umjesto dva člana Upravnog odbora imenovana suprotno osnivačkim aktima preduzeća, Odluci o osnivanju i Statutu, imenuju zaposleni koje je u skladu sa ovim aktima predložio stručni kolegijum Javnog preduzeća.

Od uprave su zatražili da u daljim aktivnostima ne dovode u pitanje radni angažman bilo kojeg zaposlenog, ne

toring rada preduzeća, posredno uskraćena i Vlada da ima uvid u poslovanje preduzeća čiji je vlasnik i koje je osnovala.

- Dodatno, uskraćivanjem relevantnih i tačnih informacija, UO je onemogućen da vrši svoju osnovnu funkciju – da bude organ upravljanja preduzećem – navodi se u zaključcima sa sjednice koje je medijima poslao predsjednik UO Nebojša Popović.

Mediji su objavili da su po nalogu SDT inspektori za privredni kriminal izuzeli dokumentaciju na provjeru a otvoren je izviđaj kako bi se provjerile sumnjive radnje. Ranije je otvoren izviđaj zbog sumnji o partijskom zapošljavanju.

Doskorašnja predsjednica Upravnog odbora Nacionalnih parkova Marina Jočić je odlukom Vlade krajem jula ove godine smijenjena sa funkcije koju je pokrivala skoro osam mjeseci.

jočiĆ ima dokaZe

Ona je Pobjedi juče kazala da svaki zaposleni u tom preduzeću zna kojim elanom se krenulo u oporavak firme koja je, kada je preuzeto upravljanje „na računu imala 3.000 eura, a dugovi se približili milionu.

- Takvo zatečeno stanje je bilo djelimično zbog prethodne kovid godine, ali i zbog nedomaćinskog poslovanja. Uspjeli smo da se iščupamo iz takvog stanja velikim zalaganjem menadžmenta i zaposlenih, ostva-

pominju nove sistematizacije, jer radna mjesta propisana postojećom odgovaraju realnim potrebama preduzeća.

Zatražili su i što hitnije usvajanje kolektivnog ugovora kako bi se ispunile obaveze usaglašavanja zarada sa zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što nije realizovano 2016.

- To je preduslov za poboljšanje socijalnih prilika u preduzeću koje ima ubjedljivo najniže zarade u javnom sektoru sa prosječnom zaradom koja iznosi 350 eura – naveli su iz sindikalne organizacije.

rili više od 70 odsto obaveza zacrtanih Programom rada koje je nadležno ministarstvo usvojilo za ovu godinu. Od ulaznica smo ostvarili više od 60 odsto prihoda u odnosu na 2019. godinu i to u periodu kada nije bilo predsezone. Za sedam mjeseci znatno je poboljšana disciplina rada, smanjen krivolov, poboljšana tehnička opremljenost, napravljene brojne uštede u poslovanju preduzeća, aktiviran restoran na Skadarskom jezeru, proširena turistička ponuda... - istakla je Jočić, navodeći da za sve ove tvrdnje imaju egzaktne dokaze.

Pozvala je novog predsjednika Upravnog odbora da saopšti javnosti šta je konkretno on uradio za protekla dva mjeseca.

- Po običaju, biću direktna i saopštiti javnosti - sav njegov posao se sveo na obezbjeđivanje profesionalnog angažmana koji do sada nije imao ni jedan predsjednik UO, i kupovinu laptopa, koji takođe nikada nije kupljen ni jednom presjedniku.

I da, nije mu po volji službeni auto koji mu je prema pravilniku dat na korištenje - poručila je Jočić.

Ona je dodala da su to suviše prizemni razlozi za urušavanje jednog javnog preduzeća koje je po njenim riječima krenulo krupnim koracima u oporavak.

- Previše, pa ako je i od jednog nestručnog kadra izvučenog iz družine Marka Milačića - poručila je na kraju Jočić.

I. P. – N. K.

PODGORICA – Vakcine Astra Zeneka kojima je istekao rok upotrebe 21.360 doza biće uništene u Beču, gdje se već godinama uništava medicinski otpad iz skladišta Montefarma u skladu sa propisima Evropske unije u takozvanim insineratorima, odnosno posebnim pećima za spaljivanje sa specijalnim filterima – kazali su Pobjedi iz ove apotekarske ustanove.

Ove vakcine otpremljene su sa ostalim farmaceutskim otpadom firmi „Hemosan“ iz Bara.

Ipak, iz Montefarma nam nisu kazali koliko će našu državu koštati uništavanje.

- Koliko će novca biti potrebno, odnosno koliki će biti iznos fakture, još uvijek ne možemo precizno saopštiti iz razloga što su vakcine i preostali prikupljeni medicinski otpad tek poslati na uništenje. Što ste tiče broja vakcina koje se godišnje unište, ta cifra je varijabilna i zavisi od više faktora.

Ono što je naša ustanova konstatovala jeste činjenica da je bila manja potražnja za svim ostalim vakcinama protiv različitih vrsta oboljenja tokom posljednjih 19 mjeseci, odnosno od pojave kovida-19 u Crnoj Gori – rekli su iz Montefarma.

Od uništenih doza AstraZeneke 11.360 je dobijeno kroz COVAX mehanizam, dok je 10.000 dobijeno kroz don-

acije, objavile su Vijesti odgovore Ministarstva zdravlja. Njima je rok istekao posljednjeg dana avgusta.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, sa vakcinalnih punktova povučena je i druga serija vakcina Astra Zeneka kojima rok ističe u oktobru.

To se potvrđuje i iz odgovora Montefarma da je rok trajanja vakcina protiv korona virusa koje su trenutno na raspolaganju od decembra ove, do marta naredne godine. Montefarm nije precizirao o kojim vakcinama se radi.

Sa druge strane, ministarka z d r av l j a Je l e n a B o r o vinić-Bojović je gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore juče rekla da imamo određenih broj Astra Zeneka vakcina kojima rok ističe krajem oktobra, i određeni broj Fajzera kojima će rok isteći krajem decembra.

- Imamo i veliki broj vakcina kojima će rok isteći tek za nekih godinu i po dana.

Očekujemo dolazak novih vakcina u posljednjem kvartalu, i naredne godine - rekla je Borovinić-Bojović.

U Crnu Goru je od februara stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv korona virusa, a do sada je zbog isteklog roka eliminisano pomenutih 21.360 doza.

Do sada je imunizovano 33,7 odsto ukupnog stanovništva.

Sl. R.

Evropska komisija poklonila Crnoj Gori savremenu opremu vrijednu 659.994 eura

Zdravko Krivokapić i Ursula fon der Lajen

Aparat za PCR testiranje PODGORICA - Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poklonila je juče Institutu za javno zdravlje automatizovani aparat za masovno PCR testiranje, proizvođača Roš dijagnostiks.

Ona je sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i direktorom Instituta Igorom Galićem, obišla laboratoriju za molekularnu dijagnostiku u kojoj se nalazi aparat, koji je prvi ove vrste u Crnoj Gori.

Direktor Instituta Igor Galić predstavio je značaj ove vrijedne medicinske opreme, koja će omogućiti crnogorskom zdravstvenom sistemu da ponovo otpočne nacionalni

skrining program za prevenciju raka, testiranje na HPV virus i druge vrste virusa, budući da su prije ove EU donacije svi raspoloživi kapaciteti za testiranje bili korišćeni za testiranje na korona virus.

Aparat je, kako dodaju iz Vlade, nabavljen putem tendera koji je raspisala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori za nabavku laboratorijske opreme, testova i potrošnog materijala. Ukupna vrijednost donacije sa testovima i potrošnim materijalom iznosi 659.994 eura.

Premijer Krivokapić zahvalio se na donaciji, naglašavajući da je EU najveći donator i investitor u Crnoj Gori. Đ.Ć.

8

Društvo

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Profesorica istorije Sanja Vujović ombudsmanu uputi PODGORICA – Profesorica istorije i geografije Sanja Vujović uputila je reagovanje instituciji Ombudsmana nakon što su donijeli mišljenje da je ona politički zloupotrijebila djecu iz cetinjske škole ,,Lovćenski partizanski odred“ kada ih je 9. maja povela u Podgoricu da proslave Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, jer je taj skup poprimio elemente političkog protesta.

Prije 30 godina ubio se admiral Vladimir Barović, Crnogorac koji je radije pucao u sebe nego na Dalmaciju

Heroj bez ulice PODGORICA – Juče se navršilo 30 godina od kada je admiral Jugoslovenske narodne armije Vladimir Barović izvršio samoubistvo nakon što je odbio naredbu jugoslovenskog vojnog vrha da bombarduje primorske gradove u Hrvatskoj, na taj način izabrao časnu smrt i sačuvao obraz svojoj Crnoj Gori.

Barović se ubio u vrijeme kad je već bilo jasno da je rat neizbježan. Ubio se jer nije želio slijepo izvršavati naredbe vrha JNA, koja je u to doba već u potpunosti bila u službi Slobodana Miloševića i kada je dobar dio Crne Gore podržavao zločinačku politiku Beograda.

Barović je ratne 1991. godine bio komandant petog vojno-pomorskog sektora u Puli.

Sa gradonačelnikom Pule, Lucianom Delbiancom, postigao je dogovor da JNA mirno napustiti grad. Tom prilikom je kazao: ,,Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti“.

Jugoslovenska narodna armija i ratna mornarica ubrzo su napustile Pulu. Nakon tog događaja general-armije i Savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ Veljko Kadijević i načelnik general-štaba oružanih snaga Blagoje Adžić rasporedili su Barovića na mjesto zamjenika komandanta Vojno-pomorske oblasti u

Splitu i poslali ga na ostvro Vis. Sa te pozicije, iz centra Ratne mornarice na Visu, Barović je trebao da djeluje protiv hrvatskih građana, hrvatske imovine i hrvatskih gradova u Dalmaciji kao legitimnih meta.

U noći 29. septembra 1991. godine, kada je na ostrvu preuzeo dužnost, Barović je u zgradi ambulante Vojno-pomorskog kompleksa na Visu počinio samoubistvo.

U oproštajnom pismu je napisao da se odlučio na časnu smrt jer nije htio ratovati protiv bratskog hrvatskog naroda.

- Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio – napisao je tada Admiral Barović.

U vrijeme kad je dobar dio Crne Gore podržao zlo činačku politiku Beograda, a neki su joj se, krenuvši u razaranje Dubrovnika dva dana kasnije, i pridružili, Barović je pričao o časti koja mu ne dopušta da granatira ljude koji mu ništa nisu skrivili.

Dvadeset i pet godina kasnije, deset godina od obnavljanja nezavisnosti - 21. maja 2016. godine - crnogorski heroj je dobio prvo odlikovanje od Crne Gore. Tadašnji predsjednik Filip Vujanović je posthumno Ordenom časti odlikovao admirala bivše JNA Vladimira Barovića.

Kako su tada izvijestili mediji, orden je umjesto admiralove supruge Radmile, koja je ocijenila da je ,,sve davno rečeno“, primio komandant Mornarice Vojske

Navela je da je 28. septembra dobila ,,nezvaničnu informaciju“ da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda postupajući po sopstvenoj inicijativi donio mišljenje kojim utvrđuje da je tokom proslave Dana borbe protiv fašizma 9. maja došlo do zloupotrebe djece.

BEZ DRUGE STRANE

Crne Gore Darko Vuković.

I to je, uglavnom, sve za Crnogorca Barovića od Crne Gore, čiji je obraz čuvao po cijenu vlastitog života. Ulice sa imenom admirala Crna Gora nema, ne postoji makar jedna bista u nekom crnogorskom gradu, čak ni u Herceg Novom gdje je prebačen nakon što je sahranjen na Visu. O njegovom herojskom djelu ne uče crnogorski učenici...

Ipak, ostala je makar kultna misao koju je u njegovu čast 1996. godine zapisao crnogorski književnik Momir M. Marković.

- Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM-a. Njegovo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijest floti da bombarduje hrvatske gradove i naselja u Dalmaciji, a bilo mu je naređeno. Ispalio je samo jedan hitac iz pištolja i to sebi u sljepoočnicu. Zato će časni admiral jednoga dana u ovom gradu dobiti svoju ulicu – napisao je crnogorski književnik.

Vladimiru Baroviću je crnogorska etika bila dio genetskog sklopa. Rođen je u B a n j a l u c i 1 9 3 9. o d o c a Crnogorca i majke Slovenke.

Otac, Petar Barović, bio je učesnik NOB-a, general JNA, prvi ratni komandant Prištine 1945. godine. Ubrzo je smijenjen jer se protivio, barem tako kaže legenda, odmazdama i teroru nad tamošnjim AlD. MIHAILOVIĆ bancima.

- Čudno je da Zaštitnik onaj ko bi trebalo da štiti prava svih u državi Crnoj Gori ih ovim putem prvi drastično i grubo krši, jer suprotno zakonu, isti sprovodi postupanje po sopstvenoj inicijativi, prvo bez znanja oštećene strane, a ne uz saglasnost oštećenog, što je dužnost i obaveza u skladu sa članom 28 Zakona o Zaštitniku – navela je ona.

U konkretnom slučaju, dodaje Vujović, oštećena strana su djeca i ona posredno.

- Pri čemu nas tokom ispitnog postupka niko nije kontaktirao, za mišljenje ili stav po navedenom pitanju. Zaštitnik je mogao, a zbog osjetljivosti samog slučaja u specifičnim društvenim okolnostima, bio dužan da sasluša i brojne svjedoke, a ne da svoje mišljenje bazira isključivo na neistinitim i manipulativnim novinskim člancima, što je još jedan apsurd da neko ko je stub zaštite prava svih građana ista krši na najgrublji mogući način bazirajući ,,istinitost utvrđenih činjenica“ na novinskim člancima i fotografijama – navela je ona.

Vujović dodaje da ono što je čudno i indikativno u samom mišljenju jeste šturo citiranje zakonskih odredbi, ,,što je još jedan dokaz da se u datom slučaju radi o selektivnom i diskriminatornom pristupu jer u predmetu ombudsman konstatuje -da saglasno članu 14 Konvencije o pravima djeteta djeca imaju pravo na slobodu misli savjesti i vjeroispovijesti“.

CGO očekuje da Ministarstvo prosvjete razriješi v. d. direktorku kotorske gimnazije ako ne ispoštuje nalog inspekcije i ukloni sliku Svetog Save

Perfidni p dodvorava garnituri n Čudno je da Zaštitnik, onaj ko bi trebalo da štiti prava svih u državi Crnoj Gori, ih ovim putem prvi drastično i grubo krši, jer suprotno zakonu, isti sprovodi postupanje po sopstvenoj inicijativi, prvo bez znanja oštećene strane, a ne uz saglasnost oštećenog, što je dužnost i obaveza u skladu sa članom 28 Zakona o Zaštitniku – navela je ona - A što se u ovom slučaju i predmetu djece iz Cetinja grubo i očigledno namjerno zaboravlja i izostavlja, te su ista ostala po mišljenju Zaštitnika bez prava na sopstveno mišljenje i iznošenje stavova, koji su apsolutno primjereni uzrastu djece jer upravo su to bile i lekcije iz istorije koje se obrađuju u završnim razredima osnovne škole – navela je Vujović.

Kaže da je tokom ispitnog postupka zaboravljen elementarni princip utvrđivanja

činjenica i istine ,,i to na račun novinskih članaka baziranih na ,,istini“ koju vidi i kroji naročito ekstremisticki i nacionalisticki sajt www.in4rs. koji pri tom nije ni registrovan mediji u Crnoj Gori“.

- Zaista je nedopustivo i krajnje neprofesionalno da jedna institucija kakva treba da bude Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, zakon i prava tumači ,,kako vjetar duva“ bez argumentacije i potrebe za doprinosom procesu demokratije i jednakosti u primjeni prava kao stubu sigurnosti jednog društva. Frapantna je konstatacija Zaštitnika da je skup 9. maja poprimio ,,elemente“ političkog, ne navodeći koji su to elementi i kako je zaštitnik zaključio da su isti politički, odnosno na koji je način to utvrdio, iz kojih izvora. Pa se postavlja sasvim logično i legitimno pitanje - da li su svi sk-

Konkurs za upis na studijski program Konzervacija i restauracija

Ukloniti religijska obilježja iz svih Predviđeno osam vaspitno-obrazovnih ustanova mjesta za studente

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje zatražio je od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da bude spremno da razriješi v. d. direktorku kotorske gimnazije ako ona ne ispoštuje nalog inspekcije i ukloni sliku Svetog Save iz kabineta u kojem se predaje jezik i književnost.

Ujedno, iz te nevladine organizacije uputili su inicijativu Ministarstvu da, u okviru svojih nadležnosti, naloži uklanjanje religijskih obilježja u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.

- Obaveza svih institucija je da doprinesu poštovanju Ustava i zakona, i očuvanju građanskog karaktera države – navode iz te organizacije.

Inicijativa za uklanjanje svih religijskih obilježja iz vaspitno-obrazovnih ustanova su, kako navode, uputili nakon što je u Gimnaziji u Kotoru, evidentirano isticanje ikone Sv. Save, u učionici škole, na mjestu pored grba Crne Gore.

- Odmah po prijavi roditelja, CGO se obratio Upravi za inspekcijske poslove koja je, utvrdila da je isticanje ovog obilježja, bez obzira što stoji od ranije, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.

Inspekcija je, shodno zakonu, naložila uklanjanje ovog obilježja u roku od tri dana, a kako to još nije učinjeno, te imajući u vidu izjavu v. d. direktorke te škole, Slavice Stupić, CGO poziva Ministarstvo da aktivno uzme učešća u primjeni zakona –

apeluju iz CGO. Stupić je prije dva dana saopštila da nema namjeru da postupa po nalogu Inspekcije i obećala da dok je ona u toj školi Sveti Sava neće biti pomjeren ni milimetar.

- CGO je pozvao Ministarstvo da isprati postupanje v. d. direktorke Stupić, i pokaže spremnost da je razriješi ukoliko ne postupi po rješenju Inspekcije, na šta je zakon obavezuje, uz napomenu da nepostupanje po tom nalogu predstavlja jedan od osnova razrješenja direktora – kažu iz te nevladine organizacije.

Ističu da je važno da Ministarstvo i preventivno djeluje kako bi se obustavila slična praksa, a posebno imajući u vidu tekuću radikalizaciju i ekstremizaciju u crnogorskom društvu.

R. D.

PODGORICA - Univerzitet Crne Gore raspisao je konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija studijskog programa Konzervacija i restauracija na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2021/22. godinu. Na ovom programu, na budžetu, predviđeno je osam mjesta.

Prijava na konkurs se podnosi danas u okviru radnog vremena studentske službe Fakulteta likovnih umjetnosti. Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se 1. oktobra, prema rasporedu Fakulteta likovnih umjetnosti. Prijemni ispit, koji je dodatni uslov za upis, polaže se prema rasporedu Fakulteta likovnih umjetnosti, u periodu od 2. do 5. oktobra.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja obaviće se zaključno sa 8. oktobrom. Tekst konkursa objavljen je juče u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori.

A. Đ.

Društvo

Četvrtak, 30. septembar 2021.

ila reagovanje tvrdeći da je diskriminisana

pokušaj anja novoj na vlasti



Zaista je nedopustivo i krajnje neprofesionalno da jedna institucija kakva treba da bude Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, zakon i prava tumači ,,kako vjetar duva“ bez argumentacije upovi u Evropi, pa i u Rusiji tog dana politički? Da li su sva djeca koja su širom Evrope tog dana obilježavala smrt fašizmu iskorišćena zarad političkih poena – istakla je profesorica.

Ističe da nije sve crno i bijelo kao što je predstavljeno.

PRAVO NA SLOBODU MISLI

- I da djecu treba učiti evropskim, modernim, savremenim vrijednostima uprkos tome što je Zaštitnik potonuo o srednjovjekovnu eru duhovnog i moralnog mraka, gdje je pravo na vjeroispovijest preče od prava na slobodu misli.

Donošenje ovakvog krajnje

neutemeljenog politički motivisanog zaključka i grubog mišljenja koje može imati dalekosežne posljedice po moj lični i profesionalni kredibilitet i budućnost obrazovanja u Crnoj Gori, a da Zaštitnik nije utvrdio sve činjenice i okolnosti pod kojima su djeca učestvovala, a prije svega bez utvrđivanja plana i programa SUBNOR-a i plana i programa učešća djece ne može biti nista drugo do klasični perfidni pokušaj ,,dodvorivanja“ novoj garnituri na vlasti a sve radi udobnosti svojih fotelja – napisala je ona.

Navodi da na kraju različito

Komentar

 Dan poraza

I da djecu treba učiti evropskim, modernim, savremenim vrijednostima uprkos tome što je Zaštitnik potonuo o srednjovjekovnu eru duhovnog i moralnog mraka, gdje je pravo na vjeroispovijest preče od prava na slobodu misli

postupanje u istim situacijama se smatra diskriminacijom.

- A Vi ste upravo postupili na takav način, pa Vas pitam iz kojih razloga Zaštitnik tokom svetovnih litija u sekularnoj državi održanih tokom 2020. godine nije reagovao na izlaganje djece ekstremnim uslovima u kojima su se odvijali pomenuti vjerski skupovi?

Gdje ste bili da tad zaštitite interese djece? Kada su na istim učestvovala djeca u kolicima do onih u najnižim razredima po ekstremnoj hladnoći i kiši nosili zastave drugih država, zašto se tada Zaštitnik nije zabrinuo za bezbjednost, zdravlje djece i prilagođenost skupova djeci – navela je ona.

Dodaje da je djeci danas 24/7 kroz TV i razne druge medije dostupan kompletan politički sadržaj svih subjekata u državi i to više nego što treba, tako da su djeca neminovno više izložena političkom uticaju ovih dana ,,nego što to Zaštitnik smatra da je bilo 9. maja“.

- Svakom laiku je jasan razlog, a ja ću moju pritužbu završiti Njegoševim stihovima: ,,Svak je rođen da po jednom živi, čast i bruka žive dovijeka“ – zaključila je Vujović.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković u postupku koji je ova institucija samoinicijativno pokrenula ocijenila je da je u pojedinim medijima (portal in4s) objavljeno da je crnogorski SUBNOR obilježio 9. maj kako bi pokazali premijeru Zdravku Krivokapiću da mora slaviti antifašizam i evropske vrijednosti, te da se u članku ukazuje na moguću zloupotrebu djece u političke svrhe.

Navela je da su ispitnim postupkom došli do zaključka da je taj skup poprimio elemente političkog protesta.

N.Đ.

Organizacioni odbor Montenegro prajda se dogovorio sa menadžmentom RTCG da emituje više sadržaja o pravima LGBTQ osoba

Parada neće biti uživo na televiziji

PODGORICA - Povorka ponosa zakazana 16. oktobra neće biti uživo prenošena na kanalima Radio televizije Crne Gore ali će se na njenim programima naći teme od značaja za LGBTIQ osobe, te realizovati više različitih programskih sadržaja posvećenih osnovnim ljudskim pravima – saopšteno je juče nakon sastanka Organizacionog odbora Montenegro prajda, NVO Kvir Montenegro i direktorke RTCG Marije Tomašević.

- Javni servis će izvještavati javnost sa svih događaja organizovanih u okviru Nedjelje ponosa koja će biti organizovana u susret Montenegro prajdu, dok će detaljno izvještavati i sa same Povorke ponosa 16. oktobra – saopšteno je nakon sastanka.

Do dogovora je došlo nakon oštrog reagovanja Organizacionog odbora Montenegro prajda na informaciju da je programska direktorka NVO LGBT forum ,,Progres“ i članica Savjeta Radio-Televizije Crne Gore Milica Špajak podnijela inicijativu da ta medijska kuća prenosi Povorku prenosa, što je prihvaćeno.

Organizacioni odbor je na to reagovao i kazao da se događaji koje oni organizuju ne smiju koristiti u dnevno-političke svrhe i da se mora obratiti pažnja

9

Za zamjenicu Mijušković, a očito i ,,glavnog zaštitnika“ Sinišu Bjekovića, podsjećanje đaka na nasljeđe Ljuba Čupića, Joke Baletić, Gojka Kruške, Rifata Burdžovića je – manipulacija i zloupotreba đece!

Učenje o antifašizmu za ombudsmanku je - grijeh

Da li ste znali, ako ste učitelj, nastavnik ili profesor i povedete đecu koju vaspitavate u šetnju povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, sve uz saglasnost roditelja i škole; da li ste svjesni da – zloupotrebljavate đecu u političke svrhe? Da li ste mogli da pojmite da će vas sve, jednog dana, neko optužiti za kršenje dječjih prava.

Ne bilo ko, već zamjenica ombudsmana! Zaštitnica ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković presudila je, sa istorijske distance od četiri mjeseca, da je profesorica istorije Sanja Vujović učinila djelo političke zloupotrebe đece jer je povela đake da se pridruže antifašističkoj šetnji u organizaciji UBNORA. I sad možda i nije najbitnije je li Mijušković reagovala na osnovu dojave kleronacionalističkog, šovinističkog portala IN4S, zbog toga što, kako napisa zamjenica, ,,nije bila upoznata sa programom UBNORA“.

Institucija ombudsmana proglasila je zloupotrebom đece obilježavanje Dana Evrope, vrlo direktno saopštavajući da crnogorska đeca, svih vjera i nacija, ne smiju da znaju, još manje da podržavaju antifašističku istoriju Crne Gore! Za zamjenicu Mijušković, a očito i ,,glavnog zaštitnika“ Sinišu Bjekovića, podsjećanje đece na nasljeđe Ljuba Čupića, Joke Baletić, Gojka Kruške, Rifata Burdžovića je – manipulacija i zloupotreba đece!

Dan pobjede nad fašizmom je i Dan Evrope.

Godinu prije pandemije, sve uz prigodno slavlje i počasnu binu, ambasador EU, šef Delegacije Evropske unije, njegova ekselencija Aivo Orav, sve okružen đecom, učenicima podgoričkih škola, govorio je o značaju borbe protiv fašizma i o Evropi koja mora da se ujedini na vrijednostima etike, morala.

Kancelarija ombudsmana junački je oćutala takvu proslavu Dana Evrope, nije bilo ni riječi o – zloupotrebi đece.

Ali, to je, izgleda, bilo prije ,,osvježenja“, prije nego što je Kancelariji ombudsmana o ljudskim pravima poduke počeo da drži portal IN4S. Da nijesu svi crnogorski mediji izvijestili sa skupa, opisivali šetnju u tišini, bez stranačkih obilježja uz zastavu Crne Gore i onu staru jugoslovensku sa petokrakom; da je ombudsmanka to vrijeme provela u ,,gluvoj sobi“ zgrade parlamenta gdje se skup i završio, možda bi Snežani Mijušković moglo da se toleriše neznanje, da povjerujemo da je živjela u nekom limbu, bez informacija potrebnih za donošenje mišljenja.

Jer, osim u tom šovinističkom glasilu, koje živi na jaslama Beograda, niti u jednom drugom mediju u Crnoj Gori nije mogla da izvede zaključak da je nastavnica povela đecu da ,,premije-

ru održe čas o antifašizmu“.

Pa što i da su đeca podsjetila Krivokapića na antifašističke tekovine?

Je li činjenica da je premijer Zdravko Krivokapić ignorisao taj dan i oglasio se protokolarnim saopštenjem, dok je cijela Evropa slavila. Pa i majčica Rusija koja vaskrsava moć Crvene armije svake godine. Je li činjenica da je mandatar crnogorske vlade Zdravko Krivokapić, prije tačno godinu, kazao da Crna Gora više ne bi trebalo da slavi 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, već je 23. septembar novi dan pobjede, kada je konstituisan novi saziv Skupštine.

Jeste. I što je onda problem; što postoje ljudi u ovoj zemlji kojima je 9. maj važniji od toga kada je formirana neka parlamentarna ili izvršna vlast koja će, možda, izdurati godinu, dvije, tri?

Treba li sad da mislimo da zamjenica ombudsmana svoje mišljenje formira na osnovu pisanja IN4S-a i mišljenja premijera Krivokapića? Ili da je ,,ombudsmanski šamar“ antifašistima i njihovim sljedbenicima neki perverzni i primitivni pokušaj da se, eto, pomire fašizam i antifašizam?

To ne znamo. Ali možemo i mi na osnovu nalaza Snežane Mijušković da formiramo svoje mišljenje: učenici crnogorskih škola u antifašističkoj šetnji bi trebalo da budu ponos ove države. I najnormalnija stvar, tako potrebna ako želimo da ova država ima svoju budućnost.

Zato je i sama pretpostavka ili sumnja, a ne pisano, objavljeno mišljenje Kancelarije ombudsmana da ima političke zloupotrebe đece u antifašističkoj šetnji – užasna slika moralnog posrnuća. Ne samo Kancelarije ombudsmana već crnogorskog društva koje to ćutke posmatra.

Papir, kažu, trpi sve. Ali ljudi i ne moraju: ne smije se pristati da se tekovine civilizacije i osnove modernog na ovaj način pretvaraju u nakazne tvorevine.

Jer, onda, zakonomjerno, imamo situaciju da je istoričarka Sanja Vujović, koja vaspitava svoje đake u duhu moderne Evrope, za ombudsmana veći problem nego učiteljica Rada Višnjić koja je đecu podvodila da kleče u crkvi i ljube vrata i podove. Ili isti problem, potpuno svejedno.

Je li realno da Mijušković reaguje na antifašističku šetnju sa starim subnorcima isto kao na vođenje đece da metanišu za uspješan početak školske godine; da li je društveno normalno izjednačiti antifašizam i fanatizam vjere?

Ako je takvo mišljenje institucije koja štiti ljudska prava ujedno i većinski stav u Crnoj Gori, onda bi trebalo da sljedeći 9. maj obilježimo kao Dan poraza. Našeg, crnogorskog, svih vjera i nacija.

Draško ĐURANOVIĆ

Sa Parade ponosa iz 2019. godine

na to da osobe koje prisustvuju prajdu ne žele da budu snimane.

- Tajming ove odluke nam otvara prostor za sumnje da se organizacija prajda želi na neki način politizovati, pa pozivamo i članove Savjeta da to ne dozvole i tome ne doprinose – saopštili su oni.

Prijedlog Milice Špajak je došao dan nakon što je na Parlamentarnom kanalu RTCG prenošeno ustoličenje episkopa nikšićko-budimljanskog Metodija u Manastiru Đurđevi stupovi kod Berana.

R.D.

Aivo Orav sa učenicima podgoričkih škola na proslavi 9. maja

10

Hronika

Četvrtak, 30. septembar 2021.

NERAZJAŠNJEN SLUČAJ: Izviđaj o smrti bivšeg šefa ulcinjske policije Rudolfa Elezovića još nije okončan

Međunarodna kampanja „Reci ne“ protiv seksualnog zlostavljanja i iskorišćavanja djece putem interneta

Provjeravaju listing i bazne stanice

Rudolf Elezović Više državno tužilaštvo

PODGORICA – Višem državnom tužilaštvu dostavljen je izvještaj digitalnog vještačenja koje je, kako smatraju u ovoj instituciji. bilo neophodno radi utvrđivanja svih činjenica u slučaju smrti policijskog funkcionera Rudolfa Elezovića iz Ulcinja, čije tijelo je pronađeno 8. juna u ulcinjskom mjestu Sveti Đorđe.

To je, između ostalog, odgovoreno iz Višeg državnog tužilaštva Pobjedi na pitanja o prikupljenim dokazima povodom misteriozne smrti Elezovića. Oni su naveli da su prikupili obavještenja od više osoba i tražili od sudije za istragu Višeg suda da izda naredbu za listinge ostvarenih komunikacija i baznog saobraćaja.

-U predmetu formiranom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, povodom pronalaska beživotnog tijela R. E, u rijeci Bojani, u mjestu Sveti Đorđe u Ulcinju, izviđaj je u toku, tokom kojeg su preduzete brojne mjere i radnje, tako da je od strane tužilaštva donijeta naredba za obdukciju tijela, kao i naredbe za neophodna vještačenja, prikupljena su obavještenja od većeg broja lica, podnijeti su zahtjevi Višem sudu – sudiji za istragu za izdavanje naredbi za listinge ostvarenih komunikacija i baznog saobraćaja – od-

govorila je portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica.

Kako je dodala, tužilaštvo je donijelo i naredbu vještaku za digitalno vještačenje, „koji izvještaj je u međuvremenu dostavljen ovom tužilaštvu, tako da će tužilaštvo, nakon svestrane analize svih prikupljenih dokaza i podataka, u daljem toku postupka eventualno preduzeti i druge mjere i radnje za kojima se ukaže potreba, a sve u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt kod lica R. E. i donošenja odluke u predmetu.“ Vještak elektronike i telekomunikacija Predrag Boljević kazao je da je iznenađen angažmanoma kolega forenzičara za digitalna vještačenja.

-Iznenađen sam da je, prije svega, tužilaštvo našlo vezu između vještačenja digitalnih podataka i informacionih tehnologija i vještačenja iz domena telekomunikacija, u koje spada vještačenje prostiranja i zračenja elektromagnetnih talasa i rada mobilnih telekomunikacionih sistema – naveo je Boljević.

On navodi da pitanje zašto je neko odabrao i procijenio da taj posao može da obavi i lice koje se bavi analizom digitalnih podataka i uređaja iz domena informacionih tehnologija, je pitanje za onog ko je takvu naredbu donio.

-U svakom slučaju iznenađuje me da kolege prihvataju da vještače materiju koja nije bazična za njihovu vokaciju, no, ipak ću se suzdržati od dalje elboracije ili komentarisanja i ostaviti da to razriješe zainteresovane strane. Lociranje pozicije korisnika na osnovu podataka iz listinga, koji sadrže podatke o poziciji i usmjerenju antenskih sistema mobilnih mreža različitih generacija, može da radi isključivo osoba koja je školovana za usmjerenje telekomunikacija, sa uskostručnim usavršavanjem i iskustvom iz domena mikrotalasnih zračenja i antenskih sistema visokih frekvencija – kazao je Boljević.

On je dodao da nije angažovan na predmetu istrage smrti policijskog funkcionera Rudolfa Elezovića ni po jednom osnovu.

Prošla su četiri mjeseca od kako je Elezović pod nerazriješenim okolnostima nestao. Tog 27. maja izašao je iz porodične kuće, ne obavjestivši familiju gdje ide i sa kim treba da se sastane.

Za to vrijeme, tužilaštvo je preduzelo niz radnji, od obdukcije do saslušanja i vještačenja, ali i dalje njegova smrt ostaje pod velom tajni.

Kako je Pobjeda pisala, Elezović je izašao iz kuće bez službenog pištolja i, prema svim dostupnim detaljima, otišao da se sastane sa nekom osobom. Deset dana kasnije, 8. Juna, njegovo tijelo pronađeno je u rijeci, sa ranom od metka u sljepočnici. Iako je pozicijom ulazne rane i uglom pod kojim je ušao metak ličilo na čin samoubistva, tužilaštvo sa sigurnošću nije to moglo da potvrdi. Rudolf Elezović porodici nije ostavio nikakvo oproštajno pismo, niti nagovještaj da će sebi učiniti nešto. Oni koji su ga bolje poznavali tvrde da je bio stabilna ličnost, predan porodici, borac, spreman da se uhvati u koštac sa problemima.

Ono što je zanimljivo je da svjedok – saradnik Andrija Karađinović koji je nakon što je uhapšen tvrdio da je Elezović navodno sarađivao sa optuženima, u zvaničnom dokumenttu – optužnici, ovog policajca nije pomenuo.

Ni na jednoj od 104 strane ovog optužnog akta, koji je potpisala bivša specijalna tužiteljka Mira Samardžić, ne pominje A. R. se Elezović.

Svjedočenjem pritvorenika Istražnog zatvora u Spužu nastavljeno suđenje optuženom za ubistvo Ranka Vuletića

Lipovina: Peko pričao da će za 60.000 eura da namjesti robiju Markoviću i Božoviću PODGORICA – Pritvorenik Savo Lipovina juče je, svjedočeći u podgoričkom Višem sudu, kazao da mu je pokojni pritvorenik Peko Đikanović tvrdio da će da namjesti robiju Andriji Markoviću i Milošu Božoviću preko Vuka Lalatovića, optuženog za ubistvo Ranka Vuletića u Nikšiću 1. avgusta 2019. godine.

Namjere Đikanovića da u proces za ubistvo Vuletića uključi Markovića i Božovića juče je potvrđeno svjedočkim iskazima Janka Vukadinovića i Saše Borete, koji dijele pritvorsku ćeliju sa optuženim Lalatovićem.

Svjedok Savo Lipovina je ispričao da mu je Đikanović kazao da je uzeo 60.000 eura za ,,namještanje“ ubistva Markoviću i Božoviću.

- Rekao je da je uzeo pare od naših neprijatelja. Tražio je da svjedočim u njegovu korist protiv Vuletića – kazao je Lipovina.

Naveo je da je odbio punudu i rekao Đikanoviću: ,,Neću da svjedočim kao Dačo Kontić, jer nijesam narkoman da uzimam pare“.

-Rekao sam da ja nemam neprijatelje. Peko mi je tada kazao da će Lalatović da ispriča sve što mu on kaže, jer ga je tukao dok su zajedno bili u sobi – izjavio je Lipovina.

Pored Lipovine, i pritvorenici Janko Vukadnović i Saša Boreta kazali su da su čuli za dogovor prema kojem je Latović u istrazi trebao da izjavi da je Vuletića ubio za račun Markovića i Božovića.

Vukadinović je ispričao da mu je Lalatović, tokom jedne od šetnji u zatvorskom krugu,

ispričao da je imao dogovor sa pokojnim Đikanovićem da „uvali neke momke da su ubili Vuletića i da će za to da dobije 60.000 eura“.

- Lalatović mi je pričao o nekim listicama. Imao je dogovor sa Pekom da napiše neke listice, a da mu Peko diktira sadržinu, ali mi nije rekao šta bi trebalo da bude njihova sadržina.

Protivio sam se svemu tome – ustvrdio je Vukadinović.

Istakao je da ni Lalatović, ni Saša Boreta a ni optuženi Lalatović nijesu dodavali listice pokojnom Đikanoviću .

Svjedok Boreta ukazao je na to da, iako su bili u istoj ćeliji, Laltović se više družio sa Vukadinovićem. On se nije mogao sjetiti da li je priču o namještanju robije čuo od Lalatovića ili Vukadinovića.

-Sjećam se da Vuk hoće kao da pomogne Peku da smanji

kaznu, sa pominjanjem Markovića i ovog drugog. To je bila prljava konstrukcija. Vukadinović je reagovao, govoreći da to nije u redu i odvraćao je Lalatovića od toga. Janko mi je govorio za svu tu priču u vezi ubistva Vuletića, da hoće da uvale Markovića i Božovića – kazao je Boreta. On je naveo da je Lalatović odustao od dogovora kada je pročitao na nekom portalu šta da je Đikanović govorio za njega.

Podsjećamo, Lalatović je na saslušanju u istrazi rekao da mu je Đikanović u zatvoru tražio da kaže da je ubio Vuletića po nagovoru Markovića i Božovića, „a sve da bi Peku pomogao da dobije skraćenje zatvorske kazne“.

Prema navodima optužnice, Andrija Marković i Miloš Božović su umišljajno podstakli okrivljenog Vuka Lalatovića da 1. avgusta 2019. godine, u Njegoševoj ulici u Nikšiću, iz koristoljublja ubije Ranka Vuletića. Lalatović je u istrazi tvrdio da je Vuletića ubio iz straha, pošto mu je prijetio preko nekih ljudi. Suđenje se nastavlja 10. novembra. B.R.

UP: Prioritet sprečavanje dječje pornografije

Sa presa Uprave policije

PODGORICA – Crnogorska policija je u saradnji sa Europolom i policijama Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine, 23. septembra, započela međunarodnu kampanja ,,Reci ne“ u otkrivanju i sprečavanju seksualnog zlostavljanja djece, saopšteno je juče na pres konferenciji Uprave policije. Šef Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala Jakša Backović kazao je da je cilj ove kampanje da se pozabavi problemom seksualnog zlostavljanja djece i adolescenata u regiji.

On je naglasio da je seksualno zlostavljanje djece posebno teško krivično djelo sa dalekosežnim i teškim posljedicama po žrtve.

-Još je lakše počiniti ove zločine na internetu, jer pruža počiniocima lak, anoniman i jeftin pristup čat sobama, forumima, veb stranicama i društvenim mrežama, što su okruženja u kojima djeca i mladi provode puno vremena – kazao je on.

Backović navodi da se u periodu kovid zaključavanja potražnja za materijalima za seksualno zlostavljanje djece povećala za 25 odsto jer su predatori, kao i svi drugi, bili primorani da ostanu kod kuće, provodili su više vremena na računarima i drugim pametnim uređajima.

-Kada je dijete seksualno zlostavljano na internetu, šteta je još veća, jer kao žrtve moraju živjeti sa činjenicom da fotografije i video-zapisi koji prikazuju najgore trenutke njihovog života kruže internetom i da ih mogu vidjeti svi, uključujući njihove prijatelje, rodbinu, nastavnike, kao i buduće poslodavce. Prema Internet Watch fondaciji, većina materijala o seksualnom zlostavljanju djece nalazi se u EU – kazao je on.

On je naveo da su sprečavanje i istraživanje seksualnog zlostavljanja djece i jačanje policijske saradnje u borbi protiv ovih zločina širom Zapadnog Balkana prioritet crnogorske policije, Europola, Evropske Unije, kao i zemalja iz okruženja.

-Crnogorska policija je formirala Grupu za borbu protiv krivičnih djela visokotehnološkog kriminala čiji se službenici, između ostalog, bore protiv dječje pornografije na internetu. Operacija ,,Posmatrač“ koja je započeta 2016. godine je do sada rezultirala podnošenjem krivičnih prijava protiv 10 lica prilikom koje je zaplijenjeno više od 400.000 fotografija i video-

Za 22 mjeseca uhapšene tri osobe Tri osobe iz Crne Gore uhapšene su od decembra 2019. godine zbog sumnje da su se bavile distribucijom i preuzimanjem nedozvoljenog sadržaja sa interneta, kazao je šef Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala Jakša Backović.

On je odgovarajući na pitanja Pobjede naveo da je Uprava policije u ovom periodu započela rad na 29 predmeta vezanih za dječju pornografiju, u saradnji sa Interpolom i Europolom.

-Do sada nijedna prijava u Crnoj Gori gdje je dijete žrtva dječje pornografije nije ostala zanemarena.

Ohrabrio bih sve naše građane da prijave najbližoj stanici policije svaki problem koji njihova djeca doživljavaju na internetu, a posebno koji je vezan za seksualno zlostavljanje, seksualne ucjene djece na inetrnetu – kazao je Backović.

On je istakao da su pripadnici Uprave policije do sada obišli preko 20 škola u cilju edukacije djece vezano za probleme koji mogu proisteći korišćenjem interneta.

Backović je apelovao na djecu i adolescente da pozovu 122 – besplatan broj Uprave policije i prijave seksulano zlostavljanje.

snimaka, oduzeto više mobilnih uređaja, kao i laptopova i personalnih računara – kazao je Backović.

Načelnik Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju Interpol Europol „SIRENE“ Dejan Boljević naveo je da Uprava policije kroz saradnju sa partnerskim službama i organizacijama EU ulaže velike napore da se unaprijedi borba protiv organizovanih kriminalnih grupa uključenih u krijumčarenje migranata, trgovinu narkoticima, oružjem, trgovinu ljudima, sajber kriminal, seksualno iskorišćavanje djece na internetu, u cilju povećanja bezbjednosti i vladavine prava na nacionalnom i regionalnom nivou.

B.R.

Svijet

Četvrtak, 30. septembar 2021.

11

Sjeverna Koreja nastavlja unapređenje odbrambenih sposobnosti

Uspješno izveli probu supersonične rakete ječ o velikom tehnološkom napretku.

Uspjeh ove probe je „od velikog strateškog značaja“ jer Pjongjang nastoji da svoje odbrambene sposobnosti „pomnoži sa hiljadu“, navela je KCNA.

Supersonične rakete su mnogo brže od konvencionalnih balističkih ili krstarećih raketa. Njih je i mnogo teže otkriti i presresti sistemima protivraketne odbrane.

Južnokorejska vojska je juče saopštila da je Sjeverna Kore-

ja ispalila raketu kratkog dometa u more istočno od obale.

Raketa je ispaljena sat prije nego što je ambasador Sjeverne Koreje pri Ujedinjenim nacijama Kim Song govorio o ,,legitimnom pravu“ Pjongjanga da testira oružja

Usljed neosnovanih zahtjeva za azil građana Moldavije, Gruzije i Ukrajine

Nakon smrti mlađe žene

SEUL - Sjeverna Koreja je sprovela uspješnu probu supersonične rakete, javi-

la je zvanična novinska sjevernokorejska agencija KCNA, uz ocjenu da je ri-

EU razmatra suspenziju bezviznog režima Interni dokument EU od 27. septembra navodi deset najproblematičnijih zemalja kada je riječ o poštovanju bezviznog režima, među kojima su Moldavija, Ukrajina i Gruzija, a pominju se i Srbija i Albanija

BRISEL - Nezakonit boravak i neosnovani zahtjevi za azil građana Moldavije, Gruzije i Ukrajine, kao i sa Zapadnog Balkana, pokrenuli su u Briselu raspravu o suspenziji bezviznog putovanja u Evropsku uniju, piše portal EU Obzerver.

Najglasnije kada je riječ o navodnoj zloupotrebi bezviznog režima su Njemačka, Francuska i Italija.

Interni dokument EU od 27. septembra, u koji je portal imao uvid, navodi deset najproblematičnijih zemalja kada je riječ o poštovanju bezviznog režima, među kojima su

Moldavija, Ukrajina i Gruzija, a pominju se i Srbija i Albanija.

Primijećen je porast neovlašćenog boravka državljana Albanije, Moldavije i Ukrajine, a broj zahtjeva za azil u posljednja tri mjeseca porastao je i iz Gruzije.

Razlog za ponovno uvođenje viza može biti povećanje za 50 odsto nezakonitog boravka ili

neosnovanih zahtjeva za azil, kao i ukoliko zemlje odbiju da prihvate svoje državljane, objašnjava se u tekstu.

Prema podacima o kršenju zakona o strancima 2020. godine u Njemačkoj, Albanija je na drugom mjestu, Ukrajina na petom, Srbija na sedmom, Moldavija na devetom i Gruzija na desetom mjestu.

- U slučaju malog ili nikakvog napretka trećih zemalja, Evropska komisija bi trebalo, prema našem mišljenju, da naglasi da je pokretanje Mehanizma za suspenziju viza realna opcija - navela je njemačka delegacija u dokumentu.

Slično stanovište ima i Italija, naročito po pitanju Moldavije, zbog mreža trgovine ljudima, prenosi Tanjug.

Francuska je nezadovoljna zbog Albanije i Gruzije i ostaje na oprezu kada je riječ o srpskim državljanima. Češka je saopštila da je primijetila povećan broj neosnovanih zahtjeva za azil državljana Moldavije, Gruzije i Ukrajine.

pred ,,neprijateljskom politikom“ Vašingtona i Seula.

To je treća raketna proba Sjeverne Koreje ovog mjeseca. Prva je bila proba krstareće rakete velikog dometa, a druga balističke, kratkog dometa.

Američka vojska je saopštila da je procijenila da lansiranje nije prijetnja po SAD niti po američke saveznike, ali je ocijenila da naglašava „destabilizujući uticaj programa nedozvoljenog naoružanja“.

Slovenija suspendovala vakcinu ,,Džonson i Džonson“ LJUBLJANA - Slovenija je privremeno suspendovala upotrebu vakcina protiv korona virusa kompanije ,,Džonson i Džonson“, nakon smrti jedne mlađe žene, javila je novinska agencija STA, pozivajući se na izjavu slovenačkog ministra zdravstva Janeza Poklukara.

On je rekao da je odluka donesena nakon sumnje da su se kod pacijentkinje pojavile komplikacije kao posljedica vakcinisanja.

– Pacijentkinja je imala zgrušavanje krvi i izlivanje krvi u mozak u isto vrijeme. Intenzivna njega nije bila uspješna – izjavio je neurolog bolničkog centra u Ljubljani Igor Rigler.

Talibani tvrde da SAD krše međunarodna prava

Traže da obustave letove dronova

Talibanski lideri u vladi u Kabulu

Na izborima za predsjednika vladajuće partije u Japanu izabran bivši šef diplomatije TOKIO - Na izborima za predsjednika vladajuće Liberalnodemokratske partije Japana izabran je bivši ministar spoljnih poslova te zemlje Fumio Kišida, koji će u narednih nekoliko dana biti imenovan i za novog premijera.

U japanskoj prijestonici Tokiju završen je proces izbora novog šefa vladajuće Liberalno-demokratske partije. Na unutarpartijskim izborima, u kojima su učestvovala četiri kandidata, trijumfovao je šezdeset četvorogodišnji Fumio Kišida, koji je u prošlosti više godina radio kao ministar inostranih poslova i ministar odbrane te dalekoistočne zemlje.

Od svog osnivanja 1954. LDP je u opoziciji provela samo pet godina. Ona je i sada ubjedljivo najjača politička snaga u japanskom parlamentu, s pravom da imenuje predsjednika vlade iz svojih redova.

U LDP postoji dugogodišnja praksa da tokom vladavine te partije osoba koja stane na njeno čelo bude i postavljena na poziciju japanskog premijera

Fumio Kišida uskoro i na mjestu premijera

Fumio Kišida

formalnim izglasavanjem u parlamentu, pa se očekuje da Kišida vrlo brzo, vjerovatno u ponedjeljak, ponese titulu predsjednika vlade.

Kišida, koji je po profesiji bankar, na kormilu partije i države mijenja premijera Jošihidea Sugu, koji je na

toj funkciji proveo godinu i izgubio povjerenje građana i stranačkih kolega zbog nedostataka u rukovođenju kovid krizom i pripremama za olimpijske igre, te zbunjujućih i na momente karijerističkih poteza tokom priprema za redovne partijske i predstojeće

parlamentarne izbore.

Tokom izborne kampanje za šefa LDP, Kišida, koji važi za relativno manje harizmatičnu osobu, ali vrlo iskusnog diplomatu, se po unutarpartijskoj popularnosti i podršci dugo vremena nalazio na drugoj poziciji iza ministra za administrativne reforme Tara Konoa, ali je nakon prve runde glasanja u kojoj su iz trke ispala dva kandidata (oba žene), zahvaljujući snažnoj podršci parlamentaraca iz stranke, u doglasavanju ostvario preokret i pobijedio sa ubjedljivom razlikom.

U prvim izjavama medijima po okončanju izbora Kišida je kao priroritet svoje buduće vlade naveo nastavak borbe protiv kovida, donošenje velikog finansijskog paketa za stimulisanje privrede i mjere za podizanje nataliteta.

KABUL - Talibani su juče upozorili na posljedice ukoliko Sjedinjene Američke Države ne obustave letove svojih dronova u vazdušnom prostoru Avganistana.

– Operacijama bespilotnih letilica nad Avganistanom, SAD su prekršile sva međunarodna pravila, zakone i obaveze koje su preuzele prema talibanima na pregovorima u glavnom gradu Katara, Dohi – navodi se u Tviter objavi talibana.

Kako prenosi Rojters, talibanske vlasti pozvale su sve zemlje, a posebno SAD, da tretiraju Avganistan u okviru međunarodnog prava, zakona i obaveza, kako bi se spriječile bilo kakve negativne posljedice.

Američki zvaničnici do sada nijesu bili dostupni za komentar, a nove vlasti u Kabulu su pod stalnom međunarodnim pritiskom da se odreknu saradnje sa Al Kaidom.

Poruka ruskog predsjednika turskom kolegi

Turska zaštićena od gasne krize

MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je svom turskom kolegi Redžepu Tajipu Erdoganu da je Turska zaštićena od gasne krize koja je zahvatila Evropu zahvaljujući gasovodu „Turski tok“ koji je izgradila Rusija.

Na početku razgovora sa Erdoganom u ruskom crnomorskom ljetovalištu Sočiju, Putin se takođe zahvalio predsjedniku Turske na podršci gasovodu koji iz Rusije, ispod Crnog mora, dolazi do Turske, prenosi agencija Rojters.

- I sada, kada vidimo prilično teške, turbulentne procese na evropskom tržištu gasa, Turska se osjeća apsolutno samouvjereno i stabilno - rekao je Putin govoreći o „Turskom toku“, javlja Tanjug.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Izvršni direktor DOO Regionalni vodovod ,,Crnogorsko primorje“ Josip Đurašković o posljedicama smanjene izdašnosti vodoizvorišta

Šteta će se mjeriti milijardama, ako ne spasimo Bolje sestre PODGORICA - Ugroženost vodoizvorišta Bolje sestre dovodi u pitanje održivost regionalnog vodovodnog sistema, realizaciju svih započetih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju daljem razvoju turizma kao vodeće privredne grane u Crnoj Gori. Šteta koja može nastati usljed kumulativnog uticaja više faktora, može se mjeriti milijardama eura - kazao je u intervjuu Glasniku Privredne komore izvršni direktor DOO Regionalni vodovod ,,Crnogorsko primorje“ Josip Đurašković.

Pojašnjava da ti faktori uključuju investicije u turizmu, distribuciju vode za snabdijevanje vodom Primorja, već uložena sredstva u razvoj sistema, mogući izvoz voda itd.

- Stoga nema vremena ni mjesta za kompromis - naša je obaveza i imperativ da preduzmemo sve mjere i upotrijebimo sva raspoloživa zakonska sredstva, kad to kažem mislim prvenstveno na mjere koje nisu kozmetičkog karaktera, već će dati vidljive, mjerljive i dugoročne rezultate, kao i da aktivno uključimo sve relevantne organe, tj. donosioce odluka u rješavanje ovih izazova, kako bi obezbijedili adekvatnu zaštitu i održivo vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja Josip Đurašković podsjeća da je izdašnost vodoizvorišta tokom protekle decenije drastično opala.

- Prema prvim mjerenjima i podacima iz 2005. godine, izdašnost izvorišta Bolje sestre je bila preko 2.600 litara u sekundi. Tokom posljednje decenije se bilježi eksponencijalni pad, preciznije od 2010. godine, a najveći u periodu od 2016. godine do septembra 2020. godine, kada je istog mjeseca izdašnost došla na svega 350 litara

OD NJEGA ZAVISI SNABDIJEVANJE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Izvorište Bolje sestre

Na osnovu plana upravljanja vodnim resursima pokrenuli smo ispitivanje u kojoj mjeri bi se značajno povećanje vodostaja na dijelu rijeke Morače odrazilo na izdašnost vodoizvorišta.

Konačne rezultate i konkretne prijedloge očekujemo u periodu mart-maj 2022. godine – kaže Đurašković – kazao je Đurašković koji je na funkciji izvršnog direktora ptreduzeća od početka jula.

PLAN UPRAVLJANJA

Za potrebe Regionalnog vodovoda konzorcijum „Ener-

goprojekt hidroinženjering – Inspirijum“ priprema plan upravljanja vodnim resursima čiji je cilj detaljna ocjena stanja izvorišta Bolje sestre, sa akcentom na procjenu uzroka uočenog trenda pada

izdašnosti izvorišta.

-Dodatno, sprovedena je i analiza trenutnog stanja RVS, procjena potreba za vodom na Crnogorskom primorju za narednih 25 godina, te za dodatnim razvojnim aktivnosti-

Izdašnost smanjena sa 2.600 na 350 litara vode u sekundi u sekundi. Tako drastičan pad se u najvećem dijelu pripisuje uticaji antropogenog karaktera, dok se manji dio može pripisati i klimatskim promjenama. Svakako, ključni uticaj i najveći izazov sa kojim se suočavamo je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija šljunka u koritu rijeke Morače koja u kontinuitetu traje decenijama s tim što je inten-

zivirana u posljednjih desetak godina – kaže Đurašković.

On ističe da je ,,nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom šljunka, ali i pod plaštom dodijeljenih koncesija za regulaciju rječnog korita, načinjena nesaglediva šteta rijeci“.

- Nivo korita Morače je spušten pet do sedam metara, što dovodi do vještačkog spušta-

Josip Đurašković

nja nivoa podzemnih voda, i u krajnjem se odražava na smanjenu izdašnost okolnih izvora, uključujući i Bolje sestre – kaže Đurašković.

ma. U okviru Plana upravljanja je potvrđena i zabrinutost Regionalnog vodovoda i EBRD za ugroženost izvorišta Bolje sestre. Izvršena je studiozna analiza uticaja klimatskih promjena, padavina, kao i uticaja ljudskog faktora u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Rezultati su jasno ukazali da je ljudski faktor dominantan razlog smanjenja izdašnosti izvorišta, te da se preporučuje sprovođenje hitnih mjera na sprečavanju dalje devastacije korita rijeke Morače– navodi Đurašković.

Prema preporukama iz Plana upravljanja vodnim resursima Regionalni vodovod je inicirao aktivnosti sa ciljem da se u kratkom roku ispita u kojoj mjeri bi se značajno povećanje vodostaja na dijelu rijeke Morače odrazilo na izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre.

- Konačni rezultati istraživanja i konkretni prijedlozi za dalje postupanje po pitanju trenda smanjenja izdašnosti izvorišta Bolje sestre se očekuju u periodu mart-maj 2022. godine.

U okviru studije Monitoring i zaštita izvorišta Bolje sestre će se predložiti aktivnosti koje treba sprovesti kako bi se na srednji i dugi rok riješilo pitanje smanjenog kapaciteta zahvatanja vode iz izvorišta Bolje sestre, ali se očekuju i prijedlozi za sprovođenje mjera koje će kratkoročno, do sprovođenja dugoročnih mjera, obezbijediti uredno i održivo vodosnabdijevanje na Crnogorskom primorju – kazao je Đurašković.

HERCEG NOVI

Na pitanje kakav je status razvojnih projekata Regionalnog vodovoda on je kazao je izvjestan završetak radova za priključenje Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem, do kraja godine.

- Takođe, okončan je tenderski postupak za izgradnju drugog cjevovoda regionalnog vodovoda od Budve do Tivta, čime započinjemo drugu fazu izgradnje RVS. Potrebe za vodom opština Kotor, Tivat i Herceg Novi se u posljednjih 10 godina u kontinuitetu povećavaju usljed ubrzanog razvoja prestižnih turističkih projekata tako da je neophodno da Regionalni vodovod obezbijedi neophodne preduslove i infrastrukturu – kazao je Đurašković. C.G.

KOTOR: Lokalna uprava raspisala konkurs

Begović i Delić o krovu bazena u Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Herceg Novom

Opština će dodijeliti 60 stipendija

Institut da dostavi procjenu troškova

KOTOR - Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti raspisao je konkurs za dodjelu 60 stipendija studentima/studentkinjama sa područja opštine Kotor za studijsku 2021/22. godinu.

PODGORICA /HERCEG NOVI – Rekonstrukcija krova na bazenu Instituta „Dr Simo Milošević“ je projekat veće vrijednosti i zahtijeva uključivanje svih zainteresovanih strana – konstatovano je na sastanku v. d. direktora Uprave za sport i mlade Marka Begovića i v.d. izvršnog direktora, Instituta Marine Delić.

Od toga 45 stipendija za studente/kinje osnovnih studija a preostalih 15 za specijalističke studije.Pored ostalog, uslov je da su u prethodnoj godini studija ostvarili prosječnu ocjenu devet i više.

Rok za podnošenje zahtjeva je 27. septembar.

C.G.

Krov na jedinom zatvorenom bazenu u Herceg Novom urušio se u julu i zbog

toga je objekat van upotrebe.

- Dogovoreno je da se Institut obrati Upravi za sport i mlade zvaničnim zahtjevom i sa prvom procjenom troškova rekonstrukcije, kako bi Uprava sagledala mogućnost podrške u dijelu koji se tiče izrade projektne dokumentacije – saopšteno je nakon sastanka.

Uprava je predstavila objektivne finansijske mogućnosti za eventualno opredjeljivanje pomoći za realizaciju projekta.

REKONSTRUKCIJA JE SKUP PROJEKAT: Bazen Instituta

Sagovornici su istakli značaj tog sportskog objekta, imajući u vidu da bazen svakodnev-

no koristi veliki broj sportista, među kojima su i vaterpolisti PVK Jadran.

C.G.

CEDIS

Isključenja u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 9 do 14:30 h dio sela Bojovići.

Bar: od 8 do 14 h Godinje, Gornja i Donja Seoca i Raduš; od 10 do 14 h pumpe vodovoda Velje oko i Malo oko.

Berane: od 9 do 14:30 h Budimlja, Mašte i dio sela Goražde.

Bijelo Polje: od 8 do 16 h Rasovo, Loznice, Obrov, Strojtanica, Bogaz, Vlah, Boljanina, Zminac, Repetitor ‘Kurilo’, Gornja Lipnica, Drndari – Pape, Kruševo, Cerovo, Lozna; od 08 do 15:30 h Nikoljac (dio naselja između škole i trafostanice ‘Kapela’), Nikoljac (dio naselja između škole i Ribnika).

Cetinje: od 8 do 16 h Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do. Danilovgrad: od 8 do 15 h Dolovi Komanski, dio Studenog.

Kolašin: od 10 do 13 h Fak, Šik, Fabrika Akva Monta, Drijenak, Rogobore, Bakovići, Ilinčić, Radigojno, Trebaljevo, Fabrika Suza, Sjerogošte, Plana, Blatina, Lipovska Bistrica, mHE ‘Bistrica’, Lancer, Migalovica, Donje Lipovo, Gornje Lipovo; od 9 do 15 h Trebješica, Kos; od 08 do 16 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela.

Kotor: od 9 do 13 h Glavati.

Mojkovac: od 9 do 15 h Pobrsijevići.

Nikšić: od 8 do 15:30 h Dio Prage, Dio Vilusa; od 8 do 15 h Bajov Do; od 09 do 11:00 h Krupac, Crnodoli, Dio Vitalca, dio Kočana, Studenca, Brlja, Aerodrom Kočani, NTC logistik, Taložnik, VP Kapino Polje, Pilana Milić Kočani, Poklonci, Poklonci Vodovod.

Petnjica: od 9 do 14:30 h Selo Godočelje.

Plav: od 9 do 14:30 h Dio sela Brezojevica i Dio sela Luge.

Pljevlja: od 8 do 17 h Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Kneževići, Đurđevića Tara.

Rožaje: od 9 do 14:30 h Selo Kujevići, Selo Fejzići.

Ulcinj: od 8 do 16:30 h Salč. Žabljak: od 9 do 18 h Tepca, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, objekat Vojske na Štuocu, Štuoc - Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora Tmajevci, Meždo, Lazar, Tepačko Polje, servis Stijepović, Hotel Polar Star, engleske vikendice, Borje, Ninkovići, Lukšić, Šumanovac.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Odlazak poznatog turističkog radnika

Preminuo Srećko Medenica KOLAŠIN - Juče je u porodičnoj kući, u Kolašinu, preminuo Srećko Medenica, poznati kolašinski i crnogorski turistički radnik i društveni djelatnik.

Veći dio svog radnog vijeka, kao diplomirani ekonomista, posvetio je turizmu, vjerujući da je to djelatnost za koju sjever i cijela Crna Gora imaju značajne i raznovrsne potencijale.

U svojim turističkim govorima često je citirao Veljka Vlahovića da je „Crna Gora morska pjena i sniježna prašina“ i da od „pjene“ i „prašine“ treba imati turističke i ekonomske benefite.

Bio je direktor OOUR-a Bjelasica u okviru privrednog sistema Veletrogovine. Kasnije je bio na čelu Ski-centra Bjelasice nastavljajući da konkretnim projektima pro-

Srećko Medenica

moviše prije svega zimsku turističku ponudu ove planine a time i samog Kolašina.

Nakon toga je bio predsjednik Opštinskog odbora DPSa Kolašina.

Srećko Medenica će biti sahranjen u četvrtak, u 15 sati, na groblju na Crkvinama.

Dr.D.

Sedamnaest Mikanovih godina

KOLAŠIN - Biti predsjednik opštine godinu ili pola mandata je posebna vrsta odgovornosti čovjeka, političara, društvenog djelatnika. Kako se onda zove odgovornost kada ste 17 godina predsjednik Opštine, kada ste na čelu grada u tako izazovnim i složenim vremenima kao što su bile zapamćene kolašinske decenije –potonja u 20. i prva u 21.vijeku.

U nekim budućim štivima o politici, stranice posvećene Mileti Mikanu Bulatoviću biće posebne i drugačije. Ne samo zbog mandata koji je trajao 17 godina, već zbog načina kojim je „politiku tešku kao zemlja“ činio lepršavijom - istakao je Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin na komemorativnoj sjednici povodom smrti Milete Mikana Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Opštine.

Fenomen Mikana Bulatovića je i u tome što nije dozvolio da mu politika promijeni način života.

- Uspijevao je da ne bude rob politike i to je jedan od razloga 17 godina predsjedničkog mandata i popularnosti kod građana. On je politici postavljao uslove i nametao se svojom ličnošću, karakterom, energijom - kazao je Milosav Bulatović.

Podjestio je da je Mikan bio diplomirani pravnik.

- Decembra 1994. godine je izabran za predsjednika Opštine i u prvom broju KON-a – Kola-

TivaT: „Adriatik marinas“ uplatio Opštini 2,3 miliona za komunalije, pozitivni rebalans budžeta neizvjestan

Kasa puna, a strahuju od privremenog finansiranja Ukupni prihodi budžeta su na 87,33 odsto godišnjeg plana, zbog čega se mora raditi rebalans budžeta, koji će se sa 16,9 uvećati na nešto više od 20 miliona eura.

Rebalans mora odobriti Skupština opštine, a posljednja sjednica SO nije održana jer kompletna opozicija nije došla, a SDP je ranije uskratila podršku vlasti

Kolašin se oprostio od Milete Bulatovića

Mileta Bulatović

13

šinskih novina, dao je intervju sa naslovom „Dužni smo djeci ovoga grada“. Ta rečenica je postala ,,stanovnik“ njegove kancelarije i one čuvene crne tašne sa kojom je krenuo od vrata do vrata podgoričkih, da objašnjava i ubjeđuje kako Kolašin zaslužuje da bude „drugačiji“. U posljednjoj deceniji prošlog vijeka Kolašin je bio veliko gradilište komunalne, saobraćajne, sportske infrastrukture i zbog toga što je Mikanova upornost bila podržana od Direkcije javnih radova i tandema koji je tada vodio, Miodraga Raičevića i Jovana Lazarevića - naglasio je Bulatović.

Na komemorativnoj sjednici je govorio i Milidrag Bulatović koji se oprostio u ime nekadašnjih saigrača iz FK Gorštaka, ističući da je kao golman uspješno „komandovao“ odbranom kao što je kasnije rukovodio gradom.

- Kao pragmatičan mladi čovjek, Mikan je iskustva sa sportskog terena prenosio u realan, svakodnevni život. Bio je bezrezervno odan Kolašinu.

Svijet svojih snova nije želio da ima daleko od rodnog praga.

Sport mu je dao crtu da se nikada ne predaje. Sada se na nebeskom stadionu pridružio svojim prerano preminulim saigračima Bucu Raketiću, Milu Medenici, Slobu Bulatoviću, Voju Šćepanoviću, Zelju Radojeviću, Mikiju Abramovću, Miodragu Zindoviću, Slavku Draškoviću, treneru Mini Šćepanoviću i ostalim preminulim „gorštakovcima“ - istakao je Bulatović.

Razbarušeni intelektualac sa uvijek nadmoćnim duhom, davao je sebi pravo da bude i romantik i boem. Znao je da kaže – greške predsjednika i golmana se uvijek vide. U toj paraleli politike i sporta, zaslužio je da bude – broj jedan. Njegov kolašinski dres i grbovi Kolašina i Gorštaka, nijesu i nikada neće biti suvenir. Oni su putokaz svima kako se voli Kolašin.

Dr.DRAŠKOVIĆ

TIVAT – Kompanija „Adriatik marinas“ uplatila je Opštini Tivat 2.387.714 eura na ime naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za poslovno-stambeni kompleks ,,Boka place“ koji se gradi u nautičkom naselju Porto Montenegro - saopštio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, na vanrednoj konferenciji za novinare.

On je o plaćanju komunalija pregovarao sa šeikom Mohamedom Al Šajbanijem, predsjednikom korporacije ICD iz Dubaija koja je vlasnik Porto Montenegra.

NAPLATA

Sa tom uplatom, naglasio je Komnenović, ukupni prihodi budžeta su na 87,33 odsto godišnjeg plana, zbog čega se mora ići na donošenje odluke o rebalansu budžeta, koji će se sa 16.945.200 eura uvećati na nešto više od 20 miliona eura.

- Održali smo riječ i uspjeli da zaštitimo interes građana. Ostvarenje budžeta na današnji dan iznosi 87,33 odsto, dok je naplata naknade za komunalno opremanje zemiljišta 202 odsto, a procenat naplate poreza iznad 80 odsto. Od minusa od gotovo četiri miliona eura, za nepunih godinu, došli smo do situacije da na današnji dan u gradskoj kasi imamo preko 4.200.000 eura. To je lična karta ove gradske administracije - kazao je predsjednik Opštine.

Po njegovim riječima rebalansom su planirana značajno uvećana sredstva za saniranje

ZaDOvOLJNi NaPLaTOM PRiHODa: Sa konferencije za novinare

posljedica nedavnog nevremena sa 5.000 na 50.000 eura.

Sekretar za finansije u Opštini Tivat Jovan Brinić istakao je da je realizacija budžeta u iznosu od 14.798.226 eura značajno viša u poređenju sa 2019. i 2020. godinom, kada je realizacija budžeta u istom vremenskom intervalu iznosila 65 - 67 odsto.

- Na žiro računu Opštine trenutno se nalazi 4.271.710 eura.

Neodržavanjem Skupštine, lokalna uprava bi bila spriječena u donošenju značajnih odluka. Može doći do paradoksa, da Opština sa značajnim iznosom novca u budžetu, po prvi put dođe u poziciju privremenog finansiranja – upozorio je Brinić.

Direktor Direkcije za investicije Budimir Cupara je najavio okončanje izgradnje ulice Cacovo uz ulaganje od

300.000 eura, te da će radovi na projektu lungo mare u Krašićima otpočeti 20. oktobra, kada će se raditi na nespornoj dionici dužine oko 100 metara. U toku su, kako je saopštio, radovi na uređenju sportskih terena u Donjoj Lastvi i saobraćajnici MR2, u planu je sanacija i asfaltiranje ulica u vrijednosti od 100.000 eura, radi se na projektima izgradnje škole u Radovićima, rekonstrukcije škole u Gradiošnici, na obezbjeđivanju zemljišta za izgradnju nove škole kod Sportske dvorane, odnosno za izgradnju objekta vrtića.

Cupara se tivatskom SDP-u zahvalio na podršci koju su pružali aktuelnoj gradskoj vlasti, ističući da dio zasluga za ostvaren uspjeh pripada i njima, pa ih je pozvao na dalje pružanje podrške, što bi bio preduslov realizacije brojnih

projekata od značaja za grad i građane.

POVJERENJE

Povodom odluke SDP-a da uskrati podršku vladajućoj koaliciji i neodržavanja sjednice SO zbog izostanka svih opozicionih odbornika, Komnenović je kazao da se klatno odgovornosti pomjera sa lokalne uprave na donosioce političkih odluka.

- Njihova će odgovrnost biti da li će se usvojiti rebalans ili neće, da li će biti omogućeno da Opština finansijski pomogne građanima, da li će kasniti plate u preduzećima u kojima treba imenovati rukovodioce. Maske će da padnu i veoma brzo će se vidjeti ko je za dobrobit građana Tivta, a ko nije, kome su bitnije ideološke razlike od dob ro b i t i g ra đ a n a i g ra d a - naglasio je Komnenović. S.K.

PLJevLJa: SO usvojila izvještaj o stanju u opštinskoj kasi za period januar - jul

Vlast zadovoljna, opozicija kritikuje lošu realizaciju kapitalnog budžeta PLJEVLJA – Budžet Opštine Pljevlja za 2021. godinu planiran je na iznos od 19,2 miliona eura. Ukupni prihodi i drugi primici u prvoj polovini godine iznosili su nešto preko devet miliona, ili 49 odsto od planiranih za ovu godinu, a izdaci 6,7 miliona eura ili 35,3 odsto od planiranih. Sredstva od 2,6 miliona uglavnom namjenska za unapređenje i zaštitu životne sredine, ostala su neutrošena i prenesena u naredni period.

To je navedeno u izvještaju o realizaciji budžeta Opštine za prvih šest mjeseci ove godine koji je Skupština grada usvojila većinom glasova (koalicija oko DPS–a).

Prema izvještaju, ostvareni prihodi i primici u prvoj polovini godine su iznad očekivanih za prvo polugođe. Ostvareni izdaci od preko dva miliona eura su iznad prošlogodišnjih u istom periodu, prvenstveno zbog većih raspoloživih sredstava.

Ukupne obaveze Opštine su umanjene za 2,5 miliona eura.

Opozicioni odbornici su imali zamjerku da je kapitalni budžet realizovan u veoma malom procentu, pa su ustvrdili da lokalna vlast ne zna kako da utroši sredstva koja ima.

Igor Joksović (Demokrate) smatra da je realizacija kapitalnog budžeta u procentu od oko osam odsto poražavajuća.

- Lokalna vlast ne planira budžet na vrijeme, za određenu

budžetsku stavku se izdvoji novac, a da nemaju urađen projekat, tenderi se raspišu polovinom godine, građevinska sezona kratko traje, radovi kasne ili se odlažu za narednu godinu. Ne postoji opravdanje za katastrofalnu realizaciju kapitalnog budžeta – kazao je Joksović.

Iz Direkcije za investicije i izgradnju odgovoreno je da će do kraja godine biti realizovano 1,6

O zatvaranju Termoelektrane Odbornici su juče raspravljali i o zatvaranju Termoelektrane iako ta tačka nije bila na dnevnom redu. Danijel Živković (DPS) kazao je da je potreban konsenzus svih u Pljevljima o potrebi ekološke rekonstrukcije TE. Milojica Tešović (Demokrate) zapitao je kako su iz DPS nametnuli tu temu i kazao da Demokrate podržavaju da Rudnik uglja i Termoelektrana ne stanu sa radom.

- Ne razlikujemo se po stavu, vi treba da polemišete sa ministrom Bojanićem, on sjedi u Vladi Zdravka Krivokapića koju su birali vaši predstavnici – odgovorio je Živković.

miliona iz kapitalnog budžeta, da se tenderske procedure moraju ispoštovati i da se na dužinu građevinske sezone ne može uticati. Takođe, da se taj iznos odnosi samo na projekte koji će se realizovati preko Direkcije.

Avdo Ajanović (odbornik DPS) kazao je da su finansije Opštine stabilizovane, i da benefite moraju osjetiti i građani, te najavio povećanje subvencija za poljoprivredne proizvođače.

- Postoje šanse da prvi put u istoriji Pljevalja budžet bude u najvećem mogućem iznosu realizovan – kazao je Ajanović.

U nastavku sjednice usvojen je Lokalni akcioni plan socijalne i dječje zaštite (2021-2025. godina) kao i izmjene i dopune Odluke o porezu na napokretnost kojom će poreski obveznici biti znatno rasterećeni po osnovu poreza na zemljište.

Na sjednici je bez veće rasprave usvojeno i preostalih 19 tačaka dnevnog reda.

A.S.

14

Kultura

Četvrtak, 30. septembar 2021.

ČITALI SMO: Roman „Paragon“ Aleksandra Bečanovića, koji je objavila podgorička „Nova knjiga“

Pisati u tuđoj zoni komfora

PODGORICA - Jedan od esencijalnih momenata u pisanju, a to je stapanje autora s likovima koje vodi kroz svoje djelo, rijetko je kome uspjelo da objasni. Sve one procese prilikom kojih autor izgubi sebe da bi život udahnuo svom junaku s ciljem da ga prikaže vjerodostojnije i ubjedljivije, teško je zadržati na realnoj podlozi.

Ovo hibridno djelo građeno je na postulatima postmoderne i realizuje se kroz poeziju, književnu kritiku, dokumentaristiku, pripovjednu prozu, meditaciju i putopis

U kratkim crtama Aleksandar Bečanović rođen je 1971. godine. Od 1994. godine do danas objavio je knjige: „Ulisova daljina“, „Jeste“, „Ostava“, „Mjesta u pismu“, „Očekujem što će iz svega proizaći“, „Žanr u savremenom filmu“, „Preludiji i fuge“, „Opsjednutost“, „Arcueil“, „Leksikon filmskih režisera“, „Poremećaj“ i „Vlatka“.

Dobitnik je nagrade „Risto Ratković“ za 2002. godinu i Evropske nagrade za književnost 2017. godine.

Roman „Paragon“ crnogorskog književnika Aleksandra Bečanovića, koji opisuje pomenute procese, nikako ne može da pobjegne od fantastične baze, jer u svom najvažnijem dijelu spaja živog autora i mrtvog pisca da bi otkrio tajnu stvaralačkog postupka iznutra. Od zbunjenosti, premotavanja filmova, preispitivanja, početne zabrinutosti, a zatim istraživanja pa sve do poistovjećivanja sa junakom svoje knjige, uključujući i pregovore u kojima jedan pisac ne može doći do riječi, to je sve ono što prethodi kvalitetnim koricama i u stvarnom životu.

TIHI DIJALOG

Ne bi trebalo priču „Stvarno prava stvar“ Henrija Džejmsa posmatrati samo kao prototekst na kome se gradio „Paragon“, iako je u pitanju svojevrsno oslanjanje, indiskretni, ali tihi dijalog i omaž kakvom bi sujeta jednog pisca potkresala krila upravo zato što je učenik, nije suvišno naglasiti, nadmašio učitelja. Motivacija je uradila svoje i dva će se teksta bespoštedno vezivati jedan uz drugi na štetu

Naslovnica romana „Paragon“

Bečanovića, bez obzira što je u načelu on svog mrtvog Jakova Martinovića napisao s više poštovanja i ostavio ga na ivici snatrenja. Uostalom, Bečanovićev narator i sam piše djelo na temelju tuđih zapisa, pa u simboličkom smislu imamo

savršenu posvetu unutar posvete. Bečanović je uvijek, i kao pjesnik i kao prozaista, volio da ređa značenjske slojeve tako da čitaoce ostavi u svojevrsnim rebusima. S ovom je knjigom u tome višestruko uspio.

Ovo hibridno djelo građeno

PG sajam knjiGa

Podgorički sajam knjiga obilježilo nekoliko promocija

Gostovanje Marka Tomaša na Sajmu knjiga

Granice postoje samo u politici

PODGORICA – Drugi dan Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga obilježilo je gostovanje književnika Marka Tomaša, koji je predstavio novu knjigu poezije „Skratimo priču za glavu“, u izdanju „Loma“.

Pojasnio je naslov novog djela i istakao da je ideja proistekla iz želje da se upoznamo i prepoznamo.

- Da skratimo priču i da svedemo jedni druge na ono što stvarno jesmo - kazao je Tomaš.

Autor je pročitao pjesmu „2020“. U toku pandemije je objavio tri knjige.

- Kako vrijeme prolazi, pandemija me je više zarobljavala nego oslobađala. U jednom trenutku kad je prestala mogućnost da putujemo jedni ka drugima, meni je cio svijet

pao – rekao je Tomaš.

Na sajmu je, između ostalog, bilo riječi i o nagradi „Književni plamen“. Prof. dr Aleksandar Jerkov i Sonja Tomović-Šundić govorili su o značaju nagrade i poteškoćama u pandemijskim danima.

Jerkov je ukazao da je jedna od najboljih i najuspješnijih stvari koja se odigravala posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori bila dodjeljivanje nagrade „Književni plamen“, koja je posljednji put dodijeljena kanadskoj književnici Margaret Atvud 2019. godine.

- Mi smo jako lijepo počeli sa nagradom, imali smo odlična iskustva. Onda se desila korona i nismo uspjeli da našoj posljednjoj dobitnici, Margaret Atvud, uručimo nagradu. Željeli da se sretnemo, ali nam

- Kako vrijeme prolazi, pandemija me je više zarobljavala nego oslobađala. U jednom trenutku kad je prestala mogućnost da putujemo jedni ka drugima, meni je cio svijet pao – rekao je Tomaš se to jednostavno ne da napraviti. Mogli smo, doduše, da uključimo dva telefona i pet ekrana, ali to onda ne bi bio susret, već prikaz susreta. Tako da smo to ostavili za neka bolja vremena – kazao je Jerkov.

Tomović-Šundić je govorila o načinu na koji je nagrada ustanovljena.

- Mi smo tada bili veoma zadovoljni što smo uspjeli da motivišemo Ljosu da prepozna nešto u našem narodu, našoj zemlji, da dođe i na ovaj način nas motiviše. Ova nagrada je pokazatelj da granice postoje samo u politici, a da u književnosti granica nema – kazala je Tomović-Šundić.

U završnici drugog dana sajma predstavljen je prvi roman profesorice Tatjane ĐurišićBečanović „Opus dei“, za koji je Ksenija Rakočević rekla da je to „roman o ljepoti, ljepoti koja pomjera granice i prilagođava svijet sebi.“ Potom je predstavljena knjiga „Čovjek bez adrese“ Milanke Aranitović-Rakočević, čiji je junak izgubio porodicu, ali nije izgubio nadu.

B. B.

je na postulatima postmoderne i realizuje se kroz poeziju, književnu kritiku, dokumentaristiku, pripovjednu prozu, meditaciju i putopis. Nekada u svojstvu oslikavanja stvaralačkih postupaka, češće kroz širenje motivacionog polja, ali uglavnom prateći tragove i upijajući tok misli svog predmeta/ bića istraživanja, biograf Ivan doživljava metamofozu unutar sažetog, ali djela nabijenog emocijama koje ni u jednom trenutku ne prelaze granicu patetike. Možda upravo suprotno, primjerene su i prepoznaju se u suzdržavanju, i to je ono što u ovom romanu jedino nije dobilo priliku da ispita svoje granice. Što je na kraju

,,Godine prkosa i ponosa“ u Bijelom Polju PODGORICA - Izložba radova ,,80 godina 13. jula 1941-2021 - Godine prkosa i ponosa“ biće otvorena večeras u 19 sati u Centru za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“, koji je sa Ogrankom Matice crnogorske Bijelo Polje i organizator programa. U programu učestvuju publicista Edin Smailović, glumac Petar Novaković i predsjednik Ogranka Matice crnogorske Bijelo Polje Radomir Ilić. Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.

Izložbu su priredili Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske povodom obilježavanja jubileja - 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. godine.

A. Đ.

„Osmijeh“ u KIC-u PODGORICA - Promocija knjige poezije Ljubice Petrović-Kosor „Osmijeh“ biće priređena večeras u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi će, pored autorke, govoriti pjesnikinja i recezentkinja zbirke Stanka Tanja Stanojević i urednica u izdavačkoj kući „Ouroboros“ Natalija Đaletić.

Ljubica Petrović-Kosor rođena je u Titogradu. Poezija joj je sabrana u četiri zbirke: „Srećna luka - Kosorski motivi“, „Osmijeh“, „Buđenje“ i „Krik“. Piše poeziju i kratke priče.

R. K.

i dobro, jer ovo nije ljubavna pripovijest, i akteri se spajaju vođeni potpuno pogrešnim instinktima – svi traže jedni u drugima nešto što su već od ranije poznavali ili zamislili.

MEDIJUM

Ovakva je priča morala imati specifičan prostor i jedino što je u Crnoj Gori moguće postaviti naspram Venecije, koja je u fokusu zapisa Jakova Martinovića, je Perast, zbog drevne mistike koja se nadvija nad ovim malim primorskim mjestom. Bečanović izmješta svog protagonistu iz komforne zone u tuđu komfornu zonu s namjerom da ga potakne na kvalitetan rad. Komfor jednim dijelom narušava Edwiga, supruga preminulog pisca.

Pored svoje uloge posrednika između mrtvog i živog čovjeka, u kojoj dobija obrise nekog od mitskih bića koja egzistiraju na ivici krvotoka i beskonačnosti, dočekuje Ivana u staroj kući koja takođe odolijeva vremenu i spaja među svojim zidovima doba koja se među sobom ne bi prepoznala ni da se materijalizuju u slučajan susret na ulici. Njena hladnoća je u stanju da uzavre ne samo bića već i prostor koji je okružuje, i više je medijum nego karakter koji je trebalo razgrađivati. Ona je veza između izdavača i biografa, između biografa i zaostavštine preminulog pisca, između prošlog i sadašnjeg. Kao biće sklono

da podijeli zdravu emociju se pojavljuje jedino u zapisima mrtvog čovjeka, kao tijelo osjetljivo na dodir, kao osoba vrijedna nečije ljubavi. Čitaoci koji nijesu zainteresovani za procese, već za događaje, mogu imati problem sa traktatom o pisanju, kritici, književnom teoretisanju i rasklapanju sistema rada jednog književnika u demijurškom procesu, jer ulaze u polje teoretisanja.

Ipak, Bečanovićeva kompleksna rečenica uvijek diše na pravom mjestu pa i onda kad se rastegne na pet strana, kao u odlomcima iz Venecije koje je pripisao Jakovu Martinoviću.

ZAOKRUŽENO

Oslobođeno prevelikih ambicija, skandaloznog, obavijeno snatrenjima koja nas ponekad odvuku iz realizma, ovo djelo ipak uspijeva da podigne tenzije, da probudi radoznalost i da u čitaocu razvija pretpostavke i očekivanja uglavnom tamo gdje mrtvi pisac dobija priliku da zaposjedne živog biografa. Pomalo mračna atmosfera koja vuče na gotiku, ali se ne realizuje u potpunosti, je više u formi dekoracije nego što utiče na tok romana.

Roman „Paragon“ ima zaokruženu strukturu samom svojom prirodom. Na prološkoj granici je zadatak koji autor dobija od izdavača na molbu udovice, na epiloškoj je zadatak ispunjen. Između su dva pisca ( jedan živ, drugi nezaboravljen), dva grada, dvije želje i jedna priča koja se zaglavljuje između nestvarnog i D. ERJAVŠEK opipljivog.

Izložba radova štićenica specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti

,,Art terapija“ u Kotoru PODGORICA - Fakultet vizuelnih umjetnosti (FVU) Univerziteta ,,Mediteran“ i specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti organizuju izložbu radova štićenica ove bolnice, nastalih u okviru projekta ,,Art terapija“.

Izložba se organizuje povodom obilježavanja manifestacije ,,Dani Evropske baštine 2021“ pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i biće otvorena večeras u 19 sati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.

U okviru izložbe biće prikazano više radova pacijentkinja sa hroničnog i akutnog odjeljenja, nastalih tokom kreativnih radionica, a izložbu će otvoriti prof. Marija Džoganović, dekanka Fakulteta vizuelnih umjetnosti i Vladimir Bujišić, direktor kotorskog Centra za kulturu.

FVU je u septembru započeo drugu fazu implementacije projekta ,,Art terapija“, u okviru kojeg profesori i studenti ovog fakulteta, zajedno sa osobljem specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, učestvuju u razvijanju jedinstvenog programa ekspresivne psihoterapije. ,,Art terapija“ se sprovodi u prostorijama ZU Dobrota od jula, sa ciljem poboljšanja uslova i

Jedan od radova štićenica iz Dobrote

načina rada sa pacijentima.

Kao primarni oblik komunikacije u ovom procesu koriste se umjetnički mediji i kreativno izražavanje (slikanje, crtanje, modeliranje i slične tehnike) kako bi se kroz kreaciju omogućilo pacijentima da bolje pristupe vlastitim osjećanjima i mislima. ,,Art terapija“ se zasniva prvenstveno na radu sa pacijentima, ali i osobljem, u cilju njihovog obučavanja u pružanju ove vrste pomoći.

Osim obezbjeđivanja kvalitetnijeg liječenja pacijenata u ZU Dobrota, projekat ,,Art terapija“ ima za cilj destigmatizaciju mentalnih bolesnika, kao i same bolnice u Dobroti, jedine specijalne bolnice za psihijatriju u Crnoj Gori. A. Đ.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 30. septembar 2021.

15

Počelo uređenje dijela Tološke šume

Izgradnjom većeg upojnog bunara riješiće problem zadržavanja atmosferskih voda u Ulici Bracana Bracanovića

Neće više biti ,,jezera“ ispod podvožnjaka nakon obilnih kiša Izgradiće igralište, Izgradnjom većeg upojnog bunara biće riješen problem zadržavanja atmosferskih voda, nakon većih kiša, ispod nadvožnjaka u Ulici Bracana Bracanovića.

Kada je ekipa Pobjede juče bila na terenu zatekla je radnike koji su bagerom iskopali rupu od stotinjak kubnih metara, u koju će biti veći rezervoar koji će doprinijeti poboljšanju kvaliteta propustljivosti veće količine atmosferskih voda.

Podsjetivši da nakon većih kiša rezervoar koji je bio tu nije mogao da primi veću količinu atmosferskih voda, iz ,,Vodovoda i kanalizacija“ su nam kazali da se pristupilo novom tehničkom rješenju.

- Postavlja se novi rezervoar za pumpe. Ranije je

tu bio rezervoar od tri četiri kubna metra, pa su se često uključivale i isključivale pumpe, što je loše za njih. Rezervoar većeg kapaciteta moći će da primi veću količinu vode, pa kad se napuni određena količina vode pumpe će se uključivati, ali se neće tako brzo isključivati kao što je to ranije bio slučaj – objasnili su iz Vodovoda i kanalizacije, uz napomenu da će završetak ovoga posla zavisiti od vremenskih uslova.

Dio lijeve dvosmjerne saobraćajne trake (koja sa Pobrežja vodi prema Tuškom putu) zbog radova je već nekoliko dana zatvoren, pa se saobraćaj u dužini od pedesetak metara odvija naizmjenično na preostale dvije saobraćajne trake na desnoj strani I.M. kolovoza.

I.MITROVIĆ

Radovi u dijelu Tološke šume

Dio Tološke šume, koji se prostire na oko 6.000 kvadratnih metara, uskoro će dobiti novi izgled.

Kako je najavio gradonačelnik Ivan Vuković, juče je počelo temeljno uređenje dijela Tološke šume, od Ulice Vlada Ćetkovića do Spomenika posvećenog američkim i britanskim vojnicima stradalim u Drugom svjetskom ratu.

- Na površini od oko 6.000

ZA LJEPŠE ULICE PODGORICE: Radovi u Ulici Bracana Bracanovića

Medalje i majice za sve učesnike - Ova manifestacija postala je tradicionalna. Interesovanje za trku je veliko i imamo veliki broj prijavljenih, naročito iz javne uprave i Vlade. Ipak, problem predstavlja situacija izazvana kovidom, pa je broj učesnika ograničen na 135. Oni su podijeljeni u tri grupe u skladu sa aktuelnim mjerama za organizovanje sportskih manifestacija na otvorenom - kazao je Madžgal, uz napomenu da bi u drugačijim uslovima bilo i do 1.000 učesnika.

U prvoj grupi, naveo je on, koja će krenula u 18 časova, trčalo je 50 ljudi, 50 takmičara iz druge grupe krenulo je u 18:10, a preostali učesnici trku su započeli u 18:20 sati. Svi učesnici dobili su majice i medalje. R.P.

I. MANDIĆ

Ova sportska manifestacija održana je u okviru Evropske nedjelje sporta, koja se obilježava u čitavoj Evropi od 23. do 29. septembra. Trka je startovala sa brda Gorica, a krajnji cilj je kod Gradskog stadiona na Trgu Argentina.

Kako je za Pobjedu kazao Generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj, trka ima za cilj da promoviše zdrave stilove živote i da animira što više učesnika, kako bi stekli naviku da se svakodnevno bave sportom.

VELIKO INTERESOVANJE ZA TRKU: Prolazak kroz cilj

kvadratnih metara planirana je rekonstrukcija dječijeg igrališta, izgradnja novog platoa, pješačkih staza, ugradnja novog parkovskog mobilijara i pejzažno uređenje. Kompletan prostor biće pokriven sistemom za navodnjavanje – objavio je Vuković na svojoj Fejsbuk stranici.

Projekat je vrijedan 63.500 eura, a finansiraju ga Zelenilo DOO - Podgorica i kompanije Telemont i Entext.

Nj.B.

Isključenja struje

Rekreativna trka na tri kilometra održana u okviru Evropske nedjelje sporta

Atletski savez Crne Gore (ASCG) u saradnji sa Upravom za sport i mlade, a uz podršku Evropske unije, organizovao je juče ,,Fun run“, rekreativnu trku na tri kilometra.

park, pješačke staze…

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Lijeva Rijeka, Veruša, Opasanica, Mokra, Brskut i Bukumirsko jezero – od devet do 19 sati.

- Ubli, Živkovići, Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita – od devet do 16 sati - Ptikalj – od osam do 15 sati.

H.P.

Smart siti koncept predstavljen učenicima SSŠ ,,Ivan Uskoković“ Gradski menadžer Marjan Junčaj, sa predstavnicima agencije ,,Tesla klub MNE“, predstavio je karakteristike električnih automobila, brojne prednosti, način punjenja, te njihov značaj za očuvanje životne sredine, učenicima Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković”.

Menadžer Junčaj je, prenosi PG biro, istakao da ga raduje što su učenici zainteresovani za nove tehnologije i da će Glavni grad i ubuduće biti dio ovakvih inicijativa.

- Raduje me što se naši sugrađani svih generacija interesuju za nove tehnologije.

Ovom prilikom želio bih da istaknem da stojimo na raspolaganju svim obrazovnim ustanovama, odnosno svim našim sugrađanima, te da slične prezentacije, s ciljem bližeg upoznavanja s aktivnostima i novinama u gradu, planiramo organizovati i u

Ukazali na prednosti električnih automobila

ZA ČISTIJI VAZDUH: Sa promocije električnog automobila

narednom periodu - poručio je Junčaj.

Učenici su imali priliku da vi-

de prednosti električnih automobila u odnosu na konvencionalne motore i vozila.

- Električni automobil koristi alternativna goriva i time daje značajan doprinos očuvanju životne sredine. Na ovaj način još jednom smo ukazali na značaj podizanja svijesti kod mladih ljudi kada je u pitanju ova tema – ističu iz Glavnog grada, uz napomenu da su u č e n i c i m a p re d st av l j e n e karakteristike električnog vozila ,,Komšo“, koje se koristi za besplatan prevoz starijih sugrađana i osoba sa invaliditetom.

Iz gradske uprave poručuju da prate savremene tokove i digitalne tehnologije u svim oblastima, a koncept Pametnog grada koji je Podgorica usvojila 2019. godine već je dao konkretne rezultate. I.M.

Prezentacija investicionih potencijala Podgorice stranim investitorima

Predstavili mogućnost za ulaganja rumunskim i albanskim privrednicima U okviru ciklusa prezentacija investicionih potencijala Podgorice stranim investitorima, pod nazivom „Podgorica Investment Days”, Glavni grad je, u saradnji sa Ambasadom Rumunije i Rumunsko-albanskom privrednom komorom, predstavio mogućnosti za ulaganja rumunskim i albanskim privrednicima.

Kako prenosi PG biro, gradski menadžer Marjan Junčaj je prisutnima predstavio investicione potencijale Podgorice, te detaljno prezentovao olakšice i povoljnosti za

preduzetnike. Podsjetio je na nedavno završeni Javni poziv za izbor korisnika biznis zona i istakao da se realizacijom ovog projekta otvaraju mogućnosti za brojne investicije, te kreira prostor za razvoj novog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.

Prezentaciji su prisustvovali Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Nj.E. MateiViorel Ardeleanu i predsjednik Rumunsko -albanske privredne komore Ciprian Dediu, koji je istakao da p o s t o j i ve l i ka z a i n t e re s ova n o s t rumunskih i albanskih privrednika za

ulaganje u Podgoricu i Crnu Goru.

- Rumunska firma MDA prezentovala je svoja dva inovativna proizvoda, koja su se već našla na tržištima drugih zemalja. Takođe, izrazili su zainteresovanost za oblasti koje se tiču smart siti koncepta – navodi se u saopštenju.

Gradski menadžer Marjan Junčaj i Služba za međunarodnu saradnju, u koordinaciji sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Crnoj Gori, održali su do sada devet prezentacija Investicionih potencijala Podgorice.

I.M.

16

Arena

Fudbal

Četvrtak, 30. septembar 2021.

KVALIFIKACIJE ZA SP: Selektor ,,sokola“ Miodrag Radulović objavio spisak za oktobarska gostovanja Gibraltaru i Norveškoj

Na stadionu Braće Velašević u Danilovgradu

Osvijetljen i pomoćni teren Iskre DANILOVGRAD - Stadion Braće Velašević u Danilovgradu iz dana u dan poprima obrise velelepnog sportskog zdanja, na zadovoljstvo armije fudbalera u svim kategorijama i još većeg broja ljubitelja fudbala koji sa tribina bodre miljenike u crveno-bijelim dresovima.

Poslije milionskih investicija u izgradnju i osposobljavanje neophodnih sadržaja, na ovom kompleksu sinoć je realizovan još jedan značajan projekat od vitalnog interesa za razvoj i prosperitet fudbalske igre u ovoj sredini. Naime, postavljena je rasvjeta i na pomoćnom terenu sa

vještačkom podlogom, tako da će uslovi za odvijanje treninga i zvaničnih utakmica biti mnogo bolji nego ranije.

Za direktora Iskre Srđana Blažića ovaj poduhvat predstavlja nastavak izuzetno dobre saradnje sa rukovodstvom Fudbalskog saveza Crne Gore, koje je i ovoga puta imalo razumijevanja za zahtjev uprave danilovgradskog kluba.

- Naša ideja da posebno mlađim selekcijama omogućimo svakodnevne aktivnosti i u noćnim terminima ugledala je svjetlost dana zahvaljujući FSCG i njegovom predsjedniku Dejanu Savićeviću. Mnogo smo im zahvalni s obzirom na to da je FSCG obezbijedio čitav iznos finansijskih sredstava za nabavku i montažu stubova i prateće opreme. Sada imamo sve uslove da rad pionirske i omladinske škole podignemo na viši nivo i još bolje afirmišemo sopstveni regrutni centar, koji broji preko 250 vrijednih dječaka i djevojčica koji marljivo treniraju i kucaju na vrata prvog tima – rekao je Blažić i dodao da će i ovaj uspjeh na organizacionom planu kluba motivisati seniorski sastav Iskre da zadrži mjesto u vrhu tabele i ponovo se nađe na međunarodnoj sceni. B. K.

Kadetska reprezentacija od danas na pripremama u Podgorici

Kavaja provjerava 26 igrača

PODGORICA - Kadetska reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici, gdje će do 4. oktobra odraditi mini pripreme.

Selektor U-17 reprezentacije Crne Gore Radovan Kavaja za mini pripreme pozvao je 26 igrača. Na Kavajinom spisku su golmani: Petar Bobičić (Podgorica), Petar Petrović (OFK Mladost DG), Božidar Matejić (Petrovac); odbrana: Luka Bubanja (OFK Berane), Miloš Vračar, Marko Vračar (Podgorica), Tomislav Turović, Marko Mandić (OFK Titograd), Dragan Miranović (Zeta), Janko Vukićević (Sutjeska), Romario Camaj (Budućnost), Jovan Kecojević (Kom); vezni red: Nikola Radusinović, Balša Mrvaljević (Podgorica), Luka Lečić (Crvena zvezda, Srbija), Milan Roganović (Zeta), Andrija

Borićemo se do kraja za svaki bod i svaki gol

PODGORICA - Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović objavio je spisak igrača za mečeve kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo sa selekcijama Gibraltara i Norveške, koji se igraju u oktobru u Gibraltaru i Oslu.

Na spisku su golmani Milan Mijatović (MTK Budimpešta, Mađarska), Matija Šarkić (Birmingem, Engleska); odbrambeni igrači Stefan Savić (Atletiko Madrid, Španija), Marko Simić (Liepaja, Letonija), Žarko Tomašević (Astana, Kazahstan), Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Karabag, Azerbejdžan), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Partizan, Srbija), Marko Vukčević (UTA Arad, Rumunija); vezni igrači Nikola Vukčević (Levante, Španija), Nebojša Kosović (Kairat, Kazahstan), Marko Janković (Beitar Jerusalim, Izrael), Aleksandar Šćekić

Grupa G 8. OKTOBAR 20.45 - Gibraltar - Crna Gora 20.45 - Letonija - Holandija 20.45 - Turska - Norveška 11. OKTOBAR 20.45 - Letonija - Turska 20.45 - Norveška - Crna Gora 20.45 - Holandija - Gibraltar 1. Holandija 2. Norveška 3. Turska 4. Crna Gora 5. Letonija 6. Gibraltar

6 4 6 4 6 3 6 2 6 1 6 0

1 1 2 2 2 0

1 1 1 2 3 6

22:6 12:5 16:13 8:9 7:10 3:25

13 13 11 8 5 0

(Partizan, Srbija), Sead Hakšabanović (Rubin, Rusija), Milutin Osmajić (Kadis, Španija); napadači Fatos Bećiraj (Astana, Kazahstan), Stevan Jovetić (Herta, Njemačka), Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Korea) i Uroš Đurđević (Sporting Hihon, Španija). ,,Sokoli“ su poslije šest kola gotovo bez šansi za makar drugo mjesto u grupi G – imaju osam bodova, pet manje od Holandije i Norveške koje su na diobi prvog mjesta.

Treća je Turska sa 11.

- Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Kataru donosi duele u gostima sa selekcijama Gibraltara i Norveške, rivala sa kojima smo već imali priliku da odmjerimo snage u martovskom terminu. Želimo da u oktobarskim mečevima osvojimo nove bodove i napravimo dva dodatna koraka u kvalifikacijama za plasman na Mundijal. Kroz mečeve odigrane u prvom dijelu kvalifikacija ostvarili smo zacrtani cilj uoči početka ciklusa – da ostvarimo bolji rezultat od onog koji je napravljen u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Ipak, ne želimo da se zaustavimo na postignutom, već ćemo se do kraja svim snagama boriti za svaki bod i svaki gol – rekao je selektor Radulović za sajt FSCG. - Nadam se da ćemo biti kompletni, da povrede neće oslabiti naš tim, pa će u svim mečevima do kraja kvalifikacija ljubi-

Borusija Dortmund zainteresovana za krilnog napadača Junajteda

Sprema se trampa Marsijal – Haland Skrobanović (OFK Titograd), Nenad Krivokapić, Stefan Đukanović, Marko Perović (Budućnost), Vasilije Adžić (Budućnost), Stefan Radojević (Sutjeska), Strahinja Tešović (OFK Mladost DG); napad: Petar Barac (Kom), Marko Tadić (OFK Titograd), Matija Marsenić (bez kluba).

Igrači će se okupiti danas u 10 časova na Trening kampu

FSCG. Posljednjeg dana priprema, selektor Kavaja će skratiti spisak na 20 igrača, koji će konkurisati za nastup na turniru preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Turnir će se održati od 6. do 12. oktobra na Malti. Pored naše selekcije i domaćina, učestvovaće i reprezentacije Danske i Turske.

R.P.

Borusija Dortmund je spremna da u sklopu pregovora sa Mančester junajtedom oko transfera napadača Erlinga Halanda u računicu uključi krilnog napadača Junajteda Antonija Marsijala.

Po informaciji njemačkih medija, Marsijal se uklapa u viziju razvoja kluba u Bundesligi. Ono što je problem za realizaciju njegovog dovođenja je procjena obeštećenja koje za njega traži gigant Premijer lige Junajted – oko 50 miliona eura. U Dortmundu su riješeni da, u okviru bilo

kakvih pregovora oko prodaje Halanda, smanje eventualno obeštećenje Marsijala koje bi bilo uračunato u cijenu Norvežanina.

Spekuliše se da je Dortmund procijenio vrijednost Marsijala na tržištu između 30 i 40 miliona eura.

Francuz ne igra često za Junajted, daleko je od reputacije talenta koji je trebao da postane jedna od najvećih zvijezda Premijer lige. Bivši igrač Monaka je u sezoni za nama za mančesterski klub odigrao 36 utakmica u svim takmičenjima i samo sedam puta bio strijelac.

R. A.

Arena

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Fudbal

17

Benfika pobijedila Barselonu prvi put od 1961.

LIGA ŠAMPIONA (2. KOLO): Preokret Junajteda u 95, minimalac Juventusa

Pomračenje Barselone maksimalnu pripremu ekipe.

U pitanju su potpuno različite selekcije, kako u pogledu tehničko-taktičkih sposobnosti igrača, tako i po fudbalskoj filozofiji i pristupu igri. Gibraltar je defanzivno orijentisana selekcija koja je na svom terenu odolijevala svim rivalima do samog finiša prvog dijela susreta. Igraju disciplinovano i na ,,Viktorija stadionu“, na kojem je vještačka podloga, postave izuzetan defanzivni blok svim rivalima – naveo je Radulović.

- Uvjeren sam u to da će moji izabranici znati da iskoriste sve prilike koje im se ukažu na Gibraltaru i da ćemo osvojiti nova tri boda u kvalifikacijama

za Mundijal. Nakon Gibraltara očekuje nas duel sa Norveškom, selekcijom izuzetnog ofanzivnog potencijala koji na pravi način koriste zahvaljujući Halandu, Sorlotu, plejmejkeru Edegoru i vezisti El Junusiju. Kompaktna su cjelina jer i preostale dvije linije Norvežana – vezna i odbrambena – su na izuzetno visokom nivou. U Oslu nas očekuje veoma težak duel u kojem će, siguran sam, uživati svi ljubitelji fudbala.

Pripreme za duele sa Gibraltarom i Norveškom reprezentacija Crne Gore počeće u neđelju, 3. oktobra, kada će spisak igrača biti dopunjen igračima iz domaće lige.

Ne. K.

Trener Šerifa Vernidub ponosan i srećan nakon senzacije

Zasluženo pobijedili Real Jurij Vernidub, trener Šerifa iz Tiraspolja, javno je istakao da je njegov tim zaslužio pobjedu nad Real Madridom 2:1 u gostima u 2. kolu Lige šampiona.

Moldavski tim napravio je prvoklasnu senzaciju u utorak veče, to je najveći trijumf u istoriji kluba. Šerif trenutno ima maksimalnih šest bodova u grupi D Lige šampiona.

- Nosim mnogo emocija i zahvalan zbog igrača koje imam i onoga što su napravili. Igrali smo kao tim i zasluženo slavili.

Naravno da smo znali da ćemo morati da se branimo. To smo i uradili, ali smo i igrali odlične kontre i tako uspjeli da postignemo gol za trijumf na kraju.

Rezultati i tabele GRUPA E Benfika - Barselona Bajern M. - Dinamo K

3:0 (1:0) 5:0 (2:0)

1. Bajern 2 2 0 0 8:0 6 2. Benfika 2 1 1 0 3:0 4 3. Dinamo K. 2 0 1 1 0:5 1 4. Barselona 2 0 0 2 0:6 0 U narednom kolu (20. oktobra) sastaće se: Benfika - Bajern, Barselona Dinamo.

GRUPA F Atalanta - Jang Bojs Man. junajted - Viljareal

1:0 (0:0) 2:1 (0:0)

1. Atalanta 2 1 1 0 3:2 4 2. Jang Bojs 2 1 0 1 2:2 3 3. Man. junajted 2 1 0 1 3:3 3 4. Viljareal 2 0 1 1 3:4 1 U narednom kolu (20. oktobra) sastaće se: Man. junajted - Atalanta, Jang Bojs - Viljareal.

GRUPA G Salcburg - Lil Volfsburg - Sevilja

2:1 (1:0) 1:1 (0:0)

1. Salcburg 2 1 1 0 3:2 4 2. Sevilja 2 0 2 0 2:2 2 3. Volfsburg 2 0 2 0 1:1 2 4. Lil 2 0 1 1 1:2 1 U narednom kolu (20. oktobra) sastaće se: Salcburg - Volfsburg, Lil - Sevilja.

GRUPA H Zenit - Malme Juventus - Čelzi

4:0 (1:0) 1:0 (0:0)

1. Juventus 2 2 0 0 4:0 6 2. Čelzi 2 1 0 1 1:1 3 3. Zenit 2 1 0 1 4:1 3 4. Malme 2 0 0 2 0:7 0 U narednom kolu (20. oktobra) sastaće se: Zenit - Juventus, Čelzi - Malme.

tek što su domaći krenuli sa centra u drugom poluvremenu. Samo 10 sekundi prošlo je od starta nastavka do trenutka kada je italijans-

ki reprezentativac, poslije odličnog prijema i dodavanja Federika Bernardeskija, matirao Eduarda Mendija.

Kjeza je imao najveću šansu i u prvom poluvremenu kada je iskosa sa desne strane šutirao pored suprotne stative. Od Čelzija – gotovo ništa.

Najveću priliku imao je u nadoknadi drugog poluvremena, kada je Kaj Haverc šutirao glavom iznad prečke.

Juventus ima šest bodova, tri više od Čelzija i Zenita, koji je bio ubjedljiv protiv Malmea – 3:0.

Na ivicu ponora mogao je da dođe Mančester junajted, koji je gubio od Viljareala od 53. minuta pogotkom Paka Alkasera. ,,Crveni đavoli“ su na premijeri poraženi od Jang Bojsa i bili bi u nezavidnom položaju da Telješ u 60. nije izjednačio, a potom Kristijano Ronaldo u petom minutu nadoknade pogodio za erupciju na ,,Teatru snova“.

U grupi F, lider je Atalanta koja je golom Pesine savladala Jang Bojs. Švajcarci i Junajted su na koti od tri boda, jedan ima Viljareal.

Salcburg je pogocima Karima Adejemija iz jedanaesterca pobijedio Lil (2:1) i došao na čelo grupe G, u kojoj Volfsburg i Sevilja imaju po dva boda nakon remija u Njemačkoj (2:2).

Ne. K.

Liga Evrope (2. kolo)

Srećan sam i ponosan, na pravom smo putu i nastavićemo da ga slijedimo. Ne razmišljam o prolasku dalje jer još nijesmo uradili ništa posebno, idemo korak po korak. Imamo

Trener Real Madrida se obratio nakon blamaže protiv moldavskog Šerifa

Anćeloti: Tužni smo, poraz neobjašnjiv

još četiri važne utakmice, prije posljednjeg kola ćemo govoriti o osmini finala – poručio je Ukrajinac Vernidub.

U grupi D Lige šampiona su i R. A. Inter i Šahtjor.

Real Madrid je senzacionalno na svom terenu izgubio od moldavskog Šerifa 2:1 u 2. kolu Lige šampiona, što nije mogao objasniti ni trener Karlo Anćeloti.

Igra ,,kraljevića“ u završnici meča bila je očajna, a slavni Italijan nije želio da traži opravdanje nakon blamaže u Madridu.

- Tužni smo. Više tužni nego zabrinuti. Igrali smo u visokom intenzitetu, ali su nas neki detalji koštali. Mogli smo da budemo precizniji u završnici. Šerif se branio dobro i bio ubojitiji. Teško je objasniti – rekao je Anćeloti. Šerif, tim iz grada Tiraspolj u faktički nezavisnoj nepriznatoj državi Pridnjestrovlje (dio Moldavije najbliži Ukrajini), je lider grupe D Lige šampiona sa šest bodova. Real ima tri boda i ugrožen plasman u narednu rundu.

R. A.

Zvezda oslabljena u Bugarskoj Crvena zvezda je nastup u grupnoj rundi Lige Evrope otvorila pobjedom nad Bragom (2:1), a večeras je čeka gostovanje starom dužniku, bugarskom Ludogorecu. Šampion Srbije bi pobjedom napravio veliki korak ka plasmanu u nokaut rundu, ali bi za tim Dejana Stankovića i bod bio uspjeh, budući da su ,,crveno-bijeli“ u Razgrad otputovali bez Borjana, Degeneka, Dragovića i Kataia, koji su pozitivni na korona virus.

- Nama je prva pobjeda u grupi donijela mir i stabilnost. Igraćemo protiv tima koji, kao i Braga, mijenja formaciju, dobro se preliva. Ali mi smo fizički i psihički spremni – rekao je Stanković.

Drugi predstavnik ,,jugoslovenskog“ fudbala, zagrebački Dinamo, gostuje Genku poslije poraza od Vest Hema (2:0).

- Izazovna utakmica, protiv rivala koji je u prvom meču slavio u gostima. Sada i mi želimo isto da uradimo – najavio je tre-

FK CRVENA ZVEZDA

telji fudbala i naši navijači imati priliku da vide motivisanu i požrtvovanu reprezentaciju Crne Gore, spremnu na borbu za svaku loptu i svaki duel do posljednjeg minuta susreta.

U martovskom terminu, Crna Gora je savladala Gibraltar (4:1), a tri dana kasnije izgubila od Norveške (1:0).

Uz obavezujući trijumf nad autsajderom grupe, te tri boda u Oslu, ,,sokoli“ bi možda mogli da ostanu u trci za drugo mjesto pred novembarski finiš kvalifikacija.

- Imamo jasnu sliku o kvalitetima predstojećih rivala, znamo što možemo da očekujemo u oba susreta i sve informacije koje imamo iskoristićemo za

,,Ovo je olupina“ – sladila se madridska Marka naslovom koji je opisao nastavak Barseloninog posrtanja. ,,Blaugrana“ proživljava toliko bolne dane da joj je poslije dva kola plasman u nokaut rundu Lige šampiona pod velikim znakom pitanja.

Nakon inferiornosti i glatkog poraza od Bajerna na svom terenu, tim Ronalda Kumana pretrpio je debakl na gostovanju Benfiki – takođe 3:0.

Koliko je to bila košmarna noć za velikana iz Španije pokazuje podatak da gosti nijesu imali nijedan šut u okvir gola!

Nunjes u trećem, Silva u 68. i opet Nunjes u 79. (iz jedanaesterca) potpisali su grandioznu pobjedu Benfike, koja ima četiri boda u grupi E, dva manje od Bajerna čiji je posao protiv kijevskog Dinama bio lak – 5:0 na ,,Alijanc areni“.

Pomračenje Barselone na ,,Stadionu svjetlosti“ zaokruženo je crvenim kartonom Erika Garsije... Čelzi je pretrpio prvi evropski poraz od osvajanja Lige šampiona minule sezone. ,,Plavci“ su odigrali ispod nivoa u Torinu, bili bez rješenja za kompaktnu postavu Juventusa, kojem je jedan pogodak bio dovoljan za veliki trijumf i krupan korak ka osmini finala.

Postigao je Federiko Kjeza

Loi Dioni, napadač Zvezde

ner ,,modrih“ Damir Krznar.

Raspored: GRUPA A: Sparta P. - Rendžers (18.45h), Lion - Brondbi (18.45).

GRUPA B: Šturm - PSV (18.45), Sosijedad - Monako (18.45).

GRUPA C: Legija - Lester (18.45), Napoli - Spartak (18.45).

GRUPA D: Fenerbahče - Olimpijakos (18.45), Antverp - Ajn-

traht (18,45).

GRUPA E: Marsej - Galatasaraj (21h), Lacio - Lokomotiva M. (21).

GRUPA F: Braga - Mitjiland (21), Ludogorec - C. zvezda (21).

Grupa G: Ferencvaroš - Betis (21), Seltik - Bajer L. (21).

GRUPA H: Vest Hem - Rapid B. (21), Genk - Dinamo Z. (21).

Ne. K.

18

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Večeras startuje Evroliga, jedan od dva debitanta je Monako, na čijoj klupi je naš trener Zvezdan Mitrović, bivši selektor Crne Gore

Ekipa je nova, trebaće strpljenja PODGORICA – Nova evroligaška sezona počinje večeras, a pored toga što je Monako novajlija, najvažnija promjena neće se dogoditi na parketu, već na tribinama, pošto se navijači vraćaju u dvorane, uz nadu da će tako i ostati.

Monako debituje, ali ga sa klupe vodi trener koji nije debitant u eliti – crnogorski trener Zvezdan Mitrović, koji je prije dvije sezone sa Asvelom bio dio klupske košarkaške elite.

- Debitantska sezona za Monako u Evroligi, organizaciono i takmičarski. Istorijska u svakom smislu – kaže Zvezdan Mitrović za Pobjedu.

Zbog učešća u Evroligi, dvorana „Gaston Medesan“ je morala da bude renovirana (kao „Morača“ za evroligašku sezonu 2018/19).

- Odradili smo tek nekoliko treninga, sa novom ekipom nismo odigrali utakmicu u našoj dvorani, uglavnom smo trenirali u nekoj sporednoj dvorani. Zbog toga kažem svima da će biti potrebno malo više strpljenja na početku – nastavlja Mitrović.

Monako je umnogome promijenio ekipu ljetos. Posljednje pojačanje je i najzvučnije – Amerikanac Majk Džejms, prošlosezonski drugi strijelac Evrolige, u dresu CSKA, koji je sezonu završio u NBA ligi, u Bruklinu. Stigli su i Donatas Motiejunas, Leo Vesterman, Vil Tomas, Brok Motum, Donta Hal, Paris Li… - Ekipu smo dopunili tokom

Četiri Crnogorca u Evroligi Bez naših timova, Crnu Goru će u Evroligi predstavljati tri trenera i jedan igrač. Osim Zvezdana Mitrovića na klupi Monaka,

našu zemlju predstavljaju i Dejan Radonjić i Duško Ivanović, treneri Crvene zvezde i španske Baskonije.

Najzad, jedini crnogorski košarkaš u Evroligi je Nikola Ivanović, plejmejker Crvene zvezde.

U Evroligi će, u dresu Barselone, igrati i rođeni Podgoričanin Nikola Mirotić, naturalizovani Španac.

U Evrokupu je sve bilo sjajno i bajkovito Monako je Evroligu izborio prošlogodišnjim trijumfom u Evrokupu, u finalu protiv Uniksa, dok je u četvrtfinalu tim iz Monte Karla izbacio Budućnost Voli, i to nakon majstorice.

- Nevjerovatna sezona. Klub je prvi put osvojilo Evrokup, sa skromnim budžetom, sa drugačijim ambicijama. Nama su ambicije porasle kasnije, u startu je cilj bio da prođemo u Top16 fazu – ističe Mitrović.

- Međutim, kako se sve razvijalo, mi smo igrali sve bolje i bolje. Počev od Budućnosti u četvrtfinalu, preko Gran Kanarije u polufinalu, do Uniksa u finalu, ekipe evroligaškog kvaliteta, i na kraju stigli do pehara. Sve je, stvarno, bilo sjajno i bajkovito. Kad se najmanje nadaš, uspjeh stigne, za klub koji je u to vrijeme imao minimalan budžet i za svoje prilike, sa sedam-osam profesionalnih igrača i nekoliko klinaca. U prilog nam je išlo i do što su utakmice odlagane u prvenstvu Francuske, pa smo imali vremena da spremamo mečeve u Evrokupu – dodao je Mitrović. pripremnog perioda, na kraju smo doveli nekoliko dobrih igrača. Još nismo uigrani, tek nedavno je došao Majk Džejms kao najveća zvijezda.

Imamo novih 14 igrača u timu, za mene je to izazov da se sve sklopi i poklopi – kaže Mitrović.

Mitrović je ljetos produžio ugovor na još tri sezone sa klubom kojem je prošle sezone donio istorijski rezultat u Evrokupu. Zahvaljujući tom uspjehu, Mitrović je izabran za za trenera godine u Evrokupu,

i to je prvi put u istoriji da je to priznanje dobio trener tima koji je osvojio pehar u tom takmičenju.

Mitrović se pretprošlog ljeta vratio u Monako nakon dvije sezone u Asvelu, tokom kojih je osvojio titulu (u finalu savldao Monako) i Kup Francuske.

U prvom mandatu u Monaku, od februara 2015. godine, osvojio je Pro B ligu i vratio klub u elitu poslije 24 godine.

Osvojio je tri uzastopna Liders kupa, a njegov tim je igrao i

Budućnosti je sada lakše jer nema pritisak kao prošle sezone Na pitanje kako vidi ABA ligu u ovoj sezoni, odnosno ko su favoriti za trofej u regionalno. takmičenju, Zvezdan Mitrović izdvaja grupu od četiri tima koji će se boriti za vrh ABA lige, i rangira ih na sljedeći način: - Jeste da ima i nacionalna takmičenja i Evroligu, ali mislim da je Crvena zvezda jedan od favorita. To je ekipa koju je Dejan (Radonjić) već vodio, poznaje igrače, već je uigrana ekipa, još samo da nekoliko igrača izađe iz povreda. Partizan, normalno, je među favoritima, s obzirom na dolazak Željka Obradovića, budžet kluba i roster – rekao je Mitrović.

finale FIBA Lige šampiona i finale Prvenstva Francuske u kojima je poražen od grčkog AEK-a, odnosno Le Mana.

Dakle, dobro poznaje ambijent, ali zbog posljednjih pojačanja će i očekivanja biti veća.

- Normalno je da su sad naše ambicije da budemo konkurentni, da možemo da igramo.

Međutim, što se tiče rezultata, ne možemo ništa da predvidimo, dok ne krene takmičenje.

Napravili smo i iskusnu ekipu, sa nekim mladim igračima.

Teško se organizovati u Fibinim prozorima Zvezdan Mitrović je dvije godine bio selektor Crne Gore, sa kojom je izborio prvi plasman na Mundobasket.

Nakon SP u Kini, Mitrović nije mogao da nastavi posao na klupi„crvenih“, zbog obaveza Asvela, čiji je tada bio trener, u Evroligi. Naslijedio ga je Boško Radović, koji sa reprezentacijom nije uspio da izbori plasman na Evrop-

sko prvenstvo, dok je ljetos uspješno odrađen posao u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

Kako kaže, i sam je kao selektor osjetio koji su problem igrati u Fibinim prozorima.

- Jako se teško organizovati u tim Fibinim prozorima. Ne mogu da kažem da su je uništili, ali time ne čime dobro košarci sa tim prozorima u

sred prvenstava, bez evroligaških i drugih igrača. Time, stvarno, pada nivo, jako je teško to komentarisati. Nijesmo prošli u kvalifikacijama, a svi znamo kako je bilo teško zbog korone, kako se ekipa okupila u Pou. Toliko je nekih vankošarkaških okolnosti da je teško komentarisati samu košarku. Dođe ti ekipa na dva dana, a to sam

iskusio i dok sam bio selektor, i treba da je pripremiš.

Znamo kako je bilo kad je pred najvažniju utakmicu – pola igrača Budućnosti izašlo iz korone. Prošla godina je bila potpuno nepredvidiva.

Ove godine smo prošli pretkvalifikacije za Mundobasket, što je najvažnije. Sad treba da se usresredimo na kvalifikacije – rekao je Mitrović.

Nekadašnji član stručnog štaba „plavih“ ističe da Budućnost ima „ozbiljan sastav“.

- Možda je olakšavajuća okolnost za Budućnost što je sa sebe skinula teret favorita za titulu. Mislim da im je sada lakše jer nemaju taj pritisak kao što je, možda, bio prošle godine. Sad je u fokusu derbi Crvene zvezde i Partizana, što je šansa za Budućnost da se napadne sa strane, kao što je uzela titulu 2018. godine. Tu je i Cedevita Olimpija sa uvijek ozbiljnim budžetom. Možda će se pojaviti još neko, Cibona ima talentovanu i mladu ekipu. Ali, rano je za prognoze – istakao je Mitrović.

Uložena su veća sredstva nego što su bila planirana u startu, pojavili su se i novi sponzori, doveli smo dva-tri zvučnija pojačanja, i normalno da će postojati i pritisak. Međutim, ekipa je potpuno nova i, ponavljam, rano je govoriti o rezultatu.

Mnogo je utakmica u Evroligi, ali će nam biti izuzetno teško i prvenstvo Francuske. Očekujemo jako tešku sezonu, a mi ćemo probati da napravimo što je moguće bolji rezultat.

Monako na startu dočekuje Panatinaikos.

- Prva je uvijek najteža. Mislim da ćemo u narednih mjesec dana da imamo 13-14 utakmica. Igraćemo, maltene, svaka dva dana. Idemo od utakmice do utakmice, nakon svake ćemo biti uigraniji – kaže Mitrović.

Spisak favorita za trofej u Evroligi je, uglavnom isti, počev od aktuelnog šampiona Efesa.

- Efes je glavni favorit, a tu su, standardno, favoriti CSKA, Barselona i Real. Mislim da Fenerbahče ima ozbiljnu ekipu, a tu

Parovi prvog kola ČETVRTAK Monako - Panatinaikos Makabi – Bajern Olimpija – CSKA Real Madrid – Anadolu Efes

(19.00) (20.05) (20.30) (20.45)

Petak Uniks – Zenit Fenerbahče – Crvena zvezda Asvel – Žalgiris Olimpijakos – Baskonija Barselona – Asvel

(18.00) (19.45) (20.00) (20.00) (21.00)

su i Armani i Bajern, koji su se prošle sezone pokazali kvalitetnim.

Za vikend startuje i prvenstvo Francuske.

- Nakon Panatinaikosa igramo odmah dvije utakmice u gostima (Roan, Levaloa), pa onda gostujemo Uniksu u Kazanju u Evroligi. U domaćem prvenstvu je bitno da obezbijedimo što bolju poziciju u plej-ofu, i da se onda borimo za titulu – zaključio je Mitrović, koji je prošle sezone izabran i za trenera godine u Francuskoj, treći put u karijeri, nakon što je najbolji trener bio i 2017. i 2018. godine, takođe na klupi Monaka.

S. JONČIĆ

Neobična priča iz Velsa

Šampion Premijer lige cilja transfer napadača Napolija

Ima 88 godina i igra sa unucima svojih prvih saigrača

Siti odustao od Kejna, zna se nova meta

Godine su samo broj, može da kaže Alan Kamsel, osamdeset osmogodišnji golman iz Velsa.

Dobro ste pročitali, Kamsel je blizu 10. decenije života, ali mu to nije prepreka da stane na gol Penrhina, lokalnog kluba iz Landidna, manjeg mjesta u Velsu.

Da sve bude zanimljivije govori podatak da Kamsel dijeli svlačionicu sa unucima svojih

prvih saigrača.

- Subotom sam prilično tužan, ali petkom i te kako uživam – rekao je Kamsel za BBC. - U posljednje vrijeme sam shvatio da postajem malo sporiji, u jednom momentu lopta je prošla pored mene dok sam još bio na zemlji. Pa što?

Zabavno je.

R. A.

Šampion Premijer lige Mančester siti u budućnosti neće pokušati da dovede Harija Kejna, objavio je Dejli miror.

Londonski list je saznao i ime nove prve želje menadžera Sitija Pepa Gvardiole za poziciju napadača u prvom timu. To je zvijezda Serije A, napadač Napolija Viktor Osimhen.

Nigerijac ima još tri godine aktuelnog ugovora i njegov transfer neće biti jeftin, ali je zvijezda lidera Kalća spreman da karijeru nastavi u Premijer ligi.

Fudbaler iz Lagosa ima 22 godine, a prošle godi-

ne pojačao je Napoli iz ekipe Lila. U sezoni za nama na 24 meča Serije A deset puta je bio strijelac. Na startu nove sezone na šest mečeva u svim takmičenjima za klub iz Napulja već je postigao šest golova.

R. A.

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Arena

Sportski miks

19

„Plave“ nikad mlađe, ambicije ostaju iste PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa spremne su za novu sezonu. Nova sezona predstavlja i neku novu priču, jer će crnogorski šampion u nove izazove krenuti dodatno podmlađen. Četiri igračice iz petorke su otišle, priključene su Milena Bigović i Ksenija Šćepanović iz ,,filijale“ – ekipe Podgorice, uz pojačanja Jovanu Marković i Nevenu Vučković, te povratnicu Amru Bajrović, što Budućnost Bemax čini jednim od najmlađih timova u regionalnom takmičenju.

Međutim, ,,plave“ će i u novoj sezoni WABA lige, koja će se ove sezone odvijati u drugačijem format (u prvom dijelu ligaškog takmičenja 11 klubova podijeljeno je u dvije grupe), imati velike ambicije. A, prva šansa da se pokaže praktično novi tim Budućnost Bemaxa je već danas – ,,plave“ na premijeri nove sezone WABA lige dočekuju Triglav u ,,Bemax areni“.

-Okupili smo se 8. avgusta i drago mi je da smo tu, spremni za novu sezonu, ono zbog čega se i trenira. Odradili smo ono što smo planirali, imali mini turneju po Srbiji, gdje smo odigrali pet pripremnih mečeva, zatim imali i provjeru u okviru memorijalnog turnira ,,Miodrag Baleti攓 u Nikšiću i nadam se da je sve to poslužilo da vidimo đe smo. Nova ekipa, nova priča, trebaće određenog vremena i utakmica da se sve posloži na pravi, ali nema alibi priče – jasan je bio na konferenciji za novinare Vladan Radović, trener Podgoričanki.

Kada je u pitanju prvi rival, mladi stručnjak koji danas počinje treću sezonu na klupi se-

CNMARSEILLE.COM

KREĆE NOVA SEZONA U WABA LIGI: Košarkašice Budućnost Bemaxa danas (17.30h) na premijeri dočekuju ekipu Triglava

Naš reprezentativac sanirao povredu šake koja ga je odvojila od Olimpijskih igara

Dejan Lazović stao na gol Marseja

niorskog tima Budućnosti, bio je iskren da je Triglav nepoznanica, ali da njegov tim u Podgorici uvijek mora ići na pobjedu.

-Na startu nas očekuje meč protiv Triglava koji je povratnik u regionalno takmičenje, ekipa protiv koje nijesam igrao od kada sam trener Budućnosti, ali očekujem ono što igraju sve ekipe iz Slovenije, a to je dosta trčanja, dosta udvajanja, dosta presinga. Ali, pokušavam da objasnim igračicama da uvijek kada igramo u Podgorici, protiv bilo koga – mi smo favoriti. Triglav je nepoznanica, doveli su Amerikanku na poziciji 5, imaju iskusnog pleja, uz par mladih i juniorskih reprezentativki Slovenije. Ali, svakako, iako smo mlađi, najstarija igračica kod nas ima 23 godine, vjerujem da ćemo nametnuti ritam da se mi pitamo i da ćemo ponovo biti tim koji ne zavisi od jedne igračice, već da imamo uvijek sedam-osam koje mogu da daju doprinos – objasnio je Radović.

FOKUSIRANI NA SEBE

Podgoričanke su bitno izmijenile tim, a u odnosu na prošlu

sezonu od nosioca igre tu je Mina Đorđević, koja će sada imati dodatnu ulogu da sa još mlađim timom bude poseban adut.

-Drago mi je da sezonu otvaramo utakmicom na domaćem terenu, jer nam to jako znači, a posebno je zadovoljstvo što je pripremni period prošao bez problema i što se tiče kovida i što se tiče povreda. Sve djevojke su bile tu, svaka od nas davala je maksimum – kako na treninzima, tako i na utakmicama.

Mislim da smo se dobro spremile i sa dosta motiva ulazimo u novu sezonu – istakla je Đorđević.

Nekadašnja članica Crvene zvezde iskreno ističe da ne poznaje najbolje tim Triglava, ali ima jasan stav.

- Triglav ne poznajemo, ali kao što ne mijenjamo ambicije, ne mijenjamo ni naš stav, a to je da smo uvijek fokusirane, prije svega, na sebe. Želimo da damo maksimum i sa velikom energijom dođemo do uspjeha – naglasila je Đorđević.

START UVIJEK BITAN

Poslije odlaska Nikoline Babić, te Anđelike Mitrašino-

vić, Patricie Bure i Milene Jakšić, posebnu ulogu imaće i Dragana Živković. Crnogorska reprezentativka pokrivaće više pozicija u timu, a od danas će prvi put biti u ulozi kapitenke.

-Posliije napornih priprema radujemo se početku nove sezone. Svaki start je specifičan iz više razloga, ali i bitan jer je mnogo lakše kada se krene pobjedom. Osim toga, igramo na svom terenu pa smo dodatno motivisane da trijumfujemo – kazala je Živković, koja respektuje rivala, ali vjeruje u dobar početak.

- Triglav ima dobru ekipu, pokazale su i prijateljske utakmice da će biti veoma neugodni, tako da sa dosta opreza ulazimo u ovaj meč. U odnosu ns prethodnu sezonu dodatno smo podmlađene, pa će ova godina biti posebna za nas, ali svakako da je cilj da budemo na fajnal foru. Zbog toga od prve utakmice želimo da pokažemo da je naša mladost poseban adut i da možemo opet da budemo vrlo neugodne – rekla je Dragana Živković.

R. P.

PODGORICA - Dejan Lazović sada može sve – povreda šake je prošlost, a prvi meč u domaćem prvenstvu u kapici Marseja crnogorskog reprezentativca bio je uspješan. Šampion Francuske i prošlogodišnji učesnik završnog turnira Lige šampiona proslavio je pobjedu (14:9) protiv Monpeljea.

Golman našeg nacionalnog tima propustio je Olimpijske igre zbog povrede, a prije i tokom ljeta bio je uporan i sanirao je problem.

- Počeo sam da treniram prije mjesec, branio sam protiv Monpeljea i bilo je odlično. Čeka nas u subotu novi meč, a onda kreće Liga šampiona – ispričao je Lazović.

Prošao je kroz težak period oporavka.

- Bol je prošao, a to je najvažnije. Radim sve normalno kao i prije, nadam se da će ostati tako i da je ovo što je bilo prošlost. Sa terapijama sam završio.

Francuski tim predvodi sa

klupe Miloš Šćepanović, a od Crnogoraca tu su i Uroš Čučković i Vladan Spaić.

Do ove sezone i Bogdan Đurđić bio je u Marseju.

- Krenuli smo i ove godine odlično, nadam se da u domaćem prvenstvu nećemo imati većih problema, mada je liga iz godine u godinu jača. Na primjer, Naizi ove godine ima ozbiljnu ekipu i sa njima će nam biti najteže, a tu su još i Monpelje, Eks, Lil... Biće zanimljivo, ali mislim da ćemo kao i prošle godine osvojiti titulu, što je primarni cilj. Nadam se da ćemo u Ligi šampiona, takođe, ponoviti prošlogodišnji uspjeh plasmanom na završni turnir.

Neće nam biti lako, grupa je zahtjevna, ekipe su odlične.

Ali, i mi smo spremni.

Situacija u Francuskoj, konkretno u gradu na moru je stabilna. Lakše se diše.

- Utakmice se igraju normalno, na tribinama ima navijača. Život se vratio, svi smo vakcinisani, a onda je sve lakše A. M. – kazao je Lazović.

Žrijebani parovi prva dva kola

Pakjaov oproštaj: Legendarni bokser završio takmičarsku karijeru

Rutinska pobjeda nad Denisom Kudlom

San Dijego: Marej sve bolji Nekada prvi teniser svijeta Endi Marej pobijedio je Denisa Kudlu 6:3, 6:2 na ATP turniru u San Dijegu.

Slavni Škot u dugom periodu igra sve bolje i polako podiže formu, a trijumf nad Amerikancem Kudlom je stigao nakon dobrih rezultata u Mecu. Duel je trostruki gren slem šampion riješio za svega 109 minuta.

Trenutno 109. teniser svijeta Marej je odlično servirao i izborio duel protiv Norvežanina Kaspera Ruda.

- U posljednjim mjesecima nijesam imao sreće sa žrijebom na turnirima, ali sva ta iskustva su se isplatila i to se vidi u mojim partijama – poručio je Marej.

Duel protiv Ruda, koji je drugi nosilac takmičenja i igra odlično od sredine ljeta, biće pravi test za Britanca.

R. A.

Kup za košarkaše Čuo sam posljednje zvono startuje 26. oktobra Mani Pakjao (42), legendarni bokser i najslavniji Filipinac, zvanično je potvrdio vijest da se više neće takmičiti.

Osvajač 12 svjetskih titula u čak osam težinskih kategorija (apsolutni rekorder profesionalnog boksa) karijeru završava sa učinkom 62-8, uz dvije neriješene borbe. Tokom karijere 39 puta slavio je nokautom. U posljednjem duelu, u avgustu, izgubio je od Jordenisa Ugasa.

- Kada je moja porodica bila u očajnoj situaciji, dobio sam nadu, priliku da se izborim sa siromaštvom. Uspio sam da inspirišem ljude širom sveta, da promijenim mnogo života. Nikada neću zaboraviti ono što sam postigao, a što nijesam mogao ni da zamislim. Upravo sam

čuo posljednje zvono. Ovo je kraj – poručio je Pakjao.

Velikan boksa je istakao da mu je teško da prihvati, da je njegovo vrijeme prošlo. Najavio je kandidaturu za predsjednika Filipina.

- I tako je, danas saopštavam da odlazim u penziju. Najboljim navijačima, najvećem sportu – hvala. Hvala svima na divnim uspomenama. Ovo je najteža odluka koju sam ikada donio, ali sam se pomirio sa njom. Jurite snove, radite naporno i vidjećete što će se desiti. Zbogom – napisao je Pakjao na društvenim mrežama. Šansu da postane predsjednik azijske zemlje imaće naredne godine, a trenutno obavlja funkciju senatora.

R. A.

PODGORICA - U prostorijama Košarkaškog saveza Crne Gore izvučeni su parovi prva dva kola Kupa Crne Gore.

U prvom kolu neće igrati prvoligaši, od šesnaestine finala se od prvoligaša uključuju Milenijum i Danilovgrad, od osmine finala i ostali, računajući i abaligaše u obje konkurencije.

Takmičenje u Kupu Crne Gore za seniore počeće 26. oktobra.

Trofej u Kupu brani Buduć-

nost Voli.

Parovi 1/32 finala (26/27. oktobar): I SC Derby II – Akademik, II Sedmica – Pljevlja, III Dečić – Rudar, IV Montenegro – Šušanj, V Vukovi Zeta – Zeta, VI Sutomore – Podgorica II. Parovi 1/16 finala (9/10. novembar): Pobjednik I para – Milenijum, Pobjednik II para – Danilovgrad, Pobjednik III para – Pobjednik VI para, Pobjednik IV para – Pobjednik V para. S. J.

Prva liga za košarkašice startuje 30. oktobra

Kreće liga sa četiri kluba PODGORICA - Nova sezona u Prvoj ligi za košarkašice počeće 30. oktobra, potvrđeno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Iako je već godinama veliki problem što je u ženskoj kon-

kurenciji mali broj klubova, novu sezonu počinju samo četiri kluba, jer je podgorički BKM odustao, tako da će nastupati samo u mlađim uzrasnim kategorijama. Zbog toga će u novoj sezoni, pored Budućnost Bemaxa, u Prvoj ligi biti Podgorica, Primorje i Nikšić.

Igraće se 12 kola, zaključno sa 3. aprilom. Nakon toga planirano je da se igra plej-of.

U okviru prvog kola sastaju se Nikšić – Budućnost Bemax i Primorje – Podgorica.

R. P

20 Feljton

Četvrtak, 30. septembar 2021.

KAKO JE SKUPŠTINA OPŠTINE CETINJE PRIJE POLA VIJEKA ODGOVORILA NA TUŽBU MITROPOLIJE CRNOGORSKO-PRIMORSKE ZBOG GRADNJE NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA (NASTAVAK OBRAĆANJA SKUPŠTINE OPŠTINE CETINJE USTAVNOM SUDU CRNE GORE – PRIM. PR.) Crna Gora je bila teokratska država taman toliko koliko je danas Kipar teokratska država zbog toga što je arhiepiskop Makarios predsjednik republike! Meštrovićevo djelo je monumentalno, velikih proporcija, zato što samo jedno takvo djelo može harmonično iznići u eksterijeru lovćenskog vrha. Svaki drugi objekt, koji bi „čuo“ na vrhu Lovćena kao čobanska kućica promašio bi svoju namjenu. Kako nije sporno da Njegošev spomenik mora biti u obliku mauzoleja, pitanje je kakav da bude mauzolej? Nikakva bazilika – crkva, bez obzira na njenu veličinu i arhitektonsko-umjetničku vrijednost, ne bi izrazila ni Njegošev duh, ni duh crnogorskog naroda, pogotovu današnje revolucionarne generacije Crnogoraca. Meštrovićev rad, ingenizono uklopljen u prirodnu „arhitekturu“ i ritmiku lovćenskog Jezerskog vrha, ostvaruje jedinstvo prostora, sklad između vještačkog i prirodnog elementa u skulptorskoj viziji Lovćena kao cjelovite mase – spomenika Njegošu. O skulptorskim elementima se može govoriti na isti način. O karijatidama je već govoreno.

Sama figura koja predstavlja Njegoša s knjigom na krilu, kao centralna tačka mauzoleja, pokazuje snažno Meštrovićevo osjećanje jedinstva vremena i prostora, jedinstva forme i sadržine. Njegoš sjedi na kamenu, prekrštenih nogu preko golijeni, onako kako su sjeđeli svi Crnogorci, pa i on sam. To je karakteristična poza Crnogoraca u slobodnoj prirodi, pa i u zatvorenom prostoru, jer su sjeđeli na niskim tronošcima ili stolovačama, nikad uzagnuti već uvijek malo pognuti naprijed, najčešće zamišljeni.

Tako ih je Njegoš uvijek gledao, tako je i sam sjedio dosta puta i na vrhu Lovćena, s tim što je on uvijek kad je bio sam imao knjigu na krilu, gledajući kako se „slamaju gromovi“ prirodne i varvarske tuđinske sile nad Crnom Gorom; tako je vjerovatno tu sjedio i kad mu je sinula misao da se kao mitropolit izdvoji i u smrti iz manastira i odabere Lovćen za mjesto na kome će biti sahranjen. To je Meštrović sve znao.

Zamislio je Njegoša kako na vrhu Lovćena čita knjigu, misli o dobru i zlu, o sebi i Crnogorcima, o svijetu i životu, uči estetiku i poetiku... Meštrović je, očigledno, nastojao da umjetnički projicira jedan istorijski trenutak životne crnogorske i njegoševske istine, u real-

Pogled sa guvna na lovćenski masiv

9.

Odluka Skupštine opštine Cetinje je ustavna i zakonita Donosimo dio članka objavljenog u časopisu Matica (ljeto 2012, str. 621-678) u kome se iznosi odluka opštinskih organa na Cetinju iz 1968. godine o izgradnji Mauzoleja na Lovćenu, kao i obraćanje Skupštine opštine Cetinje Ustavnom sudu Crne Gore 1970. godine povodom tužbe Mitropolije cetinjsko-primorske „kao organa Srpske pravoslavne crkve“ protiv SR Crne Gore i SO Cetinje

Stare stepenice ka Jezerskom vrhu

ističkom viđenju, kako je on jedino mogao raditi, kako se u principu jedino i može stvarati spomenik – mauzolej Njegošu.

Uvrijedljiva upoređenja predstave orla iz Njegoševa mauzoleja s „kukastim orlom“ iz nacističkog grba Hitlerovog Trećeg rajha, ne zaslužuje komentarisanje. Tvrdnja da orao predstavlja simbol sile i vlasti samo pokazuje da oni koji je iznose nemaju ni pojma o crnogorskoj i Njegoševoj pjesničkoj i jezičkoj simbolici, o semantici u jeziku Crnogoraca i samoga Njegoša. U svim oblicima usmenog književnog stvaralaštva crnogorskog naroda, kao i u pisanoj književnosti, orao je simbol junaštva, slobodoljubivosti, uzvišenosti, snage i nezavisnosti. Kad Crnogorka tuži za sinom ili bratom junakom, onda će reći: „orle-brate“ ili „orle-sine“. Tu je orao epitet koji sa subjektom – imenicom čini savršenu pjesničku sintagmu. Orao je sinonim za sokola. Dovoljno je navesti kao primjer Njegoševu pjesmu „Orao i svinja ili da vidimo kako je sam Njegoš gledao na orla Tako orao kaže svinji: Mož se hvalit kâ pošteno živiš pred svinjama ali ne pred nama, jerbo naše pleme ponosito takvoga se gnušava života, Nego ti se čuditi i nije, svinjski misli, a svinjski govoriš.

Uostalom, i u vladarskim i državnim grbovima je orao uvijek simbol nezavisnosti, snage, gordosti, junaštva i nepobjedi-

Mauzolej iz pravca guvna

Nikakva bazilika – crkva, bez obzira na njenu veličinu, ne bi izrazila ni Njegošev duh, ni duh crnogorskog naroda. Meštrovićev rad, ingeniozno uklopljen u prirodnu „arhitekturu“ i ritmiku lovćenskog Jezerskog vrha, ostvaruje jedinstvo prostora, sklad između vještačkog i prirodnog elementa u skulptorskoj viziji Lovćena kao cjelovite mase – spomenika Njegošu vosti, a ne „grube sile i vlasti“, a politiku „grube sile i vlasti“, tiranije i osvajanja, često vode i države koje imaju mnogo „humanije“ i miroljubivije „heraldičke simbole u svojim grbovima! Čudnovata je „sentimentalnost“ prema Aleksandrovoj „zadužbini“ – „crkvi“ na Lovćenu. Mi imamo i drugih primjera, gdje SP crkva ne pokazuje takvu „brigu“ za crnogorske crkve. Tako je dvorska crkva Kralja Nikole na Kruševcu, u Titogradu, nakon 1918. godine, kad je dvor pretvoren u bolnicu, pretvorena u mrtvačnicu. Insistiranje da Njegoš ostane u sadašnjoj Aleksandrovoj Kapeli na Lovćenu, ne znači ništa drugo nego sredstvo borbe protiv crnogorske nacionalne ravnopravnosti, pokušaj da se duh sadašnje generacije crnogorske nacije vrati u XIX vijek srpsko-pravoslavne i krivo usmjerene nacionalnoromantičarske egzistencije.

IV Nesporno je da je Vlada SR Crne Gore 1952. godine, donijela Odluku da se na Jezerskom vrhu podigne Njegošev mau-

zolej po projektu i izradi Ivana Meštrovića. Kako je naprijed iznijeto Izvršno vijeće 1962. godine, zbog nedostatka sredstava obustavilo dalju izgradnju mauzoleja na neodređeno vrijeme. 9. decembra 1968. godine, Skupština opštine Cetinje donijela je Odluku o izgradnji Mauzoleja Njegošu, s kojom je preuzela obavezu da realizuje Odluku Vlade SRCG iz 1952. godine. Odluka Skupštine opštine Cetinje o izgradnji mauzoleja Njegošu temelji se na propisima člana 136. Statuta opštine Cetinje, i ona takva zasnovana je na propisima člana 124. stav 2. u vezi člana 81. Ustava SRCG. Prema tome, ova Odluka Skupštine opštine Cetinje je ustavna i zakonita, jer se njome utvrđuje odnos od neposrednog interesa za kulturni razvitak opštine. Izvršno vijeće Socijalsitičke Republike Crne Gore aktom broj 03-334 od 20. februara 1969. godine, obavještava Republički sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku: „Izvršno vijeće Skupštine SR Crne Gore, na sjednici od 13. II 1969. godine, primila je k znanju Informaciju Republičkog sekretarijata za

Guvno u sklopu Mauzoleja

obrazovanje, kulturu i nauku o najnovijim momentima u vezi sa Odlukom Skupštine opštine Cetinje o podizanju Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. S tim u vezi Vijeće je zaključilo da se sva dokumentacija i materijal ustupi Skupštini opštine Cetinje, koja je pomenutom Odlukom preuzela obavezu u pogledu izgradnje Njegoševog mauzoleja. O sprovođenju ovog zaključka starat će se Republički sekretarijat za finansije i Republički sekretarijat za kulturu i nauku. Nakon pregleda dokumentacije Skupštine opštine Cetinje obratila se Zavodu za zaštitu spomenika kulture SR Crne Gore sa zahtjevom da dozvoli premještanje kapele radi postavljanja Mauzoleja izrađenog po projektu i izradi Ivana Meštrovića Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore kao nadležan na osnovu čl. 26 Zakona o zaštiti spomenika kulture NR Crne Gore donio je rješenje br. 02-197/2 od 28. II 1969. godine, kojim se odobrava opštini Cetinje da može izvršiti premještanje spomenika kulture, - kapele sa lovćenskog Jezerskog vrha, s tim što ovaj objekat mora biti postavljen na onom mjestu za koje se prethodno saglasi pomenuti Zavod. Skupština opštine Cetinje posebnom odlukom od 7. jula 1969. godine, formirala je Odbor za podizanje Mauzoleja koje mu je povjerila sve poslove oko izgradnje istog. Odbor za izgradnju Mauzoleja Petru II

Meštrović je zamislio Njegoša kako na vrhu Lovćena čita knjigu, misli o dobru i zlu, o sebi i Crnogorcima, o svijetu i životu.

Očigledno je nastojao da umjetnički projicira jedan istorijski trenutak životne crnogorske i njegoševske istine, u realističkom viđenju, kako se u principu jedino i može stvarati spomenik – mauzolej Njegošu Petroviću Njegošu na Lovćenu pored ostalih odluka normativnih i konkretnih odlučio je i: Da nema ništa protiv ako bi se postavili odgovarajući religiozni simboli u kripti Mauzoleja, ukoliko Crkva izrazi želju za tim. Isto tako Crkvi će biti omogućeno, ako to želi, da obavi sve potrebne vjerske obrede prilikom smještaja sarkofaga s kostima Petra II Petrovića Njegoša u kriptu Mauzoleja. S obzirom na sve do sada izloženo „tužba“ Mitropolita crnogorsko-primorskog, preko punomoćnika neosnovana je, da se na osnovu nje pokrene postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti odluka Vlade NR Crne Gore iz 1952. godine, i Skupštine opštine Cetinje iz 1969. godine, o podizanju Njegoševog mauzoleja na Lovćenu prema projektu i izradi vajara Ivana Meštrovića, jer su obije ove odluke zasnovane na Ustavu, želji i volji sadašnje generacije naroda i narodnosti Jugoslavije, pa su takve od neposrednog interesa za kulturni razvitak Republike i opštine Cetinje, kao i čitave jugoslovenske zajednice. Ovim Odlukama nije prekršena Njegoševa želja da bude sahranjen na Vrhu Lovćena, na Jezerskom vrhu, jer njegove kosti će i dalje počivati tamo samo od sada u veličanstvenom mauzoleju koji mu podižu narodi i narodnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Takođe, neprihvatljivi su navodi Srpske pravoslavne crkve da je sadašnja kapela u njenoj vlaštini, kao i da predstavlja originalnu Njegoševu zadužbinu a da će izgradnjom Mauzoleja po izradi i zamisli Ivana Meštrovića doći do povrede zakonitih prava Srpske pravoslavne crkve. U slučaju javne rasprave na zahtjev tog Suda Skupština opštine Cetinje će posebnim aktom obavijestiti Ustavni sud Crne Gore o svojim punomoćnicima.

SKUPŠTINA OPŠTINE CETINJE (Kraj)

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

21

22

Oglasi i obavještenja

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Poslovni broj: I.br. 2692/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 29.09.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se jedanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 594, plan/ skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za jedanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.10.2021.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na jedanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 53023046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011. godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 29.09.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1326/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901. godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 83.300,15 eura, dana 29.09.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se šesnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šesnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.10.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br.

1326/17 od 26.06.2018.godine, i to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata.

IV Na šesnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 53023045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.

4306/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.24-01/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.06-4227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11-422-18168-H/I od 25.12.2014.god. Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje.

Dana 29.09.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu Zakona o privrednim društvima (Sl.l 65/20) i Statuta Društva sazivamo

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “SI PROMET – L“ AD PODGORICA Za Skupštinu predlažemo slijedeći DNEVNI RED - Imenovanje radnih tijela Skupštine - Upoznavanje sa spiskom akcionara 1. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju za 2020 godinu 2. Donošenje Odluka po Izvještaju o poslovanju 3. Razrješenje članova Odbora direktora 4. Izbor i imenovanje članova Odbora direktora 5. Donošenje Odluke o naknadama Odbora direktora 6. Izbor Revizora za 2021 godinu 7. Donošenje Odluke o usklađivanju sa Zakonom o privrednim društvima (Sl.l 65/20) 8. Razmatranje i usvajanje novog Statuta Društva Redovna Skupština akcionara će se održati dana 06.10.2021. godine u Hotelu “Perjanik” u Danilovgradu, ulica Bralenovica bb, sa početkom u 10 časova Materijal za redovnu skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva svakog radnog dana od 11 do 13 časova,počev od 25.09.2021.godine, pa do održavanja Skupštine.

Odbor direktora

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR - Hercegovačka ulica – jedinstvena poslovna zgrada 717 m2 sa prostranim parkingom i garažom.

Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru.

Radi se nova Hercegovačka.

Tel. 069/ 867-791 1 IZDAJEM namještenu garsonjeru prva zgrada preko puta hrama Blok 5.

Struja, voda, internet sve plaćeno cijena 200e Tel.069/014-771 2

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4 RESTORAN NIJAGARA zapošljava kuvara sa iskustvom.

Tel. 068/ 072- 593 5

RESTORAN NIJAGARA zapošljava konobara sa iskustvom.

Tel.068/ 072- 593 6 PRODAJEM korišćen kao nov kazan za rakiju. Proizvođač Slovenija.

Tel.069/312-430 7

25

26

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Posljednji pozdrav

MIODRAGU MILAČIĆU

MARTI S ljubavlju i poštovanjem, ponosni što smo te imali za prijatelja.

Hvala na svemu, draga naša Marta.

Bila je privilegija imati te za kuma i prijatelja.

Porodica GRUJIĆ

BRANKA PEROVIĆ sa porodicom

SLAVKO KRSTAJIĆ TUGA DO NEBA...

Otišao je naš DRAGI SLAVKO – čovjek NEPROLAZNIH VRIJEDNOSTI...

Oslonac i brat za svakoga.

Sada je tamo gdje je i sam želio – SA BOGOM Neka mu duša nađe mir, a mi ćemo ga čuvati od zaborava.

HVALA MU ZA BRATSKI ODNOS, LJUDSKOST I OSLONAC. KAĆA sa djecom

1762

1749

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Sa tugom se opraštamo od naše drage kume

1755 Sa bolom u srcu i suzama u očima opraštam se od moje drage tetke

ĐINE Brankove PRLJE

BOŽIDARU MILOVIĆU

sestrična DANIJELA NOVOVIĆ sa porodicom

ĐINE Koju sam puno voljela Tvoja sestrična MIRA BOKAN

Ponosni na naše kumstvo i prijateljstvo, s ljubavlju ćemo čuvati uspomene na tvoju plemenitu i blagorodnu dušu.

Počivaj u miru, naša dobra i draga kuma Đike.

BORIS MAŠANOVIĆ sa porodicom

1750

1758

Posljednji pozdrav dragom bratu i šuri

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BOŽIDARU MILOVIĆU

BRANKU

Sestra RUŽA i zet ČEDOMIR PERUTOVIĆ sa porodicom

od STANARA IZ ULICE IVANA VUJOŠEVIĆA 42

1751

1759

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽIDARU MILOVIĆU sestra RADMILA i sestrić DRAGAN VUČETIĆ sa porodicom

Počivaj u miru.

1760

BRANKU DŽANKIĆU VESKO VUJOVIĆ sa porodicom

Dana 30. septembra 2021. navršava se dvije godine od kako je ispustio svoju plemenitu dušu naš voljeni

1752 Posljednji pozdrav voljenom

BOŽIDARU MILOVIĆU

STEVO KERKEZ

Brat VESELIN, snaha VESNA, sinovac BORO i sinovica NAĐA

Prošle su dvije godine bez tvog toplog osmijeha, blagih riječi i mudrih savjeta.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru koji si zaslužio, a naše sjećanje na tebe će vjećno trajati.

1753 Dragoj sestri

Tvoji najmiliji: supruga BRANKA, sin GORAN, ćerka GORICA, snaha SOFIJA, unučad DEJAN, MARKO, LANA i HANA

ĐURĐINI – ĐINI PRLJI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

STANKA LUKIĆ sa porodicom 1763

1761

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. septembar 2021.

27

Opraštamo se od

Dana 29. septembra 2021. u 74. godini umro je naš dragi

SREĆKA MEDENICE

SREĆKO Ljubov MEDENICA

nekadašnjeg predsjednika Opštinskog odbora DPS-a, uglednog Kolašinca, privrednika, koji je dao nemjerljiv i prepoznatljiv doprinos razvoju turističkih potencijala Opštine Kolašin.

Ostaće u trajnom sjećanju svima koji su ga poznavali, družili se i sarađivali sa njim.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 29. septembra od 14 do 18 časova i 30. septembra od 11 do 13.30 časova, kada krećemo na Crkvine, gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 15 časova.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE

Mojoj dragoj teti

1725

Ožalošćeni: supruga DRAGANA, ćerke ANĐELA i ALEKSANDRA, sestrići JELENA i DANILO, brat od strica DARKO, brat od tetke RANKO i ostala porodica MEDENICA i ŠLJUKIĆ

Posljednji pozdrav

BEBI Nedostajat ćeš.

DANIJELA ŠAKOVIĆ sa porodicom

SREĆKU MEDENICI

1722

nekadašnjem predsjedniku Opštinskog odbora

1756

Svojim vizijama i učincima otvorio si puteve razvoja Kolašina kojima je uvijek doprinos davala naša partija.

Crna Gora je za tebe bila „morska pjena i sniježna prašina“, kako si često govorio.

Tužni oproštaj

OPŠTINSKI ODBOR DPS-a KOLAŠINA 1707

Posljednji pozdrav dragom kumu Teško je zamisliti naš grad bez Srećka Ljubovog Medenice.

Ime koje je značilo i zračilo, biće uvijek za nas ime kom smo zahvalni.

ĐURĐINA VELJOVIĆ-DULOVIĆ sa porodicom

1747

Dragi naš voljeni Srele, Otišao si dostojanstveno, kao što ti je priličilo cijelog života!

Ljubavi, Tata, sve što si nam pružio ostaje u nama zauvijek.

Riječi su malo da kažu sve, i eto, neka ih, neka govore bar dio!

Svako hvala je malo, ali hvala ti jedini, najbolji!

SREĆKU MEDENICI

Kume

SREĆKO LJ. MEDENICA

Vole Te zauvijek tvoje ljubavi DRAGANA, ANĐELA i ALEKSANDRA

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

LUKA RAFAILOVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni kumovi: DRAGAN i BRANKA LJEŠNJAK 1720

1723

Posljednji pozdrav ujaku

Posljednji pozdrav

1754

BRANKU DŽANKIĆU 1757

od BATA VUJOVIĆA sa porodicom

SREĆKU MEDENICI Prijateljstvo sa tobom bilo je ponos, razgovor sa tobom bila je privilegija. Pamćenje, obaveza vječita.

1748

DUŠAN ĐUROVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

28

Oglasi i obavještenja

Dana 29. septembra 2021. u 75. godini života preminula je naša draga

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Posljednji pozdrav strini

Dana 29. septembra 2021. u 70. godini života, preminuo je naš voljeni

SLOBODANKI – BEBI VUJOTIĆ

SLOBODANKA – BEBA Vidakova VUJOTIĆ

Draga naša dobra strina, počivaj u miru.

rođena Ivanović 1711 Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti dana 30. septembra u 12 časova, u porodičnoj grobnici u selu Duga –Bioče.

Kuća žalosti: Trg Božane Vučinić br. 43, Podgorica.

BOŽIDAR Vukašinov MILOVIĆ

Tvoji: PUCO, SLAVKO, SLAVKA, MIDA, VESNA, MIĆKO, MLADEN i PEĐA sa porodicama Sahrana će se obaviti u krugu porodice, 30. septembra u 14 časova, na Novom gradskom groblju u Budvi.

Draga

Ožalošćeni: kćerke LIDIJA i MIRJANA RAJKOVIĆ, unučad DANICA, MILENA, NIKOLINA i VLADIMIR, zet DAMJAN RAJKOVIĆ, bratanić MLADEN IVANOVIĆ sa porodicom, snaha MILENA IVANOVIĆ sa porodicom, đeveričići, đeverične, jetrva i ostala rodbina VUJOTIĆ i IVANOVIĆ

Kuća žalosti: Topliški put bb Budva.

BEĆKA

1696

Sa tugom i nevjericom opraštam se od tebe. Tuga u srcu mi je velika, dugo neću moći da prihvatim da te više neću čuti.

Počivaj u miru, iskreni prijatelju.

Dana 29. septembra 2021. u 87. godini preminula je naša draga

1733

LIDA

Ožalošćeni: supruga MARINA, sinovi NIKOLA, DANILO i MARKO, brat VESELIN, sestre RUŽA i RADMILA, snahe VESNA, DANIJELA, DANKA i SARA, unučad LUKA i NIKOLINA i ostala mnogobrojna rodbina

1732

Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu i tati

Dana 29. septembra 2021. u 92. godini preminula je naša draga

MILEVA Rajkova RADUNOVIĆ

BOŽU

rođena Jovićević

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 29. septembra u 15 časova, na gradskom groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Bul. Save Kovačevića 54.

Ožalošćeni: suprug RAJKO, sin MITAR, ćerke DRAGANA i TANJA, sestra DOBRILA, unučad MARKO, ALEKSANDRA, NIKOLA, LUKA i MARIJA praunučad NIKOLINA i ANDREA i ostala rodbina RADUNOVIĆ i JOVIĆEVIĆ

MILICA Ristova DRAŠKOVIĆ rođena Banićević

Ponosni na tvoj časni i dostojanstveni životni put!

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti 30. septembra u 14 časova, u krugu porodice, na groblju iza manastira.

Ožalošćeni: sin BRANISLAV – BANO, kćerka NADA, brat BRANKO, sestre BOSA i ANĐELIJA, zaova MILENA, snahe, unučad, praunučad, đeveričići, đeveričine, zaovići, zaovičine i ostala mnogobrojna rodbina DRAŠKOVIĆ i BANIĆEVIĆ

MARINA, NIKOLA, DANILO i MARKO

1726 1739

1695 Posljednji pozdrav tati i svekru Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj majci

Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, svekru i djedu

BOŽU BOŽU

MILEVI

Hvala ti za sve lijepe trenutke, iskrene savjete i podršku.

Idemo dalje, tvojim pravednim i ispravnim putem, nedostaješ nam.

MARKO i SARA

Hvala ti za svu pažnju, ljubav i požrtvovanost koju si pružala nama i našim porodicama.

Putuj prema tvojim rano izgubljenih pet anđela koji će te tamo čekati. Željeli smo ti uzvratiti ljubav i pažnju i borbu koju si imala dok si nas dobila i napunila roditeljske ruke.

NIKOLA, DANIJELA, LUKA i NIKOLINA

1744 Posljednji pozdrav dragom komšiji

1740 Posljednji pozdrav tati i svekru

Hvala ti za sve, tvoja djeca MITAR, DRAGANA i TANJA sa porodicama

1694

VELIMIRU – VELJU KOVAČEVIĆU 1712

Od porodica ŠUĆUR i KRIVOKAPIĆ

BOŽU Hvala ti za svaki trenutak života koji si proživio sa nama, bezgraničnoj ljubavi i podršci bez koje danas ne bi bio to što jesam.

Sada mirno i bezbrižno spavaj u društvu anđela jer to i jesi.

Volimo te.

Tvoji DANILO i DANKA 1743

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Dana 28. septembra 2021. preminuo je u 86. godini naš dragi

29

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Obavještavamo prijatelje, kumove i rodbinu da je dana 29. septembra 2021. u 4 sata u 84. godini preminuo naš voljeni

BRANKU M. DŽANKIĆU

BRANKO Mišov DŽANKIĆ MILENKO Đurov ĐUROVIĆ Sahrana dragog pokojnika obavljena je 29. septembra u 14 časova u Ponarima – Zeta.

Ožalošćeni: supruga STANKA, sinovi NEĐELJKO – BELI i DEJAN, brat GOJKO, snahe NADA, ŽANA i LJILJA, unučad ANĐELA, DANILO, LAZAR, NIKOLA i NEMANJA, bratanići MIŠKO, DARKO i VLATKO, braća od strica VUJO i SLOBO, sestrići PEĐA i VASO i ostala rodbina ĐUROVIĆ

Prema sopstvenoj želji a poštujući epidemiološke mjere, sahrana je obavljena u krugu porodice dana 29. septembra na mjesnom groblju Babljak – Gornji Crnci.

Teško nam pada naš rastanak.

Naša je želja da tvoja plemenita duša počiva u miru.

Brat RAJKO, snaha BRANKA, bratanac MIŠO, bratanica ANA sa porodicom 1713 Voljenom komšiji posljednji pozdrav

1692

Ožalošćena porodica DŽANKIĆ

Dana 29. septembra 2021. godine preminula je naša draga

1714

BRANKU DŽANKIĆU Bio je častan i omiljen u našim Piperima, imao je veliku dorotu i podršku i sa svima nama bio je dobar i pošten. Bio je i velikan pčela u Piperima.

Opraštamo se od dragog komšije, da ga vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo i neka mu je vječna slava.

Posljednji pozdrav

MILUTIN – MILAN, MILOŠ i ZORAN LJUMOVIĆ sa porodicama

ANGELINA Duškova OBRENIĆ BRANKU DŽANKIĆU Shodno epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti u užem krugu porodice dana 30. septembra na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin NIKOLA, kćerka TAMARA, sestra SLOBODANKA, brat SLAVOLJUB i ostala mnogobrojna rodbina

Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju kojima si uvijek darivao mene i moju porodicu. Tvoje blagodeti neprestano griju naša srca.

1746 Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Sestra BISA MIRANOVIĆ sa porodicom 1737 Posljednji pozdrav dragom stricu

1741

BRANKU M. DŽANKIĆU Sa tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 29. septembra 2021. u 84. godini preminuo MILICA, KATARINA i MIŠKO sa porodicama

BRANKU DŽANKIĆU Neka tvoja duša počiva u miru...

DUŠAN Vasov DRAGANIĆ

Bratanična SNEŽANA sa kćerkom KARMEN i porodicom 1738

1715

Posljednji pozdrav

S poštovanjem opraštamo se od dragog

Poštujući epidemiološke mjere, pokojnik će biti izložen u kapeli u Straševini, dana 29. septembra od 11 do 13.30, kada polazimo za Petroviće.

Sahrana je je obavljena istog dana u 15 časova u krugu uže porodice.

Ožalošćeni: sinovi DARKO i ŽELJKO, kćerke DARINA, TANJA, ŽELJKA i LJIKA, braća ZEKO i AĆIM, sestra NOVKA, snahe SNEŽANA, MAJDA, SENKA i MOMIRKA, sinovci, sinovice, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina DRAGANIĆ i MRKAJIĆ

BRANKO M. DŽANKIĆ Puno si nam ostavio lijepih i dobrih uspomena da te vječno pamtimo, da te se sa ponosom sjećamo i da te nikad ne zaboravimo.

1716

BRANKA

Sestra DRAGICA NEDIĆ Hvala ti za godine zajedno provedene.

1693

Dana 30. septembra 2021, navršava se tri godine od smrti našeg voljenog supruga, brata, oca i đeda

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je u 82. godini života preminula

NEVENKA 1730

ŠPIRO Vasov MUDREŠA MIROSLAVA Veselinova NIKOLIĆ

Posmrtni ostaci drage nam Mire biće izloženi u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 30. septembra 2021. do 14 časova, kada polazimo za Kočane, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe.

Tvoja dobrota i ljubav koju si nam poklanjao, čine da si uvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji: supruga LJUBICA, sestra MILEVA, sin MILAN, ćerke JELENA, MIRJANA, LJILJANA, STANKA i DRAGANA sa porodicama 1742

Ožalošćeni: sin NEBOJŠA, kćer NELA, brat ŽIVOJIN, unučad JELENA, GEORGIJE i ISIDORA, snaha TATJANA, zaove NADA, VOJKA, RAKA, GARA i STANKA i ostala rodbina NIKOLIĆ i MITIĆ

Opraštamo se od našeg dragog

BRANKA DŽANKIĆA Tvojim odlaskom na vječni počinak prekinuto je naše dugogodišnje iskreno druženje.

Hvala Ti za tvoju dobrotu i plemeniti odnos prema meni i mojoj porodici.

Tvoj lik će ostati u našim srcima čuvan od zaborava.

Laka Ti gruda Crnogorske zemlje, koju si neizmjerno volio.

Počivaj u miru.

TOMO i DADA SIMOVIĆ sa porodicom

1706

1736

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Dana 29. septembra 2021. godine umrla je

Тужним срцем јављамо да је дана 29. септембра 2021. године преминуо наш вољени

ĐORĐINA – ĐINA PRLJA rođena Vujović

MARTA PEJOVIĆ

ВЕСЕЛИН – ВЕСО Радисавов ДАРМАНОВИЋ

Sahrana je obavljena 29. septembra u 15 časova u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

1945 – 2021.

Počivajte u miru, a porodici iskreno saučešće.

Због епидемиолошке ситуације сахрана је обављена у кругу породице, дана 29. септембра у 14 часова, на мјесном гробљу Зури – Грбе. Кућа жалости: Грбе бб KOLEKTIV HOTEL BUDVA

1717

Ожалошћени: супруга ВАСА, синови ДРАГАН и ДАРКО – БАТО, кћерка МАРТА – СЕКА, сестра ОЛГА, снахе НАТАША и ЗОРИЦА, сестрић МАРКО, сестричне РАЈКА и ДРАГИЦА, унучад НИКОЛА, ИЛИЈА, НИКОЛИНА, АЊА, ТАТЈАНА, НАЂА, АНАСТАСИЈА, АНЂЕЛА и САШКА и праунучад ЛАНА и КРСТО

1698 Posljednji pozdrav kumi

Ožalošćeni: sinovi VLADIMIR i BORIS, braća DIMITRIJE i BRANKO, sestre STANKA i ZORKA, snahe VESNA, SANDRA, RADMILA i BRANKA, unučad MILENA, JOVANA, VLADANA i ZORAN i ostala rodbina PRLJA i VUJOVIĆ

Opraštamo se od naše voljene sestre

ĐINE Brankove PRLJE

1703

rođene Vujović

MARTI

Zahvalni za prijateljsku brigu i pažnju prema nama i našim porodicama.

Neizmjerna tuga, veliko poštovanje, nezaborav.

Hvala ti za beskrajnu ljubav i toplinu koju si nam oduvijek pružala.

Tvoj plemeniti lik i najljepšu uspomenu na tebe, sa ponosom ćemo čuvati u našim srcima.

1699

DIMITRIJE i BRANKO VUJOVIĆ sa porodicama

ĐINA

Kumovi KRIVOKAPIĆI

1727

Vječitom prijatelju Tvoji: BORIS, SANDRA, JOVANA, STEFAN i BALŠA

1719

AGICI

Opraštamo se od naše drage i poštovane prijateljice

ĐINA PRLJA Neka tvoja plemenita duša mirno počiva, svijetli obrazu doma i roda.

Hvala na nezaboravnim trenucima.

Privilegija je bila imati te za prijatelja.

BOŽO i MIĆO VUJOVIĆ sa porodicama RAŠO RADOVIĆ i DRAGAN MARKOVIĆ sa porodicama

Počivaj u miru.

ĐINE PRLJE MIRKO i LJILJA MILOVIĆ

1724

1734

Sve nas manje ima tu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

1729 Posljednji pozdrav dragoj

ĐORĐINI – ĐINI PRLJI Draga naša, ponosni smo što si bila dio naših života. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe i na tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.

AGAICA

AGICI

Posljednji pozdrav dragom drugu, počivaj u miru.

Od Tvojih drugova iz konobe „ZAGO“

Porodica: sin VLADO, snaha VESNA, unučad ZORAN, MILENA sa porodicom, VLADANA sa porodicom 1718

Dragi moj druže, počivaj u miru koji si zaslužio.

Bio si veliki čovjek i iskreni prijatelj meni i mojoj porodici. Prazninu koju za sobom ostavljaš pokušaćemo popuniti divnim uspomenama i sjećanjima na tebe.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

S poštovanjem i tugom posljednji pozdrav dragoj kumi

ĐINI

ĐINI Brankovoj PRLJI

1704 NEŠO, SNEŽANA, ANDRIJA, ANDREA i SARA

1705

Tvoju nesebičnu ljubav čuvaćemo zauvijek.

e-mail: oglasno@t-com.me

ZORE i SAŠA sa porodicom 1728

Neka tvoja čestita i plemenita duša počiva u miru.

MIRA i LJUBO sa porodicom 1735

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. septembar 2021.

31

Umro je

ILIJA Lazarev PEROVIĆ 1955-2021.

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena dana 29. septembra 2021. godine, u krugu uže porodice, na seoskom groblju Macavare – Banjani.

ĆAZIM (OMER) FRLJUČKIĆ 30. 9. 2020 – 30. 9. 2021.

Ožalošćeni: bratanić LAZAR, snaha SLAVICA, sestra od tetke RADOJKA DRAŠKOVIĆ sa porodicom, ostala rodbina PEROVIĆ i ujčevina ZEČEVIĆ 1731

Prošla je godina dana od kada si nas napustio.

Bio si naša snaga, podrška i najveći oslonac.

Radovao se svakom našem uspjehu. Hvala ti za sve što si učinio za nas. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Neka ti dragi Allah Dž.Š. podari lijep dženet i vječni rahmet.

Našem članu penzionera

MIKANU BULATOVIĆU

Tvoji: kćerka MIRSADA, zet HALIL, unuci NEDIM i EDIN

Velika zahvalnost za mnogo toga što je pomogao i učinio za naše udruženje penzionera Kolašin.

UDRUŽENJE PENZIONERA KOLAŠIN 1721

1702

POMENI 30. 9. 2021.

19 godina od ubistva

Danas se navršava sedam godina od smrti naše Zorice

1710

TVOJI NAJMILIJI

Четрдесет је тужних дана од смрти нашег

9. 9. 2012.

PETAR PEĐA

ILIJA

Isto kao i prvog dana, velika praznina u našim srcima, bol i tuga u našim dušama.

Vole te i tuguju za tobom, tvoji BOŽIDAR, VLADAN i BOBAN sa porodicama 1697

IVANOVIĆ Ljubav prema vama je jača od zaborava.

Vaši: ANDRIJA, ANDREJA i MILIJANA 1690

Četrdeset je dana od smrti voljene majke

IN MEMORIAM 30. 9. 2010 – 30. 9. 2021.

FIKRETA CEROVIĆ

ЖИВКА Гојковог САМАРЏИЋА Прође, Жиле, четрдесет дана од нашег растанка, свако ново јутро је све теже без тебе, Бол је све већа и тврђа. Сине и брате, чувамо те у нашим срцима.

30. 9. 1990 – 30. 4. 2002.

ZORICA PEROVIĆ

DEJANA N. SPIČANOVIĆA Što reći, sine i brate. Devetnaest teških godina.

Ne može se opisati bol u srcu, a pogotovo kad se prekine veza majke i djeteta.

Nema suza koje te mogu oplakati, ni vremena koje te može zaboraviti.

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage

Majko, život bez tebe je bolan. Dom je prazan bez tebe i tvoje majčinske ljubavi i topline. Nedostaješ… Mnogo mi nedostaješ.

Nek ti duša mirno spava, dok sam živa čuvaću te od zaborava.

ВЛАДО Ивов ГОЈНИЋ новинар и публициста

Хвала ти за сву љубав, доброту, разумијевање и мудре ријечи. С поносом и поштовањем те помињемо.

Tvoja ćerka ŽELJKA

Твоја МАЈКА и сестра ЉИЉА

СУПРУГА, КЋЕРКЕ и УНУЧАД

1708

1700

1691

Четрдесет је тужних дана од смрти нашег

Četrdeset je dana od smrti voljene majke i babe

Danas se navršava 52 dana otkako nas je napustila naša voljena majka

FIKRETA CEROVIĆ

ЖИВКО Гојков САМАРЏИЋ Твоја доброта и велико срце заслужују наше вјечно сјећање.

Smrt ne postoji, ljudi umiru kada ih zaborave. Ti si samo otišla u drugi dom da tvoja duša misli i tijelo odmara.

Počivaj u miru.

Ni slutili nijesmo da ćeš nas brzo ostaviti. Ostavila si veliku prazninu među nama. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja ćerka OLIVERA i unuk NEMANJA

Tvoji: AIDA, DENIS, CANO i ELVIRA sa porodicama

Сестра НОВКА, сестрићи МИЛАН и РАТКО са породицама и зет ГАГА РАТКОВИЋ 1709

VAIDA EFOVIĆ

rođena Šabanadžović

1701

1689

32

Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

Četvrtak , 30. septembar 2021.

Ivm.br.1438/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 46, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vulević Mirka, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 6.893,34€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.09.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vulević Mirka, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembar 12 B, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1438/21 od 23.08.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 13.09.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

Ivm.br.1437/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 46, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vulević Mirka, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 12.679,86€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.09.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vulević Mirka, sa zadnje poznatom adresom ul. 29 Novembra 12B, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.1437/21 od 23.08.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 13.09.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OPŠTINA NIKŠIĆ SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br.

75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću ,,ELEKTRO FRIGO“ D.O.O. NIKŠIĆ, Nika Miljanića bb, Nikšić; 81400 Nikšić, kao nosiocu projekta doneseno Rješenje UP/Io Br. 07-353-40/17 od 10.09.2021. godine za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i funkcionisanja poslovnog objekta, namjene servis - samouslužna perionica, na urbanistickoj parceli/ lokaciji koju čini katastarska parcela 4457 KO Nikšić u zahvatu PUP-a Opštine Nikšić, Generalna Urbanisticka Razrada.U provedenom postupku utvrđeno je da je predmetni Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu izrađen u skladu sa važećim propisima i standardima koji se odnose na ovu vrstu objekata te da su istim Elaboratima o procjeni uticaja identifikovani i vrednovani mogući značajni uticaji navedenog projekta i da isti sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti Nosiocu projekta je naloženo da realizuje sve predviđene mjere u cilju sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja štetnog uticaja na životnu sredinu u svemu kako je predviđeno u poglavlju 8.0. i 9.0 Elaborata o procjeni uticaja te da obezbijedi, na zakonom propisan način, sprovođenje Programa praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring), kako je to predviđeno u poglavlju 9.0 Elaborata o procjeni uticaja.Uvid u navedeno Rješenje o saglasnosti se može izvršiti u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Njegoševa 18, Nikšić, Zgrada Opštine Nikšić, VIII sprat, kancelarija br.3), radnim danima od 10 do 13 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Obavještenja.Protiv ovih rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Nikšić u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja. Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom ovom Sekretarijatu.

UNIVERZITET CRNE GORE ARHITEKTONSKI FAKULTET U PODGORICI Adresa: Bul. Džordža Vašingtona bb. 81000 Podgorica raspisuje

KONKURS Za honorarni angažman jednog saradnika/ce u nastavi na određeno vrijeme, za studijsku 2021/2022. godinu, za oblast Arhitektonsko projektovanje.

Kandidat je dužan uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 75. Zakona o visokom obrazovanju i člana 105. Statuta Univerziteta Crne Gore.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Arhitektonski fakultet u Podgorici, Bulevar Džordža Vašingtona bb., Podgorica.

IV.br.2379/2015 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca NLB Banke AD Podgorica, ul.Bulevar Stanka Dragojevića br.46, Podgorica, PIB: 02011395, protiv izvršnog dužnika Sejda Kolića iz Bijelog Polja, ul.Volođina bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.09.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca NLB Banke AD Podgorica protiv izvršnog dužnika Sejda Kolića, na osnovu vjerodostojne isprave i to: obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja od 07.09.2015.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja IV. br.2379/2015 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Sejdu Koliću - Rješenje IV.br.2379/2015 od 12.07.2021.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Sejdo Kolić, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 29.09.2021.godine.

Ivan Sekulić

DOO „K O M U N A L N O” CETINJE Cetinje,28.09.2021.god.

Broj: 01/21-6894 Na osnovu člana 7, a u vezi sa članom 24 i člana 11 Uredbe o prodaju i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG 44/10 od 30.07.2010. godine), DOO „Komunalno“ Cetinje raspisuje

OGLAS O JAVNOM NADMETANJU 1. Putničko vozilo marke Citroen Jumpy 2.0HDI, registarske oznake CT AN 674, broj šasije VF7BERHZB86117537, zapremina/snaga motora 1997/80 , godina proizvodnje 2004, registrovano do 22.11.2021. godine, po početnoj cijeni od 1.088,00€ (sa PDV-om), vozilo je u voznom stanju.

2. Putničko vozilo marke Volkswagen Golf V 2.0 TDI, registarske oznake CT AN 085, broj šasije WVWZZZ1KZ4B058946, zapremina/snaga motora 1968/103 , godina proizvodnje 2004, registrovano do 16.09.2022. godine, po početnoj cijeni od 2.112,00€ ( sa PDV-om), vozilo je u voznom stanju.

Ponude se mogu dostaviti svakog radnog dana neposrednom predajom na arhivu DOO „Komunalno“ Cetinje ili putem pošte na adresu Jaroslava Čermaka 17, 81250 Cetinje. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „ZA KUPOVINU PUTNIČKOG VOZILA pod brojem __ (upisati br.) iz poziva“ „NE OTVARAJ PRIJE ZVANIČNE SJEDNICE KOMISIJE ZA OTVARANJE PONUDA“ zaključno sa 15.10.2021. godine do 09:30 sati, a javno otvaranje ponuda će se izvršiti istog dana u 10:00 časova u prostorijama DOO „Komunalno“ Cetinje na adresi Jaroslava Čermaka 17.

Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva zainteresovana lica (pravna i fizička) koja predaju ponudu u zatvorenoj koverti sa sljedećim podacima: • Lične podatke za fizička lica (ime i prezime, adresa stanovanja, jmb, odnosno broj lične karte koja mora biti ovjerena).

• Za pravna lica: naziv, sjedište i registarski broj iz sudskog registra suda kod koga je registar ovjeren potpisom i pečatom ovlašćenog lica, Rješenje o registraciji, rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, rješenje o registraciji za PDV, br. žiro-računa, ovlašćenje za prisustvovanje (dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj kopiji).

• Dokazom o uplati depozita sa naznakom „učešće na javnom nadmetanju“ na žiro račun 535-1051365 kod Prve banke, žiro račun za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt.

• Visina depozita iznosi 10% procijenjene vrijednosti robe.

Ponude, dakle, treba da sadrže opšte podatake, ponuđenu cijenu sa uračunatim PDV-om, dokaz o uplati depozita, žiro račun za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt.

Motorna vozila se prodaju po principu „viđeno-kupljeno“, a izabrani ponuđač nema pravo na reklamaciju.

Troškove prevoda auta, kao i sve ostale troškove snosi kupac.

Sa kupcima koji ponude najveću cijenu za pojedinačna vozila, biće zaključeni Ugovori o kupoprodaji, a ukoliko izabrani ponuđač odustane od sklapanja Ugovora, depozit se ne vraća.

U tom slučaju, Ugovor će se zaključiti sa drugoranginanim ponuđačem. Ponuđačima čija ponuda ne bude izabrana, depozit će biti vraćen u roku od 3 (tri) dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Zainteresovani kupci mogu pogledati navedeno vozilo u krugu DOO „Komunalno“ Cetinje svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 časova, na adresu Jaroslava Čermaka 17, 81250 Cetinje, sve do dana javnog otvaranja ponuda, uz prethodnu najavu putem telefona.

Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene, a ocjenjivanje će se vršiti po formuli kako slijedi: Broj bodova= ponuđena cijena / najveća ponuđena cijena x 100 bodova.

U slučaju da budu dvije ili više ponuda sa identičnim cijenama, najpovoljnija će se odlučiti žrijebom.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude će biti donesena najkasnije u roku od 10 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa kupcima koji ponude najveću cijenu, biće zaključen Ugovor o kupoprodaji u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana zaključivanja Ugovora, nakon čega će kupac preuzeti vozilo.

Neblagovremene i nepotpune ponude se neće razmatrati.

Za sve dodatne informacije, možete se obratiti na tel. 067 080 839.

Komisija za sprovođenje postupka prodaje putem prikupljanja ponuda

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

Četvrtak, 30. septembar 2021. • broj 290.

zbog čega je potentna vizija propasti galaktičke imperije Isaka Asimova unižena lošim kastingom i dramatizacijom u Eplovoj seriji ,,Foundation“ Str. 4, 5. i 6.

Premalo karaktera u kosmičkoj raskoši

2

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Četvrtak, 30. septembar 2021.

A cappella

Biram nauku S

ve češće mi pada na pamet izraz dehumanizacija. Najprostije rečeno, to je kolektivni proces gubljenja empatije prema drugim ljudima, čak i postepeno nestajanje svih osobina koje krase čovjeka. Čak i ako smo za te i takve procese kroz ljudsku istoriju mogli pronaći određene razloge, u moderno vrijeme to ide baš teško, a posljedice su bolne. Kroz vjekove, čovječanstvo se ipak pripitomilo, uvažavajući neke nove društvene vrijednosti, a kako se razvijao i kvalitet života u čovjeka, potreba za iskazivanjem nečovještva u raznim oblicima se marginalizovala.

Dakle, logika i u 21. vijeku nameće da su kvalitet života pojedinca, njegove porodice i ukupan nivo zadovoljstva društva kome pripada presudni faktori za razumijevanje procesa, među njima i razloga za uspone i padove kvaliteta ljudskih odnosa. Ili prevedeno, svaka globalna kriza ubrzano ogoli demokratiju, ljudska prava i oburda teško sticani razvoj demokratskih standarda. Kovid-19 kriza takođe je još jedna potvrda činjenice da smo, kao civilizacija, pali na ispitu.

*** Prije nekoliko decenija borili smo se za informacije, tačnije, imali smo manjak informacija, a u današnje vrijeme, vrijeme viška informacija, imamo potpuno drugi problem – izobilja lažnih vijesti koje unose konfuziju kod određenog, ne malog broja ljudi. Kada se tu prida i teorija zavjere kao neizostavni začin u svakom obroku, eto belaja.

U vrijeme globalne pandemije, imamo problem sa vakcinacijom ljudi, iako smo za kratko vrijeme, svakako uz pomoć nauke, uspjeli da dođemo do privremenog rješenja koje nam, makar to, pomaže da preživimo i da izbjegnemo loše ishode. Negdje pročitah ovih dana, bilo je vrijeme epidemije velikih boginja u Jugoslaviji, poznatijih kao variola vera. Bilo je to 1972. godine, sa oko 23 miliona Jugoslovena, kada je u nekoliko sedmica vakcinisano 18 miliona ljudi. Vakcinacija je bila obavezna i time je epidemija stavljena pod kontrolu. Za razliku od danas, kada je sloboda govora i mišljenja na ovim prostorima na nebeskim visinama, dolazimo do zabrinjavajuće činjenice – nikada veće opasnosti po, recimo, javno zdravlje u vrijeme pandemije.

Jer zahvaljujući društvenim mrežama (čiji algoritmi funkcionišu po principu istih ili

Piše: Vladimir MARAŠ

Siguran sam da bi većina nas lagano prihvatila današnji život u Stokholmu ili Oslu, jer ti ljudi od prije neki dan žive bez ijednog ograničenja, sa prebačenih 80 procenata vakcinisanih.

A to je upravo cilj i zahtjev većine onih koji ne žele vakcinu protiv korona virusa. Malo apsurdno, ali ipak, to je naša realnost

sličnih interesovanja korisnika), vi, recimo, kao antivakser, okruženi ste istomislećim ljudima u virtuelnom svijetu pa samim tim, stičete utisak da je vaše mišljenje dominantno i u realnom svijetu. U Crnoj Gori, neka tako misli 1.000 ljudi, Fejsbuk ili neka druga socijalna platforma proizvešće još desetine hiljada onih koji, jednostavno, odluče da je stav Marka Markovića, poznatog slikara ili muzičara, stav koji treba pratiti. Da ne pomi-

njem uticaj srpskih folk diva na društvenim mrežama koji duboko penetriraju u naš medijski prostor, s brojem pratilaca na društvenim mrežama koje se broje stotinama hiljada, čak i milionima… Logično, postoje i drugi poznati i popularni umjetnici, javne ličnosti, ali kako to biva i u realnom životu, ali i u virtuelnom svijetu, to su većinom pristojni ljudi, nenametljivi, pa tako i nemaju preveliku potrebu da prave „kampanje“ koje bi pospješile procenat vakcinacije. Samim tim, izgleda kao da je antivaksera više nego ljudi koji shvataju razvoj civilizacije i vjeruju u nauku, koliko god postojale realne dileme i zabrinutosti. Ponekad, iz najveće ljubavi prema bližnjima, čovjek nesvjesno uradi stvari koji u nekom (ne)očekivanom životnom obrtu, istim tim, najbližima, uzvrati tragičnim ishodom. Pričamo o životnom krugu, realnom ciklusu razmjene obrazovanja, logike i energije, koji smo svi u životu osjetili, na neki način.

*** Dakle, divim se ljudima koji su u ovim, pandemijskim okolnostima, u stanju da više vjere posvete teoriji zavjere i vjerovanju da nas truju i čipuju, nego da doprinesu opštim uslovima koji se tiču javnog zdravlja i konačnog rješenja za ovaj kovid-19 rebus. Siguran sam da bi većina nas lagano prihvatila današnji život u Stokholmu ili Oslu, jer ti ljudi od prije neki dan žive bez ijednog ograničenja, sa prebačenih 80 procenata vakcinisanih. A to je upravo cilj i zahtjev većine onih koji ne žele vakcinu protiv korona virusa. Malo apsurdno, ali ipak, to je naša realnost.

Dehumanizacija je proces koji se ciklično pojavljuje i izgleda uvijek drugačije. Od pečenja na ražnju, preko nabijanja na kolac, istrebljenja naroda u fašizmu, pa sve do odbijanja da uđete u sistem kolektivnog zdravlja. Zajedničko za to je uvijek nesvjesnost da činimo lošu stvar, tačnije, živimo u uvjerenju da radimo upravo suprotno – igramo se preživljavanja. U eri razvoja civilizacije u kome konvencionalno ratovanje oružjem ide polako u zaborav i kada svijet ratuje ekonomski, digitalno, proces dehumanizacije odvija se na društvenim mrežama.

Zajedničko za sve načine dehumanizacije je činjenica da nakon tih procesa ostaju samo žrtve. Činjenica je da moderna nauka ipak ne nudi odgovore na sva pitanja koja realno muče čovjeka danas, ali s druge strane, kroz razvoj civilizacije, nauka nikada nije nudila više nego što to čini danas. Ipak, biram nauku.

3

Četvrtak, 30. septembar 2021.

U FOKUSU Mlada i relativno nepoznata Lu Lobel neuvjerljiva kao Gel Dornik

Eplova serija ,,Foundation“: Potentna vizija propast Ovakva ,,Zadužbina“ vjerovatno neće postati megapopularan projekat, nešto kao ,,Game of Thrones“ u svijetu naučne fantastike. Ali hoće perjanica saj-faj žanra na televiziji ove godine.

Zato se, recimo, lako da porediti sa godinama aktuelnim hitom ,,Expanse“, u odnosu na koji ima mnogo raskošniju mitologiju i potentniji svijet

Premalo karaktera u kosmičkoj raskoši

theposterdb.com

4

5

Četvrtak, 30. septembar 2021.

variety.com

ti galaktičke imperije Isaka Asimova unižena lošim kastingom i dramatizacijom

C

ijela je legenda ispletena od jednog rudarskog djeteta iz vremena Oktobarske revolucije, sela Pjetroviči, ruskih Jevreja i uboge sirotinje - i slave, ovjenčane krunom ,,Kralja naučne fantastike“.

Takva da je bilo koji čitalac slavne knjige ili gledalac nove serije ,,Foundation“ mora upoznati.

Gibonov Rim

Isak Asimov pisao je tokom ratnih 40-ih ,,Zadužbinu“ (,,Foundation“), samo dvije decenije nakon zbjega i izbjeglištva u Americi. Bilo koja, čak i moderna slika tog sela blizu bjeloruske granice je primjer da se njegov put tretira kao čudo. Ako je bilo što čitaoce njegova ,,Zadužbina“ učila, to je uvjerenje da sve ima racionalne uzroke i posljedice; pa i to, da dijete ruralne i nepismene jevrejske sirotinje, postane mastermajnd naučne fantastike 20. vijeka... A svi razlozi zašto je Asimov postao to što jeste stali bi, u najkraćem, u jednu knjigu kojom je ostao opčinjen.

Za istoričare, ,,Opadanje i propast Rimskog carstva“ Edvarda Gibona je nešto poput kanona; početka tačka moderne istorijske nauke.

Pred velikom knjigom pisanom krajem 18. vijeka, koja je događaje antike objašnjavala na savršeno logički, kompleksan, zabavan način i pružala im predivnu ljudsku crtu – mladi Asimov ostao je zatečen. Uz utisak da je živio istu priču; da su godine nje-

gove svakodnevice donijele i konkretan pad Rimske imperije, i pomjeranje centra planetarne moći iz Evrope u Ameriku, i lude momente neočekivane a potpuno logične propasti velikih sila...

Uz sve to, sudbine uboge djece i vječiti zbjeg za opstanak njegovog i još mnogih drugih naroda. Baš kao u Gibonovom ,,Rimu“. Sve to je 40-ih stalo u ,,Zadužbinu“; i zato će vam fanovi danas reći da je to naučna fantastika naslonjena i sastavljena od možda najbitnijeg napisanog istorijskog djela.

Obećanje ocu

Skok od skoro osam decenija naprijed: Pred samrtnom posteljom oca sa kojim se cijelog

života nije pošteno ispričao, televizijski autor Dejvid S. Gojer (scenarista Nolanove ,,Dark Knight“, ali i ,,Blade“ trilogije) zahvaljivao je što mu je prenio ljubav prema fantastici. I ocu obećao da će tražiti priliku da upravo on ekranizuje voljenu ,,Zadužbinu“ Isaka Asimova. Pune su četiri godine produkcije prošle od premijere uvodne dvije od deset epizoda prve sezone. Tada, prije četiri godine, ovako je ,,prodao“ produkcijskim glavama kompanije Epl: ,,To je hiljadugodišnja šahovska partija jednog naučnika i jedne imperije. I to je nešto što ne može stati u film.

Trebaće nam osam sezona, svaka po deset epizoda dužih od sat... Ali vjerujte, od počet-

ka do kraja znam kuda idem“. Četiri godine i 40 miliona eura kasnije utrošenih za prvih deset sati materijala, ,,Foundation“ blista u kompleksnom svijetu jedne galaktičke imperije, kakvu televizija i film do sada nijesu vidjeli.

Ironično bi, na primjer, bilo, neke od njenih svjetova (tehnokratski Trantor u samom centru dekadentne imperije i pustinjski, slobodnjački Terminus na periferiji) porediti sa Tatuinom i Koresant u ,,Star Wars“; ili velike galaktičke brodove porediti sa USS Enterprajzom ili Vojadžerom iz ,,Zvjezdanih staza“ (,,Star Trek“)... Jer vjerujte, na sve to je prvobitno uticala i po mnogo čemu inspirisala sama ,,Zadužbina“ Isaka Asimova.

Trojedni imperator

Vrlo bitno, nećete imati utisak već viđenog. Serija će vas do polovine prve epizode uhvatiti zatečene pukom širinom vizije i gargantuanskom, imperijalnom veličinom svijeta carske planete Trantor. I to na način da će vam se sasvim logičnom i realnom činiti upravo takva vizija centralne galaktičke planete, košnice sa trilionima stanovnika, od kojih većina nikada neće sunca ni neba vidjeti jer žive u 50 podzemnih nivoa. Savršeno lako će vam biti da povjerujete u vi-

Slavni Džared Haris ne pruža dovoljno dostojanstva liku naučnika Seldona

ziju jednog takvog galaktičkog Rima i imperije budućnosti – kao i u to zbog čega takva civilizacija mora propasti.

Interesantna parabola i skretanje u odnosu na originalni tekst: na čelu imperije, umjesto jednog imperatora Kleona, tri su klona iste osobe koja vlada već pola milenijuma, u različitim životnim dobima. Otprilike tu, u samom konceptu vladavine trojednog imperatora (koje bi mogli nazvati Zoran, Danko i Suton), krije se suština održivosti imperije. One, koja nudi i propagira ,,vječni mir“ kroz jedan sistem autokratije u kom se nikad ništa ne mijenja. Li Pejs, kao brat Dej (naš ,,Danko“ u naponu životne snage) efektno je rješenje i slika imperatora koji propovijeda snagu, moć i silu nesalomive imperije. A sve kao zalog galaktičkog poretka.

Ključna figura na drugoj strani spektra je Heri Seldon; famozni matematičar, naučnik, tvorac Asimovog famoznog i u neku ruku klimavog koncepta ,,psihoistorije“.

Njegova disciplina je, u najkraćem, precizno predviđanje budućnosti cijelih civilizacija. A ono što je doktor Seldon predvidio je da velikoj imperiji slijedi potpuna propast. Otprilike, Seldon je lik koji će imperatoru u brk skresati nešto u fazonu: ,,Galaktička su za malena carstva“. I sve to potkrijepi vrlo efektnom matematičkom i filozofskom analizom. Upravo u tom segmentu, u dubokoj dekonstrukciji teze zbog čega jedna imperija i civilizacija mora propasti, u prošlom ili budućem vremenu, najbolje se vidi koliko je Asimov odlično ,,sažvakao“ kultnu istorijsku knjigu Edvarda Gibona.

Kralj televizije

cheatsheet.com

Li Pejs odličan kao glavna karika ,,trojednog“ imperatora

Profesora Seldona glumi, ni manje ni više, Džared Haris – ni manje ni više nego Dejvid Robert Džons iz ,,Fringe“, kralj Džordž VI iz ,,The Crown“, Anderson Daus iz ,,The Expanse“, sjajni Lejn Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 30. septembar 2021.

slashgear.com

6

celuloi

Aljkav

N

Daleka planeta na kojoj ,,Zadužbina“ i spas čovječanstva nije u bilo kakvoj tehnologiji, već u zajednici boljih ljudi

Prajs iz ,,Mad Men“... Uz, naravno, ulogu hemičara Valerija Legasova u mini-seriji ,,Chernobyl“, Englez Džered Heris je u modernom vremenu čak stekao reputaciju svojevrsnog ,,kralja televizije“, makar Velikoj Britaniji. I naravno da je, makar na papiru, Heris idealno rješenje za egocentričnog, ali vrlo senzitivnog i krajnje enigmatičnog doktora Seldona. Ali ipak, samo na papiru – jer previše često u uvodne dvije epizode njegov profesor liči na polupijanog, pa i diskretno perverznog starca, koji samo što ne počne da se svađa sa oblacima na nebu planete Trantor.

Ukratko: u premijerne dvije epizode, Herisovom Seldonu fali malo više dostojanstva.

Još veći, samim tim i ključni problem na startu serije je ključni lik Gel Dornik. U knjigama ,,Zadužbine“ Gel je Seldonov učenik, vunderkid i autsajder sa dalekog svijeta na periferiki galaksije, gdje nauka nema bilo kakvu vrijednost. U knjigama Gel je mladić bijele puti – a u seriji Afroamerikanka (o, politička korektnosti) koja ima važan zadatak da od umirućeg svijeta spasi ono što se spasiti može. Gel Dornik glumi mlada Lu Lobel, relativno nepoznata glumica koja više liči na dvojnicu Ališe Kiz nego na karakternu zvijezdu dostojnu jedne od centralnih rola u ,,Zadužbini“. Njena Gel je jedan u

nizu likova sa ,,strane vitezova nauke“ za koju kasting djeluje potpuno promašeno – kao u slučaju Rejča Seldona (Alfren Enoh), profesorove desne ruke sa kojim Gel potpuno forsirano i nepotrebno ulazi u romansu (toga naravno nema u Asimovom tekstu).

Mamac za publiku

Sa tako postavljenom igrom, utisak je da je galaktička širina jednog propadajućeg imperijalnog svijeta u velikoj mjeri i bespotrebno sužena konfekcijskom televizijskom dramatizacijom, koja uključuje strast, ljubomoru, dječiji kapric. Ovakvo bespotrebno učitavanje u kultni originalni tekst Isaka Asimova biće teško opravdati, makar do kraja prve sezone – a predstavlja mamac isključivo za mlađu publiku. Šteta, jer je ogroman budžet i organizacioni poduhvat (koji je, recimo, uključivao i izolaciju oko 800 članova ekipe za snimanje u periodu od oko pola godine usred pandemije, kako bi se projekat završio) dijelom unižen činjenicom da je izbor bitnih glumaca loš. I ne samo to – dijalozi djeluju zaista loše prilagođeni televizijskoj formi. Tako imamo niz generičkih likova, ali i one glavne, koji se za dva sata i kusur ukupnog trajanja uvodne dvije epizode praktično nijesu nasmijali ili pokazali nešto realno životno karakterno ili ljudsko!

U konačnoj računici, ovakav ,,Foundation“ vjerovatno neće postati megapopularan projekat, nešto kao ,,Game of Thrones“ u svijetu naučne fantastike. Ali hoće biti perjanica saj-faj žanra na televiziji ove godine. Zato se, recimo, lako da porediti sa godinama aktuelnim hitom ,,Expanse“. U odnosu na koji ima mnogo raskošniju mitologiju i potentniji svijet, sam seting... Uz otprilike jednako (ne)karakterne likove. I uz izostanak osjećaja stravične, realne kosmičke prijetnje koja je bila tako jak mamac za publiku ,,Expanse“ u prvoj sezoni (što je, na primjer, i ta serija olako ispustila u kasnijim sezonama).

Veliko putovanje

Ipak valja navijati da će ,,Foundation“, u razvoju pametnih i dramatičnih obrta koji slijede (jedan je već serviran na kraju druge epizode), ipak izgraditi likove za koje će vezati publiku. Valjalo bi, jer ,,Zadužbina“ je toliko potentna priča i kvalitetan tekst, da zaslužuje strpljenje. Jer je, u vremenu pandemijske ili klimatske krize, ili u doba taliban-renesanse, jedan zaista rijetko originalan i drugačiji uvid i čitanje u takvu realnost. Čak i kada se radi o sedam decenijama starom tekstu. Jer ,,Zadužbina“ nije, naučićete to vrlo brzo, nekakav veliki plan da se na dalekoj i izolovanoj planeti sačuva cijelo znanje

jedne velike i umiruće civilizacije za buduća pokoljenja.

Niti je gomila knjiga ili gargantuanski velik fajl na hard disku... Ne - ,,Zadužbina“ su zajednica nekih empatičnih, racionalnih, srdačnih ljudi beskrajno posvećenih nauci, kao i jedni drugima. Upravo to je ono što je Isak Asimov, jevrejsko dijete koje se proslavilo u Americi 20. vijeka, želio da daruje preko svog profesora Seldona. Jedno veliko putovanje sa vjerom u dobre namjere nekih, od nas duhom i raciom boljih ljudi.

To je iskreni optimizam, onda kad se čini da cijeli svijet ide po zlu. Vjera da će čovjek ipak i uvijek, na nekom novom horizontu pronaći način.

Sve smo to, na koncu, već vidjeli u potpuno iskopiranom u t o p i j s ko m ko n c e p t u ,,Zvjezdanih staza“ (,,Star Trek“) u posljednjih 55 godina. A sada imamo prvi put na televiziji priliku da se uvjerimo da je ,,Zadužbina“ Isaka Asimova bila i jeste sve to, samo koju deceniju ranije i još uvjerljivije i kompleksnije. Autor serije Dejvid S. Gojer makar djeluje kao iskren i potpuno posvećen fan onoga što je vizija Isaka Asimova. Na Eplovoj televiziji i servisu ,,Apple TV+“ imaće, kroz osam sezona i 80 epizoda, priliku da dokaže da je dostojan kapetan velikog galaktičkog broda ,,Zadužbine“.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3,7/5

ekima je, očito, pandemija otvorila nove karijerne puteve, opcije i šanse.

Jedan od tih ljudi koji su u tim uslovima iskočili je i reditelj poštenih akcionih filmova Džo Karnahan.

Prvo nas je iznenadio sa ovogodišnjim „filmom-igricom“ ,,Boss Level“, koji je pre bioskopa zaigrao na servisu Hulu (a još pre toga, verovatno nekompletiran, „iscureo“ na internet, što je jedna druga i poduža tema), a onda i sa „old school“ akcijadom ,,Copshop koji“ upravo igra u bioskopima.

Karnahanov naredni angažman će biti američki rimejk kultne „tabačine“ ,,The Raid“ za koji postoji osnovana sumnja da će ispasti kopija kopije (film Gereta Evansa je zapravo ,,Die Hard“ klon), ali će verovatno biti dovoljno zabavan da u većem broju privuče publiku u bioskope.

Kaubojske vještine

Ni u slučaju ,,Copshop“ se ne može govoriti o nekoj naročitoj originalnosti, koliko o kombinaciji različitih uticaja B-filmova iz različitih vremenskih epoha. Tako su glavna pitanja svežina u toj kombinaciji i kvalitet izvedbe. U tom smislu, hajdemo reći da je Copshop dovoljno zabavan filmčić da se pogleda u društvu, više uz hamburgere i pivo u kućnim uslovima, nego uz kokice i koka-kolu u bioskopskim.

Taj kvalitativni sud ne mora nužno biti i vrednosni, ali je indikativno to da što je koncentracija pri gledanju veća, to je konačni utisak o filmu slabiji.

Naslov se odnosi na policijsku stanicu u provincijalnom gradiću u Nevadi. Na takvom mestu obično završavaju budale i pijanci, a i policajci koji su tamo zaposleni su u principu „opremljeni“ mentalnim kapacitetima da

Četvrtak, 30. septembar 2021.

7

rardom Batlerom ,,Copshop“: Prenatrpana i zbrzana akcija sa Dže

id

imdb.com

vi revolveraški obračun Radi se o dovoljno zabavnom filmčiću da se pogleda u društvu, više uz hamburgere i pivo u kućnim uslovima, nego uz kokice i koka-kolu u bioskopskim. Taj kvalitativni sud ne mora nužno biti i vrijednosni, ali je indikativno to da što je koncentracija pri gledanju veća, to je konačni utisak o filmu slabiji

Poster filma koji je svojevrstan omaž Karpenteru, Hoksu i Tarantinu

se samo sa takvima nose. Izuzetak su možda načelnik stanice i mlada, neiskusna, ali inteligentna i predana policajka Valeri Jang (Aleksis Lauder) koja je nedavno nabavila antikni revolver na kojem trenira svoje kaubojske, revolveraške veštine. Ostali su uglavnom nesposobni, a neki su i korumpirani ili ucenjeni od mafije.

U takvu stanicu će upravo zbog napada na nju završiti Tedi Mureto (Frenk Griljo, jedan od producenata i glavna zvezda Karnahanovog prethodnog filma), po „zanimanju“ „fikser“ koji spaja mafijaše i političare na koruptivnim poslo-

vima. Kako je odlučio da okrene leđa svojim prethodnim poslodavcima, njegova glava je ucenjena, pa pravilno shvata da mu je zadnjica najsigurnija upravo u ćorci. To važi barem dok mu se utvrdi identitet o kojem on ćuti kao zaliven, pretvarajući se da je budala.

Plaćeni ubica

S drugog pola uobičajene klijentele nam dolazi drugi pritvorenik, Bob Vidik (Džerard Batler, takođe jedan od producenata filma), koji biva uhapšen zbog opasne vožnje u pijanom stanju. Vidik je, naravno, plaćeni ubica u lovu na Te-

dija i za sebe ponosno kaže da je profesionalac, a ne psihopata. Trougao nadmudrivanja će postati vrlo fizički nakon nekih 60 minuta filma kada se proširi na četvorougao i u priču uđe plaćeni ubica i psihopata Entoni Lemb (Tobi Has, verovatno najraspoloženiji u glumačkoj postavi). Sledi napad na policijsku stanicu, savezništva koja se sklapaju i rasklapaju, kao i kraj koji deluje kao žickanje nastavka.

Dakle, uobičajene stvari.

Dok se prva polovina lagano vuče kroz predvidljive žanrovske obrasce akcione komedije u kojoj je cilj ispaliti ponešto crnohumornih „one-linera“, druga je svakako napetija, akcionija i krvavija. I jedna i druga odišu „palpom“, doduše drugačijeg „ukusa“, uz ponešto referenci kako na generalne periode i stilove u domenu akcione kinematografije, tako i na pojedinačne filmove. Tu su nezaobilazni Karpenterov ,,The Assault on Percint 13“ (1976), Hoksov ,,Rio Bravo“ (1959) koji je, doduše, poslužio kao uzor i Karpenteru, rani radovi Kventina Tarantina uglavnom „by proxy“ kroz klonove takvih filmova kojima su devedesete obilovale.

Ima tu i elemenata „blaxploitation“ filmova, neo-vesterna, osunčanih neo-noara i ruralnih trilera 90-ih, filmova o gnevnim belim muškarcima iz istog perioda, te akcionih i krimi-komedija iz raznih perioda... Ali i horora koji se baziraju na tome da okupe neočekivane likove ili entitete na neočekivanim i navodno sigurnim mestima.

Uostalom, prilično nam je jasno na čemu smo još od uvodne špice „štampane“ u jarkim bojama, a potpuno kada čujemo saundtrek u kojem se nadglasavaju perkusije i

sintisajzeri. Karnahanova ambicija je verovatno bila snimiti film koji bi dobro izgledao na izlizanom VHS-u, idealno sa žutim titlom, a da se pritom on i ekipa lepo zabave u procesu snimanja.

Mesnati ljigavac

Ovo potonje verovatno stoji, barem tako deluje kada se u obzir uzmu „široki potezi“ većine ekipe ispred kamere. Iz toga pomalo ispada Džerard Batler kao prvopotpisana i najveća zvezda filma, ali on ovde zapravo igra kontrauobičajenog tipa pomalo „daskastih“, sirovih i slučajnih akcionih heroja, a Karnahan ne uspeva da ga dovoljno razmrda. Aleksis Lauder je svakako otkriće filma, a njen lik Valeri možda zaslužuje i sopstvenu „palp“ franšizu ili niskobudžetnu seriju, a Tobi Has pokazuje solidan komičarski tajming iako je sociopatsko ponašanje njegovog lika prilično „telefonirano“, i to dosta često kroz filmofiliju. Najmesnatiji lik i najhrabriji pristup, međutim, ima Frenk Griljo kojem ovakvi ljigavi likovi ponajbolje stoje, a svi troje navedenih u glumačkim duelima s Batlerom izlaze kao nesumnjivi pobednici.

Likovi su, dakle, tipski, ekspozicija nepotrebno usporena i produžena, a kraj zbog toga deluje prigodno i zbrzano. ,,Copshop“ pritom odiše i određenom aljkavošću što samo po sebi ne bi bilo problem kada bi bilo posve jasno da je to stilska odluka, što ovde nije slučaj. Džo Karnahan inače zna zanat i dokazano ume da bude i pouzdan i igriv, ali čini se da se ovde zapravo malo i preigrao, pa na kraju „smandrljao“ film koji je možda vredan gledanja, ali ne i pamćenja. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.3/5

8

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Tom Mekarti izbjegava većinu grešaka

zerkalo

gamesradar.com

Jak žanrovski ko sa požurenim kra Met Dejmon odličan u ulozi srednjovječnog muškarca koji dobija šansu da konačno učini nešto dobro

Parižanka Kamij Koten u jakoj i suptilnoj roli na tragu romanse

ubistva Meredit ne bi privukao puno pažnje da istraga nije bila izvedena loše, s fokusom na najprigodnije osumnjičene, te da mediji (od ozbiljnih do tabloidnih) i javnost (od istaknutih intelektualaca do dežurnih „imalaca mišljenja“) nisu zauzimali oštre stavove za i protiv Amande Noks bazirane na „veri“, a ne na dokazima.

Lov na statue

Serviran je vrlo utišani triler istrage i potrage, začin dramedije o strancu u stranoj zemlji („fish out of water“, reklo bi se), drama u odnosima u okviru porodice, kako one prirodne, tako i one ad hok sklopljene, te indicija romanse protiv svih šansi između dvoje ljudi srednjih godina koje život nije mazio

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

A

manda Noks je sada novinarka, spisateljica i aktivistkinja, ali će ostati upamćena po tome što je provela nekoliko godina u zatvoru u Italiji zbog ubistva Meredit Kerher.

Dve devojke, Amerikanka i Britanka, zajedno su studirale i živele u Sijeni, a slučaj

Slučaj Amande Noks imao je već filmsku adaptaciju u vidu vrlo intrigantnog meta-filma Majkla Vinterbotoma ,,The Face of an Angel“ (2014). U njemu sama Amanda (s promenjenim imenom, naravno) uopšte nije bila u fokusu, koliko su to bili Sijena kao Danteov grad, medijski cirkus koji se oko slučaja podigao, te moralna rasprava ko ima pravo na eksploataciju slučaja, i na

kakvu eksploataciju uopšte.

Film je oštro podelio kako kritiku, tako i publiku, bio je dosta problematičan u izvedbi toliko da se može nazvati pretencioznim (gomilao je velike ideje sa malo do nimalo prostora za realizacije istih), ali su silne osude koje je Vinterbotom s filmom požnjeo uglavnom bile moralizatorske prirode.

U slučaju nove, vrlo labave adaptacije slučaja od strane američkog reditelja Toma Mekartija, poznatog po „oskarovskom“ filmu ,,Spotlight“ (2015), kritike su opet podeljene. A javila se i sama Amanda Noks koja je reditelja, producente, scenariste i glumce optužila da eksploatišu njenu nesreću.

Bilo kako bilo, film ,,Stillwater“ je premijeru imao letos u Kanu, uz ovacije publike na licu mesta i nešto manje oduševljenje kritike, a bioskopska i internetska distri-

Četvrtak, 30. septembar 2021.

9

a u koracima u solidnom filmu ,,Stillwater“ s odličnim Metom Dejmonom

Jessica Forde/Focus Features

theposterdb.com

olaž ajem

bucija usledila je promptno, još tokom leta.

Različite reakcije

Mekarti je možda ponovo imao ambicije prema zlatnim statuetama Američke akademije za film, o čemu govori epski format filma od skoro dva i po sata. Ipak, čini se da u produkcijskoj kući Dreamworks i distributerskoj kompaniji Focus Features nisu delili njegov entuzijazam, nego su rešili da pokupe profit dok se još to može.

Istini za volju, ,,Stillwater“ je upakovan kao američki ozbiljan film iz nekih prethodnih decenija, ali u svojoj osnovi kolažira žanrove (kao i Vinterbotomov film, samo koherentnije), od kojih neki nisu ni najmanje „američki“ u svom senzibilitetu. Reakcije kritike su opet podeljene, ali uglavnom nisu „na nož“, već Nastavak na sljedećoj stranici

Odličan kasting za dobro upakovanu žanrovsku mućkalicu Toma Mekartija

Četvrtak, 30. septembar 2021.

dashfun.com

10

SERIJE

M

Francuski grad Marsej kao efektno poprište radnje

gravitiraju ka mlakim do umereno pozitivnim, a na tom nivou je i dosadašnji odaziv publike.

Amanda Noks se ovde zove Alison Bejker, igra je Ebigejl Breslin, i zbog ubistva cimerke ne robija u Italiji, već u Marseju. Cimerka takođe nije koleginica-strankinja, već „domaća“ Arapkinja, a šuška se da su njih dve bile i u lezbejskoj vezi.

Karakteristično za oba slučaja je to da je istraga izvedena ofrlje i da je štampa požurila da Alison, kao i Amandu, razapne. Međutim, i slučaj Amande Noks i lik Alison u zatvoru su samo okidač za ono o čemu se u filmu zapravo radi.

Strana kultura

Protagonista je njen otac Bil (Met Dejmon), naizgled priprosti i grubi radnik po naftnim platformama iz naslovnog grada Stilvoter u južnoj saveznoj državi Oklahomi. Između „šarži“ na poslu, on zaradu troši na posećivanje kćerke u zatvoru. Njih dvoje zapravo nisu imali neki odnos jer je on dosta odsustvovao od kuće, pio i upadao u nevolje, dok je nju odgajala baka Šeron (Diana Danagen). Ali se on od tada, čini se, promenio, flašu zamenio molitvom, a grubijanski nastup južnjačkom učtivošću.

Zato i ne treba da čudi, kada on prvi prigrli šansu da poradi na tome da je izbavi iz zatvora. Pa makar na

osnovu glasina koje kolaju univerzitetom, a koje je ona čula: da je misteriozni momak Akim iz lokalnih sirotinjskih blokova nekome priznao ubistvo. Njena advokatica (An le Ni) nije baš optimistična oko ponovnog pokretanja istrage na osnovu glasina, a ni Alison nije uverena u sposobnost oca da mu nešto tako važno kao što je njena sudbina poveri u ruke.

Bil, međutim, ne odustaje, ali zapravo on sam može malo toga uraditi. Stranac je u stranoj zemlji i stranoj kulturi čije mehanizme funkcionisanja ne poznaje, a ne raspolaže ni izbliza dovoljnim finansijskim sredstvima da nekoga unajmi.

Tu na scenu stupa njegova komšinica u hotelu u kojem se smestio, Viržini (Kamij Koten), koja mu pomaže s prevođenjem u ranim fazama istrage. Preko njene kćeri Maje (Lilu Siovo) koja u Bilu pronalazi očinsku figuru koja joj u životu nedostaje, Bil i Viržini se zbližavaju, dok njemu istraga i želja da pomogne Alison, ma na koliko prepreka u tome nailazio, ne izbija iz glave. ,,Stillwater“ je, dakle, svakako kolaž različitih motiva i žanrova, ili, bolje rečeno, svojevrsna žanrovska salata.

Tako imamo vrlo utišani triler istrage i potrage, začin dramedije o strancu u stranoj zemlji („fish out of water“, reklo bi se), dramu u odnosima u okviru porodice, kako one prirodne, tako i

one ad hok sklopljene, te indiciju romanse protiv svih šansi između dvoje ljudi srednjih godina koje život nije mazio. Stvar je u tome da se sastojci te „salate“ zapravo vrlo dobro prožimaju, kako u scenariju koji potpisuju MekKarti, Markus Hinči (poznat po trileru ,,All Good Things“ iz 2010. godine), a s francuske strane Noe Debre i Toma Bidegen.

Osjetna minutaža

Na dramaturškom planu, upravo je potonji najznačajnije doprineo tome da ,,Stillwater“ bez problema klizi između kultura i motiva. Imajući u vidu ostvarenja iz njegove prethodne karijere, poput filmova ,,A Prophet“ (2009), ,,Rust and Bone“ (2012), ,,Dheepan“ (2015) i ,,The Sisters Brothers“ (2018), svi u režiji Žaka Odijara, ne treba čuditi da ,,Stillwater“ odiše nekim „odijarovskim“ duhom, solidno uverljivim motivacijama likova i bogatom i detaljnom strukturom pozadine bez holivudske jednostranosti i pojednostavljivanja.

Kao vezivno tkivo sjajno služi i Met Dejmon u glavnoj ulozi, apsolutno uverljiv i ubedljiv u svakoj sceni u kojoj se pojavljuje, dok lik kojeg igra prolazi kroz različite fino definisane faze i nosi se sa kompleksnim motivacijama. Dejmon jeste ( još uvek) nabildovan, što nas može navesti na krivi trag da će krenuti tragom

svoje „najzvezdanije“ uloge akcionog heroja Džejsona Borna. Sa druge strane ga brada i kačket „maskiraju“ u mlađu verziju „heroja radničke klase“ Liama Nisona iz ,,EuropaCorp.“ i inih akcijada, ali ponajpre ga možemo zamisliti kao dobrog Vila Hantinga koji je zeznuo i batalio studije i morao da se zaposli i naporno radi za crkavicu.

Dejmon je takođe uverljiv kao sredovečni muškarac koji oseća da je pred njim možda poslednja šansa da nekome učini nešto dobro, makar u znak iskupljenja za sve ono nabrojano i nenabrojano što je u životu zeznuo.

Jedine dve značajnije prepreke na kojima se Mekarti sapliće su trajanje filma koje se oseća, posebno u drugoj polovini filma, te ishitreni, prigodno „zavezani“ kraj koji Stilvoter okreće u pravcu moralke. Prvenstveni problem je apsolutni nedostatak originalnosti, čak i „telefoniranje“ naslovom i uvodnom sekvencom koji, čini se, samo tome i služe. Ali uprkos ovom vrlo glasnom odjeku filma ,,Music Box“ (1989) Koste Gavrasa, ,,Stillwater“ je sasvim solidan film. Jedan od boljih u inače uglavnom neimpresivnoj Mekartijevoj karijeri, kao i dokaz da se film za ozbiljnu publiku kao žanr i dalje drži u poplavi serijalizovanog i sažvakanog sadržaja.

Ocjena: 7.7/10

oglo se komotno desiti da je ,,Impeachment: American Crime Story“ ponijela naziv ,,Ponižavanje Monike Levinski“ i to bi bilo za komad preciznije i realnije.

Cijeli niz problema bi se mogao prišiti projektu ,,Impeachment“, a najočigledniji je osjećaj skučenosti... Klaustrofobije u seriji koja pruža osjećaj kao da se sudbina američkog establišmenta dešava i razrješava u svega nekoliko prostorija. U tom skučenom prostoru, radnja je jedna ravna linija, put koji se prelazi polako i na kojem je cilj, konačno, otužno i pretjerano blizu početnoj tački.

Ovakvoj seriji je najmanje potrebna predvidivost; sa njom se može boriti jedino armaturno čvrstom tezom.

Negdje do pola druge epizode ćete provaliti da autori nijesu baš sami sa sobom sigurni na kartu koje teze žele da odigraju.

Linda u centru

U centru treće sezone antologije televizije FX, proslavljene briljantnim uvodom ,,The People v. O. J. Simpson: American Crime Story“ prije pet godina, a potom dostojno nastavljenom sa ,,The Assassination of Gianni Versace“ prije tri godine – jeste naravno najpoznatiji seks skandal američke istorije. Obraz okiđeni Ovalne sobe. U suštini, u centru serije ipak nijesu ni Monika Levinski ni Bil Klinton; već Linda Trip, službenica čijom je zaslugom skandal prije 23 godine došao do javnosti.

Dakle, za većinu onih koji se ,,Afere Levinski“ sjećaju: nije istina da je Monika Levinski prijavila Klintona. Učinila je to Linda Trip, koleginica iz administracije i poznanica kojoj se Monika u nekoliko navrata povjerila. ,,Mrzim Lindu Trip“, mnogo puta je javno govorila Levinski, skoro do pred Lindinu smrt od kancera prošle godine, kada joj se konačno obratila pomirljivijim tonovima.

I

11

Četvrtak, 30. septembar 2021.

nt: Impeachmaen Predvidljiva i klaustrofobična hronika predsjedničke afere Klinton - Levinski Americ y r o t Crime S

Opšta mjesta u Ovalnoj sobi

U manevarskom prostoru od svega nekoliko prostorija, serija ne uspijeva da se razmahne.

Taman kao i Bini Feldstajn u ulozi Monike Levinski; oslikana kao suviše malo, nemoćno nevinašce šibano vjetrovima nekog, prije svega, odraslog svijeta Veći dio do sada emitovane tri epizode, a skoro cijela uvodna, potrošen je na dekonstrukciju – zbog čega je Linda Trip izigrala Monikino povjerenje i ispunila patriotsku dužnost, iznoseći ,,prljavi veš“ Bijele kuće pred medijsko lice. U projektu ,,Impeachment: American Crime Story“ to je oslikano u jednoličnom ,,žena je ženi vuk“ maniru, gdje je ključni motiv za Lindino postupanje otprilike ispao klasični sebičluk.

I potreba da se, nekoliko godina nakon gubitka posla u predsjednikovoj administraciji, vrati na mjesto ličnog promašaja i povrede.

Promašena Bini

Sara Polson, koja je imala važne uloge i u prethodne dvije sezone antologije, neobično je rješenje za ulogu Linde Trip. Utisak je da bi mogla izuzetno čvrsto i žestoko iznijeti ovaj lik, samo kada bi Sara Burdžis, autorka scenarija i Rajan Marfi koji režira sve ključne epizode u ovoj i prethodnim sezonama, znali

Neuvjerljiv katalog ,,Afere Levinski“ u trećoj sezoni antologije ,,American Crime Story“

što konkretno žele od nje.

Zato su kreatori lik Monike Levinski potpuno banalizovali; od Amerikanke Bini Feldstajn, vrlo afirmisane u filmovima ,,Lady Bird“ (Greta Gervig, 2017) i ,,Booksmart“ (Olivija Vajld, 2019), tražilo se da glumi nesnađenu jatku. Djevojku koja potpuno svjesno igra aferu, onako kako to jednoj figuri moći (lideru slobodnog svijeta!) i odgovora...

Da bi, naravno, pred prijateljicom o tome govorila kao o nekoj igri sudbine u kojoj se prilično pogubila, a koju, naravno, ni u kom slučaju ne želi da prekine.

U suštini, Bini Feldstajn je mogla mnogo uvjerljivije, karakternije i čvršće da iznese ovaj lik. Ne može se reći da se radilo o promašenom kastingu; već o instrukcijama nekog, ko je Moniku želio da opiše kao, prosto, nekarakternu osobu. Ogorčena, oštra, promišljena i žestoko kalkulisana Linda je u odnosu na Moniku u potpunom kontrastu.

Obje su, na izvjestan način, žrtve svoje ambicije i kompleksa u odnosu na onaj prostor moći koji Bijela ku-

ća predstavlja. Dinamika njihovog odnosa je bila brisani prostor da se tema sezone postavi čvrsto, interesantno i aktuelno. Daleko od toga da se u tome uspjelo.

Karikirani predsjednik

Sa druge strane, predsjednička figura je u najmanju ruku iskarikirana. Najava da će stanovitog Bila Klintona, cijenjenog guvernera Arkanzasa pa predsjednika Amerike, glumiti niko drugi nego Klajv Oven – bila je svojevrstan mamac za publiku. Na momente, Ovenov talenat zaista bljesne.

Ipak, utisak je da je poklopljen očuđenom ,,maskom“ i da je u krajnjoj liniji samo neka iskarikirana verzija... Karikatura od Klintona, i još gore, karikatura od Klajva Ovena.

Autor Marfi ne uspijeva da efektno proda bilo kakvu dramu; u suštini, mala je vjerovatnoća da će do kraja treće epizode, ako se dovučete do njega, uopšte biti stalo do bilo koga od ovih likova. A ključni razlog je predvidivost; opšti televizijski momenti koji se samo

ponavljaju od projekta do projekta koji se tiče Bijele kuće. Tako se, na primjer, Klinton uvodi na gotovo istovjetan način kao lik Donalda Trampa u prošlogodišnjem propagandnom (eto, i za to u modernom vrmeenu koriste visokobudžetne serije) predizbornom projektu ,,The Comey Rule“. Dugim, teatralnim close-up kadrom na kraju uvodne epizode, gdje se od publike zahtijeva da na predsjedničkom licu dobro ispita sve Klintonove i sve Ovenove crte. Kliše da veći ne može biti...

Tako je predsjednik Klinton najviše iskarikiran u nizu karikiranih likova; svaki od njih, od Monike Levinski preko Linde Trap do niza službenika u Bijeloj kući, djeluje kao sarkastična komedija samog sebe. A za takve likove je užasno teško navijati.

Sajam licemjerja

Konačno, tematika. Sa jedne strane, to je mogla da bude dinamika između dvije žene koje, svaka na svoj način, uče lekciju kako da, u

dominantno muškom svijetu, dođu do ostvarenja i pronađu mjesto za sebe.

Takođe je mogla da bude i ona očigledna dilema koja je i pratila slučaj prije 23 godine, da li zbog realnog nacionalnog interesa, da zemlja sazna istinu – vrijedi gaziti po jednom povjerenju i privatnosti. Negdje između – i sav medijski kurcšlus i histerija, salon i sajam licemjerja, koji je uslijedio i pratio ,,slučaj nad slučajevima“...

Ali ne; ,,Impeachment: American Crime Story“ je pomalo od svega toga, ali suštinski nije u dovoljnoj mjeri ništa istjerano do kraja. Jer u tom manevarskom prostoru od svega nekoliko prostorija, serija prosto ne uspijeva da se razmahne. Taman kao i Bini Feldstajn u ulozi Monike Levinski; suviše malo, nemoćno nevinašce šibano vjetrovima nekog, prije svega, odraslog svijeta. A u suštini kukavica koja je za sve u životu puštala da drugi vode, odlučuju i preuzimaju odgovornost. Takva Monika seriji nije bila potrebna, takva u suštini realno i nikada nije bila – što odlično znaju svi oni koji su ,,Aferu Ovalne sobe“ pratili prije više od dvije decenije.

Zbog toga ,,Impeachment: American Crime Story“ samo signalizira i šalje poruku da je modernom vremenu i novim generacijama ovaj slučaj praktično nerelevantan. I da možda pripada jednom drugom, naivnijem svijetu devedesetih; da se, konačno, danas uopšte ne bi ni mogao desiti... A to nije istina; znaju to milioni žena, koje svijet svakodnevno tretira i doživljava kao ,,jatku“ Moniku Levinski, u ravnoj, predvidljivoj i dosadnoj seriji ,, Impeachment: American Crime Story“.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2,8/5

12

Četvrtak, 30. septembar 2021.

e

-Nin e n i N n y l k Broo

serije

Sjajna završnica izvukl

tvinsider.com

Gorko-slatka potraga za kraj

Voljena ekipa servirala sjajnu zabavu i dostojan kraj u finalnoj ,,igri potrage“

Jedini minus (i najveći šok), naročito jer smo svi računali da to mora da se desi - Brus Vilis se ne pojavi ni na trenutak. Lov na blago se završava na način na koji niko od likova nije očekivao ili želio, pa su svi nekako tužni, ali i pomireni sa sudbinom, spremni na ono što slijedi, što se čini kao prikladan komentar na putanju osme sezone

V

ratimo se na trenutak na novembar 2019. godine i dan kada je televizija NBC čak četiri mjeseca prije premijere sedme sezone serije ,,Brooklyn Nine-Nine“ objavila da će biti i osme. Našoj sreći nije bilo kraja! Sedma sezona nije ni počela, a već smo razmišljali šta se to može desiti u sljedećoj.

Da li će se vratiti Đina Lineti (Čelzi Pereti), kako će izgledati heist epizoda, hoće li biti više scena sa kapetanovim korgijem Čedarom i najbitnije od svega - da li će se konačno pojaviti Brus Vilis? A onda… se desila pandemija, pa smrt Džordža Flojda,

pa…ukratko, cijeli svijet je otišao u tri lijepe.

Slutnje i brige

Ubrzo potom i scenario za osmu sezonu bačen je u smeće. Sljedeće što smo čuli bilo je da će naredna sezona serije čije smo replike godinama citirali, a neke epizode gledali (mnogo) više od dva puta biti 1) kratka, 2) da će početi (i završiti) emitovanje prije kraja septembra (i standardnog jesenjeg termina u kome se godinama emitovala) i 3) da će biti posljednja. Hladan šamar za fanove širom planete. Većina nas podsvjesno jeste vjerovala da

je vrijeme za kraj, ali u datom trenutku ta vijest je bila previše. ,,Brooklin Nine-Nine“ bila je veličanstveno blesava serija uz koju smo proveli godine. Serija koju bi ko zna koji put pustili kad ne znamo što da gledamo ili kad bi željeli nešto da nas oraspoloži. Definitivno jedna od prvih koja bi nam pala na pamet kada bi nas neko pitao za preporuku.

Sadržala je pravu količinu humora, ali i nježnosti i srca i znala je dobro što jeste još od prve sezone. Iako su neki, poput nemesisa iz televizije Foks ulagali napore da tako ne bude, naša avantura sa policajci-

ma iz 99. stanice u Bruklinu trajala je dovoljno dugo - duže nego što su mnogi očekivali. Zato smo, kada je došao trenutak da se stvari privedu kraju bili - spremni za veličanstveni finiš. (Title of your sex tape).

Pa, da prokomentarišemo. Posljednja sezona bila je dosta neujednačena, neuspješno je plesala između super ozbiljnih trenutaka i onih blesavih na koje smo navikli, i da igrala je dosta na nostalgiju i ono što provjereno funkcioniše, poput sjajnog Daga Džudija (Kreg Robinson). Stoga, odlučili smo da se fokusiramo

13

Četvrtak, 30. septembar 2021.

la neujednačenu posljednju sezonu jedne od najvoljenijih policijskih komedija

Ipak, čuvanje lovca na blago za finale bila je pametna odluka, ne samo zbog tradicije i prilika koje pruža taj tip epizode, već i zbog koncepta da je do kraja gotovo svaki član ,,99“ pokušao da utiče na igru iz jednog jednostavnog razloga - da bi organizovao savršeni oproštaj. Kapetan Rejmond Holt (Andre Brauer) i Ejmi Santjago (Melisa Fumero) zbog unapređenja, Džejk Peralta (Endi Samberg) jer je odlučio da napusti policiju i provodi više vremena sa sinom Mekom (po Džonu Meklejnu naravno) i Čarls Bojl (Džo Lo Truljo) da bi pomogao Džejku, naravno.

Akcija koja nastaje kao rezultat svega ovoga, čista je radost i najveći mogući zagrljaj namijenjen fanovima.

Ne vraća se samo Čedar: vidimo i Džejkovog starog zatvorskog drugara - kanibala Kejleba (Tim Medouz); zatim očekivano i sjajnu Đinu Lineti, zatim Bojlovog dvojnika Bila, šarmantno neurotičnog Ejdrijana Pimenta (Džejson Mandzukas), čudaka Mlepnosa (Fred Armisen)… Pa čak i grob Medlin Vanč koju Holt često posjeć uje kako bi osvježio balonski luk kojim ga je obilježio da proslavi njenu smrt. Nova lica uključuju Sambergovu ženu, slavnu muzičarku Džoanu Njusom kao violončelistkinju, što drugo; i tvorca serije Dena Gora kao ljubaznog

Emocionalno jezgro

Ozbiljniji trenuci koji su zbog kratkog trajanja epizoda učinili sezonu klimavom, uspjeli su da ostanu u sjenci finala koje je nadoknadilo sve usređujući se na smisao za humor koji je ovu seriju učinio kultnim hitom, i odnose između likova zbog kojih smo je tako lako zavoljeli.

krug kakvom smo se svi nadali, finale ove serije jeste najbliže idealnom oproštaju kakav smo željeli (ne možemo da oprostimo Brusa Vilisa, sorry not sorry).

Rosa Diaz briljantna i sebi dosljedna sa konačnim zaključkom da može biti srećna i sama

Opaka Roza

alexusrenee.com

Lov na blago

domara ( jako sladak momenat).

Ipak, jedini minus (i najveći šok), naročito jer smo svi računali da to mora da se desi - Brus Vilis se ne pojavi ni na trenutak. Lov na blago se završava na način na koji niko od likova nije očekivao ili želio, pa su svi nekako tužni, ali i pomireni sa sudbinom, spremni na ono što slijedi, što se čini kao prikladan komentar i na gorko-slatku putanju osme sezone. Serija je do poslednjeg trenutka ostala vjerna svom izvornom duhu, nudeći istinski uvrnutu, urnebesnu posljednju avanturu i tako davajući omaž nekim od najboljih epizoda serije. Finale je takođe uspjelo da suptilno provuče i bezbroj nekih knedla-u-grlu momenata, a da pritom ne žrtvuje humor, ali da uz to nađe način i da potvrdi da će dragi ljudi iz 99. stanice zaista biti prijatelji zauvijek.

Kod serija kao što je ,,Brooklin Nine-Nine“, i zbog specifičnog humora i zbog činjenice da je trajala skoro deset godina, teško je uvijek zadovoljiti sve zamišljenim krajem. I istina je da ni ,,Brooklyn Nine-Nine“ ne uspijeva stoprocentno u tome. Ipak, trenutak kada je finale najbliže savršenstvu jeste tokom posljednjeg razgovora između Džejka i Holta. I pored nevjerovatnog tandema Džejka i Bojla, sjajne Ejmi, sjajnih momenata Terija Džefordsa (Teri Kruz) i apsolutne sile kakvi su bili Hičkok (Dirk Blo-

ker) i Skali (Džoel Mekinon Miler), odnos između Džejka i Holta uvijek je bio emocionalno jezgro serije.

Njihov posljednji razgovor uspjeva sve da nas razniježi i da učini finale još boljim nego što jeste zato što Andre i Endi majstorski prodaju taj momenat. Ne samo kao dva lika u seriji koji shvataju koliki su uticaj ostavili jedan na drugog, već i kao dva glumca koji shvataju da su punih osam sezona izvlačili najbolje jedno iz drugog. Tako da, iako osma sezona možda nije trijumfalni pobjednički John P. Fleenor/NBC

na ono što je odrađeno dobro, a to je sjajno finale - posljednje dvije epizode. One su slatke, smiješne i pune iznenađenja. Prepune su trenutaka svojstvenih glavnim likovima i kratak su rezime svega što smo voljeli svih ovih godina. I najdraže od svega, mada kao da je ikad postojala ijedna druga opcija - u pitanju su heist epizode. Tradicionalna epizoda koju bismo dobili svake sezone - u kojoj se organizuje lov na blago u stanici - i učestvuju svi - ovog puta sačuvana je za finale. Lagali bismo ako kažemo da to nijesmo očekivali.

Posljednji razgovor Holta i Džejka seriju približava savršenstvu

Ipak, trenutak koji gotovo da zasjeni razgovor Džejka i Holta (znamo da ste zasuzili kad kaže da je ponosan na njega), jeste razgovor koji vode Ejmi i jedan od najopakijih ženskih likova u istoriji sitkoma, Roza Dijaz (Stefani Beatris).

Koliko god konačna scena sa Holtom i Džejkom bila značajna, bilo je nečeg podjednako značajnog i snažnog u tome što je Roza ponosno izjavila da joj partner nije presudan za sreću. Ne samo što je to bila vrsta izjave koja ne srijeće često u ovakvim pričama (već takve likove magično upare na kraju serije), već je to bio i najbolji naklon njenom liku - jednom od najvažnijih u seriji. Ne samo zato što se polako otvarala i godinama spuštala zidove milimetar po milimetar, već i zato što njena evolucija nikada nije patila zbog svega onog što je činilo toliko sjajnom i posebnom.

Bil Hejder je jednom prilikom ovaj projekat Endija Samberga nazvao ,,Blesavi policajci“ i na prvi pogled, nije bio u krivu. Ipak, svako ko se potrudio da zagrebe ispod površine, zna da je ,,Brooklyn Nine-Nine“ bio i mnogo više od toga. Izvor smijeha, materijal za mimove, inspiracija za poklone, siguran način da popravimo raspoloženje kako sebi, tako i ljudima koji nas okružuju. I najzad, direktan krivac što smo dosta često u sred razgovora znali da ubacimo riječi ,,kul, kul kul kul“. Nedostajaće nam, toliko je sigurno. Srećom nas niko ne može spriječiti da omiljene epizode gledamo koliko god puta to željeli!

Do sljedećeg sitkoma koji ćemo jednako obožavati nine-nine!

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.6/5 Finale: 4.1/5

14

Četvrtak, 30. septembar 2021.

serije

Tri Netfliksove poslastice sa tri kraja svijeta - z

Vampiri na sjeveru istoku, korupcija n Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Religija i država, politika i korupcija u potpunosti su uneseni u DNK „Kraljevstva“ čime se dobija ,,ukusan“ koktel

K

ada uzmete vreću prepunu raznovrsnih darova i gurnete ruku bez gledanja, možete da izvučete svašta, od prelijepog poklona kojeg ste željeli do nekog koje nećete htjeti ni pogledati. Vrlo slična situacija je i sa Netfliksovim ,,poklonima“ svakog mjeseca.

Izaberete nekoliko i nadate se da će vam se svidjeti. Mi smo ovaj put odabrali tri serije potpuno različitog sadržaja sa tri različita kontinenta. ,,Kingdom“ (,,El Reino“) je argentinska serija koja se bavi vezom crkve i politike na najgori način. ,,Post Mortem“ je norveška mješavina horora i crne komedije, a ,,Squid Game“ je zabavna korejska serija sa dječjim igrama o klasnom raslojavanju.

KINGDOM

Marksistički filozof i teoretičar Antonio Gramši napisao je da se kriza nastaje kada staro umire, a novo se ne može roditi.

Posteri Netfliksovih serija iz Argentine, Norveške i Južne Koreje

Tom rečenicom, koja je ključna za osmodjelnu argentinsku seriju ,,Kraljevstvo“ ona i počinje. Gledaocu će to biti jasno kad krene na put koji su napravili Klaudia i Marselo Pinjejro. Oni sa ovom serijom pokušali napraviti pano-

ramski pogled na Argentinu danas i povući paralelu sa globalnom situacijom i usponom ekstremne desnice i vjerskog konzervativizma u svijetu.

Glavni junak ovog političkog trilera je je predani župnik Emilio Vaskez Pena

(Diego Diego Pereti Pereti), potencijalni potpredsjednik, koji nakon što glavni kandidat za predsjednika, Armando Badahos (Daniel Kuzniecka), bude ubijen nožem u leđa, biva prisiljen donositi drastične odluke, koje pokreću igrice u kojima otkri-

vamo svijet korupcije i borbe za moć.

Iako je krivac brzo pronađen, nakon što je Remiđio Kardenas (Niko Garsija) odmah priznao šta je uradio, mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Tužiteljka Roberta Kandia (Nensi Du-

15

Četvrtak, 30. septembar 2021.

imdb.com

u, igrice na na zapadu

decider.com

znatno drugačije od onoga na što ste navikli

pla zna da se još stvari krije pla) ispod pokrivača i pokušava doći do njih, a Emiliova supruga Elena (Mercedes Moran) vrti konce u pozadini, jer je odlučna po svaku cijenu braniti svoje profitabilno carstvo. S druge strane, Hulio Klemens (Ćino

Darín) i Ruben Osorio (Hoakín Furiel) će saznati postojanje istorije zlostavljanja djece koja se, uprkos pronađenim dokazima, ne može otkriti budući da elita nacije to ne dopušta. ,,Kraljevstvo“ se iz epizode u epizodu šeta između

žanrova. Ponekad je to porodična drama, pa krimić koji prati tragove zločina, a najčešće je politički triler.

Sve je dodatno ,,zakomplikovano“ činjenicom da postoji nekoliko paralelnih radnji, uključujući i povratak u prošlost. U toj drama-

Sprega crkve i politike u centru šekspirovske drame iz Argentine ,,Kingdom“

turškoj ideji nalazimo na mala posrnuća u razvoju čitave radnje, ali koja opet previše ne opterećuje cjelovitost. Serija takođe ne bježi od uobičajenih mjesta trilera, pa nerijetko upada u vlastitu zamku predvidljivog tona. Ali, ono što je bitno, ova latinoamerička serija je zaronila u mutne vode evanđelističke crkve (nakon premijere naišla na osude crkvenih glavešina) i otvoreno naglašava nešto što svi dobro znamo u sociokulturnom smislu, ali o tome javno ne govorimo, a to je kakva može biti sprega crkve i politike.

Adut u rukavu ,,Kraljevstva“ je i taj da ,,šekspirovski“ razmjenjuje ,,dvorske“ porodične napetosti koje su ukorenjene u predstavnike moderne aristokratije. Gotovo svi likovi su zamišljeni kao moralno vrijedni osude i jasni su u svojoj karakterizaciji, a gledaocu ne treba dugo da identifikuje loše i manje loše. Magbet tj. Pereti nije uvjerljiv i ne uspijeva prikazati pastora Emilija sa harizmom, kakav bi lik poput njega zahtjevao. Za Serđa Zambrana Paza (Daniel Fanego) znamo samo da je on njegov politički protivnik, ali ne i ono što je njegovo političko opredjeljenje. Srećom, drugi likovi oko njih to nadoknađuju. Posebno Elena ili lejdi Magbet, koja je na raskrsnici između ljubavi prema Hristu i dolaska politike u život svog supruga, što je jedna od najboljih uloga u seriji.

U kinematografskom smislu, serija je vrsta ljubavnog pisma gradu Buenos Airesu i njegovoj nevjerojatnoj arhitekturi, sa snimkama iz vazduha i prekrasnim prikazom vjerskih hramova.

Religija i država, politika i korupcija u potpunosti su uneseni u DNK serije, čime se dobija “ukusan” koktel koji će nas držati uz nju i njene protagoniste. Iako nismo dobili odgovore na pitanja hoće li zlostavljanja župnika postati javno i da li će pasti vjersko carstvo, .kao ni u realnosti, nadamo se da će autori u drugoj sezonu 2022. godine bar na neka odgovoriti.

Ocjena: 3.3/5

POST MORTEM

Horor žanr je prepun primjera umiranja ljudi i njihovog povratka među žive, u obliku zombija, vampire ili drugih natprirodnih bića.

Ipak, rijetkost je pronaći da se ta bića nađu u nekim (ne) običnim situacijama, poput vampira u seriji ,,What We Do in the Shadows“ ili kakav je slučaj s junacima šestodjelne serije ,,Post Mortem“, koju je napisao Peter Holmsen, a režirao većim dijelom Harald Zvart.

Radnja se dešava u gradu Skarnes u Norveškoj, gdje već duže vrijeme niko nije umro, a lokalnoj pogrebnoj kući koju drže Arvida (Terje Stromdal) i njegov sin Od Halangen (Elias Holmen Sorensen) prijeti bankrot. Kada dobiju poziv da pokupe tijelo, procvjetaju, ali samo nakratko, jer otkriju da je riječ o ćerki/ sestri Live (Ketrin Tor-

Četvrtak, 30. septembar 2021. koreaportal.com

16

Socijalno raslojavanje moćno razrađena tema u ,,Squid Game“

borg Johansen), koja je pronađena mrtva pod sumnjivim okolnostima. Međutim, u vrijeme obdukcije, ona se budi s čudnom žeđu za krvlju. Premda Od i njegova dobrodušna supruga Roze (Sara Korami) oporavak Live smatraju normalnim, njen otac je odbija vidjeti. On se ne čini sretnim što mu se kći vratila, jer je njena majka imala istu ,,bolest“. Live su pronašli glavna detektivka Judit (Kim Ferčajld) i mladi policajac Rajnhart (Andre Serum), koji je zaljubljen u Live. Kako stopa smrtnosti krene rasti, Judit je sigurna da iza toga stoji Live…

Ova divlja mješavina žanrova svojim dvosmislenim likovima, sporog tempa, kao i posebnom atmosferom specifičnom za Skandinavce, zasigurno se neće svidjeti svima. Kreće se putem između drame i crne komedije, a povremeno i sa upadima horora, gdje krv nije samo izvor prehrane, već i sredstvo za odnose i neslaganja u porodici. Treća epizoda je jedna od boljih i smiješnijih, sa apsurdnim i mračnim humorom, za razliku od nekih kasnijih epizoda koje postepeno gube taj smisao za humor u korist slabe melodrama i akcije.

Autori su očigledno uzore pronašli u filmovima ,,Hot

Fuzz“ (Edgar Rajt, 2007) ili ,,The Dead Don’t Die (Džim Džarmuš, 2019)“ sa parom Peg - Frost u malom engleskom gradu Sandfordu, ali posebno u filmu ,,Fargo“ (Džoel i Itan Koen, 1996), kojem u jednoj od posljednjih epizoda daju i mali očigledni omaž. Sve je to ipak u pozadini, jer je vu svakom kadri vidljiv autorski pečat.

Glavni likovi su dobro osmišljeni. Live i njena porodica imaju zanimljive osobine i motivaciju i svima je dato dovoljno vremena da priču učini zanimljivom. Johansen i Holmen rade uvjerljiv posao u oživljavanju vampira i njezinog brata. Izuzetno su simpatični i zabavni, Johansen je prava mješavina zbunjene i jezive osobe.

Ona nije loša osoba, ali njeno otkriće je tjera da se snalazi u životu, pružajući opseg do onog što znači biti drugačija osoba i kako se uklopiti. Kim kao Judit je takođe divno gledati u njenim komičnim nastupima i kako je sposobna pogoditi sve nijanse ovog lika.

Osim likova, u seriji su vizuelna rješenja u skladu sa scenarijem, pa imamo vrlo krupne planove u trenucima najveće napetosti, igre svjetla i sjenke, fotografije s notama sive boje, a tu su i starinske norveške melodie sa nekim interijerima s

starim namještajem koji daju osjećaj da je ovo mjesto na kojem je vrijeme stalo i gdje samo pametni telefoni upozoravaju nas da smo u sadašnjosti.

Ova drugačija i nova priča o vampirizmu u kojoj je preovladava cinizam i crni humor je svakako osvježenje na malim ekranima i privući će hrpu fanova koji vole malo morbidnosti.

Ocjena: 3.7/7 SQUID GAME

Činjenica da ljudi učestvuju u smrtonosnim igrama nije novi motiv u filmovima ili serijama. Bilo da se radi o bitkama poput ,,Battle Royale“, distopijskom turniru u franšizi ,,Hunger Games“ ili igrama za bogataše u ,,The Game“ (Dejvid Finčer, 1997).

Postoji dosta primjera, i u tom smislu, južnokorejsku seriju ,,Igra lignje“ (,,Squid Game“) lako je vidjeti samo kao još jednog predstavnika ovog popularnog scenarija.

Ali, čak i ako je neki kritičari porede s ,,Battle Royale“ i sa dosta anima, ovdje ima dovoljno posebnosti koje je čine svojom. Jedna od takvih, koju je unio režiser i s c e n a r i st Dong-hjuk Hvang, svakako su dječje igre, poput one u nazivu.

Igra lignje je bila popularna

u školskim dvorištima, koju su igrala korejska djeca tokom osamdesetih godina, a opisuje se tako da postoji tim napada i tim odbrane koji koriste ploču u obliku lignje, a cilj je doći do glave lignje ili odbraniti je.

Glavni junak Song Ki-hun (Li Jong-jae) je razvedeni otac i okorjeli zavisnik od kockanja, živi s majkom u malenom stanu, ne radi, a novac koji joj ukrade s kartice suludo potroši. Iznenada, naleti na stranca, koji mu ponudi učestvovanje u igri gdje može dosta zaraditi. On i 455 drugih muškaraca i žena, među kojima su i njegov prijatelj iz djetinjstva Čo Sang-vo (Park Hae-so), starac s tumorom na mozgu (Oh Joung-so), sjevernokorejski džeparoš (Jung Ho-jeon) ili pakistanski migrant (Tripathi Anupam), dolaze na čudno mjesto gdje će se igrati dječje igre. A ko izgubi, gubi i vlastiti život.

U devet epizoda različitog trajanja koje čine prvu sezonu metafora je više nego očigledna, a to je klasno raslojavanje i odnos moćnog i bogatog društva kojem je dosadno. I koriste očaj i ranjivost siromašnih u svrhu zabave i demonstracije moći, što je praktično ono što se događa u savremenom svijetu. Međutim, jedna od

atrakcija ove serije je inventivnost i dizajn igara u kojima junaci učestvuju. One imaju zanimljiv razvoj, pružajući različite strategije za njihovo rješavanje, tako da nas u njihovom igranju očekuje dosta zanimljivih obrta. Tu je i mnogo više od faktora iznenađenja u igri, a to je jednako zanimljiva ljudska komponenta. Hvang pridaje veću važnost likovima i njihovim pričama i više puta prekida krvave igre, kako bi predstavio likove, objasnio razloge njihova učestvovanja i njihove međusobne odnose. Južnokorejski glumci su dobri u toj ,,igri“ i grade trodimenzionalne likove čija sudbina zainteresuje gledaoca. Šesta epizoda je posebno zanimljiva, u kojoj se gledaoci provlače kroz emocionalno sito zajedno sa likovima.

Nažalost, zatvaranje sezone nije na nivou ostatka serije, a koristi se za izvrtanje scenarija na bespotreban i apsurdan način, što je zasigurno bilo nepotrebno. Takođe otvoreni kraj, koji daje nagovještaj druge sezone je očekivani, ali suludi mamac. Uprkos tome, ovo je trenutno najpopularnija Netfliksova serija, koju ćete pogledati u jednom dahu, nerijetko se nervirajući.

Ocjena: 4.1/5

Četvrtak, 30. septembar 2021.

17

Nina Vukčević, likovna umjetnica

PREPORUKA

Sa Masimom u ateljeu

Dadarin

Aleksandar Nikčević: Strogo protiv ,,autotjun kvazirepera na baterije“

Nina Vukčević: Zaglavila je na drami ,,The Crown“ na Netfliksu

Zgrabi FILM Temelj dobrog filma, prema mom mišljenju, je dobra priča. Iz tog razloga nemam omiljeni žanr.

Volim kada mi film drži pažnju, kada me izenandi ili dirne. Volim trilere, detektivske filmove i krimiće, sve što sadrži iščekivanje i tenziju. Nisam ljubitelj romantičnih komedija, iako ima filmova koji su me i zaplakali, ali to su uglavnom drame.

Posljednji koji sam pogledala, a koji je na mene ostavio utisak je Oskarom nagrađeni (najbolji zvuk) „The

Sound of Metal“ (Darijus Marder, 2019). Srodila sam se sa glavnim likom, a režiser je u potpunosti uspio da dočara kakav je život nekoga koji preko noći gubi čulo od koga mu bukvalno zavisi život. Što se tiče ostalih starijih omiljenih filmova, tu su kultni klasici „The Shawshank Rademption“ (Frenk Darabont, 1994), „Pulp Fiction“ (Kventin Tarantino, 1994), „Taxi Driver“ (Martin Skorseze, 1976)…

Volim Tarantinove filmove, način na koji drži pažnju gledalaca je neprevaziđen.

TV Na TV-u gledam isključivo emisije koje se tiču preuređivanja enterijera i restau-

racije kuća, jer time i sama volim da se bavim.

Stalno preuređujem kuću i znam sve poslove koji se smatraju „muškim“. Omiljeni kanal za te emisije mi je HGTV. Pored toga „zaglavim“ i na ponekoj seriji na Netfliksu.

Posljednja koju sam ispratila je „The Crown“.

MUZIKA Muziku slušam obično dok slikam u ateljeu. Uglavnom mi je upaljen radio, pa okrećem stanice u zavisnosti od raspoloženja.

Volim da slušam i idem na koncerte Masima Savića, a u posljednje vrijemi mi prijaju strani hitovi devedesetih. Prijatelji kažu da su to godine!

Zaobiđi FILM Nikako ne volim naučnu fantastiku, mada nisam ni ljubitelj horora. Veliko sam razočaranje doživjela zbog posljednjeg Tarantinovog ostvarenja „Once Upon a Time in Holywood“ (2019), to je možda i najmonotoniji njegov film, iako su Bred Pit i Leonardo Dikaprio fantastično odglumili.

TV Televiziju uopšte ne gledam otkad postoji Jutjub i opciju da sama biram sadržaje koje volim. Kanali koji pustaju 24/7 talk show i

rijaliti programe kao što su Farma, Parovi itd. blokirani su zbog djece.

MUZIKA Živimo u vremenu kada je neukus dominantan i kada u moru izvođača više ne možete ni naći onog jednog da vam se sviđa. Muzika koju svakako zaobilazim je turbo-folk.

Pravac koji je ušao u najsitnije pore našeg društva do te mjere da djevojke i momci danas oponašaju život iz tih, najblaže rečeno prizemnih tekstova i muzike bez ikakve umjetničke ili bilo koje vrijednosti.

Mogu slobodno reći da je posljednja muzika koja je imala neku vrijednost ona iz osamdesetih, nažalost.

Četvrtak, 30. septembar 2021.

d ž uboks

M

iloš Zu

balkanrock.com

Novosadski kantautor albume ,,Paralele“ i ,,Paralele II“ posvećuje najbližima

P

Sreća u indigo boji

miloszubac.bandcamp.com

lemenito je i ljekovito kad naučite da vas raduje tuđa sreća. A Miloš Zubac na albumima ,,Paralele“ i Paralele II“ sopstvenu sreću prosipa poput padalica iz kosmičkog đerdana.

Miloševa sreća je jedna duga putanja, vertikala odrastanja. U tri zemlje i u četiri grada, u Zagrebu, u Novom Sadu, Beogradu i u Tuzli, novoadski kantautor je, istovremeno radeći na ploči ,,Manastiri“, vrlo ciljano želio da na ,,Paralelama“ okupi ljude bitne za njegovo autorsko formiranje u muzici. Miloš u ovim pjesmama diše životnu ostvarenost, a ona treperi u jednoj riječi koja provijava na brojnim stanicama ovog

Novosađanin Miloš Zubac otkriva formulu svog ostvarenja

Miloš Zubac u pjesmama diše životnu ostvarenost, a ona treperi u jednoj riječi koja provijava na brojnim stanicama ovog muzičkog putovanja: ,,porodica“ muzičkog putovanja: ,,porodica“. Stoga su ,,Paralele“ i ,,Paralele II“ svojevrsna posveta svim njima, Miloševima.

Djetinje tuge

Na početku ,,Paralela“ Miloš je samo naizgled neuhvatljiv; u pjesmi ,,Šta si mi rekla ispod orbite“ ona mu poručuje ,,Potrebna je velika brzina da te neko uhvati u svemiru“, i još jedno ,,Porodica je brod“... Nakon dominantno putene i vrlo delikatne ,,Kotezi Revisited“

ba c

18

je ključna, pjesnička tačka, pjesma ,,Paralele“. I lagana, plovna folkerska rijeka. Od jednog pitanja djetinjstva: ,,Kolika mora biti snaga Svevišnjeg da se ne umeša u detinje tuge?“, do savršene slike ,,Među paralelama naše mnogostruke ljubavi, jedna se porodica jelena nežno zaigrala u čestaru...“.

Da Zubac ne napiše više nijedan stih, ovih nekoliko bilo bi dovoljno da bude potpuno ostvaren pjesnik.

U ,,Srcu psa“ Miloš priznaje i ,,U meni se neprestano

otvaraju nove daljine“, ali i ,,Odabraću jednako da ti se vratim“, uz jednu vinjetu o promrzlom francuskom vojniku iz Tolstojevog romana ,,Rat i mir“. Potom u ,,Čoveku sa zvezda“, obojenom neočekivanom elektronikom (sjajna smjernica za njegovu dalju karijeru) Zubac nagovještava jedan rastanak (,,kada istekne ova oročena kosmička mimikrija“)... I već u narednom koraku je potpuno odrastao i racionalan; u pjesmi ,,Trezan i rezak“ dotiče dan ,,trezan poput naknadnog roditeljskog izvinjenja detetu“.

Izbor stvarnosti

Mala i najličnija, neočekivana ,,Voda pamti“ na kraju ,,Paralela“ (o čemu se radi, najbolje da sami otkrijete na Miloševoj Bandcamp stranici) je uvod za razigranije, koherentnije ,,Paralele II“. U ,,Ocu na balkonu“ sa dječijeg igrališta i kroz gole hranje hvata ritam bu-

dućnosti na dvije ljuljaške, u savršeno slikovitom prikazu intimnog prostora. Sa cijelim svijetom se miri u ,,Dugom tragu kočenja“ i ,,Izboru stvarnosti“ (,,dopusti drugima ono što jesu budu i putem onog što nisu“) – samo da bi brinuo i čuvao onaj prostor koji pripada njemu bliskima. A posebno onoj koja je ,,znala da nikad nisam bio mlad“ (,,Poreklo tvoje snage“). ,,Izazvan da voli“, kako sam sebe opisuje (i još: ,,majstor ekvilibristike, veštak relativizacije, stabilizator tolikih nemira“), Miloš dotiče jedno ,,Stelarno jemstvo“ u finišu ,,Paralela II“... I onda znate koliko je potpuno zatečenim ,,čudom od života koje ne cenimo dovoljno“.

U trakama zvjezdanog svjetla, tada u završnici, sklizne jedno priznanje: ,,Hoću da budem tvoj indigo“... I tu, na ivici sanjive harmonije, ostaje samo priznati, koliko ljekovita i medna jesu priznanja sreće Miloša Zubca. Na jednoj ,,Nebeskoj reci“, kojom već uveliko kormilo prepušta svojoj Mileni.

S. S.

Ocjena: 80/100

19

Četvrtak, 30. septembar 2021.

injeta iz moderne istorije metal muzike: za progresivni metal, album ,,Colors“ benda Between The Buried And Me 2007. je bila nešto poput evolutivnog skoka. Mitska nedostajuća karika brzog napretka, Pandorina kutija što otvara luda pitanja i pokazuje nove uzbudljive puteve.

Sa 14 godina distance, enigmatični ,,Colors“ je sada prepoznat kao klasik. Za bend iz Sjeverne Karoline, čije je dotadašnje stvaranje djelovalo previše eksperimentalno i melodično za fanove tvrđeg zvuka, a previše oporo i grubo za progresivce - ,,Colors“ je bio nešto poput prkosnog odgovora. Totalni maksimalizam svega za što su im zamjerali; širenje opsega kreativne amplitude u toj mjeri, da je postalo ludački dobro. Tih 65 minuta koji su suštinski i albumska cjelina i jedna velika pjesma – su suvo zlato i magija metala 21. vijeka.

Odatle je jasno, sa kakvim ushićenjem se ovog ljeta čekao ,,Colors II“. Metal fanovi mogu da odahnu:

Bijes umiruće tehnologije

Stekao se utisak da ,,Colors“ i ,,Colors II“ dijele isti kostur – što nije loše. Naprotiv, sjajno služi konceptu albuma. Repetitivnost je prisustna tako i u toj mjeri da vas jedino može zabaviti ovo je dosljedan i dostojan nastavak, suštinski ,,Colors“ u ogledalu početka treće decenije vijeka. Jedan prošireni spektar u kom i prvi ,,dio“ dobija nova značenja.

Bez ozbira na to da li ste imali iskustvo slušanja prethodnika, podjednako dobro ćete se zabaviti.

Piano pop uvodne ,,Monochrome“ će vas uputiti da očekujete neočekivano

Tomi Rodžers i ekipa iz Sjeverne Karoline servirali potencijalno ključnu metal gozbu godine

(baš kao prije 14 godina ,,Foam Born...“), a ,,The Double Helix Of Extinction“ iznijeti sav vrišteći bijes umiruće, vremenom pregažene tehnologije u sve bržem svijetu. ,,Prehistory“ je slojevita puzla, glavolomka koju nosi i bendžo (!) ritam i melodije sa uvodnih špica starih Hanna-Barbera crtaća... A ,,Human Is Hell (Another One With Love)“

savršena gitarska rapsodija i odgovor na čuvenu ,,White Walls“, koja je favorit svih fanova benda Between The Buried And Me. Stekao se utisak, da ,,Colors“ i ,,Colors II“ dijele isti kostur – što nije loše.

Naprotiv, sjajno služi konceptu albuma. Repetitivnost je prisustna tako i u toj mjeri da vas jedino može zabaviti, a centralna tema ,,Never Seen/Future Shock“ toliko je zarazna da ćete začas zaboraviti da se radi o vrlo komplikovanim harmonijama. Muzike koja je, sveukupno, proputila najdalje što je prog metal do sada uspio. Glas Tomija Rodžersa je tu samo final-

discogs.com

B

V

Dostojan nastavak 14 godina stare kultne ploče progresivnog metala

ni trijumf, trešnja na vrhu najbogatije i pijane torte, na potencijalno ključnoj metal gozbi ove godine.

Ocjena: 90/100

S. S.

Cat Louise/wallofsoundau.com

Th

e Bur

ied nd A

Me

et w n ee

Četvrtak, 30. septembar 2021.

Tanja Šljivar, književnica Almin Zrno

33 OBRTAJA

film

20

Tanja Šljivar: Diznijev „Beauty and the Beast“ njena je prva bioskopska uspomena

Film koji Vas čini srećnim?

- „Happiness“ (Tod Solondz, 1998), haha!

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Lagala bih kad bih rekla da filmovi nisu izazivali čak i takve porive, makar nakratko, ali ne želim baš da otkrijem o kom filmu se radi jer je rediteljka živa, zdrava i govori naš jezik. U pitanju je istorijski revizionizam. To je uglavnom jedino što u filmu i može toliko da me iziritira.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Radiću na toj priči s Milicom Tomović. Što se kaže ne bih da otkrivam previše.

Omiljeni filmski rivali?

- Pa valjda Betmen i Džoker.

Ali Džoker Hita Ledžera.

Koliko sam se zaljubila tad u tog čovjeka.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ceo film „Wendi and Lucy“ režiserke Keli Rajhart. I tarantula u krevetu Džejmsa Bonda u filmu „Dr. No“ (Terens Jang, 1962).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Plati, nije mi ni do čega“; i pitanje „Gde je Beli Bora?“ Odgovor: „Šta će mi ovde?“ oba iz „Skupljača perja“ (Aleksandar Petrović, 1967).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ovo stvarno ne znam. :)

N

agrađivana književnica Tanja Šljivar, čije su drame prevedene na desetak jezika, ne piše samo za pozorište. Iako su po tom intimnom prostoru sudbine njenih junaka najprepoznatljivije, pronalazimo ih i u časopisima, knjigama, radiju i filmu. Sa režiserkom Milicom Tomović rođena Banjalučanka potpisuje scenario za film „Kelti“ koji je ove godine premijerno prikazan na Berlinalu.

Kasno ljeto provela je u Štajerskoj, kao i nekoliko do sada, vozeći bicikl niz Muru, ka Mariboru, do kog još nije stigla.

Ovog puta povod za dane u Gracu bio je festival savremene umjetnosti „Štajerska jesen.“ Naime, Šljivar je pisala libreto za operski performans Dejana Kaluđerovića „Conversations: I don’t know that word... yet“ u režiji Bojana Đorđeva, a u

saradnji sa kompozitorkom Marijom Balubdžić koji je praizvedbu imao upravo u kulturnom sjedištu austrijske pokrajine.

Naša gošća se nakon nekoliko čitanja, puta u Češku, Njemačku vraća životu u Beogradu. Ističe da dugi odmor na Jadranu bez telefona i kompjutera, ipak nije uspio da izliječi pravu bolest kasni kapitalizam, tako da jesen,

na kraju, dočekuje premorena.

A kada se tako osjeća, uvijek je „osvježe“ dobri filmski naslovi i muzika. U narednim redovima saznajte smrt koje legende, za koju kažemo da je stigla s druge planete, je u rangu umjetnosti, koga bi Tanja smorila da je vodi u Argentinu, što se našlo u krevetu gospodina Bonda i u koga se zaljubila nakon jedne maestralne uloge.

Četvrtak, 30. septembar 2021.

21

Tarantula u krevetu Džejmsa Bonda like gradove, ali i provincije, a uvek i ispred svega naročito Njujork, u kom nažalost još uvek nisam bila.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Lukreciju Martel, Daneta Komljena i Milicu Tomović - sve zajedno, u neki bečki bar, na primer opskurni „Tanzcafe Jenseits“, a kao sreli smo se svi na Viennalu. Nas troje da smaramo Lukreciju, da joj šaljemo linkove za naše filmove i pitamo je da nas vodi u Argentinu. Ja mogu da svarim samo vino i džin-tonik, a da ne budem mamurna, a za njih bih naručila više tura žestokih pića. Ako bih mogla još jednu autorku, onda bi to bila Sofija Kopola, ipak su njoj na rođendanu bili Kurt Kobejn i Kortni Lav. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kventin odustaje od procesa kad shvati da mora da smišlja regionalne koprodukcije u okvirima nekadašnjeg jednistvenog tržišta i kulture.

mu

z ika

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Avengers: Infity War“ (Entoni, Džo Ruso, 2018) imala sam osjećaj da razumijem bolje svaku izložbu savremene umetnosti, ali dobro, falio mi je kontekst prethodnih valjda 20 Marvelovih filmova. Ili kako mi Gugl kaže - sedam. Generalno, ja sam više asocijativni tip, nego neko ko razume logike narativa, što je neobično za scenaristkinju, ali tako je. Često mi je mama po banjalučkim bioskopskim salama prepričavala šta se „upravo desilo“ na platnu jer meni je uzročno-posljedični smisao radnje doslovno izmicao, što bi, vjerovatno, obično nagnalo ljude da se premeste što dalje od naših sedišta.

Ja sam, pak, u tim njenim prepirčavanjima uživala. I još uživam kad god mi neko nešto prepričava. Ili kad ja nekom nešto prepričavam.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne mogu da budem sigurna ali rekla bih „Beauty and the Beast“ (Geri Trauzdejl i Krik Vajz, 1991). I to nekoliko puta. Vodio me tata.

Poslije na posuđenom video-rekorderu nije bilo isto.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „The Royal Tenenbaums“ (Ves Anderson, 2001), naročito pesme „Stephanie Says“ i „Needle in a Hay“.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Pa, pretpostavljam oko milion puta u Sjedinjene Američke Države, u sve ve-

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „O poštaris avel“, Vere Bile na Zuzanu i Marka, i

„Izgleda da mi smo sami“ benda U škripcu na tatu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Mislim da ne bih pustila pesmu za taj „doček“. Možda Dean Blunt & Inga Copeland „Narcissist“ ili „On the Beach“ - Nil Jang, ako bih baš morala nešto da pustim.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Goldie“, A$AP Rocky - je, na primer, himna hedonizma, a „Bilećanka“ Milana Apiha je himna slobode, iako je napisana u zatvoru. Često ta dva pojma nisu identična.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Frederick“, Pati Smit.

Vaša pjesma za karaoke?

- „The Winner Takes It All“, ABBA. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrala bih Ninu Simon.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Odstreliće me svi koji budu čitali, ali za mene je to grupa EKV. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Moskrijev overdose. Bouvijeva smrt me više zadivila - bila je kao i njegov život - umetničko delo s druge planete.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Wild Dances“, Ruslana.

Kad je čujem na nekoj kuć-

noj žurci oko četiri ujutro, uvijek se ozarim.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj sam već poskidala postere. U osnovnoj sam držala na zidu apsolutno sve što je izlazilo u zagrebačkom časopisu „Teen“, koji je kod nas u Banjaluku, čak i tokom kasnih devedesetih najnormalnije stizao na kioske svakog prvog u mjesecu.

Kulturološki je bilo zanimljivo ko se tu našao, ali ne bih baš nikog da izdvojim, osim možda P. Didija.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Evo, nadživio je Čarlija Votsa. Za ostale ne znam, vidjećemo.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Normal People“. Ali bih radije preporučila knjigu za taj isti kišni vikend.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „3rd Rock From the Sun“ i „Složna braća“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Transparent“ u autorstvu Džoi Solovej.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo ih je. Nažalost, često se umorim. Rekla sam već da s narativima nisam

na „ti“. Bindžovanje smatram vrhunskim hedonizmom i priuštavam sebi gledanje cijelih sezona u kratkom vremenskom roku samo posle nekog većeg završenog sopstvenog teksta.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Hm... Dosta njih. Ali ne znam ni da li je baš „užasno“, samo je jako uvrnuto sve što se desi u drugoj sezoni „Top of the Lake“ rediteljke Džejn Kempion, na primjer...

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Džempere i košulje koje nosi Mihaela Kol u „I May Destroy You“. Sigurno sam poželjela dosta toga iz serije „Twin Peaks“, crnu kafu i kolač, na primjer.

Najdraži par iz serije?

- Kasandra i Luis David hahaha. Šalim se, ali to je prvo što mi je palo na pamet, a kako je ovaj upitnik prustovsko maslo, neka ostane psihoanalitičarkama na uvid.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Prije bih voljela radno okruženje pravog „writer’s rooma“, odnosno da radim u inspirativnom autorskom timu koji stoji iza neke serije. Infantilna želja je da sam pisala „Friends“, što se kosi, zapravo, s mojim istinskim talentima i zanatskim veštinama. Navodno zrela želja je da sam pisala „Girls“ ili „Years and years“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Ne navijam. M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 30. septembar 2021.

KALENDAR Denzel Vašington i Itan Hok na estetizovanom posteru

Dvadeset godina od premijere trilera ,,Training

B

io jednom jedan lav i od tog detektiva Alonsa Harisa nije bilo opakijeg baje i ljućeg brka u cijelom Los Anđelesu. Kakva iščašena utopija: u filmu ,,Training Day“ najopasnija njuška, kralj urbane džungle – je tamnoputi policajac.

Denzel Vašington rijetko je igrao negativce; u filmu Antoana Fukue, prikazanom prije dvije decenije u Veneciji, 2. septembra 2001. godine, ta mu uloga toliko prija da djeluje kao zvjerka puštena iz kaveza. Njegov Alonso je toliko naelektrisano, sočno i hormonski začinjeno opasan, da tu krajnost uznosi na nivo totalne životne komedije. U filmu ,,Training Day“, Vašington svog Alonsa čini trubadurom sebe samog, ciničnim propovjednikom jedne razgoropađene muškosti u razraslom kožnom mantilu što gospodari ulicom megalopolisa.

redbubble.com

Alfa mužjak

,,Training Day“ je, nakon dvije decenije od premijere, lako posmatrati kao katalizator kulturnog fenomena; kao jednu kalifornijsku mapu druma po kojoj je, na primjer, Los Anđeles oslikavan u kultnoj igri ,,GTA: San Andreas“.

Režiser, i prije i više od njega scenarista Dejvid Ajer, uspjeli su na filmsko platno da prostru raskošan i uzbudljiv svijet kojim gospodari alfa mužjak. Onda kad Taj Alonso postane učitelj, sensei policajca-rukija Džeka Hojta (Itan Hok), u prvom danu detektivske patrole, lako ga je progutati i prihvatiti kao totalnu mačo fantaziju. Cara i umjetnika elegentnog preživljavanja, u jednom svijetu u kom krupne ribe prepuštaju mjesto i visočiji stepenik onim krupnijima – sve do samog vrha. A na vrhu je on, usamljen i seksi gospodar sa prstom i jezikom na obaraču.

Pred Alonsom, Hokov Džejk Hojt je maltene posramljen; svi tragovi samopouzdanja iščiliće iza prvog ćoška suncem oprljenog pločnika u predgrađu Los Anđelesa. Hok suštinski jedino što ima da ponudi tom Alonsu je naivna pravičnost; potpuno će mu se prepustiti i postati marioneta, dok bude učio zakon ulice... Zakon preživljavanja, onakav kako ga propovijeda alfa, vuk samotnjak i ključna zvjerka pred kojim se klanja cijeli geto i Zapadna obala.

Ovu fantaziju Fukua i Ajer kao autori drže u čvrstim rukama;

Četvrtak, 30. septembar 2021.

23

g Day“, naelektrisanog i hormonski začinjenog plesa na ulicama Los Anđelesa

Đavolska igra baletana podzemlja

Denzel Vašington svog detektiva Alonsa Harisa čini trubadurom sebe samog, ciničnim propovjednikom jedne razgoropađene muškosti u razraslom kožnom mantilu što gospodari ulicom megalopolisa

Privlačna opasnost

Scenarista je, kao nikada u karijeri, uspio da smućka tako glatko pitak narativ; obrti nijesu nagli i nijesu prečesti, a svaki je potpuno logičan u onoj mjeri u kojoj je i neočekivan.

Sam režiser Fukua je isticao da je imao očiglednu i laku inspiraciju: ,,Rampart“ skandal iz početka 90-ih i aferu koja je cijeli niz policajaca i detektiva Los Anđelesa pozicionirala u sam vrh korupcije i podzemlja. Ajer uspijeva da oslika i realnu opasnost na svakom uglu i semaforu, ali i da jedan takav svijet učini užasno, gotovo seksualizovano primamljivim. Los Anđeles u ostvarenju ,,Training Day“ zaista djeluje kao grad u kom je mnogo nasilne smrti, ali još više štosa i života.

Za Hokovog Džejka, makar do posljednje trećine filma, teško je navijati; opet, sa druge strane, lako je i prihvatiti u kojoj mjeri se i koliko lako prepustio

potpunom liderstvu tog detektiva Alonsa. Njegov pajtos u patroli i samurajski učitelj je uvijek onaj koji korak ispred njega i ispred svake opasnosti; jašući situaciono uzbuđenje, iz scene u scenu, iz ulice u ulicu, tako da je jasno provaliti da ga to čini živim. Da ga to pali i da ga čini zavisnim, u isti mah. Čak i kada to provalite, nećete tu primijetiti ni milimetar, ni gram slabosti. Alonso djeluje neuništivo; on je istovremeno i prajmtajm Majkl Džordan ili umjetnički klizač koji ni na najtežem skoku neće zadrhtati. Baletan podzemlja koji možda, ali samo možda, kao Mefisto Faustu, svom pripravniku Džejku nudi jedan đavolski dil.

Ovako pitak, zabavan, urnebesno estetizovan film će vas u bezbjednom i sigurnom prostoru držati do samog kraja, i onda kad servira onaj ključni obrt a velika kula od karata jedne vladavine počne da se ruši.

Tek tada, u samoj završnici i u stilu Karpenterovih remek djela 80-ih, ,,Training Day“ počinje da djeluje istinski opasno ili makar žestoko opominjuće za svoju publi-

ku. A sam Alonso, živuljka pred kojim će cijeli geto upirati prstom i uzvikivati ,,kralj je go“ – postati jedna gotovo horor figura. Poput lika iz filma ,,Candyman“ (Bernard Rouz, 1992), ,,Halloween“ (Džon Karpenter, 1978) ili ,,It“ (Tomi Li Volas, 1992) – suštinski neuništiv.

Dekadentni svijet

Alonsu na kraju kao da ni meci ne mogu ništa – jer je potpuno uzdignut i unižen na golu simboličku ravan... Jedne muškosti koja okreće zupčanike i biva oktansko gorivo suštinski dekadentnog svijeta, koliko god djelovao estetizovan i ro-

mantičarski primamljiv. Autori mu suprotstavljaju iskjučivo i samo jedno puko naivno poštenje pojedinca i zajednice – i uspijevaju da to efektno prodaju. Tu slavu svijeta u kom se lojalnost ipak ne može do kraja kupiti; gdje novac gospodara, u naraciji kilometarski razvučenoj a ipak bezbjednoj od pucanja, ne vrijedi ni trunke kreka ni pišljivog boba.

Sa dvije decenije distance, važno je napomenuti da Fukui i Ajeru nije bilo lako da ,,prodaju“ ovakav film; u američke bioskope je uletio u oktobru 2001, praktično u jeku traume terorističkog napada 11. sep-

Ljuti ris

Pitanje je da li bi u paralelnom univerzumu, taj isti Denzel u 2021. godini, nakon cijele priče, mjeseci i godina protesta protiv rasne nejednakosti i ,,Black Lives Matter“ narativa –danas uopšte imao priliku da plasira ovakav film visoke produkcije. Ili makar, ovakav njegov kralj džungle, panter i detektiv Alonso, bi bio dočekan sa mnogo više mreža i metaka u lovu političke korektnosti.

Sve to nije bitno spram činjenice, da bi ,,Training Day“ bio za klasu manje zabavan i sočan film, da je detektiv i gospodar ulice bijelac a ruki-policajac tamnoput. U ovako postavljenoj igri, za tu samotnu živuljku na vrhu urbanog lanca ishrane je mnogo lakše navijati, pravdati ga i osjetiti.

Prije nego u samoj završnici, taj ljuti ris krvavo zapjeni realnom opasnošću.

Tu, iz rana opkoljenog i nadmudrenog igrača, može poteći isključivo Los Anđeles; prije nego ga, u ludom i seizmičkom hip-hop ritmu i zamahu kinetičke energije savršenog filmskog tempa, Itan Hok vrati na sigurno i smireno tlo poštenja. Zato je nakon 11. septembra Americi bilo lako prodati i jednu takvu filmsku priču; ideju da momci iz komšiluka ipak zajedno mogu spasiti cijeli svijet. Pa i onda su u Koloseumu Los Anđelesa bačeni oči u oči sa najstrašnijim od svih lavova.

Stojan STAMENIĆ complex.com

istovremeno u komotnoj četvrtoj brzini izuzetne zabave, u kojoj u bilo kom momentu ,,Training Day“ neće zalutati u prazan hod ili nelogičnost.

tembra. I u periodu kada policija u Americi nikad, zaista nikad nije bila tako popularna, pa da joj se spočitava neka konekcija sa podzemljem.

Ulica Los Anđelesa kao fantastično poprište za krimi-borbu

24

Četvrtak, 30. septembar 2021.

KALENDAR Preslatka fluidna fabula o naivnoj Holi, njenoj ljubavi prema Njujorku i prijateljstvu i vezi sa promašenim piscem, okrenula je turobni holivudski period u luckastu uličnu igru

Šest decenija od premijere besmrtnog rom-koma ,,Breakfast at Tiffany’s“

Udara

osadnjikave 1995. godine, tada nepoznati američki bend Deep Blue Something, inspirisan ljubavnom pričom u kojoj se ženska strana polako ,,povlači“ iz veze, dok muška traži razloge da je zadrži, lansira singl ,,Breakfast at Tiffany’s“.

Tipično za devedesete i ,,one-hit wonder“ bendove i ovaj se zaustavio na ovoj čuvenoj pjesmi u kojoj se veza pokušava spasiti sa istoimenim planetarno voljenim filmskim komadom iz 1961. godine. ,,Jednu stvar imamo zajedničko, da nam se svidio film“.

Modni komad

A ostvarenje Blejka Edvardsa koje 5. oktobra ove godine slavi 60. rođendan čini se kao idealan argument u borbama ljubavnih veza. Scenarista Džordž Ekslrod ,,pokupio“ je istoimenu novelu Trumana Kapota koju je objavio tri godine ranije i pretvorio u jedno od najprepoznatljivih filmskih priča. Preslatka fluidna fabula o naivnoj Holi, njenoj ljubavi prema Njujorku i prijateljstvu i vezi sa pro-

womansworld.com

Crna haljina lansirana kao besmrtan modni detalj

nationalpost.com

D

Kultna scena: Odri Hepbern sa mačkom

San sa mačkom na leđima mašenim piscem, okrenula je turobni holivudski period u luckastu uličnu igru.

Ipak, koliko god da poznajemo priču (čitaj: izmijenjeni scenario Ekslroda) čini se kao da je danas mnogo poznatiji sam lik Holi, njen vizuelni karakter, feminističke poruke i moda. Iako je Kapote bio ekstremno ljut što je Edvards odabrao Odri Hepbern za ovaj ikonski

književni lik, a ne Merilin Monro, i danas, šest decenija od premijere filma, jasno je da je samo Hepbern mogla da bude Holi. Jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih segmenata u filmu je, naravno, nezaobilazna garderoba koju Hepbern ,,šeta“ ulicama Njujorka. Nakon saradnje na tri prethodna filma, sasvim očekivano, i u Edvardsovom komadu duo

Hepbern i Hubert d’ Živanši kreiraju besmrtan modni komad, ,,crnu haljinu“.

Jači od kontroverze

Dok Edvards, počasni Oskarovac, nije bio ni blizu nominacije za ovu zlatnu statuu, muzika Henrija Manćinija i pjesma ,,Moon River“ trimjufovale su u skoro pa nevidljivoj konkurenciji. Nominacije su pored Hepbern (tada njena četvrta), imali i scenarista i kreatori scenografije.

Ipak, popularnost filma koju je uživao decenijama kasnije, a i uživa danas, dovoljno govori koliko mali broj nagrada nije uticao na njegov status ,,besmrtnosti“. Čak ni izrazito jaki kontroverzni aspekti filma, poput uloge Mikija Runija na ,,japanski“ način, kao i dvosmislene interpretacije Holinog ,,zanimanja“, nijesu film spustile na niže stepenice.

Sigurno možemo, nakon šest decenija, opet staviti plavu masku za spavanje i ljubičaste čepiće za uši i usnuti još jedan Holi san sa mačkom na leđima. L. MURSELJEVIĆ

N

a prvi pogled, ,,The French Connection“, priča o paklenoj potrazi za ozgloglašenim svjetskim igračem narkotika čini se kao bilo koja filmska policijska platforma 20. vijeka.

Kada je 1969. godine američki autor Robin Mur objavio knjigu o planetarno poznatoj ,,francuskoj šemi trgovine heroinom“ koja je predstavljala ,,put narkotika“ Indokina - Francuska - SAD, nije se činilo da će njena adaptacija ni na koji način promijeniti kurs akcionih filmova. Posebno ne kada je američki producent Filip D’Antoni predložio skoro neiskusnog trideset jednogodišnjeg reditelja Vilijama Fridkina za ekranizaciju ove čuvene ,,retrospektive“ događaja.

Ćoškovi Njujorka

Ipak, D’Antoni je dobro znao kome će dati ovu kriminalnu igru. Inspirisan radovima

Četvrtak, 30. septembar 2021.

25

Pola vijeka krimi-klasika ,,The French Connection“ Vilijama Fridkina

mentalfloss.com

rac uličnog veritea

Džin Hekman u kulminaciji famozne potjere

Njujorški ,,performans“ perfektan je miks violentnog saspensa i višedimenzionalne igre filmskih likova čiji se kraj ne nazire. Ali i dokaz da filmske adaptacije imaju platformu na kojoj se može efikasno raditi Tako je ,,The French Connection“ autentično snimljen na stotinjak njujorških lokacija, iako je većina pravila veliki problem ekipi iza filma.

Ovaj realistični dramaturški koktel uspio je i zahvaljujući

ashleycollie.medium.com

evropskih reditelja šezdesetih godina prošlog vijeka, i to posebno Koste Gavrasa i njegovog ,,golog“ realizma, Fridkin je odlučio da udari ovaj ulični filmski verite polu-dokumentarnim stilom.

fenomenalnom trojcu - Džin Hekman i Roj Šnajder koncizno su dublovali u koži detektiva, dok je ,,izgubljeni“ Fernardo Rej preuzeo antagonističku ulogu. Dok je Rej sasvim slučajno (čitaj: greš-

kom režisera) dobio rolu ozloglašenog Čarnijea, Hekman i Šnajder su zbog autentičnosti proveli više od mjesec sa detektivima čije su likove prenijeli na filmsko platno. Da li je to ključ njiho-

Statue za najbolje

,,Žetva“ Oskara za Fridkinovu ekipu

Fenomenalni Fridkin prošetao je kroz Američku akademiju nauka i umjetnosti i uzeo prvog i jedinog Oskara za režiju. Njegova zvijezda večeri Džin Hekman takođe uzima prvi Oskar u kategoriji glavne, dok Roj Šnajder iznenađujuće gubi u trci za statuom u kategoriji sporedne muške uloge od Bena Džonsona za film ,,The Last Picture Show“ (Piter Bogdanovič, 1971). Iznenađenja su nastavila i u drugim kategorijama, pa fenomenalna fotografija Ovena Rojzmana nije bila dovoljna da pobijedi ,,usporenost“ u ostvarenju ,,Fiddler on the Roof“ (Norman Dževison, 1971), koje je trijumfovalo i zvučnoj kategoriji. Ipak, sasvim je jasno da niko nije mogao da parira Fridkinovom komadu u glavnim kategorijama, pa su statue za najbolji film, adaptirani scenario i montažu otišle u prave ruke.

ve fenomenalne adaptacije, ostaje pitanje za analize. Ono što je sigurno je da su obojica dali pečat ovom ostvarenju i učinili ga ključnim filmskim obrtom čije se sjenke traže i danas, pola vijeka od premijere.

Pucanj u mraku

I već nakon dvadesetak minuta gledanja nije teško uočiti zbog čega se Fridkinova kriminalna drama ,,The French Connection“ smatra jednim od najboljih filmova svih vremena. Precizna montaža, ,,duboki“ muzički eksperiment filmskog skora kompozitora Dona Elisa i estetski bitan i fluidan scenario Ernesta Tidimana, samo su neki važni segmenti koji čine ovo djelo kompletnim. Ono što fali su samo (ne) naučene lekcije kasnijih generacija režisera. Jer ,,The French Connection“ nije samo puki kriminalni film koji ima jednu od najznačajnjih scena ,,potjere“. Fridkinov njujorški ,,performans“ perfektan je miks violentnog saspensa i višedimenzionalne igre filmskih likova čiji se kraj ne nazire. Ali i dokaz da filmske adaptacije imaju platformu na kojoj se može efikasno raditi.

Klimaktičan, i krajnje ekcentričan film ne bi imao prostora u današnjem Holivudu, što dovoljno govori o uticaju Fridkina na razvoj umjetnosti i samog filma, ali i o producentskom ćošku u Gradu anđela. Danas bi se od Fridkina zahtijevalo da ,,udovolji“ masi i kreira konkretnog ,,heroja“ iz ovako kompleksne priče, a ne da na ,,mutnim“ njujorškim ulicama pošalje ,,nepoželjnog“ policajca s misijom.

Ipak, mnogo važnije, Fridkin bi danas imao najviše problema zbog posljednjih kadrova filma, odnosno dvosmislenog kraja i ,,pucnja“ u mraku.

Dovoljno govori podatak da sam režiser više puta nije imao konkretan odgovor na to gdje je i u koga završio metak. ,,Možda ga je toliko ponijela situacija da je počeo pucati u sjenke“.

Leila MURSELJEVIĆ

26

PODGORI č ARENJE

S

vjetskim medijima iz Podgorice stizale su vijesti o pobjedama, herojstvu, istrajstvu ili ratne golgote; zore mlade države, pomirenja, ali i tutnjave strašnih bombardovanja... A ona najbizarnija vijest, bez konkurencije, tiče se – jednog džeparoša.

Profesor Dušan Dok su italijanski i nacistički tenkovi u aprilu 1941. godine krenuli i prema najvećem (tada još ne i glavnom) crnogorskom gradu, svijet je obišla vijest koja se nije ticala rata. O lopovu koji je, da bi se pokajao i odrekao svog ,,zanata“ – riješio da odsiječe sopstvenu ruku!

Detroit ivning tajms (kasnije u okviru Detroit njuza, dan-danas jednog od dva najtiražnija i ključna lista američke savezne države Mičigen) posve neobičnu priču ,,Džeparoš koji je odsjekao sopstvenu ruku“, između strave i divljenja, započinje – naravno biblijskim citatom. ,, I ako te desna ruka tvoja sablažnjava, odsijeci je i baci od sebe: jer ti je bolje da pogine jedan od udova tvojijeh negoli sve tijelo tvoje da bude bačeno u pakao“ (Jevanđelje po Mateju, 5:30). Uz, odmah, novinarsku ogradu i opasku – da se vjekovima religijske vođe prepiru, a ipak većinom slažu oko toga što treba od onoga u Božijoj knjizi čitati bukvalno, a što metaforički...

I tu otprilike kreće upoznavanje sa ,,junakom“ priče: lopov koji se

Najpošteniji džeparoš

surovo iskupio nakon četiri decenije ,,karijere“, Dušan S. (prezime poznato redakciji) stanovnik je ,,malog grada Podgorice, nedaleko od albanske granice“. ,,Profesor Dušan“ – kažu, sa takvim nadimkom, jer je ,,trenirao neke od najpoznatijih jugoslovenskih secikesa“! Početkom karijere još dok je imao samo deset godina.

Zatim obrt: Dušan S. se oslikava kao lik neobičnog i iščašenog morala. Dok se jedan njegov učenik Prlja pominje kao ,,lopov međunarodne reputacije koji se proslavio u Parizu, a u trenutku smrti na potjernici šest zemalja Zapada“, Dušan je ipak imao nesvakidašnji lični kodeks. Prvo: nikada nije džepario van voljene Crne Gore. Sa jedne strane patriotski, da ne bruka domovinu; sa druge praktično, jer praktično familijaran sa svakim lokalnim policajcem i sudijom... Jer njega svi znaju!

A potom, piše Detroit ivning tajms, drugi dio njegovog kodeksa: nikad, ali nikad ne džepariti Crnogorke. To bi bilo ispod svake časti.

Uz komentar i čak naveden citat

Zaglavi se

chroniclingamerica.loc.gov

Četvrtak, 30. septembar 2021.

,,Profesora“: ,,Postoji neki šarm u crnogorskom džepu... Zato ovdje ostajem“. I fusnota, da kralj lopova jasno učenicima stavlja do znanja da je džep gospode muškaraca u Podgorici prilično dublji. I da nema ni neke pretjerane svrhe da se džepare žene – pored onog crnog obraza...

Biblija u džepu U članku Detroit ivning tajmsa objavljenom 13. aprila 1941. godine (usred Aprilskog rata u Jugoslaviji), a koji je potom prenijet u nizu ključnih američkih medija, ističe se da nijesu jasni do kraja motivi zašto je Dušan S. odlučio da sebi otfikari ljevicu. Osim jednog ,,komentara balkanskog cinika, koji je pronio priču da je iz dubokog džepa jedne žrtve Dušan jednog dana prosto izvukao Bibliju i počeo da je čita“.

I vinjeta potpunog crnogorskog fatalizma: jasno prenijeto svjedočanstvo nekoliko lokalaca da je slavni lopov pod stare dane odlučio da prekine ono što je već smatrao opsesijom, bolešću, sopstvenom nesrećom. Da je

Crta: Srđan Ivanović

Isječak iz Detroit ivning tajmsa u junu 1941. godine

odlučno stupio na vrata komšije i zamolio za sjekiru, pod izgovorom da treba da sredi malo grana za potpalu... A potom bez neke velike pompe i larme, sebi odsjekao prste na lijevoj ruci. Da više nikada ne posegne u tuđi džep i nikad ne stane pred lokalnog sudiju!

Najčuveniji crnogorski ljepljivi prsti, ističe novinar Detroit ivning tajmsa, završili su negdje kod ograde u bašti iza Dušanovog doma u Podgorici. Nakon niza članaka u svjetskim medijima tog proljeća, slučaj Dušana S. i njegova sudbina se ne pominju... Zavjesu na njegovu sudbinu uskoro su spustile stravične ratne teme.

Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 30. septembar 2021.

,,Ronaldomanija“: Navijač Mančester junajteda na vožnji bicikala sa korpom

LONDON CALLING

P

27

Razigrano otključavanje

roslava postlokdaunske igre poljubila je ulice Istočnog Londona tokom sedmice za nama, okupila brojne lokalce i strance i natjerala ih da u sebi reaktiviraju ,,interne dječije reakcije“.

Festival pod simpatičnim nazivom ,,Jump“, organizovan u saradnji sa lokalnim okruzima, kancelarijom gradonačelnika i „Viktorija i Albert muzejom“, imao je cilj da istraži kako nam ,,igre obezbjeđuju da učimo jedni od drugih“.

Kroz video i društvene, kao i tradicionalne igre na igralištu, Londonci su kroz stvaranje i takmičenje učili jedni o drugima, ali i reinterpretirali novi period nakon režima ,,zaključavanja“, dok ih jesenje kiše ne zatvore u četiri zida.

Desetodnevni festival, čiji je osnovni cilj bio da definiše

važnost igre i za djecu i za odrasle, okupio je više hiljada posjetilaca koji su se rado odazvali pozivu i priključili šaljivim opcijama. Za ovu priliku organizatori su angažovali i svjetske umjetnike, pa su Londonci imali prilike da se ,,igraju“ na umjetničkoj instalaciji australijanskog dua Helen Kvok i Čeda Topraka. Simpatičan duo na jednom od trgova napravio je ,,igru na trakama“ koja je posjetiocima pružila priliku da igraju neke od tradicionalnih igara, ali sa obaveznom socijalnom distancom. Koristeći šarene trake koje su jasno obilježile ,,distanciranje“, instalacija je namjenski koncipirana da podstakne društvo da izađe iz psihološkog osjećaja ,,lokdauna“.

Najveću pažnju je ipak privukla ,,verbalna“ umjetnič-

Sa jednog od programa ,,Jump“ festivala

ka instalacija Indijaca Jitena Turkala i Sumi Tagre o klimatskim promjenama.

Na jednom od najpopularnijih mjesta na istoku grada, ispod predivnog drvoreda, indijski duo postavio je šest brzalica koje je trebalo pročitati u jednom dahu, čiji je cilj da podignu svijest o ,,klimatskoj anksioznosti“.

Bez fizičke aktivnosti nema ni pravog igranja, pa su posjetioci vozili specijalna bicikla sa korpama. Iako je u korpe trebalo smjestiti djecu, neki Londonci su tu priliku iskoristili za ljubimce.

Organizatori su se potrudili da ponude i besplatne panele u okviru kojih su roditeljima dali pregršt ideja kako da ,,reaktiviraju“ djecu nakon prošlogodišnje krize.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Kroz video i društvene, kao i tradicionalne igre na igralištu, Londonci su kroz stvaranje i takmičenje učili jedni o drugima, ali i reinterpretirali novi period nakon režima ,,zaključavanja“, dok ih jesenje kiše ne zatvore u četiri zida

Efektan natpis za podizanje svijesti u borbi protiv klimatskih promjena

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić