Dnevni list Pobjeda 30.10.2022.

Ura ne bi prešla cenzus da nije u Vladi

Istakao je da „kaznu birača u ovoj partiji i dalje ne shvataju, već ubjeđuju i sebe i javnost da su ostvarili veliki uspjeh“, te da bi „suočavanje sa stvarnošću tražilo ostavku njenog predsjednika“. Vujović je kazao da su Uru birači kaznili zbog potpisivanja „Temeljnog ugovora“ jer, kako kaže, to nijesu birači „srpskog sveta“, ali i zbog premijerovog relativizovanja stavova o ruskom uticaju u Crnoj Gori, ali prije svega zbog zaustavljanja evropskih integracija

Idu kod privatnika da ne bi zakasnili

Pacijenti koji se obraćaju našoj redakciji često se žale na duge liste čekanja u KCCG i kažu da od pregleda u toj ustanovi odustaju uglavnom jer ne žele da čekaju da im se stanje u međuvremenu ne bi pogoršalo. Direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić se pravda da su duge liste čekanja posljedica dugogodišnjeg lošeg rada u zdravstvu

Delegacija

Nejasne okolnosti otkazivanja posjete

Ukoliko su razlozi diplomatske, odnosno političke prirode – što se, s obzirom na ukupnu situaciju u našoj zemlji, nikako ne može isključiti – onda ih treba tražiti u postupcima, izjavama i ponašanju premijera kojem je izglasano nepovjerenje u Skupštini – naglasio je Miodrag Vlahović

Poginulo više od

osoba

Gomila koja se gurala u uskoj ulici, tokom proslave u glavnom gradu Seulu, zgnječila je najmanje 150 osoba

unije saopštila da je zbog vremenskih

Evropske

Ursula fon der Lajen

Stampedo na proslavi Noći vještica u Južnoj Koreji

Glasanje u Šavniku danas će se ponoviti na pet biračkih mjesta

Pravo

ima

PODGORICA – Glasanje u opštini Šavnik na pet biračkih mjesta biće ponovljeno danas. Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Šavnik Dušan Radanović kazao je za RTCG da pravo glasa u toj opštini ima 821 birač.

Lokalni izbori ponavljaju se na pet biračkih mjesta, na jednom u zgradi Opštine Šavnik, a i u selima Komarnica, Mokro, Bijela i Kruševice. Na tim biračkim mjestima glasa više od polovine od ukupnog broja upisanih birača. Na prošlonedjeljnim izborima glasanje je prekinuto na pomenutim biralištima. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv člana biračkog odbora, jer nije dozvolio prvom biraču da glasa, smatrajući da nije iz tog grada. R. P.

Poslanik DPS-a razgovarao sa izvjestiocem njemačkog SPD-a

PODGORICA – Ura, partija sa pet odsto podrške, ima izvršnu vlast na nacionalnom nivou, i kad se uzme u obzir koliko nesrazmjerno procentu osvojenih glasova na parlamentarnim izborima raspolaže velikim nacionalnim resursima, možemo zaključiti da je doživjela izrazito loš rezultat na izborima u Podgorici. To znači da je njihov odnos sa biračima dominantno sveden na klijentelizam. Da nemaju vlast, pitanje je da li bi prešli cenzus u Podgorici, u kojoj su zaposlili toliko svojih simpatizera i članova - kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar.

Istakao je da „kaznu birača u ovoj partiji i dalje ne shvataju, već ubjeđuju i sebe i javnost da su ostvarili veliki uspjeh“, te da bi „suočavanje sa stvarnošću tražilo ostavku njenog predsjednika“. Vujović je kazao da su Uru birači kaznili zbog potpisivanja „Temeljnog ugovora“ jer, kako kaže, to nijesu birači „srpskog sveta“, ali i zbog premijerovog relativizovanja stavova o ruskom uticaju u Crnoj Gori, ali prije svega zbog zaustavljanja evropskih integracija.

kampanju evropskog tipa, građansku, usmjerenu na lokalne teme.

- Fokus takve kampanje je bio na poređenju onog što je bilo obećano, a ostvareno u njegovom mandatu, te planovima i obećanjima za novi mandat. Iako je vjerovatno bio najuspješniji gradonačelnik Podgorice, a moguće i u Crnoj Gori, od uvođenja parlamentarizma, bez korupcionaških afera na koje smo inače navikli kod njegovih kolega, birači mu nijesu dali podršku. DPS greške su jednim dijelom dolazile sa nacionalnog nivoa kada je riječ o ekonomskim problemima i tome kako spriječiti očekivani bankrot države, ali i zbog strategije „svi na zajedničku listu“ zanemarujući da neki birači neće da glasaju za DPS ni po koju cijenu, iako ne žele da daju glas ni za većinu iz 2020 – kazao je Vujović, poručujući da DPS mora da pravi radikalne rezove, da je „rebrending, transformacija DPS-a i njihovo ujedinjavanje sa nekim drugim političkim partijama, sa novim identitetom, put konsolidacije ove po-

Vujović: Ura nije u Vladi, ne prešla cenzus

Zlatko Vujović poručio je da DPS mora da pravi radikalne rezove, da je „rebrending, transformacija DPS-a i njihovo ujedinjavanje sa nekim drugim političkim partijama, sa novim identitetom, put konsolidacije ove političke partije, ali, uz odlazak nekoliko kompromitovanih poslanika“

litičke partije, ali, uz odlazak kompromitovanih poslanika“.

„LAKMUS PAPIR“ ZA PARLAMENTARNE IZBORE

- Izbori u glavnom gradu definitivno su lakmus papir za parlamentarne, iz razloga što je Podgorica Crna Gora u malom. Najveća motivacija svih aktera izbornog procesa bila je da ostvare dobar rezultat u Podgorici, jer tu su veliki resursi, novac, uticaj, veliki broj birača – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, na izborima u Podgorici bilo je „puno gubitnika i možda samo jedan dobitnik, a to je Evropa sad“.

- Uspjeli su da uzmu birače i DPS-u, Demokratama, Uri i DF-u, zato što su nastupili sa populističkom pričom koja nema veze sa lokalnim izborima.

Govorili su o povećanju plata, a ogradili su se od toga odmah nakon izbora, jer oni nijesu u prilici da odlučuju kakve će biti plate. Ali ta populistička priča naslonjena na ono što je Milojko Spajić uradio u toku njego-

vog mandata ministra, imala je veliki rezultat. Povećanje najniže zarade i penzije, kao i brojna socijalna davanja koja nijesu sve njihova zasluga, građani pamte kao proizvod njihovog boravka na vlasti, i to je sve uticalo da birači glasaju za Evropa sad – istakao je Vujović, dodajući da druge partije nijesu shvatale koliko građani stvarno loše žive.

Prema njegovim riječima, ako govorimo o refleksiji na nacionalne izbore, Evropa sad će na tom talasu i dalje uzimati birače Demokratama i DF-u. - Vjerovatno će se to zaustaviti kada govorimo o bloku oko DPS-a, zbog identitetskih pitanja jer oni imaju tu vrstu homogenizacije koju nijesu iskoristili u Podgorici, ali je na nacionalnom nivou imaju. Da nema tih pitanja, oni bi vjerovatno doživjeli još veći pad – ocijenio je Vujović.

reflektovati u nekim opštinama. - Veoma je fer kad kažete da je Crna Gora pred bankrotom, ona to jeste, veoma je fer kad građanima kažete da će ugovor sa MMF biti potpisan iduće godine, što podrazumijeva otpuštanja zaposlenih iz državne administracije i smanjenje plata i penzija. DPS je neke stvari rekao, ali to nije ono što su birači htjeli da čuju – kazao je Vujović.

Na pitanje šta, nakon Vukovićeve potpuno drugačije kampanje, DPS treba da uradi da bi vratio birače, Vujović je rekao da je „DPS prilično potrošen brend“.

PODGORICA – Rezultati lokalnih izbora u Crnoj Gori ne daju jasan pravac, što komplikuje naš zajednički projekat „ulazak u EU“, zaključak je razgovora poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) sa izvjestiocem njemačkog SPD-a za ZB Adisom Ahmetovićem u Cavtatu.

Nikolić je na Tviteru prenio poruku sa sastanka iz Cavtata. - Želimo članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali za to su potrebni nova politička stabilnosti i reforme – naveo je on, nakon susreta sa Ahmetovićem. R. P.

POPULIZAM

Vujović je kazao da je Evropa sad uzela veliki broj glasova u Podgorici i Danilovgradu od liste koju je predvodio DPS, kao i od Demokrata, i DF-a i Ure. - Oni, prema tome, predstavljaju jedinog potpunog dobitnika izbora, a ova partija na velikoj podršci birača može zahvaliti prije svega populističkoj priči o povećanju plata i penzija, iako to nije moguće realizovati na lokalnom nivou – kazao je Vujović.

Istakao je da je DPS, odnosno njen gradonačelnik Ivan Vuković, vodio u Podgorici

Evropa sad će i dalje uzimati birače Demokratama i DF-u. Vjerovatno će se to zaustaviti kada govorimo o bloku oko DPS-a, zbog identitetskih pitanja jer oni imaju tu vrstu homogenizacije koju nijesu iskoristili u Podgorici, ali je na nacionalnom nivou imaju - kazao je Zlatko Vujović

Komentarišući to što je dio suverenističkih birača glasao za Evropu sad koja je prosrpski orijentisana, Vujović kaže da oni „nijesu razmišljali o tome“. - Glasali su na lokalnom nivou. A DPS ih je plašio smanjivanjem plata i penzija ako oni dođu na vlast – kazao je Vujović, dodajući da je DPS napravio previše grešaka.

Ističući da je kampanja bila dobra, ukazao je da su sa nacionalnog nivoa stizale druge poruke i da DPS nije shvatao posljedice takve komunikacije i da će se to

DPS imao pogrešne podatke

Zlatko Vujović kaže da je DPS zbog lošeg istraživanja javnog mnjenja raspolagao pogrešnim podacima i, samim tim, izvodio je pogrešne zaključke.

- Nije bilo strategije, nijesu rađena dobra istraživanja javnog mnjenja, DPS je raspolagao sa pogrešnim podacima, za razliku od njihovih protivnika. Na bazi pogrešnih podataka izvodili su pogrešne zaključke.

Partije ne ulažu u istraživanja, u stručnjake koji će ih tumačiti i raditi izborne strategije, već smatraju da nekim svojim procjenama, da ne kažem trikovima, mogu da ostvare izborni rezultat. Ne može politička partija koja je najjača na političkoj sceni da joj istraživanje radi samo jedna agencija i da se potpuno osloni na to, potrebno je smanjiti rizik sa više njih – smatra Vujović.

- To moraju shvatiti. Bilo bi najbolje da urade rebrending kroz stvaranje nove političke partije. Transformacija DPS-a i njihovo ujedinjavanje sa nekim drugim ideološki bliskim političkim partijama, sa novim identitetom, jeste jedan put konsolidacije ove političke partije. Ali uz odlazak pet-šest kompromitovanih poslanika kojima se čak dijele u Skupštini razne funkcije. Odabirom Brana Gvozdenovića za predsjednika Odbora za evropske integracije DPS šalje poruku da je on čovjek koji će uvesti Crnu Goru ako DPS dođe na vlast. Ako su evropske integracije jedno od najznačajnijih pitanja ove zemlje, a DPS smatra da je najbolje ime koje imaju Brano Gvozdenović, onda će i dalje da im pada podrška birača. Uzeo sam za primjer njega, jer je on najviše pozicioniran i vodi jedan od najznačajnijih odbora, ali takvih sličnih njemu je bilo dosta – kazao je Vujović. Rekao je da je pitanje da li DPS može uticati na tih nekoliko funkcionera da podnesu ostavke. - Da li su oni rekli da, ukoliko se to od njih bude tražilo, postaće nezavisni poslanici, da li su možda rekli da će preći u drugu političlku partiju, pa rukovodstvo partije smatra da je to kru-

Politički analitičar ocijenio da je Evropa sad, zahvaljujući populističkoj priči, glasova a da su partije, koje čine izvršnu vlast, doživjele loš rezultat

lokalnih izbora komplikuju ulazak u EU

uzela i dio suverenističkih

da ne bi cenzus

Lično vjerujem da je Crnoj Gori potrebna nova politička partija koja bi bila prozapadna, građanska, koja bi parirala projektima stalnog privlačenja i preuzimanja prozapadnih birača za lidere koji nijesu prozapadni, jer Evropa sad nije prozapadno orijentisana, ona je samo nova zamjena za Demokrate, Uru, DF, to je novo prepakivanje da bi se privukli prozapadni birači a vodila prosrpska/proruska politika – smatra Vujović

njenje moći partije... Ali posljedice koje trpi DPS zbog takvih kadrova su ogromne, štetne, razarajuće po partiju. Potpuno je nevažno da li će Gvozdenović ili neko drugi promijeniti stranu ili neće, jer 38 odsto su svi zajedno dobili u Podgorici. Ajde da projektujemo na nivou Crne Gore, 40 odsto svi zajedno – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, DPS mora da pošalje prije svega zapadnim partnerima poruku –„završeno je sa nekim ljudima“.

- Oni moraju da povuku radikalne rezove. Nije ovdje pitanje DPS-a, partije nestaju, izranjaju nove, ali je sada veoma važno da zbog strateške orijentacije Crne Gore dobijemo ubjedljivu prozapadnu većinu u crnogorskom parlamentu, a sa ovakvim postupcima DPS rukovodstvo to ugrožava– kazao je Vujović.

POTREBNA NOVA PARTIJA

Poručio je da se „ova priča ne može izvući bez nove političke partije, koja ne bi imala veze sa postojećim partijama“.

- Kad kažem ova priča, mislim da se obezbijedi proevropska, prozapadna, orijentacija Crne Gore. Ta partija koja bi nastala bila bi jaka, uticajna, imala bi povećani koalicioni kapacitet. Lično vjerujem da je Crnoj

Gori potrebna nova politička partija koja bi bila prozapadna, građanska, koja bi parirala projektima stalnog privlačenja i preuzimanja prozapadnih birača za lidere koji nijesu prozapadni, jer Evropa sad nije prozapadno orijentisana, ona je samo nova zamjena za Demokrate, Uru, DF, to je novo prepakivanje da bi se privukli prozapadni birači a vodila prosrpska/proruska politika – smatra Vujović.

Istakao je da nam je potrebna nova prozapadna partija koju će činiti i ljudi koji nikad nijesu bili u vlasti i koji će pokušati da mobilišu sve prozapadne kritički orijentisane građane koji smatraju da Crna Gora ide u lošem smjeru ali koji nijesu spremni da sada glasaju za strategiju koju DPS plasira u Podgorici.

- Pored ove nove partije koja nema veze sa postojećim partijama, potrebna je nova partija koja bi nastala transformisanjem partija koje su nekad bili u saradnji sa DPS-om, a to su SDP, SD i DPS - kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, biće veoma teško i za SD i za SDP poslije ovih izbora da ostvare dobre rezultate na nacionalnom nivou. Previše ih je, kazao je, ovo integrisalo, ali integrisalo ih je u lošem rezultatu.

Loš izborni rezultat Ure je, po mišljenju Vujovića, očekivan, „ali ne ovoliko“.

- Uticalo je na to potpisivanje „Temeljnog ugovora“, jer njihovi birači nijesu birači ,,srpskog sveta“, zatim afere oko ANB-a, to što premijer koristi svaku priliku da relativizuje stavove o ruskom malignom uticaju u Crnoj Gori. Zaustavio je proces evropskih integracija. Ne vidim razliku više između Ure, DF-a i Demokrata – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, veoma težak udarac je dobila Demokratska Crna Gora. Kazao je da im je prepolovljena podrška u Podgorici, da su izgubili Budvu.

- Oni su 2016. u Budvi gotovo izjednačili rezultat sa DF-om, pa 2020. prepolovili taj rezultat, a sad su van vlasti – kazao je Vujović.

Za SNP kazao je da je „prošla priča“.

- SNP je slab, nema podršku birača, partija koja je davno bila pred gašenjem. Oni su bili partija koja je imala parlamentarni status ali nije imala poslanika. Oni su sada prikupili veliki broj ljudi koje su pozapošljavali ali to nije dovoljan motiv bio da ljudi glasaju za njih, SNP je priča bez izvjesne budućnosti – kazao je Vujović.

Istakao je da je, kada je formiranje vlasti u Podgorici u pitanju, moguće da se Evropa sad, Demokrate i DF dogovore sad o formiranju vlasti u Podgorici ili da čekaju vanredne parlamentarne izbore ako je njihovo održavanje uskoro izvjesno, i da se na taj način traži „veći paket“. - Bliži sam tome da će se oni dogovoriti, jer ideološki su na istoj strani – dodao je Vujović.

KOPRIVICA

Vlahović: Nejasne okolnosti otkazivanja posjete Fon der Lajen

PODGORICA – Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče nije posjetila Crnu Goru, zato što avion kojim je trebalo da stigne, kako su saopštili iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, zbog vremenskih uslova nije mogao da poleti sa aerodroma u Beogradu.

Kako su, sa druge strane, juče ujutro za Crnu Goru iz Srbije poletjela tri aviona, vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović ocijenio je da postoje nejasnoće u vezi sa odgađanjem posjete. Dolazak Fon der Lajen planiran je u okviru regionalne posjete Zapadnom Balkanu. U Crnoj Gori trebalo je da se sastane sa predsjednikom države Milom Đukanovićem i premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem, a najavljena je bila i posjeta elektroprenosnom objektu u Podgorici koji je dio Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

ODGAĐANJE

Nakon sastanka sa Đukanovićem, u 10 sati i 20 minuta bila je zakazana i konferencija za medije. Oko devet sati iz EU info centra saopštili su da će dolazak Fon der Lajen kasniti najmanje sat vremena zbog magle na beogradskom aerodromu, da bi oko pola 12 javili da je posjeta odgođena, jer avion nije mogao da poleti.

- Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori će nažalost morati da bude pomjerena za drugi datum jer, usljed vremenskih uslova, avion delegacije ne može da poleti sa aerodroma u Beogradu. Posjeta će biti organizovana u novom terminu koji bude zajednički dogovoren – saopštili su iz Delegacije EU.

Fon der Lajen je ubrzo potvrdila da je posjeta pomjerena, a najavila je i da će uskoro doći u Crnu Goru.

- Nažalost, zbog lošeg vremena, morala sam da odložim posjetu Crnoj Gori. Radujem se što ću uskoro ponovo posjetiti vašu prelijepu zemlju – napisala je Fon der Lajen na Tviteru. Oglasila se i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa -Žao nam je što su vremenski uslovi onemogućili posjetu Crnoj Gori predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen. Očekujemo da novi termin njene posjete bude uskoro – napisala je Popa na Tviteru.

Pa ipak, iako je zvanična informacija da avion Fon der Lajen nije mogao da poleti zbog vremenskih uslova, u periodu od 7 do 12 časova sa beogradskog aerodroma odletio je svaki avi-

on, osim onog koji je trebalo da ide za Hurgadu. Takođe, u 7 sati i 10 minuta, sa dvadesetak minuta kašnjenja, juče je poletio i avion za Podgoricu, dok su dva aviona, oko 10 sati, sa aerodroma „Nikola Tesla“ odletjela za Tivat, takođe sa kratkim zakašnjenjem. Da li je osoblje leta predsjednice Evropske komisije procijenilo da vremenski uslovi nijesu pogodni za let za Crnu Goru ili je u pitanju neki drugi razlog zbog kojeg je otkazana jučerašnja posjeta Podgorici, nije poznato.

NEJASNOĆE

Odgovor se ne može naslutiti ni iz objave predsjednice Evropske komisije na Tviteru, jer Fon der Lajen kaže da se „raduje što će uskoro posjetiti Crnu Goru“. Da postoje nejasnoće u vezi sa odgađanjem posjete Fon der Lajen Crnoj Gori smatra i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović

On je ukazao da jučerašnja lista slijetanja i uzlijetanja sa beogradskog aerodroma ne sugerišu probleme u saobraćaju, već naprotiv, zbog čega, kako je rekao Pobjedi, i ostaje da nagađamo što se zapravo dogodilo. Ukoliko su razlozi diplomatske, odnosno političke prirode – što se, s obzirom na ukupnu si-

tuaciju u našoj zemlji, nikako ne može isključiti – onda ih treba tražiti u postupcima, izjavama i ponašanju premijera kojem je izglasano nepovjerenje u Skupštini – naglasio je Vlahović. Istakao je i da je odlazeći premijer Dritan Abazović od velike nade, koja je, kako je rekao, bila pretjerana od samog početka, postao ogromno razočarenje za naše evropske prijatelje i partnere.

- Javna je tajna da je njegov kredibilitet na EU adresama na nuli, kako u Briselu, tako i u evropskim prijestonicama, ali i ovdje, u Podgorici, u diplomatskom koru. Njegovo ponašanje i postupci u vezi kriminalne preprodaje ukradenog kontigenta cigareta, a – još više i očiglednije – u vezi njegovog paničnog blokiranja akcije i istrage u vezi rusko-srpske špijunske mreže, sasvim su ga udaljili od mogućnosti da on i njegova krnja vlada u ostavci budu kredibilni partner EU – kategoričan je sagovornik Pobjede.

Smatra da Abazovićeve posljednje izjave, u kojima proziva i „upozorava“ evropske zvaničnike da ne podlegnu uticaju „nekih struktura“ iz Crne Gore, pokazuju da je „mladi bivši premijer, uz sve prethodno, i sasvim nevičan odgovornom poslu šefa izvršne vlasti“.

- A posebno u vanjsko-političkoj komunikaciji – bilo da je u regularnom mandatu, bilo da je, kao sada, u tzv. tehničkom. On se ponaša kao mali slon u staklenoj radnji, koji lomi sve oko sebe i misli da to niko ne vidi i da mu to niko neće zamjeriti –kazao je Vlahović.

Nedolazak Fon der Lajen, zbog magle ili zbog razloga koji uopšte nijesu magloviti, dodao je Vlahović, vraća lidera Ure na onu adresu koja je trebalo da davno reaguje na mnoge njegove postupke i činjenja.

- A da li će gospodin Novović, glavni specijalni tužilac, učiniti ono što bi trebalo i što bi morao – morate pitati njega ili nekog drugog koji o tome može znati, jer ja nijesam stručan za te stvari – poručio je Vlahović. U svakom slučaju, naveo je, Abazovića ovih dana mnogo manje brine stvarna ili izmišljena magla u Beogradu, a mnogo više da li će mu doći poziv iz SDT, ili nešto još gore od poziva.

- A gospođa predsjednica Evropske komisije je vazda dobrodošla u našu zemlju. Nadamo se, ako ne ove, onda naredne godine, ako i kada Crna Gora uspije da se oslobodi populističke i propagandističke antievropske politike i vrati se na put evropskih integracija – zaključio je Vlahović. Ž. ZVICER

Delegacija Evropske unije saopštila da je zbog vremenskih uslova odgođen dolazak predsjednice Evropske komisije

Ukoliko su razlozi diplomatske, odnosno političke prirode – što se, s obzirom na ukupnu situaciju u našoj zemlji, nikako ne može isključiti – onda ih treba tražiti u postupcima, izjavama i ponašanju premijera kojem je izglasano nepovjerenje u Skupštini – naglasio je Miodrag Vlahović

Ursula fon der Lajen

Miodrag Vlahović

uvođenje

Srbiji da

PODGORICA – Grupa crno gorskih novinara, akademi ka i intelektualaca uputila je otvoreno pismo predsjed nici Evropske komisije Ur suli fon der Lajen u kojem ističu da su zabrinuti zbog situacije u državi u kojoj, kako navode, lideri pokreta Evropa sad Jakov Milatović i Milojko Spajić, odlazeći premijer Dritan Abazović,

GP Ura i druge prosrpske i proruske koalicije predstav ljaju stalnu prijetnju po si gurnost građana, novinara, intelektualaca u državi.

Oni zahtijevaju i da se uvedu sankcije Srbiji koje će zausta viti dalju destabilizaciju i uni štavanje Crne Gore i regiona. U pismu su ukazali da je na lo kalnim izborima u Podgorici pobijedila proruska i prosrp

ska koalicija u okviru koje je pokret Evropa sad osvojio 20 odsto glasova.

- Jedan od lidera Evrope sad, gospodin Tihomir Dragaš, upravo je saopštio da se prave „liste“ koje podsećaju na rane 90-e kada su Crnogorci bili na crnim listama Miloševićeve agenture. Štaviše, uticaj gos podina Abazovića i njegove stranke stvorio je specifičan

javni diskurs koji je doveo u opasnost novinare, intelektu alce, pa i obične građanske ak tiviste – ističu u pismu.

Dodaju da je kroz javni dis kurs Abazović definisao cr nogorske slobodne građane, koji se okupljaju da protestuju ili iznesu svoje mišljenje, kao „teroriste“, „lelekače“, kao i osobe sa niskim intelektual nim sposobnostima, naziva jući ih „IQ 86“.

Ukazali su i da su targetirani novinari i građani često u opa snosti u javnosti jer postoje ek stremne srpske grupe koje se okupljaju unutar Crkve Srbi je i neke od najjačih kriminal nih grupa i podzemlja.

- Samo posljednjih nekoliko mjeseci novinari su bili na di rektnom javnom udaru gospo dina Abazovića, što je dovelo do situacija u kojima su krimi nalne grupe, pojedinci krenu li sa ozbiljnim prijetnjama, pa i onim da će novinari ,,visiti na banderi za primjer“, koji su di rektno i odmah podržali neki članovi Ure – naveli su. Naglasili su i da ovaj proces vo de predsjednik Srbije Alek sandar Vučić i zatražili po dršku Fon der Lajen kako bi se zaustavilo uništavanje ze mlje. R. P.

PODGORICA – Potpred sjednik i poslanik Demo krata Momo Koprivica saopštio je da su spremne krivične prijave zbog, kako je rekao, brutalnog inže njeringa DPS-a u Šavniku, uoči izbora 23. oktobra, na osnovu kojeg je, tvrdi on, u birački spisak upisano više stotina birača, a koji su, dovođenjem u zabludu državnih organa, direktno ušli u zonu krivične odgo vornosti. To će, istakao je Koprivica, biti lak posao za MUP i državno tužilaštvo od kojeg očekuju blagovre meno i potpuno postupanje i terenske provjere.

- Naime, u članu 415 Krivičnog zakonika je definisano krivič no djelo „Navođenje na ovje ravanje neistinitog sadržaja“ koje glasi: „Ko dovođenjem u zabludu navede nadležni or gan da u javnoj ispravi, zapi sniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što može da služi

kao dokaz u pravnom saobra ćaju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Ka znom iz stava 1 ovog člana ka zniće se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi iako zna da su neistiniti“. Ja sno proizilazi da su pomenu ti birači preuzeli rizik da za vrše u zatvoru zbog izvršenja krivičnog djela, a samim gla sanjem na ponovljenim izbo rima bi doveli do kraja radnju izvršenja tog djela i ispolji li namjeru za izvršenje djela, relevatnu za tužilaštvo i sud sa krivičnopravnog aspekta –naveo je Koprivica.

Ovi, kako je rekao, izborni fal sifikatori su podnijeli neisti nitu prijavu prebivališta, na adresama sa kojima, kako tvr di Koprivica, nikakvu životnu vezu nemaju, kako bi dovode ći u zabludu nadležni držav ni organ bili upisani u birački spisak i protivpravno glasa li na izborima u Šavniku, „či me su izvršili krivično djelo“. R. P.

PODGORICA – Strane

direktne investicije ne smiju biti jedini generator ekonomskog rasta, već se moraju stimulisati i doma će privatne investicije, za šta su neophodne ozbiljnije strukturne reforme, navodi se u zaključcima trodnevne konferencije o ekonomiji – Montenegro 2022, koja je održana u organizaciji Pri vredne komore, a na temu „Razgovori o budućnosti“.

Saopštavajući zaključke kon ferencije profesor Saša Po pović kazao je da velike kom panije snagom svoje veličine lakše mogu lomiti biznis i dru ge prepreke na putu ka uspje hu.

- Preduzetnički napori naj prije se pokazuju u prostoru između začetka ideje i počet ka njene realizacije. Zato je potrebna veća podrška star

tapovima – naveo je Popović. Ocijenio je i da je u sprovođe nju vizije Evropa – prvi kli matski neutralni kontinent, potrebno partnerstvo regi ona Zapadnog Balkana i EU. - Dizajniranje novih smjer nica za kreiranje zajedničke pametne i zelene budućnosti moguće je ostvariti razvojem inovativnih rješenja zasnova nih na znanju i povećanjem apsorpcione moći onih koji ma su rješenja namijenjena –rekao je Popović.

Kazao je i da zeleni rast mo ra biti zasnovan na novim bi znis modelima čiji energetski inputi potiču iz obnovljivih izvora.

On je naveo da je cilj organizo vanja konferencije bilo traže nje rješenja za probleme po slovne zajednice Zapadnog Balkana u vidu razmjene ek spertskih mišljenja i poslov nog iskustva.

Prvi dan konferencije bio je posvećen mladima, a Popović je istakao kako bi kreatori eko nomskih politika morali da di zajniraju ekonomske sisteme u kojima mladi neće biti treni rani kao resurs, već kao kapital

– ekonomsko dobro koje stva ra novu vrijednost. - Opšti je zaključak da mla di u svojim zemljama ne vide perspektivu. S druge strane, mladi van svoje zemlje vi de dobre perspektive, zato i

odlaze. Dakle, nemaju mla di problem sa vidom, već je problem na strani onih ko ji su zaduženi da otvaraju perspektive – jedan je od za ključaka. Govoreći o dijaspori ukazao je

i da doznake iz inostranstva u makro-bilansima zemalja na šeg regiona u prosjeku čine deset odsto njihovog BDP-a. -Doznake se mogu smatra ti emotivno generisanim no vačnim tokovima, ali, kako se dodaje, investiranje u matične ekonomije mora biti zasnova no na ekonomskom interesu kako dijaspore, tako i matič ne ekonomije, što podrazu mijeva pravnu sigurnost, tran sparentnost i zaštitu interesa obje strane – kazao je Popović. Konačno, istakao je da je in tegracija zemalja regiona Za padnog Balkana u EU po trebna, ali nije i dovoljna za ekonomski prosperitet.

- Pored integracija, neophod ne su i stimulativne ekonom ske politike, kojima se pod stiče ekonomski rast i razvoj baziran na pretpostavkama održivosti – zaključio je Po pović. R. E.

Najava potpredsjednika i poslanika Demokrata

Momo Koprivica

PODGORICA - Teško da trenutno šta bolje može da opiše situaciju u Crnoj Gori od Platonove izjave da je lako biti izdašan tuđim novcem, imajući u vidu da su poslanici iz partija parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine (DF, Demokrate, SNP, Ura…) u posljednjih godinu i kusur, trošeći novac građana, kroz više populističkih zakona, bez uporišta u realnim brojkama, isplanirali potrošnju koja je do sada koštala državni budžet više od 140 miliona eura. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ne spori da je bilo neophodno povećati određena socijalna davanja, ali smatra da je većina tih rješenja populistička i ukazuje da je većina tih zakona usvojena bez adekvatne analize na koji će se način finansirati.

POPULISTIČKI ZAKONI

Partije većine iz avgusta 2020. godine su kupili socijalni mir majki sa troje i više djece, pa je obeštećenje za prvih devet mjeseci ove godine plaćeno 34,5 miliona eura. Povećanje plata profesora i ljekara nas je koštalo 44,2 miliona, dok je za otpremnine bivših ,,metalaca“ izdvojeno 12 miliona eura. Dječji dodaci su nas prošle godine koštali 3,24 miliona, dok je za njih u ovoj opredijeljeno 27,4 miliona.

I sve bi to uglavnom bilo i u redu, da je neko, prije izglasavanja svih tih zakona to stavio na papir. Ali nije, pa je zato drugim rebalansom budžeta država sebi dala mogućnost da se zaduži do 350 miliona eura. Tome svakako treba dodati i alimentacioni fond koji bi trebalo da bude aktivan od novembra, kada počinje primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, ali niko još ne zna koliko će to koštati. Taj zakon omogućava da država preuzima obavezu da djeci isplati alimentaciju, ukoliko dužnik

Partije parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine donijele niz zakonskih rješenja bez nansijske analize

Kupovina socijalnog mira ugrozila održivost javnih finansija

to ne učini. Taj zakon usvojen je sa podrškom svih poslanika. Socijalni programi su svakako nešto o čemu bi svaka država trebalo da vodi računa, ipak, donositi ovakve zakone bez plana i ideje na osnovu kojih prihoda će se realizovati, u najmanju ruku je rizično za budžet.

GRČKI SCENARIO?

Upitan da li se Crna Gora kreće ka grčkom scenariju, odnosno bankrotu ekonomski analitičar Mirza Mulešković navodi da ne bi trebalo da se razmišlja u tom pravcu, jer se dodatno diže panika i stvara nestabilnost u već nestabilnom ambijentu. Ipak, ne spori da je situacija loša i da je neophodna hitna reakcija kompletnog sistema, da bi se javne finansije što prije oporavile.

- Ako bi ocjenjivali stanje javnih finansija u Crnoj Gori, kako po riječima predstavnika Vlade, ali i relevantni izvještaji kako Evropske komisije, tako i Svjetske banke su pokazali da ćemo imati problema u finansiranju svih zakonskih rješenja usvojenih, kako prilikom usvajanja budžeta, tako i kasnije kao reakcija na krizu koja je uzrokovana ratom u Ukrajni - saopštio je Mulešković. Ukazuje da je ove godine ori-

Sve to može da nas dovede u situaciju da Crna Gora mora da ulazi u određene kreditne aranžmane, zbog nemogućnosti plaćanja svih obaveza, koji su vrlo striktni, pa ćemo biti prinuđeni da podižemo poreze, smanjujemo broj zaposlenih u javnom sektoru itd. Ovo ne bi bio dobar scenario i niko to ne želi, jer bi to usporilo ekonomski rast za određeni period, upozorava ekonomski analitičar Mirza Mulešković

jentisanost bila ka potrošnoj strani budžeta te da je većina zakona usvojena bez adekvatne analize.

- Ovo je situacija koja se desila još prilikom usvajanja budžeta za ovu godinu kada su poslanici amandmanima promijenili strukturu budžeta, što je Ministarstvo finansija prihvatilo, bez adekvatne reakcije i analize na koji način će se finansirati. Neki od tih zakona tek kreću sa implementacijom, te se samim tim dodatno opterećuju javne finansije, koje su u ovom trenutku veoma problematične. Sama činjenica da smo morali dodatno da se zadužujemo za tekuću potrošnju, a ne za investiranje, govori da budžet nije bio ni planiran kao razvojni, već kao potrošni, što dugoročno nije dobro za rast i

Predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić je, kao pandan otpremninama ,,metalaca“, apelujući na socijalnu pravdu i borbu protiv diskriminacije, Skupštini u srijedu podnio prijedlog zakona kojim bi se radnicima državnih firmi iz svih drugih sektora, a koje su pošle u stečaj, isplatile naknade od po 12.000 eura. Naravno, ni za to nema podatka koliko bi moglo da košta budžet, odnosno svakog od nas pojedinačno. Primjenom tog zakona bi se, kako je kazao, ostvarila socijalna pravda prema bivšim zaposlenima koji su bili prinuđeni da prekinu radni odnos.

Vučinić je predložio da se otpremnina od 12.000 eura umanjuje za iznos koji je bivšem zaposlenom isplaćen iz Fonda rada na ime prestanka radnog odnosa kod poslodavca zbog stečaja ili zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena.

razvoj jedne ekonomije – ukazuje Mulešković. Ne spori da je bilo neophodno povećati određena socijalna davanja, ali smatra da je većina tih rješenja populistička.

PODIZANJE POREZA I OTPUŠTANJA

ZAPOSLENIH

- Sve to može da nas dovede u situaciju da Crna Gora mora da ulazi u određene kreditne aranžmane zbog nemogućnosti plaćanja svih obaveza, koji su vrlo striktni, pa ćemo biti prinuđeni da podižemo poreze, smanjujemo broj zaposlenih u javnom sektoru itd. Ovo ne bi bio dobar scenario i niko to ne želi, jer bi to usporilo ekonomski rast za određeni period – kaže Mulešković. Ono što, kako smatra, dodatno opterećuje javne finansije jeste da u proteklih pola godine nije bilo nijednog zakonskog rješenja za stimulisanje ekonomske aktivnosti, nije bilo velikih investicija, već su postojeći investitori napustili zemlju, a aktuelan je i problem ogromnog rasta cijena.

- Poreska reforma, te povećanje minimalne i prosječne zarade su od početka godine pokrenuli veliki rast cijena, što je uz rat u Ukrajini prouzrokovalo veliki udar na životni standard građana. Samim tim, svi građani očekuju, da se shodno povećanju cijena, povećavaju i njihova primanja. Inicijalnim povećanjem zarada nijesu bili obuhvaćeni svi segmenti društva, te je bilo očekivano da sada traže isto, zbog čega se to moralo planirati, jer je to jedini logičan slijed usljed svih dešavanja. Ipak, to ne bi trebalo da bude „normalna“ situacija, jer se stvara dodatan pritisak na javne finansije – smatra Mulešković. Prioritet je, upozorava on, da se Vlada konačno okrene ekonomskih aktivnostima i jača-

Mulešković upozorava da se konstantnim ,,upumpavanjem“ novca u sistem, bez realnog rasta ekonomije, stvara još veća inflacija, a s druge strane, sve veći problemi za javne finansije, ali i privredu koja sve to finansira.

- U jednom trenutku će biti neophodno zaustaviti sva ova davanja i vratiti se

nju privrede i zanemari sve stvari koje ne donose novac. - Moramo se voditi time da privreda jedina stvara realan novac i finansira sve javne rashode države. Neophodno je unaprijediti poslovni ambijent, učiniti ga stabilnim, povoljnim i atraktivnim za sve privredne subjekte. Sve se politike u vremenima krize moraju orijentisati na stimulaciju rasta privrede, otvaranje novih preduzeća, radnih mjesta te razvijanje industrije, poljoprivrede i IT sektora – poručuje Mulešković dodajući da je i za to neophodno napraviti dobru analizu, ali se i pozabaviti poreskom disciplinom i neformalnom ekonomijom, imajći u vidu da je riječ o velikom prostoru za prikupljanje javnih finansija.

TROŠKOVI

Podsjećamo da je najveći trošak država imala za povećanje plata ljekarima i profesorima, na inicijativu poslanice Branke Bošnjak. Početna plata ljekarima i profesorima sada

socijalnim politikama koje će targetirati najugroženije grupe. To su u ovom trenutku i dalje penzioneri, socijalno ugrožene kategorije i nezaposleni najugroženiji i u toj oblasti bi morale da se kreiraju održive politike koje će unaprijediti njihov životni standard – upozorava Mulešković.

je 2.000 eura i raste do dodatnih 50 odsto po osnovu dežurstava, dopunskog rada i časova preko norme. Da majke sa troje i više djece opet primaju nadoknade, koje je Ustavni sud 2017. ukinuo kao neustavne, tražile su Demokrate, pa od 1. aprila ove godine to pravo ostvaruje 14.935 žena. Uvođenje dječjeg dodatka predložila je parlamentarna većina od 30. avgusta u martu prošle godine, dok su isplate za djecu do šest godina počele da se realizuju prošlog oktobra. Demokrate su, međutim, „unaprijedile“ taj prijedlog, pa od oktobra dodatak primaju sva djeca do 18 godina, bez obzira na materijalni status porodice.

Fiskalni efekat isplate otpremnina bivšim radnicima rudarskog i metalskog sektora je 12 miliona eura, od čega je država ove godine platila šest miliona, dok će drugu polovinu novca isplatiti tokom naredne godine.

M. LEKOVIĆ - S. POPOVIĆ

Konstantnim „upumpavanjem“ novca stvara se još veća in acija

Maksim Vučinić traži isplatu novih otpremnina

Maksim Vučinić

Mirza Mulešković

POVODI: Loša organizacija u javnom zdravstvu

Simonović: Niko osim nas ne smije tumačiti ustavne i zakonske odredbe

Ovaj dan, koji predstavlja polaznu tačku našeg poziva, ujedno je i trenutak kada se trebamo osvrnuti, sagledati stanje u kom se nalazimo i međusobno se ohrabriti da nastavimo putem kojim smo krenuli – putem prava i pravde – navela je u čestitki Hasnija Simonović, predsjednica Udruženja sudija

PODGORICA – Ne smijemo dozvoliti da niko osim nas tumači ustavne i zakonske odredbe i ustavna načela, poručeno je iz Udruženja sudija Crne Gore koje je uputilo čestitke povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva.

- Ovaj dan, koji predstavlja polaznu tačku našeg poziva, ujedno je i trenutak kada se trebamo osvrnuti, sagledati stanje u kom se nalazimo i međusobno se ohrabriti da nastavimo putem kojim smo krenuli – putem prava i pravde – navela je u čestitki Hasnija Simonović, predsjednica Udruženja sudija.

Ona je rekla da crnogorsko sudstvo prolazi kroz period koji se ne može nazvati lakim. Brojni faktori, ističe Simonović, utiču na to i narušavaju kako Ustavom uređen balans podjele vlasti, tako i integritet, ugled i nezavisnost sudija i sudova. Ipak, dodaje ona, nosioci ove časne i uzvišene profesije su navikli na takve prilike i prolaze kroz njih hrabro i dostojanstveno.

- Uzimajući u obzir prethodno i cijeneći težak položaj u kom se svi kao sudije nalazimo, imam potrebu podsjetiti na zakletvu koju smo svi položili kada smo se prihvatili ovog časnog poziva, kojom smo dali riječ da ćemo našu funkciju vršiti savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično

Đukanović: Snaženje institucija nezamislivo bez nezavisnih sudija

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da je kontinuitet snaženja institucija naše države nezamisliv bez predanog i uspješnog rada istinski nezavisnih, samostalnih, odgovornih i profesionalnih sudova i sudija, kao najvažnije pretpostavke za ostvarivanje djelotvorne zaštite ljudskih prava i afirmisanja vladavine prava uopšte.

- Dosljedna primjena pozitivnih propisa od strane crnogorske sudske grane vlasti i nastavak usvajanja međunarodnih principa, standarda i dobijenih preporuka, uz pun kapacitet funkcionalnosti svih sudskih instanci, ubrzaće uspješno osvajanje novih dionica na putu do okončanja aktuelnog evropskog integracionog procesa – istakao je Đukanović.

i odgovorno po Ustavu i zakonu. Ova zakletva treba da nam bude vodilja, da nas hrabri i opominje da od nas zavisi očuvanje esencijalnih vrijednosti na kojima počiva jedno društvo – naglasila je Simonović. Da je važno ostati dosljedan, prema njenim riječima, najbolje svjedoči posljednji izvještaj Evropske komisije o

Čestitke uputili i Abazović i Kovač

Dan crnogorskog sudstva juče su čestitali i odlazeći premijer Dritan Abazović i ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač

- Svim sudijama i zapošljenim u sudstvu čestitam Dan crnogorskog sudstva. Građani mogu biti sigurni da će u Crnoj Gori zaživjeti vladavina prava i da su Ustav i zakon jednaki za sve – napisao je Abazović na Tviteru.

Kovač je u čestitki istakao da sudija mora biti oličenje pravednosti, moralne čistote i hrabrosti.

- Vaša uloga u reformskim procesima u oblasti temeljnih prava, vladavine zakona, pravne države je nemjerljiva i očekuje vas izuzetno naporan i težak put do postizanja svega onoga što sudstvo, kao institucija najveće vrijednosti, predstavlja u svakom demokratskom društvu – rekao je Kovač i poručio sudijama da nijesu sami na tom putu.

napretku Crne Gore ka EU, u kojem se, kako je kazala, spočitava zbog spornog tumačenje zakonskih uslova za penzionisanje sudija, „što je dovelo do nečuvenog i ponižavajućeg tretmana prema brojnim našim kolegama“.

- Stoga, ne smijemo dozvoliti da niko osim nas tumači ustavne i zakonske odredbe i ustavna načela – naglasila je Simonović.

Ukazala je da je pred sudijama još mnogo izazova i borbi, ali je i istakla da to ne smije da ih demotiviše, već da im bude motiv da pokažu da služe na čast i ponos Crne Gore.

- Sudije u sebi moraju imati dvije vrste pretpostavki: nužno znanje, koje pretpostavlja teorijsko i praktično vladanje pravom i moralni karakter –rekao je Jering. Vjerujem da crnogorske sudije imaju i nužno znanje i moralni karakter potreban da iznesu teret poziva koji vrše i da ce biti važan činilac u daljem putu naše zemlje ka EU – poručila je Simonović. R. D.

Idu kod privatnika da ne bi zakasnili

Pacijenti koji se obraćaju našoj redakciji često se žale na duge liste čekanja u KCCG i kažu da od pregleda u toj ustanovi odustaju uglavnom jer ne žele da čekaju da im se stanje u međuvremenu ne bi pogoršalo. Iz Ministarstva zdravlja, međutim, nemaju taj utisak i za Pobjedu ističu da izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom zdravstvu

PODGORICA – Zbog dugačkih lista čekanja u Kliničkom centru Crne Gore i nezadovoljstva zdravstvenom uslugom u javnom sektoru određeni dio građana sve češće se odlučuje da život i zdravlje povjere ljekarima koji rade u privatnoj praksi.

Osim povjerenja, izdvajaju i pozamašan novac za uslugu koju dobiju. Iz Ministarstva zdravlja, međutim, nemaju taj utisak i za Pobjedu ističu da izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom zdravstvu.

ISKUSTVA

Podgoričanka M. M, koja se obratila našem listu, kazala je da vrlo često ide na preglede kod kardiologa, ali da te preglede plaća jer, kako je navela, ne može da čeka mjesecima da bi uspjela da dođe do specijaliste u KCCG.

Vjeruje da je ovo dijelom i posljedica toga što ljekari zaposleni u javnom zdravstva, nezadovoljni zaradom, preu-

zimaju poslove u nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova pa ne stižu da se posvete pacijentima u javnom zdravstvu. - Često napomenu i da rade privatno, da su tamo manje gužve i slično tome. Iskreno ja radije i odem privatno ali je jako problematično to što moram da izdvojim puno novca. Samo pregled je 50 eura, ali šta ću, ili da čekam da mi se stanje pogorša, ili da platim - navela je ona.

Iz KCCG Pobjedi je rečeno da menadžment nema zvanična ni nezvanična saznanja da bilo ko od zaposlenih upućuje pacijente u privatne zdravstvene ustanove za uslugu koju mogu dobiti u KCCG.

- Ukoliko ima takvih primjera pozivamo pacijente da ih prijave zaštitnici prava pacijenata koja je na usluzi 24 sata dnevno - navode iz KCCG. Nakon što smo im predočili da se građani sve češće odlučuju za odlazak kod ljekara u neku od privatnih klinika, iz Ministarstva zdravlja navode da te tvrdnje nijesu na mjestu. Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić za Pobjedu je rekla da statistika kaže dru-

Posjećenost KCCG

Od 1. januara do 11. oktobra samo u Poliklinici pruženo je blizu pola miliona zdravstvenih usluga, u Urgentnom centru zbrinuto blizu 55.000 pacijenata, navode iz KCCG.

Ističu da je u tom periodu rođeno blizu 2.500 beba, a obavljeno oko 12.000 operacija.

- Da zaposleni KCCG predano i veoma profesionalno obavljaju svoj posao najbolje govore priznanja od međunarodnih kao i relevantnih institucija u zemlji - kažu iz KCCG.

Slobodni termini

Liste čekanja za operativne zahvate i dijagnostičke procedure ažuriraju se na mjesečnom nivou, a prvi slobodan termin za specijalističke i supspecijalističke preglede kao i dijagnostičke procedure na dnevnom nivou (svakog radnog dana) i objavljuju se na sajtu KCCG.

- Krajem tekućeg i/ili početkom narednog mjeseca ,,otvaramo“ termine za dopunski rad (posljednji put su ,,otvoreni“ dopunski termini za tekući mjesec 3. oktobra 2022), kada su u pitanju specijalistički i supspecijalistički pregledi i dijagnostičke procedure za najopterećenije ambulante za koje su popunjeni termini za redovan rad. To znači da izabranim doktorima za hronične pacijente krajem tekućeg, odnosno, početkom narednog mjeseca, uvijek budu dostupni dopunski termini za one preglede i dijagnostičke procedure za koje su popunjeni redovni termini - pojašnjavaju iz KCCG.

Napominju da se sve navedeno ne odnosi za hitna stanja, jer se u tim situacijama pacijenti zbrinjavaju bez odlaganja preko Urgentnog centra KCCG 24 sata dnevno.

Slađana Ćorić

Poruka Udruženja sudija povodom Dana crnogorskog sudstva

Hasnija Simonović

građane na preglede u privatne klinike

privatnika zakasnili

Kontrolišu dopunski rad ljekara

Ministarstvo zdravlja počelo je kontrolu dopunskog rada da bi se obezbijedilo da ljekari budu posvećeniji i dostupniji pacijentima u svojim matičnim ustanovama, kao i da bi se iskorijenile nepravilnosti i neefikasnost u radu, rekla je Pobjedi generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić.

Kaže da već imaju značajan napredak na tom polju.

- U toku su kontrole na primarnom nivou da bi se optimizovalo upućivanje sa primarnog na sekundarni nivo i na taj način rasteretio sekundarni nivo i Klinički centar Crne Gore. Sve navedeno već daje rezultate, a svakako da Ministarstvo zdravlja ima u planu da u narednom periodu implementira niz mjera, koje će dodatno doprinijeti obezbjeđivanju dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite građana, što nam je i primarni cilj - kaže Ćorić.

Iz KCCG za Pobjedu je rečeno da su, nakon naredbe Ministarstva zdravlja, izdali saglasnosti za obavljanje dopunskog rada „poštujući kriterijume predviđene Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika“ i da se, prema tome, ljekarima organizacionih jedinica u kojima postoje liste čekanja saglasnost ne daje.

- Upravo smo sa ciljem da skratimo vrijeme čekanja na ambulantne preglede još od jula uveli dopunske ambulante od 15 do 20 sati. To znači da ljekari KCCG, još od ranije, maksimum radnog vremena provode u svojoj matičnoj ustanovi što nas ohrabruje - poručuju iz KCCG.

Priznaju da imaju problema u radu ali se oni odnose na pacijente. Iz KCCG tvrde se često suočavaju i tokom redovnih i dopunskih termina sa tim da pacijenti ne dolaze na preglede koje zakažu. Oni tako prave problem onima koji bi poštovali zakazani pregled.

Poginula jedna osoba

NIKŠIĆ- Jedna osoba je poginula, a dvije su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći kod mjesta Bogetići, rečeno je Portalu RTCG. Do nesreće je došlo sinoć oko 19 časova. Zbog uviđaja, saobraćaj je na putu Nikšić-Podgorica obustavljen. U udesu su učestvovala dva vozila. R.P.

Igor Gogić

gačije te da „izvještaji o broju pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite pokazuju da nije došlo do pada broja posjeta ljekarima u javnom sektoru“.

- Naprotiv, izvještaji sa terena nam ukazuju da povjerenje u javni sektor raste, da su pacijenti sve zadovoljniji uslugama, a ljekari uslovima u kojima rade, tako da imamo sve više slučajeva da ljekari odlučuju da se iz privatnih zdravstvenih ustanova vrate u javno zdravstvo - ističe Ćorić.

PRIVATNI SEKTOR

Sa druge strane, ginekolog u privatnoj bolnici Kodra dr Igor Gogić nam je rekao da građani i te kako imaju povjerenje u privatno zdravstvo, te da je razlog taj što privatne klinike zapošljavaju cijenjene stručnjake, koji imaju dosta znanja.

- Mislim da je to ono što pacijenti prepoznaju. Nekad ljekar iz javnog zdravstva predloži kolegu koji radi u privatnoj bolnici, jer ga cijeni i to je sasvim u redu. Zaista posto-

- Na taj način, jedan dio pacijenata, a to je često trećina pa i do 40 odsto njih, ,,uzurpira“ termine. Ranije smo uspjeli da eliminišemo mogućnost da jedan pacijent zakaže i do šest termina za jedan isti pregled - navode iz KCCG.

je određeni segmenti koji su bolji nego u državnom sektoru. Tu mislim i na ginekologiju između ostalog. Moram se ograditi i kazati da pacijentkinje kod mene ne dolaze zbog dugih lista čekanja, već zato što mi vjeruju – kaže Gogić. Navodi da nikad nije predložio pacijentkinjama da rade nalaze u privatnim laboratorija-

ma, jer vjeruje svim nalazima. - Imam povjerenja u nalaze koje mi donesu pacijentkinje iz Instituta za javno zdravlje ili iz privatnih laboratorija, upoređujem ih sa kliničkom slikom i nekad se desi da se neki nalaz i ponovi - navodi Gogić. Naš sagovornik ne može da precizira koliko dnevno pacijentkinja dođe u njegovu ambulantu, ali navodi da ima puno posla.

- Svakodnevno se uradi dosta posla, ima i operacija tako da sam ponosan što pacijentkinje prepoznaju moj rad i stručnost - zaključuje Gogić.

Pacijenti koji se obraćaju našoj redakciji često se žale na duge liste čekanja u KCCG i kažu da od pregleda u toj ustanovi odustaju uglavnom jer ne žele da čekaju da im se stanje u međuvremenu ne bi pogoršalo. Ćorić navodi da su duge liste čekanja pojava koju nije jednostavno iskorijeniti, jer je posljedica dugogodišnjeg lošeg rada i organizacije u zdravstvenim ustanovama.

- Svakako, konkretne mjere, koje preduzimamo u cilju rješavanja ovog višegodišnjeg problema, doprinijele su da su liste čekanja u velikoj mjeri skraćene u posljednjih pola godine, a u pojedinim specijalističkim granama ih više i nema - zaključuje Ćorić.

Navodi da je ažuriranje registra zdravstvenih ustanova u toku, pa u ovom trenutku nemaju precizan broj privatnih ustanova. U Crnoj Gori imamo 33 javne zdravstvene ustanove.

Katarina JANKOVIĆ

PODGORICA – Zdravlje predstavlja politički i razvojni prioritet Vlade Crne Gore, kao osnov održivog, inkluzivnog razvoja i „zelene“ tranzicije“, poručio je ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić tokom sastanka sa američkom ambasadorkom u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i direktorom Svjetske zdravstvene organizacije za saradnju sa zemljama u regionu Evrope Gundom Veilerom Šćekić je ocijenio da je nivo pripremljenosti za vanredne situacije, ne samo u Crnoj Gori, već u svim zemljama Zapadnog Balkana, i dalje neadekvatan i traži političku posvećenost, ulaganja i snažna partnerstva. Podsjetio je na važnost donacija i finansijske pomoći vlade SAD i naglasio da je jednako važno iskoristiti ostvarene rezultate kao bazu za dalje jačanje kapaciteta kroz bilateralna i multilateralna partnerstva za pripremljenost i odgovor na buduće krize. Ambasadorka Rajnke je ukazala na važnost implementacije USAID-ovog projekta u odgovoru na kovid-19, vrijednog

2,7 miliona dolara, koji sprovodi Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.

-Projekat podržava zdravstveni sistem Crne Gore u borbi protiv pandemije, kroz proširenje pristupa dijagnostici i terapiji za otkrivanje, upravljanje i liječenje kovid-19, kao i podsticanje napora zdravstvenih vlasti u imunizaciji – kazala je Rajnke.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za saradnju sa zemljama u regionu Evrope Gund Veiler kazao je da aktivnosti na jačanju kapaciteta za odgovor na kovid-19 pandemiju predstavljaju paradigmu uspješnog partnerstva u funkciji unapređenja zdravlja, očuvanja života i jačanja kapaciteta pripremljenosti i odgovora na buduće krize.

On je poručio da će SZO, sa jednakom posvećenošću nastaviti podršku Ministarstvu zdravlja pod liderstvom Šćekića, kako bi se na temeljima ostvarenih rezultata ovog produktivog partnerstva sa vladom SAD dalje osnažili kapaciteti za zdravstvenu sigurnost u zemlji, a posebno kroz saradnju sa Evropskom unijom. R. D.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić razgovarao sa američkom ambasadorkom i visokim predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije

SZO NASTAVLJA PODRŠKU MINISTARSTVU: Nakon jučerašnjeg sastanka

Podrška SAD i SZO u jačanju kapaciteta za zdravstvenu sigurnost

GRAĐANI NEZADOVOLJNI DUGIM LISTAMA ČEKANJA: Klinički centar Crne Gore

Težak sudar kod Bogetića

Sa mjesta nesreće

PRIVATNA ARHIVA

Piše: Dragan VESELINOV

Iako vas gornji naslov podseća na Sremčeve pop Spiru i pop Ćiru, ovde nije u pitanju vojvođanski zaplet oko konjskog zuba pop Ćire i udaja popovskih kćeri iz 19. veka, već oko stvarnog popovskog rata u 21. veku. U Sremčevom romanu se popovi kod banatskog vladike u Temišvaru na kraju sukoba i izmire, ali popadije nikad. Ali kir Kirilo u Rusiji i kir Porfirije u Srbiji još nikako da se izmire sa ostalom hrišćanskom braćom u Svetskom savezu crkava. Kod Porfirija to ide nešto lakše nego kod vrdalamastog Kirila u Moskvi. Kir Porfirije ne može da odbaci osudu srpske vlade ruske agresije na Ukrajinu iako bi da menja granice Srbije, dok kir Kiril ne može da osudi ratnu kanonadu i promenu granica Rusije cara Putina iako podržava mir u čovečanstvu. Uzgred, grčka reč „kir“ za gospodina, je službeni deo izražavanja uglednika u Svetskom savezu crkava kada se obraćaju pravoslavnim patrijarsima – i nemojte nikako drugačije da primite našu upotrebu te reči kao nedostojne najviših crkvenih velikodostojnika. Naprotiv, njima će naša etikecija biti draga. I malo ko je koristi , možda zbog Nušićevog „Kir Janje“.

KIRIJOS KIRIL

Svetski savez crkava je u Moskvi pokušao 17. oktobra preko svog generalnog sekretara fra Joana Sauce iz Rumunije da od kirijosa Kirila izmami reči ublažavanja podrške Putinovoj invaziji Ukrajine i približi moskovski patrijarhat stavovima gotovo svih kongregacija u ovoj organizaciji. Značaj Rusa u njoj je veliki, jer su moskovi gotovo najveći finansijski priložnici njenom radu. I najveća su hrišćanska crkva u njoj s obzirom na to da su rimokatolici izvan nje i uživaju u statusu posmatrača. Bezuspešno. Kiril je čak lažno pripisao Svetskom savezu crkava da nije osudio napad Moskve na Kijev i kazao „aktivno, ali neutralno stajalište Svetskog saveza crkava koje ne podržava nijednu stranu u ovom sukobu“ bi valjalo da se nastavi. Kazao jeste uopšteno da „rat nije svetački“ pri čemu je odmah podsetio da u „hrišćanskoj istoriji ima toliko primera“ kada se neko u samood-

POGLED SA STRANE: Jedinu podršku Rusi imaju u podjednako nezrelom dijelu

Kir Kiril i Kir Porfirije

brani lati oružja i da svoj život boreći se za živote drugih. To je bila njegova aluzija na navodno rusko pravo na Ukrajinu, Rusi iz Rusije daju živote za Ruse u Ukrajini, jer su Rusi u Ukrajini podjarmljeni Rusi. Očekivano, moskovska patrijaršija nije objavila šta je sve kir Kiril kazao Sauci, posebno ono da rat u Ukrajini nije svet, svetački.

A tek ovo, što sada sledi, nije objavila.

Pet dana posle Saucine posete Kirilu, vaseljenski patrijarh Vartolomej je 22. oktobra 2022. godine, za Kirila, pred svoj put u London radi proslave100. godišnjice osnivanja grčke crkve u Velikoj Britaniji i susret sa kraljem Čarlsom III, kazao ovo: „Mi smo neprekidno osuđivali najezdu i nasilje dok smo vatreno i bratski pozivali moskovskog patrijarha da se odvoji od političkog kriminala po cenu i da napusti svoj tron“. Glavni patrijarh je pozvao lokalnog na ostavku! Gotovo da je ovo šizma i ekskomunikacija! No, Moskovljanin je to verovatno mogao i očekivati s obzirom n to da je mesec dana pre ovog poziva , 21. septembra 2022. godine, patrijarh Vartolomej otišao u ukrajinski konzulat u Istanbulu da proslavi 31. godišnjicu ukrajinske nezavisnosti i tamo kazao da se „Majka Crkva solidariše sa borbom naroda raskomadane Ukrajine koji snažno i herojski brani teritorijalni integritet svoje zemlje“. I nije to sve, slušajte kakvu je posrednu poruku patrijarh Vartolomej poslao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

KIRIJOS PORFIRIJE

Ekumenista, vaseljenski patrijarh Vartolomej je gotovo odlučnije nego ikad stao na stranu viševekovnih napora ka daljem pomirenju pravoslavne i rimokatoličke crkve kao priloga mira u svetu. Posle smrti patrijarha Germana u Srbiji, gotovo cela ekipa bosansko-crnogorskih-hercegovačkih vladika je ustala protiv ujedinjavanja pravoslavnih vernika sa drugim hrišćanskim strujama i samoljubivo drži da je ona šampion hrišćanske ortodoksije koja podrazumeva nepomirljivo nejedinstvo i sukobe. Nema spasa čovečanstvu bez ortodoksne interpretacije hrišćanstva u Velimirovićevskoj patrijaršiji u Beogradu. Samo Srbi u toj patrijaršiji razumeju nadfilozofsku ideologiju Otkrovenja za sve narode sveta. Pre devet

Osnovna prepreka hrišćanskom jedinstvu nije narod, već popovi - raskoljnici, svađalice, zlatoljupci, samoljubci, osvajači i nedorasli humanisti. I patrijarsi, poput Por rija, stanovnika tuđe rezidencijalne vile na Dedinju u Beogradu. Tako pravovjernim kaluđerima u Srbiji idu državne vile i budžetske crkve sa podnim grijanjem, a narodu in acija i zima. Ako je to ortodoksno hrišćanstvo, onda je ono malo kome potrebno

prigovora i relativizacija možemo odapeti na prethodne tri rečenice, ali od njihovog jezgra nećemo odustati. Rusi su još u nezrelom omladinskom političkom dobu i još nemaju 18 godina, ali imaju mišiće Herkula. I neće njihovo vođstvo prihvatiti ni Sloveni ni ostali pravoslavni, niko ih takve neće. A besni su na Bugare koje jedino iskreno vole, a ostaviše ih i ovi.

NA SRPSKOM VUČJAKU CRNOGORSKI REP

dana je vaseljenski patrijarh rekao da zajedno sa „papom Franjom učestvuje u nadama da će jednog dana katolici i pravoslavni stići do punog zajedništva“. Prepreke tome su, kaže on, u crkvenim interesima i teološkim razlikama, a ne u željama vernika. I, to je tačno. Osnovna prepreka hrišćanskom jedinstvu nije narod, već popovi - raskoljnici, svađalice, zlatoljupci, samoljubci, osvajači i nedorasli humanisti. I patrijarsi, poput Porfirija, stanovnika tuđe rezidencijalne vile na Dedinju u Beogradu. Tako pravovernim kaluđerima u Srbiji idu državne vile i budžetske crkve sa podnim grejanjem, a narodu inflacija i zima. Ako je to ortodoksno hrišćanstvo, onda je ono malo kome potrebno.

SLOVENI SE

JEDINI TUKU

Posle Drugog svetskog rata Sloveni su jedini koji u Evropi ratuju, i to međusobno.

Germani i Latini su se smirili, dosta im je svega. Glavni pokretač gužve i krvoprolića sada je postala Rusija, potom Srbija, a za njom Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Crna Gora je u tome više sledbenik Srbije, ona jeste učesnik u jugoslovenskim sukobima ali nije strateški uzročnik bratoubilačkih ratova. Ona nije imala deklarisane ratne partije za razliku od ostalih jugoslovenskih teritorija. Sada, sa „demokratskom“ srpskom iredentom u Crnoj Gori pod vođstvom Srbije i Rusije, po prvi put trči u red pušaka. Poslednja stiže. Otkud to? Ko se odvažava da to objasni? Mi u toj smelosti ili i nemoći ne odudaramo od ostalih posmatrača mada, kao i oni, možemo bojažljivo prineti samo poneko nedovoljno dokazivo obrazloženje. Ne moramo ćutati, iako nam Kant daje za pravo da i to učinimo, što je on zbog besa nazadnog pruskog kralja

Poslije Drugog svjetskog rata Sloveni su jedini koji u Evropi ratuju, i to međusobno. Germani i Latini su se smirili, dosta im je svega. Glavni pokretač gužve i krvoprolića sada je postala Rusija, potom Srbija, a za njom Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Crna Gora je u tome više sljedbenik Srbije, ona jeste učesnik u jugoslovenskim sukobima ali nije strateški uzročnik bratoubilačkih ratova. Ona nije imala deklarisane ratne partije za razliku od ostalih jugoslovenskih teritorija. Sada, sa „demokratskom“ srpskom iredentom u Crnoj Gori pod vođstvom Srbije i Rusije, po prvi put trči u red pušaka. Posljednja stiže

Fridriha Vilhelma II povodom njegovog stava o hrišćanstvu u „Religiji u granicama samog uma“ i učinio. Kaže Kant: „ Opozvati i oklevetati sopstveno ubeđenje podlo je i ne može se ni od koga tražiti; ali ćutanje je u ovom slučaju podanička dužnost i ako sve što se kaže mora biti istinito nije dužnost da se sve što je istinito i javno kaže“. Evo istine, ipak ćemo je izneti, pa neka protivnici skoče: Rusi su opterećeni kompleksom manje vrednosti od zapadnih evropskih kolonijalnih naroda, ali i od Čeha i Poljaka. Njihovi bogati beže jedino na Zapad u talasima, dok se siromašni silom dokazuju nad malim azijskim narodima gde se naseljavaju da bi bar tamo bili gospodari. Njih je 8. oktobra 2022. godine, nagradio u ritualu talismanom od veprovih kljova i miomirisnim dimom navodni vrhovni šaman Rusije Kara-ul Dophun-ul podrškom ruskoj vojsci ,,za pobedu nad neprijateljima Rodine, Rusije“. On je šaman od Vladivostoka do Sočija. Zbog svog broja misle Rusi da su od Boga pozvani da budu i sveslovenske despotske poglavice a da je Moskva među pravoslavnima novi Konstantinopolis, treći Rim. Hiljadu

Jedinu podršku Rusi imaju u podjednako nezrelom delu naroda u Srbiji i Crnoj Gori. Beogradski Srbi su mali Rusi, a nikšićki Crnogorci su mali Srbi. Na ruskom medvedu je srpski rep, a na srpskom vučjaku je crnogorski rep. Koliko dugo ove čudne prikaze mogu da žive u Srbiji i Crnoj Gori? Živeće onoliko dugo koliko bude na životu politika Velike Srbije i svetosavlja. Znači slabljenja su se pojavila, no nema jemstva da se iz krize vlasti u Crnoj Gori i Srbiji neće izroditi još gora vlast. Nije nemoguće da se u samom parlamentu Crne Gore izvede državni udar i neustavno izbaci Đukanović iz kabineta – ali to ne može bez kriminalne sile, a može da iznudi i sukob na ulici i stranu vojnu intervenciju. Povoda za to daje sve slabija pozicija velikosrpske beogradske vlade koja je pod rastućim pritiskom većine u EU i SAD da se ostavi Rusije i kosovske iluzije. Ona jedva održava i međunarodnu finansijsku likvidnost Beograda dok tajno i nezakonito troši budžet naroda. Bude li ubrzo podlegla stranom pritisku, crnogorska parlamentarna većina može pasti u iskušenje da dok se to ne desi krene na fizički obračun sa raznim protivnicima, najviše sa DPSom, i uvede zemlju u haos. Ona možda razmišlja ovako – ,,sad ili nikad“!

Crnogorsku srpsku iredentu slabi i slom saveza Banjaluka - Beograd zbog Dodikovog batlerskog obožavanja Putinove pažnje. Sada i Beograd vidi koliko mu Moskva radi o glavi, ona hoće srpsku vladu na kolenima pod Bosancem. Šumadinci i Vojvođani već ionako ne vladaju Srbijom pod najezdom spoljnih Srba. Sada i oni uviđaju da nije tačno da je ,,Srbin-Srbin“ i da je tobože svejedno ko je predsednik Vlade u Srbiji, jer Šumadinci i Vojvođani ne predsedavaju ni u Banjaluci , a ni u Nikšiću niti u Podgorici. Ideja Velike Srbije je pretrpela istorijski kontraudar u samom Beogradu, jer Beograd ne vlada spoljnim teritorijama, dok Beogradom vladaju stotine hiljada srpskih imigranata koje su ne samo žrtve nacionalističke politike akademika i Crkve, već i žele

Patrijarh moskovski Kiril i patrijarh srpski Por rije

naroda u Srbiji i Crnoj Gori

Demokratska partija socijalista je isto rijski zaslužna za obnovu nezavisne crnogorske zastave, zaslužna je za vezivanje monetarne politike za sud binu eura i Evropske unije, zaslužna je što je Crna Gora zadovoljila sve kriterijume EU i njene Venecijanske komisije za konačno glasanje o ujedinjenju sa Briselom, zaslužna je za veziva nje nezavisnosti Crne Gore za sistem kolektivne bezbjednosti u NATO-u, zaslužna je za pretvaranje Crne Gore u evropsku turističku silu, zaslužna je za brz urbani razvoj i zaslužna je za otvorenost kulturnih sloboda – do koncerta Madone i Rolin gstonsa, i Njujork džez festivala. I naša knjiga ,,Moj Bog/Pitajte Popa“ izašla je u crnogorskoj atmosferi slobode, dok je u Beogradu nije htjela štampati ni jedna vodeća izdavačka kuća – da se ne povrijede srca kir Porfirija i Šešeljevih epigona u Vladi Srbije

da begom iz deprivilegovanih provincija dožive u metropoli svetlost grada. Tu nema mesta nikakvom prigovoru.

DA LI JE ĐUKANOVIĆ

POTREBAN CRNOJ GORI

Odgovaramo ovako, kao i svi što odgovaraju: Bez svakog se može. Mi se nadamo da u bi račkom telu u Crnoj Gori sto ji velika sila glasača koja jeste protiv dosadašnjeg predsed nika republike, ali da nije za izdaju nezavisnosti Crne Go re i napuštanja politike ka in tegraciji sa EU. Ona nije ni za srpski nacionalizam kao pa ra-religijsku filozofiju otkro venja o prirodnom i večnom modelu Srbina, jer inače ne bi razumela neprekidnu pro menu modela ponašanja ,,Sr ba“ od veka do veka. Jedno su bili jednožičani Srbi guslari iz 17. veka, kao Arsenije III Čar nojević, a drugo su šestžičani Srbi rok muzičari iz 21. veka, kao kir Porfirije Perić . Nikšićka, budvanska i herce gnovska beogradska ireden ta ne izgleda da je omiljena u proevropskoj opoziciji Đu kanoviću, ona jedino želi da on sa osumnjičenom ekipom ode, ali ne i da Crna Gora po stane beogradski vilajet sa ve štačkim federalnim statusom. Bolji je za Crnu Goru federal ni status u EU nego u Beogra du jer, pogledajte, samo pogle dajte Vojvodinu. Pljačkom je pala na srbijanski prosek, a pre sto godina je bila razvijenija od Hrvatske, a do pre 40 godina

je pančevačka industrija ima la veći društveni proizvod od cele Crne Gore! Prosečna sa dašnja plata u Crnoj Gori od 718 eura jeste veća od 695 eu ra kolika je u Srbiji, ali je ona izazvana propagandnom po trošnjom podgoričkog budže ta koji se ne može napuniti bez međunarodnog kredita, no vih carina, novih poreza i dva puta duže turističke sezone –a to je sve malo moguće i ne moguće. Neka čak i Đukano vića nema, vladi u Podgorici će biti bliža saradnja sa fondovi ma Evopske unije i Međuna rodnog monetarnog fonda ne go sa Beogradom zavisnim od arapske kreditne milostinje. U suprotnom, sve što Budva leti zaradi, na jesen će u Beograd, na rebalans .

ZAŠTO JE DPS STAO

Snaga Demokratske parti je socijalista nije opala zbog spoljne politike, već zbog unu trašnje. Opala je zbog nedo voljnih odgovora na optužbe za autokratizam, bezakonje, korupciju i klijentelizam. Ne će to nestati ni kod novih vla sti. Biće to, čini se, još jače, vidi se to ne samo po stepenu var varskog partijskog nepotiz ma, već i po stepenu helikop terskog nepoštavanja zakona i sloma kulture izražavanja, na koju su Crnogorci uvek mogli da se ponose. Utihnuo je i sja jan crnogorski smisao za hu mor i beskrajno nadgornja vanje ,,u korist“ ružnih reči i difamije ličnosti.

Demokratska partija socija lista je istorijski zaslužna za obnovu nezavisne crnogor ske zastave, zaslužna je za ve zivanje monetarne politike za sudbinu eura i Evropske uni je, zaslužna je što je Crna Go ra zadovoljila sve kriterijume EU i njene Venecijanske ko misije za konačno glasanje o ujedinjenju sa Briselom, za služna je za vezivanje neza visnosti Crne Gore za sistem kolektivne bezbednosti u NA TO-u, zaslužna je za pretva ranje Crne Gore u evropsku turističku silu, zaslužna je za brz urbani razvoj i zaslužna je za otvorenost kulturnih slo boda – do koncerta Madone i Rolingstonsa , i Njujork džez festivala. I naša knjiga ,,Moj Bog/Pitajte Popa“ izašla je u crnogorskoj atmosferi slo bode, dok je u Beogradu ni je htela štampati nijedna vo deća izdavačka kuća – da se ne povrede srca kir Porfiri ja i Šešeljevih epigona u Vla di Srbije .

Ali Demokratska partija soci jalista je od 2020. godine sta la ne oporavivši se od prve ka zne zbog unutrašnje politike. Sačekala je drugu kaznu u ok tobru 2022. godine bez obra zloženja zašto ćuti. Neće Crna Gora propasti ako ona nastavi i dalje da spava.

Iako nismo ,,kantovci“ slaže mo se sa Kantom, doduše, sa mo prividno, da metafizički pojmovi poput razuma, slo bode, pravde, istine, sreće i hiljadu drugih, postoje neza visno od razumevanja svake generacije, a priori, po sebi.

Kant nije u pravu, ne postoje. Ne lete po vazduhu pojmovi o društvu da ih mi hvatamo, pa bi mi bili ono čega se do čepamo, to bi onda bila naša nasumična civilizacija. Tada bi zavisila od slučaja, od sre ćki. Ni reč ,,sloboda“ nije mo guća ako joj prethodni nara štaj nije dao svoj pojam. Reči nisu besmisleni skupovi gla sova. Tako će i Crnoj Gori no ve snage morati da na temelju dosadašnjeg političkog isku stva odrede novi crnogorski državni pojam, da sada zai sta kažemo kantovski, a po steriori. Neka to učine u mi ru, a ako ne, ničija sveća nije večno gorela.

BEOGRAD - Na bilo kojem mjestu u Beogradu govori se ruski jezik: prodavnica, pijaca, kafana, ulica - jer je od početka ruske agresije na Ukrajinu u Srbiju došlo 104.000 Rusa i oko 18.000 Ukrajinaca.

Nekretnine su oglašene i na ruskom jeziku čije je tržište odmah reagovalo na ovoliki broj stranaca: cijene za renti ranje skočile su za sto odsto, a u kupoprodaji stanovi su sku plji za 50 odsto nego prošle go dine. Prema riječima agena ta nekretnina stanova je sve manje, a potražnja je sve ve ća, ljudi bukvalno sa koferima dolaze u agencije i traže da se odmah usele u stanove. Cije na nije bitna.

BEZBJEDNOSNI IZAZOV

Bez obzira što kupuju stanove, otvaraju firme i školuju djecu ovoliki broj priliva stranaca u kratkom vremenskom perio du postavlja i pitanje da li su oni na neki način prijetnja za bezbjednost zemlje: na pri mjer možda među njima ima i obavještajnih radnika i ima li Srbija načina da ih kontroliše. - Mjesecima su ruski propa gandisti u Srbiji upirali prstom u Izrael i propagirali operaci ju Mojsije po kojoj je trebalo Jevreji da dođu i nasele Srbi ju, a desilo se suprotno Rusi u Srbiji - podsjeća prof. dr Dar ko Trifunović sa Fakulteta za bezbjednost za Pobjedu.

On upozorava da je veliki pri liv Rusa u kratkom vremenu veliki bezbjednosni izazov za Srbiju jer nema dana ka da se određena grupacija ru skih građana u Evropi ne ot krije i ne poistovjeti sa ruskom službom.

- Nedavno su u Norveškoj uhapsili pripadnika GRU-a ruskog čovjeka koji je došao sa lažnim brazilskim pasošem, bio je i na NATO samitimanavodi primjer Trifunović i podsjeća da su u Beogradu ne smetano boravili Šišmakov i Popov koji su na Kalemegda nu vrbovali Sinđelića da ubije predsjednika Crne Gore.

- Zašto nijesu uhapšeni kada su snimljeni već u Beograd slijeće Patrušev da ih poku pi specijalnim avionom, kada je uhapšen i protjeran potpu kovnik Kleban predsjednik Srbije je u parlamentu rekao da ih ima još pet, ali nijesmo vidjeli njihovo hapšenje - pod sjeća Trifunović.

Ističući da ga ne iznenađuje veliki broj Rusa u Srbiji zato što ruske službe u Srbiji već godinama izvrću realnost i imaju široko razgranatu agen turnu odnosno mrežu opera tivaca na terenu Trifunović naglašava da su se ruski inte resi poistovjetili sa srpskim pa dio medija u Srbiji izvještava

Građani Rusije opsjedaju Beograd nakon ruske invazije na Ukrajinu

Srbija kao mala Rusija

Trifunović upozorava da je veliki priliv Rusa u kratkom vremenu veliki bezbjednosni izazov za Srbiju jer nema dana kada se određena grupacija ruskih građana u Evropi ne otkrije i ne poistovjeti sa ruskom službom

da je Ukrajina napala Rusiju. - To je hibridni rat koji Rusi ja vodi protiv Srbije koja je uz Crnu Goru najveća žrtva, a vrhovi vlasti i pojedinci koji u Srbiji pričaju o hibridnom ra tu ne znaju šta je hibridni rat.

TRI TALASA

Rusi su u Srbiju došli u tri ta lasa: odmah nakon ruske in vazije na Ukrajinu u martu je stigao prvi talas, drugi je bio u junu, a treći i najbrojniji u septembru nakon što je u Ru siji proglašena mobilizacija i on i dalje traje. U prvom talasu neposredno nakon izbijanja rata dolazili su poslovni ljudi među koji ma najviše IT stručnjaka koji su kupovali i najviše stanova, u junu i julu počele su da do laze cijele porodice, a od sep tembra dolaze uglavnom mla đi ljudi sa djecom.

Radoš Đurović , direktor Centra za zaštitu i pomoć tra žiocima azila, rekao je da ljudi koji dolaze iz Rusije ne traže azil u većem broju jer koriste mogućnost bezviznog borav ka u periodu od tri mjeseca da se snađu. - Mnogi se zapošljavaju, ne ki otvaraju svoje firme, tako da se još uvijek snalaze o sop stvenom trošku, ali i to je pi tanje do kada je moguće pa je potrebno razmišljati o nji hovoj zaštiti - rekao je Đuro vić. On je ocijenio i da broj od 104.000 Rusa koji je prijavio boravak u Srbiji možda i ni

je realan, jer su neki od njih i otišli u međuvremenu u dru ge zemlje i da pravo stanje zna samo granična policija.

IT SEKTOR

Ruski državljani uglavnom borave u urbanim sredinama: Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu gdje i otvaraju fir me koje se u najvećem broju bave IT poslovima. Prema dostupnim podacima od početka ruske invazije na Ukrajinu pa do 30. septem bra u Srbiji ruski državljani su registrovali 2.091 firmu u kojima radi oko 25.000 ljudi i bave se uglavnom IT poslo vima: računarsko programi ranje, konsultantske usluge i reklamne agencije. Procjenju je se da je oko šest hiljada Ru sa dobilo radnu dozvolu, a tri i po hiljade ljudi je dobilo bo ravak u Srbiji po osnovu spa janja sa porodicama i oko dvije hiljade ljudi je u procesu do bijanja radne dozvole.

Osim bezviznog režima Ru se u Srbiju privlači i odluka Vlade iz maja po kojoj poslo davce koji zapošljavaju viso koobrazovane radnike sa pla tom većom od 300.000 dinara oslobodi dijela plaćanja po reza. Prema tumačenju eko nomista Vlada ovom odlu kom namjerava da privuče IT stručnjake i kompanije iz Rusije, Bjelorusije i Ukraji ne da se presele u Srbiju jer u ovom sektoru Srbiji nedosta ju stručnjaci. Violeta CVEJIĆ

Podgorica dan prije referenduma 2006.

Beograd

Darko Trifunović

Tomica Bajsić, pisac, predsjednik Hrvatskog PEN centra

Abazović u korak prati

PODGORICA - Tomica Bajsić, pjesnik, prozni pisac, junak Domovinskog rata, svjetski putnik, grafički dizajner i prevodilac, poeziju i prozu objavljuje u hrvatskim i inostranim časopisima, na sajtovima i u antologijama. Predsjednik je Hrvatskog PEN centra i koordinator hrvatskog djela ,,Lyrik linea“, svjetske biblioteke zvučne i pisane poezije.

Objavio je tri knjige poezije, (,,Južni križ“, ,,Pjesme svjetlosti i sjene“, ,,Zrak ispod mora“), zatim dvije knjige putopisne proze ,,Dva svijeta i još jedan“ i ,,Amazona diše“, koja sadrži putopise i fotografije, slikovnicu sa kombinacijama crteža i teksta ,,Ana i vila Velebita“. Izabrao je i preveo ,,Španjolske pjesme ljubavi i progonstva“, izabrane pjesme Bleza Sandrara, putopise Brusa Četvina, izabranu poezije Latinske Amerike i izbor iz svjetske poezije o ratu, represiji, ropstvu. Dobitnik je nagrada „Goranovo proljeće“ i „Dobriša Cesarić“, imao je dvije izložbe fotografija u KIC-u u Zagrebu, Muzeju Mimara i dr. Osim književnosti, crtanja i prevođenja Bajsić je veoma angažovan u borbi za slobodu izražavanja koja je, kako kaže ovaj stvaralac, pod pritiskom širom svijeta. O tome je, između ostalog, bilo riječi na nedavno održanom kongresu Međunarodnog PEN-a u Upsali, na kom je Bajsić učestvovao kao predsjednik Hrvatskog PEN-a i tim povodom za Pobjedu kaže: - Osim agresije na Ukrajinu, u fokusu kongresa u Upsali su bila i mnoga svjetska žarišta ili ljudske sudbine poput Kurdkinje Amini nasilnom smrću nakon privođenja od strane iranske policije za moral ili Kurdkinje Şimşek, na na zatvorsku kaznu zbog navodne terorističke propagande. Zatim, pokušaj atentata na mana Ruždija, izručenje Asanža u Kini, ubijeni novinari u Meksiku, ubistva u brazilskoj Amazoni vezano uz klimatske promjene i ekologiju, progon Nikaragvanskog PEN-a od strane režima Daniela Ortege BiH na putu za Evropu, napadi na književnike i novinare u Crnoj Gori, o čemu je ovih dana objavljena i izjava podrške Međunarodnog PEN-a, što je pokre-

Crna Gora je na udaru velikosrpskog nacionalizma, koji je pokrenuo četiri rata devedesetih, ima svoj povijesni kontinuitet i ne odustaje od zloguke mitomanije i osvajačkih težnjikaže Bajsić

nula koordinatorka PEN-ovih programa za Evropu, Aurelia Dondo

POBJEDA: Još početkom marta Hrvatski PEN je uputio podršku Ukrajini povodom ruske agresije. Organizovana su čitanja ukrajinske poezije u znak solidarnosti. Možete li reći koju podršku Hrvatski PEN pruža ugroženima iz Ukrajine, s obzirom na rezoluciju susreta iz avgusta u Uzgorodu u Ukrajini ?

BAJSIĆ: Organizirali smo nekoliko glazbeno-književnih večeri gdje su prihodi sudionika išli u humanitarne svrhe. Naša je književna rezidencija od prvih dana bila otvorena ukrajinskim autorima. Bio sam u Uzhorodu na poziv Ukrajinskog PEN-a, zajedno s kolegicama iz Švedskog, Latvijskog, Estonskog, Bjeloruskog PEN-a i kolegom iz Poljskog PEN-a. Prije svega htjeli smo izraziti solidarnost s kulturnom zajednicom Ukraji-

ne, s ukrajinskim autorima i s ukrajinskim narodom koji brani svoju neovisnost, svoje pravo na miran život i slobodu izražavanja. Bili smo dirnuti pričama pripadnika ukrajinskih humanitarnih organizacija koji zbrinjavaju privremeno raseljeno stanovništvo i djecu i skrbe o njihovim potrebama i raznih volontera, među kojima su i članovi Ukrajinskog PEN-a. Svjedočili smo ne samo patnji već i junaštvu običnih ljudi. Podsjetili smo i da je od životne važnosti oduprijeti se lažima i poluistinama ruske propagande. Nema govora da se ovdje radi o trenutnom „konfliktu“, „specijalnoj operaciji“, „krizi“ ili „građanskom ratu“, nego o ničim izazvanoj i neopravdanoj agresiji Rusije nad ukrajinskim narodom koja je otpočela 2014. ruskom okupacijom Krima i djelova Donjecke i Luganske oblasti, a Ukrajinci imaju pravo na samoobranu.

POBJEDA: Hrvatski PEN ima impresivnu aktivnost kad su u pitanju promotivni književni programi, kao i časopisna i književna produkcija. Što su glavna ostvarenja i planovi Hrvatskog PEN-a kad su u pitanju ove aktivnosti?

BAJSIĆ: Imali smo nedavno uspjeha s Banijskom književnom antologijom Borisa Vrge i

Uklanjanje spomen-ploče

POBJEDA: Kako komentarišete nalog Uprave za inspekcijske poslove prema kojem bi spomen-ploča, na lokaciji bivšeg logora za hrvatske zarobljenike u Morinju, trebalo da bude uklonjena sa zvaničnim obrazloženjem da „ne postoji neophodna dokumentacija“?

BAJSIĆ: To da se uklanja zbog nedovoljne dokumentacije, a koja je sve vrijeme ustrajno opstruirana od nadležnih struktura, podvala je onih koji ne odustaju od velikosrpskog narativa. Topovnjače i tenkovi koji su ubijali ljude za vrijeme opsade Dubrovnika i svuda po Hrvatskoj poslani su sijati smrt pravovaljanim dokumentima nekog vojnog štaba JNA, pa tadašnja Uprava za inspekcijske poslove nije reagirala na te zločine. Zarobljeni hrvatski branitelji i civili su možda bili uredno zavedeni u logorsku dokumentaciju, ali prava istina o jezivoj torturi koju su prošli u logorskom okruženju dokumentirana je baš ovom pločom, tako da uklanjanje ploče jest čin barbarstva. Vladajućima koji to pravdaju nedostatkom

Miroslava Kirina, o kojoj se govorilo kao o knjizi godine. Ove godine Hrvatski PEN je objavio veliku ,,Europsku pjesničku antologiju“ na kojoj je jedan od naših najvažnijih prevoditelja i pjesnika Damir Šodan radio godinama. Naša izdavačka djelatnost ove jeseni nastavlja se s Ukrajinom 2022. Pjesničkim ljetopisom rata, koji je za Hrvatski PEN pripremila sjajna prevoditeljica i profesorica iz Lavova Alla Tatarenko. Trideset izuzetnih suvremenih glasova

dokumentacije ništa ne znači sjećanje na patnju tih ljudi niti ploču doživljavaju u svjetlu međusobnog razumijevanja i dobrosusjedskih odnosa, čim premijer tehničke vlade Abazović zaziva kazneni progon ministara koji su je postavili.

Abazović u korak prati Vučića, koji je za rata 90-ih bio šegrt Šešelju kojeg je nedavno odlikovala jedna eparhija SPC-a. Kada vidimo da su Orden svetog Save iz ruku SPC-a dobili Vladimir Putin, Sergej Šojgu, Dmitrij Medvedev, pa i Aleksandar Lukašenko, Emir usturica, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, jasno je da ni blizu nije istrčan posljednji krug, nego da maraton vječne ugroženosti i nasilnog krojenja pravde nad drugima nema rok trajanja i svima otežava život i dobrosusjedske odnose. Nasuprot tom imaginariju velikog srpsko-ruskog svijeta, europski je put, ne zato jer je obećana zemlja nego zato što se, kako god bilo, unutar EU na osnovama mira i povjerenja može graditi smislena budućnost.

ukrajinske poezije u ovoj knjizi približava nam svakodnevicu svoje domovine zahvaćene ruskom agresijom. U pripremi je međunarodna pjesnička antologija o žici koju priprema pjesnikinja Lana Derkač, gdje će se na jednoj zajedničkoj temi žice i represije, odvajanja ljudi, susresti izuzetne pjesnikinje i pjesnici s područja koje manje–više prati balkanska ruta izbjeglica, ali se radi i o mediteranskom bazenu, mjestu susreta kultura od antike do danas.

POBJEDA: Početkom septembra Hrvatski PEN oštro je osudio nasrtaje velikosrpskog nacionalizma i ugrožavanje crnogorske književnosti i kulture. Kako komentarišete odapinjanje fatvi odlazećeg premijera Dritana Abazovića na crnogorske pisce i novinare, te njegovo nastojanje da udalji Crnu Goru od EU i približi je Beogradu i Moskvi?

BAJSIĆ: Velikosrpski nacionalizam, koji je pokrenuo če-

UKRAJINSKA

DOMOVINSKOM RATU : Tomica Bajsić

Vučića

Crna Gora se i službeno pokajala što je sudjelovala u velikosrpskoj agre siji na Hrvatsku. Ljudi iz Crne Gore koji su je postavili su i tada bili protiv napada na Dubrovnik. Ova ploča govori da se nedavna prošlost ne može krivotvo riti i zloupotrijebiti za nove osvajačke pohode. Pomirenje se gradi na istini, tako da će možda proći generacije dok službena Srbija ne prizna odgovornost za bezumni rat koji su pokrenuli i koji je donio tolike žrtve. Srpska je propaganda, kao danas ruska, bila i ostala razorna

tiri rata devedesetih, ima svoj povijesni kontinuitet i, očito, svoju budućnost, jer ne odu staje od zloguke mitomani je i osvajačkih težnji. Taj ,,do brosusjedski zagrljaj“ i nasilno skrbništvo, kao u pjesmi, ,,To liko sam te volio da sam te mo rao zadaviti“ uzrok je i krva vog raspada bivše Jugoslavije, a sada nastoji prepriječiti de mokratski put Crne Gore u Europu.

Dali smo izjavu podrške ko legama povodom podmeta nja slike Mije Popovića kao otvorene mete u parlamentu, progona Crnogorskog PEN-a i prijetnji drugim književnici ma i novinarima u Crnoj Go ri. Svjedoci smo da se krei ranjem stalnog izvanrednog stanja opstruira pravo na sa mostalnost i slobodu izraža vanja i samostalnog odluči vanja crnogorskog naroda o vlastitoj sudbini. Stojimo, dakle, uz crnogorske kolege koji su na braniku proeurop skog puta te zemlje, protive ći se nasrtajima na opstojnost crnogorske nacije s posebnim etničkim, kulturološkim i cr kvenim identitetom. Kod nas se malo zna i o to me da se crnogorsko povije sno-kulturno nasljeđe, svi sa kralni objekti, crkve, manastiri i crkvena groblja, koji su do 1918. građeni u neovisnoj Cr noj Gori nedavnim ugovorom s patrijarhom Porfirijem, ko ji je potpisao Dritan Abazović prepisuju Srpskoj pravoslav noj crkvi negirajući povijesnu samostalnost Crnogorske au tokefalne crkve.

POBJEDA: Nedavno su mi nistri odbrane i vanjskih po slova Hrvatske i Crne Gore otkrili spomen-ploču u Mo rinju povodom ,,velikosrp ske agresije na Hrvatsku“ na mjestu ,,gdje je bio logor za zatočene hrvatske civile i branioce“. Koliko su važni ovakvi događaji za isprav ljanje istorijskih grešaka i pomirenje?

BAJSIĆ: Važni su prije svega za nas koji ovdje živimo. Crna Gora se i službeno pokajala što je sudjelovala u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Ljudi iz Crne Gore koji su je postavili su i tada bili protiv napada na Dubrovnik. Ova ploča govori

da se nedavna prošlost ne mo že krivotvoriti i zloupotrijebi ti za nove osvajačke pohode. Pomirenje se gradi na istini, tako da će možda proći gene racije dok službena Srbija ne prizna odgovornost za bezu mni rat koji su pokrenuli i koji je donio tolike žrtve. Srpska je propaganda, kao danas ruska, bila i ostala razorna.

POBJEDA: Što možete da nas reći o tim sličnostima rata u Ukrajini i Hrvatskoj, kao rezime iskustava iz bor be u Domovinskom ratu i iskazivanja tih iskustava kroz umjetnost kojom se bavite?

BAJSIĆ: Putinov ministar obrane Šojgu pozivao se na povijesno prijateljstvo i za jedničku borbu srpskog i ru skog naroda u više ratova u prošlosti i rekao je kako je imao sreću raditi s Miloševi ćem, Mladićem i Karadži ćem. Moguće je da je Putina kada je krenuo u komadanje Ukrajine okuražilo i to što je ta trojka nakon zločinačkog pohoda i genocida u Srebre nici dobila državu u državi unutar BiH, Republiku Srp sku, kao ratni plijen, čiji ba last željenog pripajanja Srbi ji preteže da se BiH ne može održati na mirnoj površini i uskladiti na putu prema Eu ropi. Izvrsno je da su prvi ko raci primanja BiH u EU na pravljeni ovih dana. Što se tiče sličnosti mogu re ći da ukrajinska svakodnevica podsjeća na našu u Domovin skom ratu, iako mi nismo tada bili vidljivi svijetu i za nas se gotovo nitko nije zauzimao, niti smo u početku imali čime se braniti. Ni nama rat nije bio prirodno stanje. Teško je bilo vjerovati da će u vrijeme buđe nja Europe, rušenja totalitar nih zidova, otvaranja granica i ideala demokratskog europ skog puta, srpske elite upre gnuti JNA u rat za Veliku Srbi ju na ruševinama Jugoslavije. Vrijeme je pokazalo da se od Miloševića do danas nije ni šta promijenilo s instrumen talizacijom velikosrpskih ide ja. Zato je bitno za Crnu Goru, tako i za BiH i Makedoniju da svoju budućnost grade u Eu ropskoj zajednici.

Ljubeta Labović

Poginulo više od 150 osoba

SEUL - Najmanje 150 ljudi je poginulo, a na desetine povrijeđeno nakon što ih je zgniječila velika gomila koja se gurala naprijed u uskoj ulici tokom proslave Noći vještica u glavnom gra du Seulu, rekli su južnokorejski zva ničnici, piše AP.

Čoi Seong-beom, šef vatrogasnog odjela Jongsan u Seulu, rekao je da bi broj pogi nulih mogao rasti jer radnici hitne pomo ći nastavljaju transportovati povrijeđene u bolnice širom Seula nakon stampeda u četvrti Itavon u subotu naveče 29. okto bra. Čoi je rekao da je 13 mrtvih poslato u bolnice, dok su tijela preostalih 46 još na ulicama.

Zvaničnici kažu da se vjeruje da su ljudi zgnječeni na smrt nakon što je velika go mila počela da se gura naprijed u uskoj uličici blizu hotela ,,Hamilton“, glavnog mjesta za zabavu u Seulu

Na snimcima se vidi izvjestan broj onesvi ješćenih ljudi kojima hitna pomoć pruža

pomoć na ulici, okruženi velikom masom ljudi u gradskom dijelu Itavon. Predsjednik Jon Suk-Jeol naredio je hit ne intervencije u tom području, gdje su se

hiljade okupile uoči Noći vještica. Policija je potvrdila da je desetine ljudi reanimirano na ulicama Itavona, dok su mnogi drugi prebačeni u obližnje bolnice.

statovano da bi Rusija taj potez uzela u obzir prilikom razvija nja sopstvenih vojnih planova. Kako prenosi Hina, ruska in vazija na Ukrajinu izazvala je najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962, kada su se dvije hladnoratovske svjetske supersile najviše približile nu klearnom ratu.

Rusija posjeduje oko dvije hi ljade komada taktičkog nukle arnog oružja dok Sjedinjene Američke Države imaju oko dvjesta, od kojih se polovina na lazi u bazama u Italiji, Njemač koj, Turskoj, Belgiji i Holandiji. Američki list Politiko je objavio da su SAD na sastanku NATO-a iza zatvorenih vrata saopštile da će ubrzati raspoređivanje modernizirane verzije oruž ja B61, B61-12, pri čemu će no vo naoružanje stići u evrop ske baze u decembru, nekoliko mjeseci ranije nego što je pla nirano.

KIJEV - Ukrajinski šef di plomatije Dmitro Kuleba napisao je na Tviteru da su upozorili na planove Rusije i da je riječ o lažnom izgovoru Moskve.

- Sada Moskva koristi lažni iz govor da blokira žitni koridor koji obezbjeđuje prehrambe nu sigurnost za milione ljudi. Pozivam sve države da zahtije vaju od Rusije da prekine svo je igre glađu i ponovo se posve ti svojim obavezama - napisao je Kuleba.

Napadi na brodove na Krimu tokom noći uzrokovali su pre kid učestvovanja Rusije u ugo voru o izvozu žitarica, citirao je TAS rusko ministarstvo od brane.

- U 4.20 jutros, kijevski režim je izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote. S obzirom na teroristički čin koji je kijevski režim izveo pod vo đstvom britanskih stručnjaka

protiv brodova Crnomorske flote i civilnih plovila uklju čenih u osiguranje sigurnosti žitnog koridora, ruska strana obustavlja učestvovanje u spro vođenju sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka - navodi se u saopštenju.

Sporazum uz posredovanje UN potpisan je u julu i dopuštao je izvoz ukrajinskog žita iz bloki ranih luka.

Britanija je odbacila ruske tvrd nje da su pripadnici britanske mornarice digli u vazduh ga sovod Sjeverni tok prošlog mjeseca, istakavši da je riječ o ,,lažnim tvrdnjama epskih razmjera“.

- Kako bi umanjilo svoje kata strofalno vođenje ilegalne in vazije na Ukrajinu, rusko mi nistarstvo odbrane pribjegava širenju lažnih tvrdnji epskih razmjera - saopšteno je iz bri tanskog ministarstva odbrane. - Ova najnovija izmišljena priča

govori više o raspravama unu tar ruske vlasti nego o Zapadu - dodali su.

Rusko ministarstvo odbrane ustvrdilo je da su pripadnici britanske mornarice prošlog mjeseca raznijeli gasovod Sje verni tok, direktno optuživ ši NATO članicu za sabotažu ključne ruske infrastrukture. Ministarstvo odbrane nije do kazima potkrijepilo svoju tvrd nju, prenosi Jutarnji.

- Prema dostupnim informaci jama, pripadnici jedinice bri tanske mornarice učestvovali su u planiranju, pripremi i spro vođenju terorističkog napada u Baltičkom moru 26. septembra ove godine - raznijevši gasovo de Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 - reklo je ministarstvo.

Ubrzano raspoređivanje mo dernizovanog taktičkog nu klearnog oružja B61 u bazama NATO saveza u Evropi snizilo bi ,,nuklearni prag“ saopšeno je iz zvanične Moskve i kon

- Ne možemo ignorisati plano ve da se modernizuje nukle arno oružje u Evropi - rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandr Gruško za novinsku agenciju u vlasništvu ruske države RIA. Bomba B61-12, dugačka 3,6 me tara, sadrži slabiju nuklearnu bojevu glavu nego ranije ver zije, ali je preciznija i može da prodre ispod zemlje, pre ma istraživanju koje je spro vela Federacija američkih na učnika.

- SAD ih modernizuju, pove ćavaju im preciznost i smanju ju moć nuklearnog naboja, pa smanjuju nuklearni prag - re kao je Gruško.

Guverner Sevastopolja Miha il Razvožajev zamolio je sta novnike da ne objavljuju snim ke napada dronova na grad na društvenim mrežama.

- Svima bi trebalo biti jasno da su takve informacije prijeko potrebne ukrajinskim nacisti ma kako bi razumjeli kako je izgrađena odbrana našeg gra da - rekao je.

Dvjesta četr Deset osmi Dan ruske invazije: Rusija suspendovala ugovor o izvozu žitarica ukrajina: Sve države da zahtijevaju od Moskve da prekine svoje igre glađu

Posljedice ruskih raketnih udara

Stampedo na proslavi Noći vještica u Južnoj Koreji

Ljudi su stradali nakon što je velika gomila počela da se gura u usku ulicu

PODGORICA – Arhitektonski fakultet u Podgorici od 2006. godine egzistira u nedovršenom objektu od 800 metara kvadratnih. Polovina nastave realizuje se u tri učionice na Arhitektonskom fakultetu, a polovina u četiri učionice u zgradi tehničkih fakulteta. Potreba za proširenjem prostornih kapaciteta je nužna – saglasni su studenti, profesori, saradnici u nastavi, kao i uprava fakulteta. To bi, nakon niza godina čekanja, uskoro trebalo i da se dogodi.

Studijski program arhitekture na Univerzitetu Crne Gore osnovan je 2002. godine u okviru Građevinskog fakulteta. Od 2006. godine Arhitektonski fakultet funkcioniše kao samostalna univerzitetska jedinica. Ove godine obilježava se jubilej – dvije decenije Studijskog programa arhitektura.

Taj značajan datum povod je da na stranicama Pobjede dočaramo život na fakultetu iz studentske vizure – šta je mlade ljude privuklo arhitekturi, da li su na fakultetu dobili ono što su očekivali, te da li su zadovoljni uslovima studiranja. Tokom susreta osjeća se zadovoljstvo studenata akademskim osobljem, međutim, gotovo svi naglašavaju isto – nedostaje im više prostora za rad. Ali, snalaze se – neko ostaje da radi do kasno u prostorijama fakulteta, oni koji imaju uslova rade kod kuće, dok se pojedini služe improvizacijama. – Kod kuće skinem vrata i ona mi služe kao podloga za rad –kroz smijeh nam kaže jedan od studenata.

PROSTOR

Zgrada Arhitektonskog fakulteta sastoji se od suterena, prizemlja i prvog sprata. Na samom ulazu crno-bijeli crteži – portreti i citati dobro poznatih lica –Aleksandra Kekovića, Vukote Tupe Vukotića, Ranka Radovića, Svetlane Kane Radević i Ilije Šćepanovića. Sa dekanicom Arhitektonskog fakulteta Svetlanom Perović sreli smo se u njenom kabinetu koji se nalazi na prvom spratu. Odatle krećemo u obilazak zgrade. Tu su profesorski kabineti i administracija, kao i Centar za energetsku efikasnost i 3D tehnologije. Odmah konstatujemo male prostorne kapacitete. Perović nam kaže da je neophodno njihovo proširenje, kako bi na taj način fakultet mogao snažnije da raste i razvija se.

– U proceduri je izbor najpovolj-

Iz 800 kvadratnih metara još sanjaju velike snove

nijeg ponuđača koji će izvoditi radove na drugoj fazi izgradnje objekta. Tri ponude su u opticaju. To je posljednja informacija koju imam iz Uprave za kapitalne projekte. Procedura je pri kraju i ovih dana očekujemo konačnu odluku i potpisivanje ugovora o pokretanju izgradnje – kazala je Perović.

Objasnila je da Fakultet funkcioniše u 800 metara kvadratnih prostornih kapaciteta, uključujući suteren, prizemlje i sprat. Proširenje objekta je planirano linearno u ukupno 5.000 metara kvadratnih bruto površine. – Veoma smo radosni što ćemo konačno dobiti prostorne resurse u skladu sa potrebama obrazovanja studenata arhitekture, koje su značajno kompleksnije od drugih studijskih programa. Sigurna sam da će i studenti dati svoj doprinos u uređenju enterijerskih prostora novog objekta i da ćemo radionice, maketarnice, prostore za zajedničke aktivnosti urediti prema sopstvenim potrebama. Nadam se da ćemo za godinu i nešto više proslavljati taj momenat – kazala je Perović. Uvodi nas u jednu od učionica u kojoj treba da počne predavanje ,,Arhitektonsko projektovanje“. Perović nas predstavlja studentima i pita: ,,Je li neko raspoložen nešto da kaže za Pobjedu?“. Dogovaraju se ko će da razgovara sa nama. Odluka je pala na Ognje-

na Mandića, predstavnika studenata četvrte godine. Kaže da ga je od malih nogu interesovala oblikovnost objekata. U toku srednje škole je to istraživao, prijavio se na prijemni i upisao arhitekturu.

– Na ovom fakultetu sam dobio i više od onoga što sam očekivao – u smislu znanja, podrške profesora i asistenata. Arhitektonski fakultet je dosta specifičan jer je mnogo veći kontakt između studenata i profesora i asistenata nego na drugim fakulteti-

ma. Stiču se prijateljski odnosi sa njima. Imamo veću slobodu sa njima, a samim tim i veću posvećenost sa njihove strane – rekao je Mandić. Što se tiče uslova na fakultetu, Mandić kaže da veliki problem predstavlja prostor.

– Usljed ograničenja sa prostorom, ograničeni smo i sa brojem primljenih studenata na godini. Na pojedinim predmetima imamo problema sa rasporedom studenata po salama. Imamo možda previše studenata po asi-

stentu, pa oni nemaju dovoljno vremena da nam se posvete, ali daju maksimum, ostaju i poslije vježbi i drže konsultacije. Nemamo neki veći amfiteatar gdje bismo svi mogli biti zajedno, već idemo u studije na tehničke fakultete i tamo držimo pojedina predavanja. S obzirom na to da su nam svi profesori domaći, nemamo toliko gostujućih profesora, fali nam još neki predavač iz svijeta koji bi došao i učestvovao u našem obrazovanju – kazao je Mandić.

Momčilo Hadži-Ristić, predstavnik studenata pete godine, kazao je da je jedna od stvari kojom se može pohvaliti Arhitektonski fakultet to što nastava obuhvata širok spektar stvari koje jedan arhitekta može da prođe kroz karijeru.

– Imamo desetak profesora i desetak aisistenata na popriličan broj studenata. To zvuči i više nego dovoljno, ali treba uzeti u obzir da svako od njih treba da ide i pojedinačno gleda u razne projekte i da kasnije zapamti i sugeriše nešto za svaki od tih projekata. Onda vidimo da to jedva zadovoljava taj minimalni standard. Ali, definitivno mislim da je trenutno stanje na fakultetu i više nego zadovoljavajuće, naročito kada se uzmu u obzir svi ti faktori – istakao je Hadži-Ristić.

Proširenje prostornih kapaciteta će umnogome doprinijeti u realizaciji nastave, sprovođenju naučno-istraživačkih projekata, kao i neke vrste radionica koje su za studente arhitekture vrlo speci čne jer studenti moraju da rade sa različitim materijalima, u različitim uslovima- rekao je Danilo Bulatović

Prodekan za nauku doc. dr Vladimir Bojković istakao je da se dogradnjom Arhitektonskog fakulteta dobija značajan broj učionica, biblioteka se proširuje, a dobija se i čitaonica.

– Pored učionica za osnovne studije, predviđene su i učionice za eventualno otvaranje programa doktorskih studija. Dobijamo i određeni broj prostorija vezano i za maketarnicu, za razne vrste prezentacija, ispitivanje materijala. Dobija se jedan prostor koji objedinjuje sve naše potrebe. Završetak objekta Arhitektonskog fakulteta svima nama će donijeti benefite

– kazao je Bojković.

Prema njegovim riječima, glavni zadatak Arhitektonskog fakulteta trebalo bi da bude obrazovanje kvalitetnog kadra.

– Formiranje jednog časnog arhitekte koji neće praviti kompromise sa nečim što se ne uklapa u osnovne postulate same profesije. Kreiranje arhitekte koji u potpunosti uvažava kontekst u kojem stvara. Mi, nažalost, u Crnoj Gori, zbog različitih istorijskih okolnosti, nemamo izražen kontinuitet građene sredine kao što je to slučaj kod visoko razvijenih zemalja.

Imamo kontinuitet diskontinuiteta. Baš iz tih razloga potreban je arhitekta koji će to u potpunosti da razumije i da na neki način da svoj lični doprinos da takva praksa ne bude uvijek prisutna. Improvizacija u prostoru je ono što karakteriše posljednjih par decenija, a možda i više kada se govori o arhitektonskom projektovanju. Još jedan od ciljeva je i formiranje mladog arhitekte koji će, kada ode u praksu, biti zadovoljan onim što radi – kazao je Bojković.

Krećemo se stepenicama ka prizemlju gdje su dvije učionice i biblioteka. Pored stepeništa nalazi se veliki broj maketa koje su uradili studenti – kuće, hoteli, poslovno-stambeni objekti… Tehnike i stilovi su različiti, ali je zajednička originalnost. Dok silazimo, Perović, koja je na dužnost dekanice Arhitektonskog fakulteta stupila 2020. godine, podsjeća da se ove godine obilježava jako važan jubilej – dvije decenije postojanja Studijskog programa. Ona je prva žena koja je dekan Arhitektonskog fakulteta od njegovog osnivanja. – Postoji kontinuitet i razvijamo se. Čini mi se da smo, iako mlad fakultet, već stvorili neku malu tradiciju. Ispratili smo više profesora u penziju, izabrali nove saradnike i nastavnike u akademska zvanja, ostvarili brojna partnerstva. Diplomiralo je više od 600 studenata. Ponosni smo na uspjehe studenata, njihov rad i talenat. Trajemo već dvije decenije i pokazalo se opravdanim osnivanje studija arhitekture u Crnoj Gori što je bilo i više nego potrebno s obzirom na sve anomalije sa kojima se susrećemo u prostoru – kazala je Perović.

Ističe da su dosta kritični i samokritični u tom dijelu. Kroz prostor se, kako je kazala, najbolje interpretira nivo razvoja kulture i društva.

formiranje mladog arhitekte radi – kazao je Bojković.

– Profesor Aleksandar Keković sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, koji je osnovao i utemeljio ovu školu, govorio je da je to u njegovoj karijeri najvažniji projekat. Sprovodimo brojne

OPRAVDANOST

JUBILEJ: Pobjeda u posjeti Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, koji ove godine obilježava dvije decenije

Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Podgorici uskoro će biti proširena

Kreativna atmosfera u jednoj od učionaca na Arhitektonskom fakultetu

Danilo Bulatović

Formiranje časnog arhitekte

Vladimir Bojković

M.

decenije od formiranja Studijskog programa arhitektura

aktivnosti – kroz izložbe, publikacije, radionice, prezentujemo primarno rad naših studenata. Nijesmo nevidljivi, ali je pitanje koliko neko želi da nas vidi – kazala je Perović.

U dvije učioce odvija se nastava za studente prve godine. U toku su Osnovi projektovanja I. Nakratko prekidamo nastavu i razgovaramo sa Danilom Bulatovićem, saradnikom u nastavi. On smatra da ovaj fakultet studentima nudi sve one osnovne karakteristike i znanja koja su im potrebna za aktivaciju na tržištu – radi se na predmetima koji obuhvataju sve oblasti projektovanja, od najosnovnijih do najkompleksnijih jedinica. I on nam potvrđuje da je u najavi proširenje prostornih kapaciteta.

– Ta vrsta proširenja će umnogome doprinijeti u realizaciji nastave, sprovođenju naučno-istraživačkih projekata, kao i neke vrste radionica koje su za studente arhitekture vrlo specifične jer studenti moraju da rade sa različitim materijalima, u različitim uslovima. U tom smislu će nam takva vrsta kapaciteta odlično doći u budućnosti – kazao je Bulatović.

Među studentima prve godine nije bilo lako naći one koji žele da razgovaraju. Čuje se jednoglasno – ,,Nijesmo spavali cijelu noć, samo nekoliko sati“. No, i pored umora, na to se odlučila Bojana Pavićević Njena priča je vrlo zanimljiva – prije deset godina je diplomirala i magistrirala na Ekonomskom fakultetu, iza nje je deset godina radnog staža i više različitih poslova. Arhitektura joj je bila želja odmalena. – Međutim, spletom nekih okolnosti nije bilo moguće završavati oba fakulteta istovremeno, ali nikad nijesam odustala. Spremala sam se za prijemni i evo – danas sam student prve godine. Na Fakultetu sam dobila i više nego što sam očekivala. Sviđa mi se pristup profesora i asistenata. Odmah su nas ubacili u ,,vatru“ – kazala je Pavićević.

Kada su u pitanju uslovi na Fakultetu, Pavićević smatra da uvijek postoji prostora za napredak. – Meni sam fakultet ima neku svoju toplinu. Dopada mi se zgrada Fakulteta iako je mnogi kritikuju i u procesu je renoviranja već duži niz godina. Nadam se da ćemo i mi kao studenti dati neki manji doprinos da to renoviranje privede-

Povezivanje studenata sa poslodavcima

Dekanica Arhitektonskog fakulteta Svetlana Perović istakla je da postoje brojna ograničenja u radu fakulteta. – Brojnost nastavnog osoblja je na niskom nivou. Dvadesetak profesora i saradnika je nedovoljno za razvoj novih smjerova i proširenje sadržaja kurikuluma. Trudimo se da redovno pozivamo gostujuće profesore kako bismo nadomjestili ograničenja u pogledu kadrovskih resursa. Međunarodna saradnja je na visokom novou, razmjena studenata se obavlja kontinuirano. Kontinuirano unapređujemo nastavni proces kroz neposrednu komunikaciju sa studentima. Oslobođeni smo one ustaljene dinamike i ponavljanja, svaki put se kroz predmetne aktivnosti postavljaju novi zadaci i to je izazov i za studente i za nas. U tom smislu mislim da ne zaostajemo od daleko razvijenijih fakulteta – kazala je Perović.

Formirali su alumne zajednice koje čini veliki broj bivših studenata fakulteta.

To je za nas značajna okolnost u smislu razmjene ideja i informacija, ali i pomoći našim studentima od strane alumnista, naročito zbog konekcija u inostranstvu. Kroz integrisani program 5 + 0 uveli smo nastavni predmet koji se zove Stručna praksa u toku semestra i tu se studenti povezuju sa poslodavcima. Sa petnaestak firmi smo uspostavili saradnju i studenti su se uključili u njihove biroe, gradilišta i počeli da rade – kazala je Perović.

mo kraju – rekla je Pavićević. Matija Kalezić, takođe student prve godine, kaže da sebe ne bi mogao da vidi ni u jednoj drugoj profesiji osim u arhitekturi. – Kao dijete sam volio da crtam gradove, kuće i pokazivao sam smisao za ovu profesiju. Na ovom fakultetu sam dobio ono što sam očekivao, ali nijesam očekivao da će biti ovako naporno. Dosta sam zadovoljan uslovima. Mogao bih da istaknem prostorne kapacitete kao jedan od problema. Ali, snalazimo se – imamo čitaonu iznad menze, a neki crtaju kod kuće. Međutim, najbolje je crtati u tim osnovnim kabinetima jer su tu i stariji studenti koji nam mogu uvijek pomoći kad nam zatreba – rekao je Kalezić.

BIBLIOTEKA

Posjetu Arhitektonskom fakultetu završamo u prizemlju, gdje je fakultetska biblioteka. Bibliotekarka savjetnica Sofija Stanković kaže da se, kao i sam fakultet,

i biblioteka uporedo razvijala. – Možemo da se pohvalimo vrlo bogatom građom. Možda brojčano nema mnogo knjižne građe, ali što se tiče kvaliteta i raznovrsnosti naslova svakako možemo da se pohvalimo. Što se tiče monografskih i serijskih publikacija, blizu 10.000 bibliotečkih jedinica ima u biblioteci. Imamo arhivsku građu. Takođe, porodice preminulih arhitekata prepoznale su biblioteku kao mjesto gdje bi htjeli da ostave jedan dio zaostavštine u vidu Biblioteke arhitekata. Imamo legate profesora Božidara Milića, aritekte Milana Popovića, arhitektice Jelisave Kalezić Tu je i poklon profesora Dimitrija Mladenovića – istakla je Stanković.

Mudrost i zapaženo djelo pobrojanih stručnjaka arhitekture sigurno je na korist svim studentima. Još samo da se raskomote. I to će, po svemu sudeći, uskoro doći. Adrijana ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Dan Crnogorskog narodnog pozorišta biće obilježen u utorak, 1. novembra, a u okviru ceremonije planirano je uručenje godišnje nagrade i priznanja, kao i nagrade dobitniku konkursa za savremeni domaći dramski tekst.

Pored toga, predstojeći mjesec u nacionalnom teatru biće ispraćen raznovrsnim repertoarom – premijerom, radom na novim produkcijama, učešćem na festivalima i gostujućim izvedbama. Ceremonija povodom Dana CNP-a počeće u podne, a istog dana će u 20 sati na Velikoj sceni biti izvedena predstava „Pokojnik“ Branislava Nušića, u režiji i adaptaciji Egona Savina, koju publika može pogledati i 2. novembra. „Pokojnik“ je dio i 18. Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću, na kome će biti izveden 10. novembra, a sljedećeg dana predstavu će moći da pogleda i publika u Centru za kulturu u Tivtu.

Program nacionalnog teatra ovog mjeseca obilježiće i predstava „Proces“ koju je po tekstu Franca Kafke režirala Dušanka Belada, a čije će premijerno prikazivanje biti održano u srijedu, 16. novembra, u 20 sati. Predstava je na repertoaru i 17. i 28. novembra, a glumačku podjelu čine: Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković. Pored toga, u CNP-u 14. novembra počinje rad na predstavi „Jerma“, koju na scenu postavlja rediteljka Ana Tomović. Predstava će premijerno biti izvedena krajem decembra. Publika nacionalnog teatra će

Dan CNP-a proslaviće 1. novembra

PODGORICA – Izložba fotografija i projekcija filmova, kreiranih u okviru projekta ,,Invisible Lives“, koju su sufinansirali Evropska komisija kroz program ,,Creative Europe“ i Ministarstvo javne uprave, biće održane večeras u 20 sati u hotelu ,,Cue“ (Grand room) u Podgorici. Događaj organizuje NVU ,,Art 365“. Fotografije su nastale na rezidenciji u Cesisu (Letonija), a filmovi na rezidenciji u Kotoru. Autori fotografija su: Duško Miljanić, Nada Vojinović, Ana Mitrović, Aleksandra Drecun i Miloš Zvicer, kao i kolege/inice iz Letonije i Srbije. Publika će večeras moći da pogleda filmove ,,Večera sa Ljubom“ Divne Stojanov (Srbija), ,,Treća sreća“ Davida Todorovića (Crna Gora) i ,,Miko“ Liv Polkmane (Letonija). R. K.

u novembru imati priliku da pogleda i tri gostujuće predstave – Nikšićko pozorište sa „Narodnim poslanikom“ u režiji Gorana Bulajića gostuje 5. novembra, a Kraljevsko pozorište Zetski dom u Podgoricu dolazi sa posljednjom produkcijom „Pod oba sunca“ Ognjena Spahića u režiji Borisa Liješevića, koja će biti izvedena 6. novembra u 20 sati. CNP će ovog mjeseca ugostiti i Beogradsko dramsko pozorište i predstavu „Let iznad kukavičijeg gnijezda“ u režiji Žanka Tomića, koja je na repertoaru 19. i 20. novembra.

U okviru programa „Novi val crnogorskog filma“ publika će u novembru imati priliku da pogleda dva crnogorska film-

ska ostvarenja – dugometražni film „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića biće prikazan 25. novembra, a kratkometražni film „Obrad i sve to“ Branislava Milatovića u subotu 26. novembra na sceni Studio, sa početkom u 20 sati. Ulaz na obje projekcije je slobodan.

U okviru gostujućih aktivnosti, predstava „Bladi mun“ će 7. novembra biti izvedena Centru za kulturu u Pljevljima, a 20. novembra u Centru za kulturu u Tivtu. A, na scenama CNP-a publika će moći da pogleda i izvedbe predstava „Djeca sunca“, „Policajci“ i „Zlostavljanje“. Ulaznice se mogu rezervisati pozivom na broj biletarnice pozorišta 020/274009. S. V.

PODGORICA – Pjesnička manifestacija ,,Muzat i Apleve/Alpske muze“ biće održana danas u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“. Program će početi u podne u sali ,,Marko Miljanov“ gdje će biti prikazan dokumentarni film o istorijatu ove prekogranične kulturne manifestacije koja se ove godine održava po deseti put, uz učešće pisaca i umjetnika raznih profila iz Crne Gore, Albanije i sa Kosova.

Slijedi uručenje književne nagrade ,,Teuta“ albanskom piscu Ziji Čelji. Tom prilikom biće promovisan Čeljin roman ,,Sat Zooparka“ na crnogorskom jeziku i knjiga

,,Perla Petike/Potski biseri“, dvojezično izdanje, crnogorskih i albanskih pjesnikinja. – Član albanskog pozorišta u Americi, glumac Dževat Limani, izvešće dramski monolog o albanskom heroju Đerđu Kastriotu Skenderbegu. Crnogorski i albanski pisci, učesnici manifestacije, čitaće svoje radove – ističe se u najavi. Čelja je deseti laureat ovog visokog književnog priznanja koje su do sada dobili Jevrem Brković (2013), Dritero Agoli (2014), Ramiz Keljmendi (2015), Miraš Martinović (2016), Moikom Zeko (2017), Nazmi Rahmani (2018), Zuvdija Hodžić (2019), Dževahir Spahiu (2020) i Redžep Ćosja (2021). R.

Svetlana Perović

Novembar u nacionalnom teatru u znaku novih predstava i gostovanja

danas

Maketa

PODGORICA – Prvi Barski festival agruma, koji je održan juče u organizaciji Turističke organizacije Bar, potvrda je da se barski turizmolozi trude da grad pod Rumijom bude prepoznat i kao zaleđe bogato agromima i ukusnim proizvodima, kazala je predstavnica TO Bar Sara Jovićević

- Ovo je prva manifestacija ovakvog tipa. Ideja je da Bar promovišemo kao idealnu bazu za sve vrste turizma i privučemo što veći broj gostiju u postsezoni. Imamo puno toga da ponudimo i našim sugrađanima – navela je Jovićević.

Kazala je i da su za potebe festivala angažovali „Animatore Montenegro“, tako da su se djeca mogla fotografisati sa maskotama, hodačima na štulama, žonglerima, dok su iz NVU Žene Bara napravili delicije od agruma.

-Ovo je uvertira za sve jesenje manifestacije. Slijedi ,,Koštanijada“, ,,Festival vina i ukljeve“ i novogodišnji hepening – istakla je Jovićević. Za cijeđenje preko 800 kg mandarina, 190 kg pomorandži, 150 kg limuna i 50 kg grejpfruta, bila je zadužena i jedna od članica NVU Žene Bara – Marija Radović, koja nije krila zadovoljstvo što brojni posjetioci uživaju u izobilju citrusa.

- Na poziv TO Bar sa kojom često sarađujemo, pristali smo da učestvujemo sa našim delicijama po kojima smo poznate u gradu. Svaki kolač je napravljen od južnog voća iz naših krajeva. Cijeđenje ide ubrzano i moram da napomenem da svaka čaša košta jedan euro, a da će sav prihod od prodaje sokova otići za potrebe Narodne kuhinje u Baru – zaključila je Radović. Manifestacija je trajala do 15 sati, a svi kolači i južno voće podijeljeni su besplatno građanima. R. E.

Iscijeđeno više od tone citrusa

Niču spratovi đe su bili kvartovi...

KOLAŠIN – Zakon investicija i nastajanja novoga su neumoljivi. Uvijek se traže bolje i atraktivnije lokacije za izgradnju novih poslovnih, hotelskih, stambenih sadržaja. Lokacije moraju biti čiste, što znači da se mora porušiti sve što je prethodno bilo na njima…

Več nekoliko godina Kolašin je ozbiljna investiciona adresa. Lokacije najviše hotelskih, a onda i stambenih kompleksa su planina Bjelasica, zatim i prigradska naselja kao Breza, Smajlagića i Mekića polje.Ovih dana se desilo da je počela nova investicija baš u centru grada. „Komšije“ novoga hotela koji treba da se gradi su spomen-dom, kancelarije lokalne uprave, Komunalno, hotel „Bjanka“, stambena zgrada S4, upravna zgrada EPCG… Prethodnica novim temeljima je rušenje postojećih objekata u Ulici Mirka Vešovića. U zvuku građevin-

skih mašina, galami radnika i prašini koja se diže, nestaju stare kuće koje su obilježavale centar Kolašina. Ruše se „kuća Vlahoviča“, „kuća Milašinovića”,„kuća Grujića“ i „kuća Lakićevića“. Privatni zaključani objekti koje je investitor kupio, ali koji su i u tom vremešnom i zapuštenom stanju bili autoritativni čuvari nekog prošlog kolašinskog vremena... U tom kvartu je i objekat „starog vatrogasnog“ gdje su se nekada održavale čuvene igranke i gdje je nastupala „Galaksija“. Porušeni su i mali lokali ka zgradi S4 gdje je, između ostalog, otvoren i prvi ski-servis u Kolašinu koji je organizovao Miko iz „Liči sporta“… Investiciona stvarnost kolašinske „male varoši“ –nestaju nekadašnji nostalgični kvartovi, dižu se novi građevinski, poslovni, turistički spratovi. Umjesto kuća sa romantičnih razglednica Kolašina prošlog vijeka, nastaju moderna zdanja turizma i stanovanja… Dr. DRAŠKOVIĆ

Nama je žao, o Bela ćao…

Ovdje nas uvijek dočeka posebno gostoprimstvo i publika koja pjeva refrene naših pjesama, priznala je Snežana Burzan, direktorica KIC-a ,,Budo Tomović“

KOLAŠIN - Svako gostovanje Kic pop hora u Velikoj sali Doma kulture bude „događaj više“. Atmosferom koja se stvori, posebnom emocijom i onih koji pjevaju i onih koji slušaju. Tako je bilo i ovoga puta kada je Kic pop hor održao koncert

„Bez dileme - antifašizam“. Kako je podsjetila Gorica Ilinčić, direktorica JU Centar za kulturu, koncert je trebalo da bude održan ljetos u sklopu manifestacija kojima je obilježavan Dan opštine. Nastup je planiran na otvorenom, na Trgu boraca u centru grada, ali je kiša sve poremetila.

- Već narednog dana Kic pop hor je otputovao u Sjevernu Makedoniju gdje je započeo višednevno gostovanje. Tako nam je ljeto prošlo bez ovog događaja za koji, po pravilu, u Kolašinu bude veliko interesovanje. Dogovorili smo se da u finišu oktobra pronađemo termin i koncert je sa uspjehom održan - istakla je Gorica Ilinčić. Kolašinskim koncertom je bila zadovoljna i Snežana Burzan, direktorica KIC-a ,,Budo Tomović“, koja je istakla da se sa kolašinskom publikom uvijek stvori posebna atmosfera.

- Uživali smo tokom koncerta i zaista smo zahvalni na gostoprimstvu organizatorima iz JU Centar za kulturu i publici na aplauzima. Zajednički su pjevali sa nama ,,Računajte na nas“, ,,Bela, ćao“, ,,Zemljo moja“, ,,Po šumama i gorama“, ,,Odiseja“. Drago mi je da smo ponovo pjevali sa Kolašincima koji znaju znalački da vrednuju i horsko pjevanje i naš antifašistički repertoar - kazala je Snežana Burzan.

Kolašinski koncert Kic pop hora bio je uvod u njihov odlazak u Zagreb gdje će učestvovati na ovogodišnjim 23. Lučindanskim susretima koje organizuje Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj čiji je predsjednik Kolašinac – Danilo Ivezić koji decenijama živi i radi u Zagrebu i na pravi način čuva i promoviše crnogorsku istoriju i tradiciju.

D. DRAŠKOVIĆ

Uoči Lučindanskih susreta u Zagrebu, Kic pop hor održao koncert u Kolašinu

Na festivalu uživali i roditelji i mališani

Marija Radović

Sara Jovićević

Foto-priča iz Kolašina

Gradilište u Ulici Mirka Vešovića

Sve je počelo u Urugvaju

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, ko je počinje 20. novembra i traja će do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Prvo Svjetsko prvenstvo otvo reno je 13. jula 1930, domaćin je bio Urugvaj koji je osvojio zla to, a Mundijal je ostao upam ćen i po tome što je jedini u isto riji za koji nijesu bile potrebne kvalifikacije.

FIFA je u Barseloni prije 92 godi ne donijela odluku da premijer ni domaćin bude Urugvaj kojem je pomogla činjenica da je dvi je godine ranije, odnosno, 1928. osvojio Olimpijske igre, a slavio je i stogodišnjicu nezavisnosti. Svjetska fudbalska federacija u krajnjem je uručila poziv za 13 reprezentacija, među kojima su bile četiri iz Evrope i čak devet iz Južne Amerike, a sve utakmi ce igrale su se u glavnom gradu Urugvaja, Montevideu.

VELIKI TROŠKOVI

Do 28. februara 1930, kada je bio krajnji rok za prijavu, zahtjev za pristupnicu poslale su reprezen tacije Brazila, Argentine, Meksi ka, Perua, Paragvaja, Čilea, Bo livije i Sjedinjenih Američkih Država.

Niti jedna prekoatlantska država nije htjela da nastupi na prvom SP zbog velike daljine i troškova puta. Nakon što je i Engleski fud balski savez odbio učešće, tadaš nji predsjednik Fife Žil Rime je uz pomoć urugvajske vlade od lučio da sponzoriše put repre zentacija koje nijesu imale mo gućnost da podnesu troškove nastupa u Montevideu.

Poziv Fife prihvatile su Rumunija, Francuska, Belgija i Jugoslavija. Bugarska je, takođe, pristala da učestvuje, s tim što je zbog vre menskih neprilika morala da se vrati kući. Inače, prvi pehar SP nazvan je po prvom tadašnjem čovjeku Fife Trofej ,,Žil Rime“, a dodjeljivao se 40 godina u raz doblju od 1930. do 1970, kada je Brazil osvojio treću titulu. Od tog trenutka, pa sve do danas, pobjedniku Svjetskog prvenstva se uručuje ,,Trofej svjetskih pr venstava u fudbalu“.

Trofej ,,Žil Rime“ ukraden je 1983. i do danas se ne zna gdje se nalazi.

TRENINZI NA PALUBI

Reprezentacije su krenule za Urugvaj, gdje je sve trajalo od 13. do 30. jula 1930. godine. Naj veći problem transporta ima le su selekcije iz Evrope koje su na put morale da krenu mjesec ranije. Tako je Rumunija kre nula brodom ,,Conte Verde“ iz Đenove i ,,pokupila“ Francu sku koja je krenula 21. juna iz Vi lefranš-sur-Mera, zatim su se na isti brod u Barseloni ukrcali Bel gijanci, dok su Jugosloveni kre nuli iz Marseja poštanskim bro dom ,,Florida“.

Usput je trebalo da ,,pokupe“ re prezentaciju Egipta, koja je tre balo da bude jedini afrički pred stavnik, ali Egipćani su doslovno zakasnili na brod i ostali bez na stupa.

– Petnaest dana smo bili na bro du. Osnovne fizičke vježbe i vježbe s loptom izvodili smo na palubi. Selektor nijednom na pu tovanju nije progovorio o tak tici – rekao je pokojni Lusijen Loren, strijelac prvog gola na Mundijalu.

KRALJ ,,KROJIO“ TIM

I prije samog početka, prvi Mu ndijal je po mnogo čemu bio po seban. Argentinski selektor imao je samo Hose Tramutoli 27 go dina, dok je njegovom kolegi na

klupi Čilea Đorđi Ortu bilo 29. Prvi betonski stadion na svije tu ,,Sentenario“ posebno je na pravljen za SP, odnosno 100-go dišnjicu nezavisnosti Urugvaja, ali nije bio gotov sve do petog da na prvenstva. Radovi su kasnili zbog tri mjeseca neprestane kiše. Fudbaleri Bolivije nosili su dre sove koji su zajedno pravili for mu riječi ,,Viva Uruguay“ (Ži vio Urugvaj) u znak poštovanja prema domaćinu, dok je repre zentativce Rumunije lično oda brao kralj Karlo II. Igračima je obećao posao i novac nakon što se vrate sa prvenstva.

GRUPE

Prvenstvo je imalo četiri grupe, jednu sa četiri i tri po tri tima. Čast da otvore Mundijal imale su reprezentacije Francuske i Meksika. Francuzi su bili ubjed ljivi (4:1), ali kasnije su ispali jer su izgubili od Argentine i Čilea. U grupi 2, Brazil je šokantno iz gubio od Jugoslavije (2:1), ko ja je kasnije pobijedila Boliviju i prošla u polufinale. Grupa 3 nije donijela nikakvo iznenađenje – Urugvaj je prošao bez primljenog pogotka, isto kao i SAD, favorit grupe 4.

FINALE S DVIJE LOPTE

Urugvaj je u polufinale ušao oslabljen jer je ostao bez važnog igrača – golman Andres Macali je postao prvi fudbaler u istoriji koji je izbačen iz reprezentacije.

Rezultati polufinala bili su ne uobičajeno visoki. Argentina je pobijedila SAD – 6:1, a istim re zultatom Urugvaj je poslao Ju goslaviju nazad u Evropu.

Osim SP 1950, Mundijal u Urugvaju bio je jedini na kojem se nije igrao meč za treće mje sto. U finalu su se našle dvije južnoameričke selekcije – do maćin Urugvaj i Argentina, ko ja je kao selekcija susjedne drža ve imala podršku oko 30 hiljada navijača. Veliko rivalstvo vlada lo je između ove dvije reprezen tacije, pa se finale igralo s dvije različite lopte - prvo poluvrije me s ,,argentinskom“, drugo s ,,urugvajskom“.

Urugvaj je u finalnu utakmicu, koju je uživo gledalo više od 90 hiljada navijača, ušao kao po bjednik Olimpijskih igara 1924. i 1928. godine. Na kraju je slavio i na prvom SP.

Poveo je preko Dorada, da bi Ar gentina do kraja prvog poluvre mena preokrenula na 2:1 golovi ma Peuselea i Stabilea No, onda je Urugvaj prebacio u veću brzinu i preko Iriartea i Kastra pobijedio 4:2.

Pobjednički trofej osvojila su dva igrača s invaliditetom – Hose Le andro Andrade je bio slijep na jedno oko, a Ektor Kastro nije imao jednu ruku. N. KOSTIĆ

Macali se oglušio o naredbe stro gog urugvajskog selektora Al berta Supicija i iskrao se iz ho tela.

Prije 92 godine FIFA organizovala prvo Svjetsko prvenstvo u fudbalu

Slavlje kod kuće nakon tri mjeseca

Fudbaleri Petrovca savladali su Jezero (2:1) u premijernoj utakmici 14. kola Meridianbet 1. CFL. ,,Nebo-plavi“ su konačno odigrali meč u kojem su znali da sačuvaju vođstvo, što nije bio slučaj u prethodna dva duela protiv Budućnosti i Jedinstva. Ovoga puta su dva gola razlike u uvodnih pola sata bila dovoljna momcima Mladena Lambulića da upišu bodove protiv rivala iz Plava.

Prednost Petrovčanima u 17. minutu donio je Boljević koji je poentirao glavom – tako što je lopta odskočila od zemlje i ,,digla“ se pod prečku pored nemoćnog Kastratovića. Asistent je bio Vojvodić koji je saigrača našao preciznim centaršutem.

Golman gostiju odbranio je veliku priliku gostiju iz igre, ali nije mogao da spriječi pogodak iz penala koji je iznudio, a potom i realizovao Faust u 29. Argentinac je lijepo krenuo u dribling nakon dodavanja Mendija, a onda je uslijedio nepropisan start Pajovića. Izabranici Rada Petrovića odgovorili su u 36. minutu kada je Adžović pogodio iz skoka poslije kornera, a šansu za izjednačenje nije iskoristio mladi Tošković Nastavak je bio manje sadržajan. Domaćin je čuvao zalihu koju je mogao da uveća, dok ,,žuti“ nijesu imali snage da urade nešto više.

U finišu su bile nemile scene. Došlo je do čarki igrača i članova stručnih štabova. Sudija Pajović podijelio je crvene

kartone predstavniku Petrovca – Mladenu Kažanegri, te pomoćnom treneru Jezera – Radoslavu Buliću Metež je potrajao, pa je utakmica produžena čak 10 minuta. Primorski prvoligaš popravio je brojke koje nijesu bile sjajne uoči duela sa Jezerom – samo jedna pobjeda u posljednjih 10 ligaških nastupa. Petrovac se podigao na četvrto mjesto, a na slavlje kod kuće čekao je još od meča sa ekipom Budućnosti, 31. jula. Plavljani su sada šesti nakon drugog vezanog poraza. D. K.

Tri ekipe mogu na

Derbi Sutjeske i Budućnosti obilježiće 14. kolo Meridianbet 1. CFL. Najveća crnogorska klupska utakmica igra se danas u Nikšiću, s početkom u 17 sati.

Situaciju kraj Bistrice pomno će pratiti Dečić, koji bi pobjedom u Pljevljima protiv Rudara (14 h) mogao da se vrati na čelo prvoligaškog karavana. Nedjelja je dan za još dva meča – u Bijelom Polju će igrati Jedinstvo i Mornar, a u Radanovićima Arsenal i Iskra. Oba duela zakazana su u 14 časova.

Petrovac je juče savladao Jezero pred svojim navijačima 2:1.

SVI ŽELE USPJEH U DERBIJU

Odavno Nikšićani kraj Bistrice nijesu nadigrali najvećeg rivala, a čini se i da im odavno bodovi iz derbija nijesu bili važniji od onih koji su danas u igri.

Sutjeska je lider, ima dva boda više i, kada bi slavila, moglo bi se reći da je na korak od jesenje titule. Svjesni su toga svi u domaćem sastavu, ali ne skrivaju i da su u velikim problemima sa povredama, odnosno, da ni nakon posljednjeg treninga neće znati na koga mogu računati.

I strateg Nikšićana Nenad Brnović kaže da im ovaj meč može mnogo donijeti.

– U prethodnom meču nijesmo baš imali sreće, ali svaka utakmica je priča za sebe. Dočekujemo Budućnost sa prve pozicije i želimo da je zadržimo, nadajući se da smo iz prethodnog okršaja sa njima, valjda, izvukli pouke. Ne smije se zaboraviti da su oni tokom sedmice odmarali, a mi igrali u Pljevljima i zasluženo slavili, ali upravo me ta utakmica hrabri i vjerujem da, ako tako budemo igrali,

nećemo imati problema. U ovakvim mečevima odlučuju sitnice, to i danas očekujem, a vidimo i kakav je cijeli šampionat, kako se smjenjuju lideri tabele. Najviše nas brinu povrede i nikako da nas zaobiđu. Jednostavno, taman kada smo pomislili da je sve to za nama, kada je Knežević počeo dobro da radi, a znamo da nam mnogo može pomoći kada je pravi, uslijedila je ozbiljna povreda Rudovića. To nam se ranije desilo sa Strikovićem, koji je prije nekoliko dana operisan, u međuvremenu je Grivić bio van stroja, pa i Vučić je povrijeđen... Ipak, optimista sam, poručuje Brnović. Budućnost nije u šampionskom ritmu, ali je nadomak prvog mjesta koje pripada Sutjesci.

Razlika između velikih rivala je svega dva boda i jasno je da bi ,,plavi“ preskočili Nikšićane u slučaju pobjede kraj Bistrice.

To, ipak, ne garantuje Podgoričanima lidersku ulogu,

budući da izgled vrha tabele zavisi i od učinka Dečića u Pljevljima.

Budućnost gleda sebe i želi da popravi brojke u međusobnim sudarima sa Nikšićanima.

– Moram da istaknem da će mi biti zadovoljstvo i čast što ću igrati u crnogorskom derbiju i predstavljati moj klub. Vjerujem da ću to uraditi na najbolji mogući način – rekao je povremeni reprezentativac Marko Bakić, koji se nedavno vratio na domaću scenu.

– Mislim da će utakmica da bude izuzetno teška – Sutjeska je domaćin, a mi moramo da idemo na pobjedu.

Naravno, bodovna razlika nije velika, iznosi svega dva boda i to nije nešto što ne može da se stiže ubuduće. Međutim, bolje je da se što prije dočepamo samog vrha tabele, a to možemo samo pobjedom u derbiju – jasan je dvadeset osmogodišnji vezista.

Derbi je inspiracija za svakog aktera, posebna utakmica koju mogu da odluče

mnogi detalji. Ritam, forma ili kvalitet –često nijesu presudni faktori... – Mora se brinuti o detaljima, a ja se nadam da će ti detalji biti na našoj strani. Sigurno je da će sitnice biti presudne, a ko bude konkretniji i koncentrisaniji od prvog do posljednjeg minuta, mislim da će biti bliži trijumfu – ističe Bakić, čiji tim neće imati podršku ultrasa zbog izrečene kazne od strane FSCG.

DEČIĆ VREBA PRVO MJESTO

Dečić bi mogao da se vrati na čelo elitnog karavana ukoliko ostvari pobjedu pod Golubinjom, a Sutjeska ne dobije Budućnost na domaćem terenu.

– Pred nama je teško gostovanje. Rudar je u Pljevljima nezgodan rival za sve ekipe iz naše lige. Igraju dobro u posljednje vrijeme, ali znamo što je naš cilj. Idemo na pobjedu, naše ambicije su jasne, tako da nema kalkulacija. Igraćemo maksimalno ozbilj-

Sumorne rezultate mlađih fudbalskih selekcija Crne Gore popravili su kadeti, koji su osvojili prvo mjesto u grupi na turniru preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Generacija kojom je pokrenut pilot projekat ,,Škola fudbala FSCG“ na pravi način je konkretizovala sve što je urađeno od 11. januara ove godine. Tada je stručni štab U-17 reprezentacije, na čelu sa Goranom Perišićem, počeo sa radom na unapređenju

tehničkih, taktičkih i fizičkih karakteristika igrača koji su selektirani.

Osim što su u više navrata boravili na pripremama, često su dane tokom sedmice provodili u radu u reprezentaciji, dok su vikendima igrali utakmice u svojim klubovima. Stručni štab reprezentacije treninge je organizovao na prirodnoj i vještačkoj podlozi fudbalskog terena, bazenu, u teretani...

Ogroman napredak vidio se na turniru u Poljskoj, gdje su

,,sokolići“ savladali domaćina i Austriju, a remizirali sa Andorom u meču koji nije imao toliki takmičarski značaj. Izboren je plasman u elitnu rundu...

– Utisci su svakako prelijepi. Igrači su iznijeli najveći teret i ovaj uspjeh je njihova najveća zasluga. Presrećan sam zbog njih jer su uložili sebe tokom prethodnih deset mjeseci obilježenih velikim radom i trudom. Mislim da se to i isplatilo. Projekat ,,Škola fudbala FSCG“ se pokazao kao pun pogodak

i pokazatelj je ostalim generacijama kako treba da rade da bi došli do željenog uspjeha – kaže Perišić.

Poljska i Austrija tradicionalno imaju jake selekcije u mlađim kategorijama, ali su ovog puta bile praktično nemoćne pred naletima Crne Gore.

– Prije početka turnira vjerovali smo u rad koji traje već deset mjeseci, vjerovali smo da možemo da igramo sa svakim. Kada na okupu imate najbolje momke, kada radite sa njima deset mjeseci skoro

svaki dan u veoma jakom ritmu i njih dvadesetak ili više daje sve od sebe, onda vam to daje za pravo da smatrate da možete da igrate protiv najjačih reprezentacija na kontinentu – istakao je Perišić.

Praktično od prvog dana okupljanja, naši kadeti su radili kvalitetno.

– Momci su mnogo napredovali u odnosu na početak. Deset mjeseci priprema, 140 treninga, 19 utakmica, 13 pobjeda, tri neriješena i tri poraza, nije to mala stvar.

Imati ih, praktično, svakog dana i raditi sa njima je velika prednost, svi smo rasli kao grupa tokom tog vremena. Mislim da je ovako bolje nego

da su stalno bili u klubovima, gdje bi se kvalitet, vjerovatno, rasuo. Ovo je način kako bi ostale generacije trebalo da rade uoči nekih jakih utakmica i turnira – smatra selektor. Urađen je veliki posao, ali sada slijedi ono glavno – elitna runda i još jači protivnici u grupi. Žrijeb je 8. decembra u Nionu. – Svakako da će nas u elitnoj rundi čekati kvalitetniji protivnici. Nadam se i da ćemo imati malo sreće na žrijebu. Odigraćemo još nekoliko prijateljskih utakmica, a sigurno je da nas čekaju još jače pripreme za elitnu rundu. Nadam se dobroj igri i rezultatu, ko god budu rivali –zaključio je Perišić. D. K.

Sa jednog od derbija Sutjeske i Budućnosti

no i motivisano. Nadam se da ćemo pronaći način da ostvarimo jako važnu pobjedu – rekao je vezista Tuzana, Draško Božović

Derbi začelja igra se u Bijelom Polju, gdje će Jedinstvo ugostiti Mornar. Obje ekipe u srijedu su ispale iz Kupa nakon penal ruleta i spas jeseni tražiće u ligi.

Trenutna realnost jednih i drugih su pozicije koje vode

u baraž, s tim što su momci Vuka Bogavca u nešto boljem položaju. Jedinstvo ima tri boda prednosti, a u prvenstvu je spojilo tri utakmice bez poraza, dok su Barani bez trijumfa na posljednjih šest nastupa u šampionatu.

Debitant u društvu najboljih, tivatski Arsenal, za sada ima sezonu iz snova – na tabeli je četvrti, a sredinom sedmice plasirao se u polufinale Kupa. Izabranici Radisava Dragićevića protiv Iskre u Radanovićima pokušaće da nastave pozitivnu priču... D. K – Ra. P.

Runar prebrz za Lovćen

Runar 32 (14)

(9)

SANDEFJORD – Dvorana ,,Runar“. Gledalaca: 2.500. Sudije: A. Rauhs i F. Linster (Holandija). Sedmerci: Runar 3 (3), Lovćen 3 (3). Isključenja: Runar 2, Lovćen 8 minuta. Crveni karton: Luka Poje (Lovćen) u 13. minutu.

RUNAR: Helberg, Bjernstad (11 odbrana), Gleming 2, Tuzov 2, Gram 3, Rambo 10, Bjeland-Toning, Bojsen 4, Rekstad 1, Lindel, Rivesje 3, Miklebust 1, Vulvik 5, Strem, Ekman, Furu 1. LOVĆEN: Lutovac (7 odbrana), V. Abramović, Stanojević, Perišić 1, Krivokapić 5, Pajović 1, Kaluđerović 1, Poje, D. Pejović 3, Vujović,

Radojević 3, Latković 1, P. Abramović, Mandić 1, Eraković 5, Ž. Pejović.

Na povratku u Evropu poslije tri godine, igrači Lovćena uvjerili su se kolika je razlika između crnogorskog i norveškog klupskog rukometa. Naš vicešampion ubjedljivo je poražen od drugoplasiranog tima tamošnjeg šampionata, Runara (32:21), pa će revanš drugog kola EHF Evropskog kupa, na Cetinju 5. novembra, biti formalnost.

Tim Vlatka Đonovića poveo je 1:0 i to mu je bilo jedino vođstvo na meču. Ipak, Lovćen se koliko-toliko držao u prvom poluvremenu, poslije 10:6 (četvrtih ,,plus 4“ za domaćina) prišao na 10:8, ali je domaćin u finišu preko Rivesjea i Bojsena uspio da stekne zavidnu prednost na po-

luvremenu (14:9). Cetinjski tim je početkom nastavka došao na tri pogotka zaostatka (14:11), međutim, ni tada nije uspio da zadrži dobar ritam jer je Runar poveo 17:11. Lovćen je odgovorio s dva pogotka na prazan gol, ali nije imao snage da odgovori brzom, modernom rukometu koji krasi skandinavsku ekipu. Uz to, imao je kadrovskih problema jer je Luka Poje u prvom poluvremenu dobio crveni karton (meč završio s otokom na nozi), dok Žarko Pejović nije mogao da pomogne ekipi u drugom poluvremenu. Osam i po minuta trajao je golgeterski post našeg predstavnika prekinut pogotkom Filipa Krivokapića za 22:14.

Ubjedljiv poraz bio je neminovnost... Ne. K.

SBbet Prva liga za rukometaše (5. kolo)

PODGORICA – Kompletno kolo Druge lige igra se danas, a posebnu pažnju privlači duel u Kotoru, gdje se sastaju glavni kandidati za prvo mjesto – Bokelj i Mladost.

Lješkopoljci su dugo bili lideri, ali su nakon dva vezana poraza dozvolili da Bokelj preuzme lidersku poziciju. Prvi međusobni duel završen je za ,,zelenim stolom“ pobjedom Kotorana (3:0), što može biti kasnije od izuzetnog značaja, tako da današnji derbi privlači veliku pažnju. Mladost je pod moranjem, a ujedno ima šansu da brejkom sustigne Kotorane i dodatno za-

komplikuje borbu za prvo mjesto, dok je Bokelj u povoljnijem položaju.

Berane je nakon sedam vezanih pobjeda sada na drugom mjestu i upravo razdvaja na tabeli dva glavna favorita za osvajanje.

Kiks Bokelja očekuju Beranci da možda već danas budu i lideri, jer se od njih očekuje pobjeda u Ulcinju protiv Otranta, koji je još bez pobjede.

Derbi se igra i u Podgorici, gdje se sastaju Kom i Igalo, a taj duel može pokazati koji tim čuva nadu da se može boriti da bude blizu zone baraža. Jako bitan meč igra Podgorica – Lješkopoljci su po-

sljednji put na svom terenu poraženi od Berana, ali su slavili na gostovanju Igalu, odigrali dobar meč u Kupu protiv Dečića, pa će danas pokušati da protiv Nikšića pokažu da ih ne treba otpisivati iz trke za baraž. R. P.

Budvanske rivijere Budva pobjedom nad Beranama 1949 od 31:20 zadržali su maksimalan učinak poslije pet kola SBbet Prve crnogorske lige.

redovima aktuelnog šampiona najefikasniji

bili Đorđo Peruničić

Marko Simović sa po sedam pogodaka, Balša Račić je postigao jedan manje, a zapažen je bio i golman Lazar Pešić s 15 odbrana.

kolega na golu Berana 1949, Nemanja Popović, imao je čak 21 intervenciju. Bojan Varagić i Đorđe Folić dali su po četiri gola za domaći tim. U prvom meču petog kola, Lovćen je u utorak savladao Brskovo (28:18), dok je u petak Budućnost Podgorica pobijedila Partizan 1949 (30:29).

Danas će se sastati Danilovgrad – Rudar (16 h), Jedinstvo – Sutjeska (18) i Komovi – Mornar 7 (18). Ne. K.

za zalet na EP

Rukometašice Crne Gore slavile su i u drugom kontrolnom meču protiv Slovačke (33:24) uoči Evropskog prvenstva čiji je jedan od domaćina i naša zemlja. U prvom međusobnom duelu koji je odigran prije dva dana ,,lavice“ su pobijedile 37:20.

Selektorka Bojana Popović dala je priliku svim igračicama, a kao i u prvom meču, njih 10 se upisalo u strijelce. Jovanka Radičević i Ivona Pavićević su bile najefikasnije sa po šest golova, Itana Grbić je postigla pet, a Matea Pletikosić četiri.

Marina Rajčić je imala osam, a Marta Batinović, koja je

branila prvih dvadesetak minuta, meč je završila sa četiri uspješne intervencije. Slovačka je nekoliko puta imala minimalnu prednost u uvodnim minutama, „lavice“ su preokrenule sredinom prvog poluvremena i nakon prvih 30 minuta vodile su 18:14.

Sve je bilo riješeno sredinom nastavka, kada je Grbić u 46. minutu pogodila za 25:19, a prednost je jednom bila i dvocifrena – 33:23.

Naše djevojke nastavljaju pripreme u Podgorici, gdje će 5. novembra protiv Španije igrati na startu Evropskog prvenstva čiji su domaćini još Slovenija i Sjeverna Makedonija. A. M.

M. BABOVIĆ

RK LOVĆEN

EHF EVROPSKI KUP ZA RUKOMETAŠE (2. KOLO): Crnogorski vicešampion ubjedljivo poražen u Norveškoj

Novi trijumf rukometašica Crne Gore nad Slovačkom

Budvanska rivijera i dalje maksimalna

Početak obećavao više

PODGORICA – Budućnost Voli je u Železniku prekinula seriju od četiri pobjede na dva fronta, a odlična prva četvrtina je bila nedovoljna za uspjeh.

Nakon loše dvije i po četvrtine, u oba pravca, a naročito u odbrani, Podgoričani su poraženi od FMP-a (96:91), za drugi poraz u ABA ligi, ponovo u gostima (prethodno su poraženi od Crvene zvezde). FMP je, sa druge strane, stigao do zaslužene pobjede, najviše zahvaljujući nezadrživom Trentu Frejžeru (31 poen, sedam trojki), pa su ,,limenke“ sada na skoru 4-1, čime je tim iz Železnika potvrdio da će ove sezone konkurisati za gornji dom regionalnog takmičenja…

SAVRŠEN POČETAK

Budućnost je u prvom poluvremenu odigrala dvije potpuno različite četvrtine, prvu odlično u oba pravca, drugu veoma loše, takođe pod oba koša, naročito u odbrani, pa je na polovini meča zaostajala sedam poena (53:46).

,,Plavi“ su odlično otvorili meč, u prva četiri i po minuta su stekli osam poena prednosti (18:10), jer nijesu promašili nijedan šuta, pogodivši tri šuta za dva, dva za tri poena, te svih šest slobodnih bacanja, uz tri skoka. Prvi je u podgoričkoj ekipi promašio Kameron Rejnolds, za tri poena iz ugla, nakom pet minuta i sedam sekundi igre, a nakon gosti nijesu iskoristili još jedan napada, koš i dodatno je pogodio Marko Jagodić-Kuridža za 21:12, uz 10 poena bez promašaja krilnog

centra Budućnosti. Podgoričani su do kraja dionice imali i 12 poena prednosti (29:17), a sačuvali su dvocifrenu prednost do kraja četvrtine, u kojoj su iz igre šutirali (15-11) i dominirali u skoku (5-1).

Sve se, međutim, okrenulo u drugoj dionici, u kojoj su domaći košarkaši, predvođeni sjajnim Trentom Frejžerom (16 poena u prvom poluvremenu, četiri trojke), odigrali sjajno u napadu, ubacili pet trojki i ukupno 32 poena (72,2 odsto za dva poena na poluvremenu). Bili su bolji u skoku (10-5 u drugih 10 minuta), imali i više asistencija (13-6). Budućnost je, sa druge strane, potpuno pala u oba pravca, a promašila je svih šest šuteva sa distance.

A da nešto neće biti kako

treba, trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović je osjetio odmah u prvom minutu druge dionice, kada je Frejžer ubacio trojku za 31:24, pa je zatražio tajm-aut, To, međutim, nije pomoglo, FMP je serijom 8:0 brzo smanjio na posjed zaostatka, a nakon nepuna četiri minuta igre je preokrenuo na 38:37, kada je Budućnost već primila čak 17 poena! FMP je nastavio da ,,sipa“ iz daljine, ali i u reketu, pa je na ulasku u posljednji minut stigao do maksimalnih sedam razlike (52:45)…

KASNO BUĐENJE

Treća četvrtina je bila najmanje efikasna na meču, što je više odgovaralo domaćinu, koji je u ovom kvartalu iskontrolisao prednost s poluvremena i uvećao je za dva

poena (71:62). Budućnost je posebno loša u napadu bila u prva četiri i po minuta igre, tokom kojih je ubacila samo jedan koš iz igre (Jagodić-Kuridža), ukupno četiri poena, pa je FMP stigao do maksimalnih 13 poena prednosti (63:50). Kako su Podgoričani loše šutirali za tri poena govori podatak da je na isteku 29. minuta Rejnolds pogodio trojku (za 71:61) nakon 10 uzastopnih timskih promašaja od početka sedmog minuta. FMP je kontrolisao rezultat u prva četiri minuta posljednje dionice, nakon kojih je imao dvocifrenu prednost (82:71), a onda je uslijedilo dobrih 90 sekundi Budućnosti, koja je parcijalom 7:1 smanjila zaostatak na 83:78, na četiri minuta i 35 sekundi do kraja. Tada, međutim, Kaba nije

Šuterski okršaj u ,,Topolici“

PODGORICA – Vrijeme je za prvi crnogorski duel sezone u ABA ligi, a nakon večerašnjeg u ,,Topolici“ (početak u 19 sati) znaće se ko će se prvi radovati –Mornar Barsko zlato ili SC Derbi, u meču ekipa koji gaje sličan, izrazito napadački stil igre, sa puno šuteva za tri poena (Mornar je trenutno treći, a SC Derbi peti po broju pogođenih trojki). Zbog toga se očekuje da će publika u dvorani moći da uživa u atraktivnim potezima i šutevima.

U prošlosezonska dva duela, oba tima su upisala po pobjedu, i to u gostima. Mornar je ubjedljivo slavio u ,,Morači“ sa 95:76, a SC Derbi se revanširao u Baru sa 88:82.

DILEMA OKO RASELA

Pred meč sa SC Derbijem u Mornaru je neizvjestan nastup prvog strijelca, Fetsa Rasela, zbog lakše povrede. – Vidjećemo kakva je situacija sa Raselom, da li će biti spreman da nam pomogne u ovom meču. Ali, sa njim, ili bez njega, to ništa ne mijenja. Čeka nas jako teška utakmica, u kojoj moramo 40 minuta da budemo fokusirani, da zaustavimo njihove najbolje igrače. SC Derbi je kvalitetna i iskusna ekipa, uz nekoliko mlađih igrača, ali iskusni nose sav teret, počev od kvalitetnih plejmejkera Džeksona i Pavlićevića, iskusnog centra Tasića do fantastičnog šutera Megija. To je ekipa koja zaslužuje svaki respekt, oni su to igrama i pokazali u prva četiri kola, i

znamo da nam neće biti nimalo lako – ističe trener Barana Mihailo Pavićević Mornar je sezonu otvorio sa pobjedama protiv Igokee i Zadra, nakon čega je izgubio od Cibone i Partizana. – Nakon meča sa Partizanom radimo na ispravljanju nekih grešaka koje su bile evidentne, probaćemo da ih ispravimo do meča sa SC Derbijem. Nadam se da ćemo spremni ući u meč, a svaka pobjeda u ABA ligi je suvo zlato. Svakom pobjedom smo bliži prvom i prevashodnom cilju, da se što prije obezbijedi opstanak u ABA ligi, nakon čega bi svima nama bilo lakše. Svjesni smo da je ulog velik i nadam se da ćemo biti spremni da se poslije meča, ipak, mi radujemo – dodao je Pavićević.

ZA PRVI TRIJUMF

U GOSTIMA

Za SC Derbi je meč u Baru četvrti duel u gostima u prvih pet kola ABA lgie. Izabranici Andreja Žakelja su izgubili na prethodna tri gostovanja protiv Zadra, Partizana i MZT-a, a najjači otpor su pružili najjačem rivalu – Partizanu. Meč u Baru je prilika za prvi trijumf u gostima.

– Očekuje nas veoma teško gostovanje u Baru. Mornar je dobar tim koji igra brzu, napadačku košarku i moramo biti fokusirani, agresivni i pogotovo moramo igrati sa većom energijom negoli na prošlom meču. Čeka nas iskusan tim sa dobrim pojedincima koji uzima dosta šuteva koje moramo spriječiti – rekao je Andrej Žakelj, trener ,,studenata“.

Frejžer

96 91

Trener Budućnosti Vladimir Jovanović nije bio zadovoljan izdanjem svog time.

Osim tog početka gdje smo bili dobri, prije svega u napadu, nijesam bio zadovoljan odbranom, jer sam znao da će FMP krenuti da igra dosta agresivnije u odbrani.

trenutka kada su oni otvorili tu agresivnost preko granice faula, moj tim nije našao pravi odgovor. FMP je u drugoj četvrtini uspostavio nivo igre u odbrani, koji je držao do kraja. Nijesam zadovoljan, prije svega, pristupom mog tima – rekao je Jovanović.

Iako mu je pozlilo u srijedu, u poslovnici jedne banke u Podgorici, Alfa Kaba je zaigrao protiv FMP-a, što znači da zdravstveni problemi francuskog centra nijesu bili ozbiljni. Odigrao je skoro 20 minuta

iskoristio dodatno bacanje za ,,minus četiri“, a u narednoj akciji gostiju ni Tre BelHejns nije pogodio nakon ulaza, što je sve kaznio Frejzer trojkom sa preko osam metara za 86:78, nešto više od tri minuta prije kraja. Isti igrač sa četiri uzastopna penala donio nedostižnih

90:79, a Budućnost je do kraja uspjela samo da ublaži poraz na pet razlike što može biti značajno za međusobni skor u slučaju da dva tima budu izjednačena na kraju ligaškog dijela… Budućnost u narednom kolu, 5. novembra, gostuje Igokei. S. JONČIĆ

Krilo SC Derbija Andrija Slavković ističe da je pred njegovim timom ,,jako važna utakmica protiv ekipe koja je ofanzivno orijentisana“. – Spremali smo se tokom sedmice, skautirali smo ekipu

Mornara i očekujem u nedjelju maksimalan pristup svih nas, jer jedino tako možemo doći do željenog cilja. Naš fokus je na nama, da što bolje uđemo u meč sa dobrim trčanjem i energijom – rekao je Slavković.

Sa meča u Železniku

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Vladimir Mihailović i Flečer Megi na prošlosezonskom meču u Baru

PODGORICA – Jadran je ostvario drugu pobjedu na drugom kvalifikacionom turniru Evrokupa čiji je domaćin Šabac.

Novljani su savladali hrvatskog predstavnika Solarisa 15:2, uz čak pet golova centra Jovana Vujovića Matej Čaraj bio je precizan tri puta, Lazar Vukićević i Džejk Muskat dali su po dva gola, a u strijelce su se upisali Pavel Halturin, Danilo Radović i Matija Sladović Jadran ima šest bodova i potrebna mu je danas (11.30h) pobjeda od dva gola u posljednjem meču sa Šapcem za prolaz u

osminu finala ovog evropskog takmičenja. Primorac, takođe, ima šansu da prođe dalje za što im je potreban trijumf danas (10.30h) nad grčkim PAOK-om. Kotorani su danas odigrali dva meča –prvo su poraženi od Mediterana 12:11 (najefikasniji su bili Vuk Drašković i Filip Gardašević sa tri gola, dva je dao Neđo Baštrica, a po gol Marko Mršić, Marko Gopčević i Marko Milić), a trijumf nad domaćinom – ekipom Mladosti 10:9 (Gopčević i Milić po tri gola, Gardašević dva, Drašković i Mršić po gol) donio im je šansu da se bore za ostanak u Evropi. A. M.

Saljiu prvak svijeta

Crnogorski karatista Emre Saljiu osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Konji, dok je bronzana bila Jovana Damjanović Junior Omladinca savladao je u finalnom meču kategorije do 76 kilograma Adina Saifa Faresa Banija iz Jordana 6:0.

On je četvrti crnogorski karatista sa titulom prvaka svijeta, nakon Danila Lučića, Marija Hodžića i Bojana Boškovića, koji je dva puta bio šampion.

Saljiu je na putu do finala eliminisao Alesandra Bjađonija iz Južnoafričke Republike 2:0, Jusufa Faraga iz Egipta 3:2, Frančeska Hesusa Garsiju iz Meksika 6:0, Kemala Nezirića iz Bosne i Hercegovine 1:0 i u polufinalu sudijskim izjašnjavanjem Vedija Sašuija iz Maroka (0:0).

Uspješan dan crnogorskog karatea upotpunila je kadetkinja Jovana Damjanović osvajanjem bronzanog odličja, u kategoriji do 54 kilograma.

U meču za treće mjesto pobijedila je Njemicu Aleksandru Volf 6:1.

Damjanović je u četvrtak na startu takmičenja pobijedila

Italijanku Siriju Lućani 4:0, dok je u drugom kolu poražena od Maise Ksantini iz Tunisa 2:0, koja je plasmanom u finale povukla u repasaž. U repasažu kadetkinja Omladinca eliminisala je Hrvati-

cu Korinu Klarić 4:1, Dou El Mačuut (Maroko) 1:0 i Lajal Aljarah iz Jordana 3:0 i izborila meč za medalju. Bez medalje završio je junior Ognjen Bjelajac, koji je u meču za treće mjesto u kategoriji do

61 kilogram poražen od Luke Pejića iz Bosne i Hercegovine. Presudio je senšu, odnosno, prvi osvojeni poen Pejića. Za medalje danas će se boriti mlađi seniori Nemanja Mikulić i Milena Jovanović R. A.

PARTIZAN: Aničić 5, Radulović 3, Tišma, Milinković 16, Dragićević 6, Aksentijević 10, Guteša 6, Malešev, Antić, Tomović, Miškić 12, Petrović 2.

BUDUĆNOST BEMAX: Dragišić 20, Radević 18, Rakočević 12, Drobnjak 10, Zuber 2, Sekulić, Savović 2, Đukić, Dutina 4, Vukčević, Bojanić 3, Jelenić.

Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su Partizan u

Čikago i Nikola Vučević nijesu imali svoje veče u Teksasu – Bulsi su poraženi od San Antonija 129:124, a crnogorski centar je odigrao najslabiji meč u sezoni, pošto je za 25 minuta upisao samo devet poena (13-4 šut iz igre), uz pet skokova, dvije asistencije i jednu blokadu. Kod Čikaga je najefikasniji bio Demar Derozan, koji je sa 33 poena protiv bivšeg kluba postao 50. igrač u istoriji NBA sa preko 20.000 poena u karijeri. Rezervni centar Bulsa Andre Dramond je meč završio sa 17 poena i 14 skokova, a u timu Čikaga nije bilo Zeka Lavina zbog povrede koljena.

meču koji nije donio ni grama neizvjesnosti. Podgoričanke su dominirale od starta, imale na poluvremenu 20 poena viška (48:28), dok je u 26. minutu nakon poena Rakočević bilo 62:34. Trener Petar Stojanović tada je izveo glavne adute, kako bi sačuvao svježinu, jer već danas ih očekuje meč protiv Zagreba.

Primorje 55

Zagreb 75

PRIMORJE: Andrić 14, Pajović 2, Brković 9, Ilić 10, Pavlović 6, Mandić, Gazdić 3,

ZAGREB: Jakšić 16, Škribanek 3, Budimir 11, Gazić 14, Zlatoper 8, Želić, Kos 2, Vuić, Samac, Matijević 21, Vojnović, Gudelj. Primorje nije uspjelo da napravi podvig protiv Zagreba, već je nakon dva poraza u Podgorici na prvom turniru upisalo još jedan neuspjeh. Sve do

sredine druge dionice gledao se egal meč u kojem je Primorje imalo priključak zahvaljujući Andrić, koja je dominirala u reketu. Ali, nakon trojke Matijević u 17. minutu Zagreb je stekao prvu dvocifrenu razliku (35:25), dok su Hrvatice ukupnom serijom 24:5 stigle do vođstva 45:25 u 24. minutu i najavile da će opravdati ulogu favorita. R. P.

PODGORICA – Golbal klub Nikšić sa dva poraza i pobjedom završio je drugi takmičarski dan završnog turnira Lige šampiona u Roštoku.

Nikšićki golbalisti u drugom kolu poraženi su ubjedljivo od njemačkog prvaka Čemnicera prekidom 15:5, dok je u trećem bolji bio litvanski Saltinis rezultatom 8:5.

Utisak su popravili pobjedom protiv finskog Old Pauera rezultatom 8-7.

Nikšić nakon dva takmičarska dana i četiri odigrana meča ima polovičan učinak.

Na startu turnira izabranici trenera Nikole Čurovića savladali su juče domaću Hanzu 12:7.

Ekipa Nikšića takmičenje na finalnom turniru nastaviće danas duelima protiv finskog Aisti sporta (10.05 h) i portugalskog Andvisa (13.20 h).

Plasman u polufinale izboriće četiri prvoplasirana tima, dok će ostala dva igrati za peto mjesto.

Domaći su imali sedmoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom, a predvodio ih je Keldon Džonson sa 33 poena (šest trojki). Centre gostiju je nadigrao Austrijanac Jakob Peltl, koji je za San Antonio ubacio 21 poen (12-10 iz igre), uz 13 skokova i četiri asistencije. Bulsi imaju polovičan učinak nakon šest mečeva (3-3), Sparsi su na 4-2.

Nakon poraza od Minesote 111:102, Los Anđeles Lejkersi su i dalje bez pobjede na startu

sezone u NBA ligi (0-5). Imali su šut iz igre od tek 41 odsto, nije igrao Entoni Dejvis, Rasel Vestbruk je imao 11 promašaja iz igre i pet sa penala, pa 28 poena Lebrona Džejmsa nije bilo ni blizu dovoljno. Uz to, Lejkersi su imali i 22 izgubljene lopte koje su direktno napravile 25 poena za Minesotu. Istina, nijesu Timbervulvsi dominirali u ovoj utakmici koju su prelomili tek pred kraj. Meč su za Minesotu obilježili Entoni Edvards sa 29 poena, Rudi

Gober sa 22 i Karl Entoni Tauns sa 21. Vestbruk je prvi put počeo meč sa klupe još od svoje prve NBA sezone, a završio ga je sa 18 poena i osam skokova. Nikola Jokić je imao prvi put ove sezone skroman poenterski učinak (12 poena), ali je njegov Denver dobio Jutu kod kuće 117:101. Srpski centar je upisao i 10 skokova i šest asistencija, za 25 minuta igre. Utakmicu je obilježio rezervista Nagetsa Bouns Hajlend koji je ubacio 28 poena, a od toga je imao se-

dam trojki iz 12 šuteva. Uz njega je i Majkl Porter imao četiri trojke, dok je cio tim odlično bio raspoložen jer je ubacio 17 trojki iz 37 šuteva. Najbolji u Juti je bio Lauri Markanen sa 17 poena i 10 skokova, Majk Konli je dodao 14 poena, a Kolin Sekston 13.

U najuzbudljivijem meču, Klivlend je pobijedio Boston 132:123. Utakmicu punu preokreta obilježili su Keris Levert i Donovan Mičel sa po 41 poenom. Kavsi su prvi put imali

San

Finiks

meč sa dvojicom igrača od 40 plus još od 2016. godine kada su Lebron Džejms i Kajri Irving imali takav učinak i to u plej-ofu. Pored takvog učinka, skoro da niko više nije bio ni potreban Klivlendu, ali su Ivan Mobli i Džeret Alen još bili dvocifreni...

NAŠ JUNIOR NA KROVU SVIJETA: Emre Saljiu

Mijajlović 2, Dragićević 2, Kasalica 7.

IZVJEŠTAJI

Na Cetinju pola čete uteklo tokom noći pomoću užeta

Priredio: Slobodan ČUKIĆ U četi kapetana Marka iz Pipera sa novoregrutovanim pješacima domaće vojske, kojih je bilo 95 u službi vaših ekselencija na osjetljivom položaju na Cetinju u Crnoj Gori, 44 od njih je dezertiralo sa svojim oficirom, tokom noći 13. ovog mjeseca, pošto su pomoću užeta pobjegli iz garnizona. Neće biti propušteno ni da se primijene strože mjere

Sulejman-paša piše knezu Njeguša maja 1689. godine: „U ime čestitog Sultana Knezu Njeguša i drugim iz tog pleme na, a zatim. Ako ste podanici čestitoga Sultana treba da do đete k meni da se o svemu do govorimo, a ako ste Principo vi, čekajte me tamo, ako Bog da. Ko neće da dođe k meni ja ću doći k njemu, ako Bog da, i ne nadajte se novom pismu po slije ovoga“.

*** Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 8. juna 1689. iz Kotora: „Sakupili su se u ovaj grad gla vari iz Grahova, Nikšića, Drob njaka, Banjana, Riđana, Oz rinića, Crnogoraca i drugih plemena, novi podanici Pre uzvišenog Senata (kao što sam vam pisao u prethodnim mojim pismima da će se dogoditi), pa sam uložio sve svoje napore da se čvrsto pomire, jer to priječi ukorijenjena mržnja, koju gaje jedni protiv drugih. Vidio sam da postoje velike i skoro nesa vladive teškoće da im u njihove duše ukrešem lijepi znak mira, pa sam uspio makar da ih ura zumim, shvatio sam, na osnovu njihovih žarkih iznošenja pri tužbi i upornog nepopuštanja, da se ne možemo mnogo oslo niti na njihove obaveze, niti se možemo nadati da će ih čvrsto poštovati, osim za kratko vri jeme. Zato, prilagođavajući se takvim okolnostima, založio sam se da popuste i da obustave međusobna neprijateljstva do idućeg sv. Martina, uz dobro namjernu obavezu da će onda morati da se utvrdi trajno i čvr sto prijateljstvo, uz uobičajene forme i običaje kraja…“.

***

Vanredni providur Pietro Duo do piše Senatu 16. jula 1689. iz Kotora:

„Da bih Pipere i Bjelopavliće učvrstio u vjeri, imao sam na umu da ih, još od njihovog pri klanjanja nama, izvučem iz ne volja u kojima su bili pod oto manskim jarmom, tako što će im se osloboditi taoci od Tu raka koje su oni brižljivo ču vali u Podgorici. Poslije više pokušaja zadovoljan sam što su moji pregovori bili uspješ ni, jer sam uspio preko pro nicljivih i vještih ljudi kojima sam dao jasna uputstva, i obe

ćao odgovarajuću nagradu, da uđu u neprijateljsku tvrđavu i omoguće bjekstvo pomenutim taocima. A sve je to bilo najo preznije izvedeno na razoča ranje stražarima koji su ih ču vali. Pošto su se vratili slobodni u svoje kuće, svi ljudi tamo su bez i najmanje bojazni dali vje ru našoj državi da će joj slu žiti i vidjeli smo da su veoma zadovoljni. Mnogi od njih, za jedno sa taocima koji se nala ze kod mene, izrazili su radost i veliku zahvalnost Vašim Ek selencijama, pa se nadam da će se ubuduće odlučnije laća ti oružja u korist Preuzviše nog Senata. Nijesam prestao da ulažem napore da se pove ća broj podanika pod upravom Vaših Ekselencija, naprotiv –pojačao sam moje intervenci je kod nahija s one strane Ta

„Pošto su se vratili slobodni u svoje kuće, svi ljudi tamo su bez i najmanje bojazni dali vjeru našoj državi da će joj služiti. Mnogi od njih, zajedno sa taocima koji se nalaze kod mene, izrazili su radost i veliku zahvalnost Vašim Ekse lencijama, pa se nadam da će se ubuduće odlučni je laćati oružja u korist Preuzvišenog Senata“

re, a ukazala se prilika da se pokrenu pregovori i sa onima iz Kolašina (...) u mojim rani jim pismima državnoj upravi najavio, nepogodan povratak skadarskog Sulejman-paše, koji je stigao (što saznajem iz pisama sigurnih povjerenika) 9. ovog mjeseca u selo Bušati, koje je njegov privatni posjed. On je odmah pozvao Kapeta na Bara, i istovremeno poslao stanovnicima Brda u gornjoj Albaniji razne zastave, sa že ljom da hitno sakupe ljude, a da se ne pronikne u njegove namjere. Pokušavam pažljivo da sa više strana sve to pratim (…) Nijesam žalio truda prije nekoliko dana, dok sam se na lazio u Herceg Novom radi po treba toga područja, da odmah

Vanredni providur piše Senatu 16. jula 1689. iz Kotora: Da bih Pipere i Bjelo pavliće učvrstio u vjeri, imao sam na umu da ih izvučem iz nevolja tako što će im se osloboditi taoci od Turaka koje su oni čuvali u Podgorici. Poslije više pokušaja uspio sam preko vještih ljudi da uđu u neprijateljsku tvrđavu i omoguće bjekstvo pomenutim taocima

krenem za Kotor – čim sam do bio pismo od Presvijetlog Gos podina Kamerlenga Sanuda i Guvernera vojske, da je u Cr noj Gori dignuta opasna pobu na. To je tajno javio fra Anđe , rođen u Čisterna Romanu, a pripadnik reda Male boso noge braće, koji je tamo misi onar. Otišao sam u taj grad da budem spreman i na licu mje sta da se umiješam gdje bude bilo najpotrebnije i da budem u stanju da odmah suzbijem te pobune. Zato sam naredio da me prate dvije najbolje stare čete iz Herceg Novog, da bih u tim krajevima silom, ako to do gađaji budu zahtijevali, branio državnu stvar, ako blaže mje re ne budu smirile duhove tih plemena, koja traže promje ne. Sve to je ne malo uposlilo i Kavalira Ivana Antuna Bo licu, koji je boravio na Ceti nju kao Guverner Crne Gore ... Mudrim ponašanjem mo jim, ta su plemena privedena vršenju svojih dužnosti, a pri vučena su našim prethodnim

djelovanjem u vezi njihovih vojnih okupljanja – pa su zato njihovi glavari htjeli da se po jave preda mnom, donoseći pisma Vladike i Bolice. U nji ma se objašnjava ono što se ra nije dogodilo, iskazujući želju da se sa naše strane djeluje ta ko (putem osvajanja), da se sa sigurnošću zaštite od neprija teljskih prijetnji. Izjavili su da im se nije pomoglo onako kako su oni na početku njihovog po daništva sa velikim nadama to shvatili. Ali su na kraju izrazi li čvrstu odluku da će biti vjer ni podanici Vaših Ekselencija. Primio sam ih sa najvećom lju baznošću, ne pokazujući im ni najmanji znak nepovjerenja, u situaciji kada se umješnost može pokazati veoma jaka u sadašnjim odnosima snaga. Uvjerio sam ih u blagonaklo nost Vaših Ekselencija i obećao im da će uvijek imati najveću pomoć kada to prilike budu za htijevale, kao i da ću i ja lično doći da branim njihove živote i njihova dobra, ne libeći se da prolijem krv kada ih neprija telj napadne. Bio sam smiren time što sam vidio da su otišli

zadovoljni, ali ipak, zbog opa snosti od neke nove pobune, zadužio sam presvijetlog Vla diku, koji stalno obavlja dobre poslove na korist Preuzvišenog senata i koji je dostojan pošto vane državne zahvalnosti, kao i pomenutog Bolicu, da nepre stano bdi i pazi (...) I sada se u mojoj malenkosti osjećam pri siljen žarom krajnjeg pošto vanja, koji me stalno prati, da iznesem pred krajnje razbori ti sud Vaših Ekselencija ideju o izgradnji utvrđenja na naju daljenijim granicama, pošto bi to sada bilo lako, a uz mali tro šak, koji bi meni bio mali u od nosu na veliku korist da se tu smjesti odgovarajuća posada. To bi državnoj kasi umanjilo troškove mnogih stražara, ko ji su sada potrebni na mnogim mjestima, a donijelo bi Pre uzvišenom senatu tri značaj ne prednosti. Prvo, bila bi čvr šća u vjernosti plemena koja su nedavno prišla Vašim Ekse lencijama, a koja su najdalja od ovog mjesta. Drugo, spriječi lo bi stalne upade Turaka koji, pošto vide da su novi podanici bez ikakve pomoći ovoga gra da (Kotora, prim. pr.) zbog ve like udaljenosti, stalno nasto je da ih napadaju. Treće, zbog stalnih provokacija koje stalno trpe podanici Vaših Ekselenci ja kada se pojavi austrijska voj ska, jer im njeni komandan ti čas laskaju, čas prijete da bi spomenute nove podanike od vratili od vjernosti Preuzviše nom senatu. Na taj način bismo tamo učvrstili siguran i neos poran posjed, bez obzira na to kakav neprijatan događaj da se desi. Moj duh se našao u ne ma le tjeskobe kada sam saznao iz pisma Presvijetlog Gospodina Providura Donada iz Herceg Novog, da se zbog širenja laž nih vijesti rasturila jaka četa od 62 konjanika, koja se tu na lazila kao posada, pa su ostala samo dvojica da čuvaju zasta vu i vojne stanove (...) Ista stvar se dogodila, sa istim ishodom, u četi Kapetana Marka iz Pi pera sa novoregrutovanim pje šacima domaće vojske, kojih je bilo 95 u službi Vaših Ekse lencija na osjetljivom položa ju na Cetinju u Crnoj Gori, a 44 od njih je dezertiralo sa svojim oficirom, tokom noći 13. ovog mjeseca, pošto su pomoću uže ta pobjegli iz garnizona ... Ne će biti propušteno ni da se pri mijene strože mjere, što se tiče pješadijske čete gore pomenu tog Kapetana Marka, pa ako blaža sredstva ne budu ima la željeni ishod, biće umješno upotrijebljene i one naizgled strože mjere ... Zato, da bih na odgovarajući način obezbije dio Cetinje, šaljem četu Ka jića, koja je čuvala Grahovo“. (Nastavlja se)

Rekonstrukcija izgleda prvobitnog manastira

Ćipuru

Skulptura vanrednog providura Pietra Duoda koja se nalazila u Kotoru do polovine 20. stoljeća

Ostaci prvobitnog manastira na Ćipuru

Gordost i mudrost

Kultura i književnost, milo zvučna štiva isijavala su iz časopisa „Crnogorka“ na Ce tinju, a posebno nadahnu to 18. decembra 1871: „Kako se stvori ta Crna Gora? Kada se zemlja stvarala, sinje mo re izmetne jednu stijenu, da imade ko će vale zadržava ti, kada bura najurne. Ta ti je stijena Crna Gora koja čuva da Jadransko more iz svoga korita ne odmakne. Kakve je stanovnike dobila ta sti jena? U Crnoj Gori su njeg da stanovali jelinski i rimski bogovi. Tu se Jupiter odma rao, kad je gigante pobijedio. Tu je Neptun svoje vjetrove uzapćene držao. Na toj je sti jeni Mars svoj mač oštrio. Tu su ti životinje sami orlovi, so kolovi. I risovi su se tu rađali, pa još i strahovitije guje. Sla be životinje nijesu se smjele tu pokazati. Žaba što krekeće, ne može se tu vidjeti, jer guja žabu ne trpi. Odavde su bogo vi otišli na Olimp, jer boginje Hebe i Afrodita ne trpe huja nje morskijeh vjetrova. Samo jedan Mars ostade (bog ra ta). Mars, da ne bi sam ostao, sazove iz dalekijeh predje la ljude, sve same junake, te ih načini polubogovima i ta ko ostade u Crnoj Gori trag božanstva. E, to ti je porije klo Crnogoraca. Zato je Cr na Gora drukčija, nego dru ga zemlja, Crnogorci drukčiji nego drugi ljudi...“

Hrabrost crnogorskih orlova Zveket neprijateljskih sablji, tuđinski uzvici i trube, straš ni bat koraka osvajača, zlo kobno je odjekivao stotinama godina na jugoistoku Evrope.

Jata golubova, plemeniti sim boli mira, žude za čistim zra kom i slobodnim letom, a ka da se dignu u nebesa postaju plijen grabljivica, žrtve mu nja ili oluja. I nebo je bilo za robljeno. Uzvišena je bila je dino hrabrost gordih orlova, jedinstvenog kolosa nebesa, koji sa oštrih litica šibaju kroz rašćepkane oblake, prkoseći snazi vjetra, čudima priro de, ljudskoj pohlepi. Kada se njihova moćna krila ponosno rašire na crvenom svilenom plaštu, slavni crnogorski bar

jak, uprkos kuršumima viso ko uzdignut vijori, u rukama zornih barjaktara, nikad ne ustuknuvši.

ValoVi eVropejst Va u Crnoj Gori

Diplomatija elegantnih toale ta, mirišljavih salona, raskoš nih balova, dvorskih intriga, privilegija je bogatih, često i razmaženih aristokrata toga doba. U Crnoj Gori bila je tek u povoju. Iz čvrstih hrastovih i čamovih kolijevki, ispod ča đavih tavanica, iznjihane su

crnogorske diplomate, odga jane u patriotskom duhu, sa žarom ljubljene, krševite Cr ne Gore. Njihov let po evrop skim prijestonicama donio je aromu drugih kultura i zani mljiva nova pisma, otkrio ne poznate, dragocjene knjige, tonove drugih jezika, daro vao vrijedne poglede na da leki svijet, isticao senzibilitet nad konzervativnim pogle dima ka dojučerašnjim pro tivnicima. Brodeći valovima evropejstva, otpravnik poslo va u Carigradu, vojvoda Ga vro Vuković, piše 2. marta 1884. ministru inostranih dje la Stanku Radonjiću o susre tima sa sultanom: „Gospodi ne ministre, neko mi je rekao bio da je Sultanu milo kad koji stranac pođe na selamluk i da u tome smatra neki egar pre ma njemu lično. Tom mišlju rukovođen, a kako nijesam nikad selamluk vidio riješih se te pođo u petak 28. marta. Dali su mi naravno lijepo mje sto u kući od kor-de-gard vi zavi od džamije... Sultan re če da me zvao da mi kaže da mu je bilo milo e sam došao na selamluk... Da bi imali vi še vremena za razgovor reče mi da dođem u neđelju veče na objed, za znak moga čistog uvaženja Knjaza i Crne Gore što ne činim nikad ni za jed nog charge d affairs (otprav nik poslova, prim. autora) ni jedne države, ali Crnu Goru ljubim, veli on, pa hoću da joj pokažem izvanrednu ljubav tako i počasti izvanredne... Do deset i po ura sve je zbo rio da mu je najviša želja biti

u najintimnijem prijateljstvu s knjazom i Crnom Gorom. Moja je namjera, govorio je on, ta da ispravim grijehove moi stari, koji nijesu znali što čine, koji nijesu umjeli Crnu Goru zadovoljiti, već su svaki njen zahtjev odbijali pa su ga poslije skupo plaćali. Ja, veli on, potpuno sam uvjeren u sr dačno prijateljstvo knjaževo, pa bi smatrao za jedan veliki uspjeh kad bi Knjaz vjerovao mome srcu, kao što ja njego vom vjerujem. Zato sam go tov učiniti za Knjaza sve što mogu, stoga sam naredio ve li on, kao jedan početak da ti mu jedan dvor, da mi češće dođe bilo on, bilo ko drugi od njegove kuće; naredio sam da se svrše granice čim sezon za taj posao nastane; spremam naročiti odgovor na njegovo pismo sa kojim će biti potpu no zadovoljan“. Knjaz Nikola je boravio u prostranim oda jama lijepog dvora Emirgi jan na prestižnom dijelu Bo sfora, đe je istovremeno bilo i reprezentativno śedište am basade (poslanstva) Knjaže vine i Kraljevine Crne Gore.

se mora pridržavati svaki di plomata. Dignitet države koju predstavlja je imperativ i ne smije biti ukaljan, uz uvaža vanje ugleda drugih država. Ministarstvo inostranih dje la Knjaževine Crne Gore prve instrukcije ispisuje početkom XX stoljeća, prvenstveno na šem diplomati u Carigradu: ,,Audijencije kod Sultana je dino se mogu zatražiti uz sa glasnost sa Cetinja; učtivost u riječima i držanju, uz oz biljnost i dostojanstvo; oba zrivost prilikom iznošenja stavova o drugim zemljama i njihovim diplomatama, a prijedlog za orden mora biti odobren iz Crne Gore“. Pro vijava identičnost bitisanja i savremene diplomatije. Mudrost, taktičnost, oštrou mnost i suptilnost isijavala je iz sljedećih instrukcija: „Ne izostajati od poziva Poslan stva, ma kakve vrste bili, jer se tim prilikama najbolje ko ristuje dobivati informacije o svemu što se zbiva; Treba vo diti lične odnošaje sa članovi ma Ambasada koliko je više moguće, a ne igrati se karta ma od vizite, jer je hrđavo vi đeno i svaki oni koji drži od nošaje na kartama od vizite na kraju krajeva izgubi potrebita poznanstva i ostane usamljen; Treba posjećivati salone Gos pođa od Poslanstva, na dane njihova primanja – jour fixe –jer su i te prilike dragocjene za diplomata; Treba biti član ser kla (manjeg društva), jer je i to dobra prilika za sastanke sa li cima diplomatskog kora; Ne treba se dati gledati ni po da nu ni po noći po slabim mje stima, koja diplomatski kor izbjegava posjećivati; Tajne državne čuvati od svake Am basade i od svake ličnosti na jintimnijih odnošaja; Naroči to se treba čuvati od prijatelja Srbijanske legacije. Njima ni kakvu tajnu ne povjeravati, ali treba se truditi biti s njima u najbolje odnošaje; Finansije naše sirotne su, stoga se tre ba čuvati od velikih troškova i dugova da nebi tijem prestiž Legacije stradao“.

Diplomatija poput vrsnog skulptora oblikuje norme, znalački vaja uzuse ponaša nja u zemlji prijema. Uput stva za delikatan angažman i dostojanstveno ophođenje u diplomatskom koru i nad leštvima u stranoj zemlji od likuje jasnoća, preciznost i tačnost u postupanju, kojih

Crnogorsko Ministarstvo inostranih djela za mnoge neustrašive vitezove, nevid ljivo i nečujno čuva nepore mećeni san crnogorskih va roši i sela. Brižno motri da stasaju generacije crnogorske mladosti bez pogibije. Pažlji vo osluškuje dinamične otku caje međunarodnih odnosa i diplomatske aktivnosti toga doba, o čemu konspirativno govori i depeša od 9. februa ra 1905. kojom crnogorski po slanik iz Carigrada traži in strukcije povodom mogućeg susreta s Nikolom Pašićem, srpskim državnikom i poli tičarom: „Krenuću u subotu željeznicom. Simić kazao mi je da bi Pašić želio da svratim njemu zbog neke poruke za vas. Molim javite mi što pri jed hoću li zaobići Biograd ako ne hoću li vidjeti Pašića“. Narodna izreka krasi crno gorsku diplomatiju: „Opre znost je majka mudrosti“. (autor je crnogorski diplomata)

Dostojanst Veno ophođenje u Diplomatiji

Iz istorije crnogorske diplomatije

Mars (bog rata), da ne bi sam ostao, sazove iz dalekijeh predjela ljude, sve same junake, te ih načini polubogovima i tako ostade u Crnoj Gori trag božanstva. E, to ti je porijeklo Crnogoraca. Zato je Crna Gora drukčija nego druga zemlja, Crnogorci drukčiji nego drugi ljudi...

piše: Dejan VUKOVIĆ

Dvor Emirgijan

Zbor

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707

2

PRODAJEM poslovni prostor 150m2/cijena 120.000e ul.Vasa Raičkovića Tel.068/466-665

3

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

5

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

6

Tužnim glasom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je, u 64. godini, preminula poslije kraće i teške bolesti

KOVILJKA – MIRA Miškova PRAVILOVIĆ rođena GLOBAREVIĆ

Saučešće se prima na Novom groblju na Cetinju, dana 30. okto bra 2022. od 12 do 16 časova i 31. oktobra od 12 do 15 časova, đe će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug MIŠKO, ćerka DRAGANA, unuk MATIJA, zet BRANKO LUTOVAC, sestre SLAVKA i SEKA, braća VESELIN i GORAN, zaova RAJKA, snahe VIDA i MILIJANA sa ostalom rodbinom PRAVILOVIĆ, GLOBAREVIĆ i BOJANIĆ

1416

Posljednji pozdrav

KOSTADINU MAROJEVIĆU

Porodica pok. PUNIŠE MUŠIKIĆA 1417

Posljednji pozdrav

KOSTADINU MAROJEVIĆU

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

7

MILEVA sa porodicom 1418

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Navršava se tužnih godinu dana od smrti naše voljene majke

VALENTINE TINE RADUNOVIĆ

Dođe i prođe zima, A ti ne osjeti vjetar ni mraz, Ne osjeti opet toplinu kamina I ni jedna pahulja ne pade na tvoj obraz

Dođe i prođe proljeće, Da listaju bašte i grane ne viđe tvoje oko, Ne osjeti kako miriše cvijeće, Usnula sama, u gori, visoko

Dođe i prođe ljeto, A ti ne osjeti zrake Sunca Poj ptica, talase mora, ti propusti sve to... Hladno je ljeto bez zvuka tvog srca

Dođe i prođe i jesen, Ti ne ču žuto lišće dok pada Ni grožđe, ni lješnik, ni kivi zelen Ne okusi, i nećeš više nikada

I čitava godina prođe, Dok duša za tobom jeca,Život bez tebe surov je, Vole te zauvijek tvoja DJECA 1421

DESA – SLAVKA Milova OSTOJIĆ rođ. Pejović

Saučešće primamo 29. oktobra i 30. oktobra do 14 časova u po rodičnoj kući u Goričanima, Ul. Donje Polje br. 15, nakon čega će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju Goričani.

Ožalošćeni: sin DARKO, kćerke DANIJELA i DUŠANKA, sestre ANKA i NADA, snaha SANDRA, zet BRANISLAV, unučad ANA, ANDRIJANA, LAZAR, MARIJA, SARA, VIKTOR i MARIJAN, braća od stričeva, sestre od stričeva, braća od tetaka, sestre od tetaka i ostala mnogobrojnarodbina STOJIĆ i PEJOVIĆ

1379

SMILJKA VUJIĆ

Opraštamo se od naše drage Smilje. Sve godine koje smo proveli zajedno pamtićemo i na taj način čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji BUDO i VJERA VUJIĆ 1377

Posljednji pozdrav dragoj

SMILJI

voljenoj tetki, od ĐURIČIĆ SONJE, SAŠE i MILOŠA sa porodicom 1378

U nedjelju 30. oktobra navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog

Sa velikom tugom se opraštamo od naše drage zaove i tetke

ZLATANE ĆIPRANIĆ

Draga naša, zauvijek ćemo pamtiti dobrotu i plemenitost kojom si nesebično zračila, i privrženost i pažnju kojom si nas uvijek obasipala u Tvom domu. Počivaj u miru i neka Ti je vječna slava.

BOJANA, IGOR i ALEKSANDAR VUŠANOVIĆ sa porodicama 1423

Najdražem, JODŽICI

Svakome od nas poklonio si dio sebe koji ćemo vječno i sa pono som čuvati.

TANJA, ZORAN, IVANA, IVAN i MAŠAN 1372

ČEDOMIRA S. RADONJIĆA

Nosićemo te zauvijek u srcu i čuvati uspomenu na tebe.

RADONJIĆ

Posljednji pozdrav dragom

SLAVKU VUJOVIĆU Čuvaćemo te u sjećanju.

Od porodice pokojnog SREĆKA VUJOVIĆA 1376

Dana 29. oktobra 2022. poslije kraće i teške bolesti u 69. godini života preminula je naša draga

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

DARMANOVIĆ SLAVKO – ŠAGI

Brat je sunce što na nebu sija, brat je sablja koja brata sveti.

Srce si nam pocijepao, dušu izgrebao, ruku salomio.

Brat GOŠA i snaha SEKA  1402

Posljednji pozdrav svom stricu

DARMANOVIĆ SLAVKU – ŠAGI

Bilo je ponosno imati takvog strica.

Bratanići SRĐAN, IVAN i BOBAN    1403

LABUD Andrijin PERUNOVIĆ

Mojoj jedinoj i najvoljenijoj

BOŽIDARU

ŚAKI

Pišem, pa brišem… ništa nije dovoljno dobro, niti može da opiše šta si nam bila.

Kako da se oprostim od nekog ko je čuvar našeg djetinj stva i najljepših uspomena?

Kako da se oprostim od nekog ko je tu otkako me sjećanje služi?

Po izričitoj

pokojnika sahrana je obavljena dana 29. okto bra u 14 časova na mjesnom groblju u Kočanima u prisustvu uže porodice.

Ožalošćeni: sinovi RANKO, MILORAD i MILAN,

BRANKA,

ZORICA i JELENA, bratanići

i SLAVKO, unučad, praunučad i ostala rodbina

Cijelu sebe si nam dala, i srce i dušu i sve što si imala i ono što nisi… i sve što jesmo danas, dugujemo tebi.

A obećala si da ćeš doći, zar ti da ne održiš svoju riječ? Pisala sam ti… i čekala.

Crnogorko moja starog kova, hrabra, plemenita, čestita, dostojanstvena, uvijek si činila dobro svima.

Bićes zauvijek ona po kojoj se ravnam. Ali teško da će ikad iko biti kao ti.

Privilegija je zvati se tvojom i dijeliti ovo putovanje što se zove život.

Srešćemo se opet.

Voli te zauvijek

Umro je

LABUD PERUNOVIĆ

Unuka ANĐELA sa porodicom 1398

Posljednji pozdrav dragom

Moj ponos, oslonac, razgovor,

moj Laki. Dobri roditelju, počivaj u miru u zagrljaju onih za kojima si bolno žudio.

Tvoja BRANA 1406

Posljednji pozdrav voljenom đedu

LABUDU PERUNOVIĆU

Tvoja dobrota, plemenitost i nježnost obilježile su naše djetinj stvo. Čuvaće te od zaborava

Unuke NAĐA i MINJA 1407

Posljednji pozdrav dragom đedu

LABUDU PERUNOVIĆU

Na svijetu postoje dobri ljudi.

Takav je bio moj đed. Takvog ću ga pamtiti i sa ponosom pomi njati.

Unuka MILICA sa porodicom 1408

Posljednji pozdrav dragom

MILOŠU GRUJIČIĆU

Veliki prijatelju, hvala ti za sve. Počivaj u miru.

OSTOJIĆ sa

LABUDU PERUNOVIĆU

Neka tvoja duša počiva u miru.

MIJO ĐURKOVIĆ sa porodicom 1396

POMENI

Navršava se četrdeset dana od smrti moje tetke

STANKE Radovanove VUŠUROVIĆ

Smrt je jača od života, ali ne od zaborava, zato

vječno trajati uz najljepše uspomene.

sestrična DRAGICA sa porodicom

Dana 5. novembra 2022. navršava se godina dana otkako nas je napustila naša

NADA CICOVIĆ

Nano, zauvijek ćemo biti ponosni na tebe. Uvijek ćeš biti sekino zlato, tajova vila, mamina duša i Ićkova ljubičica. Godina bez tebe je najtužnija godina za sve nas. Anđele naš, počivaj u miru.

Dana 30. oktobra u krugu porodice obilježiće se pomen.

Tvoji: TAJO, SEKA, MAMA i IĆKO

заборава.

дио

Ожалошћена породица: отац ДРАГАН, мајка МИЛОЈКА,

1370

Dragi moj

SLAVKO

Na tvom putu u vječnost neka te prati Božja i moja ljubav.

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog oca

MIŠA BOLJEVIĆA

Dragi tata, prošla je tužna i teška godina bez tebe. Tvoj dragi lik, toplinu i ljubav, s ponosom čuvamo zauvijek u našim srcima.

Tvoji najdraži VLADAN i LJILJA 1413

Dragi tata

DOLJANICE

1410

Hvala ti za svu tvoju ljubav.

SVETLANA, DIMITAR, ELENA i PETAR 1409

Četrdeset je dana od smrti našeg oca, đeda i tasta

S ljubavlju

SLAVKA VUKAŠINOVIĆA

Tvoja KEKA

SLAVKO

MARKO Z. ĐUROVIĆ

Majčina ljepoto i dobroto najmilija. Spavaj mi, sine, oči moje, jer će majka brzo kod tebe doći.

Osam godina...

ANDREJA – DEJA VULETIĆ

Nedostaješ....

TVOJA PORODICA 1382

Majka MILANKA

Pola godine je od kada si nas napustila, LEPE

MARKO Z. ĐUROVIĆ

Tužne dvije godine su prošle, rano moja, vrijeme prolazi, ali bol za tobom neće nikad. Da je sreće bilo, moj prvijenče, ti bi meni ovo pisao. Počivaj u miru.

Tvoj otac ZORAN

Navršavaju se dvije godine od prerane smrti našeg voljenog

Draga sestro, kako se pomiriti sa tim da te više nema. Svježa su i bolna sjećanja da smo te izgubili. Bila si puna razumijevanja i ljubavi prema svima. Nećemo te nikad zaboraviti.

Sestra STANKA i sestrići 1371

Godina dana je od kada nije sa nama naš voljeni

MARKA Z. ĐUROVIĆA

Smrt je ništa, brate, život je ono što je teško! A kako ga živimo bez tebe to samo mi znamo. Prerano si nas napustio, dok se po novo ne sretnemo čuvamo te od zaborava.

Tvoja braća BORIS i DEJAN i snaha MIRJANA

MARKO Z. ĐUROVIĆ

Dragi naš sestriću i unuče. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav koja te čuva od zaborava.

Tvoj ujak PREDRAG i baba ROSE 1357

Sestriću i bratu od tetke

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

Prolazi dan za danom, a nijedan bez sjećanja na tebe. Smrt je jača od života, ali ne od zaborava, zato ćeš vječno trajati kroz najljepše uspomene, uvijek voljen i nikad zaboravljen. U srcu te nosimo i čuvamo od zaborava.

Tvoja porodica, supruga DRAGICA, sinovi GORAN i ZORAN, ćerka JELENA, snaha BOJANA i unučad 1384

Godina dana, voljeni oče

MARKO Z. ĐUROVIĆ

Moj najstariji brate. Navršava se druga godina otkako nisi sa nama. Još uvijek se ne mirim sa činjenicom da će tako i ostati. Nedostaješ puno, Đua moj. Počivaj u miru.

ANA RADULOVIĆ sa porodicom

MARKU ĐUROVIĆU

Mirno plovi nebeskim lukama.

VESNA, SANDRA, MARIJA i SPASOJE 1397

MILORAD ĐURKOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem te nema!

Supruga NENA 1400

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

MILA RAŠOVIĆA

Zauvjek u našim mislima i srcima.

Ujak BOŽIDAR, tetka DUŠKA, brat MIJO i sestra ZORICA 1405

Godina dana od smrti mog brata

DRAGANA KRIVOKAPIĆA

Lijepa sjećanja, naša ljubav, tvoja dobrota i plemenitost, čine mene ponosnom, a tebe ne zaboravnim.

Sestra VESNA sa porodicom 1395

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

Hvala ti na svim trenucima radosti koje si dijelio sa mnom. Bio si moja podrška, utjeha, vjetar u leđa. Uvijek pun razumije vanja i mudrih savjeta.

Tata, bol nije u riječima i suzama već u mom srcu, gdje ćeš vječ no živjeti. Postoji nešto što nikada ne umire, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Tvoja ćerka JELENA 1385

Godina je dana od smrti našeg dragog

DRAGOLJUBA KRIVOKAPIĆA

Ostavio si neizbrisiv trag u našim životima. Bio si nam čvrst oslonac i podrška, pun ljubavi. S ponosom izgovaramo tvoje ime i čuvamo te od zaborava.

Tvoj brat MILIVOJE sa porodicom 1374

DRAGAN KRIVOKAPIĆ

Vrijeme ne može izbrisati sjećanje na tebe, iskreni i nikad prežaljeni kume. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

PETAR MARKOVIĆ sa porodicom 1375

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

Godina dana od kada si me na pustio. Tuga za tobom, sjećanje na tebe su neprolazni.

Tvoj brat BORO 1386

DRAGOLJUB KRIVOKAPIĆ

I dalje nam nedostaješ...

IVANA i IRENA sa porodicom 1366

Tri godine su od smrti

VESELINKE SEKULIĆ

Godine prolaze, a bol i tuga su zauvijek u našim srcima.

Kćerka TANJA sa porodicom  1399

Četrdeset dana je prošlo od kako nije sa nama naš voljeni otac i đed

ĐORĐIJE – ĐOKA VUJOVIĆ

Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA,unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ 1404

40 je dana od smrti voljenog oca, đeda i zeta

40 je dana od smrti mog oca, tasta, đeda i prađeda

Voljenom ocu, svekru i đedu

ĐORĐIJA ĐOKA VUJOVIĆA

Vrijeme prolazi, a praznina u našim srcima ostaje. Sa ponosom te čuvamo u našim sjećanjima.

Ćerka SLAVKA, unuci PREDRAG i DEJAN i zet PAVLE POPOVIĆ 1362

Navršava se 40 dana od smrti

ĐORĐIJA VUJOVIĆA

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Bio si naš oslonac i podrška u svemu.Čuvaćemo te od zaborava.

Sinovi: VIDO i VUKO, snaha DUŠKA, unučad MILOŠ i ITANA 1390

ĐOKA VUJOVIĆ

U srcu mom ostala je bol. Teško je živjeti kad izgubiš onog ko te iskreno voli.

Tvoja ćerka MIRA ROGANOVIĆ sa porodicom

ĐORĐIJA ĐOKA VUJOVIĆA

Tata, vrijeme ne može popunit bol i prazninu koju si ostavio. Tvoje postojanje bila je naša snaga i toplina, a tvoje ime naš ponos.

Kćerka MILENA DRAGOJEVIĆ, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama

1363

Voljenom i poštovanom ocu i đedu

ĐOKI

Ostala je velika praznina i bol u našim srcima od kada si otišao. Doživotno ćemo čuvati uspomenu na tvoj časni i plemeniti lik. Počivaj u miru.

Sin VESKO, snaha MIRA, unuk LUKA, unuka TEODORA

1392

40 dana je od kada nisi sa nama, naš voljeni

ĐORĐIJI VUJOVIĆU

Navršava se 40 dana da smo u tuzi za tobom. Nedostaješ.

Na tvom mjestu je velika praznina.

U našim srcima vječno ćeš živjeti.

Hvala za pažnju i brigu o nama.

Bio si nam oslonac i zaštita, time nas jačao kroz život. Počivaj u miru.

Ćerka RADMILA – RAJA i unuci MARKO i VASILIJE sa porodicom 1393

Voljenom đedu

ĐOKI

Bio si naša podrška i oslonac. Hvala ti za pravi put koji si nam pokazivao i za svu ljubav koju si nam pružao. Počivaj u miru.

Unuk ŽELJKO sa porodicom 1388

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog oca, tasta i đeda

ĐOKE VUJOVIĆA

Ostaćeš zauvijek u našim uspomenama i sje ćanjima.

Ćerka ĐINA sa porodicom 1369

40 je dana od smrti našeg voljenog đeda i pra đeda

ĐORĐIJA VUJOVIĆA

U našim srcima živjet ćeš vječno.

BOGDANA, BOJANA i MARKO GAZIVODA 1364 e-mail: oglasno@pobjeda.me

ĐORĐIJA VUJOVIĆ

Teško shvaćamo da nijesi fizički među nama, ali si prisutan u svakoj našoj misli, kad ti kapljice rose okvase ploču, znaj da su to suze tvog sina, snahe i unučadi.

MIŠO VUJOVIĆ sa porodicom 1387

Voljenom ocu, svekru i đedu

ĐOKI

Bio si i ostao otac velikog srca i plemenite duše, uzdanica, snaga i zaštita, sjećanje, ponos i bol su trajni.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Sin RADOJE, snaha SNEŽANA i unuk IVAN 1389

Četrdeset je dana od smrti našeg

ĐOKE VUJOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava. Unuk Nikola VUJOVIĆ sa porodicom 1380

Četrdeset je dana od smrti

ĐOKE VUJOVIĆA

Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i čuvati od zaborava. Unuka MARIJA i zet NIKOLA NOVOVIĆ sa porodicom 1381