Dnevni list Pobjeda 31.10.2022.

Bankari sa kojima je Pobjeda razgovarala kažu da ih je ministar kontaktirao početkom avgusta, tražeći od njih da mu kažu kakve bi uslove kreditiranja oni ponudili državi, kao i kakve kamatne stope bi Vlada mogla da očekuje u slučaju da emituje obveznice. Nakon što su mu ukazali da je vrijednost državnih obveznica oštro pala, te da će to zaduženje biti preskupo, Damjanović je odustao od njihovog emitovanja. Od tada, navode izvori Pobjede, prvi razgovor sa ministrom imali su 21. oktobra, skoro mjesec nakon usvajanja rebalansa, što je prekasno

Pali smo na najnižu stepenicu jer smo društvo kojim upravlja crkva

Crnu Goru u sadašnje stanje nije doveo nikakav „prizemni populizam“, već sasvim otvoreni i žestoki eksterni pogromaški nasrtaj na nju starih i poznatih protivnika, snažno podržan od unutrašnjih, sada uz stare i novih „pravovjernih“ i „zdravih“ snaga rusko-srpsko-pravoslavne provenijencije, koja nije populistička nego bjelodano pogromiteljska

Kamenovane prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici, osuda stigla od crnogorskih organizacija i partija

Bankari tvrde da Ministarstvo nansija nije na vrijeme počelo pregovore o pozajmici za nansiranje ovogodišnjeg budžeta

doktor političkih

GRECO: Bez imuniteta za koruptivne ministre

PODGORICA – Član Vlade koji bi počinio krivično djelo koje je povezano sa korupci jom, ne bi trebalo da bude zaštićen imuni tetom. To je jedna od 22 preporuke koju je Grupa država Savjeta Evrope za borbu pro tiv korupcije (GRECO) uputila Crnoj Gori u najnovijem izvještaju.

GRECO preporučuje da se imunitet koji se daje članovima vlade revidira kako bi se iz takve za štite isključila krivična djela koja su eksplicitno povezana sa korupcijom.

GRECO podsjeća na Krivični zakonik, u kojem se navodi da nijesu sva krivična djela u vezi sa ko rupcijom kažnjiva sa preko pet godina zatvora, a praktična situacija bi, kažu, mogla nastati kada je ministar uhvaćen u flagrante delicto u izvršenju krivičnog djela u vezi sa korupcijom za koje je predviđena kazna manja od pet godina zatvora. – U takvoj situaciji oni ne mogu biti pritvoreni, niti se protiv njih može voditi krivični ili drugi postupak u kome se može izreći kazna zatvora bez odobrenja parlamenta. Ako su uhvaćeni u izvršenju krivičnog djela za koje je zaprijećena kazna zatvora preko pet godina, mogu biti pri tvoreni bez takvog odobrenja. S tim u vezi, izvje stioci smatraju da je potrebno revidirati sadašnji sistem imuniteta kako bi se iz imuniteta ekspli citno isključili svi oblici krivičnih djela poveza nih sa korupcijom, bez obzira da li mogu dovesti do pet godina zatvora ili ne. GRECO preporuču je da se revidira imunitet koji se daje članovima Vlade kako bi se iz takve zaštite isključila krivič na djela koja su eksplicitno povezana sa korupci jom – navodi se u najnovijem izvještaju.

ANTIKORUPCIJSKI SISTEM

U dokumentu koji je juče objavljen, a u kome se ocjenjuje djelotvornost okvira koji postoji u Cr noj Gori za sprečavanje korupcije među člano vima vlade i drugim najvišim izvršnim funkcija ma i policiji GRECO poziva na snažne političke mjere kako bi se ojačala koherentnost antiko rupcijskog sistema.

Predlaže se uspostavljanje nacionalne strategi je za borbu protiv korupcije i podsjeća da bi svi organi vlasti, a ne samo Agencija za sprečavanje korupcije, trebalo da preuzmu odgovornost za njeno efikasno sprovođenje.

GRECO je crnogorskim vlastima uputio 22 pre poruke, a do 31. decembra 2023. godine vlasti tre ba da podnesu izvještaj o preduzetim mjerama. Preporuka je da Crna Gora utvrdi pravila koji ma bi se provjerio integritet ministara i držav nih sekretara prije imenovanja na funkciju, ka ko bi se riješili mogući rizici od sukoba interesa. Preporučuje se i utvrđivanje pravila koja zahti jevaju da se vrši provjera integriteta šefa kabi neta premijera, kao i politički imenovanih „spe cijalnih savjetnika“ premijera i potpredsjednika vlade, u cilju izbjegavanja i rješavanja mogućih rizika sukoba interesa.

Preporuke za rad policije

Više preporuka GRECO odnosi se na rad policije.

Stručnjaci Savjeta Evrope predlažu da Plan integriteta Ministarstva unutrašnjih poslo va, uključujući i Policijsku upravu, predviđa procjenu rizika od neprikladnog uticaja na policiju u cilju utvrđivanja mjera za jačanje operativne nezavisnosti policije u praksi. Takođe, potrebno je dopuniti postojeća pravila za imenovanje menadžera integri teta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, nadležnog i za Upravu policije, kako bi se pojačale provjere integriteta prije imeno vanja na ovu funkciju.

– Potrebno je osigurati da politika i/ili zakonske mjere budu dovoljne i da se pravilno sprovode kako bi imenovanja policijskih službenika bila zasnovana na zaslugama i bez neprimjerenog političkog uticaja, uključujući i na najvišem nivou –glasi jedna od preporuka GRECO.

– Takve provjere integriteta su važne za spreča vanje bilo kakvog sukoba interesa prije imeno vanja, posebno zato što često dolaze iz privatnog sektora i vraćaju se u njega nakon završetka svog radnog odnosa u vladi. S obzirom na njihovu po litičku ulogu u funkcionisanju državne uprave i njihovom učešću u procesu donošenja odluka, ETG vidi zasluge u pružanju odgovarajućih pro vjera integriteta i za ove kategorije politički ime novanih osoba. GRECO preporučuje utvrđivanje pravila koja zahtijevaju da se obavljaju provjere integriteta u odnosu na (zamjenika) šefa kabine ta premijera, kao i politički imenovane „posebne savjetnike“ premijera i potpredsjednika Vlade, kao dio njihovog zapošljavanja, u cilju izbjega vanja i upravljanja mogućim rizicima od suko ba interesa – navodi se u dokumentu.

OJAČATI ASK

Kad je u pitanju rad Agencije za sprečavanje ko rupcije, u dokumentu se navodi da kapaciteti te institucije moraju biti ojačani. – ASK-u je povjerena kontrola svih izvještaja o imovini i privatnom interesu funkcionera. ETG je primijetio da se samo sedam službenika ASK-a bavilo praćenjem izvještaja, što se činilo nedo voljnim, s obzirom na broj izvještaja za provje ru (prosjek od 850 prijava godišnje) i ograniče ne tehničke kapacitete koji su na raspolaganju – primjećuju izvjestioci. Oni su, kako se kaže u dokumentu, saznali od sagovornika sa kojima su se sastali na licu mjesta da se trenutna aktiv na uloga ASK ponekad suočava sa otporom iz vršne vlasti. Jovana ĐURIŠIĆ

Za loš izvještaj odgovorna Vlada, sve državne institucije

Vrlo je teško komentarisati unutrašnjopolitičke odluke oko kojih se ne raspolaže svim detaljima i informacijama. Oko pitanja smjene Kentere je vrlo važno uzeti u obzir odziv međunarodne javnosti, odnosno crnogorskih zapadnih partnera koji su neupitno potvrdili značaj i ulogu koju je ANB odigrala u borbi protiv uticaja Rusije u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, koji su u suprotnosti sa interesima evroatlantskih partnera, pogotovo imajući u vidu nove geopolitičke okolnosti prouzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu

PODGORICA - Crna Gora je u ovoj geopolitičkoj situaciji, prouzrokovanoj ratom u Ukrajini, imala veliku šansu da određeni napredak bude prepoznat od strane EU. Bilo je potrebno vrlo malo. Politič ke snage u vašoj zemlji su tre bale postignuti konsenzus i putem kompromisa se makar dogovoriti oko imenovanja sudija Ustavnog suda, popu njavanja Sudskog savjeta, imenovanja vrhovnog držav nog tužioca – kaže u intervjuu Pobjedi slovenački amba sador Gregor Presker. On pretpostavlja da bi Izvještaj o napretku bio puno bolji ako bi se političke strukture uspjele

dogovoriti oko tih pitanja. POBJEDA: Objavljen je dale ko najlošiji izvještaj Evrop ske komisije za Crnu Goru. Vlada nije uspjela da ostva ri ni trećinu obaveza i država se udaljava od Brisela, a druš tvo od evropskih vrijednosti. Jesmo li izgubili šansu za br ži ulazak?

PRESKER: Odgovornost da Iz vještaj Evropske komisije o na pretku Crne Gore na putu u EU za prošlu godinu nije najbolji, pored Vlade Crne Gore, snose i Skupština Crne Gore i druge državne institucije koje nijesu uspjele da doprinesu napretku sa ispunjavanjem zahtjeva iz pristupnog puta koji bi rezulti rao boljom ocjenom u izvještaju. Unatoč tome, Crna Gora izme đu svih država regiona još uvijek vodi u procesu proširenja, koji temelji na zaslugama, odnosno na podržavanju onih koji su ura dili najviše, to jest na principu re gate. Crna Gora ne smije zabora viti da su u ovom procesu i druge države regiona koje su određena usklađivanja sa pravnom teko vinom EU ispunjavale, iako ni jesu bile u pregovaračkom pro cesu, pa za Crnu Goru ne bi bilo dobro da se te zemlje zbog vaše unutrašnjopolitičke „situacije“ i neispunjavanja obaveza, poč

nu ubrzanije kretati prema EU, a da Crna Gora i dalje stagnira. Slovenija se slaže sa ocjenama ovog izvještaja o Crnoj Gori, koji jasno naglašava slabosti i manj kavosti svake kandidatkinje, od nosno opredjeljuje reforme ko je bi trebala izvesti za što skorije članstvo.

Crna Gora je, u ovoj geopolitič koj situaciji prouzrokovanoj ra tom u Ukrajini, imala veliku šan su da određeni napredak bude prepoznat od strane EU. Bilo je potrebno vrlo malo. Političke snage u vašoj zemlji su treba le postignuti konsenzus i pu tem kompromisa se makar do govoriti oko imenovanja sudija Ustavnog suda, popunjavanja Sudskog savjeta, imenovanja vr hovnog državnog tužioca. Pret postavljam da bi Izvještaj o na pretku bio puno bolji ako bi se političke strukture uspjele do govoriti oko tih pitanja.

Kao što je više puta bilo nagla šeno od naše EU strane, sva ki izvještaj predstavlja presjek stanja u reformskom procesu i kao takav predstavlja mapu pu ta za dalje postupanje. Nadam se da će ubuduće ta mapa pu ta od strane vaših političara bi ti shvaćena ozbiljnije i da će se za dobrobit građana koji u veli kom broju (njih skoro 80%) po

Bilo je potreBno vrlo malo za napredak ka eU: Gregor Presker

Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije uputila Crnoj Gori čak 22 preporuke

revidirati imUnitet: Premijer i ministri na sjednici Vlade

U Šavniku ponovljeni izbori samo na dva glasačka mjesta, dok su preostala tri zatvorena zbog incidenata i nepravilnosti

izvještaj EK Vlada, ali i institucije

tičke odluke oko kojih se ne raspolaže sa svim detaljima i informacijama. Oko ovog pi tanja je vrlo važno uzeti u obzir odziv međunarodne javnosti, odnosno crnogorskih zapad nih partnera koji su neupitno potvrdili značaj i ulogu koju je ANB odigrala u borbi pro tiv uticaja Rusije u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu koji su u suprotnosti interesima evro atlantskih partnera, pogotovo imajući u vidu nove geopolitič ke okolnosti prouzrokovane ru skom agresijom na Ukrajinu.

POBJEDA: Premijer je od luku o smjeni obrazložio ti me da nije bio upoznat sa ak cijom oko šverca cigareta za koju postoje sumnje da je bio uključen visoki funkcio ner njegove partije. Nijedna evropska služba u toj situa ciji ne bi obavještavala pre mijera, Vaš komentar?

PRESKER: Mislim da se u ovom i sličnim primjerima mo že postaviti načelno pitanje pot pune nezavisnosti nadležnih istražnih organa i službi koje trebaju o svakom pojedinač nom slučaju, na osnovu svih ras položivih informacija i materi jala, odlučiti da li bi eventualno širenje kruga obaviještenih mo glo ugroziti ili kompromitovati konkretne rezultate određene istrage ili akcije. Opšte je oče kivano da u svim istražnim rad njama sve strane svakako stalno i u potpunosti poštuju nadlež nosti institucija, njihovu samo stalnost, važeće zakonske okvi re i propisane procedure.

POBJEDA: Kako ocjenjuje te odnose između Crne Gore i Slovenije jer dvije države ne maju otvorenih pitanja. Da li su slovenački investitori za dovoljni poslovanjem u Cr noj Gori?

PODGORICA – U Šavniku od pet birališta na kojima je tre balo da budu ponovljeni izbo ri, glasanje je održano samo na dva – u Komarnici i Mo krom. Prema preliminarnim rezultatima, koalicija „Prava stvar“ - DPS-SD osvojila je ukupno 61 glas, „Za buduć nost Šavnika“ (SNP, Nova, DNP) 56, a koalicija „Idemo ljudi“ -Demokrate, „Evropa sad“ i Ujedinjena Crna Gora šest glasova. Na preostala tri mjesta na kojima je trebalo da budu ponovljeni izbori, glasanje je prekinuto zbog in cidenata i nepravilnosti.

državaju članstvo Crne Gore u EU opredijeliti za njeno što br že ispunjavanje.

POBJEDA: U Izvještaju o na pretku je naznačeno da je pot pisivanje Temeljnog ugovo ra sa Crkvom Srbije izazvalo tenzije u društvu, Komesar za proširenje Varhelji, koji je predstavio taj dokument, smatra da je to bio dobar po tez. Kako komentarišete ova ko različite stavove?

PRESKER: Izvještaj Evropske komisije je njen zvanični doku ment koji predstavlja zvaničan stav Komisije oko određenih pitanja u konkretnom slučaju procjenu napretka država kan didatkinja na putu u EU. U sa mom izvještaju pod tačkom 1.2. piše da je „zaključivanje Temelj nog ugovora sa Srpskom pravo

slavnom crkvom imalo uticaj na političku klimu i da je podiglo dodatne tenzije“. Mislim da je u cijelom izvještaju ovo pitanje naglašeno još barem jedan put, zato smatram da nema potrebe tu ništa više dodavati.

POBJEDA: Crnogorski pre mijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je smijenio direktora ANB-a Sava Ken teru nakon uspješne akcije hapšenja ruskih špijuna u Cr noj Gori koja je pohvaljena od strane naših međunarodnih partnera. Kako komentari šete tu odluku, koliko je za Cr nu Goru opasno da se bezbjed nosnom službom ne upravlja u skladu sa principima naših mađunarodnih partnera?

PRESKER: Vrlo je teško ko mentarisati unutrašnjopoli

I slovenački investitori koji su na vašem tržištu prisutni već duži niz godina i vrlo dobro posluju su se u prošlom periodu suočavali sa određenim izazovima iz oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i nejednakim tretmanom. Sva ta pitanja bi se u velikoj mjeri riješila ako bi Crna Gora u pot punosti ispunila zahtjeve iz EU i sa tim se reformisala u ključnim oblastima. Na taj način bi ostvarila i puno bolji investicioni ambijent, koji bi mogao privući i druge zainteresovane strane investitore

PRESKER: Odnosi između naših dviju zemalja su stvar no na vrlo zavidnom nivou u svim oblastima. Nažalost, viso ku razinu saradnje u brojnim segmentima ne prati intenzi tet bilateralnih posjeta na vi sokom nivou za što su sigurno krive i kovid-19 kriza kao i po litička nestabilnost koja u Cr noj Gori već neko vrijeme traje. U protekle dvije godine htjeli smo ojačati privrednu sarad nju i putem održavanja Mje šovite komisije za privrednu saradnju, ali je zbog prije nave denih razloga nijesmo uspjeli realizovati. Održavanjem ko misije bi se investicioni tokovi i robna razmjena u obje strane sigurno još više intenzivirali. I slovenački investitori koji su na vašem tržištu prisutni već duži niz godina i vrlo dobro posluju su se u prošlom peri odu suočavali sa određenim izazovima iz oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i nejednakim tretmanom. Sva ta pitanja bi se u velikoj mje ri riješila ako bi Crna Gora u potpunosti ispunila zahtjeve iz EU i sa tim se reformisala u ključnim oblastima. Na taj način bi ostvarila i puno bolji investicioni ambijent, koji bi mogao privući i druge zainte resovane strane investitore.

M. JOVIĆEVIĆ

Preliminarni rezultati koje je sa opštila pojedinim medijima lista „Za budućnost Šavnika“ poka zuju da je koalicija „Prava stvar“ - DPS-SD osvojila najviše glaso va u Komarnici - 41, a u Mokrom 20. Koalicija „Za budućnost Šav nika“ u Komarnici osvojila je 29 glasova, a u Mokrom 27, dok je koalicija Demokrata, „Evro pe sad“ i Ujedinjene Crne Gore osvojila pet glasova u Komarni ci, a četiri u Mokrom. U Komar nici jedan glas bio je nevažeći. Na ta dva biračka mjesta pra vo glasa imala su 142 birača – u Komarnici 82, a u Mokrom 60. Kada se saberu glasovi sa birač

kih mjesta od 23. oktobra sa ju čerašnjim iz Komarnice i Mo krog, koalicija DPS-SD je na 20 biračkih mjesta osvojila 490 gla sova, „Za budućnost Šavnika“ 530, a „Idemo ljudi“ 86. Iako su sva biračka mjesta otvo rena na vrijeme, odnosno u se dam sati, glasanje je prekinuto na biračkim mjestima broj 1, 13 i 14, odnosno u sali Skupštine opštine Šavnik, školi u Bijeloj i Kruševicama, i, kako je najavio predsjednik tamošnje izbor ne komisije Dušan Radano vić, biće ponovljeno narednog vikenda. Buran izborni dan u Šavniku pratili su fizički obračuni, uni štavanje glasačkih listića, nedo zvoljavanje glasanja biračima... Najavljene su brojne krivične prijave. Uprava policije najavi la je krivične i prekršajne prija ve protiv predsjednika i tri čla na biračkih odbora u Šavniku. Kako je saopšteno iz UP, polici ja u Šavniku podnijeće krivičnu prijavu protiv M. V. i M. L. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo sprečavanje održavanja glasanja u sticaju sa krivičnim djelom uništavanje dokumenata o glasanju. Naveli su da se sum nja da su M. V. i M. L, kao člano vi biračkog odbora, uništili više glasačkih listića na biračkom

Prizivanje ukrajinskog scenarija

Nakon prekida glasanja, nedozvoljavanja građanima da ostvare biračko pravo i niza krivičnih djela, pojedini odbornički kandidati prizi vaju ukrajinski scenario u našoj opštini – saopštili su iz šavničkog odbora DPS-a. DPS tvrdi da kandidat za odbornika liste „Za buduć nost Šavnika“ Ivan Žugić putem svog naloga na druš tvenoj mreži slavodobitno poziva da „počinje bitka za Šavnik“, sa sve famoznim slovom „Z“, zaštitnim znakom ruskog razaranja Ukrajine.

mjestu broj jedan u Šavniku. – Krivična prijava biće podnije ta i protiv člana biračkog odbora D. G. (36), na biračkom mjestu broj 14 u tom gradu – saopšteno je iz policije.

Dodaje se da se D. G. sumnjiči za krivično djelo povreda pra va glasanja u produženom traja nju u sticaju sa krivičnim djelom sprečavanje održavanja glasa nja. Kako su najavili, policija će protiv D. G. podnijeti i prekršaj nu prijavu zbog prekršaja iz čla na deset Zakona o javnom redu i miru jer je fizički napao jednu osobu i tom prilikom joj je nanio lake tjelesne povrede.

– Protiv predsjednika biračkog odbora na biračkom mjestu broj 13 M. A. (38) policija će nadlež nom tužilaštvu podnijeti kri vičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo povre da prava glasanja tako što je jed noj osobi onemogućio vršenje prava glasanja – saopšteno je iz policije.

Odbor DPS-a u Šavniku saop štio je da su državnom tužiocu podnijeli krivične prijave pro tiv članova biračkih odbora ko ji su, kako navode, juče spreča vali izborni proces u toj opštini. – Sa ciljem zaštite demokratije u Crnoj Gori, očekujemo da pred nadležnim organima odgovara ju osobe koje su onemogućavale biračima da glasaju, uništavale i otuđivale glasačke listiće i fizič ki nasrtale na građane koji su že ljeli ostvariti svoje biračko pravo i vršile druga krivična djela – na vedeno je u saopštenju.

DF je, pokušajem sprečavanja građana da glasaju na ponovljenim lokalnim izborima u Šavniku, najbolje objasnio zašto na njega svi međunarodni faktori gledaju kao na stranku koja po nalogu Beograda i Moskve permanentno proizvodi haos u Crnoj Gori – saopšteno je iz DPS-a. DPS navodi da želi da obavijesti predstavnike međunarod ne zajednice o, kako tvrde, skandaloznom i protivzakoni tom ponašanju DF-a na ponovljenim izborima u Šavniku. - Grupacija koja čini sastavni dio koalicije „Za budućnost Šavnika“, po istom principu od prošle nedjelje, pokušava da grubo i bahato ometa proces glasanja u tom gradu. Policija i tužilaštvo nijesu u stanju da se sami izbore sa demonstra torima đilkoškog, divljačkog i prostačkog ponašanja, koji su sebi dali za pravo da građane koji imaju biračko pravo u Šavniku razvrstavaju u dvije kolone, shodno kriterijumu da li su ili nijesu prepoznati kao podržavaoci nazadne, antievropske politike DF-a – navodi se u saopštenju i dodaje da je nedopustivo da u 21. vijeku „destruktivni pojedinci“ sprečavaju građane da obave svoju građansku dužnost.

Nadaju se brzoj i profesionalnoj reakciji nadležnog tužioca, ka ko bi svi počinioci bili adekvat no sankcionisani.

Ratko Perišić, predsjednik bi račkog odbora u zgradi Opštine Šavnik, rekao je, kako prenose portali, da je došlo do nasilnog uništavanja izbornog materi jala, da su članovi „Koalicije za budućnost Šavnika“ onemogu ćili nastavak glasanja tako što su iskrižali glasačke listiće.

Iz šavničkog DPS-a tokom či tavog dana ukazivali su na to da članovi biračkih odbora iz par tija koalicije „Za budućnost Šav nika“ ne dozvoljavaju pojedinim biračima da glasaju. Saopštili su i da je došlo do krađe izbornog materijala. I. K.

Koalicija DPS-SD u Komarnici osvojila najviše glasova, a „Za budućnost Šavnika“ u Mokrom

DPS: Obavijestićemo međunarodnu zajednicu o ponašanju DF-a

Glasanje će se ponoviti na tri mjesta: Sa birališta u Šavniku

M. BABOVIĆ

naša ekstremna desnica?

Modifikovana ideja o stvaranju „velike Srbije“

PODGORICA - Dileme o djelovanju ekstremne desnice u Crnoj Gori aktuelizovane su u posljednje vrijeme, paralelno sa dubokom političkom, društvenom, socijalnom, identitetskom i kulturološkom krizom, koja je obilježila posljednje dvije godine nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, navodi se u Analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC).

– Razmatranja na ovu temu, iako sporadična i nedovoljno naučno utemeljena, ponudila su različita razmišljanja i zaključke, koji se kreću u rasponu od premise da Crna Gora godinama živi svoj državni život između dva etnopolitička ekstrema koja oličavaju srpski i crnogorski nacionalizam, do lamenta koji se sve češće mo-

Srpska pravoslavna crkva postala je ključni faktor koji u značajnoj mjeri opredjeljuje djelovanje prosrpskih političkih partija, organizacija i udruženja u Crnoj Gori, utičući na promjenu karaktera društva iz građanskog u teokratsko, uz razaranje društvenog sistema i rehabilitaciju patrijarhalne, provincijalne kulture

že čuti u javnom prostoru zbog izostanka političke artikulacije koja bi imala desničarski – crnogorski karakter – ističu u DFC-u.

REFLEKSIJA RASPADA SFRJ

Pojava ekstremne desnice i desničarske ideologije u Crnoj Gori direktna je refleksija raspada SFRJ i promjena koje su pratile razgradnju zajedničke socijalističke države i od početka je povezana sa procesom radikalizacije ambijenta u Srbiji.

Pojačani intenzitet ruske „meke moći“ u Crnoj Gori je posebno došao do izražaja nakon poziva za članstvo u NATO 2015. godine i bio je uočljiv kroz djelovanje pojedinih političkih subjekata, nevladinih organizacija, medija, građanskih aktivista i pojedinaca, čiji se politički i ideološki koncept zasniva na zalaganju za promjenu strateškog kursa zemlje i njeno izmještanje sa zapadnog na istočni kolosijek

– Ideja o stvaranju „velike Srbije“ i ratovi koji su u to ime vođeni devedesetih godina prošlog vijeka, u međuvremenu je modifikovana od rehabilitovanih, sada vladajućih srpskih partija koje su bile nosioci ratne politike i svoj ideološki iskaz ima kroz zalaganje za stvaranje „srpskog sveta“, koji predstavlja reinterpretaciju koncepta ruskog svijeta (Russkiy Mir)- piše u Analizi. U osnovi, ideologija desnice podrazumijeva: etničku homogenizaciju srpskog naroda u Srbiji, BiH (entitet Republika Srpska), Kosovu i Crnoj Gori – kroz koncept zaštite interesa Srba u rasijanju, odnosno relativizaciju državnih i etničkih granica; antikomunizam i negiranje antifašizma, promovisanje tradicionalnih, u suštini autoritarnih vrijednosti; nekritičko veličanje pravoslavlja u interpretaciji Srpske i Ruske pravoslavne crkve; suprotstavljanje kon-

ceptu liberalne demokratije i multikulturalizma kojeg zastupa dekadentni Zapad; kao i netrpeljivost prema manjinskim društvenim (LGBT) i etničkim grupama. – Ideološki i vrednosni okvir za sve prosrpske političke subjekte, organizacije i udruženja pruža Srpska pravoslavna crkva sa sjedištem u Beogradu, koja u ovom trenutku predstavlja jedini spoljnopolitički

instrument države Srbije, s obzirom na činjenicu da se njena vjerska jurisdikcija proteže izvan srpskih državnih granica i pokriva teritoriju sa aspekta realizacije projekta „srpski svet“ posebno interesantnih područja u Crnoj Gori, BiH i Kosovu – stoji u Analizi.

RUSKA „MEKA MOĆ“ Srpska pravoslavna crkva postala je ključni faktor koji u

značajnoj mjeri opredjeljuje djelovanje prosrpskih političkih partija, organizacija i udruženja u Crnoj Gori, utičući na promjenu karaktera društva iz građanskog u teokratsko, uz razaranje društvenog sistema i rehabilitaciju patrijarhalne, provincijalne kulture.

Pojačani intenzitet ruske „meke moći“ u Crnoj Gori je posebno došao do izraža-

ja nakon poziva za članstvo u NATO 2015. godine i bio je uočljiv kroz djelovanje pojedinih političkih subjekata, nevladinih organizacija, medija, građanskih aktivista i pojedinaca, čiji se politički i ideološki koncept zasniva na zalaganju za promjenu strateškog kursa zemlje i njeno izmještanje sa zapadnog na istočni kolosijek.

ZLOUPOTREBA RELIGIJE

Već tada, naglašavaju u DFC-u, kao ključni proksi ruskog djelovanja se afirmiše Srpska pravoslavna crkva, što je uz, pojavljivanje grassroot konzervativnih grupa, otvorilo vrata zloupotrebi religije i formiranju, pod okriljem SPC i uz aktivno učešće pojedinih sveštenika ove vjerske organizacije, novih patriotskih i humanitarnih organizacija i udruženja sa snažnim nacionalnim - srpskim i vjerskim identitetom.

Pripadnici tih udruženja, dodaje se, nastupaju sa sličnim narativom, slave ratne zločince i zalažu se za reviziju istorije koja se u njihovoj interpretaciji bazira na konfabulacijama, odnosno istorijskim falsifikatima.

– Takva udruženja ustanovljena su po matrici već etabliranih sličnih organizacija u Srbiji, koja su od 2000. godine doživjela brojne transformacije, prelazeći put od zabrana i sudskih progona, do legalizacije svojih aktivnosti u okviru političkih partija sa parlamentarnim statusom. SPC čak i ne krije veze sa takvim udruženjima. Značajan broj tih organizacija se u Crnoj Gori i regionu krije iza humanitarnog rada, nastojeći da omekša svoj imidž, putem društvenih mreža, kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od njih samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti i kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji, militarističkom duhu i odanosti Rusiji - zaključuje se u Analizi DFC-a. N. R.

Luka Bar da dobije strateškog partnera

- Program ,,Evropa sad“ je bio pun pogodak, ali postoje strukturni problemi crnogorske ekonomije koji se moraju ubrzano rješavati, za šta je preduslov razvoj infrastrukture i ljudskih resursa, saopštio je lider istoimenog pokreta i bivši ministar finansija

– Imamo Plan razvoja infrastrukture do 2030. godine, koji predviđa da napravimo četiri auto-puta i brze ceste.

To su Bar – Boljare, kao i završetak auto-puta koji je već došao do Čapljine i ide do Istanbula. Konzorcijum Behtel - Enka, koji je gradio auto-puteve na Balkanu, već je izrazio želju da radi na tom projektu – rekao je Spajić u intervjuu agenciji

On je dodao da je Planom razvoja infrastrukture predviđena i brza cesta od Sarajeva preko Pljevalja do Bijelog Polja, koja bi trebalo da doprinese razvoju sjevernog – Taj plan je podržao i turski predsjedRedžep Tajip Erdogan, sa kojim smo o tome razgovarali. On je rekao da turske građevinske firme mogu da vode taj projekat, a da bi ga Katar finansirao. Međutim, sve to je zaustavljeno pa-

dom 42. Vlade - kazao je Spajić. Planom je, prema njegovim riječima, predviđena i gradnja brze ceste sa četiri trake od Ulcinja do Herceg Novog, koja bi se nastavila prema Dubrovniku i kojom bi se riješio problem gužvi u sezoni.

On je saopštio da je jedan od projekata koji se planira i transformacija crnogorskih aerodroma, koji su, prema njegovim riječima, usko grlo crnogorskog turizma i generalno privrede.

On je naveo i da će Luka Bar morati da dobije strateškog partnera i da se ubrzano razvija.

– Tu je i željeznica i otvaranje koridora od Pljevalja do Prijepolja, kako bi se Pljevlja otvorila za izvoz u centralnu Evropu. Moramo potpuno da promijenimo i

željeznicu od Bara do Beograda – poručio je Spajić.

On je dodao da je realizacija tih infrastrukturnih projekata preduslov promjene strukture crnogorske ekonomije, koju karakteriše prevelika zavisnost od turizma.

Spajić je kazao da se može očekivati da će se Crna Gora razvijati nekih dva do tri odsto godišnje, što je, prema njegovim riječima, takozvani pužev rast.

-To nam ne treba. Nama treba ubrzan rast, onaj koji smo pokazali u posljednje dvije godine. On može biti mnogo brži od prosječnih 2,9 odsto godišnje, ali su za to potrebni politička stabilnost, podrška velikog broja građana i „teške“ reforme –zaključio je Spajić.

Ambiciozni planovi lidera „Evrope sad“, najavljuje izgradnju četiri auto-puta

je Milojko Spajić

M.BABOVIĆ

SPC OPREDJELJUJE DJELOVANJE PROSRPSKIH POLITIČKIH PARTIJA:

Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici

PODGORICA - Ministarstvo finansija kasno je počelo pregovore o ovogodišnjem zaduživanju, za koje će biti izuzetno teško obezbijediti sredstva na tržištu, kazalo je Pobjedi više izvora iz bankarskog sektora. Sa druge strane, iz resora Aleksandra Damjanovića našem listu su saopštili da su razgovore sa kreditorima počeli nakon sticanja pravnog osnova za zaduživanje, odnosno usvajanja rebalansa budžeta, a da su tokom ljeta informisali banke o planovima.

Rebalansom, koji je Skupština usvojila 29. septembra, Vladi je omogućeno da se do kraja decembra zaduži do 350 miliona eura za finansiranje obaveza iz budžeta. To zaduženje, koje se prvi put u posljednjih deset godina koristi za finansiranje tekuće potrošnje, treba da, pored ostalog, pokrije minus u kasi Fonda za zdravstveno osiguranje od 38,6 miliona eura, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja 36 miliona, kao i da obezbijedi 28,5 miliona za isplatu zarada. Damjanović je, prilikom rasprave o usvajanju rebalan-

Bankari tvrde da Ministarstvo nansija nije na vrijeme počelo pregovore o pozajmici za nansiranje ovogodišnjeg budžeta

Kad god da krenete u pregovore o zaduženju, u slučaju nepovoljnih uslova na tržištu, zakasnili ste. Tajming Ministarstva nansija nije dobar, posebno kada se zna da će sada teško ko pozajmiti pare državi, kažu izvori Pobjede

tovanje državnih zapisa sa rokom dospjeća od šest mjeseci i kreditne aranžmane sa bankama.

LOŠ TAJMING

Zakasnili sa razgovorima o zaduženju

ćem tržištu

Bankari sa kojima je Pobjeda razgovarala kažu da ih je ministar kontaktirao početkom avgusta, tražeći od njih da mu kažu kakve bi uslove kreditiranja oni ponudili državi, kao i kakve kamatne stope bi Vlada mogla da očekuje u slučaju da emituje obveznice na međunarodnom tržištu. Nakon što su mu ukazali da je vrijednost državnih obveznica oštro pala posljednjih mjeseci, te da će to zaduženje biti preskupo, Damjanović je, tvrde bankari, odustao od njihovog emitovanja i odlučio se za kratkoročne zapise i kredit kod domaćih banaka. Od tada, navode izvori Pobjede, prvi razgovor sa Damjanovićem imali su 21. oktobra, skoro mjesec nakon usvajanja rebalansa, što smatraju zakašnjelom reakcijom Ministarstva. Na sastanku se pojavio predsjednik upravnog odbora samo jedne domaće banke, dok su druge kreditne institucije kod ministra poslale članove upravnih odbora.

- Kad god da krenete u pregovore o zaduženju, u slučaju nepovoljnih uslova na tržištu, zakasnili ste. Tajming Ministarstva finansija nije dobar, posebno kada se zna da će sada teško ko pozajmiti pare državi - rekli su izvori Pobjede.

Međutim, iz Ministarstva finansija

tvrde da su razgovori sa bankama uslijedili odmah nakon sticanja pravnog osnova za zaduživanje, odnosno usvajanja rebalansa budžeta, a usljed pripreme godišnjeg Zakona o budžetu, kao i godišnje odluke o zaduživanju. - To su formalni preduslovi za konkretne razgovore sa bankama, a Ministarstvo finansija je već početkom ljeta počelo preliminarne razgovore sa finansijskim institucijama, u cilju najave potencijalnog finansiranja i informisanja banaka o planovima Ministarstva finansija i Vlade u pogledu obezbjeđenja finansiranja - odgovorili su iz Damjanovićevog resora, na pitanje Pobjede smatraju li da su ra-

nije mogli početi razgovore o zaduženju, kako bi već sada bili u prilici da realizuju zajam. Pobjeda je ranije objavila da se Vlada kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 miliona eura, jer su one već previše izložene prema državi i ne očekuju da će se javne finansije uskoro stabilizovati. Ukupna izloženost crnogorskih banaka prema državi je 900 miliona eura, u šta ulazi dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i krediti penzionera i zaposlenih u javnoj upravi. Četiri najveće banke u zemlji - CKB, NLB, Erste i Hipotekarna - teško će

skupiti i 150 miliona da pozajme Vladi, čak i uz pomoć matičnih banaka. Izvori Pobjede pojašnjavaju da će Ministarstvo finansija teško i do pozajmice kod inostranih kreditora koji pri davanju pozajmica prate ocjene MMF-a, u kojem smatraju da je javna potrošnja u Crnoj Gori previše usmjerena na finansiranje socijalnih potreba, a posebno problematizuju naknade majkama sa troje i više djece.

INTENZIVNO RAZGOVARAJU

Iz Ministarstva tvrde da intenzivno i otvoreno razgovaraju sa domaćim i inostranim bankama kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva za finansijsko zaokruživanje budžetske godine.

- Prioritet je obezbjeđivanje tih sredstava na domaćem tržištu, emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane, tako da je Ministarstvo u razgovorima sa svim domaćim bankama. Domaći bankarski sektor izrazio je spremnost da, u okviru sopstvenih mogućnosti, učestvuje u potencijalnim aranžmanima i nastavi saradnju, koju većina tih institucija već ima sa Vladom - naveli su iz Ministarstva. Damjanović je, kako su ukazali, u okviru nedavnih jesenjih sastanaka MMF i SB koji su održani u Vašingtonu, imao konstruktivne razgovore na ovu temu sa kredibilnim inostranim bankama, koje su pokazale interes da uđu u aranžman sa Vladom Crne Gore. B. D.

naredne

PODGORICA - Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da je projekat auto-puta Bar –Boljare već prepoznat kao primjer međunarodnog projekta i da će se to još snažnije potvrditi izgradnjom drugih dionica. On je naveo da je Ministarstvo apliciralo za bespovratna sredstva za izgradnju glavnog projekta, te da je uvjeren da će do kraja ove godine dobiti pozitivan rezultat i da će već 2024–2025. moći da raspišu tender za izvođenje radova.

Studija opravdanosti i izgradnja preostale četiri dionice auto-puta Bar –Boljare pokazali su da je taj projekat izvodljiv i isplativ. Taj važan dokument auto-puta Bar –Boljare s analizom troškova, koji je predstavljen u Podgorici, finansiran je uz podršku Evropske komisije kroz mehanizam

Investicionog okvira za Zapadni Balkan, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kao vodećom međunarodnom finansijskom institucijom. Predstavljajući studiju, vođa projekta Pepi Dimopulu rekla je za Politiku da su sagledavali pet deonica auto-puta, i to: Đurmani – Farmaci, Farmaci – Smokovac, Smokovac – Mateševo, Mateševo – Andrijevica i Andrijevica – Boljare. Pojasnila je da su u studiji razrađene različite faze za sve dionice, od kojih neke od tri do pet varijanti.

– Za dionice jedan i dva imamo po četiri varijante, za četvrtu dvije i za petu pet varijanti. Zbog ovog smo uradili svu dokumentaciju kako bismo imali procjenu uticaja na životnu sredinu i na društvo – navela je Dimopulu.

Studija je pokazala da određeni parametri, kao što su troškovi i saobraćaj, mogu da utiču na pozitivnu studiju.

– Stoga je predloženo da se ova studija ažurira kad god imamo značajne promjene u ovim parametrima. Važno je da se uzme u obzir da troškovi izgradnje, nakon projektne faze, mogu biti mnogo detaljniji – kazala je ona.

Dodala je da nakon studije slijede i preliminarni projekti za dionice jedan i pet, kompletna procjena uticaja na životnu sredinu, kao i određene dozvole kad je riječ o samoj izgradnji.

Kako je istakla, prilikom izrade studija obrade svih dionica nastavka izgradnje auto-puta od Bara do Boljara poštovali su sve obavezujuće zakonske norme. Naglasila je da je Ministarstvo kapitalnih investicija Vlade Crne Gore nadgledalo izradu projekta.

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kaže da je Ministarstvo apliciralo za bespovratna sredstva za izgradnju glavnog projekta, uvjeren je

da će „do kraja ove godine dobiti pozitivan rezultat i da ćemo već 2024–2025. moći da raspišemo tender za izvođenje radova“.

– Projekat auto-puta Bar – Boljare već je prepoznat kao primjer međunarodnog projekta i to će se još snažnije potvrditi izgradnjom drugih dionica, gdje se EK prepoznaje kao ključni strateški partner – poručuje ministar.

– Ovaj put za Crnu Goru nije samo običan graditeljski poduhvat, već put koji znači čvršće povezivanje s evropskim sistemom vrijednosti, principima i standardima, a Crna Gora samo snaženjem veza sa regionom i Evropom ostaje i jedan od oslonaca regionalne stabilnosti– poručio je Ibrahimović.

Dodaje da prvi dani korišćenja prve dionice au-

to-puta, od Podgorice do Kolašina, već pokazuju znake jasno vidljive opravdanosti tog projekta i da je za ostvarivanje ove investicije potrebno kompletiranje projekta auto-puta Bar – Boljare, jer će ovaj projekat tek kao kompletan dati pune efekte za privredni i ekonomski razvoj

zati tržišta i kompletirati bitne transportne koridore.

Ervin Ibrahimović

Aleksandar Damjanović

Vlada se kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 miliona eura

INTERVJU: Profesor Radovan Radonjić, doktor političkih nauka

Pali smo na najnižu stepenicu smo društvo kojim upravlja

PODGORICA – Crna Gora se nikada u svojoj dugoj istoriji nije nalazila u toliko složenoj društveno-poli tičkoj situaciji kao danas, a dešavanja u posljednjih nekoliko godina su zapravo posljednja faza Antibiro kratske revolucije zapo čete 1988. godine, koja su kulminirala potpisivanjem izdajničkog „Temeljnog ugovora“ sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu profesor doktor Radovan Radonjić

Radonjić je rođen 1936. godine na Njegušima, bivši je dekan Pravnog fakulteta u Podgo rici i Kulturološkoga fakul teta na Cetinju, šef Katedre za sociološke nauke i rukovo dilac postdiplomskih studija na Pravnom fakultetu u Pod gorici, profesor na Muzičkoj akademiji, Fakultetu dram skih umjetnosti i Fakultetu li kovnih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka, Fakultetu za državne i evropske studije, Centru za međunarodne stu dije Univerziteta Crne Gore i Univerzitetu „Mediteran“. Osnivač je prve Škole demo kratije u Crnoj Gori i prve Ško le retorike u Crnoj Gori. U svojoj višedecenijskoj ka rijeri napisao je 63 knjige, od čega su 17 dio edicije Monte negrina, a od nekoliko stotina stručnih i naučnih radova vi še od 50 je prevođeno na svjet ske jezike - engleski, francuski, ruski, italijanski, japanski, nje mački, kineski.

Dobitnik je Trinaestojulske nagrade 1975. godine, Nagra de oslobođenja Cetinja (1973), Nagrade oslobođenja Titogra da (1980). Odlikovan je Orde nom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike sa srebr nim vijencem.

POBJEDA: Gdje je Crna Go ra danas?

RADONJIĆ: Crna Gora je da nas tamo gdje je zakonito vo đena „logikom“ svojeg dosa dašnjeg bivstvovanja jedino mogla da bude. Njoj, i u njoj (skupa sa pretkinjama jojDukljom i Zetom), nikad nije bilo lako. Često su njeni žite lji morali da se svim raspolo živim sredstvima bore za vla stiti goli život i njen opstanak. Bilo je slučajeva i kad, privre meno, u tome nijesu sasvim uspijevali, tj. kad su gubili sve osim slobodarskog duha i mo ralnog poretka. Samo zahva ljujući ovim vrijednostima, i principu da njihov život ima smisla samo kao ljudski, uvi jek su se časno i junački vra ćali na svoje. Da su to ujedno

Crnu Goru u sadašnje stanje nije doveo nikakav „prizemni populizam“, iako se ne može negirati ni izvjesni njegov dodatni uticaj u tom pogledu, već sasvim otvoreni i izuzetno oštri žestoki eksterni pogromaški nasrtaj na nju starih i poznatih protivnika, javno, jasno i veoma snažno podržan od unutrašnjih, takođe dobro poznatih, sada uz stare i novih „pravovjernih“ i „zdravih“ snaga ruskosrpsko-pravoslavne provenijencije, koja nije populistička nego bjelodano pogromiteljska

bili i izuzetno važni doprino si razvoju civilizacije i opšteg opstanka čovječanstva – po tvrđuju mnoga zadivljujuća priznanja svijeta. Takve Crne Gore, nažalost, našu i svijeta, više nema, niti će je ikada biti. POBJEDA: Koliko su tačne teze da je stanje u kojem se Crna Gora danas guši, pa i poraz takozvanog suvere nističkog bloka na izborima, posljedica „prizemnog popu lizma“ koji su iznjedrili lideri pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović i Milojko Spajić? RADONJIĆ: Činjenica je da se dobar dio crnogorskog društva, a vjerovatno i zainteresovane međunarodne javnosti, naka lemio na priču da je sadašnje stanje u zemlji – inače umno gome i pojavno i suštinski go re od onog poslije Podgoričke skupštine - produkt ničega dru gog do prokletog tekućeg „pri zemnog populizma“. Ta priča je, međutim, od koga god da dolazi, emanat etički i politič ki gubitničke filozofije i logi ke: „Da nije namjerno stvoren taj prokleti prizemni populi zam, koji je bitno uticao na is hod nedavnih lokalnih izbora, sve bi u zemlji bilo drugačije –bolje“. Jer i da ga nije bilo, si tuacija u zemlji bi, na možda nešto drukčiji pojavni način, suštinski bila ista. Crnu Goru, dakle, u sadašnje stanje nije do veo nikakav „prizemni populi zam“, iako se ne može negirati ni izvjesni njegov dodatni uti caj u tom pogledu, već sasvim otvoreni i izuzetno oštri žesto ki eksterni pogromaški nasrtaj na nju starih i poznatih protiv nika, javno, jasno i veoma snaž no podržan od unutrašnjih, ta kođe dobro poznatih, sada uz stare i novih „pravovjernih“ i „zdravih“ snaga rusko-srp sko-pravoslavne provenijen cije, koja nije populistička ne go bjelodano pogromiteljska.

Prvi protivnik je rođen 17. aprila 1712. godine, na Ceti nju, gdje je preosvećeni čelnik Cetinjske mitropolije Danilo Šćepčevič sa grupom glavar skih „uhljeba“, mimo znanja i odobrenja Opšteg crnogor skog zbora kao najvišeg orga na svjetovne vlasti u zemlji, ko ji ga je nekoliko godina ranije postavio na tu funkciju, potpi sao sa Rusijom ugovor o „po kroviteljstvu“. Drugog protiv nika su, tokom posljednja tri vijeka, ako se izuzme pedese tak godina njihovog „socija lističkog“ bivstvovanja, per manentno i uporno, svjesno ili nesvjesno, uzgajli sami gra đani Crne Gore. Radi se o stva ranju i sljedbeništvu mita nad mitovima o „sedam Vlašića“ iz svetorodne „četvrte dinastije“, čiji je put i naum navodno bio i ostao jedina prava i pouzdana zaloga vječnog opstanka i na pretka Crne Gore.

Da paradoks bude veći, niko od tih „veličanstvenih sedam“, kojima, po anketama crnogor skih građana od prošle godi ne, zauzimaju tri čelna mjsta na rang - listi najzaslužnijih ličnosti u svekolikoj njihovoj istoriji, nije ljubio ni njih, ni njihovu zemlju.

POBJEDA: O čemu se kon kretno radi kad je u pitanju pomenuti ugovor sa Rusijom? Ili, još preciznije: što je Crnoj Gori to „pokroviteljstvo“ do nijelo i kakva je bila uloga lič nosti iz „četvrte dinastije“ u izvršenju njegovih odredbi?

RADONJIĆ: Donijelo joj je suštinsku sveobuhvatnu po kornost Rusiji i gotovo potpu nu izolaciju od ostalog svijeta – u čemu se nalaze svi glavni eksterni uzroci njenog sadaš njenog stanja - s tim što su lič nosti iz „četvrte dinastije“ dali tome najviše koliko su mogle. Generalno, taj njen „dil“ s „ve likom istočnom carevinom“, implicirao je: Prvo, totalni gubitak Crne Go re u svemu što se moglo nazva ti njenim strateškim vanjskim i unutrašnjim planom i progra mom, budući da je pragmatsku ekvidistancu prema okruže nju zamijenila opredjeljenjem za jednog (vanjsko)političkog

partnera, dovela sebe u poziciju oslonca tuđe velikosilske poli tike na svom državnom prosto ru, žrtvovala svoje konkretne ci ljeve i interese radi ostvarivanja „viših“ ciljeva i interesa nekog Levijatana kome pripada pra vo da bude jedini garant i reali zator ideje sveslovenskog oslo bođenja i ujedinjenja.

Drugo, obavezu da, radi obe ćane ruske materijalne pomo ći (u kojoj prvu i, kako se poka

zalo, najvažniju stavku čine penzije i drugi izdaci za izdr žavanje crnogorskih duhov nih vođa), ratuje za račun Ru sije kad god je ova na to pozove, odnosno prizna ruskog za vr hovnog gospodara bez čije od

Ovakvi kakvi smo, obezljuđeni, obesmišljeni, obeznađeni, bez svojega ja, bez jedinstva, programa, ideologije... bez ičega za što se možemo uhvatit, pali smo na najnižu društvenu stepenicu koja se danas za jedno nekad civilizovano društvo može zamisliti. Mi smo uspjeli za 30 godina da od ideologije koja je, koliko god ona bila utopistička, ipak zastupala ideju ravnopravnosti ljudi i njihovih prava da upravljaju onim što proizvedu, da odlučuju, da se dogovaraju itd. došli na poziciju društva kojim upravlja crkva. A takvog društva u Evropi nije bilo van Vatikana u cijeloj njenoj istoriji

luke, ili saglasnosti, ništa ne smije da (u)radi.

Treće, obavezu petorice mi tropolita i njihove pastve, od nosno dvojice knjaževa i nji hovih podanika da žive i rade jedino za Rusiju i njeno dobro, i to tako što će ovi drugi (pastva i podanici) naknadu za svoj dio tog posla plaćati vlastitim gla vama u ruskim ratovima, dok će se prvi (mitropoliti i dvojica knjaževa) dovijati „kako zna ju i umiju“ da slučajno ne za kažu u apsolutnom posluhu „pokroviteljici“, osobito u po maganju prvima da uvijek bu du na „crti“.

Četvrto, ponašanje Rusije pre ma Crnoj Gori saobrazno for muli „toplo – hladno“, s veli kom prevagom ovog drugog, ili kako vojvoda Gavro Vuko vić , u svojim Memoarima, bi lježi: „Kod ruske diplomatije je vladala neka odvratna pre drasuda za sve što je Crna Go ra za svoj razvitak preduzima la“, proistekla iz uvjerenja da „za Crnu Goru nije civilizaci ja, već treba da ostane za vaz

s.vasiljević

NIJE RUsIma maNJI pRoblEm daNas CRNa GoRa, NEGo šTo Im JE UkRaJINa: Radovan Radonjić

stepenicu jer upravlja crkva

da kao jedan vojni logor u pa trijarhalnom obliku“.

POBJEDA: Je li u Crnoj Go ri bilo otpora takvoj poli tičkoj orijentaciji i ponaša njima i, ako jeste, koliko je on bio jak?

RADONJIĆ: Bilo ga je, i to ne bilo kakvog, već suštinski sa platforme na kojoj se danas razvija ona Evropa od koje po nizno tražimo da nas, umjesto nas samih – vadi iz blata i spa šava. No, oni su više-manje za vršavali kao i guvernaduri Ra donjići, za koje jedan poznati savremeni crnogorski knji ževnik reče da se s njima „niz Kotorske strane survana i Cr na Gora“.

POBJEDA: Time se, pretpo stavljamo, krug loših odnosa na posmatranom „frontu“ ne zatvara ili ne bar sasvim?

RADONJIĆ: Ne. Nastavlja se i, zavisno od okolnosti koje ih „diktiraju“, ponekad možda još intenzivnije pulsira nego ranije. Tako, na primjer: - crnogorski komunisti se, kao i svi drugi, između dva svjetska rata, upravljaju gotovo isklju čivo po uputstvima Izvršnog komiteta Komunističke inter nacionale, odnosno Sovjetske komunistilke partije;

- tokom čitavog II svjetskog rata, dugo su se na improvi zovanom durmitorskom ae rodromu očekivali sovjetski avioni s obećanim ratnim i sa nitetskim materijalom, ali su iz Moskve umjesto toga stiza li samo prekori za učinjene „li jeve greške“;

- Staljin je 1948. godine poku šao da stvari vrati na „staro“, ali mu taj naum, i pored toga što je Crna Gora zbog toga plati la izuzetno visoku cijenu, ni je uspjelo;

- Crna Gora se, u tom pogle du, vratila na ranije pozicije tek Antibirokratskom revo lucijom, čiji su krajnji ishod predstavljali rezultati parala mentarnih izbora od 30. avgu sta 2020. godine.

POBJEDA: Što podrazumi jevate pod AB revolucijom i kako je ona i zašto bila mo guća?

RADONJIĆ: Pojavu te kon trarevolucije, što AB prevrat, s karakteristikama i implika cijama kakve je imao, stvarno jeste, prate različite, uglavnom negativne ocjene. Jedna od ta kvih ocjena, adresirana na su bjekte tog događaja u Srbiji, na primjer, glasi: „Bašibozuk, ba gra i brabonjci ustali su da ob nove Dušanovo carstvo“. Mi u Crnoj Gori – na što sam ve oma ponosan – glavne aktere tog prevrata na našem tlu na zivamo onako kako su se sami nazvali – „mladi, pametni i li

jepi“. Mnogi od njih se i danas nalaze u političkim elitama po ziciono-opozicionog korpusa Crne Gore i nijesu više mla di. Koliko su lijepi i pametni ostavljam im da sami ocijene.

AB revolucije se, inače, zažegla na vatri informbirovsko-čet ničke želje za osvetom „Bro zu i njegovima“. Nakon mno go uzajamnih svađa i optužbi, ujedinila ih je šansa da želju ispune, stvorena jugosloven skom krizom s kraja osamde setih godina prošlog vijeka, svakako ne bez njihovog bit nog učešća. A što su oni u Cr noj Gori htjeli, i u tome uglav nom uspjeli, jasno indiciraju: - kolektivna abolicija domi cilnih informbirovaca odlu kom Skupštine Crne Gore, ute meljenoj na tvdrnji da su oni 1948. godine samo časno bra nili „slobodu ljudske misli i do stojanstvo čovjeka“; - saopštenja predsjednika dr žave, prigodom obilježavanja 500. godina Obodske štampa rije, da su „građani Crne Go re odlučili da i današnja Crna Gora ostane privržena vrijed nostima na kojima već „vje kovima počiva“, a to su „u du hovnom smislu pravoslavlje, a u državnom smislu verti kala: crnogorstvo – srpstvo –južnoslovenstvo – slovenstvo – univerzalne ljudske vrijed nosti“;

- opredjeljenje da se oslonac u ostvarivanju „nove razvoj ne filozofije“ ne traži u građa nima Crne Gore, kojih se to ti če, već u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (jer se CPC nikad nije ra čunala), koje se obrazlaže time da ova „Crkva u Crnoj Gori ima svoje pamćenje i svoje preda nje“, budući da još „od Svetog Save na ovim prostorima ima svoje kanone i svoju organiza ciju“. I da ne nabrajamo. Nakon rascjepa u vođstvu AB 1996. godine, „suverenistič ko“ krilo nastavlja svoj dil sa nezakonito i nasilno instalira nom SPC u Crnoj Gori, a „uni onističko“ krilo, zahvaljujući toj „srećnoj okolnosti“, preko ove stiže do pobjede na pome nutim parlamentarnim izbori ma 2020. godine, konstatujući da je petrovićka Crna Gora ko načno sahranila guvernaduro vićku Crnu Goru. Čestitke koje je tom prilikom dobila od pred stavnika prethodne vlasti, čiji je korpus na te izbore, prema vlastitoj zvaničnoj najavi, iza šao, ne da bi odbranio suvere nitet zemlje, obnovljen demo kratskom voljom generacije njenih građana XXI vijeka, već da bi (sic!) ispunili „posljednju volju kralja Nikole“, stavljena je tačka i na smisao i cilj AB re volucije i na Crnu Goru kakvu

POBJEDA: Ako je „reset“ o kojem pričate samo teorij ska mogućnost, odnosno „čista fantastika“, što je taj drugi – realni put?

RADONJIĆ: Ovakvi kakvi smo, obezljuđeni, obesmišljeni, obeznađeni, bez svojega ja, bez jedinstva, programa, ideolo gije... bez ičega za što se možemo uhvatit, pali smo na najnižu društvenu stepenicu koja se danas za jedno nekad civilizova no društvo može zamisliti. Mi smo uspjeli za 30 godina da od ideologije koja je, koliko god ona bila utopistička, ipak zastu pala ideju ravnopravnosti ljudi i njihovih prava da upravljaju onim što proizvedu, da odlučuju, da se dogovaraju itd. došli na poziciju društva kojim upravlja crkva. A takvog društva u Evropi nije bilo van Vatikana u cijeloj njenoj istoriji. Ukrajinski rat je ponovo raspolutio kontinent na dva dijela i danas se oko crnogorske situacije i budućnosti ta dva dijela žestoko bore. Nije Rusima manji problem danas Crna Gora, nego što im je Ukrajina. To je zbog toga što crnogorska jadranska obala Rusima daje ono što oni nemaju. Nemaju đe da svoju flotu sidre, da je opravljaju i obnavljaju... nema je đe drugo da budu legalno i legitimno prisutni u Meditera nu. Mediteran je danas orto-centar svijeta i ne biti prisutan u njemu znači biti odsutan iz Evrope. Biti odsutan iz Evrope, znači biti odsutan iz Atlantika. Interes Rusije za Crnu Goru je ogroman jer će, i ako osvoji Ukrajinu, opet susjedna zemlja biti granica sa NATO-om.

U Crnoj Gori je bitka, zapravo, koga ćemo imati za pokro vitelja. Ovi koji su osvojili vlast su proruski orjentisani ljudi koji se bore za dovlačenje Rusije ovamo i to se radi još od 1948. godine.

Sada imamo na jednoj strani one koji se bore za Ruse i u većini su. Na drugoj strani imamo one koji su priželjkivali Zapad, a koji nijesu solidno i solidarno radili na tome. Među tim, jesu uradili veliku stvar – prema sadašnjem rasporedu snaga – članstvo u NATO.

To je jaka karta, jer NATO-u odgovara da sačuva zajednicu Evrope i da zapriječi na ukrajinskoj granici novu liniju podje le ili novu gvozdenu zavjesu, tipične blokovske podjele. Onaj kome „dopanemo“, ko god bio, će nas s obzirom na naš ljudski izgubljeni kvalitet, držati bukvalno kao robove. Nažalost, od nas ništa više ne zavisi. Nije, naravno, svejedno hoće li nama „upravljati“ jedni ili drugi. Sa stanovišta načina života i sistema vrijednosti, Zapad je daleko bolja opcija.

smo voljeli, i na sekularno, de mokratsko i „evropsko“ crno gorsko društvo i državu, i na slobodu ljudi ovog podneblja.

POBJEDA: Znači li to da sa movoljni postupak pred sjednika 43. Vlade Crne Gore Dritana Abazovića iskazan kod potpisivanja tajanstvenog „Temeljnog ugovora“ sa Beogradskom patrijaršijom, s obzirom na njegove implikacije, sadrži elemente veleizdaje zemlje?

RADONJIĆ: U materijalnom i formalno-pravnom smislu, to po mom sudu jeste veleiz daja. Suštinski gledano, me đutim, ne samo njegova, bu dući da je on svojim pečatom i potpisom, pod nekim mora njem, samo ovjerio nešto što je već bilo urađeno bez bilo ka kvog ozbiljnog suprotstavlja nja od strane prethodne vla sti, koja ne može reći da na to nije upozoravana prije više od tri decenije. Ona je, uostalom, po sili ustavne obaveze mora la znati što i zašto nešto čini ili ne čini, te otkud joj pravo da u ovom slučaju flagrantno od stupa od imperativa odbrane i zaštite suvereniteta i teritori jalnog integriteta države na či jem je čelu. Slutim da o ovoj te mi tek predstoji pravi razgovor. Isto slutim i kad je riječ o (po slije vanrednih izbora) „stabil noj većini“ u vlasti i zemlji uop šte, kod činjenice da u Crnoj Gori više nema, ili ima zanema rivo malo onih koje su krasili: - neutaživa hrabrost u borbi za slobodu zemlje, bez koje nije su vidjeli ni smisao, ni moguć nost kako svojeg, tako i njenog postojanja;

- neprekidni strah, ali ne od ja čine i snage neprijatelja, ne go od toga da se nikada ne bu de gori od najboljega u svojoj družini (otuda ono čuveno cr nogorsko razbrojavanje: „Pr vi, ja do njega ...“); – stalna briga o tome da se na sljedstvu ne ostavi bila kakva huda hipoteka, i svojom ga kri vicom omete da vazda bude ta mo gdje mu je mjesto (na do brom glasu i među ljudima). Jer, za novo stvaranje takvih, potrebno je najmanje onoliko vremena koliko je trajao proces pretvaranja crnogorskih slobo dara i vitezova u sadašnje kva zipolitičke likove, koji misle da se do zbiljski ljudskog, demo kratskog, slobodnog i praved nog društva stiže i može stići prevarama, podvalama, mani pulisanjima „voljom svojih bi rača“, javnim sumnjičenjima i potkazivanjima nedužnih, te „davanjima riječi“ da se „s ne kim“ partijama ili interesnom zajednicom ni po koju cijenu ne može i neće ići u stvaranje koalicija ili razumne sarad nje, iako ove biraju građani čije pravo na iskazivanje i ostvari vanje svojih interesa i potreba nije manje, ako nije veće, od vo lje „njihovog biračkog tijela“. Pouzdati se u to da će se tako „resetovani“ moći čekati i do čekati spada u sferu čiste fan tastike, budući da vrijeme ni koga ne čeka, kao što ni bilo koje predugo čekanje na „pra vo vrijeme“ da se nešto pre duzme - imali smo dosta prili ka da se u to uvjerimo – takođe vodi u ono što smo i što sada imamo. Sapientia sat!

Duško MIHAILOVIĆ

Nacionalni savjet na inicijativu Instituta za medije odobrio nastavni program za novi izborni predmet

Medijska pismenost iduće godine u osnovnim školama

PODGORICA – Osnovci u Crnoj Gori će od naredne školske 2023/2024. godine izučavati medijsku pisme nost kao izborni predmet, što je značajan iskorak za bolje razumijevanje uloge medija u svakodnevom ži votu i povećanje sposobno sti mladih da posredstvom medija bolje komuniciraju, saopšteno je iz Instituta za medije.

Nacionalni savjet za obrazo vanje je odobrio predmetni program za predmet Medijska pismenost za osnovne škole i učenici/ce će moći da ga bira ju u sedmom, osmom ili deve tom razredu, a predmet će mo ći da predaju svi nastavnici/ce koji prođu adekvatnu obuku. Program su, kako se navodi, pripremili relevantni prakti čari u nastavi medijske pisme nosti, na inicijativu i uz koor dinaciju Instituta za medije Crne Gore, koji je formirao radnu grupu za izradu pro grama i pratećeg udžbenika i dostavio Nacionalnom savje tu program na razmatranje i usvajanje. Stručna recenzija je povjerena širem timu struč njaka, pedagoga, psihologa, metodologa.

Institut za medije pozdravio je odluku Nacionalnog savje ta i preporuku Zavoda za škol stvo da se medijska pismenost ponudi kao izborni predmet u osnovim školama, što je, kako smatraju, značajan iskorak u odnosu na trenutnu situaciju gdje je medijsko obrazovanje privilegovano znanje gimna zijalaca, koji taj predmet izu čavaju od 2009. godine.

– Obrazovne strategije u Cr noj Gori koje se oslanjaju na evropske i globalne politike medijskog opismenjavanja doprinose razvijanju ključ nih kompetencija za 21. vi jek. Izučavanje sadržaja pred viđenih ovim predmetnim programom nedvosmisleno doprinosti razvijanju kritič kog mišljenja, kreativnosti, uspješnom rješavanju proble

ma, informacionoj i komuni kacionoj pismenosti, odgovor nom odnosu prema zdravlju i životnoj sredini, a posebno ra zvijanju socio-emocionalnih vještina kakve su timski rad, tolerancija, kreativnost, str pljenje i druge – naveli su au torka i autor programa Sve tlana Jovetić-Koprivica i Miroslav Minić Odluka o uvođenju medijske pismenosti u osnovne škole je rezultat višegodišnjeg ra da i zalaganja grupe entuzi jasta iz obrazovnih instituci ja i civilnog sektora.

– U mjesecima koji slijede predstoji promocija progra ma u osnovnim školama, pa raleno sa tim obuke nastav nika/ca, a u završnoj fazi je izrada udžbenika za nastav nike/ce – kazali su u Institu tu za medije. Ističu da je od velikog značaja što raste interesovanje nastav nika/ca za predmet Medijska pismenost, što pokazuje sve veći broj nastavnika/ca koji su prošli akreditovane obu ke i do sada najveći broj akre ditovanih programa za struč no usavršavanje iz ove oblasti odobrenih od strane Zavoda za školstvo.

– Da bi ovakve obuke nastav nika/ca bile održive, bitno je da se napravi dugoročna saradnja između Zavoda za školstvo, škola, Univerziteta i medija, kao i da se u kuriku lum svih budućih nastavnika uključi obuka iz medijske pi smenosti i medijske pedagogi je – efektnog korišćenja medi ja u nastavi. Izazovi digitalnog i umreženog društva, pored značajnih mogućnosti, dono se i posebne probleme za druš tva u vidu kampanja laži, de zinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sa držaja kojima obiluju medij ske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska druš tva. U odgovoru na te izazove je od ogromnog značaja me dijsko obrazovanje – zaklju čeno je u saopštenju.

Slijedi promocija programa u osnovnim školama

Od nas ništa više ne zavisi

Kamenovane prostorije Crnogorske pravoslavne crkve organizacija i partija

Na Cetinju Lučindanska akademija, liturgija u Crkvi Sv. Ivana Crnojevića

PODGORICA – Svečana akademija povodom Lu čindanskih svečanosti u organizaciji Crnogorske pravoslavne crkve biće upriličena danas sa počet kom u 19 časova u hotelu „Grand“ na Cetinju. Kako je saopšteno iz CPC, predviđeno je uvodno slovo

mitropolita CPC Mihaila, dok će predavanje o Svetom Petru Cetinjskom održati prof. dr Božidar Šekularac U sklopu akademije predvi đena je i projekcija filma „30 godina od obnove Crnogorske pravoslavne crkve“.

Najavljena je dodjela zahval nica i priznanja zaslužnim po

jedincima, dok će u umjet ničkom dijelu programa poslanice Svetog Petra Ce tinjskog čitati glumac Zoran Vujović

Povodom Lučindana prethodno će sveštenstvo CPC služiti sve tu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Prepodobnog Ivana Crnojevića sa početkom u 10 sati. R.D.

Nađina snaga su „dobri ljudi“

Da narednih godinu provede na liječenju na Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora „Đorđe Kostić“ u Beogradu, pomoglo je, između ostalog, i jedno humanitarno veče koje je inicirao Jovan Braco Popović

Hvala im..

Građani Kolašina 2.300 eura, pokret „Zajedno gra dimo Kolašin“ 1550 eura, koalicija ,,Idemo ljudi“ 750 e, pokret ,,Evropa sad“ 350, Ura 500, SNP 250, Pokret ,,Za budućnost Kolašina“ 265, DOO GMG Montenegro 200, JU SMŠ ,,Braća Selić“ 170, S Pres plus 500, Nergelia 100, DOO Kips 500, Auto remont Osmanagić 100, Sindikat Uprave policije 1.000 eura..

,,Hvala im što su nas razu mjeli i pomogli“, poručuju iz porodice Jeknić.

Posljedica otvorene zastrašivanja

KOLAŠIN - Hvala vam što bodrite Nađu na njenom životnom putu i navijate za neke nove, osvojene vrhove jedne neustrašive djevojči ce. Hvala vam za posebne momente koji nas održa vaju na površini. Riječi su nemoćne, ali ih pišemo i iz govaramo jer smo se uvjerili da postoji ona ljepša strana života i ljudi gdje je svrha življenja usrećiti nekoga, kazali su, između ostalog, iz porodice Miloša i Ivane Jeknić.

Nađa Jeknić će posljednjeg da na ovog oktobra otputovati u Be ograd. Šesti rođendan će obilje žiti 16. novembra i tada će biti na Institutu za eksperimental nu fonetiku i patologoju govo ra „Đorđije Kostić“ u Beogradu. Njeno dalje liječenje je značaj no pomognuto i omogućeno ne davnom humanitarnom večeri koju je u Kolašinu organizovao Korifej teatar. Prikupljeno je preko 6.000 eura, a podršku su dali građani, partije, institucije.

– Tek kada ste u nevolji možete na naslutite šta donosi razumi jevanje i saosjećanje koje vam ponude drugi ljudi. Ta pomoć je dvostruka, omogućili su nam da skoro godinu dana budemo na liječenju na Institutu, ali su nam i dali onu unutrašnju sna gu da sve to izdržimo. Zbog toga se zahvaljujem divnim ljudima koji su uzeli učešće u kulturnom programu. Političkim partijama, institucijama i preduzećima ko ji su uplatili sredstva. Korifej te atru za organizaciju i realizaci ju humanitarne večeri. Moramo izdvojiti zahvalnost velikom čo vjeku i humanisti Jovanu Bracu Popoviću koji je pokrenuo ini cijativu da se održi humanitar no veče – kazala je Ivana Jeknić. Od posljednjeg dana oktobra 2022. godine porodica Jeknić će imati dvije adrese života i borbe. Majka Ivana, Nađa koja se liječi i njen brat Mirko koji je tek na

punio godinu i po biće u Beogra du. Suprug Mirko i dvije kćerke, devetogodišnja Sara koja ide u četvrti razred i četvorogodišnja Maša biće u Podgorici...

– Sin je premali da bih ga mogla ostaviti. Biće sa mnom i Nađom u Beogradu da nam daje dodat nu snagu da sve izdržimo. Troš kove liječenja na Institutu plaća Fond zdravstva, ali su ostale na še obaveze brojne i pokrivaćemo ih sredstvima od humanitarne večeri. Stanarina za godinu da na, upis u vrtić kao vid adapta cije na kolektiv i potrebnu soci jalizaciju i brojni drugi troškovi. Takođe, druga polovina poro dice u Podgorici treba da živi, da se školuje. Sve ćemo izdržati jer vjerujemo da će Nađi biti bo lje. Sve ćemo izdržati jer nas na to obavezuju i ljudi koji su nam pomogli, priča majka Ivana... Dvije adrese Jeknića i narednih godinu dana. Dvije adrese i do sta borbe i žrtve sa samo jednim ciljem – da šestogodišnjoj Nađi bude bolje. Da se ispuni misija dobrih i humanih ljudi koje je pokrenulo tako jednostavno i dobrodušno ime – Braco.

D. DRAŠKOVIĆ

Ovo je napad na Crnogorsku pravoslavnu crkvu i njeno postojanje – kazao je predsjednik Crkvene opštine Podgorica CPC Zoran Vukčević. Matica crnogorska i Crnogorski helsinški odbor ocijenili da je riječ o nastavku politički pripremljene atmosfere progona neistomišljenika i pokušaj negiranja Crnogoraca i njihovog identiteta

PODGORICA – Predstav nici Crnogorske pravo slavne crkve, crnogorskih organizacija i dio političkih partija upozorili su da je kamenovanje prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici poslje dica političkog zastraši vanja i ambijenta u kojem se u protekle dvije godine otvoreno huška protiv svih institucija sa crnogorskim predznakom.

Prostorije, koje su bile meta hu ligana, u Ulici Mila Radunovi ća u Podgorici, oštećene je za tekao u nedjelju ujutro paroh Neđo Furtula i prijavio policiji koja je obavila uviđaj i o svemu obavijestila tužilaštvo.

Grupa huligana je, bez prikri vanja, prostorije kamenovala u petak popodne, ne pokušava jući da se sakrije ni od stanara okolnih zgrada.

Uprava policije saopštila je da radi na identifikaciji osobe, ili više njih, koja je polomila pro zorsko staklo na prostorijama koje koristi Crnogorska pravo slavna crkva u Podgorici. Napad na prostorije CPC, pr vi takav otkad postoji objekat u Podgorici koji se dogodio u petak popodne, osudile su cr nogorske institucije i dio poli tičkih partija uz zahtjev da se otkriju vinovnici. Nije reago vao niko od političkih partija sa druge strane parlamentar nog spektra, niti stranaka koje pretenduju da u Glavnom gra du formiraju novu vlast.

Iz Uprave policije je saopšteno da se preduzimaju mjere i rad nje u saradnji sa nadležnim tu žilaštvom u cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica i ra svjetljavanja ovog događaja. - Između ostalog, policija ra di na identifikaciji i provjera va navode da li se radi o malo

Ministarstvo pravde osudilo napad

Ministarstvo pravde najoštrije osuđuje napad na prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici, saopšteno je iz ovog Vladinog resora na čijm je čelu Marko Kovač

- Ovakvim postupcima se narušava multivjerski, multietnički sklad i unosi nemir među građanima - navedeno je u Tvitu. Pozivaju nadležne institucije da preduzmu sve zakonom raspoložive mjere da bi se obezbijedila sigurnost svih vjer skih zajednica u vršenju vjerskih obreda.

- Apelujemo na nadležne organe da počinioci budu proce suirani u što kraćem roku - navode u objavi.

ljetnim licima - zaključeno je u saopštenju policije.

AtAK

Predsjednik Crkvene opštine Podgorica CPC Zoran Vuk čević kazao je Pobjedi da je za tečen ovim napadom, uz kon stataciju da se to nikada prije nije dogodilo, a u tom prosto ru su 15 godina. Bilo je, dodaje, nekih „sitnih provokacija, ali ovako nešto – ne“.

- Policija je odmah stigla i zai sta su reagovali profesionalno. Svaka im čast na tome. Očeku jemo da će i istraga biti takva i da će počinioci u što kraćem ro ku biti identifikovani i procesu irani – kaže Vukčević.

Dvoje komšija, prema njego vim riječima, svjedočilo je ka menovanju u petak popodne. - Jedna komšinica, koja je sa balkona vidjela grupu tinejdže ra kako kamenuju naše prosto rije i ona je to rekla policiji, a je dan komšija je čak pokušao da ih uhvati i trčao je za njima, ali su oni pobjegli – rekao je Vu kčević.

Komšije ga o napadu nijesu obavijestile jer nemaju njegov broj telefona.

Zašto bi grupa mladića usred dana nasrnula na prostorije Cr kvene opštine CPC, pred svje docima, Vukčević ne razumije. - Nije bilo nikakvih naznaka da se to može dogoditi. Interesan tno je da je neko provukao ru ku kroz razbijeno staklo i ukrao nekoliko ikonica sa stola gdje se služi pričest – dodaje on.

Majka Ivana i otac Miloš žele da se zahvale Kolašincima koji su našli vremena i sredstava da pomognu...

Crnogorska pravoslavna crkva organizuje svečanosti povodom velikog praznika

PRIMJERI HUMANOSTI: Zahvalnost porodice Jeknić što je pomognuto liječenje njihove kćerke

Prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici na meti vandala

crkve u Podgorici, osuda stigla od crnogorskih

Vojinović: Crna Gora ušla u crvenu zonu da ispuni rokove i završna mjerila za 27. poglavlje

Pribojava se da je napad moti visan ambijentom u kojem, ka ko ističe, Crna Gora živi unazad dvije godine.

- Ovo je napad na Crnogorsku pravoslavnu crkvu i njeno po stojanje – kaže Vukčević. On je pozvao policiju da postu pa hitno i procesuira počinioce ovog vandalskog čina.

Progon

Matica crnogorska najoštrije je osudila, kako je navedeno, besprizoran čin kamenovanja prostorija Crnogorske pravo slavne crkve u Podgorici i po zvala sve nadležne institucije da djeluju u skladu sa zako nom i počinioce privedu od govornosti.

- Nakon parlamentarnih iz bora 2020. građani Crne Gore se osvjedočavaju u nove obli ke progona i diskriminacije, ovoga puta je riječ o politički motivisanom napadu na Cr nogorsku pravoslavnu crkvu u Podgorici. Kao što su svoju vladavinu Crnom Gorom sep tembra 2020. godine započeli šovinističkim prijetnjama pri padnicima manjinskih naroda „selite se Turci“, „polećela cr na ptica, Pljevlja biće Srebre nica“ ili uriniranjem po spo meniku Ljubu Čupiću kao dokaz svoje pripadnosti ide ologiji fašizma... tako srpski šovinisti nakon nedavno odr žanih lokalnih izbora nastav ljaju svoju politiku zastrašiva nja, samo ovoga puta otvoreno prema vjernicima i svešten stvu Crnogorske pravoslavne crkve - kazao je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović

Tim činom agresije se, kako je istakao, šalje politička poruka ne samo vjernicima i poštovao cima Crnogorske pravoslavne crkve nego svim slobodomisle ćim ljudima koji različito gle daju na budućnost Crne Gore.

- Ta poruka je sasvim jedno stavna i svima razumljiva: da su u društvu nepoželjni ukoli ko se ne odreknu svog politič kog stava ili nacionalnog i kul turnog identiteta. Ostrašćeno iskazivanje neprijateljstva pre ma vjernicima i sveštenstvu CPC nije huliganski ispad gru pe neodgovornih ljudi, već lo gičan nastavak politički pri premljene atmosfere progona neistomišljenika i pokušaj za plašivanja Crnogoraca - nagla sio je Radulović.

Matica crnogorska upozorava da ako vlast ne bude reagova la primjereno i pravovremeno na ovaj agresivni čin, otvoriće put definitivne fašizacije druš tva i biti odgovorna za posljedi ce koje mogu iz toga proizaći.

Dio političkih partija oštro je osudio kamenovanje prostorija CPC u Podgorici uz zahtjev da se što prije rasvijetle okolnosti pod kojima se to dogodilo.

Demokratska partija socijalista je ocijenila da je incident, još jedan u nizu brojnih, nastavak je podsticanja nacionalne i vjerske mržnje u Crnoj Gori.

– Prijeko je potrebno da se u našem društvu očuva među vjerski i međuetnički sklad kao bogatstvo i temelj na kojima počiva naša država - saopšteno je iz te partije.

U DPS-u podsjećaju da Ustav Crne Gore jasno propisuje svim građanima pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i pravo da pripadaju nekoj vjerskoj zajednici i javno ispolja vaju svoju vjeru. Stoga apeluju na toleranciju i suzdržavanje od bilo kakvog demonstriranja mržnje i netrpeljivosti zbog nacionalnih, vjerskih ili drugih razlika.

- Ovom prilikom pozdravljamo brzu reakciju policije i pozi vamo tužilaštvo da detaljno izvide okolnosti ovog slučaja - poručeno je iz DPS-a.

Napad su osudile i Liberalna partija i Građanski pokret Nova ljevica.

– Plaši ovaj trend koji je posljedica narativa koji forsira vlast sa pozicija državne sile, gdje permanentnim manipulacijama huška na sve neistomišljenike i na sve što ima crnogorski prefiks. Očigledno se nastavlja progon koji u Crnoj Gori nije viđen već decenijama, od početka 90-ih – naveli su iz LP. Zato pozivamo nadležne da hitno rasvijetle ove napade, da otkriju počinice i sankcioniše ih oštro za napad iz mržnje, što ovo jeste.

GP Nova ljevica navela je da samo nedjelju dana od podgo ričkih izbora pokazano kako će izgledati to najavljeno oslo bođenje i osvježenje Podgorice.

Ističu da se ovakvim postupcima narušava multivjerski, multietnički i multikonfesionalni sklad i unosi nemir, strah i nesloga među građanima.

- Zbog svega navedenog smatramo da počinioci moraju biti pronađeni i najoštrije kažnjeni, kao primjer svim drugima koji bi nekažnjavanjem ovog postupka bili ohrabreni i nasta vili da udaraju na temelje građanskog karaktera državeporučili su u Novoj ljevici.

- Nova politička većina mora biti svjesna da u politici ljudi ma nikada nije dobro činiti baš sve što se im može. Ako ičemu, bar tome nas je prošlost naučila - zaključio je Radulović.

Plod ProPagande

I Crnogorski helsinški odbor (CHO) najoštrije osuđuje ka menovanje prostorija Crno gorske pravoslavne crkve u Po dgorici.

- Taj mučki i sramni napad je direktni proizvod dugogo dišnje nacional-šovinističke propagande i kampanje protiv crnogorskog državnog i nacio nalnog identiteta i samobitno sti i protiv crnogorske istorije i kulture - istaknuto je u saop štenju.

Iz Crnogorskog helsinškog od bora dodaju da je neporecivo postojanje i trajanje Crnogor ske pravoslavne crkve kroz vje kove i ta činjenica stvara ner ješive probleme negatorima Crne Gore.

- Pored tog centralnog i strateš kog razloga, motivacija najno vijeg napada je povezana sa de

struktivnim bezbjednosnom, političkim i kulturnom tren dovima u našoj zemlji, koji su dobili dodatnu snagu i podrš ku u vremenu tzv. „litija“ i ono ga što je slijedilo, kao i sa poli tikom koju promovišu Crkva Srbije i partije i politički lide ri koji - otvoreno ili skrivenobaštine velikosrpski nacionali zam, prorusku i antievropsku, time i anticrnogorsku politiku - naglasili su iz CHO.

Podrazumijeva se, kako su ka zali, da su njihova očekivanja i apel nadležnim institucijama države Crne Gore da urade ono što im nalaže zakon i da prona đu i kazne počinioca ovog tero rističkog akta.

- Za one političare i sveštenike koji svojim izjavama, postup cima i ukupnim ponašanjem podstiču mržnju prema sve mu crnogorskom i nijesu spre mni ni da bar formalno osu de ovaj napad poruka je jasna: doći i vrijeme vaše lične odgo vornosti. Širenje mržnje i ne giranje crnogorskog identiteta neće ostati nekažnjeno - poru čili su iz CHO. I. P./K. K.

PODGORICA - Crna Gora je ušla u crvenu zonu da ispuni rokove i završna mjerila za poglavlje 27, na koje se oba vezala prilikom otvaranja pregovora sa Evropskom komisijom (EK) o tom po glavlju, smatra direktorica Centra za klimatske pro mjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović. EK je nedavno predstavila Iz vještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu, a u dijelu koji se odnosi na poglavlje 27 na vodi se, između ostalog, da treba intenzivirati rad na is punjavanju završnih mjeri la u tom poglavlju, posebno u sektorima voda, zaštite pri rode i klimatskih promjena. Vojinović, koja je cijelu deceniju bila na čelu Radne grupe za Po glavlje 27, smatra da su ocjene u ovogodišnjem Izvještaju EK očekivane.

- Nažalost, ocjene su očekivane, jer se ni prethodna, a ni aktuel na vlada nijesu ozbiljno bavile ovim poglavljem - kazala je Vo jinović agenciji Mina. Kako je navela, umjesto da se na uči lekcija iz prošlogodišnjeg iz vještaja, u kojem je poglavlje 27 bilo najlošije ocijenjeno u odno su na ranije godine, i da se ozbilj no posveti ispunjavanju smjer nica i preporuka EK, Crna Gora već drugu godinu zaredom bi lježi stagnaciju.

To je, smatra Vojinović, jedan sada već zabrinjavajući trend, ukoliko Crna Gora i dalje ima aspiraciju da postane prva na redna članica Evropske unije. Ona je kazala da joj je, kao neko me ko je punih deset godina bio zadužen za vođenje 27. poglav lja, izuzetno žao što se tretman tog poglavlja od nadležnih pro

mijenio u negativnom smislu. - Umjesto da se nakon otvaranja poglavlja krajem 2018. godine na stavi sa sve pozitivnijim ocjena ma i saradnjom sa EK, kao što je to bio slučaj 2019. i 2020. godine, bojim se da smo izgubili dobru komunikaciju i povjerenje kole ga iz Brisela, koje je duži niz godi na građeno - navela je Vojinović. Ona je, govoreći na osnovu lič nog iskustva, kazala da nije ni malo lako i jednostavno steći povjerenje EK, jer ono zahtije va blagovremeno i kvalitetno is punjavanje obaveza, stalnu ko munikaciju i otvoren odnos u rješavanju problema kojih Cr na Gora ima puno u toj oblasti. Prema riječima Vojinović, za to je potreban predan i marljiv rad, a u jednom momentu je Crna Gora sve to uspjela, što je rezul tiralo dobijanjem zelenog svje tla od tadašnjih 28 zemalja čla nica EU da se poglavlje 27 otvori za pregovore.

- Sve u svemu, iako sam obra zložila zašto je ovakva ocjena u ovogodišnjem izvještaju oče kivana za mene, da ste me prije tri godine pitali kako će izgleda ti ocjena Crne Gore za poglav lje 27 za 2022. godinu, stagnaci

Ocjene su očekivane, jer se ni prethodna, a ni aktuelna vlada nijesu ozbiljno bavile ovim poglavljem - kazala je Vojinović

ju pune dvije godine nikako ne bih mogla da predvidim - kaza la je Vojinović. Na pitanje da li se, na osnovu iznijetih ocjena u Izvještaju, može konstatovati da je eviden tan zastoj u pregovorima kada je ovo poglavlje u pitanju, ona je odgovorila potvrdno.

- U godini kada je po dinamici realizacije aktivnosti iz Akcio nog plana za ispunjavanje završ nih mjerila i Pregovaračke po zicije za poglavlje 27, Crna Gora trebalo da uđe u napredniju fa zu, mi nemamo operativnu rad nu grupu za ovo poglavlje, a EK upozorava i na urgentnost ime novanja šefa radne grupe - pre cizirala je Vojinović. r. P.

Nevladina organizacija prozvala Univerzitet Crne Gore za netransparentnost u radu

CGO: UCG odbio inicijativu da materijal sa sjednica Upravnog odbora učini dostupnim

PODGORICA - Univerzitet Crne Gore je odbio inicija tivu Centra za građansko obrazovanje da učini dostu pnim materijal sa sjednica svog Upravnog odbora - sa opšteno je iz ove nevladine organizacije.

Objavljivanjem materijala uz dnevni red, prije početka sjed nica, omogućilo bi se, kako ističu, kvalitetnije praćenje,

ali i ostvario pun efekat otva ranja sjednica Upravnog od bora za javnost. - Posebno brine jednoglasnost Upravnog odbora u odbijanju ove inicijative, ali i poruke sa sjednice na kojoj se rasprav ljalo o ovoj inicijativi, a ko ju su predstavnici Centra za građansko obrazovanje s pa žnjom ispratili. Obrazloženje da se na ovaj način štite bilo či ji lični podaci nije opravdano -

ističu iz ove NVO na Tviteru. Druga tijela, čiji rad CGO pra ti, dodaju, omogućavaju pri stup materijalu za sjednice prije njihovog početka. - Jasno je da se sve to može i uz zaštitu privatnosti kada posto ji opredjeljenje za punu tran sparentnost rada, u skladu sa interesom javnosti da zna, a što nije slučaj sa Univerzite tom Crne Gore - zaključili su iz CGO. r. P.

Ocjene u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije očekivane

Ivana Vojinović

Posljedica narativa koji forsira državna vlast

otvorene politike Crnogoraca

Ka Ko se odlaže

PODGORICA - Ljekovima kojima je prošao rok važe nja, a kupovani su svojevre meno „na kilogram“ da se zbog povremenih nestašica nađu, zlu ne trebalo, u kuć noj apoteci, svakako nije mjesto u kontejneru. Ni na deponiji hemikalije nijesu bezazlene, a tek medicinski otpad… Ne bi ga trebalo ni paliti, jer se oslobađaju kancerogeni gasovi.

Nadležne institucije u Crnoj Gori nijesu uradile dovoljno na podizanju svijesti građana o značaju pravilnog odlaga nja, ne samo farmaceutskog, već svih opasnih vrsta medi cinskog otpada.

Građani nijesu upućeni

– Primijetila sam da imam pri ličnu količinu starih ljekova kojima je istekao rok trajanja. Znam da je to farmaceutski ot pad i da to ne mogu ostaviti u kontejner. Otišla sam do lokal ne apoteke, ali su odbili da pre uzmu ljekove. Rekli su da osta vim broj telefona, pa možda nekada - priča građanka, koja je htjela da ostane anonimna. Takvih građana je mnogo. Ve ćina građana još uvijek ne zna šta će sa ljekovima kojima je istekao rok trajanja, pa se ta ko mogu naći u kontejnerima i završavaju na otpadu, što je opasno za okolinu. Na kraju mogu da završe u vodotoci ma, pa postoji opasnost, grubo rečeno, da buduće generacije piju vodu u kojoj su rastvore ni antibiotici, sedativi, anal getici...

U ustanovama je drugačije, pa tako od 2013. godine zdrav stvene ustanove odvajaju medicinski otpad od komu nalnog. Medicinski otpad se prerađuje i tako bezopasan odlaže na deponiji, dok se far maceutski skladišti po stan dardima i izvozi u Austriju gdje se uništava u posebnim spalionicama.

Infektivni medicinski otpad nakon prerade i odlaganja na deponiju bezbjedan je i bez negativnih ekoloških efeka ta. Nakon što se sterilizuje, otpad je spreman za deponi ju, bez bojazni da može štet no da utiče na zdravlje ljudi. Kako nam je objasnio Rade Đikanović, rukovodilac odje ljenja obrade medicinskog ot pada u firmi ,,Ekomedika“, ko ja se jedina time bavi u Crnoj Gori, dnevno se u njihovim pogonima u Podgorici i Bera nama obradi 1.500 kilograma ovog otpada, odnosno od 35 do 40 tona mjesečno.

Ljekovima nije mjesto na deponiji

Medicinski i farmaceutski otpad iz ustanova se pravilno odlaže i skladišti, međutim građani još uvijek ne znaju gdje baciti medicinski otpad i ljekove kojima je istekao rok trajanja, pa oni završavaju u kontejnerima, a onda u životnu sredinu

- Ove godine za prvih devet mjeseci obradili smo 330 tona, a upravo je pravilno razdvaja nje medicinskog otpada važan korak. Medicinski otpad koji se obrađuje čine infektivni i oštri otpad nastao pri liječenju (vate, gaze, igle, špricevi, jed nokratna medicinska oprema i slično koje su potencijalno in fektivne) i jedan od važnijih koraka jeste pravilno razdva janje, pakovanje u adekvatnu ambalažu radi bezbjednog ru kovanja od mjesta nastankaobjasnio je Đikanović. Radnici ove firme slobodno uzimaju ovaj prerađeni otpad i trljaju po licu čime nas uvje ravaju da je bezopasn. Medicinski otpad iz zdrav stvenih ustanova uključuje mikrobiološki laboratorijski otpad (npr. mikrobiološke kul ture i zalihe mikroorganiza ma), patoanatomski otpad, uzorke krvi iz klinika i labora torija i druge uzorke telesnih tečnosti. Medicinski otpad zahtijeva pažljivo rukovanje i skladištenje, jer svaki materi jal koji je imao kontakt sa krv lju ili sekretom može biti po tencijalno infektivan. Takođe, rizik od povrede ili infekcije određenim oštrim predmeti ma (npr. igle i skalpeli) mora se uzeti u obzir. Generalno, me tode tretmana uključuju ste

Ove godine za prvih devet mjeseci obradili smo 330 tona, a upravo je pravilno razdvajanje medicinskog otpada važan korak. Medicinski otpad koji se obrađuje čine infektivni i oštri otpad nastao pri liječenju (vate, gaze, igle, špricevi, jednokratna medicinska oprema i slično koje su potencijalno infektivne) i jedan od važnijih koraka jeste pravilno razdvajanje, pakovanje u adekvatnu ambalažu radi bezbjednog rukovanja od mjesta nastanka - objasnio je Đikanović

rilizaciju parom (autoklavira nje) ili spaljivanje.

Po riječima Đikanovića, obra da infektivnog i oštrog medi cinskog otpada vrši se proce som sterilizacije gdje nema sagorijevanja, dima, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskog po stupka, mikrotalasnih zrače nja i sl.

- Gabarit otpada se smanjuje oko 50 do 70 odsto, težina ot pada se smanjuje do 30 odstokazao je Đikanović ističući da je tehnologija ekološki usmje rena (ecofriendly).

Objašnjava da shodno za konskoj regulativi (zakoni ma, pravilnicima...) proizvo đač otpada na mjestu nastanka selektira otpad, odlaže u od govarajuću ambalažu, pakuje, vaga, obilježava naljepnicom koja sadrži obavezne podat ke i nakon toga ga smješta u prostor za privremeno skla dištenje.

- Preuzimanje, sakupljanje i transport prati odgovarajući formular o transportu koji sa drži podatke o proizvođaču ot pada, vrsti otpada, odgovornim

licima koja su predala i preuze la predmetnu količinu otpada i ostale tehničke podatke da bi se nakon toga preuzeti otpad obradio u Centru za obradu –objašnjava Đikanović. Medicinsko osoblje zdrav stvenih ustanova, kako objaš njava dalje, na mjestu nastan ka odvaja otpad, odlaže u odgovarajuću ambalažu, pa kuje i obilježava naljepnicom koja sadrži potrebne podat ke shodno predviđenim pro cedurama.

- Takođe, treba napomenuti da se stalnom edukacijom ko ju sprovode medicinske usta nove o pravilnom razdvajanju na mjestu nastanka otpada (ZU), pravilnim sakupljanjem u adekvatnoj ambalaži zna čajno smanjuje eventualan rizik za sve u toku sakuplja nja, transporta i obrade - ka že Đikanović.

stroGe procedure

Sam proces traje 30 minuta i počinje prvom fazom utovara koji traje dva minuta.

- Otpad se utovara u komoru za sterilizaciju (pomoću auto

matskog utovarivača) u origi nal pakovanju, u plastičnim ili kartonskim vrećama ili kutija ma i poklopac se zatvara. Na kon toga slijedi drobljenje koje traje oko šest minuta. Rotor se pokreće i postepeno ubrzava, materijal se fino sitni, a tempe ratura raste frikcijom - objaša njava Đikanović.

Slijedi onda isparavanje koje traje devet minuta kada se to plota proizvodi trenjem ma terijala što prouzrokuje is paravanje vlažnosti otpada, a temperatura ostaje stabilna na vrijednost od oko 100 ste peni Celzijusa.

- Onda slijedi pregrijavanje koje traje tri minuta i tada se temperatura materijala pove ćava do 150 stepeni Celzijusa i na krju slijedi sterilizacija za tri minuta i hlađenje - objaš njava proces Đikanović.

Brzina rotora se, kako dalje objašnjava, smanjuje kao i ši renje toplote, što dovodi do smanjenja temperature ma terijala.

- Nakon toga, pomoću vaku umske pumpe temperatura se smanjuje na adiabatski na čin dok ne postigne nižu tem peraturu. Za vrijeme ove fa ze, toplota koja se proizvede za isparenje vode prevazila zi onu koju proizvede rotor i stoga temperatura otpada do 70 stepeni Celzijusa. I na kra ju se istovar gotovog bezbjed nog otpada obavi za tri minu ta – kaže Đikanović.

Obrađeni materijal se isto vara centrifugalnom snagom otvaranjem servo ventila ko ji se nalazi na dnu komore za obradu.

– Dobijeni otpad ima karakte ristike miješanog komunalnog otpada shodno materijalu ko ji se obrađuje, neprepoznatlji vog je oblika i uklonjena su mu

Podaci

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se zbog neadekvatnog rukovanja medicinskim otpadom godišnje u svije tu samo hepatitisom B, C i HIV-om zarazi oko 20 mili ona osoba. U Crnoj Gori nema podataka o tome, a procjenjuje se da više od hiljadu tona medicinskog otpada još je izvan nad zora.

opasna svojstva – kaže Đikano vić u što smo se i sami uvjerili. Sa farmaceutskim otpadom to nije slučaj. On se ovdje ne uništava, samo skladišti i on da izvozi na spaljivanje jer Cr na Gora nema spalionicu kao ni region. Skladištenje obavlja barska firma ,,Hemosan“ i on da ga izvozi u Austriju, koja je i najbliža spalionica po evrop skim standardima.

– Crna Gora nema ekonom ski interes za sistem, tj. spali onicu jer količine koje se izvo ze u jednoj godini mjere se u par stotina tona. Mi obezbje đujemo pakovanje, transport i skladištenje do izvoza. Far maceutski otpad uzimamo iz svih crnogorskih opština (lje kovi, ljekovite supstance, kon taktna ambalaža) kao i dio me dicinskog otpada koji spada u opasan otpad po životnu sre dinu i zdravlje ljudi. Uspostav ljena je saradnja sa bolnicama, domovima zdravlja, laborato rijama, državnim i privatnim apotekama. Odrađujemo pri hvat, transport i skladištenje; selekcija (antiinfektivni lje kovi, citotoksični i citostatič ni ljekovi, infuzije, antiseptici i dezificijensi); izvoz na traj no zbrinjavanje - spaljivanje u zemlje EU.

Prema regulativi EU i naci onalnoj regulativi, zahtijeva specijalne procedure prili kom prikupljanja, klasifika cije, skladištenja, transporta i uništavanja - rekli su iz „He mosana“.

Posljednjih godina, ljekovi su postali značajni sa aspek ta zagađenja životne sredine, s obzirom da se odlaganje ne iskorišćenih ljekova i ljekova sa isteklim rokom trajanja ne obavlja na neadekvatan način. - Visoki nivoi ljekovitih sup stanci detektovani su analizom različitih uzoraka u vodi, ze mljištu, sedimentima i uglav nom se odnose na ljekove koji se izdaju bez ljekarskog recep ta, antibiotike, kao i na neke lje kove koji se izdaju isključivo uz ljekarski recept (ibuprofen, diklofenak, ranitidin). Zbog toga, svaka zdravstvena usta nova mora da procijeni svoju praksu upravljanja farmaceut skim otpadom, vodeći se regu lativom u svojoj zemlji i smjer nicama koje propisuje EPA, sa posebnim akcentom na edu kaciju zdravstvenih radnika i korisnika zdravstvenih uslu ga - poručuju iz „Hemosana“. n. KoVaČeVić

Foto: d. MijatoVić

otpad: Medicinski se prerađuje, farmaceutski izvozi

Obrađeni medicinski otpad šalje se na deponiju

Rade Đikanović

NATO: Putin mora da prestane da koristi hranu kao oružje

KIJEV - Rusija se povlači iz sporazuma o izvozu ukra jinskih žitarica pravdajući svoju odluku napadom na brodove Crnomorske flote. Volodimir Zelenski poziva na snažan odgovor UN i G20.

Kijev je juče odgovorio na izja vu šefa ruske diplomatije Ser geja Lavrova da su spremni da razgovaraju sa Zapadom ali pod ruskim uslovima, pre nosi NEXTA.

Oleg Nikolenko, portparol ukrajinskog ministarstva ino stranih poslova, kazao je da mogu pregovori ali pod uslo vom - da Rusija odmah prekine rat i da povuče trupe van gra nica od 1991.

NATO je juče pozvao Rusiju da što prije obnovi učešće u sporazumu kojim je, uz posre dovanje UN, omogućen izvoz žitarica iz Ukrajine preko Cr nog mora.

- Pozivamo Rusiju da preispi ta svoju odluku i hitno obnovi učešće u sporazumu da bi se omogućilo da hrana stigne do onih kojima je najpotrebnija - poručila je portparolka NA TO Oana Lungesku, a preno si Rojters.

Ona je rekla da ruski predsjed nik Vladimir Putin mora da, kako tvrdi, prestane da koristi hranu kao oružje i okonča ile galni rat protiv Ukrajine. Lugansku je istakla da je izvoz žitarica iz Ukrajine pomogao

da se smanje cijene hrane ši rom svijeta.

Rusija je juče saopštila da obu stavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevasto polju na ratne brodove Crno morske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbjeđenje žitnog koridora.

Rusko ministarstvo odbrane u nedjelju je saopštilo da je pro našlo i analiziralo olupinu dro nova korišćenih u napadu na brodove ruske Crnomorske flote na Krimu dan ranije, ista kavši da su dronovi bili opre mljeni navigacijom kanadske proizvodnje.

Ministarstvo je saopštilo da je Ukrajina napala Crnomorsku flotu u blizini Sevastopolja sa 16 bespilotnih letilica rano uju tru u subotu, a da su „specijal ci“ britanske mornarice pomo gli u koordinaciji napada, što je Velika Britanija demantovala. - Prema rezultatima podataka prikupljenih iz memorije navi gacionog prijemnika utvrđeno je da je lansiranje pomorskih bespilotnih letilica izvršeno s obale u blizini grada Odesenavodi se u saopštenju ruskog ministarstva obrane.

MOSKVA SPREMNA NA PREGOVORE

Ruski ministar spoljnih po slova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Rusija spremna za pregovore ako Zapad ,,u pot punosti uzme u obzir intere se“ Rusije i njene bezbjedno

sti, kao i ,,ponudi neke ozbiljne pristupe koji ć e doprinijeti smirivanju tenzija“, objavi la je ruska državna agencija RIA Novosti.

Portparol Kremlja Dmitrij Pe skov izjavio je da Vašington, poslije govora ruskog pred sjednika Vladimira Putina na sastanku Valdajskog kluba, može da razumije rusku vizi ju života i da sada mora da uvi di „crvene linije“, kao i zašto su one nastale.

Peskov je za TV Rusija 1 re kao da Rusija ne može da bu de nečiji vazal i da će nastaviti da brani svoje interese, a da su

oni koji su, kako je rekao, neka da vladali cijelim svijetom, već počeli da gube moć i da će se to nastaviti, prenosi RIA Novosti. Portparol Kremlja je rekao da, kada je reč o Ukrajini, odluču juću ulogu ima Vašington, a ne Kijev, sa kojim je, prema ocje ni Peskova, nemoguće razgo varati o nečemu.

- U Kijevu je predsjednik, le gitimni predsjednik Ukraji ne, gospodin Zelenski. Posti ći sa njim neke dogovore, na osnovu martovskog iskustva, je moguće, ali ti sporazumi ne vrijede, jer mogu odmah bi ti poništeni po nalogu spolja -

rekao je Peskov. Ruski ambasador u Vašingto nu kritikovao je Sjedinjene Države zbog, kako je rekao, lažnih tvrdnji o odluci Mos kve da obustavi svoje učestvo vanje u crnomorskom ugo voru o žitu uz posredovanje UN-a. Ponovio je tvrdnje da su britanski vojni stručnjaci umiješani u napad dronovi ma u Sevastopolju.

- Reakcija Vašingtona na te roristički napad na luku Se vastopolj je doista nečuvena - rekao je ambasador Anato lij Antonov na Telegramu.

- Nijesmo vidjeli nikakve zna

kove osude bezobzirnih po stupaka kijevskog režimanaveo je, javlja Rojters.

- Zanemaruju se sve indikaci je da su britanski vojni struč njaci bili uključeni u organi zovanje masovnog napada uz korišćenje bespilotnih letili ca - rekao je Antonov.

Moskva nije ponudila nika kve dokaze za svoje tvrdnje, a Britanija je te tvrdnje odba cila kao lažne.

SAD bijESNE

Američki predsjednik Džo Bajden nazvao je rusku obu stavu ugovora o žitu ,,potpuno nečuvenom“, dok je državni sekretar Entoni Blinken re kao da Moskva ,,hranu pre tvara u oružje“.

Blinken je u Vašingtonu re kao da je suspenzija spora zuma za žaljenje i pozvao je ,,sve strane da nastave odr žavati ovu ključnu inicijati vu koja spašava živote“.

- Svaki ruski prekid ovog kri tičnog izvoza žitarica u sušti ni je poruka da bi ljudi i po rodice širom svijeta trebali plaćati više za hranu ili ostati gladni. Suspendovanjem ovog aranžmana Rusija ponovno pretvara hranu u oružje u ratu koji je započela, direktno uti čući na zemlje s niskim i sred njim prihodima i globalne ci jene hrane te pogoršavajući ionako strašne humanitarne krize i nesigurnost hrane - re kao je Blinken.

BUDIMPEŠTA - Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u intervjuu za američku televiziju po zvao je da se što prije uspostavi mir u Ukrajini i ocijenio da rat ne bi ni iz bio da je bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio na izbori ma u novembru 2020. godine.

Sijarto je u juče objavljenom inter vjuu za One America News Network (OANN) koja je naklonjena Trampu, rekao da mađarska vlada poziva da se što prije uspostavi mir, da dođe do pre kida vatre i da se održe pregovori o mi ru u Ukrajini, prenosi mađarski MTI. On je ocijenio da debata u Evropi o ra tu u Ukrajini nudi „veoma ograničenu“ nadu da će doći do mira jer, kako je na veo, „svi govore glasom rata i eskalacije“. Sijarto je u tom kontekstu naveo da je tokom posljednjeg sastanka minista ra spoljnih poslova EU „jedini koristio riječ mir“.

Smatra i da su u potpunosti propale

On je istakao da Mađarska, kao veliki uvoznik energenata, pokušava da spri ječi Evropsku komisiju da daje prijed

loge koji bi mogli da smanje obim gasa ili nafte na evropskim tržištima i time izazovu dodatni rast cijena.

Kada je riječ o primjedbama zbog odnosa koje Budimpešta održava sa Moskvom, Sijarto je rekao da Mađarska razgovara sa Rusijom jer je njeno posto janje „realnost i biće realnost bez obzira na to kako se rat završi“ i ocijenio da bi prekid komunikacije značio odustaja nje od nade da će se postići mir.

- Ne mogu to da dokažem ali osjećam da su se predsjednički izbori ovdje 2020. godine odigrali na drugačiji način ovaj rat možda ne bi izbio - rekao je Sijarto.

On je ocijenio da bi bila mnogo bolja situacija, ako bi, kako je naveo, Zapad imao jake lidere, koji mogu da razgo varaju sa ruskim predsjednikom Vla dimirom Putinom o završetku rata i sklapanju mira.

- Da je predsjednik Tramp pobijedio na izborima u novembru 2020, pret postavljam da onda ovaj rat ne bi izbio - naveo je Sijarto.

PRIŠTINA - Početkom decembra očekuje se da Kosovo preda zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji (EU), izjavio je Klisman Kadiju, politički savjetnik zamjenika premijera Besnika Bisljimija

- Mi smo, kao vlada, počeli pripreme za podnošenje aplikacije za članstvo u EU, kao prvi korak, u cilju dobijanja statusa zemlje kandidata. Prijava će biti podnijeta ove godine, vjerovatno u de cembru - objasnio je Kadiju u pisanom odgovoru za RTV Kosova. On je naveo da je, krajem avgusta, formirana Izvršna komisija ko ja se bavi pripremom te aplikacije i sada Vlada preduzima sve ne ophodne korake u informisanju saveznika i češkog predsjedava jućeg EU o cilju prijave.

sankcije koje je EU uvela Rusiji i uka zuje da je, iako rat nije gotov, „evropska ekonomija na koljenima, a ne ruska“.

Dvjesta četr Deset Deveti Dan ruske invazije: Moskva spremna za pregovore sa Zapadom po ruskim uslovima

Peter Sijarto

Rusija hitno da obnovi učešće u sporazumu da bi se omogućilo da hrana stigne do onih kojima je najpotrebnija

Jasmina Tumbas za

PODGORICA – Ženski otpor kroz umjetnost na jugoslovenskom prostoru posebno je bio aktivan u sedamdesetim, kada su pojedine žene kutlaču zamijenile objektivom i mikrofonom, oslobodile se stida i odlučile da pošalju poruku da svijet bez njih ne može da postoji.

Jasmina Tumbas u knjizi „Ja sam Jugoslovenka – Feministička politika performansa tokom i nakon jugoslovenskog socijalizma“, koja je objavljena ove godine u izdanju Manchester University Press-a, bavila se onim ženama koje su bile najuspješnije u otporu patrijarhatu. Njena studija koja kroz pet poglavlja obuhvata performans i konceptualnu umjetnost, video-radove, filmsku i pop muziku, kvir aktivizam i novinarske fotografije, analizira ženski otpor kao posljedicu jugoslovenskog antifašističkog, socijalističkog i feminističkog nasljeđa. Stavlja u prvi plan umjetnice koje su u tom pogledu najviše uticale na promjenu svijesti od sedamdesetih do danas: Marinu Abramović, Sanju Iveković, Vlastu Delimar, Marinu Grzinic, Tanju Ostojić, Selmu Selman, Helenu Janečić, Lepu Brenu i Esmu Redžepovu Tumbas je otišla krajem osamdesetih iz Jugoslavije sa svojom porodicom najprije u Njemačku, a potom u Ameriku, gdje je završila svoje obrazovanje i sada je vanredna profesorka savremene istorije umjetnosti i studija performansa, kao i direktorka studija na Odjeljenju za globalne studije roda i seksualnosti na Univerzitetu u Bafalu. O socijalizmu u Jugoslaviji, sa posebnim osvrtom na feminizam govori sa distancom od preko 30 godina i preko sedam hiljada kilometara, bez direktnog kontakta sa ekonomskim, ideološkim, emotivnim i drugim krizama koje su ljude sa ovih prostora preoblikovale. Oslonjena na sjećanja koja je sama ponijela, na ono što je dobila iz sjećanja bliskih osoba, ali i istraživanjem, napisala je važnu knjigu za istoriju feminizma. Za Pobjedu je, između ostalog, govorila o tome kako se Jugoslavija percipira danas među mladim ljudima u Americi, o preprekama na putu do priznanja, ali i o potrazi za identitetom.

POBJEDA: Koliko je vremenska i prostorna distanca od Jugoslavije pomogla da budete objektivni u svom pisanju ove knjige?

TUMBAS: Znala sam da neću nikada razumjeti iz svih uglova jer nijesam živjela krize koje su se ovdje dešavale. Bila sam daleko i u tom smislu sam bila privilegovana, ali isto tako i zbunjena time ko sam i gdje pripadam, generalno, svojom pozadinom. Za mene pisanje ove knjige je ujedno bio pokušaj da razumijem ideju Jugoslavije kroz feminizam i, kao što sam napisala u predgovoru, kroz puteve kojima su me usmjeravale moja majka i baka, da bih bolje razumjela odakle dolazim. Stvarno sam dobila šansu za to. Pošto ra-

Socijalizam je bio obećavajući za žene

Jugoslovenska kvir zajednica nije čekala da im Njemci donesu slobodu. Socijalisti su dosta govorili o tome da se ukaže na mogućnost istopolnih brakova i usvajanja djece za istopolne parove, što se desilo mnogo kasnije u drugim djelovima svijeta – rekla je Tumbas

dim na našoj istoriji, vizuelnim studijama i pitanjima pola, akademski kontekst mi je dao tu vizuelnu analizu, koja je kod mene obično veoma subjektivna, tako da pokušaj da stvarno kreiram sliku govori mi da su neke tendencije drugačije od konteksta u kome sam živjela, iako postoje mnoge kontradiktornosti kroz vrijeme. Zato Jugoslavija za mene nije koherentna priča i u tom smislu mislim da nijesam ni u mogućnosti da budem objektivna u potpunosti i zato sam je napravila vrlo ličnom od samog početka. Čak i moja saznanja i predgovor u kome sam objasnila taj feministički impuls, uključujući naše majke i njihov odgoj koji nam je usadio perspektivu. Takođe, tu je i život u dijaspori koji je u mom slučaju obojen dubokom čežnjom da se vratim nečemu čega se sjećam iz djetinjstva, a što je nestalo za mene. Ali nijesmo mogli da se vratimo iako je to bilo nešto čemu sam se jako nadala, nije bilo moguće za nas u devedesetim, i prvi put smo se vratili negdje oko 2000. godine. To je bio veoma kasni povratak, a ovaj akademski povratak bio je šansa da naučim mnogo više o tome šta se dogodilo. I nije ova knjiga moja objektivna priča o Jugoslaviji, već je femi-

nističko-političko čitanje performansa.

POBJEDA: Čega se sjećate iz tih prvih sedam godina koje ste proveli u Jugoslaviji i da li je to što su Vaša majka i baka bile je dio radničke klase uticalo na to da se bavite ovim temama?

TUMBAS: Ovo je u uskoj vezi sa radničkom klasom, ali isto tako mislim da tu ima i dosta pogrešne logike. Samo zato što napustiš zemlju i postaneš neko bez doma i završiš u nekom čudnom stanu u Njemačkoj to ne

znači da je Jugoslavija nestala. Ona je i dalje bila naš dom i ona je bila nešto što nas je držalo zajedno. Radnička klasa je pomogla barem mojoj porodici da se usmjeri kroz teškoće sa kojima smo se susreli u Njemačkoj. Posebno za mene kao dijete bilo je teško. Ja sam bila prvo strano dijete u osnovnoj školi. Bilo je to vrlo negativno i nasilno iskustvo, bilo je tu i uznemiravanja. Jugoslovenski emigranti zapravo i nijesu bili toliko dobrodošli u Njemačkoj i to je uticalo na ekstremno romantičnu uspomenu na igranje sa djecom u prostoru gdje me niko nije tukao poslije škole, pratio me i zvao me pogrdnim imenima. Tako da za mene zaista postoji taj momenat rekonstruisanja tog velikog gubitka.

POBJEDA: Da li svojim studentima na univerzitetu govorite o Jugoslaviji i koliko oni znaju o toj zemlji prije nego što im uvedete taj pojam na predavanjima i kako percipiraju Jugoslaviju nakon što im je približite?

kad sam im rekla da ta zemlja više i ne postoji, bilo je: „Nikad nijesmo čuli za takvo nešto“. Kada pokušavam da im objasnim da je to bio socijalistički sistem te da im objasnim o čemu je moja knjiga, budu zaintrigirani, jer ono sa čime pokušavam da upoznam svoje studente je da postoje mnoge forme socijalizma u istorijskom presjeku 20. vijeka i da je Jugoslavija zapravo vrlo interesantan slučaj i da bi trebalo da znaju za nju. Provodila sam mnogo vremena pišući o toj zemlji i vizuelnoj kulturi te regije sa različim vrstama feminističkog rada. Ali ne predajem o Jugoslaviji mnogo, zato što sam na programima rodne ravnopravnosti i uglavnom predajem o feminizmu i feminističkim teorijama.

prvi put smo se vrativeoma ka-

TUMBAS: Deset godina unazad neki od njih su se možda i sjećali da je postojala, neki su pogledali film Anđeline Džoli, što im je možda malo bliskije nego da su u nekom drugom kontekstu čuli za nju. Kad je u pitanju Jugoslavija kao zemlja, ja sam nedavno upoznala jedan svoj razred sa tom državom i niko za nju nije čuo, pogotovu

POBJEDA: Iako su rokenrol i pank na neki način uvijek bili ti revolucionarni pokreti u umjetnosti, dvije od tri osobe koje ste izdvojili kao ikone feminističkog buđenja u jugoslovenskom socijalizmu su pjevačice narodne muzike, Lepa Brena i Esma Redžepova. Kako to da je baš njima uspjelo ono što rokenrolu i panku na ovim prostorima nije?

TUMBAS: Razlog zašto su one zajedno u ovoj knjizi je jer su stvarno bile velike ikone i za njih je znala masovna publika. Stvarno sam razmišljala o ženama koje su predstavile naciju na neki način i za mene, recimo, ,,Bijelo dugme“ jeste veliko, ali Lepa Brena koja ima turneje na veli-

kim stadionima u istočnoj Evropi i Esma Redžepova koja je proputovala cijeli svijet – zbog toga sam ih stavila u knjigu. Takođe i Marinu Abramović koja ima ogroman domašaj i nije uopšte bilo bitno da li one predstavljaju ono što je najbolje u Jugoslaviji, već način na koji su predstavljale Jugoslaviju internacionalno. Imale su tri različita pristupa i fascinantno je što se pominju zajedno, to nikad niko prije nije radio. Htjela sam da eksperimentišem u istraživanju u smislu šta one predstavljaju, šta ih povezuje, šta imaju zajedničko, a u isto vrijeme i da pokažem kako je različita Jugoslavija bila i načini na koji su žene nalazile svoje glasove u svojoj emancipaciji. To je bio impuls. Sve tri su, takođe, bile vrlo usredsređene na tijelo, svi su bili opsjednuti tijelom Lepe Brene, njenom plavom kosom, i sve ono što je ona nosila je bilo toliko moćno. S druge strane, Esma Redžepova predstavlja druge elemente jugoslovenske istorije i tu sam dobila šansu da govorim o rasnim razlikama i načinu na koji je Jugoslavija pokušavala da proširi različitosti između zemalja i ujedini ih. One su unutar svojih žanrova i sfera učinile da ih ljudi drugačije posmatraju. Recimo, Marinu Abramović ljudi zovu bakom performativne umjetnosti. POBJEDA: Ali iza Lepe Brene je stajala kompletna muška mašinerija koja je gurala iz anonimnosti. Mnogi i danas misle da je to ličilo više na projekat.

POKUŠAJ

Jasmina Tumbas

Zastava kao Jugoslovenka

POBJEDA: Koji je momenat dovođenja socijalizma u vezu sa feminizmom u umjetnosti u periodu koji obuhvata Vaša knjiga Vama najdraži?

PODGORICA – Promocijom poetske zbirke albanskih i crnogorskih poetesa „Perla poetice/Poetski biseri“ re gionalno udruženje pisaca Teuta u saradnji sa Upravom za kulturu, omladinu i sport Opštine Orahovac započelo je aktivnosti Trigranične literarne manifestacije „Alp ske muze“.

Afrim Dina, direktor za kultu ru, omladinu i sport u ovoj opšti ni, pozdravio je prisutne u ime gradonačelnika Smajla Latifi ja, jer „svjesni značaja ove ma nifestacije sa eminentnim pisci ma regiona, Opština Orahovac, kao opština sa kulturnom tradi cijom, privilegovana je da bu de 23. grad domaćin ove mani festacije“.

MOZAIK

TUMBAS: To je nešto oko čega se mnogo ljudi prepire, ali htje la sam da budem oprezna da je ne ograničim tim narativom i bi lo je nečeg vrlo posebnog u to me što je ona radila. Čitala sam u intervjuima koje je dala da se borila sa porodicom za svo ju emancipaciju i htjela sam da na neki način odam počast to me. Za mene ta kritika nije bi la važna, za moj ugao gledanja. Budući da ste čitali knjigu, zna te da sam rekla nešto da bih pro mijenila perspektivu, da bih da la novi, svježi ugao.

POBJEDA: Okosnica knjige je preispitivanje feminističkog potencijala koji je postojao u vrijeme socijalizma. Da li mi slite da taj potencijal još uvi jek postoji, budući da je stanje uma današnjice fokusirano na vraćanje tradicionalnim vrijednostima u kojima, kao što i sami znate, patrijarhat vlada i crkva se najviše pita? Je li poražen?

TUMBAS: Apsolutno smo su očeni sa tom realnošću i jedan od razloga zbog kojih sam htje la da napišem ovu knjigu je da bismo se sjetili kako je nekad bilo i kako je moguće da bude danas. Željela sam da ukažem na načine na koje je feministič ka borba vođena i na činjenicu da su žene uprkos svemu radile zajedno ili pojedinačno i ekstre mno sam bila inspirisana tim. I ne samo tim, već i socijalnim sistemom samim po sebi koji je u sebi imao mnogo obećanja za žene. Jednom kad se raspao, tradicionalni tip se vraća, zajed no sa drugim neoliberalnim vri jednostima demokratije i tako dalje. Vrlo je zbunjujuća ideja da će Zapad donijeti dobre vri jednosti uz nacionalizam o ko jem se toliko piše. Htjela sam da pokažem da je bilo mnogo više radikalnih feminističkiih stva ri u socijalističkoj Jugoslaviji, i ne samo feminističkih, već i kvir. Jugoslovenska kvir zajednica nije čekala da im Njemci done su slobodu. Socijalisti su dosta

govorili o tome da se ukaže na mogućnost istopolnih brakova i usvajanja djece za istopolne pa rove, što se desilo mnogo kasni je u drugim djelovima svijeta. Za mene to je bila velika politička investicija, da odam počast tom nasljeđu. Osoba kao Lepa Brena će to zakomplikovati jer nosila je taj teret osobe koja je s jedne strane bila vrlo voljena, a s dru ge strane su je mrzjeli i nijesu je shvatali ozbiljno. Sviđala mi se ideja da nekog takvog imam u naslovu svoje akademske knjige.

POBJEDA: I Marina Abra mović nosi taj teret žene ko ju vole i mrze u isto vrijeme, posebno ovdje odakle je po rijeklom.

TUMBAS: Mislim da pitanje odakle si nema mnogo veze s tim. A ona je zaista shvaćena ozbiljno u istoriji performansa i internacionalno je vrlo intere santna figura. I tu opet polazimo od tog internacionalnog kon teksta. Studirala sam na Djuk univerzitetu izvođačke umjet nosti, gdje su veoma cijenjeni naučnici smatrali da je Mari na Abramović jedna od najvaž nijih figura u umjetnosti i nije sam smjela napisati knjigu bez nje. Čitala sam njene memoare i bila sam zaista zapanjena ko liko priča o svojoj pozadini, ro diteljima i uticaju koji su imali na nju iako je jako komplikova no i izbezumljuje ljude, i zato je ona u knjizi. Ranije su mi lju di govorili: „Znate, ona ne mo že biti feministkinja“. I zaista mi je važno bilo da objasnim zašto sam je ubacila u knjigu i sebi sam morala da objasnim šta je to to liko moćno u vezi sa njom. Ona je najpoznatija po svojoj umjet nosti izdržljivosti, lomila je i po stavljala nove granice. Ona je iz Jugoslavije i sve vrijeme priča o tome kako je to strašno mjesto, a opet u svojim memoarima to liko govori o tome kako je važ no bilo odakle dolazi da bi mo gla da radi to što radi. Ta tenzija i ta kontradiktornost u njoj su mi bili zanimljiviji. D. ERJAVŠEK

Pjesnikinja i novinarka Ajeta Bećiraj, predsjednica Regio nalnog udruženja pisaca Teuta, je u svom govoru rekla da je su ponosni što su tokom 10 godina sprovodili kulturne aktivnosti u preko 20 gradova Kosova, Crne Gore i Albanije, a kruna toga je nagrada za životno djelo „Teu ta“ i devet laureata albanske i cr nogorske književnosti: Jevrem Brković, Dritero Agoli, Ramiz Keljmendi, Miraš Martinovi ć, Moikom Zeko, Nazmi Rrah mani, Zuvdija Hodžić Beriša,Ćavoš Režir i Ćamos Režir Ovogodišnji laureat je pjesnik Zija Čela

Teuta, prema njenim riječima, ostavlja trag u istoriji albanske

i crnogorske književnosti i svo jim edicijama od kojih je šest objavljeno za tri prethodne go dine. – Dok antologijom „Perla poetice/Poetski biseri“ alban skih i crnogorskih pjesnika, al banske i crnogorske pjesniki nje pričaju u jednom mozaiku drugim jezicima, ljubiteljima poezije se pruža prilika da upo znaju vrijednosti poezije našeg vremena kontrasta, dok je Teu ta imala privilegiju da omogu ćava da ovakvi stihovi progovo re na jednom jeziku više – rekla je Bećiraj.

Za urednika knjige „Perla po etike/Poetski biseri“, Šefkije Islamaja, ovaj poetski rezime je posebna pletenica

– Sadržajno-tematsko bogat stvo i bogatstvo motiva ovih pje sama otkriva bogatstvo žen skog svijeta koji nije sastavljen samo od ličnih, intimnih do življaja, iako je i ta dimenzija jako prisutna, već i opšteg ljud skog iskustva, bogatog i šaro likog iskustva čovjeka i njego vog svjetonazora. I baš na tom

bogatstvu i raznolikosti osjeća nja i iskustava leži vrijednost i ljepota ovih pjesničkih glasova albanskih i crnogorskih autori ca – rekao je Islamaj i dodao da „Perla poetike/Poetski biseri“, kao posebna pjesnička plete nica, dokazuje da se i mali jezi ci „slivaju“ u široko korito jezi ka univerzuma.

UVID

U međuvremenu, akademici Zuvdija Hodžić, Beriša i Mi raš Martinović u svojoj recen ziji albanske i crnogorske pje snike ocjenjuju kao „besmrtne ćerke Minerve“.

– Prije svega, ova vrsta knjige se pojavljuje prvi put, što je zna čajan događaj i u crnogorskoj i albanskoj književnosti i obr nuto. Pogotovo, kada su u pi tanju stvarni uvidi, a ovo je ta kav – pravi uvid: ljubavi, života i razumijevanja. Iako je pisana u unutrašnjosti i na granicama tri države, knjiga „Perla poetike/ Poetski biseri“ pomjera grani ce i otvara nove horizonte u po

eziji i u ljudima – kažu Hodžić, Beriša i Martinović. Crnogorski pisac Boris Jova nović Kastel rekao je, između ostalog, da je „glas albanskih i crnogorskih pisaca mural slo bode, dostojanstva i prijatelj stva“.

– Srećan sam što moja medite ranska poezija kroz ovu tradi cionalnu manifestaciju pred stavlja u ovom mraku plamen koji obasjava izlaz iz lavirinta balkanskog samozadovoljstva. U međuvremenu, zahvaljujem „Teuti“ koja je izdavanjem poet ske zbirke albanskih i crnogor skih pjesnikinja „Perla poetike/ Poetski biseri“ predstavila zvuk naših lira u ovim zlim vremeni ma gde glas prijateljstva sve vi še umire – rekao je Jovanović Istaknuti scenski umjetnik Dže vat Limani izveo je monolog iz dramske pjesme „Đerđ Kastri oti Skenderbeu“, a prikazan je i dokumentarni film „10 godina Teute“, dok su program poezi jom pratili prisutni pjesnici. Ka ravan pisaca „Muzat e Alpeve“ zatvorio je aktivnost prvog da na u Orahovcu posjetom kultur nom nasljeđu. Uz podršku Mi nistarstva kulture, omladine i sporta republike Kosovo, Opšti ne Orahovac i Opštine Dečani, drugi dan Prekogranične knji ževne manifestacije „Alpske muze“ nastavio se u gradskoj biblioteci u Podgorici promo cijom antologije „Perla Poeti ke/Poetski biseri“ i romana „Sat Zooparka“ pisca Zije Čele. Čeli je u Podgorici uručena i nagra da za životno djelo „Teuta“. D. E.

PODGORICA – Mreža filmofila jadranske regije uputila je poziv zaintereso vanim filmofilima, mlađim od trideset godina, da se prijave za učešće u progra mu Mreže.

Program se sastoji od filmskih projekcija, razgovora sa auto rima i predavanja, kako bi se dobila jasna sliku o novim ten dencijama u savremenoj kine matografiji.

Poziv je otvoren za sve aktere koji vole da gledaju art filmo ve, žele da putuju ili prisustvu ju festivalskim projekcijama u svom gradu.

- Pozivaju se filmofili iz Slo venije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije da postanu članovi Mreže fil mofila jadranske regije, a na jaktivniji članovi, sa najkva litetnijim prijavama, imaće priliku da posjete jedan ili više festivala Mreže i učestvuju u programu koji je pripremljen

specijalno za njih – navedeno je u pozivu. Za prijavu je potrebno napra viti profil i ispuniti obrazac. Učešće u programu je besplat no, a festivali pokrivaju prevoz i smještaj za učesnike koji do laze iz drugih gradova. Broj učesnika po festivalu je ogra ničen. Prijave su otvorene bez vremenskog ograničenja. Festivali Mreže filmofila ja dranske regije održavaju se u različitim periodima godine: Ljubljana International Film Festival (od 9. do 20. novem bra), Festival autorskog filma Beograd (od 20. novembra do 2. decembra), Sarajevo Film Festival (avgust 2023), Film ski festival Herceg Novi (av gust 2023), Zagreb Film Fe stival (oktobar 2023).

Cilj programa Mreže filmofi la jadranske regije je promo cija filmske umjetnosti i istica nje važnosti gledanja filmova u bioskopima i razgovora sa autorima/autorkama. S. V.

PODGORICA – Književ nica Mirjana A. Rajković predstaviće sjutra u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ dva izdanja: „Mistične pjesme“ i „Mali plamenu Velike Vatre.

O knjigama će, pored autorke, govoriti Vesna Knežević, di

rektorica Osnovne škole „Nje goš“ sa Cetinja i direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuk sanović

Mirjana Aleksandrova Raj ković rođena je 1957. godine na Cetinju. Autorka je 14 knji ga proze i poezije, 10 samostal nih izložbi slika i jedne izlož be fotografija. D. E.

PODGORICA – Bend ,,Ni čim izazvan“ obilježiće ve čeras deset godina postoja nja koncertom koji će u 20 sati početi na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“.

Pored poznatih hitova bend će publici u Podgorici pred staviti i svoje nedavno objav ljene pjesme sa prvog EP iz danja. ,,Ničim izazvan“ su

2011. osnovali Bojan Gluva jić i Boris Bakalov, a pažnju su privukli godinu kasnije ka da je njihov singl „O tebi“ proglašen za najbo lji na radio-stanici B92. Na kon toga nizali su se uspješni singlovi „Živeti u prošlosti“, „Tužne devojke“, „Glas“, „Tri deset“ i drugi. Snimili su duet sa Darkom Rundekom, na stupali na brojnim festivali ma, među kojima su i neki u Crnoj Gori. Nagradu MTV Best Adria Act, koja se dodje ljivala u sklopu MTV EMA priznanja, dobili su 2017. go dine. Do kraja godine će obja viti i četvrti studijski album. R.

Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici

Pjesnici tokom druženja u Orahovcu

„Alpske muze“ u Orahovcu obilježile desetogodišnjicu poezijom albanskih i crnogorskih poetesa Ziju Čeli nagrada za životno djelo

Otvoren poziv mladim filmofilima za učešće u programu Mreže jadranske regije Najaktivniji dobiće besplatan boravak na festivalima

Rajković u KIC-u

Poznati bend slavi deceniju postojanja ,,Ničim izazvan“ u Podgorici

TUMBAS: Jedan rad je zaista poseban. To je „Nova zvi jezda“ Sanje Iveković sa pubičnim dlakama koje formi raju zvijezdu na zastavi. Bilo je kao: uradila je to! Zastava kao Jugoslovenka. Bila je nevjerovatno važna feministki nja i to je bio zaista važan momenat.

„Nova zvijezda“, rad kontroverzne umjetnice Sanje Iveković iz 1983. godine

Očekuju da radovi brzo budu nastavljeni

Rečeno nam je da će ubrzo ponovo početi radovi na bulevaru, te da će tad graditi i kružni tok za nas kako bismo mogli da se priključimo na saobraćajnicu. Ostaje da vidimo da li će tako biti – kazao je predstavnik mještana Gornje Gorice i Tološa Danko Korać

Mještani Gornje Gorice i Tološa još čekaju vijesti o izmjeni projekta novog bu levara prema Danilovgra du, koji predviđa izgradnju kružnog toka, zahvaljujući kojem bi im bilo omogu ćeno priključenje u oba smjera.

Predstavnik mještana Danko Korać izjavio je za Pobjdu da su mještani strpljivi, te da oče kuju povoljne vijesti. – Bilo je obećanja. Rečeno nam je da će ubrzo ponovo početi

radovi na bulevaru, te da će tad graditi i kružni tok za nas ka ko bismo mogli da se priklju čimo na saobraćajnicu. Osta je da vidimo da li će tako biti – kaže Korać.

Radovi su, kako navodi, tre nutno obustavljeni.

– Sada je raskrsnica prekopa na, velike su rupe. Katastrofal no je stanje, zamislite još kada padne kiše. Tu su nam preba cili kontejnere, pa po kiši mo žemo do kuća samo u gume nim čizmama – ističe Korać. Nakon pola godine protesta,

dodaje, obustavili su okup ljanja.

– U fazi smo mirovanja, čeka mo radove – kaže Korać.

Podsjetimo, zbog izmjene pro jekta i zahtjeva mještana obu stavljeni su radovi na dionici od raskrsnice Podgorica – Ce

Turistička organizacija Podgorice raspisala javni poziv za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine

Izdvojeno 23.700 eura

Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine – arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice

Na osnovu Zakona o bo ravišnoj taksi, Turistička organizacija Podgorice raspisala je Javni poziv za učešće u postupku raspo djele sredstava za realiza ciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istra živanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na terito riji Podgorice.

Ovim Javnim pozivom Tu ristička organizacija stavlja na raspolaganje 23.700 eura, koja mogu biti dodijeljena i za realizaciju više od jednog projekta.

– Pozivaju se pravna lica sa sjedištem na teritoriji Glav nog grada Podgorica da do stave svoje prijave na Javni poziv za raspodjelu sredsta va radi finansiranja troškova za realizaciju projekata va lorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološ ka istraživanja, konzervator

ske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritori ji Glavnog grada Podgorica, a u cilju unapređenja kvaliteta turističke ponude grada. Prav na lica koja apliciraju na ovaj Javni poziv moraju biti regi strovana za djelatnost za ko ju je raspisan poziv – navo di se u pozivu, uz napomenu da je krajnji rok za realizaci

ju odabranog projekta 28. fe bruar 2023. godine. Dodijeljena finansijska sred stva se mogu koristiti isključi vo za realizaciju kandidovanog projekta. Odobrena sredstva se uplaćuju korisniku po fa zama i dinamici iz projektnog dokumenta i plana aktivno sti, na način što se za prvu fa zu projekta sredstva uplaćuju nakon potpisivanja ugovora u

maksimalnom iznosu od jed ne trećine od ukupne odobre ne sume, a zatim po završetku svake faze kako je predviđeno budžetom projekta, s tim da se posljednja trećina uplaćuje na kon prihvatanja finalnog iz vještaja od nadzornog organa. Naručilac zadržava pravo da nakon svake faze projekta pre kine finansiranje na osnovu negativnog mišljenja nadzor nog organa.

Prijave na Javni poziv podno se se u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, nepo sredno ili poštom (na adresu: Turistička organizacija Glav nog grada Podgorica, Ulica slobode broj 30, Podgorica sa naznakom: „Za Javni poziv za učešće u postupku raspo djele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kultur ne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, kon zervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i pro mociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Pod gorica“).

tinje – Nikšić do Komanskog mosta. Iz Uprave za saobra ćaj ranije su saopštili da je na kon nesrećnog događaja, kada

je prilikom izvođenja radova na izradi fekalne kanalizacije smrtno stradao jedan radnik, nadležna inspekcija zabrani la izvođenje građevinskih ra dova na iskopima na dubina ma većim od jednog metra. Zbog toga su nadležne institu cije Glavnog grada, kao nosio ca izrade projektne dokumen tacije, pokrenule proceduru izrade izmjene glavnog pro jekta u dijelu koji se odnosi na fekalnu kanalizaciju, ko ja je u završnoj fazi. Osim to ga, naveli su ranije iz Uprave za saobraćaj, radove na toj di onici magistralnog puta ko ja se nalazi u zahvatu DUP-a ,,Gornja Gorica 2 – zona A“ ni je moguće izvoditi zbog prote sta stanovnika naselja Gornja Gorica koji gravitiraju posto jećoj raskrsnici ulica Ličke, Kosmajske i Vinogradske, koji zahtijevaju izgradnju kružne ili raskrsnice sa omogućenim lijevim skretanjima.

Mještani Gornje Gorice su zbog ovog problema ljetos or ganizovali proteste na glavnoj saobraćajnici koja vodi prema Danilovgradu, gdje je planira na izgradnja bulevara. Zahtije vali su izmjenu projekta, odno sno, da se na tom mjestu izgradi raskrsnica jer su im, kako isti ču, s druge strane budućeg bu levara svi vitalni objekti – po šta, dom zdravlja, vrtić... Za to su, tvrde, prikupili 700 potpisa.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Ivan Vuković u biranom društvu

Gradonačelnik Ivan Vuković primio je juče u Mostaru na gradu ,,Mostar Peace Connection 2022“, koja se dodjeljuje zaslužnim pojedincima za prepoznatljiv društveni anga žman, doprinos afirmaciji mira, suživota i promovisanju vrijednosti multietničke demokratije.

Osim gradonačelnika Podgorice, ovogodišnji laureati nagrade koju dodjeljuje Centar za mir i multietničku saradnju iz Mo stara su i rediteljka Jasmila Žbanić, profesor na Univerzite tu ,,Džon Hopkins“ Edvard Džosef, bivši američki ambasa dor u BiH Tomas J. Miler

Dobitnici ove nagrade, koja se dodjeljuje od 2004. godine, iz među ostalih su i Nelson Mandela, Vaclav Havel, Alojz Mok, Lućiano Pavaroti, Mohamed el Baradej, Sulejman Demi rel, Ivica Račan, Žak Širak

Za danas je najavljeno sunčano, uglavnom uz

malu oblačnost. Vjetar, slab do umjeren, sjever nih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 13 stepeni, najviša dnevna oko 27. H. P.

RADOVI TRENUTNO OBUSTAVLJENI: Bulevar kroz Gornju Goricu

Mještani Gornje Gorice i Tološa još čekaju vijesti o izmjeni projekta bulevara prema Danilovgradu koji predviđa izgradnju kružnog toka

VRIJEDNO PRIZNANJE: Uručivanje nagrade u Mostaru

Gradonačelnik Podgorice dobio nagradu ,,Mostar Peace Connection 2022“

5. kola Admiralbet ABA lige

Sve isto kao lani

U prvom sezonskom okršaju crnogorskih timova u ABA ligi nastavljena je prošlogodišnja tradicija između Mornara Barsko zlato i SC Derbija, po kojoj ovi timovi međusobne mečeve dobijaju u gostima. ,,Studenti“ su to uradili mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu, dok je Mornaru nedovoljan bio bljesak u drugoj dionici.

Nakon prosjeka od 41 poena u prva tri meča, Fets Rasel je u drugoj uzastopnoj utakmici imao skroman učinak (15 poena), uz šut iz igre 16-3, i sedam poena sa linije penala. A pošto ni Vladimira Mihailovića nije išao šut iz daljine (50), ali je bio najefikasniji sa 16 poena, Barani su bili nemoćni da pariraju raspoloženim ,,studentima“, u čijim redovima su četvorica igrača imala dvocifren poenterski učinak, do kojeg je zamalo stigao i Zoran Vučeljić (9).

SC Derbi je, tako, upisao prvu pobjedu u gostima, drugu ukupno u sezoni, a Mornar je doživio i treći uzastopni poraz…

RAVNOPRAVNO POLUVRIJEME

,,Studenti“ su vodili kroz čitavu prvu četvrtinu, najviše na kraju, zahvaljujući seriji od 7:0, koju je trojkom završio Flečer Megi. Podgoričani su u ovom dijelu meča ubacili četiri trojke iz osam pokušaja, a domaćin je iza perimetra šutirao 6-0. Bez poena Rasela, napad Mornara je bio ,,otupljen“, jedino je ,,vukao“ Mihailović (sedam poena), a na drugoj strani su Amerikanci Loren Džekson

i Megi upisali devet odnosno sedam poena.

Trojka Milije Mikovića, nakon 54 sekunde igre u drugoj četvrtini, bila je dobar znak za Mornar, iako su gosti u prva četiri minuta čuvali prednost, koja je dostizala i 11 poena (32:21). Sredinom četvrtine je Mornar proigrao u napadu, igru je usmjerio na reket, proradio je Rasel, koji je proigravao Čeika Dionga pod košem, a i Mihailović (najefikasniji u prvom poluvremenu sa 11 poena) je bio agresivan u napadu, često probijajući odbranu gostiju. Serijom 11:0, a nakon zakucavanja Dionga, Mornar

je preokrenuo na 34:33, a nakon trojke Marka Kovačevića (37:36) nije ispuštao vođstvo do poluvremena, koje je najviše iznosilo četiri poena (42:38)…

UBRZANJE ,,STUDENATA“

Mornar je potpuno napadački ,,zaribao“ u trećoj četvrtini, u kojoj je ubacio samo jedan šut iz igre, i promašio svih pet šuteva za tri poena. Nijesu ni gosti briljirali u napadu (trojke 7-1), ali jesu ubacili dovoljno koševa da bi vratili vođstvo, koje nije bilo ubjedljivije od dva posjeda i zbog toga što je

Mornar bio stoprocentno precizan sa linije bacanja (11 penala). Barani su jedini koš iz igre dali kada je Marko Pecarski zakucao iza glave za vođstvo od 48:46, ali je onda SC Derbi serijom 11:0, za tri minuta igre, poveo 57:48. Ipak, Barani su sa penala smanjili zaostatak pred posljednji kvartal na četiri poena (59:55).

Sve je, međutim, odlučeno već u prva dva minuta četvrte četvrtine, kada je Tomislav Ivišić ubacio pet poena, Džekson i Vučeljić po dva za nedostižnih ,,plus 13“ (68:55). Domaći igrači su do kraja igrali bezvoljno i bez energije, gosti su lako

Odbrana mora na doradu

PODGORICA – Do meča u Železniku, kad god su ubacivali 90 i više poena u dosadašnjem toku sezone, košarkaši Budućnost Volija su pobjeđivali, i to ubjedljivo. ,,Padali“ su, tako, redom Split (94:59), Slask (98:58) i Promiteas (95:89), istina nakon produžetka. U tom rangu je i trijumf protiv MZT-a (89:66).

Protiv FMP-a se, međutim, dogodilo da Podgoričani izgube meč u kojem su postigli 91 poen. Nije teško zaključiti da je poraz uzrokovala katastrofalna odbrana, jer su ,,plavi“ primili čak 96 poena, sedam više četiri dana ranije protiv Promiteasa, ali nakon produžetka. Tako su prekinuli seriju od četiri pobjede na dva fronta... Budućnost je na dva posljednja meča podbacila u defanzivi, iako nije izgledalo da će tako da bude. Budućnost je ,,gazila“ Promiteas u prve tri četvrtine, nakon kojih je vodila 69:52, a na kraju je morala da igra produžetak zbog 81:81 na kraju regularnog dijela

meča. Protiv FMP su ,,plavi“ odigrali odličnu prvu četvrtinu (31:21), uz napadački savršenih prvih pet minuta, tokom kojih je Budućnost povela 18:10, bez promašaja (3-3 za dva, 2-2 za tri, 6-6 za linije slobodnih bacanja), uz tri skoka. Pad je uslijedio od druge četvrtine, FMP je nakon četiri minuta prekrenuo na 38:37, a domaćin od 40:39 do kraja meča više ispuštao vođstvo koje je dostizalo maksimalnih 13 razlike u trećoj četvrtini (63:50). Bez obzira što je Budućnost sredinom posljednje dionice smanjila na 83:78 i tada propustila priliku da se potpuno vrati u meč (Alfa Kaba nije iskoristio dodatno bacanje za ,,minus četiri“, a u narednoj akciji gostiju ni Tre Bel-Hejns nije pogodio nakon ulaza, što je sve kaznio Trent Frejžer trojkom sa preko osam metara za 86:78), čini se da je druga četvrtina, koju su ,,plavi“ izgubili 32:15, odredila sudbinu meča u Železniku..

- Kad se pogleda tako, ispada da smo meč izgubili za deset minuta. Međutim, utakmica je bila teška. Mi kon-

stantno imamo neku problematiku, mogli ste to da ispratite preko portala (pad Kabe u nesvijest u poslovnici jedne podgoričke banke, prim. a.) i nikako ne možemo da uspostavimo normalan trening, da budemo svi tu. Ali to nikako ne opravdava pristup koji smo imali, mislim da to nije bilo na zadovoljavajućem nivou – ističe trener Podgoričana Vladimir Jovanović Budućnost je imala velikih problema sa šutom za tri poena (19-6), iako je meč otvorila sa 2-2, ali je promašila narednih 10 trojki, prije nego je na isteku 29. minuta post prekinuo Kameron Rejnolds, najraspoloženiji u šutu iza perimetra (7-4). Budućnost je poene na ovom meču ,,gradila“ u reketu (46), ali i nakon ofanzivnog skoka (17-8 u odnosu na domaćina), uz veoma dobre procente sa linije slobodnih bacanja (31-27). Sve to je, međutim, pokvarila odbrana, pa je drugi poraz u regionalnom takmičenju bio neminovan, bez obzira što je Budućnost prvi put u sezoni imala petoricu igrača

Rasel 15 Mihailović 16 Živanović 6 PirsVranković 12 M. Kovačević 3 MarljukićPecarski 8 Miković 5 Vujačić 1 Diong 6 Vranješ 3

75 86

26:16,

20:27)

Džekson 16 Megi 12 Pavlićević 2 IvanovićVučeljić 9 Slavković 4 Hadžibegović 4 Tasić 12 T. Ivišić 15 Z. IvišićDrežnjak 9 Tišma 3

PAVIĆEVIĆ: Preuzimam odgovornost za poraz

Trener Mornara Mihailo Pavićević je čestitao SC Derbiju na potpuno zasluženoj pobjedi.

- Oni su se od prvog do posljednjeg minuta borili za tu pobjedu, radili sve što bi trebalo da se radi kad se kroči na teren. Kada imate 20 izgubljenih lopti i dozvolite protivniku da ima 17 ofanzivnih skokova, tako ne možete da dobijete ni nižerazrednu ekipu. Ali šta je, tu je. Za ovaj poraz apsolutno ja preuzimam odgovornost, jer sam odstupio od svog načela i pravila da igram utakmicu samo sa zdravim igračima. Podlegao sam osjećaju Rasela da će moći da igra, mislim da je to moja najveća greška. Ni u napadu ni u odbrani nije bio blizu svog nivoa, to je bila osnovna razlika večeras u odnosu na prethodne mečeve – rekao je Pavićević.

Trener SC Derbija Andrej Žakelj čestitao je svojim igračima na pravom pristupu u ovom meču, što nije bio slučaj na prethodnom meču u Skoplju sa

dolazili do poena, imali prednost u ofanzivnom skoku, a najveću prednost su imali sredinom dionice, kada su poveli

MZT-om. - Vidi se to i po skokovima u napadu, imali smo ih 17. To pokazuje želju, tako i treba, a i samo tako možemo da igramo i čestitam igračima. Utakmica je bila nervozna, vrlo bitna za nas, vidjelo se to u igri. Procenat šuta nije dobar, ali su igrači imali želju i volju, što je, na kraju, i odlučilo – rekao je Žakelj.

16 razlike (79:63)… Mornar u narednom kolu gostuje MZT-u, a SC Derbi igra u Beogradu sa Megom. S. J.

sa dvocifrenim poenterskim učinkom (Bel-Hejns 24, Jagodić-Kuridža 17, Rejnolds 15, Vajt 14, Kaba 10)… - FMP je odigrao ono što i prošle sezone, jako agresivno u odbrani i tu tražio svoju igru, a mi smo mu to dozvolili, čak i pomogli. Zaslužena pobjeda, želim FMP-u puno sreće u na-

stavku sezone. Mi sad moramo brzo da se prepakujemo, jer već za dva dana imamo utakmicu u Londonu - naglasio je Jovanović. Zbog sjutrašnjeg gostovanja debitantu u Evrokupu - Londonu, a u subotu Igokei, ,,plavi“ se vraćaju u Podgoricu tek nakon meča u Laktašima. S.

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

ABA LIGA/DRAGANA

STJEPANOVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija u Železniku protiv FMP-a upisali drugi poraz u ABA ligi

ZAKAZALA DEFANZIVA: Igrači Budućnosti na meču u Železniku

ŽAKELJ: Odlučile su volja i želja

Detalj sa utakmice u Baru

Bokelj

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Savo Vujović. Žuti kartoni: Osmanović, Macanović, Sklender (Bokelj), Bujiša, Stanisavić, Lambulić (Mladost DG).

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Đurović, Vraneš (od 65. Globarević), Osmanović, I. Vukčević (od 90+2. Golubović), Kašćelan, Popović, Macanović, Obradović, Sklender (od 65. Čavor).

MLADOST DG: Đurović, Bujiša (od 18. Mugoša), Perišić, Piranić (od 46. Ondong Mba), Bracanović, Milić (od 36. Vuković), Ivanović, Popović, Stanisavić (od 83. Lambulić), Orahovac, Krstović.

Derbi u Kotoru završen je bez golova, a samim tim Bokelj je sačuvao prvo mjesto.

Otrant 3

Berane 0

ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović. Strijelac: Molabećirović u 5, 47. i 75. minutu. Žuti kartoni: Molabećirović (Otrant Olimpik), Vučinić (Berane).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Smolović, Marseni, Sefa (od 76. Kato), Rudović (od 72. Gajić), Marstijepović, Molabećirović (od 80. Barjaktarović), Kurti, Alibegu, Seniković, Ljamović. BERANE: Aković, Perošević (od 81. Kosović), Čađenović (od 58. Blagoge), Vučinić, Račić (od 69. Vujačić), Jeknić, Mugoša (od 46. Stojanović), Guberinić, Vulević, Vukićević (od 58. Ne. Tmušić), Nedić.

Kakvo iznenađenje u Ulcinju. Otrant je predvođen iskusnim Fatmirom Molabećirovićem uspio da upiše prvu pobjedu i to protiv Berana koje je tako, nakon sedam vezanih pobjeda, zaustavljeno.

Kom 2

Igalo 1

PODGORICA - Stadion Koma. Gledalaca: 200. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Knežević u 27. (iz penala), Dujović u 44. (Kom), Đorđević u 9. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Ajković, Mujović, Radičković, Golubović (Kom), Đorđević, Petrović, Kopitović, Grbić, Popović (Igalo). KOM: Vuksanović, Ajković, Ljumović, Mujović (od 88. Lubarda), Kažić (od 88. Bubanja), Gazivoda (od 85. Bojić), Radulović, Peličić, Golubović, Dujović (od 90. Radičković), Knežević.

IGALO: Kulinović, Bulatović, Đorđević (od 63. Vujičić), Radović, Dajević, Kordoba (od 85. Vlahović),

Kopitović, Ilić (od 46. Đurđević), Grbić, Koprivica (od 46. Popović), Petrović. Kom je uspio da preokretom dođe do pobjede protiv Igala i pokaže da ne odustaje od borbe za vrh, dok je Igalo sve dalje od zone baraža.

Podgorica 2

Nikšić 0

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Maraš u 19. (iz penala), Krivokapić u 27. minutu. Žuti kartoni: Ivanović, Krivokapić (Podgorica).

PODGORICA: Agović, Radenović, Neto, Janik, Ivanović (od 59. Mrvaljević), Krivokapić (od 59. Pavlićević), Vuković (od 70. Tripković), Prelević, Maraš (od 75. Radusinović), Božović, Radunović (od 75. Habibović). NIKŠIĆ: Radović, Hadžibegović, Kecojević, Milić (od 61. Miura), Perišić (od 72. Nenezić), Mićunović, Globarević, Đukanović, Videkanić, Mirković (od 82. Tadić), Todorović. Podgorica je pokazala da je u sve boljoj formi. Lješkopoljci su protiv Nikšića u samo osam minuta uspjeli da osiguraju pobjedu, a sa nova tri boda se dodatno primakli vrhu.

Zeta 2

Grbalj 1

GOLUBOVCI – Stadion: „Trešnjica“. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović Strijelci: Von u 72. i Rakočević u 79. (Zeta), Vilotijević u 33. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Karadžić, Radusinović (Zeta), Batuta, Vilotijević (Grbalj).

ZETA: Karadžić, Von, Cmiljanović (od 68. S. Krstović), Popović (od 46. P. Vukčević), Ukšanović, Peruničić (od 68. Matanović), Rakočević (od 85. A. Krstović), Puletić, Đ. Vukčević, Miranović, Radusinović (od 36. Mihaljević).

GRBALJ: Božinović, Kođo (od 77. Matija Bojović), Đukanović, Batuta, Vilotijević, Čavor, Mladenović, Pajović, Radulović (od 75. Marko Bojović), Damjanović, Vučetić (od 82. Stojanović). Zeta je za samo sedam minuta u finišu napravila preokret i došla do veoma važne pobjede. Priredio: R.

Kotorani u osmini finala Evrokupa

PODGORICA - Nikad ne otpisujte gene šampiona - Primorac je uspio da iz bezizlazne situacije dođe do osmine finala Evrokupa.

Kotorani su u posljednjem kolu slavili protiv grčkog PAOK-a 13:7 i drugi kvalifikacioni turnir u Zagrebu završili na drugoj poziciji iza Honveda. Igrači trenera Ranka Perovića dan ranije, a nakon premi-

BOĆANJE

Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je titulu omladinskog prvaka svijeta u disciplini brzinsko izbijanje.

On je u finalu šampionata u Francuskoj savladao slovenačkog reprezentativca Jaku Štremfela 44:39.

Crnogorska reprezentacija, koju je predvodio selektor Miroslav Petković, šampionat je završila sa tri medalje. Stjepčević i Ilija Belan osvojili su srebro u disciplini štafe-

jernog poraza od Honveda, izgubili su i od španskog Mediterana. Pred treći meč sa domaćinom, ekipom Mladosti, bili su na nuli, a onda… Uslijedilo je slavlje protiv domaćina 10:9 i najvažniji trijumf u posljednjem kolu protiv grčkog predstavnika. U pobjedi nad PAOK-om istakao se Marko Mršić sa pet golova, dva su dali Vuk Drašković, Filip Gardašević i Đorđije Stanojević, a

po jedan Marko Milić i Marko Gopčević. Nažalost, Jadranu nije pošlo od ruke da prođe dalje. Novljani su evropsku priču završili u Šapcu i to upravo porazom od domaćina - 9:5. Jadran je bio slabiji i od Trsta koji je prošao dalje. Igračima Petra Radanovića u posljednjem kolu bila je potrebna pobjeda od dva gola, ali slabo otvaranje meča i realizacija (prvi gol postigli u drugom minutu druge četvrtine) presudilo je šampionu Crne Gore.

Najefikasniji u našem timu sa dva pogotka bili su Danilo Radović i Radzivon Zizudin, u strijelce se upisao i Džejk Muskat A. M.

Dva gola najdraža mi u

PODGORICA - To se brojikada sa 18 godina, iz ,,male sredine i kluba“, odeš u najjaču rukometnu ligu. Nađa Micevska napravila je takav iskorak o kojem se sanja, potpisala je za Kišvardu, a u Mađarsku je stigla iz Zete gdje je provela deset godina i prošla sve kategorije. Bila je najbolji strijelac i Druge i Prve lige. Iz Zete je stigla do dresa reprezentacije, nastupala je ljetos na kadetskom prvenstvu svijeta u Sjevernoj Makedoniji. I to nije sve, na premijeri

ta, a Stjepčević ima i bronzu u disciplini precizno izbijanje. Blizu medalje bio je Mateo Počanić, u disciplini precizno izbijanje, ali je u meču za plasman u polufinale poražen 17:16.

Na korak od pobjedničkog postolja bila je i štafeta u sastavu Mateo Počanić i Boris Vuksanović, koja je na kraju završila na šestom mjestu.

Počanić je u disciplini krug zauzeo deveto mjesto. R. A.

Crnogorska karatiskinja Milena Jovanović osvojila je bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u turskoj Konji.

Mlađa seniorka Omladinca savladala je, u meču za treće mjesto i plasman na pobjedničko postolje, Ivanu Perović iz Srbije 3:1.

To je njena četvrta medalja na šampionatima Evrope i svijeta u mlađim kategorijama. Ima još kadetsku bronzu sa šampionata svijeta 2017. na Tenerifima, juniorsko srebro sa Evropskog prvenstvu u danskom Alborgu 2019. i zlatno sa prošlogodišnjeg šampionata Evrope za mlađe seniorke u finskom Tampereu.

Jovanović je osvojila treće odličje za crnogorski karate u Konji, nakon bronze kadetkinje Jovane Damjanović i juniorskog zlata Emrea Saljiua. Ona je u petak, na startu takmi-

Čehinje Marine Sačove (0:0). Jovanović je, nakon što je Čehinja plasmanom u finale povukla u repasaž, borbu za medalju izborila pobjedom protiv reprezentativke Kosova Elmedine Istogu 6:1.

Kao petoplasirani završio je mlađi senior Nemanja Mikulić u kategoriji do 84 kilograma.

On je juče u meču za treće mjesto i bronzanu medalju poražen od Mohamada Aljafarija iz Jordana 4:1.

Karatista Bijele u petak je u prvom kolu, sudijskim izjašnjavanjem, eliminisao Hasana Arslana iz Turske (0:0), u drugom je bio bolji od Kanađanina Itana Smola 4:0, a u trećem od Mihajla Vasilića iz Srbije 2:0.

Plasman u polufinale izborio je pobjedom protiv Mađara Adama Dvoraka 1:0, a od finala odvojio ga je poraz od Italijana Matea Fiorea 1:0. R. A.

Primorac prošao dalje, Jadran ostao bez Evrope

Hrabri Primorac stigao do cilja

čenja u kategoriji preko 68 kilograma, eliminisala Anusruti Prakaš iz Indije 8:0 i Hrvaticu Miu Greto Zorko 1:0, dok je u meču za polufinale sudijskim izjašnjavanjem poražena od

18 godina iz Zete došla u Kišvardu i nastupa u najjačoj ligi Evrope

gola Đeru najdraža su karijeri

mađarske lige postigla je dva i asistirala kod još jednog gola, u meču njenog novog kluba protiv Đera! Igrala je nekoliko minuta i od tada je u sastavu ove ekipe, a nastupa u ligi za generaciju U19.

Pauzu od obaveza iskoristila je da se vrati kući. Došla je i na trening Zete. Kaže da se osjeća kao da nikada nije odlazila iz matičnog kluba i preporučila je sljedeće: - Zeta nije klub koji koči mladog igrača, već mu daje slobodu. Mnogo stvari se može naučiti u Zeti. Zato sam

i srećna kada vidim sve generacije na okupu i prvi tim koji, takođe, ima mlade igrače u sastavu.

Zahvalna je Bobani Krstović - Malo je riječi da opišem trenera koji mi je za sve bio podrška i pomoć. Deset godina sam trenirala kvalitetno. Posljednja dva ljeta provela sam radno, ustvari, ako bolje razmislim, mnogo više je bilo od dva ljeta. Ustajala sam u sedam sati da bih izbjegla vrućine i individualno radila, a onda i sa ekipom - kazala je mlada rukometašica.

U Kišvardi dani prolaze radno. Dva puta dnevno trenira, ulazi u priču ozbiljnog profesionalizma i ne žali se.

- U početku, što je bilo prirodno, razmišljala sam kako ću - ne znam jezik, ne poznajem ljude… Imala sam sreću da je djevojka iz Srbije sa mnom u kampu smještena, zajedno provodimo vrijeme i njena pomoć je dragocjena. Na treninzima trener komunicira na engleskom, mada u

Nikšić u finalu LŠ

Rudar na ,,plus 10“ protiv Nikšića

Rudar je nadigrao u gostima ekipu Nikšića u derbiju petog kola Prve SBbet lige za rukometašice. Ekipa Igora Markovića slavila je 40:30, uz fenomenalan učinak Jelene Vukčević - 10 golova (sedmerci šest od šest). Nikolina Marković i Ema Kolić postigle su sedam, Lana Pavićević pet golova bez promašaja. U poraženoj ekipi Nina Ramusović i Danila Radonjić sedam puta bile su precizne, Milica Laketić šest… Filijala Budućnost Bemaxa ima učinak pet od pet pobjeda. Ulcinj je slavio u Baru protiv Mornara 7 35:22.

Levalea 2010 lako je izašla na kraj sa debitantom Komovima (38:29). Tivat je u posljednjem meču 5. kola savladao Zetu (27:24)… A. M.

Golbal klub Nikšić plasirao se u finale završnog turnira Lige šampiona u Roštoku. Nikšićki tim savladao je juče u polufinalnom meču njemački Čemnicer 11:9 i revanširao se rivalu za poraz u prvoj fazi takmičenja.

U najboljem meču na turniru debitant u Ligi šampiona nadigrao je rivala, vodio je 4:0 i 6:2, a u odlučujućim trenucima bio prisebniji i koncentrisaniji. Junak trijumfa bio je Nikola Nikolić sa devet pogodaka, dok je ostala dva postigao njegov brat Marko Nikolić Važnu ulogu u defanzivnim zadacima odradio je treći član

crnogorskog tima Miloš Ranitović Nikšić je ranije juče ostvario dva trijumfa i kao četvrtoplasirani, sa četiri pobjede pobjede i dva poraza, završio prvi dio takmičenja i izborio polufinale. Konačan plasman odlučivala je gol razlika, nakon što su četiri ekipe imale po 12 bodova. Izabranici trenera Nikole Čurovića savladali su juče finski Aisti sport 7:4 i portugalski Andvis 11:6.

U Roštoku slavili su i protiv domaće Hanze 12:7 i finskog Old Pauera 8:7, dok su poraženi od njemačkog Čemnicera 15:5 i litvanskog Saltinisa 8:5.

Nikšićki klub u Roštoku nastupa u sastavu Goran Macanović, Marko Nikolić, Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Mirnes Ramović i Velizar Obradović. Predvodi ih trener Nikola Čurović, kome asistira Branislav Bulatović. R. A.

Četvrti trijumf Pljevljaka

Rukometaši Rudara upisali su četvrti trijumf u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi i izjednačili se na diobi trećeg mjesta s Budućnost Podgoricom, od koje imaju bolju gol razliku.

Pljevaljski tim je u gostima bio bolji od Danilovgrada (43:20), a najefikasniji su bili Nemanja Vuković i Filip Racković sa po šest pogodaka. Dejan Čolović imao je 13 odbrana, pet više od Božidara Anđelića

Kod domaćih je odskočio Nikola Marušić sa sedam golova. Jedinstvo je bilo bolje od Sutje-

ske (30:28) – sedam golova u pobjedničkom timu dao je Aleksandar Đurđević, jedan manje od Vladana Lončara u gostujućoj ekipi.

Slavili su i Komovi protiv Mornara 7 (28:25), uz 11 pogodaka iskusnog Duška Trifunovića Enes Mulić je kod Barana bio najefikasniji sa šest. Na čelu tabele poslije pet kola su Lovćen i Budvanska rivijera. Cetinjani su bili bolji od Brskova (28:18), dok je aktuelni šampion nadigrao Berane 1949 (31:20).

Budućnost Podgorica je pobijedila Partizan 1949 (30:29). Ne. K.

posljednje vrijeme više na mađarskom. Ali i na to se polako navikavam.

Na terenu osjeća promjene, ipak je liga Mađarske veći nivo. Pomaže joj hrabrost sa kojom ulazi u duele i sloboda da pokaže šta sve može i sa kakvim je predznanjem došla u ekipu koja je prošle godine završila šampionat na sedmom mjestu.

- U svaku utakmicu ulazim sa stavom da mogu. Nije-

sam imala preveliku tremu, konkretno na premijeri sa Đerom. Nijesam puno igrala, ali sam se potrudila da vrijeme maksimalno iskoristim. Pogodila sam dva puta i to su mi najdraži golovi u karijeri. Zna Nađa da sport daje puno, ali i da postavlja zamke. Zato ne želi ništa da preskoči i u svaki trening ulazi sto posto. Kvalitetan rad, ali i uslovi, omogućili su joj da dobija potrebnu sigurnost.

- U stručnom štabu je nekoliko trenera zaduženo za razne stvari, od kondicije pa nadalje. Kišvarda je ozbiljan klub. Vodi se o svemu računa. Pripreme za utakmice su temeljne, ako je na primjer kolo u nedjelju, od ponedjeljka se priča o protivniku, gledaju klipovi i sprema taktika. Smještena je u sportskom kompleksu koji okuplja talentovane rukometašice i fudbalere. Uslovi su i tu idealni.

- Sve što je potrebno za život i rad imamo u kompleksu gdje smo smješteni i gdje se hranimo. Imamo terene, stadion, teretanu… Zanimljivo da je svaki trening različit. Dva mjeseca sam u Kišvardi i ništa slično se nije ponovilo u radu.

U Mađarskoj se voli rukomet. Oduševljena je punim tribinama.

- Za to se i živi. Najljepše je igrati pred punim tribinama, a u Mađarskoj je rukomet popularan.

Ima i poruku za mlade rukometašice:

- Budite hrabre, uporne, čuvajte glavu. Želja za radom je presudna.

Nađa bi mogla i naredne

četiri godine da igra u istom dresu. Ima ponudu, razmisliće… A. M.

Bemax maksimalna, Primorje bez pobjede

BEOGRAD - Košarkašice Budućnost Bemaxa do 17 godina sa prvog mjesta u grupi dočekaće četvrtfinala WABA lige. Podgoričanke su u derbiju grupu protiv Zagreba ostvarile pobjedu 49:37 i sa maksimalnim učinkom 5-0 čekaju nastavak takmičenja. Ekipa Primorja, drugi crnogorski predstavnik, poražena je nakon produžetka od Partizana 87:82 i tako ostala bez plasmana u četvrtfinale, jer je bez pobjede završila grupnu fazu.

BUDUĆNOST BEMAX: Dragišić 15, Radević 8, Rakočević 9, Drobnjak 5, Zuber 9, Sekulić, Savović, Đukić 3, Dutina, Vukčević, Bojanić, Jelenić. ZAGREB: Matijević 2, Jakšić, Škribanek 5, Budimir 7, Gazić 5, Zelić 4, Kos 5, Vuić 3, Samac 2, Vojnović, Zlatoper 2, Gudelj 2.

Ekipa Budućnost Bemaxa do 17 godina sa maksimalnih 5/0 završila je grupnu fazu, tako da će sa prve pozicije čekati rasplet u drugoj grupi uoči četvrtfinala. Podgoričanke su nakon lagane pobjede protiv Partizana odigrale sjajan meč protiv direktnog konkurenta za prvo mjesto, ekipe Zagreba, posebno u defanzivi. Iako su Hrvatice sa ekipom koja je potencijalom viđena već i prije početka se-

zone da može da dogura daleko, „plave“ su blistale u odbrani, zaustavile rivala na 21 poen do 30. minuta (sedam po četvrtini). Na taj način Budućnost Bemax je držala razliku, iako je bilo promašenih zicera, ali su male „vučice“ mnogo bolji učinak za tri poena imale u ovom duelu nego protiv Partizana. U prvom poluvremenu, koje je donijelo malo poena, Budućnost je imala dvocifrenu razliku (17:7, 19:9 i 24:14), ali je već u 24. minutu poslije trojke Nađe Drobnjak bilo 35:17, a najveću prednost „plave“ su imale u 32. minutu, kada je Zuber pogodila za 44:21.

Anđeli Rakočević nedostajao je poen za dabl-dabl – devet poena (za tri 3/3), 10 skokova, baš kao i Hristini Zuber – devet poena, 11 skokova, a sjajan učinak u reketu imala je i Na-

đa Drobnjak – uz pet poena ostvarila je 10 uhvaćenih lopti.

PARTIZAN: Aničić 17, Radulović 2, Tišma 10, Milinković 18, Dragićević 3, Aksentijević 2, Guteša 2, Malešević, Antć, Tomović 1, Mišlić 24, Petrović 8.

PRIMORJE: Andrić 21, Pajović 2, Brković 11, Ilić 34, Pavlović 3, Mandić, Gazdić, Mijajlović 3, Dragićević, Kasalica 8.

Primorje je u dramatičnom finišu poraženo od Partizana u meču za četvrto mjesto i plasman u četvrtfinale. Novljanke su u finišu ostali bez Ljube Andrić, koja je zaradila peti faul, što je bio veliki hendikep za Primorje u dodatnih pet minuta. R. P.

Završena grupna faza WABA lige za košarkašice do 17 godina

Bud. Bemax

Zagreb

Derbi 5. kola SBbet lige samo na papiru

GOLBAL

Jelena Vukčević (Rudar)

SBbet Prva liga za rukometaše (5. kolo)

Drugo Svjetsko prvenstvo u fudbalu odigrano je u Italiji 1934. godine.

Zbog neuspješne kandidature za premijerni Mundijal, ,,azuri“ nijesu otišli u Montevideo, da bi se tadašnji šampion Urugvaj četiri godine kasnije revanširao istom mjerom - izbjegavši dolazak na Apeninsko poluostrvo.

Italija je ovog puta dobila ulogu organizatora velikog takmičenja jer je stvari u svoje ruke uzeo diktator Benito Musolini, koji je Svjetsko prvenstvo vidio kao pravu priliku za reklamiranje fašističkog pokreta, što je bacilo veliku mrlju na ovaj turnir. Musolini je, takođe, želio da dokaže svoju moć i sve je uradio da domaćin osvoji šampionat. Osam velikih stadiona, pune tribine, dobar tim bili su jedan dio priče.

Drugi, mnogo važan, dio bile su sudije koje su u presudnim trenucima „navlačile“ za domaćina. To su bili dovoljni razlozi da trofej prvaka još jednom ostane u rukama organizatora.

Italijani, koje je vodio Vitorio Poco, podigli su pehar nakon trijumfa u finalu nad Čehoslovačkom sa 2:1. Malo je, doduše, nedostajalo da protivnik sruši Musolinijeve snove jer su Česi do pred kraj utakmice vodili 1:0, da bi ,,azuri“ izjednačili u regularnom toku, a u produžecima došli do pobjede.

PRVI PUT KVALIFIKACIJE

Za razliku od prvog šampionata u Urugvaju, ovog puta je učešće na Mundijalu moralo da se izbori kroz kvalifikacije.

Na početku ciklusa našle su se 32 reprezentacije, od čega su 22 bile iz Evrope, s tim da Britanaca još nije bilo u svjetskoj fudbalskoj porodici. Od 16 selekcija, koje su izborile mjesto na SP, njih 12 je bilo iz zemalja Starog kontinenta, a odrednici ,,svjetski“ doprinijeli su SAD, Brazil, Argentina i Egipat. Od početka se igralo po nokaut sistemu (od osmine finala nadalje), a priča se već u četvrtfinalu svela isključivo na Evropljane.

Tako su fudbaleri s američkog kontinenta preplovili više od 10.000 kilometara Atlantskog

Musolini bacio mrlju na fudbal

Debitovali su Švedska, Njemačka, Italija, Holandija, Švajcarska, Austrija, Španija, Mađarska, Čehoslovačka i Egipat

okeana samo da bi odigrali (i izgubili) jednu utakmicu. Ti učesnici su, inače, poslali oslabljene ekipe, kao ,,osvetu“ za odsustvo brojnih evropskih selekcija sa SP 1930, a Urugvajci su otišli korak dalje pošto su titulu predali bez borbe, u startu odustavši od takmičenja.

Najviše uzbuđenja u četvrtfinalnim okršajima donio je duel Italije i Španije. Nakon 120 minuta igre bilo je 2:2, pa je dan kasnije morala da bude odigrana nova utakmica.

Odlučujući pogodak za domaćina postigao je legendarni Đuzepe Meaca, po kojem se danas zove stadion koji ,,dijele“ Inter i Milan. Samo dva dana kasnije ,,azuri“ su opet morali na teren, a rival u ,,finalu prije finala“ bila im je reprezentacija Austrije, tada snažan tim nadolazećih zvijezda pod vođstvom Huga Majsla. I taj meč riješen je jednim pogotkom - strijelac za Italijane bio je rođeni Argentinac Gvajta i oni

su se plasirali u finale, gdje ih je čekala Čehoslovačka poslije pobjede nad Njemačkom (3:1).

MOBILIZACIJA ZA FINALE

Za finale, koje je 10. juna odigrano u Rimu na stadionu ,,Del Partiti“, Musolini je mobilisao naciju cijele sedmice. Pred 55.000 ljudi, koji su popunili tribine do posljednjeg mjesta, šokantno vođstvo Česima donio je Antonjin Puc u 76. minutu, ali slom domaćina pet minuta prije kraja spriječio je Rajmondo Orsi, fudbaler koji je učestvovao i na Mundijalu u Urugvaju, tada kao reprezentativac Argentine.

Pošto prvi strijelac Čeha Nejedli, u posljednjim trenucima utakmice, nije iskoristio stopostotnu šansu, igrali su se produžeci i Anđelo Skjavio u 95. minutu je postigao gol za veliku radost Italije.

Startna postava ,,azura“ u finalu bila je Kombi, Monceljo, Alemandi Feraris Monti Berto-

U borbi za treće mjesto Njemačka je savladala Austriju 3:2.

NEUSPJEH JUGOSLAVIJE

Poslije odličnog nastupa u Urugvaju i plasmana u polufinale, reprezentacija Jugoslavije nije uspjela da se plasira na drugi Mundijal.

U kvalifikacijama, koje su se igrale po jednokružnom bodovnom sistemu, ,,plavi“ su kod kuće odigrali neriješeno sa Švajcarskom (2:2), zatim su u Bukureštu poraženi od Rumunije (2:1) i s jednim osvojenim bodom zauzeli posljednje mjesto u grupi.

I u ovom ciklusu takmičenja selektor je bio Boško Simonović, a uz junake iz Urugvaja - Tirnanića, Ivkovića, Marjanovića i ostale, zaigrali su mnogi novi fudbaleri, od kojih je najviše u karijeri uradio golman Franjo Glazer Ne. K.

U susret Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, donosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

lini, Gvaita, Meaca, Skjavio, Ferari, Orsi

Italija organizovala i osvojila Mundijal 1934. godine

70pogodaka ukupno postignuto je na turniru u Italiji

Najbolji strijelac Mundijala bio je Oldrih Nejedli iz Čehoslovačke, koji je postigao pet golova

Smjena na vrhu tabele nakon najvećeg crnogorskog derbija – novi lider je Budućnost, koja je savladala Sutjesku u Nikšiću golom Marka Mrvaljevića u 44. minutu (1:0).

,,Plavi“ su čelnu poziciju preuzeli upravo od Nikšićana, a epilog kraj Bistrice nije iskoristio Dečić koji je imao mogućnost da se pobjedom u Pljevljima vrati na mjesto lidera. Ipak, Tuzani su remizirali sa Rudarom (1:1) i sada su bodovno izjednačeni sa Sutjeskom (24), dok su Podgoričani na 25.

Jedinstvo je bilo bolje od Mornara (1:0), a tivatski Arsenal je u finišu stigao do ubjedljivog trijumfa nad Iskrom (3:0).

Dan ranije, Petrovac je dobio Jezero - 2:1.

ŠAMPION BEZ SREĆE

Ponovo su Nikšićani izgubili derbi, a moglo bi se reći da su makar bod zaslužili. Priredili su najveći crnogorski rivali sinoć kraj Bistrice pravu fudbalsku predstavu. Istina, bila su to potpuno dva različita poluvremena. U prvom je Budućnost iskoristila jednu od rijetkih prilika, a u nastavku rijetko prelazila na polovinu domaćih i samo zahvaljujući sreći odnijela je bodove iz Nikšića i preuzela lidersku poziciju.

Početak meča pripao je gostima, a da žele pobjedu vidjelo se vrlo brzo. Ipak, do prve šanse vrijedne pomena čekalo se do 14. minuta. Đukanović je centrirao sa lijeve strane, Bakić produžio ka desnoj ivici kaznenog prostora, ali Petrović ne uspijeva da zakači tu loptu i skrene je u gol.

Uzvratila je Sutjeska nepun minut kasnije. Odličnu akciju Konrad nastavlja asistirajući Tučeviću koji kako treba prima loptu i još ljepše šutira, ali Dragojević je na pravom mjestu. Upravo Konrad pokušava da iznenadi golmana Podgoričana i u 20. minutu, ali bezuspješno. Tačno nakon pola sata igre mlađani Dušan Vuković ukrao je gostima loptu i pretrčao s njom 50-ak metara, a onda sjajno uposlio Matanovića koji je „zalomio“ izbacio svog čuvara, a onda projektil uputio ka protivničkog golu, ali lopta završava tik iznad lijevog spoja stative i prečke. Hladan tuš Nikšićanima priredili su fudbaleri Budućnosti dva minuta prije odlaska na odmor. Ražnatović je ubacio loptu s lijeve aut-linije, a Mrvaljević je glavom „zakucao“ iz neposredne

U nastavku su domaći zaigrali potpuno otvorenih karata – na sve ili ništa. Moglo bi se reći da se i nije toliko primjećivalo da im fale povrijeđeni Striković, Rudović, Eraković, Vučić... Dakle, Sutjeska se razigrala i bez nosilaca igre, napravila dobar pritisak, toliki da se sve češće igralo u šesnaestercu, pa i petercu Budućnosti.

Nenad Brnović je u vatru „ubacio“ Kneževića i mlađanog Žižića, probao s formacijom 4-4-2 i to je donijelo potpunu nadmoć šampionskog sastava. No, bilježimo još jedan dobar pokušaj gostiju u 71. minutu i to kad je Rudović sa više od 20 metara snažno šutnuo, a Giljen vrhovima prstiju „izvadio“ tu loptu.

Tribine su potpuno uzavrele u 73. minutu kada su Nikšićani imali kontranapad, a Konrad je silovito krenuo ka golu Budućnosti. Na svega nekoliko metara od mreže Adžić i Dragojević ga zaustavljaju, čini se nepropisno, svi očekuju da Dabanović pokaže na bijelu tačku, ali on je samo odmahnuo rukom i pokazao da se igra nastavi.

Prenulo je to domaće, pa Vuković ima dobar pokušaj u 75. minutu, potom Drinčić nakon prekida, pokušava petom, ali i ova lopta završava tik pored stative. Konstantan je pritisak Nikšićana, pa i Krstović sjajno šutira u 79. minutu, lopta čak mijenja

pravac, ali Dragojević je na visini zadatka. U posljednjih desetak minuta viđeno je mnogo grubih prekršaja, prekida, gostima se, očigledno, nije žurilo i bili su zadovoljni. U finišu je šampion prokockao najbolju priliku. Stijepović je sjajno ubacio loptu sa lijeve strane, Konrad je primio i zatresao prečku, tako da se lopta odbila na gol liniju. Nijesu ljubitelji fudbala mogli vjerovati da je domaćinu toliko sreća okrenula leđa, ali... U sudijskoj nadoknadi vremena imali su izabranici Nenada Brnovića nekoliko prekida, golman Vlado Giljen svaki put je bio u petercu Budućnosti, lopta je išla od noge do noge, ali nije htjela iza leđa Dragojeviću i Budućnost je zahvaljujući sreći i tom jednom pogotku odnijela iz Nikšića sva tri boda.

PO BOD U PLJEVLJIMA

Dečić je pod Golubinjom vezao četvrti ligaški remi – utakmica sa Rudarom završena je 1:1. Svakom je pripalo po poluvrijeme. Pljevljaci su vodili od 20. minuta nakon lijepog gola Talovića koji je glavom poslao loptu u nebranjenu mrežu. Domaćin je mogao da prelomi utakmicu da je Aleksa Golubović realizovao zicer pred odlazak na odmor.

Nastavak je krenuo slobodnim udarcem za goste iz kojeg je Božović prebacio metu, a na drugoj strani je

stativa spriječila Bojovića da duplira vođstvo svog tima. Mučio se Dečić, tražio načina da izjednači, a u tome je uspio u 70. minutu kada je Cmiljanić bio snalažljiv u gužvi – i udarcem iz okreta proparao mrežu. Izjednačenje je dalo poleta Tuzanima koji su pojurili preokret. Bili su blizu, ali upravo Cmiljanić nije imao sreće da bude apsolutni heroj – umjesto novog gola, ovoga puta je naciljao prečku. Igralo se otvoreno, pokušavao je pretendent na titulu da na ramenima iznese veliki trijumf, ali falilo je znanja i mirnoće za uspjeh protiv ekipe koja ponovo strahuje od blizine opasne zone.

PROFIT JEDINSTVA

Jedinstvo je u derbiju začelja slavilo protiv Mornara – 1:0. Trenutak odluke dogodio se u 51. minutu kada je prekaljeni golgeter Žarko Korać prekinuo neizvjesnost na Gradskom stadionu u Bijelom Polju. Polako, ali sigurno, momci Vuka Bogavca profitiraju na tabeli – sada su na ,,plus šest“ u odnosu na poziciju koja vodi u niži rang, a samo bod od luke spasa. Epitet ,,hita“ jeseni prešao je sa Jezera na Arsenal, koji je kompletirao odličnu sedmicu – Tivćani su u srijedu prošli u polufinale Kupa, a juče bili ubjedljivi protiv Iskre u šampionatu (3:0).

Dugo se lomila utakmica u Radanovićima. Obje ekipe

imale su prilike, ali golova nije bilo sve do 80. minuta. A onda su izabranici Radisava Dragićevića načeli, pa dotukli Danilovgrađane. Domaćin je poveo preko Todorovića, da bi nakon pogotka Došljaka u 86. bilo jasno ko će dopisati bodove. Tačku na meč stavio je iskusni napadač Marković u četvrtom minutu sudijske nadoknade. D. K – Ra. P.

blizine, tako da je Giljen bio nemoćan.

Pogibija dupioskog popa Miloša i njegovih drugova

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Sulejman-paša se, pošto je skupio pet hiljada ljudi u gornjoj Albaniji, spustio preko Bara u „komun“ Crmnice, ulogorio se u mjestu Vir i počeo da uništava to područje, iako sa malo štete, jer sam ja povukao porodice i stoku podanika Vaših Ekselencija u Paštroviće, Budvu i Grbalj. Popaljene su kućice u Boljevićima, Sotonićima i Utrgu

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 29. avgu sta 1689. iz Kotora:

„Od konfidenata (povjerlji vih osoba, prim. pr.) iz Skadra, Bara i okolnih mjesta obavije šten sam da je Porta sa nezado voljstvom saznala da je Sulej man-paša ostao u Albaniji, pa šalje nove kapidži-paše da ga primoraju na poslušnost. Ka da je on to čuo, sa svojim nov cem je počeo da skuplja što vi še ljudi, a do sada ih je skupio tri hiljade i ulogorio u Dobroj Vodi, tri milje od Bara. Jača jući svoje snage, ima namjeru da krene na Podgoricu, kako bi ga pomenuti kapidži zatekli u pokretu. Pošto je naložio da njegov sin ide od Skadarskog jezera ka Crnoj Gori, neke gla vare iz crnogorskih plemena, sa još nekima iz Kuča, paša je sa velikodušnim postupanjem zadržao u svom logoru, poko lebavši tako i druge iz njihovog plemena, zajedno sa Paštrovi ćima, Piperima, Mainjanima i Braićima. Zato sam naredio da im se za njihovu odbranu do stave olovo i prah i obavijestio sam sve njihove stanovnike da budu u stanju pripravnos ti i spremni da priskoče na od branu (…) i da ne bih ništa pro pustio u mome radu, smatrao sam da je potrebno da se uvje rim u namjere Kuča. Želio sam zato da vidim lično Vojvodu Ivana Ilikovića, jednog od najpouzdanijih među njima, ali pošto je on bio bolestan, poslao je svog sinovca Prela Popova, ne manjeg po znača ju. On mi je povjerio da je bio razgovor između Paše i nje govog pomenutog strica, ali bez ikakvog ishoda. Potvrdio je da je neprijatelj odlučio da napadne Crnu Goru, a ja, da bi moja malenkost dobro služila otadžbini, nijesam propustio

da mu predočim prednosti ko je će živjeći pod upravom Va ših Ekselencija imati njihovi saplemenici, posebno glava ri. Zatim sam mu poklonio tri lakta pepeljasto-sivog platna i dva cekina, a njegovom dru gu sam dao jedan lakat istog platna i jedan cekin, pa je oti šao u dobrom raspoloženju...”

***

Donosimo izvode iz knjige „Crna Goraizvještaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdi nando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

Vanredni providur Pietro Duodo piše generalnom pro viduru 31. avgusta 1689. go dine: „Zalažući se sav da izvršim vaša poštovana uputstva, već sam rasporedio na isturene položaje Grahova, Carina i Zu baca ljude iz Kotora, Herceg Novog i Risna i nijesam ništa propustio da sve učinim da bih ih okupio, ne uzdajući se više samo u obećanu poslušnost i tako ne samo zadovoljim Va šu Ekselenciju, već i da bude koristi za otadžbinu. U tom smislu, ako Sulejman-paša od Albanije, kao što sam napome nuo u prethodnim pismima, bude napao ove krajeve i pri jetio Cetinju, nijesam nikako htio da mijenjam već utvrđe ne stvari. A pošto su činjenice već potvrđivale sumnju, jer je neprijatelj već ušao u Crmni cu, početak Crne Gore, sa oko tri hiljade ljudi, vjerovao sam da je potrebno da hitno po šaljem na pomenuto Cetinje oko trista ljudi, sakupljenih, pored redovne vojske, dije lom od onih sa galija koje se nalaze u Boki, dijelom od če te Miline, koja je čuvala Gra hovo, i dijelom sa domaćom vojskom. Snadbio sam ih do voljno hranom i ratnom opre mom, pa sam zatim odlučio da krenem sa nešto malo plaćeni ka i sa konjicom, da bih u po godna mjesta poslao Paštro viće i Grbljane, nadajući se da ću ovim pokretom seoske vojske zabrinuti Turke i zau staviti njihovo napredovanje. Ali, sve to ratno lukavstvo ni

Sulejman-paša je u Dupilu naišao na otpor od hrabrog Popa Miloša, koji se zabarikadirao u svojoj kući, koja nije bila slabo građena kao druge, pa je prinudio pašu da je stavi pod nišan topa i uništi je. Pop se hrabro branio sa još 11 drugova, koji su ubili više od 30 Turaka. Ali, slu čajno se zapalila njihova sopstvena municija, pa je odletio u vazduh

je dalo ploda, pa su plemena, meni pred očima, dala taoce Osmanlijama, pošto su pretr pjela paljevine i uništenja. A na moje veliko nezadovoljstvo, vidim da je neprijatelj prisilio na plaćanje nameta sva sela u Crmnici i o tome imam potvr du sa više strana, pa čak i da je juče jedna grupa napredova la nadomak Svetog Stefana u Paštrovićima da bi zapodjenu la neprijateljstva. Međutim, primijetivši da je pomenutom Paši slobodan prolaz jer vlada selima, a oslanjajući se na po uzdane izvidnike, shvatio sam da je Sulejman-paša riješio, da pored namjere da osvoji Ceti nje, koji je osnažen istrajnošću Crnogoraca, još i da pohara Ti vat staru teritoriju Kotora, i da napreduje sve do kapija pome nutog grada. Smatrao sam da

je neophodno da vratim lju de upućene u ona mjesta i ta ko stvorim prepreku poplavi protivnika...”

***

Vanredni providur Pietro Duodo piše Senatu 7. septem bra 1689. iz Kotora:

„Konfidenti iz Albanije su mi potvrdili vijest o brojnom na gomilavanju trupa koje je sa kupio Sulejman-paša u toj provinciji da bi napao Crnu Goru i napredovao, sa najve ćim naporima, prema Cetinju. Već sam obavijestio Vaše Ek selencije u mojim smjernim izvještajima br. 13 o priprema ma neprijatelja, koji dobro zna da je najveći dio ovdašnjih voj

nika upućen na drugu stranu i da je ovo područje ostalo bez vojne odbrane koja bi mogla da mu se odupre. Takve pri preme drže moju dušu u ve likoj tjeskobi, pa ne znajući pouzdano gdje treba najviše intervenisati, brinem stalno, jer nemam sredstava da se su protstavim neprijatelju na to likim stranama, a on žestoko napada artiljerijom i svim voj nim sredstvima područja ko ja su već pod našom upravom. Moja zebnja je još jača zbog hitnih poziva tolikih plemena, koja mole za efikasnu pomoć ... Pregovarajući sa stanovni cima Brda, uspio sam da ih od vratim od stupanja u neprija

teljsku vojsku. One iz Crne Gore nagovorio sam da osta nu sa nama. Osigurao sam se taocima, koje su mi jedva dali iz sela nabrojanih u priloženoj bilješci. Ostali se nijesu složi li, pod izgovorom, da su gla vari potrebni da zavode red i ohrabruju da se suprotsta ve neprijatelju. Pravio sam se da ne primjećujem taj njihov otpor (…) Bjelopavlići, Piperi i Bratonožići, koji su dali tao ce od početka svog podaniš tva, odbili su sve pašine zahtje ve, jer nijesu htjeli (na osnovu mog nagovaranja) da se ujedi ne s Turcima iako su ovi vršili pritisak na njih. A Kuči su od mah jasno pokazali da pamte dobročinstva koja im je učinila naša država, i poslali su, u znak njihove odanosti Vašim Ekse lencijama, svoje glavare, po pisane u pomenutoj bilješci. Zatim sam otišao u Budvu da bih, na način koji mi je moguć, preduprijedio pašine namje re, koji se, pošto je skupio pet hiljada ljudi u gornjoj Alba niji, spustio preko Bara u „ko mun” Crmnice, ulogorio se u mjestu Vir i počeo da uništava to područje, iako sa malo šte te, jer sam ja povukao porodi ce i stoku podanika Vaših Ek selencija u Paštroviće, Budvu i Grbalj. Popaljene su kućice u Boljevićima, Sotonićima i Utrgu. Napredovao je prema Dupilu, ali tu je naišao na ot por od hrabrog Popa Miloša, koji se zabarikadirao u svojoj kući, koja nije bila slabo gra đena kao druge, pa je prinu dio Pašu da je stavi pod nišan topa i uništi je. Pop se hrabro branio sa još jedanaest drugo va, koji su ubili više od tride set Turaka, ne računajući ra njene. Ali, slučajno se zapalila njihova sopstvena municija, pa je odletio u vazduh i slav no pobijedio samog sebe. Nije ga savladao neprijatelj, nego je hvaljen sa svih strana za tako dostojanstven i hrabar otpor. A njegov sin, koji je slučajno bio daleko od roditelja, došao je kod mene sa takvim primje rom koji traži velikodušnost, nadajući se uobičajenoj da režljivosti Vaših Ekselencija kao izrazu vaše velikodušno sti. Da bi se istakle zasluge nje govog oca, on ne želi da bude lišen dragocjenih javnih milo sti, a i moja malenkost smatra da će ovaj primjer biti veoma koristan interesima Preuzvi šenog Senata.

se)

IZVJEŠTAJI MLETAČKIH PROVIDURA

Stara kuća u Dupilu

Turski konjanik

Stari uba u Gornjem Medunu u Kučima

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i par king mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Dujeva, vlasništvo 1/1 u funkciji izda vanja. Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

PRODAJEM poslovni prostor 150m2/cijena 120.000e ul.Vasa Raičkovića Tel.068/466-665 3

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 4

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 6

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 5

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

M ARIJA I VANOVI

KULT

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je dana 30. oktobra 2022. u 82. godini života u Švedskoj preminula naša draga majka, sestra, svekrva, tetka i baba

BRANISLAVKA – BANJA Murova DABETIĆ

rođena Jočić

Datum sahrane biti će naknadno objavljen.

Ožalošćena porodica: sinovi DUŠKO i DEJAN, ćerke VESNA i MARINA, snaha MILENA,unučad DANIJEL, BRANKICA, NINA, MILA, LENA i DANILO, brat MILI JOČIĆ sa porodicomi sestrići DRAGAN i ZORAN DESPOTOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

SLAVKU – ŚAGI DARMANOVIĆU

Otišao si prerano, dobri naš kume. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ILIJA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 1430

Dana 29. oktobra 2022. tragično je izgubio svoj mladi život u 43. godini života naš dragi

RANKO Miloradov BURIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Kočanima dana 31. oktobra od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na groblju u Kočanima.

Ožalošćeni: supruga JANA, sin LAZAR, braća RADOJE,RADOMIR i NIKOLA, stričevi VELJO i ŽARO, tetka BEBA, snaha IVANA, strine VERA i BILJANA, bratanić,bratanične i ostala rodbina BURIĆ i ĐUROVIĆ

1429

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ZAGORKI-KOSI MANDIĆ

Rekla si mi da ćeš me uvijek čekati na kućnom pragu, a dođe dan da u kuću uđemo, a da nam tebe nema. Bori li smo se, majko moja, da nam živiš i da pobijedimo, nijesmo uspjeli. Bolest je bila jača, a tvoja duša umorna od svega. A opet si kao i uvijek mislila na sve nas, a ni kad na sebe. Borila si se i čekala zajedno sa tatom da me izvedeš na put i da me naučiš da budem što bolja, maj ko moja. Tata mi je puno tužan, ostavila si ga, a htio je da opet staneš na noge i da dođete zajedno u našu ku ću. Trudili smo se da ti sve olakšamo i oprosti nam ako smo ti nekad bili teški.

Matija ti je tužan, nema mu njegove babe da se svađa te, mirite i volite. Odmorila si nam, majko moja, na boljem si mjestu sigurno. Oprosti što ti naše suze re mete rajski mir.

Živjećeš vječno dok god naša srca kucaju. Volimo te.

Porodica BAROVIĆI 1455

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Posljednji pozdrav

KOSI MANDIĆ

Draga sestro, bila si veliki borac, plemenita duša, dobrog srca, voljeli smo te i voljećemo te vječno.

Tvoj brat MIŠO ZEKOVIĆ sa porodicom 1445

Posljednji pozdrav KOSI MANDIĆ

Nikada neću zaboraviti tvoju dobrotu, pažnju i ljubav. Sa tugom se opraštam od tebe.

Tvoj brat SAVO ZEKOVIĆ 1446

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Dragoj sestri

MIRI PRAVILOVIĆ

Teško da mogu riječi da me pozdrave sa to bom.

Umjesto pozdrava, samo se nadam da znaš koliko si dala i dobi la ljubavi.

SEKA, MILICA i IVO 1450

Posljednji pozdrav dragoj

ZLATANI ĆIPRANIĆ

Pamtit ćemo tvoju plemenitu dušu i tvoju ljubav prema našem ocu. Počivaj u miru.

Snaha TANJA, bratanične ZDENKA i ANA 1424

Dragoj

MIRI Od porodica pok.

MILANA i SVETA BOJANIĆA

MIRI

Posljednji pozdrav, ujak BANJO sa porodicom

Sa tugom u srcu se opraštamo od MIRE Počivaj u miru.

Porodica pokojnogBRANKA PERIŠIĆA 1433

Dragoj kumi

ZAGORKI MANDIĆ

Ostaćeš vječno u našim sjećanjima. DRAGAN, NADA, VLADIMIR i IVANA 1448

Posljednji pozdrav babi

MIRI Posljednji pozdrav. TINA MILANOVIĆ sa porodicom 1444

e-mail: oglasno@pobjeda.me

S poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

VLADA i IVANA SOLDATOVIĆ sa porodicom 1438

Posljednji pozdrav dragoj

MIRI

Neka Vaša dobra i plemenita duša počiva u miru.

MARIJA, DEJAN, ANDREJ i ANDREA 1454

KOSI

Voljena

MIRA

Tvoji: MIŠKO, DRAGANA, BRANKO i MATIJA

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

KOSI MANDIĆ

Tvoja plemenita duša, častan život i nesebičnost zaslužuju poštovanje i zahvalnost.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala cijelog života.

Vječno ćemo te se sjećati.

Počivaj u miru kod svog supruga.

Sin ZVEZDAN, snaha VESNA i unučad ANDRIJA, TAMARA i TEODORA

Posljednji pozdrav našoj babi

KOSI MANDIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, DUBRAVKA, VESKO, VLADICA,INA i STEVAN PEJOVIĆ

Poneđeljak, 31. oktobar 2022.

Dana 30. oktobra 2022. preminula je naša draga

KOSI

Zahvalni smo što si obilježila naše djetinjstvo i bila dio naših života. Počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju kao što si ti čuvala, pazila i voljela nas.

ZAGORKA – KOSA Andrijina MANDIĆ

rođena Zeković 1936–2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 30. oktobra od 14 do 16 časova i 31. oktobra od 11 do 14.30 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: sin ZVEZDAN, ćerke ZORICA, LJILJANA,STANIJA – ĆANA i BILJANA – BIBA, braća SAVO i ILIJA – MIŠO, snahe VESNA, DARA, SENKA i DUŠKA, zaova MILKA, unučad, praunučad i ostala rodbinaMANDIĆ i ZEKOVIĆ

1432

Posljednji pozdrav našoj babi

Tvoja unučad: ANDRIJA, TAMARA i TEODORA

Po dobroti ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati i čuvati od zaborava.

ANDRIJA i NATAŠA sa porodicom 1436

Posljednji pozdrav dragoj sestri od ujaka

KOSI MANDIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoje: RADA, VOJKA, MIKI, JOJA, BRANKA i ĆANA 1451

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

KOSI

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

Posljednji pozdrav našoj babi

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u carstvu nebe skom. Vječno ćeš ostati u našem sjećanju.

Ćerka LJILJA i unučad ŽELJKO, ANDRIJANA i IVANA 1439

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

ZAGORKI MANDIĆ

Čuvaćemo te od zaborava. Ostaćeš u najljep šoj uspomeni.

Zaova MILKA sa porodicom 1449

Posljednji pozdrav

KOSI MANDIĆ

Počivaj u miru. Sjećanje na tebe nikad neće da izblijedi.

TAMARA i BOJAN PEROVIĆ 1437

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Oglasi

obavještenja

Danas 31. oktobra 2022. je 15 godina bolne istine od kada nije sa nama naš jedini sin i brat

DAMIR GAŠO RAŠKETIĆ

Dragi Gašo, sve ove godine su nijemi svjedok istine sa kojom živimo i bola koji nosimo. Sa vječnom ranom na srcu i suzom u oku, koje vrijeme ne liječi, živiš u nama voljen i nikada zaborav ljen.

Tuguju za tobom

Majka VERA i sestra SEKA sa porodicom 1447

Dana 1. novembra 2022, navršava se godina od prerane smrti moje drage sestre

KOSI MANDIĆ

Prošlo je godinu dana od kada moja Jelče nije sa nama. Njen dragi lik zauvijek je u našim mislima, pričama i najljepšim uspomenama.

Sa poštovanjem

VESKO, MIRA i DANIJELA VUKOVIĆ 1452

Dragoj

KOSI

Hvala ti na dugogodišnjem, iskrenom prijateljstvu.

KOKA 1440

Majci našeg prijatelja i kolege.

KOLEKTIV UNIPROM-a

Prošlo

trinaest godina,

SJEĆANJE

Navršilo se 8 godina od smrti našeg voljenog

MILANA Božidarovog ANDRIĆA

Paštrovića

S ljubavlju, poštovanjem, tugom i ponosom,

supruga MILANKA, kćerka IVANA,zet VIDAK STANIĆ, unučad KORA, VEDA i VITO 1426

Tvoj brat GORAN JURIŠIĆ sa porodicom 1427 e-mail: oglasno@pobjeda.me

JELKICE Markove JANKOVIĆ

KOSI

KOSI