Dnevni list Pobjeda 31.12 - 03.01.2023.

PODGORICA – Ustavnim pučem u parlamentu Crne Gore okončana je 2022. godina, tako što je predsjednica parlamenta Danijela Đurović, preuzimajući nadležnosti predsjednika države Mila Đukanovića, shodno odredbama neustavnog Zakona o predsjedniku, dodijelila mandat Miodragu Lekiću za sastav nove 44. vlade Crne Gore.

Tokom 2022. pale su dvije vlade – „apostolska“ Zdravka Krivokapića i manjinska Dritana Abazovića Proteklu godinu je obilježila i velika izdaja nacionalnih interesa, kada je Abazović sa patrijarhom Crkve Srbije Porfirijem Perićem potpisao takozvani Temeljni ugovor i stavio ovu vjersku organizaciju, čije je sjedište u drugoj zemlji, iznad zakona naše države.

U godini za nama i naš put ka Evropskoj uniji potpuno je zaustavljen, a bezbjednosne službe ponovo su pale pod srpsko-ruski uticaj. Ustavni sud je blokiran (poslanica Ure Suada Zoronjić bila je 18 puta uzdržana prilikom glasanja), a u blokadi je ostao i Sudski savjet. Razotkrivena je ruska špijunska mreža u Crnoj Gori i raskrinkan državni šverc cigareta, čiji su protagonisti najviši funkcioneri Abazovićeve Ure. Dobili smo i najgori izvještaj Evropske komisije, ali tračak nade da će Crna Gora ipak uspjeti da se otrgne iz kleronacionalističkog zagrljaja i sačuvati svoj građanski, multietnički i multivjerski koncept pružio je Pokret „Ima nas“. Za Crnu Goru 2022. bila je godina nade, izdaje i velikog razočaranja.

PALI „APOSTOLI“

Abazovićeva koalicija ,,Crno na bijelo“ početkom januara, nakon dvomjesečnih tajnih pregovora sa liderima opozicionih partija, objelo-

danila je da će napuštiti Vladu i vladajuću kleronacionalističku koaliciju.

Ura je 12. januara podnijela inicijativu za izglasavanje nepovjerenja „apostolskom kabinetu“, a podržalo ih je 27 poslanika opozicije uključujući i DPS.

Skupština Crne Gore je 4. februara izglasala nepovjerenje ,,apostolskoj“ Vladi Zdravka Krivokapića - podržalo je svega 11 poslanika.

Tri dana kasnije, 7. februara razriješen je i predsjednik parlamenta Aleksa Bečić

ULOGA STRAHINJE

BULAJIĆA

Ruske službe pokušale su na sve načine da spriječe izbor manjinske vlade, pa su preko Strahinje Bulajića (DF), tada predsjedavajućeg Skupštine, pokušali da opstruiraju zakazivanje sjednice. Bulajić se 20. februara sastao sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinom i Aleksandrom Perišovom u Danilovgradu, ali nakon što je Pobjeda objelodanila tu informaciju, ruski agent je ubrzo protjeran iz Crne Gore, a pčetkom aprila još četvoro diplomata ruske ambasade proglašeno je personama non grata.

SLOM SUVERENISTA NA CETINJU

Dok je na državnom nivou tadašnja proruska i prosrpska vlada izgubila vlast, u crnogorskoj prijestonici, gdje su ubjedljivu pobjedu na lokalnim izborima odnijele građanske, proevropske snage, ipak, nijesu uspjele da postignu dogovor, pa je SDP sa osam mandata, izbacio iz svih kombinacija DPS, koji je osvojio 14 mandata. Sklopili su savez sa Starom gardom LSCG koja ima tri odbornička mjesta, uz podršku Ure i Demokrata u lokalnom parlamentu. Za gradonačelnika je 15. februara izabran Nikola Đurašković iz SDP-a.

Ka Ko smo proćerdali i 2022.

Godina nade, izdaje

MANDATAR ABAZOVIĆ, SNP UCJENE I RASPLET

Na državnom nivou, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon konsultacija, 3. marta dao je mandat Dritanu Abazoviću da sastavi 43. Vladu.

U Vladu su ušli SNP, SDP i partije manjinskih naroda, dok je SD Damira Šehovića odbio da pregovara sa Abazovićem. Abazović je 20. aprila saopštio da će manjinska vlada dobiti mandat na godinu dana i imati 20 ministara (18 ministarstava i dva ministra bez portfelja) i četiri potpredsjednička mjesta.

Toga dana Bulajić, koji je odbijao da zakaže sjednicu, napuštio je funkciju potpredsjednika parlamenta i povukao se iz politike.

Skupština Crne Gore je, 28. aprila, na Cetinju, izabrala 43. Vladu i Dritana Abazovića za premijera, a Danijelu Đurović iz SNP-a za predsjednicu parlamenta.

Manjinsku vladu podržalo je 45 poslanika - DPS-a i LP, koji ne participiraju u toj vladi, koalicije „Crno na bijelo“, SDP-a, SNP-a i manjinskih partija. Poslanici SD-a joj nijesu dali podršku.

DF i Demokrate u ulozi opozicije govorili su da su Abazović i Joković izdali izbornu volju od 30. avgusta 2020, da je posrijedi puč i tražili su vanredne izbore.

PODRŠKA PORFIRIJA PERIĆA

Na prvoj sjednici Abazovićeve vlade, 5. maja, razriješen je vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, proruski Dejan Vukšić,

a imenovan je Savo Kentera Kako je Vukšić tajnu službu stavio pod punu kontrolu ruske i sprske agenturne mreže, na koji način su Moskva i Beograd bili u posjedu svih podataka, pa i NATO saveznika, zapadni partneri tražili su od Abazovića da na čelo Agencije imenuje osobu od povjerenja zapadnih partnera, a Kenteri su vjerovali.

Istog dana, 5. maja, Skupština je usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je regulisano da izbori u Podgorici i 13 opština budu u istom danu, najkasnije do 30. oktobra. Predsjednik Đukanović nije potpisao zakon, već ga je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ona ga usvojila 9. maja, pa su već raspisani izbori u Podgorici i 13 opština odgođeni za 23. oktobar. Da evropska budućnost Crne Gore nije fokus Abazovića i njegove vlade, bilo je jasno već 12. maja. Umjesto puta ka Evropi oni su se odlučili za staze „srpskog sveta“. Abazović je izmolio pozivnicu za prijem od patrijarha srpskog Porfirija Perića u Manastiru Ostrog gdje mu je saopštio da želi da takozvani temeljni ugovor sa Crkvom Srbije bude potpisan u njegovom mandatu.

TEMELJNA PREVARA Sa ministrom pravde Markom Kovačem 17. juna počeo je skandaloznu igru kojom je pripremao potpisivanje ovog dokumenta.

Na upozorenja potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića da bi insistira-

nje na potpisivanju protivustavnog ugovora sa Crkvom Srbije moglo srušiti Vladu, Abazović je hladno odgovorio: „Ako zbog ugovora treba da se razdvojimo, ja sam tu!“ Ni to nije bilo sve. Abazović je već 7. juna otišao u Ohrid na samit „Otvorenog Balkana“ i „otkrio“ da je Crnoj Gori tu mjesto, iz perspektive njegove vlade.

Ispred zgrade Vlade u Podgorici 4. jula održan je protest zbog Abazovićevih planova, a sa radnog doručka sa ambasadorima EU, tog jutra, organizovanog povodom početka češkog predsjedavanja, Abazoviću je poručeno da „Otvoreni Balkan i ugovor sa SPC nijesu prioriteti Crne Gore“. Ostao je uzaludan pokušaj predsjednika Đukanovića da 7. jula u dogovoru sa liderima stranaka na vlasti odgodi potpisivanje takozvanog temeljnog ugovora. O spornom ugovoru sa Crkvom Srbije 7. jula, okončan je bez dogovora. Abazović je sjutradan, 8. jula, konstatovao da je Vlada usvojila nacrt temeljnog ugovora, iako bez kvalifikovane većine. SDP je uskratio podršku Vladi, a Predsjedništvo DPS-a odlučilo je, 10. jula, da učini isto.

TAJNI UGOVOR

Poslije nekoliko dana, 15. jula, održan je sastanak šefova diplomatija EU i rukovodstva naše države u Vili „Gorica“ sa koga je Žozep Borelj poručio da Crna Gora ima priliku da izabere kojim putem će krenuti.

Predsjednik države i premijer razgovarali su 19. jula i zaključili da nema potpisivanja ugovora sa Crkvom Srbije dok stručni tim ne provjeri ustavnost tog akta, ali je Abazović pratio svoju agendu.

Ignorisao je i upozorenje Brisela da je insistiranjem na temeljnom ugovoru narušio izglede da država dobije Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila (IBAR), oglušio se i o mišljenje CANU da se ugovorom sa SPC ignorišu istorijski izvori o crnogorskom pravoslavlju.

U Vili „Gorica“, 3. avgusta, tajno i bez znanja dijela ministara potpisao je ugovor sa Crkvom Srbije.

Dok je grupa građana, okupljena u blizini Vile, mirno protestovala, helikopter MUP-a Srbije sletio je u policijski kamp na Zlatici i dovezao kler Srpske crkve, na čelu sa Perićem. Ubrzo je Perić na Instagram nalogu obavijestio da je ugovor potpisan.

Ovom činu prisustvovali su ministri: Marko Kovač, Vladimir Joković, Fatmir Đeka, Dragoslav Šćekić i Aleksandar Damjanović

POLICIJSKA NAMJEŠTALJKA

Da je Abazovićeva vlada samo kontinuitet kleronacionalističke vlasti uspostavljene nakon izbora 2020. godine, pokazalo se i 13. jula, kada se antifašistička Crna Gora, svih nacija i vjera, okupila u Nikšiću da proslavi Dan državnosti sa jasnom porukom da antifašizam nema alternativu. Bio je to veličanstven skup, a pošto je manifestacija okončana, a okupljeni slavlje nastavili u nikšićkim kafanama i kafićima, policija je, nažalost, omogućila grupi kleronacionalista i paravjerske, rusko-srpske organizacije da dođu u kontakt sa građankama i građanima na trgu. Uslijedila je brutalna policijska reakcija, ali samo prema onima koji su bili na antifašističkom skupu.

DF KAO „SLAMKA SPASA“

U avgustu je na inicijativu DPS-a, SDP-a, SD-a i DUA-e, u Skupštini 50 poslanika izglasalo nepovjerenje kabinetu Abazovića, za što su glasale i Demokrate. Abazovićeva vlada srušena je nakon samo 113 dana.

Poslije toga „stara većina“, predvođena DF-om, počela je sa brutalnim gaženjem Ustava, kako bi sebi omogućila vlast.

Ustavni sud blokiran je u septembru, kada je sudija Miodrag Iličković stekao uslov za

Čin izdaje: Patrijarh SPC Porfirije Perić i

Brutalna intervencija policije nad mirnim građanima, antifašistima nije zasjenila veličanstvenu proslavu 13. jula u Nikšiću

izdaje i razočaranja

upoznata i sa jezivim scenarijem koji su mafija, tadašnja opozicija i Crkva Srbije pripremali Crnoj Gori za slučaj da izgube izbore 30. avgusta 2020.

ANB OPET

U RUSKOJ MREŽI

odlazak u penziju. Sud je ostao bez kvoruma za odlučivanje. Predsjednik Đukanović 20. septembra predsjednici Skupštine Danijeli Đurović uputio je prijedlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore, jer nije prihvatio nepotpisani i neblagovremeni prijedlog DF-a, Demokrata, Ure i njihovih manjih partnera da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić. Poslanici su na sjednici Skupštine 30. septembra, glasovima stare kleronacionalističke većine odbili da inicijativu predsjednika države uvrste u dnevni red.

Plan im je bio da potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, na što je ona pristala, preuzme ingerencije predsjednika zemlje i da mandat Lekiću. To su spriječili poslanici DPS-a i SDP-a jer nijesu glasali za smjenu Danijele Đurović.

SKAJ APLIKACIJE

U međuvremenu, u avgustu su se pojavile informacije koje nedvosmisleno ukazuju na veze Abazovića, ali i parlamentarne većine iz 2020. godine, sa mafijom, prvenstveno škaljarskim klanom. M portal počeo je da objavljuje transkripte „Skaj aplikacije“ preko koje su kriminalci razmjenjivali informacije, a u tim komunikacijama direktno se pominje Abazović, kojeg zovu „brat naš“, ali i još nekoliko aktera parlamentarne većine.

Iz tih transkripata javnost je

Pošto je Abazovićeva vlada oborena u avgustu, on je počeo sa pripremama da ANB opet vrati proruskim agentima. Smijenio je 7. oktobra Sava Kenteru, odmah pošto je Agencija privela kraju dvije međunarodne istrage – raskrinkavanje ruske špijunske mreže u Crnoj Gori i državni šverc duvana. Obje istrage vodile su do funkcionera Abazovićeve Ure. Zbog šverca duvana prije nekoliko dana uhapšen je Rade Milošević, blizak Abazovićev partijski saradnik koji je bio direktor Uprave prihoda i carina. Pošto je smijenio Kenteru, na čelo ANB Abazović je imenovao „preletača“ Borisa Milića, koji se 2020. odmah stavio u službu proruskog Vukšića, a kada je bilo izvjesno da će Agenciju preuzeti neko drugi, usluge je ponudio Abazoviću, a podatke mu je dostavljao preko bliskog prijatelja Artana Kurtija. Još u julu Abazović je Kurtija imenovao za generalnog inspektora u ANB, ali za Kenterinog mandata on nije imao pristup tajnim podacima. Poslije imenovanja Milića, Agencijom, suštinski, rukovodi Abazovićev prijatelj – Kurti. Nakon što se riješio Kentere, odlazeći premijer 22. oktobra oslobodio se i prozapadnih ministara - vanjskih poslova Ranka Krivokapića i odbrane Raška Konjevića iz SDP-a. Vladu je tada napuštio ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović

Interesantno je da je, nešto kasnije, krajem novembra, Abazoviću „okrenula leđa“ i njegova partijska saradnicapotpredsjednica Vlade i ministarka evropskih integracija i potpredsjednica Ure Jovana Marović. Na sve funkcije podnijela je ostavke zbog sukoba sa Abazovićem oko „Otvorenog Balkana“.

KOALICIJA OKO DPS

IZGUBILA PODGORICU

Lokalni izbori u više crnogorskih gradova održani su 23. oktobra kada je koalicija oko DPS-a, nakon 24 godine, izgubila vlast u glavnom gradu Podgorici. Koaliciju je predvodio aktuelni gradonačelnik Ivan Vuković

Osim Podgorice, DPS je izgubio Pljevlja, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin i Zetu koja je doskoro bila gradska opština u okviru glavnog grada.

Većinu u Podgorici u kojoj živi gotovo trećina stanovnika Crne Gore osvojile su kleronacionalističke stranke pobjedni-

ce parlamentarnih izbora iz 2020. i novoformirani pokret proizašao iz te vlade Krivokapićevih ministara „apostola“, Milojka Spajića i Jakova Milatovića - „Evropa sad“. Milatović je kandidat za gradonačelnika, a zbog ustavnih žalbi i nefunkcionalnosti Ustavnog suda još nijesu proglašeni konačni rezultati.

USTAVNI PUČ

Glasovima „stare“ većine u crnogorskom parlamentu 1. novembra, bez prisustva opozicije, izglasane su izmjene Zakona o predsjedniku države koje predviđaju niz neustavnih odredbi kojima su poslanici DF-a, Demokrata, Ure, SNP-a namjeravali da primoraju Mila Đukanovića da predloži Lekića za mandatara za sastav 44. vlade ili da ga, u protivnom, izopšte iz te procedure. Đukanović je odbio da potpiše taj zakon, a Venecijanska komisija, 9. decembra, preporučila je da se ne usvajaju izmjene. Uprkos njihovom i upozorenjima najviših evropskih zvaničnika i SAD-a, poslanici kleronacionalističke većine 12. decembra ponovo su izglasali zakon i u parlamentu izvršili ustavni puč, od kada DPS bojkotuje rad parlamenta. Đukanović je 16. decembra potpisao zakon.

PUT U SUNOVRAT

Vlast se ne osvrće na nikad oštrije reakcije međunarodne zajednice i upozorenja da Crna Gora rizikuje zaustavljanje procesa pristupanja EU već u januaru ili februaru.

Otkazan je sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i

pridruživanje (POSP) koji je bio zakazan za 14. decembar. Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, prilikom posjete našoj zemlji 16. decembra, poručio je parlamentarnoj većini da ne pokušavaju da formiraju novu vladu na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku.

Ministri vanjskih poslova Slovenije i Austrije Tanja Fajon i Aleksander Šalenberg 21. decembra upozorili su da bi bilo problematično formirati vladu na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku. Parlamentarna većina 26. decembra uputila je predsjedniku države prijedlog sa 41 potpisom da mandatar bude Miodrag Lekić i zaprijetili da će ako on ne pristane oni postupiti po „svom“ zakonu. Đukanović je odbio da učestvuje u ovoj neustavnoj proceduri, pa je predsjednica parlamenta Danijela Đurović, na sjednici 28. decembra, zadala završni udarac u gaženju Ustava saopštavajući da je Miodrag Lekić mandatar. Bahata parlamentarna većina je 27. decembra u crnogorskom parlamentu izvela još jedno pravno nasilje, da bi protivustavno preuzeli vlast u Podgorici. Usvojili su amandmane na Prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je predviđeno da, ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona. U tom slučaju, kako se navodi, Vlada aktom konstatuje prestanak mandata Skupšti-

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin 24. februara, srušio je mir u Evropi izvršivši brutalnu agresiju na Ukrajinu, demokratsku zemlju od 44 miliona stanovnika i time započeo prvi veliki rat na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila geostratešku sliku Evrope, njen bezbjednosni okvir i sva pravila na kojima počiva evropski poredak.

Bio je to poseban izazov za Crnu Goru koja je u tom trenutku imala vlast koju su činile proruske stranke.

Srećna okolnost je bila što je naša država članica NATO-a pa je to usporilo ruska nastojanja da, posredstvom Crkve Srbije i satelitskih političkih partija, destabilizuje Crnu Goru. Dugo je tadašnji odlazeći premijer Zdravko Krivokapić odbijao da uvede sankcije Rusiji, kao što su to članice EU, NATO-a i SAD.

Organizacije bliske Crkvi Srbije organizovale su „spontane“ omanje proteste podrške Rusiji i Putinu u Nikšiću i Podgorici.

Evropska i građanska Crna Gora nedvosmisleno je stala na ukrajinsku stranu. Zahtijevali su usklađivanje crnogorske politike sa EU i NATO-om. To je učinila manjinska vlada, ali je Abazović, nešto kasnije, učinio zaokret ka „srpsko-ruskom svetu“, umjesto da povede Crnu Goru ka EU koja je zbog ruske agresije na Ukrajinu otvorila širom vrata. Najavljeni ulazak DF-a u vladu dodatno će našu zemlju udaljiti od Evropske unije i gurnuti je dublje u ruski zagrljaj.

Građani Cetinja su sto dana svakodnevno u znak podrške ukrajinskom narodu organizovali protestne šetnje. Na Dvorskom trgu svakog dana obojili su po ploču u boji ukrajinske zastave. Nakon sto dana Cetinjani su šetnje organizovali svakog 24. u mjesecu.

ni opštine i na prijedlog ministarstva imenuje Odbor povjerenika.

IMA NAS – TRAČAK NADE

Evropske i građanske snage, predstavnici civilnog sektora i građanski aktivisti okupljeni u Pokretu „Ima nas“ počeli su da organizuju građanske proteste koje formalno prijavljuje izvršni direktor NVU Forum slobodnih građana „Luča“ Nebojša Mrvaljević Prvi je održan 8. novembra ispred Skupštine Crne Gore, kada je više od 17 hiljada građana stalo u odbranu Ustava Crne Gore i državnih institucija, sa zahtjevima da se povuče prijedlog izmjena Zakona o

predsjedniku, da se organizuju vanredni izbori i postigne dogovor o sudijama Ustavnog suda.

Drugi protestni skup održan je 18. novembra, kada se u Podgorici okupila oko 21 hiljada građana, dok je treći organizovan 29. novembra. U organizaciji Pokreta „Ima nas“, 12. decembra, kada je usvajan Zakon o predsjedniku, u znak protesta blokirano je više saobraćajnica u Podgorici. Četvrti protestni skup održan je 1. decembra, poslije kojeg su građanke i građani mirnom šetnjom došli ispred zgrade Delegacije EU u Podgorici gdje je pročitan proglas koji je potpisalo 60 hiljada ljudi.

Zoran DARMANOVIĆ

Dritan Abazović, Podgorica 3. avgust 2022.

CrnogorsKi odgovor: Protest Pokreta ,,Ima nas“, Podgorica 20. decembar 2022.

Niko nas bolje ne zna od

Možda se nikada kao 2022. godine Crna Gora nije tako nesrećno istorijski vratila na 1918. tokom koje je Srbija – susjed i ratni saveznik, crnogorsku državu najprije okupirala, a onda je i izbrisala sa geografske karte. I tada su, kao i danas, za to glasali crnogorski građani. Istovremeno, i tada su, kao i danas, u toj opskurnoj i po Crnu Goru tragičnoj igri – zbog koje su joj se, vijek kasnije, neke države i zvanično izvinile – učestvovale tzv. velike sile.

„Da će nešto uraditi Velike sile, fraza je kojom se obmanjuju naši sugrađani, uvjereni da nad sudbinom svijeta, na kraju krajeva, bdije neka moralna Velika sila. Kako Velike sile uređuju stvari, poznato je. Treba listati stare kalendare“, zapisao je 1943. godine Miroslav Krleža

Očito ne pomaže listanje starih kalendara. Niti nada u moral velikih sila.

Sve zavisi od građana Crne Gore, poručuje predsjednik Milo Đukanović, koji na početku novogodišnjeg intervjua Pobjedi odgovara na pitanje po čemu će, u političkom smislu, pamtiti 2022. godinu.

„Na globalnom planu, 2022. godinu pamtiću po novom ratu u Evropi, koji je urušio međunarodni poredak nastao poslije Drugog svjetskog rata, međunarodno pravo i ozbiljno ugrozio bezbjednost Evrope. U Crnoj Gori – po sunovratu vrijednosti koje smo pionirski mukotrpno izgrađivali tokom četrnaest godina poslijereferendumskog razvoja. To je učinjeno zahvaljujući neznanju i, ne manje od toga, lošoj namjeri u upravljanju državnim poslovima od strane dvije vlade smijenjene tokom 2022. Crna Gora, nekad država uzorne stabilnosti, dinamičnog razvoja, pristojne političke kulture i cijenjenih reformskih ostvarenja, danas je primjer nestabilnosti, nefunkcionalnosti i besperspektivnosti“, kaže crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

POBJEDA: Kada saberete učinke Vlade Dritana Abazovića – od potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, namjernog urušavanja institucija, ekonomskog sloma, nezapamćene podijeljenosti društva, do najave pristupanja inicijativi „Otvoreni Balkan“ – ostajete li pri

Nakon demonstracije neodgovornosti i pravno-političkog nasilja vezanih za Zakon o predsjedniku, Zapadu je postala savršeno jasna nerealnost očekivanja da će ovakva promjena vlasti u Crnoj Gori donijeti blagodet za društvo i unaprijediti naše partnerske odnose. Možda se promjena politike Zapada nazire, ali od nje neće zavisiti moje, a ubijeđen sam, ni ponašanje aktera državno odgovorne proevropske politike u našoj zemlji. Svoja politička stanovišta zastupam zbog svojih uvjerenja. Katkad ona nijesu bila u saglasju sa politikom zapadnih partnera, što je logično. Uostalom, niko nas bolje ne zna od nas samih

stavu da, u datim okolnostima i s obzirom na alternativu, nijeste pogriješili kada ste Abazoviću dali mandat za sastav manjinske Vlade?

ĐUKANOVIĆ: Pitanje je hipotetičko i polazi od pretpostavke da smo imali mogućnost da biramo. Takođe, sugeriše da je politički odgovorna opcija mogla biti i da produžimo vijek Vladi, čije su perjanice bile žena-četnik, ministar pravde koji ni u trenutku smjene nije bio načisto (nažalost, nije bio jedini u toj Vladi) da li je strijeljanje preko osam hiljada ljudi u Srebrenici samo zato što su muslimani genocid ili nije, zatim ministarka zdravlja koja je, u jeku epidemije korone i sa ozbiljnim kašnjenjem u početku imunizacije, odbijala donacije vakcina zato što joj se nije dopadao donator; Vladi koja je ugasila Montenegroairlines i saobraćajno izolovala Crnu Goru kao rastuću turističku destinaciju i koja je otjerala „Aman“ sa Svetog Stefana… Ili da smo mogli birati s kojim partnerom ćemo smijeniti tu Vladu.

POBJEDA: U datim okolnostima i s obzirom na alternativu, to sam rekla, gospodine predsjedniče. ĐUKANOVIĆ: Krivokapićevu Vladu trebalo je srušiti jer je bila kleronacionalistička, anticrnogorska i antievropska. Ona je mogla biti promijenjena samo saradnjom sa Urom, budući da su odnos snaga u parlamentu opredijelili građani na izborima 2020. Svakako, da smo tada znali sve što danas znamo o kandidatu Ure za premijera, ne bismo ga izabrali. Tada smo sa tom političkom grupacijom napravili jasan koalicioni sporazum: na godinu dana, uz samo dva uslova – intenzi-

Pozdravljam SDT da radi svoj posao

između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Vas postoji i „neka tajna veza“? ĐUKANOVIĆ: Izjavu Novovića koju citira-

viranje realizacije obaveza iz evropske agende i vraćanje povjerenja investitora. Siguran sam da bi, da je manjinska Vlada nastavila da radi poštujući pomenuti sporazum, to bila dobitna formula za Crnu Goru, koja bi danas bila veoma blizu članstva u EU.

POBJEDA: A dalje je nego ikad.

ĐUKANOVIĆ: Tako je. I to zato što je, vođen drugim, ličnim i tuđim, a ne crnogorskim interesima, premijer napravio zaokret koji je, već sam kazao, najveća izdaja Crne Gore od 1918. do danas.

POBJEDA: Zapadna međunarodna zajednica otvoreno je podržala Abazovićevu Vladu, baš kao što je podržala i onu Zdravka Krivokapića. Jesu li ambasadori zemalja Kvinte zaista aktivno učestvovali u dogovorima o formiranju 43. Vlade i jesu li neki od njih, kako su pisali pojedini mediji, „lično garantovali za Dritana Abazovića“?

ĐUKANOVIĆ : Kontinuiran dijalog sa evropskim i evroatlantskim partnerima je vanjskopolitička praksa, koja je logična posljedica članstva Crne Gore u NATO i dolaska pred vrata EU. Taj dijalog je i dodatno pojačan tokom posljednje dvije godine, i to više kao posljedica nesposobnosti izvršne

te tumačim tačno onako kako je rečena: da je traženo i da nije dobijeno. Iako ne znam što se u tom slučaju imalo tražiti od Srbije. Znam da je i ranije traženo, shvatio sam i dobijeno od Švajcarske. No, nije prvi put da ono što se od Srbije traži nije dobijeno. Sjetite se i sudskog predmeta „državni udar“ i nekih drugih.

U svakom slučaju, pozdravljam da SDT nastavi da radi svoj posao.

vlasti u tom periodu da odgovorno i u evropskom duhu upravlja zemljom. No, niko iz inostranstva nije presudno uticao na to da Dritan Abazović bude premijer, niti je garantovao za njegovo poštenje i umijeće. Jednostavno, on je u tom trenutku bio jedino rješenje. Alternativa je bila Vlada Zdravka Krivokapića.

POBJEDA : Kako to da Zapad nije imao baš nikakvog uticaja na destruktivne odluke onih koje je podržao avgusta 2020? Kako što znate, parlamentarna većina nije se mnogo obazirala na apele Zapada da ne potpisuju tzv. Temeljni ugovor, da ne izglasavaju neustavni Zakon o predsjedniku, da ne biraju novu vladu na temelju pomenutog zakona.

ĐUKANOVIĆ: Odgovor na to pitanje zapadni partneri šalju nam svakodnevno, pa moramo naučiti da ga pažljivo pročitamo.

POBJEDA: Kakav odgovor?

ĐUKANOVIĆ: Jednostavan i logičan: vi, građani Crne Gore, sebi ste birali vlast; vi imate pravo da svoj izbor promijenite kada god to u dovoljnoj mjeri poželite. Ne ljutite se na nas. I ne prebacujte nam krivicu. Kao partneri i važni činioci evropske i međunarodne politike,

Nastavi li parlamentarna većina putem kojim su se zaputili, lako se može aktivirati takozvana ,,klauzula balansa“. U slučaju da izaberu Vladu na temelju ustavnog puča, ona će biti politički izolovana; njenom trezoru će krediti zapadnih banaka biti nedostupni, što znači i nemogućnost izmirivanja plata, penzija i socijalnih davanja građanima. Jer, ne zaboravimo: taj dio budžeta je, u godini koja počinje sa 150 miliona eura, naslonjen na kredite koje treba obezbijediti

imali smo pravo na mišljenje da je u Crnoj Gori, poslije trideset godina kontinuiteta jedne vladajuće koalicije, vrijeme da se dostignuti kvalitet demokratskog razvoja testira i promjenom vlasti. Jer dio ste evropske kulture, uključujući i političku. Ako smo i napravili neki previd, kao, recimo, u percepciji SPC kao vjerske, a ne političke, nacionalističke, agresivno imperijalističke organizacije - događa se. Ne očekujte da o tome sad debatujemo. Niti da se pospemo pepelom. Jer, odluka je ipak bila vaša.

I to je tačno. POBJEDA : Da, građani su odlučili. Ipak, zar Vam poruka „zapadnih partnera“, uzimajući u obzir njihov doprinos „osvježenju“, ne zvuči cinično?

ĐUKANOVIĆ: Uloga koju je politika nekih od zapadnih partnera imala u tom periodu rezultat je njihove nedovoljne udubljenosti u stanje na Zapadnom Balkanu, kao i u posljedice višegodišnjeg razarajućeg djelovanja ruske, antievropske politike oslonjene na nacionalističke velikodržavne političke partnere u našem regionu.

No, to je nesumnjivo doprinijelo da se u Crnoj Gori uspostavi aktuelna državna politika, bez pameti i odgovornosti, kojoj je sporazum o produžetku strateškog prozapadnog kursa kretanja zemlje samo korisna laž, kako bi što duže sačuvali povjerenje evropskih i NATO partnera, a suštinski obavljali posao za velikosrpske i globalne ruske interese.

Nakon što je otkrivena i nakon što je izgubila međunarodnu podršku, ta državna vlast, „hrabro i pametno“, ignoriše poruke sa partnerskih adresa. Zašto? Zato što je njihov sistem vrijednosti daleko od Evrope i Sjevernoatlantskog saveza.

POBJEDA: Nakon ponovnog izglasavanja Zakona o predsjedniku, uočavate li neku promjenu stava Zapada prema suverenističkom bloku i Vama lično?

ĐUKANOVIĆ: Mislim da je, nakon demonstracije neodgovornosti i pravno političkog nasilja vezanih za Zakon o predsjedniku, Zapadu postala savršeno jasna nerealnost očekivanja da će ovakva promjena vlasti u Crnoj Gori donijeti blagodet za društvo i unaprijediti naše partnerske odnose. Možda se promjena o kojoj govorite nazire, ali od nje neće zavisiti moje, a ubijeđen sam, ni ponašanje aktera državno odgovorne proevropske politike u našoj zemlji. Svoja politička stanovišta zastupam zbog svojih uvjerenja. Katkad ona nijesu bila u saglasju sa politikom zapadnih partnera,

INTERVJU: Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore

Razgovor vodila: Tamara NIKČEVIĆ

POBJEDA: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović kaže da je ponovo otvorio slučaj „prvi milion“, u kojem se navodno pominjete, te da je „traženi materijal zamolnicom dobijen od Švajcarske, ali ne i od Srbije“. Želi li se ovim podgrijati stari spin o tome da

Milo Đukanović

nas samih

Mirni, demokratski građanski protesti svojstveni su i najuređenijim demokratijama. U našem slučaju, pribježište su za patriotsku, građansku i evropsku svijest, koja je rezultatima izbora i ustavnim pučem ostala bez institucionalnog uporišta

što je logično. Uostalom, niko nas bolje ne zna od nas samih.

POBJEDA : Rekli ste da se mnogo ne obazirete na istraživanja javnog mnjenja, koja bilježe pad povjerenja u tzv. suverenistički blok stranaka, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista. To potvrđuju i rezultati lokalnih izbora, naročito onih u Podgorici, gdje je „referendumski blok“ osvojio 38 procenata i izgubio vlast. Kako to objašnjavate?

ĐUKANOVIĆ: Kao čovjek koji je dugo u politici, ne potcjenjujem važnost istraživanja javnog mnjenja. Ipak, rekao sam da nijesam „zavisnik“ od njih, da ih ne tumačim površno i ne uzimam zdravo za gotovo. Ne mislim, naime, da ona opredjeljuju rezultate izbora, niti da onaj ko je najpopularniji u javnosti ima i naj-

bolje kvalifikacije da obavi odgovorne državne poslove. U toj spoznaji sam se učvršćivao duže od tri decenije. Kada je riječ o rezultatima lokalnih izbora, bilježi se izvjestan pad podrške i DPS-a i bloka suverenističkih proevropskih partija. Što je, svakako, manji pad od očekivanog. Uostalom, sjetite se: zar nije veliki broj domaćih i inostranih političkih analitičara najavljivao spontani slom DPS i dotadašnje vladajuće koalicije nakon što smo na izborima 2020. zaostali za jedan mandat u odnosu na novu vlast? Ipak, to se nije desilo.

Potvrđuje se, dakle, da politička Crna Gora ima stabilnu državotvornu svijest. Dubinski gledano – siguran sam većinsku. Ne samo zbog osvojenih 55,5 procenata glasova na referendumu o obnovi državne nezavisno-

sti, nego i zbog svih izbornih rezultata nakon toga. Napokon, i zbog ishoda predsjedničkih izbora 2018.

POBJEDA: Što su Vam oni pokazali?

ĐUKANOVIĆ: Kandidatkinja Draginja Vuksanović-Stanković i ja zajedno smo dobili 62 procenta glasova. Ubijeđen sam da za nas – ni za jedno ni za drugo –nije glasao niti jedan nacionalista, protivnik građanske Crne Gore i njenog evropskog puta.

POBJEDA : Dugo ste se opirali vaninstitucionalnom načinu političke borbe, ali ste, nakon izglasavanja neustavnog Zakona o predsjedniku, podržali građanski protest „Ima nas“. Imaju li efekta ovi protesti budući da parlamentarna većina nastavlja sa politikom urušavanja institucija?

ĐUKANOVIĆ: Nijesam bez razloga insistirao na borbi za nacionalne interese u okviru institucija sistema, budući da u svježem pamćenju, još iz ranih devedesetih, imam i to koliko je tegobno i koliko vremena iziskuje ponovno uspostavljanje insti-

Kompromitovane su poruke o promjenama po svaku cijenu

POBJEDA: Hoće li, nakon parlamentarnih izbora na kojima insistirate, DPS imati jači „koalicioni kapacitet“ i biti dio neke nove vlade?

ĐUKANOVIĆ: U današnjoj beskarakternoj politici - ne samo crnogorskoj, nažalost - nepregledne su mogućnosti koaliranja. Siguran sam da ne vjerujemo u „vizionarstvo“ i učinkovitost takvih političkih saveza.

Za DPS će se, očekujem, širiti prostor za stvaranje koalicije u mjeri u kojoj u Crnoj Gori bude stasavala svijest o bezuslovnoj pripadnosti evropskom kulturnom ambijentu. Mogli smo, naravno, zbog osvajanja ili zadržavanja vlasti, praviti i dnevnopolitičke koalicije; ali nijesmo. Vjerujemo, naime, da je važno, posebno u balkanskom društvu, imati jasan putokaz i primjer politike koja beskompromisno i nepokolebljivo baštini evropske vrijednosti. A i zbog svoje mentalne i moralne higijene. Ovim izričem kritički sud i o pokušajima pretencioznih političkih šarlatana, koji

tucionalnog reda, bez kojega nema države. Gnijev koji se bilo kada i bilo kojim povodom, makar i najopravdanijim, izlije na ulicu, nije u potpunosti artikulisan; on ima svoje razne, nekontrolisane frakcije, kao i ambiciju da, nakon ostvarenja cilja koji je bio neposredni povod protesta, produži da „uređuje“ društvo. Naravno, ova iskustva imaju značaja sve dok institucije države, počev od parlamenta, funkcionišu kao uporišta odbrane i afirmacije nacionalnih interesa, od kojih je poštovanje Ustava i vladavina prava primarni interes. Smisao ovakvog političkog pristupa gubi se kada institucije sistema primitivnim političkim nasiljem krenu u rušenje Ustava. I ne samo da se gubi smisao, nego sve to biva bez ikakvog značaja. POBJEDA: Kako bez značaja?

ĐUKANOVIĆ: Tako što će sve što danas protivustavnim nasiljem usvaja parlament morati biti poništeno. Takođe, svi koji su donosili takve zakone krivično će odgovarati. Sa druge strane, mirni, demokratski građanski protesti svojstveni su i najuređenijim demokratijama. U našem slučaju, pribježište su za patriotsku, građansku i evropsku svijest, koja je rezultatima izbora i ustavnim pučem ostala bez institucionalnog uporišta.

POBJEDA : Potpisali ste neustavni Zakon o predsjedniku, ali i više puta ponovili da nećete učestvovati u njegovoj primjeni. Očekujete li da do 20. januara nova vlada zaista bude formirana, te da u njoj, uprkos stavu zapadnih partnera, participiraju Bošnjačka stranka i dio albanskih partija?

ĐUKANOVIĆ : Objasnio sam zašto sam potpisao neustavni Zakon o predsjedniku: to mi imperativno nalaže

inostranim sagovornicima nude svoja „rješenja“, čiji je cilj, tobože za Crnu Goru budućnosti, neprirodni i neodrživi politički inženjering.

POBJEDA: Govorite o…?

ĐUKANOVIĆ: Govorim o „rješenjima“ kojima se, na tragu već iskompromitovane floskule o važnosti promjena po svaku cijenu, DPS i DF, svrstavajući nas u isti koš, bezočno pokušavaju oboriti ispod polovine podrške biračke javnosti, kako bi se od onih koji „mogu sa svakim“ pravila podobna vlast. Zaboravljaju, pritom, da vršenje vlasti podrazumijeva i da nešto morate znati i da nemate prečeg interesa od interesa svoje države. Uostalom, evo, probali smo! I to u dva izdanja. Dvije vlade. I oba puta dobili političko - ništa. Ako želimo odgovornu državnu vlast, koja je u stanju da garantuje stabilnost i dinamičan ekonomski i demokratski razvoj, njenu kičmu mora činiti provjereno pouzdana građanska koalicija, lojalna svojoj državi i njenoj evropskoj budućnosti.

Ustav. Nakon toga, Ustav daje pravo ne predsjedniku, nego Ustavnom sudu, da ocijeni ustavnost navedenog akta. Dakle, ne želim da budem dio nasilnog pohoda neodgovornih ljudi protiv Ustava i same države.

Istovremeno, Zakon donijet nasiljem i ignorisanjem domaće i strane stručne i političke javnosti me ne obavezuje. Parlamentarna većina je na putu bez povratka, koji joj je trasirao Demokratski front. Preciznije, na putu bez povratka koji DF realizuje po nalogu svojih mentora iz Beograda i Moskve. Zato od njih očekujem sve najgore. Ipak, ne očekujem da u toj antiustavnoj vladi participiraju predstavnici manjinskih naroda, budući bi to za njih predstavljalo političku kompromitaciju.

POBJEDA: Nijeste očekivali da Bošnjačka stranka napusti smijenjenu Vladu Dritana Abazovića?

ĐUKANOVIĆ: To nije krucijalno političko pitanje. Važno je da je Bošnjačka stranka stabilno na principima građanske multietničke i evropske Crne Gore. U Vladi ili izvan nje. Uostalom, oni će najbolje procijeniti dokad im je tu mjesto.

POBJEDA: Hoće li EU zaista aktivirati „klauzulu balansa“, što mislite?

ĐUKANOVIĆ: Zavisi od politike parlamentarne većine: nastave li putem kojim su se zaputili, to se može lako dogoditi. U slučaju da izaberu Vladu na temelju ustavnog puča, ona će biti politički izolovana; njenom trezoru će krediti zapadnih banaka biti nedostupni, što znači i nemogućnost izmirivanja plata, penzija i socijalnih davanja građanima. Jer, ne zaboravimo: taj dio budžeta je, u godini koja počinje sa 150 miliona eura, naslonjen na kredite koje treba obezbijediti. I to je to, da odgovor na Vaše pitanje zaključim omiljenom uzrečicom aktuelne Vlade.

POBJEDA: Mislite da je nastavak destrukcije i zaustavljanje pregovora o pristupanju Crne Gore EU zaista cilj ove parlamentarne većine?

ĐUKANOVIĆ: Da, mislim. Ko svjesno a ko ne, ova parlamentarna većina i njena Vlada, pored ostalog, pomažu u liječenju kompleksa nelojalne političke konkurencije iz regiona, koja evo već deceniju precrče zbog ubrzanog razvoja Crne Gore. I na ekonomskom i na planu evropskih integracija. Do mjere da to ne umiju ni da sakriju.

I ne samo to! Nakon zaustavljanja pregovora, cilj im je i finansijski i institucionalni slom Crne Gore, nakon čega bismo, u krajnjem, dobili njeno ponižavajuće utapanje u „srpski svet“ i izmještanje iz evropskog i evroatlantskog bezbjednosnog političkog i kulturnog konteksta.

POBJEDA : Što je onda uslov vraćanja Crne Gore evropskom putu? ĐUKANOVIĆ: Parlamentarni izbori. Bez odlaganja! I prije nego što uđemo u haos koji neće omogućiti ni održavanje izbora. U susret tome, imperativ je izbor sudija Ustavnog suda kao nužne institucionalne instance koja garantuje regularnost procesa. Do izbora i nakon njih, neophodan je dijalog koji bi približio političke strukture koje mogu povratiti stabilnost i osnažiti reformski front na putu do EU.

U DPS nikada nije nedostajalo volje za dijalogom.

POBJEDA: Što je mjera kompromisa na koji ste spremni da pristanete u tom dijalogu?

ĐUKANOVIĆ: Prihvatljivi su nam svi kompromisi koji čuvaju građanski profil države, multietnički karakter društva i koji vode ka evropskom sistemu vrijednosti.

PODGORICA – Malo koja vlada je imala toliko podrške zapada u regionu, kao što je to imala Vlada Dritana Abazovića prilikom formiranja, ali se odlazeći premijer prema tome odnio državnički neodgovorno i hazarderski, čime je prokockao lični integritet, ugrozio ugled Crne Gore, a što je rezultiralo nikad gorom pozicijom države kada je riječ o njenom putu ka EU, istakla je za Pobjedu izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. – Vlada Dritana Abazovića trebalo je da bude most ka suštinskoj stabilizaciji prilika u zemlji i prevazilaženju trajuće krize koja je nastala tokom vlasti DPS-a, a koja je naglašena lošom Vladom Zdravka Krivokapića i talasom klerikalizacije nakon avgusta 2020. godine – podsjetila je Uljarević.

PROZOR MOGUĆNOSTI

Ipak, kako je kazala, Abazović nije iskoristio podršku koju je imao od zapadnih partnera, već se prema njoj odnio državnički neodgovorno i hazarderski.

– To je rezultiralo i nikad gorom pozicijom države kad je riječ o

njenom putu ka EU, a samim tim je bespredmetno postalo govoriti i o dobijanju završnih mjerila za ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava – 23 i 24 – istakla je Uljarević.

Po formiranju 43. Vlade Abazovića, a zbog promjene na geopolitičkoj sceni izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, Crna Gora je dobila priliku da u „ubrzanoj“ proceduri, ako odradi svoj dio posla, dobije

završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i postane „uspješna priča“ Evropske unije.

Poruke ohrabrenja stizale su sa brojnih adresa EU, a crnogorskim zvaničnicima je saopštavano da će naša država gotovo sigurno dobiti završna mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava, ukoliko odradi svoj dio posla, a što se uglavnom odnosilo na imenovanja u pravosuđu.

Formiranje vlade Lekića dovelo bi u pitanje borbu Ure za cenzus

Uljarević je istakla i da, makar iz dva razloga, još uvijek nije izvjesno da će se formirati vlada „konstatovanog mandatara“ Miodraga Lekića, koji je imenovan na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku.

– Prvo, slijedi onaj period koji se i do sada pokazao kao najizazovniji – kadriranje, a drugo, Abazoviću i Uri nije u interesu da budu razvlašćeni, jer bi to dovelo u pitanje i njihovu borbu za cenzus na predstojećim parlamentarnim izborima – pojasnila je.

Međutim, dodala je, imajući u vidu uticaj pred-

sjednika Srbije Aleksandra Vučića na ključne igrače aktuelne parlamentarne većine i njegov interes da u Crnoj Gori i dalje bude Vlada koju kontroliše, ne treba isključiti da će, usljed tog pritiska ona biti i formirana. – Vjerujem da bi to vodilo jednom vidu međunarodne izolacije jer EU, države članice, UK, i SAD koje su dovele u pitanje i zakon po kojem je ta vlada formirana teško sa njom mogu održavati onaj nivo odnosa koje bi održavale sa vladom koja ne bi imala taj upitan legitimitet i legalitet – istakla je Uljarević.

Ipak, na kraju godine, umjesto završnih mjerila, Crna Gora je dobila upozorenje – zbog postupanja vlasti u Briselu bi se u januaru ili februaru moglo razgovarati o zamrzavanju procesa integracija.

Uljarević je podsjetila da to nije stiglo preko noći.

– Imali smo brojna upozorenja, počev od onih koja su se odnosila na prioritiziranje pitanja koje pokreću, a ne onih koji usporavaju evropske integracije, ali je Vlada, uz značajnu podršku onih koji predstavljaju parlamentarnu većinu od avgusta 2020. godine, to ignorisala i paralelno „čistila“ one koji su pokušavali da drže zapadni kurs ili su, pak, oni sami odlazili iz nemogućnosti da bilo što urade u tom okviru – naglasila je sagovornica Pobjede. Poručila je i da je važno znati da ključnu krivicu za najniži nivo odnosa sa EU od otvaranja pregovora, danas imamo zahvaljujući svjesnom djelovanju Vlade i aktuelne parlamentarne većine. – Jer su donosili odluke uz pu-

nu svijest da su protivne preporukama EU i država članica, i da to nosi određene posljedice – kazala je Uljarević. Ukazala je i da je prozor mogućnosti za Crnu Goru otvoren zbog konstelacije međunarodnih prilika, a ne bilo kakvih iskoraka koji su u zemlji napravljeni.

KRIVICA

– Da bi se te mogućnosti iskoristile morali smo imati Vladu koja ispred sebe ima kao svjetionik javni i državni interes Crne Gore. Na žalost, vrijeme je brzo pokazalo da su takvi u toj vladi bili manjina, koja je uglavnom i nestala, a da su sve aktivnosti Abazovića i njegovih sljedbenika išle u pravcu ostvarenja političkih ciljeva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, uz prateće zadovoljenje ličnih i partijskih interesa, a što je sve ukupno sasvim suprotno javnom i državnom interesu Crne Gore – kategorična je Uljarević. Smatra i da je dan kada je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora – dan kada je Vlada srušila osnovu za inteziviranje procesa pregovora. – Dan kad je na Vladi usvojen tekst kontroverznog Temeljnog ugovora sa SPC, uz grubo ignorisanje, čak i nipodoštavanje zainteresovane i stručne javnosti, kao i poruka iz one međunarodne zajednice, kojoj i ekonomski i vrijednosno stremimo, predstavlja i trenutak kada je ta vlada, na čelu sa Abazovićem, srušila osnovu za intenziviranje procesa pregovora sa EU – istakla je Uljarević. Tada ujedno, dodala je, počinje i otvoreni otklon od Zapada –odnosno od EU, država članica, SAD, UK, ali i sve vidljivije prelaženje preko njihovih savjeta, sugestija, molbi i zahtjeva, kojima su oni pokušavali i pokušavaju da nas zadrže

na putu ka demokratskoj konsolidaciji sistema zasnovanog na zapadnim vrijednostima. – Slijedi i insistiranje na, takođe, upitnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, forsiranje i izglasavanje neustavnog Zakona o predsjedniku, ali i miniranje nekog vida šire podrške za izbor sudija Ustavnog suda, uz odugovlačenje postupka okončanja započete procedure izbora VDT-a, itd. Institucije se sistemski potkopavaju, što nije teško jer su one krhke bile i u vrijeme DPS-a, ali je minimalno očekivanje od onih koji su za to kritikovali DPS bilo da ih počnu jačati, a ne raditi suprotno – naglasila je Uljarević.

Zbog toga su, kako je kazala, i očekivane poruke ministara vanjskih poslova Slovenije i Austrije Tanje Fajon i Aleksandera Šalenberga koji su, po mandatu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja, u drugoj polovini decembra posjetili Crnu Goru i upozorili da Crnoj Gori prijeti zamrzavanje procesa evropskih integracija ukoliko se nastavi dosadašnjim putem.

– To je očekivan potez koji dolazi nakon višemjesečnih i jasnih upozorenja, tako da nema sumnje da se bilo što dešava više iz naivnosti, neznanja ili nesnađenosti Vlade i aktuelne parlamentarne većine. Nažalost, mi imamo sada većinu čiji djelovi još deklarativno ostaju privrženi EU, a u praksi svi rade sve ono što nas udaljava od EU, a ni EU ne želi da se pravi da to ne vidi – ukazala je Uljarević.

Sa ovom vladom, koja se, kako je kazala, vidi kao produžena ruka već prokaženog autokrate iz Beograda, Crna Gora ne može naprijed ka EU.

– I tu niko više nema dilemu – ni u Briselu, niti u uticajnim državama članicama koje njeguju demokratske vrijednosti. Cijenu plaćamo svi kao društvo, ne samo time što nam je zatvoren onaj prozor koji se nenadno ljetos otvorio prema EU i koji je mogao taj naš put dinamizirati, već i kroz posljedice dodatne polarizacije, već bolno raspolućenog društva, pravne nesigurnosti koja svoj vrhunac doživljava i krojenjem zakona po mjeri uske parlamentarne većine, čak i protivno Ustavu, stalnim hranjenjem partijskih apetita koja iscrpljuju društvo… – zaključila je Uljarević.

Ž. ZVICER

PODGORICA – Lider Albanske alternative Nik Đeljošaj, predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić poručili su da stranke iz kojih dolaze neće učestvovati u vladi čije je formiranje najavljeno do 19. januara, a čiji je mandatar, lider Demosa Miodrag Lekić. Đeljošaj je istakao da manjinske stranke ne bi trebalo ni da razgovaraju o učešću u toj vladi.

- Vladi koja se formira suprotno stavovima naših najznačajnijih međunarodnih partnera a prije svega SAD i EU nikako neće imati podršku manjinskih partija – napisao je Đeljošaj na Fejsbuku.

- Dolazimo na istu poziciju kao 1990. godine i kontra svijeta, nažalost – istakao je Đeljošaj.

Zenka je, sa druge strane, poručio da je za DUA neprihvatljivo da sljedeću vladu sastavi i da bude na njenom čelu bude čovjek koji je tokom kosovskog

rata otvoreno i javno podržao Slobodana Miloševića i njegove zločine na Kosovu.

On je kazao da su DUA i Albanci u Crnoj Gori orijentisani ka evroatlantskoj politici i da „nikako ne mogu da podrže ljubitelje i genocidne politike, kao i otvorene balkanske politike koje su kamuflaža za srpski svet“.

- Neprihvatljivo je za nas, kao i za sve građane koji razmišljaju za budućnost Crne Gore, da prihvatimo povratak u prošlost kao što su bile 90-e godine, a

gdje je opšte poznato kakav status su imale manjine u Crnoj Gori – naglasio je Zenka. Smatra i da su vanredni izbori, a ne još jedna „propala vlast“, jedini izlaz iz krize.

Omeragić je ukazao da Crnoj Gori nije potrebna vlada koja će Crnu Goru posvađati sa svijetom i poručio da oni koji nas svjesno skreću sa evropskog puta i vode prema novoj međunarodnoj izolaciji ne mogu imati partnera u Bošnjačkoj stranci. - Nama treba vlada koja će kao ključni

prioritet da postavi nastavak EU integracija, zatvaranje pregovaračkih poglavlja i vladavinu prava. Ako se nakon jasnih poruka evroatlantskih partnera, uprkos činjenici da se njen međunarodni legitimitet unaprijed dovodi u pitanje, insistira na formiranju vlade na temelju neustavnog zakona i suprotno preporukama partnera potpuno je jasan znak svjesnog zaokreta politike koja vodi ka EU i težnji da Crna Gora postane članica EU – istakao je Omeragić.

Daliborka

Građani nagradili konkretna djela i rezultate našeg pokreta

PODGORICA – Lider

Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić ocijenio je u intervjuu za novogodišnji trobroj Pobjede da su jedino vanredni izbori rješenje za političku i institucionalnu krizu u Crnoj Gori. Dodao je da ukoliko bude formirana vlada prema Zakonu o predsjedniku, za koji se utvrdi da je neustavan, postoji sasvim realan rizik da mnoge usvojene odluke budu nelegitimne i sporne.

– Nakon što bi se kompletirao Ustavni sud, postoji potreba da se izabere sudski savjet, VDT, te izvrši izborna reforma za šta je neophodna dvotrećinska većina. Smatramo da trenutni sastav parlamenta nema kapaciteta za takav poduhvat, pa se vanredni parlamentarni izbori nameću kao jedino realno rješenje za političku, ali i institucionalnu krizu – rekao je Spajić.

POBJEDA: Iako je tek formiran u junu, Pokret „Evropa sad“ se na političkoj sceni već pozicionirao kao veoma značajan politički faktor koji će imati nekoliko gradonačelničkih pozicija, uključujući i Podgoricu. U čemu je tajna vašeg uspjeha?

SPAJIĆ: Tajna uspjeha Pokreta „Evropa sad“ leži u činjenici da su građani nagradili konkretna djela i rezultate proistekle iz programa „Evropa sad“.

Nakon 30 godina zaposleni u privatnom i javnom sektoru

Trenutno ne vidim da DPS može biti partner Pokreta „Evropa sad“ iz razloga što su u velikoj mjeri odgovorni za podijeljeno društvo i katastrofalno vođenje ekonomije, kao i percepciju da ih korumpirani pojedinci i mafija kontrolišu. DPS-u je neophodna reforma i distanca od korumpiranih kadrova, kako bi jednog dana možda imali dovoljno koalicionog kapaciteta da pregovaraju sa partijama koje nemaju negativan politički kapital poput njih, kaže Spajić

su dobili veće plate, koje su u velikoj mjeri rasteretile građane usljed povećanja cijena izazvanih zbog globalne inflacije. Građani su svjesni u kakvoj bi bili situaciji da su ostala pređašnja primanja i minimalne zarade, uz ovoliko poskupljenje.

Takođe, dodatna vrijednost Pokreta „Evropa sad“ jesu i ljudi koji su bili na lokalnim listama.

To su dokazani pojedinci i uspješni profesionalci iz različitih oblasti, koji su u svojim zajednicama prepoznati kao dokazani borci za opšte dobro.

POBJEDA: Da li očekujete da će konačno biti postignut

kompromis oko izbora sudija Ustavnog suda čime bi se stvorile pretpostavke i za preuzimanje vlasti u Podgorici? Da li su izbori najbolje rješenje za izlazak iz duboke političke i institucionalne krize?

SPAJIĆ: Za „Evropu sad“ je izbor sudija Ustavnog sudaconditio sine qua non. Dakle, uslov bez koga se ne može riješiti institucionalna kriza. Ako uzmemo u obzir da postoje dileme domaće, međunarodne i stručne javnosti u kontekstu ustavnosti za određene predloge zakona, onda je Ustavni sud jedina pozvana institucija koja može dati relevantan odgovor.

Nakon što bi se kompletirao Ustavni sud, postoji potreba da se izabere sudski savjet, VDT, te izvrši izborna reforma za šta je neophodna dvotrećinska većina. Smatramo da trenutni sastav parlamenta nema kapaciteta za takav poduhvat, pa se vanredni parlamentarni izbori nameću kao jedino realno rješenje za političku, ali i institucionalnu krizu. POBJEDA: Istraživanja javnog mnjenja Pokret „Evropa sad“ smještaju po rejtingu odmah iza DPS-a. U ovakvoj konstelaciji snaga to bi vjerovatno značilo i premijersko mjesto nakon parlamentarnih izbora. Ko su potencijal-

ni partneri „Evrope sad“?

SPAJIĆ: Koalicioni partneri „Evrope sad“ mogu biti partije koje se primarno zalažu za unapređenje životnog standarda na realnim osnovama, apsolutnu vladavinu prava i nultu stopu korupcije, kao i istu spoljnopolitičku i stratešku viziju zemlje kao dijela evropskog sistema vrijednosti. Za razvoj ekonomije neophodan je ambijent političke stabilnosti, u kome neće biti tenzija, niti društvene polarizacije. Subjekti koji na tome zasnivaju političko djelovanje ne mogu biti naši partneri.

POBJEDA: Da li DPS vidite kao potencijalnog partnera i koji su eventualni preduslo-

vi za tu političku saradnju?

SPAJIĆ: Trenutno ne vidim da DPS može biti partner Pokreta „Evropa sad“, iz razloga što su u velikoj mjeri odgovorni za podijeljeno društvo i katastrofalno vođenje ekonomije, kao i percepciju da ih korumpirani pojedinci i mafija kontrolišu. DPS-u je neophodna reforma i distanca od korumpiranih kadrova, kako bi jednog dana možda imali dovoljno koalicionog kapaciteta da pregovaraju sa partijama koje nemaju negativan politički kapital poput njih.

Vrijeme dominantne vladavine DPS-a završeno je zauvijek i ulazimo u novo doba, doba nade i izgradnje Crne Gore na zdravim temeljima.

POBJEDA: Zahvaljujući programu „Evropa sad“ u Crnoj Gori su nakon dugog niza godina radikalno povećane plate, prije svega u javnoj upravi i penzije. Da li je to povećanje održivo na duži rok, odnosno da li će država imati novca da servisira te obaveze?

SPAJIĆ: Naš program nije pravio razliku između rada u privatnom i javnom sektoru jer je povećanje bilo identično - time omogućujući da privatni sektor ostane konkurentan uz povećanje zarada. Štaviše - naš program je na koncu doveo do povećanja zaposlenosti za preko 30 odsto i treba da se nastavi - a ne da se minira kao što se trenutno radi. Nažalost, zadnje aktivnosti ove vlade idu prema urušavanju tržišta rada i smanjenja konkurentnosti naše privrede jer će svi pohrliti da rade u javnom sektoru zbog novonastalog disbalansa u zaradama.

Za razliku od antidržavnog budžeta za 2023, kojim je trošak za bruto zarade megalomanski uvećan sa preko 100 miliona €, program „Evropa sad“ je reforma koja se tiče isključivo prihodne strane budžeta i ona nije uticala na povećanje potrošnje, već je nasuprot tome uticala na smanjenje rashoda, što potvrđuju podaci Ministarstva finansija da je za deset mjeseci ove godine ukupan fond bruto zarada bio na nižem nivou u odnosu na isti period iz 2021. a da je istovremeno prosječna neto zarada porasla za preko 38% sa

520 na 720 eura. U tome leži prava vrijednost našeg održivog programa: zbog kontrole troškova imali smo kao država suficit tekuće potrošnje i ukupni deficit najmanji u Evropi dvije godine zaredom. Upravo zbog toga, smanjili smo omjer javni dug/ BDP sa 103% na 72% bez prodaje najvrednije imovine u bescijenje koje su vlade prije 2020. godine, kao što i ova trenutna namjerava, radile. Privreda je kroz naš program takođe profitirala – sa realnim rastom ekonomije od projektovanih ~8% ove godine – imali smo povećanje prometa, ali i manje troškove za zaposlene jer smo smanjili poresko opterećenje na rad. I država, i privreda i svi građani su profitirali od našeg programa, i to je prava, održiva reforma koja dugoročno njeguje našu ekonomiju.

POBJEDA: Kazali ste da novi predlog budžeta nije održiv. Da li bi on trebalo da dobije podršku u parlamentu?

SPAJIĆ: Na samom početku kada je budžet predložen, analizom osnovnih fiskalnih parametara, moglo se vidjeti da je ovaj budžet neodrživ i da je projektovan i usvojen u Skupštini kao za neku neprijateljsku državu, a ne za svoju. Kontra tako planiranom budžetu, poslanici su svoju odgovornost prema trenutnom globalnom ekonomskom momentu - pokazali predlažući dodatnih 170 mil. € novih troškova, a da jedan euro nijesu predložili za povećanje prihoda, pogorša-

vajući situaciju. Finalnom verzijom budžeta planiran je deficit tekuće potrošnje od 150 mil. € prosječno godišnje, dok je za 2021. i 2022. dok smo mi pravili budžet – prvi put poslije nezavisnosti dvije godine zaredom bio suficit tekućeg budžeta. U ovom maćehinskom budžetu – deficit se u sljedećim godinama ne smanjuje – već u periodu 2023-2025. nastavlja da se nerealno uvećava, što ukazuje da su sva pravila planiranja budžeta propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti prekršena, a da pri tom Vlada ne planira da sprovede nijednu novu reformu koja bi stvorila uslove za povećanje prihoda i racionalizaciju rashoda. Ovo znači da će se država zaduživati za osnovne obaveze – isplate plata, penzija i socijalnih davanja kao i prije 2020. godine, što je za vrijeme trajanja našeg učešća u 42. Vladi bilo finansirano isključivo iz tekućih prihoda, a što je i zlatno pravilo pri planiranju budžeta. Rashodi za 2023. su značajno veći u odnosu na prethodne budžete, što bi pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata, ali pošto nemamo nijedan veliki projekat – ovaj budžet je duplo golo. Ubrzo po formiranju nove vlasti nakon izbora, biće potrebno da se napravi sanacioni plan zbog sve fiskalne štete koju je budžet i djelovanje ove vlade napravio. Što duže budemo odlagali, mjere sanacije će biti radikalnije i neprijatnije.

POBJEDA: Vaš pokret je izrazio ozbiljnu rezervu prema izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku zbog stava Venecijanske komisije i država Kvinte. Da li se plašite međunarodne izolacije u slučaju da bude izabrana vlada shodno tom zakonu?

SPAJIĆ: Naš stav je da jedino Ustavni sud može dati konačnu riječ kada je u pitanju Zakon o predsjedniku. Identičan pogled ima i Venecijanska komisija. Smatram da je to jedino logičan odnos prema veoma važnom pitanju, koji ne smije biti opterećen partijskom kalkulacijom. Stoga, ne treba potcjenjivati domaću, ni međunarodnu javnost. Ukoliko se ispostavi da zakon nije ustavan, a na istom se konstituiše i nova izvršna vlast, onda postoji sasvim realan rizik da mnoge usvojene odluke budu nelegitimne i sporne.

Zato, nemamo puno vremena za gubljenje, pa tako i upozorenja međunarodne zajednice ne možemo olako zanemarivati. Nenad ZEČEVIĆ

INTERVJU: Lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić

M. BABOVIĆ

Milojko Spajić

PODGORICA - Sumanutu ideologiju „ruskog svijeta“ moramo da pobijedimo prije svega fizički, na bojnom polju. Ukrajinci sada, kada im neprijatelj bukvalno negira pravo na postojanje i subjektivitet, nemaju drugog izbora. Mit o strašnoj „drugoj vojsci svijeta“ je, zapravo, uništen zahvaljujući hrabrosti Oružanih snaga Ukrajine i pomoći naših partnera. Rusija više ne izgleda nepobjediva, kako to vole da prikazuju simpatizeri Kremlja u Evropi i na Zapadnom Balkanu – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko.

Objašnjava da je, da bi se zaustavilo dalje širenje metastaza ruskog malignog uticaja u regionu, pored uspjeha Ukrajine na bojnom polju potrebno i jedinstvo i odlučnost cijele evroatlantske zajednice.

POBJEDA : Na izmaku je jedna od najtežih godina u ukrajinskoj istoriji, kao narod koji je naučio da se junački bori za svoju državu i identitet dokazali ste cijelom svijetu šta je patriotizam i kako se brani domovina. Kakva je situacija na frontu, da li su vojnici na izmaku snaga, je li pomoć saveznika dovoljna?

HERASIMENKO: Potpuno ste u pravu, ovo je bila jedna od najtežih godina u istoriji Ukrajine. Ukrajinski narod je prošao kroz brojna iskušenja, stradanja i gubitke. Ali nije se predao, nije se odrekao slobode i budućnosti, nije pravio kompromise sa agresorom. A sada je sasvim očigledno da je agresivni rat Rusije osuđen na neuspjeh. Ukrajinski branioci su već oslobodili više od polovine teritorije koju je Rusija zauzela od 24. februara 2022. godine. Ovaj proces će se nastaviti, uključujući zimski period, sve dok se teritorijalni integritet Ukrajine u potpunosti ne obnovi u njenim međunarodno priznatim granicama.

Situacija na frontu se sada dinamično razvija. Teške borbe se nastavljaju duž cijele linije fronta. I na skoro čitavom prostoru operacija, sa izuzetkom malog područja u Donbasu, ukrajinska vojska je prešla sa odbrane na oslobađanje osvojenih teritorija. Ove pobjede inspirišu naše vojnike i svakog Ukrajinca, daju im novu snagu. S druge strane, ruska vojska doživljava sve veće gubitke u ljudstvu i opremi. Broj izginulih okupatora je već premašio 100.000, broj ranjenih sa neprijateljske strane je još veći. U isto vrijeme uništeno je više od 3.000 ruskih tenkova, 6.000 oklopnih transportera i borbenih vozila pješadije, hiljade drugih ruskih vozila, artiljerijskih sistema i specijalne opreme.

Ove godine smo se – kao i cio svijet – uvjerili koliko su teške posljedice ruske okupacije. Ruska vojska, kao što vidimo na brojnim primjerima, fizički uništava gradove i sela; na

Putin je grubo potcijenio otpornost i hrabrost Ukrajinaca, ali i jedinstvo NATO-a

Poraz Ruske Federacije u ratu protiv Ukrajine biće prava katastrofa za sve ruske agente, propagandiste i „prijatelje Kremlja“ kako u Evropi uopšte, tako i u pojedinim regionima. Očigledno će tada na površinu isplivati brojne prljave korupcijske veze kremaljskih lobista u ovim zemljama

cijalne vojne operacije“, kako oni nazivaju svoju oružanu agresiju, biće ostvareni. Moram još jednom da naglasim da ne može biti kompromisa u pogledu obnove suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Osim toga, kao što se sjećate, tokom nedavnog samita G-20 u Indoneziji, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je iznio konkretne prijedloge za primjenu Formule mira, koja je sposobna da okonča agresorski rat Ruske Federacije protiv Ukrajine. Formula mira sastoji se od 10 tačaka: radijaciona i nuklearna bezbjednost; prehrambena sigurnost; energetska sigurnost; oslobađanje svih zarobljenih i deportovanih lica; sprovođenje Povelje UN i obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i svjetskog poretka; povlačenje ruskih trupa i prekid oružanih borbi; vraćanje pravde; suprotstavljanje ekocidu; prevencija eskalacije; konačna potvrda kraja rata.

Formula mira sastoji se od 10 tačaka: radijaciona i nuklearna bezbjednost; prehrambena sigurnost; energetska sigurnost; oslobađanje svih zarobljenih i deportovanih lica; sprovođenje Povelje UN i obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i svjetskog poretka; povlačenje ruskih trupa i prekid oružanih borbi; vraćanje pravde; suprotstavljanje ekocidu; prevencija eskalacije; konačna potvrda kraja rata

oslobođenim teritorijama nalazimo brojne dokaze o zločinima koje je okupator počinio nad civilnim stanovništvom, nad ukrajinskim kulturnim i vjerskim nasljeđem. U stvari, na okupiranim teritorijama se odvija ciljano istrebljenje svih Ukrajinaca, vodi se kampanja prisilnog raseljavanja stanovništva, odvođenja djece na teritoriju Ruske Federacije i njihovog prinudnog usvajanja. Kao odgovor na svoje neuspjehe i velike gubitke na bojnom polju, Rusija nastavlja da teroriše civilno stanovništvo Ukrajine, posebno uništavajući kritičnu infrastrukturu naše države – prije svega energetsku infrastrukturu. Samo tokom posljednjeg mjeseca

– 14, 16. i 19. decembra – došlo je do novih masovnih ruskih udara raketama i bespilotnim letilicama na kritičnu civilnu infrastrukturu Ukrajine. U blizini linije fronta takvi udari su svakodnevni. Neprijatelj više ne osjeća nikakva moralna ograničenja u izboru ciljeva za svoje udare. Valjalo bi naglasiti da 97 odsto ruskih raketnih udara pogađaju čisto nevojne ciljeve. Generalno, u protekla dva mjeseca skoro 50 odsto ukrajinskog energetskog sistema (termoelektrane i hidroelektrane, trafostanice, visokonaponska mreža) je oštećeno kao rezultat neprijateljskog raketiranja. Ovo čini sadašnju zimu jednom od najtežih u ukrajinskoj istoriji.

Ukrajina dobija pomoć od svojih saveznika i to je i dalje aktuelno. Što prije postignemo paritet sa Rusijom po pitanju teškog naoružanja, to prije će se rat završiti i pobjeda Ukrajine će biti bliža. Za popunu zaliha pokrenuli smo industrijsku proizvodnju topovskih granata 152 mm i 122 mm. Međutim, potrebne su nam stabilne i blagovremene isporuke teške oklopne tehnike, artiljerije, protivvazdušnih i protivraketnih sistema, municije i opreme po standardima NATO-a da bismo mogli da nastavimo kontraofanzivne operacije za oslobađanje ukrajinskih teritorija. Dobili smo pomoć iz više od 50 zemalja, uključujući i Crnu Go-

ru. Ovo je bio važan faktor koji je pomogao da se situacija na frontu temeljno promijeni u korist Ukrajine. A rezultati nedavnih pregovora i kontakata između rukovodstva ukrajinske države, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane omogućavaju nam da sa optimizmom gledamo u budućnost.

POBJEDA: Vidite li ikakvu šansu da ovaj bezočni napad bude prekinut pregovorima, ima li razgovora sa Rusijom?

HERASIMENKO: Nijesmo mi izabrali ovaj rat. Nametnula nam ga je Rusija. Stoga je Ukrajina više nego bilo ko drugi zainteresovana da se ovaj rat što prije okonča. Ovog proljeća je bilo, kao što znate, nekoliko rundi sastanaka sa ruskim predstavnicima u Bjelorusiji i Turskoj, ali smo uvijek nailazili na ultimatume ruske strane. Sve ovo vrijeme slušamo istu mantru iz Ruske Federacije – ciljevi tzv. „spe-

Pozivamo različite zemlje svijeta da se pridruže procesu implementacije Formule mira zarad bezbjednosti i mira u Ukrajini, Evropi i na planeti uopšte. Predsjednik Zelenski je predložio da se ove zime sazove specijalni samit posvećen ovom pitanju.

Što se tiče pregovora sa Ruskom Federacijom, njima svakako mora prethoditi povlačenje ruskih okupacionih snaga van međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Trenutno se ne vode nikakvi pregovori sa neprijateljskom stranom, agresor apsolutno nije zainteresovan za mir i nastavlja demonstrirati svoju namjeru da u potpunosti realizuje ciljeve svoje vojne invazije. On samo želi kratkotrajnu pauzu da se odmori, obnovi i pojača svoju borbenu sposobnost i kapacitet u cilju dalje ofanzive na Ukrajinu. Glavni cilj ruskog rata protiv nas ostaje nepromijenjen – uništenje Ukrajine kao takve. Osim toga, punopravno članstvo naše zemlje u NATO-u biće pouzdana garancija bezbjednosti Ukrajine u budućnosti. A Ukrajina je već podnijela odgovarajuću prijavu po ubrzanoj proceduri. Nadamo se

Oleh Herasimenko

potcijenio Ukrajinaca,

Svojim varvarskim zločinima u Ukrajini, Ruska Federacija je zadala razoran udarac svom ugledu u svijetu i ugledu svojih dugogodišnjih prijatelja i simpatizera iz raznih medijskih, društvenih i političkih krugova. Otvorena podrška ruskoj oružanoj agresiji na Ukrajinu danas je jednostavno nemoralna

njenom pozitivnom razmatranju. Prije postizanja konsenzusa o tome među državama članicama NATO-a, Ukrajina predlaže sprovođenje bezbjednosnih garancija u cilju mobilisanja neophodnih političkih, finansijskih, vojnih i diplomatskih resursa za odvraćanje spoljne agresije i zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

POBJEDA : Godinama je Evropa potcjenjivala Putina i sarađivala sa njim. Napad na Ukrajinu, kao i maligni uticaj koji ima na region Zapadnog Balkana je, izgleda, mnogima tek sada otvorio oči. Da li je ta spoznaja došla prekasno?

HERASIMENKO: Da, prekasno. Bez sumnje, Ruska Federacija je godinama ulagala značajna sredstva u oblikovanje svog imidža kao jedne od glavnih svjetskih sila, šireći sopstvene narative i finansirajući svoje agente uticaja u mnogim zemljama, uključujući Evropu i, posebno, Zapadni Balkan.

Oružana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu u pu-

nom obimu postala je tačka bez povratka, granica iza koje se jasno vidi ko je ko. Pitanje podrške Ukrajini i osude ruske agresije postalo je pitanje principa i morala. Svojim varvarskim zločinima u Ukrajini, Ruska Federacija je zadala razoran udarac svom ugledu u svijetu i ugledu svojih dugogodišnjih prijatelja i simpatizera iz raznih medijskih, društvenih i političkih krugova. Otvorena podrška ruskoj oružanoj agresiji na Ukrajinu danas je jednostavno nemoralna.

Savršeno razumijemo da se Ukrajina trenutno bori ne samo za svoj fizički opstanak i slobodu, već i za slobodu i bezbjednost cijele Evrope. Ruski imperijalni apetiti uopšte nijesu ograničeni samo na Ukrajinu. Ruski uticaj na Zapadnom Balkanu, koji se pokazao toksičnijim i štetnijim nego što su mnogi očekivali, takođe je značajno potcijenjen posljednjih godina. Na kraju, poraz Ruske Federacije u ratu protiv Ukrajine biće prava katastrofa za sve ruske agente, propagandiste i „prijatelje Kremlja“ kako u Evro-

pi uopšte, tako i u pojedinim regionima. Očigledno će tada na površinu isplivati brojne prljave korupcijske veze kremaljskih lobista u ovim zemljama.

POBJEDA: Postoje brojne veze Crnogoraca i Ukrajinaca, ali, izgleda, više od svega dijelimo i istu sudbinu da stalno moramo braniti svoju državu i identitet. Rusija napada Ukrajinu projektilima, a Crnu Goru destabilizuje do te mjere da više nemamo institucija i država gotovo tone u anarhiju. Kako razbiti „ruski svijet“ i maligne ideje koje širi i ima li međunarodna zajednica snage i zajedništva za to?

HERASIMENKO: Uvjeren sam da ima dosta snage, a alternative nema. A Crnogorci, koji su se vjekovima hrabro i odlučno borili za svoju slobodu i nezavisnost, bolje od bilo koga drugog razumiju situaciju u kojoj se sada nalaze Ukra-

Kijev živi iako često nema ni struje ni vode

POBJEDA: Trenutno ste u Kijevu, kakva je situacija u gradu, da li ima struje i da li strahujete od novih napada koje ruska vojska planira u januaru i to sa bjeloruske teritorije?

HERASIMENKO: Ako ću odgovarati bukvalno u par riječi – grad se bori i grad stoji, uprkos teškoj situaciji u energetskom sektoru. Boraveći u Kijevu, imam priliku da lično vidim koliko su opipljive posljedice ruskih terorističkih napada na civilnu infrastrukturu grada, na stambene četvrti. Mještani se i dalje suočavaju sa redovnim nestancima struje, toplote i vode. Sve je to postalo dio svakodnevnog života mog grada. Ali Kijevljani su naučili da prevaziđu ove poteškoće, da brzo reaguju na kritične situacije i da obnavljaju

jinci. Ukrajina je tradicionalno doživljavala i doživljava Crnu Goru kao prijateljsku, blisku zemlju. Kako pokazuje naše iskustvo, sumanutu ideologiju „ruskog svijeta“ trenutno moramo da

uništene objekte. Nažalost, ljudski životi izgubljeni kao posljedica ruskih raketnih i vazdušnih udara ne mogu se vratiti, ali će infrastruktura Kijeva definitivno biti obnovljena.

Grad nastavlja da živi svojim životom, a uprkos ratnom stanju i stalnoj opasnosti od novih ruskih udara, mještani se trude da održe praznično novogodišnje raspoloženje, optimizam i vjeru u pobjedu. U tome im pomažu ukrajinska vojska i njeni uspjesi na bojnom polju.

Što se tiče prijetnji da se nastavi ofanziva na Kijev, sasvim je očigledno da je svaki takav pokušaj osuđen na propast. Naše linije odbrane su mnogo jače nego 24. februara, kao i moral naše vojske. A ruska vojska nastavlja da slabi.

pobijedimo prije svega fizički, na bojnom polju. Ukrajinci sada, kada im neprijatelj bukvalno negira pravo na postojanje i subjektivitet, nemaju drugog izbora. Mit o strašnoj „drugoj vojsci svijeta“ je zapravo uništen zahvaljujući hrabrosti Oružanih snaga Ukrajine i pomoći naših partnera. Rusija više ne izgleda nepobjediva, kako to vole da prikazuju simpatizeri Kremlja u Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Da bi se zaustavilo dalje širenje metastaza ruskog malignog uticaja u regionu, pored uspjeha Ukrajine na bojnom

polju potrebno je jedinstvo i odlučnost cijele evroatlantske zajednice. Putin je grubo potcijenio otpornost i hrabrost Ukrajinaca, a takođe jedinstvo i odlučnost NATO-a.

Crnogorci, koji su se vjekovima hrabro i odlučno borili za svoju slobodu i nezavisnost, bolje od bilo koga drugog razumiju situaciju u kojoj se sada nalaze Ukrajinci. Ukrajina je tradicionalno doživljavala i doživljava Crnu Goru kao prijateljsku i blisku zemlju

Crna Gora se nalazi u prilično osjetljivom i komplikovanom regionu Zapadnog Balkana, koji Ruska Federacija veoma želi da destabilizuje, manipulišući vjerskim i nacionalnim pitanjima, manipulišući starim ranama naroda koji naseljavaju prostor bivše Jugoslavije i šire. Ruska hibridna aktivnost prisutna je u Crnoj Gori kao i u drugim zemljama ovog regiona, a razotkrivanje njenog malignog uticaja je pitanje nacionalne bezbjednosti. Očigledno, Crna Gora treba da nastavi da se efikasno i fleksibilno suprotstavlja sličnim prijetnjama po svoju nacionalnu bezbjednost u saradnji sa svojim zapadnim partnerima.

Na kraju, želim da vam čestitam Novu godinu i Božić i da iskreno poželim prijateljskom crnogorskom narodu mir, jedinstvo, slogu i prosperitet, kao i da se zahvalim za svu pomoć koju su Crnogorci pružili Ukrajincima u ovom teškom vremenu.

Marija JOVIĆEVIĆ

Brutalne posljedice ruskih napada na stamBene četvrti: Kijev

tradicionalno prijateljstvo: Podrška ukrajinskom narodu na Cetinju

Smanjenje rashoda i povećanje prihoda jedino rješenje za obuzdavanje deficita i javnog duga

PODGORICA - Obuzdavanje budžetskog deficita i otplata javnog duga, posebno u uslovima visokih kamatnih stopa, najveći su izazovi za crnogorsku ekonomiju ne samo u narednoj godini, već u srednjem roku. Jedino rješenje je fiskalna konsolidacija, koja bi podrazumijevala smanjenje rashoda i povećanje prihoda, uz prateće strukturne reforme, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je istakao da u vrhovnoj monetarnoj instituciji dijele stav MMF-a da je potrebno ubrzati tempo fiskalnog prilagođavanja i suzbiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

– Treba osmisliti inicijative za povećanje budžetskih prihoda kojima bi se mogli kompenzovati negativni efekti ranije usvojenih mjera koje su redukovale prihodnu stranu budžeta, čime bi se doprinijelo optimizaciji fiskalnog prostora i smanjenju javnog duga – ocijenio je Žugić.

POBJEDA: Šta je glavni zaključak nedavnih sastanaka sa MMF-om? U slučaju da dođe do aranžmana sa tom institucijom, vjerujete li da će neminovno biti smanjene plate i penzije?

ŽUGIĆ : CBCG smatra da treba razmotriti aranžman sa MMF-om, posebno u uslovima visokog deficita i suočavanja sa teškoćama u obezbjeđivanju sredstava za njegovo finansiranje. Uobičajeno je da program sa MMF-om sadrži niz mjera strukturnog i finansijskog prilagođavanja domaćih politika. Ukoliko do aranžmana dođe, za očekivati je da akcenat bude na strukturnim reformama kako bi se liječile dugoročne ranjivosti, kao i na smanjenje neproduktivnog trošenja. U slučaju da ove mjere daju rezultate i bude uspostavljena adekvatna fiskalna ravnoteža, vjerujem da se smanjenje plata i penzija ne bi postavljalo kao uslov.

POBJEDA : Za nama je 2022. godina, a i Vaš šestogodišnji mandat. Jeste li zadovoljni ovogodišnjim rezultatima i onim što ste postigli tokom mandata?

ŽUGIĆ: Uprkos izazovima koji su obilježili prethodni šestogodišnji period, tokom

Žugić je ocijenio da bi usvajanje izmjena Zakona o CBCG moglo ugroziti njenu nezavisnost i da je zadovoljan onim što je postigao u prethodnih šest godina, dok je odbacio kritike na račun kvaliteta supervizije i njegovog rada kao guvernera

kojih sam obavljao funkciju guvernera, izuzetno sam zadovoljan rezultatima rada CBCG. Istovremeno sam počastvovan što sam bio u prilici da budem na čelu snažne i reputabilne institucije i da radim sa kvalitetnim, stručnim i posvećenim saradnicima.

Zahvaljujući zajedničkim naporima regulatora i poslovnih banaka, danas bankarski sektor predstavlja najzdraviji dio crnogorske ekonomije. Ovo potvrđuju pokazatelji poslovanja banaka, od kojih neki bilježe istorijski najpovoljnije vrijednosti. U prvih jedanaest mjeseci ove godine ostvaren je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem periodu, i to aktive 17,5 odsto, kapitala pet odsto, kredita šest odsto i depozita 21,2 odsto. I u izvještajima međunarodnih institucija, bankarski sektor Crne Gore ocijenjen je kao stabilan, otporan i adekvatno kapitalizovan.

POBJEDA : Kako to što Vam je prije više od dva mjeseca istekao mandat utiče na rad CBCG i kada očekujete da će se Skupština izjasniti o prijedlogu predsjednika države da Vam se dodijeli novi mandat za guvernera?

ŽUGIĆ: Činjenica da mi je mandat nedavno istekao ne mijenja odnos koji imam

prema povjerenom poslu, te ga obavljam u punom kapacitetu, kako je to zakonom propisano.

POBJEDA : U javnosti se dosta spekulisalo o tome imate li pravo na treći mandat. Molim Vas da pojasnite Vaš stav po tom pitanju.

ŽUGIĆ : Nema zakonskih smetnji da ponovo budem imenovan za guvernera. Zakon o CBCG propisuje da guverner „može biti imenovan najviše dva puta uzastopno“. Podsjetiću da sam prije ovog mandata obavljao funkciju savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore.

POBJEDA : Na koji način bi usvajanje predloženih izmjena Zakona o CBCG, kojima se uklanja dvostru-

ki veto pri izboru guvernera, moglo uticati na nezavisnost i stabilnost vrhovne monetarne institucije? ŽUGIĆ: Postojeće zakonsko rješenje, prema kojem Skupština imenuje guvernera, na prijedlog predsjednika države, omogućava transparentnu institucionalnu podjelu vlasti. Ovakva procedura izbora guvernera u skladu je i sa međunarodnom najboljom praksom, što je nedavno izjavio i šef Misije MMF-a u Crnoj Gori. Izmjena ovakvog rješenja mogla bi ugroziti nezavisnost CBCG, a ona je ključna za kredibilitet i stabilnost finansijskog sistema. POBJEDA : Kakav je Vaš stav po pitanju afera i loših poslovnih odluka koje Vam se pripisuju? ŽUGIĆ: Određeni pojedinci i mediji se, iz njima poznatih razloga, koriste neistinama kako bi se diskreditovali odličan rad CBCG i mene, kao guvernera. Nasuprot paušalnim i malicioznim ocje-

U CBCG dijele stav MMF-a da je potrebno ubrzati tempo fiskalnog prilagođavanja i suzbiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost. Ukoliko do aranžmana dođe, za očekivati je da akcenat bude na strukturnim reformama kako bi se liječile dugoročne ranjivosti, kao i na smanjenje neproduktivnog trošenja. U slučaju da ove mjere daju rezultate i bude uspostavljena adekvatna fiskalna ravnoteža, vjerujem da se smanjenje plata i penzija ne bi postavljalo kao uslov, kaže Žugić

nama pojedinaca stoje čvrsti i nepobitni argumenti koji govore o našem radu. Ovdje mislim na izuzetno pozitivne pokazatelje poslovanja banaka i afirmativne ocjene nezavisnih međunarodnih institucija - Evropske komisije, Evropske centralne banke, MMF-a... U posljednjem izvještaju MMF-a je istaknuto da je „finansijski sektor ostao u velikoj mjeri otporan na poremećaje izazvane pandemijom, sa snažnim baferima kapitala i likvidnosti na nivou sistema“.

Ovom ocjenom, kao i rezultatima sprovedene procjene kvaliteta aktive banaka (AQR), koji su potvrdili stabilnost domaćeg bankarskog sektora, te njegovu adekvatnu kapitalnu poziciju i zadovoljavajući kvalitet aktive, afirmisan je moj i rad institucije na čijem sam čelu.

POBJEDA: Kako odgovarate na kritike da je sporan kvalitet supervizije CBCG, te da je jedan od

dokaza propusta to što nijeste otkrili višemilionske pronevjere u CKB-u, već je to uradila interna kontrola banke?

ŽUGIĆ: Nijesu mi poznate kritike na rad supervizije, a da su došle sa bilo koje od relevantnih domaćih ili međunarodnih adresa. Smatram da je rad supervizije izuzetno kvalitetan i da je, u velikoj mjeri, doprinio ostvarenim rezultatima.

POBJEDA: Jeste li tokom ovogodišnjih kontrola primijetili neku ranjivost kod domaćih banaka? Ukoliko jeste, o čemu je riječ?

ŽUGIĆ: Crnogorski bankarski sistem je otporan i stabilan, a karakteriše ga visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost. Uz to, banke su nastavile da obezbjeđuju neophodne pretpostavke za dalji rast domaće ekonomije.

Trenutni izazov sa kojim se suočava naša privreda, a time i banke su direktne i indirektne posljedice rata u Ukrajini. Ovaj sukob je, u sadejstvu sa drugim faktorima, snažno uticao na korekcije cijena

značajnog broja hartija od vrijednosti na međunarodnim tržištima. Ta se korekcija odražavala na tržišne vrijednosti hartija u portfolijima naših banaka, što je nagativno uticalo na kapital držalaca tih hartija od vrijednosti. Adekvatne i pravovremene mjere CBCG, kao i aktivnosti banaka, amortizovale su taj negativan uticaj. Na kraju novembra 2022. kapital banaka na agregatnom nivou iznosi 651 milion eura, što je, u odnosu na kraj 2021. godine rast od 7,56 odsto, pri čemu koeficijent adekvatnosti kapitala iznosi 18,43 odsto, što je značajno iznad regulatorno propisanog minimuma.

Supervizija CBCG, čiji su kapaciteti značajno unaprijeđeni tokom prethodnih godina, uspješno je sprovela postupke uvođenja privremene uprave u dvije banke čije poslovanje nije bilo održivo. Supervizija je, takođe, bila nosilac pripreme i implementacije inoviranog regulatornog okvira, uključujući novi Zakon o kreditnim institucijama i više od 20 podzakonska akata za njegovu primjenu. Od strane supervizije koordinisan je i prvi put sproveden pomenuti proces provjere kvaliteta aktive svih banaka u Crnoj Gori, koji je bio izuzetno zahtjevan, posebno u uslovima pandemije i paralelnog procesa spajanja banaka. Poseban izazov za rad supervizije je bila pandemija, u smislu osmišljavanja, preduzimanja i implementacije adekvatnih i pravovremenih mjera u cilju ublažavanja negativnih efekata na stanovništvo, privredu i same banke. Ocjene da CBCG nije otkrila višemilionsku pronevjeru u CKB banci posljedica su nepoznavanja suštine rada supervizije banaka. Naime, kroz vršenje supervizorske funkcije, CBCG ocjenjuje uskla-

INTERVJU: Guverner Centralne banke Radoje Žugić

Radoje Žugić

Bankarski sistem otporan i stabilan

Kamate će blago rasti

POBJEDA: Kakvo kretanje kamatnih stopa očekujete u 2023. godini? Je li opravdan strah od sve skupljeg zaduživanja građana i privrede?

ŽUGIĆ: Globalnu ekonomsku situaciju karakteriše veliki broj rizika koji imaju uticaj na formiranje kamatnih stopa. Rat u Ukrajini i generalno povećanje geopolitičkih tenzija, koje uzrokuju negativno makroekonomsko okruženje, inflaciju i ugrožene lance snabdijevanja, kao i povećanje kamatnih stopa od strane vodećih centralnih banaka utiču na rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, što se preliva i na domaću ekonomiju.

Imajući ovo u vidu, očekujem blagi i umjereni rast kamatnih stopa tokom 2023. godine, koji, očekujem, neće ugroziti finansijsku stabilnost i održivost bankarskog sektora, kao ni pojedinačnih klijenata.

ANALIZA TURISTIČKE

Prihod od turizma pola milijarde, sezonu završili sa 50 miliona u minusu

PODGORICA - Nadležni u vlasti govore o milijardi prihoda od turizma i već godinama se za taj novac govori kao o zaradi države. To je, u stvari, zarada svih privrednih i neprivrednih djelatnosti u turizmu, zajedno sa porezima i doprinosima koji idu u budžet.

Sve ocjene i brojke koje zvaničnici iznose su paušalne. Stvarnih podataka nema, jer nema ni evidencije o turističkim kapacitetima sa kojima država raspolaže. Ne postoji zvanična metodologija praćenja turista i naplate boravišne takse. Kako je Pobjedi objasnio dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve prof. dr Rade Ratković, duže od decenije se procjena doprinosa turizma ekonomiji Crne Gore brka sa prihodima od turističkog sektora. Naglašava da se radi o proknjiženim prihodima svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a da državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu…

Prihodi od sezone su proknjiženi prihodi svih turističkih preduzeća koji pripadaju njima, a državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu…

razvijenost turističke infrastrukture i dodatnih turističkih sadržaja - objašnjava Ratković. Napominje da smo prije 1990. godine bili rame uz rame sa Hrvatskom koja je sada uspješna turistička priča za kojom zaostajemo više decenija.

- Posebno zaostajemo u strukturi turističke tražnje, đe je mediteranski turizam naslonjen na najvažnije emitivne izvore Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skandinavske zemlje, Francuska...), a kod nas region, a prije kovida-19 još Rusija i Ukrajina, a sada ni jedni ni drugi, iako smo i sa njima decenijama imali hronične gubitke u turističkom sektoru - kazao je Ratković i dodao da smo u tranziciji kvalitativno i kvantitativno imali veliku ekspanziju restoranskog sektora, ali o tome nemamo podataka u zvaničnoj statistici. Što se tiče promocije, kaže da je u Marketing planu sadržana dobra strategija promocije, uključujući i digitalnu, ali se ta strategija kod nas nedovoljno implementira.

Nema zakonskih smetnji da ponovo budem imenovan za guvernera. Zakon o CBCG propisuje da guverner „može biti imenovan najviše dva puta uzastopno“. Podsjetiću da sam prije ovog mandata obavljao funkciju savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore

đenost poslovanja banke sa propisima, njenu izloženost rizicima i adekvatnost uspostavljenog sistema upravljanja rizicima, sve u cilju osiguranja da banka posjeduje kapital koji odgovara njenom rizičnom profilu. Supervizija, između ostalog, ocenjuje i da li je u banci uspostavljen adekvatan sistem internih kontrola. Kontrolom nad CKB utvrđeno je da su navedene pronevjere, u najvećoj mjeri, posljedica nesprovođenja ili neadekvatnog sprovođenja propisanih internih kontrola, što nije moglo biti uočeno kroz izvještaje koji su predmet pregleda supervizije. Važno je istaći da pronevjera nije uticala na kapitalnu poziciju CKB banke, koja je u cjelosti ostala nenarušena, što je obezbijedilo stabilnost poslovanja, kao i da je nadoknađena svaka utvrđena šteta koja je pričinjena klijentima.

Bojana DESPOTOVIĆ

InflacIja ,, SmanjIla“ PrIhODE

Zbog nastupajuće inflacije ove i prethodnih godina, prihodi iz ove i 2019. mogu se porediti samo ako se umanje za 30 odsto.

On podsjeća da prema računovodstvenoj metodologiji (računovodstveno objektiviran prihod sektora smještaja i prehrane) prihod turizma je bio oko 500 miliona eura, a gubitak oko 50 miliona 2021. godine, nakon što su izvršena plaćanja svih obaveza davalaca turističkih usluga, poput energije, poreza, amortizacije, komunalnih dažbina…

- Ove godine i prihodi i gubici će, vjerovatno, biti nominalno povećani, ali realno, zbog visoke inflacije, manji. To ćemo znati tek sredinom trećeg kvartala iduće godine. Prihod je, dakle: proknjiženi prihodi svih turističkih preduzeća u Crnoj Gori koji pripadaju tim preduzećima, a državi pripada PDV, porezi i doprinosi na plate, dobit, imovinu… Turisti troše i u drugim djelatnostima - lokalnom saobraćaju, maloprodaji van turističkih objekata, kulturi…, ali ti prihodi pripadaju djelatnostima u kojima su ostvareni i pune njihove bilanse - objašnjava Ratković. On potvrđuje da značajan dio tih prihoda donose turisti i to je doprinos turista rastu prihoda u drugim djelatnostima, zbog čega su turisti kupci roba i usluga ne samo turističke

Informacioni sistem u turizmu površan

Što se tiče našeg informacionog sistema u turizmu koji je veoma bitan, ratković smatra da nije egzaktan i holistički, tako da sa zakašnjenjem od jednog mjeseca imamo na Monstatu informacije o turističkom prometu u kolektivnom smještaju.

- Podatke o turističkom prometu u privatnom smještaju zvanična statistika u posljednjih nekoliko godina ne objavljuje zbog njihove nepotpunosti i netačnosti. Lokalne turističke organizacije taj promet procjenjuju, pa statistika te podatke objavljuje tek u januaru ili februaru za prethodnu godinu - objašnjava Ratković.

privrede, već i drugih privrednih i neprivrednih djelatnosti, u čemu je širi doprinos turizma rastu ekonomije i blagostanju društva.

On tvrdi da proteklu sezonu karakteriše neblagovremena i nepotpuna priprema. – Ona nije pripremana prema posljednjem marketing planu iz 2019. godine, niti je taj plan apdejtovan shodno pandemijskom ili postpandemijskom vremenu. Jednostavno je ignorisan kao nasljeđe prethodne vlasti. Posebno zabrinjava odsustvo pripreme turizma za organizovani turistički promet iz najjačih evropskih emitivnih izvora, bez čega nema duge sezone i rentabilnog poslovanja – naglašava Ratković.

Turistički promet u kolektivnom smještaju, kako naglašava, dostiže 91,85 odsto prometa iz 2019. godine, a u odnosu na 2021. godinu veći je za 58 odsto.

- Ako je suditi prema naplati boravišne takse krajem decembra, onda je kolektivni smještaj na nivou godine dostigao oko 80 odsto ostvarenja iz 2019.

godine, a ukupan smještaj oko 88 odsto - kaže Ratković.

STrukTura gOSTIju Što se tiče gostiju, oni su po statistici, kako je naglasio, pretežno, tj. 42 odsto iz zemalja bivše Jugoslavije, što je nedovoljno za održivo poslovanje našeg turističkog sektora. - Oko 58 odsto ostvarenog prometa je sa tržišta: Srbije 20,12 odsto, Crne Gore, 11,94 odsto, Njemačke 8,28 odsto, BiH 6,27 odsto, Francuske 5,71 odsto i Velike Britanije 5,47 odsto. U tome tri zemlje regiona (Crna Gora, Srbija i BiH) učestvuju sa 38,33 odsto, a sa ostalim zemljama regiona (bivše Jugoslavije) 41,81 odsto. Ovakva dinamika i struktura turističkog prometa ne daje osnova za održivo poslovanje turističkog sektora, posebno u ekonomskoj (sigurni gubici) i društvenoj (niske plate i sezonsko zapošljavanje) dimenziji - kaže Ratković.

Kao i drugim djelatnostima inflacija je ove godine uticala i na turizam pa su tako, po njegovim riječima, prihodi ove go-

dine i 2019. godine nijesu isti. - Paritet kupovne snage eura se mijenja pod uticajem inflacije, tako da euro 2019. godine vrijedi znatno više nego euro 2022. godine u kojoj se kod nas očekuje inflacija od oko 20 odsto. Na to se nadovezuje i inflacija iz prethodne dvije godine, tako da nominalni prihod današnjih 100 eura može biti ekvivalentan prihod od 70 eura 2019. godine. To treba imati u vidu kod svih ekonomskih analiza turizma, kao i ostalih djelatnosti - smatra Ratković.

ZaOSTajEmO Za kOnkurEncIjOm Što se tiče našeg turizma, ističe da smo u velikom zaostatku u odnosu na konkurenciju, posebno mediteranskih zemalja. - Imamo daleko najlošiju strukturu smještajnih kapaciteta (učešće hotela i sličnih objekata ispod 10 odsto, a prosjek u zemljama Mediterana je oko 50 odsto), enormno učešće sekundarnog smještaja, nedostatak kampova i drugih vanhotelskih osnovnih smještajnih kapaciteta, kao i ne -

- Nijesmo ni počeli da radimo na reformi destinacijskog menadžmenta po modelu DMO i javno-privatnog partnerstva, bez čega nema dobre i uspješne promocije. Sajmovi su i dalje važni, ali se njihova uloga i arhitektura promijenila. Digitalno se promocija vrši cijelu godinu, a sajmovi dođu kao dobar način promovisanja turističke destinacije na moderan i digitalizovan način - mišljenja je dr Ratković.

SkI TurIZam Što se zimske sezone, smatra da nam je globalno otopljavanje velika prijetnja. - Čuo sam brojna mišljenja da ne smijemo više u zimskim ski-centrima biti zavisni od snijega. To je isto kao da kažemo da u kupališnom turizmu ne smijemo više zavisiti od čistog i toplog mora i pješčanih plaža. Moramo konačno shvatiti da je fenomen globalnog otopljavanja velika prijetnja za ski-turizam i da on kod nas ne može biti prioritet. Za nas je mnogo važniji tematski turizam, a posebno agroturizam, koji je u uzlaznom trendu turstičke tražnje, a mi imamo prirodne potencijale da u ovoj vrsti turizma zauzmemo jednu od liderskih pozicija na Mediteranu - poručuje Ratković.

Smatra da treba obnoviti sela, ruralnu ekonomiju i izgraditi potrebnu turističku infrastrukturu, pa ćemo dobiti dugu turističku sezonu, kretanje ka cjelogodišnjem turizmu i u središnjem i sjevernom dijelu naše države.

- Ta vrsta turizma ne traži prevelika ulaganja, ima veliku moć apsorpcije radne snage, a proizvodi ekonomsku i socijalnu sinergiju ruralne poljoprivrede i turizma i praktično cjelogodišnju radnu sezonu simbiozom turizma i poljoprivrede - zaključuje dr Rade Ratković. n. kOVaČEVIĆ

INfLAcIjA UTIcALA I NA TURIZAm: Turisti na plaži u Budvi

Rade Ratković

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Iako je u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva Rade Milošević označen kao šef kriminalne organizacije koja se bavila državnim švercom cigareta, šema lanca krijumčarenja koju je u serijalu tekstova otkrila Pobjeda ukazuje na osnovanu sumnju da je bivši direktor Uprave prihoda i carina bio tek dio kriminalne grupe koja je zarađivala milione eura u nelegalnom tranzitu cigareta preko Crne Gore.

Prema informacijama Pobjede, Specijalno državno tužilaštvo ponudilo je Miloševiću – koji je uhapšen 21. decembra u Nikšiću i kojem je određen pritvor do 30 dana – da prizna krivicu i otkrije imena ljudi iz Uprave policije i vrha države koji su, kako se sumnja, učestvovali u švercu cigareta, a da mu se zauzvrat na teret stavi lakše krivično djelo: da je član, a ne šef kriminalne organizacije.

Prema objavi dobro obaviještenog portala Libertas, Milošević je tu ponudu odbio, baš kao što su i privedeni službenici Uprave carina u početku odbijali saradnju sa specijalnim tužiocima.

Osim Miloševića, u akciji SDT-a uhapšeni su i osumnjičeni za članstvo u kriminalnoj grupi, službenici UPC – Elvir Adrović , Milutin Pejović , Dalibor Brnović , Željko Ivanović, Mihailo Saveljić, Radivoje Vujačić, Nebojša Adamović, Zoran Pavićević i Igor Pavićević Nakon što je razotkriveno da je od dva šlepera cigareta – koje su navodno spaljivane 29. septembra u maloj peći nikšićke fabrike ,,M Construction“ –volšebno nestao kamion sa robom vrijednom milion eura, uhapšeni su službenici Uprave

Tajne duvanskog dima: i moćna ekipa ,,partijskih

prihoda i carina u noći između 1. i 2. oktobra. Tadašnji vršilac dužnosti direktora UPC Milošević je nakon privođenja i višesatnog saslušanja pušten na slobodu, a oduzet mu je službeni telefon.

Pobjeda je pisala da je Specijalno policijsko odjeljenje akciju počelo nakon što su dobili precizne podatke i informacije od Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je nadgledanje koordinirala sa britanskim kolegama, uz evidentiranje krijumčarene robe, a locirali su i ,,sklonjeni“ kamion ,,Brnović transa“.

U naredbi za proširenje istrage, specijalni tužilac Jovan Vukotić naglašava da je u kriminalnoj operaciji, osim uhapšenih, učestvovalo još, za sada neimenovanih, osoba.

Iz te formulacije nesumnjivo proizilazi da su istražitelji na putu da razotkriju šemu balkanske mafije koja se bavila ne samo krađom zaplijenjenih cigareta, već i internacionalnim nelegalnim tranzitom, uglavnom preko Luke Bar kao glavnog punkta za redistribuciju cigareta koje su pristizale iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine i plasirani na crna tržišta, dijelom u Crnoj Gori, a veće količine su „išle“ ka Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu... Prema saznanjima Pobjede, šverc cigareta se odvijao u više krakova: državni preko Nikšića za Bosnu i Hercegovinu, u

Uhapšeni službenici Uprave prihoda polako u svojim iskazima sklapaju sliku o lancu državnog šverca cigareta.

– Prilikom uništenja jedan kamion bismo propustili da se ne uništi. Prilikom prvog uništenja u kojem sam učestvovao kao predsjednik komisije, radnici preduzeća „Javorak“ su ukrali 80 do 300 paketa cigareta, što su članovi komisije pravdali kroz zapisnik o uništenju. Prilikom drugog kruga u Nikšiću, uništeno je možda samo 10 odsto od ukupne količine i ostalo je oko 500 paketa koje smo odvozili. Na te radnje je kompletna komisija zažmurila – rekao je Elvir Adrović, predsjednik Komisije za uništenje cigareta UPC.

Naglasio je da je ista procedura bila prilikom svake akcije fingiranja uništavanja cigareta.

Član Komisije Nebojša Adamović je, kako navodi portal Libertas, u odbranama 12. oktobra i 21. decembra potvrdio da je uništeno 10 odsto od zaplijenjenih cigareta.

– Ostalo je otišlo u nepoznatom pravcu – kazao je Adamović i naglasio da je uputstva dobijao od Elvira Adrovića, „koji je bio u direktnoj

,,reeksportu“ prema državama Evropske unije, a klasično krijumčarenje rađeno je u tranzitu za tržište Srbije i Kosova.

PIPCI HOBOTNICE

Iako akcija lažnog spaljivanja cigareta u Nikšiću, za što se kao neposredni koordinator sumnjiči Rade Milošević, djeluje kao bahata i prilično nepametno izvedena operacija, to je samo dio opsežnog plana koji je začet još krajem 2021. godine. Kojim je državni budžet oštećen za više miliona eura u svega nekoliko mjeseci. Planiranje akcije vremenski se poklapa sa tajnovitim dolaskom u Podgoricu Stevana Simijanovića, navodnog ,,savjetnika za međunarodnu politiku“ (Foreign Policy Advisor) u Ambasadi SAD, misiji pri OEBS-u u Beču, u stvari američko-srpskog špijuna, sa jakim vezama sa radikalnim sveštenicima Crkve Srbije u SAD, ali i Srbiji i Crnoj Gori.

Naš list je u serijalu tekstova pisao o tajnim vezama Simijanovića i Abazovića, dokumentovali smo da je Ura u dva navrata plaćala smještaj u podgoričkom hotelu ,,Ambasador“ za američkog ,,diplomatu“ i njegovu družbenicu iz srpske nacionalističke organizacije ,,Zavetnici“.

Koliko je srpsko-američki špijun bio važan za operaciju govori i podatak da je, nakon što je uhapšen u Nikšiću sa falsi-

fikovanim dokumentima, volšebno pušten da napusti Crnu Goru i to preko zvaničnog graničnog prijelaza, kao putnik voza na relaciji Bar – Beograd. Uprava policije, kao ni tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, nikada se nijesu oglasili ovim povodom.

Danas je poznato i zašto: Simijanović je bio isuviše nezgodan svjedok da bi ostao u Crnoj Gori.

Prema informacijama Pobjede, izvršni direktor Ure Zoran Mikić je povezao Simijanovića sa Dritanom Abazovićem, tada potpredsjednikom u Vladi Zdravka Krivokapića i koordinatorom svih službi bezbjednosti.

Iako je formalno Simijanović pokušavao da dogovori neki posao nabavke municije za Ministarstvo odbrane od jedne američke kompanije čiji su vlasnici Rusi porijeklom iz Litvanije (?!), u pozadini su se pravile druge važne veze.

I stvarala tajna savezništva: upravo je Simijanović bio ključni čovjek koji je povezao Dritana Abazovića i Miodraga Daku Davidovića, pred lokalne izbore u Nikšiću prošle godine.

Razvijajući navodno političku saradnju sa liderom Ure, Daka Davidović je imao drugi, važniji, plan: da mu Abazović ,,otvori vrata“ Slobodne carinske zone u Baru. Tada se Abazović povezao i sa Zdravkom

s. vasiljević

Kosanovićem čije će se ime, preko kompanije ,,Kozd“, pojaviti koji mjesec kasnije upravo u akciji ,,Tranzit“ i aferi krijumčarenje cigareta.

Po saznanjima našeg lista, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić privremeno je onemogućio Daku Davidovića da se odmah i direktno uključi u

carinarnice Bar svojevremeno postavio Aleksandar Damjanović, sadašnji ministar finansija, tada u svojstvu v. d. direktora Uprave prihoda i carina. Očito je – ništa se u ovom lancu nije dešavalo kao plod slučajnosti.

Za sve cigarete, koje je zaplijenila Uprava prihoda i carina, naveo je sudija za istragu Goran Šćepanović u odluci o određivanju pritvora Radu Miloševiću, sačinjavan je scenario.

posao ,,kontrole poslova“ u Luci Bar, kao najvažnijem transportnom punktu Crne Gore ka unutrašnjosti Evrope, za legalne, ali i ilegalne robe.

Tada je krenula, kako pokazuju operativni podaci stranih službi, jedna posebna operacija: preuzimanje kontrole nad Lukom Bar kako bi se omogućio unosan ilegalan posao!

,,ZAUZIMANJE“

LUKE BAR

Prvi potez bio je uklanjanje Milene Petričević, tadašnje vršiteljke dužnosti direktorke Uprave prihoda i carina, jedne od najvažnijih državnih institucija koja kontroliše promet robe i usluga vrijednosti u iznosu većem od milijardu eura.

Već

Željko Ivanović je u svom iskazu tvrdio da „za te poslove i radnje u vezi sa službenom dužnošću“ nije primao novac.

Sve što je prenosio Komisiji, kaže, bile su poruke od Miloševića. Željka Ivanovića je za upravnika

– Transport cigareta je bio praćen neophodnom dokumentacijom i Komisija je za sve njih konstatovala da su uništene sačinjavanjem odgovarajućeg zapisnika. Međutim, iz odbrana okrivljenih Elvira Adrovića, Nebojše Adamovića i Željka Ivanovića, proizlazi da je uništavana manja količina od onih koja se nalazi u dokumentaciji nadležnih organa. Na osnovu interpretiranih dokaza, potvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je Rade Milošević izvršio krivično djelo kako je to bliže opisano u naredbi o proširenju istrage, čime je utvrđeno postojanje materijalno pravnog osnova za određivanje pritvora – obrazložio je sudija za istrage Goran Šćepanović.

Prethodno je napravljena medijska priprema. Tako su Vijesti, pozivajući se na povjerljive izvore iz Krivokapićeve vlade, 11. marta saznale da ,,Petričević pada zbog Brana i Džigija“, navodno zbog postupanja u vezi sa koncesijom za igre na sreću firmi „Džek pot“ koju drže Sava Grbović i Brano Mićunović. Potom su uslijedili natpisi tabloidnih portala da je Petričević u stvari ,,igrač Mila Đukanovića, da toleriše nezakonitosti u Luci Bar“... Kada je medijska omča napravljena, tadašnji ministar finansija Milojko Spajić tražio je od Petričević da – tiho, bez medijske pompe – podnese ostavku. Nakon što je ona to odbila da uradi – za njenog

PlAn DRŽAvnOg švERcA: Rade Milošević i Dritan Abazović

komunikaciji sa Radem Miloševićem ili sa Željkom Ivanovićem“, te da mu je Adrović napomenuo da je iznos od po 10.000 eura obezbijedio ,,izvjesni Dimitrije Perunović iz Nikšića, koji je prijatelj Rada Miloševića“.

pominjani

Milošević zaštitnika“

ke Britanije – konstatuje se u jednoj analizi iz bezbjednosnog sektora.

mandata je raspisan konkurs i nasljednik Milene Petričević bio je – Rade Milošević, tada državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ništa se, naravno, nije desilo slučajno: još dok je Spajić bio ministar u tehničkom mandatu Abazović je žestoko urgirao da Milošević bude izabran. Iz današnje perspektive jasno je zbog čega je protežirao svog partijskog kolegu.

– Mislim na pojedince koji zloupotrebljavaju svoja državna ovlašćenja, biraju ih moćnici – kratko je tada ocijenila Milena Petričević.

Nije se niko obazirao na ovo upozorenje: Krivokapićeva vlada je već bila pala, a Abazović je 28. aprila, uz podršku DPS-a, postao premijer umjesto premijera, kao ,,manje zlo“ od apostolske vlade.

Operacija državnog šverca mogla je nesmetano da počne.

SVE MANJE TAJNI

Prema operativnim saznanjima Agencije za nacionalnu bezbjednost kojom je rukovodio Savo Kentera, istraga koju su partnerski radili sa britanskim kolegama, ukazivala je da je ,,projekat“ državnog šverca mjesecima pripreman.

– Informacije o navedenim dešavanjima posjeduju i međunarodni partneri koji ostvaruju saradnju sa crnogorskim državnim organima na planu suzbijanja krijumčarenja cigareta, posebno službe Veli-

Prema tim podacima, krajem jula i avgusta, izvršni direktor Ure Zoran Mikić imao je dva važna sastanka u Budvi, navodno sa dva kontroverzna biznismena koji ,,imaju iskustva u krijumčarenju cigareta“. Shodno toj informaciji, koja žestoko sumnjiči Mikića, ,,razgovarano je o realizaciji posla i dijeljenju profita“ te je navodno funkcioneru Ure rečeno da mogu računati na 150 hiljada eura ,,profita“ po kamionu, ukoliko im svojim uticajem u izvršnoj vlasti ,,otvore kanale“ i ,,spriječe kontrole“. Operativna saznanja bezbjednosnih službi ukazuju da su, osim nekih funkcionera Ure, prevashodno Rada Miloševića kao čelnika UPC, u čitavu operaciju bili, na različite načine, involvirani Miodrag Daka Davidović, njegov prijatelj Zdravko Kosanović, ali i braća Leon i Viktor Drešaj, kao i vlasnik nikšićke fabrike MiRai Brano Mićković Da je ANB duže pratila sumnjive aktivnosti i dogovore o krijumčarenju cigareta, potvrdio je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić – Jedan od rukovodilaca, politički direktor tog entiteta je uspostavio u Ženevi kontakt sa nekim licima i dogovorio šverc. Sjajni službenici ANB koji su konačno došli do izražaja sa gospodinom Kenterom, saznali su ovaj podatak i počeli su da ga prate. Postojao je osnov da je politička grupacija, visokopozicionirana u vlasti, pripremala ovu aktivnost i šverc cigareta iz Luke Bar. ANB je tražila od Vrhov-

nog suda da joj se omoguće određene mjere tajnog praćenja što su i dobili - rekao je Katnić krajem novembra u emisiji ,,Hej Sloveni“ na Gradskoj televiziji. Sve ove informacije su, kako Pobjeda saznaje, bile predate u Specijalno državno tužilaštvo još krajem oktobra, a novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je, od zapadnih izvora Pobjede, dobio važnu potvrdu tokom svog nedavnog boravka u Londonu. Novović i njegov tim boravili su u službenoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu 18. decembra, u cilju, kako je istaknuto, jačanja saradnje između Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore i službi Vlade Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti borbe protiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu i u Evropi“.

Tri dana kasnije, uhapšen je Rade Milošević.

GORI VATRA, NE GORE CIGARETE

Pobjeda je još sredinom avgusta u serijalu tekstova otkrila sumnjiva dešavanja prilikom državne akcije uništavanja zaplijenjenih cigareta. Prema informacijama našeg lista, teške zloupotrebe i manipulacije bile su evidentne od 30. juna kada je u nikšićkoj privatnoj fabrici ,,Javorak“ organizovano paljenje 1.200 paketa zaplijenjenih cigareta pred četvoročlanom komisijom koju je imenovao direktor UPC Rade Milošević – ali bez prisustva policije.

Tada smo objavili preciznu procjenu stručnjaka da u nikšićkoj fabrici nije bilo moguće, za nekoliko sati, da se spali tolika količina cigareta, a i naši pouzdani izvori sa mjesta događaja, konstatovali su da je spaljeno tek nešto više od 100 paketa od 1.300 predviđenih za uništenje. Pitali smo UPC za pojašnjenje. Umjesto odgovora Uprava prihoda i carina je, po nalogu direktora Miloševića, prekinula svaku komunikaciju sa Pobjedom. Rade Milošević tada nije

znao da je na mjerama tajnog nadzora još od kraja avgusta. Zato je mirno ,,odradio“ još dva javna uništavanja cigareta - 18. avgusta i 29. septembra, sve slikajući se sa partijskim drugovima, premijerom Dritanom Abazovićem, ministrom Filipom Adžićem, uz ,,gostovanje“ još nekih državnih funkcionera poput ministra bez portfelja Zorana Miljanića Pobjeda je precizno izračunala: u tri zvanične akcije uništavanja cigareta od 27. aprila do 29. septembra, u mandatu direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, spaljeno je u Nikšiću najviše 700 paketa od ukupno više od oko 5.400 koji su transportovani na uništavanje!

Prema do sada prikupljenim podacima, cigarete koje nijesu bile spaljene prebacivane su u dva kraka, jedan je vodio ka inostranstvu – preko Nikšića dalje za Bosnu i Hercegovinu, uz koordinaciju tamošnjih ,,jakih“ ljudi iz vrha entiteta Republika Srpska. Prema informacijama Pobjede, u obezbjeđivanju tansporta neuništenih cigareta za ekipu iz entiteta Republika Srpska učestvovali su i neki policajci iz Nikšića (dvojica) dok su robu doturali ,,povjerljivi“ ljudi iz fabrike MiRai.

Manji dio ilegalnog kontingenta poslije je ubacivan na ulično tržište, uhodanim kanalima, u saradnji sa jednom grupom stacioniranom u opštini Tuzi.

TUŠKA VEZA I ,,ČAŠE“ IZ UAE

Operativna saznanja obavještajnih službi ukazuju na vezu Miloševića sa bezbjednosno interesantnim osobama iz Tuzi, već pominjanom braćom, Leonom i Viktorom Drešajem.

Prema tim operativnim podacima, osoba koja je bila link između Miloševića i njih je – Sofija Bulatović koja se u javnosti često pojavljivala u društvu čelnika Uprave prihoda i carina.

Ekipa iz Tuzi se pominje vezano za čudan uvoz preko Lu-

ke Bar. Krajem juna ove godine kompanija ,,Thermo d.o.o.“ uvezla je kontejner čaša iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako je glasila i carinska deklaracija. Stoprocentni vlasnik firme ,,Thermo“, koja je inače registrovana za trgovinu na veliko elektronskim i telekomunikacionim djelovima je Viktor Nikprelević, a izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik je Arben Berišaj Ime Berišaja se i nalazi na carinskoj deklaraciji koja prati posao uvoza čaša.

Prema opažanjima ljudi iz ANB-a, suprotno pravilima, kontejner sa čašama je u junu propušten bez carinske kontrole, bez obzira na činjenicu da je u Luci Bar u maju zaplijenjen tovar cigareta, sakrivenih u isporuci čaša iz UAE?! Da sve bude intrigantnije, početkom jula carinske vlasti u Grčkoj su zaplijenile jednu pošiljku čaša iz UAE u kojoj su bile sakrivene – cigarete marke ,,Ashima“. Za sada nema podataka što se desilo sa junskom isporukom čaša iz UAE, da li su to stvarno bile čaše ili neka druga roba maskirana u paketima.

,,DOBRAKOVO ROAD“ Registrovan je još jedan krak krijumčarenja cigareta tokom Miloševićevog mandata na čelu UPC, koji je vodio ka – Srbiji. Sve je počelo velikom pompom: Rade Milošević je, sve u društvu Dritana Abazovića, na konferenciji za medije 16. maja u Luci Bar slavodobitno saopštio da je u akciji ,,Tranzit“ zaplijenjeno 4.000 paketa cigareta. Potom su dopustili da se kontejner otvori i uslika. Radilo se o kontingentu cigareta koje su zaplijenjene i kojima je istekao rok za skladištenje. Ispostavilo se da je velika akcija zapljene cigareta u Luci Bar u stvari bila kamuflaža. Cigarete koje su zaplijenjene bile su prethodno uredno ocarinjene i otpremljene 1. juna kao reeksport za Srbiju preko graničnog prijelaza Dobrakovo. No, srpska carina je otkrila prevaru i vratila kontingent (tri šlepera – oko 4.000 paketa) za Crnu Goru.

firma ,,Montenegro Shipping Company“ iz Bara.

Riječ o kontingentu robe koji je stigao brodom još 19. jula ove godine i bio je smješten u Slobodnoj zoni Luke Bar. No, prema odluci Vlade Crne Gore od 31. decembra prošle godine, zabranjeno je skladištenje i ,,svako zadržavanje duvanskih proizvoda“ u Slobodnoj zoni, osim pretovara, odnosno tranzita.

Zašto je kompaniji ,,Kozd“ bilo dozvoljeno skladištenje u Slobodnoj zoni punih skoro mjesec, ako je odluka Vlade o zabrani izričita i nepovratna i kako to da ,,Kozd“ nije uspio da robu u tranzitu prebaci preko crnogorsko-srpske granice ako je imao urednu carinsku uputnicu za tranzit?

Novinarska ekipa Pobjede je tada doznala vlasničku strukturu srpske kompanije kojoj su zaplijenjene cigarete. Ovlašćeno lice je, javnosti nepoznati, Veselin Vuletić, crnogorski državljanin. Stvarni vlasnik je bio interesantnija ličnost: Zdravko Kosanović, čovjek sa razgranatim poslovnim vezama u Srbiji i u Crnoj Gori.

KRUG (NI)JE ZATVOREN

Pitanje je koliko će trajati ,,proširena“ istraga Specijalnog tužilaštva. Prema informacijama kojima Pobjeda raspolaže od izvora iz ove institucije, postoje mnogi dokazi koji upućuju na krivicu Rada Miloševića. Prije svega, terete ga njegovi bliski saradnici iz Uprave prihoda i carina, odnosno svjedočenja Elvira Adrovića, šefa Komisije za uništavanje cigareta UPC, člana te komisije Nebojše Adamovića, kao i Željka Ivanovića, načelnika Odjeljenja za sprečavanje krijumčarenja u UPC. Na saslušanju nakon hapšenja 3. oktobra, Adrović je, piše u rješenju u koje je portal Libertas imao uvid, priznao da je izvršio krivično djelo.

Prema opažanjima ljudi iz ANB-a, suprotno pravilima, kontejner sa čašama koji je uvozila firma ,,Thermo d.o.o.“ je u junu propušten bez carinske kontrole, iako je u Luci Bar zaplijenjen, u maju, tovar cigareta, sakrivenih u isporuci čaša iz UAE?! Da sve bude intrigantnije, početkom jula carinske vlasti u Grčkoj su zaplijenile jednu pošiljku čaša iz UAE u kojoj su bile sakrivene – cigarete marke ,,Ashima“

Nekoliko dana kasnije, Rade Milošević i Dritan Abazović su se dičili ,,najvećom zapljenom cigareta u istoriji“. Međutim, u izvještaju Uprave prihoda i carina od 4. avgusta se ni na jednom mjestu ne pominje zapljena tih famoznih 4.000 paketa. Osnovano se sumnja da su poslate na uništenje u fabriku kompanije ,,M Construction“ u Nikšiću čiji su vlasnici, biznismeni Dragomir Miljanić i Rade Dendić, bliski prijatelji već pominjanog Zdravka Kosanovića.

A Kosanović će na vidjelo izaći kao prikriveni vlasnik cigareta koje je kompanija ,,Kozd“ uvozila i namijenila za reeksport. Carinarnica u Baru je 6. septembra donijela rješenje kojim se oduzima roba – 5.124 paketa cigareta - od vlasnika, ,,KOZD Company“ iz Srbije, koju je u Crnoj Gori zastupala

On je istakao da su četiri puta uništavane cigarete po nalogu Rada Miloševića, ali da ,,sva četiri puta nijesu spaljene sve cigarete koje su bile predviđene za uništenje“.

Za to su, priznao je Adrović, dobili po 10.000 eura!

To je bila nadnica za zloupotrebu položaja. Očito je da su organizatori državnog šverca cigareta bili ubijeđeni da imaju ,,besprijekornu“ zaštitu vrha vlasti i da će biti nedodirljivi, sve dok se zarađuju ogromne količine novca kriminalnim biznisom.

Planeri, međutim, nijesu računali da će u akciji obavještajnih službi, ANB-a i bezbjednosnog sektora Ujedinjenog Kraljevstva, mnoge tajne izaći na vidjelo. Na osnovu podataka kojima Pobjeda raspolaže, krug istrage nije zatvoren i neki će ljudi na važnim političkim ili državnim funkcijama uskoro morati da odgovaraju na brojna pitanja iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Draško ĐURANOVIĆ

broda famoznih ,,čaša“ sve do lažnog uništavanja kontingenata – milioni eura završili u privatnim džepovima

Zašto je rješenje ovako loše, postoje razne teorije. Moguće da je rezultat dogovora sa pojedinim „stranama“, jer zaboravlja se da ima mnogih koji ne bi voljeli da im se postavlja pitanje njihove imovine od 90-ih, a jedan dio tih, odnosno ljudi koji su sa njima vezani, je sada u novoj vlasti – ocijenila je za Pobjedu Vanja Ćalović-Marković

PODGORICA – Pompezno najavljeni „antimafija“ zakon, odnosno izmjene postojećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, od početka rada na njemu su praćene kontroverzama, nesuvislim rješenjima, skrivanjem teksta od javnosti, pa i više puta direktnim obmanjivanjem javnosti.

Sudeći prema izjavama premijera Dritana Abazovića iz oktobra 2022. godine izrečenim na sjednici Vlade, ali i u jednoj televizijskoj emisiji, čak je i okrugli sto koji je u drugoj polovini novembra 2021. godine u sklopu javne rasprave bio fingiran, jer je tekst nacrta još u oktobru bio poslat na komentare ekspertima Evropske komisije. To je potvrdila i prva analiza eksperata angažovanih kroz program podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricia Varaneze i Teo Bila jer se iz nje vidjelo da nijedan prijedlog koji su iznijeli učesnici okruglog stola iz novembra 2021. godine nije bio uvršten u prvobitni tekst izmjena zakona.

No, nije to jedina kontroverza koja je pratila rad na ovom tekstu koji je od početne do verzije koju je Vlada usvojila kao prijedlog sredinom decembra, daleko od očiju javnosti i bez javne rasprave, doživio mnoge transformacije.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković za Pobjedu kaže da je ta javna rasprava iz novembra 2021. godine bila o tekstu zakona koji je pretrpio tolike pro-

mjene da su učesnici okruglog stola tada suštinski razgovarali o potpuno drugom prijedlogu zakona.

- U onom prijedlogu zakona nije bilo predviđeno da se ukida oduzimanje imovine u krivičnom postupku, kao što je predviđeno u aktuelnoj verziji, što je jedna od najkontroverznijih stvari, a nama je i ranije bila kontroverzna uloga institucije zaštitnika imovinsko- pravnih odnosa Crne Gore i njenih kapaciteta – kaže Ćalović-Marković.

KONCERT SPORAN

Prema njenom mišljenju, zakon je postavljen potpuno naopako, a cijela poenta priče je trebala da bude da od nekih civilnih organa, poput Poreske uprave, krene inicijativa ka tužilaštvu kada se sprovede postupak pred sudovima i utvrdi da ne postoje dokazi za porijeklo imovine.

– To je trebala da bude inicijalna kapisla za dostavljanje predmeta tužilaštvu, da onda

ono utvrđuje da li je bilo krivičnih djela kroz koje je ta imovina stečena, a ne obratno. Kada su se tu zapleli i postavili tako da sve kreće od tužilaštva, oni više iz toga nijesu mogli da izađu. Ne razumijem zbog čega se nije odustalo od tog koncepta koji ne postoji nigdje drugo na svijetu – kaže ona.

Na pitanje zbog čega je sve rađeno na takav način, Ćalović-Marković odgovara da je njeno lično mišljenje da je u pitanju Abazovićevo forsiranje, jer je oduzimanje imovine bilo neka vrsta njegovog političkog obećanja od časa kada je došao na poziciju potpredsjednika Krivokapićeve vlade i da je to prosto pokušaj da se po svaku cijenu izađe sa nekim rješenjem.

– Zašto je rješenje ovako loše, postoje razne teorije. Moguće da je rezultat dogovora sa pojedinim „stranama“, jer zaboravlja se da ima mnogih koji ne bi voljeli da im se postavlja pitanje njihove imovine od 90-ih, a jedan dio tih, odnosno

ljudi koji su sa njima vezani, je sada u novoj vlasti. Ako je neko imao percepciju da bi taj zakon trebao da se primijeni samo na ljude iz i povezanih sa DPS-om, evo praksa je pokazala da je taj krug mnogo širi. Da li je to razlog zbog čega je ovaj zakon toliko loš – ne znam, ali počinjem da mislim i o tome –ocjenjuje Ćalović-Marković. Ona kaže da bi mogla prihvatiti da je riječ o pogreškama, da Vladi i resornom ministarstvu nije saopštavano od početka da postoje greške u zakonu i da rješenja nijesu dobra. – Ovako, prosto ne mogu da nađem razumno objašnjenje da se izađe sa tako lošim rješenjima – navodi ona.

ULOGA ZAŠTITNIKA

Uporno se od početka rada na izmjenama Zakona insistiralo na tome da institucija zaštitnika imovinsko- pravnih interesa Crne Gore vodi postupke oduzimanja imovine i pored brojnih upozorenja domaćih i eksperata Evropske komisije da taj organ nema niti kapaciteta, niti iskustva u takvim postupcima.

– Insistiraju na tom rješenju,

a rad te institucije uopšte nije regulisan. I sam zaštitnik je više puta upozoravao da je još prije nekoliko godina trebao da bude donešen zakon kojim bi bio regulisan rad te institucije. Ono što je važno napomenuti je da zaštitnik nije nezavisna institucija, odnosno organ. Nadzor nad radom zaštitnika obavlja Ministarstvo finansija i ta institucija je dio izvršne vlasti pod čijom je kontrolom. Zaštitnik, shodno Zakonu o državnoj imovini, ima obavezu da postupi u predmetima onako kako mu naloži Vlada.

To je važno zbog onog roka od 60 dana poslije koga zastarijevaju predmeti oduzimanja imovine, ako ih zaštitnik stavi u ladicu i ne procesuira. Davanje zaštitniku te uloge znači da će izvršna vlast imati kontrolu nad tim postupcima u smislu da li će oni biti pokrenuti ili će završiti u nekoj fioci – naglašava Ćalović-Marković. Izvršna vlast, kaže ona, imala bi kontrolu i nad Poreskom upravom, ali upravo zbog toga ne treba da postoji rok od 60 dana za zastarijevanje. – Zbog toga zakonom treba propisati, što sada nije slučaj,

da taj organ nema obavezu da prihvati ili da traži bilo čije mišljenje o tome da li da postupi ili ne postupi. Sada u Zakonu o državnoj imovini postoji obaveza zaštitnika da informiše Vladu i postupi po onome što mu Vlada kaže, što omogućava dramatičnu selektivnost da izvršna vlast odlučuje o tome kome će, a kome neće, oduzimati imovinu – rekla je direktorica MANS-a.

Kako kaže, procedura previđena predloženim zakonskim rješenjem podrazumijeva da tužilac ustanovljava da postoji nešto sumnjivo, potom sud potvrdi optužnicu, a onda zaštitnik, koji ništa od toga nije radio, odlučuje hoće li ili neće pokrenuti oduzimanje imovine.

U tekstu koji je usvojila Vlada piše da zaštitnik „može pokrenuti..“, a ne „zaštitnik pokreće...“ postupak.

– Zašto? Zato da bi izvršna vlast imala slobodu da odluči o tome prema kome hoće, ili neće, pokrenuti postupak oduzimanja imovine – kaže ona.

SKRIVANJE I OBMANE

Na pitanje kako tumači ponašanje ministra pravde Marka

političke volje za djelotvornu borbu protiv kriminala i korupcije

borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U prilog takvom zaključku ide i svojevrsno izbjegavanje javne rasprave i neobjavljivanje teksta nacrta zakona – kazao je Radulović.

- Iako je javnost ubjeđivana da se sprema „antimafija“ zakon, ozbiljno se postavlja pitanje postojanja političke volje da se najzad pripremi ambijent koji će obezbijediti djelotvornu

On ističe da zabrinjava i činjenica da su brojne opravdane kritike ignorisane.

-Suviše vremena se do sada izgubilo na pripremi ovog nacrta i na kraju se čini da imamo jedan prilično loš tekst koji, ukoliko bi bio usvojen, ne bi doveo do rezultata koje javnost očekuje – ocjenjuje Radulović.

Prema njegovom mišljenju, od početka se trebalo raditi na izradi posebnog zakona koji bi definisao tzv. građansko oduzimanje imovine kroz parnični postupak, a ne raditi na dopunama postojećeg zakona.

-Pri tome je trebalo koristiti najbolja uporedna iskustva država koje su ostvarile značajne rezultate na ovom polju. Tzv. građansko oduzimanje bez krivične osude i prošireno oduzimanje nakon donošenja osuđujuće presude u krivičnom postupku, nije kvalitetno regulisano nacrtom koji je usvojila Vlada. Pravnotehnički

nije uopšte dobro rješenje da se dva različita postupka definišu istim zakonom. Takođe, rezerve i primjedbe u odnosu na kapacitete i iskustvo zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji bi trebao da pokreće postupke, nijesu ozbiljno razmotrene – kaže Radulović.

Sve navedeno, tvrdi on, govori u prilog zaključku da se ovim pitanjima nije pristupilo dovoljno ozbiljno i dovodi se u sumnju postojanje političke volje da se obezbijedi pravni okvir koji bi u praksi omogućio da se oduzme nezakonito stečena imovina.

Rad na izmjenama Zakona o oduzimanju imovine od početka praćen kontroverzama, skrivanjem i obmanjivanjem

Vanja Ćalović-Marković

POČETAK PROCESA: Okrugli sto održan 18. novembra 2021. godine

D. MIJATOVIĆ

D. MALIDŽAN

obmanjivanjem javnosti

Usvajanje zakona bi bilo

rizično

Vrhovni sud Crne Gore krajem novembra organizovao je okrugli sto „Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u kontekstu zaštite prava na imovinu“ na kojem su usvojeni zaključci koji korespondiraju sa mišljenjem Evropske komisije, a koja je ukazala na ozbiljne rizike i izazove u fazi implementacije propisa ukoliko zakon bude usvojen u ovoj verziji. Nažalost, pomenuti okrugli sto nije bio otvoren za medije, pa je javnost za ove zaključke saznala tek nakon što su mediji sredinom decembra, nakon što je Vlada usvojila prijedlog zakona, objavili pismo koje je 9. decembra šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Majkl Miler dostavio šefu Misije Crne Gore u Briselu ambasadoru Petru Markoviću

Za ovo pismo, ministar Kovač je ustvrdio da nije stav EK, što je kasnije demantovano iz Delegacije EU u Podgorici. Iz Vrhovnog suda Crne Gore reagovali su tek kada su ove informacije objavljene i saopštili da su predstavnici sudstva imali kritički stav prema rješenjima iz zakona. Sudije su istakle snažnu rezervu prema pitanjima djelotvornosti i efikasnosti postupka koji bi bio na predviđeni način revidiran.

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću predviđa proceduru u okviru krivičnog postupka do potvrđivanja optužnice za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a nakon toga nadležnost suda u parničnom postupku.

-Cijenimo da ovakav dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona. S tim u vezi, naročito se otvaraju pitanja primjene Zakona o parničnom postupku, Zakona o međunarodnom privatnom pravu i operativne i djelotvorne pravne pomoći, koja je više izražena u krivičnim, nego u građanskim stvarima – poručili su iz Vrhovnog suda.

Kovača koji je od crnogorske laičke i stručne javnosti skrivao finalni tekst nacrta puna četiri i po mjeseca, od početka avgusta, ali i direktno obmanjivao javnost u više navrata, a posljednji put da je Vlada od Evropske komisije dobila punu saglasnost na predloženi tekst, što je demantovano i u izjavi za Pobjedu iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ćalović-Marković kaže da su vjerovatno svjesni oštrih reakcija pokušali na taj način progurati zakon u „foto-finišu“ zasijedanja Skupštine na kraju godine.

– Mislim da su to namjerno radili jer su, vidjevši iz komentara Evropske komisije da taj zakon ima mnogo rupa, očekivali snažnu kritiku javnosti koja se i desila. Onda su pokušavali na neki način da u cajtnotu proguraju taj zakon. Zbog toga mislim da su ga predložili za usvajanje krajem godine. Da su imali dobru namjeru, oni bi željeli što bolji zakon i sasvim sigurno bi se potrudili da uključe što veći broj ljudi koji mogu da im pomognu da ga poprave, ne bi ga krili – kategorična je Ćalović-Marković.

Ona je ispričala da joj je ministar Kovač u jednoj televizijskoj emisiji javno obećao da će joj dati prijedlog zakona, ali da je poslije te emisije „prosto nestao“.

– Nakon toga, više puta smo mu se obraćali i dopisima, podsjećajući ga što je obećao pred kamerama, a on je nastavio da krije tekst nacrta. Smatram da su namjerno pokušavali da svedu diskusiju o tekstu zakona na minimum i

da ga, vjerujem, procesuiraju i usvoje do kraja godine. Čini mi se da smo uspjeli da ih u toj namjeri zaustavimo, makar u ovoj godini – kaže ona.

POLITIČKI PREGOVORI

MANS je apelovao, što je bila i preporuka EK, da se zakon povuče iz procedura i vrati na široku javnu i inkluzivnu raspravu, a taj apel su podržale i Akcija za ljudska prava i Centar za demokratsku tranziciju. Ćalović-Marković smo pitali očekuje li da se to i dogodi, a s obzirom na prethodno ponašanje ministra Kovača i premijera Abazovića, ali i u svjetlu najava potencijalnog formiranja nove vlade.

-Mislim da će mnogo zavisiti od toga hoće li biti formirana nova vlada. Ne znam što da očekujem, jer živimo gdje živimo. Meni se čini da će i ovaj zakon biti dio paketa političkih pregovora. Čini mi se da će, jer je Abazović od starta pričao da je ovo nešto što treba da bude rezultat njegovog rada, pokušati na neki način da uključi u političke pregovore oko formiranja nove vlade – kaže ona. Ćalović-Marković se nada da su šanse da se predloženo rješenje usvoji male, jer je ukazano na mnogo problema u vezi sa primjenom zakona. - Svakako ne bi trebalo biti moguće da se ovakav zakon usvoji. Mislim da će se, ako dođe do dogovora o formiranju nove vlade, restartovati rad na zakonu. Ako ti dogovori ne uspiju, sa druge strane, računam da neće imati potrebnu podršku u parlamentu – zaključila je ona. Duško MIhaILOVIć

Narativ o takozvanom crnogorskom ekstremizmu, koji su Vijesti brižljivo gradile u pokušaju kreiranja vještačke protivteže velikosrpskom klerikalnom djelovanju, u cilju otvaranja „trećeg puta“ po kojem bi hodilo „dijete“ koncerna –Dritan Abazović, doživio je sredinom novembra svoj krešendo oličen u amaterskom uratku novinarke te medijske kuće Jelene Jovanović. Ona je u sada već suspendovanoj BIRN-ovoj mapi ekstremista na Balkanu, devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije novinarke Pobjede Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević, označila kao vjerske fanatike i krajnje desničare.

Rečenica Jovanović izgovorena u jutarnjem programu TV Vijesti, dan nakon objavljivanja mape, u kojoj kaže kako su se „do sada obilježavale samo proruske i prosrpke organizacije, a pravili smo se da nijedan drugi vid desničarskog djelovanja ne postoji“, uz poruku da svi koji su se našli na mapi tu treba i da budu, najbolje se naslanja na rečenicu koju je njen glavni i odgovorni urednik Srdan Kosović napisao u tekstu objavljenom u Vijestima u februaru 2021. godine. - Dio crnogorskog društva se prema Srbima u Vladi Crne Gore, ili na bilo kojoj drugoj poziciji sa koje se odlučuje, u ime cijelog građanstva, ponaša kao rasistička porodica na jugu Sjedinjenih Američkih Država šezdesetih godina, pošto ugleda crnca u autobusu – napisao je tada Kosović. To je jednako istinito kao tvrdnja pokojnog partrijarha crkve Srbije Irineja iz 2018. godine koji je uporedio položaj Srba u Crnoj Gori nakon obnove njene nezavisnosti sa položajem Srba u Hrvatskoj tokom fašističke Nezavisne države Hrvatske (NDH) u Drugom svjetskom ratu.

Od trenutka objavljivanja BIRN-ove mape, 16. novembra, brojni domaći i regionalni intelektualci, politikolozi i novinari ocijenili da je, makar u dijelu koji se tiče Crne Gore, prepoznata matrica hibridnog djelovanja.

Politikolog Marko Savić, saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, u intervjuu za Pobjedu krajem novembra, ocijenio je da BIRN-ova mapa zadovoljava elemente propagande, ali i hibridne prijetnje.

-Ako govorimo o mekom uticaju, jedan sistem koji je oformljen u Rusiji tokom prvog mandata Vladimira Putina podrazumijevao je da se neka stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu – ocijenio je tada Savić.

Balkanska istraživačka mreža – BIRN, odnosno njene analize i projekti, često su korišćeni kao relevantan izvor informacija u dokumentima značajnih međunarodnih organizacija, uključujući i NATO.

Targetiranje pa ćutnja i povlačenje

U svakom slučaju, krešendo propagande iz sredine novembra doživio je mjesec kasnije potpunu dekonstrukciju tako što je BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu – povučena sa interneta

Od trenutka objavljivanja BIRN-ove mape 16. novembra, brojni domaći i regionalni intelektualci, politikolozi i novinari ocijenili da je, makar u dijelu koji se tiče Crne Gore, prepoznata matrica hibridnog djelovanja

Skandalozni izvještaj izazvao je burne reakcije diljem regiona ali i u zemlji, sa izuzetkom medija koji su pod direktnom kontrolom srpskog kapitala, ali i Javnog servisa. Na brojna negodovanja respektabilnih nevladinih organizacija, inteltualaca, ali i na novinarska pitanja BIRN, pod rukovodstvom regionalne direktorke Marije Ristić, pribjegao je konceptu odsustva i prebacivanja odgovornosti, brisanja impresuma, pokušaju sklanjanja u stranu i novinarskih i medijskih uzusa ponašanja. Sve to kako bi proizvod učinili „neokaljanim“, a sebe sačuvali od odgovornosti, što je sve ukazivalo na široko propagandno djelovanje. Na organizovanu akciju ukazala je još jedna činjenica – svega 15 dana nakon objavljivanja skandaloznog mapiranja „terorista“, Ristić je obavijestila kolege da napušta organizaciju, a tri dana nakon tog pisma BIRN je i na sajtu zvanično objavio informaciju da je ona „podnijela ostavku u potrazi za novim profesionalnim izazovima“, te da je nova direktorka Milka Domanović Kako je Pobjeda ranije pisala, a na osnovu informacija koje smo dobili od više insajdera iz samog BIRN-a, potezi koje su povlačili, odnosno nijesu povlačili, Ristić i direktor

BIRN-a BiH koji je koordinirao cijeli projekat, Denis Džidić, bili su gaženje svih internih smjernica mreže za ponašanje u slučajevima kada neko osporava objavljeni sadržaj.

U svakom slučaju, krešendo propagande iz sredine novembra, doživio je mjesec dana kasnije, 13. decembra, poptunu dekonstrukciju tako što je BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu – povučena sa interneta.

Na sastanku održanom u Tirani 11. decembra, a nakon prethodnog insistiranja BIRNovog Nadzornog odbora kojim predsjedava engleski novinar Tim Džuda, donio je odluku da se do daljnjeg sporna mapa ukloni sa interneta.

- BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu, koja dokumentuje organizacije i grupe aktivne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, trenutno je nedostupna javnosti u iščekivanju rezultata nezavisne revizije –piše danas na veb adresi, na kojoj se do 13. decembra nalazila mapa. U zvaničnom obraćanju, BIRN je naveo da su 25. novembra „nakon niza internih procedura“ donijeli odluku o slanju podataka na nezavisnu provjeru.

Konačni epilog skandaloznog targetiranja devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, kojim je novinarka Jovanović, uz podršku urednice Balkaninsight-a Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke Vijesti, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, uslijediće svakako nakon sudskih procesa u Bosni i Hercegovini, ali i pred domaćim pravosuđem. No, možda najbolje od svega o tome u čijoj kuhinji je kuvana BIRN-ova čorba za Crnu Goru, govori pokušaj glavnog i odgovornog urednika Vijesti da opravda potpuno ignorisanje ovog skandala navodnom „propagandnom hajkom“ na koju kao urednik „nije našao način da ponudi čitaocima išta vrijedno i novo što bi objasnilo ovaj problem“.

I dok je Kosović kontemplirao nad uređivačkim nedoumicama, beskrupulozno ignorišući problem koji je novinarka njegove kuće napravila ljudima crtajući im mete – napravili su i problem samom BIRN-u. Prema pisanju vojvođanskog portala Autonomija.info, jednog od rijetkih srpskih medija koji se bavio skandaloznom BIRN-ovom mapom, na jednom regionalnom novinarskom skupu pojedini predstavnici BIRN-a žalili su se kolegama da su im brojni sagovornici iz regiona, a naročito iz Crne Gore, otkazali zakazane razgovore –upravo zbog amaterskog uratka novinarke Jovanović. Istakli su tada da su zbog toga u strahu od gubitka novinarskog integriteta i kredibiliteta.

Duško MIhaILOVIć

BIRN: Propaganda koja je poklekla pred strukom i istinom

Nakon mjesec dana propagande, BIRN povukao mapu sa svog sajta

Kako vrijeme odmiče sve su jasniji dometi klerorevolucionarne promjene vlasti nakon izbora 31. avgusta 2020. godine. Red je da se na kraju 2022. godine podsjetimo gorkih plodova takve promjene. Ne trebaju se ljutiti predstavnici sadašnje vlasti zbog upotrebe sintagme klerorevolucionarna promjena. Ova sintagma, u najbližem, opisuje situaciju u kojoj se u sekularnoj državi vlada formira u manastiru, pod patronatom mitropolita SPC, i sa odlučujućim uticajem Srpske crkve na sastav Vlade i državne administracije.

Prvenstveno i sa najvećim uticajem na polju bezbjednosti i pravde, a potom prosvjete, nauke i kulture.

IZGON GRAĐANSKIH I EVROPSKIH VRIJEDNOSTI

Istrajnost nove vlasti na progonu i gušenju svakog evropskog, građanskog, progresivnog i crnogorskog stremljenja u cilju promocije i ostvarenja srednjevjekovnog mita o hegemoniji Rusije i Srbije nad balkanskim narodima je očigledna.

Primjera ima sijaset. Od uvođenja vjerskih obreda jedne konfesije u institucije sekularne države (osveštenja, kađenja, uvođenja Slave i dr.) preko desantno-helikopterskog uvođenja mitropolita Joanikija u tron, represije nad građanskim protestantima na Belevederu, Bogetićima i Nikšiću, razbijanje bezbjedonosnog sektora, praznine na čelu Vrhovnog suda, tužilaštva, u sastavu Sudskog savjeta i Ustavnog suda, sve do in flagranti kršenja Ustava. Posljedica dvogodišnjeg opskurnog vršenja vlasti na sve segmente društva je nezabilježena ekonomska zaduženost, kolaps zdravstvenog sistema, primat vjerske prosvjete nad sekularnom, blokada efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i konačno civilizacijski sukob sa načelima prosvijećene Evrope (EU), te konačnog dovođenja države Crne Gore na nivo provizorijuma.

Kao advokat posvećen etičkom pristupu društvenim pojavama, pa i kada se radi o devijacajama, osjećam obavezu

Gorki plodovi

Političke promjene 2020. godine direktno su uslovile kardinalne promjene u tužilaštvu i sudovima. Ostali smo bez VDT-a, SDT-a, desetak sudija Vrhovnog suda i konačno bez djelotvornog Ustavnog suda. Sve promjene su uzrokovane političkom voljom - izmjenom postojećih zakona, koji su u parlamentu kreirani sa jednim i posve jasnim ciljem – personalne i interesne promjene, a ne sistemsko unapređenje borbe protiv kriminala. Posljedica takvog, ad hominem, mijenjanja zakona je potpuna blokada sistema pravde de nisanog kao otkrivanje, istraživanje i suđenje za ozbiljna krivična djela

go obesmišljavaju bilo kakav operativni rad policije. Poslije iskustva Petra Lazovića nema policajca koji će operativno bilo što raditi na otkrivanju aktivnosti OKG. Umjesto pohvale, takvim operativcima se crtaju mete.

Kokain u količini od preko jedne tone dolazi u Crnu Goru, a da nadležni organi ne znaju ni ko je donio ni ko je organizovao cijelu operaciju. Optužuje se porodica Krstović, a istragu ne vodi SDT, iako količina droge ukazuje da se radi o organizovanom kriminalu. Istragu vodi Više tužilaštvo, kao da se radi o prodaji par grama kokaina, a ne o međunarodnom transportu više od hiljadu kilograma.

Kokain u magacinu Voli otkrivaju radnici Volija, a ne policija. Kokain u mineralnom đubrivu koje se nalazilo u Luci Bar otkriva albanska, a ne crnogorska policija.

Postavlja se pitanje kako je to moguće da nakon smjene tima Katnić-Čađenović-SPO izostaju rezultati na ovom polju, a kokain u Crnu Goru nesmetano dolazi.

Ako je ovaj tim smijenjen zbog lošeg rada bilo bi za očekivati da njihovi nasljednici pokažu bolje, a ne gore rezultate.

da ukažem i na negativne pojave i tendencije u segmentu osnovnih ljudskih prava i sloboda građana, te izostanku mjerljivih rezultata tužilačko pravosudnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala.

RASTURANJE PRAVOSUĐA

Političke promjene 2020. godine direktno su uslovile kardinalne promjene u tužilaštvu i sudovima. Ostali smo bez VDT-a, SDT-a, desetak sudija Vrhovnog suda i konačno bez djelotvornog Ustavnog suda. Sve promjene su uzrokovane političkom voljom - izmjenom postojećih zakona, koji su u parlamentu kreirani sa jednim i posve jasnim ciljem – personalne i interesne promjene, a ne sistemsko unapređenje borbe protiv kriminala. Posljedica takvog, ad hominem, mijenjanja zakona je potpuna blokada sistema pravde definisanog kao otkrivanje, istraživanje i suđenje za ozbiljna krivična djela. Smijenjen je Milivoje Katnić, pod uslovima koji nijesu važili za njegove prethodnike. Po izričitom nalogu Dritana Abazovića smijenjeno je osam pomoćnika direktora policije i Zoran Lazović Kome je odgovarala i ko je na-

ložio smjenu Lazovića? O tome najbolje govore zakonito snimljeni razgovori pripadnika OKG iz Budve i istaknutih političara iz vlasti. Uhapšen je Saša Čađenović, specijalni tužilac za organizovni kriminal, koji ima rekordan broj potvrđenih optužnica za najteže oblike kriminala.

Rasformiran je SPBOK, i uhapšen Petar Lazović, čiji je rad doveo do otkrivanja najozbiljnijih OKG i obezbjeđenja desetine svjedoka saradnika i zaštićenih svjedoka. Rad i rezultati policijsko tužilačkog tima Katnić-Čađenović-SPBOK priznati su i nagrađeni i od strane Evropske komisije.

OSVETNIČKO POSTUPANJE

Sudeći po jasnim i javnim izjavama političara DF-a, smjene su izvršene očigledno u cilju eliminacije policijsko tužilačkog tima koji je postupao u slučaju poznatom kao ,,Državni udar“.

Ove smjene su jasna osveta politike tužilačkim organima.

Ako društvo dozvoli osvetničko postupanje politike prema pravosudnim institucijma (sud-tužilac-advokat), onda treba reći zbogom nezavisnosti pravosudnog sistema.

Koji će normalan sudija/tužilac nepristrasno suditi politički ili ekonomski značajnoj ličnosti, svjestan da kroz par godina taj okrivljeni može doći u poziciju da politički/donošenjem zakona odlučuje o tom nosiocu pravosudne funkcije. Upravo iz ovog razloga Suzana Mugoša nije izabrana za VDT, iako je ispunjavala sve uslove - ali je politika bila neumoljiva. Mana joj je bila što je sudila ,,Državni udar“

Koji će normalan sudija/tužilac nepristrasno suditi politički ili ekonomski značajnoj ličnosti, svjestan da kroz par godina taj okrivljeni može doći u poziciju da politički/ donošenjem zakona odlučuje o tom nosiocu pravosudne funkcije.

Upravo iz ovog razloga Suzana Mugoša nije izabrana za VDT, iako je ispunjavala sve uslove - ali je politika bila neumoljiva. Mana joj je bila što je sudila ,,Državni udar“.

POREĐENJA

Da bi objektivno donijeli sud o kvalitetu rada i osvijetlili motive smjene i progona Katnića, Čađenovića i Lazovića, treba uporediti rezultate koje je ovaj tim imao u borbi protiv organizovanog kriminala, sa aktuelnim rezultatima. Ovaj tim je imao najbolje rezultate protiv organizovanih kriminalnih grupa u istoriji te borbe. Procesuirano je više od 200 članova organizovanih kriminalnih grupa, zaplijenjeni su višemilionski iznosi, i blokirana ogromna imovina osumnjičenih.

Kao najbolje sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala ovaj tim je uspio da obezbijedi desetinu zaštićenih svjedoka i svjedoka saradnika koji su najkredibilniji instrumenti borbe protiv organizovanog kriminala. Današnja situacija u kojoj se pokušava obesmisliti rad prethodnog tužilaštva, može voditi i scenariju da svi do sada okrivljeni budu oslobođeni. To bi bio prirodan i po-

šten pristup, ako se već tvrdi da su Saša Čađenović i Petar Lazović bili saradnici lica koja su uhapsili i procesuirali. Dakle, nalazimo se u vrtlogu u kojem se istovremeno optužuje više od stotinu osoba za organizovano kriminalno djelovanje, a tužilac i policajac koji su učestvovali u njihovom procesuiranju proglašavaju se za njihove saradnike. Jedno i drugo teško mogu zajedno.

Petar Lazović biva optužen sa saradnju sa osobama koje su optužene da žele da mu ubiju oca. Koliko je ova teza realna, neka svako prosudi.

Rimski pravnici su to nazivali contradictio in adjecto Kako sam i iznio, notorna je činjenica da je tim Katnić-Čađenović-SPBOK uhapsio preko 100 članova kavačkog klana, spriječio više ubistava i obezbijedio desetinu zaštićenih i svjedoka saradnika. Kao nagradu od organizovanih kriminalnih grupa dobili su prijetnje likvidacijom, za što je optužnica potvrđena i o tom događaju se trenutno sudi.

POSLJEDICE

Nakon eliminacije ovog tima u Crnoj Gori nema otkrivanja bilo kojeg člana OKG ili njihove aktivnosti. Postoji li neko ko vjeruje da su OKG nestale i da više nema njihovog djelovanja? Odgovor je jednostavan. OKG nesmentano rade, institucije im otkrivaju identitet informatora, saradnika i operativaca i na taj način za du-

Aktuelni slučajevi Plantaže, Vesna Medenica, Privredni sud su sa stanovišta otkrivanja vrlo jednostavni, jer se svi dokazi nalaze ili u spisima ili kod svjedoka koji su sami došli u tužilaštvo. Permanentni stav tužilaštva da skoro svaku istragu zatvori za javnost predstavlja, u suštini, ograničavanje prava na odbranu.

Zatvorenost istrage u kojoj je okrivljenima i odbrani uskraćeno pravo da se javno brane, a mediji iznose gotovo sve iz istrage, ozbiljno narušava poziciju okrivljenih u fazi istrage.

Javnost dobija sasvim drugačije informacije kada počne suđenje i okrivljeni sa advokatima počnu javno iznositi činjenice. Tada se baš i ne čini da ovi predmeti mogu završiti osuđujućim odlukama.

Tako je premet Privredni sud bio započet sa medijskim špekulacijam da je država oštećena za desetine miliona eura, a optužnica je došla u sud sa podatkom da u tom slučaju nema bilo kakve štete po državu.

Vjerujem da će takvih zaključaka biti još tokom suđenja.

JAVNOST KAO

ODBRANA

Kada se ove činjenice povežu dovode do zaključka da je u Crnoj Gori na sceni politički progon nosilaca pravosudnih funkcija i potpuno rastakanje bezbjedonosnog sektora. Da bi prevazišli sadašnju močvaru od institucionalnog postupanje biće nužno da nosioci najodgovornijih finkcija u pravosudnim organima izađu iz ilegale i počnu djelima braniti univerzalne i opšte principe prava.

Inače rizikuju da oni samu budu ,,samljeveni“ u političkom ,,mlinu“, u trenutku kada vlasti to bude odgovaralo.

Kad politička elita na vlasti upravlja promjenama u pravosuđu, posljedice su dalekosežne i teško popravljive

Sjednica Tužilačkog savjeta u oktobru 2022.

PODGORICA – Obje vlade formirane nakon posljednjih parlamentrnih izbora nastavak su litija drugim sredstvima, sa razlikom što je prva bila amaterska, a druga policijska. Mangupi iz prve privukli su mase povećanjem plata, a drugi su građanima obećali zabavu hapšenja glavara bivšeg režima – kaže nekadašnji glavni i odgovorni urednik Pobjede, novinar, publicista, dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske i glavni i odgovorni urednik časopisa „Matica“ Marko Špadijer.

On u razgovoru za Pobjedu upozorava da nova vlast posljednje dvije godine nastoji urušiti mukotrpno stvarani državni suverenitet Crne Gore, njen Ustav, jezik, istoriju i kulturu, dok se sve to vrijeme država „guši u tamjanu čiji dim prijeti da zamagli put države u Evropu“.

– Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, predavanje Univerziteta i brojnih državnih preduzeća prosrpskim i proruskim kadrovima, širenje propagande srpskih elektronskih medija, najava pristupanja ‘Otvorenom Balkanu’ i popis stanovništva dio su strategije asimilacije kulturnog i duhovnog nasljeđa Crne Gore i dugoročna indoktrinacija crnogorskog nacionalnog korpusa srpstvom kako bi se ostvarila srpska Crna Gora –naveo je Špadijer.

Iako su, kako ističe, dobre stare kafane nestale, u javnosti je, kaže, zadržan kafanski govor. – I to onaj pred fajrontom, kad svi viču, a niko nikog ne sluša. U medijima se odomaćio govor mržnje prema neistomišljenicima i blaćenja ljudi bez poštovanja dostojanstva. U crnogorskoj skupštini ima par poslanika slobodara čija svaka riječ šamara vrijedi – smatra Špadijer.

POBJEDA: Od 30. avgusta 2020. godine crnogorska javnost sluša priču o oslobađanju Crne Gore i borbi protiv kriminala i korupcije. Kakvu i koju smo borbu vidjeli i od čega su pobjednici avgustovskih izbora oslobodili Crnu Goru?

ŠPADIJER: Prva asocijacija je sjećanje na veče uoči Nove 1975. godine. U redakciji Pobjede očekujemo da nam iz štamparije donesu prve primjerke. Novinari, grafičari, urednici, republički funkcioneri, svi jednako uzbuđeni i srećni što je počelo dnevno izlaženje i napravljen korak ka ravnopravnosti Crne Gore u informisanju i prevlada-

Crna Gora se guši u tamjanu čiji dim prijeti da zamagli put ka EU

vanje provincijalizma. Onda pokušam da zamislim kakav bi to poduhvat mogao danas da okupi crnogorsku kulturnu i političku elitu ujedinjenu u ideji da su uradili nešto za dobrobit svoje države. Mislim da nijesam bez mašte, ali moja sposobnost fantazije ne doseže do te tačke. Valjda tu počinje odgovor na Vaše pitanje kako su pobjednici avgustovskih izbora „oslobodili“ Crnu Goru.

Bez sumnje se proširilo polje sloboda. Dospjeli smo do pluralizma shvatanja slobode, ali je

Ma koliko bila ranjiva i podložna uticajima moćnijih, Crna Gora je kao lišaj zalijepljena za svoje stijenje i odolijeva vjetrovima i nevremenu. Možda joj sada nedostaje iskustva da se snalazi u lavirintima demokratije, ali Crna Gora ima duboko istorijsko sjećanje i ljude dorasle i sposobne da se bore za njene ideale

zliku u tome što je prva bila amaterska, a druga policijska. Dvije godine se Crna Gora guši u tamjanu čiji dim prijeti da zamagli put države u Evropu. Mangupi iz prve vlade su privukli mase povećanjem plata, a drugi su građanima obećali zabavu hapšenja glavara bivšeg režima. Ne znam po čemu će se pamtiti, ali ja bih volio da

maćio govor mržnje prema

nom opticaju kao žvakalicu

prekrajanje Ustava kao da je kuhinjska krpa… Vraća-

bar ne one koje nijesu po volji pobjednika.

POBJEDA: Kako biste rad apostolske i manjinske vlade? Po čemu ćemo ih pamtiti?

ŠPADIJER: Apostolsku i manjinsku vladu vidim

POBJEDA:

Protekle dvije i po godine prosrpski orijentisana vlast je vukla političke i pravne poteze na štetu nacionalnih intere-

sa Crne Gore i nacionalnih Crnogoraca. Šta su, zapravo, oni radili? ŠPADIJER: Odvijao se dugi proces emancipacije Crne Gore od patrijarhalnog ka modernom društvu. Mukotrpno se fermentisala identitetska slika Crne Gore kao suverene države i Crnogoraca kao državotvorne nacije sa sopstvenom istorijom, kulturom, jezikom, crkvom, državnim simbolima. Najdalje se otišlo u vrijeme komunizma. Stvorene su neke nacionalne institucije nauke, obrazovanja i informisanja i osvojene važne tekovine u politici i nauci. Taj trend je ozbiljno uzdrman „Antibirokratskom revolucijom“, da bi se vraćanje samosvijesti uspostavilo poslije referenduma 2006. godine (državna samostalnost, Ustav multietničke građanske države koja se temelji na multinacionalnosti i antifašizmu, crnogorski jezik, istorija, kultura, zapadna orijentacija, članstvo u NATO, siguran put ka EU...).

Zadnje dvije godine sve se to nastoji urušiti. Gotovo sve crnogorske političke partije u savezu sa srpskim nacionalizmom ne njeguju samo populizam kao prevaru za jednokratnu partijsku upotrebu, već u svakoj prilici zadaju podmukao udarac crnogorskoj suverenosti, dok njihov glavni mentor i sa-

Nadajmo se da nećemo dva puta stati u istu vodu

POBJEDA: Devedesete godine prošlog vijeka su na Balkanu donijele nacionalne podjele, ratove, razaranja. U javnosti se sve češće čuje strijepnja da se društvo vraća u taj period.

ŠPADIJER: U istoriji svake

zemlje, pa i Crne Gore, ponavljaju se neki procesi ili snage koje se aktiviraju prema unutrašnjim i spoljnim prilikama. Ovdje su podjele od početka prošlog vijeka na bijele i zelene, a u toku Drugog svjetskog rata bilo je jed-

nako četnika i partizana, na referendumu je gotovo polovina građana bila protiv suverenosti države, sada jedan poslanik čini prosrpsku većinu… Danas je svijet uzburkan, smrt se širi po napadnutoj Ukrajini i agresivnoj Rusiji, epide-

mije, energetska kriza, vreli poslijeratni Balkan, Kosovo… Moglo bi se reći da je pogodno vrijeme za djelovanje sila apokalipse. Međutim, nadajmo se da, prema dijalektici društvenih odnosa, nećemo dva puta stati u istu vodu.

veznik Srpska pravoslavna crkva radi predano na tome da nestanu Crnogorci i država Crna Gora.

Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, predavanje Univerziteta i brojnih državnih preduzeća prosrpskim i proruskim kadrovima, širenje propagande srpskih elektronskih medija, najava pristupanja ‘Otvorenom Balkanu’ i popis stanovništva dio je strategije asimilacije kulturnog i duhovnog nasljeđa Crne Gore i dugoročna indoktrinacija crnogorskog nacionalnog korpusa srpstvom kako bi se ostvarila srpska Crna Gora. Ovo podsjećanje na činjenice iznosim zbog toga što aktuelna vlast nastoji da ih minimizira i relativizuje, donošenjem opasnih odluka, stupidnim ponavljanjem objašnjenja da „u tome ne vide ništa sporno“ za Crnu Goru.

Crna Gora je antropološki, politički i istorijski kabinet fenomena opstanka jedne zajednice na tako vjetrovitom prostoru kakav je Balkan. Ma koliko bila ranjiva i podložna uticajima moćnijih, ona je kao lišaj zalijepljena za svoje stijenje i odolijeva vjetrovima i nevremenu. Možda joj sada nedostaje iskustva da se snalazi u lavirintima demokratije, ali Crna Gora ima duboko istorijsko sjećanje i ljude dorasle i sposobne da se bore za njene ideale.

POBJEDA: Kako gledate na tvrdnje vlasti o ekspanziji navodnog crnogorskog nacionalizma?

ŠPADIJER: Aktuelna vlast sve češće u kritici svojih postupaka vidi crnogorski nacionalizam. Odavno ne nasijedamo na te fore. Danas je velikosrpski nacionalizam, kao i uvijek, balkanski problem broj jedan, a u odnosu na Crnu Goru sprovodi se sistematski, rafinirano i brutalno u raznim vidovima, a naročito je intenzivan od vremena „otcepljenja“ od Srbije.

Crnogorski nacionalizam bio je osvajački samo u takmičenju sa srpskim u vrijeme oslobođenja od Otomanske imperije kada je Nikolina kraljevina pretendovala na teritorije Metohije, Skadra, Her-

cegovine… Danas Crna Gora nikome ne prijeti i primjer je mirnog i prijateljskog odnosa sa susjedima.

Crnogorski kulturni nacionalizam je nametnut kao osporavanje prava na odbranu identiteta, tumačenja postupaka u prvom redu od velikosrpske asimilacije. Nadmena praksa proglašavanja svakog novog pogleda na prošlost (istorija, etnografija, umjetnost, etnogeneza, religija…) i imenovanje crnogorskim nacionalnim predznakom jezika, kulture ili neke pojave, osuđuje se kao nenaučno, provokativno, antisrpsko i konačno kao separatizam. Mora nam biti jasno da se emancipacija crnogorske kulturne i nacionalne svijesti ne može odvijati pod srpskim duhovnim kolonijalizmom. Nažalost, stanje u Srbiji je takvo da nema snažnijeg otpora sopstvenom nacionalizmu i njegovom odnosu prema Crnoj Gori, a sve više raste šovinistički i ratnohuškački duh koji širi Crkva i preslikava ruske motive „odbrane svog naroda“ u Ukrajini.

POBJEDA: Kako vidite razrješenje krize?

ŠPADIJER: Valjda zbog mojih godina ili zbog toga što sam se nekad bavio politikom ili zbog toga što u svojim tekstovima decenijama sokolim istomišljenike da ne klonu duhom i čvrsto vjeruju u vječnost naše Crne Gore, ljudi mi u zadnje vrijeme često postavljaju to pitanje. Sjetim se ministra Plamenca koji je rekao 1918. godine „bojim se siromaštva mojih Crnogoraca“, a vidim da se danas ne možemo pouzdati ni u neke bogate Crnogorce. Za mene je uvijek centralno pitanje samopoštovanje. Odgovarajući na ovo pitanje rekao bih da svako ko ga postavlja treba da nađe odgovor kod sebe. Dilema može biti da li nastaviti pad bez povratka ili se vratiti na put nade. Odgovor je u izborima. Možemo se ugledati na naše iseljenike, prisjetiti se duha 21. maja, Cetinja, Belvedera... Uvjerićemo se da ima nas i ne bilo nas ako ne mognemo sačuvati i urediti svoju Crnu Goru tako da je svima u njoj komotno.

Tanja PAVIĆEVIĆ

ocijenili

lažima

PODGORICA – Nevjerica i šok preplavili su crnogorske domove 12. avgusta popodne kada su mediji prenijeli informaciju da sumanuti ubica na Cetinju ubija ljude, redom, kako mu ko dođe na nišan i da je mnogo mrtvih?! Policija se nije oglašavala i desetine novinarskih ekipa koje su ubrzo stigle na Cetinje satima su bile prepuštene isključivo informacijama od nezvaničnih izvora i svjedočenjima očevidaca. Zvaničnici iz policije i tužilaštva su ćutali i tek, nakon skoro dva sata od zločina, neimenovani izvori iz Uprave policije rekli su da je ubijeno 11 osoba, među kojima i ubica, a šest ranjeno.

Novinarske ekipe dežurale su i ispred cetinjske bolnice, kao i kod Kliničkog centra Crne Gore u potrazi za zvaničnim podacima.

Jedino su mediji javnosti pružali informacije i nudili kakve-takve odgovore na niz pitanja koja su se otvarala, prije svega, na društvenim mrežama preplavljenim lažnim informacijama…

Prva zvanična informacija stigla je nešto poslije 21 sat. Obratila se tužiteljka koja je radila uviđaj – Andrijana Nastić, koja je novinarima na Cetinju, kazala nekoliko rečenica, koliko je mogla u tom trenutku. Uprava policije oglasila se tek oko 21.30 sati. Javnosti se obratio direktor Zoran Brđanin, saopštavajući šture podatke čak šest sati nakon zločina.

REGISTROFON

I narednih dana - umjesto da pruže odgovore na brojna pitanja koja su, prije svih, inicirali svjedoci nezapamćenog maskara, i objasne neshvatljivu reakciju policije - policijski zvaničnici posegnuli su za nizom mučnih laži.

Uvredljivih za sve, a pogotovo za porodice žrtava i one koji su svjedočili tragediji u Medovini. Menadžment Uprave policije i tužilaštvo nijesu našli za shodno da organizuju konferenciju za medije; umjesto toga policijski zvaničnici, kako bi izbjegli pitanja koja im ne odgovaraju i kako bi plasirali informacije koje su pripremili, danima su gostovali po prijateljskim televizijama obmanjujući i dodatno zbunjujući javnost. Tako je policija plela svoju mrežu laži. Do danas javnost je uskraćena za istinu zašto „obični“ policajci, koji su prvi stigli na mjesto zločina, nijesu odmah ones-

posobili ubicu i da li im je bilo naloženo da samo obezbijede mjesto događaja i čekaju pregovarača. Nijesu odgovorili ni zašto odmah nije upućena ekipa koja je stalno stacionirana ispred Cetinjskog manastira i kojoj je trebalo dva-tri minuta da dođe do Medovine. Javnost nije dobila ni odgovor kada su tačno stigli timovi obučeni za specijalne i interventne zadatke i zašto su toliko kasnili… Trebalo je nekoliko dana da policija prizna da o zločinu nije obaviještena u 15.30, kako su tvrdili, već u 15.22. I to tek pošto se Anteni M javio čovjek koji je uputio taj poziv i dostavio listing. No, i tada je policija istrajavala u tvrdnji da je to laž i da su obaviješteni tek oko 15.30. Kada se ovaj svjedok javno identifikovao, ogorčen policijskim lažima, a Antena M angažovala vještaka koji je preciznom ekspertizom razobličio policijske neistine, rekli su kako oni nikada nijesu saopštili da nije bilo poziva u 15.22?!

U priču su tada uveli takozvani registrofon telefonskih poziva, a dan-dva kasnije objasnili i kako se ispostavilo da taj uređaj, koji se nalazi u Odjeljenju bezbjednosti Cetinje, „ima satelitsko odstupanje od četiri minuta i 35 sekundi“, zbog čega je došlo do zabune sa vremenom poziva.

Kada je neimenovani ekspert za Pobjedu objasnio da je nemoguće, bez obzira na to da li je riječ o fiksnom ili mobilnom saobraćaju, da vremenska nepreciznost bude tolika, jer ti uređaji moraju imati u sebi precizan kvarcni sat koji je povezan sa satelitskim vremenom, iz policije je stiglo novo „pojašnjenje“. „Objasnili“ su kako je centralni dio cetinjskog registrofona „računar na kojem je instaliran odgovarajući softver“, te da se „zbog razloga bezbjednosti ovaj računar ne smije priključivati na internet, a kako bi se onemogućio eventualni neovlašćeni pristup registrofonu i ugrozi-

li snimljeni podaci“?! Zbog toga, rekli su oni, vrijeme na registrofonu nije bilo automatski ažurirano, a „sistemski sat računara tokom vremena, kao i svaki drugi sat, može imati odstupanja od tačnog vremena“. ADŽIĆEVA KOMISIJA

Kada je policijska slagalica laži prevršila mjeru uključio se i odlazeći ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i najavio je formiranje komisije koja će detaljno ispitivati svaki korak koji je policija preduzimala. Poručio je i da javnost neće morati da poziva na ostavke, ako se utvrdi i najmanja odgovornost pojedinaca ili bilo kojeg rukovodioca, već će oni to sami uraditi. Je li komisija zaista i formirana do danas ne znamo. Ono što znamo je da niko još nije pozvan na bilo kakvu odgovornost.

Crnogorski zvaničnici posegnuli su za taktikom da će, kako dani budu prolazili, javnost postavljati sve manje pitanja,

prije svega zbog pijeteta prema žrtvama i njihovim porodicama. I ispostavilo se da su bili u pravu.

Porodice žrtava ćutale su ophrvane bolom, a prestali su da se javljaju i svjedoci tragedije umorni od laži kojima je policija „zatrpavala“ javnost.

Niko nije pozvan na odgovornost zbog upornog izbjegavanja saopštavanja javnosti relevantnih činjenica i bezobzirnog spinovanja podataka.

Zbog toga što su policajci koji su hrabro došli na mjesto događaja i suočili se sa ubicom i nekoliko inspektora bili ostavljeni da se sami, kako znaju i umiju, izbore sa pomahnitalim zlikovcem, do zuba naoružanim, koji je uz to iskusni lovac, što znači i dobar pucač, a sijao jer smrt na svom terenu, koji odlično poznaje.

Bez odgovora je i pitanje zašto ubici nije zaplijenjeno oružje pet-šest mjeseci prije zločina kada je privođen zbog nasilničkog ponašanja prema kolegi sa posla. Za to je prvostepeno osuđen mjesec prije nego je 12. avgusta krenuo u krvavi pir po komšiluku. Sa ove vremenske distance jasno je da, kako su Pobjedi ranije ispričali neki policajci, „šefovi nijesu shvatili razmjere krizne situacije… već su vjerovali da je riječ o talačkoj krizi koju treba riješiti pregovorima“ i da je čitava akcija bila konfuzna i neorganizovana.

– Atmosfera je bila kao da je počeo građanski rat. Samo su se smjenjivale različite i kontradiktorne informacije – rekli su oni.

Nema ni informacija da li je profesionalno urađen uviđaj u Medovini, a nakon što je Cetinjanin Miloš Martinović, čija su supruga i dva sina bili prve žrtve pomahnitalog ubice, do-

stavio dokaze koji ukazuju na nemarnost istražitelja. U podstanarskom domu gdje je živio sa porodicom, kada je četiri dana nakon masakra ušao, kako je Pobjeda objavila krajem avgusta, na podu i po namještaju dočekala ga je krv, na jednoj fotelji zatekao je djeliće mesa koje su rascijepili meci, u kuhinji neiskorišćene patrone lovačke municije, ispod kreveta futrolu lovačke puške, mobilni telefon djeteta uništen metkom...

Više državno tužilaštvo u Podgorici, prije nekoliko dana, 29. decembra, saopštilo je da je prvi metak, od ukupno pet, koji su pogodili ubicu, bio smrtonosan i da je taj projektil ispalio policajac. Naveli su da su preostala četiri metka kojima je ubica pogođen ispaljena iz „vatrenog oružja oružja – pištolja, koji pripada neidentifikovanom licu“, čija će odgovornost biti utvrđena kada se utvrdi ko je ta osoba.

Svjedoci su nakon tragedije tvrdili da pomahnitalog ubicu nije zaustavila policija, već neko od Cetinjana.

U krvavom piru u Medovini Cetinjanin Vuk Borilović (34), ubio je 12. avgusta Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8), koji su kao podstanari živjeli u njegovoj kući. Ubio je i kuma Martinovića, Cetinjanina Milana Mitrovića (37), kojeg je telefonom pozvao Miloš Martinović i zamolio ga da odmah pođe u Medovinu i pokuša da mu spasi familiju, jer je on bio van Cetinja. Borilović ga je ubio čim se pojavio.

Nije uspio da ga zaustavi ni rođeni ujak Goran Đurišić (54), koji je, isto tako, dojurio u Medovinu iz grada. Ubio je i njega.

U komšijskoj kući Drecuna ubio je Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj kući u koju je upao usmrtio je sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović

Ranio je Slavicu Zvicer (66), Filipa Đurkovića (33), Milevu Ramadanović (76), Darinku Čelebić (88) i Aleksandra Drecuna (32), kao i policajca Ljubišu Maksimovića (44) iz Podgorice, koji je sa kolegama došao na intervenciju.

Motiv tragedije koja je užasnula Crnu Goru, ali i region i svijet, do danas nije saopšten.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Iza brave završili Medenica, Jovanić, Čađenović…

PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda, specijalni tužilac, službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivši članovi Upravnog odbora kompanije Plantaže, bivši direktor Uprave za nekretnine i direktor Uprave prihoda i carina uhapšeni su od aprila do decembra prošle godine po nalozima Specijalnog državnog tužilaštva na čijem čelu je Vladimir Novović, a pod sumnjom da su članovi ili organizatori kriminalnih organizacija.

Neka od hapšenja prethodno su najavljena u izabranim medijima.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila na podgoričkom aerodromu, nekoliko dana nakon što je portal Libertas počeo da objavljuje transkripte razgovora sa kriminalcima njenog sina Miloša Medenice, pozivajući se na dokumente Europola.

U pritvoru je ostala do 11. novembra, kada je po nalogu Apelacionog suda puštena da se u daljem postupku brani sa slobode.

Njen sin Miloš koji je označen kao organizator kriminalne grupe i koji je uhapšen nešto duže od mjesec poslije nje i dalje u pritvoru.

Na optužnici, osim njih dvoje su Darko Lalović, Vasilije Petrović, Bojan i Marko Popović, Milica Vlahović-Milosavljević, Marko Vučinić, Milorad Medenice , Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevo Karanikić i Goran Jovanović, kao i preduzeće Kopad kompani d. o. o. Nikšić. Sumnjiče se za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotrebu položaja, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet

opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, tešku tjelesnu povredu i sprečavanje dokazivanja.

Protiv Medenice i ostalih okrivljenih optužnica je podignuta 17. oktobra, a kontrola je zakazana za 10. januar. Manje od mjesec poslije hapšenja Medenice, 9. maja lisice na ruke, na radnom mjestu, stavljene su predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću. Optužnica protiv njega podignuta je 8. novembra. Kontrola ovog akta zakazana je za 16. januar. Jovaniću se na teret stavlja da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura. Na optužnici su stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević, Stana Čelebić i Darko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, te vlasnici kompanije Ogimar Danijela i Dušan Laković Optužnim aktom obuhvaćene su i kompanije Titan Security d. o. o. Podgorica, Securitas Montenegro d. o. o. Podgorica, Top Force System d. o. o. Nikšić i Ogimar MNE d. o. o. Podgorica.

Novovićev specijalni tim pokucao je i na vrata bivših članova Odbora direktora Plantaža - Veselina Vukotića, Đorđija Rajkovića, Boža Mihailovića, Duška Perovća i Seada Šahmana, koji su uhapšeni 11. jula zbog zloupotrebe položaja zaključenjem poravnanja radi okončanja sudskog postupka, čijim djelimičnim izvršenjem je, navodno, nanešena šteta kompaniji od oko 380.000 eura. U tom predmetu još nije podignuta optužnica. U nastavku ove akcije, 24. avgusta uhapše-

na je i bivša direktorica Plantaža Verica Maraš

U Spužu je završio i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović Uhapšen je 18. jula, takođe, nakon objavljenih transkripata razgovora koje je objelodanio, isto, portal Libertas. Na teret mu se stavlja pripadnost kriminalnoj organizaciji, zloupotreba položaja, šverc droge i oružja. Lazović je sin bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, koji je 1. marta 2021. godine smijenjen sa pozicije šefa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Viši sud u Podgorici je 31. oktobra odbio da, uz kauciju od 1,2 miliona eura, u okviru kojih su tri nekretnine i 100.000 eura u gotovini, ukine pritvor Lazoviću.

Ta ponuda je odbijena uz obrazloženje da će imovina koju su Lazovići ponudili kao jemstvo biti predmet finansijske istrage.

Potom je, sredinom novembra, uslijedila nova ponuda za Lazovićevu slobodu – vrijedna više od 1.600.000 eura, ali je, u žalbenom postupku, vanraspravno vijeće Višeg suda prihvatilo žalbu tužilaštva i on je ostao u pritvoru.

Treća ponuda uslijedila je u decembru i najveće je ikada ponuđeno jemstvo kod nas6.285.300 eura.

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici, kao i u prethodna dva slučaja, prihvatio je jemstvo, ali se Specijalno tužilaštvo opet žalilo. Prema saznanjima Pobjede, vanraspravno vijeće ovog suda u predmetu Lazović odlučivaće nakon praznika.

Specijalno državno tužilaštvo 28. juna podiglo je optuž-

Policijski službenik Ljubo Milović, koji je u ovom predmetu označen kao član kriminalne organizacije, je u bjekstvu. Slučajem policijskog službenika Petra Lazovića bavio se i tim bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ocijenili su da nema dokaza da je Lazović bio član mafije. Kako je ranije za Pobjedu kazao Katnić, utvrđeno je da je Lazović imao službeni zadatak da otkriva počinioce krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije i da operativnim radnjama spriječi ili preduprijedi njihovo djelovanje, zbog čega se i našao u komunikacijama sa kriminalacima na „Skaj“ aplikaciji. Pozivajući se na ,,dokument Europola“, Libertas pres je sredinom maja direktno označio Lazovića i Milovića kao članove kavačkog klana, koji su uključeni u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku uniju i Australiju.

Za razliku od ostalih, bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević uhapšen je 28. oktobra kada se „iz dugog bjekstva“ pojavio u sudnici Višeg suda. On je još u decembru 2020. osumnjičen da je organizovao kriminalnu grupu koja je državno zemljište u zoni morskog dobra nezakonito upisivala na fizička i pravna lica.

Novović je „iza brave“ smjestio i kolegu, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića. Uhapšen je 9. decembra zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Naredbom o sprovođenju istrage Čađenović se tereti da je od sredine 2020. do ove godine, postao pripadnik kriminalne or-

ganizacije kavački klan, te da je u četiri navrata zloupotrijebio službeni položaj.

Pred kraj godine, u Spužu je završio i Rade Milošević - donedavni direktor Uprave prihoda i carina i funkcioner Ure, partije na čijem je čelu odlazeći premijer Dritan Abazović Osumnjičen je da je organizator državnog šverca cigareta.

Ana RAIČKOVIĆ

s. vasiljević pobjeda

d. mijatović

Petar Lazović

Vesna Medenica Saša Čađenović

PODGORICA – Iako se

često od donosilaca odluka čuje da je crnogorski zdravstveni sistem na evropskom nivou – praksa ih i te kako demantuje. Na jedan običan pregled kod specijaliste ponekad se čeka i pola godine.

Pobjedi su se, tokom prethodne godine, često javljali ogorčeni građani i govorili da su sedmicama išli kod izabranih ljekara, koji bi ih odmah po ulazu u ordinaciju vratili, uvIjek sa istom rečenicom: ,,Dođite ponovo naredne sedmice, možda se otvori neki termin“.

To se, međutim u većini slučajeva nije dešavalo. Sreća je bila presudni faktor. Naime, ko ugrabi i dođe u prvih nekoliko sati kada se otvore termini uspijevao je da zakaže pregled kod specijaliste.

ZAKAŽU PA NE DOĐU

Najviše problema bilo je na Internoj klinici. Nije se moglo doći do gastroenterologa, reumatologa, endokrinologa… Termina nije bilo ni kod neurologa, kardiologa...

Iz Kliničkog centra duga čekanja pravdali su time što trećina ambulantnih pacijenata dolazi iz gradova koji ipak imaju obezbijeđenu sekundarnu zdravstvenu zaštitu. Ljekari KCCG uočili su i da ne postoji skoro nikakva selekcija prilikom upućivanja pacijenata u tu najveću zdravstvenu ustanovu u zemlji. To, kako su objasnili, znači da termine nerijetko zauzimaju i pacijenti čije zdravstvene tegobe može, i dužan je, da riješi ljekar na primarnom zdravstvenom nivou.

Veliki problem predstavlja i nedolazak pacijenata na zakazani pregled.

Međutim, nijesu objasnili zašto većina specijalista ne koristi mogućnost da sami zakazuju kontrolne preglede, kako pacijenti ne bi išli mjesecima kod izabranog ljekara i da na sreću hvataju termin.

Prije tačno godinu u svim bolnicama, pa i u Kliničkom centru, počeo je sa radom novi si-

Sreća – presudan faktor za zakazivanje pregleda

Kadić: Planirana ukupna izdavanja za ljekove i medicinska sredstva čine skoro trećinu ukupnog budžeta Fonda. Vjerujem da će to biti dovoljno, kako više ne bismo dolazili u situaciju da nam nedostaju neophodni i vitalni ljekovi i medicinska sredstva

Cerović: U narednom periodu trebalo bi raditi na institucionalizaciji zdravstvene hijerarhije, kako bi put najkomplikovanijih pacijenata iz cijele države ka Kliničkom centru postao maksimalno brz i e kasan

stem zakazivanja pregleda na osnovu kojeg je bilo definisano da pacijenti, po dolasku kod specijaliste, odmah dobiju termine za sve dopunske preglede. Dakle, bilo je najavljeno da više nema potrebe za začaranim krugovima da se pacijenti vraćaju kod izabranih doktora po uput. To, međutim, nije zaživjelo kod velikog broja specijalista.

Navodno, glavni razlog za to je što se termini popune i ukoliko specijalista nema termin pacijenta ponovo šalje kod izabranog doktora. On takođe ne može da zakaže takav pregled, jer termina nema, a pacijenti troše vrijeme i novac na uzaludna čekanja i odlaske u domove zdravlja.

NA ,,UDARU“

ONKOLOŠKI PACIJENTI

Godinu za nama obilježile su i česte nestašice ljekova. Najviše su na ,,udaru“ bili onkološki pacijenti.

Da nijesu mogli da dobiju terapiju u kontinuitetu žalili su se pacijenti koji se liječe u Institutu za onkologiju Kliničkog centra.

U više navrata falilo je i po 11 ljekova koji se koriste kao terapija za one koji imaju razne oblike karcinoma. Među njima je bila „zometa“ koja se daje pacijentima kojima se rak proširio na kosti, zatim „zoladeks“, hormonski lijek koji se, između ostalog, koristi i kao alternativa hemioterapiji kod oboljelih od raka dojke i prostate. Nije bilo ni ,,gemzara“ koji se daje kod oboljelih od karcinoma pluća i jajnika.

Dešavalo se i da su po više od dvije sedmice bili bez terapije, što je i te kako moglo da utiče na tok liječenja. Kako su nam se tada žalili, svaki odlazak na onkologiju bio je pun strepnje što će im reći onkolog, da li će biti lijeka i da li će u slučaju da ih nema

Nagomilavanje kućnih zaliha

Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović upozorava građane da ne nagomilavju kućne zalihe ljekova, kako bi oni kojima su nužni do njih mogli i doći.

Ona podsjeća da su ugledni evropski mediji potput Euronews-a početkom decembra objavili da se bogate države poput Francuske i Velike Britanije suočavaju sa ozbiljnom nestašicom ljekova i to sve od ,,amoksicilina“ do ,,paracetamola“. Sa nestašicom se, kaže ona, mogu suočiti i Italija, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

-Situacija je veoma zabrinjavajuća. Premda je Crna Gora izbjegla takav scenario, u našim prilikama, dodatan problem može da bude mentalitetska potreba da se kućne zalihe nagomilavaju tako da ljekove imaju oni kojima ne

trebaju, a oni kojima su nužni do njih ne mogu doći. Nemojmo kupovati ljekove na svoju ruku, već slijedimo instrukcije ljekara. Institut za ljekove upozorio je nedavno da mi, u Crnoj Gori, trošimo duplo više ljekova u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji – kaže dr Cerović. A, šta je pozadina priče i nestašice ljekova širom svijeta? Cerović ističe da je jedan od odgovora na koje stručnjaci upućuju globalizacija proizvodnje jer se sastojci jednog lijeka proizvode na različitim mjestima. -Procjenjuje se da Kina i Indija proizvode od 60 do 80 odsto farmaceutskih sastojaka ljekova koji se danas koriste u svijetu. Zbog svega navedenog, iskreno vjerujem da će snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom biti u vrhu prioriteta izvršne vlasti – rekla je dr Cerović.

dr Cerović.

to dovesti do pogoršanja njihovog ionako lošeg zdravstvenog stanja.

I direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić potvrdila je ranije Pobjedi da je kontinuitet primjene ljekova za pacijente koji se liječe od tumora važan, a to što im je terapija u prethodnom periodu bila nedostupna više od dvije sedmice, neke od njih moglo je da dovede u opasnost, u smislu da bolest nije držana pod kontrolom.

Ona je za istakla da su i ranije imali povremene nestašice, ali da one nikada nisu bile toliko česte i dugotrajne.

Do pojedinih ljekova nijesu mogli doći ni srčani bolesnici, dijabetičari, a falilo je i ,,longacefa“, posebno u vrijeme korone koja je uzrokovala i upale pluća.

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI

Nadležni su saopštavali da rade sve da obezbijede ljekove, a odgovornost su prebacivali jedni na druge.

Iz Montefarma su tada poručili da je nemoguće obezbijediti redovnu snabdjevenost ljekovima bez redovnih finansijskih uplata od strane države. Fond za zdravastveno osiguranje i Ministarstvo finansija Montefarmu su dugovali čak 72,92 miliona eura, zbog čega ova javna zdravstvena ustano-

va nije mogla na državnom nivou da obezbijedi kontinuirani priliv ljekova.

Pomenuti dug odnosio se na period od novembra 2021. do 31. jula 2022, a u narednom, kako su tada govorili, situacija može biti samo gora, jer će se dugovi nagomilavati ukoliko se ne obezbijede sredstva za ovu svrhu.

S obzirom na to da Fond već godinama direktno zavisi od Ministarstva finansija, odnosno Državnog trezora, a nakon nedavnog ukidanja doprinosa za zdravstvo, iz Montefarma su rekli da je apsolutno izgubio finansijsku nezavisnost.

- Samim tim nije u mogućnosti da odgovori na potraživanja koje Montefarm u datom trenutku zahtijeva – upozoravali su iz te zdravstvene ustanove. Upravo u tim situacijama nastaju ključni problemi – kontinuitet uplate raspodijeljenih sredstava Montefarmu nema dinamiku koja je neophodna.

Iako ta ustanova upozorava nadležne institucije na državnom nivou na vrijeme, mnogo prije nego što zalihe ljekova i medicinskih sredstava budu na minimumu.

Zbog zabrinjavajuće situacije sa ljekovima i dugovanjima prema Montefarmu, Vlada je iz budžetske rezerve izdvojila sedam miliona eura, a rebalansom budžeta dodatnih 30

miliona. Početkom septembra Montefarmu je uplaćena mjesečna tranša od pet miliona eura predviđena budžetom za 2020. godinu. A deset dana kasnije još 12 miliona.

FZO PRVI PUT BEZ DUGOVA

Fond za zdravstveno osiguranje u 2023. godinu ulazi bez dugova iz prethodnog perioda koji su opterećivali adekvatno funkcionisanje cjelokupnog zdravstvenog sistema. Direktor te zdravstvene ustanove dr Vuk Kadić kazao je Pobjedi da očekuje stabilno snabdijevanje i distribuciju ljekova i medicinskih sredstava u narednoj godini.

-Vraćeni su svi dugovi prema veledrogerijama i dobavljačima u Crnoj Gori, izmirene sve obaveze prema privatnim apotekama sa kojima Fond ima ugovore i stvoreni su preduslovi za stabilno snabdijevanje i distribuciju ljekova i medicinskih sredstava u narednoj godini. Planirani ukupni budžet za ljekove i medicinska sredstva u 2023. godini je oko 115 miliona eura, dok je za za ljekove na recept kod privatnih apoteka predviđeno oko 22 miliona eura – naveo je dr Kadić

Prema njegovim riječima, ta sredstva čine skoro trećinu ukupnog budžeta Fonda. Stoga, dr Kadić vjeruje da će to bi-

Godinu za nama obilježile česte nestašice ljekova, pacijenti mjesecima čekali na pregled, iz Fonda

Uobičajena slika ispred ambulanti

faktor pregleda

Pavićević: ,,Veza“ – kulturološki stereotip

o korupciji u zdravstvu koje je, između ostalog, pokazalo da postoje tarife kod

cijalno staranje dr Srđa Pavićević kaže da je ,,veza“ naš kulturološki stereotip ponašanja.

ti dovoljno kako više ne bismo dolazili u situaciju da nam nedostaju neophodni i vitalni ljekovi i medicinska sredstva.

-Naravno, pod uslovom da situacija na evropskom i svjetskom tržištu bude stabilna i da proizvodnja i distribucija ljekova bude nesmetana – kazao je dr Kadić.

Komentarišući planove za narednu godinu, prvi čovjek Fonda ističe da će raditi na

trošimo.

morati generacije da potiče, to je stalna percepcija u anketama i istraživanjima, ali ko-

racionalizaciji nepotrebnih troškova i da će ta sredstva usmjeriti i upotrijebiti tamo gdje će biti korisnija.

PUTNI TROŠKOVI

- Unazad šest mjeseci, od kada sam na čelu Fonda, počeli smo sa kontrolom bolovanja koja u ovoj godini iznose više od 6,5 miliona eura. Od početka ove godine kontrolisaćemo putne troškove, jer je samo u ovoj godini na putne troškove naših osiguranika unutar Crne Gore utrošeno skoro četiri miliona eura – rekao je dr Kadić.

On objašnjava da od januara izabrani ljekari neće moći da izdaju upute za specijalističke preglede u Kliničkom centru ili specijalnim bolnicama, a da prvo ne ispoštuju regionalizaciju po principu najbliže opšte bolnice gdje se ti pregledi mogu obaviti.

-Tek ako se ti pregledi ne mogu obaviti na sekundarnom nivou onda će postojati mogućnost slanja na tercijarni nivo. U cilju racionalizacije troškova od septembra smo u okviru Opšte bolnice Bijelo Polje formirali dva konzilijuma, onkološki i ORL konzilijum za sve osiguranike sa sje-

Kadić: Trebaće još novca

Fondu za zdravstveno osiguranje za ovu godinu Ministarstvo finansija je budžetom opredijelilo 386,4 miliona eura. Dr Kadić kaže da su njihove projekcije bile za oko 40 miliona veće, te da su se zasnivale na procjenama o potrebama zdravstvenog sistema za narednu godinu. - Najveće razlike u procjenama u odnosu na Ministarstvo finansija bile su u projekciji zarada zdravstvenih radnika i oko potrošnje ljekova i medicinskih sredstava i prvenstveno zbog toga se pojavila ova razlika između traženog i odobrenog budžeta. Na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini izložio sam gdje vidim potencijalne probleme u okviru odobrenog budžeta, kao i nove momente koji su se desili krajem ove godine, a kada je projekcija budžeta za 2023. godinu već bila završena. Prvenstveno mislim na uvođenje bolnice Meljine u sistem javnog zdravstva, odobrenje specifične terapije za oboljele

ja

liko ja znam godinama u KCCG nije stigla nijedna takva zvanična prijava, ili žalba – rekao je Pavićević. Stoga, kako dodaje, ne bi mogao sa sigurnošću potvrditi tačnost navoda iz

Dobrih i pouzdanih specijalista ima i van Kliničkog centra

Govoreći o dugim listama čekanja, dr Pavićević kaže da se dnevno, na 20-ak zakazanih specijalističkih pregleda, ne pojavi između 30 i 40 odsto pacijenata.

istraživanja CeMI-ja. ručio je dr Pavićević.

-Ali, ni u kom slučaju ih ne bih odbacio ni kao neistinite. Nešto i neko sigurno postoji i smatram da se treba naći prava forma postupanja da bi se tako nešto i dokazalo. Kad se dokaže i procesuira, mora biti i adekvatno sankcionisano. Očigledno nekim ljudima izgleda nijesu dovoljne ni povišice, ni stimulacije, ni privatna praksa, a izgleda da nijesu dovoljni ni sami sebi – po-

vera koji sada više ne moraju ići u Podgoricu u KCCG. Od 1. januara ćemo omogućiti da za veliki broj konzilijuma u KCCG, gdje nije neophodno lično prisustvo osiguranika, naši osiguranici više ne dolaze u Podgoricu, već svoju dokumentaciju predaju u najbližu filijalu ili područnu jedinicu Fonda. Navedenu dokumentaciju Fond šalje na konzilijume, a osiguranici upute i odobrenja sa konzilijuma podižu poslije par dana u filijali Fonda u kojoj su dokumentaciju predali – objasnio je dr Kadić.

KONTROLA POTROŠNJE

U narednoj godini u planu su i rigorozne kontrole potrošnje ljekova i medicinskih sredstava. I tu je, kaže dr Kadić, uočeno da postoji ozbiljan prostor za racionalizaciju.

-Naravno, ne na uštrb kvaliteta zdravstvene usluge i zdravlja naših građana. Sva sredstva koja racionalizacijom troškova uštedimo usmjerićemo na kapitalne investicije, uvođenje najinovativnije terapije, kao i na edukaciju i usavršavanje naših ljekara i zdravstvenih radnika, kako bi građani

od cistične fibroze, kao i novi Granski kolektivni ugovor za nemedicinski kadar u okviru javnog zdravstvenog sistema – rekao je dr Kadić. Projekcije su, prema njegovim riječima, da će za terapiju oboljelih od cistične fibroze biti potrebno oko 250.000 godišnje po pacijentu, za povećanje zarada nemedicinskog kadra oko 300.000 mjesečno, za šta će biti nephodno oko 10 miliona eura više od planiranog budžeta za nared-

- Naravno, tu treba dodati još i sredstva za plate zaposlenih u bolnici Meljine i troškove funkcionisanja same bolnice. Sve su ovo pozitivni momenti za kompletan zdravstveni sistem i zdravstvenu uslugu i zato sam siguran da će Vlada i Ministarstvo finansija naći dodatna sredstva kako bi sve ono što smo obećali i ispunili – poručio je dr Kadić.

Crne Gore dobili zdravstenu zaštitu i uslugu na nivou najrazvijenih zemalja Evropske unije – poručio je dr Kadić. I predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović vjeruje da će snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom biti u vrhu prioriteta izvršne vlasti.

-Crna Gora je, kao i u skoro svim ostalim oblastima, nažalost, i u smislu snabdijevanja ljekovima i medicinskim materijalom, zavisna od uvoza. Nakon izbijanja pandemije korona virusa, a zaključno sa ratom u Ukrajini, cijela Evropa, uključujući i našu zemlju, našla se u problemu i u kontinuitetu se svi dovijamo raznim načinima da bi se snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom koliko-toliko normalizovalo – kazala je za Pobjedu dr Cerović.

CIJELA DRŽAVA KCCG SMATRA SVOJOM BOLNICOM

Komentarišući duge liste čekanja, čelnica Ljekarske komore kaže da Crna Gora na 620.000 stanovnika ima sedam opštih bolnica i jedan jedini Klinički centar. Premda osmišljen primarno kao bolnica za stanovnike Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Tuzi i sada Zete, cijela država upravo KCCG smatra svojom bolnicom.

- Dakle, lista čekanja KCCG nije lista čekanja KCCG, već cijele Crne Gore. Bez obzira na to što pritisak na Klinički višestruko fizički prevazilazi naše kapacitete što je, nažalost, tema o kojoj se nikad ne govori a na koju moramo da ukažemo, nije nas omelo da tokom 2022, prvi put od kada radimo bez stravičnog pritiska usljed kovid pandemije, postavimo rekorde. Od januara do početka decembra 2022. u cijelom Kliničkom centru uradili smo oko 1,2 miliona specijalističkih i subspecijalističkih pregleda. Od toga, oko 600.000 je realizovano samo na Poliklinici, u ambulantama – kazala je dr Cerović. Prema njenim riječima, u narednom periodu trebalo bi raditi na institucionalizaciji

- Pri tome, niko ne obavijesti službu zakazivanja da neće doći i ne trpe nikakve konsekvence za blokirane termine. Za to vrijeme se stvaraju duže liste čekanja, a niko ne odgovara za nemar i nepoštovanje pravila. U EU se takvo ponašanje i te kako notira, a usljed njegovog ponavljanja i kažnjava – ističe on. Uostalom, kako naglašava dr Pavćević, za pregled subspecijaliste, kao tercijalnog nivoa, je očekivano da dođete u KCCG, ali dobrih, pouzdanih i odgovornih specijalista ima i van KCCG skoro koliko i u Kliničkom centru.

Kada je u pitanju problem nestašice ljekova, dr Pavičević smatra da su ključna dva uzroka, poremećena proizvodnja ljekova na svim nivoima u velikom broju država, koja je vjerovatno posljedica globalne svjetske krize, kao i upitan menadžersko-komercijalni kapacitet menadžera u zdravstvu koji je direktna posljedica njihovog izbora.

- Kad se na sve ovo doda i polukvalitetan dosadašnji Zakon o javnim nabavkama, koji trenutno pokušava da se popravi ili radi novi, onda imate veoma nezahvalnu situaciju i uslove rada koji rezultiraju ovakvim stanjem. Na državi je da se ozbiljno i sistemski pozabavi svim ovim problemima u idućoj godini – smatra dr Pavićević.

zdravstvene hijerarhije kako bi put najkomplikovanijih pacijenata iz cijele države ka Kliničkom centru postao maksimalno brz i efikasan.

-Za to nam treba i jačanje društvene svijesti da su ljekar iz Pljevalja, iz Bijelog Polja ili Kotora, jednako stručni kao kolega iz KCCG – kazala je dr Cerović, naglasivši da je KCCG tokom ove godine postao veliko gradilište, a proširivanjem kapaciteta, širi se i mogućnost zbrinjavanja pacijenata.

DOPUNSKI RAD LJEKARA

Ona se osvrnula i na Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je naišao na negodovanje cijelog zdravstvenog sektora, državnog i privatnog poručivši da traže da se član 112, koji predviđa ukidanje dopunskog rada kod privatnika, definitivno briše.

- Međutim, aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe prava na dopunski rad u privatnim ustanovama. Kako? Pa, tako što ćemo zakonski afirmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor – od sedam do 15 sati, odnosno u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom doktoru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika – ako to želi – poručila je dr Cerović. I predsjednik skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje dr Srđa Pavićević osvrnuo se na taj nacrt zakona, istakavši da je ubijeđen da mu je potreban niz popravki i dorada da kao sistemski zakon bude stabilan, postojan, krovan dokument, koji garantuje kvalitetan na-

predak medicine i zdravstva u pravom smjeru.

-Upravo zakon treba da pokaže harmoničnu sinergiju struke i politike, gdje se svako nalazi na pravom i odgovarajućem mjestu – poručio je dr Pavićević.

KOVID ,,PRODRMAO“ SISTEM

Problemi koji su obilježili i ovu godinu, prema njegovim riječima, bila je posljednja faza kovid pandemije.

-Ova pandemija je dobro ,,prodrmala“ zdravstveni sistem i državu u cjelini i pokazala koje sve slabosti i nedovršenosti sistema perzistiraju, a s druge strane, po ko zna koji put, ukazala na veliki entuzijazam, solidarnost i požrtvovanje, koji krase profesionalce na svim nivoima u ovoj struci. Nadam se da će se u idućoj godini prići ozbiljno, znalački i odgovorno ovim problemima i da će se, konačno, sistematizovati i pametno analizirati sve naše manjkavosti i konačno započeti proces standardizacije zdravstva u svim vidovima, ne bi li ga tako standardizovanog uspješno povezali sa srodnim sistemima EU – rekao je dr Pavićević.

U međusobnom rivalstvu struke i politike, kako je naglasio, treba stvoriti preduslove da konačno dominira struka, a da politika bude njen oslonac, logistika i servis.

- U suprotnom je naopako i nije dobro. Godina za nama biće zapamćena po znatnoj povišici plata ljekara, čime je donekle popravljen njihov ekonomski, pa i socijalni status. Sve to je umnogome doprinijelo i rehabilitaciji digniteta ljekarske struke koja je bila decenijama omalovažena i nepravedno marginalizovana.

Ono što je logički slijed stvari je da se na isti takav način u idućoj godini društvo odnese i prema ostalim djelatnicima u zdravstvenom sistemu – rekao je dr Pavićević.

Slađana RADONJIĆ

A što se korupcije

godišnje

POBJEDA

PODGORICA - Centar savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG) čuva Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja – izuzetno vrijednu i bogatu zbirku koja svjedoči o važnom internacionalnom i istorijskom kontekstu. Za vrijeme rada Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja „Josip Broz Tito“, koja je osnovana 1981. godine, a svečano otvorena 1. septembra 1984. godine u Titogradu, tokom jedne decenije formirana je kolekcija koja danas broji 800 eksponata iz 56 nesvrstanih zemalja, kao i iz zemalja u razvoju.

Riječ je o jedinstvenoj kolekciji ove vrste u svijetu čiji su potencijali višestruki. Kolekcija je zapravo svjedočanstvo utjelotvorenja ideje horizontalnosti, nesvrstanosti, antikolonijalne misli i antimperijalizma i zbog toga je i danas zanimljiva za izučavanje.

Kustoskinje CSUCG Natalija Vujošević i Anita Ćulafić upoznale su ekipu Pobjede sa eksponatima koji su dio ove bogate kolekcije koja se čuva u depou Dvorca Petrovića. Pored umjetničkih djela tu je i značajan broj radova iz oblasti primijenjene umjetnosti, među koje spadaju muzički instrumenti, ali i djela koja pripadaju tradicionalnoj umjetnosti kao što su tkanja i drugi predmeti koji su na ivici između lijepih i tradicionalnih umjetnosti, a imali su upotrebnu vrijednost. Kolekcija ima i djela naivne umjetnosti jer se na umjetnost gledalo u kontekstu ideje nesvrstanosti – kao široku platformu na kojoj postoji mjesto za sve. Svi radovi u kolekciji, kako su nam kazale kustoskinje, bili su pokloni, a o tome postoje i zabilješke.

KOLEKCIJA

Vujošević je navela da je jedan od prvih poklona koji je stigao u Galeriju bio rad poznatog jugoslovenskog naivca Josipa Generalića, da bi kasnije kolekcija dobila i rad svjetski poznate slikarke naivne umjetnosti Zuzane Halupove koji je bio izložen na Bijenalu u Veneciji. U kolekciji je veliki broj djela koja su društveno angažovana, posebno iz azijske, latinoameričke i afričke zbirke, što se naročito vidi na grafikama iz Angole i djelima iz Latinske Amerike. Ćulafić nam je pojasnila i da kolekcija sadrži veliki broj ekspo-

Umjetnost koja je nadživjela burne hladnoratovske podjele

Pored umjetničkih djela tu je i značajan broj radova iz oblasti primijenjene umjetnosti, među koje spadaju muzički instrumenti, ali i djela koja pripadaju tradicionalnoj umjetnosti kao što su tkanja i drugi predmeti koji su na ivici između lijepih i tradicionalnih umjetnosti

nata iz Egipta i Indije koje su bile ekonomski najrazvijenije države pokreta, pa i u mogućnosti da svoje kulture predstave u većem obimu, dok su druge države participirale sa manjim brojem radova, ali za kolekciju jednako važnim. Vlada Egipta poklonila je Galeriji 81 rad. - S obzirom na to da je Egipat bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih želio je da sa dobrim izborima umjetnika podrži formiranje fonda Galerije. Dio te kolekcije su djela umjetnica tadašnjeg revolucionarnog i angažovanog talasa kao što su Rabab Nemr i Gazbia Sirry. Riječ je o velikim imenima egipatske umjetnosti i danas – kazala je Ćulafić.

Angola je, ističe Ćulafić, dala

oko 20 drvoreza i linoreza autora koji su se okupili samoinicijativno da podrže Galeriju, a u kolekciji je i jedan zanimljiv rad iz Gabona – mala skulptura napravljena od rijetke vrste kamena koji se zove mbigou mbigou (98 odsto talk). Ekipi Pobjede posebno je pažnju privukao anklung – tradicionalni instrument iz Indonezije, izrađen od bambusa koncipiran tako da na njemu istovremeno svira više izvođača, kao i poklon Benina –garnitura koja je specifična jer je svaki komad namještaja izrađen od jednog komada drveta – mahagonija. Jedan od radova koji je dio kolekcije, a koji privlači pažnju svih onih koji se nađu u okolini Dvorca Petrovića, jeste skulptura ,,Porodica“ Bernar-

da Matemere, nastala tokom umjetnikovog boravka u Titogradu 1987. godine. Zanimljivo je da je tu skulpturu Matemera uradio od komada kamena koji je tada u Titograd dopremljen iz Danilovgrada. Matemera je bio pripadnik škole Shona skulpture, a njegovi radovi izlagani su širom svijeta (Moma NY, Yorkshire Sculpture Park, UK…) U kolekciji su i predmeti koje su kao poklone dobijali istaknutiti politički predstavnici SFR Jugoslavije, a koji su kasnije poklanjani Galeriji.

- Imamo određeni broj poklona dobijenih prilikom međudržavnih posjeta na najvišem nivou, kasnije doniranih galeriji. Tu je ,,Srebrna palma“ iz Iraka koju je Sadam Husein poklonio tadašnjem predsjedniku predsjedništva SFR Jugoslavije Petru Stamboliću. Tu je i gong iz Kenije, koji je trenutno izložen na izložbi ,,Kolekcije solidarne budućnosti“ u Muzeju moderne i savremene umjetnosti Koroška u Sloveniji. Gong je bio poklon Radovanu Vlajkoviću, ondašnjem predsjedniku predsjedništva Jugoslavi-

Kolekcija zaslužuje status nezavisne institucije

Treba podsjetiti da je Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja osnovana u posljednjoj dekadi Hladnog rata, sa ciljem da ,,doprinese afirmaciji principa i ciljeva politike nesvrstanosti u oblasti kulture“. U tom smislu ona je bila jedinstvena institucija kulture u svijetu. Prostor Galerije nalazio se u Dvorcu Petrovića na Kruševcu i adaptiran je upravo za potrebe ove institucije. Više od sto hiljada posjetila-

ca je zabilježeno u danima proslavljanja prve godišnjice rada Galerije. Promjenom društvenih okolnosti, Galerija je prestala sa radom 1995. godine. U kontinuitetu, Skupština Crne Gore je svojom odlukom, 4. aprila 1995, formirala novu kulturnu instituciju, Centar savremene umjetnosti Crne Gore. Natalija Vujošević smatra da bi u budućnosti ova kolekcija trebala da bude nezavisna.

- Kompleksnost istraživanja ove kolekcije sa naučne, arhivske i umjetničke pozicije je takva da ona zaslužuje nezavisan status i njen potencijal će uvijek biti kompresovan u okviru institucija čije se primarne djelatnosti fokusiraju na oblasti kojima ova kolekcija ne pripada. Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja ,,Josip Broz Tito“ planirana je dugi niz godina, veoma pažljivo, i vjerovatno da je najozbilj-

nija kulturna institucija koju je Crne Gora ikad imala. Budućnost ove kolekcije treba da bude nezavisna institucija koja bi se bavila proučavanjem, kako umjetničkih djela, tako i istorijskog i političkog konteksta iz kojih je kolekcija nastala, pa i onih koje su dovele do njenog gašenja i zapostavljanja, a kroz ove procese, naravno i proizvodnjom znanja i novih ideja – istakla je Vujošević.

je, a tu je i poklon ,,Glava žene“ iz Kenije koju je predsjednica SIV-a Milka Planinc poklonila Galeriji JBT. U kolekciji je i ,,Obredni čamac“plemena Muisca iz Kolumbije, prethodno poklonjen Vidoju Žarkoviću od presjednika Republike Kolumbije Belisario Betankura – istakla je Ćulafić.

Umjetnik koji je napravio značajnu karijeru, nakon što je bio gost u Titogradu, je meksički umjetnik Eloy Tarcisio. On je boravio kao rezidencijalni umjetnik u Galeriji nesvrstanih 1985. godine i imao je i izložbu konceptualnih radova, vrlo inovativnu za to vrijeme u Titogradu.

Skulptura ,,Porodica“ Bernarda Matemere, koja je danas izložena u dvorištu Dvorca Petrovića

Joseph Muli sa Dadom Đurićem u Titogradu

„Seljanke sa jezera Titikaka“, autor Guido Chire Balderama

Obredni čamac plemena Muisca

Arhiv A CSUCG

nadživjela podjele

- Kroz projekat Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, ponovo smo uspostavili komunikaciju sa njim. Za vrijeme boravka u Titogradu realizovao je više radova, među kojima su ,,Pogled na Crnu Goru“ i ,,Pogled na Meksičku dolinu“. Za sliku o Crnoj Gori inspirisali su ga stogovi stijena koje je često viđao u našem pejzažu. Poslao nam je arhivske fotografije iz Titograda za koji ga vezuju lijepe uspomene – kazala je Vujošević.

Vujošević je pojasnila da djela koja su u kolekciji jesu bila donirana u kontekstu ideje i uz podršku Pokreta nesvrstanih, ali da sama Galerija formalno nije pripadala Pokretu.

- Ona je formirana u Titogradu, podržavana je od strane grada, republike i savezne države, i nastojalo se da ona postane i zvanična galerija Pokreta nesvrstanih, ali promjenom okolnosti nije došlo do formalizacije te ideje – istakla je Vujošević.

REZIDENCIJE

Osim prikupljanja djela, formiranja zbirki i stalne postavke, aktivnost Galerije bila je usmjerena ka organizovanju brojnih kolektivnih i samostalnih izložbi. U Galeriji su se takođe organizovali i studijski boravci umjetnika. U njenim ateljeima boravio je veći broj stvaralaca iz nesvrstanih i zemalja u razvoju. Pored rada u ateljeima, umjetnici su održavali i predavanja o umjetnosti svojih zemalja i upoznavali se sa našim umjetnicima.

- Bilo je oko 30 rezidencijalnih boravaka. Prostor Perjaničkog bio je specijalno dizajniran za potrebe ove razmjene. Prostor je bio opremljen i za život i za rad. Mogli ste sresti u dvorištu Galerije ili kroz grad umjetnike iz svih krajeva svijeta – kazala je Vujošević.

U vrijeme sankcija devedesetih godina, neposredno pred samo gašenje, Galerija je održavala rad, ali nije imala aktivan život. - Zadnji gost koji je ovdje boravio bio je iz Mozambika – vajar Alberto Ćesano, 1989. godine. Usljed novonastalih nepovoljnih okolnosti koje su onemogućavale međunarodnu razmjenu i dinamičnu izlagačku djelatnost, mi smo se fokusirale na aktivnosti čuvanja i istraživanja. Mada nije ni to bilo lako jer su kontakti sa diplomatskim predstavništvima bili prekinuti – istakla je Ćulafić.

LABORATORIJA

CSUCG je u martu pokrenuo četvorogodišnji projekat Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, koju koncipira i vodi tim kustoskinja i konzervatorki. Pored naših sagovornica, taj tim čine i Marina Čelebić i Nada Baković. Namjera projekta je, između ostalog, da unaprijedi razvoj savremenih istraživačkih i arhivskih umjetničkih praksi i njihovu implementaciju u umjetničke i edukativne programe Centra, kao i ponovno povezivanje zbirke sa međunarodnom akademskom i umjetničkom zajednicom koja za nju iskazuje veliko interesovanje. - Imali smo nekoliko važnih regionalnih izložbi, a kroz nove kontakte dolazimo do novih saznanja koja nam omogućavaju i vode nas u nova čitanja kolekcije. Naša saradnica Bojana Piškur, tokom boravka u Juž-

noj Koreji, došla je do novih informacija vezanih za vez na svili ,,Vodopad“. U okviru projekta, ostvarujemo saradnju sa umjetnicima i istraživačima koji imaju veliko iskustvo u istraživanju istorijata umjetnosti i kulture, kao i političkog konteksta ideje nesvrstanosti, ali i postkolonijalnih teorija. Pomenula bih umjetnicu Jasminu Cibic, kustoskinju Bojanu Piškur, teoretičarku umjetnosti Bojanu Videkanić, istoričarke umjetnosti Andreju Hribernih i Katarinu Herold Germ. Trenutno smo u komunikaciji sa ,,Mosaic Rooms“ galerijom iz Londona sa kojima planiramo razmjenu i saradnju, u februaru učestvujemo na izložbi u Muzeju savremene umjetnosti i modernoj galeriji Ljubljana, dok za oktobar 2023. godine spremamo izložbu u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu. Sredinom decembra u galeriji Botanička bašta, boravio je tim iz Kibla organizacije iz Slovenije koji je radio 3D skeniranje odabranih skulptura iz Kolekcije nesvrstanih za potrebe produkcije serije radova Jasmine Cibic inspirisanih ovom kolekcijom. Sljedeće godine u goste nam dolaze istraživači i umjetnici Sam Durant, Ana Hoffner Prvulović i Jelena Vesić sa kojima ćemo raditi na novim projektima i čitanjima vezanim kontekst Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja – istakla je Vujošević.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Predstava „Jerma“ izvedena premijerno u CNP-u

Kada ljubav gine, svi su jednaki gubitnici

PODGORICA – U erupciji želja, koje tinjaju poput uspavanih žarišta, čovjek biva tako mali pred sobom. Pustoš, koja frekventno nakon toga nastaje, briše imena i prezimena, polove i sve one sitne trivijalnosti koje nazivamo razlikama. Na ovo nas, između ostalog, upućuje i predstava „Jerma“ Ane Tomović, premijerno izvedena u četvrtak veče u Crnogorskom narodnom pozorištu. Teško da je nacionalni teatar godinu mogao da privede kraju na bolji način - na scenu je postavljena predstava sa modernim tekstom, pričom koja drži vezu sa publikom, brišući generacijske jazove.

SUOČAVANJE

Predstava „Jerma“ ima posebnost u rjetkosti - njen pravi život počinje kada se glumci poklone, jer ono što ona donosi nije samo katarza, već zapitanost, preispitivanje sopstvenih izbora. Minimalizam dat u scenografiji, rediteljski je izbor koji u prvi plan stavlja sjajnu i kompaktnu glumačku igru, predvođenu odličnom Kristinom Obradović Iako osnovna linija teksta prati priču o ženi koja naizgled ima sve, ali je ubija izgaranje da dobije ono što ne može – tako se u njenoj „praznoj materici“ oslikavaju sva ugašena nadanja, porođeni strahovi, ubijene emocije. U višeslojnosti ove izvedbe protkana je i refleksija svijeta u kojoj onda kada želje prelaze u očaj, mrtvorođeni san, kako predstava i replicira, stvara mržnju koja raste kao tumor, ostavljajući sjećanja na ono što smo bili, suočeni sa verzijom sebe koja nam se ne dopada. Ljubav, koja se rasipa, ostavlja pitanje – da li mi uništavamo život ili je život ono što uništava nas... Pisac komada Sajmon Stoun, kako je rediteljka Tomović podsjetila nakon premijere, i sam je imao slično iskustvo, poput ovog datog u predsta-

Važne stvari nestaju kada ih ne čuvamo

Suštinski, prema riječima glumca Aleksandra Gavranića, ovo je priča o tome kako se lako ljubav izgubi. - Ako čovjek ne ulaže u tu konstrukciju koju smo mi nazvali ljubav, ako je stvarno ne čuva i ne njeguje, nije povezan svakodnevno sa svojim partnerom, ne trudi da ga razumije - i najveća ljubav na svijetu lako se pretvori u nešto toksično i negativno. Meni je iz ovog teksta zapravo to bilo najbolnije. Ljubav nije nešto što je samo tu, ako se ne čuva ona nestaje a to je zaista tužno – rekao je on.

vi, a iz toga je i pisao ovu priču. - U odnosu na Lorkinu priču, ova drama se razlikuje po tome što je ovo priča o krahu jedne ljubavi, suštinskom nerazumijevanju između muškarca i žene do kojeg na kraju dolazi. Ova drama se može tretirati i kao egzistencijalistička ili filozofska, u zavisnosti iz kog ugla se posmatra. Bilo mi je važno da preispitam koji je to trenutak kada biologija unutar nas proradi i šta je to što ona čini unutar nas. Tema ove predstave je postala svjetska tema broj jedan – ispričala je Tomović.

PRAZNINA

U vremenu u kom živimo, kako je Obradović kazala, praznina je postala vjerna pratilja savremenog čovjeka. - Prazna utroba naše junakinje nije daleko od prazne duše, htjenja ili isprazne jurnjave za nekim smislom. Nemoguć-

nost ostvarenja njene uloge kao majke može se reflektovati i na neke druge stvari a na način na koji smo mi gradili i pravili ovu priču ogleda se i u muškarcu i u ženi. Ovdje nema očiglednog pritiska okoline, ali jeste prisutan kod, kolektivno nasljeđe, za koje ne znamo kada je začeto, ali ga nosimo u sebi – kazala je Obradović. Ne postoji niko od nas, kako je dodala, koji se na neki način nije susreo sa ovim ili barem približnim oblikom borbe u životu.

- Možda ne sa istim ciljem. A pogotovo ne postoji niko od nas koji u svojoj najbližoj okolini trenutno nema nekoga ko kroz ovu priču prolazi –rekla je ona.

Ostatak glumačke ekipe čine: Aleksandar Gavranić, Maja Stojanović, Žaklina Oštir, Vule Marković i Sanja Vujisić. S. VIŠNJIĆ

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija raspisalo je konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2023. godini, koji će biti otvoren do 27. januara.

Prijave mogu podnijeti fizička lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori i koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulturne baštine, pravna lica koja su u Crnoj Gori registro-

vana za obavljanje djelatnosti kulturne baštine, vlasnici, odnosno držaoci kulturnog dobra, nosioci, čuvari nematerijalne baštine, u skladu sa zakonom. Pravo učešća nemaju nevladine organizacije, javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opštine sredstvima planiranim za kulturu. Konkursom će se sufinansirati projekti u sljedećim oblastima zaštite i očuvanja kul-

turne baštine: arheološka i konzervatorska istraživanja, izrada konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, edukacija i doedukacija u oblasti kulturne baštine, prezentacija i popularizacija kulturne baštine. Više informacija o konkursu može se pronaći na sajtu Ministarstva kulture i medija.

K.

„Žena sa bremenom“, kamen, Gabon

Scena iz predstave „Jerma“

D. Miljanić

Temelji su loši, a u njih niko ne dira

BALETIĆ:

Kad govorim o kulturi, ne odvajam obrazovanje od nje. Mi smo, na kraju krajeva, i dospjeli u ovu situaciju zbog neobrazovanja

MIRKOVIĆ:

Dobro je što su uzdrmani bahatost i lopovluk, ali je pokvareno i najvrednije što smo imali

NIKOLIĆ:

Na odgovorne pozicije često se postavljaju totalni diletanti, zadrigli od ambicije. Je li dao bog, ne pate od nekakvog vizionarstva

PODGORICA – Tragom Kamijeve opaske da bez kulture i relativne slobode koju ona pretpostavlja, čak i najsavršenije društvo postaje džungla, stanje u crnogorskoj kulturi dobija, uslovno rečeno, definiciju.

U posljednje dvije i po godine nad Crnom Gorom se nadvila pandemija, stanje opšte ekonomske krize, tri smjene Vlade i dvije smjene na čelu Ministarstva kulture, što je rezultiralo haosom u kome svako grabi za sebe koliko može i koliko umije. Umjetnici u Crnoj Gori uvijek su bili na marginama društva, institucije se pominju u posljednje vrijeme samo kad se smjenjuju kadrovi na njihovom čelu, a programi se najčešće slabo posjećuju.

Utisak da je trenutna situacija gora nego što je bila imaju i sagovornici Pobjede, reditelj Branko Baletić, kompozitor Žarko Mirković, književnik Nikola Nikolić i karikaturista Darko Drljević

OPRAVDANJE

Baletić smatra da korona jeste uticala na mnoge djelatnosti, ali stanje je i prije korone bilo veoma loše. Taj odnos prema kulturi u Crnoj Gori, smatra on, datira od od onih prvih koraka kao što su bili osnivanje visokih škola. - Ono što ne funkcioniše od prvih dana kod nas je odnos društva prema kulturi, a ono što je specifično je da Ministarstvo kulture funkcioniše oduvijek od sebe do Vlade i od Vlade do sebe, a ne do baze, do ljudi koji djeluju u kulturi pa povratno. Za mene je to Ministarstvo isključivo ministar kulture i nema dalje. To je bilo i u posljednjih 30 godina, sa nekim manjim izuzecima kad bi se nešto pokrenulo prema bazi i prema ljudima koji djeluju u kulturi i funkcionišu u tom miljeu. Korona je dobrodošla mnogima i kao opravdanje zato što ne funkcioniše ništa – rekao je Baletić.

Nikolić smatra da je kultura, ipak, mnogima pomogla da prebrode period pandemije.

- Pokazala je terapeutski potencijal, tj. ljudi su u umjetnosti vidjeli jedan ogroman prostor za izmještanje iz zatrovane realnosti. Dakle, bila je skrajnuta u smislu nekog opsežnijeg manifestovanja, ali dobra stvar je u tome što se kultura (donekle) može izražavati autonomno, vlastitim medijima. Nalazi put do korisnika i bez „velike scene“.

To, naravno, ne znači da i njoj ne treba potpora – rekao je Nikolić. i dodao da se ne sjeća da je ijedno dosadašnje ministarstvo temeljno pristupilo pitanju statusa i razvoja kulture.

- Sve se odvija po nekakvoj sterilnoj inerciji, koja kao da nema dodirnih tačaka s dinamikom svijeta umjetnosti. Četvorostruko ministarstvo samo je kulminacija gnojnog procesa – rekao je Nikolić.

Taj proces se na tom kulminativnom vrhu nije zaustavio. Baletić je primijetio da se vlade u našoj državi sad smjenjuju s godišnjim dobima.

- Svi se otimaju o sektore sile, a kultura je na kraju svih tih raspodjela po dubini i širini i onda nekoga časte po principu: „Hajde, prema ovima nijesmo bili korektni i dajte njima neka vode kulturu“. Tako neki dolaze i smjenjuju se na tom čelu, ljudi koji meni deluju kao slučajni saputnici, a ne kao neko ko je

iskustvom i shvatanjem važnosti kulture za jedno društvo – rekao je Baletić.

I Nikolić je primijetio porast neprofesionalizma u redovima onih koji bi trebalo da koordiniraju crnogorskom kulturom.

- Na odgovorne pozicije često se postavljaju totalni diletanti, zadrigli od ambicije. Je li dao bog, ne pate od nekakvog vizionarstva. Problem je sistemski, pa tako i treba da se rješava – pošteno, promišljeno, dubinski, u širinu i dužinu, dalekosežno. Uz uključivanje onih koji znaju. Ni od prošle, ni od aktuelne vlade nijesam očekivao nikakav spektakularni pomak. Ne očekujem ni od sljedeće. Temelji su loši, a u njih niko ne dira. Istrajavanjem na personalnostima odmičemo se od suštine fenomena, koji nadilazi ovoga ili onoga čelnika, nastavljača tradicije lošega – rekao je Nikolić.

POKVARENO

Prema mišljenju Mirkovića, korona je poremetila čitav svijet, a nas dodatno i vlast koju trenutno imamo.

- Dobro je što su uzdrmani bahatost i lopovluk, ali je pokvareno i najvrednije što smo imali: odnosi među ljudima, prijateljstva sa susjedima, veze sa svijetom, pravci razvoja, pa i kulturne vrijednosti. Crkva je promovisana u vrhovni autoritet društva i tu nema mjesta iluzijama. Od sko-

ro ponovo imamo odvojena ministarstva kulture i prosvjete, pa što se promijenilo – zapitao se Mirković.

On se osvrnuo i na rad ministarki Vesne Bratić i Maše Vlaović

- Izvjesno je da će zbog onakvog divljanja Bratić tek ocjenjivati ili joj presuđivati, a njena nasljednica se nije ni mogla ozbiljno upoznati sa poslom kojim se nikad nije bavila. Da bi se učinilo nešto korisno treba dosta vremena, znanja i iskustva. Ko potrči da od danas do sjutra bude najprije dio „politike“, ne može učiniti mnogo – tvrdi Mirković. Besmislenost četvorostrukog ministarstva objašnjava situaciju u našoj zemlji, smatra Baletić. - Kad govorim o kulturi, ne odvajam obrazovanje od nje. Mi smo, na kraju krajeva, i dospjeli u ovu situaciju zbog neobrazovanja. Ni ljudi kao što su bili čuveni francuski ministri kulture Maljro ili Žak Lang, ne vjerujem da bi se prihvatili da vode više od jednog ili dva ministarstva. Nekad je u društvima koja su se bavila turizmom ministarstvo kulture i turizma bilo vođeno od strane jedne ličnosti, to je imalo nekog smisla u zemljama koje su bogate kulturnom tradicijom, ali ova četiri ministarstva pod patronatom ličnosti koja je nedostojna i svojom biografijom za tako nešto, prosto je nevjerovatno da je to neko prihvatio. A još je nevjerovatnije da je to neko predložio – rekao je Baletić. Pad Vlade je povezan sa nenapredovanjem, neradom i nedo-

statkom vizije čelnih ljudi u institucijama kulture, tvrdi Žarko Mirković.

- Hajka započeta prije dvije godine, učinila je da kulturom upravljaju neuki, da pozornice pripadaju onima koji ranije nijesu bili ni publika, da se kič bezočno uvlači i u škole, da se briše granica između estrade i umjetnosti, da su otvorene laži preplavile javni prostor… može se dugo nabrajati. Nije da je sve baš crno, jer ima i ozbiljnih dometa koji su uglavnom rezultat ranije započetih poslova, pojedinačnog talenta i iskustva, a ne djelovanja pretumbanih institucija. Daleko od toga da idealizujem prethodno, ali se po ozbiljnosti i rezultatima neke stvari ne mogu porediti. Gdje god da smo bili ranije, sada smo blizu kategorije „zaostali u razvoju“ – smatra Mirković.

KLJUČ ZA RJEŠENJE

Da je postojao nacionalni program razvoja kulture, na koji se čeka od 2020. godine, bilo bi lakše vršiti pritisak na ljude koji vode institucije da se drže dogovorenog, smatra Baletić.

- Ovako se sve svodi na slučajnosti ili se riješi jedna na štetu druge djelatnosti, ad hoc se donose rješenja – rekao je Baletić. Žarko Mirković vjeruje da bi ishod bio isti i da je program postojao.

- Ako nas ne obavezuju ni Ustav, ni ljudski i građanski red, onda je neka vrsta haosa neminovna. U ovom, na sreću mirnom pre-

Krivica je u opštem stanju duha i mentalitetu naroda

Karikaturista Darko Drljević kritike za stanje u kulturi i zapostavljanje umjetnika ne upućuje Ministarstvu kulture već mentalitetu našeg naroda, haotičnom stanju i nedostatku duha u društvu.

- Da je veće interesovanje naroda za umjetnost, vjerovatno bi se i Ministarstvo kulture više založilo za bolji status umjetnika. Svjedo-

čanstvo ovome o čemu pričam su prazne galerije, rijetki i uvijek isti ljudi po pozivu posjete neku izložbu. Omladine skoro da i nema. Kada je jedan profesor likovne umjetnosti doveo učenike da umjesto časa u školi pogledaju neku likovnu izložbu? Konkretno, na međunarodnoj izložbi karikature, na kojoj učestvuju

umjetnici sa svih kontinenata, okupi se jedva dvadesetak ljudi na otvaranju. O posjeti dok traje izložba da i ne pričam. Jedino neki zalutali stranac pogleda – rekao je Drljević za Pobjedu. Primjećuje očigledan nedostatak humora i karikatura u medijima i dodaje da nema poziva od strane kulturnih centara u Crnoj Gori za neku

izložbu, dok ih ima po nekoliko širom svijeta. - U odnosu na sport, kultura je potpuno zapostavljena. I ne možemo samo u Ministarstvu tražiti krivca za to. Oko ovog pitanja moraju se pozabaviti i psiholozi i sociolozi i kulturolozi. I svi misleći i dobronamjerni ljudi –rekao je Drljević.

viranju, liči mi da bi nas vlast mentalno rado vratila na položaje oko Dubrovnika. Ne da bi ratovala, nego da nas „sabira u ime viših ciljeva“ i drži pod komandom. U takvom okruženju kultura je bitna samo pojedincima, ali ne i zajednici – kategoričan je Mirković.

Da bi se aktuelno stanje promijenilo, prema riječima Nikolića, potrebno je da mu neko prvo analitički pristupi, da ga definiše, popiše mu dobre i loše elemente.

- Presjek nekakav da se napravi, da znamo na čemu smo. I da se prednost dâ neuralgičnim tačkama. Nikakvu konkretniju ideju nemam. Prosipam opšta mjesta i nadam se će se jednom ukazati ono posebno. Da će se nešto izmigoljiti iz gomile istoga – rekao je Nikolić.

Prema mišljenju Baletića, ključ je u obrazovanju i rekonstrukciji Nacionalnog porgrama obrazovanja. Za zastoj u ovoj oblasti ne krivi predavače već sistem.

- Škole nemaju ni mokri čvor, djeca ponovo pješače po desetak kilometara do škole zato što im se ne obezbjeđuje prevoz, neki kombi, a s druge strane 900.000 eura se u našoj državi daje za neku vjersku školu – rekao je Baletić.

Mirković je pesimističniji.

- Jedino je sigurno da će nam trebati strpljenja, upornosti i ubjeđenja da možemo bolje, a pitanje je da li smo na to spremni i kada ćemo to bolje kao društvo stvarno i zaslužiti – zaključio je Mirković.

D. ERJAVŠEK

NAŠA TEMA: Crnogorski umjetnici o stanju u kulturi u posljednje dvije i po godine

Darko Drljević

PODGORICA – Najmirisniji čaj od jasmina i blistavi osmijeh šarmantne mlade žene uspješno su razvedrili tmurnu decembarsku subotu u urbanom dijelu Podgorice. Elegantno i nježno rukovanje, blagost i toplina u pogledu i damsko držanje u sedefastom, pretprazničnom naslonjaču, bili su uvod u životnu priču sagovornice koja je došla iz egzotične zemlje i naša je sugrađanka skoro pet godina.

– Zovem se Sintija (Cynthia) Đoković i rođena sam u Ruandi. Dolazim iz predivne zemlje, mnogi je zovu Ruanda, ali ja je zovem dom. Ruanda je poznata kao zemlja hiljadu brda ili, zbog svoje lokacije, srce Afrike. Ljubav je jedini razlog zašto sam došla u Crnu Goru. Moj muž je Crnogorac, u braku smo i živim ovdje skoro pet godina – predstavila se naša sagovornica.

Kaže da je znala za Crnu Goru jer su u školi učili istoriju Jugoslavije, posebno zato što je Tito imao bliske kontakte sa mnogim afričkim zemljama. – Crnu Goru sam dodatno poznavala preko ljudi koje sam srela, a koji su već bili ovdje i ispričali mi svoja iskustva. Moj prvi dan ovdje je bio dobar – uz uzbuđenje što ću vidjeti supruga i njegovu domovinu. Takođe, nikada neću zaboraviti planine koje sam vidjela prije slijetanja – pogled je bio nevjerovatan, jedva sam čekala da ih obiđem lično jer su oduzimale dah – kazala je Sintija. Kaže da dolazi iz porodice sa ,,samo dvoje djece“, ima sestru, a djetinjstvo im je bilo dobro.

– Ako imaš sve što ti treba, pa i više od toga, mislim da nemaš čemu da zamjeriš – kaže, navodeći da ima dosta rođaka, tetaka, ujaka i baku sa mamine strane.

Diplomirala je istoriju, geografiju, ekonomiju i preduzetništvo, a ima i diplome iz hote-

Iz zemlje hiljadu brda planina koje oduzimaju

Iz domovine joj najviše nedostaje porodica, zatim prijatelji, hrana, vrijeme, atmosfera, muzika, odlazak na safari i – žena kod koje ide u frizerski salon. Govori crnogorski jezik dovoljno da komunicira, ali daje sebi dvije godine da bi ga tečno govorila i umire od želje da ga nauči. Od hrane su joj najdraži kačamak i cicvara, zatim burek, ćevapi, priganice i popeci

lijerstva i nekoliko sertifikata iz fizičkog i akademskog obrazovanja, kao i više sertifikata za kratke kurseve.

Učimo đake, ali i Učimo od njih Sintija radi kao profesorica fizičkog vaspitanja u United kids International of Montenegro u Podgorici.

– U mom poslu je lijep rad sa djecom – tu su radost, smijeh i sreća, a naravno da imamo i tužnih trenutaka, posebno kada djeca odlaze u drugu zemlju ili se vraćaju u svoju domovinu. Biti nastavnik nije tako lako i ponekad se pribojavam, znajući da su budućnost svijeta i nove generacije u mojim rukama. Posebnost UKIM škole je što imamo učenike iz cijelog svijeta, ali zajedno smo

porodica. To je jedno od mjesta na kojem radite, a omogućava vam da budete ono što jeste, bez pitanja ko ste ili odakle dolazite. Mi učimo naše učenike, ali i od njih mnogo učimo – naglašava Sintija. Napominje da njen školski radni dan počinje u 8.30, a završava u 16 sati, uz tri pauze (ujutru, u vrijeme ručka i popodne). Nastava je na engleskom, pored časova ostalih jezika.

Kad ima slobodan dan, provodi ga kod kuće, čisteći, kuvajući, razgovarajući sa porodicom, čitajući, a nađe i vrijeme za familiju i prijatelje da se sastanu na kafi ili u posjeti.

– Ako uveče nijesmo kod kuće, onda šetamo, vježbamo u teretani ili igramo košarku, koja je jedan od mojih omi-

U mom poslu je lijep rad sa djecom – tu su radost, smijeh i sreća, a naravno da imamo i tužnih trenutaka, posebno kada djeca odlaze u drugu zemlju ili se vraćaju u svoju domovinu. Biti nastavnik nije tako lako i ponekad se pribojavam, znajući da su budućnost svijeta i nove generacije u mojim rukama. Posebnost UKIM škole je što imamo učenike iz cijelog svijeta, ali zajedno smo porodica. To je jedno od mjesta na kojem radite, a omogućava vam da budete ono što jeste, bez pitanja ko ste ili odakle dolazite. Mi učimo naše učenike, ali i od njih mnogo učimo – naglašava Sintija

ljenih hobija, jer sam je godinama igrala. Jutarnje sate subotom uglavnom provodim u crkvi, a ostalim danima volim da idem na mjesta na kojima nikad prije nijesam bila ili u one krajeve za koje su mi

prijatelji, čak i van Crne Gore, rekli da tamo mogu više da saznam o Crnoj Gori.

impresivna priroda U Crnoj Gori je impresioniraju i prirodne ljepote – more i

planine koje oduzimaju dah. – Volim mir i svuda gdje nema puno naroda na jednom mjestu, uz sigurnost na ulicama, jer možeš hodati bilo kada bez brige da li će te neko pokrasti ili ubiti, bez velike saobraćajne gužve, automobila ili u prodavnicama.

Naša sagovornica imala je i interesantno zapažanje iz svakodnevice u tržnim centrima – kaže da je kad je došla mislila sam da su u Crnoj Gori svi bogati.

– Svi su uredni, sa najboljim markama cipela ili odjeće, čak i u selu, nema beskućnika na ulicama, nema ljudi koji prose svuda po ulicama što je meni impresivno, što sam prvi put ovdje vidjela. Žene su lijepe, muškarci su zgodni, a većina ljudi je veoma visoka. Takođe sam primijetila da su ovdje prezimena veoma važna i kad ga izgovorite - ljudi mogu pogoditi odakle dolazite vi ili vaša porodica. Impresivno – kaže Sintija.

Ono što bi voljela da se promijeni je da ljudi vode računa o životnoj sredini, da ne bacaju smeće svuda, da budu odgovorniji, da čuvaju prirodne ljepote ove zemlje.

– Tužna sam kada vidim neku osobu da iz auta ili šetajući bacaju po putu cigarete, prazne flaše itd, a svugdje su postav-

NAJLJEPŠE ŽELJE: Sintija u prazničnom raspoloženju

Rad sa učenicima iz cijelog svijeta je posebno zanimljiv

brda do oduzimaju dah

Pošto sam prošle

godine za Božić i Novu godinu bila kod kuće, ovog puta ću ih provesti u Crnoj Gori sa suprugom. Moje želje za 2023. godinu su da budem zdrava, srećna i uspješnija u svemu što radim, i to želim svojoj porodici, prijateljima i svima širom svijeta –poručila je Sintija

ju. Ljudi kažu da mi ide odlično, ali ja mislim da imam još dug put – pa dajem sebi dvije godine da bih tečno govorila. Iskreno, umirem od želje da znam ovaj jezik plus pet ostalih koje govorim, biće to nevjerovatno. Što se tiče hrane, najdraži su mi: kačamak i cicvara (iako su mi skoro isti), zatim burek, ćevapi, priganice, popeci.

Sličnosti i razlike

Radno vrijeme i dežurstva tokom novogodišnjih praznika

DOM ZDRAVLJA

- Izabrani doktori za odrasle (Blok pet, Nova varoš i Konik) - od 7 do 21;

- Izabrani doktor za djecu u DZ ,,Nova varoš“ - non-stop 24 sata;

- Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 14;

- Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21;

- Jedinica za patronažnu radiće po redovnom rasporedu - nalozi će se primati u objektima na Koniku i u Blok pet – od 7 do 19;

- Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta – svakog dana od 7 do 19;

- Zdravstvene usluge u kovid centru ZO ,,Donja Gorica“ (izabrani doktor za odrasle) i ZO ,,Tološi“ (izabrani doktor za djecu) i uzorkovanje laboratorijskih nalaza za kovid pacijente - od 10 do 17 sati;

- RTG pluća za kovid pacijente u ZO ,,Stari aerodrom“ - od 10 do 12.

APOTEKE

- „Podgorica“ - Ulica slobode – od 7 do 22.

- „Kruševac“ - Bul. Sv. Petra Cetinjskog - non-stop 24 sata

POŠTA CG

31. decembar – skraćeno radno vrijeme:

- TC Delta - do 18;

- TC Bazar - do 18;

- TC Mol of Montenegro - do 18;

- TC Forum - do 18;

- TC Idea - do 20.

1, 2 i 3. januar – neradni dani

BANKE

Universal Capital Bank

31. decembar – od 8 do 15; 1, 2. i 3. januar – neradni dani CKB banka

ljene kante za smeće. Takođe, trebalo bi posvetiti više pažnje i unaprijediti odnose u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Da komunikacija sa pacijentima bude tolerantnija i takođe da se vodi računa o čistoci u tim ustanovama jer su one ogledalo države u sistemu – kazala je naša sagovornica. Imala je priliku da posjeti skoro sve gradove u Crnoj Gori osim još dva na sjeveru, ali se raduje što ću uskoro otići i u njih.

– Moj utisak je da planine i ljepota prirode oduzimaju dah, a zasad su Kolašin i Žabljak moji omiljeni. Neki gradovi su dosta slični, ali mislim da svaki ima nešto posebno. Takođe su mi omiljeni i Herceg Novi, Kotor, Tivat, Ada Bojana i Pržno - jako lijepi gradovi i predjeli u koje često odlazim u proljeće, jesen i da budem iskrena – Crna Gora je prirodno lijepa. Kaže da joj je u početku klima u Crnoj Gori bila izazov, ali je počela da se prilagođava.

– Ljeto je prevruće, zima je hladna, ali proljeće i jesen su moja omiljena godišnja doba kada sam ovdje. Društveni život je OK, moram još da istražujem, ljudi su dobri i imam puno prijatelja Crnogoraca. Govorim jezik – ne tečno, ali dovoljno da komuniciram ili da imam kratku konverzaci-

što nedostaje Govoreći o onome što joj nedostaje iz njene domovine – na prvo mjesto stavlja porodicu. Zatim su to prijatelji, hrana, vrijeme, atmosfera, muzika, odlazak na safari (u park da vidim životinje) kao i – žena kod koje ide u frizerski salon. Zaključuje da joj u početku ovdje nije bilo lako živjeti, ali sada je drugačije.

– Radim veći dio dana i dosta sam zauzeta, ostali dio dana provodim sa suprugom ili

– Crna Gora i Ruanda imaju mnogo toga zajedničkog: obje zemlje su male, iako je Ruanda i dalje dva puta veća od Crne Gore, imaju visoke ljude (koji vole meso i sir), dominira hrišćanstvo, obje su i dalje u razvoju i imaju velike turističke atrakcije. Ruanda ima š (sh), č (nc), lj (ly), nj (ny) u svom pismu kao i Crna Gora, iako ih pišemo drugačije, ima i nekoliko zajedničkih riječi, kao što je čaj (cyayi), u našem kinyarwanda jeziku pišemo isto kao što izgovaramo (vidiš i čitaš slova) – kao u crnogorskom jeziku. Razlike su da je Ruanda prenaseljena u poređenju sa veličinom, u njoj je najniža temperatura 17 stepeni Celzijusa, a najviša 29 stepeni; Ruanda je najčistija zemlja u Africi i svako ime i prezime imaju značenje. Crna Gora ima mnogo planina, Ruanda mnogo brda i vulkana. Ruanda je veoma zelena zemlja, ali ima i veliko siromaštvo u poređenju sa Crnom Gorom – navodi naša sagovornica, dodajući i različitosti u hrani, tradicionalnom vjenčanju, stilu plesa i tako dalje.

njegovom porodicom, a imam i dosta prijatelja sa kojima se družim. Jednom ili dva puta godišnje odem da posjetim porodicu, a oni takođe dolaze ovamo da me vide, tako da nema razloga da ne budem srećna. Pošto sam prošle godine za Božić i Novu godinu bila kod kuće, ovog puta ću ih provesti u Crnoj Gori sa suprugom.

Moje želje za 2023. godinu su da budem zdrava, srećna i uspješnija u svemu što radim, i to želim svojoj porodici, prijateljima i svima širom svijeta – poručila je Sintija na kraju razgovora, čestitajući Božić onima koji ga slave i Novu godinu svima.

R. UsKoKoVIĆ-IVanoVIĆ

Foto: Privatna arhiva

31. decembar – od 8 do 15; 1, 2. i 3. januar – neradni dani Prva banka

31. decembar – od 8 do 15; 1, 2. i 3. januar – neradni dani NLB banka

31. decembar – od 8 do 15; 1, 2. i 3. januar – neradni dani

PIJACE I TRGOVINE

Zelene pijace: od 6 do 15; Mješovite pijace: 8 do 15; Kamionska pijaca: od 4 do 21 sat Stočna pijaca: ponedjeljak - od 6 do 13;

Voli

31. decembar – skraćeno radno vrijeme, do 19 sati 1, 2. i 3. januar – neradni dani TC Mol of Montenegro

31. decembar – do 18; 1, 2. i 3. januar – neradni dani tC Big Fashion

31. decembar – do 18; 1, 2. i 3. januar – neradni dani tC Bazar 31. decembar – do 18; 1, 2. i 3. januar – neradni dani

AUTOBUSKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; ŽELJEZNIČKA STANICA

Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; PARKING SERVIS

Besplatan parking u zoniranim dijelovima grada i parkiralištima, osim: - U Ulici Miljana Vukova (iz TC ,,Ražnatović“ u centru) - U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO)

CEDIS

Cjelodnevna dežurstva; nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: Podgorica - 020/622-773 i 067/240-018; Golubovci – 020/873 – 327 i Tuzi – 020/875 – 415.

AGENCIJA ZA STANOVANJE

- Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati; kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663.

VODOVOD I KANALIZACIJA

- Dežurne službe pružaće usluge non-stop 24 časa; kontakt telefon 020/440-388.

ČISTOĆA

- Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića radiće redovno, od 7 do 21 sat. nj. Ž.

Sintija u narodnoj nošnji Ruande

Košarka je jedan od omiljenih hobija

Priznanja iz svoje zemlje imaju najveću vrijednost

Treći put zaredom, a šesti u karijeri, Stefan Savić izabran je za najboljeg fudbalera Crne Gore.

Među titulama, osvojenim kupovima i evropskim trofejima, uvijek je isticao i ponosno ponavljao da najemotivnije doživljava priznanja iz zemlje u kojoj je rođen. Vedrog duha, nasmijan i raspoložen, lider nacionalnog tima i vođa odbrane madridskog Atletika, iz prijestonice Španije javio se na prednovogodišnji poziv Pobjede. - Velika mi je čast što sam šesti put izabran za najboljeg igrača Crne Gore. Kao što sam i ranije govorio, svaka nagrada koja dolazi iz moje države ima poseban značaj za mene. Hvala svima koji su prepoznali moj rad, trud i zalaganje i u dresu reprezentacije i u klubu. Ovo priznanje predstavlja još veći podstrek da i u narednom periodu predstavljam moju zemlju na pravi način. Zadovoljstvo je biti u društvu Mirka, Stevana, Baše i Mugoše, igrača koji su dobijali ovu nagradu – rekao je Savić.

Rekorder je Mirko Vučinić koji je sedam puta proglašavan fudbalerom godine u izboru FSCG, s tim što trideset devetogodišnji Nikšićanin odavno nije aktivan na terenu.

Savić ima šansu da prestigne prijatelja i nekadašnjeg saigrača iz reprezentacije.

- Nikada nijesam gledao statistiku, ponajmanje ličnu. Ne osvrćem se na takve stvari. Od kada sam počeo da se bavim fudbalom, išao sam dan po dan, trening za trening, utakmicu za utakmicu... Pratio sam taj put, a to me je dovelo dovde. Neću odstupiti od takvog pristupa. Uvijek ću davati ono najbolje što imam, a zadovoljstvo je kada to drugi

vrednuju – dodao je trideset jednogodišnji Mojkovčanin.

Nastupajući za BSK Borču, Partizan, Mančester siti, Fiorentinu i sada Aletiko, iskusni defanzivac je bio akter više od 320 ligaških utakmica. Vodio je i dobijao duele sa najboljim svjetskim napa-

dačima, jedan je od najcijenjenijih odbrambenih igrača ne samo na Pirinejskom poluostrvu, dokazao se i na kontinentalnoj sceni... Sve velike rezultate postigao je na klupskom nivou, dok sa reprezentacijom još uvijek nije učestvovao na velikom takmičenju.

Ne otpisujte španski fudbal

Čak tri od četiri španska kluba su ove sezone ispala u grupnoj fazi Lige šampiona.

Samo je Real prošao, a eliminaciju su doživjeli Barselona, Sevilja i Atletiko Madrid.

Mediji na Pirinejima su to opisali kao – totalni debakl.

Što je uzrok da nema mnogo Španaca u nokaut fazi?

- Moj Atletiko je u posljednjih 10

godina – osam puta prošao grupno takmičenje Lige šampiona. Ove sezone smo ispali, kao Barsa i Sevilja prije nokaut faze. Jednostavno se kockice nijesu poklopile. Dešava se. Engleski timovi su preuzeli primat, ali nikada ne otpisujte španske ekipe. Mi smo imali izuzetnih rola, stizali do završnice, igrali finale Lige šampiona. Real je rekorder po broju osvojenih trofeja u ovom takmičenju, Barsa je takođe

Zanimljivo – uživo nije ni gledao utakmice Mundijala. Do Katara... - Nikada sa tribina nijesam pratio neki meč Evropskog prvenstva, a do odlaska u Dohu – ni utakmice Mundijala. Nedavno sam bio u Kataru i svjedočio istinskom spektaklu. Impresivan uti-

bila prvak, Viljareal je skoro bio akter polufinala... Nadam se da će Atletiko već sljedeće sezone otići mnogo dalje – poručio je Savić.

,,Kolćonerosi“ su završili posljednji u grupi B i neće igrati evropske utakmice do kraja sezone.

- Maksimalno ćemo se posvetiti prvenstvu u kojem nijesmo najbolje krenuli. Trenutno smo na granici plasmana u Ligu šampiona, ali vjerujem da ćemo ispuniti taj cilj. Očekujem da igramo sve bolje do kraja sezone –rekao je Savić.

Želja: Kraj u Atletiku

Osma je godina otkako je Stefan Savić postao član Atletiko Madrida.

Sa ,,kolćonerosima“ je bio prvak Španije, Lige Evrope i osvojio trofej evropskog Superkupa, a igrao je i finale Lige šampiona.

U klubu se osjećao kao kod kuće. Kada bi mogao da bira – izabrao bi da karijeru završi na ,,Vanda Metropolitanu“. - Fudbal je nepredvidiv, nikada ne znate što donosi novi dan, a kamoli prelazni rok. U Madridu sam se odomaćio, prezadovoljan sam u Atletiku.

Ako me zdravlje posluži, planiram da igram još pet-šest sezona. Volio bih da ovdje završim karijeru. Meni odgovara sve, a i ljudi iz kluba su zadovoljni sa mnom. Dok je tako, ne bih ništa mijenjao – ističe Savić.

sak. Fudbal, stadioni, navijači, organizacija... – sve je bilo izuzetno. Kao gledalac imao sam priliku da uživam, a govorio sam sebi – kada je ovako dobro dok se gledaju utakmice, kako li je tek dolje na terenu, kada igraš za svoju zemlju. Ostaje san da sa Crnom Gorom odem na veliko takmičenje. Borimo se za to. Nećemo odustati. Do posljednjeg daha – što se kaže. Postigao sam u karijeri dosta, ali učešće sa reprezentacijom na narednom Euru bila bi kruna karijere. Sljedeći Mundijal će biti 2026. godine. Uradićemo sve da se plasiramo – naglašava Savić. Svjetska kruna pripala je Argentini i Lionelu Mesiju Čarobnjak iz Rosarija podigao je trofej koji mu je nedostajao – i za mnoge postao najveći svih vremena. - Igrao sam protiv Mesija mnogo puta. Onaj koji je pored njega na terenu tek osjeti kakav je igrač. Postigao je sve, a sada ima i ,,Zlatnu boginju“. Zaslužio je, a u njegovim poznim godinama je zadovoljena fudbalska pravda. Osporavali su ga jer nije osvojio Svjetsko prvenstvo. U Kataru je uradio isto što i Maradona u Meksiku 1986, s tim što je Mesi trofejniji –

Podrška selektoru Raduloviću

Crna Gora u martu počinje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo koje se igra 2024. godine.

U grupi sa Srbijom, Mađarskom, Bugarskom i Litvanijom, ,,hrabre sokole“ će predvoditi Miodrag Radulović, koji je na sjednici Izvršnog odbora FSCG dobio povjerenje da nastavi selektorski posao.

- Drago mi je što selektor Radulović ostaje.

Neko vrijeme smo zajedno, već smo prošli jedne kvalifikacije, igrali u ciklusu Lige nacija. Napravio je bazu, isprobao dosta igrača, radi dobar posao. Bićemo spremni za ono što nas čeka ove godine. Pokušaćemo da se plasiramo na Evropsko prvenstvo. Nadam se da će nas mimoići povrede koje su nam pravile velike probleme. Nijesmo uspijevali da zaigramo u najjačem sastavu. Očekujem da Crna Gora odigra ozbiljnu ulogu u grupi. San svih nas je da budemo dio evropske smotre fudbala – ističe Stefan Savić, kapiten najboljeg državnog tima.

kazao je Savić. Nakon Mundijala – povratak klupskog fudbala. ,,Kolćonerosi“ imaju dvocifreni zaostatak za vodećom Barselonom i teško mogu do trona La Lige.

Realan cilj je – Liga šampiona.

- Bili smo prvaci prije nepune dvije godine i očekivanja su da ponovimo takav uspjeh. Treba, ipak, biti realan. Barselona i Real su klubovi koji svake godine idu na prvo mjesto, nije jednostavno u toj konkurenciji biti ispred svih. Stalno smo u vrhu, znali smo da budemo bolji od velikih rivala ili da ih razdvojimo na tabeli. Trenutno smo iza, ali tek je 15. kolo, a ima ih 38. Naš plan je da izborimo Ligu šampiona, a ako se ukaže šansa za nešto više u Španiji – nastojaćemo da je iskoristimo.

Godina je prošla, stigla je nova. Što je Savić poželio u 2023?

- Dobro zdravlje. Volio bih da me povrede mimoiđu jer je bilo perioda kada su me kočile. Hvala Bogu, nije bilo težih problema, ali bilo bi lijepo da ih ne bude uopšte. Za sve ostalo pobrinuću se sam – zaključio je Savić, uz čestitke novogodišnjih i božićnih praznika svim čitaocima Pobjede. D. KAŽIĆ

Stefan Savić, kapiten reprezentacije i vođa odbrane Atletiko Madrida, šesti put izabran za najboljeg fudbalera Crne Gore

Želimo četvrtfinale i kvalifikacije za OI

debitovao

na klupi rukometaša Crne Gore malo toga je navodilo na pomisao da će 12. januara 2023. on biti taj koji će s ,,lavovima“ početi nastup na trećem uzastopnom velikom takmičenju.

Pred manje od hiljadu gledalaca u dvorani ,,Verde“, Crna Gora je tada remizirala sa Far-

stvo. Više od četiri godine kasnije, iza sebe – s Roganovićem kao

šampionatima Starog kontinenta, tri trijumfa i 11. mjesto na narednom izdanju EP, a sada se sprema za prvi nastup na Svjetskom prvenstvu od 2013.

- Ne vjerujem da je poslije

Od Vuje sam najviše naučio, ali uradiću sve da pobijedimo

Zanimljiv trenerski duel čeka Zorana Roganovića 14. januara u Krakovu – na protivničkoj strani u meču s Iranom naći će se njegov prijatelj, takođe Cetinjanin, legenda svjetskog rukometa Veselin Vujović

- Biće mnogo emocija. Vuja je čovjek od kojeg sam najviše naučio vezano za trenerski zanat, družeći se s njim šest-sedam ljeta po sedmicu ili dvije. Pričali smo non-stop o rukometu. Ali kad utakmice počne uradićemo sve da ih pobijedimo kako bismo ostvarili naše planove i snove. Emocije ćemo od prvog minuta meča ostaviti po strani, a moje i poštovanje ekipe prema veličanstvenom Veselinu Vujoviću je ogromno. Imamo svoje planove i bez obzira ko je na drugoj strani daćemo sve od sebe – navodi Zoran Roganović.

kraju smo upisali samo jednu pobjedu, u razigravanju od 21. do 24. mjesta. Poučen i tim iskustvom, siguran sam da neću dozvoliti da ni ekipu, ni mene ponese euforija, iako sam svjestan da kod nas svi imaju velike ambicije i želje da se desi nešto veličanstveno.

POGLED KA PARIZU

Cetinjanin koji je 26. decembra proslavio 45. rođendan uvjeren je da se njegova ekipa izdigla iznad ograničavajućih faktora crnogorskog i balkanskog mentaliteta.

- Momci su toliko zreli i shvataju koliko je potrebno da se dođe do vrha koji svi želimo, tako smo i postavili stvari već neko vrijeme – idemo stepenicu po stepenicu, baš kako sam na početku planirao. Tako za sada ide i nema potrebe ni da pomislimo da možemo da preskočimo dvije stepenice odjednom, već realno sagledavajući idemo meč po meč, sa željom da napravmo još jedan iskorak – kaže Roganović. Koji rezultat na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj i Švedskoj bi predstavljao taj iskorak?

ili su sada na čelu Saveza, prvo Zorana Radojičiću, a potom Petru Kapisodi koji je donio mirnoću i stabilnost. Nije bilo nikakve sječe, već je rečeno: novi je početak, nema veze iako smo se malo spotakli na star-

,,Lavovi“ će od 1. januara boraviti u Dohi, gdje će trenirati i igrati s Katarom prije odlaska u Krakov

problem s činjenicom da su trenerima koferi uvijek spakovani.

- Od početka se vodim mišlju da svakog dana, što je normalno u ovom poslu, može doći do promjene i da mogu dobiti otkaz. Taj pristup i rad s tolikom posvećenošću, misao da je svaki dan u reprezentaciji kao

posljednji, čini mi se da me zadržalo toliko dugo. Sve to čini da svoj posao radim na najbolji način – govori Roganović. Nekadašnji desni bek ,,u ruke“ je dobio ekipu velikih mogućnosti, igrače u najboljim godinama, zrele da pomjeraju granice. Za sada se čini da se Roganović neće brzo ,,pakovati“ kad je u pitanju angažman u nacionalnom timu. - I dalje razmišljam isto, svjestan sam na kojoj sam poziciji i koja je moja odgovornost, zato imam i uvijek ću imati takav pristup. Najveća moguća čast koja jednom treneru, naročito bivšem reprezentativcu, može da se desi je da bude na čelu nacionalnog tima. Koliko god poslova u budućnosti budem imao, nijedan neće biti ni blizu ovog koji sada radim. Trudim se svakodnevno da napredujem i budem što bolji trener, siguran sam da to momci vide na svakom okupljanju. Želim da nastavimo niz usjeha i da tako bude uvijek. Moj moto je da na svakom treningu, svakoj utakmici i takmičenju napredujemo. Čini mi se da smo dosta toga uradili do sada,

a ima i još mnogo da se uradi – najavljuje selektor ,,lavova“.

NEĆE BITI KAO PRIJE 10 GODINA

Svjetsko prvenstvo za Crnu Goru počinje 12. januara duelom sa Španijom, a u grupi A su još Iran i Čile. Tri selekcije idu u glavnu rundu, iz nove grupe dvije će u četvrtfinale. Sitno se broji do rukometne euforije koja će zahvatiti Crnu Goru, očekivanja su velika.

- Ne opterećujem se time jer sam svjestan da nas svako opuštanje ili euforija može odvesti korak nazad, do neuspjeha. Igrači i ja stojimo čvrsto na zemlji, ne razmišljamo mnogo o euforiji, iako je prošlo 10 godina od našeg prvog i jedinog učešća na Svjetskom prvenstvu. Vjerujem da nas neće ponijeti euforija, a vratiću se sada baš tih 10 godina unazad – vraća Roganović film na Španiju 2013.

- Tada sam kao igrač bio na Svjetskom prvenstvu i bogami smo otišli s pričama i nadanjima da možemo uzeti medalju, što je iz ove perspektive bilo baš nerealno. Na

- Ovo nam je šansa, u planu koji sam predstavio još na početku, da odemo u kvalifikacije za Olimpijske igre, a poslije i da se plasiramo za Pariz 2024. To bi bila kruna, ostvarenje sna ove ekipe. Za to nam je potrebno četvrtfinale SP i uradićemo sve da ostvarimo cilj. Ne obećavamo polufinale i borbu za medalju, to me sada uopšte ne interesuje, već samo da uradimo sve da dođemo do, na primjer, osmog mjesta, a ako nam se ukaže prilika ne vjerujem da ćemo je ispustiti jer ovi momci, iako relativno mladi, imaju toliko iskustva – optimista je Roganović. Da bi stigla do četvrtfinala, Crnoj Gori će biti potreban makar jedan veliki ,,skalp“ – u prvom kolu protiv Španije ili u glavnoj rundi protiv Francuske, uz trijumfe protiv nešto slabijih rivala od ,,furije“ ili ,,trikolora“.

- Po planu ćemo imati makar šest jakih utakmica, biće veoma bitno da zadržimo svježinu i da nas zaobiđu povrede i drugi problemi. Opterećenje je veliko i biće veliki izazov da nas sve to zaobiđe, kao i svim drugim ekipama. Spremamo se i za Španiju, i za Iran, i za Čile, a iako smo tek drugi put na SP čini mi se da nam naš nivo igre daje za pravo da razmišljamo o glavnoj rundi gdje bismo se sastali vjerovatno sa Francuskom, domaćinom Poljskom koji će imati veliku podršku s tribina, te Slovenijom koju smo pobijedili na prethodnom evropskom prvenstvu. Biće veoma teško, ali prvo da obavimo posao u preliminarnoj rundi, pa ćemo planirati za dalje –oprezan je Zoran Roganović.

N. KOSTIĆ

Selektor crnogorskih rukometaša Zoran Roganović za Pobjedu o ambicijama na SP

Zoran Roganović

24. oktobra 2018.

JE POSLJEDNJI

Veselin Vujović i Zoran Roganović

Novi iskorak ,,lavova“

Kao i 2020, crnogorske sportske radosti počele su s rukometašima. Tada se slavila prva pobjeda na evropskim prvenstvima, sada se otišlo korak dalje – drugi put u istoriji ,,lavovi“ su se našli u glavnoj rundi.

Iako desetkovani korona virusom, izabranici Zorana Roganovića su u preliminarnoj rundi poslije poraza od Danske (30:21)

(28:24) i Sloveniju (33:32), da bi nakon selidbe u Budimpeštu pobijedili i Hrvatsku (32:26). Šampionat

Jakšić - kralj brdskih staza

Na dan kada je igrano finale Eurobasketa, u Crnu Goru je stigla lijepa vijest iz auto-moto sporta.

Vasilije Jakšić postao je prvi Crnogorac s titulom prvaka Evrope na brdskim stazama. Osamnaestog dana septembra Jakšić je trijumfovao u hrvatskom Buzetu, u devetoj trci šampionata, i osvojio šampionski trofej u generalnom plasmanu, u konkurenciji više od 100 vozača.

Član Auto-moto sportskog kluba Kotor je i trostruki prvak Centralno-evropske zone. Osim u Hrvatskoj, u okviru šampionata Evrope ove sezone bio je najbrži i u Francuskoj, Portugalu, Španiji, Švajcarskoj i Češkoj, dok je u Italiji i Poljskoj bio drugoplasirani.

Zenica za zaborav

Fudbalska euforija vratila se u Crnu Goru u septembru, kada je naša reprezentacija imala šansu da se plasira u A diviziju Lige nacija i zakaže mečeve sa selekcijama kakve su Francuska, Hrvatska, Španija... i, što je još važnije, obezbijedi mjesto u baražu za Evropsko prvenstvo 2024.

Od euforije se stiglo do – razočaranja. ,,Sokoli“ su u svakom smislu podbacili u Zenici i izgubili od BiH (1:0), što je bila nova potvrda nedostatka pobjedničkog mentaliteta u prelomnim momentima.

To je (in)direktno priznao i selektor

Miodrag Radulović

Tri dana kasnije došao je i poraz od Finske pod Goricom (2:0), čime je Crna Gora ostala i bez drugog mjesta u B3 grupi, koje je takođe moglo da donese prohodnost ka plej-ofu za Euro.

Neviđen ambijent

Opet rukometaši, ovog puta ne samo zbog rezultata.

Plasman ,,lavova“ na Svjetsko prvenstvo nije spektakularan rezultat jer se poslije dobrih igara na EHF Euru očekivao, tim prije jer su bili među nosiocima i za rivala imali Grčku.

Ipak, ambijent u kojem su Vasko Ševaljević i drugovi došli do planetarne smotre, kao i činjenica da će se na SP naći poslije 10 godina, čine da se ovo nađe među ,,top“ momentima.

Crna Gora je 13. aprila izgubila od Grčke u gostima 25:23, što je bio ,,signal“ da se u ,,Morači“ napravi, do tada, neviđen ambijent u kojem je igrala neka naša selekcija.

Dugo se pričalo i pričaće se o atmosferi u najvećoj crnogorskoj dvorani, fešti koja je trajala duže od pola sata po završetku meča koji je naš tim dobio 33:25.

Deset

događaja koji su obilježili sportsku 2022.

Godina u znaku rukometnih čarolija i Marijinog skoka za sva vremena

,,Burek sa sirom“ pomirio navijače

šaljivim skandiranjem ,,burek sa sirom“ izazvali simpatije, a naročito akcijom sakupljanja sredstava za kupovinu vozila navijačima BiH kojima je zapaljen kombi u Podgorici. Uslijedio je poziv Fahrudina Meškovića, vlasnika restorana ,,Kod Fehre“, da svi Crnogorci koji dođu na meč u Zenici u septembru budu njegovi gosti. Obećanje je ispunjeno. U Zenici su svi crnogorski navijači dočekani kao ,,svoji“, omogućen im je besplatan parking kod stadiona, pristalice dvije selekcije pjevale su zajedno prije meča, a prijateljski ambijent prisutan je bio i u Sarajevu kada su se sastale rukometne reprezentacije BiH i Crne Gore. Tada je Nermin Selman, nekadašnji predsjednik RK Bosna, odlučio da kupi sve ulaznice za crnogorske navijače.

savladali Sjevernu Makedoniju

su, nakon poraza od Holandije (34:30), Francuske (36:27) i Islanda (34:28), završili na 11. mjestu, a Miloš Vujović izabran je za najbolje lijevo krilo Evropskog prvenstva.

Najljepšu priču o odnosima u regionu u 2022. ispisali su –navijači. Bosanskohercegovački

i crnogorski. ,,Sokoli“ i ,,zmajevi“ remizirali su 11. juna (1:1) u Podgorici u trećem kolu Lige nacija,

ali mnogo bitnije je ono što se dešavalo na tribinama i poslije meča. Navijači Crne Gore su

Rukometaši oduševili na EP

Vasilije Jakšić, prvak Evrope u brdskim auto-trkama

,,Lavovi“ u nezaboravnom ambijentu izborili plasman na SP

Navijači BiH i Crne Gore u Zenici

D. MALIDŽAN

Iz Minhena u vječnost

Najveći uspjeh crnogorskog sporta u 2022, među većima od obnove nezavisnosti 2006, ostvaren je 21. avgusta.

Atletičarka MarijaVuković osvojila je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Minhenu.

Cetinjanka je do srebra stigla s preskočenih 195 centimetara (iz trećeg puta), dok je sve prethodne visine uspjela da savlada iz prvog pokušaja. Zlatna medalja pripala je ukrajinskoj takmičarki JaroslaviMahučik, dok se bronzom okitila AngelinaTopić iz Srbije.

Marija je najveći uspjeh u karijeri postigla nakon što je bila četvrta na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu u martu i zlatna na Mediteranskim igrama u Oranu.

U 2022. debitovala je na mitinzima Dijamantske lige, a godinu krunisala nagradom za najbolju sportistkinju Crne Gore, drugi put zaredom.

,,Lavice“ su čudo

Deset godina je Crna Gora čekala medalju od rukometašica i dočekala ju je poslije iscrpljujućeg i briljantnog puta koji su ,,lavice“ prešle od Podgorice, preko Skoplja, do Ljubljane.

Izabranice Bojane Popović su u spektakularnom ambijentu u ,,Morači“ (koja je prokišnjavala na

dan premijere) pobijedile Španiju (30:23), Njemačku (29:25) i Poljsku (26:23), uz savršen ,,posljednji ples“ Jovanke Radičević koja se oprostila od domaćih navijača. Poraz od Francuske (27:19) na startu glavne runde nije poremetio ,,lavice“, koje su trijumfom nad Rumunijom(35:34) osigurale

polufinale u Ljubljani. Izgubljen duel od Holandije (42:25) brzo je zaboravljen...

Danska je u polufinalu bila prevelik zalogaj (27:23), ali je posljednji atom snage ostavljen u duelu za treće mjesto.

Pred nekoliko hiljada naših navijača, Crna Gora se bez Milene Raičević, te lišena pomoći Itane Grbić u produžecima, revanširala Francuskoj i herojski stigla do bronze (27:25).

2022. u Crnoj

Gori znaku čarolija skoka vremena

Protekla godina bila je sadržajna, uzbudljiva i prilično uspješna za crnogorski sport. Radovali smo se rukometnim čarolijama obje selekcije, skokovima za vječnost Marije Vuković, uživali uz košarkaše, ponovo nas je uhvatila bila fudbalska euforija, u žižu javnosti su – kao nekada – došle brdske autotrke i evropski prvak Vasilije Jakšić. Najljepšu priču o odnosima u regionu u 2022. ispisali su – navijači. Bosanskohercegovački i crnogorski.

Bojana Gojković je osvojila srebro, Tamara Radunović bronzu na seniorskom prvenstvu Evrope u boksu, blistala je Anđela Berišaj u tekvondou, Gracija Stjepčević i Mirko Šarčević u boćanju, odnosno boksu, Arso Milić u džu-džici...

Odabrali smo deset sportskih momenata u našoj državi u minulih 12 mjeseci koji su izazvali najveću pažnju.

Kraljice ringa

Boks je u trendu u Crnoj Gori, i to ženski. Zasluge pripadaju Bojani Gojković, koja je nakon spektakularnih izdanja u mlađim kategorijama (po dva evropska zlata u juniorkama i uzrastu mladih) raskošan talenat demonstrirala u oktobru 2022. i u najjačoj konkurenciji. Na debiju na Evropskom prvenstvu za seniorke, članica BK Budva bila je najmlađa osvajačica medalje i najmlađa finalistkinja.

Poslije tri pobjede, u finalu bantam kategorije (do 54 kg) šampionata u Budvi morala je da preda zbog povrede nosa.

Sjajan utisak kompletirala je Tamara Radunović Nakon duže pauze vratila se u ring i prigrabila bronzu u polusrednjoj (do 70 kg).

Velika čast za Mirka Vičevića, crnogorski vaterpolo i generalno naš sport - legendarni Kotoranin u oktobru je zvanično postao član Kuće

Košarkaška groznica

Vičević u Kući slavnih

slavnih vodenih sportova. Njemu je priznanje uručeno na svečanosti u Fort Loderdejlu na Floridi.

Vičević je bio olimpijski šampion sa Jugoslavijom u Seulu 1988, ima i dvije titule prvaka svijeta 1986. i 1991, kao i evropsko zlato iz 1991.

U trenerskoj karijeri je bio prvak Evrope sa juniorskom crnogorskom selekcijom, a s Katarom je osvojio LEN kup (sadašnji Evrokup).

Jedini je crnogorski vaterpolista član Kuće slavnih.

Sportsko ljeto 2022. uljepšali su košarkaši vrlo dobrim nastupom na Evropskom prvenstvu.

Iako bez NBA asa Nikole Vučevića i nekoliko povrijeđenih igrača, tim Boška Radovića djelovao je kompaktno, organizovano, lepršavo... ,,Crveni“ su nastup počeli nesrećnim porazom od Turske (72:68), pobijedili Belgiju (76:70) i Bugarsku (91:81), pa nakon izgubljenog duela od Španije (82:65) u posljednjem meču grupe A pobijedili Gruziju (81:73).

Bojan Dubljević, Kendrik Peri, Vladimir Mihailović i drugovi iz Tbilisija su otišli u Berlin na megdan jednom od domaćina, Njemačkoj, i umalo napravili senzaciju. I sudije su bile na strani Njemaca, pa je poraz bio neizbježan – 85:79.

Četvrtfinale je ostalo san, ali pamtiće se dani u kojima je Crna Gora živjela za košarku...

Marija Vuković slavi evropsko srebro

Rukometašice sa bronzanom medaljom na EP

Košarkaška reprezentacija na EP

Bojana Gojković i Tamara Radunović

EHF

Crna Gora ne zavisi od mene, ni od bilo kojeg pojedinca

Za Bojana Dubljevića su individualna priznanja, maltene, postala dobra navika, iako mu je, kako kaže, timski uspjeh uvijek na prvom mjestu.

Zahvaljujući igrama u španskoj Valensiji, za koju nastupa punu deceniju, ali i dresu reprezentacije, crnogorski košarkaški as iz sezone u sezonu obogaćuje svoju riznicu nagrada kojima samo potvrđuje status igračke ikone Valensije, ali i renome jednog od najboljih crnogorskih igrača od obnavljanja nezavisnosti.

Posljednje, u nizu, priznanje stiglo je iz Košarkaškog saveza Crne Gore, koji je Dubljevića proglasio za najboljeg crnogorskog košarkaša u inostranstvu, rekordni šesti put, pošto je isto priznanje dobio i 2013, 2017, 2018, 2019. i 2021 godine… - Ponosan sam što sam dobio to priznanje, posebno što ono dolazi iz moje zemlje. Iako nijesam neko ko juri za individualnim priznanjima, ona su pokazatelj napornog rada. Vjerujem da dođu sa zaslugom i drago mi je što sam ih toliko puta dobio –kaže na početku razgovora za Pobjedu Bojan Dubljević, koji je prvo priznanje od KSCG dobio daleke 2011. godine, kao najbolji košarkaš Crne Gore, u godini u kojoj je prvo igrao na pozajmici u Lovćenu, a zatim u dresu

Budućnosti.

Pored Bojana, nagrade za 2022. godinu otišle su u ruke još dvoje Dubljevića, njegovih rođaka – Jelena je najbolja igračica u inostranstvu, a Dušan trener godine. Na pitanje u čemu je tajna uspjeha košarkaškog prezimena Dubljević, Bojan odgovara: - Nema tu nikakve tajne, to je samo naporan rad. I Jelena i Dušan su veliki radnici, vrlo talentovani i veoma posvećeni svom poslu – dodaje 32-godišnji Nikšićanin.

S KLUBOM MOGLO BOLJE

Kraj godine je i vrijeme kada se, obično, sumiraju utisci, pa i na profesionalnom planu. - Što se tiče klupske sezone i nijesam previše zadovoljan. Ne igramo kako želimo, imamo dosta padova u igri u sezoni. Znam da možemo bolje i nadam se da ćemo to i ostvariti. Što se tiče reprezentacije, tu sam i više nego zadovoljan. Imali smo dobre kvalifikacije. Izdvojio bih utakmicu sa Bosnom i Hercegovinom kući, gdje smo u prelijepoj atmosferi pred našim navijačima savladali jedan izuzetno jak tim. Evropsko prvenstvo je bilo dosta dobro, pokazali smo da nam je mjesto među najboljim reprezentacijama i sad nas čeka posljednji prozor za kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo – kaže Dubljević.

Nakon dvoipogodišnje pauze, zbog povreda i klupskih obaveza, Bojan se u 2022. godini vratio u reprezentaciju Crne Gore. Koliko prisustvo kapitena i lidera ekipe znači našoj selekciji vidjelo se u avgustovskom ,,prozoru“ kvalifikacija za Mundobasket, i važnoj pobjedi protiv Bosne i Hercegovine (12 poena, osam skokova), ali posebno na Evropskom prvenstvu, gdje je zajedno sa Kendrikom Perijem bio najbolji strijelac našeg tima (prosječno po 15,2), te najbolji skakač (5,8 po utakmici). Njegova, ali i igre ostalih naših reprezentativaca, omogućile su Crnoj Gori da na septembarskom Eurobasketu ostvari najbolje rezultate u istoriji, jer je sa tri pobjede prošla u osminu finala. Nakon Belgije i Bugarske naša selekcija je u Tbilisiju morala da savlada i domaću Gruziju, pred više od 8.000 vatrenih navijača, a onda je, u osmini finala, zahvaljujući odličnoj igri u drugom poluvremenu, u Berlinu do kraja mučila drugog domaćina Njemačku, koja je na kraju slavila 85:79.

Minesota ga je 2013. godine izabrala kao 59. pika na NBA draftu, ali Dubljević na kraju nikada nije zaigrao u NBA ligi. A nije mu ni krivo zbog toga.

- Ne žalim i nikad nijesam želio da igram u NBA ligi. Više volim evropsku košarku i njen sistem. Još kao dječak sam sanjao da ću igrati u jednom klubu koji će igrati Evroligu i gdje ću ostati do kraja, i drago mi je da sam ga pronašao. Istina je i da ne igramo baš svake godine Evroligu, ali nije mi krivo. Kad pogledam unazad, mogu da budem ponosan na svoju karijeru – rekao je Dubljević.

- Odradili smo dobar posao u kvalifikacijama. Dobiti Bosnu i Hercegovinu u najjačem sastavu nije bilo nimalo lako, ali su nas u ,,Morači“ naši navijači vodili do pobjede. Utakmica sa Litvanijom je bila ne tako sjajna, jednostavno su dosta jači od nas i nijesmo mogli da se takmičimo s njima. Došlo je to Evropsko prvenstvo gdje je svaki igrač ginuo za svoju zemlju, ponosno smo branili boje reprezentacije. Uslovi u Tibilisiju su bili loši, od hotela i hrane do puta do sale gdje smo svaki dan putovali sat vremena da bi odradili kratak trening. Tokom utakmica smo imali i problema da se naviknemo na kriterijum suđenja, ali tu nema nikakve zamjerke. Prošli smo tešku grupu i u Berlinu igrali sa domaćinom i pokazali da možemo da se

Navijačka strast prema Liverpulu i

Otkud navijačka ljubav prema Liverpulu i Napoliju?

Napoliju

- Nikad nijesam bio fan najvećih i najboljih klubova. Uvijek sam volio srednje klubove koji se bore da postanu veliki. Liverpul sam zavolio prvo zbog navijača i sjajne atmosfere i naravno zbog Džerarda koji je skoro čitavu karijeru proveo tamo. Isto tako je i za Napoli i Hamšika

uspomene i sad je fokus da se kvalifikuje– sumirao je utiske iz proš-

nosimo s njima. Bio je to dobar Eurobasket, imamo samo lijepe uspomene i sad je fokus da se kvalifikujemo za Svjetsko prvenstvo – sumirao je utiske iz prošlog ljeta Dubljević.

MALE ŠANSE DA DOĐE U FEBRUARU

Crna Gora je na korak od drugog uzastopnog plasmana na Mundobasket. U posljednjem ,,prozoru“ kvalifikacija, ,,crveni“ 23. februara gostuju BiH, a 26. dočekuje Češku. S obzirom na to da Valensija 24. februara igra meč Evrolige kod kuće sa Olimpijakosom, neizvjesno je da li će španski klub dozvoliti Dubljeviću da dođe i zaigra za reprezentaciju, i dobije priliku da u ,,Morači“, u slučaju pozitivnog ishoda, doživi iste emocije kao iz prethodnih kvalifikacija za SP, i meča sa Letonijom, protiv koje je Crna Gora proslavila prvi plasman na Mundobasket.

hobi, danas ga igra povremeno

- Bio je nekad bio moj najveći hobi, pogotovo kad sam igrao u Budućnosti. Brat i ja smo svaki slobodan dan išli da igramo pikado i znali smo da čitav dan provedemo igrajući bez presta

nijesam imao dostojnog protivnika da se takmičim i nekako se i izgubila želja za tim. Sad kad se sastanemo odigramo ponekad koju partiju, čisto da se oprobamo i vidimo da li još uvijek imamo taj osjećaj – kaže Dubljević

no vrijeme, kada ti profesionalne obaveze to dozvoljavaju?

baš malo, ali kad ga imam onda ga provedem s porodicom. Gledamo filmove i serije, šetamo u prirodi.

- Jedan od najljepših momenata moje karijere je upravo ta utakmica protiv Letonije. Taj osjećaj i te emocije su nešto što nikad neću zaboraviti. Što se tiče ,,prozora“ u februaru, male su šanse da će klub da me pusti da igram. Čak i u novembarskom ,,prozoru“ su španski klubovi zabranili igračima da igraju.

- Jedan od najljepših momekoji su u mogućnosti da

Ono što je sigurno, jeste da jedan igrač ne čini reprezentaciju. Ne zavisi Crna Gora ni od mene, ni od bilo kojeg pojedinca, već od tih igrača koji su u mogućnosti da igraju. Pokazali su da je tako i znam da će učiniti sve kako bi otišli na SP.

Ipak priznaje da mu ,,nije lako gledati sa strane kako njegova ekipa igra a ne može da joj pomogne“.

- Neko sam ko se uvijek odaziva pozivu reprezentacije. Samo su me povrede i igranje u Evroligi spriječili da se odazovem i kao takav mnogo mi teško pada situacija da još uvijek nema dogovora između Evrolige i Fibe da najbolji igrači mogu da igraju za svoju zemlju. Nadam da će se to brzo riješiti.

Pred posljednji ,,prozor“, naša selekcija je treća na tabeli grupe K, sa šest pobjeda i četiri poraza, iza Francu-

Ipak priznaje da mu ,,nije lako i igranje u Evroligi spriječili acija da još uvijek nema da i četiri poraza, iza Francu-

ske i Litvanije koje su već obezbijedile plasman na SP, a ispred Bosne i Hercegovine (5-5), Mađarske (5-5) i otpisane Češke (3-7).

U posljednjem ,,prozoru“ našoj selekciji treba jedna pobjeda u dva meča, u gostima protiv Bosne i Hercegovine, ili, pak, kod kuće sa Češkom, da se domogne SP, pod uslovom da eventulan poraz od BiH ne bude veći od 18 poena, imajući u vidu pobjedu Crne Gore u ,,Morači“ sa 88:69.

ske i Litvanije koje plasman na SP, a govine (5-5), MađarU posljednjem ,,prozoru“ cegovine, ili, pak, kod kuće sa Češkom, da se domogne tulan poraz od BiH ne bude ,,Morači“ sa 88:69.

- Ja sam optimista, vjerujem kvalifikovali na Mundobakmice i nadam se da ćemo velikom takmičenju.

- Ja sam optimista, vjerujem u naš tim i stručni štab i znam da će uraditi sve kako bi se kvalifikovali na Mundobasket. Ostale su još dvije utakmice i nadam se da ćemo opet gledati Crnu Goru na velikom takmičenju.

Dubljević ističe da bi novi plasman na Mundobasket bila ogromna stvar za Crnu Gora. - Pogotovo što smo mi mala zemlja. Da drugi put zaredom odemo na Mundobasket ne bi bila velika stvar samo za nas igrače i stručni štab, već i za narod koji bi ponosno gledao svoju reprezentaciju kako se bori među najvećim ekipama svijeta. Takođe, to bi bilo važno i za svu djecu

ogromna stvar za Crnu Gora. zemlja. Da drugi put zareštab, već i za narod koji bori među najvećim ekibi bilo važno i za svu djecu

Bojan Dubljević rekordni šesti put izabran za najboljeg crnogorskog košarkaša u inostranstvu, razgovoru za Pobjedu govori o Valensiji, reprezentaciji, ali i košarkaškim počecima, željama

Ne žalim i nikad nijesam želio da igram u NBA ligi

inostranstvu, u željama i planovima

mene, pojedinca

Želio bih da posjetim Novi Zeland

Sportisti tokom karijere puno putuju, ali uglavnom vide hotele, aerodrome i dvorane. Na pitanje da li ima neka zemlja, grad ili destinacija koju bi volio

u Crnoj Gori koja se bave košarkom, kojima je sigurno san da jednog dana igraju na najvećem takmičenju.

UGOVOR ISTIČE NA LJETO…

Bojanova Valensija je trenutno u Evroligi ispod ,,crte“ ali i te kako u igri za Top8 fazu, sa skorom od sedam pobjeda i devet poraza. U španskoj ACB ligi je, takođe, van zone plej-ofa, na devetom mjestu sa šest pobjeda i sedam poraza.

- Nijesam baš zadovoljan kako smo do sada igrali.

da obiđe turistički, Bojan odgovara:

- Imao sam priliku da proputujem dosta, ali nikad nijesam imao priliku da sve te gradove obiđem turi-

Zdravlja

i sreće u 2023. godini

Što je sebi, porodici, prijateljima, ali i košarkaškoj

Drago mi je zbog Mesija

stički. Kad završim karijeru, sigurno ću više putovati i obilaziti mjesta koja želim da vidim. Jedna od velikih želja mi je da posjetim Novi Zeland.

Crnoj Gori poželio u 2023. godini?

- Najviše im želim da budu zdravi i srećni! Da ne troše energiju na negativne stvari, da žive svoj život kako oni žele i da ga provedu u ljubavi s porodicom – rekao je Dubljević

Trenutno se borimo za ulazak u Kup kralja, koji za ovaj klub znači mnogo, dok smo u Evroligi malo bolji i borimo se za Top8. Imali smo dosta problema na početku sezone, dosta je novih igrača, novi je i sistem.

novih igrača, novi je i sistem.

Takođe, dosta igrača koji su bili sa svojim reprezentacijama nijesu mogi da budu u predsezoni s ekipom, i sve je to rezultat lošeg početka sezone. Mislim da smo imali pet dana da se pripremimo za sezonu poslije Eurobasketa i trebalo je vremena da se igrači upoznaju na terenu. Slijedi nam druga polovina sezone gdje moramo igrati dosta bolje. Vidi se već napredak u igri i radimo naporno kako bismo se još bolje uigrali.

Jesi li pratio Mundijal u fudbalu u Kataru? Da li si navijao za nekoga? - Ispratio sam većinu utakmica i mogu da kažem da je bilo mnogo zanimljivo i uzbudljivo prvenstvo. Nijesam uspio da gledam finale jer sam u isto vrijeme imao utakmicu, i žao mi je zbog toga, jer kažu da je to jedno od najboljih finala u istoriji Mundijala. Drago mi je što je Mesi uzeo taj jedini trofej koji mu je falio u karijeri – kaže Dubljević

Ugovor sa Valensijom mu ističe na kraju ljeta, i još uvijek ne zna da li će ostati ili promijeniti sredinu.

uigrali. promijeniti

- Vidjećemo šta će biti. Ne opterećujem se i ne razmišljam o tome. Nikad nijesam krio da bih volio da ostanem i završim karijeru u Valensiji, ali, ponavljam, vidjećemo. Jedino o čemu razmišljam je prva sljedeća utakmica.

BROJNI REKORDI

U Valensiju je stigao u ljeto 2012. godine. Da je to bila ,,ljubav na prvi pogled“, govori činjenica da Dubljević igra 11. sezonu u tom španskom klubu.

- Iskreno, nijesam ni sanjao da ću tu ostati toliko godina. Nijesam tako razmišljao prvih nekoliko godina dok sam bio u Valensiji. Međutim, grad i klub su me prihvatili kao da sam tu rođen i od tada želja mi je bila da tu i ostanem. Imao sam dosta ponuda od najjačih klubova, međutim Valensija mi je već pružila dovoljno i s njom sam htio da osvajam titule. Jedna titula sa Valensijom znači više nego 10 sa najboljim klubom i ona je uvijek bila prva opcija.

Teško je pobrojati sva individualna priznanja Dubljevića, ali se neka, ipak, izdvajaju.

Još prije više od dvije godine je postao najbolji strijelac u istoriji Valensije, ali i najbolji skakač. Rekorder je kluba po broju mečeva u Evroligi. Dva puta je bio član idealne petorke Evrokupa (2017, 2019), u kojem je u novembru 2021. godine postao rekorder po broju pogođenih šuteva. Bio je MVP finala plej-ofa ACB lige u sezoni 2016/17. U anketi navijača Valensije, sa čak 63 odsto glasova, izabran je za najboljeg centra u istoriji kluba, ispred argentinskog velikana Fabrisija Oberta, legendardnog Dejana Tomaševića i mnogih drugih velikih košarkaša…

- Oborio sam mnoge rekorde koje - ni sam ne znam koje, i nikad mi nijesu bili u prvom planu. Za mnoge sam saznao tek poslije kad su me obavijestili iz kluba i drago mi je što će i nakon završene karijere moje ime pamtiti u Valensiji. Sa Valensijom je dva puta osvojio Evrokup (2014, 2019), dok je jednom bio prvak Španije (2017), gdje ima i trofej u Superkupu (2017).

- Najveći uspjeh je taj što smo osvojili prvenstvo Španije. Prva titula u Valensiji i to je sigurno najbolji period u mojoj karijeri.

LOVĆEN I CETINJE U SRCU

Prije odlaska u Španiju, Dubljević je nosio dres tri crnogorska kluba - nikšić-

kog Ibona, gdje je ponikao, potom je jednu sezonu, kao igrač Budućnosti, proveo na pozajmici u Lovćenu, a onda je odigrao i dvije sezone u podgoričkom klubu, od 2010. do 2012. godine i osvojio dvije duple krune, te dva puta sa ,,plavima“ stigao do polufinala ABA lige. O utiscima igranja i Lovćenu i Budućnost, Dubljević kaže: - Uvijek kažem da mi je godina u Lovćenu bila jedna od najljepših. Pamtim je kao vrlo lijepo i uspješno vrijeme, imali smo baš dobro druženje i dobru sezonu. Za Cetinje kažem da mi je poslije Nikšića omiljeni grad. Ljudi su me obožavali i ja sam obožavao njih. U Budućnost sam proveo dvije, takođe, uspješne dvije godine. Pogotovo se to odnosi na drugu godinu, za koju i dan-danas pričamo kako je bila možda i najbolja godina u Budućnosti. Znam da može čudno da zvuči, ali, zaista, gdje god sam igrao imao sam samo najljepše i pozitivne uspomene. Da nijesam imao takve saigrače i trenere, znam da danas ne bih bio igrač kakav jesam i možda nikad ne bih napravio dobru karijeru. U Crnoj Gori su ga trenirali Dušan Dubljević, Boško Đokić, Miodrag Mijo Kadija i Dejan Radonjić - Svaki trener je imao veliki uticaj na moju karijeru. Od svakog od njih sam pokupio najbolje savjete i najbolju košarku. Prvo sam počeo sa Dušanom u Ibonu, pa onda kod Boška, zatim kod Mija u Lovćenu i kod Deja u Budućnosti. Ne mogu samo jednog da izdvojim, već sve njih jer su od nas tražili da budemo prvo dobro ljudi, pa onda dobro košarkaši. Tokom karijere je igrao protiv mnogo kvalitetnih igrača, i ne može nikoga posebno da izdvoji protiv koga mu je bilo najteže.

- Bilo je dosta dobrih igrača protiv kojih sam igrao, s mnogima sam vodio ozbiljne duele, od mnogih sam i izgubio. Ne bih znao da kažem samo jednog koji je bio najteži jer su svi bili ozbiljni protivnici – zaključio je Bojan Dubljević. Saša JONČIĆ

Sjećam se mečeva protiv Budućnosti, svaki je

bio borba

Džejlen O’Brajen, pojačanje Budućnost Volija za nastavak sezone, stigao je u Podgoricu. Američki košarkaš, koji će biti u konkurenciji za tim od prvog meča u narednoj godini, prošao je ljekarske preglede i zadužio opremu podgoričkog tima, o kojem se raspitivao preko Kamerona Rejnoldsa

- Bio sam u kontaktu sa Kameronom preko zajedničkog prijatelja. On je jedini saigrač sa kojom sam pričao o klubu i situaciji, kako sve funkcioniše i kako se njemu sviđa. Samo sam pričao sa Kameronom i jedva čekam da upoznam ekipu. Znam Alfa Kabu, igrao sam protiv njega u Francuskoj i znam da je dobar igrač. Kada sam bio u Nanteru rekli su mi da je i odličan momak tako da jedva čekam da upoznam svakog – rekao je O’Brajen, koji je bio bez kluba od ljeta 2021. do novembra ove godine, kada je potpisao za francuski Nanter, odakle je i stigao u Podgoricu. Navijači podgoričkog kluba dobro pamte O’Brajena iz sezone 2020/2021, kada je sa Monakom Zvezdana Mitrovića eliminisao „plave“ u četvrtfinalu Evrokupa, a upravo je on u majstorici postavio konačnih 90:87. O’Brajen je bio i heroj finala tog takmičenja, jer je u revanšu protiv Uniksa dao ključni koš i dodatno bacanje, čime je tim iz Monaka stigao do evropskog trofeja. - Sjećam se serije protiv Budućnosti, izgubili smo prvu utakmicu, imali ste veoma dobru ekipu te godine. Sjećam se da je svaka utakmica bila borba, nažalost nijesmo mogli da igramo ovdje u Podgorici drugu utakmicu, ali je serija bila veoma zabavna, svaka utakmica se odlučivala u posljednjim sekundama ili minutima. Ali mi smo uspjeli da slavimo. Vi ste imali veoma čvrstu ekipu i stvarno je bila dobra se-

rija. Kad je u pitanju osvajanje Evrokupa, to je sigurno moj najveći uspjeh u profesionalnoj karijeri. Imali smo vrlo tešku seriju protiv Uniksa, ali smo uspjeli da dobijemo obje utakmice. Osvajanje titule u gostima i postizanje pobjedničkog koša mi mnogo znači – nastavlja O’Brajen.

O ABA ligi se, takođe, informisao posrednim putem.

- Imao sam saigrača Entoni Klemensa, koji je igrao u ABA ligi i rekao mi je da se radi o veoma atletskoj ligi. Veoma čvrsta liga. Većinu karijere sam proveo sa trenerima iz Srbije i Crne Gore i znam dosta o ljudima odavde. Znam da se radi o ligi sa dosta ,,ponosa“ i da je veoma poštovana. Ukoliko igraš dobro u ABA ligi igraćeš u cijeloj Evropi.

O’Brajen pokriva pozicije ,,tri“ i ,,četiri“.

- Volim da igram na poziciji ,,tri“, da igram u postu sa nižim igračima, tako imam prednost. Ali volim i poziciju ,,četiri“, dosta sam popravio svoj šut, pa i tu imam određenu prednost nad protivnicima, tako da sve zavisi od utakmice, ali igrao sam i ,,tri“ i ,,četiri“. U svojoj karijeri sam igrao na mnogim pozicijama, ali pozicija ,,tri“ mi je uvijek bila pozicija koju najviše volim. Međutim, igram na poziciji ,,četiri“ sada tako da nemam problem.

Igram ,,pik-en-pop“, kratak rol, u postu, napadam sa perimetra. Volim dosta stvari da radim na terenu – objašnjava američki košarkaš.

Interesantno je da je i njegova majka bila košarkašica.

- Bila je odlična igračica u San Dijegu. Igrala je u srednjoj školi i u Kaliforniji je znaju kao odličnu košarkašicu. Bila je proglašena za najbolju košarkašicu u srednjoj školi nakon čega je upisala koledž Notr Dem koji je veoma prestižan koledž. Kasnije je prešla u svoj rodni grad, San Dijego – zaključio je O’Brajen.S.J.

bolje

sredinu. ljam o tome. Nikad nijesam Jedino o čemu razmišljam je

Američki košarkaš Džejlen O’Brajen zadužio opremu podgoričkog košarkaškog kluba

Cijelo je to finale, od postignutog prvog gola, pa izlaska iz igre, agonije ispuštene prednosti na klupi, svih veleobrta, vožnje rolerkosterom sudbine od gola do gola, pa penal serije – Anhel di Marija preplakao. I neka oproste svi koji mašu onim falusnim gestom golmana Emilijana Martinesa, kao ključnom mundijalskom paradigmom, ili onim arapskim plaštom koji je Lionel Mesi dobio na tronu u Kataru. Cijeli je Mundijal i cijela je sportska 2022. ipak stala u one suze Di Marije. One iste u kojima se mladi desni bek Gonzalo Montijel gušio tako da nije mogao ni dotrčati do korner zastavice u momentu katarze, nakon penala za pobjedu.

I one koje je Paolo Dibala prethodno gutao i krio, dok je polako hodao od centra ka bijeloj tački, na sastanak sa sudbinom... - Najdužih 50 metara u životu – rekao je Dibala potom.

PRAVDA U DOHI

Savršen je to dokaz zašto su, pred licem svijeta, na sportskom panteonu 2022. to morali biti Argentinci. Upravo te suze koje besprekorno oslikavaju portret svih snova po licima radničke sirotinje Južne Amerike. Za cijeli jedan narod koji kao da je od prvog dana Svjetskog prvenstva u Kataru mjesečario - i u tom sportskom i zajedničkom snu svijetu pokazao kako se pleše tango. Samo Lionel Mesi nakon finala nije plakao. Jer najveća zvijezda modernog fudbala, potvrđena i ovjenčana konač-

no i slavom svjetskog prvaka, samo je rekla jedno prosto: ,,Znao sam ja od početka, tako je moralo biti“. Kako i pripada sportskim vječnicima. A njih pet miliona, to najljepše praznično kićenje od mladosti na bulevarima i avenijama Buenos Ajresa, samo su svjedočili da su te njihove, i Di Marijine i Encove i Dibaline –one iste Maradonine suze. I tako je Svjetsko prvenstvo u Kataru, trijumfom Argentine nad Francuskom u finalu 18. decembra, dobilo savršen, simboličan, pa i pravednički epilog. Na šampionatu koji je i prije starta bio obilježen mrljom kontroverze, etiketom skorojevićke zabave koju su životima platili desetine i stotine radnika na izgradnji ultramodernih stadiona – na kraju je slavila jedna ljuta sirotinja. A Francuska i sav bogati svijet samo su mogli da zavide svjesni da takvu argentinsku radost i emociju oni ne mogu ni da prožive, pa sve i da jesu trijumfovali... Argentina od tog 18. decembra i dalje sanja. A fudbal i FIFA, i svi gospodari igre, šeici, milijarderi i čelnici koji orkestriraju moderni fudbal, od tog dana isključivo su na dobitku. Jer je fudbalska planeta ponovo naučila i dobila potvrdu - ma kako samo uzvišeno i divno zvuči ono – prvaci svijeta. Za Argentinu treći put, pa ko zna kad – do nekog novog Maradone ili Mesija.

PELEOV ZAGRLJAJ

Teško je svim ,,internet“ generacijama objasniti Peleovu

AGONIJA I EKSTAZA: Ključni i nezaboravni momenti sportske

Suze i ples u latino

veličinu. Što znači ono zvanje ,,najboljeg sportiste 20. vijeka“ Međunarodnog olimpijskog komiteta; što i ono ,,Samo bogovi mogu obećati“ iz knjige Boža Koprivice, o jednom dječaku brazilske sirotinje koji je musav i bos obećao svjetski tron... Ali, recimo ovako: ne postoji primjer sportista koji je u toj mjeri uticao na sliku i identitet jedne nacije pred očima svijeta, kao što je to Pele.

E, to sportsko božanstvo o čijoj vječnosti svjedoči cijeli Brazil imalo je savršeno dostojanstven, dirljiv oproštaj, jer je bio potpuno i do kraja ljudski, običan. U danima pred njegovu smrt, 29. decembra, u 83. godini.

U posljednjoj sedmici godine, fotografija Peleove kćerke Keli iz bolnice u Sao Paulu, u zagrljaju na očevoj samrtnoj postelji, sve je rekla. U tih nekoliko riječi ,,uvijek zajedno, u borbi i nadi“ stalo je sve što se o Peleu, jedinom trostrukom prvaku svijeta u fudbalu i po mnogima najboljem fudbaleru u istoriji – suštinski treba znati. I u taj zagrljaj stao je cio Brazil. Isto kao i u onu oproštajnu poruku Peleove kćerke: ,,Sve što jesmo je zahvaljujući tebi.

Volimo te beskrajno“. I to je istina o Brazilu. Sa saznanjem o Peleovoj smrti, lako je shvatiti zbog čega je ,,kariokama“ tako teško pao poraz u četvrtfinalu Mundijala, na penale od Hrvatske – jer željeli su da svom idolu i najvećem šampionu, dok se borio sa bolešću, podare radost. A on im je iz bolničke postelje ovako odgovarao i tješio ih: ,,Ne tugujte, fudbal je radost...“. I u svojoj veličini bio beskrajno skroman. Tako u posljednjim riječima upućenim javnosti nije bilo ništa o oproštaju, niti o sebi. Već ih je uputio mladom Francuzu Kilijanu Mbapeu, koji je postao igrač sa najviše postignutih golova na Mundijalu među onima mlađim od 24. godine: ,,Hvala ti Mbape, jer si oborio još jedan moj rekord“. Eto to je Pele, i zato Brazil za Novu godinu tuguje...

SAVRŠEN POVRATNIK

Sportsku planetu je u latino ritmu već 30. januara zavrtio Rafael Nadal. U plesu koji je trajao pet sati i 24 minuta, na pozornici ,,Rod Lejver arene“, gdje je ispisao jednu od nezaboravnih i najmanje vjerovatnih povratničkih priča u

istoriji vrhunskog profesionalnog tenisa.

Pobjedu 2:6, 6:7, 6:4, 6:4, 7:5 Rafa je zaslužio protiv tada favorita Danjila Medvedeva, u meču u kom se pamti momenat totalne prekretnice. ,,Bik sa Majorke“ u teniskoj koridi bio je satjeran u ćošak, gubio 3:2 i 40:0 na svoj servis u trećem setu... I od tog momenta zaigrao preporođen, onda kad je osjetio prvu nesigurnost rivala. A samo nekoliko sedmica ranije nije bilo uopšte ni izvjesno da li će legendarni Španac moći da nastupi, izmučen već višemjesečnim oporavkom od povreda!

Sada, nakon senzacionalnog Nadalovog povratka u Melburnu, potom i trijumfa na Rolan Garosu, Rafa je slavljen i po mnogima već prepoznat kao najbolji i najkompletniji teniser u istoriji. Potvrđeno sa rekordne 22 najveće grend slem titule u računici u kojoj će 2023. možda pružiti i definitivan odgovor...

Bitnije od trofeja - Nadalov novi uspon na teniskom tronu (na kom se nazire i nasljednik, zemljak i senzacionalni tinejdžer Karlos Alkaras, šampion US opena) je primjer nesalomivog karaktera i

sportskog duha za milione mladih širom svijeta. Rafa je taj koji, uprkos povredama, skoro svaku pruženu priliku koristi. Plijeni skromnim, racionalnim stavom, ističe da se uvijek i prije svega bori protiv sebe... I nikad ne odustaje, boreći se ,,samo“ za novu priliku da ispiše stranice teniske istorije.

RODŽEROVE SUZE

A koliko je ta prilika dragocjena, kolika joj je vrijednost i mjera, najbolje je u 2022. pokazao onaj – koji te šanse više neće imati. Najbolje su to pokazale suze Rodžera Federera, koji je 23. septembra, u dublu na Lejver kupu, objavio kraj karijere...

Teniski velikan neponovljive elegancije i jedinstvenog stila igre – u 42. godini morao je ,,položiti koplja“ pred činjenicom da je kraj. Da se povrede koljena ne mogu zaliječiti za bavljenje tenisom na vrhunskom nivou.

Švajcarac je te večeri u Londonu, nakon 24 godine na ATP turu, osvojenih 20 grend slemova i 103 titule na turnirima, igri koju voli rekao zbogom. Odigrao jedan šmekerski meč dubla u paru upravo sa najvećim rivalom i velikim

Franćesko Banjaja, MotoGP kralj

PONOS UKRAJINE: Oleksandr Usik

Australijska magija Rafaela Nadala

Košarkaši Španije na krovu Evrope

Lionel Mesi s trofejom svjetskog šampiona

OTIŠAO U LEGENDU: Pele

sportske 2022. na svjetskoj sceni

latino ritmu

prijateljem Nadalom. Imena pobjednika Amerikanaca Soka i Tijafoa, u godinama pred nama, najvjerovatnije će se pamtiti prije svega po tome što su imali čast da igraju u tom duelu.

A pamtiće se prije svega Federer, na ramenima drugih teniskih šampiona njegove ere, prepoznat kao potpuno jedinstven... I one njegove suze, u gradu koji mu je pružio momente najveće slave i ekstaze.

- Nijesam tužan, ovo je radost. Za mene je ovo kao proslava... I ispalo je onako kako sam samo mogao poželjeti – prosto je rekao tog dana Federer. I zato, neka oprosti mladi Alkaras čiji je teniski uspon na US openu bio za divljenje – ili kontroverzni Đoković koji je prvo odbijanjem da se vakciniše ostao bez šanse da igra u Australiji, pa potom trijumfovao na Vimbldonu, uz Nadalov veliki povratak, Federorov oproštaj je ono po čemu će se godina tenisa pamtiti.

KRALJEVIĆ KARIM

Jedini ko može na bilo koji način parirati Mesijevoj slavi i uspjehu u fudbalskom svijetu ove godine je Karim Benzema. Parisko finale Lige

šampiona 28. maja, pobjeda

Real Madrida nad Liverpulom 1:0 (gol Vinisijusa u 59. minutu) – samo je bilo potvrda suve činjenice sa terena. A to je da je Benzema apsolutni lider i najbolji, ključni igrač ,,kraljevića“, igrač koji je u 36. godini dočekao potpunu zrelost i apsolutno obilježio sezonu na najvećoj klupskoj sceni.

Benzemin učinak od čak 44 gola na 46 mečeva prethodne sezone je čak u sjenci one sigurnosti, pouzdanosti i svrsishodnosti skoro svakog njegovog kontakta sa loptom na Realovim mečevima. Francuz je taj koji je savršeno vezivno tkivo tima koji je šampion kontinenta i Primera; faktor koji pruža mirnoću ekipi koja je na putu do evropskog trona preokretom izbacila Pari Sen Žermen, Čelzi i Mančester siti! I već petostruki osvajač Lige šampiona, za potvrdu da je jedan od najvećih igrača moderne ere.

Zato je i dalje neshvatljiv potez francuskog selektora Dešana da oporavljenog Benzemu ne uvrsti za eliminacionu fazu Svjetskog prvenstva u Kataru...

ZVIJEZDA IZ TORINA

Još mediteranskog šmeka u sportskoj godini – pružio ga je

fantastični Franćesko Banjaja, novi MotoGP šampion, koji je italijanskom Dukatiju donio tron u najjačoj planetarnoj klasi motociklizma nakon čak 15 godina.

Tako je zasjenio potpunu dominaciju Maksa Ferstapena u Formuli 1 jer Banjaja, nova velika sportska zvijezda iz Torina, do trona je došao u uzbudljivom šampionatu i sa učinkom za istoriju. Vozač Dukatija uspio je da nadoknadi čak 91 poen zaostatka u generalnom plasmanu, što je apsolutni MotoGP rekord.

Italijan je to učinio jer je tokom skoro cijele sezone, za razliku od rivala, vozio bez kalkulacija. Dočekao je izuzetnih sedam pobjeda na trkama, deset puta bio na podijumu, a zbog riskantne vožnje čak pet puta nije završio trku... Šampion je čiji stil vožnje, uz oporavak velikana poput Markesa, dalji uspon mladog Kvartarara – garantuje budućnost najuzbudljivijih trka vrhunskog sporta.

NESALOMIVA ,,FURIJA“

I još latino ritma - neka se sklone sve velike NBA zvijezde poput Adetokumba, Jokića, Dončića, Španija je ta koja vlada evropskom košarkom. Jer Eurobasket je ,,crvena furija“, ovog puta oslabljena i podmlađena, osvojila u velikom stilu, u finalu protiv Francuske 88:76, 18. septembra u Berlinu. Šampionski tim na putu do trona imao je samo jedan poraz u devet mečeva, dodu-

še i povoljan žrijeb i činjenicu da je na putu do finala zaobišao duele sa selekcijama koje su bile u najužem krugu favorita.

Trijumf ,,furije“ ipak je čist kao suza, a donijeli su ga stari lider i kapiten, neuništivi Rudi Fernandes, pa braća Ernangomes pod obručem od kojih je Huanćo ubacio čak 27 poena u finalu, uz sjajan doprinos naturalizovanog plejmejkera Lorenca Brauna, ,,generala“ skoro bez greške u devet mečeva. Španija je ta koja u evropskoj košarci sada jeste simbol perfektne i balansirane selekcije, atmosfere, ozbiljne i požrtvovane igre u oba pravca, naravno i dugoročno uspješnog i ispravnog sistema koji donosi rezultate onda kad nema zvijezda poput Ljulja, Rubija, Gasola

USIKOV USPON

U godini najvećih i stravičnih rana ukrajinskog naroda, ruske agresije u Ukrajini, makar malu sportsku radost a veliki ponos naciji je pružio bokser Oleksandr Usik Dok je kontroverzni WBC šampion i prva zvijezda teške kategorije Tajson Fjuri ,,plandovao“ protiv lakših rivala, neporaženi Usik je taj koji je u 2022. potvrdio status zasluženog WBA, WBO, IBF i IBO šampiona, u drugom trijumfu nad bivšim šampionom Entonijem Džošuom, kojeg je 20. avgusta u Saudijskoj Arabiji skoro rutinski savladao, odlukom sudija.

Skor Usika u profi-ringu sada je 20-0, a bivši šampion kru-

zer kategorije se u 36. godini nada da će konačno dobiti priliku da se protiv Fjurija bori da objedini sve relevantne titule. Sada je Olaksandr simbol kompletnog borca, taktički možda i najzrelijeg među teškašima – koji do sada u profi ringu praktično nije pokazao slabost. A imao je sjajne rivale.

Tokom godine prijavljivao se i za rezervu za teritorijalnu odbranu u domovini, jedan je od ključnih glasova Ukrajine pred licem svijeta, ne samo u sportu... I apsolutno zaslužuje šansu u 2023. da se bori na najvećoj sceni za sportsku vječnost – koju bi donijelo objedinjavanje svih bitnih titula teškaša, nakon više od dvije decenije.

,,RATNICI“ BEZ MANE Golden Stejt Voriorsi dočekali su NBA tron četvrti put u osam godina. Njihov trijumf 4:2 u finalnoj seriji protiv najtrofejnijeg NBA kluba Boston Seltiksa je potvrda su ,,ratnici“ najveći tim moderne ere. Još više, potvrda je u kojoj mjeri je Stefon Kari velikan košarke. Bek koji je šutem za tri poena napravio revoluciju u igri je zaslužio zvanje MVP za najboljeg igrača finalne serije – fantastičnim učinkom u pobjedama i svim mečevima.

Stef je u šest mečeva finala bilježio čak 31,2 poena uz šest skokova, pet asistencija i čak dvije ukradene lopte po meču. Šutirao je trojke sa čak 43,7 procenata uspješnosti! I sve to u smiraj duge sezone,

u ključnim mečevima kada je najteže pokazati sigurnost i pribranost... E tada Kari preuzima odgovornost, zato je već četvorostruki šampion NBA. I neka ne zamjere Lebron Džejms i mlađe zvijezde poput Adetokumba i Jokića –Karijeva zvijezda ove godine blista jače od njihovih.

PLES NA LEDU

I konačno, najbolji dokaz u kojoj mjeri je 2022. bila sadržajna i uzbudljiva sportska godina - pa skoro da smo zaboravili da je bila i olimpijska!

Sa Zimskih olimpijskih igara u Pekingu lako je istaći skandal dopinga mlade ruske klizačice i zvijezde Valijeve, ili neuspjehe skijaške zvijezde, Amerikanke Šifrin, koja je dostojanstveno nakon poraza govorila o mentalnom pritisku učešća na ZOI i najvećoj sceni...

Najveći heroj ZOI ipak je Nejtan Čen, Amerikanac koji je u trijumfu u umjetničkom klizanju čak oborio i svjetski rekord kratkog programa.

Niko bolje od njega ne zna što je pritisak, jer prije četiri godine u Pjongčangu na ZOI je potpuno razočarao.

U Pekingu je bio nesalomiv, a trostruki prvak svijeta je olimpijskim zlatom dočekao ostvarenje karijere jednog od najvećih šampiona.

Zato, neka njegov pobjednički i nezaboravni ples na ledu, po taktovima ,,Rocket Man“ Eltona Džona, bude i savršen ritam za ulazak u sportsku 2023. godinu. S. STAMENIĆ

Golden Stejt Voriorsi, vlasnici NBA titule

Karim Benzema vodio Real do titule u LŠ

Veliki Rodžer Federer otišao u penziju

Nejtan Čen blistao na ledu na ZOI u Pekingu

REAL MADRID

Odabrao i priredio: slobodan ČUkiĆ

„CrnogoraC”, br. 36. izdanje od 23. septembra 1872. godine Dopisi.

Kotor, 17. septembra. — O dolasku i pričeku Nj. Carske Visosti, velikog Nadvojvode Albrehta neće biti zgorega da i ja koju progovorim. Poslije svršenoga vježbanja kroz Tivat, Goraždu, Vrmac i Grbalj krenu veliki Nadvojvoda u pratnji Nj. Pr. Namjesnika g. Rodića, đenerala Jovanovića i ostale svite, obilaziti ona mjesta, koja mu bjehu kao razbojnička prestavljena. Dakle u četvrtak, 15. o. m. uputi se preko Risna put Krivošija, gdje ga mnoštvo svijeta sa pucnjavom prangija radosno dočeka, a na brdu između Risna i Ledenica, Krivošijani i Ledeničani sa pucnjavom pušaka preko Lupoglave do Dragalja, a odatle preko Crkvica opet u Risan veselo povratiše.

16. o. m. Nj. C. Visost sa istom pratnjom u 7 sati iz jutra uputi se preko Grblja put Budve, kud ga Škaljari do tvrđave Trojice ispratiše, a od Trojice 200 momaka iz Grblja sa carevom Zastavom dočekaše i do dvorane općinske dopratiše (…) Cetinje, 23. septembra. — Prilikom dolaska i bavljelja Njegove carske Visosti nadvojvode Albrehta, strica Nj. V. cara austrijskog, u Kotoru, bili su g.g. Ilija Plamenac i Stanko Radonjić, knjaževski ađutant, poslati, da ga u ime Nj. Sv. kneza Nikole I. pozdrave. Nj. V. nadvojvoda primio je crnogorske izaslanike vrlo prijatno. O bavljenju njihovom u Kotoru imamo u današnjem listu opširniji dopis. Nj. carska Visost, nadvojvoda Albreht došao je, vraćajući se iz Krivošija u prošlu subotu u Budvu, odakle je izišao na Kosmač da tamošnju tvrđavu pregleda. Budući tako skoro na samoj granici crnogorskoj, tri ure od Cetinja, Nj. Sv. knez Nikola I. iziđe sa velikom pratnjom na granicu, gdje se sa Nj. V. nadvojvodom prijateljski sastao i pozdravio i istoga dana na Cetinje vratio…

- Ovih dana potpisan je ugovor između Crne Gore i Austrije o uzajamnoj predaji zločinaca. Politički prestupnici se izuzimaju.

- U svijema ovdašnjim školama počela su predavanja. U njekijema od njih učinjene su izmjene u učiteljskom osoblju. U bogosloviji je na mjesto g. M. Kostića postavljen za privremenog rektora arhimandrit g. Visarion Ljubiša, a za novoga profesora postavljen je g. Ilija Beara Novosti.

— Turski ministar spoljnijeh poslova Đemil paša, vraćajući se iz Odese, gđe je ruskoga cara pozdravio, umro je na Kasni, na stanici galičke željeznice. Tjelo će mu odnijeti preko Beča u Carigrad. Misli se da njegova smrt može pro-

Austrijski listovi ruže naš narod i simpatišu Tursku

Mora će nam svako priznati, da mi najbolje znamo o crnogorsko-turskom sukobu na Lipovu. Crnogorci su napadnuti. Crnogorci su sjajnu pobjedu održali. Crnogorci su napošljetku slavno poznati junaci i branioci svoje kršne otačbine protiv svakojega napadača, dakle bilo bi neumjesno da ih pretstavljamo kao miroljubive u tom slučaju

Nj. carska Visost, nadvojvoda Albreht došao je u Budvu, odakle je izišao na Kosmač da tamošnju tvrđavu pregleda. Budući tako skoro na samoj granici crnogorskoj, tri ure od Cetinja, Nj. Sv. knez Nikola I. iziđe sa velikom pratnjom na granicu, gdje se sa Nj. V. nadvojvodom prijateljski sastao i pozdravio i istoga dana na Cetinje vratio

uzrokovati opet ministarsku krizu u Carigradu. Ovaj isti Đemil Paša bio je portin zastupnik u pariškom kongresu g. 1856.

— Javlja se da su Franceska, Ingleška, Austrija i Bavarska svaka po jedno mjesto u svojoj državi, ponudili papi u slučaju, da bi morao Rim ostaviti. — Umro je švedsko-norveški kralj Karlo X na putu vraćajući se iz ahenskijeh toplica. On je bio rodom Bonapartovac. Vladao je 13 godina, a rodio se 1826. I ako tuđinac, Karlo se tako prirodio, da je bio pravi Šveđanin. On je bio i pjesnik i pjevao je najviše Švedskoj i

švedskom narodu. Njega je našljedio njegov brat Oskar II., dosadanji podadmiral švedske flote. On je imao sada 43 godine.

„CrnogoraC”, br. 38. izdanje od 14. oktobra 1872. godine Novine o našoj razmirici s Turskom.

Mora će nam svako priznati, da mi najbolje, do najsitnije pojedinosti, znamo o crnogorsko-turskom sukobu na Lipovu. Isto tako priznaće nam se, da mi nemamo uzroka, da budemo neiskreni u izvještajima o boju lipovskom.

Crnogorci su napadnuti, dakle nemoramo stvar izvrćati bojeći se, da ne padne krivica zbog sukoba na Crnu Goru; Crnogorci su sjajnu pobjedu održali, dakle nijesmo u onom nepovoljnom stanju, da bi morali pokrivati sramotu svoju; Crnogorci su napošljetku slavno poznati junaci i branioci svoje kršne otačbine protiv svakojega napadača, dakle bilo bi neumjesno da ih pretstavljamo kao miroljubive u tom slučaju. Možemo dakle s pravom očekivati, da se izvještajima u našem listu pokloni potpuna vjera, i to od svakoga, a naročito od srpskijeh listova. Pri svem tom mi vidimo u našijem listovima, pa i jednom listu, koji je nama po rastojanju najbliži, vjesti o lipovskom boju iz londonskog „Tajmsa”, iz carigradskog „Heralda”, iz peštanskog „Lojda”, i t. d. A sve te vijesti savršeno su neistinite i prema nama neprijateljskim duhom zadahnute. Jer tu se kaže da su Crnogorci bili napadači, da je 3000 Crnogoraca napalo kolašinske Turkc. pa da su tek 18 Turaka ubili, da su za tijem suzbijeni daleko u svoju granicu gonjeni od Turaka, da je crnogorski agent u Skadru „oteran” i t. d. A zna se, da je 3000 carskoga nizama, osim bašibozuka, prešlo našu granicu, da su Turci bili

suzbijeni ostavivši na bojištu mnogo mrtvijeh i mnogu ubojnu opremu, da je turska vlada izjavila našem agentu da Skadar ostavi, da naš agent nije htio to učiniti, dok nije dobio poziv od svoje vlade, i t. d. Pa i da se nije sve to znalo u onom času, kad su oni strani listovi ove vjesti donijeli – dužnost je bila srpskoga lista, ako ne da pričeka istiniti izvještaj, a ono za prvi mah, da izvještaje listova poznate boje predusretne sa sumnjom, i da ih proprati sa svojim mislima. (…) … nego se obrćemo stranomu a naročito susjednomu austro-ugarskomu novinarstvu.

Šta oni govore o našijem pograničnijem sukobima s Turcima, koji su sa lipovskim bojem krajnost dostigli? Crnje ništa ne može biti. Ruže naš narod, našu vladu i izjavljuju svoje simpatije prema Turskoj, koja je sirota neprestano uznemirena od svoga divljačkog susjeda. To je kratki smisao, jer sve što smo čitali u tijem listovima, mi ne bi mogli ne samo danas nego ni za mjesec dana ponoviti. (…) Dopisi.

Iz Bosne, 24. septembra. — Radostan glas doprije i do nas ovamo: da je Stojan Kovačević sa više braće iz mostarske tavnice umakao, i da se već u junačkoj Crnoj Gori nahodi.

Radostan glas doprije i do nas ovamo: da je Stojan Kovačević sa više braće iz mostarske tavnice umakao, i da se već u junačkoj Crnoj Gori nahodi. Da je Stojan Kovačević sam sebi ostavljen bio, i da se Crna Gora zanj nezauzimaše, to bi ga Turci već odavno smakli, kao što su to već više puta učinili

Kako smo

da se viteški knez

za Kovačevića zauzeo, i on je svoga pobočnika g. Radonjića u Sarajevo spremio, to smo čvrsto držali da Kovačevića Turci na brzu ruku pogubiti neće. Da je Stojan Kovačević sam sebi ostavljen bio, i da se Crna Gora zanj nezauzimaše, to bi ga Turci već odavno smakli, kao što su to već više puta učinili. (…) Cetinje, 12. oktombra. — Nj. Sv. knez Nikola I. bio je u nedjelju sa svojom pratnjom otišao u Čevo gdje je tri dana probavio, te se u utorak zdravo povratio na Cetinje.

— G. Jonin, ruski konsuo, koji se ovdje neđelju dana bavio, vratio se u prošlu subotu opet u Dubrovnik.

— Prošlijeh dana bio je na Cetinju major turski g. Tefik-bej Bio je poslan od svoje vlade zbog pošljednjega sukoba na granici. Doznajemo, da je isti priznao krivicu tursku i da je izjavio gotovost od strane svoje države za poravnanje stvari.

— Mnoge su novine donijele vijest, da je vlada turska „otjerala” našega agenta iz Skadra. Iste novine nijesu promišljale, kad su tu vijest donijele, jer vlada, i ako je turska, nije mogla to učiniti, van kad bi se riješila na rat s Crnom Gorom. U stvari je toliko istine, da je paša Skadarski, poslije boja lipovskoga, poručio našem agentu, da ostavi Skadar, no agent naš nije to učinio, dogod nije dobio poziv od svoje vlade, da dođe na Cetinje. Međutijem agent crnogorski opet će do koji dan poći na svoju dužnost u Skadar.

(Nastavlja se)

dočuli

Nikola

Harambaša Stojan Kovačević

Nadvojvoda Albreht

Vojvoda Stanko Radonjić

Vojvoda Ilija Plamenac

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Iv.br.1644/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Martić Miroslava, iz Podgorice dr, radi naplate novčanog potraživanja 1.535,61€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.12.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Martić Miroslava, sa zadnje poznatom adresom ul. 8 Marta, Podgorica.Javni izvršitelj nije mogao da zvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1644/22 od 02.12.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.12.2022. godine.S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

KULT

PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

Iv.br.1577/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnih dužnika: Aković Milanke, Trifunović Milivoja, Aković Rada, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 2.989,44€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.12.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Aković Milanke, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane, Trifunović Milivoja, sa zadnje poznatom adresom Zagrađe bb, Berane i Aković Rada, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1577/22 od 15.11.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 28.12.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Mali oglasi

NEKRETN i NE

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5

Ra ZN o

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3

Posljednji pozdrav nekadašnjem članu našeg kolektiva

Posljednji pozdrav dragom bratu

MIKICI

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

SLOBODANU MARKOVIĆU

Bila nam je čast raditi i družiti se sa tobom. Svojim radom i odnosom prema kolegama ostavio si neizbrisiv trag u našem kolektivu.

UPRAVA ZA STATISTIKU

1413

Dana 31. decembra 2022. navršava se dvije godine od kada nije sa nama naša majka, baba i svekrva

JELENA J. DABANOVIĆ rođ. Vujović

Draga baba i majko, tvojim odlaskom ostali smo bez roditeljske topline, blage riječi i dobrote, koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru pored našeg oca i đeda Jova, i neka vas prati naša ljubav i poštovanje jače od vremena i zaborava.

Porodica DABANOVIĆ

SINOVI, KĆERI, UNUČAD i SNAHE

NOVO KILIBARDA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše drage supruge i majke

VERE Radove ŽIŽIĆ

Ni četrdeset dana, koje je prošlo, ni oni koji će proći, ni suze, ni bol, ni tuga u srcu ne mogu zaboraviti ni izbrisati svu ljubav i sjećanje na tvoj dragi lik. Ostavila si mnogo lijepih uspomena da te vječno pamtimo i volimo.

Suprug RADE i kćerka SANDRA

1415

Dana 30. decembra 2022, poslije duže bolesti, u 89. godini, preminula je naša draga majka, svekrva, baka i prabaka VUKOSAVA pok. Ilije MATIJEVIĆ rođena Mršulja

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 30. decembra od 13 do 16 sati i 31. decembra od 10 do 14 sati. Sahrana će se obaviti u 15 sati na groblju Sv. Ivan u Kavču. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi BORO i DUŠKO, snahe VJERA, SNEŽANA, MARSELA, JOSIPA i LJUBICA, unuka VEDRANA, unuci IVAN, JOSIP i IGOR, zet STEFAN, đeveričići i đeverične, bratanići i bratanične, sestrić i sestrične, praunučad i ostala rodbina

Prođe godina teška i preteška

1388

Navršava se godina dana od kada nije sa nama

HAMZA ĐENČIĆ

Za nas koji te iskreno volimo uvijek ćeš biti tu, za nas nisi umro, samo preselio na bolji i ljepši svijet.

1414

DRAGUTIN – DRAGO VUKIĆ

Voljeni tata i deda, nedostaje nam velika ljubav, podrška i razumijevanje koje si bezgranično pružao.

U našim dušama ćeš živjeti vječno, nasmijan, topao, snažan i pun ljubavi, onakav kakav si uvijek i bio. Počivaj u miru sa anđelima! Volimo te!

Tvoji: BUBA, MIMA, NIKOLA, KATARINA i PAVLE

Četiri godine je od smrti

DANICE Dušanove VUJOVIĆ

1935 – 2018.

Vrijeme ne može izbrisati ostavljene duboke tragove požrtvovanog i poštenog roditelja, neukaljanog obraza.

S ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe koja sada sijaš visoko na nebu i osvjetljavaš mi put.

Sinovi EDIN i ALEN i supruga JULIJA

мајка РАДОЈКА, супруга АНКА, шћерка ЈОВАНА, син НИКОЛА, брат РАНКО, сестра БРАНКА, снаха ТАМАРА, братанићи МАРКО, ФИЛИП и ВИКТОР, братанична НИНА, сестрићи ДУШАН, ДАНИЛО, и ДАМЈАН, сестрична НЕВЕНА, стричеви ВОЈИСЛАВ, АЛЕКСАНДАР и ДРАГАН, ујак РАДОМАН, тетка СЛОБОДАНКА и остала многобројна родбина БАБОВИЋ и ФАТИЋ

Dana 30. decembra 2022. preminula je, poslije kraće i teške bolesti, u 73. godini života, naša draga

NADA Radovanova PAVIĆEVIĆ rođena Ilijić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 30. decembra od 12 do 16 časova i 31. decembra od 9 do 12 časova, kada krećemo za mjesno groblje u selo Kujava, gdje će se obaviti sahrana drage nam pokojnice u 15 časova.

Ožalošćeni: sin RAJKO, kćerka NATAŠA, snaha MILODARKA-GAGA, zet RAJKO-KINA, jetrva SPASA, đeveričić SAVO, unučad ANDREA, ALEKSANDAR, LUKA, ANĐELA, NINA i JAKŠA

Dana 30. decembra 2022. preminuo je u 77. godini naš dragi

SLOBODAN Pavlov MARKOVIĆ

Saučešće primamo 31. decembra 2022. godine na gradskom groblju Čepurci od 9 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 25

Ožalošćeni: supruga OLGA, sin MARKO, kćerke MARIJA i JELENA, snaha TEODORA

Posljednji pozdrav našem dragom

Danas

ILIJA – IDŽO M. STANOJEVIĆ

Prođe godina, ali onaj dan nikako da prođe. Najružniji i najtužniji dan. Nedostaješ nam za sve što je prošlo i za sve što dolazi.

Tvoji NAJMILIJI

1410

1411

1373

Posljednji pozdrav našem

RADOJKA ĐUROVIĆ

1409

Godina je dana od smrti moje drage sestre

VASILIJU VUĆIĆU

Voljeni naš Vajo, nije trebalo da ti pišemo posljednje pozdrave, trebalo je još dugo da se srećno sastajemo, a da se rastajemo radujući se odmah svakom narednom susretu, tvojim uspjesima u životu, porodici, tvojim zagrljajima, ljepoti i ljubavi koje su te tako krasile. Ovaj rastanak ostavlja neprebolnu ranu. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

RADOJKE ĐUROVIĆ

Bila si ponos i u rodu i u domu. Bićeš uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Tvoj brat RADOMIR MARTINOVIĆ sa familijom

Sa ponosom i tugom ćemo se sjećati tebe.

Tvoja sestra JELENA MILANOVIĆ sa porodicom

Tvoja tetka MILICA, DANILO i MAJA

SLOBODANU P. MARKOVIĆU

Ostavio si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi i dobrotu koja se ne zaboravlja.

Tvoji: snaha MIRA, bratanična NINA i zet IVAN, bratanična NELA, bratanić TOMO, snaha VERA, unučad MIA, ALEXDANER, UNA i PAVLE

Opraštamo se od dragog i poštovanog komšije

SLOBA

MARKOVIĆA

U našim sjećanjima ostaće sačuvana njegova plemenitost, iskrenost i dobrota. Počivaj u miru.

ANA i LELA PEROVIĆ

Danas se navršavaju tužne dvije godine od smrti moga voljenog brata BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

Dragi brate, živiš i živjećeš u mom srcu vječno. Nedostaješ mnogo.

Tuguje za tobom sestra DANICA

je godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

1377

Šesta je godina, ko bi rekao, intenzitet bola jednak... Od moga roda jedino što ostade,

LJUBOMIR – LJUBO DRAŠKOVIĆ 5. 1. 2017 – 5. 1. 2023.

Ljušo, moj brate!

Meni praznici zauvijek obilježeni! Pomiješani osjećaji, bolom, patnjom i bratskom ljubavlju, velikim ponosom! Naše djetinjstvo je bilo teško, prožeto patnjom i nedostatkom ljubavi od strane prerano izgubljenih oca i brata. Nedostatkom babe i djeda. Nastavili smo život teško, ali časno. Našu majku je obuzela opaka bolest i uprkos borbi, odnijela je. Kroz život sa životnom saputnicom Novkom, nijesi imao nafake da iza sebe ostaviš nasljednika koji bi naše čuveno prezime učinio pride slavnijim! Pošto te je tvoja Nole napustila i otišla kod djevera, svekra i svekrve, teško si podnio njen gubitak. Zapravo si životario, jer tu ljubav i poštovanje više je bilo nemoguće sresti. Ostao si sam. Mnogo boli tvoja bolest i dugogodišnja samoća. Ja, tvoja sestra, dugujem veliku zahvalnost tvojem zetu Vesku i našoj Jeleni koji su uvijek bili tu za tebe u svim životnim situacijama. Posebno za vrijeme tvoje duge i teške bolesti. Jednako kao što su i meni davali moralnu podršku. Ponosna na vas, sa bolom u sebi dok sam živa.

Vaša unuka, ćerka, zaova i sestra DANICA DRAGOJEVIĆ

IN MEMORIAM 2. 1. 2013 – 2. 1. 2023.

1392

Navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

LALA DŽAFIĆ

Živiš u svakom trenutku moga sjećanja. BELI

1374

Navršava se 4 godine od smrti DUŠANA – DUKA Markovog MARTINOVIĆA

Čuvamo te vječno u našim srcima.

Supruga BEBA sa porodicom

BOŠKO MILONJIĆ

Naš dragi voljeni Boško, godina je dana od kad nisi sa nama. Sjećanje i tugu koju osjećamo za tobom teško je nadoknaditi kao i prihvatiti. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, sa roditeljima, sestrom i dva brata, a mi ćemo te pamtiti i sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

1363

DRAGUTINA – DRAGA VUKIĆA

Osnivača prve škole za obuku pomoraca u Crnoj Gori Ljubav, ponos i trajno sjećanje.

MIĆO, LOLA i KSENIJA

Tvoja STANKA, VANJA i VLADICA sa porodicama

Prođe godina od smrti mog voljenog brata

RADOJE Boškov NIKČEVIĆ

Tvojim odlaskom ostala je vječna tuga i praznina u mom srcu. Nedostaješ nam svakog dana sve više. Čuvamo te u lijepim sjećanjima i nikad te nećemo zaboraviti.

Brat DRAGAN sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti oca i đeda

LJUBA TOMOVIĆA

Dani prolaze teško, noći se završavaju još teže. Sa pitanjima - đe je đed, kad se vraća? Reci mu da mu je Uroš poslao poljubac. VELJKO i UROŠ

Draga naša

ŽANA

Kako je bolna i ova nova godina, i tvoj rođendan, a tebe nema da uživaš u sreći tvoje i naše đece.

Jer si bila naš anđeo čuvar. Teška i bolna je ova istina. Tuguju za tobom, majka NEVENKA, braća ŽELJKO i ĐOKO sa porodicama

Majci VERI

Sve što želim znati je da si stvarno dobro. Da te manje boli, da si stigla odmoriti, da imaš odlično društvo koje brine o tebi, i da si ponosna na sve što si ostavila ovamo dolje. Svakim danom mi nedostaješ sve više.

Progutaću knedlu, pogledom u nebo, namignem ti i kažem im dobro sam.

Jer, znam da si tamo gdje ti je mjesto.

Iznad ove zemlje na kojoj si me ostavila.

Tvoja KIKA sa porodicom

DAVORIN BALTIĆ

Vreme koje prolazi ne donosi zaborav, već večnu prazninu, ljubav i sećanja na tebe. Volimo te.

Tvoje:

BAKI, SOKS i ANJA

1355

Godina je dana od kako nije sa nama moj voljeni brat

ILIJA Mihailov STANOJEVIĆ

Brate, ne postoje riječi dovoljno snažne da objasne bol i prazninu koju si ostavio u našim životima. Otišao si tiho i mirno, kao što si i živio. Tvoj plemeniti i vedar duh zauvijek ćemo čuvati od zaborava. Hvala ti za svaki iskreni trenutak koji si nam pružao. Počivaj u miru, dragi brate.

Sestra ZORKA sa porodicom

Porodica

DAVORIN BALTIĆ

Nije prošlo i ne prolazi! Nikad neće proći ni tvoj osmijeh, ni naše ludorije iz djetinjstva, neće proći ni bol, ni nedostajanje! Ništa proći neće osim života, a kada on prođe mi ćemo se opet sresti i biti zajedno. Do tada počivaj u miru i čuvaj nas kada mi tebe nismo sačuvali.

DIJANA,

Dragi naš

PETAR i MILOŠ

ESO

Prošlo je pet godina. Mi tebe čuvamo u našim srcima i uspomenama.

ALMA, KEMO, EDIN i HAMID

Исцијепана, смрвљена, изгужвана налик на пазле неког’ дјетета корачам сама. Да би стајала, да не би лелујала крилима ношена корачам у нови дан.  Саставља ме рука Твоја, одијева самопоуздањем, вјерује у мене и хоће да идем даље. У мени два еха одзвањају , свог Рајка и Рукија чувају, освјетљавају стазе од мрака ..... Сама сам Мој ТАТА. Како постојим себе не могу да прихватим?  Преда мном битка свакојака , а најтежа је са собом ................ и са најмрачнијим Мој ТАТА.  Зашто трен не одох прије Жеција Мог ТАЈО МОЈ , да Жеци Мој заклопи капке Рајку Твом, да продужи свој траг, да угледаш Јанка са висина ?  Зашто остах сама МОЈ ТАТА ?  У препиркама и биткама проводим ноћи до налик свитања........ Чекам долазак ТВОЈ МОЈ ТАТА, чекам да ме Жеци Мој вине са собом у правцу облака.  Кренем да преклињем да дођете и чујем да не треба да Вас молим јер сте Моји.  Инатна што постојим минуте до изласка бројим, као да смо из тамнице ТАКИ МОЈ , увијек још мало времена да останем тражим крај Момака Својих.  Слеђена за друге , који не разумију, који с Нашом Тројком од старта нису ту, пахуљица отопљена на длану за све који памте Момке Моје и застану са Рајком Твојим и Жецијевим Рукијем да попричају.  Препливају сјећања, обузме језа тад’ ал’ прија јер памте Те МОЈ ТАЈО и Мог Жеција. Наступи у мени грмњавина, не будем више јака , не будем више ја МОЈ ТАТА.  Обећање дајем еху у грудима , држаћу се пред другима, бићу оно што јесам на јастуку од Жецијеве кошуље МОЈ ТАШКЕ и пред својим Момцима, као пред откривеним огледалом . Бићу...........да не би експлодирала МОЈ ТАТА прије него затре Наша Тројка траг никоговићу ТАКИ МОЈ, прије него чизмом бијелом угазимо га до испод корова.  Брзим корацима започињем бјег од огњишта гдје МОЈ ТАШКЕ нема ничег.  Што се то догоди с Нама?  Што се не родих као Рајко тад’?  Неправда, неправда, неправда, да пустош остане од имена Твог’?  Сјећаш се ? Земљотрес у мени сруши све, а Ти “Видиш није ми ништа Мој Рајко!“  Срушило се све од дана тог’, бројка раскрвавњена оштрицама најјачим зеницу у септембру разнесе ми.  Остаде рука Жеција Мог да завршава задатак Твој , да шапи сестру око врата , да буде увијек ту за мене иако залеђена МОЈ ТАТА?  За друге

о сто и уздрмаш све с висине, а залеђена рука Жеција Мог пошаље сваког’ гдје му је мјесто.  Не дате Момци Моји на мене ни погледом, а мој поглед броди у висине, хоћу да смо скупа претешко је кад ‘ се носи залеђена рука.  Спремна за мисију висине, паднем сваки пут кад’ ме заобиђе.  Зашто након кише не огрија сунце Нас ТАШКЕ МОЈ, зар је