Dnevni list Pobjeda 01.02.2021. by Pobjeda

Ministarstvo raskida ugovore sa stručnjacima za izradu prostornog i plana generalne regulacije, oni traže odštetu

Na Kongresu SDP-a izabrano stranačko rukovodstvo

Tim po volji ministra koštaće više miliona STR. 2. i 3.

Raško Konjević novi predsjednik

Okupljanje zdravih, građanskih, državotvornih, euroatlantski usmjerenih subjekata i pojedinaca najbolji je model pružanja sistemskog, ozbiljnog i organizovanog vrijednosnog odgovora na očigledno regresivne socijalne i političke trendove – poručio je Raško Konjević

RAZGOVOR: Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević STR. 7.

Ratko Mitrović

Ugovor o izradi prostornog plana potpisan je 6. avgusta prošle godine, a za taj posao predviđen je rok od 12 mjeseci. Visina naknade za izradu prostornog plana za rukovodioca i stručni tim iznosi pola miliona eura. Ugovor o izradi plana generalne regulacije je potpisan 31. jula prošle godine, a rok za završetak ovog planskog dokumenta je 24 mjeseca, odnosno kraj jula naredne godine. Ovaj ugovor je finansijski ,,težak“ dva miliona eura STR. 4. i 5. Profesori o učenju u doba pandemije

Onlajn nastava je gubljenje vremena

Za dvije godine blokirana imovina vrijedna sto miliona

POLICAJCI NA UDARU PARTIJA: U više crnogorskih opština organizovano je prikupljanje potpisa za smjene rukovodilaca

POGLED ISKOSA

Strava u ulici kamfora br. 2 Ili: Kako je izbjegnut apostolski masakr motornim rezačem za papir » Piše: Draško ĐURANOVIĆ

STR. 8. i 9.

Peticijama do ostvarenja političkih ciljeva

STR. 6

STR. 3.

Politika

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Na Kongresu Socijaldemokratske partije izabrano stranačko rukov

STAV

Nova „stara“ Amerika

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Zadatak Džozefa Bajdena neće biti lak. O tome postoji opšta saglasnost u ocjenama i analizama. Ta jasna činjenica, poslije poraznog mandata Donalda Trampa, ima svoju dominantnu dimenziju u oblasti vanjske politike. (Na unutrašnjem planu, takođe, Bajdena dočekuje duboko podijeljena zemlja, ranjena napadom na Kapitol, što je samo vrh ledenog brijega dugogodišnje radikalizacije značajnog dijela republikanskog glasačkog tijela i brojnih grupa sa tamne strane američke stvarnosti. Ali, to je druga i, vjerovatno, jednako kompleksa tema - možda i više od vanjskopolitičkih problema nove američke administracije.) Kandidatura i promptna potvrda Entoni (Toni) Blinkena za državnog sekretara najbolje odslikava ono što će biti matrica Bajdenove diplomatije. Za nekadašnjeg šefa kabineta potpredsjednika Bajdena (koji je, sa te pozicije, početkom 2010, neposredno bavio i pripremom posjete Mila Đukanovića, tadašnjeg crnogorskog premijera, Vašingtonu), Balkan nije ,,terra incognita“. Sasvim suprotno - zemlje Zapadnog Balkana u ličnosti Blinkena dobijaju nekog ko će od prvog dana znati da se postavi prema zamršenoj situaciji koju je u nasljeđe ostavio formalni šef Majk Pompeo i stvarni ,,ugovarač poslova“ Ričard Grenel. Zadatak neće biti lak. Naše okruženje, pa i Crna Gora sama, kao što svi dobro vidimo i znamo, predstavljaju teži izazov za inostrane diplomate nego što je to bio slučaj 2016. godine. Posljednje četiri godine, treba li ponavljati, donijele su samo dodatne komplikacije, pogoršanja situacije, ugrožavanje ili urušavanje krhkih osnova za demokratske institucije i strukture građanskog društva. Nepotrebno je nabrajati i posebno isticati - ,,nomina odiosa sunt“. Državnom sekretaru Blinkenu će (to je, praktično, već izvjesno) pomagati Viktorija Nuland, još jedno poznato lice za nas sa Balkana iz Obama-Bajden-Hilari administracije i diplomatije, sa pozicije podsekretarke za politička pitanja. Oni, u Crnoj Gori i u našem okruženju, koji su od Amerike očekivali (i jedva dočekali!) stalni angažman i podršku regionalnoj stabilnosti, dobili su, u pomenute dvije nominacije i, sljedstveno tome, ,,kadrovskim rješenjima“ koja će im logično slijediti, puno zadovoljenje. Politika SAD na Zapadnom

Balkanu, zajedno sa njenom neizbježnom pozitivnom refleksijom na Brisel i na značajne evropske metropole se, tako, vraća u normalu - u ono stanje i poziciju koju su potvrđivale sve vašingtonske administracije - još od početka devedesetih godina prošlog vijeka - od predsjednika Klintona, preko Buša mlađeg i Obame, sve do ,,diskonekcije“ koju je napravio Donald Tramp. Ukoliko bismo željeli da napravimo kratku skicu onoga što može biti strategija američkog angažmana i uticaja u našim krajevima (oslanjajući se, djelimično i na ono što se o tome piše na obije strane Atlantika), to bi, ugrubo, izgledalo ovako: Prvo, sanacija štete koja je zatečena, uz maksimalno korišćenje pozitivnih momenata, makar oni postojali samo načelno i samo u fragmentima (na primjer: srpsko-kosovska kompleksna jednačina i činjenica da su dvije strane pregovarale - kao dvije strane); Drugo, zaustavljanje negativnih i potencijalno opasnih trendova destabilizacije i potencijalne dezintegracije (Bosna i Hercegovina, prvenstveno, ali i Crna Gora, mada nam je to mučno i žalosno pomenuti - čak i teoretski); Treće, zajednički napor, kao uostalom i za prve dvije stavke, sa partnerima iz EU i NATO konfiguracije - da se uspori, zaustavi i, do mjere mogućeg, blokira dalji destruktivni uticaj Moskve (cijeli region, ali prije svega novouspostavljeni trougao Beograd - Banjaluka Podgorica); Četvrto, i ne manje značajno, zaustavljanje populističkog (ili, ako želimo da napravimo polu-šalu, ,,trampističkog“) manira i načina djelovanja i vladanja, na klero-nacionalističkoj matrici, koji je korijene najviše pustio u Beogradu, a izdanke ima i tamo đe bismo mi najmanje željeli. To će sve biti težak i komplikovani zadatak, čak i za iskusnu ekipu koju će (ponovo) okupiti Entoni Blinken. Sjećamo se kako je, u prvim mjesecima Obamine administracije, dominantna ideja u pokušaju uspostavljanja boljih odnosa sa Putinovom Moskvom bila čuveno ,,resetovanje“. Sjećamo se i brifinga o tome u Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Sada će Bajdenu i njegovom pouzdanom državnom sekretaru neka vrata ,,reseta“ biti potrebna za naš dio Evrope. U tome im želimo puno uspjeha. Američki saveznici i partneri u našem ćošku Evrope se nadaju da će predsjednik Bajden uspjeti u zadatku koji mu je, na kraju, kada se svedu računi, ostavio prethodnik: da Ameriku opet učini - Amerikom! Dakle - obnovljena i osnažena ,,stara“ Amerika je ono što je potrebno Balkanu, ali i komplikovanom svijetu u kojem živimo. (Autor je crnogorski političar i diplomata. Bio je ministar vanjskih poslova i prvi crnogorski ambasador u Vašingtonu po obnovi nezavisnosti. Sada je ambasador pri Svetoj Stolici)

Raško Konjević novi predsjednik SDP-a PODGORICA – Raško Konjević novi je predsjednik SDP-a, a Borislav Banović zamjenik predsjednika te partije – odlučeno je na jučerašnjem Kongresu partije. Izabran je i novi Glavni odbor, Statutarna komisija i Nadzorni odbor. - Promjene koje su se desile nakon izbora 30. avgusta predstavljaju najavu potpunog raskida sa osnovnim elementima građanske, sekularne, evroatlantske i samosvjesne Crne Gore, uspostavljene referendumskom odlukom 21. maja 2006. i Ustavom Crne Gore iz 2007. godine – poručio je Konjević, na Desetom Kongresu održanom pod sloganom „Odbranimo građansku Crnu Goru“. - Promjene su dobre, dodao je, za njih smo se i mi borili, ali karakter promjena koje sprovodi ova Vlada, u nekim oblastima, je takav da, kako je kazao, ugrožava temeljne vrijednosti društva.

ODGOVOR

- Odgovor na ukupnu društvenu i političku regresiju mora biti reafirmacija državotvorne politike koja podrazumijeva raskid sa starim praksama, kompromitovanim akterima i tvrdoglavim odbijanjem da se uvide brojne sistemske greške u sprovođenju državne politi-

Raško Konjević

je model pružanja sistemskog, ozbiljnog i organizovanog vrjednosnog odgovora na očigledno regresivne socijalne i

Cilj vladajuće politike da se uruši država Delegati Desetog kongresa SDP-a usvojili su Proglas za očuvanje građanske Crne Gore, u kojem je navedeno da je na sceni vladajuća politika čiji je ključni cilj da se, kroz nekoliko faza, uruši državotvorna politika, multietnički sklad i ustavni koncept građanske države, suštinski obesmisli njena državnost i otvori put da se o Crnoj Gori ponovo odlučuje van nje i suprotno njenim nacionalnim interesima. - Nova politička realnost, iako

značajnim dijelom uzrokovana opravdanim i realnim nezadovoljstvom građana zbog djelovanja loše vlasti, dominantno je uspostavljena organizovanim djelovanjem subjekata i struktura koji su u funkciji interesa i politike druge države ili struktura koje se nikada nijesu pomirile sa suverenom i međunarodno priznatom Crnom Gorom – navodi se u Proglasu. Ističe se da je demokratskoj javnosti „potpuno jasno da

se promjene nijesu desile da bi se napravio neophodan raskid sa brojnim nedemokratskim, nerijetko i kriminalnim praksama, već da je opravdano građansko nezadovoljstvo zloupotrijebljeno za nametanje jedne pogrešne i veoma opasne politike“. - Kako je na Crnu Goru nasrtano spolja, bivša loša vlast im je pomagala iznutra odsustvom demokratije i vladavine prava, stvarajući osjećaj duboke društvene nepravde – navodi se u Proglasu.

političke trendove. To je istovremeno i neophodan preduslov za obnovljenu državotvornu i reformsku politiku čiji je ključni cilj obnova građanskog povjerenja i ponovno pokretanje jedne emancipatorske i progresivističke ideje na čijoj energiji je i obnovljena nezavisnost i ostvarena mnoga strateška i istorijska dostignuća – poručio je Konjević. Ocijenio je da je političkim promjenama koje su se desile nakon posljednjih parlamentarnih izbora otklonjen krupan demokratski deficit – nesmjenjivost vlasti. - Nažalost, kao ni 1989. godine, ta promjena ne garantuje ni mir, ni razvoj, ni stabilnost, već se za te vrijednosti moramo boriti - istakao je Konjević. Podsjetio je na tri decenije trajanja SDP-a, kako je kazao, „na

Komentar iz Alijanse povodom spornih imenovanja u sektoru bezbjednosti

Bezbjednosne provjere su nadležnost PODGORICA - Proces sigurnosnih i bezbjednosnih provjera u Crnoj Gori isključiva je nadležnost zemalja članica. To je Pobjedi saopšteno iz NATO, povodom imenovanja u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, među kojima je i Radule Čović. – Ne komentarišemo obavještajna pitanja zemalja članica. Proces bezbjednosti i sigurnosnih provjera isključivi je, suvereni prerogativ zemalja članica – kazali su nam iz Alijanse. Vlada Crne Gore donijela je odluku da Aleksandar Šaranović bude v.d. generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane. – Za v.d. generalnog direktora

Obavještajno-bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane određen je Aleksandar Šaranović, do postavljenja generalnog direktora ovog direktorata u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci – saopšteno je iz Vlade nakon jučerašnje sjednice. Za bliskog saradnika, Šaranović je postavio Radula Čovića, čije imenovanje je izazvalo velike polemike u javnosti. Poslanik i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Raško Konjević (SDP) objavio je da je Čović napravio propust u postupanju sa povjerljivim dokumentima NATO. On je pitao potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da li je tačno da je R.Č. počinio teži prekršaj:

Sjedište Alijanse

– Da li je tačno da je R. Č. bio u štabu NATO-a u Poljskoj na pripremama za misiju za

Letoniju. Nakon upozorenja partnera da je počinio teže prekršaje sa NATO dokumen-

Politika

Poneđeljak, 1. februar 2021.

vodstvo

Nikšićki odbor DNP predložio kandidata koji će predvoditi listu „Za budućnost Nikšića“

Vuksanović-Stanković: Nijesmo pomišljali na savez sa klerikalnim politikama Dosadašnja predsjednica SDP-a Draginja VuksanovićStanković kazala je da, „za razliku od drugih, navodno građanskih partija, SDP nije ušao, ni pomišljao da uđe u savez sa klerikalnim politikama“. - Za razliku od svih njih SDP danas suvereno drži poziciju lijevog centra i svoj režimski kurs, koji samo još pojačava našu državotvornu i emancipatorsku politiku. Novom rukovodstvu ostavljamo svetionik suverene i nezavisne Crne Gore i kompas koji 30 godina pokazuje njenu evropsku i evroatlantsku putanju – kazala je Vuksanović-Stanković. Prema njenim riječima, SDP je obezbijedio status opozicione parlamentarne stranke, „ali ne i smijenjene sa vlasti, već partije koja je svojom voljom izašla iz vlasti zbog svih problema i negativnosti u crnogorskom društvu“. Istakla je da je bila čast i privilegija biti peti predsjednik i prva predsjednica u tri decenije trajanja SDP-a.

pravoj strani istorije“, dvanaest godina u opoziciji, a osamnaest u vlasti. Rekao je da niko od današnjih visokih funkcionera SDP-a „nije u vlasti posrnuo, ništa nezakonito uradio, niko se od te vlasti nije obogatio ili bilo što zloupotrijebio“. - Ovi ljudi mogu to mirno da kažu i da i iz opozicije prozivaju svakog. Snaga zakona mora da stigne svakog ako želimo društvo vladavine prava. Mi u tu snagu zakona vjerujemo kazao je Konjević.

ISTORIJSKI USPJESI

Podsjetio je na istorijske uspjehe Crne Gore, postignute u periodu kada je i SDP bila u vlasti, ali je kazao i da je ta partija svjesna i grešaka, i svojih i tadašnje vlasti. - SDP je uvijek bila vođena svojom idejom i vizijom, strateškim promišljanjem, a nikada dnevnom pameću i jedino partijskim interesom. Zato toliko i trajemo, zato smo uvijek vidjeli i dalje, zbog čega i često bili neshvaćeni. Ali baš najviše zato nikada nijesmo ni posustali ili odustali od svojih ciljeva, i što je najvažnije, kao plod takvog pristupa smo mnoge ciljeve i ostvarili – kazao je Konjević. Ocijenio je da se svaki period regresije Crne Gore dogodio kada je SDP bio u opoziciji. - Ko s đavolom tikve sadi o glavu mu se obijaju – ova poznata narodna izreka najbolje opisuje dovođenje prije sedam, osam godina u Crnu Goru medijsko – propagandnog taloga iz susjedstva koje je kontaminiralo medijski, politički i

t Crne Gore

tima vraćen odmah. Ako je ovo tačno, je li ovo poštovanje partnera – pitao je Konjević i

društveni ambijent. I evo sada, kao što vidimo, ta medijska batina se, od nekadašnjeg sredstva za obračun sa SDP-om i nekim drugim progresivnim snagama, pretvorila u glavnu udarničku snagu protiv bivših saveznika, ali najgore od toga – u snagu za svođenje Crne Gore na rang provincije. Ali ako iole objektivno pogledamo ova razdoblja, vidjećemo gotovo poklapanje perioda svakovrsne regresije Crne Gore, sa SDP-om u opoziciji, i period progresivne politike sa SDPom u vlasti – dodao je Konjević. Prema njegovim riječima, prethodnoj vlasti nije nedostajao jedan nego tri mandata. - Jeste falio jedan mandat da se ne može formirati ovakva vlast, pod patronatom crkve i druge države, ali za pobjedu bivše vlasti, još jednom - falilo je tri mandata. SDP je kao opoziciona partija i do sada i ubuduće će sarađivati sa svima, posebno sa opozicijom, ali mandati SDP-a su mandati SDP-a – kazao je Konjević. Izet Bralić, doskorašnji predsjednik Glavnog odbora SDP-a istakao je da ta partija ne smije dozvoliti da strah i podjele u društvu ugroze ekonomski i bezbjednosni napredak i da je svima potreban optimizam za budućnost. - Ne treba Crnoj Gori vraćanje u period plemenskih, nacionalnih, vjerskih ili bilo kakvih drugih podjela. Našoj zemlji je potrebna ozbiljna politička i društvena aktivnost kako bi postala dio razvijenih zajedniI. K. ca – dodao je Bralić.

Ministarstvo odbrane. Iz resora Olivere Injac pojasnili su da se radi o profesionalcima profilisanim za obavljanje složenih vojnih zadataka, koji su i do sada obavljali odgovorne funkcije u Ministarstvu odbrane, Generalštabu i jedinicama Vojske u domenu obavještajno-bezbjednosnih poslova. – Naši NATO saveznici i partneri nikada nijesu osporili njihov rad. Neprimjerena je ocjena da će postojati uticaj stranih faktora raspoređivanjem ovih lica na dužnosti čiji opis poslova obuhvata obavljanje zahtjevnih zadataka u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu, jer je riječ o oficirima koji su više puta dokazali posvećenost instituciji i državi Crnoj Gori, što je ključna smjernica za usmjeravanje kadrovske politike u OBD - pojasnili su iz Ministarstva. J. ĐURIŠIĆ

POGLED ISKOSA

Traže podršku Strava u ulici da Vera Bulatović kamfora br. 2 Kako je izbjegnut apostolski bude nosilac liste Ili:masakr motornim rezačem za papir PODGORICA – Nikšićki odbor Demokratske narodne partije predložio je da kandidat za nosioca liste „Za budućnost Nikšića“ bude Vera Bulatović – saznaje Pobjeda u tom odboru. Opštinski odbor sa takvim zaključkom upoznaće predsjednika DNP Milana Kneževića danas, tokom njegovog boravka u Nikšiću. Odbor DNP-a je i prije 15 dana tražio od Predsjedništva te partije da podrži kandidaturu Vere Bulatović za nosioca liste, potvrđeno nam

Vera Bulatović

je u nikšićkom DNP-u. Izbori u Nikšiću zakazani su I. K. za 14. mart.

Građanska inicijativa „21. maj“ saopštila da je GP Ura doživio politički sunovrat

Postali su glavni advokat velikosrpskopopulističke vlasti PODGORICA - Ovih dana svjedočimo nizu skandaloznih događaja u režiji nove vlasti, počev od priznanja premijera Zdravka Krivokapića da je nezavisna Crna Gora za njega neželjena država, preko destruktivnog političkog revanšizma u crnogorskoj diplomatiji, pa sve do razotkrivenog miješanja velikosrpskih falangi Aleksandra Vučića u predstojeće izbore u Nikšiću, saopštili su juče iz Građanske inicijative „21. maj“. U saopštenju koje potpisuju Rade Bojović, Ilija Vujošević, Miodrag Živković i Branko Lukovac ističe se da o političkoj prirodi nove vlasti ilustrativno govori i podnošenje krivične prijave u duhu verbalnog delikta protiv dekana FCJK-a Adnana Čirgića od strane aktivista Ure. -Time je Ura, koja je postala glavni advokat velikosrpsko-populističke vlasti i školski primjer političkog revizionizma, odjednom umislila da krivično-pravnim prijetnjama može ućutkati slobodnu javnu riječ. I to iz pozicije jedine stranke koja se dočepala visokih položaja u aktuelnoj Vladi i sada nagovještava u kojoj mjeri im smeta FCJK, bez čijeg presudnog truda ni crnogorski jezik ne bi bio međunarodno standardizovan - navode u GI „21. maj“. Zato je, dodaju, krupan sunovrat partije koja bizarno glumi državotvornu političku grupu, dok istovremeno u Čirgiću, dokazanom pregaocu u afirmaciji i zaštiti crnogorskog jezika i identiteta, vide građanina koga treba krivično sankcionisati. -Time se Abazovićeva stranka, dok upadljivo ćuti o svim ispadima usmjerenim protiv suvereniteta i građanskog karaktera Crne Gore, svodi na uslužnu frakciju Demokratskog fronta i partiju kojoj je namijenjena jednokratna politička uloga - poručuju iz Građanske I.P. inicijative „21. maj“.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić u grad pod Trebjesom stiže i vikendom službenim vozilom

Pitaju se Nikšićani je li i ručao na njihov račun

NIKŠIĆ - Ništa od obećanja nove vlasti na državnom nivou da će se domaćinski ophoditi, što potvrđuje i fotografija koja je juče obišla društvene mreže, a na kojoj se vidi službeni automobil Alekse Bečića, parkiran ispred hotela ,,Vukov most“ u Nikšiću. Pitaju se Nikšićani, pogotovo oni koji su od aktuelne vlasti očekivali da ne ponavlja greške svojih prethodnika, da li je

čelnik crnogorske Skupštine još ručao na račun građana, te kojim je povodom Nikšić posjetio u nedjelju... Društvenim mrežama kruže svakakvi komentari, a neki su se prisjetili i da su sadašnji državnici obećali kad preuzmu vlast da će prodati luksuzne službene automobile kako bi novac vratili u budžet, pa se onda i podrazumijevalo da ih makar vikendom neće koristiti u privatne svrhe. Ra. P.

Možda se sve desilo baš ovako. Tog tmurnog januarskog dana Zdravko Krivokapić se rano, odmah nakon jutarnje molitve, dovezao ispred zgrade Vlade u Karađorđevoj ulici. Dok je izlazio iz službenog vozila, kratko je zastao, nešto mu je djelovalo čudno. Osvrnuo se lagano, pogledao niz drvored kamfora, zasađenih još u doba one stare, nenarodne vlasti. Ništa neobično nije vidio, jedan čovjek, kišobrana gotovo nabijenog na vrh glave, ubrzano je zamicao iza ugla i pošao Njegoševom ulicom, jedan bijeli „reno megan“ prošao je ulicom u pravcu ulice Slobode… Hladni sjeverac u naletima otresao je ledene kapi sa listova zimzelenog kamfora. Tri kapi, simbolično, pale su Zdravku na lice i prenule ga iz razmišljanja. Slegnuo je ramenima, što mi je danas, pomisli, i krenu ka velikim ulaznim drvenim vratima koje je otvorenim držao čovjek iz obezbjeđenja. Klimnuo je glavom, rekao uobičajeno Pomoz Bog, ušao ćutke u lift, potom se zaputio u kabinet. Nikoga nije sreo u hodniku, što nije bilo čudno jer premijer voli baš rano da dođe na posao za koji, samo koji mjesec ranije, nije ni sanjao da će obavljati - sve dok narod nije rekao da mora, da neko mora ovaj naš narod, uglavnom srpski i pravoslavni, izvući iz kandži bezbožništva, pljačke i otimačine. Iako svjestan svete misije, premijer je tog jutra i dalje osjećao nelagodu, neke trnce niz kičmu, kao da će, ne-daj-Bože, nešto loše da se desi. Ušao je u kabinet, kratko osmotrio veliku sobu i opet, kao mnogo dana ranije, pogled mu se zadržao na jednom uređaju koji je tu, u uglu, stajao odavno, još za vrijeme prethodnog premijera. Što će im ta đavolja mobilna klima, kad zgrada ima centralnu klimatizaciju, opet pomisli premijer. Kao i mnogo dana ranije, posegnuo je rukom ka dugmetu na mašini, da proba i vidi kako grije. I opet, kao i mnogo dana ranije, neki ga je unutrašnji glas zaustavio u toj nakani. I možda bi to bio još jedan naporan, a ipak običan dan, u Zdravkovom premijerskom životu, da se potom nije desio čudan splet događaja koji će, tek će kasnije biti poznato, izazvati lančane reakcije i koji će dovesti do vanredne konferencije za novinare i tajne istrage u bezbjednosnom sektoru. Da Krivokapiću nije stigla notifikacija na mobilni, da je u tom času ušla sekretarica da mu saopšti bilo što, da je nazvao Mickey ili Jakov, da je Jelena javila za vakcine ili čak i Vesna iako joj je zabranjeno da zove, možda premijer ne bi provjerio što piše Željko u Vijestima, ne bi vidio onaj romantičan naslov – ,,Sad smo najebali“ – ne bi se Zdravko u tom zlokob-

nom času zabrinuo za sudbinu svoje vlasti i budućnost pravoslavlja. Ali, notifikacija je stigla, upravnik Bordela napisao što je napisao, a Zdravku se, dok je nasumično čitao stupidno nabacano štivo, nekako tlo izgubilo pod nogama, skoro da se onesvijestio i, onako sklon padanju, rukom se dohvatio za mobilnu klimu. Ono što je samo njemu tako izgledalo. Kakva greška, bilo je čudovište iz noćnih mora. Mirna mašina iz ugla uopšte nije bila mobilna klima već pakleni rezač, i to šreder-rezač, ostavljen kao spavač, sve do časa kada ga je premijer greškom probudio. I tada počinje strava u ulici kamfora. Ne zna se tačno koliko je borba trajala, možda čitav sat, moguće i kraće. Srećom što se, umjesto usplahirenog dr Abazovića ili Vesne četvororučice, pomahnitali šreder-rezač namjerio na smirenog, vjerujućeg Krivokapića, koji može snagom volje da pomjeri planine i DPS zajedno, kamoli da se obračuna sa opasnom mašinom iz davnina koju mu je, lukavo, neki bi rekli i sračunato, ostavio premijer iz stare vlasti. Kada je nakon borbe, umorni Zdravko – svjestan da je uspio da spriječi apostolski masakr motornim rezačem, nalik onom iz filma po istinitom događaju The Texas Chain Saw Massacre - posegnuo da se okrijepi domaćom šljivom ili lozom, možda i nije najbitnije za priču, čulo se zvono sa fiksnog. Koji od 4. decembra, kada je Zdravko ušao u kabinet, nije zazvonio. Premijer je drhtavom rukom podigao slušalicu i čuo kako neko, sad se ne zna ko, hrapavim, prijetećim, šapatom govori: ,,Znam šta ste radili prošlog ljeta…“ I tu se ovaj horor film završava. I nikad nećemo saznati je li tako bilo, neke tajne javnost ne može i ne smije znati. Kao što je nepoznata sudbina šrederrezača. Ono što je poznato, objavio je lično premijer Krivokapić na konferenciji za novinare kada je otkrio samo djelić istine. ,,U mom kabinetu se“, ispovijedio se 28. januara javnosti, ,,nalazila jedna mašina, ja sam mislio da je mobilna klima, nijesam je dirao. Jednom sam se pogrešno naslonio i uključio je i vidio sam da je to rezač“. Zašto se uništavaju papiri usklikom se zapitao premijer. I tu se ovaj realni film završava. Pokrenuta je istraga koja će valjda utvrditi, ne da li je bilo napada rezača na premijera, nego da li je bilo nezakonitog ,,spaljivanja“ tajnih spisa motornim rezačem. Ostaće, valja strahovati, vječna tajna: kako prvi apostol ekspertske Vlade, inžinjer mašinstva i profesor Univerziteta Crne Gore, dva mjeseca nije uspio da razlikuje mobilnu klimu od rezača papira? Maliciozniji bi dodali još jedno pitanje: kako će premijer rješavati krupnija pitanja? Draško ĐURANOVIĆ

Ekonomija

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Ministarstvo raskida ugovore sa stručnjacima za izradu prostornog i plana generaln

Tim po volji ministra koštaće više miliona Ugovor o izradi prostornog plana potpisan je 6. avgusta prošle godine, a za taj posao predviđen je rok od 12 mjeseci. Visina naknade za izradu prostornog plana za rukovodioca i stručni tim iznosi pola miliona eura. Ugovor o izradi plana generalne regulacije je potpisan 31. jula prošle godine, a rok za završetak ovog planskog dokumenta je 24 mjeseca, odnosno kraj jula naredne godine. Ovaj ugovor je finansijski ,,težak“ dva miliona eura PODGORICA - Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odlučilo je da raskine ugovore sa stručnim timovima za izradu prostornog plana Crne Gore do 2040. godine i plana generalne regulacije Crne Gore do 2030. Timove za izradu tih planskih dokumenata o namjeri za raskid ugovora Ministarstvo je obavijestilo krajem prošle godine. Iz tog vladinog resora prošle sedmice nijesu imali vremena da potvrde Pobjedi ovu informaciju i odgovore zašto se Ministarstvo odlučilo na taj potez. Rukovodilac izrade prostornog plana mr Svetlana Jovanović smatra da resorni ministar Ratko Mitrović sa saradnicima nije imao punu informaciju o izradi plana, kao i do sada završenom poslu, dok sa druge strane rukovodilac izrade plana generalne regulacije Ksenija Vukmanović smatra da nije u pitanju ministrova neobaviještenost ili neznanje njegovog pravnog tima, već namjera da se stručni tim koji je zakonito izabran i koji je u svemu radio u skladu s ugovorom zamijeni nekim novim, po volji ministra. Vukmanović najavljuje i tužbu u slučaju da Ministarstvo ostane pri stavu da ugovor treba raskinuti i upozorava da bi u tom slučaju naknada štete koju bi Vlada, odnosno građani Crne Gore, morali nadoknaditi ovom stručnom timu bila izuzetno velika s obzirom na to da se radi o ugovoru vrijednom dva miliona eura. Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, za teritoriju Crne Gore je predviđena izrada dva planska dokumenta – prostornog plana i plana generalne regulacije. S obzirom na to da je trenutno važeći Prostorni plan Crne Gore urađen za period do 2020. godine, kao i većina planskih dokumenata nižeg reda, prethodno ministarstvo nadležno za planiranje prostora (Ministarstvo održivog razvoja i turizma) je tokom prošle godine započelo izradu novih planskih dokume-

Ksenija Vukmanović

Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine

nata – prostornog plana i plana generalne regulacije.

Najava raskida

Rukovodilac izrade prostornog plana Crne Gore do 2040. godine mr Svetlana Jovanović, dipl. prostorni planer, koja se nalazi na čelu tima za izradu plana, saopštila je da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i

Prostorni plan je najvažniji strateški planski dokument Svetlana Jovanović je istakla da je prostorni plan Crne Gore najvažniji strateški planski dokument koji obezbjeđuje osnovu buduće organizacije i uređenja prostora Crne Gore. – Njime se određuju ciljevi, pravila i mjere prostornog razvoja države. Planira se budući razvoj privrednih i društvenih djelatnosti, kvalitetniji urbani i ruralni razvoj, razvoj infrastrukture, upravljanje otpadom, zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti, životne sredine. Planira se korišćenje područja mora, povezivanje sa okruženjem i prekogranična saradnja i drugo – navela je Jovanović.

urbanizma 23. decembra prošle godine ovom stručnom timu poslalo obavještenje o raskidanju ugovora za izradu plana. – Smatram da ministar sa saradnicima nije imao punu informaciju o izradi plana, kao i do sada završenom poslu, pa sam u ime stručnog tima kao rukovodilac izrade plana uputila dopis resornom ministarstvu i Vladi – kazala je Jovanović. Ona vjeruje da će se svi argumenti sagledati i da će Ministarstvo i Vlada donijeti najbolju odluku, koja će dovesti do kvalitetnog i blagovremenog završetka i donošenja plana. – Prije konačne odluke Vlade i resornog ministarstva, ne mogu govoriti o daljem toku, nastavku rada na planu ili eventualnom raskidanju ugovora. Ono što mogu reći je da je izrada prostornog plana neophodna, a da li će se nastaviti ili će se njegova izrada organizovati u nekoj novoj ili izmijenjenoj organizaciji,

o tome će donijeti odluku nadležno ministarstvo – izjavila je Jovanović. Ona smatra da će se sa nivoa Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma uvažiti i vrednovati dosadašnji rad stručnog tima koji je angažovan na izradi prostornog plana Crne Gore. – U svakom slučaju, ne može se osporiti stručnost i posvećenost onih koji su angažovani na izradi plana. Želim da naglasim da se stručni tim bavi profesionalno razvojem države u svim sektorima, bez političkih obilježja i uticaja, sa ciljem da se donese što bolja strategija i politika o profesionalno odgovornom i domaćinskom gazdovanju prostorom države – naglasila je Jovanović. Ona je podsjetila da visina naknade za izradu prostornog plana za rukovodioca i stručni tim iznosi 500.000 eura sa ukupnim pripadajućim porezima i prire-

Svetlana Jovanović

zima. Pripremne aktivnosti za izradu plana započete su u februaru prošle godine. – Bilo je potrebno obezbijediti podloge i studije za rad i uključiti predstavnike svih opština, kako bi aktivno učestvovali u izradi plana. Zato se kasnilo sa potpisivanjem ugovora o izradi plana – rekla je Jovanović.

rokovi

Jovanović je dodala da je ugovor o izradi prostornog plana potpisan 6. avgusta prošle godine. – Predviđen je rok od 12 mjeseci za izradu plana, što znači do avgusta ove godine – saopštila je Jovanović. Ona je navela da je stručni tim za izradu prostornog plana Crne Gore do sada uradio analizu postojećeg stanja, uz osvrt na realizaciju važećeg Prostornog plana do 2020. godine, koja je dostavljena nekadašnjem Mini-

starstvu održivog razvoja 16. septembra prošle godine i koncept plana koji je dostavljen tom ministarstvu 17. novembra prošle godine. – Do sada je naplaćena prva faza izrade plana, odnosno 20 odsto od ugovora – precizirala je Jovanović. Prema njenim riječima, na izradi plana je angažovano 48 stručnjaka iz različitih oblasti: 24 doktora nauka, 12 magistara i 12 saradnika sa različitim visokostručnim zvanjima. Ona je navela da svi članovi stručnog tima imaju ekspertska ili visoko stručna znanja i iskustva iz oblasti za koju su zaduženi, kao i da su u stručnom timu imenovani i predstavnici opština. – Stručni tim se ozbiljno posvetio izradi prostornog plana i ja sam zadovoljna dosadašnjim radom, posebno ako se imaju u vidu epidemiološke i političke

Ekonomija/Društvo

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Tri nevladine organizacije najavile inicijativu za očuvanje rijeke koja je simbol Pljevalja

ne regulacije, oni traže odštetu KANA: Rokovi za izradu planova će biti uveliko prekoračeni

Milica Vujošević

okolnosti u kojima je izrada plana započeta – istakla je Jovanović. Ona je dodala da je za dalji proces rada neophodna podrška Ministarstva i konsultacije sa svim resorima i Vladom jer, svakako, poslove na izradi i donošenju planskog dokumenta po Zakonu vrši Ministarstvo, a rukovodilac izrade plana i stručni tim su angažovani po ugovoru za izradu plana. – Završetak plana je planiran u skladu sa ugovorom, čime bi se obezbijedilo usvajanje plana u toku ove godine – rekla je Jovanović. Ona je dodala da se ovim planom utvrđuje i politika racionalnog korišćenja prostora i ravnomjeran razvoj svih funkcija i djelatnosti, pri čemu se u svim oblastima primjenjuju norme i standardi Evropske unije. – Zato se njegovoj izradi pristupa sa velikom odgovornošću, kako od strane Vlade i resornog ministarstva, tako i stručnog tima koji se angažuje u njegovoj izradi – naglasila je Jovanović.

IZAZOV

Prema riječima Jovanović, poseban izazov pri izradi ovog plana je i potreba da se dosadašnji modeli i praksa u planiranju prostora i izgradnji objekata redefinišu u skladu sa uočenim problemima, u cilju postizanja očuvanja prostora, kontrole svih aktivnosti i dugoročno održivog razvoja. – U tom cilju stručni tim je spreman da u planskim projekcijama predloži konkretna pravila i mjere za sprovođenje i realizaciju plana – poručila je Jovanović. Ona je dodala da je scenario razvoja koji u konceptu plana predlaže tim na čijem je čelu je uravnotežen regionalni razvoj, ekonomski prosperitetna, socijalno i ekološki zdrava i razvijena Crna Gora. – To znači da je neophodno čuvati prirodne vrijednosti, a istovremeno stvarati bolje uslove za život i rad, kroz razvoj infra-

Predstavnica grupe KANA (Ko ako ne arhitekt), arhitektica dr Milica Vujošević navela je da javnost nije upoznata dokle se stiglo sa izradom prostornog i plana generalne regulacije. – Poznato nam je jedino da je donijeta odluka o izradi, budžet za izradu planova i da su odabrani rukovodioci timova koji su do sada bili angažovani na izradi većeg broja planova koji su kritikovani u prethodnom periodu zbog favorizovanja privatnih investicionih projekata u odnosu na javni interes – saopštila je Vujošević. Prema njenim riječima, izrada ovih planova obavezna je po zakonu još od 2017. godine, tako da se uveliko kasni i sa donošenjem odluka o izradi i sa samom izradom. – Prema tome, pretpostavljamo da će ugovoreni rokovi za izradu biti uve-

strukture, energetike, poljoprivrede, šumarstva, obezbijediti humanije urbane sredine i razvijati ruralna područja, iskorijeniti nelegalnu izgradnju i voditi jasnu zemljišnu politiku, obezbijediti zaštitu prirodne i stvorene sredine u svim segmentima, a posebno u oblasti seizmičkog rizika i drugih hazarda, obezbijediti uravnotežen regionalni razvoj – navela je Jovanović. Ona je saopštila da je posebno značajno što stručni tim može definisanjem mjera ponuditi način za praćenje realizacije predloženih razvojnih opredjeljenja. Plan se, kako navodi, grafički radi na GIS platformi, što je takođe u skladu sa evropskim standardima u prostornom planiranju. Rukovodilac izrade plana generalne regulacije Crne Gore do 2030. godine Ksenija Vukmanović, koja se nalazi na čelu tima za izradu tog dokumenta, saopštila je da je krajem decembra prošle godine, u periodu kada je stručni tim završavao pripremu prve faze planskog dokumenta ,,Analiza dokumentacije i postojećeg stanja“, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović pisanim obavještenjem obavijestio stručni tim o raskidu ugovora o izradi plana generalne regulacije. – Ministar je raskid ugovora obrazložio ,,saznanjima da će stručni tim prvu fazu planskog dokumenta završiti tek 1. marta, kao i da stručni tim“ ne može i neće ispuniti preuzete obaveze iz predmetnog ugovora – kazala je Vukmanović.

ODGOVOR

Ona je navela da je tim odmah nakon prijema obavještenja o raskidu ministru poslao pisani odgovor u kojem je pojašnjen status na izradi PGR i najavljena brza predaja prve faze planskog dokumenta. – Prva faza planskog dokumenta je predata Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 30. decembra prošle

liko prekoračeni. Postojeći prostorni plan prestao je da važi krajem prošle godine, a neophodno je da postoji jer je to krovni planski dokument, stoga ne znamo kako će nadležni riješiti ovaj problem – istakla je Vujošević. U grupi KANA smatraju da je plan generalne regulacije u zakonu zamišljen dosta apstraktno, obuhvata veliko područje, a obrađuje se do nivoa detaljnog urbanističkog rješenja za centre jedinica lokalnih samouprava. – Ne možemo da zamislimo kako bi izgledao takav dokument ni ko su ljudi koji bi ga radili i koliko njih je potrebno, kao ni tehnološki dio tog procesa i dostupnost finalnog proizvoda široj javnosti, zbog same tehnološke zahtjevnosti. Teško je zamisliti da će biti moguće plan tog nivoa kompleksnosti uraditi kvalitetno u ovako kratkom vremenskom roku, naročito u pogledu uključivanja javnosti i detaljne analize postojećeg stanja – rekla je Vujošević.

godine. U pratećem dopisu ministru je naglašeno da stručni tim ne vidi objektivne probleme na izradi ovog planskog dokumenta i da je spreman da svoj dio obaveze iz ugovora ispuni u dogovorenim rokovima – rekla je Vukmanović. Ona dodaje da su u fazi analize, za koju je radni tim uradio dopunska istraživanja, konstatovani ključni problemi u organizaciji i uređenju prostora Crne Gore pa onda ukazano na moguća rješenja. – Sav taj rad podliježe stručnoj ocjeni – recenziji. Tokom izrade i donošenja planskog dokumenta nadležni organi i Vlada imaju prilike da u plan „ugrade“ svoju politiku i strateško opredjeljenje, a nakon usvajanja u Skupštini plan bi postao zvanični državni dokument – saopštila je Vukmanović. Ona smatra da je pogrešno i neodrživo eventualnu drugačiju viziju sistema uređenja i korišćenja prostora od aktuelne bazirati na nekorektnim i ishitrenim ocjenama rada tima za izradu ovog plana. – Uprkos činjenici da smo predajom prve faze PGR demantovali ministrove raskidne uslove i tražili održavanje sastanka s njim, odgovor nijesmo dobili. To nam govori da nije u pitanju ministrova neobaviještenost ili neznanje njegovog pravnog tima, već namjera da se stručni tim koji je zakonito izabran i koji je u svemu radio u skladu s ugovorom zamijeni nekim novim, po volji ministru – izjavila je Vukmanović. Ona je navela da je ovaj stručni tim, s obzirom na profesionalnu nesigurnost u kojoj su se našli ,,nezakonitim“ raskidom ugovora, angažovao advokatsku kancelariju koja će, u slučaju da ovakav raskid ugovora ne bude preduprijeđen, podnijeti tužbu sudu. – Radi se o ugovoru vrijednom dva miliona eura, tako da bi naknada štete koju bi Vlada, odnosno građani Crne Gore morali nadoknaditi stručnom timu bila izuzetno velika – upozorila je

Novi model sagledavanja teritorije Ksenija Vukmanović je navela da se planom generalne regulacije utvrđuje novi model integralnog prostornog i funkcionalnog sagledavanja teritorije države Crne Gore, u okviru koga se definiše koncept zaštite, uređenja, korišćenja i razvoja prirodnih sistema i resursa (poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, vode, geološki resursi), koncept razvoja građevinskog područja, koncept razvoja saobraćaja i tehničke infrastrukture, koncept zaštite životne sredine, pre-

djela, prirodnih i kulturnih dobara, koncept prekogranične saradnje i zemljišna politika. – Konceptom organizacije prostora određuju se granice prostornih zahvata, objekti i objekti prirode koji su važni za dalji uravnotežen i održivi razvoj, čija uloga traži planerski tretman kroz urbanističku razradu, arhitektonsku interpretaciju, mjere zaštite i očuvanja ili prostornu intervenciju i uz poštovanje urbanističkog i kulturno-istorijskog konteksta prostora – pojasnila je Vukmanović.

Vukmanović. Odluka o izradi plana generalne regulacije i odluka kojom je Vukmanović određena za rukovodioca za izradu plana su donijete u junu prošle godine. Ugovor o izradi plana je potpisan 31. jula prošle godine, između Dragane Čenić, u ime nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, i Vukmanović u ime stručnog tima. Rok za završetak ovog planskog dokumenta je 24 mjeseca, odnosno kraj jula naredne godine.

STRUČNI TIM

Prema riječima Vukmanović, stručni tim za izradu plana čini 61 iskusni i dokazani stručnjak iz oblasti planiranja prostora prostornih planera, hidrologa, biologa, geografa, inženjera: arhitekture, pejzažne arhitekture, građevinarstva, saobraćaja, hidrotehnike, elektrotehnike, mašinstva, tehnologije, poljoprivrede i šumarstva, ekonomista i pravnika. – U ugovoru o izradi plana su imenovani svi članovi stručnog tima, njihove ugovorne obaveze i visine honorara koje bi po osnovu ugovornih obaveza trebalo da ostvare – navela je Vukmanović. Ona je saopštila da je po organizacionom modelu po kojem se radi ovaj plan, Ministarstvo preuzelo izuzetno značajnu ulogu organizatora izrade plana sa obavezom da obezbijedi podloge i neophodne podatke. – U dosadašnjem radu, upravo u tom dijelu posla je bilo najviše problema što može biti uzrok eventualnih nedostataka, a kompetentnu i zvaničnu ocjenu o tome može dati samo recenziona komisija – naglasila je Vukmanović. Ona je dodala da sistemsko rješenje po kojem se PGR radi kao jedan plan (sačinjen od pet djelova), a koji ima regulacioni karakter, je u značajnom dijelu metodološka novina pa zahtijeva dodatni angažman organizatora njegove izrade i naročito organa koji bi ubuduće primjenjivali ovaj dokument. Vukmanović je podsjetila da se plan generalne regulacije radi za cjelokupnu teritoriju Crne Gore u površini 13.886 kilometara kvadratnih, sa pripadajućim morskim prostorom u površini 2.540 km kvadratnih, na nivou pet planskih cjelina i to sjeverni region, središnji region, primorski region, prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora sa zaštićenom okolinom, koje čine opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i planska cjelina koju čine nacionalni parkovi. S. POPOVIĆ

Pogled na Ćehotinu

Gornji tok Ćehotine zaslužuje zaštitu Područje ima očuvanu autohtonu floru i faunu, nije previše opterećeno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, mora se i zaštititi, kako bi se spriječile prijetnje koje bi mogle da ugroze vrijednost ovog područja – navode predstavnici NVO sektora PODGORICA - Zaštita gornjeg toka rijeke Ćehotine uz stvaranje osnova za valorizaciju njenih resursa na održiv i ekološki prihvatljiv način i obezbjeđivanje uslova za život ljudi tog kraja u harmoniji sa prirodom suština je inicijative koju su najavile nevladine organizacije „Da zaživi selo“, WWF Adria i Eko-tim. Kako je najavljeno, prvi potez biće podnošenje građanske inicijative kojom će se predložiti Opštini Pljevlja donošenje odluke i pokretanje postupka za izradu studije zaštite gornjeg toka rijeke Ćehotine kao prvog koraka u postupku proglašenja zaštićenog područja. - Inicijativa će obuhvatiti i kampanju podizanja svijesti stanovnika Pljevalja o ekološkim i kulturno-istorijskim vrijednostima gornjeg toka Ćehotine kao i njenim razvojim potencijalima - navode iz NVO Eko-tim i WWF Adrije.

RESURSI

Ističe se da po svim biodiverzitetskim i kulturno-istorijskim vrijednostima kao i pejzažnim atraktivnostima, starosti i očuvanosti prostora, gornji tok rijeke Ćehotine i Otilovićko jezero zaslužuju i imaju punu opravdanost da budu pod određenim stepenom zaštite. - Na ovom području još je očuvana autohtona flora i fauna, područje nije previše opterećeno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, mora se i zaštiti, kako bi se spriječile potencijalne prijetnje u budućnosti koje bi mogle da ugroze vrijednost ovog područja – navode ove nevladine organizacije. Iz NVO „Da zaživi selo“ naglašava se da su sadašnji problemi koji imaju negativan efekat na slivno područje u toj zoni izražen uticaj šumskih koncesionara, zatim neodrživa poljoprivreda u zoni Vruljanskog i Maočkog polja, kao i otpadne voda naselja Vrulja i divlje deponije. Zaštitom gornjeg toka rijeke Ćehotine, koja je jedan od simbola Pljevalja, staviće ovo područje na kartu svijeta, te ga učiniti atraktivnim i privlačnim za turiste. Dodaje se da održivi turizam u gornjem toku rijeke Ćehotine može biti značajan izvor prihoda kako za lokalnu samoupravu tako i za lokalne zajednice.

PITKA VODA

- Da je potrebno zaštititi gornji tok rijeke Ćehotine potvrđuje i činjenica da se voda iz gornjeg toka Ćehotine koristi za vodosnabdijevanje građana Pljevalja preko akumulacije Otilovići. Takođe, u području gornjeg toka Ćehotine se nalazi i turistički reper opštine Pljevlja – meandri rijeke Ćehotine, koji treba da bude valorizovan u većoj mjeri ali na održiv način. Gornji tok rijeke Ćehotine je prirodno mrestilište salmonidnih vrsta riba – potočne pastrmke i mladice. Mladica je rijetka i zaštićena vrsta salmonidnih vrsta riba u Evropi, jer je u nestajanju najviše zbog izgradnje velikih brana i na taj način joj se sprečava njen mrijest koji je uslovljen migracijama u gornjim tokovima rijeka – kaže se u saopštenju. R. D.

Otvaranje novih prilika Nevladine organizacije ističu da iskustva iz drugih zemalja pokazuju da zaštita rijeka stvara nove prilike za razvoj nekog područja koji ne utiče negativno na prirodu, čime lokalne zajednice i šire društvo baštine očuvane prirodne vrijednosti i sav potencijal koji s tim dolazi. -Vjerujemo da će Opština Pljevlja i druge relevantne institucije podržati Inicijativu „Za našu Ćehotinu“, te da ćemo svi zajedno raditi na nacionalnom brendiranju Crne Gore kao ekološke države, odnosno cjelokupnom društvenom prosperitetu”, zaključuje se u saopštenju. Inicijativa za “Za našu Ćehotinu” je podržana od strane organizacije The Nature Conservancy.

Hronika

Poneđeljak, 1. februar 2021.

POLICAJCI NA UDARU POLITIČKIH PARTIJA: Proteklih sedmica u više crnogorskih opština organizovano je prikupljanje potpisa za smjene rukovodilaca

Peticijama do ostvarenja političkih ciljeva

Aleksandar Zeković

PODGORICA – Proteklih sedmica u više crnogorskih opština vladajuće političke partije targetirale su nekoliko načelnika više crnogorskih centara i odjeljenja bezbjednosti Uprave policije i njihove pomoćnike i iskoristili svoje pristalice da hitno traže njihove smjene. Kao argumente su naveli brutalna prebijanja omladine, nakon hapšenja vladike Joanikija i osmorice nikšićkih sveštenika, kojima je tužilaštvo odredilo 72 sata zadržavanje zbog kršenja zdravstvenih mjera. Na udaru su se našli rukovodioci sa dugogodišnjim iskustvom, koji iza sebe imaju značajne rezultate u suzbijanju kriminala. Njima, i njihovim porodicama svakodnevno se crtaju mete jer se nalaze na rukovodećim pozicijama policije koja sprovodi zakon koji mora biti jednak za sve. Da bi nesmetano nastavili sa radom menadžent Uprave policije obratio se i premijeru Zdravku Krivokapiću i ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, ali odgovora nema. Krivokapić i Sekulović oglušili su se na nezapamćenu zloupotrebu politike i organizovanu hajku političkih partija, kao i na pritisak na starješine policije od strane Demokratskog fronta, Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije.

POPULISTIČKE MANIPULACIJE

Dugodišnji aktivista za ljudska prava, član i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković najoštrije je osudio ovakve aktivnosti i ocijenio da se ne radi ni o kakvoj zaštiti ljudskih prava, nego političkoj potrebi da se zamagli istina i prodube podjele. - Radi se o nastavku pritiska na donosioce odluka, primarno na one koji dolaze iz građanskog pokreta Ura,

da se drže puta trasiranog kroz tzv. vjersko-političku revoluciju ,,Ne damo svetinje“. Policijski službenici se označavaju ,,neprijateljima“ protiv kojih je opravdano voditi, svim propagandnim sredstvima, vjersko-socijalni, dakle ,,klasni“, rat. Plašim se, i protivim se, namjeri da se postepeno svi oni koje su litije prepoznale protivnicima prevedu u građane drugog reda – kazao je Zeković. On je kazao za Pobjedu da demokratska javnost ne treba da se plaši i ne treba da ćuti na najnovije populističke manipulacije koje stoje iza peticije protiv policijskih službenika i starješina u više crnogorskih opština. - Riječ je o novoj političkoj potrebi koja dolazi iz crkvene kuhinje ili je namjera određenih nacionalističkih političkih struktura da jednu neosnovanu, i u biti anticrkvenu, aktivnost pripišu Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC). O kolikom je rastrojstvu riječ, i koliko je izražena ideološka i etnička zloupotreba pravoslavlja, potvrđuje i činjenica da SPC ne reaguje i ne protivi se akcijama u kojima se ona sama neutemeljeno pominje, a ljudi, u ime nje, degradiraju na najgori način – ocijenio je Zeković. Smatra da je namjera da se u različitim lokalnim sredinama život policijskih službenika i njihovih porodica učini nepodnošljivim. On dodaje da umjesto da se institucije sistema koriste za objektivnu provjeru i sankcionisanje svakog neprofesionalnog postupanja policije, pristupa se sudu ulice, indoktrinaciji i traženju moralnog opravdanja za ovakve i slične peticije. - Želi se reći da interesi SPC imaju veću težinu od javnog interesa ali nasuprot tome stoji obaveza svakog građanina, bez obzira na nacionalnost i politička uvjerenja, da se tome suprotstavi i podrži vladavinu prava.

Znači umjesto širenja istine putem peticija sa neprikladnim i neutemeljenim ocjenama, odgovornost svakog pojedinca iz policijske organizacije treba utvrditi i sankcionisati u sistemu, u skladu sa propisima ove zemlje, a ne na osnovu vjerske pobjedničke euforije – zaključio je Zeković. I dok se ,,prozvani“ načelnici centara svakodnevno bore sa kriminalom, a sad i sa ,,napadima“ političkih partija i stigmatizovanjem, po ustaljenoj praksi, Krivokapić i Sekulović mudro ćute. Jedan od ,,nepodobnih“ za predstavnike nove vlasti je načelnik Centra bezbjednosti Tihomir Goranović. Opštinski odbor Demokratske narodne partije Nikšić pokrenuo je peticiju za razrješenje Goranovića i komandira Darka Mađarića. U vrijeme prikupljanja potpisa za smjenu Goranovića, oglasio se i poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović i saopštio da postoji spisak, kako je naveo, sigurnih glasova, koji su se 2013. u vrijeme lokalnih izbora u Nikšiću, prikupljali za Demokratsku partiju socijalista preko Uprave policije, za koju je kazao da je ,,puki servis Mila Đukanovića i DPS“. -Pozivamo ministra unutrašnjih poslova Sekulovića, da pod hitno razriješi dužnosti sve rukovodioce policije u Nikšiću i u graničnoj policiji koji operativno djeluju u opštini Nikšić, u cilju sprečavanja nastavljanja prakse zloupotrebe ove službe u korist DPS-a. Pozvao je i Agenciju za nacionalnu bezbjednost da omogući slobodno izjašnjavanje građanima Nikšića na izborima 14. marta i zatražio da se ANB uključi u ovaj proces kako bi se omogućilo da se građani u Nikšiću slobodno izjasne. -Atmosfera je takva da će DPS doživjeti katastrofu na izborima u Nikšiću

Na stigmatizovanje policijskih službenika nema odgovora Menadžment Uprave policije u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću i ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću traži da podrži profesionalan rad i djelovanje svih policijskih rukovodilaca. Naveli su da potpisivanje peticija, uz podršku partija negativno utiče na rad i tražili su njihov lični angažman kako bi pronašli rješenje za prevazilaženje trenutnog stanja. - Službenicima policije je dobro poznato mjesto i uloga Uprave policije u sistemu državne uprave i njene nadležnosti. Takođe, imamo razvijenu percepciju o organizacionim cjelinama, organima i institucijama koje su zadužene za vršenje kontrole rada i postupanja službenika Uprave policije. Događaji koji su registrovani u prethodnom periodu pozitivno svjedoče o sankcionisanju svakog službenika Uprave policije koji se ogriješio o zakon i prekoračio svoje ovlašćenje - napominje se u pismu. Kako tvrde, sa pažnjom prate dešavanja na terenu i daju podršku kolegama i „stigmatizovanje policijskih službenika“. - Konstatujemo da se organizovanjem u političke svrhe navodnih građanskih protesta direktno, bez ikakvog razloga stigmatizuju policijski rukovodioci, narušava njihov integritet, policijski ugled, a posebno ističemo i to što to ima refleksiju i na njihove porodice – naveli su iz menadžmenta. Kako dodaju, kvalitet i profesionalnost ovih policijskih službenika najbolje potvrđuju njihovi rezultati rada i njihov doprinos u borbi protiv kriminala i očuvanja stabilnog reda i mira. - Uvaženi predsjedniče Vlade, uvaženi ministre, očekujemo da sa pažnjom sagledate kompletnu situaciju u kontekstu svih dešavanja na prostoru naše države i da uložite napore i na adekvatan način date podršku za profesionalan rad i djelovanje ovih i svih drugih policijskih rukovodilaca – naveli su u pismu.

– prognozirao je tada Đukanović. Samo deset dana kasnije, baš u Nikšiću, nikšićka policija, kojom rukovodi Goranović otkrila je devet srpskih državljana koji su ilegalno boravili u tom gradu, a angažovani su upravo od Milutina Đukanovića za rad na terenu i evidenciju glasača te partije.

NJIHOVI KADROVI

Đukanović im je, u ime NSD obezbijedio ugovor o djelu kojim se obavezao na 500 eura nadoknade za ,,rad na crno“. Prema ugovoru o djelu, koji je zaključen 25. januara u Nikšiću, a u koji je naš list imao uvid, Milutin Đukanović u ime NSD, angažovao je Nišliju Nikolu Aleksića za „unapređenje organizacije stranke sa posebnim akcentom na evidenciju članstva kroz primjenu novih tehnoloških rješenja radi nesmetanog i efikasnog funkcionisanja“. Đukanović je samo jedan od funkcionera vladajućih partija koji se zalaže za kadrovska rješenja Uprave policije preko peticija, iako mu je itekako poznato da se o tome raspravlja isključivo u institucijama Vlade, za koju su, kako su kazali, sigurni da će smijeniti sve policijske funkcionere. Osim Goranovića, grupe građana tražile su smjene i načelnika Centra bezbjednosti Pljevlja Dragana Slavulja, komandira policije Milana Jovića, Slavenka Bajića kao i načelnika kriminalistike Đorđija Perovića, zbog, kako tvrde, nezakonitih privođenja, hapšenja, pritvaranja, maltretiranja i represije nad više desetina učesnika molitvenih litija, brutalnog prebijanja člana PzP i DF Ognjena Mijatovića kao i zaštite policajaca i prikrivanje njihovih imena i ucjenjivanje pojedinih pripadnika policije da ne izlaze sa svojim porodicama na molitvene litije. Slavulj je kazao da je Mijatović sporne noći napao policajca, a da je tek kasnije došlo do prekoračenja ovlašćenja službenika policije, ali da pojedinačno nije utvrđeno koji policajci su ih prekoračili. Na i n i c i j a t i v u b j e l o p o l j s ko g Demokratskog fronta pokrenuta je peticija za smjenu načelnika Centra bezbjednosti tog grada Slaviše

Grebovića i komandira Danka Gogića kao i njegovog zamjenika Ivana Šutovića i nekoliko službenika koji su, kako su saopštili, vršili nezakonitu represiju protiv građana Bijelog Polja i vjernika Srpske pravoslavne crkve tokom trajanja litija, odnosno od izglasavanja sramnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako su istakli, mnogo je razloga za smjene, među kojima je i preko 500 poziva na informativne razgovore građanima koji su učestvovali u litijama.Odlukom Suda za prekršaje u Bijelom Polju, u junu prošle godine član Demokratskog fronta Miljan Đukić kažnjen je sa 300 eura jer je na društvenim mrežama vrijeđao Gogića.Peticiju je pokrenula i grupa građana iz Bara, tražeći smjenu načelnika Centra bezbjednosti Bar Veselina Magovčevića, te komandira Predraga Buškovića i kompletnog rukovodećeg kadra mjesne policije. Smjenu su tražili i dio građana Danilovgrada, nezadovoljni radom šefa policije Marka Kalezića. -Ko se god istakao svojim učešćem u litijama u odbranu svetinja, bivao je maltretiran, najčešće izmišljenim povodima. Instrument kojim je bivši režim vršio teror nad svojim neistomišljenicima u Danilovgradu bila je policija, koja je postupala po nalozima svog načelnika Marka Kalezića, koji je iz Bijelog Polja došao u Danilovgrad da sprovodi bezakonje nad žiteljima Danilovgrada, od kojih nijedan prije famoznih hapšenja i privođenja nije imao niti jedan sukob sa zakonom – saopštila je grupa građana. Očito da političke eksponente partija na vlasti ne zanimaju ni parametri za kadrovske promjene, profesionalizam, stručnost, radna biografija i rezultati. Postaknuti željama pojedinaca i političkih partija kojima ne odgovara da je Zakon jednak za sve, bez obzira na političku, vjersku i nacionalnu pripadnost, ugrožavaju bezbjednost starješina policijskih stanica i njihovih porodica. Očito je da je cilj prikupljanja potpisa samo zloupotreba građana s jedinim i jasnim ciljem da se ostvare politički A.RAIČKOVIĆ interesi.

Incident u Nikšiću NIKŠIĆ - Jelena Marković, predsjednica Odbora Liberalne partije u Nikšiću, napadnuta je u subotu veče u svom stanu zbog isticanja crnogorske zastave na balkonu, piše portal Luča. Kako prenose, napao ju je vlasnik stana koji joj je prethodno prijetio da će morati da se iseli

Napadnuta predsjednica Odbora Liberalne partije ako ne ukloni zastavu. U policijskom zapisniku je navedeno da je vlasnik sinoć upao u stan, skinuo zastavu i bacio je,

a zatim gurnuo i vrijeđao Marković. ,,Jesam li ja tebi rekao da makneš zastavu, ima da se seliš

odavde“, „Džukelo jedna, okačila si ova g*vna“ – neke su od uvreda zabilježenih u policijskom zapisniku. C.H.

Jelena Marković

Hronika

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević govori za Pobjedu o izazovima i rezultatima u svom radu

Za dvije godine blokirana imovina vrijedna sto miliona PODGORICA – Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je predstavljajući rad svoje organizacije kazala za Pobjedu da je Specijalnoi tužilaštvo 2019. i 2020. godine u predmetima visoke korupcije privremeno blokiralo imovinu za koju se sumnja da potiče od kriminala u vrijednosti od preko 100.000.000 eura. Samo u toku 2020. godine u postupcima visoke korupcije državnoj kasi je vraćeno 5.842.001,62 eura od protivpravno stečene imovinske koristi i izrečenih novčanih kazni. U istom periodu u postupcima istrage privremeno su blokirana novčana sredstva na bankarskim računima u iznosu od 3.325.989 eura i 13.800 američkih dolara. POBJEDA: SDT u proteklih nekoliko godina, tačnije od formiranja SDT bilježi veoma dobre rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako ste prije formiranja SDT-a vodili najznačajnije istrage, veliku ulogu ste imali i u budvanskim predmetima. Što je u Vašem dosadašnjem radu bio najveći izazov? VUKČEVIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala, a posebno visoke korupcije u takozvanim ,,budvanskim predmetima“ započeta je još 2008. godine u okviru rada VDT - Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Tada su formirani prvi predmeti u kojima je tužilaštvo u narednom periodu prikupljalo podatke i dokaze koji su ukazivali na osnovanu sumnju da su od strane čelnika lokalne samouprave izvršena krivična djela zloupotreba službenog položaja, gdje je pričinjena šteta Opštini Budva. To su slučajevi poznati u javnosti pod nazivom „Zavala“ i „Košljun“, na kojima sam radila, a koji su okončani pravosnažnim i osuđujućim presudama protiv većeg broja lica koja su osuđena na višegodišnje zatvorske kazne. Daljim radom u ,,budvanskim predmetima“ u okviru Specijalnog državnog tužilaštva koje je kao posebno tužilaštvo formirano 2015. godine utvrdili smo da je u brojnim poslovima Opštine Budva postojao isti modus operandi, što je ukazivalo da se radi o organizovanom kriminalu. To su slučajevi „TQ Plaza“, „Prijevor“, „Plato Jaz“, „Krapina“, „Bulevar“ itd., u kojim sluča-

U takozvanim ,,budvanskim predmetima“, od osuđenog Svetozara Marovića, trajno smo oduzeli vilu u Bečićima vrijednu 1.500.000 eura. Od Miloša Marovića stan vrijednosti oko 300.000 eura Lidija Vukčević

jevima smo osim prikupljanja i analize obimne finansijske i poslovne dokumentacije i brojnih vještačenja raznih struka primijenili institute svjedoka saradnika i sporazuma o priznanju krivice, a istovremeno izvršili blokadu imovine za koje je postojala osnovana sumnja da je pribavljena izvršenjem krivičnih djela visoke korupcije. U toku rada na ovim slučajevima srijetali smo se sa velikim izazovima i to prvenstveno u prikupljanju dokaza vezano za poslovno finansijsku dokumentaciju, a posebno dokumentaciju koja se odnosi na novčane tansakcije koje su realizovane od strane okrivljenih lica na računima poslovnih banaka u inostranstvu na of shore destinacijama, kao i prikupljanju dokaza iz inostranstva putem međunarodne pravne pomoći, koja je, kao što je svima poznato, vrlo spora. Takođe su se izazovi ogledali i u prikupljanju dokumentacije koja je pribavljana od rezidentnih pravnih lica i koja vrlo često nije kompletna zbog proteka vremena. Uprkos izazovima na koje smo nailazili, SDT je postiglo značajne rezultate. Od izvršilaca krivičnih djela u budvanskim slučajevima trajno smo oduzeli nelegalno stečenu imovinsku korist u iznosu 29.579.897,13 eura i vratili je građanima Budve.

Najveća satisfakcija je što me struka podržala u kandidaturi za VDT-a Tužilački savjet Crne Gore je specijalnu tužiteljku Lidiju Vukčević jednoglasno predložio za vrhovnog držvnog tužioca cijeneći njenu stručnost, profesionalnost i odgovornost u radu. - Moja kandidatura za vrhovnog državnog tužioca se desila u specifičnim

uslovima imajući u vidu tada postojeće društvene prilike u državi. Struka me je u potpunosti podržala i to je za mene najveća satisfakcija – kazala je ona odgovarajući na pitanje kako objašnjava kritike poslanika na račun njene kandidature za vrhovnog državnog tužioca.

POBJEDA: Osim u budvanskim predmetima, istakli ste se u predmetima finansijskih istraga na kojima insistira EU. Koliko je teško dokazati imovinu stečenu kriminalom? VUKČEVIĆ: Institut finansijske istrage je relativno novi institut u našem krivičnom zakonodavstvu. Cilj finansijske istrage je da se pronađe nezakonito stečena imovina i kao takva u sudskom postupku oduzme od vlasnika. Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je pribaviti valjane dokaze kojima se potvrđuje nezakonito stečena imovina. Dosadašnja praksa je pokazala da se finansijske istrage trebaju pokretati u najranijoj fazi postupka – u izviđaju, a svakako sa pokretanjem krivičnih istraga, što Specijalno tužilaštvo i čini. Međutim, u toku finansijskih istraga nailazimo na probleme neažuriranih baza podataka pojedinih državnih organa, institucije kojima se obraćamo za dostavljanje određene dokumentacije istu ne posjeduju ili je uništena zbog proteka vremena. Problemi se javljaju kada neke podatke i dokaze treba pribaviti u inostranstvu što zahtijeva duži vremenski period. Zato značajnu ulogu u finansijskim istragama imaju prije svega obučeni finansijski stručnjaci, odnosno istražitelji i to za bankarsko poslovanje, za informacione tehnologije, za knjigovodstvene poslove i poreski stručnjaci. Od značaja su stručnjaci iz oblasti nekretnina jer dosadašnja praksa pokazuje da izvršioci krivičnih djela, a posebno krivičnih djela visoke korupcije, sakrivaju svoju imovinu koju su nezakonito stekli, upisujući je na imena drugih lica, uz dogovor sa tim licima, zameću tragove te svoje imovine i to rade dugi niz godina. Okrivljeni na taj način raslojavaju imovinu dok tužilac sa druge strane mora dokazati vezu u odnosu na tu imovinu između okrivljenog i lica na

koje je formalno prenijeta imovina. To je naročito teško kada se ima u vidu da su u pitanju bliski prijatelji, poslovni saradnici ili rođaci okrivljenih koji putem raznih pravnih poslova dokazuju da su tu imovinu stekli na zakonit način. Dodatni problem predstavlja i činjenica što se takva imovina, bez obzira da se radi o pokretnim ili nepokretnim stvarima ili o novcu često fizički nalazi ili je evidentirana u drugim državama što zahtijeva ne samo sprovođenje postupka međunarodne pravne pomoći nego i intenzivnu i neposrednu saradnju pravosudnih i drugih organa između država. Ono što je nužno za efikasno vođenje finansijskih istraga je razvijen informacioni sistem i povezanost SDT-a sa bazama podataka drugih državnih institucija. POBJEDA: Što kaže statistika kada su u pitanju finansijske istrage? VUKČEVIĆ: Međutim, i pored brojnih izazova sa kojima se Specijalno državno tužilaštvo suočava kada je u pitanju ova oblast, smatram da smo u dosadašnjem radu postigli zaista značajne rezultate. Uspjeli smo da pred nadležnim sudom, u tzv. ,,budvanskim predmetima“ osim imovine koja je pribavljena krivičnim djelima, od osuđenog Svetozara Marovića, odnosno od lica na koga je nezakonito prenijeta imovina, trajno oduzmemo vilu u Bečićima vrijednu 1.500.000 eura. Od osuđenog Miloša Marovića oduzet je stan od oko 200 metara kvadratnih čija vrijednost iznosi oko 300.000 eura. Ova imovina je sada u vlasništvu države Crne Gore. Takođe je tokom krivičnog postupka dokazano da je dio nezakonito stečene imovine koja je oduzeta od okrivljenog pravnog lica „T.U.“(Trejd junik), u vrijednosti od oko 19.000.000 eura, pripadala osuđenom Svetozaru Maroviću. Ova imovina je bila prikrivena jer nije bila upisana formalno na ime Sve-

tozara Marovića. Kada su u pitanju krivična djela iz oblasti visoke korupcije, SDT je u periodu od 2016. do 2020. godine podiglo optužnice protiv većeg broja lica u kojim postupcima smo utvrdili da je pričinjena imovinska šteta u ukupnom iznosu od 174.420.528 eura, a u toku 2020. godine smo podigli optužnice u postupcima u kojima su prikupljeni dokazi da je pričinjena imovinska šteta u ukupnom iznosu od 72.215.108,50 eura. Takođe, u slučajevima poznatim pod nazivom „Atlas“, Specijalno državno tužilaštvo je do sada pred nadležnim sudom podiglo 7 optužnica protiv D. K. (Duško Knežević) i sa njim povezanih lica, zbog koruptivnih krivičnih djela kao i pranje novca. Do sada su potvrđene tri optužnice, a u odnosu na ostale je u toku postupak pred sudom. U toku je postupak ekstradicije D.K. Sa pokretanjem krivičnih istraga u slučaju „Atlas“ SDT je pokrenulo i finansijsku istragu u kojoj je nadležni sud prihvatio prijedlog tužilaštva da se blokira imovina: nepokretnosti, pokretne stvari, akcije, obveznice, udjeli u društvu. U žalbenom postupku su odbijene žalbe okrivljenih. Tako je Specijalno državno tužilaštvo u toku 2019. i 2020. godine u predmetima visoke korupcije privremeno blokiralo imovinu za koju postoji osnovana sumnja da potiče iz kriminalne djelatnosti u vrijednosti preko 100.000.000 eura. Samo u toku 2020. godine u postupcima visoke korupcije vraćena je protivpravno stečena imovinska korist i izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 5.842.001,62 eura. Ovaj novac je uplaćen na račun budžeta Crne Gore. U istom periodu u postupcima istrage privremeno su blokirana novčana sredstva na računima kod poslovnih banaka u iznosu od 3.325.989 eura i 13.800 američkih dolara.

Kada je u pitanju slučaj „Meljine“, postupak istrage je u toku i u tom postupku smo uspjeli da privremeno blokiramo dalje raspolaganje imovinom za koju postoji osnovana sumnja da je predmet izvršenja krivičnog djela. Vrijednost imovine Meljina u momentu izvršenja djela bila je procijenjena na oko 70.000.000 eura. POBJEDA: Iako kritičari navode da je vrlo malo istraga o ratnim zločinima i u toj oblasti ste jedna od rijetkih koja bilježi rezultate. Nedavno ste dobili spise od Međunarodne organizacije, ima li novih istraga na vidiku? VUKČEVIĆ: Posljednji procesuirani slučaj iz oblasti ratnih zločina je slučaj „Zmajević“ na kojem sam radila. Predmet je okončan osuđujućom pravosnažnom presudom kojom je Zmajević osuđen na 14 godina zatvorske kazne i koju trenutno izdržava. U novembru 2020. godine, kao rezultat intenzivne saradnje između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Rezidualnog mehanizma (RM), dostavljen nam je RM materijal koji sadrži podatke, dokumenta i dokaze koji upućuju da su u toku ratnih dešavanja 1991 – 1992. godine na teritoriji BiH od strane državljana Crne Gore vršeni ratni zločini. Povodom dostavljenih podataka formiran je Istražni tim koji čine specijalni tužilac, saradnici i ovlašćeni policijski službenici, koji intenzivno rade na prikupljanju podataka i dokaza u pravcu procesuiranja izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina. Postupak izviđaja je u toku. POBJEDA: Pored Vaših stručniih i profesionalnih kompetencija, šira javnost, čini se, nije dovoljno upoznata sa Vašim integritetom koji nenametljivo nosite u društvu gdje se, nažalost, snaga i autoritet obično nameću agresivnošću. Kako ste se prilikom kandidature za VDT našli na meti optužbi da ste pod uticajem Milivoja Katnića, pojasnite u kojoj mjeri su tužioci samostalni u svom radu i kako se ocjenjuje njihova stručnost? VUKČEVIĆ: Zakon nalaže samostalnost i nezavisnost državnih tužilaca, a poslovi državnog tužilaštva se ne smiju vršiti ni pod čijim uticajem. Rad svakog državnog tužioca podliježe kontroli i ocjeni. Konkretno, u okviru tužilačke organizacije, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, periodično se vrši kontrola rada i ocjenjuje stručnost svakog državnog tužioca od strane komisije koju formira vrhovni državni tužilac. Naravno da je i moj rad u prethodnom periodu ocjenjivan od nadležne komisije tužilaštva. Osim toga, veliki dio predmeta na kojima sam radila, a posebno u oblasti visoke korupcije, je poznat široj javnosti i upravo rezultati postignuti u tim post up c i m a g ovore o m o jo j stručnosti, profesionalnim kompetencijama i integritetu. B. ROBOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 1. februar 2021.

OSVRT

» Piše: Sreten VUJOVIĆ

Aveti prošlosti A ponuda Dritana Abazovića da će tražiti puštanje uhapšenih patriota na Cetinju vrhunac je licemjerstva! Zbog Abazovića je uhapšena cijela Crna Gora i sve patriote u njoj! Oni ne traže samilost takvih, ni bilo koju vrstu amnestije Šetnja ulicama Cetinja, nove „apostolske Vlade“ i njenih „apostola“ je brutalna uvreda za slobodarsko i suverenističko Cetinje! Međutim treba se zapitati, da li je šetnja Cetinjem bila pokušaj da se zada „završni udarac“ ili „pečat“ na obavljenu veleizdajničku rabotu. Pitanje je, da li je tu u pitanju suluda hrabrost, ili svetosavski fanatizam, koji namjerno provocira patriotske emocije, ne bi li neko nasrnuo na tu „veselu srbadiju“ i napravio od njih svetosavske „velikomučenike“!? Kako razumjeti Stazoljuba Apostolovića koji otvoreno sa pozicije vrhovnog prvosveštenika Apostolata i egzarha crnomagijskog zla, koji privremeno počiva u podrumu nemanjićko-svetosavske bogomolje, poziva građanstvo da uzmu pare, ako im se ponude u predizbornoj kampanji. Poziva na korupcionaštvo! Ovakav apel liči onom komičnom lupanju šakom o govornicu, kada je prijeteći direktorima kazao da profesori fizičkog vaspitanja ne mogu biti direktori škola, kao da sistem obrazovanja nije sačinjen od svih disciplina, kojima pripada i fizičko vaspitanje. Uvjeren sam da gospodin Apostolović Podoljubivi ovakav animozitet ima zbog neredovnog pohađanja časova fizičke kulture. Da ih je redovno pohađao sigurno kroz politički i društveni život ne bi išao u puzeće-klečećem položaju i cjelivao svaku mantiju koja mu se nađe na putu, i svaku ponjavu, koju srpski popovi pred njega bače! Interesantno je da je na taj skup, u skladu sa srpskom tradicijom (kojoj on inače pripada) na „sječu knezova“ pozvao tridesetak direktora, iako ih u Crnoj Gori u vaspitno-obrazovnim ustanovama više od tri stotine, po slobodnoj procjeni! Očigledno je da se na „brzu ruku“ raspitao koji direktori su pogodni za odstrjel! I otpozdravi mu, osim potpisnika ovih redova, samo direktorica danilovgradske gimnazije, gospođa Nataša Latković, čuvajući besmrtno ime te prosvjetne institucije - Petar I Pertrović Njegoš! Primjer vrijedan poštovanja, kako i priliči Crnogorkama, ali ne onima iz „bakine priče“ Majke Četvororučice, Bradićke! Bio sam sklon u nekoj hipotetičkoj stvarnosti prihvatiti volju većine i Kaluđerovića-Apostolovića kao premijera! Međutim, moj premijer ne puzi i ne kleči; on hoda uspravno, kao što su to činili naši časni preci! Nadalje, možemo osuditi anonimnog slikara koji je napravio karikaturu Bradićke (za ime Boga velikoga, u kom magacinu li krije četničku bradu), ali ko je ikada sa pozicija vlasti iz Apostolata unutrašnjih dijela zauzeo stav prema njenom karikaturalnom prikazu Crnogorki, ali i Crnogoraca, kao etničkog inžinjeringa, što je ekvivalent izjavi njihovog vrhovnog (crno)maga, kada je izjavio da su Crnogorci „komunistička kopilad“, ali da i kopile treba ljuljati, u skladu sa sotonističkim credom da se zlo u narod može inkorporirati samo preko nevine dječje duše! E za to (ne)željeno čedo je karikaturalno i vulgarno ustanovio, sa pozicija visokoanatemstva, episkopa SPC da su Crnogorci izašli iz Titovog Jajca, praveći jasnu vulgarnu aluziju! Pitanje je, kako „Titovo Jajce“ uopšte može da se nađe u ustima jednog crkvenog lica!? A ponuda Dritana Abazovića da će tražiti puštanje uhapšenih patriota na Cetinju vrhunac je licemjerstva! Zbog Abazovića je uhapšena cijela Crna Gora i sve patriote u njoj! Oni ne traže samilost takvih, ni bilo koju vrstu amnestije! Časno je robijati zbog protivljenja njihovoj suludoj politici, koja je probudila aveti prošlosti, aveti tvoraca genocida i fašizma! (Autor je član DANU i potpredśednik Crnogorskog PEN Centra)

IJZ objavio presjek stanja na osnovu analiziranih 1.385 uzoraka na korona virus PODGORICA - Novih 475 slučajeva infekcije korona virusom registrovano je na osnovu 1.385 uzoraka koje su od prethodnog presjeka stanja analizirale laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom. Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2) i Pljevalja koji su imali 66, 67 i 79 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom

Zabilježeno novih 475 slučajeva infekcije Juče su preminule tri osobe, pa je broj osoba čija se smrt povezuje sa kovidom-19 od početka pandemije premašio 805 od početka juna je 796 a od početka pandemije 805. Prema podacima IJZ-a, najviše novih registrovanih slučajeva je u Podgorici 157,

Nikšić 73, Budvi 49 , Tivtu 31, Rožajama 22, Kotoru, Beranama i Pljevljima 17, Cetinju 16, Baru 15, Bijelom Polju 13, Ulcinj 12, Herceg Novom pet,

Žabljaku četiri, Danilovgradu i Plavu po tri, dok je u Tuzima, Andrijevici i Petnjici zabilježen po jedan slučaj. Kako se navodi, juče do 17.30

Uticaj korona virusa na odabir izvođenja nastave u Crnoj Gori

Učionica nema zamje nastava gubljenje vr

Sada se vidjelo koliko je učionica nezamjenljiva, koliko je to glavni način rada, koliko znači komunikacija sa učenicima... Pratite dinamiku časa, količinu naučenog i u svakom trenutku možete sarađivati sa đakom i objasniti što je nejasno i po njima vidjeti koliko toga su usvojili i koje oblasti treba intenzivnije odraditi – kaže za Pobjedu profesor biologije cetinjske gimnazije Petar Špadijer PODGORICA – Pojedina djeca, koja su zbog širenja epidemije korona virusa i zatvaranja škola od marta pratila nastavu onlajn, tek su se sada, početkom drugog polugodiša, vratila u učionice. Za sada nije izvjesno u kojoj mjeri je takav način nastave oslabio znanje svih đaka. Stručnjaci su stava da je potrebno da odmakne još malo vremena kako bi kroz interne testove mogli da sagledaju realno stanje... Ono što je, s druge strane, izvjesno jeste da se u ovoj situaciji pokazalo da je klasična učionica, kao mjesto gdje se produkuje znanje – nezamjenljiva. U prvom polugodištu đaci su izučavali nastavu tako što su oni do šestog razreda išli u školu, uključujući prvake iz srednje škole, a ostali su učili od kuće. Takav model je odbačen, te je drugo polugodište u većini škola počelo u đačkim klupama. Ustanove koje nemaju prostornih kapaciteta da omoguće stalni dolazak u školu svim učenicima, organizuju nastavu naizmjenično – sedmično, na primjer, đaci mijenjaju smjene, pa dok jedni uče u školi, drugi

Drugo polugodište u većini škola počelo u đačk

Petar Špadijer

Olivera Leković

onlajn.

je to na najbolji mogući način i najbrže organizovano. Podsjeća da smo imali jednu situaciju u kojoj i puno razvijenije zemlje sa mnogo boljim školskim sistemima su imale muka u tom poslu, te da ni mi nijesmo izuzetak... Za svega nekoliko dana morao se preorijentisati način rada i to nije bilo lako. - Kako je to u martu napravljeno, sa ove distance gledajući, čini mi se da je vrlo efikasno, vrlo mudro i vrlo brzo, uz strahovito zalaganje i djece, nastavnika i roditelja. Uradilo se najbolje što se moglo – poručio je on. Kaže da postoji tu jedna zamka. Onlajn nastava koja je tada bila koncipirana je jako dobra za neke kratke periode – za,

- Sada se vidjelo koliko je učionica nezamjenljiva, koliko je to glavni način rada, koliko znači komunikacija sa učenicima... Pratite dinamiku časa, količinu naučenog i u svakom trenutku možete sarađivati sa đakom i objasniti što je nejasno i po njima vidjeti koliko toga su usvojili i koje oblasti treba intenzivnije odraditi – kaže za Pobjedu profesor biologije cetinjske gimnazije Petar Špadijer.

PROMIŠLJANJA

Kada su u martu svi startovali sa onlajn nastavom bilo je raznih promišljanja, kritika takvom pristupu, ali Špadijer smatra da

možda, situacije zemljotresa, poplava, velikih snjegova kada se 15 ili 20 dana moraju nekako sanirati posljedice... Za sve preko toga, onlajn nastava nije dobra, jer ,,jednostavno ne ostavlja one rezultate“. - Možete sa djecom komunicirati - sada imamo čitav niz programa, aplikacija... Sve je to divno zamišljeno, ali, na primjer, imam dijete u osnovnoj školi, to su razigrana dječica, svaku situaciju koriste za zezanje doslovce, pa se dešava da jedni druge isključuju, pa da utišaju ton nastavniku. Sve je to igra. U nastavi, za pola sata dolazi drugi nastavnik. To je strahovito gubljenje vremena – kaže on.

SLOBODA U ODLUČIVANJU

Ljudi iz kancelarije koji donose planove ulažu trud, ali Špadijer smatra da nemaju iskustva iz učionice koje imaju oni, te da

Studentski parlament reagovao na otvoreno pismo rektora Univerziteta

Pitaju Nikolića osjeća li se makar malo PODGORICA - Više od tri godine, koliko je rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić na toj funkciji, protekle su bez potrebne reakcije da bi se riješili gorući problemi studenata, saopšteno je iz Studentskog parlamenta Crne Gore (SPCG). Oni su reagovali nakon što je Nikolić uputio otvoreno pismo u kojem je naveo da su studenti ranije otvoreno podržali rukovodstvo UCG a sada traže njegovu smjenu.

Iz Studentskog parlamenta navode da je neobična praksa da se rektor putem medija razračunava sa zahtjevima studenata. - Po ovom činu, a i ne samo ovom, Vi ste zaista neobičan rektor. S obzirom na takav nesvakidašnji akt, naš odgovor koliko god da je neželjen, jeste iznuđen. Poštovani Rektore, čitajući Vaše ,,otvoreno pismo“ studentima stiče se utisak da ne postoje problemi za koje Vi, kao prvi čovjek Univerzite-

ta od novembra 2017. godine, možete biti, pa makar i djelimično odgovorni. Štaviše, u slici koju gradite prethodnim obraćanjem ispada da naše koleginice i kolege imaju sasvim uporedive uslove kao oni koji svoje znanje stiču na Oksfordu, Kembridžu ili recimo u Hajdelbergu. Mi, koji zastupamo interese studenata, ali i oni koji su svakog dana u amfiteatrima, na predavanjima, vježbama ili u laboratoriji, imamo nešto objektivniji pogled na stanje na Univerzitetu Crne Gore. Niti je

moguće da rektor najznačajnijeg, uz to i jedinog državnog univerziteta, nema baš nikakvu odgovornost za trenutno stanje u visokom obrazovanju, niti su se silne, milionske investicije koje navodite u Vašem pismu baš snažno odrazile na materijalno-infrastrukturne prilike na Univerzitetu - navodi se u saopštenju. Tačno je, kako su dodali, da je Studentski parlament podržao izbor jedinog kandidata na izboru za rektora prije pola godine.

Društvo

Poneđeljak, 1. februar 2021.

DPS optužio Vladu da preuzima odgovornost za pogrešne odluke ministarke Borovinić-Bojović

sati prijavljen je oporavak kod 384 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori je 7.402. Od početka epidemije (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 61.659. Kako je najavljeno iz Instituta, od ponedjeljka biće izmijenjen način i ritam izvještavanja pa će redovne dnevne presjeke stanja i obolijevanja IJZ objavljivati do 15 sati za prethodni dan.

Zdravlje ne trpi političke kalkulacije i manipulacije

Analizirano gotovo 1.400 uzoraka

I.MANDIĆ

enu, onlajn remena

kim klupama

je nužno da sarađuju. To se nije dogodilo u prvom polugodištu – nijesu saslušani. Veliki broj nastavnika, roditelja, stručnjaka, predstavnika NVO, međunarodnih organizacija tražilo je da se ovakva količina autonomije, koja je sada na snazi u školama, i tada dozvoli. Traženo je da se

omogući školama da koncipiraju način rada onako kako njihovi prostorni, profesionalni kapaciteti dozvoljavaju, protiveći se nametanju fiksnog modela. - Mislim da se u prvom polugođu puno energije i vremena izgubilo zbog tvrdoglavosti institucija koje nijesu htjele da uvaže tu molbu. U školstvu sam 22 godine, to je prvi put da su se oko jedne stvari složili nastavnici, učenici, roditelji i direktori škola i NVO sektor, osim Ministarstva prosvjete koje nije imalo volje za vrlo mali stepen slobode koji bi bio za škole fenomenalan – kaže Špadijer, koji je i član Asocijacije najboljih nastavnika regiona. Objašnjava da u školi djeca imaju ritam koji prate – prate ritam predavanja, učenja, utrenirana su... Čim se, navodi profesor, dogode ,,rupe“, djeca se opušte i teže se vraćaju navikama. - Puno bi zgodnije bilo da su bila u učionici... Najoptimialniji način rada je upravo rad u uči-

Leković: Profesija sa najviše visokoškolaca, a sa nižom platom od prosječne u državi Leković kaže da su nastavnici jedina profesija u Crnoj Gori koja sama obezbjeđuje sredstva za rad. - Nastavnik sam plaća internet, kupuje računar za rad i obezbjeđuje nastavna sredstva. Nije zanemarljiv broj nastavnika koji su socijalno ugroženi, podstanari su, roditelji i samohrani roditelji, krhkog zdravlja... ali potpuno zanemareni, kako od dosadašnjih ministara, tako i od Sindikata prosvjete. Mi smo profesija sa najviše visokoškolaca, a sa platom nižom od prosječne u državi – rekla je ona.

onici... Ovo je nužno zlo. Niko ovo iz hira nije napravio... Mogli su se više saslušati ljudi iz učionice... – rekao je profesor. A profesorica razredne nastave mr Olivera Leković, iz NVO Prosvjetna zajednica Crne Gore, kaže da u šali govore da su i prije voljeli rad u učionici, ali da sada, usljed korone i učenja na daljinu, rad u učionici obožavaju. Uvidjeli su sve prednosti i nezamjenjivost rada u učionici iako, ističe ona, u ovim uslovima rade i preko norme. Navodi da učenje na daljinu zahtjeva i dodatno angažovanje roditelja, fizičko i materijalno. - Pojavom korone i mjera koje propisuje Institut za javno zdravlje, samo su se produbili već postojeći problemi u prosvjeti. Prije pojave pandemije neke zemlje su imale uslovniji i uređeniji obrazovni sistem, te se zbog toga bolje organizuju u situaciji koja ih je zadesila – rekla je ona.

ŠKOLE KOJE NIJESU IZGRADILI

Smatra je su pojavom kovida i učenjem na daljinu samo isplivali na površinu višedecenijski problemi. Loši i neusklađeni programi i udžbenici, neopremljenost i prebukiranost škola i odjeljenja, nepoštovanje i neuvažavanje nastavnika praktičara, stihijske reforme bez vizije su, prema njenim riječima, njihova svakodnevica. - Školske zgrade su uglavnom građene početkom -80ih i nakon toga u velikom broju opština nije izgrađena nijedna nova škola. Da se podsjetimo, glavni grad je 2015. godine dobio veću sumu novca od EU banke za izgradnju šest vrtića, 14 osnovnih škola, jednu gimnaziju, dvije, tri srednje škole. Vjerovatno je suvišno pričati koliko bi, da je planirano izgrađeno, to uticalo na smanjenje broja nezaposlenih nastavnika, na smanjenje broja djece u vrtićkim grupama i odjeljenjima, na uslovnije učionice – zaključuje našaa saN. Đ. govornica.

o odgovornim za probleme - Međutim, to je upravo opterećujuća činjenica po Vas, jer dosta rječito govori o stanju akademskih i svih drugih (ne) sloboda na našem univerzitetu. A tako je bilo, da Vas podsjetimo, i 2017. kad ste se prvi put birali. Nadamo se da nećete posegnuti za licemjernim zaklonom ,,da je svako imao pravo da se kandiduje“. To bi, znajući atmosferu na Univerzitetu Crne Gore prethodnih godina, zaista bilo previše - navodi se u saopštenju. Iz Studentskog parlamenta

poručuju da od Nikolića nikada nijesu očekivali da rješava probleme drugih državnih instituacija, već da iskoristi snagu i autoritet funkcije koju obavlja kako bi se pitanja na koja ukazuju u dužem vremenskom periodu, makar pokrenula. - Kao prvi čovjek ustanove na kojoj studira 20.000 naših koleginica i kolega, na kojoj svake godine diplomira nekoliko hiljada studenata, dužni ste da se borite za njih, njihov položaj u društvu, status prilikom

zapošljavanja, poziciju u sistemu visokog obrazovanja. Na primjer, zbog činjenice da nemamo adekvatno rangiranje ustanova visokog obrazovanja, studenti sa privatnih ustanova su često u prednosti u odnosu na naše, odnosno vaše studente. Godinama trpimo posljedice vrlo nelojalne konkurencije diploma iz krajnje sumnjivih ,,univerzitetskih centara“ u okruženju. Da li ste to primjetili? Ako jeste, što ste tim povodom uradili - upitali su oni.

PODGORICA - Demokratska partija socijalista pozvala je ministarku zdravlja Jelenu Borovinić-Bojović da prekine lanac pogrešnih i politički motivisanih odluka jer u borbi protiv pandemije i za očuvanje zdravlja nema mjesta političkim kalkulacijama i manipulacijama, posebno ako se uzme u obzir da je do sada od korona virusa u Crnoj Gori umrlo više od 800 ljudi. Iz te stranke su kategorični da je cijela Vlada Crne Gore preuzela odgovornost za sve posljedice koje proističu iz pogrešnih poteza ministarke zdravlja. Odgovornost se, smatraju, odnosi i na činjenicu što „epidemija bukti u Crnoj Gori, ljudi padaju kao pokošeni, vakcina nema a ministarka pokušava nipodaštavajućim odnosom prema donaciji i donatoru da obeshrabri svakog sljedećeg dobrotvora da pomogne našim građanima“. - Odgovorni ste što ministarka, da bi umirila javnost, zapravo

obmanjuje ljude i saopštava im da se strpe, jer vakcina samo što nije stigla, iako sama zna da to nije tačno, dok sa druge strane u tajnosti traži od ministra zdravlja Republike Srbije da joj pomogne i tako indirektno, uskrati i građane susjedne države, vakcina koje im pripadaju i koje su platili. Navodi se da je Vlada odgovorna jer je otvorila granice i pustila sve putnike da bez ikakve kontrole ulaze u Crnu Goru, „iako su sve zemlje Evrope zaštitile svoje građane i strogo zdravstveno kontrolišu svakog putnika koji želi da uđe na njihovu teritoriju“. - Iako znate da sa stanovišta zdravstvene struke nema opravdanja za ovu odluku, branite se ekonomskim razlozima, mada je svima jasno da ste to uradili da biste olakšali prelaske granica zbog izbora u Nikšiću i predstojećeg popisa – smatraju iz DPS-a. Iz te partije ističu da odgovornost leži u činjenici što se po-

slije takve skandalozne odluke pojavilo 23 slučaja koji ukazuju na eventualno postojanje mutacije virusa, koji je opasniji od postojećeg jer se brže prenosi i širi. - Odgovorni ste što su socijalne ustanove, domovi za stare postali epidemiološke bombe! Oboljeli štićenici se ne liječe adekvatno, a ministarka, olako procjenjuje da su po godinama rizični pacijenti zapravo ,,asimptomatski“, iako je poznato da ova podmukla bolest može za dan da promijeni zdravstvenu sliku pacijenta, i da mu ugrozi život, kažu iz DPS-a i pitaju se ko će za to biti odgovoran. Podsjećaju Vladu da su svi ti ljudi koji leže bolesni u domovima za stare, nečije majke, očevi, babe, đedovi, koji su cio svoj životni vijek izdvajali za zdravstvo, „da bi dočekali da im neko usput mjeri saturaciju, uskraćuje adekvatnu terapiju i liječenje koje po svojim godinama i stepenu rizika, zaslužuju“. R.P.

Ura saopštila da Čirgić zloupotrebljava visokoškolsku ustanovu, sa Fakulteta odgovorili da građanski pokret direktno udara na njih

FCJK: Branimo građansku državu koju ste prodali komšijama PODGORICA - Malo je slučajeva u demokratskoj tradiciji Evrope da se jedna vladajuća politička stranka obračunava s nekom visokoškolskom institucijom, kako to radi GP Ura s Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK), saopšteno je iz te ustanove. Prethodno je iz Građanskog pokreta Ura saopšteno da ne žele da ulaze u akademske rasprave, ali smatraju da najviše štete FCJK nanose čelnici svojim političkim istupima i manipulacijama u javnosti.

POVLAČE RAZLIKU

Iz Ure su demantovali navode dijela javnosti koji širi dezinformacije o tobožnjoj inicijativi pokreta Ura za gašenje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. -Niko više štete ugledu FCJK nije i neće nanijeti od onih koji ga trenutno predstavljaju i konstantno politički zloupotrebljavaju. Dovoljno je uzeti za primjer da se na zvaničnim kanalima komunikacije FCJK objavljuju politički stavovi pojedinaca koji rade na tom fakultetu, nezavisno od toga u čijem interesu to rade – navodi se u saopštenju. Iz Ure tvrde da su sadašnji predstavnici FCJK-a dobrim dijelom

organizatori i aktivni učesnici hajke i organizovanog linča na pojedince iz Ure i pokret Ura. -Ipak, mi ih jasno razlikujemo od samog fakulteta, ne ulazeći u lingvističke polemike kojima nije mjesto na političkoj pozornici. Takođe, jasno razlikujemo politički aktivizam dekana tog fakulteta i pojedinih njegovih kolega (posebno onih koji su uhvaćeni u pokušaju izbornih mahinacija glasačkim listićima), od njihovog doprinosa nauci. Eto samo neka bude jasno da je sve uredno evidentirano - zaključuju iz Ure.

UDARAC NA INTEGRITET

Sa Fakulteta za crnogorski jezik su ocijenili da se u napad na njih uključila GP Ura, nakon što je visoka funkcionerka te partije Rajka Glušica pred državnim organima besprizorno optužila dekana FCJK prof. dr Adnana Čirgića za nanošenje uvreda u svojim autorskim tekstovima, a čije je navode Osnovno državno tužilaštvo ocijenilo neutemeljenim. - Koliki je bijes u medijskom pulu GP Ura, vidi se i po načinu na koji je njihovo saopštenje sročeno. Ograđujući se indirektno od svoje funkcionerke koja svojim neznanjem nanosi ogromnu štetu njihovu ionako

Traže da Ura navede imena ili da se spreme za sud Kako poručuju sa FCKJ, ozbiljna optužba Ure da je neko od zapošljenih na Fakultetu uhvaćen „u pokušaju izbornih mahinacija glasačkim listićima“ u svakome demokratskome društvu zaslužuje sankciju. Zato pitaju GP Ura da imenom i prezimenom, a onda i prilaganjem dokaza, navedu koja je to osoba u pitanju i kada je bila „uhvaćena“ u tome poduhvatu. -Ne izjasnite li se po ovome pitanju i ostanete li nemušti kao vaš predśednik koji je ostao dužan javnosti da kaže ko mu je nudio mito od 21 milion eura, sljedeća naša polemika vodiće se pred sudskim organima naše države. I na kraju, da pojasnimo Uri jednom za svagda, stavovi naših profesora nijesu politički stavovi koji promovišu nečije partijske interese, kako to implicirate, nego javno iznijeti stavovi o tekućim društvenim problemima, osobito onima iz domena kulture i prosvjete, ističu u saopštenju.

narušenom imidžu, oni razlike u mišljenju i javnu polemiku svode na, kako rekoše, „privatnu svađu i nesporazume u akademskim krugovima“. Potom, funkcionišući po obrascu ponašanja i polemisanja koji su vjerovatno izučili od Vučićevih ekspozitura u Crnoj Gori, udaraju na integritet i slobodu mišljenja profesora Fakulteta, tvrdeći da „niko više štete ugledu FCJK nije i neće nanijeti od onih koji ga trenutno predstavljaju i konstantno politički zloupotrebljavaju - saopšteno je iz FCJK. Naglašavaju da na zvaničnim kanalima te institucije nikada nije objavljen nijedan politički tekst „pojedinaca koji rade na tom fakultetu“. - Ako prenešene autorske tekstove odbrane institucije naših profesora na našoj Fejsbuk stranici smatrate „političkim“, onda samo pokazujete svoju autoritarnu prirodu koju odlično personifikuje vaš predśednik stranke. Tendenciozno vršljanje po našim zvaničnim kanalima komunikacije nije ništa drugo do fetišizam špijuniranja, vjerovatno proistekao iz njegove fiksacije bezbjednosnim službama - navode oni. Iz FCKJ poručuju da su njihovi ključni ciljevi ,,odbrana građanskog koncepta Crne Gore koji ste vi prodali komšijama i odbrana slobode misli i izražavanja“. - Sa žaljenjem konstatujemo da ste svojim djelovanjem otkad ste vlast duboko zagazili u revanšizam te vam kao takvima nije moguće pojmiti da predstavnici naučnih i visokoškolskih institucija imaju pravo iznositi javne stavove, osobito ako nijesu u saglasnosti sa stavovima vaše političke grupacije i vaših kolaboranata u razuru građanskog koncepta Crne Gore i urušavanja crnogorskih nacionalnih interesa - zaključuju u reagovanju. R. D.

Svijet

» Piše: prof. dr Srđan DARMANOVIĆ Iako je američki sistem umnogome počivao na nacionalnom nadpartijskom konsenzusu, tj. ne samo na odsustvu radikalizma, već na bazičnoj toleranciji u odnosima između dvije vodeće partije, u objema partijama bilo je povremeno težnji za drugačijim, ,,borbenim“ pristupom, onim koji politiku shvata kao igru nultog zbira (zero sum game) - kad jedni dobijaju, onda drugi gube. Ovu strategiju će, kako ukazuje više američkih autora (Levitsky & Ziblatt, J. Zelizer, S. Theriaulth i dr.), početkom 90-ih u Republikansku partiju unijeti i vrlo brzo je učiniti dominantnom tadašnji spiker Predstavničkog doma Kongresa, Njut Gingrič (Newt Gingrich).

POLITIKA KAO RAT

Nakon dvanaest godina vladavine pod Reganom i Bušom starijim, Klintonova vladavina je vodećoj struji neokonzervativaca (,,neokonsi“) u Republikanskoj partiji izgledala kao neprihvatljivo skretanje zemlje ulijevo, pa je Gingričev agresivni pristup pao na plodno tle. Lik ,,neprijatelja“ se polako uobličavao. To je bila Demokratska partija i ,,njen“ predsjednik koji zemlju vuče ,,ulijevo“. Političkom mobilizacijom Republikanske partije, animiranjen medijskih magnata, finansijera i stratega koji su podržavali ,,borbeni pristup“, podrškom na primarnim izborima ,,novim republikancima“ i paktovima sa onim umjerenim partijskim liderima koji su se pridruživali novom političkom trendu, ali i novim, veoma agresivnim stilom i jezikom u Kongresu i javnosti, Gingrič i drugi nosioci ,,politike kao rata“ između dvije partije, promijenili su decenijama ustaljenu političku dinamiku na Kapitol Hilu. Ova politika sukoba ostala je, još uvijek, kako-tako, u ,,granicama sistema“ za vrijeme Klintonove osmogodišnje vladavine. Konačno, to su bile godine ogromnog ekonomskog uspjeha i ustoličavanja Amerike kao jedine i neosporne supersile. Godine vladavine Džordža Buša mlađeg i traumatični period nakon 11. septembra donijeli su dominaciju neokonsa u upravljanju zemljom, pa je izgledalo da se strategija Njuta Gingriča i ,,novih republikanaca“ isplatila. Američki birači su, međutim, ovu politiku ne samo odbacili na izborima 2008, nego odlučili da naprave do tada nezamislivo - da izaberu prvog Afro-Amerikanca za predsjednika zemlje. Izbor Baraka Obame bio je opšti alarm za uzbunu na desnoj strani političkog spektra. Stvaranje Tea Party Movement-a (,,Pokret čajanke“) kao odgovor na njegovo predsjedništvo i frontalni ideološki napad na njegov navodni ,,socijalizam“ (?!), a iza čega je nerijetko stajao neskriveni rasizam, bio je prva najava onoga što će se desiti 7-8 godina kasnije.

PRIPREMA TERENA ZA DONALDA TRAMPA

Tea Party Movement, pokret koji je, uprkos svom libertarijanskom narativu, imao sve karakteristike suštinski an-

Poneđeljak, 1. februar 2021.

ANALIZA: Kako je Amerika stigla do prvog pokušaja državnog udara u svojoj istoriji (

Kojim putem nak Trampove vladav

Uprkos odlasku autoritarnog i izboru demokratskog lidera, ostaje bolno saznanje da su, čak i izuzetno s američke demokratije, za svega četiri godine vladavine populističkog demagoga, podrivane neviđenom ukorijenjenosti i snage tih institucija i američkih demokratskih tradicija, Trampova vladavina, a samim na bilo koji primjer iz duge i koloritne istorije latinoameričkih strongmena tiliberalnog, nazadnjačkog populizma, otvoriće unutar Republikanske partije brešu što će godinama postajati sve veća i konačno se do izbora 2016. godine pretvoriti u ogromna vrata kroz koja će, gotovo bez napora, ušetati jedan politički autsajder i čovjek koji nikada do tada čak nije ni pripadao Republikanskoj partiji - Donald Tramp. Iako već uveliko pod uticajem Gingričeve ,,politike kao rata“, kadrovski izmijenjena izborom mnogih ,,Gingričevih senatora“ u gornji dom američkog Kongresa, isfrustrirana činjenicom da je Obama uopšte predsjednik zemlje, dodatno pod pritiskom zbog uspona Tea Party Movementa, Republikanska partija je, ipak, pokušala da odigra tradicionalnu ulogu filtera i ,,čuvara kapija“ na izborima 2016. godine. Nekoliko najviđenijih republikanskih lidera, uključujući i tadašnjeg guvernera Floride, pripadnika ,,dinastije Buš“, Džeba Buša, upustilo se u predsjedničku trku sa uvjerenjem da će tradicija ostati netaknuta i da nijedan politički autsajder neće biti u stanju da ,,osvoji“ Grand Old Party (GOP, kako u Americi nazivaju Republikansku partiju). Vremena su se, međutim, promijenila. Stubovi koji su ,,čuvali kapije“ više nijesu bili od čvrstog materijala. Kandidat koji je još od 1990ih tvrdio da zna kako će pobijediti na izborima i jednog dana postati predsjednik SAD imao je ono što nezavisni kandidati prije njega nijesu - novac i nove medije. Ovdje nije riječ o visini bogatstva.

,,MONEY TALKS“

I prije Donalda Tampa bilo je prebogatih milijardera, kandidata za predsjednika čiji su pokušaji ostali neuspješni. Radilo se o mogućnosti legalne upotrebe neograničenih svota novca u izbornoj kampanji. Ovu mogućnost otvorila je nesvakidašnja i prekretna presuda Vrhovnog suda SAD iz 2010. godine poznata pod imenom Citizens United. Tijesnom većinom Vrhovni sud je odlučio da bi ograničavanje ulaganja novca velikih korporacija u svrhe izborne propagande, uključujući i razorne antikampanje protiv nekog kandidata, bila povreda Prvog amandmana na Ustav SAD koji garantuje slobodu govora, jer ovdje zapravo ,,novac govori“ (,,money talks“)! Kandidatu sa Trampovim bogatstvom i odsustvom skrupula ovime je bio otvoren put.

Ipak, Tramp nije bio taj koji je potrošio najviše novca na republikanskim primarnim izborima 2015-2016. g. nego upravo Džeb Buš (Jebb Busch). Sam novac ne bi bio dovoljan. Novi mediji iznikli iz digitalnog doba (društvene mreže, portali, sajtovi, platforme za komunikaciju) su odvukli klatno na Trampovu stranu. Oni su bili stalna veza između kandidata koji je gotovo svakodnevno rušio tradicionalnu ,,političku korektnost“ i armije nezadovoljnih republikanskih birača, uglavnom bijele radničke i niže srednje klase - ,,gubitnika“ globalizacije i žrtava krize iz 2008. Pored ovoga, za razliku od Demokratske partije koja se sistemom brojčane kvote tzv. super-delegata (članova federalne administracije, guvernera, kongresmena, senatora, partijskih funkcionera) na konvenciji stranke, de facto zaštitila od antisistemskih kandidata, Republikanska partija je ostavila ,,otvoren tiket“. To je svakako bio jedan od razloga što je Donald Tramp, nekada finansijer izbornih kampanja bračnog para Klinton i simpatizer Demokratske stranke, odlučio da proba tamo gdje su prepreke mnogo manje - na republikanskim primarnim izborima. Zbog svega ovoga i niza drugih okolnosti tradicionalna republikanska struja i partijski lideri nijesu uspjeli, a vjerovatno nijesu ni mogli da 2016. godine spriječe Trampovu kandidaturu i njegovu pobjedu na unutarpartijskim izborima i time izvrše svoju ulogu ,,čuvara kapija“ na



tradicionalni način - kao preventivnu mjeru.

PROPUŠTENA ŠANSA

Ono na što se republikanski lideri nijesu odvažili je - da se okrenu protiv Trampa kad je već postao predsjednički kandidat. Samo su rijetki pojedinci prešli ovaj Rubikon. Bivši predsjednik Džordž Buš mlađi, bivši sekretar za odbranu Kolin Pauel, bivši predsjednički kandidat Mit Romni (Mitt Romney) sa svojim pokretom ,,Nikad Tramp“ (,,Never Trump“), bivši guverner Ohaja Džon Kesič (John Kesich) i možda još poneko. Manje-više ljudi koji su već bili završili svoje političke karijere… Aktuelni lideri republikanaca pred izbore 2016. - lider senatske većine Mič Mekonel (Mitch McConnell), spiker Predstavničkog doma Pol Rajan (Paul Ryan) i drugi uticajni senatori i kongresmeni za koje se znalo da sigurno nijesu ,,trampisti“, ostali su po strani. Mnogi drugi već su bili u pobjedničkom vozu i aktivno podržali Trampa. Da li je, zaista, bilo realno da se partijski lideri okrenu protiv kandidata koji je dobio primarne partijske izbore i da pozovu svoje birače da glasaju za kandidata suprotne partije? U demokratijama je veoma teška odluka okrenuti se protiv ,,volje naroda“ i sopstvene stranke. Ne samo zbog poštovanja principa, nego i zato što političari žele da budu ponovo izabrani. Najbrži način da se to ne desi je da se okrenete protiv pobjednika koji je uz to i ,,narodni izabranik“ i navučete na sebe bijes svo-

Ono na što se republikanski lideri nijesu odvažili je - da se okrenu protiv Trampa kad j

jih birača. Takođe, partijski političari, pogotovo u dugovječnim, etabliranim partijama, uvijek se plaše poteza koji mogu dovesti do podjele partije. Konačno, partijski političari uvijek vjeruju da će, na kraju krajeva, uspjeti da obuzdaju i kontrolišu populističkog autsajdera. Svrstavanje iza pobjedničkog kandidata je, iz svih ovih razloga, gotovo uslovni refleks. Istorija je puna primjera da je ovo pogrešna logika. Kada se pojave populistički demagozi sa autoritarnim sklonostima, izbor više nije između ,,naše“ i ,,njihove“ partije, već između autoritarizma i demokratije. Partija će opstati samo ako opstane demokratski sistem, jer kad se autoritarnim vođama jednom otvore vrata vlasti, vrlo ih je teško obuzdati i kontrolisati. Musolinijev i

Mnogo šta će, po prirodi stvari, zavisiti od toga kako će novi predsjednik SAD voditi zemlju. Ako neko u svojoj ličnosti ujedinjuje odsustvo svakog autoritarizma, kvalitete demokratskog liderstva, empatiju prema ljudima i njihovim sudbinama i umijeće razgovora, dogovora i kompromisa, onda je to svakako Džo Bajden

Demonstranti u Kongresu

Hitlerov primjer su u ovom smislu svakako egzemplarni. Bilo je, ipak, i drugačijih slučajeva.

PRAVA ULOGA ,,ČUVARA KAPIJA“

Dva puta u posljednjih dvadeset godina francuski politički prvaci, bilo iz umjerene ljevice ili umjerene desnice, udruživali su se sa svojim glavnim ideološkim rivalima kako bi spriječili dolazak ultradesničarskog Nacionalnog fronta na vlast. Najprije je, na izborima 2002. g. socijalistički vođa Lionel Žospen pozvao birače da glasaju za umjereno desnog predsjednika Žaka Širaka, da bi to isto na izborima 2017. g. uradio lider desnog centra Fransoa Fijon, ovaj put u korist umjereno lijevog Emanuela Makrona. U istorijskim knjigama mogu se naći i drastičniji primjeri ,,čuvanja kapija“, kao npr. onaj iz međuratnog perioda kada je Švedska konzervativna partija (AVF), suočena sa činjenicom da se njena omladinska organizacija, koja je brojala oko 25.000 članova, nalazi pod jakim nacističkim uticajem, isključila iz stranke njene pripadnike, sve do jednoga. Ona je bila svjesna rizika da time vjerovatno gubi dio glasova na narednim izborima, ali su značajnije vrijednosti bile u pitanju. Teško je reći šta bi bilo da su republikanski lideri slično postupili pred izbore 2016. Možda bi Tramp i u toj situaciji odnio prevagu. No, s druge strane, rezultat predsjedničkih izbora bio je veoma tijesan. Da je, umjesto svrstavanja iza njega, bilo odlučnog apela partijskih vođa protiv svog kandidata,

Svijet

Poneđeljak, 1. februar 2021.

(2)

Desetine hiljada pristalica Navaljnog protestovalo protiv predsjednika države Vladimira Putina

kon vine

U Rusiji uhapšeno više od 5.100 demonstranata

snažne institucije m brzinom. Bez tim i Amerika, ličila bi

Džo Bajden polaže zakletvu



Iako se radilo o dva potpuno različita karaktera i dvije različite životne i političke karijere, Donald Tramp danas, jednako kao i Jon Ilijesku prije 30 godina, svoje sljedbenike, spremne na nasilje, nazvao je ,,pravim patriotima“. Razlika što jedni navodno brane zemlju i sistem od studenata, a drugi od ,,izborne krađe“ je samo situaciona i ne toliko bitna

SNAGA INSTITUCIJA I DEMOKRATSKE TRADICIJE

je već postao predsjednički kandidat

moguće je da bi istorija posljednje četiri godine bila sasvim drugačija u Americi i u svijetu. Posljednja prilika da se Republikanska partija vrati svojoj ulozi ,,čuvara kapija“ demokratskog poretka propuštena je prilikom impičmenta (impeachment) protiv Trampa u decembru 2019. godine. Republikanski kongresmeni i senatori stali su bezrezervno uz Predsjednika u oba doma Kongresa. U Predstavničkom domu, gdje su bili u manjini, nijesu uspjeli da spriječe izglasavanje impičmenta, ali su kao senatska većina odbacili svaku pomisao da se Predsjedniku ,,sudi“ i da ga se ukloni sa položaja. Od tada, do pokušaja prvog državnog udara u američkoj istoriji prošlo je samo godinu dana. Kongresni republikanci odbili su da uzmu u obzir dobro poznate lekcije iz istorije - kada se populistički demagozi domognu vlasti, onda sve postaje moguće. U svakoj zemlji, pa i u Americi. Jedno od pitanja koje često postavljam svojim studentima kada govorimo o nacizmu je sledeće: kako je uopšte bilo moguće da se sve to dogodi zemlji koja je evropskoj i svjetskoj kulturi dala Baha, Betovena, Mocarta, Getea, Kanta, Šopenhauera, Ničea, Marksa, Tomasa Mana… Jednostavno, kada se steknu određene okolnosti, organizovana elita na vlasti, a koja je pri tom spremna na sve, pogotovo na manipulaciju narodnim uvjerenjima, osjećanjima i predstavama, može ogroman dio ljudi pretvoriti u masu poslušnih sledbenika, čak i za opskurne, pa i zločinačke ciljeve.

Amerikanci su bili uvjereni da se njima to nikada ne može dogoditi. U krajnjemu su bili u pravu, bar utoliko što autoritarizam nije prevladao, puč od 6. januara nije uspio. Ipak, uprkos happy end-u, odlasku autoritarnog i izboru demokratskog lidera, ostaje bolno saznanje da su, čak i izuzetno snažne institucije američke demokratije, za svega četiri godine vladavine populističkog demagoga, podrivane neviđenom brzinom. Bez ukorijenjenosti i snage tih institucija i američkih demokratskih tradicija, Trampova vladavina, a samim tim i Amerika, ličila bi na bilo koji primjer iz duge i koloritne istorije latinoameričkih strongmena. Bez obzira što autoritarizam nije prevladao, politička mobilizacija pristalica jednog populističkog demagoga na vlasti je bila impresivna. Njegovo vladavina nije odbačena plebiscitarno. Izbore je izgubio jasnom razlikom i u narodnim i u elektorskim glasovima, ali poraz nije bio toliko ubjedljiv. Sa takvom armijom sljedbenika, koja mu je ostala lojalna na izborima i nakon njih, nije bilo iznenađenje što se lider Trampovog profila upustio u avanturu puča putem tipičnog populističkog apela u stilu mnogih drugih autoritarnih vođa. Narativ autoritarizma, bez obzira na zemlje, sisteme i ideologije, je često sličan. Iako se radilo o dva potpuno različita karaktera i dvije različite životne i političke karijere, Donald Tramp danas, jednako kao i Jon Ilijesku prije 30 godina, svoje sljedbenike, spremne na nasilje, nazvao je ,,pravim patriotima“. Razlika što jedni navodno brane zemlju i sistem od studenata, a drugi od ,,izborne krađe“ je samo situaciona i ne toliko bitna. Ono što je gotovo isto je tehnika vladavine putem permanentnog populističkog apela ,,u ime naroda“, a protiv ukorijenjenih demokratskih institucija, pa samim tim i demokratskog poretka ko-

ji te institucije otjelovljuju. Kada uzme maha, ovaj način mobilizacije pristalica jednako je opasan u nekoj zemlji bez demokratskih tradicija, kao i u onoj koja se doživljava kao svetionik slobode i demokratije. Jer, kako upozorava Serž Moskovisi (Serge Moskovici), ,,gomila, masa je društvena životinja koja je prekinula svoj povodac“, a kojoj vođa ,,daje svoje ime, svoje lice i svoju delotvornu volju“. Kada jednom dođe do ovog spoja i akcije, stvari se ne vraćaju tako lako na početnu tačku i mogu krenuti u bilo kom pravcu.

RASKRŠĆE

Pitanja koja se logično nameću su: Da li je prva ustavna republika novijeg doba i zemljamodel demokratije širom svijeta zaista odbranila svoje institucije; Da li je populizam, kao izazov liberalnoj demokratiji, neuspjelim pučem od 6. januara sam sebi zadao udarac od koga se neće oporaviti ili je samo privremeno u povlačenju i čeka neko novo vrijeme i nekog novog demagoga pod kojim će ponovo uskrsnuti? Mnogo šta će, po prirodi stvari, zavisiti od toga kako će novi Predsjednik SAD voditi zemlju. Ako neko u svojoj ličnosti ujedinjuje odsustvo



Tea Party Movement, pokret koji je, uprkos svom libertarijanskom narativu, imao sve karakteristike suštinski antiliberalnog, nazadnjačkog populizma, otvoriće unutar Republikanske partije brešu što će godinama postajati sve veća i konačno se do izbora 2016. godine pretvoriti u ogromna vrata kroz koja će, gotovo bez napora, ušetati jedan politički autsajder i čovjek koji nikada do tada čak nije ni pripadao Republikanskoj partiji - Donald Tramp

svakog autoritarizma, kvalitete demokratskog liderstva, empatiju prema ljudima i njihovim sudbinama i umijeće razgovora, dogovora i kompromisa, onda je to svakako Džo Bajden (Joe Biden). Jedinstvo zemlje i prevazilaženje dubokih političkih podjela bio je lajt-motiv njegove izborne kampanje i inauguralnog govora. Ali, zalječenje američke nacije ne manje će zavisiti i od odgovora na pitanje: šta je, posle svega, i šta će u skorijoj budućnosti biti Republikanska partija? Da li je ona već sada predominantno trampistička stranka koja će biti nelojalna opozicija ili će 6. januar otrijezniti glave i vratiti Grand Old Party na staze tradicionalnog republikanizma, u šta spada i uloga jednog od dva ključna ,,čuvara kapija“ američkog demokratskog sistema. Činjenice, za sada, ne daju mnogo razloga za optimizam u odgovorima na ova pitanja. Samo nekoliko sati nakon napada na Kongres, dvije trećine republikanskih kongresmena glasalo je protiv potvrde rezultata predsjedničkih izbora i Bajdenove pobjede. Nekoliko dana kasnije, samo deset republikanaca, od njih preko dvije stotine, glasalo je za Trampov impeachment u Predstavničkom domu. Takođe, veoma je neizvjesno kako će reagovati republikanski senatori kada u februaru na dnevni red dođe suđenje Trampu na osnovu pokrenutog impeachment-a. Uporedo sa ovime, Tramp je iz svog odmarališta u Mara-Lagu, najavio krstaški rat protiv svih ,,pobunjenika“ u partiji, što znači da će uraditi sve kako oni ne bi bili ponovo izabrani u Kongres ili na neku drugu dužnost. Pomenuo je čak i mogućnost osnivanja nove Patriotske partije, a osnivanje treće partije koja bi podijelila jednu od dvije velike postojeće stranke, bio bi tektonski poremećaj u američkoj politici. A m e r i č ko m p o l i t i č ko m sistemu, kao i manje-više svakoj razvijenoj zapadnoj demokratiji, neophodno je potrebna stabilna konzervativna partija koja će zastupati ideje slobodnog tržišta i demokratske ustavnosti. I još važnije, koja će biti pouzdani ,,čuvar kapija“. Vrijeme će pokazati da li se, u stanju u kome se sada nalazi, Republikanska partija može vratiti ovoj ulozi. Ukoliko ne može, američki sistem naći će se pred iskušenjima sličnim ili vjerovatno još i ozbiljnijim nego što su bila ona u protekle četiri godine.

MOSKVA - Ruska policija uhapsila je juče više od 5.100 demonstranata širom zemlje koji traže oslobađanje opozicionara Alekseja Navaljnog. Na proteste je, kao i prošlog vikenda, izašlo nekoliko desetina hiljada ljudi koji su skandirali slogane protiv predsjednika države Vladimira Putina. Saradnici Navaljnog su pozvali građane na novi protest u utorak, za kada je zakazano saslušanje na kojem bi uslovna kazna Navaljnom mogla da bude preinačena u zatvorsku od tri i po godine. Ruske vlasti su prijetnjama i upozorenjima nastojale da obeshrabre jučerašnje proteste nakon što su prošlog vikenda desetine hiljada demonstranata izašle na najmasovnije proteste u više godina, tražeći puštanje iz zatvora Navaljnog, najpoznatijeg Putinovog protivnika. Navaljni (44), poznat po objavljivanju brojnih izvještaja o korupciji u Putinovoj Rusiji, uhapšen je 17. januara, odmah pošto se vratio iz Njemačke gdje se pet mjeseci oporavljao od trovanja nervnim agensom za koje on optužuje Kremlj. Ruske vlasti negiraju da su umiješane u trovanje Navaljnog.

Protesti na ulicama Moskve

Astra Zeneka isporučuje EU još devet miliona doza vakcina

BRISEL - Kompanija Astra Zeneka isporučiće Evropskoj uniji u prvom kvartalu devet miliona dodatnih doza vakcina protiv korona virusa, najavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, navodeći da će ukupno biti isporučeno 40 miliona doza. Ona je na Tviteru napisala da će Astra Zeneka početi da isporučuje vakcine sedam dana ranije nego što je planirano, prenosi Rojters. Fon der Lajen je dodala da će ta kompanija proširiti proizvodne kapacitete u Evropi.

Kina u januaru prijavila najviše novih infekcija od marta PEKING - Provincija Hebej, najteže pogođena pandemijom, prijavila je više od 900 novih zaraza. Peking, koji se graniči s provincijom Hebej, registrovao je u januaru 45 novih infekcija. Kina je prijavila više od 2.000 novih domaćih infekcija korona virusom u januaru, najviše u jednom mjesecu od okončanja prvobitne epidemije u Vuhanu u martu prošle godine. Državna zdravstvena komisija je juče saopštila da je od 1. do 30. januara registrovano 2.016 infekcija, ne računajući 435 zaraženih osoba koje su došle iz inostranstva. Kina je objavila da su u januaru od korona virusa umrle dvije osobe, što su prvi smrtni ishodi poslije nekoliko mjeseci. Većina novih infekcija potvrđena je u tri provincije na sjeveru zemlje. Provincija Hebej, najteže pogođena pandemijom, prijavila je više od 900 novih zaraza. Peking, koji se graniči s provincijom Hebej, registrovao je u januaru 45 novih infekcija. Iako su ti brojevi znatno manji nego u mnogim državama, vlasti Kine su pooštrile ograničenja i pozvale građane da ne putuju tokom predstojećih praznika povodom kineske Nove godine.

Povodi

Poneđeljak, 1. februar 2021.

U posjeti Jasmini Beriša, jedinoj Romkinji koja je dobila nagradu Fonda za kvalitet i talente „Za odličan pet“

Iza ovog priznanja su njen vrijedan rad i trud koje pokazuje u školi, ali i posvećeno zalaganje u vannastavnim aktivnostima. Skromnost i nenametljivost umalo su je koštali nagrade, jer se na konkurs prijavila posljednjeg dana i to na nagovor profesorice biologije. Marljiva četrnaestogodišnjakinja sada ne krije zadovoljstvo i ponos što se prijavila i osvojila nagradu. Naglašavajući da je obrazovanje ključ uspjeha za svakog pojedinca, kaže da sebe u budućnosti vidi kao uspješnu pravnicu i aktivistkinju u zajednici, jer tako najbolje može da pomogne romskoj zajednici.

UZOR

Za nagradu, na koju sada gleda kao na vjetar u leđa i podsticaj u daljem obrazovanju, ova skromna djevojčica kaže da nije razmišljala da se prijavi, već da je to uradila zahvaljujući nastavnici biologije Dragici Vukčević, kojoj ovom prilikom iskazuje ogromnu zahvalnost. Sa zadovoljstvom ističe da je za konkurs bilo potrebno 20 poena, a da je ona imala 27. - Posljednjeg dana konkursa sam poslala dokumenta poštom. Plašila sam se da neće stići na vrijeme. Ipak, stigla su. Vrijedjelo je truda i trke tih dana strica Elvisa i mene, jer je tata bio na poslu – priča Jasmina, uz napomenu da joj je stric, koji je fakultetski obrazovan i direktor navladine organizacije ,,Koračajte sa nama“, uzor od malih nogu. Za nagradu su, dodaje ona, sa-

Marljivim učenjem do boljeg statusa u društvu Skroz odličan uspjeh u prethodnih osam razreda Jasmina Beriša kaže da je postigla zahvaljujući podršci svoje porodice, šire rodbine i nastavnika i uprave Osnovne škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin“. Zahvaljujući priznanju Fonda za talente, ističe ona, ostala djeca iz romske zajednice sada je doživljavaju kao uzora znali noć uoči početka nove godine. - Pozvala nas je direktorica škole Ljubinka Nedić da nam javi. Svi smo bili veoma srećni. Tata je rekao: ,,Sine, ovo nam je najbolji početak nove godine, ako ovako nastavi sve će ići kako treba.“ Obavijestili smo rođake, koji žive u komšiluku. I oni su se obradovali, to je za sve nas bio dodatni razlog za slavlje te noći – prisjeća se Jasmina, koju smo proteklog vikenda posjetili u njenom porodičnom domu na Koniku. Skroz odličan uspjeh u prethodnih osam razreda ova marljiva djevojčica kaže da je postigla zahvaljujući podršci svoje porodice, šire rodbine i nastavnika i uprave Osnovne škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin“. Zahvaljujući priznanju Fonda za talente, ističe ona, ostala djeca iz romske zajednice sada je doživlja-

Vukčević: Jasmina je pokretač novih ideja Profesorica biologije Dragana Vukčević, koja je Jasminu ohrabrila da se kandiduje za nagradu Fonda za talente, smatra da nije samo odličan uspjeh bio presudan za dobijanje nagrade. - Pored odličnih rezultata koje postiže u nastavi, Jasmina je veoma angažovana u vannastavnim aktivnostima. Član je više sekcija koje se realizuju u školi, član je Đačkog parlamenta i zlatna savjetnica Ombudsmana. Učestvovala je u realizaciji brojnih projekata u školi, član je Odbora ,,Eko škole“ i angažovana kao vršnjački edukator u procesu realizacije projekta ,,Škola bez nasilja“. Veoma je posvećena svim aktivnostima, ističe se po originalnosti u realizaciji, veoma je kreativna i komunikativna, odlična u timskom radu gdje joj najčešće pripada uloga lidera, motivisana za rad, pokretač je novih ideja i otvorena za nova iskustva. Kao jedan od kvaliteta koji imaju nadasve kreativna djeca pokazuje izuzetnu

sposobnost vizuelnog i likovnog mišljenja i muzičkog izražavanja – poručuje Vukčević. Ističe da je veoma bitna podrška za razvoj talenta kod učenika. - Podrška i pozitivna povratna informacija veoma su bitne za jačanje samopouzdanja i na neki način daju vjetar u leđa za dalja angažovanja i postizanje većeg uspjeha. Nekada učenici nijesu svjesni svoje darovitosti i ukoliko ona ne bi bila prepoznata od strane starijih, roditelja, nastavnika ili trenera, koji nadarenoj djeci pružaju mogućnost da se suoče sa sve većim izazovima u rješavanju sve zahtjevnijih zadataka ovi dragocjeni, talentovani učenici bi vremenom gubili motivisanost za rad, a kreativnost i sposobnosti koje posjeduju ne bi došle do izražaja, već bi ostale na nivou prosječnosti. Samo rad, trud i posvećenost uz podršku i pozitivnu povratnu informaciju daju rezultate – zaključuje Vukčević.

vaju kao uzora. - Kad se sretnemo u školi kažu mi: ,,I ja bih da budem kao ti. Blago tebi.“ Pitaju me kako uspijevam sve da postignem. Ili kažu, ko je najbolji, a drugi odgovaraju - Jasmina. Nekad se i našale, pa me umjesto Jasmina zovu ,,Kvalitetna“... Zaista mi je drago kada čujem takve komentare i što sam na neki način možda i uzor toj djeci – kaže naša sagovornica i dodaje da će se uvijek zalagati da doprinese da se što više romske djece obrazuje.

PODRŠKA

Jasminin otac Mehmed Beriša ne krije zadovoljstvo zbog njenog uspjeha. Pravdajući nam se zbog toga što nije bilo baš najjednostavnije da se sastanemo sa kompletnom porodicom Beriša (uključujući i njega) iskreno nam je objasnio da se trudi da, nakon posla u gradskoj Čistoći, radi kao električar i druge privatne poslove poslije podne kako bi djeci obezbijedio pristojne uslove za život. U prilog ovoj izjavi išla je slika njihovog lijepog i ugodnog doma gdje su nas toplo ugostili. - Tu sam da obezbijedim djeci sve što treba. Veoma sam ponosan na Jasminu. Naravno, i na ostalo troje djece, jer su poslušna i vaspitana. Poštuju nas, kao i nastavnike u školi. Imamo odličnu komunikaciju sa njima.

Sve probleme rješavamo unutar porodice. Svjestan sam da će Jasmini obrazovanje mnogo pomoći da sjutra ima bolji život – kaže Mehmed, koji je prije 34 godine rođen u Podgorici, a koji je završio Srednju elektrotehničku školu. Iskazujući žal zbog toga što mu preostaje malo vremena koje provodi sa djecom, on kaže da mu nije teško da toliko radi, jer zna da, dok on zarađuje novac, o djeci brine njegova supruga Silvana. Ni ona se ne žali da joj je naporno da radi po kući i sve što treba oko djece. - Nije mi teško kad su mi djeca ovako dobra. Veoma smo ponosni na Jasminu što je postigla sve ovo. Nadam se da će nastaviti da ostvaruje to što je sebi zacrtala. Ja i muž smo tu da djeci pružimo sve što možemo – kaže Silvana. I sedmogodišnji brat Eldin je drugi razred, devetogodišnji Elmir i jedanaestogodišnja sestra Almedina ne kriju zadovoljstvo zbog Jasmininih uspjeha. Stariji brat naglašava da im je najstarija sestra ujedno i druga učiteljica. - Pomaže nam da učimo, ali je stroga. Traži sve da znamo – iskren je Elmir. Glava porodice Beriša iskoristio je priliku da se zahvali upravi škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, direktorici i nastavnicima koji prepoznaju Jasminino zalaganje i trud, a po-

I.MITROVIĆ

Voljela bih da se što veći broj romske djece obrazuje, da stanemo rame uz rame i ostvarimo sva prava koja zaslužujemo u društvu. Želim da nas bude mnogo više koji ćemo završiti visoke škole, kako bi zajedno radili na poboljšanju prava naše zajednice – poručila je za Pobjedu Jasmina Beriša, učenica devetog razreda Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“, jedina iz romske i egipćanske zajednice koja je dobitnica nagrade Fonda za kvalitet i talente „Za odličan pet“.

BEZREZERVNA PODRŠKA RODITELJA: Porodica Beriša

ZA PRIMJER: Jasmina Beriša

,,Radni“ dan joj traje i po 15 sati Jasminin ,,radni“ dan traje od šest sati ujutru do devet – deset uveče, sa kratkim odmorom poslije ručka i dijelom vremena koje posveti pomažući braći i sestri oko školskih obaveza. - Prije nego je počela korona, u školu sam odlazila u šest sati ujutro i ostajala do tri poslijepodne, jer sam išla na vannastavne aktivnosti. Majka i tata su se čudili zbog toga, ali ja volim da učim. Riješila sam da se potpuno posvetim obrazovanju, jer obrazovanje je veliki ključ koji otvara mnoga vrata. To je prilika da naučimo i stvorimo ličnost jednaku u društvu – poručuje Jasmina.

sebno nastavnici biologije Dragici Vukčević.

PLANOVI

Neposredno prije nego smo posjetili porodicu Beriša, otac Mehmed nam je otkrio da su sa Jasminom razgovarali o njenim planovima za upis u srednju školu. Nadovezujući se na očevu priču, Jasmina kaže da je toga dana sa nastavnicom u školi sabirala koliko joj je potrebno bodova za upis u Srednju ekonomsku školu. - Za pravni smjer, koji planiram da upišem, potrebno je 50 bodova, a ja bez eksterne provjere imam 80, tako da sigurno mogu da se upišem – kaže Jasmina. Navodeći da je zanimaju pravne nauke, ona kaže da nakon srednje škole planira da upiše fakultet. Nada se, poručuje, da će kao i do sada ,,korak po korak“, ostvariti svoje ciljeve.

Kada se vrati iz škole, dodaje ona, odmori kratko poslije ručka, a zatim prvo pomogne braći i sestri oko školskih obaveza, pa tek onda završava svoje. - Prvo njima pomognem, jer mi za to nije potrebno mnogo vremena. Slušaju me, brzo shvate to što im objašnjavam. Kad to završim, ostaje mi cijelo poslijepodne za sebe. Učenje i školske obaveze završim oko devet - deset sati uveče – iskrena je Jasmina. Napominjući da vikendom ,,odmori od knjige“, ona naglašava da najviše voli subotu, jer je tada slobodan i njen otac Mehmed, pa je cijela porodica na okupu.

- Najviše se u tome pronalazim. I sad se na neki način bavim pravom – poručuje četrnaestogodišnja djevojčica, podsjetivši da je zlatni savjetnik Ombudsmana. Nada se da će ostvariti planove i da će joj glavni životni poziv biti zalaganje za jednaka prava ljudi i naroda. - Želja mi je da sjutra svojim radom mogu na neki način da pomognem i doprinesem i ostaloj djeci da imaju jednaka prava. S obzirom na to da dolazim iz romske zajednice, primjećujem da prava prema toj zajednici nijesu baš sva ispoštovana i voljela bih da mogu da uradim nešto korisno za poboljšanje položaja naše zajednice... Takođe, smatram da djeci kojoj je to potrebno, bez obzira da li su Romi ili ne, treba obezbijediti besplatne knjige za školu i užinu, jer nijesu samo Romi siromašni, ima tu i druge djece – poručuje mlada Romkinja, uz napomenu da već planiraju emisiju koja će angažovati talentovanu djecu, uključujući i romsku, kako bi na taj način rušili predrasude i stereotipe o njima. Iskazuje veliki žal što većina Roma, baz obzira na nivo obrazovanja, zaposlenje pronalaze jedino u gradskoj ,,Čistoći“. - I to je posljedica predrasuda. Niko neće da uposli nekoga iz romske zajednice. Evo, moj tata je završio Srednju elektrotehničku školu, ali nije mogao da se zaposli u struci. Ima još mnogo takvih primjera, naročito među starijim generacijama – zaključuje Jasmina, koja je u svakom smislu velika zaloga za bolju budućnost romske populacije u našoj zemlji. Igor MITROVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 1. februar 2021.

IN MEMORIAM: Zapis o stvaralaštvu crnogorskog književnika Jevrema Brkovića (1933 – 2021)

Autentični pjesnik Crne Gore i Duklje » Piše: Zuvdija Hodžić PODGORICA - Na Dalekom istoku (a krajnji Istok je na Zapadu) zapisana je priča o umjetniku koji, slikajući pejzaž, nestaje u njemu. Poruku priče da je umjetnik neodvojiv od svog djela, da živi u njemu i s njim, potvrđuje i književnik Jevrem Brković. Stavljajući tačku na njegov život, smrt mu, zapravo, djelo vraća u život.

ZNAČAJ METAFORE

O Jevremu Brkoviću se pisalo više nego o drugima ali će „nestankom u pejzažu“ najznačajnijeg i najplodnijeg crnogorskog pisca, njegovo djelo izazivati najveću pažnju i radoznalost kritike i čitalaca. Bilo da je u pitanju gusta, metaforikom nabijena proza „Monigrena“, krležijanski britke poruke „Glosarija“, njegoševska upitanost nad sudbinom čovjeka i naroda Brđanske zemlje i Duklje, pamfleti ili eseji, Brkovićevo djelo, a pogotovu poezija, neodvojivo je od Crne Gore i njene sudbine.

ZAVIČAJ I PRINCIPI

Gotovo svaka njegova knjiga je poema Crnoj Gori, poetska metafora Brda i Brđanske zemlje, stvarne i moguće, mitske i istorijske, vječite, prepoznatljive u svijesti i mašti, u prostoru i vremenu. Brda - to su pjesnikov i naš „prvi svemir“, to je taj zavičaj sa svojim ljudskim i etičkim principima, zahtjevima i vrijednostima, utemeljenim na vjekovnoj borbi crnogorskog naroda za odbranu slobode i slobodnog čovjeka. Brda i Brđanska zemlja imaju svoje mjere i visine koje se nikad ne smiju iznevjeriti - ako se hoće u život i pjesmu, u pamćenje, u smrt, ako se hoće, a mora se - biti čovjek! „Ovo je zemlja gdje mrtvi najduže žive“, kaže pjesnik, svjestan da se to mora zaslužiti uspravnim životom, hrabrim suočavanjem sa svim iskušenjima koje nam život nameće. To je prvi nauk iz „Domaćeg vaspitanja“ u Brđanskoj zemlji. Gradeći svoj stav i pogled na svijet na primjerima Brda i Brđanske zemlje, Brković i svoju poetiku formira u duhu crnogorske tradicije. Narativna faktura stiha, njegova starinska melodija i ritam, izvjesna patetičnost svojstvena čovjeku Brda koju je i pjesnik ponio u genima - slivaju se u modernu metaforiku koja iznenađuje bogatstvom i slojevitošću asocijacija. Istorija je tu kao poetska reminiscencija, dok su pjesme namjerno naglašene epskom intonacijom i porukom - da i time ukažu na dugovječnost, na sveprisutnost u vremenu i svijesti, u narodu. „Iz kamene sam zemlje mitske...“, kaže Brković

ne i emocionalne mogućnosti jezika kao i neuništivosti naroda. Poput bezimenog, epskog, svevremenog narodnog pjevača, i Brković sve zna i vidi, razumije, u dosluhu je sa zemljom i vodom, ticama i zmijama, mrtvima i živima. On u svakoj pjesmi osjeća pulsiranje života, istinu i mudrost, provjerenu i potvrđenu kolektivnim iskustvom mnogih naraštaja, misaono i emocionalno doživljava istorijsku sudbinu Crne Gore, njen usud i ukletost, tragiku i rane. Crna Gora i njeni ljudi osnovni su motiv ove poezije. „Ne kuni u đecu i Crnu Goru, / Njoj i slamka jedna može da prelije, / Tu se smrt uvukla i svaku su zoru, / Ispunile kletve, jauci, davije... / Iz nje život skube samo inat goli, / Voljeti se ne da, satire ko kuga, / Od nje se razboliš, ne priznaje boli, / Smrt je u toj zemlji jedina zasluga...“

OVO JE ZEMLJA GDJE MRTVI NAJDUŽE ŽIVE: Jevrem Brković

U toj mitskoj, koliko i realnoj Brđanskoj zemlji, Brkovićevi Kamenštaci žive u skladu sa naucima iz Domaćeg vaspitanja. Okrenuti prošlosti, oni i u smrt odlaze „s budućnošću ispod glave“. Oni i žive tako da bi i poslije smrti „imali svoju goru i brdo“ (Vojšin vrh, Teutin prsten, Nikšin kiljan, Ljutanov kamen, Kosarina voda), „brda koja svijetle“ i koja i svojom toponimikom prerastaju u simbole, u trajne biljege neprekinutosti života. Svojom tajanstvenom melodikom vječito ostaju u sluhu, doživljavaju se čulima i nose zagonetni dah legendi i pradavnih vjerovanja. U Brđanskoj zemlji „mrtvi će se jedino naživjeti“, kaže pjesnik, otkrivajući tim jednostavnim stihom svu dramatiku, sudbinu i urote, zla vremena, nesreće, pogibije, diobe i stradanja Crne Gore. U njoj su samo mrtvi bez rana, samo su oni spokojni, nadmoćni i sigurni, oslobođeni svega što nas čini malima i slabima... Obogaćeni vjekovnim iskustvom i životima prethodnika - oni su jedino vječni.

PJESNIČKI BUNT

Ovakvi i slični stihovi i pjesme, često protkani suptilnom ironijom, demantuju naš prvi (i pogrešni) utisak da je pjesnikov odnos prema Brđanskoj zemlji, Crnoj Gori, Duklji, prožet idealizmom i romantizmom. Njegova okrenutost prošlosti uslovljena je životom

O Jevremu Brkoviću se pisalo više nego o drugima, ali će „nestankom u pejzažu“ najznačajnijeg i najplodnijeg crnogorskog pisca njegovo djelo izazivati najveću pažnju i radoznalost kritike i čitalaca Kamenštaka, ona mu je neophodna da upoređujući sadašnjost s njom, izrazi svoj pjesnički bunt protiv sve veće otuđenosti današnjeg čovjeka, njegovog moralnog pada, sebičnosti, uskosti, kukavičluka. Obraćajući joj se kao Velikom Primjeru života, pjesnik je istovremeno i razara. Zapravo - budućnost je ta kojoj se jedino kao njegoševskom rešetu koje će pročistiti sve račune i svesti na prave mjere - pjesnik obraća! A prošlost, svekolika istorija Brda, Crne Gore i Duklje je tu da mu posvjedoči - da su do budućnosti stigle samo one vrijednosti koje su to zaslužile, koje su u sebi imale snage da izdrže sve izazove vremena i nevremena, kao i one ličnosti koje, svjesne - „Da nemaju na zemlji ništa svoje / do grob taj i šaku kostiju u njemu“, čine sve da budu Primjer. Primjer ili kako se postaje Primjer, može da posluži i Brkovićeva pjesma „Srećne rane“, pogodna i za ukazivanje na njegov „pjesnički postupak“. Izatkana na bogatom fonu tužbalice, ova pjesma neočekivanim

obrtom postaje nadahnuta apoteoza života u Crnoj Gori. Jeka vjekova, tamni ritam elegije i duboke boli nad smrću čovjeka prerastaju u uzvišenu himnu moralnom i duhovnom življenju na crnogorskom kamenu. Sintagma srećne rane je pjesnička nadgradnja crnogorske specifičnosti da se za smrt, zasluženu životim i Primjerom - kaže: lijepa smrt. Srećne rane čovječe, srećne rane junače, s njima ti pobjeđuješ i smrt i život, s njima postaješ naš više nego što si ikada bio, s njima ćeš se „naživjeti, nastojati i naslušat“. Trajaćeš kao pjesma za koju riječi rastu kao biljke, iz kamena, iz groba, iz lobanja. Sugestivno, nadahnuto, njegoševskim duhom ispjevaće Jevrem Brković ove stihove o sudbini Crne Gore. Pjesnik, narod i pjesma su se poistovjetili. Snažnim, bogatim i jezgrovitim jezikom, duboko ukorijenjenim u tkivo, u žile i biće naroda, iz jeke i leksike tužbalice i vjekova pjesnik izvlači poruke nade, otpora i vjere, pokazujući magične, ekspresio-

U Brđanskoj zemlji, u Crnoj Gori, sve dobija značaj metafore. I Sama Brda i Kule postaju svjetleći simboli kroz vrijeme. Sa njih se vidi daleko - u prošlost i budućnost. Zahvaljujući pjesnikovoj imaginaciji i nadahnuću kojim sve čega se dotakne pretače u pjesmu, i malo Đurđevo brdo iz zavičaja nadmoćno ulazi u poeziju i život: „Svakog dana izlazili smo na brdo / da vidimo što čine naši po svijetu...“ Eto još jedne suštinske, jednostavne ali i velike poruke Brkovićeve poezije: zavičaj („Stasavaju opasni pjesnici bez zavičaja“) obavezuje da se uspravno i ponosno živi i opstaje na svakom mjestu i u svakoj prilici. U svijetu - pogotovo! U zavičaju je uvijek više imena nego brda. Ako se hoće svoje ime brdu, gori, lazu ili vodi - mora se zaslužiti! I zavičaju se mora vraćati, često, a jednom, na kraju i - zauvijek. Vraćanje zavičaju jeste vraćanje sebi, nepomućenim izvorima, dukljanskim predanjima, tvrdim i bijelim Kulama, kamenim i stamenim, zidanim kostima predaka i potomaka, uvijek otvorenim za prijatelja, gosta i nevoljnika, punim djece, života i smrti, pod čijim šljemenom se rađa i mre ali se nikad ne samuje. Iako izuzetno plodan stvaralac, Brković bira teme o kojima pjeva; svakoj pjesmi se daje kao da mu je oporuka, kao da poslije nje više neće pisati. Zato mnoge njegove pjesme, iako predstavljaju kariku poeme o Crnoj Gori i Duklji i tako izdvojene zrače izuzetnošću umjetničkog ostvarenja. Vjera u moć poezije, svojstvena crnogorskim pjesnicima, najizrazitija je kod Jevrema Brkovića.

MNOGA PITANJA

Otvorena pred čovjekom i vremenom, pred suštinskim pitanjima ljudske egzistencije, iskrena, duboko doživljena i proživljena, Brkovićeva poezija lako nalazi čitaoce i poklonike, ali i pobuđuje mnoga pitanja na koja odgovore tražimo u sebi. I kad je buntovan i prkosan, i kad je sjetan i nostalgičan, uznemiren ili uvrijeđen, i kad pati i kad pamti, on je svoj, autentičan, pjesnik Crne Gore i Duklje, zaljubljenik i zarobljenik Brđanske zemlje, zahvaljujući kojoj je i pjesnik, njen, monigrenski, najcrnogorskiji.

U KIC-u „Budo Tomović“ izložba u okviru projekta „Rehabilitacija i reintegracija“

Migranti i iranski umjetnik predstavljaju radove PODGORICA - U okviru projekta „Rehabilitacija i reintegracija - migranti u Crnoj Gori“ u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“ danas u 11 sati biće otvorena izložba radova koje su kreirali migranti, kao i izložba crteža iranskog umjetnika

Siamaka Khoshnoodfara, koji sa porodicom živi u Centru za prihvat migranata u Spužu. Projekat „Rehabilitacija i reintegracija - migranti u Crnoj Gori“ je podržan u okviru „Regionalne podrške zaštitnoosjetljivom upravljanju migra-

cijama na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ (faza 2), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Partnerski projekat realizuju organizacije Art of Living Montenegro, Crveni krst Crne Gore i Otvoreni centar Bona Fide.

Shodno odluci Instituta za javno zdravlje broj mjesta je ograničen (Velika sala do 50, DODEST sala do 30, izložbeni hol do 20 posjetilaca), a dezinfekcija ruku, fizička distanca i nošenje zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima je obavezno. R. K.

Jedna od fotografija koja će biti izložena u KIC-u

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Podgorički plesni klub ,,Sonrisa“ obilježio šesti rođendan

Počelo montiranje panoramskog točka kod Spomenika Svetog Petra Cetinjskog Preko Morače

Panoramski pogled na grad sa 40 metara U želji da Podgorica dobije sve sadržaje koje imaju veliki evropski i svjetski turistički centri, Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada, u skladu sa zakonskim procedurama izdao je saglasnost da se postavi panoramski točak, prvi put u istoriji našeg grada – saopšteno je iz PG biroa. Navodeći da je montiranje ove atrakcije u toku, oni poručuju da će građani i posjetioci Podgorice uskoro biti u prilici da naš lijepi grad posmatraju sa 40 metara visokog panoramskog točka, koji je ujedno i najveći u ovom dijelu Evrope. - Posjetioci će biti u prilici da iz zatvorenih kabina tokom vožnje koja će trajati minut i po uživaju u pogledu na Podgoricu – poručuju iz Glavnog grada, uz napomenu da će panoramski točak biti kapaciteta za 250 osoba. I. M.

Nove koreografije za bolju godinu Podgorički plesni klub ,,Sonrisa“ proslavio je šesti rođendan, a zbog uslova koje je nametnula pandemija korona virusa, nijesu mogli da ga isprate tradicionalnom žurkom. Ipak, članovi kluba pronašli su način da, kreiranjem plesne video-čestitke, pošalju poruku zahvalnosti svima koji im već šest godina pružaju ljubav i podršku.

DOPRINOS

BIĆE MJESTA ZA 250 OSOBA: Montiranje panoramskog točka

Povremeno kiša, do 11 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa kišom. Vjetar slab do umjeren južni. Jutarnja temperatura vazduha oko osam, najviša dnevna do 11 stepeni. H. P.

Iako nisu očekivali da će novi rođendan dočekati pod zaštitnim maskama, kako je kazao Slobodan Vukčević, koji je sa sestrom Jelenom osnivač ,,Sonrise“, u novu godinu rada ulaze ,,naoružani“ novim pokretima i sa željom da ih uskoro predstave publici na koncertima. - Ljubiteljima plesa, svim članovima i saradnicima smo poklonili koreografiju koju su otplesali instruktori i plesači kluba, kako bi im predstavili i plesni program, instruktore i ,,Sonrisu“. Ponosni smo na sve članove tima, plesače, našu dječicu i roditelje što smo sportskim du-

hom pregurali godinu za nama, i što smo svakako spremno ušli u 2021. godinu, odlučni da nam bude najuspješnija do sada – kazao je Vukčević. Za vrijeme prvog talasa pridružili su se brojnim umjetnicima koji su dali svoj doprinos i dane u izolaciji obojili pjesmom i plesom. Iako nespremni za pandemiju, mjesta za improvizaciju i prilagođavanje uvijek ima, navodeći kao primjer serijal ,,Ostani doma i pleši“. - Od samog početka smo se trudili da zdravlje plesača, djece i članova tima stavimo na prvo mjesto. Sa prvim epidemiološkim mjerama smo reducirali časove, a nakon toga smo se potrudili da u što normalnijim uslovima vršimo edukacije. U početku je to bio serijal ,,Ostani doma i pleši“, a kasnije sa popuštanjem mjera, časovi sa ograničenim brojem polaznika i uz striktno poštovanje epidemioloških mjera na snazi. Na početku pandemije svi instruktori kluba su snimili osnove tečajeva i plesova koji se uče u školi. Reakcije su bile sjajne i zaista nam je drago što smo imali priliku da

budemo dio sjajne kampanje u tako izazovnom vremenu. Materijal je i dalje dostupan na našem Jutjub kanalu - Plesni klub Sonrisa Crna Gora – objašnjava Vukčević. Budući da onlajn sadržaji ne mogu da zamijene neposredan kontakt koji ples zahtijeva, on kaže da im je bilo potrebno vremena da se naviknu na nova pravila. Povratak na podijum bio je izazovan, kako za instruktore, tako i za članove. Trebalo je vremena da se naviknemo na maske, kontrole temperature, dezinfekciju i sve što nam je pandemija nametnula, ali je zaista pohvalna odgovornost svih u školi u toku ovog perioda. Pohvalio bih sve članove tima i plesače na besprekornoj disciplini i posvećenosti, čemu svjedoči i činjenica da nismo imali nijedan slučaj kovida-19 – poručuje Vukčević.

USPJEH

Iako puna izazova, prošla godina, ističe on, donijela je i nekoliko poslovnih uspjeha. ,,Sonrisa“ je, pored Podgorice i Budve, sa radom počela i u Pljevljima.

Danas počinje rad sa novim grupama Časovi za djecu i odrasle, u klubu ,,Sonrisa“ u Podgorici, počinju danas. Vukčević napominje da nema starosne granice za početnike. - Imamo tečajeve za plesače od 3 pa do 73 godine. Sa početnim grupama, ali i onim naprednijim, nastavićemo da plešemo u Pljevljima od subote, 6. februara i ovim putem

bih pozvao sve ljubitelje plesa da dođu na početne časove i naprave prve plesne korake u ,,Sonrisi“. Plesaćemo bezbjedno, uz striktno poštovanje svih mjera. U Budvi nastavljamo dan kasnije, 7. februara, gdje nam se mogu priključiti plesači svih uzrasta – kazao je Vukčević.

- Za šest godina koliko postojimo u Podgorici, zaista možemo reći da pomjeramo granice kada je u pitanju dizanje plesne kulture na jedan veći nivo. Plesači, posebno muška populacija, ruše predrasude činjenicom da za plesove u paru imamo jednak broj partnera i partnerki. Slična situacija je u Budvi i Pljevljima, i zaista se trudimo da se taj trend održi. Naravno, sličnu situaciju bilježimo u skoro svim oblastima što nas raduje, jer ples zaslužuje da bude ravnopravni dio opšte kulture svakog pojedinca – kaže Vukčević. U budućnosti se, poručuje on, neće zadržati na ova tri grada, jer im je glavni zadatak širenje plesne kulture u državi, pa čak i regionu. - Sestra Jelena i ja smo svojevremeno predstavljali državu na svjetskim takmičenjima, a sada smo maksimalno posvećeni prenošenju tog znanja na nove generacije, naše nasljednike koji će nas možda i nadmašiti. Moram priznati da i danas važimo za plesni par sa najboljim rezultatom u ime Crne Gore na svjetskoj listi plesa, činjenica na koju sam izuzetno ponosan. Svakako ne bih izostavio rekreativni tečaj plesa, naše plesače koji čine ,,Sonrisu“ jednom porodicom, ljude sa kojima provodimo najljepše trenutke i kojima sam ja kao osnivač zahvalan na povjerenju i posvećenosti klubu. Ples je dio opšteg obrazovanja i kao takvog težimo da ga predstavimo – zaključuje Vukčević. Z.KALAČ

Dvije besplatne radionice u Razvojnom centru ove sedmice

Podučavaće djecu slikanju i pravljenju poslastica od prirodnih sastojaka Igračkoteka i Razvojni centar Udruženja Roditelji ove sedmice organizuju dvije kreativne radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta, na kojima će učestvovati u procesu izrade domaćih, zdravih poslastica, ali i razvijati kreativnost na likovnoj radionici. Sjutra u 17:30 sati uslijediće kulinarska radionica, pod nazivom ,,Kako nastaju dječje omiljene poslastice“, a realizuje se u saradnji sa kompanijom ,,Mile baći“. Biće održana u prostorijama ove kompanije, u naselju Roga-

mi (nakon prijave učesnici će dobiti detaljne instrukcije o mjestu održavanja). - Cilj radionice je da se djeca upoznaju sa izradom omiljenih poslastica na zdrav i prirodan način. U fokusu će biti i edukativni dio o lokalnoj domaćoj proizvodnji i razvoju svijesti o značaju nacionalne proizvodnje. Mališani će imati priliku da u posebnom opremljenom prostoru za ovu namjenu, sama prave potpuno prirodne domaće sladolede i čokoladu, koji su njihove omiljene poslastica. Na taj

način biće direktno uključeni u proces izrade, od pripreme do njihovog finalnog autentičnog proizvoda, tačnije poslastice – poručuju iz Udruženja Roditelji, uz napomenu da mogućnost prijavljivanja imaju djeca od šest do 12 godina. U srijedu, u 18 sati, organizovaće likovnu, kreativnu radionicu pod nazivom ,,Moja zimska ptica“, a namijenjenu, takođe, djeci od šest do 12 godina. - Kombinovanom tehnikom, upotrebom kolaža, preciznim slikanjem u slojevima, kao i kori-

štenjem slobodnog pokreta četkicom, djeca će razvijati motoričke vještine, stvarajući svoje autentične radove. Upravo ova raznovrsnost u izradi jednog rada, omogućava interesovanje do samog kraja, budući da će njihovu kreativnost ispoljiti na potpuno drugačiji način. Uz druženje sa vršnjacima uposliće svoje prstiće ali i razgovarati o pticama stanaricama koje su sa nama i u toku zime – navodi se u saopštenju. Radionice će biti organizovane u skladu sa svim propisanim mje-

rama protiv širenja epidemije kovida-19. Svi prisutni će biti u obavezi da imaju maske i poštuju distancu, koja će biti obezbijeđena na svakoj radionici. Broj djece je ograničen na osam.

Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Prvo dvojezično odjeljenje u Ekonomskoj školi „Mirko Vešović“ opravdalo očekivanja profesora i učenika

Računovođe sa znanjem engleskog po mjeri tržišta

Sljedeće godine očekuju upis više dvojezičnih odjeljenja Profesorica računovodstva Violeta Đukanović, koja izvodi dvojezičnu nastavu iz ovog predmeta, ocjenjuje da je u predstojećem periodu potrebno ,,uvesti više predmeta, kako stručnih tako i opšteobrazovnih, u okviru kojih će se nastava izvoditi na engleskom“. - S obzirom na to da je interesovanje roditelja i učenika izuzetno veliko i računajući na to, da će učenici ovog odjeljenja i njihovi roditelji, koji ne skrivaju zadovoljstvo upisom svoje djece baš u ovom odjeljenju, prenijeti svoje pozitivno iskustvo budućim generacijama, vjerujem da će u sledećoj školskoj godini biti upisano više dvojezičnih odjeljenja – poručuje Đukanović.

Bili smo svjesni da u vrijeme pandemije nijesmo imali pravi način da adekvatno obavijestimo javnost o novom obliku izvođenja nastave. Međutim, već u prvim danima upisa nije više bilo razloga za brigu. Veliko interesovanje učenika i roditelja nas je uvjerilo da su informisani i da su svjesni da pohađanje nastave na engleskom jeziku nudi brojne benefite učenicima (školovanje u inostranstvu, učešće u razmjenama učenika, zaposlenje u inostranstvu i dr) i njihovo je samo da to iskoriste – kazala je profesorica računovodstva Violeta Đukanović I. MANDIĆ

Prvo dvojezično odjeljenje u Ekonomskoj školi „Mirko Vešović“, upisano po prvi put ove školske godine u okviru obrazovnog programa Ekonomski tehničar, opravdalo je očekivanja i profesora i učenika. Kako ističu prvaci koji računovodstvo prate na engleskom, nastava je prilagođena stepenu poznavanja jezika, pa priželjkuju da od naredne godine bude više predmeta koji će biti dio ovakve koncepcije.

VELIKO INTERESOVANJE

Odluci da stručna škola ekonomskog usmjerenja uđe u projekat dvojezične nastave, kako objašnjava profesorica računovodstva Violeta Đukanović, prethodio je proces ispitivanja potreba tržišta rada, koja su, kaže, jasno ukazala na opravdanost pomenute zamisli. Pojašnjava i da pravo da konkurišu za upis u dvojezično odjeljenje imaju isključivo učenici koji u posljednjem ciklusu (poslednje tri godine i završni ispit) osnovnoškolskog obrazovanja imaju ocjenu odličan (5) iz stranog jezika na kojem se izvodi nastava. Poštujući ovaj kriterijum, navodi, morali su da odbiju ,,veći broj učenika koji su bili zainteresovani za upis ali nijesu imali zahtijevani uspjeh“.

SA ZNANJEM ENGLESKOG DO BOLJEG POSLA: Dvojezično odjeljenje na času računovodstva I

- Nakon što je raspisan konkurs, moram priznati da smo svi u školi bili po malo skeptični i u nevjerici smo iščekivali da vidimo hoće li biti interesovanja za upis. Bili smo svjesni da u vrijeme pandemije nijesmo imali pravi način da adekvatno obavijestimo javnost o novom obliku izvođenja nastave. Međutim, već u prvim danima upisa, nije više bilo razloga za brigu. Veliko intereso-

vanje učenika i roditelja nas je uvjerilo da su informisani i da su svjesni da pohađanje nastave na engleskom jeziku nudi brojne benefite učenicima (školovanje u inostranstvu, učešće u razmjenama učenika, zaposlenje u inostranstvu, i dr) i njihovo je samo da to iskoriste – navodi Đukanović. Zamisao je, primjećuje, dodatno oslonjenja na analizu i poznava-

U nastavni proces uključiti i ekonomiste sa engleskog govornog područja Profesorica Violeta Đukanović je otkrila i da joj je u radu, ali i pripremama nastavnih jedinica od velike koristi bila saradnja koju je ostvarila sa predstavnicom Američkog ugla Milenom Mišković-Vučelić, te da je nerijetko koristila upravo na ovaj način dostupnu stručnu literaturu. Očekuje da će saradnju nastaviti i da je cilj da u nastavni proces budu uključeni i ekonomisti sa engleskog govornog područja. - Dogovorila sam sa predstavnicom Ame-

ričkog ugla da ukoliko bude pripravnika ekonomske struke iz SAD u Američkoj ambasadi u sljedećem periodu mi ustupe radi obostrane koristi. Djeca bi od osobe koja je sa engleskog govornog područja produbili svoje znanje engleskog jezika, a bilo bi korisno i za tu osobu da savlada principe knjiženja u našoj poslovnoj praksi u Crnoj Gori. Ovaj vid saradnje je već realizovan između Gimnazije i Američke ambasade i pokazao se veoma efikasnim – kazala je Đukanović.

nje sklonosti najnovijih generacija gdje je, kako kaže profesorica, primjetno da ,,djeca rado koriste engleski jezik i svakodnevno komuniciraju na engleskom na društvenim mrežama, raznim čatovima, igricama…“. - Na osnovu takvih analiza, a uzimajući u obzir realne potrebe tržišta rada, došlo se do zaključka da se to njihovo interesovanje iskoristi u korisne svrhe, tj. u obrazovanje. Dvojezična odjeljenja su uvedena, prethodnih godina u osnovno obrazovanje. Danas je znatan broj osnovnih škola u Crnoj Gori u kojima se nastava izvodi na engleskom i maternjem jeziku. Takođe, prije četiri godine je prvo dvojezično odjeljenje upisala i Gimnazija „Slobodan Škerović“, što govori o rastu interesovanja kod roditelja i učenika za organizacijom nastave na engleskom – ističe profesorica.

PREMAŠILI OČEKIVANJA

Govoreći o izazovima koje je dodatno školstvu donijela ,,godina pandemije“, profesorica računo-

vodstva primjećuje i da je srećna okolnost bila to što su upravo prvaci imali priliku da nastavu od početka školske godine prate iz školskih klupa. - Odjeljenje je podijeljeno na dva dijela, napravljen je redukovani raspored za obje grupe i po pitanju prvog razreda planovi i programi za prvo polugodište su u cjelosti realizovani. Moram reći i da je srećna okolnost što je veoma mali broj kolega - nastavnika bio zaražen virusom, tako da je sve funkcionisalo po planu. Dodatno, predmet računovodstvo I, koji ja predajem, nije isključivo stručno-teorijski, već objedinjuje i teorijsku i praktičnu nastavu. To je bio razlog da se baš ovaj modul odabere kao najpogodniji za nastavu na engleskom jeziku – kazala je naša sagovornica. Navodeći da jezik struke isključuje doslovan prevod, Đukanović skreće pažnju i da je takva primjena jezika dodatni izazov, ali se, kako kaže, radeći sa učenicima u toku prethodnog polugođa uvjerila, da su i tu prepreku uspješno savladali. - Djeca su fascinantno prihvatila i jezik struke i pravila i principe ove nauke koja njima nije bliska, jer se sa stručnim predmetima srijeću prvi put u životu. Da budem iskrena premašili su moja očekivanja, sa kojom lakoćom smo mi prošli kroz gradivo prvog polugodišta – kaže profesorica, dodajući da joj je trebalo vremena da na pravi način nađe sponu između našeg i računovodstva SAD i da sve to učini primjenjivim u praksi. Ona otkriva, da je u planu da u narednom periodu bude povećan broj stručnih i opšte obrazovnih predmeta koji će se izučavati na engleskom jeziku, što će se, dodaje, realizovati u skladu sa interesovanjem učenika.

POZITIVNI UTISCI

Učenik ovog odjeljenja Luka Adzić veći dio života i školovanja proveo je u inostranstvu, pa se priznaje, izbor dvojezičnog modela srednjoškolskog obrazovanja ,,nametnuo sam po sebi“. Luka je u periodu od 2007. do 2018. živio u Guangzhou (NR Kina), pohađao ,,Guangzhou Nanfang International School“ gdje je, navodi, pored ostalih znanja, stekao visoko poznavanje engleskog i osnovno poznavanje kineskog jezika. - Život u inostranstvu me naučio

koliko je važna komunikacija na engleskom. Ako se uzme u obzir da su moja interesovanja isključivo vezana za biznis i ekonomiju, onda je jasno zašto sam, za nastavak školovanja, izabrao dvojezično odjeljenje – kaže učenik ove podgoričke stručne škole. On otkriva i da je zadovoljan onim što im je ponuđeno u prvom polugođu, ali i očekuje da će imati priliku da na engleskom prati i neke druge predmete. - Moji utisci su izuzetno pozitivni vezano za dosadašnji dio nastave. Trenutno, na engleskom jeziku, pohađamo predmet računovodstvo I. Nastava je prilagođena učenicima, tako da, bez obzira na nivo znanja engleskog, svi mogu da prate nastavu bez problema. Siguran sam da su svi učenici iz mog odjeljenja sretni i zadovoljni što su izabrali ovaj model školovanja – kaže Luka. On smatra da bi bilo korisno i kada bi dobili priliku da uče od stručnjaka iz inostranstva. - Bilo bi dobro da se u nastavu povremeno uključe i predavači sa engleskog govornog područja (może i onlajn) kako bi učenici dobili priliku sticanja iskustva komunikacije sa inostranim stručnjacima. U svakom slučaju, zahvalan sam rukovodstvu škole što je prepoznalo važnost dvojezičnog obrazovanja i omogućilo učenicima ovakav model školovanja. Nadam se da će i ostale stručne škole (medicinska, elektrotehnička, trgovinska….) krenuti istim putem. Zahvaljujući ovom modelu školovanja ja sam danas učenik Srednje ekonomske škole umjesto dvojezične Gimnazije – kazao je naš sagovornik. Katarina Ćavić je odabrala dvojezično odjeljenje jer joj, kako navodi, pruža mogućnost da se upozna sa materijom na engleskom jeziku, kao i obogati rječnik. - Takođe ovo odjeljenje će mi pružiti i znatno olakšati mogućnost usavršavanja u inostranstvu, kako bih stečeno znanje što bolje primjenila u praksi, kako u svojoj zemlji tako i van nje. Kad je u pitanju rad u okviru dvojezične nastave moja očekivanja za dalje su velika, da će škola da nas šalje na razna stručna inostrana usavršavanja, što je trenutno onemogućeno zbog korona virusa i da će da nas pripremi i osposobi za buduće visoko obrazovanje – kazala je Katarina. I. KRUNIĆ

Human gest CDPR-a i kuvara Žarka povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka

Dijeliće besplatne obroke oboljelima od karcinoma Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa humanistom Žarkom Vučinićem - popularni „kuvar Žarko“ podijeliće u četvrtak obroke za oboljele od raka. Ovim simboličnim gestom, poručuju iz CDPR-a, žele obolje-

lima od najteže bolesti pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelima i njihovim familijama. - Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u ponedjeljak ili utorak

(1. ili 2. februara) od 10 do 14 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno – saopštili su iz CDPR-a. Podsjećaju da se svake godine 4. februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove opake bolesti i nje-

gov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim. - Tema obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka 20192021.

godine „I am and I will“ naglašava kako svako osobno može dati doprinos i preduzeti konkretne akcije u cilju smanjenja uticaja raka na sebe, svoje najbliže, zajednicu kao i globalno – poručuju iz CDPR-a, uz napomenu da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula kampanju zajedno sa

Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. I. M.

Marketing

PoneÄ&#x2018;eljak, 1. februar 2021.

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Arena

Sportski miks

SP ZA RUKOMETAŠE: Čudesni Landin zaustavio Švedsku, Španiji bronza, Hansen MVP

Dvadeset dva puta nastupala je rukometna reprezentacija Danske na svjetskim prvenstvima i gubila tri finala prije nego se 2019. na svom terenu konačno okitila planetarnom titulom. Dvije godine kasnije, Danci su postala prva reprezentacija u posljednjih 47 godine - poslije Francuske - koja je odbranila titulu na SP. Ekipa Nikolaja Jakobsena, koja je i aktuelni olimpijski šampion, u finalu šampionata u Egiptu savladala je sinoć Švedsku 26:24 (13:13). Poslije poluvremena i po izjednačene igre u paklenom ritmu, Danci su u 48. minutu prvi put poveli tri razlike (23:20), a pobjedu obezbijedili dva minuta prije kraja kada je fantastični golman Niklas Landin odbranio sedmerac Hampusu Vaneu pri vođstvu svoje selekcije od 25:23. U narednom napadu Mikel Hansen je na krilu sjajno našao Emila Jakobsena, koji je pogodio za 26:23... Landin je tako u mjesec osvojio Ligu šampiona sa Kilom i svjetsku titulu sa Danskom, a uz to je prošle godine proglašen za najboljeg rukometaša svijeta. U finalu protiv Švedske imao je pet odbrana u prvom, a čak 10 u drugom poluvremenu. Njegov kolega na golu Švedske Andreas Palicka, u

IHF

DANSKA IMPERIJA

prvih 30 minuta odbranio je šest šuteva, u nastavku svega jedan. Landin je čovjek prevage bio i u nezaboravnom četvrtfinalu sa Egiptom koje je završeno izvođenjem sedmeraca, a blistao je i u polufinalu sa Španijom.

U napadu je po običaju ,,vukao“ Mikel Hansen, koji je postigao šest golova i zasluženo, kao i 2019, proglašen za najboljeg igrača prvenstva. Osim lijevog beka Pari Sen Žermena, u idealnom timu su lijevo krilo Hampus Vane (Švedska), srednji bek Džim

Gotfridson (Švedska), desni bek Matias Gidsel (Danska), desno krilo Feran Sole Sala (Španija), pivot Ludovik Fabregas (Francuska) i golman Andreas Palicka (Švedska). Danska je pobjedom u skandinavskom derbiju postala

selekcija sa najdužim nizom pobjeda na svjetskim šampionatima - devetnaest. Šveđani su morali da se zadovolje srebrom, prvom medaljom na SP od 2001. godine, kada su takođe bili drugoplasirani. U Egipat, gdje su 1999. bili

zlatni, doputovali su bez više od pola tima sa Eura 2020. i oduševili svijet. Prvi naredni takmičarski meč odigraće 9. marta u kvalifikacijama za EP 2022, a rival će im biti Crna Gora. Taj meč trebalo je da se igra 9. januara, ali je odgođen zbog jednog slučaja korona virusa u selekciji ,,tri krune“. U meču za treće mjesto dileme nije bilo - rukometaši Španije dominirali su protiv Francuske (35:29) i osvojili prvu medalju na planetarnim šampionatima od 2013. godine, kada su kao domaćini bili zlatni. Francuska je, istovremeno, prvi put od tada - kada je zaustavljena u četvrtfinalu - ostala bez medalje na SP. U međuvremenu je dva puta bila zlatna i jednom bronzana. Oslabljeni ,,eksperti“ - u prvom redu bez braće Karabatić i Engesana - u borbama za medalju nijesu mogli da se suprotstave najprije Švedskoj, a juče ni Španiji koja je na golu imala sjajnog Rodriga Koralesa. Golman Vesprema imao je 18 odbrana, a dva sedmerca ,,skinuo“ je Gonsalo Peres de Vargas. Španija je od starta nametnula ,,leteći“ ritam, povela 4:0, pa 7:2, dok je poslije 30 minuta bilo 16:13. Najviše što su Francuzi uradili je prilazak na 16:15 početkom drugog poluvremena, nakon čega je ,,crvena furija“ na krilima braće Aleksa (osam golova) i Danijela Dujšebajeva (6) ubrzo stekla komotnu i nedostižnu prednost. Ne. K.

Barselona Argentinca plaćala 138 miliona eura po sezoni

El Mundo: Faraonski ugovor Mesija Barselona je 2017. spremila više od 555 miliona eura bruto sume za četvorogodišnji ugovor Lionela Mesija, koji je umnogome narušio finansije kluba, objavio je El Mundo. Najtiražniji list iz Katalonije poziva se na izvor iz uprave Barselone, koja je tada bila spremna da Mesiju ponudi ,,faraonski“ ugovor - ubjedljivo najveću platu u istoriji fudbala. Po detaljima ponuđenog ugovora, Mesi je od ljeta 2017. zarađivao čak 138 miliona eura po sezoni, za period od četiri godine. Takođe, ta suma nije bila konačna, već bi se eventualne varijable aktivirale u slučaju osvajanja velikih trofeja. Barselona je tada čak bila spremna da ponudi 115,2 miliona eura kao sumu koju je isplatila Mesiju da samo prihvati produženje ugovora. Pominje se i ,,bonus za lojalnost“, u vrijednosti od 77,9 miliona eura. Za najboljeg fudbalera današnjice zainteresovani su i Pari Sen Žermen i Mančester siti, a argentinski superstar je prošlog ljeta najavio odlazak iz Barselone. S. S.

Spremna zamjena na klupi Real Madrida

Alegri mijenja Zidana Zamjena na klupi Real Madrida je spremna - Masimilijano Alegri preuzeće kormilo kraljevskog kluba od Zinedina Zidana. Španski mediji tvrde da je predsjednik ,,merengesa“ Florentino Perez izgubio strpljenje nakon nove blamaže -

poraza od Levantea u La Ligi, te da je pitanje trenutka kada će prekinuti saradnju sa francuskim stručnjakom. Marka javlja da se i zna nasljednik - riječ je o Italijanu koji je pravio dobre rezultate sa Juventusom, a prije toga sa klupe vodio Milan.

Alegri je bez posla još od juna 2019. godine kada se rastao sa ,,starom damom“, a od tada su ga povezivali sa Interom, Milanom, Pari Sen Žermenom, Čelzijem i Mančester Junajtedom. Nedavno i sa Romom, ali do dogovora nije došlo. Iskusni strateg i Real su koketirali posljednjih godina, ali nikada im se putevi nijesu ukrstili. Španci javljaju da je sada momenat da Alegri preuzme posrnulog giganta, koji je nedavno ispao iz Kupa nakon poraza od niželigaša Alkojona. Alegri je sa Juventusom bio dominantan u Seriji A, a sa ,,crno-bijelima“ je izgubio dva finala Lige šampiona - od Barselone 2015. i Real Madrida 2017. godine. Milanu je donio posljednju titulu prije nego se preselio u Torino. D. K.

Arena

Sportski miks

Minuti za Hamiltona Novajlija iz evroligaša Fenerbahčea, centar Džoni Hamilton, na debiju je odigrao nešto manje od 11 minuta. Ubacio je dva poena, imao dva skoka i po asistenciju, ukradenu loptu i blokadu. Jasno je da se radi o izuzetnom defanzivcu. - Počeli smo sa novajlijom u postavi. Nije mogao da pokaže previše, zadovoljan sam, upisao se u listu strijelaca. Tek smo počeli da radimo sa njim, polako se uhodava u našim sistemima akcija. Mislim da će biti dobro pojačanje za nas – poručio je Peruničić.

Barski tim ostavio izuzetan utisak u pobjedi nad Borcem iz Čačka

Čvrstina i širina - opcije Mornara PODGORICA – Konačno pravo izdanje pod obručem: čak 12 skokova više imao je Mornar od Borca u pobjedi 86:72 u 17. kolu ABA lige. Barski tim djelovao je i svježije i čvršće u odnosu na prethodna izdanja i tri uzastopna poraza. Takva razlika u broju skokova je ostvarena, a da je ekipa koju je ovog puta predvodio pomoćni trener Zoran Peruničić imala sedam šuteva iz igre više na meču. U odsustvu suspendovanog prvog trenera Mihaila Pavićevića, ekipa se potrudila da odigra izuzetno odgovorno i čvrsto. Makar privremeno, tim je ponovo na vrhu ABA lige. - Vrlo je važno, taj utisak dijelim i sa trenerom Pavićevićem, da je dobro to što su ,,iskočila“ dvojica ili trojica igrača sa izuzetnim učinkom. Imamo dobru rotaciju, dijelimo odgovornost, u svakom meču može neko novi

blokada imao je Mornar protiv Borca, po dvije Smit i Lazić

zablistati. Ako se to nastavi, vjerujem da ćemo pobjeđivati u nizu i da nećemo imati problema – poručio je Peruničić.

GORDIĆEVA ULOGA Od svih igrača, najviše je odigrao izuzetni Nemanja Gordić – za nešto manje od 26 minuta na parketu je postigao 22 poena uz osam asistencija i tri skoka. Šutirao je 7-6 za dva i 4-3 za tri poena. Čak 30 indeksnih poena je sakupio, što ga čini kandidatom za igrača kola. Interesantno, čak deset poena Gordić je pogodio pod obručem, njegova

RAZLIKA U KVALITETU Stekao se utisak, da trener gostiju Marko Marinović nije bio pretjerano nezadovo-

ljan nakon ovog ubjedljivog poraza. Prije svega je istakao razliku u kvalitetu sastava... - Pokušavali smo da budemo konkurentni koliko smo mogli. Klasa je presudila, Mornar ima izuzetnu ekipu, pravljenu da osvoji prvenstvo. U pojedinim momentima izgledali smo dobro, u pojedinim to je izgledalo malo bez koncentracije – rekao je Marinović. Mornar je ubacio 15 trojki, ispostavilo se da se Borcu ne isplati taktika ,,skupljanja“ pod obručem. Barski tim imao je 18 asistencija što je vrlo dobar učinak, a nije bilo potrebe da plejmejker Derek Nidam odigra više od 11 minuta. Pred ekipom Mornara je dugo putovanje u daleki Kazanj, na meč Evrokupa protiv Uniksa u srijedu. A potom i mnogo bitniji ispit, gostovanje Megi u neđelju u Beogradu, u duelu ekipa koje se bore za plej-of poziciju ABA lige. S. S.

Duel sa FMP-om i pobjeda u Beogradu

,,Plavi“ u PODGORICA – Više šuteva u ranoj fazi napada, tranzicije, manje oslanjanja na pik-en-rol – to je novo lice Budućnost Volija, sa novim trenerom Dejanom Milojevićem. Pobjeda nad FMP-om 99:88 u subotu u Beogradu odraz je namjera novog stratega ,,plavih“ da mijenja neke stvari u igri. Milojević je naslijedio uspješnog prethodnika Petra Mijovića – i ima namjeru da ipak sprovede svoje shvatanje i sistem igre. Protiv FMP-a, na zahtjevnom gostovanju, je funkcionisalo upravo onako kako je trener ,,plavih“ priželjkivao, i to je jasno kroz konkretne statističke podatke. Budućnost Voli je, ako izuzmemo meč sa Partizanom u Beogradu koji se igrao sa dva produžetka (pobjeda 101:100, 78:78 nakon regularanog dijela), prvi put u 14 ABA mečeva ubacila preko 87 poena. Čak za 12 poena prebacila je prethodni najbolji skor u ovoj sezoni regionalnog takmičenja. Pri tome je, sa 63 ubačena poena do poluvremena, oborila klupski rekord. I ne samo to: u ovoj utakmici su Podgoričani imali najbolji procenat šuta iz igre (53 procenta) na gostovanjima ove sezone u ABA, uz pomenuti

Neporaženi favorit Evrokupa Virtus (skor 13-0 u Evropi ove sezone) je pred meč sa Budućnost Volijem u Podgorici u srijedu igrao ovog vikenda duel italijanske Serije A, protiv Kremone u gostima. Tim Aleksandra Đorđevića je ubjedljivo slavio 88:75. Odličnu formu za ekipu iz Bolonje potvrdio je Vins Hanter sa 28 poena i devet skokova, dok je proslavljeni NBA as, bek Marko Belineli, ubacio 17 poena uz četiri skoka. Miloš Teodosić je pored dva poena imao čak devet asistencija.

Sa ,,Topolice“ u nove visine

Povreda nije problem

Slavlje za Danku u Melburnu Danka Kovinić, naša najbolja teniserka, savladala je Slovenku Tamaru Zidanšek 6:3, 6:3 na startu pripremnog turnira u Melburnu. Novljanka, trenutno 77. teniserka svijeta, demonstrirala je dobar nivo forme u skoro dva sata igre. Ključni brejk dočekala je u šestom gemu prvog seta, a do kraja je igrala mnogo sigurnije u teškim poenima i gemovima. U drugom setu Crnogorka je protiv trenutno 86. igračice na planeti napravila čak četiri brejka. Kovinić se nada što boljem nastupu na Australijan openu, koji počinje 8. februara u Melburnu. Naredna rivalka na pripremnom turniru biće joj Letonka Jelena Ostapenko, trenutno 44. na svijetu, šampionka Rolan Garosa iz 2017. godine. S. S.

BAR - Najbolji crnogorski bacači Danijel Furtula, crnogorski rekorder u bacanju diska i Tomaš Đurović, rekorder u bacanju kugle, već dvije neđelje borave na pripremama u Baru. Tim povodom crnogorske reprezentativce i članove AK Podgorica je obišlo rukovodstvo ASCG na čelu sa predsjednikom Gojkom Banjevićem, direktorom Miloradom Vuletićem i sekretarom Milanom Madžgaljem. Furtula i Đurović se pripremaju za najznačajnija takmičenja u ovoj godini - Olimpijske igre, ekipno prvenstvo Evrope i prvenstvo malih zemalja Evrope. Danijel Furtula je i prošle godine imao šansu da napravi normu za Olimpijske igre, a i ove godine ima izgledne šanse da sa ispunjenom normom u bacanju diska nastupi na Igrama u Tokiju, što bi svakako bio veliki uspjeh za crnogorsku atletiku. Furtula je prošle godine na početku sezone bio blizu daljine koja je vodila u Tokio, ali zbog poznate zdravstvene situacije sa virusom, sva takmičenja su suspendovana, pa i

Olimpijske igre. Đurović trenira zajedno sa Furtulom i takođe se nalazi u zavidnoj formi. Tomaš predstavlja veliki potencijal crnogorske atletike u disciplini bacanje kugle. Ukoliko sve bude išlo u predviđenom pravcu, stiče se utisak da i Đurović može do olimpijske norme. Rukovodstvo Saveza u razgovoru sa reprezentativcima Furtulom i Đurovićem, analiziralo je dosadašnji tok priprema, kao i način realizacije u narednom periodu. Sve će zavisiti od finansijskih sredstava kojih u

meč sa Partizanom u Beogradu koji je odigran u oktobru prošle godine. Takođe, drugi put su ove sezone na gostovanjima uspjeli da ubace dvocifren broj trojki (deset), a tek četvrti put ove sezone imali su 40 ili više procenata realizacije šuta za tri. Ukupno 64 puta iz igre je lošiji učinak samo od meča sa Megom u gostima (69 šuteva). Konačno, u samo

Virtus siguran pred ,,Moraču“

Crnogorski bacači na pripremama u Baru

Đoković spreman za Australijan open

Novak Đoković, aktuelni šampion Australijan opena, kazao je da povreda dlana, koja ga je mučila u duelu sa Janikom Sinerom u Adelejdu, nije problem uoči starta turnira u Melburnu. Prvi teniser svijeta igrao je samo set protiv Sinera (6:3), a potom je mogao da normalno radi na pripremama. - Sve je u redu. Žulj je pravio problem i to je sada iza mene. Ne predstavlja mi na bilo koji način problem na treninzima u posljednjim danima – poručio je Đoković. Istakao je i da je nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju na ljeto ove godine važna ambicija za njega i da već planira da igra u Japanu. S. S.

igra leđima okrenutog ka košu u duelu sa protivničkim bekovima bila je izuzetno oružje za tim. Jedini u rotaciji nije bio iskusni krilni centar Milko Bjelica, naš reprezentativac. - Nije ulazio u igru, to sam i ja primijetio tek nakon meča. Nema tu nekog skrivenog razloga, možda sam ja prosto zaboravio da ga uvedem u igru – dodao je Peruničić. Novajlija Hamilton je počeo kao startna ,,petica“, a ekipa koja sada ima tri opcije na centru je igrala rasterećenije pod obručem i to je izuzetno bitno. Tako je dobro izdanje imao centar Uroš Luković – za nešto manje od 11 minuta na parketu uhvatio je šest bitnih skokova, imao blokadu, tri poena.

Poneđeljak, 1. februar 2021.

ASCG trenutno nema. Planirano je da naši bacači provedu još neko vrijeme u Baru , a onda bi krajem marta trebalo da u Splitu počnu drugu fazu priprema. - Plaćanje priprema svih naših potencijalnih olimpijaca su na odloženo, ali imamo obećanje iz Uprave za sport i mlade da će se dobiti neka privremena finansijska ,,injekcija“ , kojom bi se prevazišla ova neprijatna situacija i nastavili sa realizacijom svih zacrtanih aktivnosti potvrdili su nam iz Atletskog saveza. Takođe, tokom obilaska atlet-

skog stadina u Baru obavljen je i razgovor sa Amirom Papazijem crnogorskim rekorderom u bacanju koplja, kao i njegovim trenerom Željkom Ćavarom. Čelnici ASCG su upoznati da pred Papazijem ove godine stoje veliki izazovi, jer je završio juniorski staž i kao mlađi senior (U23), juriće normu za prvenstvo Mediterana i Evropsko prvenstvo za mlađe seniore. - Važno je napomenuti da su svi naši sportisti izuzetno motivisani, zdravi i da Savez vodi računa i ako nema finansijskih sredstava u ovom periodu , te da putem odloženog plaćanja realizuje najzahtjevnije segmente trenažnog procesa, vitaminizacije, korišćenje teretana i sve ono što je neophodno za trening. Nadam se da ćemo u ovoj godini, s obzirom na to da nas očekuju mnogobrojna takmičenja, uspjeti da sačuvamo zdravlje naših sportista i omogućiti im da se bore za najprestižnije rezultate, kao i nadolazeću mlađu strukturu koja je fantastično otvorila takmičarsku sezonu u dvorani sa mnogobrojnim rekordima, te da ćemo u ovoj godini i pored svih nedaća imati još kvalitetnije rezultate - istakao je predsjednik ASCG Gojko Banjević. R. P.

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Arena

u otkrili kako Dejan Milojević želi da igra Budućnost Voli

novoj brzini Gdje je Apić? Trener Dejan Milojević je nakon pobjede nad FMPom hvalio doprinos svih igrača – a sada djeluje da je jedina briga u sastavu forma Dragana Apića. Projektovani drugi centar je za deset minuta na parketu ubacio svega dva poena (2-0 iz igre) uz dva skoka, blokadu i dvije izgubljene lopte. Meč je završio sa indeksnim skorom ,,minus 2“, a sa njim na terenu Podgoričani su primili osam poena manje od rivala. Apić nije imao dvocifren košgeterski skor u ABA još od meča sa FMP-om u ,,Morači“ 25. oktobra. Trenutan skor u ABA za njega je 6,7 poena i 2,8 skokova po meču.

Fedorova uloga Meč protiv FMP-a je potencijalno najzreliji koji je tinejdžer Fedor Žugić (17) odigrao za Budućnost Voli ove sezone u ABA, iako je recimo protiv Cibone jesenas ubacio 20 poena. U duel u Beogradu je ušao agresivno, kao starter – i do polovine dionice napravio tri jednom meču do sada u ABA Budućnost Voli imala je više skokova od ovog duela sa FMP-om (36) – i to u prvom kolu u ,,Morači“ protiv Splita (41). Skor od 21 asistencije na utakmici je najbolji u sezoni. Pri tome, ,,plavi“ su u četvrtoj dionici očigledno kalkulisali, štedjeli snage i postigli samo 14 poena. Da se vodilo računa o odbrani, svjedoči to da je FMP zajedno u drugoj i trećoj dionici postigao svega 34 poena. Za ekipu iza koje su dva

faula. Na startu treće dionice već je imao četiri faula. I nije ga to opteretilo – naprotiv, meč je završio sa osam poena (trojke 4-2) uz odlične četiri asistencije i ukradenom loptom. Interesantno, mladi bek-šuter, veliki talenat evropske i crnogorske košarke, u cijeloj ABA sezoni do meča sa FMP-om imao je tri asistencije. Na ovoj utakmici odigrao je 13:25

21 poen iz kontri protiv FMP-a imala je Budućnost Voli

poraza od Cedevita Olimpije i ubjedljiv poraz od Virtusa u Bolonji prošle sedmice, bi ipak bilo prerano reći da je pronašla novu energiju i svje-

žinu. Ali vrlo brzo biće odigrani mečevi koji će biti dovoljni da se izvlače jasniji zaključci o Milojevićevom sistemu igre. Nakon meča sa Virtusom u srijedu u Evrokupu u ,,Morači“, u Podgoricu stiže Cedevita Olimpija (subota 6. februar, 21 čas). I biće to potencijalno ključni meč u borbi za pozicije pred plej-of ABA lige. U slučaju trijumfa protiv ekipe koja je u izuzetnoj formi, ,,plavi“ bi bili legitimni kandidati za prvo mjesto pred plej-of. S. S.

Sportski miks

NBA: Bek Portlanda vezao dvije trojke za veliki preokret protiv Čikaga

Nestvarnih 11 sekundi Lilarda Demijen Lilard pokazao je zbog čega ga smatraju najboljim igračem u NBA za tijesne završnice mečeva: sa dvije trojke u posljednjih 11 sekundi uspio je da nadoknadi pet poena deficita i donese Portlandu pobjedu nad Čikagom 123:122. Slavni bek je 11 sekundi prije kraja dobio loptu iz auta, pa preko ruke sa devet metara smanjio na 122:120. Blejzersi su potom uspjeli da se odbrane, a prava drama viđena je u posljednjih 6,2 sekunde. Nakon situacije sa ,,mrtvom loptom“ i podbacivanja, lopta je stigla do Lilarda, koji je sa jedne noge, u padu i preko ruke, uz zvuk sirene ubacio trojku i riješio meč! Lilard je duel završio sa 44 poena, pet skokova i devet asistencija, a šutirao je 26-15 iz igre. Portland ima skor 10-8 i u zoni je plej-ofa, dok je Čikago do sada ostvario učinak 7-11. Dalas je ponovo poražen, Finiks Sansi su bili bolji od Meveriksa 111:105. Teksaška ekipa sada ima skroman skor 8-12. Slavni bek Kris Pol je pored 29 poena imao 12 asistencija u pobjedi Sansa, a centar Ejton

18 poena, 17 skokova i četiri asistencije. Sa druge strane, Dalas je predvodio Luka Dončić sa 29 poena, osam skokova i sedam asistencija. U velikom i istorijskom NBA derbiju, Los Anđeles Lejkersi prekinuli su seriju od dva poraza i savladali Boston Seltikse u gostima 96:95. Za ,,jezerdžije“ izuzetno je bio bitan povratak na teren krilnog centra Entonija Dejvisa, koji je pored 27 poena imao 14 skokova i dvije asistencije. Lebron Džejms dodao je 21 poen. Lejkersi sada imaju skor 15-6. Za Seltikse (učinak 10-8) Džej-

son Tejtum, slavno krilo, postigao je 30 poena uz devet asistencija. Povratak na teren bio je izuzetno uspješan za Džimija Batlera, koji je ubacio 30 poena u pobjedi vicešampiona Majamija nad Sakramentom 105:104. Imao je i devet asistencija i sedam skokova. Šarlot je iznenadio Milvoki 126:114, Gordon Hejvord je ubacio 27 poena, kao i mladi bek Lamelo Bol. Bakse, koji nijesu u dobroj formi, u ovom porazu predvodio je Janis Adetokumbo sa 34 poena uz 18 skokova i devet asistencija. S. S.

CSKA mora da što prije pronađe zamjenu za startnog centra

Judo mijenja Milutinova? Ekpe Judo (33), slavni nigerijski košarkaš, u narednim danima mogao bi potpisati ugovor sa moskovskim CSKA, sa kojim je u pregovorima. CSKA je ostao bez startnog centra Nikole Milutinova, srpski košarkaš doživio je tešku povredu i završio sezonu. Judo, zvanično najbolji igrač fajnal-fora Evrolige 2017. godine, nije uspio da se u godinama za nama afirmiše u NBA ligi u Juta Džezu. Posljednji angažman imao je u kineskim Bejdžing Daksima. Bivši košarkaš Fenerbahčea ima sedam sezona iskustva u NBA i dvije u Evroligi. Igrač visok 208 centimetara treba da pomogne ekipi koja cilja titulu u evropskoj eliti. Po posljednjim saznanjima, uprava CSKA je uspjela da izgladi nesporazum sa suspendovanim bekom Majkom Džejmsom, koji ipak neće napustiti klub. S. S.

Norvežanin slavio u slalomu u Šamoniju

Kristoferson prvi u teškim uslovima Henrik Kristoferson, norveška skijaška zvijezda, pobjednik je slaloma u francuskom Šamoniju, koji je u neđelju vožen u teškim uslovima. Ovo je za njega druga pobjeda sezone i ukupno 23. na trkama Svjetskog kupa u karijeri. Dvostruki je osvajač malog kristalnog globusa za najboljeg slalomaša sezone. U teškim uslovima toplog vremena i raskvašene staze Henrik je bio prvi i nakon prve serije takmičenja. Na kraju je imao 28 stotinki prednosti u odnosu

na Švajcarca Ramona Cenhojzerna. Veliko iznenađenje napravio je Švajcarac Sandro Simone, osvajanjem trećeg mjesta. Na kraju je imao 66 stotinki lošije vrijeme od Kristofersona. Lider poretka slalomaša u Svjetskom kupu je Marko Švarc sa 589 bodova, ispred Cenhojzerna sa 443. U ukupnom poretku Svjetskog kupa prvi je Francuz Aleksi Panturo sa 924 poena, ispred Švarca sa 258 bodova manje i Marka Odermata sa 507 bodova. S. S.

Zvaničan start na stazi ,,Kandahar“ biće od 10.50 časova. Prethodno, Lara Gut-

Behrami, slavna švajcarska skijašica, na istoj stazi pobijedila je u subotu. Eventualnim trijumfom na novoj trci imala bi sjajne šanse da postane nova liderka ukupnog plasmana Svjetskog kupa, ispred Petre Vlhove iz Slovačke. Ova trka jedna je od generalnih proba pred početak Svjetskog prvenstva, koje se od 8. do 21. februara održava u italijanskoj Kortini d'Ampeco. S. S.

Bez skijaškog spektakla u Garmišu

Super-dži pomjeren za danas Superveleslalom skijašica, koji je trebao da bude održan u neđelju u njemačkom Garmiš-Partenkirhenu, pomjeren je za poneđeljak.

Razlog za odlaganje trke bila je gusta magla na čuvenoj olimpijskoj stazi u Alpima.

Ski-skokovi

Granerud bez premca u Vilingenu Halvar Granerud je u ovom trenutku najbolji u skijaškim skokovima, što je potvrdio osmom pobjedom u sezoni u Vilingenu. Zbog loših vremenskih uslova održana je samo jedna serija, ali to nije uticalo na raspoloženje Norvežanina da kao posljednji doleti na sjajnih 149 metara i trijumfuje sa osvojenih 154,3 poena. Drugo mesto pripalo je Poljaku Pjotru Žili skokom od 137 me-

tara, a Njemac Markus Ajzenbihler doletio je do trećeg mjesta skokom od 143 metra. U generalnom plasmanu Granerud ima 1.206 bodova, Ajzenbihler sa 908 je drugi, dok se na trećem mjestu Kamil Stoh sa 721 bodom. - Dugo sam čekao i trudio sam se da ostanem fokusiran. Tijelo je bilo u odličnom stanju, skok mi je baš legao. Velika pobjeda i korak ka pobjedi u generalnom plasmanu - kazao je sjani norveški as. R. A.

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Fudbaleri Zete od danas na pripremama u turskom odmaralištu

U Antaliji će se iskristalisati tim PODGORICA - Poslije Rudara i Budućnosti u Antaliji će od danas boraviti još jedna crnogorska ekipa. Fudbaleri Zete otputovali su sinoć za Tursku, a u ekspediciji se našlo 25 igrača - golmani Zoran Aković, Petar Radulović, Milan Grbavčević, te Denis Alfons Sopo, Goran Milojko, Janko Simović, Petar Orlandić, Marko Burzanović, Aleksandar Milić, Srđan Krstović, Ivan Vukčević, Amel Tuzović, Balša Goranović, Vasko Kalezić, Andrej Pupović, Lazar Lambulić, Vojislav Šišević, Mijat Lambulić, Matija Lambulić, Ognjen Đinović, Nemanja Đurović, Vaso Peličić, Danijel Bečić, Zvonko Ceklić i Simo Popović. Iza ,,vukova“ je 20 dana rada na svom pomoćnom terenu, tokom kojih je novi trener Ratko Dostanić stekao uvid u kvalitete tima koji je preuzeo od neočekivano smijenjenog Dejana Roganovića. - Nijesam poznavao ekipu, ali sam odgledao dosta snimaka utakmica i prije nego što sam preuzeo tim znao sam o kakvom se kolektivu radi. Pozitivno sam iznenađen jer momci odlično rade, slušaju, napreduju iz dana u dan. Odradili smo tri sedmice priprema, odigrali jednu kontrolnu utakmicu i sve ide u dobrom pravcu. Naravno, treba da zadržimo koncentraciju i nastavimo tako da

Prijateljski meč u Turskoj

Rudar bolji od Orenburga

Fudbaleri Rudara ostvarili su prvu pobjedu na pripremama u Antaliji. Poslije poraza od Čukaričkog (2:0) i Ljvova (3:0), ekipa Vuka Bogavca bila je bolja od ruskog drugoligaša Orenburga 3:2. Orenburg je vodio od devetog minuta, a u 37. izjednačio je radimo, dug put je pred nama - rekao je Dostanić. Zeta je u subotu imala provjeru protiv trećeligaša Adrije i pobijedila 3:0. - Dosta nam je koristila ta prijateljska utakmica. Planirali smo da kad završimo neke fizičke i taktičke stvari nađemo lakšeg protivnika i tim duelom je ispunjen cilj. Prije svega u trkačkom smislu i sa te strane to je bio pun pogodak - dodao je Dostanić. Petoplasirani tim crnogorskog prvenstva u turskom mondenskom odmaralištu odigraće pet utakmica. Prva je na programu 4. februara protiv ukrajinske Vorskle, a dva dana kasnije rival će biti rumunski sastav Čizereda. Za 7. februar zakazan je duel sa Dnjiprom,

nakon čega će Zeta odmjeriti snage sa dva ruska tima - 10. februara sa Uralom, te pred povratak u Crnu Goru sa Arsenalom iz Tule (13. februar). - U Antaliji ćemo nastaviti da radimo na fizičkoj pripremi, ali više će biti tehničko-taktičkog rada. Kroz utakmice ćemo pokušati da iskristališemo ekipu, imamo dosta mladih igrača i u tim mečevima steći će veće iskustvo. Na ,,Trešnjici“ smo imali odlične uslove, pomoćni teren sa vještačkom travom je pravih dimenzija i sa te strane nije bilo problema. Nadam se da ćemo u Antaliji imati još bolje, a najvažnije nam je da iskoristimo utakmice kako bismo, kako sam rekao, iskristalisali tim i pružili šansu mlađim igračima

da pokažu kvalitet - istakao je Dostanić. Na ,,Trešnjicu“ su u januaru stigli napadač Petar Orlandić i lijevi bek Andrej Pupović, dok u odnosu na sastav iz minule polusezone među putnicima za Antaliju nije Elom Kođo Nijaveđi, koji je potpisao za Vlazniju iz Skadra. - U ovom trenutku, ovo je ekipa na koju računam za narednu polusezonu - nagovijestio je Dostanić da neće biti transfer aktivnosti tokom februara. Ipak, budući da su pripreme u Antaliji ,,švedski sto“ za skaute i menadžere, nije isključeno da do nastavka sezone dođe do promjena u igračkom kadru prvog crnogorskog šampiona. Ne. K.

Nekadašnji reprezentativac Crne Gore Blažo Igumanović završio igračku karijeru

Kao fudbaler je dao dosta, sada želi da postane trener PODGORICA - U životu profesionalnog sportiste dođe trenutak kada treba da kaže - kraj. Trideset petogodišnji Podgoričanin Blažo Igumanović, odlučio je da okači kopačke o klin, s tim što ostaje u fudbalu - u jednom od klubova čiji je nosio dres, podgoričkoj Budućnosti, započeo je trenersku karijeru. Dojučerašnji univerzalac po lijevoj strani, bek/krilo, iza sebe ima respektabilnu karijeru tokom koje je osvajao trofeje, branio boje vodećih ekipa u Telekom 1. CFL, bio najbolji igrač crnogorske lige, debitovao za reprezentaciju, nastupao u inostranstvu, davao golove, asistirao… Igumanović može da bude ponosan na sve što je ostvario na terenu. Sada je vrijeme za neki novi početak.

- Uvijek može bolje i više, ali zadovoljan sam onim što sam postigao kao igrač. Uživao sam kao fudbaler, ali čim je počeo da se gubi taj osjećaj - shvatio sam da se bliži kraj. Prestao sam sa aktivnim igranjem u pravom trenutku. Želim da se posvetim svom novom pozivu. Moje opredjeljenje je da se bavim trenerskim poslom. Spreman sam da učim i napredujem, a vjerujem da ću biti u prilici da prenesem svoja znanja i iskustva. Da sam birao, ne bih mogao da izaberem ljepši početak. Krenuo sam iz Budućnosti, kluba koji volim i za koji sam igrao - rekao je Igumanović za Arenu. Prije nekoliko dana pridružio se plejadi mladih momaka koji su na početku svoje trenerske priče dobili šansu u Budućnosti. Mahom su to bivši igrači ,,plavih“, kao što je slučaj i sa Igumanovićem, koji je prikl-

jučen mlađim kadetima. - Veliku zahvalnost dugujem Petru Grbiću i Nikoli Vukčeviću, direktoru omladinske škole i koordinatoru mlađih selekcija, čija je bila ideja da se priključim nekom od stručnih štabova klupskog podmlatka. Srećan sam poslije nekoliko treninga. Potpuno je drugačiji osjećaj kada si igrač ili kada si u stručnom štabu. Sada moram da obraćam pažnju na svaki detalj. Tu sam da upijam svaki savjet starijih kolega. Motiva mi ne nedostaje. U Budućnosti

imam sve uslove za usavršavanje. Hvala klubu na ukazanom povjerenju. Idem stepenik po stepenik. Sa ciljem da jednog dana budem samostalan u radu, trener nekog našeg prvoligaša i da se u ulozi šefa stručnog štaba oprobam vani - ističe Igumanović. Put profesionalnog fudbalera započeo je na Cvijetinom brijegu, u tadašnjoj Mladosti. Kasnije je ostavio trag u Zeti i Rudaru, sa kojima je osvajao titule i trofeje Kupa. Igrao je za Sutjesku, vraćao se

Miloš Zečević poslije odličnog prodora i lijepog pasa Drolea, igrača koji je na probi. Tek što je počelo drugo poluvrijeme - Rudar je poveo. I to pogotkom za TV špice. Štoper Orenburga je pogriješio u namjeri da doda lopta saigraču i ,,asistirao“ novajliji Aleksandru Jankoviću, koji je skoro sa centra lobovao golmana ruskog tima. U 63. minutu nova greška istog defanzivca. Loše dodavanje prekinuo je Vuk Striković i povisio na 3:1. Konačan rezultat postavio je Vorobnjev iz jedanaesterca u 88. minutu. K. Ne.

Mladi reprezentativac Crne Gore na novoj pozajmici

Stijepović ide u Groseto Ognjen Stijepović završio je šestomjesečnu pozajmicu, ali se neće vratiti u Sampdoriju, već ga čeka nova pozajmica. Naime, procijenjeno je da bi Stijepović trebao dodatno da stiče iskustvo, pa je Sampdorija odlučila da za crnogorskog mladog reprezentativca pronađe novu sredinu, u kojoj bi trebao da se dokaže. Izbor je pao na Groseto, klub koji se takmiči u italijanskoj Seriji C i trenutno zauzima 10. poziciju na tabeli. Prvi dio sezone, Stijepović je proveo u ekipi Alesandrije, takođe na pozajmici. R. P. pod Golubinju i Mladost (sadašnji Titograd), bio u Budućnosti, Lovćenu. Inostranu karijeru gradio je u kazahstanskoj Astani, poljskoj Zaviši i bugarskoj Montani. Jesenas je bio član Lirije sa Kosova, sa kojom je imao ugovor do kraja sezone. - Odigrao sam dosta utakmica, a imao sam čast da osvajam trofeje na domaćoj sceni. To je nešto što se pamti. Uvijek ću se sjećati svih lijepih stvari, anegdota, golova, saigrača, trenera, ljudi sa kojim sam sarađivao, navijača, posebno,,varvara“ koji su nas svuda pratili dok sam bio u Budućnosti. Bilo je i onih drugih, manje pozitivnih momenata - kao što je teška povreda koljena koja mi je skratila karijeru. Iz toga sam izašao jači, spreman za nove poduhvate. Ponosan sam na priznanje najboljeg igrača lige. To je znak da sam ostavio nešto kao igrač - poručio je Igumanović. Bio je član mlade reprezentacije, a dva nastupa upisao je za crnogorsku A selekciju. - Uspio sam da ostvarim i taj san. Igranje za reprezentaciju je nešto posebno. Bio sam na više od 20 okupljanja, a to je nešto što nema cijenu - kazao je Igumanović. Postoji nešto i za čim žali: - Ostaje žal što nijesam osvojio titulu sa ekipom Budućnosti. Možda u tome uspijem kao trener - zaključio je Igumanović. D. K.

Zorić prešao u Kizližar PODGORICA - Darko Zorić je već dvije godine u Kazahstanu, a nakon što mu je istekao ugovor sa Okžetepsom, Nikšićanin je napustio klub, ali će ostati u ovoj azijskoj zemlji. Povremeni crnogorski reprezentativac potpisao je ugovor do kraja sezone sa Kizližarom, koji je takođe član Super lige Kazahstana. Zorić je imao sjajne partije u Okžetpesu, čime je skrenuo pažnju na sebe, pa je bilo jasno da će ostati u Kazastanu, samo je bila dilema za koji klub će se odlučiti. Na kraju, izbor je pao na Kizližar, a zanimljivo je da je u drugom dijelu sezone Darko Zorić postigao pobjednosni gol za Okžeteps u meču protiv Kizližara. R. P.

Feljton

Poneđeljak, 1. februar 2021.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Umjesto društvenih mreža postojalo je društveno društvo » Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

KORZO U RAMU SJEĆANJA (NASTAVAK)

Na toj sceni svako je imao svoju tajnu misao i misiju, svoju muku i bajku, svoje iskustvo i viziju, svoje davne ali i još žive snove i ljubavi. Na njemu su progovarali nagoni, tjelesnost, praznina, površnost, sebičnost, sanjarska ambicioznost lijenih i nedoraslih. U blagonaklonom raspoloženju, mladi su jedni drugima darivali naklonost punu suzdržane, odmjerene i za današnje vrijeme otmene razdraganosti, uz razumijevanje za drugačija ponašanja. „Ne sjećam se da je ikada bilo neke neprijatne situacije, tuče, ili nekog težeg ispada.“ Korzo je biti fin – reći dobro veče, „baciti peglu na pantalonama“, biti u svom fazonu, dočekati nova lica sa osmijehom, poštovati starije, uživati u onome što se ima i zna, baciti opuške i žvake u kantu za smeće, biti kod kuće najkasnije do 22 h, podijeliti mjesto sa drugima, imati u svemu pravu mjeru, sanjati mostove. Sve u granicama dobrog ukusa da se mame i pedagozi ne zabrinu. Korzo je indukovao mnoge nove riječi i izraze koji su kasnije postali značajan bibliografski fond. Uz fonetska, morfološka i leksička prepucavanja mlade gradske gerile oko riječi i čudnih izraza formirao se čitav jedan vinaverovski raskošni svijet govornih fraza. Bio je to dragocjen prilog karakterološkim nijansama jednog podneblja, jednog običaja i već pomalo zaboravljene epohe. Ljubav kao sloboda, izvan i iznad korzoa, pomalo se suprotstavljala okovanoj moralnosti, okoštalim ubjeđenjima, tvrdim dogmama i društvenim normama. Djevojačka sjeta i briga, strijepnja i iskušenje, zebnja i očekivanje, naivnost i nevinost, sve je to sublimirano u njihovim dušama. Zato je korzo njima bio važan, jer u balkanskoj varijanti muškog principa okoštalih ubjeđenja, tvrde dogme i života ukočenog u besmislu, bio je to njihov jedini, malo duži izlazak iz kuće i avlije. Baš zato, njih su krasile toalete primjerene evropskim metropolama, a bilo je i onih koje su sa urođenom elegancijom dovitljivih kreatora, nekim sitnim modnim detaljima lukavo skrivale svoje siromašno porijeklo. One koje su imale kvalitetnu garderobu ili su voljele da se lijepo oblače, imale su gdje i da se pokažu. Djevojke osjenčene čulnosti, rasle uz čežnju, odgajane pogledima, pokazivale su svoja bijela gola koljena ispod mini-suknjica, u koje su ulazile odmah iz djetinjstva. Taj prelaz u djevojaštvo bio je suptilan, diskretan, označen obuvanjem prvih svilenih čarapa i cipela sa štiklom. Korzo je za sve bio izazov i opsjena iako su ljudi u zrelijim godinama nastojali da ne narušavaju postojeći poredak stvari. Znao je nervirati, oduševljavati, usrećiti, razo-

Korzo je biti fin – reći dobro veče, „baciti peglu na pantalonama“, biti u svom fazonu, dočekati nova lica sa osmijehom, poštovati starije, uživati u onome što se ima i zna, baciti opuške i žvake u kantu za smeće, biti kod kuće najkasnije do 22 h, podijeliti mjesto sa drugima



Djevojke osjenčene čulnosti, rasle uz čežnju, odgajane pogledima, pokazivale su svoja bijela, gola koljena ispod minisuknjica, u koje su ulazile odmah iz djetinjstva. Taj prelaz u djevojaštvo bio je suptilan, diskretan, označen obuvanjem prvih svilenih čarapa i cipela sa štiklom

Korzo

čarati. Neko ga je uzimao ozbiljno, neko sa ironijom. Bilo kako, bio je grijeh za svakoga. „Na korzou su radosti veselije, tuge tužnije, misli dublje.“ Dakako, bio je to izazovan društveni forum, interaktivno mjesto iskazivanja sebe, svog mišljenja, i prostor akcije koji simbolički ukida uobičajenu pasivnost tradicionalne sredine. Posjedovao je vibraciju i intenzitet – posebnu energiju koja nadilazi sve običaje palanačke zabrane. Na njemu se miješalo komično, groteskno, uzbudljivo, pompezno, svečano, epsko, satirično, realno pa i mitsko. To je bila svojevidna iluzija sa integrativnom funkcijom – umjesto društvenih mreža bilo je društveno društvo; drama života u kojoj duša, radi čulnosti ljubavi, strasti i ljepote, žrtvuje sve što ima. Bio je to hadžiluk i sidrište mladosti, britka vibracija energije na ulici, bijeg od samoće i dosade, ritual satkan od nade i vječnosti, poetika stvarnosti i ostvarenosti, konkretan život, regulacija života i kon-

kretna svakodnevica puna osvajanja, zaposijedanja, povlačenja, strategije i taktike, trenuci usporavanja i odustajanja, nanošenja rana i ozljeda. „Jedna noć na korzou više mi je značila nego danas sve TV serije, sportski prenosi, dnevnici.“ Na korzou se odrastalo, na njemu se počinjalo, trajalo i sanjalo o sreći. „Mjesto gdje smo uz miris lipa i radoznale poglede pamtili i zaboravljali.“ Korzo je unosio nemir u naizgled jasne i uređene stvari, planove, račune, resetovao želje i ideje o boljem životu. Bio je sitna zbilja i veliki san, gdje je sve uvećano, dinamizirano – pokret, gest, riječ, pogled: „Sve se ostavlja, na korzo se mora ići.“ Korzo je bio izazov za ljetnju nevjestu bez đevera i starog svata, okićenu, punu mirisa, spremnu za đerdek; metafora ljudske potrage, nemira, sumnje i vječnosti, nezadovoljstva sobom i svojim or-



Donosimo izbor iz veoma zapažene knjige eseja Ramiza Hadžibegovića ,,Blisko kraju“. Autor u ovoj vrijednoj studiji, manirom vrsnog i rijetkog znalca i fenomenologa, sagledava našu iščezavajuću tradiciju i običajnost. Pred čitaocima su eseji ,,Muštuluk“, ,,Ljubav sestre“, ,,Korzo“, ,,Moba“, ,,Vršidba“, ,,Ognjište“, ,,Sofra“, ,,Ćilim“ i ,,Kolijevka“

Korzo u Novom Sadu 1964. godine

ganičenjima. On je raskršće smisla, zanosa, dobitništva i gubitništva. Na korzou se izgrađivala etika – „kad saznaš da je neko nekome simpatija, odustaješ od svoje želje i namjere“ – i estetika, ali i lični identitet kroz osjećanje nesputane slobode. Mladi su se na njemu učili pravim stvarima, prvim radostima, kako da vide stvari, jer percepcija nije datost već vještina učenja. (Nijesu ljudi stvarali kulturu. Kultura je stvarala ljude - Ratko Božović, Ludosti uma). Aktuelno informatičko vrijeme paradoksalno je izolovalo subjekte urbane i ruralne komunikacije. Sajber prostor je smanjio komunikacioni jaz u vremenu i prostoru, ali je ujedno ugrozio direktne, neposredne kontakte ljudi svih uzrasta. Mladi imaju privid ogromne povezanosti, a zapravo su sve siromašniji, uplašeniji, iako su njihove želje i

snovi isti kao kod generacija u prošlosti. Čovjek je sada prigrlio usamljenost, što je daleko od ljudske suštine i smisla života, i ušao u vrijeme narcizma, samoopsjednutosti, samopromocije, opsesivne validacije. Tinejdžeri danas sjede u kafićima, svako sa svojim laptopom ili tabletom, ne razgovarajući sa vršnjacima koji sjede sa njima, dok otmjene djevojke umjesto korzoa imaju rezervisan sto ili separe u nekom prestižnom kafiću. U nekim manjim kasabama i primorskim gradovima, mladost i danas šeta, ali je to daleko od korzoa. Napravi se jedan krug pa u kafić. Gradovi i varoši koji su se do nedavno u korzou ogledali a iz njega sve čitali, žive i danas, ali sa promijenjenim i drugačijim životom. U njima su ulice dotjerane, nalickane, obnovljene, uređene, ali bez korzoa, ljubavi, uzbuđenja i nježnosti, postaju simboli neugasive i sveprisutne žudnje za životom. Rijetko se ko sjeti „onih“ vremena o kojima možemo da pričamo i pišemo u ponekom arhivskom tekstu, iako su šetači tadašnjeg korzoa danas priznati i poznati građani svijeta. Čuveni korzo je svoje prošetao. Nije nestao voljom ljudi, opštinskom ili gradskom odlukom, uredbom vlade, već ga prognalo novo vrijeme, novi običaji, nove navike. A na kontrastu i metafori grada kao tamnice i kaveza, korzo je, u svojim povlašćenim trenucima, pored promocije i potrage za afirmacijom sopstvene vrijednosti, vraćao ljudima ono

što im je stvarnost oduzimala i uskraćivala. Taj mali čovjek na malom prostoru malo je i tražio, zato je korzo za njega bio velika predstava. Neki gradovi i turstičke organizacije nastoje da vrate stare običaje, pa i ovaj, kako bi oživjeli uspomene na to vrijeme, organizujući neke rimejk manifestacije obogaćene sadržajima primjerenim vremenu. Korzo nam pomaže da proniknemo u društveni i duhovni ambijent jednog vremena i u njegov smisao, u kulturnu, duhovnu i emotivnu baštinu ljudi na ovom prostoru. Zavjetovan punoći ljudske strasti i ljepote, korzo mnogima ostaje posvećeni i smrtni dužnik. Kao ogledalo društvene stvarnosti, posjedovao je snagu i moć da razbije naraciju malograđanskog drijemajućeg duha i mentaliteta i imao važnu kulturološku dimenziju, iako stvoren kao hibrid za ljude koji su imali potrebu da budu moderna bića. Budući da se odvijao u realnom vremenu i prostoru, korzo nije bio bijeg od života već prilika da autentičan čovjek iskusi sam život u zgusnutijem i snažnijem obliku, da zaroni u sebe i da provjeri svoj duhovni i mentalni sadržaj i smisao. Kao specifična vrsta običajnosti u ponašanju ljudi, korzo nije nikome ostao dužan, već naprotiv, nestao je jer svoje dugove nikada nije mogao povratiti. Onaj ko nije živio u vrijeme korzoa, nikada ne može razumjeti njegovu naraciju. Možemo ga opisivati u nedogled ali će njegova fizionomija ostati nedovoljno jasna i nezavršena jer je nastao iz narodne kulture i mašte, iz duha i nagona za igrom, dodirnut i osjenčen kao predstava za svakog koga život kao neočekivanost i avantura opsijeda. Korzo je nešto blisko, poznato, nešto što su nosile mnoge generacije u sopstvenom iskustvu, koje su na taj način svoju svakodnevicu, bez illuzija, pretvarale u stvarnost iluzija. Bio je to fenomen kolektivne svijesti i slojevite tajnovitosti i uzbudljivo iskustvo za sve koji su se bavili otkrivanjem sebe, svoje misaone fantazije i slobode pokreta, kao jedne od najmanje zaludnih disciplina pod kapom nebeskom. Kad bi davno napušteni korzoi umjeli da pričaju, koliko bi nam uzdaha izmamili, tajni odali. Što više starimo, to je juče bilo ljepše, romantičnije, berićetnije, srećnije. Ipak, i u svojoj nostalgiji treba imati mjeru i svoje mjesto. (Nastavlja se)

Pogledi

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Sveti Tripun i Bokeljska mornarica

Simboli ekumenizma, duhovnog i kulturnog identiteta Boke Relikvije Svetog Tripuna, koji je kasnije proglašen zaštitnikom grada umjesto Svetog Đorđa, stigle su u Kotor prije nego su relikvije Svetog Marka donesene u Veneciju, Svetog Vlaha u Dubrovnik i Svetog Nikole u Bari. Kotor je bio značajno vjersko, privredno i kulturno središte, utvrđeni grad, sjedište biskupije, sa razvijenim pomorstvom, trgovinom, zanatstvom i umjetnošću i velikom komunalnom autonomijom

» Piše: Antun SBUTEGA Jedan venecijanski brod, koji je nosio relikvije svetog mučenika Tripuna iz Carigrada u Veneciju, se 13. januara 809. godine zbog jake oluje sklonio u Boku. Ugledni Kotoranin Andreaci Saracenis je otkupio relikvije sveca koje su svečano dočekane u gradu gdje su zatim smještene u crkvi koja je za to sagrađena. Posjedovanje relikvije svetaca je davalo veliki prestiž gradovima. Relikvije Svetog Tripuna, koji je kasnije proglašen zaštitnikom grada umjesto Svetog Đorđa, su stigle u Kotor prije nego su relikvije Svetog Marka donesene u Veneciju, Svetog Vlaha u Dubrovnik i Svetog Nikole u Bari. Kotor je bio značajno vjersko, privredno i kulturno središte, utvrđeni grad, sjedište biskupije, sa razvijenim pomorstvom, trgovinom, zanatstvom i umjetnošću i velikom komunalnom autonomijom. Sveti Tripun iz Kampsade (Mala Azija) je 250. godine kao osamnaestogodišnji mladić umro mučeničkom smrću, jer nije htio da se odrekne kršćanstva u vrijeme progona za vlade rimskog cara Decija. Njegov kult se razvio prvo na Istoku i u Carigradu su mu bile posvećene dvije crkve, a zatim i na Zapadu, pa su mu i u Rimu bile posvećene dvije crkve. Sveti Tripun je ekumenski svetac nepodijeljene crkve, čiji je kult razvijen u Zapadnoj i Istočnoj crkvi i poslije njihove podjele. Osim u Boki i na istočnom Jadranu, kult Svetoga Tripuna je posebno jak u italijanskoj regiji Pulja, u Adelfiji, raširen je i u Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Rusiji, a on je jedan od zaštitnika Moskve, gdje se nalazi crkva koja mu je posvećena. U Veneciji od XV v. postoji crkva svetih Đorđa i Tripuna, koja pripada istoimenoj bratovštini koja vjekovima okuplja slovensko stanovništvo sa obala istočnog Jadrana. U Švajcarskoj se nalazi naselje Sveti Tripun (Saint Triphon), proglašeno nacionalnim kulturnim dobrom. Švajcarski muzičar Artur Nej (Arthur Ney, 1887-1963) je komponovao popularni marš Sveti Tripun (Saint Triphon). Ime Tripun, Trifun, je posebno rasprostranjeno u Boki, gdje postoji i žensko ime Trifona, ali ga nalazimo i drugim zemljama (Trifon, Trifone, Triphon). Trifone Gabriel (14701549) je bio poznati mletački humanista, a carigradski patrijarh Trifon iz X v. je proglašen svetim. U Ruskoj pravoslavnoj

crkvi postoje još dva svetitelja sa imenom Trifon; Trifon Pečenegski (1495- 1583) i Trifon iz Vjatke (1546- 1612). Tradicija o prenosu relikvija Svetog Tripuna u Kotor je potvrđena pisanim izvorima i arheološkim nalazima. Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru je posvećena 1166 .g. i prva je katedrala romaničkog stila na istočnom Jadranu. Posvećena je 16 godina prije katedrale Notre Dame u Parizu, 460 godina prije sadašnje bazilike Svetog Petra u Rimu i 549 godina prije sadašnje crkve Svetog Vlaha u Dubrovniku. Više puta je bila oštećena u zemljotresima, zadnji put 1979. Godine, ali je svaki put obnovljena. U toku vjekova obogaćena je brojnim izuzetno vrijednim umjetničkim djelima i najznačajniji je spomenik Kotora, koji je na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Od XIV vijeka lik Svetog Tripuna je predstavljen na grbu Kotora. Sveti Tripun se u raznim zemljama slavi u različite dane, a u Kotoru 3. februara po gregorijanskom kalendaru. Prvo se obilježava dan dolaska relikvija, 13. januar, 27. januara se podiže zastava na katedrali, a mali admiral Bokeljske mornarice izgovara pohvale svecu - lode. Ritual kađenja tamjanom relikvija u katedrali se održava uveče 2. februara i u njemu učestvuju šest katoličkih i šest pravoslavnih građana Kotora, dok članovi Mornarice drže počasnu stražu; taj drevni običaj je jedinstveni simbol ekumenizma i zajedničkog kulta sveca zaštitnika. Svečana misa se održava 3. februara, a prve nedjelje poslije toga se održava vanjska proslava u kojoj učestvuje veliki broj hodočasnika i građana obje vjeroispovijesti. Ispred katedrale Bokeljska mornarica pleše drevno kolo, a poslije mise relikvije sveca se u procesiji nose ulicama i trgovima

Katedrala Sveti Tripun

grada i ispred pravoslavne crkve ih pozdravlja pravoslavni kler. Sveti Tripun, njegova katedrala i kult su bili tema brojnih naučnih radova i vjekovna inspiracija umjetnika, književnika i muzičara. Bratovština pomoraca, čiji je nasljednik današnja Bokeljska mornarica, je prema tradiciji osnovana 13. januara 809. godine, prilikom dolaska relikvija Svetog Tripuna u Kotor koje su dočekali pomorci i u njihovu počast prvi put otplesali kolo. Brojne srednjovjekovne bratovštine u Kotoru su, kao i u drugim gradovima Evrope, okupljale osobe istog zanimanja, štitile njihove interese, bile vjerske organizacije i imale svece zaštitnike. Bratovština pomoraca je bila najvažnija i najbogatija od bratovština u Kotoru, jer je pomorstvo bilo glavna privreda djelatnost. Niko se nije mogao baviti pomorstvom i pomorskom trgovinom ko nije bio

član ove bratovštine. Bratovština pomoraca je imala svoju crkvu Svetoga Nikole, koja je bila njeno sjedište. Iz ranog srednjeg vijeka nijesu sačuvani arhivski podaci u Kotoru; prvi pisani podatak o Bratovštini pomoraca je iz 1353 g. , a iz perioda vladavine Republike Venecije 1420-1797. sačuvani su brojni dokumenti koji svjedoče razvoj i značaj Bratovštine pomoraca. Iz 1463. datira i njen prvi sačuvani statut i ona se tada zvala Bratovština Svetog Nikole mornara u Kotoru. U ovom periodu ona je imala i vojnu funkciju da brani zaliv od napada osmanske flote i gusara i učestvuje u operacijama venecijanske flote na Mediteranu. Na njenom čelu je admiral koji je bio i lučki kapetan. Članovi Bratovštine su se isticali hrabrošću u mnogim bitkama i ratovima; tako se u bitki kod Lepanta 1571. kotorska galija Sveti Tripun herojski borila i dala veliki doprinos katastrofalnom porazu

osmanske flote; ona je bila jedina galija flote Svete lige na kojoj je cijela posada poginula boreći se protiv četiri osmanske galije. Članovi Bratovštine su učestvovali i u oslobođenju Herceg Novog 1687. i kopnenim operacijama protiv Turaka u kontinentalnoj Crnoj Gori. Pored toga, organizovala je prenos brodovima državne pošte između Venecije i Kotora, koja je kopnenim putem prevožena do Carigrada, gdje je bio venecijanski ambasador. Za vojne i druge zasluge, Mornarica je dobijala brojne ekonomske i druge privilegije, a prilikom svečanosti Svetog Tripuna preuzimala je vlast u Kotoru na tri dana i imala pravo da traži pomilovanje osuđenika. U tom periodu Bratovština pomoraca je imala funkcije pomorske privredne komore, pomorske škole, lučke kapetanije, ratne mornarice, pomorske pošte, arbitra u sudskim sporovima u pomorstvu, vršila je i pomorsku zdravstvenu službu, bila vjerska institucija sa značajnim društvenim, humanitarnim i kulturnim funkcijama. Bila je najvažnija institucija građanskog društva, jer su njeni članovi bili isključivo iz građanskog staleža a plemići su bili isključeni. Čla-

 Drevno kolo Bokeljske mornarice

Ispred Katedrale Bokeljska mornarica pleše drevno kolo, a poslije mise relikvije sveca se u procesiji nose ulicama i trgovima grada i ispred pravoslavne crkve ih pozdravlja pravoslavni kler

novi su bili razne etničke pripadnosti, većinom katolici, ali i pravoslavni od kojih su neki vršili najvažnije funkcije admirala i prokuratora. Za vrijeme francuske okupacije Boke 1807-1814. bila je ukinuta i njena imovina oduzeta. U toku vladavine Austrije 1814-1918. bila je obnovljena 1833. i ponovo ukinuta 1848. zbog učešća njenih članova u revolucionarnim događajima te godine. Obnovljena je 1859. a 1873. dobila je novi statut. Promijenila je ime u Plemenito tijelo Bokeljske mornarice, geslo je bilo Fides et Honor (Vjera i Čast), izgubila je ranije funkcije i postala memorijalna organizacija koja čuva vjekovne tradicije. Njeni članovi su nastupali u tradicionalnim odorama i sa drevnim oružjem na svečanostima Svetog Tripuna i prilikom dolaska u Kotor članova carske dinastije i drugih istaknutih ličnosti. Nastavila je aktivnosti u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, odlikovana od kralja Aleksandra ordenom Svetoga Save a 1934. dobila novi statut kojim su proširene njene socijalne i kulturne funkcije. Mornarica je u Kotoru osnovala Muzej Bokeljske mornarice, koji je 1952. postao Pomorski muzej. Italijanska okupatorska vlast je 1941. ukinula Mornaricu, jer je odbila saradnju sa okupatorom. Admiral Rudolf Giunio je proveo rat u logoru u Italiji, a mnogi članovi su učestvovali u borbi protiv okupatora. Poslije rata je obnovljena, ali je komunistička vlast 1947. zabranila njeno učešće na svečanostima Svetog Tripuna. Umjesto Svetog Tripuna njen dan je postao Dan ratne mornarice i pomorstva a 1964. je donesen novi statut u koji su unesene izmjene u duhu socijalističke ideologije i kojim njeno ime postaje Bokeljska mornarica. I pored toga, statut se poziva na bogatu tradiciju Mornarice a njeno geslo je ostalo Fides et Honor (tada prevođeno kao Ponos i čast). Od 1990. Mornarica ponovo učestvuje na svečanostima Svetog Tripuna, kako je određeno izmijenjenim statutom, a njen dan je 26. jun, kada je donesen statut 1463. Mornarica je 2010. odlikovana Ordenom crnogorske zastave. Članovi Mornarice su osobe oba pola, raznih zanimanja, uzrasta, vjera, nacionalnosti i političkih ubjeđenja. Kao i Sveti Tripun i katedrala, Mornarica je bila tema brojnih naučnih radova i inspiracija vrijednih umjetničkih, književnih i muzičkih djela. Proglašena je nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore i kandidovana za upis na Listu nematerijalnih svjetskih kulturnih dobara UNESCO-a. Sveti Tripun i Bokeljska mornarica su neosporno najvažniji simboli Kotora i Boke i njihovog multietničkog, multikulturnog i multivjerskog sklada. Ova godine, zbog pandemije će svečanosti Svetog Tripuna biti znatno skromnije, bez vanjskih manifestacija, kola Bokeljske mornarice i procesije.

Drugi pišu

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Mišljenja

» Piše: Andrej NIKOLAIDIS U Crnoj Gori policija saslušava naučnike i novinare zbog polemičkih tekstova i tvitova. Nakon Tamare Nikčević, u inspirativnom okruženju policijske stanice predavanje je dobio priliku da održi Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Zašto je saslušan? Jer ga je prijavila Rajka Glušica, visoka funkcionerka vladajuće URA-e i predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore. I još jedna osoba, čije mi ime ne znači ništa a ne da mi se sad da guglam. Dobro, ali zašto je saslušan? Zbog novinskih tekstova u kojima je polemisao sa Glušicom. Koja je tu polemiku doživjela kao maltretiranje, pa ustvrdila da je Čirgić zlostavlja sa „pozicije moći“. Ovdje je namjera da se Glušica ogrebe o #MeToo pokret očita, no stoga ne manje mizerna. Pritom, Glušica zaboravlja da je ona na poziciji moći – em je faca u vlasti, em je šefica Univerziteta Crne Gore. Ukratko, u poziciji je da utiče na to da Čirgić ostane bez posla, ili da fakultet koji vodi bude ugašen, na primjer. E, to je pozicija moći. I onda, povrh svega, Glušica Čirgića prijavi policiji zato što je „maltretirao“ u polemici. Rijetko kad je priznanje intelektualne insuficijencije bilo ovako očito a podmuklo. Nije, rekoh, u „demokratskoj“ i „slobodnoj“ Crnoj Gori lahko biti lingvista ni novinar. A bogami ni imam. Samir Kadribašić se u, kako se veli, žiži javnosti našao mimo svoje volje. Nakon Amfilohijevog trijumfa na crnogorskim parlamentarnim izborima, pobjednici su pokrenuli kampanju zastrašivanja Bošnjaka u Pljevljima. Kadribašić je bio imam Islamske zajednice u tom gradu. Nije pristao da odigra ulogu koju mu je odredila nova vlast: da bude uplašeni, „pošteni musliman“. Nije prihvatio Abazovićev narativ da Bošnjake u Pljevljima zastrašuje bivša vlast, dakle i Bošnjačka stranka – dakle sami sebe. Znate, kao ono kad ste sami sebe na Markalama?

ZABRINUT ZA CRNU GORU

Kada je sve prošlo – do sljedećeg puta – Kadribašić je odselio u Podgori-

U „slobodnoj“ Crnoj Gori nije lahko biti lingvista, novinar, niti – imam Cijeli niz javnih ličnosti u Crnoj Gori postali su meta srpskih nacionalista, ali hajmo pomenuti samo recentnije slučajeve: Tamara Nikčević, Samir Kadribašić, Adnan Čirgić i moja malenkost

cu. Nastavio je iznositi istinu o onome što se dešavalo u Pljevljima. Nije se libio govoriti o onome što ga je, ne više kao imama, nego kao građanina, brinulo u Crnoj Gori. Za to je nagrađen sa bezbroj internet-uvreda, od kojih ću ovdje izdvojiti jednu, naročito ogavnu. Neko lišen ukusa i obzira, a sa pristupom tastaturi, objavio je foto-montažu: Kadribašić stoji pred vratima džamije i drži svinjsku glavu. Šaljivdžija javnosti saopštava: „Šalje mi Samir Kardibašić (sic!) sliku veli dosta sam postio“. A neko ko sa autorom dijeli estetski i etički sistem u njihovom odsustvu, odgovara: „najjači si“ i reda smajlije, ko veli: plačem od smijeha. U Crnoj Gori vam je danas ovako: glavni metod obračuna kleronacionalista i njihovih „zeleno-liberalnih“ po-

magača je da sve one koji se protive njihovom ekološkom kleronacionalizmu proglase za – nacionaliste. Tako sam nacionalista postao i ja. Ultranacionalistički provladin portal koji je, uzgred, po izvještaju State Departmenta pod punom kontrolom Moskve, nazove te „šovinistom“ i „antisrbinom“, na tom te portalu prozovu Andrej Sotonidis, to preuzmu vladini botovi pa to zavrte po internetu i – Voilà! Stvar završena. Nacionalistom je proglašen i Kadribašić. Nacionalista je, jel’te, i Adnan Čirgić. Šta drugo i očekivati od čovjeka koji je doktorirao na temu „Govor podgoričkih Muslimana“. Šta očekivati od čovjeka koji se nije ispravno odredio prema turskom vaktu, čovjeku koji truje javnost jezikom „staropodgoričkih Turaka“? Šta dru-

go očekivati od muslimana koji se usudio da normira jezik Crnogorcima, umjesto da se taj posao, kao do sada, autsorsuje u Beograd?

RAZOTKRIVANJE ‘CRNOGORSKOG JEZIČKOG NACIONALIZMA’

Pored srpskih ultranacionalista, za pravljenje spiska „nacionalista“ zadužena je i fan baza Abazovićeve URA-e. Da vam ilustrujem kako to ide. Funkcionerka URA-e prof Bečanović, koja skupa sa prof. Glušicom tako divno razotkriva „crnogorski jezički nacionalizam“, na orgazmički užitak i desne i lijeve i liberalne beogradske čaršije, gostuje na crnogorskom Javnom servisu pa o genocidu u Srebrenici veli ovako: „Kada je u pitanju ta riječ genocid,

ja nijesam iz struke koja može da utvrđuje to. Tamo se desio strašan zločin. Da li će to neko nazvati genocidom… Ja proučavam znakove. Znam šta znači oznaka a šta znači označeno. Vi možete nešto nazvati genocidom a da označeno ne odgovara toj oznaci koju ste upotrebili. Sudovi su o tome raspravljali i to je ono što kaže sud i kako on procijeni, jer postoje stepeni, valjda, baš ste mene našli, pošto je to pitanje baš za pravosudne organe…“ Šta reći: ko tebe genocidom, ti njega de Sosirom. Ako bih ja sad, recimo, rekao kako odgovor prof. Bečanović na pitanje „bješe li ono u Srebrenici genocid?“ smatram pseudolingvističkim moralnim idiotizmom, pa dodam kako se u onome što je prof. Bečanović rekla ne zna gdje počinje borkinja protiv crnogorskog jezičkog nacionalizma a gdje završava Dragoslav Bokan, uslijedio bi odgovor: Nikolaidis instrumentalizuje Srebrenicu, jer o Srebrenici ne treba govoriti, to je stvar sudova. Našto kažem: ne treba govoriti, da se ne bi razgonila tanka magla koja treba da prikrije ko, kako i zašto vlada Crnom Gorom, u kojoj je negator genocida predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava, dok su oni koji dvije decenije pišu o genocidu nacional-šovinisti. Potom slijedi: Nikolaidis je čovjek bivšeg režima. Našto kažem: to je već tačno, u samo jednom smislu – da, ja mislim da je Tito bio Tito za Đukanovića, dok je Đukanović Tito za Zdravka i Dritana. Dakle: Đukanović je vlast oteo od boljih, a izgubio od gorih od sebe. Što znači da smatram kako se kratka i skromna istorija crnogorskog višepartijskog sistema može opisati ovako: sa goreg na još gore.

Veliki župan i veliki tupani » Piše: Draža PETROVIĆ Spam je neželjena elektronska pošta, a neželjeni spomenik zove se – Spamenik. Koncept Spamenika osmislio je Aleksandar Vučić, spametni predsednik Srbije, koji je ujedno i prvi čovek na svetu koji ima titulu Spametnog. Spametan je neko ko širi neželjene ideje. Kod njega je problem ne toliko što ih širi, nego što ih i realizuje. Razlika između neželjene elektronske pošte i neželjenog predsednika jeste što neželjena elektronska pošta ide u spam, a neželjeni predsednik nikako da zvarši u spamu, zna to i srpska opozicija, skupina ljudi koja se već devet godina bavi bezuspešnim rušenjem Vučića, ali im se pre neki dan ukazala šansa da jednim udarcem sruše i neželjeni spamenik Stefanu Nemanju na Savskom trgu, i neželjenog spametnog predsednika, koji je izmislio onaj

spamenik Stefanu Nemanji. Naime, ideja umetnika Dejana Atanackovića bila je na prvi pogled jednostavna – kad opozicija dođe na vlast trebalo bi da ukloni spomenik Stefanu Nemanji sa Savskog trga i premesti ga na neko lepše, na neko bolje mesto, što je otvorilo brojna opoziciona pitanja iz popularne rubrike: „Vršimo selidbe, rušimo objekte i odnosimo šut, veoma povoljno“. – Najpre treba da uklonimo Vučića! Odmah posle Vučića, sledi nam teži deo posla, uklanjanje Stefana Nemanje – rečeno je na zatvorenom sastanku srpske opozicije o uklanjanju srpskih vladara. – A zašto prvo ne bismo uklonili Stefana Nemanju? Stara srpska izreka glasi: važno je da ide po redu. A Nemanja je stariji od Vučića! – upitao je neko na tom zatvorenom sastanku. – Pa bolje je da prvo uklonimo Vučića, zato što Vučić ima oko 100 kila, a Nemanja ima oko 68 tona, znate li vi gospodo koliko je 68 tona?

– odokativno je zaključila srpska opozicija na zatvorenom sastanku. Međutim, onda je pažljivom stručnom analizom utvrđeno da će srpska opozicija lakše da ukloni Stefana Nemanju od 68 tona, i premesti ga negde drugde, nego što će im poći za rukom da uklone Vučića od 100 kila. Jerbo, možda ih i ima dovoljno da na o-ruk sruše i premeste Nemanju u istoriju, ali ih nema dovoljno da na o-ruk izmeste Vučića u istoriju, pošto se Vučić otima, dok se Nemanja ne otima, samim tim što je spomenik. - Drugo, Nemanja je već u istoriji, pa ćemo mnogo lakše da ga premestimo u istoriju, nego Vučića, koji još nije u istoriji – usledio je logičan zaključak tajnog opozicionog sastanka o izmeštanju srpskih vladara. Opozicija je, dakle, zaključila, da ne bi bio loše da se što pre napravi spomenik Vučiću, zato što bi onda uklanjanje Vučića bilo mnogo jednostavniji poduhvat nego što jeste. Lakše je srušiti

Vučića kao spomenik, nego Vučića kao ljudsko biće, pardon, nadljudsko biće. Kao što u srpskoj opoziciji provejava ideja da će Vučić jednog dana da se sruši sam, postoji mogućnost da ćemo i na rušenje Stefana Nemanje čekati godinama, možda i vekovima, zato što je jedina oprobana strategija srpske opozicije sadržana u paroli: „Pašće on jednog dana sam!“ Tako da će ona statua na Savskom trgu na čijem postamentu bi trebalo da piše: „Spomenik velikom županu podižu Velik Tupani“, još dugo krasiti krajolik Beograda na vođi. C e re m o n i j a o t va ra n j a spomenika Stefanu Nemanji bila je odlično osmišljena, živahno ko mešavina serije „Nemanjići“ i pojava Marka Đurića. Ko nije gledao direktan prenos na svim srpskim televizijama, ukratko prepričano, izgledalo je ovako – u mrklom mraku čuje se srednjovekovna muzika, maskirani statisti lupaju u bubnjeve, a onda se iz pravca stare železničke stanice uz brojnu pratnju

pojavi Stefan Nemanja na konju. Siđe s konja, popne se na binu i obrati se okupljenim građanima. – Nisam mogao više da čekam voz, pa sam uzjahao ata i krenuo na dalek put. Koja budala je ukinula vozove sa ove stanice? – upitao je Stefan Nemanja zagledan u prvi red visokih zvanica. – Gospodine Nemanja, ali stanica više nije tu. Sad je prebačena na Prokop! – šapnuo mu je iz prvog reda visokih zvanica Goran Vesić. Stefan Nemanja se uz dramsku pauzu zagledao u daljinu, u pravcu Prokopa, onda sišao s bine, uzjahao konja, i odjahao odakle je i došao, u pravcu stare železničke stanice. - Nek mu neko pokaže kako da stigne do Prokopa! – šapne Goran Vesić prvom do sebe, a onda se na binu popne Milorad Dodik, kako bi, valjda, u ime svih Velikih Tupana srpskih zemalja održao slovo o Velikom Županu. Posle njega se na binu popeo i predsednik

Vučić, koji je rekao da mnogi maštaju da uklone spomenik Nemanji, pa je to malo pojačao rekavši: „Hoće da uklone i Hram Svetog Save“. Iako je istina sasvim drugačija – od svih koji su se te noći okupili na Savskom trgu, najmanji problem je Stefan Nemanja. Njega ni ne treba uklanjati kad je već postao naskuplja grinfild investicija Srpske napredne stranke u novijoj istoriji koju su platili iz kolektivnog srpskog džepa, već je mnogo važnije ukloniti one koji su to čudo podigli, ne da bi odali počast Nemanji, već da bi odali počast sebi, jerbo smatraju da su svi kolektivno – ne mnogo manji od Nemanje.. Dobra vest je, možda, da će i njima neko podići somenik tek za 800 godina, kako je bilo i sa Nemanjom, pa bar nećemo morati da gledamo taj spektakl zbog opravdane sprečenosti. Tada, za 800 godina, samo će jedna stvar biti ista: srpska opozicija sedeće zagledana u spomenik Vučiću od 23 metra, a neko će uzviknuti: „Hoćemo prvo da rušimo Nemanju ili Vučića!? Ili prvo Vučića, pa Nemanju!?“

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CITY FACILITY DOO Adresa: RISTA DRAGIĆEVIĆA 20

Tel.: 067-143-000 Email: info@cityfacility.me Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Knjigovođa Trajanje oglasa: 7 dana JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VUK KARADŽIĆ“ Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Tel.: 020-641-344/020-641-885 Email: skola@os-vkaradzic-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2021.godine; -za 8 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana 2. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA ZA TRANSPORT PACIJENATA U KLINICI ZA NEUROLOGIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 3. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE U INTERNOJ KLINICI U KCCG, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana 4. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U INTERNOJ KLINICI KC-A, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana 5. ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/ KA U KLINICI ZA NEUROLOGI-

Poneđeljak, 1. februar 2021.

JU U KC-U, 7 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana DOO PUTEVI PODGORICA bu. Stanka Dragojevića br.40

tel.078-103-842 Vrše ispravku oglasa objavljenog 27.01.2021 godie za radno mjesto putar/ka-asfalter/ka Ispravka u oglasu se odnosi na vrstu radnog odnosa i glasi: na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca,a ne na neodređeno vrijeme kako je objavljeno. Ostali uslovi oglasa ostaju nepromjenjeni SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJA CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA 5

Tel.: 020-682-570 Email: snp@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A SARADNIK/CA U KLUBU POSLANIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pravne nauke - stepen specijaliste, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -znanje jednog svjetskog jezika; -prijave slati na e-mail:snp@t-com. me ili putem pošte na adresu:ul.Vaka Đurovića br.5

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“ CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA HARMONIKE- 1(jedan) izvršilac za ne punu normu (14) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“ CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA KOREPETICIJE1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“ CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA KAMERNE MUZIKE - 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“ CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA KLAVIRA- 1( jedan) izvršilac za normu (20)nastavnih časova neđeljno na određeno vrijeme, do povratka nastavnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“ CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA KLAVIRA- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala

ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA FLAUTE- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije . Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SAVO POPOVIĆ“CETINJE ADRESA: BULEVAR cRNOGORSKIH JUNAKA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NASTAVNIK/CA GITARE- 1( jedan) izvršilac za normu (20) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina

Poneđeljak, 1. februar 2021.

trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JU ŠOMO „SavO POPOvić“ CetinJe AdresA: BulevAr crnogorskih junAkA 93

Tel: 041/234-491 RASPISUJE KONKURS ZA: NastavNik/ca violoNčela1( jedan) izvršilac za nepunu normu (8) nastavnih časova neđeljno, na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2021. godine Uslovi: • Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a), u skladu sa posebnim propisom • položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca); • crnogorsko državljanstvo; Poseban uslov za zapošljavanje nastavnika je probni rad čija se dužina trajanja utvrđuje ugovorom o radu. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se do-

stavljaju na adresu JU ŠOMO „Savo Popović“ – Cetinje, Bulevar crnogorskih junaka 93, sa naznakom za Konkurs, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. DOO LOKaLni Javni eMiteR RaDiO i teLeviZiJa CetinJe AdresA: oBilićA poljAnA BB.

Tel.: 041-232-261 raspisuje JAVNI OGLAS za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme službeNika/ice za javNe Nabavke i koordiNaciju Na upravljaNju i uNutrašNjim koNtrolama Kandidat/kinje treba da ispunjava i sljedeće uslove: - da ima najmanje dvije godine radnog iskustva - položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki - da ima visoku školsku spremu, stepen VII, VII-1 - odlično poznavanje rada na računaru - Kandidat/kinje su dužni/e da uz prijavu dostave: - diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - sertifikat o položenom stručnom ispitu za rad na poslovima javnih nabavki - CV - fotokopiju lične karte, - dokaz o radnom iskustvu. Neophodna dokumentacija dostavlja se u roku od osam dana od dana objave ovog oglasa.. Dokumentacija se dostavlja u zatvorenoj koverti na kojoj je neophodno napisati ime i prezime, adresu i kontakt telefon, na adresu Radio i televizija Cetinje, Obilića poljana bb, 81250 Cetinje. Kontakt poslodavca:Telefon: 041 232 261 e-mail: radio_ct@t-com.me

HeRCeG nOvi TEL: 031/323-711

JU OŠ ,,DaŠO PaviČić“ AdresA: puT pArTiZAnskih MAjki 12

Tel.: 031/324-570 Email: dirosdpavicic@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NastavNik/ca Fizike, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Profesor fizike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.g. Uz prijavu dostaviti: - dokaz o crnogorskom državljanstvu, - licencu za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama, - dokaz da kandidat ima VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu. 2. NastavNik/ca matematike, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.g., a radi zamjene odsutnog nastavnika/ce. Uz prijavu dostaviti: - dokaz o crnogorskom državljanstvu, - licencu za rad u vaspitno-obrazov-

nim ustanovama, - dokaz da kandidat ima VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu. 3. NastavNik/ca iNFormatike sa teHNikom, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.g. Uz prijavu dostaviti: - dokaz o crnogorskom državljanstvu, - licencu za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama, - dokaz da lice ima VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

KOtOR TEL.: 032/325-732

ZU aPOteKe CRne GORe MOnteFaRM PODGORiCa AdresA: ljuBljAnskA B.B.

Tel.: 020-405-920 Email: montefarmcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. Farmaceutski/a teHNičar/ka u apoteci, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Za potrebe apoteke “Dobrota” u Kotoru. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. Prijavu sa dokazima o ispunjavanju opštih i posebnih uslova dostaviti na adresu:Ljubljanska b.b., Podgorica. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

PLav TEL: 051/255-060

DOO veteRinaRSKa aMBULanta AdresA: plAv

Tel.: 251044 Oglašava potrebu za: 1. doktor veteriNarske mediciNe, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada PLAV Uslovi: Magistar veterinarskih nauka (VII/2 SSS) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: DOKTOR VETERINARSKE MEDICINE VII-2 stepen nivoa klasifikacije (300 ESCT), kopiju biometriske lične karte, ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, potvrdu o radnom iskustvu i položen stručni ispit. Dokumentaciju podnijeti na arhivu doo ,,veterinarska ambulanta ,, Plav. u roku od 3dana od dana objavljivanja konkursa

Oglasi i obavještenja

I.br. 1719/14 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Djukanović adv. iz Podgorica, protiv izvršnog dužnika Skrijelj Safeta iz Rožaja, radi naplate novćanog potraživanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 29.01.2021.godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Odredjuje se XXII prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Skrijelj Safeta iz Rožaja upisane u LN broj 928 KO Ibarac I i to: -kat.parcela broj 22/2, ukupne povrsine 319 m2 i -kat.parcela broj 22/2, ukupne povrsine 117 m2. XXII javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 26.02.2021.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zaključkom ovog izvrsitelja I.br.1719/14 od 10.02.2016.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 69.920,00 eura. Na XXII javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% od utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na XXII javnom nadmetanju, Javni izvršitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 6.992,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 časova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvršitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod CKB AD Podgorica-filijala Rožaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 01.02.2021.godine,dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA, dana 29.01.2021. godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br. 943/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Čolović Senada iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 29.01.2021 .godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI Odredjuje se deseta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Čolović Senada iz Rožaja upisane u PL broj 444 KO Bisevo i to: - kat.parcela br.14/9/1, livada 8 klase povrsine 12100m2, suma povrsine 1500m2 i pasnjak povrsine 2500m2 Sve u svojini izvrsnog duznika upisano 1/1. Deseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 26.02.2021.godine u 14,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.943/2016 od 30.06.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 18.000,00 eura. Na desetom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na desetom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 1.800,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 časova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 01.02.2021.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 29.01.2021. godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZDAJEM na duži period polunamješten jednosoban stan u zgradi Gurman - bul. Sv.Petra Cetinjskog Tel.067/061-067, 069/391-759 1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

Traži se finansijski sposoban izvođač za gradnju zgrade, površine 5.600 km², na placu od 2187 km². Podkošljun - BUDVA. Nazovite Pavla (Paul) +416-906-7080 Toronto

KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 2

Poneđeljak, 1. februar 2021.

I.br.1719/2014 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović adv.iz Podgorice, protiv izvršnog duznika Škrijelj Safeta iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 29.01.2021.godine, vrsi

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak o XXII prodaji nepokretnosti I.br.1719/2014 od 29.01.2021. godine izvršnom dužniku Škrijelj Safetu iz Rožaja, sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 01.02.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 29.01.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zapisnik o XXI prodaji nepokretnosti I.br.1719/2014 od 29.01.2021.godine izvršnom dužniku Škrijelj Safetu iz Rožaja, sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 01.02.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 29.01.2021.godine

I.br. 1051/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorice, protiv izvršnog dužnika Nokić Esada iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 29.01.2021. godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Odredjuje se treća prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Nokić Esada iz Rozaja upisane u LN broj 541 KO Ibarac I: -kat.parcela br.82, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 126 m2 -kat.parcela br.82, po kulturi livada 4.klase, površine 264 m2 -kat.parcela br.82, po kulturi dvorište , površine 500 m2 kao i nepokretnosti upisane u V listu lista nepokretnosti broj 541 KO Ibarac I i to: -kat.parcela br.82, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, prizemna zgrada, površine 126 m2 -kat.parcela br.82, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD1, prva etaža podruma, površine 50 m2 -kat.parcela br.82, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, prizemlje površine 100 m2, sve u svojini izvršnog dužnika 1/1. Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 26.02.2021.godine u 11,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1051/2017 od 11.11.2020.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 67.639,08 eura. Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četvrtom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 6.763,90 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 01.02.2021.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 29.01.2021.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO

I.br. 942/2016

I.br. 202/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP DEBIT COLLECTION DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Škrijelj Avdulaha iz Rožaja, radi naplate novčanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvršenju i obezbedjenju, dana 29.01.2021.godine donio je

JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnih dužnika Čolović Mersada i Čolović Senada oba iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 29.01.2021 .godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Odredjuje se osma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Čolović Mersada i Čolović Senada oba iz Rožaja upisane u: List nepokretnosti broj 461 KO Biševo PJ Rožaje, kat.parcela br.13/13/1, po kulturi Hitunjina ornica, pašnjak 5.klase, površine 2500 m2, - kat.parcela br.13/13/1 po kulturi Hitunjina ornica, šuma 3.klase, površine 1000 m2 Sve u svojini izvrsnog duznika Čolović Mersada upisano 1/1 List nepokretnosti broj 119 KO Biševo, Opština Rožaje: -kat.parcela br.14, RB 1, potes Dolove, po kulturi šuma 4.klase, površine 1000m2 -kat.parcela br.15, RB 147, potes Dolove, po kulturi dvorište, površine 500m2 -kat.parcela br.15, RB 147, potes Dolove, po kulturi kuća i dvorište, površine 200m2 U svojini izvršnog dužnika Čolović Senada upisano 1/1. Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 26.02.2021.godine u 14,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti koje su upisane u LN broj 461 KO Biševo utvrdjena je Zaključkom ovog izvrsitelja I.br.942/2016 od 13.03.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 3.550,00 eura, vrijednost opisanih nepokretnosti koje su upisane u LN broj 119 KO Biševo utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I. br.942/2016 od 27.07.2018.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 19.975,00 eura. Na osmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 355,00 eura za nepokretnosti upisane u LN broj 461 KO Biševo i u iznosu od 1.997,50 eura za nepokretnosti upisane u LN broj 119 KO Biševo, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 51081593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 01.02.2021. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 29.01.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se XII prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika DOO Škrijelj Avdulaha iz Rožaja upisane i to: List nepokretnosti broj 723, KO Ibarac I, oznacene kao kat.parcela br.665, po nacinu koriscenja dvoriste, povrsine 366 m2 i na istoj kat. parceli nacin korišćenja poslovni prostor porodicne zgrade, PD2, broj zgrade 1, povrsine 50 m2, svojina Skrijelj Avdulaha. XII javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 26.02.2021.godine u 12,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.202/2017 od 20.06.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 18.303,33 eura. Na XII javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% od utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na XII javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 1.830,33 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 časova Najbolji ponudilackupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod CKB AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 01.02.2021.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 29.01.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Дана 31. јануара 2021. послије дуже и тешке болести, у 81. години, преминула је наша драга

Дана 31. јануара 2021. године преминуо је наш драги

МИЛЕВА БРЕЖАНИН

СЛАВКО Стевана СТАНИШИЋ

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у ужем кругу породице, 1. фебруара у 12 часова на гробљу Свети Јован у Сутомору. Ожалошћени: браћа МИОДРАГ, НИКОЛА и МАРКО са супругама, братанићи ИВАН са супругом и МИЛАН и братанична ИВАНА са супругом

Усљед епидемиолошке ситуације, сахрана је обављена истог дана у кругу породице на гробљу Баљиновац-Вражегрмци. Кућа жалости: Вијенци Данила Киша 3/6, Подгорица.

Ожалошћени: супруга ВОЈКА, син СТЕВАН, кћерке МАРИЈА и АНА, брат СВЕТОЗАР, снахе ДАРИНКА и РАЈКА, брат од ујака МОМИР, сестра од ујака МОМИРКА, братанићи, братанична, сестрићи, сестрична, унучад и остала родбина СТАНИШИЋ и НИКОЛИЋ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

22 Посљедњи поздрав нашем драгом

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

GILE Vole te tvoje ANA i VJERA

e-mail: oglasno@pobjeda.me 36

СЛАВКУ – ГАЈУ

Ријечима се не може исказати бол настала твојим напуштањем овоземаљског живота. Неизмјерно захвални за топлу љубав и доброту коју си нам пружао. Заувијек ћеш живјети у нашим срцима. Нек твоја душа почива вјечно у царском рају.

Твоји најмилији: супруга ВОЈКА, дјеца СТЕВАН, МАРИЈА и АНА с породицама

33 Posljednji pozdrav

SLAVKU – GAJU Stevanovom STANIŠIĆU ILIJA STANIŠIĆ sa porodicom

34 Посљедњи поздрав драгом комшији

БРАНКУ БАКИЋУ Од ПЕЈОВИЋА 35

Oglasi i obavještenja

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље да је 31. јануара 2021. године, престало да куца племенито срце нашег драгог

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Dana 31. januara 2021. godine preminuo je naš dragi

SLAVKO KONJEVIĆ

VASILIJE Boškov ŽUGIĆ

МИЛАДИНА Перуте СТАНКОВИЋА 1941–2021.

Због настале пандемије, сахрана ће се обавити у кругу најуже породице 1. фебруара у породичној гробници на мјесном гробљу Јеленак.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice, 1. februara u 13 časova, na groblju u Đenovićima – Herceg Novi.

Ожалошћени: супруга МИРОСЛАВА – БЕБА, синови ЖИВОЈИН и ДАРКО, кћерка СВЕТЛАНА, браћа МИЛИВОЈЕ, САВИЋ и ВЕЉКО, сестра ЗАГОРКА, снахе ДОБРИЛА, СОЊА, АНА, ЛЕЛА и ЖЕЉКА, унучад АНА, ДАВИД и СИМОН и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: brat ŽARKO, kćerka JELENA, sin ALEKSANDAR i supruga LANA

Vječna zahvalnost za podršku i razumijevanje koje si pružao našim roditeljima.

Porodica STRUGAR

29 Posljednji pozdrav dragom

SLAVKU pok. Đura KONJEVIĆU

Dana 31. januara 2021. preminuo je u 90. godini naš dragi Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове, комшије и познанике да је наша драга

Tvoja kreativnost, sposobnost i dobrota trajno će opstati u našim srcima.

NIKOLA KONJEVIĆ sa porodicom

BRANISLAV Mitrov BAKIĆ ВОЈИСЛАВКА – СЛАВКА ЏУДОВИЋ рођена Бошковић Sahrana je obavljena 31. januara na mjesnom groblju na Crkvini.

Ožalošćeni: supruga VESELINKA, ćerka SUZANA, sin GORAN, brat NENAD, sestra DANA, snaha GORDA, zet BATO, unuk VEDRAN, unuke BOJANA i ANJA i ostala mnogobrojna rodbina

преминула послије краће болести 31. јануара 2021. године у 100. години живота. Саучешће примамо у градској капели у Беранама. Сахрана покојнице обавиће се у кругу уже породице 1. фебруара у 14 часова на градском гробљу.

Tužnim srcem javljamo da je dana 30. januara 2021. godine u 80. godini, preminula naša draga

Ожалошћени: синови СЛОБОДАН, ТИТОМИР - ЏУ, снаха НЕДА, сестричне СЕНКА, ЈОВАНКА и ЦВЕТАНА, ђеверичићи и ђеверичне МАРИНКО, МИРКО, МАРА и МИЛИЦА, унучад, праунучад и остала бројна родбина 13

Bratu od ujaka i đeveru

JELA pok. Mirka KALUĐEROVIĆ

Draga tetka

rođena Marović

Zbog epidemiološke situacije i propisanih mjera, sahrana je obavljena 31. januara u krugu najuže porodice na mjesnom groblju Vrbice u Dobroti.

BRANISLAVU BAKIĆU posljednji pozdrav

SLAVKA

od ČEDA i LJILJE

Rastajem se sa tobom sa tugom i suzama. Ponosna sam na tvoju hrabrost, časni i dostojanstveni životni put koji je svijetli primjer svima nama. Teškoće i nepravde su te ojačale i učinile posebnom. Hvala ti za neizmjernu ljubav i nježnost koju si mi podarila. Hvala ti što si me umjesto majke sa osmijehom dočekivala, za savjete, zagrljaje. Uvijek ćeš biti u mom srcu, uvijek ćeš mi nedostajati.

Posljednji pozdrav bratu

Tvoja doživotno ožalošćena sestra SENKA

24 Posljednji pozdrav dragoj strini

CVETANA VUKAJLOVIĆ

BRANKU Ilijinom PERIŠIĆU Brate, ti si bio moja maza kao najmlađi od svih nas. Hvala ti na svemu što si mi pružio kao starijoj sestri. Neka ti je vječna slava, i počivaj u miru.

Ožalošćene porodice: KALUĐEROVIĆ, RADOČAJ, MAROVIĆ, JANOVIĆ, BRGULJAN i VUKAŠINOVIĆ

JELKI

MILAN KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Draga bakice

31 25 Posljednji pozdrav našem dragom

VOJISLAVKA - SLAVKA DŽUDOVIĆ

BANJU I na dugo sjećanje. 32

Nedostajaće nam puno tvoje veliko srce, tvoja dobrota, tvoje priče, tvoja pažnja, tvoja plemenitost... Svojom požrtvovanošću činila si ljepšim i lakšim život svima oko sebe. Uvijek ćeš biti sa nama.

Od VANJE, MARINE i VUKA

Tvoji: SANDRA, VUK i VELJKO

JELA KALUĐEROVIĆ Veliko ti hvala za sve što si uradila za nas.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA”

ZORAN, TANJA, MILICA i NIKOLA RADOČAJ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Дана 31. јануара 2021. године послије краће болести у 63. години живота преминуо је наш

Dana 1. februara 2021. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage Dana 31. januara 2021. u 77. godini preminuo je naš dragi

NATALIJE Gojkove TABAŠ МИОДРАГ БАТО Перов ПЕТРИЧЕВИЋ

rođene Cerović

VASILIJA Milošev ABRAMOVIĆ S ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Због новонастале ситуације, сахрана је обављена истог дана у 12 часова у кругу уже породице на сеоском гробљу Метеризи.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice na gradskom groblju u Danilovgradu.

Ожалошћени: отац ПЕРО, брат МИЛОРАД, снаха РАДМИЛА, синовци ВЛАДИМИР и ИВАН, синовична ВЛАДАНА и остала родбина ПЕТРИЧЕВИЋ

Ožalošćeni: sinovi RADE i DRAGAN, kćerka TANJA, brat BOŽIDAR, sestre LJUBINKA i BOŽIDARKA, snahe RADINKA, SANJA i RAJKA unučad, praunučad i ostala rodbina

Tvoja PORODICA 7 Danas je četrdeset dana od smrti

4 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragoj

MIRKA Stevanovog KOVAČEVIĆA

BATU PETRIČEVIĆU

1938–2020.

Bio si moj iskreni drug i prijatelj. Nikad te neću zaboraviti kao ni dane koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru. 15

DEJO BOŠKOVIĆ sa porodicom

SAVETI ĆETKOVIĆ

Teško je naći riječi koje mogu da opišu koliko nam nedostaješ. Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Ovim putem želimo da se zahvalimo svim onim dragim ljudima koji su u nemogućnosti da prisustvuju sahrani svoje saučešće izjavili putem telefona i telegrama. Počivaj u miru. 9

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju Ostaćeš nam u lijepom i vječnom sjećanju.

Tvoja PORODICA

Četrdeset je dana od smrti mog oca i tasta

VJERA VUJOVIĆ sa porodicom

BATU PETRIČEVIĆU 16

MIJO KIRSANOV sa porodicom

MIRKA KOVAČEVIĆA

Teško je vidjeti te svuda i očekivati, a nigdje te ne naći. Kažu da vrijeme liječi sve, ali postoje određene rane koje se ne mogu nikada zaliječiti. Jedina istina je da voljeni nikad ne umiru.

POMENI

Poštovani zete

Dvije godine od kada nije sa mnom

BAĆI

DRAGOSLAVE SENSEI

Bila nam je čast što si bio naš gost! ZAHVALNO OSOBLJE CAFE BARA ,,ANTIB“

Tvoji OLJA i GORAN

Navršava se četrdeset dana od smrti mog dragog brata

Nema više tvojih priča o Kimuri. Nedostajat ćeš nam. ZORAN, MAJA, LUKA, VLADAN

BEBA

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i sportisti

moja dobra i mirna žena. Svaki dan si u mojim mislima, ja se sa bolom sjećam lijepih trenutaka zajedničkog života. Ostaćeš u mojim mislima dok sam god živ.

MIRKA S. KOVAČEVIĆA

Tvoj VLADIMIR

Bio si stožer moga roda. Sjećanje na tvoju dobrotu, bratsku ljubav i pažnju trajaće u meni do kraja života. Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno koračao.

DRAGOSLAVU VUJIČIĆU

DRAGOSLAVU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Hvala za sve tvoje ljudsko prema meni i mojoj porodici.

Porodica VUJAŠEVIĆ

Tašta MILENA

Sestra MILOSAVA KAVARIĆ sa porodicom 6

SJEĆANJE

Dana 1. februara 2021. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog brata, strica i đevera

RUŽICA Jovanova KRIVOKAPIĆ

MIRKA KOVAČEVIĆA

Posljednji pozdrav

SVETOZAR MIKI MARTINOVIĆ Čika Miki, čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. IVANA i VESNA VUJOVIĆ 12

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Živio si dostojanstveno i časno, bio pažljiv, pun razumijevanja i čvrst oslonac. S beskrajnom ljubavlju ćemo se sjećati i čuvati te od zaborava.

S ljubavlju, poštovanjem. PORODICA 17

MILORAD KOVAČEVIĆ sa porodicom 5

TV program

Poneđeljak, 1. februar 2021.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

El Čapo

Meri i Marta



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r. 10:10 Naučno – obrazovni program, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, r. 12:05 Zapis, r. 13:05 Bolnica nade II, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, s. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:25 Dojč Caffe II, s. 18:00 Dnevna soba, e. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e. 21:30 Bolnica nade II, s. 22:30 Dnevnik 3 23:15 El Čapo, s. 00:05 Zumiranje, r. 01:30 Dnevna soba, e.

 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15

   06:30 06:45 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:30 21:30 22:30 23:30 23:45 00:45

Glas Amerike Muzika Vrh program, r. Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r. Nastava za drugi razred, r. Nastava za treći razred, r. Nastava za četvrti razred, r. Nastava za peti razred, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Fudbal fest Sin II, s. Dnevna soba, r. Glas Amerike Fudbal fest, r. E sport

PINK M

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film Zakletva, s.

TV PRVA

RTCG 2

21:15 Fatalna ljubav, s. 22:30 Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

07:15 Praktična žena, r. 08:00 Grof Monte Kristo, crtani film 08:45 Čikago u plamenu, s. 10:15 Jutro, e. 11:15 Brusko, s. 13:00 Sanjalica, r. 13:45 Mame, r. 14:15 Mamini sinovi, s. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 60 minuta sa Iris, e. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Mame, s. 19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s. 20:15 Igra sudbine – retrospektiva, s. 22:30 Mamini sinovi, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Meri i Marta, film 01:00 Noćni žurnal, r.

07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:40 01:45 03:35

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Nauči me voljeti, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Okrutni Istanbul, r. Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt, e. Centralni dnevnik Među nama, e. Okrutni Istanbul, s. Good doctor, s. Totalni obrt, r. 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Ubistveno zanosna, r. Agencija za SIS, s.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. Vijesti Crvena kraljica, r. Snovi, kuća, dom, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Eliza iz Rivombroze, s. Vijesti Serija Vijesti Zabranjena jabuka, s. Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e. Čovjek iz sjene, film Bez granica, r. Svi na Vudstok, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:45 21:00 22:15

Na domaćem terenu Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Intermeco Top deset Legende Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

PoneÄ&#x2018;eljak, 1. februar 2021.

Marketing

Magazin

Poneđeljak, 1. februar 2021.

Pjevačica Katarina Bogićević za Pobjedu govori o pripremi novog albuma, duetima i spotovima

Jedva čeka ulazak u studio PODGORICA - Crnogorska glumica i pjevačica Katarina Bogićević period bez nastupa usljed korona virusa iskoristila je da radi na novim pjesmama. Kako je kazala u razgovoru za Pobjedu uveliko priprema novi album sa puno dueta za koji će biti urađeni i video-spotovi. Ističe da bez muzike i scene ne može da živi i da je njen cilj da tokom karijere ostavi iza sebe kvalitetnu muziku i spotove za nove generacije koje dolaze. Naša sagovornica smatra da u Crnoj Gori za sada ne može da se napravi ozbiljnija muzička karijere, ali se nada da će se to uskoro promijeniti zbog kvalitetnih muzičara koji su ostali u svojoj zemlji da se bave ovim zanimanjem.

POBJEDA: Koliko je teško bilo opstati na javnoj sceni od kada vlada epidemija korona virusa. BOGIĆEVIĆ: Bilo je teško izdržati cijelu prošlu godinu baš zbog svega što se izdešavalo. Mnogo gubitaka u cijelom svijetu. Meni lično kao umjetniku je bilo teško što nijesam radila jer je to moj život, imala sam više slobodnog vremena i u nekim trenucima nijesam znala što ću od sebe, ali sam se trudila da više vježbam i radim na sebi kod kuće. POBJEDA: Da li ste možda period od kada traje korona iskoristili da snimite nešto novo?

Moje biće je takvo da bez muzike ne može da živi, bez scene i publike. Konstantno su mi ideje u glavi, za projekte koje želim da ostvarim, ima mnogo toga da se uradi

Katarina Bogićević

BOGIĆEVIĆ: Snimila sam novu pjesmu ,,Cure sa Balkana“ koja je izašla u septembru 2020. godine. To mi je bio najteži period u toku ljeta da sam prosto morala da iskoristim lijepe sunčane dane da osmislim cijeli projekat i naravno uz predivnu ekipu ljudi ostvarili smo ga. POBJEDA: Što je to što Vas pokreće da stvarate muziku?

BOGIĆEVIĆ: To sam prosto ja, roditelji su mi prenijeli ovaj dar i talenat. Moje biće je takvo da bez muzike ne može da živi, bez scene i publike. Konstantno su mi ideje u glavi, za buduće projekte koje želim da ostvarim ima mnogo toga da se uradi i završi. Prosto mi je u cilju da ostavim iza sebe mnogo muzike i spotova za nove generacije koje dolaze.

POBJEDA: Što mislite o crnogorskoj muzičkoj sceni, i da li je kod nas uopšte moguće ostvariti ozbiljniju karijeru? BOGIĆEVIĆ: Mi imamo divne i talentovane ljude, ali prosto ovdje je jako teško da se ostvari ozbiljna karijera. Nadam se da će to u buducnosti da se promijeni. Voljela bih da se to promijeni jer dosta ljudi ne zna za mnoge kvalitetne umjetnike koji su odavde. POBJEDA: Kakvi su Vaši muzički planovi za naredni period? BOGIĆEVIĆ: Zatvaram se u studio na nekoliko dana i radim album, biće i dueta i video-spotova, pripremam veliki projekat koji će biti u toku cijele ove godine, naravno uz pomoć predivnih ljudi, umjetnika koji će da budu dio svega toga. Iskreno jedva čekam, jer sam shvatila da ako nijes a m k re a t i v n a osjećam se loše, a to baš nikako ne želim. B.P.