Dnevni list Pobjeda 15.02.2020.

Subota, 15. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19487 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PREGOVORI SE NASTAVLJAJU NA EKSPERTSKOM NIVOU, LITIJE NEĆE BITI PREKINUTE Predstavnici Vlade ostali su čvrsto pri stavu da nema povlačenja Zakona, ali su izrazili spremnost da pruže sve moguće garancije da će se primjena sprovoditi upravo ,,u duhu evropskih standarda koje je prepoznala i Venecijanska komisija“.

Za članove Episkopskog savjeta SPC najveći je problem što je odlučivanje iz redovnih sudova izmješteno u upravne što ,,rađa nepovjerenje da će se, ekspresno, promijeniti titular svojine nad crkvama i manastirima, ali i drugim nekretninama i posjedima SPC“

Prvi dan Minhenske bezbjednosne konferencije, Đukanović razgovarao sa svjetskim zvaničnicima

Riker: Zakon je od vjerskog postao političko pitanje

I.BOŽOVIĆ

Premijer Duško Marković i poglavar SPC u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije bez saglasnosti o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prešlo je sa vjerskog na političko i ekonomsko pitanje, ali je za Crnu Goru važno da ostvari dijalog i pokaže fleksibilnost i kreativnost – ocijenjeno je na sastanku pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Filipa Rikera sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem u Minhenu, gdje je juče počela jedna od najznačajnijih bezbjednosnih konferencija STR. 2. i 3.

Demokratski front saopštio da će učestvovati na lokalnim izborima u Tivtu

DF: Nećemo bojkot, gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije STR. 2. i 3.

STR. 6. i 7.

Učenici podgoričke OŠ „Vlado Milić“ akteri još jednog incidenta

Što piše u Odluci o obrazovanju novog organa Demokratske partije socijalista

Istraga o ubistvu Šćepana Roganovića koji je likvidiran u centru Herceg Novog

Politički savjet neće biti samo savjetodavno tijelo već će uticati i na politiku DPS-a

Djeca mahala srpskom trobojkom i uzvikivala političke parole

Saslušano 30 osoba koje se povezuju sa klanovima

STR. 2.

Stvaraju se uslovi za povezivanje domaćeg i evropskog tržišta električne energije

Krajem godine počinje trgovina na crnogorskoj berzi struje

STR. 4. i 5.

D. MALIDŽAN

STR. 10. i 11.

STR. 7.

FINALE KUPA CRNE GORE U KOŠARCI: Podgorički sastav bolji od barskog Mornara (92:83)

Budućnost Voli odbranila kup Dragana Radulović

ARENA

2

Politika

Subota, 15. februar 2020.

Prvi dan Minhenske bezbjednosne konferencije, Đukan

Riker: Zakon o slo vjeroispovijesti o postao političko p Što piše u Odluci o obrazovanju novog organa Demokratske partije socijalista

Politički savjet neće biti samo savjetodavno tijelo već će uticati i na politiku DPS-a PODGORICA - Politički savjet Demokratske partije socijalista, koji će biti formiran na sjednici Glavnog odbora, kroz preporuke, mišljenja i razmatranje idejnih i političkih pitanja uticaće na politiku DPS-a. To je navedeno u Odluci o obrazovanju Političkog savjeta Demokratske partije socijalista koja će biti usvojena na sjednici Glavnog odbora te partije u srijedu 19. februara.

- Zadatak Političkog savjeta je da razmatra idejna i poltička pitanja od značaja za DPS, programska dokumenta, izborni program, kao i druga pitanja od značaja za djelovanje partije, i s tim u vezi daje mišljenja i preporuke organima DPS – navodi se u odluci u koju je Pobjeda imala uvid.

Novim Statutom DPS-a predviđeno je da će predsjednik Političkog savjeta po automatizmu postati i član Predsjedništva, što tijelu daje specifičnu težinu.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid navodi se da Politički savjet bi trebalo da ima predsjednika i 11 članova.

– Predsjednika i članove Savjeta imenuje Glavni odbor Demokratske partije socijalista, na prijedlog Predsjedništva, iz reda istaknutih javnih stručnjaka iz različitih oblasti društveno-političkog života, koji su članovi ili simpatizeri

Bira se i novo predsjedništvo, izvjesna nova lica Glavni odbor će na sjednici izabrati i novo Predsjedništvo u čiji sastav će izvjesno ući nova lica.

Po Statutu DPS-a predsjednik i zamjenik predsjednika partije, predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore, ako su članovi Partije, politički direktor Partije, predsjednik Poslaničkog kluba i predsjednik Političkog savjeta po funkciji su članovi Predsjedništva Partije. To znači da će u novi saziv Predsjedništva ući šef poslaničkog kluba Nikola Rakočević.

U prošlom sazivu članovi četrnaestočlanog Predsjedništva osim Đukanovića Markovića bili su potpredsjednik Vlade Milutin Simović, savjetnik predsjednika Milan Roćen, potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, generalni sekretar Predsjedništva Slavoljub Stijepović, poslanice Daliborka Pejović, Marta Šćepanović i Marija Maja Ćatović, savjetnik predsjednika Petar Ivanović, poslanik Halil Duković, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, Miodrag Bobo Radunović i Ilija Ašanin.

Način izbora i broj članova Predsjedništva Partije utvrđuje se odlukom Glavnog odbora.

partije, navodi se u članu 2.

Odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, na čelo Političkog savjeta trebalo bi da se nađe neko od iskusnijih dugogodišnjih kadrova koji nijesu članovi Glavnog odbora.

Politički savjet za svoj rad odgovara Predsjedništvu i Glavnom odboru i najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o radu.

- Za izvršavanje radnih zadataka Politički savjet može imenovati povremena radna tijela,

komisije radne grupe i ekspertske grupe. Zadatak i sasstab povremenih radnih tijela utvrđuje se aktom o obrazovanju kao i Poslovnik.

Stručne i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Direktorat DPS-a, navodi se u Odluci.

Politički savjet je organ koji je predviđen odlukama Kongresa DPS-a iz 2015-godine ali nikada nije bio formiran zbog slučaja Svetozara Marovića koji je bio u prošlom sazivu na N.ZEČEVIĆ njegovom čelu.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije saopšteno

Za finansiranje rada političkih subjekata 7, 36 miliona eura PODGORICA - Ukupna budžetska sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata za ovu godinu iznose 7,36 miliona eura - saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.

Odredbama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja je propisana obaveza za Ministarstvo finansija i organe lokalne

uprave nadležne za poslove finansija da do 31. januara donesu odluku o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u 2020. godini.

- Njihova obaveza je da objave tu odluku na internet stranici u roku od sedam dana od njenog donošenja - navedeno je u saopštenju.

Agencija je uradila postupak nadzora nad primjenom ove

Sastanak Đukanovića i Rikera

(Od našeg izvještača) MINHEN – Pitanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti, prešlo je sa vjerskog na političko i ekonomsko pitanje, ali je za Crnu Goru važno da ostvari dijalog i pokaže fleksibilnost i kreativnost – ocijenjeno je na sastanku pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Filipa Rikera sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem u Minhenu, gdje je juče počela jedna od najznačajnijih bezbjednosnih konferencija.

U Minhenu se ove nedjelje sastaju šefovi država i vlada i politički stretezi iz brojnih zemalja kako bi razgovarali o „prijetnjama svjetskom miru“ i globalnim pomjeranjima u svjetskim odnosima moći.

Filip Riker, visoki američki zvaničnik, jedan od učesnika konferencije poručio je na sastanku sa Đukanovićem, da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate ono što se dešava na Balkanu. Đukanović je Rikera upoznao i sa situacijom u zemlji nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- Jasno je da je ovo pitanje sa područja vjerskog, prešlo na političko i ekonomsko. Jako je važno ostvariti dijalog i poka-

Region će ojačati kada Crna Gora bude dio EU Đukanović se na marginama Minhenske konferencije sastao sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom, ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom. Oni su istakli važnost dinamičnog nastavka politike proširenja uz ocjenu da su poruke nove briselske Komisije ohrabrujuće, u susret očekivanoj odluci za početak pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albanijom tokom hrvatskog predsjedavanja i Zagrebačkom samitu.

Evropska perspektiva Balkana, nema alternativu, zajednički su ocijenili Đukanović i Lajčak i pohvalili odlične odnose dvije države uz podsticaj njihovom daljem razvoju u obostranom interesu. Đukanović se u Minhenu sastao i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom. Hejnc je iskazao visoke ocjene za strateški pogled predsjednika Đukanovića i istakao da je Rokfeler fond veoma aktivan u Regionu, uključujući i kroz uticaj na formiranje politika Evrope i SAD prema Balkanu, i da će tako biti i ubuduće. Šarec je poručio da Slovenija vidi Crnu Goru kao partnera i prijatelja i jedina agenda između dvije države je dobra saradnja zato što razumijemo jedni druge.

zati fleksibilnost i kreativnost.

SAD će pojačati podršku Crnoj Gori u borbi protiv dezinformacija. Mi zaista imamo odlične odnose i ponosni smo na to.

Imamo poseban osjećaj za zamlje Zapadnog Balkana, a mene posebno raduje što o aktuelnoj situaciji u regionu mogu da popričam sa predsjednikom

Đukanovićem, koji uvijek ima dobar i realan osvrt na stanje na Balkanu – rekao je Riker u Minhenu.

Iz kabineta Đukanovića su kazali da je crnogorski predsjednik informisao pomoćnika državnog sekretara o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori nakon donošenja Zakona o slobodi

Demokratski front saopštio da će učestvovati na lokalnim izborima u T zakonske obaveze, nakon čega je konstatovala je da su Ministarstvo i svih 25 organa lokalne uprave donijeli i objavili odluku o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata.

Agencija će, kako se navodi, redovno obavljati kontrolu isplate sredstava političkim subjektima u skladu sa ovim odlukama i Zakonom. R.P.

DF: Nećemo bojkot, gotovo je izv PODGORICA - Demokratski front će učestvovati na lokalnim izborima u Tivtu koji će biti održani 5. aprila, saopšteno je iz tog političkog saveza.

- Slijedeći želju građana Tivta i ukupni ambijent koji je na veličanstvenim litijama pokazao, njihovu ubjedljivu većinu, donijeli smo odluku da izađemo na izbore u toj opštini. Prije

toga smo razgovarali sa svim potencijalnim partnerima, koji takođe hoće isto i hoće pobjedu. Gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije u Tivtu, što DF snažno zagovara.

Posebnu snagu za ovu odluku dalo nam je raspoloženje iz naše najvažnije adrese - Srpske pravoslavne crkve koja zna i očekuje da ćemo uspjehom

na ovim izborima doprinijeti odbrani svetinja, saopštili su iz Demokratskog fronta.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede iz vrha prosrpskih stranaka, zajednička lista u Tivtu, iako ima podršku SPC, još je daleko od realizacije zbog ličnih animoziteta na relaciji vrha DF-a sa liderom Demokrata Aleksom

Politika

Subota, 15. februar 2020.

nović razgovarao sa svjetskim zvaničnicima

obodi od vjerskog pitanje Za pohvalu napredak na modernizaciji društva Predsjednik Milo Đukanović se, na marginama Minhenske konferencije, sastao sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom, koji je ukazao na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

Predsjednik Crne Gore je saopštio da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele ključne ciljeve u vanjskoj politici, kao i posvećenost multilateralizmu i transatlantskom zajedništvu.

Pozitivnim su ocijenili saradnju u okviru NATO-a, što potvrđuje između ostalog, angažovanje Crne Gore u Letoniji u borbenoj grupi pod komandom Kanade u okviru Unaprijeđenog prisustva na istoku.

Premijer Kanade Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanja evropskih i evroatlantskih standarda. Ukazao je na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

vjeroispovijesti, ističući da je riječ o Zakonu koji učvršćuje slobodu vjeroispovijesti i jedan je od osnovnih ustavnih principa odvojenosti crkve i države.

- Ovo pitanje se bez sumnje preselilo sa vjerskog na politički teren, kazao je Đukanović i naglasio da je riječ o manipulaciji vjerskim osjećanjima ljudi, protestima protiv nepostojeće namjere države da otme nešto što im i ne pripada. Država je odlučna da istraje u odbrani građanskih, multietničkih vrijednosti evropske Crne Gore kazao je on.

BRITANIJA UTICAJNA

O stanju na Balkanu i evropskoj perspektivi zemalja regiona, Đukanović je na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije razgovarao i sa generalnim direktorom za politička pitanja u Forin ofisu Ričardom Murom.

- Iako smo izašli iz EU, mi ćemo udvostručiti naš rad na Zapadnom Balkanu i ostati uticajna evropska država. Podržavamo vas i divimo se svemu što je Crna Gora uspjela da uradi posljednih godina – poručio je Mur. Ovogodišnja bezbjednosna konferencija u Minhenu bavi se krizom Zapada, ali i pitanjem kako bi Evropska unija trebalo da se postavi u svijetlu novih sukoba. Predsjedavajući Min-

henske konferencije Volfgang Išinger smatra da bi Njemačka trebalo više vojno da se angažuje, dok njemački predsjednik kritikuje Vašington, Kinu i Rusiju.

KRITIKE

U uvodnom izlaganju na otvaranju godišnje Minhenske bezbjednosne konferencije, njemački predsjednik Frank Valter Štajnamjer optužio je SAD, Kinu i Rusiju da zbog ,,takmičenja velikih sila“ koje prijeti novoj trci nuklearnim naor u ž a n j e m , š i re g l o b a ln o nepovjerenje i nesigurnost.

- Rusija je vojnu silu i prisilno pomjeranja granica na evropskom kontinentu još jednom učinila sredstvima politike. Kina prihvata međunarodno pravo samo selektivno i samo kada se ne protivi vlastitim interesima – rekao je Štajnmajer.

- I naš najbliži saveznik, Sjedinjene Države, pod sadašnjom administracijom, odbacuju ideju međunarodne zajednice - rekao je njemački predsjednik.

Rezultat svega toga, smatra njemački predsjednik jeste „više nepovjerenja, više naoružanja i manje sigurnosti, sve do nove nuklearne trke“.

Kao odgovor, Njemačka bi trebala povećati troškove odbrane kako bi doprinijela evropskoj sigurnosti i održala savezništvo

Bivši član Odbora za izbornu reformu poručio da je zbog nepovjerenja među političkim akterima propao rad tog tijela

sa Sjedinjenim Državama, priznajući da američki interesi gravitiraju daleko od Evrope prema Aziji.

On je također pozvao na evropsku politiku prema Rusiji koja nije ograničena ,,samo na osuđivanje izjava i sankcije“.

Evropa, kaže on, mora pronaći ,,vlastitu ravnotežu sa Kinom, negdje između pojačavanja konkurencije među sistemima i potrebe za saradnjom“.

SNAGA ZAPADA

Ove godine bezbjednosna Konferencija u Minhenu u fokus stavlja pitanje snage Zapada.

Kako je navedeno u godišnjem izvještaju objavljenom uoči početka skupa, postavlja se pitanje što za svijet znači situacija u kojoj Zapad pozornicu prepušta drugima u trenucima kada ne može da usaglasi zajednički strategiju. Navode se i primeri jačanja nacionalista i protivnika liberalizma u samim državama Zapada. U Evropi, u tom kontekstu, najprije se navodi primer premijera Mađarske Viktora Orbana.

- Mađarski premijer Viktor Orban predstavio se kao pionir u kritikovanju ,,liberalne“ Evrope, redefinišući 'hrišćansku demokratiju' kao suštinski 'neliberalnu demokratiju'. To na domaćem terenu za njega znači odbranu tradicionalnih porodičnih vrijednosti protiv 'liberalne dekadencije' a na međunarodnom planu, prema Orbanu, neliberalne demokrate moraju da se suprotstave liberalnim elitama koje zagovaraju svet bez nacija i otvorena društva. Orban i drugi odbacuju liberalni internacionalizam i zagovaraju novi nacionalizam koji predstavljaju kao jedini način zaštite suvereniteta svojih nacija - navodi se u izvještaju ali i uz konstataciju da isti ti lideri, bez obzira na sve kritike i dalje „rado prihvataju novac Evropske unije za unapređenje svojih privatnih interesa“.

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mas pozvao je Njemačku i Evropu da preuzmu veću međunarodnu ulogu u razvijanju odnosa sa SAD. - Predugo smo mi Evropljani zatvarili oči pred neugodnom stvarnošću što za nas znači povlačenje SAD-a iz vojnog angažmana i međunarodnih ugovora - rekao je Mas u Minhenu, na panelu posvećenom prirodi međunarodnog poretka.

On je pozvao i na „izgradnju evropske bezbjednosne i odbrambene Unije kao snažnog, evropskog stuba NATO-a“. Dodao je i da je Njemačka spremna da razgovara o evropskoj strategiji koja se odnosi na francuski arsenal nuklearnog oružja. Konferencija će biti nastavljena danas, razgovorima o jačanju Evrope u svijetlu sve većih bezbjednosnih izazova na kontinentu.

Jovana ĐURIŠIĆ

Tivtu

vjesna zajednička lista opozicije Bečićem. Zajednička opoziciona lista je po prvi put pomenuta na sastanku sa Mitroplitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem sa dijelom opozicije na Cetinju.

Sat prije saopštenja iz centrale oglasio se i Opštinski odbor Nove srpske demokratije Tivat, koji je obavijestio ,,građane da će NSD učestvovati na tim

izborima“.

- To činimo shodno odluci Opštinskog odbora i Glavnog odbora stranke, kao organa nadležnog za to pitanje, a predviđeno Statutom NSD. Takođe vas obavještavamo da smo, u punom demokratskom kapacitetu otvoreni za saradnju i pravljenje koalicije sa ostalim opozicionim stranka-

3

ma u našoj opštini, kako bi i na taj način pokazali želju i spremnost za promjenu ovog odnarođenoga režima koji je odavno zaslužio da više ne bude na tom mjestu, navodi se u saopštenju.

Prošle lokalne izbore u Tivtu većina opozicije, uključujući DF, Demokrate i Uru je bojkotovala.

N. Z.

Blažić: Bez dijaloga nema rješenja krize Prof. dr Đorđije Blažić kazao da je spreman da profesionalno pomogne u nastavku rada na izbornom zakonodavstvu, ali takav angažman bi, kako je rekao, podrazumijevao ozbiljan, dominantno profesionalan i argumentovan rad svih članova Odbora, bez međusobnih političkih prepucavanja i favorizovanja partijskih interesa PODGORICA – U trenutnom društvenom i političkom miljeu, bez otvorenog i konstruktivnog dijaloga, ne možemo očekivati prevazilaženje ne samo društvene, političke, već i nažalost duže institucionalne krize ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, a koji je, u ime akademske zajednice, bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

- Osnovna prepreka dijalogu, koja bi se, a priori, morala prevazići je nepovjerenje naročito aktera političke scene, koji bi se morali odreći bilo kakvih političkih maksimalističkih zahtjeva i fokus svog djelovanja usmjeriti dominanatno na poljuljani princip vladavine prava, kadrovsko i institucionalno jačanje državnih i lokalnih institucija. To bi doprinijelo vraćanju povjerenja građana u izborni sistem a naročito u državne i lokalne institucije, i eliminisalo bi učestale blokade institucija – poručio je Blažić.

On je, komentarišući mogućnost da se u ovoj godini ponovo otvori dijalog o izbornom zakonodavstvu, na šta poziva vlast, rekao da bi ga takva vijest radovala.

- Iskreno, radovala bi me vijest da će biti dijaloga o svemu, uključujući i oblast izbornog zakonodavstva. Međutim, za takav dijalog potrebno je da postoji dobra i iskrena namjera svih društvenih faktora kao aktera dijaloga, a pogotovo političkih partija, bez obzira da li su inkorporirane u Skupštini Crne Gore.

Akademska zajednica, civilni sektor i drugi činioci društva imaju svoje uloge u tom dijalogu – rekao je Blažić.

Prema njegovim riječima, upravo međusobno nepovjerenje političkih aktera, o čemu je, kako kaže, u više navrata jasno upozoravao pojedine poslanike - članove Odbora, nije dovelo do saglasnosti o ključnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika.

- Iako su napori civilnog sektora, akademske zajednice, ali i političkih aktera u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva učinili značajne korake u njegovom oblikovanju, ipak još nije sve urađeno u onoj mjeri koja bi bila u punoj saglasnosti sa ustavno pravnim uređenjem ostvarivanja prava građana na suverenitet i realizaciju aktivnog i pasivnog biračkog prava. Nadajmo se da će razum i očekivanja građana uticati na partije i njihove poslanike da shvate da ni oni nemaju ekslu-

Nema pravnih smetnji za rad na izbornom zakonu iako je izborna godina Đorđije Blažić smatra da nema pravnih smetnji da se nastavi rad na izbornom zakonodavstvu, iako smo u izbornoj godini.

- Uobičajeno je, ali samo kao evropski standard, da se izborno zakonodavstvo ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini, što je sasvim razumljivo, ali i primjenjivo u stabilnim političkim sistemima. Međutim, naša država još nije postigla potreban nivo društvene, političke, ni institucionalne stabilnosti, i u takvim okolnostima taj princip, nažalos, nije primjenjiv kod nas. Naravno, u pravnom smislu nema nikakvih pravnih smetnji da se nastavi rad na izbornom zakonodavastvu, ali se mora imati u vidu da bi on morao biti okončan u nekom primjerenom periodu koji bi omogućavao da se obezbijede svi zakonski uslovi za organizaciju i održavanje novih slobodnih i fer izbora po novom zakonu – kazao je Blažić.

zivno pravo da izborni sistem kreiraju u skladu sa partijskim interesima, već da je riječ o jednom od najvažnijih zakona kojima se uređuje ostvarivanje suverenog prava birača da kreira ustavotvornu i zakonodavnu vlast, kao i lokalni predstavnički organ, a samim tim, preko Skupštine Crne Gore i skupština lokalnih zajednica, i ostale državne i lokalne institucije – kazao je Blažić.

Na pitanje da li bi učestvovao u novom dijalogu o izbornom zakonu, Blažić je kazao da je spreman da profesionalno pomogne u tom procesu, a vjeruje da postoji ista spremnost i kod njegovog kolege Borisa Bastijančića koji je, takođe, bio član Odbora za izbornu reformu u ime akademske zajednice. Ipak, to je uslovio ozbiljnim radom svih članova Odbora, bez međusobnih prepucavanja.

- Što se tiče ličnog angažmana, a vjerujem i angažmana mog uvaženog kolege iz akademske zajednice, ali i civilnog sektora, postojala bi spremnost da i dalje pomognemo profesionalno u skladu sa našim mogućnostima, jer takav odnos doživljavam kao našu profesionalnu i građansku misiju i odgovornost. Međutim, takav angažman bi podrazumijevao ozbiljan, dominantno profesionalan i argumentovan rad svih članova Odbora, bez međusobnih političkih prepucavanja i favorizovanja partijskih interesa na uštrb ustavnosti u predlaganju zakonih rješenja, odnosno principa vladavine prava.

Time se ne umanjuje pitanje političke cjelishodnosti pojedinh prijedloga, ali svakako oni ne mogu da budu nesaglasni sa Ustavom i ratifikovanim međunarodnim ugovorima – dodao je Blažić.

Vladajuća koalicija krajem decembra prošle godine povukla je prijedlog izbornog zakona, za čije usvajanje je bila potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, i ponudila ga opoziciji kao platformu za dalje razgovore.

I. KOPRIVICA

Odluka Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije

Milašinović nije izabran za direktora ASK-a PODGORICA – Savo Milašinović nije juče izabran za direktora Agencije za sprečavanje korupcije. On nije dobio potreban broj glasova članova Savjeta ASK-a, pa će biti raspisan novi konkurs.

Za Milašinovića su glasali čla-

novi Savjeta Rifat Hadrović, Goranka Vučinić i Gavrilo Čabarkapa, dok nije dobio podršku Zlatka Vujovića i predsjednika Savjeta Momčila Radulovića.

Savjet ASK-a izabrao je 13. januara Milašinovića za vršioca

dužnosti direktora te institucije.

Doskorašnji direktor ASK-a, Sreten Radonjić, krajem prošle godine je izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

R. P.

4

Ekonomija

Subota, 15. februar 2020.

Održana sjednica Odbora Udruženja energetike PKCG

Vukmirović: Bez TE nema stabilnog sistema Valorizacija vodotoka Pive izgradnjom HE Komarnica, Kruševo i Piva 2 je optimalno rješenje i očekivati je dinamičniji rad na ovim projektima, naveo je sekretar udruženja energetike Ranko Vukmirović PODGORICA - Elektroenergetski potencijal jedan je od najznačajnijih i treba ga razvijati na dugoročno održiv način, saopšteno je juče na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore.

- Učešću obnovljivih izvora energije treba posvetiti posebnu pažnju sa naglaskom na energiju vjetra i sunca. To je grana privrede koja, ako se blagovremeno izgrade novi izvori, može postati značajni izvoznik i doprinijeti poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa – kazao je sekretar Odbora Ranko Vukmirović.

Istakao je da je valorizacija vodotoka Pive, izgradnjom hidroelektrana Komarnica, Kruševo i Piva 2, što čini jedinstven sistem, optimalno rješenje i dodao da je za očekivati dinamičniji rad na ovim projektima. Naveo je da su značajan energetski potencijal rezerve uglja u pljevaljskom i beranskom bazenu.

- Dokazane rezerve ležišta Maoče i drugih zahtijevaju novi pristup u izgradnji termoelektrane sa primjenom novih tehnologija sa nultom emisijom gasova - rekao je Vu-

Sjednica u PKCG

kmirović i naveo da se stabilan elektroenergetski sistem postiže kombinacijom drugih izvora električne energije sa termoelektranom.

- Zato se moraju uložiti nova znanja kako ne bi ovo ogromno bogatstvo bilo zanemareno – poručio je Vukmirović.

Vlada je 12. decembra prošle godine donijela odluku o Energetskom bilansu za 2020. godinu kojim je planirana bruto potrošnja električne energije od 3,62 hiljada gigavat sati (GWh), slično kao lani. Od toga iz sopstvenih izvora treba da bude obezbijeđeno 3,45 hiljada GWh, a saldom od uvoza/ izvoza 161,3 GWh.

Kinetička energija Direktor njemačke kompanije Afkem AG Raimund Vunder predstavio je koncept kinetičke energije kao vida obnovljivog izvora energije. Partner ove firme je podgorička kompanija World Vision Corp, koja namjerava da u Crnoj Gori izgradi prve elektrane na kinetički pogon.

Vunder je kazao da te elektrane rade 8.000 sati godišnje, a za redovno održavanje im je potrebno sedam dana na pola godine.

Ne emituju štetne gasove, a rad ne zavisi od vremenskih prilika.

- Elektrana na kinetički pogon se može montirati u centru, a može i na periferiji grada – rekao je Vunder, koji smatra da su one idealan dodatak solarnoj i energiji vjetra, jer smanjuju troškove mreže i prenosa, a energija se može proizvesti kad je potrebna. Kompanija World Vision Corp će predložiti Vladi da energetski objekti na kinetički pogon budu uvršteni u zakon o zelenoj energiji, saopšteno je na sastanku.



Dokazane rezerve ležišta Maoče i drugih zahtijevaju novi pristup u izgradnji termoelektrane sa primjenom novih tehnologija sa nultom emisijom gasova rekao je Vukmirović

Predviđeno je učešće električne energije iz HE od 52,78 odsto, iz TE 38,1 odsto, iz VE 9,09 odsto i iz solarne energije 0,06 odsto, a iz malih hidroelektrana 8,4 odsto.

- U 2018. godini nedostajalo je 36 odsto energije, u 2019. 37,4 odsto, a u ovoj bilansom je predviđeno da će nedostajati 41,87 odsto energije – izjavio je Vukmirović.

On je dodao da se potrebe za biomasom i ugljem pokrivaju iz sopstvenih resursa.

- Planom je deficit električne energije sveden na ispod pet odsto. Najveći uticaj na ukupni deficit imaju nafta i prirodni gas, koji čine 40,35 odsto ukupnih potreba za energijom, a uvoze se u potpunosti – kazao S. P. je Vukmirović.

Podrška modernizaciji politiku i prati njen rad.

Sastanak Radunovića i direktora PU Miomira M. Mugoše je bio posvećen analizi aktivnosti PU i planiranju rada u skladu sa politikama Ministarstva finansija. Raspravljalo

Krajem godine počinje trgovin na crnogorsko berzi struje

Sa početkom operativnog rada berze stvoriće se uslovi za bolj energije u Crnoj Gori, ali će pravo tržište omogućiti podmorski spajanje tržišta sa evropskim - navela je portparolka Berze elek

Radni sastanak ministra finansija i direktora Poreske uprave

PODGORICA - Ministar finansija Darko Radunović saopštio je juče da Poreska uprava za nastavak razvoja i modernizaciju ima punu podršku Ministarstva finansija, kao organa koji kreira poresku

Stvaraju se uslovi za povezivanje domaćeg i evropskog tržišta

se o tumačenju pojedinih odredbi poreskih propisa, a definisana je dinamika i vremenski okvir za realizaciju reforme poreske administracije, elektronske fiskalizacije i FATCA. M.P.M.

Kursna lista USD

1.08420

JPY

119.11000

GBP

0.83208

CHF

1.06410

AUD

1.61510

CAD

1.43630

PODGORICA - Crnogorska berza električne energije je trenutno u finalnoj fazi pregovora sa potencijalnim strateškim partnerom norveškim Nord pulom (Nord Pool), koji bi trebali biti uskoro završeni.

Time bi se stekli uslovi za implementaciju tog tržišta u Crnoj Gori do kraja godine, saopšteno je Pobjedi iz berze.

Portparolka berze Dragana Radulović navela je da će na taj način biti postavljeni pred u s l ov i z a p ove z i va n j e crnogorskog tržišta električne energije sa evropskim.

TRGOVINA

- Početak trgovine na berzi se očekuje krajem godine, što zavisi od tehničke implementacije sistema za operativni rad, kao i harmonizacije zakonodavnog i regulatornog aspekta. Trgovinu će moći da obavljaju svi koji zadovolje uslove – kazala je Radulović Pobjedi.

Dodala je da je naše tržište električne energije malo i puna likvidnost berze očekuje se

Najveću korist imaće crnogorske kompanije U crnogorskoj berzi očekuju da će najveću koprist imati domaće kompanije jer se, kako navodi Radulović, otvara novi vid tržišta za plasman ili kupovinu energije.

- Na taj način, dolaze do novih partnera, novih proizvoda, povoljnijih cijena, a da ne moraju ulaziti u bilateralne aranžmane sa bilo kim osim sa berzom. Potpuno anonimno, po cijeni koja je vidljiva svima, znajući da je u svakom momentu jedini kriterijum najpovoljnija cijena, jer je kvalitet usluge kad je energija u pitanju, jednak za sve – naglasila je Radulović.

povezivanjem sa regionalnim tržištima.

- Ali je to samo početak. Pravo tržište biće omogućeno realizacijom spajanja tržišta sa Italijom, čime bi se napravio prvi korak za spajanje našeg tržišta sa evropskim – istakla je Radulović. Prema njenim riječima za Crnu Goru, koja je za sada operativna samo na tri energetske granice (uslijed svoje geografske pozicije), četvrta granica ka Italiji spajanjem tržišta bi dala ogromne mogućnosti za dalji plasman ili nabavku energije.

- U toj situaciji tržište postaje apsolutno konkurentno i nema prepreka za trgovinu u cijeloj Evropi posredstvom naše berze, a uređenje sistema je takvo da je cijena transparentna i dostupna svima na uvid – istakla je Radulović.

Navela je da početak rada podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije podstiče razvoj regionalnog tržišta električne energije.

- Naš cilj je stvaranje novih poslovnih mogućnosti svim učesnicima na tržištu, bolja efikasnost, konkurentnije cijene,

Zaključen spor Instituta dr ,,Simo Milošević“ i dr Đorđevića

Čeka se odluka sudi PODGORICA – Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu po kojoj je iz Instituta dr ,,Simo Milošević“ trebalo da iseli dr Borko Đorđević sa svojim Mediteranskim hirurškim centrom za plastičnu i rekonstrutivnu hirurgiju, postupak je ponovo sproveden, pa će sudbina ovog spora biti poznata za mjesec.

Ukidnom presudom Apelacionog suda bilo je naloženo da se pribavi dokumentacija o registraciji Mediteranskog centra od upisa 1994. do posljednje izmjene 2015. godine te da se utvrdi da li je potpisana arbitražna klauzula, imajući u vidu da su iz ovog centra tvrdili da je predviđena arbitraža u Ženevi.

Prvom presudom sudija Faruk Mušović odbio je prigovor da je tužba nedopuštena zbog toga što je država titular svojine i naveo da struktura akcionara Instituta ne predstavlja smetnju da sam bez saglasnosti akcionara podnese

tužbu kojom traži povraćaj prava korišćenja nepokretnosti. Iz Mediteranskog centra su tvrdili da Institut nije mogao da traži povraćaj poslovnog prostora, jer ugovor nije raskinut, te da je prije toga bilo potrebno regulisati međusobna prava proistekla iz rada centra. S druge strane, iz Instituta su tvrdili da nema potrebe da se raskida ugovor koji je ispunjen, a koji je prestavio da važi istekom roka koji je njime predviđen.

Poslovni prostor Instituta činio je 40 odsto osnivačkog uloga kada je, prije 26 godina, osnovan Mediteranski hirurški centar, ali kako je ugovor o osnivanju istekao u septembru 2016. godine, isteklo je i pravo korišćenja ovog prostora, pa je dalje zadržavanje prostora u državini tuženog povlačilo povećanje njegovog osnivačkog uloga, tvrdili su iz Instituta.

Iz Mediteranskog centra su ukazivali da je dr Đorđević izveo građevinske i zanatske radove koji su trajnog karakte-

Igalo

ra, pa se takva ulaganja ne mogu ukloniti bez oštećenja ili umanjenja vrijednosti. Sa dva miliona eura koliko je kompanija Atalanta uložila u medicinsku opremu, njen vlasnički

Ekonomija

Subota, 15. februar 2020.

a električne energije

Vlada objavila program rada za tekuću godinu

e na oj

U martu novi zakon o planiranju i izgradnji Većina zakonskih prijedloga biće upućena Briselu radi davanja mišljenja. Za mnoge zakone biće rađena i detaljna analiza jer će oni imati uticaj na budžet države, građane i privredu

Dragana Radulović

je i konkurentnije tržište električne i energetski kabl, što će biti prvi korak za ktrične energije Dragana Radulović veća sigurnost, kvalitet i standard usluga – poručila je Radulović.

Podsjetila je da su Elektroprivreda, Crnogorski operator tržišta električne energije i Crnogorski elektroprenosni sistem potpisali u junu 2017. ugovor o osnivanju berze električne energije i njen statut. Berza je prošle godine završila selekcije kandidata za otpočinjanje pregovora oko potencijalnog strateškog partnerstva. Odabran je norveški Nord pul kao kandidat sa kojim će se prvo početi razgovori. Saradnja sa norveškom kompanijom uključuje podršku za uspostavljanje procesa i procedura potrebnih za funkcionisanje nacionalnog danunaprijed tržišta u Crnoj Gori, povezivanje tržišta sa susjednim zemljama i procese kliringa i finansijskog poravnanja.

TRŽIŠTE

Prema njenim riječima osnivanje berze podstiče razvoj konkurentnog, transparentnog i pouzdanog tržišta električne energije.

5

- Tržište će biti anonimno, niko neće znati s kim trguje pa tako neće moći ni da utiče na cijenu koja će, u svakom datom trenutku, biti realna – o b j a s n i l a j e R a d u l ov i ć .

Izvještavanje o trgovanim količinama biće svakodnevno, a na berzi će struju moći da nabave postojeći i budući snabdjevači, koji će moći da kupuju od satnih količina energije do godišnjih profila.

- Korist za potrošače bi trebala da se osjeti u mogućnosti koja bi se otvorila snabdijevačima da na još povoljniji način nabavljaju energiju. Spajanje tržišta bi otvorilo i opcije pojavljivanja drugih snabdijevača na sceni – rekla je Radulović.

Podsjetila je da je hrvatsko tržište doživjelo poslovni bum povezivanjem sa slovenačkim i time sa internim evropskim tržištem.

- Opcije koje se otvaraju tada su gotovo neograničene, jer u jednoj situaciji možete kupiti energiju u Portugalu, a već u sljedećem satu je možda prodajete u Norveškoj – pojasnila S. POPOVIĆ je Radulović.

ije o iseljenju

PODGORICA – Vlada je programom rada za tekuću godinu planirala donošenje seta prijedloga ekonomskih zakona među kojima već do kraja marta izmjene zakona o planiranju i izgradnji. U drugom kvartalu su planirane izmjene zakona o porezu na dobit i PDV-u i PIO, u trećem o računovodstvu, a u četvrtom carinskog zakona.

Većina zakonskih tekstova biće upućena Briselu radi davanja mišljenja. Za mnoge zakone biće rađena i detaljna analiza uticaja propisa (RIA), jer će uticati na budžet, građane i privredu.

Vlada je program rada usvojila 6. februara, a objavila juče. Njime su planirane 143 obaveze, od čega 58 iz političkog sistema, unutrašnje i vanjske politike i 85 obaveza iz ekonomske politike i finansijskog sistema.

U normativnom dijelu planirano je 48 obaveza, od čega 11 iz političkog sistema, unutrašnje i vanjske politike i 37 iz ekonomske politike i finansijskog sistema - saopšteno je nakon sjednice Vlade.

LEGALIZACIJA, PDV...

U najavi izmjena zakona o planiranju i izgradnji se navodi da će biti uklonjene administrativne barijere, riješeno pitanje komunalnog opremanja građevinskog zemljišta do donošenja plana generalne regulacije… Do kraja marta Vlada treba da donese i prijedlog izmjena zakona o stečaju. Njime će se dodatno unaprijediti pravni okvir u dijelu izbora stečajnih upravnika što bi trebalo da pruži dodatne garancije da će obavljati svoje dužnosti stručno i profesionalno.

Za prvi kvartal je planirano donošenje izmjena zakona o energetici u dijelu usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Do kraja marta Vlada treba da donese i odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2020 - koja će sadržati količine, početne cijene.

U drugom kvartalu Vlada je

Brži upis u katastar U drugom kvartalu planirano je donošenje prijedloga izmjena Zakona o državnom premjeru i katastru. Njime se, kako je objašnjeno, stvaraju uslovi za ubrzavanje upisa u katastar nepokretnosti, uređuje se pitanje uspostavljanja elektronskog šaltera i skraćuju vrijeme i troškovi za podnošenje zahtjeva. Pravo žalbe zamijeniće se pravom pokretanja upravnog spora, čime će se ubrzati postupak upisa. Urediće se i uspostavljanje registra prometovanih nekretnina.

Reforma policije Vlada je planirala da do kraja marta donese prijedlog zakona o kriznom upravljanju. Do kraja juna treba da bude donesen i prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima kojim će se nastaviti reforma Uprave policije,

planirala da uskladi zakon o porezu na dobit sa evropskim direktivama o zajedničkom s i st e m u o p o re z i va n j a z a matične i zavisne kompanije u različitim državama članicama u cilju eliminisanja dvostrukog oporezivanja po osnovu dividendi i druge podjele dobiti koje zavisne kompanije plaćaju matičnim. Takođe će se uskladiti sa direktivom o kamatama i autorskim naknadama među povezanim kompanijama u različitim državama članicama.

Do kraja juna treba da bude usvojen i prijedlog izmjena Zakona o PDV kojim se takođe usklađujemo sa direktivama EU.

usklađivanje postupanja policije sa policijskim standardima država članica EU. Njime će, kako je objašnjeno, biti uređena pitanja koja se odnose na prijem i raspoređivanje policijskih službenika, razvoj karijernog sistema,



Vlada planira novi zakon o PIO i izmjene zakona o PDV-u i porezu na dobit u trećem kvartalu

reorganizaciju Uprave policije, uspostavljanje posebnog sistema ocjenjivanja policijskih službenika, primjenu policijskih ovlašćenja i sredstava prinude…

Za četvrti kvartal planirana je i izmjena zakona o oružju koji će biti dodatno usaglašen sa direktivama EU.

- Posebno o zajedničkom sistemu ovog poreza koji se odnose na: institut raspolaganje poslovnim sredstvima od strane poreskog obveznika i drugih lica, kao i upotreba proizvoda u neposlovne svrhe, bankarske i finansijske usluge transakcije koje su oslobođene od plaćanja PDV, transakcije i isporuku poštanskih usluga, povraćaj PDV poreskom obvezniku koji nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu u Crnoj Gori, uvođenje snižene stope PDV za usluge pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u ho-

telima, podnošenje prijava za obračun PDV - navodi se u Vladinom dokumentu.

Za četvrti kvartal je planirano usklađivanje zakona o računovodstvu sa EU, uređivanje uslova i n a č i n a l i c e n c i ra n j a ovlašćenih procjenjivača. Do kraja decembra treba da bude usvojen i prijedlog Carinskog zakona kojim se takođe usklađujemo sa evropskim propisima. Na spisku važnijih zakona su i izmjene Zakona o poreskoj administraciji kojim se, takođe, usklađujemo sa evropskom praksom.

M. P.M.

da i folija za zaštitu od kiše sa pratećom konstrukcijom u cilju sprečavanja pucanja plodova.

Voćari će ove godine iz Agro-

budžeta imati povećanu premiju od 200 eura po hektaru, uz dodatnih deset eura po hektaru za mlade poljoprivrednike. S.P.

RAČUNOVODSTVO

Javni pozivi Ministarstva poljoprivrede

Voćarima podrška do pet hiljada eura PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče javni poziv za dodjelu podrške voćarima koja pokriva polovinu investicije. Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar.

Maksimalna vrijednost prihvatljive investicije je 10.000 eura, a minimalna 500 eura.

Jedno gazdinstvo može ostvari-

ulog je iznosio 60 odsto, koji je kasnije od njih otkupio dr Đorđević. Ugovor je prvobitno potpisan na deset, a aneksom produžen na još 15 godina, nakon čega Institut više

nije imao namjeru da ga produži. Kako dr Đorđević nije želio da iseli iz prostorija površine 1.419 metara kvadratnih, Institut je pokrenuo tužbu za iseljenje.

M. Lk.

ti godišnju maksimalnu podršku do 5.000 eura.

Prihvatljive investicije su nabavka sertifikovanog sadnog materijala, potpornih stubova za špalirni uzgoj, sistema za navodnjavanje kap po kap, mreža za zaštitu od ptica, protivgradne mreže sa konstrukcijom, agrofolije, tunela za uzgoj jago-

Pčelarima od 400 do dvije hiljade Kroz ovogodišnji agrobudžet opredjeljeno je 400.000 eura za podršku registrovanim pčelarima, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, koje je

objavilo pet javnih poziva za dodjelu sredstava podsticaja.

Trajanje poziva je do 13. marta osim za nabavku pribora i pčelarske opreme koji traje do 13.

aprila. Mladi pčelari početnici i ove godine imaće podršku za nabavku pet košnica sa pčelinjim društvima, podrška za nabavku pčelinjih matica pove-

ćana je sa četiri na pet eura po matici, podrška za nabavku opreme i pribora iznosi 50 odsto vrijednosti investicije, odnosno od 400 eura do 2.000 eura, zavisno od broja košnica.

S. P.

6

Društvo

Subota, 15. februar 2020.

Premijer Duško Marković i poglavar SPC u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije bez sagla

Osvrt

Atmosfera sa litija podsjeća na već viđenu AB revoluciju ‘88/’89.

Učesnici litija tvrde da njihovi skupovi nemaju nikakve veze sa nezavisnošću Crne Gore, ali ih je reakcija na crnogorsku zastavu u Nikšiću najbolje demantovala.

Atmosfera sa litija podsjeća na već viđenu iz 1988-89, kada se Crnoj Gori desio „narod“ kroz takozvanu AB revoluciju. Proces raspirivanja nacionalnih strasti, homogenizacije i mobilizacije etnonacionalizma

Piše: Radovan PEROVIĆ, istoričar Molebani i litije koje se ovih dana organizuju širom države pokazali su neko drugo lice Crne Gore. Učesnici tih duhovnih skupova, koji su više političke nego vjerske prirode, rekli bi da je to tradicionalna iskonska čojska Crna Gora. Ona bi kao takva, po njima, trebalo da bude alternativa postojećem stanju.

Manje je bitno koji su motivi učesnika litija: vjerski, politički, ideološki ili socijalni. Problem je u tome što oni nude alternativu u vidu vraćanja u ideologiju i svijest iz srednjeg vijeka.

I tom ideologijom poništavaju crnogorsku državnost, pa i samo srpstvo o kojem toliko govore.

Nema razloga da se brane svetinje od pravoslavnih Crnogoraca, zajednički su ih gradili naši preci kako god se tada nacionalno osjećali.

Niko u Crnoj Gori nema ništa protiv Srba koji su naša braća, rođaci, drugovi i komšije. Ali ima protiv svake politike i ideologije koja negira Crnu Goru, njen državni i nacionalni identitet.

Srpstvo kralja Nikole, koje se koristi kao osnova današnjeg srpstva u Crnoj Gori, nema veze sa tadašnjim srpstvom. To se srpstvo nije baziralo na negaciji Crne Gore, već naprotiv.

Petrovići su ulagali maksimalne napore u odbranu nezavisnosti i afirmaciju Crne Gore, na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Niko od njih nikada nije pomišljao da Crnu Goru podredi da služi tuđim interesima u zajedništvu bez ravnopravnog statusa, kao bezimenu provincijsku oblast. Uostalom, to je i bio razlog izbijanja Božićnog ustanka 1919. godine.

Učesnici litija tvrde da njihovi skupovi nemaju nikakve veze sa nezavisnošću Crne Gore, ali ih je reakcija na crnogorsku zastavu u Nikšiću najbolje demantovala.

Atmosfera sa litija podsjeća na već viđenu iz 1988-89, kada se Crnoj Gori desio „narod“ kroz takozvanu

AB revoluciju. Proces raspirivanja nacionalnih strasti, homogenizacije i mobilizacije etnonacionalizma. Skupovi inspirisani i potpomognuti od centara van Crne Gore. Medijska propaganda sa ciljem podizanja tenzija i narušavanja spokojstva građana.

Isti pokliči srpstvu i Kosovu, pozivanje na carstvo Dušanovo. Tada je Crnoj Gori kao zamjena za bratstvo i jedinstvo ponuđen nacionalizam, kosovski zavjet i Obilić. Sada joj se isto to nudi u malo drugačijem pakovanju koje bi trebalo da bude alternativa građanskom biću Crne Gore.

Poznato je kuda je takva politika odvela Crnu Goru početkom devedesetih. Ne vjerujem da neko priželjkuje takvu budućnost za sebe i svoju porodicu. Umjesto rada na podizanju životnog standarda, usavršavanja, putovanja i emancipacije.

Odabrati plemensku svijest i zatvaranje u nacionalističke torove. Vaninstitucionalnu smjenu vlasti i reviziju svih dostignuća crnogorskog društva od 2006. godine naovamo.

Interesantna je još jedna sličnost sa detaljima iz takozvane Antibirokratske revolucije. Tada se na jednom skupu pojavio trasparent na kojem je bio naslikan helikopter, na kojem je pisalo „samo za službene potrebe“. Bila je to prepoznatljiva aluzija na Vidoja Žarkovića, o čijim se zloupotrebama helikoptera za vožnje na bogate gozbe do Žabljaka i Plužina uveliko pričalo zahvaljujući spinovanim tekstovima u beogradskoj štampi. Ovih dana je jedan medij otvorio priču o navodnoj zloupotrebi Vladinog aviona od strane predsjednika države u privatne svrhe. Naravno da svaku sumnju na zloupotrebu treba ispitati, ali potenciranje ove priče baš u ovom trenutku ne može biti stvar slučajnosti.

Vjerujem da smo naučili nešto iz gršaka u prošlosti.

Da će na kraju umjesto strasti preovladati razum, Crna Gora je otvorena kuća za sve njene građane.

Potreban je institucionalni dijalog, ali ne na štetu vitalnih interesa Crne Gore. U tom dijalogu ne može učestvovati niko sa strane, jer je to isključivo unutrašnje pitanje. Crkva treba poštovati državu i zakon, a država mora svakog građanina uvjeriti da ničim neće ugroziti hramove, promijeniti im namjenu ili ih dati nekom drugom na upotrebu.

PODGORICA – Predstavnici Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem, predali su juče Vladi prijedlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a Vlada je, kako je saopšteno, primila k znanju ovu inicijativu ocijenivši da je za odgovor potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem.

U zajedničkom saopštenju objavljenom nakon sastanka premijera Duška Markovića i njegovog tima sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, sa kojim su bili članovi Episkopskog savjeta SPC u našoj zemlji i dvojica predstavnika Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, dogovoreno je da će razgovori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica biti nastavljeni na ekspertskom nivou.

Pregovori se n na ekspertskom litije neće biti p

Predstavnici Vlade ostali su čvrsto pri stavu da nema povlačenja Zakona, ali s da će se primjena sprovoditi upravo ,,u duhu evropskih standarda koje je prep Episkopskog savjeta SPC najveći je problem što je odlučivanje iz redovnih sud da će se, ekspresno, promijeniti titular svojine nad crkvama i manastirima, ali

IZA ZATVORENIH VRATA

Iza zatvorenih vrata, u Vili „Gorica“, dvije delegacije razgovarale su duže od četri sata, a ovo je bio prvi susret Markovića i Amfilohija od kada je Zakon usvojen i stupio na snagu.

Prema više izvora, višečasovni razgovor nije bio kurtoazne prirode niti je bila ,,ledena atmosfera“, već se vodio otvoreni dijalog uz obostrani pokušaj da se argumentuju pozicije.

Predstavnici Vlade ostali su čvrsto pri stavu da nema povlačenja Zakona, ali su izrazili spremnost da pruže sve moguće garancije da će se primjena sprovoditi upravo ,,u duhu evropskih standarda koji su ugrađeni u odredbe zakona i koje je prepoznala i Venecijanska komisija“. Članovi Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori najveći problem vide u odredbama Zakona kojim je konačno odlučivan j e i z re d ov n i h s u d ova izmješteno u upravne što izaziva, kako su konstatovali, opravdano nezadovoljstvo i rađa nepovjerenje da će se, mimo redovne sudske procedure, promijeniti titular svojine nad crkvama i manastirima, ali i drugim nekretninama i posjedima kojima SPC sada suvereno gazduje.

Dva detalja iz zajedničkog saopštenja koje je emitovano odmah nakon sastanka, ukazuju da je nekog pomaka, makar u pristupu, ipak bilo. Prije svega, u saopštenju se ne govori o povlačenju Zakona već se sugeriše da SPC traži izmjene spornih odredbi. Ta formulacija je drugačija od onog izričitog zahtjeva sa litija ,,o hitnom povlačenju nakaradnog Zakona“.

Osim toga, najava da će se dijalog nastaviti na nivou eksperata ukazuje da ni jedna strana nije zatvorila vrata daljim razgovorima, makar i na nivou pravnih eksperata. U zajedničkom saopštenju navedeno je da su predstavnici Episkopskog savjeta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem, predali Vladi prijedlog koji podrazumijeva izmjene odredaba koje crkva vidi kao sporne, te da je Vlada primila k znanju ovu inicijativu.

Piše da je vođen razgovor „u duhu međusobnog uvažavanja uz ocjenu obije strane da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi“.

Sastanak protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi

- Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni, jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima - navedeno je u tom sopštenju.

DVA SAOPŠTENJA

Iako su se dogovorili da u javnost izađu sa zajedničkim saopštenjem, Episkopski savjet sinoć je popodne izdao i svoju objavu za javnost, u kojoj su, pored ostalog, poručili da će protestne litije biti nastavljene.

Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori u svom obraćanju javnosti naveo je da imaju odgovornost pred narodom koji „molitveno i dostojanstveno brani svoje svetinje, obraz i čast Crne Gore“ i saopštili da ni na koji način nijesu prestali razlozi za proteste, navodeći kako je na ulicama „stotine hiljada ljudi“.

- Pozdravljajući napore da se kroz stručan dijalog pokuša doći do rešenja, nastavljamo našu borbu još usrdnije i brojnije do konačne promjene diskriminatornih i neustavnih odredbi zakona usmjerenih protiv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Blagodarimo narodu na vjeri, strpljenju i upornosti i molimo sve da nastavimo sa našim litijama zadržavajući njihov molitveni, hrišćanski i blagosloveni duh lišen svih stranačkih, političkih i nacionalnih razlika - naveli su u saopštenju.

Sastanku u Vili „Gorica“ osim Markovića, prisustvovali su potpredsjednici Vlade Zoran Pažin i Milutin Simović, te ministri za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, vanjskih poslova Srđan Darmanović i kulture Aleksandar Bogdanović.

U delegaciji SPC, pored Amfilohija, bili su članovi Episkopskog savjeta SPC, episkopi m i l e š ev s k i Atanasije, budimljansko-nikšićki Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, kao i dekan Cetinjske bogoslovije SPC Gojko Perović, te dva člana Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Dragan Šoć i Vladimir Leposavić.

POSLJEDNJI TRZAJI

Komentarišući za Pobjedu ishod sastanka, dr Slobodan Sadžakov, profesor etike na novosadskom Univerzitetu, kaže da je stekao utisak da je SPC u Crnoj Gori uvidjela da litije koje bi se održavale u beskraj više nijesu djelotvorno sredstvo, „kao i to da rigidno



ucjenjivanje ne postiže očekivani efekat“.

- Otuda je, nesumnjivo, i retorika ublažena, pa se na sastanku i nije postavljao ultimatum o povlačenju Zakona. U ovom odsudnom i nesumnjivo istorijskom trenutku za crnogorsku državnost, jasno je da njeni reprezenti moraju pokazati čvrstinu i odlučnost, bez pristajanja na trule kompromise i ucjene jer bi to vodilo slabljenju ideje crnogorske državnosti na duže staze - ocijenio je Sadžakov.

Ukoliko, kako ističe, imamo u vidu događanja u posljednjih nekoliko godina, „pokušaj državnog udara, uvredljive izjave o crnogorskoj državnosti koje su dolazile iz vrha SPC, pozive prosrpskih političara da se otkopa oružje, anticrnogorsku histeriju koja dolazi iz Srbije, jasno je koliko je ovo zaista težak i složen trenutak za odbranu Crne Gore“.

- Ali, takvih teških trenutaka je tokom crnogorske istorije bilo puno, pa je ideja crnogorske državnosti preživljavala i trajala. Treba podsjetiti da rok za

Komentarišući za Pobjedu ishod sastanka, dr Slobodan Sadžakov, profesor etike na novosadskom Univerzitetu, kaže da je stekao utisak da je SPC u Crnoj Gori uvidjela da litije koje bi se održavale u beskraj više nijesu djelotvorno sredstvo, „kao i to da rigidno ucjenjivanje ne postiže očekivani Slobodan Sadžakov efekat“

Društvo

Subota, 15. februar 2020.

asnosti o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

nastavljaju om nivou, prekinute

su izrazili spremnost da pruže sve moguće garancije poznala i Venecijanska komisija“. Za članove dova izmješteno u upravne što ,,rađa nepovjerenje i i drugim nekretninama i posjedima SPC“

Đukanović: Autonomna crkva da okupi pravoslavne vjernike u Crnoj Gori Crnoj Gori je potrebno da ima sopstvenu pravoslavnu crkvu, rekao je za Frans pres predsjednik naše zemlje Milo Đukanović, ističući da će na taj način država učvrstiti svoj nacionalni identitet i suprotstaviti se miješanju iz Srbije.

On je istakao da SPC koristi „vješt oblik manipulacije kako bi se vjerovalo da država želi da im oduzme svete relikvije“ i dodao da će crkve i pod kontrolom države nastaviti da primaju pravoslavne vjernike.

- To je ucjena. SPC pokušava da koristi vjernike kao način pritiska na državu da bi odustala od zakona, odnosno da je prisili na kapitulaciju. To je apsolutno neprihvatljivo - poručio je predsjednik naše države.

Prema njegovima riječima, Crna Gora treba da ima sopstvenu crkvu kao način potvrđivanja svog nacionalnog identiteta 14 godina poslije vraćanja nezavisnosti.

- Vođeni smo nespornom potrebom da usavršimo duhovnu, društvenu i državnu infrastrukturu kako bismo ojačali svijest građana o sopstvenom identitetu - rekao je on i dodao da bi u Crnoj Gori trebalo da postoji autonomna pravoslavna crkva koja bi okupila sve pravoslavne vjernike, „kako pripadnike srpske tako i pripadnike crnogorske nacionalnosti“.

Poručio je političim protivnicima da se varaju ako misle da će im biti učinjena usluga i omogućiti im se vlast bez izbora.

provođenje Zakona teče, te je i to ono što obavezuje crnogorsku vlast u pogledu onoga što je naumila i počela - konstatovao je Sadžakov.

Naš sagovornik kaže da iako je SPC u Crnoj Gori dugo odgađala početak razgovora sa vlašću, u dobroj mjeri i „arogantno komentarišući njene pozive i postavljajući ucjenjivačke uslove“, bilo je za očekivati da će sastanak, prije ili kasnije, morati biti održan kako bi se potražio izlazak iz novonastale situacije.

- Rezime susreta, koji se može sagledati i kroz zajedničko saopštenje, govori da su obije strane, uz iskazano kurtoazno uvažavanje stavova, ostale na početnim pozicijama i insistiranju na vlastitom konceptu.

To je i razumljivo imajući u vidu duboke rovove koji su iskopani. Ti duboki rovovi, odnosno duboke razlike dvije pregovaračke strane svakako nijesu nešto slučajno. Radi se o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ali i onome što je umnogome prevazišlo neposredni povod. Suštinski, riječ je o čeonom sudaru velikosrpskog nacionalizma i ideje crnogorske države i veliko je pitanje da li i kakvog kompromisa tu može biti. Velikosrpski nacionalizam je ,,prirodni neprijatelj“ ideje crnogorske države i sada je očigledno došao trenutak njihovog finalnog odmjeravanja snaga - naveo je Sadžakov za Pobjedu.

Jasno je, kaže on, da će SPC u

Crnoj Gori insistirati na neutralisanju upravo onih članova Zakona (62-64) koji su ključni za ono što je crnogorska vlast namjerila njegovim donošenjem i koje, nesumnjivo, mora braniti ukoliko ne želi pokazati slabost pred nastojanjem SPC da i dalje održi dosadašnji položaj koji ima obrise položaja ,,države u državi“.

- Klinč u kom se nalazi crnogorsko društvo je toliko tenzičan prvenstveno zbog činjenice da su u Crnoj Gori na djelu upravo posljednji trzaji promašenog velikosrpskog projekta, sada zaogrnutog u ,,crkveno pitanje“. I drugi narodi su se od tog projekta branili i odbranili, pa će morati i Crna Gora ukoliko želi nastaviti svoj evropski, civilizacijski put.

Bez obzira na kom nivou se dalji pregovori budu vodili, bio to najviši nivo ili ekspertski, ogromne razlike će se neprestano javljati jer one proističu iz dramatične razlike dva koncepta viđenja budućnosti Crne Gore - zaključio je Sadžakov.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti stupio je na snagu 8. januara, a Srpska crkva se protivi, prije svega, jer se njim reguliše pitanje imovine i propisuje da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, biti prepoznati kao državna imovina, ukoliko vjerska zajednica nema dokaz da je ona vlasnik.

K. JANKOVIĆ

7

Učenici podgoričke OŠ „Vlado Milić“ akteri još jednog teškog incidenta

Djeca mahala srpskom trobojkom i uzvikivala razne političke parole PODGORICA – Na društvenim mrežama, nakon snimka na kojem se vidi kako su učenici podgoričke Osnovne škole „Vlado Milić“ pocijepali u školskom dvorištu državnu zastavu, pojavio se snimak i nastavka njihovog „performansa“, ali ovog puta van dvorišta škole – mahali su srpskom zastavom i pjevali i uzvikivali parole koje se mogu čuti na protestnim litijama koje organizuje Srpska pravoslavna crkva.

U neprimjerenom „performansu“ učestvovalo je nekoliko dječaka dok su ih ostali posmatrali. Peli su se na kamenu ogradu i mahali srpskim zastavama uz parole: „Milo lopove“, „Ne damo svetinje“, „Ustala je Crna Gora, svetinja se branit mora“ i „Srbija“.

Prema saznanjima Pobjede, ova djeca učenici su škole „Vlado Milić“ i pretpostavlja se da se radi o istoj grupi koja je u školskom dvorištu oskrnavila crnogorsku državnu zastavu, tako što su je divljački pocijepali. Prema nezvaničnim informacijama, školska uprava za incident koji se dogodio van školskog dvorišta ne može preduzeti bilo kakve mjere.

Iz Ministarstva prosvjete na čijem je čelu Damir Šehović osudili su u četvrtak čin cijepanja zastave i kazali da to nije ponos, nego sramota za djecu, roditelje i crnogorsko društvo.

- Destrukcija koja je pokazana, a još više činjenica da se bilo ko njome ponosi, je porazna kako za društvo, tako i za djecu koja u njoj učestvuju - ocjenili su iz Ministarstva prosvjete.

Nasilje, agresija, uništavanje, nepoštovanje i usmjerenje na politiku, kako primjećuju iz resornog ministarstva, nikad ne mogu biti izvorna odlika djece, već nažalost, jasno ogledalo starijih i vaspitanja koje od njih dobijaju.

Djeca sa zastavom Srbije

- Zato ćemo mi, u saradnji sa školama, insistirati na odgovornosti djece za svoje postupke, jer je to u konačnom u njihovom interesu, ali i usmjeriti dodatne napore na vaspitnu ulogu škole, koja djecu upoznaje sa temeljima civilizovanog svijeta: prihvatanjem različitosti i radu na svojim potencijalima, ali i poštovanju države i njenih osnovnih atributa - poručili su oni.

Za akademika prof. dr Radovana Radonjića uništavanje državne zastave u Osnovnoj školi „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici je odraz katastrofalnog stanja u društvu, u porodicama gdje djeca uče ovako nešto.

Poručio je da je to za svaku osudu i sankcije jer se takve pojave ne smiju posmatrati kao nešto što je normalno, prirodno i što se dešava, jer se ne bi smjelo dešavati.

- Djeca su, međutim, slika roditelja, društvene sredine u kojoj nastaju i opšte kulture i jednih i drugih, jer nezavisno od toga kojeg su uzrasta, djeca

koja su u najranijem dobu već otrovana time da rješavaju probleme svojih roditelja takvim postupcima, objektivno su izgubljena i za sebe i za njih i za društvo - rekao je Radonjić za Pobjedu komentarišući ovaj nemili događaj.

Primijetio je da mnogo djece učestvuje na protestnim litijama koje organizuje Srpska pravoslavna crkva.

- Sve to je odraz katastrofalnog stanja u društvu, u porodicama gdje ta djeca tako nešto uče



Prema saznanjima Pobjede, ova djeca učenici su škole „Vlado Milić“ i pretpostavlja se da se radi o istoj grupi koja je u školskom dvorištu oskrnavila crnogorsku državnu zastavu, tako što su je divljački pocijepali

i školama koje bi trebalo da ih upućuju na ono što je prirodno i normalno, da odražava njihov osjećaj pripadnosti, ne samo određenoj naciji ili državi nego ljudskom društvu kao takvom - kazao je Radonjić.

Da je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i činjenica da određeni, ne mali broj djece traži od svojih nastavnika i profesora da ne prisustvuju nastavi kako bi išli na litije.

Osim toga, zabilježen je i slučaj zloupotrebe djece u školi.

Učiteljica Rada Višnjić u Osnovnoj školi „Jugoslavija“ u Baru prošlog mjeseca zadala je djeci trećeg razreda da nacrtaju srpsku torbojku i na njoj štrumpfa. Protiv nje je pokrenut disciplinski postupak, ali je ona za Pobjedu izjavila da zbog toga ne brine, jer će se, uvjerena je dokazati da nema njene krivice i odgovornosti zato što su djeca sama tražila da crtaju štrumpfa kojem je u pozadini trobojka. Ona je suspendovana i protiv nje je u toku disciplinski postupak. K. J.

Predsjednik Srbije u Minhenu izjavio da njegova zemlja ne napada našu

Vučić: U Crnoj Gori ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum BEOGRAD - Srbija nije napadala, niti će napadati Crnu Goru, kazao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić i poručio da neće dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom.

On je novinarima u Minhenu kazao da Srbija ne napada Crnu Goru ni na jedan način, i da ne bi želio da govori da li je „u prošlosti bilo obrnutih slučajeva“.

- Srbija ima pravo da postavi pitanje prava svog naroda u Crnoj Gori i nastaviće na racionalan i legitiman i civilizovan način to da radi - rekao je Vučić.

On je kazao da je juče više puta postavio pitanje i unaprijed konstatovao da nema odgovo-

Aleksandar Vučić

ra, prenosi Tanjug.

Pitanje je, kako je naveo, zašto Srbi u Crnoj Gori nemaju ni približno ista prava kao Albanci u Sjevernoj Makedoniji, i zašto za njih „ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum“.

- Da djeca koja to hoće uče srpski, a ima ih više od 50 odsto, da srpski bude jedan od oficijelnih jezika, da imamo predsjednika parlamenta ili potpredsjednika vlade, kao što je to predviđeno Ohridskim sporazumom, jer je Srba više pro-

porcionalno u Crnoj Gori nego Albanaca u Sjevernoj Makedoniji - naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovora nema, ali će, ako se pitanje postavlja sve više, neko morati da ga pruži.

On je kazao da Beograd želi najbolje odnose i saradnju sa Podgoricom, i dodao da neće dozvoliti da neko vrijeđa, ili učini bilo šta protiv Crnogoraca, građana Srbije.

- Oni moraju da se osjećaju slobodno, i zato ću očitati bukvicu svima koji misle nešto protiv Crnogoraca u Srbiji. Ali nećemo dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom i da misli da ne mora da poštuje osnovna prava, ne samo u Crnoj Gori, već i bilo gdje u Evropi - poručio je Vučić.

8

Društvo

Bilježi se uzlazna faza epidemije gripa

Najčešće obole djeca između pet i 14 godina PODGORICA – Broj oboljelih od gripa je u toku ove nedelje bio u porastu, odnosno registrovano je epidemijsko javljanje influence - potvrđeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje, uz napomenu da se najviša stopa incidencije (učestalosti), 209,3/100.000 stanovnika, bilježi u uzrasnoj grupi od pet do14 godina.

Napominjući da sezona gripa, za sada, ima uobičajeni tok, iz Instituta ističu da se nalazimo u uzlaznoj fazi epidemije, pa se može se očekivati da će ona postići pik tokom narednih sedmica.

- Broj oboljelih je u skladu sa očekivanim brojem za ovo doba godine. Posljednjih sedmica širom evropskog regiona registruje se porast aktivnosti gripa. Na teritoriji naše zemlje imamo prisutan virus gripa od druge polovine novembra i trenutno se bilježi nizak intenzitet njegove aktivnosti – naveli su iz Instituta.

Kako preciziraju u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, u toku šeste nadzorne sedmice (period od 3. do 9. februara), laboratorijskim putem potvrđena su 44 slučaja obolijevanja infekcije virusom gripa, dok je od početka nadzora nad gripom zaključno sa 12. februarom laboratorijski potvrđeno 139 slučajeva (25 slučajeva influence tip B i 114 slučajeva influence tip A).

- Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori je u toku šeste nadzorne sedmice 2020. godine prijavljeno 357 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 57,6/100 000 stanovnika – saopštili su iz Instituta.

S obzirom na karakteristike prenosa virusa gripa, pored preporuka za jačanje imuniteta, iz ove ustanove napominju da se preporučuju opšte mjere prevencije koje obuhvataju: izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama, redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost.

Ipak, ponavljaju da je, najefektivnija mjera prevencije gripa - vakcinacija.

- Pa preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. Vakcina se može primiti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa, čak i kad je virus počeo da se širi u okruženju – naveli su iz Instituta. I. Kr.

Subota, 15. februar 2020.

Edukativna radionica o epilepsiji organizovana u Tivtu

Telemedicinom do boljih uslova za sve

PODGORICA – Uspostavljanjem konekcije sa referentnim regionalnim centrima, preko telemedicine, biće omogućeno da pacijenti sa farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti dobiju najsavremeniju medicinsku uslugu u mjestu boravka, a time će se izbjeći troškovi putovanja i smanjiti liste čekanja.

To je ocijenjeno na edukativnoj radionici „Razmjena znanja, vještina i primjera dobre prakse u okviru projekta INTERREG IPA-CBC HR-BAME182 NeurNet - Mreža za zbrinjavanje pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti“, koji je u Tivtu organizovalo Ministarstvo zdravlja.

Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja Milica Škiljević kazala je da je strateško opredjeljenje države, odnosno Vlade i Ministarstva zdravlja jačanje regionalne saradnje.

- Nabavljena je značajna medicinska oprema, radi se o savremenim EEG uređajima sa pratećim video -nadzorom i računarskom opremom. Krei-

Regionalna saradnja značajna i za pacijente i za ljekare

rana je aplikacija, instaliran je savremeni sistem za videokonferenciju. Ojačali smo kapacitete, unaprijedili sistem komunikacije i dalje je na nama - poručila je Škiljević, prenio je PR centar.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković pojasnio je da će se uspostavljanjem konekcije sa referentnim regionalnim centrima ,,stvoriti mogućnosti da zajednički rješavamo najkompleksnije pacijente iz oblasti neurologije, kao što su pacijenti sa farmakorezistentnom epi-

lepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti“. On je istakao da je u Kliničkom centru posvećena pažnja razvoju telemedicine.

- U protekloj godini smo, samo u razvoj tog segmenta uložili preko milion eura. Napravili smo konekcije sa tri bolnice u okviru Crne Gore i sa mnogim referentnim centrima u Evropi i u svijetu - kazao je Eraković.

Načelnik Zavoda za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu Silvio Bašić je naveo

da se kroz ovaj projekat stvara mogućnost da ,,bolesnici u ovoj regiji dobiju najsavremeniju medicinsku uslugu i to u svom gradu, svojoj bolnici, svojoj kući, preko telemedicine“. To će, smatra, značajno unaprijediti kvalitet rada u Crnoj Gori, kao i u ostalim zemljama.

- Znamo da veliki broj bolesnika u svim našim zemljama nema mogućnost da ode u referentne centre. Tako da će veliki broj pacijenata dobiti ono što do sada, nažalost, nijesu mogli dobiti - rekao je Bašić.

I. Kr.

Društvo

Subota, 15. februar 2020.

9

U Dječijoj bolnici KCCG protekle godine dijagnostikovano i liječeno 27-oro djece oboljele od malignih bolesti PODGORICA - U Dječijoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore tokom protekle godine dijagnostikovano je i dijelom liječeno 27-oro djece oboljele od malignih bolesti – saopštila je juče hematološkinja Darja Ljubić.

U ovoj ustanovi obilježen je Međunarodni dan borbe djece oboljele od raka, a Ljubić je istakla da se u strukturi obolijevanja naša zemlja ne razlikuje od evropskih ističući da procenti obolijavanja kod nas ne ukazuju na tendenciju rasta.

Upozorila je da rani simptomi nijesu specificni, pa bi roditelji trebalo da, čim prepoznaju neke od mogućih simptoma potraže pomoć.

- To su prije svega produžene temperature bez infektivnog porijekla, gubitak apetita i tjelesne mase, krvarenje, modrice po koži, otekline na tije-

Procenti obolijevanja ne ukazuju na trend rasta

lu i vratu koje nijesu povezane za infekcijom, otekline stomaka, bol u ekstremitetima koji ne umanjuju analgetici. Karakteristično za neuoroblastom su promjene na očima - takozvana bijela zenica, nova razrokost, pad vida, modrice oko očiju. Sve su to simptomi koji treba da pobude sumnju – kazala je Ljubić.

Najčešći hematološki maligniteti su - leukemija, tumori mozga i limfomi, a rjeđi su neuroblastom, tumor bubrega i osteosarkom.

Više od 300.000 djece godišnje oboli od kancera Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti iz Instituta za javno zdravlje su podsjetili da se svake godine kod više od 300.000 djece, starosti do 19. godina dijagnostikuje neka vrsta maligne bolesti.

Od tog broja, kako dodaju, približno osmoro do 10 djece živi u nisko razvijenim i srednje razvijenim zemljama sa stopom preživljavanja od oko 20 odsto. Ovaj podatak je, kako ističu, u kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izliječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80 procenata.

- Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine - uklanjanje bola i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60 procenata. Ovo predstavlja udvostručenje aktuelne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko milion dječjih života u narednoj dekadi – saopštili su iz Instituta.

Ljubić je istakla da su rana dijagnoza, ali i tačna dijagnoza veoma važna, te da što se bolest ranije otkrije, veće su šanse za izlječenje.

Govoreći o hematološkim malignitetima, ona podsjeća da su adekvatni protokoli doprinijeli tome da je danas čak više od 80 odsto ili 90 odsto akutnih leukemija izlječivo.

Ljubić navodi i da kao posljedica liječenja, izliječeni pacijenti u velikom procentu kasnije u životu imaju različite hronične bolesti.

- Čak 60 odsto izliječene djece imaju hronične bolesti kasnije u životu kao hronične bolesti pluća, srca, jetre, imaju manji rast, prevremeni ili kasniji pubertet, kao i sekundarne malignitete. To je posljedica terapije koja je veoma agresivna, ali i u tom smislu postoje pomaci u onkologiji u smislu da se nastoji da se terapija adekvatno dozira – pojasnila je Ljubić.

Doktorka je pojasnila i da ,,kod finalnog dijagnosticiranja tipa leukemije gdje je potrebna citogenetika i molekularna genetika maligne ćelije“, oslanjaju se na Institut za majku i dijete u Beogradu.

- To je nešto što mi ovdje još ne možemo da odradimo, ne zbog aparature koja je od ne-

RANA DIJAGNOSTIKA OD IZUZETNE VAŽNOSTI: Obilježen Međunarodni dan borbe djece oboljele od raka

davno u funkciji u Kliničkom, već je za ispitivanje preparata kod djece, kao i kod odraslih potrebno dosta iskustva. Na ovako malom broju još nijesmo spremni da taj nalaz smatramo potpuno pouzdanim, tako da se oslanjamo na njih – objasnila je Ljubić.

U daljim fazama liječenja ove opake bolesti, kako je rekla, koriste se i usluge specijalizovanih klinika u Njemačkoj i I. Kr. Italiji.

Dječaci duplo više obolijevaju Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da je prema raspoloživim podacima Registra za maligne neoplazme Crne Gore, od malignih bolesti oboljelo 24 djece, odnosno 1,1 odsto od ukupnog broja oboljelih.

- Podaci pokazuju da je duplo više dječaka - 66,7 odsto nego (33,3 odsto) djevojčica. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori, su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi. U starosnoj dobi od 0 do 19. godine registrovano je sedam smrtnih slučajeva od malignih bolesti – saopštili su iz ove ustanove.

Ministarstvo održivog razvoja odlučno protiv plastičnih kesa

Elmir Kurtagić

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Za projekte više od milion eura

PODGORICA - Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u 2020. godini podržaće projekte značajne za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika, a u tu svrhu opredjeljeno je 1.128.463,80 eura.

- Fond će finansirati projekte u oblasti očuvanja i razvoja nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti, razvoj kulturnog identiteta i baštine, razvoj jezičkog identiteta i očuvanje i unapređenje vjerskog identiteta – rekao je v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Elmir Kurtagić.

Pravo učešća na javnom konkursu za raspodjelu sredstava imaju nevladine organizacije, pravna i fizička lica, čije su djelatnosti, odnosno aktivnosti usmjerene na očuvanje i razvoj manjinskih prava, nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.

- Raspodjelom sredstava, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u kontinuitetu doprinosi očuvanju i razvoju nacionalnih, etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika, ali i razvoju multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti crnogorskog društva - poručio je Kurtagić.

Više informacija o konkursu kao i obrazac prijave dostupni su na web sajtu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava www. fzm.me. Konkurs je otvoren do 16. marta.

R. D.

PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja i turizma Prijedlogom zakona o upravljanju otpadom predvidjelo je zabranu kesa, vreća i torbi za jednokratnu upotrebu izrađenih od plastičnih materijala koje se koriste za stavljanje robe na raspolaganje potrošaču na prodajnim mjestima.

Ministarstvo će, kako najavljuju, taj akt predložiti Skupštini u septembru. Planirano je da se ova odredba počne primjenjivati šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.

Predviđene su novčane kazne za nepoštovanje ove odredbe za pravna i fizička lica, kao i za preduzetnike. Kreću se u rasponu od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice, od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnike, od 30 eura do 2.000 eura za fizičko lice.

Kako je istakao savjetnik u Direktoratu za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Igor Jovanović kada su razmatrali kako riješiti ovaj problem plastičnih kesa imali su u vidu više opcija.

- Odlučili smo se za radikalni pristup prije svega imajući u vidu stanje u Crnoj Gori. Govorim o slikama kesa u riječnim koriti-

Povratak cegerima

Neprihvatljiva slika ekološke države

ma, na putevima što je nedopustivo za ekološku, turističku državu koja na godišnjem nivou ima više od milijardu eura prometa i koja ugosti tri puta više turista nego što ima stanovnika - kazao je Jovanović.

Problem plastičnih kesa uvidjeli su, dodaje, prije 10-ak godina i revnosno prateći odredbe evropskog zakonodavstva, prateći najbolje prakse u EU, pokušali da ga riješe.

- Kao rezultat toga je da se danas u Crnoj Gori u najmanjoj mogućoj mjeri upotrebljavaju kese koje su ranije upotrebljavane, one kese čiji je period razgradnje nekoliko desetina, pa i stotina godina. Kao što se može vidjeti u velikim trgovinskim lancima mnogo su više zastupljenje kese sa kraćim periodom razgradnje, a takođe i u manjim trgovačkim radnjama - kazao je Jovanović.

Napominje da ukupna količina

Akcija Službe zaštite NP ,,Skadarsko jezero“

Dvije osobe uhvaćene u krivolovu

PODGORICA - Nadzornici Službe zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ zatekli su u rejonu Podhuma dvije osobe u nelegalnom izlovu ribe uz upotrebu osti, lampe i električnog pretvarača.

Oni su, kako je saopšteno, predati na dalje procesuiranje nadležnim državnim organima, a od njih je privremeno oduzet čun, vanbrodski motor, lampa, dva akumulatora, električni pretvarač i osti.

NP ,,Skadarsko jezero“ apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema vrijednostima zaštićenog područja, jer, kako navode u saopštenju, upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utiče na

otpada od plastičnih kesa nije nešto u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada.

- Ona se kreće od 0,2 do 0,4 odsto tako da se smanjivanjem ove količine otpada neće značajno smanjiti ukupna količina, ali je ovo ekološki problem jer znatna količina preko rijeka i jezera završava u morima i okeanima i ugrožava na taj način i eko sistem i bioraznolikost i samim tim potencijalno utiče na zdravlje ljudi. U narednom periodu sprovešćemo kampanje i informisati javnost, prije svega trgovačke radnike i građane kako bi probudili svijest da se više koriste stari dobri cegeri - naglašava Jovanović.

Navodi i da će po ovom pitanju revnosno pratiti odredbe evropskih direktiva i najbolje prakse u državama članicama EU i na taj način pokušati da nađu optimalno rješenje.

Osim negativnog uticaja na životnu sredinu, zaključuje Jovanović, plastične kese imaju i negativan uticaj na rezultate u drugim oblastima, prije svega u N. K. turizmu.

očuvanje ukupnog biodiverziteta nacionalnog parka.

Podsjećaju da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore uspostavilo kol centar, uz pomoć kojeg građani mogu tokom 24 časa prijaviti sve nezakonite aktivnosti na broj telefona 067/000-825.

N. K.

10

Hronika

Subota, 15. februar 2020.

Uhapšen Cetinjanin

Istraga o ubistvu Šćepana Roganovića koji je likvidiran u centru Herceg Novog

Oduzet ručni raketni bacač

CETINJE - Cetinjanin N. K. uhapšen je juče nakon što je prilikom pretresa njegove kuće u Lovćenskoj ulici pronađen ručni raketni bacač i automatska puška, javlja RTV Cetinje.

Informacija o njegovom hapšenju potvrđena je tom mediju u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju, gdje su kazali da je prilikom pretresa oduzeta određena količina oružja.

Saslušano 30 osoba koje se povezu

RTV Cetinje piše da je prema nezvaničnim informacijama riječ o takozvanoj „zolji“.

- Po naredbi Osnovnog suda na Cetinju izvršen je pretres kuće N. K. u Lovćenskoj ulici, kojom prilikom je pronađena određena količina oružja. Po nalogu ODT Cetinje osoba je zadržana, a predmet je preuzelo Više državno tužilaštvo u Podgorici kazao je portparol Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju, tužilac Duško Milanović. C. H.

PODGORICA: Dvije osobe uhapšene, protiv jedne prijava zbog podmetanja požara

Osumnjičeni za paljenje pet vozila PODGORICA - Policija je rasvijetlila četiri podmetanja požara i uhapsila Dana Asanovića (41) i Bata Stojanovića (48) kojima je nakon saslušanja sudija za istrage Osnovnog suda odredio pritvor do 30 dana.

Krivičnom prijavom obuhavćen je i Isen Gaši (23) i on se već nalazi u Istražnom zatvoru. U saopštenju Uprave policije navodi se da su istražitelji prikupili dokaze koji ukazuju da su osumnjičeni počinili krivično djelo – izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i otuđenje tuđe stvari.

Oni se terete da su od 19. decembra 2019. godine do 16. januara 2020. godine izazivali požare na više lokacija u Podgorici u kojima je pet vozila izgorjelo, čime je nastupila veća materijalna šteta. Prvi požar su, kako se sumnja, podmetnuli u decembru 2019. godine kada su na auto placu u potpunosti uništena dva vozila. Takođe, na ovom placu je i u avgustu 2019. godine podmetnut požar i izvršilac je uhapšen i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Sumnja se da su požar podmetnuli i 12. januara 2020. godine na dva vozila jednog privatnog preduzeća od kojih je jedno u potpunosti uništeno, a

na drugom je nastupila veća materijalna šteta, te i 16. januara 2020. godine kada je u potpunosti uništeno vozilo u privatnom vlasništvu.

- Nakon kriminalističke obrade B. S. i D. A. su uhapšeni i uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom tužiocu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari. Ovom krivičnom prijavom obuhvaćen je i I. G. koji se već nalazi u Istražnom zatvoru zbog drugog krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije.

Policija je juče pretresla stan i druge prostorije koje koristi Stojanović u Podgorici kada je pronašla i oduzela 193 komada municije.

Protiv njega je podnijeta prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević saopštio je da nastavljaju sa dobrim rezultatima.

- Djelujemo odlučno i efikasno, zapaženi rezultati su i na polju rješavanja krivičnih djela u vezi požara i eksplozija. Procenat rasvijetljenosti ovih djela u 2019. bio je 89 odsto - istakao je Pavićević.

C. H.

Hapšenje u Rožajama

UPRAVA POLICIJE

Kod maloljetnika nađena marihuana

HERCEG NOVI – Inspektori za organizovani kriminal u okviru istrage ubistva Šćepana Roganovića (36), kojeg je nepoznata osoba likvidirala u četvrtak u centru Herceg Novog, saslušali su oko 30 osoba iz svih crnogorskih gradova, a koje slove za osobe koje su povezane sa ,,škaljarskim“ klanom.

Prema informacijama Pobjede, osim ,,škaljaraca“ saslušane su osobe koje sarađuju sa ovom grupom, ali niko od njih nije zadržan.

Svi saslušani su bezbjedno-

Policija obavlja uviđaj

sno interesantne osobe, kazao je izvor Pobjede.

Pregledom zapaljenog mo-

tora koji je prilikom bjekstva koristio ubica, pronađen je i pištolj „CZ“ devet

milimetara, a čiji se kalibar poklapa sa mecima ispaljenim na žrtvu.

Podsjećamo, na Roganovića, koji je u četvrtak ujutro silazio stepenicama ka trgu, gdje se nalazio kafić koji je držao, za sada nepoznata osoba ispalila je devet metaka. Način na koji je Roganović likvidiran ukazuje da se radi o planiranom ubistvu, jer je ubica očito dobro poznavao navike žrtve.

Istražitelji su utvrdili da je pucano iz pištolja kalibra devet milimetara, a pregledom terena, na brdu je pronađen zapaljen motor.

Čitanjem poruka iz zaplijenjenog telefona nastavljeno suđenje optuženima

Nalogodavci pon 50.000 eura za lik PODGORICA – Iz poruka u telefonu Enzana Cirikovića, kojeg je Specijalno tužilaštvo označilo kao člana kriminalne organizacije koja je planirala i ubistvo Jovana Đurovića, može se vidjeti način na koji je pripremana likvidacije osobe čije ime se ne pominje u telefonskoj prepisci.

Ciriković je juče pred vijećem sutkinje Ane Vuković ustvrdio da telefon koji je, kako tvrdi Specijalno tužilaštvo zaplijenjen od njega, nije njegov i da ne zna ko su Crni, Phuljo i Rođo sa kojima je navodno razmjenjivao poruke koje su predstavljene juče u nastavku suđenja sedmočlanoj kriminalnoj grupi u podgoričkom Višem sudu.

AUTO, UTOKA...

Iz poruka sa kontaktom memorisanim pod imenom Puhljo vidi se da nalogodavac nudi 50.000 eura za likvidaciju, s tim što se u taj iznos uračunavaju i troškovi koje će izvršioci imati prilikom pripremama.

- Kažu da je to 50.000 eura, ali kao naši su troškovi sve. Do sad je kaže uzeo 5.000 - navodi se u jednoj od poruka.

Jedan od aktera ove korespodencije navodi da ,,radi posao koji može da ga košta 20 godina robije, i da dobro zna kako radi i na koji način“.

- Ako čekate tako danas sjutra, onda ga pustite da živi. Oni mu samo produžavaju život. Mi ćemo ga raditi odmah ili sjutra veče, čim bude gotova utoka.

Nećemo ga samo posmatrati – navodi se u jednoj od poruka.

Izvjesni Puhljo u poruci saoš-

Deaktiviranje eksplozivne naprave

tava da ,,rade prvi posao za te ljude i da neće da rizikuje da Darko nešto zezne“.

- Za početak neka vozi i kraj – kaže on.

Pojašnjava i da im za tu likvidaciju treba samo „auto i utoka“.

- Ako ti imaš drugi plan, predloži brate – kaže Puhljo na šta mu sa telefona koji je zaplijenjen od Cirikovića stiže odgovor ,,Jes, auto i utoka“.

U sljedećoj poruci preciziraju da im neće trebati štek stan, samo auto i utoka.

U razgovoru sa kontaktom memorisanim pod imenom Crni dogovara se pregled garaže i mogućnosti da se u njoj odradi naručena likvidacija mete čije ime se ne pominje.

- Moramo da vidimo kakva je dolje garaža. Mislim da je otvorena i da ima rampu. Neko će mi javiti kad bude dolazio i

ja ću ući dolje - kaže jedan od aktera ovog razgovora.

U nastavku kaže: ,,Najbolje je tako, izađemo iz garaže i lagano odemo bez buke i paljevine“. U narednoj poruci predlaže da se od nalogodavaca ,,traži malo para da se podijeli na četvoro“.

- Uzeo sam 1.000 eura da platim utoku. Ne znam hoće li nam trebati štek ako ćemo auto – odgovara sagovornik.

U jednoj od poruka se navode instrukcije da samo u rukavicama drži pištolj iz kojeg će se pucati na žrtvu.

- Uzmi ga u rukavicama i stavi u kesu. Ne daj Bože da ti pljuvačka ili znoj kane na nju – upozorava jedan od aktera razgovora.

Provođenje dokaza izuzetih iz telefona Cirikovića završeno je porukom ,,spremi utoku sa prigušivačem“ a slijedi odgo-

vor ,,ona je spremna, samo da je uzmemo sjutra“.

Specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je da se iz pročitanih poruka može vidjeti da se jasno i precizno razgovara o pripremi likvidacije određene osobe.

- Pominje se plaćanje, pribavljanje pištolja sa prigušivačem, vozila, novca koji treba uzeti za izvršenje ovog krivičnog djela, skrivanje tragova, planira se kako da se ponašaju okrivljeni nakon počinjenog krivičnog djela kao i njihovo kretanje u tom periodu – kazao je Čađenović.

DNK, TELEFON...

On je ukazao i da se na uslikanim porukama u dnu vidi tekst ,,enkript mesidž“ što ukazuje da se radi o enkriptovanim porukama između osoba koje komuniciraju.

Održano pripremno ročište protiv Vladimira Ulame Zaplijenjena droga

ROŽAJE - Policija je u Rožajama, postupajući po operativnim informacijama kontrolisala vozilo „pežo“ kojim je upravljao Dž. M. (17) iz Rožaja i prilikom pretresa pronađeno je dva kilograma marihuane.

Po nalogu tužioca Dž. M. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Pronađena droga je poslata na vještačenje u Forenzički centar.

C. H.

PODGORICA – Sudija Predrag Tabaš juče je na pripremnom ročištu Vladimiru Ulami naložio vještačenje na okolnosti paljenja automobila koji je pronađen nakon nestanka Petrovčanina Nemanje Medina 8. jula 2016. godine.

Sud naložio dva nova vješ Tabaš je naložio i grafološko vještačenje pisma koje je pronađeno u kući Bogdana Milića u kom su navodno ostavljene instrukcije poje-

dincima kako da svjedoče pred sudom.

Podsjećamo, Vladimir Ulama je ranije zajedno sa sada pokojnim Darko Mijovi-

ćem oslobođen optužbi da je na podmukao način ubio Petrovčanina Nemanju Medina.

Međutim, sutkinja Vesna

Hronika

Subota, 15. februar 2020.

11

Požar u kući u selu Dobro Polje nadomak Danilovgrada

uju sa klanovima Policija je nakon prijave likvidacije Roganovića blokirala grad, ali nije uspjela da uđe u trag ubici. Šćepan Roganović je bio stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića, koji je teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava.

Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stra-

dao i Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu.

Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – „škaljarskog“ i „kavačkog“.

Serija brutalnih obračuna krenula je 19. februara 2015. godine kada je u Bloku 5 u podne dignut u vazduh „audi“ Milana Vujotića, dok je sjedio sa porodicom u obližnjem lokalu, zbog nestanka tovara kokaina u Valensiji. B. R.

a za planiranje ubistva Jovana Đurovića

nudili kvidaciju Tetovaže pištolja, puške, i „zločinac“ Enzan Ciriković juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da to što ima istetoviran pištolj na ruci ne znači da je ubica.

Njegovoj izjavi prethodila je odluka suda kojom je prihvaćen prijedlog specijalnog tužioca Saše Čađenovića da se pregledaju tetovaže koje Ciriković ima na rukama a koje bi mogle biti predmet novih dokaza.

Pregledom je utvrđeno da Ciriković na desnoj nadlaktici ima istetoviranu automatsku pušku, na podlaktici pištolj, a na ručnom zglobu čovjeka koji u klečećem položaju drži oružje. Na kažiprstu iste ruke, Ciriković je kako tvrdi, sa šesnaest godina istetovirao riječ ,,zločinac“. Odgovarajući na pitanje suda, ovaj optuženi je kazao da ima tetovaže na grudima i leđima.

Sa druge strane, advokat Vaso Bečanović zatražio je od suda da iz spisa predmeta izuzme dokaz - korespodencija izvučena iz telefona koji je navodno oduzet Enzanu Cirikoviću jer je pribavljen protivzakonito.

- Ciriković je kazao da se ne radi o njegovom telefonu, a njegove tvrdnje su potvrđene i DNK vještačenjem koje je pokazalo da na aparatu nema njegovog biološkog materijala – kazao je Bečanović.

Podsjetimo, Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pripremali ubistvo Baranina Jovana Đurovića, a navodno je trebalo da bude ubijen i bokser Nikola Sjekloća.

Osim ove grupe, optuženi su Almir Jahović i Adnan Osmanagić, ali oni nisu dostupni našim organima.

Eksplozivna naprava, prema navodima optužnice namije-

štačenja Moštrokol je tada Ulamu osudila na šest mjeseci zbog držanja pištolja ,,glok“, dok je Milić dobio osam mjeseci za neovlašće-

njena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kule“ u Baru. Prema navodima optužnice, Kako je tada saopšteno iz policije, službenici barskog Centra bezbjednosti su oko 14.50 časova obaviješteni da se na kolovoznoj traci na glavnoj barskoj saobraćajnici na bulevaru nalazi crna plastična kesa iz koje vire žice i da se sumnja da je riječ o eksplozivnoj napravi.

Jahović je prema stavu Specijalnog tužilaštva 29. avgusta 2018. godine pokušao da aktivira eksplozivnu napravu koju je ispod motora Đurovića postavio Ciriković.

Optuženi Osmanagić je brat pokojnog Muše Osmanagića koji je prije likvidacije slovio za vođu kriminalne grupe koja je imala rivalski odnos sa grupom na čijem je čelu bio sada pokojni Luka Đurović.

B. R.

no držanje puške.

Istom odlukom, sutkinja Vesna Moštrokol je, sada pokojnog, Bogdana Milića oslobodila za krivično djelo pomoć učiniocu nakon krivičnog djela. Apelacioni sud je ukinuo ovu presudu i vratio predmet na ponovno odlučivanje, ali ovog puta sudiji Tabašu.

B. R.

Starica stradala u požaru DANILOVGRAD - M. L. (85) stradala je u požaru koji je juče oko 16.50 izbio u Dobrom Polju, nadomak Danilovgrada.

Načelnik službe zaštite Goran Radu-

lović kazao je da su dojavu o požaru dobili oko 16.55 i odmah su poslali dvije ekipe u Dobro Polje gdje je živjela starica.

- Vatra je već bila zahvatila krov koji je

počeo da se ruši i svaka dalja intervencija bile je uzaladna osim da se požar lokalizuje - kazao je Radulović.

Istragom će biti utvrđeno kako je došlo do požara.

B. K.

Razmatrana optužnica za ubistvo Ranka Vuletića u Nikšiću

Odbrana smatra da su optužbe neutemeljene PODGORICA – Odbrana Nikšićanina Vuka Lalatovića (21) juče je prilikom kontrole optužnice saopštila da je upitna opravdanost ovog akta tužilaštva jer ne sadrži sve neophodne elemente za njegovo optuženje da je iz koristoljublja ubio Ranka Vuletića u avgustu prošle godine.

Advokati Andrije Markovića (35) i Miloša Božovića (36) zatražili su obustavu postupka jer tužilaštvo, prema njihovom stanovištu, nije ponudilo dokaze kojima se potkrepljuju optužbe da su podstrekavali Lalatovića na ubistvo sugrađanina.

Branilac Lalatovića, advokatica Slađana Tomašević Papić kazala je juče pred vanraspravnim vijećem Višeg suda da VDT nije prikupilo sve dokaze da bi se Vuku Lalatoviću sudilo za krivično djelo stavljeno mu na teret.

- Smatram da je obaveza tužioca bila da utvrdi psihičko stanje Lalatovića tako da optužnica ne sadrži sve potrebne elemente Neophodno je bolje razjašnjenje stvari da bi se razmatralo opravdanost optužnice. O ostalom ćemo se izjasniti na glavnom pretresu ukoliko se ova optužnica potvrdi - kazala je Tomašević Papić.

Branilac Markovića, advokat Milan Kovačević je istakao da nema dovoljno dokaza da je optuženi Marković izvršio krivično djelo stavljeno mu na teret i u tom smislu predložio obustavu postupka.

Advokat Velibor Marković je naveo da ne postoji nijedan dokaz iz kojeg bi proizišao zaključak da je njegov branjenik Božović izvršio krivično djelo za koje se tereti.

- Postoje samo listice za koje postoji vjerovatnoća da ih je sačinio Lalatović, a u svojoj

Sa mjesta ubistva Vuletića

naknadnoj odbrani izjašnjavajući se do detalja objasnio je pod kojim okolnostima su sačinjene ove listice, te da je između njega i saslušanog svjed o ka Peka Đikanovića postojao dogovor da se to tako učini, u čemu je prvookrivljeni odustao, kazao je Marković.

On navodi da bi u spisima predmeta trebalo da postoji, iako njemu nije dostavljeno, tekst objavljen na jednom od portala koji je sačinila ćerka Peka Đikanovića, Anđela Đikanović, u kojem su izneseni navodi povodom ovih listica kao i upravo demanti Lalatovića da je trećeokrivljeni Božović, na bilo koji način umiješan u ovo krivično djelo.

- Iz iskaza svjedoka, sina pokojnog Vuletića proizilazi da je u razgovoru sa Anđelom Đikanović ona mu saopštila da se po gradu priča da je njen otac umiješan u ovo ubistvo, te je ona ubjeđivala da to nije tako, što je predstavnik oštećene porodice prihvatio u smislu da on nikome ne vjeru-

je – objasnio je advokat.

Prema navodima optužnice, Marković i Božović su u julu prošle godine u Podgorici umišljajno podstrekli okrivljenog Vuka Lalatovića da 1. avgusta 2019. godine, u Njegoševoj ulici u Nikšiću iz koristoljublja ubije Ranka Vuletića.

Vuletić je od žrtve, prethodno tražio da se sretnu.

- Kada mu se predstavio, Lalatović je od Vuletića tražio da sami prošetaju i porazgovaraju. Kada su došli ispred prodavnice „HL“, Lalatović je iznenada izvadio pištolj „crvena zastava“, i u Vuletića ispalio šest hitaca – piše u optužnici.

Tužilaštvo tereti Božovića da je Lalatoviću umišljajno pomogao u izvršenju teškog ubistva, tako što je otklonio prepreke za izvršenje ovog krivičnog djela i unaprijed obećao prikrivanje počinilaca krivičnog djela.

U optužnici se navodi i da su Marković i Božović obećali

Advokati Andrije Markovića (35) i Miloša Božovića (36) zatražili su obustavu postupka jer tužilaštvo, prema njihovom stanovištu, nije ponudilo dokaze kojima se potkrepljuju optužbe da su podstrekavali Lalatovića na ubistvo sugrađanina Lalatoviću novčanu nagradu za ubistvo Vuletića.

Božović je radi ostvarivanja sigurne komunikacije sa Andrijom Marković okrivljenom Vuku Lalatoviću predao kriptovani mobilni telefon, kako se ne bi mogle registrovati njihove komunikacije, niti presretnuti razgovori u kojima su B. R. planirali ubistvo.

Uhapšen Bjelopoljac u Beranama

Pokušao da opljačka prodavnicu BERANE – Policija je u Beranama rasvijetlila pokušaj razbojništva koji se dogodio 12. februara u jednom maloprodajnom objektu u tom gra-

du. Lisice su stavljene R. V. (37) iz Bijelog Polja.

Nakon istrage policija je došla do osnovane sumnje da je R. V. (37) počinio djelo.

Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo razbojništvo u pokušaju i on će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu.

C. H.

Potvrđena optužnica protiv mladića iz Srbije

Terete ga za šverc 147 grama marihuane BIJELO POLJE - Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar potvrdilo je optužnicu protiv državljanina Srbije Aleksandra Đačanina (23) iz Šida zbog krijumčarenje marihuane.

Optužnicom Đačanin se tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On je 6. januara oko 22.35 putujući autobu-

som na relaciji Herceg Novi-Novi Beograd prenosio 147 grama marihuane. Drogu su u ličnom prtljagu optuženog pronašli službenici policije prilikom kontrole na Graničnom prelazu Dobrakovo.

Okrivljeni je tokom saslušanja kod tužioca priznao krivično djelo. Rekao je da je dio droge namijenio za sebe a dio za prodaju, jer mu je novac potreban zbog bolesti jednog roditelja.

B. Č.

12

Crnom Gorom

Subota, 15. februar 2020.

NIKŠIĆ: CDPR donirao slike Opštoj bolnici

Grafike studenata za Dječje odjeljenje

Razgovarali predsjednik PKCG i čelnici opština Kolašin i Mojkovac

Do radne snage uz dualno obrazovanje U susret novim investicijama mora se pripremati potrebna radna snaga. Navedite koji vam je kadar potreban kako bismo ministarstvu uputili inicijativu za kreiranje adekvatnih obrazovnih programa – poručio je Vlastimir Golubović

ULjePŠaĆe DjeCI BoRaVaK U BoLNICI: Poklonjene grafike

NIKŠIĆ - Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od karcinoma Crnogorsko društvo za borbu protiv raka doniralo je Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Nikšiću.

Kako je saopšteno iz CDPR-a u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Odsjek za grafiku, odjeljenje je opremljeno grafikama i crtežima studenataa profesorke Marije Kapisode (Julijana Bulatova, Bosiljka Bakočević, Marija Nikolić, Maša Ratknić, Lana Bulatović, Malika Tulebayeva, Anđela Milošević, Helena Blagojević, Azra Mehonjić, Jasna Samardžić, Sara Petrović, Aleksandra Aranitović, Jovan Tomović, Vesela Madžgalj, Stefan Delić, Edin Ćeranić).

- Grafike i crteži su uz svesrdnu pomoć Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) oko njihovog opremanja, predati direktoru dr Iliji Ašaninu da krase sve dječje, ljekarske i sestrinske sobe, kao i ambulante Dječjeg odjeljenja

Opšte bolnice i djeci učine boravak mnogo prijatnijim za vrijeme nadamo se uspješnog liječenja i oporavka – saopšteno je iz CDPR-a.

Iz tog udruženja navode kako će nastojati i u budućem radu da pomažu u okviru svojih mogućnosti Institut za bolesti djece, kao i dječja odjeljenja opštih bolnica, kao što to rade od osnivanja.

Prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacija roditelja djece oboljele od kancera koja je osnovana prije 26 godina, tj. maja 1994. godine u Valensiji - Španija i okuplja udruženja porodica djece oboljelih od karcinoma iz velikog broja zemalja i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera, više od preko 250.000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se blizu 100.000 ne uspije izboriti, dok svega 20 odsto ima pristup modernom liječenju.

Karcinom je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi C. G. do 14 godina.

CEDIS i danas izvodi radove

Isključenja u šest opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem u subotu će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom kao i ugradnju novih brojila.

Bar: 8 do 18 h Bartula (nova brojila).

Berane: od 7:30 do 17 h Kurikuće i Trepča.

Bijelo Polje: od 7:30 do 17 sati Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i

Pećarska.

Cetinje: od 7:30 do 17 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela,Ugnji, Očinići i Romi; Danilovgrad: od 7:30 do 17 h Ržišta, Pješivački Do, repetitor Kurilo, Frutak, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Donji Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Brijestovo, Sretnja, Bare Šumanovića, Šobaići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići i Mijokusovići.

Nikšić: od 10 do 13 h dio Mušovine.

C. G.

NeDoSTaTaK KaDRa GoRUĆI PRoBLeM: Golubović sa čelnicima opština

PODGORICA - Nedostatak kadra je gorući problem u svim sektorima privrede na sjeveru, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, zbog čega se u susret novim investicijama mora pripremati potrebna radna snaga, ocijenili su predstavnici Privredne komore i opština Mojkovac i Kolašin.

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović sugerisao je čelnicima tih opština Milosavu Bulatoviću i Ranku Mišniću da učestvuju u aktivnostima Komore i dualnom obrazovanja te obezbjeđ u j u ć i s t r u č n u p ra k s u učenicima, dođe do nedostajućeg kadra.

- Navedite koji vam je kadar potreban kako bismo resornom ministarstvu uputili inicijativu za kreiranje adekvat-

nih obrazovnih programa.

Privredna komora snažno doprinosi reformi obrazovnog sistema, a naročito implementaciji dualnog obrazovanja, u čijih 25 obrazovnih programa je uključeno više od 800 učenika iz 20 opština - rekao je Golubović.

PROJEKTI

Bulatović je predstavio projekte koji se realizuju, među kojima su najznačajniji sistem za prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje vodosnabdjevanja u partnerstvu sa opštinom Rogatica, punionica za električne automobile, poboljšavanje uslova života i privređivanja na Sinjajevini.

On je naveo da je Komora inicirala izmjenu Zakona kako bi se raspon stopa poreza na nepokretnosti u crnogor-

skim opštinama sa raspona od 0,25 do jedan odsto smanjio na raspon od 0,25 do 0,5 odsto.

- Komora će se i dalje zalagati za smanjenje troškova rada, oslobađanje od poreza dijela dobiti koji se reinvestira u unapređenje tehnološkog procesa, izjednačavanje stope poreza na dodatu vrijednost za sve kategorije hotela, smanjenje stopa PDV-a za jaja, svježu ribu i određene vrste mesa – kazao je Golubović.

Na sastanku sa predsjednikom opštine Mojkovac, Rankom Mišnićem ocijenjeno je da ta opština ima dobru razvojnu perspektivu, čemu u prilog govore brojni projekti koji se realizuju ili su planirani.

- Za dvije godine u razvoju Mojkovca je napravljen veliki iskorak. Više od 50 miliona eura su vrijedni projekti koji

Golubović: Smanjite lokalne takse Čelnicima opština Kolašin i Mojkovac predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je preporučio da smanjuju takse.

- Probajte da u kontinuitetu smanjujete lokalne tak-

se i tako doprinesete konkurentnosti preduzeća, većim platama njihovih radnika, a sve će se to opštini vratiti kroz porez na dohodak građana i doprinose koji se plaćaju na zaradu – kazao je Golubović.

Među kompanijama zainteresovanim za investiranje u biznis zonu Mojkovca su hrvatski ,,Kanaan“, srpski ,,Metalac“ i turski ,,Gintaš“

su realizovani ili se sprovode.

Imamo 17 zainteresovanih kompanija za investiranje na području opštine, od čega četiri za ulaganje u turističke objekte, a 13 za poslovanje u biznis zoni - rekao je Mišnić.

INVESTIRANJE

Po njegovim riječima među kompanijama zainteresovanim za investiranje u biznis zonu su hrvatski ,,Kanaan“, srpski ,,Metalac“ i turski ,,Gintaš“.

- Opština infrastrukturno oprema biznis zonu. Pripremili smo brojne povoljnosti među kojima su zakup zemlje po niskoj cijeni, stimulacije za otvaranje novih radnih mjesta i oslobađanje od plaćanja naknada za komunalno opremanje – rekao je Mišnić.

On je apostrofirao da je razvoj poljoprivrede Mojkovca podstaknut sa 150.000 eura opredijeljenih iz Agrobudžeta, što je 50.000 eura veći iznos nego u prošloj godini.

Golubović je čestitao rukovodstvu Mojkovca na odličnim rezultatima postignutim u posljednje dvije godine i doprinosu povoljnom poslovnom ambijentu.

On je pozvao opštinu Mojkovac da uđe u proces sertifikacije opština po BFC standarC. G. du.

Rožaje: Predstavljen Program grantova za samozapošljavanje

Nezaposleni da iskoriste šansu ROŽAJE - Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić sa saradnicima, predstavio je u Rožajama program grantova za samozapošljavanje kroz bespovratna sredstva u iznosu od 3.000 do 7,5 hiljada eura.

Rožajci i Petnjičani imali su priliku da se informišu o uslovima pod kojima mogu ostvariti pravo na podršku.

- U Crnoj Gori imamo 35.290 nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti na današnji dan iznosi 15,2 odsto. Na evidenciji u Rožajama imamo 3.270 nezaposlenih, a u Petnjici je nezaposleno 590 osoba. Više od 50 odsto su žene, a 15 procenata, odnosno 22 odsto su

mladi. Gotovo 70 odsto nezaposlenih čine dugotrajno nezaposlena lica – rekao je Mustafić.

Kazao je da zbog velike nezaposlenosti u Rožajama i Petnjici, odnosno na sjeveru Crne Gore, u zavodu rade na animaciji i motivisanju, te podsticanju nezaposlenih kako bi pokrenuli svoj biznis.

- Zavod će krajem marta objaviti drugi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje vrijednih takodje, izmedju 3.000 i 7,5 hiljada eura po jednom aplikantu. Kroz ove info sesije omogućavamo nezaposlenima da na vrijeme dobiju informacije o načinu učešća i neophodnoj dokumentaciji za

aplikaciju za ovaj program, te pravima i obavezama korisnika.

Pravo da apliciraju imaju sva nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih najmanje četiri mjeseca od dana objavljivanja konkursa pa ih pozivamo da se prijave na oglas i na taj način pokrenu vlastiti biznis – rekao je Mustafić.

Dodao je da svi koji budu imali dobru biznis ideju, mogu da se nadaju sredstvima iz ovog granta.

Na prvi javni poziv krajem prošle godine zahtjev je podnijelo 135 lica, za dobijanje grantova između 3.000 i 7.000 eura.

- Pozitivno je procijenjeno 108 zahtjeva, što čini 80 odsto od ukupno podnešenih zahtjeva –

KoNKURS Će oBjaVITI KRajeM MaRTa: Predstavnici Zavoda u Rožajama

rekao je Mustafić.

Predsjednik opštine, Rahman Husović, je istakao da je projekat vrlo značajan za lica koja traže posao i žele da se bave biznisom.

- Na nama je da svim učesnicima

koji će konkurisati pružimo stručnu pomoć. Vjerujemo da će biti dosta zainteresovanih pa ih pozivamo da se prijave na konkurs i pokrenu sopstveni posao F. KALIĆ rekao je Husović.

Crnom Gorom

Subota, 15. februar 2020.

13

ŠAVNIK: Lokalna uprava priprema odluku predviđenu Zakonom o teritorijalnoj organizaciji

Ulicama će dati privremena imena U opštini naziv ima samo Trg Matije Jakića otvoren 2017. godine, a sve su ulice bezimene pa oko 2.000 stanovnika živi na adresi Šavnik BB (bez broja)

Zlatne lavice u Siciliji U lokalnoj upravi kažu da se mora ukloniti tabla sa stambene zgrade u naselju popularno nazvanom Sicilija, na kojoj piše Ulica Zlatne lavice. Postavili su je mladi Šavničani samoinicijativno 2018. godine, što ne čudi, ako se zna koliko se njeguje duh reprezentacije u tom kraju i da su mnoge naše Lavice porijekom upravo iz drobrnjačkog kraja, kao Malović, Đurđić, Jauković, Nenezić, Bajović...

JEDINA ZVANIČNA ADRESA: Trg Matije Jakića (otvaranje 2017)

ŠAVNIK – U najmanjoj crnogorskoj opštini lokalne propise još nijesu uskladili sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

Prema tom aktu, gradonačelnici i predsjednici opština obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava.

S. IVANOVIĆ

KOTOR: Radovi na Trgu od oružja

ROKOVI

Uprkos tome što je ostalo malo vremena predsjednik opštine Šavnik Vlatko Vuković kaže da će u predviđenom roku donijeti Odluku kojom će biti određeni privremena

PODACI

Zakonom o teritorijalnoj organizaciji predviđena je kazna od 1.500 do 2.000 eura za odgovorno lice ako ne donese

Izložbu, koja je okupila oko 50 izlagača cvijeća, rukotvorina i umjetnina iz BiH, Crne Gore, Srbije i Albanije, otvorila je slikarka i književnica Snežana Vukićević-Čvoro.

- Htjela bih da kažem nešto o Novljanima kao ljudima, koji vole svoj grad, ali i ovu manifestaciju koja se održava 51. put.

Uporedila bih svoje sugrađane, kao ljude koji vole svoj grad, na onaj način kako mali princ voli svoju ružu. Znači, ovaj grad je za Novljane najljepši grad i oni u njega ulažu svu svoju ljubav, pažnju i taj se osjećaj prenosi na sve ljude koji u njega dođu -

Mirisne kreacije za ljepši doživljaj svijeta kazala je Vukićević-Čvoro. Dodala je da ,,čovjek ima dar da umnoži prirodu i biljke, da bude kreativan u tome“.

Organizatorka izložbe Jovanka Matković je kazala da je najviše izlagača iz Srbije, pa iz Cr-

ne Gore, BIH i Albanije.

-I mamo i jednog izlagača iz Turske. Imali smo najavu dolaska izlagača iz Sjeverne Makedonije, ali su otkazali iz privatnih razloga. Od aranžmana na izložbi u pravom smislu te rije-



Prema programu danas se, sa početkom u 10 sati, održava tradicionalna Fešta od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri. U 12:30 počeće koncert Kaliopi ( plato Doma kulture), a od 16:30 Međunarodni plivački miting. U 21 sat počinje maskenbal i koncert OK benda u Institutu

DOBIJENI KONZERVATORSKI USLOVI: Skela na tornju

KOTOR - Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora započela je sanaciju gradskog sata na Trgu od oružja u Starom gradu.

Direktor Zoran Mrdak, kazao je za Pobjedu da je riječ o investiciji vrijednoj 28.000 eura, dok će za nadzor biti izdvojeno 2.800 eura.

- Izvođač radova je ,,Restarting“ iz Buve, kvalitetna i renomirana firma. Rok za izvođenje radova je 90 dana, ali će se ovaj posao završiti mnogo prije predviđenog roka. Sanacija obuhvata kompletan unu-

trašnji i vanjski dio sata, a sve se radi uz konzervatorske uslove i smjernice - kazao je Mrdak. Sat kula Kotora je izgrađena 1602. godine po nalogu guvernera Venecije - Antonia Grimaldija. Toranj se sastoji od četiri nadzemna sprata i jednog podzemnog.

Izgrađena je od masivnih kamenih blokova. Sa dvije strane ugravirani su satovi, a dvije druge su zatvorene ugrađenim zgradama.

Poslije zemljotresa 1979. godine iznutra su urađene betonske obloge.

Iv. K.

odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova. Lokalnim upravama određen je i rok za postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada. I za neizvršavanje te obaveze kazna je takođe od 1.500 do 2.000 eura.

Prema podacima koji su saopšteni uoči donošenja Zakona, gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, već se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, a na seoskom području samo naziv sela. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB. R. PEROŠEVIĆ

HERCEG NOVI: Otvorena 42. Izložba cvijeća u okviru Praznika mimoze HERCEG NOVI – Izložba cvijeća, manifestacija koja se decenijama realizuje u okviru Praznika mimoze, juče je otvorena u hotelu „Vojvodina“ u Igalu.

Stari sat urediće spolja i iznutra

imena, kako je to učinjeno s „bezimenima“ u Nikšiću.

Jeste da se Šavničani i poštari, putnici ili namjernici lako snađu jer svako svakoga poznaje, ali se, kaže Vuković, zakon mora poštovati. Ne zna precizno

kako će se ulice zvati.

- Za očekivati je da dobiju nazive po geografskim pojmovima, pa bi neka saobraćajnica u Šavniku, recimo, mogla biti drobnjačka, druga uskočka, jedna durmitorska – otkriva Vuković.

Biće to istorijski trenutak jer su sada sve ulice u Šavniku bezimene pa oko 2.000 stanovnika živi na BB (bez broja) adresi. Naziv ima samo Trg Matije Jakića koji je otvoren u julu 2017. godine a ime je dobio po komandiru čete Durmitorskog partizanskog odreda.

PRAZNIK ZA OČI: Aranžman Petra Ivovića, detalj iz izložbenog prostora

či, imamo dva, to su aranžman Petra Ivovića i minimalistički vrt Nede Fanfani – kazala je Matković. Izložba će biti otvorena do 16. februara.

Prema programu Praznika mimoze danas se, sa početkom u 10 sati, održava tradicionalna Fešta od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri. U 12:30 počeće koncert Kaliopi (na platoru Doma kulture), a od 16:30 Međunarodni plivački miting. U 21 sat počinje maskenbal i koncert OK benda u InŽ. K. stitutu Igalo.

14

Crnom Gorom

Subota, 15. februar 2020.

NVO i nadležni razgovarali o stanju i statusu područja Kotora na Listi svjetske baštine Uneska KOTOR – I pored moratorijuma na gradnju iz 2017. godine u Kotoru je na terenu slika drugačija od one kakva bi trebala biti da su primijenjeni zakoni, propisi i strateška dokumenta. Tako se u naselju Dobrota i dalje grade stambene zgrade, a niko od nadležnih organa to ne vidi. Odgovornost se prebacuje na inspekciju koja kao da je nezavisno tijelo u sistemu – poručeno je sa okruglog stola koji je NVO Expeditio organizivala na temu stanja prirodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora koje se nalazi na Uneskovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.

Uprkos moratorijumu u Dobroti se gradi

Kapetanović: Problem mora da se rješava. Odgovornost u sistemu koji očigledno ne fukcioniše treba da preuzmu svi, ako želimo da se nešto promijeni. Nikolić: Bez obzira da li je neko više ili manje zadovoljan definitivno se dešava napredak

Skupu su prisustvovali svi ključni akteri vezani za zaštitu, planiranje i upravljanje područjem Kotora, predstavnici relevantnih institucija i organizacije na opštinskom i državnom nivou, kao i predstavnici medija, osim predstavnika Ministarstva turizma i održivog razvoja.

PRIJETNJE

Iz Expeditia podsjećaju da su 2003. godine prvi put prepoznate ozbiljne prijetnje, tj. rizici koje prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija može imati po izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora, ali da se proces nije uspio kontrolisati i zaustaviti.

- Poslije 40 godina od upisa na listu svjetske baštine, stanje u kojem se nalazi područje Kotora je zabrinjavajuće. Bez obzira na formalna nastojanja Crne Gore da ispoštuje odluke Komiteta za svjetsku baštinu, negativne promjene koje su jasno vidljive u prostoru pokazuju da nijesu uspostavljeni neophodni mehanizmi za zaštitu izuzetne univerzalne vrijednosti ovog područja svjetske baštine, i da se negativni trendovi nastavljaju. Trenutno su sistemi zaštite, planiranja i upravljanja područjem Kotora potpuno degradirani i neefikasani. Sve to je uzrokovano na žalost i generalno veoma lošim sistemima prostornog planiranja i zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori, ali se na području svjetske baštine Kotora posebno negativno odražava i veoma jasno vidi – saopšteno je na skupu.

Dajković: Inspekcija da bude ažurnija od Uneska, uporno pokušavamo da unaprijedimo sistem, koji ponavljam funkcioniše.

Da li postoji izazova na terenu, postoji, i saglasni smo da bi trebali inspekcijski organi da budu ažurniji i prisutniji na terenu, posebno u zaštićenim Unesko područjima - kazao je Dajković.

On je istakao da je Ministarstvo kuture prošle godine

Iz Expeditia podsjećaju da je zbog zabrinjavajućeg stanja u kojem se područje Kotora nalazi, Unesco/Icomos reaktivna monitoring misija boravila u Kotoru u novembru 2018. godine i dala set preporuka za unapređenje stanja.

- Uneskov Komitet za svjetsku baštinu u odlukama sa posljednjeg zasijedanja, održanog u Bakuu u junu 2019. godine, poziva Crnu Goru, državu potpisnicu Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, da između

BuDvA: Veljović razgovarao sa Ćorcem i Carevićem

Bezbjednost i sigurnost odgovornost svih aktera BUDVA - Aktuelna situacija je odgovornost svih aktera, a policija djeluje istrajno pokazujući da je dorasla zadatku uz očekivanje da sa lokalnom zajednicom dijelimo osjećaj odgovornosti za javni red i mir i bezbjednost kao neprikosnovene vrijednosti koje ćemo čuvati - kazao je direktor policije Veselin Veljović.

On je održao redovni radni sastanak sa odgovornim starješinama Centra bezbjednosti Budva, na kojem su predstavljeni najznačajniji rezultati rada tog centra.

Govoreći o aktuelnoj situaciji u Budvi, načelnik Darko Ćorac se osvrnuo na odlične rezultate koje postižu službenici po svim linijama rada.

- Stopa kriminaliteta u Budvi

NAPREDAK

ZAŠTITA KOTORA ZAJEDNIČKA BRIGA: Sa skupa u Kotoru

Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu ministarstva kulture Aleksandar Dajković nije saglasan da sistem ne funcioniše. On je podsjetio što je sve država proteklih nekoliko godina uradila - Uveli smo inovativan mehanizam u našem zakonodavstvu, izradu procjene uticaja na baštinu, što je pohvaljeno

vAŽNA uLOGA LOKALNE ZAJEDNICE: Carević i Veljović

je među najnižim u Crnoj Gori što nije slučajnost budući da se vodimo principima profesionalnog postupanja i odgovornog odnosa prema građanima i kompletnoj javnosti - rekao je Ćorac.

Veljović se, kako je saopšteno

iz Uprave policije, sastao i sa predsjednikom opštine Budva Markom Carevićem. Zaključeno je da se policija i lokalna zajednica zajednički moraju boriti protiv svih devijantnih pojava i da je ta saradnja u interesu svih građana.

C. G.

- Od svih dokumenata javnosti su za sada jedino dostupe informacije o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Smatramo da je potrebno da sva zainteresovana javnost bude upoznata i uključena u sve faze procesa vezano za očuvanje statusa područja Kotora na Listi svjetske baštine i da bude upoznata na koji način se sprovode preporuke Unesco/Icomos reaktivne mointoring misije i odluke Komiteta za svjetsku baštinu - poručuju iz Expeditia.

Aleksandra Kapetanović iz te organizacija poručila je da problem mora da se rješava ma ko bio kriv za postojeće stanje.

- Naša poruka je jasna, odgovornost u ovom sistemu koji očigledno ne fukcioniše treba da preuzmu svi, ako želimo da se nešto promijeni - kazala je Kapetanović.

uradilo analizu kadrovskih kapaciteta u oblasti kulturne baštine, te da su u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore pristupili osnivanju programa kojim će se obučavati konzervatori nakon 30 godina.

- Takođe u saradnji sa Uneskom napravićemo presjek stanja i nadam se do septembra ili oktobra imaćemo završen dokument koji će tretirati

ostalog u potpunosti sprovede sve preporuke misije iz 2018. godine, i da do 1. februara 2020. godine dostavi ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti dobra i sprovođenju navedenih odluka, kako bi ga Komitet za Svjetsku baštinu

područje Kotora, znaćemo da li sadašnji kapaciteti Kotora odgovaraju potrebama građana, države i u kojem pravcu treba ići. Danas smo zaključili da je neophodna tješnja intersektorska saradnja i još bolja saradnja i otvoreniji dijalog sa građanima i NVO sektorom i mi iz Ministarstva kulture smo apsolutno na tom fonu kazao je Dajković.

pregledao na zasjedanju 2020. godine - kažu u toj organizaciji.

Komitet, dodaju, zahtijeva i da država dostavi revidirane verzije dokumenata Centru za svjetsku baštinu radi pregleda savjetodavnih tijela.

Generalna sekretarka Nacionalne komisije za Unesko Milica Nikolić, ocjenjuje da bez obzira da li je neko više ili manje zadovoljan da se ,,definitivno dešava napredak“.

Ona je podsjetila da su protekle tri godine sprovedene intenzivne aktivnosti.

- Naravno taj proce je dugotrajan i makar je srednjoročan, ako ne dugoročan. Ono što je sigurno jeste da smo lani nakon tri godine intenzivnih aktivnosti imali afirmativnu odluku Komiteta koja je nametnula brojne zahtjeve, ali je prepoznala aktivnosti koje je država u saradnji sa institucijama učinila i već se prepoznaju neki pomaci - kazala je Nikolić koja u ime Nacionalne komisije rukovodi izradom, tj. revizijom menadžment plana za područje Iv.K. Kotora.

HERCEG NOvI: Radovi u naselju Topla HERCEG NOVI - Radovi na postavljanju nove ograde i asfaltiranju puta u okolini OŠ „Dašo Pavičić“ i vrtića „Naša radost“ biće završeni u narednih petnaestak dana. Đacima škole i polaznicima vrtića biće obezbijeđen bolji i sigurniji prilaz ovim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Kako je tokom terenskog obilaska radova kazao potpredsjednik opštine Miloš Konjević, kompanija „Fortis mont“ sada izvodi radove na asfaltiranju trase od Centra za socijalni rad do boćarskog terena u blizini Centra bezbjednosti Herceg Novi, za što je lokalna uprava izdvojila 30.000 eura.

Radnici Komunalno stambenog preduzeća postavljaju novu zaštitnu ogradu gotovo cijelom dužinom novoasfaltirane dionice.

Takođe, urađeni su potporni zid ispred škole i staza koja vodi od škole do semafora, pored Centra bezbjednosti. Radnici Komunalno stambenog će narednih dana raditi na dodat-

Djeci sigurniji put do škole i vrtića

POSAO ĆE TRAJATI PETNAESTAK DANA: Mašine na terenu

nom uređenju staze, kao i na postavljanju rasvjete na toj veoma frekventnoj pješačkoj dionici.

Prema najavi potpredsjednika Konjevića, nastavlja se sanacija i uređenje sportskih igrališta.

Uz urađeno igralište na Toploj ubrzo će uslijediti postavljanje

tribine i prostorija za odlaganje sportske opreme, kao i dječjeg igrališta i teretane na otvorenom u naselju Gomila. Sljedeći sportski teren za sanaciju je košarkaško igralište između Jadranske magistrale i Njegoševe ulice, neposredno iznad kuće Ž. K. Iva Andrića.

Svijet

Subota, 15. februar 2020.

15

Aleksandar Lukašenko o nedavnom sastanku sa ruskim kolegom

Putin želi da spoji Rusiju i Bjelorusiju MINSK - Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko tvrdi kako je ruska strana na nedavnom sastanku o energetici i integraciji dvije ekonomije insistirala i na spajanju dvije države.

- Rusija integraciju shvata kao gutanje Bjelorusije - rekao je Lukašenko ističući kako to nije integracija, već inkorporacija.

- Nikad to neću prihvatiti -

poručio je Lukašenko, a prenio AP. Predsjednik Bjelorusije je rekao i da će se uvijek boriti da Bjelorusija ostane suverena i nezavisna.

- Vaš prvi izabrani predsjednik neće biti i poslednji - dodao je Lukašenko u saopštenju.

Lukašenko i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se prošlog petka na još jednoj

rundi razgovora u Sočiju ne uspijevši da postignu dogovor.

Lukašenko je poručio da će Bjelorusija početi da uzima energent iz naftovoda „Družba“, ukoliko Rusija ne isporuči potrebnu količinu nafte, navela je državna agencija Belta, prenosi Rojters.

Lukašenko je rekao i da će razgovori biti nastavljeni, ali da će na stolu biti isključivo pitanje

integrisanja ekonomija.

Naftovod „Družba“ prelazi preko bjeloruske teritorije i snabdijeva Evropu ruskom naftom, uključujući Poljsku i Njemačku.

Spajanje sa Bjelorusijom mnogi doživljavaju kao strategiju da Putin, kao šef nove države, ostane na vlasti i nakon ovog predsjedničkog mandata koji mu ističe 2024. godine, navela

Podsjećanje na savezničko razaranje Drezdena pred sam kraj Drugog svjetskog rata

Kontroverza koja traje i nakon sedam i po decenija DREZDEN - U tri naleta britansko-američkih bombardera 13, 14, i 15. februara 1945. godine, u sklopu savezničke strateške vazdušne ofanzive protiv nacističke Njemačke, u potpunosti je uništen stari barokni centar Drezdena. Broj žrtava trodnevnog bombardovanja sporan je i nakon sedam i po decenija od tog događaja, ali se istoričari uglavnom slažu da ih je bilo oko 25 hiljada.

je američka novinska agencija.

Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko na sastanku u Sočiju

Raste broj zaraženih, ali i izliječenih od korona virusa

U Hebeiju i do tri puta manje smrtnih slučajeva PEKING – Broj zaraženih korona virusom u Kini premašio je 64.000. Do sada je od poslijedica infekcije preminulo 1.380 osoba, dok se na liječenju nalazi gotovo 56.000 oboljelih.

Premda je broj novopotvrđenih slučajeva zaraze naglo povećan, sve je više i izliječenih.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju da van Kine nema dramatičnog povećanja novih slučajeva.

U provinciji Hubei registrovan je još 121 smrtni slučaj i više od 5.000 novooboljelih, što je i do tri puta manje nego prethodnog dana.

Zbog promjene metode dija-

gnostikovanja svakodnevno se bilježi rast broja novih slučajeva, a zaraženima se smatraju svi oni kojima je upala pluća otkrivena uz pomoć kompjuterizovane tomografije.

Van Kine zabilježeno je 450 novih slučajeva zaraze, najviše u Japanu. U toj državi u četvrtak je potvrđena i prva žrtva virusa. Na kruzeru usidrenom u japanskoj luci Jokahani broj novooboljelih skočio je na 218.

Sa korona virusom u Kini do sada se izborilo više od 6.000 ljudi. Uslijed izbijanja epidemije i propusta u njenom upravljanju, došlo je do smjena partijskih sekretara za provinciju Hubei i grad Vuhan.

Pobunjenici oborili još jedan sirijski helikopter

Turska šalje pojačanje u Idlib

Velika materijalna šteta, upotreba zapaljivih bombi i nedefinisan broj žrtava ovu akciju i dalje čine kontroverznom.

Postavlja se pitanje o etičnosti, ali i o efikasnosti tog bombardovanja, navodi agencija Rojters u podsjećanju na ovaj događan.

čvorište

Drezden se na spisku ciljeva bombardovanja našao zato što je bio značajno željezničko čvorište i što je u njemu bilo locirano nekoliko fabrika koje su prozvodile velike količine ratnog materijala.

Britanska i američka armija bombardovanjem grada nastojale su da onemoguće prebacivanje njemačkih snaga na istok i tako olakšaju napredovanje Crvenoj armiji, ali istovremeno i da prinude Hitlerovu Njemačku na predaju kako bi došlo do okončanja najkrvavijeg konflikta u istoriji čovječanstva.

U decembru 1944. i januaru 1945. godine, uprkos uspjesima, zapadni saveznici su pretrpijeli velike gubitke na Zapadnom frontu. Početkom 1945. godine, strahujući da bi

Drezden poslije bombardovanja savezničkih snaga

rat mogao da potraje do duboko u tu godinu i dovede do još većih žrtava, saveznici su odlučili da ubrzaju pad Njemačke bombardovanjem gradova na istoku države. SSSR je, takođe, insistirao na bombardovanju tih gradova, radi olakšavanja sopstvene ofanzive.

Očekivalo se da bi to izazvalo paniku među civilima koji bježe na zapad kako bi se sklonili od sovjetskog napredovanja, a zauzvrat bi ta panika otežala slanje njemačkih pojačanja na Istočni front. Trećeg februara bombardovan je i Berlin, a potom u četiri napada u periodu od 13. do 15. februara i Drezden.

Mada je bačeno proporcional-

Podsjetnik na uništenje demokratije i rasni fanatizam Njemači predsjednik Frank Valter Štajnmajer poručio je, na obilježavanju 75. godišnjice od savezničkog napada na Drezden, kako Njemci moraju odbaciti rasizam i antisemitizam.

- Bombardovanje Drezdena podsjeća Njemce na uništenje demokratije, prezir prema čovječanstvu, antisemitizam i rasni fanatizam - rekao je predsjednik Njemačke.

Dodao je i kako se plaši da ove vrijednosti do danas nijesu protjerane.

no manje zapaljivih bombi nego na Berlin, relativno gušća koncentracija bombi dovela je do velikog požara, koji je zahvatio i razorio centar grada.

Napadi

U napadima u noći između 13. i 14. februara, na Drezden su se obrušila 804 bombardera, od kojih je svega pet oboreno.

Snaga protivvazdušne odbrane u Drezdenu bila je slaba.

Nakon dva noćna napada Britanskog kraljevskog vazduhoplovstva, ujutro je uslijedio i napad američkih vazdušnih snaga. Tokom ova tri napada bačeno je 2.600 tona bombi, koje su razorile sve u radijusu od 33 kilometra kvadratna, uključujući i istorijski centar grada sa mnogim vrijednim građevinama i umjetninama.

Jedno od pitanja koja su postavljena jeste da li su cilj bombardovanja zaista bile vojne i industrijske mete ili civilno stanovništvo. Postoje tvrdnje da Drezden nije imao nikakav vojni ili industrijski značaj. Suprotno tome, postoje i one koje kažu da je bio jedan od važnijih industrijskih centara Trećeg rajha. Činjenica da je bombardovanje izvršeno pred kraj rata, kada je

nacistička Njemačka već bila pred porazom, kao i da je Drezden imao veliku istorijsku i umjetničku vrijednost, dovela je do toga da je ovaj napad ubrzo nakon što je izvršen nazivan neetičkim i vojno neopravdanim. Procjena broja žrtava tog napada sporna je i do danas.

Prema jednoj teoriji nastradalo je oko 25.000 ljudi, a drugoj čak i 35.000.

Uz Hirošimu i Nagasaki, bombardovanje Drezdena smatra se najvećim u istoriji.

Od napada saveznika distancirao se čak i Vinston Čerčil, koji je do tog trenutka podržavao intenzivno bombardovanje njemačkih gradova.

- Mislim da je došao trenutak da se izmijeni pristup bombardovanju njemačkih gradova. U suprotnom, naći ćemo se u situaciji da ćemo kontrolisati razorenu zemlju - rekao je tada Čerčil.

Na početku Drugog svjetskog rata, srednjevjekovni Drezden je sa 640.000 stanovnika bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj. U jesen 1944. godine bio je poslednji veliki neoštećeni industrijski grad i jedan od poslednjih ekonomskih i administrativnih centara Njemačke.

DAMASK – Sirijski pobunjenici koje podržava Turska, oborili su juče još jedan vladin helikopter u sirijskoj pokrajini Idlib, na sjeverozapadu zemlje, gdje su se posljednjih sedmica dogodili sukobi i raseljavanje stanovništva, javila je Anadolija.

Turska vojska poslala je dodatno oružje i trupe u Idlib, na svoju južnu granicu, da bi se suprotstavila prodoru sirijskih vladinih snaga, koje podržava Rusija, a koje nastoje da pod svoju kontrolu vrate posljednje veliko uporište pobunjenika nakon gotovo devet godina rata. Helikopter je pogođen i srušen tokom prelijetanja iznad fronta poslije odlaska iz Alepa, koji je pod kontrolom vlade, izvijestila je Anadolija.

Serija lavina u Avganistanu

Nastradala 21 osoba KABUL - U seriji lavina koje su pogodile Dajkundi, centralnu provinciju u Avganistanu, poginula je najmanje 21 osoba, saopštili su zvaničnici.

Prema navodima portparola avganistanskog Ministarstva za vanredne situacije, još sedam osoba se vodi kao nestalo, deset je povrijeđeno, a uništeno je i oko 50 kuća, prenosi AP.

Spasilački timovi traže preživjele, dok je većina puteva zatvorena.

Ova zima u tom dijelu Avganistana praćena je obilnim snježnim padavinama, lavinama i poplavama. U tim nepogodama u poslednjih nekoliko mjeseci nastradale su 72 osobe. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

16

Kultura

Subota, 15. februar 2020.

ČITALI SMO: Riječ više o romanu „Sirene za uzbunu“ podgoričkog pisca N

Realistična posveta o Dva nastupa naših simfoničara

Koncert u CNP-u i Zetskom domu

PODGORICA – Crnogorski simfonijski orkestar nastupiće večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Sjutra veče, takođe u 20 sati, crnogorski simfoničari održaće koncert u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.

Pod dirigentskom upravom špansko-američkog umjetnika Fransoa Lopeza-Ferera, glavnog dirigenta Nacionalnog baleta Čilea i dirigenta asistenta Simfonijskog orkestra Sinsinatija, na koncertu će biti izvedene četiri kompozicije. U prvom dijelu koncertne večeri orkestar će interpretirati savremeno djelo španskog autora Migela Fariasa pod nazivom „Lakoća“ („Ligereza“) koje je posvećeno upravo dirigentu Lopezu-Fereru, potom dvije kompozicije Morisa Ravela – „Pavanu za preminulu infantkinju“ i svitu „Moja majka Guščarka“. U drugom dijelu koncertne večeri biće izvedena „Proljećna“ simfonija broj 1 u B-duru, op. 38, Roberta Šumana.

R. K.

Objekat na Cetinju dobio upotrebnu dozvolu

Nova zgrada spremna za studente FLU

CETINJE – Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju dobio je upotrebnu dozvolu, čime su Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova uspješno završile još jedan projekat finansiran iz kapitalnog budžeta.

Pozitivnom ocjenom Komisije za tehnički prijem i formalno su se stekli uslovi da objekat bude predat na upotrebu ovoj visokoškolskoj ustanovi, u cilju planiranja i organizacije početka nastave.

Vlada Crne Gore je za unapređenje uslova rada studenata i nastavnog kadra Fakulteta likovnih umjetnosti izdvojila

1,2 miliona eura, a projektom su bili obuhvaćeni izgradnja prustupnih saobraćajnica, trotoara, rasvjete i pratećih sadržaja, uređenje zelenih površina, kao i opremanje objekta kancelarijskim inventarom i opremom neophodnom za održavanje stručne nastave iz smjerova slikarstva, vajarstva, fotografije i dizajna.

Izgradnja objekta, u zahvatu Urbanističkog plana „Stari Obod“, završena je krajem 2017. godine. Njegova ukupna površina iznosi oko 5.100 metara kvadratnih, a predviđen je za održavanje nastave za oko 140 studenata.

R. K.

„Balkanska carica“ u Baru i Nikšiću PODGORICA – Predstava „Balkanska carica“, u režiji Gorana Bjelanovića, biće izvedena večeras u 20 sati u Domu kulture u Baru. Sjutra veče, takođe u 20 sati, predstava će biti odigrana u Nikšićkom pozorištu, povodom dana tog teatra.

Glavnu žensku ulogu, Danicu, tumači Anja Pavićević iz Bara, a glavnu mušku ulogu - Stanka, crnogorski glumac Filip Đuretić.

Prvak beogradskog Pozorišta na Terazijama Duško Radović glumi Ivan bega Crnojevića, a majku istaknuta srpska glumica Danica Maksimović. Baranin Dragiša Simović tumači ulogu Ibrahim age, Đurđa Crnojevića igra Pavle Ilić, kneza Deana Vladimir Cerović, a u ansamblu su i Ana Simović, Miro Nikolić i Vlado Tomović. Solistkinju, svjedoka i tumača vremena, igra sopran Bojana Pejanović, a baletski izvođači su Radmila Škuletić i Anja Tomović.

R. K.

PODGORICA – Romantizovane autobiografije ili pseudoautobiografije su teška štiva za čitanje, nerijetko nas uvaljaju u dosadu kao u prezlu, jednako koliko i ono što pijani stričevi prepričavaju na slavama nakon što su proždrali mrtvog jarca do kostiju i ispratili dno svakoj flaši rakije.

Poznatost centralnog događaja može da doprinese tome da imamo otpor, da proživljavamo priču kroz uvećavajuće staklo sopstvenih uspomena koje smo u stanju da suprotstavimo onim romanesknim, tako da je zadatak podgoričkog pisca Nikole Nikolića bio iznimno težak. S jedne strane da nas uvede u priču i održi nas budnima do onog trenutka kad će nam prvi put uznemiriti krvotok, a s druge da ono čega se njegov junak sjeća učini važnijim od onoga što je u našoj svijesti ustoličilo to turbulentno proljeće 1999. godine.

POSVETA CRNOJ GORI

Već na prološkoj granici, u sjajnom lirskom otvaranju, Nikolić suptilno piše o sazrijevanju sjećanja: „sjećanju treba da odstoji / ono je fosilno gorivo / treba mu vremena da opet bude / da zaživi onako kako treba / da od leša postane upokojeni mrtvac / nedostupan i razjašnjen do željenog kraja.“ Tako nam stavlja do znanja da pripovjedač ima potrebnu distancu i da ne očekujemo patetični manifest slabostima, već punokrvnu pripovijest, pomalo nostalgičnu, ali zapravo sasvim realističnu posvetu odrastanju. Nikola Nikolić piše o kraju devedesetih s ove strane politike, iz dnevnih soba i dvorišta prostog naroda koji dovijeka ništa ne zna, ali ne zna da ne zna. Negdje je i jezik pripovijedanja doprinio toj lakoći kojom ćemo se vezati za ovu

Nikola Nikolić piše o kraju devedesetih s ove strane politike, iz dnevnih soba i dvorišta prostog naroda koji dovijeka ništa ne zna, ali ne zna da ne zna. Negdje je i jezik pripovijedanja doprinio toj lakoći kojom ćemo se vezati za ovu priču i sve njene aktere, bez velikih riječi, bez usiljene poetizacije priču i sve njene aktere, bez velikih riječi, bez usiljene poetizacije, a dovoljno lirskog da kipti od dobrodušja, posebno u onim segmentima gdje piše o pripadanju generaciji, o odnosima u društvu, o prihvatanju novih velikih istina ili o odbacivanju starih. A nije isto, različiti su to temelji na kojima bol nametnutog i bol odbačenog evoluiraju i nastane svijest, oblikuju se kao spoznaja bez koje smo mogli.

Iako je izbjegao patetiku, mada je u nekoliko navrata dotakao njenu samu ivicu, Nikolić se nije izborio s predvidljivostima, pa je to znalo da umanji uzbuđenje i pretvorilo ga u čekanje da se desi neizbježno.

Neizbježno kao kuća na kraju šume, kao najkraća šibica, kao ono što će se dogoditi poslije pisma iz ratnog žarišta. Nepredvidljiva je, a to posebno raduje, bila jedna od najljepših savremenih posveta Crnoj Gori, crmničkom krajoliku, planinama, poetska više nego onaj prolog koji nam je dat u stihovima, gdje je Nikolić pokazao

izuzetnu vještinu, blisku slikarskoj, u isticanju najviših standarda deskriptivnosti.

DVIJE INICIJACIJE

Ovaj roman čini posebnim priča o odnosu dva muškarca, jednog koji odrasta i drugog koji mu u tome pomaže. Potreba za uzorima je urođena, a prilika da odaberemo onu osobu na koju ćemo se ugledati nije svačija privilegija.

Simon i David su nesređeni, ali svaki na svoj način. Mlađi ima opravdanje, on još nije dovoljno snažno zagrebao površinu sivila koje ga čeka. David, njegov ujak, koji je iznijansirao sve varijante tame, pokušava da izvuče sebe iz sopstvene kože i otupi na surovost svijeta tako što će Simonu skratiti neke puteve do kompletnog razočaranja. Inicijacija je sama po sebi teška, a ovdje imamo dvije. U jednoj roditelji od djece traže da razumiju stvari koje im ni samima nijesu jasne, i ta se odvija sistemom usisavanja u poredak bez upozorenja. Druga se

događa isto tako neplanirano, iznenada, ali će značiti pravo odrastanje. Dakle, ne onda kad se formira mišljenje o nečemu o čemu mišljenje imaju svi, ne ni onda kad se prvi put upušta u seksualni odnos koji će mu djelimično popraviti samopouzdanje, već u trenutku kad se suoči sa smrću osobe kojoj se divi – tek tada će istinska mentalna zrelost početi da se očituje, kroz nevjericu, kroz negiranje, nedostajanje, potrebu, žaljenje i na kraju prihvatanje.

Upoznali smo kroz ovaj roman i jednu Podgoricu koja ( još uvijek) odolijeva urbanizaciji, jednu gotovo neukaljanu Podgoricu koja svoje nedoumice, mučnosti i suočavanja odživljava unutar naselja, unutar gotovo zatvorene grupe. Ta Podgorica lagano prihvata novotarije digitalnog doba, omladina upoznaje, kroz nešto nalik igri, nove društvene tokove. To su djeca koja iz dnevnopolitičkih dešavanja i projekcije straha svojih roditelja traže izlaz tako što

Otvorena izložba „Psihodinamika portreta“ Bratislava Bata Medojevića BAR – Izložba crteža Bratislava Bata Medojevića, pod nazivom „Psihodinamika portreta“, otvorena je u Dvorcu kralja Nikole, u okviru Zimske scene Barskog ljetopisa.

Odabrani crteži za ovu izložbu pripadaju trećem kvartalu sveobuhvatnog, višegodišnjeg ciklusa crteža „Saros“ u kojem posebno dolazi do izražaja analitičnost ovog crnogorskog umjetnika koji je do sada imao 16 samostalnih izložbi u Crnoj Gori i regionu. Ipak, sa posebnim zadovoljstvom je istakao činjenicu da svoje radove predstavlja publici na Ljetopisu.

- Crteže koje večeras izlažem nisam do sada predstavljao i veoma mi je drago što se to dešava ovdje, pred barskom publikom, za koju smatram da je iznad prosjeka u odnosu na ostale crnogorske gradove. Ovo je treći put da se susrećem sa njom i svakog puta sam se kući vratio sa pozitivnim utiscima. Osim toga, posebno je zadovoljstvo sarađivati i sa ovakvim organizatorima što je rezultiralo izložbom na koju sam jako ponosan - rekao je Medojević.

Permanentne i kontinuirane promjene koje su u fokusu Medojevićevog interesovanja iznjedrile su, u okviru ciklusa „Saros“, preko šest hiljada i petsto crteža, a prema autorovim riječima interesovanje za iste proističe iz njegovog viđenja portreta.

- Portret je najsloženije od svega što jedan umjetnik može pružiti jer, pored oblika, sadrži i psihologiju koju treba izraziti i

Likovni odgovor na unutrašnjost čovjeka

Bratislav Medojević i Anastazija Miranović na otvaranju izložbe

izvući na površinu. Moj cilj je da idem za tragom tog mentalnog sklopa i da kroz ciklus prikažem što veću raznolikost i različitost koja se prepoznaje na portretu - rekao je autor. Čitav umjetnikov opus, kako je istakla dr Anastazija Miranović, selektorka

likovnog programa Ljetopisa, predstavlja svojevrsni, nedovršeni eksperiment – eksperiment u trajanju. Medojević se, kako je kazala, bavi licem svijeta – onog vidljivog, koji nas okružuje, ali još više onim nevidljivim, zatamnjenim u R. K. dubinama bića, stvari i pojava.

Kultura

Subota, 15. februar 2020.

17

Nikole Nikolića, u izdanju Nove knjige

odrastanju

Naslov romana je jedna od slabijih tačaka, ali nam to tek nakon čitanja postane jasno. Prepoznatljiva sintagma i previše jednostavna, jer zaista se te sirene za uzbunu sve vrijeme provlače kao lajtmotiv kroz tekst i sjajno su vezivno tkivo, ali bilo je tu mnogo ličnijih spojeva riječi, izvorno Nikolićevih, zaokruženih, bolnijih, mističnijih. Naslov, na kraju, nije postao zvučniji od sirene, već samo ogledalo već izgovorenog, stečenog straha koji je primarni vremenski okvir dijelio na periode prije i poslije uznemirujućih oglašavanja.

dio zatečenog haosa ignorišu, dok drugi, nažalost, podražavaju unutar sopstvenih redova.

MUKE PRELASKA

Konačno imamo roman koji može da bude dobra školska lektira u kritičnim uzrastima kad djeca još uvijek nijesu sigurna što im se događa. Nema vulgarnosti, samo uobičajenih prostota od kojih se niti jedna kuća još nije odbranila, niti je pokušala. Pitanja međuljudskih netrpeljivosti, međunacionalnih i međuvjerskih sukoba koje će se preslikati kroz vršnjačko nasilje je bilo i biće, sve su to nepromijenjenosti koje bi trebalo izbiti iz kolektivne svijesti, ali ono što bi trebalo, ne znači da se može postići ni unutar realističke

proze, ni van njenih korica.

Ova pripovijest je i zabavna i edukativna, a iznad svega je tužna. Bombardovanje NATO-a koje je Crna Gora tek u tragovima osjetila, ali je na mentalnom planu ostavilo traga, samo je povod i vremenski okvir, a sve su ostalo uobičajene muke prelaska iz neznavenog dječaštva u zagonetno gnijezdo mladićke zbunjenosti. „Nekako mi je glupo da ostajemo isti kad je sve drugačije“, kaže Nikolićev junak, i osvjetljava poentu na samom početku, puštajući da postane pravilo kojim će zaključiti priču. A na kraju romana „Sirene za uzbunu“ stoji isti dječak, a opet drugačiji na toliko načina, da ga jedva prepoznajemo i samog i u odnosu prema drugima.

Dragana ERJAVŠEK

Španski reditelj najavio film

Almodovar će režirati „Priručnik za čistačice“ MADRID – Poznati španski reditelj Pedro Almodovar najavio je da će adaptirati dugometražni film na temelju zbirke kratkih priča „Priručnik za čistačice“ pokojne američke spisateljice Lusije Berlin.

U intervjuu za portal IndieWire Almodovar je rekao da u idućih nekoliko mjeseci planira kratki film s Tildom Svinton, adaptaciju monodrame Žana Koktoa „Ljudski glas“, te dugometražni film na temelju zbirke „Priručniku za čistačice“.

Oba projekta biće reditelju prvi na engleskom jeziku, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja proteklih godina, od neobične ponude da režira „Kaluđerice nastupaju“ ranih devedesetih, do adaptacije priče Alis Munro „Julieta“ iz 2016. U njoj je, prema Almodovarovoj početnoj zamisli, trebalo da glumi Meril Strip, ali je na kraju film ipak odlučio da radi na španskom jeziku, piše IndieWire.

O radu na „Priručniku za čistačice“ Almodovar je govorio

Pedro Almodovar

i ranije, kad je u intervjuu za IndieWire u septembru 2019. pomenuo da želi da adaptira pet kratkih priča jedne američke spisateljice, koje su smještene u Teksas, Okland i Meksiko, te su mješavina engleskog i španskog.

- To je predivna knjiga. Berlin nije puno drugačija od Alis Munro. Bila je alkoholičarka udata za zavisnika. Veoma kompleksna žena – kazao je Almodovar.

R. K.

Koncert naših muzičara u Santa Barbari

Uspješan nastup mladih crnogorskih muzičara na akademiji u Santa Barbari

Puna sala i pozitivne kritike

KOTOR – Mladi crnogorski umjetnici Andrija Jovović (klavir) i Nastasja Vojinović (violina), zajedno sa priznatim mladim umjetnicama iz Santa Barbare, Katrinom Agate (violončelo) i Sarom Bašor (viola i violina) održali su koncert na čuvenoj Music Academy of the West u Santa Barbari (Kalifornija).

Ovi mladi umjetnici su tokom prethodne dvije godine nastupali na Festivalu KotorArt i imali zapažene rezultate.

- Za nas, mlade umjetnike, je od izuzetne važnosti da imamo prilike, ne jednu ili dvije, nego stalne prilike da izvodimo muziku pred publikom. Zato sam veoma zahvalna KotorArtu što nas prepoznaje i preporučuje – kazala je Nastasja Vojinović.

Andrijino i njeno predstavljanje publici u Santa Barbari, kako je objasnila, bilo je lijepo i interesantno na više nivoa.

- Pored koncerta, imali smo priliku da

upoznamo predivne ljude koji nesebično organizuju ovakve događaje i približavaju kulture dva grada kakvi su Kotor i Santa Barbara. Uživali smo u svakom trenutku našeg boravka tamo jer smo pored odličnog zajedničkog koncerta sa čelistkinjom Katrinom Agate i violistkinjom Sarom Bašor sreli i mnogo interesantnih ljudi koje okuplja kulturna saradnja između KotorArta i Santa Barbare – dodala je Vojinović.

I za Andriju Jovovića gostovanje u Santa Barbari bilo je sjajno.

- Odličan koncert u punoj sali. Dobili smo lijepe komentare iz publike kao i pozitivnu kritiku od Daniela Kepla, muzičara i muzičkog kritičara iz Santa Barbare. Ovo je bilo jedinstveno iskustvo zbog toga što smo kroz praktično jednu probu, na kojoj smo se neki od nas tek upoznali, pripremili repertoar kamerne muzike, uspjeli

da se uskladimo i odsviramo dobar koncert. Jako sam zadovoljan kolegama i uopšte Santa Barbarom, naročito boravkom kod divnih Džordž i Denis Lili, gdje smo boravili Nastasja i ja. Postarali su se da nam bude maksimalno udobno i stvarno smo se osjećali kao kod svoje kuće – rekao je Jovović.

Ovo je bila, prema njegovim riječima, izuzetna prilika za upoznavanje novih kolega i ljudi i naravno nastup u odličnoj sali, pred prijatnom publikom.

- Ovakva šansa je jako značajna za mladog umjetnika i baš mi je drago što sam bio dio toga – rekao je Jovović.

Koncert u Santa Barbari, ali i ovako sjajna prilika za mlade muzičare iz Crne Gore, nastao je kao inicijativa Festivala KotorArt i odbora pobratimljenih gradova Kotora i Santa Barbare, na čelu sa predsjednikom odbora Džordžom Lilijem. R. K.

Predstavljen novi broj časopisa za kulturu i književnost „Fokalizator“

Tematski posvećen poljskim autorima PODGORICA – Novi broj časopisa za kulturu i književnost „Fokalizator“ predstavljen je u Book kafeu. Posvećen je poljskoj književnosti i savremenoj poljskoj poeziji.

O koncepciji časopisa govorili su prof. dr Sonja Tomović-Šundić, prof. dr Zoran Koprivica, konzul ambasade Poljske u Crnoj Gori Ana Katožak, mr Milena Ivanović-Dubljević i glavni i odgovorni urednik časopisa Vladimir Vojinović. Moderatorka večeri je bila mr Sanja Vojinović.

Katožak je izrazila zadovoljstvo što je časopis posvećen poljskoj književnosti.

- Kao konzul Poljske u Crnoj Gori imam obavezu da promovišem Poljsku i njenu kulturu. Objektivno mogu da kažem da ima šta da se promoviše, a jedna od najzanimljivijih oblasti je književnost. Izuzetno mi je drago što poljski autori zauzimaju toliko važno mjesto u aktuelnom broju časopisa „Fokalizator“ – kazala je ona.

Tomović-Šundić je kazala da je u časopisu na okupu plejada dobrih stvaraoca.

- Ovdje je okupljena velika regionalna energija, kao i najznačajnij stvaraoci, prozni, poetski, dramski pisci, esejisti, kritičari iz Crne Gore i regiona, koji su pokušali da se na ovaj način vrate obredu jezika, jezičkog – kazala je ona.

Prema njenim riječima, postoji čitava lepeza različitih književnih žanrova i to je ono što je jako dobro percepcijski.

- Prisutni su svi književni žanro-

M. BABOVIĆ

Naslov nije postao zvučniji od sirene

Promocija časopisa u Podgorici

vi: proza, poezija, drama, esejistika i kritika.

Ona je naglasila da je dobro što je tematski časopis posvećen poljskoj poeziji, zato što je to u stvari jedan optimalni način da se povežu različite kulture – rekla je ona.

Poljska književnost, kako je kazala, ima veoma specifično mjesto u evropskoj književnosti.

- Od Adama Mickjeviča sa kojim je Njegoš imao veze, preko čuvenog Česlava Miloša i njegovih kultnih knjiga „Druga Evropa“ i „Zarobljeni um“, pa preko čuvenih pjensika Tadeoša Ruževiča, Adama Zagajevskog, Šimborske koja je dobitnica Nobelove nagrade, čitav plejada poljskih autora čini esenciju onoga što mi zovemo evrop-

skom kulturom ili srednjoevropskom kulturom – kazala je Tomović-Šundić.

Koprivica potpisuje dva teksta u novom broju „Fokalizatora“ osvrt na film Andra Martinovića „Između dana i noći“ i crtanog junaka animiranih filmova „Popaja“. On je istakao da je „Fokalizator“ prostor za dobre ideje.

- Ovaj časopis uključuje mnoge naučnike, umjetnike koji u „Fokalizatoru“ zaista pronalaze prostor za svoju prezentaciju svojih ideja – rekao je Koprivica.

Ivanović-Dubljević je istakla da je časopis otvorio jednu novu stranicu u crnogorskoju kulturi.

Ona je dodala da je časopis dostigao dobar umjetnički nivo.

- Prvobitna zamisao je bila promocija crnogorske književne

scene, međutim „Fokalizator“ je znatno proširio polje svoga djelovanja i imponuje činjenica da on danas predstavlja jednu mjeru umjetničkog nivoa i da smo uspjeli da ostvarimo misiju i ideju koja je upravo na ovom mjestu i najavljena – rekla je IvanovićDubljević.

Vojinović je kazao da je časopis već etabliran sa istaknutim autorima.

- „Fokalizator“ se etablirao kao jedno stameno glasilo kao da je višedecenijski. Nije to slučajno.

Najmanje zasluga tu ima glavni urednik. Svi ljudi koji večeras govore i koji su uticali na izgled ovog glasila i ranijih izdanja su zaslužni za to. Mnogi večeras i nijesu prisutni – kazao je VojinoB. B. vić.

18

Hronika Podgorice

Subota, 15. februar 2020.

Završen javni poziv po tenderu gradskog preduzeća Deponija

Danas u gradu CNP CRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR Dirigent: Fransoa LopezFerer, SAD/Španija Program: J. Brams, R. Šuman Velika scena u 20 sati CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati Perjanički dom, Kruševac b. b.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Korak bliže četvrtoj sanitarnoj kadi Po pozivu na postupak javne nabavke za izradu glavnog projekta za izgradnju četvrte sanitarne kade, privrednom društvu Deponija stigla je zajednička ponuda konzorcijuma koji čine ,,Civil Engineer“ iz Podgorice i kompanije ,,Geotehnika“ iz Bijelog Polja. Rok za donošenje odluke je 30 dana od dana otvaranja ponuda.

- U cilju dostizanja najviših evropskih standarda u oblasti tretmana i zbrinjavanja komunalnog otpada, te unapređenja i razvoja poslovanja, Deponija je opredije-

ljena da neprestano ulaže u nove programe i projekte. Posljednjih godina Deponij a j e re a l i z ova l a n i z p ro j e ka t a , neprocjenjivog značaja za glavni grad i region uopšte, čiji je cilj trajno bezbjedno deponovanje otpada i sprečavanje zagađenja životne sredine. Izgradnjom još jedne sanitarne kade pored postojeće tri, uz postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji ,,Livade“ i već izgrađeni sistem prikupljanja i kontrolisanog spaljivanja deponijskog gasa na tzv. baklji, ispo-

štovani su najviši ekološki standardi o zaštiti zemljišta, podzemnih voda i vazduha koji su propisani direktivama EU za ove vrste objekata – saopšteno je iz Deponije.

Iz tog gradskog preduzeća naglasili su da svojim iskustvom i pozitivnom praksom, odnosno činjenicom da godišnje prihvate i tretiraju oko 81.000 tona otpada, Deponija predstavlja najbolji primjer u regionu da je uspješno implementiranje ovako važnih infrastrukturnih objekata moguće i ostvarivo.

Nj. B.

I ove nedjelje gradonačelnik odgovarao na pitanja građana

VAŽNIJI TELEFONI Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

Jedinstveni evropski broj za pozive u hitnim situacijama 112 Univerzalna služba za informacije o telefonskim brojevima pretplatnika 1180 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 08000 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 244-170 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 SOS broj za žrtve trafikinga 116666 DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Prva faza vodovoda za Lješansku nahiju tokom ove godine Gradonačelnik Ivan Vuković juče je odgovorio na pitanja koja su na Fejsbuk stranici glavnog grada građani postavljali u poneđeljak.

Vise građana interesovalo se za rok završetka izgradnje novog vodovoda za Lješansku nahiju.

- To je kapitalni projekat. Koristimo potencijal vodoizvorišta Kaluđerovo oko i odatle razvodimo prvo primarnu vodovodnu mrežu, a potom nastavljamo njeno širenje u Donjoj i Gornjoj nahiji. Realno je da se prva faza dovrši tokom ove godine, a trebaće nam još dvije godine da svako domaćinstvo dobije vodu sa ovog vodoizvorišta - kazao je Vuković.

Na pitanje Veselina Pavićevića da li je u planu širenje i rekonstrukcija ulica na Kakarickoj gori, Vuković je odgovorio da je u toku realizacija projekta izgradnje vodovoda za to naselje u vrijednosti od preko pola miliona eura, te da će kada bude završeno polaganje cijevi i razvođenje sekundarne mreže, biti govora o rekonstrukciji ulica.

Sunčano i vjetrovito, do 15 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz slabu do umjerenu oblačnost. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, povremeno pojačan i jak, na udare veoma jak i olujni, tokom dana će slabiti. Jutarnja temperatura vazduha do sedam stepeni, najviša dnevna oko 15.

H. P.

Sanja Adžić pitala je da li postoji mogućnost da zbog bezbjednosti djece koja se igraju u parku iza Palade bude postavljena ograda i da li će se nešto raditi na parkingu u Moskovskoj ulici iza zgrade kod kružnog toka.

Gradonačelnik je kazao da nije dobio takav upit iz mjesne zajednice i preporučio sugrađanki da ona tim putem pokrene inicijativu.

- Ukoliko smatrate da je ograda potrebna, obavijestite nadležne u mjesnoj zajed-

nici. Nedavno smo rekonstruisali to igralište, uložili u njega 20.000 eura i na taj način dobili lijep kutak za mališane iz tog dijela grada dodao je Vuković. Što se tiče pomenutog parkinga u Moskovskoj ulici, Vuković je odgovorio da je riječ o privatnoj svojini, te da će glavni grad asfaltirati taj proctor ukoliko se vlasnik saglasi sa tim zahtjevom.

Na pitanje Bojana Veljovića kada će biti asfaltiran dio Ulice vojvode Peja Stanoja

na Zlatici, Vuković je odgovorio da Putevi planiraju u ovoj godini redovno održavanje te ulice, što podrazumijeva sanaciju udarnih rupa i parcijalnu rekonstrukciju tamo gdje se pojavi potreba.

Gradonačelnik je pozvao građane da i dalje postavljaju pitanja, te da kroz intenzivniju komunikaciju sa mjesnim zajednicama i gradskom upravom daju važan doprinos razvoju Podgorice.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Subota, 15. februar 2020.

Glavni grad uputio inicijativu za izmjenu planskog dokumenta za ,,pluća grada“ Ovo je konačan rezultat višemjesečnog rada ove gradske uprave, podržan od nadležnog državnog organa.

Agencija za zaštitu životne sredine daće smjernice u smislu optimalnog formalno - pravnog okvira za zaštitu brda Gorica, imajući u vidu njene specifičnosti – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković Glavni grad uputio je juče Ministarstvu održivog razvoja i turizma inicijativu za izmjenu Prostorno urbanističkog plana brda Gorice, kojim se predviđa zabrana gradnja na tom prostoru.

- Ta inicijativa će uslijediti nakon dužeg perioda pregovora i dogovora sa našim kolegama iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koji su na istom zadatku kao i mi. Ovo je konačan rezultat višemjesečnog rada ove gradske uprave, podržan od nadležnog državnog organa. Ta inicijativa je usklađena sa Zakonom o zaštiti prirode. Uporedo s tim, naše kolege iz Sekretarijata za planiranje prostora pripremili su teren za formalno -pravno uobličavanje trajne zaštite Gorice. Krajnji rezultat višemjesečnog rada je obraćanje našeg Sekretarijata nadležnoj Agenciji za zaštitu životne sredine koja će dati smjernice u smislu optimalnog formalno pravnog okvira za zaštitu brda Gorice

Da daljeg zabranjena gradnja na Gorici

Sportski teren na vrhu Gorice

imajući u vidu njene specifičnosti – kazao je juče gradonačelnik Ivan Vuković na konferenciji za medije posvećenoj osnivanju Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice i statusu brda Gorica.

ZAŠTITA

Na konferenciji je istaknuto da se Prostorno - urbanističkim planom definiše potreban stepen zaštite za najveći dio Gorice.

- Očigledno je, međutim, da postoje problemi na rubnim dijelovima prema rijeci Morači i naseljima Zagorič i Masline prema pruzi, sa druge strane brda. U jednom značajnom dijelu kao posljedica prostornog planiranja koje možda nije bilo primjereno onome što

Zabrana građenja do donošenja Plana generalne regulacije Gradonačelnik Vuković kazao je kako bi zabrana građenja bila u primjeni do donošenja Plana generalne regulacije koji bi u konačnom dao finalnu ocjenu i optimalna planska rješenja

za navedeno područje.

- To je važan posao koji čeka Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a mi ćemo kao odgovorna gradska uprava dati doprinos u tom smislu u skladu sa

je trebalo da bude, a to je da prostor brda Gorice treba da služi kao najznačajnija prostorno -rekreativna zona. Gorica je simbol Podgorice i predstavlja pluća grada. Imajući u vidu sve to, mi smo preduzeli cijeli niz aktivnosti u cilju njene trajne zaštite - kazao je Vuković.

Govoreći o inicijativi za zabrane građenja, Vuković je istakao da je Glavni grad u prethodnom periodu pristupio analizi prostora u podnožju i kontaktnoj zoni brda Gorica, posebno sa aspekta definisanih planskih rješenja u zahvatima DUP-ova ,,Nova Varoš 2“, ,,Gorica C“, ,,Zagorič 2 - dio zone ,,A“, ,,Zagorič 1“ i ,,Zagorič 2“.

- To su planovi koji zahvataju ovo područje napadnuto strateškim opredeljenjem Glavnog grada za ovaj prostor. Napominjemo da su na pomenutim urbanističkim parcelama planirani objekti mješovite namjene stanovanja malih gustina. Mi na ovaj način onemogućavamo dalju stanogradnju na tom prostoru – poručio je Vuković.

gradnjom, na što mi sada konkretno djelujemo. U ovom postupku, za određeni broj urbanističkih parcela je utvrđeno da je potrebno izvršiti dodatnu provjeru planskih kapaciteta i namjena, kako bi bili utvrđeni definitivni uslovi za realizaciju i konačnu namjenu ovih površina. Procjena Glavnog grada je da bi realizacija važećih planskih rješenja bila narušena uz značajno naslijeđene vrijednosti brda Gorica, kao jedinstvene cijeline, odnosno park šume i omiljenog izletišta naših sugrađana u samom centru grada – kazao je Vuković.

On je kazao da su u zahvatu tih planskih dokumenata, u podnožju Gorice, planirani objekti koji gabaritima i planiranim kapacitetima mogu narušiti vrijednosti prostora parka kao jedinstvene pejzažno oblikovane cijeline.

- Pored toga, za obezbjeđenje normalnog funkcionisanja ovih objekata potrebno bi bilo obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu. Podsjetiću na medijsku harangu koja se vodi protiv uprave Glavnog grada samo zbog toga što smo izašli u susret očekivanjima onih ljudi koji žive u naselju pored

Vezirovog mosta. Tamo je više od 2.000 ljudi koji nijesu imali adekvatnu infrastrukturu u blizini stanova. Glavni grad je, poštujući njihova očekivanja, izdvojio 900.000 eura. Po starom običaju, neki ljudi su jedva dočekali priliku da nas optuže da nastavljamo da devastiramo to područje, ne konsultujuće ljude od kojih je potekla ta inicijativa. Ono što mi tamo radimo je rekonstrukcija jednog sistema ulica, izgradnja nedostajuće infrastrukture, parking mjesta i rasvjete. Smatramo opravdanim propisivanje zabrane građenja za djelove prostora u zahvatu DUP-ova ,,Nova Varoš 2“ i ,,Zagorič 1, dio zone ,,A“ – kazao je Vuković.

Govoreći o rezultatima rada postignutim u oblasti zaštite brda Gorica, Vuković je podsjetio da je u decembru prošle godine donijeta odluka o osnivanju Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, nakon što je Glavni grad u saradnji sa opštinom Danilovgrad uspio da trajno zaštiti sliv rijeke Zete kroz proglašenje Zete parkom prirode. On je naglasio da je prethodno proglašen i regionalni park Komovi, pa je to bio impuls za formiranje posebne agenciju koja bi se bavila upravljanjem tim zaštićenim područjima.

REZULTATI

O mogućim pravcima djelovanja Glavnog grada kada je u pitanju brdo Gorica, govorio je sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj Miljan Barović.

- Tema kojom se danas bavimo bila je predmet rada našeg sekretarijata i Službe glavnog gradskog arhitekte već određeni vremenski period i zadovoljstvo mi je što danas predstavljamo i konkretne rezultate ove saradnje – kazao je Barović.

On je medijima predstavio rezultate rada i saznanja do kojih su gradske službe došle u analizi planskih dokumenata koji se odnose na kontaktno

19

Đeković: Sredstva opredijeljena budžetom Pomoćnih sekretara za prostorno planiranje Dragutin Đeković naglasio je da je Glavni grad, kroz finansiranje Akcionog plana biodiverziteta u kome se eksplicitno pominje zaštita brda Gorice, u budžetu opredijelio sredstva i uputio zahtjev Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine za zaštitu Gorice.

- U komunikaciji smo sa odgovornim predstavnicima Agencije u cilju izrade studije koja će definisati vrstu zaštite, stepen zaštite, područje zaštite i koja će dati osnovne smjernice zaštite svih zaštićenih područja u Podgorici - saopštio je Đeković.

područje Gorice.

Pomoćnih sekretara za prostorno planiranje Dragutin Đeković podsjetio je da Zakon o zaštiti prirode predviđa da je za svako zaštićeno područje potrebno oformiti posebno tijelo koje će upravljati tim zaštićenim područjem, dodajući da je Glavni grad do sada već imao jedno zaštićeno područje, odnosno masiv Komova.

- Odlučili smo da bi bilo efikasnije i racionalnije da se na nivou glavnog grada formira jedinstveno upravljačko tijelo ili agencija koje će upravljati svim postojećim i budućim zaštićenim područjima. Pošto Gorica nije imala takav stepen zaštite, donijeli smo odluku da je potrebno uraditi sve analize kako bi se brdo Gorica na adekvatan način zaštitilo - istakao je Đeković.

On je najavio da će na narednoj sjednici Skupštine glavnog grada biti usvojen statut koji će omogućiti dalji rad Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.

- U okviru Agencije biće formirana i posebna služba zaštite koja će vršiti direktan nadzor i implementaciju svih odluka i vrsta zaštite koje zakon propiše za pojedina zaštićena područja na teritoriji grada, što će takođe biti jedan novi pristup čuvanju zaštićenih područja - zaključio je ĐeNj. BOŠKOVIĆ ković.

Iz Glavnog grada upozoravaju na saobraćajni nered prouzrokovan postupanjem nesavjesnih vozača

Juče održan Sajam tradicionalnih planinskih proizvoda i jela

Predstavljena gorska trpeza sa planina Na udaru i zelene površine M. B.

Sajam porodičnih gazdinstava sa sjevera ,,Gorska trpeza – sa planina s ljubavlju“ održan je juče u šoping centru Delta siti.

Sajam je organizovan u sklopu projekta „Lokalna gastronomija kao dio turističke ponude“ koji Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Ko-

move i Prokletije i Nacionalna turistička organizacija realizuju u cilju standardizacije tradicionalnih planinskih proizvoda u pravcu obogaćivanja gastronomske i ukupne turističke ponude lokalnim poljoprivrednim proizvodima.

Na sajmu se predstavlja 75 tradicionalnih, kvalitetnih, laboratorijski ispitanih proizvoda, sa oko 40 porodičnih gazdinstava. Ovaj projekat se sprovodi kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija, koji finansira Evropska Unija.

Za posjetioce kojima se dopadne ponuda sa sajma, večeras će u restoranu ,,Forest“ biti organizovano tematsko veče gdje će gosti biti u prilici da po promotivnim cijenama probaju neka od najzahtijevnijih planinskih specijaliteta i dobiju na poklon primjerak kuvara ,,Gorska trpeza“.

H. P.

Nesavjesni vozači i dalje ostavljaju vozila gdje stignu, na taj način znatno otežavajući rad gradskih komunalnih službi, ali i normalno funkcionisanje pješaka i drugih učesnika u saobraćaju.

- U posljednje vrijeme ovakav vid ponašanja posebno je izražen na zelenim površinama, trotoarima, saobraćajnicama, autobuskim stajalištima i pješačkim prelazima u ulicama Velimira Terzića, Blaža Jovanovića, Dalmatinskoj, kao i na bulevarima Džordža Vašingtona i Mihajla Lalića, odnosno u djelovima grada blizu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, gdje SPC organizuje okupljanja koja onemogućavaju normalno funkcionisanje u ovom dijelu grada – saopšteno je iz Glavnog grada.

Naglašava se da su, s obzirom na to da neodgovorni pojedinci ne biraju

mjesto gdje ostavljaju vozila, nerijetko blokirani čak i prolazi za vozila sa prvenstvom prolaza, čime direktno mogu biti ugroženi zdravlje i bezbjednost građana.

- Istovremeno, ne vodeći računa o izgledu naših javnih i zelenih površina, svjesno narušavaju izgled našeg grada, zanemarujući rad i trud ljudi koji su 24 sata na terenu kako bi on izgledao lijepo i bio prijatno mjesto za život i boravak. Glavni grad je više desetina puta upućivao apele, koji očigledno nijesu urodili plodom.

Ovog puta podsjećamo građane na novu Odluku o javnim parkiralištima koja će, zajedno sa novim cjenovnikom usluga koji će biti usvojen na narednoj sednici gradskog parlamenta, dati mogućnost gradskim službama da sprovedu strogu kaznenu politiku, propisanu ovom odlukom – poručeno je iz Glavnog grada.

H. P.

20 Drugi pišu/Stav

Subota, 15. februar 2020.

Stav

Crna Gora da odgovori strategijom » Piše: Vladimir Keković

Neposredno nakon što je objavljen ultimatum srpskog entiteta predsjednici vodeće srpske i hrvatske stranke – Dragan Čović i Milorad Dodik – sastali su se u sarajevskom predgrađu Istočno Sarajevo

Duhovi Graca nad Istočnim Sarajevom » Piše: Kemal Kurspahić Odluka predstavnika Republike Srpske u državnim institucijama Bosne i Hercegovine da sve dok međunarodne sudije ne budu uklonjene iz Ustavnog suda neće učestvovati u odlučivanju u institucijama na državnom nivou mogla bi iznenaditi samo naivne i potpuno neobaviještene o dugo najavljivanom i pripremanom scenariju poništenja bosanskohercegovačke državnosti.

Entitetski neupitni vođa odavno već nipodaštava Ustavni sud i strane sudije u njemu.

Najdramatičniji primjer krize u tim odnosima: odluka entitetskih organa da uprkos odluci Ustavnog suda o neustavnosti tog čina proglase 9. januar za Dan Republike Srpske. To je, naime, dan jedn o s t ra n o g p ro g l a š e n j a „Srpske Republike Bosne i Hercegovine“ 1992. godine kojim počinje udruženi zločinački poduhvat progona ili (riječima iz presuda haškog tribunala) istrebljenja nesrpskog stanovništva sa širokih prostora proglašenih „srpskim“ čak i ako je u brojnim od tih opština većinu činilo nesrpsko stanovništvo.

Međunarodni pokrovitelji postdejtonskog projekta mirne Bosne (i Hercegovine) u nebrojenim ranijim osporavanjima „stranog nadzora“ i „stranih sudija u Ustavnom sudu“ dosljedno su upozoravali da entitet ne može preuzimati nadležnosti države i da

je obavezan poštovati odluke Ustavnog suda.

Ono u čemu se ovonedjeljna kriza bitno razlikuje od višegodišnjih izazova iz Banjaluke suverenitetu države, stranom nadzoru i učešću stranaca u Ustavnom sudu je savršena sinhronizacija antidržavnih aktivnosti srpskog i hrvatskog osporavanja suvereniteta bosanske države.

Neposredno nakon što je objavljen ultimatum srpskog entiteta, ili uklanjanje stranih sudija ili blokada odlučivanja u državnim institucijama bez kojeg uskoro možda neće biti Bosne i Hercegovine, predsjednici vodeće srpske i hrvatske stranke – Milorad Dodik i Dragan Čović – sastali su se u sarajevskom predgrađu Istočno Sarajevo i objavili međusobno razumijevanje i podršku u dva ključna zahtjeva svojih stranaka: za promjene Izbornog zakona koje će obezbijediti izbor „legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda“ po mjeri HDZ-a i uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po želji SNSD-a.

Iako se pri tome Čović poziva na Ustav i Dejtonski sporazum a Dodik na „izvorni Dejton“ oba histerično osporavana rješenja, i način izbora člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda i učešće stranih sudija u Ustavnom sudu, izričito su propisana Dejtonskim sporazumom.

Ovih dana demonstrirana savršena saglasnost predvodnika srpskog i hrvatskog nacionalizma o daljem potkopavanju državnosti – kako i

Čović i Dodik vole reći – „ovog prostora“ ima i svoju uznemirujuću istoriju iz devedesetih.

Ona počinje tajanstvenim dogovaranjima i sporazumijevanju srpskog i hrvatskog neupitnog vođe, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, u Karađorđevu o podjeli Bosne i Hercegovine čak i kad su njihove dvije zemlje ratovale jedna protiv druge a nastavljaju se pregovorima o teritorijalnom razgraničenju između lokalnih lidera u Hercegovini, Mate Bobana i Bože Vučurevića, u kojima je – po kazivanju samog Vučurevića u zagrebačkom magazinu Nacional – on predlagao najprirodniju granicu, rijeku Neretvu: Hrvati na Zapadnoj, Srbi na Istočnoj obali. „A što ćemo s Muslimanima?“, pitao je Boban. „Tom kvazi narodu mjesto je između nas – u Neretvi“, odgovorio je Vučurević. Nakon toga slijedi sastanak u Gracu 6. maja 1992. vođa srpskog i hrvatskog udruženog zločinačkog poduhvata Radovana Karadžića i Mate Bobana o podjeli Bosne i Hercegovine na srpsku i hrvatsku republiku približno u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine.

Sve to je međunarodnopravno presuđeno kao udruženi zločinački poduhvat čije su vođe osuđene na višedecenijske zatvorske kazne ali se njihova zlodjela, od istrebljenja „drugih“ do genocida u Srebrenici, agresivno poriču a njihovi počinioci i u Srbiji i u Hrvatskoj slave kao nacional-

ni heroji. Sada se – gotovo četvrt vijeka nakon okončanja rata – ulažu posljednji napori da se bojkotovanjem formiranja i funkcionisanja vlasti spriječe euroatlantske aspiracije većine građana.

U tome posebnu ulogu, kao i u nasilju nad Bosnom i Hercegovinom devedesetih, igraju susjedne Srbija i Hrvatska.

Obje te države predstavljaju se kao „garanti dejtonskog sporazuma“ i u međunarodnim forumima tvrde kako poštuju „teritorijalni integritet i suverenitet“ susjedne države ali ga obje uporno narušavaju. Srbija – učešćem u Dodikovim manifestacijama „državnosti“ entiteta, a Hrvatska – širenjem u evropskim institucijama straha od „islamističke prijetnje“ iz Bosne i Hercegovine i agresivnim insistiranjem na „legitimnom zastupanju konstitutivnih naroda“ nasuprot evropskoj vrijednosti jednakih prava svih građana da se kandiduju i budu birani na sve funkcije.

A gdje su u svemu tome „probosanske snage“? Da su zaista probosanske – napravile bi za 25 postdejtonskih godina makar i najskromniji korak u okupljanju onih koji podržavaju euroatlantske perspektive države. U ovoj prilici ne može se zanemariti to što je, već i po imenu najbosanskija partija (Stranka za BiH) prije gotovo 14 godina odbacila međunarodni projekt postepenog jačanja državnih institucija „Aprilski paket“ – da bi nakon toga opao međunarodni interes i angažman u Bosni i Hercegovini.

U suočavanju sa nasrtajima na njenu državnost ovih dana nisu dovoljne izjave kako „nećemo dozvoliti ucjene“ i „ustavni udar“ i kako će se „probosanske snage oduprijeti unutar institucija sistema“.

One bi morale alarmirati međunarodne sponzore projekta „mirne Bosne“ na opasnosti s kojima se taj projekt suočava bilo od antibosanskih snaga unutar BiH; teritorijalnih pretenzija susjednih zemalja; miješanja velikih sila – poput Rusije – u odlučivanje o euroatlantskoj budućnosti.

Prethodno crnogorsko vođstvo nije dovoljno promovisalo snažnu crnogorsku individualnost, potvrđeno vjekovnkom istorijom, etničkim, kulturnim, duhovnim i drugim karakteristikama, Crnu Goru najdužeg državnog postojanja na južnoslovenskom prostoru sa odbrambenom sposobnošću i očuvanom slobodom po čemu je prednjačila ispred daleko većih država. Ta njena dostignuća veličali su evropski umovi, Puškin, Igo, Bajron, Gledston, Tenison, Sartr, a Srbin Jaša Ignjatović kaže: „I sam bog Mars svoj mač oštrio je o crnogorsko kamenje.“ Umjesto toga svoje aktivnosti temeljili su na principima avnojevske Jugoslavije više nego drugi i bili su spremni da interese uže društvene zajednice (Republike) podrede opšte jugoslovenkom skladu i opštem cilju zajedništva, zaboravljajući tragičnu prisajediniteljsku 1918. godinu, što je skupo plaćeno. Bez jasnog kulturnog i nacionalno-crnogorskog programa nije moguć opstanak države, a taj program mogli su projektovati i realizovati utoliko prije što bi imali podršku od neprikosnovenog lidera SFRJ Josipa Broza, koji je imao velike simpatije za Crnogorce, zbog njihovog nemjerljivog doprinosa antifašizmu. Mogli su utemeljiti državu na nesporno naučnim osnovama (pored ostalog i na spoznaje Špira Kulišića i Sava Brkovića), vratiti autokefalnu crnogorsku crkvu i dr. Nijesu, iako nikad nije prestala propaganda iz Srbije o jednoj naciji i jeziku, jednom kraljevstvu, lažnim mitomanijama i srpskim korijenima, o jedinstvu bez alternative i kominterovskoj izmišljotini crnogorske nacije.

Bilo je ipak lijepih primjera. Ostalo mi je u sjećanju kako je to rukovodstvo po jednom pitanju bilo dalekovido i jedinstveno, a bio sam svjedok kao rukovodilac SDB-a i sekretar Republičkog savjeta za zaštitu ustavnog poretka Predsjedništva SRCG. Služba DB bila je zadužena da provjeri podatke za nekoliko kandidata, mogućih nasljednika mitropolita Danila Dajkovića (koji je bio u godinama i na kraju karijere). Među tim kandidatima našao se i Amfilohije Radović, a prikupljeni podaci su uvjerljivo govorili da je on na anticrnogorskim pozicijama. Zaključak Savjeta je bio jasan i precizan „Dok smo mi na vlasti Amfilohiju Radoviću nema mjesta u Mitropoliji crnogorsko primorskoj“.

Oni su sašli sa političke scene a ubrzo je stigao Amfilohije i zajahao na Crnu Goru u kontinuitetu od početka 90-tih godina prošlog vijeka do danas bez uzmaka i smetnji.

Za to vrijeme Crnogorci su kompletirali Amfilohijevu biografiju kao izdanku onih snaga koje su u ranijem periodu palili, tamničili i ubijali Crnu Goru, a u novije vrijeme bio hrabri saveznik ratnih zločinaca i bojovnika koji su nasrtali na Crnu Goru ( „crkveni Šešelj“ po M.Pantiću).

Obimna je to dokumentacija kroz koju se demaskira i osuđuje njegov ekstremizam, a čiji su autori naučni, kulturni i javni radnici Crne Gore. Te kritike i upozorenja da ne nasrće na Crnu Goru i njene vrijednosti nikada ga nijesu dotakle, osvijestile i urazumile (a kam bi se pomjerio). Naprotiv, djelovao je još agresivnije i zloćudnije realizujući dobijeni zadatak. Živimo u vremenu kad su u pitanju fundamenti države i naroda. Državno rukovodstvo i institucije sistema, bez pogodbe, moraju beskompromisno stati iza volje naroda, ne potcjenjujući ali i realno cijeneći varljivu moć litija i molebana, ulažući u to sav svoj um, karakter i čast.

U vezi s tim ovo javljanje poentira: na nasrtaje koje dolaze spolja od državnih i drugih struktura crnogorsko rukovodstvo treba da odgovori strategijom – civilizovano, principijelno i nepokoljebljivo, osljanjajući se na pravo i pravdu kao najveću silu na svijetu. To je prva linija odbrane, a druga ovo što se inače radi kroz intervjue, izjave, saopštenja uključujući intelektualnu javnost, i dalje demistifikovati lažne konstrukcije , manipulacije i podvale.

Najvredniji je život koji se živi sa istinom u slobodi „pod svoje nebo, na okup oko svoga sunca“.

Feljton

Subota, 15. februar 2020.

CJELOVITI POGLEDI JÓZSEFA BAJZE (1885-1938) NA CRNOGORSKO PITANJE KAO „PROBLEMU MEĐUNARODNE SAVJESTI I PRAVDE“

21

3.

Srpska propaganda đavolski dobro obavila svoj zadatak Ističemo posebno Bajzino pravilno viđenje stvaranja zavjere srpske vlade protiv svoje saveznice Crne Gore u kojoj je bilo osnovno da se eleminišu crnogorska dinastija, vlada i vojska u kreiranju politike nakon rata kao bilo kakav značajni činilac u budućem srpskojugoslovenskom ujedinjenju. Zato je bio „potreban“ slom crnogorske države i vojske, njihova kompromitacija kod saveznika i širenje lažne priče o navodnoj „crnogorskoj izdaji“ » Autor: Akademik Milorad NIKČEVIĆ Već na samom početku svoje nevelike studije autor je mađarsku i evropsku javnost onoga vremena sintetično upoznao s milenijumskom povijesnom državotvornom tradicijom Crne Gore. Posebno je apostrofirao postojanje crnogorske dinastije Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića pa sve do vladike Danila Šćepčeva Petrovića (1672–1735), Svetog Petra I Cetinjskog (1748 –1830), njegova sinovca Petra II Petrovića Njegoša (1813 – 1851) i knjaza Danila Stankova Petrovića (1826 – 1860) – rodonačelnike vladičanske i vladarske kuće i demokratskih predstavnika te dinastije. Cjeloviti diskurs poglavlja knjige posvećen je i vladavini kralja Nikole I Petrovića Njegoša (1841 – 1921), ukazujući na transformaciju Crne Gore od knjaževine do kraljevine (1910.) pod njegovom dugogodišnjom vlašću. U tom kontekstu smještena je i uloga kralja Nikole I Petrovića u zbivanjima za vrijeme burnih ratnih događanja u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu te njegova uloga u kreiranju i podizanju kulturnog života u Crnoj Gori. Ističemo posebno Bajzino pravilno viđenje „stvaranja“ zavjere srpske vlade protiv svoje saveznice Crne Gore u kojoj je bilo osnovno da se eleminišu crnogorska dinastija, vlada i vojska u kreiranju politike nakon rata kao bilo kakav značajni činilac u budućem srpsko-jugoslovenskom ujedinjenju. Zato je bio ‘potreban’ slom crnogorske države i vojske, njihova kompromitacija kod saveznika i širenje lažne priče o navodnoj ‘crnogorskoj izdaji’ (Predgovor knjizi Józsefa Bajze, str. 14).

Jozef Bajza

Rad Pariske mirovne konferencija 1919. godine

Nastojanja kralja Nikole i vlade u egzilu da revitalizuju Crnu Goru kao viševjekovnu nezavisnu državu i povrate njen suverenitet ostali su bezuspješni vapaji u pustinji. Prema Bajzinom mišljenju u tome je ponajviše participirala Mirovna konferencija u Parizu 1919. godine, đe je napravljena velika nepravda i težak zločin međunarodnih razmjera „ĐAVOLSKA” PROPAGANDA SRPSKE VLADE

Posebni naglasak u studiji, uz brojno navođenje relevatnih istorijskih izvora, autor Bajza upravo stavlja na uspjeh srpske propagande koja je, prema njegovim navodima, „đavolski obavila svoj zadatak“. A taj „đavolski zadatak“ rezultirao je gubitkom crnogorske milenijumske državnosti 1918. godine i ubrzo abdikacijom kralja Nikole I Petrovića i njegove vlade u izgnanstvo. Naime, sva nastojanja kralja i vlade u egzilu da revitalizuju Crnu Goru kao viševjekovnu nezavisnu državu i povrate njen suverenitet ostali su bezuspješni vapaji u pustinji. Prema Bajzinom mišljenju u tome je ponajviše participira-

la Mirovna konferencija u Parizu 1919. godine, đe je napravljena velika nepravda i težak zločin međunarodnih razmjera. Ovo poradi toga što je likvidirala jedan narod, jednu državu „koja je osuđena, a da nije imala ni mogućnosti da se brani, bila je saveznička država Crna Gora“ (Isto, str. 1).

BRUTALNI I SUROVI „BIJELI TEROR“

Poslije sloma crnogorske državnosti, Bajza posvećuje surove i sumorne stranice svoje knjige crnogorskoj okupaciji, raščlanjujući detaljnije uzroke nelegitimne Podgoričke skupštine 1918. godine. Pośljedice tog čina bile su duboko kobne i tragične za Crnu Goru i njezin napaćeni crnogorski narod. A

ta tragedija se očitovala svakodnevno u brutalnom i surovom „bijelom teroru“ koji su provodili dojučerašnji srpski i evropski saveznici. Teror je „uzrijevao“ do najgorih brutalnosti i ljudskih poniženja koja su činjena u ime „srpstva“ i „svetosavlja“ po bijelom danu, skrnavljeći i uništavajući sve što je crnogorsko i što podśeća na njihovu viševjekovnu dinastiju Vojislavljevića, Crnojevića, Balšića i Petrovića. Posebno se u tom povijesnom kontekstu razlaže i „Božićna pobuna“ („spontani ustanak“) Crnogoraca koji su pokrenuli najznačajniji patrioti crnogorskog, a napose Cetinjskog okruga, patrioti crnogorskog naroda odmećući se u zelene šume u vidu „konfederalista“ ili, kako su ka-

Najuticajniji političari na Pariskoj mirovnoj konferenciji Dejvid Lojd Džordž, Vitorio Emanuele Orlando, Žorž Klemanso i Vudro Vilson

Kralj Nikola u Francuskoj

snije prozvani popularnim nazivom „zelenaša“. Prema tome, „Zelenaši“ su bili istinski borci za povratak crnogorske državnosti. Oni ne samo da su se odmetnuli u zelene gore da se gerilski bore protiv „bijelog srpskog“ terora, već su svoje zapovijedi i sve druge poruke slali na zelenom papiru, po čemu su najvjerojatnije i dobili naziv „zelenaši“ za razliku od „bjelaša“ koji su svojim zlokobnim aktivnostima izazivali najgore okrutnosti i zločine „svega onoga skarednog i neljudskog“ što se odvijalo u po bijela dana.

EKONOMSKA MARGINALIZACIJA CRNE GORE

Nijesu izostale ekonomske i političke analize u Bajzinim interpretacijama nakon sloma crnogorske državnosti. „Ekonomska politika beogradskog režima težila je ka potpunoj marginalizaciji i pasivizaciji Crne Gore“, dok su, prema Bajzinim kritičkim opservacijama i stavovima, te iste prilike u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji – budućoj državotvornoj kvazi– konstituciji Jugoslaviji bile mnogo bolje i na većoj ekonomskoj razini. Nijesu izostala u Bajzinim viđenjima i aktivnosti kralja Nikole I Petrovića i njegove vlade u izgnanstvu koji su činili sve da se osigura učešće Crne Gore na mirovnoj konferenciji u Parizu. Ti sumorni dani postaju još sumorniji, tragičniji i teži za Crnu Goru i njezin narod nakon smrti crnogorskog suverena kralja Nikole I Petrovića, a njegova porodica u izgnanstvu doživljava, kao i njegov narod u domovini, pravu kalvariju, duhovni slom i povijesnu agoniju.

Osim srpskih faktora u toj crnogorskoj tragediji Bajza je stalno naglašavao nečasnu ulogu velikih sila, podcrtavajući njihovu perverziju i naglašavajući da Crna Gora „nije nestala voljom svog naroda“ već „voljom“ onih evropskih sila kojima je Crna Gora bila odani saveznik! „Međunarodno pravo se oglušilo – ističe Bajza – o crnogorsku državu, njeno vjekovno postojanje i pravo na opstanak“. A u sintetičkom i veoma studiozno instruktivnom Predgovoru Bajzine knjige autori Kovačević – Miljić su nadopisali i ovo: U velikoj savezničkoj igri i sljepilu pred srpskom politikom i propagandom, nekoliko godina nakon rata, nestalo je ‘crnogorsko pitanje’ ‘s horizonta međunarodne politike’, iako ono nije razriješeno sa međunarodno– pravnog gledišta. Ali ostala je nada da će crnogorsko pitanje u budućnosti ‘opet doći na dnevni red’. Do tada, po Bajzi ostaje da se afirmišu ona gledanja koja nastoje da utvrde ‘uslove jedne realne crnogorske politike na osnovu činjenične situacije’. Državna svijest crnogorska, vjerovao je on, mora pretrajati, ako se ne uspava. Bajza, nesumnjivo prijatelj Crne Gore, nije bibliograf i zastupnik pred evropskom javnošću i sudom istorije – upozoravao je: ‘državna svijest je uslov crnogorskog opstanka’: ‘Ako ova svijest živi u narodu, onda će svoju državnost ponovno osvojiti prvom prilikom, evolucijom ili revolucijom (podcrtao M. N.); ali ako je ta svijest mrtva, uzaludan je svaki pokušaj (...) – zaključuje dr József Bajza (Predgovor Bajzine knjige, str. 15).

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 15. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

IV 444/2018 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja izvršnog povjerioca IV 444/2018 i I 1088/2016 Prva Banka osnovana 1901 godine a.d. Podgorica i Podgorička banka otp group Podgorica protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

23

Poslovni broj : Ivm.br.5183/17 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Investiciono-razvojni fond Crne Gore” A.D. adresa sjedišta Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.126/I, PIB:02217937, protiv izvršnog dužnika “HIDROCOP” DOO, Podgorica, adresa sjedišta ul.Bracana Bracanovića br.68, PIB:02634503, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 471.737,27 eura u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.02.2020.godine,

za nabavku usluga izvršne službe za potrebe Komunalne inspekcije i Komunalne policije, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01426/20-399/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.02.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

Da se izvršni dužnik Gordan Čampar iz Budve rođen 25.09.1962 god. dana 19.02.2020. god. u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XIV prodaju nepokretnosti od 13.02.2020. god. koja prodaja je oglašena neuspješnom i Zaključka o XV prodaji nepokretnosti od 13.02.2020. god. a koja prodaja se zakazuje za dan 12.03.2020. u 10:15 h, godine sve poslovne oznake IV 444/2018 u kancelariji ovog javnog izvršitelja, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 13.02.2020. godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Da se izvršni dužnik “HIDROCOP” DOO, Podgorica, adresa sjedišta ul.Bracana Bracanovića br.68, PIB:02634503 , u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istim uručio Rješenje o utvrđivanju vrijednosti Ivm.br.5183/17 od 05.02.2020.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 12.02.2020.godine Javni izvršitelj, Ivan Petrović s.r

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „ČISTOĆA” d.o.o., Podgorica, Zetskih vladara br.4, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

polupodzemnih kontejnera sa montažom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 150.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj OP07/20-6-2991 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Vukčević Ana Službenik za javne nabavke, Filip Brajović, za tehnička pitanja; telefon 020/625-415, e-mail javne.nabavke@cistoca.me.

Microsoft office aplikacije, obnova servisa i licenci za postojeći mrežni firewall i obnove licenci za antivirus program, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21.400,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 09/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

Vatrogasna odjeća i obuća za potrebe Službe zaštite i spasavanja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 11/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15i 42/17)naručilac JU VSŠ, Policijska akademija’’, Božova glavica bb Danilovgrad, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je nabavka usluge zakupa motornih vozila putem operativnog lizinga na period od 4 godine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 151.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 412/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Smilja Janjušević, telefon 020 813 282, e-mail smilja.janjusevic@policijskaakademija.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

JAVNO OBJAVLJUJE

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Predmet javne nabavke je nabavka roba, Prehrambeni proizvodi za ishranu zaposlenih, po partijama, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 290.000,00€, a procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om 145.000,00€.

Tenderska dokumentacija broj 001/20.4 -02/1-1242/4 od 14.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Nabavka goriva za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 200.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 02/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 14.02.2020.godine.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava policije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Sekretarijat Sudskog savjeta, Miljana Vukova bb. Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavku usluga avio prevoza, ukupne procijenjene vrijednosti 200.000,00 € sa uračunatim PDV-om.

Tenderska dokumentacija broj 01/20 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me, dana 14.02.2020. godine.

Medicinski potrošni materijal za hirurgiju kičme, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 39.976,20€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 12/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Svetlana Šaranović 067-184-450 telefon fax 020/225-989, e-mail: birojn@policija.me i svetlana.saranovic@up.gov.me

Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Predmet javne nabavke je izbor najpovoljnije ponude za nabavku novih putničkih automobila, za potrebe sudova Crne Gore ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 200.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 06-2-989/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020.godine. Lice za davanje informacija Nikola Ćipović, telefon 020/231-124 lok.107, e-mail: javne.nabavke@sudstvo.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Pljevlja , Direkcije za izgradnju i investicije Ulica kralja Petra I br. 48, oglašava

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Kruševac bb Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Nabavka usluga - Izrada Glavnog projekta rekonstrukcije glavnih cjevovoda visoke i niske zone Pliješ - Grad, sa povratnim cjevovodom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 22.000,00€. Tenderska dokumentacija broj PV 02/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 13.02.2020.godine. Lica za davanje informacija su: Rada Gomilanović, dipl.inž. građ. telefon: 068/806-574, email: radagom@t-com.me i Dragan Šubarić, dipl.inž.građ. telefon: 069-309-383, e-mail: draganms@t-com.me.

Službenik za javne nabavke Blažo Šubarić

da je investitor “Crnogorski telekom” d.o.o. Podgorica podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene na životnu sredinu za projekat: “ Instaliranje bazne stanice mobilne telefonije”, na postojećem objektu, koji se nalazi na katastarskoj parceli 689/1 KO Sveti Stefan, u naselju Pržno, u Budvi.

U vezi sa navedenim,pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Trg Sunca 3, (zgrada “Montenegroexpressa”, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj je 24.02.2019. godine.

Vaše primjedbe i mišljenja u naznačenom roku možete poslati i na e-mail adresu : urbanizam.bd@budva.me.

SEKRETAR Stevo Davidović

Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga štampe i grafičkog dizajna publikacija za potrebe realizacije projekata, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 eura za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma.

Tenderska dokumentacija broj A-1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Krivokapić Igor, telefon: 020/243-914, e-mail: csufinansije@t-com.me.

24

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi nekretnine PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 73.000 e i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 BAR– centar , izdajem eksluzivan poslovni prostor 550 m2 Tel.069/332-332 2 BAR – centar prodajem zubnu ordinaciju sa 2 stolice i 2 WC Tel.069/332-332 3

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 5 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382 020/629 - 558 6 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 7

Subota, 15. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

25

Дана 14. фебруара 2020. у 83. години преминуо је наш драги

БОРИСЛАВ – БОРО Душанов ПОЛОВИЋ 1937–2020.

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 15. фебруара од 10 до 15 часова и 16. фебруара од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Бериславцима – Зета у неђељу, 16. фебруара у 14 часова.

Ожалошћени: супруга ЉЕПОСАВА, кћерке НАТАША и ОЛГА, син ДУШАН, снаха ЛИДИЈА, унучад, сестра ДАНИЦА, снаха ЈУЛКА, братанић ДАРКО и остала родбина

883

Obavještavamo braću, rođake i prijatelje da je u 87. godini preminula

U četvrtak, 13. februara 2020. godine u Nju Delhiju je iznenada umro gostujući profesor i predsjednik Upravnog odbora Centra za klimatske promjene UDG-a

DARINKA – DARA Lekova KRGOVIĆ rođena Vuković Saučešće primamo u kapeli Štitarica kod Mojkovca 15. februara 2020. od 9 do13 sati.

Sahrana će se obaviti u 14 sati istog dana u Štitarici.

Cvijeće i vijenci se ne prilažu.

Ožalošćeni: sin DRAGOLJUB, kćerke MILANKA, NADA i LJUBINKA, sestre SAVKA i ANICA, snaha TATJANA, đever MILORAD, zaova RUŽA, unučad, praunučad, jetrve, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina KRGOVIĆ i VUKOVIĆ 862

RAJENDA K. PACHAURI

Primio Nobelovu nagradu 2007. godine za doprinos proučavanju klimatskih promjena Njegovom smrću izgubili smo velikog profesora, iskrenog prijatelja i neumornog entuzijastu u uključivanju naših studenata u globalne ekološke pokrete.

UNIVERZITET DONJA GORICA

874

26

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

Posljednji pozdrav

ŠĆEPO

ŠĆEPANU ROGANOVIĆU

Grešnici su ugasili još jedan nevini život.

Za tvoju porodicu utjehe nema, a nama je ostalo jedino da te pozdravimo i pamtimo kao brata, jer nije grijeh biti brat, kao što misle ovi što su ti sudili sramno.

Počivaj u miru, Šćepo.

Počivaj u miru, brate.

MILOŠ RADONJIĆ

Porodica KNEŽEVIĆ

882

868

Posljednji pozdrav dragom

ŠĆEPAN ROGANOVIĆ Počivaj u miru, prijatelju!

Dana 13. februara 2020. u 80. godini umro je

MITRU VUKSANOVIĆU MITAR Nikolin VUKSANOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava Brat NOVAK, snaha ZORA, bratanići GORAN i ĐURO sa porodicama

VOJIN STUPAR sa porodicom 876

845

Dragoj babi

Posljednji pozdrav dragom

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 14. februara od 10 do 16 časova i 15. februara od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istoga dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Kuća žalosti: Jovana Tomaševića 26.

Ožalošćeni: supruga MILEVA – BEKA, ćerka MILENA, braća NOVAK, ĐORĐE, VELIMIR, snahe, bratanići i bratanične

844

DARI Hvala ti draga bako za sve što si učinila za nas.

Unučad: JELENA, IVAN, RADE, DANILO, FILIP, LEA, RADOJE, STOJKA i ANA i praunučad: PAVLE, VANJA, LAZAR, UROŠ, DARA, LUKA, NEDA i ANICA

MITRU VUKSANOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru Brat ĐORĐIJE, snaha KRISTINA, bratanična LJUBICA

864

846

Draga naša tetka

Dragom bratu od tetke

Дана 14. фебруара 2020. умрла је наша драга

РАДУША Видојева КАСАЛИЦА рођена Стијеповић

Nedostaješ…

Nikada te nećemo zaboraviti.

MITRU VUKSANOVIĆU Posljednji pozdrav od

VANJA, MARIJA i ANJA 881

PEKA i MIKE SJEKLOĆE 847

Саучешће примамо у капели на Цетињу 15. фебруара од 12 до 16 часова. Сахрана ће се обавити 16. фебруара у 14 часова у Комарници Шавник. Ожалошћена породица: синови БЕЋКО и СЛАВКО, шћери БРАНКА, МАРИЈА и СЛАВКА, браћа ЗОРАН, МИЛО и ДАНИЛО, снахе, ђеверичићи, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала родбина КАСАЛИЦЕ и СТИЈЕПОВИЋИ 884

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

Посљедњи поздрав пријатељу

ШЋЕПАНУ РОГАНОВИЋУ

Грешне су им руке, пријатељу мој! Огријешили су се према теби и твојој породици. Невиног те убише. Лака ти црна земља, Шћепо.

МИЛАН ВУЈОТИЋ са породицом

880

Posljednji pozdrav dragom kumu

ŠĆEPANU

Ljudi poput tebe, ispravni, pošteni, časni i nakon svoje smrti žive duže od svojih neprijatelja!

VLADIMIR BOŽOVIĆ sa porodicom

877

27

28

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragom kumu

ŠĆEPANU

IGOR BOŽOVIĆ sa porodicom

875

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

ШЋЕПАН РОГАНОВИЋ

Рођо мој добри, мрава ниси згазио, а убише те фукаре без трунке части. Почивај у миру.

ДАМЈАН РОГАНОВИЋ

854

29

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

ШЋЕПАН РОГАНОВИЋ

Лака ти црна земља.

БАТО

853

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

ШЋЕПАН РОГАНОВИЋ

Лака ти црна земља, Шћепане мили друже !

РАДОЈЕ ЗВИЦЕР

852

31

32

Oglasi i obavještenja

Дана 13. фебруара 2020. умро је наш драги

Subota, 15. februar 2020.

Tužnim srcem javljamo braći, rođacima, kumovima, komšijama, prijateljima i poznanicima da je 14. februara 2020. u Podgorici iznenada u 86. godini preminuo naš dragi

Мајко

ВОЈИСЛАВКА – БЕБА ПРЕЛЕВИЋ

DOBRISLAV - ACO Markov RAKOČEVIĆ

ВЕЉКО Радосавов ВУЛАНОВИЋ судија у пензији

Saučešće primamo u kapeli Čepurci - Podgorica, 15. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Čepurci.

Ближи се четрдесет дана од када са нама не дијелиш радости и бриге. Навикнути да свакодневно чујемо твој глас, ова тишина је тешка. Много нам недостајеш. Вријеме пролази, али у грудима је нека тежина од празнине, и не смањује се. За утјеху нам је што је твој цијели живот, па и посљедњи сати, био достојанствен. Молимо се за твој мир и спокој поред тате. Имамо се ким поносити. Чувајте нас и даље, а ми ћемо Вас вољети свом снагом. Заувијек ће мислити на Вас и чувати Вас од заборава

По жељи покојника сахрана је обављена у кругу породице 14. фебруара у 10 часова на градском гробљу Чепурци.

Ožalosćeni: supruga NEVENKA, sin NENAD, kćerka NATAŠA, pastorak MARKO, brat DANILO, sestra DRAGICA i mnogobrojna rodbina

дјеца ВЕСНА, ЛЕЛА и ВЕЛИБОР са породицама 839 Četrdeset je dana od smrti moje sestre

Ожалошћена породица: супруга ДРАГИЦА, синови ЖЕЉКО и ЗОРАН, снахе СЛАВИЦА и МИРЈАНА, унуци ФИЛИП и ПЕТАР, унуке ЈЕЛЕНА и МИЛА

863 Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem drugu

BEBE PRELEVIĆ 858

BRANKU NIKOLIĆU Dana 14. februara 2020. poslije kraće bolesti u 59. godini preminuo je

RATKO MEĐEDOVIĆ, ZORAN ŽDRALEVIĆ, RAJKO PERUNOVIĆ - PITA i RADOVAN ĐUKANOVIĆ - ĐUKA

Tvoja sestra NENA 879

867

Четрдесет дана је од смрти наше јетрве и стрине

POMENI MILAN – MUSA Jovanov RADOVIĆ

Kada nam odlaze voljeni boli smrt, a onda boli ono što ide poslije.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena, boli to što ćeš uvijek da mi nedostaješ, a tako ćeš uvijek biti u mojim mislima i mom srcu.

Sestro, neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj.

Dana 17. februara 2020. navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 14. februara od 11 do 16 časova i 15. februara od 11 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti 15. februara u 15 časova na groblju u Lukovu.

Cvijeće se ne prilaže.

БЕБЕ ПРЕЛЕВИЋ Твој достојанствен живот, велико срце и племенита душа били су извор доброте и љубави за све нас. Почивај у миру.

Ožalošćeni: sestre MIKA, MIRA, MARINA, BELA i RUŠKA, sestrići, sestrične, tetke i ostala rodbina RADOVIĆ i DOKNIĆ

MILENE Dragove MILIĆ

Твоја КСЕНИЈА са дјецом

rođ. Drašković 849

838

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u neđelju, 16. februara u 9 časova.

Prije dvije godine iznenada je otišao naš voljeni

Ožalošćeni sinovi VUKAŠIN i VLADO sa porodicama

Dana 13. februara 2020. godine preminuo je naš dragi kolega

841 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog bratanića

MILENKO Gojkov MUGOŠA Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima.

Naša ljubav te čuva od zaborava.

Za sve što prošlo je, nedostaješ.

Za sve što dolazi, nedostaješ.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

VOJISLAV ODALOVIĆ

DUŠANA BACKOVIĆA Čuvaćemo te vječno od zaborava.

DARA NIKOLIĆ sa porodicom

851

Njegovom smrću izgubili smo izuzetnog čovjeka, uzornog prosvjetnog radnika i poštovanog kolegu. Imao je roditeljski odnos prema učenicima, bio posvećen učitelj i dobar pedagog.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragom kumu i bratu

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

S tugom i poštovanjem, KOLEKTIV JU OŠ „RADOJE ČIZMOVIĆ“ OZRINIĆI

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

866 Dvije godine od smrti oca

MILENKA Gojkovog MUGOŠE

BOŠKO ŠARAC Kum MIKI TODOROVIĆ sa porodicom

842

Supruga BRANKA, sin MIRKO, kćerke IVANA i MIRJANA i unuka JOVANA

Otišao si i ostavio da se borim kroz život i kažem ovo je za tebe.

Ostavio si mi tvoje prijatelje i porodicu da me čuvaju.

Da slušam o tvojim djelima i ponosna što si mi otac.

Počivaj u miru.

Zauvijek tvoj ćiro MIRA

878

869

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

40 je dana od smrti naše drage

JOVANKE Vladove RADOMAN rođene Marićević S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Dana 16. februara 2020. u 10 časova uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA 870

TUŽNO SJEĆANJE

33

U subotu, 15. februara u 10 časova održaćemo četrdesetodnevni pomen

ZORA Milanova VLAOVIĆ Četrdeset dana prođe, nijedan bez sjećanja na Tebe.

Puno mi nedostaješ.

Po svemu dobrom i lijepom ću Te pamtiti, sa poštovanjem pominjati i od zaborava čuvati.

Počivaj u miru.

ANIKA ĐUKANOVIĆ 843 Dana 19. februara 2020. navršava se godina od smrti našeg voljenog supruga i oca

PETRU – PEKU NIKOLIĆU

PORODICA

860

Dana 18. februara 2020. navršava se devet tužnih godina od smrti voljene supruge, majke, svekrve, babe i prababe

40 je dana od smrti naše drage majke, svekrve, babe i prababe

RISTA Markovog ORBOVIĆA

JOVANKE Vladove RADOMAN

Naša ljubav prema tebi je čvrsta kao stijena, topla kao sunce i istrajna kao zemlja.

Beskrajno nam nedostaješ...

Uža porodica će u subotu, u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

rođene Marićević Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružala.

Počivaj u miru.

871

VASKO sa porodicom

855

TVOJI NAJMILIJI

FILOMENE Jovove ZENOVIĆ

Dana 19. februara 2020. navršava se godina od smrti našeg dragog oca, đeda i tasta

rođ. Luković

Četrdeset je dana od smrti moje voljene majke

Ostaju vječno ljubav, sjećanje, ponos i tuga za Tobom.

RISTA ORBOVIĆA JOVANKE Vladove RADOMAN

Snagom ljubavi i ljepotom najljepših uspomena, čuvaćemo te od zaborava.

rođene Marićević Ostajem u dubokom bolu, sa sjećanjem na sve srećne godine koje smo proveli zajedno.

Počivaj u vječnom miru, dobra i plemenita dušo.

872

Ćerka DRAGICA

856

Vole te: LJUBA, ALEKSANDAR, DANIJEL i RACO KRIVOKAPIĆ

Tvoja porodica: suprug JOVO, sin ZORAN, unuci KRSTO i SRĐAN, snaha NATAŠA i praunuk JOVAN

Godina je od smrti našeg dragog đeda

Prođe tužno pola godine od kad zla sudbina uze voljenog brata

836

RISTA ORBOVIĆA

Tužno sjećanje 2019–2020.

„Postoje u nama neke neprevodive dubine, postoje u nama neke stvari nepremostive u riječi...“ Dragi naš đede, s ponosom ćemo se sjećati tebe i nesebične ljubavi kojom si nas obasipao.

LJUBA ĆOROVIĆA

MILUŠA ŽIVKOVIĆ

Tvoji unuci: ALEKSANDAR i DANIJEL KRIVOKAPIĆ

rođ. Vujović

857 Četrdeset je dana od smrti naše voljene babe i prababe

Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe. Šćerka ANĐELIJA sa porodicom

837

Moj brate, naša diko, dobroto i ljepoto. Bio si brat i bio si čovjek što je danas teško biti, zato te i uze neka zla sudbina. Ali ponosni što smo te takvog imali, i dok smo živi, živjećeš zajedno sa nama.

Brate moj, počivaj u nebeskom raju, a nama ostaje vječna rana, bol i patnja za tobom.

Godina je od smrti našeg dragog

JOVANKE Vladove RADOMAN rođene Marićević Tvoj brat DRAGAN DRAGNIĆ sa porodicom

Po dobru ćemo te pamtiti, sa ljubavlju pominjati, a u srcu čuvati.

Voljeni nikad ne umiru.

Od unučadi NENADA i MARIJE sa porodicama

MILORADA Milijinog STOŽINIĆA Živjećeš zauvijek u našim srcima i lijepim sjećanjima.

861

873

Brat MILAN, snaha RADMILA, sinovac MILE i sinovica OLJA sa porodicom 840

Pola godine od kad ostasmo bez voljenog

Godina je od smrti našeg

Dragi tata

LJUBA

MILETE Vojislavovog JEKNIĆA

PETAR Darov DIVANOVIĆ

Tvoja dobrota i ljepota ostaće u mom srcu dok sam živa.

865

Tvoja tetka VERA

e-mail: oglasno@t-com.me

15. 1. 1944 – 15. 2. 2018.

Bratska rana ostaje, a tuga i bol ne prestaje.

Bol nikada nije prestala iako kažu da vrijeme liječi sve.

Nedostaješ puno

BLAGOTA sa porodicom 859

Supruga MARIJA, kćerke DAŠKA, NELA i NINA 848

34

Oglasi i obavještenja

Subota, 15. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17) naručilac „Deponija”d.o.o. Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Isporuka i ugradnja opreme za kaptaciju deponijskog bio gasa na sanitarnoj kadi br.3procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 eura.Tenderska dokumentacija broj : OP 02/20-1191 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 14.02.2020.godine.

Lica za davanje informacija: Ratko Pavićević,dipl.ing.el. i Muzafera Koljenović službenik za javne nabavke ,telefon 020-625-046, e-mail muzafera.koljenovic.pg@ gmail.com

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Otvoreni postupak javne nabavke za nabavku agencijskih usluga - organizovanja seminara i konferencija i usluga smještaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 190.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 09-426-128/20-3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://www.ujn.gov.me/, dana 13.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija: Valon Dasharami, telefon 069-519-702, e-mail: valon.dasharami@mmp.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za igre na sreću, ul. Sima Barovića br.

30 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Za nabavku usluga tehničke podrške i održavanja softvera informacionog sistema , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 75.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04-426/20-399/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija je: Ranko Filipović, telefon 020 265 438 e-mail: ranko.filipovic@uis.gov.me.

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17 naručilac JU Srednja ekonomsko ugostiteljska škola, Vuka Karadžića 83, 81400 Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Organizovanje đačke ekskurzije za 2020/2021.godinu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 33 500 €. Tenderska dokumentacija broj 268 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Dragana Vujičić, telefon 068 892 144, e-mail nkdragana@yahoo.com.

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost iz Podgorice, Bulevar Džordža Vašingtona 56, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge unapređenja georeferencirane baze podataka elektronske komunikacione infrastrukture, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 250.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0102-624/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov. me, dana 14. 02. 2020. godine.

Lice za davanje informacija je Matija Tomčić, telefon +382 20 406 743, e-mail: nabavkagis@ekip.me.

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Subota, 15. februar 2020.

Marketing

35

36

Magazin

Subota, 15. februar 2020.

Počeo 51. Praznik mimoze u Herceg Novom, otvaranje u znaku dobrodošlice i zabavnog programa

Događaj koji okuplja hiljade turista HERCEG NOVI - Vatrometom kakav i dolikuje cvjetnoj manifestaciji koja u Herceg Novom traje duže od pola vijeka, ozvaničen je početak Praznika mimoze.

Ceremonija otvaranja počela je na glavnom gradskom trgu odakle je u 20 sati krenula povorka u kojoj su bili trombonjeri, Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Ðenovići, mažoretke, plesačice KSC „Diano“.

Nakon njihovog nastupa na platou ispred

Festival otvorio predsjednik opštine Stevan Katić

Mažoretke uljepšale feštu

Atmosfera na hercegnovskom trgu

Lepa Brena održala koncert

nekadašnjeg hotela ,,Igalo“, Praznik mimoze otvorio je predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, koji je kazao da je Praznik mimoze jedna od najstarijih turističko - propagandnih manifestacija u našem dijelu Evrope, najznačajniji zimski festival u Crnoj Gori, događaj koji u februaru na Jadranu okuplja desetine hiljada ljudi.

- Herceg Novi će u narednih mjesec biti centar dobre zabave. Pripremili smo više od 70 raznovrsnih programa i siguran sam da ćete svi naći uživanje za sebe. Po-

nosni smo što smo tokom protekle tri godine programski i organizaciono unaprijedili ovaj festival i tako oborili ranije postavljene rekorde u broju događaja i posjećenosti -rekao je Katić.

On je podsjetio na prošlogodišnje, jubilarno 50. izdanje festivala, koje je, kako je rekao, bilo spektakl za pamćenje.

- Uspjeli smo da Prazniku mimoze vratimo slavu, učinimo ga događajem o kojem region govori tokom cijele godine, prema čijem kalendaru brojni gosti planiraju svoje odmore. Dokaz nam je sjajno inte-

resovanje za ovogodišnji festival i činjenica da se u novskim hotelima traži mjesto više. Mimoza nastavlja da otvara prostore za nova prijateljstva i nove saradnje, širi se van granica regiona - ocijenio je predsjednik hercegnovske opštine i poručio da je snaga Praznika mimoze u kreativnosti, gostoljubivosti i otvorenosti.

Nakon zvaničnog otvaranja i veličanstvenog vatrometa, pred više hiljada posjetilaca, koji su u Herceg Novi stigli iz brojnih gradova u regionu, nastupila je Lepa Brena. Ž. KONTIĆ

Bili Ajliš predstavila naslovnu numeru za film o Bondu

Izbor za najljepšu djevojku održaće se krajem mjeseca

Konkurs za mis zime do 20. februara PODGORICA – Konkurs za izbor za Mis zimskog turizma, koji se posljednjih godina održava u hotelu „Polar Star“ na Žabljaku, otvoren je do četvrtka, 20. februara.

Organizatori navode da su pripremili bogat program.

- Već tradicionalno na Žabljaku u predivnom ambijentu hotela ,,Polar Star“ biramo zimsku kraljicu. Takmičenje će se održati 28. i 29. februara, a obje večeri će biti priređen modni i muzički performans u kome će uživati posjetioci, ali i same učesnice. U prvoj večeri predstaviće nam se kreatorka Nada Koljenšić i mlada dizajnerka Bojana Čelebić. Drugo veče, koje je i najvažnije veče izbora, djevojke će nositi modele Jelene Roganović-Đurić. Za djevojke smo pripremili vrijedne nagrade kao otvorene mogućnosti za mnoge saradnje – poručili su organizatori. Z. K.

LONDON – Petostruka dobitnica Gremija, Bili Ajliš, objavila je novu pjesmu ,,No time to ide“, koja je i zvanična naslovna numera za istoimeni film o Džejms Bondu.

Pjesma obiluje melanholičnim tonovima i govori o izdaji i očaju, specifičnim za posljednje filmove o legendarnom tajnom agentu, a lirika ilustruje izdaju koja mu se događa. Čini se da je Bili ovaj put prevazišla samu sebe i potvrdila se kao prvoklasna muzičarka.

Producent na numeri bio je njen brat Fineas, takođe dobitnik Gremi nagrade, zajedno sa Stivenom Lipsonom, dok su orkestralni aranžman uradili Hans Zimer i Met Dankli, a gitarista je nekadašnji član

Balada o izdaji i očaju

grupe The Smiths, Džoni Mar. Osamnaestogodišnja Ajliš je najmlađa umjetnica koja je i napisala i izvodila naslovnu numeru za film o Bondu i izvodiće je uživo prvi put, zajedno sa Fineasom i specijalnim gostima Hansom Zimerom i Džonijem Marom u Londonu, 18. februara u okviru dodjele Brit nagrada.

Danijel Krejg će se pojaviti peti i posljednji put u Džejms Bond franšizi. Radnja filma ,,No time to die“ smještena je na Jamajci, gdje se Džejms penzionisao nakon napuštanja aktivne službe i odlučio da

uživa u mirnom životu. Međutim, sve to se prekida kada mu prijatelj iz CIA zatraži pomoć, i to za spašavanje kidnapovanog naučnika. Ovo ga navodi na trag zlikovca koji posjeduje

Slabo interesovanje za ceremoniju

Gledanost dodjele Oskara bila najslabija u istoriji LOS ANĐELES – Bez voditelja i nečega upečatljivog, gledanost TV prenosa 92. ceremonije dodjele nagrade Oskar bila je najniža u istoriji – privukao je samo 23,6 miliona ljudi, što je za 20 odsto niže nego lani, objavio je američki ABC pozivajući se na rezultate Nilzen akademije.

Iako je ,,Parazit“ iz Južne Koreje prvi strani film koji je osvojio nagradu za najbolji film, to nije privuklo gledaoce.

Uz to, ceremonija je održana ranije, što je vjerovatno uticalo

na privlačnost dodjele.

- Dodjela je bila previše predvidljiva, previše bijela i previše

dosadna - rekao je Tom O’Nil, osnivač portala Golderbija koji se bavi Oskarom.

opasnu novu tehnologiju i negativca koga tumači Rami Malek.

Film će premijerno biti prikazan u našim bioskopima 2. aprila.

Po drugi put u istoriji dodjela O s ka ra p ro t e k l a j e b e z domaćina, a kritičari ocjenjuju da je to još jedan od hendikepa ovogodišnje ceremonije.

- Ono što domaćin radi jeste da da oblik i glas kada im ništa drugo ne pruža. Ovogodišnja dodjela morala je više da popuni taj vakuum - ocijenio je Džejms Ponivozik iz Njujork tajmsa.

I kritičar Vašington posta Henk Staver rekao je da je šou bio previše predvidljiv i nazvao ga je ,,Oskar autopilot“ jer je, kako kaže, troipočasovna emisija ,,krstarila Holivudom na 35.000 metara visine“.

U dvijehiljaditim godinama gledanost dodjele Oskara iznosila je između 35 i 45 miliona gledalaca i najčešće je bila druga najgledanija emisija godišnje, a 2015. godine šou je pratilo 37,3 miliona gledalaca.