Dnevni list Pobjeda 01.02.2020.

Subota, 1. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19473 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost prikuplja informacije o skandalu – prisluškivanju dvojice policijskih funkcionera

AKCIJA PODGORIČKE POLICIJE U ZETI: Uhapšeno 16 pristalica Demokratskog fronta

Kod učesnika napada na policajce pronađeno oružje i municija

TRAGOVI VODE DO BEOGRADA

Prema informacijama Pobjede, razgovor koji je objavio portal IN4S mogao je biti nezakonito sniman jedino preko provajdera u Srbiji, jer sve telefonske komunikacije iz inostranstva sa osobom koja je na teritoriji Crne Gore, kao što je bio razgovor Lazovića i Golubovića, prenose se preko servera koji je lociran STR. 8. u Beogradu i za mrežu Telenora i M:tela STR. 10. i 11.

Poruka profesora sa Univerziteta Džon Hopkins iz Vašingtona

Anketa Centralne banke o kreditnoj aktivnosti banaka

Građani teže do kredita

STR. 4. i 5.

Poslanici Demokrata Dženan Kolić i Vladimir Čađenović koriste pravo na razliku u zaradi

Server: Pitanje crkvene imovine riješiti u institucijama i sudstvu

STR. 3.

Profesorica Gordana Vilović i kolumnista Dragan Bursać ocjenjuju da u tekstu Milorada Pustahije nema govora mržnje

Put ka verbalnom deliktu ili cenzuri STR. 6. i 7.

BRISEL: Ceremonija povodom razlaza EU i Ujedinjenog Kraljevstva

Britanija i zvanično Ne dolaze u Skupštinu, izašla iz ali se ne odriču ni eura evropske porodice od poslaničke plate

Kolić

Saobraćajna nesreća u centru Bara

Čađenović

STR. 3.

STR. 15.

Djevojčica preminula od posljedica udara automobila

STR. 11.

2

Politika

Subota, 1. februar 2020.

Prijedlog zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima ušao u skupštinsku proceduru

Najavljena posjeta evropskog komesara

Medenica daje saglasnost koga će Ministarstvo odbrane prisluškivati

PODGORICA – Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane moći će preventivno da prikuplja podatke o zaposlenima u Ministarstvu, Vojsci i sa njima povezanim licima, a za to će morati da dobije saglasnost predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

To je predviđeno Prijedlogom zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima koji je Vlada u srijedu proslijedila Skupštini.

- Nalog za tajno prikupljanje podataka izdaje se na osnovu odluke predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije koji ga, u skladu sa zakonom, zamjenjuje – navodi se u Prijedlogu zakona.

Tajno prikupljanje podataka će se prema predloženom aktu, vršiti između ostalog praćenjem i osmatranjem na otvorenom prostoru i javnom mjestu, uz foto dokumentovanje, audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja, kao i nadzorom elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki.

Sistem tajnog prikupljanja podataka, uključivaće, shodno prijedlogu Zakona i informacije o sadržaju komunikacije, lokaciji korisnika, ali i nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvo-

renih prostora i predmeta, a sa ciljem da se, kako tvrde, preduprijede prijetnje usmjerene prema Vojsci i Ministarstvu.

- Obavještajno-bezbjednosni direktorat prikuplja tajno podatke primjenom posebnih metoda i sredstava samo u preventivne svrhe, odnosno sa ciljem da se preduprijede prijetnje koje su usmjerene prema Ministarstvu i Vojsci – dodaje se u dokumentu.

U predloženom Zakonu se navodi da obavještajno-bezbjednosni direktorat može prikupljati vojno-obavještajne i bezbjednosne podatake u saradnji sa

Agencijom za nacionalnu bezbjednost i organima državne uprave koji, u okviru svojih nadležnosti, prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite obavještajno-bezbjednosne podatke.

- Obavještajno-bezbjednosni direktorat može tajno prikupljati podatke primjenom posebnih metoda i sredstava prema licima zaposlenim u Ministarstvu, licima u službi u Vojsci i sa njima povezanim licima koja učestvuju u Vesna Medenica aktivnostima koje nalažu primjenu tajnog prikupljanja podataka. Tajno prikupljanje podataka primjenom posebnih metoda i sredstava sprovodi se samo ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano sa nesrazmjernim teškoćama - navodi se u prijedlogu vladinog akta.

Ako bezbjednosni razlozi to zahtijevaju, Zakon predviđa i da Obavještajno-bezbjednosni direktorat može da koristi poslovne i stambene prostorije i druge nepokretnosti u svojini Crne Gore.

J. ĐURIŠIĆ

Direktor ne može biti član političke partije Prijedlog zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima predviđa da direkor vojno–obavještajnog direktorata ne može biti član političke partije, niti politički djelovati.

- Za direktora može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, mora da ispunjava i posebni uslov da ima najmanje deset godina radnog iskustva

na poslovima sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, od čega najmanje pet godina na rukovodećim radnim mjestima u oblasti bezbjednosti. Direktora postavlja Vlada, na prijedlog ministra odbrane, uz pribavljeno mišljenje nadležnog radnog tijela Skupštine Crne Gore. Direktor za svoj rad odgovara ministru odbrane.

Direktor ne može biti član političke partije, niti politički djelovati – navedeno je u predloženom aktu Vlade.

Varhelji 7. februara u Podgorici PODGORICA - Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji u petak dolazi u zvaničnu posjetu Crnoj Gori.

Varhelji će se sastati sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, premijerom Duškom Markovićem, predstavnicima političkih partija i opozicijom, objavljeno je u zvaničnom kalendaru Evropske komisije.

R.P.

Ministar Srđan Darmanović u Berlinu

Ispunjavamo standarde

PODGORICA - Crna Gora je posvećena ispunjavanju standarda za kontrolu oružja na Zapadnom Balkanu, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na sastanku.

Ministar Darmanović predvodio je juče crnogorsku delegaciju na drugom sastanku na visokom nivou koji se održava u Berlinu, u okviru francusko-njemačke Inicijative za sveobuhvatnu kontrolu malog i lakog oružja na Zapadnom Balkanu.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, tom prilikom kazao da je Crna Gora, kao kredibilan partner spremna da doprinosi naporima u razvoju i implementaciji politika i najviših standarda, kako bi učinila Zapadni Balkana sigurnijim.

- Nekontrolisana proliferacija i ilegalna trgovina malim i lakim oružjem ima alarmantan uticaj na mir i stabilnost, održivi raz-

voj, ali i ljudska prava, koja se u mnogim djelovima svijeta krše upravo iz ovih razloga - rekao je Darmanović.

Govoreći o napretku koji je Crna Gora do sada postigla kroz implementaciju određenih ciljeva iz Mape puta, Dramanović je kazao, da će budući koraci u pravcu suzbijanja ilegalne trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu, olakšati napore regiona u ispunjavanju bezbjednosnih zahtjeva potrebnih za evropsku integraciju.

Na sastanku, čiji su domaćini ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske, Hajko Mas i Žan Iv le Drijan učestvovali su evropski komesari za unutrašnje poslove i proširenje i politiku susjedstva, Ilva Johanson i Oliver Varhelji, kao i ministri vanjskih i unutrašnjih poslova Zapadnog Balkana.

R.P.

3

Politika

Subota, 1. februar 2020.

Poruka profesora sa Univerziteta Džon Hopkins iz Vašingtona

Server: Pitanje crkvene imovine riješiti u institucijama i sudstvu

Poslanici Demokrata Dženan Kolić i Vladimir Čađenović koriste pravo na razliku u zaradi

Ne dolaze u Skupštinu, ali se ne odriču ni eura od poslaničke plate

Mislim da je moguće da Podgorica uđe u EU do 2025. godine, ali je to više pitanje za Savjet Evropske unije. Crna Gora, ukoliko bude potpuno kvalifikovana za učlanjenje, neće biti nikakav teret Uniji i taj ulazak bi održao u životu perspektivu integracije ostalih zemalja Zapadnog Balkana PODGORICA - Pitanja vezana za crkvenu imovinu su često veoma teška. Svakako moraju da budu riješena u demokratskim institucijama Crne Gore, nezavisnom sudstvu i moraju ga riješiti Crnogorci - kaže u izjavi za Pobjedu profesor Univerziteta Džon Hopkins iz Vašingtona Danijel Server. Komentarišući tenzije između Beograda i Podgorice, zbog usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama kao i litije koje Srpska pravoslavna crkva organizuje širom Crne Gore, Server tvrdi da se sve ovo mora riješiti u okviru institucija.

- Nenasilni protesti su pravo svih.

Na nasilje niko nema pravo.

Sva sporna pitanja moraju da budu riješena u demokratskim institucijama Crne Gore, neza-

visnom sudstvu i moraju ga riješiti Crnogorci - poručuje Server.

2025.

Komentarišući napredak u integracijama Crne Gore Server ima optimističe ocjene.

- Mislim da je moguće da Crna Gora uđe u EU do 2025. godine, ali je to više pitanje za Savjet Evropske unije. Crna Gora, ukoliko bude potpuno kvalifikovana za učlanjenje, neće biti nikakav teret da se pridruži Uniji i taj ulazak bi održao u životu perspektivu ulasaka ostalih zemalja Zapadnog Balkana - kaže sagovornik Pobjede.

Server je pojasnio da je mnogo bolje da zemlje zasebno ulaze u EU i da im se tako procjenjuje eventualni napredak.

- Isto tako nova pravila EU koja predviđaju reverzibilnost procesa su pozitivna - kazao je Server.

DESTABILIZACIJA

Na pitanje da li smatra da je Brisel svjestan da je Crna Gora meta hibridnog rata Moskve, Server odgovara potvrdno.

- Ne mogu da shvatim da je Briselu tako nešto moglo da promakne - poručuje Server.

On je ranije kazao da nema opuštanja kada je uplitanje Moskve u pitanju.

Ambasadorka Velike Britanije o Bregzitu

Kemp: Izlaskom iz EU ne napuštamo Evropu niti Crnu Goru PODGORICA - Ujedinjeno Kraljevstvo, izlazeći iz Evropske unije, ne napušta ni Evropu, niti Crnu Goru, poručila je britanska ambasadorka u Podgorici, Alison Kemp, dodajući da će ta država nastaviti da blisko sarađuje sa kolegama i partnerima iz Unije.

Prema njenim riječima, partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i EU nije samo neophodan, već je i prirodan izbor.

Ona je, u video poruci na Fejsbuk stranici Ambasade, poručila da će UK od sjutra sa državama članicama EU graditi novo partnerstvo po svim pitanjima.

- Zajedno ćemo raditi na rješavanju klimatskih promjena, suzbijanju terorizma, izgradnji šire akademske zajednice i naučne saradnje - poručila je Kemp.

Poboljšaće, kako je kazala, trgovinske odnose, ,,ne samo sa Unijom, već i sa Crnom Gorom

Duško Marković i Alison Kemp

i ostalim državama ovog regiona“.

Kemp je rekla da partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije nije samo neophodan, već je i prirodan izbor.

- Kako zbog geografskih, tako i zbog političkih i društvenih činjenica. Britanska ostrva će i sjutra biti tačno tamo gdje su i

danas - dodala je Kemp.

Poručila je da će i dalje dijeliti vrijednosti i principe sa, kako je kazala, evropskim prijateljima.

- Demokratija, ljudska prava, sloboda medija, slobodna trgovina, zaštita prirodne sredine, miran i stabilan svijet i dalje će biti glavni prioriteti na obje strane La Manša - navela je R.P. Kemp.

- Kremlj će i dalje pokušavati da poremeti crnogorsku vlast.

Samo kada bude postojala ozbiljna pro-NATO i proevropska opozicija u Podgorici, koja može doći na vlast, biće bezbjedno - poručio je profesor iz Vašingtona.

Prema Serverovom mišljenju jedini cilj Rusije u regionu je izazivanje problema, ona konstantno pokušava da uspori ili ako je moguće zaustavi procese NATO i EU proširenja.

Osvrnuo se i na uticaj Kine i Turske na Balkanu.

- Moskva ima malo ili ništa pozitivno da ponudi. Kina želi da gradi infrastrukturu, što nije loša stvar, ali rizik snosi kupac: pitanje je kakvi su finansijski uslovi. Kada kineski projekat propadne, često je kupac taj koji završava sa velikim teretom. Turska je dugo bila zainteresovana za infrastrukturne ugovore, ali je sada anagažovanija politički u pružanju podrške širenju političkog islama i sprovođenju akcije protiv svojih glavnih neprijatelja u Gulen pokretu.

Tako da mi se čini da je i ovdje potreban oprez. Ne postoji zamjena za NATO i EU na Balkanu. One su moćne dugoročne snage za veću sigurnost i prosperitet. Niko drugi ne može da se takmiči sa tim - zaključio je Server. Mr. J.

Marković: UK ima prijatelja – Crna Gora želi da jača strateško partnerstvo i dinamizira bilateralne odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom (UK), saopšteno je na sastanku premijera Duška Markovića i britanske ambasadorke Alison Kemp.

Premijer je kazao da su odnosi Crne Gore i UK bili dobri i sadržajni u svim oblastima važnim za Crnu Goru.

- Posebno smo osnažili savezništvo kroz članstvo u NATO. Sada želimo nove i sadržajnije odnose posebno oplemenjenje dinamičnijom ekonomskom saradnjom.

Vjerujemo da ćemo u narednom periodu imati više novih britanskih investitora, kazao je Marković.

On je dodao da Crna Gora pozdravlja i poštuje dogovor EU i UK vezano za sve međunarodne ugovore koje Crna Gora ima sa Unijom, uključujući bilateralne i multilateralne sporazume, a u kojima će UK biti tretirana kao članica Unije sve do 31. decembra.

- UK ima prijatelja u Crnoj Gori. Ovo je sada novi početak sa izvjesnom perspektivom. Želimo strateško partnerstvo i radujemo mu se, kazao je Marković.

Dženan Kolić

Vladimir Čađenović

Kolić i Čađenović nijesu jedini poslanici koji primaju razliku u zaradi, ali jesu jedini koji je primaju, a ne dolaze u Skupštinu PODGORICA – Poslanici Demokratske Crne Gore Dženan Kolić i Vladimir Čađenović koji, sa svojim poslaničkim klubom bojkotuju parlament od početka ovog saziva, ostvaruju pravo na razliku u zaradi, pa im Skupština mjesečno isplaćuje 1.154, odnosno 1.251 euro.

Kolić i Čađenović zbog bojkota nikada nijesu učestvovali u plenarnom zasijedanju Skupštine, ali su, zbog zasnivanja radnog odnosa na drugom mjestu, od Skupštine tražili pravo na razliku u zaradi. U zahtjevima koje su ranije dostavili Administrativnom odboru naveli su da, na mjestima na kojima su zasnovali radni odnos 1. avgusta, odnosno 2. jula prošle godine, primaju zaradu od 222 eura, te da traže ostvarenje prava na razliku u zaradi, što je Odbor ranije i prihvatio. Kolić ostvaruje to pravo od avgusta, a Čađenović od kraja oktobra prošle godine, kada je na poslaničkoj funkciji zamijenio Mijomira Pejovića, koji, opet, od tada ostvaruje pravo na nadoknadu po prestanku funkcije.

Kolić je zaposlen u preduzeću „Seadria“ d. o. o. Budva, na radnom mjestu inžinjer-arhitekta, sa radnim vremenom od osam sati sedmično, pet dana nedjeljno, dok je Čađenović 2. jula zaključio Ugovor o radu sa Advokatskim ortačkim društvom „Srdanović-Čađenović“ iz Podgorice.

Odlukom o isplati razlike u zaradi koju bi poslanik ostvario da poslaničku funkciju obavlja profesionalno, propisano je da poslanik ima pravo na razliku između zarade koju ostvaruje i one koju bi ostvario da poslaničku funkciju obavlja profesionalno, To pravo ostvaruje se na zahtjev poslanika.

Kolić i Čađenović nijesu jedini poslanici koji primaju razliku u zaradi, ali jesu jedini koji je primaju a ne dolaze u Skupštinu. Čađenović je, za razliku od Kolića, kratko učestvovao u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Razliku u zaradi, primaju i poslanici Goran Radonjić iz Posebnog kluba poslanika, Halil Duković i Radule Novović iz DPSI. K. a, kao i Draginja Vuksanović iz SDP-a.

Poruka poslanice Demokratske partije socijalista

Laličić: Ko izabere šetnje u litijama ne može biti član DPS-a PODGORICA - Članovi Demokratske partije socijalista (DPS) koji učestvuju u litijima protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti više ne mogu biti u toj stranci - poručila je poslanica DPS-a Jovanka Laličić.

On je kazala da je stav partije da svako može ići u crkvu koju želi i slobodno upražnjavati svoju vjeru.

- Nijednom našem članu nećemo braniti da uđe u bilo koju crkvu da se pomoli Bogu, da poštuje svoje vjerske običaje kazala je Lalićić u intervjuu Radio Tivtu.

To je, kaže ona, najintimnije i najsuptilnije osjećanje svakog čovjeka i niko nema pravo da ulazi u njihovu intimu, kao što moramo poštovati i ako je ne-

ko ateista i slično.

- Našim članovima moramo ukazati da se ta njihova najiskrenija osjećanja duboko zloupotrebljavaju i da se moraju braniti od nasrtaja i kletvi da će biti izbačeni iz crkve i iz pravoslavlja, ako ne budu prisutni na litijama - ocijenila je Laličić.

Ona smatra da litije i procesije nijesu ništa drugo nego politički skupovi po ponašanjima, ikonografijama, incidentima koje su uperene protiv države i njenog rukovodstva.

Laličić je kazala da neće nikoga ,,siliti“.

- Ukoliko se opredijele da je to njihov izbor iskreno im se moramo zahvaliti. Takvima u našim redovima više neće biti mjesta - poručila je Laličić.

R. P.

4

Ekonomija

Subota, 1. februar 2020.

Predsjednik Crne Gore, premijer i guverner se sastali sa predstavnikom Svjetske banke

Anketa Centralne banke o kreditnoj aktivnosti

Reforme ne Građani teže d trpe odlaganje

Đukanović i Davidse

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i premijer Duško Marković sastali su se juče sa i izvršnim direktorom holandske konstituence u Svjetskoj banci Koenom Davidseom.

Sa predstavnikom Holandske konstituence juče se sastao i guverner Radoje Žugić.

Nakon sastanaka je saopšteno da Crna Gora uspješno ispunjava reformsku agendu, napreduje u ekonomskoj politici i svakodnevno radi na stvaranju uslova za bolji život svih građana.

Na sastanku sa Đukanovićem, Davidse je apostrofirao značaj sastanka Konstituence kojem će Crna Gora biti domaćin 2021. i ocijenio da će to biti prilika za potvrdu dobre saradnje i realizaciju novih projekata.

- Davidse je ukazao na značaj podrške napretku Crne Gore u

energetici i obnovljivim izvorima energije. Pozdravio je napredak u bankovnom poslovanju, uz poruku da će se založiti za veće prisustvo IFC-a u Crnoj Gori, što će dati impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i otvaranju novih radnih mjesta - saopšteno je nakon sastanka sa Đukanovićem.

Predsjednik je ukazao na značaj daljeg sprovođenja strukturnih reformi, koje ne trpe odgađanja, jer ključno doprinose finansijskoj konsolidaciji i razvoju zemlje. Poručio je da je jako važno obezbijediti dalji investicioni zamah i unaprijediti ambijent za razvoj preduzetničke kulture, te jačanje malog i srednjeg biznisa. Sagovornici su se saglasili da je evropeizacija balkanskih društava i evropska prespektiva, pitanje od strateškog značaja za region i Evropu.

Premijer Marković je kazao da je Crna Gora u prethodne tri

U pljevaljskoj kompaniji nezadovoljni presom direktora Uprave za šume

Iz Vektre Jakić traže ostavku Kalača PODGORICA - Iz Vektre Jakić su pozvali direktora Uprave za šume Nusreta Kalača da podnese ostavku, jer je na konferenciji za novinare kritikovao privremenu mjeru Privrednog suda kojom se toj kompaniji omogućava da koristi državnu šumu bez plaćanja koncesija do okončanja njihove tužbe zbog raskida koncesionog ugovora, kao i rješenje Osnovnog suda Pljevlja vezano za mjeru Privrednog suda.

Iz kompanije tvrde da Uprava za šume podnosi fiktivne izvještaje o njihovom dugu i realizaciji koncesionog ugovora Poreskoj upravi, te da na osnovu toga, a uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede donosi odluku o raskidu koncesionog ugovora.

- Da je Uprava za šume izvršila količinska i finansijska razduženja Vektre Jakić, što je bila u obavezi, utvrdilo bi se da kompanija ne duguje ni cent za koncesije – tvrde iz Vektre Jakić.

R. E.

godine rasla po impresivnim stopama, a javne finansije su ojačane i stabilizovane.

- Naplatili smo 350 miliona eura više prihoda i konsituisali najveći kapitalni budžet iz kojeg se finansira izgradnja sveukupne infrastrukture u zemlji - kazao je Marković.

Vlada, kako je ocijenio premijer, mora ostati posvećena evropskim integracijama, ekonomskom razvoju, održavanju finansijske discipline i širenju obuhvata poreskih obveznika kroz borbu protiv sive ekonomije.

Davidse je istakao da Crnoj Gori svi treba da čestitaju na onome što je do sada postigla, na vizionarskim potezima po pitanju borbe protiv klimatskih promjena te okretanju države ka obnovljivim izvorima energije.

- Odnosi Crne Gore i Svjetske banke su dobri, a saradnja će se nastaviti. Za Crnu Goru je ova godina dobro počela. Brojke izgledaju dobro, kao i upravljanje javnim finansijama - kazao je Davidse.

U narednom periodu, kako je ocijenjeno, očekuje se nastavak dobrog trenda u našoj ekonomiji, ali ostaje izazov zbog usporavanja globalnog rasta.

Marković je saopštio da je Crna Gora svjesna važnosti da zadrži svoj obrazovani i kvalifikovani kadar i u tom kontekstu naveo primjer odluke o povećanju zarada zaposlenih u zdravstvu 12 odsto od marta ove godine i još tri odsto naredne.

M.P.M.

Privreda povećano traži kredite za obrtna sredstva, investicije i restrukturiranje dugova, a građani za refinansiranje, kupovinu nekretnina, automobila, namještaja.

U bankama očekuju nastavak rasta tražnje za kreditima

PODGORICA – Bankari očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a pooštravanje za stanovništvo, posebno za potrošačke i ostale kredite, pokazala anketa CBCG. To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke

CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske kredite većih iznosa i ročnosti.

STANDARD

Prema posljednjim podacima, ukupni krediti bili su 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi. U kreditima je 190 hiljada građana, što znači da svaki u prosjeku duguje

*Na grafikonu je prikazan neto procenat koji ukazuje na pravac promjene, a ne njen intenzitet

Promjena kreditnih standarda u odobravanju kredita stanovništvu

Niže marže, a možda i ročnost Rezultati ankete su pokazali da banke očekuju da će se nastaviti smanjenje kamatnih marži, provizija i naknada što će doprinijeti ublažavanju uslova za odobravanje kredita privredi.

- Prema ocjeni jednog dijela bankarskog sektora pooštravanje kreditnih uslova je moguće

kroz smanjenje ročnosti i većih zahjeva kolaterala kod mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća - konstatuje se u dokumentu, U objašnjenju se navodi da je izražena konkurencija na bankarskom tržištu dovela do smanjenja kamatnih marži i provizija za kredite.

Neizvjestan nastavak proizvodnje u Metalcu

Sve zavisi od klijenta iz Litvanije NIKŠIĆ – Radnici nikšićke fabrike Metalac tvrde da do nastavka proizvodnje neće doći u ponedjeljak, kao što je ranije najavljeno iz uprave. Kako su kazali, juče su tražili pomoć od predsjednika opštine Nikšić Veselina Grbovića.

- Još nas nije primio, a dobili smo informaciju da je Grbović zvao direktora Živorada Krsmanovića, koji mu se nije javio. Ukoliko 3. februara ne počne proizvodnja i ne primimo makar nešto od neisplaćenih zarada, planiramo da se

10.700 eura.

CBCG sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine.

- Rezultati posljednje ankete ukazuju da su u trećem kvartalu 2019. kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih standarda za privredu i pooštravanje za građane,

sljedeće sedmice okupimo ispred opštine – naveli su radnici u jučerašnjem obraćanju medijima. Pozvali su premijera Duška Markovića i resorne ministre da ih obiđu i pomognu im.

Sa druge strane Krsmanović je poručio da proizvodnja neće biti nastavljena u ponedjeljak, jer sredstva nijesu obezbijeđena.

- Klijent sa kojim smo ugovorili posao za Litvaniju ne izjašnjava se već osam dana i još čekamo njihov odgovor. Ako bude pozitivan, oni bi prvo

uplatili novac za proizvode koji su već u Litvaniji. Problem je što matična kuća ne može trenutno da nam pomogne zbog finansijskih problema u kojima se i sama nalazi – kratko je rekao Krsmanović.

Proizvodnja u Metalcu je obustavljena krajem decembra, a uprava je više puta u januaru najavljivala i odlagala nastavak rada, koji je posljednji put pomjeren za 3. februar. U Metalcu je zaposleno stotinu radnika, a fabriku je u avgustu 2016. godine kupila češka kompanija Termochem. S. D.

Podaci Monstata za decembar 2019.

Industrijska proizvodnja porasla za petinu PODGORICA - Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u decembru je porasla 19,9 odsto na mjesečnom i deset odsto na godišnjem nivou, pokazuju podaci Monstata.

Rudarstvo je poraslo 55,6 odsto, prerađivačka industrija pala 15,6 odsto, a snabdijevanje električnom energijom, ojačalo 37,3 odsto na godišnjem nivou. Indeks prometa u industriji bilježi rast u odnosu na mjesečnom nivou od 27,6 odsto, a na godišnjem 6,4 odsto.

S. P.

Kursna lista

Decembarski podaci EKIP-a

Internet priključaka 178,5 hiljada

USD

nivou broj širokopojasnih priključaka je veći za 0,31 odsto, a na godišnjem za 13,19 odsto.

GBP

0.84175

CHF

1.06940

AUD

1.64940

CAD

1.46270

PODGORICA - Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju decembra, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 178.587, što je 559 priključaka više nego u novembru, pokazuju podaci EKIP-a. Na mjesečnom

Podaci EKIP-a pokazuju da je ukupan broj ADSL priključaka na kraju decembra iznosio 31.132, što je 518 manje nego u

novembru. Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u decembru iznosio je 62.140, WiMax priključaka bilo je 2.286, a preko kablovskih distributivnih 48.010, a WiFi priključaka 3.129.

S. P.

1.10520

JPY 120.35000

Ekonomija

Subota, 1. februar 2020.

Objavljen tekst izmjena i dopuna Zakona o stečaju

banaka

do kredita posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita - navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka niži troškovi izvora sredstava trebalo bi ,,da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu“.

- Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere CBCG za gotovinske kredite od 14. oktobra, kojima je definisano da banke od 1. januara 2020. za gotovinske kredite fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da budu u potpunosti obezbijeđeni kvalitetnim kolateralom - navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo mogu doprijenijeti pooštravanju uslova. Nijesu međutim jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da ima blaže kriterijume.

tražnja

- Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita - navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditne standarde.

Manje odbijenih građana

Rezultati ankete su pokazali da je u trećem kvartalu u odnosu na prethodni udio odbijenih zahtjeva za kredit stanovništvu smanjen, i to kod svih kategorija kredita 8,4 odsto.

U sektoru privrede situacija je drugačija.

- U trećem kvartalu nije bilo promjena u odbijenim zahtjevima za odobrenje kredita mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima - pokazala je anketa.

- Po ocjeni bankara tokom trećeg kvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova.

Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su refinansiranje dugova, kupovina nepokretnosti, automobila, namještaja... U bankama očekuju nastavak rasta tražnje za kreditima – navodi se u rezultatima ankete.

Bankari očekuju da mikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju. Kod stanovništva će rast tražnje biti više uslovljen finansijskim potrebama, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji. Pojačanu tražnju moguće je, smatraju, očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

M. popovIć-MIlovIć

Odluka Ministarstva održivog razvoja po zahtjevu Simes inženjeringa

Upotrebna dozvola za mHE Ljevak PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja izdalo je upotrebnu dozvolu podgoričkoj kompaniji Simes inženjering za malu hidroelektranu (mHE) Ljevak, na istoimenoj rijeci u opštini Mojkovac.

Osnivač ovog preduzeća je Slaven Milić, a izvršni direktor Dejan Milić.

Iz Ministarstva ekonomije je krajem godine saopšteno da u ovom trenutku postoji 40 zaključenih koncesionih ugovora kojima je predviđena izgradnja 59 mHE. U toku su pregovori oko raskida šest koncesionih ugovora kojima je predviđena izgradnja deset mHE, pa se može se očekivati realizacija 34 ugovora kroz koje će se izgraditi 49 mHE. Krajem prošle godine bila je završena izgradnja i pušteno u rad 14 mHe ukupne instalisane snage od 25 MW. Povlašćenim proizvođačima je,

5

59

mHE će se graditi na osnovu 40 koncesionih ugovora

na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, dok je im je od 2014. isplaćeno 32,8 miliona eura.

Podsticaji su lani isplaćeni za 19 elektrana (14 malih HE, dvije vjetroelektrana i tri solarne elektrane), koje su u vlasništvu 11 preduzeća.

Odbor Regulatorne agencije za energetiku (RAE) je nedavno utvrdio privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije za pet mHE i jednu solarnu elektranu, dok je za dvije mHE produžen privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije. s. p.

Ukinut mjesečni limit stečajnim upravnicima PODGORICA - Visina mjesečne nagrade stečajnog upravnika više neće biti ograničena na dvije i po prosječne zarade, što trenutno iznosi 1.300 eura, jer nacrtom izmjena zakona o stečaju, koji je Vlada usvojila na sjednici prošle nedjelje, to više nije predviđeno.

Nezadovoljna ovakvim rješenjem, Komora stečajnih upravnika je na javnoj raspravi tražila da se ovo pravilo ne izbacuje iz zakona, što nije prihvaćeno.

- Ovakva primjedba je suprotstavljena praksi i ograničava nagradu i naknadu upravniku u odnosu na interes za efikasnom prodajom te u odnosu na posebne propise kojima je uređena nagrada upravnika.

To ima za posljedicu da upravnik koji efikasno unovči imovinu primi manji iznos od neefikasnog upravnika koji „razvlači“ prodaju - stoji u odgovoru predlagača zakona Ministarstva ekonomije.

IspIt I lIcence

Nacrtom zakona predviđa se da stečajni upravnici koji 18 mjeseci od početka primjene zakona ne polože stručni ispit i ne dobiju licencu, neće moći da obavljaju taj posao. Komisiju za polaganje stručnog ispita obrazovaće Ministarstvo pravde iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti građanskog, privrednog i stečajnog prava, menadžmenta i računovodstva na dvije godine.

Stečajni upravnici imaće rok od 30 dana od stupanja zakona na snagu da podnesu zahtjeve za izdavanje licenci i polaganje ispita provjere znanja. Rok Ministarstvu da Privrednom sudu i Sudskom savjetu dostavi listu stečajnih upravnika, čije će licence trajati pet godina, je 18 mjeseci, a troškove licenciranja, koje će odrediti Ministarstvo, snosiće uprav-

Na žalbu Komore stečajnih upravnika zbog izbacivanja mjesečnog limita iz zakona predlagač odgovorio da se sada dešava da upravnik koji efikasno unovči imovinu primi manji iznos od onoga koji „razvlači“ prodaju

Sa seminara o stečajnom pravu

Sud može da razrješava Ukoliko ovaj zakon bude usvojen Privredni sud će po službenoj dužnosti moći da razrješava članove odbora povjerilaca ako procijeni da ometaju stečajni postupak i preduzimaju radnje koje štete interesima dužnika i ostalih povjerilaca.

Aktuelnim zakonom član odbora mogao je biti razriješen samo na svoj ili zahtjev drugih povjerilaca. Zbog toga je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić stavio van snage rješenje kojim je razriješio Zaštitnicu imovinsko pravnih interesa Crne Gore Draganu Đuranović sa mjesta predsjednice odbora povjerilaca Rudnika boksita. Jovanić je u odluci naveo da je zakonodavac propustio da propiše mogućnost da sudija razrješava članove odbora povjerilaca.

nici. Zahtjev za produženje licence mora se dostaviti tri mjeseca prije njenog isteka.

Ministarstvo pravde neće odobriti produženje licence ukoliko upravnik više ne ispunjava uslove predviđene zakonom, ne položi ispit znanja ili ukoliko je u prethodnom petogodišnjem periodu odbio da postu-

pa bez opravdanog razloga ili je razriješen u više od dva predmeta. Postupak za oduzimanje licence stečajnom upravniku moći će da pokrene Ministarstvo pravde, Privredni sud ili stranka u postupku.

Upravnici će imati pravo da pokrenu upravni postupak.

Iako zakon predviđa da uprav-

nici budu birani metodom slučajnog izbora sa liste, sudiji će biti dozvoljeno da ga izabere.

Tu odluku mora obrazložiti i o tome obavijestiti upravnika koji bi bio izabran uobičajenom metodom. Žalba upravnika ne odlaže rješenje o imenovanju.

novI regIstar

Izmjenama zakona će biti uspostavljen novi Registar stečajnih masa, koji će Privredni sud obavještavati o zaključenju postupka u slučaju postojanja sudskih sporova. Stečajni upravnik je zastupnik stečajne mase koju čine sredstva izdvojena za slučaj da povjerioci čija su potraživanja osporena u stečaju uspiju u sporu.

Ukoliko zakon dobije skupštinsku većinu, primjenjivaće se i na stečajne postupke započete u periodu važenja starog zakona ukoliko do momenta stupanja na snagu nije donijeto rješenje o glavnoj diobi. M. lk.

Bivši radnici ,,Boksita“ najavili tužbu zbog prodaje spornog placa

U ponedjeljak dolaze pred Specijalno tužilaštvo NIKŠIĆ – Bivši radnici ,,Boksita“ okupiće se u ponedjeljak ispred zgrade

Radnici Boksita

Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, kako bi apelovali da se tužba o

spornoj prodaji placa koju su im podnijeli 2017. godine konačno aktivira. To je po-

tvrdio Rašo Čivović, bivši radnik Boksita, koji je rekao da će obići još nekoliko institucija.

- U devet sati u ponedjeljak planiramo da krenemo za Podgoricu. Zahtjeve za prijem smo poslali SDT-u, predsjedniku države i Vladi, ali nemamo odgovor hoće li nas primiti. Gotovo tri godine naš slučaj o spornoj prodaji placa drže u fioci, a mi smo zbog toga prethodne godine podnijeli pritužbu na rad Tužilaštva. Tražićemo da se napokon aktivira naša tužba – kazao je Čivović.

Riječ je o tužbi iz 2017. godine zbog prodaje sindikalnog placa predviđenog za stanove bivših radnika Boksita. Čivović tvrdi da je samostalni sindikat Boksita 2017. godine sporni plac prodao firmi ,,Ambijent“ iz Rožaja, koja je prethodne godine likvidirana. Međuvremenu je ta parcela od 18 hiljada kvadrata, procijenjena na 1,8 miliona eura, promijenila nekoliko vlasnika. s. D.

6

Društvo

Subota, 1. februar 2020.

Potpisane izmjene granskog kolektivnog ugovora

Dokument potpisali ministar i čelnici sindikata

Povećanje zarada jedna od mjera za zadržavanje kadra PODGORICA - Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su juče izmjene granskog kolektivnog ugovora koji predviđa da će plate zaposlenima u zdravstvu do sljedeće godine biti povećane ukupno 15,3 odsto.

Hrapović je podsjetio da će zarade zdravstvenim radnicima biti povećane za 12 odsto u ovoj godini i dodatnih tri odsto 2021. i najavio da će se izmjene primjenjivati od 1. marta.

- Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade za ovu godinu iznosi 9.037.000 eura.

Neophodna sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od 2.973.000 eura na godišnjem nivou - naveo je Hrapović.

Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12.010.000 eura.

Ministar je istakao i da je povećanje zarada u zdravstvu jedan od odgovora Vlade „u kontekstu globalnih dešavanja koja se tiču migracija i kretanja ljekara i medicinskog osoblja koje je prisutno u cijeloj Evropi i šire“.

Podsjetio je i na višemilionska izdvajanja u Stambenu zadrugu „Zdravstvo“, višemilionska plaćanja nekoliko stotina specijalizacija i supspecijalizacija za ljekare, ulaganje stotina hiljada eura u stalno usavršavanje zaposlenih, višemilionska ulaganja u rekonstrukcije i adaptacije zdravstevnih ustanova, kao i na višemilionsku nabavku medicinske opreme.

Sve ove aktivnosti su, kako je kazao, dokaz da Vlada i Ministarstvo zdravlja vode odgo-

vornu politiku prema zaposlenima u zdravstvu.

Predsjednica Sndikata zdravstva Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Ljiljana Krivokapić je kazala da je traženo 30, ali da su u granicama mogućeg koeficijenti povećani za 12 odsto u ovoj godini. Ona je navela da je cilj da zarade ljekara budu prepoznate ,,kao što su prepoznate sa istim nivoom zanimanja u Zakonu o zaradama u javnom sektoru“, odnosno da koeficijenti budu 16, 18 i 20.

- Nadam se da će se dinamikom i strategijom daljeg uvećanja do tog koeficijanta brzo doći - rekla je Krivokapić.

Predsjednik Sindikata zdravstva (Sindikat zaposlenih u zdravstvu Crne Gore) Nebojša Radonjić smatra da je povećanje zarada ,,jako korektno“.

- Zadovoljni smo, a bićemo zadovoljniji i srećniji kada bude donijet posebni kolektivni ugovor samo za Klinički centar Crne Gore - rekao je Radonjić.

U Uniji slobodnih sindikata su „i zadovoljni i nezadovoljni“.

Dr Vladimir Pavićević rekao je da je medicinska sestra sa 20 godina staža do sada primala 380 eura, a sa uvećanjem će primati oko 430, dok će 2021. godine primati skoro 450 eura.

- Govorim o osnovnim zaradama, bez prekovremenog rada i svih drugih dodataka. Što se tiče sestara sa višom, visokom stručnom spremom, zarade će ići i do 600 eura. Doktori medicine do sada su imali 540 eura, a sada će sa ovim uvećanjem imati od 600 do 620 eura zavisi od godina staža - kazao je Pavićević.

Specijalisti sa 20 godina staža će, kako je rekao primati od 820 do 860 eura, a imali su od I. Kr. 720 do 760 eura.

Hrapović: Nema značajnijeg odlaska kadra Ministar Kenan Hrapović je odgovarajući na pitanje da li smatra da će povećanje zarada biti dovoljno da spriječi odlazak kadra u inostranstvo i da li se sa odlukom o povećanju zakasnilo, kazao da nema značajnijeg odlaska kadra iz zdravstevnog sistema.

- Naši doktori vjeruju u crnogorski zdravstveni sistem. A podatak da je veliki broj ljekara iz drugih zemalja došao da radi kod nas pokazuje da i oni vjeruju u crnogorski zdravstveni sistem - kazao je Hrapović.

Ljiljana Krivokapić je rekla da je odlazaka van zemlje bilo i da će ih biti, ali da se država bori i da će se boriti da kadar ostane. Vladimir Pavićević je kazao da mladi kadar ima mnogo mogućnosti da ide u inostranstvo i da je pored zarada potrebno raditi na poboljšanju svih drugih uslova rada.

Profesorica Gordana Vilović i kolumnista Dragan Bursać za Po u tekstu Milorada Pustahije nema govora mržnje

Put ka verbaln deliktu ili cenz

PODGORICA – Kolumnista Pobjede Milorad Pustahija u komentaru „Pismo premijeru“ koji je objavljen prije dvije sedmice, nije koristio govor mržnje, kako su mu to spočitavali neki mediji i određene grupe, jer je osnovno obilježje ove novinarske forme da autor slobodno iznese svoj stav o aktuelnoj temi, saglasni su sagovornici Pobjede – istaknuti kolumnista Dragan Bursać i ekspertkinja za medije prof. dr Gordana Vilović.

Komentar Pustahije izazvao je lavinu negativnih komentara dijela medija i nevladinih organizacija, a na društvenim mrežama, sa lažnih profila našem kolumnisti stizale su brojne prijetnje i poruke mržnje.

Hajka je krenula klada se oglasila NVO Media centar, na čijem je čelu Goran Đurović, a saopštili su

Prozivati čovjeka zato što je upotrijebio sintagmu „talibani“ u najmanju ruku ograničava profesionalnu slobodu tog čovjeka i njegovog kolumnističkog rada ocijenio je za Pobjedu novinar i kolumnista portala Buka i Al Džazira Balkan Dragan Bursać

da „autor teksta građane koji učestvuju na vjerskim skupovima (molebanima) naziva talibanima, izjednačavajući ih sa militantnom religioznom organizacijom iz Avganistana“, zbog čega su, kako je objasnio član ove NVO Dragoljub Vuković,, uputili prigovor Agenciji za elektronske medije jer su portali Pobjeda i Analitika prenijeli Pust a h i j u n u kolumnu.

OGRANIČENJA

Komenarišući situaciju u kojoj se našao naš kolumnista, novinar i kolumnista portala Buka i Al Džazira Balkan Dragan Bursać podsjeća da je „kolumna ili ‘mišljenje’ autorska forma“.

- Ona za razliku od klasične vijesti, izvještaja ili priloga odražava jednu misao, jednog čovjeka prelomljenu preko određe-

Gordana Vilović

nog medijskog događaja ili fenomena. Prozivati čovjeka zato što je upotrijebio sintagmu „talibani“ u najmanju ruku ograničava profesionalnu slobodu tog čovjeka i njegovog kolumnističkog rada. Nažalost i za manje su novinari-kolumnisti na našem području bili sankcionisani, ali se treba bortiti protiv toga – poručio je Bursać.

Naš sagovornik ocjenjuje da je najgore što se može desiti da neko tijelo (zakonodavno ili esnafsko) bude nekakav „korektiv“ u radu.

- To vodi ili verbalnom deliktu ili cenzuri ili još gore autocenzuri - isitiče Bursać.

Da u Pustahijin o j ko-

Dragan Bursać

Ambasador Crne Gore u Kini Darko Pajović saopštio da prate situaciju vezanu za korona virus

Dva naša državljanina ne žele iz Vuhana PODGORICA – Ambasador Crne Gore u Kini Darko Pajović saopštio je juče da se u gradu Vuhanu, koji je u središtu epidemije, nalaze dva crnogorska državljanina i da oni nijesu tražili da se vrate u Crnu Goru.

Pajović je u Jutarnjem programu Radio i televizije Crne Gore (RTCG) saopštio da, prema raspoloživim informacijama, među inficiranima korona virusom ili onima za koje se sumnja da su zaraženi, nema crnogorskih državljana. Ambasada je, navodi, u stalnom kontaktu sa crnogorskim državljanima.

- Prema našim saznanjima, u provinciji Hubei nalaze se tri crnogorska državljanina, od čega su dvojica u Vuhanu. U svakodnevnom smo kontaktu sa njima, kao i sa Vladom provincije Hubei oko zadovoljavanja njihovih dnevnih potreba. Oni najveći dio vremena provode u svom smještaju, osjećaju se dobro i vedrog su duha - kazao je Pajović.

Pod nadzorom 188 osoba Kenan Hrapović je kazao da je u Crnoj Gori zbog korona virusa pod zdravstvenim nadzorom još 188 osoba i naglasio da je njihovo zdravstveno stanje dobro, bez znakova respiratornih infekcija.

Pod nadzor je juče stavljeno 26 putnika, a danas i sjutra očekuje se da će našu zemlju napuštiti veće grupe turista, među kojima i jedna koju čini 96 putnika.

Vuhan

Istakao je da će pažljivo pratiti situaciju na terenu i da će, ako bude zahtjeva za povratak u zemlju, učiniti sve da našim državljanima bude omogućen povratak.

- U kontaktu smo sa kineskim vlastima, kao i s ambasadama naših NATO partnera i Evropske unije koji su nam ponudili da kod eventualnog povratka njihovih državljana, prihvate i naše - kazao je Pajović.

Državljanima Crne Gore u Kini savjetovao je da se za bi-

lo kakav upit obrate Ministarstvu vanjskih poslova ili Ambasadi Crne Gore u Pekingu.

A juče su se u Podgorici sastali ministar zdravlja Kenan Hrapović i ambasador Kine u Crnoj Gori Liu Jin i poručili da su Ambasada Kine i crnogorski zdravstveni sistem spremni da zajedničkim naporima učine sve kako bi pozitivno uticali na prevenciju obolijevanja od novog soja korona virusa.

Sastanak je, kako je saopšte-

no iz Ministarstva zdravlja, održan na inicijativu kineskog ambasadora, a povodom aktuelne epidemiološke situacije u svijetu. Iz ovog resora navode da je tokom susreta iskazana obostrana privrženost preduzimanju neophodnih aktivnosti u skladu sa međunarodnim obavezama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koja je proglasila vanrednu situaciju povodom širenja novog korona virusa.

I. Kr.

Društvo

Subota, 1. februar 2020.

objedu ocjenjuju da

nom zuri

luni nema govora mržnje kategorična je i profesorica studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Gordana Vilović.

- To bi svakako bilo neprihvatljivo da se za to koristi novina.

Neki izrazi u tekstu mogu povrijediti ili šokirati dio čitatelja, ali svakako sloboda iznošenja stava komentatora/kolumniste je osnovno obilježje ove novinske forme – objasnila je ona.

Riječ je, kako kaže, o vrlo striktnoj formi ličnog stava/mišljenja, koju po pravilu ispisuju ljudi koji su vrhunski novinari i jako dobro poznaju određenu temu.

- Kolumnisti često nose novine, jer zbog njihovih stavova (slagali li se mi ili ne s njima) još uvijek kupujemo određenu novinu ili je redovno čitamo online. U kolumnama se nerijetko koriste različite publicističke figure, ima i pretjerivanja, satire i sarkazma… To je sastavni dio stilskih figura koje koriste novinari u izražavanju svoga stava - pojašnjava Vilović.

UVREDE

Ostaje pitanje, kako kaže, da li je neko od čitalaca prepoznao diskriminatorski govor u ovom komentaru, ali, ističe ona, to svakako nije za sankcije povezane s govorom mržnje.

Novinar i publicista Danilo Burzan, kazao je ranije za Po-

Stejt department poziva Srbiju i Crnu Goru na suzdržanost i dijalog

SAD poštuju pravo suverenih država da usvajaju zakone PODGORICA - Sjedinjene Američke Države pozivaju Srbiju i Crnu Goru da pokažu suzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu dovesti do jačanja napetosti ili nasilnih akcija i da vode konstruktivan dijalog o osjetljivom pitanju – saopšteno je iz Stejt departmenta.

Milorad Pustahija

bjedu, da bi situacija bila drugačija da se Pustahija izjasnio kao Srbin iz Crne Gore.

- Tada bi imao podršku da javno „popljuje“ sve crnogorsko, onako kako su to mnogo puta učinili mnogi od „uvrijeđene braće“, sve sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, na čelu – ocijenio je Burzan.

On smatra da se Pustahija našao „pod ostrašćenom paljbom ‘uvrijeđenih’, prvenstveno zato što je Crnogorac“.

Glavni i odgovorni urednik portala i radija Antena M Darko Šuković kazao je ranije za Pobjedu da srž ovog problema nije neznanje, nego besprizorno licemjerstvo onih koji „kidišu na kolumnistu zbog metafore, a ćute sedmicama pred brutalnim govorom mržnje i pozivanjem na nasilje, koje objavljuju druga glasila“.

- Ako mene pitate, „taliban“ je sasvim adekvatna metafora za svakoga ko kreira ili slijedi matricu javnog pozivanja na linč drugačije mislećih – rekao je on.

U komentarima na Fejsbuk stranici „Loši momci“ Pustahiju su nazivali režimskim novinarom koji prijeti hrišćanima u Crnoj Gori, „psetom“, „nesojem“, „splačinom“, „ludakom“, „svinjom“, „sotonom“...

K. J./K. K.

Agencija za ljekove i medicinska sredstva

Paracetamol bezbjedan PODGORICA - Na osnovu zvaničnih informacija, utemeljenih na naučnim dokazima, bezbjednosni profil ljekova koji sadrže paracetamol je nepromijenjen i njihova primjena je bezbjedna - saopšteno je iz Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS).

Iz ove institucije su, reagujući na nezvanične informacije dostupne putem interneta, u kojima se navodi da je u nekim američkim medijima objavljena informacija da država Kalifornija razmatra stavljanje supstance paracetamol na listu supstanci koje su potencijalno kancerogene, istakli da ta lista ne predstavlja zvaničan dokument regulatornog tijela u oblasti ljekova u Americi (Food and Drug Administration – Američka uprava za ljekove i hranu, FDA).

- Paracetamol ni u Americi, odakle ova informacija potiče, nije od strane zvaničnog organa FDA klasifikovan kao kancerogen – kazali su Calimsa.

Kako su napomenuli, ni zdravstveni radnici u Crnoj Gori nikada nijesu uputili na bilo kakvu sumnju o eventualnom kance-

7

rogenom dejstvu ovog lijeka.

Iz Agencije podsjećaju da u kontinuitetu prate bezbjednost ljekova na tržištu Crne Gore i u svjetlu najnovijih saznanja blagovremeno obavještavaju stručnu i opštu javnost o svim informacijama koje se odnose na njihovu bezbjednu primjenu.

- Calims redovno razmjenjuje informacije sa regulatornim organima u oblasti ljekova zemalja regiona i Evropske unije, na čelu sa Evropskom agencijom za ljekove. Napominjemo da od strane ovih regulatornih tijela iz oblasti ljekova, nijesu objavljene nikakve nove informacije o eventualnim promjenama u bezbjednosnom profilu paracetamola o kojima bi Calims, kao nacionalni autoritet u oblasti ljekova, svakako bila odmah obaviještena – precizirali su iz ove institucije.

Svakako, kako navode, Calims će budno pratiti sve informacije koje se odnose na bezbjednost svih ljekova na našem tržištu i, kao i do sada, o svim novim saznanjima potrebnim za njihovu bezbjednu primjenu blagovremeno obavještavati stručnu i opštu javnost.

I. Kr.

U pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike da prokomentarišu rast tenzija između Srbije i Crne Gore zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica navodi se da „SAD poštuje pravo svih suverenih zemalja da usvajaju i primjenjuju zakone usklađene s demokratskim

normama i bez stranog miješanja“.

U odgovoru ističu i da Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju temeljne slobode, kao što su sloboda govora, udruživanja i okupljanja i prava pojedinaca da mirnim putem izražavaju svoju slobodu vjere ili uvjerenja, prenosi Tanjug.

R. D.

Nastavljena akcija oslikavanja trobojki, na meti spomenik u Golubovcima kod Podgorice PODGORICA – Spomenik palim borcima Zete u toku NOR-a u Golubovcima oskrnavljen je u noći između četvrtka i petka kada su ga nepoznate osobe prefarbale bojama srpske trobojke.

Komunalna služba odmah je reagovala i sa spomen obilježja su već juče uklonjene boje srpske trobojke.

Organizovane skupine danima po crnogorskim gradovima farbaju u boje srpske trobojke razne objekte, a kada su prošlog vikenda radnici podgoričke komunalne službe pokušali da očiste pasarelu u kvartu Zlatica, koja je bila prefarbana, grupa huligana izazvala je težak incident.

Oni su vrijeđali policajce i gađali ih kamenicama, zbog čega je policija bacila suzavac kako bi ih spriječila da napadaju.

Nekoliko mladića je formiralo „živi zid“ i odbili su da se raziđu kada im je policija izdala naredbu, zbog čega je došlo do nereda u kojima su povrijeđena tri policajca i nekoliko građana. Okupljeni su poručili: „Ne damo svetinje“.

Iz glavnog grada juče su saopštili da su nepoznati počinioci oskrnavili spomenik pokazujući krajnji primitivizam i nepoštovanje prema tom kulturnom dobru.

- Zabrinjavajuće je da pojedini sugrađani nemaju pijetet čak ni prema spomeniku, ali jednako tako ni prema crnogorskoj antifašističkoj tradiciji i kulturi. Neodgovornim i ostrašćenim pojedincima nije sveta ni činjenica da je 218 časnih stanovnika Zete dalo svoje živote za slobodu, a da je taj

Ostrašćenim pojedincima ni spomenici kulture nijesu sveti

Brzom reakcijom komunalne službe oskrnavljeni spomenik saniran

DPS Bar: Rada Višnjić nije članica naše partije Učiteljica u Osnovnoj školi „Jugoslavija“ u Baru Rada Višnjić koja je početkom sedmice zadala djeci u drugom razredu da crtaju štrumpfa na sprskoj trobojci, i onda se tim fotografijama „pohvalila na Fejsbuku, nije članica Demokratske partije socijalista i ne postoji u evidenciji članstva te partije, tvrde iz DPS-a Bar. Ona je u izjavi za Dan rekla da je članica DPS-a.

- Budući da se učiteljica Višnjić oglasila neisti-

spomenik omaž njima, ali i memorijal veličanstvene antifašističke borbe i pobjede naroda Crne Gore nad najvećim zlom 20. vijeka - navode iz glavnog grada.

Istakli su da u današnjoj demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori svi moraju poštovati zakone, a da će glavni grad, u saradnji sa nadležnim državnim organima odlučno djelovati

nitim navodom, s očitom namjerom da svoj neprofesionalni odnos prosvjetnog radnika brani nizom manipulacija kao što to radi ovih dana, na štetu djece, njihovog slobodnog izbora, pa sad i na račun DPS-a, obavještavamo javnost da pomenuta Rada Višnjić nije članica DPS-a i ne vodi se u našoj evidenciji od 2015. godine - navode u reagovanju.

Pokušaj, kako kažu, prebacivanja svog blata na DPS slab je trzaj loše namjere pojedinca.

kako bi zaštitili imovinu koju, „zbog aktuelnih političkih okolnosti, neodgovorni pojedinci svakodnevno ugrožavaju i narušavaju“.

- Uništavanje spomenika je ozbiljna povreda prava i civilizacijskih vrijednosti koje baštini naše društvo. Nakon nedavnih dešavanja svima je više nego jasno da se usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti

krajnje zloupotrebljava i služi kao izgovor za različite oblike destrukcije i političkih aktivnosti koje su usmjerene protiv naše države. Još jednom pozivamo sugrađane da vjerska osjećanja i politička uvjerenja iskazuju na civilizovan način koji ne ugrožava interese i prava ostalih građana našeg grada i države - poručuju iz glavnog K. J. grada.

Savjet za građansku kontrolu rada policije

Zeković nije suspendovan PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije ocjenio je da je postupanje pretpostavljenih starješina prema policijskom službeniku I. Z. bilo kolegijalno, korektno, profesionalno i zakonito.

Policajac iz Bara Ilija Zeković predvodio je u četvrtak uveče protestnu litiju Srpske pravoslavne crkve u Baru. Ova crkva od kraja prošle godine, kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja o pravnom položaju vjerskih zajednica, organizuje protestne molebane i litije po crnogorskim gradovima iskazujući nezadovoljstvo ovim zakonom. Protiv Zakona su i zvanična Srbija, beogradska centrala SPC, kao i prosrpski politički blok u našoj zemlji.

Srpski mediji objavili su kako

Policajac na čelu litije

je policajcu Zekoviću prijećeno da će ostati bez posla ukoliko nastavi da ide na litije.

Iz Savjeta su juče saopštili da su, postupajući po inicijativi svog člana Vladimira Dobričanina, istražili odnos starješina i kolega prema policij-

skom službeniku I. Z. iz Bara, koji je radno angažovan u Sektoru granične policije, regionalni centar „Jug“.

- Određeni mediji iznijeli su niz podataka u vezi sa I. Z. navodeći da je šikaniran i suspendovan od strane svojih starješi-

na – podsjetili su u saopštenju.

Ističu i da su razgovarali sa Zekovićem povodom navoda da su mu povrijeđena prava.

Utvrđeno je da je on na godišnjem odmoru, da nije suspendovan niti se protiv njega vodi bilo kakav postupak.

- Pretpostavljene starješine su bez primjedbi na njegov profesionalni angažman. Javio se juče u službene prostorije i najavio bolovanje, pa se shodno tome tako i vodi u rasporedu.

Starješine su mu saopštile da je potrebno njegovo angažovanje što će se i desiti kad prestanu razlozi njegovog bolovanja - naveli su u saopštenju.

Savjet je ocijenio da je postupanje pretpostavljenih starješina prema I. Z. bilo kolegijalno, korektno, profesionalno i zakonito.

Osudili su medijske navode kojima se, kako su istakli, iznose neprovjerene i netačne informacije sa jasnom namjerom da se nanese šteta crnogorskoj policiji.

N. K.

8

Društvo

Subota, 1. februar 2020.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost prikuplja informacije o skandalu – prisluškivanju dvojice policijskih funkcionera PODGORICA – Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost počela je juče, potvrđeno je Pobjedi, da prikuplja informacije u slučaju skandala – prisluškivanja dvojice visokih policijskih funkcionera Zorana Lazovića i Duška Golubovića, čiji je privatni razgovor u četvrtak veče objavio prosrpski portal IN4S, blizak Demokratskom frontu, uz tvrdnju kako im je snimak dostavljen preko društvene mreže Tviter od anonimnog korisnika.

Sama sadržina razgovora nema ništa kompromitujuće ili skandalozno, ali je ponovo otvoreno pitanje: ko i za čiji račun u Crnoj Gori prisluškuje zvaničnike i onda, po potrebi, medijima plasira snimke?

Indikativno je da je juče odmah reagovala i zvanična Srbija - i to predsjednik države Aleksandar Vučić - uz upozoravajuću poruku da, ako je bilo ko u Srbiji prisluškivao crnogorske zvaničnike i puštio medijima snimke, taj će odgovarati.

Povodom skandala prisluškivanja dvojice visokih policijskih službenika nijesu se zvanično oglašavali iz Uprave policije, niti Specijalnog tužilaštva u kojem je angažovan Lazović.

- Prikupljamo podatke i za sada ne bih mogao ništa konkretnije da kažem, osim da ćemo istražiti slučaj u skladu sa nadležnostima - kazao je u kratkoj izjavi za Pobjedu Darko Grgurović, izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Tragovi vode do Beograda Prema informacijama Pobjede, razgovor koji je objavio portal IN4S mogao je biti nezakonito sniman jedino preko provajdera u Srbiji, jer sve telefonske komunikacije iz inostranstva sa osobom koja je na teritoriji Crne Gore, kao što je bio razgovor Lazovića i Golubovića, prenose se preko servera koji je lociran u Beogradu i za mrežu Telenora i M:tela

Takve stvari se obično rade bez ikakvog pisanog traga, jer je riječ o takozvanim ,,crnim operacijama“ za koje ne smije da postoji dokumentacija

Portal IN4S objavio je preksinoć prisluškivani telefonski razgovor policijskih funkcionera Zorana Lazovića i Duška Golubovića, navodeći ,,da je snimak dostavljen i Vijestima i CDM-u“.

Golubović: ,,Ništa se sad ono više ne dešava… (nerazumljivo) jutros otišao je“.

Lazović: ,,Mirno je bilo noćas, ali, ipak, ima obavezu naša ekipa, specijalna.

Bili smo zajedno sa momcima iz Specijalne, tamo za Zetu“.

Golubović: ,,Aaa, znači nema ništa. Ja se čuh danas sa onim Žižićem oko 11-12, nema ono ništa nešto za loženje Badnjaka?“ Lazović:….(nerazumljivo) Golubović: ,,A da lože, dako se malo dohvate rakije i vina, ako i ko ih j..e, mogu k….c da puše“.

Lazović: ,,Gore se nalažu i jedna i druga pa će tu možda biti malo…(nerazumljivo)“.

Golubović: ,,A to je bilo godinama, ali dobro.“ Lazović: ,,A dobro, bićemo spremni da dobiju i jedni i drugi po g…ci ako što budu pravili“.

Kazne u Evropi do 4 odsto godišnjeg prihoda operatera!

Opšta uredba Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), koja je zamijenila Direktivu o zaštiti podataka iz 1995. godine da bi se prilagodila razvoju IT industrije, odnosi se na sve pravne subjekte koji se bave ličnim podacima građana Evropske unije nezavisno od toga gdje im je sjedište, što znači da je važeća i za kompanije koje posluju na teritoriji naše države.

Evropska regulativa od 2016. godine predviđa drakonske kazne za prekršioca, do 4 odsto godišnjeg prometa preduzeća ili 20.000.000,00 eura, s time da se bira kazna koja će više oštetiti prekršioca.

TAJNA SLUŽBA ILI...

Ko je portalu IN4S mogao dostaviti prisluškivani razgovor?

Stručnjaci za bezbjednost sa kojima smo razgovarali ukazuju na dvije mogućnosti: da je razgovor tajno snimala neka bezbjednosna služba ili da je neka služba preuzela presretnutu komunikaciju sa servera mobilnog operatera.

Vještak za telekomunikacije Predrag Boljević je za Portal Analitika kazao da je uvjeren da snimak telefonskog razgovora ,,pojedinim medijima u Srbiji i Crnoj Gori nijesu dostavili mobilni operateri Telenor i M:tel, već da je Goluboviću najvjerovatnije hakovan mobilni telefon“.

- Ovdje se, vjerujem, radi o klasičnom hakovanju telefona.

Takođe, ostavljam malu mogućnost da blizu lokacije gdje Golubović živi, u rasponu od sto metara, postoji bazna stanica i da je prisluškivanje, da tako kažem, odrađeno preko bazne stanice, ali najvjerovat-

Razgovor

nije je riječ o hakovanju Golubovićevog telefona - smatra Boljević.

Poručuje da ne treba otvarati hajku na mobilne operatere, već oštro reagovati na medije koji objavljuju ,,ekskluzivne“ informacije.

...OPERATERI

Više nezvaničnih sagovornika Pobjede, stručnjaka iz oblasti telekomunikacija, međutim, ispričalo je našem listu da sve ukazuje da je neko prisluškivao Golubovića i Lazovića. Ne smatraju da je riječ o „klasičnom“ prisluškivanju koje rade tajne službe.

- Najvjerovatnije je riječ o operateru mobilne telefonije.

Snimali su telefonske razgovore jednog od njih dvojice.

Istraga će utvrditi ko – rekao je jedan od njih.

Komentarišući objavljeni razgovor profesor Pravnog fakul-

Vučić: Ako je neko iz Srbije pustio prisluškivane razgovore, taj će odgovarati Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je danas da će odgovarati oni koji su pustili prisluškivane telefonske razgovore crnogorskih policijskih službenika Zorana Lazovića i Duška Golubovića.

- Da su pustili iz Srbije prisluškivane razgovore, bilo čije u Crnoj Gori, ti će da odgovaraju - rekao je Vučić.

Vučić je istakao da Srbija ima svoje probleme i da moraju da vide da li bilo kakve veze sa bilo kim u Srbiji ima puštanje prisluškivanih razgovora, jer je to, kaže, ,,katastrofa“.

On je poručio da će Srbija uvijek da bude uz svoj narod, da će pomoći, ali ,,da moramo da znamo da postoji druga država“.

teta Velimir Rakočević je ocijenio da je to krajnje nedopustivo.

- To znači da je u pitanju teška zloupotreba. Radi se o tome da mobilni operateri koji imaju sjedište van naše države koriste te mogućnosti i pretvara se njihova aktivnost u svoju suprotnost. Radi se o M:telu i Telenoru koji imaju sjedište u Srbiji, a imaju SMS servis u Crnoj Gori - rekao je Rakočević u Jutarnjem programu TVCG. On je naglasio da su njihove tehničke mogućnosti takve da ,,bukvalno mogu svakog korisnika tih mreža ne samo da prisluškuju u realnom vremenu, već da prate njegovo kretanje“.

PAZI, SNIMA SE

Zaista, opcija da je strana obavještajna služba snimala Lazovića i Golubovića ne djeluje

M:tel i Telenor kažu da ne prisluškuju korisnike Iz Telenora i M:tela negirali su bilo kakvu povezanost sa prisluškivanjem građana Crne Gore.

Tvrde da poštuju sve regulative i zakonske norme, te da je privatnost njihovih korisnika garantovana.

mnogo vjerovatno. Prije svega, sadržina privatnog razgovora na Badnji dan ne razotkriva nikakve skektakularne podatke ili zakulisne policijske akcije. Dvojica policijskih zvaničnika su opušteno pričali preko otvorene linije, nijesu koristili ni jedan od komunikacionih kanala koje je teže pratiti (wats up ili viber).

Zato je logičnije posumnjati da je zloupotrijebljen servis nekog od tri mobilna operatera koji djeluju na crnogorskom tržištu – Telekom, Telenor i M:tel Crna Gora.

Zakonom je regulisano da mobilni operateri imaju obavezu zadržavanja podataka o komunikaciji i po više mjeseci, ali su i striktno obavezani da štite lične podatke. Izuzetak predstavljaju razlozi nacionalne bezbjednosti kada, po nalogu nadležnog suda, mobilni operateri moraju policiji ustupiti sve tražene podatke o komunikaciji.

Osim toga, mobilni operateri su dužni da instaliraju i sistem za presrijetanje komunikacije koji može biti upotrijebljen isključivo po nalogu suda države u kojoj operater posluje i koji može da korsiti samo policija matične države.

Ovo znači da ukoliko je iz servisa nekog mobilnog operatera dostavljen snimak razgovora, riječ je o težem ogrješenju o Zakon o zaštiti ličnih podataka i krivičnom djelu vezanom za nezakonito prisluškivanje ili praćenje.

ZLOUPOTREBA SLUŽBE

Prema saznanjima Pobjede, jedan od dvojice sagovornika se tog dana nalazio – van Crne Gore. I taj podatak može biti od značaja za istragu. Kada iz inostranstva pozivate Crnu Goru, onda se komunikacija odvija preko centrale provajdera.

Dva provajdera mobilne telefonije - M:tel i Telenor - imaju centralu u Beogradu. Prema informacijama Pobjede, razgovor koji je objavio portal IN4S mogao je biti nezakonito sniman jedino preko provajdera u Srbiji, jer sve telefonske komunikacije iz inostranstva sa osobom koja je na teritoriji Crne Gore, kao što je bio razgovor Lazovića i Golubovića, prenose se preko servera koji je lociran u Beogradu i za mrežu Telenora i M:tela.

Teško je, međutim, povjerovati da bi se neko iz tih renomiranih kompanija odlučio da samoinicijativno proslijedi

snimak razgovora dvojice policijskih službenika. Još je teže zamisliti da bi srpska policija ili BIA zvanično tražile od suda u Beogradu nalog da se presretne komunikacija Golubovića i Lazovića.

- Takve stvari se obično rade bez ikakvog pisanog traga, jer je riječ o takozvanim ,,crnim operacijama“ za koje ne smije da postoji dokumentacija – objašnjava za Pobjedu jedan bezbjednosni ekspert, sa dugim stažom u službi nekadašnje Jugoslavije.

Prema njegovom mišljenju, cilj ove operacije nije bilo otkrivanje nekih senzacionalnih podataka važnih za bezbjednost države, već – kompromitacija crnogorskih bezbjednosnih službi i pokušaj da se unese panika u redove ovdašnje službe, naročitio u vrijeme kada su narasle političke tenzije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ako se istragom ispostavi da su zloupotrijebljena značajna ovlašćenja koja imaju mobilni operateri na tržištu Crne Gore, onda to otvara znatno veći problem za Crnu Goru od (ne)uspjelog pokušaja lične kompromitacije Lazovića ili Golubovića. Ukoliko neko ili možda više osoba iz strane službe može da dobije bilo koji podatak iz mobilne komunikacije na teritoriji Crne Gore, i to bez sudskih ovlašćenja ili međudržavne saradnje, Crna Gora je – makar u bezbjednosnom smislu prilično porozna i sebe dovodi u vazalni položaj.

D. ĐURANOVIĆ/N. ĐURĐEVAC

Subota, 1. februar 2020.

Marketing

9

10

Hronika

Subota, 1. februar 2020.

Uhapšen Cetinjanin zbog oružja

Nađena dva pištolja brisanih fabričkih brojeva

CETINJE – Marko Lašić (31) sa Cetinja, koji je prema evidenciji policije blizak škaljarskom klanu, uhapšen je kada su kod njega pronađena dva pištolja „stock III“ u ilegalnom posjedu, brisanih fabričkih brojeva, marihuana, sredstva komunikacije i druge stvari i predmeti.

Cetinjska policija je postupajući na osnovu operativnih saznanja, a shodno naredbi Osnovnog suda Cetinje, pretresla je stan i druge prostorije koje koristi Lašić.

Osim toga, na osnovu naredbe suda, policija je pretresla Lašićevo vozilo i oduzela ga privremeno radi provjere.

Tužilac ga tereti za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

A. R.

Apelacioni sud prihvatio žalbu odbrane sekretara VDT

Viši sud opet mora da odluči o pritvoru Nenadu Vujoševiću

akcija podgoričke policije u zeTi: Uhapšeno 16 pristal

Kod učesnika napa na policajce pronađ oružje i municija

PODGORICA - Službenici Uprave policije pretresli su juče 17 lokacija i privremeno oduzeli oružje, municiju i uhapsili 16 osoba, za koje se sumnja da su organizatori napada na policajce 29. decembra prošle godine u Golubovcima.

Među privedenima je bila i Ratka Knežević, majka poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića, koja je, kako je saopšteno iz policije omalovažavala, vrijeđala I pokuašaval da spriječi policajce koji su obavljali pretres kuće, zbog čega je privedena u CB Podgorica, nakon čega je puštena.

PRETRESI

TereTi se za sTvaranje kriminalne organizacije:Vujošević

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je rješenje kojim je produžen pritvor sekretaru Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadu Vujoševiću zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje.

- Uvažavaju se žalbe branilaca okrivljenog N. V. i ukida se rješenje Višeg suda u Podgorici od 13. januara i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje – navodi se u odluci Apelacionog suda.

Vujošević se u pritvoru nalazi od 22. septembra prošle godine zbog opasnosti od bjekstva.

U posljednjem rješenju Višeg suda se navodi da se Vujoševiću produžava pritvor nakon što je protiv njega 10. januara ove godine podignuta optužnica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Međutim, za Apelacioni sud je upitan upravo navod iz prvostepenog rješenja da se Vujošević tereti za krivično djelo pranje novca.

- Uvidom u spise predmeta, konkretno u optužnicu Speci-

jalnog državnog od 10. januara utvrđuje se da ovom okrivljenom uopšte ne stavlja na teret krivično djelo pranje novca pa ostaje nejasan zaključak prvostepenog suda odakle crpi razloge za osnovanu sumnju okrivljenog N. V. i za ovo krivično djelo – navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.

Zbog ovog nedostatka, Apelacioni sud je naložio prvostepenom sudu da otkloni ovu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka i donese novu, na zakonu zasnovanu odluku.

Podsjećamo, specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević je prije dvadeset dana nakon višemjesečne opsežne istrage podigla optužnicu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića.

Osim Kneževića i Vujoševića, optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su i bivši radnici Atlas banke Aleksandar Vilotijević, Srđan Pavićević i Olga Stanković.

Knežević se tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije, Vujošević za članstvo u kriminalnoj organizaciji, dok se troje bivših bankarskih službenika tereti za pranje novca. B. R.

Uhapšen Nikšićanin

Osumnjičen za ubistvo u pokušaju NIKŠIĆ - Policija je u Nikšiću uhapsila V. M. (37) zbog sumnje da je pokušao da ubije B. M. (40).

V. M. je, kako se navodi u saopštenju, nožem ranio B. M. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden tužiocu zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.

C. H.

Pretresi su obavljeni kod pristalica Demokratskog fronta za koje se sumnja da su 29. decembra blokirali put prema Podgorici kod kružnog toka u Zeti, koji vodi ka aerodromu, kada je teže povrijeđen jedan, a lakše tri policajca.

Pretresena je i kuća Mirka Kneževića, za kojeg se vjeruje da je bio u grupi organizatora napada na policajce u Zeti, gdje su se građani okupili da iskažu protest zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mirko Knežević osumnjičen je da stoji iza napada na policajce, kao i za zatvaranje puta sječom stabla čempresa u Zeti.

On tokom pretresa nije pronađen u kući gdje živi sa majkom.

Osim Kneževića, pretreseni su objekti Boška Bjelobrkovića (32), Mihaila Asanovića (28), Stefana Rašovića, Danila Maraša (29), Siniše Stijepovića (36), Srđana Đuretića (38), Momčila Kukuličića (38), Neđeljka Ceklića (31), Borisa Maraša (28), Gorana Kneževića (52), Nenada Matanovića (31), Bobana Popovića (21), Branka Skrobanovića (18), Neđeljka Popovića (48) i

Zaplijenjeno oružje nakon pretresa u Zeti

Pretresi su obavljeni kod pristalica Demokratskog fronta za koje se sumnja da su 29. decembra blokirali put prema Podgorici kod kružnog toka u Zeti, koji vodi ka aerodromu, kada je teže povrijeđen jedan, a lakše tri policajca Denisa Matanovića (24).

- Službenici Uprave policije su postupajući na osnovu naredbe nadležnog suda, izvršili pretrese na 17 lokacija. Policija je prilikom preduzimanja ovih radnji pronašla i privremeno oduzela oružje u ilegalnom posjedu - pušku i dva pištolja, određenu količinu

municije, sredstava komunikacije i druge stvari i predmete. Oduzete stvari i predmeti biće predmet forenzičkih vještačenja - saopšteno je iz Uprave policije.

Policija je precizirala koje lokacije su pretresli, te što su zaplijenili.

Pretresom stana i drugih pro-

storija koje koristi Bjelobrković pronađena je puška sa isteklim oružnim listom i 32 komada municije različitog kalibra. Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog

Reagovali ombudsman, DEMOS, SNP, Demokrate i Ura Povodom hapšenja Ratke Knežević oglasio se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i partije DEMOS, SNP, Demokrate i Građanski pokret URA. Zaštitnik ljudskih prava naveo je da će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i ispitati način hapšenja Ratke Knežević, kao i postupanje policijskih službenika.

Iz te institucije podsjećaju da Zaštitnik nema zakonska ovlašćenja da preispituje sudske odluke.

Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić i Građanski pokret URA osudili su hapšenje majke jednog od lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića, Ratke Knežević.

- Ne znam sve pojedinosti, niti ima

zvaničnih informacija, o hapšenju prosvjetne radnice u penziji Ratke Knežević, koje mi nijesu ni potrebne – da bih najoštrije osudio ovaj brutalan čin - poručio je Lekić.

On smatra da se ovim činom rizikuje i provocira dalja nestabilnost zemlje i da je neophodno da se ,,zaustave nasilne metode represije i daljeg pogoršavanja situacije u Crnoj Gori“.

Iz Građanskog pokreta URA navode da je hapšenje Ratke Knežević kao kocka u mozaiku kojom DPS želi da dođe do većih trzavica, da situacija eskalira u društvu.

- Ciljano, hoće da unesu nemir, netrpeljivost, netoleranciju, razdor, trebaju im usijane glave a ne razum građana - ističe se

u saopštenju URA. Iz SNP-a su poručili da ponašanje policajaca ne čudi kada, kako poručuju, znaju sa koje adrese primaju naređenja.

- Hapšenja imaju jasno vidljiv i izražen cilj, a to je zastrašivanje građana koji sedmicama unazad prisustvuju mirnim, dostojanstvenim, nadpartijskim i nadnacionalnim skupovima, saopšteno je iz Demokrata.

Oni navode da su hapšenja građana i upadi policije pod punom ratnom opremom u njihove domove, pokazatelj da je Đukanović ušao u posljednju fazu vladavine i da mu je jedino preostala primjena fizičke sile karakteristična za posljednje trzaje diktatorskih režima.

Hronika

Subota, 1. februar 2020.

Saobraćajna nesreća u centru Bara

lica Demokratskog fronta

ada ađeno

Protiv Ratke Knežević prekršajni postupak Ratka Knežević, majka jednog od lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića, puštena je nakon saslušanja u podgoričkom Sudu za prekršaje gdje je, kako je saopšteno, privedena zbog omalovažavanja policijskih službenika koji su juče ujutro pretresli njihovu porodičnu kuću.

Advokat Ratke Knežević, Dražen Medojević rekao je da je pretres obavljen u ranim jutarnjim satima dok je Knežević bila sama u kući. Prema njegovim riječima, pretres je obavljen zbog Milanovog brata Mirka.

- Ona je otvorila vrata, i u tom momentu vrata su polomljena i ušli su specijalci sa dugim cijevima, nakon čega je Knežević, koja je inače lošeg zdravlja pod jakim stresom izgovarala određene rečenice kojih se nije mogla sjetiti - rekao je Medojević novinarima ispred Suda za prekršaje.

To su, tvrdi Medojević bile uvrede i kletve, ali ne omalovažavanje.

- Tražio sam da se izvrši medicinsko vještačenje, i da vještak kaže da li osoba u tim okolnostima i pod stresom može da uradi nešto s umišljajem, ali je sudija to odbila - rekao je Medojević.

On je naveo da ljudi koji su pisali zahtjev za pokretanje postupka ne razlikuju uvrede i omalovažavanje.

Upitan da li je policija pronašla nedozvoljene predmete tokom pretresa, advokat Medojević je kazao da se to nije desilo.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da je jedina „krivica“ Ratke Knežević to što je majka „jednog čestitog lidera pravog naroda u Crnoj Gori i što je učesnik molebana i litija za odbranu imovine Srpske pravoslavne crkve“.

U DF-u, kako je kazao, prepoznaju pokušaj izazivanja sukoba u Crnoj Gori i pokušaj izazivanja DF-a.

- Milo Đukanović želi da uvuče DF da bi ugušio mirne i dostojanstvene litije, jer ih se boji - kazao je Bulatović, dodajući da „fašizam u koji klizi (Milo) Đukanović ima za cilj provociranje sukoba“.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da Đukanovićev jezik mržnje danima zasipa Crnu Goru i da to neminovno vodi ka nasilju.

- Danas je izvršen desant na Zetu. Uhapšen je odbornik DF-a Asanović, naš aktivista Momo Kukuličić. Ovo je akcija zastrašivanje ljudi, Đukanović ovim pokušava da izazove haos.

Pozivamo glasače DPS-a da se zapitaju kuda ovo ide. Ako im nijesu svete majke, gdje smo mi danas došli - rekao je Medojević.

Dodao je da DF ne mogu zastrašiti „bijednim napadima na članove porodice“.

- Gospodin Bulatović i ja smo tražili hitan sastanak sa načelnikom Centra bezbjednosti, mi kao članovi Odbora za bezbjednost imamo pravo na vanrednu parlamentarnu kontrolu, ali do sada niko nije odgovorio. Policija izlazi iz svojih ustavnih ovlašćena - naveo je Medojević.

J. Đ.

Djevojčica preminula od posljedica udara automobila

PODGORICA - Osmogodišnja L. K. iz Bara preminula je juče poslijepodne u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici od posljedica saobraćajne nesreće koja se

dogodila u 13 sati i 20 minuta u Bulevaru Dinastije Petrovića u Baru.

Do nesreće je došlo kada je djevojčicu udario automobil ,,citroen“ kojim je upravljao

Vučić: Što je mogla da uradi, da uzme kutlaču dok joj pretresaju kuću?

počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju.

Prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi Kukuličić pronađena je municija kalibra 7,62 mm. On je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi Asanović pronađen je pištolj ,,zastava“ sa isteklim oružnim listom. Protiv njega je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju.

Policija je pretresla stan i

- Ja sam Srbin i ne moram da objašnjavam koliko sam emocionalno na strani Srba i koliko je bio emotivan razgovor za Kneževićem, za obojicu. Ali sam predsjednik Srbije, ne mogu da se miješam na direktan način u untrašnje stvari Crne Gore. I ne znam što se dogodilo na licu mjesta - rekao je Vučić.

On je pitao što je majka mogla da uradi kada su pretresali kuću? - Da uzme kutlaču, varjaču... Nadam se da nije uzela neko oružje, siguran sam da nije. Ali, bez veze je da stavljate lisice ženi od 70 godina, učiteljici, pa nije ubila nikoga, upali ste joj u kuću. Ali ne znam što se dogodilo, mogu samo da kažem da mi je teško zbog Kneževića. Kako biste se vi osećali da vam neko majku uhapsi? Loše rekao je Vučić.

druge prostorije koje koristi Boris Maraš kojom prilikom je pronađena municija, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju.

ORUŽJE

Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi Neđeljko Popović policija je pronašla pištolj ,,češka zbrojovka“. Popović je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Iz policije su naveli da je u to-

ku kriminalistička obrada svih dovedenih osoba.

- U saradnji sa nadležnim državnim organima sve osobe za koje se steknu uslovi prekršajne ili krivične odgovornosti biće procesuirane u skladu sa zakonom – navode u saopštenju policije.

Krajem prošle godine prilikom intervencije teško je povrijeđen policajac Dalibor Živković i trojica njegovih kolega.

Grupa građana blokirala je put od Golubovaca prema Podgorici. Kada su policajci došli da intervenišu, zasuli su ih kamenicama. a. R.

devetnaestogodišnji D. D. Pobjedi je potvrđeno iz policije, da je djevojčicu udario automobil dok je prelazila bulevar van pješačkog prelaV. K. V. za.

Nastavljeno suđenje novinaru Jovu Martinoviću i Branki Stanišić

Selmanović svjedočio iza zatvorenih vrata

Jovo Martinović

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa jednim od lidera Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, te da mu je teško zbog toga što se dogodilo, ali da, kao predsjednik Srbije, ne može da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, pogotovo jer ne zna što se tačno desilo.

- Razgovarao sam sa Kneževićem, nije imao nikakve dodatne podatke. Mi nemamo podatke i ne možemo da se miješamo. Žao mi je, naravno, ali moramo da sačekamo vijesti - rekao je Vučić novinarima poslije sastanka sa Žozepom Boreljom, koji su za taj slučaj upitali.

Vučić je istakao da mora da se vodi računa o miješanju u unutrašnje stvari drugih zemalja.

11

PODGORICA – U ponovljenom postupku protiv novinara Jova Martinovića i Branke Stanišić, okrivljenih za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja se bavila švercom narkotika, juče je u podgoričkom Višem sudu saslušan svjedok saradnik Namik Selmanović, zbog čega je ovo suđenje održano iza zatvorenih vrata. Proces vodi sutkinja Vesna Pean.

Osim Selmanovića, juče je saslušan i Duško Martinović, koji je označen da je bio na čelu

kriminalne organizacije.

Na prethodnom suđenju optuženi Martinović i Stanišić su prilikom davanja odbrane ponovili da nijesu krivi.

Jovo Martinović je pojasnio da je razlog njegovog sastanka sa Duškom Martinovićem bio završetak novinarskog snimanja u Francuskoj.

Novinar Martinović je u prvom postupku za članstvo u kriminalnoj organizaciji osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora, dok je Stanišić dobila godinu i tri mjeseca.

Duško Martinović je tada kao organizator osuđen zbog šverca droge i stvaranja kriminalne organizacije na šest godina i tri mjeseca. Istom presudom Igor Vušurović i Vaso Perović osuđeni su na po dvije godine i osam mjeseci zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca narkotika, Jonuz Hadžibeti za ista krivična djela na dvije godine i četiri mjeseca.

Marko Šaković i Milan Marić osuđeni su na godinu za neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. Apelacioni sud potvrdio je presudu svima osim Jovu Martinoviću i Branki Stanišić. Njima se ponovo sudi pred istim vijećem.

Prema navodima optužnice, grupa se tereti da je pripadala međunarodnoj kriminalnoj organizaciji koju je početkom maja 2015. godine organizovao Duško Martinović radi šverca narkotika u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Holandiji.

U ovom predmetu Marija Milanović i Namik Selmanović dobili su status svjedoka saradnika. Sljedeće suđenje zakazano je za 25. februar. B. R.

Na aerodromu priveden lider Prave Crne Gore

Optužnica protiv Beranca

Milačiću uručen poziv, pa pušten

Orović izazvao udes u kojem je stradao pješak

PODGORICA - Lider Prave Crne Gore Marko Milačić uhapšen je juče ujutro na podgoričkom aerodromu, po povratku iz Beograda, ali i pušten nakon nekoliko sati provedenih u Centru bezbjednosti Podgorica.

Službenici Uprave policije prišli su Milačiću na aerodromu i obavijestili ga da mu moraju uručiti poziv, ne pojašnjavajući o čemu se radi nakon čega je policijskim vozilom sproveden u Centar bezbjednosti – kazali su iz te partije.

Milačić je u Centru bezbjed-

nosti zadržan duže od četiri sata.

Policija se nije oglašavala povodom privođenja predsjednika Prave Crne Gore.

Milačić se po puštanju iz pritvora oglasio na svom fejsbuk profilu i poručio:,,Dolje lanci i okovi, ne vežu se sokolovi“.

Milačić je 28. januara kazao da je dok se nalazio van Crne Gore, policija došla po njega kući.

Tada je tvrdio da mu je porodicu ,,posjetilo desetak policajaca, interventna jedinica i policajci u civilu“.

C. H.

ROŽAJE – Osnovni sud u Rožajama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva protiv Nikole Orovića iz Berana zbog teškog djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

Orović se tereti da je 19. novembra prošle godine teretnim vozilom udario Aliju Kajevića (70), koji je nakon toga podlegao povredama.

- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 19. novembra 2019. godine, oko 10.50 sati na magistralnom putu, u mjestu Zeleni u Rožajama, vozilom udario A. K. koji je odmah podlegao povredama - piše u optužnici.

M. L.

Crnom Gorom

TivaT

Konkurs za projekte NvO TIVAT – Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama objavila je javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2020. godinu.

Pravo učešća imaju nevladine organizacije koje su do dana raspisivanja registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem u Tivtu.

Ove godine za projekte nevladinih organizacija lokalna uprava je izdvojila 60.000 eura, ali su 24.000 već raspoređene za podršku organizacijama od posebnog značaja za grad, tako da ostale organizacije konkurišu za preostalih 36.000 eura.

Konkurs je otvoren do 2. marta.

Bodovanje projekata obaviće nezavisni procjenjivači, Stoja Popadić, Azra Hrapović i Maja Subotić-Medenica, nakon čega će Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama utvrditi rang listu bodovanih projekata i donijeti konačnu odluku o raspodjeli. S. K.

Subota, 1. februar 2020.

KoLašiN: Opština i Uprava za javne radove o planovima za ovu godinu

Za nove projekte više od četiri miliona eura d.mijatović

12

Herceg Novi

HERCEG NOVI – Budžetom opštine za političke partije opredijeljeno je 141.000 eura, shodno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode donio je odluku o finansiranju redovnog rada političkih subjekata koji učestvuju u radu SO Herceg Novi za 2020. godinu.

Za Demokratsku Crnu Goru je opredijeljeno 32.995 eura, Demokratski front 16.405, Novsku listu 13.087, Socijalističku narodnu partiju 9.769 eura, Socijaldemokratsku partiju 6.451 euro, Demokratsku partiju socijalista 42.940 eura, i po 6.451 euro za Socijademokrate, Izbor i Građansku listu za Herceg Novi – Mišo Škobalj.

U odnosu na prošlu godinu opredjeljena suma je veća za Ž. K. 13.000 eura.

U FoKUSU raZvoJNi ProJeKTi: Sa sastanka u Kolašinu

Uz nastavak ulaganja u turističke kapacitete Bjelasice, planirane su investicije za saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. Veoma bitan je projekat izgradnje postrojenja za prećišćavanje otpadnih voda i kanalizaciona mreža KOLAŠIN - Ovogodišnjim kapitalnim budžetom Vlade, koji se realizuje preko Uprave za javne radove, opredijeljeno je skoro četiri miliona eura za projekte na području kolašinske opštine. Dodatna sredstva, u zavisnosti od dinamike realizacije projekata biće na raspolaganju i to iz kreditnih aranžmana.

Pored nastavka kapitalnih turističkih projekata na Bjelasici, ulagaće se u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu.

SKI CENTAR

To je dogovoreno na radnom sastanku Milosava Bulatovića, predsjednika kolašinske opštine sa saradnicima i Reša-

da Nuhodžiča, direktora Uprave za javne radove. Nakon dosadašnjih ulaganja u ski centar Kolašin 1600 koji su iznosili 17 miliona eura, potpisani su ugovori o projektovanju i izgradnji još jedne žičare -šestosjeda i ski staza koja će povezati ski centar Kolašin 1600 i ski centar Kolašin 1450, a ukupna vrijednost tih projekata je 10,8 miliona eura. Žičara i ski staze su trenutno u fazi pripreme tehničke dokumentacije, a radovi će početi nakon revizije projekata. Proteklih mjeseci je rađeno na podizanju potpornih zidova i modernizaciji puta između dva ski centra, a posao koji je realizovan u dvije faze, koštao je 900.000 eura.

Na sastanku je potvrđeno raspisivanje javne nabavke za projektovanje i izgradnji višeetažne garaže na ski centru Kolašin 1600. Na taj način će se riješiti problem parkiranja jer dosadašnji kapaciteti su se pokazali nedovoljni za očekivane skijaške posjete tome centru. Višeetažna garaža će arhitektonski biti uklopljena u okolni planinski ambijent. Sve su to investicije koje šire turističku ponudu sjevera Crne Gore, a samim tim i Kolašina i stvaraju mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

POSTROJENJE

Ulaganja Uprave javnih radova, predviđaju unapređenje saobraćajne i komunalne in-

TivaT: Menadžment vodovoda zadovoljan naplatom

vodu redovno plaćaju i građani i privrednici TIVAT – Decenijama Tivćani važe za najurednije platiše u Crnoj Gori kada je o dugu prema vodi riječ. I prošle godine nastavili su, kaže direktor Vodovoda Alen Krivokapić, takvu praksu.

Na području tivatske opštine Vodovod i kanalizacija d.o.o ima registrovanih 8.900 potrošača, od kojih je u domaćinstvima 8.700, a preostali dio su privredni subjekti, kojih je iz godine u godinu sve više.

- Za prošlu godinu naplaćena su kompletna potraživanja po osnovu utrošene vode, ali i neka zaostala potraživanja iz prethodnih godina. Tako je naplata u 2019. iznosila 101 odsto, u privredi je bila na nivou 100 odsto, a kod domaćinstava 102 posto naglasio je Krivokapić.

Tokom prošle godoine potrošačima je isporučeno ukupno

alen Krivokapić

1.595.000 kubika vode, privredi 459.000, a domaćinstvima 1.136.000 kubika. Poredeći prošlu sa 2018. godinom, zabilježen je rast isporučene vode za oko tri odsto, a za isti postotak su smanjeni i gubici na mreži.

- Tivćani su, osim što su dobre platiše, revnosni i u prijavljiva-

nju kvarova koje uoče i mimo svojih domaćinstava, što je od velike koristi za naše preduzeće.

Smanjeni su gubici vode na mreži koji iznose 46 odsto, ali u to ulaze i troškovi koji se odnose na zalivanje zelenih površina, pranje ulica i sličnih poslova kazao je Krivokapić.

KaPiTaLNi ProJeKTi veZaNi Za TUriZaM: Skijalište Kolašin 1600

Što prije početi vještačko osnježivanje staza Predsjednik kolašinske opštine Milosav Bulatović je insitirao da se što prije započne sa realizacijom projekta vještačkog osnježivanja skijaških staza. Prenio je zaključke sa nedavnog sastanka sa turističkom privredom kao i opštu ocjenu da se ne pamti ovako loš turistički januar. Dogovoreno je da se zbog aktuelnosti teme i njenog značaja, uz učešće Uprave za javne radove i DOO Skijališta Crne Gore, razmotre najbolja moguća rješenja i što prije započne realizaciju.

frastrukture. Planirana je rekonstrukcija dijela pruge i tunela na dionici Kos – Trebješica kao i priprema i izgradnja postrojenja za prečišćavanje voda i kanalizaciona mreža. Potpisanim ugovorom izmedju opštine Kolašin i Uprave za

javne radove, obezbijeđeno je 300.000 eura za projekte izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije lokalnih puteva i gradskih saobraćajnica za što će kompletnu tendersku proceduru sprovesti opština Kolašin.

Dr. P.

BiJeLo PoLJe: Obuka za 20 geronto domaćica b.č.

Partijama iz budžeta 141.000 eura

Kubik od 0,97 do 1,94 eura Cijena kubnog metra vode za domaćinstva je 0,97 eura, a za privredu 1,94 eura. Po kubnom metru cijena kanalizacije za kategoriju potrošača domaćinstva je 0,29, a za kategoriju privreda je 0,58 eura. Mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti je 2,40 eura za fizička lica i 5,40 eura za pravna lica.

On je podsjetio da od Regionalnog vodovoda kupuju 55 odsto od ukupnih količina isporučene vode, a da su preostale količine sa izvorišta Plavda, odakle se snabdijeva grad od Lepetana do Bonića.

Uz račune za utrošenu vodu potrošačima stiže i račun za korišćenje kanalizacione mreže u iznosu od 30 odsto od ukupno S. K. potrošene vode.

USKoro Će ZaKLJUČiTi Ugovore: Sa obuke geronto domaćica

Tri mjeseca brinuće o starima u Domu BIJELO POLJE - U okviru projekta ,,Kvalifikovana ženska radna snaga za bolju budućnost“, koji Dom starih sprovodi sa Centrom za socijalni rad iz Novog Pazara, 20 žena uspješno je završilo obuku za obavljanje posla geronto domaćica.

Koordinatorka projekat Dijana Knežević kazala je da će one sklopiti ugovor o radu sa Domom starih Bijelo Polje na tri mjeseca..

- Očekujemo da ćemo uskoro sa njima potpisati ugovore o radu za obavljanje poslova geronto domaćice. Obavljaće rad na terenu, odnosno, tri mjeseca će obilaziti geronto domaćinstva koja se nalaze u gradskom i prigradskom području - kazala je Knežević.

Ona je napomenula da je obuku sprovodila privatna ustanova ,,Veduko“ iz Rožaja.

B. Č.

Crnom Gorom

Subota, 1. februar 2020.

Bar: Deponija Možura unapređuje djelatnosti, kupuju drobilicu za beton

Imaće dovoljno mjesta i za građevinski otpad

FaLI CENTar Za SELEKCIJU I KOMPOSTIraNJE: Deponija

Savremena drobilica ima mogućnost sitnjenja armiranog betona, keramike, cigle, šasije automobila... Ta investicija će omogućiti da prihvatamo i deponujemo veće količine otpada, što će znatno rasteretiti opštine i doprinijeti očuvanju životne sredine – kaže direktor Zoran Pajović nja i prerade otpada.

- Činjenica je da su tehnički kapaciteti deponije bili predviđeni za mnogo manje količine otpada od postojećih. Takođe, potreba za novim sredstvima za rad je posebno izražena u ljetnjim mjesecima, kada je količina otpada koja se deponuje znatno uvećana, čak i do tri puta – kazao je Pajović.

Bar i Ulcinj počeli da izmiruju dugove Možura najavljene investicije realizuje iz sopstvenih izvora, a Zoran Pajović ističe da su to u mogućnosti jer opštine Bar i Ulcinj izmiruju dugove.

- Problem neplaćanja računa te dvije opštine datira od osnivanja deponije i znatno je uticao na razvoj kompletne deponije.

Napominjem da su komunalna preduzeća najjužnijih opština imala regresiranu cijenu od deset eura po toni otpada. Za razliku od njih, komunalna preduzeća drugih gradova, koja su plaćala duplo veću cijenu odlaganja otpada, redovno su izmirivala obaveze prema DOO Možura i time omogućili da ona uopšte funkcioniše. U kratkom periodu uspjeli smo da uz značajnu podršku presjednika opštine Bar i Ulcinj, potpišemo ugovore, pa ova preduzeća od skoro redovno izmiruju obaveze za naše usluge - zadovoljan je Pajović.

PRIJEDLOG

Odbor je prihvatio prijedlog Pajovića da se nabavi savremena drobilica koja ima mogućnost sitnjenja armiranog betona, keramike, cigle, šasije automobila i sličnih otpadnih materijala.

- Ta investicija će nam omogućiti da primorske opštine nemaju problem odlaganja i najvećih količina, jer ćemo biti u mogućnosti da ga prihvatamo i deponujemo i time damo značajan doprinos očuvanju životne sredine - najavljuje Pajović.

On dodaje da centralno pitanje razvoja deponije jeste izgradnja centara za selekciju i kompostiranje. Za taj projekat urađena je studija izvodljivosti koju je finansirala Evropska komisija, a izradila firma „Stantech“ iz Belgije.

Možura je osnovana 2008. godine, a radi od 2012. Dražavnim planom upravljanja otpadom dobila je status regionalnog centra za primorske opštine. Kada je otvorena bilo je planirano da se na nju deponuje otpad iz Bara i Ulcinja, a projektovana je na 28 go-

CETINJE: Projekat opštine i UNDP-a

Vatrogasci se griju na drva i pelet CETINJE - Novi sistem grijanja koji je instaliran u Vatrogasnoj stanici znatno će unaprijediti uslove rada vatrogascima i smanjiti troškove električne energije koji su do sada opterećivali finansije te važne gradske službe - ocijenio je gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan.

On je sa timom evaluatora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obišao Vatrogasnu stanicu i postrojenje u kojem se nalazi novi sistem za grijanje koji je obezbijeđen kroz inicijativu UNDP „Green Heating System“.

Iz kabineta Kašćelana saopšteno je da su se cetinjski vatrogasci do sada grijali na električnu energiju, a njihovi godišnji računi iznosili su između 20.000 i 30.000 eura.

Novi sistem na drvo i pelet ima instalisanu snagu do 60 kilovata, a koštao je oko 6,3 hiljade eura. Očekuje se da bi ta investicija mogla da se vrati već u prvoj godini rada.

- Investicija u novi sistem gri-

Zoran Pajović

dina sa kapacitetom milion tona smeća. Deponija danas prima duplo više otpada godišnje od plana - ukupno 70.000 tona sa Primorja, na njoj je odloženo više od 500.000 tona otpada, što je polovina ukupnog kapaciteta.

SINDIKAT

Kada je o ostalim segmentima rada riječ, ističe da je usvojen kolektivni ugovor kreiran u saradnji sa sindikalnom organizacijom koja je u međuvremenu osnovana.

- Na taj način smo realizovali jasnu namjeru da se značajno unaprijedi položaj zaposlenih, što je, kako zaključuje, „posebno značajno i na čemu će i ubuduće insistirati, imajući u vidu realno otežane uslove rada prilikom obavljanja složenih aktivnosti koje prate odlaganje otpada – kazao je Pajović.

V. K. V.

INVESTICIJa ĆE SE VraTITI Za GODINU: Kašćelan u Vatrogasnoj stanici

HErCEG NOVI: Menadžment Vodovoda saopštio da je preduzeće izašlo iz finansijske dubioze

Planirali prihod od skoro pet miliona eura

Olivera Doklestić

HERCEG NOVI – Hercegnovsko preduzeće Vodovod i kanalizacija planira u ovoj godini prihod od 4.970.000 eura. Plan i program rada za 2020. godinu sačinjen je na osnovu uspješene realizacije u prethodnoj godini.

Direktorica Olivera Doklestić, na posljednjem skupštinskom zasijedanju konstatovala je da su „isplivali“ iz dubioze, koja je pratila to

preduzeće dugi niz godina.

- Preduzeće je 31. decembra iskazalo dobro poslovanje, isplaćeni su troškovi svih poreza i doprinosa državi, izmirene obaveze prema dobavljačima, sve plate su isplaćene na vrijeme.

U ovom trenutku smo samoodrživi i spremni za nove izazove. Ukupno planirani prihod za 2020. godinu je 4,97 miliona eura, od čega je projektovan prihod od prodaje vode domaćinstvima na 2 miliona, a od privrednih subjekata očekujemo 1,04 miliona eura. Odnos prodate vode za domaćinstva i privredu je dva prema jedan - kazala je Doklestić.

Prihod od kanalizacije za domaćinstva projektovan je na 210.000 eura, a od privrednih društava 90.000 eura.

Rashodi su planirani na nivou od

janja u Vatrogasnoj stanici podrazumijevala je nabavku i ugradnju toplovodnog kotla za centralno grijanje na pelet i drvo, cirkulacione pumpe radijatorskog grijanja, izolovanog akumulatora tople vode zapremine 200 litara za sisteme grijanja, manometra za mjerenje pritiska, staklenog termometra, kao i kompletnog ICS dimnjačkog sist e m a – n av e d e n o j e u saopštenju.

U drugoj fazi rekonstrukcije sistema grijanja u Vatrogasnoj stanici planirana je promjena grejnih tijela i drugačije pozicioniranje, kako bi se postigla maksimalna iskorištenost novog sistema.

Vatrogasna stanica na Cetinju prije novog sistema grijanja koristila je dva električna zidna kotla kapaciteta 2x30 kW. Oba kotla zadržana su u novom sistemu, a služiće kao rezervni generatori toplote i uključivaće se u slučaju eventualnog zastoja u radu novog sistema, tj. u slučaju nemogućnosti nabavke ili neC. G. dostatka peleta.

C. G.

BAR - Odbor direktora DOO Možura je na četvrtoj sjednici usvojio strateška dokumenta koja definišu rad tog privrednog društva. Direktor Zoran Pajović kaže da je osnovni cilj da se dostignu evropski standardi, da snažan impuls modernizaciji preduzeća olakša proces obavljanja složene djelatnosti odlaga-

13

Smanjeni gubici na mreži Vodovod je u prošloj godini smanjio za pet procenata tehničke gubitke, isto koliko i u 2018. godini.

- I u 2020.godini predviđamo sličan trend smanjenja gubitaka, odnosno, neobračunate vode – koja predstavlja odnos između proizvedene i fakturisane vode. Radimo i na uštedama električne energije i goriva - obrazložila je Doklestić.

4,74 miliona, od čega je za plate potrebno 2,35.

- Za transport vode sa Plata planirano je 300.000 eura, za utrošak električne energije planirani su rashodi od 170.000, repromaterijal i održavanja sistema 250.000 eura, za gorivo 90.000 i za zaštitu objekata 70.000 eura – kazala je Doklestić.

U rashode je planirano i 150.000 eura

za Regionalni vodovod, a kako je objasnila Doklestić, bez obzira što u 2020. godini nije predviđeno čišćenje hidrotehničkog tunela i obustava dotoka vode preko Plata.

- U finansijskom planu nijesu predviđeni troškovi prihvatanja kolektora sa rivijere i ukoliko do toga dođe, biće neophodno računati na povećanje troškova tekućeg održavanja

Ugradiće 200 ,,pametnih“ brojila U 2020. godini planirano je povećanje potrošnje vode i stepena priključenosti na vodovodnu mrežu sa 430 novih priključaka i ukoliko prilike dozvole, predviđeno je uvođenje 200 brojila na daljinsko očitavanje.

– Krenuli smo sa inovacijama, koje se odnose na detaljno geodetsko snimanje našeg cjevovoda kroz Konavle- objasnila je direktorica Vodovoda.

od 220.000 eura godišnje, troškova električne energije od 140.000, kao i angažovanje radne snage koje bi koštalo od 60.000 eura. Ukupno je ovim stavkama predviđeno 420.000 eura za posebno planirane troškove za održavanje kolektora - saopštila je Doklestić.

Planirana je finansijska dobit od 230.

000 eura. Ž. K.

14

Crnom Gorom

Subota, 1. februar 2020.

BIJELO POLJE: Predstavljeni projekti Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Za razvoj sela u sedam opština tri miliona eura Investicije će biti realizovane u Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Žabljaku, Petnjici i Šavniku, u kojima će biti izgrađeni novi vodovodi, putevi i podržana poljoprivredna gazdinstva za unapređenje proizvodnje i plasman proizvoda BIJELO POLJE - Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja raspisaće u ponedeljak dva javna poziva za podršku razvoju poljoprivrede i ruralnih područja, kroz Projekat razvoja klastera i transformacije ruralnih područja, koji realizuje Vlada u saradnji sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD).

Koje će projekte kandidovati iz Bijelog Polja razgovarali su predsjednik te opštine Petar Smolović, predstavnici

Formiraće klaster stočara

PODSTICAJ RAZVOJU KLASTERA: Vraneška dolina

Do sada je uloženo 3,5 miliona u asfaltiranje 40 kilometara seoskih puteva i 26 projekata vodosnabdijevanja na teritoriji sedam opština Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Igor Jovanović i Maja Škuletić.

Kako je saopšteno prva komponenta: razvoj klastera vrijedna je 770.000 eura, a druga razvoj ruralne infrastrukture u područjima klastera – 3 miliona eura, od čega je 2,25 miliona predviđeno za projekte putne infrastrukture i 0,75

Bjelopoljski pčelari nijesu zadovoljni prinosima

Vladimir Šebek

Po košnici deset kilograma meda BIJELO POLJE - Prošla godina za bjelopoljske pčelare, bila je malo bolja u odnosu na 2018. Prosječan prinos meda kretao se oko 10 kilograma po košnici.

Predsjednik Udruženja pčelara Bijelog Polja,Vladimir Šebek iznio je taj podatak na održanoj godišnjoj Skupštini istakavši da su loši vremenski uslovi pravili velike probleme pčelarima.

- Pčelari su i u toku medobranja morali vršiti podsticajno prihranjivanje pčelinjih zajednica.Već nekoliko godina unazad imamo iste problema.

Izvještajna godina jeste malo

bolja u odnosu na prošlu, ali se ne možemo pohvaliti velikim prinosima meda - naglasio je Šebek.

Udruženje pčelara ima 121 registrovanog člana.

On je naglasio da su uz pomoć lokalne uprave nabavili i regres za košnice, a uspjeli su da obezbijede i mravlju kisjelinu za 2020. godinu.

- Imali smo redovno učešće u radu Saveza pčelarskih organizacija, sarađivali smo i sa lokalnom upravom, sa veterinarskim i drugim ustanovama. Takođe, organizovali smo i dvije edukativne radionice i predavanja - saopštio je Šebek.

B. Č.

miliona eura za vodosnadbijevanje.

Kroz projekat razvoja ruralnih područja, koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uz podršku Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), u ovoj godini biće investirano novih tri miliona eura. Investicije će biti realizovane u s e d a m o p št i n a ko j e s u

uključene u projekat: Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Žabljaku, Petnjici i Šavniku, u kojima će biti izgrađeni novi vodovodi, novi kilometri puta i podržan značajan broj poljoprivrednih gazdinstava u dijelu unapređenja proizvodnje i plasmana proizvoda.

Govoreći o urađenom na sastanku je istaknuto da je do sada uloženo 3,5 miliona eura u infrastrukturu, kroz asfaltiranje 40 kilometara seoskih puteva i 26 projekata vodosnabdijevanja na teritoriji sedam opština koje su uključene u projekat Vlade i

- U Bijelom Polju razvijen je klaster maline.

Oformljeno je udružene proizvođača malina u koji su uključeni svi registrovani proizvođači, kao i klaster lanca vrijednosti koji pored proizvođača, uključuje hladnjačare, dobavljače, otkupljivače i prerađivače. Formiranjem klastera lanca vrijednosti osiguran je plasman proizvoda svih učesnika sa akcentom na povećanje primarne proizvodnje manjih proizvođača. U ovoj godini plan je razvijanje klastera stočarstva – zaključeno je na sastanku uz ocjenu da je kroz komponentu dva u Bijelom Polju do sada urađeno 5 kilometara novih puteva i sedam investicija u vodosnadbijevanje.

Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja– saopšteno je na sastanku.

Sastanku su prisustvovali i Fahrudin Begović menadžer opštine Bijelo Polje i Slobodan Jelić sekretar Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj.

B. Č.

NIKŠIĆ: Potpredsjednik DDK ,,Sveti Sava“ ukazuje na loše uslove rada

Lani dali 700 jedinica krvi, a opstanak im zavisi od sponzora NIKŠIĆ – U akciji dobrovoljnog davanja DDK ,,Sveti Sava“ koja je sprovedena ove sedmice prikupljeno je 117 jedinica krvi.

Potpredsjednik kluba Ratko Čvorović kaže da je to 25. akcija u Nikšiću i da je zadovoljan.

- Odlučili smo da napravimo akciju na lokalnom nivou.

Nikog nijesmo zvali telefonski, samo objavama preko društvenih mreža i odziv je više nego očekivan.

Najviše nas raduje to što je na svakoj akciji po deset ljudi koji prvi put daruju krv što znači da će humanizam

29

članova ima DDK ,,Sveti Sava“

Ratko Čvorovič

imati kontinuitet u gradu pod Trebjesom – kaže Čvorović.

Klub dobrovoljnih davalaca ,,Sveti Sava“ ima oko 900 članova i jedan je od najbrojnijih u Crnoj Gori. Ppostoji 12 godina. Akcije organizuju dva puta godišnje u januaru i julu. Čvorović naglašava da uprkos humanosti koju pokazuju, još nijesu dobili podršku da riješe osnovne probleme pa

imaju velikih poteškoća u radu i samo uz velike napore uspijevaju da organizuju akcije u Nikšiću i da finansiraju odlaske na akcije klubova pobratima u regionu.

- Ni poslije 12 godina nemamo stabilan izvor finansija, finansiramo se isključivo od donacija dobrih ljudi i ljudi dobre volje. Sponzori nam izlaze u susret. Takođe, još nijesmo dobili prostorije gdje bismo mogli da sjedimo, da se organizujemo, dogovaramo akcije ... Fali nam i administrativni radnik.

Evo, posljednjih nekoliko godina maltene se na ulici učlanjujemo. Mislim da je to poraz za crnogorsko društvo, jer mi smo humanitarna organizacija, pomažemo ljudima,učestvujemo u spašavanju života – negoduje Čvorović.

On je podsjetio da su članovi kluba ,,Sveti Sava“u prethodnoj godini po pozivu građana dali više od 700 jeS. D. dinica krvi.

Rožaje: Predavanje o karcinomu grlića materice

Žene loše informisane o bolesti ROŽAJE - Kroz realizaciju programa CARES, koji FORS Montenegro, s provodi u okvoru projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova, u Domu zdravlja održano je predavanje o prevenciji karcinoma grlića materice.

Dr spec.ginekologije Azra Lukač, je govorila o značaju preventivnih pregleda kao veoma bitnom faktoru u liječenju te bolesti.

- U toku je kampanja pozivanja žena na preventivne preglede materice i dojki koja traje dvije godine. Programom su bile obuhvaćene žene rođene od 1983. do 1989. godine a od ove godine skrining program će se sprovoditi i za žene rođene od 1976. do 1989. godine.

Pozivamo sve žene rođene u tom periodu da se jave na pregled - poručila je Lukač.

Programska službenica, Marija Đikanović kazala je konstatovala da žene nijesu dovoljno informisane te da je svijest o tim bolestima još na veoma niskom nivou.

-Zbog toga smo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i zdravstvenim ustanovama organizovali ovu kampanju, jer je karcinom grlića materice i dojki druga bolest po redu u Crnoj Gori od koje obolijevaju žene. Te bolesti bi se javljale u znatno manjem obimu ukoliko bi žene redovno odlazile na preventivne preglede jer je prevencija ključ zdravlja. Naš cilj je da damo doprinos u informisanju i pojačamo kapacitete domova zdravlja u Rožajam, Beranama i Bijelom Polju, kako bi unaprijedili usluge kroz nabavku ultrazvučnih aparata i drugih medicinskih instrumenata – rekla je Đikanović.

Podsjetila je da se uporedo sa informativnom kampanjom organizuju preventivni pregledi kroz direktan kontakt sa ženama i zakazivanje njihovih pregleda.

Ona je naglasila da kod žena postoji strah od odlaska kod ginekologa, upravo zbog neinformisanosti o pregledu.

-Nadamo se da će poslije naše kampanje, preventivni pregledi kod žena biti njihova redovna praksa te da će tu naviku prenijeti na svoje majke, sestre, komšinice – rekla je Đikanović.

Inače, CARES pro gram se realizuje od 1. marta prošle godine I trajaće do kraja avgusta ove godine.

F.KALIĆ

Svijet

Subota, 1. februar 2020.

15

U Briselu priređena ceremonija povodom razlaza EU i Ujedinjenog Kraljevstva

Britanija i zvanično izašla iz evropske porodice BRISEL – Ujedinjeno Kraljevstvo sinoć u ponoć, nakon gotovo poluvjekovnog članstva i zvanično je prestalo da bude dio evropske porodice.

Prethodno su juče na ceremoniji u Briselu predstavnici Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta obilježili ratifikaciju sporazuma o razlazu.

Skidanje britanske zastave ispred Evropskog parlamenta u Briselu

Evropska unija nastojaće da ima najbolje moguće odnose sa Velikom Britanijom, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, ali i

naglasila kako ti odnosi više nikada neće biti isti.

- Uvijek će postojati razlika jer pripadanje Evropskoj uniji ima svoje značenje... Iskustvo nas je naučilo da snaga ne leži u izolaciji već u jedinstvu. Nigdje na svijetu ne možete naći 27 nacija od 440 miliona ljudi koji govore 24 različita jezika, oslanjaju se jedini na druge, rade i žive zajedno. To se nije dogodilo slučajno, već je zasnovano na vjekovima zajedničke istorije, decenijama zajedničkog iskustva i odlučnosti da se oblikuje zajednička budućnost

– rekla je predsjednica EK. Predstavnici EU su sa ceremonije u Briselu poručili kako će blok i dalje ostati jedinstven, jak, optimističan i pozitivan projekat.

- Imamo pomješana osjećanja.

Nije srećan trenutak kada neko odlazi. Ali mi smo otvorili novo poglavlje i svu svoju energiju ćemo posvetiti izgradnji jače i ambicioznije EU - rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Evropski zvaničnici ukazali su da se izazovi i mogućnosti EU, izlaskom Velike Britanje neće mijenjati

Unija će se u narednom periodu, kako najavljuju iz Brisela, posvetiti digitalizaciji, klimatskim promjenama, migracijama i jačanju partnerstava širom svijeta.

Nakon Bregzita nastupa period tranzicije, koji podrazumijeva da Britanija do 31. decembra ove godine ostane članica jedinstvenog EU tržišta i carinske unije.

Evropska komisija trebalo bi iduće nedjelje da usvoji i predstavi direktive za pregovore o budućim odnosima sa Britanijom.

Novi slučajevi zaraze korona virusom potvrđeni u Rusiji i Velikoj Britaniji Izrael pokrenuo napade na Pojas Gaze

Italija uvodi vanredno stanje RIM - Italijanska vlada odlučila je da proglasi vanrednu situaciju nakon što su u toj zemlji potvrđeni prvi slučajevi zaraženih korona virusom, javila je agencija Rojters pozivajući se na neimenovane izvore iz vlade.

Italijanski premijer Đuzepe Konte saopštio je ranije da je kod dvoje kineskih turista, koji se nalaze u posjeti Italiji, potvrđen virus.

Objavljeno je i da su svi letovi između Kine i Italije obustavljeni do daljnjeg.

Zaraženi kineski turisti su u izolaciji u bolnici za infektivne bolesti, a vlasti za to vrijeme pokušavaju da utvrde koja su sve mjesta posjećivali u Italiji.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je juče vanrednu situaciju na međunarodnom nivou, jer se broj oboljelih od korona virusa za nedjelju više nego udesetostručio.

U međuvremenu su prvi slučajevi korona virusa potvrđeni u Risiji i Velikoj Britaniji.

Virus je u rusiji registrovan kod dvije osobe, saopštila je zamjenica premijera Tatjana Golikova.

Slučajevi su registrovani u Transbajkalskom regionu i Tjumenu, a riječ je o, kako je saopšteno iz Moskve, dvoje kineskih državljana, prenosi TAS. - Oni se nalaze pod strogim

Italijanski premijer Đuzepe Konte saopštio je ranije da je kod dvoje kineskih turista, koji se nalaze u posjeti Italiji, potvrđen virus.

Objavljeno je i da su svi letovi između Kine i Italije obustavljeni do daljnjeg. Prvi slučajevi korona virusa potvrđeni u Rusiji i Velikoj Britaniji

Udari širokih razmjera TEL AVIV - Izraelska vojska saopštila je da je pokrenula vazdušne udare „širokih razmjera“ na vojne mete u Pojasu Gaze pošto su palestinski ekstremisti ispalili tri rakete na Izrael, od kojih su dvije presretnute. nadzorom. Izolovani su i ukazana im je neophodna medicinska pomoć. Oboje su kineski državljani - rekla je Golikova.

Rusija je prethodno zatvorila granicu sa Kinom na Dalekom istoku i privremeno obustavila izdavanje radnih viza kineskim državljanima.

Virus je kod dvije osobe iz iste porodice registrovan i u Velikoj Britaniji.

Šef engleske medicinske službe Kris Vajti naveo je da se primjenjuju sve mjere kontrole kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze.

- Urađena je analiza i kod dva pacijenta iz iste porodice potvrđen je virus. Oni su pod nadzorom specijalista i dobijaju adekvatnu terapiju - rekao je Vajti, a prenosi Rojters.

On ističe i da se intenzivno radi

Od posljedica zaraze izliječeno 130 Kineza Više od 130 osoba zaraženih korona virusom uspiješno se oporavilo, izjavio je stalni predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama Džang Đun.

- Izgubili smo mnogo života, ali smo u isto vrijeme spasili više od 130 ljudi, koji su se oporavili - rekao je Đun novinarima u Ujedinjenim nacijama, prenosi Tas. On je rekao i da je važno to što je tip virusa iden-

tifikovan i što se može razlikovati od drugih.

- Borba protiv virusa i sprečavanje njegovog širenja ostaju glavni prioriteti za Kinu. Sigurni smo da možemo da ga pobjedimo - rekao je on.

Naglasio je i da je u borbi protiv korona virusa neophodna međunarodna saradnja, te napomenuo da Kina poziva sve da se suzdrže od preuveličavanja ozbiljnosti situacije, navodeći da se često mogu čuti neodgovorni komentari.

na identifikaciji ljudi koji su bili u kontaktu sa oboljelima.

- Mi smo dobro pripremljeni za borbu protiv koronavirusa. Sada ubrzano radimo na identifikaciji osoba koje su bile u kontaktu sa oboljelima kako bi se spriječilo dalje širenje - dodao Vajti.

U Kini je do sada, prema poslednjim podacima, od posljedica izazvanih korona virusom preminulo 213 osoba, dok je još oko 10 hiljada ljudi zaraženo.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije ranije je saopšteno da je van Kine do sada registrovano 68 slučajeva zaraze.

Infekcija je, osim u Kini, potvrđena i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Kambodži, Japanu, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Maleziji, Nepalu, Singapuru, Južnoj Koreji, Šri Lanki, Tajvanu, Tajlandu i Vijatnamu.

Evropski sud je nenadležan za spor između Hrvatske i Slovenije

LUKSEMBURG - Sud Evropske unije u Luksemburgu proglasio se nenadležnim za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, prenosi portal Indeks.

Ovakvom odlukom sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja, prenosi Indeks, napominjući da su odluke suda konačne i da ne po-

stoji pravo žalbe.

Slovenački mediji ističu da je sud „naložio da zemlje u skladu sa članom 4. Ugovora o EU koji govori o lojalnoj saradnji članica moraju pronaći rešenje tog spora u skladu sa međunarodnim pravom - prenosi Indeks.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na osnovu člana 259. Ugovora o funkcionisanju EU i predložila sudu EU da utvrdi da li Hrvatska krši dva

člana Ugovora koji se odnose na poštovanje vladavine prava i lojalnu saradnju među državama članicama.

Slovenija, takođe, tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o slobodi kretanja osoba i direktive o pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti, jer smatra da

sud EU nije nadležan da odlučuje o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dvije države nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, nego o sporu koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.

Za sada nema izvještaja o žrtvama ili šteti nastalim uslijed razmjene vatre.

Nove tenzije u Pojasu Gaze uslijedile su nakon što je ame-

rički predsjednik Donald Tramp objavio mirovni plan za Bliski istok koji je nazvao „Sporazumom vijeka“, a koji su Izraelci pozdravili, a Palestinci odbili.

Plan predviđa izraelsku aneksiju svih jevrejskih naselja u dolini Jordana, a Palestincima se nudi samouprava u Gazi, djelovima Zapadne obale i nekim slabo naseljenim oblastima Izraela u zamjenu za ispunjavanje duge liste uslova.

Eksplozija gasa u fabrici u Rusiji

Nastradalo pet osoba MOSKVA - Najmanje pet osoba je poginulo, a tri su povrijeđene u eksploziji gasa u jednoj fabrici u Rusiji, saopštili su zvaničnici službe za vanredne situacije.

Eksplozija je odjeknula u centralnoj Orlovskoj oblasti, a fabrika se nakon toga urušila.

Ruski mediji izvještavaju da su tri povrijeđene osobe državljani Turske. Oni su zadobili opekotine i prebačeni su u bolnicu, prenosi AP. Još jedna nesreća dogodila se juče u Rusiji kada se urušio krov velikog hokejaškog stadi-

ona u Sankt Peterburgu, javljaju ruski mediji.

Jedna osoba ostala je zatrpana u ruševinama.

Krov stadiona SKK urušio se tokom priprema za rušenje, a lokalne vlasti su saopštile da je nestalo oko 80 odsto ove zgrade.

Odluka o rušenju stadiona SKK donijeta je nakon što je kompletan objekat zapušten.

Ruska udruženja arhitekata žestoko su se usprotivila zbog ove odluke, navodeći kako je taj objekat značajan dio sovjetske arhitekture.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Subota, 1. februar 2020.

Dom zdravlja obilježio Evropsku nedjelju prevencije raka grlića materice

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ CEKUM CG Peti internacionalni festival klapa A cappela Montenegro Velika sala u 20 sati

CNP ,,Tri sestre“ Anton Pavlovič Čehov Režija: Branislav Mićunović Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje Velika scena u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling –

Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b. b.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Uz redovne preglede veće šanse za izlječenje Dom zdravlja Podgorica obilježio je protekle sedmice Evropsku nedjelju prevencije raka grlića materice organizovanjem edukativne radionice. Iz Doma zdravlja naglašeno je da je cilj Evropske nedjelja prevencije raka grlića materice skretanje pažnje javnosti na sve veću zastupljenost ove bolesti u morbiditetu žena, kao i ukazivanje na značaj primjene adekvatnih mjera prevencije.

Ginekološkinja u Domu zdravlja Podgorica Željka Ralević uputila je učesnice radionice u zdrave stilove života, redovne ginekološke preglede i skrining program za prevenciju karcinoma grlića materice.

- Ako se posmatra zastupljenost raka grlića materice prema dobnim grupama, oko 45 odsto slučajeva karcinoma grlića materice dijagnostikovano je kod žena u reproduktivnoj dobi što je zabrinjavajuće podatak. Rak grlića materice četvrti je po redu uzročnik smrti nakon malignih tumora dojke, bronha pluća i debelog crijeva. Strategija za eliminaciju raka grlića materice obuhvata prevenciju, djelotvoran

PREVENCIJA KLJUČNA: Edukativna radionica u Domu zdravlja

skrining i liječenje prekanceroznih promjena, kao i ranu dijagnozu bolesti i programe za terapiju - istakla je dr Ralević.

Rak grlića materice, dodala je ona, najčešće je uzrokovan dugotrajno infekcijom HPV onkogenim tipovima virusa, koji se svrstavaju u grupu seksualno prenosivih infekcija.

- U većini slučajeva organizam se svojim prirodnim imunitetom može izboriti sa HPV in-

fekcijom, ali često ponavljanje i uporne HPV infekcije koje traju duže od dvije godine imaju osobinu da dovode do razvoja premalignih, a zatim i malignih promjena, tj. raka grlića materice. Drugi faktori su nebezbjedno seksualno ponašanje, rano stupanje u seksualne odnose, česta promjena partnera, nezaštićen seksualni kontakt, smanjena otpornost organizma, prekomjerna upotreba duvana, alkohola i droga

I. BOŽOVIĆ

16

- upozorila je dr Ralević.

Otkrivanje karcinoma grlića materice u ranoj fazi, prema njenim riječima, omogućava rano započinjanje terapijskih procedura, čime su šanse za izlječenje znatno bolje. S obzirom da ne postoje upozoravajući znaci, Ralević je poručila da su redovni ginekološki pregledi i pregledi u okviru skrining programa jedina mogućnost ranog otkrivanja raka Nj. B. grlića materice.

Foto-zum

Semafori na prometnoj raskrsnici u Maslinama Na raskrsnici ulica Prve proleterske brigade i Komske u Maslinama konačno je postavljena svjetlosna sao-

Promjenljivo, do 14 stepeni

Danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće četiri stepena, najviša dnevna 14.

H. P.

braćajna signalizacija. Semafori bi trebalo da olakšaju uključenje vozača iz Maslina na magistralu i što je još važ-

nije, da broj udesa na ovoj ,,nezgodnoj“ raskrsnici svede na najmanju mjeru. Samo još da poštovanjem signalizacije

i pažljivijom vožnjom svoj doprinos tome daju svi učesnici u saobraćaju. Od njih, ipak, najviše zavisi.

H. P.

Hronika Podgorice

Subota, 1. februar 2020.

17

U toku izgradnja parka u Ulici Jovana Tomaševića na površini od 10.000 kvadratnih metara

Podgorica će uskoro dobiti Podgorički park, čija će izgradnja obuhvatiti rekonstrukciju zelenih površina u Ulici Jovana Tomaševića, od Visećeg mosta do mosta Milenijum.

- Radovi su već počeli, pa je sa površine između mosta Milenijum i Moskovskog mosta uklonjeno nefunkcionalno i nebezbjedno dječje igralište koje će biti zamijenjeno novim parkovskim sadržajima i oplemenjeno novim sadnim materijalom – saopšteno je iz gradskog društva Zelenilo.

Napominje se da će biti posađene biljke karakteristične za ovo podneblje koje će oživjeti taj dio grada na jedan sasvim drugačiji način.

- Sadnjom autohtonih vrsta bijele i crne murve, šipka, smokve, džanja i bagrema Zelenilo će pokušati da u ovom parku dočara duh nekih prošlih vremena upletenih u moderno doba. Rasprostranjen na preko 10.000 kvadratnih metara, park će biti uređen u rustič-

I.BOŽOVIĆ

Preko Morače niče još jedna zelena oaza

CDPR uz pomoć Žarka Vučinića obilježava Međunarodni dan borbe protiv raka

Pripremaće obroke za oboljele od kancera BIĆE UREĐEN: Prostor na desnoj obali Morače

nom stilu savremenog dizajna. Šetne staze biće urađene od rizle, klupe će biti postavljene oko starih sadnica u prirodnom stilu, a biće i napravljena

mirna, romantična oaza sa koje će se pružati pogled na dva najljepša mosta u gradu – Milenijum i Moskovski. Na ovom mjestu je planirana ugradnja

nesvakidašnjih klupa na kojima će ljubitelji Podgorice i prirode moći da odmaraju i uživaju u pogledu – najavljeno je iz Zelenila.

Nj. B.

Sekretarijat za saobraćaj o rekonstrukciji saobraćajnice u centru

- Ovim simboličnim gestom želimo oboljelim od najteže bolesti pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama.

Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban ili žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069

Obustava saobraćaja u dijelu Ulice Vuka Karadžića uvedena je 19. novembra prošle godine zbog izvođenja radova na rekonstrukciji te saobraćajnice.

Radovi koje izvodi kompanija ,,Toškovići“ obuhvataju ugradnju kamenih ploča – bordura preko betonskih podloga, izgradnju nove hidrotehničke i fekalne instalacije, postavljanje saobraćajnih stubova, horizontalne signalizacije i led rasvjete.

Tenderom je bila predviđena rekonstrukcija te ulice od raskrsnice sa Ulicom slobode do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova. Ponuda kompanije ,,Toškovići“ od 852.417 eura na

D.M.

Produžena obustava saobraćaja u Ulici Vuka Karadžića Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila u dijelu Ulice Vuka Karadžića od raskrsnice sa Ulicom Balšića do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova, biti produžena do 20. februara.

Radovi u Ulici Vuka Karadžića

tom tenderu ocijenjena je kao najpovoljnija. Novac za rekonstrukciju obezbijeđen je u budžetu glavnog grada - za 2019. godinu opredijeljeno je 400.000 eura, a za ovu godinu

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa humanistom Žarkom Vučinićem, popularnim Kuvarom Žarkom, u utorak, 4. februara organizovaće dostavu obroka za oboljele od raka.

500.000. Prilikom potpisivanja ugovora saopšteno je da će se rekonstrukcija odvijati u dvije faze, a da bi radovi trebalo da traju 90 dana od uvođenja izvođača u posao.

H. P.

530 666, u nedjelju 2. februara od osam do 16 sati, kako bi obrok za njih bio pripremljen blagovremeno – poručili su iz CDPR-a.

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se 4. februara svake godine kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije, sa ciljem promocije zdravog načina života, omogućavanja ranog otkrivanja bolesti, postizanja dostupnog liječenja za sve i poboljšanja kvaliteta života oboljelima. U skladu sa ovim smjernicama, slogan Svjetskog dana borbe protiv raka glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak.

H. P.

Nova ponuda M:tela za buduće korisnike Surf elastika

Za 12,9 eura mjesečno tablet i 50 GB interneta U najnovijoj ponudi M:tela svi budući korisnici postpejd paketa Surf elastik će moći da surfuju sa 50 GB brzog interneta i da koriste Huawei tablet Media Pad T3, saopšteno je iz ove telekomunikacione kompanije.

- Uz to korisnici dobijaju i 100 GB za Move TV aplikaciju sa superstar paketom i hit serijama za 12,9 eura mjesečno. Uz to uz jednu mjesečnu pretplatu korisnik dobija dvije SIM kartice, za šerovanje interneta – kaže se u saopštenju.

Ova ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca, a nakon potrošenih 50 GB po maksimalnoj brzini, internet potrošnja se nastavlja po brzini od 64 Kbps. Za pristup Move TV, potrebno je da korisnici preuzmu aplikaciju Moj Mtel sa Google Play prodavnice i kreiraju nalog. Nakon toga, vrši se preuzimanje aplikacije Move TV sa Google Play prodavnice. Aktivacija 100 GB Interneta za Move TV vrši se slanjem SMS poruke ,,MOVE TV AKTIVACIJA“ na broj 14555. S. P.

,,Džoker“ u Sinepleksu Drama ,,Džoker“ večeras je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 20 sati.

Krimi-akcija ,,Gospoda“ biće prikazana u 18, 20:15 i 22:30 sati, komedija ,,Loši momci zauvijek“ u 17:40 i 19:50 sati, drama ,,Okretaj zavrtnja“ u 16:50 i 22:20, drama ,,Pravo na prigovor“ u 21 sat, a domaća drama ,,Grudi“ u 19. Drama „Ajvar“ na programu je u 17:50

sati, , komedija „Sluga“ u 19:15 i 22:10, ljubavna drama ,,Male žene“ u 21:30 sati, a porodična komedija „Dulitl“ u 12:45, 14:45 i 17 sati.

Za ljubitelje animiranog filma na programu su ,,Misija Arktik“ u 11:40, 13:40, 15:30 i 17:20 sati, ,,Vrijeme je za sankanje“ u 12:15, 14 i 15:50, ,,Prerušeni špijuni“ u 13 i 15:40 i „Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 11:20, 15 i 16 sati.

Nj. B.

18

Kultura

Subota, 1. februar 2020.

ČITALI SMO: Riječ više o romanu „Ministar“ Stefana Boškovića, u

Književno veče Slavice Milošević u Baru

Autorsko veče Slavice Milošević održano u Baru

Treba nam više pozitivne energije BAR – Crnogorska književnica Slavica Milošević otvorila je u četvrtak veče književnu selekciju Zimske scene Ljetopisa promocijom svog ukupnog stvaralaštva u prostoru novootvorene Gradske knjižare u Baru.

Ovim programom je i zvanično započela saradnja između festivala i Nove knjige.

Milošević je publici predstavila svojih jedanaest knjiga, a za drugo učešće na festivalu Barski ljetopis kazala je da je u skladu sa evropskim gradovima. Posljednja objavljena knjiga ove autorke je „Bunt i prah“, a trenutno radi na drugom dopunjenom izdanju knjige „Plava pomorandža“.

Za svoj izraz kazala je da najviše prija ženskoj čitalačkoj publici, a inspiraciju, kako je rekla, nikada ne nađe u blagostanju i ušuškanosti.

- Ima istine u tome da se žene obično najviše pronalaze u

mojim knjigama, ipak ja pišem univerzalno. Lično me inspiriše neka moja privatnost, trenutni padovi. Kada neko iz vaše struke pokušava da ponizi vaš rad, e onda mu odgovorite upravo ovako kako smo mi večeras. Nama nisu potrebni ratovi da bi imali turbulencije.

Dovoljno je da izađete na ulicu i vidite da se malo ljudi smije.

Potrebno je da makar malo više pozitivne energije unesemo - kazala je autorka.

Veče je otvorila maturantkinja Dunja Cikić govoreći svoje stihove koji su nastali inspirisani radom Slavice Milošević, a književnica je tom prilikom poručila da su knjige ponovo u modi.

- Čitanje je u modi, pisanje je u modi, maturanti treba da budu svoji i da čitaju sve što misle da treba, a poslije neka odluče što je za njih i što je valjano u književnosti – kazala je Milošević.

R. K.

„Tri sestre“ u CNP-u

Radnja romana je smještena u današnjici, u osam dana ove godine, osam dana koji s obje strane iščitavanja traju kao osam književnih godina, posebno kad se izmješta iz grada u grad, iz države u državu, iz urbanog u ruralno, iz svjesnog u nesvjesno PODGORICA – Nije neobično da u situacijama kad imamo sugestivnog, egocentričnog glavnog junaka romana, koji je u isto vrijeme i pripovjedač, prihvatimo bez problema njegov vrednosni sud, njegove probleme nataknemo na sopstvene nervne završetke i projurimo kroz roman navijajući da se izvuče bez posljedica iz, kao u slučaju „Ministra“ Stefana Boškovića, optužbe za ubistvo.

Nije to pravna optužba, već, kao u brojnim slučajevima, osuda javnosti koja ne priznaje nevinost dok se ne dokaže suprotno.

Odricanje krivice, onako kafkijanski, dočeka nas na prološkoj granici, iako će ta krivica biti otvoreno pitanje u svakom susretu ministra Valentina Kovačevića i bilo kog sporednog junaka priče. Ako i odriče krivicu, u nadrealnim slojevima se, u susretu sa žrtvom smrti na sceni, neprestano preispituje. To su momenti u kojima s protagonistom nemjerljivo saosjećamo.

HIBRIDNI ROMAN

PODGORICA – Predstava „Tri sestre“ A. P. Čehova, u režiji Branislava Mićunovića, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Riječ je o produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja.

U predstavi igraju Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Jelena Laban, Dejan Ivanić, Srđan Grahovac, Aleksandar Radulović, Vule Marković, Omar Bajramspahić, Pavle Prelević i Stevan Vuković.

Drama ,,Tri sestre“ smješta radnju u jedan ruski provincijski grad gdje živi porodica Prozorov. Drama govori o čovjekovoj borbi sa samim sobom i o ljudskim ličnim agonijama. Čehov provlači motive današnjeg društva i prikazuje istinu kakva jeste - bez uljepšavanja.

R. K.

Festival „Dobri Zloćko“ klapa u KIC-u u Dodestu PODGORICA – Peti internacionalni festival klapa „ A Cappella Montenegro“, u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, biće održan večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Ulaz je besplatan. Učestvuju klape iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne: „Bisernice Boke“ – Kotor, „Nava“ – Orebić, Hrvatska, „Castel Nuovo“ – Herceg Novi, „Geta“ – Orebić, Hrvatska, „Veselice“ – Podgorica, „Harmonija“ – Budva, „Maris“ Kotor, „Jedinstvo“ Kotor , „Štiglići“ – Podgorica, „Zima iz Bara“, „Camerton“– Podgorica, „Trebižat“ – BiH. B. B.

PODGORICA – Predstava „Dobri Zloćko“ (4+), rađena u koprodukciji Gradskog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće izvedena sjutra u 12 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Prema tekstu Žanine Mirčevske, predstavu je režirao Petar Pejaković. „Dobri Zloćko“ je moderna bajka koja kombinuje stvarni i imaginarni svijet, pa se i radnja odvija u realnom miljeu dječje sobe. To je urbana priča o značenju slova i čitanju, o dobru i zlu. Igraju Katarina Krek, Goran Slavić, Dejan Đonović, Željko Radunović i Dijana DraR. K. gojević.

Nije glavni junak samo egocentrik, već samoživi osobenjak koji pokušava da odgovori na zacrtanu, društveno prihvatljivu sliku, u isto vrijeme odbijajući da se toj slici prilagodi iznutra, gdje živi umjetnik koji nikad nije bio cijenjen onoliko koliko je cijenjen kao političar. Njegovi demoni se

Neodoljiva pozn književne stvar

Stefan Bošković

smjenjuju kroz iracionalno i racionalno. Snovi i somnabulistička stanja nam otkrivaju njegove slabosti, što se pokazalo kao savršena tehnika modelovanja lika. Racionalno je u vezi s njegovim vrednosnim, sa stavovima koji su izgrađeni u predvečerje priče, pa se svi negativni likovi i uvode u priču s početnom negacijom. Modelovanje sporednih likova nije dubinsko, već se ostvaruje kratkopoteznim portretima, ne ostavljajući nam prostor da bilo kome nađemo alternativnu stranu. Bolesna majka, tradicionalista i fanatik otac, ogorčena i sklona osudama bivša supruga, saradnik u lakovanim cipelama i magnetno privlačna asistentkinja, koja je negdje dobila najviše prostora. Lik pokojnice funkcioniše u obrisima, ali je možda i najznačajnije vezivno tkivo između ministra i ostatka svijeta.

Pred sobom imamo jedan hibridni roman koji u sebi ima elemente memoarskog, kla-

sičnog pripovijedanja i dramskog koda. U naznakama se ostvaruje i kroz poeziju inventara, posebno u uvodima, pa u kombinaciji s dramskim dobijamo snažne slike prije nego što se prostor ustupi akciji. To postavljanje scenografije za svaki odlomak posebno je možda i autorova potreba da svaki put ograniči prostor čitaocu, da mu ne dozvoli da mu nešto skrene pažnju i ostavi mu priliku da dovršava i dopunjava umjesto njega. Razumljivo je da, budući da je autor prije svega dramaturg, misli na sve. Ako i ne dobijemo objašnjenja, ako i ne dobijemo sukob, uvijek nam je zagarantovan precizan uvod u okolnosti. Čak je i Boškovićeva svedena deskripcija prenesena iz dramaturgije: „Predvečernji saobraćajni kolaps je bučan i razmazan, poput odraza luna-parka u lokvi vode. Mnogo je crvenih i žutih nijansi, izmiješanih sirena visoke frekvencije, tupog bruja-

Naslovnica romana „Ministar“

nja pod točkovima, u željezu i osovinama.“ Dakle, ne prenosi nam samo vizuelni, već i auditivni sloj.

OSAM DANA

Radnja romana je smještena u današnjici, u osam dana ove godine, osam dana koji s obje strane iščitavanja traju kao osam književnih godina, posebno kad se izmješta iz grada u grad, iz države u državu, iz urbanog u ruralno, iz svjesnog u nesvjesno. Smjenjivanje tog posljednjeg je najzahtjevnije, jer ne počiva na strogo definisanim granicama, dešava se spontano, bez najave, bez kre-

Filmska revija Crnogorske kinoteke u Sinepleksu

Podsjetnik na ranije oskarovce PODGORICA – Neposredno prije nego će američka Akademija filmskih umjetnosti i nauka dodijeliti Oskare najboljim ostvarenjima u prethodnoj godini, Crnogorska kinoteka od 6. do 8. februara organizuje drugo izdanje filmske revije pod nazivom „U susret Oskaru #2“. Ulaz je besplatan, a karte će biti dostupne na dan projekcije od 10 sati na blagajni bioskopa Sinepleks.

Ovog puta u podgoričkom Sinepleksu biće prikazana tri filma, koja su nagrađena jednom od najpoznatijih filmskih nagrada na svijetu, i to u više kategorija.

Prvo ostvarenje koje će biti na reperto-

aru 6. februara u 21 sat je „Zelena knjiga“ („Green Book“) u režiji Pitera Farelija. Ovaj film je svojevremeno bio nominovan u pet kategorija, a osvojio je Oskara za najbolji film, najbolju sporednu ulogu i najbolji scenario. Priča gledaoce vodi u zanimljivu, emotivnu i jedinstvenu biografsku priču, kojoj Vigo Mortensen i Maheršala Ali izuzetnom glumom daju osoben pečat.

Narednog dana, 7. februara u 21 sat, zainteresovani će biti u prilici da pogledaju „Erin Brokovič“, ostvarenje reditelja Stivena Soderberga. Film je nagrađen Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu, koju je otjelotvorila Džulija Roberts, a bio je nominovan i u kategoriji

za najbolji film i reditelja. Osim prestižne nagrade, ovo ostvarenje je svim ženama donijelo snažnu poruku: „Možemo da ostvarimo sve što poželimo, bez obzira koliko smo krhke i koliko muškaraca vlada društvom“.

Posljednje ostvarenje koje će biti prikazano 9. februara je generacijama omiljeni film „Forest Gamp“, u režiji Roberta Zemekisa. Sa 67. dodjele Oskara, ovo djelo je izašalo kao apsolutni pobjednik. „Forest Gamp“ se borio za sedam nagrada, a osvojio ih je šest i to za najbolji film, režiju, adaptirani scenario, najboljeg glumca (Tom Henks), specijalne efekte i montažu. Snimljen po satiričnom istoimenom romanu Vinstona Gruma iz 1985, pretočen je u sjajnu tragikomediju, koja predstavlja neobičnu šetnju kroz najvažnije događaje američke istorije od 50-ih do 80-ih godina.

Filmski program Crnogorska kinoteka realizuje u partnerstvu sa Američkom ambasadom u Podgorici i Sinepleksom.

S. V.

Kultura

Subota, 1. februar 2020.

u izdanju Nove knjige iz Podgorice

natost rnosti

koje će čitalac sam sebi otvoriti. Bošković možda zvuči poznato, ali to se više može pripisati opštoj poznatosti koja izvire iz teksta: poznate su nam lokacije (Žabljak, Grahovo, Mauzolej...), poznate su nam političke prilike, afere (Rumija), profili junaka (ucjenjivači i ucijenjeni), a na kraju i ona konkretna imena koja se provlače kroz roman: Ljubomir Đurković, Brčko Brčković i Ognjen Spahić, sve poznati pripadnici crnogorske kulturne scene kojima je, kao i sebi samom, dodijelio uloge iznuđenih negativaca (to u odnosu na vrednosni stav koji nam je, kao što je već pomenuto, nametnuo). Poznata je i aluzija na Valentina Boškovića i „Vodič kroz galaksiju za redikule“, iako ne pripada crnogorskom kulturnom kodu.

TAČKA PREOKRETA

tanja, pa zavarava narativne tokove.

Suvišno je tražiti uzore koji su u pozadini Boškovićevog pisanja. Nije tu ništa u načinu pripovijedanja ni sasvim novo, ni podražavano. Ako će nas neki djelovi podsjetiti na „Premijerovu verziju“ Roberta Herisa, djelimično tematski, a više u epizodama kad ludilo nadvladava Valentina Kovačevića, ministra koji je došao u situaciju da ne „drži uzde“, to ne mora značiti da je autor ikada bio u kontaktu s pomenutom pripovijetkom. Ako ćemo o vezi s insektima i Kafkom, to može biti samo asocijativno polje

Iako možda nije težio da se profiliše kao pisac pornografije, javnost ga doživljava kroz njegov prvi roman „Šamaranje“, pa u tom smislu nije iznenađujuće što se i ovdje koristi pornografijom kao sredstvom tačke preokreta. Ako uzmemo u obzir da jednom zdravomislećem biću jedino orgazam omogućava nekoliko sekundi potpunog odsustva misli, a negdje je i Nik Hornbi pisao o tome, epizode koje uključuju pornografiju su kao bljeskovi nakon kojih junak može da se u potpunosti transformiše, ili da se ponovo „rodi“ drugačiji.

Ovdje je to bio teren za neke odluke s kojima glavni junak, ministar kulture, nije mogao da se nosi dok nije sebe u potpunosti odvojio od sopstvenog tijela.

Opravdavanje piščevih postupaka ne bi trebalo da bude naš zadatak, pogotovo kad nam je ponudio jedan dinamičan psihološki triler, možda i najbolji koji je izašao u Crnoj Gori u posljednjih desetak godina, bez obzira na to što ne govorimo o velikoj konkurentnosti.

Privlačnost ovog teksta je u teškom razgraničavanju književne stvarnosti od one koja nam svakodnevno zamagli naočare, a negdje i u onim slojevima kad Stefan Bošković opisuje teško opisive momente, prije svega muziku koja ga u datom trenutku zaokupljuje. Na kraju nije izlišno pomenuti ni sjajnu naslovnicu na kojoj je prikazan vizuelni sažetak romana, a čiji je autor Siniša Radulović.

Dragana ERJAVŠEK

19

Predstavljena knjiga „Podgorička istorijska čitanka“ autora Huseina Cena Tuzovića PODGORICA – Predstavljanje knjige „Podgorička istorijska čitanka“, autora Huseina Cena Tuzovića, neočekivano se u četvrtak veče pretvorilo u čas sevdaha, lijepih riječi i emocija u prepunoj sali Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

Veče je muzički ukrasio Šukrija Žuti Serhatlić i orkestar „Podgorica“, pa je utisak bio da je Tuzović svojim primjerom i životom uspio da objedini i stari i novi duh glavnog grada.

O djelu Tuzovića govorili su književnik i potpredsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić, mr Jadranka Selhanović, novinar i publicista Danilo Burzan, direktor biblioteke Nebojša Burzanović i autor, dok je moderator večeri bio novinar i publicista Dragan Mitov Đurović. Izdavači knjige su Savez udruženja boraca NORa i antifašista Crne Gore i biblioteka „Radosav Ljumović“.

- Možda će ova knjiga pobuditi nostalgiju kod naših starijih sugrađana, jer će im pobuditi sjećanja i uspomene na neke važne datume, zanimljive ljude i događaje, vraćajući ih na davna vremena kojih više nema, ali će i mlađima biti vrijedno svjedočanstvo o duhovnom kontekstu tog vremena i ljudima, koji su iza sebe ostavili značajno djelo - rekao je Burzanović.

POSVEĆEN ZAVIČAJU

Burzanović je dodao da je Tuzovićeva knjiga ozbiljno istoriografsko štivo.

- Kao savjestan i vrijedan gradski hroničar, profesor istorije i publicista i sportski radnik Tuzović nam je ovim djelom ponudio obimne odgovore, u namjeri da sačuva i zabilježi sve ono što je bilo važno za život i stanovnike ovog grada.

On je studiozno sabirao sopstvena sjećanja, pisane tragove, istorijsku građu i dokumenta, stvarajući ozbiljno istoriografsko štivo. Posvećen zavičaju i svemu što je u vezi sa njim, Tuzović nam svojom novom knjigom daruje mnoštvo

Sabrana istorija društva i duha glavnog grada

zanimljivih podataka o životu grada, promjenama koje su nastajale pod ratnim i različitim kulturološkim uticajima, bilježeći tako društvenu istoriju podgoričke varoši - rekao je Burzanović.

Hodžić je istakao da svi u Podgorici poznaju Cena kao čovjeka i kao sugrađanina.

- Ceno je institucija. Podgoričanima ne treba kazati ko je on, koji stigne svugdje i koji zna svakoga i koga zna svako rekao je Hodžić.

On je istakao da autor ima human odnos prema Podgorici i da je primjer podgoričkog suživota.

- Primjer Podgorice, komšijskih odnosa, gdje se nije gledalo jesi li pravoslavac, musliman, Bošnjak, Crnogorac. Bili su svi jedno. Podgorica je živjela duhom tolerancije, duhom ljepote, mira, odnosa bratskih i ljudskih - kazao je Hodžić.

PREGLED PROŠLOSTI

Selhanović je istakla da o prošlosti Podgorice danas po-

Svjedočanstvo dugo skoro jedan vijek Danilo Burzan se prisjetio zajedničkih dana sa autorom i njegove angažovanosti u mnogim društvenim zbivanjima tokom decenijskog razvoja Podgorice.

- Tuzović se pojavio kao autor nove knjige o Podgorici, kao rođeni Podgoričanin, pa još i istoričar. Prošlost ovoga grada poznaje kao malo koji danas živi svjedok. Svoju knjigu o Podgorici je ponudio u poznim godinama. Tuzović je danas sa svoje 92 godine jedan od najstarijih Podgoričana, a to će reći da je među rijetkima koji mogu lično da svjedoče u ovom gradu tokom skoro cijelog jednog vijeka - kazao je Burzan.

stoji čitava edicija istorijskih knjiga.

- U ovoj knjizi su sabrani Tuzovićevi radovi iz istorije Podgorice, koji objedinjeni na jednom mjestu čine pregled političke i društvene prošlosti našeg grada XIX i XX vijeka.

Radovi su posvećeni različitim segmentima Podgorice.

Jedna grupa radova prati urbani razvoj Podgorice i to prvenstveno u vezi sa nastajanjem novog djela grada, tj.

Nove, odnosno Mirkove varo-

ši, poslije 1878. godine, ali ukazuju i na početke urbanizacije oko Ribnice i Morače u rimsko i srednjovjekovno doba - rekla je Selhanović i dodala da je Tuzović istakao značaj Podgorice nakon njenog povratka u crnogorsko državno okrilje.

- Njen ekonomski potencijal zasnovan na trgovini i zanatstvu činio je Podgoricu privrednim središtem, postberlinske Crne Gore - kazala je Selhanović.

B. B.

Slikar Darko Đurović predstavio svoja djela na izložbi u Evropskom domu u Zagrebu

I pored haosa, evolucija je moguća PODGORICA – Crnogorski slikar Darko Đurović uspješno se sredinom ove nedjelje predstavio izložbom svojih djela u Evropskom domu u Zagrebu.

Umjetnik je izložio 25 ulja velikog, srednjeg i malog formata. Slike su prezentovane u tri prostorije za izlaganje.

Izložbu je otvorila projektna voditeljka Evropskog doma Renata Bačić, koja je istakla da je „ostala bez daha i riječi“ kada je vidjela Đurovićeve radove, jer je „taj opus tog mladog umjetnika toliko prekrasan“ .

- Darko me je doveo na rub suza danas sa

tim svojim predanim radom. On je nazvao ovu izložbu „Pogled kroz dugu“. Negdje smo razgovarali o bijeloj boji, o spektru te bijele boje, i poveznice ovog zemaljskog i nebeskog. Ovaj njegov rad koji je toliko opsežan i kao da sam izvor energije ili Bog, kako god želite, gleda ljudski rod koji se muči, u jednom kotlu svih mogućih patnji, igrokaza, ali opet sa nadom da je moguć i jedan izlazak iz toga. U stvari, da je evolucija čovjeka moguća – kazala je Bačić.

Prema njenim riječima, iako je Darko vrlo mlad slikar po godinama, on ima jednu

Ambasador Boro Vučinić na izložbi djela Darka Đurovića u Zagrebu

vanvremensku mudrost kojom promišlja taj svoj rad.

- Ja zaista Darka vidim u svim sjetskim izložbenim prostorima, jer tako nešto je zaista vrlo rijetko. I ja mislim da je to početak, ne mislim ova izložba, nego da je on na početku mnogih stvari lijepih koje će mu se dogoditi i gdje će ga sačekati i gdje će mu se diviti – kazala je Bačić.

Ona je ocijenila da se svijet danas nalazi u jednom haosu većem nego ikada ranije.

- Nekako, svi ovi paketi ponašanja koje smo praktikovali tokom hiljada godina dolaze na površinu i postajemo ih svjesni, i promatramo ih i zaista ne slažemo se više sa tim da na taj način živimo. I tu je moguća transformacija i evolucija čovjeka o kojoj govori, po mom osjećaju, Darko na svojim slikama. Jednim zaista fenomenalnim odmaknućem a opet kompletnim sudionikom tog jednog haosa, te jedne kataklizme koju prolazimo – kazala je Bačić.

Darko Đurović je rođen 1982. godine.

Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića 2005. Ovo je njegova trinaesta samostalna izložba, a imao je više kolektivnih. Dobitnik je nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda“, kao i dvije diplome sa međunarodnog bijenala za djecu i mlade, Torun-Poljska.

Na otvaranju izložbe u Zagrebu bio je prisutan crnogorski ambasador Boro Vučinić sa diplomatskim osobljem ambasade Crne Gore u Hrvatskoj.

R. K.

20 Marketing

Subota, 1. februar 2020.

Feljton

Subota, 1. februar 2020.

SA DR RADOJEM PAJOVIĆEM – U KONTINUITETU KRITIČKE STVARNOSTI

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Crnogorska je srećna Država, i Nacija – jer toliko ih ima u raritetno pozitivnom smislu i sadržaju, u mnogobrojnim i viševjekovnim dokumentima stranih autoriteta: „U Crnoj Gori je bilo od presudne važnosti: čuvati rasadnik od šuge!“. Odnosno, „U Crnoj Gori se strogo vodilo računa da se dječaci ne prepuštaju raskalašnosti i svojevoljnosti, već da se navikavaju da održavaju red i vrše dužnosti“ (J. Holeček). Koji, s tim u vezi, apsolvira na crnogorskom primjeru: „Za pošten narod, lažovi i opak čovjek opasniji su od kuge“. A za Crnogoce kao naciju – kao „jedinstvenu zajednicu sudbine“ u jednom pariskom časopisu iz XIX vijeka, između ostalog piše: „Crna Gora je društvo gorštaka, silovitih i velikodušnih, smjelih i hrabrih; istovremeno ratnika i pastira – koji poštuju porodičnu tradiciju, i ljubomorno čuvaju svoju slobodu“. Za razliku od ovoga, neki vodeći novodobni beogradski univerzitetski profesori tvrde: „Za Crnogorce sam prvi put čuo 1936. godine, kad sam letovao na Durmitoru“ (prof. dr V. Čubrilović), ili prof. dr M. Lompar se našao zatečen kad je čuo da se „Veljko Vlahović izjašnjava kao Crnogorac“… (Žao mi je što nijesam, zbog isforsiranog penzionisanja, mogao do kraja biti odgovoran prema projektu „Stranci o Crnoj Gori i Crnogorcima“. Jer već bi u poodmakloj fazi sigurno bio i sve aktuelniji sljedeći: „Srbi o Crnoj Gori i Crnogorcima“, da se ne zaborave ni razni Garašani, Đorđevići, Pašići, Karađorđevići…).

Dr Radoje Pajović je, kao u g l e d n i i s t o r i č a r, b i o predśednik Društva istoričara Crne Gore, i član Predśedništva Društva istoričara Ju-

Dr Radoje Pajović

21

3.

Za pošteni narod lažovi su opasniji od kuge Dr Radoje Pajović je, kao ugledni istoričar, bio predśednik Društva istoričara Crne Gore, i član Predśedništva Društva istoričara Jugoslavije. Beograd i Srbiju je doživljavao kao dio svoje najbliže pitomine, maltene tunjevačke i bjelopavlićke. Ali je bio i Jugosloven, u punom kapacitetu te objektivno veoma pristojne i ugledne evropske države

Provodio sam u razgovoru sa Radojem i po nekoliko sati. Zadnji put u njegovom stanu, gotovo neposredno prije smrti. (Zbog problema sa zglobovima otežano se kretao: bio je vezan za upotrebu štaka, a još u stambenoj zgradi bez lifta).

Pa, o čemu bismo prirodnije nego o nepouzdanosti, odnosno biološkoj stihijnosti masa, o rizično artikulisanoj rulji, o ljudima proizvoljnog ponašanja i nesvjesne psihe

Veljko Vlahović (sa štapom) sa delegatima i gostima Drugog kongresa KP Crne Gore u Titogradu

goslavije. Beograd i Srbiju je doživljavao kao dio svoje najbliže pitomine, maltene tunjevačke i bjelopavlićke. Ali je bio i Jugosloven, u punom kapacitetu te objektivno veoma pristojne i ugledne evropske države. U trenucima opuštenim i lakośenim, u neposrednom komuniciranju sa drugovima i prijateljima, kao spontani dio njegovog iskrenog jugoslovenskog patriotskog meraka – često se obraćao bosanskom uzrečicom „bolan“… Uvijek na kon-

tinuitetu suštine, i u koridoru istine. Ponekad se učini da i nije mali broj takvih, intelektualno moćnih istomišljenika. I da sustaje gungula čaršijskog, palanačkog, i uličarskog „rekla – kazala“.

Te da se probija svjetlost dana i do velikih tamnih prostora balkanski forsirane svjetine… Međutim, iz domovine bezdušnih Satira – nikad mira za nedužne Martire: glagoljaju da čak 70 % ljudi u Crnoj Gori pripada SPC! Te da nam je tamo mjesto, svima i svemu (nekad) crnogorskom…

Kakvih li sve bulaznija! No: Kakvo zvono, takav glas! Na slične varijacije upućen, provodio sam u razgovoru sa Radojem i po nekoliko sati. Zadnji put u njegovom stanu, gotovo neposredno prije smrti. (Zbog problema sa zglobovima otežano se kretao: bio je vezan za upotrebu štaka, a još u stambenoj zgradi bez lifta). Pa, o čemu bismo prirodnije nego o nepouzdanosti, odnosno biološkoj stihijnosti masa, o rizično artikulisanoj rulji, o ljudima proizvoljnog ponašanja i nesvjesne psihe. O bogu – kao strahu od sudbine, ali i o božanskom kao životnom načelu agnostika. O crkvenim velikodostojnicima kao potencijalno opasnim „ćehajama“ vlasti, ali i o crnogorskim državnicima koji nerazgovjetno i „glasno“, dugo ćute!? Jedanput smo se posebno bavili psihički podatnim stanjem i društvenim fenomenom pojma „blesav“.

Koji je duhovno zakorovio

kritično veliki prostor ekskluzivnog srbijanskog, tj. i crnogorskog balkanskog krčmišta. Simpatično nam je poslužila i zapitanost savremenog pjesnika; „Što to ima u ljudima tužno“ – te brutalno, pa i krvnički zadiru u tuđe živote, i sudbine. Bez duše, možda i podsvjesno, akaretno. Kao sa uslovnim refleksom. Lutkarsko pozorište je na njih ostavilo bukvalni utisak….

Kako li je neumornim svetosavskim „pastirima“ kad svoje sljedbenike na učestalim molebanima i litijama redovno drukčije, valjda zaboravom, imenuju: čas su vjernici, čas su vjerni narod, čas vjerujući narod; i naravno bogougodni i bogobojažljivi… Čudni su zemlje grešne „putevi Gospodnji“. Nama, običnim nije jednostavno da se alavertimo na te nebesku tranziciju. Nije su to ovozemaljska mešetarska prenemaganja, i kriminalno ukrivane i nevidljive korupcije…

Manje-više svi znamo koliko je neznanje velika muka, koja često uslovljava i velike društvene traume, i narodne pogrome. Te znači da se promišljen i odgovoran čovjek treba čuvati „blefiranja“. Podjednako, i od duhovne, i od svjetovne vlasti. I da, prije svega, svoj rasadnik (porodični i državni) treba brižljivo „čuvati od šuge“, itd. Najlakše bi bilo „ispametovati“: ko je zamuzen, ili malo više švagnut, ćaknut, avetnuo i sl., lako mu je biti blesav… Ima i druga strana medalje. Mnogo je onih

koji nijesu ne inteligentni, koji imaju i solidno obrazovanje, i metodološki sigurno nijesu naivni, i koji su privatno najmanje iracionalni. Ali se „prave ludi“, odnosno na sceni ubjedljivo blesave – naravno, i prije svega, poltronski. I patriotski. I to, da se što bolje i čuje i vidi!? Nekad će se neko na odgovarajući način i njima pozabaviti. Njihovom dušom – kao interakcijom spoljašnjeg i unutrašnjeg. Odnosima im svijesti i uma, i mogućem putu od njihove svijesti do neuzvraćene savjesti – kao potencijalno opasnom bezumlju. Jer na kraju: što se dešava kad svijest (bez probuđene savjesti) prima i prosljeđuje informacije? Grešne duše, kojima se to servira, sve gutaju obličke! Kao tovne ćurke!

Reaguju, dakle, čulno – a ne umom: ne sviješu i savješću.

Tako nam čitava „vojska“ funkcionalno „blesavih“ (medija, urednika, novinara, tzv. istoričara, analitičara, komentatora, narodnih poslanika i božjih izaslanika…) uporno pokušava nametnuti ulogu i značaj ovozemaljskog bitisanja. U smisao življenja blesavoga…

Najgore političke vratolomije pratile su Crnu Goru, naročito u onom periodu kojim se istraživački i autorski bavio dr Radoje Pajović. To je uglavnom bilo vrijeme kriza.

A kriza je – za hohštaplere i grabljivce svih vrsta „bogomdana“ šansa. Pa se onda miksa: malo istorije, malo histerije – sa što više mitomanije – do nacionalne ideologije. I što

više odomaćenog, „patriotskog“ boga na ulicama! Iako on – pogodan i trpeljiv – uporno čeka vjernike, i sve pristojne ljude, u prostorima crkve, i privatnim domovima. Da ih preko biblijske mudrosti i jevanđeljskih poruka pouči i smiri; očisti i osnaži.

Najgore je što je svesrpska istorija stalno na dnevnom redu popova. Posebno je to degutantno u Crnoj Gori, u kojoj su im poslije 1918. širom otvorena vrata za vampirsko zagorčavaje života vaskolike Crnoj Gore. Nema više ni etnogenetskog stabla, i njegovog grananja… Još manje „braće i „brackih država“, pa makar neka im bude da su oni stariji. „Dva oka u glavi“ više niko i ne pominje. Nekadašnji „serbusi“ i silom prepodobni „servusi“ sve odbijaju – dobrohotnim i na slobodi podizanim Crnogorcima. Reklo bi se da „slobodni narod“, i devijantno „roblje zlobe“ nijesu istim putem došli?

Otuda i toliko importovanog morbidnog zadovoljstva mržnje po Crnoj Gori! Iako su dobronamjerni stranci Crnu Goru znali bilježiti i kao državu „mozga punog plemstva“.

Pa je i 1397. godine u kotorskom dokumentu pisali kao „Montenegro“, a ne da su to izmislili „Milogorci“, kako bi se vještački odvajali od Srba i Srbije (kako nam i o tome inferiorno kvocaju). Nema rašta… sa onima koji uporno sebično, provokativno i neiskreno – s treskom zatvaraju sva dobrosusjedska vrata.

(Nastavlja se)

22

Magazin

Subota, 1. februar 2020.

Šoping mol Delta siti i crnogorski dizajneri započinju projekat Održive mode

Starim ,,krpicama“ daće novu primjenu

PODGORICA – Šoping mol Delta siti započinje projekat Održive mode, koji realizuju mladi crnogorski dizajneri, a čiji je cilj promocija održivih i savjesnih načina upotrebe mode.

Prateći svjetske trendove iz oblasti održive mode, Delta siti je, kao još jednu aktivnost društveno odgovornog djelovanja u 2020. godini, odlučio da okupi mlade crnogorske dizajnere da kroz svoj rad skrenu pažnju na potrebu za novim pogledom na modu.

Oni će od donirane korištene garderobe kreirati novu, te na taj način starim ,,krpicama“ dati novu primjenu. Ono što su stvorili prikazaće na modnoj reviji u drugoj polovini 2020. godine. Početak projekta sakupljanja garderobe je planiran za mart i trajaće nekoliko sedmica, dok je u septembru planiran Conscious fashion show, na kojem će biti prikazani modeli nastali od donirane garderobe. Učesnici ove aktivnosti su crnogorski autori Tijana Todorović, Ana Pajović, Marta Garčević, Anja Tadić (Kokoro), Ana Krgović, Milica Petričević i Marko Odalović (Cegerica) i Sara Kotlaja.

- Naravno da nam je estetika važna, mi smo društvo u kojem ona igra veliku ulogu i

Četiri regionalna izvođača u konkurenciji za Impalinu nagradu

Prozor u raznolikost jezika i stilova Evrope

ovim projektom mi ne želimo ni na koji način da to minimiziramo. Samo želimo da tome dodamo još jednu komponentu, a to je odnos prema garderobi koju posjedujemo - rekao je direktor marketinga Delta sitija Dragan Perišić.

Misija projekta je da crnogorsku publiku upozna sa konceptima „re-use“ i „re-purpose“, koji spadaju pod okrilje spore mode, gdje se od već korištenih materijala ili ostataka

materijala proizvode neobični i unikatni odjevni predmeti, a u isto vrijeme se čuva životna sredina.

- Svi veliki svjetski modni brendovi i naša industrija poklanjaju veliku pažnju održivoj modi. Slobodno možemo reći da je ona budućnost modne industrije. Zaista smo ponosni što smo u mogućnosti da ugostimo i podržimo naše domaće mlade dizajnere da se pokažu u okvirima svjetskih

Dubioza kolektiv predstavio spot za pjesmu ,,Tako My Job Away“

Robi Megabajt napredno domaće rješenje SARAJEVO – Grupa Dubioza kolektiv objavila je juče spot za pjesmu ,,Take My Job Away“. U spotu i pjesmi se u ulozi gostujućeg vokala pojavljuje robot Robi Megabajt - humanoidni estradni asistent, prvo napredno domaće rješenje iz oblasti estradne robotike. Spot je režirao Salem Kapić Kantardžić u produkciji agencije Fabrika.

Pjesma na kojoj je gost Robi Megabajt govori o problemima nedostatka radne snage u našim krajevima izazvane nekontrolisanim migracijama ka zapadu, mogućim izlazima iz krize pomoću robotike, automatizacije i vještačke inteligencije, ali i opasnostima i zamkama takvih tehnoloških rješenja.

- Zbog hroničnog nedostatka estradnih umjetnika izazvanog masovnim odlivom mozgova na bauštele u zemljama zapad-

ne Evrope, bili smo prinuđeni da prilikom traženja novih muzičara u Dubiozi kolektiv posegnemo za novim tehnologijama. Spojem naprednih rješenja iz oblasti robotike i vještačke, umjetničke inteligencije kreirali smo robota pomoću kojeg ćemo pokušati nadomjestiti nedostajuću estradnu radnu snagu – kazala su iz Dubioze.

Momci dodaju da posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno rade na novim pjesmama sa Robijem, humanoidnim robotskim asistentom, koji je razvijen u Francuskoj, a sastavljen u BiH uz pomoć dva posljednja studenta elektrotehnike koji nisu emigrirali.

- Robi posjeduje sve potrebne EU sertifikate. Za sada smo zadovoljni rezultatima i planiramo da ga u budućnosti angažujemo kao punopravnog člana benda. Cilj nam je da vremenom sve članove benda zamije-

nimo robotima, a da Bosnu i Hercegovinu pozicioniramo kao svjetskog lidera u oblasti estradne robotike - kazali su momci iz Dubioza kolektiva Ova pjesma najavljuje deveti studijski album Dubioza kolektiva koji nosi naslov #fakenews.

Pjesme na albumu na engleskom, španskom i francuskom jeziku su, kako kažu, zbog skromnog poznavanja stranih jezika uglavnom napisane uz pomoć Gugl prevodioca.

Na albumu osim Robija Megabajta, učestvuje impresivan popis gostujućih ne-robotskih umjetnika poput Manu Chaoa, Earl Sixteena iz kultnog britanskog benda Dreadzone, Tome Fetermana iz francuskog Soviet Suprema, te meksički bend Los de Abajo.

Album je od juče dostupan na svim digitalnim platformama te kao CD izdanje, a izdavač je Menart.

trendova. Vjerujemo da je prirodan slijed događaja da kao društveno odgovorna kompanija i prvi šoping mol u Crnoj Gori mi budemo ti koji će ovu temu staviti na dnevni red crnogorske društvene zbilje.

O svim daljim koracima koji se tiču projekta, a naročito gdje i kada mogu donirati garderobu i kako učestvovati u projektu, građani će biti blagovremeno obaviješteni - zaključio je PeZ. K. rišić.

BEOGRAD – Ukupno 22 nominacije za jubilarno deseto izdanje Impaline nagrade za indi album godine, potvrđuju da je 2019. bila sjajna godina za evropske nezavisne izdavače.

Popis nominacija pokazuje da evropski indi sektor napreduje u svojoj raznolikosti.

Udruženje nezavisnih izdavača Evrope – Impala dodjeljuje istoimenu nagradu, a na spisku su se našla i neka imena iz regiona.

Beogradski bend Buč Kesidi nominovan je za nagradu Nezavisni evropski album godine za izdanje ,,Euforija“, J. R. August i ,,Dangerous Mind“ iz Hrvatske, Seine sa ,,22“ iz Slovenije i Bernay’s propaganda iz Makedonije za album ,,Vtora mladost, treta svetska vojna“.

Nominovane za region izabrali su članovi Runde – regionalnog udruženja nezavisnih izdavača.

Nominovana izdanja uključuju široki raspon žanrova i izvođača, od filmske elektro muzike iz Njemačke, do finskog folka i švajcarskog roka. To je impresivna slika evropskog nezavisnog muzičkog sektora i kreativnosti evropskih umjetnika.

Kao što ova lista predstavlja različite muzičke stilove, ona je ujedno i prozor u raznolikost jezika Evrope. Na njoj se mogu otkriti KayaKata – hip hop duo koji slaže rime na gruzijskom, The Young Gods koji se služe jezikom velikog Molijera, Vladimira Mišíka koji pjeva na češkom, Ultimo na talijanskom ili Bernay’s propaganda na makedonskom jeziku.

Ko će naslijediti švedski post-punk bend Viagra Boys i ponijeti prestižnu nagradu Impalinog indi albuma godine, saznaće se ovog mjeseca.

Snimaće se peti dio ,,Smrtonosnog oružja“ LOS ANĐELES - Kompanija Vorner bros snimaće nastavak filma ,,Smrtonosno oružje“, koji će ujedno biti i posljednji o detektivima Martinu Rigsu i Rodžeru Murtou.

Producent TV serije ,,Smrtonosno oružje“ Den Lin otkrio je na okruglom stolu časopisa Hollyiwood reporter, da se studio Warner nada snimanju još jednog nastavka ,,Smrtonosnog oružja“, prenosi Total film.

– Pokušavamo da snimimo posljednje ,,Smrtonosno oružje“. I reditelj Ričard Doner se vraća.

Originalna postava se vraća. Nevjerovatno je. Ta priča je veoma lična za njega. Mel Gibson i Deni Glover su voljni, tako da ostaje još samo scenario – naveo je Lin. Posljednji film o ,,Smrtonosnom oružju“ snimljen je 1998. godine.

Gibson i Glover opet stavljaju značke

Studio Dizni najavio

,,Bambi“ dobija novu verziju LOS ANĐELES - Studio Dizni objavio je da će snimiti igrano-animirani rimejk filma ,,Bambi“ iz 1942. godine.

Poslije uspjeha novih verzija klasika kao što su ,,Knjiga o džungli“ i ,,Kralj lavova“, Di-

zni će napraviti novu priču o Bambiju.

Originalni ,,Bambi“ svojevremeno pokupio je nominacije za Oskara.

O novoj verziji nema detalja, a ime reditelja se drži u tajnosti.

Scenario pišu Geneva Robertson-Doret, koja je radila film ,,Kapetan Marvel“, i Lindzi Bir, poznata po učešću u stvaranju filma ,,Chaos Walking“ koji će premijeru doživjeti ove godine.

Drugi pišu

Subota, 1. februar 2020.

23

Korona virus sasvim je pogodan da postane vodeći apokaliptik naših dana » Piše: Miljenko JERGOVIĆ Glasila u nas životare od skandala i od apokalipsi. Skandali su obično lokalni, apokalipse su uvijek globalne. Međutim, kako je skandal poput metamfetamina, djeluje kao snažan stimulans, ali svakoga sljedećeg puta za isti je efekt potrebna sve veća i veća doza, naše se novinarstvo zateklo u nevolji: premda je odavno već ovisna o skandalima, publika je stekla snažnu rezistenciju i jedva da se može naći ili izmisliti tako velikog skandala koji bi je skandalizirao. Zato su uvijek bolje, klikabilnije i tiražnije, apokalipse. Ali njih je nedovoljno, malo ih je i nailaze rjeđe nego u Bibliji, pa se glasila pokušavaju dosjetiti jadu tako što svaku, pa i najmanju promjenu vremena tretiraju kao apokalipsu - to vam je onaj crveni i narančasti meteoalarm ali uglavnom uzalud. Publika, koliko god joj mozak bio teško oštećen nakon višedesetljetnog uživanja u metamfetaminima, ipak pamti da je i ranije padala kiša, da se temperatura spuštala ispod nule, pa čak i da je puhao vjetar.

Evo naslova od neki dan, s jednoga od najprominentnijih hrvatskih web-portala: „Kinezi jedu šišmiše i zmije. Je li tako krenuo smrtonosni virus?“ Satdva zatim slijedi novi apel: „Uživo! Svijet u strahu od virusa: Broj zaraženih neprestano raste“. Imamo, dakle, novu apokalipsu, efikasniju od umjerenih i dosadnih atlantskih ciklona i anticiklona, efikasniju i dugotrajniju od Kujundžićeva skandala s neprijavljenim nekretninama, trostrukog ubojstva u Splitu i bračnih i postbračnih problema čuvenih osoba. U toj apokalipsi naša su glasila pronašla već sve ono što uvijek može uzbuditi javnost, zabrinuti tetke i strine, pokrenuti očinsku maštu, koja će proizvesti niz lakoprijemčivih teorija zavjere. Novinari su tu samo da im daju šlagvort.

A gdje ćeš boljeg šlagvorta od ovog da Kinezi jedu šišmiše i



Većina velikih epidemija tokom ljudske povijesti, onih koje su u najvećoj mjeri oblikovale i samu čovjekovu civilizaciju, ali i suoblikovale pojam Zapada, te u određenoj mjeri definirale istočne granice Evrope, došle su preko klica prenesenih sa životinja na ljude i stizale su s istoka

Najstrašnije je to da vjerujemo kako svega ovoga ne bi bilo da Kinezi ne jedu šišmiše i zmije. Ono što čovjek u svojoj blesavosti može smisliti gore je od svake epidemije zmije i da su, samim tim, Kinezi krivi za pošast koja će pomoriti svijet. Istina, prije skoro četvrt stoljeća, godina je 1996, u jednoj od ranih apokalipsi, prije predominacije interneta, dok se sve još zbivalo na televiziji i u tiskanim tabloidima, bolest nazvana bovina spongiformna encefalopatija, ili kravlje ludilo, izbila je u Velikoj Britaniji, i to uglavnom zato što su se britanski uzgajivači goveda zbog pojeftinjenja proizvodnje opredijelili za kanibalizam - ne, nisu se međusobno proždirali, nego su svoja goveda hranili samljevenim goveđim kostima - ali tada nikome nije na um palo da objavi naslov: Europljani jedu govedinu. Je li tako krenuo smrtonosni prion? Zašto nije? Pa zato što je naprosto normalno jesti govedinu i takav bi naslov zvučao glupo. Naročito glupanima, o čijem se očištu naročito vodi računa u masovnim glasilima, budući da predstavljaju većinu unutar svake masovne publike. Ali čak i oni koji nisu po prirodi stvari glupani, nego su naprosto lijene pameti, lako će prihvatiti da je normalno jesti govedinu i ne osjećati se odgovornim za epidemiju kravljeg ludila, dok je nenormalno, civiliziranog čovjeka svakako nedostojno i odvratno jesti šišmiše i zmije. Pa je nekako logično, da ne kažemo i očekivano, da iz takve prehrane nastane bolest koja će pomoriti svijet, uključujući i njegov nedužni i civilizirani dio koji ne jede zmije i šišmiše.

Kravlje ludilo, ili u humanoid-

noj interpretaciji CreutzfeldtJakobova bolest, navodno je historijsko-medicinski proces dugog trajanja. Trebaju, naime, proći i godine, možda čak desetljeća, pa da se zaraženi razbole. Tako je, nakon nekoliko godina održavanja kakvetakve apokaliptične tenzije, kravlje ljudilo prešlo u fazu posve neproduktivne kolektivne tjeskobe, anksioznosti koja se, znamo i to, liječi dijazepamom, recimo normabelom, koji skupa s tjeskobom pomete i svaku ljudsku grižnju savjesti. Zbog toga i jest među našim potrošačima popularniji od 505 s crtom.

No, dok je kravlje ludilo bilo odveć intelektualna, statična, u vremenu zarobljena bolest da bi se mogla prometnuti u apokalipsu koja će obilježiti epohu, korona virus izazovan je, čak i privlačan, te sasvim podoban da se prometne u temeljnog apokaliptika naših dana.

Najprije zbog svojih transformativnih moći i potencijalne beskonačne raznolikosti.

Prva medijski popraćena epidemija nekim koronavirusom započela je 2002, također u Kini, a bolest je nazvana Severe Acute Respiratory Syndrome ili, skraćenicom koja će postati riječ, SARS. Bolest se od veljače 2003. širila Dalekim istokom, zabilježeno je 8000 oboljelih i svaki je deseti bolesnik podlegao. SARS je uspio doprijeti i do Kanade, ali je njegovo širenje na Zapad, ipak, spriječeno, uglavnom nizom zabrana i oštrom zakonskom represijom, kakva baš i nije u skladu

s najvišim demokratskim standardima. Apokalipsa isključuje demokraciju. Tokom apokalipse sva glasila mogu se predati najnižim nagonima svih zlih ćudi, sve u borbi za klikabilnost i tiražu.

Koronavirusi izazovni su i pogodni za razvijanje apokalipse, stvarne i simboličke, zato što su često životinjskog podrijetla. Ali većina velikih epidemija tokom ljudske povijesti, onih koje su u najvećoj mjeri oblikovale i samu čovjekovu civilizaciju, ali i suoblikovale pojam Zapada, te u određenoj mjeri definirale istočne granice Europe, došle su preko klica prenesenih sa životinja na ljude i stizale su s istoka. Najznamenitija među svim bolestima, kuga, pridošla s bakterijom Yersinia pestis, na Zapad se proširila sredinom 14. stoljeća - ubrzo nakon Kosovske bitke - i u naletima morila Europu sljedećih četiristo godina, dramatično utječući na brojnost stanovništva, na razvoj i konfiguraciju, ali i na sadržaj pojedinih europskih kultura. O kulturi i povijesti kuge pisane su važne povijesne knjige, teme su to velike književnosti i umjetnosti, naša je imaginacija u velikoj mjeri uvjetovana kugom, pa kada zamišljamo apokalipsu, kada strepimo od nje, čak i u ova postracionalna, postemocionalna, posthistorijska, tabloidna doba, pričinja nam se nešto što je nalik kugi.

Nju, pak, zamišljamo kao crnog štakora, kroz kojeg se u književnosti, slikarstvu ili na filmu najčešće utjelovljuje ova

bolest. Kuga je još po nečemu vrlo moderna i posve današnja: kretala se trgovačkim putevima i zahvaćala zemlje, pokrajine i gradove koji su na onodobni, srednjovjekovni i novovjekovni način bili globalizirani i povezani sa svijetom.

Krivo je pretpostaviti da je kuga bolest zaostale sirotinje.

Upravo suprotno, zaostala je sirotinja, živeći daleko od prometnica, bila od kuge zaštićena, pa je bolovala od nekih drugih, manje globalnih, neapokaliptičnih bolesti.

Koronavirusi kod životinja izazivaju uglavnom bolesti gornjih dišnih organa i gastrointestinalnog trakta. Ovaj najnoviji kineski sedmi je koronavirus u čovjeka. Prvi dani i tjedni 2020. prolaze u iščekivanju odgovora na pitanje preko koje je životinje stigla najnovija bolest. Ljudima je to važno uglavnom iz simboličkih razloga - od kojih, katkad, važniji i ne postoje - i ta će informacija snažno djelovati na kolektivnu imaginaciju. Do prije dvadesetak, možda trideset godina apokalipsu su najavljivale odvratne životinje.

Ili su te životinje postale odvratne upravo zato što se smatralo da najavljuju apokalipsu.

Recimo, štakori. Danas su, međutim, apokalipticima i glasonošama našega kolektivnog nestanka postale i krave, ptice, svinje, šišmiši, zmije… Zanimljivo je u kojoj se mjeri istodobno distanciramo od životinja i bivamo svjesni svoje životinjske biti. Ono što nas, možda, najviše plaši i vrijeđa



Prva medijski popraćena epidemija nekim korona virusom započela je 2002, također u Kini, a bolest je nazvana Severe Acute Respiratory Syndrome ili, skraćenicom koja će postati riječ, SARS

kod virusa jest to što nas oni ne razlikuju od životinja, što smo za njih mi isto što i sav drugi živi svijet.

Koliko će ovaj koronavirus pomoriti svijeta? Najvjerojatnije neusporedivo manje nego neke druge, medijski i kulturološki manje atraktivne bolesti.

U vremenima kada je kuga harala Europom, na teritorijama koje bi zahvatila nije postojalo ništa strašnije ni pogubnije od nje. Danas nije tako, danas postoji i strašnije od najstrašnijega, pa zato apokalipsu doživljavamo ka o folklornu priredbu. Čekamo što će nam javiti koliko je ljudi stradalo. I što je stvarno najstrašnije, vjerujemo da svega ovog ne bi bilo da Kinezi ne jedu šišmiše i zmije. Ono što čovjek u svojoj blesavosti može smisliti gore je od svake epidemije. Teorija zavjere gora je od svake epidemije.

24

Oglasi i obavještenja

Subota, 1. februar 2020.

Br. 0101Datum: 31.01.2020.godine

Crna Gora Skupština opštine Kolašin Odbor za izbor I imenovanja Broj: 01-500 Kolašin, 28.01.2020.godine

Na osnovu Odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata “(Sl.list CG -opštinski propisi br.036/19 od 30.08.2019 ) Opština Tivat objavljuje

Na osnovu čl. 24 Zakona o elektronskim medijima (“Sl.list Crne Gore” br.046/10, 040/11, 053/11, 006/13, 055/16, 092/17) I čl. 15 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio I televizija Kolašin” (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi” br.012/14, 054/19) Odbor za izbor I imenovanja objavljuje

JAVNI POZIV ovlašćenim predlagačima za dostavljanje predloga za članove Savjeta Lokalnog javnog emitera “Radio i Televizija Kolašin” I Ovlašćeni predlagači članova Savjeta Lokalnog javnog emitera “Radio i Televizija Kolašin” (u daljem tekstu: Savjet) su predlagači sa teritorije opštine Kolašin I to: - Javne ustanove iz oblasti kulture I sporta čiji je osnivač opština Kolašin, (imenuje se 1 član) - Javne ustanove iz oblasti predškolskog, osnovnog I srednjeg obrazovanja, ( imenuju se 2 člana) - Turistička organizacija I privredna društva iz oblasti turizma, (imenuje se 1 član) - Nevladine organizacije iz oblasti kulture, medija, ljudskih prava I ekologije, (imenuje se 1 član) Predlagači nijesu ograničeni brojem predloga kandidata.

Predlagači mogu zajedno ili odvojeno predložiti kandidata za članove Savjeta.

Kandidate za člana Savjeta predlaže nadležni organ upravljanja pravnih lica u skladu sa svojim Statutom.

II Članovi Savjeta biraju se iz reda afirmisanih stručnjaka iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti RTV Kolašin, koji imaju visoku stručnu spremu, crnogorski su državljani I imaju prebivalište u Kolašinu.

III Nevladina organizacija može biti predlagač za imenovanje člana Savjeta ako ispunjava sledeće uslove: - Da je kod nadležnog organa državne uprave registrovana najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva za podnošenje predloga za imenovanje Savjeta; - Da u osnivačkom aktu I Statutu ima, kao osnovne ciljeve I zadatke djelovanja, pitanja iz oblasti kulture, medija, ljudskih prava I ekologije I da se u prethodne tri godine kontinuirano bavi ovim pitanjima.

Ista nevladina organizacija može učestvovati u predlaganju kandidata za člana Savjeta samo u okviru jedne kategorije predlagača.

Nevladine organizacije prilikom predlaganja članova Savjeta dužne su dostaviti osnivački akt, Statut, Rješenje o svojoj registraciji izdato od nadležnog organa državne uprave, izvještaje o radu I finansijske izvještaje iz prethodne tri godine.

IV Predlog za imenovanje člana Savjeta sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju predloženog kandidata i mora biti potpisan i ovjeren od strane ovlašćenog predlagača, odnosno ovlašćenih predlagača.

Obrazac predloga kandidata za člana Savjeta nalazi se na sajtu Opštine Kolašin www.opstinakolasin.me u folderu “servis za građane”- podfolderu “zahtjevi I obrasci”.

Uz naprijed navedeni predlog dostavlja se: dokaz da je predloženi kandidat državljanin Crne Gore I da ima prebivalište u Kolašinu; dokaz o stručnoj spremi predloženog kandidata; izjava predloženog kandidata o prihvatanju kandidature; da ne postoji smetnja iz člana 26 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio I televizija Kolašin” (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi” br.012/14, 054/19) koji definiše ko ne može biti član Savjeta (navedena Odluka se nalazi u folderu u kojem je Obrazac predloga).

Nevladine organizacije kao predlagači dužne su da, uz naprijed navedenu dokumentaciju, dostave i: dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija, kod nadležnog organa državne uprave; osnivački akt I Statut u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave I izvještaje o radu I finansijske izvještaje za prethodne tri godine.

V Predlozi kandidata za člana Savjeta dostavljaju se u zatvorenoj koverti na pisarnici Opštine Kolašin- Sekretarijatu za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave I kadrovska pitanja sa naznakom “Predlog za člana Savjeta Lokalnog javnog emitera Radio I Televizija Kolašin” lično ili putem pošte na adresu: Opština Kolašin, Sekretarijat za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave I kadrovska pitanja, Ulica Buda Tomovića bb 81210 Kolašin. U prijavi je neophodno navesti I kontakt telefon.

VI Rok za podnošenje predloga kandidata za člana Savjeta iznosi 45 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom štampanom mediju.

NAPOMENA: Svi predlozi koji nijesu u skladu sa javnim pozivom neće se razmatrati.

PREDSJEDNIK ODBORA Čedomir Bojić s.r.

JAVNI POZIV

za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača radi izgradnje stambenih objekata 1. Predmet javnog poziva je izbor najpovoljnijeg ponuđača radi izgradnje stambenih objekata u zahvatu DUP-a “Mažina” a na kojima je Opština Tivat nosilac prava raspolaganja za 1/1 dijela ,i to na: - UP 59 površine 529,68 m2 koja jeformirana od kat.parcela 1020/11,1020/12 i 1020/13, - UP 24 a površine 682,66 m2 koja je formirana od kat.par.929/7, - UP 33 površine 926,38 m2 koja je formirana od dijela kat.parcele 1026 i - UP 34 površine 597,04 m2 koja je formirana od dijela kat.parcele 1026 ,a na kojima je Opština Tivat nosilac prava raspolaganja za 1/1 dijela ,shodno upisu u LN 264 KO Tivat.

2.Učešće Opštine Tivat : - građevinsko zemljište iz tačke 1 ovog poziva - naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta - revidovana projektna i tehnička dokumentacija za sve objekte kao i - obezbjeđivanje nadzora nad gradnjom svih objekata.

3. Obaveza izvođača u realizaciji Projekta predstavlja: - izgradnja i opremanje objekata po sistemu “ključ u ruke”, u skladu sa revidovanom projektnom i tehničkom dokumentacijom i svim drugim uslovima koji će biti sastavni dio javnog poziva i pripadajuće dokumentacije, a u svemu prema ponudi koja bude izabrana kao najpovoljnija, - ispunjavanje instrukcija nadzora u najkraćim rokovima i - komunalno opremanje lokacije - priključenje objekata na vodovodnu,kanalizacionu i elektro infrastrukturu.

Izvođač je u obavezi da objekte izgradi i stavi u funkciju u roku od 300 dana od dana kada bude zaključen ugovor, formirana konačna rang lista budućih kupaca i uveden u posao od strane nadzornog organa.

4. Način i uslovi plaćanja:Plaćanje će se vršiti od strane budućih kupaca koji rješavaju stambeno pitanje shodno čl.2 Odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata “(Sl.list CG -opštinski propisi br.036/19 od 30.08.2019 ), a na način da 20 % ugovorene vrijednosti svaki kupac pojedinačno uplati u roku od 40 dana od dana kada bude zaključen ugovor, formirana konačna rang lista budućih kupaca i uveden u posao od strane nadzornog organa,a preostali dio po završetku radova i izvršenoj primopredaji stanova.

5. Pravo učešća Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva pravna lica koja u naznačenom roku podnesu prijavu.

Prijava se kao cjelina podnosi za sva četiri stambena objekta zajedno.

6. Prijava treba da sadrži : a) Obavezni uslovi - Naziv,adresa i sjedište pravnog lica, kontakt osoba; - Potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata ; - Potvrda, uvjerenje izdato od organa nadležnog za poslove poreza da su uredno prijavljene, obračunate i izvršene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 dana prije dana koji je naveden kao krajnji rok za podnošenje prijava, u skladu sa propisima Crne Gore, odnosno propisima države u kojoj ponuđač ima sjedište; - Potvrdu da ponuđač odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare; b) Posebni uslovi - Dokaz da godišnji promet ponuđača nije manji od 500.000,00 eura za 2018 godinu ( bilans stanja i bilans uspjeha pravnog lica za 2018 ili izvod iz banke kojim se potvrđuje promet) ; - Licenca izdata od strane nadležnog organa za pravno lice da isti posjeduje licencu za izvođenje radova u skladu s Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekta ( “Službeni list CG “ br.64/17 ), (u trenutku podnošenja prijava potrebno je dostaviti licence za sve faze izgradnje); - Dinamički plan realizacije izgradnje objekata u cjelini; - Bankarska garancija (bezuslovna i naplativa na prvi poziv) kao garancija ostajanja u obavezi prema ponudi do zaključivanja ugovora, kao i za realizaciju projekata u iznosu od 5% od ukupne predračunske vrijednosti sva četiri stambena objekta ( sa periodom važenja od 360 dana, počev od 10.02.2020 uključujući isti).

7. Dokumentacija se prilaže u originalu ili ovjerenoj kopiji i ne može biti starija od 30 dana prije dana objavljivanja poziva.

Ponuđač koji je samostalno podnio prijavu ne može istovremeno da učestvuje u zajedničkoj prijavi drugog ponuđača.

Ukoliko je ponuđač prijavu podnio samostalno ispunjavanje Posebnih uslova u dijelu neophodnih licenci ponuđač može ispuniti u skladu sa čl.122 i 123 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta (“Sl.list Crne Gore “, br.064/17, 44/18, 63/18).

Prijavu može da podnese grupa ponuđača (zajednička prijava), koji su neograničeno solidarno odgovorni za prijavu i izvršenje obaveza iz iste .

U zajedničkoj prijavi se mora dostaviti ugovor o zajedničkom nastupanju kojim se: određuje vodeći ponuđač - nosilac ; potpisati prijavu, ugovor; određuje podnosilac zajedničke prijave koji će obezbijediti bankarsku garanciju).Ugovorom o zajedničkom nastupanju može se odrediti naziv ovog ponuđača.

U zajedničkoj prijavi se moraju navesti imena lica koja će biti odgovorna za izvršenje ugovora za gradnju stambeno –poslovnog objekta .

Svaki podnosilac zajedničke prijave mora u ponudi dokazati da ispunjava obavezne uslove.

Posebne uslove predviđene Pozivom (zajednička prijava) ponuđači su dužni da ispune zajednički i mogu da koriste kapacitete drugog podnosioca iz zajedničke prijave.”

8. Rok i način podnošenja prijava Rok za podnošenje prijava je 9 (devet) dana od dana objavljivanja javnog poziva odnosno do 10.02.2020.

Javni poziv će biti istaknut na internet stranici Opštine Tivat te će isti biti objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”.

Sastavni dio poziva su Glavni projekti na osnovu kojih se vrši izvođenje radova ,a isti se mogu u elektronskom obliku preuzeti na pisarnici opštine Tivat ( uz dostavljeni zahtjev) počev od dana objavljivanja javnog poziva.

Prijave se dostavljaju sa naznakom ”prijava za učešće na javni poziv” Komisiji za sprovođenje postupka javnog poziva za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača radi izgradnje stambenih objekata, neposredno na pisarnici Opštine Tivat ,Trg magnolija br.1,radnim danima od 8:00 h do 14:00 h ili putem pošte zaključno sa 10.02.2020 do 14:00 h Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene) kao i prijave koje ne sadrže sve podatke i dokaze utvrđene pozivom neće se razmatrati i biće vraćene podnosiocu.

9. Procjenjena vrijednost radova i odabir najpovoljnijeg ponuđača Procjenjena vrijednost ukupnih radova je 2.094.393,76 eura sa PDV-om. Ukoliko ponuđači dostave prijavu čija je vrijednost ukupnih radova veća od procjenjene vrijednosti ista će se smatrati neispravnom. Za najpovoljnijeg ponuđača Komisija će izabrati onog ponuđača koji ponudi najnižu cijenu za izvođenje ukupnih radova ,a prema predmjerima radova, za sva četiri stambena objekta ( ukupno) po sistemu “ ključ u ruke”.U prijavi, ponuđači su dužni dostaviti i cijenu m2 neto površine stambenog prostora sa pdv-om( ukupno za sva 4 objekta).

Ukoliko dva ili više ponuđača dostave iste ponude povoljnijim će se smatrati onaj ponuđač čije je prijava prije dostavljena.

10. Rok za donošenje odluke Komisija će u roku od 7 dana od krajnjeg roka za podnošenja prijava donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o obustavljanju postupka.

U roku od 7 (sedam) dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuđača o istom će biti obavještni svi učesnici.

U slučaju da izabrani ponuđač odustane od zaključenja ugovora njegova bankarska garancija će biti aktivirana (podnijeta na naplatu),a drugorangirani ponuđač će biti pozvan na zaključenje istog u skladu sa redosljedom plasmana.

Sa odabranim ponuđačem, a po prethodno pribavljenoj saglasnosti Skupštine opštine, Predsjednik opštine će zaključiti ugovor, kojim će biti regulisana prava i obaveze ugovornih strana u skadu sa javnim pozivom, ponudom i propisima koji regulišu predmet ove odluke . Troškove u vezi zaključenja ugovora (notarske usluge) i u vezi ispunjenja ugovora snosi ponuđač.

Opština Tivat Komisija za sprovođenje postupka javnog poziva

Oglasi i obavještenja

Subota, 1. februar 2020.

25

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Arsenija Boljevića 2A, City Mall

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Arsenija Boljevića 2A, City Mall

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Arsenija Boljevića 2A, City Mall

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Predmet javne nabavke je vršenje revizije Glavnog projekta za radove na izgradnji parkinga u više nivoa za potrebe Ski centra ‘’Kolašin 1450’’ I ‘’Kolašin 1600’’, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00€.

Tenderska dokumentacija broj 01-266/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 31.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Bojana Mitrić dipl.inž. građ., telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na regulaciji korita rijeke Bistrice za potrebe izgradnje objekta vizitoring centra Djalovića pećine u Opštini Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01251/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 27.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Ljiljana Vuković dipl.inž. građ., telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji I rekonstrukciji objekata Crnogorske akademije nauka I umjetnosti u Podgorici, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 180.000,00€.

Tenderska dokumentacija broj 01-70/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 25.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Bojana Mitrić dipl.inž. građ., telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Iv.br.1081/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca SAVA OSIGURANJE AD PODGORICA, Rimski trg br.70, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DŽIS“ – BIJELO POLJE, Industrijska bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.01.2020.godine, shodno čl.45 ZIO-a

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall/III sprat, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall/III sprat, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Predmet javne nabavke je izrada Glavnog projekta objekta garaže sa uređenjem terena za potrebe skijališta u Kolašinu i izvođenje radova na izgradnji I faze objekta garaže sa uređenjem terena, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-264/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 31.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Bojana Mitrić, dipl.ing.građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Predmet javne nabavke je izvođenje radova na regulaciji korita rijeke Bistrice na lokaciji za potrebe izgradnje objekta vizitoring centra Đalovića pećini u Opštini Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 710.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 04-250/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me_ dana 27.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Ljiljana Vuković, dipl.ing.građ., telefon+382/20-230-207, email ujr@ujr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Poslovna oznaka I.br.3037/2017 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Marina Oreščanin iz Podgorice, koju zastupa Matković Aleksandar adv. iz Podgorice, Bul. Stanka Dragojevića br. 28, protiv izvršnog dužnika Mladen Đukić iz Podgorice, Bul. Oktobarske revolucije 30, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.01.2020.godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca SAVA OSIGURANJE AD PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DŽIS“ – BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: RAČUNA broj F-42203/18 od 07.05.2018.godine, RAČUNA broj F-53610/18 od 01.06.2018.godine, RAČUNA broj F-75421/17 od 05.10.2017.godine, RAČUNA broj F-12402/17 od 01.03.2017.godine, RAČUNA broj F-14327/17 od 08.03.2017.godine i RAČUNA broj F-23104/17 od 10.04.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1081/2019 javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DŽIS“ – BIJELO POLJE - rješenja o izvršenju Iv.br.1081/2019 od 14.11.2019.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „DŽIS“ – BIJELO POLJE, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, dana 27.01.2020. godine.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JZU OPŠTA BOLNICA KOTOR .Njegoševa bb-Kotor,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI POTROŠNOG MATERIJALA IZ OBLASTI LABORATORIJEHORMONI I SPECIFIČNI MARKERI , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21.666,00€ Tenderska dokumentacija broj 1-02-003 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.01.2020.godine. Lice za davanje informacija Ivanović Mirjana, telefon 032/325-405, e-mail : mirjana.obk@t-com.me.

Na osnovu člana 36, stav 1 Pravilnika o uređivanju postupaka nabavki roba, usluga i radova u Hotelskoj grupi „Budvanska rivijera” (Broj 02-4884/2 od 19.09.2017. godine) naručilac Hotelska grupa „Budvanska rivijera” a.d.

Budva, Trg Slobode 1 , Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Usluga štampanja, po partijama ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 34.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 04/1-269 objavljena je na web adresi www.hgbudvanskarivijera.com, dana 31.01.2020. godine.

Lice za davanje informacija Vladimir Janjušević, telefon: 033/452-831, email: sektornabavke@budvanskarivijera. co.me.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 IZDAJEM dugoročno jednosoban konforan, namješten stan u Pržnu (preko puta restorana “Kod Kusta”) opština Budva. Više informacija zainteresovani mogu dobiti na Tel.069/ 030 - 390 2 PRODAJEM dvosoban stan 72 m2 plus 8 m2 podrum, četvrti sprat od ukupno pet ima lift.

Podgorica, ul. Vasa Raičkovića,

komplet renoviran, odličan 97.000 e.

Tel. 069/012- 301, 067 / 341- 134 3 PRODAJE se dvosoban stan u Bloku 5, zgrada pored OŠ „Štampar Makarije“. Površina stana 76 m2, deveti sprat. Stan je u izvornom stanju. Cijena 76.000 e.

Tel. 069/189 – 092, 067 / 297 - 163 4

RaZNo OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti.

Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Medicinski potrošni materijal za potrebe Centra za invanzivnu dijagnostiku i interventnu terapiju srca i krvnih sudova Klinike za bolesti srca – angio sala, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.855.764,11€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br.

2/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.

069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Suvlasniku Savović Maruška (obim prava ½ idealnog djela) iz Podgorice, Ljubović br. 8, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 03.12.2019. godine i dopis od 03.12.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića br. 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka medicinskog potrošnog materijala za endovaskularne procedure (neurohirurgija), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 551.990,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 4/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 6

Nabavka radioaktivnog materijala (Mo/Tc generatori) i „hladnih” kitova za nuklearnu medicinu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 68.820,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke 3/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

POVOLJNO prodajem korišćenu veš mašinu „Gorenje“ i korišćeni televizor 51 ekran.

Tel. 067/265-959 7

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

Nabavka medicinskog potrošnog materijala za potrebe hemodijalize, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 819.479,50€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke 5/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 31.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@ kccg.me.

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 1. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 1. februar 2020.

27

Наша вољена

Tužnog srca javljamo da je u 8. godini tragično preminula dana 31. januara 2020. godine naša draga

Дана 31. јануара 2020. изненада је преминула у 18. години

ВЕСНА КСЕНИЈА Ђурова КАЛУЂЕРОВИЋ

Много боли ова година без тебе. Још увијек не вјерујемо да ниси са нама. Прижељкујемо да те чујемо и видимо твој топли и искрени осмијех.

Lea Mladena Kovačević Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 1. februara 2020. od 13 do 16 časova i 2. februara 2010. godine od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćene porodice KOvačević i ćulafić

Твоји: МИЛИЈАНА и ДРАГАН Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 31. јануара од 14 до 16 часова и 1. и 2. фебруара до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити 2. фебруара у 14 часова на Новом гробљу под Требјесом.

34 Obavještavamo vas da je 31. januara 2020. godine u 88. godini, preminuo

Ожалошћени: мајка ДАНИЦА, отац ЂУРО, брат ЈАКОВ, сестре МИЛИЦА, ЉУБИЦА и АНИТА, баба, стриц, ујак, тетке, браћа од стричева и тетака и остала породица КАЛУЂЕРОВИЋ и АНЂЕЛИЋ 16 Posljednji pozdrav bratu i ujaku

veLiMiR Milisavov BULaTović

Porodica preminulog će primati saučešće 1. februara 2020. godine od 12 do 15 časova i 2. februara 2020. godine od 12 do 15 časova na gradskom groblju čepurci, kada će se i obaviti sahrana.

BoRiSLavU MiJovićU Ožalošćeni: supruga GRaNiCa, sinovi RaDOJe i SveTOZaR, kćerka NaDa, brat DRaGiŠa, sestra RaDMila, snahe SaNJa i DaNiJela, bratanić DeJaN, unuci MaRKO, NiKOla, DaNilO, vlaDe, NiKOla i unuka MileNa Porodica leKa PeRKOvića iz Mičigena SaD, sestra MilOSava, sestričići aNTO - TONi sa familijom, RaŠKO sa familijom, aNDRiJa i MaRJaN

35

Dana 31. januara 2020. u 75. godini, poslije teže bolesti, preminula je naša draga

29

Dana 31. januara 2020. poslije duge i teške bolesti, umro je u 70. godini naš dragi

SLoBoDaNKa Mirkova MUMiN rođena Prodanović

MiLaN Radojev vUKović Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 1. februara od 12 do 16 časova i 2. februara od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana u 16 časova na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga DRaGiCa, sinovi vaSKO, RaJKO i viDOJe, kćerka veSNa, braća iliJa, JOvaN i MaRKO, brat od strica ZORaN, snahe aNa, STaNe, MiRa, flORiNDa i SlaĐaNa, tetka Mileva, ujna aNĐeliJa, unučad, sinovične, sinovac, sestre od strica, braća i sestra od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 1. februara od 11 do 16 časova i 2. februara od 11 do 13.30 časova, kada krećemo za Dragovu luku, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: suprug MiRKO, sinovi PReDRaG i vOJiN, kćerka NaDa, brat OSTOJa, sestre ĐuKa, aNĐa i MiliCa, snahe MaRiJa i ZORKa, đeveri MiluN, GOJKO i velJKO, jetrve DRaGiNJa i JelKa, zaova DRaGiNJa, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina MuMiN i PRODaNOvić 32 Навршава се четрдесет дана од смрти моје мајке

31

ВЈЕРЕ ВУКОВИЋ Дани пуни туге и сјете. Била си највећи ослонац и луча мог живота. Нека ти душа почива у миру, поносита Црногорко. Твој БОБО са породицом 33

28

Oglasi i obavještenja

Subota, 1. februar 2020.

Dana 2. februara 2020. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog i nezaboravnog

Дванаест година прође од смрти наше дивне и вољене

Са осјећањем бола и туге обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 30. јануара 2020. у 8.50 часова, послије дуже болести у 30. години, преминуо наш драги и вољени

ЗОРИЦЕ Борове ВУЈАЧИЋ рођене Ковачевић

DRAGUTINA Stevovog FILIPOVIĆA НИКОЛА Шпиров РАДОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели на Савини у Херцег Новом, 1. фебруара, субота, од 11 до 17 часова и 2. фебруара, недјеља, од 10 до 14.30 часова, када погребна поворка креће за Крушевице гдје ће се код цркве Св. Николе обавити сахрана.

Ponosni smo na tvoj častan i pošten život. Bio si ponos bratstva Filipovića. Nećemo te nikada zaboraviti. Ostaćeš u našim mislima vječno da živiš.

Tvoji sinovci: BRANISLAV, DANILO i ČEDO sa porodicama Ожалошћени: отац ШПИРО, мајка МИРЈАНА, брат НЕНАД, тетка ЉУБИЦА, ујак МИЛИНКО са породицом и остала родбина

Зоре, тешко је наћи неке нове, другачије ријечи, којима би се опет опростили од тебе кроз још једну читуљу у новинама. Тужни смо Зоре за тобом, а тугу није лако ријечима исказати. Нашла је туга своје мјесто у срцу, боли и није се лако борити са њом. Болно нас подсјећа на твоју дугу и исцрпљујућу борбу са опаком болешћу коју си тешко, али достојанствено водила, а ми смо те пратили и надали се немогућем. Колико смо само изгубили твојим одласком. Недостајеш нам као и првог дана. Била си ослонац цијеле породице коју си истински и несебично вољела, а ми смо те обожавали. Хвала ти на свему. Хвала ти за љубав, бригу и пажњу коју си несебично, онако како си само ти умјела, пружала свима нама. Хвала ти на твојој доброти, људскости и љепоти која ће заувијек остати непоновљива. Пуно те волимо и тугујемо за тобом занавијек. Твоја неутјешна ПОРОДИЦА

9

12

Tužnim srcem javljamo da je 31. januara 2020. godine, iznenada preminuo u 76. godini, naš voljeni

Voljenom bratu

19 Болно сјећање на наше драге

DRAGU FILIPOVIĆU SLOBODAN Blažov MIJANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima, 1. februara od 10 do 16 časova i 2. februara od 9 do 12 časova, kada pogrebna povorka kreće ka kapeli na Novom groblju na Cetinju, gdje će se primati saučešće do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Otišao si tiho, bez pozdrava.

Ostaju nam snažne uspomene koje čine da vječno živiš u svakoj našoj priči.

Tužan je ovaj pozdrav koji ne možeš čuti. Riječi je malo da bi izrazile bol i tugu koju osjećamo za tobom.

КОМНЕН КАСАЛИЦА

ЗОРКА К. КАСАЛИЦА

БЛАГОЈЕ К. КАСАЛИЦА

ДРАГОЈЕ К. КАСАЛИЦА

1981–2020.

1992–2020.

Sestre ZLATE i ZORE sa porodicama 28 Otišao je moj voljeni ujak

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi VIDOJE i PREDRAG, brat RAJKO, sinovci VELIBOR i VLADIMIR, snahe KSENIJA, DANIJELA, ZORKA, MIRJANA i DESANKA, sinovica MARIJANA, unuka VANJA i ostala mnogobrojna rodbina

1998–2020.

17

DRAGO FILIPOVIĆ kapetan u penziji

POMENI

Све године и дани који су прошли нијесу умањили бол за вама. За утјеху нам остаје сјећање на ваш частан и достојанствен живот.

Dobrota tvoga srca, toplina tvoje plemenite duše, riječi pune ljubavi, ostaće u trajnom sjećanju.

27

Godina je od smrti našeg dragog

Sestrična SLAVICA BULATOVIĆ sa porodicom

Godina je otkako nije sa nama naš jedini i voljeni

2018–2020.

ГРОЗДАНА и МИРО са породицом 1 Prošla je godina od kada nas je zauvijek ostavio naš drug

MILISAVA – MIJA PAVIĆEVIĆA Tvojim odlaskom izgubili smo veliki oslonac i podršku.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

U nedelju, 2. februara 2020. u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

PORODICA 4

DRAGAN PEJOVIĆ

RANKO JOVOVIĆ

Nemjerljiva je tuga i nedostajanje, dragi Koki... i ničim se ne može ispuniti.

Ljubav nam daje snagu da nastavimo dalje, a boli svaki uzdah. Živiš u našim srcima, mislima i sjećanjima, zauvijek…

Nedostaju nam njegov osmijeh, optimizam i svakodnevna druženja. Zauvijek ostaje u našim srcima uz veliku zahvalnost za iskreno prijateljstvo.

Godina je od smrti našeg đeda

14

13

GILE Vole te,

BRANKO i GORAN – KIJO

Tvoje SLAVICA i JADRANKA

Deset godina je od smrti našeg dragog đeda i svekra

Navršava se godina od smrti drage majke i tašte

SVETOZARA Damjanovog MILJANIĆA

ZORKE Todorove ŠEKARIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

MIJA Ljubav ne umire. Zauvijek u srcu.

Zauvijek u nama.

tvoje ANA i VJERA Tvoji: MILICA, RADE i VLADO 30

3

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo uspomene na tebe.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Vrijeme koje prolazi ne može ispuniti prazninu koju si ostavila svojim odlaskom, počivaj u miru, plemenita dušo.

U nedjelju, 2. februara 2020. u 10 časova uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Ćerka NEVENKA i zet MIŠO ĐUKANOVIĆ

Tvoji: DADO, JELENA i KOVA 26

VOJISLAVE – BEBE Ranove ŠĆEPANOVIĆ

8

Tvoji NAJMILIJI 15

Oglasi i obavještenja

Subota, 1. februar 2020.

Dana 1. februara navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš voljeni

Dana 1. februara 2020. navršava se šest godina od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, svekar, đed i prađed

29

Navršava se 40 dana od smrti moje supruge

MARKO Mitrov BOJANIĆ

VASILIJE Kažu proći će, manje boleće...

Kažu! Ali, ne prolazi. Prolaze dani, prolazi život, ali ne prolazi bol, nedostajanje i uspomene.

U našim srcima sve je ostalo isto, ništa se nije promijenilo. Još si tu, još te čekamo. Ne postoji vrijeme koje može iz snova ukloniti ono što noću srce sanja.

Počivaj u miru, voljeni naš.

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam pružio. Velika je praznina od kada nijesi sa nama, ali ljubav prema tebi je jača od zaborava.

VJERE VUKOVIĆ

Tvoja PORODICA 11 Kažu mi da vrijeme ublažava bol, ali to nije tako. Bol je svakim danom sve veća i teža. Kuća mi je bez tebe prazna, tuga za tobom ubija, jer ti si mi bila sve najljepše u mom životu.

Draga sestro

Beskrajno te vole: stric OGNJEN, baba LJILJANA i đed MARJAN

Tvoj suprug MAJSKI

VJERA 5

Ne postoje riječi koje mogu opisati tugu i bol za tobom. Neka moje suze i tuga budu molitva za tvoj vječni mir.

20 Četrdeset dana je od smrti moje majke

2. 2. 2016 – 2. 2. 2020.

Tvoj brat MIJO 23 Voljenoj sestri

VJERE VUKOVIĆ

dr ANKA Ljubomirova STANIŠIĆ VJERI Uvijek sa nama.

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav i sjećanje na tebe i tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Zar je tako brzo prošlo sve. Svuda si oko mene, čak jače nego ikad.

Razna pitanja i teške misli kroz glavu prolaze, ali vratim film u prošle dane, sjetim se tebe srećne, pa na kratko slažem sebe što da ti kažem i što da ponovim, a da ti to nijesi znala već.

Nedostaješ, tako mi nedostaješ. Šaljem ti sve poljupce ovog svijeta i puno, puno zagrljaja đe god da se nalaziš. Napokon si našla svoje vječno sklonište i mir.

Volim te, ti najbolje znaš koliko.

Zauvijek tvoj DADO LJUBO, IVA i MAŠA

Tvoja sestra BUBA sa porodicom 25

24 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

7

Navršava se 40 dana od smrti moje voljene babe

TUŽNO SJEĆANJE na našu

VJERE VUKOVIĆ DANILA – BRACA ŠARANOVIĆA RUŽICU KRIVOKAPIĆ

Baba, dani prolaze, a ti sve više nedostaješ. Svaki trenutak koji smo proveli zajedno, pamtiću zauvijek i čuvati te od zaborava.

Bila si posebna.

Dana 1. februara 2020. godine porodica će posjetiti njegov grob na Čepurcima.

Tvoj NIKOLA

Čuvamo uspomene.

21 Ožalošćeni: supruga BOŽANKA – NJANJA, sin ZORAN, kćerka ŽELJKA, snaha SLAVICA, unuci VUKAŠIN, ANA, NINO i ITANA

PORODICA

Četrdeset je dana od smrti moje majke

6 18

Dana 5. februara navršava se pola godine od smrti našeg

VJERE VUKOVIĆ

STJEPAN PAVLOVIĆ S ljubavlju!

VESELINA DUJOVIĆA

Tvoji: supruga IVANKA i kćerke LJILJANA i BILJANA 10

Velika praznina ostala je tvojim odlaskom.

U nedjelju, 2. februara u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.

Porodica DUJOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

2

Draga majko, dani idu, a bol sve veća. Teško se mirim sa istinom da te više nemam. Tvojim odlaskom izgubila sam veliki oslonac, sigurnost i toplinu.

Dok živim čuvaću uspomenu na tebe, na tvoj nezaboravan osmijeh, veliko srce, častan i čestit život i nestvarnu ljepotu kojom si zračila.

Tvoja TAMARA 22 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30

TV program

Subota, 1. februar 2020.

FILM

RTCG 1 20:55

RUKOMET (Ž)

RTCG 2 16:50

Liga šampiona Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Sifražetkinje

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Koncert 11:00 Naučno-obrazovni program 12:05 TV arhiv 13:00 Program za djecu 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Muzika 18:05 Strani dok. program 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s.

20:55 Sifražetkinje, film 22:15 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:15 Grad grijeha, film 00:50 TV arhiv, r.

01:40 Naučno-obrazovni program 02:30 Zapis, r.

03:00 Koncert



   TV PRVA

RTCG 2

06:30 07:00 07:30 10:00 11:30 13:00 13:30 15:15 16:50 18:30 19:30 20:10 21:00 22:30 23:00 23:30

01:00 02:30 03:15 04:00 04:30 05:10

Glas Amerike Koncert SPORT Dnevna soba, r Dnevna soba, r Muzika Mačak pod šljemom, r.

Strani dokumentarni program Rukomet (ž): Đer Budućnost, LŠ Dokumentarni program, r.

Dnevnik 2 Profil Sjećaš li se Doli Bel, film ABS Sportska subota Rukomet (ž): Đer Budućnost, LŠ Dnevna soba, r.

Profil, r.

Koncert Sportska subota Koncert Dokumentarni program

PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 07:30 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 13:00 Minut dva 13:05 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Paparaco lov, r.

15:00 Minut dva 15:05 Zadruga 16:00 Minut dva 16:05 Zadruga 17:30 Magazin in 19:00 Minut dva

Đer – Budućnost

19:02 Elif, s.

20:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga

04:00 06:00 06:45 09:00 09:15 10:00 10:30 12:00 12:30 15:30 17:00 18:00 19:00 19:30

Gosford park, r.

Urgentni centar, r.

Igra sudbine, r.

Jutarnji žurnal Mame, r.

Jutarnji žurnal Mame, s.

Auto moto šou Muzički program Motel Nana, film 60 min. sa Iris Stolice, r. Žurnal Svi putevi vode u Rim, film 21:00 Zvezde granda 00:30 Jednog lijepog dana, film 02:00 Motel Nana, r.

 07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00 19:35

07:00 07:35 07:45 08:40 09:55 10:50 11:00 13:22 15:00 15:20 16:15 18:00 18:30 20:15 22:00 00:36 03:00

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kapital, r.

Kefalica, r.

Zdravi sa dr.

Katarinom Bajec, r.

Supertalent, nastavak Vijesti Spertalent, r.

Vijesti Meteo Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s.

Gulperi, s.

Povratnik, film Borilački klub, film Pogodi ko, r.

RTV BUDVA

Muzički program Sesil i Pepo, s.

Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r.

Muzički program Polis Sportski program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Snovi, kuća, dom, r.

10:30 Protiv divljine, film 12:00 Vijesti 12:06 Magazin 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r.

15:40 Novine, r.

16:30 Vijesti 17:00 Dnevnica, r.

18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas 20:00 Poljubac kraj logorske vatre, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Gospodin Niko, film 01:10 Ešbi, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:30 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 22:00 01:00

Dječja TV Žikina šarenica, e.

Vikend film, r.

Igra i struktura, r.

Auto šop Neđelja u petak, r.

Dokumentarna serija Zvjezdice Magazin In Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Preživjeti Beograd, s.

Zadruga 3 Jelena, r.

17:00 19:00 19:30 20:00 20:15

Sutjeska, film Aktuelno Muzika 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Skrinja – Ljubo Ćupić Muzika Skrinja – Sava Kovacevic Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film

777

20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

Jutarnji program Boško Buha, film Muzika Servisne informacije Skrinja – Dušan Vukotić Ljepote i legend Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

20:30 20:45 21:15 21:30 21:45 22:00

Subota, 1. februar 2020.

Marketing

31

32

Marketing

Subota, 1. februar 2020.