Dnevni list Pobjeda 28.10.2019 by Pobjeda

AKTUELNO

RAZGOVOR: Profesor na Fakultetu za bezbjednost u Skoplju Židas Daskalovski

Proširenje na čekanju, trpi i Crna Gora

Izmjenama zakona predviđeno da se izjednače tarife komunalnih usluga za sve korisnike

Voda za građane će biti skuplja

STR. 2.

POVODI: Kakav je tretman neovlašćeno napravljenih fotografija i video-zapisa

STR. 5.

Nezakonito snimanje rijetko dođe do suda

STR. 9.

PRIMJERI: Inženjer Obrad Femić posvetio se poljoprivredi

Riješen slučaj smrti žene u bjelopoljskom naselju Rakonje

Od sela može da se živi

Rudović: Uskoro odluka o radu Odbora

STR. 10.

STR. 3.

Priznati onkolog iz Srbije o dostupnosti ljekova za kancer

Mijalković: Crnogorska lista znatno unaprijeđena STR. 7.

Rođaku ubili iz koristoljublja

STR. 8.

Američki predsjednik na konferenciji za novinare objavio podatke o akciji protiv El Bagdadija

Vođa Islamske države je mrtav

STR. 11.

Politika

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Profesor iz Skoplja Židas Daskalovski o posljedicama odlaganja integracija Sjeverne Makedonije na ostatak regiona

Proširenje na čekanju PODRORICA – Odlukom da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ponovo ne odredi datum početka pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, Evropski savjet poslao je jasnu poruku svim državama regiona, uključujući i Crnu Goru, da će se EU fokusirati na unutrašnju debatu oko reorganizacije bloka, pa tek onda posvetiti proširenju kao temi, smatra profesor političkih nauka na Fakultetu za bezbjednost Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“ u Skoplju Židas Daskalovski. - Poruka je da će se Evropska unija baviti isključivo sobom i da će se prvo fokusirati na unutrašnju debatu oko reorganizacije Unije, pa će se tek onda posvetiti proširenju. Poruka je i da će taj proces potrajati sve dok se ne nađe konsenzus oko pitanja proširenja. Poruka je loša i ne tiče se samo Makedonije i Albanije, nego i ostalih zemalja koje već pregovaraju poput Crne Gore i Srbije – rekao je Daskalovski u razgovoru za Pobjedu. Daskalovski podsjeća i kako je Sjeverna Makedonija do sada od Evropske komisije dobila deset preporuka za otpočinjanje pregovora, koje je Evropski savjet ignorisao. - U prošlosti je glavni problem bilo ime Makedonije. Aktuel-

Židas Daskalovski

na vlada je taj problem pod znacima navoda riješila. Ako se pitamo zašto se ne otvaraju pregovori? U zemlji postoje ozbiljni problemi sa unutrašnjom demokratijom i korupcijom na visokom nivou. Tako da, ako se traže izgovori, izgovori su validni i postoje. Ali računajući to da je Makedonija već deset puta imala pozitivne

Poruka je loša i ne tiče se samo Makedonije i Albanije, već i ostalih zemalja koje već pregovaraju poput Crne Gore i Srbije – rekao je Daskalovski u razgovoru za Pobjedu preporuke EK za otpočinjanje pregovora, svi su očekivali da će to da se desi. Nije se desilo, a razlog za to je unutrašnja debata oko budućnosti Unije, posebno imajući u vidu Bregzit, ali i to kakav će biti odnos snaga u Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji – kaže Daskalovski. Dodaje i kako budućnost Evro-

pe u ovom trenutku „teško da bilo ko može predvidjeti, ali i podsjeća da se na minulim izborima za Evropski parlament vidjelo da postoje dvije verzije Evrope u budućnosti“. - Jedna ide u pravcu federacije i čvršćeg udruživanja nacionalnih država, dok je druga stvaranje unije nacionalnih država gdje je suverenitet na

nivou nacionalnih država. To je ona vizija Salvinija i suverenista koji su imali dobar rezultat na izborima. Kada Velika Britanija izađe iz bloka, ukoliko do toga uopšte i dođe, glavna debata unutar EU će biti u kom pravcu treba da se razvijaju odnosi zemalja i kohezija same EU – smatra Daskalovski.

Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, ističe kako njegova zemlja nema alternativu. - Makedonija je u posljednjih nekoliko godina vrlo jasno koračala putem evropskih integracija i prosto je nemoguće da se sada napravi zaokret u smislu da se integracije zapostave – zaključio je Daskalovski. Đurđica ĆORIĆ

Politika

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Neđeljko Rudović očekuje ponovno mijenjanje odluke o formiranju tog tijela

Produženje roka za rad Odbora uskoro Utvrđuju kandidate na dnevnom redu za predsjednika, Sa jedne od ranijih sjednica

Sjednica Glavnog odbora DPS zakazana za srijedu

zamjenika, novi program i Statut

PODGORICA - Sjednica Glavnog odbora Demokratske partije socijalista na kojoj će biti utvrđeni kandidati za predsjednika, zamjenika predsjednika kao i novi stranački program i Statut zakazana je za srijedu 30. novembra, saznaje portal Pobjeda. Sve opštinske organizacije za predsjednika DPS-a su na svojim organima predložile aktuelnog lidera Mila Đukanovića, a za zamjenika predsjednika Duška Markovića. U predloženom dnevnom redu GO DPS-a, u koji je Portal Pobjede imao uvid, navodi se da će biti razmatrane aktivnosti u susret predstojećem Kongresu, utvrđen dnevni red Kongresa, donešene odluke o broju, strukturi i načinu izbora organa DPS-a Crne Gora , kao i donešen prijedlog novog stranačkog programa i Statut. Kako je Pobjeda prva objavila, DPS će se u novom političkom programu zalagati za obnovu Crnogorske pravoslavne crkve. - Radićemo na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve, kao neodvojivog dijela crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Naša je dodatna obaveza snaženje crnogorskog nacionalnog identiteta, koji je najviše na udaru onih koji svojim paternalističkim pristupima i negacijom crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta suštinski negiraju potrebu postojanja Crne Gore - navodi se u dokumentu u dijelu identiteta koji će biti usvojen na Kongresu. U pitanju je značajna izmjena političkog programa DPS-a kada je u pitanju odnos te stranke prema crkvenom pitanju, imajući u vidu da su na prošlom kongresu u svom političkom programu zapisali da se zalažu za jednu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Izmjena ima i u novom Statutu jer po novom prijedlogu svi predsjednici opštinskih odbora moraju biti profesionalci. DPS će imati i dalje organizaciju žena i mladih kao i Politički savjet koji tokom prošlog mandata Glavnog odbora zbog situacije sa Svetozarom Marovićem nije konstituisan. Kongres DPS-a R. P. biće održan 30. novembra.

Svi opozicioni subjekti saglasni su da je bojkot izbora krajnja mjera ako vlast ne bude htjela dogovor – kaže Neđeljko Rudović PODGORICA – Očekujem da će rok za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji ističe 15. novembra, biti produžen i da će takva odluka uskoro biti na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Neđeljko Rudović, član tog tijela i nezavisni poslanik. POBJEDA: DPS je jasno rekla da neće tehničku vladu. Što će opozicija preduzeti, ako bude odbijen i formalni prijedlog za tehničku vladu koji ste najavili da ćete dostaviti Odboru? RUDOVIĆ: DPS je govorila i da neće da razgovara o tehničkoj vladi, pa se povukla i pristala da to bude na dnevnom redu pregovora. Ovdje nije riječ o inatu ili nadgornjavanju, nego o potrebi da zajedno nađemo rješenje za stabilizaciju političkih prilika u Crnoj Gori. To je u interesu svih, jer jedino tada, ko god bude na vlasti, može da se posveti prioritetima. A prvi prioritet je snaženje ekonomije. To nije moguće bez vladavine prava, odnosno konzistentnog i pravičnog pristupa u obračunu sa kriminalom i visokom korupcijom. Bez snaženja ekonomije nema prave socijalne politike, nema smanjenja deficita, nema budućnosti... Ima samo nastavka šminkanja i poniženja drža-

Neđeljko Rudović

ve koju neko nepovratno želi da pretvori u svoj posjed, a sve nas postepeno, uključujući i one koji podržavaju ovakav sistem, u svoje nadničare. Zašto niko razuman nema povjerenja da DPS želi i može iskreno sprovesti eventualni dogovor o slobodnim izborima? Samo pogledajmo gdje su danas akteri afere ,,snimak“. Svi su nagrađeni, postali su čak senatori. Gdje je danas Slavoljub Stijepović? Prvi je saradnik šefa države. I trebalo bi da vjerujemo da će on i svi ostali poput njega da organizuju fer izbore?

POBJEDA: DF je trajno napustio Odbor. Hoće li opozicija popuniti tri njihova mjesta? RUDOVIĆ: To nije opcija. Svako nosi odgovornost za svoje odluke. Meni se čini da je dužnost svih nas da učinimo sve što možemo da dobijemo prihvatljive izbore. U suprotnom, ambijent će ostati isti, što je upravo ono što DPS priželjkuje. Oni nijesu ušli u dijalog jer žele slobodne izbore, nego zato što su na to primorani od međunarodnog faktora. POBJEDA: Jedan od lidera DF-a Milan Knežević pozvao je opozicione članove

Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva da napuste to tijelo. Kakav je Vaš odgovor i kako komentarišete pozive dijela opozicije na bojkot narednih izbora? RUDOVIĆ: Svi opozicioni subjekti saglasni su da je bojkot izbora krajnja mjera ako vlast ne bude htjela dogovor. A najlakše je napustiti dijalog. Najlakše je napustiti ili pozivati na bojkot. Ko će i da li će iko preuzeti odgovornost ako izađe na izbore, pa još i ako ti izbori budu organizovani po sadašnjem pravilima, u režiji DPS? Kada neko takav, ko razumije da politika podrazumijeva odgovornost i to praktikuje, bude predlagač bilo kakvih inicijativa, onda smo svi dužni da se prema njima odnesemo sa pažnjom. POBJEDA: Koordinator ste Radnim odborom 4 koji se bavi medijskim zakonima. Kada ćete završiti nacrte zakona? RUDOVIĆ: Prve verzije su već pripremljene. Sad idemo u drugi krug usaglašavanja. POBJEDA: Propisano je da Odbor predlaže zakone o medijima uz analizu seta medijskih zakona, sa eventualnim izmjenama i dopunama. Ranije, prije posljednje izmjene odluke, Odbor je imao pravo samo da razmatra nacrt. Da li je to korak unazad za slobodu medija, kada političari diktiraju pravila? RUDOVIĆ: Dobar dio političara bi uvijek da se miješa u sve od čega će sjutra zavisiti njihova pozicija. Moja namjera je da obezbijedimo novinarima ambijent da svoj posao rade u skladu sa svojom profesionalnom savješću i da Javni servis ne bude više pod šapom bilo čije politike. I. KOPRIVICA

Istoričar Milivoj Bešlin o političkim prilikama na Balkanu

Nacionalizam jeste prepreka u pridruživanju Uniji PODGORICA - U državama bivše Jugoslavije malo se uradilo na suočavanju sa prošlošću i pomirenju, a trendovi posljednjih godina sasvim su suprotni, upozorio je istoričar Milivoj Bešlin. On je rekao da se vraćanjem ,,presvučenih“ radikala na vlast u Srbiji, krenulo sa otvorenom rehabilitacijom ratnih zločina i onih koji su bili učesnici u ratovima 90-ih godina i da situacija nije drugačija ni u Hrvatskoj ni Bosni i Hercegovini. - Ako je bilo poslije 2000. godi-

ne govora o suočavanju sa prošlošću i kritičkim otklonu prema ratnim zločinima i vrijednostima koje su dovele do njih, današnji trend je suprotan - kazao je Bešlin agenciji Mina. On je rekao da je trend u današnjim društvima reafirmacija vrijednosti koje su dovele do rata i rehabilitacija ratnih zločinaca. - Plašim se da od samog rata nijesmo bili tako daleko od bilo kakvog suočavanja sa prošlošću - kazao je Bešlin. On smatra da se nacionalistička retorika na prostoru bivše Ju-

goslavije pojačava jer sam nacionalizam nije nestao kao vladajuća ideološka paradigma i kao ključna legitimacijska forma. Ne treba se žaliti na retoriku jer ona samo oslikava realno stanje država na Balkanu, jer su sve one sa izuzetkom Crne Gore i djelimično Sjeverne Makedonije, zemlje koje su utemeljene ključno na nacionalizmu kao dominantnoj legitimacijskoj osnovi i vladajućoj ideologiji - ocijenio je Bešlin. On je rekao da su u Srbiji, Hrvatskoj i BiH na vlasti ratne stranke, odnosno ratne poli-

tičke strukture koje su ulazili u ratove i dalje insistiraju na tim vrijednostima. On je ocijenio da je veliki dio Evrope, prije svega centralna i istočna, obuhvaćen talasom nacionalizma, ksenofobije, mržnje i populizma. - Nacionalizam je važan agens, jer zbog njegovog postojanja i snage ne dolaze na red prava pitanja koja bi nas približila Evropi. To su modernizacija, reforma društva i rad na pravnoj državi - kazao je Bešlin. On je ocijenio da su sve te stvari stavljene sa strane i da se čeka dok se ne riješe vječita naci-

Milivoj Bešlin

onalna pitanja koja se nikad nijesu ni riješila do kraja. - U tom posebnom smislu na-

cionalizam jeste prepreka u pridruživanju EU - rekao je Bešlin. R. P.

Ekonomija

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Uspješna akcija Elektroprivrede

Dug domaćinstava smanjen za oko 22,5 miliona eura Zgrada Elektroprivrede

Stručnjaci obilaze gradilište

Učesnici Trećih dana elektro inženjera Crne Gore posjetili auto-put PODGORICA – Na prioritetnoj dionici i mostu Moračice izvode se kvalitetni radovi, a zahtjevno gradilište autoputa je uredno i impresivno, ocijenili su učesnici Trećih dana elektro inženjera Crne Gore, nakon organizovane posjete toj dionici. Predsjednik Strukovne komore elektro inženjera Željko Maraš obrazložio je da je posjeta upriličena kako bi kolegama iz regiona, u čijim državama su već realizovani slični projekti, pokazali kako izgleda gradilište na prvom potezu auto-puta koji je zahtjevan za izgradnju. - Inženjeri su, kako smo stekli utisak tokom razgovora, oduševljeni onim što su vidjeli i odvijanjem radova, gdje je više od 50 odsto dionice pokriveno tunelima i mostovima, a poseban utisak ostavio je most Moračica - rekao je Maraš, a saopštava Info biro. Ono što je posebno važno, kako je naglasio Maraš, je što je jedan broj elektro inženjera radno angažovan kroz razne faze izgradnje te dionice. - Do sada nijesmo imali priliku da učestvujemo u izgradnji ovakvih objekata, nego sličnim, mnogo manjeg obima i manjeg kapaciteta, ali ovo je prilika i za nas, i za inženjere ostalih struka, da iskustva koja ovdje steknemo, u nekom da-

Što prije graditi dionice ka Beogradu i Baru ljem radu koristimo na izgradnji nekih sljedećih poteza auto-puta - rekao je Maraš. Predsjednik Hrvatske komore elektro inženjera Živko Radović ocijenio je da je vidljivo da je riječ o urednom gradilištu na kom se izvode kvalitetni radovi. - Ovo izgleda impresivno i moram priznati da sam bio oduševljen kada se u Hrvatskoj gradio Maslinički most, tunel Kapela, a vidim i sa kojim entuzijazmom i oduševljenjem kolege iz Crne Gore čekuju da se projekat završi - rekao je Radović. Auto-put će, kako je ocijenio, donijeti prosperitet, jednu drugu dimenziju građanima. - To treba pozdraviti i težiti da

se dionica što prije nastavi. Da se nastave radovi prema Beogradu i Baru i da se Crna Gora poveže. Nadam se da ćete nam se pridružiti što prije u EU - rekao je Radović. On je naglasio da kineska kompanija CRBC u Hrvatskoj radi Pelješki most i da u njihovoj javnosti to djeluje kao jako dobar potez, i da će, kako sada stoje stvari, oni taj posao odraditi na vrijeme. Član Inženjerske komore Srbije Mile Karović rekao je da kompanija CRBC realizuje nekoliko velikih projekata i u Srbiji. - Mi smo u Srbiji veoma zadovoljni sa kineskim partnerima, jer vrijedno rade i ispunjavaju rokove. Gradnja auto-puta ve-

oma je važna za povezivanje dvije zemlje i jako je bitno da se ovo što prije završi i da ljudi konačno počnu bezbjedno putovati do mora - naveo je Karović. On je ocijenio da gradilište izgleda impresivno, naročito most Moračica i dodao da se takvi mostovi i u svijetu rijetko prave. - Ovaj most bi mogao da poredim sa Grdeličkom klisurom, samo što mislim da je ovaj još bolji - rekao je Karović i dodao da je kvalitet gradnje na najvećem nivou i da su na izgradnji angažovani kvalitetni stručnjaci. Treći dani elektro inženjera Crne Gore održavaju se pod sloganom ,,Od ideje do realizaR.P. cije“.

PODGORICA - Dug domaćinstava za utrošenu električnu energiju, od kada je počela akcija Podijelimo teret, smanjen je za oko 22,5 miliona eura - saopšteno je iz Elektroprivrede. Iz EPCG su agenciji Mina biznis kazali da je svim dosadašnjim akcijama Podijelimo teret potpisano 85.240 sporazuma o izmirenju duga. - Neki kupci su po nekolika puta sklapali sporazum i nastavljali akciju, jer im je dug bio veći od 500 eura ili im je reaktiviran sporazum. Tačan broj domaćinstava, pojedinačno, koji su potpisali sporazum Podijelimo teret u svim dosadašnjim akcijama je 45.200 - objasnili su iz EPCG. EPCG je od oktobra pokrenula sedmi ciklus akcije Podijelimo teret, namijenjen svim kupcima iz kategorije domaćinstva koji duguju za utrošenu električnu energiju. Akciji se mogu priključiti kupci iz kategorije domaćinstva uz neophodan uslov da su izmirili posljednja tri računa ili imaju kumulativnu uplatu koja pokriva taj iznos. Domaćinstva koja se priključe akciji ,,Podijelimo teret 7“, stiču pravo na brojne povoljnosti koje podrazumijevaju otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama u iznosu od 20 eura, izuzeće od prinudnih metoda naplate dok se poštuje sporazum, kao i obustavu obračuna zatezne kamate. Maksimalni broj na koji se može potpisati sporazum su 22 rate. Iz EPCG su dodali da je projekat Podijelimo teret u dosadašnjim akcijama dao odlične rezultate i za kupce i za kompaniju. - Sami pokazatelji koji ukazuju na broj kupaca koji se odazvao svim dosadašnjim akcijama ukazuje na opravdanost njenog pokretanja. Takođe nam je zadovoljstvo da su kupci prepoznali motiv i želju EPCG da omogući kupcima da svoja dugovanja po osnovu računa za električnu energiju izmire na ovaj način - rekli su iz EPCG. Veliki broj kupaca postali su, nakon izmirenje duga, redovne platiše koji su sada članovi i Zlatnog tima i dobijaju popust od pet ili 13 odsto, kao i ostale benefite. - Tako da, sada već imamo oko 210.000 redovnih kupaca ili oko N.K. 60 odsto domaćinstava - zaključili su iz EPCG.

Prognoze međunarodnih finansijskih institucija i stručnjaka

PODGORICA - Međunarodne finansijske institucije i ekonomisti predviđaju da će svijet naredne godine pogoditi nova ekonomska kriza. Sagovornici Dnevnika, međutim ne očekuju izbijanje nove krize, ali ne spore da će doći do usporavanja ekonomskog rasta. Kako bi region dočekao spremno 2020. sagovornici TVCG poručuju da je potrebno da svaka od država iskoristi svoje privredne i investicione prednosti pogotovo u sektoru usluga. Bregzit, trgovinski rat Sjedinjenih Američkih Država, usporavanje evropske i kineske ekonomije, samo su neki od rizika, koji bi, kako navode međunarodne finansijske institucije, stručnjaci i zvaničnici mogli naredne godine dovesti do nove ekonomske krize. Iako ne spori da opasnosti ima, profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić smatra da se pesimistične prognoze koje se odnose na svjetsku ekonomiju, ipak, neće ostvariti. - U ekonomiji uvijek ima balona i sad ima, ali ni jedan za sada

ilustracija

Nema ekonomske krize, samo usporen rast

nije toliko značajan da bi mogao izazvati krizu sličnu 2008. Jedina ospasnost je iz politike, ali mislim da se tu glave hlade. Sad kada gledamo da li će biti krize ili usporavanja, predviđam da će biti usporavanja, jer jednostavno izvora rasta više nema - kaže Jurić. I privrednici regiona, okupljeni u Komori šest država Zapadnog Balkana, ne očekuju da se u

svijetu može ponoviti scenario iz 2008. kada je došlo do kraha svjetskih berzi, bankrota bankarskih i industrijskih giganata i otpuštanja desetina hiljada radnika. - Niko ne očekuje ono što se desilo 2008. godine da se razumijemo, ali ono što vidimo je da politike velikih igrača, trgovinski ratovi, zatvranje, izolacioni trendovi, kada je u pitanju trgo-

vina izazivaju usporavanje privreda na globalnom nivou - por u č u j e Ma r ko Č a d e ž , i z komorskog Investicionog foruma Zapadnog Balkana. Iako je prošlo deset godina od izbijanja krize koja je imala dalekosežnije posljedice od velike recesije 30-ih godina prošlog vijeka, jasno je kažu sagovornici TVCG da se svijet nije još potpuno oporavio.

Slično je i sa zemljama regiona. U većini njih, među kojima je i naša država, na snazi su i dalje mjere fiskalne konsolidacije, dok su porezi i javni dug na maksimumu. A, šta region može učiniti kako bi nove ekonomske udare spremnije dočekali? - Mislim da bi saradnja na ekonomsko političkom planu puno više dala ploda nego da čekamo genijalne politike i ideje i direk-

tive koje dolaze iz međunarodnih institucija. Moramo se više posvetiti sebi, slušati njih, ali gledati svoje specifičnosti i gledati kako iz naših specifičnih uslova krenuti prema njihovom razvoju - kaže profesor Jurić. Sudbina zemalja regiona u slučaju nove krize zavisiće i od ekonomske politike Evropske unije, jer nam je to ne samo spoljnopolitičko odredište već i najveće tržište. - Mi nismo ostrvo, bilo to Albanija, Crna Gora, Srbija, to je potpuno nevažno. Mislim da mi kao privreda brže rastemo, s obzirom na ono što se dešavalo posljednjih godina nego neke razvijenije privrede i da će se taj trend nastaviti. Ono što je zanimljivo je da usluge i izvoz usluga u svim našim zemljama u regionu raste i to je dobro, jer na neki način može da kompenzuje neke stvari kada je u pitanju usporavanje proizvodnje - zaključio je Čadež. Kada su u pitanju lične finansije, naši sagovornici građanima savjetuju da je pravo vrijeme za štednju, ali ne i za podizanja N.K. novih velikih kredita.

Ekonomija

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Izmjenama zakona predviđeno da se izjednače tarife komunalnih usluga za sve korisnike PODGORICA – Cijene vode i komunalija za domaćinstva u narednih pet godina će se postepeno povećavati da bi se izjednačile sa onima koje plaćaju pravna lica ili firme. To je predviđeno izmjenama zakona o komunalnim djelatnostima o kojemu bi poslanici trebalo da raspravljaju ovih dana. Sada je definitivno jasno da će se do izjednačavanja dolaziti ne snižavanjem cijena za firme, nego povećanjem za domaćinstva. Koliko povećanje cijena vode i komunalija čeka domaćinstva u narednih pet godina da bi se one na kraju izjednačile, ukoliko zakon bude usvojen u postojećoj formi, najbolje se vidi iz podatka da su cijene za firme u pojedinim opštinama i preko 400 posto veće od onih koje trenutno plaćaju domaćinstva.

U narednih pet godina cijena vode za građane će rasti

CIJENE

U Podgorici je, recimo, po posljednjim podacima koje su komunalna preduzeća dostavila RAE, cijena kubika vode za domaćinstva 38 centi a za firme 1,24 eura, na Cetinju 60 centi a za firme 2,44 eura, u Budvi 98 a za firme 1,96 eura, u Nikšiću 51 cent a za pravna lica 1,20 eura, u Beranama 22 centa a za firme 86 centi, u Rožajama 20 a za firme 77 centi, u Ulcinju 80 centi a 1,75 eura za firme, u Kotoru 1,03 a za pravna lica 2,03 eura, u Kolašinu 49 centi a za firme 1,47 eura, u Herceg Novom 85 centi a za firme 1,78 eura, u Tivtu 97 centi a za firme 1,94 eura, u Danilovgradu 57 centi a za preduzeća euro, Bijelom Polju 36 centi a za firme 1,26 eura, Mojkovcu 35 centi i za firme 1,25 eura, Plužinama 24 centa i za firme 1,25 eura, Žabljaku 38 centi a za firme 1,56 eura, Plavu 23 i 65 centi za firme, Gusinju 23 a za firme 65 centi, Andrijevici 21 cent a za firme 41 centi. Najjeftinija voda je u Šavniku - 12 centi kubik za građane a 50 centi za firme. Ovaj odnos cijena daje najbolji odgovor na pitanje kakvo se poskupljenje može očekivati. Doduše, predložene izmjene zakona definišu da po prvi put saglasnost na cijene komunalnih djelatnosti daje Regulator-

Predloženo je izjednačavanje cijena komunalnih djelatnosti ne snižavanjem za firme nego povećanjem tarife za građane. Koliki skok cijena se može očekivati vidi se, recimo, na primjeru Podgorice gdje je cijena kubika vode za domaćinstva 38 centi, a za firme 1,24 eura na agencija za energetiku - RAE. Tako da se ne isjključuje mogućnost da cijene za firme budu i malo manje od postojećih i da se na taj niži nivo usaglašava. Svi detalji biće uskoro poznati i regulisani ne samo kroz zakon nego i podzakonska akta koja treba da budu donesena nakon usvajanja zakona. U obrazloženju prijedloga zakona se podsjeća da je i važećim

zakonom bilo predviđeno izjednačavanje cijena vode i komunalija, a rok za to je istekao sredinom avgusta tekuće godine, ali se to nije dogodilo. Između ostalog i zbog bojazni da bi zbog toga opao i onako nizak nivo naplate usluga. Predlagači zakona su zato predložili izmjene koje definišu rok od pet godina za postepeno izjednačavanje, kako bi se, kako objašnjavaju, izbjegao cjenovni udar na domaćinstva. -Cijene su i dalje različite, za pravna i fizička lica, a jedan od glavnih razloga za to je i velika razlika pa bi u slučaju izjednačavanja za pravna i fizička lica, ako se uzme prosjek sadašnjih cijena, došlo do naglog skoka za građane. Posljedica bi mogla biti opadanje procenta naplate usluga, posebno kod siromaš-

Ministarstvo finansija: Intencija Vlade je da se cijene izjednače naniže, a ne naviše Iz Ministarstva finansija su u traženom mišljenju, upućenom krajem juna tekuće godine Ministarstvu turizma, na prijedlog izmjena zakona naveli da je opredjeljenje Vlade bilo usaglašavanje cijena naniže a ne naviše. Oni su istakli da će doći do povećanja cijena za građane. - Podsjećamo da je opredjeljenje Vlade u dijelu politike komunalnih usluga bilo usmjereno na izjednačavanje cijena koje plaćaju privatni sektor i građani. To je podrazumijevalo ujednačavanje cijena na niže, a ne na više kako je to predloženo izmjenama i dopunama ovog zakona - navodi se u mišljenju Ministarstva finansija. Iz ovog resora podsjećaju da je takvo opredjeljenje Vlade reflektovano i kroz donošenje zakona o administrativnim taksama i o lokalnim komunalnim taksama, gdje je ključni fokus prvenstveno bio na smanjenju taksi za postupanje države prema građanima. - Ovakvim mjerama vodilo se računa o stvaranju preduslova za povećanje standarda građana. Ističemo i da bi višestruko povećanje cijena komunainih usluga za fizička lica imalo direktan negatlvan uticaj na njihov standard - objašnjavaju iz Ministarstva. Iz ovog resora, zbog svega sugerišu da se razmotre sve mogućnosti i uloži dodatni napor na prevazilaženju problema u sektoru komunalnih djelatnosti, posebno u dijelu unapređenja naplate i povećanja efikasnosti pružaoca komunalnih usluga, kako bi se stvorio dodatan prostor za izjednačavanje cijena na nivou ne većem od postojećeg. -Na taj način dodatno bi se rasteretila privreda i u isto vrijeme standard građana održao na istom nivou - objašnjavaju iz Ministarstva finansija. Podsjećaju da bi primjena zakona podrazumijevala izdvajanje 140 hiljada eura iz budžeta koja su predviđena za rad RAE.

nih građana - navodi se u obrazloženju Ministarstva turizma. Iz ovog resora takođe navode da se ne može zanemariti da je sektor komunalnih djelatnosti opterećen nizom problema nedostatkom investicija, zastarjela komunalna infrastruktura i veliki tehniči gubici u mreži, nizak stepen naplate, ogromna potraživanja, neracionalnost i neefikasnost. Sve to, smatraju oni, ima uticaj na cijenu usluge, pa i nespremnost sektora za naglo izjednačavanje cijena. -Naglim izjednačavanjem cijena napravili bi udar na standard građana ali bi pao i nivo naplate, pa je zbog toga predložen rok od pet godina- objašnjavaju iz Ministarstva.

AMANDMANI

Skupštinski Odbor za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu i ekologiju je prije par dana podržao amandmane koje je prihvatio i ministar turizma Pavle Radulović pa su oni postali i sastavni dio zakona. Jednim od njih, kako se navodi u obrazloženju, dodatno se sprečava zloupotreba monopola od strane preduzeća komunalnih djelatnosti. Zakonom je propisano da vršilac regulisane komunalne djelatnosti- preduzeće utvrđuje prijedlog cijena za obavljanje komunalne djelatnosti. Saglasnost daje Regulatorna agencija za energetlku. Tako utvrden prijedlog cijena komunalno preduzeće dostavlja nadležnom opštinskom organu na saglasnost. -Postavilo se pitanje dodatne potrebe za sprečavanje zloupotrebe monopola preduzeća komunalne djelatnosti. Naime, postoji realna bojazan da komunalno preduzeće ne podnese

zahtjev za davanje saglasnosti na prijedlog cijena, opština ne da saglasnost na cijene ili iz drugog razloga ne dođe do utvrđivanja njihovog prijedloga. Kako bi se obezbijedila primjena zakonitih cijena u tom periodu, predloženo je da se utvrdi privremena cijena najduže za šest mjeseci - navodi se u obrazloženju amandmana.

Treba, kako je ocijenjeno, otvoriti i pitanje odgovornosti za takve situacije, pa se amandmanom predviđa da za nepodnošenje zahtjeva za davanje saglasnosti na prijedlog cijena usluga Agencija oduzima licence za obavljanje te djelatnosti. -U tom slučaju nadležni opštinski organ može razriješiti članove organa rukovođenja - pojašnjeno je u obrazloženju amandmana. Da li će u procesu usvajanja zakona u parlamentu biti promjena, brzo će se vidjeti. M.POPOVIĆ-MILOVIĆ

Gubitaši Cetinje, Plav, Pljevlja, Ulcinj, Žabljak Od 23 preduzeća iz komunalne djelatnosti pet je u prošloj godini ostvarilo gubitak - Cetinje, Plav, Pljevlja, Ulcinj, Žabljak. Ukupni gubitak bio je 1.438.950 eura i u odnosu na 2017. veći je 27 odstzo. -Ukupni neto kumulativni gubici iznose 12.492.742 eura i utiču na smanjenje njihovog kapitala. Ovi gubici nijesu pokriveni prihodima od pružanja usluga, odnosno donacijama opštine i manji su u odnosu na 2017. za 7,06 odsto - navedeno je u analizi RAE. Pored niza problema u preduzećima u komunalnoj djelatnosti je i to što iako obavljaju dvije ili više komunalnih djelatnosti, ne vode posebno knjigovodstvo što su obavezni po zakonu.

Društvo

Na svečanosti u vinskom podrumu Šipčanik uručena priznanja najboljim radnicima Pobjede

Nagrade za Žižić, Jovanović i Radulović

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Crnogorski pokret oštro reagovao na odluku Višeg tužilaštva u Podgorici

Draško Đuranović uručuje nagradu Mariji Žižić

PODGORICA - Nagrade najboljim radnicima Pobjede u protekloj godini uručene su u Vinskom podrumu Šipčanik gdje je u subotu održana svečanost povodom sedam i po decenija izlaženja lista. Za najboljeg novinara, odnosno novinarku, redakcije proglašena je urednica crne hronike Marija Žižić. Zdenka Jovanović nagrađena je za najbolju radnicu iz sektora štamparije i službe za nabavke, dok je nagradu iz službe opštih poslova dobila Željka Radulović, šefica marketinga Pobjede. Nagrađene je na svečanosti pozdravio i priznanja uručio direktor i glavni urednik Pobjede Draško Đuranović. R. P. BJELOPOLJCI SE BOJE ZARAZE: Ružne slike Lima

PODGORICA – Ako su pojedini državni tužioci poklonici Srpske pravoslavne crkve i Amfilohija Radovića, molimo ih da tu svoju privrženost ispoljavaju nakon radnog vremena, a da u toku radnog vremena štite zakone države Crne Gore – poručili su juče iz Crnogorskog pokreta, oštro reagujući na odluku višeg tužioca Miroslava Turkovića koji je, bez obrazloženja, odbio krivičnu prijavu ovog građanskog udruženja podnijetu protiv SPC zbog „divlje“ gradnje u porti Manastira Dajbabe, zaštićenog kulturnog dobra. - U ovom slučaju ne radi se o bezazlenom prestupu. Za krivično djelo oštećenja, uništenja kulturnog dobra, predviđena je kazna zatvorom od jedne do osam godina (član 253a, stav 1, Krivičnog zakonika Crne Gore) – podsjetili su oni.

NVO Euromost objavio nove snimke

Otpadne vode opet truju rijeku Lim PODGORICA - Aktivisti nevladine organizacije „Euromost“ juče su dronom snimili ispuštanje bijele tečnosti u Lim, na teritoriji bjelopoljske opštine i snimak objavili na svojoj Fejsbuk stranici. - Sve snimke ubuduće ćemo objavljivati uživo i u toku snimanja pozivaćemo sve inspekcije – poručili su oni i saopštili da su juče pozvali inspektora za vode Dragana Šekularca, kojem smo prijavili slučaj. O slučaju je, navode, obaviještena i komunalna policija opštine Bijelo Polje, kao i Sportsko ribolovno društvo „Sinjavac“, koji su „dalje postupili prema drugim inspekcijama i u sklopu svojih nadležnosti preuzeli dalje korake“. Objasnili su da su jučerašnju akciju osmislili nakon prijava ribolovaca od 19. oktobra koji su ih u ranim jutarnjim satima obavijestili da se na Limu pojavila bijela pjena u mjestu Kumanica. Ribolovci su im tada proslijedili fotografije, na kojima se vidi bijela pjena, zbog čega je ova NVO od juče pojačala kontrolu Lima, na mjestima za koja su sumnjali da se ispušta bijela nepoznata tečnost. - Nećemo odustati od zaštite ove rijeke i, kao što smo i obećali, štitićemo Lim i sa kopna i iz vazduha i sa rijeke – poručili su oni. Naglasili su da je Lim „u takvom stanju da zbog malog vodostaja i velikog broja kanalizacionih cijevi, koje se nalaze najviše u gradskom dijelu, može dovesti do epidemije zaraze“. Zbog svega toga obavijestili smo i lično predsjednika opštine Bijelo Polje Petra Smolovića, kao i sve opštinske službe, kako bi preduzeli neku akciju. - Svaka cijev visi zbog malog vodostaja i sve se kanalizacije zadržavaju na obali, posebno pored naseljenih mjesta, gdje se osjeća i nepodnošljiv miris – ističe se u saopštenju. Prema informacijama ove NVO, čak je 5.000 kanalizacionih izliva u Lim, a većina njih je u gradskom dijelu, „što ovu opštinu i njeno stanovništvo, zbog malog vodostaja i trenutnog vremena, može dovesti do zaraza velikih razmjera“. - Zato apel i opštinskim i državnim institucijama, preduzmite nešto da ne bi došlo do epidemije širih razmjera, vidite šta je činiti i da li ovakva situacija može dovesti do zaraze – poručili su iz „Euromosta“. K. K. Veliki pomor ribe u rijeci Lim desio se u septembru.

PRIJAVA Crnogorski pokret podnio je 30. maja 2018. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Srpske pravoslavne crkve - Mitropolije crnogorsko-primorske zbog krivičnog djela oštećenja kulturnog dobra, odnosno, navode oni u saopštenju, zbog gradnje objekta, bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture, u dvorištu Manastira Dajbabe, koji je zaštićen Zakonom o zaštiti kulturnih dobara kao kulturno dobro trajnog istorijskog, umjetničkog i arhitektonskog značaja. - Zakon štiti bez obzira u čijem je vlasništvu zaštićeno dobro - državnom ili privatnom – istakli su iz CP. U porti Manastira, kako su ranije objavili, SPC je sagradila spomen kapelu ruskoj carskoj porodici Romanov. Ističu da je Državnom tužilaštvu trebalo čitavih godinu i pet mjeseci da lakonski odgovori na njihovu tužbu.

Džomić inkorp pravnu katego sve crkveno v Jeste da smo kvalifikovani kao volovi, kopilad, lažni ljudi, ljudi bez stida, uz blagoslov crnogorskog tužilaštva, ali makar zaslužujemo trunku poštovanja od državnog organa kojeg svi plaćamo, a koji, izgleda, nije još izašao iz „vunenih“ vremena. A evo i zašto. U odgovoru državnog tužioca Miroslava Turkovića, koji nam je poslat tek 15. oktobra 2019, odbijeni smo bez ikakvog obrazloženja. Po sistemu – kuš stoko, to jest volovi – upozorili su iz Crnogorskog pokreta - A kako je odgovorilo, bolje da nije ni odgovaralo. Jeste da smo kvalifikovani kao volovi, kopilad, lažni ljudi, ljudi bez stida, uz blagoslov crnogorskog tužilaštva, ali makar zaslužujemo trunku poštovanja od državnog organa kojeg svi plaćamo, a koji, izgleda, nije još izašao iz „vunenih“ vremena. A evo i zašto. U odgovoru državnog tužioca Miroslava Turkovića, koji nam je poslat tek 15. oktobra 2019, odbijeni smo bez ikakvog obrazloženja. Po sistemu – kuš stoko, to jest volovi – piše u saopštenju. Podsjećaju da su uz prijavu dostavili i fotografije iz kojih se vidi da je unutar zidina Manastira Dajbabe podignut kičasti objekat koji nema nika-

kve veze sa arhitekturom ovih prostora, ali i da ima, navode oni, „u svim državama zemljine kugle nije moguće graditi bilo što unutar zaštićenog kulturnog dobra, posebno ne bez dozvole odgovarajućeg državnog organa“.

UNESCO - To čak i svaki vo zna. Na primjer, zbog divlje gradnje Unesko namjerava da izbriše srpske manastire, Sopoćane i Stari Ras, sa svoje liste, iako se objekti divlje gradnje nalaze stotinama metara udaljeni od njih. Zamislite samo što bi bilo da su građeni uz manastire? Ali, to u Srbiji vlast ne bi dozvolila da se radi sa manastirima iz XIII stoljeća! SPC u

Srbiji nijedan objekat pod zaštitom države niti obnavlja, niti vrši bilo kakve intervencije bez odgovarajućih dozvola i elaborata države! Zato u Crnoj Gori radi što joj je volja – naglašavaju iz Crnogorskog pokreta. Ako je Zakon izričit da je nedozvoljeno bilo kakvo oštećenje zaštićenog kulturnog dobra i ako propisuje način na koji se jedino može intervenisati na zaštićenom kulturnom dobru, navode oni i pitaju, zar je zaista teško utvrditi činjenice u ovom slučaju?! - Zar neko ko vrši funkciju državnog tužioca i ko bi trebalo da ima završen pravni fakultet ne zna da je dužan, prvo da poštuje zakon, a drugo da

Osnovan Sindikat komunalnih preduzeća Crne Gore

Branko Pejović predsjednik PODGORICA - Osnivačka skupština granskog Sindikata komunalnih preduzeća Crne Gore održana je juče u Baru, a za predsjednika te radničke organizacije izabran je inženjer šumarstva Branko Pejović - saopšteno je iz Unije slo-

bodnih sindikata (USSCG). Novoosnovani granski sindikat, kako su naveli, ukazao je povjerenje USSCG donošenjem odluke o udruživanju u ovu reprezentativnu nacionalnu sindikalnu centralu. Navodi se da su na Osnivačkoj

skupštini, pored Statuta, usvojeni programski ciljevi koji će biti vodilja rukovodstvu tog sindikata u njegovom budućem radu. Izabrani su i članovi Izvršnog odbora iz reda predsjednika sindikalnih organizacija - članica granskog sindikata, kao i članovi

Statutarnog i Nadzornog odbora. Kako su kazali iz USSCG, uoči održavanja Osnivačke skupštine, kroz projekat „Ujedinjeni možemo više - glas studentima, podrška radnicima“, Unija i nevladina organizacija Mladi Ro-

Društvo

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Spomen kapela Romanovima završena

Dva priznata onkologa, iz Srbije i Hrvatske, o dostupnosti ljekova

Mijalković: Crnogorska lista znatno unaprijeđena PODGORICA - Iako region Balkana zaostaje za Zapadnom Evropom u razvoju i unapređenju oblasti onkologije, situacija u pogledu dostupnosti ljekova potrebnih onkološkim pacijentima unazad nekoliko godina sve je bolja i na ovim prostorima - ističe za Pobjedu gastroenterolog-onkolog i predstavnik Republičke strukovne komisije za onkološke ljekove u Ministarstvu zdravlja Srbije Nenad Mijalković.

porirao novu oriju – da je vlasništvo SPC u odgovoru na podnijeti tužbeni zahtjev obrazloži razloge zašto smatra da zakon nije prekršen, u slučaju da je odbijen? Ili državni tužilac smatra da nijesmo vrijedni da nam obrazlaže išta – piše u saopštenju. Podsjećaju da su Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, gradnju u manastirskoj porti Manastira Dajbabe definisali kao nezakonitu i neprihvatljivu i konstatuju da ni ove dvije institucije „mora da nijesu dovoljan autoritet za pomenutog državnog tužioca“. Ukazuju i na činjenicu da su u prijavi tražili da se sudski utvrdi na osnovu kojih vlasničkih dokumenata je Manastir Dajbabe upisan na Mitropoliju crnogorsko-primorsku. - Valjda je Velibor Džomić inkorporirao novu pravnu kategoriju u pravosuđe Crne Gore da je sve crkveno – vlasništvo SPC? Najavljeno je usvajanje Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa se pitamo koje to pravosuđe će primjenjivati taj zakon ako nemaju elementarne predstave kako se utvrđuje vlasništvo nad nekretninama i pokretnim dobrima, kad tolerišu poklanjanje na bazi ničega, ili nečije

mi, kao partneri na projektu, realizovali su u petak i u subotu još dvije aktivnosti, prenijela je Mina. Jedna od aktivnosti je okrugli sto „Saradnjom do cilja“ koji je bio posvećen dijalogu sa predstavnicima menadžmenta komunalnih preduzeća u Crnoj Gori i opštinskim sekretarijatima nadležnim za tu oblast. - Što je bila prilika da kroz otvoren dijalog čujemo više o izazovima sa kojima se oba preduze-

samovolje, državne imovine organizaciji iz druge zemlje, koja čak nije ni registrovana u Crnoj Gori – ističu iz SPC.

POLITIČKI UTICAJI Zaključuju da je „odavno jasno da Državno tužilaštvo Crne Gore ima ozbiljne probleme i da ne vrši u potpunosti svoju funkciju na Ustavom propisan način“. - Veliki broj građana Crne Gore smatra da je ono pod političkim uticajem, a to nikako nije dobra percepcija za atmosferu poštovanja zakona i izbjegavanje nelegalnih aktivnosti. Selektivna pravda nije pravda i ona nije instrument odvraćanja od kriminalnih aktivnosti, već povod za koruptivne radnje. Mi, pak, nijesmo sigurni da se ne radi i o opstrukciji administracije u kojoj rade kadrovi iz devedesetih godina i koji još vode politiku iz tih vremena. Očigledno je da je u pravosuđu Crne Gore potrebno izvršiti lustraciju i, unutar samog pravosuđa, raščistiti sa kadrovima koji svoje odluke ne donose na zakonom propisan način i na neprikosnovenim činjenicama – zaključili su iz Crnogorskog pokreta. Pobjeda je u broju od subote,

ća susreću, naročito u pogledu ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja 27 pregovora sa Evropskom unijom – piše u saopštenju. Druga aktivnost se, kako se navodi, ticala edukativnog seminara za radnike komunalnih preduzeća i sindikalne predstavnike u preduzećima iz te djelatnosti, na kojem je posebna pažnja bila posvećena sindikalnim i radnim pravima zaposlenih u tim preduzećima.

26. oktobra, objavila da je Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu Crnogorskog pokreta podnijetu zbog „divlje“ gradnje u porti Manastira Dajbabe. Jedan od osnivača Crnogorskog pokreta Stevo Vučinić kazao je tada da su zapanjeni odlukom tužioca Turkovića i istakao da „je jasno da Tužilaštvo odbija da štiti državno dostojanstvo i teritoriju“. - To je nedvosmislena i jasna podrška anticrnogorskim političkim snagama iz opozicije, koje crnogorsku nezavisnost drže privremenim rješenjem, a crnogorski nacionalni i kulturni identitet smatraju komunističkom izmišljotinom – upozorio je on. Pobjeda je prva prošle godine izvijestila o nezakonitoj gradnji u Dajbabama, nakon čega je SPC pokrenula proceduru legalizacije spomen kapele ruskoj carskoj porodici Romanov. Iako objekat tada još nije bio završen, nijedna inspekcija nije se usudila da zaustavi radove i „pečatira“ gradilište, bez obzira na to što su imali precizan i kategoričan stav Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara da je narušeno kulturno dobro. K. K.

- Osim toga, seminar je bio prilika da učesnici razmijene iskustva i dobre prakse sa predstavnicima granskog sindikata javnih saobraćajnih i komunalnih djelatnosti „Nezavisnost“ Srbija - kazali su iz USSCG. Oni su podsjetili da projekat „Ujedinjeni možemo više - glas studentima, podrška radnicima“ finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. R. D.

On je bio gost četvrtog sastanka Udruženja onkologa Mediterana i Evropske škole onkologije u Crnoj Gori i treće konsenzus konferencije o dostupnosti i inovacijama u liječenju karcinoma u zemljama našeg regiona, čiji je domaćin ove godine bila Crna Gora.

LISTE

Rangirajući zemlje bivše SFRJ, on primjećuje da je situacija najbolja u Sloveniji gdje su, kako navodi, dostupni svi ljekovi koje poznaje i zapadno tržište. - Ako krenemo od Slovenije, oni imaju sve ljekove, ono što se registruje u Evropi to praktično odmah ide na listu u Sloveniji. Hrvatska je sada značajno unaprijedila listu, u posljednje dvije godine i oni su sada veoma blizu Slovenije, ali i Crna Gora. Mi u Srbiji se trudimo da unaprijedimo situaciju, ali zaostajemo za Slovenijom i Hrvatskom, Bosna i Hercegovina je u još nekoj lošijoj situaciji, kao i Makedonija i Albanija – naveo je Mijalković. On primjećuje da je lista ove grupe ljekova u Crnoj Gori dobra, te da, kako kaže, uključuje određene imunološke terapije kojima se mogu rješavati i pojedinačni slučajevi. On ocjenjuje da iza takvih pomaka

Nenad Mijalković

Damir Vrbanec

stoji volja Ministarstva da rješava onkološke slučajeve. - Jako mi je drago da je ovdje Ministarstvo shvatilo značaj onkologije. To su pacijenti koji imaju potrebu za najskupljim ljekovima i to samo država može da plati, ljudi ne mogu pojedinačno da kupe. I u Srbiji se nadamo da ćemo dobiti neka dodatna finansijska sredstva, pa da se pokriju svi inovativni ljekovi koje smo stavili na listu prioriteta – kazao je onkolog iz Srbije. Ističući da su regionalni sastanci onkologa dobra prilika da se dođe do rješenja koja će unaprijediti oblast onkologije ne samo u dijelu ljekova, već i tretmana i protokola, Mijalković naglašava da je oblast onkologije u svijetu u sferi medicine u samom vrhu.

mo, pokušavamo, ali dok ne bude odluka da onkologija mora biti na prvom mjestu do tada nema pravih pomaka. A u svijetu je onkologija hit – kazao je Mijalković. Navodeći da je incidenca i mortalitet kada su u pitanju onkološki pacijenti u Hrvatskoj znatno veća nego u Evropskoj uniji, specijalista internističke onkologije, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Puli Damir Vrbanec ističe da je dobar trend da se taj stepen smanjuje kada je u pitanju smrtnost u slučajevima kancera dojke. Kako primjećuje, značajnu ulogu u tom dijelu odigrali su programi prevencije, koji nažalost još nijesu na zadovoljavajućem nivou kada je u pitanju rak debelog crijeva. - Preventivne programe sprovodimo već nekoliko godina. Problem je bio što je u početku odziv bio prilično mali, osim za rak dojke, koji je sada zadovoljavajući negdje oko 65 do 70 odsto. Kolon je još relativno mali, pa smo u najnovijem krugu prevencije značajnije uključili ljekare opšte medicine jer su oni veoma bitni u cijeloj priči – navodi Vrbanec.

PREVENCIJA

- Ovo je i prilika da poručimo našim donosiocima odluka, da oni shvate koliko je bitno onkološkom pacijentu pružiti to što mu je u trenutku potrebno, ali na kraju se sve, nažalost, svede na političku odluku. Mi pokušavamo, pravimo liste prioriteta, pritiskamo i tu važnu ulogu treba da imaju i udruženja pacijenata. Oni moraju da pritisnu fond. Mi radi-

I. KRUNIĆ

Udruženje „Krstaš“ organizovalo tribinu u Lovćencu

Jedino umrežavanjem iseljenika moguće je da se sačuva identitet PODGORICA - Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ organizovalo je u Lovćencu još jednu tribinu o crnogorskom iseljeništvu, a tema je bila „Komparativni modeli organizovanja iseljeništva kroz istoriju i aktuelni izazovi crnogorskih zajednica u svijetu“. Tribina je održana u Crnogorskom kulturnom centru, a gost je bio publicista i istraživač Gordan Stojović, prvi ambasador Crne Gore u Argentini, Brazilu, Čileu i Urugvaju. Razgovor sa njim vodio je publicista i istraživač Nenad Stevović. Prema riječima Stojovića, svaki iseljenik bez obzira kojoj generaciji pripada, a koji državu Crnu Goru doživljava kao svoju zemlju porijekla, po standardima EU se smatra pripadnikom crnogorske iseljeničke populacije. Govoreći o organizacijama i istaknutim pojedincima u iseljeništvu između dva svjetska rata Stojović je istakao da je crnogorski emigrant u Sjedinjenim Američkim Državama Nikola Petanović u svojim tekstovima prije 90 godina pred-

Stojanović i Stevović na tribini u Lovćencu

vidio obnovu Crne Gore utemeljenu na zapadnim vrijednostima na kojima počiva današnja moderna demokratija. - Jedino umrežavanjem i stvaranjem institucija u iseljeništvu, organizacije koje okupljaju crnogorske iseljenike mogu doprinijeti zajedničkom radu na očuvanju osnovnih identitetskih karakteristika svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu – istakao je Gordan Stojović.

U ime organizatora Ljubomir Perović je Gordanu Stojoviću uručio zahvalnicu za doprinos očuvanju nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crnogoraca u Lovćencu. U sklopu izuzetno posjećene tribine održan je i kulturnoumjetnički program u kojem su učestvovali najmlađa pjevačka grupa CKPD „Princeza Ksenija“, recitatorka Jana Krivokapić, gitaristkinja Barbara Bede i voditeljka Isidora Ražnatović. N. K.

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Osumnjičenima za zločin u bjelopoljskom naselju Rakonje određeno zadržavanje do 72 sata

Rođaku ubili iz koristoljublja BIJELO POLJE – Damir Selimović (23) i Danko Božović (24) koji se ranije zvao Miloš Selimović, uhapšeni su juče zbog sumnje da su u naselju Rakonje iz koristoljublja ubili gluvonijemu rođaku Dragicu Selimović (55). Selimović i Božović se krivičnom prijavom terete da su počinili krivično djelo teško ubistvo iz koristoljublja. Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Jašar Selimović (30) za neprijavljivanja počinioca krivičnog djela i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Njima je nakon saslušanja kod tužioca određeno zadržavanje do 72 sata. Viši državni tužilac u Bijelom Polju portparol Hasan Lukač potvrdio je za Pobjedu da su koordiniranom akcijom uhapšene tri osobe. - Obaviješteni smo iz ustanove gdje je vršena obdukcija stradale žene da se radi o nasilnoj smrti. U konkretnom slučaju radi se o teškom ubistvu iz koristoljublja, jer je žena ubijena, a u prostoru gdje je živjela izvršena je premetačina u potrazi za novcem - kazao je Lukač.

Suprug ubijene u nevjerici što ga je zadesilo

Kuća gdje se dogodio zločin

Načelnik bjelopoljskog Centra bezbjednosti Miloš Bulatović, saopštio je da su intenzivnim i posvećenim radom službenika Uprave policije u kratkom roku rasvijetlili teško ubistvo. - Osumnjičeni su identifikovani istog dana, a u toku uviđaja izuzet je veći broj tragova, koji će biti predmet vještačenja. Tijelo

je po nalogu tužiteljke poslato na obdukciju i utvrđeno je da je smrt nasilno nastupila – saopštio je Bulatović. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, osumnjičeni su u policiji „djelimično priznali djelo“ braneći se da nijesu htjeli da ubiju svoju blisku srodnicu, već da su je samo udarili.

Ocjena sudskog vještaka Mirka Đurovića

Pravnici ne mogu predavati u auto-školama

PODGORICA – Predloženo rješenje da predavači u auto-školama mogu biti i diplomirani pravnici sa tri godine radnog iskustva u oblasti bezbjednosti saobraćaja, čista je improvizacija i devastacija struke, ocijenio je sudski vještak Mirko Đurović.

zbjednosti saobraćaja, sva njegova znanja iz ove oblasti svode se na eventualno pohađanje nastave u auto-školi - kazao je Đurović agenciji Mina. On smatra da tri godine radnog iskustva u oblasti saobraćaja „ne znače ništa, jer pravnik nije mogao raditi u oblasti bezbjednosti saobraćaja“.

Izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima predviđeno je da predavači u auto školama moraju imati VI nivo kvalifikacije obrazovanja - studijski program drumski saobraćaj ili pravne nauke i najmanje tri godine radnog iskustva u bezbjednosti saobraćaja. Đurović navodi da studijski program pravnih nauka nema nijednu odredbu koja se odnosi na pravila saobraćaja. -Pravnik nakon završetka studija iz oblasti prava ne zna nijedan saobraćajni znak niti bilo koje pravilo iz oblasti be-

-Uvođenje pravnika u oblast saobraćaja je čista improvizacija i devastacija struke, koristi se samo za zakonsko pokriće, a Pravila saobraćaja predaju razne zanatlije - rekao je Đurović. On je upitao kako pravnik može objasniti transmisiju motornog vozila, uređaje za upravljanje motornim vozilima, za kočenje i zaustavljanje, rad četvorotaktnog OTO motora, pravila saobraćaja na raskrsnicama, ili bilo koju stavku iz oblasti bezbjednosti saobraćaja. Pravnik ne može obavljati ni-

jednu struku koja nije u okviru studijskog programa pravnih nauka. Zamislite, kako bi pravnici statički projektovali zgradu, izvodili radove na građevinskim objektima, bavili se hirurgijom ili, recimo, obavljali veterinarske poslove- kazao je Đurović. On ističe da saobraćaj treba prepustiti stručnjacima iz oblasti saobraćaja. -U Crnoj Gori ima više od 50 stručnjaka (eksperata) iz ove oblasti, a ima ih još najmanje toliko, koji su angažovani na fakultetima, u transportnim organizacijama, osiguravajućim zavodima - rekao je Đurović. Prema njegovim riječima, ima ih u svim gradovima, gdje rade auto-škole, treba im samo omogućiti da rade svoj posao. - Zato nema potrebe da se tu petlja nijedna struka koja kroz svoj studijski program nije izučavala ovu oblast - ocijenio R. P. je Đurović.

Kako saznajemo, motiv ubistva je novac jer su znali da je u prostoru gdje je živjela sa suprugom i kćerkom imala nekoliko hiljada eura, a pominje se cifra oko 5.000. Dragica Selimović pronađena je u subotu bez znakova života u svojoj kući, u naselju Rakonje u B.Č. Bijelom Polju.

Nenad Selimović, suprug ubijene Dragice, u nevjerici je šta ga je snašlo. Još veće razočara nje je kako je kazao, to što je Damir Selimović jedan od egzekutora svirepog zločina, njegov sinovac. Nenad je ispričao za Pobjedu da je on prvi prijavio zločin. - U subotu sam bio na pijaci u Beranama i prodavao neku robu. Dragica je ostala u baraci sa našom usvojenom kćerkom koja je takođe gluvonijema. Pri dolasku ispred porodičnog doma, obuzela me neprijatna jeza - priča Nenad. Dodaje, da je torbu sa robom koju je vratio sa pijace ostavio ispred vrata, i ušao unutra. - Dragicu nijesam vidio i obuzela me jeza nakon što sam primijetio da je bila premetačina po prostoriji i izvrnuta tašna u kojoj sam držao novac. Radi se o svoti

Nenad Selimović

oko 5.000 eura koje sam pripremio za izgradnju grobnice u mjestu Božovića Polje, gdje se inače sahranjuju naši sunarodnici. Pozvao sam policiju koja je odmah došla na lice mjesta. U jednom dijelu prostorije pronašli su nepomično Dragičino tijelo, koje je bilo pokriveno nekom tkaninom ispričao je suprug ubijene.

Kriminolog Velimir Rakočević o aktivnostima Uprave policije PODGORICA - Preventivne policijske akcije, naročito kada je posrijedi redovno oduzimanje oružja, značajno doprinose smanjenom broju krivičnih djela – kazao je za Novu M kriminolog Velimir Rakočević. Poručuje da su vidni bolji rezultati policije u borbi protiv organizovanog kriminala, otkako je na čelu tog novoformiranog sektora dugogodišnji visoki službenik ANB-a i profesionalac iz oblasti bezbjednosti Zoran Lazović. - Policijske preventivne mjere, koje između ostalog, podrazumjevaju razoružavanje bezbjednosno interesantnih osoba, pojačane su u posljednje vrijeme, te značajno doprinose boljoj bezbjednosti građana. Svi kriminalci, po prirodi stvari, moraju se osjećati nesigurno i to je jako bitno - kaže Rakočević. Preventivne policijske mjere, navodi on, šalju dvije poruke. - Jedna je građanima, da se osjećaju bezbjedno, a druga je svim nosiocima kriminalne aktivnosti, da iako su namjeravali da izvrše krivično djelo, od toga odustanu, jer nikada ne znaju kad će biti uhapšeni i privedeni pravdi – kazao je Rakočević. Radi efikasnijeg rada u Upravi policije sprovedene su kadrovske promjene. Dugogodišnji visoki službenik ANB-a i profesionalac iz oblasti bezbjednosti Zoran Lazović, pomoćnik je direktora Uprave policije i na čelu najvažnijeg sektora - za borbu protiv organizovanog kriminala i pod njegovim nadzorom je i specijalno policijsko odjeljenje. Rakočević navodi da je upravo Lazović zaslužan zbog sprovođenja velikog broja preventivnih policijskih akcija u posljednje vrijeme. - Sve te brojne, prevashodno preventivne, policijske akcije planiraju i realizuju iskusni profesionalci, kakav je, nesporno, kolega Lazović. Ono što bi trebalo istaći jeste da upravo te

Uspješne akcije razoružavanja podižu nivo bezbjednosti

Velimir Rakočević



Policijske akcije planiraju i realizuju iskusni profesionalci, kakav je, nesporno, kolega Lazović. Ono što bi trebalo istaći jeste da upravo te preventivne aktivnosti, spuštanje u pred-polje kriminaliteta i sprječavanje izvršenja krivičnih djela jeste ono na šta bi trebalo da se fokusira policija – kazao je Rakočević

preventivne aktivnosti, spuštanje u pred-polje kriminaliteta i sprječavanje izvršenja krivičnih djela jeste ono na šta bi trebalo da se fokusira policija – kazao je Rakočević i dodao da policija radi sada pravu stvar jer upravo svaka preventivna aktivnost, rezultira oduzimanjem sredstava izvršenja. - Čini mi se da se vrlo malo ističu te brojne preventivne aktivnosti, koje permanentno sprovodi crnogorska policija. I rijetko možemo pročitati taj

podatak o velikom broju spriječenih teških krivičnih djela. Sve to govori o tome da je prevencija najbolji lijek, čak i kada su najkompleksniji slučajevi u pitanju – istakao je Rakočević. Suzbijanje organizovanog kriminala i korpucije od presudne je važnosti za napredak naše države u pregovorima za članstvo u EU, posebno za najvažnija poglavlja 23 i 24, a dosadašnji uspjeh više puta je pozdravljan sa najviših međunarodnih adresa. N. K.

Hronika

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

POVODI: Kakav je tretman neovlašćeno napravljenih fotografija i video-zapisa u suđenjima PODGORICA - Nova tehnologija i njena dostupnost, omogućila je da se u svakom trenutku mogu snimati i fotografisati razna dešavanja. Snimati nekoga, a da on to ne zna, nezakonito je i takvi snimci ne mogu biti dokaz u sudskom postupku, smatraju stručnjaci. Kriminolog Darko Trifunović za Pobjedu pojašnjava da prema Zakoniku o krivičnom postupku, nezakonitim dokazima se smatraju oni koji se pribavljaju na nezakonit način. - Zakonodavac je odredio da se ,,sudske odluke ne mogu zasnivati na dokazima koji su, neposredno ili posredno, sami po sebi ili po načinu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom“. ZKPom je, takođe, posebno predviđeno da se svi dokazi koji su prikupljeni suprotno navedenom, smatraju nezakonitim dokazima, te da stoga ne mogu biti korišćeni u krivičnom postupku – navodi Trifunović.

POLAZIŠTE

On ističe da je prvo neophodno definisati slobodu snimanja i fotografisanja. - Krivični zakonik ne dozvoljava nekontrolisano snimanje, fotografisanje i prisluškivanje. KZ takođe, propisuje kaznu i za onoga ko ,,omogući nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani“. Takođe, predviđena je kazna za onoga ,,ko neovlašćeno načini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osjetno zadre u njegov lični život ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na drugi način omogući da se sa njim upozna – objašnjava Trifunović. Kako je istakao, svaki snimak, pribavljen na način kojim se ostvaruje biće krivičnog djela je nezakonit dokaz, te on ni u jednom slučaju, ne bi mogao da se zakonito iskoristi u krivičnom postupku, jer je odredba ZKP nedvosmislena i onemogućava da se sudska odluka zasnuje na dokazima koji su, neposredno ili posredno, sami po sebi ili po načinu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom. Sa druge strane, kako objašnjava, nalaze se snimci koji nisu sačinjeni suprotno odredbama Ustava, zakonima, odnosno drugim pozitivnim propisima

Nezakonito snimanje rijetko bude procesuirano

Izuzimanje dokaza Zakonik o krivičnom postupku, kako objašnjava Trifunović, u okviru posebne odredbe posvećene nezakonitim dokazima, predviđa da se takvi dokazi moraju izdvojiti iz spisa, staviti u poseban zapečaćeni omot i čuvati kod sudije za prethodni postupak do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, a nakon toga se moraju uništiti, što se mora zapisnički konstatovati. - Jedini izuzetak od ovog pravila odnosi se na nezakonite dokaze koji se moraju čuvati do pravnosnažnog okončanja sudskog postupka, koji se vodi zbog pribavljanja takvih dokaza. Pojedini autori konstatuju da zasnivanje presude na nedozvoljenim dokazima, nije apsolutno. Dakle, uprkos navedenom, problem sa kojim se možemo susresti u praksi, je i to što je isključenje nezakonitih dokaza fakultativno, a ne obavezno, odnosno ne postoje slučajevi u kojima je sud obavezan da neki nezakonit dokaz izdvoji iz predmeta – dodao je on.

Odredba ZKP je nedvosmislena i onemogućava da se sudska odluka zasnuje na dokazima koji su, neposredno ili posredno, sami po sebi ili po načinu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom

Za razliku od krivičnog djela neovlašćenog objavljivanja i prikazivanja tuđeg spisa, portreta i snimka, kod krivičnih djela o kojima je ovdje riječ, potrebno je da sama sadržina razgovora, fotografije, filma, videa ili drugog snimka bude sačinjena neovlašćeno. - Neovlašćeno snimani razgovori s obzirom da im je sporna autentičnost i dokazna vrijednosti, odnosno dokazna težina, ne mogu se koristiti kao validan dokaz u krivičnom postupku – kazao je Aković.

Lazar Aković

Darko Trifunović

(snimci sigurnosnih kamera u bankama, benzinskim pumpama, odnosno snimci sačinjeni uz izričitu ili prećutnu dozvolu snimanog lica). - Svakako da snimci pribavljeni na zakonit način predstavljaju (potencijal) za dokaz u krivičnom postupku, s tim što i oni, da ne bi na ,,drugom koraku“ postali nezakoniti, podliježu proceduri, propisanoj ZKP- om. Da bi materijal sa snimka, fotografije i sl. bio validan, potrebno je se postupi po striktnoj proce-

duri. Nije moguće na sudu pribaviti i prezentovati validan dokaz, iz ove kategorije, ukoliko nije izdata naredba od strane nadležnog javnog tužilaštva ili suda, u zavisnosti od prirode dokaza koji se pribavlja, odnosno radnji koje se preduzimaju – dodaje naš sagovornik.

KAZNE

Advokat Lazar Aković navodi da je prema našem krivičnom zakoniku, nezakonito snimanje regulisano kao neovlašćeno

prisluškivanje i snimanje. - Ovo krivično djelo čini ono lice koje posebnim uređajem neovlašćeno prisluškuje ili snima razgovor, izjavu ili saopštenje koji mu nijesu namijenjeni, ili ko omogući nepoznatom licu da se upozna sa sadržinom tih razgovora koji su neovlašćeno snimljeni. Za osnovni oblik propisana je novčana kazna ili zatvor do jedne godine - pojašnjava Aković. On navodi da se ovo krivično djelo goni po privatnoj tužbi.

Vjerovatno je upravo način gonjenja jedan od razloga što se i pored čestog objavljivanja navedenih sadržina u neprikladnom kontekstu na društvenim mrežama, a do čega često dolazi usljed osvetoljubivosti, ljubomore, zavisti i drugih pobuda lica koje ovakve sadržaje objavljuju, ovo djelo i dalje rijetko srijeće u sudskoj praksi. Očigledno je da lica oštećena ovim krivičnim delom, često nijesu ni svjesna da se protiv njih na ovaj način vrši krivično

Osumnjičeni za ubistvo Srđana Vojičića i pokušaj ubistva Jevrema Brkovića saslušan kod sudije za istrage

Željko Vuković poslat u Spuž PODGORICA – Željku Vukoviću (37) iz Podgorice određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je prije 13 godina – 24. oktobra 2006. kao saučesnik učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaju ubistva književnika Jevrema Brkovića. On je nakon saslušanja sproveden u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu. Na konferenciji za medije, čelnici policije i Tužilaštva saopštili su da hapšenjem Vukovića zločin nije u potpunosti rasvijetljen jer istražitelji još nijesu identifikovali dvije osobe od kojih je jedna direktni egzekutor. Vuković je i od ranije poznat policiji kao višestruki povratnik u izvršenju imovinskih krivič-

nih djela, krivičnih djela sa elementima nasilja i krivičnih djela u vezi sa drogama. Srđan Vojičić je ubijen 24. oktobra 2006. godine ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje Jevrem Brković, u centru Podgorice. Vojičić je prethodno parkirao službeni „audi A6“, koji je koristio Brković, a zatim je krenuo prema svom „golfu 2“ . Kada je Brković napadnut, Vojičić je pokušao da mu pomogne i tada ga je jedan od napadača usmrtio hicima iz pištolja. On je bio Brkovićev pratilac. U okviru istrage policija je tada saslušala i uzela uzorke DNK-a od više desetina osoba. Brković je tvrdio da je te noći vidio samo siluete, najvjerovatnije trojice napadača, koji su na njega nasrnuli metalnim šipkama. M. L.

Razlike

Sa privođenja Vukovića u Tužilaštvo

djelo, te da mogu podnijeti privatnu tužbu protiv učinioca – objašnjava on. Kod ovog krivičnog djela, objašnjava Aković, osoba koja objavljuje fotografiju, snimak i drugo na društvenim mrežama, ne mora lično snimiti postavljeni sadržaj. - Odnosno, okrivljenom ovu fotografiju može dati ili pokloniti i sâm oštećeni, pri čemu je od presudne važnosti da on nije pristao na njeno objavljivanje. Prosto rečeno, sadržina koju okrivljeni posjeduje je njemu namijenjena, i on je ne može objavljivati ili drugima prikazivati. Sam kontekst fotografije ili druge sadržine nije od presudne važnosti, ali je bitno da se on prema objektivnim društvenim mjerilima može posmatrati kao dokument ličnog karaktera, čijim se objavljivanjem osjetno zadire u privatnost toga lica – zaključio je Aković. M. LAZAREVIĆ

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Zvaničnici uputili čestitke za Dan opštine Herceg Novi

Obrad Femić na imanju

Obrad Femić, inženjer zaštite životne sredine, posvetio se poljoprivredi BIJELO POLJE - Obrad Femić, inženjer zaštite životne sredine i zaštite na radu, u svojoj struci nema posla, pa se ,,okrenuo“ poljoprivredi. - Od sela može da se živi, ali mora da se radi - kaže Obrad. Priča da je imao samo šest godina kada je naučio da vozi traktor, a koju godinu kasnije naučio je da radi i ostale poslove na selu, pa danas uzgaja pšenicu, ječam, tretikal, ovas, kukuruz, maline, šljive, trešnje, orahe i u procesu je dobijanja sertifikata od Monteorganike. Nakon završenog fakulteta i sticanja zvanja inženjera zaštite životne sredine i zaštite na radu, tridesetogodišnji Obrad i dalje čeka posao u struci, ali ne želi da bude besposlen.

BUDUĆNOST Štaviše, sudeći prema onom što sada radi i životnoj filozofiji koja ga vodi, Obrad sigurno ne mora da brine za budućnost. U međuvremenu je počeo da radi kao asistent u nastavi u OŠ ,,Braća Ribar“ i počeo da se bavi poljoprivredom na imanju u selu Brzava. - Nijesam mogao da nađem posao u struci, pa sam počeo da se bavim poljoprivredom koju sam smatrao alternativnim rješenjem da bih imao pristojnu zaradu. Jer od nečega se mora živjeti, a od ulice ne može. Tako da gladan i žedan nijesam - priča, uz osmijeh, Femić. Za to je, kako kaže, imao dobru osnovu. - Moji roditelji drže stoku i bavimo se organskom proizvodnjom voća. Sijemo žitarice - pšenicu, ječam, tretikal, ovas, kukuruz i imamo svoj mlin. Mlijeko prodajemo, sir pravimo za svoje potrebe i prodajemo po narudžbini.

U poljoprivredi teško doći do novca

Od sela može da se živi Nijesam mogao da nađem posao u struci, pa sam počeo da se bavim zemljoradnjom koju sam smatrao alternativnim rješenjem da bih imao pristojnu zaradu. Jer od nečega se mora živjeti, a od ulice ne može. Tako da gladan i žedan nijesam - priča, uz osmijeh, Femić Sijemo i kukuruz i pšenicu za stoku, a proizvodimo kukuruzno i pšenično organsko brašno. Imamo velike zasade voća, a organsko je odvojeno od kontaminiranih zasada. S obzirom na to da imamo šljive, jabuke, trešnje, orah i malinu, u procesu smo dobijanja sertifikata Monteorganika, što bi popravilo ,,krvnu sliku“ proizvodnje i prodaje proizvoda. Nadam se da ćemo ga dobiti naredne godine - kaže on.

GARANTOVANI OTKUP Obrad navodi da su iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja radili analizu lista maline i šljive i da nijesu nađeni tragovi herbicida i pesticida. O kolikoj se količini voća radi, najbolje govori podatak da se brinu o 25 ari zasada maline sorte miker, oko 90 ari šljiva, oraha, trešanja i jabuke. Što se tiče maline, Obrad navodi da imaju garantovan otkup, a brašno trenutno prodaju samo po narudžbini. - Svakog dana, kad dođem iz

škole, počinjem novi posao. Na selu uvijek ima da se radi. Ili se spremaju usjevi, ili se obrađuju, sadi se, potkresuje voće, čisti... Što u školi, što na selu, radim puno. Preko ljeta izađem u šest iz kuće i vratim se u deset, 11 ili u 12 sati uveče. Nekad me poneko angažuje da mu završim nešto s mašinama, pa na taj način povratim pare koje sam uložio u mehanizaciju, gorivo... Od sela može da se živi, ali mora da se radi. Ako mislite da zaradite, morate da se trudite. Ja ne mogu cijelog sebe da uložim u selo, jer imam posao u školi, ali sam zadovoljan - kaže ovaj momak. Kada dobije sertifikat Monteorganike, Obrad planira da proba da proizvodi slatko, sok i rakiju od maline i šljive. Planira i da uzore desetak ari na Bjelasici, pošto i tamo Femići imaju veliko imanje. Novi projekat bio bi mu, kako kaže, sijanje organskog krompira i crnog luka. - Uvijek sam radio. Sa šestsedam godina sam počeo da vozim traktor. Koju godinu

kasnije sam naučio da orem, pa sam sve sam završavao, nijesam čekao da mi otac kaže šta treba da radim. Pošto imamo ogromno imanje, dešavalo se dok sam bio srednjoškolac da mi otac kaže da ne idem u školu, jer imamo puno posla. Imamo ogromnu njivu u selu Laholo i išli bi da oremo. Po cio dan smo orali, od zore do kad se vidi. Ali me to nije omelo da ne završim školu i fakultet - priča Femić. Mladima poručuje da je pogrešno mišljenje da je novac lako zaraditi.

ORGANIZACIJA - Nije lako. Posebno je na selu teško doći do novca. Kada se čovjek dobro organizuje i odluči šta da radi i konkretno proizvodi, mora da se posveti tome. Treba sebe što više upotrijebiti u poslu i vidjeti sebe u tome - kaže Obrad. Ovaj razgovor je dio kampanja o mladim, spretnim i izuzetnim Bijelopoljcima koju je pokrenula NVO Multimedijal Montenegro sa obrazloženjem da problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore je gorući izazov sa kojim se suočavaju skoro sve lokalne zajednice, a najviše ljudi, prema zvaničnim statističkim podacima, odlazi iz Bijelog Polja. Cilj kampanje je, kako navode iz te NVO, da se pokrene omladinski uspavani preduzetnički duh, motivišu mladi da ostanu ovdje, odvaže se da pretvore svoje zamisli u konkretnu ekonomsku korist i obezbijede sebi osnovnu egzistenciju a da zbog toga ne moraju napuštati svoje ognjište. Beća ČOKOVIĆ

Đukanović: Prestižna destinacija na Jadranu PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom Dana opštine Herceg Novi, koji se obilježava danas, uz najbolje želje za dalji uspješan rad. - Bogato kulturno-istorijsko nasljeđe i rastuća ponuda turističkih rizorta i hotela pozicioniraju Herceg Novi kao prestižnu turističku destinaciju na Jadranu, što je u dobroj mjeri rezultat kontinuirane podrške Vlade, u saradnji sa investitorima i lokalnom upravom - istakao je on. Kako je kazao, privođenje kraju radova na izgradnji rizorta Porto Novi, kao i realizacija drugih turističkih projekata u vašoj opštini, najbolji su pokazatelj benefita vanjskopolitičkog kursa zemlje, članice NATO i lidera u pregovorima sa EU. - Između ostalog, to potvrđuje i skoro otvaranje prvog „One and Only“ hotela u Evropi, kao i početak gradnje prestižnog Ritz Carlton hotela, upravo u Herceg Novom. Uvjeren sam da će Herceg Novi nastaviti stabilan i dinamičan razvoj, jačati partnerski odnos s Vladom, dovršiti započete projekte, privući nove strane investicije i adekvatno valorizovati raspoložive resurse. To će značajno uticati na kreiranje novih radnih mjesta, i na povećanje kvaliteta života građana Herceg Novog - zaključio je Đukanović. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je Dan opštine Herceg Novi poručio da Novi ostaje dom pisaca i slikara.

Milo Đukanović

- Obilježavajući 28. oktobar kao Dan opštine Herceg Novi, pamtimo antifašistički podvig boraca Prve bokeške, Desete hercegovačke i Druge dalmatinske brigade koji su ovaj grad prije 75 godina učinili slobodnim. U decenijama koje su uslijedile, Herceg Novi je bio, između ostalog, stjecište i inspirativni dom pisaca, slikara i drugih kulturnih poslenika iz Crne Gore i regiona - naveo je Brajović. Prema njegovim riječima, moderna država Crna Gora je stvorila pogodan investicioni ambijent za razvoj turističkih i drugih potencijala na visokom nivou, o čemu svjedoče realizacije projekata poput PortoNovog i Luštice. - Obaveza je lokalne uprave i svih nadležnih institucija da učine napore kako bi Herceg Novi sačuvao svoje multikulturno mediteransko nasljeđe uz poštovanje vrijednosti i razvojnih ciljeva savremene Crne Gore na evropskom putu - navodi se u čestitki Brajovića. N.K.

Marković: Vlada kreirala ambijent za ulaganja Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je u ime Vlade i u svoje lično građanima Herceg Novog Dan opštine. - Prepoznatljive mediteranske vrijednosti, kulturno-istorijska slojevitost i bogata tradicija građena kroz vjekove i civilizacijske mijene, Herceg Novi čine jednim od najatraktivnijih gradova Crne Gore. Vaš grad je destinacija kulturnih poslenika i turista, koji danas ima status prestižne destinacije za ulaganja i razvoj - navodi se u čestitki. Marković je ukazao da je Vlada kreirala ambijent za ulaganja renomiranih investitora koji su već pokrenuli prvi ciklus ekonomskog napretka Herceg Novog. - Istovremeno, ulaganjem u putnu i ukupnu infrastrukturu dajemo snažne podsticaje razvoju Boke Kotorske i Primorja u cjelini. Uvjeren sam da će ekonomski napredak osjetiti svaki pojedinac i svaka novska porodica - navodi se u Markovićevoj čestitki.

Svijet

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Istraga o smrti 39 osoba u kamionu hladnjači uključiće i forenzičke podatke iz Vijetnama

Hladnjača u kojoj su pronađena tijela

HANOJ / lONDON - Policija u centralnom Vijetnamu saopštila je juče da su uzeli forenzičke uzorke od stanovnika koji vjeruju da su članovi njihovih porodica mogli

biti među 39 žrtava koje su prošle nedjelje pronađene mrtve u prikolici kamiona u Engleskoj. Kako Rojters javlja, policija u provinciji Nge uzela je uzorke,

uključujući kosu i nokte od članova porodice kako bi pokušali da pomognu u identifikaciji žrtava, prenosi sajt VNEkspres. Do sada su 24 vijetnamske porodice prijavile nestanak svojih najbližih lokalnim vlastima, prenosi taj sajt. Prijavljeno je da je nestalo trinaest ljudi u okrugu Jen Tan

Nge An, a rodbina se boji da bi oni mogli biti među žrtvama koje su pronađene rano u srijedu u industrijskom parku na jugoistoku Engleske. Sa druge strane, britanska policija saopštila je da su troje osumnjičenih, koji su uhapšeni u vezi smrti 39 osoba pronađenih u kamionu hladnjači,

pušteni na slobodu uz kauciju. Policija na jugoistoku Engleske navela je da su oslobođeni 38-godišnji muškarac i 38-godišnja žena, oboje iz grada Varingtona, kao i 45-godišnji muškarac iz Sjeverne Irske, prenosi AP. Oni su pušteni nakon što su saslušani zbog sumnje za ubistvo

Američki predsjednik na konferenciji za novinare objavio podatke o akciji protiv lidera terorista u Siriji

Kontramiting u Barseloni okupio oko 80.000 ljudi

VAŠINGTON – Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da se vođa Islamske države Abu Bakr el Bagdadi ubio tokom akcije američkih snaga u Siriji tako što je aktivirao pojas sa eksplozivom. Ubio je sebe i troje dece, napomenuo je Tramp.

jedinstvu Španije

Tramp: Mrtav vođa Islamske države Skup podrške

U vojnoj akciji u Siriji, koju su SAD u subotu veče izvele u saradnji sa prokurdskim Sirijskim demokratskim snagama, priveden je pravdi jedan od najtraženijih terorista, rekao je Donald Tramp na konferenciji za štampu i istakao da je Abu Bakr el Bagdadi mrtav.

Prioritet

SAD su ga godinama tražile, napomenuo je Tramp i istakao da je hvatanje i eliminisanje Bagdadija bio glavni prioritet, prenijela je RTS pozivajući se na podatke agencija. -Američka vojska je bila sjajna. Nijedan naš vojnik nije izgubio život u operaciji - rekao je američki predsjednik. Predsjednik SAD je izjavio da o operaciji u Siriji nije obavijestio sve članove Kongresa, zato što iz Vašingtona ,,cure“ mnoge informacije, kao ni iz

BARSElONA – Blizu 80.000 ljudi okupilo se u Barseloni na skupu podrške španskom jedinstvu, a protiv težnji za odvajanje Katalonije.

Američki predsjednik sa najbližim saradnicima pratio je akciju u Siriji

jedne druge države. -Vašington je mašina koja ,,curi“ - rekao je Tramp, prenosi Si-En-En. O operaciji je, kako je dodao, obavijestio pojedine kongresmene, dok su drugi obaviješteni dok on govori na konferenciji. Istakao je da su jedini koji su znali bili ljudi sa kojima radi. - Curenje informacija moglo je da uzrokuje smrt svih njih naglasio je Tramp. Tramp je napomenuo da su američke snage imale vođu Islamske države pod nadzorom nekoliko nedjelja, a neimenovani zvaničnici iz Iraka

Rusi negiraju logistiku, za Iran SAD su ubile ,,svoju kreaciju“ Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da ne zna ništa o pomoći američkom vazduhoplovstvu, a koju je pomenuo američki predsjednik Donald Tramp kada je govorio o smaknuću lidera takozvane Islamske države Abu Bakr el Bagdadiju. -Ne znamo ništa o bilo kakvoj pomoći američkim avionima u vazdušni prostor Idliba u cilju operacije - izjavio je portparol Ministarstva Igor Konašenkov, prenosi Tas. U reagovanjima na smrt lidera Islamske države, britanski premijer i turski predsjednik ocijenili su kao veoma važan korak u borbi protiv terorizma. Britanski premijer Boris Džonson poručio je na Tviteru da je pogibija Abu Bakr el Bagdadija važan trenutak u borbi protiv terorizma. Džonson, sa druge strane,

upozorava da bitka protiv zla Islamske države još nije gotova. -Radićemo zajedno sa svojim partnerima da okončamo ubilačku i varvarsku aktivnost ID-a jednom za svagda - naveo je Džonson. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ocijenio je El Bagdadijevu smrt kao kritičnu tačku u zajedničkoj borbi protiv terorizma. -Turska će nastaviti da podržava antiterorističku borbu kao što je to činila i u prošlosti - rekao je Erdogan. Iz Teherana stižu drugačiji tonovi. Iranski ministar informisanja Džavad Azari Jahromi smatra da smrt El Bagdadija ,,nije ništa naročito“, navodeći da su SAD ionako stvorile Islamsku državu. -Velika stvar. Samo ste ubili svoju kreaciju - napisao je na Tviteru iranski ministar.

tvrde da su Amerikancima otkrili Bagdadijevu lokaciju. -Imali smo informacije gdje ide, ali je on stalno mijenjao planove. Vidjeli smo da je tamo, znali smo o tom objektu i znali smo za tunele. Većina tunela je bila slijepa, jedan nije, ali taj smo pokrili. Spustili smo se sa osam helikoptera. Nijesmo htjeli da idemo na glavni ulaz jer je to bila zamka - naveo je Tramp. Jedanaestoro djece, kako je naveo, izvučeno je iz kuće u kojoj se krio i nijesu povrijeđeni, a troje djece Bagdadi je poveo sa sobom u smrt. -Došao je do kraja tunela, aktivirao je prsluk sa eksplozivom i ubio je sebe i troje djece - rekao je Tramp i dodao da su ubijene i dvije žene koje su nosile prsluke sa eksplozivom, koji nijesu eksplodirali. Tijelo mu je uništeno, ali je identifikacijom potvrđeno da je to on, istakao je Tramp i naveo da je DNK test obavljen 15 minuta nakon njegove smrti.

Ko je bio El Bagdadi Abu Bakr El Bagdadi je predvodio Islamsku državu od 2010. godine, kada je ona još bila ogranak Al Kaide. Islamska država je na vrhuncu moći vladala milionima ljudi na teritoriji koja se prostirala od sjeverne Sirije do predgrađa Bagdada. Međutim, pad Mosula i Rake, uporišta Islamske države u Iraku, značio je i krah Islamske države od kada je El Bagdadi bio bjegunac. Pitanje da li je živ ili mrtav izazivalo je misteriju i konfuziju prethodnih godina. Nekoliko puta je objavljivano da je moguće da je nastradao u različitim napadima.

tok oPeracije

Napomenuo je da je operaciju gledao uživo i da je sve bilo vrlo jasno, ,,kao da gledate film“. - Otkad sam prije tri godine postao predsjednik, htio sam da uhvatimo El Bagdadija. Uhvatili smo neke teroriste, ali to nijesu bila neka jaka imena. Uvijek sam pitao gdje je El Bagdadi. Nije umro kao junak, nego kao kukavica. Umro je kao pas. Plakao je i cvilio do kraja - objavio je Tramp. Naglasio je da je u operaciji više El Bagdadijevih ljudi ubijeno nego što je preživjelo. Na američkoj strani, povrijeđen je samo pas, naglasio je predsjednik SAD. Zahvalio je Rusiji, Turskoj, Siriji, Iraku i sirijskim Kurdima

Bagdadi

na pomoći i napomenuo da su Rusi bili veoma kooperativni. Tramp je naveo da je Rusija otvorila vazdušni prostor za operaciju, ali rusko ministarstvo odbrane tvrdi da ne zna ništa o pomoći vazduhoplovstvu SAD. Kurdski saveznici dali su neke korisne informacije, dodao je američki predsjednik. Poručio je da operacija neće promijeniti njegovu odluku da povuče trupe iz Sirije.

Kako se navodi, ,,separatističke težnje“ su dovele do najgore političke krize u Španiji poslije više decenija. Okupljeni građani nosili su zastave Španije i Katalonije, a na jednom transparentu je pisalo ,,I mi smo Katalonci, zaustavi-

te ovo ludilo!“, prenosi AP. Današnji skup organizovan je nakon višednevnih protesta katalonskih separatista koji su povremeno bili i nasilni. Oni su protestovali protiv odluke Vrhovnog suda da na zatvorske kazne osudi devet separatističkih lidera zbog pokušaja secesije 2017. godine. Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da su Katalonci, njih oko 7,5 miliona, podijeljeni po pitanju secesije od Španije.

U zatvoru umro australijski serijski ubica

Istražitelji sumnjaju da na duši ima mnogo više od sedam auto-stopera SIDNEJ - Serijski ubica Ivan Milat, čija ubistva više autostopera su užasnula Australiju, umro je juče od raka u zatvoru u Sidneju u 75. godini, javile su zatvorske vlasti. On je bio u zatvoru od 1994. godine, a u maju mu je dijagnostikovan neizlječiv rak stomaka. Umro je u zatvoru Long Bej u Novom Južnom Velsu, javile su zatvorske vlasti, prenijela je RTCG. Ivan Milat je služio doživotnu robiju za ubistvo sedmoro auto-stopera između 1989. i 1992. godine, a njihova tijela je ostavio u jednoj šumi u Novom Južnom Velsu. Osuđen je za ubistvo troje njemačkih, dvoje britanskih i dvoje australijskih auto-stopera. Serijska ubistva otkrivena su kada su pronađena osakaćena tijela u šumi blizu Sidneja u periodu od 14 mjeseci između 1992. i 1993. godine. Uhapšen je nakon što je pokušao da napadne jednog Britanca koji je uspio da pobjegne i dođe do policije. Na saslušanju je otkriveno da je Milat svoje žrtve čekao na auto-putu između Sidneja i Melburna. Tijela žrtava pronađena su u šumi udaljenoj 120 kilometara od Sidneja. Spekulisalo se da je Milat imao saučesnika i da je odgovoran za druga ubistva i sumnjive nestanke turista. Njegovom

Ivan Milat

smrću prekidaju se nade da bi na samrti mogao da prizna još neka nerazjašnjena ubistva. Bivši detektiv koji je vodio istragu o ubistvima Klajv Smol rekao je da je uvjeren da je Milat djelovao samostalno, ali je izrazio sumnju da je on imao i druge žrtve uključujući troje ljudi čija tijela su nađena u drugim šumama čak od 1971. godine. Smol je rekao da je identifikacija koju je dao odbjegli Britanac omogućila policiji da izda naloge za Milatovo hapšenje. Kada je završeno suđenje 1996. on je proglašen krivim za sedam ubistava i osuđen na sedam uzastopnih doživotnih kazni zatvora. Bio je prebačen u zatvor sa maksimalnim obezbjeđenjem poslije pokušaja bjekstva 1997. Rođen je 27. decembra 1944, kao jedno od 12 djece oca imigranta Hrvata i majke rođene u Australiji.

FOTO: REUTERS

Počela identifikacija žrtava uz pomoć DNK

i zavjeru za trgovinu ljudima. Tijela 39 osoba pronađena su u srijedu u industrijskom parku na jugoistoku Engleske. Do sada je u vezi tog slučaja bilo uhapšeno pet osoba, uključujući Morisa Robinsona (25) koji je takođe iz Sjeverne Irske. Protiv njega je podignuta optužnica za ubisto 39 osoba. Britanska policija nastoji da identifikuje žrtve koje su porijeklom iz Azije. U toku je autopsija njihovih tijela. Ambasada Vijetnama u Londonu uspostavila je liniju za porodice koje žele da se informišu o svojim nestalim članovima.

Kultura

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Koncert renomiranog ZZ Quarteta večeras u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici

Jedinstvene muzičke vizije PODGORICA - Koncert renomiranog ZZ Quarteta biće održan večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru programa „Majstori džeza“. ZZ Quartet čine iskusni majstori džeza gitarista Ratko Zjača (Hrvatska/Holandija), harmonikaš Simone Zankini (Italija), bubnjar Adam Nusbaum (SAD) i kontrabasista Martin Đakonovski (Makedonija/ Njemačka). Ovi umjetnici imaju jedinstvenu

muzičku viziju i vrhunske sposobnosti da se poigravaju s brojnim žanrovima, dok u isto vrijeme zadržavaju individualan pristup i visoki kvalitet svoje muzike širokog izražajnog opsega. ZZ Quartet se nalazi u džezu, modernoj klasici, svjetskoj muzici i slobodnoj improvizaciji. Njihova muzika je s jedne strane klasična, a u isto vrijeme pomjera granice moderne improvizacije. Gostovanje ovog ansambla predstavlja ekskluzivitet na našoj muzičkoj sceni s obzirom na to da ni-

Vujadin Krivokapić i Bojan Martinović

ZZ Quartet

kada ranije nije nastupao u Crnoj Gori. Muzička kritika i publika širom svijeta rangirala je ZZ Quartet

u sam vrh savremene džez muzike. Pored dugogodišnje zajedničke saradnje u bendu ZZ Quartet, muzi-

čari Zjača, Zankini, Nusbaum i Đakonovski, snimili su tri zajednička R. K. albuma.

Bijenale crnogorskog teatra: Izvedena predstava „Krik“, baletske trupe „Ballo“

Balans između dvije krajnosti

U okviru Bijenala crnogorskog teatara, na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom večeras u 20 sati biće izvedena predstava „Krvave svadbe” Federka Garsija Lorke, u režiji Igora Vuka Torbice. Predstava je rađena u koprodukciji Budva Grad teatra i Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad. Za publiku koja je rezervisala ulaznice, organizovan je besplatan prevoz ispred Crnogorskog narodnog pozorišta u 19 sati.

Crnogorski muzičari nastupaju u Kini PODGORICA - Violinista Vujadin Krivokapić i pijanista Bojan Martinović nastupiće večeras na Zhejiang Conservatory of Music u kineskom gradu Zangzou. Repertoar koncerta obuhvatiće djela Roberta Šumana i Mikloša Rože. Duo, koji čine istaknuti pedagozi sa cetinjske Muzičke akademije, već godinama uspješno nastupa u salama širom svijeta, a koncert u Kini podržan je u okviru Konkursa za sufinansiranje Ministarstva kulture Crne Gore. R. K.

Knjiga Jovice Martinovića pred budvanskom publikom PODGORICA - Knjiga „Ostavština Italije na crnogorskom primorju“ autora Jovice Martinovića biće predstavljena večeras u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu. O djelu će govoriti prof. dr Ilija Lalošević, mr Dušan Medin i Aleksandar Dender, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore. Dender je u predgovoru zabilježio da knjiga Jovice Martinovića po prvi put nudi čitalačkoj publici cjelovit pregled italijanske kulturne baštine iz perioda vladavine Venecije u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju. -Autor nam daje vrijedne informacije i opise kako svakog grada tako i pojedinačnih kulturnih dobara u njima, počevši od geografskog položaja dobara, istoriji njihovog nastanka, zatim arhitektonskih i konzervatorskih opisa i stepena očuvanosti i na kraju daje i predlog intervencija za očuvanje dobara i njihovu valorizaciju i prezentaciju – zapisao je Dender. R. K.

„Jedna slika tamne strane rimske istorije“ u Podgorici PODGORICA - Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije - Skupi - Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“ biće otvorena večeras u 20 sati u Muzejima i galerijama Podgorice. Na otvaranju izložbe govoriće direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković i, u ime suorganizatora, direktorica Muzeja grada Skoplja Slavica Hristova. U okviru postavke biće prezentovani rezultati istraživanja jednog izuzetnog i nesvakidašnjeg otkrića sa Jugoistočne nekropole rimske kolonije Skupi (Colonia Flavia Scupinorum), jednog od najvećih rimskih gradova na tlu savremene Makedonije. Izložba predstavlja pionirski poduhvat kako u odnosu na multidisciplinarni pristup preko paralelne

Sa okruglog stola kritike i medija u CNP-u

PODGORICA - Baletska predstava „Krik“, u produkciji baletske trupe „Ballo“, izvedena je preksinoć na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru Bijenala crnogorskog teatra. Na muziku Kevina Mekleoda, koreografkinje Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević su, zajedno sa igračima Jelenom Simić, Anom Babić i Markom Radonjićem, na početnu ideju smišljale rješenja i stvorile „Krik“. O procesu nastajanja predstave razgovarali su na okruglom stolu kritike i medija sa moderatorom Zoranom Rakočevićem.

PORUKA

-Ovom predstavom smo željeli da ukažemo na to u kakvom svijetu sada živimo – svijetu

nekomunikacije, otuđenosti, nasilja... Iz svakodnevnih situacija vidimo da nemamo podršku jedni od drugih, da agresivnost sve više uzima maha i zato smo kroz ovu predstavu htjeli da pošaljemo poruku da treba više da se volimo – naglasila je Vujošević-Mandić. Glumica Jelena Simić zamijenila je Jovanu Čađenović koja je bila u prvobitnoj podjeli. -Rad na „Kriku“ bio je veoma kompleksan i izazovan za mene kao glumicu. Ovdje je potrebno mnogo više angažmana nego u klasičnom glumačkom teatru. Potrebna je velika fizička spremnost kao i rad sa sobom iznutra. Imala sam čast da zamijenim Jovanu Čađenović, koja je otišla na studije u Italiju i za svega mjesec smo spremili predstavu. Nije bilo lako, ali ovo je sigurno polje koje najviše volim kazala je Simić.

Na motive zbog kojih je predstava nazvana upravo „Krik“ osvrnula se Ana Babić. -Mladi su danas na ivici da kriknu, pitanje je samo koliko je ko osviješćen. Dosta mladih ima nejasan fokus, nemaju jasan cilj, i uz previše informacija sa svih strana, osjećaju veliki pritisak. Svako od nas ima svoj pojedinačni vapaj, ali uz njega postoji i kolektivno nezadovljstvo – ocijenila je Babić.

SNAGA

Marko Radonjić podsjetio je na činjenicu da nije lako biti igrač baleta u Crnoj Gori. -Savremena igra kod nas nije mnogo poznata i publika ovdje još uvijek gleda na balet u okvirima klasičnog izraza. Iz klasičnog baleta jeste sve poteklo ali danas postoje razni pristupi, škole, tehnike… Ono što mi radimo jeste profesionalni ho-

Veliko interesovanje za Da Vinčijevu retrospektivu u Luvru primjene arheologije, fizičke i forenzičke antropologije tako i zbog multimedijalnog načina prezentacije sa primjenom više klasičnih i savremenih umjetničkih disciplina (fotografija, video, dvodimenzionalne i trodimenzionalne rekonstrukcije). R. K.

„Krvave svadbe“ večeras u Zetskom domu

PARIZ - Povodom 500. godišnjice smrti Leonarda da Vinčija u Luvru je otvorena najveća retrospektivna izložba renesansnog genija koja je privukla brojne posjetioce iz svih djelova svijeta. Organizatori su duže od decenije pripremali ovu izložbu zahvajujući kojoj javnost u Luvru

ima priliku da vidi 162 renesansnih djela i crteža Leonarda da Vinčija. Riječ je o jednoj od najskupljih izložbi postavljenih u Francuskoj koja prvi put na jednom mjestu okuplja tako veliki broj Da Vinčijevih djela. Cilj izložbe je da posjetioci pomoću bilješki, infracrvene tehnologije i virtuelne stvarnosti shvate i poznaju Da Vinčijeve

metode i strukture djela kroz nacrte, skice i slike, javlja BBC. „Mona Liza“, jedna od najpo-

bi prema kome se odnosimo čak pomalo zaluđenički. To je neko ludilo koje nas drži i držaće nas sve dok budemo imali snage - kazao je Radonjić. Slavka Nelević zahvalila je Crnogorskom narodnom pozorištu na podršci, jer da nje nema, kako je kazala, trupa „Ballo“ ne bi opstala ovih 17 godina. -Ova premijera je, kao i posljednje tri, nastala isključivo zato što smo od nacionalnog teatra dobili prostor za rad – istakla je Nelević. Predstavu je pohvalio Aleksandar Milosavljević. -„Krik“ govori o užasnoj čežnji za dodirom. Mislim da ste to na jako dobar način pokazali. Muzika je nadgradnja onoga što vidimo na sceni. Svjetlo je jednostavno a veoma efektno i pomoglo je da se još bolje iznijansiraju kako momenti žestoke agresije, tako i jako nježne, lirske scene. Napravili ste dramaturški jako dobar balans između te dvije krajnosti - zaključio je Milosavljević. R. K.

znatijih umjetničkih slika, nije dio ove izložbe. Ova slika ostala je izložena u dvorani u kojoj je stalno postavljena, a posjetioci retrospektivne izložbe renesansnog genija ovu čuvenu sliku mogu da vide uz pomoć virtuelne stvarnosti. Ova tehnologija se ranije nije primjenjivala u Luvru, a kompanija Vive Arts koja je razvila ovaj projekat saopštila je da će naučnici pokušati da otkriju detalje unutar slika nevidljive golim okom. R. K.

Kultura

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

IN MEMORIAM: Radoslav Katičić, filolog (1930-2019)

Gorostas u naučnom svijetu PODGORICA - Ni nakon dva i po navršena mjeseca od smrti Radoslava Katičića u crnogorskoj naučnoj i stručnoj javnosti nije se pojavio tekst o odlasku jednoga od najvećih filologa današnjice! Ta se činjenica, nažalost, uklopila prirodno u zapuštenost većega dijela crnogorske filologije, i nauke inače, što nedorasla zadacima pred koje je vrijeme stavlja nasljednicima umjesto ozbiljnih radova i monografija ostavlja mistifikaciju akademskoga poziva u vidu tzv. citatnosti i zbrajanja poena. Ako postoji gorostas u naučnome svijetu i ranijih i ovoga vremena, impozantna bibliografija koju bi trebalo kao primjer isticati na svim univerzitetima - zasigurno je to akademik Radoslav Katičić.

ISTRAŽIVAČKI PUT

Radoslav Katičić rođen je 1930. godine u Zagrebu, đe je na Filozofskome fakultetu diplomirao i doktorirao klasičnu filologiju. Polja su njegova naučnoga rada veoma široka. Klasični je filolog bio, bavio se starom balkanologijom, indoevropeistikom, slavistikom i kroatistikom, teorijskom lingvistikom itd. Bio je profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, profesor

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost dužni smo Katičiću u narednome periodu predstaviti bio-bibliografiju i značaj u disciplinama koje je ili zatemeljio ili trajno obogatio. Stamenom naučniku zahvalni smo za primjer koji je ostavio

Radoslav Katičić

emeritus Univerziteta u Beču i član pet akademija nauka. Autor je znatnoga broja knjiga, među kojima su: Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije, Zagreb (1959); Stara indijska književnost, Zagreb, Matica hrvatska (1973); Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku, djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 61, Zagreb, JAZU - Globus (1986); Uz početke hrvatskih početaka. Filološke studije o našem naj-



Katičić se nije posebno bavio crnogorskim temama, ali je nezaobilazna literatura na svim poljima u kojima se ostvario

ranijem srednjovjekovlju. Biblioteka znanstvenih djela 70, Split, Književni krug (1993); Illyricum mythologicum, Zagreb, izdanja Antibarbarus (1995); Na kroatističkim raskrižjima, Biblioteka Croaticum, sv. 1, Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, Zagreb (1999) i dr. Dragocjene su istraživačima i njegove rekonstrukcije slovenskih i

baltoslovenskih mitoloških tekstova u folklornim podlogama: Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008; Zeleni lug, 2010; Gazdarica na vratima, 2011; Vilinska vrata, 2014.

ARGUMENTACIJA

U ondašnjoj je jugoslovenskoj kulturnoj i političkoj za-

Riječ više o monografiji „Državni arhiv Crne Gore - 65 godina rada“, Srđana Pejovića

Uzbudljiv životopis arhivskih fondova PODGORICA - Iz štampe je izašla monografija „Državni arhiv Crne Gore – 65 godina rada“ čiji je autor Srđan Pejović. Ovo djelo značajan je prilog proučavanju istorije institucija koje se bave kulturnom baštinom Crne Gore i predstavlja prvijenac svoje vrste na tom polju. Monografija ne predstavlja samo sažeti pogled unazad i osvrt na 65 godina rada Državnog arhiva Crne Gore, iako je nastala u svrhu obilježavanja značajnog jubileja. U ovoj studiji, na skoro 200 stranica, predstavljen je sveobuhvatan i koncizan istorijat nastajanja arhivalija, razvoj arhivske službe i arhiva u Crnoj Gori ne samo u naslovom naznačenom periodu. Kako bi istakao važnost arhiva i arhivske struke za društvo, Srđan Pejović, u monografiji ide dalje i šire od istorijata samog Državnog arhiva.

PREGLED RIZNICA

Na taj način i koncipira poglavlja svog rada. Prvo poglavlje obuhvata razvoj arhivske službe do Drugog svjetskog rata. U njemu je izložen pregled nastanka raznih riznica, biblioteka i skriptorija na teritoriji Crne

Gore tokom Srednjeg vijeka i u kasnijim periodima, a predstavljene su i vrste dokumentacije koja nastaje u dvorskim, crkvenim i notarskim kancelarijama, načini post u p a n j a s a

njima i uslovi čuvanja odnosno pohranjivanja. Istaknut je značaj ove dokumentacije ne samo za društve-

ne odnose već i za ukupnu istoriju pismenosti i kulture na ovom prostoru, a posebna pažnja posvećena je istorijatu stvaralaca dokumentacije u određenim istorijskim periodima. U tom kontekstu naglašeno je razmatranje uslova, propisa, administrativnih mjera, načina postupanja i čuvanja dokumentacije nastale radom ministarstava, sudskih i upravnih vlasti Crne Gore od Berlinskog kongresa do Prvog svjetskog rata. Opisan je i način rada državne arhive Knjaževine/Kraljevine Crne Gore od njenog osnivanja do Prvog svjetskog rata. Posebna pažnja posvećena je i istorijatu fondova nastalih u ovom periodu koji je veoma interesantan i svojevrsno je svjedočanstvo odnosa prema dokumentarnoj baštini crnogorskog naroda i države u određenim vremenskim periodima. Ovo je potkrijepljeno značajnim brojem manje poznatih i korišćenih, dokumenata koji ilustruju i dokumentuju jedan uzbudljivi životopis fondova državne



jednici bio prepoznat kao jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. Decenijama je polemisao i pisao studije o hrvatskome jeziku i pravu Hrvata da sami uređuju svoj jezik. I danas se anegdotski prepričava nadmoć naučne argumentacije koju je na slavističkim konferencijama iznosio pred srbiste razobličavajući im unitarističke namjere. Katičićevo golemo djelo i znanje prihvaćeni su i primani možda i više na evropskim univerzitetima nego u rodnoj mu Hrvatskoj. Dobitnik je više značajnih priznanja, kao i Državne nagrade za znanost za životno djelo. Ostavio je Radoslav Katičić vrijedne nasljednike poput jednoga Ranka Matasovića ili Mislava Ježića, obojica akademici HAZU i svjetskoga ugleda naučnici. Radoslav Katičić nije se posebno bavio crnogorskim temama, ali je nezaobilazna literatura na svim poljima u kojima se ostvario. Na primjer, na njegova je objašnjenja u knjigama „Gazdarica na

vratima“ i „Vilinska vrata“ više puta upućivao Adnan Čirgić pri izvođenju zaključaka i razmatranju sličnih pitanja u nas u knjizi „Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca“. Vijest o smrti Radoslava Katičića zatvaramo podśećanjem na tekst „Dobromu junaku na spomen“ objavljen u časopisu Lingua Montenegrina, a posvećen naučnome pregalaštvu Vojislava P. Nikčevića. U tome se tekstu veli i ovo: „on se kamenitom stamenošću morao izboriti za nj, za to svoje znanstveno područje: crnogorski jezik!“, da bi nekoliko stranica niže završio: „Tomu hrabromu čovjeku u spomen napisao sam ovo nekoliko redaka“. Radoslavu Katičiću dužni smo na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost – Cetinje u narednome periodu predstaviti bio-bibliografiju i značaj u disciplinama koje je ili zatemeljio ili trajno obogatio. Tome stamenom naučniku zahvalni smo za primjer koji je ostavio. Novica VUJOVIĆ

I spomenik i podsjetnik na važnu djelatnost za društvo Monografija, nastala povodom jubileja Državnog arhiva Crne Gore, predstavlja jedinstveni pregled, istorijat i presjek stanja jedne institucije i struke kojom se bavi. U njoj je opisan razvoj arhivske djelatnosti od najstarijih vremena, a ipak stavljen naglasak na ljude koji su stvarali i utkali sebe u nastanak ove struke. Zbog toga, njen značaj je višestruk. Ona je ujedno i spomenik i podsjetnik na postojanje jedne važne djelatnosti za društvo. Takođe, ova knjiga predstavlja začetak nečega što tek treba da zaživi u crnogorskoj kulturi, a to je istorija institucija.

arhive. Izloženi su i uslovi, nastojanja i aktivnosti koje su bile usmjerene na spašavanje ove vrijedne arhivske građe. Upravo ovi fondovi čine jezgro fondovske strukture Državnog arhiva Crne Gore.

RAZVOJ SLUŽBE

U sljedećem poglavlju autor govori o razvoju arhivske službe nakon Drugog svjetskog rata, kada konačno dolazi do osnivanja arhivskih ustanova i širenja arhivske mreže u Crnoj Gori. U njemu, Pejović se osvrće na aktivnosti, mjere i propise kojima je uspostavljena arhivska mreža u Crnoj Gori. Takođe, u ovom poglavlju iznosi početke institucionalnog razvoja arhivske službe u okviru drugih institucija kulture. Konačno, sam rad i istorijat Državnog arhiva Crne Gore u monografiji je podijeljen na dvije cjeline. Prvi dio prati razvoj institucije od osnivanja do njene reorganizacije 1992.

Izloženi su i uslovi, nastojanja i aktivnosti koje su bile usmjerene na spašavanje ove vrijedne arhivske građe

godine, a drugi od tog momenta do danas. U njemu je opisana organizacija i djelokrug rada Državnog arhiva i posebno izloženi svi segmenti arhivske djelatnosti koji predstavljaju izraz funkcionalnih aktivnosti na zaštiti arhivske građe. Na samom kraju ovog djela, autor ostavlja prostor za pregled aktivnosti Državnog arhiva. Izložene su fotografije sa promocija knjiga i izložbi koje je organizovao Državni arhiv, naslovnice tih izdanja i kataloga. Pored toga, tu su i biografije rukovodilaca ove institucije, kao i spiskovi i podaci o bivšim i sadašnjim zaposlenima u Državnom arhivu. Knjiga je veoma uspješno opremljena i bogato ilustrovana u skladu sa namjenom da bude „svojevrsna spomenica malobrojnom, ali vrijednom arhivističkom kadru čije je pregalaštvo temelj današnjeg Državnog arhiva Crne Gore“, kako se ističe u predgovoru. Pored toga, prilična dokumentarna osnova uspješno je pretočena u pitku pripovjedačku nit, koja plijeni i zaokuplja pažnju čitaoca. Jadranka SELHANOVIĆ

Događaji/Marketing

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

BAR: Održana manifestacija „Pjesmom do zvijezda“ na Šetalištu kralja Nikole BAR - U susret Svjetskom danu djeteta - 20. novembru, PPU „Svetionik“ i ove godine je priredila manifestaciju „Pjesmom do zvijezda“ na Šetalištu kralja Nikole. Tradicionalna smotra igre, plesa, dobre zabave i prvenstveno, dječije sreće, osmjeha i talenata, okupila je u grad pod Rumijom mališane iz nekoliko crnogorskih gradova, kao i goste iz Srbije i Hrvatske. „Svetionik“, koji je i crnogorski koordinator projekta „Rastimo uz ples“ je tako na najljepši način proslavio svojih prvih 18 godina rada.

Igrom i plesom uljepšali grad

Bilo je đakonija

istakla je Spičanović. Gosti vrtića ,,Svetionik“ i manifestacije ,,Pjesmom do zvijezda“, uz mališane iz nekoliko crnogorskih gradova, vrtića ,,Vukosava Ivanović Mašanović“ i ,,Mala bajka“, osnovnih škola ,,Blažo Jokov Orlandić“ i ,,Meksiko“, bili su i predstavnici predškolske ustanove ,,Didi“ iz Zagreba i ,,Dječje plesne asocijacije“ iz Beograda.

Obilježavanje punoljetstva predškolske ustanove ,,Svetionik“ i manifestacija ,,Pjesmom do zvijezda“ počeli su na suncem okupanom šetalitu defileom mažoretki plesnog studija ,,Habanera“, a nastavljeni uz dječju igru i popularnog zabavljača Radojice Stankovića - Šante Pante.

POSVEĆENOST

RADOST JE IGRA

- Manifestacija je okupila 600 učesnika, oko 450 djece i 150 učitelja i vaspitača, a posebno nam je drago što su ovdje i naše kolege iz Zagreba i Beograda. Svi igramo, plešemo i nadamo se da smo danas uljepšali grad - kazala je osnivač „Svetionika“ Ivana Durutović. Ona je istakla da u tom vrtiću njeguju tradiciju maksimalne posvećenosti djetetu, njegovim potrebama, željama, kao i nastojanje da odrastanje bude srećan i zanimljiv proces. - Trudimo se mnogo u odgoju i vaspitanju djece, zato i postojimo 18 godina. Uz predškolsku ustanovu ,,Vukosava Ivanović Mašanović“ i vrtić ,,Mala bajka“, mi smo jedina licencirana ustanova koja sprovodi obrazovni program onako kako treba i na kvalitetan način - podvukla je Durutović. Manifestaciju koju su podržali Opština Bar, Turistička organizacija i brojni privrednici i preduzeća (Kulturni centar Bar, Komunalne djelatnosti Bar, Izviđački odred ,,24. novembar“,

- Dugo sarađujemo sa ,,Svetionikom“, vrtićem kojem dugujemo zavalnost što projekat ,,Rastimo uz ples“, živi na trgovima u Crnoj Gori. Lijepo je vidjeti djecu kako plešu zajedno, raduju se, a igra i ples su važni i za razvoj djeteta kazala je Gordana Krsmanović iz Dečje plesne asocijacije iz Beograda, koja je sa suprugom Radomirom osmislila projekat ,,Rastimo uz ples“. - Ideja je bila da povežemo djecu, ljude, da zajedno plešemo - to je lajtmotiv čitavog projekta. Drago nam je što je ova ideja prihvaćena i što su naše kolege prepoznale benefite koje ona donosi djeci - istakla je Krsmanović. Karmen Pavlec iz vrtića ,,Didi“ koji radi na osam lokacija u Zagrebu i okolini, izrazila je oduševljenje Barom i dobrodošlicom. - Krećemo nekim novim putevima i stazama prijateljstva poručila je Pavlec, koja je navela i da se njihova ustanova ove godine priključila projektu

Na najljepši način obilježili 18 godina rada predškolske ustanove „Svetionik“

„Baskethand“, „Pacorini“, picerija ,,Ciao“, „La Pettit Chateau“, MD Mont, hotel „Princess“, „Cerovo“) otvorila je potpredsjednica opštine mr Tanja Spičanović. - Danas ,,Svetionik“ obilježava punoljetstvo, ali ovaj vrtić ima privilegiju,

jer će uvijek ostati mlad, razdragan i raspjevan kao danas. Baviti se razvojem djeteta, njegovanjem njegovih potencijala i talenata, veoma je važan zadatak svakog društva, jer kako je kazao Frojd: ,,Dijete je otac čovjeku“ -

,,Rastimo uz ples“. Dobrodošlicu gostima poželio je i direktor TO mr Emil Kukalj, koji je izrazio uvjerenje da će Bar biti grad po mjeri djeteta. Manifestacija ,,Pjesmom do zvijezda“ imala je i humanitarni karakter, pa su na Šetalištu kralja Nikole prikupljana i donatorska sredstva za rad Narodne kuhinje i štićenike Doma ,,Mladost“ u Bijeloj. Vrtić ,,Svetionik“ je od prvog dana osnivanja NVU ,,Žene Bara“ aktivno podržavao njihovu humanu misiju. - Od 165 korisnika Narodne kuhinje, 54 su djeca. „Svetionik“ je uvijek uz nas, a za prošlu Novu godinu, pripremio je divan novogodišnji program sa Djeda Mrazom za naše male korisnike, kojima smo tada uručili i novogodišnje poklone podsjetila je predsjednica NVU ,,Žene Bara“ Ljiljana Vujović. Vrijedne dame iz tog udruženja i ovoga puta pripremile su bogato i lijepo posluženje uz razne slane i slatke đakonije. - Radujemo se ovom divnom danu, našem lijepom gradu i ovoj manifestaciji. Pripremili smo poslastice kojima obradujemo i članove naših porodica, kao i rođendansku tortu za ,,Svetionik“ - kazala je Suzana Šabović iz udruženja ,,Žene Bara“. U programu ,,Pjesmom do zvijezda“ na Šetalištu kralja Nikole učestvovali su i Folklorni ansambl ,,Rumija“, KUD ,,Sveti Jovan Vladimir“ i talentovani sedmogodišnji plesač, mister, model i karatista Mehmed Medo Nikezić. V.K.V.

Primjeri

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Dražen Filipović, najbolji crnogorski takmičar u obaranju ruke

Snaga volje i tetive od čelika D. MALIDŽAN

Građa i snaga tek su predispozicija, dok uporni treninzi i pomjeranje limita čine ključ u ovom sportu – kaže Filipović PODGORICA - Dražen Filipović iz Podgorice, sa Zabjela, jedan je od nekolicine posvećenih takmičara u disciplini obaranja ruke (arm wrestling). Konstitucijom i snagom predodređen je za ozbiljne rezultate u ovom amaterskom sportu koji u svijetu ima brojne poklonike, dok kod nas, iako polako zaživljava, i dalje je na nivou revijalnog.

Mirko Smolović i Dražen Filipović

Kako Filipović pojašnjava za Pobjedu, snaga i građa tek su predispozicija, dok uporni trenizi i pomjeranje limita čine ključ u ovom sportu.

PREDUSLOVI

- Genetika je nešto što se podrazumijeva, morate imati predispozicije za ovu vrstu sporta, ali snaga ruku i čelične tetive tek su osnova koju treba nadgraditi snagom volje i upornim trenizima – priča Filipović. Treninzi su, pored doziranja opšte kondicije, fokusirani upravo na jačanje ruku i tetiva. To, kaže Filipović, zna da bude bolan i dugotrajan proces, zbog čega mnogi od onih koji se zainteresuju i odustaju. Dakle, potreban je kontinuitet, stalno vježbanje i što više prakse. - Bez toga teško da se može ozbiljno nadmetati, posebno ne na kupovima van Crne Gore. Neke zemlje su jako ozbiljno posvećene ovom sportu, primjera radi u susjednoj Hrvatskoj postoje brojni klubovi koji praktikuju svakodnevne treninge, a rezultat te priče je što na svjetskim kupovima koji se održavaju u Zagrebu, dolaze ozbiljni takmičari iz svijeta, poput obarača ruku iz Azarbejdžana, Kazahstana i drugih zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, gdje ova disciplina ima status gotovo nacionalnih sportova. Tako u Kazahstanu obaranje ruke je sastavni dio fizičkog vaspitanja u okviru osnovnih škola – kaže Filipović. Prema njegovim riječima, kod nas, od kupa do kupa, ima ljudi koji se stalno pojavljuju na takmičenjima, ali tek

Dražen Filipović

Svjetski rang Kada se izborite u nacionalnim okvirima, oprobate u regionu, onda vas u svjetskim okvirima čekaju velika imena ovog sporta. - Dmitri Trubin, Mitraleh Aslanov, Oleg Žoh neki su od aktuelnih snagatora koji dominiraju u ovom sportu. Takođe, iz regiona treba izdvojiti hrvatske takmičare Andriju Šimića i Viktorija Savića – ističe Filipović. Zanimljivo je pomenuti da je Oleg Žoh bez premca u obaranju lijevom rukom zahvaljujući nekoj vrsti anomalije i činjenici da čovjek ima dvostruko jaču lijevu ruku od desne. Doslovce jaču jer ima dvostruke tetive, tako da njegova podlaktica izgleda kao da je na hidraulici od buldožera... - Svakako ne smijemo zaboraviti velikana ovog sporta i čovjeka koji je zaslužan za popularizaciju obaranja ruku u svjetskim okvirima – to je Amerikanac Džon Brzenk, aviomehaničar po zanimanju, sada u poznim takmičarskim godinama, ali je idol mnogim generacijama – kaže Filipović.

nekoliko njih kontinuirano radi i posvećeno je obaranju ruke. To su momci okupljeni u Nikšiću oko Vojkana Todorovića, u Herceg Novom

su to Mirko Smolović i Momčilo Komatina i njihova ekipa, Stojan Sekulović u Sutomoru koji je posvećen ovoj priči... Rajan Ćupić, glavni sudija na kupovima, u Podgorici je prvi nabavio adekvatan sto za takmičenja.

TAKMIČENJA

Na nedavno održanom kupu u obaranju ruku krajem septembra u Podgorici, Filipović je potvrdio da je davno prevazišao domaće okvire u ovom sportu, osvojivši titulu u apsolutnoj kategoriji, za obje ruke. Prethodnih godina u više navrata oprobao se u regionu, od Beograda do Zagreba, a najzapaženiji uspjeh ostvario je upravo u Zagrebu, na svjetskom kupu gdje je osvojio 6. mjesto među 150 takmičara. - S obzirom da odlazak na ta takmičenja iziskuje nemala sredstva, nije lako za porodične ljude da odvoje novac za put i boravak van Crne Gore. Jer, teško je izaći na megdan velikim imenima ovog sporta koja se okupe na svjetskom kupu, ako nijeste odmorni, relaksirani i, recimo, stignete na takmičenje u zadnji čas nakon desetak sati vožnje. Da ne zvuči kao izgovor, jer za tim nema potrebe, ali prosto morate imati uslove i biti pripremljeni fizički i psihički – kaže Filipović. Dodaje da je svaki meč specifičan i priča za sebe. - Tu mnogo faktora igra ulogu, počev od kondicije i utreniranosti, do toga da li vam nečija šaka smeta ili odgovara, pa do činjenice koliko će vas ne-

Jednako uspješan i lijevom i desnom (Filipović lijevo na slici)



Treninzi su, pored doziranja opšte kondicije, fokusirani upravo na jačanje ruku i tetiva. To, kaže Filipović, zna da bude bolan i dugotrajan proces, zbog čega mnogi od onih koji se zainteresuju i odustaju. Dakle, potrebno je stalno vježbanje i što više prakse. ki mečevi iscrpiti na putu do finalnih borbi – priča sagovornik.

BUDUĆNOST

On podsjeća da su takmičenja u Crnoj Gori krenula 2013. godine, sa prvenstvom održanim u Irskom pabu u Podgorici. Nakon toga su uslijedila takmičenja u Spužu, zatim nekoliko kupova u Podgorici. Ipak, za ozbiljniji razvoj priče potrebno je, kaže, ono

sa početka priče: posvećenost, kontinuitet, ali i podrška države za ozbiljniji proboj u ovoj oblasti koja, prema najavama bi mogla da bude primljena u okrilje i olimpijskih sportova. - Uz boks, i neke slične sportove, obaranje ruku je disciplina sa dugom tradicijom, a kakva će biti budućnost sporta kod nas, zavisi od volje i želje da se dokazujemo u ovoj disciplini – zaključuje Filipović. I. PERIĆ

NIKŠIĆ: Drugi susret folkloraša veterana Crne Gore

Lakoća pokreta starije garde

NIKŠIĆ - Povodom deset godina postojanja Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, JU „Zahumlje“ Nikšić organizovalo je II susrete veterana folklora Crne Gore.

Učestvovalo je 12 folklornih ansambala iz države i gostujuće društvo iz Čačka. Prema riječima Danijele Bokan, predsjednice Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, pored susreta u Nikšiću

organizovali su i dva festivala dječjeg folklora, dok za novembar planiraju veče horske i klapske muzike na temu crnogorskih izvornih pjesama u Podgorici. On je naglasio da je Udruženje, na inicijativu

Marka Đokića iz ,,Zahumlja“, postalo dio evropske mreže Mateo. - Mateo je mreža kulturnih stvaralaca koji se bave i folklorom, ali i drugim vidovima kulturno-umjetničkog

Učestvovalo je 12 folklornih ansambala iz države i gostujuće društvo iz Čačka

stvaralaštva, tako da očekujemo da će biti više različitih projekata po tom pitanju. Na ovakvim smotrama možemo vidjeti koliko su stariji zainteresovani, dok su sa druge strane mladi zaista zaintere-

sovani za folklor. Planiramo i za njih nešto za sljedeću godinu, to je još negdje u nekoj fazi razmišljanja, ali neka školica folklora, kao što je već jedne godine organizvano rekla je Bokan. Radivoje Mušović, organizator programa u JU ,,Zahumlje“ izrazio je zahvalnost svim društvima koji su uzeli učešće. S. D.

Hronika Podgorice

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE

Koncert povodom obilježavanja 140 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Turske Crnogorski simfonijski orkestar Omer Jondem, dirigent i Omer Turkmenoglu, tenor Velika scena u 20 sati

KIC i JAZZ ART

Koncert ,,Majstori džeza“ – ZZ Quartet Velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija „Klub“

Dvorac Petrovića

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: Ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA

Ul. Marka Miljanova 4 ,,Muzeji i galerije Podgorice“ u saradnji sa JU ,,Muzej grada Skoplja“ Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije – Skupi – Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“ Otvaranje u 20 sati

Kruševac bb. Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: Ponedeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Intervencija službenika Komunalne policije i Čistoće

Spasili dva bora Službenici Komunalne policije i Čistoće juče su u popodnevnim satima u Dalmatinskoj ulici spriječili tri lica u nelegalnoj sječi dva bora. - G. Đ., G. M. i G. P. su u kombi utovarili odsječene grane sa namjerom da ih otuđe i udalje se sa lica mjesta. Od strane službenika Komunalne policije su spriječeni u tome, od njih je oduzeta prethodno sječena količina šume i šega kojom su obavljali sječu. Ova tri lica su identifikovana i biće sankcionisana – saopšteno je iz Čistoće. U saopštenju se naglašava da će gradske službe, zajedničkim aktivnostima, u narednom periodu akcenat staviti na sprječavanje vršenja nelegalnih radnji, odnosno evidentirati i sankcionisati svako H. P. nesavjesno ponašanje.

Kombi sa odsječenim granama

Borovi koji su bili na udaru vandala

FOTO-ZUM

Zaposleni u Telenoru učestvovali na 26. Podgoričkom maratonu

VAŽNIJI TELEFONI 122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Više od 90 zaposlenih u Telenoru, zajedno sa članovima svojih porodica, učestvovalo je juče u Trci zadovoljstva, održanoj u okviru 26. Podgoričkog

maratona. Stazu dugu pet kilometara zaposleni su pretrčali kako bi pomogli društveno odgovorne projekte. Iz Telenora su saopštili da će i ove godine

za svaki pređeni kilometar donirati po pet eura za društveno korisne aktivnosti. Novac sakupljen učešćem u prošlogodišnjim trkama, Tele-

nor je ulagao u opremanje dnevnih centara za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i uređenje zelenih površina u Podgorici. H. P.

Agencija za izgradnju i razvoj raspisala tender vrijedan 125.000 eura

Rekonstruisaće Ulicu Miodraga Bulatovića FOTO: GOOGLE MAPS

Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

Ulica Miodraga Bulatovića na Starom aerodromu

Sunčano, do 26 stepeni Pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 26. H. P.

Agencija za izgradnju i razvoj raspisala je tender za rekonstrukciju dijela Ulice Miodraga Bulatovića u zahvatu DUP-a ,,Konik - Stari aerodrom“. Taj posao procjenjen je na 125.000 eura. Građevinske firme, zainteresovane za ovaj posao, mogu predati ponude do 19. novembra. Izvođač radova ima zadatak da zasiječe asfalt na vezi postojeće i nove kolovozne konstrukcije, kao i

Drama ,,Bol i slava“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 20:15 i 21:45 sati. Fantazija ,,Grdana - gospodarica zla“ na programu je u 15:30, 17, 18:15, 19:15 i 20:30, biografska drama ,,Džudi“ u 19:30, a komedija ,,Povratak u Zombilend“ u 22:30. SF akcija ,,Blizanac“ na programu je u 17:50 i 22:20 sata, triler ,,Džoker“ u 15:50, 18:30, 20 i 21:30 sati, animirani ,,Jeti – sniježni čovjek“ u 15, 16:15 i 18, ,,Ovčica Šon: Farmagedon“ u 16 i 17:40 i ,,Priča o igračkama 4“ u 15:40 sati. H. P.

beton na vezi sa ogradama duž trase, zatim da sruši postojeći trotoar, ivičnjak, izradi pješačke staze od betona. Ulica će nakon rekonstrukcije imati novu saobraćajnu signalizaciju, hidrotehničke instalacije, fekalnu, atmosfersku kanalizacija, kao i javnu LED rasvjetu. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem zakazano je za 19. novembar u 14 sati u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeće se u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Radovi će trajati dva mjeseca. Nj. B.

,,Bol i slava“ u Sinepleksu

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Milica Petričević pokrenula prvu onlajn prodavnicu platnenih cegera u Crnoj Gori

,,Cegerica“ kao doprinos zaštiti životne sredine

,,Cegerica“ je brend pokrenut prije mjesec dana i podrazumijeva prvu onlajn prodavnicu ručno rađenih cegera u Crnoj Gori, sa bazom u Podgorici. Iza njega stoji Milica Petričević koja je, kako kaže, prije svega veliki prijatelj prirode, a onda i početnik u svijetu modne industrije. Iako je Crna Gora po Ustavu ekološka država, svaki građanin godišnje koristi oko 730 plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu. Da bi se njihova upotreba smanjila, prvi put se u Podgorici, ali i na cijelom crnogorskom tržištu pojavila onlajn prodavnica cegera – ,,Cegerica“.

RUČNO RAĐENI CEGERI ,,Cegerica“ je brend pokrenut prije mjesec dana i podrazumijeva prvu onlajn prodavnicu ručno rađenih cegera u Crnoj Gori, sa bazom u Podgorici. Iza njega stoji Milica Petričević koja je, kako kaže, prije svega veliki prijatelji prirode, a onda i početnik u svijetu modne industrije. - Naime, sama ideja sadrži dva aspekta.

Prije svega, kreiranjem i prodajom unikatnih cegera od prirodnih materijala, želi se pozvati na odgovornije ponašanje i korištenje cegera umjesto jednokratne upotrebe plastičnih kesa, koje su jedan od većih problema, ekološke države Crne Gore. Dok drugi aspekat podrazumijeva da ceger može biti lijep modni detalj, odnosno dobra i praktična zamjena torbama – objasnila je Petričevič.

PROMJENE Petričević je istakla da se sve ovo dešava u susret novim zakonskim rješenjima o zabrani upotrebe plastičnih kesa. - Nadam se da će ovi zakoni biti u potpunosti primjenjivi i poštovani od strane, kako poslodavaca, tako i građana. S tim u

vezi, želim da moj brend ,,Cegerica“ bude dio ciklusa pozitivnih promjena koje su počele da se dešavaju u našem društvu – kazala je Milica. Pored pomenutog, Milica je za Pobjedu rekla da se veliki akcenat, pored same prodaje cegera, stavlja i na podizanje svijesti o zaštiti životne okoline. Prije svega ,objavljivanjem različitih statističkih podataka o tome kakvu zapravo štetu prirodi i životinjama nanose plastične kese koje bacimo nakon upotrebe, zatim objavljivanjem određenog video i slikovitog sadržaja sa sličnim porukama, ali i ukazivanjem na pozitivne prakse iz regiona i svijeta. U budućnosti želi da razvija svoj biznis i, kako kaže, za to već ima mnoge ideje. J. V.

Izgradnja fekalne kanalizacije u Ulici Stefana Mitrova Ljubiše

Ove sedmice tri besplatne radionice udruženja Roditelji U Razvojnom centru udruženja Roditelji tokom ove sedmice planirane su radionice posvećene unapređenju pažnje, koncentracije, kreativnosti i memorije. Mališani će praviti dekorativne bundeve i razvijati istraživački duh kroz zanimljive eksperimente. Večeras od 19 sati biće održana radionica ,,Suan Pan - mentalna aritmetika“ koju organizuju u saradnji sa Obrazovnim centrom ,,Baltazar“, koji ima licencu za sprovođenje programa. Mentalna aritmetika je razvojni program koji se sastoji od aritmetičkih kalkulacija gdje se koristi samo ljudski mozak, bez pomoći kalkulatora, kompjutera, papira ili olovke. Metodika rada prilagođena je uzrastu djeteta, a prate je razne kreativne igre i druge stimulativne aktivnosti u cilju bolje socijalizacije, podizanje samopuzdanja učenika i prijatnijeg doživljaja u procesu učenja. Radionica je namijenjena uzrastu od sedam do 14 godina, vodi je Mila Marković, a broj mjesta je ograničen na deset. Sjutra veče, takođe u 19 sati,

Razvijaće istraživački duh uslijediće nova zanimljiva eksperimentalna radionica ,,Hemija iz kuhinje i čarobno mlijeko“. Uz pomoć jednostavnih sastojaka iz kuhinje prijavljena djeca imaće priliku da se na zabavan i praktičan način upoznaju sa hemijskim i fizičkim reakcijama, koje će sami izazvati, a koje će ih oduševiti. Na ovaj način, kroz eksperimente će bolje upoznati svijet oko nas i prirodne pojave koje nas okružuju. Mališani će razvijati radoznalost, strpljenje, logiku, ali se i dobro zabaviti sa svojim vršnjacima. Radionicu vodi Marina Bokan, a namijenjena je djeci uzrasta od pet do deset godina. Broj mjesta je ograničen na 15. U srijedu, 30. oktobra, u 19 sati počeće kreativna radionica pod nazivom ,,Čudovišne bundeve“, namijenjena djeci uzrasta od pet do osam godina. U susret

Noći vještica, u Razvojnom centru mališani će praviti dekorativne bundevice od papira. Na taj način će se pripremiti za čudovišnu noć, družiti se, ali i razmjenjivati informacije o ovom prazniku. Cilj radionice je razvoj fine motorike i kreativnosti kod djece. Radionicu će voditi Maja Raičević, a broj mjesta ograničen je na 15. Udruženje Roditelji radionice organizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, u sklopu projekta ,,Razvojna – edukativna učionica“. Besplatne radionice održavaju se u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra, u ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je p r i j av l j i v a n j e n a i m e j l igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020/221-000 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i H. P. Razvojni centar.

Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija odabralo je firmu ,,AG Infoplan“ iz Nikšića za izvođača radova na izgradnji fekalne kanalizacije u Ulici Stefana Mitrova Ljubiše u Maslinama. Radovi će koštati 49.839 eura. - Ponuda AG Infoplan je ispravna i najpovoljnija. Nije bilo neblagovremenih i neispravnih ponuda – navodi se u odluci Vodovoda i kanalizacije. Izvođač radova ima zadatak da odradi betonske, zemljane, armiračke, instalaterske i zemljane radove. Ponuđač u narednih deset dana može izjaviti žalbu protiv ovog rješenja Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Tender za izgradnju fekalne kanalizacije u Ulici Stefana Mitrova Ljubiše raspisan je u septembru, po skraćenom postupku iz razloga hitnosti izvođenja predmetnih radova

Donacija Erste banke na Gorici

Solarna klupa na poklon Erste banka je donirala Po d g o r i č a n i m a i s v i m ljubiteljima Gorice solarnu klupu, koja je postavljena u blizini Avanturističkog parka. Klupa se napaja solarnom energijom i može se koristiti kao odmorište za bicikliste, za punjenje mobilnih telefona ili lap-topova, a dostupan je i besplatan vaj-faj signal koji je obezbijedio Crnogorski Telekom. H. P.

Nova investicija u Maslinama Zgrada Vodovoda i kanalizacije

u cilju sprječavanja izlivanja fekalija u ulici Stefana Mitrova Ljubiše u Maslinama. Vodo-

vod je skratio rok za podnošenje ponuda za ovo javno nadmetanje sa 37 dana na 22. Nj. B.

Marketing

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Feljton

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

11.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

Rovačko pleme je dugo bilo svjetionik crnogorske slobode » Piše: Slobodan ČUKIĆ

Rovačko pleme je dugo bilo trn u oku okupacionoj vlasti, osobito od kraja avgusta 1919. kada su se kod njih okupili ustanici iz drugih krajeva. Rovca je bila slobodna crnogorska teritorija u punom značenju te riječi, svjetionik crnogorske slobode. O tome se eksplicitno govori u izvještaju Mila Plamenca koji je nastao 20. septembra 1919. godine. Ističe se da su „Rovčani svi za Crnu Goru“, da su „odrekli poslušnost Srbijancima, neće da znadu za njihove vlasti, pa su odbili da stupaju u pregovore sa njima. Glavari Rovački nose Crnogorske grbove. Svuda se ore usklici: Živio Kralj Nikola! Duh u Rovcima podigao je i održao ga Kap. Ivan Bulatović, prijeti opasnost da istoga Srbijanci pomoću novca ubiju. O svemu ovome izvijestili su me izaslanici Kom. Vukovića Pavić Nikezić iz Kuča i Radovan Tapušković iz Rovaca. Još su mi rekli da je i Donja Morača na našoj strani“ (Izvještaj Mila Plamenca Jovanu Plamencu od 20. septembra 1919. godine).

NEOKRNJENI SUVERENITET

„Na području plemena rovačkoga de facto je neokrnjen suverenitet Kraljevine Crne Gore. Srbi tamo nemaju niti jednoga svoga zvaničnika, žandarmerijsku ili vojnu posadu, niti smiju da upućuju patrole ili delegacije. Ta teri-



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto poglavlje

U izvještaju Mila Plamenca od 20. septembra 1919. godine ističe se da su „Rovčani svi za Crnu Goru“, da su „odrekli poslušnost Srbijancima, neće da znadu za njihove vlasti, pa su odbili da stupaju u pregovore sa njima. Glavari Rovački nose crnogorske grbove. Svuda se ore usklici: Živio Kralj Nikola! Duh u Rovcima podigao je i održao ga kapetan Ivan Bulatović

 Milorad Mihailović

Savo Raspopović

Rovca

torija slobodne crnogorske kraljevine obuhvata područja od krajnje linije na śeveru – Krsca, na tromeđi Dolova rovačkih, Kape moračke i Lukavice piperske, do krajnje južne tačke na ulasku u Platije s južne strane, ispod Kupine, blizu Dromire, ukupno vazdušnom linijom u dužini približno 35 km; tj. najveću širinu od Petrova vrha iznad Štitova na zapadu, do Prekobrđa na istoku od približno 20 km“, piše Vladimir Jovanović (feljton „Rovačka republika“, treći nastavak objavljen 23. 10. 2017. na Portalu Antena M). Jovanović pojašnjava i geografske osobenosti rovačkog područja, što nam znatno pomažu u razumijevanju tadašnjih događaja. „Izvjesna pogodnost za davanje otpora je konfiguracija Rovaca, tj. relativna nepristupačnost. Prośečna visina plemenske teritorije je oko 800 m. Rovca su ispresijecana sućeskama, uvalama i uśecima glečerskoga i rječnoga porijekla. U donjim slivovima ro-

Dušan Vuković 1926

Rovačke komite Drago, Mato, Radoš i Rade Bulatovići

vačkih rijeka – Mrtvice, Śevernice, Ibrištice – ranije su bile i gušće šume hrasta, cera, brijesta, jasena ili lijeske, a bukove šume dominiraju u njihovim gornjim slivovima, tj. atarima selâ Vlahovići, Gornja Rovca i Liješnje. Najviši predjeli Rovaca, poput śeveroistočne strane Maganika, obiluju jelom, smrčom, borom. Maganik ima vrhove iznad 2000 m (Međe-

đi vrh, Petrov vrh, Rogođed). Liše platoa, planinskih površi, selâ Trmanje i Liješnja, a oba su iznad 1.000 m – Rovca gotovo i nemaju zaravni. U oktobru 1919. postojale su, kroz Rovca, samo pješačke staze, uz ekstremno okomite uzbrdice do Trmanja, Liješnja i Veljega Dubokoga i od Međuriječja do gornjorovačkih sela podno Maganika. Strane i litice kanjona Mrtvice dižu se „kao kakvi zidovi“ i preko 1.000 metara. Makadamski put kroz Platije, iz Pipera do Manastira Morača – a prolazi samo kroz periferni dio Rovaca – probijen je tek 1937. godine“, piše V. Jovanović (feljton „Rovačka republika“, osmi nastavak objavljen 9. 11. 2017. na Portalu Antena M).

PRVI POHOD

Pop Petar Vuković s porodicom

Mato Todorović

Radojica Nikčević

O duhu rovačke nepokornosti i dubokoj odanosti crnogorskoj državnoj tradiciji svjedoči pismo koje su 27. oktobra (po starom) Ivan Bulatović, Vukosav Minić i Dragiša Vlahović uputili srpskom potpukovniku Dušanu Besarabiću u Kolašin. Saopštili su mu:

„Svaku vlast koja je neredovna i nezakonita prema zakonu i ustavu Crne Gore smatraju Rovčani kao uzurpatorsku“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, Tom II, 887). Krajem oktobra 1919. godine (po starom kalendaru) došlo je do prvog pohoda srpske okupacione vojske na Rovca. Tih dana su u njima još boravile komite iz drugih krajeva. Bilo ih je na broju oko tri stotine. Milorad Mihailović je 25. oktobra (po starom) u dnevnom izvještaju obavijestio podređene o sljedećem: „Pošto Rovčani ( jugo-zapadno od Kolašina) nisu hteli da se pokore vlastima, to će ih određeni delovi vojske napasti 26. tekućeg meseca“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, Tom II, 873). Ivan Bulatović o tome piše u svom izvještaju: „13. oktombra 1919. g. (26. oktobra po starom, S.Č.) Srbijanci su uputili protiv nas deset bataliona pod komandom pukovnika Dušana Besarabića sa nekolike baterije topova pod komandom Borivoja Roksandića, sa izvjesnim brojem mitraljeza i preko 100 mašinskih pušaka. Svi ustanici koji su bili prvih dana s nama kod crkve zatekli su se s nama u plemenu i za punijeh sedam dana, iako naoružani samo puškama bez dovoljno municije, davali smo očajan otpor napadaču. Međutijem nemilosrdno bombardovanje sela, ubijanje

žena i djece, primorali su nas, da se osmoga dana podijeljeni u nekoliko odjeljenja probijemo kroz neprijatelja, koji je zauzeo naše pleme i opljačkao ga. U borbama je poginuo oficir Jovan Bulatović i Vučić Rakočević, ranio se Miloš Vlahović. Neprijatelj je imao gubitaka broj velik i nepoznat. Po usmenu dokazu tehničara Novice Radovića i poštansko telegrafskog činovnika Ilije Bulatovića, koji su na to pazili u ovoj borbi, neprijatelj je bacio na pleme Rovačko od 900-1000 topovskih metaka. Borba se vodila po veoma hrđavom i kišovitom vremenu“ (Izvještaj komandanta Ivana Bulatovića od 29. oktobra 1921. godine, Zbornik dokumenata ,,Rovačka republika“, Kolašin, 2002, 98). Ustanici su se iz Rovaca probili kroz neprijateljski obruč i pred nadmoćnijom silom povukli u okolne planine. Za njima je izvjesno vrijeme trajala poćera. Potpukovnik Besarabić je 29. oktobra javio Miloradu Mihailoviću da je oko 60 glavnih komita prikriveno u Maganiku i u Piperima, a da je manji dio od oko 50 prikriven na Kamaljici do Morače, te da se svega 16-oro nalazi u Sreteškoj gori („Skrivana strana istorije“, Tom II, Tom II, 893). Po odlasku okupacione vojske ustanici su se vratili u pleme. O dešavanjima u Rovcima u narednih dvadesetak dana nemamo podataka, sve do kraja novembra 1919. (po starom) kada se jedna grupa ustaničkih vođa sastala sa Krstom Popovićem.

BARSKI OKRUG

Osvrnućemo se i na sukob koji je na jugu vodila grupa Sava Raspopovića. Njegove komite su bile napadnute 24. oktobra (po starom) od srbijanske posade od 40 vojnika u Možuru (selo Donje Krajine). Borba je bila sa jakom vatrom sa obje strane, za dva sata. Neprijatelj je odstupio ne obazirući se na gubitke koje je imao. Komite su se dale u poćeru dok im sa leđa nije udariila srbijanska pomoć, te su se morali spašavati između dvije vatre, prilikom čega su izgubili jednog druga. Srbijanci su imali ukupno 12 gubitaka, mrtvih i ranjenih. Iza ovoga je uslijedilo zatišje. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Rezultati istraživanja otkrili neke porazne rezultate za hrvatsko društvo

Četvero od deset stanovnika Republike Hrvatske, spremno je živjeti u nekoj vrsti diktature, a sada postoji empirijska potvrda za to. U proteklih dvadeset godina hrvatsko društvo napravilo je snažan konzervativni zaokret, a ovakav zaključak najbolje oslikava sljedeći podatak: ne tako daleke 1999., svaki deset Hrvat podržavao je ideju da zemlju vodi “moćni vođa koji se ne osvrće na vladu i izbore”, da bi danas broj takvih porastao gotovo četverostruko - najvažniji je zaključak analize autoritarnosti u hrvatskom društvu na temelju rezultata triju empirijskih istraživanja, koja su u sklopu međunarodnoga istraživačkog projekta European Values Study (EVS) provedena 1999., 2008. i 2018. godine, ovih dana objavljenih u časopisu Društvena istraživanja. Rezultati su porazni jer pokazuju povećanje broja ispitanika koji autoritarni politički sustav smatraju kao nešto što je pozitivno. Dok je 1999. godine 11,5 posto stanovnika u Hrvatskoj smatralo da je „dobro imati moćnog vođu koji se ne osvrće na vladu i izbore“, 2008. godine to je smatralo 28,8 posto, a 2018. godine čak 38,6 posto ispitanika. Porastao je - također astronomskih 400 posto - i broj onih koji smatraju da je „dobro imati vojsku koja vlada državom“, sa 5,3 posto u 1999. godini na 20,6 posto u 2018. godini. Članovi Generalskog zbora i braniteljskih udruga, očito, mogu biti zadovoljni.

Hrvati traže čvrstu ruku, a autoritarnom sistemu skloniji su mladi sustavi vrijednosti muškaraca i žena. Muškarci su uglavnom i dalje skloniji tradicionalnom sustavu vrijednosti, a žene su sklonije rodnoj ravnopravnosti“, kazat će ovaj sociolog.

Uloga obrazovanja

Naizgled paradoksalno raste i broj onih koji prihvatljivim drže pobačaj, eutanaziju, razvod i usputni seks. I postali smo znatno tolerantniji prema homoseksualcima

Defektna Demokratija No, može biti utješno to da je, istodobno, podrška demokratskom političkom sustavu i vladavini stručnjaka u naznačenom razdoblju ostala visoko izražena i stabilna. „S obzirom na to da je u Hrvatskoj u zadnjih 73 godine ‘moćni vođa’ bio na vlasti čak 44 godine, dobiveni rezultati jasan su znak ne samo nerazvijenosti demokracije u Hrvatskoj nego i nespremnosti sve većega dijela hrvatskoga društva da aktivno sudjeluje u demokratskim praksama“, glasi jedan od katastrofičnih zaključaka analize European Values Study. Međutim, istraživanje je pokazalo još nešto što izaziva brigu - rezultati za 2018. godinu pokazuju da su autoritarnom političkom sustavu skloniji ispitanici mlađe životne dobi od 18 do 29 godina, osobito kada su iz obitelji u kojoj roditelji imaju niže obrazovanje. Usporedbe radi, 1999. godine, relativno malobrojnih 13,9 posto mladih ispitanika slagalo se s hipotezom prema kojoj je „dobro imati moćnog vođu koji se ne osvrće na vladu i izbore“, da bi 2008. njihov broj skočio na 32 posto, a 2018. godine takvih je 47,3 posto. De facto, svaki drugi mladi muškarac i žena u Hrvatskoj - traže vođu. Stoga ne iznenađuje da se u analizi navodi kako je „s obzirom na sve ostale procese iz širega konteksta hrvatskoga društva, kao što su npr. negativni demografski trendovi i iseljavanja te sve snažnije političko polariziranje hrvatskoga društva, sklonost mladih autoritarizmu krajnje zabrinjavajuća“. U kojem se smjeru kreće hrvatsko društvo pokazuju i odgovori na pitanje o potrebi (ili ne) „većeg poštivanja autoriteta“. Kako se vidi iz rezultata, u protekle dvije decenije, u Hrvatskoj je došlo do povećanja broja ispitanika koji smatraju da bi bilo dobro kada bi u bliskoj buduć-

nosti u hrvatskom društvu došlo do „većeg poštivanja autoriteta“, sa 51,4 posto na 64,7 posto. Nekoliko je razloga zašto ljudi istovremeno podržavaju demokratski politički poredak i žele „moćnog vođu“ ili „vojsku koja vlada državom“. Prvi razlog je veliko nezadovoljstvo demokracijom u praktičnom smislu jer svakodnevno iskustvo pokazuje da parlamentarna demokracija uglavnom, a često puta i uopće, ne funkcionira. Tome u prilog idu i rezultati koji pokazuju izrazito nepovjerenje u ključne institucije demokratskog sustava, smatra dr. Krunoslav Nikodem, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je objavio analizu ovog istraživanja. „S obzirom na to da na svakodnevnoj razini svi možemo vidjeti što se događa u Saboru, kako i na koji način radi vlast i državna uprava i što se sve događa unutar pravosudnog sustava jasno je otkuda to nezadovoljstvo i nepovjerenje, jer je na izravno pitanje ‘jeste li zadovoljni razvojem demokracije u Hrvatskoj?’ potvrdno odgovorilo tek 8% ispitanika. Drugi razlog možemo tražiti u nespremnosti dijela stanovništva za život u slobodnom demokratskom društvu koje zahtijeva svakodnevno aktivno sudjelovanje i donošenje odluka, što je opet povezano s velikim nepovjerenjem ne samo u institucije već i u ljude, ali i s negativnim naslijeđem prošlog sustava koji, između ostalog, nije izgrađivao individualnu odgovornost. Treći razlog je nepoznavanje i nerazumijevanje osnovnih procesa demokratskog poretka, što proizlazi iz nedostataka temeljnog procesa socijalizacije i obrazovnog sustava, ali i iz iskustava svakodnevnog života koji se uglavnom temelji na

moći i autoritarnosti“, drži prof. dr. Nikodem.

a što žele Poljaci Kada se radi o jačanju neokonzervativizma i autoritarnih tendencija, Hrvatska nije izuzetak u Srednjoj Europi. Prošle godine je u Poljskoj objavljeno istraživanje koje je potvrdilo zaokret udesno kod tamošnje mlade generacije. Rezultati su potvrdili da mladi Poljaci čeznu za crkvom, tradicijom i sigurnošću. Dvije trećine svih birača u Poljskoj, starih između 18 i 29 godina, svoj glas dali su strankama desno od centra, pokazala je studija komercijalnog istraživačkog instituta IQS. Tri četvrtine ispitanika se protivi prihvatu izbjeglica, oko jedne trećine je spremno odreći se osobnih sloboda za više prava i reda u zemlji, a samo devet posto ispitanika označavao se kao „kozmopoliti“ i „otvoreni za drugačije“. Istraživanje koje su 2013. godine u Hrvatskoj proveli Institut za društvena istraživanja i zaklada Friedrich Ebert Stiftung, također je pokazalo da zabranu pobačaja podupire nešto više od dvije petine mladih, kao i nisko povjerenje u političke stranke, Vladu, Sabor, od kojih tek nešto više povjerenja uživaju tijela vlasti EU. Mladi su - slično kao i u recentnom istraživanju kojim se bavimo - zato najviše povjerenja iskazali prema represivnim organima vlasti, policiji i sudstvu. Neke od važnih vrijednosti za njih su duhovna obnova, jačanje vojne moći, briga o Hrvatima u BiH, suradnja sa sudom u Haagu, populacijski rast i dignitet Domovinskog rata, ukratko, to su kategorije koje im predstavljaju tradicionalne i simboličke vrijednosti.

razlog za oPtimizam Krunoslav Nikodem ipak radi distinkciju i objašnjava kako je riječ o sklonosti mladih prema

političkoj autoritarnosti (podržavanje „moćnog vođe“), a ne o konzervativnim stavovima. Međutim, ima nešto drugo, a glasi: mladi Hrvati su ideološki puno desnije nego njihovi vršnjaci u Poljskoj. „Stanje u Poljskoj nije ni približno tako zabrinjavajuće kao ono u Hrvatskoj. Naime, prema rezultatima EVS-a za 2018. godinu, u Poljskoj 16,2% ispitanika smatra da je dobro “imati moćnog vođu koji se ne osvrće na vladu i izbore“, a u Hrvatskoj je to 38,6%. Nadalje, u Poljskoj 21,2% ispitanika u dobi 18-29 godina smatra da je dobro „imati moćnog vođu“, a u Hrvatskoj to smatra čak 47,3% mladih. Dio odgovora zašto su mladi sve više skloni političkoj autoritarnosti možemo tražiti u prethodno navedenim razlozima, ali i u razvoju potrošačkog društva koje, između ostalog, karakteriziraju procesi individualizacije i subjektivizacije. To konkretno znači da sociokulturni kontekst suvremenog potrošačkog društva potiče izrazitu liberalizaciju i permisivnost osobnog života i izraziti konformizam društvenog života“, upozorit će Krunoslav Nikodem.

možDa iPak Postoji naDa Hrvatsko društvo je tradicionalno, ali, počinju se uočavati značajne promjene. U zadnjih desetak godina povećao se broj ispitanika koji „uvijek opravdanim“ smatraju pobačaj (s 12,3 na 19,1 posto), razvod (s 20,6 na 26,3 posto), eutanaziju (sa 17,8 na 22,6 posto) i usputni seks (sa 7,9 na 15,2 posto). Također, izgleda kako se, mic po mic, ovdašnje stanovništvo senzibilizira prema homoseksualcima, posebno tijekom posljednjeg desetljeća. Dok je 1999. i 2008., više od tri četvrtine (tj. 75,6 i 75,9 postotaka) ispitanika, homoseksualnost

smatralo apsolutno neprihvatljivom, sada se njihov broj ipak smanjio na 64 posto, dakle, još uvijek puno, ali bitno manje nego nekada. Usto, izrazito je narastao broj ljudi koji imaju neutralan stav („ni dobro ni loše“) prema gay populaciji, sa 7,9 na iznad 17 posto. Iako su te promjene još uvijek relativno malene, čini se da se i u suvremenom hrvatskom društvu polako razvija sociokulturni kontekst koji Frank Webster opisuje kao „izrazitu liberalizaciju individualnoga života i izraziti konformizam društvenoga života“. Dobiveni rezultati uglavnom su u skladu s rezultatima prethodnih istraživanja, gdje se ističe povezanost autoritarnosti s nižim obrazovanjem, starijom životnom dobi, ruralnim sredinama i nižim socioekonomskim statusom. Međutim, ispitanici mlađe životne dobi (do 29 godina), opet prednjače konzervativizmom i skloniji su stavu da pobačaj „nikad ne može biti opravdan“, za razliku od ispitanika između 30 i 45 godina, koji su skloniji suprotnome. Krunoslav Nikodem pojašnjava kako rezultati EVS-a, od 1999. do 2018. godine pokazuju da je hrvatsko društvo u vrijednosnom smislu i dalje uglavnom tradicionalno društvo. No tradicionalnost, ili modernost društva, nije statična, već dinamična kategorija, a sustav vrijednosti se mijenja sporo, ali se ipak mijenja. Te su promjene u hrvatskom društvu vidljive u zadnjih desetak godina. „Razloga je više, a jedan od ključnih razloga je da su tradicionalne vrijednosti, barem za dio populacije, sve manje uporište i temelj osobnog i društvenog života u suvremenom društvu. Prije svega zbog toga što se praksa svakodnevnog života u suvremenom društvu sve više udaljava od tradicionalnih vrijednosti, a kad ta diskrepancija između sustava vrijednosti i praktičnog života postaje jako velika onda se i utjecaj tog sustava vrijednosti na svakodnevni život nužno smanjuje. Kao primjer možemo uzeti povećanje broja onih koji razvod smatraju moralno opravdanim s 18,3% u 1999. godini na 26,3% u 2018. godini. Jednostavno, povećava se stopa razvoda pa se povećava i broj onih koji to smatraju opravdanim. Više je razloga zašto se povećava stopa razvoda u hrvatskom društvu, a jedan od ključnih razloga su različiti

Ipak, u svemu ovom postoji jedan faktor koji u 2018. najznačajnije utječe na stavove nacije, a to je stupanj obrazovanja ispitanika. Jednostavno, ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja skloniji su autoritarnosti. A na ovom području, situacija nije dobra jer prema službenim podacima koji se temelje na popisima stanovništva u Hrvatskoj, 1991. godine bilo je 9,3 posto visoko obrazovanih, 2001. godine bilo ih je 11,9 posto, a 2011. godine 16,4 posto, što je daleko ispod prosjeka razvijenih zemalja. Osim toga, ispitanici koji pozitivno percipiraju javnu ulogu Crkve uglavnom su skloniji autoritarnosti. Od značajnih prediktora autoritarnosti u 1999. godini javlja se i doživljaj vjere kao utjehe u životu, u 2008. godini tu su još i redovito (tjedno) pohađanje religijskih obreda, važnost religije u životu, vjerovanje u raj i Boga, a u 2018. godini i redovita molitva i religijska samoidentifikacija. Ispada kako su vođi najsklonije osobe s niskim obrazovanjem. Može li se onda zaključiti da postoji sukob između dvije Hrvatske: obrazovane i neobrazovane? „Rezultati moje analize jasno potvrđuju rezultate mnogih prethodnih analiza koji pokazuju da su obrazovanje i intelektualni razvoj ključne prepreke razvoju autoritarnosti. Na žalost, u hrvatskom društvu se desetljećima razvija jedna antiintelektualna klima unutar koje se obrazovanje promatra cinično i posprdno. Obrazovni sustav u Hrvatskoj je uglavnom socijalna kategorija, a osim nekih izuzetaka, nije razvojna kategorija. Uzmimo za primjer sustav visokog obrazovanja. Studiranje u Hrvatskoj 21. stoljeća uglavnom je socijalna kategorija, a nikako nije pitanje stjecanja znanja i vještina, razvoja gospodarstva, znanosti i novih tehnologija. Masovnost visokog obrazovanja, koliko god se činila potpuno opravdanom i nužnom za razvoj društva u cjelini, u Hrvatskoj je oblik socijalne pomoći za mlade koji ionako nemaju kamo jer posla nema, kao ni volje, motivacije, znanja i vještina da se postojeći poslovi pokrenu ili stvore novi. Naravno da postoje izuzeci, no oni su se razvili boreći se protiv takvog ‘sustava izvrsnosti i osiguranja kvalitete’, a nisu proizvod tog sustava. U tom kontekstu ne možemo govoriti o sukobu obrazovanih i onih koji to nisu. Ako i postoji sukob ‘dvije Hrvatske’, onda je to sukob između nekoliko tisuća ljudi koji žive sve bolje i nekoliko milijuna ljudi koji žive sve lošije“, zaključit će Krunoslav Nikodim.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Bosna i Hercegovina je politički fenomen

Zemlja bez vlasti i opozicije Jedan od razloga zašto Bosna i Hercegovina ima lošu vlast, leži i u činjenici da u zemlji ne postoji jaka opozicija, zbog čega se vlast može ponašati mnogo komotnije, neopterećena da zbog grešaka može biti ugrožen njen položaj, kaže sociolog i filozof Esad Bajtal. Bosna i Hercegovina jedna je od najsiromašnijih zemalja u Evropi, koju je od 2013. do 2019. godine, prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, napustilo 530.000 stanovnika.

Vlast zasnoVana na strahu

Najveći period nakon okončanja rata devedesetih vlast u BiH čine etno-nacionalne partije, koje predstavljaju tri etnička naroda u zemlji Bošnjake, Srbe i Hrvate, opterećujući sve vrijeme građane teškim nacionalnim temama, vrlo često prijeteći i novim sukobima u zemlji. Analitičari ističu da se vodeća nacionalna partija Bošnjaka Stranka demokratske akcije samo nominalno zalaže da napredak države Bosne i Hercegovine, s vrlo blijedim konkretnim koracima, dok vodeće partije bosanskih Srba i bosanskih Hrvata – Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica BiH – otvoreno zagovaraju etničku podjelu među građanima i slabljenje državnih institucija. Takva politika zemlju čini nestabilnom za sve njene građane, čini je manje atraktivnom za strane investicije, s manjkom vladavine prava, neprivlačnom za mlade ljude i niskom stopom bruto domaćeg proizvoda od 3,2 posto, što je ispod evropskog prosjeka.

Nemačka štampa piše o dopremanju sistema S-400 i Pancir u Srbiju u okviru zajedničke vojne vežbe sa Rusijom. Tema je i razočaranje na Zapadnom Balkanu time što je proširenje EU na ledu – da li to vodi u nove konflikte? „Vojna bratska pomoć za Srbiju“, naslov je kratkog izveštaja u berlinskom listu Velt. „Moskva je u Srbiju poslala dva ultramoderna raketna sistema za potrebe vojnog manevra. Kako je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane, protivvazdušni sistemi S-400 i mobilne protivvazdušne rakete tipa Pancir prvi put se upotrebljavaju u vežbi van Rusije“, prenosi list. Naoružanje će biti stacionirano na vojnom aerodromu u Batajnici, prenosi list, a vežba ruske i srpske vojske je višednevna. To je nastavak manevra „Slovenski štit 2019“ koja je u septembru počela u Astrahanu na Kaspijskom jezeru. „Srbija je najvažniji saveznik Moskve na Balkanu“, piše dalje Velt, navodeći da Rusija podržava Srbiju oko kosovskog pita-

Jedan od razloga zašto Bosna i Hercegovina ima lošu vlast je i taj da u zemlji ne postoji jaka opozicija, kaže sociolog Esad Bajtal susjedne zemlje napraVile iskorak

Neke zemlje Zapadnog Balkana, s kojima je BiH do devedesetih bila u državnoj zajednici Jugoslaviji, uspjele su izgraditi kulturu opozicije koja djeluje kao kakav-takav korektiv vlastima. Makedonski premijer, socijaldemokrata Zoran Zaev, pobijedio je dugogodišnjeg prvog čovjeka Makedonije Nikolu Gruevskog i njegov VMRO-DPMNE, dok su na Kosovu Albin Kurti i Pokret Samoopredjeljenje uspjeli sa vlasti skinuti Ramusha Haradinaja. Opozicija je u Srbiji 2.000. smijenila režim Slobodan Miloševića, dok danas Savez za promjene u toj zemlje, sastavljen od više političkih partija, mjesecima protestira protiv vlasti Aleksandra Vučića. Bosna i Hercegovina još uvijek ne uspijeva proizvesti takvu vrstu političke alternative.

,,teško utVrditi postojanje opozicija u Bih’

Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže da je u Bosni i Hercegovini teško utvrditi da opozicija uopće i postoji. - Najprije, u nominalnom smislu, ako opoziciju predstavljaju one političke grupe koje nisu na vlasti, kompleksno političko uređenje zemlje dovodi do toga da politička grupacija koja obnaša vlast na jednom istovremeno je opozicija na drugom nivou, pri čemu je niži nivo vlasti, dakle entitet, u mnogim segmentima jači od

Najveći period nakon okončanja rata devedesetih vlast u Bosni i Hercegovini čine etno-nacionalne partije

državnog nivoa. U horizontalnom smislu, specifično etnopolitičko uređenje dovodi nerijetko do toga da je nemoguće doći do uspostave nedvosmislene većine, sve je isfragmentirano, nakon čega imamo nerijetko čudne koalicije kao što je bila ona između SDP-a i HSP-a, ili PDA i DF-a i slično. U ideološkom smislu stvari stoje još gore. Agenda i djelovanje većine političkih partija kod nas su desničarski, a s druge strane ne postoji koherentna ljevica koja bi činila prirodnu opoziciju, kaže Mujkić. Ako eventualno i postoji, opozicija u BiH je, kaže on, „nazor i slučajno opozicija“.

ugrožena i stoljetna socijaldemokratija

Vodeća opoziciona partija u Federaciji, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, Socijaldemokratska partija (SDP), sa tradicijom dužom od stotinu godina, posljednjih mjeseci opterećena je unutrašnjim problemima - dijeli se na manje partije koje osnivaju bivši funkcioneri SDP-a, dok je Demokratska fronta (DF), također nastala iz SDPa, nakon izbora 2018. godine u koaliciji sa SDA. Druge parlamentarne stranke iz Federacije BiH, poput Naše stranke, uglavnom su male i bez koali-

cije sa drugim strankama ne mogu postići značajan efekt. U drugim bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj, glavne opozicione partije Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) su opozicija u entitetskoj skupštini ali su u vlasti na državnom nivou. Njihova nacionalna politika u mnogo čemu se poklapa sa politikom vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika, kojeg najveći dio međunarodne zajednice smatra glavnim kočničarem reformi u BiH. „Spektar aktuelnih političkih partija u BiH se uglavnom može opisati kao ‘pedeset nijansi sive’“, kaže profesor Mujkić. On primjećuje da u Bosni i Hercegovini potenciranje etnopolitičke problematike i neriješenog nacionalnog pitanja kao matica privlači gotovo sve političke subjekte. Oni preuzimaju taj kvazipatriotski državotvorni diskurs i međusobno se, i to uglavnom u okvirima jednog konstitutivnog naroda, takmiče u tom nakaradnom državotvorstvu za primat unutar sasvim određene etničke kvote, kaže Mujkić. „Faktički gotovo da ne postoji nijedna bosanskohercegovačka politička stranka, a kad kažem bosanskohercegovačka mislim na cjelokupni prostor

ove zemlje, da se osjeća njeno prisustvo svuda u BiH. Naravno, dobar dio krivice je u ovom našem oktroiranom nacionalističkom sistemu, ali ne možemo se vječno izvlačiti na sis t e m i n e ke o b j e k t i v n e okolnosti“, objašnjava profesor Mujkić.

,,građani pljačkani u sVim komBinacijama“

Bajtal ocjenjuje da se do sada više puta u Bosni i Hercegovini pokazalo da se opozicija, kao i vlast u zemlji, uopće ne vodi interesima građana i principima na kojima bi trebala počivati politika, već su motivi opozicije također lični interesi, zbog čega je vrlo teško i povući liniju između vlasti i opozicije u interesnom smislu. „Tamo gdje su interesne logike iste, idejne razlike postaju sasvim nevažne. Meni kao građaninu sasvim je svejedno da li me neko pljačka i vara u ime svoje nacionalne ili internacionalne priče. Čast izuzecima, ali ova zemlja i njeni građani su pljačkani, ponižavani i varani u svim mogućim poratnim koalicionim kombinacijama“, kaže Bajtal. Posljedice toga vidi u tome da je BiH danas osma najjadnija zemlja na svijetu, i sa najmanjom kupovnom moći u Evro-

Vojna vježba u Srbiji – reklama za rusko oružje

Rusija želi da naveliko izvozi S-400

nja. „Iako Srbija teži ulasku u EU, zemlja gaji bliske veze sa Rusijom na koju se gleda kao na velikog pravoslavnog brata.“ Berlinski list podseća da je ruska armija koristila S-400 i Pancir tokom rata u Siriji. Nedavno je članica NATO Turska kupila S-400 i time izazvala

„žestoke kritike“ jer „vojna alijansa smatra tu kupovinu nespojivom sa svojim statutom. Uprkos protestima, Ankara, prema navodima iz Moskve, pregovara o kupovini novih sistema naoružanja“, dodaje Velt. Nemačka agencija dpa piše da

Rusija želi da „ojača svoju poziciju kao izvoznica oružja“. Zato Moskva ima interesa da vojni manevar u Srbiji „iskoristi kao reklamu i prodaje sistem S-400 u inostranstvo“, piše agencija. Zidojče cajtung u članku pod naslovom „Razočarani“ piše o

tome čemu vodi odbijanje Francuske i još nekih zemalja da počnu pregovore sa Skopljem i Tiranom. Prenose se utisci iz regiona koji je razočaran time što se proširenje EU stavlja na led. „Kako to konkretno izgleda, moći će da se posmatra ovog

pi. I niko se zbog toga ne osjeća odgovornim ili pozvanim da zatraži nečiju odgovornost i polaganje računa za takvo stanje u zemlji, kaže Bajtal. Za njega je paradoksalno da je Bosna i Hercegovina „bogata zemlja, a siromašna država. To, smatra on, samo po sebi govori mnogo - da siromaštvo u BiH nije ni slučajno ni posljedica nepovoljnih prirodnih okolnosti, nego je planski osmišljeno (tzv. tranzicija), projektovano i proizvedeno. „To najbolje potvrđuje činjenica da već godinama predlog o donošenju zakona o porijeklu imovine ne može da uđe u dnevni red Parlamentarne skupštine BiH. Politika u BiH, tačnije, aktuelno, skoro trodecenijsko etno-politikantstvo, građane i državu stavlja tek u drugi plan, što je patološki pogubno za svako, a posebno za ovako namjenski, klero-etnički pocijepano bh. društvo. Ukratko, na sceni su, umjesto idejno-političkih, gole interesne igre. Odnosno, umjesto ideološko-racionalnih, vode se borbe krimi interesnih etnogrupa koje se u javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije“, kaže Bajtal, dodajući da u takvom ambijentu on građane ne vidi nikako drugačije nego kao poslušne etno-podanike koji šute i pasivno gledaju šta im se sve događa i manipulantski servira kao jedino mogući modus življenja. Takvo okruženje za Bajtala je nesposobno proizvesti bilo kakvu suprotnost „oholoj poziciji.“ „Nesposobno je proizvesti ozbiljnu opoziciju koja bi, u ime morala, prava i vlastitog dostojanstva, stala na čelo poniženih i uvrijeđenih stanovnika Bosne i Hercegovine i krenula u demokratsku, političku i civilizacijsku borbu za odbranu njihovih ljudskih prava i dostojanstva zgaženog samovoljom opskurnih i dobro uvezanih bh-s etno-moćnika“, kaže Bajtal. petka u Moskvi gde će biti potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije koju predvodi Rusije“, piše minhenski list. „Ruski premijer Dimitrij Medvedev je pre par dana u srpskom glavnom gradu Beogradu to najavio rečima da državama regiona ne bi trebalo ‘nametati’ izbor između Zapada i Istoka. U prevodu: on nudi bliske veze sa Rusijom kao alternativu Evropskoj uniji. Povrh svega, za uticaj u regionu se milijardskim investicijama bore i Turska i Kina.“ „Ako na Balkanu nestane vera u pristupanje EU, preti povratak u nacionalizam i, u najgorem slučaju, raspaljivanje starih konflikata. Na posletku, evropska perspektiva je recimo za Srbiju i Kosovo velika motivacija da postignu dogovor“, piše Zidojče i zaključuje: „Bez nade u budućnost u EU, i velikoalbanski planovi će ponovo dobiti zamah. To ne bi obuhvatilo samo Albaniju i Kosovo, već i Severnu Makedoniju sa jakom albanskom manjinom. U Bosni bi centrifugalne sile između Srba, Hrvata i muslimanskih Bošnjaka mogle još da se pojačaju.“

Marketing

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

MalI oglasI NEKRETNINE CENTAR Podgorice - izuzetna poslovna rezidencija 730m2 sa privatnim parkingom. Hercegovačka 64. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 GORICA C- Beogradska ulica stan 89m2, I sprat kod Engleske ambasade. Prodajem. Tel.069/458-445 2 CENTAR –Hercegovačka ulica – savremen lokal 415 m2 sa vlastitim parkingom. Jedinstven, izuzetan po svim kriterijumima. Prodajem. Tel. 069/871-452 3 CENTAR – ultramoderna poslovna zgrada 817m2 nekoliko koraka od Ulice Slobode sa privatnim parkingom i garažom. Trenutno nešto najbolje u Centru Podgorice. Prodajem. Na vrhu lux apartaman. Tel. 00381631663331 4

RaZNo PICERIJI u Podgorici potreban dostavljač hrane. Tel. 068/472-363 5 RESTORANU u Podgorici potrebni šanker,radnica na slatkom šanku za prodaju kolača i higijeničarka. Tel.067/544-145, 069/595-498 6

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 7

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Javljamo tužnu vijest da je 27. oktobra 2019. poslije kratke i teške bolesti u 83. godini umrla naša draga majka, sestra, svekrva, snaha, tetka i baba Дана 27. октобра 2019. послије дуже болести преминуо је у 78. години

MILUŠA pok. Đorđija OTAŠEVIĆ rođena Tomić Saučešće primamo 28. i 29. oktobra do 13 časova u porodičnoj kući u Zagoriču, Ul. rogamska br. 30. Sahrana će se obaviti 29. oktobra u 15 časova na mjesnom gorblju u Donjem Zagaraču. Ožalošćeni: sinovi PREDRAG i NENAD, kćerke MILOJKA i MILANKA, braća MIRAŠ i MILJAN, snahe SILVANA, DARINKA, MITRA i MILENKA, zaova DUŠNA, unuci ALEKSANDAR, DALIBOR i ĐORĐE, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, zaovičić, zaovične i ostala rodbina OTAŠEVIĆ i TOMIĆ

МИЛИСАВ Николин МИЋУНОВИЋ Саучешће примамо на Новом гробљу на Цетињу 28. октобра од 12 до 16 часова и 29. октобра од 10 до 12 часова када крећемо за село Велестово гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. По жељи покојника вијенци и цвијеће се не прилаже Ожалошћена породица: супруга ЈЕЛА, син РАНКО, ћерке РАДМИЛА и ДРАГАНА, брат ВЕСКО, сестре ОЛГА и ЗОРКА, снахе МАЈА, ДЕСЕ и ЗОРИЦА, унучад, синовци, синовичне, сестрићи, сестричне и остала родбина

1166

1156

Posljednji pozdrav mom dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

NIKOLI DOBROVIĆU Kume, hvala ti za sve što si uradio za mene. Počivaj u miru.

MILORAD CAVNIĆ sa porodicom

1167

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILISAVU MIĆUNOVIĆU

MILISAVU Nikolinom MIĆUNOVIĆU Supruga JELA, sin RANKO, kćerke RADMILA i DRAGANA

Brat VESKO, snaha ZORICA, sinovci NIKOLA i JOVAN

1157

1158

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

Posljednji pozdrav voljenom stricu

NIKOLI DOBROVIĆU MAJA, TANJA, NATAŠA i ALEKSANDAR sa porodicama 1168

MILISAVU MIĆUNOVIĆU

DESE, MARKO, MAJA, VANJA i unučad

od ĐURA i MIRJANE 1160

1159

Dana 27. oktobra 2019. poslije duže i teške bolesti preminula je u 31. godini naša draga

ZORICA pok. Daja BATRIĆEVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 28. oktobra od 12 do 16 časova i 29. oktobra od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.

Ožalošćeni: majka MILICA MIMA, braća ZORAN, VESELIN i MIRKO, snahe SUZANA, NATAŠA i VANJA, stric BOŽO, ujak NOVAK, tetka DANICA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetke, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina

1155

Posljednji pozdrav dragoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

ZORICI porodica VUKSANOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1164

Oglasi i obavještenja

Дана 27. октобра 2019. у 84. години, умро је

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Opraštamo se od voljene tetke

Dana 25. oktobra 2019. godine preminuo je naš dragi

НИКОЛА Ђуров ДОБРОВИЋ Саучешће примамо на гробљу Чепурци 27. октобра од 10 до 15 часова и 28. октобра од 10 до 12 часова, када крећемо за село Понари, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

STANISLAVE RAIČEVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ГОРАН, унуци МИЛОШ и ЛУКА, снахе НАТАША и ВЈЕРА, братанићи АЛЕКСАНДАР СКИЛЕ, ЗОРАН и ЗЛАТКО, братаничне МАЈА, ТАЊА и НАТАША, сестрићи, сестричне и остала родбина ДОБРОВИЋ

PAJA i ACO sa porodicom

ČEDO JOVOVIĆ

Sahrana je obavljena 26. oktobra u krugu porodice po želji pokojnika.

Ožalošćeni: ćerka ALEKSANDRA i porodice JOVOVIĆ i RADOSAVLJEVIĆ 1142

1146 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

1151 Дана 27. октобра 2019. у 84. години умрла је наша драга

ЗОРКА Љубомирова САМАРЏИЋ рођена Мудреша

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 28. октобра од 11 до 16 часова и 29. октобра од 11 до 13,30 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Рубежима у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

TANJI

BISA, VIDAK i BOJANA ĐUKIĆ

LOLA, IVAN i ANA ČANOVIĆ

1143

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије и пријатеље да је 26. октобра 2019. у 67. години послије краће болести престало да куца срце нашег драгог

1144

Posljednji pozdrav sestriću i bratu

Ожалошћена породица: синови МОМЧИЛО и ВЕСЕЛИН, брат ЉУБОМИР, сестра ОЛГА, унучад НИКОЛА, БОЈАНА и МИЛИЦА, братанићи и братаничне, сестрићи, сестричне и остала бројна родбина

ЉУБОМИРА ДРАГАНА Марковог ЧЕЛЕБИЋА VESELINU KARADŽIĆU

1165

Ujak BORO, braća RADOJICA, RADENKO, RADOMAN i sestra RAJKA sa porodicama

Posljednji pozdrav

1154 Dana 26. oktobra 2019. godine umrla je

Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци 27. октобра од 10 до 15 часова и 28. октобра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости Арсенија Бољевића број 175. Ожалошћени: супруга ГОРИЦА, брат БРАНКО, браћа од стрица ВЕСКО и ВОЈИСЛАВ, сестре од стрица ОЛГА, ВУКОСАВА и ЗОРКА, снахе ДРАГИЦА, МИРСАДА, РАЈКА, МИЛКА и НАДА, братанићи ЗОРАН, ДРАГАН, РАНКО, ДАРКО и БОБАН, братаничне АНЧИЦА СЕКА, МАГДАЛЕНА, МАНУЕЛА, САЊА и МИЛЕНА, унучад МАРКО, ЛАЗАР, АНДРИЈА, ПЕТАР, НЕМАЊА, МАЈА, МАРИЈА, АНДРЕА, РАДМИЛА и ЈАНА 1153

LJUBOMIR DRAGAN Markov ČELEBIĆ Dragi brate, bićeš vječno u mom srcu. Uvijek voljen, nikada zaboravljen. Hvala ti na bratskoj ljubavi. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našem dragom

Tvoja sestra VUKOSAVA BOJANA ĐUKANOVIĆ 1161

ZORKA Božova BANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 27. oktobra na groblju Zagorič.

DRAGANU ČELEBIĆU Uvijek ćemo se sjećati tvog dragog lika i čuvati od zaborava.

Ožalošćene porodice BANOVIĆ i KNEŽEVIĆ

ČEDOMIR DRAGAN Markov ČELEBIĆ Mnogo ćeš nam nedostajati. Uvijek ćeš biti u našim mislima mnogo voljen i nikad zaboravljen. Tvoja sestra ZORKA MILA sa porodicom 1162

MITO RADULOVIĆ sa porodicom 1147

1148 Dragoj Posljednji pozdrav poštovanoj

Posljednji pozdrav dragom ujaku

ZORICI

ZORICI ĐUROVIĆ Od KOMŠIJA iz ulaza Velimira Terzića br. 13

LJUBOMIR DRAGAN Markov ČELEBIĆ

Posljednji pozdrav

1136

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. ŽELJKO, ŽARKO i GORAN sa porodicama 1163

od BUDE i DRAŽENA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

1152

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Sjećanje na dvije prekrasne žene, prijateljice i kume koje su moj život učinile puno ljepšim

SNEŽANA SEKA VELJIĆ rodjena Pavićević 1965 – 2014.

GORDANU GOGU MILOŠEVIĆ

Ljubav prema tebi živi vječno. U svakom srećnom sjećanju ti. U svakom danu, u svakoj misli ti… Volimo te puno više nego što se može napisati.

Volim vas do neba i nazad, a falite mi još više.

Majka MILA, ćerka SARA i sestra DUBRAVKA sa porodicom

Vaša DUDA

1149

1150

Poginu uzalud na Dubrovačkom ratištu

Прође 27 година

Danas se navršava šest mjeseci od smrti

28. 10. 1991 – 28. 10. 2019.

МАЂО Вријеме које је прошло не умањује бол и тугу за тобом. Увијек вољен, никад заборављен.

ZORAN MARKOVIĆ S ljubavlju i tugom...

Волимо те.

BRANKE pok. Sretena NIKEZIĆ

MARINA

ТИНА, БЕБА и ЉИЉА са породицом 1137

1145

TUŽNO SJEĆANJE 28. 10. 1992 – 28. 10. 2019.

Milion suza za tobom Branka dok smo živi.

Braća BRANISLAV i NEVENKO

MLADEN PEROVIĆ Vrijeme koje je prošlo bez tebe ne umanjuje tugu i bol. Tvoji NAJMILIJI

1141 Danas je 18. godina od smrti

1140 Navršavaju se dvije godine od smrti

VLADETE Zarijinog MITROVIĆA RADIVOJA Lazarovog RAKOČEVIĆA Postoji nešto što ne umire, a to je vječna ljubav i sjećanje na tebe.

Prolaze godine, ali sjećanje na tebe ostaje. Otišao si dostojanstveno i tiho kao što si živio i ostavio veliku prazninu za sobom. S tugom i poštovanjem te pominjem i čuvam od zaborava. Supruga MIKA

Tvoji NAJMILIJI 1139

1138

SNEŽANU ŽANU SINOVEC

TV program

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

FILM

NOVA M 23:50

SERIJA

RTCG 1 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Kaznene snage

Ženski raj

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 13:05 Korak naprijed, r. 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Možeš i ti 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj I, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan IV, s. 00:00 Dnevna soba, r. 01:30 Argumenti, r.

   TV PRVA

RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Više od ljubavi, r. 14:15 Pazarni dan, r. 15:30 Zapis 16:10 Fudbal: Francuska Čile, snimak 18:15 Fudbal fest 19:00 Sport plus 19:15 Dnevna soba, r. 20:50 Fudbal: Španija Argentina 22:50 Više od ljubavi, s. 23:50 Fudbal: Paragvaj Meksiko 01:45 Glas Amerike 02:15 Fudbal fest, r. 03:15 Koncert

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00

00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, r. 150 minuta Sinđelići, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. Besa, s. Na mjestu zločina sa Mašanom Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:50 01:30

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Totalni obrt, r. Vijesti Strasti Orijenta, r. Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Strasti Orijenta, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Kaznene snage, film Asteriks i Obeliks u Britaniji, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55

17:05 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Vijesti Biljana za vas, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana Kazna, r. Vijesti Svijet novih mogućnosti, magazin Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Kazna, s. Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Tajna služba, s. Gorka osveta, r. Bez granica, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r. Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:15 18:30 18:55 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme Sportske vijesti

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Marketing

Magazin

Ponedjeljak, 28. oktobar 2019.

Predstavljen slogan najvećeg evropskog muzičkog takmičenja

Evrovizija ,,otvorena“ za nove ideje i želje

ROTERDAM - Slogan 65. Pjesme Evrovizije, koja će se 12, 14. i 16. maja održati u Holandiji, u Roterdamu, glasi ,,Open Up“ - u prevodu ,,Otvorite se“. Kreativni tim holandskih javnih emitera NPO, NOS i AVROTROS, koji udruženim snagama organizuju predstojeće takmičenje, osmislili su slogan čija je poruka „otvorena“ za nove ideje i želje svih onih koji će biti dio jedinstvenog događaja idućeg maja.

- Otvorite se jedno drugom. Otvorite se prema muzici. Otvorite se prema Roterdamu. Otvorite se prema čemu god izaberete! Budite slobodni da dovršite slogan na svoj način. Tako ćemo bolje upoznati jedni druge - pojasnio je Sice Baker, izvršni producent događaja ispred NPO, NOS i AVROTROS i dodao: - Tražili smo temu i slogan koji održava ono za šta se Holandija zalaže i ono s čime se Holanđani mogu identifikovati; sa zemljom otvorenom prema

svijetu, gdje slobodno govorimo ono što mislimo, poštujući tuđa mišljenja. Takođe smo pronašli temu koja reflektuje duh našeg vremena. Ljudi su zabrinuti zbog rastuće polarizacije i sloboda nije svima očigledna kao što bi trebalo da bude. Sloganom ,,Open Up“ srdačno pozivamo ljude da se otvore jedni prema drugima, prema različitim mišljenjima, životnim pričama i, naravno, prema muzici - izjavio je Baker. Pjesma Evrovizije nastala je

Otkriveno ko će tumačiti novog negativca u ,,Betmenu“ LOS ANĐELES - Pored Džokera, Zagonetač (Riddler) je sigurno jedan od najpoznatijih negativaca iz Betmenovog stripovskog univerzuma. U filmu ,,Betmen zauvijek“ iz 1995. tumačio ga je Džim Keri, a postojale su glasine da će ga u novoj filmskoj verziji priče o „mračnom vitezu“ igrati Džona Hil. On i studio Vorner Bros, međutim, nijesu postigli dogovor pa je izbor da tumači Edvarda Nigmu/Zagonetača pao na Pola Dejnoa, poznatog po filmovima kao što su ,,Biće krvi“, ,,12 godina robovanja“, ,,Mala mis sanšajn“ i serije ,,Rat i mir“. Podsjećamo, Betmena će u novom filmu o popularnom superheroju igrati Robert Patinson, Zoi Kravic će biti Žena-mačka,

Pol Dejno kao ,,Zagonetač“

Pol Dejno

dok će uloga Džejmsa Gordona pripasti Džefriju Rajtu. Film jednostavnog naziva

,,Betmen“ će režirati Met Rivs, a njegova premijera je rezervisana za 25. jun 2021. godine.

U pripremi nove ,,Čari“ u formi filmova na Netfliksu

,,Vještice“ ponovo na TV ekranu LOS ANĐELES – Glumica Alisa Milano otkrila je da će serija ,,Čari“, u kojoj je igrala vješticu Fibi Halivel, dobiti svojevrsni nastavak. - Postoji već serija ,,Čari“, ali to je sasvim drugačija priča, nema veze sa originalnom seri-

jom. Bilo je to teško gledati. Sa druge strane, postoji namjera da se snime ,,Čari“ u formi filmova za Netfliks. To bi bio sjajno uraditi za naše fanove koji su uz nas tolike godine i uz to dodati ,,svježu krv“ - rekla je glumica.

Iako godinama kruže priče da je na setu popularne serije bilo neslaganja između pojedinih glumica, Alisa je kazala da je bilo zabavno snimati ,,Čari“ jer ,,sebe nisu shvatale previše ozbiljno“. - Borile smo se protiv demona, nosile nevjerovatne kostime kazala je ona. Alisa se nedavno sa Holi Meri Kombs, koja joj je u seriji igrala sestru Pajper, pojavila u seriji ,,Uvod u anatomiju“. Uz njih dvije, zvijezda serije bila je i Šenen Doerti, koja trenutno igra u seriji ,,Beverli Hils“ koja ju je devedesetih vinula u zvijezde.

deset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u želji da kroz muziku ujedini evropske narode i zemlje. Posljednjih decenija, takmičenje se „otvorilo“ i prema novim državama, talentima i tehnologijama. Iduće godine biće obilježeno nekoliko jubileja. Osim 65. godišnjice Pjesme Evrovizije, Holandija će proslaviti 75 godina od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu i 80 godina od razornog bombardovanja Roterdama. Jon Ola Sand, odlazeći supervizor Pjesme Evrovizije ispred EBU, ocijenio je da se slogan ,,Open Up“ savršeno uklapa u predstojeće takmičenje. - Te 1956. godine samo je sedam zemalja pratilo takmičenje. Od tada, otvorili smo se cijeloj Evropi, zatim Australiji, i sada, posredstvom interneta i striminga, cijelom svijetu. Vrijednosti Eurosonga su univerzalnost i inkluzivnost, i naša ponosna tradicija slavljenja različitosti kroz muziku. Sada možemo dodati još jednu, a to je otvorenost - naveo je Jon Ola Sand. Logotip takmičenja i vizuelni identitet koji će pratiti slogan trenutno su u postupku izrade i razvijanja, i trebalo bi da do kraja godine budu predstavljeni javnosti.

Šesti nastavak ,,Terminatora“ stiže u novembru

Stara ekipa na okupu

LOS ANĐELES - Šesti film iz kiborg franšize ,,Terminator“ u bioskope stiže 1. novembra, a uz Arnolda Švarcenegera, koji će ponovo ispuniti obećanje dato 1984. godine rečenicom ,,Vratiću se“, na velika platna vraća se i Sara Konor koju glumi Linda Hamilton. Švarceneger se vraća u šestom filmu franšize o Terminatoru, koja ga je proslavila, a ,,Terminator: Dark Fate“ direktni je nastavak filma ,,Terminator 2: Judgement Day“ i radnjom potpuno ignoriše komercijalno neuspjele nastavke 3, 4 i 5. Šesti film ,,Terminator: Dark Fate“ producirali su Džejms Kameron i Dejvid Elison, reditelj filma je Tim Miler kojeg pamtimo po filmu ,,Deadpool“, dok scenario potpisuje Dejvid Gojer. Dani Ramos koju igra Natalija Rejes živi sasvim običnim ži-

votom u Meksiko Sitiju sa ocem i bratom. Smrtonosni novi Terminator Rev-9, u tumačenju Gabrijela Lune, putuje natrag kroz vrijeme kako bi je progonio i na kraju ubio. Njeno preživljavanje zavisi od toga hoće li se udružiti s dva ratnika: Grejs i super vojnikom iz budućnosti Sarom Konor. Kako Rev-9 uništava sve i svakoga na svom putu smrti, trojka će na kraju biti suočena sa T-800 iz prošlosti, kojeg glumi Švarceneger, a koji će biti njihova posljednja nada. Prošlo je 35 godina od prikazivanja prvog ,,Terminatora“, a u novom nastavku gledamo legende koje su ga učinile kultnim. Lik Linde Hamilton okosnica je svih promotivnih aktivnosti vezanih za novi nastavak franšize i producenti ozbiljno računaju na Saru, s obzirom na to da se nije pojavljivala u pomenutim, neuspješnim nastavcima.