Dnevni list Pobjeda 15.12.2019. by Pobjeda

Lider Evropskog pokreta Momčilo Radulović o posljednjem non-pejperu

Crnogorski premijer razgovarao sa poglavarom Rimokatoličke crkve u Vatikanu

Papa Franjo 2020. u posjeti Crnoj Gori Prijedlog devet članica EU dobra protivteža Makronovom planu

STR. 3.

D. MIJATOVIĆ

Pitali smo što donosi novi zakon o radu

Iz Svete Stolice je saopšteno da je na sastanku posebno istaknuta vrijednost skladnog međuetničkog i međuvjerskog suživota koji je karakteristika hiljadugodišnjeg crnogorskog identiteta. Zajednički je konstatovano da je bilo zloupotreba i manipulacije pismom koje je papa Franjo uputio patrijarhu Irineju Zvanično otvorena zimska turistička sezona na skijalištima Bjelasice

STR. 2.

Sa platnom listom preko izvršitelja do neisplaćenih zarada STR. 5.

Može li glavni grad Crne Gore da prevaziđe limite prostornih resursa do kojih dovodi ekspanzija gradnje

Preko dvije hiljade gostiju u Ski - centru Kolašin 1600

Bez dobre vizije svima će biti tijesno STR. 6. i 7.

Festival vina i ukljeve 23. put održan u Virpazaru STR. 15.

ANALIZA: Vruće francuske ulice

Kad je država u blokadi

STR. 11.

Promocija crmničkog blaga

STR. 18.

NOVITETI BMW M2 CS

Drumski sportista Str. 16. i 17.

Politika

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Crnogorski premijer razgovarao sa poglavarom Rimokatoličke crkve u Vatikanu



Kardinal Parolin kazao je da je Crna Gora primjer politički i društveno stabilne zemlje, a posebno je važno što naša zemlja u regionu ima ulogu elementa stabilnosti i pomirenja. Državni sekretar Svete Stolice je dao punu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore i regiona, ocijenivši da je to važno za njegov prosperitet i bezbjednost, i najavio otvaranje rezidentnog predstavništva Svete Stolice u Podgorici, u rangu nuncijature

Nastavljaju se dobri bilateralni odnosi

Papa Franjo 2020. u posjeti Crnoj Gori VATIKAN - Papa Franjo potvrdio je dolazak u Crnu Goru iduće godine, saopšteno je nakon sastanka poglavara Rimokatoličke crkve sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, koji je juče boravio u posjeti Vatikanu. Poglavar Rimikatoličke crkve i predsjednik Vlade Crne Gore su posebno istakli vrijednost skladnog međuetničkog i međuvjerskog suživota koji je karakteristika hiljadugodišnjeg crnogorskog identiteta saopšteno je iz Svete Stolice. U saopštenju je navedeno da su papa i premijer pažnju posvetili i dobrim bilateralnim odnosima, u nadi da oni mogu biti unaprijeđeni. - Razmijenili su mišljenja o nekim internacionalnim temama, poput budućnosti Evrop-

ske unije, aktuelnih vjerskih izazova i fenomena migracija - precizirano je u saopštenju Svete Stolice. Papa je pohvalio politike koje Crna Gora ostvaruje, a koje se tiču ekumenizma, kulture, ekologije i humanizacije u svim sferama društvenih odnosa.

VJERSKE SLOBODE

Tokom zvanične posjete Svetoj Stolici premijer se sastao i sa državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i razmijenio mišljenja i povodom donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Marković je kazao da Crna Gora slijedi sve ono što su univerzalna opredjeljenja čovječanstva. - U tom kontekstu, nakon obnove nezavisnosti, zakon

Duško Marković sa kardinalom Pjetrom Parolinom

On je dodao da je imao sastanak i sa državnim sekretarom Svete Stolice, kardinalom Pjetrom Parolinom, sa kojim je imao dug i sadržajan razgovor o svim pitanjima naših odnosa i saradnje. Sastanku sa Parolinom prisustvovao je i sekretar za odnose sa drugim državama Pol Galager. Konstatovani su odlični odnosi i komunikacija na najvišem nivou, a na sastanku je razgovarano i o otvaranju rezidencijalnog predstavništva Vatikana u Podgorici. - Saglasili smo se da ćemo u idućoj godini uraditi sve zajedno da u Podgorici otvorimo apostolsku nuncijaturu - rekao je premijer Marković. On je dodao da je razgovarano i o aktuelnim pitanjima koja se tiču donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. - Zaista je bila dobra prilika da predstavim kardinalu Parolinu što smo sve radili na tom planu posljednjih četiri, pet godina, do kakvog smo zakona došli - do zakona sa najvećim standardima u ovoj oblasti koje poznaju najrazvijenije demokratske zemlje današnjice, verifikovane od najvažnijeg savjetodavnog tijela Venecijanske komisije, sa željom da Crna Gora nakon nezavisnosti i ovo važno pitanje uredi zakonom jer, postojeći Zakon je kao što znate, onaj iz 1977. godine - rekao je predsjednik Vlade.

MANIPULACIJE

Papa je pohvalio politike Crne Gore

koji donosimo je jedan od najzahtjevnijih akata nakon Ustava, koji je dobio pozitiv-

ne ocjene na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije, uz samo jedan glas protiv poručio je Marković. Sveta Stolica se, kazao je državni sekretar, ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, ali podržava donošenje zakona kojim će se u skladu sa civilizacijskim principima urediti pitanja vjerskih sloboda i odnosa države i vjerskih zajednica. Sagovornici su se saglasili da nakon usvajanja preporuka Venecijanske komisije, dalju proceduru na donošenju i implementaciji zakona treba da prati dijalog i što je moguće veće saglasje. Kardinal Parolin kazao je da je Crna Gora primjer politički i društveno stabilne zemlje, a posebno je važno što naša zemlja u regionu ima ulogu elementa stabilnosti i pomirenja. Državni sekretar Svete Stolice je dao punu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore i regiona, ocijenivši da je to važno za njegov prosperitet i bezbjednost, i

najavio otvaranje rezidentnog predstavništva Svete Stolice u Podgorici, u rangu nuncijature.

SNAŽNA EMOCIJA

Marković je novinarima u Vatikanu kazao da je razgovor sa papom Franjom bio interesantno dug i veoma sadržajan te da ga je iznenadilo njegovo poznavanje Crne Gore i onih politika koje naša država promoviše, a koje su u skladu sa politikom i naporima Svete Stolice. To se odnosi na ona pitanja koja se tiču najsiromašnijih, izbjeglica, ekumenizma, klimatskih promjena i ekologije. - Ono što je najvažnija poruka iz tog razgovora je da je papa Franjo potvrdio dolazak u Crnu Goru iduće godine. To nosi veoma snažnu emociju u Crnoj Gori kroz različite aspekte i samo je pitanje utvrđivanja datuma posjete zbog agende koju sveti otac ima - kazao je premijer.

Kardinal Parolini, dodao je premijer Marković, je rekao da je potreban najveći stepen usaglašenosti, što je i cilj i države Crne Gore i Vlade u pripremi ovoga zakona. Premijer je na sastanku saopštio da smo, slijedeći taj cilj, već dugo imali permanentne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, pa i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. - Nažalost, zajednički smo konstatovali da je bilo zloupotreba i manipulacije pismom u ovom segmentu koje je papa Franjo uputio Irinijeu i naravno koje sam ja dobio od kardinala Parolina. Ovo je bila prilika da jasno kažemo da ovdje nije prostor manipulacijama, nego dijalogu i razumijevanju i najvećem stepenu usklađenosti. Mislim da je Crna Gora to već i uradila rekao je premijer Marković. Na pitanje novinara da li je o ovom zakonu razgovarao sa papom Franjom, premijer Marković je rekao da nije konkretno o zakonu ali da jeste o drugim aspektima vezanim za ovaj akt kao što je sloboda vjeroispovijesti i položaj Katoličke crkve u Crnoj Gori. Mr. J.

Politika

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Lider Evropskog pokreta Momčilo Radulović o posljednjem non-pejperu

Prijedlog devet članica EU dobra protivteža Makronovom planu PODGORICA – Prijedlog nove metodologije proširenja Evropske unije, koji je pred Evropsku komisiju nedavno iznijelo devet država članica predstavlja politiku koja razumije da je politika proširenja najuspješnija koju je EU ikada imala, ali i izvanrednu protivtežu ostvarenju površnih i pojedinačnih interesa Francuske i njenog lidera, smatra predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović. On u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da dokument Austrije, Češke, Poljske, Estonije, Litvanije, Latvije, Slovenije, Italije i Malte predstavlja sve ono što francuski non-pejper nije. - Ovo je vrlo temeljna i razborita politika koja usmjerava temeljne vrijednosti EU ka procesu proširenja. Ova politika razumije da je politika proširenja najuspješnija koju je EU imala. Ovo je prijateljski

Nijedno prethodno proširenje nije išlo bez paralelnog procesa reformisanja EU. Svi procesi proširenja su išli paralelno sa reformama evropskih institucija i odnosa unutar EU. Ne vidim zašto to i sada ne bi trebalo da bude slučaj. Ovaj papir devet zemalja upravo to naglašava i potvrđuje ono što je do sada bila politika EU, a to je da proces treba da ide paralelno – kaže Radulović prikaz zemalja koje su za nastavljanje procesa proširenja. Mislim da je ovaj non-pejper pisao neko ko zaista razumije proces proširenja i sa političke i sa tehničke strane. To se vidi u svim elementima ovog dokumenta koji je vrlo principijelan, ali i jako otvoren prema zemljama Zapadnog Balkana – ističe Radulović. Napominje i da se zajednički non-pejper devet zemalja članica šuštinski i temeljno razlikuje od onog koji je Evropskoj komisiji prethodno dostavila

Francuska. Kao prvu i najznačajniju poruku novog dokumenta, Radulović izdvaja tu da je moguće, ali i potrebno da proces reformi unutar EU ide paralelno sa procesom proširenja.

- Nijedno prethodno proširenje nije išlo bez paralelnog procesa reformisanja EU. Svi procesi proširenja su išli paralelno sa reformama evropskih institucija i odnosa unutar EU. Ne vidim zašto to i sada ne bi

trebalo da bude slučaj. Ovaj papir devet zemalja upravo to naglašava i potvrđuje ono što je do sada bila politika EU, a to je da proces treba da ide paralelno – kaže Radulović.

Francuska dovodi u pitanje ključne vrijednosti EU Prijedlog koji je Francuska dostavila Evropskoj komisiji nije pisao neko ko ima dobre namjere, već ko proces proširenja koristi za „namirivanje sopstvenih potreba i interesa unutar EU, ali i na širem planu, smatra Radulović. - Taj prijedlog je pisao neko ko zapravo ne razumije proces proširenja i što je još gore, ne razumije značaj politike proširenja za samu EU. Politika proširenja je bila najbolja politika EU i dovodeći u pitanje tu politiku dovodite u pitanje i neke esencijalne vrijednosti Unije – smatra Radulović. Sjedište Evropske komisije u Briselu

Kada je riječ o nastavku procedure u Evropskoj komisiji, Radulović napominje da u narednih mjesec i po možemo da očekujemo intenziviranje pregovora na različitim nivoima između pojedinačnih zemalja, grupa zemalja i unutar evropskih institucija. - Na ta tri nivoa će biti i cijeli niz intenziviranih pregovora i doći će se do kompromisnog rješenja – uvjeren je Radulović. Smatra i da je dokument koji su pred EK iznijele Austrija, Češka, Poljska, Estonija, Litvanija, Latvija, Slovenija, Italija i Malta „mnogo bliži realnosti“. Napominje međutim da će i određeni djelovi francuskog non-pejpera biti unešeni u konačan dokument, sa kojim će Evropska komisija, prema najavama, izaći u januaru. - Što će biti na kraju ostaje da se vidi, ali ne vjerujem da će bilo koja strana izvući neke maksimalističke pozicije – zaključio je Radulović. Đ. ĆORIĆ

Bivši generalni direktor u Evropskoj komisiji Pier Mirel

Otvaranje poglavlja je postalo vještački proces PODGORICA - Proces proširenja ne funkcioniše, otvaranje poglavlja je postalo vještački proces i takav pristup više ne funkcioniše, rekao je Pier Mirel, nekadašnji direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje. Mirel, trenutno angažovan kao predavač na francuskoj akademiji Sciences Po, kao član Evropske komisije bavio se proširenjem EU 23 godine, od 1990. do 2013. godine. Kako prenosi portal European Western Balkan, Mirel je na konferencije ,,Vraćanje Balkana na prvo mjesto u EU“ koji je održan u Beogradu, podsjetio da je Crna Gora potrošila osam godina da otvori 32 pregovaračka poglavlja. - Proces proširenja ne funkcioniše, otvaranje poglavlja je postalo vještački proces. Crna Gora je potrošila osam godina da otvori 32 pregovaračka po-

Dakić sa crnogorskim vojnicima

Načelnik Generalštaba Dragutin Dakić u posjeti Avganistanu

Odlikovao crnogorske vojnike glavlja i zatvori samo dva, što je, neuspjeh – rekao je Mirel. On smatra da su poglavlja zastarjela. Njegov prijedlog je da Zapadni Balkan uđe na jedinstveno tržište kako bi bilo više investicija. - Prioritet bi trebalo da bude jedinstvo tržište, ne kao cilj,

već kao prva faza - cilj bi trebalo da ostane članstvo rekao je Mirel. Mirel je naveo i da bi komesari Evropske komisije trebalo da počnu jasno i otvoreno govoriti da Brisel treba više da se angažuje u djelovanju sa zemljama članicama i nacionalnim J. ĐURIŠIĆ parlamentima.

PODGORICA - Načelnik Generalštaba brigadni general Dragutin Dakić odlikovao je pripadnike XI kontigenta Vojske Crne Gore u Avganistanu i poručio da bilježe dobre rezultate, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Sa njim je u posjeti Avganistanu i državni sekretar Ministar-

stva odbrane Slobodan Filipović. Iz ovog ministarstva su saopštili da je holandski komandir međunarodne čete za zaštitu snaga u komandi ,,Sjever“ posebno pohvalio desetara Ivana Đurđevca i uručio mu nož sa posvetom za najboljeg pripadnika čete u prethodnom mjesecu.

Komandant XI kontingenta kapetanDanko Kovačevići komandant Komande za obuku, savjetovanje i podršku „Sjever“, brigadni general Jurgen Broc, sa štabnim personalom, predstavili su aktuelnu situaciju u zoni odgovornosti – rečeno je iz Ministarstva odbrane. R.P.

Ekonomija

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Iz Ministarstva rada poručuju da se najveći broj povreda na radu dešava u građevinskoj djelatnosti

D.MIJATOVIĆ

Ulaganje u zaštitu radnika je dobitak, a ne trošak Podaci Uprave za inspekcijske poslove pokazuju da je u odnosu na 2008. godinu broj povreda na radu smanjen za 60 odsto PODGORICA - Najveći broj povreda na radu u Crnoj Gori dešava se u građevinskoj djelatnosti, zbog neprimjenjivanja propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz tog Vladinog resora ipak navode da se stanje iz godine u godinu poboljšava, pa je u posljednih destak godina ukupan broj povreda na radu smanjen za 60 odsto. Iz kompanija, CRBC i Bemaks, poručuju da su svi njihovi zaposleni kolektivno osigurani od povreda na radu i da im je zaštita na radu jedan od prioriteta i da joj posvećuju veliku pažnju. Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu definisano je da su poslodavci dužni da zaposlene obavezno osiguravaju, kao i da premije za osiguranje padaju na teret poslodavca, a određuju se u zavisnosti od nivoa rizika od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. - Najveći broj povreda na radu je upravo iz građevinske djelatnosti, a u prilog tome ide neprimjenjivanje propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu. Problem se ogleda u tome što poslodavci ne obezbjeđuju korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu, zaposlene ne osposobljavaju za bezbjedan i zdrav rad, ne obezbjeđuju ljekarske preglede o zdravstvenoj sposobnosti za bezbjedan rad – kazali su Pobjedi iz Ministarstva rada. Predstavnici Ministarstva dodaju da postoji i odgovornost radnika kod povreda na radu. - Tu imamo i drugu krajnost u slučajevima kada je poslodavac obezbjedio sve propisane mjere zaštite i zdravlja na radu, a zaposleni ih se ne pridržava misleći da mu je dovoljno samo iskustvo koje ima, pa se takav rad završi sa smrtnim ishodom, iz čega možemo zaključiti da samo zajedničkim djelovanjem možemo obezbijediti sigurno radno mjesto – poručeno je iz ovog Vladinog resora. Govoreći o trenutnom stanju u Crnoj Gori, predstavnici Ministarstva su istakli da postoji problem oko vođenja evidencija o povredama na radu,

RADNICI NA NAJVEĆEM GRADILIŠTU U CRNOJ GORI: Detalj sa gradnje auto-puta

zbog rada na crno, kada zaposleni nije prijavljen kod poslodavca. - Pa ukoliko se dogodi povreda na radu, poslodavac je ne prijavljuje, što samim tim onemogućuje uvid u realno stanje kada govorimo o povredama na radu – rekli su predstavnici Ministarstva.

NOVINE U ZAKONU

Oni su naveli da podaci Uprave za inspekcijske poslove pokazuju da je u odnosu na 2008. godinu broj povreda na radu smanjen za 60 odsto. - Možemo slobodno reći da se iz godine u godinu stanje u Crnoj Gori poboljšava, što i jeste cilj svih nas, a svakako ćemo nastaviti sa aktivnostima koji će za cilj imati povećanje navedenog broja u procentima – poručuju iz Ministarstva. Iz ovog Vladinog resora su govoreći o građevinskom sektoru napomenuli da je Zakon o zaštiti i zdravlju na radu u toku prošle godine, pretrpio određene promjene, u kojem su prenešene relevantne Direktive EU upravo iz djelatnosti građevinskog sektora.

CRBC: Tokom gradnje auto-puta imali mali broj nezgoda Predstavnici kompanije CRBC su naveli da ova kompanija ima veliko iskustvo u organizovanju poslova i primjeni propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu. - Angažovali smo adekvatan broj lokalnih i inostranih stručnih lica iz ove oblasti, koji u timu sa organizacijom ovlašćenom

Predstavnici Ministarstva su podsjetili da je jedna od ključnih novina podizanje odgovornosti i obaveze poslodavca uvođenjem koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu u fazi pripreme projekta i koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izvođenja radova, kada radove izvode dva ili više investitora. - Ovim novinama, zaštita i zdravlje na radu kada je građevinski sektor u pitanju, podiže zaštitu na jedan veći nivo što obezbjeđuje sigurnije radne uslove za sve zaposlene – tvrde predstavnici Ministarstva. Oni dodaju da je zakonska regulativa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu zaokružena, donešene su izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na

Radnici Bemaksa imaju i dodatno osiguranje od povreda Iz kompanije Bemaks je saopšteno da su svi zaposleni u toj firmi kolektivno osigurani od posljedica nesrećnog slučaja – nezgode, 24 časa dnevno, bez prostornog ograničenja, koje uključuje nezgode, pri-

rodnu smrt, trajni invaliditet, dnevnu nadoknadu za sve dane trajanja privremene nesposobnosti za rad usljed nezgode i troškove liječenja. - Pored kolektivnog osiguranja, radnici Bemaksa se

i dodatno osiguravaju od posljedica nezgode koja se može desiti tokom rada na gradilištu, a osigurane sume dosežu do 50.000 eura po osiguranom slučaju – istakli su iz Bemaksa.

za zaštitu na radu, svakodnevno obilaze sva gradilišta na trenutno najvećem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori, vodeći računa da se u potpunosti na terenu sprovode propisi iz ove oblasti i da se rizik po zdravlje radnika svede na najmanji mogući nivo. Imajući u vidu kompleksnost

radu, kao i veliki broj podzakonskih akata koji su usklađivani sa relevantnim Direktivama EU. - Ono što nama ostaje sada na zadatku je upravo primjena i implementacija kako zakona tako i velikog broja podzakonskih akata, a to će ujedno predstavljati i veliki izazov. Problem predstavlja to što poslodavci misle da je ulaganje u zaštitu i zdravlje na radu trošak, a ne investicija, ne shvatajući da je ulaganjem u zaštitu svoga zaposlenog poslodavac u suštitni na dugoročnom dobitku – istakli su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

KOLEKTIVNO OSIGURANJE

Iz kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova na priorotetnoj dionici autoputa Bar - Boljare, od Smokovca do Mateševa, saopšteno je da je kolektivno osiguranje u toj kompaniji riješeno u skladu su Ugovorom o projektovanju i izgradnji auto-puta Bar Boljare i članom 30 Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. - U skladu sa navedenim, kompanija CRBC ima polisu kolektivnog osiguranja zaposle-

građevinskih radova koje obavljamo, kao i broj gradilišta (više od 40 na potezu od Podgorice do Kolašina), možemo reći da u tome i uspijevamo i da smo tokom četiri godine gradnje auto-puta imali zanemarljivo mali broj nezgoda na gradilištima – tvrde predstavnici kompanije CRBC.

nih od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Svi zaposleni, uključujući i građevinske radnike, su osigurani od posljedica nesrećnog slučaja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i zavisno od nivoa rizika za svako pojedinačno radno mjesto – saopšteno je iz CRBC. Predstavnici ove kompanije su precizirali da nema razlike u osiguranju između radnika iz Kine i Crne Gore koji su angažovani u tom preduzeću. - Svi zaposleni su osigurani istom polisom – kazali su iz CRBC-a. Prema njihovim riječima zaštita na radu je jedan od njihovih prioriteta. - Kompanija CRBC sprovodi integrisani sistem zaštite na radu, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i ostalim relevantnim crnogorskim propisima – rekli su predstavnici CRBC-a. Oni su dodali da CRBC trenutno u Crnoj Gori (ne računajući zaposlene kod podizvođača) ima 1.633 radnika, od čega su 1.348 kineska radnika, a lokalnih je 285. Predstavnici Bemaksa istakli su da veliku pažnju posvećuju zaštiti na radu. Oni su podsje-

tili da su najveća građevinska kompanija u Crnoj Gori i da izvode radove na složenim inženjerskim objektima, misleći prije svega na radove na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa. - Poštuju se svi važeći propisi i standardi i radovi na gradilištu mogu da otpočnu tek kada se steknu bezbjedni uslovi rada. Kako Bemaks sarađuje sa državnim, kao i sa stranim investitorima svakim ugovorom su definisane obavezne mjere zaštite na radu – kazali su iz Bemaksa. Predstavnici te građevinske firme dodali su da pored toga Bemaks ima strožija interna pravila koja se poštuju na gradilištima. - Na svakom gradilištu za tu potrebu imamo posebno obučeno i ovlašćeno osoblje koje se samo bavi zaštitom na radu i stara se da se svi propisi i pravila poštuju – istakli su iz Bemaksa. Ova kompanija ima više od 250 stalno zaposlenih (ne uključujući radnike firmi koje Bemaks angažuje kao svoje podizvođače), a trenutno Bemaks izvodi radove na više od 40 gradilišta. S. POPOVIĆ

Ekonomija

Nedjelja, 15. decembar 2019.

PODGORICA – Novi Prijedlog zakona o radu koji je nedavno usvojila Vlada donijeće mnoge novine u korist zaposlenih, a jedna od najznačajnijih je da je za svakog poslodavca koji ima više od 10 zaposlenih obavezan Akt o sistematizaciji – kazao je Pobjedi generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica. Navodi i veoma značajnu novinu za platnu listu koja postaje izvršna i sa kojom zaposleni preko izvršitelja može tražiti neisplaćene zarade. Značajnih i veoma povoljnih novina ima za trudne žene i porodilje, kao i za majke koje imaju dijete sa posebnim potrebama... On podsjeća da je novi zakon o radu, koji će Skupština usvojiti do kraja godine, pregovaran već pet godina, da je bio zastoj, ali i da su tri zadnje godine socijalni partneri intenzivno radili, bili u radnoj grupi, organizovale su se javne rasprave, sastanci na više nivoa.

D.MIJATOVIĆ

PITALI SMO ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O RADU: Generalni sekretar SSCG Duško Zarubica

Sa platnom listom preko izvršitelja do neisplaćenih zarada Prijedlog zakona o radu je bio u Briselu i u potpunosti je usaglašen sa preporukama Evropske komisije. Veliki dio preporuka ,,išao je naruku“ zaposlenima i ponuđena su mnogo bolja rješenja nego u prethodnom – kazao je Zarubica

USAGLAŠAVANJE

- Zakon je bio u Briselu i u potpunosti je usaglašen sa preporukama Evropske komisije. Ogromna kolilčina preporuka ,,išla je naruku“ zaposlenima i ponuđena su mnogo bolja rješenja nego u prethodnom. Takođe i sindikati su učestvovali u pregovorima sa Evropskom komisijom kazao je Zarubica. U trogodišnjem napornom radu i pregovaranju, kako ističe naš sagovornik, postignut je visok stepen saglasnosti. - Mislim na poslodavce, sindikate i Vladu. Naravno, pojedinačno ne možemo biti 100 odsto zadovoljni, ali je zakon rezultat kompromisa, tj. pregovora – naglašava Zarubica. Jedna od značajnih novina, kako naglašava, je obavezan Akt o sistematizaciji za sve poslodavce koji zapošljavaju više od 10 zaposlenih. - Isto tako jedna od značajnih novina je da sada rad na određeno vrijeme može biti 36 mjeseci, a da je u važećem bio 24 mjeseca, ali je bio 24 mjeseca kod poslodavca, a preko agencije za ustupanje je mogao da bude neograničeno. U novom zakonu o radu rad na određeno vrijeme i kod poslodavca i kod agencije ne smije biti više od 36 mjeseci – kazao je Zarubica. On ističe i da je značajna novina i to da kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečaj doprinose za

Za šestodnevnu radnu nedjelju četiri dana više odmora Zarubica ističe da je jedna od novina u zakonu i to da zaposleni koji radi šestodnevnu nedjelju ima četiri dana više godišnjeg odmora. - Zaposleni koji imaju petod-

penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene obavezan je da uplati Fond rada bez obzira na dužinu trajanja i ishod stečaja. - Ovo je veoma značajno rješenje jer veliki je broj ljudi koji su stekli uslov za penziju, ali zbog neuplaćenih doprinosa nijesu mogli da pođu u penziju – kazao

nevnu radnu nedjelju imaju minimum godišnjeg odmora 20 radnih dana, s tim da se sa radnim stažom povaćava – kazao je Zarubica ističući da je poslodavac obavezan da

omogući korišćenje godišnjeg odmora zaposlenom, a ne kao prije da se taj godišnji odmor plati što je bilo u suprotnosti sa konvencijama, a bilo je i zloupotreba.

je vodeći čovjek Saveza sindikata Crne Gore. Ubuduće, kako dalje navodi poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj ženi u toku trudnoće, u toku korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odstustvo. - Do sada poslodavac nije mo-

gao da da otkaz ženi samo za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odstustva, a sada je to i u vrijeme trudnoće. U tom dijelu je još novost da i očevi mogu da koriste i imaju pravo na porodiljsko odsustvo bez obzira da li supruga radi ili ne radi. Porodiljsko mogu koristiti nazimjenično supruga i

Sporazumni raskid ugovora ovjeravaće se kod notara Zarubica tvrdi da poslodavac više neće moći zaposlenom davati na potpisivanje sporazumni raskid ugovora (blanko), na kojem bi kad on poželi mogao da upiše datum, već će to morati da se potpisuje i ovjerava pred nadležnim organom, tj. nota-

rom. - Neki neodgovorni poslodavci su ranije istovremeno sa potpisivanjem ugovora o radu davali zaposlenom da potpiše i sporazumni raskid radnog odnosa, i onda poslije naknadno poslodavac unese datum. Međutim,

sada će, da bi došlo do sporazumnog raskida ugovora, poslodavac morati toga dana da pođe sa zaposlenim kod nadležnog organa, notara, da se ovjeri taj dokument. Ne može više da on upisuje datum, već to mora pred notarem - jasan je Zarubica.

Ocjena bankarskog ombudsmana Halila Kalača

Povoljni uslovi za banke PODGORICA- Bankarski ombudsman Halil Kalač ocijenio je za agenciju MINA da su zakonski i tržišni uslovi za poslovanje banaka u Crnoj Gori veoma povoljni, zbog čega postoji interesovanje investitora da ulažu u tu oblast. Dodatnu povoljnost čini i visina depozita u odnosu na plasirane kredit, kazao je Kalač i dodao da poslovanje banaka,

prema objavljenim izvještajima za devet mjeseci ove godine, karakteriše stabilnost, visoka likvidnost, solventnost i profitabilnost. Banke su uglavnom aktivne na novčanom tržištu, a u njihovom poslovanju su dominantno prisutni kreditni proizvodi i platni promet. -Na novčanom tržištu u poslovanju banaka malo su prisutne kratkoročne hartije od vrijednosti i drugi slični finansijski proizvodi, kao i poslovanje na

tržištu kapitala - kazao je Kalač. On je stava da je loš kvalitet korporativnog upravljanja razlog uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku. -Uvođenje stečaja u dvije banke dodatno su upozorili klijente na oprez i analizu svakog tržišnog subjekta prije ulaska u depozitni, kreditni i drugi poslovni aranžman, kome povjerti depozite, koje kreditne i druge proizvode i usluge i od koga koristiti-smatra Kalač. R.P.

suprug – kazao je Zarubica. Ubuduće, kako objašnjava Zarubica, platna lista je izvršna isprava. - Dovoljno je da sa platnom listom zaposleni pođe kod izvršitelja, ne mora preko suda, i da zatraži nadoknadu za neisplaćene zarade – kazao je Zarubica. Kao veoma značajnu novost navodi i to da će pravo na otpremninu imati i zaposleni na određeno vrijeme. - Do sada su pravo na otpremninu imali samo zaposleni koji su imali ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Znamo da su poslodavci upravo izbjegavali potpisivanje ugovora na neodređeno vrijeme iz razloga što su prema tim zaposlenima imali obavezu da im daju otpremninu, a prema ovim drugim nijesu. Mislim da ćemo ih novim zakonom ohrabriti da potpisuju ugovore na neodređeno vrijeme - kategoričan je generalni sekretar SSCG. Kada su u pitanju sporovi sa zaposlenima, poslodavac će biti dužan da prihvati postupak mirnog rješavanja pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. - Do sada je to bilo na volju poslodavcu, da li će da prihvati ili ne prihvati. Međutim, novim

zakonom je to obavezno, kao što je zaposleni obavezan da prije suda pokrene postupak za rješavanje spora pred Agencijom. Svjedoci smo ovih dana da su pojedini, ne znam iz kojih nemjera, napadali ovaj član, ali svi rezultati pokazuju da se pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova mnogo brže i efikasnije završavaju sporovi na obostrano zadovoljstvo i poslodavca i zaposlenog i sve je besplatno – kazao je Zarubica.

PREDNOSTI

Osim ovog, novim zakonom o radu sačuvan je i Opšti kolektivni ugovor. - I dalje postoji obaveza pregovaranja Opšteg kolektivnog ugovora što nema nijedna država u okruženju, a malo ih je i u Evropi. Čak je i definisano da se Opštim kolektivnim ugovorom utvrđuje visina nadoknada osnovne zarade, misli se na prekovremeni rad, rad u vrijeme državnih praznika. Sačuvan je i minuli rad što je takođe rijetkost u zemljama Evrope – kazao je Zarubica. U ovom zakonu su data i veća ovlašćenja Inspekciji rada, tako da će se svi problemi koji nastanu, kada se radi o implementaciji, kako ističe čelni čovjek SSCG, mnogo efikasnije i brže rješavati. On je naveo neke osnovne prednosti ovog novog zakona o radu koji predstavlja značajan napredak, napominjući da je i veća zaštita invalidnih lica, roditelja koji imaju djecu sa posebnim potrebama. - Naravno ono što daje posebnu snagu je to što je ovaj zakon usaglašen na Socijalnom savjetu sa velikim stepenom saglasnosti. To nam daje za pravo da će socijalni partneri nastaviti partnerski odnos, iskren socijalni dijalog i svi se potruditi da implementacija ovog zakona bude na zadovoljavajućem nivou. Socijalni dijalog je kroz ovaj zakon značajno ojačan i nadam se da će se to nastaviti kroz ostala zakonska rješenja – poručio je na kraju generalni sekratar SSCG Duško Zarubica. N. KOVAČEVIĆ

Društvo/Hronika

Saopštenje JPU „Đina Vrbica“ u vezi odmora

Bez promjena narednih 30 dana

Može li glavni grad Crne Gore da prevaziđe limite prostornih resu

Bez dobre vizije sv

PODGORICA - Činjenica da Podgorica postaje sve više naseljena ne smije, ističu stručnjaci, biti izgovor za gradnju koja guši sam grad i predstavlja opterećenje za infrastrukturu i kvalitet života.

Vuk Stanišić

deno, predloženo u najboljem interesu djece, da se poklapa sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, kao i da su ovakvi prijedlozi prethodnih godina dolazili upravo od roditelja i roditeljskih udruženja. No, nema sumnje da je jedina ispravna ona odluka koja je proizvod stava kako uprave, tako i drugih uključenih strana, te ćemo u narednom periodu komunicirati sa javnošću na ovu temu, kao i roditeljima djece koja pohađaju ustanovu „Đina Vrbica“ – piše u saopštenju koje je potR. P. pisao Stanišić.

SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

PODGORICA – Ideja o promjeni režima odmora i spavanja odnosi se prvenstveno na starije grupe, dok bi u srednjim grupama ta mogućnost postojala samo u slučaju izričitih zahtjeva i saglasnosti roditelja. U starijim grupama bi spavala ona djeca koja to žele, dok bi ostala provodila vrijeme u mirnim aktivnostima - saopštio je direktor JPU „Đina Vrbica“ Vuk Stanišić. Stanišić je radi razrješenja dilema koje su se prethodnih dana javile u javnosti, saopštio da tokom narednog mjeseca neće biti nikakvih promjena, već će se posmatrati ponašanje djece i stanje u vrtićima. Nakon toga, navodi on, biće sačinjen detaljan prijedlog uz mišljenje stručnjaka koji će razmatrati Upravni odbor vrtića, o čemu će roditelji biti blagovremeno informisani. Kada je riječ o ishrani, Stanišić je objasnio da je predloženo povećanje razmaka između obroka tako da doručak bude između 8.30 i 9 časova, užina oko 11, a ručak oko 13 časova. - Napominjemo da je sve nave-

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Podgorički vatrogasci gasili požar na porodičnoj kući

Izgorjela prostorija, nema povrijeđenih PODGORICA – Jedna prostorija potpuno je uništena u požaru koji je juče izbio u potkrovlju porodične kuće u podgoričkom naselju Vranići, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice. Požar je prijavljen juče u 17.30 časova, a dvadeset minuta kasnije na mjesto događaja stigla su četiri vatrogasna vozila i deset vatrogasaca. Podgorički vatrogasci uspjeli su da požar stave pod kontrolu u 18.07 časova nakon čega je konstatovano da je izgorjela jedna prostorija i da nema povrijeđenih. - U trenutku dolaska vatrogasne posade, požar je bio u poodmakloj fazi i zahvatio je krovnu konstrukciju objekta. U požaru je u potpunosti uništen inventar jedne od prostorija i značajna je šteta usljed dima i produkata sagorijevanja. Zbog uznemirenosti događajem jednoj osobi je ukazana pomoć - saopšteno je iz Službe zaštite. Uzrok požara sinoć nije utvrđen, a jedna ekipa vatrogasaca ostala je da dežura pored objekta tokom noći. B. R.

Saobraćajna nezgoda na Smokovcu

Povrijeđena jedna osoba u udesu PODGORICA – Jedna osoba lakše je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u 16.43 časova na putu Podgorica – Kolašin u mjestu Smokovac, nezvanično saznaje Pobjeda. U saobraćajnoj nezgodi je učestvovalo više vozila i prouzrokovana je velika materijalna šteta. Saobraćaj na tom dijelu magistrale se nekoliko sati odvijao jednom trakom naizmjenično. B. R.

Dobro, integralno planiranje koje uvažava dinamiku i anticipira smjerove razvoja i promjena jednog grada jedini je recept. Takav pristup u novije vrijeme, smatraju arhitekte, ispašta pred naletom migracionih kretanja, ali i drugih aspekata koji profit i tržišnu utakmicu pretpostavljaju modernom urbanom razvoju.

FALILA VIZIJA

Mr Ema Alihodžić-Jašarović za Pobjedu ističe da su crnogorski gradovi u doba socijalizma posjedovali veoma snažnu premisu o planiranju budućnosti grada, pri čemu su na primjer bulevari bili dimenzionisani u odnosu na predviđeni porast stanovnika u narednih 30-50 godina. - To se u realnosti i obistinilo, ali oni nam danas postaju tijesni, i potrebne su nam nove redefinicije planova i urbanih politika, i strategija. Uvažavajući kao veoma važnu činjenicu da je stvarnost veoma često „brža“ od stvaranja i kreiranja strategija, a naročito od njihove implementacije, a što nerijetko dovodi do nekontrolisanih procesa, veoma često su upravo fragmentarne politike i pristupi uticali na neuravnotežene i neujednačene prostorne manifestacije, koje su umnogome naštetili ukupnoj slici grada. Taj fragmentarni pristup, suprotno integralnom planiranju, često je upravo rezultat nedostatka sredstava ali i vizije što jedan grad treba i želi da bude, pri čemu za rezultat dobijamo grad koji nema jasnu ideju o budućnosti, rješavajući pitanje pojedinačnog, ali ne i integralnog – ističe sagovornica. Dodaje da je regionalna preraspodjela kapitala, poremećena pogrešnom razvojnom politikom i strategijama ekonomskog razvoja, sa prenaglašenim insistiranjem na centralizaciji, dovela je do toga, da Podgorica, zbog funkcija centraliteta, postane glavni ekonomski, administrativni i obrazovni centar, a samim tim grad u koji imigrira najveći broj stanovnika iz svih okolnih regija. - Kako granice među regijama nijesu oštre, takav vid regionalne mobilnosti je trebalo kontrolisati tehnikama ozbiljne političke administracije, koja bi spriječila neželjene efekte u procesu interregionalnih migracija. Kontinuirane, dinamične promjene u demografskom i prostornom ,,rastu“ i ,,skupljanju“ crnogorskih gradova, utiču na njegov socio – prostorni identitet, kao i na funkcionalnu strukturu i ukupnu sliku grada, stoga je neophodno definisati nove smjernice u urbanom planiranju grada koje bi uticale na njegovo očuvanje. Takvo aktuelno stanje disbalansiranih gradova proizvod je neracionalnih i neprogramiranih urbanih politika, i nepostojanja integralnog promišljanja u cilju planiranja optimalne budućnosti grada – kaže ona.

Uticaj trke za profitom, migraciona kretanja, ali i nedostajuće integralno planiranje i vizija kako bi grad trebalo da izgleda za nekoliko decenija, prijetnje su koje treba ozbiljno rješavati kako „urbani rast ne bi kažnjavao sebe“

NERAVNOTEŽA

Prema riječima prof. dr Veljka Radulovića sistemskim, ozbiljnim promišljanjem gradnje i hrabrošću odluka moguće je ublažiti efekte tempa izgradnje i limite koje ono nameće razvoju jednog grada. - Način je sasvim moguć, ali vrlo zahtjevan – kaže Radulović za Pobjedu. On, međutim, podsjeća da su Podgorica i Budva dva naša grada koji su dramatično izmjenili svoje urbane fizionomije u posljednjim decenijama. - Zanimljivo je ta dinamika urbanih transformacija ne jenjava i da se pejzaži ovih gradova mjenjanju na dnevnom nivou. To su očekivane okolnosti na teritorijama koje su u procesu intenzivnih ekonomskih, društvenih, kulturoloških, pa i migracionih promjena. U teoriji urbanizma pominju se i kao ,,pejzaži tranizicije“. Svjedočimo naglom rastu stambenog fonda, ali ne i podjednakom razvoju urbanih standarda. Rast i razvoj su bitno različiti pojmovi, i ta razlika se lako ilustruje u urbanim praksama kojima se grade gradovi – navodi sagovornik. Radulović ne smatra da je migracija stanovništva ključni motiv pojačane stambene izgradnje. - Naravno da joj pogoduje i da je tržišni stimulans, ali Podgorica i donekle Primorje i dalje predstavljaju kondezatore kapitala i ekonomskih aktivnosti koji su osnovni preduslova ra-



Migracije su samo jedan od procesa koji su uzrokovali ,,naseljavanje po inerciji“ koje degradira okolinu, intenzivira socijalnu i prostornu segregaciju i utiče na vitalnost postojećih urbanih područja – kaže AlihodžićJašarović zvoja tržišta nekretnina, i posljedično stanogradnje – kaže Radulović.

INERCIJA

Alihodžić-Jašarović smatra da su migracije samo jedan od procesa koji su uzrokovale ,,naseljavanje po inerciji“ koje degradira okolinu, te intenzivira socijalnu i prostornu segrega-

ciju i utiče na vitalnost postojećih urbanih područja. - Ovaj proces neplaniranog i nekoordinisanog širenja zajednice, bez brige za njegove posljedice, a koji se kao takav smatra neodrživim za grad. Ovakvi migracioni procesi nijesu propraćeni planskom dokumentacijom, kroz održivi urbani menadžment, principe dobre

Zamjena teza i spuštanje kriterijuma Ema Alihodžić-Jašarović ističe da od kada je tranzicija uzela maha, svjedoci smo lošeg planiranja, i njegovih reperkusija u prostoru. - Sa druge strane, pored svih navedenih faktora, velikim odgovornim krivcem za stanje u gradovima smatram i društvo. Kao društvo, spustili smo kriterijume ,,dobrog življenja“, pristajući da živimo u nekonfornim, nehumanim i loše projektovanim prostorima za život, bez elementarnog prava na pogled, prava na sunce, prava na komšiluk, intimu i distancu. Zamijenili smo teze, samim tim što smo blizinu šoping molu proglasili luksuznim ambijentom za život, što je odavno odbačen koncept od strane savremenih – pametnih gradova, koji preziru život u takvim blokovima – kaže ona. Sagovornica navodi koji su „dometi“ toga.

- Kao primjer navodi da se klijentela koja dobija priliku ili bira da stanuje u ,,elitnoj“ zoni grada, etiketirana je kao povlašteni i imućniji sloj stanovništva, kreirajući segregaciju prostora i segregaciju stanovništva. Tako planski projektovan kvart, izostavlja i elementrane uslove udobnosti koji se ogledaju kroz dehumanizovan javni prostor, kako po funkciji tako i po sadržaju, ni na koji način ne stimuliše koncept participativnosti i inkluzivnosti, a koji bi doprinio jačanju zajednice, i stvaranju mjesta. Sve više sam pristalica teorije: Kakvo društvo, takav grad. Bogdan Bogdanović je izjavio jednu veliku istinu koju često citiram: ,,Idealni gradovi moraju imati i idealne građane, drugačije ne može biti – ali kako ih pronaći i gde ih pronaći?“ (Bogdanović, 1986) – podsjeća Alihodžić-Jašarović.

Društvo/Hronika

Nedjelja, 15. decembar 2019.

sursa do kojih dovodi ekspanzija gradnje

vima će biti tijesno Cjeline za primjer Nezahvalno je preporučiti neki postojeći model kao idelan ili optimalan primjer uspješne osmišljene urbane cjeline, jer se razlikuju i situacije i potrebe, ali, smatra prof. Radulović, sasvim je dovoljno podsjetiti na komunalne i urbane standarde gradskih cjelina nastalih tokom sedme i osme decenije prošlog vijeka. - Iako lišeni tržišnih okolnosti i imperativa isključivog profita, ovo su i dalje najkvalitetniji urbani ambijenti masovne stanogradnje. Površine ozelenjenih prostora, saobraćajna infrastruktura, parkinzi, provjetrenost, vizure, zajednički javni prostori, blizina škola, vrtića, domova zdravlja, ...sve su to kriterijumi kojima se to urbano naslijeđe može uspješno vrednovati... Uključujući i arhitektonske portrete tih djelova naše urabne stvarnosti. I savremena urbana i arhitektonska produkcija Podgorice bilježi pozitivne primjere, ali sporadično, i čini mi se, ne kao sistemski proizvod, još uvijek – ističe on.



Svjedočimo naglom rastu stambenog fonda, ali ne i podjednakom razvoju urbanih standarda. Rast i razvoj su bitno različiti pojmovi, i ta razlika se lako ilustruje u urbanim praksama kojima se grade gradovi – ocjena je Radulovića uprave i adekvatnu izgradnju kapaciteta (Izazovi regularizacije neformalnih naselja u jugoistočnoj Evropi, 2011: 7), što ukazuje na činjenicu da je ovaj problem administrativno zanemaren. Osim toga, stanovništvo koje je doselilo, a koje najčešće podrazumijeva ranjive grupe (ekonomski ugrožene), rješavajući svoje stambene potrebe, naseljava rubna područja grada, što za posljedicu ima veliki broj spontanih - neformalnih naselja – kaže ona.

Kako primjećuje, najveći dio porasta dešava se u predgrađima i ,,bezličnim međupojasevima“ koji se šire bezličnim međ u g u st i n a m a , st va ra j u ć i apatična stambena naselja. - Širenje grada prati mnogo sporija procedura izgradnje neophodnih javnih ustanova, te samim tim novonaseljeni blokovi ostaju upropaštene četvrti, najčešće veoma neugodne za život, trpeći najčešće nedostatak svih drugih funkcija grada. Ovakav rast Luis Mamford na-

Narušavanje urbanog pejzaža Radulović primjećuje jedan, kako kaže, ilustrativan primjer narušavanja slike grada. - Mislim da nigdje u regionu, urbani pejzaži gradova nijesu devastirani ovolikim brojem bilborda koji se nižu bulevarima i ulicama Podgorice, do mjere ozbiljnog vizuelnog zagađenja. Dobra je okolnost što su to sve privremeni objekti, i što je to pitanje urbane kozmetike, koja se voljom i odlukama može brzo i efikasno promijeniti... Nadamo se uskoro.

ziva ,,rast na račun iscrpljivanja građana“. Osim toga, faktor rasta uslovljava i nove troškove i slabi ekonomiju grada, pri čemu Mamford kaže da: ,,urbani rast kažnjava sam sebe“. Sa porastom gradova, mijenjaju se i distance između određenih zona grada. Trošak prenaseljenosti uzrokuje brojne probleme, najčešće u komunikaciji i saobraćaju novonastalih naselja sa gradom, a zatim u funkcionisanju svih drugih funkcija grada, i rast takvog grada podrazumijeva i rast opšte nesigurnosti – ističe Alihodžić-Jašarović.

KOMERCIJALNE GREŠKE

Na pitanje ima li Podgorica, prema sadašnjem kursu razvoja, prostora za širenje, odnosno, da li su neki kvartovi prevazišli limite u pogledu opterećenja

Neki gradovi izumiru, drugi se guše Prema ocjeni Eme Alihodžić-Jašarović neuravnoteženi međuregionalni procesi razvoja urbane ekonomije, neravnomjerna koncentracija kapitala, te česte neadekvatne političko – ekonomske strategije, dovele su do zabrinjavajućih međuregionalnih migracionih procesa, što se veoma brzo odrazilo na grad. - Društveno - prostorne konsekvence tih procesa uzrokuju potpuno suprotne posljedice, i nizanje takvih argumenata i procesa, dovodi do konvergencije nekoliko potpuno različitih puteva spacijalizacije. Jedan od veoma zabrinjavajućih i veoma prisutnih procesa je: depopulacija, ,,pražnjenje – izumiranje“ gradova

Sjeverne regije, što dugoročno dovodi do ,,truljenja grada“. Kao suprotan proces pojavljuje se nekontrolisani demografski i prostorni rast, usmjeren ka Podgorici, prilikom čega se koncentrisani viškovi profita ogledaju kroz devastirajući trend hiperurbanizacije prostora koja razara staro gradsko jezgro i gradski centar, a nagli porast broja stanovnika se ogleda kroz hiperprodukciju stambenog fonda, ali i formiranje neformalnih, divljih naselja na rubnim područjima grada, koji ne stižu biti ispraćeni bilo kojim planskim dokumentom, koliko god ažurna bila njegova implementacija – ističe sagovornica.

infrastrukture, prenaseljenosti... Radulović ističe da primjer nekih gradskih kvartova „može da potvrdi postavljenu dijagnozu“. - Interesantno je da u novim stambenim - tepih kvartovima postoji potencijal njihove reanimacije, jednostavnom odlukom o ozelenjavanju postojećih planiranih zelenih površina koje to nijesu postale, a koje se tako lako i unosno izdaju za komercijalne namjene, i koje tako postaju beskrupulozno velike ugostiteljske terase namijenjene preduzetničkom profitu – kaže sagovornik. Primjećuje da je to jedan mali, ali vrlo ilustrativan primjer ponašanja svih aktera u prostornim politikama grada. - S jedne strane opšte je mjesto da se svi, a posebno donosioci odluka, zalažemo za zdravije i zelenije prostore stambenih kvartova, a sa druge strane planirane ozelenjene površine, pa čak i trotoare izdajemo u komercijalne svrhe. To nas sve podsjeti da je svijest dobrog dijela aktera urbane stvarnosti grada i dalje dominantno opredijeljena kratkoročnim interesima. Zanimljivo je da ni investitori nijesu prepoznali priliku da su uz srazmjerno mala ulaganja u nekoliko stotina stabala bora mogli da promijene arhitektonske portrete svojih naselja, pa čak i da podignu cijenu stambenog kvadrata... što im je ključni motiv – zaključuje Radulović. Igor PERIĆ

BUDVA: Rus lakše povrijeđen oštrim predmetom

Cijena taksi vožnje dovela do tuče BUDVA – Ruski državljanin sinoć je zadobio lakše povrede u tuči sa taksistom u Budvi, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. - Dežurnoj službi policije je prijavljeno da je u budvanskom naselju Bijeli do zatečen ruski državljanin sa povredama koje su najvjerovatnije nanešene oštrim predmetom. Radi se o lakim tjelesnim povredama – pojasnili su iz OKC-a. Prema nezvaničnim informacijama, dvojica ruskih državljana su navodno napala taksistu nakon što su mu umjesto 25 eura za vožnju od Bara do Budve dali tek dva i po eura. Taksista i ruski državljani sinoć u privedeni u zgradu budB. R. vanske policije.

Savremene procedure u Klinici za očne bolesti

Novi benihiti za pacijente PODGORICA – U Kliničkom centru Crne Gore je na klinici za očne bolesti počela primjena novih procedura za operaciju suznih puteva savremenom metodom dakriocistorinostomije, punktoplastikom i kanalikulodakriocistostomijom, saopšteno je iz ove ustanove. Protekla tri dana su na ovim operacijama radili oftalmolozi KCCG dr Nemanja Golubović i dr Nikola Cvijović, predvođeni eminentnim konusltantom dr Josipom Kneževićem iz Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba. - Ovim metodama rješava se problem hroničnog suzenja oka uslijed zapušenosti suznih puteva, zatim prednje orbitotomije, kao posljedica prisustva tumora sa biopsijom mekih tkiva orbite, rekonstrukcija konjuktivalnog sakusa kod pacijenata kod kojih je došlo do stečenog nedostatka očne jabučice, kao i rješavanje duplih slika kod očne bolesti štitne žlijezde aplikacijom botulin toksina i okuloplastične operaci-

je, koje se do sada nijesu radile kod nas - saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti KCCG dr Danijela Đurović Raonić. Ona je navela da su uvođenjem ovih procedura, koje se primenjuju u referentnim oftalmološkim centrima, obezbijedili benefite pacijentima koji mogu dobiti zdravstvenu uslugu u svojoj državi. Time će, kako navodi, biti ušteđena značajna sredstva koja su do sada izdvajana za liječenje van Crne Gore. Iz KCCG navode da je, zahvaljujući ulaganju u savremene aparate i edukaciju ljekara, napravljen ogroman iskorak u hirurškom tretmanu u oftalmologiji, te da ih izvođenje najsloženijih mikrohirurških operacija zadnjeg segmenta oka svrstava u red najreferentnijih ustanova u svijestu. - Sprovodi se dnevna hirurgija operacije katarakti, što je jedinstven primjer ne samo u regionu, nego i šire, gdje pacijenti za operaciju katarakte ne čekaju duže od deset dana – saopštili su iz ove R. P. zdravstvene ustanove.

Dan Pošte Crne Gore

Četrnaest godina od samostalne markice

PODGORICA – Danas Pošta Crne Gore slavi 14 godina otkada je, prvi put nakon 1913. godine, ponovo samostalno izdala poštansku markicu. Ove godine su, kako navode, svoj dan obilježili dodjelom jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina rada u Pošti, donacijom područjima koja su ugrožena nedavnim zemljotresima u Albaniji, kao i prigodnim svečanostima u svim centrima. - Dostizanju visokog kvaliteta u pružanju usluga posvećeno je više od 900 zaposlenih. Unapređenju kvaliteta i korisniku podređeni su i ostali kapaciteti Pošte Crne Gore - poštanska mreža od 157 poslovnica, od kojih su 49 franšize, vozni park, savremeni kol centar, centar za preradu pošiljaka u Podgorici, IT sistem sa podrškom šalterskog poslovanja, Track&Trace, veb servisi i aplikacije za mobilne telefone i tablete - saopšteno je iz Pošte. Navode da posebne napore u povećanje kvaliteta ulažu kroz elektronsko praćenje pošiljki u realnom vremenu i sistem za praćenje rute poštara, te ozbiljan pristup sugestijama korisnika. R. P.

Aktuelno

Nedjelja, 15. decembar 2019.

D.MIJATOVIĆ

Portal Peščanik.net - 18. maj 1990. godine » Piše: Ivan ČOLOVIĆ Proteklih nedelja pažnja javnosti u Srbiji najviše je bila zaokupljena posmrtnim ostacima predaka. Srpska pravoslavna crkva organizovala je nekoliko spektakularnih rituala posvećenih zemnim ostacima dvojice svetaca, Save i Vasilija Ostroškog, i jednog crkvenog velikodostojnika – vladike Nikolaja Velimirovića.

SPC kritikuje Vladin Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti

Amfilofije i Joanikije pozvali sve građane na sabor u Nikšiću

Braniće se pravnim sredstvima i Vasilijem Ostroškim PODGORICA – Vladin Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti je protiv crkve koja je osnovala Crnu Goru i po kojoj je država dobila ime. Njime se predviđa bezuman čin i ko god ga je formulisao ne zna istoriju niti granice Crne Gore iz perioda na koji se odnosi. To je njegovo pravo, ali nema pravo da svoje neznanje pretvara u zakone – poručio je mitropolit Amfilohije sa jučerašnje pres konferencije povodom sabora koji treba da se održi iduće subote u Nikšiću.

NORMALNE DRŽAVE

On je kazao da je vlast sklopila ugovor sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom, dok je crkvu koja je, kako navodi, stvorila ovu državu ignorisala, samo zato što se zove srpska. Kritikujući CPC, naveo je da ne može bilo koja nova vjerska zajednica da ugrožava postojeće crkve i uzima njihovo ime i imovinu. - Neka postoji, neka stvara svoju imovinu, ali ne može ugrožavati i tvrditi zato što se naziva tako da im onda to i pripada i još pridodaju sebi naziv autokefalna. Što znači autokefalna? Crkva da bi bila autokefalna, prvo mora biti crkva. Nešto što nije crkva, nego nevladina organizacija, plemensko partijska, možemo mirne duše da je nazovemo, ne može da dobija naziv u normalnim državama, da se registruju takve zajednice koje svojim imenom i svojim ponašanjem ugrožavaju ustanove koje tu postoje vjekovima - kazao je Amfilohije. Kritikujući tekst zakona, tražio je da se crkva nazove crkvom, a

ne vjerskom zajednicom i pozvao državu da vrati ono što je opljačkano poslije 1945. godine da bi mogao da se stvori „normalni, ljudski, evropski zakon“. Navodeći da se nada da neće doći do protesta, zamolio je vlast da ovu temu shvati ozbiljno i odrekne se komunističkog naslijeđa. - Donositi neki zakon da hramovi koji su građeni do 1918. godine pripadaju jednoj sekularnoj državi, to je nešto što je neshvatljivo i neprihvaljitvo u savremenoj Evropi. Parlamentarna Skupština Evrope je 1996. godine donijela odluku koja bi trebalo da važi i za nas, da svi oni zakoni koji su donijeti za vrijeme komunizma, moraju biti demontirani. Crna Gora, koja danas stremi Evropi, prvo bi trebalo da izvrši restituciju onoga što je komunistički sistem oduzeo od crkava– kazao je Amfilohije. Riječi kritike za zakon imao je i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, koji je prije nekoliko dana bio u društvu biznismena Miodraga Dake Davidovića, kada je ranjen u jednom beogradskom hotelu. Smatra da je namjera zakona zlokobna i da će njime još jednom biti opljačkana crkvena imovina. - Ovo je smišljen udar na našu vjeru, na pravoslavlje, da se naša vjera, u odnosu na druge vjere koje su ispoštovane ugovorima, ponizi. Dajemo svu podršku i radosni smo što je Crne Gora sklopila ugovore koji su rezultat dijaloga između Crne Gore i katoličke, islamske i jevrejske zajednice, ali ne možemo podržavati da budemo

diskriminisani u svojoj državi. Neka su dali sva prava koja pripadaju ovim vjerskim zajednicama, ali mi ne možemo dozvoliti da se nama otima, a otima nam onaj koji se predstavlja kao demokrata i onaj koji poštuje zakone, a ovamo se najbrojnija vjera ponižava. Svjesni smo svoga položaja i prava i mi ćemo ta prava braniti - poručio je Joanikije i dodao da ne mogu odustati od odbrane svojih svetinja, jer im je to, kako je kazao, skuplje od života. On je pozvao na dijalog i kazao da se kao crkva sabiraju i osnažuju, kako bi se borili protiv nepravde i bezakonja, a ne protiv vlasti.

SABIRANJE VJERNIKA

Govoreći o saboru oko kojeg se posljednjih dana podigla prašina zbog najave da će na sabor donijeti mošti Svetog Vasilija Ostroškog, Amfilohije je naveo da je potpuno prirodno da mošti svetih ljudi sabiraju narod i da su to i do sada radili. - Mošti Svetog Vasilija Ostroškog su i ranije iznošene iz manastira u ona zla i opaka vremena da bi se sačuvale, a u isto vrijeme su iznošene i za litiju naročito 1996. godine poslije bratoubilačke nesreće koja je bila u Bosni i Hercegovini, da Sveti Vasilije pomiri narod– naveo je mitropolit. Amfilohije i Joanikije su pozvali sve ljude da dođu na sabor, pa čak i one koji su ljuti na mitropolita, jer je to sabor mira i pomirenja, bratske sloge i zajedništva, čega fali u Crnoj Gori, optužujući sadašnju vlast za dubinski rasM.Lk. cjep i raskol.

Reagovanje

SPC: Mošti Svetog Vasilija nijesu iznošene 1990. godine PODGORICA – Iz Srpske pravosavne crkve u Crnoj Gori reaovali su na tekst objavljen u jučerašnjem broju Pobjede, „Na „hrišćanskom srcu“ im samo „molitva Gospodu i poštovanje prava i Ustava“ navodeći da mitropolit Amfilohije „nije mogao rukovoditi“ procesom iznošenja mošti Svetog Vasilija iz Ma-

nastira Ostrog na proljeće 1990. godine, „dok je još bio Episkop banatski“, a za mitropolita crnogorsko-primorskog ustoličen je „tek 30. decembra te godine“. - Episkop Atanasije je tek 1992. godine postao hercegovački episkop, a prije toga je bio banatski episkop, i to tek od jula 1991. godine. Dakle, 1990. godi-

ne uopšte nije bio episkop – navode oni. U reagovanju piše da „i pored ovih hronoloških nejasnoća, jednostavno je činjenica da mošti nijesu išle u Hercegovinu 1990. godine“. - O tome ne zna ni mitropolit, niti iko od najstarijih sveštenika naše Mitropolije – piše u reagovanju. K. K.

Crkva te relikvije naziva moštima, crkvenoslovenskom rečju koja, kažu rečnici, vodi poreklo iz staroslovenskog. Etimologija upućuje i na glavnu osobinu koju religija pripisuje zemnim ostacima svetih predaka, jer se u osnovi reči mošti nalazi germasnko-slovenski leksem Macht, odnosno moć. Slično etimološko poreklo ima i grčka reč za mošti – dinamis. Posmrtni ostaci svetaca, mučenika ili istaknutih sveštenika i ćivoti – kovčezi u kojima se ti ostaci čuvaju, kao i njihovi grobovi ili delovi njihove odeće, u očima Crkve imaju natprirodnu, čudesnu moć. Najčešće im se pripisuje čudesno isceliteljsko delovanje. Isceljuju od boleština tela i duha. Takvu moć navodno imaju, na primer, sanctorum reliquiae Svetog Vasilija Ostroškog. Nedavno pronošenje njegovih moštiju u litiji kroz Nikšić zamišljeno je i izvedeno kao svojevrsna kolektivna terapija. Organizatori litije objasnili su da čudesnom moći svečevih relikvija žele da utiču na stanje duhova u tom crnogorskom gradu, gde je poslednjih godina bio izuzetno veliki broj ubistava i samoubistava. Zakoniti čuvari moštiju, objavitelji, usmerivači i tumači njima izazvanih čudesnih događaja raspolažu izuzetno važnim instrumentom i simbolom moći. Zato se od najstarijih vremena crkva i sveštenstvo trude da sačuvaju monopol na staranje o moštima i drugim relikvijama

Mošti Zato se od najstarijih vremena crkva i sveštenstvo trude da sačuvaju monopol na staranje o moštima i drugim relikvijama predaka. Njihovo posjedovanje predstavlja tradicionalni izvor autoriteta crkve, a ritualno manipulisanje i egzibiranje relikvija služe širenju vjere. Ali kontrola nad moštima može da bude i važan politički kapital predaka. Njihovo posedovanje predstavlja tradicionalni izvor autoriteta crkve, a ritualno manipulisanje i egzibiranje relikvija služe širenju vere. Ali kontrola nad moštima može da bude i važan politički kapital. Sveštenstvo ih može koristiti i za ostvarivanje političkog uticaja. S druge strane, i same političke vlasti zainteresovane su da kult mošti predaka stave u službu učvršćivanja i legitimisanja sopstvene moći. U nekim slučajevima one to čine u saradnji sa crkvenim autoritetima, a u drugim slučajevima nezavisno od njih ili čak nasuprot njihovoj volji, na svoju ruku. Litija sa moštima Vasilija Ostroškog 10. i 11. maja kroz Crnu Goru u Hercegovinu, od Ostroga do Tvrdoša i nazad, primer je saradnje verskih i svetovnih vlasti u upotrebi crkvenih relikvija u političke svrhe. O tome svedoče tri stranice posvećene ovom događaju u listu „Javnost“, jednom od glasila režima na Pala-



Govoreći nad moštima svetog pretka, uzdajući se u njihovu čudotvornu moć, a još više u autoritet i snagu koju imaju riječi opunomoćenih kustosa i demostratora tih moštiju, vladika Atanasije je pozvao okupljene Srbe da se zavetuju na odlučni obračun sa neprijateljima, na rat do posljednjeg čoveka: „Braćo, neka ovo bude zavjet Sv. Vasiliju da ćemo se uspraviti i ispraviti, da ćemo rađe poginuti, nego obraz okaljati“

ma. U reportaži pod naslovom „Čudo u Hercegovini“ opisani su čudesni događaji koji su pratili litiju. Patrijarh Pavle, mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, piše u toj reportaži, „noć prije kretanja čudotvorca su presvukli“ i tom prilikom je Amfilohije primetio da je telo Svetog Vasilija izuzetno dobro očuvano i kasnije ispričao „kako su se svecu ruke savijale, kao da nam je hteo pomoći da ga lakše obučemo za veliki put“. I drugo čudo, kao dokaz svetosti Vasilija Ostroškog, javilo se pre polaska litije: „Oni koji su imali tu sreću da pristupe njegovim moštima pre kretanja, ljubeći naprsni krst osjetili su božanski miris koji je dolazio iz svečevih grudi“. Najzad, celim putem kojim je prošla litija sa moštima čudotvorca iz Ostroga događalo se čudo radosti sveg živog: „radovale su se ptice, cvijeće, pa čak i životinje kraj kojih je litija sa svecem prolazila“. Posebno je bila zapažena radost jednog konja zelenka: „Zelenko je dugo trčao u koloni automobila, kao da je i sam želio da pokaže radost što je živ na dan kada najveći srpski sin Hercegovine obilazi svoju svetu i biblijsku Otadžbinu“. Ipak, prema rečima autora ove reportaže, i prema izjavama organizatora litije, u Hercegovinu je „Gospod 10. maja ove godine uputio mošti svetog Vasilija Ostroškog, čudotvorca“, pre svega s ciljem da čudotvorac poradi na njenom spasu

Iz Demokratske partije socijalista saopštili da neće dozvoliti Mitropoliji c

Čelnici Srpske pravo godinama bave poli PODGORICA - Narativ MCP koji obiluje politikantskim kvalifikacijama i dnevnopolitičkim floskulama više priliči, saopštenju neke od nacionalističkih, velikosrpskih partija, nego vjerskoj zajednici koja ne propušta da naglasi svoju „miroljubivost“ i „tolerantnost“-saopšteno je iz Demokratske partije socijalista. Ističu da je dužina saopštenja u obrnutoj srazmjeri sa argu-

mentima koje MCP uzalud smišlja da bi opravdala zloupotrebu Svetog Vasilija u dnevnopolitičke svrhe. - Kao i nebrojano puta do sada, MCP polazi od pogrešne teze koju temelji na svojim interesima i zabludama. Ali ne i na činjenicama. Tvrdnja da je „Mitropolija stvorila državu“ prosto je besmislena. To je umišljaj ili ljepše rečeno, „vjerovanje“ na osnovu kojeg čelnici SPC proizvode niz netač-

nih i proizvoljnih zaključaka. Jedna od „zabluda“ je da crkva ima mandat da se miješa u ingerencije države, da je njeno pravo da odlučuje o pitanjima koja su isključivo u nadležnosti legalno izabranih državnih organa. Takvim pogrešnim shvatanjem svoje uloge MCP, pokušava na različite načine da spriječi državu da na demokratski način usvoji zakonsko rješenje koje će regulisati pitanje vjerskih zajednica i urediti

Aktuelno

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Povodom Amfilohijeve najave iznošenja moštiju 21. decembra

Kardinalna zloupotreba položaja Posljednja najava da ćeš uprtit i kosti Svetog Vasilija Ostroškog da ga nosaš kao vreću krompira prevršava svaku mjeru. Ko Ti daje pravo da Svetiteljeve zemne ostatke pokrećeš i šetaš radi svoje promocije, a na zblažnjavanje, rekao bih, cjelokupnog vjerujućeg i nevjerujućeg građanstva svih konfesija



S obzirom na to da vlast i najveći deo opozicije u Srbiji užurbano popunjavaju svoje redove mrtvim precima i nastoje da pod svojom kontrolom zadrže što više grobova, kapela, spomenika, relikvija, epifanija i parastosa, može se predvideti da će se politički sukobi u Srbiji u buduće sve više odvijati u znaku rata moštima, u kome će pobeđivati onaj ko ih ima u većem broju i u boljem stanju od patnji i muka koje su izazvali neprijatelji. „Aman, pomagaj sveti Hercegovče“, zavapio je nad moštima Svetog Vasilija vladika Atanasije. On se nije ustručavao od toga da održi pretežno politički govor i tom prilikom imenuje spoljašnje i unutrašnje neprijatelje Hercegovine, zemlje „ranjene spolja i unutra“, zemlje gde se nalaze „temelji Vizantije pravoslavne“ i „temelji srpstva“. Žalio se on čudotvorcu Vasiliju na „tuđince“ i „belosvetske okupatore“, Ujedinjene nacije, Evropsku zajednicu, Špance, „koji su malo blaži od drugih“, a još više na „lažne obećavaoce, koji su govorili da se nećemo saginjati, a oni danas puze pred tuđincima i okupatorima, znate na koga mislim“. Govoreći nad moštima svetog pretka, uzdajući se u njihovu čudotvornu moć, a još više u autoritet i snagu koju imaju reči opunomoćenih kustosa i demostratora tih moštiju, vladika Atanasije je pozvao okupljene Srbe da se zavetuju

na odlučni obračun sa neprijateljima, na rat do poslednjeg čoveka: „Braćo, neka ovo bude zavet Sv. Vasiliju da ćemo se uspraviti i ispraviti, da ćemo rađe poginuti, nego obraz okaljati“. Uz govornika su u tom trenutku stajali i neki od najviših predstavnika vlasti i vojske Republike Srpske. Jedan od njih, Božidar Vučurević, svoje razmišljanje o Svetom Vasiliju i srpstvu, koje je poverio novinaru „Javnosti“, završio je porukom da „svako ko bude na sljedećm izborima glasao za neku drugu stranku, a ne SDS, snosi odgovornost za budućnost srpskog naroda, ali i odgovornost prema mrtvima, koji su svoje živote dali za ovu državu“. Režim Slobodana Miloševića potrebu za odgovarajućim brojem i kvalitetom predaka i njihovih svetih ostataka mora danas da zadovoljava uglavnom nezavisno od Srpske pravoslavne crkve, koja svoj kontingent tog strateškog simboličkog materijala u ovom

času ne želi njemu da stavi na raspolaganje ili s njim da deli. Zbog toga se vlast u Srbiji trudi da manjak u moštima i ćivotima svetitelja i sveštenika nadoknadi posmrtnim ostacima i grobovima nacionalnih junaka, pre svega ratnika. Tokom protekle dve godine najveći broj proslava godišnjica slavnih bitaka i drugih epizoda iz života nacionalnih junaka održan je u organizaciji vlasti i s politčkim šefovima u glavnim ulogama. Poslednji takav događaj je komemorativna ceremonija pred mauzolejem na Vidu i nad krfskom „plavom grobnicom“, s predsednikom srpske vlade Mirkom Marjanovićem u ulozi glavnog žreca. Kako piše „Politika“, u opširnom izveštaju na prve dve strane izdanja od 24. maja, Marjanović je tom prilikom posebno istakao ono što se od svakog rituala sa moštima najpre očekuje – ispoljavanje čudesne moći, odnosno, kako se predsednik vlade izrazio, „gordog osećanja snage i samopouzdanja u času kada evociramo slavnu epopeju srpske vojske od pre osam decenija“. Ni policija ne može da svede svoj autoritet na fizičku silu, nego i ona hoće da snagu i prestiž crpi iz kulta nacionalno

uvaženih predaka. I ona se klanja moštima svojih čudotvoraca. Tako je srpska SDB nedavno proglasila A. Rankovića, S. Penezića i S. Lazarevića precima – osnivačima i uvela ritual klanjanja njihovim grobovima. U istu vrstu preokupacija vlasti spada i kontoverza oko čuvanja Titovih posmrtnih ostataka u Beogradu. Pitanje da li je današnjoj državi potreban Titov grob ili ga treba prepustiti Hrvatskoj, koja izgleda zna šta bi s njim, u stvari je pitanje o sudbini jednog trenutno uglavnom potcenjenog ali potencijalno moćnog oruđa vlasti. Titove mošti su možda u boljem stanju nego što se danas procenjuje. Možda i one imaju moć da donesu radost ljudima i zverima, moć koju je nekad imala Titova štafeta? Zašto žuriti s njihovom predajom Hrvatima? S obzirom na to da vlast i najveći deo opozicije u Srbiji užurbano popunjavaju svoje redove mrtvim precima i nastoje da pod svojom kontrolom zadrže što više grobova, kapela, spomenika, relikvija, epifanija i parastosa, može se predvideti da će se politički sukobi u Srbiji u buduće sve više odvijati u znaku rata moštima, u kome će pobeđivati onaj ko ih ima u većem broju i u boljem stanju.

Pobogu Amfilohije, aman Risto - dokle više? Svi Tvoji dosadašnji potezi prevršavali su mjeru elementarnog ukusa i obzira prema građanima Crne Gore. Neću ih nabrajati, znaš ih i Ti, ali i građani. Međutim, posljednja najava da ćeš uprtit i kosti Svetog Vasilija Ostroškog da ga nosaš kao vreću krompira prevršava svaku mjeru. Ko Ti daje pravo da Svetiteljeve zemne ostatke pokrećeš i šetaš radi svoje promocije, a na zblažnjavanje, rekao bih, cjelokupnog vjerujućeg i nevjerujućeg građanstva svih konfesija. Zar ne može da počiva u miru Svjetitelj?! Činjenica da si postavljen na dužnost koju obnašaš, smatram da Ti ne daje pravo da to radiš, nemajući ni malo pijeteta prema mrtvom svecu kojega, kako rekoh, poštuju i cijene svi građani Crne Gore. Ovdje moram pomenuti i to da si svaku čuku uokolo obilježio, što krstovima, što obzidama. To podsjeća na način kako to radi lav (taj način je poznat, da ga ne pominjem). Sve to radiš kao da si Ti vlasnik tih prostora, bez ičije saglasnosti, koju nijesi ni tražio. Po mojem, to je drastična zloupotreba položaja, nepoštovanje zakona države u kojoj obitavaš, nepoštovanje, čak ni „Tvojeg stada“, a Tvojoj bahatosti niko da stane na kraj! Već reko, Aman Risto, spusti se na zemlju i zemljom hodaj smjernim koracima. Ovaj tekst pišem, ne samo Tebi, već i svima onim koji nijesu shvatili što Ti to radiš. Ranko MEDENICA

Amfilohije iznosi mošti iz ćivota Manastira Ostrog

crnogorsko-primorskoj da uređuje državu

oslavne crkve se itikom u Crnoj Gori jednu važnu oblast za život naših građana. Zato je licemjerna zamjena teza da se država miješa u nadležnosti crkve. Naprotiv, čelnici SPC, odnosno MCP već godinama, u svakoj situaciji u kojoj se odlučuje o vitalnim državnim pitanjima, izlaze na teren dnevne politike, pokušavajući da naruše stabilnost države i preuzmu ulogu, koja im ni po čemu ne pripada - poručuju iz DPS-a.

Ističu da je posebno neubjedljiv dio saopštenja u kojem MCP negira činjenicu da SPC koristi vjerske objekte kao „fabrike para“. Dok tako „zabrinuto“ pričaju o siromaštvu, ne smeta im da i od najsiromašnijih vjernika uzimaju i posljednji cent. - Kao da „vjerni narod“ ne vidi brojne slučajeve neprimjerenog luksuznog života visokog sveštenstva SPC. Pokušaj MCP da moštima Setog Vasili-

ja Ostroškog mobiliše narod u cilju ometanja izglasavanja zakonskog rješenja je neprimjeren, necivilizacijski i manipulatorski. Ma šta čelnici MCP tvrdili, simbolika nošenja i šetanja moštiju, asocira na zloslutna vremena kada se nisu birala sredstva da se duh nacionalizma i bratoubilaštva pusti iz boce. Na sreću Crna Gora je sada stabilna, demokratska i pravno uređena država, u kojoj zakon važi za sve

Cetinjski manastir

podjednako. Tu činjenicu treba da prihvate i čelnici MCP, i okrenu se vjerskim pitanjima a uređenje države ostave onima koje je narod birao da se

tim poslom bave - kažu iz DPS-a i zaključuju da šetanja moštiju u dnevnopolitičke svrhe ima veze sa hrišćanskom tradicijom taman toliko

koliko i ono opelo Amfilohija Radovića za upokojenje živih ljudi, odnosno članova srpske vlade, koje je držao 2013. godine u Beogradu. R. P.

Svijet

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Vlasti u Albaniji preduzele konkretne korake u gonjenju osumnjičenih za neodgovornu gradnju

S.VaSiljeVic

Nalozi za hapšenje 17 osoba nakon zemljotresa Navodi i da su neke od 17 osoba, koje traži tužilaštvo, pobjegle nakon zemljotresa 26. novembra. Kako je saopštila policija, devet osoba je uhapšeno juče. Policija i tužilaštvo navode da su prvobitne istrage pokazale da je jedan od uzroka stradanja ljudi u urušenim zgradama to što se graditelji, inženjeri i investitori nijesu pridržavali pravila, normi i standarda bezbjedne izgradnje - prenosi Rojters. Od devetoro uhapšenih, dvoje su vlasnici dva hotela koji su

Nepridržavanje pravila dovelo do žrtava

BRISEL/LONDON – Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na kraju samita EU lidera čestitala je britanskom premijeru Borisu Džonsonu na ,,jasnoj pobjedi“ na izborima. EU lideri su iz Brisela pozvali London da što brže ratifikuje Sporazum o povlačenju i da započne pregovore o budućim odnosima. - Velika Britanija će postati ,,treća zemlja“, ali izgradićemo jedinstveno partnerstvo. Bregzit nije kraj nečega, već početak odličnih odnosa među dobrim susjedima - poručila je predsjednica Evropske komisije. Ona je na kraju dvodnevnog samita u Briselu prenijela da EU lideri do kraja januara očekuju ratifikaciju Sporazuma o povlačenju u britanskom parlamentu. EU se nada da će se od 1. februara stvoriti uslovi za početak pregovora o budućem ,,bli-

Prvobitne istrage pokazale da je jedan od uzroka stradanja ljudi to što se graditelji, inženjeri i investitori nijesu pridržavali pravila

se urušili u Draču, kada su stradale četiri osobe, a treća osoba je menadžer hotela koji je namijenjen policiji za odmor i u kojem je poginuo visoko rangirani policijski zvaničnik. Policija navodi da su oba hotela na plaži na Jadranskom moru izgrađeni nelegalno, a da je drugi i legalizovan nelegalno.

Bregzit je početak odličnih odnosa sa Velikom Britanijom



skom i jedinstvenom“ strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom. Britanski premijer Boris Džonson je nakon ostvarene ubjedljive većine na opštim izborima dobio jasnu podršku i potreban ,,politički kapital“ da realizuje izlazak Velike Britanije EU početkom sljedeće godine. Velika Britanije bi prema postojećem dogovoru iz EU trebalo da izađe 31. januara. Džonson je dan nakon apsolutnog trijumfa na parlamentarnim izborima obećao da će zemlju izvesti iz EU u posljednjem predviđenom roku.

Ursula fon der Lajen

- Završićemo sa Bregzitom na vrijeme, do 31. januara, nema ,,ako“, nema ,,ali“, nema ,,mož-

Kurti i Mustafa i dalje bez dogovora o koaliciji To su, kako je prenijela Beta, novinarima potvrdili potpredsjednici PS Glauf Konjufca i njegov kolega iz DSK Avdulah Hoti, koji su poslije tročasovnog sastanka kratko izjavili da nije postignut dogovor, ne dajući detalje o temaaNaDOlija

Susret Mustafe i Kurtija



Očekivanje Evropske komisije nakon izbornih rezultata ,,na Ostrvu“

Pregovori o formiranju vlasti na Kosovu

PRIŠTINA - Sastanak lidera Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija i Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa, četvrti po redu, završen je sinoć bez dogovora o vladajućoj koaliciji dvije stranke.

TIRANA - Albansko tužilaštvo izdalo je 17 naloga za hapšenje po optužbama za ubistvo i zloupotrebu službenog položaja zbog smrti 51 osobe u zemljotresu.

ma o kojima nema saglasnosti. Prije sastanka dvojice lidera održane su sjednice predsjedništava dvije stranke. Poslanica PS Aljbuljena Hadžiu izjavila je poslije sastanka da je glavni problem ,,zacementiranost“ DSK u zahtjevima za dobijanje mjesta predsjednika Kosova, kada predsjedniku Hašimu Tačiju 2021. istekne mandat. Sa druge strane portparol DSK Berian Mustafa je rekao da su spremni da se postigne dogovor i da tome treba da prethode razgovori i kompromisi. Konjufca i Hoti nijesu rekli kada će pregovori biti nastavljeni. Predsjednik Kosova Hašim Tači zakazao je za 26. decembar ove godine konstitutivnu sjednicu sedmog saziva Skupštine Kosova.

da“ - rekao je Džonson obraćajući se oduševljenim pristalicama.

Devet vojnika poginulo u napadu talibana KABUL - U napadu talibana u centralnom dijelu Avganistana poginulo je devet vojnika, saopštilo je tamošnje Ministarstvo odbrane. Lokalni zvaničnici naveli su da su poginula 23 pripadnika snaga bezbjednosti. Ministarstvo navodi da su vojnici stradali u petak uveče u napadu talibanskih terorista u provinciji Gazni. Lokalne vlasti su sa svoje strane saopštile da su stradala 23 pripadnika snaga bezbjednosti kao i sedam talibana. Tu vijest je demantovalo ministarstvo. Talibani navode da su ubili “nekoliko desetina” vojnika.

- Velika Britanija će postati ,,treća zemlja“, ali izgradićemo jedinstveno partnerstvo. Bregzit nije kraj nečega, već početak odličnih odnosa među dobrim susjedima - poručila je predsjednica Evropske komisije

Nova proba S. Koreje PJONGJANG - Sjeverna Koreja izvela je još jednu ,,vitalnu probu“ u svom postrojenju za lansiranje raketa dugog dometa koja će, kako je saopšteno iz Pjongjanga, dodatno ojačati njeno ,,pouzdano strateško nuklearno odvraćanje“. Objava, kako prenose agencije, dolazi u vrijeme pritiska Pjongjanga na američku vladu oko roka koji je sjevernokorejski lider Kim Džong Un postavio za očuvanje nuklearnih pregovora dvije zemlje. Sjevernokorejska Akademija odbrambenih nauka nije precizirala što je testirano. Pjongjang je par dana ranije saopštio da je izveo ,,veoma važnu probu“ na istoj lokaciji. Pretpostavlja se da se radilo ili o testiranju novog motora za raketu za lansiranje u svemir ili za interkontinentalnu balističku raketu.

SAD ukinuo sankcije za tri ruske kompanije VAŠINGTON - Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država ukinulo je sankcije za tri ruske kompanije, saopšteno je u dokumentu objavljenom na sajtu tog resora. S američkog sankcionog spiska skinute su kompanije Centar za automobilske usluge iz Kurganske oblasti i Vertikala i Junikom iz Jugre, prenosi B92. Kompanije su bile uvrštene u sankcioni spisak 5. decembra. Tada je Ministarstvo finansija SAD-a na sankcioni spisak dodalo 17 državljana Rusije i sedam kompanija koje su, prema ocjeni tog ministarstva, povezani sa sajberkriminalom. Vašington tvrdi da su oni povezani s Rusom Denisom Gusevim koji je član hakerske grupe Ivl korp.

Prva presuda protiv bivšeg predsjednika Sudana u nizu postupaka koji ga čekaju

Omar el-Bašir osuđen na dvije godine zatvora KARTUM - Bivši predsjednik Sudana Omar el-Bašir osuđen je na dvije godine zatvora zbog korupcije i pranja novca. Riječ je o prvoj presudi u nizu postupaka protiv El-Bašira, kog traži i Međunarodni krivični sud zbog optužbi za ratne zločine i genocid u Darfuru. Presuda je izrečena godinu nakon početka masovnih protesta protiv El-Baširove trodecenijske vladavine, za vrijeme koje je Sudan dospio na američku listu sponzora terorizma, a ekonomija propala usljed godina lošeg upravljanja i američkih sankcija. El-Bašir (75) nalazi se u pritvoru od aprila, kada ga je vojska zbacila s vlasti. Vojska je ranije saopštila da ga

neće predati međunarodnom krivičnom sudu, a trenutna vojno-civilna prelazna vlada se o tome nije izjašnjavala. Bivši predsjednik je u Sudanu optužen i za ubijanje demonstranata tokom višemjesečnih protesta.

Svijet

Nedjelja, 15. decembar 2019.

ANALIZA: Vruće francuske ulice (2)

Kad je država u blokadi (Specijalno za Pobjedu iz Pariza) Sredina predsjedničkog mandata Emanuela Makrona obilježena je brojnim demonstracijama i štrajkovima i pitanje je – uči li se na sopstvenim greškama? Odgovor za francusku vlast nije baš očigledan, sudeći po širokoj mobilizaciji stanovništva petog decembra kada ih je na ulicama bilo više od 800.000 (prema policiji) odnosno oko 1.500.000 (prema organizatorima) ili 10 decembra, okupljenima u dvostruko manjem broju, ali su i dalje ostali vrlo brojni. Koja se pouka izvukla iz pokreta Žutih prsluka i njihove upornosti da već 56 subota iznova ističu zahtjeve za većom socijalnom pravdom i većom demokratijom?

eura odlaskom u penziju. Danas su brojne škole zatvorene ili zbog nastavnika koji štrajkuju ili zbog prevoza... U kolonama su se našli i čistači ulica, ali i advokati i baletski kor obje pariske opere. Vatrogasci i policajci su takođe demonstrirali, policajci na svoj način zatvaranjem policijskih stanica ili uzimanjem ljekarskih pošteda kao njih 60 odsto za 10. decembar itd. Njihovi sindikati se bore ne samo za poboljšanje materijalnih uslova rada već i za očuvanje specijalnog režima penzija. Ima i štrajkova koji traju, a o njima se ne govori, kao što je štrajk javnog servisa radija još od 25 novembra...

UZDRMANA ELITA

OKUPLJANJA

Povod ovih nedavnih okupljanja na poziv velikog broja sindikata, od kojih su najbrojniji - lij e v o o r i j e n t i s a n i C G T, (Generalna konfederacija rada) i FO (Radnička snaga), bio je projekat reforme penzijskog sistema koji vlada priprema već godinu, ali koji nikada nije bio jasno predstavljen. Ono što se nalazilo u ovom projektu, a što je bilo neprihvatljivo za većinu sindikata su, u prvom redu, uspostavljanje univerzalnog penzijskog sistema baziranog na poenima i ukidanje specijalnih režima koji su nekim granama aktivnosti omogućavali raniji odlazak u penziju. Otuda i ove demonstracije koje bi trebalo da budu jasno upozorenje vladi da ne treba da istraje u ovakvom projektu. Sa svoje strane, vlast je isticala da se reforma nalazila u predizbornom programu kandidata Makrona i da je njegovim izborom ona dobila i legitimnost. Obuhvatanjem 42 postojeća penziona režima u jedan univerzalni znači izjednačavanje službenika javnog i privatnog sektora pošto se rad valorizuje u poenima, i računa, na isti način, radni staž. Tokom konsultacija koje su prethodile izradi konkretnog projekta, vlast je mogla da računa na reformistički CFDT (Francuska demokratska konfederacija rada), najveći sindikat u Francuskoj koji je podržao ideju sistemske reforme u ime veće jednakosti među zaposlenima, ali pod uslovom da se ne dira u zakonom zagarantovanu starosnu dob za penziju - 62 godine.

VLADIN PROJEKAT

Predsjednik vlade Eduar Filip predstavio je 11. decembra u gotovo jednočasovnom govoru suštinske odredbe prijedloga reforme. Ne samo da nije uspio da pridobije sindikate kritičare, već je odbio i one koji su bili prijemčivi za tu reformu. Bez obzira na vrlo oprezan pristup i bez obzira na pozivanje na socijalnu pravdu i jednakost, a protiv „kralja novca“, Eduar Filip je, ne dirajući u zakonsku odredbu, predložio 64 kao stožernu godinu odlaska u penziju. Tako je postalo očigledno da je govor, prema velikom broju analitičara, po formi bio ljevičarski, po suštini, ipak, bio po uzusima neoliberalizma i premise dužeg rada i veće kotizaci-

Uzavrela javna scena pokazuje dubinu nezadovoljstva građana

Francuska je stala, okovana mnogobrojnim štrajkovima, a podrška građana zahtjevima štrajkača od 59 odsto mnogo je veća nego podrške predsjedniku Makronu od svega 36 procenata. Kako dalje? U ovom trenutku niko se ne usuđuje da predviđa je za penzijski fond. Tako je predsjednik vlade „prekoračenjem crvene linije“ koju je označio CFDT, uspio da ujedini sve sindikate protiv sebe, što se nije dogodilo od 2010. Jedinstveni front sindikata je zato pozvao na nove demonstracije 17. decembra, sada zaista svih zaposlenih.

Makron ujedinio sve sindikate protiv sebe

Novi štrajk, 12. decembra je blokirao luke u Avru i Marseju, škole u većini gradova, rafinerije, studenti su, opet, izašli na ulice itd. itd. Vozovi velike brzine - čuveni TGV - na dužim relacijama su u odnosu jedan na četiri, avioni zavise od toga da li štrajkuju kontrolori leta ili aerodromsko osoblje. Sindikati željezničara i prevoznika koji su organizovali štrajk bore se protiv ukidanja njihovog specijalnog režima za odlazak u penziju koji je uzimao u obzir teške uslove rada. Proglašavajući vremenski neograničeni štrajk sve dok vlast

potpuno ne povuče prijedlog reforme, ovi sindikati podsećaju na štrajk koji su organizovali 1995. godine, takođe protiv prijedloga reforme penzija. Tada je štrajk trajao od 24. novembra do 21. decembra i na kraju su predsjednik Širak i njegova vlada bili prinuđeni da povuku reformu. Da li se i sada može očekivati slični scenario? Moguće, jer bez obzira na mnoge teškoće kojima su svakodnevno izloženi, stanovništvo još u velikom broju podržava štrajkače. Prema istraživanjima javnog mnjenja, 69 odsto tokom prvih

ŠTRAJKOVI BEZ KRAJA

Dovoljno je izaći na ulice da bi se vidjeli efekti sukoba sindikata sa vlašću: ući kolima u Pariz jeste višečasovni poduhvat pošto je saobraćaj zagušen, prema informacijama o stanju na putevima, kolonama vozila od 500-600 kilometara! Samo četiri od predviđenih deset vozova saobraćaju, i to ne na svim linijama. U Parizu, linije metroa su ili potpuno zatvorene ili neke od njih rade samo nekoliko sati dnevno. Hodnici metroa su nepregledne rijeke ljudi koji nijesu sigurni da mogu da se ukrcaju u sljedeći metro. Iznad zemlje situacija nije mnogo bolja: gradski autobusi su rijetki i prepuni, ljudi idu pješke na posao i po dva sata, ako nijesu uspjeli da uzmu taksi, biciklo, skuter, trotinet ili stopirali neko vozilo. Slična, ali svakako manje dramatična situacija je posvuda u gradovima Francuske.

I policajci i vatrogasci su demonstrirali

manifestacija, a 59 procenata danas.

I STUDENTI I PROFESORI

Ovom štrajku su se nadodali već postojeći: desetomjesečni štrajk medicinskog osoblja u urgentnim centrima i javnim bolnicama za poboljšanje materijalnih uslova rada, a sada i protiv uslova za odlazak u penziju. Štrajkovi studenata su otpočeli 8. novembra, poslije pokušaja samospaljivanja studenta iz Liona koji je to objasnio svojim očajnim materijalnim položajem. Studenti su učestvovali na obje demonstracije od 5 i 10 decembra uzvikujući da se ništa nije promijenilo u njihovom statusu, da i dalje 20 odsto živi ispod praga siromaštva; a da je penzija u perspektivi nezaposlenosti sve dalja i dalja. U kolonama štrajkača su bili i nastavnici i profesori koji se dugo bore za poboljšanje uslova rada i veće plate, a sada ih novi sistem penzija još više defavorizuje jer će izgubiti 600-700

Na kraju, uzavrela javna scena Francuske pokazuje dubinu nezadovoljstva stanovništva, kao i nepovjerenje u njihove političke predstavnike. Najveća primjedba novom sistemu je u tome što nemaju povjerenja da ga vlasti, koje treba da budu garant očuvanja vrijednosti poena, neće smanjiti po potrebi. Za primjer se uzimaju švedske vlasti koje su u istom sistemu poena, u dva navrata, pribjegle smanjenju njihove vrijednosti i dramatično povećale broj penzionera koji žive ispod praga siromaštva... Nesporno je da Francuzi odlaze u penziju mnogo ranije od drugih zemalja Evropske unije, posebno Njemačke ili skandinavskih zemalja koje već razmišljaju o prelasku sa 67 na 69 godina. Isto tako, u Francuskoj je najniža stopa penzionera koji žive ispod praga siromaštva. To je, ujedno, i argument, sindikata koji su protiv reforme i koji se zalažu za popravljanje dosadašnjeg sistema, a ne za njegovo ukidanje. Kada bi se davala ocjena na polovini mandata predsjednika Makrona, moglo bi se reći da je postigao dobre rezultate na ekonomskom polju po većanjem industrijskog rasta i smanjenjem nezaposlenosti, ali da je na socijalnom planu doživio potpuni fijasko. Podrška Francuza zahtjevima štrajkača sa 59 odsto je mnogo veća nego podrška predsjedniku Makronu sa 36 odsto. Kako dalje? U ovom trenutku niko se ne usuđuje da predviđa. Bliži se školski raspust koji počinje 20. decembra, kao i božićni praznici. Na sceni je odmjeravanje snaga između vlasti i sindikata i pitanje je ko će prvi da popusti. Štrajkači iz prevoza su odlučni da nastave jer sa već izgubljenim dnevnicama od početka štrajka, njima je nezamislivo da počnu da rade, a da ništa nijesu postigli. Oni ističu da je velika odgovornost vlasti za ovakvu situaciju i da je rješenje u povlačenju prijedloga reforme. Sa svoje strane, vlast ubrzano organizuje konsultacije u raznim sektorima pokušavajući da novim obećanjima pridobije štrajkače kao što je uspio ministar unutrašnjih poslova sa sindikatima policije u pregovorima od 12. decembra. Osim toga, vlast se vjerovatno nada da će produženje štrajka okrenuti javnost protiv štrajkača, mada je takav scenario prilično neizvjestan. Dragica MUGOŠA

Kultura

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Izložba „Pečati iz fondova Dvorskog arhiva“ otvorena u galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju

Autori izložbe su istoričari Petar Glendža i Miloš Perišić, a postavka je obuhvatila više od 200 otisaka pečata, od pečata Ivana Crnojevića, sve do pečata iz druge polovine 19. vijeka. Projekat predstavlja ekspoziciju otisaka pečata koji se nalaze u bogatim fondovima nekadašnjeg Dvorskog arhiva (danas Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja Crne Gore) u vidu multimedijalne izložbe sa pratećim katalogom.

VAŽNI DOKUMENTI

Izložbu je otvorila ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan koja je naglasila da su najveći svjedoci intenzivnih odnosa dvije zemlje hiljade dokumenata koji se čuvaju u arhivima i muzejima Turske i Crne Gore. - Pečate možemo vidjeti kao konačnu potvrdu vrlo važnih fermana i sporazuma potpisanih između naših zemalja. Ove i slične izložbe pomoći će nama i budućim generacijama da naučimo ono najbolje iz svoje prošlosti – kazala je ambasadorka Ozan. Dodala je i da nas izložbe poput ove nadahnjuju i ohrabruju za razvoj daljih odnosa dvije zemlje u svakoj oblasti. Akademik dr Šerbo Rastoder govorio je o značaju i ulozi pečata kroz istoriju. On je naglasio da je ovo veoma

Svjedoci najboljeg iz naše prošlosti Pečate možemo vidjeti kao konačnu potvrdu vrlo važnih fermana i sporazuma potpisanih između naših zemalja. Ove i slične izložbe pomoći će nama i budućim generacijama da naučimo ono najbolje iz svoje prošlosti – kazala je ambasadorka Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan

značajna izložba, ne samo za Narodni muzej Crne Gore, već za sfragistiku uopšte kao pomoćnu istorijsku nauku. - Od ovih mladih autora, u perspektivi, možemo očekivati naučno utemeljenu monografiju, koja bi se ticala svih pečata koji se nalaze, osim u Muzeju, u Nacionalnoj biblioteci, Državnom ar-

DOPRINOS CRNOGORSKOJ SFRAGISTICI: Sa otvaranja izložbe



Najveći domet izložbe predstavljaju osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti

hivu i ostalim kulturnim institucijama u Crnoj Gori – kazao je Rastoder.

D. MIJATOVIĆ

Lično hodočašće u crtežima

LIKOVNI DNEVNIK: Otvaranje izložbe pred podgoričkom publikom

Izložbu je je otvorila Isidora Gazivoda koja je istakla da su djela iz ciklusa „365“ započeta kako bi zaintirgirala jednog fotografa i pretvorena u autorkino lično hodočašće.

BUNOVNO KrETANjE

- Hajdanini crteži su proizvodi grozničavih stanja totalne obuzetosti radom i perioda

mirne refleksije. Umjetnicu interesuje pojedinac, rijetke su grupe na njenim crtežima. Ona je vezana za svoj subjekat, aktivno saosjeća sa njim, uvijek nudeći mu njegov glas. Njena linija ima skoro bunovno kretanje. Tijela lebde, nema statičnosti, sve nas podsjeća na ples i igru i tako bivamo uvučeni u vrtlog njenih stanja – kazala je Gazivoda. Ona je dodala i da su na radovima mnogi bliski ljudi ove umjetnice, te da se osjeća stalno prisustvo nježnosti i ljubavi i želje da ih zaštiti, ali i da bude zaštićena. Umjetnica je objasnila da produktivnost u radu ima balanas. - Nekad čovjek ne može da stigne, ali svaki dan sam imala

Projekat se realizuje skoro tri godine tokom kojih je pregledano više od 25 hiljada dokumenata

TrI cjElINE

U Umjetničkom paviljonu otvorena izložba „365“ umjetnice Hajdane Kostić

PODGORICA - Izložba djela Hajdane Kostić pod nazivom „365“ otvorena je u petak veče u Umjetničkom paviljonu. Podgoričkoj likovnoj publici predstavila je više od 200 radova, a postavka predstavlja autorkin likovni dnevnik, koji je nastajao godinu, tj. od 1. avgusta 2018.



Jedan od autora izložbe, istoričar Petar Glendža istakao je da se projekat realizuje nepune tri godine tokom kojih je pregledano više od 25 hiljada dokumenata. Kako je napomenuo, najveći dio ove izložbe prvi put je prikazan crnogorskoj javnosti.

NMCG

CETINJE - Izložba „Pečati iz fondova Dvorskog arhiva“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, otvorena je u petak veče u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“.

vremena za crtanje. To mi je postalo svakodnevica, kao nešto što morate da uradite. Poenta je u procesu. Ne možeš svakog dana da stvoriš nešto predobro, ali ako svakog dana težiš nečem dobrom, u nekom trenutku i u određenim razmacima mogu da se stvore dobri radovi – rekla je Kostić.

UMjETNIČKI PUT

Hajdana Kostić je rođena 1993. godine u Podgorici. Osnovnu i srednju školu, kao i nižu muzičku završila je u Podgorici, a studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na odsjeku za grafički dizajn. Multidisciplinarna je umjetnica, bavi se crtežom, dizajnom, pisanjem, fotografijom... B. B.

DRAGOCJENI DOKUMENTI: Detalj iz postavke

- Pečati su prezentovani kao tri cjeline, nastale po njihovoj provinijenciji: hrišćanski, osmanski mohuri i profani – kazao je Glendža. Prema njegovim riječima, najveći domet izložbe predstavljaju osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti, jer svaki sadrži ime i titulu vlasnika, godinu iz koje je i najčešće po jedan stih iz Kurana. Uz to su bogato ukrašeni ornmentikom, pa su i vizuelno vrlo atraktivni. Izložbu prati katalog koji, prema riječima autora, predstavlja skroman doprinos crnogorskoj sfragistici i uvod u naučnu studiju koja bi podrobnije tretirala ovu problematiku, jer je publikacija sa najvećim brojem otisaka pečata koja se pojavila u Crnoj Gori. Projekat je finansijski pomoglo Ministarstvo kulture Crne Gore, kroz Program zaštir. K. te za 2019. godinu.

Preminuo glumac Deni Ajelo LOS ANĐELES - Čuveni glumac Deni Ajelo, koga ćemo pamtiti po filmovima „Kum“, „Leon: Profesionalac“, „Bilo jednom u Americi“, „Uradi pravu stvar“ preminuo je u 87. godini poslije kraće bolesti. Za američke medije, ovu tužnu vijest potvrdili su članovi porodice. Pretpostavlja se da je poznati glumac umro od posljedica infekcije. Ajelo je karijeru počeo sedamdesetih godina, kada se pojavio u ostvarenju Roberta de Nira „Bang the drum slowly”. Proslavio se ulogama u filmovima „Učini pravu stvar“ i „Kum 2“ u kojem je glumio Tonija Rozata, čiji je lik poznat po legendarnoj rečenici: „Majkl Korleone te pozdravlja”. Za ulogu u ostvarenju „Učini pravu stvar“ bio je nominovan

za Oskara za najbolju mušku sporednu ulogu. Takođe, zapažene uloge odigrao je i u filmovima „Fort Apache the Bronx“, sa Polom Njumenom, „Ljubičasta ruža Kaira“, „Moonstruck“ u kome je glu-

mio sa Šer, te „Hadson Hok”sa Brusom Vilisom. Ajelo je glumio i na Brodveju, a imao je i pjevačku karijeru. Objavio je nekoliko muzičkih albuma, među kojima i „Live from Atlantic City“ 2008. godine. r. K.

„Razgovori o ljubavi“ u Tivtu TIVAT - Predstava „Razgovori o ljubavi”, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Slovensko narodnog gledališča iz Ljubljane, biće igrana sjutra u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Predstavu je režirao Jernej Lorenci. Međunarodni projekat „Razgovori o ljubavi“ nastavlja u određenoj mjeri istraživanje, rediteljsku poetiku „narativnog teatra“ kojim se bavi ovaj slovenački reditelj. „Razgovori o ljubavi“ su priče o ljubavi ispričane iz prespektive – pozicije pripadnika različitih kultura, a bave se i doživljajem, percepcijom tradicije kroz mit i običaje. Tekst je nastao i razvijao se u toku samog procesa, zajedničkim učešćem svih glu-

Scena iz predstave „Razgovori o ljubavi“

maca. U predstavi igraju glumci iz četiri zemlje: Slovenije, Crne Gore, Albanije i Italije. r. K.

Kultura

Nedjelja, 15. decembar 2019.

SUSRETI: Rediteljka Veselka Kunčeva, povodom premijere lutkarske predstave „Na ivici neba“ M. BABOVIĆ

Kada utišamo dijete u sebi izgubimo i sluh za radost Rad u teatru za djecu zahtijeva beskompromisnu iskrenost. Sve što se radi potrebno je da bude čisto, od srca. Morate biti pošteni prema njima. Mališani su veoma pronicljivi i uvijek primijete ako nije tako

Neobično prijateljstvo dječaka i vještice, nijansirano kroz zanimljive dijaloge, zgode, ples i zabavu, natjeralo je mališane da nakratko zaborave na računare i pametne telefone, i da se igraju, makar u mislima, onako kako samo djeca znaju. Odrasle je, pak, ovaj komad na trenutak podsjetio i koliko svijet može da bude veliki, onda kada shvatimo koliko smo mi mali. Za Pobjedu, Kunčeva je uoči premijere govorila o specifičnostima ovog komada i lutkarske igre, ulozi teatra u razvitku djeteta, kao i o tome koliko daleko možemo da stignemo ako samo otvorimo srce. POBJEDA: Predstava „Na ivici neba“ donosi priču o snazi mašte, o prijateljstvu, ali i o zaboravljenim dječjim željama. Što je to što odrastajući najčešće zaboravimo? KUNČEVA: Ono što nam najčešće ostaje u magli, u odnosu na period kada smo bili djeca,

jeste sjećanje na to koliko je svijet tada bio čist i iskren. Koliko je mašta bila veća i važnija od realnosti. Kada zaboravimo na to, izgubimo bitan dio sebe. Odrasli danas teško mogu da pronađu dijete u sebi, a to je tužno, jer je to ono najbolje u čovjeku. Nadam se da će se i oni sa nešto više godina, koji će gledati ovaj komad, sjetiti tog perioda i koliko su bili slobodni, otvoreni prema svijetu koji nas okružuje. Da će se makar na trenutak vratiti u vrijeme, u kom je svijet imao drugačije boje. A djeca će svakako u ovim likovima vidjeti sebe, onakve kakvi jesu ili bi trebalo da budu. POBJEDA: Dječak, glavni junak priče, postaje prijatelj sa vješticom. Koliko je ovo zapravo priča o čistoti dječjeg srca, koje je sposobno da prodre ispod spoljašnjosti, koliko god ona nekada djelovala strašno? KUNČEVA: Djetetu vještica nije strašna, jer ono nema strah od nje. Zakoni, koje su odrasli nametnuli, govore o tome kako vještice i ljudi ne bi trebalo da žive zajedno. Onog momenta kada postaju prijatelji, te barijere se brišu, nestaju. Dijete u vještici vidi njeno srce, razumije da nije bitno kako ona izgleda, shvata da je bez obzira na njenu spoljašnjost, zapravo, samo malo drugačija. Zbog toga je ovo i poruka svim mališanima, da nije bitno kako bilo ko izgleda već je važno ono što nosi u duši. Oni su otvoreni prema svim različitostima koje im okruženje do-

Lutkarstvo je vještina koja ne poznaje žanrovska ograničenja POBJEDA: Ima li u regionu prostora za razvitak lutkarske scene? KUNČEVA: U Bugarskoj je ova scena i te kako razvijena. Mi radimo i večernje lutkarske predstave, namijenjene odraslima. Lutkarstvo kao cjelina, u ovom trenutku je na visokom nivou. Publika ne pravi razliku između dramskih i lutkarskih predstava. Ne samo u Bugarskoj. Često sa predstavama gostujem na festivalima u

nosi, a ovi malo odrasliji zaokupljeni su svojim problemima i često nijesu sposobni da prodru ispod površine. POBJEDA: Što je to što ovom predstavom želite da prenesete djeci, ali možda i odraslima koji će ih dovesti? KUNČEVA: Djeca će imati priliku da se prepuste fantaziji, da koračaju putevima mašte, koji će svakog od njih odvesti na posebnu destinaciju. Predstava jeste namijenjena njima, ali odrasli koji je budu pogledali moći će, prije svega, da vide sebe. Svoj odraz u ogledalu, tj. u ovom slučaju svoj odraz na sceni. Nadam se da će se sjetiti toga kakvi su bili nekada, prije nego što su zaboravili da se raduju. POBJEDA: Zaboravljaju li djeca u svijetu u kom živimo, okruženi raznim tehnološkim dostignućima, da maštaju i da se igraju? KUNČEVA: Zaboravljaju sve više. I zaista, to je mnogo tužno.

Rusiji, širom Evrope i Amerike. I kod njih je ista situacija. U pitanju je primijenjena vještina koja ne poznaje žanrovska ograničenja. Lutka može da se snađe i u dramskim komadima, operi ili baletu. Nadam se da će slične predstave početi uskoro da se rade i u Crnoj Gori, jer je lutkarstvo za odrasle iznenađujuće zanimljivo, naročito za publiku koja ranije nije imala priliku da se sretne sa tim. Samo, treba da počne da se radi.

Tehnologija je na neki način ukrala djetinjstvu igru i maštu. Bude mi žao kada vidim kako djeca rastu danas, naročito kad se sjetim mog djetinjsta. Možda tada nijesmo imali računare i pametne telefone, ali smo se mnogo više igrali i smijali, sve smo sami smišljali i na taj način smo razvijali i kreativnost i mozak. Nije da oni sada ne umiju da se igraju, ali im tehnologije otimaju razdraganost i imaginaciju. Nadam se da će nakon predstave shvatiti kako mogu da se zanimaju onim sitnim stvarima koje ih okružuju - da će razumjeti koliko je to prosto i zabavno. POBJEDA: Koliko je uloga teatra bitna u njihovom odrastanju? KUNČEVA: To prije svega zavisi od odraslih, od roditelja. Oni bi trebalo da dovode djecu u pozorište. Teatarska uloga jeste da im ukaže na to da svijet nije jednoličan, da postoje dru-

D. MILJANIĆ

PODGORICA – Jedan od omiljenih domaćih dječjih pisaca Dragan Radulović kroz stihove je često znao da, pored toga što je slavio djetinjstvo, pozove i odrasle da se sjete tog veselog i iskrenog perioda. Sličan pristup u teatarskim komadima ima i bugarska rediteljka Veselka Kunčeva, u što su Podgoričani mogli da se uvjere u petak veče u KIC-u „Budo Tomović“ na premijeri lutkarske predstave „Na ivici neba“, u produkciji Gradskog pozorišta.

NEOBIČNA PRIČA O SNAZI MAŠTE: Scene iz predstave „Na ivici neba“

gačiji životi, da su okruženi raznolikošću i nevjerovatnim bogatstvom. POBJEDA: Koliko se priprema ovakvih predstava razlikuje od rada na komadima namijenjenim odraslima? KUNČEVA: Najveća razlika je u tome što rad u teatru za djecu zahtijeva beskompromisnu iskrenost. Sve što se radi potrebno je da bude čisto, od srca. Morate biti pošteni prema njima. Mališani su veoma pronicljivi i uvijek primijete ako nije tako. Kada se radi za odrasle, to već dozvoljava drugačiji pristup. Njih možemo povremeno i da lažemo, oni su makar na to navikli. POBJEDA: Što je specifičnost Vašeg pristupa publici? Koliko je bitno u ovom periodu razvoja djeteta učiniti teatar zanimljivim i lakim za voljeti? KUNČEVA: Pokušavam da im, prije svega, priđem zanimlji-

vom scenografijom i muzikom. Da ih zainteresujem i ukradem pažnju. Radim zaista dosta sa glumcima i veoma mi je važno da djeca dobiju pravu poruku od njih. Oni moraju da se zabavljaju na sceni, da se igraju i da sve to prenesu mališanima. Samo ako se stave u ulogu djeteta, ophode prema njima kao sebi jednakim, predstava će biti zanimljiva. Pa, ako je komad dobar, prirodno je da će djeca poželjeti da dođu opet u teatar. A kvalitet predstave jednako zavisi od svih nas - reditelja, glumaca, scenografa, muzičke podloge. POBJEDA: Jesu li to godine u kojima se zapravo i formira ukus i stvara podloga za obrazovanu, kritički nastrojenu odraslu publiku? KUNČEVA: Ako djeca dolaze u pozorište, ako imaju priliku da gledaju komade vrijedne pažnje, mi ne gradimo samo njihov teatarski ukus, mi njih oblikujemo. Učimo ih da vole i razumiju umjetnost. Zbog toga je veoma važno pružiti im priliku da u ranom uzrastu odlaze na koncerte. U Bugarskoj imamo i operu za djecu, kao i razne kulturne manifestacije prilagođene njihovom uzrastu. To su stvari koje su mnogo bitne za razvoj mladog bića, jer će od njih da stvore ljude koji će ne samo da vole teatar, nego da razumiju i poruke koje predstave nose, da prave razlike između kvalitetnih i komercijalnih komada. POBJEDA: Koja je to specifičnost lutkarskog teatra? Da li je i zbog čega lutkarstvo najbliže najmlađima? KUNČEVA: Igra. To je zaista posebnost lutkarskog teatra. Djeci mašta dozvoljava da ožive lutke na sceni. A lutke imaju mogućnost da rade mnogo stvari za koje ljude nijesu sposobni. Mogu da lete, pjevaju, stvaraju magiju. Zavjesa u jednom momentu može da bude lopta, u drugom mitsko biće, u trećem - pa šta god da dijete poželi ili može da zamisli. Kada su predstave čisto glumačke, onda su i ograničenije. Glumci utjelotvoruju jedan karakter, a djeca onda nemaju potrebu da maštaju i razmišljaju, prihvataju ono što im je dato na sceni. Svetlana VIŠNJIĆ

Aktuelnosti

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Donacija Univerziteta Crne Gore školi ,,Radoje Čizmović“

Za nikšićke osnovce 15 laptop računara

Ulaganje u obrazovanje

PODGORICA – Univerzitet Crne Gore donirao je Osnovnoj školi ,,Radoje Čizmović“ iz Ozrinića 15 laptop računara napominjući da ne treba

čekati dolazak na fakultet da bi započeli brigu za obrazovanje mladih. - Univerzitet treba i mora imati sluha za razvoj i potrebe

ostalih obrazovnih institucija u Crnoj Gori, u cilju realizacije zajedničkog cilja – ulaganje u obrazovanje mladih i kreiranje što boljih uslova za njihovo

napredovanje. Briga Univerziteta za obrazovanje mladih ne treba da započne tek u periodu kada oni stupaju u akademsko okruženje, već i ranije, kako bi ih na Univerzitetu dočekali kao informatički pismene i obrazovane mlade ljude, spremne da usvajaju nova znanja u savremenim uslovima – kazao je rektor UCG Danilo Nikolić. Direktor škole Nikola Rakojević kazao je da je ova donacija od velikog značaja za nastavni proces i obrazovanje đaka, navodeći da je njihova škola iznjedrila brojne ljude koji su, na razne načine, doprinijeli boljitku društva, a mnogi od njih su bili i studenti Univerziteta Crne Gore. Ova škola je prošle godine obilježila 120 godina postojanja, a upisano je 146 učenika. R.P.

Promovisan priručnik „Pomoć pticama štapom i kanapom“

Čovjek je najveća prijetnja PODGORICA – U podgoričkom EU info centru promovisan je prvi priručnik za pomoć pticama biološkinje Bjanke Prakljačić. U njemu je autorka, kroz čije ruke je za deset godina prošlo 1.500 ptica, detaljno opisala kako zbrinuti povrijeđenu pticu, kako je nahraniti i ugrijati, kada je potrebno pozvati stručnu pomoć, a kada situaciju treba prepustiti prirodi, jer nekada ljudska intervencija napravi veću štetu. Nakon bogatog iskustva odlučila je da svoje bilješke pretoči u priručnik, kako bi pomogla u smanjenju broja nevještih pokušaja oporavka divljih ptica i broja ptica koje će nakon „oporavka“ ostatak života provesti u kavezu. Priručnik služi i da entuzijaste upozori na opasnosti kojima izlažu sebe i ptice kojima pomažu, na odgovornost koju imaju, kao i na težinu posla koji ih očekuje, navodi se u saopštenju EU info centra. - Kada uzmete pticu i donesete je u svoj dom, vi postajete njen roditelj. Ona u potpunosti zavisi od vas. U jednom momentu, na mom balkonu je bilo smješteno 14 ptica. Među njima su neke bile grabljivice, pa je izazov bio kako sačuvati druge ptice od njih. Jednu od tih ptica morala sam da hranim na svakih 20 minuta danju, noću - pričala je Prakljačić na promociji.

Instrukcije koje će pomoći u zbrinjavanju povrijeđenih ptica

Kazala je da je nakon jednog predavanja shvatila da u Crnoj Gori ne postoji organizovana pomoć za ptice, što je podstaklo da krene u istraživanje „bukvalno štapom i kanapom“. Navodi da ptice najčešće stradaju zbog trovanja, ranjavanja, povreda na saobraćajnicama i ogradama, žicama i staklu i u mnogim drugim situacijama izazvanim ljudskim faktorom. Prema podacima CZIP-a, najčešće ubijaju pelikane ili sure orlove kojih je u Crnoj Gori ostalo samo 50 parova. Registruju i problem sa nezakonitim hvatanjem ptica pjevačica

koje ljudi često hvataju i preprodaju. - Nedavno smo imali slučaj prodaje sove preko Fejsbuka. Prijavili smo to i podnijeli krivičnu prijavu. Sve se dobro završilo, ptica je puštena na slobodu -navode iz CZIP-a. Crna Gora nema zvanično prihvatilište za divlje životinje, pa često ne dobijaju pomoć do potpunog oporavka i ponovnog povratka prirodi. Ako povrijeđena životinja i dospije kod ljudi, njegom se obično bave nestručni pojedinci, nesvjesni opasnosti kojoj izlažu sebe, okolinu i samu divlju životinju. Kao rezultat nestručne njege,

imamo divlje životinje naviknute na ljude, zarobljene u kavezima i osuđene na doživotno zatočeništvo – navode iz EU info centra. Navode podatke da je u svjetskim rehabilitacionim centrima za divlje životinje zastupljeno od 70 do 90 odsto ptica, pa su radi djelimičnog popunjavanja dugogodišnjeg vakuuma nastalog u iščekivanju osnivanja prihvatilišta za divlje životinje u Crnoj Gori, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centar podržali izradu i štampu ovog priručnika, koji je moguće dobiti u centru. R. P.

Prije više od 100 godina Crna Gora je planirala ozbiljnu proizvodnju električne energije

Kanjon rijeke Morače

Pripremni radovi na hidrocentrali na Morači počeli 1910. PODGORICA - Hrvatski industrijalac Antun Ante Dešković 1910. godine je po narudžbi Kraljevine Crne Gore uradio projekat iskorišćavanja hidro potencijala rijeka Morače i Tare. Zamisao i već dobijenu koncesiju, osujetila su ratna dešavanja, najprije Balkanski, potom Prvi svjetski rat i utapanje Crne Gore u kraljevinu SHS pod skutom Srbije. Dešković je, prema dostupnim podacima, projektovao hidroelektranu u kanjonu rijeke Morače s tunelskim prebacivanjem voda Tare. Hidroelektrana je trebalo da ima 60 megavata isnalisane snage što je u to vrijeme bilo impozantno. Usljed istorijskih okolnosti od svega je ostao samo projekat sa kojim se nije otišlo u relaizaciju. Mjesto gdje je godinu kasnije, dakle 1911. godine dobio koncesiju za izgradnju HE na Morači bilo je kod Donje Gorice u Podgorici i kod Manastira Morače. Prema koncesiji trebalo je uložiti pet do sedam miliona perpera a očekivana proizvodnja bila je 90.000 kWh struje. Zabilježeno je da se počelo s pripremnim radovima, a engleski inženjeri uposleni na projektu vijeka bili su oduševljeni potencijalima. Dešković je prije toga, početkom 20. vijeka istraživao crnogorska rudna, šumska i hid ro g ra f s ka b o g a t st va i potencijale, o kojima se u sa-

Voda i stabla na putevima Održana fešta TIVAT - Noć između petka i subote radnici Komunalnog proveli su na terenu otklanjajući posljedice nastale usljed jakog vjetra i obilne kiše. U Karpoškoj ulici, u Gradiošnici i na Miholjskoj prevlaci palo je po jedno stablo, a na putu prema Radovićima voda se izlila na tri mjesta, pa se saobraćaj

otežano obavljao. Dionica od kružnog toka na Jadranskoj magistrali do kružnog toka kod Solila bila je poplavljena i brzina vozila bila je ograničena na 30 km na sat, a saobraćaj je normalizovan prije 10 časova. Uz komunlace na terenu su bili i pripadnici Službe zaštite i spasavanja. S.K.

„Đir o’ bumbara“

TIVAT - U okviru novogodišnjeg programa „Tivat - zimska bajka 2020.“ juče je na gradskoj rivi Pine održana gastro fešta „Đir o’ bumbara“ koju je pod pokroviteljstvom Turističke oragnizacije Tivat oragnizovala Fejsbuk grupa „Bokeški izrazi“. Otvarajući feštu koja se u Tivtu organizovala drugi put, direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić zahva-

moj Crnoj Gori do pred kraj 19. vijeka nije mnogo znalo. Imao je planove kako napraviti ekonomski preobražaj Crne Gore. U njegovim planovima kao važni oslonac bila je postavljena prethodna izgradnja željezničke pruge od Bara do Nikšića. Budući da nije imao toliko sredstava za samostalno izvođenje projekta, dobio je niz industrijskih koncesija uslovljenih time da u inostarnstvu mora formirati odgovarajuće kapitalističko društvo koje bi ostvarilo koncesije. On je bio promoter crnogorskih državnih i ekonomskih interesa i prezentovao isplativost ulaganja. Za ostvarenje projekta ponudio je ove koncesije: izgradnja i korištenje barske luke u trajanju od 50 godina; izgradnja i iskorištavanje željeznice Nikšić - Bar u trajanju 75 godina uz jamstvo 5 odsto dobiti na uloženi kapital u ova preduzeća. Ponuđena je ulagačima i koncesija za iskorištavanje već otkrivenih ruda i isključivo pravo na istraživanje novih. Uz rude, isto je ponuđeno za iskorištavanje svih šuma te vodna energija rijeka Zete i Oraštice. Jamstvo tih projekata bio je ponuđeni prihod od duvanskog monopola o čijem uvođenju je već bila donesena odluka. Rezime tih napora bilo je stavranje italijanskocrnogorskog sindikata za ostvarivanje preostalih koncesija. R.P.

lila se organizatoru i vrijednim bokeškim damama, poželjevši da fešta postane tradicionalna. Bumbare (kobasice punjene žutim brašnom) su uz organizatora brojnim posjetiocima ponudile i nevladine organizacije „Fešta“- Baošići, „Organizacija žena Tivat“, „Male sirene“- Đenovići, „Kolo srpskih sestara“- Tivat, „Ala maka“- Kavač i učenici II 4 OŠ „Drago Milović“ sa učiteljicom Nevenkom Saveljić koji su se predstavili kao „Mali o’ kužine“. Uz bumbare, tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa, u ponudi su bili zelje, kobasice, kolači i brojni drugi specijaliteti bokeške kužine. Posjetioce je na jučerašnjoj fešti zabavljao Ansambl Toć. S. K.

Turizam

Nedjelja, 15. decembar 2019.

KOLAŠIN - Bjelasica je juče bila u bijelom dekoru. Nije bilo dovoljno snijega za skijaška uživanja, ali atmosfera zime i te kako se osjetila. Otvorene su „kapije“ Skicentra Kolašin 1450 i Skicentra Kolašin 1600. Glas i nastup grupe Kolonija učinili da se prvi zvanični dan u Ski-centru Kolašin 1600 baš zapamti i pravom atmosferom na planini i gostima koji su stigli iz svih krajeva Crne Gore, ali i iz regiona. Miloš Popović direktor Skijališta Crne Gore je na konferenciji za štampu, koja je upriličerna povodom otvaranja zimske turističke sezone na Bjelasici, kazao da će se zabavnim manifestacija nadoknaditi manjak snijega. U toku ove sezone sedam skijališta će biti na usluzi gostima koji izaberu crnogorske planine. Dva Ski-centra na Bjelasici, Ski centri Savin Kuk i Javorovača na Žabljaku, Vučje, Lokve i Turjak. Ukupno na njima imamo 40 kilometara skijaških staza od čega je na Bjalasici 26 kilometara. U Ski-centar Kolašin 1600 do sada je uloženo 17 miliona eura. Novina za ovu sezonu je urađena staza od 2,5 kilometram tako da sada imamo 6,5 kilometara staza na ovom skijalištu. Zakjlučen je ugovor o izgradnji nove žičare koja će spojiti Ski-centar Kolašin1600 sa Ski-centrom Kolašin 1450. Sezona u Ski-centru Kolašin 1600 će trajati do 15. aprila, a imaćemo bogat zabavni program u kojem će, nakon

Zvanično otvorena zimska turistička sezona na skijalištima Bjelasice

Preko dvije hiljade gostiju u Ski-centru Kolašin 1600

,,Mreža“ skijališta regiona Odgovarajući na pitanja novinara Politike saopšteno je da se i te kako radi na umrežavanju skijališta u regionu. Godišnji ski-pas koji se kupi kod Skijališta Crne Gore, prema potpisanim ugovorima sa Skijalištima Srbije, omogućuje tri dana skijanja na Jahorini, Kopaoniku i ostalim zimskim centrima Srbije. Planiramo da proširimo umrežavanje skijaških centara i sa Slovenijom, sa Bjelašnicom i ski-centrom Banski u Bugarskoj. Gosti planine vole da mijenjaju skijališta, a planine nude dovoljno mogućnosti za to. Na taj način postajemo pravi partneri i za goste iz inostranstva. Danas imamo posjetu i turističkih operatora iz Kine - kazala je Željka Radak Kukavićić.

Šetnja Bjelasicom sa vrha Troglave

Kolonije, učestvovati i Jelena Rozga, Dženan Lončarević, Željko Samardžić i Legsikton bend - istakao je Miloš Popović. Državni sekretar u Ministarstvu turizma i održivog razvoja, Damir Davidović je naglasio da se potvrđuje politika Vlade Crne Gore i čini još je-

Sa jučerašnjeg presa

dan korak u realizaciji razvoja turizma na sjeveru Crne Gore. U projekat valorizacije crnogorskih planina, planirano je da se uloži 140 miliona eura. Za 100 milona je već obezbijeđena realizacija ili su potpisani ugovori. Sa svim tim, vjerujem da ćemo za nekoliko godina imati pravo da kažemo da imamo jedno od najboljih skijališta u regionu. Auto-put će spojiti turističku Crnu Goru, a turistički sjever na pravi način reaguje pa će se naredne godine početi graditi hoteli sa četiri i pet zvjezdica i na Žabljaku i u Kolašinu. Imaćemo 700 novih kreveta u vrhunskim hotelima u ova dva noseća centra zimskog turizma u Crnoj Gori. Cilj nam je da Crna Gora bude destinacija cjelogodišnje turističke ponude - kazao je Davidović. Ponosni smo na turističku po-

Jeknić: Popusti za lokalno stanovništvo Direktor Ski-centra Kolašin 1600 Saša Jeknić je kazao da imaju dobru saradnju sa lokalnim upravama Kolašina i Mojkovca. Želimo da što više naših prvih komšija, „stane“ na skije i uživa na Bjelasici. Omogućili smo popuste lokalnom stanovništvu. Takođe će imati poseban tretman djeca iz

porodica koje imaju status socijalnog staranja. Želimo da sva djeca iz Kolašina i Mojkovca, koja izraze želju za to, nauče da skijaju. Zimski turizam se najbolje propagira kad ste „na skijama“. Kao državno preduzeće ćemo imati dovoljno društvene odgovornosti za tu misiju - kazao je Jeknić.

nudu Skijališta Crne Gore i vjerujemo da se ovakvim tretmanom planine, omogućava kontinuirana posjeta i zimi i ljeti, istakla je Željka RadakKukavičić, direktorica NTO Crne Gore. Uspješno smo predstavili na brojnim nastupima u prethodnom periodu ono što nudi turistička Crna Gora. Naše aktivnosti su bile zastupljene na regionalnim i zapadnim tržištima. Ski-centar Kolašin 1600 je značajno unaprijedio zimsku turističku ponudu ali i ljetnje sadržaje koje nudimo turistima. Očekujemo povoljne vremenske prilike a imamo najavljene grupe gostiju iz Izraela, Francuske, Austrije kao i iz regiona gdje domiraju gosti iz Srbije, Albanije i Hrvatske - istakla je Željka Radak-Kukavičić. Juče je Bjelasica okupila ljubitelje planine iz cijele Crne Gore. Skije su ovoga puta ostavljene za neki naredni vikend ali je i bez njih bilo dovoljno zimskih čarolija. Snijeg od 20 cm vrhom Troglave omogućio je i atraktivne šetnje planinom. Sve je to „grijao“ glas „Kolonije“ uvjeravajući da tek predstoje dani i mjeseci kada će se „juriti“ ka crnogorskim planinama. Dr. DRAŠKOVIĆ

Gužva na terasi

Kolonija na planini

Na balu hotela „Ridžent“ prikupljeno 20.520 eura za Dnevni centar

Ujedinjeni oko plemenitog cilja TIVAT - Na drugom dobrotvornom balu hotela „Ridžent Porto Montenegro“ održanom u petak veče prikupljeno je 20.520 eura koji će biti donirani Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Donacija će se utrošiti na kompletno opremanje senzorne sobe i prostorije za fizikalnu terapiju. - Večerašnjim Balom i Best of the Best ceremonijom dodjele nagrada, iskazujemo zahvalnost našim partnerima i zajednici kojoj pripadamo i imamo čast da zovemo svojim domom. Kada govorimo o veličini i broju stanovnika, Tivat zasigurno jeste mali grad, međutim skup raznolikosti mikroklima, tradicija i krajolika

Donacija će se utrošiti na kompletno opremanje senzorne sobe i prostorije za fizikalnu terapiju koji su se našli na jednom tako malom mjestu je i te kako impresivan. Vrlo brzo je izbrisao atribute poput ’najmanjeg’ i ’najmlađeg’ grada Bokokotorskog zaliva i ponosni smo što doprinosimo i promovišemo ga onakvim kakav jeste - jedinstvenim, ali i idiličnim kulturološkim, turističkim i jedriličarskim središtem - kazao je u obraćanju zvanicama general-

Sa manifestacije u Tivtu

ni menadžer hotela „Ridžent“ Kai Dikman. Dobrotvorni bal su podržali „Petit Geneve Petrovic“ najvećom pojedinačnom donacijom kao platinum sponzor, te Universal Capital Bank kao bronzani sponzor dok su vrijedne donacije pristigle od

kompanija „Adriatic Marinas“ i „MonteFish“, vinarije „Milović“, cvjećare „Happy Garden“, firme „Free Jack“ i štamparije ,,Print All“. Prisutnima je bila dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje su imali mogućnost da kupe lozove za nagrade u vidu smje-

štaja u nekim od najprestižnijih hotela Evrope poput „Ridžent Berlina“ i „Kempinski Venecija“, a sva sredstva prikupljena prodajom lozova uključena su u cjelokupan iznos donacije. - Zahvaljujem se na ovako divnoj večeri koja nas je okupila oko plemenitog cilja. Počastvovana sam što ste za ovogodišnju ediciju bala izabrali Dnevni centar koji je veoma važan projekat kojim će se obezbijediti kvalitetni servisi, briga i rad sa djecom sa teškoćama u razvoju - izjavila je predsjednica Upravnog odbora Dnevnog centra Nataša Lutovac. U okviru „Best of the Best“ godišnje ceremonije, menadžment hotela nagradio je najbolje partnere tokom 2019.

godine. Komapnija „Adriatic Marinas“ nagrađena je kao najbolji regionalni korporativni partner, „Roche“ je dobio nagradu u kategoriji najboljeg međunarodnog korporativnog partnera kongresnog turizma, za najboljeg partnera iz domena segmenta vladinih, nevladinih i diplomatskih misija izabrana je Ambasada SAD, „Talas M“ izabran je za najboljeg MICE partnera, a agencija „Calvados“ kao partner iz domena odmorišnog turizma. U kategoriji štampanih medija nagrađen je magazin The Collection, dok je MyGuide portal prepoznat kao najbolji elektronski medij. Radio Televizija Crne Gore bila je glavni medijski partner, Zoran Radonjić oficijelni fotograf, a veče su uveličali gitarski duo Nikčević & Bulatović, grupa „The Grupa“ i plesna postava emisije „Ples sa zvijezdama“ iz Hrvatske. S. KRSTOVIĆ

Auto

Vijesti

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Aktuelno

FORDOVI EMOTIKONI

Siguran sam da nema toga vlasnika mobilnog telefona koji nije poslao neki emotikon. Tako se kako kažu neki podaci telefonom pošalju milioni emotikona širom svijeta, a upravo ove simpatične sličice ponekada mogu u potpunosti da zamijene komunikaciju riječima. Upravo poveden ovim saznanjem kompanija Ford je nedavno zamolila američku kompniju Unicode-consortium da uvrsti njihove sličice automobila u Android i iOs sisteme. Ovo znači da bi Ford mogao da bude zastupljen putem emotikona na mobilnim telefonima širom svijeta od početka naredne godine.

NEMA VIŠE TAJNI

NEMA ZIME Svima je poznato kada dođe zima i hladni dani da svi oni koji posjeduju dvotočkaš treba da ga srede za „zimski san“ i parkiraju u svoju garažu. Međutim, nemojte da vas to zavara kao i to da vas monotona kiša i ono što pokazuje termometar obeshrabre, jer hladnije vrijeme ne znači da su bajkeri spremni za dvotočkaške zimske snove. Naime, pasionirani vozači motocikala uživaju u vožnji dvotočkaša tokom cijele godine, a kako bi svaka nova avantura bila bezbjedna, neophodna je i upotreba bezbjedne opreme. Tako nešto je i BMW Motorrad kaciga koja „potiče“ iz sve popularnije Heritage linije, koja osim bezbjednosti promoviše i veoma karakterističan retro stil.

Svoj prvi krosover, model „DBX“ Aston Martin najavljuje mjesecima, ali tajni više nema, maske su pale, jer na svjetlost dana je izašao gotov proizvod i ovo su prve zvanične fotografije. Ono što je interesantno jeste da Britanci najavljuju da će njihov prvi SUV u dugoj istoriji kompanije pokretati AMG-ov četvorolitarski twin-turbo V8 motor, koji isporučuje moćnih 542 KS i 700 Nm i to u saradnji sa devetostepenim automatskim mjenjačem i pogonom na sva četiri točka. Ovi veoma impresivni brojevi omogućavaju da ovaj ekskluzivni SUV stigne do „stotke“ za svega 4,5 sekundi, dok je maksimalna brzina, gle čuda, ograničena na 291 km/h. Proizvodnja će se od drugog kvartala 2020. godine odvijati u novoj fabrici u Velsu.

PNEUMATICI SU PRESUDNI PREMIJERE Kompanija Tojota otvorivši svoje novo poglavlje u priči o modelu „RAV4“ i to premijernom verzijom plag-in-hibrid u koju je ugrađena nova litijumjonska baterija i to velikog kapaciteta, koja se dopunjava i priključenjem na gradsku mrežu. Benzinski 2.5 litarski motor je isti kao i kod standardnog „RAV4 hibrida“, a snaga sistema je 306 KS. Međutim, na ovome se nije stalo već je Tojotin luksuzni brend Leksus predstavio svoje prvo baterijsko električno vozilo (BEV), model nazvan „UX 300e“. Ovom modelu baterije omogućavaju radijus kretanja od oko 400 km, a elektromobil će biti ponuđen i na evropskom tržištu.

U najbržem cirkusu na svijetu u Formuli 1 iz sezone u sezonu se mijenjaju pravila. Sve se nešto dodaje ili oduzima ili vraća na staro, pa tako i ovoga puta. Već nekoliko sezona unazad smo svjedoci teme koja je stalna i o kojoj se „nagađa“, a to je da li je Pireli koji je zvanični dobavljač pneumatika za Formulu 1 napravio aktuelne pneumatike i to po mjeri Mercedesa. Da li je sve ovo istina, ili samo se nagađa ili na kraju krajeva od svega pomalo? Međutim, nova pravila predviđaju uvođenje pneumatika i to niskog profila veličine 18 inča. Osnovna razlika je u tome što niži pneumatik igra daleko manje značajnu ulogu u aerodinamici bolida, pa čak i mekši bokovi, koji će omogućiti veće uvijanje samog bolida u krivinama. Jasno je da će pneumatici i dalje biti značajan faktor (ne)uspjeha, ali je cilj prije svega zapravo minimizirati njihov uticaj na cijeli paket i konačni rezultat. Prema ocjeni Karlosa Sainsa i Sergeja Sirotkina koji su u modifikovanim bolidima Vilijamsa i Meklarena obavili testove na stazi Pol Riker, pneumatici su iznenađujuće dobri. Ono što je interesantno jeste i to da novi pneumatici na novim naplacima imaju manju masu od starog kompleta. Šta će od svega ovoga biti i kako će se stvarno pokazati novi pneumatici – vidjećemo.

ADAPTER

VRIJEME

Ako niste znali, a oni koji posjeduju motocikle dobro znaju, brojni su modeli motocikala na kojima je pravo umijeće provjeriti pritisak u pneumaticima, posebno na benzinskim stanicama. Jednostavno, ako na naplatku nisu ugrađeni ugaoni ventili, uvijek nešto smeta na putu, najčešće kočioni disk. Kako bi se ovom problemu jednostavno doskočilo napravljen je adapter koji se jednostavno pričvršćuje na ventil, nakon čega se sa druge strane veoma lako spaja kompresor. Nema šta, praktično i jednostavno.

USKORO IZ KINE

Proizvođači dvotočkaša nisu samo ograničeni na proizvodnju samih motocikala već uz njih proizvode i raznu galanteriju sa svojim logom kompanije pa čak i zidne satove. Tako je Dukatijev zidni sat dimenzija 28x30 cm napravljen od metala, podloga ima trodimenzionalni efekat, a same kazaljke pokreće provjereni kvarcni mehanizam. Izvrstan zidni ukras u domu, garaži ili na radnom mjestu svakog bajkera, a pogotovo onog koji voli Dukati.

Poznato je da skoro svi veliki svjetski proizvođači automobila su otvorili ili otvaraju svoje pogone za proizvodnju svojih modela u Kini, pa tako je učinila i kompanija Tesla. Tako je, uprkos trzavicama u odnosima između Amerike i Kine, početak serijske proizvodnje „modela 3“ u Teslinoj fabrici nedaleko od Šangaja samo pitanje dana. Gigafactory 3, prva fabrika van američkog kontinenta čeka zeleno svjetlo jedne od vladinih agencija. Pored baterija i „modela 3“ proizvodi će i „model y“, a u punom pogonu iz fabrike bi trebalo da izlazi oko pola miliona automobila godišnje.

Spoj istorije i buduć T

radicija je oduvijek bila odlika velikih kompanija koje osim brige za dobro dizajniranim automobilima i svojim kupcima i naravno dobrom kotiranju na tržištu, veliku brigu vodi i o sedmoj sili. Novinarima bez kojih nijedan proizvođač automobila ne može da zamisli svoje postojanje na tržištu. Takav primjer je još jednom tradicionalno pokazala i kompanija „Star Import“ ovlašćeni prodavac Mercedesovih automobila za tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Albanije koji je organizovao novogodišnji ručak za predstavnike medija iz ove četiri države. Naime, u prelijepom restoranu „Salon 1905“ koji nije slučajno izabran jer sami restoran se nalazi u jednom od najljepših beogradskih zdanja, beogradskoj Zadruzi iliti zgradi Geozavod. Zgrada se nalazi u Karađorđevoj ulici i izgrađena je 1907. godine (gradnja zgrade je započeta 1905. godine). Ona je drugo veliko arhitektonsko djelo koje je nastalo zajedničkim radom Nikole Nestorovića i Andre Stevanovića. Tokom projektovanja ove zgrade, oni su bili pod velikim uticajem Pariske izložbe 1900. godine, gdje se najviše prikazivao dekorativizam pariske škole. Podizanje novog objekta Beogradske zadruge pada u vrijeme neposredno poslije promjena na čelu Srbije, kada je poslije ubistva Aleksandra Obrenovića na vlast došla dinastija Karađorđevića, što je dovelo do promjene sistema vladavine. Autokratski režim zamijenjen je liberalnim buržoaskim režimom Petra I, a uz građanske slobode počeo je i opšti privredni

polet. Palata Beogradske zadruge od 1966. godine nosi status spomenika kulture, dok je od 1979. godine proglašena za kulturno dobro od velikog značaja Tako da odabir ovog zdanja nimalo nije slučajan jer kompani-

Nautika

ja „Star Import“ je vodila računa da spoji istoriju i budućnost na visokom nivou, kao što su i sami automobili sa „srebrnom zvijezdom“. - Odlučili smo se da vas ove godine ugostimo u jednom od

CNTIERE DELLE MARCHE AUDACE

Posebni dizajn B

rodogradilište Centiere Delle Marche je brodogradilište koje proizvodi jahte koje značajno odudaraju od standarda „morskog svijeta“ plovila i to sve

dugogodišnjim željama naručioca da postanu srećni vlasnici svog jedinstvenog eksplorera. Tako je nastala i specifično dizajnirana jahta „audace“. Ovo je

jahta koja zadovoljava svog srećnog vlasnika koji je i naručio i koji želi da cijelu godinu živi na svojoj jahti. Dizajnirajući ovu jahtu ovo brodogradilište je pored svega

Auto

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Noviteti

BMW M2 CS

„M“ ulaznica

ućnosti

Štefan Voroš

najljepših beogradskih zdanja, zgradi Geozavoda. Izgrađena za svega dvije godine, na samom početku XX veka, ova zgrada je prva u prestonici koja je imala ovako reprezentativan hol sa monumentalnim stepeništem, skulpturama i svečanom salom. U ovoj atmosferi starog Beograda, željeli smo da se vam srdačno zahvalimo za svu podršku, saradnju, profesionalizam i sve lijepe priloge koji su ispratili 2019. godinu. Od Beogradskog salona automobila do današnjeg ručka, zahvaljujući vama brend Mercedes-Benc imao je sjajnu medijsku zastupljenost. Sljedeća godina nam donosi uzbudljive novine. Svjedoci smo velikih promjena u svijetu automobilizma, revolucija električne mobilnosti postala je naša stvarnost. Plugin hibrid modeli predstavljaju važan korak u razvoju tehnologije do vožnje bez izduvnih gasova, dok sa druge strane, ovim vozilima ne manjka praktičnosti i efikasnosti. Brend Mercedes-Benz jedini je proizvođač

na tržištu koji nudi dizel motor u kombinaciji sa plug-in tehnologijom. Drugim riječima, naši plugin hibrid modeli nude najbolje na svijetu. Početak prodaje plug-in hibrid modela na tržištu predstavlja veliki korak za nas. Pored „E-klase“ koja je već dostupna za kupovinu, naredne godine očekujemo nove Mercedes-Benc plug-in hibrid modele „A-klase“, „B-klase“, „GLC“ i „GLE“, rekao je generalni direktor kompnaije „Star Import“ Štefan Voroš. Takođe što je interesantno jeste i to da „Star Import“ najavljuje novi „GLA“. - U 2020. godini očekujemo premijeru i tradicionalno popularne limuzine, unaprijeđene „E-klase“. Svaka generacija „S-klase“ dala je svoj pečat razvoju svijeta automobilizma svog vremena. Zato, sa nestrpljenjem očekujemo premijeru nove „S-klase“ u 2020. godini. Ovaj neprikosno-

veni simbol stila i prestiža pruža najinovativnija digitalna rješenja, prvoklasnu eleganciju i vrhunski komfor. Novine nas očekuju i u segmentu komercijalnih vozila. Dostavna vozila će se ponoviti unaprijeđenom verzijom „vito“ modela. Ove godine je naš „aktros“, koji je donio mnoga unapređenja, ponio laskavu titulu kamiona godine u Evropi, a 2020. očekujemo dolazak novog „aktrosa“ na naša tržišta. Sa ovako bogatim portfolijom, brend Mercedes-Benz potvrđuje svoju poziciju na automobilskom tržištu. Uvjeren sam da će naša uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu. Iskoristio bih ovu priliku i da vama i vašim porodicima poželim srećnu i uspješnu 2020. godinu, zaključio je Voroš. Tekst Vešo Šoškić Foto: Mercedes-Benc & Vešo Šoškić

„zaplovilo“ u još neistraženiji segment nautičkog tržišta. „Audace“ ima čak pet paluba,

a imaće samo četiri putničke kabine, po dvije u potpalublju, kao i na glavnoj palubi. Donja je sa balkonima, a gornja sa vratima prema bočnim prolazima. Vlasnički apartman biće na najvišem nivou i to sprat iznad gornje palube, dok će na najnižoj palubi biti prostorije za devet članova posade. Novi model će zasigurno osnažiti ionako sjajnu tržišnu poziciju brodogradilišta koje od osnivanja prije osam godina niže uspjehe i probija se u sam vrh proizvođača jahti

dužine od 100 do 140 stopa. Štoviše, ova kuća iz Ankone u segmentu eksplorera koji su građeni u čeliku i aluminijumu drži zapanjujućih 58,80 odsto tržišta.

BMW odjeljenje sa oznakom „M“ je fabričko odjeljenje koje od svakog serijskog BMW modela napravi pravog drumskog sportistu u čijoj vožnji svaki vozač uživa sa naravno obaveznim podizanjem adrenalina u krvi. Naravno, oznaka „M“ ne mora uvijek da ispod prednje haube motora ima moćni motor sa mnogo „konja“, već i sama oprema modela daje dozu sporta. Ovo odjeljenje je stvorilo i verziju „M2“, koji je kako kažu, zasluženo dobilo prestižnu „CS“ oznaku u svom imenu i tim potezom proširio ekipu u kojoj se nalaze modeli „M3“ kao i „M4 CS“. Ovo sve znači da ova verzija sportskog kupea, koja prvenstveno cilja na mlade kupce koji su puni adrenalina, tako nudi još agresivniji izgled od „kompetišn“ izdanja. Zanimljivo je da su poklopac motora i krov izrađeni od ugljeničnih vlakana što automatski smanjuje težište automobila, a „M sport“ kočnice kao i adaptivno „M“ oslanjanje su dio standardne opreme. Pod poklopcem motora se nalazi twin-turbo redni šestocilindraš sa 450 KS i maksimalnog obrtnog momenta od 550 Nm. Ovaj snažni benzinac osigurava da ovaj „mali“ „M“ do 100 km/h stigne za svega četiri sekunde ukoliko je uparen sa sedmostepenim „M“ mjenjačem i to sa dvostrukim kvačilom, a 0,2 sekunde više treba u verziji sa manuelnim mjenjačem. Za sve one koji su zainteresovani za ovu BMW sportsku „zujalicu“ početna cijena je 95.000 eura.

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Manifestacije

BAR - Po 23. put je Festival vina i ukljeve u Virpazaru kvalitetom, autentičnošću i, nadasve, zadovoljstvom posjetilaca opravdao postojanje. Mala varoš nadomak Skadarskog jezera okupila je posjetioce iz zemlje i regiona željne da slasne zalogaje ribe zaliju jakim, oporim crmničkim vinom, prošetaju obalom čarobnog jezera i razgale se uz bogat kulturno - zabavni program. Na Viru su tokom trajanja festivala svi „domaći“, pa tako i oni koji se ne poznaju, sa osmijehom pozdravljali jedni druge u mimohodu ulicom koja je blistala bogatstvom ukusa i mirisa proizvoda raspoređenih na štandovima 23 izlagača. Kvalitet vina je ove godine, jednoglasni su vinari, odličan. Dvodnevnu feštu otvorila je potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović, koja je istakla da sigurno nije bilo lako utemeljiti ovaj festival. - Vrijeme i okolnosti u kojima je to urađeno obavezuju nas da odamo priznanje vizionarstvu onih koji su pokrenuli, a koji su, prije svega, bili vođeni ljubavlju prema svom pitomom kraju i željom da njegove proizvode prikažu i promovšu širom Crne Gore, pa i van nje. Isto kao što je njihova početna pokretačka vizija bila snažna, takva je i podrška opštine koja je, prepoznajući značaj ove manifestacije, omogućila da Festival zaživi i da nastavi da traje - kazala je Spičanović. Festival je bio prvijenac koji je krčio put svim ostalim, sličnim manifestacijama koje se danas održavaju u Crnoj Gori i barskoj opštini slaveći njenu raznolikost i bogatstvo lokalnih proizvoda. - Festival uživa ugled kao regionalo priznata i atraktivna poljoprivredno- turistička manifestacija na koju smo svi ponosni. Za opštinu Bar uspješnost ovog Festivala označava ostvarivanje rezultata i ciljeva ravnomjerne razvojne politike koju sprovodimo na nivou lokalne uprave. Opština Bar podstiče i pri tom investira značajna sredstva u razvoj poljoprivrede, između

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Festival vina i ukljeve 23. put održan u Virpazaru

Postao regionalno poznata i priznata manifestacija

Velika promocija crmničkog blaga Na Festivalu svi „domaći“, pa tako i oni koji se ne poznaju, sa osmijehom su pozdravljali jedni druge u mimohodu ulicom koja je blistala bogatstvom ukusa i mirisa proizvoda raspoređenih na štandovima 23 izlagača. Kvalitet vina je ove godine, jednoglasni su vinari, odličan ostalog u razvoj vinogradarstva i podrumarstva u cilju zasnivanja novih i modernizaciju postojećih proizvodnih zasada, nabavku agrotehničke opreme i pogona za preradu, izgradnju infrastrukture i sistema za navodnjavanje - navela je Spičanović. Ona je,

Srećni kad se kupci vraćaju Arsenije Plamenac porodično se bavi proizvodnjom vina. Na Festivalu vina i ukljeva učestvuju od prve manifestacije - Ovogodišnji kvalitet vina je dobar. Baš smo zadovoljn kažu Plamenci ističući da godinama sa nestrpljenjem i pozitivnom euforijom iščekuju Festival. Milorad Globarević kaže da ovogodišnji Festival vina i ukljeve prati lijepo vrijeme, ali je posjeta malo slabija nego prethodnih godina. - Isti su proizvodi, prepoznatljivi na našem štandu - vino, rakija, likeri, med… Najviše radimo supruga Budimka i ja, a djeca pomognu koliko stignu. Uglavnom, zadovoljni smo, a još smo srećniji kad nam se kupci vraćaju - kaže Globarević.

Sa otvaranja ovogodišnjeg festivala

Pjesma o vinu

obraćajući se izlagačima, savjetovala da zadrže nadaleko čuveno gostoprimstvo i vrhunski kvalitet proizvoda. - Naše je da podsticajnim mjerama osluškujemo vaše potrebe i zajedničkim naporima izgradimo brend koji Bar zaslužuje - podvukla je potpredsjednica opštine Bar. Turistička organizacija Bar od 1996. godine podržava Festival vina i ukljeve. - Ova izuzetna poljoprivredno - turistička, kulturna manifestacija na najbolji način promoviše ovaj kraj, ono što rade vrijedni domaćini, promoviše tradiciju. Da smo na dobrom putu, svjedoči što iz godine u godinu sve više turista posjećuje crmnički kraj i Skadarsko jezero. TO Bar sa zadovoljstvom podržava ovaj festival, uključuje se kako finansijski, tako i organizaciono. Radićemo to i u



Organiztori su za posjetioce pripremili 280 kilograma ukljeve i 200 litara vina za degustaciju

buduće. Ovo je pravi način da predstavimo domaće proizvode i našim građanima i turistima. Vjerujem da ćemo u budućnosti biti svjedoci da će festival biti još veći i privlačiti još više gostiju. Domaćinima želim uspješnu prodaju, a posjetiocima dobar provod - kazao je direktor TO Bar, Emil Kukalj. U ime domaćina, organizacionog odbora Festivala, goste i izlagače je pozdravio predsjednik MZ Crmnica Tomo Ukšanović. - Imamo kvalitet koji je na evropskom nivou. Sva naša vina ove godine su izuzetnog kvaliteta - zadovoljan je Ukšanović. Organiztori su za posjetioce pripremili 280 kilograma ukljeve i 200 litara vina za degustaciju. Izlagači su istakli da je posjećenost znatno manja nego prethodnih godina i sugersali da bi datum održavanja festivala trebalo najaviti ranije i markentiški bolje odraditi promociju. Prvog dana Festivala u zabavnom programu nastupili su Jadranka Barjaktarević, Padrino bend, Zdravko Đuranović i KUD ,,Jedinstvo“ iz Bara, a u nedjelju goste i izlagače zabavljaće OK Bend, Tea Šufta - Beauty and the beasts, Nikola Bušković, FA Rumija i KUD Sv. Jovan Vladimir iz Bara. Vjera KNEŽEVIĆ-VUČIĆEVIĆ

Prepoznatljiva ponuda

Za svakog po nešto

Najbolju pjesmu o vinu napisala je Ivanka Leković - odlučio je žiri 23. Festivala vina i ukljeve. - Pjesma ,,Opet o vinu“ poslata je pod šifrom ,,crveno i crno“. Žiri je donio jednoglasnu odluku da prva nagrada pripadne novinarki Radio Bara i Bar Infa Ivanki Leković. Druga je pjesma ,,Amanet“, a poslata je pod šifrom ,,džemper za vinograd“, autorke Sanje Milatović, a treća je ,,Vinska čarolija“ pod šifrom ,,let“, autora Vladislava Vlahovića - saopštio je Tomo Ukšanović iz Organizacionog odbora festivala. - Po treći put sam učestvovala na konkursu za odabir najbolje pjesme o vinu. Jednom sam dobila treću, a prije dvije godine moja pjesma je bila proglašena za najbolju. Nekada je iz Radija pjesme slala koleginica Cica Pavlović, koja, nažalost, već godinu i po nije sa nama… Ona me je i ,,uvukla“ u ovu priču – rekla nam je Ivanka Leković. Ističe da je pjesmu poslala u zadnji čas, u želji da nastavi tradiciju medijske kuće za koju radi. Danas će biti uručene nagrade za najbolje mlado vino. Na ovogodišnjem konkursu za najbolje vino prijavljena su 23 učesnika sa 70 uzoraka bijelog, roze i crnog vina. Analizu Pristiglih uzoraka i ovoga puta odradile su ,,Plantaže“, pa će ove godine 13 uzoraka biti nagrađeno zlatnom, dok će njih osam dobiti srebrno odličje.

Feljton

Nedjelja, 15. decembar 2019.

NAŠ „SVETORODNI“ SVIJET

Razvučeni između zemaljskog Zapada i nebeskog Istoka » Piše: Đorđija RADONJIĆ

PREĆUTANE STRANICE CRNOGORSKE ISTORIJE

Ivana, Stane i Bosara – tri žene iz guvernadurske kuće Radonjića - bojati se, biće premnogo na jednome mjestu za naš već davno „zadati“ i uspostavljeni domicilni istorijski red stvari i događaja. A pogotovo, za davno popunjenu galeriju „zaslužnih“ likova? A dodamo li još jednu, iz iste porodice - Katerinu Radonjić, prvu poznatu crnogorsku spisateljicu, čija bi knjiga Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori iz 1744. godine, i ideje u njoj iznijete, mogli i danas biti na čast i većim narodima – e to, ne da bi moglo biti, nego je već davno, i samo za sebe, za crnogorsku „zadatu istoriografiju“, prosto nepodnošljivo. Ali zato je podnošljivo – i istorijski i umjetnički, temeljito je obrađena, sudbina dvije crnogorske princeze „svetorodne familije“, iz katunskoga sela dotičnoga onome odakle su Katerina, Ivana, Stane i Bosara, pa čak i iz komšiluka - kako, ratnih 1915. i 1916. godine, pa onda i sljedećih, gotovo svakodnevno „otomobilom“ obilaze neka druga sela i seljake, ali ne ove naše seljake – izgladnjele, ranjene i očajne, po crnogorskim nahijama, nego sela i seljake u okolini Bordoa, uz redovne šetnje gradom i francuskom atlanskom obalom; pa onda i život princeza u elitnim francuskim vilama i otmenim pariskim hotelima, cijelo vrijeme sa poslugom i ličnim šoferima; i opet, gotovo svakodnevnih šetnji Parizom i Bulonjskom šumom, i sve to uz precizno bilježenje svakojega, ma ne samo koraka, nego i zalogaja, pa čak i sata i minuta, u Dnevniku kraljevske ađutanture. I sve tako do Azurne obale - prvih godina, a kasnijih isto, ili slično, kada je, umjesto francuske države, za hotelske i ine troškove crnogorskih prinčeva i princeza, brigu, u vidu redovnih mjesečnih, ili godišnjih apanaža, preuzela jedna potpuno nova balkanska „tamnica naroda“ i njena „proširena dinastija“. A, po potrebi, kada bi hotelski računi bili previsoki, znali bi se za to „pobrinuti“ i antikvari, uglavnom pariski, čije su zbirke pomenuti prinčevi i princeze obogaćivali crnogorskim dragocjenostima i muzealijama. Naravno, za novac. I opet, sve to, dok tvoja, pr-

Po „Svobodijadi“ ispada da je, u vrijeme bitke na Martinićima, guvernadur Jovan Radonjić bio uzeo „slobodne dane“ - koji je, inače, komandovao crnogorskom vojskom i u tom boju. Jednako kao i njegovi preci i on, u svim prethodnim i jednako kao što će i njegov sin Vukolaj komandovati i u svim narednim bojevima - za cijelo vrijeme od 1717. godine, pa sljedećih 114 godina, koliko se u njihovoj kući, a kada je, trebalo i u njihovim rukama, nalazio crnogorski alaj-barjak, znak i dokaz vrhovne vojne komande vo razorena, pa ostavljena i zaboravljena zemlja i narod, iščekuju i konačno dočekaju nestanak, utopljeni u onu novu balkansku „tamnicu naroda“. Koliko li je, zaboga, neophodno nadnaravnoga, ako hoćete i kosmičkoga neznanja - pa ipak, vjerujemo, prije da će biti programirane amnezije, a onda bogami i još ponečega, da od toga crnogorska kuturna elita ispriča i izrežira „kultnu tugovanku“ jedne od dotičnih princeza. I još, u podnaslovu – „tugovanku“ princezinoga doma. Crna Gora se, ionako, nije mogla više naći ni u bilo kojem podnaslovu. Tužnoj, da tužnija ne može biti – nije joj više bila potrebna nikakva tugovanka. Jednostavno - nije je više bilo. Tako se, između ostaloga, i „identitetski“ branila i odbranila Crna Gora, još i udruženo, sa dvije strane i u dva zemana: nekada, odizvana, iz Evrope – od strane crnogorskih prinčeva i princeza, a danas, odiznutra – umjetničkim, ali bogami i naučno-istorijskim „tugovankama“ o njima istima i predstojećim prenosom njihovih kostiju u „rodnu grudu“, o njenom „protokolarnom“ trošku. Nadajmo se jedino da ova posljednja, zbog toga, neće morati imati posla sa pariskim antikvarima, niti što ostavljati po evropskim zalagaonicama. Zato su i one dvije priče o tri crnogorske odive, ili Katerina Radonjić i njena pomenuta knjiga, samo neke, od mnogobrojnih prećutanih stranica crnogorske istorije. Obrni-okreni u ovakvoj nadahnutoj „identiteskoj“ politici - zbilja, nema im ni mjesta. Jer, prosto: nema toga dokumenta i činjenice koji smiju dovesti u pitanje, ovđe - već davno izvedenu računicu o sveukupno - 221 godini „svetosti četvrte crnogorske dinastije“. Tako, hvala da je Bogu velikome, barem u jednoj stvari, danas imamo nikad jaču bratsku slogu i usaglašeno mišljenje Srpske crkve u Crnoj Gori – s jedne strane i s druge – crnogorskih, ili procrnogorskih, kako vam drago, naučnih i kulturnih elita

Puška kremenjača-džeferdar guvernadura Radonjića

Jatagan guvernadura Radonjića iz 1813

Guvernadur Jovan - Pismo austrijskom caru, kraj 18. v.

i zvanične politike, a ona glasi: Cetinjska mitropolija, ta jedina sveštena „državotvorka“ pod kapom nebeskom, stvorila je i održala državu Crnu Goru. I tačka. Niko drugi! I ništa drugo! A za onu, kako i jedni, i drugi vole da joj tepaju - modernu Crnu Goru, znaju čak tačno i mjesto, i dan, i potez – jedino što niko nije štopovao vrijeme - kojim joj je postavljen kamen-temeljac: 22. jula 1796. godine, na Martinićima, kada je načalnik Cetinjske mitropolije i jedino „radno lice u ‘Svobodijadi’, u pesmi o tome boju“- gotovo da je nepodijeljeno mišljenje, sve od naučne do kafanske javnosti - „sa krstom u jednoj ruci i mačem u drugoj“, pošao u juriš na Mahmutovu vojsku. Prema „Svobodijadi“, reklo bi se sam. A da opet, po „Svobodijadi“, ispada – da je, izgleda, u isto to

vrijeme, bio uzeo „slobodne dane“ guvernadur Jovan Radonjić, koji je, inače, komandovao crnogorskom vojskom i u tom boju - na Martinićima. Jednako kao i njegovi preci i on, u svim prethodnim i jednako kao će on i njegov sin Vukolaj komandovati i u svim narednim bojevima - za cijelo vrijeme od 1717. godine, pa sljedećih 114 godina, koliko se u njihovoj kući, a kada je, trebalo i u njihovim rukama, nalazio crnogorski alaj-barjak, znak i dokaz vrhovne vojne komande. Ko zna, ali tako ispada - „Svobodijada, je možda zbilja naslovljena po „svobodnim danima“ onih kojima, ni po kanonu, ni po funkcijama, mač nije mogao biti u rukama, osim u prigodnim mirnodopskim prilikama. I još jednom ono pitanje, od ranije: koga mi to varamo, ili pokušavamo da varamo? Prvo: prevariti nikoga ne možemo. Drugo: što se nas samih tiče – ni to više ne možemo, a nije ni potrebno – razne obmane i samoobmana davno su ovđe posijale što su mislile. Skoro da će, pa dva vijeka, kako su stvari postavljene na svoje mjesto, raznim „pjeva-



nijama“, „ogledalima”, „svobodijadama“, „narodnim predanjima“ i „prvim istorijama“, po pravilu - uvezenih “učitelja“ i „sekretara“ - što „tajnih“, što „javnih“ - nastajalih, uglavnom, oko, ili u manastirskim ćelijama, đe se – zaboga, znate to već otvaraju široki i neponovljivi horizonti novih saznanja i konačnih znanja, i mi od tada živimo pravi mali svijet Braće Grim. Ali za odrasle. To što mi po cipan-cijeli dan, sve braneći naš mali „svetorodni“ svijet, upiremo prstom u slični grimovski i nebeski svijet koji se intezivno živi preko puta nas – u komšiluku, i prozivamo one, koji, u stvari, rade isto što i mi, samo – i to bi trebalo pošteno priznati, u neograničeno većim - svemirskim količinama, nije nam nikakvo opravdanje, niti nam je od pomoći. Nije ni manje opasno – po nas same, na nesreću. Ali na sreću – ne i po druge, za razliku od onoga „nebeskoga“ preko puta. Tek će vrijeme i činjenice, ipak dati, makar većinu odgovora. A ozbiljna crnogorska istorijska nauka (i njene „krovne“ institucije) – kako joj drago. Može mirne duše, i sljedećih 200 godina, na „zadate“ teme, kao i u pret-

Ako Crna Gora, uporedo sa „prozapadnom koračnicom“, dotakne i „istočne komšijske“ (ali i nešto malo dalje) jednoplemene i jednovjerne nebeske visine, kuda je jednom nogom dobro zakoračila, između ostaloga – i dalje upornim njegovanjem političkih i državnih programa „svetorodnih dinasta“ - tu nogu joj iz živoga blata više niko neće moći izvući, pa ni ona sama. A onda joj ni ova druga, i na drugoj strani, neće više biti od koristi

hodnih isto toliko, ako se do tada bude uopšte tako zvala. Ona izgleda ima vremena, za razliku od Crne Gore kojoj su i godine dragocjene, a kamoli decenije, o stotinama da i ne govorimo. I crnogorska zvanična - državna, a onda i njena kulturna - a na uže - kako se to u posljednje vrijeme popularno kaže, identitetska politika, mogu isto - ruku pod ruku sa ovom prvom, sve hrleći na Zapad u mitropolitskim mantijama i toaletama crnogorskih priceza i prestolonasljednica. Ali ako Crna Gora, uporedo sa “prozapadnom koračnicom”, dotakne i „istočne komšijske“ (ali i nešto malo dalje) jednoplemene i jednovjerne nebeske visine, kuda je jednom nogom dobro zakoračila, između ostaloga – i dalje upornim njegovanjem političkih i državnih programa „svetorodnih dinasta“ - tu nogu joj iz živoga blata više niko neće moći izvući, pa ni ona sama. A onda joj ni ova druga, i na drugoj strani, neće više biti od koristi. Jer, nema toga Zapada u cipan-cijelom kosmosu, koji bi joj, a i zašto bi, više mogao biti od pomoći. Prije svega ovaj zemaljski. A tek ne mogu ni oni gore - Mjesečev i Marsov zapad, koji su, sve sa svim planetama Sunčevog sistema, još od Kosovske bitke, u interesnoj sferi komšijskog naroda. Džepovima na zemaljskom Zapadu - „svetorodno“ na nebeskom Istoku! Zanimljivo! Ali - dokle ćemo moći da stojimo tako raskrečeni? Ne dugo! (Kraj)

20 Horoskop

Nedjelja, 15. decembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (16.12 - 22.12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977)

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

VIKEND

nost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja i poduhvate.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opas-

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za

vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka.

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske od-

nose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Enigmatika

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Marketing

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 15. decembar 2019.

ELEKTRORPIVREDA CRNE GORE ODBOR DIREKTORA

O B A V J E Š T E NJ E Dnevni red XX vanredne Skupštine akcionara Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić zakazane za 27.12. 2019 godine sa početkom u 10,00 h p r o š i r u j e se tačkama 2 i 3 koje glase: „2. Odluka o razrješenju članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić; 3. Odluka o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić “ Odluka o razrješenju članova Odbora direktora donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara sa pravom glasa od kvoruma koji čini 51% ukupnog broja akcija. Za članove Odbora direktora biće izabrani kandidati koji po tzv. kumulativnom principu dobiju najveći broj glasova. Konačni dnevni red XX vanredne Skupštine akcionara Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić glasi: 1.Odluka o isplati dividende Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2018 godinu; 2.Odluka o razrješenju članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić; 3.Odluka o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. PREDSJEDNIK Đoko Krivokapić, dipl.ecc.s.r.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJE se dvosoban stan na Starom aerodromu, treći sprat južno orjentisan.Posjeduje kuhinjske elemente, klimu i opremljena kupatila.Stan se izdaje na duži period. Tel.068/122-719 1

RaZNo OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299, 067/069-288 2 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-086, 069/205-737 3

ZaPoslENJE PICERIJI u Podgorici potreban dostavljač hrane. Tel. 068/472-363 4 RESTORANU u Podgorici potrebna kuvarica sa iskustvom. Tel. 066/117-557 5

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Дана 14. децембра 2019. у 97. години умрла је

МИЛЕВА Станкова ДЕРЕТИЋ рођена Миловић Саучешће примамо у Грахову у капели 15. децембра од 10 до 16 часова и 16. децембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на гробљу Светог Николе у Грахову. Ожалошћени: синови ДАНИЛО и САВО, кћерке ВУКОСАВА, ВИДОСАВА, СТАНОЈКА и САВЕТА, снаха АНЂЕЛИЈА, унучад и остала бројна родбина

785

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Umrla je

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

Umro je u 72. godini

ZORKI NIKOLIĆ

LJILJANA Vukašinova ĐUROVIĆ rođena Ivec

RATKO Milovanov VULETIĆ

Sa tugom se opraštamo od tebe, neka tvoja plemenita duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Saučešće primamo 14. decembra 2019. godine na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova i 15. decembra od 9 do 12 časova, a od 13 do 15 časova u kapeli na Kujavi – Danilovgrad, gdje će se i obaviti sahrana.

Sahrana je obavljena, na zahtjev pokojnice, u krugu uže porodice u porodičnoj grobnici na Čepurcima 14. decembra 2019.

Ožalošćeni: braća MIĆKO i DRAGO, sestre VOJISLAVKA i DARINKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, snahe, braća i sestra od strica i tetaka i ostala rodbina VULETIĆ

Ožalošćeni: porodice ĐUROVIĆ i VUKOVIĆ

Tvoja unuka BRANKA, zet DAVOR i praunuka ANJA RADULOVIĆ 779

POMENI

758

770

Opraštamo se od našeg dragog

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj i jedinoj sestri

Pola godine je od smrti našeg voljenog

LJILJANI ĐUROVIĆ

VELIZARA VELJA BRAJOVIĆA

BEBA KOSAĆ sa porodicom

Pola godine tuge i nevjerice. Pola godine suočavanja sa bolnom istinom da nećeš biti tu dok ostvarujemo snove koje smo zajedno sanjali.

RATKA

Bio si primjer ljudske iskrenosti, topline i plemenitosti. Trajno ćeš živjeti u našim sjećanjima.

Tvoji MILORAD i NATAŠA VULETIĆ

Tvoji najmiliji: supruga SLAVICA, brat BOŽIDAR, djeca MLADEN, MARKO, MIRKO i MARINA, snaha KRISTINA, zet GORAN i unučad MIA, KATARINA, TARA i KOSTA

771

Dana 14. decembra 2019. godine umrla je u 81. godini naša draga

773 Posljednji pozdrav dragom komšiji

784

NOVKA Miloševa JANIČIĆ ŽELJKU CEROVIĆU Dvadeset šest godina bili smo prve komšije ulaza Gavrila Dožića 2. Nijesmo imali nikada problema jer ih nije bilo. Kao etažni vlasnik, bio si primjer za sve nas. Neka ti je vječna slava i hvala. UGLJEŠA NENEZIĆ sa porodicom 786 Tužni pozdrav dragoj tetki i zaovi

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Три су болне и тужне године од смрти наше драге мајке

Saučešće primamo u kapeli u Broćancu - Viluškom 15. decembra od 10 do 20 časova i 16. decembra od 10 do 14 časova gdje će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sestre MILEVA - MIGA, JOKA i VIDOSAVA -VIDA, snahe VESNA i MIROSLAVA - MIRA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina JANIČIĆ i SPAIĆ 782

СТАНКЕ Велимирове ВУЈАЧИЋ Драга мајко, тужан је сваки дан без тебе. Недостају нам твој драги лик, њежан глас, брижност, бескрајна љубав коју си нам поклањала. Твоја радост због нас и подршка у свему била је велика и несебична. Волимо те док смо живи. МЛАДЕН, БОЈАНА, НИКОЛА и ХЕЛЕНА

Dana 14. decembra 2019. u 94. godini preminuo je naš dragi

783

TELEFON ZA INFORMACIJE

SJEĆANJE

DANICI PANIĆ

020-202-455, 020-202-456.

rođenoj Milatović MILENA MILATOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

MITAR Jovanov MILJANIĆ

780

VOJO ORLANDIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 14. decembra od 11 do 16 časova i 15. decembra od 10 do 12 časova, kada polazimo za Balosave, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sestrići, sestrične KILIBARDA i MRDIĆ i ostala rodbina MILJANIĆ i ANDRIJAŠEVIĆ

15. XII 1999 – 15. XII 2019. Vrijeme liječi, ali ne izliječi bol i prazninu, jedini moj brate.

STANKA sa porodicom 766

763

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Навршава се 40 дана од смрти наше вољене

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

ANĐELA RISTIĆ 15.12.1996 – 15.12.2019. Aco, godine neumitno prolaze a bol i praznina za tobom sve veća. Tvoji NAJMILIJI 772 Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i svekra

PERA J. VUJOVIĆA Peki naš, nedostaješ mnogo, ali ne postoji vrijeme niti, jedna prolaznost koja može pobijediti ljubav koju si nam ostavio i koju mi osjećamo prema tebi. Ona je tvoje vječno prisustvo. VOLI TE TVOJA PORODICA

775

SPASOJA KRIVOKAPIĆA

РАДМИЛЕ – ЦИЦЕ Миркове ВУКИЋЕВИЋ рођене Вујановић Вољена наша мајко и бако, дани пролазе, али ниједан без сјећања на тебе. Тешко се миримо са истином да смо остали без великог ослонца и топле мајчинске љубави. Са тобом смо изгубили све што си нам у животу пружала, бескрајну љубав, радост, срећу, топли загрљај. Заједно смо се борили и чинили све што је у нашој моћи, да ти продужимо живот и умањимо бол, који је твоја племенита душа храбро подносила, иако си знала да се ближи крај и тужни растанак. Ти си била и остала наш узор, понос и херој. Хвала ти, за сву љубав и пажњу, коју си нам за живота подарила. Остаћеш у нашим срцима и сјећању, са пуно љубави и поштовања и поносно ћемо се сјећати твог честитог беспрекорног животног пута. Нека те у рају, анђели чувају, а ми ћемо те с љубављу чувати од заборава. Вољени, поштовани и искрени пријатељи, овим путем желимо да вам се захвалимо на изразима саучешћа лично и путем телеграма, на топлим ријечима утјехе, проливеним сузама и приложеном цвијећу. Са нама сте дијелили жалост, бол и тугу, а наш тужни дан, претворили сте у величанствени испраћај на вјечни починак наше драге Цице. По жељи наше вољене Цице, уплаћени су прилози МЗ Горњи Цеклин 300 е за обнову Дома културе и МЗ Љуботињ 200 е за одржавање гробља.

Ne postoji vrijeme zaborava. Ostaje u našim srcima tvoj vedar lik i blaga narav. Sve što je časno i ljudsko, nosio si u sebi. Počivaj u miru, voljeni sestriću. 767

Ujak JANKO i ujna SENKA

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

OLGE Veljkove VUKOTIĆ rođ. Đukanović Hvala ti za svu nježnost, ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Sin VUKAN sa porodicom 768 Danas se navršava deset godina od smrti naše voljene

Ожалошћена породица: Супруг МИРКО, ћерке ДРАГАНА и ДУШИЦА са породицама

Deset godina je od smrti naših

760

NADE Miloradove MARKOVIĆ rođene Kalezić

Четрдесет дана од смрти наше драге тетке

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u našim srcima. Tvoji NAJMILIJI 759

VELIMIRA

RATKA – RADA ЦИЦЕ ВУКИЋЕВИЋ

BABIĆA

Protekle godine nijesu umanjile našu bol i sjećanje na vašu dobrotu i ljubav koju ste nam pružali. S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sin i brat MOMČILO - MOMO i kćerka i sestra VESNA sa porodicama

Била си неизбрисив дио наших живота и чинила га љепшим. Твојим одласком ускраћени смо за велику пажњу, искрену љубав и топлину.

Сестрићи ДРАГАН и ДЕЈАН КЛИКОВАЦ са породицама 761 Четрдесет тужних дана без моје вољене сестре

ĐORĐE MINOVIĆ Tri godine od kada si odlaskom uzeo mnogo, a ostavio daleko više. Zauvijek u sjećanju i zauvijek zahvalni za ljubav. Tvoji: supruga MARIJA, djeca SENKA, LORETA i KRSTO, unuci ALEKSANDRA, ANASTASIJA, TEODOR i LAZAR 764

777 Godina je od smrti Voljena majko

DESANKE Milanove LUČIĆ РАДМИЛЕ - ЦИЦЕ ВУКИЋЕВИЋ

STANKA Tri su tužne godine od kad nijesi sa nama, a nedostaješ mi više nego onog dana kad smo se rastale. Tvoja neizmjerna dobrota, blagost, brižnost i plemenito srce puno ljubavi kojom si nas obasipala cio svoj život ostaće vječno da živi u mojim uspomenama. Budi mi dobro, dobroto moja, uz dragog tatu, neka vaše duše lebde rajskim stazama, a mi ćemo vas ostati željni dok dišemo.

Ако је неко својим храбрим и достојанственим жртвовањем и љубављу кроз трновите стазе живота учинио да вјечно живи у мени, онда си, моја сестро Цицо, успјела ти. Хвала ти што се у тренуцима великог бола могу тјешити твојим свијетлим и племенитим ликом.

Vrijeme prolazi, bol ne prestaje, a uspomene na tvoju dobrotu, plemenitost, čestitost, vječno čuvamo od zaborava. Tvoji sinovi ŽELJKO i VESKO sa porodicama 769 Godina je od smrti moje majke

Сестра НАДА КЛИКОВАЦ са породицом 762

DESE Milanove LUČIĆ

Tvoji; kćerka MILENA i zet DRAŽEN POPOVIĆ

ZAHVALNICA Mila moja, bila si posebna majka. Svaki dan bez tebe je kao godina. Neopisivo nedostaješ.

781 M. Z. ,,Ljubotinjsko-građanska“ Ljubotinj

ZAHVALJUJE

774

Mirku Vukićeviću sa porodicom koji po želji preminule

Kćerka VJERA MUHADINOVIĆ sa porodicom

Godina od smrti našeg voljenog

RADMILA – CICA VUKIĆEVIĆ rođena Vujanović Za života je ostavila da se umjesto četrdesetodnevnog pomena uplati mjesnoj zajednici Gornji Ceklin 300 eura za opravku Doma kulture.

RADMILE – CICE VUKIĆEVIĆ rođ. Vujanović u znak poštovanja i ljubavi prema Ljubotinju uplati 200 eura, za održavanje groblja 776

ŽARKA Jovanovog KAŠĆELANA

SAVJET MJESNE ZAJEDNICE se zahvaljuje na uplaćenom novcu. Bol nije u riječima i suzama, nego u duši i našim srcima u kojima ćeš vječno živjeti.

765

e-mail: oglasno@t-com.me

śćer BRANKA sa porodicom 778

TV program

Nedjelja, 15. decembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:00

Posjetioci

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Druga šansa

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Muzika 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Druga šansa, film 00:55 Okvir, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



   RTCG 2

07:25 Van dometa 07:45 Košarka: Mornar - Mega Bemax, ABA liga, snimak 09:20 Rukomet: meč za treće mjesto, SP 11:00 Vaterpolo: Crna Gora SAD, SP-U20, snimak 12:20 Rukomet: finale, SP 14:30 Sportska subota 15:00 Strani dokumentarni (arte) 16:00 Vjera i zavjera, s. 16:50 Vaterpolo: Crna Gora Italija, SP-U20 18:30 ABS 19:05 Van dometa 19:30 Dnevnik 2 20:10 Sedmi kontinent 20:35 Bitka na Neretvi, film 23:20 Rukomet: finale, SP, snimak 00:50 Rukomet: meč za treće mjesto, SP 02:30 Vaterpolo: Crna Gora Italija, SP-U20, snimak 03:30 Strani dokumentarni (arte) 04:20 Koncert 05:15 Zapis, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

TV PRVA

04:30 07:30 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45

15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00 02:00 03:40

Paramparčad, r. Mamini sinovi Lično, nezvanično, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutarnji žurnal Jutro Nikad nije kasno, r. 101 dalmatinac 2 Pečova avantura u Londonu, film Zvezde Granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Posjetioci, film Ekskluziv, r. Na mjestu zločina sa Mašanom, r. Posjetioci, r. Čikago u plamenu, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Konak Kod Hilmije, r. 15:20 Zdravi sa Dr. Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Policajac na dnu, r. 01:30 Otimači blaga, r. 03:10 Džejk na kvadrat, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica najmanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Ne znam kako joj uspijeva, film 20:35 Dnevnica, r. 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Dnevna pjena, film 00:15 Kutija, r.



777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 15. decembar 2019.

Pol Makartni snimio božićni album LONDON - Praznici stižu, a sa njima i praznične pjesme – naročito u kući Pola Makartnija. Bivši član Bitlsa je snimio tajni božićni album, ali samo za porodicu. - Prije nekoliko godina sam pomislio da nema baš dobrih božićnih pjesama. Tako da sam otišao u studio i napravio album - rekao

je Makartni za BBC Radio 4. Makartni ističe da taj album nikada neće objaviti, iako je on veoma popularan kod njegove djece i unuka. - Sviđa im se. Slušali su ga godinama, pa su se i unuci zarazili mojim božićnim albumom - kaže sedamdeset sedmogodišnji Makartni. Kako kaže, inspiracija

mu je bio ,,Grandude“ (Djeda ortak), nadimak koji mu je dao neko od unučadi. Nedavno je potvrđeno i da će Makartni nastupiti na Glestonberi festivalu sljedeće godine. Na bini će se pojaviti 27. juna, nedjelju dana nakon 78. rođendana. Priznaje da je nervozan zbog toga, ali da će

se za to spremati na nastupima na deset koncerata, kako bi ušao u formu. - Sportisti ne idu na Olimpijske igre, a da ne istrče nijednu trku prije toga. Dok dođem do Glastonberija to će biti samo još jedna svirka, to je plan. Ali naravno da neće biti tako, to je veoma posebno mjesto - ističe Makartni.

Božo Vrećo predstavio spot za pjesmu ,,Krila“

Od običnog grafita do dijamanta veliki je put Spona između snimanja u rudniku i pjesme ,,Krila“ je spoznaja da na koncu ostajemo samo suočeni sa sobom i svojim mislima, životom i odlukama, ma kakva tama da je oko nas, mi smo taj tračak svjetlosti koji iz nas sija kroz pukotine i obasjava taj kilometarski put iz jame ka dnevnom svjetlu - napisao je Božo SARAJEVO – Božo Vrećo, vrhunski interpretator sevdalinki objavio je spot za novi singl „Krila“, koji je napisao u teškom emotivnom trenutku, otkrio je publici na društvenim mrežama. Pored Vreća koji je radio muziku i tekst, u stvaranju aranžmana sa Božom je radio i Marko Luis. Ova pjesma našla se na platformi Jutjub, a Vrećo je ostavio i emotivnu poruku. - Tog trenutka kad sam je otpjevao znao sam da će isto tako uticati na sve koji se pronađu u njenim riječima, koji su voljeli i preboljeli. Ona liječi, bijeg je to od tame, od ljudi koji nas lažu i

obmanjuju, ljudi koji nas nedovoljno vole i samospoznaja da ljubav u nama je ona koja nas čini jakima. Volite vi jer je vaša ljubav bitna, ne ona koju očekujete da ćete dobiti, neka ljubav u vama bude vodilja i ono što vas čini posebnim, srećnim ma što da se desi, ma ko da vas rani, budite ljubav! napisao je Vrećo. On je dodao da je spot sniman na dvije lokacije rudnika uglja. - Moram priznati da je silazak u jamu za mene bio posebno iskustvo. To je tama svih tama i prostor skoro gluv bez ijednog zvuka, hladnoća i vi sami sa svojim mislima unutra, osvijetljenog puta lampom na šljemu,

u rudarskim čizmama tri broja većim, rudarskom kombinezonu koji su nosili puno puta različiti rudari i u kojima je od svakog od njih ponešto tuge i misli ostalo. Spona između snimanja u rudniku i pjesme ,,Krila“ je spoznaja da na koncu ostajemo samo suočeni sa sobom i svojim mislima, životom i odlukama, ma kakva tama da je oko nas, mi smo taj tračak svjetlosti koji iz nas sija kroz pukotine i obasjava taj kilometarski put iz jame ka dnevnom svjetlu - napisao je Božo i dodao: - Dok smo čekali da sve bude spremno za snimanje, jedan rudar je izlazio iz jame i vidjelo se samo to treperavo svjetlo

kao zvijezda koja će svakog časa da zgasne i začula se pjesma, ta pjesma rudara u takvim trenucima, sa takvim životom koji žive i sa takvom nadnaravnom hrabrošću sa kojom odlaze u tu tminu meni je bila vodilja, zato ovo i jeste oda njima, rudarima, zato ja i jesam bio na dan jedan od njih. Ponosan sam zbog toga, od običnog grafita do dijamanta veliki je put, i samo hrabri koračaju njime, to je i moja priča, a sada je predajem vama - zaključio je Vrećo.

Koldplej ekranizovao ,,Everyday life“

Kadrovi snimani u Africi, Maroku i Ukrajini LONDON - Britanska rok četvorka Koldplej predstavila je novi spot za naslovni singl sa osmog studijskog albuma ,,Everyday Life“. Inspirativno djelo rediteljke Karene Evans snimano je na lokacijama u Južnoj Africi, Maroku i Ukrajini, a premijerno je predstavljen na južnoafričkoj televiziji. U video spotu Kris Martin, Gaj

Berimen, Vil Čempion i Džoni Bakland sviraju uz prelijep zalazak sunca dok se razglednice spomenutih lokacija izmenjuju sa dirljivim slikama svakodnevnog života, a uvod u pjesmu posebno je uveličao glas koji objašnjava značenje južnoafričkog pojma ,,Ubuntu“ koji predstavlja humanističku filozofiju odnosa među ljudima i prevodi se ,,Ja sam ono što

jesam, zato što smo Mi ono što jesmo“. Dvostruki album ,,Everyday Life“, koji čine dva konceptualna dijela ,,Sunrise“ i ,,Sunset“, objavljen je krajem oktobra za etikete Parlophone / Atlantic na CD-u, vinilu, kaseti i u digitalnom obliku. Premijerno je predstavljen ekskluzivnim koncertima na otvorenom u Jordanu i etiketi-

ran kao njihov kreativno najpustolovniji album do sada. Šesnaest dirljivih, intimnih pjesama bavi se temama ljubavi, rata, rasizma, vjere, kontrole oružja, prijateljstva, klimatskih promjena, policijske brutalnosti i posebno je posvećen susretu kultura, njegovanju različitosti i stavljanju svakodnevnog u centar naše pažnje.

Svjetski mediji izabrali najuspješnije izvođače u 2019. godini

Ed Širan na prvom mjestu NJUJORK - Muzičar Ed Širan proglašen je na zvaničnoj listi u Velikoj Britaniji ,,Official Chart Company“ za izvođača decenije. Njegova pjesma ,,Shape Of You“ osvojila je titulu najbolje pjesme u posljednjoj deceniji. Poduži je spisak kategorija u kojima Ed briljira – ,,najviše singlova i albuma na prvom mjestu“ (čak 12), ,,najviše sedmica na mjestu broj jedan liste singlova i albuma“ (ukupno 79 sedmica), ,,umjetnik sa najviše sedmica provedenih na Top 40“ UK listi (572. sedmice). Među prvih deset najboljih pjesma u 2019. godini magazin Njujork tajms uvrstio je: ,,Sweet But Psycho“, ,,Look Back At It“, ,,Anybody“, a na prvom mjestu našla se Lizo sa singlom ,,Cuz I Love You“. Za pjevačicu Lizo 2019. godina bila je veoma uspješna. Bila je rado viđena gošća na svim većim muzičkim događajima, a album ,,Cuz I Love You“ muzička kritika i publika izuzetno cijeni. Slično misle i njene kolege sa obje strane okeana. Zato i ne iznenađuje što ju je prestižni američki magazin Tajm izabrao za ,,zabavljača godine“, samim tim našla se na naslovnoj strani. Na godišnjoj listi magazina Rolingstoun među prvih pedeset izvođača sa najboljim albumima zastupljeni su: Burna Boy, Rico Nasty and Kenny Beats, Coldplay, Young Thug, a na visokom šestom mjestu je album ,,Cuz I Love You“. Što se prestižnog muzičkog magazina Bilbord tiče, na listi albuma je među prvih pet Lizo, u nastavku liste su zastupljeni Burna Boy, YBN i Young Thug. Veb magazin Pitchfork koji je naklonjeniji alternativnoj i indi muzici, u svoju godišnju listu najboljih pjesama u 2019. uvrstio je: ,,My Type“ (Saweetie), ,,What’s The Move“ (Young Thug), ,,Flood“ (Vagabon), ,,Anybody“ (Burna Boy), ,,Vossi Bop“ (Stormzy), ,,Juice“ (Lizzo), ,,Wasted Youth“ (Jenny Lewis). Među prvih pet našle su se pjesme ,,Caro“ (Bad Bunny) i ,,Gone“ (Charli XCX feat. Christine and The Queens). Presjek muzičkih zbivanja u 2019. godini kulminiraće dodjelom Gremi nagrada 26. januara 2020.