Dnevni list Pobjeda 05.01.2020.

неђељом Neđelja, 5. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19447 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Akademik prof. dr Radovan Radonjić

AKTUELNO Predsjednik Srbije odustao od posjete Crnoj Gori, ali javnim obraćanjem dodatno podigao tenzije

ZAŠTO VUČIĆ NEĆE DOĆI?

Ne treba nam tomos za ono što je naše Država bi trebalo da, u duhu hrišćanskog milosrđa, saopšti gostima iz SPC da je, što prije, mirno, s anđelima, napuste, ukoliko ne žele da se bez neke velike zadrške suoče s njenim pravosudnim organima za više djela agresije i veleizdaje. A od sankcija po tom osnovu, kakve god one bile, neće ih spasiti ne samo Vaseljenski patrijarh, nego ni Bog ni Rusija - kaže Radonjić STR. 6. i 7.

TRAGOVI PROŠLOSTI: Slikarstvo u doba dinastije Balšića

Originalni ostaci iz daleke epohe zauvijek uništeni

STR. 13.

» Dan pred susret Vučića i patrijarha Irineja, ambasadori uticajnih zemalja EU upozorili su na diplomatski način predsjednika Srbije da ne bi trebalo da putuje u Crnu Goru i na taj način utiče na destabilizaciju političke situacije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saznaje naš list iz diplomatskih izvora iz Srbije. Tokom sastanka razmatrala se sadržina javnog apela koji je potpisalo stotinjak bivših državnika, književnika i političkih aktivista sa prostora bivše Jugoslavije STR. 2. i 3.

Časne sestre Mira i Leonarda održavaju humanu misiju u Kotoru

Izvor dobra i ljubavi STR. 17.

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije Ćazim Hodžić

Sjeveru fale elitni hoteli STR. 5.

RAZGOVOR: Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu o planovima za ovu godinu

Bićemo servis i prva adresa za naše iseljenike Str. 9.

Više od dvije hiljade ustavnih žalbi u 2019. godini

Žali se i ko treba i ko ne treba

STR. 4.

Potpredsjednik Skupštine „usamljen“ u traženju garantovanih mandata za Albance

Nimanbegu: Nijesam dobio pozitivan signal ni vlasti ni opozicije

STR. 2.

2

Politika

Nedjelja, 5. januar 2020.

Potpredsjednik Skupštine „usamljen“ u traženju četiri garantovana mandata za Albance

Predsjednik Srbije odustao od posjete Crno

Zašto Vuči Nimanbegu: Nijesam dobio pozitivan signal ni vlasti ni opozicije PODGORICA – Ni od jednog političkog subjekta, ni vlasti, niti opozicije, nijesam dobio pozitivan signal da bi podržali moj amandman na izborni zakon, kojim sam tražio četiri garantovana mandata za Albance – kazao je za Pobjedu Genci Nimanbegu, potpredsjednik Skupštine i predstavnik koalicije „Albanci odlučno“.

Nimanbegu je podnio amandman na prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je tražio da, u slučaju da nijedna od lista za izbor poslanika albanskog naroda u Crnoj Gori ne dobije tri odsto ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, a pojedinačno dobiju najmanje 0,5 odsto vazećih glasova, stiču pravo na raspodjelu četiri poslanička mandata.

ZASTUPANJE

- Moj zahtjev se bazira na tome jer su lideri albanskih političkih partija 2015. godine uputili tadašnjem predsjedniku parlamenta takvu inicijativu. Na sastancima koje sam imao sa liderima albanskih partija tokom 2019. godine, došli smo do stava da je garantovanje mandata najbolji način našeg zastupanja u Skupštini Crne Gore – rekao je Nimanbegu.

On nije bio potpisnik nijednog prijedloga iz seta izbornih zakona koji je bio na plenumu krajem godine, iako je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zako-

nodavstva. Jedan od razloga je upravo taj što nije naišao na podršku amandmanu koji je predložio početkom decembra.

- Nijesam bio potpisnik nijednog zakona koji je bio rezultat rada Odbora za izborne reforme, jer opozicija nije u tome učestvovala i to mi je bio dovoljan motiv da ne potpišem iako sam podržao neke od njih. Nijesam želio da potpišem ni zato jer za moj prijedlog nijesam dobio nikakav odgovor ni od pozicije, ni od opozicije u Odboru za izbornu reformu – dodao je Nimanbegu.

IZBORNA GODINA

Nije želio da komentariše da li će tokom ove godine biti otvoren dijalog o tome, jer, kako je rekao, izborna je godina.

Nimanbegu je, u obrazloženju amandmana, naveo da je prijedlogom zakona o izboru poslanika i odbornika potrebno predvidjeti afirmativnu akciju za autentičnu zastupljenost Albanaca u Skupštini Crne Gore, odnosno da se Albancima vrati „stečeno pravo“ koje su korlstili od 1996. godine (četiri ili pet poslaničkih mandata i posebna biračka mjesta na kojima se oni biraju, uz mogućnost prelivanja glasova iz drugih biračkih mjesta).

- Od te godine do parlamentarnih izbora 2012. godine, Skupština je svojom Odlukom, pred izbore, odredila broj mandata za Albance i posebna biračka mjesta. Razlog za ukidanje „stečenog prava“ za nas Albance, tadašnja skupštinska

većina, uz podršku i opozicije, prilikom usvajanja za nas diskriminatorskih odredaba Zakona iz 2011. godine, bez saglasnosti i uz bojkot tadašnja četiri autentična albanska poslanika. Izbori u oktobru 2012. godine rezultirali su da je 12.000 glasova proizvelo samo dva mandata. Na parlamentarnim izborima 2016. godine, albanski mandat bio je „najskupiji“ u Skupštini, sa 9.790 važećih glasova, što je direktna posljedica nedostatka afirmativne akcije za Albance, i diskriminaciji albanskog birača na proporcionalnu autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore – naveo je Nimanbegu.

OBRAZLOŽENJE

Prema obrazloženju, zakonsko određenje o manjinskim narodima ili manjinskim nacionalnim zajednicama sa učešćem od 1,5 do 15 odsto ukupnog stanovništva u izbornoj jedinici nije i ustavno određenje, jer Ustav nijednom odredbom nije precizirao koji su narodi većinski a koji manjinski.

- Ustav govori o srazmjernoj zastupljenosti, a Zakonom o manjinskim pravima i slobodama utvrđeno je da prava ne mogu biti manja od dostignutih, te sa razlogom zahtijevamo da se izmijeni član 121. Zakona o izboru poslanika i odbornika, i Albancima se omoguće četiri autentična poslanička mandata, shodno principu afirmativne akcije – dodaje se u obrazloženju.

Dan pred susret Vučića i patrijarha Irineja, ambasadori uticajnih zemalja EU upozorili su na diplomatski način predsjednika Srbije da ne bi trebalo da putuje u Crnu Goru i na taj način utiče na destabilizaciju političke situacije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saznaje naš list iz diplomatskih izvora iz Srbije. Tokom sastanka razmatrala se sadržina javnog apela koji je potpisalo stotinjak bivših državnika, književnika i političkih aktivista sa prostora bivše Jugoslavije PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon sastanka sa patrijarhom SPC Irinejom, saopštio je da neće doći u Crnu Goru na Badnji dan.

- Donio sam tu odluku zato što sam htio da izbjegnem sukobe, ja ne želim sukobe.

Ne želim da dajem alibi crnogorskom režimu koji će da kaže da je to napad na nezavisnost i ustavni poredak - poručio je Vučić.

Prema saznanjima Pobjede, srpski predsjednik je odustao od puta za Crnu Goru zbog dva upozorenja – dijela međunarodne zajednice, ali i Mitropolije cetinjsko-primorske.

Dan pred susret Vučića i patrijarha Irineja, ambasadori uticajnih država članica Evropske unije upozorili su na diplomatski način predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne bi trebalo da putuje u Crnu Goru i na taj način utiče na destabilizaciju političke situacije u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saznaje naš list iz diplomatskih izvora iz Srbije.

PRITISAK

Prema tim informacijama, neformalni sastanak ambasadora država članica EU održan je u petak, a prisustvovali su predstavnici najuticajnijih država Unije.

Tokom sastanka razmatrala se sadržina javnog apela koji je potpisalo stotinjak bivših

državnika, književnika i političkih aktivista sa prostora bivše Jugoslavije u kojem se državni vrh Srbije direktno optužuje da podržava ekstremne političke snage u Crnoj Gori koje svojim djelovanjem pokušavaju da destabilizuju političku situaciju u Crnoj Gori i u regionu.

U apelu koji je već potpisalo oko stotinu istaknutih javnih ličnosti prvi put se državni vrh Srbije direktno optužuje za destabilizaciju političkih prilika u regionu, prvenstveno u Crnoj Gori.

Ambasadori su zaključili da su osnovane tvrdnje iz apela i posredno, ali jasno, poslali poruku Vučiću.

Zato se srpski predsjednik tokom jučerašnje konferencije za medije posebno osvrnuo na apel, tvrdeći da je usmjeren na njegovu političku diskreditaciju, ali i diskreditaciju državne politike Srbije.

- Optužujete Srbiju po starim

principima. Tražili ste da se potpisuju apeli od velikih humanista Stjepana Mesića, Rajfa Dizdarevića i Milana Kučana, da se organizuje peticija protiv mene i Srba u Crnoj Gori jer navodno nešto organizujemo protiv vas. Kako vas nije sramota, lažovi jedni - pitao je Vučić.

Prema njegovim riječima, na osnovu najave obične posjete je moglo da se vidi kakav bijes može da se rodi i da dovede i do poziva NATO-u.

- Da mi je neko rekao da moje prisustvo liturgiji može da dođe do NATO-a ne bih mu vjerovao. Žalili ste se NATOu, da neće da nas bombarduje - upitao je Vučić.

Naglasio je da se vodi histerična kampanja iz međunarodne zajednice protiv Srbije zbog dešavanja nastalih nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- AP je napisao da dolivam ulje na vatru. Čime? To je licemjerje međunarodne zajed-

Irinej želio da dođe, ali ga eparhije nijesu zvale Patrijarh Irinej imao je dobru volju da sa vjernicima i narodom u Crnoj Gori bude tokom božićnih praznika, ali mu ta želja neće biti ispunjena, jer nije dobio poziv eparhija u Crnoj Gori, saznaje Tanjug u vrhu SPC. Ovo potvrđuje tezu koju je juče objavila Pobjeda da su podjele u Srpskoj pravoslavnoj crkvi sve dublje.

Po takozvanoj horizontalnoj organizaciji SPC, patrijarh nije vrhovni starješina, već je jednak sa episkopima, pa tako nije uobičajeno da dođe u posjetu nekoj eparhiji, a da ga nadležni vladika ne pozove.

I. K.

REAGOVANJE PODGORICA - Povodom teksta ,,Nakon ruskog MVP i potpredsjednik ruske Dume grubo se umiješao u unutrašnje stvari naše države“ koji je objavljen u našem listu 3. januara, a u kojem se navodi da je Sergej

Baburin aktuelni potpredsjednik ruske Dume i predsjednik Ruskog opštenarodnog pokreta, reagovali su iz Ambasade Rusije u Crnoj Gori, tvrdeći da ,,gospodin Sergej Baburin nije potpredsjednik, niti poslanik

Državne Dume Rusije od 2007. godine“.

- Računamo da ćete obavijestiti vaše čitaoce da su vaši dalekosežni zaključci osnovani na izjavi jednog privatnog lica – navodi se u reagovanju.

R.P.

Vučić je izjavio da je posjetu odložio nakon dogovora sa patrijarhom

Politika

Nedjelja, 5. januar 2020.

oj Gori, ali javnim obraćanjem dodatno podigao tenzije

ić neće doći? nice i toliko je bezobzirno, da sam samo čekao da vidim ko li će se drznuti da piše o tome i kako. Srbija radi protiv članice NATO? Kako vas nije sramota, lažovi jedni !? Ništa nismo organizovali, samo gledamo šta se danas dešava srpskom narodu. Natjerali ste to da kažu da bi slomili kičmu sprskoj zajednici u međunarodnoj zajednici - istakao je Vučić.

Prije toga je predsjednik Srbije razgovarao pola sata sa patrijarhom SPC Irinejem i nakon toga saopštio da je odustao u puta u Crnu Goru za Božić. Kako je istakao Vučić, planirao je da posjeti Pljevlja, koja u crkvenoj organizaciji pripadaju Eparhiji mileševskoj.

Srpski predsjednik nije direktno pomenuo Mitropliju SPC u Crnoj Gori i mitropolita Amfilohija,, osvrnuo se na stavove sa Cetinja da bi Vučić trebalo da hrišćanski praznik ipak proslavi u – Srbiji.

- Ja neću da napadnem ni jednog sveštenika u Crnoj Gori, ma šta znao i ma šta mislio.

Zato što se danas naša crkva nalazi u teškoj situaciji - kazao je Vučić.

TRIKOVI

Iako je histeriju oko posjete, za koju sada optužuje Crnu Goru i međunarodnu zajednicu, napravio on kroz medije u Srbiji i marketinške trikove ,,ide - ne ide, odlučuje za 36 sati i tako dalje“ na konferenciji za novinare je poručio da niko ne može da mu zabrani da dođe u neku crkvu.

- Shvatio sam da to n i j e p o vo l j i predstavnicima crnogorskog režima, koji su počeli na različite načine, preko agenata ANB-a, pripadnika različitih političkih strana, čak i crkvenih krugova, da puštaju u medije informacije kako će to izazvati nemire i haos. Pitao sam se je li moguće da moja privatna posjeta Hramu može to da izazove. U Pljevlja sam inače planirao da odem. Sad vam je jasno da neću ići - kazao je Vučić.

Do sastanka predsjednika Srbije i patrijarha je došlo dan pošto je ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović po instrukcijama Ministarstva spoljnih poslova odbio da primi protestnu notu crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova zbog paljenja crnogorske zastave u centru Beograda. Istog dana protestnu notu je vratio i otpravnik poslova ambasade Crne Gore u Srbiji On je optužio premijera Crne Gore Duška Markovića da je slagao kada je rekao da je zaprepašćujući odnos srpske vlasti prema napadu huligana na Ambasadu Crne Gore i crnogorsku zastavu.

- Ja pitam je li zaprepašćujuće što smo hiljadu policajaca poslali da štiti Ambasadu. Nije li

zaprepašćujuće što se hapsi Milo Božović zbog isticanja srpske zastave, što zabranjujute da se ističe srpska zastava, što ste slali delegaciju u Knin da slavite što je prognano 250.000 ljudi i na sve to smo ćutali? Da li je trebalo da zatvorimo Knez Mihailovu ulicu? Nemojte da lažete, niko nije htio da upada u ambasadu - rekao je Vučić.

UVREDE

Tu sa uvredama nije stao. On se oštrim riječima obratio i ambasadorki SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzin Rajnke koja je juče osudila napad na Ambasadu Crne Gore u Beogradu i poručila da je šokirana snimkom oskrnavljene zastave.

- Javila se juče američka ambasadorka užasnuta onim što se desilo u Beogradu. A nisi užasnuta svim onim što se dešava u Crnoj Gori, kada hapse ljude što nose srpsku trobojku, a ima ih 30 odsto? Nisi užasnuta što srpski jezik ne može da se govori i što neko hoće da otima srpske svetinje? Ali si mnogo pametna da nam soliš svu pamet ovog svijeta ne bi li se nekom dodvorila. I pitate se odakle mi hrabrost? Imam svu hrabrost ovoga svijeta kada treba da branim svoj narod - istakao je Vučić.

Povodom najave da će se susresti sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, Vučić je rekao da nikada nije tražio sastanak sa njim.

- Tražio sam sastanak sa patrijarhom srpskim. Za mene postoji srpska

crkva i meni piše u krštenici da sam srpske nacionalnosti.

Ne mislim da sam bolji zbog toga, ali se zna čija je crkva i kojem narodu pripada - istakao je Vučić.

Kazao je da zvanično u Crnoj Gori živi 28,7 odsto Srba i nepunih 45 odsto Crnogoraca i da je namjera režima u Podgorici ili dijela režima očigledna - da se smanji srpski korpus.

- Namjera je da u 2021. procenat Srba bude manji, da se smanjenjem srpskog korpusa proglasi država u kojoj Srbi nemaju svoju konstitutivnost koju imaju svi drugi u okruženju - istakao je Vučić.

TEHNIČKA VLADA

Iz Beograda se oglasio i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić objašnjavajući da više nije cilj povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijeti već tehnička vlada. On je promijenio mišljenje o ciljevima protesta nakon Vučićeve konferencije.

U intervjuu za Prvu televiziju u Srbiji je kazao kako je za njega ključno ono što je saopštio predsjednik Srbije, jer do sada nije bilo, kako kaže, ovakve podrške iz zvaničnog Beograda.

- Ja sam prateći konferenciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čuo ono što čekam godinama da čujem iz Beograda. Godinama čekam da to čujem od predsjednika Srbije. To su

3

Janjić: Hitno mijenjati odnos prema Podgorici

otvorene, one najkrupnije riječi i urađene prave analize vezane za Crnu Goru. Dakle, u Crnoj Gori je antisrpska vlast - poručuje Mandić.

Kaže i kako on ne mora da balansira rječnik, kao što to mora predsjednik Srbije.

Upitan da li će protesti dovesti do povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Mandić kaže - kako to i nije cilj.

- Imajući u vidu broj ljudi na ulicama, to nas ne bi zadovoljilo... Oni koji su Zakon donijeli treba da odstupe sa vlasti i da se formira tehnička vlada - kaže Mandić Lider DF-a potvrdio je da, u saradnji sa zvaničnim Beogradom, kreće kampanja čiji je cilj, kako je rekao, izjašnjavanje Srba na popisu u Crnoj D. Đ - Mr. J. Gori 2021.

Politički analitičar Dušan Janjić ističe da Vučić mora preispitati odnos prema Crnoj Gori i da u tom odnosu kakav je sada veliku ulogu igra Moskva.

- Posjeta sjeveru Crne Gore bila bi delikatna i rizična.

To nije dobar izbor, jer je to tačka sa koje se, sa jedne strane, mogu paliti srpskocrnogorski, a sa druge srpsko-crnogorsko-muslimansko-albanski odnosi – kaže Janjić i napominje kako je Vučić u svakom slučaju u teškoj situaciji.

Ističe da ključni negativni elemenat protiv odlaska nije toliko narušavanje suvereniteta Crne Gore koliko se odlazak mogao protumačiti i zloupotrijebiti za dalju mobilizaciju i širenje tenzija ne samo između Srba i Crnogoraca nego i prema Bošnjacima.

- Sumnjam da nije postojala komunikacija sa crnogorskim vlastima, ali u ovakvim situacijama procjena rizika

se vrši do posljednjeg časa.

U Podgorici i Beogradu nije došlo do smirivanja ulice što ukazuje da je veći rizik otići nego ne otići - kaže Janjić.

Iako je njegov nastup na konferenciji bio populističko - marketinški i namijenjen onima koji su na ulici, sada mu predstoji da ozbiljno preispita politiku prema zvaničnoj Crnoj Gori. To je sada ključna tačka i povezano je i sa ruskim uticajem koji je preko crnogorskih partijskih vođa jačao i u Beogradu - kaže Dušan Janjić.

V. C.

Crnogorski sportisti osudili skrnavljenje zastave u Beogradu Pet najvećih i najtrofejnijih sportskih saveza u Crnoj Gori izrazili su razočaranje i osudili događaje u Beogradu tokom kojih je oskrnavljena crnogorska državna zastava.

- U nama, sportistima širom svijeta, duboko je usađeno viteško nadmetanje koje podrazumijeva poštovanje svake državne zastave. Zato nas posebno pogađa činjenica da se ovo događa u zemlji s čijim su igračima mnogi od nas, prije samo petnaestak godina, u zajedničkim reprezentacijama dijelili dobro i zlo - naveli su iz Fudbalskog, Košarkaškog, Vaterpolo, Rukometnog i Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Napominju da je nemili čin uslijedio nakon sportskog događaja.

- Ne možemo ostati nijemi i zato što je iživljavanje nad našom državnom zastavom uslijedilo nakon što je većina učesnika pred Ambasadu Crne Gore došla upravo sa sportske priredbe - saopšteno je iz crnogorskih sportskih saveza.

DPS: Mandiću se Vučić ukazao prije Božića Apelujući na građane da ne nasijedaju na, kako su kazali, najobičnije izmišljotine o mogućoj uzurpaciji bilo čijih vjerskih objekata iz Demokratske partije socijalista su upozorili da je ,,ovih dana na okupu ,,Sveto trojstvo“: SPC-DF-DCG“.

Iz njihovih redova, kako navode iz DPS-a, plasira se zlokobna manipulacija o navodnoj namjeri pristalica CPC da na Badnji dan uđu u Cetinjski manastir, da će sveštenici širom Crne Gore ostajati bez posla, satanizuju se sa najviših crkvenih adresa poslanici koji su izglasali Zakon o slobodi vjeroispovijesti i svi koji su bili uključeni u proces njegovog donošenja.

Iz DPS-a navode da se pomenuti ,,hrabre podrškom iz Srbije, koja im dolazi od pojedinaca i iz vlasti i iz opozicije, kao i nečinjenjem zvaničnih organa Srbije u zaštiti

crnogorske ambasade u Beogradu od huliganskih napada, u kojima su najsramnije stranice u istoriji sopstvenog političkog besčašća ispisali i poslanici DF-a, Milutin Đukanović i Milan Knežević“.

Iz ove partije su naveli i da je ,,dovoljna bila jedna konfuzna izjava predsjednika Srbije, koju je Mandić očigledno razumio kao poziv na rušenje vlasti u Crnoj Gori, pa da lider DF-a javno prizna ono što od početka tvrdimo - njemu i ortacima nije stalo ni do kakvih svetinja, samo obmanjuju čestite ljude i gledaju kako da izbjegnu ovozemaljske zakone“. Kako su kazali, Mandić nije dugo čekao da otkrije karte.

- Pa mu se jutros Vučić ukazao prije Božića. Neće doći na Badnji dan, saopštio je na press konferenciji djelujući kao da je nešto ljut na samog sebe,

ali je Mandić to razumio kao poziv na promjenu vlasti, ili, kako on reče - ,,antisrpskog režima“ u Crnoj Gori – naveli su iz DPS – a.

Iz ove partije su mu poručili ,,da će ga želja biti, kao i njegove istomišljenike i partnere iz Srbije i dalje od Srbije, da vlast u Crnoj Gori osvajaju bez izbora, uz pirotehniku, trube i koljenicu“.

A očito je, kako se dodaje, da Mandić i njemu slični, ,,ekskluzivni zastupnici“ Srba u Crnoj Gori, nemaju informaciju da upravo oni izazivaju uznemirenost kod svih Srba kojima je Crna Gora rodna gruda.

- Znaju ti Srbi odlično da su ugroženi jedino djelovanjem Mandića i sličnih ,,lidera“, kao i nekim nesuvislim porukama koje dolaze i sa najviših adresa iz Srbije. Znaju da su u okviru projekta ,,Srpske kuće“, a zna se od koga je kupljena, 4 miliona iz budžeta građa-

na Srbije prešla u privatno vlasništvo grupice ,,srpskih prvaka“ u Crnoj Gori.

Teško je povjerovati da u Beogradu ne znaju kako su time ,,pomogli“ Srbe u Crnoj Gori – precizirano je u saopštenju.

Zato, kako dodaju iz DPS-a, savjetuju svim dušebrižnicima u Crnoj Gori i na strani - imate vi i svojih briga, ostavite na miru Srbe u Crnoj Gori, jer je Crna Gora i njihova domovina.

-A što se tiče ,,kampanje sa zvaničnim Beogradom“ koju Mandić najavljuje povodom popisa 2021. poručujemo i njemu i zvaničnom Beogradu da će morati poštovati crnogorske zakone, i da nikome neće biti dozvoljene mahinacije s kakvima smo se susretali ranije, uoči popisa kada je, ne birajući sredstva, podizan procenat Srba u Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju.

4

Aktuelno

Nedjelja, 5. januar 2020.

Turistička Nova godina sinoć organizovana u Nikšiću

zdravnom govoru naglasila da su turističku privredu u prethodnoj godini obilježili rekordni finansijski parametri, visok fizički promet i povećanje broja turista sa Zapada.

-Takođe, prethodnu godinu karakteriše i duža predsezona i postsezona, ali i dobra povezanost Crne Gore sa svim evropskim centrima. Što je najvažnije za nas zabilježili smo rast turista iz zapadne i sjeverne Evrope, Kine i tradicionalno tu su gosti iz regiona – istakla je Radak-Kukavičić i izrazila nadu da će se u ovoj godini nastaviti sa rastom dobrih trendova.

Rekordan prihod od turizma

NIKŠIĆ – Manifestacija Turistička Nova godina, u organizaciji Crnogorskog turističkog udruženja, održana je sinoć u Hotelu Onogošt u Nikšiću. Za razliku od prethodnih godina, kada su domaćini manifestacije bili gradovi na Primorju, ovog puta je grad pod Trebjesom izabran za domaćina. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović je izrazio nadu da će nova go-

Sa sinoćnje manifestacije

dina biti uspješnija od prethodne, koja je bila i rekordna po prihodima iz turizma.

-Imamo razloga da slavimo, jer zvanični podaci su da je milijardu i stotinu miliona prošlogodišnji prihod od turizma. To se u istoriji Crne Gore nikad nije desilo, nadmašili smo čak i 1989. godinu u tom pogledu. Najvitalniji dio Crne Gore je upravo turistička privreda i ja se ponosim sa svima koji se nalaze u ovoj branši i koji rade u njoj. Nadam

se da su svjesni koliko smo važni za ovu državu – kazao je Radulović. On se nada da će Crna Gora u ovoj godini od svjetskih medija biti zapažena među vodećim državama po stopi rasta u turističkoj privredi.

-Ovoj branši ne trebaju povorke, već koncerti i lijepe stvari i da to ide kao poruka prema vani – dodao je Radulović.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije, Željka Radak-Kukavičić je u po-

S. D.

Više od dvije hiljade ustavnih žalbi u 2019. godini

Žali se i ko treba i ko ne treba

PODGORICA – Od nekadašnjih pedestak ustavnih žalbi godišnje, ovaj broj se vrtoglavo popeo na preko dvije hiljade u momentu kada je žalba 2015. godine proglašena djelotvornim pravnim lijekom.

To znači da, prije nego neko posegne za pravdom preko Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, mora sačekati odluku Ustavnog suda na njegovu žalbu.

Prema zvaničnim podacima u 2019. godini podnijeto je 2.097 ustavnih žalbi.

Naš sagovornik iz ovog suda, koji nije želio javno da govori, mišljenja je da je za ovoliki broj žalbi potrebna bolja oraganizacija suda, ali i veće znanje.

- Iako je riječ o vanrednom pravnom lijeku kojim se ukazuje da je povrijeđeno neko od ustavnih prava, u javnosti je ustavna žalba počela da se tretira kao redovan pravni lijek. Nemoguće je da je svima prekršeno ustavno pravo. To otvara prostor za zloupotrebe jer bi advokati, ukoliko prate sudsku praksu ovog suda, trebalo da znaju kada o nečemu već postoji stav – smatra naš sagovornik.

Kada je riječ o mogućnosti suda da sam pokreće pitanje ustav-

nosti nekog zakona, crnogorski Ustavni sud je jedan od rijetkih koji ima ovu mogućnost. Riječ je o ostacima iz prošlosti, smatra naš sagovornik, navodeći da je „osjetljivo odlučivati o sopstvenoj stvari“, kao što je bio slučaj sa odlukom da se ukine obavezni rok od 18 mjeseci u kom je Ustavni sud trebalo da donese odluku o žalbi.

Ova odluka uslijedila je nakon što je Vrhovni sud utvrdio da i Ustavni sud spada pod nadležnost Vrhovnog kada je riječ o poštovanju suđenja u razumnom roku. Tako je sutkinja Svetlana Vujanović bila izvjestilac u odluci kojom je utvrđeno da je Ustavni sud prekršio ovo pravo građanina o čijoj žalbi nije odlučeno u roku, zbog čega je dosuđena naknada od 300 eura na ime nematerijalne štete.

SISTEM

Ipak, naš sagovornik smatra da bi optimalan rok za odlučivanje bio tri godine, jer svaka žalba zahtjeva drugačiji pristup.

Predlaže da se uspostavi sistem koji bi u startu mogao prepoznati žalbe koje nijesu prave, jer bi na taj način kraće čekali oni čija su ljudska prava zaista

povrijeđena.

- Prioriteti u odlučivanju postoje, pa će se o predmetima koji uključuju pitanja djece, ugroženu bezbjednost ili osobe u poznijim godinama odlučivati prije nego o drugima objašnjava sagovornik Pobjede.

Prema zvaničnim podacima Ustavnog suda najstarija neriješena ustavna žalba podnijeta je prije četiri godine. U 2018. godini formirano je 2.161 predmeta, što je 130 posto više od godine prije.

I zvaničan stav suda ide u prilog tome da dolazi do zloupotrebe mogućnosti izjavljivanja ovog vanrednog pravnog lijeka, jer, kako navode, ,,percepciju građana o ustavnoj žalbi kao sredstvu zaštite individualnih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, najbolje ilustruje broj podnijetih ustavnih žalbi, koji je u konstantnom porastu, od 119 predmeta u 2007. godini do 2.097 predmet u 2019. godini“.

Na pitanje da li građani time što je Ustavni sud sebi ukinuo obavezu odlučivanja u roku od 18 mjeseci gube sigurnost, jer će ,,čekanje na pravdu“ trajati duže, nijesmo dobili konkre-

tan odgovor, osim da je stav suda izražen u njihovoj odluci.

A stav suda je da se ovaj rok ne može smatrati razumnim u ustavnosudskom postupku te da on objektivno ne može biti ispunjen u svakom predmetu, zbog čega se država može dovesti u situaciju da snosi materijalne posljedice na osnovu presuda ESLJP u kojima se utvrdi prekoračenje roka.

- Složenost ustavnih sporova, a posebno značaj i dejstvo ustavnosudskih odluka, po shvatanju Ustavnog suda, takve su prirode da se svi postupci (osim onih čija priroda zahtjeva hitno postupanje u tačno određenim vremenskim intervalima), ne mogu „uklopiti“ u unaprijed, apstraktno utvrđene rokove od strane zakonodavca - stoji u odluci Ustavnog suda.

Navode da iz prakse evropskog suda proizilazi da razumnost dužine trajanja treba ocijenjivati na osnovu posebnih okolnosti svakog predmeta te da se sud ne rukovodi isto kad ispituje trajanje postupaka kod redovnih i kod Ustavnog suda.

STVAR PROCJENE

Na naše pitanje da li ipak postoji mogućnost da se građani,

Uspješna poslovna godina Elektroprivrede

- I pored izrazito loše hidroloske situacije, tokom početka i sredine godine, ipak smo uz spremnost postrojenja, dobrim odlukama menadžmeta i trgovinom energije postigli dobre rezultate i u prošloj godini - rekao je Noveljić u intervjuu agenciji Mina-biznis.

On je kazao da je najbolja potvrda dobrog poslovanja nacionalne elektro-energetske kompanije to što EPCG već drugu godinu uzastopno isplaćuje dividendu akcionarima.

- Potvrda dobrog poslovanja je i činjenica da je EPCG zajedno sa firmama u svom vlasništvu - Rudnikom uglja i Crnogorskim elekrodistributivnim sistemom (CEDIS) i prošle godine, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada u državnu kasu uplatila oko 200 miliona eura - precizirao je Noveljić.

ukoliko dugo čekaju na odluku, žale sudu u Strazburu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz ovog suda odgovaraju da je riječ o ličnoj procjeni građana.

- Da li će se građani žaliti Evropskom sudu za ljudska prava stvar je njihove lične procjene, međutim, činjenice govore da se često poseže za predstavkom kao pravnim sredstvom za zaštitu potencijalno povrijeđenih ljudskih prava i sloboda. Da li će u sva-

kom konkretnom slučaju to doprinijeti utvrđivanju povrede prava na suđenje u razumnom roku, stvar je procjene Evropskog suda, jer sama činjenica da je postupak trajao izvjesno duže vrijeme, sama po sebi ne doprinosi zaključku da je postupak trajao nerazumno dugo, već se u tom kontekstu, stav je Evropskog suda, moraju ispitati činjenice slučaja - stoji u odgovoru Ustavnog suda.

M. Lk.

Izvještaj Mntenegroberze

U državnu kasu uplatili 200 miliona

PODGORICA - Elektroprivreda je ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu, saopštio je njen izvršni direktor Igor Noveljić.

Ustavni sud

Igor Noveljić

Prema njegovim riječima, EPCG i CEDIS su javnost već ubijedile da domaći menadžment može i mora da nastavi usješno poslovanje iz godine u godinu.

- Takva situacija je i sa Rudnikom uglja koji već drugu godinu, od kada je u vlasništvu EPCG, bilježi neto dobit od sedam miliona eura i prvi put isplaćuje dividendu vlasnicima čime ta akvizicije još jednom pokazuje koliko je kupovina Rudnika dobra za EPCG - ocijenio je

Noveljić. Projekti rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, kako je naveo, veoma su važan preduslov uspješne energetske tranzicije.

EPCG je započela projekte rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana (HE) Piva i Perućica, a u ovoj godini će ući i u pregovore o aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, snage 58,5 megavata (MW) i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.

Noveljić je saopštio da je zadovoljan i realizacijom kapitalne rekonstrukcije generatora u HE Perućici.

- Tri su već uspješno završena, G4, G5 i G7, i već daju puni doprinos sistemu, a u završnoj fazi je i kapitalni remont agregata A2 u HE Piva. Razlog za zadovoljstvo je i činjenica da su naši energetski objekti u kontinuitetu u odličnoj pogonskoj spremnosti i sa maksimalnom pouzdanošću proizvode električnu energiju - kazao je Noveljić.

R. P.

Milionski promet na kraju godine PODGORICA - Neznatan pad indeksa i milionski promet obilježili su kraj prošle godine na Montenegroberzi. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija, MNSE10, kao i MONEX indeks oslabili su neznatno na 777,61 poen, odnosno 11.403,61 bod.

Promet je ove sedmice, koja je zbog novogodišnjih praznika imala svega dva radna dana, iznosio 2,91 milion eura i bio je deset puta veći od prošlosedmičnog.

Milionski promet je posljedica otkupa akcija Elektroprivede (EPCG) od italijanske kompanije A2A na berzi u ponedjeljak. Država je otkupila 636,79 hiljada dionica

EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, čime je uvećala udio u vlasničkoj strukturi elektroenergetske kompanije za 0,5 odsto na oko 88,6 odsto.

Vlada je, usvajajući informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore, zadužila Ministarstvo finansija da do kraja prošle godine, u dva navrata, preuzme od A2A dionice crnogorske elektroenergetske kompanije.

Raskid partnerstva sa A2A, koja je u EPCG ušla 2009, iniciran je 1. jula 2017. godine. Ugovorom o izvršenju put opcije predviđeno je da se u četiri rate isplati A2A i otkupe sve njene akcije u EPCG po cijeni od 230,6 miliona eura, umjesto prvobitno dogovorenih 250 miliona.

R. P.

Ekonomija

Nedjelja, 5. januar 2020.

5

Razgovor s povodom: Direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić PODGORICA – I godinu koja je za nama pamtićemo po rekordnim rezultatima u turizmu. Očekuju se prihodi znatno veći od 1,1 milijardu eura, a Crnu Goru su tokom prošle godine posjetili turisti sa svih svjetskih destinacija.

Zimska sezona je ove godine počela nešto kasnije, a kako vremenske prilike ne bi kontrolisale broj turista potrebno je kako je Pobjedi kazao direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić u Ministarstvu održivog razvoja i turizma sve više planirati sisteme za vještačko osnježivanje. Takođe, kako je naglasio treba osmisliti i druge sadržaje kako visina sniježnog pokrivača ne bi bila jedini uslov dolaska gostiju. Pruža se podrška i podsticaj za razvoj seoskih domaćinstava u ruralnom području, kojih je 2018. bilo 35, dok ih je danas 90 registrovanih u Crnoj Gori.

CILJEVI

- Statistika pokazuje da Crna Gora tokom posljednjih godina bilježi kontinuiran i stabilan rast kada je riječ o broju turista i ostvarenih noćenja van glavne ljetnje turističke sezone, te se tako približavamo strateškom cilju Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije – kazao je Hodžić.

On naglašava da su prošle godine bili zadovoljni rezultatima na primorju i da će 2019. zasigurno biti rekordna godina.

- Očekujemo da prihodi od inostranih i domaćih turista do kraja godine znatno prevaziđu 1,1 milijardu eura. Ove godine, apsolutan rekord zabilježen je u nacionalnim parkovima, gdje je prodato više od skoro 600.000 ulaznica – kazao je Hodžić.

Dobri rezultati tokom ljetnjih mjeseci, kako je dodao, zabilježeni su i na sjeveru.

- I pored činjenice da su prvi turisti počeli da dolaze već početkom aprila, najveći broj posjeta i turističkih noćenja ostvaren je tokom juna, jula i avgusta gdje je realizovano čak i do 80 odsto prometa/noćenja. Takođe, turistički promet realizovan u šest primorskih opština, zauzima veliko učešće od čak oko 88 odsto u ukupno ostvarenim noćenjima u kolektivnom smještaju u svim opštinama – kazao je Hodžić.

Kako bi dolazak turista bio brojniji na sjeveru, treba povećati i unaprijediti broj smještajnih kapaciteta, posebno hotela visoke kategorije, kao i uvođenje novih sadržaja. On smatra da će izgradnja prvih hotela sa pet zvjezdica zasigurno biti dodatni impuls za privlačenje sve većeg broja turista na sjeveru.

- Produženje sezone je naš prioritet, a ostvareni rast prihoda samo je potvrda da smo na dobrom putu da ostvarimo naše strateške ciljeve. Niskotarifne avio-kompanije nesumnjivo su podstakle crnogorsku turističku privredu, pozitivno uticale na produženje turističke sezone, prihode i zaposlenost, kao i obezbjeđivanje marketinške „vidljivosti“ Crne Gore. Takođe, Aerodromi Crne Gore u prethodnom periodu sproveli su intenzivne aktivnosti po pitanju razvoja novih tržišta i dolazak novih avio-kompanija.

Vjerovatno najznačajnija novina u odnosu na prethodni period jeste dolazak njemačke

Crna Gora na putu da bude cjelogodišnja turistička destinacija Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija, u saradnji sa preduzećem „Skijališta Crne Gore“, lokalnim samoupravama i kompletnom turističkom privredom Crne Gore intenzivno je promovisalo ponudu na regionalnom i na evropskim emitivnim tržištima, posebno na onim sa kojima imamo dobru avio-povezanost.

Kako bi dolazak turista bio brojniji na sjeveru, treba povećati i unaprijediti broj smještajnih kapaciteta, posebno hotela visoke kategorije, kao i uvođenje novih sadržaja. On smatra da će izgradnja prvih hotela sa pet zvjezdica zasigurno biti dodatni impuls za privlačenje sve većeg broja turista – kazao je Hodžić

RADNA SNAGA

Imamo ponudu za turiste iz cijelog svijeta Što se tiče tržišta sa kojih dolaze turisti u Crnu Goru Hodžić smatra da imamo ponudu za goste iz svih krajeva svijeta.

- Zahvaljujući brojnim mogućnostima za odmor u netaknutoj prirodi i aktivni odmor kao što su pješačenje i biciklizam, kajaking, splavarenje, posmatranje ptica na Skadarskom jezeru centralni i sjeverni krajevi Crne Gore postaju sve prepoznatljiviji i atraktivniji i doprinose da se i struktura turista mijenja. I ove godine imali smo dužu sezonu i raznovrsniju strukturu gostiju, odnosno nastavak dvocifrenog trenda rasta broja turista prije svega sa strateški emitivnih tržišta Njemačke, Austrije, Velike Britanije,

avio-kompanije „Lufthansa“, sa kojima je dogovoreno otvaranje dviju linija iz Tivta, prema Minhenu i Frankfurtu, i popunjenost kabine na ovim letovima je već preko 90 odsto.

Tokom prvih devet mjeseci prošle godine na crnogorskim aerodomima opsluženo je oko 2,6 miliona putnika, odnosno 220.000 više u odnosu na 2018.

– kazao je Hodžić.

Za narednu godinu, kako je dodao, planirana je izrada programa razvoja nautičkog i programa razvoja zdravstvenog turizma što će zasigurno biti još jedan dodatan impuls otvaranju novih radnih mjesta, diversifikaciji turističke ponude, a ugostiteljskim objektima omogućiti postizanje većeg nivoa iskorišćenosti smještajnih kapaciteta usljed aktivnosti tokom cijele godine.

- Jug i sjever naše zemlje povezani su i planinarskim stazama i nacionalnom mrežom planinarskih staza. Ukupno imamo više od 100 staza u Nacionalnoj

Francuske i Poljske ali i iz ostalih evropskih zemalja (Skandinavije, Beneluksa, Španije).

Viznim olakšicama stvoreni su uslovi za dolazak većeg broja turista sa udaljenih tržišta, a najveći rast posjete zabilježen je sa tržišta Kine, SAD i Izraela. Uloženi napori na privlačenju turista sa dalekih tržišta u saradnji sa zemljama regiona i ove godine su rezultirali naročito dobrim pokazateljima sa tržišta Kine i Hong Konga, odakle bilježimo rast turista od 104 odsto i noćenja 95 odsto u odnosu na 2018. S obzirom na evidentan rast svih relevantnih parametara, izvjesno je da imamo ponudu za turiste iz cijelog svijeta – kazao je Hodžić.

mreži, od kojih deset direktno povezuju sjeverni i južni predio. U saradnji sa Planinarskim savezom Crne Gore, sve staze se redovno održavaju i markiraju, kako bi svaki posjetilac imao infrastrukturu i minimum bezbjednosti za korišćenje staza širom Crne Gore.

Osim toga, pruža se podrška i podsticaj za razvoj seoskih domaćinstava u ruralnom području, kojih je 2018. bilo 35, dok ih je danas 90 registrovanih u Crnoj Gori – kazao je Hodžić.

ZIMSKA SEZONA

Kada govori o zimskoj sezoni, a imajući u vidu da je „Skijalište 1600“ otvoreno u februaru prošle godine i da je zimska sezona kasnije počela u odnosu na prethodne, očekivanja su da će biti ostvareni još bolji rezultati, čemu će svakako doprinijeti i ponuda primorskog dijela.

- Tu mislim na raznovrsne sadržaje i kvalitetnu ponudu za

MICE tržište, kao i brojne manifestacije koje se tokom zimskog perioda održavaju u primorskim turističkim centrima. Zimska turistička sezona na sjeveru prvenstveno se bazira na infrastrukturnim uslovima u ski-centrima i klimatskim uslovima. Zbog toga je neophodno raditi na unapređenju postojeće ponude, razvojem i diversifikacijom novih proizvoda odnosno sadržaja, kako bi dodatno animirali posjetioce u slučaju nedostatka sniježnih padavina. U narednom periodu svi novi investicioni projekti koji se planiraju u Crnoj Gori podrazumijevaće i izgradnju sistema za vještačko osnježavanje kako rad skijališta ne bi bio uslovljen vremenskim prilikama, odnosno visinom sniježnog pokrivača – kategoričan je Hodžić.

Zbog klimatskih promjena, osim sistema za vještačko osnježavanje kako je naveo treba razvijati i ponudu koja će

Panoramskim putevima ,,rasteretiti“ primorje Jedan od projekata koje realizuje Ministarstvo u cilju diverzifikacije turističke ponude je i projekat „Razvoj panoramskih puteva u Crnoj Gori“, koji će, kako je istakao Hoddžić, na pravi način dodatno doprinijeti turističkoj valorizaciji prirodnog prostora u našoj zemlji.

- Osim toga, ovaj projekat omogućava „usmjeravanje“ turista u ova područja samom ponudom. Ovo je značajnije tim više, ako se zna da je u primorskim zemljama, poput Crne Gore, najveća koncentracija turista u ljetnjim mjesecima upravo na primorju, pa je to područje neophodno i „rasteretiti“ – kazao je Hodžić.

u nedostatku snijega omogućiti skijalištima i ugostiteljskim objektima da ostvare prihode.

- Tu prije svega mislim na tzv. komplementarne sadržaje u ski-centrima kao što su spa i velnes sadržaji, konferencijske sale, kulturni i zabavni program, te aktivnosti u prirodi poput pješačenja, planinarenja, klizanja na jezerima i slično. Upravo zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju na skijalištima – kazao je Hodžić.

Što se tiče radne snage to je problem koji je prepoznat u regionu, a sa kojim se i Crna Gora suočava iz godine u godinu, smatra Hodžić.

- U procesima dodatnih kvalifikacija i prekvalifikacija naši hotelijeri i ugostitelji obučavaju zaposlene turističkoj industriji. Zavod za zapošljavanje kroz programe stručnog osposobljavanja u kontinuitetu realizuje obuke i usavršavanja, na koje se prijavljuje sve više mladih ljudi iz godine u godinu. U cilju doprinosa rastu zaposlenosti domaće radne snage, Zavod je u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja realizovao državnu kampanju „Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi“. Organizovana je promocija sezonskog zapošljavanja. Takođe, ne smijemo zanemariti značaj sajma sezonskog zapošljavanja „Summmer Job“ na kojem se godišnje zaposli više od 500 studenata i maturanata iz Crne Gore, što doprinosi smanjenju angažovanja stranaca na sezonskim poslovima i daje mogućnost mladima da zarade i priliku poslodavcima da dobiju kvalitetan kadar – kazao je Hodžić. Što se tiče priprema za ovu godinu marketinške aktivnosti koje sprovodi Nacionalna turistička organizacija u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i lokalnim turističkim organizacijama, skoncentrisane su prije svega na emitivna tržišta Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Rusije, Poljske i Francuske, kao tržišta prioriteta.

- Takođe, imajući u vidu značaj tržišta Srbije, intenzivne promotivne aktivnosti realizovane su i na ovom tržištu. Sa druge strane, postoji potreba da se turistička ponuda promoviše i na drugim tržištima i dio budžeta usmjeri i u te namjene. Ove aktivnosti, u najvećem dijelu, realizuju se na inicijativu i u saradnji sa partnerima.

Tako je određeni broj aktivnosti realizovan na tržištima Španije, Kine, Holandije, Belgije. NTO sarađuje i sa zemljama regiona kada je u pitanju promocija na dalekim tržištima kao što su Kina i Japan – kazao je na kraju Hodžić.

N. KOVAČEVIĆ

6

Intervju

Nedjelja, 5. januar 2020.

INTERVJU: Akademik prof. dr Radovan Radonjić Država bi trebalo da, u duhu hrišćanskog milosrđa, saopšti gostima iz SPC da je, što prije mirno, s anđelima, napuste, ukoliko ne žele da se bez neke velike zadrške suoče s njenim pravosudnim organima za više djela agresije i veleizdaje. A od sankcija po tom osnovu, kakve god one bile, neće ih spasiti ne samo Vaseljenski patrijarh, nego ni Bog ni Rusija - kaže Radonjić PODGORICA - Budućnost Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve je nikakva ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se država Crna Gora - čekajući ,,sverješavajući“ antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča za idiote prvog reda) - upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno kaže u intervjuu Pobjedi akademik prof. dr Radovan Radonjić. Ističe da želja Srbije da Crnu Goru proguta (učini svojim državnim prostorom ili naprosto uništi) kako bi najzad ,,izašla na more“, javno je i jasno obzanjena još sredinom XIX vijeka i kako joj ta želja ostaje neispunjena, Srbija postaje sve nervoznija i frustriranija.

Objašnjava da zato danas srpski stratezi igraju na kartu ,,sad ili nikad“.

POBJEDA: Iako je ostao mučan utisak nakon scena primitivnog, nasilničkog ponašanja poslanika Demokratskog fronta u crnogorskom parlamentu - koji su sadržali

bitne elemente krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika – crnogorske institucije su odoljele stravičnom pritisku i spremno odgovorile na sve pokušaje urušavanja sistema.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen, jesmo li ušli u posljednju fazu zaokruživanja crnogorskog identiteta?

RADONJIĆ: Najkraći odgovor je: NE. Usvajanjem pomenutog Zakona Crna Gora je samo ,,podigla gard“ u odbrani prava da bude svoja na svome i slobode da nesmetano koristi svoje materijalno i duhovno nasljeđe. I da, dakako, izbjegne novo ,,ujedinjenje“ sa Srbijom. Borba za to dvoje tek predstoji. I biće veoma teška u unutar sebe posvađanoj, zalutaloj i u pogledu političke kulture dosta izgubljenoj zemlji. No, kad se krenulo, ne smije se stati, čekati da neko drugi to uradi ili da se samo od sebe riješi.

POBJEDA: Znači li to da je i ,,Krug 99“ u pravu, kad prije neki dan kaže: ,,Ne prepoznavati u posljednjim događajima u Crnoj Gori

Borba za čast tek počela, ne

scenario i scenografiju koja je već viđena u pripremi genocidnog rata u Bosni i Hercegovini političko je sljepilo nesagledivih posljedica po Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu“?

RADONJIĆ: Znači. I te kako!

POBJEDA: Je li Vas je politička atmosfera na toj sjednici Parlamenta iznenadila?

RADONJIĆ: Nije. Tako nešto se moglo očekivati. Prvo.

Hrišćanska crkva, kao ni bilo koja druga vjerska organizacija, nije božja već ljudska tvorevina, i to, provjereno - jedna od najgorih za koje se zna. Ona nije nastala kao oslobodilačka, već kao autokratska i porobljivačka. Već po njenoj dogmi “Blago nišćemu duhom, jer je njegovo carstvo nebesko”, može se zaključiti da je uz to i krajnje - prevarantska. Kakvo crstvo (nebesko ili zemaljsko) može da ima neko ko je ,,nišči duhom“?! Kad se pogleda kako su se njeni velikodostojnici kroz istoriju odnosili prema ,,Deset božjih zapovijesti“, lako je uočiti i to koliko su licemjerni i oni i njihovo ,,učenje“.

Drugo. Želja Srbije da Crnu Goru proguta (učini svojim državnim prostorom ili naprosto uništi) kako bi najzad ,,izašla na more“, javno je i jasno obzanjena još sredinom



Želja Srbije da Crnu Goru proguta (učini svojim državnim prostorom ili naprosto uništi) kako bi najzad ,,izašla na more“, javno je i jasno obzanjena još sredinom XIX vijeka. Što vrijeme više odmiče, a ta želja joj ostaje neispunjena, Srbija postaje sve nervoznija i frustriranija. Svjedoci smo kako to izgleda danas, kada njeni stratezi, iz više razloga, igraju na kartu ,,sad ili nikad“

Vučić treba za Božić da bude svojoj kući POBJEDA: Iako je bilo najavljeno da će Vučić po savjetu patrijarha Irineja slaviti Badnji dan na sjeveru Crne Gore, odustao je od toga. Vaš komentar?

RADONJIĆ: Sumnjao sam da će doći. Ali, ako mu je to bila namjera – ni Srbija, ni Crna Gora, zbog svojih dobrih odnosa, nijesu trebale da dozvole njeno ostvarenje. To ne bi bilo dobro

XIX vijeka. Što vrijeme više odmiče, a ta želja joj ostaje neispunjena, Srbija postaje sve nervoznija i frustriranija.

Svjedoci smo kako to izgleda danas, kada njeni stratezi, iz više razloga, igraju na kartu ,,sad ili nikad“.

Treće. Lično sam poodavno raščistio s tim što iz ovakvog klinča obično slijedi. Naime, Još u oktobru 1992. godine, jasno sam i javno saopštio: ,,Antinomija Srpska pravoslavna crkva – Crogorska država spada u red nepomirljivih. Problemi koji iz nje emaniraju javljaće se, možda čak i u još oštrijem i neprijatnijem vidu, sve dotle dok ili Crna Gora ponovo dobije svoju autokefalnu crkvu, ili pak Srpska pravoslavna crkva ne učini Crnu Goru svojim državnim prostorom“ (,,Liberal“, 3. oktobar 1992, str. 13). Ovo, razumije se, nije rezultat nikakve vidovitosti, već pažljivog praćenja i analize zakonitosti nekih društvenih procesa na ovom prosoru.

POBJEDA: A jeste li iznenađeni sadašnjom retorikom kleronacionalista koji, očigledno je, tobožnjom brigom za vjerska prava i slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, prikrivaju svoj glavni cilj – da sruše Crnu Goru?

RADONJIĆ: Jesam. Ali, ne zbog toga što istrajavaju u konspirartivističkom opanjkavanju, obmanjivanju i banalnim verbalnim i drugim provokacijama. Zbog ciljeva koje imaju, drugačije i ne mogu. Ono što me čudi, i što iole normalan čovjek ne može da shvati, jeste njihova ,,patriotska“ i ,,demokratska“ retorika – lišena elementarnog poštenja i ljudskosti – po kojoj je princip jednakosti vjerskih prava i sloboda pravoslavaca u Crnoj Gori ispoštovan jedino onda kad ih Srbi ostvaruju u nasilno otetim crnogorskim crkvenim objektima, a Crnoroci, istjerani iz njih – na ulici i po blatnjavim ledinama privatnih imanja. Ta njihova ,,sloboda“ i ,,demokratija“ odviše ,,vonja“ na takvo nečovještvo s kojim se niko na ovoj planeti ne bi mogao pomiriti. I zakonito vodi (već nekoliko puta) javno i jasno manifesovanim pokušajima svrgavanja organa vlasti u ovoj

ni za njega samog: napravio bi dosad najlošiji korak, a i prošao bi mnogo gore nego Slobo u Beranama.

Osim toga, znam da gosodin Vučić zna da se božićni praznici, kad god se to može, slave u krugu porodice, a da Crna Gora, bilo kojim svojim dijelom, nezavisno od osjećanja međusobne bliskosti, nije Vučićev dom..

zemlji, odnosno pretvaranju Crne Gore u koloniju neke ,,veće“ slovenske i pravoslavne države. U oba slučaja, na djelu je veleizdaja. Ponašaju se, dakle, kao da im niko ništa ne može. Takvo pijanstvo nije posljedica samo prekomjernog uzimanja alkohola.

POBJEDA: Brojke su jasne. Iza Zakona o slobodi vjeroispovijesti stala je većina od 45 poslanika, domašena je čak i ona famozna referendumska granica od 55 odsto. I ne samo to: Zakon je usvojen glasovima svih poslanika vladajuće koalicije, ali i opozicione Socijaldemokratske partije. Što Vama govore ove brojke?

RADONJIĆ: Dobro je što je tako. Udruženim snagama i jedinstvenim pregnućem svih suverenista u ovoj zemlji može se postići mnogo toga što sada izgleda nemoguće. Pri tome se za ishod ovog poduhvata nikako ne smije zaboraviti doprinos koji su mu dali čelni ljudi DPS i predsjednik Socijaldemokrata. Gospoda Đukanović, Marković i Brajović su, u kritičnom času, pokazali što znači biti državnik i koliko od njega zavisi tok i ishod akruelnog zbivanja. Zaslužuju svako priznanje i počast. I punu, veliku i vidljivu podršku svih građana Crne Gore kojima je stalo do svoje časti i časti svoje zemlje. Jer, ovu nije lako ni čuvati, ni sačuvati.

POBJEDA: Da li je većina u Crnoj Gori za modernu, sekularnu državu. Da li je mračna, srednjovjekovna, priča SPC i njima uslužnih partija i koalicija prošlost?

RADONJIĆ: Nije još. To ćemo imati onda kada se pred građanima Crne Gore pojavi neko dovoljno autoritatrivan da im kaže ono što je Herodot (kako ga navodi M. Perović) rekao Helenima: da se „njihova stvarnost, povijesna i aktuelna, nalazi s one strane mitskog i mističnog, te da su njihove idole, jednako kao i rođakanje njihovih kraljeva i heroja s tim bogovima, izmislili njihovi kultni pjesnici - Homer i Hesiod“. Prevedno na aktuelnu crnogorsku društvenu stvarnost, to bi značilo da se građanima ove zemlje – u prvom redu onima koje gospodin Milorad Pustahija s razlogom naziva, „nekritičkim, samoljubivim i

opsesivnim provincijalcima“ – odlučno, jasno, uvjereno i uvjerljivo kaže: prvo, da jedinu svetinju u Crnoj Gori, od njenog nastanka do danas, predstavlja sloboda i jednakost ljudi pred zakonom, tako da svako ko tu svetinju ugrožava ili ne poštuje - nezavisno od toga odakle je, kako se zove i kojim se religijskim simbolom kiti - u njoj nije na svome i nema što da traži; drugo, da priča o „četiri dinastije“ kao kvintesenciji crnogorske istorije – nezavisno od toga kad je i kako nastala – s jedne strane, kudikamo više opstruira formiranje realne predstave (ili slike) o našoj prošlosti, i time nas udaljava

MANASTIR OSTROG: Ne treba nam tomos da b

Intervju

Nedjelja, 5. januar 2020.

t Crne Gore je e smije se stati od onoga što je u njoj bilo najvrednije i što nas je zapravo održalo, nego što nas preko nekog zajedniškog sentimeta motiviše i mobiliše na poželjne akcije i ponašanja i, s druge, prikriva činjenjicu da je Crna Gora iza svake „dinastije“ i „gospodara“ ostajala u ruševinama i pepelu odakle su je iznova podizali oni koje ne udostojavamo ni pomena, a kamoli da im se zahvalimo ili im odamo počast (u ostalom, crnogorske mitropolite je sve do knjaza Danila biralo vrhovno političko i državno tijele zemlje – Opšti crnogorski zbor – kome je ovaj bio poderđen i direktno odgovoran); treće, da je država, iz koje je teškim i viteškim povjesnim procesom nastala savremena Crna Gora, više od dva stoljeća funkcionisala kao nezavisna slobodna republika, u kojoj narod na zboru bira vladara, prije nego se na njenom prostoru pojavilo pravoslavlje (a takvom je ostala sve do knjza Danila), tako da je notorna glupost (da ne kažemo nešto drugo) priča da je crkva, bilo kojeg nacionalnog predznaka, njen osnivač; četvrto, da u Crnoj Gori ni-

bi dokazali da je nešto naše

kad nijedna duhovna (crkvena) ličnost, uključujući i „slavnih pet mitropolita Petrovića“, makar i jedan minut, nije bila na čelu svjetovne (sekularne) vlasti, da bi se eventualno u tome moglo naći objašnje otkud tolika „crkvena imovina“ u njoj; peto, da Crna Gora nikad nije bila dio Srbije, ili srpska država, te da porodica Petrović Njegoš svoje pravo na crnogorski prijesto i krunu, odnosno svoju imovinu u Crnoj Gori nije prodala (1927) Srbiji nego Kraljevini Jugoslaviji (koje odavno nema), usljed čega ni po tom osnovu ne duguje nikome ništa; šesto, da put Crne Crne u evropske i evroatlantske integracije ne vodi petrovićkim tragom, zbog čega i dalje mora tavoriti pod srednjevjekovnim manastirskim svodovima njegove tobožnje „svetorodnosti – na čemu i dalje insistira aktuelna crnogorska državna vlast sa svojim „akademskom zajednicom“ – već sasvim suprotnim smjerom.

Ne objasniti ovo građanima Crne Gore, i ne upravljati se u vođenju zemlje po ovim

reperima, može da znači samo jedno – iz neznanja vlastite istorijske prošlosti, ili iz eminentno veleizdajničkih pobuda – raditi za one koji Crnog Gori predano rade o glavi. Isto važi i za protivnike Zakona o slobodi vjeroispovijesti, čije je optimalno „sprovođenje u život“ uslov je da ova zemlja ispliva iz baruštine, u kojoj se dosadašnjim odnosom prema SPC – sasvim saobraznim hrišćanoj dogmi „Ko tebe kamenom, ti njega hljebom“ – našla.

POBJEDA: Što će biti nakon usvajanja Zakona, kakva je budućnost Crnogorske pravoslavne crkve?

RADONJIĆ: Nikakva - i njena, i države Crne Gore, ako u crkvenim objektima ostane sadašnji personalni sastav i ako se, država Crna Gora - čekajući ,,sverješavajući“ antikohijski tomos o autokefalosti CPC (što je sui generis izmišljena priča za idiote prvog reda) - upusti u sudske rasprave i sporove sa bilo kim povodom onoga što je neosporno njeno.

POBJEDA: Znači li to: Suvišan je svaki dalji dijalog o predmetnoj temi između

Crne Gore i SPC, odnosno države Srbije, jer u pitanju je duhovni odred u sastavu njene Patrijaršije, iza čijih stavova je cjelokupan srpski establišment, skupa sa svekolikim svojim građanstvom očigledno dobro ,,zalegao“?

RADONJIĆ: Znači – upravo to! Razlozi su sljedeći: U prvom redu, Mitropolija crnogorsko-primorska SPC javno je saopštila da ne prihvata dijalog u kome se ne poštuju njena mišljenja i stavovi. Njena mišljenja i stavovi su, međutim, in ultima linea, sračunati samo na jedno – da se zadrži status quo. To, drugim riječima, znači da SPC i dalje hoće da žadrži poziciju, ne države u državi – kako aktuelni analitičari pogrešno tumače – već države nad državom, što ona faktički sada jeste. Kad bi to prihvatila Crna Gora bi prošla gore i završila sramnije nego 1918.

Zatim, dijalog nije polemika (polemos, na grčkom, znači – rat), ni verbalni duel o apstraktnom. Nije ni nadigravanje elokventnim frazama, sračunato na blokadu misli i opstrukciju smislenog, ni

7

CANU poslodavac debelo plaća da ćuti POBJEDA: Zašto ćute institucije poput CANU i Univerziteta, od kojih se, povodom DF-ovih višednevnih prijetnji krvoprolićem, iskopavanjem oružja, pozivanjem ratnih drugova i incidentom u Skupštini, niko nije oglasio osim Matice crnogorske?

RADONJIĆ: Zato što ih ,,poslodavac“ debelo plaća (podmićuje) da muče, a ne da buče. U protivnom, bile bi na ,,bijelom hljebu“, poput na primjer DANU, i ne samo nje. Ovo, uprkos izjavi predsjednika države,

apologetsko ukrštanje oštro suprotstavljenih naučnih i inih stavova i uvjerenja. Nije ni manifestacija različitog identifikovanja sa nekim izmišljenim ili stvarnim autoritetima i kolektivitetima, ni banalna igra kojekakvim simetrijama i reciprocitetima. Nije ni sporenje sporenja radi, ni prosto izlaganje i mozaičko slaganje suprotnih filozofija i logika, s ciljem da jedna drugu obesnaže ili barem neutrališu. Dijalog je nešto drugo. To je mirni, razložni i dobronamjerni razgovor, čiji je cilj da se različita stanovišta njegovih učesnika dovedu u neku vrstu dijalektičkog odnosa, a time i moguće sinteze.

Takav odnos između države kojoj su nezavisnost i sloboda uslov opstanka i nekoga kome je suprotstavljanje tome jedini smisao postojanja na njenom prostoru – nije moguć.

Najzad, čelnici SPC u Crnoj Gori često ističu da je pravoslavna vjera jedna i jedinstvena za sve njene poklonike, zbog čega su u ovoj drživi nepotrebne dvije crkve tog opredjeljenja. Potpuno su u pravu. Otuda i pitanje: Zašto pravoslavni vjernici srpske nacionalnosti ne bi mogli koristiti iste ,,logističke“ usluge CPC, koje bi SPC bila spremna da pruži vjernicima crnogorske nacionalnosti. Ovo.



Udruženim snagama i jedinstvenim pregnućem svih suverenista u ovoj zemlji može se postići mnogo toga što sada izgleda nemoguće. Pri tome se za ishod ovog poduhvata nikako ne smije zaboraviti doprinos koji su mu dali čelni ljudi DPS i predsjednik Socijaldemokrata. Gospoda Đukanović, Marković i Brajović su, u kritičnom času, pokazali što znači biti državnik i koliko od njega zavisi tok i ishod akruelnog zbivanja. Zaslužuju svako priznanje i počast. I punu, veliku i vidljivu podršku svih građana Crne Gore kojima je stalo do svoje časti i časti svoje zemlje. Jer, ovu nije lako ni čuvati, ni sačuvati

od prije nekoliko dana: „Obilježavanje jubileja (DANU) predstavlja svojevrsno svjedočanstvo kulturološke, duhovne i emancipatorske misije na putu crnogorske državnosti kojoj je DANU ugledom, znanjem, patriotskim djelovanjem dala poseban pečat. Danu je... svojim djelima kontinuirano osvjetljavala bogato nasljeđe istorije i kulture Crne Gore“. I ovako će biti sve dok oni koji upravljaju Crnom Gorom ne prihvate kao svoje ono što je navedeno u gornjih „šest tačaka“.

makar dotele dok SPC i njen prvosveštenik u Crnoj Gori donesu potvrdu od Boga da je on upravo njih ovlastio za ono što ne pripada ni Vaseljenskoj patrijaršiji, ni bilo kome drugo na ovoj planeti, a to je da građanima Crne Gore propisuju smije li postojati i čija će biti Crnogorska pravoslavna crkva, je li ona manje bogougodna od SPC, te propovijeda li ona ,,pravu vjeru“ ili švercuje jeres. U svakom slučaju, Crna Gora bi trebalo da, u duhu hrišćanskog milosrđa, sopšti gostima iz SPC da (pošto ih Crna Gora nije zvala, a i ne sviđa im se pa bi da je preuređuju po svojoj mjeri, kao što su to već uradili sa ogromnim dijelom njenog sakralnog i uopšte kulturno-duhovnog nasljeđa) da je što prije mirno, s anđelima, napuste, ukoliko ne žele da se bez neke velike zadrške suoče s njenim pravosudnim organima za više djela agresije i veleizdaje. A od sankcija po tom osnovu, kakve god one bile, neće ih spasiti ne samo Vaseljenski patrijarh, nego ni Bog ni Rusija. Crna Gora s njima nema drugog izbora, a oni imaju dva – pa neka biraju. Terium non est disputandum.

POBJEDA: Kako u tom kontekstu ocjenjujete izjavu gospodina Vučića da se Srbija neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, ali da mora voditi brigu o srpskom narodu u njoj?

RADONJIĆ: Ako je to rekao, onda je, vjerujem sasvim slučajno, i smo na tren, izgubio iz vida tri stvari: prvo, da za položaj i prava Srba u Crnoj Gori koji imaju njeno državljanstvo, kao i za sve ostale svoje građane, odgovara država Crna Gora – pred svojom savješću, pred međunarodnom zajednicom (čiji je član i država Srbija) i pred istorijom; drugo, da je Skupština Crne Gore, prije nekoliko godina, poništila odluke Podgoričke skupštine i time odstranila iz domicilne strateške agende prostor na kome bi se mogao upisati nečiji suludi naum da mijenja sadašnje državne granica ove zemelje ili da je eventualno ,,prisajedinjunje“ bilo kome i pod bilo kakvim uslovima; treće, da Crna Gora kao nezavisna, slobodna, demokratska i međunarodno priznata država ostaje čvrsto orijentisana na mirnu, obostrano korisnu, ravnopravnu i prijateljsku saradnju sa svim zemljama koje to žele.

Marija JOVIĆEVIĆ

8

Hronika

Nedjelja, 5. januar 2020.

Saobraćajni udes na magistralnom putu Rožaje - Dračenovac

Teže povrijeđene tri osobe mjestu Besnik.

Nakon zbrinjavanja u Hitnoj službi u Rožajama, mladići su prevezeni u beransku Opštu bolnicu gdje su hospitalizovani.

Prema informacijama iz policije ni jedan od povrijeđenih

Bivša direktorka Atlas banke istražiteljima ispričala kako je banka oštećena za 600.000 eura

PODGORICA - Bivša direktorica Atlas banke Vesna Pavlović-Furth je u istrazi Specijalnog tužilaštva kazala da je po nalogu i upustvima većinskog vlasnika banke Duška Kneževića odobrila kredit od 365.000 eura njegovom kumu Dejanu Sekuliću, navodi se u dokumentu Vrhovnog suda o produženju pritvora Sekuliću.

U naredbi Specijalnog tužilaštva za sprovođenje istrage se navodi da su okrivljeni Vesna Pavlović-Furth, bivši izvršni direktor za komercijalu u Atlas banci Duško Đukanović, bivši potpredsjednik Atlas grupe Mihailo Banjević i bivši izvršni direktor te banke Đorđe Đurđić umišljajno pomogli Sekuliću da ošteti Atlas banku za 602.560,43 eura (glavni dug i dospjele kamate).

Pavlović-Furth je 9. marta 2009. godine sa okrivljenim Sekulićem kao korisnikom zaključila ugovor o gotovinskom kreditu u iznosu od 365.000 eura mimo svih bankarskih procedura, odnosno bez konstituisane hipoteke nad nepokretnostima u Surčinu u Srbiji.

Ona je u istrazi navela da su, osim nje, sa nalogom Kneževića o odobravanju spornog kredita Sekuliću bila upoznata i druga odgovorna lica banke.

- Postojao je dogovor između njih i okrivljenog Sekulića da

M.BABOVIĆ

Duško dao kredit kumu bez pokrića

Vesna Pavlović Furt i advokat Lazar Aković

mu se odobri kredit, od kojeg je dio sredstava pripao okrivljenom Sekuliću, jedan dio sredstava preuzela je radnica Atlas grupe i ponijela u Budvu dok je preostali dio sredstava služio za plaćanje obaveza povezanih pravnih lica i to pravnog lica „Atlas Invest“ DOO Podgorica i

za plaćanje kamata povezanih pravnih lica – navodi se u dokumentu Vrhovnog suda.

Istražiteljima su ove tvrdnje potkrijepljene i mejl komunikacijama koje je PavlovićFurth imala sa ostalim okrivljenima u ovom predmetu.

Banjević, Đukanović i Đurđić

se sumnjiče da su raznim aneksima ugovora i refinansiranjem kredita u šest navrata, omogućili Sekuliću da ne vrati kredit.

Prema ocjeni specijalnog tužilaštva, oni nijesu, u skladu sa zakonom i bankarskim procedurama, donijeli mjere obezbjeđenja u slučaju nevraćanja kredita.

Sekulić je, kako sumnjaju, ovu sumu potrošio nenamjenski tako što je oko 14.280 eura prenio na svoj račun u ,,Atlas banci“, u gotovini je podigao 246.120 eura, dok je 144.600 eura prenio na račun kompanije ,,Atlas Invest“, čiji je vlasnik Duško Knežević.

Dejan Sekulić, kum odbjeglog biznismena Duška Kneževića, uhapšen je 20. avgusta zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba u privrednom poslovanju u periodu od 2009. do 2016. godine.

Dva dana kasnije u Specijalno tužilaštvo su privedeni Banjević, Đukanović i Đurđić koji su negirali zloupotrebu službenog položaja.

Nakon saslušanja oni su pušteni da se brane sa slobode.

Protiv Kneževića, koji je nedostupan crnogorskim vlastima, pokrenuto je više istraga zbog krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a hapšenje je izbjegao odlaskom u Veliku Britaniju, čiji je B. R. državljanin.

momaka nije životno ugrožen.

Nezgoda se dogodila u tunelu u selu Besnik, a prema prvim informacijama uzrok je najvjerovatnije neprilagodjena brzina, kojoj je pogodovao nedostatak signalizacije u tunelu.

Do udesa je došlo kada su se

vozila koja su se kretala iz suprotnih pravaca, direktno sudarila.

Uviđaj su izvršili predstavnici ODT i uviđajna ekipa Odjeljenja bezbijednosti. Saobraćaj je na tom dijelu magistrale bio obustavljen nekoliko sati. F.K.

Pretreseni stanovi bezbjednosno interesantnih osoba, uhapšen Miodrag Šaković

Pronađeni oružje, kriptovani telefoni, laserski nišan PODGORICA – Podgorička policija juče je pretresla stanove članova takozvanog Zagoričkog klana Vidoja Stanišića (31) i njegovog rođenog brata Saše Stanišića (28), kao i brata od strica i Radoslava Gila Stanišića (35) u Spužu.

U okviru ove akcije policije pretresena je i porodična kuća Šakovića, prilikom koje je uhapšen Miodrag Šaković (66), otac bezbjednosno interesantnih osoba Milića i Marka Šakovića. Takođe, pretresom su obuhvaćeni i objekti koje koriste Boban Vuksanović i Blažo Vuksanović.

- Prilikom pretresa pronađen je i oduzet okvir od pištolja sa municijom, zaštitni prsluk- pancir,

oko 20.000 eura, doboš za automatsko oružje, određeni broj sredstava za komunikaciju sa visokim stepenom kriptozaštite, određeni broj sredstava za komunikaciju i laptop uređaja, određeni broj tablet uređaja i USB memorija, laserski nišan, dva sata marke „roleks“, uređaj za snimanje DVR, GSP traker za kretanje i lociranje i ugovor o novčanoj pozajmici zaključen na iznos od 105.000 eura – saopšteno je iz Uprave policije.

Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija uhapšen je Miodrag Šaković koji će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom B. R. tužilaštvu.

Stranci povrijeđeni na Lovćenu

Automobil sletio sa puta i udario u drvo CETINJSKI LIST

Smrskani automobil u kom su bili mladići

ROŽAJE - Adnan Šahić, Amer Šutković i Šenol Bibić, svi stari oko 20 godina, teško su povrijeđeni u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko 19.30 časova, na magistralnom putu Rožaje – Dračenovac u

Sa mjesta udesa

Izrečena presuda za ubistvo Zorana Boljevića

Jovanović ponovo osuđen na trinaest godina zatvora PODGORICA – Danilo Jovanović je u ponovljenom postupku osuđen na 13 godina zatvora zbog ubistva Zorana Boljevića u lokalu „Laganini“ na Tuškom putu u Podgorici, 25. maja 2016. godine.

Jovanovićevi sestrići Zoran i Zdravko Radulović osuđeni su na tri i po i dvije godine zatvora zbog nasilničkog ponašanja kojim su prema stavu suda ugrozili spokojstvo građana i javni red i mir.

Presudu je u podgoričkom Višem sudu izrekao sudija Predrag Tabaš.

Prema presudi tokom postupka potvrđeni su navodi optuž-

nice da je Zoran Radulović došao do pokojnog Boljevića, pozdravio se s njim, a potom ga, ničim izazvan, udario čašom po licu čime mu je nanio tjelesnu povredu.

- Nakon toga je nastavio da ga pesnicama udara po glavi i tijelu u čemu mu se pridružio i njegov brat Zdravko, naočigled zaposlenih i gostiju lokala. Pri tome su optuženi čitavo vrijeme pokazivali izrazitu grubost, drskost i bezobzirnost u fizičkom nasilju nad pokojnim Boljevićem u savladavanju otpora koji im je pružao dok je pokušavao da se odbrani od napada - navodi se u optužnici.

Pošto su Radulovići savladali pokojnog Boljevića, optuženi Jovanović je ,,ostvario njihovu zajedničku odluku da se oštećeni liši života“, odnosno da u žrtvu ispali tri metka od kojih ga je jedan pogodio u glavu.

Vijeće sudije Tabaša nije prihvatilo kvalifikaciju Višeg državog tužilaštva da su braća Zoran i Zdravko Radulović i njihov ujak Danilo Jovanović ubili Boljevića na svirep i bezobziran način.

Jovanović koji je osuđen za ubistvo Boljevića je prema riječima vještaka psihijatrijske struke bio u stanju afekta jakog straha u vrijeme izvršenja ubistva.

Nalazom je utvrđeno da optuženi ne boluje od trajnog duševnog oboljenja i da nije razvio model agresivnog ponašanja. Vještak je dodao da su kod okrivljenog, nakon izvršenja ubistva, prisutni stalna strepnja, oprez, nesigurnost i bojaznost.

Zastupnik optužnice, tužiteljka Ljiljana Lakić je kazala da navode vještaka demantuju dokazi i video snimak na kojem se vidi kada optuženi dolazi i kako izvršava ubistvo.

Prije toga je bio u svome automobilu i čitao novine, nakon što je čuo pucnje uputio se kod svojih sestrića – kazala je ranije tužiteljka Lakić. .

B. R.

CETINJE - Jedna osoba je teže povrijeđena, a dvije lakše u saobraćajnoj nezgodi koja se juče dogodila na Lovćenu, saopštio je za Radio Cetinje komandir cetinjske službe Zaštite i spašava-

nja Predrag Moštrokol.

Kako je kazao, riječ o italijanskim državljanima.

Oni su nakon nezgode za Cetinje transportovani prvo vozilom ove službe, a potom cetinjske Hitne pomoći.

C. H.

Policija rasvijetlila razbojništvo

Prijeteći pištoljem oteo 140 eura DANILOVGRAD – Dvadesetogodišnji L. K. (20) iz Danilovgrada uhapšen je juče zbog sumnje da je uz prijetnju pištoljem iz diskonta u Danilovgradu otuđio 140 eura. Lisice na ruke stavljene su i N. K. (20), T. K. (22) i N. J. (20), takođe iz Danilovgrada zbog sumnje da su pomagali L. K. u razbojništvu, saopšteno je iz Uprave policije.

- L. K. je, kako se sumnja, 3. ja-

nuara oko 19 časova, ušao u jedan diskont u Danilovgradu u mjestu Filendar i uz prijetnju pištoljem otuđio novac u iznosu od 140 eura – navodi se u saopštenju policije.

Kako su kazali iz policije, četiri mladića su razbojništvo izvršili po prethodno postignutom dogovoru, a gdje je svako od njih imao određenu ulogu.

Osumnjičeni mladići biće privedeni nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu.

B. R.

Intervju

Nedjelja, 5. januar 2020.

9

POVODI: Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu PODGORICA - Iako se često može čuti da van Crne Gore, u dijaspori, postoji još jedna cijela Crna Gora, veoma je teško precizno utvrditi broj iseljenika sa našeg područja. Brojke su tek jedan od aspekata, ali mnogo važnije je stvoriti uslove za što kvalitetnije i sadržajnije veze iseljenika i matice, ocjena je direktora Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića.

Prema njegovim riječima, do tačnih podatka o brojnosti naše dijaspore gotovo je nemoguće i doći, a razlozi za to su brojni, od nepostojanja mehanizama za popisivanje svih generacija naših ljudi koji žive u inostranstvu, do činjenice da je naša dijaspora multinacionalna što dodatno otežava njeno praćenje u zemlji prijema.

- U javnom diskursu redovno nailazimo na procjene da u našoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što i te kako može biti tačno posebno ako se uzmu u obzir sve generacije naše dijaspore. Da bi se došlo i do ovakvih procjena o brojnosti naše dijaspore potrebno je kombinovati više izvora, od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, evidencije koju vodi neka specijalizovana institucija u zemlji prijema, do procjena naših ljudi i naših diplomatsko konzularnih predstavništava o mogućem broju naše dijaspore u datoj zemlji. Sve ovo ukazuje na mogućnost greške, pa je uvijek važno naglasiti da se radi o nezvaničnim procjenama – kaže Mitrović.

POBJEDA: Koji su to potezi kojima se nastoje premostiti poteškoće u utvrđivanju broja iseljenika?

MITROVIĆ: Uprava za dijasporu kroz nekoliko konkretnih koraka nastoji da dođe do što tačnijih podataka, a jedan od tih alata je i veb aplikacija za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave.

- Upitnik koji popunjava pripadnik dijaspore u okviru pomenute evidencije strukturom pitanja i odgovora na iste, omogućava da spoznamo sve kompleksnosti naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom. Odgovori na ova pitanja trebalo bi da nam daju smjernice u planiranju politike saradnje sa našom dijasporom po zemljama, koja i te kako zavisi od starosti emigracije, njene strukture, mogućnosti, potreba i sl.

POBJEDA: U kojoj zemlji su iseljenici najbolje organizovani?

MITROVIĆ: Prema evidenciji Uprave, u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koja okupljaju naše zajednice u cijelom svijetu. Broj ovih udruženja logično zavisi od brojnosti naše dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja imamo u Srbiji, Njemačkoj, SAD, Luksemburgu, zatim u ostalim zemljama regiona, ali značajna i dobro organizovana udruženja naše dijaspore su u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi itd. Nezahvalno je bi-

Bićemo servis i prva adresa za naše iseljenike

Predrag Mitrović

Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanju u upotrebu svih potencijala koje Crna Gora ima u svojoj dijaspori, prije svega intelektualnih i ekonomskih potencijala, znanja i iskustva koja su primjenljiva i u Crnoj Gori – kazao je Mitrović lo koga izdvajati, jer sva ova udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju svoj maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju, a koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Aktivnosti organizacija naših iseljenika uglavnom su usmjerene na očuvanje i njegovanje jezika, kulture i tradicije, što i jeste jedan od osnovnih prioriteta države u radu sa dijasporom.

Sve više su prisutne, a to je vjerujem rezultat rada Uprave za dijasporu, inicijative za uspostavljanjem naučne, kulturne i privredne saradnje.

Cilj Uprave je da u narednom periodu postane servis našoj dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe u dijelu saradnje sa matičnom zemljom, ali i u dijelu obavezne brige matice o svojoj dijaspori. Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanja u upotrebu svih potencijala koje Crna



Gora ima u svojoj dijaspori, a tu prije svega mislim na njene intelektualne i ekonomske potencijale, znanja i iskustva koja su primjenljiva i u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko počasni konzuli doprinose jačanju odnosa sa dijasporom?

MITROVIĆ: Institut počasnih konzula često pokriva zemlje u kojima ne postoji naše diplomatsko-konzularno predstavništvo, a u kojima Crna Gora ima brojnu dijasporu.

Takav je slučaj sa pojedinim zemljama Latinske Amerike, djelovima Turske, Kanadom, Slovenijom itd. Kako jedan dio počasnih konzula vodi porijeklo iz Crne Gore, to su oni prirodno upućeniji na rad sa našim ljudima i rado se odazivaju pozivima i učestvuju u aktivnostima naših organizacija u svijetu. Iako je uloga počasnih konzula prevashodno obavljanje pojedinih konzularnih funkcija i razvijanje saradnje između

Nadležnosti Uprave za dijasporu su prilično raznovrsne, od aktivne brige države o svojoj dijaspori do unapređenja odnosa i saradnje sa iseljeništvom u različitim oblastima saradnje

privrednih i drugih subjekata države prijema i države imenovanja, pažnja se mora posvetiti i našoj dijaspori koja im može pomoći u što uspješnijem obavljanju njihove funkcije. Možemo navesti i svijetle primjere počasnih konzula Crne Gore koji su vrlo aktivni u radu sa dijasporom iako se radi o uspješnim poslovnim ljudima koje je upravo profesionalni uspjeh i ugled preporučio za ovu funkciju. Takav je slučaj npr. sa počasnim konzulom Crne Gore u Sloveniji Vojislavom Kovačom, koji je izuzetno aktivan kako u dijelu jačanja privrednih odnosa između Slovenije i Crne Gore, ali i u radu sa našom dijasporom u ovoj zemlji. U dijelu rada sa dijasporom pozitivni su primjeri počasnih konzula u Urugvaju, Turskoj, a izdvojio bih i počasnog konzula Crne Gore u Torontu gospodina Daglasa Eliota koji je vrlo aktivan u radu sa našim iseljenicima u Kanadi. Našim ljudima i organizacijama u svijetu izuzetno znači podrška počasnog konzulata, jer ovaj institut prepoznaju kao ispostavu matične zemlje u sredini u kojoj djeluju. Dodatno, poča-



Tokom ove godine planirano je formiranje službe koja bi putem posebnog telefonskog broja, aktivnog 16 sati dnevno, bila na raspolaganju dijaspori za sva pitanja i zahtjeve.

Uprava bi imala obavezu da zahtjeve riješi ili da pribavi odgovor nadležnih organa u razumnom roku (do 8 dana)

sni konzuli svojim kontaktima i djelovanjem, mogu da doprinesu boljoj integraciji i zaštitit prava i interesa naših ljudi u zemlji u kojoj djeluju, ali i promociji organizacija dijaspore i Crne Gore.

POBJEDA: Koji su planovi Uprave za dijasporu u ovoj godini i sa kojim izazovima u radu se suočavate?

MITROVIĆ: Uprava za dijasporu formirana je 2013. godine kao organ u sastavu Ministarstva vanjskih poslova, a od 2019. godine funkcioniše kao samostalan organ uprave.

Osim institucionalnog jačanja rađeno je na normativnom uređivanju ove problematike pa je tako već 2015. godine usvojen prvi Zakon o saradnji Crne Gore sa dijas-

porom, a 2018. godine usvojena je nova i unaprijeđena verzija ovog zakona. Ovim zakonom stvoren je pravni osnov za realizaciju brojnih aktivnosti na planu saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom i vjerujem da su rezultati i te kako vidljivi i u zemlji i u dijaspori. Podsjetiću vas da je od 2016. godine formiran Savjet za saradnju sa dijasporom, koga čine predstavnici dijaspore-iseljenika, oganizovane su tri manifestacije „Dani dijaspore“ (u Petnjici, Gusinju i Baru), dodijeljene nagrade istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore-iseljenika… Ove godine je prvi put raspisan i javni konkurs za dodjelu sredstava organizacijama dijaspore, a realizovani su i brojni drugi projekti i aktivnosti čiji je nosilac Uprava za dijasporu.

Nadležnosti Uprave za dijasporu su prilično raznovrsne, od aktivne brige države o svojoj dijaspori do unapređenja odnosa i saradnje sa iseljeništvom u različitim oblastima saradnje. Ovaj kompleksan posao ostvarivanja saradnje u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, zaštite prava i interesa dijaspore, privredne saradnje i dr, zahtijeva koordinaciju i interresorni pristup, jer od uključivanja i posvećenosti državnih organa u čijoj su direktnoj nadležnosti poslovi od interesa za iseljeništvo zavisi i njegova ukupna uspješnost. Ovu koordinaciju je u praksi ponekad teško ostvariti, ali smo ipak izuzetno zadovoljni rezultatima i čini nam se da raste ukupna svijest svih državnih organa o značaju veza i saradnje sa našom dijasporom širom svijeta. Cilj Uprave za dijasporu je da u narednom periodu postane servis našim iseljenicima i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe. Tokom ove godine planirano je formiranje službe koja bi putem posebnog telefonskog broja, aktivnog 16 sati dnevno, bila na raspolaganju dijaspori za sva pitanja i zahtjeve.

Uprava bi imala obavezu da zahtjeve riješi ili da pribavi odgovor nadležnih organa u razumnom roku (do 8 dana).

Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanja u upotrebu svih potencijala koje Crna Gora ima u svojoj dijaspori. U ovom dijelu naročito je bitno raditi na jačanju privredne, naučne i stručne saradnje sa dijasporom. Na ovom planu Uprava će tokom naredne godine u saradnji sa Ministarstvom zdravlja organizovati posebnu konferenciju ljekara iz dijaspore. Takođe tokom ljetnjih mjeseci organizovaćemo biznis forume na kojima ćemo u saradnji sa lokalnim i državnim organima predstaviti mogućnost investiranja, naročito na sjeveru Crne Gore. Takođe, započeta je izrada posebnih baza podataka naših privrednika, ljekara, kulturnih radnika. Već je oformljena baza podataka od oko 250 imena sa naučnim i stručnim referencama. Vrlo je bitno naglasiti da su normativno i institucionalno stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom, koje će, uz poznavanje ove problematike i već ostvarene kontakte, donijeti i još bolje rezultate.

10

Aktuelnosti

Nedjelja, 5. januar 2020.

Održana svečanost povodom Dana opštine Cetinje

Voz u barskom naselju Šušanj iskočio iz šina

Simbol državnosti, umješnosti i mudrosti Crne Gore

Od Sutomora do Bara autobusom PODGORICA - Željeznički saobraćaj na dionici pruge Bar - Sutomore, koji je juče ujutro obustavljen, nakon što je putnički voz u barskom naselju Šušanj - iskočio iz šina, nije normalizovan do zaključenja našeg lista.

Cetinje je i baštinik kosmopolitizma, univerzitetski i turistički grad, sretanje istoka i zapada, i razmeđe svih puteva. Dom je dobrih, vrijednih i ljudi punih duha. Svaki kutak na Cetinju svjedoči o vremenu prošlom i podučava o vremenu budućem, jer se naprijed ne može ići ako se ne prate stope predaka i ne slijedi linija čojstva i junaštva - naveo je Kašćelan PODGORICA - Simbol crnogorske državnosti, umješnosti i mudrosti Cetinje je već 5,5 vjekova simbol crnogorske državnosti, umješnosti i mudrosti, mjesto junaka, pjesnika i heroja, prijestonica i duhovni centar, uzdanica, bratska snaga, orijentir i čuvar identiteta, tradicije, kulture i osobenosti crnogorskoga naroda, ocijenio je gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan na svečanosti koja je povodom 4. januara Dana osnivanja Cetinja, održana u Vladinom domu.

- Cetinje je i baštinik kosmopolitizma, univerzitetski i turistički grad, sretanje istoka i zapada, i razmeđe svih puteva.

Dom je dobrih, vrijednih i ljudi punih duha. Svaki kutak na Cetinju svjedoči o vremenu prošlom i podučava o vremenu budućem, jer se naprijed ne može ići ako se ne prate stope predaka i ne slijedi linija čojstva i junaštva - naveo je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, ta slobodarska nit, kao žila kucavica, dio je životnog koda svih kojima su Lovćen i Crna Gora na srcu.

- Njegovanje tradicije, običaja i kulture, kao važnih postulata identiteta, naučni pristup izučavanju istorije, vrednovanje postignuća ličnosti koje su oblikovale Crnu Goru, nužno je i potrebno, posebno među mladima. Svi vjekovi u milenijumskom trajanju Crne Gore dali su osobene ličnosti koje svojim djelima i danas mogu biti uzor etičkog ponašanja i odnosa prema sopstvenoj državi i narodu - kazao je gradonačelnik Kašćelan.

On je ocijenio da je među njima i Ivan Crnojević, koji je davne 1482. godine postavio jake temelje i Cetinju i Crnoj Gori.

- I grad i država danas tome svjedoče, jer su u vremenu koje je slijedilo, izdržali sve političke vjetrove i pohare, i sva stradanja, pa i negiranje nas, naše nacije i crkve. Ivan Crnojević i njegovi nasljednici na državnome tronu zametnuli su u crnorskom narodu i državi sjeme samopoznanja, samoočuvanja, otpornosti i upornosti da se iznova - ljudi bi rekli iz pepela - rađaju i obnavljaju, uprkos htjenjima i željama velikih i moćnih. Ne čudi zato što kult Ivana Crno-

jevića još živi među Crnogorcima i što je mitska aura još poviše loze Petrovića i našeg potonjeg suverena kralja Nikole. Tragična sudbina kralja Nikole u izgnanstvu i stradanje njegovog naroda, države i crkve nakon njegove detronizacije, opomena je svima da se nikada više ne ponovi ni 1916. ni 1918. ni 1920. Godina - poručio je Kašćelan.

On je rekao da Cetinje danas nije samo prijestonica Crne Gore, nego i simbol državotvornosti, antifašizma, jednakosti, tolerancije, suživota.

- Cetinje i savremena Crna Gora, članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, poštujući najveće međunarodne standarde štite prava građana na slobodu i slobodan izbor, i podastiru pravo svima da se osjećaju sigurno u zemlji koja se ubrzano razvija u svim segmentima života - kazao je gradonačelnik.

Kašćelan vjeruje da lokalna uprava gradi Cetinje po mjeri građana, sa sviješću da samo odgovoran odnos prema povjerenom poslu, profesionalno postupanje, posvećenost i rad daju rezultate.

- Želimo novu perspektivu za naš grad, za našu djecu i mlade, za dostojnu starost naših roditelja. Zajedno sa Vladom Crne Gore posvećeno radimo na njenom ostvarenju. Ostajemo posvećeni razvoju u svim oblastima, sa jasnom vizijom kakvo Cetinje želimo u narednoj dekadi - naveo je on.

Ljekar i humanista Milovan Milo Janković ovogodišnji je dobitnik povelje Ivan Crnojević, koju dodjeljuje gradonačelnik Cetinja povodom 4. januara Dana osnivanja Cetinja.

Janković se zahvalio na povelji Ivan Crnojević.

- Moram ovom prilikom istaći da je Cetinje dio mog emotivnog i duhovnog svijeta, kome sam se u potpunosti predao najprije kao ljekar, a onda i kao čovjek kome su povjerene značajne i odgovorne dužnosti tokom karijere. To najbolje znaju moji sugrađani sa kojima sam dijelio dobro i zlo u svakoj prilici i njihovo prijateljstvo moja je najveća nagrada - istakao je Janković.

Povelju Ivan Crnojević dodeljuje gradonačelnik Cetinja od 2006. godine za izuzetan doR. P. prinos razvoju grada.

Za Sveti Sinod SPC Zakon antiustavan

Izbjeći stranačke zloupotrebe narodnih okupljanja

Velikodostojnici SPC na sastanku Sinoda

PODGORICA - Usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti pravilnije bi bilo nazvati - Zakon protiv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, saopštio je Sveti arhijerejski Sinod Srpske

pravoslavne crkve.

Sveti Sinod je, kako je saopšteno, sa patrijarhom srpskim Irinejem na čelu, održao sjednicu u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu uz učešće arhijereja koji svoju

jurisdikciju imaju u Crnoj Gori; mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem, episkopom mileševskim Atanasijem i episkopom za-

humsko-hercegovačkim Dimitrijem. Sednici su prisustvovali i vikarni episkopi remezijanski Stefan i dioklijski Metodije.

Poručuju da je neophodno da se izbjegnu bilo kakve političke ili stranačke zloupotrebe narodnih okupljanja u Crnoj Gori.

- Do sada se pokazalo da su svenarodna okupljanja, povodom rečene nepravde, imala izričito crkveni karakter i zato je neophodno da se i ubuduće izbegnu bilo kakve političke ili stranačke zloupotrebe ovih jedinstvenih narodnih sabranja. Očigledno je da pomenuti Zakon bez presedana produbljuje već postojeće podjele i sukobe u crnogorskom društvu - dodaje se u saopštenju.

R. P.

Kako je Pobjedi saopšteno iz Željezničkog prevoza Crne Gore ne zna se kada će saobraćaj na ovoj dionici pruge biti uspostavljen.

Portparolka ŽPCG Vesna Vučinić, kazala nam je da je sinoć međunarodni voz 432 koji saobraća od Bara do Beograda, iz stanice u Sutomoru otpremljen sa zakašnjenjem od 120 minuta, a isključujući spavaća kola, kušet i kola sa praćenim automobilima.

Putnici su, kako je kazala, prethodno autobusima prevezeni od Bara do Sutomora.

- Od Bara za Sutomore or-

ganizovan je prevoz putnika autobusima, odakle su putnici nastavili putovanje vozom do stanice Topčider – kazala je Vučinić.

Kako je kazala, za putnike, na relaciji Bar – Sutomore – Bar, do otklanjanja kvara, biće obezbijeđen alternativni prevoz autobusima.

Komisije Željezničkog prevoza Crne Gore i Željezničke infrastrukture Crne Gore još su na terenu i rade na otklanjanju kvara koji je nastao juče ujutro oko 9:30 sati, kada je putnički voz ,,iskočio“ iz šina u barskom naselju Šušanj.

Iz šina je iskočio posljednji vagon kompozicije voza koji je išao od Bara prema Podgorici.

Prema informacijama iz policije nije bilo povrijeđenih, prenosi portal Barinfo.

Uzrok iskakanja voza iz šina je, kako nam je nezvanično saopšteno, stanje pruge.

I. Kr.

Stanje pruge dovelo do iskliznuća vagona

Okupljanja pristalica SPC PODGORICA - Protestne šetnje pristalica SPC organizovane su u više crnogorskih gradova. U Podgorici je, nakon večernjeg molebana u Hramu Hristovog vaskrsenja, litija krenula do crkve na Kruševcu. Litiju je ulicama glavnog grada predvodio mitropolit Amfilohije. I u Beranama su juče pristalice SPC prošetale do manastira Đurđevi stupovi. Protestne šetnje organizovane su i Bijelom Polju, Žabljaku, Danilovgradu. RTCG prenosi da je, otkako je usvojen zakon, sinoć prva litija održana i u Danilovgradu, a pristalice SPC su, kao i prethodnih dana, nakon molebana, izašle na ulice Budve i Herceg Novog. Kako je ranije saopšteno šetnje će biti organizovane do Badnje večeri.

I. Kr.

Sa protestne šetnje u Budvi

Povodi

Nedjelja, 5. januar 2020.

11

Dr Ljiljana Jovanović istražuje pravni i sociološki aspekt dostojanstva

Moralnost kao osnov poštovanja i zaštite ljudskih prava Priznavanjem međunarodnog prava i njegovom primjenom, građani Crne Gore u zakonskoj proceduri mogu ravnopravno, kao i građani Evropske unije, tražiti zaštitu svojih prava pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, kaže dr Jovanović PODGORICA - U savremenom smislu dostojanstvo je posebna etička vrijednost i izvor ljudskih prava, rekla je dr Ljiljana Jovanović čija je knjiga ,,Međunarodno-pravna zaštita dostojanstva“ promovisana povodom Dana ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Autorka je doktor pravnih nauka iz oblasti ljudskih prava i rukovoditeljka Centra za ljudska prava na Pravnom fakultetu.

Bavi se naučnim istraživanjima iz oblasti ljudskih prava, a područja interesovanja su: zaštita dostojanstva i ljudskih prava, radno i međunarodno pravo.

- Knjiga je nastala kao rezultat istraživanja pravnog i sociološkog aspekta zaštite dostojanstva kao etičke vrijednosti i izvora ljudskih prava. U njoj je dat pregled nacionalnih i međunarodnih propisa i procedura u primjeni i implementaciji propisa o zaštiti ljudskih prava. Predstavljen je i značajan broj slučajeva iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i komiteta UN, koji se kod utvrđivanja kršenja nekog od ljudskih prava pozivaju na kršenje ljudskog dostojanstva. Primjena i tumačenje međunarodnih propisa iz te oblasti kroz praktične primjere iz oblasti zaštite dostojanstva značajno je za stvaranje pravnih standarda u zaštiti dostojanstva, pa bi knjiga trebalo da bude interesantna i korisna svima koji se bave problematikom zaštite dostojanstva i ljudskih prava u okviru akademskih, pravosudnih, državnih i međunarodnih institucija i organizacija građanskog društva, rekla je Jovanović.

MEĐUNARODNI PRISTUP

Ona objašnjava da su ljudska prava nastala kroz evoluciju svijesti čovjeka i društva, iz potrebe očuva-

Pravni fakultet

nja suštine urođenog dostojanstva, individualnog i društvenog života i fizičke i duhovne slobode, a oblikovana su u dugotrajnom procesu postizanja kompromisa između vlasti i stanovništva o boljim uslovima života.

- Ljudska prava se u modernim demokratijama štite Ustavom na nacionalnom nivou, a ratifikovanim međunarodnim sporazumima i drugim relevantnim instrumentima na globalnom nivou.

Tim značajnim dokumentima utemeljen je put međunarodne zaštite ljudskih prava, koja su jedan od najvažnijih segmenata međunarodnog pravnog poretka, rekla je Jovanović.

Ona objašnjava da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, kao najveća sudska instanca, nadležan da odlučuje o svim pitanjima koja se tiču primjene i tumačenja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Države ugovornice, među kojima je i Crna Gora, garantuju licima pod njihovom jurisdikcijom prava i slobode predviđene Konvencijom.

Crna Gora kroz svoj Ustav građanima garantuje poštovanje dostojanstva i ljudskih prava i na putu ka Evropskoj uniji vrši usklađivanje svog zakonodavstva sa pravom EU. Priznavanjem međunarodnog prava i njegovom primjenom, građani Crne Gore u zakonskoj proceduri mogu ravnopravno, kao i građani Evropske unije, tražiti zaštitu svojih prava pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. On kroz svoj rad stvara specifičan nadnacionalni pravni poredak, utemeljen na demokratskim principima modernih evropskih država sa sistemom efikasne kontrole izvršavanja obaveza države potpisnice Konvencije, što Crnu Goru čini dijelom evropskog pravnog prostora, kaže Jovanović.

O DOSTOJANSTVU KROZ ISTORIJU

Autorka podsjeća da je tumačenje pojma dostojanstva uvijek bilo predmet interesovanja filozofa, sociologa, predstavnika različitih religijskih uvjerenja, pravnika… Svaki od njih pokušavao je da sagleda dostojanstvo sa svog aspekta.

Naša sagovornica ističe da se shvatanje dostojanstva u ranim periodima razvoja ljudskog društva uglavnom primjenjivao za isticanje posebnih osobina čovjeka, kao plemenitih, uzvišenih i posebnih vrijednosti, koje su kao takve prihvaćene u društvenom sistemu etičkih i moralnih normi.

- Mislioci antičkog doba nastojali su da etičke i moralne principe svog vremena usklade sa državničkim i političkim ciljevima. Za stare Grke i Rimljane, svijet je u osnovi bio postavljen hijerarhijski, sa pri vile gijama samo za muškarce iz visokih društvenih slojeva za koje se smatralo da jedini zaslužuju dostojanstvo zbog njihovog otmenog porijekla, imovinskog i društvenog statusa.

Prve naznake ograničenja volje kralja - vladara priznavanjem određenih prava njegovim podanicima (na slobodu, na imovinu, na sud…), u obliku pravnih propisa, nalazimo u Engleskoj, kroz akt Magna Carta Libertatum iz 1215. godine, koja se i danas slavi kao simbol slobode, prava i pravde.

Nakon tmurnog perioda srednjeg vijeka, razvoj društvene misli u periodu renesanse i prosvjetiteljstva donosi nove ideje koje svakom pojedincu daju pravo na slobodu, sreću i napredak.

- Ideje čuvenih vizionara tog vremena, filozofa i predstavnika doktrina prirodnog prava utemeljile su principe individualnih prava, kao prava na dostojanstvo pojedinca, ograničeno istim pravom drugog, što stvara osnov slobode i jednakosti očuvanja dostojanstva ljudske prirode, kaže Jovanović.

Ona podsjeća da je priznanje suštine urođenih ljudskih prava prvi put poklamovano u Američkoj deklaraciji o nezavisnosti (1776.) i Francuskoj deklaraciji o pravima čovjeka i građanina (1789.), koje su donijele ostvarenje političke ideje ljudskih prava u savremenom smislu.

- U novijoj istoriji, nakon masovnog kršenja svih ljudskih prava tokom Drugog svjetskog rata, s ciljem da se strahote rata nikada više ne ponove, osnovana je 1945. godine Organizacija Ujedinjenih nacija, s ciljem održavanja međunarodnog mira i sigurnosti, a 1948. godine usvojena je Univer-

Zaštita prava pred međunarodnim instancama - Relevantni međunarodni i nacionalni propisi garantuju zaštitu ljudskih prava. Svaki pojedinac, ukoliko smatra da su mu prekršena neka od ljudskih prava, može se, u zakonom propisanoj proceduri, obratiti nadležnim sudskim instancama na nacionalnom nivou. Nakon što su iscrpljena pravna sredstva na nacionalnom nivou, nezadovoljna strana može tražiti zaštitu svojih prava pred međunarodnim instancama Evropskim sudom za ljudska prava ili komitetima Ujedinjenih nacija (za ljudska prava, za eliminisanje diskriminacije nad ženama, protiv torture, protiv rasne

zalna deklaracija o ljudskim pravima, kojom ljudska prava postaju posebna vrijednost svakog pojedinca, zaštićena međunarodnim pravnim poretkom, kaže dr Ljiljana Jovanović.

DVORKINOVO UČENJE

Autorka je u knjizi izdvojila primjer američkog pravnog mislioca Ronalda Dvorkina, koji je smatrao da u temelju pravnih normi treba da budu etička i moralna načela.

- Pravna doktrina Ronalda Dvorkina analizirana je u kontekstu teorija o pravednoj primjeni pravnih propisa. Njegovo shvatanje moralnih principa je da oni prevazilaze postojeće pravne odredbe (u evroko-

diskriminacije). Kad se utvrdi da je prekršeno neko od ljudskih prava koje je garantovano međunarodnim propisima, Evropski sud za ljudska prava ili komiteti UN donose odluku po kojoj država mora da postupi i isplati oštećenom licu, svom građaninu, dosuđeni novčani iznos, kao pravednu nadoknadu za kršenje nekog od ljudskih prava. Primjenom posebnih legislativnih procedura, po potrebi, sprovode se uputstva i preporuke nadležnih međunarodnih institucija, s ciljem što efikasnije zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou, rekla je dr Ljiljana Jovanović.

ntientalnom pravu) i precedente (u anglosaksonskom pravu). Da bi otkrili i primijenili te principe, sudovi interpretiraju pravo na način koji u najboljoj mjeri odgovara važećim zakonima i praksi. Svaka interpretacija se mora bazirati na pravnim normama, a njen zadatak je i da iskristališe pravnu praksu, odnosno odlučivanje po sličnim predmetima u budućnosti. Po njemu, moralni elemenat je osnovna vrijednost na osnovu koje svaki pojedinac svojom voljom može odlučiti da li će neko sopstveno pravo iskoristiti ili ne. Zbog toga, Dvorkin smatra da pravda i moralnost nijesu odvojivi od prava, objašnjava Jovanović.

R. USKOKOVIĆ - IVANOVIĆ

12

Ljudi i vrijeme

Nedjelja, 5. januar 2020.

O KNJIZI PROF. DR BOŽIDARA B. ŠEKULARCA „ŠEKULARCI IZ KURIKUĆA - OGRANAK RADOJEVIĆI”

Još jedno izvrsno štivo iz pera poznatog naučnika » Piše: Jovan ĐURANOVIĆ LEG Akademik prof. dr Božidar Batrićev Šekularac ostavio je jak pečat u Crnoj Gori na naučnom planu iz oblasti istorijskih nauka i na društveno-političkom planu. Obavljao je odgovorne i značajne poslove. Imenovan je za direktora Republičkog zavoda za školstvo Crne Gore, za pomoćnika ministra prosvjete i nauke i za direktora Istorijskog instituta Crne Gore. Na naučnom planu, u redovnom postupku, dobijao je sva naučna zvanja do zvanja redovnog profesora Univerziteta Crne Gore. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Odsjek za istoriju, profesor Šekularac je 20 godina predavao nekoliko predmeta. Jedan je od utemeljivača i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 30 knjiga iz oblasti istorijskih nauka Od poznatog crnogorskog naučnika – istoričara, prof. dr Božidara B. Šekularca, izašla je iz štampe monografija o rodoslovu Šekularaca iz Kurikuća - ogranak Radojevići. Pojavom ove vrijedne monografije, koju je napisao o svome bratstvu, akademik prof. dr Božidar B. Šekularac, oteo je od zaborava svoje slavne pretke i na ovaj način podigao im spomenik za uzor i śećanje njihovim potomcima. „Ko ne poštuje prošlost ne zaslužuje sadašnjost” ili što ono reče naš Nobelovac Ivo Andrić: „Samo neuki i nerazumni ljudi mogu da smatraju da je prošlost mrtva i neprolaznim zidom zauvijek odvojena od sadašnjosti.

Unositi svjetlost naučne istine u događaje prošlosti, znači služiti sadašnjosti, a oni su dragocjeni svjedoci bez kojih ne bismo mogli nazreti ništa od budućnosti”.

Polazeći od naučne induktivne metode njegov rad ima dva dijela zasnovana na arhivskoj građi i relevantnoj istorijskoj literaturi.

Prvi dio odnosi se na genealogiju njegovog bratstva Šekularci, a drugi dio na rodoslov i biografske zapise njegovog užeg bratstva Radojevići - Šekularci. Na kraju monografije autor prilaže arhivsku građu koja je ostavština njegovog đeda prote Đorđija. Autor je primjenom pomoćne istorijske nauke - genealogije, koja se bavi proučavanjem i razvojem porodice, rodova i plemena, ukazao na mogućnost da njegov rod, odnosno bratstvo potiče iz Lješanske nahije, iz sela Goljemadi od roda velikog bratstva Vukčevića.

Prof. Šekularac se poziva na najveće naučne autoritete iz oblasti etnologi-

Stara kuća u Šekularu (foto www.poreklo.rs)

dr Božidar Šekularac

je: Pavla Rovinskog, Jovana Erdeljanovića, Đoka Pejovića, Milisava Lutovca, Mirka Barjaktarevića i dr.

Poznati ruski naučnik Pavle Rovinski koji je dobro poznat svakoj crnogorskoj porodici, u svom djelu „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, u poglavlju Lješanska nahija, navodi: „Samo se cijelo selo Šekular (između Goljemada i Gornjih Kokota) iselilo pod turskim pritiskom i našlo sebi novo stanište u suśedstvu sa vasojevićkim plemenom, đe život nastavlja pod svojim starim imenom i ovođe se toliko proširilo da sada zauzima nekoliko sela”. Pored zapisa i predanja postoji i napušteni lokalitet Šekular, u Goljemadima, prostor koji pokazuje da je, u neka davnija vremena, tu živjelo dosta veliko naselje. I danas na lokalitetu Šekular, iako dosta zapušteno, nalaze se velike zidine – margini, koji pokazuju da je to staro stanovništvo koje je tu živjelo imalo solidne prirodne uslove za život. A kako da ne kad je to kraj sa blagom sredozemnom klimom đe uspijeva svako južno voće i povrće, kraj udaljen svega nekoliko stotina metara od Skadarskog jezera sa neizmjernim bogatstvom ribe, ali ih je nužda naćerala da napušte svoja ognjišta i potraže utočište podalje od svoje postojbine, u granicama svoje domovine Crne Gore. Profesor dr Šekularac nesporno je dokazao da su Šekularci staro autohtono crnogorsko bratstvo koje nije došlo niđe sa strane, van granica Crne Gore kako ima nekih kazivanja, već se radi o bratstvu koje je svoje ime dobilo po toponimu Šekular, koje se naselilo na śeveroistočnom dijelu Crne Gore ispod planine Bjelasice između Berana, Andrijevice, Plava i Gusinja, pored rijeka Lima i Tare, na granici prema Albaniji i pitomoj Metohiji.

U drugom dijelu monografije, koji se odnosi na rodoslov sa biografskim zapisima, autor je svaku ličnost opi-

Studija prof. dr Božidara Šekularca ima dva dijela zasnovana na arhivskoj građi i relevantnoj istorijskoj literaturi. Prvi dio odnosi se na genealogiju njegovog bratstva Šekularci, a drugi dio na rodoslov i biografske zapise njegovog užeg bratstva Radojevići - Šekularci.

Na kraju monografije autor prilaže arhivsku građu koja je ostavština njegovog đeda prote Đorđija. Autor je primjenom pomoćne istorijske nauke - genealogije, koja se bavi proučavanjem i razvojem porodice, rodova i plemena, ukazao na mogućnost da njegov rod, odnosno bratstvo, potiče iz Lješanske nahije, iz sela Goljemadi od roda velikog bratstva Vukčevića sao sa najvećim uvažavanjem i poštovanjem, jer je svaka ličnost važna i istorijska. Međutim, dvije ličnosti iz ovog bratstva Šekularci – Radojevići, koje su uticale na promjenu društvene svijesti i društveno političkih odnosa svog vremena, su prota Đorđije Radojev i akademik prof. dr Božidar Batrićev.

Kraj u kojem su živjeli i u kojem žive Šekularci ima jaku pravoslavnu tradiciju. Još davne 1567. godine, u Brezovicama kod Plava, sagrađena je crkva Sv. Trojice. Na toj tradiciji bratstvo Šekularci iznjedrilo je ove dvije istorijske ličnosti, protu Đorđija Šekularca i akademika prof. dr Božidara Šekularca.

Još u vrijeme pripreme i odmah u početku Balkanskog rata, prota Đorđije Šekularac pridružio se crnogorskoj vojsci u ratu protiv Osmanlija, o čemu śedoči Radomir Vešović: „Prilikom napada crnogorske vojske 25. septembra 1912. godine odmah je odbjegao sa plavo-gusinjanima i pridružio se crnogorskoj vojsci u ratu protiv Turaka.

Proto Šekularac svojim nacionalnim radom u vrijeme rata i mira zaslužio je najveće priznanje i učinio je nacionalnoj stvari neocenjive usluge, kada su velike turske vojske krstarile kroz Albaniju i pripremale se za mučki napad na Crnu Goru pod komandom Turgut-Šefket-paše, armijskog generala i Eten-paše, komandanta divizije, zbog albanskog (malisorskog) ustanka u godini 1910. i 1911.“ Naučni i moralni kredibilitet autora monografije, nije dozvoljavao da preskoči događaje vezane za represalije i pokrštavanje Muslimana 1913. godine, koji su se dešavali odmah nakon oslobođenja Plava i Gusinja i uspostavljanja vlasti u ovom području od strane Avra Cemovića sa dva bataljona vojnika. Mutna su to bila i tragična vremena đe su ubistva bila česta pojava, zbog otpora pokrštavanju Muslimana i otpora novoj vlasti. Nesporno je, kako to tvrdi i autor, da je prota Đorđije Šekularac sa dva mjesna popa i sedmoricom iz dvije nahije, vršio pokrštavanje Muslimana. O čitavoj ovoj raboti pretpostavlja se da kralj Nikola nije znao ništa, tim prije, što se u tom momentu nalazio na frontu prema Skadru, u Grudama. Nakon saznanja istine o ovim tragičnim događajima prema narodu koji nije pravoslavne vjere, kralj Nikola je za sve optužio Avra Cemovića, koji se branio da je činio represalije Muslimanima jer su htjeli da idu put Skadra u pomoć Esad paši. U ovim tragičnim događajima proto Šekularac je imao epizodnu ulogu, kao jedan od devet sveštenika koji su vršili vjerske obrede, dok je vojska i komanda sprovodila zacrtane aktivnosti. Nakon saznanja za ove tragične događaje, poslao je kralj Nikola u ove krajeve Mašana Božovića, svojevremeno komandanta Prekotarskog odreda 1912-

Naslovnica

1913. godine i komandanta crnogorskog odreda na Kritu, u sastavu međunarodnih trupa za održavanje mira na tom ostrvu (od 1889-1894), da po crnogorskim moralnim normama liječi rane koje su nanesene tom narodu. U ime Gospodara, Mašan Božović na skupu poruči: „Slobodni ste da možete ići u koju god vjeru hoćete”.

Kralj Nikola, epitet car junaka, dobijen od svijeta, nije zavrijedio samo zbog hrabrosti na bojnom polju, nego više zbog čojstva i ljudskosti. On se ponašao kao najbolji roditelj prema svakom stanovniku u Crnoj Gori, bez obzira iz kojeg je mjesta i koje je vjere.

Poznat je njegov humani odnos prema zarobljenim neprijateljskim vojnicima. Možda je neskromno, ali ću ovom prilikom prenijeti riječi moga đeda koji je živio u doba kralja Nikole, da je Gospodar, kako su ga zvali Crnogorci, govorio: „Kojem Crnogorcu ne basta da dođe kod mene da traži pravdu za groš ni sam ne valja groš”. Istoriji je poznato da su kralj Nikola i crnogorska vlada bili primjer u Evropi prema vjerskim zajednicama u oslobođenim krajevima.

Sudbina prote Đorđije Šekularca bila je takva da je „stalno” živio u ratnim uslovima. Nakon završetka Balkanskih ratova izbija Prvi svjetski rat i okupacija Crne Gore od Austro-Ugarske. Pop Đorđije je zarobljen od strane okupatora i sa velikim brojem Crnogoraca odveden u logor Nađmeđer u Mađarskoj. Nakon povratka iz zarobljeništva 1919. godine, pop Đorđije se bavi učiteljskim poslom i izgradnjom i obnavljanjem zapuštenih crkava. Prota Đorđije dobijao je najveća priznanja od crkovnih vlasti i od Vlade Crne Gore.

Patriotizam i rodoljublje, prota Đorđije ispoljio je i u toku Drugog svjetskog rata. Stavio se na stranu Narodnooslobodilačkog pokreta u Crnoj Gori, u borbi protiv fašizma i za nacionalno oslobođenje crnogorskog naroda. Za njegove velike zasluge biran je za člana Glavnog odbora

narodnooslobodilačkog fronta za Crnu Goru. Do svoje smrti 1946. godine, prota Đorđije, kao Crnogorac, radio je za dobro svoga naroda i crkve.

Druga značajna ličnost bratstva Šekularaca je akademik prof. dr Božidar Batrićev, rođen 1944. godine u Gornjim Selima – Kurikućama, opština Beranska, ličnost koja ostavlja jak pečat u Crnoj Gori, na naučnom planu iz oblasti istorijskih nauka i na društveno-političkom planu. Na društveno-političkom planu prof. dr Božidar Šekularac obavljao je odgovorne i značajne poslove, a takođe i na planu razvoja obrazovanja i kulture u Crnoj Gori. Profesor Šekularac je imenovan za direktora Republičkog zavoda za školstvo Crne Gore, za pomoćnika ministra prosvjete i nauke i za direktora Istorijskog instituta Crne Gore. Na naučnom planu prof. Šekularac je, u redovnom postupku, dobijao sva naučna zvanja do zvanja redovnog profesora Univerziteta Crne Gore. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću - Odsjek za istoriju, profesor Šekularac je 20 godina predavao nekoliko predmeta. Jedan je od utemeljivača i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

U svom bogatom istraživačkom u naučnom radu prof. dr Božidar Šekularac objavio je 30 knjiga iz oblasti istorijskih nauka, koliko bi bilo normalno za dva-tri radna vijeka.

O značaju stvaralačkog rada akademika prof. dr Šekularca i otkrivanju svijesti o istoriji crnogorskog naroda i crnogorske države, tako se fino poetski izrazio Božidar Drecun u svojoj pjesmi „Knjige dr Božidara Šekularca”, koji stihovi u najboljem smislu riječi oslikavaju njegov značaj za spoznaju crnogorske istorije. Ovom prilikom ću citirati samo prvu strofu ove pjesme: „Njegove knjige su svjedoci, o vremenima, o narodima, o narodu dukljanskom, zetskom, crnogorskom, o svemu onom što se događalo sa Crnom Gorom…”

Prof. dr Božidar Šekularac je dobitnik velikog broja značajnih priznanja i nagrada među kojima su najznačajnije: Trinaestojulska nagrada, nagrada za oslobođenje Berana i povelja DANU. Monografija „Šekularci iz Kurikuća ogranak Radojevići”, treba da je na čast plemenu, a posebno bratstvu Šekularci.

Zahvalio bih se na kraju velikom naučniku, a iznad svega velikom čovjeku prof. dr Božidaru B. Šekularcu što nam je podario još jedno izvrsno štivo koje može koristiti posebno mlađim istraživačima iz ove oblasti.

Kultura

Nedjelja, 5. januar 2020.

13

TRAGOVI PROŠLOSTI: Slikarstvo u doba dinastije Balšića

Originalni ostaci iz daleke epohe zauvijek uništeni » Piše: istoričar Radovan PEROVIĆ PODGORICA - Kultura, kao zbir svih vidova umjetnosti, vjekovima predstavlja nevidljivu vezu koja spaja ljude, značajno utiče na razvoj naših stavova i odnos prema životu. Kulturne razlike izražene su kroz različitost među ljudima iz raznih krajeva svijeta. Kroz kulturu i umjetnost se ogleda razvoj jednog društva, njegove materijalne i duhovne tekovine prenesene u prostoru i vremenu.

Krajem devedesetih godina prošlog vijeka manastirski kompleks Starčeva našao se na udaru Srpske crkve, koja je pod plaštom restauracije počela neovlašćene građevinske zahvate, kojima je narušen izgled i kvalitet ovog kulturnog dobra. Između ostalog, zidovi crkve su omalterisani, oslikan je novi freskopis 2009. godine sumnjivog kvaliteta

Najstariji ostaci naše materijalne kulture potiču još iz kamenog doba, jer je prostor Crne Gore od davnina bio pogodan za formiranje ljudskih naseobina. Kasnije je mješavina romanizovanog ilirsko-slovenskog stanovništva ostavila značajne tragove svoje kulture na ovom prostoru. Srednjovjekovna kultura u doba Zete još nije dovoljno istražena. Neki od segmenata te kulture, kao što je slikarstvo, djelimično su nestali pod naletom sljedećih vjekova.

POSVE NESTALO

Srednjovjekovna dinastija Balšića koja je vladala teritorijom Zete, današnje Crne Gore od 1360. do 1421, ostavila je značajne pisane spomenike kao što je Gorički zbornik koji otkriva kulturne prilike u Zeti sredinom XV vijeka. To je bila kultura koja se razvijala dominantno pod uticajem srednjovjekovne crkve i feudalne klase.

Kada je riječ o slikarstvu u doba Balšića (crkveno zidno slikarstvo), ono je gotovo posve nestalo ili nije još otkriveno u njihovim sakralnim zadužbinama. Jedino još stoje mjesti-



Stvaralaštvo Balšića nije ostavilo dubok trag u umjetnosti Zete. Plitak sloj spomenika nije se dovoljno ukorijenio u sredini u kojoj je nastao.

Bio je uglavnom vezan za jednu porodicu sa kojom je i nestao, bez odjeka u kasnijim vremenima

Manastir Starčeva Gorica

mično sačuvane površine životopisa na Starčevu (jevanđelisti u pandantifama i odlomci fresaka u svodovima), ali su one jako zaprljane i sa kalcifikovanim slojem. Po onome što se jedva vidi, čini se da su djela vizantijskog duha.

Manastir Starčeva Gorica smatra se najstarijim od manastira koje su Balšići podigli na Skadarskom jezeru. Ovi podaci objavljeni su 1970. u knjizi „Istorija Crne Gore od kraja XII do kraja XV vjeka“, grupe autora tadašnje redakcije za istoriju Crne Gore. Manastir Starčevo bio je u srednjem vijeku i poznati prepisivački centar sa osobenom arhitekturom.

Krajem devedesetih godina prošlog vijeka manastirski kompleks se našao na udaru Srpske crkve koja je pod plaštom restauracije počela neovlašćene građevinske zahvate kojim je narušen izgled i kvalitet ovog kulturnog dobra. Između ostalog, zidovi crkve su omalterisani, oslikan je novi



Detalj iz Cetinjskog psaltira

Jedini iluminatorski rukopis koji se može datovati u vrijeme Balšića nastao je u njihovim oblastima tokom prve dvije decenije XV vijeka. U pitanju je Cetinjski psaltir. Pretpostavlja se da je nastao u nekom od manastira na Skadarskom jezeru i odatle dospio u Cetinjski manastir, kojem je nekada pripadao. Sada se nalazi u sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu

freskopis 2009. godine sumnjivog kvaliteta. Dok su originalni ostaci slikarstva iz doba Balšića zauvijek uništeni. Sličnu sudbinu doživjeli su i ostali manastirski kompleksi Balšića na Skadarskom jezeru.

DVA STILA

Kada je riječ o zidnom slikarstvu u zetskim gradovima, kojeg iz srednjeg vijeka ima malo u crkvama i kućama Starog Bara, ne može se sa sigurnošću tvrditi da je pripadalo vremenu Balšića. Jasno je samo da su pojedine freske, po stilu vizantijske i gotičke, ili sažimaju i jedne i druge stilske osobenosti.

Nestale su i stare ikone koje su se nalazile u crkvama i palatama Balšića. Ostala je samo uspomena u pisanim izvorima da je jednu ikonu Bogorodice, ču-

venu po tome što je smatrana djelom Sv. Luke, imao Balša III. Umjetnička polarizacija pravoslavlja i katoličanstva u periodu Balšića najizraženija je u minijaturnom slikarstvu.

Dubrovnik je u XIV vijeku bio poznato središte prepisivača i iluminatora katoličkih bogoslužnih knjiga. Njihove ukrašene knjige izvožene su na jug, čak do Skadra. U godini Kosovske bitke 1389. godine, ulcinjski prezviter poručio je od Dubrovnika jedan misal (knjiga koja sadrži molitvene pjesme koje se pjevaju ili čitaju na bogosluženju u zapadnoj crkvi). Rukopis je ukrašen minijaturama.

Ispisivanje iluminacija i koričenje jednog misala za potrebe kotorske katedrale izvršio je 1397. godine dubrovački sveštenik Martin de Maksi. Ovaj

podatak otkriva da je minijaturno slikarstvo u liturgijskim knjigama katoličke crkve na području pod vlašću Balšića bilo gotičkog stila.

CRKVENE KNJIGE

Drugačiji je sasvim slučaj sa pravoslavnim crkvenim knjigama. Jedini iluminatorski rukopis koji se može datovati u vrijeme Balšića, nastao je u njihovim oblastima tokom prve dvije decenije XV vijeka. U pitanju je Cetinjski psaltir, pretpostavlja se da je nastao u nekom od manastira na Skadarskom jezeru i odatle dospio u Cetinjski manastir kojem je nekada pripadao.

Sada se nalazi u sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Bogato je ukrašen floralnim, dekorativnim motivima, lozice su izvedene crvenom i crnom bojom i

brojnim inicijalima. Prema mišljenju istraživača, crveno-crna boja karakteristična je za štamparske poduhvate XV vijeka.

Na početku rukopisa na marginama se pojavljuju crteži ruku koje ukazuju na tekst, dok se inicijali mogu podijeliti u četiri skupine. Najjednostavnija su slova bez ukrasa, čiji krajevi se razlistavaju ili su obogaćeni zavijenim viticama. Pojedina slova su ukrašena naivno iscrtanim poprsjem ili glavom mladog čovjeka, prikazanog uvijek iz profila. Najljepši, ali i najrjeđi su motivi kojima je slovo pretvoreno u životinju, okruženu floralnim motivima.

Najvjerovatnije je sam pisar izvodio i ukrase, jer je upotrebljavano isto mastilo za crtež i tekst. Ponekad tokom rada na inicijalima dodavane su druge boje. Pretpostavlja se da je imao stariju knjigu iz XIII vijeka, čije je inicijale nevješto kopirao. U tom smislu ističe se ukras Bolonjskog psaltira i Vukanovog jevanđelja sa kojima inicijali Cetinjskog psaltira imaju najviše sličnosti.

BEZ ODJEKA

Manastir Beška prije obnove

Gorički zbornik

Stvaralaštvo Balšića nije ostavilo dubok trag u umjetnosti Zete. Plitak sloj spomenika nije se dovoljno ukorijenio u sredini u kojoj je nastao. Bio je uglavnom vezan za jednu porodicu sa kojom je i nestao, bez odjeka u kasnijim vremenima. Ali nije skroz isčezlo, pa će stoljećima nakon srednjeg vijeka, na formiranje karakteristika društvenog bića u Crnoj Gori, između ostalog, uticati i pamćenje stare slave, kulture, gospodstva i duhovnog života u zetskim gradovima u doba dinastije Balšića.

14

Svijet

Nedjelja, 5. januar 2020.

Uloga Francuske i njenog lidera u EU i geopolitičkim odnosima Makron je idealista. On trenutno nema snagu da diktira pravila u okvirima Evropske unije, iako je štafetu evropskog predvodnika Berlin predao Parizu, koji je preuzeo obavezu da reformama i političkim angažovanjem dovede evropski projekat do željene destinacije.

Neslaganja sa Vašingtonom i rastuća ekonomska i politička prijetnja koju predstavljaju Rusija i Kina činioci su koje Francuska mora riješiti u saradnji sa Njemačkom, jer jedino tako rješenja zvuče evropski, a ne samo francuski.

Pitanje koje se postavlja je ima li Francuska snage da se afirmiše kao takmac na planu međunarodnih odnosa, u okolnostima u kojima se slobodni svijet pokazuje razjedinjen, SAD djeluju nezavisno u odnosu na Evropu, dok raste takmičarski odnos Rusije i Kine sa Zapadom u kojem Evropa postaje igralište suprotstavljenih strateških ciljeva. Makron, međutim, ima plan. Možda rješenje leži upravo u njegovom načinu gledanja na svijet, koji još uvijek nije evropski, već samo francuski.

IZAZOVI

Evropski izbori pokazali su da je ideja Evropske unije uspješno odbranjena. Onaj koji je izašao kao pobjednik bio je upravo Makron, sa tezom da se radi o presudnom trenutku. Pregovori oko kompozicije nove Evropske komisije, međutim, ukazali su na različite interese unutar evropskog bloka, jake ambicije Makronove Francuske i asimetrične pozicije Berlina i Pariza kao stožera Evropske unije.

Uspjesi populističkih partija pokazuju da fenomen populizma nije prolazan i da će biti potrebna rješenja na duži rok, uprkos kratkoročnom uspjehu koji je Makron postigao. Uz Bregzit koji se nametnuo kao glavni događaj i skrajnuo sve planove za jačanje EU, Makronovim reformama prijeti rastuće nezadovoljstvo građana u Francuskoj. Rješenja inspirisana idealizovanjem potrebe borbe protiv klimatskih promjena i dostizanja ekonomičnijih rješenja u pogledu socijalnih prava (primjer je taksa na gorivo, reforma penzionog sistema, itd.) zapalili su tamošnje javno mnjenje i tu se zapravo desio sudar njegovog idealizma sa realnošću koja ne prihvata njegova rješenja.

Većina Makronove energije i snage, umjesto na reforme i političku akciju koja treba da ojača EU, ide na rješavanje političkih nesuglasica unutar Francuske ali i sa najvažnijim partnerom – Njemačkom. Berlin insistira da Francuska riješi svoje interne probleme – rast nezaposlenosti i rast siromaštva (14,7 posto Francuza živi ispod linije siromaštva, čitavih 9,3 miliona ljudi), ali i budžetske probleme poput deficita od 3,2 posto u 2019. i najavljenog 2,3 posto u 2020. godini. Reforme koje je pokrenuo su izazvale ogromne proteste i česte štrajkove, koji imaju široku podršku u javnosti (prema mnogim ispitivanjima javnog mnjenja oko 50 posto). Aktiviraju se, takođe, opasne političke dogme francuske inferiornosti pred Njemačkom, kao i ideja da Berlin zapravo želi samo da dominira Evropom (ideje koje koriste populisti u Italiji takođe), koje će potpaljivati populističke misli u Fran-

Spas Evrope u Makronovim rukama Predsjedniku Francuske treba manevarskog prostora da bi mogao da se iskaže u potpunosti. Bregzit i politička situacija u samoj Francuskoj mu to neće omogućiti još neko vrijeme. Ukoliko uspije, EU će biti jača i postati pravi takmac na međunarodnoj sceni, što odgovara svakoj članici Unije, uključujući i one buduće cuskoj i praviti branu moći Elizeja da svoju evropsku politiku sprovede.

Svijet je drugačiji otkad predsjednik Tramp diktira poteze Vašingtona. Povlačenje iz Pariskog sporazuma, njegova podrška Bregzitu, smanjivanje američke kontribucije multilateralnim instancama, miniranje Sporazuma sa Iranom o kontrolisanom korišćenju uranijuma, političko povlačenje sa Bliskog Istoka i iz Sirije koje je ostavilo prostor Putinu i Erdoganu, zaoštravanje odnosa sa Kinom, ali i sabotiranje institucionalizacije međunarodne trgovine kroz trgovinske sporazume, potezi su kojima je Tramp stvorio distancu sa Evropom i od SAD umjesto jakog saveznika napravio indiferentnog posmatrača geopolitičkih procesa koji prijete Evropskoj uniji.

Najvažnija posljedica je razjedinjenost slobodnog svijeta, koja se ogleda najviše u razjedinjenosti unutar NATO alijanse. Makronovu ocjenu da je NATO disfunkcionalan, u nešto drugačijem tonu, ranije je iznijela kancelarka Merkel, ističući da Evropa ne može više da vjeruje Americi. Transatlantsko savezništvo će, međutim, preživjeti Trampa, najviše iz praktične neophodnosti njegovog postojanja. Alternative poput ideje Evropske vojske, čija je najava na neki način permanentni sistem koordinacije u okviru politike bezbjednosti i odbrane (PESCO), neće moći da zauzmu mjesto koje NATO ima u kontekstu bezbjednosti Zapadnog svijeta. U tom smislu, potezi nekih saveznika poput Turske odraz su trenutne asimetrije između dviju obala Atlantika. Ukoliko one opet nađu simetriju, brzo će se riješiti.

Makron je, u idealizovanju svoje uloge i uloge Francuske u okviru evropskog projekta, jedini stao energično u njegovu odbranu pred Vašingtonom i pokazao diplomatske sposobnosti u rješavanju nekih nesuglasica unutar EU. Naime, Makron je pokrenuo snažnu spoljnopolitičku akciju u pravcu pronalaženja rješenja za trenutne probleme u međunarodnim odnosima, a u odnosu na neke glavne i goruće situacije, poput klimatskih promjena, i pronalaženje zajedničkog jezika sa Kinom i SAD. Tiha podrška Berlina, koji se

pokazuje nezainteresovan za geopolitiku i koji izgradnjom Sjevernog toka II faktički prati primarno svoje ekonomske interese ispred evropskih, daje prostor Francuskoj da se afirmiše. Makron je pokazao, kroz partnersko riješavanje ovog pitanja sa Njemačkom kada je u februaru 2019. godine usvojen zajednički amandman EU direktive o gasu, da odnos sa Berlinom želi da gradi i putem malih kompromisa. Naime, Francuska je omogućila usvajanje pomenutih amandmana, kojim se zapravo EU regulativa o gasu primjenjuje i na gasovode iz trećih zemalja (u ovom slučaju iz Rusije), do granice teritorijalnog mora države članice koja tim gasovodom uvozi gas, Njemačke u ovom slučaju.

Time je ovaj projekat dobio zeleno svijetlo od EU.

ODNOSI SA RUSIJOM

Najmanje realnim je ocijenjen Makronov plan za uspostavljanje bezbjednosne saradnje sa Rusijom, koje ima svoju logiku. Rusija ne može zadržati svoju antizapadnu poziciju na duže staze. Izbori za gradonačelnika Moskve ali i nepopularna reforma penzionog sistema drastično su snizili podršku predsjedniku Putinu. Recesija ekonomije i demografski deficit, kao dva glavna problema, dovoljna su da obuzdaju bilo kakve ambicije za vojnim angažmanom koji bi značajnije suprotstavio Rusiju Zapadu ili bilo kojoj zemlji u njenom

okruženju. U svojoj dosadašnjoj vlasti, Putin nije uspio da ojača institucije ruske države, već određene formalne i neformalne centre moći, do mjere da se može ocijeniti nestabilnim sistemom.

U pogledu njene dalekosežne geopolitičke strategije, Rusija ima više razloga da ne vjeruje svojim dalekoistočnim susjedima, Kini i Japanu, koji oboje mogu imati teritorijalne pretenzije prema ruskom Dalekom istoku. Te pretenzije bi se mogle aktivirati jedino u ekstremnom slučaju kakav bi bio Rusija bez sistema tvrde moći kojom Putin danas vlada, sa slabim federalnim institucijama, slabom ekonomijom i pojačanom emigracijom stanovništva, najviše iz istočnog Sibira. Sa druge strane, Zapad neće rizikovati da se Rusija, u bilo kojem scenariju, raspadne. Makronova ideja uključivanja Rusije u odlučivanja na globalnoj sceni i uspostavljanju bezbjednosne saradnje može voditi ka boljim odnosima i riješiti konfliktni odnos.

Ovaj francuski stav, za sada, ne podržavaju svi članovi G7, koji su iz grupe izbacili Rusiju posle aneksije Krima. Izgledi su da će se to nametnuti kao glavna formula rješenja za Evropu.

Neminovno je da Evropska unija mora imati prijatelje u Aziji sa kojima može izgraditi veze nezavisno od Vašingtona i Makron radi na tome. Povod su interesi koje Francuska ima u tom dijelu svijeta. Iako je Ma-

UNUTRAŠNJA KRIZA: Protesti „žutih prsluka“

VIŠE FRONTOVA: Emanuel Makron

kron iskoristio bilateralnu posjetu Kini da zagarantuje ugovore francuskih firmi vrijedne preko petnaest milijardi dolara, region Indo-pacifika je strateški izuzetno važan za Francusku, a evo i zašto: čitavih 93 posto eksluzivne ekonomske zone Francuska posjeduje u Indo-pacifičkom regionu, gdje živi 1,5 miliona Francuza i gdje Francuska ima stacionirano osam hiljada vojnika. Međutim, slobodu plovidbe najviše ugrožava kineska politika devet linija i tu Francuska ima jak interes da ojača veze sa Indijom i Japanom, ne bi li balansirala kinesku prijetnju. Upravo zbog toga je Makron najavio bezbjednosnu saradnju sa Indijom, čija mornarica će patrolirati, sa početkom u 2020. godini, teritorijalnim vodama u ostrvu Reunion, pored Madagaskara. Treba očekivati dakle da će EU jačati svoje veze sa ovim zemljama i svoje prisustvo u ovom dijelu svijeta.

Uloga Turske politički predstavlja izazov jedinstvu saveznika u okviru NATO alijanse, jer se činjeničnim partnerstvom sa Moskvom i Teheranom stvara situacija koja opravdava Makronovu ocjenu da se radi o disfunkcionalnoj organizaciji. Pogoršanje odnosa sa Grčkom takođe je uvelo na vrata međunarodnih odnosa i pitanje granica u Istočnom Mediteranu, što je situacija od opasnosti za Evropu. Makronova Francuska neće uspjeti na bilateralnoj ravni da riješi

ovaj problem, koji će zahtijevati evropski odgovor. Međutim Makronova pozicija jeste ispravna u smislu kritike djelovanja saveznika čije akcije ne odgovaraju zajedničkoj osudi režima koji ne poštuju evroatlantske vrijednosti.

PRISTUP BALKANU

Pitanje je šta Francuska želi na Balkanu. Proces integracije u Evropsku uniju ima njenu podršku, međutim Pariz prioritizuje promjenu pravila u okviru EU. Razlog može biti problem koji je EU imala sa Poljskom i Mađarskom, te nemogućnosti da ih kazni za kršenje osnovnih načela EU prava – sužavanje medijskih sloboda u Mađarskoj i narušavanje načela pravne države u Poljskoj – jer se nije mogao postići neophodni konsenzus među članicama EU. Iako geopolitički NATO predstavlja dovoljnu branu za zemlje Zapadnog Balkana, pozicija Srbije i nerješivi kosovski čvor očito inspirišu inicijative poput ,,malog Šengena“. Da se ne radi o regionalnoj inicijativi, već o prijedlogu uspostavljanja neke vrste zajedničkog tržišta, koje će tražiti zajednička pravila i sisteme kontrole i time neminovno uticati na evropske integracije, jasno je kada se uporedi taj prijedlog sa onim što već postoji u regionu (više od trideset regionalnih inicijativa).

Zaustavljanjem procesa proširenja Francuska želi usloviti zemlje koje ga podržavaju da prihvate Makronov predlog reformi EU, koji će onemogućiti novi slučaj sličan onom sa Poljskom i Mađarskom. U takvoj situaciji, Evropa će biti imuna na autoritarne režime u njoj samoj, jer bi raspolagala efikasnim sistemom represije takvih fenomena. To je, zapravo, najpotrebnije Uniji koja želi da preživi talas autoritarizma i radikalizacije modernog društva.

Imajući u vidu sve gorenavedeno, Makronu treba manevarskog prostora da bi mogao da se iskaže u potpunosti. Bregzit i politička situacija u samoj Francuskoj mu to neće omogućiti još neko vrijeme. Ukoliko uspije, EU će biti jača i postati pravi takmac na međunarodnoj sceni, što odgovara svakoj članici Unije, uključujući i one buduće.

Miloš Mirković (Autor je magistar pravnih nauka)

Svijet

Nedjelja, 5. januar 2020.

15

Usijani američko-iranski neprijateljski odnosi nakon ubistva generala Kasema Sulejmanija

Tramp kaže da je spriječen rat, Iran licitira sa metama BAGDAD/VAŠINGTON/TEHERAN - Neprijateljski američko-iranski odnosi došli su do tačke usijanja nakon ubistva iranskog komandanta jedinica za specijalne operacije Kasema Sulejmanija.

Napad su izveli američki dronovi u Bagdadu, a prema riječima predsjednika SAD Donalda Trampa, akcija je sprovedena kako bi se zaustavio, a ne započeo rat. Sa druge strane, Iran je konkretizovao ,,legitimne“ američke mete, navodeći da je fokusiran na potencijalne napade na brodove u Ormuskom prolazu, ali i Tel Aviv.

Pojačanje

Gotovo istovremeno sa američkim napadima Pentagon je, naložio da se na Bliski istok pošalje još 3.000 vojnika 82. vazdušno-desantne divizije kako bi se štitili američki interesi.

Američki predsjednik je saopštio da SAD ne tragaju za promjenom režima i da njegova zemlja ima najbolju obavještajnu službu na svijetu.

- Ukoliko su Amerikanci bilo gdje u opasnosti, mi smo sve te mete već u potpunosti identifikovali i ja sam spreman da preduzmem sve što je potrebno, a to se naročito odnosi na Iran rekao je Donald Tramp u obraćanju novinarima iz njegove rezidencije na Floridi.

Trampovi kritičari, prije svega demokrata Džo Bajden, upozoravaju da je američki predsjednik ,,bacio štapić dinamita u magacin sa eksplozivom“ i traže plan za osiguravanje bezbjednosti građana SAD na Bliskom istoku.

Strahove od sukoba velikih razmjera na Bliskom istoku posebno pojačava i izjava novog komandanta Kudi jedinica, brigadnog generala Esmaila Ganija, koji je izjavio da ,,treba biti strpljiv jer će uskoro tijela mrtvih Amerikanaca ležati širom Bliskog istoka“.

Ulicama širom Irana protestovalo se zbog ubistva Sulejmanija, čoveka koji je u toj islamskoj zemlji važio za simbol otpora. U Iraku i Siriji, sa druge strane, građani su slavili smrt

Dok Iran uz trodnevnu nacionalnu žalost najavljuje žestoku odmazdu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres poziva na uzdržanost navodeći da svijet ne može da priušti još jedan rat u Zalivu

Povorka na sprovodu Sulejmanija i El Muhandisa na bagdaskim ulicama

Ispraćaj za Sulejmanija i El Muhandisa uz parole ,,smrt Americi“ BAGDAD - Više hiljada Iračana pridružilo se pogrebnoj povorci u Bagdadu u znak žalosti za ubijenim iranskim generalom Kasemom Sulejmanijem, liderom iračke šiitske milicije (PMF) Abu Mahdijem el Muhandisom i ostalima koji su u ubijeni u američkom vazdušnom napadu u Iraku.

U povorci se nalazio i irački premijer Adel Abdul Mahdi Hadi el Amiri, koji će vjerovatno zamijeniti ubijenog Muhandisa na čelu PMF-a.

Pogrebna povorka u Bagdadu označava početak višednevne žalosti za Sulejmanijem, čije tijelo će kasnije biti prebačeno u Iran i u utorak sahranjeno u njegovom rodnom gradu Kermanu.

Amerika poslala dodatne snage

Napadi u Bagdadu Unutar tzv. zelene zone u Bagdadu, gdje se nalazi i američka ambasada, juče je pao projektil - raketa.

Jedna raketa je pala i u vazduhoplovnu bazu ,,Balad“. Policijski izvori navode da nema žrtava, prenosi Rojters.

Iračka milicija Kataib Hezbolah upozorila je bezbjednosne snage te zemlje da se udalje na najmanje jedan kilometar od američkih baza, počevši od nedjelje uveče, prenosi televozija El Majaden.

generala kog okrivljuju za ubistvo hiljada civila.

Dok Iran uz trodnevnu nacionalnu žalost najavljuje žestoku odmazdu, generalni sekretar

Ujedinjenih nacija Antonio Guteres poziva na uzdržanost.

- Svijet ne može da priušti još jedan rat u Zalivu - poručio je

Vatrena stihija ne jenjava na istoku Australije

Antonio Guteres.

Kasem Sulejmani bio je jedna od najuticajnijih ličnosti u Iranu, prema riječima poznavaoca tamošnjih prilika, druga po snazi figura u zemlji poslije ajatolaha Ali Hamneija.

Smrt Sulejmanija stavlja Bliski istok na rub novog krvavog nasilja, imajući u vidu do sada nepredvidive poteze i iranskog i američkog rukovodstva.

IranskI cIljevI

Iran će kazniti Amerikance svuda gdje se nalaze u domašaju Islamske Republike kako bi

se osvetio za ubistvo vojnog komandanta Kasima Sulejmanija, rekao je jedan od komandanata Revolucionarne garde, general Golamali Abuhamzeh, a citirala ga je iranska novinska agencija Tasnim.

General Abuhamzeh, komandant Garde u iranskoj provinciji Kerman, nagovijestio je moguće napade na brodove u Zalivu, prenio je Rojters.

Iranski general je dodao da Iran zadržava pravo da se osveti Sjedinjenim Američkim Državama za smrt Sulejmanija.

- Ormuski moreuz je vitalna

tačka za Zapad i veliki broj američkih razarača i ratnih brodova prolaze tuda - rekao je iranski general.

Prolaz kod Ormuza je važan pomorski put zbog toga što se trećina tečnog naftnog gasa i četvrtina nafte koji se koriste u svijetu prevoze brodovima koji prolaze kroz ovaj moreuz.

Abuhamzeh je dodao da je Iran odavno odredio vitalne američke ciljeve u regionu.

- Oko 35 njih su u našem domašaju, kao i Tel Aviv - naveo je zvaničnik Revolucionarne garde.

Zaoštravanje retorike nakon najave Turske da će poslati trupe u Libiju

Konstans: Ovo nijesu požari, Haftar pokrenuo mobilizaciju ovo je atomska bomba SIDNEJ - Požari, potpomognuti visokim temperaturama i jakim vjetrom ne prestaju na istočnoj obali Australije. Vatrogasci se bore da sačuvaju živote i kuće, a vlasti kažu da se najgori uslovi za širenje požara tek očekuju. Šesnaest požara u australijskoj državi Viktoriji je označeno je najvišim stepenom opasnosti i ljudi se iz tih oblasti evakuišu, dok je u Novom Južnom Velsu 12 požara na najvišem nivou, a vatra gori i na više od 100 lokacija u obe države, prenosi Rojters. Novi požari su izbili, a neki od postojećih su izmakli kontroli vatrogasaca.

Ministar saobraćaja Novog Južnog Velsa Endrju Konstans uporedio je požare sa atomskom bombom.

- Moram da budem iskren, ovo nijesu šumski požari, ovo je atomska bomba - rekao je Konstans.

Premijer Viktorije Danijel Endruz naveo je da je, uprkos teškim uslovima, vatrogascima pomo-

KAIRO - Komandant Libijske nacionalne armije Kalifa Haftar objavio je opštu mobilizaciju za borbu protiv spoljne agresije.

Zone u Australiji koje su pogođene požarima

glo to što su desetine hiljada ljudi poslušale savjet da se evakuišu.

Australijski premijer Skot Morison istakao je da su od septembra, kada je počela sezona šumskih požara, poginule 23 osobe, od čega je 12 ljudi poginulo tokom ove sedmice.

Opšta mobilizacija objavljena je nakon što je Turska najavila da bi mogla da pošalje vojsku u Libiju na zahtev Tripolija, javila je televizija Al Arabija.

- Bitka za Tripoli bliži se kraju. Niko ne treba da sumnja da će prijestonica biti oslobođena. Prihvatamo izazov i objavljujem borbu i opštu mobilizaciju protiv svih stranih trupa koje budu poslate u našu zemlju - poručio je Haftar, prenosi TAS S. Turski parlament usvojio je prethodno zakon koji omogućava vladi da pošalje trupe u Libiju, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan više puta je ponovio da je Turska spremna da pošalje vojsku u Libiju na zahtjev Tripolija.

Ankara i Tripoli potpisali su 28. novembra memorandum o saradnji na polju odbrane.

Libija ima dvije izvršne vlasti trenutno - među-

General Kalifa Haftar

narodno priznatu vladu nacionalnog jedinstva premijera Fajeza al-Saraja u Tripoliju i privremenu vladu Abdulaha al-Tanija na istoku zemlje zajedno sa izabranim parlamentom koju podržava Haftarova Libijska nacionalna armija.

16

Zabava

Nedjelja, 5. januar 2020.

INTERVJU

Tina Džankić, pjevačica benda Crveno i crno

Bez muzike ne postojim U razgovoru za Pobjedu, jedan od najboljih ženskih vokala na ovim prostorima, otkriva koliko je teško uskladiti poslovne i porodične obaveze, što je čini srećnom i kako zamišlja koncert iz snova.

Prisjetila se djetinjstva, omiljenog nastupa iz 2019. godine, kao i to kakvi su planovi benda Crveno i crno za narednu godinu.

POBJEDA: Po čemu ćete pamtiti 2019. godinu?

DŽANKIĆ: Posljednjih nekoliko godina protekle su u znaku obaveza, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu, pa bih mogla reći da je i 2019. obilježio veliki rad. Imali smo mnogo svirki koje je obilježila dobra energija i sjajna atmosfera. Tu su i svakodnevne porodične obaveze koje, iako oduzimaju vrijeme, daju snagu i elan za sve životne poduhvate.

Tako da mogu reći da sam imala lijepu i plodnu godinu.

POBJEDA: Što donosi, a što odnosi radni doček Nove godine, budući da ste kao umjetnica često lišeni mogućnosti da ih provedete u krugu porodice?

DŽANKIĆ: Odvojenost od porodice i nemogućnost da sa najbližima provedemo bitne datume je možda najveća mana ovog posla. Ujedno, to je jedini nedostatak radnog dočeka Nove godine. Ali sve ima svoju cijenu, dobre i loše strane. Radni doček donosi, svi to znamo, bolje finansije, ali i lijepo druženje, što sa braćom iz benda, što sa publikom. U svemu treba naći i nešto lijepo.

POBJEDA: Da li možete da izdvojite neki nastup koji Vam je ostao u sjećanju kao najuspješniji ili najzanimljiviji u 2019. godini?

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Priliku da za mikrofonskim stalkom u bendovima vidimo ženu nije česta u našoj zemlji. Međutim, kada se to desi, ishod su sjajni rezultati, a najbolji dokaz za to je Tina Džankić. Moć, energija i prodoran glas nezaobilazni su prefiksi lidera poznatog crnogorskog benda Crveno i crno.

Moć, energija i prodoran glas prepoznatljivost su Tine Džankić

DŽANKIĆ: Većinu nastupa pamtimo po nekim zanimljivim dešavanjima, a ovu godinu posebno je obilježila svirka u Budvi, ispred Starog grada. Energija benda poklopila se sa publikom, sve vrijeme je vladala sjajna atmosfera, a odjednom, najstrašniji pljusak!

Nebo se otvorilo, vjetar s mora... Bili smo toliko mokri, ali i srećni što je svirka prošla baš kako smo htjeli.

POBJEDA: Koja je Vaša prva muzička asocijacija na djetinjstvo?

DŽANKIĆ: Hor „Zvjezdice“! Bila sam član hora nekoliko godina. Za taj period me vežu najljepša sjećanja. Druženja, putovanja, snimanja, festivali...



San svakog muzičara je da napravi veliki koncert. U mom slučaju, bilo bi lijepo da sa mojim timom napunimo neki veći stadion. Kada je riječ o izvođačima koje privatno slušam, da je živa, voljela bih da odem na koncert Ete Džejms koji je u nekom malom klubu u Njujorku. Sa sobom bi povela sve ljude koje volim

Neprocjenjivo za jedno dijete, a u mom slučaju, povezano sa muzikom.

Nikada nisam snimila svoju pjesmu, dok sam bila u horu, pa sam uglavnom izvodila tuđe. Ta se tradicija nastavila do danas (smijeh). Ali sa 16 godina sam nastupala na festivalu ,,Zlatna pahulja“, sa svojom numerom. Sve se promijenilo, pa i dječija muzika. Uticaji su razni. Čini mi se da smo nekada imali i ljepše dječje pjesme, ali da se neko ne uvrijedi, u posljednje vrijeme ne pratim mnogo dječje festivale, pa ne bih mnogo da komentarišem.

POBJEDA: Kako zamišljate nastup iz snova? A koga biste poveli sa sobom na omiljeni koncert?

DŽANKIĆ: San svakog muzičara je da napravi veliki koncert. U mom slučaju, bilo bi lijepo da sa mojim timom napunimo neki veći stadion. Kada je riječ o izvođačima koje privatno slušam, da je živa, voljela bih da odem na koncert Ete Džejms koji je u nekom malom klubu u Njujorku. Sa sobom bi povela sve ljude koje volim.

POBJEDA: Da li repertoar koji izvodite određuje ritam Vašeg života ili birate ritam numera u zavisnosti od raspoloženja?

DŽANKIĆ: Repertoar koji izvodimo mi ne određuje ritam života, naprotiv.

Numere koje biramo u skladu su sa našim i raspoloženjem publike. Naravno, naša muzička lista usklađena je i sa prilikom i mjestom gdje nastupamo.

POBJEDA: Nije rijetko da pjevačice zbog majčinstva muziku zapostave, naročito jer aktivni bendovi svirke počinju u trenutku kada mališani kreću na spavanje. Kako se vi nosite sa tim i da li je bilo momenata kada ste poželjeli da pauzirate/napustite muziku?

DŽANKIĆ: Napravila sam dvije pauze. Prvu veću kada sam rodila stariju ćerku, a poslije drugog porođaja muzika me nije dugo čekala. Druga ćerka je napunila pet mjeseci kada sam počela ponovo da radim sa bendom Crveno i crno. Nije bilo lako, ni tada, a ni sada, kada su veći. Pjevam noću, radim danju. Djeca ne pitaju, obaveze se moraju završiti. Napuštala sam, pauzirala mnogo puta, ali mislim da se to više neće dešavati.

POBJEDA: Što je najveća radost u poslu kojim se bavite?

DŽANKIĆ: Definitivno muzika, jer bez nje kao da ne postojim. Tu su i moji sapatnici, braća i kolege iz benda.

Teško je naći pet ljudi, a da se slažu.

POBJEDA: Kakvi su planovi benda Crveno i crno za 2020. godinu?

DŽANKIĆ: Mislim da nije dobro



Bila sam član hora ,,Zvjezdice“ nekoliko godina. Za taj period me vežu najljepša sjećanja. Druženja, putovanja, snimanja, festivali... Neprocjenjivo za jedno dijete, a u mom slučaju, povezano sa muzikom.

Nikada nisam snimila svoju pjesmu, dok sam bila u horu, pa sam uglavnom izvodila tuđe. Ta se tradicija nastavila do danas

praviti planove unaprijed, da se ne razočaramo. Bilo bi lijepo da snimimo pjesmu i da uradimo spot... Neka to bude naša novogodišnja želja.

POBJEDA: Što najčešće poželite sebi i svojim voljenim u Novoj godini?

DŽANKIĆ: Uvijek je na prvom mjestu zdravlje, a sve ostalo možete sami, ako ste dovoljno uporni.

POBJEDA: Što biste poželjeli čitaocima Pobjede?

DŽANKIĆ: Da se vole, da više čitaju, budu dobri i pošteni, kao što nam nasljeđe nalaže. U pamet se Crnogorci!

Zilha KALAČ

PRIVATNA ARHIVA

Počela sam u bendu, vidjećemo gdje ću završiti

Tina sa bendom sanja da napravi veliki koncert

POBJEDA: Koliko je teško izvođaču da se nosi sa svim izazovima koje nosi trenutna situacija na domaćoj muzičkoj sceni, s obzirom na to da ste jedan od rijetkih ženskih vokala u crnogorskim bendovima?

DŽANKIĆ: Situacija nije najbolja, ali sam prestala da se time opterećujem. Dovoljno sam zrela da znam gdje sam i što mogu da očekujem.

Posvetila sam se radu, kako mnogi to zovu, ,,tezgarenju“, jer mi to donosi bolju finansijsku situaciju i bolji život porodici. Kad se steknu uslovi, i ja ću više snimati i raditi što privatno volim. Volim rad sa bendom, tako sam počela, a kako ću završiti, ne znam!

Crnom Gorom

Nedjelja, 5. januar 2020.

17

Časne sestre Mira i Leonarda održavaju humanu misiju u Kotoru

Izvor dobra i ljubavi RAZGOVOR KAO LIJEK: Sestra Leonarda

KOTOR - Časne sestre u Crnoj Gori decenijama su pružale nesebičnu podršku bolesnima i nemoćnima u bolnicama, bile i ostale simbol humanog rada, blage riječi i nježne ruke, a pratio ih je glas da kada su one tu brige nema.

Slove za ,,svjetionik“ jer su u svim mjestima gdje su radile, širile dobrotu, Božiju ljubav i mir, noseći u sebi poniznost, skromnost, neisticanje, ljubav koju su nesebično darivale drugima, a prije svega bolesnima i nemoćnima. Danas skoro da ih više i nema u našim bolnicama, odnosno sve manje, a one koje su u samostanima vode brigu isključivo o crkvama.

U Kotoru su decenijama bile prisutne časne sestre iz redova milosrdnica i franjevki. Milosrdnica, čije prisustvo u Kotoru datira od 1945. godine, već odavno više nema u bolnicama, a iz redova franjevki, koje su prvi put došle u Kotor 1954. godine, ostale su samo dvije koje rade u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, sestre Mira i Leonarda. Časna sestra Mira uskoro odlazi u penziju, tako da će sestra Leonarda biti jedina franjevka u bolnici, a vjeruje se i posljednja.

POČECI Crnogorska provincija časnih sestara Franjevki Bezgrešnog začeća sa sjedištem na Cetinju okuplja franjevke koje decenijama vode brigu o bolesnim i starim ljudima. Još 1946. godine kada je na Cetinju otvorena specijalna bolnica za plućne bolesti, rad u antituberkuloznom dispanzeru započelo je deset časnih sestara franjevki, koje su tu došle na poziv dr Cvetka Popovića. Pedesetih godina prošlog vijeka počele su sa radom i na internom odjeljenju bolnice ,,Danilo I“ na kojem su, kako u svojoj knjizi zapisuje prim. dr Vasilije Kusovac, ,,njihovi nečujni koraci, tihi melemni glasovi i nesebična njega postali sastavni dio liječenja bolesnika“. Osim na Cetinju, radile su i u drugim bolnicama širom Crne Gore, a već 50 i više godina čuvaju stare i bo-

lesne u samostanu u Petrovcu.

U razgovoru za Pobjedu franjevke iz Kotora, sa žaljenjem konstatuju da sve manje ima zainteresovanih časnih sestara za ovaj posao.

- U Kotoru nas ima 12, od kojih samo dvije rade ovdje na psihijatriji. Na Cetinju ima 14 sestara, od kojih rade četiri, a u bolnici u Brezoviku samo jedna koja će uskoro otići u penziju, dok u Kliničkom centru u Podgorici rade dvije sestre na odjeljenju onkologije. U Petrovcu u Domu starih, ima ih 15 a kada se proširi biće ih 30. Što se tiče sestara milosrdnica u Kotoru ih ima svega četiri, one žive u Starom gradu, ne rade, već vode brigu o crkvama. U Herceg Novom ima tri sestre milosrdnice, koje pomažu crkvu - kaže sestra Mira koja je u Kotor došla iz Hercegovine, a svoj dugogodišni radni vijek posvetila pacijentima na odjeljenju bolesti zavisnosti Specijalne bolnice za psihijatriju.

Kada je poslije Drugog svjetskog rata na Cetinju otvorena specijalna bolnica za plućne bolesti, rad u antituberkuloznom dispanzeru započelo je deset časnih sestara franjevki. Osim na Cetinju, radile su i u drugim bolnicama širom Crne Gore, a već 50 i više godina čuvaju stare i bolesne u samostanu u Petrovcu ideju da ih pozove da rade u cetinjskoj bolnici. Njegovom pozivu odazvalo se deset sestara, ,,pionirki“ kako smo ih tada nazvali, jer je teško bilo u to doba napustiti svoju domovinu, putovati do Crne Gore, i otići u nešto nepoznato - kaže sestra Leonarda.

Prema njenim riječima, nakon Cetinja časne sestre su počele dolaziti u nikšićku bolnicu Brezovik, a 1956. tadašnji direktor Psihijatrijske bolnice u Kotoru, pozvao je časne sestre da dođu da rade u toj bolnici.

- S obzirom da do tada nijesu radile u psihijatriji, bilo



Pokušavamo im svojim djelima, riječima, razgovorom pokazati da postoji mnogo toga ljepšeg od droge i alkoholizma, da ima nešto iznad nas, a to je Bog - ističe sestra Mira

je malo dvoumljenja, ali su se, ipak, odazvale pozivu, tako da je tada u ovoj bolnici radilo od 13 do 14 sestara. Radile su u jako teškim uslovima, bolnica je bila zapuštena, bolesnici bijedni i nevoljni, nemaština, bez ljekova, ali velika ljubav prema bratu čovjeku, i uvidjele su da, ipak, ima smisla ovdje ostati da se radi – priča sestra Leonarda.

PIONIRKE HUMANOSTI Sestra Leonarda, koja je porijeklom sa Kosova kaže da su franjevke došle iz Slovenije, gdje su radile u poznatoj bolnici Golnik.

- U vrijeme komunizma sestre su radile u uniformama, ali došlo je vrijeme kada su bile primorane ili da napuste bolnicu ili da skinu uniformu. Međutim, sestrama se to nije dopalo, tako da su se radije žrtvovale za rad po bolnicama nego da skinu uniformu. U to vrijeme, jedan doktor sa Cetinja, čini mi se Popović, radio je u bolnici u Golniku, i bio je oduševljen radom časnih sestara. Kada se vratio na Cetinje sjetio se sestara i došao na



Mnogo znači saslušati pacijenta, omogućiti mu da osjeti da je prihvaćen kakav god da je. Najbitnije je pristupiti čovjeku kao čovjeku, a ne kao predmetu, jer i oni imaju dušu, osjećaje kaže časna sestra Leonarda

PUT UVIJEK POSTOJI: Sestra Mira

KADA SU ONE TU BRIGE NEMA: Časne sestre u holu bolnice

POŽRTVOVANJE Sestra Mira koja u psihijatrijskoj bolnici radi od 1986. godine, s ponosom ističe da su franjevke birale da rade u vremenu kada su uslovi bili loši, siromašni, kada je vladala oskudica svega.

- Radilo se u teškim uslovima, ali uvijek sa velikom ljubavlju, žrtvom i požrtvovanjem. I vjerujem da smo svim bole-

snim i nemoćnim uljepšale makar jedan dan života. Nekako ovdje čovjek daje sebe potpuno i nikada nisam bježala od toga da pomognem, kao ni jedna od nas, već naprotiv nastojimo da im uljepšamo život da im pomognemo koliko možemo sa puno ljubavi i požrtvovanja, i duševno i tjelesno. Posebno duševno, da ih izvedemo na put pravi jer droga i alkoholizam nijesu pravi put. Pokušavamo im svojim djelima, riječima, razgovorom pokazati da postoji mnogo toga ljepšeg od droge i alkoholizma, da ima nešto iznad nas, a to je Bog. Pacijenti koji se liječe od bolesti zavisnosti ne znaju svoj put i cilj, već srljaju u propast, ali mi smo tu da im ukažemo na neki drugi, ljepši put - kaže sestra Mira.

U bolnici rade po 12, nekada i 24 sata, a nakon završenog radnog vremena, ostatak dana provode u svom samostanu.

Sestra Leonarda je radila na više mjesta, a od 1982. godine stalno je u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti. Prisjeća se da nekada pacijenti nijesu imali posjete kao danas, te da su bili odbačeni od porodica.

- Mi smo im bile sve. I to mi je tada bilo veliko zadovoljstvo, raditi i pomagati takvim pacijentima, odbačenim od svojih najbližih. Nekako smo uvijek osjećale da smo baš ovdje potrebne. Psihijatrijska bolnica nije samo medicinska pomoć, pacijentima mnogo znači ta duhovna pomoć, razgovor, saslušati ih, razumjeti, biti im kao majka, a oni nas vjerujte, tako i osjećaju - priča sestra Leonarda.

Prisjeća se da je imala pacijenta koji joj je često znao reći ,,meni ne treba nikakav lijek, meni je lijek sestra Leonarda“.

- Mnogo znači saslušati pacijenta, omogućiti mu da osjeti da je prihvaćen kakav god da je. Najbitnije je pristupiti čovjeku kao čovjeku, a ne kao predmetu, jer i oni imaju dušu, osjećaje - kaže časna sestra Leonarda.

Ponosna je i na to što su bezbroj puta uspjele da pacijente koju tu borave godinama povežu sa porodicama i zbliže ih.

Iv. KOMNENIĆ

18

Marketing

Nedjelja, 5. januar 2020.

Feljton

Nedjelja, 5. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919. – JANUAR 1921.

19

19.

Čine brutalna nečovještva koja se opisati ne mogu » Piše: Slobodan ČUKIĆ Okupacione vlasti su u januaru 1920. „unaprijedile“ zločinačku metodologiju. Nakon dužeg bestijalnog iživljavanja nad civilima, prisilili su ih da po šumama traže svoje rođake komite i nagovaraju ih na predaju, garantujući im da im vlasti neće ništa učiniti i da će biti slobodni kod svojih kuća, kao i da će im se osloboditi familije. Komandanti mjesta su te garancije i zvanično objavili u svojim reonima. Obećavalo se čak i da će namiriti štetu komitama kojima su kuće zapaljene i opljačkane. Zatim su primorali nejač da ide pred vojskom i kumi i doziva svoje sinove i braću, a kad ni to nije pomoglo krenuli su u progon predvođeni seljacima koji su dobro znali svaki kutak tog kraškog podneblja. I mnogi su poklekli pred tim pritiskom i ne sluteći da će uskoro završiti u okovima i provoditi mjesece u improvizovanim i prenatrpanim kazamatima, sabijeni jedan uz drugoga. Nije se radilo o nedostatku istrajnosti – jer su Crnogorci bili naučeni da podnose i najveća iskušenja ili da naprosto ćute i podnose tegobe – koliko o tome da su im pred očima uništavali porodice.

U izvještaju nikšićkih komita iz marta 1920. godine ukazuje se „da je do nove godine narod stajao na visini morala, nikad nije bio izgubio nadu u svoju slobodu i sjajnu budućnost, a od tada izgubio je ovu istu govoreći – da ovako Srbijanska vladavina ne bi postupala da već za sebe nije dobila Crnu Goru, i da joj (to) saveznici nijesu odobrili. Niko ih nije mogao uvjeriti da naše pitanje nije još riješeno napominjući im: da još nije zvanična

Vojin Lazović

Nije se radilo o nedostatku istrajnosti – jer su Crnogorci bili naučeni da podnose i najveća iskušenja ili da naprosto ćute i podnose tegobe – koliko o tome da su im pred očima uništavali porodice



Običan crnogorski čovjek nije mogao znati što se zbiva za diplomatskim stolom i u kuloarima Mirovne konferencije u Parizu, ali je preko zvjerske razobručenosti srpske okupacione vojske naslućivao da stvari idu u najnepovoljnijem smjeru. Jer, da je bilo drugačije zar bi saveznici tolerisali zlodjela kakva niko nikada nije činio u Crnoj Gori?

Milo Vujović

proklamacija da je ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom svršena stvar, da granice projektovane Jugoslavije nijesu još određene, da našeg Kralja i njegovu vladu priznaju saveznici kao zakonitog Kralja Crne Gore i da kod njega stoje i sada strani opunomoćeni Ministri i t.d. Narod nam na to odgovara, kad je tako – što se dozvoljava da ovako od nas rade i što evo pola godine dana nemamo glasa ni od kralja ni od vlade ni od saveznika, niti od ikoga...“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

Niko Kašćelan

BRUTALNA NEČOVJEŠTVA

Drugim riječima, običan crnogorski čovjek nije mogao znati što se zbiva za diplomatskim stolom i u kuloarima Mirovne konferencije u Parizu, ali je preko zvjerske razobručenosti srpske okupacione vojske naslućivao da stvari idu u najnepovoljnijem smjeru. Jer, da je bilo drugačije zar bi saveznici tolerisali zlodjela kakva niko nikada nije činio u Crnoj Gori?

Uzećemo kao primjer izvještaj Nika Kašćelana povodom terora okupacione vojske u septembru i oktobru 1919. godine: „Srbijanska je uprava upotrijebila sva sredstva da stanovništvo u Crnoj Gori potpuno uništi i raseli ne birajući načina i srestava s kojim se služi. Vode borbu i protiv nejači, žena i djece i to topovima i mitraljezima a odrasle muške vode po zatvorah; zatvori su prepuni staraca od po 70 i 80 godina ... svakojako zlo i naopako vrše takva brutalna nečovještva koja se opisati ne mogu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 816-817).

Dakle, ako su komite u jesen 1919. s nevjericom upozoravali na moguću narodnu propast, u januaru 1920. je na djelu već bilo otvoreno narodno uništenje. Narodski rezon koji se iznosi u izvještaju

nikšićkih ustanika sadržao je suštinsko pitanje: Kako je moguće da civilizovani svijet žmuri na zločine koji po svom divljaštvu više odgovaraju srednjem vijeku nego savremenoj epohi i u kojima i sama borba gubi smisao jer postoji prijetnja da će narod biti uništen fizički?

BEZOČAN POSTUPAK

Bilo je još faktora koji su doprinosili demoralizaciji. O tome govori skup ustaničkih vođa održan u Medovi 26. januara 1920. godine. Sa njega su Petar Lekić, Vojin Lazović, Pero Vuković, Milo Leković, Božo Bećir i Savo Raspopović uputili zahtjev ministru finansija Milu Vujoviću koji se nalazio u Rimu, u ime svoje i svojih drugova oficira i svih ustanika „koji se danas nalaze po planinama u unutrašnjosti Crne Gore, goli, bosi i gladni, u ledu i snijegu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1313).

Povod je bila ogorčenost zbog mizerne pomoći koja je određena ustaničkim vođama („jedva po stotinu franaka“ što je ravno „današnjoj cijeni jednih opanaka u Crnoj Gori“).

Potpisnici su se obratili Vujoviću protestujući zbog izostanka adekvatne pomoći oficirima i komitama u unutrašnjosti Crne Gore koji su tih dana kao i prethodnih mjeseci prolazili kroz pakao

U izvještaju nikšićkih komita iz marta 1920. ukazuje se „da je do nove godine narod stajao na visini morala, nikad nije bio izgubio nadu u svoju slobodu i sjajnu budućnost, a od tada izgubio je ovu istu govoreći – da ovako Srbijanska vladavina ne bi postupala da već za sebe nije dobila Crnu Goru, i da joj to saveznici nijesu odobrili”

okupacione torture i dijelili sa narodom dobro i zlo. „Gospodo! Vi koji ste pozvani da vedrite i oblačite sudbinom opstanka i čašću naše domovine, zar ste uzeli u zaborav 50 oficira i u zajednici sa njima oko hiljadu ustaša (ustanika) boraca, koji kroz cijelu prošlu godinu dana očajnički na život i smrt bore se protivu neprijatelja i ugnjetača naše vjekovne časti i slave, i koji su u toj očajničkoj borbi izgubili i uništili sve pak svoje familije a prouzrokovali grozne paljevine i muke u narodu!“ „Kakva mizerija i izrugivanje“ - poručuju ova šestorica ministru Vujoviću. „Zar je jednom oficiru, vođi ustaničkom, dovoljna pomoć od 100 franaka kroz period od pola godine i više dok međutim jedna prostitutka od naših izbjeglica u Italiji uživa pomoć mjesečnu od 350 franaka na teret našeg državnog budžeta! Dosadašnji postupak sa strane mjerodavnih faktora prema ustaničkim borcima i njihovim familijama u unutrašnjosti Crne Gore s pravom se može nazvati stidan i bezočan“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1314).

IZOSTANAK PODRŠKE

Ovome ne treba poseban komentar. U zahtjevu Vujoviću ispoljena je visoka svijest o podnesenim žrtvama za slobodu Crne Gore, kao i o tragičnim posljedicama koje je ta borba donijela crnogorskom narodu. Porodice ustaničkih vođa su pobijene i ekonomski uništene, njihova imovina razgrabljena i popaljena. Ista sudbina je snašla i narod. Protest se u prvom redu odnosio na neadekvatnu

raspodjelu vojnog budžeta prilikom izdavanja sredstava ustaničkim vođama.

U zahtjevu se osim toga ukazivalo i na druge propuste koji nas ovđe više zanimaju. Navedeno je da se komitama u unutrašnjosti „preko izvjesnih dostavljalo da je naša vojska ni manje ni više već u jačini od 30 hiljada gotova na granici u raznim pravcima, i nada je postojala, da će nova godina odjenuti mučenički naš narod u novu odjeću“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1314).

OLAKO IZREČENE NAJAVE

Dakle, dok su ustanici i narod izvlačili iz sebe posljednje atome snage i uporno nastavljali borbu u uslovima opšte blokade i nemaštine i svi skupa prolazili kroz okupacioni pakao, izostajala je očekivana podrška crnogorske vlade u emigraciji, a osim toga, više puta su neoprezno lansirane vijesti o brojnosti vojske i dolasku crnogorske vojske i kralja Nikole – očito s ciljem da podignu moral kod ustanika i u narodu u momentima kada se procjenjivalo da bi vijesti o borbama u Crnoj Gori mogle ići na ruku crnogorskoj diplomatskoj borbi u Parizu. Ovakve najave su nesumnjivo izazivale oduševljenje i budile nadu.

Međutim, izostanak kraljevog dolaska je u jednom trenutku počeo da izaziva zbunjenost, razočaranje i defetizam. Moguće je da u tim olako izrečenim najavama leži i dio objašnjenja za neizvedeni pohod komita iz Nikšićkog okruga prema Baru 19. decembra 1919. (po starom) – što je rovačke komite „mnogo uznemirilo“.

Moguće je da je i sami Krsto Z. Popović vjerovao u takve najave kada je s ustanicima kod Broćanca dogovarao pohod prema Baru?

(Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 5. januar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (6.01.2020. - 12.01.2020) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti. Povoljno je za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja i poduhvate. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog

lem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva, druženje i nove početke. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Prob-

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Moguća su neplanirana putovanja. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kon-

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Pun Mjesec je od četvrtka u 20:04 do petka u 20:21. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

taktima sa zanimljivim osobama.

Tranzit se završava u 16:06.

imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Mjesec u Vodoliji

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka. Tranzit se završava u 16:06

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Tranzit se završava u 16:06 Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može

VIKEND

Nedjelja, 5. januar 2020.

Enigmatika

21

22

Enigmatika

Nedjelja, 5. januar 2020.

Nedjelja, 5. januar 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR - Hercegovačka ulica jedinstvena, savremena poslovna zgrada (rezidencija) 727 m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem.

Tel. 069/ 867 - 791 1 LOKAL 415 m2 – centar desetak metara od raskrsnice ulica Slobode i Hercegovačke. Privatni parking za osam vozila.

Prodajem.

Tel. 068/ 871- 452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan.

Tel. 069/744197,00352691839209viber 3

IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno.

Tel. 069/744-197, 069/879584,00352691839209viber 4 KUĆNI SERVIS-OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550,067/579-709 5

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 5. januar 2020.

Nedjelja, 5. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 5. januar 2020.

Voljenom ocu, svekru i đedu

Дана 4. јануара 2020. изненада је преминуо у 69. години наш драги

Javljamo da je

NOVAKU Petrovom PEJANOVIĆU VATA Martin PALJUŠEVIĆ МИЛИВОЈЕ Видојев ШИПЧИЋ

preminuo 3. januara 2020. u 80. godini.

Саучешће се прима у градској капели у Никшићу 4. јануара од 11 до 16 часова и 5. јануара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Градском гробљу. Цвијеће се не прилаже.

Saučešće za dragog nam pokojnika primamo u kapeli Malesia u Tuzima 5. januara 2020. od 17 do 22 časa i 6. januara od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Benkaj – Zatrijebač.

Ожалошћена породица: супруга МИЛИЈАНА, кћерке МАРИЈА, ГОРДАНА, ТАЊА, РАДА и ЈОВАНА, сестра МИРА, сестричне ОЉА и АНА, унуци МАРКО, МИЛО, ВЛАДАН, МИЛОШ и ЛАЗАР, ујак ЂОКО, тетка МИЛЕВА, брат и сестра од ујака, браћа од тетака и остала родбина

Ožalošćeni: supruga KATRINA, sinovi ĐERĐ, NIKOLA i LJEKA, kćerka LINDA, snahe PALJINA i FJORALBA, sestra od strica ĐUSTA, unučad KRISTIJAN, MARVIS, NIKOLA i DANIJEL, unuke ANA, DENISA, DANIJELA i KRISTINA, kao i mnogobrojna rodbina PALJUŠEVIĆ

Počivaj u miru.

Tužni smo zbog tvog iznenadnog odlaska. Zauvijek ćemo pamtiti tvoju ljubav i dobrotu.

Već nedostaješ.

Puno puno...

223

Tvoji najmiliji: MILAN, IRENA, PETAR i BOGDAN

Voljenom ocu i đedu

206

193

NOVAKU Petrovom PEJANOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

Obavještavamo prijatelje i poznanike da je 3. januara 2020. u 18.30 časova preminula u 89. godini naša draga i voljena

Tvojim odlaskom smo izgubili veliki oslonac sigurnost i neizmjernu dobrotu i toplinu.

Sa ponosom ćemo Te pominjati i čuvati od zaborava.

Tvoji: MILENA, DRAŽEN i ANJA

225

Opraštamo se od voljenog oca i đeda

MILIVOJU ŠIPČIĆU Sa poštovanjem

RADOJKI PEDOVIĆ Počivaj u miru.

porodica VUKOVIĆ 195

Tvoj sinovac DANILO PEDOVIĆ sa porodicom 209

Posljednji pozdrav dragom

KATE pok. Nika MILJEVIĆ Sahrana drage nam pokojnice će se obaviti u nedjelju 5. januara kod crkve Sv. Ane na Savini u 15 časova.

Saučešće primamo u subotu 4. januara u gradskoj kapeli na Savini od 12 do 15 časova i na dan sahrane od 12 do momenta sahrane.

Ožalošćena porodica: sinovi ŽELJKO i IVICA, kćerka ANA, snaha SLAVKA, unučad IVAN, NIKŠA, IRENA, DARKO i MARIJA, zet BRANISLAV VUČEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

NOVAKA Petrovog PEJANOVIĆA Zračio si dobrotom i plemenitošću.

Ponosni smo što si nam bio roditelj.

TVOJA DJECA i UNUČAD 226

189 Voljenom ocu i tastu

BORU Posljednji pozdrav prijatelju Hvala ti na bratskoj ljubavi i pažnji. Mnogo ćeš mi nedostajati. Neka tvoja lijepa duša počiva u miru, a ja ću te u srcu čuvati od zaborava.

DESA APRCOVIĆ 198

NOVAKU Petrovom PEJANOVIĆU MIJOMIRU VUJAČIĆU Od MOMČILA - LJIKOTE JOVANOVIĆA sa porodicom 180

Uvijek si zračio dobrotom i plemenitošću. Takvog ćemo te i pamtiti. Ćerka ANA i zet IVICA 227 Posljednji pozdrav voljenom i nikada zaboravljenom ocu, đedu i tastu

Posljednji pozdrav, prijatelju

NOVAKU Petrovom PEJANOVIĆU MIJOMIRU VUJAČIĆU

Tvoj iznenadni odlazak probudio je veliki bol u nama. Topli zagrljaj i beskonačna ljubav živjeće uvijek u našim srcima.

Počivaj u miru sa anđelima.

Počivaj u miru dobri čovječe, anđeoske duše.

228

Tvoji: ćerka NADA, unuke NIKOLINA i DRAGANA, unuk VASILIJE i zet GARO

MILADIN – BRKO MITROVIĆ sa porodicom Voljenom mužu i bratu

196

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragom drugu, prijatelju i saradniku

TELEFON ZA INFORMACIJE NOVAKU Petrovom PEJANOVIĆU

MIJU VUJAČIĆU 205

020-202-455, 020-202-456.

Počivaj u miru.

Tvoja supruga JOVANKA i sestra DANICA

BODO JAKIĆ sa familijom 224

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 5. januar 2020.

Najvoljeniji đede

Posljednji pozdrav

27

Posljednji pozdrav mom drugom roditelju

Дана 4. јануара 2020. умрла је у 64. години наша драга

СОЊА Милорадова БУЛАТОВИЋ рођена Чађеновић Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 5. јануара од 9 до 16 часова и 6. јануара од 9 до 13 часова, када крећемо за село Церовица, Ровца, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

VESELIN RADOIČIĆ

VESU RADOIČIĆU

VESU

Hvala ti što si nam dokazao da ljubav može biti bezuslovna i vječna.

Počivaj u miru i znaj da će tvoja dobrota i velikodušnost nastaviti da žive kroz sve nas.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Hvala ti za neizmjernu ljubav koju si mi nesebično pružao.

DRAGAN RAJKOVIĆ sa porodicom

Tvoja NELA

Čuvaju te od zaborava tvoja UNUČAD i PRAUNUČE 221 Posljednji pozdrav dragom kumu

178

179

Voljeni brate

Ожалошћени: синови ВЛАДИМИР - ВЛАДО и МИЛУТИН -МИЋКО, браћа БРАНКО и БУДИМИР – БУДО, сестре БИСЕРКА и БЕЛА, снахе КОСА, РАДМИЛА, БЕБА и РАДА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна родбина 191

VESELIN Andrijin RADOIČIĆ

VESU RADOIČIĆU

Voljenom i poštovanom,

Posebni ljudi žive u našim srcima i kad nijesu pored nas.

Bio si oličenje časnog i poštenog čovjeka.

Počivaj u miru.

S poštovanjem 222

VESELINU RADOIČIĆU

ŽARKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Tvoja neizmjerna dobrota, ljubav i toplina vječno će živjeti sa nama.

Brat MIODRAG sa porodicom 210 Posljednji pozdrav

Voljeni tajo, tastu i đede

Neizmjerno hvala što si bio dio naših života.

IVAN, SAŠKA i LUKA JANJUŠEVIĆ 220 Najdraži naš

VESU VESELIN RADOIČIĆ

VESELIN RADOIČIĆ Nikada nećemo vremenu dozvoliti da izblijedi radost u srcu na pomen tvoga imena.

Tvoji: GORDANA, ĐOKO i KRISTINA 219

Tvoj lik, tvoja ljubav i osmijeh vječno će živjeti u nama, kao i ponos što si bio naš.

Neka ti je vječna slava i hvala.

TANJA, MIRKO, VANJA, VASKO i DORA

Počivaj u miru.

ACO TATAR sa porodicom

183 Umro je moj rođak

215 Umro je

Najdraži ujače

VESELIN Andrijin RADOIČIĆ

VESELIN RADOIČIĆ

VESELIN – VESO RADOIČIĆ potpredsjednik Udruženja penzionera prijestonice Cetinje

Na svemu što ćemo pamtiti o tebi, zauvijek ti hvala.

218

ŽELJKO, SUZANA i ANASTASIJA KALUĐEROVIĆ Najmiliji naš

VESELIN RADOIČIĆ

Bio je Finansijski direktor Košute Direktor Sanitasa Direktor Štamparije Obod Direktor Službe SDK Cetinje.

217

192

BOŽIDAR KOVAČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom čiku

Neka je vječni mir našem dobrom Vesu.

VESU

UDRUŽENJE PENZIONERA CETINJE

Za svaku toplu riječ, neizmjernu ljubav i blagost zauvijek ti hvala. S ponosom ćemo te se sjećati.

Tvoji: MOMO, LELA, IVA, MAŠA i PETAR

Nezaboravni su dani našeg djetinjstva i mladosti, drugarstva i školskih dana u cetinjskoj gimnaziji.

Neka Ti je laka sveta podlovćenska zemlja.

Počivaj u miru.

MILICA, NINA, IVANA i JELENA

176

194

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav dragom čiku

Najvoljeniji naš

VESELIN RADOIČIĆ Za svaki osmijeh, topli zagrljaj, ljubav i nesebičnu podršku zauvijek ti hvala.

VESU Familija BRATIČEVIĆ

185

VESU 187

od porodice pok. PERIŠE POPOVIĆA

Tvoje: IRENA, SAŠKA i NIKOLETA 216

Posljednji pozdrav

S poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg dugogodišnjeg člana

VESU

VESA RADOIČIĆA

od familije pok. MARKA M. MARTINOVIĆA 186

188

KUD „NJEGOŠ“

28

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 5. januar 2020.

Dragom

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

NOVAKU PEJANOVIĆU

MIODRAGU – LATU LATKOVIĆU

od DRAGANA, STANKE i NATAŠE 199

Opraštamo se od čovjeka koji je plijenio svojim ljudskim i profesionalnim vrijednostima, ponosni na naše prijateljstvo.

Ostavio si neizbrisiv trag.

Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala.

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MIODRAG LATKOVIĆ - LATE

BOBO i MILANKA VUKČEVIĆ sa porodicom

Dragi Late,

NOVAKU PEJANOVIĆU

Čast nam je što smo Te poznavali i što si nam bio kolega.

U Vrhovnom državnom tužilaštvu ne mogu se zaboraviti savjeti vrsnog pravnika koji je svoje znanje i iskustvo bespoštedno dijelio sa svim kolegama.

Tvojim odlaskom izgubili smo svi, ne samo kolegu, već Čovjeka kog ćemo se uvijek sa uvažavanjem sjećati.

208 Neponovljiv duh i raskošni dar

MIMA, ZORAN, SUZANA, DANILO i OGNJEN 200

Hvala Ti za sve!

MIODRAG LATKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

KOLEKTIV VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

Simbol socijalističke i temeljnik obnove nezavisne Crne Gore.

213

ČEDOMIR BOGIĆEVIĆ

NOVAKU PEJANOVIĆU

S dužnim poštovanjem, opraštam se od uvaženog MIDO, VANJA i VUK

170

201

Tužan je ovaj posljednji pozdrav brate

Dana 4. januara 2020. umro je u 82. godini naš voljeni

NOVAK Petrov PEJANOVIĆ

MIODRAGA LATKOVIĆA Hvala ti za sve što si učinio za mene. Počivaj u miru, nek ti je laka crna zemlja.

Dragi Late, Tvoje gospodstvo i plemenitost ostaće vječno u mom sjećanju. Nedostajaće mi naši iskreni razgovori i divno druženje.

Počivaj u miru.

Tvoja neutješna sestra MIMA

NOVAK Petrov PEJANOVIĆ

211 Posljednji pozdrav ujaku i đedu

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 4. januara od 11 do 15 časova i 5. januara od 11 do 13 časova, kada posmrtni ostaci kreću za Dobrsko selo, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Dragom

MILAN MARKOVIĆ

190

NOVAKU PEJANOVIĆU

Sa neizmjernom tugom opraštam se od

Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sin MILAN, ćerke NADA, MILENA i ANA, sestre DANICA i MIMA, snaha IRENA, sinovac DRAGAN, sestrići VESELIN, MIRKO i ZORAN, snahe STANKA, NATAŠA, VANJA, NATAŠA i SUZANA, unuci DRAŽEN, PETAR, VASILIJE i BOGDAN, unuke NIKOLINA, DRAGANA i ANJA i ostala rodbina

NOVAKU posljednji pozdrav.

od VUKE, NATAŠE, NIKOLETE, JOVANE i NIKOLE

167

Porodica VICKOVIĆ

212

181

Dragim

Posljednji pozdrav dragoj kumi

LATA VESU

drugara od rane mladosti, šarmantnog rokera, talentovanog slikara, postojanog prijatelja u lijepim i teškim periodima.

Bila mi je čast biti sa Tobom.

Sa velikim poštovanjem poslednji pozdrav od

VERI MOMIR MATOVIĆ 214

i

KOMŠIJA IZ ULAZA

Od MARKA VUJOVIĆA sa porodicom 168

e-mail: oglasno@t-com.me

182

NOVAKU

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 5. januar 2020.

Osmog januara 2020. navršava se godina od smrti našeg

29

U petak 10. januara 2020. navršava se tri godine od smrti našeg voljenog

Дана 4. јануара 2020. у 84. години преминула је наша драга

SLOBODANA Milutinovog MUGOŠE

ЉУБИЦА М. ЋУКОВИЋ рођена Радоичић

Svojim časnim životom i najboljim ljudskim osobinama koje su te krasile zaslužio si da se vječno ponosimo sa tobom. Hvala ti za sve što si učinio za porodicu.

MIODRAGA PEROVIĆA

U nedjelju 5. januara uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoja PORODICA

Саучешће примамо 5. јануара од 9 до 12.30 у градској капели у Плужинама, након чега ће се у 14 часова обавити сахрана на гробљу у Ораху.

175 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

Ожалошћени: синови МИЛАН и ВЕЛИБОР, кћерка МИЛКА, брат ШЋЕПАН, снахе ДРАГОСЛАВА и ДАНИЦА, унучад и остала родбина

Tvoje veliko srce, čista i iskrena duša i sve što si uradio za nas obavezuje nas da u svakom trenutku mislimo na tebe i da ti vječno budemo zahvalni.

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomene na tvoj plemeniti lik i častan život koji služi kao primjer kako treba živjeti.

Ljubav nikada ne umire. Zauvijek u srcu. Zauvijek s nama.

U nedjelju, 5. januara porodica će posjetiti Miodragovu vječnu kuću.

RATKA PAVIĆEVIĆA

197

Supruga BILJANA, sinovi MILOŠ i MILAN, ćerka MIRJANA, snaha BRANKA, unučad LANA, SARA i ALEKSA

Dragi brate, teško se mirimo sa istinom da više nijesi sa nama. Tvoja ljudskost, pažnja i dobrota zauvijek će ostati u našem sjećanju.

Ostalo je mnogo lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi ponosno govorimo i da te nikad ne zaboravimo.

POMENI Petog januara 2020. navršava se 20 godina od smrti moga oca i 11 godina i četiri mjeseca od smrti majke

S ljubavlju i poštovanjem, tvoja sestra ROKSANDA LAKOVIĆ sa porodicom

184 Navršava se pola godine od smrti našeg dragog strica

171 Šestog januara navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog i voljenog

JOVANKE i DANILA ĐURIŠIĆ

Nedostajete ...

BRANISLAVA BRANA KUČA

DUJA Ivova MARTINOVIĆA Ćerka BEBA

174 Dana 5. januara 2020. navršava se godina od kada nije sa nama naša draga

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za ljubav i pažnju koje si nam nesebično pružao.

Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

Tvoji: ZORICA, DRAŠKO, DUŠKA, IVO, IVA, BALŠA, LUKA 204

Sa tugom u srcu uvijek ćemo se sjećati za nas velikog strica i čovjeka Brana Kuča.

Hvala ti na svim lijepim i nezaboravnim trenucima koje smo proveli sa tobom.

Spokojno spavaj, naš Baki.

Tvoji bratanići MIHAILO i IGOR i bratanična BOJANA sa porodicom

Voljenom ocu, đedu i tastu

207

ANA

Mnogo nam nedostaješ.

Godina je od smrti našeg dragog

DUJU Teške su ove dvije godine bez tebe.

Ni bol ni tugu vrijeme ne briše.

Boli praznina koju ništa više ispuniti ne može.

Zauvijek sa nama.

Tvoji DUŠKA, BALŠA i NENAD 203

Tvoji: suprug SLOBODAN, ćerka SANJA i sin PETAR GARIĆ

TOMISLAVA TOMA BOJOVIĆA

Sjećanje na naše drage roditelje

Vrijeme prolazi, ali ne i tuga koju osjećamo.

S velikim ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Supruga OLGA, sin RAJKO, sestra GARA

169

202

Четрдесет је дана од смрти

Osmog januara je 40 dana od smrti

JOVANKA

i

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

PAVLE

VUJOVIĆ

ВАСИЛИЈA ВАСА РАЖНАТОВИЋ

Divne uspomene i tužno sjećanje sačuvaće Vas od zaborava.

Господине Васо, Твој дуги, срећни и часни живот ничим натруњен вјечни је понос твоје породице, уз жал за све што су изгубили твојим одласком.

Vaša DJECA

Жалим те,

JOVANA Simovog MARTINOVIĆA Tvoj odlazak je ostavio prazninu u mom srcu. Počivaj u miru, čuvamo te od zaborava.

СПАСО ЦЕКОВИЋ 172

DRAGE sa porodicom

173

177

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me

30

TV program

Nedjelja, 5. januar 2020.

FILM

RTCG 1 20:05

FILM

NOVA M 01:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Granice kiše



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:00 Grafalovo mladunče, film 10:30 Bajkeri na motorima, r.

11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

12:35 Program za djecu, r.

13:05 Strani dok. program 13:45 Bečki koncert, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r.

17:00 Voljeni, film za djecu 18:00 Vijesti 18:40 Koncert hora zvjezdice, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Granice kiše, film 21:40 SAT TV, pisma crnogorskih vladara 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Plan bjekstva, film 01:05 Agrosaznanje, r.

02:00 Koncert 03:30 ABS, r.

04:00 Koncert

Talac

   TV PRVA

RTCG 2

07:00 Koncert 08:00 Vaterpolo: Crna Gora Njemačka, snimak 10:15 Dnevna soba, r.

11:55 Dnevna soba, r.

13:40 Strani dokumentarni program 14:05 Gledaj me, film 16:00 Ulica milosti, r.

17:00 Tabu, r.

18:00 Sedmi kontinent 19:05 Dječji program 19:30 Dnevnik 2 20:05 Profil, Vida Ognjenović 21:00 Ulica milosti, s.

22:00 Tabu, s.

23:00 Hladni rat, film 00:30 Strani dokumentarni (arte) 01:25 Profil, Vida Ognjenović, r.

03:00 Koncert

04:30 07:30 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00

Paramparčad, r.

Mamini sinovi Lično, nezvanično, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Nikad nije kasno, r.

Paramparčad, s.

Zvezde Granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r.

02:00 Film, r.

03:40 Čikago u plamenu, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

11:15 Grand parada, r.

13:12 Sportisimo 13:40 Zauvijek susjedi, r.

15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Nevine laži, film 01:50 Talac, film 03:45 Alvin i vjeverice, r.

  VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, s.

08:00 Pčelica, s.

09:00 Slon, r.

10:30 Zaljubljeni, film 12:00 Vijesti 12:06 Božićni snijeg, r.

14:00 Vijesti 14:07 Laku noć i srećno, film 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Božićno selo, film 20:25 Božićne pertle, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Veronika je odlučila da umre, film 23:45 Dva dana u Njujorku, film 01:20 Ljubavna pjesma za Bobi Longa ,r.

03:20 Obećanje, r.

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val



777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Nedjelja, 5. januar 2020.

Marketing

31

Magazin

Nedjelja, 5. januar 2020.

Drugo izdanje festivala na Cetinju održaće se od 24. do 26. jula

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

32

Bajaga i Neverne bebe na MBF-u

Ivan Urošević i Aleksandar Kašćelan

PODGORICA - Na drugom Montenegro Beer Festu, koji će se održati na Cetinju od 24. do 26. jula, nastupiće Bajaga i Neverne bebe, saopšteno je nakon susreta gradonačelnika prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana sa izvršnim direktorom Beogradske kulturne mreže Ivanom Uroševićem.

- Pripreme za drugi Montenegro Beer Fest uveliko su počele. Držimo se provjerenog scenarija, uz neka tehnička iznenađenja i unapređenja. Imamo već potvrđen dio izvođača, i svi su velika imena eksJu muzičke scene

- kazao je Kašćelan.

On je dodao da su izvođači treće večeri prvog Montenegro Beer Festa, koja nije održana uslijed nevremena, potvrdili već učešće, tako da ljubitelji Bajage i Instruktora, Leta 3, Električnog orgazma i Nevernih beba već sada mogu da planiraju vrijeme i rezervišu smještaj na Cetinju u julu 2020.

Kašćelan je kazao i da su promotivne aktivnosti festivala već započele na društvenim mrežama, kao i da će Montenegro Beer Fest u februaru 2020. biti ponovo predstavljen na beogradskom sajmu turizma.

- Sa nivoa lokalne uprave čini-

mo sve da se grad infrastrukturno i logistički pripremi za festival. Dragocjeno nam je iskustvo sa prvog izdanja festivala, a siguran sam da ćemo ove godine biti još bolji i raznovrsniji i što se tiče učesnika Montenegro Beer Festa i svih propratnih aktivnosti rekao je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade i Turističkom organizacijom prijestonice Cetinje u sedmici ,,zagrijavanja“ pred početak drugog Montenegro Beer Festa biće izvođeni programi za sve generacije, u različitim satnicama i na više gradskih lokacija.

Aleksandra Kovač objavljuje novi album

Kruna kompozitorske karijere BEOGRAD - Aleksandra Kovač je jedna od vodećih i najuspješnijih srpskih kompozitorki i kantautorki, koja se nakon pet godina komponovanja muzike za najgledanije srpske serije i filmove kao što su „Ubice mog oca“, „Državni službenik“, „Šavovi“ i „Zaspanka za vojnike“ vraća na scenu autorske popularne muzike sa novim albumom „Mlječni put“ koji će predstaviti publici tokom ove godine.

Prvi singl pod nazivom

„Mlječni put“ je najava baladnog albuma, koji okuplja pjesme različitih stilova, među kojima su i neke koje je Aleksandra komponovala za druge izvođače, tokom posljednjih dvadeset godina, ali sada su u potpuno novim aranžmanima i orkestracijama i Aleksandrinom izvođenju.

Sve pjesme prati potpuno novi art koncept audio i video prezentacije koja nije uobičajena u našem regionu. Ovaj album je vrsta muzičke biografije u kojoj Aleksandra muzikom

dočarava neke od najtežih, ali i najsrećnijih trenutaka života.

- Ovaj album predstavlja krunu moje kompozitorske karijere u popularnoj muzici i u njega sam utkala sve teške i potresne trenutke koje sam proživljavala proteklih godina - kaže popularna pjevačica za Novosti online.

Album „Mlječni put“ je i najava za pisanu biografiju Aleksandre Kovač koja se očekuje do kraja godine. Prvi singl „Mlječni put“ premijerno će predstaviti 10. januara.

Bend The Strokes objavio novu pjesmu

Kevin Fejdž najavio

,,Ode to the Mets“ najavljuje album LOS ANĐELES - Nakon sedam godina pauze čuveni američki rok bend The Strokes najavio je novi album. Uoči Nove godine predstavili su i novu pjesmu ,,Ode to the Mets“.

Frontmen benda Džulijan Kazablankas izjavio je da se bend ,,odmrznuo“ i vratio.

U maju su na humanitarnom koncertu u Los Anđelesu izveli takođe novu pjes m u , ,T h e Ad u l t s A re Talking“, a sada su najavili i novi studijski album. Zadnji koji su objavili bio je ,,Comedown Machine“ iz 2013. godine, a nakon njega je uslijedio EP ,,Future Present Pas“ 2016. godine.

Novi album The Strokesa publika može očekivati već ove godine.

- Volim vas ljudi i velika mi je čast što dijelim scenu i ovu noć s ovim momcima kazao je na nastupu Casablancas.

Bend je potom u Njujorku prvi put od 2003. godine odsvirao pjesmu ,,Modern Girls & Old Fashion Men“ uz pomoć Maka DeMarka.

The Strokes su svoju karijeru započeli prije 22 godine, da bi 2001. objavili debitantski album ,,Is This It“, koji je magazin Rolingstoun ubrzo uvrstio među deset najboljih debitantskih albuma svih vremena. Do sada su objavili pet albuma.

Stiže prvi Marvelov transrodni superheroj LOS ANĐELES - Marvelov filmski univerzum će uskoro dobiti prvog transrodnog superheroja.

– I to veoma uskoro. Riječ je o filmu koji trenutno snimamo – izjavio je direktor Marvel studija Kevin Fejdž na Njujorškoj filmskoj akademiji.

Na pitanje fana da li postoje planovi za više LGBT likova u Marvelovim filmovima, a ,,posebno transrodnih“, Kevin je odgovorio: – ,,Da, apsolutno. Da.“ Inače, ove godine će u filmu ,,Vječni“ biti predstavljen prvi gej lik u Marvelovim filmovima. Spekulisalo se i ranije da će u ,,četvrtoj fazi“ Marvelovog filmskog univerzuma – događajima nakon Avendžers infiniti sage – pojaviti i transrodni lik. O tome je pričao i Fejdž.

– Pogledajte uspjeh filmova ,,Kapetan Marvel“ i ,,Crni panter“. Želimo da naši filmovi budu odraz fanova i da svaki pripadnik naše publike u svijetu osjeti da na ekranu ima svog predstavnika – izjavio je ranije direktor Marvela.

U julu prošle godine sajt Geeks WorldWide je objavio da Marvel traži trans ženu za projekat koji će biti sniman 2020. godine.

Kako navode, to bi mogla da bude Sera – pripadnica grupe muških anđela nazvanih Anchorites, a koja je preuzela ženski identitet. Njen lik se nedavno pojavio prvi put u Marvelovim stripovima – i to u pričama o Toru.

Sljedeći Torov film – ,,Ljubav i munja“ – trebalo bi da se u bioskopima pojavi 2021. godine.

Tesa Tompson, koja u filmovima o Toru glumi Valkiru – na kraju posljednjeg filma o Avendžersima preuzela je presto Novog Azgarda.

– Kao novi kralj, moraće da pronađe sebi kraljicu – objasnila je Tompson dio zapleta novog filma. Inače, njen lik je u filmovima biseksualne orijentacije.

Prije tog filma u bioskope stižu ,,Vječni“ – priča o drevnoj rasi sa supermoćima. U tom filmu igraju Anđelina Džoli, Ričard Maden i Kit Harington iz ,,Igre prijestola“, Kumail Nandžijani, Selma Hajek i Brajan Tajri Henri.

Kevin Fejdž je potvrdio da će se u tom filmu pojaviti prvi gej lik Marvelovog filmskog univerzuma.

– Oženjen je i ima porodicu, ali to je samo dio onoga što je on – izjavio je Fejdž prošle godine.