Dnevni list Pobjeda 11.02.2020.

Utorak, 11. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19483 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

RAZGOVOR Stefan Lajenberger, član GRECO sekretarijata i koautor izvještaja za Crnu Goru

Ministar kulture podsjetio na devastaciju sakralnog nasljeđa kojim gazduje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori

Bogdanović: Napravljena su nedopustiva oštećenja STR. 6. i 7.

Savjet AEM ograničio pojedine emisije iz programa srpskih TV Happy i TV Pink M

Sporni sadržaji kod nas neće biti emitovani

Dvije trećine za izbor VDT-a mogu biti uvod u blokadu sistema Problem je kada nema kandidata koji može da doprinese konsenzusu ili kada opozicija i većina imaju samo na umu blokiranje jedni drugih. Onda očigledno ovakav zahtjev, koji je, opet kažem, demokratski zahtjev, može da bude put do blokiranja sistema - što je jako loše. Država bez VDT ne može imati normalno funkcionisanje sudskog sistema istakao je Lajenberger

STR. 2.

STR. 8. i 9.

Optužnica protiv Kneževića i još šest osoba

DANILOVGRAD: Kompanija ,,Savana“ predstavila projekat uređenja hotela ,,Zeta“

Novac iz nezakonitih poslova više kompanija stavljan u legalne tokove ASK za tri mjeseca prošle godine pokrenula 84 prekršajna postupka

Sudovi izrekli sankcije u vrijednosti više od 22.000 eura BRISEL: Cere

STR. 10. i 11.

Saobraćajni udes na putu Podgorica – Danilovgrad

Stradao Franjo Nicaj STR. 11.

Bri

Obnovljeni simbol grada imaće četiri zvjezdice STR. 13.

STR. 3.

Uručenje Oskara donijelo brojna iznenađenja, najveći gubitnik „Džoker“ Toda Filipsa

„Parazit“ na velika vrata ušao u istoriju

STR. 15.

STR. 16. i 17.

2

Politika

Utorak, 11. februar 2020.

RAZGOVOR: Stefan Lajenberger, član GRECO sekretarijata i koautor izvještaja za Crnu Goru PODGORICA – Za izbor vrhovnog državnog tužioca u Crnoj Gori neophodan je određeni nivo demokratske zrelosti, zato opozicija i vladajuća većina moraju biti sposobne da ostave po strani njihove političke borbe i nađu zajedničko rješenje koje će biti dobro po državu. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio Stefan Lajenberger, član Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope (GRECO).

GRECO je prošle nedelje objavio izvještaj o stanju u crnogorskom pravosuđu u kojem je navedeno da je „alarmantno što ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije“.

ZABRINUTOST

U tom kontekstu, GRECO je naročito iskazao zabrinutost zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat, među njima i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, što, kako su naveli, nije u skladu sa njihovim preporukama.

Lajenberger, jedan od autora izvještaja, kazao je da u Crnoj Gori, kada je u pitanju sudstvo, postoji određeni napredak, koji je primijećen od strane GRECO, ali navodi da je na zemlji da riješi „alarmantna pitanja koja se odnose na nezavisnost sudskog savjeta. To je, kako kaže, najproblematičnije pitanje koje mora biti riješeno.

– Mi zaista možemo da primijetimo da se radi na određenim pitanjima i postoje stvari koje su urađene kako bi se poboljšao sistem. Moramo priznati da postoji poboljšanje. Ali, zbog ovih zabrinjavajućih stvari, EU će sigurno nastaviti pažljivo da prati situaciju u vašoj zemlji, čitajući izvještaje GRECO koje u Briselu veoma cijene. Ono što mi možemo da uradimo je da snažno ohrabrimo vlasti u Crnoj Gori da dobro razmotre pitanja koja do sada nisu riješili, kako bi ubrzale dalji napredak na putu ka EU – rekao je Lajenberger.

Govoreći o v.d.stanju u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Lajenberger kaže da je izbor VDT

Dvije trećine za izbor VDT-a mogu biti uvod u blokadu sistema Problem je kada nema kandidata koji može da doprinese konsenzusu ili kada opozicija i većina imaju samo na umu blokiranje jedni drugih. Onda očigledno ovakav zahtjev, koji je, opet kažem, demokratski zahtjev, može da bude put do blokiranja sistema - što je jako loše.

Država bez VDT ne može imati normalno funkcionisanje sudskog sistema - istakao je Lajenberger

ključno pitanje za državu, a dvotrećinska podrška poslanika demokratski iskorak, na koji bi država morala biti spremna.

PAPIR

– Rekao bih da je na papiru to pozitivna preporuka, da se VDT izabere dvotrećinakom većinom poslanika u Skupštini, koji su predstavnici naroda. To obezbjeđuje da kvalifikovana većina bira VDT. To je nešto što je u skladu sa demokratijom, i to je nešto što je odraz demokratije.

Ali, očigledno, kada se ovakav sistem primjenjuje, neophodan je određeni nivo demokratske zrelosti – ocijenio je Lajenberger.

Opozicija i većina u parlamentu, dodaje naš sagovornik, moraju biti sposobne da ostave po strani njihove političke borbe i traže zajednički interes države što, ističe, nije uvijek lako.

– Problem je kada nema kandidata koji može da doprinese konsenzusu ili kada opozicija i većina imaju samo na umu blokiranje

jedni drugih. Onda očigledno ovakav zahtjev, koji je, opet kažem demokratski zahtjev, može da bude put do blokiranja sistema što je jako loše. Država bez VDT ne može imati normalno funkcionisanje sudskog sistema - istakao je Lajenberger Ključ je u političkom dijalogu, dodaje on.

– Mislim da bi bilo loše vratiti se na neka druga rješenja. Važno je da političke partije ostave po strani njihove borbe i traže zajednički interes za državu – navodi naš sagovornik.

IZVJEŠTAJ

Upitan da prokomentariše novu metodologiju EU, koja predviđa sankcije za nazadovanje u ključnim pregovorima sa EU a u kontekstu izvještaja GRECO koji konstatuje da nema napretka u pogledu nezavisnosti Sudskog savjeta, Lajenberger kaže da će EU pažljivo čitati izvještaj GRECO. - Teško je reći šta će reći EU, mi smo Savjet Evrope i ne mogu baš

da pretpostavim šta bi mogle biti njihove pozicije. Obično, oni vrlo pažljivo prate ono što mi preporučimo. Ne znam da li moglo biti sankcija ili slično, ali siguran sam da sa budnom pažnjom razmatraju ove probleme, koji bi, ukoliko se riješe, mogli učiniti da cijeli proces teče glatko – navodi francuski diplomata.

Govoreći o deblokirajućim mehanizmima za Sudski savjet, Lajenberg ističe da je rješenje u modifikovanju kompozicije Sudskog savjeta.

– Tako da imate većinu sudija, koje su izabrane od strane njihovih kolega i obezbjeđujući da na funkciju predsjednika sudskog savjeta izabran jedan od ovih sudija - zaključio je Lajenberg, navodeći da bi usvajanja preporuke GRECO, između ostalog, moglo da pomogne u prevazilaženju ovih problema.

Jovana ĐURIŠIĆ

Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija „zaratile“ saopštenjima

SD: Izađite iz antidržavnog voza SDP: Ne pokušavajte držati lekcije

Ivan Brajović

PODGORICA - Bivše partijske kolege Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija „zaratile“ su juče saopštenjima.

Socijaldemokrate su pozvale Socijaldemokratsku partiju da izađe iz „antidržavnog voza i raskine koaliciju sa onima čija ih politika asocira na fašizam, pa tek onda drže političke pridike“. Sve suprotno se, kako navode, zove cinizam i lov u mutnom.

Iz SDP-a su bivšim kolegama uzvratili da Ivan Brajović pokušava nekome držati političke lekcije, umjesto da zaustavi koncesiju za aerodrome Crne Gore, koja se nije mogla desiti kad se SDP pitala.

Partija Ivana Brajovića reagovala je juče na izjavu potredsjednika SDP-a Raška Konjevića koji je kazao da je ta partija uvijek bila i biće za dijalog, ali da u ujedinjenu opoziciju ne vjeruje i da na to ne treba trošiti vrijeme.

U SD-u to vide kao najbolje mo-

guće priznanje o „promašenosti politike koju ta partija vodi od 2016. godine“.

– Upravo te koji pale Skupštinu njegov počasni predsjednik naziva uglednim parlamentarcima, sa kojima je htio, a hoće i dalje, nego mu ne može biti, da mijenja Crnu Goru na bolje – navodi se u saopštenju.

I javnost, kako su kazali iz SD-a, isto kao i Konjević, se pita šta partija građanske i evropske integracije, radi u čvrstom koalicionom zagrljaju sa Demokratskim frontom u nekoliko crnogorskih gradova.

– Ne možemo a da se ne zapitamo da li i šačici njihovih malobrojnih funkcionera na lokalnom nivou u Herceg Novom i Budvi smeta ono što navodno ispade da naprasno zasmeta Konjeviću, a to su pozivi „uglednog parlamentarca“ Andrije Mandića upućeni svojim ratnim drugovima da iskopaju oružje?

Jeste li konačno, gospodo iz SDP-a, postali svjesni da ste vodili naopaku politiku u posljednjih nekoliko godina – pitali su iz SD-a.

Mudriji su kazali, podsjetili su u SD-u, „kad uđeš u pogrešan voz, svaka sljedeća stanica je pogrešna“. Pozivali su SDP da, kako su kazali, „izađu iz tog pogrešnog antidržavnog voza“

da raskinu koaliciju sa onima čija politika asocira na fašizam, pa tek onda da drže političke pridike Iz SDP-a su se u odgovoru „fokusirali“ na predsjednika SD-a Ivana Brajovića.

Kazali su da bi „elementarni osjećaj odgovornosti za Limenke, Petlje, Ramade, revolving kartice“ nalagao da se iz SD-a ne obraćaju drugima.

- Ovakav predsjednik Skupštine državu i njene građane koštao je, do sada, 250 miliona eura. Toliko nas je koštalo njegovo „znanje“ za petlju i Montenegro airlines. A tek Limenka i Ramada, navode, između ostalog, iz SDP-a i dodaju da će „valjda tužilac Katnić smoći snage da otvori finansijsku istragu, a finansijske operacije će onda biti vrlo jednostavno utvrditi“.

Od politike Brajović, smatraju u SDP-u, ostaće upamćen samo po desetinama hiljada eura duga na platnim karticama, petljama i limenkama kao i nesagledivoj šteti koja je u u stotinama miliona. Z.D.

Ranko Krivokapić

Politika

Utorak, 11. februar 2020.

3

Još nije zakazana sjednica Administrativnog odbora sa prijedlogom novčanih kazni za DF

Škrelja: O kaznama zbog udaljenja sa sjednice kad se steknu uslovi PODGORICA – Administrativni odbor odlučivaće o prijedlogu da se novčano kazne poslanici Demokratskog fronta zbog udaljenja sa skupštinskog zasjedanja kada se steknu uslovi za to – kratko je Pobjedi kazao Luiđ Škrelja, predsjednik tog parlamentarnog tijela. Škrelja nije želio detaljnije da komentariše postupak. Odbor može odlučivati o prijedlogu generalnog sekretara o novčanim kaznama za DF kada dobije predlog generalnog sekretara, ali i kada usvoji zapisnik sa sjednice Skupštine na kojoj su izrečene mjere udaljenja sa sjednice.

Mjeru udaljenja sa sjednice Skupštine krajem decembra poslanicima DF-a izrekao je predsjednik parlamenta Ivan Brajović, zbog incidenta koji su napravili da bi spriječili usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. To je prvi put da je poslaniku u

ovom sazivu izrečena mjera udaljenja sa plenarne sjednice.

Kazna, prema članu 110b Poslovnika Skupštine Crne Gore, za poslanika koji je udaljen sa sjednice parlamenta je oduzimanje 50 odsto zarade. Mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje se i za narednih 15 dana zasijedanja Skupštine od izricanja ove mjere. Izuzetno od toga, poslanik koji je udaljen sa sjednice Skupštine ima pravo da prisustvuje sjednici Skupštine kada se glasa.

Odluku o novčanoj kazni za poslanika, prema Poslovniku, donosi Administrativni odbor. Poslaniku koji profesionalno obavlja poslaničku funkciju iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja za tekući mjesec, odnosno za tekući i naredni mjesec ako je udaljen sa sjednice Skupštine. Poslaniku koji ne obavlja profesionalno funkciju poslanika, iznos novčane kazne se oduzima od

njegovih primanja u Skupštini (razlika između zarade koju bi primao da profesionalno obavlja poslaničku funkciju i zarade koju ostvaruje u radnom odnosu ili penziji) za tekući mjesec, odnosno i za naredne mjesece ako su mjesečna primanja poslanika koja ostvaruje u Skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne.

Poslanik koji je novčano kažnjen zbog udaljavanja sa sjednice ima pravo na nadoknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora, za razliku od poslanika koji je novčano kažnjen zbog izrečenih mjera opomena ili oduzimanja riječi ima pravo na nadoknadu troškova prevoza I. K. i hotelski smještaj.

ASK od oktobra do decembra prošle godine zbog kršenja zakona pokrenula 84 postupka

Sudovi izrekli sankcije u vrijednosti više od 22.000 PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije je, zbog sumnje u kršenje odredbi zakona o sprečavanju korupcije, kao i o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, nadležnim sudovima od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine podnijela 84 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka i izdala 20 prekršajnih naloga.

Ukupan iznos novčanih sankcija koje su izrekli sudovi je 22.840, a dodatno su realizovani prekršajni nalozi koje je izrekla Agencija od 5.140 eura – objavila je Agencija.

Ostavku na javnu funkciju od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine, na osnovu odluka i mišljenja ASK-a, podnijelo je 15 funkcionera.

Ostavke su, na osnovu mišljenja ASK, podnijeli Boris Muratović na funkciju odbornika u nikšićkoj SO, zatim Amel Alibašić na funkciju odbornika u SO Tuzi, Goran Simić na mjesto odbornika SO Bar, kao i Nebojša Jakšić na mjesto zamjenika člana Opštinske izborne komisije Nikšić. Ismet Latić je, na osnovu mišljenja ASK, podnio ostavku na mjesto odbornika u SO Petnjica, a Dragica Milačić na funkcije člana Školskog odbora JU „Branko Božović“, a odrekla se i nadoknade po osnovu članstva u Upravnom odboru „Vodovod i kanalizacija“ DOO Podgorica. Dženeta Pepić pod-

Ministar vanjskih poslova Turske započeo posjetu našoj državi

Ukupan iznos novčanih sankcija koje su izrekli sudovi je 22.840, a dodatno su realizovani prekršajni nalozi koje je izrekla Agencija od 5.140 eura – objavila je Agencija

nijela je ostavku na mjesto zamjenice predsjednika Opštinske izborne komisije Tuzi. Na osnovu mišljenja Agencije Gvozdan Balšić nije prihvatio funkciju predsjednika Mjesne zajednice „Centar“ Tivat, a Željko Komnenić podnio je ostavku u Sportskoj organizaciji čiji je osnivač Opština, Košarkaški klub „Lovćen 1947 BemaX“.

Ostavku je, na osnovu Odluke ASK-a, podnio Avdul Adrović na funkciju člana Etičke komisije za službenike i namještenike Opštine Petnjica, kao i Aleksandar Mitrović na funkcije člana UO Javne predškolske ustanove „Ljubica Popović“ i člana Školskog odbora JU Os-

novna škola „Savo Pejanović“.

Vjera Rašković Perojević je, na osnovu Odluke ASK, podnijela ostavku na mjesto odbornika u kotorskoj SO, zatim Amar Borančić na mjesto člana Odbora direktora u privrednom društvu „Montekargo“ AD Podgorica, te Neđeljko Moškov na mjesto odbornika u kotorskoj SO. Predsjednik Savjeta RTV Rožaje Ćamil Kujević podnio je, na osnovu Odluke ASK, ostavku na tu funkciju.

Agencija je od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine donijela 24 odluke i utvrdila 16 kršenja zakona, u oblastima sprečava n j a s u ko b a i n t e re s a i poštovanja ograničenja u obav-

ljanju javnih funkcija. Postupajući po zahtjevima javnih funkcionera i organa vlasti, ASK je u tom periodu dala i 57 mišljenja o sukobu interesa i ograničenjima u obavljanju javnih funkcija, koja su obavezujuća za javne funkcionere. Svi javni funkcioneri su, kako je objavila ASK, ispoštovali data mišljenja ASK. Organi vlasti su, na osnovu odluka ASK, prema javnim funkcionerima izrekli četiri opomene sa mjerom upozorenja, jedno obavještenje da je organ vlasti konstatovao prestanak mandata funkcioneru i jedno obavještenje da će organ u kojem javni funkcioner vrši funkciju preduzeti odgovarajuće mjere.

ASK je u IV kvartalu 2019. u oblasti provjere prihoda i imovine javnih funkcionera, donijela 17 odluka sa utvrđenim kršenjim zakona u toj oblasti.

Prema podacima o mjerama koje su izrekli organi vlasti od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine na osnovu odluka ASK, opomene su izrečene Ernesu Gadžu (Ministarstvo zdravlja), Mehmetu Feratoviću (Ministarstvo rada i socijalnog staranja), Dragani Pimi (SO Budva), Gordani Reljić (Ministarstvo zdravlja) i Sanji Crnić (SO Herceg Novi).

I. K.

Čavušoglu u Milješu

Čavušoglu: Erdogan bi mogao da posjeti Crnu Goru u narednih šest mjeseci PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu započeo je juče zvaničnu posjetu Crnoj Gori razgovorima sa reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatom Fejzićem, javlja agencija Anadolija.

Osim Fejzića, turskog šefa turske diplomatije su u medresi „Mehmed Fatih“ u Milješu, dočekali i predstavnici Albanaca i Bošnjaka kao i turski alumnisti i investitori. Čavušoglu je istakao da je Turska prijatelj Crnoj Gori, te je prenio pozdrave turskog predsjednika Erdogana. On je rekao da je Turska postavila cilj da 2023. godine bude deseta ekonomska sila u svijetu i treća u Evropi.

– Kako smo do danas postizali naše ciljeve tako ćemo i

ubuduće. Naša snaga nije uperena protiv bilo koga. Kako mi jačamo tako pomažemo ljudima koji su u teškoj situaciji – rekao je Čavušoglu.

On se zahvalio građanima Crne Gore što nisu podržali puč protiv turskog predsjednika. Istakao je i da se Turska pod vođstvom Taipa Erdogana izborila sa teškoćama iznutra i spolja.

– Na kraju smo bili suočeni sa izdajničkim pokušajem puča i pobjedili smo sa našim narodom. I sada se sa njima borimo i želim da vam se zahvalim što niste dali priliku da te izajice nađu svoje utočište u Crnoj Gori. Nastavite da budete oprezni – rekao je Čavušoglu.

Turski ministar danas će razgovarati sa državnim vrhom Crne Gore R. P.

Posjeta zvančnika Ministarstva odbrane Danskoj

Ivanović: Unaprijedićemo odbrambenu saradnju PODGORICA - Generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanović sastao se sa zamjenikom stalnog sekretara za bezbjednosnu politiku i operacije u Ministarstvu odbrane Danske Kasperom Hoeg-Jensenom.

Ivica Ivanović i Kaspero Hoeg-Jensen

Ivanović je naglasio spremnost za nastavak saradnje, realizacijom aktivnosti i projekata kojima će se unaprijediti nacionalni odbrambeni kapaciteti.

Dodao je da efikasan odgovor na izazove sigurnosti i bezbjednosti zahtijeva jačanje odgovarajućih institucionalnih kapaciteta i da Crna Gora predano radi na nacionalnom nivou i u saradnji sa saveznicima kako bi zaštitila svoje građane.

Ivanović je danskog kolegu informisao i o postignutim rezultatima reformi sistema odbrane, kao i o planiranim koracima za naredni period.

Hoeg-Jensen je istakao da, imajući u vidu sveobuhvatne reforme koje je Crna Gora

sprovela u sistemu odbrane, preporučuju našu zemlju kao pouzdanog partnera.

Naglasio je spremnost Kraljevine Danske u pružanju doprinosa daljim aktivnostima u tom pogledu, kako bi nacionalni kapaciteti zemalja članica bili ne samo u očuvanju mira i sigurnosti svojih građana, već i u službi globalne zajednice. Takođe, ističući posvećenost Crne Gore članstvu u Evropskoj uniji, Hoeg Jensen izrazio je spremnost i za podršku tom cilju.

R. P.

4

Ekonomija

Utorak, 11. februar 2020.

Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, prostorno planiranje

Posjetu Valdanosu zakazali za 25. februar PODGORICA – Skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, prostorno planiranje najavio je da će 25. februara obići maslinjake i uvalu Valdanos. Na jučerašnjoj sjednici je najavljeno da će ponovo tražiti kontrolno saslušanje direktora Uprave za šume, nakon odluka vijeća Privrednog I Osnovnog suda u Pljevljima u vezi raskida koncesionog ugovora Vektre Jakić, saopšteno je juče na sjednici ovog odbora pod tačkom razno.

Odlučeno je da se u martu održi kontrolno saslušanje o stanju u ulcinjskim hotelima ,,Galeb“, ,,Lido“ i ,,Jadran“, a plovnost Bojane u aprilu. Naknadno će biti određen I termin za saslušanje o stanju o ulcinjskoj Solani.

Odbor je usvojio izvještaj o radu za prošlu godinu.

MASLINJACI

Posjeti Valdanosu bi trebalo da se priključe i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, opštine Ulcinj, Biotehničkog fakulteta i Udruženja maslinara Valdanos.

Saopšteno je da su ranije pozvali Ministarstvo poljoprivrede da ispuni zakonsku obavezu i do 1. marta tekuće godine donese strategiju razvoja maslinarstva i program zaštite maslinade, kojim bi definisali kratkoročne, odnosno hitne mjere koje bi se fokusirale na čišćenje, odnosno raskrčavanje pristupnih puteva i postavljanje hidranata radi zaštite maslinade od požara.

Odbor je ranije zaključio da inspekcije treba da intenziviraju obilazak terena I utvrde da li postoje primjeri nelegalne gradnje u Valdanosu I da im dostave izvještaje do kraja marta, uz izvještaj o preduzetim mjerama, ukoliko bude bilo nelegalne gradnje. Tada su preporučili Ministarstvu poljoprivrede da razgovara sa

U martu će biti saslušanje o stanju u hotelima „Galeb“, ,,Lido“ i ,,Jadran“, oko plovnosti Bojane u aprilu, a naknadno će odrediti termine saslušanja za Solanu i Upravu za šume

Korišćenjem ,,goriva budućnosti“ ostvaruje se ušted

Uz vodonik jef proizvodnja i čistiji vazduh PODGORICA- Korištenjem vodonika u industriji, termoelektranama, toplanama, pekarama, hemijskim čistionama I domaćinstvima mogu se ostvariti uštede od 50 odsto i drastično smanjiti emisija štetnih gasova, saopštio je Pobjedi direktor i vlasnik bečke kompanije Niroši inovejšn grin enerdži dr Rodoljub Nikolić.

Sa sjednice Odbora

bivšim vlasnicima u cilju revitalizacije maslinade.

DOKUMENTA

Predsjednik Odbora dr Petar Ivanović je kazao da su tri puta slali dopise za dostavu dokumentacije o koncesionom ugovoru Vektre Jakić, a da je stigao samo jedan dio. Najavio je da će ponovo tražiti ostatak.

- Ako je sve onako kako su nam na prošlogodišnjem kontrolnom saslušanju prezentovali predstavnici Uprave za šume i Ministarstva poljoprivrede, ne vidim zašto bi neko preskakao da dostavi dio tražene dokumentacije - kazao je Ivanović i dodao da je zamolio Poresku upravu i Vektru Jakić da dostave svoju dokumentaciju zbog sravnjenja stanja.

- Ne može se raskinuti ugovor, a da prethodno nije urađeno sravnjenje, a ono se ne može uraditi ako se ne utvrde tačni podaci o zaduženju Vektre Jakić, koje proističe iz ugovora. A ako su raskinuli ugovor i

prodali dio posječene građe, ušli su u zonu krivične odgovornosti - kazao je Ivanović, koji smatra da na budućem kontrolnom saslušanju direktora Uprave za šume podaci koji su ranije uvjerljivo predstavljeni javnosti treba da budu dovedeni u okvir onoga što jeste ,,a ne da mi budemo zatečeni sudskim presudama i da posmatramo sa strane dešavanja“.

INTERES

Poslanik Mirsad Murić je objasnio da je problem nastao nakon što velika količina drveta u dubećem stanju iz koncesije koju je dobila Vektra nije potrošena.

- Poreska uprava I Uprava za šume je zadužila Vektru za milionske iznose za dio koji nije iskorišćen. Ne ulazim u druge stvari nego samo gledam ekonomsku računicu. Čiji je interes da propadne sto miliona i da 300 radnika ostane bez posla - pitao je Murić i dodao da je u pitanju 1,1 milion kubika.

M.P.M.

- Ova tehnologija bi Crnu Goru vodila ka karbonskoj neutralnosti i to je idealna prilika i uslov za smanjenje zagađenja vazduha, dok se uložena sredstva vraćaju za tri godine – kazao je Nikolić i istakao da se primjenom vodonika postiže ušteda fosilnih goriva od 50 odsto, tako da je proizvodnja upola jeftinija.

Istakao je da je došlo do epohalnih otkrića vezanih za korišćenje vodonika u industriji.

Primjenom vodonika kod sagorijevanja u kotlovima, postiže se ušteda fosilnih goriva od 50 odsto, odnosno proizvodnja će biti upola jeftinija, naveo je vlasnik bečke kompanije Niroši inovejšn grin enerdži dr Rodoljub Nikolić

kotlovima za individualno grijanje koji koriste fosilna goriva ugalj, lož ulje, naftu, mazut, plin, pelet i drva, a koja pri saTEHNOLOGIJA gorijevanju emituju štetne -Prilikom sagorijevanja dolazi gasove za životnu sredinu. do sjedinjavanja sa kiseoni- Prema njegovim riječima, kom i tako se postiže velika kroz dugogodišnji rad, bavio se toplotna energija – objasnio je naučnim mjerenjem vazduha, Nikolić i naveo da je najviše po standardima EU i dobro je proučavao primjenu vodonika u p o z n a t s a e m i s i j o m i kod sagorijevanja u kotlovima imisijom vazduha u Crnoj koji se koriste u industriji, i to u Gori. termoelektranama, toplana- -Sada sam posvećen ,,liječenma, industrijskim pekarama, ju“ zagađenog vazduha nahemijskim čistionama, kao i u jsavremenijom tehnologijom.

HHO sistem proizvodi vodonik i kiseonik ,,gas“ procesom elektrolize vode – objasnio je Nikolić i istakao da ova tehnologija omogućava proizvodnju visoko energetskog goriva vodonika.

-Primjenom te tehnologije u kotlovima postiže se drastično smanjenje ugljen – dioksida i sumpor – dioksida do 30 odsto, azotnih oksida do 25 odsto, a PM10 i PM2,5 čestica za šest do osam puta – rekao je Nikolić i naveo da se u svijetu serijski proizvode i primjenjuju ovi sistemi koji smanjuju zagađenje vazduha od sagorijevanje fosilnih goriva, kapaciteta od deset KW do 300 MW. -Za Crnu Goru, to znači da u kratkom roku možemo smanjiti zagađenje vazduha termoelektrane, toplane u gradovima, bolnicama, školama, sportskim centrima, studentskim domovima, javnim ustanovama i privatnim ložištima, kapaciteta od deset KW i više – istakao je Nikolić.

INVESTIRANJE

Prema njegovim riječima, investicija u ovu tehnologiju koja se dograđuje u postrojenja snage jedan MW iznosi 100.000 eura.

– Postoje povoljni EU fondovi za finansiranje eko projekata,

Na francuskoj televiziji RMC emitovana epizoda Top Gear snimana u Crnoj Gori

Od subote se farmeri mogu prijaviti za podršku

Za premije stočarima 3,5 miliona eura PODGORICA - Poljoprivredna gazdinstva koja se bave stočarstvom će, zahvaljujući novinama u ovogodišnjem Agrobudžetu, dobiti značajno veće iznose na ime premije po grlu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede. Rok za prijavu za premije po grlu je od subote do 30. aprila, a za preradu mlijeka na gazdinstvu je do 1. aprila.

Iz Ministarstva su objasnili da je ove godine opredijeljeno skoro pola miliona eura više za premije po grlu stoke, odnosno 3,5 miliona eura.

Pola miliona eura više opredijeljeno je i za preradu mlijeka na gazdinstvu, odnosno 1,5 miliona eura.

Iz Ministarstva su podsjetili da gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od

ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način povećana je ukupna premija za sva gazdinstva koja ostvaruju pravo na tu premiju.

-To znači da svako gazdinstvo koje ostvaruje pravo na premiju na godišnjem nivou dobija 140 eura više ako ostvaruje premiju za krave, 240 eura više za ovce i 160 eura više za koze - precizirali su iz Ministarstva.

Pojedina gazdinstva, koja drže više vrsta stoke, ostvariće mnogo veće povećanje.

Gazdinstva koja drže sve tri vrste stoke će ostvariti 540 eura više, ona koja drže krave i ovce 380 eura više, krave i koze 300 eura više, dok će gazdinstva koja drže ovce i koze ostvariti 400 eura više premije na godišnjem nivou.

-Na ovaj način posebno je iskazana briga prema manjim gazdinstvima - tvrde u Ministarstvu.

Iz Ministarstva su objasnili da je od ove godine pojednostavljena procedura za realizaciju mjere koja se odnosi na preradu mlijeka na gazdinstvu.

- Prijava prava na premiju i isplatu obavlja se samo jednom godišnje u odnosu na prethodnu godinu kada se osim prijave za premiju dva puta godišnje prijavljivalo za isplatu - rekli su iz Ministarstva.

Prijavljivanje se obavlja u kancelarijama Odjeljenja za savjetodavne poslove u stočarstvu, pa je proizvođačima omogućeno da zajedno prijave sve premije u stočarskoj proizvodnji. Isplata se kao i prošle godine obavlja dva puta godišS. P. nje.

Sa snimanja u Crnoj Gori

Testirali lambordžini na starom putu za Kotor PODGORICA – Na francuskoj televiziji RMC emitovana je epizoda nove sezone emisije Top Gear France, u kojoj se vide kadrovi snimljeni u Crnoj Gori, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

– Emisija Top Gear France bilježi milionsku gledanost, što će za Crnu Goru u promotivnom smislu imati neprocjenjiv značaj – ocijenili su iz NTO-a.

Voditelji emisije su, kako je objašnjeno, u Crnoj Gori testirali automobil lambordžini SUV. Ekipa emisije produkcijske kuće BBC je, u organizaciji NTO-a, boravila u Crnoj Gori u junu, kada su snimili emisiju o automobilizmu za šesti serijal. Posjetu su podržale lokalne turističke organizacije Cetinja i Kotora, kao i Nacionalni parkovi Crne Gore.

N. K.

Ekonomija

Utorak, 11. februar 2020.

da i smanjuje emisija štetnih gasova

ftinija

5

Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović

Očekuju više snijega i dobru posjetu do aprila PODGORICA – U preduzeću Skijališta Crne Gore očekuju da će u narednom periodu pasti dovoljno snijega, kako meteorolozi i najavljuju, i da će posjeta ski centrima tokom februara, marta i aprila biti dobra.

Dekarbonizacija automobila smanjuje zagađenje Nikolić je naveo da se u svijetu već uveliko primjenjuje dekarbonizacija automobila i kamiona.

-Pošto Crna Gora ima zastarjeli vozni park, smanjenje zagađenja vazduha postiglo bi se dekarbonizacijom motora svih prevoznih sredstava, koja bi se vršila jednom godišnje prilikom tehničkog pregleda – kazao je Nikolić.

Dodao je da će korišćenje vodonika kao goriva omogućiti napredak automobilske industrije, između ostalog zbog toga što će biti izbjegnuto zagađenje, jer nakon njegovog sagorijevanja ostaje samo voda.

a i Vlada je obezbijedila povoljnu kreditnu liniju za projekte zaštite životne sredine preko RF-a, koji odobrava maksimalno tri miliona, a minimalno 10.000 eura – kazao je Nikolić i objasnio da je rok vraćanja kredita 15 godina, grejs period do pet godina, uz kamatnu stopu 3,8 do četiri procenta.

Primjena vodonika kod sagorijevanja fosilnih goriva je počela prije dvadesetak godina, a koristi se u EU, SAD, Kini, Australiji… Kod nas bi zavisila

od inicijativa opština, ministarstava zdravlja i prosvjete, jer oni u svojim objektima imaju najviše kotlova na fosilna goriva.

- Privatni sektor će sam naći svoj interes, jer se uloženi novac vraća za tri godine. Najvažniji je ipak opšti interes – zdravlje građana i životne sredine – rekao je Nikolić, koji kaže da je bio partner državi prije dvadesetak godina pri osnivanju Centra za ekotoksikološka ispitivanja.

S. POPOVIĆ

Izvršni direktor Skijališta, koji upravlja I Ski centrom Kolašin 1600, Miloš Popović kazao je da im povoljnija vremenska situacija uliva optimizam u očekivanju velikog broja ljubitelja sniježnih sportova ovog vikenda i nadalje, s obzirom da je snijeg najavljen narednih dana.

– To bi omogućilo stavljanje u funkciju i skijaške staze Jagančar u dužini od 2.800 metara kao i dodatne dvije staze, odnosno korišćenje infrastrukture skijališta u punom kapacitetu i ostvarivanje planiranih finansijskih ciljeva – rekao je Popović agenciji Mina-biznis.

Dodao je da je snijeg prethodnih dana visine 30 centimetara pokrio stazu Vranjak dužine 1.750 metara, pa je od petka bude puštena u rad. Kazao je da je, usljed nedostatka dovoljne količine snijega za bezbjedno skijanje, žičara Troglava na Ski centru Kolašin 1600 do četvrtka služila za panoramsko razgledanje planine. Podsjetio je da prethodne tri zimske sezone nije bilo nikakvih problema sa vremenom i količinom sniježnih padavina, kada su skijališta radila u punom kapacitetu, a da je ove godine nedostatak snijega regionalni i širi problem. Zimska turistička sezona

Miloš Popović

na Skijalištu Kolašin 1600 zvanično je otvorena 14. decembra i od tada je upriličeno dosta muzičko-zabavnih programa.

– Od otvaranja neprekidno su u funkciji dječije skijalište sa poligonom, ponuda gastronomskih specijaliteta u restoranu ,,Troglava“ koji je u vlasništvu ski centra i kategorisan sa pet zvjezdica - saopštio je Popović i dodao da se u bogato opremljenoj skijašnici svim skijašima i borderima nudi usluga iznajmljivanja svih vrsta skijaške opreme.

– Uzimajući u obzir vremenske uslove i činjenicu da u prethodnom periodu žičara nije mogla biti stavljena u svrhu skijanja u udarnom periodu oko novogodišnjih i božićnih praznika kao i za vrijeme trajanja dječijeg raspusta, i te kako smo zadovoljni sa postignutim ukupnim rezultatima, iako

140

miliona eura uložiće do 2022. godine u infrastrukturu za skijališta u pet sjevernih opština

su u finansijskom smislu manji od očekivanja – poručio je Popović I podsjetio na agendu muzičko-zabavnih događaja i predstojeće koncerte Dženana Lončarevića, Željka Samardžića i Lexington benda, kao i dnevne manifestacije i žurke sa promocijom nacionalnih vina, domaćih kraft piva i domaćih ukusa.

- Doprinos u postizanju planiranih finansijskih ciljeva daju i uspostavljene saradnje sa turoperatorima i turističkim agencijama iz regiona, koji sva-

Bivši sindikalci tri godine Prodaju imovinu čekali dozvolu za gradnju u Kapital plazi

Na prodaju su poslovni prostori u vanprivredi i 50 garažnih mjesta.

Poslovni prostori u vanprivredi su površine 196 metara kvadratnih za 705,6 hiljada, 918 kvadrata za 1,93 miliona, 941 kvadrat za 1,98 miliona i 866 metara kvadratnih za 1,82 miliona. Poslovni prostori se nalaze u prizemlju, na prvom, drugom i trećem spratu Kapital plaze.

Prodaje se i devet garažnih mjesta površine 11 metara kvadratnih po cijeni od 16,5

PODGORICA – Nekadašnji predsjednik samostalnog sindikata KAP-a Zoran Milošević i direktor kompanije Montas inžinjering Zdravko Kračković svjedočili su u sporu koji pred Privrednim sudom vode protiv Glavnog grada tražeći naknadu štete zbog neizdavanja građevinske dozvole za izgradnju stanova za radnike KAP-a na Tuškom putu.

hiljada po garažnom mjestu, kao i 41 mjesto površine 12 kvadrata po cijeni od 18 hiljada.

M.P.M.

USD

1.09510

CHF

1.07000

GBP

0.84628

AUD

1.63730

JPY 120.18000

CAD

1.45800

N. K.

Samostalni sindikat KAP-a i Montas inžinjering traže odštetu od Glavnog grada

Stečajna uprava Atlas banke

PODGORICA - Stečajna uprava Atlas banke objavila je poziv za prodaju nepokretnosti u Podgorici po početnoj cijeni od 6,4 miliona eura. Aukcija je zakazana za 11. mart

kodnevno, a posebno vikendom, dovode goste na izlete na ski centar Kolašin 1600, sa akcentom na goste iz susjedne Albanije - saopštio je Popović.

Novootvoreni ski centar Kolašin 1600, kako je objasnio, čini samo dio ukupnog razvojnog projekta sistema skijališta u vlasništvu države, čija je fazna realizacija u dijelu izgradnje ski centra sa baznim naseljima Žarski u Mojkovcu i Cmiljača u Bijelom Polju sa pratećom infrastrukturom žičara trenutno u toku.

– Okončanje je planirano zaključno sa 2022. godinom. Kroz investicioni projekat izgradnje skijališta u zaključno sa tom godinom, biće uloženo oko 140 miliona eura u razvoj infrastrukture ski centara na području opština Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Žabljak i Rožaje – zaključio je Popović.

Milošević je naveo da prvobitnu građevinsku dozvolu dobijenu 2013. godine nijesu iskoristili jer je novac iz njihovog stambenog fonda uzeo menadžment ruskog CEAK-a koji je tada upravljao ovom fabrikom. Zbog toga su, kako tvrdi, pronašli investitora građevinsku kompaniju Montas inžinjering, koja je bila voljna da preuzme sva ulaganja, očekujući da će produženje građevinske dozvole biti samo formalnost.

– Ugovorom o izgradnji bilo je predviđeno da 70 radnika da 30 odsto vrijednosti stana kao učešće očekujući početak izgradnje najkasnije do 1. oktobra 2015, a važnost građevinske

Render zgrade bivšeg sindikata

dozvole, odnosno dvogodišnji rok za izgradnju istekao je u julu 2015. godine. Obraćali smo se nadležnim službama radi dobijanja građevinske dozvole gradonačelniku, Sekretarijatu za uređenje prostora, bili na razgovoru u Ministarstvu finansija, nema adrese gdje nijesmo zakucali, ali interesantno, od prvog čovjeka Glavnog grada poslije sedam urgencija nijesmo dobili pisani odgovor – kazao je Milošević na ročištu.

Naveo je da su se više puta obraćali glavnom administratoru koji je odlučivao u njihovu korist, podnosili tužbe Upravnom sudu koje su im uvažavane, ali to i dalje nije do-

velo do toga da im grad izda dozvolu. Sve je to bilo uzaludno do momenta promjene zakona kojim je izdavanje dozvola prešlo u nadležnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tada su, kazao je Milošević, sa istom dokumentacijom odmah dobili dozvolu od Ministarstva.

Na pitanje zastupnika grada Dragoljuba Raspopovića, Milošević je kazao da su prilikom traženja nove dozvole podnijeli novi projekat zbog, kako je naveo, prekoračene bruto površine objekta. Raspopović je prigovorio tom iskazu navodeći da je novim projektom bila planirana i iz-

gradnja poslovnih prostora te da je to bio razlog zbog čega im grad nije izdao dozvolu. Kazao je da je KAP bio oslobođen komunalija za plac koji su im dodijelili za izgradnju stanova, što nije uključivalo poslovne prostore.

Prigovarajući njegovim navodima, advokat tužilaca Aleksandar Kovačević naveo je da je pored zgrade KAP-a, na isti način više sindikata izgradilo zgrade, od kojih neki imaju i poslovne prostore. Ključno je to da Glavni grad nije izdao građevinsku dozvolu iako su postojali svi uslovi za to, što im je Upravni sud ukazao kroz tri presude, pa je, kako navodi, na njima odgovornost zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti zbog čega je proistekla šteta za tužioce.

Kračković tvrdi da su poslovne prostore planirali kako bi umanjili cijenu stanova za radnike, pa je sa sindikatom dogovoreno da im proda prostore po cijeni od 1.000 eura po kvadratu, kako bi im oni zauzvrat dali cijenu od 500 eura po kvadratu stana. Štetu je pretrpio jer je, kako navodi, njegova kompanija bila finansijski iscrpljena trogodišnjim dokazivanjem da ima pravo da gradi.

Na idućem ročištu zakazanom za kraj februara, Kračković će, prema nalozima suda, detaljno navesti u čemu se ogleda M. Lk. njegova šteta.

6

Društvo

Osvrt

Utorak, 11. februar 2020.

Ministar kulture podsjetio na devastaciju sakralnog nasljeđa kojim gazduje S

Država, crkva i sloboda vjeroispovijesti

Bogdanović: Na su nedopustiva

Piše: Prof. dr Slobodan VUKIĆEVIĆ Na kraju, djelovanje MCP dovodi u pitanje suštinski značaj, značenje i smisao religije i crkve u cjelini, koristeći besmislenu tezu o totalnoj odvojenosti crkve i države, uz totalno odsustvo etike odgovornosti za posljedice svog djelovanja Čuveni teoretičar i kosmopolit Zerzan (2012) naglašava: „Pećinski čovjek i neandertalac još uvijek su pozvani da nas podsjećaju na to gdje bismo bili bez religije, vlade i truda“.

To je podsjećanje za sve one koji negiraju značaj, značenje i smisao religije za ukupni civilizacijski i kulturni progres ljudskog društva. To je podsjećanje za one koji ne uviđaju značaj, značenje i smisao religije kao društvenog fenomena koji bitno utiče na pogled na svijest i onih koji vjeruju i onih koji ne vjeruju u Boga.

Ali, i upozorenje kreatorima besmislene teze o totalnoj odvojenosti crkve i države.

Zaista je velika drskost tvrditi da postoji nešto što nikad u povijesti ljudskog društva nije postojalo. Religija je društveni fenomen koji, kako rekosmo, ima nesporno značenje, značaj i smisao za sve ljude i ljudsku zajednicu u cjelini. Religija, pa i crkva kao njena konstitutivna i regulatorna organizacija, ima svoju autonomiju koju efektuira u okvirima određene države kao neminovnog spoja Logosa i Istorije, postojanja čovjeka i njegove zajednice.

Radi se o kvalitativnom posredovanju crkve i države na principima njihovih autonomija. U tom smislu Habermas ističe: „Patriotizam prema ustavu znači da građani ne usvajaju principe ustava samo u njihovom apstraktnom sadržaju, nego konkretno, iz istorijskog konteksta njihove sopstvene nacionalne istorije“, (Habermas i Ratzinger, 2006: 22). Ili, Ratzinger, komparirajući sekularnu i religijsku kulturu, konstatuje: „Između ova dva pola postoji različit stepen bliskosti ili napetosti, uzajamna spremnost da se uči ili manje više odlučno odbijanje… Šta sledi iz svega toga?

Najpre, tako mi izgleda, faktičko nepostojanje univerzalnosti dve velike kulture Zapada, kulture hrišćanske vere kao i kulture sekularne racionalnosti, ma koliko obe, svaka na svoj način, su uticale na to kako će izgledati ceo svet i sve kulture“, (Habermas i Ratzinger, 2006: 44-45). Ratzinger (bivši Papa) nastavlja: „Drugim rečima, racionalna ili etička ili religijska formula sveta, oko koje bi se svi ujedinili i koja bi onda mogla da nosi celinu – ne postoji.

Stoga i takozvani svetski etos ostaje apstrakcija“, (Habermas i Ratzinger, 2006: 46).

Zar ovdje nijesu dati dovoljno ozbiljni argumenti da je jednako besmisleno: a) negirati autonomiju religije kao društvenog fenomena i crkve kao njene institucije, b) tvrditi da je religija i crkva totalno odvojena od drugih društvenih fenomena i od države. Čovjek vjeruje svim svojim bićem: sviješću, moralom, radom, kulturom, odnosom prema drugim ljudima i prema zajednici.

Vjera daje smisao čitavom životu. Ove argumente potvrđuje cjelokupna povijest ljudskog roda. Znači, autonomija vjernika i crkve može biti samo smislena autonomija koja pretpostavlja smislen odnos prema sebi i prema drugima. Totalna autonomija vjernika i crkve u vidu atarhične apstraktne odvojenosti vjernika i crkve od života i države je besmislena. U ovom kontekstu, sloboda vjeroispovijesti je građansko pravo kao i svako drugo ljudsko pravo.

To pretpostavlja da je svaki vjernik i građanin koji uživa slobodu svog vjerovanja, ali ima i obavezu da time ne ugrožava isto takvu slobodu nijednog drugog građanina. Takođe, nemoguće je zamisliti da se građansko pravo slobode vjeroispovijesti može afirmisati van „istorijskog konteksta njihove sopstvene nacionalne istorije“ (u našem slučaju crnogorske nacionalne istorije).

Zaključak: ako nekome negirate nacionalni identitet, negirate mu i slobodu vjeroispovijesti (u našem slučaju negiranje crnogorskog nacionalnog identiteta od strane srpskih nacionalista).

Znači, sloboda vjeroispovijesti je unutrašnji doživljaj vlastitog identiteta određenih pojedinaca ili kolektiva u kojem vjera ima posebno mjesto. Pravo slobode vjeroispovijesti je specifična norma u odnosu na druge društvene norme, što ona nema značenje naloga (auftrags) koji je određenim subjektima dat spolja da izvršavaju, već je to zadovoljavanje unutrašnje potrebe subjekta.

Puno razumijevanje društvenih normi, pa i norme slobode vjeroispovijesti, moguće je jedino na bazi „normativne činjenice“ u kojoj je sadržan položaj i uloga pojedinih subjekata u zasnivanju, usvajanju i primjeni norme.

Usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kao proizvod nadležnih institucija (crnogorskih i evropskih) i građana, precizno definiše: „Sloboda misli je apsolutna i neprikosnovena. Država garantuje nesmetano ostvarivanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti“.

U protestima koje organizuje MCP nema nijednog argument kojim se derogira sloboda vjeroispovijesti, jer ga nema ni u usvojenom Zakonu. Usvojeni Zakon obezbjeđuje potrebu istinskih vjernika u cilju ispoljavanja slobode vjeroispovijesti. Očigledno, MCP nalazi neke druge razloge za proteste, a to je istinska manipulacija vjernicima. U pitanju je potreba crkvene birokratije, a ne vjernika. Svojim djelovanjem MCP onemogućava normalno funkcionisanje institucionalnog prostora u Crnoj Gori i njenim odnosom sa drugima. MCP traži autonomiju crkve sa direktnim narušavanjem autonomije drugih institucija (proglašava Zakon neustavnim, umjesto Ustavnog suda Crne Gore i tako slično), pa i crnogorske države u cjelini.

Na kraju, djelovanje MCP dovodi u pitanje suštinski značaj, značenje i smisao religije i crkve u cjelini, koristeći besmislenu tezu o totalnoj odvojenosti crkve i države, uz totalno odsustvo etike odgovornosti za posljedice svog djelovanja.

Nedopustivo je devastiranje i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara – istakao je Bogdanović PODGORICA – Srpska pravoslavna crkva ne samo da nije održavala crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktnim činjenjem pravili nedopustiva oštećenja – saopštio je juče ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Očuvanje baštine, istakao je on, između ostalog, proces je koji počiva na primjeni odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- Savjestan odnos prema imovini jedan je od temeljnih principa u procesu zaštite kulturne baštine - kazao je Bogdanović.

Ministar kulture podsjetio je na samo neke primjere sakralnih objekata na kojima su usljed skrnavljenja držalaca, Srpske pravoslavne crkve, kako je kazao, uzrokovana velika oštećenja.

- Država je do danas nastojala da u najvećoj mjeri ulaže u zaštitu baštine koja je u njenom posjedu. Iz godine u godinu, ta su ulaganja sve veća i danas nema opštine u kojoj nijesmo sproveli brojne aktivnosti na tom planu.

No, ima i drugačijih primjera i to baš kada su u pitanju sakralni objekti. Sadašnji držaoci ne sa-

Dvorsko groblje

mo da nijesu održavali crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktnim činjenjem pravili nedopustiva oštećenja – istakao je on.

Neprihvatljivo je, kako je kazao, sa konzervatorskog, ali i sa kulturološkog aspekta, devastirati sakralne objekte probijanjem otvora na freskama sveca kako bi se obezbijedili fizički otvori za instalacije kao što je to rađeno u manastiru u Pljevljima.

- Nedopustivo je devastiranje i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara – istakao je Bogdanović.

Kako je naveo, takvih primjera, kada je u pitanju sakralno nasljeđe, ima napretek.

- Zakon o slobodi vjeroispovijesti obezbjeđuje sasvim drugačiji tretman ovih i sličnih objekata, shodno njihovoj vrijednosti i istorijskom značaju. Već je izvjesno da ćemo za sprovođenje tih mjera izdvojiti znatna budžetska sredstva - a to je i garant da će država adekvatno štititi sakralne objekte – rekao je on.

Ne treba, dodaje Bogdanović,

Sjednica SO Pljevlja nije održana ni iz trećeg pokušaja PLJEVLJA – Za juče zakazana sjednica Skupštine opštine Pljevlja na kojoj bi se po inicijativi grupe građana raspravljalo o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti nije održana.

Sjednicu je zakazao predsjedavajući Božidar Bajić, odbornik Pokreta za Pljevlja.

Dan ranije, sekretarka lokalnog parlamenta Emina Brković obavijestila je da mogućnost odlaganja više puta sjednice koja nije započeta zbog nedostatka kvoruma nije predviđena Poslovnikom.

U skupštinsku salu došlo je 17 odbornika od 18 koliko bi bilo potrebno za kvorum. Za održavanje sjednice nijesu postojali ni tehnički uslovi. Bio je to treći pokušaj održavanja sjednice lokalnog parlamenta.

A. S.

podsjećati kakav je odnos Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) bio prema grobnim mjestima dinastije Petrović-Njegoš u Cetinjskom manastiru, koji su ,,bili izloženi potpuno neprimjerenom tretmanu i devastaciji“.

- Ipak, sada možemo posvjedočiti kako je, nakon intervencije Vlade, upravo taj prostor postao kompleks koji nam služi na ponos – rekao je Bogdanović.

Oglasili su se juče i iz Mitropoli-

je uz poruku da je Bogdanović „izvadio iz arhiva još prošlog ljeta zatvorenu priču o devastaciji grobnih mjesta dinastije Petrović-Njegoš, i to u svrhu beseprizorne kampanje protiv Mitropolije crnogorsko-primorske“.

- Na ovaj način skrnavi se trostruka svetinja – i pokojnici i ime dinastije Petrovića, i istina – saopštili su oni.

Istakli su da je Zavod za zaštitu spomenika kulture, a ne oni, nadležan za restauraciju grob-

SAVJET: Građani imaju pravo da snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao

Prednost data pravu javnosti da zna

PODGORICA - Građani imaju pravo da koristeći raspoloživa sredstva, slikom i zvukom, snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao i primjenjuje policijska ovlašćenja u javnosti - zaključak je Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Kako su saopštili, ovakvu ocjenu donijeli su postupajući po pritužbama građana iz Bara i Podgorice, a nakon intenzivnog rada, pribavljenih izjašnjenja i sprovedenog postupka.

Savjet je, navodi se, o ovom pitanju diskutovao sa Upravom policije i Agencijom za slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka ličnosti i tom prilikom je ocijenjeno da je ovo pitanje od interesa i značaja za dalju demokratizaciju crnogorske policije i da iz tog razlo-

ga treba izaći sa jasnim i za građane korisnim i razumljivim ocjenama i preporukama.

- Savjet smatra da građani imaju pravo da putem raspoloživog sredstva, slikom i zvukom, snimaju policijskog službenika koji obavlja policijski posao i primjenjuje policijska ovlašćenja u javnosti. To može podrazumijevati različite situacije u svakodnevnom životu poput kontrole učesnika u saobraćaju, legitimisanje, hapšenje, postupanje na javnim okupljanjima… Savjet cijeni da je to i u interesu policijskih službenika za koje bi moglo da se tvrdi da su navodno neprofesionalno postupali ili zlostavljali građane. Zabrana snimanja potkopava povjerenje javnosti u policijski servis – saopštili su iz ovog tijela.

Građanin je dužan, kako pojašnjavaju, da pri tim aktivnosti-

ma postupi po naređenju policijskog službenika ukoliko je opomenut da ga svojim radnjama sprječava u redovnom i efikasnom obavljanju policijskog posla.

- U takvoj situaciji, ne prekidajući snimanje, građanin se, shodno izdatom upozorenju i naređenju, udaljava na pristojno i razumno rastojanje kako fizički ili glasom ne bi ometao policijskog službenika u njegovom redovnom poslu. Ukoliko građanin ne postupi na dati način, podrazumijeva se da će policijski službenik postupiti redovno i zakonito prema njemu – pojasnili su iz Savjeta.

Policijski službenik ne može, kako se dalje navodi, bez odgovarajućeg naloga, oduzeti građaninu telefon ili drugo sredstvo kojim ga je prethodno snimao pri obavljanju policijskih poslova.

Preporuka Savjeta je i da građanin koji snima neprofesionalno ili nedolično postupanje policije taj sadržaj ili uređaj u cjelini drže zaključanim, ,,što bi, bar na licu mjesta, usporilo i spriječilo nezakonito postupanje i uništavanje dokaza“.

Oni su građanima savjetovali i da ako policija insistira da im predaju telefon ili uređaj kojim su ih snimali to i učine, a da zaštitu prava i korekciju policijskog ponašanja zatraže pred nadzornim tijelima i sudom.

Ukazuju i na stav Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da je u slučajevima snimanja „službenika koji obavlja službenu dužnost“ prednost data pravu javnosti da zna.

- Ukoliko se ne radi o situacijama u kojima je snimanje službenog lica zakonski zabranjeno i ukoliko se snimanje vrši na način da se istim ne ometa tj. ne sprječava službeno lice u vršenju službene radnje, smatramo da ne postoje smetnje da isto bude snimano na javnom mjestu – navodi se u mišljenju tog I. Kr. tijela.

Društvo

Utorak, 11. februar 2020.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori

Koordinator nekadašnjeg Pokreta za nezavisnu Crnu Goru upozorava da se ne smije dopustiti da srpske episkopije nastave službu bez pravnog subjektiviteta

apravljena a oštećenja Počela sanacija Duklje, protiv devastatora krivična prijava Po nalogu Ministarstva kulture juče je počelo sprovođenje konzervatorskih mjera za sanaciju devastacije sintetičkim sprejem na kulturnom dobru Duklja.

U nedjelju je lokalitet Duklje osvanuo oskrnavljen – neidentifikovani počinioci oslikali su jedan zid bojama srpske trobojke?!

Iz Ministarstva kulture saopštili su da su huligani na taj način pokazali svoj odnos prema istoriji i nasljeđu Crne Gore.

Iz resora Aleksandra Bogdanovića osudili su ovaj vandalski čin i najavili krivičnu prijavu zbog devastiranja kulturne baštine.

Odbor Glavnog grada Podgorica Liberalne partije Crne Gore, takođe, je najoštrije osudio najnoviji slučaj devastacije crnogorskog kulturnog i istorijskog nasljeđa. Istakli su da nakon dvije hiljade godina, brojnih osvajača, rušitelja i hordi, koje su mačem i ognjem uništavale sve pred sobom, drevna Duklja je dočekala još jednu generaciju koja želi da je uništi.

- Duklja je simbol trajanja crnogorskog identiteta i njeno skrnavljenje je jasan pokazatelj želje i namjere da se taj identitet uništi – poručili su oni.

nice na Dvorskom groblju.

- A iz ove – proističe sljedeća činjenica: sve što nije bilo kako treba sa pomenutom grobnicom (polomljeni nadgrobni krstovi, zapuštena unutrašnjost, ispucala fasada) direktna je odgovornost Ministarstva i Zavoda, a ne crkve – kategorični su iz MCP. Ističu kako Zavod nije dozvolio, 2008. godine, pokušaj uprave Cetinjskog manastira „da uredi, očigledno zapušteno groblje“.

- Čak je spriječeno najobičnije farbanje ograde! Dakle, Zavod

konzervira Dvorsko groblje, a Zavodom gazduje Bogdanović! Svi lomovi i veće devastacije na pomenutom mjestu datiraju još od Drugog svjetskog rata – saopštili su oni.

Ustvrdili su i kako su se, koliko su mogli, brinuli o grobovima, jer se Dvorsko groblje nalazi izvan manastira.

U saopštenju nijesu komentarisali devastacije crnogorskog sakralnog nasljeđa kojim oni gazduju, a koje je naveo ministar Bogdanović.

N. Đ.

Policija zabranila skup koji je namjeravala da organizuje CKM

Okupljanje zabranjeno PODGORICA - Uprava policije nije dozvolila održavanje javnog okupljanja u organizaciji „Crnogorske kulturne mreže“.

Kako je saopšteno, postupajući po zahtjevu za održavanje javnog

okupljanja, koji je podnešen 7. februara, „policija je donijela rješenje i u skladu sa zakonom nije doz vo l i l a o d r ž ava n j e j av n o g okupljanja u pokretu u Cetinju“.

Oni nijesu naveli razloge zbog kojih nije dozvoljen skup.

R. D.

PODGORICA – U Crnoj Gori je na djelu velikosrpska pobuna protiv državotvorne, građanske, multietničke, antifašističke i evroatlantske države uz podršku Srbije i Rusije – ocijenio je bivši koordinator Pokreta za nezavisnost Rade Bojović.

On smatra da je pod izgovorom da su ugrožena vjerska i imovinska prava Srpske pravoslavne crkve (SPC), suštinski riječ o velikosrpskoj pobuni protiv Crne Gore.

- Pritom, ujedinjena crkvenoopoziciona akcija, potpomognuta sa strane, logično je usmjerena protiv kolebljive i pasivne vlasti koja se napokon usudila da pita – čija je crnogorska imovina - kazao je Bojović u intervjuu agenciji Mina.

Ocijenio je da je Zakonom o slobodi vjeroispovjesti višedecenijski vanpravni i eksteritorijalni status srpskih episkopija doveden u pitanje i da je zato bilo realno očekivati da se protiv takve odluke organizuju masovni protesti.

Ističe da je u pozadini očigledna namjera da se Crna Gora destabilizuje i otvori prostor za reanimaciju politike koja je prije 30 godina već jednom razorila crnogorsko društvo.

Svaki pokušaj da se SPC stavi do znanja da ne može imati eksteritorijalan pravni tretman, niti da, kako je rekao, može biti tuđa država u državi Crnoj Gori, nailazi na ogorčen otpor njenog klera i beogradske hegemonističke politike.

- Srpske episkopije žele da budu trajno privilegovane, da nesmetano djeluju u pravcu posrbljavanja Crnogoraca i da budu odlučujući faktor koji će dovesti na vlast hibernirane unioniste. Time bi se oktroisala velikosrpska i antievropska politika koja je poražena na državotvornom referendumu - rekao je Bojović.

Prema njegovim riječima, SPC odbija da potpiše temeljni ugovor sa državom, zato što bi željela da potpiše povlašćeni ugovor sa onom Crnom Gorom koja niti je građanska, niti evropska, niti crnogorska.

Komentarišući masovnost na litijama, ocijenio je da su razlozi višestruki, od primarno velikosrpskih motiva, preko instrumentalizacije socijalnog nezadovoljstva, pa sve do slijepe lojalnosti vjernika prema kleru SPC. On smatra da je zajednički imenitelj onih koji učestvuju na litijama, nezavisno od toga

Bojović: Velikosrpska pobuna protiv Crne Gore Ujedinjena crkvenoopoziciona akcija, potpomognuta sa strane, logično je usmjerena protiv kolebljive i pasivne vlasti, koja se napokon usudila da pita – čija je crnogorska imovina – kazao je Rade Bojović

Pravoslavna džamahirija Izvjesnost oduzimanja uzurpirane imovine frustriralo je SPC i srpske nacionalističke krugove, ocijenio je Rade Bojović, do te mjere da su se odmah odlučili za organizaciju široke propagandno-političke akcije koja u prvoj fazi ima cilj destabilizaciju države, širenje straha u javnosti, kao i demoralizaciju i smjenu vlasti.

– Realno je da ta prva politička faza traje sve do završetka parlamentarnih izbora. Ukoliko bi bila uspješna, nastupila bi druga faza koja ima cilj formiranje marionetske vlasti pod kontrolom Beograda i Moskve, udaljavanje od Brisela i kompromitaciju položaja Crne Gore u NATO paktu – kazao je Bojović.

On je naveo da bi zauzvrat SPC

mogla da nesmetano koristi otetu crnogorsku imovinu i postane stožer pravoslavne džamahirije u Crnoj Gori.

– Istovremeno, država Crna Gora bi potrajala samo do momenta kada velikosrpski planeri procijene da je pogodno vrijeme za novu aneksiju po ugledu na 1918. ili 1989. godinu rekao je Bojović.

Suverenisti

Šovinizam Srbije

Da bi velikosrpska politika pobijedila na izborima, smatra Rade Bojović, nije dovoljna samo podrška iz Beograda i Moskve, već je nužno da pridobiju dio bivših suverenista iz politike i izvan nje.

Bojović je kazao da takvi suverenisti svoju renegatsku ulogu već duže vremena pravdaju „psihodeličnom tezom o potrebi demokratizacije društva i jačanju vladavine prava u saradnji sa četničkim popovima i antizapadnim strankama koje drhte od Amfilohijevih anatema“.

– I pritom zaboravljaju da je to – isti onaj Amfilohije koji je sve učinio da posrbi, početniči i uvrijedi Crnogorce, isti onaj Amfilohije koji je višegodišnjim ratnim huškanjem gurnuo srpski narod u propast da bi zatim branio i štitio srpske fašiste i ratne zločince – rekao je Bojović.

Ponašanje Srbije prema Crnoj Gori, naglašava Rade Bojović, ako se izdvoje časni potpisnici apela podrške nezavisnoj i proevropskoj Crnoj Gori, agresorsko je i šovinističko.

Vladajuća i opoziciona Srbija, kazao je on, jednako su ujedinjene u mržnji prema Crnoj Gori, kao i pružanju podrške episkopijama SPC i lakejskim opozicionim partijama Demokratskom fronu, Demokratama, Socijalističkoj narodnoj partiji.

– U tom smislu ne zna se ko je gori, da li bivši ratni huškač i licemjerni srpski predsjednik (Aleksandar) Vučić, njegovi degenerisani ministri, srpski patrijarh i njegovi mizantropski jerarsi, šovinistički lideri propale srpske opozicije ili beogradski lažljivi i mrziteljski mediji – kazao je Bojović.

da li shvataju ili ne pozadinu protesta, politička i simbolička ravnodušnost prema državotvornosti Crne Gore, kao i snažan animozitet prema vlastima.

Pritom, kako je kazao, zaboravlja se mnogo toga, „jer niti je Crna Gora (Milo) Đukanovićev DPS, niti je Amfilohije crnogorski mitropolit“.

– Niti su litije bilo kakav slobodouman pokret, niti je srpska crkva stvarala Crnu Goru, niti je vlast gora od većine naroda, niti ovakva vlast zaslužuje da vlada, niti litijaška opozicija zaslužuje da dođe na vlast, niti SPC može opstati na tronu Svetog Petra Cetinjskog ukoliko opstane nezavisna i evropska Crna Gora – rekao je Bojović.

Pristalica DPS-a, kazao je, na litijama ima u pristojnom broju.

– To je proizvod kreiranja stranke bez ideologije, odnosno stranke koja se nikad nije suočila sa svojom nečistom

prošlošću ili partije čija se državotvornost završava tamo gdje počinje vlastoljublje, sinekure, poslovne kombinacije, privatni i familijarni interesi – rekao je Bojović.

Komentarišući gdje je moguće postići kompromis između premijera Duška Markovića i mitropolita Amfilohija odgovorio je da bi, kada se radi o SPC, dovoljan kompromis vlasti bio i taj što se takva crkva toleriše u Crnoj Gori.

– Pritom, ne smije se dopustiti da srpske episkopije nastave službu bez pravnog subjektiviteta i temeljnog ugovora kojim će se primarno ograničiti njihovo ignorisanje države Crne Gore i urediti način korišćenja crnogorskih sakralnih dobara – kategoriR. D. čan je Bojović.

S. V.

Pjesnikinja Velisava Seka Metđonaj upozorava na zloupotrebu najmlađih na litijama

Sačuvajte svoju djecu od sebe PODGORICA – Pjesnikinja Velisava Seka Metđonaj ocijenila je da je tužno gledati djecu u prvim redovima litija - kao predvodnike, koja se tako, na neodgovoran način, koriste kao sigurnosni štit za sve ono što ckveni kler radi iza leđa javnosti i naroda kojeg predvodi.

- Litije po Crnoj Gori podsjećaju na svilenu okupatorsku revoluciju, koja nimalo nije naivno pripremana, stoga što uvezena crkva koja je predvodi, ne radi to sama, već u sprezi sa predstavnicima dijela opozicionih stranaka

Pjesnikinja je apelovala na roditelje koji su, kako kaže, svoju djecu dobrovoljno, nesavjesno ili nesvjesno, prepuštili stihiji bezumlja, da se urazume i povuku ih sa ovog, prije svega, političkog protesta iz Crne Gore, naročito sa državom koja se graniči sa Crnom Gorom, potpomognuti uplitanjem „majke Rusije“, a sve zarad očuvanja svojih interesa. Ako pogledamo kakvi se simboli nose na litijama, zaključićemo da sve to nevješto podsjeća na Krstaške ratove iz XI - XIII vijeka kada su mračne osvajačke sile harale svijetom - kaže ona.

Ističe da je tužno gledati đecu

7

koju su postavili u prve redove litija.

- Kao predvodnike i koju neodgovorno koriste kao sigurnosni štit za sve ono što ckveni kler radi iza leđa javnosti i naroda kojeg predvodi. Uz poštovanje prema istinskim vjernicima, koji nijesu tako brojni u Crnoj Gori kako se to prikazuje na litijama, znamo dobro čemu služe ostali, kao što su „dobrovoljci“ koji uskaču kao

hajduci zarad svojih sitnih i krupnih interesa, a navodno, sve to čine u ime vjere. Koji bi, kada bi došlo do nereda bili bezobzirno spremni baš tu maloljetnu nejač postaviti ispred sebe – smatra Metđonaj.

Pjesnikinja je apelovala na roditelje koji su, kako kaže, svoju djecu dobrovoljno, nesavjesno ili nesvjesno, prepuštili stihiji bezumlja, da se urazume i povuku ih sa ovog, prije svega, političkog protesta.

- Jedan je Bog, a crkva je vještačka tvorevina, koju je čovjek, a ne Bog napravio, da bi sveštenstvo

Djeca u prvim redovima na protestnim litijama

što bolje kontrolisalo i manipulisali sa neznavenim narodom. Ne može vam crkva biti veća svetinja od Boga, a naročito ne od vaše djece, jer Bog nikada nije pominjao crkve, niti tražio dječiju žr-

tvu, a vi je sada dobrovoljno, kao žrtvu, nudite onima koji vam se iza leđa rugaju. Kumim vas Bogom, sačuvajte đecu od sebe i svoje zablude - poručila je Metđonaj.

K. K.

8

Društvo

Utorak, 11. februar 2020.

Konferencija za školovanje u Italiji

Mogućnost za studije na prestižnim univerzitetima

PODGORICA - Konferencija „Study Abroad. in Italia 2020“ biće organizovana 13. februara u hotelu „Hilton“ u Podgorici i besplatna je, a učesnici imati priliku da saznaju koje su najpovoljnije opcije za studiranje u Italiji i procedure apliciranja za stipendije.

Ino Edukacija je, navodi se u saopštenju, licencirani centar za školovanje u inostranstvu koji više od 10 godina savjetuje studente o procedurama, upisu, stipendijama i studijama u Italiji.

U saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori i Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu treću godinu organizuju konferenciju na kojoj će učesnici imati priliku da saznaju koje su najpovoljnije opcije za studiranje u Italiji i procedure

apliciranja na stipendije.

- U okviru predavanja imaće priliku da se detaljno upoznaju sa studiranjem na prestižnim univerzitetima: Univerzitet Cattolica za sve koji žele da studiraju na visoko rangiranom univerzitetu u prijestonici mode i biznisa Milanu, Univerzitet Ca Focari državni univerzitet lociran u Veneciji sa izuzetno povoljnim školarinama i tradicionalni Univerzitet u Padovi na kojem je predavao i sam Galileo Galilej – piše u saopštenju.

Mentori Ino Edukacije će nakon konferencije biti dostupni za dodatna pitanja budućih studenata i njihovih roditelja.

Registracija za konferenciju je obavezna putem formulara na linku: https://kakonamaster. com/2020/02/04/studije-istipendije-u-italiji-13-februR. D. ar-podgorica/.

Fondacija „Budi human“

Petogodišnjem Ognjenu potrebna pomoć za liječnje PODGORICA - Petogodišnji Ognjen Radonjić koji ima oštećenje vida novi je korisnik Fondacije „Budi human“, a za podršku njegovom liječenju novac se može donirati tako što se upiše broj 28 i SMS-om pošalje na broj 14543.

Dječak je rođen u aprilu 2015. godine u Podgorici i kao bebi mu je ustanovljeno oštećenje očnog živca na oba oka i suženo vidno polje.

- Na klinikama u Crnoj Gori i regionu nijesu moguće operacije očnog živca. Jedina nada da bolje vidi je ,,Sveruski centar za očnu i plastičnu hirurgiju“ grad Ufa u Rusiji, gdje ubrizgavaju aloplante za regeneraciju oštećenog tkiva - saopštila je Fondacija „Budi human“.

Kako se navodi, dječak je u septembru prošle godine posjetio kliniku u Rusiji, gdje je imao prvu operaciju. Ognjenu je preporučeno da još nekoliko puta posjeti kliniku, kako bi napredak, bio vidljiv.

Samim tim što ima oštećenje vida, Ognjen ima usporen i psihomotorni razvoj. Time su mu svakodnevno potrebni stimulativni logopedski i defektološki tretmani, koji iziskuju velike troškove.

Uprkos problemima kroz koje prolazi, Ognjen je veseo, razigran dječak, koji voli djecu i druženje, a posebno muziku i igru.

- Upišimo 28 i pošaljimo SMS na 14543. Ognjenu možemo pomoći i uplatom na žiro račun 520-39014-15 ili devizni račun 520042000001503997 IBAN broj: ME25520042000001503997 R. D. Swift: HBBAMEPGXXX – saopšteno je iz Fondacije.

Sastanak OEBS-a i Udruženje mladih sa hendikepom

Biračka mjesta da budu dostupna svima PODGORICA - Nacionalni savjetnik u Programu za demokratizaciju u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori Darko Brajović i izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić razgovarali su juče o načinima na koje je moguće osigurati da osobe sa invaliditetom učestvuju u izbornim procesima u Crnoj Gori.

Tokom sastanka, Vujačić i Brajović razmotrili su mogućnosti za saradnju, razgovarali su o značaju tajnosti glasanja, ali i neophodnosti da biračka

mjesta budu pristupačna za osobe sa invaliditetom.

Brajović je, kako je saopštreno, pozvao Udruženje na saradnju sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, kako bi radili na podizanju svijesti o neophodnosti pristupačnosti svih biračkih mjesta.

- OEBS je posvećen promociji prava osoba sa invaliditetom i nastoji da pomogne u uklanjanju barijera koje sprečavaju njihovo puno učešće kao glasača i kandidata - kazao je Brajović.

N. Đ.

Savjet AEM ograničio pojedine emisije iz programa srpskih TV Happy i T PODGORICA – Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) ograničio je na tri mjeseca reemitovanje pojedinih programskih sadržaja putem kojih se promoviše mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, a koji se emituju u okviru televizijskih programa televizija Happy i Pink M iz Srbije.

Savjet je odluku donio na sjednici održanoj juče.

Sporni sadržaj neće biti emito

ODluka

- Cijeneći da se radi o pitanju od javnog interesa, čija zaštita zahtijeva sprovođenje mjera kojima će se suzbiti sporno izražavanje, SAEM je zaključio da je opravdano da se, na period od tri mjeseca, ograniči reemitovanje emisija „Dobro jutro Srbijo“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“ na televiziji Happy, kao i „Novo jutro“ na televiziji Pink M - precizirano je u saopštenju.

Savjet je ocijenio da se navedenim programskim sadržajima podstiče na mržnju, netrpeljivost i diskrimnaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

- Pri tome je korišćeno pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crngorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionanlnog identiteta. Učestalim emitovanjem (posebno naglašenim u periodu do kraja decembra 2019. godine) u okvi-



Iz REM-a Srbije odgovorili da u programu Happy TV u emisiji „Ćirilica“ nije neprikladno isticano nasilje, niti je pak podsticna rasna ili bilo koja druga netrpeljivost

Stalni gost na Happy TV istoričar Aleksandar Raković koji šalje poruke mržnje prema Crnoj Gori

ru sadržaja različitih formi i žanrova, emiteri su pokazali namjeru da se spornim sadržajima utiče ne samo na osjećanja i emocije osoba prema kojima su ovi neprihvatljivi sadržaji usmjereni, već i da izazove reakaciju prema njima, uključujući one koji mogu imati za posljedicu (cilj) izazivanje ili podržavanje nasilja - obrazložili su iz Savjeta AEM svoju odluku.

Ovo tijelo već drugi put za godinu dana šalje dopis Regulatornom tijelu za elektronske medije u Srbiji sa informacijom o kršenju određenih članova Direktive EU o AVM uslugama, kao i Konvencije o prekograničnoj televiziji u pojedinim sadržajima koji se emituju na televizijama za koje je nadležan srpski REM.

NegiRaNje pROblema

Na prvi dopis, kako je ranije kazao za Pobjedu predsjednik Sa-

Savjet Agencije za elektronske medije ograničio je reemitovanje emisija „Dobro jutro Srbijo“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“ na televiziji Happy, kao i „Novo jutro“ na televiziji Pink M vjeta AEM-a Ranko Vujović, iz Srbije nijesu ni odgovorili, a na drugi dopsi dobili su odgovor da prema njihovom mišljenju u navedenim programskim sadržajima nije kršena Konvencija o prekograničnoj televiziji, dok su za Direktivu o AVM uslugama naveli da nije osnovano pozivanje na nju.

Nakon ovakvog odgovora koji je REM dao, Vujović je Pobjedi kazao da je AEM poštovao procedure koja se odnose na prekogranične televizije i da će u daljem postupanju samostalno odlučivati o programskim sadržajima koji dolaze iz druge drža-

ve putem različitih platformi.

Iz Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije su Savjetu AEM-a odgovorili da u programu Happy TV emitovanom 30. decmebra pošle godine i 6. janauara 2020. u emisiji „Ćirilica“ nije neprikladno isticano nasilje, niti je pak podsticna rasna ili bilo koja druga netrpeljivost.

- Kada je u pitanju navodno kršenje Direktive o audiovizuzelnim medijskim uslugama, ističemo da je zakonodavstvo Republike Srbije harmonizovano sa istom u smislu koje Republika Srbija ima u procesu pri-

Iz „Crnogorskog zbora“ ocijenili da protestne litije SPC imaju cilj da naprave razdor

Cilj litija je razdor bića Crne Gore PODGORICA – Protestne litije koje se organizuju širom Crne Gore, predstavljaju, kako su juče ocijenili iz Nevladinog udruženja „Crnogorski zbor“, demonstriranje moći Srpske pravoslavne crkve (SPC) i cilj im je da naštete državi i njenom ugledu na međunarodnoj sceni, te da naprave više razdora u samom biću Crne Gore.

Osnivač ovog udruženja Nikola Belada, na konferenciji za novinare, istakao je da su ciljevi ove organizacije zaštita crnogorskog nacionalnog, državnog, kulturnog, crkvenog, vjerskog, istorijskog, umjetničkog identiteta i crnogorske istorije, jezika, tradicije, običaja, morala i folklora.

- Ciljevi koje moramo ostvariti u narednom periodu su da zboru priđe što veći broj građana, da izgradimo infrastrukturu, sada bar u nekoliko važnijih centara Crne Gore. Organizovaćemo javne tribine, po mogućnosti na otvorenom. U planu su tribine u Herceg Novom, Budvi, Nikšiću,

Jedan od osnivača „Crnogorskog zbora“ Nikola Belada

Podgorici i Rožajama - kazao je Belada, prenosi PR centar.

On je istakao da im je namjera da crnogorsku javnost u najskorije vrijeme upoznaju sa svim, kako je rekao, nezakonitim radnjama koje je Srpska pravoslavna crkva uradila na spomenicima kulture u Crnoj Gori i čijim radnjama su spomeničke vrijednosti dovedene u pitanje.

- Imamo grupu stručnih ljudi, obilje dokaznog materijala. Neko će morati odgovarati za rad-

nje koje su preduzete svjesno sa ciljem da nestane biće, postojanje crnogorskog naroda - rekao je Belada.

Božidar Jaredić, jedan od osnivača, ocijenio je da se u posljednje vrijeme ponavljaju događanja iz devedesetih.

- Čini mi se da je obaveza svakog zdravomislećeg čovjeka u Crnoj Gori da ustane, da digne glas za pravdu, istinu, odbranu interesa Crne Gore i njeno pravo da može sama, slobodno uređivati

svoje odnose u svojoj državi - rekao je Jaredić.

On je ukazao na, kako je rekao, poplavu orkestriranih, podmetnutih, izmišljenih lažnih informacija, čiji je cilj da naštete Crnoj Gori i njenom ugledu na međunarodnoj sceni i da naprave više razdora u samom biću Crne Gore.

Prema njegovim riječima, na političkim skupovima i litijama se stalno govori da su Srbi obespravljeni u Crnoj Gori i da im se uskraćuju mnoga prava.

- Da se vratimo na izbore 1991. godine u Crnoj Gori i Srbiji. Te godine u Crnoj Gori je bilo svega 7-8 odsto Srba, a njih danas ima blizu 30 odsto. Kako je to moguće? A u Srbiji sa pokrajinima je 1991. godine bilo 139.754 Crnogorca, a 2001. godine oni su spali na svega 30 i nešto hiljada. Bojim se, sa ovakvim stavovima koji se sada u Srbiji izražavaju prema Crnogorcima koji tamo žive, da mi na narednom popisu nećemo imati Crnogoraca u Srbiji. Zato pitam sve vas, gdje su ti pritisci veći u Crnoj Gori ili u Srbiji - zaključio je Jaredić. k. j.

Društvo

Utorak, 11. februar 2020.

TV Pink M

9

Urađena procjena bezbjednosti crnogorskih saobraćajnica

aji kod nas ovani Čedomir Antić targetira ambasadora Crne Gore u Beogradu

,,Ćirilici“ Milomira Marića Crna Gora u fokusu

druživanja EU, a u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i prodruživanju, potvrđenog između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, te smatramo da je pozivanje na odredbe navedene direktive neosnovano - saopštili su iz Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.

Istovjetan odgovor je i na ostale prigovore naše Agencije.

Crna Gora je na konstantnom udaru lažnih informacija koje listom objavljuju mediji u Srbiji, ali i pojedini u Crnoj Gori. Većina srpskih medija u kontinuitetu širi i govor mržnje u odnosu

Tatjana Novović

na državu Crnu Goru i crnogorsku naciju.

Srpski mediji tako su nedavno objavili lažnu informaciju kako je odjeknula eksplozija u Vili Gorica, ali iako je iz Vlade to odmah demantovano oni su nastavili sa kreiranjem priče... Objavili su nedavno i da se na granici sa Srbijom, kod Pljevalja, kopa ogroman kanal da bi se spriječio ulazak u Crnu Goru vjernika iz Srbije koji žele da učestvuju u protestnim litijama koje se organizuju u više gradova u našoj zemlji u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispoviejsti ili uvjerenja i pravnom položaju vjesrkih zajednica.

K. J.

Vučina Zorić

Konkurs za izbor čelnika Filozofskog fakulteta UCG

Novović i Zorić u trci za fotelju dekana

PODGORICA – Za mjesto dekana/ice Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prijavili su se vanredni profesori Tatjana Novović i Vučina Zorić, saznaje Pobjeda.

Aktuelni dekan ove visokoškolske ustanove Goran Barović potvrdio je za naše novine ovu informaciju, navodeći da je komisija pregledala dokumentaciju kandidata i dala je zeleno svijetlo.

Danas će Vijeće fakulteta održati sjednici na kojoj bi trebalo da budu potvrđene prijave.

- I onda ćemo da zakažemo sjednicu koja će da se održi u roku od mjesec dana kada će da se obavi glasanje – rekao je Barović.

Novović i Zorić su vanredni profesori sa studijskog programa Pedagogija.

Baroviću ističe drugi mandat 20. avgusta, ali se, iako ima pravo na treći mandat, nije prijavljivao. Konkurs za izbor dekana Filozofskog fakulteta objavljen je krajem prošle godine.

N. Đ.

PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, uz finansijsku pomoć Evropske unije, uradilo je procjenu magistralnih i regionalnih puteva u našoj zemlji, uz korišćenje međunarodne metodologije procjene bezbjednosti (iRAP).

Kako je saopšteno, analizirano je 1.853 kilometra puteva, a projekat nazvan ,,Procjena putne bezbjednosti“ koštao je 470.000 eura.

Naveli su da je to jedan od četiri nacionalna projekta iz sektora saobraćaja, ukupne vrijednosti 34 miliona eura, za koje je Evrposka unija bespovratno obezbijedila 24 miliona.

Direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Emina MujevićKara istakla je da je na vrhu prioriteta agende Evropske unije bezbjednost saobraćaja na putevima.

- To je jedan od top prioriteta i Crne Gore. Strategija bezbjednosti saobraćaja u Evropskoj uniji ima cilj da do 2050. godine broj smrtnih slučajeva na putevima bude nula. Dakle, mi se korak po korak moramo približavati tom standardu, i to i činimo uz podršku EU projekata - istakla je Mujević-Kara.

Glavne aktivnosti ovog projekta obuhvataju mapiranje rizika djelova puteva, koje je zasnovano na broju saobraćajnih nesreća, protoku saobraćaja i drugim podacima koji su prikupljeni detaljnom analizom performansi bezbjednosti na putevima.

Analizom ovih podataka, kako su saopštili, urađeno je kodiranje rizičnih grupa puteva bojama i zvjezdicama (od crne do zelene i od jedan do pet zvjezdica) u skladu sa faktorima koji se odnose na bezbjednost u saobraćaju.

U sklopu projekta sastavljen je i

Cilj je da do 2050. ne bude teških udesa sa smrtnim posljedicama

SMJERNICE ZA SVE: Predstavljeno istraživanje o sigurnosti puteva

investicioni plan za sigurnije puteve, koji prikazuje listu najisplativijih poboljšanja koja mogu smanjiti rizik od saobraćajnih nesreća za sve grupacije korisnika saobraćaja.

- Sve tri analize su pokazale da je veliki obim novčanih sredstava potreban da bi se putna mreža u Crnoj Gori dovela na određeni nivo, a treća opcija je najmanje finansijski zahtjevna. U periodu od 20 godina, ukoliko se primijene standardi i preporuke iz treće opcije preporučenih mjera koja je finansijski najmanje zahtjevna za Crnu Goru, smanjiće se broj smrtnih slučajeva za više od 2.000 - navela je Mujević-Kara.

Putna infrastruktura, istakla je, nije jedini faktor koji utiče na putnu bezbjednost - tu je i tehnička ispravnost vozila, ali i ponašanje učesnika u saobraćaju, naročito vozača, i na tome treba raditi.

- Sprovedena je detaljna inspekcija bezbjednosti na 17 kritičnih lokacija crnogorskih puteva, a koja je zahtijevala izlazak na teren i analizu na osnovu informacija koje su bile dostupne - kazala je ona.

Pomoćnik direktora Uprave za saobraćaj Ervin Adrović je istakao da je projekat „Procjena putne bezbijednosti“ od izuzetne važnosti i izrazio zadovoljstvo urađenim poslom.

Od srijede na snazi novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja

Zatvor za vožnju pod dejstvom alkohola i prekoračenje brzine PODGORICA - Od srijede počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, saopšteno je iz Uprave policije.

Oni su apelovali na učesnike u saobraćaju da poštuju propisane odredbe i time, kako je saopšteno, doprinesu ličnoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, kao i poboljšanju ukupnog stanja bezbjednosti na crnogorskim putevima.

- Za najteže saobraćajne prekršaje Zakonom je predviđena isključivo zatvorska kazna, od 15 do 60 dana i to za vozače: koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od dva g/kg ili većoj; koji upravljaju vozilom pod uticajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci; koji se u naselju kreću brzinom koja je za 70 km/h i više veća od dozvoljene brzine ili van naselja brzinom koja je za 90 km/h veća od dozvoljene brzine; koji upravljaju vozilom za vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja ili ograničavanja prava na upravljanje motornim vozilom; koji ne zaustave vozilo na propisani znak ili naredbu ovlašćenog po-

licijskog službenika; koji odbiju da se podvrgnu ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar, droga test i dr.), radi provjere prisustva alkohola u organizmu ili postojanja znakova alkoholne poremećenosti ili dejstva opojnih droga – piše u saopštenju.

Podsjećaju da je cilj usvojenih izmjena Zakona poboljšanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.

- U skladu sa novim zakonskim rješenjem, prema vozačima koji su počinili prekršaj će se preduzimati mjere na osnovu saku-

pljenih kaznenih bodova, koji se vode u Prekršajnoj evidenciji, a na osnovu rješenja sudova za prekršaje ili konačnih prekršajnih naloga. Iz zakona je brisana odredba o fizičkom odzimanju vozačke dozvole na licu mjesta, već će se ograničavanje prava na upravljanje motornim vozilom evidentirati u posebnoj evidenciji, o čemu će vozači dobijati rješenje. Na isti način biće realizovane i zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, izrečene od strane sudova za prekršaje ili izrečene konačnim prekršajnim nalogom - zaključeno je u saopštenju policije.

R. D.

Završni dokument, uvjeren je on, daće smjernice državnim organima kako da usmjere rekonstrukcije i održavanje državnih puteva.

- Naši putevi su prilično stari, građeni su prije 60 godina, kada su važili drugi standardi i kada su se koristile druge tehnologije i sada smo došli u situaciju da radimo intervencije, da tehnički unaprijedimo naše saobraćajnice i da povećamo bezbjednost saobraćaja, što je ključna stvar naveo je Adrović.

Projekat je sprovela kompanija IMC Worldwide Limited u konzorcijumu sa COWI A/S iz Danske i AF-Cityplans.r.o. iz Češke.

N. K.

Predstavnici Saveza sindikata sa ministrom kulture

Fokus stambena politika PODGORICA – Ministar kulture Aleksandar Bogdanović saopštio je juče daje resor na čijem je čelu otvoren za saradnju sa sindikalnim organizacijama, te da će posvećeno raditi na poboljšanju socio-ekonomskog statusa zaposlenih u kulturi, sa posebnom pažnjom na rješavanju njihovih stambenih pitanja.

On se sreo sa predstavnicima Saveza sindikata Crne Gore generalnim sekretarom Duškom Zarubicom i predsjedn i ko m n ovo f o r m i ra n o g Samostalnog sindikata kulture Nebojšom Radovićem.

Oni su ministra upoznali sa planiranim aktivnostima novog ogranka koji djeluje u okviru SSCG i istakli da će njihov prioritetni cilj biti kvalitetno i transparetno zastupanje zaposlenih u djelatnosti kulture, te poboljšanje njihovog ekonomskog i socijalnog položaja.

- Obostrano je izražena spremnost za međusobnu saradnju po svim pitanjima koja se odnose na unapređenje položaja zaposlenih u oblasti kulture – saopšteno je nakon sastanka.

N. K.

Hronika

Utorak, 11. februar 2020.

Presuda Berancu zbog prebijanja Nikšićanke

Ramusoviću dvije godine zatvora BERANE – Beranac Muhamed Ramusović osuđen je juče u Osnovnom sudu u Beranama na dvije godine zatvora zbog prebijanja Jelene Krstić iz Nikšića.

Presudu je donijela sutkinja Dubravka Popović.

Ramusović se optužnim prijedlogom teretio da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.

Krstić je 29. oktobra prošle godine pretučena na radnom mjestu, u prostorijama

Omladinskog kluba na Stadionu malih sportova, pedesetak metara od strogog centra grada. Zbog napada je tada uhapšen Ramusović. Od njega je uzeta izjava i tužilac ga je pustio da se brani sa slobode.

Nakon nekoliko dana vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je provjeru postupanja beranskog tužilaštva u slučaju napada na Krstić. Uslijedilo je određivanje pritvora Ramusoviću i podizanje optužnog M. L. prijedloga.

Detalji optužnice protiv Duška Kneževića i još šest osoba PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine oformio je kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove. Ovo je, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, bila matrica po kojoj je Knežević prao novac.

Direktor Uprave policije posjetio CB Herceg Novi

Osim Knežvića na optužnici su bivši potpredsjednik odbora direktora u Atlas banci Branislav Todorović, bivši službenici te banke Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović, zaposleni u Atlas grupi Tomica Knežević i bivši predsjednik opštine Podgorica Slavoljub Stijepović. Stijepoviću se stavlja na teret pranje novca, dok su ostali optuženi i za stvaranje kriminalne organizacije.

Veselin Veljović

Prema navodima iz optužnice, novac koji je stican iz prljavih poslova stavljan je u legalne tokove, a onda su ga koristili kao depozit za kredite koje su podizali članove grupe u Atlas i Invest banci Montenegro. Novac je na kraju završavao u ruke Kneževića.

– On je za sebe odredio ulogu organizatora, davao je uputstva članovima - koji su izvršavali konverziju novca a potom mu ga predavali – piše u optužnici. O ovim nezakonitostima svjedočio je Kneževićev saradnik – šef za opšte poslove u Atlas banci Vlatko Rašović kojem je dodijeljen status svjedoka saradnika.

Rašović je prihvatio prijedlog Kneževića da obavlja funkciju ovlašćenog lica u preduzećima koja su formirana ili će biti formirana zbog realizacije kriminalnog plana - podiže novac i predaje ga organizatiru – navodi se u optužnici.

Optuženi Tomica Knežević, prema aktu Tužilaštva, prihvatio je da novac koji potiče

Veljović: Spremni smo da odgovorimo svim izazovima

PODGORICA – U nadležnosti Centra bezbjednosti Herceg Novi u 2019. godini registrovano je 548 krivičnih djela, što je za 12,3 posto manje u odnosu na pethodnu godinu istakao je načelnik Goran Banićević na sastanku koji je upriličen povodom redovne radne posjete, ovoj jedinici, direktora Uprave policije Veselina Veljovića.

Banićević je istakao da je rasvijetljeno 14 krivičnih djela iz prethodnog perioda, ,,od kojih i jedno ubistvo i dva ubistva u pokušaju“. Navodeći da imovinski delikti čine gotovo 30 posto ukupnog kriminaliteta, načelnik je saopštio da je iz oblasti privrednog kriminaliteta otkriveno 115 krivičnih djela više u odnosu na prethodnu godinu, a da je šteta za budžet viša od 2,8 miliona eura.

Veljović je kazao da su policijski službenici prilikom vršenja dužnosti izloženi brojnim opasnostima i rizicima, pod-

sjetio na slučaj ubistva policajca Milutina Lekovića i pohvalio postupanje u tom slučaju, kada su u kratkom roku procesuirani počinioci.

- Policija koristeći se zakonom propisanim mjerama, pored toga što štiti i čuva državu i njene građane, posebnu pažnju usmjerava i ka zaštiti svojih pripadnika, te svaki oblik napada na policijske službenike osuđuje i odgovara energično - kazao je Veljović.

On je naveo da je policija spremna da profesionalnom snagom pobijedi u svakom budućem izazovu.

-Crnu Goru na putu evropskog napretka i prosperiteta ne može niko osujetiti, a kredibilitet crnogorske policije je garant mira i bezbjednosti svih građana, uz odgovornost kompletnog društva na poštovanju zakona i njegovanju kako tradicionalnih tako i evropskih vrijednosti – zaključio je Veljović.

I. Kr.

Pljevljaku Admiru Kordiću 20 mjeseci zatvora

Maloljetnicima prodavao drogu ispred škole

BIJELO POLJE - Pljevljak Admir Kordić (22) osuđen je u Višem sudu u Bijelom Polju na jedinstvenu kaznu od godinu i osam mjeseci zatvora jer je prodavao marihuanu maloljetnicama ispred škole. Presudu je izrekao sudija Dragan Mrdak.

Zbog nedozvoljene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga izrečena je osuda od godinu i dva mjeseca, dok je za omogućavanje uživanja opojnih droga dobio osam mjeseci zatvora.

U obrazloženju presude sudija je rekao da su od olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenog

bila njegova neosuđivanost i to što je mlad. Otežavajuće je što je omogućio uživanje droge nekolici maloljetnika.

Na suđenju Kordić je tvrdio da drogu nije namijenio za prodaju, već je koristio isključivo za svoje potrebe.

Prema optužnici, Kordić je 2 februara do 25 maja prošle godine ispred Osnovne škole Boško Buha u Pljevljima nabavljao drogu amfitemin spid i marihuana za šest malojetnika. Gram spida prodavao im je za 10 eura a marihuana za 5 eura. Policija je 25. maja u večernjim satima kod Kordića pronašla 1.2 grama spid doge i isto toliko marihuane.

B. Č.

Novac iz nezak poslova više ko stavljan u legal S. VASILJEVIĆ

10

ZADUŽENJA

Obraćanje Kneževića na protestu u aprilu 2019.

iz kriminalne djelatnosti - nezakonitog poslovanja pravnih lica podiže sa njihovih računa i predaje ga organizatoru kriminalne organizacije. Todorović je, prema sumnjama istražitelja, prihvatio da prenosi odluke i uputstva koja je dobijao od Duška Kneževića drugim članovima organizacije o radnjama koje treba da preduzmu u vezi konverzije i prenosa novca, radi stavljanja u legalne tokove.

– Šljivančanin je postupajući po uputstvima dobijenim od organizatora Duška Kneževića, obavljao konverziju novca koji potiče iz kriminalne djel-

tanosti i sačinjavao potrebna dokumenta. Okrivljeni Grujović i Krdžić prihvatili su da nakon konverzije novca koji potiče iz kriminalnih djeltanosti, sačinjavaju potrebna dokumenta kako bi sve izgledalo zakonito prilikom redovnih kontrola državnih organa – ističe se u optužnici.

DOLARI

U optužnici se navodi i da je Šljivančanin od februara 2016. godine do 12. oktobra 2019. u Podgorici, radi realizacije kriminalnog plana konvertovao 110.000 dolara iako je znao da je najmanje

62.070 pribavljeno kriminalnom djelatnošću.

– Okrivljeni Duško Knežević, Todorović, Tomica Knežević, Krdžić, Goran Grujović, Slavoljub Stijepović i Vlatko Rašović - svjedok saradnik, znali su da je 62.070 pribavljeno kriminalnom djelatnošću. Knežević je pored davanja uputstva i savjeta drugim okrivljenima, 110.000 dolara od kojeg je najmanje 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, a koji dio novca je prethodno preuzeo od Rašovića, Tomice Kneževića i Andreja Kononenka u oktobru 2016. godine predao okrivlje-

Rašović: Kasnije sam shvatio da se radi o nezako

Vlatko Rašović ispričao je da je u Atlas banci radio od 2007. do 2019. kada je uve-

den stečaj.On je potvrdio sve navode optužbi i detaljno objasnio kako je po nalogu Kneževića izvršavao poslove – nosio novac u kovertama, preuzimo novac i svjedočio brojnim malverzacijama koje je osmisli Knežević.

U iskaz Rašovićje naveo da mu je tokom 2013. godine Knežević tražio račun od struje i kopiju pasoša jer treba da bude odgovorno lice za zastupanje preduzeća „Florista“. Objasnio je da

ta kompanija treba da se formira zbog čega su mu neophodna ta dokumeneta. Rašović je rekao da je dokumenta predao sekretarici u Atlas banci i zna da je kasnije vezano za tu firmu stizala dokumentacija sa Kipra od Nataše Gazovode, sestričine Duška Knežević.

Prema njegovim riječima, dokumentaciju je potpisivao, ali kako je bila na engleskom nije baš uvijek znao o čemu se radi. Prema vlastitom

prznanju, kao ovlašćeno lice preduzeća „Florista“ potpisivao je i ugovore o depozitu a bilo je situacija kada su ti depoziti služili kao sredstvo obezbjeđenja, vraćanja kredita određenim osoba u Atlas i Invest banci Montenegro a, sve to, kako je rekao, radio je po nalozima Duška Kneževića. U početku kada se se zaposlio i počeo da po nalogu predsjednika Atlas grupe prenosi novac mislio je da se radi o zakonitim poslovima,

Počinje proces protiv grupe u predmetu Primorka

Mesarič i ostali danas pred sudom PODGORICA – Početak suđenja bivšem izvršnom direktoru NLB-a Črtomiru Mesariču i još pet osoba zbog malverzacija prilikom privatizacije kompanije ,,Primorka“ iz Bara zakazan je za danas pred Višim sudom.

Proces će voditi sudija Dragoje Jović.

Prema navodima optužnice,

malverzacijama Mesariča državna kasa je oštećena za 6.651.611 eura u korist NLB banke kojom je ovaj optuženi rukovodio, Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe ,,Krisma“ Nebojša Bošković, koji je privatizirao Primorku, direkt o r ka , , K r i s m e t ra d e “ Biljana Bošković, direktor Primorke Svetozar Mar-

ković, direktor Melgonija Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković.

Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je osmislila plan prema kojem je ,,Primorka“ a.d. Bar u stečaju odustala od reorganizacije i da novčana sredstva dobijena od državne pomoći

i kredita NLB banke upotrijebi za otplatu kredita ,,Krismi motors“ i ,,Kirsmi trejd“.

Na taj način je, kako se navodi u optužnici, ,,spriječeno oživljavanje proizvodnje i stvaranje uslova da ,,Primorka“ može vraćati kredite iz svojih sredstava i vremenom se razdužiti“.

Nebojša Bošković je, prema optužnici, imao zadatak da

Hronika

Utorak, 11. februar 2020.

Svjedok Đorđe Đurđić ispričao je tokom istrage da je krajem 2008. godine na zahtjev Duška Kneževića postao ovlašćeni zastupnik nerezidentnog pravnog lica ,,Mega Gulf Ivestment Holding Liomited” iz Dubaia. U predstavljanju firme, kako je ispričao, Knežević mu je rekao da je on vlasnik te i da će od njega dobijao uputstva u vezi poslovanja firme.

On je ispričao da je to preduzeće blio vlasnik 60 odsto fabrike ,,Lipovo“ koja je pripadala Atlas grupi. Kako je kazao, nikada nije video dokumentaciju iz koje bi tačno utvrdio ko je stvarni vlasnik preduzeća ,,Mega Gulf”, ali je to za njega bio Duško Knežević jer mu je on to rekao. Ispričao je i da su prilivi novčanih sredstava bili iz Rusije, Kipra i Evropske unije.

Takođe je rekao da je potpisivao fakture koje su izdavane za poslove koje je obavljao ,,Mega Gulf” i punomoćje za pravnike u okviru Atlas grupe. Kada je u pitanju isplata gotovine, kako je kazao, u nekoliko navrata je sa računa ,,Mega Gulfa” kod Atlas banke, a moguće i kod IBM banke, postupajući po nalogu Duška Kneževića jednom prilikom podigao 10.000 eura. On je kazao i da uvijek kad bi podizao sredstva to je radio po nalozima Kneževića i novac davao njemu. Đurđić je bio kategoričan i da nikada nije samostalno određivao transfera sa račiuna na račun ili podizanja gotovine.

onitim poslovima ali kao je vrijeme odmicalo postalo mu je jasno da se radi o nezakonitim radnjama. Po nalogu Kneževića je zaključiovao ugovore o depozitu, davao depozit za vraćanje kredita, nosio, pakovao i preuzimao novac.

Prema riječima Rašovića, svi sradanici su postupali po naređenjima Kneževića jer je on bio glavni autoritet i svi su radili onako kako im on kaže jer bi u protivnom ostali bez posla.

vrbuje druge pripadnike, osniva preduzeća u inostranstvu preko kojih će realizovati plan. Optuženi Svetozar Marković sačinjavao je i potpisivao dokumenta sa neistinitim podacima, a sve sa ciljem da se dobiju pogodnosti za ,,Krisma trejd“ i ,,Krisma motors“. Sa druge strane, Biljana Bošković kao direktor u ,,Krisma trejdu“, kako se osnovano sumnja, imala je zadatak da potpisuje dokumentaciju sa neistinitom sadržinom i zahtijeva dobijanje kredita i državne

ći od tog novca predao Slavoljubu Stijepoviću 47.500,00 eura. Taj novac je Slavoljub predao Spasu Popoviću, predsjdeniku Odbora DPS-a Golubovci, a koji je podijeljen aktivistima DPS-a Zeta za operativne troškove rada mjesnih odbora i troškove aktivista u izbornoj kampanji za paralamentarne izbore u oktobru 2016 . godine – piše u optužnici.

Optuženi su negirali navode iz optužnog akta ali prema mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva osnovana sumnja da su počinili djela za koja se terete proizilazi iz poslovne i finansijske dokumentacije, iskaza svjedoka Rašovića, svjedoka koji su bili zaoposleni u Atlas i Invest Montenegro banci. Iz nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko finansijke struke i poslovne dokumntacije IBM, Atlas banke i više kompanija proizilazi da su novčane transkacije i svi poslovi koji su predmet optužbe preduzeti od strane okrivljenih – kako u pogledu konverzije 110.000 dolara tako i podizanja novca iz kompanija „Florista Group Corp“ i „Mega Gulf Investment Holding M. L. Limited“.

PODGORICA – Franjo Nicaj (70) poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći koja se oko 10 sati dogodila na putu Podgorica – Danilovgrad.

Kako je saopšteno iz OKC Uprave policije, u udesu, koji se dogodio u blizini restorana ,,Ognjište“, sudarila su se dva vozila.

Nicaj je bio vozač u „renou

Sa mjesta nesreće

BEOGRAD: Trojici Podgoričana i Banjalučaninu određen pritvor BEOGRAD – Trojici Podgoričana Bojanu Ajkoviću (35), Nemanji Mišuroviću (35) i Miljanu Miliću (27), koji se terete za nedozvoljeno držanje oružja, beogradski Viši sud odredio je pritvor do 30 dana. Pritvor je određen i Banjalučaninu Siniši Kačavendi (42), koji je bio sa njima kada su srpski istražitelji pronašli pitolj na krovu hotela „Kraun plaza“.

Oni su u nedelju na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu negirali da su počinili krivično djelo, ali su odbili da detaljno izlože odbranu.

-Sudija za prethodni postupak je donio rješenje kojim je prema svim okrivljenima odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva i da ne bi uticali na svjedoke, a jednom

Negirali da imaju veze s pištoljem okrivljenom i da ne bi ponovio krivično delo - rekla je za Tanjug portpatol Višeg suda Tatjana Tešić. Ona je dodala da okrivljeni i njhovi branioci imaju pravo da podnesu žalbe na ovo rješenje krivičnom vanraspravnom veću suda u roku od tri dana.

Prema saznanjima Pobjede, Ajković izdržava zatvorsku kaznu i izašao je na vikend. On nije stigao u Srbiju avionom, kako su to pisali srpski mediji, već je izašao iz zatvora.

Mišurović i Milić su došli iz Podgorice kako bi se vidjeli sa njim, a pridružio im se i Kača-

Proces za ubistvo Borete i Zečevića, izjasnio se stručnjak za telekomunikaciju

Sud će zatražiti od operatera podatke o vještačenim brojevima

PODGORICA - Suđenje optuženima za ubistvo Đorđa Borete i slučajne žrtve Dragana Zečevića u Bečićima 2016. godine u bečićkom lokalu ,,Trofej”“, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici saslušanjem vještaka za telekomunikacije Predraga Boljevića.

Vještak je uradio dopunu nalaza u kojem je naveo da je optuženi Vasilije Rafailović sa broja 068 imao komunikaciju od juna do 18. novembra 2016. godine. Boljević je objasnio da nakon tog datuma nema podataka da su sa toga broja ostvarivani pozivi.

Na pitanje branioca okrivljenog Rafailovića, advokata Dragana Mitrića, odakle vještaku podatak da je Rafailović vlasnik i korisnik broja 068, Boljević je kazao da je to navedeno u naredbi Specijalnog tužilaštva.

Mitrić smatra da u dopunskom nalazu postoje greške pa je zbog toga, kako je objasnio, vještak pogrešno ozna-

Oduzeti heroin i marihuana

pomoći, pa sa optuženim Nebojšom Boškovićem osniva preduzeće na Kipru. M. L.

Ajković se vodi kao osoba bliska klanu pokojnog Baranina Luke Đurovća.

Novosti, pozivajući se na podatke crnogorskih službi bezbjednosti, navode da Ajković sa nedavno ranjenim Igorom Krstovićem, ali i Milićem i Mišurovićem čini grupu, koja djeluje na području Podgorice i dio su škaljarskog klana.

Krstović je ranjen 28. januara u Zeti, kada su dvije osobe iz automobila u pokretu pucale na njega.

Srpski mediji dovode ova dva slučaja u vezu. Prema njihovim navodima, uhapšeni u Beogradu navodno su planirali osvetu za napad na Krstovića.

Kako nam je nezvanično rečeno, Mišurović nije bio u dobrim odnosima sa Krstovićem.

C. H.

venda. Iako srpski mediji spekulišu da su navodno trojica podgoričana i banjalučanin planirali likvidaciju, u ovoj fazi istrage ništa ne ukazuje na to.

Oni su uhapšeni u petak veče, kada je tokom pretresa na krovu hotela pronađen pištolj za koji se sumnja da pripada jednom od osumnjičenih. Policija im je zaplijenila i dva blindirana vozila.

Ajković je uhapšen u junu 2017. godine u Budvi, po potjernici koju je za njim raspisala srpska policija, zbog krijumčarenja droge.

U policijskim evidencijama

Privođenje jednog od optuženih

čio Rafailovića kao korisnika broja 068. On zahtijeva da se od Mtela pribave podaci ko je

zaključio pretplatnički ugovor za broj 068.

Specijalni tužilac Saša Čađe-

će i vozila koje koristi G. E. i pronašli su herion upakovan u šest jednakih zamotuljaka od 1,4 grama i marihuanu upakovanu u tri zamotuljka od 4,2 grama. Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je osumnjičeni u svojoj kući u Pljevljima prodao zamotuljak heroina P. M. iz Pljevalja i jedno pakovanje marihuane S. Dž. iz Pljevalja, a koji je bio u društvu P. M. – saopštili su iz Centra bezbjednosti Pljevlja.

Droga će biti upućena u Forenzički centar u Danilovgrad na dalja vještačenja.

A. S.

Zaplijenjena droga

Uhapšen Pljevljak

Črtomir Mesarič

kango“. Prema informacijama Pobjede, Nicaj se uključivao sa sporednog puta kada je na njega, iz za sada neutvrđenih raloga, naletio vozač ,,škode“ i udario ga otpozadi. Nicaj je podlegao povredama na mjestu nesreće.

Zbog uviđaja na tom dijelu puta bio je obustavljen saobraćaj.

M. L.

PLJEVLJA – G. E. (36) iz Pljevalja je uhapšen i protiv njegaa je podnijeta prijava zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Policija je 8. februara oko 20.30 pretresla porodične ku-

nović bio je protiv tog prijedloga objasnivši da odbrana pokušava da izjednači vlasnika i korisnika broja mobilnog telefona, što je različito.

– U spisima predmeta postoji podatak da je Rafailović korisnik tog broja 068 a da je vlasnik član porodice Rafailović – naveo je Čađenović.

Sutkinja Biljana Uskoković kazala je da će sud od svih mobilnog operatera zatražiti podatke o vlasništvu za sve brojeve mobilnih telefona koji su vještačeni.

Optužnicom Tužilaštva obuhvaćeno je sedam osoba, od kojih su tri u bjekstvu. Na optuženičkoj klupi su bosanski državljanin Vladimir Šmanja (34) i Miljan Bulatović (36) iz Niša i crnogorski državljani Ilija i Boško Pavlović.

Policija traga za Budvanima Ratkom Vušovićem, Vasilijem Rafailovićem i Bjelopoljcem Ivanom Cicmilom.

Prema navodima optužnice, Rafailović i Bulatović označeni su kao organizatori kriminalne grupe.

M. L. UPRAVA POLICIJE

nom Slavoljubu Stijepoviću da bi ga stavio u promet – legalne tokove, radi korišćenja tog novca za parlamanetarne izbore – piše u optužnici.

Stijepović je, kako se navodi u optužnici, tražio do Duška Kneževića da novac zamijeni u valuti euro, nakon čega je Knežević 12. oktobra 2016. godine radi realziacije kriminačnog plana dao uputstva Rašoviću da od Stijepovića preuzme 110.000 dolara i odnese ih u Atlas banku.

- Rašović je 97.500 eura predao Dušku Kneževiću koji je zatim u svojoj porodičnoj ku-

Stradao Franjo Nicaj

M. BABOVIĆ

Novac iz Rusije, Kipra....

Saobraćajna nesreća na putu Podgorica – Danilovgrad I.B.

konitih ompanija lne tokove

11

12

Crnom Gorom

Utorak, 11. februar 2020.

KOLAŠIN: Primjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji

Foto bilješka iz Tivta

Privremena imena će dobiti bezimene ulice TIVAT: Nesavjesni građani ruže grad

Čeka nas veliki posao, ove sedmice ćemo imati prve sastanke radne grupe. Na prvi pogled se čini da je malo „bezimenih“ područja, ali ipak ih ima. Takođe, treba definisati djelove nekih naselja – kaže glavna opštinska administratorka Lidija Lašić DR. P.

KOLAŠIN – Među opštinama koje do 2. marta treba da donesu odluku o privremenom određivanju naziva bezimenim ulicama je i Kolašin.

U lokalnoj upravi uvjereni su da će rok ispoštovati i na taj način ispuniti obaveze predviđene Zakonom o teritorijalnoj organizaciji.

Formirana je radna grupa kojom koordinira Lidija Lašić, inače i glavna opštinska administratorka. Ona kaže da ih čeka dosta posla.

RADNA GRUPA

Deponije ,,niču“ preko noći TIVAT - Dok opštinski Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj i Komunalno nizom akcija uljepšavaju grad, nesavjesni pojedinci ne prestaju da nelegalno odlažu otpad.

Sve češće mogu se vidjeti ružne slike nelegalnih deponija

na više mjesta u gradu, koje nastaju preko noći i to odmah nakon što komunalci očiste te lokacije. Tako je bilo i za vikend, pa su komunalci morali uklanjati otpad u Krašićima i na kontejnerskom mjestu između Autobuske stanice i neformalnog naselja 7. jul.

S. K.

BERANE: Donacija lokalne uprave Opštoj bolnici

Za bolji kvalitet operacija BERANE - Opština je donirala Opštoj bolnici medicinski aparat za obavljanje hirurških i ginekoloških intervencija (radiofrekventni generator), čija je vrijednost oko 7.000 eura.

Uručujući donaciju pomoćnici direktora beranske bolnice Valentini Dašić i njenim saradnicima, u prostorijama ove ustanove, potpredsjednik Rade Kljajić je kazao da će benefite od te donacije najviše imati zaposleni na hiruškom odjelje-

nju, kao i građani koji će koristiti zdravstvene usluge.

- Ovo je nastavak pomoći beranskoj bolnici. Računamo da ćemo u narednom periodu, kroz dobru komunikaciju menadžmenta bolnice i lokalne uprave, napraviti još niz značajnih poteza od kojih će građani imati najviše koristi. Na taj način ćemo zajednički doprinijeti da bolnica u Beranama pruža kvalitetnije zdravstvene usluge - kazao je Kljajić.

C. G.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Bar: od 9 do 14 sati Zeleni pojas; od 7:30 do 17:30 h Đurmani, Stari Bar, Maruškovo, Bartula, Donja Poda i Pod Glavicom; od 8 do 15 sati Ostros sa okolinom (naizmjenično, do pet minuta) Bar: od 8 do 18 h (nova brojila) Đurmani; od 7:30 do 17:30 h dio Starog Bara, Maruškovo, Bartula, Donja Poda, Pod Glavicom i Đurmani; od 9 do 14 h Polje.

Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir; od 10 do 16 h Barice, Pavino Polje, Čokrlije, Bijeli Potok, Biokovac, Grab, Kičava, Grubješiči, Mahala, Krstače, Kovren, Gorice, Bliškovo, Stožer, Slatka, Ver-

- Čeka nas veliki posao, ove sedmice ćemo imati prve sastanke radne grupe. Na prvi pogled se čini da je malo „bezimenih“ područja, ali ipak ih ima. Nijesu to neke velike ulice, ali jesu manje koje su blizini tih većih, a još terminološki nijesu definisane.

Takođe, treba definisati djelove nekih naselja. Gradili su se porodični stambeni objekti na prostorima koji još nemaju zvaničnu adresu nego blizu neke druge, definisane, adrese. Složićemo sve kockice i do kraja ovoga mjeseca ispuniti obavezu koju ima naša lokalna uprava. Privremeno ćemo odrediti imena gdje treba i tako ispuniti obavezu koju od nas traže izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji – saopštila je Lašić.

ROKOVI, KAZNE

Izmjenama i dopunama Zakona o teriorijalnoj organizaciji koji je stupio na snagu 31. januara gradonačelnici i predsjed-

DOSTA POSLA ZA ,,KUMOVE“: Kolašin

nici opština, obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ukoliko to nije uradila lokalna samouprava.

Postavljanje tabli sa nazivima nadležni organ lokalne uprave

je obavezan da obezbijedi u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu tog akta. U slučaju da obavezu ne ispune platiće kaznu od 1.500 do 2.000 eura. Ista kazna predviđena je i ako ne obezbijede postavljanje tabli sa nazivima.

Dr. D.

,,Najmlađa“ je Ulica palih partizanki Posljednja ulica koja je dobila ime u maloj varoši je Palih partizanki u centru grada koja spaja Trg boraca sa uređenim stambenim kućama, zatim turističkim adresama hotela ,,Čile“ i Vile ,,Jelka“ i na kraju se pored Doma zdravlja spaja sa Ulicom Dunje Đokić koja vodi ka Smajlagića Polju i skijalištima Bjelasice. Bilo je to osamdesetih godina prošlog vijeka.

Poput nje i većina ostalih imena potiču iz vremena NOR-a i socijalističke revolucije. I nijesu mijenjana. Sa druge strane, osim ulice koja se popularno zove „zaobilaznica“ i koja je izgrađena 1996. godine, nije bilo gradnje novih ulica, a građevinske intervencije su se odnosile na rekonstrukciju i modernizaciju postojećih.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

isključenja); od 8 do 17:30 h Romi, Kasom, Konak Muhadinovića, Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani, Ugnji, Očinići, Borišići i Očinića Poljane; od 8 do 16 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 10 do 11:30 h ulice Grahovska, Ivanbegova, Obilića Poljane, Bogišin krš i dio Donjeg Kraja, ulica Njegoševa, Bajova, 13. novembar, Novice Cerovića, Jovana Tomaševića, Nikole Lekića, Vojvode Boža, dio oko Pijace, Medovina i naselje oko Bolnice; od 11 do 13:30 h Donje Polje, Gruda, okolina hotela „Grand“, Trg kralja Nikole, Policija, Štamparija, Njegoševa, Petra Lubarde, Zmajeva, Vuka Mićunovića i dio Pod granicom; od 12:do 14:30 h ulice Vuka Mićunovića, Šantićeva i Vojvo-

Izmjenama i dopunama Zakona o teriorijalnoj organizaciji koji je stupio na snagu 31. januara gradonačelnici i predsjednici opština, obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ukoliko to nije uradila lokalna samouprava

kulteta, Prčanj, Glavati, Čavori, Dub, Koložun, Mirac, Odže, Pelinovo, Nalježići, Krivošije i Dragalj; od 9 do 14 h Gornji Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaje.

Mojkovac: od 10 do 14 h Gostilovina. de Batrića, Crna Greda, Kruševo Nikšić: od 8 do 17 h Grahovac i Nudo; Ždrijelo, Opština, Njegoševa, Donje od 7:30 do 17 h Spila i Prisoje; od 9 do Polje, Pod Granicom, Medovina, Stu- 16 h Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočdenski dom, FLU, Vojvode Batrića, 5. ke, Zlatna Strana, Krtine, Garevac, Crni Kuk, Zanuglina i Somina. proleterske, Bajova i Vojvode Batrića Danilovgrad: od 7:30 do 17:30 h Bo- Petnjica: od 9 do 14:30 h selo Kalica. gićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivač- Plav: od 9 do 12 h Završ, Bogajići, Jaki, repetitor Kurilo, Donji i Gornji senica, Gropa, Vojno Selo, Hakanje i Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Đurička Rijeka; od 12 do 14:30 h Brijestovo i Rova, Bare Šumanovića, Novšiće, Pepići, Gornja Ržanica, Šobajići, Valeta, Slap Zete, Viš, Mijo- Murino, Mašnica, Liješće, Velika, kusovići, Kupinovo, „Sokoline“, Bo- Naselje i Brezojevica. ronjina, Mandići i Ostrog (kratko- Rožaje: od 9 do 14:30 h dio Biševo. trajna isključenja); od 7:30 do 17:30 h Ulcinj: od 8 do 15 h gradsko jezgro, PiKujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, nješ, Meterizi, Stari grad, Pristan, NoAdžin Most, Dobro Polje i Do Pješi- va Mahala, Totoši, Bratica, Kruče, vački; od 8 do 15 h Iverak i Bandići.

Krute, Valdanos, Gač, Pistula, KoHerceg Novi: od 8 do 15 h Mokrine, lomza, Sveti Đorđe, Ulcinjsko Polje, Kruševice i Vrbanj.

Bulevar Teuta, Đerane, naselje oko Kolašin: od 8 do 15 h Požnja. komunalnog (naizmjenična isključeKotor: od 9 do 13 h Jugopetrol, nase- nja do pet minuta); od 7:30 do 15 h Amlje između trećeg puta i magistrale, bula, Štodra, Lisna Bori i Fraskanjel; ispod magistrale do Pomorskog fa- od 7:30 do 15 h Selita i Sukobin. C. G.

Isključenja u 16 opština gaševići i Kovern; od 7:30 do 17 h Sela, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja i Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska.

Berane: od 9 do 14:30 h Zaostro, Crljevine, Skakavac, Lukavica, Štitari, Bubanje, Rujišta, naselje – Rudeš, dio Taluma, Lukavica i Skakavac; od 7:30 do 17 h Kurikuće.

Budva: od 9 do 17 h Golubovići, Kisakana, Perovići, Đurovići, SLI, Radulovići, pumpe vodovoda u Buljarici; od 9 do 15 h naselje blizu Zeta filma i dio pod magistralom (naizmjenično do 40 minuta); od 9 do 15 h dio Babin Do, oko Topliškog puta, dio naselja Rozino i Irskog naselja u Bečićima.

Cetinje: od 7:30 do 17 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići i Romi; od 08 do 17:30 sati – Zagrablje i Savatrans (kratkotrajna



Crnom Gorom

Utorak, 11. februar 2020.

DANilOVGRAD: Kompanija ,,Savana“ predstavila projekat uređenja hotela ,,Zeta“

Obnovljeni simbol grada sijaće sa četiri zvjezdice

AFiRMACiJA JAVNiH SADRŽAJA: Radulović, Gajović i Kovačević

NOVO RUHO POSliJE 20 GODiNA: Budući izgled hotela ,,Zeta“

DANILOVGRAD – Adaptacija hotela ,,Zeta“ počeće uskoro, a taj posao vrijedan oko dva miliona trebalo bi da bude završen u novembru. Iz kompanije ,,Savana“, osnivača Veselina Mijača, koja je kupila nekadašnji simbol grada saopštili su na jučerašnjoj prezentaciji projekta da će sačuvati prepoznatljivost objekta, ali da će u njemu biti zastupljeni sadržaji koje treba da ima hotel u 21. vijeku.

tentični izgled.

-Objekat je projektovao arhitekta Ilija Šćepanović, a 1975. godine je otvoren. Izgrađen je prema standardima i konstruktivnim i organizacionim, koji su drugačiji od današnjih. S obzirom na tu okolnost, imali smo zadatak da brižljivo, skoro mikrohirurški pokušamo da, novi turističko ugostiteljski sadržaj, uselimo u postojeći objekat i da dosegnemo kategoriju od četiri zvijezdice - istakao je Radulović.

Glavni arhitekta, profesor dr Veljko Radulović kazao je da je jedan od najvažnijih djelova projektnog zadatka bio upravo da objekat zadrži postojeći, au-

Prema njegovim riječima, u projektnom zadatku je zahtijevano da se posebno afirmišu javni sadržaji hotela, prije svega dio

AFIRMACIJA

koji je okrenut gradu kako bi se uklopio sa urbanim miljeom i navikama građana.

- U tom smislu projektovano je nekoliko elemenata koji su površinom dorasli zadatku. To su veliki ulazni lobi sa recepcijom, međuprostor koji može biti izložbenog karaktera, velika restoranska sala koja u zavisnosti od organizacije događaja može imati 120 i više mjesta, koja sa svojim potencijalima, visinom i prozračnošću može da ima i druge uloge i da bude prezentacioni i prostor za kongresna dešavanja. Ukupan javni ambijent prostora postići će se privođenjem namjeni nekoliko manjih lokala u prizemlju - dodao je Radulović.

Ukupna površina hotela locirana je na oko 2,5 hiljada kvadrata.

Prema projektu, u suterenu će biti spa-centar, sa potrebnim sadržajima od fitnes sale, saune i pratećih prostora kako bi ukupan javni sadržaj hotela bio dodatno afirmisan.

- Od prve do posljednje etaže locirane su sobe, odnosno 33 smještajne jedinice, što broji u zavisnosti od načina korišćenja od 68 do 72 ležaja – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, posebno vrijedna okolnost je što se ispred samog restorana nalazi velika terasa od par stotina kvadrata koja pozicijom dominira.

- Svaki grad ima gradsku scenu i gradsku kafanu. Smatramo da će to pomoći da hotel postane epicentar turističkog, socijalnog i kulturnog ambijenta grada naveo je Radulović.

On je istakao da će adaptirani hotel predstavljati izraz vreme-

Kovačević: Poslovnim ambijentom podstičemo investicije Predsjednica opštine Zorica Kovačević zadovoljna je što će oživjeti jedan od simbola grada na Zeti.

- Na rekonstrukciju se čekalo dvije decenije. Mnogi od nas ovdje sjećaju se mladosti i lijepih trenutaka provedenih u hotelu ,,Zeta“. To je bio simbol i pečat našeg grada. Sigurna sam da smo dobili uglednog investitora i očekujem da ćemo se, do kraja ove

godine radovati njegovom otvaranju - rekla je Kovačević.

Ona je podsjetila da je na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta usvojena odluka o smanjenju administrativne i turstičke takse, da bi se unaprijedio poslovni ambijent.

- To su bili razlozi zbog kojih smo dobili jedan broj ovako uglednih investitora - istakla je Kovačević.

na u kojem je nastao.

- Mišljenja smo da bi hotel ovako koncipiran mogao da bude realizovan do kraja novembra.

To je preliminarna procjena investicije koja će biti precizirana nakon izrade glavnog projekta adaptacije preko dva miliona eura, a kapacitet radnih mjesta je oko 25. U zavisnosti od dinamike poslovanja, za očekivati je da taj broj raste - naveo je Radulović.

KOMPANIJA

PR menadžerka kompanije Ivana Gajović kazala je da je ,,Savana“ privatna kompanija iz Švedske koja je oktobra 2016. godine kupila Mol of Montenegro i hotel ,,Ramada“, a 2018. godine izgradili su i zgradu Europoint.

- Posebna pažnja i vrijednost kompanije leži u tome da izuzetan akcenat stavljamo na društveno-odgovorno poslovanje.

Tokom tri i po godine našeg djelovanja, tri linije su nam izuzetno važne, obrazovanje, kultura i zdravi stilovi života - rekla je Gajović.

Govoreći o projektu, ona je istakla da su zadržani gabariti postojećeg objekta, čime se ,,emancipovan odnos prema urbanom nasljeđu, a što nije čest slučaj u našoj investicionoj B. K. stvarnosti“.

BiJElO POlJE: Tribina NVO Euromost o projektu „Budi aktivni građanin“

PODRškA RAZVOJU ZDRAVSTVA: Carević na otvaranju odjeljenja

BUDVA: Završeni radovi u Domu zdravlja

U Dječje odjeljenje uloženo 45.000 eura BUDVA – Dječje odjeljenje Doma zdravlja potpuno je rekonstruisano. Završetak posla vrijednog 45.000 eura ozvaničili su predstavnici te zdravstvene ustanove i opštine.

Opština Budva opredijelila je 30.000 eura za tu investiciju, dok je JU Dom zdravlja Budva učestvovao sa 15.000 eura.

Predsjednik opštine Marko Carević istakao je da je to mali, ali značajan doprinos poboljšanju zdravstvene usluge građanima, posebno najmlađima, i da će opština, u komunikaciji sa upravom Doma zdravlja, izaći u susret kada su u pitanju druge investicije neophodne za rad te ustanove.

C. G.

BIJELO POLJE – Postoji stalni, apsolutni i realni porast korupcije, a za posljednje dvije godine značajno se povećao i izaziva veliku zabrinutost u svijetu – rekao je profesor krivičnog prava na Pravnom faklutetu UCG Velimir Rakočević odgovarajući na pitanje predstavnika civilnog sektora da li je u Crnoj Gori ta pojava u porastu.

Prema njegovim riječima, prevencija je zatajila.

- Svi izvještaji govore da je prevencija zatajila i da se slabo radi na uzrocima korupcije.

Kada se tiče Crne Gore, državni organi su samo povećali uspješnost i efikasnost u otkrivanju i rasvjetljavanju tog krivičnog djela - kazao je Rakočević.

B.Č

Zatajila prevencija u borbi protiv korupcije

kORUPCiJA BRiNE i SViJET: Sa tribine u Bijelom Polju

On je na tribini ,,Šta građani treba da znaju o korupciji“ koju je organizovala NVO Euromost kroz projekat ,,Budi aktivni građanin“ govorio o tome kako se prepoznaje ta pojava, koje su njene posljedice te što organi na lokalnom i držav-

nom nivou mogu uraditi da je spriječe.

Potpredsjednik opštine Ernad Suljević naveo je da se lokalna uprava svrstava među prvima u državi, kada je riječ o realizaciji prevencije korupciB.Č. je.

13

Projekat „Norveška za vas“

„Pljevaljski sir“ dobio 20.000 PLJEVLJA – U okviru programa „Norveška za vas – Crna Gora““ Kraljevina Norveška podržaće sa oko 20.000 eura unapređenje kvaliteta i plasmana brenda ,,Pljevaljski sir“.

To je jedan od devet projekata ukupne vrijednosti 240.000 eura, koji će se u okviru programa u ovom ciklusu finansirati u 16 crnogorskih opština.

-Za aktivnosti unaprijeđenja kvaliteta i plasmana brenda ,, Pljevaljski sir“, opštini su odobrena sredstva u iznosu od 24.350 eura, a njena obaveza kao partnera je da sufinansira iznos od 4.471 eura – saopštili su iz Kkabineta predsjednika opštine.

Ciljna grupa poziva, bili su mali biznisi identifikovani kao: preduzetnici, mikro i mala preduzeća, gazdinstva, kooperative i organizacije civilnog društva koji su već udruženi ili imaju potencijal da se udruže u različite forme asocijacija, a sve sa krajnjim ciljem unapređenja poslovanja i povećanja održivosti i konkurentnosti malih biznisa.

Cilj projekta je unapređenje ekonomskih aktivnosti i umrežavanje malih poljoprivrednih proizvođača i poboljšanje poslovnog ambijenta za prodaju tradicionalnog proizvoda sa dodatom vrijednošću.

-Niz aktivnosti doprinijeće unapređenju ekonomskih aktivnosti poljoprivrednih proizvođača na teritoriji opštine Pljevlja, boljem pozicioniranju na tržištu i stvaranju ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta u oblasti poljoprivrede – saA.S. opštili su iz Kabineta.

Nikšić: Radionice za djecu

,,Svijet buba i insekata“ NIKŠIĆ - Razvojni centar Nikšić, udruženja Roditelji, pripremio je za ovu sedmicu dvije radionice za osnovce.

U utorak sa početkom u 18 sati održaće se NTC Radionica koj koja je namijenjena djeci uzrasta od 6 do 8 godina, a vodi je licencirani predavač iz NTC centra u Nikšicu Ana Radojičić.

Djeca će imati priliku da učestvuju u raznim igrama, zagonetnim pričama i pitanjima, skrivenim riječima i igrama memorije. Na taj način razvijaće funkcionalno znanje, psihomotiričke i intelektualne sposobnosti, kao i motoriku i brzinu razmišljanja i zaključivanja.

Radionice su osmislili autori NTC sistema učenja, Ranko Rajović i Uroš Petrović.

U petak u 18 sati počeće kreativna radionica pod nazivom ,,Svijet buba i insekata“, a realizuje se u saradnji sa umjetničkom školom Atelje Dali.

Djeca će zaviriti u svijet insekata i saznati zanimljivosti o njima stvarajući jedinstvenu kolekciju na svom papiru.

Ujedno će se upoznati sa različitim likovnim tehnikama. Radionicu će voditi likovni pedagog Budimirka Dubretic, a namijenjena je djeci uzrasta od 7 do 12 godina.

C.G.

Crnom Gorom

turistička organizacija bar

14

AKTIVNI TURIZAM SVE POPULARNIJI: Planinari u zaleđu Bara

BAR: TO zaključila ugovor sa PK „Rumija“

Planinari će markirati i održavati staze u zaleđu BAR – Planinarski klub „Rumija“ markiraće i održavati planinarske staze. Riječ je o realizaciji ugovora koji je sa tim klubom potpisala Turistička organizacija Bar. Ugovor je vrijedan 17.991 euro.

- Projekat održavanja će obuhvatiti poslove markiranja staza tj. iscrtavanja standardizovanom planinarskom markacijom, ali i svih potrebnih aktivnosti u cilju bolje prohodnosti i bezbjednosti turista na tim stazama. Predviđeno je markiranje i održavanje 16 planinskih staza u dužini od više od 100 km. Staze koje su predviđene za održavanje su: Stari Bar - Baltina, Volujica - Val od Bigovice, Sutomore tvrđava Nehaj, Sutorman – Vrsuta - Sutorman, Tuđemili - vrh Kunora - PPT (spajanje sa stazom Primorsko Planinske Transverzale), Bijela skala – Pinčići - Murići, Bijela skala - Gornji Šestani - Đuravci, Zupci - Mužice- PPT, Šušanj - Gornja voda - Vučja spilja – Kolijevka - Sutorman - PPT, Gornja Briska (Šestani) - Rumija, Podgor - Virpazar (dolinom rijeke Orahovštice), Sutomore – Sozina - PPT (priključak), Sutomore – Sozina - Vrsuta, Bijela skala – Livari - Gornja Briska, Stari Bar – Kajnak – Džidžarin - Most Rikavca i Limljani – Klisići – Sutorman - navode iz TO Bar. Uređenje svih staza će se raditi minimum tri puta u toku godine, dok će se poslovi održavanja sporovoditi u kontinuitetu, a za kontrolu će biti angažovan i nadzorni organ koji će pratiti realizaciju.

U okviru ovog projekta biće izrađene i posebne planinarske mape koje će naši turisti biti u prilici da koriste kada se opredijele za ovu vrstu odmora.

- Svjetski trendovi u turizmu govore u prilog tome da savremeni turista osim odmaranja na plaži želi da se oproba i u nekoj vrsti aktivnog turizma, a opština Bar upravo u ovom segmentu posjeduje znaV. K. V. čajan potencijal - zaključuju iz lokalne TO.

Utorak, 11. februar 2020.

Agrobudžet predstavljen u Danilovgradu i Nikšiću

Podrška samo za upisane u registar DANILOVGRAD/NIKŠIĆ – Poljoprivredni proizvođači, prerađivači i potencijalni korisnici iz Nikšića i Danilovgrada imali su juče mogućnost da se informišu o mjerama Agrobudžeta za ovu godinu, kao i uslovima koje treba da ispune da bi ih mogli koristiti.

Iz Minstarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su kazali da je ovogodišnji Agrobudžet koji je veći za 8,3 miliona eura, prepoznat kao dobra prilika za razvoj gazdinstava.

Predstavnici Ministarstva su predstavili novine, u odnosu na prošlu godinu, čiji je cilj da dodatno stimulišu razvoj poljoprivrede, u dijelu subvencija i premija kreiranim na bazi prijedloga poljoprivrednika i iskustava iz ranijih godina.

SUBVENCIJE

Kako su naglasili, upis u registar poljoprivrednih gazdinstava osnovni je uslov za korišćenje bilo koje od agrobudžetskih mjera i pozvali sve koji se do sada nijesu upisali, da to učine.

S obzirom na to da se najveći broj mjera odnosi na ruralni razvoj za koje je ove godine opredijeljeno 7,3 miliona eura više, bilo je riječi o podršci investiranju u primarnu proizvodnju, nabavku mehanizacije, izgradnju bunara i bistjerni, kao i ra-

VELIKO INTERESOVANJE STOČARA: Predstavljanje agrobudžeta u Danilovgradu

zvoj klastera. Za te investicije, kako su objasnili predstavnici Ministarstva, daje se bespovratna podrška kroz javne pozive, u iznosu od 50, 60 ili 70 odsto od vrijednosti investicije, u zavisnosti od programa, a ovogodišnja novina je i dodatnih pet odsto za podnosioce zahtjeva koji su upisani u Registar poljoprivrednih osiguranika.

Minimalna površina za subvencije u biljnoj proizvodnji povećana u odnosu na prošlogodišnju iznosi 0,3 hektara, i osnovna premija je 200 eura po hektru,

dok mladi poljoprivrednici dobijaju dodatih 10 eura po hektru.

STOČARI

U stočarskoj proizvodnji novina je da gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Za krave i junice iznosi 70 eura po grlu, dok za ovce i koze iznosi osam po grlu.

Proizvođači koji su pratili prezentacije u Danilovgradu i Nikšiću pokazali su interesovanje i

za realizaciju mjera koje se odnose na nabavku junica, solarnih panela, nabavku mehanizacije, kao i da li isti korisnik može konkurisati na više mjera, ali i mogućnosti za početnike u poljoprivredi.

I ove godine postoji program za mlade farmere (do 35 godina) – oni mogu bespovratno dobiti 10.000 eura.

Obezbijeđene su i premije za mlijeko, kao i premije za preradu mlijeka na gazdinstvu, gdje su sredstva podrške uvećana sa jednog na 1,5 miliona eura. B. K.

Svijet

Utorak, 11. februar 2020.

15

U Kini od korona virusa do sada preminulo 908 osoba, zaraženo 40 hiljada ljudi

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije doputovali u Peking

PEKING – Od posljedica korona virusa do sada je širom Kine preminulo 908

osoba, dok ih je gotovo 40.000 zaraženih, pokazuju podaci koje su juče

objavile kineske vlasti, prenosi AFP. Juče je u Kini, od posljedica infekcije, zabilježeno 97 smrtnih slučajeva, od čega je čak 91 u pokrajini Hubei, čiji je glavni grad Vuhan žarište epidemije, saopštila je kineska Nacionalna komisija za zdravstvo.

Osim na području Kine, u svijetu su umrle još dvije osobe, jedna na Filipinima i jedna u

Hong Kongu.

Broj umrlih od korona virusa premašio je broj umrlih od SARS-a, teškog akutnog respiratornog sindroma, od kojeg su 2002. i 2003. godine u svijetu umrle 774 osobe.

Grupa međunarodnih stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije otputovala je u u Kinu, saopšteno je iz SZO. - U četiri dana zabilježili smo period stabilnosti tokom ko-

Predsjednica CDU Anegret Kramp Karenbauer najavila da se neće kandidovati za kancelarku na izborima iduće godine

Zemljotres u njemačkoj politici BERLIN – Liderka Hrišćansko-demokratske unije Anegret Kramp Karenbauer neće se kandidovati za kancelara na izborima u Njemačkoj iduće godine, javili su njemački mediji.

Dojče vele navodi da je to posljedica dešavanja u Tiringiji, gdje su demohrišćani i liberali sa desničarima iz AfD-a izabrali premijera, što je izazvalo „zemljotres“ u njemačkoj politici.

Anegret Kramp Karenbauer našla se u nezgodnoj poziciji kada je stranački odbor u Tiringiji pokazao neposlušnost i sa populističko-desničarskom Alternativom za Njemačku glasao za Tomasa Kemeriha, kandidata Liberalno-demokratske stranke za premijera pokrajine.

Merkel žali, ali i poštuje odluku Kramp Karenbauer Njemačka kancelarka Angela Merkel saopštila je kako žali zbog odluke Anegret Kramp Karenbauer da se ne kandiduje

Kramp Karenbauer je juče na sastanku predsjedništva partije rekla kako postoji nejasan odnos djelova njene stranke sa Alternativom za Njemačku i Ljevicom, a da je ona striktno protiv saradnje sa tim strankama.

Anegret Kramp Karenbauer, koja obavlja i funkciju ministarke odbrane, potvrdila je na konferenciji za medije da se neće kandidovati za kancelara na izborima iduće godine. Ona je, međutim, navela da će ostati na čelu stranke njemačke kancelarke Angele Merkel, dok se ne nađe drugi odgovarajući kandidat.

Rekla je i da će ostati na pozicije ministarke odbrane do kraja mandata aktuelne vlade, odnosno do jeseni naredne godine.

za njenu nasljednicu na narednim izborima, ali da istovremeno i poštuje njenu volju.

- Gledam na ovu odluku sa veli-

Poručila je i kako njena odluka neće uticati na stabilnost koalicije sa socijaldemokratama.

Dojče vele prenosi i kako mnogi demohrišćani odbor u Tiringiji ne dijele mišljenje šefice stranke o strogom distanciranju od AfD-a i ne žele da isključe mogućnost saradnje.

- Budući da očito ne uspijeva da disciplinuje stranku, odlučila se na odlazak sa vrha – navodi Dojče vele.

Anegret Kramp Karenbauer je rekla da „djelovi stranke“ imaju „nejasan odnos“ prema AfD-u i Ljevici, dok ona sama odbacuje svaki vid saradnje sa te dvije partije.

Kao prvi član Vlade reagovao je državni sekretar za Evropu Mihael Rot. - Potres se nastavlja - napisao je ovaj socijaldemokrata na TviAnegret Kramp Karenbauer

kim poštovanjem, iako žalim zbog nje - izjavila je Angela Merkel na konferenciji za medije.

Istakla je i kako je sigurna da to nije bila laka odluka. Njemačka kancelarka je Kramp Karenbauer zahvalila što će ostati na čelu stranke do izbora.

teru i dodao da je nakon povlačenja Kramp Karenbauer još neizvesnije da li će „pristojne demokrate ostati jedinstvene, bez obzira na stranačku pripadnost, u borbi za demokratiju i protiv nacionalizma“.

Predsjednica Ljevice Katja Kiping izrazila je bojazan da će CDU nakon povlačenja Kramp Karenbauer skrenuti udesno.

- Njena zasluga je bila održavanje ograničavanja Unije prema desnici – navela je ona.

Vijest o povlačenju Kramp Karenbauer obradovala je AfD. Predsjednik poslaničkog kluba te stranke Aleksander Gauland pozdravio je njenu odluku i izjavio da sada vidi šansu za približavanje CDU i AfD. - Potpuno je besmisleno i nerealno trajno odbijati saradnju sa AfD-om - rekao je Gauland.

Anegret Kramp Karenbauer je nakon velike unutarstranačke borbe sa desnim krilom u decembru 2018. postala šefica CDU. U julu prošle godine imenovana je za ministarku odbrane.

Jaka oluja koja hara Evropom dovela do prekida saobraćaja i zatvaranja škola

„Kira“ odnijela najmanje pet života Najmanje pet osoba nastradalo je u jakoj oluji praćenoj obilnim padavinama koje su pogodile djelove Evrope i dovele do poremećaja u funkcionisanju saobraćaja.

U Poljskoj su nastradale majka i kćerka kada se usljed oluje srušio krov objekta za iznajmljivanje skija u zimovalištu blizu granice sa Slovačkom. Krov se srušio na ljude koji su stajali u blizini žičare, prenosi AP. U Švedskoj se utopio jedan od dvojice muškarca koji su

plovili čamcem koji se usljed oluje prevrnuo. Njegov saputnik se za sada vodi kao nestao.

Dva muškarca su nastradala u Sloveniji, kao i na jugu Engleske, kada je na njihove automobile palo drvo.

U Velikoj Britaniji je oko 20.000 domaćinstava ostalo bez napajanja električnom energijom. Iako se oluja u tom dijelu Evrope u međuvremenu smirila, meteorolozi ipak najavljuju nastavak sniježnih padavina i mećava.

Stanovnici sjeverozapada Engleske evakuisani su zbog

izlivanja rijeke Irvel.

U škotskom gradu Hauik, koji se graniči sa Engleskom, bistro i kuća sa apartmanima urušili su se u rijeku Teviot.

U toj nezgodi niko nije povrijeđen.

Britanska saobraćajna mreža i dalje je u prekidu, odnosno brojni letovi, brodske i željezničke linije su ili otkazane ili odložene.

Oluja je protutnjala i Francuskom. Tamošnji meteorolozi upozoravaju da bi udari vjetra na Korzici mogli da dostignu i 200 kilometara na sat, a veliki talasi zabilježeni

su i na sjevernoj obali.

Na putu koji povezuje Belgiju i Francusku snažan vjetar prevrnuo je kamion.

U Njemačkoj je oko 50.000 domaćinstava bez struje, a povrijeđeno je i nekoliko osoba kada su na njih pale grane sa drveća.

U pojedinim njemačkim regionima zatvorene su i škole, a otkazano je i na stotine letova. Prekida ima i u željezničkom saobraćaju.

Meteorološke službe upozorile su na visok nivo mora na obalama Danske, Norveške, Švedske i Finske.

ga se broj prijavljenih slučajeva zaraze nije povećavao.

To je dobra vijest i mogla bi imati uticaja i na mjere nadzora - rekao je Majkl Rajan, zadužen za hitne zdravstvene programe u SZO. Medicinskim pregledima utvrđeno je i kako je na japanskom kruzeru „Dajmond princes“ još 60 osoba zaraženo korona virusom, potvrdili su lokalni mediji.

Time je broj slučajeva zaraženih ovim virusom na brodu koji se nalazi u japanskoj luci „Jokahami“, južno od Tokija, porastao na 130, objavile su lokalne televizije TBS i NHK, citirajući izvore japanskog Ministarstva zdravlja.

Na brodu se nalazi oko 3.700 osoba. Putnicima je dopušten izlazak na palubu broda u smjenama, kako bi udahnuli svjež vazduh.

Zaokret u irskoj politici

Nekadašnje političko krilo IRA pobjednik parlamentarnih izbora DABLIN - Irska nacionalistička stranka „Šin Fein“ osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima u toj zemlji, što je potreslo tamošnju političku scenu, javlja AP. Nekadašnje političko krilo Irske republikanske armije (IRA), osvojilo je 24,5 odsto glasova, što je gotovo duplo više nego na prethodnim izborima.

Tim rezultatom „Šin Fein“ je iza sebe ostavio stranku desnog centra „Fina Fojl“ koja je dobila 22,2 odsto glasova i partiju „Fina Gal“ premijera Lea Varadkara koja je osvojila 20,9 odsto glasova.

Izborni analitičari ocjenjuju da ovakav rezultat predstavlja seizmički zaokret u

irskoj politici. Dvije stranke desnog centra, koje gotovo 100 godina dominiraju irskom politikom, „Fin Gejl“ i „Fina Fojl“, odbacile su mogućnost koalicione vlade sa „Šin Feinom“.

- Bilo bi fer reći da su ovi izbori istorijski. To je poput revolucije u glasačkim kutijama, rekla je liderka „Šin Fejna“ Meri Lu Mekdonald novinarima i pristalicama.

Međutim, kada je riječ o broju mandata „Šin Fein“ će biti iza barem jednog od svojih rivala budući da nijesu učestvovali u svim izbornim jedinicama. Malo je vjerovatno i da će biti više od mlađeg partnera u vladi.

Inače, 2016. godine je bilo potrebno deset sedmica za formiranje vlade.

Bivši bolivijski predsjednik napustio Argentinu

Morales otišao na Kubu na liječenje

BUENOS AJRES - Bivši predsjednik Bolivije Evo Morales, koji se nalazi u egzilu u Argentini, otputovao je na Kubu zbog medicinskog tretmana, saopštio je argentinski predsjednik Alberto Fernandez.

Fernandez je naveo kako Moralesa, kao izbjeglicu, ništa ne sprečava da otputuje na Kubu.

On međutim nije precizirao zbog kog medicinskog tretmana je otputovao na Kubu, prenosi AP. Moralesu ovo nije prvi put da odlazi na liječenje na Kubu, gdje je prije tri godine operisao čvoriće na glasnim žicama.

Evo Morales, koji je gotovo 14 godina predvodio Boliviju, podnio je ostavku u novembru prošle godine kada su mu vojska i

Evo Morales

policija otkazale poslušnost nakon višenedjeljnih demonstracija zbog navodne prevare na oktobarskim izborima.

On je najprije otišao u Meksiko, a zatim u Argentinu gdje je dobio status izbjeglice.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

16

Kultura

Utorak, 11. februar 2020.

Uručenje ovogodišnjih Oskara donijelo brojna iznenađenja, najveći gub

„Parazit“ na velika vrata ušao u istoriju

Preminuo pjesnik Ranko Jovović

PODGORICA – Crnogorski pjesnik Ranko Jovović preminuo je u Podgorici u 79. godini. Rođen je 1941. godine u Kosiću kod Danilovgrada.

Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Danilovgradu i Podgorici. Studirao je na grupi jugoslovenska književnost i srpskohrvatski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Objavio je knjige poezije: „Gvozdena šuma“, „Dodir tame“, „Jemstvo“, „Divlji plač“, „Psa mi“, „Poljubac za Anu Ahmatovu“, „Gomilanje straha“ „Zemlja za ukop“, „Crnjanski“, „Pagani pred raspećem“, „Šta je čovjek bez podviga,

Gospode“, „Mračni hljeb“, „Moj doprinos razaranju svijeta“, „Munje i molitve“, „Ne okreći od mene glavu, Gospode“, „Izdahnuću na balkonu“, „Ni dana bez kajanja“, „Suze Marka Miljanova“...

Njegovi poetski izbori predstavljeni su ostvarenjima „Druženje sa Sokratom“, „Zalazak sunca zauvijek“ i „Vuci u žalosti“. Objavio je knjige zapisa, intervjua i eseja: „Neka mi ne bude ništa oprošteno“ (1995) i „Doba divljanja“. Dobitnik je više značajnih književnih priznanja. Pjesme su prevođene na ruski, engleski, italijanski i druge jezike. Bio je dugo godina urednik „StvaraR. K. nja“.

„Pukovnik“ u KIC-u PODGORICA - Predstava „U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ nastala po motivima novele Gabrijela Garsije Markesa, a u režiji Petra Pejakovića, biće izvedena večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Producenti su Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) i Centar za kulturu iz Plava. U predstavi igraju Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić i Slaviša Grubiša.

Predstava je dio projekta „Sjeverne scene - razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“, putem konkursa Ministarstva kulture, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene u Crnoj Gori.

B. B.

Najmlađima besplatna prilika za napredovanje

Kreativne radionice za djecu u Petrovcu PETROVAC - Tromesječne radionice za djecu „Čitaj, istraži, pripremi i pokaži“ i „Mala škola pismenosti“, namijenjene djeci od osam do 15 godina, u organizaciji Narodne biblioteke Budve, počinju danas u prostorijama Crvene komune u Petrovcu.

Obje radionice će se održavati svakog utorka do 5. maja, od 14 do15 časova. Besplatne su za polaznike.

Radionica „Čitaj, istraži, pripremi i pokaži“, namijenjena je djeci od 8 do10 godina.

Osmišljena je da osposobi djecu da se nesmetano izražavaju i da bogateći rječnik razvijaju i samopouzdanje prilikom samostalnog i javnog izlaganja.

Radionica „Mala škola pismenosti“ namijenjena je djeci od 11 do 15 godina. Cilj rada je sticanje, proširivanje i utvrđivanje znanja iz gramatike na nov način. Učesnici će se učiti smislenim i pravilnim načinom pisanja i govorenja i vještinom javnog nastupa u kome će sve naučeno moći demonstrirati.

Radionice će voditi profesorica Ivana Kurtović.

B. B.

„Treće veče“ u Kotoru KOTOR - Humorističko-satirična komedija „Treće veče“ Studentskog teatra iz Podgorice biće izvedena večeras u 19 sati na velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.

U predstavi se na satiričan način opisuje sudbina glavne junakinje, koja živi u svom virtuelnom svijetu muzičkih TV takmičenja u ravni šunda i rijaliti programa i pritom se u svojoj fikciji, u trci za slavom, pokušava poistovjetiti sa zvijezdama Granda.

Glavnu ulogu igra Adriana Žolja Bošković, a u ostalim se pojavljuju Danijela Jovanović, Nora Pavićević, Hana Škrijelj, Lara Obradović i Luna Bošković. Tekst i režiju potpisuje Dragan Koprivica, muzičke i tonske efekte Dražen Milić, a organizaciju Željko Jovanović.

B. B.

PODGORICA – Iako je godinama dodjela nagrada Američke filmske akademije bila toliko predvidiva, da je često ličila na reviju najbolje i najgore odjevenih filmskih stvaraoca, 92. izdanje Oskara donijelo je niz pozitvinih iznenađenja – a najveći pobjednik je sigurno južnokorejsko ostvarenje „Parazit“.

Jaka društveno-politička satira o klasnim razlikama, prožeta elementima komedije, trilera i drame, u režiji Bong Džun-hoa osvojila je četiri nagrade – za najbolji film, najbolju režiju, najbolji međunarodni film i najbolji originalni scenario. „Parazit“ je tako postao i prvi film u istoriji koji je osvojio glavnu nagradu, a da nije sa engleskog govornog područja. Nagrada za ovo ostvarenje, kako prenosi „Indiewire“, predstavlja sve ono što Oskarima inače nedostaje.

Osim toga, „Parazit“ je prvi film iz Južne Koreje koji je osvojio nagradu za najbolji strani film, to jest prvi je južnokorejski film koji je uopše bio nominovan.

- Kada sam bio mali, gledao sam filmove Sema Mendeza i sama činjenica da sam sa njim nominovan velika je čast.

Kventin Tarantino me često pominje i stavlja moje filmove na listu, hvala i njemu. Da mogu, podijelio bih Oskara sa svima vama. Hvala, ima da pijem do ujutro – rekao je nakon uručenja nagrade za najbolju režiju Bong Džun-ho.

DOBITNICI I GUBITNICI

Ovogodišnje izdanje dodjele najpoznatije filmske nagrade otvoreno je uručenjem Oskara

Reditelj Bong Džun-ho prima Oskara za najbolji film

Kada sam bio mali, gledao sam filmove Sema Mendeza i sama činjenica da sam sa njim nominovan velika je čast. Kventin Tarantino me često pominje i stavlja moje filmove na listu, hvala i njemu. Da mogu, podijelio bih Oskara sa svima vama.

Hvala, ima da pijem do ujutro – rekao je Bong Džun-ho za sporednu mušku ulogu, koja je zasluženo pripala Bredu Pitu. Iako uloga u Tatantnovom ostvarenju „Bilo jednom u Holivudu“, možda i nije najbolje Pitovo otjelotvorenje nekog filmskog karaktera, čini se da je ovo priznanje i nagrada za njegov dugogodišnji rad, u kome mu je, uprkos sjajno donesenim likovima, ova nagrada izmicala. Pitu ovo jeste prvi glumački Oskar, ali je priznanje osvojio i kao jedan od producenata filma „12 godina ropstva“.

Najvećim gubitnikom 92. smotre Oskara bez pretjerivanja može da se smatra „Džo-

ker“ Toda Filipsa, koji je bio nominovan u čak 11 kategorija, a osvojio samo dvije nagrade – Hoakin Finiks za najbolju mušku ulogu, te Hildur Gudnadotir za originalnu muziku.

Zanimljivo je da je islandska kompozitorka prva žena koja je samostalno komponovala muziku za film i za to dobila Oskara u toj kategoriji.

Još jedan film kome su izmakle brojne nagrade je Skorsezeov „Irac“ koji je ostao bez priznanja, iako je bio nominovan u 10 kategorija – ali, ni upola favorizovan kao „Džoker“. Holivud, ipak, ne bi bio Holivud da se neka predviđanja i očekivanja

nijesu obistinila. Tako je, očekivano, za najbolju sporednu žensku ulogu nagrađena Lora Dern za rolu u filmu „Bračna priča“, iako prema mišljenju stručne kritike ne bi bila greška da je ova nagrada otišla u ruke mlade Florens Pju, za ulogu u filmu „Male žene“. Takođe, kladionice nijesu omašile sa kvotama ni kada je u pitanju Oskar za najbolju žensku ulogu, koji je otišao u ruke Rene Zelveger za film „Džudi“. Međutim, sigurno da ne bi bila nepravda da je ovo priznanje pripalo i Skarlet Johanson za sjajno donesenu ulogu u filmu „Bračna priča“.

U Američkom uglu predstavljen regionalni projekat „Write the Change“

Balkan je prostor za razmjenu kulture PODGORICA - NVO Punkt iz Podgorice predstavila je juče u Američkom uglu regionalni književni projekat „Write the Change“, na kojem su radile četiri organizacije: Punkt iz Crne Gore, kao vodeći aplikant, Inicijativa mladih za ljudska prava sa Kosova, Templum izdanje iz Sjeverne Makedonije i Klaster Art iz Srbije. „Write the Change“ je započet u maju, a podržao ga je fond „Western Balkan“ pod nazivom „Pisanje kao alat za interkulturalni dijalog“. Šestoro mladih pisaca iz navedenih zemalja učestvovalo je u radionicama na Adi Bojani prošle jeseni. Predavači su bili

Srđan Miljević, Minja Bogavac i Slađana Kavarić. Crnu Goru je na ovom projektu predstavljao David Todorović. Kao rezultat, nastala je publikacija koja će biti distribuirana na adrese različitih umjetničkih institucija četiri zemlje koje participiraju u ovom projektu. Takođe, dostupna je i čitaocima Američkog ugla.

Publikacija je na engleskom jeziku i sastoji se od kratkih priča koje su, pojedinačno ili zajednički pisali ovi autori. Ova publikacija ima, između ostalog, namjeru da ukaže na postojanje balkanskog kulturnog prostora kao široke platforme za stvaranje i razmjenu kulture.

B. B.

Predstavljanje projekta juče u Podgorici

Promocija knjige Ane Zečević u Podgorici PODGORICA- Novo književno izdanje dr Ane M. Zečević „Sve postaje riječ, u riječi da živi: Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve“ biće predstavljeno večeras u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 19 sati.

Pored autorke, o knjizi će govoriti dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović i urednik mr Dušan Medin. Moderatorka večeri je Stanka RađenovićStanojević.

U pitanju je četvrta autorska knjiga Zečević, a za razliku od

ostalih u cjelini je posvećena primorskoj, odnosno paštrovačkoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku njenih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja. U njoj je zastupljeno više dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza

i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti, kulture ovog kraja, kojim se autorka bavi već dvije i po decenije, što je bio i glavni motiv za obilježavanje knjige povodom ovog svojevrsnog malog jubileja.

B. B.

Kultura

Utorak, 11. februar 2020.

bitnik „Džoker“ Toda Filipsa

17

Uspjeh pjevačke grupe KUD-a „Mijat Mašković“ na takmičenju u Poljskoj

Najbolje pjevali božićne pjesme

Članice pjevačke grupe nakon dodjele nagrade Hoakin Finiks, Rene Zelveger i Bred Pit nakon uručenja nagrada

Pola uzmi, pola daj „Medena zemlja“, film iz Sjeverne Makedonije, kako prenosi Tportal.hr, kao prvi film u istoriji koji je bio istovremeno nominovan u kategoriji za dokumentarni i strani film, imajući u vidu i aktuelnost teme koju obrađuje, tj. klimatske promjene, s pravom se nadala bar jednom Oskaru. Ipak, iako su ovom ostvarenju obje nagrade izmakle, to nije poljulalo entuzijazam s kojim je ekipa filma, predvođena moćnom Hatidže, popratila dodjelu nagrada. Svojim fanovima poručili su da vjeruju u jednostavnu, ali uzvišenu filozofiju junakinje filma - pola uzmi, pola daj.

- Iako nijesmo osvojili Oskara, svjesni smo veličine filma, značaja poruke koju prenosi, moći beskrajnih priča koja se krije u ovoj zemlji i naših talentovanih umjetnika koji ih znaju prenijeti publici objavljeno je na Fejsbuk stranici filma.

VELIKI ŽAL

Favorizovani „1917“ Sema Mendeza osvojio je tri od deset Oscara - dva u tehničkim kategorijama za miks zvuka i vizuelne efekte, te jedan u umjetničkoj kategoriji za najbolju fotografiju. To priznanje pripalo je velikom Rodžeru Dikinsu, jednom od najboljih direktora fotografije, koji je tokom 23 godine bio čak 14 puta nominovan, ali nikada nije osvajao Oskare, sve do prošle godine, kada je dobio je nagradu za „Blade Runner 2049“.

Ono što je ostalo kao žal, i prema ličnom utisku bar nas sa Balkana nepravda, jeste nagrada za najbolji dokumentarni film koju je osvojilo ostvarenje „Američka fabrika“, iako je Sjeverna Make-

donija imala veliku šansu sa filmom „Medena zemlja“.

Još jedan „klimavi“ Oskar čini se da je i onaj za najbolje adaptirani scenario koji je osvojio film „Jojo Rabbit“, uprkos sjajnoj adaptaciji „Male žene“. Zanimljivo, čini se da je ovaj film i najviše „zakinut“ ove godine, budući da se i Greta Gervig nije našla među nominovanim rediteljima.

Ovogodišnja dodjela Oskara u teatru „Dolbi“ još jednom je protekla bez domaćina, a obilježena je i muzičkim nastupima. Šou je, čini se, ukrala mlada Bili Ajliš, tokom čijeg je izvođena pjesme „Yesterday“ upriličeno i sjećanje na one koji nijesu sa nama – od Kobija Brajanta do Kirka Daglasa.

S. V./Agencije

Izlagački prostori OJU „Muzeji“

Savjet OJU „Muzeji“ donio odluku o konkursu

Sedam umjetnika izlagaće u Kotoru KOTOR - Umjetnici Cvetka Hojnik iz Slovenije, Zlatko Vujović, Ivan Stanković i Simon Vučković iz Crne Gore, zatim Frančesko Melkionda i Luka Barloki iz Italije i Vladan Ranđelović iz Srbije predstaviće se tokom ove godine u Galeriji solidarnosti i Crkvi Sv. Pavla u Kotoru.

To je odlučio umjetnički savjet OJU „Muzeji“ Kotor, koji je na sjednici razmatrao 10 prijava prispjelih na dvomjesečni javni konkurs za izlaganje u 2020. godini.

Savjet kojim je predsjedavala istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, a koji su činili likovni umjetnik Luka Lagator i istoričarke umjetnosti Marija Mihaliček, Radojka Abramović i Aleksandra Simeunović, izdvojio je šest ponuđenih izložbi kojima će se kroz različite vizuelne medije prezentovati stvaralaštvo više umjetnica i umjetnika iz zemlje i inostranstva. Oni će se crnogorskoj javnosti predstaviti kao umjetničke individualnosti jasno definisanog poetskog profila.

B. B.

Nastup crnogorske pjevačke grupe u katedrali u Poljskoj

KOLAŠIN - Ženska pjevačka grupa KUD-a „Mijat Mašković“ osvojila je prvo mjesto u kategoriji pjevanja božićnih pjesama na festivalu posvećenom tradicionalnim običajima koji je održan u poljskom gradu Bistra Slaska.

To je praktično posljednja formalna grupa u Crnoj Gori koja

u kontinuitetu izvodi stare tipove pjevanja u Crnoj Gori, a čine je uglavnom učenice srednje i osnovne škole iz Kolašina.

- Kako u našoj zemlji ne postoje obrazovni smjerovi za etnomuzikologiju i etnokoreologiju, ovaj uspjeh postaje još veći – saopštio je etnomuzikolog Davor Sedlarević, pod čijim je rukovodstvom ženska pjevačka

grupa postigla i ovaj uspjeh Festival u Bistri Slaskoj se održava peti put, ima međunarodni karakter, a organizuje se u saradnji sa Ministarstvom kulture i nacionalnim nasljeđem Poljske.

- Ove godine je učestvovalo desetak ansambla, a nastupi su bili u veličanstvenim katedralama. Naša grupa je imala devet članova, dok su ostale bile u formaciji vokalno-instrumentalnih horova. Nijesmo to doživjeli kao hendikep, već kao izazov da potvrdimo višegodišnji rad na polju afirmacije tradicionalne vokalne muzike. Na određeni način, bili smo predstavnici muzičkog nasljeđa, ne samo Crne Gore, već i cijelog regiona – rekao je Sedlarević.

Pored izvođenja tradicionalnih pjesama, prema njegovim riječima, posebnu pažnju ansambl je posvetio izvođenju božićnih pjesama iz okoline Kolašina i Mojkovca, a otpjevali su i jednu lijepu numeru iz Boke. Izvedene su pjesme gotovo svih tradi-

cionalnih muzičkih tipova, od jednoglasnog, preko starijeg dvoglasnog pjevanja, „bordunskog“ pjevanja, sve do pjevanja „na bas“, ali i klapskog pjevanja.

- Na taj način vokalna grupa je pokazala da vlada različitim žanrovima, dok su reakcije učesnika bile najbolje na pomenuti stariji tip dvoglasnog pjevanja – „na glas“. Kuriozitet je bio što smo bili jedina grupa koja je cijeli program izvela bez muzičke pratnje - istakao je Sedlarević.

U KUD-u „Mijat Mašković“ su zahvalni svojim domaćinima iz Poljske, stručnim konsultantima i saradnicima koji su im pomogli u izboru repertoara. Ističu i angažman Danila Medenice, potpredsjednika opštine, koji pomogao da se do Poljske dođe avionom, kao i Milosava Bulatovića, predsjednika opštine. Kažu da je velika podrška stigla i od Centra za kulturu, kao i donatora Milića Pekovića i Milića Sedlarevića.

Dr. D.

„Razgovori na Prinstonu“, novi naslov Maria Vargasa Ljose u izdanju Nove knjige

Seminar o savremenoj stvarnosti i pisanju PODGORICA - Na Univerzitetu Prinston u Nju Džerziju, 2015. godine, Mario Vargas Ljosa je cijelog semestra govorio o literaturi i politici s Rubenom Galjom. Obojica su govorili o teoriji književnosti i vezi između novinarstva, politike i literature kroz autorovih pet knjiga, romane „Razgovor u katedrali“, „Priča o Majti“, „Ko je ubio Palomina Molera“, „Jarčeva fešta“ i autobiografiju „Kao riba u vodi“.

U toku tih razgovora ovaj Nobelovac je govorio s uobičajenom lucidnošću i vještinom izuzetnog pripovjedača o izazovima s kojima se susrijetao prilikom građenja svojih fabula, a u isto vrijeme je ponudio i inteligentnu analizu današnjeg svijeta.

Poseban sloj ovih predavanja čini njegov razgovor s Filipom Lanconom, novinarom lista Šarli Ebdo koji je preživio islamski napad te iste godine.

Tri su komplementarne perspektive koje pokriva ova knjiga: perspektiva autora, koji otkriva kreativni proces iza svojih naslova, perspektiva Rubena Galja, koji analizira značenja koja Ljosine knjige imaju u trenutku objavljivanja, i na kraju perspektiva studenata, čija pitanja i refleksije govore u ime miliona Ljosinih čitalaca.

Knjiga „Razgovori na Prinstonu“ je prvi put na engleskom objavljena 2017. godine, a odnedavno se može naći i na našem jeziku, u izdanju Nove knjige.

Ljosa je više od tri decenije jedan od najomiljenijih gostujućih predavača na Univerzitetu Prinston, a posljednje predava-

nje koje je realizovano u formi razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture.

- Kursevi na Prinstonu održavaju se u malim grupama, obično sačinjenim od najviše dvadesetak prijavljenih studenata i dvatri slušaoca, tako da u njima svi

aktivno učestvuju. Dobar dio časova sastoji se od razgovora, u kojima studenti ispoljavaju kreativnost gotovo podjednako koliko i sami profesori. Neću nimalo pretjerati ako kažem da sam na ovim časovima više naučio ja o sopstvenim djelima nego sami studenti koji su im prisustvovali – zapisao je Ljosa.

On je posebno naglasio ogroman doprinos koji je ovoj knjizi svojim neprocjenjivim radom i trudom dao Ruben Galjo.

- On pruža vrlo vjerno svjedočanstvo o sadržaju ovog kursa, idejama i raspravama koji su ga upotpunjavali, istovremeno unoseći u rad svoj lični inventivni pečat.

Možda je najvažniji segment ove kompilacije strog redosljed kojim je organizovan radni materijal. Stvarnost je bila daleko nesređenija i haotičnija, ali je on umio da iz nje izvuče ono najznačajnije i potom sve uobliči u formu eseja koji slijede jedan za drugim harmonično i dosljedno, ukrašavajuci svaku priču anegdotskim i vješto smišljenim elementima koji beskrajno obogaćuju pristup i razumijevanje romana i njihove istorijske pozadine. Na taj način knjiga razotkriva svu složenost i nijanse neobičnih odnosa koji povezuju i razdvajaju književnost i istoriju – zapisao je Ljosa.

D. E.

18

Hronika Podgorice

Utorak, 11. februar 2020.

Gradsko preduzeće Parking servis utvrdilo novi cjenovnik usluga

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Galerija „Klub“

Jeftinije parkiranje za najveći broj stanara

Galerija ,,Centar“

Društvo za kulturni razvoj ,,Bauo“ iz Petrovca i KIC Promocija knjige dr Ane M. Zečević NVO Atak Premijera predstave ,,U vezi sa pukovnikom kome nema ko da piše“ Tekst: Gabrijel Garsija Markes Režija: Petar Pejaković Uloge: Kristina Stevović, Slaviša Grubiša, Aleksandar Gavranić Velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Dvorac Petrovića Kruševac bb.

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Gradsko preduzeće Parking servis donijelo je odluku kojom se utvrđuje cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta na teritoriji Podgorice. Taj dokument naći će se na dnevnom redu prvog narednog zasijedanja parlamenta glavnog grada, koje je planirano za ovaj mjesec.

Perjanički dom Kruševac bb.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović

Novi cjenovnik posebno je usmjeren na rješavanje problema parkiranja stanara u pojedinim djelovima grada.

Tako će povlašćena mjesečna cijena za zonu II (žuta) biti smanjena sa osam na sedam eura, za zonu III (zelena) sa sedam na šest, a biće utvrđena i zona IV, u kojoj će mjesečna pretplata iznositi samo pet eura. Cijena za prvu zonu (crvenu) ostala bi nepromijenjena i iznosila bi deset eura na mjesečnom nivou.

Novoutvrđeni cjenovnik usluga usklađen je sa strateškim dokumentom za ovu oblast, Planom održive urbane mobilnosti Podgorice, a sastavni dio ovog dokumenta su i preporuke međunarodnih eksperata iz ove oblasti. U skladu sa tim preporukama, novim cjenovnikom cijena usluge parkiranja za stanare je umanjena, ali su praćene i instrukcije eksperata koji su ukazali na značaj demotivacije ljudi da dolaze u centar grada kolima (osim

VAŽNIJI TELEFONI 122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

onih koji žive u centru grada).

To će uticati na blago povećanje cijena parkinga po započetom satu u svim zonama.

- Na ovaj način, prije svega, utičemo na smanjenje zagađenja vazduha, te stvaramo uslove za otvaranje novih parking mjesta, osavremenjujemo postojeća i ono najvažnije – stvaramo uslove da se sačuvaju parking mjesta koja su uzurpirana u proteklom periodu od neodgovornih pojedinaca za one ljude kojima je to stvar potrebe i koji su spremni da za te

usluge plate propisima definisan novčani iznos – saopšteno je iz Parking servisa.

Najavljeno je da će u narednih nekoliko mjeseci grad dobiti i više od 200 novih parking mjesta iza zgrade Rektorata, te oko 70 mjesta kod TC Palada.

- Radimo i na obezbjeđivanju dodatnih stotinjak mjesta uz saobraćajnice za koje se procijeni da je to krajnje neophodno, a dominantno u dijelu grada Preko Morače i centru.

Osim toga, od važnosti je i usvajanje i stupanje na snagu

Obilježen Međunarodni dan grčkog jezika

Vezani istorijskim korijenima M. BABOVIĆ

Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

NOVE CIJENE PARKIRANJA: Prijedlog usklađen sa Planom održive urbane mobilnosti

Zakona o javno-privatnom partnerstvu, budući da Glavni grad ima značajan broj kredibilnih interesovanja da se po ovom modelu izgradi jedan dio podzemno-nadzemnih garaža, kao i spremnu plansku i svu i drugu neophodnu dokumentaciju – naveli su iz Parking servisa.

Naglašavaju i da je donošenje novog cjenovnika samo jedan u nizu koraka koje gradska uprava preduzima, riješena da stepen saobraćajnog reda dovede na zadovoljavajući nivo. H. P.

ZABRANA SAOBRAĆAJA Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da će obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Veliše Mugoše (druga faza) biti nastavljena do 10. marta.

Zabrana saobraćaja produžena je zbog rekonstrukcije saobraćajnice, koja je u projektnoj dokumentaciji pod radnim nazivom ,,Nova 1“ i ,,Nova 3“, u zahvatu DUP-a ,,Zagorič1“.

U saopštenju je navedeno da je izvođač radova dužan da za vrijeme obustave saobraćaja postavi odgovarajuću saobraćajnu signalizaciju u skladu sa projektom privremene regulacije saobraćaja, koji je ovjerio Sekretarijat za saobraćaj.

H. P.

Ambasador Panajotis Parcos i profesori Evgenija Demerdzidu i Petros Karamustos

Crna Gora i Grčka povezani su istorijskim korijenima.

Za par godina Grčka više neće biti daleko od Crne Gore jer će vrlo brzo biti izgrađena infrastruktura, povećaće se broj letova. Oni koji uče grčki jezik su u prednosti. Oni ujedno pomažu da se grčki jezik razvija - poručio je sinoć ambasador Republike Grčke Panajotis Parcos na proslavi povodom obilježavanja Međunarodnog dana grčkog jezika, organizovanoj u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“.

Proslavu je upotpunio bogat muzički program. Poslije

izvođenja crnogorske i grčke himne, uslijedilo je pjevanje i recitovanje grčkih pjesama.

Crnogorski studenti koji pohađaju kurs grčkog jezika takođe su dali doprinos programu recitovanjem stihova na grčkom jeziku.

Kurs grčkog jezika održava se u Podgorici već 18 godina, a predavači su profesori Evgenija Demerdzidu i Petros Karamustos.

Profesor Karamustos istakao je da Grčka 9. februara slavi smrt velikog pjesnika Dionisiosa Solomosa, i taj dan se obilježava kao Međunarodni dan grčkog jezika.

- Kurs grčkog jezika, koji se

održava u OŠ ,,Maksim Gorki“ je besplatan. Svake godine imamo sve više zainteresovanih studenata. Jezik jeste težak, ali mi dajemo sve od sebe da ih što više naučimo. Hvala učenicima što ulažu napor da nauče grčki jezik i što su posvećeni našoj kulturi – kazao je Karamustos.

Besplatni kurs grčkog jezika biće organizovan i ove godine za nove polaznike. Zainteresovani kandidati mogu poslati prijave Ambasadi Republike Grčke od 1. do 20. septembra, nakon čega će početi časovi u OŠ ,,Maksim Gorki“.

Nj.BOŠKOVIĆ

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15 sati: Pelev Brijeg; dio Ulice generala Sava Orovića, Veljka Jankovića, Goranska i Savska; Bregalnička, Vladike Danila i dio ulice Sedme omladinske brigade; Đura Čagorovića; zgrade u Ulica Pera Ćetkovića; - od 9 do 11: ulice Gojka Radonjića, Keše Đurovića, Spasa Nikolića, Sava Lubarde i dio Ulice kralja Nikole (oko nekadašnje Direkcije pošta); Miloja Pavlovića.

H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 11. februar 2020.

Narednih dana izbor idejnog rješenja

U Tološima biće najveća škola u Crnoj Gori

D. MALIDŽAN

Prema projekcijama, izgradnja prve faze škole će biti vrijednosti ne manje od sedam miliona eura.

Objekat će kroz prvu fazu imati površinu oko 5.500 kvadratnih metara, kao i salu za fizičko vaspitanje površine oko 1.400 kvadrata Izbor idejnog rješenja osnovne škole u Tološima je u toku, i vjerujemo da ćemo ga imati već narednih dana. Time ćemo imati budući izgled škole, a odmah potom ulazimo u proces izrade glavnog projekta, a zatim slijedi tender za izgradnju – kazao je za Pobjedu sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović, uz napomenu da je na konkurs pristiglo 11 idejnih rješenja.

Traženo idejno rješenje i za eventualno proširenje škole

KAPACITET

NA 7.000 KVADRATA ZA 1.200 ĐAKA: Gradiće na mjestu gdje je bila stara škola u Tološima

će i salu za fizičko vaspitanje površine oko 1.400 kvadrata.

Dakle, školski objekat samo u prvoj fazi ukupne površine gotovo 7.000 kvadratnih metara – naveo je Mehmedović, uz napomenu da je riječ o najvećoj i najskupljoj školi u Crnoj Gori i uvjerenje da će biti i jedna od najljepših. Škola će biti izgrađena na loka-

I. M.

Podsjetivši da se na ovu školu čekalo skoro 20 godina, sekretar Ministarstva prosvjete kaže da nije pretjerano reći da je u posljednje dvije i po godine urađeno više nego u prethodnoj deceniji.

- Ovo će biti najveća škola u Crnoj Gori. Prema projekcijama, izgradnja samo prve faze škole će biti vrijednosti ne manje od sedam miliona eura. Objekat kroz prvu fazu će biti kapaciteta za oko 1.200 djece, površine oko 5.500 kvadratnih metara, a ima-

19

ciji gdje je i ranije bila škola, u zahvatu DUP-a ,,Tološi 2“ (pored stadiona Crvene stijene, između ulica SKOJ-a i Ivangradske).

KRITERIJUMI

Što se samog školskog objekta tiče, planirano je 15 matičnih učionica za đake mlađih razreda, pet predmetnih i pet speci-

jalizovanih učionica, informatička učionica, kao i fiskulturna sala. Maksimalna spratnost objekta je prizemlje i dva sprata.

- Kiterijumi na osnovu kojih se vrši ocjenjivanje prilikom izbora idejnog rješenja su, između ostalog, arhitektonske vrijednosti, prostorni komfor, funkcionalnost, ekonomičnost, inova-

Sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović ističe da je ovim konkursom traženo i idejno rješenje za potencijalnu drugu fazu škole u Tološima, kako bi postojala mogućnost za njeno proširenje, ukoliko u budućnosti bude potrebe i za time.

- Kroz javni konkurs smo tražili i dobićemo i idejno rješenje za drugu fazu, površine još oko gotovo 2.000 kvadratnih metara, u smislu određene dogradnje škole, ako se za tim pokaže potreba, imajući u vidu površinu i kapacitet škole od 7.000 kvadrata, koliko ćemo izgraditi kroz prvu fazu – poručuje Mehmedović.

tivnost, ali i odnos prema zaštiti, očuvanju i unapređenju kvaliteta životne sredine, održivo korišćenje prirodnih resursa,

energetska efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije – rekao je Mehmedovič.

I. MITROVIĆ

Objavljeni rezultati konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Trga Božane Vučinić

Nije dodijeljena prva nagrada KLUPA PONOVO NA STAROM MJESTU: Radnici Zelenila na zadatku

Aktivnosti radnika Zelenila i Puteva u Ulici bratstva i jedinstva

Postavljeni zaštitni stubići i vraćena stara klupa

Radnici Puteva ovih dana ugrađuju zaštitne metalne elemente u obliku ćiriličnog slova P duž trotoara u Ulici bratstva i jedinstva.

Na ovaj način će biti onemogućeno nepropisno parkiranje na trotoarskim i zelenim površinama ispred zgrada u toj ulici.

U istoj ulici radnici Zelenila juče su ugradili novu klupu, ispred zgrade „Šargarepe“. Kako nam je objasnio jedan od radnika, klupa je i ranije bila na ovom mjestu, ali je otuđena, pa su postavili novu.

I. M.

CDPR poklanja tretman za odvikavanje od pušenja

Besplatno za prvih sedam parova

U susret Danu Svetog Valentina - Danu zaljubljenih koji se slavi 14. februara, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) poklanja besplatne tretmane odvikavanja od pušenja.

- Za prvih sedam parova koji žele da ostave pušenje, časovi su besplatni, jer nam je želja da što više pušača ostavi duvanske proizvode. Na ovaj način želimo da pomognemo uživaocima duvanskih proizvoda širom Crne Gore da prestanu biti zavisni od njih ili da budu kažnjavani po novom Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda – poručuju iz CDPR-a.

Tretman odvikavanja od pušenja pored pripremnog sadrži još pet časova. Način odvikavanja od pušenja po kojem se radi je metod američkog profesora Vejna Mekfarlanda, koji je u cijelom regionu do sada dao najbolje rezultate kod problema ostavljanja pušenja.

- Zainteresovani za časove odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti svakoga dana do petka u 18 sati, radi određivanja termina pripremnog časa na telefon CDPR-a 069 530 666 – navodi se u saopštenju.

I. M.

Juče je zaključen konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Trga Božane Vučinić, a nakon sprovedenog vrednovanja i glasanja, žiri je konstatovao da nijedan konkursni rad nije dostigao kvalitet prve nagrade.

Cilj javnog poziva koji je Glavni grad raspisao 24. novembra prošle godine, bio je da se predloži prepoznatljivo i jedinstveno uređenje trga, fokusirajući se na kreiranje novog javnog prostora kroz principe reafirmacije i unapređenja funkcionalnih i ambijentalnih kvaliteta ovog prostora.

ANALIZA

Stručni žiri je sproveo temeljnu analizu radova, njihovu međusobnu komparaciju i valorizaciju shodno kriterijumima utvrđenim konkursom. Zaključak je bio da nijedan konkursni rad nije zadovoljio sve kriterijume, pa je odlučeno da prva nagrada ne bude dodijeljena.

- Odlukom žirija drugu nagradu dijele radovi pod šiframa TBV020 (autorski tim Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović) i 12345 (autor Vladan Stevović), a treća nagrada dodijeljena je radu pod šifrom ABA202 (autorski tim Đorđe Gregović i dr Veljko Radulović sa saradnicima). S obzirom na to da je žiri konstatovao da nijedan od tri konkursna rada ne može biti izabran za dalju razradu, predložio je izradu novog rješenja koje će koristiti pozitivne – kvalitetne ideje i parcijalna rješenja iz nagrađenih radova i u tom cilju dao preporuke za izradu detaljnog projektnog zadatka – saopšteno je iz Glavnog grada.

JEDAN OD NAJSTARIJIH TRGOVA U GRADU: Trg Božane Vučinić

S obzirom na to da je žiri konstatovao da nijedan od tri konkursna rada ne može biti izabran za dalju razradu, predložio je izradu novog rješenja koje će koristiti pozitivne – kvalitetne ideje i parcijalna rješenja iz nagrađenih radova i u tom cilju dao preporuke za izradu detaljnog projektnog zadatka ZAHTJEVI

Uređenje Trga Božane Vučinić podrazumijeva dodatnu aktivaciju i osavremenjivanje otvorenog gradskog prostora i njegovih sadržaja, vodeći računa o vrednovanju istorijskih, kulturoloških, socioloških i funkcionalnih zahtjeva ovog prostora.

Prostor koji će biti obuhvaćen rekonstrukcijom

Formiranje isključivo pješačke zone u parteru neosporno će uticati na funkcionisanje kolskog saobraćaja, samim tim idejno rješenje mora jasno definisati i opravdati trg, ali i posljedice na cijeli saobraćajni sistem.

Sve pješačke površine u kontaktu trga potrebno je remodelovati i formirati na način da podržavaju postojeće i uvode nove pješačke tokove. Svi javni prostori moraju biti dostupni i bezbjedni za sve grupe korisnika – navodi se u dokumentu.

Konkursom je traženo da budu

afirmisani potencijali predmetnog prostora i omogućeno njegovo višenamjensko korišćenje, što bi ga činilo mjestom okupljanja, a ne prolaznom stanicom, uz mogućnost realizacije različitih javnih manifestacija i aktivnosti na trgu. Sa aspekta dizajna i materijalizacije zahtijevano je da parterno uređenje područja treba da bude bazirano na upotrebi plemenitih i trajnih materijala, u što većoj mjeri afirmišući koncept ekološke, energetske i ekonomske održivosti.

H. P.

20 Marketing

Utorak, 11. februar 2020.

Feljton

Utorak, 11. februar 2020.

DOKAZ IZ 1769. GODINE O ODNOSU CRNOGORSKOG NARODA I SVEŠTENSTVA PREMA SRPSKOJ CRKVI

21

2.

Crnogorci traže da se patrijarh Brkić izagna iz Manastira » Piše: Slobodan ČUKIĆ Knez Dolgorukov je stigao u Crnu Goru 31. jula 1769. godine.

Sa pećkim patrijarhom Vasilijem Brkićem sastao se u Brčelima 2. avgusta, i to dva puta, zaobilazeći crnogorskog duhovnog pastira Savu Petrovića Njegoša. Sava je tim činim bio marginalizovan. Ono što je uslijedilo jasno govori o skrivenim namjerama ruskog kneza. Dolgorukov je sa Brkićem u Brčelima iznova razgovarao 3. avgusta i sugerisao mu „da napiše poslanice svim bosanskim i arbanaškim plemenima kojima će ih kao duhovni starješina njihov pozvati da se late oružja protiv opšteg neprijatelja“. Brkić je to i učinio. Za nas je najznačajnije što je Brkić, „na kneževu sugestiju, sačinio i svojeručnu poslanicu crnogorskom narodu“ – koja će biti pročitana na opštem zboru na Cetinju 6. avgusta pred oko 2000 okupljenih Crnogoraca.

Tu dolazimo do poente. Major Rozenberg piše da Brkić u toj poslanici „kao duhovni starješina (sic!) izobličava slijepo mišljenje Crnogoraca o Šćepanu Malom uvjeravajući ih da on nije taj za koga se izdaje, nego da je neka varalica, protuva, smutljivac i neprijatelj narodni, i da Crnogorci treba da se ostave toga čovjeka, a svoju pogrešku da zaglade vjernošću i odanošću ruskom dvoru, od koga imaju tako očevidnu zaštitu i milost“.

NAMJERA

Razgovori Dolgorukova i Brkića 2. i 3. avgusta u Brčelima, kao i poslanica tobožnjeg „duhovnog starješine“ Vasilija Brkića

Dolgorukov je na Cetinju u avgustu 1769. igrao perfidnu igru. Namjeravao je da Vasilija Brkića nametne Crnogorcima i da time izvede crkveni prevrat. Rozenberg je ostavio dragocjeno svjedočanstvo o tome da je crnogorski narod želio samo svoju crkvu i svoga mitropolita a ne pećkog (srpskog) patrijarha

Cetinjski manastir sredinom 19. vijeka

Crnogorcima, pokazuju da je ruski knez preduzimao korake da ukloni domaću političku i crkvenu konkurenciju. Imenujući Brkića „duhovnim starješinom“, Rozenberg otkriva namjeru Dogorukova da marginalizuje Savu Petrovića i Šćepana Malog, promoviše Brkića kao crnogorskog „duhovnog pastira“ i preuzme punu kontrolu i komandu nad Crnogorcima radi ostvarenja svojih planova.

U tom duhu Rozenberg opisuje kako su se Crnogorci 6. avgusta pred Manastirom, nakon javnog čitanja Brkićeve poslanice o Šćepanu Malom, zakleli na vjernost ruskom dvoru. Šćepan Mali je uhapšen sjutradan 7. avgusta. Time su bili stvoreni uslovi za Brkićevo uvođenje u Manastir.

DOUŠNIK

Major Rozenberg u dnevniku svjedoči da je 31. avgusta 1769. poveća grupa Crnogoraca stigla pred Cetinjski manastir i usprotivila se protiv pećkog patrijarha Brkića koji se „uvukao“ u manastir zahvaljujući podršci ruskog kneza Dolgorukova

Dolgorukov je od početka otvoreno favorizovao Vasilija Brkića, sužavajući istovremeno polje djelovanja mitropolitu Savi Petroviću. Brkić je dobro uočio situaciju do koje je doveo dolazak Dolgorukova i to mu je u potpunosti odgovaralo. Odmah je počeo je da preduzima korake sa svoje strane i da ruskom knezu šalje dojave. Tako je već 4. avgusta, dok je Dolgorukov sa oficirima i vojnicima išao ka Cetinju, poslao pismo ruskom knezu, javljajući mu da je Šćepan Mali u prolasku kroz neka sela „počeo da muti po narodu“.

Knez Jurij Dolgorukov

Crnogorci u filmu Lažni car iz 1955.

Rade Marković kao Šćepan Mali u filmu Lažni car (1955)



Rozenberg bilježi u svome dnevniku da su se 14. avgusta 1769. (kada je Šćepan Mali bio već sedmi dan u zatvoru) kaluđeri iz cetinjskog manastira otvoreno pobunili protiv prijedloga kneza Dolgorukova da pećki patrijarh Vasilije Brkić održi službu u Manastiru

Dolgorukov je na tu dojavu odmah naredio guvernaduru Joku Radonjiću da uhapsi Šćepana Malog, ali se to dogodilo tek tri dana kasnije, 7. avgusta. Brkić, očito, nije bio „umiljato jagnje“ kako ga predstavlja Rozenberg. Shvatio je da preko Dolgorukova može da se nametne kao „duhovni pastir“ Crnogorcima. Naslućivao je da bi uz njegovu podršku mogao da zasjedne na cetinjski tron.

POBUNA

Da se nadao tome, jasno ukazuje Rozenbergova bilješka od 14. avgusta 1769. (kada je Šćepan Mali bio već sedmi dan u zatvoru). Navodi se da su se tog dana kaluđeri iz cetinjskog manastira otvoreno pobunili protiv prijedloga kneza Dolgorukova da pećki patrijarh Brkić održi službu u Manastiru.

Rozenberg pod datumom 14. avgust piše: „Istog dana predloži knez patrijarhu da sjutra na praznik Uspenija Bogorodice služi službu, i ovaj rado pristane, no cetinjski monasi s bezobraznom drskošću jave knezu, da oni ne primaju patrijarha za pravog nego za odlučenog od crkve arhijereja, i da neće dopustiti da služi. Da bi se prekratile dalje posljedice i

sam patrijarh odusta od službe, a knez odloži da drugi put ispita uzroke nesloge među duhovništvom.“ Može li ovo biti jasnije. „Drski“ i „bezobrazni“ crnogorski monasi su ovim činom pokazali da su prozreli namjeru kneza Dolgorukova. To je nesumnjivo bio i razlog zbog kojeg mitropolit Sava zadugo nije posjetio kneza Dolgorukova, a što Rozenberg ne propušta da iskoristi za optužbe na račun crnogorskog mitropolita.

NEUSPJELI PREVRAT

Nastup cetinjskih kaluđera od 14. avgusta 1769. je nesumnjivo bio vrlo žestok čim je Dolgorukov ustuknuo. Ali, ruski knez nije odustajao od svoje namjere. O tome svjedoči podatak da su se Vasilije Brkić i mitropolit Sava na kneževu inicijativu nešto kasnije izmirili pa su zajedno držali liturgiju. Ovo se ne može drugačije razumjeti nego kao rezultat snažnog kneževog pritiska na crnogorskog mitropolita.

Da je bila riječ o tome i da je Brkić držao liturgiju protivno volji crnogorskih kaluđera i naroda svjedoči događaj od 31. avgusta 1769. kada je prema Rozenbergu POVEĆA GRUPA CRNO-

GORACA stigla do vrata cetinjskog manastira, pozvala guvernadura, saopštavajući mu da „oni mole kneza DA SE IZAGNA IZ CETINJSKOG MANASTIRA PATRIJARH VASILIJE radi spokojstva mitropolita Save“.

Bilo bi dragocjeno da je Rozenberg zabilježio taj razgovor, ali je jasno i bez toga. Imamo najeksplicitniji IZRAZ NARODNE VOLJE. Crnogorci su stigli pred Manastir da bi podržali svog mitropolita i usprotivili se protiv pećkog patrijarha koji se „uvukao“ u manastir zahvaljujući podršci Dolgorukova i pritisku na Savu Petrovića.

Ovo pokazuje da je Dolgorukov na Cetinju u avgustu 1769. igrao perfidnu igru, kao i da je crnogorski narod to prepoznao i sa cetinjskim monasima odlučno istupio u odbranu prava svog mitropolita, odnosno, istorijskih prava autokefalne cetinjske mitropolije.

Ruski knez je očito imao namjeru da Brkića nametne Crnogorcima i da time izvede crkveni prevrat. Rozenberg je ostavio svjedočanstvo o neuspjelom pokušaju da se pećki (srpski) patrijarh instalira na čelo cetinjske mitropolije. Ostavio je i dragocjeno svjedočanstvo o to-

Branko Pleša kao knez Dolgorukov u filmu Lažni car (1955)

me da je CRNOGORSKI NAROD ŽELIO SAMO SVOJU CRKVU I SVOGA MITROPOLITA A NE PEĆKOG (SRPSKOG) PATRIJARHA.

PODEŠAVANJE

O Vasiliju Brkiću imamo podatak da je 1749. godine u Sremskim Karlovcima bio osumnjičen od episkopa Bačkog Visariona „da je nepravilno rukovao patrijaršijskim prihodima“, zbog čega je morao da se privremeno skloni u neki manastir u Srbiji. Brkić je potom boravio u Ptuju, a 1752. u Herceg Novom. Za patrijarha pećkog postavljen je 1763. godine.

Za razliku od krajnje negativne slike o crnogorskom mitropolitu Savi, Rozenbergova slika o Brkiću puna je saosjećajnosti.

Predstavio ga je kao bolešljivog i blagorječivog čovjeka, „pravog kaluđera“, koji navodno nije ispoljavao bilo kakve pretenzije na duhovnu vlast nad Crnogorcima. Prikazan je kao „istinski hrišćanski pastir“ i „nemoćni arhijerej“, što je vješto dopunjeno njegovim navodnim stradanjem od strane Crnogoraca. Brkića je jedne noći tobož spopala grupa Crnogoraca s namjerom da ga izruči Turcima za nekoliko kesa dukata. Patrijarh je morao da ih moli na koljenima da mu poštede život, da bi im na kraju predao sve što ima. Nakon toga je, navodno, bio prinuđen da utekne iz Crne Gore u Maine, đe se morao kriti kod neke udovice (?) jer su Crnogorci krenuli u potjeru za njim.

Međutim, Rozenberg demantuje samog sebe, bilješkom od 9. oktobra 1769, iz koje se vidi da je patrijarh Brkić zapravo sve vrijeme bio na Cetinju i to sve do dana odlaska kneza Dolgorukova. Vidi se, dakle, da mu nije falila ni dlaka s glave, kao i da je sa Cetinja otišao sa Dolgorukovim u Stanjeviće, a odatle dalje za Trst. Rozenberg izuzetno vješto prikriva Brkićeve nečasne namjere, izazivajući kod čitaoca u isto vrijeme saosjećanje prema žrtvi crnogorske „razuzdanosti“.

(Nastavlja se)

22

Drugi pišu

Utorak, 11. februar 2020.

Njegovanje kontrolisanog zla Piše: Velimir ILIĆ

Godina 1969., selo u zapadnoj Srbiji, uz granicu sa Bosnom.

Početak je školske godine, televizija emituje reprizu sletanja Apolla 11 na Mesec.

Vreme oskudno, kad većina kuća još nema televizor (a i Apollo se spustio u vreme raspusta), pa je učiteljica Rajka Kostić okupila dvadesetak đaka 3. razreda u svojoj dnevnoj sobi školskog stana na prvom spratu. Na stolu činija s voćem a, u svetlo-plavom omotu, pedantno izlomljene kockice čokolade „Galeb“, da bude bar po jedna za svakog.

Bio sam jedan od tih đaka... *** Godine su 2019. i 2020. Učiteljica Rajka Kostić još prima zasluženu penziju, danas kad svaka kuća ima bar po jedan televizor, „u koloru“, jer crno-beli su sad muzejski eksponati. I skoro da nema đaka bez pametnog mobilnog telefona, a svaka informacija očas posla obiđe planetu, uživo, u realnom vremenu.

Ne znam koliko današnjih osnovaca zna za Apolo 11 i imena „mesečeve trojke“ - Neila Armstronga, Buzza Aldrina i Michaela Collinsa. Ali, zato je svako od njih zapamtio ime bar jednog osuđenog ratnog zločinca i najmanje tri imena opskurnih likova koji nam se se svakodnevno keze i rugaju sa tv-ekrana. U međuvremenu, tinejdžeri sve češće na ekranima svojih telefona, između ostalog, zavrte i video-klipove vršnjačkog nasilja, snimljenog u učionicama, hodnicima, školskim toaletima...

Po zidovima škola - spolja i u dvorištu, valjda da bi se videli i sa ulice – „neko“ i „neki“ ispisuju grafite, crtaju i u malter urezuju nacionalizam, mržnju, pretnje, šovinizam... Hiljade tinejdžera kliče na koncertu pevača koji slavi ubijanje u logorima, vrte se fotografije na instagramu koje mnogima prizivaju sećanja na nedavne tragične reinkarnacije osvedočenog zla... „Granate na Hrvate“ ili „I bez vrba nema veze, vješat ćemo vas na breze“, „Ubi Srbina“ na zidovima škola u Beogradu i Splitu – ili gde god - dva su

Piše: Milenko VASOVIĆ

Niko iz vrha srpske vlasti nije osudio sramotnu izjavu ministra zdravlja koji pre neki dan reče kako „vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru“, i još je neke od njih nagrdio kako „ne znaju da pričaju srpski“.

Ne treba se čuditi ćutanju srpske vrhuške, jer nije Zlatibor Lončar tek tako izašao iz svog resora. Svejedno da li mu je neko naredio ili je sam smislio da se bavi „lingvistikom“.

On je samo nastavio niz u kome su Dačić („Srbija je ž r t va ve l i ko c r n o g o r s ke agresije“) i Vulin, koji drži z a p a l j i va „ p re d ava n j a “ crnogorskim vlastima. Ne tre-

Ako neko prijavi uvredljive grafite, istraga će biti u toku i problem će „riješiti“ – moleri

Uvredljivi grafiti na zidovima škola u Beogradu i Splitu, ili gdje god, dva su obličja istog zla koja se uzajamno podstiču obličja istog zla koja se uzajamno podstiču. Većina medija i zvaničnika će ili prećutati ili će - suočeni s faktografijom - diskretno javiti kako je „napisano nekoliko uvredljivih poruka crnom bojom“ i osuditi „ svaki oblik ispoljavanja mržnje i netolerancije...“ N i s u t o „d e č j a p o s l a “ , „nestašluci“, „navijački rat“, „vandalizam“... I nije to „prijavili smo slučaj“ i „istraga u toku“. Istraga nije ni počela, a i kad počne - činjenice nisu poželjne. Nepoželjne su, jer – u toku je direktan prenos poraza ovdašnjih društava i država koje tolerišu pojavne oblike fašizma i uzročno-posledičnih ekstremizama.

Prećutkivanjem, ignorisanjem ili odobravajućim narativom vladajućih politika u celofan toboženje demokratrije i pluralizma pakuju se iz dana u dan razni Vacići, Fireri, Tompsoni...

Fašizam i ekstremisti, koji su postali deo političkog folklora, zasad su još pod kontrolom i služe za ograničenu upotrebu, zastrašivanje i disciplinovanje tzv. političkih protivnika i neistomišljenika. Naša je preteća nesreća što se alotropske modifikacije i oblici fašizma upozoravajuće pojavljuju i tamo gde bi upravo trebalo da nastaju znanje i maniri, gde se oblikuju društvena svest i tolerancija, uzajamnost i solidarnost, gde se – korak po korak – postaje čovek. *** „Tucite svoju decu čim primetite da počinju da liče na vas“, zapisao je osamdesetih godina prošlog veka Duško Radović.

Rizikujući da se ozbiljno zamerim čistuncima u odbrani ljudskih prava, primetio bih da Duškov savet o primeni starih vaspitnih metoda danas jednako može da važi i za decu i za roditelje. Samo što se „mator

pas ne uči lajati“, ali zato uči mlađe da laju. Jer, iza pojedinih grafita vidi se i čita rukopis starijih, rukopis kućnog vaspitanja, zanemarivanja, rukopis lošeg školstva, izgubljenog u satiranju obrazovnog sistema i strategijama neesposobnih ministara prosvete koji misle da od njih i njihovog mandata počinje svet.

Ovo je samo ovlaš nabrajanje jer je problem vaspitanja i ophođenja s mladim generacijama neuporedivo kompleksiniji, slojevitiji, a moguće posledice pogrešnih koraka, lošeg činjenja ili, pak, samo nečinjenja su - dugoročno preteće.

Ne znam šta sve u svoju odbranu može da kaže učiteljica u Baru i da li će joj neko poverovati u spontanost trobojki sa Velikim Štrumfom koje su njeni učenici crtali na školskom času na zadatu temu „crtanje ukrasa“. Tim pre jer se Štrumf našao na trobojci u danima kad se ulicama crnogorskih gradova valjaju protesti za koje se više ne zna gde tačno počinje politika, a gde i kako ne bi trebalo da prestane Crkva. Mediji beogradski su to proglasili „novim simbolom borbe za

odbranu srpskih svetinja“, dok Podgorica samo što nije bacila anatemu na tu barsku školu gle ironije - imena „Jugoslavija“.

U Beogradu, pak, grafite na zid ov i m a š ko l e ko j a n o s i Njegoševo ime i poruke „Njegoš ne da svetinje“, „Bog je Srbin“, „Milo Šiptare“, „Ne damo svetinje“... direktorka nije pokušala da objasni niti ju je iko pitao. Škola ima videonadzor i svog policajca. Ako neko prijavi – istraga će biti u toku i problem će „rešiti“ – moleri.

A šta ćemo sa hiljadama đaka koji prolaze pored tih političko-šovinističkih napisotina, pored klempaovog ustaškog „U“, pored poziva na ubistvo, vešanje, mržnju, koji su svedoci nasilja... Čime su oni zaslužili da budu žrtve torture, ko treba da ih zaštiti i kako? Škola, ministarstvo, država? Ili moleri? Pa do sledeće prilike. *** A mi ćemo se i dalje, osetljivi i (iz)mrcvareni raznim sukobima – od ratnih do političkih zgražavati nad zlom koje preti od drugih, a razumeti vlastito i

pravdati ga da je izazvano – tuđim zlom. I tako u nedogled.

I ne čini nacija, sama po sebi, nikog vrednijim ni pametnijim, a kad iz nacije proizilazi ideologija - očas se sklizne u fašizam. Uostalom, nije bilo tako davno i daleko kad je širom Nemačke fašizam odzvanjao kroz pokliče vođi, a grobovi se nizali, od ratišta do logora. Istorija jeste deo kolektivnog pamćenja, ali i pojedinačnog opamećivanja. Pametan se uči na tuđim greškama, a nerazuman ni na svojim.

Analizirajući fašizam u 10 tačaka, Umberto Eko je upozorio: „Fašizam se može vratiti i pod najnevinijom maskom.

Naša je dužnost da ga razotkrijemo i da upremo prstom na svaki od njegovih primera svakog dana, na svakom mestu na svetu. Sloboda i oslobođenje zadaci su kojima nikada nema kraja“.

Suština, izgleda, nije u tome što su svi slobodni da misle, niti što svako mišljenje ne znači slobodu. Suština je što mi imamo problem i sa poimanjem slobode koju bi dali sebi, a uskratili je drugima.

Vlada misli što ministar govori ba se iznenaditi ako za ovom trojkom krene još neki „osvešćeni“ član Vlade. Jer, praviti front prema Crnogorcima sada je kurentno i treba biti u prvim redovima „borbe“.

Koliko je samo puta pristojan čovek u Srbiji morao da se stidi zbog izjava srpskih ministara? Koliko su puta srpski zvaničnici osramotili i sebe i državu koju predstavljaju?

Ima sličnih i na drugim stranama, ali oni se nas ne tiču, naša briga su naša lupetala.

Kako je samo crnogorski ministar poentirao izjavom da u crnogorskom zdravstvenom sistemu „nema nepodobnih kada je jezik, vjera ili nacija u pitanju“. Nije se on svađao sa

Zlatibor Lončar i Aleksandar Vučić

beogradskim kolegom, pametnom je i ovo dovoljno.

Vlasti u novijoj Srbiji uglavnom funkcionišu na proizvodnji neprijatelja. Sem kratkog perioda s početka veka prevaranti zaogrnuti nacionalizmom zavađaju Srbe sa komšijama i nameću se kao zaštitnici srpstva. Naravno taj svoj „patriotizam“ debelo naplaćuju.

Krug se prilično suzio, sada su na redu Crnogorci, a kad se to pitanje reši, neka se spreme ovdašnji „neprijatelji“.

Tokom pisanja ovog teksta stigla je vest da je Vučić „zamolio Lončara da se izvini zbog izjave kojom je uvredio crnogorski narod“. Kasno – i za tekst i za pričinjenu štetu.

Magazin

Utorak, 11. februar 2020.

CRVENI TEPIH: U Los Anđelesu održana 92. dodjela Oskara

Poznate dame blistale LOS ANĐELES - Noć dodjele Oskara najglamuroznija je u Holivudu, a krem filmske industrije ni ove godine nije iznevjerio svojim izborom. Bilo je mnogo ružičastih haljina uz crnu boju i upadljive ogrlice. I naravno nekoliko modnih odabira koji su ostavili bez daha i koji su van svih kategorija.

Dobitnica Oskara Rene Zelveger je za ovo posebno veče izabrala haljinu brenda visoke mode Armani Prive u kojoj je istakla besprijekornu figuru.

Bijelu, šljokičavu haljinu sa jednim rukavom upotpunila je podignutom frizurom i minimalnom količinom nakita i šminke.

Lora Dern, koja je osvojila Oskara za najbolju sporednu žensku ulogu, bila je u Armanijevoj haljini optočenoj perlicama, a na dodjelu je dovela i majku - glumicu Dajan Lad - koja je tri puta bila nominovana za Oskara.

Sa majkom se pojavila i Florens Pju, koja je bila nominovana za najbolju sporednu žensku ulogu u ostvarenju ,,Male žene“, kao i pevačica i glumica Dženel Mone, čiji je energični nastup i prodorni glas otvorio 92. ceremoniju.

Redžina King zadivila je njenom Versaće haljinom asimetričnog vratnog izreza ukrašenom srebrnim detaljima, dok je Idina Menzel zablistala u roze toaleti sa impresivnom dijamantskom ogrlicom.

Mlada Džulija Baters koja je glumila u filmu Kventina Tarantina ,,Bilo jednom... u Holivudu“ pridružila se ružičastoj povorci u haljini Kristijana Sirijana.

Dobitnica Gremija Bili Ajliš na dodjeli se pojavila u bijeloj jakni i Šanel panatalonama. Na svečanosti je izvela pjesmu Bitlsa ,,Yesterday“ u spomen onima u filmskoj industriji koji su preminuli. U pratnji brata, Ajliš je izvela baladu Pola Makartnija, a istovremeno je išao spisak preminulih legendi i ikona, kako ih je opisao Stiven Spilberg u

Rene Zelveger

Bri Larson

Dženel Mone

Florens Pju

najavi. Bili su tu svi od Kobija Brajanta do Kirka Daglasa.

Natali Portman iskoristila je svoju odjeću za poruku - na Diorovom ogrtaču bila su izvezena imena ,,preskočenih“ rediteljki koje nijesu nominovane za nagrade - između ostalih Lorene Scafarije (,,Prevarantkinje sa Vol strita“), Lulu Veng (,,Oproštaj“), Grete Gervig (,,Male žene“) i Marijel Heler (,,Divan dan u komšiluku“).

- Željela sam na svoj suptilni način da

Margo Robi

Idina Menzel

odam priznanje ženama kojima nije priznat nevjerovatan rad ove godine rekla je za Los Anđeles Tajms.

Portman nije bila jedina u crnom.

Penelope Kruz zadivila je u crnom Šanelu sa belom kamelijom. Crne toalete ponijele su i Šerliz Teron, Margo Robi i Demi Mur. Prelijepa Skarlet Johanson je zablistala u interesantnoj haljini s potpisom Oskara de la Rente sa zanimljivim gornjim dijelom koji je savršeno

Skarlet Johanson

Šarliz Teron

Natali Portman

istakao njenu seksi figuru.

Rijaliti zvijezda Kim Kardašijan nosila je haljinu Aleksandra Makvina, dok je njena sestra Kajli Džener ponijela kreaciju Ralf Ruso u kojoj nije mogla da sjedi, ali kako kaže ,,vrijedilo je“. Popularna manekenka Emili Ratajkovski je obukla bijeli top koji je otkrivao savršeno ravan stomak i bijelu, dugu suknju, a ova kreacija nas je vratila u prošlost. Naime, ovaj trend je bio veoma popularan kod modela devedesetih

23

Eminem nastupio na dodjeli Reper Eminem pojavio se na dodjeli Oskara i, na iznenađenje svih prisutnih, izveo svoju pjesmu ,,Lose Yourself“ koja je prije 18 godina dobila nagradu Oskar za najbolju originalnu pjesmu.

Pjesma ,,Lose Yourself“ snimljena je 2001. godine za potrebe filma ,,8 Mile“. Kada je Eminemova pjesma proglašena dobitnicom Oskara, on nije prisustvovao velikoj dodjeli nagrada, te je nije ni izveo te večeri.

No, čini se da nikada nije kasno za izvedbu ove pjesme.

Dokazao je to Eminemov sinoćnji nastup koji je iznenadio prisutne, ali i gledatoce koji su emisiju pratili ispred malih ekrana. O njemu još uvijek ne prestaju da pričaju na društvenim mrežama, neki ga hvale, a neki su iznenađeni i pitaju se ko je pozvao velikog repera da nastupa na dodjeli, prenosi USA tudej.

- Hvala što ste me pozvali! Žao mi je što mi je trebalo 18 godina da stignem - napisao je Eminem na svom Tviteru.

godina, ali možda malo i pretjerano golišav za ovakvu vrstu događaja.

Muškarci su se većinom odlučili za crno, među kojima i dobitnik Oskara za glavnu mušku ulogu Hoakin Finiks, koji čitavu sezonu nagrada nosi isto odijelo Stele Makartni. Redatelj Spajk Li izborom boja odao je priznanje nedavno preminuloj košarkaškoj legendi Kobiju Brajantu.

Z. KALAČ

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 11. februar 2020.

Utorak, 11. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 11. februar 2020.

Utorak, 11. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. februar 2020.

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „VOLI TRADE“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za Hipermarketa Voli na urbanističkim parcelama 36 i 37 i dijelu urbanističke parcele 38, urbanistička zona D, u zahvatu DUP-a „Mahala“, Mojanovići-Gradska opština Golubovci, Podgorica.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 2, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail dejanmugosa@pggrad.co.me.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za otvoreni postupak javne nabavke Nabavka putničkog motornog vozila za Službu Skupštine Opštine Žabljak, procijenjene vrijednosti 18.000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 031/20-01-14 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov. me dana 06.02.2020.godine Lice za davanje informacija: Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14,28/15 i 42/17) naručilac JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” Brezovik, Brezovik bb, Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku roba – medicinski kiseonik JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” Brezovik, objavila je Tendersku dokumentaciju za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku roba- medicinski kiseonik, ukupno procijenjene vrijednosti sa PDV-om od 25.000,00 eura. Tenderska dokumentacija broj OP 01/2020 od 10.02.2020.godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.02.2020.godine.Lice za davanje informacija Vučinić Miomir, telefon 040 217 012; e-mail brezovik@t-com. me, miomir.vucinic@bolnicabrezovik.me.

Iv .br.2151/2019 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit D.O.O. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Staniša Vojinović iz Mojkovca, Polja bb, radi naplate novčanog potraživanja, u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Vojinović Staniši, sa poslednjom poznatom adresom Polja bb, Mojkovac, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IV 2151/2019 od 25.11.2019 .godine sa predlogom i prilozima ,te rješenje o troškovima izvršnog postupka IV 2151/2019 od 10.02.2020 godine.

Izvršni dužnik Staniša Vojinović, može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju, i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u štampanom mediju.

Bijelo Polje 10.02.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku ustupanja izvođenja radova na sanaciji i modernizaciji gradskih saobraćajnica i lokalnih puteva , procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 390.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-354/20-357/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.02.2020. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240209, e-mail tanja.kapisoda@budva.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Pružanje usluge – održavanje i popravka klima uređaja za potrebe Glavnog grada Podgorica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 05/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 10.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@ podgorica.me.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 3 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382 020/629 - 558 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5

29

30 Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 11. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. februar 2020.

Драгом брату и шури

31

Умро је мој ујак Посљедње збогом нашем вољеном и особеном брату и стрицу

ВАСКУ ЋЕТКОВИЋУ

РАНКО ЈОВОВИЋ

РАНКУ Милошевом ЈОВОВИЋУ

пјесник

Хвала ти за сву љубав, пажњу и подршку коју си нам несебично пружао свих ових година. Отишао си изненада и оставио велику празнину и бол са којом морамо живјети.

Блажен је пут којим данас иде твоја племенита душа – у сусрет вијенцу који ти је припремљен. С љубављу и захвалношћу,

ВИДЕ и МИРКО 665

И пусти сузу умјесто поздрава... Збогом заувијек... Волимо Те.

твоји: БОЖИДАР, ВЈЕРА и ЛУКА са породицом 660

Драги брате ЛАНА, НЕНАД, АЊА и АЛЕКСАНДРА Ујаче

ВАСКО У најтежим тренуцима свог живота, снагу да наставим даље даје ми сазнање да сам имала брата којег су сви вољели и поштовали.

658

Posljednji pozdrav dragoj

РАНКО Збогом!!!

Твоја сестра ВУКИЦА

SENKI ĐURAŠKOVIĆ

666

МИЋКО – твој МИЋО, СОЊА, СТАНКО и ЛУКА

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Посљедњи поздрав нашем ујаку

657

BOSILJKA JABUČANIN

Navršava se godina od kada sa nama nije naša voljena

668

ВАСКУ Ујаче, хвала ти што си својом добротом, посвећеношћу и племенитошћу обликовао наше одрастање и наше животе који послије тебе не могу бити исти. Никад те нећемо заборавити и увијек ћемо те с поносом помињати. Воле те твоји САШКА, НОВАК и НАТАША

VESNA OBRADOVIĆ

Nedostaješ nam beskrajno. Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

667 Posljednji pozdrav našem dragom drugu i prijatelju

Suprug ŽELJKO, sin ALEKSANDAR, kćer SUZANA, sestra NADA, zetovi ŽELJKO i RICHARD, snaha LOTTE, unuci RONJA, LENA, ALEXANDAR i tvoji ŽELJANA, TAMARA i LUKA

669

VASKU Bilo je lijepo družiti se sa tobom.

Počivaj u miru.

STEVAN BANOVIĆ

rođena Nenezić

Dragi oče, Teško je kad dođem u roditeljski dom, a nema tebe da me sretneš i ispratiš toplo sa ljubavlju na samo tebi svojstven način.

Hvala tebi i majci što ste iako ranjenog srca za Nenom, čuvali i bdili nad mojom porodicom. Školovali ste mog Miloša i velikim dijelom zaslužni što su moja djeca dobri ljudi. Žao mi je što nijesi duže dočekao odrastanje njihove djece, jer si im se neizmjerno radovao.

Još jednom ti, oče, na svemu veliko hvala.

Kćerka SLAVICA sa porodicom 670 Posljednji pozdrav voljenoj snahi i ujni

Dana 10. februara 2020. posle kraće bolesti u 71. godini, prestalo je da kuca srce našeg supruga, oca i brata

PUCO, SLAVKO i MIDA VUJOTIĆ sa porodicama

BULKI ORAHOVAC

673

od zaove ŠEFIKE, HAMIDA, DŽENETE i DŽENADA

BOŽIDARA Vladovog RISTOVIĆA Saučešće primamo u kapeli u Spužu, 11. februara od 10 do 17 časova i 12. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju Gornji Crnci – Piperi.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga RAJKA, kćerka SANJA, sinovi ALEKSANDAR, SAŠA i IGOR, unučad VLADIMIR, DRAGAN i ANA, brat RADENKO, bratanić ALEKSA, stric DRAGOLJUB, braća od stričeva RATKO, RADOMIR, PREDRAG i GORAN, sestre od stričeva VOJKA i VERA, strine ANDRIJANA i MILEVA, snahe MILIJANA, LJILJANA, MILOSAVA i MIRUNA i ostala rodbina RISTOVIĆ 674

672 11. 2. 2015 – 11. 2. 2020.

МАРИЈА РУНТЕВ Хвала за све лијепо што си нам дала. Чувамо те заувијек у срцима.

671

Унучад АНИЦА и МЛАДЕН са породицама

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32

Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. februar 2020.

Dana 11. februara 2020. navršavaju se dvije godine od smrti naše najdraže supruge, majke i babe

Упокојио се у господу ANKE – BEBE BRACANOVIĆ rođene Savković Najdraža naša, sve tvoje riječi urezale su se duboko u naše duše i kao zlatne niti utkale u naša srca. U njima ćemo jednog dana, kada život ne bude baš milostiv, pronaći utjehu i snagu da nastavimo dalje baš kao što si ti čitavog života radila.

Nedostaješ nam puno...

Tvoja PORODICA

РАНКО Милошев ЈОВОВИЋ пјесник

661 Dana 11. februara 2020. navršava se godina od smrti našeg voljenog oca, đeda i svekra

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 10. фебруара од 12 до 15 часова и 11. фебруара од 10 до 13 часова и на сеоском гробљу у Косићу од 14 до 16 часова, када ће се обавити сахрана.

STANKA VUJIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav drugu

Tvoja PORODICA 659

Ожалошћени: кћерке МИЛЕНА и МИНА, унука НАЂА, снаха БОСА, братанићи, МИЛОШ и НОВАК, сестрић МИЋКО, сестрична СВЕТЛАНА и остала родбина

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

GARU od MIĆA STRUGARA i MIĆA PINJELE

VASKU ĆETKOVIĆU

641 654

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Дана 10. фебруара 2020. у 62. години престало је да куца племенито срце нашег

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 9. februara 2020. u 75. godini iznenada preminuo

MILETA ĆETKOVIĆ sa porodicom 662

Dana 8. februara 2020. umrla je u 89. godini naša draga

ВЛАТКО – ГАРО Бранков ПОПОВИЋ

ŽARKO Zarijin ŠĆEPANOVIĆ

1957–2020.

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду, 10. фебруара од 10 до 16 часова и 11. фебруара од 10 до 15 часoва, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду. Ожалошћени: супруга ЗОРИЦА, синови ДАНИЕЛ, ЈОВАН и БОЈАН, брат ЗОРАН, сестра СВЕТЛАНА, снаха АНЂЕЛКА, унучад АНДРИЈА, АНДРЕА и РЕЉА, братанић ДАРКО, братанична АНА, сестрић САША, сестрична ДАНИЈЕЛА, стрина РАДА, брат од стрица МИЋО, ујаци РАЈО и ВЕЛИЗАР, тетка БЕБА, и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ

1945–2020.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 9. februara od 15 do 17 časova, 10. februara od 10 do 16 časova i 11. februara od 10 do 12 časova, kada će se krenuti za Donji Zagarač, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti: Miloša Obilića 16.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin DARKO, kćerke DANIJELA i DIJANA, brat od strica LJUBIŠA, snaha TANJA, unuci ALEKSA, MARKO, VASILIJE, PAVLE i JOVO, unuke ALISIJA, ANASTASIJA i ALEKSIJA, kao i ostala mnogobrojna rodbina

IVANKA Brankova NOVAKOVIĆ rođena Kostadinov

Sahrana je obavljena u krugu porodice i prijatelja.

636

639 Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

Ožalošćeni: kćerka BUDIMKA, unučad MARKO i BRANKO, snahe MILICA i TATJANA i ostala rodbina NOVAKOVIĆ i KOSTADINOV Dana 10. februara 2020. u 89. godini umrla je naša draga 664

Opraštamo se od našeg dragog komšije

VLATKU – GARU POPOVIĆU DRAGA Mirkova KALUĐEROVIĆ rođena Vučinić Za više od 40 godina rada provedenih u ovom kolektivu bio si omiljeni drug, dobar majstor i dobar čovjek. Pamtićemo tvoj vedar lik.

DOO VODOVOD I KANALIZACIJA DANILOVGRAD

648

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Gošićima, 10, 11. i 12. februara do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Nikolj crkva.

Ožalošćeni: sin MOMČILO, kćerke SLAVKA i RADMILA, brat ĐORĐIJE, sestre DARA, LEPA i VASA, snahe STANISLAVKA i STANKA, đever BLAGOTA, jetrve RUMA, DRAGA i MILOJKA, unučad, praunučad i mnogobrojna rodbina KALUĐEROVIĆ i VUČINIĆ 651

GARA Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

Puno ćeš nam nedostajati. ĐURO, NEBOJŠA i VESNA KLJAJIĆ 663

Oglasi i obavještenja

Utorak, 11. februar 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom

Дана 10. фебруара 2020. у 1 час у 76. години преминуо је

33

Danas se navršava godina od smrti našeg

MIRKA Radojevog ĆETKOVIĆA S ponosom i ljubavlju nosimo Te u srcima i čuvamo od zaborava.

VASKU

ВАСКО Илијин ЋЕТКОВИЋ MILJA, MIRA, TANJA

Саучешће примамо у капели на Крусима 10. фебруара од 10 до 18 часова и 11. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу.

Tvoja PORODICA

646

Dana 11. februara 2020. navršava se pola godine od smrti našeg supruga, oca i đeda, a 28. marta 2020. navršava se 28 godina od smrti naše kćerke i sestre, od kada nisu sa nama

647

Voljeni naš brate

Ожалошћени: сестре ВУКИЦА, ВАСА и ВИДА, сестричићи НОВАК, ИВАН и ГОРАН, сестричне САШКА, НАТАША, НИКОЛИНА и ДРАГАНА, сестре од стрица МИЛКА и ДАНИЦА тетка МИЛЕВА и остала родбина ЋЕТКОВИЋ и МИШКОВИЋ

STEVAN

NEVENKA BANOVIĆ

VASKO Bio si naš veliki oslonac i podrška u životu. Hvala ti za svaki topli osmijeh i zagrljaj, za tvoju beskrajnu i nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružao cijelog života.

Vječno zahvalne na tvojoj plemenitosti i dobroti.

638

Hvala vam na ljubavi, svakoj toploj riječi i brizi. Sve je sa vama bilo lakše.

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo sjećanje na vas.

Posljednji pozdrav članu našeg kolektiva Vaši: supruga i majka JOVANKA, sin i brat DRAGAN i kćerka i sestra SLAVICA

S ljubavlju, 655

tvoje LIDIJA, NATAŠA i TANJA sa porodicama

NEĐELJKU DAMJANOVIĆU

653 Posljednji pozdrav dragom

642

od DRUGOVA LOVACA LOVAČKOG DRUŠTVA DR „ZORAN KESLER“

Šest godina od kada nije sa nama moj sin, naš jedini brat, đever i stric

POMENI СЈЕЋАЊЕ 11. 2. 2004 – 11. 2. 2020.

VASKU ĆETKOVIĆU Čuvaćemo tvoj lik od zaborava.

652

VESELIN VESKO PAVIĆEVIĆ Naš ponos, naša tuga i nezaborav.

MILKA sa porodicom

Преминула је послије краће болести

Vole te tvoji: majka BOJANA, brat MIŠKO, snaha RANKA, bratanične MILENA i JELENA i bratanić ALEKSA

ВИДАК БЈЕЛЕТИЋ С поносом и тугом чувамо успомену на тебе. ПОРОДИЦА

645 Šest godina

Šest godina

635 Godina je od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

БРАНИСЛАВА Божова ЂУРОВИЋ VESKO PAVIĆEVIĆ Godine prolaze, a tvoja ličnost, karakter, duša, osjećaj, briga... ne umiru. Sve što kažem bilo bi malo, a ova tuga boli.

По сопственој жељи сахрањена у кругу породице. Сахрана је обављена у породичној гробници на Велетима.

FILIPA Ivanovog VUJANOVIĆA ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Sestra NADA sa porodicom 643

Vrijeme nečujno prolazi, a žalost i sjećanja u nama ostaju.

640

VESKO PAVIĆEVIĆ I dalje si sa nama, nezaboravni Vele...

Tvoje sestrične SLAĐANA, MARIJA, BRANKA 644

Dvadeset godina je od smrti našeg dragog

Tvoji sestra STANKA i brat BRANKO sa porodicom

Posljednji pozdrav našem bivšem igraču

650 Danas je godina od tvoga odlaska dragi naš

DUŠANA DRECUNA 11. 2. 2000 – 11. 2. 2020.

S ljubavlju i poštovanjem

MILOŠ – MIKI IVANOVIĆ njegove MARIJANA i MILICA sa porodicama

TATA FK BUDUĆNOST – PODGORICA

Tuga se ne mjeri riječima, niti vremenom, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. Hvala ti za sve što si učinio za nas.

Počivaj u miru pored naše majke, koja nas je nedavno napuštila.

Vaši: PEĐA, MIRA, NADA i RADMILA

656

649

637

e-mail: oglasno@t-com.me

34

TV program

Utorak, 11. februar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Igrač



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:00 Vijesti 10:05 Naučno – obrazovni program 11:25 NVO sector, r.

12:05 Dokumentarni program 13:05 Ana Karenjina, r.

14:05 Naučno – obrazovni program, r.

14:30 Meridijani, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, s.

18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Podgorička hronika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 20:45 Pogledi, e.

21:30 Ekovizija 22:10 Ana Karenjina, s.

22:30 Dnevnik 3 23:15 Nerealno, s.

00:10 Dokumentarni program, r.

00:40 Pogledi, e.



Nerealno

   RTCG 2

06:00 06:10 06:40 07:25

09:00 10:45 12:15 14:00 14:45 16:30 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30 00:15 00:45

Koncert Zapis Fudbal fest, r.

Košarka: Mornar – Crvena zvezda, ABA liga, snimak Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Meri Šeli, r.

Luda kuća, r.

Više od ljubavi, r.

Muzika Afera, r.

Luda kuća, s.

Magazin LŠ Kultura na Drugom Dnevnik 2 Afera, s.

Dnevna soba, s.

Staljinova smrt, r.

Glas Amerike Magazin LŠ

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena

16:00 16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Zadruga Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Princ, r.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, s.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Mame, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv Noćni žurnal Igrač, film Jedan na jedan, film

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55

06:35 07:25 08:45 08:50 09:55 10:25 11:00 12:40 13:00 13:15 15:00 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:10

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo Kefalica Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Žigosani u reketu, r.

Vijesti Gulperi, r.

Vijesti Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Crni vitez, film U plavetnilu, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:05 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:20 02:10

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Geopolitika, r.

Bez granica, r.

Za volanom, r, Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana Serija.

Vijesti Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport Sirotište, film Reflektor, r.

Bivši kvartet, r.



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e.

21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s.

22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r.

23:40 Bandolera, r.

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

Legendarni boks mečevi, r.

Teme i dileme, r.

Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak, 11. februar 2020.

Marketing

35

36

Marketing

Utorak, 11. februar 2020.