Dnevni list Pobjeda 17.10.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Četvrtak, 17. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19369 • Cijena 0,70 eura

RUSKA VEZA: Istraživanje Belingketa i Radija Slobodna Evropa o tajnoj ruskoj četi potvrdilo saznanja da je ona dio vojne obavještajne službe GRU

ARHIVA POBJEDE

godina

ANALIZA: Nakon tri godine od planiranih terorističkih napada stručnjaci upozoravaju

Averjanov je komandant 29155, dio čete Šišmakov i Popov

Prisustvo Anatolija Čepige, osumnjičenog za pomaganje u trovanju Skripalja, na vjenčanju Averjanovljeve kćerke uvećava već znatnu količinu dokaza koji ga povezuju s ruskom vojnom obavještajnom službom, poznatom kao GRU RAZOTKRIVANJE: Na Jutjubu objavljen snimak incidenta na tivatskom aerodromu

Ne vidi se da je Ban ošamario policajca

D. MALIDŽAN

STR. STR. 2. 2.

Ruska prijetnja i dalje je nad Crnom Gorom

STR. 10. i 11.

Reagovanje trgovačkih lanaca na zakon o neradnoj nedjelji

Tužilački savjet formalizovao odluku za raspisivanje konkursa za vrhovnog državnog tužioca

Spaić: Pravnička javnost da podrži jednog kandidata

STR. 11.

Odgovor upravnog odbora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje na izvještaj državne revizije

Dva najveća Volijeva objekta radiće u subotu do ponoći BIJELO POLJE: Novi ekološki incident na Limu

Skandalozan pokušaj DRI da optuži menadžment

Na obali rijeke gomila uginule živine

STR. 6.

STR. 13.

I. BOŽOVIĆ

STR.7.

STR. 4. i 5.

Politika

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

RUSKA VEZA: Istraživanje Belingketa i Radija Slobodna Evropa o tajnoj ruskoj četi potvrdilo saznanja da je ona dio vojne obavještajne službe GRU

Averjanov komandant Jedinice 29155, dio čete Šišmakov i Popov PODGORICA – Generalmajor Andrej Vladimirović Averjanov komandant je ruske tajne jedinice 29155, koja stoji iza trovanja ruskog špijuna u Britaniji, kao i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, objavio je istraživački centar Belingket. Ta tajna ruska jedinica je, po saznanjima Belingketa, dio ruske vojne obavještajne službe GRU. Kako se došlo do tog podatka? Više fotografija i video snimaka koje su otkrili istraživači Belingketa i novinari Radija Slobodna Evropa pokazuju da je Anatolij Čepiga, jedan od dvojice obavještajnih oficira GRU-a, optužen za trovanja Sergeja Skripalja u Salsburiju tokom 2018. godine, bio na vjenčanju ćerke generala Averjanova, komandanta vojne jedinice 29155, koja je sastavni dio GRU-a. Belingket i njihov partner Insajder su prvi razotkrili Čepigu kao tajnog GRU pukovnika u septembru 2018. - Ove novootkrivene fotografije i video snimci Čepige, koji je tvrdio da je prodavac sportskih suplemenata Ruslan Boširov, predstavljaju dodatni neupitni dokaz njegovog identiteta kao odlikovanog oficira GRU-a, koji je uz svog kolegu Aleksandra Miškina glavni osumnjičeni za trovanje Sergeja Skripalja i njegove kćerke, kao i za slučajnu smrt Davna Sturgesa - piše Belingket. Navodi se i da ,,izvještaj Njujork tajmsa povezuje nekoliko ruskih službenika GRU-a koje je Belingket prethodno otkrio, sa Averjanovljevom jedinicom GRU”. -Pored Anatolija Čepiga, to su: Denis Sergejev („Sergej Fedotov“), službenik GRU-a, koji je pomagao u trovanju Skripalja i bio uključen u brojne druge evropske operacije na visokom nivou; Aleksandar Miškin („Aleksandar Petrov“), vojni ljekar, jedan od dvojice operativaca koji su izvršili trovanje Sergeja Skripalja i njegove ćerke; Vladimir Mojsejev (,,Vladimir Popov“), službenik GRU-a koji je pored Šišmakova pokušao državni udar u Crnoj Gori; kao i Eduard Šišmakov - tvrdi se u dokumentu objavljenom na sajtu te istraživačke mreže. U istraživanju se navodi da

PODGORICA - Snažnije političko, ekspertsko i finansijsko prisustvo Evropske unije u regionu od krucijalne je važnosti za integracionu perspektivu Crne Gore i Zapadnog Balkana, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić. Delegacija Odbora boravila je u dvodnevnoj posjeti Letoniji tokom koje je poručeno da će

Anatolij Čepiga i general Averjanov na vjenčanju njegove kćerke



Belingket i njihov partner Insajder su prvi razotkrili Čepigu kao tajnog GRU pukovnika u septembru 2018. Andrej Averjanov

Anatolij Čepiga

GRU ne voli fotografisanje Pored fotografija s vjenčanja Averjanovljeve ćerke, veoma malo slika tog ruskog general-majora je dostupno na internetu. RSE i Belingket su uspjeli da nađu jednu njegovu fotografiju objavljenu 2012. na ruskoj društvenoj mreži OK.ru. Raspored sjedjenja za vjenčanje Averjanovljeve ćerke takođe sadrži ime Aleksandar Petrov – pseudonim koji je Miškin koristio kada je išao u Solsberi u vrijeme

trovanja Skripalja. Belingket i RSE, međutim, nijesu mogli da ustanove da li je Miškin bio na vjenčanju. Javno dostupne fotografije i video snimci s događaja ne prikazuju čovjeka koji liči na Miškina. RSE je od Ministarstva takođe tražila detalje o aktivnostima Jedinice 29155 i da kaže da li Čepiga služi ili je služio u toj jedinici, ali do objavljivanja teksta, nijesu dobili odgovor.

Eduard Šišmakov

,,javni podaci navode Averjanova kao komandira Jedinice 29155, koja je potpuno pod kontrolom ruskog Ministarstva odbrane”. -Ali, kao i kod mnogih ruskih obavještajnih oficira, iz GRU-

a ili drugih službi, njegove javne aktivnosti nijesu dobro dokumentovane. Dokumenti pokazuju da je diplomirao 1988. na taškentskoj vojnoj akademiji, poznatoj pod skraćenicom TVOKU, u tadaš-

Vladimir Popov

njem sovjetskom Uzbekistanu. Vjeruje se da je učestvovao u oba čečenska rata 1990-ih i 2000-ih, kao i da je u januaru 2015. dobio najviše rusko priznanje Heroj Rusije, naveo je

Delegacija Odbora za međunarodne odnose u Letoniji

Snažnije prisustvo EU je važno za integraciju regiona ta država snažno podržati reformske napore Crne Gore na putu učlanjenja u EU. Kako je saopšteno iz Skupštine, delegacija se sastala sa potpredsjednicom parlamenta Letonije, predsjedni-

cima odbora za vanjske i evropske poslove, za odbranu, unutrašnje poslove i prevenciju korupcije, kao i parlamentarnim sekretarima ministarstava vanjskih poslova i odbrane.

Nikolić je kazao da zajedničke vrijednosti i predanost miru i globalnoj bezbjednosti treba da posluže daljem produbljivanju veza Letonije i Crne Gore. Potpredsjednica parlamenta

Njujork tajms u izvještaju, bez navođenja izvora te tvrdnje. -Snimak na Jutjubu sa proslave 100. godišnjice vojne akademije u julu 2018. prikazuje tablu s kratkim biografijama i fotografijama istaknutih diplomaca. Jedna od biografija koja se može vidjeti na snimku je znatno redigovana, ali i dalje otkriva čin osobe, prvo i posljednje slovo prezimena, kao i inicijale imena i patronima, što se sve poklapa s informacijama o Averjanovu, piše Belingket. Ako ta osoba zaista jeste Averjanov, nejasno je da li je njegovo stavljanje na tablu greška ili je to - namjerno urađeno. U javno dostupnim dokumentima, u vrijeme objavljivanja teksta, Averjanov je naveden kao komandir Jedinice 29155. Prisustvo Anatolija Čepige, osumnjičenog za pomaganje u trovanju Skripalja, na vjenčanju Averjanove kćerke uvećava već znatnu količinu dokaza koji ga povezuju s ruskom vojnom obavještajnom službom, poznatom kao GRU. Takođe, dodatno podriva njegovu tvrdnju, koja je naišla na opšte ismijavanje, da je prodavac suplemenata za ishranu Ruslan Boširov, koji je otišao u Solsberi u martu 2018. da se

Letonije Inete Libina-Regnere poručila je da ta država želi da vidi Crnu Goru u EU u što skorijoj budućnosti i navela da je spremna za pružanje ekspertske pomoći i razmjenu iskustava u oblastima koje su od interesa za Crnu Goru. Na sastanku sa domaćinom posjete, predsjednikom Odbora za vanjske poslove parlamenta Letonije Rihardsom Kolsom, saopšteno je da su Crna Gora i Letonija, kao ma-

divi tamošnjoj arhitekturi. Čovjek koji je pratio ćerku do oltara je general major Andrej Averjanov, tajni komandir ruske vojne jedinice koju zapadni obavještajni zvaničnici, prema izvještajima, povezuju s nizom zlodjela u Evropi. A Čepiga i njegova porodica nijesu bili obični gosti, pokazala je zajednička istraga javno dostupnih podataka koju su sproveli RSE i istraživačka grupa Belingket. O Čepiginom prisustvu na svadbi prvi put je izviješteno 8. oktobra u članku Njujork tajmsa. Izvještaj citira neimenovane evropske obavještajne zvaničnike kako ocjenjuju da je Averjanovljeva jedinica 29155 umiješana u niz incidenata širom kontinenta, uključujući trovanje Skripalja, pokušaj trovanja bugarskog trgovca oružjem 2015. i neuspjeli pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. Dok je izvještaj Tajmsa sadržao izrezanu sliku Averjanova za koju je rečeno da je s vjenčanja njegove ćerke 2017, list nije objavio sliku Čepige s tog događaja. Na video snimcima s događaja koje su gosti podijelili na Instagramu, Čepiga se nakratko može vidjeti. Na jednom se Čepigino zamagljeno lice može vidjeti među gostima, dok Averjanov prati ćerku do oltara. Čepiga se takođe može nakratko vidjeti na drugom video snimku objavljenom na Jutjubu, na nalogu čije se korisničko ime poklapa s imenom zeta Averjanova. -Najjasniji vizuelni dokaz Čepiginog prisustva, međutim, dolazi s fotografija objavljenih na dva sajta o vjenčanjima koje nude relativno jasne snimke njegovog lica – i pokazuju da su članovi njegove porodice prisustvovali vjenčanju ili su, makar, bili na spisku gostiju. I Čepiga i njegov navodni saučesnik Aleksandar Miškin su, izgleda, dobili zvanje Heroj Rusije 2014, pokazuje istraga ruskog servisa RSE, Belingketa i ruskog novinskog portala Insajder. Kremlj je odbacio Tajmsov izvještaj o navodnoj povezanosti Jedinice 29155 sa trovanjem Skripalja i drugim incidentima u Evropi kao ,,krimi štivo“. Jovana ĐURIŠIĆ

le države sa brojnim sličnostima u pogledu istorijskih izazova, pored formalnog savezništva u NATO, izgradile odnos snažnog prijateljstva. - Ocijenjeno je da boljem povezivanju dvije države može doprinijeti parlamentarna diplomatija, posredstvom koje treba otvoriti pitanja o saradnji u ekonomiji, kulturi, informacionim tehnologijama i obrazovanju - kaže se u saopštenju. R. P.

Pobjeda

Politika

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Počeo deveti Beogradski bezbjednosni forum

Politizacija EU koči proširenje

Ovogodišnj forum održava se pod sloganom „U potrazi za pravdom u svijetu podjela“. - Iako je Evropska komisija u jednom trenutku procijenila da bi Crna Gora i Srbija do 2025. godine mogle da postanu članice Unije, stvari su se promijenile. Potvrđe-

Kandidat za kosovskog premijera o razgraničenju

Kurti: Pitanje demarkacije riješiti bez gubitnika

Vuković: Pogrešan potez ili politička kalkulacija

Čađenović novi poslanik Demokrata drovskog jačanja Demokrata u radu na sveobuhvatnoj reformi izbornog i drugog za-

konodavstva, imajući u vidu da će ga na mjestu poslanika u Skupštini naslijediti diplomirani pravnik i advokat kaže se u saopštenju. Navodi se da će, saglasno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Pejovića na mjestu poslanika u Skupštini Crne Gore zamijeniti Čađenović, koji je sljedeći na izbornoj listi Demokrata. R. P.

presiju da je to učinjeno na bazi samovolje pojedinca, i da se o meni diskutovalo iza mojih leđa i to u momentu dok sam bio van Crne Gore,

što ne priliči vrijednostima stranke - kazao je Dajković. On je kazao da će se, iz pijeteta prema svemu što je proživio sa svojim saborcima u nekoliko prethodnih godina, suzdržati bilo kakvih ostrašćenih komentara, „a pogotovo iz poštovanja prema svetinji kakva je kumstvo“, jer, kako je naveo, to ne bi priličilo njegovom vaspitanju i dostojanstvu. - Saopštiti da sam ja smijenjen zbog „nepremostivog gubitka ličnog i profesionalnog povjerenja“ bi imalo smisla da smo ja i onaj koji me smjenjuje bili u ljubavnoj vezi u nekom lošem holivudskom filmu, pa se rastajemo zbog presahle ljubavi - kazao je Dajković. R. P.

Govoreći na panelu „Regionalna bezbjednost i povlačenje liberalizma“, Greve je navela i da je jedno od istraživanja koje je radila pokazalo da je evropska javnost prilično podijeljena po pitanju daljeg proširenja Unije. U tom kontekstu Greve objašnjava da je odluka Francuske

Promjena u poslaničkom klubu Demokratske Crne Gore PODGORICA – Predsjednik podgoričkog odbora Demokrata Vladimir Čađenović zamijeniće poslanika te stranke Mijomira Pejovića u crnogorskom parlamentu. Kako je saopšteno iz Demokratske Crne Gore, Pejović je odlučio da, nakon izbora na mjesto predsjednika bud-

vanskog Opštinskog odbora, svoj profesionalni angažman veže za lokalnu samoupravu

Budva. - Pejović se na ovaj korak odlučio i cijeneći potrebu ka-

Raskol u Pravoj Crnoj Gori Aljbin Kurti

PODGORICA - Kandidat za kosovskog premijera Aljbin Kurti kazao je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, da će sa vlastima Crne Gore razgovarati o demarkaciji kako bi se to pitanje, ukoliko postoji mogućnost riješilo, kako kaže, bez gubitnika. - Ja želim da se odmah kao novi premijer sastanem sa premijerom Crne Gore i sa vlastima u Podgorici i da vidim šta možemo da uradimo. Da razmotrimo mogućnosti i da ne bude gubitnika u ovom dogovoru. Mislim da je u obostranom interesu da razmotrimo i pozitivno i progresivno riješimo to pitanje, rekao je Kurti. R.P.

Miodrag Vuković

donio vodeći se činjenicom da, kako su kazali, „Demokratska partija socijalista do sada nije željela dijalog“, a kao „poseban razlog“ naveli su presudu Osnovnog suda, kojom je određena kazna poslanicima DF-a za verbalni incident sa kolegama iz vlasti u Skupštini, 15. februara 2017. godine, nakon oduzimanja poslaničkog imuniteta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću. -Kako osuđujuća presuda nije mogla u zarobljenom pravosuđu biti donesena bez odobrenja vrha DPS, u Predsjedništvu DF je jednoglasna ocjena da u okviru ovog privremenog radnog tijela Skupštine ne treba voditi dijalog sa DPS-om – saopštili su iz Fronta. DF je revoltiran i odlukom o raspodjeli opozicionih mjesta u radnim odborima Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. - Svim ključnim podgrupama koordiniraju članovi DPS-a ili njihovi partneri (npr. Zakon o biračkom spisku, Zakon o izboru poslanika i odbornika itd). Time je poslata poruka DF-u da za njega nema mjesta, osim tamo gdje je sve već DPS odlučio, pa je to dodatni razlog da se napusti trajno Odbor – dodaje se u saopštenju DF-a. Ostavke članova DF-a moraće da konstatuje Skupština, ali i da popuni upražnjena mjesta, kako bi se poštovala Odluka o formiranju Odbora. Opozicioni članovi koji učestvuju u radu Odbora su Momo Koprivica i Danilo Šaranović iz Demokrata, Raško Konjević iz SDP-a i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović iz kluba SNP-Demos. I. K.

Iako je Berlinski proces djelovao kao dobra mogućnost za nastavak procesa proširenja, blokade govore o tome koliko evropski političari politiku proširenja prebacuju na domaći teren. Umjesto da situaciju poboljšaju, oni je zapravo drže u statusu kvo - smatra Patrisija Greve no je i da su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile sve uslove za početak pregovora sa EU, a to se ipak nije desilo. Proces proširenja je zapostavljen zbog unutrašnje politizacije EU - poručila je istraživačica sa Univerziteta u Torontu Patrisija Greve.

Član Odbora za izborno zakonodavstvo ocijenio da odluka DF-a da napusti to tijelo nije dobra

PODGORICA – Odluka Demokratskog fronta da njegovi članovi u Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva podnesu ostavke na ta mjesta, nije dobar potez. Svaki poslanik, ili poslanički klub, trebalo bi da se drugačije, u okviru institucije i kroz rad radnih tijela izbori za svoje stavove, umjesto da se opredijeli za bojkot – rekao je za Pobjedu Miodrag Vuković, poslanik DPS-a i član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Vuković je kazao da nije dobro da najveći opozicioni poslanički klub ne učestvuje u reformi izbornih zakona. - Ne vidim razlog što su odlučili da idu tim putem, osim ako iza te odluke ne stoji politička kalkulacija, odnosno politička taktika kojom se najavljuju radikalniji potezi pred same izbore, kao što je bojkot tih izbora. To je moj utisak – istakao je Vuković. Prema njegovim riječima, Odbor ima institucionalni legitimitet i u njegovom radu učestvuju skoro svi politički subjekti, osim DF-a. Vuković kaže da ne bi bilo dobro da ostali opozicioni članovi krenu putem kao DF. -Ali, ne vjerujem da se to može desiti. Prije će se DF vratiti u Odbor, nego što će njihove opozicione kolege krenuti njihovim putem – kazao je Vuković. Predsjedništvo Demokratskog fronta donijelo je odluku 10. oktobra da taj savez trajno napusti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Strahinja Bulajić, Branka Bošnjak i Predrag Bulatović podnijeće Skupštini ostavke na članstvo u tom tijelu. Front je saopštio da je odluku

Detalj sa panela

(Od našeg izvještača) BEOGRAD - Sve veća politizacija Evropske unije ozbiljno koči integracije zemalja Zapadnog Balkana. Upravo u tome leži odgovor na pitanje zašto je proces proširenja u stanju u kakvom jeste, jedna je od ključnih poruka koje su se čule juče na otvaranju devetog Beogradskog bezbjednosnog foruma.

da se zaustavi proces proširenja EU, a Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne odredi datum početka pristupnih pregovora zapravo samo pokušaj evropskih lidera da svojim građanima to predstave kao posvećenost reformama same Unije. - Iako je Berlinski proces djelovao kao dobra mogućnost za nastavak procesa proširenja, ove blokade govore o tome koliko evropski političari politiku proširenja prebacuju na domaći teren. Umjesto da situaciju poboljšaju, oni je zapravo drže u statusu kvo - navodi ona. Istakla je i da same zemlje članice EU moraju da rade na tome da i njeni građani budu više zastupljeni u kreiranju politika i stavova Unije. Sa druge strane, profesor Univerziteta u Roterdamu Mićal Onderco osvrnuo se na pitanje integriteta same Evropske unije i njenoj ulozi kao globalnog igrača. - Što prije Unija počne da razmišlja o tome da postane samostalni lider, to će prije i uspjeti da na globalnom nivou stigne na mjesto na koje namjerava da stigne - smatra Onderco. Govoreći o odnosima EU sa Rusijom i Kinom, Onderco poručuje i da „sa nekim sa kim imate veliku ekonomsku saradnju, nije moguće imati i velike probleme“. Kada je riječ o stanju u regionu, šef srpske diplomatije Ivica Dačić ocijenio je kako zemlje Zapadnog Balkana dijele istu budućnost, te kako bi u svrhu obezbjeđivanja mira i stabilnosti trebale da nastupaju zajedno. On je na konferenciji „Unapređenje dijaloga i socijalne kohezije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, ocijenio da su te tri zemlje prijateljske, te da je u njihovom interesu bolja međusobna saradnja. - Budućnost je u našem međusobnom povezivanju. Neka se region zove kako hoće i kako god se zvao mi živimo zajedno, dišemo isti vazduh i imamo istu budućnost. Nadam se da će ona biti lijepa - zaključio je Dačić. Đurđica ĆORIĆ

Dajković: Smjena nedemokratska, objašnjenje kao holivudski film PODGORICA - Bivši funkcioner Prave Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da je na nedemokratski način i na osnovu samovolje pojedinca smijenjen sa funkcije generalnog sekretara stranke i predsjednika

podgoričkog odbora. Dajković je u izjavi dostavljenoj medijima naveo da je smijenjen 14. oktobra, bez prava da se na organima partije makar pozdravi sa svojim dojučerašnjim kolegama, a kamoli da ih upozna sa svo-

Vladislav Dajković

jim stavom. - Činjenica da je kao argument za smjenu iskorišćeno „statutarno pravo“, ni u jednoj sekundi ne mijenja im-

Ekonomija

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Stav

Reagovanje trgovačkih lanaca na zakon o neradnoj ned

Sloboda rada

Dva najveća objekta radić subotu do po

Piše: dr Čedomir Bogićević

Povodom Zakona o unutrašnjoj trgovini i neradne nedjelje kao dana sedmičnog odmora Socijalni filozof Dž. Rifkin u djelu Kraj rada (1995) ističe da će tehnologija i kompjuteri u skoroj budućnosti eliminisati potrebu ljudskog rada, čime potvrđuje Marksovu tezu o mehanizaciji procesa organizacije rada, u kome će mašine zamijeniti ljudsku radnu snagu, jer moderne tehnologije pripremaju subrogaciju (zamjenu) radnika putem mašine: ,,Mašina se prilagođava ljudskoj prirodi da bi jednog dana od čovjeka načinila mašinu“. Vlasnici kapitala podržavaju ovaj proces, jer su im mašine isplativije od radnika, a omogućavaju i kontrolu nad proizvodnim procesom. Industrijalac H. Ford slikovito je to prikazao govoreći: ,,Roboti nemaju sindikat sa kojim moram da pregovaram“, što će u budućnosti dovesti do nestanka radnika kao subjekta u radnom procesu. Hana Arent (Vita activa, 1958), glasovita filosofkinja, kaže da će automatizacija dovesti „do života bez rada“, bez obzira što je rad ključni fenomen civilizacije (O. Jaspers: ,,Civilizacija je glorifikacija ljudskog rada“) na što savremeni sociolozi rada ukazuju da rad ipak neće nestati, već se njegova priroda mijenja i počinje da liči na slobodno vrijeme, a ovo na vrijeme bez rada, što će ubrzati proces dezalijenacije (prestanka otuđenja od rada), a samu alijenaciju Marks je slikovito predstavio filozofemom, koja je danas još aktuelnija: ,,Kod kuće sam kad ne radim, a kad radim nijesam kod kuće“. Rješavanju problema ambivalencije (sukoba unutrašnjih volja) Oskar Vajld prilaže tezu: ,,U životu se mogu dogoditi dvije tragedije – jedna je da ne dobijemo ono što želimo, a druga je da to dobijete. Ova druga je gora – istinska tragedija“. Ovim se anticipiraju konsekvence da će smanjenje dohotka, tj. profita izazvati finansijsku krizu kapitala i to u vrijeme ere tehničkog uma, za kojim zaostaju socijalni i moralni um, što će biti uzrok otpuštanja radnika zbog ukidanja radnih mjesta i porasta nezaposlenosti. Međunarodne konvencije o radu (MOR-ILO, Konvencija o nedjeljnom odmoru u trgo-

Kursna lista USD

1.10250

JPY 119.90000 GBP

0.86560

CHF

1.09970

AUD

1.63940

CAD

1.45630

vini 1958, pravo na nedjeljni odmor od 24 časa u toku perioda od sedam dana), međunarodne preporuke, rezolucije, deklaracije i paktovi, Evropska socijalna povelja, ustavno-pravni sistemi, nacionalna legislativa i autonomno kolektivno radno pravo (pregovaranje svijeta rada i svijeta kapitala – kolektivni ugovori o radu) je osnova jurističke i moralne civilizacije koja predstavlja minimum ljudskih subjektivnih prava, dok se maksimum u zaštiti prava po osnovu rada oblikuje prema stanju samosvijesti kulture i prosvijećenosti, što se postiže autonomnim radnim pravom (kolektivni ugovori o radu) kao realizovanim Kantovim principom samozakonodavstva, a kojima se uređuju povoljniji uslovi rada i zaposlenje, čime se afirmiše zlatno pravilo radnog prava: in favor laboraem (uvijek u korist radnika), čime svijet rada i vlasnici kapitala postaju ravnopravne strane kolektivnog ugovora o radu, ali i saradnici, a ne protivnici u procesu uređenja rada (kapital je sterilan bez uma, znanja i vještina svijeta rada, a ovaj nemoćan bez potpore kapitala). To je prirodni zakon konvergencije, jer ovaj proces ne poznaje međusobnu suprematiju, vlast i dominaciju, nego uzajamnost, solidarnost i egalitarnost. Tako sloboda rada postaje vlasništvo slobodnih ljudi kao subjekata autonomije koji samodjelatno i autonomno uređuju svoj položaj u odnosima rada i time samosvjesno ukidaju formu dominacije, eksploatacije, alijenacije i nejednakosti, priznajući međusobno dostojanstvo ljudi kao moralni izvor ljudskih sloboda i prava. Upravo sa iznijetih aspekata, sit veni a verbo, neka bude dopušteno reći: Zakonom o unutrašnjoj trgovini i njegovim novelama iz 2019. godine, zakonodavac je prekoračio ingerencije svojih kompetencija, unutrašnje i spoljašnje nadležnosti kao svoje autolimitacije regulirajući odnose u oblasti odmora radnika izvan sfere opšteg, matičnog, sistemskog i organskog Zakona o radu, prema kojem zaposleni ima pravo na sedmični odmor u

trajanju od najmanje 24 časa, a sedmični odmor se koristi nedjeljom, a poslodavac je dužan da odredi drugi dan sedmičnog odmora, ako priroda posla i organizacija rada to zahtijeva (član 62). Zakonom o unutrašnjoj trgovini je uređeno da se trgovina na veliko i trgovina na malo ne može odvijati nedjeljom, čime između stipulacija ova dva zakona postoji unutrašnja kolizija, odnosno sukob jednog akta čija je saedes materia sistem organizacije i kulture rada unutrašnje trgovine sa organskim zakonom (mali ustav) o uređenju prava radnika i njihove zaštite u procesima rada. Takođe, došao je u koliziju sa ustavno-pravnim izvorima kao ograničenjima – načelo slobode rada, načelo slobodnog preduzetništva (čl. 59 Ustava Crne Gore), čija ograničenja treba da budu proporcionalno srazmjerna prirodi i ciljevima prava, principima autonomnog kolektivnog radnog prava kojim radnici i poslodavci, kao instrumentima radne borbe sami uređuju svoje odnose, načelu zabrane diskriminacije (član 8 Ustava Crne Gore), te univerzalnom načelu modernog svijeta – slobodi trgovine, preuzimajući njihovu autonomnu kompetenciju, da u skladu sa međunarodnim radnim pravom i nacionalnim zakonodavstvom, urede pitanje nedjeljnog odmora u toku radne sedmice, čime bi oni odnose između svijeta rada i svijeta kapitala, kao najznačajnijeg društveno-radnog odnosa, inkorporirali i stipulisali u pravni odnos kao izvor prava i obaveza u procesu rada, uređujući načine i uslove njihovog ostvarivanja, što je karakteristika humanističke filozofije rada, na postulatima savremenog korporativizma, socijalne tradicije i kulture rada, ravnoteže i harmonije ekonomskih i socijalnih ciljeva uređenja rada od strane njegovih subjekata. Granice ljudskih prava određuju razum i priroda (Hegel). Samo pravo izvire iz potreba života, a ne život iz prava, jer zakone treba prinaravljati narodnim potrebama, a ne narod i život zakonu (V. Bogišić). Sapienti sat est.

Radionica o upravljanju javnim finansijama

Vodič kroz budžet PODGORICA - Izrada vodiča kroz budžet za građane i participativno budžetiranje doprinosi većoj transparentnosti rada lokalne samouprave i zainteresovanosti građana da učestvuju u aktivnostima koje uprava sprovodi, ocijenjeno je na radionici pod nazivom Vodič kroz budžet za građane i participativno budžetiranje. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je radionica održana u okviru projekta Jačanje transparentnog i odgovornog upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori, koji implementiraju Ministarstvo finansija i Kancelarije Programa UNDP uz podršku slovačkog Ministarstva finansija. Radionici je prisustvovalo 50 službenika opštinskih službi. M.P.M.

PODGORICA - Kompanija Voli odlučila je da subotom produži radno vrijeme do 24 sata u dva najveća prodajna objekta u Podgorici - Super Voliju u Siti kvartu i u Našem diskontu. Iz ostalih trgovačkih lanaca su kazali Pobjedi da neće produžavati radno vrijeme u svojim marketima zbog primjene zakona o neradnoj nedjelji. - Imajući u vidu da smo htjeli da napravimo posebnu pogodnost za potrošače, odlučili smo da u naša dva najveća marketa subotom radimo do 24 sata u početnom periodu prilagođavanja tržišta novom zakonu – kazali su pobjedi iz Volija i naglasili da će njihove ostale prodavnice raditi u skladu sa redovnim radnim vremenom. Objasnili su da će radnici u ova dva objekta raditi u tri smjene, pa neće biti prekovremenog rada. Podsjetili su i da su od početka podržali donošenje propisa o neradnoj nedjelji. Iz Merkatora – CG su saopštili da neće produžavati radno vrijeme. - Kompanija Merkator - CG neće vršiti izmjene u pogledu radnog vremena, te će IDEA prodavnice ostalim danima u sedmici raditi po ustaljenom radnom vremenu – rekli su iz Merkatora. Produženja radnog vremena neće biti ni u marketima Domaće trgovine. - U Aroma marketima i Conto diskontima nije došlo do promjena u radnom vremenu tako

Pobjedi još nije stiglo tumačenje Mini Ministarstvo ekonomije juče nije odgovorilo Pobjedi da li maloprodajni lanci Tobacco S Pressa i Tabacco Shopa, koji sem štampe prodaju i druge artikle, imaju pravo da rade nedjeljom. Iz ova dva maloprodajna lanca su obavijestili Pobjedu da, po njihovom tumačenju zakona, nemaju pravo da rade nedjeljom. Nova Pobjeda i Jumedia Mont, izdavači dnevnih novina Pobjeda

i Dan, u utorak su uputili zahtjeve Ministarstvu ekonomije za dostavljanje tumačenja člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji to reguliše, a na snagu stupa 20. oktobra. U zakonu se navodi da se rad omogućava kioscima sa štampom, a Ministarstvo je počet kom sedmice preciziralo da se to odnosi samo na specijalizovane kioske u kojima vrijednost robe koja se pretežno prodaje mora

Nezavisni revizor Novom prvoborcu dao mišljenje sa rezervom PODGORICA - Nezavisni revizor Spin of je Novom prvoborcu iz Herceg Novog dao mišljenje sa rezervom na finansijske iskaze za prošlu godinu zato što nije uradio nezavisnu procjenu 56,5 hiljada kvadrata placa i 32 hiljade kvadrata nekretnina, odnosno nije ih iskazao u knjigovodstvenoj evidenciji. Radi se o 26,5 hiljada kvadrata zemljišta i 4,9 hiljada kvadrata objekata, a revizor je ocijenio da Novi prvoborac u tom dijelu nije primijenio međunarodne računovodstvene standarde. Iz rukovodstva Novog prvoborca su objasnili da je vrednovanje ovih nekretnina onemogućeno, jer ih godinama koriste treća lica. Riječ je o samačkom hotelu u Herceg Novom površine 2,8 hiljada, u Dobroti 19 hiljada kvadrata, u Podgorici hiljadu i u Nikšiću 3,6 hiljada kvadrata. Kompanija je kupovala za 50,4 hiljade eura dionice drugih firmi po nabavnoj vrijednosti, a koje su u stečaju i likvidaciji, pa je bilo potrebno umanjiti vrijednost dugoročnih finansijskih plasmana na teret rashoda. U revizorskom izvještaju se navodi da se protiv kompanije vodi 18 sporova, a kompanija je pokrenula četiri. Iz kompanije objašnjavaju da su lani troškovi advokatskih i notarskih usluga pali na 8,7 hiljada eura sa 302 hiljade godinu ranije. Novi prvoborac je prošlu godinu završio sa profitom od 105 hiljada eura, za razliku od 2017. kada su bili u gubitku 1,6 miliona. M.P.M.

Treća lica za 32 hiljade kv

Pobjeda

Volijeva iće u ponoći

Treći poraz Deripaske PODGORICA - Arbitražni tribunal u Hagu se u postupku koji je ruski oligarh Oleg Deripaska pokrenuo protiv Crne Gore u vezi sa privatizacijom, poslovanjem i stečajem Kombinata aluminijuma, oglasio u potpunosti nenadležnim i odbio da dalje odlučuje o njegovim tužbenim zahtjevima, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Iz Ministarstva su kazali da je taj postupak u utorak konačno okončan, tako što je postupajući arbitražni tribunal strankama dostavio svoju konačnu odluku. - Arbitražni tribunal je jednoglasno utvrdio da bilateralni sporazum o zaštiti stranih investicija između SRJ i Rusije nije primjenljiv na Crnu Goru - navodi se u saopštenju i ističe da je tribunal odredio da Deripaska Crnoj Gori nadoknadi sve troškove arbitraže i pravnog zastupanja koje je država do sad snosila u ovom postupku. Deripaska je arbitražu pokrenuo u decembru 2016. godine, a iako nije bila opredijeljena tačna vrijednost spora, prethodno je najavljivano da će biti zahtijevana naknada štete ne manja od

Oleg Deripaska

600 miliona eura. To je bio treći arbitražni postupak koji su Deripaska i njegove kompanije pokrenule zbog KAP-a. Prethodna dva postupka je pokrenula kiparska kompanija CEAC, a u oba slučaja su arbitražni tribunali odbili zahtjeve i dosudili Crnoj Gori troškove postupka. - CEAC i dalje odbija da isplati dosuđene iznose i opstruira sudske postupke

Ostali marketi Volija neće imati produženo radno vrijeme subotom, kao i prodavnice drugih trgovačkih lanaca. U Super Tenzije na protestu radnika „Radoja Dakića“ Voliju i Našem diskontu subotom će se raditi u tri smjene PODGORICA – Tenzija me-

kroz koje Crna Gora pokušava prinudno da naplati potraživanja - poručili su iz Ministarstva. Crnu Goru su zastupali advokatska kancelarija ,,Moravčević Vojnović i partneri AOD“ (u saradnji sa Schönherr) iz Beograda (advokati Slaven Moravčević, Jelena Bezarević Pajić, Tanja Šumar i Vanja Tica) i David Pawlak iz Varšave i S. P. Vašingtona.

Ustavni sud promašio temu

nistarstva ekonomije

a to

Arbitražni tribunal u Hagu odbio da odlučuje o tužbi ruskog oligarha protiv Crne Gore

djelji

Ekonomija

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

biti veća od vrijednosti ostale robe. - Nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika može se prodavati štampa, ukoliko je vrijednost te štampe veća od vrijednosti ostale robe koja se u tim objektima prodaje – naveli su iz Ministarstva. Stanje na terenu je takvo da je od 440 kioska vrijednost štampe veća od ostale robe samo u 17.

auzela vadrata

da ćemo tokom subote raditi kao i do sada, a nedjelja će biti neradna – kazali su iz Domaće trgovine. I iz Franca marketa su saopštili da neće mijenjati radno vrijeme u svojim marketima od kojih neki rade do 22, a neki do 23 sata. Prva neradna nedjelja je 20. oktobra. Izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini su usvojene 20. juna, a najveći crnogorski trgovački lanci saopštili su ranije da podržavaju ovo zakonsko rješenje, iako pojedini očekuju da će promet u njihovim trgovačkim objektima biti smanjen, s obzirom na to da se nedjeljom i praznicima ostvaruje najveći promet. UPCG je u septembru podnijela Ustavnom sudu inicijativu da ispita ustavnost zakonske odredbe o neradnoj neS. P. djelji.

Krivične prijave protiv društva „Polo&CO“

Budžet oštećen za 104 hiljade

PLJEVLJA – Službenici CB Pljevlja su, u okviru operativnog plana „Evazija“,Osnovnom državnom tužiocu u tom gradu juče podnijeli krivičnu prijavu protiv Ivana Odovića (1981) i privrednog društva „Polo&CO“ zbog sumnje na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju. Odovića sumnjiče da je, kao direktor društva „Polo&CO“, tokom 2017, 2018. i 2019. godine zloupotrijebio položaj u pogledu raspolaganja imovinom i bez zaključenog koncesionog ugovora i licence eksploatisao i prerađivao kamen. Na taj je način, navodi se u prijavi, pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 104.127 eura na štetu budžeta Crne Gore. Kamen je eksploatisan na lokaciji Rudnica. A. S.

đu bivšim radnicima fabrike ,,Radoje Dakić“, koji se duže od deceniju srijedom okupljaju ispred Vlade i Ustavnog suda, postala je sve očiglednija. Situaciju koja je bila na rubu incidenta, kada su pojedini radnici htjeli da uđu u sud, smirio je njihov predstavnik Milan Vukčević kazujući da nema namjeru da krši zakon. Pripravno je bilo i obezbjeđenje suda koje nije dozvolilo nekolicini radnika da prođu.

Oni su bili revoltirani što ne uspijevaju da razgovaraju sa predsjednikom Ustavnog suda Dragoljubom Draškovićem, ukazujući da su prošle srijede najavili da će sami ući u zgradu suda ako ni ovog puta ne uspiju da dođu do njega. Nakon povika da će to učiniti iduće srijede, Vukčević je najavio da će se i tada ponovo okupiti, ali izrazio i nadu da će ih predsjednik suda do tada primiti. Vukčević je iznio niz kritika na račun suda i predsjednika Draškovića, ukazujući da je od sedmoro sudija koji su odlučivali o njihovim žalbama, njih petoro glasalo za odluku kojom im je dosuđeno po dvije hiljade eura naknade, ali ne i dug za plate koji im je utvrđen pravosnažnim presudama pri-

je 13 godina. - Iste te sudije su na spisku onih koji su pod privilegovanim uslovima dobili stambene kredite. Jedini bez privilegija, koji su sačuvali profesionalnu čast Milorad Gogić i Miodrag Iličković bili su protiv ovakve odluke, smatrajući da je Vladi trebalo da bude naloženo da iz budžeta isplati dugove prema radnicima ,,Dakića“ – rekao je Vukčević, koji je kazao da oni njesu tražili milostinju od Crvenog krsta, nego da Ustavni sud presudi po zakonu, a ne da promaši temu.

Treći međunarodni OTP program

Traže partnere u startap kompanijama

PODGORICA - OTP banka je juče saopštila da poziva zainteresovane da se do 22. novembra prijave na treći međunarodni OTP Program partnerstva sa startap kompanijama. Iz CKB, članice OTP, navode da će odabrane startap kompanije dobiti priliku da zajedno sa bankom realizuju pilot projekte i postanu dugoročni partneri OTP grupe. Za OTP Program mogu se prijaviti startap kompanije u kasnijoj fazi razvoja, čiji su proizvodi validirani i spremni za tržište, kao i scale up kompanije. Nakon tromjesečnog perioda za pilot projekte uvedena je implementacija od šest mjeseci kao podrška budućoj saradnji, s obzirom da je cilj inicijative da se što veći broj startap kompanija na efikasan način transformiše u dugoročne partnere grupe. Ta faza će biti dostupna partnerskim kompanijama sa vrhunskim rezultatima. M.P.M.

On je kazao da je i dalje u toku sakupljanje potpisa kojima se daje saglasnost da se 14 miliona eura, koji su do sada prihodovani od prodaje imovine, srazmjerno rasporedi svim radnicima. Do sada je prikupljeno hiljadu potpisa, a bilo bi ih i više, kaže Vukčević, da pojedini advokati ne zovu svoje klijente i govore im da ne potpisuju. - Moj advokat je primio 180 hiljada eura za troškove, a radnici nijesu primili ništa. Jedan od advokata primio je preko 800 hiljada eura. Ovdje se ne

zna ko su žrtve, a ko izrabljivači. Normalno bi bilo da su i advokati s nama žrtve, a ne da nas oni izrabljuju – kazao je Vukčević. Ustavni sud je naložio da Vlada plati radnicima po dvije hiljade eura, a ne da izmiri kompletan dug od 77 zarada, kako je presuđeno u izvršnim presudama. Uz to je bio mišljenja da će se radnici naplatiti iz stečajnog postupka, pa je Privrednom sudu naložio da iz stečajne mase ,,obezbijedi najveći mogući stepen namireM. Lk. nja“.

Ekonomija

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Savjet za konkurentnost optimističan povodom rasta ekonomije i zaposlenosti PODGORICA – Crnogorska ekonomija je u prvom kvartalu ojačala tri, a u drugom 3,2 odsto. Privatna potrošnja zabilježila je realni rast od 5,1 odsto i ostvarila najveći doprinos realnom rastu BDP-a od 4,5 odsto. Ovako visok rast potrošnje domaćinstava opredijeljen je u najvećoj mjeri snažnim trendovima na tržištu rada, odnosno znatno većim brojem zaposlenih, kao i visokim stopama rasta u maloprodaji, turizmu i građevinarstvu - saopšteno je nakon sjednice Savjeta za konkurentnost koji je usvojio izvještaj o realizaciji programa ekonomskih reformi za prvih šest mjeseci. Premijer Duško Marković, koji je i predsjednik Savjeta, je ocijenio da ima razloga za zadovoljstvo. - Stopa rasta od 3 do 3,2 odsto u odnosu na visoku startnu poziciju s kraja 2018, kad smo mali 5,1 je zaista odličan rezultat - kazao je Marković i dodao da je to najveća stopa rasta u regionu. Ocijenjeno je da je, osim jačanja makroekonomske stabilnosti, na ostvareni ekonomski rast za šest mjeseci uticalo unapređenje konkurentnosti ekonomije, što je za posljedicu imalo rast zaposlenosti.

Marković: Ima razloga za zadovoljstvo

Sa sjednice Savjeta

- Prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci bio je 201.131 lice ili za 8,9 odsto više

nego u istom periodu prošle godine. Nezaposlenost je prema anketi o radnoj snazi za

prvi kvartal iznosila 15 odsto, što je za 1,1 niže u odnosu na prvi kvartal 2018 - pojašnja-

vaju u saopštenju. Savjet je razmotrio prijedlog UPCG da se odloži primjena zakona o elektronskoj fiskalizaciji, a naglašeno je zajedničko opredjeljenje da primjena zakona mora biti besprekorna. - U proces pripreme podzakonskih akata će se uključiti predstavnici udruženja poslodavaca, a mora se obezbijediti apsolutna transparentnost procesa javnih nabavki – saopšteno je sa sjednice. Razmotrena je inicijativa Crnogorskog Telekoma za preispitivanje člana 36 Zakona o kinematografiji koji se odnosi na finansiranje filmskog fonda, kao i izjašnjenje Ministarstva kulture povodom inicijative operatora da se ukine naknada za finansiranje kinematografije. Zaključeno je da se sa operaterima pokušaju naći obostrano prihvatljiva rješenja. Na prijedlog Zajednice opština razmotrena je inicijativu za utvrđivanje zakonskog okvira za finansiranje održavanja infrastrukture zajedničke komunalne potrošnje. - Istaknuto je zajedničko opredjeljenje i odgovornost svih subjekata za uklanjanje barijera za razvoj biznisa, uz kreiranje sistemskih rješenja koja neće ugroziti ostvarivanje funkcija opština – navodi M.P.M. se u saopštenju.

Pobjeda

Sjednica Vlade danas u Pljevljima PODGORICA - Vlada Crne Gore održaće danas u Pljevljima sjednicu u 11 sati. Najavljeno je da će nakon sjednice premijer Duško Marković i više resornih ministara dati izjave za javnost. Sjednica će biti održana u Domu kulture u Pljevljima.

MMF povećao prognoze za Crnu Goru

BDP će rasti tri odsto PODGORICA - Crnogorska ekonomija će u ovoj godini rasti po stopi od tri odsto, prognozirao je MMF u najnovijem izvještaju. U prethodnom izvještaju prognoza je bila 2,8 odsto, a za narednu godinu je zadržana prognoza od 2,5 odsto. Inflacija bi u ovoj godini trebalo da iznosi 2,3, a u narednoj 1,6 odsto. Kada je u pitanju bilans tekućeg računa u Crnoj Gori, u ovoj godini MMF predviđa manjak od 17,1 odsto, u narednoj 14,9 odsto. MMF je smanjio prognozu rasta svjetske privrede za 0,2 na tri odsto. M.P.M.

Odgovor upravnog odbora javnog preduzeća na izvještaj državne revizije

Skandalozan pokušaj DRI da optuži menadžment Regionalnog vodovoda PODGORICA - Upravni odbor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je, reagujući na nedavni izvještaj DRI, ocijenio ,,skandaloznim pokušaj optuživanja menadžmenta kompanije i članova UO da su oštetili preduzeće navodnim ispuštanjem pregovora sa Štrabagom“. DRI je prije nekoliko dana objavila kontrolnu treviziju JP i saopštila da je Specijalnom državnom tužilaštvu i Upravi policije dostavila informacije i dokumentaciju vezano za reviziju ovog preduzeća.

PREGOVORI SA ŠTRABAGOM

Iz Regionalnog vodovoda juče su saopštili da je UO na sjednici u Podgorici razmatrao konačan izvještaj kontrolne revizije DRI i stavove Revizorskog odbora Regionalnog vodovoda. Podsjetili su da je kolegijum DRI, kojim je rukovodio Zoran Jelić, u julu 2017. izdao 36 preporuka, od kojih se 32 odnose na preduzeće, a četiri na druge državne organe. - Kontrolnom revizijom u 2019. utvrđeno je da je 90 odsto preporuka realizovano, a nadležni kolegijum DRI nije izdao nijednu preporuku koja ukazuje na nenamjensko trošenje sredstava, zloupotrebu službenog položaja ili bilo koji drugi oblik nesavjesnog postupanja koji bi izazvao materijalnu štetu preduzeću, tj. državnoj imovini navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik UO Dragan Asanović. Podsjećaju da su jedini pregovori Regionalnog vodovoda i Štrabaga vođeni 2014, da ih je prekinuo Štrabag i odmah po-

Netačan je navod DRI da su pregovori sa Štrabagom vođeni 2017. Pregovarali smo dva dana 2014, a onda ih je Štrabag prekinuo i pokrenuo sudski postupak o priznanju neugovorene, a time i nenadležne arbitraže iz Pariza, naveli su iz UP JP Regionalni vodovod krenuo sudski postupak pred crnogorskim sudovima o priznanju odluke „neugovorene, a time i nenadležne arbitraže iz Pariza“.

NETAČNO

- Netačno je da su pregovori vođeni 2017. U januaru te godine Štrabag je preko Ministarstva finansija inicirao pregovore, ali isključivo o dinamici plaćanja 12 miliona eura dosuđenih arbitražom – naveli su iz JP i podsjetili da je u januaru 2017. postupak pred Privrednim sudom bio u toku, pa se „postavlja pitanje ko bi platio višemilionski iznos bez dokumentacione osnove, za radove koji nijesu izvedeni“. - U januaru 2017. imamo tri odluke Privrednog suda u korist

Regionalni vodovod

Stručnjaci da razriješe dilemu oko primjene MRS UO navodi da ostaje pri stavu iz 2017. i ponovo potencira da se na stručnom nivou riješi dilema oko tumačenja Međunarodnih računovodstvenih standarda 16 i 39, zbog različitih stavova kolegijuma DRI i eksternih revizora iz reda velike četvorke na globalnom nivou ,,Ernst & Young“ i ,,Deloitte“, Svjetske banke, EBRD, profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore i Regionalnog vodovoda. - Podsjećamo javnost na trogodišnji zahtjev Regionalnog vodovoda da se na stručnom revizorskom nivou otklone neusaglašeni stavovi povodom različitog tumačenja primjene MRS, jer se tako na jedino ispravan način, zasnovan na revizorskoj struci i zakonu, može riješiti ova profesionalna dilema - ocijenjeno je na sjednici UO.

Regionalnog vodovoda, da bi već u martu iste godine godine isti sud i četvrti put odbio zahtjev Štrabaga za priznanje nenadležne i neugovorene arbi-

traže iz Pariza - shodno konvenciji UN o priznanju i izvršenju međunarodnih arbitraža i na temelju crnogorskog zakona o arbitraži - konstatova-



UO je sa dozom profesionalnog razočaranja konstatovao kao grubu neistinu da postoji ijedan zahtjev kolegijuma DRI za dostavljanje bilo kojeg dokumenta, koji Regionalni vodovod nije ispoštovao

li su iz preduzeća i najavili da očekuju odluku Ustavnog suda u vezi tog spora koji traje od 2009. godine. - UO je sa dozom profesionalnog razočaranja konstatovao kao grubu neistinu da postoji ijedan zahtjev kolegijuma DRI

za dostavljanje bilo kojeg dokumenta, koji Regionalni vodovod nije u cjelosti ispoštovao navodi se u saopštenju i ističe da sa indignacijom odbacuju kao neosnovane tvrdnje kolegijuma DRI da je Regionalni vodovod uticao na pogrešne odluke Vlade kao osnivača o transformaciji preduzeća, po pitanju učešća IRF-a u vlasničkoj strukturi firme. - Ističemo profesionalizam svih zaposlenih i menadžmenta Regionalnog vodovoda i stotinu partnera, koji su kroz period blokade računa, koji je trajao 268 dana, očuvali funkcionalnost regionalnog vodovodnog sistema i time omogućili uspješan završetak dvije turističke sezone, kao oslonca cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore - ističe se u saopštenju. M.P.M.

Pobjeda

Društvo

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Tužilački savjet formalizovao odluku za raspisivanje konkursa za vrhovnog državnog tužioca

Spaić: Pravnička javnost da podrži jednog kandidata PODGORICA – Tužilački savjet juče je donio odluku o raspisivanju konkursa za vrhovnog državnog tužioca, a javni oglas, kako je najavljeno, biće u narednih nekoliko dana objavljen u Službenom listu i jednom štampanom mediju. - Formalizovan je zaključak sa prošle sejednice kojim je ustanovljena potreba za raspisivanje konkursa za vrhovnog državnog tužioca. Ta tačka nije bila na dnevnom redu nego je uvrštena kao konstatacija u okviru tekućih pitanja. Konstatovano je da će se u narednih nekoliko dana objaviti konkurs. V.d. vrhovnog državnog tužioca saopštio je da će se obaviti tehničke radnje za sprovođenje konkursa i očekujem da će to biti urađeno u razumnom roku, tokom ove sedmice – kazala je za Pobjedu članica Savjeta uz reda uglednih pravnika prof. dr Aneta Spaić.

IZBOR

Ono čega se pribojava profesorica Spaić je da u parlamentu neće biti većine da se izabere vrhovni državni tužilac, a nije sigurna ni hoće li biti prijavljenih kandidata, kao što je bio slučaj i sa prethodnim konkursom. - Bilo bi veoma važno da se cijela stručna pravna javnost okupi oko jednog kandidata ili delegira sama kandidate. Značajno je da se kandidati nametnu kao opcija za sve političke aktere koji u konačnom donose odluku. Važno je da se pojavi neko ko će se stručnim referencama preporučiti za tu vrstu kvalifikovane većine. Nema tu solomonskog rješenja – istakla je Spaić. Član Tužilačkog savjeta iz reda

Treba ostaviti po strani sva neslaganja i ozbiljno pristupiti ovom poslu. Ne treba iz vida gubiti činjenicu da će to biti poruka i međunarodnoj zajednici. Svi treba da znaju da se radi o opštem interesu i da opstrukcija ne odgovara nikom – istakao je Velimir Rakočević

Sa jučerašnje sjednice Tužilačkog savjeta

uglednih pravnika prof. dr Velimir Rakočević, takođe, izražava bojazan da će crnogorski parlamentarci izabrati vrhovnog tužioca, ali poručuje donosiocima odluka da bi trebalo da budu konstruktivni. - Izbor vrhovnog državnog tužioca veoma je važno pitanje i svima je u interesu da bude izabran. Treba ostaviti po strani sva neslaganja i ozbiljno pristupiti ovom poslu. Ne treba iz vida gubiti činjenicu da će to biti poruka i međunarodnoj zajednici. Svi treba da znaju da se radi o opštem intersu i da opstrukcija ne odgovara nikom – istakao je Rakočević. Kategoričan je da treba učiniti sve da se potencijalni kandidati ohrabre da se prijave. - Treba da aplicira što više kandidata, što će dovesti do kvalitenijeg izbora. Osim znanja nosioci tužilačke funkcije moraju da imaju i ličnu hrabrost

Times Higher Education objavio rang listu

UCG u kategoriji od 601. do 800. pozicije

Univerzitet Crne Gore

PODGORICA – Times Higher Education objavio je rangiranje u oblasti tehničko-tehnoloških nauka (Engineering & Technology) za 2020. godinu i Univerzitet Crne Gore uvršten je u kategoriju 601-800. Rangirano je više od hiljadu svjetskih univerziteta, saopšteno je iz UCG, a za osnov rangiranja, kako kažu, metodološki prilagođenog za tehničko-tehnološke nauke, uzeto je 13 indikatora. Kako su pojasnili, indikatori

daju sveobuhvatnu i izbalansiranu sliku pozicioniranja univerziteta na polju pet univerzitetskih misija: nastava, istraživanje, međunarodna prepoznatljivost, citiranost i prihodi od privrede. - Radi se o velikom uspjehu Univerziteta Crne Gore, budući da je rangiran prvi put i da Times Higher Education rangira najbolje svjetske univerzitete koji moraju da ispune određene kriterijume da bi bili uzeti u obzir za rangiranje – saopštili su oni. N. Đ.

jer s druge strane ih čekaju vrlo opasni neprijatelji - nosioci kriminalnih aktivnosti – poručio je Rakočević. Naš sagovornik ukazuje da aktuelno zakonsko rješenje za izbor vrhovnog tužioca nije dobro i da je „iznad međunarodnih standarda“. - Treba doći do rješenja koje će da izdrži probu vremena. Prilagoditi ih standardima zapadnih demokratija, da odlučuje prosta većina ili da se vrhovni državni tužilac bira na prijedlog predsjednika vlade ili ministra pravde – dodao je on. Do tada, poruka je profesora Rakočevića, treba svi akteri ovog procesa, od stručne javnosti do poslanika, da daju doprinos da se vrhovni tužilac izabere i „dozvoliti ovom državnom organu od vitalnog značaja za državu da obavlja svoju funkciju“.

On je ponovio da će za tri mjeseca, kako je saopštio i na sjednici Tužilačkog savjeta 8. oktobra, kada je svojim glasom omogućio većinu za izbor Ivice Stankoviuća za vršioca dužnosti vrhovnog tužioca, tražiti da tužioci saopšte konkretne rezultate o aktuelnim istragama u kojima se pominju i tužioci.

AFERA

Odbjegli crnogorski biznismen i bankar Duško Knežević, optužen za više teških korupcionaških krivičnih djela kojima su oštećeni klijenti njegove dvije banke i država za milionske iznose, 5. septembra pokrenuo je aferu u čijoj žiži se našao Stanković. Knežević je objavio niz audio-zapisa, svojih razgovora sa generalnim sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem, koji je navodno bio

kurir preko kojeg je ovaj biznismen, kako tvrdi, podmićivao Stankovića i još neke tužioce. Pošto je Stanković odbacio Kneževićeve optužbe i poručio da se neće povući sa funkcije vrhovnog državnog tužioca, u Tužilačkom savjetu inicirano je pitanje njegovog kerdibiliteta da ostane na ovoj poziciji kao vršilac dužnosti pošto mu istekne mandat 8. oktobra. Povjerenje mu nijesu dala tri člana Savjeta iz reda uglednih pravnika, kao ni predstavnica Ministarstva pravde u ovom tijelu. Podržalo ga je pet članova iz reda tužilaca, a „zlatni glas“ za Stankovića bio je profesora Rakočevića, koji ga je podržao, ali je podršku uslovio konkretnim rezultatima u istrazi afere koju je inicirao Knežević, te hitnim raspisivanjem novog konkursa za vrhovnog tužioca. Konkurs će, međutim, biti raspisan tek narednih dana, jer se ispostavilo da u Sekretarijatu Tužilačkog savjeta nijesu tumačili da su zaključci sa sjednice ovog tijela bili i formalna odluka o javnom oglasu. Na jučerašnjoj sjednici odluka je formalizovana, tako da će procedura konačno biti pokrenuta. - Suština mog zahtjeva da Savjet za tri mjeseca bude informisan o rezultazima istrage nije bio da idemo u „lov na vještice“ ili da iskažem ozbiljnu sumnju u rad bilo koga, već da, imajući u vidu jedan neprijatan slučaj, da se sve uradi i utvrdi postoji li bila kakva indicija, pa i opšta, da je

Odluke Kako je saopšteno iz Tužilačkog savjeta, juče je na sjednici obavljen intervju sa kandidatom prijavljenim na javni oglas za izbor specijalnog tužioca na stalnu funkciju. - Utvrđena je ocjena pisanog testa i obavljen je intervju sa kandidatkinjom prijavljenom na javni oglas za izbor državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Tužilački savjet je donio odluku o trajnom dobrovoljnom raspoređivanju državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, Irene Rajković u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici – navedeno je u saopštenju. Na sjednici je, kako su istakli, razmotreno devet pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.

neko na bilo koji način umiješan u nečasne radnje. Ako bi se bilo što u tom smislu otkrilo niko ne može biti pošteđen odgovornosti, pa i razrješenja – poručio je Rakočević u izjavi za Pobjedu. Konkurs za vrhovnog državnog tužioca raspisan je u avgustu ali se niko nije prijavio, zbog čega je, pošto je Stankoviću 7. oktobra istekao mandat, tužilačka organizacija ponovo ušla u takozvano „v.d. stanje“. Vrhovnim državnim tužilaštvom i prije izbora Stankovića, čak godinu i po, rukovodio je vršilac dužnosti – Veselin Vučković. K. KRSMANOVIĆ

Ministarstvo prosvjete saopštilo da studenti neće morati da plaćaju magistarski rad PODGORICA – Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović ponovila je juče da studenti na magistarskim studijama neće plaćati dodatno prijavu, odnosno odbranu prenešenog magistarskog rada, što je na ranijem sastanku dogovoreno sa Univerzitetom Crne Gore. Kurpejović je podsjetila da je Ministarstvo prosvjete nedavno organizovalo sastanak sa predstavnicima studenata, na kome je jasno saopštilo svoj, ali i stav Vlade o statusu zatečenih studenata magistarskih studija na Univerzitetu Crne Gore.

NAPLATA

- Pri potpuno istom, nepromijenjenom stavu smo i danas, i nemamo apsolutno nikakvu dilemu da studenti: ne treba dodatno da plaćaju prijavu, odnosno odbranu master rada; da se pomenute studije mogu završiti u roku koji je definisan Zakonom o visokom obrazovanja, odnosno najkasnije za dvije godine; da je potrebno obaviti povraćaj novca svim studentima koji su u ovom upisnom roku dodatno uplatili te-

Kurpejović: Vlada će Univerzitetu uplatiti nedostajući novac zu odnosno rad – rekla je ona. Istakla je kratko ,,da će Univerzitetu biti opredijeljena nedostajuća sredstva po ovom osnovu“. - Komunikacija je već početa i narednih nekoliko dana Vlada će naći način da sa Univerzitetom otkloni sve dileme o efikasnoj primjeni. Najvažnije je da interes studenata mora svima biti na prvom mjestu – kazala je ona.

OŠTRA REAKCIJA

Sa Univerziteta Crne Gore juče su, s druge strane, saopštili da insistiraju da Ministarstvo prosvjete za sve to,, kako to i priliči, konačno dostavi odgovarajući pravni akt na postupanje“. - Javno saopštenje treba potvrditi donošenjem odgovaraju-

ćeg pravnog akta na osnovu kog se studenti, koji nijesu u predviđenom roku završili magistarske studije, oslobađaju obaveze plaćanja sredstava po osnovu zaostalih ECTS kredita prilikom aktiviranja statusa studenta na određenom magistarskom programu. Tim pravnim aktom Ministarstvo prosvjete preuzima na sebe dug studenata po osnovu ovjere semestra magistarskih studija, odnosno prenosa zaostalih ECTS kredita, kao i način i vrijeme realizacije tog akta – istakli su oni. Studenti magistarskih studija, kako kažu, ne plaćaju tezu ,,već aktiviranje statusa studenta, u skladu sa Zakonom, statutom i pravilima studiranja na postdiplomskim studijama koje su od

svog osnivanja po Zakonu isključivo samofinansirajuće“. - Univerzitet ni u jednom trenutku nije sporio činjenicu da je rok za završetak magistarskih studija dvije godine, već da su studenti u obavezi da aktiviraju status studenta. Univerzitet Crne Gore rad zasniva isključivo na važećim pravnim propisima, a ne saopštenjima datim medijima – kazali su oni. Grupa studenata nedavno je organizovala okupljanje ispred Rektorata, nezadovoljna što se od ove studijske godine naplaćuje prenešeni magistarski rad, što nije bila praksa prethodnih godina. Požalili su se, između ostalog, i ministru Damiru Šehoviću sa kojim su potom ,,postigli kompromis“. N. Đ.

Društvo

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Predavanje ministarke nauke o modernim kancer terapijama kao podsticaju razvoja nauke i tehnologije

Realne šanse da institut bude sagrađen kod nas

PODGORICA – Crna Gora ima velike šanse da postane sjedište za Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope, ali moramo svi da se potrudimo da u tome uspijemo, jer za to Ministarstvo nauke ne može samo da se izbori – kazala je juče prva žena ovog resora Sanja Damjanović.

Ona je na predavanju „Moderne kancer terapije kao podsticaj razvoja nauke i tehnologije“, u organizaciji Rotari kluba Podgorica, odgovarajući na pitanje da li naša država može postati sjedište ovog regionalnog projekta, u čijoj je srži hadronska kancer terapija, kazala da imamo prelijepu zemlju, ali da to nije dovoljno.

PRIPREMA

- Naučna i međunarodna zajednica žele da žive u atraktivnom okruženju, a Crna Gora to može da ponudi. Nije slučajno Švajcarska postala sjedište Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Moramo da uradimo ozbiljnu pripremu za konkurs odabira lokacije, kao i da budemo spremni da odvojimo novčana sredstva. Imamo veliku mogućnost da dobijemo novac Evropske unije za uspostavljanje Međunarodnog instituta,

Ministarka nauke Sanja Damjanović ocijenila je da će uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije biti pokazatelj Evropskoj komisiji i svijetu da imamo kapacitet, ali i uvod za druge velike infrastrukturne projekte VRATITI LJUDE IZ DIJASPORE: Sa predavanja ali do 75 odsto od ukupne vrijednosti projekta. Imamo jaku konkurenciju, poput Bugarske, Slovenije i Sjeverne Makedonije – rekla je Damjanović. Odabir države lokacije Međunarodnog instituta će, kako je navela na predavanju, biti završen do kraja 2020. ili početkom 2021. godine. Na pitanje da li smatra da građani Jugoistočne Evrope, ali i same države, imaju mogućnost da plate troškove liječenje kancera u Međunarodnom institutu ministarka je kazala da „ne da imaju načina da to plate, nego bi ostvarili i ekonomski benefit“. - Crna Gora, prema podacima Fonda za zdravstvo, svake godine plaća sedam miliona eu-

ra za liječenje pacijenata van države, od čega 3,5 miliona eura za liječenje kancera. Ako bi neka zemlja imala 100 pacijenata, liječila bi ih u našem regionu za dva miliona eura, a kad su u pitanju djeca i trudnice plaćala bi im liječenje van države oko šest miliona eura. Slovenija je već uspostavila računicu u tom pogledu i znaju da bi im ovaj projekat značio, ne samo kao najsavremeniji metod liječenja, nego predstavlja i ekonomsku uštedu – istakla je Damjanović.

PRILIKA

Na pitanje da li će u Međunarodnom institutu biti mjesta i za crnogorske ljekare, biologe, fizičare i IT stručnjake, mini-

starka je odgovorila potvrdno. - Ovaj projekat može da ponudi radno mjesto za oko 1.000 istraživača. Toliko je atraktivno da se za liječenje kancera koriste i protoni, a cijeli njihov spektar je nepoznat. Njihovo istraživanje je bilo planirano u CERN-u, ali nije realizovano zato što im je LHC akcelerator bio prioritet. Svi ljudi koji su bili zainteresovani za istraživanje protona za liječenje kancera žele da rade na našem projektu, odnosno najmanje 700 ljudi. Nadam se da će među njima biti i veliki broj naših ljudi – rekla je Damjanović. Cilj je, kako je naglasila, da Institut bude međunarodnog karaktera i to ne samo za istraživanja, nego i za tretiranje,

odnosno da u njemu rade međunarodni onkolozi. - Cilj je da bude zaposleno najmanje 100 ljekara, a ostali, od oko 1.000 zaposlenih, da budu istraživači – precizirala je Damjanović. Ako ovaj projekat bude iznešen do kraja to će, kako je kazala, omogućiti da se realizuju i drugi veliki infrastrukturni projekti. - Sa ovim jednim projektom nećemo postići cilj – da vratimo ljude koji su napustili region, ali ako ovo iznesemo do kraja to će biti pokazatelj Evropskoj komisiji i svijetu da imamo kapacitet i biće uvod za nove infrastrukturne projekte – naglasila je Damjanović.

JEDINSTVEN

Odgovarajući na pitanje da li ljekarska zajednica, mladi studenti medicine, naučna dijaspora, ali i šira javnost mogu da pomognu pri uspostavljanju Instituta, ministarka je naglasila da su svi akteri važni u realizaciji ovog regionalnog projekta. - Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković imao je lijep prijedlog – da onkolozi iz regiona napišu deklaraciju za Međunarodni institut. Ako budem imala u ruci njihovu deklaraciju, meni će to otvoriti vrata Evropske komisije kada je u pitanju sek-

Projekat za mlade ljude Lijepa je stvar, kako je rekla ministarka nauke Sanja Damjanović juče govoreći o obučavanju mladih ljudi za rad u Međunarodnom institutu za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope, to što je planirano da se u okviru Klinike za onkologiju Kliničkog centra otvori istraživački centar. - Iz budžeta Ministarstva nauke ćemo iduće godine izdvojiti 150.000 eura za naše mlade medicinare, inženjere i IT stručnjake, koje ćemo da šaljemo u međunarodne istraživačke centre poput CERN-a i GSI instituta. Imaće atraktivne uslove i vrlo lijepu platu. Ovo je projekat za mlade ljude – naglasila je ona.

tor za zdravlje. Svi akteri su mi veoma bitni. Što se dijaspore tiče, nas konstantno kontaktiraju mladi – od Sjedinjenih Američkih Država do Japana. Jedva čekamo da dobijemo sredstva nakon čega će biti raspisan konkurs za učešće mladih ljudi – najavila je Damjanović. Međunarodni institut, kako je kazala, biće jedinstven od svih 12 postojećih u svijetu, zato što će u njemu 50 odsto vremena biti izdvojeno za istraživanja, a 50 odsto za liječenje pacijenata. Damjanović je kazala da je, ako sve bude išlo po planu, 2023. godine planiran je početak gradnje Međunarodnog instituta, a 2028. liječenje prvih pacijenata. J. BEHAROVIĆ

Pobjeda

Društvo

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Zeleno svjetlo za konsultativno saslušanje ministara prosvjete i finansija

Vuksanović-Stanković: Plate nastavnika sramota Poslanici su se tokom rasprave saglasili da je predviđeno povećanje od deset odsto malo, ali da je i to dobro za početak, jer očekuju da će u narednom periodu uslijediti dalja povećanja PODGORICA – Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u roku od 15 dana obaviće konsultativno saslušanje ministara prosvjete i finansija Damira Šehovića i Darka Radunovića o socio-ekonomskom statusu prosvjetnih radnika u Crnoj Gori. Odbor je jednoglasno usvojio ovu inicijativu poslanice Draginje Vuksanović-Stanković koja je saopštila da više od 14.000 zaposlenih u sektoru obrazovanja živi u veoma teškim uslovima – imaju niske plate, ispod

Profesorske zarade najniže u regionu

PROSVJETARI NIJESU CIJENJENI U DRŽAVI: Sa sjednice Odbora za prosvjetu

crnogorskog prosjeka, a u socijalnom su statusu koji je ispod nivoa koji zaslužuju ljudi koji vaspitavaju i obrazuju mlade ljude.

InIcIjatIva

- Imajući u vidu inicijativu koju je Sindikat prosvjete uputio Ministarstvu prosvjete i Vladi, a kojom je traženo uvećanje zarade za deset od-

Bez odobrenja UNESCO-a nema gradnje u Kotoru Odbor je podržao i predloženi zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Pojašnjeno je da je, između ostalog, tim aktom jasnije definisana procedura donošenja pojedinačnih procjena o uticaju gradnje objekata na kulturnu baštinu. Da bi investitor dobio dozvolu za bilo kakvu gradnju, glavni arhitekta će ubuduće morati da podnese incijativu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, nakon čega će da formira komisiju koja će razmotriti taj zahtjev. Za izradu pojedinačne procjene Uprava

Savjet za građansku kontrolu rada policije

Policajci odgovorniji PODGORICA – U institucionalnom i društvenom kontekstu značajno je i vidljivo unaprijeđena odgovornost i otvorenost Uprave policije – ocijenjeno je 15. oktobra na redovnoj sjednici Savjeta za građansku kontrolu rada policije u Skupštini. Članovi Savjeta su, pored ostalog, apelovali na policijske službenike „da su i u okviru privatnih aktivnosti na društvenim mrežama obavezani etičkim vrijednostima“, te da se „od njih očekuje ideološka neutralnost i pristojan odnos prema svakom građaninu“. j. B.

će da obrazuje stručni tim, a sve to se kasnije dostavlja crnogorskoj nacionalnoj komisiji za UNESCO. Uprava potom dostavlja UNESCO-u izvještaj i tek nakon dobijanja pozitivnog mišljenja od te međunarodne organizacije investitor će imati pravo da gradi u zaštićenoj zoni koja se nalazi na površini od 48.000 hektara. Poslanik Andrija Popović (LP) pozvao je Ministarstvo kulture i Vladu da se ozbiljnije pozabave Kotorom, jer taj grad turisti sve više posjećuju, ali tamošnja infrastruktura, prosto, to ne može da izdrži.

sto, smatram nužnim da se o istom izjasne ministri - rekla je ona, navodeći da je predloženo uvećanje malo, ali da je za početak dobro. Ispričala je da joj se svakodnevno prosvjetari žale na niske plate, te je istakla primjer jednog profesora iz gimnazije koji ima koeficijent 6,83. Kada mu se, kako je rekla, odbije iznos za stambeni kredit i ostale potrebe, ostane mu oko 350 eura da plati račune i prehrani porodicu. - Da li je to status koji zaslužuju naši prosvjetni radnici?! Da ne govorimo o onima koji rade u primarnom sektoru, učiteljima koji imaju još niže zarade – negodovala je VuksanovićStanković. Ne može, kako je rekla, nikako biti pravedno, da zamjenik šefa kabineta u Vladi Crne Gore ima tri puta veću platu od profesora u školi ili četiri puta veću platu od vaspitačice u vrtiću. - Neko ko sjedi u Vladi, u direktoratu, ima oko 18, 20 ili veći koeficijent od 20. To je stvarno sramota. To je nedopustivo, rekla je ona. Ako su prihodi države, prema njenim riječima, veći za skoro 200 miliona eura u posljednje tri godine, ako je njen ekonomski rast najveći u regionu

,,onda mora da ima novca za povećanje zarada prosvjetnim, ali i zdravstvenim radnicima i ostalima“. Jasno je, kako je kazao poslanik DF-a Budimir Aleksić, da novca u državnoj kasi ima. - Potrebna je samo politička volja. Smatram da je malo povećanje plate 10 odsto i da treba da bude 30 odsto – kazao je on.

Podrška

I poslanica Branka Tanasijević (DPS) rekla je da godinama unazad plate prosvjetara ne odgovaraju naporima koje oni ulažu. - Kao neko ko je više od 20 godina proveo u prosvjeti imam pravo da kažem da prosvjetni radnici predstavljaju intelektualnu elitu svake države. To je najodgovorniji posao koji neko može da radi – kazala je ona, dodajući da će razgovor sa ministrima biti prilika da sagledaju na koji način se odvijaju pregovori između Vlade i Sindikata, odnosno da li će rezultirati ishodom koji će biti zadovoljavajući za prosvjetare. Tanasijević je istakla da je, kada je riječ o stambenoj politici, status prosvjetnih radnika poboljšan u odnosu na prethodni period. Veliki broj njih

Draginja VuksanovićStanković je na sjednici negodovala i što profesori na Univerzitetu Crne Gore imaju loše plate. Ona radi kao docentkinja na Pravnom fakultetu i saopštila je da je njena plata duplo niža od zarade, na primjer, kolege sa Kosova koji prima minimum 1.600 eura. - Moram da držim časove u Bijelom Polju, Podgorici, Cetinju da bih imala nešto preko norme, a i uz sve to ne mogu da dostignem iznos blizu hiljadu. U Bosni i Hercegovini moje kolege imaju 1.500 eura, a kolege u Beogradu na Pravnom fakultetu, sa svim komisijama u kojima rade, primaju između 2.500 i 2.800 eura. Redovni i vanredni profesori imaju više – rekla je ona, dodajući da su crnogorski profesori najniže plaćeni u regionu i Evropi.

je, navela je ona, uspio da riješi stambeno pitanje. Saglasivši se da su plate prosvjetara niske, poslanik Liberalne partije Andrija Popović naveo je da je, s druge strane, karakteristično da su zarade u državnom javnom sektoru mnogo niže nego u lokalnim samoupravama, za slična ili ista radna mjesta. - Sporni su mnogi koeficijenti u uporedbi sa prosvjetnim radnicima. Moraće doći do izmjena Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika – rekao je Popović. Odbor će se na narednoj sjednici izjasniti o inicijativi studenata da im se omogući upis na specijalističke studije i naredne godine iako se od tada zvanično ukida taj program. Poslanici su poručili da će u suštini podržati taj prijedlog. n. ĐUrĐEvac

Savez slijepih nije zadovoljan položajem osoba oštećenog vida

Macanović: Ne postoje taktilne staze

Goran Macanović

PODGORICA - Povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana bijelog štapa, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, saopštio je da je jedan od ključnih problema sa kojim se susrijeću ove osobe nepristupačnost fizičkog okruženja. - Postoji svega dvadesetak ozvučenih raskrsnica na teritoriji svih opština i glavnog grada. Saobraćajna nekultura, nepropisno parkirani automobili, vozači koji svojim automobilom bez griže savjesti svakodnevno zauzimaju mjesta rezervisana za osobe sa invaliditetom, rijetki slučajevi represivnog postupanja pripadnika saobraćajne policije prema nesavjesnim vozačima i još mnogo faktora, znatno otežavaju samostalnost ovih osoba i karakteristični su za cijelu Crnu Goru – rekao je on. Ne postoje, kako dodaje, reljefne, taktilne staze na ulicama, trotoarima, u javnim ustanovama i zgradama velikih unutrašnjih površina poput trgova, parkova, aerodromskih zgrada, tržnih centara, koje bi olakšale orijentaciju i samostalno kretanje osoba oštećenog vida. - Inkluzivno obrazovanje je još daleko od zadovoljavajućeg nivoa razvoja, a škole uglavnom nijesu opremljene osnovnim učilima i pomagalima za ravnopravno sticanje znanja i ove djece - kazao je on Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, te ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, za osobe s potpunim oštećenjem vida, je, ističe Macanović, jedan od najaktuelnijih problema sa kojim se bore i Savez i same osobe oštećenog vida. - Inicirali smo više postupaka protiv Ministarstva rada i mjesnih centara za socijalni rad, koji obavljaju direktnu diskriminaciju i ne priznaju pravo na ličnu invalidninu osobama potpuno oštećenog vida – kan. Đ. zao je on.

Unicef organizovao regionalnu konferenciju u Beranama na kojoj su predstavljeni rezultati MIKS istraživanja

Na sjeveru najveća stopa dojenja

PODGORICA – Situacija na sjeveru bolja je nego u drugim regionima kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece. U ovom dijelu Crne Gore je najveća stopa dojenja – 39 odsto beba su podojene tokom prvog sata nakon rođenja na sjeveru zemlje, što je 15 procentnih poena više u odnosu na nacionalni prosjek (24 odsto).

To je pokazalo MIKS istraživanje o stanju prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedeno tokom 2018. godine. Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku Unicefa, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistič-

ki pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece

i uslova života djece i porodica. - Rezultati ovog istraživanja pomoći će nam da saznamo kako na bolji način da planiramo i

Mali procenat onih koji se testiraju na HIV Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić kazao je da bez obzira što su mnogi indikatori vezani za zdravstveno stanje, navike i ponašanja u vezi sa zdravljem znatno bolji u sjevernom regionu nego u ostatku države, takva situacija, nažalost, nije slučaj kada se radi o testiranju na HIV.

- Uprkos postojanju razvijene mreže i servisa za besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje i savjetovanje o HIV-u, na sjeveru države je ovu mogućnost iskoristilo samo 0,9 odsto ispitivanih muškaraca i 0,2 odsto ispitivanih žena starosti 15 - 49 godina - rekao je on.

djelujemo s ciljem da unaprijedimo okruženje djece - istakao je pomoćnik direktorice Uprave za statistiku Vuk Čađenović, navodi se u saopštenju. U Beranama su juče na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za sjeverni region Crne Gore, koji pokazuju da je situacija na sjeveru bolja nego u drugim regionima, kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece. - Samo 15 odsto majki djece mlađe od pet godina je u nekom trenutku u sjevernom regionu odbilo da vakciniše svoju djecu iz raznih razloga – uglavnom zato što su djeca u tom trenutku bila bolesna, ali i zbog sumnji u pogledu vakcina. Ovaj procenat na sjeveru

37% djece na sjeveru države pohađa vrtić, što je znatno niže od državnog prosjeka

je niži od nacionalnog prosjeka (27 odsto) za 12 procentnih poena - piše u saopštenju. Procenat djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje na sjeveru niži je od nacionalnog prosjeka za 17 procentnih poena – nešto više od jedne trećine djece u sjevernom regionu (37 odsto) ide u vrtić, dok na nivou cijele zemlje to radi svako drugo dijete (53 odsto).k. j.

Hronika

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Presuda okrivljenima za pokušaj ubistva u Prčanju 2010. godine

Kašćelan dobio dvije godine i četiri mjeseca, Marković dvije PODGORICA – Slobodan Kašćelan (56) iz Kotora osuđen je juče na dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva Igora Markovića. Istom presudom i Igor Marković (45) je osuđen na dvije godine zbog pokušaja ubistva Kašćelana. Presudu je u ponovljenom postupku izreklo vijeće sudije Višeg suda Predraga Tabaša. On je u obrazloženju odluke kazao da su optuženi pokušali da ubiju jedan drugog, dok je Kašćelan doveo u opasnost živote Dragana Radonjića i Milivoja Šovrana, koji su se nalazili u njegovom društvu. Kako je obrazložio, jasno proizilazi da su Kašćelan i Marković mogli očekivati sukob te i da su bili u stanju pripravnosti, zbog čega se nijesu mogli pozivati na nužnu odbranu. Kašćelan juče nije bio zadovoljan izrečenom presudom. - Nije pošteno, sudija, nije pošteno – kazao je Kašćelan, na šta mu je sudija Tabaš rekao da ima pravo žalbe. U presudi se navodi da je 30. aprila 2010. godine u Prčanju kod Kotora, Kašćelan sjedio u Vili ,,Marija“, a da mu je

Marković prišao kako bi porazgovarali. On je ustao, nakon čega su se zajedno udaljili od stola. Potom je Kašćelan naglo skrenuo i iz svog auta izvadio revolver, a onda je i Marković potegao pištolj „leška zbrojevka“ bez fabričkog broja. Optuženi Kašćelan ranije je u završnim riječima rekao da je spornog dana branio svoj život. - Ja sam tog dana branio goli život. Čovjek je do mog stola došao naoružan, obratio mi se drskim tonom, rekao mi da krenem. Sto hiljada puta bih ovo uradio, branio bih svoj život svim silama i ako postoji nužna odbrana, ovo je - rekao je Kašćelan. U Prčanju, 2010. godine, na parkingu su Kašćelan i Marković pucali jedan na drugoga. Presudom iz 2014. godine Kašćelan je osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva Markovića i nedozvoljenog držanja oružja, dok je Marković osuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog pokušaja ubistva Kašćelana i nedozvoljenog držanja oružja. Odluka je po žalbama vraćena na ponovno odlučivanje. M. L.

Sa privođenja Kašćelana

Vrhovni sud sa sajta povukao obrazloženje o pritvoru za maloljetnika koji se tereti za ubistvo

Greškom objavljeni detalji iz istrage o zločinu u Nikšiću PODGORICA – Vrhovni sud je u utorak greškom objavio pojedinosti iz istrage u kojima su navedeni i intimni detalji u slučaju ubistva osamnaestogodišnje Nikšićanke K. R. a za koji zločin se tereti šesnaestogodišnjak iz tog grada. U toj odluci obrazloženo je produženje pritvora maloljetniku koji se tereti za teško ubistvo.

- Sudski referenti pohranjuju bazu sudskih odluka (PRIS), te je ovom prilikom došlo do greške u unosu navedenog rješenja u sistem, odakle se preuzimaju podaci za internet sajt suda. Koristimo priliku da naglasimo da je u pitanju izolovani slučaj i da Vrhovni sud Crne Gore u svojoj praksi ne objavljuje na internet sajtu odluke koje se donose u krivičnim postupcima prema maloljetnim licima. Nakon što je greška uočena, rješenje je povučeno sa internet sajta, u cilju zaštite

integriteta maloljetnih lica – navodi se u odgovorima sekretarke Vrhovnog suda Ksenije Jovićević. U utorak je na sajtu Vrhovnog suda objavljena odluka o pritvoru i svi detalji iz istrage koja je pokrenuta protiv maloljetnika zbog ubistva sugrađanke. Pobjeda zbog zaštite porodice žrtve i osumnjičenog nije iznijela sve dostupne detalje. Tijelo Nikšićanke K. R. pronađeno je u jarku u blizini jezera Krupac, a ubistvo je počinjeno nožem. Na tijelu žrtve bilo je više uboda. Osnovana sumnja da je maloljetnik počinio teško ubistvo proizilazi iz DNK vještačenja u kome se navodi da krv pronađena na patikama okrivljenog potiče od ubijene osamnaestogodišnjakinje. Informaciono-tehnološkim vještačenjem utvrđeno je da je maloljetnik preko aplikacije Viber dogovorio sastanak sa žrtvom. C. H.

Pobjeda

ANALIZA: Tri godine od planiranih terorističkih napada stručnjaci upozo PODGORICA – Šef analitike Digitalno-forenzičnog centra (DFC) Ljubomir Filipović smatra da Crna Gora ne treba da smanjuje stepen opreznosti kada je u pitanju uočavanje spoljnih faktora koji su spremni da utiču na kreiranje političkog ambijenta kod nas, iako je situacija daleko mirnija u odnosu na 2016. godinu kada je, uz pomoć jedne od ruskih tajnih službi, pripremana nasilna promjena vlasti za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine. Sa druge strane, srpski stručnjak za bezbjednost Darko Trifunović smatra da je tri godine nakon hapšenja optuženih za pokušaj terorističkog napada na crnogorske institucije i pola godine nakon donošenja osuđujuće prvostepene presude situacija i dalje alarmantna i da se Crna Gora, kako tvrdi, nalazi usred hibridnog rata. Prema njegovim prognozama, sljedeći napad na crnogorski sistem neće ni biti sličan onom iz 2016. godine, već suroviji.

STRANI FAKTOR

Filipović smatra da je Crna Gora ulaskom u NATO zaokružila bezbjednosnu stratešku poziciju i tim potezom na najmanju mjeru smanjila mogućnost uticaja spoljnih faktora zainteresovanih za učešće u kreiranju naše političke scene. On ističe da Crna Gora u ovom trenutku nije u centru pažnje stranog faktora kao što su to, možda, zemlje u regionu koje se nalaze između „dvije vatre“. - Ipak, mi ne treba da ostanemo mirni jer, poučeni iskustvom iz 2016. godine, treba da budemo uvijek u pripravnosti, učimo kao društvo na koji način trebamo da ne reagujemo na provokacije koje su upućene spolja. Uvjek treba biti pripravan – pojašnjava Filipović. Strani faktor, koji ima u planu destabilizaciju neke zemlje, teren priprema širenjem dezinformacija kroz njima bliske medije, ali i kroz neformalne medijske grupe. - Nažalost, na našoj javnoj sceni imamo internet medije koji ne sortiraju poruke koje saopštavaju, ne provjeravaju izvore

Ruska prijetnja i nad Crnom Gor Iako je Crna Gora uspjela da se odbrani od destabilizacije 2016. godine, stručnjaci upozoravaju da u Crnoj Gori i dalje djeluje obavještajna mreža koja je predvorje hibridnog rata

iz kojih dolaze informacije, objektivnost im nije primarni cilj – kazao je on.

OPREZ

Filipović smatra da treba pratiti situaciju i razmišljati na koji način će političke partije važne informacije, političke propagande koristiti u kampanji koja nam predstoji i da li će dozvoliti da spoljni faktor ima uticaja u miješanje u naše izbore. - Moramo biti svjesni da spoljni faktor uvijek postoji, odnosno da postoje spoljni interesi da se utiče na naše političke prilike. Spoljni faktori nijesu uvijek dr-

Ljubomir Filipović

žavni. Postoje i spoljni nedržavni faktori koji imaju interes da utiču na kreiranje naše političke scene – pojasnio je on. Zbog procesuiranja aktera koji su organizovali nasilnu promjenu vlasti 2016. godine, Filipović smatra da će sljedeća izborna kampanja biti dočekana sa velikim oprezom. - Imamo presude i Crna Gora je pokazala da ozbiljno shvata prijetnje i zbog toga će naš državni aparat sa većom opreznošću pristupiti sljedećoj izbornoj kampanji. Smatram da smo ove tri godine naučili

Kamp na Zlatiboru zatvoren, ali aktivnosti nijesu prestale Darko Trifunović upozorio je da Sputnjik uveliko najavljuje oružani sukob u Crnoj Gori. -U ovom trenutku se uveliko izvode pripremne operacije na Zlatiboru (Čajetina) gdje stanovnici prijavljuju neuobičajna kretanja, kretanje ljudi u

Rasvijetljen pokušaj ubistva u Baru

Sugrađaninu nanio povrede nožem BAR – Zaim Dupljak (49) iz Bara uhapšen je juče zbog sumnje da je pokušao da ubije D. T. (39) iz tog grada. Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni se tereti da je nožem D. T. nanio ubodnu ranu u predjelu grudnog koša. D. T. je hospitalizovan i nalazi se van životne opasnosti. M. L.

Darko Trifunović

Bar

uniformama koja se dešavaju tokom noćnih sati. Što mislite, za šta se taj kamp spremao, koga su i zbog čega tu obučavali? Srpska policija je zatvorila taj kamp što ne znači da su aktivnosti obučavanja prestale – smatra Trifunović.

Sa privođenja osumnjičenih za pokušaj terorizma

mnogo, odnosno da bolje prepoznajemo prijetnje spolja, zbog čega je mogućnost spoljnih malignih uticaja i izazivanja nemira spušten na minimum – kazao je Filipović. On zaključuje da nikada ne treba da dozvolimo da budemo tuđe oružje kada su u pitanju politički izbori.

DJELOVANJA PO ZADATKU

Srpski stručnjak za bezbjednost Darko Trifunović istakao je da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuća. On navodi da se spoljašnji uticaji prepoznaju iz geopolitičkih kretanja, dok unutrašnji dolaze iz određenih struktura koje su već prisutne na teritoriji Crne Gore. Spoljni faktor se ogleda i kroz djelovanje određenih organizacija koje proces protiv optuženih za pokušaj terorističkog napada od početka prikazuju kao farsu, iako je tokom sudskog procesa dokazano učešće stranog elementa

Podgoričaninu dva i po mjeseca

Rekao da je policajac i natočio gorivo PODGORICA - Podgoričanin Š. I. osuđen je na dva mjeseca i 15 dana zatvora jer je sredinom avgusta, lažno se predstavljajući kao policajac, prevario jednu benzinsku pumpu – prenosi portal CDM. Prema detaljima sporazuma, kako prenosi portal CDM, Podgoričanin je priznao da se 16. avgusta, oko 2.30 časova poslije ponoći, na benzinskoj pumpi u jednom podgoričkom naselju, lažno predstavio kao policajac. On je zaposlenima na pumpi, prilikom točenja goriva, pokazao službenu legitimaciju - značku, lažno se „predstavljajući kao policijski službenik R. S., angažovan u Crnoj Gori na poslovima odbrane države i predsjednika Mila Đukanovića“. C. H.

Odbjegli biznismen Duško Knežević objavio novi snimak razgovora sa sekretarom VDT

Vujošević: Angažuj drugog advokata PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević objavio je juče novi snimak razgovora sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem, koji mu ponovo sugeriše da će objaviti snimak. Na snimku se čuje kako Knežević govori Vujoševiću da će

da pusti ,,snimak i da mu je bolje da bježi iz zemlje“. - Pusti u utorak da te zamolim, ako moraš već da puštaš? Ako nemaš ništa drugo bez mene? - odgovara Vujošević. U jednom dijelu čuje se kako Vujošević kaže ,,Ovaj čovjek je mrtav, on ide (Ivica Stanković) znači samo mene da zapališ“.

- A on je mrtav, on više nema nikakvih… još deset dana je tu, on za 10 dana ide (Ivica Stanković) - kaže Vujošević. Čuje se i kako Knežević kaže: ,, Korupcija tamo u onome, šta to, da se zna da ste me tri godine reketirali“. - A nijesmo te reketirali, brate, no ti pomagali, sve što si tražio smo ti pomagali – na-

vodi Vujošević. Na snimku se čuje i kako Vujošević govori da ,,treba da uzmu advokata drugoga, ne onoga, ovaj tvoj propušta rokove, onaj nije ni za tebe dobar, on procesne rokove propušta, nije izjavio žalbu na pritvor, ništa ne radi“. - On dođe tu, on se mangupira, onaj advokat. Treba da uzmu drugog advokata za Deja, razumiješ - navodi Vujošević. C. H.

Pobjeda

Hronika

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

 i dalje

oravaju

rom

u destabilizaciji Crne Gore. - Da li postoje struje, organizacije ljudi, institucije koje pokušavaju da naprave udar unutar vladajuće partije i da sukobe dva, tri ili više krila unutar stranke kako bi došlo do unutrašnjih sukoba i cijepanja? Da li na teritoriji Crne Gore postoji i dalje obavještajna struktura Rusije, koja je u zaleđu Crne Gore (Crmnica i slična mjesta) kupila posjede i izgradila hacijende, koje više liče na vojna utvrđenja nego na odmarališta? To su samo neka od pitanja na koja treba odgovoriti i doći do zaključka. Istakao bih da je ogroman broj ruskih državljana dobronamjeran, ali se mora uzeti u obzir da je jedan broj njih tu po zadatku – kaže Trifunović. I zaključuje da u Crnoj Gori i dalje je aktivna obavještajna služba koja je predvorje hibridnog rata. Takođe, pojedine nevladine organizacije koje se lažno predstavljaju kao medijske kuće, koje prezentiraju lažne dnevne vijesti i na taj na-

Pojedine nevladine organizacije, koje se lažno predstavljaju kao medijske kuće,prezentiraju dnevne vijesti i na taj način utiču na kreiranje svijesti, stvaranjem iskrivljene slike sa jasnim ciljem destabilizacije Crne Gore i uticajem na najviše nivoe vlasti – kaže Trifunović

čin utiču na kreiranje svijesti, stvaranjem jedne iskrivljene slike sa jasnim ciljem destabilizacije Crne Gore i uticajem na najviše nivoe vlasti. - U Crnoj Gori postoje različite organizacije koje utiču na izmjenu svijesti ljudi, a to je osnov hibridnog rata. Sa druge strane, nadležne institucije u Crnoj Gori ne čine ništa da zabrane rad takvim tijelima koje su registrovane kao nevladine organizacije, a bave se medijskom djelatnošću, što je suprotno zakonu – kazao je Trifunović. On smatra da se Rusija neće odreći Crne Gore pored svih njenih ,,ludih glava zaljubljenih u boljševizam i staljinizam“. Ulazak Crne Gore u NATO i zauzimanje proevropskog stava bio je, smatra Trifunović, odličan potez koji je crnogorsku državu zaštitio prvi put 2016. godine, ali se situacija na svjetskoj sceni promijenila i ,,Crna Gora je ponovo u opasnoj zoni“. Dobra je stvar, kaže Trifunović, što je događaj iz 2016. godine je imaa sudski epilog. Analizom tog događaja on je ukazao da „Rusija majka“ imala selektivni odnos prema učesnicima organizacije nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori. - Usred noći sa ruskim avionom „Antonov“ u Srbiju je došao Patrušev, pokupio Šišmakova i Popova, ali ne i one koji su bili na terenu i uhapšeni u Crnoj Gori. Po njih nije došao nikakav avion niti je organizovana akcija izvlačenja. Zar to nije jasna poruka i optuženima i svima koji gaje iluzije prema majci Rusiji – kazao je Trifunović. B. ROBOVIĆ

Podgorička policija spriječila izvršenje teških krivičnih djela

Oduzete bombe, oružje, municija... PODGORICA – Policija je u Podgorici, u sklopu aktivnosti koje se preduzimaju u cilju rasvjetljavanja krivičnih djela iz oblasti požara, eksplozija i havarija, pretresla pet lokacija koje koriste bezbjednosno interesantne osobe. Pronađeno je oružje, municija, dvije bombe, barut, detonatorske kapisle i sporogoreći štapin. Podgorička policija je prekjuče, postupajući na osnovu naredbe nadležnog sudije za istragu, pretresla stan i druge prostorije koje koriste bezbjednosno interesantne osobe Filip Radunović (23) i Marko Radunović (21) iz Podgorice. Tom prilikom policija je pronašla dvije ručne bombe M52, dvije puške, pištolj, 615 komada municije različite vrsta i kalibra, 141 komad detonatorskih kapisli, oko 30 m štapina,

manju količina baruta, gas maske i dvije potkape - fantomke. Policija je uhapsila Filipa i Čedomira Radunovića (62) zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Kako nam je nezvanično saopšteno, braća Filip i Marko Radunović su poznati policiji. Pretres je obavljen na osnovu operativnih saznanja da imaju oružje i planiraju da aktiviraju bombe na dvije lokacije u Podgorici. Pravovremenom reakcijom podgoričke policije spriječene su namjere osumnjičenih za koje policija sumnja da su planirali da počine teško krivično djelo. Krivična prijava podnijeta je i protiv Lj. R. (86) zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. A. R.

RAZOTKRIVANJE: Na Jutjubu objavljen snimak incidenta sa nadzornih kamera tivatskog aerodroma od avgusta

PODGORICA – Na snimku koji je zabilježio incident iz avgusta ove godine između izvršnog direktora i suvlasnika Pomorskog saobraćaja Dejana Bana i graničnog policajca Ranka Nikolića ne postoji trenutak fizičkog kontakta, zadavanja šamara ili bilo kakvog napada na policajca, kako je navedeno u krivičnoj prijavi. Taj zaključak se nameće nakon pregleda snimka. Na snimku, koji traje 6.08 minuta, uočava se da Ban parkira vozilo marke ,,mercedes“, neposredno prije skretanja pred aerodromsku zgradu, da izlazi iz automobila i otvara gepek, kako bi izvadio kofer žene koja je sjedila na vozilu suvozača. Potom se vidi kako prilazi policajac u tamnoj uniformi, vjerovatno da bi kontrolisao automobile, nešto poduže razgovara sa vozačem i njih dvojica mirno stoje pored otvorenog gepeka, koji donekle zaklanja pogled. Izvjesno je, na osnovu objavljenog snimka, da nekog oz-

Ne vidi se da je Ban ošamario policajca Najzanimljiviji dio njegovog iskaza jeste opis jačine udarca, koji je bio ,,kao maljem“, nakon čega je, tvrdi Nikolić, ,,vidio sve zvijezde, bio u nesvijesti, da se zateturao, ali da je – ostao na nogama“!? Iskaz policajca Nikolića stvara sasvim drugačiju sliku od video zapisa koji je objavljen juče na Jutjubu biljnijeg fizičkog kontakta nije moglo da bude, a kamoli udarca koji bi mogao da uzdrma policajca. Nakon tri minuta policajac poziva kolegu, tada lagano prilaze još trojica uniformisanih policajaca sa kojima Ban, kako se to može vidjeti na snimku, razgovara. Ne može se primijetiti nikakva reakcija više policajaca, čak ni Ranka Nikolića, koji se šeta između njih, što ponovo navodi na zaključak da nikakvog fizičkog kontakta nije bilo – jer nije

Ban: Neka javnost gleda „silinu i žestinu napada“ Dejan Ban kazao je za Pobjedu da je granična policija željela da jedan krajnje benigni saobraćajni događaj pretvori u slučaj. I to slučaj koji će rješavati preko medija. - Nije ih interesovao ni rad kolega iz CB, ne interesuje ih ni rezultat rada tužioca, a o mogućem sudskom epilogu da ne govorim – kazao je Ban. On dodaje da je, nažalost, primoran da prihvati taj izazov. - Istina nevoljno, ali spreman

sam da ovo rješavam preko medija naočigled javnosti – rekao je Ban. Za početak je, kako je rekao, učinio dostupnim trenutno jedini snimak tog događaja, ali vjeruje da postoji još snimaka i sa ostalih sigurnosnih kamera na čijem pribavljanju će insistirati. - Neka javnost gleda ,,silinu i žestinu napada“ na policajca Ranka Nikolića i neka gleda ,,odlučnu“ reakciju tog policajca na napad. Ako se bude

uočena namjera policajaca da privedu Dejana Bana ukoliko je zaista napao službeno lice. Sve se odigralo ispred terminalne zgrade aerodroma oko 7.30 sati, a objavljeni snimak drastično demantuje i bitne elemente iz krivične prijave, kao i kasniji iskaz policajca. Nije to jedina nelogičnost: napad na policajca prijavljen je čak dva sata kasnije Centru bezbjednosti, a ljekar u lokalnom Domu zdravlja je konstatovao ,,otekline na licu“ poslije podneva, nekih pet sati kasnije!? istrajavalo na ovakvom načinu rješavanja stvari, najavljujem da je ovo samo početak. Preko medija ćemo pričati i o lažnom lišavanju slobode, o lažnom privođenju kod tužioca, kao i o tome kako se ljekari varaju radi pribavljanja uvjerenja o povredama, kako se pronalaze i instruišu svjedoci i još dosta toga – kazao je Ban. On je dodao da su željeli ovo i imaće priliku da javnosti pokažu svu ,,istinitost i profesionalnost“. - Na kraju, sudnicu neće moći izbjeći oni koji su lagali, isto kao i oni koji su tu laž prenosili – kazao je Ban.

U svom iskazu, u koji je Pobjeda imala uvid, granični policajac je ustvrdio da je Dejan prišao automobilom terminalnoj zgradi i parkirao se na zabranjenom mjestu. Kada je policajac prišao Banu i kazao mu da mora pomjeriti vozilo, kako tvrdi Nikolić u iskazu, Ban ga je prvo verbalno, a onda i fizički napao. Policajac je u iskazu naveo da se prije udarca nalazio kod lijevog zadnjeg štopa vozila ,,mercedes“, odnosno iza vozila, a u predjelu zadnjeg lijevog štopa, iza poklopca prtljažnika. Najzanimljiviji dio njegovog iskaza jeste opis jačine udarca, koji je bio ,,kao maljem“, nakon čega je, tvrdi Nikolić, ,,vidio sve zvijezde“, bio u nesvijesti, da se zateturao, ali da je ostao na nogama“!? Iskaz policajca Nikolića stvara sasvim drugačiju sliku od video zapisa koji je objavljen juče na Jutjubu. Na osnovu krivične prijave, tužilaštvo je formiralo predmet protiv Bana, zbog napada na policajca na aerodromu u Tivtu. U daljem procesu će se utvrditi istinitost iskaza Bana i Nikolića, ali i ljekarskog uvjerenja koje je Nikolić podnio kao dokaz za tvrdnje o udarcu nakon kojeg je izgubio svijest. A.R.

Nastavljeno suđenje lideru PZP-a i grupi optuženoj za pranje novca PODGORICA – Suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću i još jedanaest optuženih za pranje novca i stvaranje kriminalne organizacije, juče je nastavljeno u Višem sudu saslušanjem pet svjedoka, koji su ostali pri iskazima datim tokom istrage.

Tužiteljka ukazala da su neki donirali 2.000 iako nijesu imali prihode

Svjedok Danko Knežević kazao je juče da je dao izjavu u tužilačkoj istrazi, ali da nije pominjao nikog od okrivljenih. - Dao sam izjavu o svom ugostiteljskom objektu i naveo sam da kod mene nije radio Nemanja Brajković u periodu kada je on to izjavio - kazao je on. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević navela je da se iz ovog iskaza potvrđuje da svjedok Nemanja Brajković nije imao prihoda iako je donirao PZP-u 2.000 eura. Advokat Dražen Medojević je primijetio da se ovim iskazom svjedoka provjerava drugi

svjedok, a ne „radnja“ nekog od optuženih. Medojević i Momir Nikolić optuženi su da su formirali kriminalnu organizaciju. Članovi te organizacije postali su direktor PZP ne Dejan Vujisić, tehnički sekretar Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PZP-a Mladen Jovanović. M. L.

Nikolić dolazi na suđenje

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Mladi Cetinjanin Stefan Marković, student Fakulteta političkih nauka, otvara besplatnu školu gusala u prijestonici

Kulturno nasljeđe treba da ima podmladak PODGORICA - Stefan Marković ima 22 godine, student je Fakulteta političkih nauka, guslar je i bavi se izradom gusala i narodne nošnje. Rođen je, živi i radi na Cetinju, a za usklađivanje mnogobrojnih aktivnosti kratko kaže: dobar raspored je ključ svakog uspjeha. Povod za ovaj razgovor sa Stefanom je što 1. novembra počinje da vodi Školu gusala ,,Vladika Vasilije Petrović“.

PODRŠKA

Prvi počasni čas biće održan u svečanoj sali gimnazije na Cetinju u 17 časova. - Planirano je da škola radi dva puta sedmično po sat i po, a broj grupa zavisiće od članova. Naglašavam da škola nema nikakve političke pretenzije, dobrodošli su svi ljudi dobre volje od sedam do 77 godina. Nije uslov da polaznici imaju gusle, budući da radim na obezbjeđivanju instrumenata. Pohađanje škole biće besplatno, kaže Marković i navodi da se zainteresovani mogu prijaviti na broj telefona 063 414 789. Mladi Cetinjanin ističe da je u startu dobio podršku društva guslara ,,Sveti Ivan Crnojević“ i njegovog predsjednika Rajka Radovića. - Radović je, kao i svi članovi, pokazao dobru volju da budu gosti na časovima da bi polaznici mogli da uče od više guslara, a ne samo od mene. Iza sebe imam deset godina rada u toku kojih sam imao više od

Modernizacijom društva, ali i komercijalizacijom instrumenta kao i nemarom i odabirom pjesama i upotrebom u političke svrhe, gusle su dovedene na rub egzistencije. Dobrodošli su svi ljudi dobre volje od sedam do 77 godina. Škola je besplatna, a nije uslov da polaznici imaju gusle - kaže Stefan Marković 500 nastupa u Crnoj Gori i inostranstvu, zato sam dobio želju da sve što sam naučio i iskusio u ovom periodu prenesem na polaznike. Jer, svako kulturno nasljeđe i tradicija treba da imaju podmladak. Na pitanje kako se uči guslanje, Marković kaže da se prvo uči ,,udaranje“ uz gusle ili sviranje gusala. - Postoje osnovni ponti, čijom kombinacijom dolazimo do perfektne melodije. Potom se radi na kombinovanju glasa i gusala, kao i na načinu pjevanja, a veoma je bitno da se glas i gusle što bolje slažu da bismo dobili savršeno guslanje. Svaki guslar ima sopstveni stil, jedino postoje dvije vrste stiha - deseterac i osmerac. Deseterac je stari način pisanja epske poezije, dok je osmerac počeo da se pojavljuje u drugoj polovini 19. vijeka, u djelima kralja Nikole, a kasnije su ga prihvatili i drugi pjesnici, objašnjava Stefan. Takođe dodaje da je guslanje kompletan performans koji se sastoji od sviranja instrumenta i vokalnog izvođenja. - Često se stvara nedoumica da li se gusle sviraju ili guslaju. U svakom slučaju da li kažemo gusla ili pjeva / poje uz gusle, riječ je o kompletnom

Osnove za pola godine, perfekcija dok se živi Na pitanje koliko je, na osnovu njegovog dosadašnjeg iskustva, potrebno apsolutnom početniku da savlada osnove guslanja, Marković odgovara: - Ukoliko je neko uporan, osnove može da savlada za pola godine, a do perfekcije ih guslar dovodi dok je živ, zaključuje Marković.

Pobjeda

BIJELO POLJE: Higijeničari zaposleni u obrazovnim ustanovama traže veće plate

Sa 20 godina staža primaju 226 eura BIJELO POLJE – Pomoćni radnici – higijeničarke zaposleni u bjelopoljskim vaspitno-obrazovnim ustanovama uputili su dopis premijeru Dušku Markoviću, ministrima rada i socijalnog staranja i prosvjete Kemalu Purišiću i Damiru Šehoviću, te predsjedniku sindikata prosvjete, Zvonku Pavićeviću kojim traže povećanje zarada. Kako navode, obavljaju vrlo teške poslove, često i u lošim uslovima, uz puno radno vrijeme i za taj svoj trud, o stvaruju najniže minimalne zarade. - Iznos neto minimalne zarade od 1. jula povećan je sa 193 na 222 eura. Naknada za minimalni rad uračunata je u iznos minimalne zarade, iako je trebalo da bude uvećana za taj iznos. Jedan od razloga je, što koeficijent iz Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, po kome se vrši obračun zarada, nije usklađen sa novom minimalnom zaradom. Primjera radi, higijeničarka sa 20 godina radnog staža ima primanje od 226 eura, jer je u taj iznos uračunata naknada

za minuli rad u iznosu 33 eura. Da je koeficijent usklađen sa minimalnom zaradom, zaposlena bi trebalo da ostvari zaradu u iznosu od 255 eura - navodi se u dopisu. S druge strane, kako se navodi u dopisu, higijeničarka koja je tek počela da radi, odnosno sa godinom radnog iskustva, ostvaruje pravo na zaradu od 222 eura, a njen kolega sa 30 i više godina, ostvaruje više svega nekoliko eura. - Pošto je sasvim očigledno da je ovakvim načinom obračuna zarada došlo do velike nepravde i diskriminacije u odnosu na zaposlene sa višegodišnjim radnim stažom, očekujemo da ćete pomoći da se prevaziđe ovakav nezavidan materijalni položaj u koji smo dovedeni ne svojom krivicom, te da ćete u najkraćem roku poštujući odredbe Zakona o radu i prateće odredbe drugih akata koje se odnose na zabranu doskriminacije, prava zaposlenih, zarade, naknade i druga primanja, doprinijeti da se problem što prije prevaziđe - navodi se između ostalog u dopisu. B. Č.

TIVAT: Akcija FOD Walk na aerodromu

Stefan Marković

pefrormasu, a sviranje je ,,suvo udaranje“ uz gusle, bez upotrebe glasa - navodi Marković.

EGZISTENCIJA

Sagovornik Pobjede podsjeća da su gusle crnogorski nacionalni instrument, koji je duboko ukorijenjen u našoj, ali i tradiciji susjednih država - Srbije, Albanije, BiH, Hrvatske. - Ono što odvaja Crnu Goru jeste da se kod nas najviše radilo na usavršavanju gusala i guslanja, koje će konačno dobiti značaj kada bude uvršteno na listu nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore. Guslanje smatram izuzetno bitnim pozivom, budući da

su modernizacijom društva, ali i komercijalizacijom instrumenta od izvođača, kao i nemarom i odabirom pjesama i upotrebom u političke svrhe, dovedene na rub egzistencije - kaže Marković. Na pitanje zbog čega škola nosi ime ,,Vladika Vasilije Petrović“ mladi guslar odgovara da je riječ je o ,,dragulju naše istorije, o ličnosti koja je pomalo i zaboravljena“. - Vladika Vasilije je prvi napisao istoriju Crne Gore u djelu ,,Kratka istorija Crne Gore“, a takođe se zalagao i za osnivanje škole u našoj drzavi, pa je sa tim ciljem i išao u Rusiju, gdje je i preminuo – objašnjava Marković. R.U.-I.

Radnici skupljali krhotine sa rulne staze TIVAT - Na Aerodromu Tivat održana je akcija FOD Walk (Foreign Object Debris), tokom koje su ručno sakupljani strani predmeti i krhotine sa manevarskih površina, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore. Navedeno je da je 70 zaposlenih, koji su bili podijeljeni u četiri grupe prešli površinu od 50.000 metara kvadratnih i to platformu za komercijalnu avijaciju, platformu za generalnu avijaciju, pripadajuću rulnu

stazu i saobraćajnicu. Tim koji je skupio najviše predmeta je nagrađen od menadžmenta Aerodroma Crne Gore. -Aerodromske službe redovno vrše kontrolu piste i ostalih dijelova manevarskih površina po kojima se kreću vazduhoplovi, a FOD walk akcije sprovode se na aerodromima širom svijeta, u cilju dodatnog isticanja značaja sigurnosti vazdušnog saobraćaja – kaže se u saopštenju. Aerodromi su treći put organizovali FOD walk akciju. S.P.

do 16:30 bolnica Brezovik. Plav: od 9 do 18 sati sela V.Selo, Gropa i Hakanje. Plužine: od 9 do 16 sati Cr. Polje, Kolo, Jerinići, Bojati i Kneževići. Pljevlja: od 9 do 16 sati, Mataruge, G. dolina, Kneževići, Raganice, Obarde, V. brdo, Kleke, Kozica, Raćevo, Vrulja, Breza, Vlaovina, Ćirovići, Ljutići, Podborova, Z. stijena i Lukavice; od 9 do 18 Bučje, Gosteč, Zadublje, Hoćevina, Šljivansko, Pliješevina, Hođžići i Trnovice.

Rožaje: od 9 do 14:30 sati dio Bašče, gr. prelaz Kula, pol. punkt i repetitor Kula. Šavnik: od 8 do 18 sati Bijela, Miloševići i Kruševice; od 9 do 18 K.Jela. Tivat: od 9 do 12 sati Tripovići. Ulcinj: od 8 do 15 sati centar kod Doma kuture, dio Meraje i ,,Ferijalni“; od 8 do 17 Šas, Selita, Sukobin, Đonze, Ambula, Fraskanjel, Draginje, Štodra, L. Bori, Donji i Gornji Kravari. Žabljak: od 9 do 15 sati dio Mot. I.T. gaja; od 9 do 18 Uskoci.

CEDIS: Raspored radova za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 9 do 11 sati dio Božića; od 9 do 14:30 dio Bojovića. Bar: od 8 do 15 sati po 30 minuta Ul. IV Proleterske crnogorske brigade, Ilina, Ul. Jugoslovenska. Berane: od 8 do 11 sati Talum, Beranselo, Dolac, Buče, Vinicka, R.Marsenić, Navotina, Lukin Vir, Šekular, Trepča, Veliđe, Crni Vrh, Praćevac, Bastahe, Lubnice, Glavaca, Vuča, Kurikuće i katun Jelovica; od 9 do 14:30 Tmušiće, Lokve i Petnjik. Bijelo Polje: od 8 do 9 Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice škola, Re-

Isključenja u 21 opštini ljin kamen, K. Polje, Dž. Jama; od 8 do 18 sati Bistrica - Boturići; od 8:30 do 14 sati Rakonje; od 8:30 do 15 sati Brestovik; od 9 do 13 Mioče -Dobro brdo; od 9 do 14 sati Loznice - Šćekić; od 9:30 do 15 Bliškovo; od 17 do 18 Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, P.Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, K.Polje, Dž. Jama. Budva: od 9 do 12 sati dio Trap i Kamenovo. Cetinje: od 8 do 16 sati Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Marko Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 9 do 7 Brestovi, Ožegovica, Trnjine, D. Kopito, Meoce, B. Polje, Ubli, Prisoje

i B.Poljane; od 9 do 10:30 Građani. Danilovgrad: od 8 do 15 sati Kosić, Osredina, Kopilje, Gostilje, Vukotica, Dobri Do i Ruišta; od 8 do 16 Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Sretnja i Brijestovo. Gusinje: od 9 do 12 sati Izvori; od 12 do 14:30 Grebaje. Herceg Novi: od 8 do 14 sati Meljine; od 8 do 15 Mokrine, Kruševice i Vrbanj; od 9 do 16 povremeno - soliteri u Igalu. Kolašin: od 8 do 15 sati Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Skrbuša, B. potok, Planinica, Padež, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekić, Sunga, Vranještica, Suva Gora, B.Kraljske, Vuk.Lug, Drndari; od 8 do 18 Jasenova, Ocka gora, Cerovica, Liješ-

nje, Duboko, Međuriječje, G. Rovca; od 8:30 do 15 Bojići; od 9 do 15 Vrujca, Ravni. Kotor: od 9 do 12 sati Prčanj; od 9 do 15 G.Morinj, Bunovići, Bakoči i Repaji; od 10 do 12 do tri minuta Škaljari, St. Grad, Dobrota, Peluzica, Muo, Prčanj, Stoliv i Troica. Mojkovac: od 9 do 14 sati Pržišta, Jakoviće. Nikšić: od 8 do 10 sati Il. brdo, Carina i Dolovi; od 8 do 16 dio Vidrovan, G.Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, J.Polje, L. Ravan i Praga; od 8 do 18 Tospude, Repetitor, Rokoči, Grahovac i Trešnjevo, G. Polje i Podkraj; od 9 do 10:30 VIB – Bas Blečić Vasilije i Dom zdravlja; od 10:15 do 12:30 Planik i Seline; od 10:30 do 12 ,,Monteks“ i Gimnazija; od 15

Pobjeda

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

BIJELO POLJE: NVO Euromost prijavila ekološki incident u naselju Nedakusi

Na obali Lima gomila životinjskog otpada

To je drugi ekološki incident u posljednja dva mjeseca u Bijelom Polju. Prema riječima predsjednika te organizacije Almera Mekića, ostaci živine se tu nalaze od juče ujutro, a otpad je odložen u blizini dva pogona za proizvodnju mesa koja su u vlasništvu dvije firme. - Odmah smo o ekološkom incidentu obavijestili nadležne institucije, čiji predstavnici su bili na terenu. Takođe, bitno je da se u blizini mjesta incidenta, na jednom od pogona nalaze kamere, pa se čeka izvještaj policije kako je otpad dospio na obalu – objašnjava Mekić. On ističe da je na tom mjestu ranije odlagan životinjski otpad. -Vidi se da je ovdje odlagana i ranije uginula živina, uočavaju se tragovi od zakopavanja. Pozivamo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, da obiđe i ovo mjesto kao što je obišla rijeku Bojanu u kojoj je prošle sedmice mrtva živina plutala u kesama – kaže Makić.

EUROMOST

BIJELO POLJE – Na obali Lima, u mjestu Nedakusi, juče su uočene veće količine ostataka uginule živine. Snimke i fotografije na kojima se vidi gomila životinjskog otpada objavila je nevladina organizacija Euromost na svojoj Fejsbuk stranici.

DRUGI EKOLOŠKI INCIDENT ZA DVA MJESECA: Životinjski otpad na obali rijeke

Ostaci živine se tu nalaze od četvrtka ujutro, a otpad je odložen u blizini dva pogona za proizvodnju mesa koja su u vlasništvu dvije firme - kaže predsjednik NVO Euromost Almer Mekić

NIKŠIĆ: Rekonstruisana Gradska kuća, radove finansirala EPCG

Dječja biblioteka dobila svoj dom

KUTAK ZA NAJMLAĐE LJUBITELJE KNJIGE: Sa otvaranja Gradske kuće

NIKŠIĆ – Gradska kuća, u srcu nikšićkog parka, koja je minulih decenija mijenjala više stanara, od juče je zvanično Dječja biblioteka. Nedavno je to prelijepo zdanje rekonstruisano, saniran je krov, uređeni prilaz, fasada, zamijenjena je bravarija, a sve te radove finansirala je Elektroprivreda, obezbijedivši 17.000 eura.

OPREMLJENOST

Direktorica Narodne biblioteke ,,Njegoš“ Renata Bulajić podsjetila je da istorija Nikšićke čitaonice seže duboko u prošlost, čak do pretprošlog vijeka, te da su dan da najmlađi Nikšićani dobiju svoj kutak s nestrpljenjem čekali.

Prostor je opremljen po najsavremenijim standardima, radnim stolovima, računarima, pametnom tablom, omogućen je i pristup internetu, bogatim didaktičkim materijalima… Programom rada je planirano mnoštvo sadržaja - Raspolažemo fondom od oko 15.000 bibliotečkih jedinica i vjerujemo da će ovo biti edukativni kutak za naše najmlađe sugrađane. Prostor je opremljen po najsavremenijim standardima, radnim stolovima, računarima, pametnom tablom, omogućen je i pristup internetu, bogatim didaktičkim materijalima… Programom rada biblioteke je planirano mnoštvo sadr-

žaja, počevši od radionica kreativnog pisanja, prezentacija u kojima će djeca uživati sama osmišljavajući plakate, scenarije, reklame za priče, dramske forme sa svojim mentorima i roditeljima, a sve s ciljem promocije kulture čitanja i njegovanja kulta knjige. Imali smo nesebičnu podršku lokalne uprave, EPCG kao donator i firme ,,LGradnja“ koja je bila izvođač

15.000

On podsjeća da su na Limu česti ekološki incidenti te da ta rijeka zvanično spada među najzagađenije u Crnoj Gori. -Iz okolnih fabrika ispušta se direktno u rijeku otpad i druge materije, što je početkom septembra prouzrokovalo pomor ribe. Prije dvije godine u Limu je završio i životinjski otpad. Ni u jednom slučaju ni-

je saopšteno ime krivca. Krajem septembra naši aktivisti su snimili dronom i prijavili kako su neposredno uz rijeku formirane dvije divlje deponije, a da pravni subjekti odlažu drvnu građu, cement… Ovakve situacije će se stalno dešavati dok se god počinioci ne otkriju i ne kazne - upozorava Mekić. I. T.

PLJEVLJA: Opština se oslobađa viška radnika

Sporazumno radni odnos raskinulo je 30 zaposlenih

naslova ima Dječja biblioteka

radova - kazala je Bulajić. U okviru Dječje biblioteke je i sala sa 80-ak mjesta, otvorena za programe iz oblasti kulture, ali će se tu moći organizovati i seminari, radionice, izložbe… Potpredsjednica opštine Nikšić Sonja Nikčević kazala je da je EPCG pokazala društvenu odgovornost. - Međutim, nije ovo jedini projekat aktuelan u Nikšiću kada je riječ o kulturi, jer upravo ovih dana se očekuje završetak tenderske procedure za potpunu rekonstrukciju Dvorca kralja Nikole u čijim prostorijama se do danas nalazila Dječja biblioteka. Sigurna sam da je izbor Gradske kuće kao budućeg kutka za najmlađe ljubitelje knjige pravi izbor i najprihvatljivije rješenje. Mijenjalo se ovo zdanje kroz svoju istoriju, ali ubuduće će ovdje djeca provoditi svoje slobodno vrijeme, a mi smo zadovoljni što uspijevamo knjigu vratiti na mjesto koje joj pripada, pogotovo što ona u vrijeme savremenih tehnologija gubi korak - kazala je Nikčević.

ZAHVALNICA

Juče su u gradskom parku mališani priredili i bogat kulturnoumjetnički program, kazujući poeziju, pjevajući i svirajući oduševili su prisutne na svečanosti, a direktorica Biblioteke Renata Bulajić iskoristila je priliku i da predstavniku EPCG uruči zahvalnicu. Na priznaju se zahvalio Predrag Krivokapić, ističući da im je zadovoljstvo bilo podržati inicijativu rekonstrukcije Gradske kuće, tim prije ako se zna da će ona ubuduće biti kutak najmlađih Nikšićana koji već na raspolaganju imaju bogat fond knjiga. Ra.P.

SPROVODE PROGRAM RACIONALIZACIJE: Zgrada opštine

PLJEVLJA – Na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnine prijavilo se 30 radnika i svi zahtjevi su prihvaćeni. Pomoćnik sekretara za opštu upravu, koji je zadužen za kadrovske poslove Rajko Kandić, kaže da je do 1. oktobra potpi-

sano je 14 sporazuma, a četiri biti zaključena do 31. decembra. U narednoj godini, usvajanjem budžeta biće stvoreni uslovi za isplatu otpremnine za preostalih 12 prijavljenih. Najmanja isplaćena otpremnina iznosi 2.200, a najveća 17.579 eura. A. S.

PLAV: Aktivisti CDPR posjetili opštinu

Poklonili postere Domu zdravlja PLAV/PODGORICA - Crnogorsko društvo za borbu protiv raka je Domu zdravlja „Dr Branko Zogović“ u Plavu poklonilo veliki dio uramljenih postera povodom petnaest godina od donošenja prvog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Kako navode iz tog udruženja, posteri koji su postavljeni u holu te zdravstvene ustanove, služe kao prevencija i kao opomena da se ne puši ne samo u tim prostorima, nego da se pušenje izbjegava uvijek i svugdje. Dio uramljenih postera odonosi se da do sada održanih crnogorskih konferencija o kontroli pušenja, zatim 15. jubileje CDPR-a, kao i poster starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka od prije 50 godina. - Poklonjeni su i posteri koji se odnose na prvi Zakon o ogra-

ničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu 2004. godine, kao i oni koji pokazuju koliko je pušenje teška bolest zavisnosti. Svrha postera je da oplemenjuju prostorije i holove Doma zdravlja „Dr Branko Zogović“, ali i opominju na štetnosti po zdravlje koje uzrokuju duvan i pušenje, jer je to glavni dokazani uzrok za dobijanje kancera pluća, ali i mnogih drugih vrsta kancera – navodi se u saopštenju CDPR-a. I. T.

Crnom Gorom

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Mladi doktori iz regiona zadovoljni uslovima u Zdravstvenoj stanici na sjeveru

Ljubica i Stefan u Plužinama grade uspješne karijere PLUŽINE – Nije važno da li radi u malom ili velikom gradu, zadatak ljekara je isti – da bude human i posvećen svom pozivu, kažu Ljubica Pantelić-Todorović i Stefana Kulića koji rade u Zdravstenoj stanici u Plužinama. U Crnu Goru došli su iz Srbije i Bosne i Hercegovine i, kažu za Pi-ar centar, zadovoljni su.

Pantelić-Todorović: Završila sam Medicinski fakultet u Beogradu. U Plužinama sam od prvog dana prihvaćena od svih, uslovi rada su zadovoljavajući. Kulić: U početku sam bio skeptičan, ali sad sam zadovoljan. Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je iskustvo više, naročito za studente koji tek završe medicinu

ISKUSTVA

Ljubica Pantelić-Todorović je iz Čačka, tri godine radi u Plužinama. U tom gradu je zasnovala porodicu i na taj način svoj život vezala za taj grad i Crnu Goru. - Završila sam Medicinski fakultet u Beogradu. Nakon toga se nije pružila šansa u mom gradu da radim. Stupila u kontakt sa direktorom Doma zdravlja Nikšić, Veselinom Bulatovićem, preko koleginice koja je već radila u Nikšiću. Tako sam došla ovdje. Od prvog dana sam prihvaćena od svih i tako se i danas osjećam - kazala je Pantelić Todorović. Ona je rekla da su uslovi rada zadovoljavajući, te da je stekla mnogo iskustva. - Susrijećemo se sa različitim pacijentima i različitom patologijom, od onih akutnih stanja, preko hroničnih pacijenata čija stanja treba pratiti, do hitnih slučajeva, gdje je potrebna brza reakcija, kako bi pomogli ljudima - objasnila je Pantelić Todorović. Prema njenim riječima, zimi i

USLOVI RADA DOBRI SU: Zdravstvena stanica u Plužinama

Ljubica Pantelić-Todorović

Stefan Kulić

Veselin Bulatović

ljeti ima najviše pacijenata. - Ljeti ih ima više zbog broja turista, zbog različitih hitnih stanja, najčešće trauma, povreda itd. Takođe, bitno je pomenuti da se stanovnici u

okolini Plužina, uglavnom bave poljoprivredom i u kontaktu su sa motornim mašinama, zbog čega su nerijetke povrede. Tu su i saobraćajne nezgode. Što se tiče zime, to

je period akutnih respiratornih infekcija, sezona gripa. Tada se javlja veliki broj ljudi sa tom simptomatologijom - objašnjava Pantelić-Todorović.

Mladi ljekar Stefan Kulić, koji je došao iz Foče, gdje je završio Medicinski fakultet prije godinu, šest mjeseci radi u zdravstvenoj stanici u Plužinama. - Moji su porijeklom iz Plužina i rođaci su mi javili da ovdje ima slobodo mjesto i tako sam počeo. Uslovi su zadovoljavajući. U početku sam bio skeptičan, ali sad sam zadovoljan - rekao je Kulić. Prema njegovim riječima, posla ima puno iako su Plužine mali grad. - Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je iskustvo više, naročito za studente, koji tek završe medicinu. Iz tog razloga sam odlučio da radim ovdje - rekao je Kulić.

ISTORIJAT

Direktor Doma zdravlja Nikšić, Veselin Bulatović, ističe kako su vrlo zadovoljni radom dvoje mladih ljekara koji rade zajedno sa iskusnim doktorom Radenkom Dondićem. -Izuzetno smo zadovoljni njihovim radom, a pohvale stižu i od pacijenata i stanovnika Plužina - istakao je Bulatović. On podsjeća da zdravstvena stanica u Plužinama u okviru tog doma zdravlja radi od 1991. godine i da pruža zdravstvenu zaštitu stanovnicima Plužina i Pive. - Do 1991. godine to je bila bolnica i taj naziv je i danas ostao odomaćen u narodu. Objekat je sagrađen davnih sedamdesetih i ima oko 900 kvadrata. Plužine su tada imale oko devet hiljada stanovnika, a sada broje tri hiljade. Od tada je bilo nekoliko djelimičnih rekonstrukcija objekta, zahvaljujući donatorima, a najveći donator je bila opština Plužine - naveo je Bulatović. Prva prava i ozbiljna rekonstrukcija te stanice urađena je, kako je kazao, nedavno, zahvaljujući Ministarstvu zdravlju i Fondu za zdravstveno osiguranje. - Rekonstrukcija je podrazumijevala sanaciju krova, postavljanje demit fasade i ugradnju eloksirane bravarije. Očekujemo da uskoro počne i unutrašnja rekonstrukcija objekta - rekao je Bulatović. I.T.

NIKŠIĆ: Aktivisti NVO i Turističke organizacije pošumljavali NIKŠIĆ – Na inicijativu NVU Putevima predaka i Turističke organizacije grada, u park-šumi Trebjesa zasađeno je 700 sadnica crnog bora. Akcija pošumljavanja sprovedena je u okviru projekta ,,Trebjesa je srce Nikšića“, a kako je kazala Ana Petrović iz NVU Putevima predaka, na ovome se neće zaustaviti. - Došli smo na lijepu ideju da u okviru projekta „Trebjesa je srce Nikšića“ bude zasađeno 5.000 sadnica u što kraćem periodu. Trebjesi je potrebno

Trebjesa bogatija za 700 sadnica crnog bora

podmlađivanje, a mi oplemenjujemo novim sadnicama lokacije koje su prije dvije godine bile zahvaćene požarom. Potpunu podrušku imamo od Uprave za šume i opštine Nikšić, jer ne smijemo bez

,,TREBJESA JE SRCE NIKŠIĆA“: Detalj sa akcije

saglasnosti sprovoditi aktivnosti u zaštićenom području – objasnila je Petrović. Ona je poručila da je cilj akcije pošumljavanja animiranje mladih sugrađana kako bi se okrenuli Trebjesi i uživali u

aktivnom odmoru u prirodi. Direktor TO Nikšić, Boris Muratović je poručio da na najpoznatijem brdu u Nikšiću postoje brojni sadržaji za posjetioce, te da oplemenjavanje šume daje na još većem zna-

čaju ovog prostora koji predstavlja „pluća grada“. - U Trebjesi imamo mnogo mjesta za vježbanje, postoji oko deset kilometara staza uređenih za pješačenje i planinski biciklizam. U samom podnožju se nalazi najljepše što Nikšić može da ponudi, a to je ta raznovrsnost na jednom lokalitetu- gradski park, Gradsku kuću, Dvorac kralja Nikole, Sabornu crkvu Svetog Vasilija Ostroškog, Šetalište Vita Nikolića i mnoge druge kulturno-istorijske spomenike, sportske terene koji su od velike važnosti za grad Nikšić - rekao je Muratović. NVU Putevima predaka u akciji pošumljavanja pridružili su se učenici i nastavnici iz OŠ ,,Luka Simonović“ Ekonomsko-ugostiteljske škole, Prve srednje stručne škole, volonteri, sugrađani, planinari SD ,,Javorak“ i članovi BK ,,Perun“. S. D.

Pobjeda

HERCEG NOVI

Za sanaciju cjevovoda u Konavlima 200.000 eura

Olivera Doklestić

HERCEG NOVI - Za sanaciju oštećenja na cjevovodu kroz Konavle, kroz koji stiže voda za Herceg Novi, neophodno je izdvojiti oko 200.000 eura. O neophodnoj sanaciji cjevovoda juče su u Konavlima razgovarali predstavnici novskog Vodovoda, Konavoskog komunalnog društva i Hidroelektrane Dubrovnik. Direktorica hercegnovskog Vodovoda Olivera Doklestić kaže da na cjevovodu posljednjih godina nije bilo većih intervencija. - Dobili smo ponude i precizno znamo šta trebamo da radimo. Riječ je o sumi od oko 200.000 eura. Najprije će biti obavljeno geodetsko snimanje čitave trase kroz Konavle, da bi se pokrenula procedura uknjižbe cjevovoda u zvaničnim katastarskim dokumentima. Neophodno je da se uradi zaštita cijevi, koja je došla do ispada na oko 200 metara dužine, odnosno došlo je do oštećenja gabiona i tu se predviđa izrada zaštitne konstrukcije, što je investicija oko 100.000 eura plus PDV. Takođe je potrebno uraditi zamjenu muljnog ispusta na lokaciji Zvekovica na čeličnom cjevovodu, kao i rekonstrukciju cjevovoda na Obodu, u dužini od 30 metara sa izradom armirano-betonskih blokova – objasnila je Doklestić. Do kraja godine hercegnovski Vodovod bi trebalo da organizuje geodetsko snimanje trase i zamjenu mjerača protoka na vodostanu „Plat“. Zamjena mjerača protoka neophodna je kako bi se izmjerile količine vode koje ulaze u sistem i prolaze kroz Konavle. Riječ je o komparaciji sa ulaznim podacima koje pokazuje mjerač na filter stanici „Mojdež“. Ti radovi će koštati oko 30.000 eura. Finansiraće ih hercegnovski Vodovod, dok će veći radovi ući u kapitalne investicije opštine Herceg Novi. Dok budu trajali radovi na izradi nove zaštitne armirano-betonske konstrukcije neće se morati zatvarati voda u cjevovodu. Hercegnovski Vodovod mjesečno uplaćuje preko opštine Konavoskom komunalnom društvu na ime naknade za transport vode 25.000 eura. Ž. K.

Pobjeda

Svijet

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Turski predsjednik ne odustaje od ofanzive u Siriji

Erdogan odbio američki poziv na primirje

ANKARA - Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan odbio je poziv Sjedinjenih Država na hitno primirje na sjeveru Sirije.

Neće se sastati sa Pensom

dođe - rekao je Erdogan za Skaj njuz poslije sastanka sa poslanicima vladajuće stranke u parlamentu. Bijela kuća je najavila da će se Pens sastati sa Erdoganom u četvrtak prilikom posjete Ankari u nastojanju da izdejstvuje prekid vatre na sjeveru Sirije gdje je Ankara krenula u vojnu ofanzivu protiv kurdskih snaga. I poslije Erdoganove izjave, Bijela kuća je saopštila da će američki potpredsjednik krenuti u Tursku kao što je predviđeno uprkos odbijanja turskog predsjednika da se sastane sa njim.

Donald Tramp i Redžep Tajip Erdogan

Komentari Erdogana dolaze uoči posjete Turskoj potpredsjednika SAD-a i američkog državnog sekretara, piše Radio Slobodna Evropa. Turska je pokrenula ofanzivu namijenjenu protjerivanju kurdskih trupa nakon što se njihov glavni saveznik, SAD, povukao. Rusija, koja podržava Siriju, saopštila je da sprečava sukobe između turskih i sirijskih snaga, koje su se sada doselile u to područje nakon dogovora s Kurdima. Turska smatra elemente sirijskih Demokratskih snaga koje predvode Kurdi (SDF) terorističkom organizacijom i žele ih odgurnuti iz pograničnog područja. Ankara takođe kaže da želi stvoriti ,,sigurnu zonu“ koja se pruža oko 30 kilometara u Siriju kako bi doselila do dva miliona sirijskih izbjeglica koje se trenutno nalaze u Turskoj. Međutim, sirijske snage, koje podržava Rusija, napredovale su na sjever vikendom, nakon dogovora s Kurdima kako bi pokušali da obuzdaju tursku operaciju. U jeku pritisaka na njega da obustavi ofanzivu u Siriji, koja

Debata za predsjedničku nominaciju u SAD

Protesti zbog presuda katalonskim zvaničnicima

Elizabet Voren favorit za kandidata demokrata

Džozef Bajden

VAŠINGTON - Četvrta debata demokratskih kandidata za predsjedničku nominaciju pokazala je da je senatorka Elizabet Voren trenutno glavna favoritkinja za demokratskog kandidata, koji bi se trebao suočiti s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom na izborima u novembru 2020. godine, dok je najiskusniji političar, 76-godišnji Džozef Bajden pao u drugi plan, pišu američke agencije.

Elizabet Voren

Voren, koja je, prema istraživanju javnog mnjenja, u debatu ušla izjednačena ili tek malo u vođstvu ispred Bajdena, bila je izložena ,,paljbi“ pitanja suparničkih kandidata, ali je očuvala mirnoću i nije žestoko uzvraćala, prenosi Hina. Većinu kritika je dobila na račun plana zdravstvenog osiguranja za sve, ideje zdravstvene zaštite koju bi vodila država i koja bi ukinula privatno zdravstveno osiguranje i koju niz godina snažno podržava sa-

moproglašeni demokratski socijalist Berni Sanders. Protikandidati su Voren optužili da izbjegava odgovoriti na pitanje cijene tog programa. Sanders (78), koji je prije dvije sedmice imao srčani udar, pokazao je emocije, što je za njega rijetkost, te je zahvalio svima na dobrim željama. Poslije je opet bio ,,stari, borbeni Sanders“, koji je, na tvrdnju Bajdena da je od svih prisutnih ,,jedini koji je ikada učinio nešto veliko“, uzvratio: ,,Kažem ti ovo kao prijatelj, ali jedino čemu si doprinio je rat u Iraku“. Iako se većinu vremena držao po strani, Baden nije mogao izbjeći pitanja njegove i uloge njegovog sina Hantera u Ukrajini. - Moj sin nije učinio ništa loše. Ja nijesam učinio ništa loše. Sprovodio sam politiku vlade SAD-a u iskorjenjivanju korupcije u Ukrajini - kazao je Bajden. Jedino oko čega su se demokrate u četvrtoj debati složili je pitanje opoziva predsjednika Trampa.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da neće razgovarati sa potpredsjednikom SAD Majkom Pensom i državnim sekretarom Majkom Pompeom, koji dolaze u Ankaru da traže prekid turske ofanzive u Siriji. - Neću ga (Pensa) sresti. Oni će se sastati sa svojim kolegama. Ja ću samo razgovarati sa Trampom ako

je juče ušla u osmi dan, Erdogan je rekao da sirijski kurdski borci moraju da napuste pograničnu zonu na sjeveroistoku Sirije do večeras da bi Turska zaustavila svoju vojnu ofanzivu, prenosi agencija Beta. Erdogan je jasno rekao da Turska neće da popusti pod pritiscima i da će nastaviti vojnu operaciju dok turske snage ne uđu unutar Sirije 30 do 35 kilometara. On je takođe pozvao svijet da podrži tursku borbu protiv kurdskih boraca u Siriji koje smatra ,,teroristima“ zbog veza sa pobunom Kurda unutar Turske.

Cilj turske ofanzive je stvaranje ,,bezbjednosne zone“ širine tridesetak kilometara duž granice, kako bi se Turska razdvojila od zona u Siriji pod kontrolom kurdskih snaga. - Naš prijedlog je da odmah svi teroristi polože oružje i opremu, unište sva svoja utvrđenja i povuku se iz bezbjednosne zone koju smo odredili – rekao je Erdogan, prenosi Frans pres. On je rekao da će, kada se utvrdi da je to urađeno od grada Minbedža do granice Iraka, biti završena turska operacija nazvana ,,Izvor mira“, koja je po njegovim riječima usmjerena samo na ,,teroriste“.

BARSELONA - Hiljade demonstranata krenule su juče ujutro iz pet katalonskih gradova na put dug skoro 100 kilometara prema Barseloni, gdje će se u petak održati masovni protesti i generalni štrajk, kojim će se tražiti oslobađanje zatvorenih zagovornika nezavisnosti Katalonije. ,,Marševi slobode“, kako su ih nazvali organizatori, odvijaju se iz gradova Đirone, Taragone, Tarege, Berge i Vika. Iza njih stoje dvije civilne organizacije ANC i ,,Omnium cultural“, čije je čelnike Žordija Sančeza i Žordija Kviharta u ponedjeljak osudio Vrhovni sud u Madridu na po devet godina zatvora zbog ustanka radi rušenja državnog poretka. Oni su dvojica od devetero katalonskih zvaničnika kojima su izrečene zatvorske kazne od devet do 13 godina nakon što su 2017. organizovali referendum o nezavisnosti Katalonije, a zatim proglasili samostalnu republiku. Demonstranti nose transparente s natpisom ,,Sloboda“ i zastave koje simbolizuju nezavisnost. Istovremeno su sindikati studenata i učenika počeli trodnevni štrajk. Sindikati ko-

Hiljade demonstranata krenulo ka Barseloni ji podržavaju samostalnost za petak su najavili opšti štrajk u Kataloniji, u kojoj se ostvari 19 odsto španskog BDP-a. Sinoć je u četiri najveća katalonska grada - Barseloni, Leidi, Đironi i Taragoni došlo do sukoba demonstranata i policije, prilikom čega je povrijeđeno ukupno 125 osoba, od kojih 60 policajaca. Niko nije teže povrijeđen. U ponedjeljak, na samom početku masovnih protesta, u sukobima je povrijeđena 131 osoba, većinom na aerodromu pored Barselone, koji su demonstranti nastojali zauzeti. Španska socijalistička vlada

objavila je još sinoć saopštenje u kojem je poručila kako je njen ,,cilj osigurati sigurnost i suživot u Kataloniji te da će to, ako treba, postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Opoziciona desnica pozvala je Pedra Sančeza na aktiviranje Zakona o nacionalnoj bezbjednosti, kojim bi vlada u Madridu preuzela djelimičnu kontrolu nad Katalonijom. Sančez bi se danas trebao sastati s liderima tri najveće opozicione stranke. Njegova vlada juče je poručila da ne razmatra amnestiju za osuđene katalonske lidere te da bi oni trebali odslužiti kazne.

Oružana pljačka banke u Subotici, ukradeno oko milion eura

Sa mjesta pljačke

SUBOTICA - U centru Subotice, u ulici Dimitrija Tucovića juče oko devet sati došlo do oružane pljačke Banke Poštanske štedionice. Nema povrijeđenih, a odnesen je džak novca u kojem je bilo oko million eura. Prema prvim, nezvaničnim informacijama, maskirani napadač sačekao je radnika banke ispred filijale u Dimitrija Tucovića 3, pucao je u vazduh i oteo džak sa novcem. Očevici iz ulice navode da ga je u automobilu italijanskih

registarskih oznaka sačekao saučesnik ove pljačke i da su se potom zajedno užurbano odvezli u nepoznatom pravcu. U subotičkoj policiji su potvrdili RTS-u da se pljačka dogodila, a ekipe MUP-a, uključujući i forenzičare su na uviđaju. Banka Poštanska štedionica, a.d Beograd je povodom pljačke izrazila zadovoljstvo što niko od klijenata i zaposlenih nije povrijeđen. U saopštenju se navodi i da su preduzete sve neophodne mjere bezbjednosti i ispoštovana zakonska regulativa,

kao i interne procedure Banke. Banka je zahvalila zaposlenima i obezbjeđenju na profesionalizmu i adekvatnoj reakciji u datoj situaciji, a posebno pripadnicima MUP-a na brzoj reakciji. - S obzirom na adekvatnu tehničko-tehnološku opemljenost, Banka Poštanska štedionica će pružiti svu neophodnu podršku istražnim organima u cilju rasvijetljavanja ovog slučaja - navodi u saopštenju Banka Poštanska štedionica, a.d., Beograd. Priredila: Jovana ĐURIŠIĆ

Hronika Podgorice

Danas u gradu KIC „BUDO TOMOVIĆ“

Otvoreni čas učenika Gimnazije ,,Stojan Cerović“ iz Nikšića „Komitski pokret - Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“ Velika sala u 19 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija „Klub“

Kruševac bb Otvaranje izložbe Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Početak u 20 sati

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA

Ul. Marka Miljanova 4 Izložba ,,Stratigrafske slike“ italijanske umjetnice Ane Romanelo Izložba je organizovana u okviru događaja kojima se obilježava 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Italije i Crne Gore. Radno vrijeme od 9 do 20 sati osim ponedjeljkom

Dvorac Petrovića

Kruševac bb Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Donacija Pobjede Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“

Hram znanja dobija botaničku baštu U sklopu obilježavanja velikog jubileja, 75 godina izlaženja Pobjede, u dvorištu Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ danas će biti upriličena svečanost otvaranja svojevrsne botaničke bašte koju

list sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori poklanja tom podgoričkom hramu znanja. Dvorište Gimnazije biće bogatije za 75 sadnica visokog i niskog rastinja, između ostalog košćele, zimzelene mag-

inje, breze, bukve, rogača, murve, lipe, nara, hrasta, japanskog javora, atlantskog i himalajskog kedra, arizonskog čempresa, tuje, više vrsta bora, tise... Ova botanička bašta je treća

koju Pobjeda u godini svog velikog jubileja poklanja obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori – prethodno su na sličan način obogaćena dvorišta gimnazija na Cetinju i u Nikšiću. H. P.

U Molu Montenegro obilježen 16. oktobar, Svjetski dan hrane i hljeba

I dalje je osnovna životna namirnica

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

I. MITROVIĆ

Preduzeće Tržnice i pijace juče je obilježilo 16. oktobar, Međunarodni dan hrane i hljeba. Tim povodom juče su hljeb i peciva prodavani po sniženim, promotivnim cijenama.

Zbog ograničenog prostora učestvovala su tri izlagača, ali niko od brojnih posjetilaca nije ostao uskraćen za mogućnost da proba nešto iz njihove zaista bogate i raznovrsne ponude. Svoje proizvode predstavile su pekare ,,Inpek“ i ,,Maroši“, kao i domaćica Zorica Tadić, koja po narudžbi pravi sve slane i slatke poslastice od tijesta.

OSNOVNA NAMIRNICA

Marketing tim Tržnica i pijaca je prije dvije godine prvi put organizovao obilježavanje Svjetskog dana hrane, sa naglaskom na hljeb kao osnovnu životnu namirnicu. Kako je istakao idejni tvorac ovoga događaja, Boban Radošević iz tog gradskog preduzeća, manifestacija je zbog ograničenosti prostora organizovana na simboličan način. - Kad pomislimo na hranu, uglavnom prvo pomislimo na hljeb, koji je i dalje osnovna životna namirnica u Crnoj Gori. Mi spadamo u one narode koji treba da slave Dan hljeba, jer smo ga često bili željni na ovim prostorima. Zato smo i odlučili da ovoj namirnici posvetimo jedan dan. Na ovaj način želimo da

Žrvanj sa Grahova star 200 godina Boban Radošević pohvalio nam se da je od Milorada Kovačevića, nekadašnjeg radnika ,,Pobjede“, dobio na poklon žrvanj za mljevenje žita, koju je juče bio izložen na manifestaciji. Naglašavajući da je Milorad ovu spravu naslijedio od svog oca Vasa, a ovaj od svoga oca Radovana, Radošević je kazao da je

Detalj sa štanda Zorice Tadić

Današnjim domaćicama lakše je naručiti nego spremati i peći Zorica Tadić, koja po narudžbi pravi slane i slatke poslastice od tijesta, juče je izložila neke od svojih proizvode.

pozdravimo i proizvođače hljeba, tj. ljude koji hrane ovaj grad – kazao je Radošević, uz podsjećanje da se u prošlosti bijeli hljeb služio kao kolač. žrvanj iz Spile Grahovske star oko 200 godina. - Ovaj mlin za žito pamte generacije njegovih predaka. Milorad, koji mi ga je poklonio, pričao mi je da je dobro zapamtio kao dječak da se sa njim mljelo žito. Žito se na žrvnju melje ručno, u šupljinu na vrhu sipa se kukuruz ili raž i onda se okreće i melje. Pšenice je tada rijetko ko imao – ispričao je Radošević, uz napomenu da su ovu spravu imale bogatije familije u krajevima gdje nije bilo mlinova.

Kako je navela, pravi slane i slatke pite, kifle, kroasane, projice, mafine, a kilogram od svake vrste je pet eura.

BIJELI NAJTRAŽENIJI

Prodavačica sa štanda pekare ,,Inpek“ Miluša Mitrović istakla je da uglavnom najbolje prolazi bijeli hljeb.

Stari žrvanj sa Grahova

- Najviše spremam za slave ili rođendane. S obzirom na to da je velika potražnja, reklo bi se da današnje domaćice više vole da naruče, nego da spremaju poslastice od tijesta – kazala je Tadić.

- Istina, sve više se traže hljebovi od crnog i ražanog brašna, ali je bijeli hljeb i dalje neprevaziđen – kazala je Mitrović. Ljilana Đurišić, koja je kupovala peciva i kolače, kaže da joj je omiljeni integralni hljeb ,,Inpeka“. - Probala sam integralne hljebove i drugih pekara, ali ,,Inpekov“ mi se najviše sviđa. Međutim, moja đeca najviše vole bijeli hljeb, pa kupujemo i jedan i drugi – kazala je Đurišić, uz napomenu da joj se od kolača iz ove pekare, koja se može pohvaliti tradicijom dugom 75 godina, najviše sviđaju žerbo kocke. Svjetski dan hrane proglašen je 1979. godine na konferenciji Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu. M.

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - Srpska, Cijevna, Ljajkovići, Mitrovići i dio Mahale - od 8 do 13 sati; - dio Golubovaca, Rog Livade,

Šijaci, dio Balabana, Trešnjica, Gostilj i Studenac - od 9 do 11; - Klopot i dio Bioča (Brijeg Vuksanovića), dio Dahne (uz obalu Morače i iza Volvoksa), dio Ulice ratnih veterana i dio naselja na Kakarickoj Gori iznad kasarne u Maslinama od 8 do 15. H. P.

Pobjeda

Hronika Podgorice

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Nacrt lokalnog plana zaštite životne sredine do 2022. godine Podgoricu karakteriše visoka gustina izgrađenosti, visok udio popločanih površina, deficit zelenih koridora i razmjene vazduha. Transportni sistem grada je preopterećen, „teški saobraćaj“ doprinosi zagađenju vazduha i nivou buke, a građani Podgorice izloženi su i toplotnom stresu – navodi se, između ostalog, u analizi stanja životne sredine u glavnom gradu, koja je dio nacrta lokalnog plana zaštite životne sredine do 2022. godine, koji je na javnoj raspravi.

UGROŽENOST

Lokalnim planom definisane su ranjive kategorije stanovništva, ali i planovi aktivnosti za zaštitu životne sredine. - Stanovništvo je ranjivo usljed izloženosti toplotnom stresu i zagađenju vazduha. Pojava određenih cjelina u gradu, koje karakteriše veća temperatura u odnosu na prostore na periferiji grada (tzv. urbana vrela ostrva) posljedica su visoke stope popločanih površina i gustine strukture neizolovanih zgrada u gradskom centru. Nedostatak zelenih prostora dodatno otežava situaciju. Rashlađivanje zgrada tokom noći je teško postići, jer nema razmjene vazduha, tako da kombinacija tropskih noći i sunčanih dana stvara velike zdravstvene teškoće stanovništvu. Toplotni talasi javljaju se u junu (kraći) i u avgustu. Evidentirane pojave spaljivanja otpada i šumski požari takođe doprinose povećanom stepenu ugroženosti zdravlja, naročito pojedinih grupacija stanovništva – navodi se u nacrtu dokumenta. Procjena infrastrukture (sistemi grijanja i hlađenja) ukazuje da se neizolovanost zgrada poklapa sa povećanjem energetske potrošnje. Hlađenje loše izolovanih zgrada erkondišnima u zgusnutoj strukturi može voditi

Centralna javna rasprava 23. oktobra

Izazovi brojni, biće posla za sve Pojava određenih cjelina u gradu, koje karakteriše veća temperatura u odnosu na prostore na periferiji grada (tzv. urbana vrela ostrva), posljedica su visoke stope popločanih površina i gustine strukture neizolovanih zgrada u gradskom centru – navodi se između ostalog u nacrtu plana do visokih temperatura izvan zgrada, a povezano s tim, i većoj energetskoj potrošnji. - Generalno gledano, još se može reći da je životna sredina glavnog grada očuvana, ali su ipak evidentne negativne pojave kojima se devastiraju pojedini segmenti. Važna komponenta cjelokupnog procesa je odnos ljudi prema sredini u kojoj žive, koji se reguliše stvaranjem odgovarajućih uslova kako u dijelu definisanja dokumentacione osnove, tako i u dijelu prinudnih zakonodavnih odrednica. Nezaobilazni elementi su svakako implementacija, izgradnja infra-

strukture i kapaciteta i edukacija. U tom smislu u ovom dokumentu u dijelu razmatranja pojedinih aktivnosti biće istaknuto i pitanje ljudi (individue) u smislu i zagađivača i onoga koji brine. Gotovo uvjek smo kritičari, a rijetko kada se osvrnemo na sopstvenu ulogu i odgovornost kada je u pitanju ugrožavanje životne sredine – ocjenjuje se u dokumentu.

PLANOVI

U skladu sa vizijom, odnosno konceptom razvoja, procijenjenim stanjem pojedinih segmenata životne sredine i do sada realizovanim mjerama, identifikova-

Večeras u KIC-u otvoreni čas istorije učenika Gimnazije ,,Stojan Cerović“ iz Nikšića

Nikšićki gimnazijalci o komitskom pokretu

ne su aktivnosti čijim sprovođenjem će biti dostignuti definisani ciljevi. Među njima je monitoring svih segmenata životne sredine, odnosno mjerenje, ispitivanje i ocjenjivanje indikatora stanja i zagađenja životne sredine (promjena karakteristika vazduha, voda, zemljišta i biodiverziteta) na području Podgorice. Tu je revitalizacija javnih zelenih površina (šumskih pojaseva, park-šuma, gradskih parkova i drugih javnih zelenih površina) devastiranih raznim elementarnim i drugim nepogodama tokom prethodnih godina. Grad će takođe raditi i na zaštiti bio-

Pretežno sunčano, do 27 stepeni

diverziteta na tim lokalitetima. - Činjenica je da čovjek nizom svojih aktivnosti uzokuje nestanak i smanjenje broja biljnih i životinjskih vrsta. Među faktorima koji negativno utiču na biodiverzitet su uništavanje i narušavanje staništa, prekomjerna eksploatacija (branje, lov, ribolov), introdukcija alohtonih vrsta, pojava invanzivnih vrsta i zagađenje vode, vazduha, zemljišta. Uzimajući u obzir da nepovratni gubitak biodiverziteta ima trajan uticaj na opstanak preostalih vrsta, uključujući i čovjeka, to je neophodna zaštita prepoznatih lokaliteta – predlaže se u nacrtu lokalnog plana zaštite životne sredine do 2022. godine. U dokumentu je značajan dio posvećen izgradnji novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda za teritoriju glavnog grada i tretman kanalizacionog mulja. - Postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda iz-

tović, Milutin Kankaraš, Milica Ćetković, Jovana Stanjević, dojučerašnje gimnazijalke Tijana Draganić, Martina Miković i Milica Golubović i profesori istorije Veselin Vućić, Marija Vujošević, Dragan Raičević i Zvonko Femić. Čas predstavlja višemjesečni zajednički rad učenika i pro-

fesora. Održan je prvi put u nikšićkoj gimnaziji u decembru 2018. godine, nakon čega su uslijedili brojni pozivi za izvođenje, te je čas održavan, između ostalog, u Nikšićkom pozorištu, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju i u Centru za kulturu u Kolašinu. H. P.

Za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna do 27. H. P.

građeno je 1978. godine. Nakon toga rađene su određene intervencije, ali ubrzani razvoj Podgorice i rast broja stanovnika nedvosmisleno ukazuje na neophodnost gradnje novog postrojenja, većeg kapaciteta. U tu svrhu urađena je fizibiliti studija prečišćavanja otpadnih voda glavnog grada, u kojoj su obrađeni elementi za izgradnju novog postrojenja. Lokacija za navedeno postrojenje definisana je u DUP-u „Industrijska zona Kombinat aluminijuma Podgorica“. Grad će biti fokusiran i na jačanje ekološke svijesti građana o potrebi pravilnog odlaganja otpadom. Tu se prije svega misli na neodgovorno ponašanje koje se manifestuje kroz nelegalne deponije otpada. U planu je i postavljanje polupodzemnih kontejnera za suvu i mokru frakciju, uklanjanje nelegalno odloženog otpada iz gradskih rijeka (Morače, Ribnice i Sitnice) i potoka (Savinog i Markovog), kao i postavljanje podzemnih kontejnera na području Podgorice i Golubovaca. Nj. BOŠKOVIĆ

,,Povratak u Zombilend“ u Sinepleksu Komedija ,,Povratak u Zombilend“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 19:50 i 21:45 sati. SF akcija ,,Blizanac“ biće prikazana u 15:15, 19:40 i 22 sata, triler ,,Džoker“ u 15:50, 18:30, 20, 21:30 i 22:20 sati, ,,Grdana – gospodarica zla“ u 15:30,

Učenici nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“ sa svojim profesorima održaće večeras od 19 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ otvoreni čas istorije, na temu „Komitski pokret - Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“. U programu učestvuju učenici Aleksa Pavlićević, Anđela Pan-

Nacrt lokalnog plana zaštite životne sredine Podgorice za period do 2022. godine stavljen je na javnu raspravu do 25. oktobra. Centralna javna rasprava zakazana je za 23. oktobar, u 12 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Zainteresovani građani mogu slati primjedbe, sugestije i komentare u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj (Ulica Vuka Karadžića broj 41) ili elektronski, na mejl sekretarijat.planiranje. uređenje@podgorica.me, najkasnije do 25. oktobra.

17, 18:15, 19:15 i 20:30, a komedija ,,Prevarantkinje sa Vol strita“ u 17:30. Animirani ,,Jeti – sniježni čovjek“ na programu je u 15, 16:20 i 18 sati, ,,Priča o igračkama 4“ u 15:40 i 17:40 sati, a ,,Vojna akademija 5“ u 21 sat. H. P.

Kultura

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Premijera predstave „Ivanov“ Andrija Žoldaka sjutra otvara novu sezon

Ogoljeni život na ve Bogdanović i Perović

Susret ministra Bogdanovića i Sretena Perovića

Podrška jubileju DANU PODGORICA - Ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjetio je Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti u Podgorici i razgovarao sa njenim predsjednikom Sretenom Perovićem. Dvojica sagovornika razmijenila su iskustva i ukazali na moguće modele saradnje Ministarstva i Dukljanske akademije. - Perović je informisao Bogdanovića o položaju ove naučne, obrazovne i kulturne institucije, aktivnostima koje njeni članovi sprovode u cilju obilježavanja dvije decenije postojanja i rada, iskustvu i planovima koje razvijaju sa srodnim organizacijama iz inostranstva, kao i projektima koji referišu na crnogorski kulturnoistorijski kontekst, a mogu biti osnova za dobru saradnju sa ustanovama kulture, obrazovanja i nauke u Crnoj Gori –

navodi se u saopštenju Ministarstva kulture. Bogdanović je istakao da su rezultati koje je ostvarila DANU u proteklom periodu od velikog značaja za razvoj crnogorske kulture, posebno naglašavajući njen dostojanstven i dostojan angažman na identitetskom utemeljenju Crne Gore i afirmaciji trajnih vrijednosti njenog multikulturalnog duhovnog nasljeđa i savremenog stvaralaštva. - Takođe, pokazao je otvorenost i spremnost Ministarstva da, shodno mogućim i prihvatljivim modelima, podrži planirane aktivnosti Dukljanske akademije vezane za njen jubilej, ali i da pomogne kod realizacije planiranih aktivnosti koje će doprinijeti revitalizaciji njenih djelatnosti i afirmaciji stručnih kompetencija njenih članova i cijele te akademske zajednice – navodi se R. K. u saopštenju.

PODGORICA – Premijerom predstave „Ivanov“, koju je po tekstu Antona Pavloviča Čehova režirao jedan od najboljih evropskih režisera Andrij Žoldak, sjutra u 19 sati biće otvorena nova sezona Crnogorskog narodnog pozorišta. Tema poznatog Čehovljevog djela, kako je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao Žoldak, je čovjek, ili žena, koji je već proživio jedan dio života i odjednom dolazi u stanje u kome se uključuje dugme za smrt i on nestaje. - Mi „Ivanova“ predstavljamo savremenim jezikom. Čovjek koji je okrenut internetu neće doći u pozorište. Zbog toga smo radili modernu predstavu, prilagođenu 2019. godini – kazao je Žoldak. Čehova je tokom pisanja drame, kako je Žoldak podsjetio, mučila savjest zbog ljubavi prema dvije žene i sve se to može vidjeti i osjetiti u ovom djelu. - Čehov, kao i Ivanov, imao je dvije žene. Ovo djelo je pisao kada je prestao da voli jednu ženu, u periodu početka zaljubljenosti u buduću. Čehov je sebe ovaplotio u ovoj drami. Ivanov je njegov odraz, njegov period opraštanja od Sare – rekao je Žoldak.

ISKORAK

Sa otvaranja festivala u Beranama

U Beranama otvoren festival „Limsko srce“

Edukacija i zabava za najmlađu publiku BERANE - Međunarodni festival za djecu „Limsko srce 2019“ otvoren je juče u Centru za kulturu u Beranama. Organizator festivala, koji će trajati do petka je Centar za kulturu pod pokroviteljstvom opštine Berane. U ime organizatora, festival je otvorila urednica u Centru za kulturu Gorica Ćulafić, koja je istakla da je cilj ovog festivala, čije je programe u proteklih pet godina vidjelo 10.000 učenika i predškolaca, njegovanje pozorišne kulture i publike, kao i edukacija, zabava i druženje. Na otvaranju festivala nastupili su Staša Pešić, učenica OŠ „Vuk Karadžić“ i pobjednica Opštinske smotre recitatora u kategoriji od prvog do petog razreda, Matija Bojović, učenik Škole za osnovno muzičko obrazovanje, kao i mališani JPU „Radmila Nedić“ iz Berana.

Potom su najmlađa beranska publika, njihovi roditelji, vaspitači i učitelji imali priliku da odgledaju predstavu „Doživljaji mačka Toše“, pozorišta iz Kragujevca, koju su izveli glumci Miloš Krstović i Dragan Kojović. Program festivala „Limsko srce 2019“ biće nastavljen danas u 10 sati, kada će biti izvedena predstava „Književno veče“ dramskog studija Centra za kulturu iz Rožaja. U 14 sati biće izvedena predstava „Škola znanja“, pozorišta My Art iz Beograda. Najmlađoj publici sjutra će se predstaviti pozorište „Duka Jovanović“ iz Aleksinca predstavom „Autobiografija“ Branislava Nušića. Festival će zatvoriti predstava „Zaljubljeni vitez od Morače“, pozorišta MS iz Niša. Rađena je po tekstu Velimira Ralevića, poznatog beranskog dječijeg pjesnika. R. K.

„Ženski glas“ u Nikšiću NIKŠIĆ – Predstavljanje časopisa „Ženski glas“ biće priređeno večeras u 19 sati u Gradskoj kući u Nikšiću. Govoriće Mihailo Perošević, Njegosava Seja Vujanović, Milijana Dabović, Aet Salh i Renata Bulajić. Organizator promocije je Narodna biblioteka „Njegoš“ iz Nikšića. R. K.

„Ivanov“ je, kako je kazala direktorica CNP-a Zorana Kralj, repertoarski iskorak nacionalnog teatra koji mu daje mogućnost da otvori vrata relevantnih evropskih teatarskih festivala. - Nakon nekoliko mjeseci pripreme i dva mjeseca neubičajeno intenzivnih proba, danas sa pravom možemo da kažemo da su naša očekivanja u potpunosti ispunjena i vjerujem da će publika, pozorišna kritika, novinari i svi koji budu na premijeri dijeliti utisak koji mi imamo – da prisustvuju vanrednom pozorišnom događaju – kazala je Kralj.

Sa jučerašnje konferencije za novinare u CNP-u

Mi „Ivanova“ predstavljamo savremenim jezikom. Čovjek koji je okrenut internetu neće doći u pozorište. Zbog toga smo radili modernu predstavu, prilagođenu 2019. godini – kazao je Žoldak na jučerašnjoj konferenciji za novinare Ona je podsjetila da je ova predstava najambiciozniji projekat CNP-a do sada, te da je Žoldak donio neuobičajen i nov metod rada, prije svega sa glumcima. Ovom predstavom, kako je naglasio umjetnički direktor

Scena iz predstave ,,Ivanov“

CNP-a Željko Sošić, nacionalno pozorište dobilo je veliki adut u međunarodnom pozicioniranju, a to pokazuje veliko interesovanje međunarodnih gostiju za premijeru – kako kritičara, tako i direktora i selektora festivala. - Mnogi od njih će biti naši gosti. Već smo, praktično, dobili pozive za nekoliko festivala za sljedeću godinu na osnovu fotografija i snimaka predstave. Bez pretjerivanja i lažne skro-

mnosti, dobili smo izuzetnu predstavu i siguran sam da će to svi prepoznati – rekao je Sošić.

MIKROKOSMOS

Andrij Žoldak je za ovu predstavu uradio i kostimografiju i dizajn svjetla. Autorski tim predstave čine scenograf i video-dizajner Daniel Žoldak, dramaturškinja Ioana Malau i kompozitor Sergej Patramanski. Tekst je prevela Zlata Ko-

Austrijski pisac revoltiran odnosom novinara i reakcijom na Nobelovu nagradu

Handke: Ostavite me na miru

GRIFEN - Austrijski pisac, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade, Peter Handke imao je neprijatan susret sa novinarima u rodnom Grifenu, zbog čega je otkazao jučerašnji planirani „kratki susret“ sa predstavnicima medija. Handke je došao u Grifen tokom dana, ali je situacija eskalirala tokom večeri na sastanku sa predstavnicima opština na koji je došao i predsjednik pokrajine Koruška Peter Kajzer. Suprotno najavljenom, sa Kajzerom je došao i jedan broj novinara. Handke je, najprije, odgovarao na pitanja novinara, ali kada su počeli da ga zapitkuju za napade u Njemačkoj zbog dobijanja nagrade, on je odustao od daljeg razgovora. - Stojim ispred svog ulaza i tu je 50 novinara, i svi me pitaju nešto, kažu da su nešto od mene

Peter Handke tokom susreta sa novinarima

pročitali, da li znam što sam pisao... Pitaju kako reaguje svijet, reakcija na reakciju... Ja sam pisac i ostavite me na miru, ne postavljajte mi takva pitanja poručio je Handke novinarima, prenosi austrijski radio „Oe1“. Na kraju je poručio da više nikada neće odgovarati na pitanja novinara, jer se ne interesuju za njegova djela, već samo za politička reagovanja na Nobelovu

nagradu. Podsjetimo, odluka da se Nobelova nagrada dodijeli Handkeu za 2019. godinu prošle nedjelje naišla je na niz osparavanja svjetske javnosti, ali i na podršku. Iako ga kritika često označava kao jednog od najboljih savremenih pisaca u Evropi, Handkeov književni opus pao je u drugi plan nakon što je 1996. objavio putopisni esej „Jedno zimsko putovanje prema Duna-

vu, Savi, Moravi i Drini – ili pravda za Srbiju“, a potom i još četiri knjige intonirane na isti način. Naime, Handke je NATO bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine osudio kao ilegalan i genocidni čin, kao i politiku SAD i Evropske unije u odnosu na bivšu multinacionalnu Jugoslaviju. Takođe, često je nailazio na kritike i zbog prijateljstva sa Slobodanom Miloševićem, na čijoj je sahrani bio. Za bivšeg jugoslovenskog predsjednika isticao je da nije bio nacionalista, već da je želio da sačuva Jugoslaviju. Handke je, međutim, negirao je da je bio apologeta u vezi sa zločinima koji su stavljeni na teret Miloševićevom režimu, te da je pisao o Srbima zato što niko nije pisao o njima, iako misli da su i Hrvati i Muslimani žrtve. Zbog „epizode sa Srbijom“ čak su osporavana i mnoga književna priznanja koje je dobio. Priredio J. N.

Pobjeda

Kultura

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

nu Crnogorskog narodnog pozorišta

elikoj sceni Za napredak je potreban vrh evropske režije Crna Gora je, kako je kazao Žoldak, lijepa zemlja koja se razvija i ide ka Evropi, ali dosta toga je ovdje staro i to nas vuče nazad. Institucija, kao što je CNP, jedna je od najznačajnijih u državi i treba da utiče i razvija kulturološku politiku. - Vaš novi umjetnički direktor misli evropski i želi da poslije Žoldaka pozove Tomasa Ostermajera, a možda će poslije tri godine pozvati i Roberta Lapaža ili Romea Kastelučija. Poslije mene može da zove sami vrh režisera i smatram da bi trebalo da mu se pruži podrška u otvaranju vrata evropskoj kulturnoj kritici – kazao je Žoldak. Stanje u Crnogorskom narodnom pozorištu uporedio je sa igrom našeg nacionalnog fudbalskog tima. - Koliko sam shvatio, crnogorska fudbalska reprezentacija igrala je neriješeno sa Bugarskom i izgubila šanse da se kvalifikuje dalje. Znate zašto su izgubili šanse – ne zato što su loši fudbaleri, već jer je loš trener. Dakle, glumci su dobri, ali moraju da imaju trenera koji će da unese novi način rada. Ja sam veoma skup režiser, Lapaž će biti pet puta skuplji, ali morate da podržite umjetničkog direktora koji će pored mladih crnogorskih reditelja dovesti i sami vrh evropske režije – rekao je Žoldak.

cić, a lektorka je Jelena Šušanj. Umjetnička koordinatorka je Katja Tobilevič, asistent kostimografa Jan Žoldak, asistent reditelja Nikola Kimovski, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović. Glumački ansambl predstave čine: Dejan Lilić, Sanja Vujisić, Žana Gardašević-Bulatović, Žaklina Oštir, Branka Stanić, Stevan Radusinović, Dragan Račić, Gojko Burzanović, Aleksandar Radulović, Davor Dragojević, Jovan Krivokapić, Lazar Dragojević i Zoran Dragićević. Predstava je, prema prvom rediteljskom planu, trebalo da traje oko šest sati, a kako je Žoldak najavio, premijerno će biti pokazano oko četiri. Makedonski glumac Dejan Lilić, koji tumači Ivanova, gostujući je član ansambla, a kako je rekao, publika će na premijeri prisustvovati nesvakidašnjem pozorišnom komadu. - Ono što će publika moći da vidi je mikrokosmos, koji se nalazi u svakom čovjeku. Patnja, nervoza, sreća, poljupci, osmijesi, sva ljubav i mržnja – sve ćete to vidjeti na sceni. Sve

se to nalazi u svima od nas, a to je genije, kakav je Andrij Žoldak postavio na sceni, kao na velikom platnu – rekao je Lilić. Glumci su saglasni da su ih intenzivne probe iscrpljivale fizički i psihički, ali da je reditelj iz njih izvukao maksimum. Sve probe, kako kažu, igrale su se kao da je u pitanju premijera. - Bilo je trenutaka kada sam htjela da odustanem, ali me je zadržalo to što je reditelj od nas izvukao ono što nijesmo ni znali da posjedujemo. Prevazišli smo sebe, probijali sopstvene limite i mogućnosti – kazala je Žana GardaševićBulatović. U predstavi je, kako je rekla Branka Stanić, prikazan ogoljeni život. - Svi ljudi koji dođu vidjeće prije svega život, onakav kakav zaista jeste. Ne onaj lažni – kući se dešava haos, ali je sve super. Vidjeće tišine koje bole, tišine koje su srećne. Ludila, strasti, ljubavi - kazala je Stanić. Reprizno igranje predstave biće upriličeno u subotu, 19. oktobra na velikoj sceni. S. V.

Konkurs Ministarstva kulture iz programa „Kreativna Crna Gora“

Kraj novembra je krajnji rok za prijave PODGORICA – Ministarstvo kulture objavilo je konkurs za sufinansiranje projekata i programa iz oblasti kreativnih industrija i naučnih istraživanja. Konkurs je rezultat akcionog plana programa „Kreativna Crna Gora: Identitet, imidž, promocija“ u 2019. godini. Ministarstvo kulture će u okviru ovog konkursa sufinansirati proizvode i projekte u skladu sa sljedećim tematskim okvirima: raznolikost kulturnog izraza, uspostavljanje kulturnog proizvoda iz oblasti modnog dizajna i dizajna tekstila i uspostavljanje ICT proizvoda.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom neophodno je dostaviti na adresu: Ministarstvo kulture, Njegoševa bb, Cetinje ili elektronski, putem formulara na: www.creativemontenegro.net. Prijave se dostavljaju zaključno sa 27. novembrom ove godine u 12 sati, a odluku o izboru programa/projekata za sufinansiranje donijeće Ministarstvo kulture, po prijedlogu stručnih komisija, u skladu sa odredbama Zakona o kulturi. Ukupna vrijednost konkursa je 80.000 eura, a više detalja o konkursu i propozicijama za prijavljivanje može se pogledati na sajtu Ministarstva kulture: www. mku.gov.me. R. K.

Književno veče povodom tri decenije od smrti Danila Kiša održano na Cetinju

Briljantno prozno djelo koje će se iznova tumačiti

CETINJE – Danilo Kiš je predstavljao idealan spoj dvije velike kulturološke paradigme, one koje je dobio po očevoj liniji i one koje je dobio po majčinoj liniji, velike loze Rista Dragićevića, ugledne cetinjske porodice – kazala je prof. dr Sonja Tomović-Šundić, na književnoj večeri povodom 30 godina od smrti velikog pisca, koja je održana u utorak veče, u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Tri decenije je, prema riječima Tomović-Šundić, vrijeme kada možemo da cjelovitije i jasnije sagledamo što je to što je Kiš u našoj književnosti i tradiciji ostavio kao zaostavštinu. - Čini mi se da nekako Kiša treba da sagledamo višeslojno i višestruko, kao ličnost i kao nekoga ko je ostavio briljantno prozno književno djelo koje vjerovatno čekaju nova tumačenja i nove interpretacije. Riječ je o jednoj veoma specifičnoj osobi, kako po svojoj literaturi tako i po svojoj ličnosti i svom životu – kazala je Tomović-Šundić, a prenosi portal Cetinjski list.

Sa književne večeri na Cetinju

Kiš je, kako je istakla Tomović-Šundić, čovjek koji je u sebi sjedinio dvije velike i neobične etničke skupine, koje su negdje određivale i njegovo biće u korijenu. - On sam kaže „Od oca koji je mađarski Jevrejin naslijedio sam ironiju i sklonost ka mitovima, a od majke naslijedio sam epsku tradiciju, naraciju, naslijedio sam epopeju jednog malog balkanskog naroda koji se vjekovima bori za slobodu i opstaje u veoma složenim istorijskim okolnostima kazala je Tomović-Šundić.

Danilo Kiš je, kako je istakla, briljantan književnik ali i briljantan politički pisac. - Njegova književnost je portret vremena i on nikada ne izbjegava vizuelnu perspektivu koja se veoma dobro opaža u njegovom književnom djelu – kazala je Tomović-Šundić, prenosi Cetinjski list. Književnik i savjetnik u Ministarstvu kulture Marinko Vorgić kazao je da djela Danila Kiša predstavljaju jedan složen i kompleksan arhipelag, te da je ta neiscrpnost i mogućnost stalnog tumačenja uvijek

prisutna u njima. - Intrigantnost opusa Danila Kiša može se najbolje problematizovati u nekom kontekstu Kišovog djela u jugoslovenskom i postjugoslovenskom kontekstu. Zato je bitno odrediti kontekst vremena i prostora u kojem je to djelo nastalo. Ako govorimo o postjugoslovenskom, onda govorimo o recepciji i percepciji tog djela koje takođe ima zadat kontekst koji je definisan ideološkim, političkim i estetskim – kazao je Vorgić, prenosi Cetinjski list. R. K.

Izložba djela Tiha Vujovića otvorena u Tivtu

Ženska ljepota uz dozu misterije

TIVAT – Izložba slika Tiha Vujovića sa Cetinja otvorena je u Muzeju u Tivtu, a zvanično je otvorio predsjednik opštine Siniša Kusovac. - Čovjek ako želi da da određeno mišljenje ili sud o nekoj pojavi ili djelu, mora biti znalac. Ja u ovoj oblasti nijesam znalac, ali mogu da podijelim lične impresije sa vama. Obišao sam ove slike i svaka žena na slici me je fiksirala pogledom i morao sam stati. Ima neku pozitivnu energiju. Svaka slika ima neke tragove pored puta, što provocira maštu. Svaka slika, kao svaka žena, je Mladen Lompar

originalna i dostojanstvena. Ovo je pravi, istinski umjetnik jer zna da radi svoj posao. I radi ga originalno - rekao je Kusovac, prenosi Radio Tivat. O likovnom stvaralaštvu Vujovića govorila je teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić. - Na slikarskim ostvarenjima Vujovića u fokusu je ona - žena. Žena koja se ne boji da prikaže sve atributne prizore koje je krase, snažno akcentujući fizičku ljepotu, koju umjetnik prikazuje baš onakvu kakvu je napravio Stvoritelj. Tiho glorifikuje njenu ljepotu, uz dozu misteri-

je. Kao da smo u nekom snu – kazala je Saičić. Vujović je podsjetio da je ova izložba dio njegove akcije „Tražimo jedni u drugima ono što nas spaja.“ - Mnogo je ođe zanimjivih ljudi koji se ne poznaju. Ja ću vas pozvati da se upoznate. Jer ođe mogu da nastanu mnoga lijepa prijateljstva, a možda neka i rezultiraju brakom. Tražimo jedni u drugima ono što nas spaja – rekao je Vujović, prenosi Radio Tivat. U okviru otvaranja izložbe nastupila je i klapa „Maris“ iz Kotora. R. K.

Dušan Zidar izlaže u Podgorici PODGORICA – Izložba djela Dušana Zidara pod nazivom ,,Dorijan – Dorijan Grej“, biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji Klub, na Kruševcu. Zidar je rođen 1962. godine u Ljubljani. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, na odsjeku za vajarstvo gdje je završio i postdiplomske studije. Imao je brojne samostalne i grupne izložbe u Sloveniji i inostranstvu. Od 2000. godine radi kao profesor na Univerzitetu u Mariboru - Fakultet za obrazovanje, odsjek za likovnu umjetnost. Izložbu u galeriji Klub će otvoriti Natalija Đuranović, kustoskinja Centra savremene umjetnosti. R. K.

Omaž Lomparu u Biblioteci PODGORICA – Veče sjećanja na književnika Mladena Lompara (19442017) biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru programa „Sjećanje na prijatelje biblioteke“.

Govoriće Aleksandra Vuković, Pavle Goranović i Milorad Popović. Medijatorka večeri biće Vesna Šoškić, a u muzičkom dijelu programa nastupiće duo gitara koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević. R. K.

20 Drugi pišu

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Ošamarena Meliha Filipović i naš obraz najmanju ruku je opravdana. Fakat je da će javno mišljenje pratiti slučaj pomno, ali samo u početku. A poslije? Poslije slijedi crna rupa pravosuđa, koja jede ove i ovakve slučajeve za doručak. Ljudski se treba nadati da se ovo neće tako završiti-samo ljudski, jer u domaćem pravu pravda ne stanuje odavno.

» Piše: Dragan Bursać Usred Banjaluke, advokatica Meliha Filipović, od 85 godina i 50 kilograma, dobija šamarčinu od kolege i prvog advokata Republike Srpske Jovana Čizmovića. Malo li je za reakciju ili trebamo čekati na „ubistvo pravosuđa“? Meliha Filipović je krhka starica. Ali, Meliha je i najstariji advokat u Bosni i Hercegovini. I ne samo to: Meliha odlično radi svoj posao. I dalje. I onda se Melihi desi počasni predsjednik Advokatske komore entiteta Republika Srpska Jovan Čizmović.

ŠAMAR U JAVNOSTI KAO DOBAR DAN

A ta persona, prvi advokat RS-a, šta radi – ošamari koleginicu advokaticu Melihu Filipović usred postupka, pred službenim licima. U Banjaluci. Tek tako, jer mu se može. Iako je nasilje ušlo u zapisnik, postupak nije prekinut. „Uviđaju u kojem se provodio postupak prestanka državne svojine na parceli prisustvovali su službenici RUGIP-a, Pravobranilaštva, te geometar. U jednom trenutku Čizmović je počeo razgovarati s geometrom, a ja sam mu rekla da to ne može raditi jer je stranka u postupku. Tada me Čizmović ošamario tako jako da sam mislila da sam ostala bez pola lica“, ispričala je Meliha Filipović za Srpskainfo. Meliha kaže da nikada nešto slično nije doživjela u karijeri.

ŠAMARI DODIRI PO OBRAZU

Prvi advokat RS-a ošamari kolegicu advokaticu Melihu Filipović usred postupka, pred službenim licima, u Banjaluci Pa se svi zajedno moramo i trebamo zapitati kakva je to bahatost, kakva je to hirovitost prvog advokata u entitetu Republika Srpska, pa da udari stariju koleginicu? Nije li to mizoginija? Ili možda tek mobing, koji je prešao u silu? Ili netrpeljivost, ad hoc? Ili sve od navedenog? A iz svega navedenog vidimo osionog čovjeka, koji se, paradoksalno, ponaša baš i tačno u granicama svojih (i društvenih) mogućnosti. Zašto? Šamar nije po zakonu, ali jest društveno dozvoljen. Da li stvarno mislite da bi „heroj“ Čizmović ovog utorka udario advokaticu Melihu Filipović u centru Banjaluke, a da je znao da će tu, odmah na mjestu događaja, snositi odgovornost u vidu istovjetne kontramjere nekog od prisutnih na terenu? A prisutnih,

koji ni rukom ni mukom nisu djelovali, nije da nije bilo. Čitav buljuk ljudi, visokopozicioniranih u svojoj struci i društvenoj nomenklaturi RSa, stajao je i posmatrao opskurni i uvredljivi prizor. Desetak ljudi, promislite samo, stoji i posmatra kako dvometraš od stotinu i više kilograma udara staricu od 50 kilograma. Dvometraš, Počasni predsjednik Advokatske komore RS-a, nekakav „gospodin“ Jovan Čizmović. Naravno da je znao da mu se NIŠTA dogoditi neće! Na koncu Melihine storije ta starica za Avaz kaže: „Imala sam osjećaj kao da mi je pola obraza otpalo s lica. Nisam mogla da dođem sebi i niti sam mogla da nastavim s radom. Još sam u šoku! To je za svaku osudu i budite uvjereni da ću tužiti gospodina Čizmovića.“

PUSTI SNOVI O ZATVORSKOJ KAZNI

A šta zakon u ovom i ovakvim slučajevima kaže? Konkretno, iz Džender centra RS-a rekli su za portal Buka da je Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini zabranjeno nasilje po osnovu pola, a njime se smatra svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena, između ostalog, fizička i psihička šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava lice ili grupu lica da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi društva. „Zaprijećena sankcija za izvršeno nasilje po osnovu pola, prema ovom zakonu, jest kazna zatvora u trajanju šest mjeseci do pet godina“, navode iz Džender centra za Buku. Živi bili, pa vidjeli kako će to naš impotentni Zakon kazniti prvog advokata entiteta Republika Srpska sa šest mjeseci do pet godina zatvora. Svaka skepsa u vezi sa ovim u

Nego, šta kaže „uvaženi“ advokat Čizmović? Ova vajna „ljudska gromada“ izjavi za Srpskainfo da nije riječ o šamaru: „Kada bih rekao šta je ona meni sve govorila... To nije bio šamar, to je bio dodir po obrazu.“ Ovdje treba stati i zamisliti se. Kako je moguće da čovjek koji živi od verbalnih napada i odbrana reaguje fizički na (hipotetički) verbalni napad koleginice? Zar nije mogao i MORAO reagovati kontranapadom verbalnim, argumentima i razgovorom ako je već morao, a ne udarcem u lice? Naravno da je ovo retoričko pitanje i naravno da je sasvim logično da je na verbalni napad morao reagovati verbalno, pa je Čizmovićeva izjava u najmanju ruku u formalnologičkoj zavadi i sa njegovom profesijom, ali, bogme, i sa ljudskošću i zdravim razumom. Dakle, da rezimiramo, prvi advokat u RS-u nekažnjeno, pred svjedocima, šamara svoju stariju koleginicu i ništa se ne desi. Dakle, čovjek, okružen ljudima iste ili slične profesije udara staricu i niko ništa? Pa šta smo trebali očekivati? Da će neki portir braniti staricu od 85 godina i 50

Pobjeda

kilograma? E, pa, zapravo se to i desilo. U tom violentnom galimatijasu jedino je lokalni portir zaštitio Melihu Filipović, u špaliru pasivnih posmatrača napada.

KAD METAFORA OŽIVI

Ako ovo nije najrealnija slika našeg pravosuđa, ne znam šta jest. Ako ovo nije „dodir po obrazu“ svakom normalnom čovjeku, ne znam šta jest. Sjetićete se svih onih patetičnih i neinventivnih novinskih naslova koji počinju sa „Ovo je šamar bh. pravosuđu“. E, kad smo kao društvo čekali da kojekakvi supismeni ordijanti udaraju šamar nespretnom i nesretnom pravosuđu, dočekali smo i BUKVALNO ŠAMARČINU. I to kakvu? Usred Banjaluke advokatica Meliha Filipović, od 85 godina i 50 kilograma, dobija „pedagošku ćušku“ kolege i prvog advokata Republike Srpske Jovana Čizmovića. Malo li je za reakciju ili trebamo čekati na „ubistvo pravosuđa“? Na koncu, u moru mizoginije u kojoj plovimo treba pogledati komentare po društvenim mrežama. Neobična ili upravo obična i tako karakteristična šutnja banjalučke čaršije para tišinom digitalni svijet, da se ne zamjere moćniku. A na sve to sporadično se pojavljuje mizoginija koja šiklja iz komentara: „Zar ona nije trebala u penziju? Malo joj para bilo...“ Eto, to smo mi, takvi smo i takav nam je mentalitet. Pobuna nastaje (prekasno) tek kad nama sistem opali šamar. Do tada se pitamo za godine napadnute i zašto nije u penziji (sic!). A šamar? Pa nismo ga mi dobili (sic!). Braniti sada Melihu, koja se pravno može odbraniti, ali sistemski NE, jednako je ličnoj samoodbrani, odbrani dostojanstva, ljudskosti, prava i pravednosti. Meliha Filipović je usamljena, Meliha je svakovrsna manjina u Banjaluci. Žena, Bošnjakinja, radnica od 85 godina, prekaljena advokatica i, na koncu, OŠAMARENA ŽRTVA NASILNIKA. Šta ćemo preduzeti?

Holandija: Porodica devet godina živjela u tajnom podrumu - čekala kraj svijeta Policija je pronašla tajni prolaz u podrum i rekla da postoji dosta nerazjašnjenih pitanja Porodica sa severa Holandije provela je devet godina u podrumu „čekajući kraj sveta“, prenose holandski mediji. Reč je o muškarcu starom 58 godina i šestoro braće i sestara koji imaju od 18 do 25. Pronađeni su nakon što je jedan od njih pobegao, u obližnjem selu Rainervold naručio pivo u pabu i zaposlenima rekao da mu je potrebna pomoć. Pretpostavljalo se da je stariji muškarac njihov otac, ali je lokalni zvaničnik Rodžer de Grut rekao novinarima da to nije istina, ističući da on nije ni vlasnik farme. „Nikada nisam video ništa slično“, ističe on. Holandski javni servis RTV prenosi da je porodica godinama živela u izolaciji, če-

Muškarac star 58 godina i šestoro braće i sestara proveli su devet godina u tajnom podrumu jedne farme, prenose holandski mediji kajući kraj sveta. Vlasnik paba Kris Vesterbik kaže da je mladić ušao, naručio pet piva i popio ih. „Popričao sam sa njim, otkrio mi je da je pobegao i da mu je potrebna pomoć. Onda smo zvali policiju“, navodi Vesterbik. „Imao je dugu kosu, prljavu bradu, nosio je staru odeću i izgledao zbunjeno“. „Rekao je da nikada nije išao u školu, da ima braću i sestre koji žive na farmi, da je on najstariji i da je želeo da okonča način na koji su živeli“. Policija je ubrzo otišla tamo i pretražila farmu. Iza ormana u dnevnoj sobi pronašli su stepenište za po-

drum u kojem je porodica živela. Farma se nalazi nedaleko od Rainervolda, u kojem živi manje od 3.000 ljudi, sakrivena je iza drveća, ima malu baštu sa povrćem i jednu kozu. Jedan od komšija je medijima rekao da je na njoj viđao samo jednog muškaraca i da je ranije bilo više životinja. Lokalni poštar za to vreme ističe da tamo nikada nije odneo nijedno pismo. „Zapravo je to veoma čudno, kada malo bolje razmislim“, rekao je on. Jedan novinar je okačio fotografiju farme, ističući da mu je rečeno da se ne približava.

Susjedi vjeruju da je porodica preživjela uzgajajući povrće na farmi

Policija je potvrdila da je uhapšen pedesetosmogodišnji muškarac.

„Neko nam se javio zbog zabrinutosti oko životnih uslova u kući u Rainervoldu i otišli smo tamo“, napisali su na Tviteru. „I dalje postoji mnogo nerazjašnjenih okolnosti“, do-

dali su, ističući da je istraga u toku. Nije jasno koliko je porodica provela u podrumu i šta se desilo sa majkom dece, iako je gradonačelnik izjavio da je ona davno umrla.

Pobjeda

Feljton

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

19.

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Knjaz Danilo nije imao strpljenja za kompromis » Piše: Dragan B. PEROVIĆ

Stefan je bio svjestan da je svađa otišla predaleko i da je bilo mnogo onih koji su je potpirivali: „Mržnja koju gajite prema meni neće, možda, nikad oslabiti i čovjeku koji voli svoju domovinu izgleda nepravedna i bez ikakva povoda. Tu mržnju, nesumnjivo, povećava moje srodstvo sa Vama, a mnogi imaju interesa da je još više raspaljuju. Oni siju među nama razdor s namjerom da nas još više i nemilosrdno udalje. To mi pričinjava istinski bol“ (isto). Međutim, ispravno je zaključio da je potrebno jedinstvo i pozvao je Danila da u opštem interesu zaboravi prošlost i okrene se budućnosti: „Vi ste, nažalost, jedini čovjek u našem narodu koji brine za njega, koji se trudi da mu osigura budućnost i koji traži načina da ga organizuje. Vi ste neumorni i podsjećate me na svoju dužnost, tj. na dužnu ljubav i poštovanje prema Vama. Zaboravite prošlost i gledajte na budućnost. Evropski diplomati ne razumiju težnje Crne Gore. Oni im poklanjaju malo pažnje. Oni ne poznaju njihovu važnost. Oni ne znaju da cijene našu slobodu koju smo mi branili četiri stoljeća. Oni hladnokrvno posmatraju sva djela našeg herojskog naroda. Nažalost tako mora da bude u sadašnjim uslovima i današnjem uređenju svijeta. Međutim, taj preobražaj svijet ne želi da se izvrši niti dopušta da ga Vi izvršite po Vašoj pravednoj želji.“ Na žalost, Danilo nije imao strpljenja, ali ni vremena, da se ozbiljnije pozabavi sa Stefanom i napravi kompromis. Okolnosti su se usložnjavale, praktički istorija se ubrzavala, a napadi na Danila su dolazili sa svih strana. Najbliži su kovali zavjeru protiv njega, pojedina plemena su se bunila i odbijala vlast sa Cetinja, potpomognuta skadarskim pašom, pod čije su okrilje pristajali, a najmoćniji saveznici sa svojim epigonima radili su mu o glavi. Kao i svaki sukob koji među bliskim počne sitnom zađevicom, kad postane previše ličan, prerasta u zasljepljujuću mržnju, koja neminovno vodi u tragediju. Stefan Cuca je smatrao da bi se za politički uspjeh i rješavanje crnogorskog pitanja moralo djejstvovati u Turskoj, uz pomoć Zapa-

Danilov alajbarjak sa Grahovca

Kao i svaki sukob koji među bliskim počne sitnom zađevicom, kad postane previše ličan, prerasta u zasljepljujuću mržnju, koja neminovno vodi u tragediju. Stefan Cuca je smatrao da bi se za politički uspjeh i rješavanje crnogorskog pitanja moralo dejstvovati u Turskoj, uz pomoć Zapada. Danilo je već krenuo u tom pravcu, sa državničkim nervom i u isključivom crnogorskom interesu

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

da. Danilo je već krenuo u tom pravcu, sa državničkim nervom i u isključivom crnogorskom interesu. Stefan je smatrao da može još da se uradi, ali nije htio ništa na svoju ruku da čini, već je tražio Danilovu saglasnost: „Ovlastite me jednim pismom kod Porte i pošaljite mi jednog od Vaših ljudi s uputstvom u kojim granicama treba da radimo... Sadašnji položaj naše domovine zahtijeva od svih potrebnu saradnju. Rasne i porodične veze pozivaju nas na jedinstvo. Ne mislite više na naše neslaganje i mržnju. Novi život, budućnost nas poziva na zajednički rad. Treba raditi zajedno na dobro svih. Knjaže, naći ćete u meni pravog prijatelja i vjernog sina otadžbine, naći ćete, a to ćete vidjeti, vjernog podanika i

Orden knjaza Danila za nezavisnost

Stefan Perović Cuca



Stefan jeste na kraju „popustio”, ali strijele su bile odapete i tragedija se nazirala. Sukob Stefana Andrijina Perovića Cuce i knjaza Danila Petrovića Njegoša, dva sudbinski vezana savremenika, nije bio samo njihov usud, već je to usud Crne Gore, kojoj unutrašnji sukobi sputavaju povratak u one mitske visine, u koje su ih smještali mnogi dobronamjerni prijatelji i pośetioci

iskrenog rođaka (uprkos prošlosti). U tom pogledu ja računam na Vašu pravičnost, ali nikada ne mogu da se pomirim sa onim klevetnicima, pokvarenjacima i lažljivcima koji Vas okružuju i koje ćete vremenom upoznati.“ Ostaje i pitanje zašto nakon izgnanstva iz Crne Gore, po raspoloživim podacima, nije više nikada pošao za Beograd? Tamo se školovao, imao dosta poznanika i prijatelja, potporu srpske vlade i određeni krugovi su ga razmatrali u nekim kombinacijama kao zamjenu za Danila? Viđeli smo i da ga je Francuz Bure označio protivnikom Rusije (što je i Danilo tvrdio u prvim reakcijama), zbog čega je po riječima francuskog poslanika bio riješio da ide za Beograd, „nadajući se da u Srbiji nađe otadžbinu samostalniju i nezavisniju od Rusije“ (D. Stranjaković, Sizerenstvo, str. 333). Već smo razmatrali pitanje da li je pošao za Rusiju? Vjerovatno, ne odbacujemo tu mogućnost, ali nema sigurne potvrde o tome. Dosta tekstova i nekih priča govore da je pošao za Carigrad da bi odatle išao za Rusi-

ju. Zbog toga nam je posebno bio zanimljiv tajni izvještaj ruskog poslanika iz Carigrada nakon Stefanova ubijstva. Rekosmo, tu nema sumnje – Stefan nije imao nikakvog kontakta sa njima i niti je tražio dozvolu za put u Rusiju. Makar i onoga formalnoga upita za dobijanje odobrenja ili vize. Znamo da su na dozvole za put u Rusiju od carskih ruskih vlasti čekali i Petar I i Njegoš i knjaz Danilo (i svi njihovi prethodnici), a koja im je ponekad znala biti uskraćena. Možda bi se u razmatranju razloga koji su mogli ubrzati njegov odlazak za Carigrad mogao uzeti i komentar iz jednog lista koji smo ranije naveli, da je Stefan htio da „se uklonio od granica crnogorski(h), jer su se neki služili i njegovim imenom u nesrećnoj političkoj raspri, koja mu je veliku tugu zadavala“ (Novine Srbske, 13. VI 1857, broj 66, str. 248). Knjaz Danilo Petrović Njegoš i Stefan A. Perović Cuca su imala sličnu, tragičnu sudbinu. Ostavili su svoje mjesto u povjesnici i dio su naše slavne prošlosti. Knjaz Danilo je, uz okretanje Francuskoj, usposta-

vio veze sa Garibaldijem, čiji je model ujedinjenja italijanskih država služio Danilu kao podstrek u radu na ujedinjenju Južnih Slovena. Sasvim je normalno što su protiv stvaranja jake slovenske države na jugu bile suśedne velike sile: Austrija i Turska. Isto tako ne čudi što je Rusija imala druge planove, jer joj je Danilo izmakao iz „bratskog zagrljaja“. A Srbiji je sam Danilo, sa svojim idejama o jakoj Crnoj Gori i njenoj pijemontskoj ulozi, bio i te kakva prepreka u načertanijevskim nakanama. S toga su svi našli zajednički interes i poradili na likvidiranju mladog Petrovića. Čak je i njegov kum, austrijski namjesnik Mamula, bio zabrinut zbog rasta Danilove popularnosti u južnoslovenskim krajevima nakon veličanstvene pobjede na Grahovcu: „Baš u sred ove Mamuline brige, što raste uticaj Kneza Danila ne samo na raju nego čak i na Muslomane u okolnim turskim provincijama, njegov pretpostavljeni Ministar iz Beča javlja mu: da su pop Puniša Pavićević i Todor Kadić stigli u Beč, da su odmah upućeni u rusku ambasadu da traže pasoš za Rusiju.

Tamo im je odgovoreno da moraju čekati 6 do 8 nedelja dok oni za njih jave u Petrograd i dokle otud stigne dozvola da se puste u Rusiju. Ova dvojica nemajući sredstava da žive dva meseca u Beču, te da toliko čekaju, mole da im se izda pasoš za Srbiju gde mogu odmah naći zarade. Ministar spoljnih poslova nema ništa protivu toga.“ Kasnije su Kadić i Pavićević stigli u Carigrad. Tamo su ubili Mašana Stevanovog Martinovića. U Kotoru je, 12. avgusta 1860, od strane Todora Kadića izvršen atentat na knjaza Danila. Od zadobijenih rana umro je śutri dan, 13. avgusta 1860. „Tvrditi za Knjaza Danila, da je bio genije, bilo bi pretjerano, ali i ako malo pismen i bez škole, on je bio jedan od rijetkih naših vladara, koji, doduše, nije uvijek znao koliko može, ali je uvijek znao što hoće. Kad se dobro prouči, vidi se, da je bilo nešto veliko u ovom čovjeku sitnoga tijela. Glavno polje njegova rada nije bila njegova državica Crna Gora, osim u toliko da stegne Crnogorce, koji su za slabog vladara Vladike Rada bili dobro olabavili u svakom pogledu. On je prvi pokušao, da koliko-toliko uvede Crnogorce u kolosijek građana zapadne Evrope, ne ipak koliko je mogao, nego koliko je umio. I kao ličnost i kao vladar, i kao vojnik Knjaz Danilo bio je uvijek na svom mjestu“ (D. Vuksan, Zapisi, str. 193 – 194). Rekosmo da su se o viziji nove crnogorske države koju je stvarao knjaz Danilo mnogi spotakli, a da je Cuca bio najveći gubitnik. Danilov i Cucin usud bio je u tome, što: „Oni su, obojica, bili toliki protivnici, da nijesu htjeli ni za dlaku da popuste ni onda kada su državni interesi zahtijevali pomirljivost duhova, s obzirom da su ondašnju Crnu Goru napustili ne samo takvi zanesenjaci, koji namah padaju u očajanje kao što je to bio slučaj sa Perovićem, već i najtvrđi ljudi onoga doba. I u tome je bila njihova zajednička nesreća koja ih je do poslednjeg dana pratila.” Stefan jeste na kraju „popustio”, ali strijele su bile odapete i tragedija se nazirala. Sukob Stefana Andrijina Perovića Cuce i knjaza Danila Petrovića Njegoša, dva sudbinski vezana savremenika, nije bio samo njihov usud, već je to usud Crne Gore, kojoj unutrašnji sukobi sputavaju povratak u one mitske visine, u koje su ih smještali mnogi dobronamjerni prijatelji i pośetioci. Dužni smo poštovati svijetle tradicije svojih predaka, ali iz današnje vizure, biti strogi prema svim njihovim zabludama, greškama i stranputicama. Istina i realno sagledavanje prošlosti, a i sadašnjosti, bez mistifikacija i mitomanskih konstrukcija, jedini su pravi put povratka temeljnim crnogorskim vrijednostima: čojstvu i slobodarstvu. (Kraj)

Magazin

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Nikšićanka Kristina Mitrović pobijedila na Evropskom takmičenju talenata u modnom dizajnu

U razgovoru za Pobjedu, Mitrović kaže da se na takmičenje prijavila kao student, na nagovor profesorice Ane Vasiljević-Čelar. - Smatrala sam da je pobjeda na Mionetto Prossecco fešn viku dovoljna za sada, ali ipak ova nagrada je potpuno nova i druga dimenzija, i otvara vrata svijeta mode na potpuno drugačiji način. Kada sam prošla u top 10 bila sam mnogo zadovoljna, pa i u top tri, što mi je omogućilo da prikažem prvu autorsku kolekciju i to van Crne Gore. Na neki način sam je priželjkivala, vjerovala da će se isplatiti trud i zaista jeste tako. Prepoznali su zalaganje i ljubav prema modi, ali i učenju i usavršavanju, što je rezultiralo pobjedom. Znači mi mnogo, u smislu dodatne motivacije i satisfakcije, ali i potvrde da, ono što stvaram ide u dobrom smjeru – kazala je Mitrović. Na SFW-u je predstavila kapsula kolekciju koju čini pet modela, kako su propozicije takmičenja nalagale. - Kolekcija je namijenjena za sezonu proljeće/ljeto 2020. godine i nosi naziv ,,ROPeESCAPE“. Govori o mom pokušaju ,,bijegu od konopa“ i ,,početku kraja“, motivima koji su me vodili kroz cjelokupnu priču. Bila sam inspirisana ljudima, putovanjima,

Nagrađeni zalaganje i ljubav prema modi SVETLANA BRAUN

PODGORICA – Nikšićanka Kristina Mitrović trijumfovala je na Evropskom takmičenju talenata u modnom dizajnu koje je održano u okviru Srbija fešn vika.

Kristina Mitrović sa modelima iz kolekcije ,,ROPeESCAPE“

uticajem koji mi kao stvaraoci, možemo i treba da imamo naročito na mlade ljude –

objašnjava Mitrović. Bijela boja dominira u kolekciji, a detalji su ručno ušivani

konopi u zemljanim tonovima sa primjesama zlatne. - Forme su slobodne, javlja se

drapiranje, dok su dva modela potpuno svedena i moguće ih je nositi čak i tokom dana.

Analiza grupe naučnika

NVO Studentski kulturni centar organizovao ,,Studentski piknik“

Bela Hadid najljepša žena na svijetu

PODGORICA – Povodom početka studijske godine NVO Studentski kulturni centar godine organizovao je u utorak manifestaciju ,,Studentski piknik“ u kampusu Univerziteta Crne Gore.

Bela Hadid

LONDON - Manekenka Bela Hadid proglašena je najljepšom ženom na svijetu, prema najnovijem istraživanju naučnika. Bela je tako, prema analizama grupe naučnika koji se bave i najsitnijim detaljima, proglašena najljepšom ženom svijeta sa savršeno proprocionalnim licem. Proporcije njenog lica sa 94,35 posto odgovaraju ,,zlatnom rezu“, odnosno zlatnim proporcijama, mjeri koja predstavlja fizičko savršenstvo. Njene oči, obrve, nos, usne, obrazi, jagodice i oblik lica skoro su savršeni prema pojmu ljepote starih Grka. Listu najljepših sastavio je hirurg Džulijan de Silva koji je izjavio kako je njena simetrija lica najbliža savršenstvu.

- Bela je bila pobjednica kada su uzeti u obzir svi parametri. Njeno lice najbliže je savršenstvu. Brada manekenke najbliža je savršenstvu, a od maksimalnih 100 odsto i savršenog oblika dijeli je samo tri odsto. Njena simetrija lica najbliža je savršenstvu. Bela je nova generacija supermodela i moguće je da će dominirati scenom u narednim decenijama. Njena najveća slabost je na području obrva - rekao je doktor De Silva, jedan od naučnika koji je radio na ovom projektu. Drugo mjesto na ovoj listi zauzela je pjevačica Bijonse, a treće glumica Amber Herd. U top deset najljepših nalaze se i Arijana Grande, Tejlor Svift, Kejt Mos, Skarlet Johanson, Natali Portman, Kejti Peri i manekenka Kara Delevinj.

Veliki broj studenta, lijepo vrijeme, atmosfera, druženje na zelenim površinama kampusa, muzika i zabava obilježili su događaj. Ispred Univerziteta Crne Gore zabilježena je lijepa slika crnogorskih studenata koji su simbolično, kroz kombinaciju umjetnosti i zabave, obilježili početak budućeg, akademskog druženja. - Naš cilj je bio da upravo ovakvim konceptom provođenja slobodnog vremena uputimo studente u urbani model studentskog života koji predstavlja standard stila života mladih u ostalim evropskim državama. ,,Studentski piknik“ je manifestacija koja podrazumijeva inkluzivniji koncept kulture, kombinujući umjetnost i zabavu. Koncept druženja, program i prostor manifestacije predstavljaju novine u dijelu produkcije kulturnih manifestacija – saopštili su organizatori. Programska vizija manifestacije podrazumijevala je pi-

Detalj sa koncerta

Koristila sam više materijala, uglavno su to mješavine prirodnih i sintetičkih tkanina, što znači da su jednostavni za održavanje i ne gužvaju se. Između ostalog, mat saten i muslin – žoržet – ističe Mitrović. Mlada dizajnerka kaže da kada kreira uvijek na umu ima jaku, stabilnu i samostalnu ženu, koja je veliki borac. - Ali istovremeno, to je nježna i krhka, emotivna i romantična žena. Dakle spoj sofisticiranosti i otmenosti, a moćnog uticaja na okolinu svojom pojavom, osobinama i sposobnostima – objašnjava ona. Pobjeda na takmičenju omogućila joj je još jedno predstavljanje na SFW-u. - Prvo treba da završim diplomski rad. Zatim slijedi proljećnji Srbija fešn vik, čije učešće mi je omogućeno upravo zahvaljujući ovoj pobjedi. U međuvremenu ću spremati kolekciju Resort i Swimwear za ljeto 2020. za svoj brend Lapia, a postoji i mogućnost da autorsku kolekciju prikažem i crnogorskoj publici – zaključila je Kristina. Z. K.

Uz muziku i druženje dočekali novu akademsku godinu

Piknik ispred Univerziteta

knik druženje na parkovskim površinama kampusa uz posebnu svjetlosnu instalaciju i

nastupe tri muzička sastava urbane profilacije. Nastupio je muzički kvartet The Gents koji je izveo kompozicije popularne muzike prilagođene klasičnim instrumentima. Nakon toga, studenti su imali priliku da uživaju u nastupu džez benda, da bi zatim nastupio pop-rok bend Crveno i crno koji je izvodio aktuelne pop-rok numere. Manifestacija ,,Studentski piknik“ je organizovana uz po-

dršku Univerziteta Crne Gore, Studentskog parlamenta UCG, Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, Pivare Trebjesa-Nikšić, G3 Spirit. NVO Studentski kulturni centar osnovan je 2015. godine, uz podršku Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Nastao je radi stvaranja novog prostora za produkcije kulturnih manifestacija i kulturnih sadržaja posebno usmjerenih na studentsku populaciju. Z. K.

Pobjeda

Ä&#x152;etvrtak, 17. oktobar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga za potrebe Direkcije za ICT po partijama kako slijedi: Partija 1: Razvoj postojećeg softwer-a Oracle eBS-a, nedostajući moduli i djelovi modula koji će biti predmet nadogradnji u cilju unapređenja i optimizacije poslovnih procesa u kompaniji – EPCG i Partija 2: Nabavka usluge održavanja opreme u Data centru i na kolokacijskom sajtu, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-0025245/1 od 02.08.2019. godine, pod rednim brojevima 476 i 491. Tenderska dokumentacija broj 101/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.10.2019.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a: Procjena vrijednosti imovine, stavka 606 iz Amandmana 4 na Plan javnih nabavki broj 1010-37524 od 02.08.2019. godine. Usluge se nabavljaju kao cjelina, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 100.000,00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od 12 mjeseci sa tri prvorangirana ponuđača. Tenderska dokumentacija broj 84/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.10.2019. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

OBAVJEŠTENJE Obavještavaju se svi zainteresovani da je dana 11.10.2019.godine pokrenuta dobrovoljna likvidacija društva za menadžment i konsalting ,, ARALEX“ d.o.o. Podgorica, PIB:02725860. Potencijalni povjerioci društva mogu prijaviti svoja potraživanja likvidatoru, Valentini Vidmar, Danilovgradska br.4, 067311366, e-mail adresa:vidmarvanja@gmail.com, u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

OBAVJEŠTENJE Obavještavaju se svi zainteresovani da je dana 11.10.2019.godine pokrenuta dobrovoljna likvidacija društva za menadžment i konsalting ,,KAHNE & PANIKO“ d.o.o. Podgorica, PIB:02435535. Potencijalni povjerioci društva mogu prijaviti svoja potraživanja likvidatoru, Valentini Vidmar, Danilovgradska br.4, 067311366, e-mail adresa:vidmarvanja@gmail.com, u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 50 m2 sa garažom, Ul. Georga Dimitrova 58, 32.000 eura. Tel. 068/040-754 1

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

RaZNo POKLANJAM čamac na dvije godine čovjeku od 35 do 40 god. sa motorom. Od Čanja do Svetog Stefana. Tel. 068/040-754 2

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za otvoreni postupak javne nabavke Izgradnje fekalne kanalizacije u ulici Vučedolskoj u Žabljaku, procijenjene vrijednosti 30.000, 00 eura sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 031/19-01264 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 16.10.2019.godine. Lice za davanje informacija: Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo. com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnnim nabavkama ( „Službeni list CG“,br.42/11 i 57/14 naručilac Uprava za imovinu,Podgorica,Ul.Jovana Tomaševića broj 2 oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Uprava za imovinu pokreće otvoreni postupak objedinjene javne nabavke za nabavku usluga– zakup poslovnog prostora za potrebe Ombudsmanaa,ukupne procijenjene vrijednosti 79.860,00 € sa uračunatim PDV-om .Tenderska dokumentacija br.75-0201/10310 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me. Dana 16.10.2019.godine. Lice za davanje informacija Bajko Vučićević br.tel. 067 212 686 ,e-mail bajko.vucicevic@uzi.gov.me.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 16. oktobra 2019. u 66. godini ispustio svoju plemenitu dušu naš voljeni Dana 16. oktobra 2019. umrla je u 89. godini naša

ILIJA PUCO Noveljin POPOVIĆ DANICA CICA Savova RAČIĆ rođena Rakočević 1931 - 2019. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 16. oktobra od 11 do 18 časova i 17. oktobra od 9 do 11 časova kada se polazi za Prisoju – Andrijevica gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Ožalošćeni: bratanići PERIŠA i BLAGOTA, bratanična SLAVICA, snahe VERA i VUKICA, sestrići DRAGOLJUB i DRAGAN, sestrična DRAGANA i porodice RAČIĆ i RAKOČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 17. oktobra od 10 do 16 časova i 18. oktobra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Mala - Zagreda u 15 časova. Kuća žalosti: Orašje bb – Danilovgrad Ožalošćeni: supruga DANKA, sin MILOVAN, ćerka MILENA, brat BOŽIDAR, sestre LJUBICA, NADA i RADA, snaha DRAGICA, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, ujak, tetke, kao i ostala mnogobrojna rodbina POPOVIĆ i JOVANOVIĆ

725

727

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и комшије да је 16. октобра 2019. послије краће болести у 73. години преминуо

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama, prijateljima i poznanicima da je 16. oktobra 2019. tragično preminuo u 46. godini naš dragi

ВОЈИСЛАВ Светозаров ШЉИВАНЧАНИН

MILIVOJE Šćepanov PAVIĆEVIĆ

1947 - 16. 10. 2019.

Саучешће примамо у капели на Жабљаку 17. октобра од 10 до 16 часова и 18. октобра од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу на Жабљаку.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 17. oktobra od 11 do 16 časova i 18. oktobra od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti dana 18. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju Duži - Šavnik.

Ожалошћени: супруга ДЕСАНКА, синови ЖЕЉКО и ЖИВКО, снахе СНЕЖАНА и САЊА, унук НЕМАЊА, браћа МИЛАН, ЗДРАВКО и СЛАВКО, сестре ГРОЗДАНА, МИЛЕНКА - ВИДА, РОЗА, МАРУША и МАРИЈА, снахе ЈЕЛЕНКА, МЕЛАНИЈА и МИЊА, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала родбина 723

Ožalošćena porodica: majka ANĐELIJA, braća MIRAŠ i ŽELJKO, sestra BRANKA, snaha DRAGANA, stričevi RADENKO i MIĆAN, ujak MIODRAG, tetke RADOJKA, DARKA, MILICA, SAVA, PEJKA i MITRA, strine, ujna, bratanići, bratanična, sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka, tetaka i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ i PEJOVIĆ 726

Dana 16. oktobra 2019. u 86. godini preminuo je naš dragi

Дана 16. октобра 2019. у 71. години преминула је наша драга

NOVICA Jovov GRDINIĆ

ЉУБИНКА Лукина ДОНДИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 17. oktobra od 09 do 19 časova i 18. oktobra od 9 do 12,30 časova, kada krećemo za selo Lepenac đe će se u 14 časova na mjesnom groblju obaviti sahrana.

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 17. октобра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу иза манастира.

Ožalošćena porodica: supruga JELISAVKA, sinovi JOVO i JOVAN, kćerka SLOBODANKA, sestra RUŽICA, snahe MIRJANA i SVETLANA, unučad, praunučad kao i ostala mnogobrojna rodbina 730

рођена Мацановић

Ожалошћени: супруг ЛУКА, синови САША и ЗОРАН, снахе РАДА и ЉУБИЦА, унук БАЛША, унуке ИВОНА и ИРИНА и остала родбина ДОНДИЋ и МАЦАНОВИЋ 715 SJEĆANJE na drage roditelje 17. 10. 2001.

OLGA

14. 9. 2010.

ŠĆEPANOVIĆ

VLADO

Ponosni na Vas ostajete dio našeg vječnog sjećanja. Nedostajete! BOJANA, PEĐA i DARKO 728

Oglasi i obavještenja

Dragoj majci

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Dragoj našoj baki

DANI DRAŽOVIĆ

Mila moja i voljena majko, ponosu moj, uzoru moj, stamena ljudska dušo. Hvala ti za nesebičnu ljubav, životnu podršku, nježnu toplinu kojom si zračila i grlila sve nas.

DANI DRAŽOVIĆ

U neizmjernoj tuzi opraštamo se od tebe, draga naša bako.

Tvoji: BOGDAN, BALŠA, JAKŠA i JANA

Tvoja BOJANA

712

710

Opraštamo se od naše drage prijateljice

Opraštamo se od naše drage

DANE DRAŽOVIĆ

Hvala ti na svemu što si učinila za našu porodicu.

DANE DRAŽOVIĆ

Tvoj lik, dobrota, ljubav i podrška zauvijek će ostati u našim sjećanjima i srcima.

MILAN MIĆO JOVOVIĆ sa porodicom

709

Pobjeda

Tvoji: BOJANA, BOGDAN, BALŠA, JAKŠA, JANA i SRĐAN

711

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Tužnim srcem obavještavamo da je 16. oktobra 2019. u 75. godini umro naš dragi

Dana 16. oktobra 2019. poslije duže bolesti u 68. godini umrla je naša draga

RAJKA Mirkova ADŽIĆ rođena Ćalasan Saučešće primamo u kapeli Gornje Polje 16. oktobra 2019. godine od 15 do 17 časova i 17. oktobra od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Gornje Polje. Cvijeće se ne prilaže.

RADOVAN Markov MILOVIĆ

Ožalošćeni: sinovi TANASKO i TIHOMIR TILE, kćer JELENA, unuk MILOŠ, brat RISTO, sestre KOVILJKA i MILENA MIKA, snaha ŽELJKA, sinovac, sinovice, bratanić, bratanične, sestrići, sestrične, braća od stričeva, braća i sestre od ujaka, i ostala mnogobrojna rodbina ADŽIĆ i ĆALASAN 716 S bolom u duši se opraštamo od naše

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci u Podgorici, 16. oktobra od 14 do 17 časova i 17. oktobra od 10 do 15,30 časova. Sahrana će se obaviti u 16 časova na groblju Čepurci. Posljednji pozdrav dragoj sestri

MICE DRAGOVIĆ

Ožalošćeni: supruga OLGA, kćerke SNEŽANA i NATAŠA, braća BORO i RADISLAV NAJO, sestra RADMILA, ujak SAVO, unučad STRAHINJA, NEMANJA i EVA, bratanići, bratanične, sestrić i sestričine, zetovi DUŠKO i DRAŽEN, braća od stričeva ČEDO, MOMO i VLADIMIR i ostala mnogobrojna rodbina

MICI od braće MIDA i MIJA i sestre ZAGE sa porodicama

Brat MIKI KADOVIĆ sa porodicom 720

POMENI Već deset predugih godina ne spajaju nas supružnički i roditeljski susreti i zagrljaji

717

729

rođene Kadović

Dragi tata,

Posljednji pozdrav dragoj

RADOVAN Savićev SAVIĆEVIĆ

MICI

17. 10. 2009 – 17. 10. 2019.

sin ZORAN, unuk RADOSAV i unuka ZORICA 719

RADOVAN MILOVIĆ

Našeg dragog Raja, ali i njegove dobre i brižne roditelje, Anđu i Savića, prekriva i štiti grumenje rodne bjelopavlićke zemlje, a mi ih se sa sjetom, ali i s ljubavlju sjećamo.

Posljednji pozdrav dragoj

ROSA, SONJA i SLOBO

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima. Počivaj u miru 714

MICI

17. 10. 2002 - 17. 10. 2019.

Tvoje SNEŽANA i NATAŠA Od BILJANE JOVOVIĆ

MOMČILO MOMO VEŠOVIĆ

713

724

Draga,

Voljenoj tetki

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: ZORKA, SAŠKA, SANJA i NIKOLA

DANO S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. 718

KOLEKTIV MMK STANDARD AD NIKŠIĆ

MICI DRAGOVIĆ

721

Posljednji pozdrav, 722

NIKOLA, NATAŠA, MIRJANA i SNEŽANA

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Pobjeda

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

FILM

NOVA M 23:35

SERIJA

Pobjeda RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Njujork, volim te Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Ženski raj, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled, r. 21:30 Ženski raj, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan, s. 00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r. 02:30 Noćni program

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30 16:00

   RTCG 2

06:30 07:00 08:00 10:15 10:30 12:00 12:15 13:00 13:15 14:00 15:10 16:00 16:15 17:00 18:00 18:15 19:00 19:30 20:15 21:00 23:00 00:45 01:15 02:30 03:30

Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport plus Dnevna soba, r. Sport plus Više od ljubavi, r. Fleš sport Spasitelj Božića, film Sport plus Podgorica nekad, r. Sport plus Više od igre, r. Sport plus Sport plus Koloseum, r. Fleš sport Dnevnik 2 Više od ljubavi, s. Sport plus, r. Granica, film Glas Amerike Oj, vesela veselice, r. Strani dok. program, r. Koncert

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:15 21:10 22:00 23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, s. 150 minuta Paramparčad, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. U školi je najgore, film Auto moto, r. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

07:05 07:45 08:30 08:45

09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:20 03:20 03:40

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr. Kitchen, r. Vijesti Totalni obrt Larin izbor, r. Strasti Orijenta, r. Vijesti Sportisimo Strasti Orijenta, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Strasti Orijenta, s. Na granici, r. Totalni obrt, r. Njujork, volim te, film Ljepša strana bijesa, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Vijesti Hoću kući, r. Gorka osveta, r. Boje dana Kazna, r. Vijesti Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Kazna, s. Načisto, e. Vijesti Sport Roko, s. Gorka osveta, r. Načisto, r.

07:30 08:00 09:00 10:00 10:30 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:15 18:10 19:15 20:00 20:15 21:10 22:00 22:30 23:30

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena Minut dva

Rej Donovan

16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:05 12:15 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Dječji program Glas Amerike, r. Ulovi trofej, dok. program Vremeplov Problem, r. Celebrity Kuhinjica, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra



A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Život uživo, r. Kuhinjica, r. Klub A sa Milicom Minić, r. Dječja TV Degrassi, s. Život uživo, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem, r. Klub A sa Milicom Minić, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Nepoznate ljepote svijeta, s. Fit sa prof. Markom Vukotićem 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Klub A International sa G. Sisojevim Fit sa prof. Markom Vukotićem Glas Amerike Al Jazeera vijesti 11 minuta sa Tihom Vujovićem, r.

777

18:50 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Skrivena kamera Polis Hronika grad teatra Budva, mit, istorija, stvarnost Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:50 14:00 14:15 15:00 15:45

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi Linea U objektivu Oblačić Sport info Crnogorske anegdote, r.

16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Pobjeda

Ä&#x152;etvrtak, 17. oktobar 2019.

Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 17. oktobar 2019.

Pobjeda

Arena Pobjeda

TRI PORAZA U TRI KOLA: Budućnost Voli izgubila od poljske Arke, pozicija trenera Slobodana Subotića uzdrmana

59 62

SVE DALJE OD TOP 16

Str. 2-3.

D. MALIDŽAN

Četvrtak, 17. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4568

Arena

Košarka

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Evrokup (3. kolo): Budućnost Voli izgubila u ,,Morači“ od polj

Sve dalje od Top PODGORICA - Ponovo poraz (62:59), treći evropski u tri kola Evrokupa i drugi put u ,,Morači“ u sedam dana, za umornu, emotivno i fizički istrošenu Budućnost Voli. Duel sa poljskom Arka Gdinjom sinoć je pokazao da našem šampionu fali ,,plan B“ u igri, onda kad glavna opcija, igra pika sa centrom, ne funkcioniše. Realnost je, da je pred meč sa Primorskom, izuzetno kvalitetnim šampionom Slovenije u ABA ligi u nedjelju, pozicija trenera Slobodana Subotića uzdrmana. Stručni štab je pod velikim pritiskom očekivanja i uprave i navijača, uz ponovljen problem sužene rotacije, kao u porazu od Trenta prethodne sedmice. Put do Top 16 faze Evrokupa sada je otežan, pogotovo imajući u vidu da je tim Slobodana Subotića dva puta izgubio na svom terenu. Visoka minutaža bekova poput Kobsa i Bamforta iz prethodnih mečeva ovog puta stigla je na naplatu djelovali su istrošeno, van ritma i bez energije za egalborbu u završnici. Vrhunski utisak iz velikog trijumfa nad Crvenom zvezdom, prethodne nedjelje u Beogradu, brzo je zaboravljen. Ekipa će nastaviti da se bori u Evrokupu i neće odustajati od zacrtanih ambicija - a gostovanje odličnom Galatasaraju naredne srijede treba gledati kao priliku za novi veliki podvig u gostima. Baš kao protiv Zvezde, prije četiri dana u ,,Pioniru“.

Prednost se topila Budućnost Voli ponijela je visok nivo samopouzdanja iz Beograda, sa velike pobjede nad Crvenom zvezdom, bilo je jasno u

Grupa D Unikaha - Galatasaraj Trento - Oldenburg Budućnost Voli - Arka Gdinja

88:83 91:81 59:62

ofanzivnih skokova u prvom poluvremenu imala je Arka Gdinja

21 procenat šuta za tri poena imala je Budućnost Voli

uvodnoj fazi jučerašnjeg meča. I to je donijelo rezultat do momenta kada se ispoljio umor u igri. Na početku osmog minuta duela sa Arkom Hasan Martin osmjelio se na šut sa pet metara, prvi sa poludistance u sezoni - i pogodio. Centar ,,plavih“ imao je rolu u rangu one sa početka meča sa Zvezdom - Arki je za sedam minuta ubacio devet poena, bez promašaja iz igre, za prednost 13:10. Vrlo efikasna na startu bila su Martinova preuzimanja igrača spoljnje linije Arke, a tada bi po pravilu Suad Šehović ,,silazio“ na igru u postu protiv visokih igrača rivala. Varijanta je funkcionisala odlično - spoljnja linija Arke šutirala je trojke 5-0 u uvodnoj fazi utakmice. Na pola devetog minuta, Bemfort je ubacio trojku u ranoj fazi napada za prvu dvocifrenu prednost 21:10. Prije toga je takođe u prvim

sekundama napada, nakon ukradene lopte, pogodio i sa šest metara - brži ritam igre odgovarao je Podgoričanima. Subotićeva ekipa potrošila je samo tri faula do prvog odmora, a detalj u koji je stao uvodni dio meča bio je ofanzivni skok Letonca Mejersa na kraju prve dionice. Kao odraz čvrstine izraženog motiva ekipe. Rekordnu prednost Budućnost Voli dočekala je u 12. minutu - trojku je ubacio Kobs na asistenciju Ivanovića, koji je neposredno prije toga ušao u igru (26:12). Velika razlika bila je razlog da trener Subotić proba atipičnu varijantu niske petorke - Kobs, Ivanović i Bamfort igrali su

u spoljnjoj liniji, a Božić i Mejers pod košem. Do 17. minuta umor Bamforta se osjetio, bek-šuter ,,plavih“ je igrao bez prekida od starta. Gosti su osjetili prvu nesigurnost u igri Podgoričana, prišli na pet poena deficita (33:28) i natjerali Subotića na tajm-aut. Mala prednost na poluvremenu (35:32) uslovljena je, prije svega, ,,gušćom“ odbranom Arke pod košem, sa kombinovanjem zone sa varijantom odbrane gdje bi jedan igrač spoljne linije ostajao da igra ,,na čovjeka“. Visoki igrači Podgoričana su u posljednjim minutima druge dionice prvo promašili nekoliko zicera, potom sve teže dola-

zili i u situaciju da šutnu iz pika. Stekao se utisak, da je kasnio povratak Hasina Martina u igru nakon prve izmjene, a da je Bamfort na izmjenu čekao predugo.

Bez ritma u napadu Startna petorka je od starta treće dionice previše pokušavala da situacije rješava ishitrenim šutevima. Arka je ekipa koja apsolutno pripada Evrokupu i takve situacije znala je da kazni brzom realizacijom. Od prednosti 38:32 (trojka Danila Nikolića pod faulom, 77 sekundi od starta drugog poluvremena), do izjednačenja 39:39 preko Emelogua u 24. minutu, Poljaci su se potpuno vratili u meč. Dobri indi-

Košarka

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Arena

p 16

D. MALIDŽAN

jske Arka Gdinje, pozicija trenera Slobodana Subotića uzdrmana

D. MALIDŽAN

Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 2.450 Sudije: Mogulkoc, Mantila i Racis

Kobs Ivanović Bamfort Šehović Starovlah Martin Ilić Z. Nikolić Božić Popović Mejers D. Nikolić

13 3 10 3 14 5 4 7

Hamonds 4 Bostik 19 Subarga 2 61% (18-11) za 1 75% (16-12) Emelogu 17 45% (33-15) za 2 46% (35-16) Voložin 3 21% (28-6) za 3 20% (30-6) Čerlonko Skokovi 45 (12+33) Kažovski 41 (8+33) Blokade 2 2 Kaminski Asistencije 13 10 Apson 10 Ukradene lopte 7 4 Hričanjuk 7 12 Izgubljene lopte 10 Vika (21:10, 14:22, 11:15, 13:15)

Faulovi

FRASUNKJEVIČ: Pronašli energiju Pržemislav Frasunkjevič, trener Arka Gdinje: Bili smo nervozni na startu, vjerovatno zbog poraza u prethodnom meču. Ali korak po korak smo se vraćali, pronašli pravu energiju. Vrlo sam zadovoljan, nijesmo odustali nakon vrlo loše prve dionice i zato sam vrlo srećan. Bostik je vrlo bitan igrač za nas, istrpjeli smo njihove promašaje iz prvog dijela meča i to nam se vratilo na kraju. Bitno je šutirati, vjerovati u naše najjače opcije, i onda kad uđete u loše serije. Ta vjera nam se vratila u završnici.

EMELOGU: Vratili ritam Ben Emelogu, krilo Arka Gdinje: Početak je bio težak, gubili smo mnogo lopti, ali ostali smo fokusirani, vratili ritam i pronašli pravu igru u napadu. Istrajali smo do kraja i to nam je donijelo vrlo važnu pobjedu. vidualni momenti, poput žestoke blokade Martina u 27. minutu, nakratko su uspjeli da ,,razbude“ ekipu i navijače. Subotićeva ekipa igrala je sve nervoznije kako je treća dionica odmicala, suočena sa dobrom odbranom rivala. Samo je Martin (deset poena) bio jedini sa dvocifrenim skorom u ekipi našeg šampiona na kraju treće četvrtine. Loš utisak dionice zaokružen je njenim posljednjim detaljem. Budućnost Voli imala je na raspolaganju da potroši ,,mali“ faul, nije izašla iz faul bonusa - a Bostik je bez obzira na to uspio da iznudi prekršaj pri šutu za tri poena. Epilog -

prva prednost Arke, u 30. minutu, 47:46. Do momenta kad je Bemfort napravio četvrti faul (3:17 minuta do kraja) Budućnost Voli nije prepuštala prednost, igrala disciplinovano u odbrani. To strpljenje i fokus držali su ekipu u igri dok se očigledno mučila u realizaciji. Forsiranje pika sa Martinom u napadu nije donosilo željeni rezultat, napadi su bili previše statični. Arka nije postigla koš u uvodna tri minuta posljednje dionice, ali je odgovarala u bitnim momentima - poput trojki Emelogua i Bostika u 35. minutu za izjednačenje. Konačan ishod naslućen je dva i po minuta prije kraja - raspucani Emelogu

ubacio je trojku za prednost gostiju 58:54. Ono što se desilo nakon toga odraz je očiglednog umora u igri Subotićevih igrača. Tako je Kobs, nakon realizovanog ,,flotera“ pod fauom (58:56, dva minuta do kraja) realizovao dodatno bacanje. U narednom napadu, nakon dobre odbrane, njegov šut za tri nije ni stigao obruča, 70 sekundi prije kraja. Potom je Bemfort promašio trojku, a Bostik pola minuta do kraja gostima donio velikih 60:56... Vremena za povratak nije bilo, u objektivno zasluženoj pobjedi Arke, koja je igrala najbolju odbranu od svih rivala Budućnost Volija od starta sezone. S. S.

SUBOTIĆ: I moja krivica Slobodan Subotić, trener Budućnost Volija: Vrlo loša utakmica što se nas tiče. Kada pred našim navijačima ispustite 14 poena prednosti, pa na kraju postignete samo 59 poena, to je vrlo loše. Bez svježine u napadu, toliko puta smo se našli u situaciji da ne znamo kako da igramo akciju. Kao da smo bili hipnotisani. Vjerovatno tu ima i moje krivice. Ne mogu reći da se previše slavilo poslije meča u Beogradu i pobjede nad Zvezdom. Ne mogu reći da se nije pokušavalo, ali prosto, premalo poena za pobjedu na našem terenu, prosto je. I dalje mislim da nijesmo izgubili šanse za plasman u Top 16 fazu. Teško je, ali znamo da imamo šansu i dalje. Ne mogu igračima zamjeriti, desi se blokada. Pričali smo i na tajm-autima. Najgore je to što je većina šuteva bila otvorena, pa nijesmo pogodili. Sigurno se ne radi o nedostatku želje. Dosta toga smo dobro radili, osim 12 skokova u napadu rivala. U napadu smo bili statični, bez ideje, realizacije. I to nas je koštalo. Sigurno je da se umor osjetio. Bamfort i Kobs su igrali možda i manje nego u prethodnim mečevima, ali umor se vidio. Imali smo igrače koji su mogli nešto više dati ovog puta, ali nije išlo. Ne želim bilo koga da optužujem, u lijepoj atmosferi nije išlo. Božiću treba vremena, došao je u ekipu bez priprema, nespreman. Svaki meč donosi pritisak, tako je u Budućnosti. Treba se odmoriti i dobro analizirati do meča sa opasnom Primorskom. Dobro je da je tek u nedjelju. Nema odustajanja od Evrokupa, radi se o renomeu kluba i nečemu što je vrlo važno, ti mečevi su vrlo važni.

Arena

Košarka

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Košarkašice Budućnost Bemaxa večeras (19h) dočekuju Trešnjevku u 3. kolu WABA

Pobjeda kao obaveza PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa poslije pola godine odigraće zvanični meč u Podgorici. ,,Plave“ nakon dva vezana poraza na dva uzastopna gostovanja, večeras (19 h) dočekuju Trešnjevku u meču koji se za podgorički klub može smatrati istorijskim, jer će prvi put ,,vučice“ igrati u novoj ,,Bemax areni“. Premijera u novom ,,domu“ košarkašicama Budućnost Bemaxa donosi dodatni

motiv i obavezu da trijumfuju, posebno nakon dva startna poraza sada je trijumf za ,,plave“ gotovo obaveza. -Utakmica protiv Trešnjevke za nas dolazi u pravo vrijeme. Nadam se da će ovaj duel biti uvod u neku dobru seriju, jer smo imali dva najteža gostovanja, a osim kvaliteta Celja i Beroe, svakako je dodatni napor bilo i samo putovanje. Bićemo motivisani, igramo prvi put u novoj dvorani, a nadam se da ćemo imati i

solidnu podršku sa tribina – bio je kristalno jasan na konferenciji za novinare Vladan Radović, trener Podgoričanki.

Mladost

Večerašnji meč predstavljaće ujedno duel dvije najmlađe ekipe u ligi. Trešnjevka je godinama prepoznata kao klub koji forsira igračice iz svoje škole košarke, dok je Budućnost Bemax napravila rez i ove godine krenula u izazove sa dosta klinki, koje

su budućnost crnogorske košarke. Hrabar potez, koji svakako iziskuje i određeno strpljenje. -Često ove sezone pominjemo tu mladost i nadam se da će djevojke pokazati da su važan šraf u ekipi. Trešnjevka jeste mlada ekipa, ali sigurno da posjeduje kvalitet. Ipak, nadam se da pobjeda neće doći u pitanje. Osim pobjede bitan je odnos svih 12 igračica – upozorio je Radović, uvjeren da može krenuti pozitivnija

Nakon deset mjeseci pauze, zbog operacije prednjih ukrštenih ligamenata, u prošlom kolu u Staroj Zagori, zaigrala je i Hrvatica Patricia

ve. Sada slijedi period u kojem moram raditi naporno na dostizanju željene forme.

Osjećam se odlično i jedva čekam timske treninge. Nadam se da ću imati priliku da

serija, jer ,,plave“ naredno kolo gostuju Orlovima, zatim dočekuju Banoviće. - Imamo raspored koji može biti dobar i nadam se da ćemo iz kola u kolo izgledati sve bolje – dodao je Vladan Radović, trener Podgoričanki.

Faktor Bura

Mornar blizu da konačno nastupi kompletan nakon poraza od VEF Rige

Vranješ u treningu PODGORICA - Potpun oporavak reprezentativca Nemanje Vranješa (31) je blizu, a bek Mornara mogao bi nastupiti već u subotu u ABA derbiju protiv Partizana. Očekuje se da Vranješ danas odradi timski trening, nakon povratka barske ekipe iz Letonije i poraza od VEF Rige u gostima na startu FIBA Lige šampiona. Izuzetno kvalitetna šuterska opcija će značiti treneru Mihailu Pavićeviću, pogotovo protiv

Za treću pobjedu Mornar će u subotu juriti treći trijumf u ,,Topolici“ u duelima sa Partizanom u ABA ligi. Trenutan skor u ABA duelima u Baru je 2-1 za domaćina, a njemu treba dodati i pobjedu u ABA Super kupu 2017. godine. Takođe, Mornar traži i treći trijumf za maksimalan skor nakon tri kola nove ABA sezone. Eventualni trijumf Barane bi lansirao na vrh regionalnog takmičenja, pa je jasno zbog čega je interesovanje za subotnji meč u ,,Topolici“ veliko.

rivala sa izuzetno širokom rotacijom poput Partizana. - Dobro je to što sam se po-

svetio terapijama i odradio kompletan program oporavka od upaljene Ahilove teti-

Košarka

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Arena

Učenice specijalni gosti Prvi meč za košarkašice Budućnost Bemaxa u dvorani ,,Bemax arena“ imaće i posebnu simboliku. Specijalni gosti na meču biće učenice 18 osnovnih škola iz Podgorice, gradske opštine Golubovci i opštine Tuzi, koje će početkom novembra zaigrati u trećoj sezoni Bemax lige osnovnih škola u košarci. Neposredno prije početka utakmice, predstavnici ŽKK Budućnost Bemax i sponzora, kompanije ,,Bemax“ uručiće djevojčicama komplete sportske opreme za novu sezonu.

lige

Bura. Njen povratak raduje, jer će mnogo značiti u reketu... - Odigrala je nekih petnaestak minuta i vidjelo se koliko nam znači. Njeno odsustvo nije bio samo problem u meču protiv Celja, već intezitet treninga nije isti sa njom i bez nje. Zbog toga je jako važno da se oporavila od povrede – kazao je Radović. Priliku da dokaže da je povreda prošlost Bura ima upravo protiv Hrvatica. - Moramo od prve sekunde zaigrati jako, nametnuti svoj ritam. Pobjeda bi nam otvorila mogućnost da napravimo pozitivnu seriju i nadam se da ćemo u tome uspjeti. Pozivam sve ljubitelje košarke da dođu i da nas podrže – kazala je Bura.

Leković novi adut

U Staroj Zagori prvi put za seniorski tim Budućnost Bemaxa nastupila je i 16-godišnja Marija Leković. Nekadašnji biser Antiva-

pružim doprinos u meču protiv Partizana u ,,Topolici“ - kazao je Vranješ. Zbog upaljene Ahilove tetive, povrede koja ga je mučila od proljeća, Vranješ nije mogao da nastupi na Svjetskom prvenstvu u dresu Crne Gore. Ipak, bitno je da je izuzetno nezgodna povreda sada zaliječena. Mornar je bez Nemanje, ali i centra Uroša Lukovića, u Rigi odigrao ispod nivoa prethodnih partija i pobjeda u ABA ligi. Letonski rival imao je čak deset skokova više u meču odigranom u utorak. - Ekipa ima prostor za napredak, znali smo to i prije ovog meča. Vjerujemo da ćemo igrati sve bolje kako vrijeme bude odmicalo. Naš

rija, nakon što je igrala za Budućnost u WABA ligi do 15 godina, zatim za Lovćen u17 i seniorski tim cetinjskog kluba, sada je dio šampionskog tima. Protiv Beroe debitovala je za prvi tim, ali već večeras ima priliku da postigne i prve poene. - Očekuje nas meč protiv Trešnjevke u kojem nakon dva vezana poraza na najtežim gostovanjima želimo prvi trijumf u sezoni. Hrvatska ekipa je sastavljena uglavnom od mlađih igračica, koje su već duže u sistemu i koje sigurno posjeduju kvalitet. Trešnjevka je takođe sezonu otvorila sa dva poraza, ali je imala kao i mi dva teška meča protiv Celja i Montane. Protiv Beroe smo pokazale napredak i nadam se da ćemo pred našim navijačima biti još bolje i da ćemo upisati prvi trijumf u sezoni – naglasila je mlada Baranka, članica crnogorske reprezentacije. R. P.

sastav je kvalitetan i može odgovoriti visokim ambicijama koje smo postavili, a to je napad na trofeje na svim frontovima - kazao je Vranješ. U sezoni za nama Vranješ je odigrao 40 utakmica za Mornar, od čega 40 kao starter. Postizao je 13,3 poena, 3,6 skokova i 2,6 asistencija po meču, u ABA ligi, domaćoj Super ligi i Evrokupu. Njegovim oporavkom, do sada dominantne šuterske opcije - Pulen, Voler i Nidam - imaće priliku da sa manje pritiska ulaze u mečeve. Uz bolje raspoređenu minutažu, što je važno za ekipu koja je ušla u ritam dva meča sedmično, što će trajati makar do sredine februara. S. S.

ABA 2 (3. kolo): Sutjeska stigla do druge pobjede

Lalović donio trijumf Sutjeska Sloboda

73 70

NIKŠIĆ - Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 1.150. Sudije: Pecelj, Milojević i Nikšić. Rezultat po četvrtinama: 16:19, 14:19, 28:17, 15:15. SUTJESKA: Goranović, Pavlićević 12, Gardašević, Vulević 6, Knežević 16, Ćalić 3, Vujović 7, Bojić, Sejfić 7, Lalović 20, Đoković, Čvorović 2. SLOBODA: Anđelija, Greg

4, Jakupović, Janjić 19, Gegić 13, Čerkezović 4, Čampara 16, Tomašević 4, Beri, Manjgafić 5, Omerović, Grubor 5. Odlična partija kapitena, veterana Borisa Lalovića, donijela je Sutjeski važnu drugu pobjedu u ABA 2 ligi (73:70) sinoć protiv Slobode iz Tuzle. Lalović je meč obilježio sa 20 poena i pet skokova, šutirajući trojke 4-3 i slobodna bacanja 9-9. Sutjeska je iznudila 20 izgubljenih lopti rivala, tako

nadomjestila šest skokova manjka. Nikšićani su preokrenuli u trećoj dionici, kada je Sloboda prijetila da napravi dvocifrenu prednost. Upravo je Lalović sa linije slobodnih bacanja ovjerio trijumf u posljednjem napadu Nikšićana. Bek Vasilije Knežević imao je 16 poena, tri asistencije i dvije ukradene lopte, a plejmejker Pavlićević 12 poena, šest asistencija i tri skoka. Sutjesku u narednom kolu očekuje gostovanje Sparsima u Sarajevu. S. S.

ABA 2 (3. kolo): Cetinjani bez uspjeha na gostovanju u Dalmaciji

Preokret i poraz u Splitu Split Lovćen

72 63

SPLIT - Mala dvorana KK Split. Gledalaca: oko 700. Sudije: Babić, Marić i Škrbec. Rezultat po četvrtinama: 14:24, 13:12, 28:15, 17:12. SPLIT: Perković 14, Kalajžić 6, Kedžo 10, Gabrić 17, Kaningem, Runjić 2, Marčinković 6, Perasović, Bajo 13, Vrgoč, Moris, Rikić 4. LOVĆEN: Latković 9, Diplaros 5, Hadžibegović 5, Vrbica 9, Parača, Kovačević, Lopičić 4, Vučinić 3, Popović 16, Đukanović 12, Dar-

baidze, Mpondo. Lovćen je ispustio 14 poena prednosti na gostovanju Splitu u 3. kolu ABA 2 lige, porazu 72:63, drugom u regionalnom takmičenju. Ekipi Zorana Kašćelana očigledno je falilo čvrstine pod košem, nakon povrede centra Gligorija Rakočevića

prethodne sedmice. Dobar učinak Miloša Popovića, 16 poena i devet skokova, nije bio dovoljan za trijumf. Split je odigrao izuzetnu treću dionicu nakon velike prednosti Cetinjana u drugoj dionici. Nakon poluvremena napravljen je ekspresan preokret i meč riješen. S. S.

Arena

Fudbal

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Selektor mlade

Majstor od 40 miliona: Dani Olmo, prva zvijezda mlade selekcije Španije i ,,modrih“

Traži ga pola Evrope, misli samo o Dinamu PODGORICA - Najveća atrakcija utakmice mladih reprezentacija Crne Gore i Španije bio je dolazak Ansua Fatija, novog Barseloninog čuda od djeteta, ofanzivca koji je prije dvije noći sa 16 godina debitovao za mladu selekciju ,,crvene furije“. Tinejdžer rođen u Gvineji Bisao odigrao je posljednjih desetak minuta, a prije početka meča, na poluvremenu i po završetku utakmice izašao je u susret velikom broju dječaka i djevojčica na zapadnoj tribini koji su željeli da se fotografišu sa njim. Prva (dokazana) zvijezda kvalifikacione utakmice pod Goricom bio je, ipak, Danijel Olmo Karvahal, poznatiji kao Dani Olmo. Dvadesetjednogodišnjak iz Terase je ,,desetka“ o kojem priča cijela Evropa. U svakom dodiru Dinamovog ,,blaga“ vidjela se klasa, ,,mazio“ je loptu, plijenio ulogom vođe, a utisak je da nije pokazao ni 50 odsto onoga što može i čime je mnogo puta oduševljavao publiku širom Hrvatske i

Evrope. I nije samo Fati bio ,,meta“ mališana iz prvih redova zapadne tribine. Na kraju meča dozivali su i Olma želeći da ovjekovječe susret sa Špancem kojem se prognozira karijera makar približna Inijestinoj, Ćavijevoj... - Lijepo je vidjeti da vas djeca prepoznaju. To je dodatna motivacija - rekao je Dani Olmo (na hrvatskom jeziku) u kratkom razgovoru sa crnogorskim novinarima. Kapiten ,,crvene furije“ je sa nacionalnim timom proteklog ljeta stigao do zlata na Evropskom prvenstvu za igrače do 21 godine. Španija je u Podgoricu stigla kao apsolutni favorit i drugi put za mjesec savladala Crnu Goru 2:0. Olmo je na domaćem terenu bio strijelac, prije dvije noći je to prepustio saigračima... - Bilo je teško na početku jer se Crna Gora dobro branila i nijesmo imali mnogo šansi. Napravili smo, ipak, dobru akciju poslije kornera i došli do prednosti, nakon čega je sve bilo lakše i kasnije smo dali i drugi pogodak

- objasnio je Olmo. Ispred Mbapea Olmo, čiji je otac Migel takođe bio fudbaler - samo ne toliko dobar, sa devet godina došao je u akademiju Barselone iz komšijskog Espanjola, a u Dinamo je stigao na ljeto 2014, kao šesnaestogodišnjak. Debitovao je za prvi tim pola godine kasnije, 7. februara 2015, a Starim kontinentom i planetom ubrzo se pročulo da je Dinamo ugrabio ,,bingo“ i modri dres dao tinejdžeru koji će vrijedjeti desetine miliona. Krajem avgusta 2016. Dani je potpisao četvorogodišnji ugovor sa hrvatskim velikanom, u decembru 2018. proglašen je za igrača godine u hrvatskom prvenstvu (HNL) i zauzeo 11. mjesto u izboru italijanskog Tutosporta ,,Zlatni dječak“, ispred Kilijana Mbapea. Blizu proljeća u LŠ Povratak Dinama u Ligu šampiona značio je i debi Danija Olma u elitnom evropskom takmičenju. ,,Modri“ su deklasirali Ata-

lantu 4:0, a mladi Španac nije ni pogodio, ni asistirao - ali je briljirao. Hrvatski šampion će u predstojećem dvomeču sa Šahtjorom odlučiti ko će uz Mančester siti u osminu finala. Olmo će biti glavni adut. - Biće teško, ali vjerujemo u sebe i da nešto možemo da napravimo. Uvijek želimo da uradimo što više u Evropi i domaćem prvenstvu, ali idemo korak po korak. Čeka nas mnogo utakmica, u Evropi prvo sa Šahtjorom u gostima, pa onda kod kuće - najavio je Olmo. Ide u Englesku? Danijeva cijena konstantno raste. Dinamo je ljetos odbio 25 miliona od Bajera iz Leverkuzena, a prije dva dana se pojavila informacija da Lester nudi cijelih 40! Bio bi to najveći transfer u istoriji hrvatskog i fudbala u regionu. Ponuda je sve više, do kad će majstor iz Terase ostavljati bez daha publiku na ,,Maksimiru“? - Ne znam, igrač sam Dinama do sezone 2020/21. Svakog dana i u svakom meču u plavom dresu daću sve od sebe - odgovorio je Olmo, momak koji ponašanjem i odnosom prema navijačima i medijima pokazuje da nije umišljena zvijezda u usponu. Ne. K.

Fudbal

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Arena

e reprezentacije Miodrag Vukotić ističe kondicionu inferiornost svojih igrača

Nedostaje nam snage da bismo bili takmičari PODGORICA - Mlada reprezentacija Crne Gore očekivano je izgubila od Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo (2:0), pet dana nakon što je poražena od Sjeverne Makedonije istim rezultatom kao od Kazahstana u prvom kolu (2:1). Igrački - mladi ,,sokolovi“ nijesu ostavili toliko loš utisak protiv ,,crvene furije“, makar u prvom poluvremenu, kada su imali i nekoliko prilika. - Nijesmo imali dovoljno hrabrosti u završnici konstatovao je selektor Miodrag Miki Vukotić poslije meča, dodavši da se njegov tim nije obrukao. Trkački - Crna Gora je pokazala da ne može u istom ili približno istom ritmu da odigra cijeli meč, naročito protiv ozbiljnijih rivala, a od Španije ozbiljniji - teško da može biti. - Primili smo pogodak iz prekida taman kad smo umirili igru Španije. Bilo je teško vratiti se protiv igrača koji nastupaju u španskoj ligi, igraju stalno. Probali smo u drugom poluvremenu da uradimo nešto više, dok smo imali svježine u početku imali smo nekoliko naleta i pokušaja, ali nijesmo uspjeli da izjednačimo. Pokušali smo izmjenama, međutim, vidjelo se da smo

Stefan Milić: Hvala publici na aplauzima Stefan Milić je bio jedan od boljih u našoj selekciji protiv Španije iako nije odigrao cijeli meč jer je zbog povrede zamijenjen u drugom poluvremenu. Za izdanje u duelu sa Špancima nagrađen je gromoglasnim aplauzom sa tribina stadiona pod

Goricom. - Mnogo više od ovog boli poraz od Sjeverne Makedonije, ostaje žal za tom utakmicom. Sada mislimo o narednim mečevima, pokazali smo da možemo da igramo i protiv velikih reprezentacija. Što se tiče aplauza, sigurno da mi

je drago, od srca hvala publici na ovacijama i podršci. Žao mi je što sam izašao zbog povrede lože i što nijesam mogao da pomognem ekipi do kraja, vjerujem da ću biti spreman za naredne utakmice - istakao je kapiten Budućnosti.

fizički dosta pali kako je utakmica odmicala - kazao je Vukotić. Nekadašnji trener Titograda (tadašnje Mladosti), Budućnosti i Rudara tvrdi da njegov tim ima kvalitet iako je u pet mečeva osvojio svega tri boda (a najavljivalo se mnogo više), ali podvlači veliki problem: - Naši reprezentativci malo igraju u klubovima, neki koji su u inostranstvu, a od kojih puno očekujemo, nemaju čak nikakvu minutažu. Pošli su odavde kao talenti i vjerujemo u njih, a problem je što u našoj ligi nemamo adekvatne alternative. Nadam se da će i oni koji su vani i oni iz domaće lige dobijati veću minutažu, izboriti se za status u klubu i da ćemo u naredne mečeve ući spremniji, makar fizički, a samim tim se ni ovakve greške neće dešavati.

KOLEKTIVNI PROBLEM Inferiornost na kondicionom planu nije samo problem mlade reprezentacije Crne Gore. Ni druge selekcije koje imaju kvalifikacione cikluse - omladinska i kadetska - uglavnom ne mogu fizički da se nose sa vršnjacima iz fudbalski razvijenijih zemalja. A takvih je mnogo... Tu se dolazi do najvećeg problema crnogorskog fudbala - rada sa mlađim kategorijama u klubovima, upitne stručnosti trenera, još više ljudi iz uprava, koje uglavnom zanima samo seniorski tim i kako eventualnim izlaskom u Evropu ,,ugrabiti“ novac od Uefe i potom ga - u najvećem brioju slučajeva - potrošiti na prekaljene igrače, u čijoj biografiji gotovo nema domaćeg kluba za koji nijesu nastupali.

O ulaganju u infrastrukturu i uslove za one koji dolaze, slanju stručnog kadra na usavršavanje, a što bi u krajnjem pomoglo i državnim selekcijama - malo ko razmišlja. Zbog toga tonemo ka dnu evropskog fudbala, ako već nijesmo njegov dio. - Neću da ulazim u problematiku drugih mlađih kategorija, evidentno je kod nas problem snaga. Da bi nosili dres reprezentacije, igrači treba da imaju što veću minutažu u klubu i budu među boljima. Ali stanje je takvo kakvo je, nemamo druge igrače, već grupu od 30-35 momaka koje pratimo i biramo najbolje od njih. Sigurno ne bih išao protiv sebe, probao sam da izaberem najbolje. Ne mogu da budem nezadovoljan igrama i odnosom, ali neke stvari koje se deša-

vaju, kao što je pad koncentracije, su posljedica fizičke spreme i manjka utakmica. Da bismo pobjeđivali, moramo da budemo takmičari. Mi to nijesmo iz pomenutih razloga - objasnio je selektor Vukotić.

SKROMAN UČINAK ,,Crveni“ su prvu polovinu kvalifikacija završili skromno, sa samo tri boda iz pet mečeva, a četiri su odigrali kao domaćini. Sjeverna Makedonija i Kazahstan imaju četiri boda više (Makedonci i dva meča manje), dok je Izrael - naredni rival ,,sokolova“ - sakupio šest iz dvije utakmice. Drugo mjesto izgleda kao nemoguća misija. - Borićemo se do kraja za svaki bod, još 15 je u opticaju, nije ni isto biti peti ili treći u grupi. Vidjeli ste da je Kazahstan igrao neriješeno sa Sjevernom Makedonijom, sigurno možemo da popravimo utisak i stanje na tabeli, ali najvažnije je da momci igraju više, nadam se da će biti najbolji u svojim timovima, kako bismo spremnije dočekali naredne izazove. Okrećemo se Izraelu u novembru, da probamo da u tom i narednim duelima popravimo ono što smo do sada pokvarili - naglasio je Vukotić. Ne. K.

Arena

Fudbal

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Golmanu naše reprezentacije na meču protiv Kosova stradali primicač i zglob

Dvije povrede Petkovića

PODGORICA - Kakav peh za Danijela Petkovića. Golman crnogorske fudbalske reprezentacije u samo petnaestak minuta duela protiv Kosova, doživio je dvije povrede, a s obzirom na kiks i lošu procjenu kod gola, jasno je da Petković u Prištini nije imao sreće. Naime, Petkoviću su konstatovane dvije potpuno različite povrede - golman Crne Gore okliznuo se u akciji koja je prethodila korneru iz kojeg je postignut gol, kada je istegao primicač i mišić zadnje lože, a prije toga je doživio distorziju zgloba. Vjerovatno su te povrede uticale na slabu reakciju kada je Veron Rahmani postigao gol za vođstvo selekcije Kosova. Ipak, kako se navodi nijedna povreda nije teže prirode, pa bi čuvar mreže francuskog Anžea za dvije sedmice trebalo opet da bude na terenu. R. P.

Kadetska reprezentacija remizirala sa Albanijom

Vidan napredak Crna Gora Albanija

0 0

PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Mladen Knežević (Crna Gora). Žuti karton: Bakić (Crna Gora). CRNA GORA: Ivezić, Radović (od 83. Roganović), Božović, Vukotić, Bajović (34. Dašić), Ernec (od 83. Nurković), Mijović, Bakić (od 46. Vujačić), Joković (od 46. Đinović), Dušan Vuković, Šuškavčević (od 83. Krivokapić). ALBANIJA: Roku (od 72. Simoni), Mehmeti, Krasnići (od 62. Đuzi), Zali (od 72. Spahija), Mitaj, Luša (od 72. Asalari), Janaći, Derviši (od 62. Preka), Bitići (od 62. Papa), Mahmuti, Kasemi (od

46. Tora). Kadetske reprezentacije Crne Gore i Albanije odigrale su neriješeno u drugoj prijateljskoj utakmici ovih ekipa. Za razliku od meča u Skadru prije tri dana, kada je Albanija slavila sa 3:0, ,,sokolovi“ su ovog puta sačuvali svoju mrežu i ostavili bolji utisak. - Odigrali smo bolje nego prvu utakmicu, gledajući igru u defanzivi, kao i kada je riječ o zalaganju igrača. Međutim, nijesmo bili na adekvatnom nivou u kreaciji napada, tako da nijesmo uspjeli da na pravi način ugrozimo gol protivnika. Sada nam predstoji dosta rada na pripremama za kvalifikacioni turnir, moraćemo da popravimo

neke stvari, a nadam se i da ćemo biti kompletni - kazao je selektor Crne Gore Slobodan Drašković. Prvo poluvrijeme bilo je zanimljivije kada je riječ o prilikama za gol. Crna Gora je zaprijetila u 22. minutu, kada je, nakon odlične lopte

Lazara Mijovića, Ognjen Bakić šutirao pored gola sa desetak metara iskosa. Desetak minuta kasnije Bakić je izveo korner, a Nikola Vukotić glavom poslao loptu iznad prečke. U finišu prvog dijela vezista Albanije Mario Mitaj pogo-

dio je stativu udarcem sa dvadesetak metara. Nastavak meča donio je još tvrđu igru, u kojoj su gosti uspjeli da dođu do povoljne šanse. Međutim, Klajdi Luša nije uspio da savlada Nikolu Ivezića sa sedam-osam metara. R.P.

Rukomet

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Arena

Budućnost u subotu u Morači igra derbi sa Valčeom u 3. kolu Lige šampiona

Spremne za ,,tuču“ i pobjedu PODGORICA - Pobjeda nema alternativu - poruka koja često ide rame uz rame sa rukometašicama Budućnosti. Upravo se pod ovim bremenom obaveza ponekad najveći saviju, a samo pravi uzdignu i nastave dalje. Primjer su ,,plave“, šokirane porazom na startu Lige šampiona kod kuće od Bresta, sedmicu kasnije su odigrale za pobjedu u gostima sa Bitighajmom. Vrlo dobro izdanje vratilo ih je na kolosijek, a najvažnije podiglo samopouzdanje uoči nove obaveze u Ligi šampiona. Budućnost će u subotu, kao domaćin, sa Valčeom tražiti nova dva boda, za nastavak pozitivnog niza. Trijumf bi definitivno donio novu potvrdu da je startni poraz bio proizvod samo lošeg dana i nesnalaženja u odbrani koja je zaštitni znak našeg tima. - Mnogo bolje se osjećamo. Pobjeda u Njemačkoj znači

Valčea danas u Podgorici Rukometašice Valčee doputovaće danas u Podgoricu, dva dana pred početak trećeg meča Lige šampiona u grupi C. U glavni grad Crne Gore dolaze nakon ubjedljivog izdanja u domaćem šampionatu (pobijedile Rapid - 26:18) i u ful sastavu. Glavna igračica Valčee nakon startnog poraza. Nikad i nijesmo sumnjali u sistem ili lošu pripremu, što je potvrđeno sa Bitighajmom. Znali smo da je samo do nas, kao što je i uvijek. Odigrali smo odbranu kako znamo, a znamo da možemo i bolje. Iz dobrog osjećaja u defanzivi, s odbranama naše golmanke Sando, vratili smo se na pravi put nakon uvodnih minuta meča. Uspjeli smo u drugom poluvremenu da

je Španjolka Fernadez, koja nije nastupala u pripremnom meču protiv Budućnosti. Izuzetna je u igri jedan na jedan, a poput reprezentativke Srbije Liščević, ima dobru saradnju sa linijom. Ali, nije jedina kojoj su finte jača strana. Tu je još Gonzales desni bek (nastu-

pala za Đer), Ukrajinka Gipko... U ekipu se odlično uklopila Dankinja Norgard (krilo), a dobru cjelinu Uprava kluba zaokružila je sa golmankama. Osim crnogorske reprezentativke Marte Batinović, na golu je kvalitetna Dumanska i Čiuka koja uglavnom ulazi zbog sedmeraca.

postignemo četiri, pet golova iz kontri, što je olakšalo posao - kazala je Đurđina Jauković. Čnjenica je da Budućnost ima rezervi. Lijevi bek ,,plavih“ se nada da će to pokazati u narednom meču protiv šampiona Rumunije. - Možemo bolje. Koliko bolje - pokazaćemo, vjerujem, u subotu sa Valčeom. Svjesne smo da će nam za dobru igri i rezultat biti potrebna veća energija, jer

Valčea zahtijeva maksimalan fokus. Moramo da se spremimo za dobru ,,tuču“, ali i one. Kao dan je jasno da će Budućnost pobijediti samo ako u odbrani iskaže poštovanje principa. - Najbitnije je da se vraćamo. Ali, ono što bi moglo ključno da bude je naš osjećaj u pozicionoj odbrani. Ne smijemo da otvaramo zonu, jer su igračice poput Lišćević, Fernadez,

Rodrigez, odlični finteri. Moraćemo biti u odbrani pokretljivije i pomagati se između sebe. Naravno, želimo da ih ,,prebijemo“. Niko ne voli batine, a vjerujem da će poslije nekog perioda odustati od duela. U suštini, gustina i kompaktnost u defanzivi približiće nas cilju. Poslije uspjeha u Njemačkoj, trener Dragan Adžić saopštio je da se u pripremi za Valčeu neće baviti posljednjim neuspjehom ove ekipe u Brestu. Jauković je sigurna da je prijateljska utakmica iz avgusta sa ovom ekipom bila samo varka. - Uglavnom ekipe koje lagano u pripremnom periodu dođu do trijumfa, kao što smo mi protiv Valčee, potpuno drugačiji doživi protivnika. To može biti varka i opasna zamka. Zbog toga smo zaboravili na ono što je bilo, s punim pravom jer u tom meču za Valčeu nije nastupala Fernadez. Ona je glavni igrač Valčee i igra po 60 minuta. S njom ili bez nje ovaj tim nije isti. Što se tiče njihovog izdanja u posljednjem meču protiv Bresta, znamo da nijesu pokazali koliko mogu. U pripremi gledamo njihove najbolje utakmice. Valčea se u Podgorici unaprijed neće predati, naprotiv, Jauković očekuje više motivisanog rivala. - Sigurno su i one ljute na sebe nakon ubjedljivog poraza u Francuskoj. Bile smo i mi ljute poslije poraza od Bresta. Sve smo uradile da popravimo utisak i uspjele smo u namjeri. Očekujem i od Valčee da uradi sve kako bi popravili utisak. Pokušaće da se isprave. Želja im neće faliti, a znamo dobro da svako protiv nas igra sa posebnim motivom. Faktor Marta Batinović sa gola Valčee, koja je u odličnoj formi, mogla bi da utiče na tok meča, ali... - Ako smo mi prave, niko sa gola ne može drastično da oteža ili olakša posao. Marta je u odličnoj formi, što mi je drago, ali se nadam da u subotu takva neće biti. A. Marković

10 Arena

Sportski miks

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Održana sjednica Organizacionog o

VUKOVIĆ ZA PREDS

Članovi AK ,,Sanja“ dominirali na petoj Međunarodnoj dječjoj olimpijadi

Barani bez konkurencije PODGORICA – Atletski klub „Sanja“ ekipni je pobjednik pete Međunarodne dječje olimpijade, koja je održana u Bolu. Takmičenje, koje je okupilo oko 200 djece iz sedam ekipa, održano je u tri discipline - sprint na 60 metara, poligon s preprekama i skok u dalj. Djeca su bila raspoređena po godištima od 2008. do 2014, a uz domaćine iz Bola, učestvovale su i škole Univerzalna sportska škola Žutko iz Splita, Univerzalna školica sporta Jump iz Herceg Novog, Škola zabavne atletike iz Trebinja, Sportsko društvo Zvrk iz Supetra, Atletski klub „Sanja“ iz Bara, te Univerzalna sportska škola Sport talent iz Mostara. Najbolji su bili članovi Atletskog kluba „Sanja“ iz Bara, drugo mjesto je osvojila Škola zabavne atletike

iz Trebinja, a treći su bili domaćini iz Unisport škole višestranog razvoja - Bol. „Sanjini“ biseri opet su dominirali osvojivši čak 28 medalja – 12 zlatnih, osam srebrnih i 12 bronzanih. U konkurenciji godišta 2008, Anđela Đuranović bila je najbolja u sve tri discipline, dok je Anđela Stanišić bila druga u dalju, a treća na poligonu i sprintu. U kategoriji 2009. godište, Andrea Glavanović bila je najbolja u sve tri discipline, Monja Durutović bila je druga u sprintu, dok je Amil Đokić bio drugi u sprintu, a treći na poligonu i dalju. Kada je u pitanju 2010. godište, Anja Novaković osvojila je prva mjesta u dalju i na poligonu, dok je u sprintu bila druga, a Nađa Stanišić osvojila je treće mjesto u sve tri discipline. U konkurenciji 2011. godište, Katarina Abramo-

vić bila je treća u sprintu. Jovan Dobrković bio je drugi na poligonu, dok je u preostale dvije discipline bio najbolji. Lazar Abramović bio je najbolji u sprintu u kategoriji 2012. godište, a trećeplasirani na poligonu. U istoj konkurenciji Sava Durutović bio je drugi na poligonu, a prvi u dalju, Mina Lukolić bila je treća u sprint, a Maša Lekić druga u dalju i treća na poligonu. I, na kraju, Nađa Vujović (2013. godište), bila je druga u sprintu, a treća na poligonu. Medalje najboljim dijelili su Markito Marinković, direktor Turističke zajednice opštine Bol, Tihomir Narinković, načelnik opšine Bol, Toni Gamulin, predsjednik Splitskog sveučilišnog sportskog saveza, te Toni Batinić ispred Splitskog sveučilišnog sportskog saveza. R. P.

PODGORICA - Posljednje pripreme za organizaciju 26. Podgoričkog maratona uspješno se obavljaju, tako da bi glavni grad 27. oktobra trebalo da bude potpuno spreman za još jedan atletski spektakl. Na jučerašnjoj sjednici Organizacionog odbora za predsjednika je izabran gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. Za direktora manifestacije izabran je Vladimir Tomović, dok je sekretar i tehnički rukovodilac maratona Milan Madžgalj. Potpredsjednici Organizacionog odbora su: Gojko Banjević predsjednik

Teniska zvijezda Medvedev odgovorio na prozivke Cicipasa

Gimnastičarka Bajls potencija

Lice Am

Moj stil su pobjede Danjil Medvedev, šampion mastersa u Sinsinatiju i Šangaju, odgovorio je na komentar rivala Stefanosa Cicipasa da je njegov stil igre dosadan. Rus je prošle sedmice u dva seta savladao Grka Cicipasa u polufinalu mastersa u Šangaju, nakon čega je rival prozvao Medvedeva komentarom o

stilu igre. - Moram reći da Stefanos i ja nijesmo prijatelji, samo kolege koje dijele isto okruženje. O mom načinu igre je sve jasno. Moj stil su pobjede, vrlo je jednostavno. Mnogo teških momenata sam proživio da bih došao do toga da igram finala iz sedmice u sedmicu - rekao je Rus.

Medvedev je ove sezone osvojio četiri turnira i igrao čak devet finala. Od

Atletskog saveza Crne Gore, Zorica Kovačević predsjednica opštine Danilovgrad, Tanja Stajović predsjednica gradske opštine Golubovci i Nik Đeljošaj predsjednik opštine Tuzi. Podgorički maraton će se ove godine po kalendaru Svjetske atletske federacije održati 27. oktobra, a do sada je prijavljeno preko 650 učesnika iz 44 države svijeta. - Kao i svih prethodnih godina gradska uprava je čvrsto stala uz organizatore, sa namjerom da u godinama koje su pred nama nastavimo da unapređujemo maraton, da učinimo da se po-

Vimbldona je teniser koji je u najboljoj formi na ATP turnirima. R. A.

Sajmon Bajls (22), nova rekorderka po broju medalja na svjetskim prvenstvima u gimnastici, po prognozama predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomasa Baha je potencijalno prva zvijezda Olimpijskih igara u Tokiju narednog ljeta. Na Svjetskom prvenstvu održanom prethodne sedmice, Bajls je osvojila pet zlatnih medalja na šest takmi-

Sportski miks

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

odbora 26. Podgoričkog maratona

Ć IZABRAN SJEDNIKA

veća broj takmičara i da animiramo širu društvenu zajednicu , kako bi što više naših sugrađana i ljudi iz cijele Crne Gore uzelo učešće u aktivnostima koje će pratiti ono što će biti glavni događaj toga dana, a to je sama maratonska trka - istakao je gradonačelnik Vuković, naglasivši da je izuzetno srećan što glavni grad pripada globalnom pokretu i što ima priliku da se podiči činjenicom da se Podgorički maraton nalazi u kalendaru Svjetske atletske federacije, odnosno u grupi najprestižnijih maratona, iako su naše finansijske mogućnosti

alno prva zvijezda OI u Tokiju

merike

čenja. Dostigla je skor od 25 odličja na planetarnim šampionatima, više od bilo koga u muškoj i ženskoj konkurenciji. Bajls je, po procjenama medija u SAD, ,,lice Amerike“ za Olimpijske igre u Tokiju. Ne samo zbog uspjeha, već zbog izuzetnog i osobenog karaktera šampionke, poput velike atletske zvijezde Useina Bolta. - Bajls je potvrdila status legende u

skromnije u odnosu na region i šire. - Smatramo da ova manifestacija zaslužuje dužnu pažnju i veću podršku i pomoć grada i šire društvene i poslovne zajednice. Posebno zanimljiva tema bila je na nedavno održanom sastanku sa predstavnicima Atletskog saveza Crne Gore – priča o izgradnji Atletskog stadiona u Podgorici koja je pomjerena sa „mrtve tačke“. - To je nešto što je već dugo stvar potrebe, ne samo ove organizacije, već i nas kao glavnog grada koji je jedini grad u Evropi koji nema tu

vrstu sportske infrastrukture. Mi smo definisali lokaciju i očekujemo da organi Atletskog saveza i naše kolege iz Sekretarijata za prostorno planiranje urade ono što je do njih, kako bismo mi u nekom kratkom roku stvorili sve pretpostavke za početak izgradnje jednog takvog objekta - zaključio je Vuković. Zorica Kovačević je istakla da će se opština na čijem je čelu aktivno uključiti u organizaciju maratona, te izrazila zadovoljstvo što će na polumaratonu učešće uzeti preko 350 takmičara. Direktor maratona Vladimir Tomović je istakao da je Glavni grad ove godine u budžetu povećao iznos sredstava za Podgorički maraton što govori o odnosu grada i gradske uprave prema ovoj manifestaciji, te dodao da se nada pozitivnom trendu, kada je u pitanju broj učesnika i obaranju rekorda Podgoričkog maratona. Sekretar maratona Milan Madžgalj je saopštio da ASCG svim kapacitetima stoji na raspolaganju i izrazio zadovoljstvo što se na čelu Organizacionog odbora nalazi gradonačelnik dodajući da je Glavni grad prepoznao maraton kao brend Podgorice. Po ugledu na sve svjetske maratone i trke na putu-cesti, u skopu manifestacije biće održane trke zadovoljstva na 5 i 8 km, namijenjene onima koji žele da se oprobaju u trčanju. To će biti i idealna prilika da veliki broj građana Podgorice uzme učešće u ovoj manifestaciji. R. P.

svom sportu, posebno fantastičnim nastupom na gredi na Svjetskom prvenstvu. Ona će u Tokiju imati šansu da postane legenda sporta, a to mogu da joj pruže Olimpijske igre - rekao je Bah. Bajls trenutno ima pet olimpijskih odličja, šest može osvojiti naredne godine. Rekorderka, sovjetska legenda Larisa Latinjina, biće nedostižna (15 olimpijkih medalja). - Bitno je to da je Bajls neponovljiva, do sada nijesmo gledali ovakva izdanja i dominaciju u našem sportu - rekla je legendarna šampionka Nađa Komaneči. Bajls je u Americi bila posebno u

Arena 11

Jadran Carine oslabljen protiv Solnoka

Vlado Popadić van stroja PODGORICA - Jadran Carine u sjutrašnji meč drugog kola Lige šampiona protiv Solnoka ulazi bez pouzdanog prvotimca Vlada Popadića. U narednih sedam-osam dana, Popadić će odmarati. - Vlado se razbolio, ne možemo na njega da računamo. On je bitan igrač našeg tima, koji,

centru pažnje javnosti, zbog toga što je prošle godine javno govorila o maltretiranju koje je godinama trpjela od trenera Lerija Nasara. S. S.

mogu i tako da kažem, drži odbranu na visokom nivou. Njegovo odsustvo je definitivno najveći problem pred sjutrašnji meč - kazao je Petar Radanović trener Jadrana. Nedostatak Popadića biće teško nadoknaditi, jer mladi novljanski klub ima problema sa rotacijom. Sjutrašnji duel sa mađarskim timom u Igalu važan je iz nekoliko razloga. Sa pobjedom i dobrim utiskom Jadran bi prekinuo niz od tri poraza (dva od Juga i Mladosti), vratio samopouzdanje i sačuvao šansu za završni turnir Lige šampiona. A. M.

12 Arena

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Šah Na ostrvu Man u toku je FIDE Grand SWISS Detalj sa turnira

Još tri kola Druge crnogorske lige

ELITA NA OKUPU

Plav domaćin

Ovog vikenda u Plavu će se odigrati preostala tri kola Druge lige. Parovi petog kola koje je na programu 18. oktobra u 16. 30 časova su Ibar -Dama, Komovi - Bihor i Anpasan - Zora. Trenutno stanje na tabeli: Zora 6, Ibar 5, Dama 4, Plavsko jezero, Anpasan i

Bihor po 3 i Komovi bez meč bodova. Dvije prvoplasirane ekipe izboriće pravo nastupa u viši rang takmičenja, a najveće šanse da se domogne pobjedničkog pehara ima Podgorička Zora koju predvodi svjetski prvak za slabovide osobe intermajstor Predrag Nikač.

Na Podgoričkom aerodromu

Susret Kasparova i Borozana Istaknuti šahovski radnik sa Cetinja, majstorski kandidat Nikola Borozan nije propustio priliku da ovjekovječi susret sa trinaestim svjetskim prvakom Garijem Kasparovim na Podgoričkom aerodromu. Geniju iz Bakua ovo je bila usputna stanica prema Frankfurtu mada jednom od najboljih igrača planete svih vremena nije prvi put da se obrete u našoj zemlji. Samo da se prisjetimo njegovog puta koji je krčio ka šahovskom Olimpu upravo preko Crne Gore i Nikšića 1983. godine i prije nekoliko godina kada se kandidovao za predsjednika FIDE.

Na memorijalu „Momčilo Gvozdenović“

Blagojević četvrti Naš reprezentativac, velemajstor Dragiša Blagojević (2.500) osvojio je četvrto mjesto na memorijalu „Momčilo Gvozdenović“ u Valjevu. On je turnir završio bez poraza sa jednom pobjedom i osam remija, odnosno sa pet poena. Drugi predstavnik Crne Gore na ovom takmičenju FIDE majstor Aleksandar Tomić (2.360) zauzeo je osmo mjesto sa dvije pobjede, tri neriješena ishoda i četiri poraza, tačnije sa 3,5 poena. Po-

bjednički pehar pripao je srpskom intermajstoru Milovanu Ratkoviću (2.416) sa 6,5 poena, što mu je bilo dovoljno da upiše prvi velemajstorski bal.

Jedan od najkvalitetnijih turnira svih vremena odvija se na ostrvu Man u

Irskom moru između istoimene zemlje i Velike Britanije. Šesto po redu grandi-

ozno takmičenje okupilo je 154 igrača među kojima 134 sa najvećom titulom

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Arena 13

U kreiranje ove strane mogu aktivno učestvovati i čitaoci šaljući prijedloge, kritike i sugestije na imejl arena@pobjeda.me

Magnus Carlsen Šehar Ganguly 1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4 Nf6 5.Nc3 a6 6.h3 e5 7.Nb3 Be7 8.g4 h6 9.Be3 Nbd7 10.a4 b6 11.f3 Qc7 12.h4 Nf8 13.Rg1 Be6 14.g5 hxg5 15.hxg5 N6d7 16.Nd5 Qc6 17.Qd2 Ng6 18.a5 b5 19.0–0–0 Rc8 20.Kb1 Nc5 21.Be2 Bd8 22.Nxc5 dxc5 23.f4 exf4 24.Bxf4 Be7 25.Nxe7 Kxe7 26.Bd6+ Ke8 27.Qc3 Rh7 28.Bg3 b4 29.Qd3 c430.Qd6 Qxe4 31.Rd4 Qb7 32.Qb6 Qa8

Mateja Popović

33.Rgd1 Rh1 34.Be1 Ne5 35.Bxb4 Rxd1+ 36.Rxd1 Qc6 37.Qe3 Qb5 38.Bc3 Rc539.b4 Nd3 40.cxd3 Rd5 41.dxc4 1–0

Evgenij Najer Višvanatan Anand 1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nc3 Bb4 4.e3 0–0 5.Bd2 d5 6.Nf3 b6 7.Rc1 Bb7 8.cxd5 exd5 9.Bd3 Be7 10.0–0 Nbd7 11.Ne5 Nxe5 12.dxe5 Nd7 13.f4 Nc5 14.Bb1 d4 15.Nb5 d3 16.Nd4 a5 17.Qg4 g6 18.f5 Ne419.Bxd3 Nxd2 20.fxg6 fxg6 21.Bxg6 Kh8 22.Bxh7 Rxf1+ 23.Rxf1 Bg5 24.Nf5 Qd3 25.Re1 Bxe3+ 26.Kh1 na čelu sa aktuelnim šampionom planete Norvežaninom Magnusom Karsenom. Takođe, podatak da je na listi vrhunskih velemajstora čak 110 sa rejtingom većim od 2600 ELO dovoljno govori o žestokoj konkurenciji. U odnosu na prethodne turnire ovaj je prvi put kvalifikacionog karaktera za mečeve kandidata u narednoj godini. Ukoliko pobijedi Karlsen drugoplasirani će dobiti šansu da mu se suprotstavi i svrgne ga sa trona. Poslije pet odigranih kola na čelu tabele su se izdvojili Hao

Sa školskog kupa u Ulcinju

Evropski školski kup ,,Ulcinj 2019“

Đuroviću se smiješi zlatna medalja U hotelskom kompleksu „Holiday Villages“ u Ulcinju u toku je Evropski školski individualni kup.

Bh627.Qg6 Bxg2+ 28.Kxg2 Qd5+ 29.Kh3 Qd3+ 30.Kh4 1–0 Vang, Fabijano Karuana, Luk Mekšein, Vladimir Fedošev, Aleksandar Griščuh, Parham Maghodlo i Aleksej Širov sa po četiri poena. Inače od iznenađenja u minulih pet rundi treba izdvojiti pobjedu Evgenija Najera protiv Višvanatana Ananda u svega 30 poteza i slavlje nekadašnje prvakinje svijeta Antoanete Stefanove protiv dvostrukog šampiona Engleske Đžonsa Gavajina. Nagradni fond je prilično atraktivan i iznosi 440.000 dolara, a najboljem će pripasti 70.000 dolara.

Na ovom takmičenju učestvuju 32 mlada ljubitelja drevne igre od 7 do 15 godina iz Azerbejdžana, Bugarske, Finske, Poljske, Rusije, Ukrajine i naše zemlje. U mlađoj grupi poslije petog

kola najviše poena 2,5 od crnogorskih predstavnika upisao je Đordje Žižić, dok su Sofija Milović i Nađa Vuković sakupile po dva i Tomaš Perić jedan poen. U starijoj grupi prednjači talentovani cetinjanin Peko Đurović koji se izdvojio na čelu tabele sa 4,5 poena, a zatim su među najboljima i Mateja Popović sa 3,5 i

Anastasija Mandić sa 3 poena. Po 2,5 upisali su Iva Vučković, Selena Zindović i Ilija Milović, dok Anđela Vuković za sada ima jedan poen. Na turniru se primjenjuje takav sistem bodovanja da se sabiraju uspjesi sa tri takmičenja u standardnom, ubrzanom i brzopoteznom šahu za konačan plasman.

Na cugeru 7. oktobra slavio Andrej Šuković

NAJMLAĐI, A NAJBOLJI Jedan od najperspektivnijih crnogorskih mladih igrača, FIDE majstor Andrej Šuković, koji je nedavno sa ekipom podgoričke Budućnosti osvojio zlatnu medalju u nacionalnom kupu ubjedljivo je pobijedio na brzopoteznom turniru šahovskog kluba 7. oktobar. Od mogućih 15, sakupio je 13,5 poena 1,5 više od klupskog i kolege po tituli Sretena Đukanovića. Bronzana medalja pripala je majstorskom kandidatu Branislavu Kadiću sa 10,5 koliko je na četvrtom mjestu upisao i Danilo Nenezić. Zatim slijede: Milan

Radoman sa 9,5, Mirsad Đoković sa 8,5, Dragoljub Abramović i Milivoje Pejović sa po 8, Dragutin Durutović i Velimir Jeknić sa po 7,5, Radomir Ašanin sa 7, Perica Putniksa 6,5, Zoran Ralević sa 6, Branko Mugoša sa 3, te Miloš Šoć i Dalibor Racković sa po 2 poena.

Priredio: B. KADIĆ

14 Četvrtak, 17. oktobar 2019. Arena17. oktobar Arena 17. oktobar 2019. 14 Četvrtak, Arena Četvrtak, 2019.

Lutrija Lutrija Lutrija

Če tvr t ak

07:00 Jutarnji program - uživo 13:50 Linea 18:30 Ljepota je u oku 10:00 Muzika 14:00 U objektivu - premijerno 18:45 U objektivu – repriza 10:15 Mapet šou –premijerno 14:15 Oblačić - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Grad koji volim – repriza 14:45 Muzika 19:30 Zanimljiva hronika svijeta 11:40 Zanimljiva hronika svijeta 15:00 Sport info - premijerno 19:45 Lijek iz prirode - repriza 11:45 Lijek iz prirode 15:30 Zanimljiva hronika svijeta 20:00 Humoristička serija 12:00 Sportske vijesti – uživo 15:45 Crnogorske anegdote 20:30 Književnost, istorija, mit utarnji program - uživo 13:50 Linea 18:30 Ljepota je u oku 12:30 Humoristička serija 16:00 Servisne informacije 21:00 Muzika Muzika 14:00 U objektivu - premijerno 18:45 U objektivu – repriza 13:00 Dogodilo se … 16:15 Dogodilo se … - repriza 22:00 Film - premijerno pet šou –premijerno 14:15 Oblačić repriza 19:00 Aktuelno 13:15 Legendarni box mečevi 16:30 Mapet Šou- repriza 00:00 Aktuelno – repriza ad koji volim13:30 – repriza 14:45 Muzika 17:00 Muzika 19:30 Zanimljiva hronika svijeta Intermeco 00:30 Repriza 13:40 Legende 18:00 Skener –premijerno dnevnog programa nimljiva hronika svijeta 15:00 Sport info - premijerno 19:45 Lijek iz prirode - repriza

ek iz prirode ortske vijesti – uživo umoristička serija ogodilo se … gendarni box mečevi termeco gende

Č e t vr t ak

15:30 Zanimljiva hronika svijeta 15:45 Crnogorske anegdote 16:00 Servisne informacije 16:15 Dogodilo se … - repriza 16:30 Mapet Šou- repriza 17:00 Muzika 18:00 Skener –premijerno

20:00 Humoristička serija 20:30 Književnost, istorija, mit 21:00 Muzika 22:00 Film - premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 00:30 Repriza dnevnog programa

Crne Gore Crne Gore

Ä&#x152;etvrtak, 17. 17. oktobar Ä&#x152;etvrtak, oktobar2019. 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Četvrtak, 17. oktobar 2019.

Evroliga (3. kolo): Duel Podgoričana i bliskih prijatelja u Minhenu

Dejan ili Zvezdan? Podgoričani Dejan Radonjić i Zvezdan Mitrović dijele mnogo više od činjenice da su treneri evroligaša, Bajerna i Asvela, koji će večeras (20.30 h) igrati meč 3. kola elitnog evropskog košarkaškog takmičenja. Prekomoračani su obojica, imali su priliku da budu selektori Crne Gore. Bliski prijatelji su 1970. rođeni sa 17 dana razmaka; kao tinejdžeri su u košarku ušli u istom periodu i na istom mjestu... Konačno, dijelili su i dio profesionalne karijere, u podgoričkoj Budućnosti. U sezoni 1998/99. i 2001/02. Mitrović je bio pomoćni trener ,,plavih“, a Radonjić igrač... Sada na ponos crnogorske košarke

mogu da kažu da su prvaci Njemačke, odnosno Francuske. Bavarci imaju skor 1-1 na početku Evrolige, a tim iz Liona je maksimalan sa 2-0. Gaje sličan stil košarke, sa fokusom na odgo-

vornu i žestoku odbranu na pola terena, efikasnu tranziciju, precizan pik... - Drago mi je da smo ostvarili dobar start sezone, i mi i Asvel. Ne sumnjamo da će biti žestok i težak meč. Meč

protiv prijatelja je poseban, a u fokusu je rezultat, to je mentalitet koji dijelimo i ja i Zvezdan - rekao je Radonjić. Bajern i Asvel do sada nijesu igrali evropske mečeve.

Raspored Večeras 17.00 - CSKA - Himki 19.00 - Žalgiris - Real Madrid 19.45 - Fenerbahče - Baskonija 20.05 - Makabi - Crvena zvezda 20.30 - Bajern - Asvel 20.30 - Panatinaikos - Armani Petak 20.30 - Olimpijakos - Zenit 21.00 - Barselona - Alba 21.00 – Valensija - Efes

Njemački prvak peti put nastupa u eliti, a francuski šesti put. - Dobrim rezultatima skrenuli smo pažnju na nas na startu sezone. Dvije uvodne pobjede u našoj dvorani u Evroligi bile su kao iz sna. Bajern će biti izuzetan test za nas, rasterećeni smo i pokušati da ostvarimo veliki rezultat - kazao je Mitrović, naš doskorašnji selektor. Ruski derbi, duel CSKA i Himkija, biće posebno interesantan u Moskvi, kao i gostovanje ABA šampiona Crvene zvezde, Makabiju u S. S. Tel Avivu.

Mercedes neće favorizovati Hamiltona do kraja sezone

NBA: Naš internacionalac sjajan za Boston

Grin nova zvijezda Džavonte Grin, Amerikanac sa našim pasošem, zablistao je u pripremnoj pobjedi Bostona nad Klivlendom 118:95, uoči starta NBA sezone. Krilo Grin odigrao je 30 minuta na parketu i postigao 16 poena i devet skokova. Šutirao je 10-6 za dva i 3-0 za tri poena, uz 6-4 sa linije bacanja. Izuzetni atleta, bivši igrač italijanske Triestine i njemačkog Ulma, od početka ljeta u Bostonu neočekivano se izborio za ugovor u Seltiksima. Sada

zaslužuje sve veću minutažu. Očekuje se da igrač kojeg je naš bivši selektor Bogdan Tanjević 2017. doveo u reprezentaciju Crne Gore ove sezone u Seltiksima, najtrofejnijem NBA klubu, dobije značajnu minutažu kao igrač sa klupe. U pobjedi nad Klivlendom Karsen Edvards upisao je 30 poena (trojke 15-9). Bivša evroligaška zvijezda Bred Vonamejker je pored 11 poena imao četiri asistenciS. S. je i tri skoka.

Luis Hamilton, šampion i lider sezone Formule 1, neće imati povlašćen položaj u timu Mercedesa do kraja sezone. - Valteri Botas je sa tri pobjede ove sezone, pogotovo posljednjoj u japanskoj Suzuki, zaslužio da bude ravnopravan. To je važno i za budućnost tima - rekao je Toto Volf, šef Mercedesa. Hamilton trenutno ima 64 poena više od Botasa u generalnom plasmanu,

Botas ravnopravan

četiri trke prije kraja. Na narednoj u Meksiko Sitiju potrebno mu je da osvoji

14 poena više od Finca, da bi osigurao šestu titulu karijere. R. A.

Markez napada pobjedu u Japanu u nedjelju

Za timsku titulu Mark Markez, novi-stari šampion MotoGP sezone, u nedjelju će ciljati pobjedu na Velikoj nagradi Japana, iako je već obezbijedio titulu. - Želim da pomognem Hondi da osvoji titulu u poretku konstruktora, a mom Repsolu da bude najbolji tim sezone. Toliko sam dužan

našim inžinjerima - rekao je Španac Markez. Honda ima 77 poena više od Dukatija, a potrebno je da nakon trke u japanskom Motegiju ima 75 poena više da obezbijedi titulu. U timskom poretku, Repsom ima 19 poena manje od Dukatija. R. A.