Poduzetnik 126 127 najava by Časopis Poduzetnik

ISSN 1846-3541

Broj 126/127 · Godina XI srpanj/kolovoz 2017. Cijena 17 kn

Poduzetnička priča Berislav Barbarić, Ilok Intervju Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska Intervju Josip Hrgetić, Caracas - Venezuela Intervju Siniša Marijan, predsjednik Uprave Končar - Institut za elektrotehniku d.d. Zagreb

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

UVODNIK

Misao

Odlazim iz Hrvatske…!!!???

"Ne vjerujem u sudbinu koja se obara na ljude pa ma što oni poduzimali, ali vjerujem u sudbinu koja pogađa ljude ako oni ništa ne poduzimaju.“ (Gilbert K. Chesterton) nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 091/7675 999, 091/600 80 52, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlović poduzetnik.vlado@gmail.com direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlović stalni suradnici: Mirjana Glavaš, Violeta Kos, Marin Režić, Olga Štajdohar Pađen, Saša Pufler, Mešenka Mareković, Anita Biro, Pavle Knežević, Caroline Spivak, Željka Vrebac, Matej Rotim, Marina Čović, Boris Pletikosa, Darko Balaš marketing i prodaja marketing@poduzetnik.com.hr poduzetnik.mirjana@gmail.com grafičko oblikovanje i priprema Gilih grafički studio tisak Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 16 osnivač časopisa, 2007. g. Tihomir Jelavić Časopis izlazi sredinom mjeseca Jedinična cijena iznosi 17 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 179 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 103,00 kn (PDV uključen) Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika.

Naslovnica: Aquae Vivae Krapinske Toplice

Piše: Vladimir Mihajlović Glavni urednik zadnje vrijeme puno puta sam čuo ovu rečenicu, u skoro svim medijima je pročitao, slušao je na razgovorima s učenicima i studentima, građanima koji su bez posla. Ali nedavno sam prvi puta to čuo i od jednog poduzetnika, potencijalnog ulagača. I ostao zatečen. Zar će nam i poduzetnici početi odlaziti, a mi ništa ne vidimo niti pokušavamo kako bismo ljude s kapitalom (onim zdravim) zadržali u Hrvatskoj. Pa dođe mi da „plačem“! Mnogi „obični" građani ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj, iako bi ona morala biti ovdje, i razmišljaju kako će sjesti na neki niskotarifni let za Irsku, Njemačku, Australiju, Kanadu,… Svi mi se zgražavamo i kažemo ne, nemojte otići, ovdje je dobro i bit će bolje jer imamo sve preduvjete da stvarno tako i bude. Naravno, malo tko od nas se uspije staviti u njihovu kožu. Kada čovjek nema rješenje za rate kredita, kada neuredno prima plaću ili je ona minimalac, kada se

sustavi urušavaju, kada mladi izlaze iz škola i fakulteta, a ne znaju što će s njima biti, kada je mnogo toga neizvjesno, onda čovjek drukčije razmišlja. Onda ne vrijedi pozivati se na bilo koju kategoriju jer prazan želudac i mogućnost da ostane na ulici bez ičega tjera ove ljude na potpuno drugi pristup. Oni žele imati dostojan život i ništa više. Ne zanima ih gdje, ustvari zanima ih samo uređen sustav gdje će sve unaprijed znati. I to je ljudski. Ali da jedan milijunaš, malo jači, puno jači nego što mislite, kaže kako neće ostati ovdje onda se zaista počnem pitati pa što se to događa u glavama onih koji trebaju voditi društvo u boljitak svih nas. Već duže vrijeme pokušavam jednog lokalnog ulagača animirati i „nagovoriti“ da uloži novac u projekte koji će omogućiti posao za nekoliko stotina radnika s njihovim obiteljima. Prije par dana sam ostao zatečen. Čovjek koji ima kapitala i stvorio ga je u Hrvatskoj, u našem gradu, ne želi više ostati ovdje. Znate li što mi je rekao? „Mjesecima sam razmišljao i donio odluku. Odlazim iz Hrvatske. Nosim svoj kapital dalje, nije važno gdje, Austrija, Njemačka, Monte Carlo… Sve ću prodati, svu svoju imovinu. Samo da se što prije odselim iz Hrvatske jer ovo što se sada kod nas događa nije normalno. Nikoga ne zanimaju moja ulaganja, državu zanima samo kako da mi uzme porez, bilo koje vrste. Sve što sam želio pokrenuti svodi se na bezbroj papira, dozvola, čekanja, inspekcija, kažnjavanja, možda

ja to ne prepoznajem, ali i čekanja na ono ispod stola." Ja sam taj porez shvatio na sve što stoji, hoda, žvače, diše… Njemu još samo ostaje da izabere državu gdje će normalno živjeti, dio obitelji će otići s njim, oni mlađi će možda ostati jer imaju neke preduvjete za život koje će im on ostaviti. A mi ćemo pozivati strateške ulagače iz dijaspore jer ne vidimo pred nosom ljude koji imaju kapital i samo žele drukčiji odnos prema njima. Zar ne bi bilo normalno da ga se pozove i kaže: „Molim vas, vi imate kapital koji možete uložiti u Hrvatskoj, a mi ćemo vam maksimalno pomoći da vaša investicija što prije zaživi. Sve ćemo vam papire srediti, ne morate nigdje ići, pisati zamolbe, izjave i sve drugo što ju usporava." Prema takvim osobama ne smije biti zavisti, ljubomore što on ima, a mi ne, gledanja preko nišana, traženja ispod stola da sve brže bude gotovo. Ponudite mu partnerski odnos, omogućite takvim osobama da budu sigurni u svoja ulaganja. Jednom kada to prođe teško se vraća. Otići će i neće se više vratiti. Zamislite koliko njih je već otišlo i povuklo svoj kapital jer mi nismo bili u stanju organizirati se. A mogli smo ustrojiti poseban odjel pri nekoj od bezbroj Agenciji koja bi pronašla takve osobe i s njima razgovarala. Zašto ne bi to bila jedna mala jezgra ulagača s kojima treba bar pokušati razgovarati, ponuditi im nešto? Ja sam bar pokušao razgovarati, ali nisam ga uspio razuvjeriti. Hoće li još netko? Neka mi se javi!

IZ SADRŽAJA Poduzetnička priča - Berislav Barbarić - Ilok Dugogodišnja želja pretvorena u stvarnost.................................4 Poduzetnička priča - Branko Varjačić - Krapina Uvijek trebate biti ispred vremena, razmišljati dalje....................7 Poduzetnička priča - Robert Varjačić - Krapina Samo vjera u uspjeh može ga donijeti.........................................9 Poduzetnička priča - Bojan Varjačić - Krapina Obiteljske firme puno lakše funkcioniraju od „velikih tvrtki“.....10 Poduzetnička priča - Božena Varjačić - Krapina Moje san se ispunio...................................................................13 Intervju - Balázs Békeffy - predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska Kako bi bio stvarno dobar i uspješan, čovjek uvijek mora dati sve od sebe.....................................................................................14 Intervju - Slavko Rasberger - Zagreb U mojoj životnoj filozofiji zidovi se postavljaju samo kako biste ih preskočili...................................................................................18 Razgovor s povodom - Marko Pažanin - Croatia Sotheby's International Realty, Split Za nas je luksuz pitanje doživljaja, a ne cijene...........................21 Intervju - Siniša Marijan - Končar - Institut za elektrotehniku Zagreb Znanje i kompetencije nam daju prednost na tržištu.................24 Škola prodaje III. dio - Bojan Antolić - Zagreb Kako prevladati strah od prodaje?.............................................29 Prilog - Ivana Gažić - predsjednica Uprave Zagrebačke burze Globalna platforma za prikupljanje kapitala.............................30 Prilog - Damir Bičanić - konzultant u Funderbeam See d.o.o. Funderbeam je inovativna platforma........................................31

Prilog - Vedran Antoljak - Sense Consulting d.o.o. - Zagreb Jednostavniji i jeftiniji način prikupljanja kapitala....................32 Naši u dijaspori - Josip Hrgetić - Caracas (Venezuela) Želimo da se hrvatski poduzetnici upoznaju, da se napravi veliki „networking“............................................................................33 Savjeti - Online Akademija Upravljanje kontinetalnim turizmom (2. dio)............................38 Preporuka - Krapinsko-zagorska županija, Općina Radoboj Muzej Radboa...........................................................................40 GoGreen platforma - GoGreen pametna tržnica GoGreen je idealan za srednje poljoprivrednike.........................41 Intervju - Jürgen Höller, Schweinfurt - Njemačka „Digni se sada - jer ćeš još jedanput uspjeti“.............................44 Putovanja - Beč - Austrija Grad u koji se treba vratiti i ponovo ga doživjeti........................52 Mala škola poduzetništva - EFIS zajmovi Iskoristite priliku da započnete ili unaprijedite vlastito poslovanje.................................................................................54 Kako početi - Lidia Martić - Zagreb Čekanje.....................................................................................55 Savjeti - Dražen Horvat - Buzet Zamjena za šećer i intenzivna sladila.........................................56 Događanja - 6. Regionalna konferencija gospodarstvenika - Vinkovci „Sinergija kao ključ oporavka“..................................................57 Iskustva - Anita Biro - Belišće Stručno usavršavanje u Irskoj....................................................58 Najavljujemo - Grad Krapina Zagorski gospodarski zbor.........................................................59

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

poduzetnička priča

Obitelj Barbarić: (s desna) kćerka Adrijana, sin Antonio, Berislav, snaha Sanja, zet Davor te unuka Ana i unuk Mateo

OPG BARBARIĆ, BERISLAV BARBARIĆ - ILOK

Dugogodišnja želja pretvorena u stvarnost *U destilaciji sam stekao puno iskustva i želio sam razviti posao koji će i mojoj djeci ostati u naslijeđe *U poljoprivredi će uskoro nastati problem radne snage jer nam mladi ljudi odlaze

edavno smo posjetili obitelj Barbarić jer smo željeli čuti, a i s našim čitateljima podijeliti priču o tome kako su godinama gradili svoj OPG. Bilo nam je zaista ugodno u društvu obitelji Barbarić koja je svojim primjerom još više očvrsnula naše uvjerenje kako se sve može postići radom i upornošću. I da, degustirali smo njihove proizvode, probali smo kiflice i tvrdi sir, bilo je odlično! Neka ova priča bude primjer mlađima, ali i onima malo starijima. Berislav Barbarić je rođen 1959. g. u Iloku, a tu i živi s obitelji. Vodi Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo od 2005. godine, koje se bavi tradicijskom proizvodnjom iločkog vinjaka, raznih vrsta rakija i likera te proizvodnjom vina. Turistička priča zaokružena je pružanjem usluge smještaja i kušaonicom za degustaciju rakija, likera i ostalih

proizvoda. Berislav je kao poljoprivredni tehničar radio u Iločkim podrumima na poslovima destilacije i podrumarstvu i tu je stekao iskustvo koje mu u sadašnjem poslu koristi te nam je ukratko ispričao: "Kada gost dođe na naše imanje pružaju mu se različite mogućnosti. Može sudjelovati u branju voća ili grožđa, biti prisutan prilikom proizvodnje rakija odnosno destilacije, upoznati se s načinom rada OPG-a te uživati u kušanju rakija i vina uz dobru zakusku. Oduvijek sam imao želju realizirati nešto svoje, zato sam i osnovao ovaj OPG. Bila je to moja dugogodišnja želja, posebno destilacija u kojoj sam već radeći stekao puno iskustva. Želio sam razviti posao koji će i mojoj djeci ostati u naslijeđe. Supruga Kata me svih ovih godina vjerno prati. Djeca, Adrijana i

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

Antonio zasnovali su svoje obitelji te se oni, kao i naši unuci, uključuju prema potrebama posla na imanju. Sretni smo i zadovoljni što smo svi zajedno u Iloku."

Zagarantirana visoka kvaliteta proizvoda "Vinogradarstvom sam se bavio i prije obrađujući 1 ha vinograda, a nakon otvaranja OPG-a smo kupili još 3 ha zemlje. Na 2 ha su posađeni vinogradi u kojima se uzgajaju sorte vinove loze - graševine, koja je najzastupljenija sorta u našim krajevima i daje najkvalitetnija i najpoznatija vina te u manjim količinama merlot i traminac. Dio uroda smo koristili za proizvodnju iločkog vinjaka i rakije traminke, a ostalo smo prodavali otkupljivačima, Iločkim podrumima. Međutim, cijena grožđa je svake godine bila sve

niža i niža, tako da smo jedva financijski podmirivali sve obveze koje su bile vezane za vinograd te sam odlučio krenuti osobno s proizvodnjom vina. Na preostaloj zemlji od 1 ha, zasadili smo sadnice voća: šljive, marelice, jabuke. Sve njih koristi-

Rakija - „lijek u određenim količinama“ Definicija rakije, prema Berislavovom razmišljanju je "lijek u određenim količinama". To znači da je čašica rakije lijek za ljudski organizam. Ova tvrdnja vrijedi i za vino, ali količine moraju biti definirane. Ukratko, alkohol treba znati konzumirati u određenoj mjeri.

poduzetnička priča OBITELJ VARJAČIĆ - BRANKO VARJAČIĆ, KRAPINA

Uvijek trebate biti ispred vremena, razmišljati dalje i uvoditi nešto novo u posao *Nužno je usmjeravati mlade na obrtnička i proizvodna zanimanja *Ne treba nikada letjeti previsoko *Treba biti čvrsto na zemlji, koncentriran i pragmatičan, a probleme rješavati s više zajedništva

avne 1972. g. Branko Varjačić iz Krapine otvorio je obrt koji se bavio prijevozom, a kasnije je svoj posao oplemenio. Sjeća li se tih početaka i kako je to izgledalo? Koliko je njegov put u biznis bio vezan uz obitelj, kako ovaj posao danas izgleda… ? O svemu što ga je pokrenulo i stavilo u red uspješnih poduzetnika razgovarali smo s Brankom, pročitajte jednu izuzetnu obiteljsku priču u kojoj je svaki član obitelji sudjelovao na svoj način. Branko nam priča: „1972. g. otvorio sam autoprijevoznički obrt, a 1971. g. sam se oženio suprugom Boženom. Oboje smo bili tekstilni radnici s ne baš velikim plaćama, a ja sam želio više. Tih godina su svi željeli otići u Njemačku, ja sam dvojio

Velika je uloga moje supruge Bilo bi teško da se sinovi nisu priključili obiteljskom poslu, ali odrasli su uz kamione i nije ih trebalo posebno nagovarati, a veliku ulogu je odigrala i dirigentska palica njihove majke, moje supruge, koja je vodila posao iz kuće dok smo bili manja tvrtka. Napisala je na tisuće faktura i pri tome odrađivala i sve ostale popratne poslove, a kako u to vrijeme još nisu postojali mobiteli, disponirala je vozače kućnim telefonom.

ili Njemačka ili posao u kojem mogu raditi više od osam sati dnevno. Odlučio sam s nešto ušteđevine, nešto obiteljskog novca i pozajmice kupiti kamion - kiper. To je bilo vrijeme kada su se masovno izgrađivale kuće i ceste, a u privatnom biznisu se moglo raditi po cijele dane ako imaš posla. Uz rad sam se školovao te sam uz završenu srednju tekstilnu školu u Zaboku završio i prometnu školu u Zagrebu koja se nalazila u Jakićevoj ulici. Tu ulicu pamtim jer se nalazila ispod istočne tribine Dinamovog stadiona gdje su se održavale utakmice. Kasnije sam, uz rad, upisao fakultet vanjske trgovine u Zagrebu i dobio zvanje ekonomist. Zašto sam upisao fakultet? Bilo je teško svakom poduzetniku u socijalizmu. Uvijek su nas plašili kako će sve privatno propasti, privatnici su kapitalisti i sve će postati društveno. Takve priče su me tjerale na daljnje školovanje jer sam se uplašio da ću jednoga dana biti stari vozač kojeg će otjerati u neku transportnu firmu na tko zna kakav kamion. Mislio sam, ako sam školovaniji, dobit ću možda neki službenički posao. Hvala Bogu, to se nije dogodilo.“ Osnivač ste i vlasnik više tvrtki koje su se danas razvile u respektabilne biznise. 1993. g. ste započeli prijevozom tereta, pa špedicijom, a 2000. g. ste počeli izgradnjom apartmanskog naselja u Novalji. Kako ste sve te ideje prepoznali kao prilike i poslove koji mogu uspješno egzistirati? U ho-

Branko Varjačić du ste se preorijentirali na nove poslove? 1972. g. privatnik je mogao posjedovati jedan kamion nosivosti do 5 t, nekoliko godina poslije do 7 t i njime upravljati sam kako se ne bi obogato. Sjećam se kada sam zbog problema s kičmom bio tri tjedna u toplicama, a kamion je stajao jer nisam smio zaposliti vozača. Osamdesetih godina socijalizam malo popušta. Mogla su se nabaviti dva šlepera do 25 t nosivosti, što je prije bila privilegija samo za transportne tvrtke u vlasništvu društvenog sektora bivše SFRJ. Tada sam kupio veliki kamion s prikolicom, i kao mnogi, prevozio sam staklene boce iz tvornice stakla Straža (današnji Vetropack Straža), ali samo na prostoru tadašnje SFRJ jer je međunarodni prijevoz bio privilegija koju su imale državne transportne tvrtke. 1991. g. počinje Domovinski rat, nestaje jugoslavesko tržište što je šoki-

ralo mnoge prijevoznike. Godinu dana smo lutali, vozili po cijeloj Hrvatskoj koja je u to vrijeme bila blokirana "balvan revolucijom". Trebalo je smisliti nešto novo. Otišao sam u Njemačku kako bih kupio bolji kamion jer je Vetropack izvozio staklenu ambalažu na europsko tržište. Za nas male poduzetnike, to je bio novi izazov jer smo prije vozili kroz državu gdje smo poznavali jezik, odnosno bili isto govorno područje, bez novijih kamiona, a za rad u inozemstvu je bila potrebna velika promjena. Od Nijemaca smo učili novu prometnu kulturu. U uvozu smo vozili humanitarnu pomoć i sve ostalo što je našoj državi trebalo. 1992. g., kada su utvrđene granice naše države, zajedno s obitelji sam otvorio špediciju (otpremništvo) na GP Macelj, GP Lupinjak, u carinarnici Krapina, carina Jankomir, carina Žitnjak i carina Zapadni kolodvor Zagreb.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

poduzetnička priča radite ipak ne čine. Član sam Rotary kluba Krapina, trenutno na dužnosti predsjednika. Preporučio bih mnogima koji to mogu i žele, biti Rotarijanac. To je humanitarna organizacija koja uvijek pomaže potrebite, školuje učenike i studente, donira u razne svrhe i sl. Kao zamjenik gradonačelnika donirao sam svu svoju četverogodišnju plaću, oko 300.000 kn, za izgradnju mosta. Nikada nisam vozio gradski

auto, već svoj privatni. Nikada nisam napisao dnevnicu za službeno putovanje, donio račun za cestarinu, niti potpisao račun iz restorana sa sastanka s poslovnim partnerima. Takvih je političara jako malo, a time se ponosim. Kako ste pripremali svoju obitelj za nastavak obiteljskog posla? Svi su se u njega uključili, nije to uvijek lako. Je li to bila Vaša želja ili se samo od sebe razvijalo?

Naš obiteljski posao se razvijao inercijom sam od sebe jer se cijela obitelj uključila. I moj otac je bio obrtnik, kasnije ja pa onda i moja djeca. Znači ipak postoji nešto u genima. Pročitao sam kako ste rekli da bi kod mnogih stvari trebali spustiti loptu na zemlju i probleme rješavati s više zajedništva. Je li to Vaša osobnost, iskustvo ili… ? Kako se lopta spušta na zemlju? Ne treba nikada letjeti previsoko.

Treba biti čvrsto na zemlji, koncentriran i pragmatičan, a probleme rješavati s više zajedništva. To govorim iz osobnog iskustva. Jeste li po prirodi optimist ili prvo vidite ono crno pa tek onda donosite zaključke? Po prirodi sam optimist i prvo vidim što bi bilo kada bi bilo, posložim kockice i tek tada donosim zaključke. Vladimir Mihajlović

OBITELJ VARJAČIĆ - ROBERT VARJAČIĆ, KRAPINA

Samo vjera u uspjeh može ga donijeti, pesimizam ne donosi ništa dobro *Pred mojom obitelji su još brojni izazovi na koje moramo biti spremni *Moj angažman u sportu je prije svega ljubav i ovisnost

obert Varjačić rođen je 1973. g. u Krapini, gdje je odrastao i završio osnovnu školu, a srednju je pohađao u Zagrebu - smjer grafika. Nakon završene srednje škole upisao je Grafički fakultet u Zagrebu, završio ga i stekao zvanje inženjera grafike. Osim toga Robert je vlasnik UEF-a B licence koju je dobio na nogometnoj akademiji HNS-a, a slijedeće godine planira upisati i UEF-a program. Oženjen je i otac dvoje djece, sina Noe i kćerkice Mie. Čovjek u životu nema puno prilika koje može uspješno iskoristiti. Jeste li Vi i Vaša obitelj tu priliku iskoristili ili su pred Vama još brojni izazovi? Pred mojom obitelji su još brojni izazovi na koje moramo biti spremni jer današnje društvo i gospodarske prilike u cijelom svijetu garantiraju samo neizvjesnost i stalnu budnost. Sigurna sam da se u svakom poslu povremeno javljaju krize koje se lakše prebrode zajedničkim naporom. Je li Vam obiteljski posao zadovoljstvo i budućnost koju ste že-

Robert Varjačić

ljeli? Znam da ste dobrim dijelom uključeni u obiteljski posao što donosi i odgovornost svakog člana obitelji. Krize su normalne u svakom poslu i javljaju se ciklički, do sada smo ih uspješno svladali. Nadam se da će tako biti i u budućnosti. Svaki posao prolazi kroz različite faze razvoja (osobno i poslovno). Je li u vašem razvoju bilo nekih važnih prekretnica i vaših odluka? Nije uvijek lako biti optimist iako su sportaši uvijek u duši pobjednici. Moramo biti optimistični jer samo vjera u uspjeh može donijeti isti, pesimizam ne donosi ništa dobro. Znači „nema predaje“. Izvan posla ste aktivni, bili ste nogometni trener u Radboju. I dalje ste aktivni kao veteran. Koliko vam to pomaže u poslu? Moj angažman u sportu je prije svega ljubav i ovisnost. Naravno da mi to pomaže i u poslu, stres je manji, a i poznata je ona „U zdravom tijelu zdrav duh“. Kada podvučete crtu jeste li zado-

voljni uspjehom svoje obitelji pa i Vaše? Nije lako biti u pogonu 24 sata. I više sam nego zadovoljan jer u današnjim uvjetima uspjeh i stabilnost je pravo malo čudo. Što je Vaša definicija uspjeha, u životu ili poslu? Moja definicija uspjeha u životu ili poslu je poštenje i dosljednost. Kažu mi da ste kao obitelj i kroz svoj posao predstavnik Zagorja u pravom svjetlu. Kako Vi to

doživljavate? Prije svega čovjek predstavlja samog sebe, a drago mi je ako moju obitelj moji Zagorci doživljavaju kao nešto pozitivno. Vaša vizija budućeg poslovanja? Gdje sebe osobno vidite u toj budućnosti? Teško je danas imati neke velike vizije, ali bitno bi bilo sačuvati stabilnost i razvijati se u nekim realnim okvirima. Kako na poslovnom tako i na osobnom polju. Mirjana Glavaš

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

poduzetnička priča OBITELJ VARJAČIĆ - BOJAN VARJAČIĆ, KRAPINA

Obiteljske firme puno lakše funkcioniraju od „veli *Temelj našeg posla su organizacija posla, naše poštovanje prema svakom djelatniku koji radi za nas kao i dostupnost i razumijevanje za djelatnike u svakom momentu jer bez njih ne bi bilo nas, niti nijedne kvalitetne tvrtke

ojan Varjačić rođen je 02. 09. 1975. g. u Ptuju u susjednoj Sloveniji zbog blizine rodilišta jer u Krapini te godine isto nije bilo u funkciji. Oženjen je od 2010. godine s Nevenkom i ima dvoje male djece - sin Vito (5 godina) i kćerka Leona (2,5 godine). Završio je sveučilišni dodiplomski studij na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od 9 semestara te 2001. g. stekao diplomu i stručno zvanje diplomirani inženjer prometa (VSS). Prije navedenog, završio je 1993. g. IV stupanj srednje škole, ugostiteljsko turističke struke te program za prekvalifikaciju IV stupanj prometne struke, škole za cestovni promet u Za-

Bojan Varjačić grebu 1994. g. Od 1993. g. zaposlen je u tvrtci za međunarodno otpremništvo Krapina šped d.o.o., koju je osnovao otac Branko Varjačić i bio je treća osoba koja je došla u tvrtku zaposlena na pomoćnim poslovima u otpremništvu gdje počinje učiti i izrađivati sve vrste carinskih dokumenata. Bojan nam kaže: „Nakon otprilike godinu dana polažem stručni ispit za međunarodnog otpremnika te nakon nekog vremena počinjem voditi poslovnicu za carinjenje u Krapini. Posao se počeo razvijati jako dobro te smo se prijavili na natječaje koje smo

Vidite li načine kako bi se moglo stvoriti što više uspješnih malih i srednjih poduzeća? Osnivanje novih tvrtki bi trebalo popratiti s raznim potporama na određene rokove - subvencijama države, npr. oslobođenja nekih nameta kojih danas zaista ima previše i to u smislu poreznih olakšica pri zapošljavanju i dobiti. Vrlo dobra prilika u kasnijoj fazi poslovanja su mogućnosti iskorištenja europskih fondova. Htio bi napomenuti da je s navedenim ciljem država prije par godina omogućila osnivanje j.d.o.o. - tvrtki s malim temeljnim kapitalima od npr. 10 kn. Mislim da je to pogrešan put i da se u puno slučajeva radi o neozbiljnim, nesolventnim tvrtkama koje uzrokuju puno više štete na tržištu drugim tvrtkama nego koristi. Naravno uvijek postoje iznimke i ljudi koji to ne iskorištavaju na taj način, ali ovo govorim iz osobnog iskustva.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

uspjeli i dobiti za širenje naših poslovnica na granične prijelaze prema Sloveniji - Macelj i Lupinjak. U tom periodu smo otvorili i poslovnicu u Zagrebu na carinskoj ispostavi Jankomir od kuda smo vršili carinjenja po svim ispostavama u gradu Zagrebu. U prvih nekoliko godina rada smo od početnih 3 djelatnika došli do 30. Navedeni broj zaposlenih smo imali sve do ulaska u EU kada naša osnovna djelatnost, na žalost, prestaje postojati te smo pod, osobno meni i obitelji, velikim poslovnim stresom, morali smanjiti broj zaposlenih na svega nekoliko. Zaposlenici su to shvatili realno isto kao i mi - kao višu silu jer mi kao poslodavci zaista na to nismo mogli utjecati te smo se na prijateljski način i rastali. Pošto smo željeli zadržati kontinuitet poslovanja tvrtke i prihoda, početkom 2015. g. kupili smo 4 specijalna kamiona za prijevoz automobila tzv. autotransportera te već više od 2,5. g. uspješno prevozimo većinom nove automobile svih marki i klasa po cijeloj Europi, a uspješno surađujemo i s renomiranim tvrtkama koje se tim poslovima bave već dugi niz godina. Tvrtka da-

KONTAKT: VARJAČIĆ d.o.o. Bregovita 13, 49000 Krapina Tel: 049/371-900, 049/370-055 098 / 207 166 - Branko Varjačić 098 / 250 050 - Bojan Varjačić bojan.varjacic@krapina-sped.hr www.krapina-sped.hr nas ima 7 zaposlenih.“ Ušli ste u obiteljski posao. Imate nekoliko tvrtki koje uspješno posluju. Možete li, ukratko, predstaviti svaku od njih (čime se bave, broj zaposlenih, oprema, po čemu su specifične i drugo što mislite da je važno)? Osim navedene tvrtke Krapina-šped d.o.o., u obiteljskom vlasništvu je i prijevoznička tvrtka Varjačić d.o.o., koja je potekla iz prijevozničkog obrta koji je davne 1972. g., osnovao također moj otac Branko Varjačić, a danas je u većinskom vlasništvu njega i moje mame Božene Varjačić koja je također imala obrt pa je to sve skupa spojeno 2000. g. u jednu tvrtku. Navedenu tvrtku operativno vodi moj brat Robert Varjačić, dok se ja uključujem u poslovanje iste kod donošenja nekih bitnih strateških i financij-

poduzetnička priča OBITELJ VARJAČIĆ - BOŽENA VARJAČIĆ, KRAPINA

Moj san se ispunio *Ništa se ne može na brzinu. Za uspjeh treba upornost i požrtvovnost, strpljenja i vremena *Poštenje i rad se isplati

ožena Varjačić od prvog dana živi i radi sa svojom obitelji. Koliko je to bilo teško? Stres ili zadovoljstvo? Pratila je svoga supruga Branka, pa poslije sinove Bojana i Roberta. Svi zajedno su uspjeli stvoriti uvjete za razvoj posla i uključivanje sinova u biznis. Kako je to izgledalo, pročitajte što nam je ispričala Božena.

je mnogo pomoglo kod poslova disponiranja kamiona i korespondencije s inozemnim klijentima. Sinovi su rasli, studirali u Zagrebu, a ja sam se brinula za supruga i svoju majku. Kada su sinovi završili fakultet vratili su se doma i s nama uključili u obiteljski posao. Do tada sam sama vodila logistiku firme, a suprug je više vodio tehnički dio biznisa.

Nije bilo lako raditi i brinuti o obitelji

Moj radni dan

Rođena sam 1951. g. u malom mjestu Petrovsko, pokraj Krapine, gdje danas živim sa svojom obitelji: suprugom Brankom, sinovima i snahama te četvoro unučadi. Iako ne stanujemo zajedno, moja obitelj je za mene svetinja. Suprug Branko je krenuo u privatni posao davne 1972. g. i zaista je mnogo radio. Ja sam radila u tekstilnoj konfekciji. Kada su došla djeca, odlučila sam se posvetiti domu i djeci da bi suprug mogao što više raditi i tako nam svima osigurati normalan život. 1975. g. napuštam posao u tekstilnoj firmi gdje sam radila u dvije smjene pa zato nismo mogli dati djecu u vrtić. Suprug je po cijele dane bio odsutan radi posla, zato ostajem doma, odgajam djecu i pomažem suprugu u poslovima logistike prijevoza. Pohađala sam i završila tečaj njemačkog jezika što mi je kasni-

Kako je izgledao moj radni dan? Rano ujutro sam se dizala, i počela kuhati da bi negdje oko 8 sati počela raditi posao: tražiti utovare, slati vozačima naloge za utovar, a nakon toga fakturirala i kontrolirala naplatu. Moj radni dan je trajao od 6 do 24 sati. Nedjelja mi je bila za pospremanje kuće i glačanje. Ništa mi nije bilo teško jer sam vidjela da samo tako možemo živjeti uz kredite i lizinge. Kasnije se firma proširila te smo zaposlili više djelatnika u logistici i disponentskoj službi. Suprug i mlađi sin su vodili otpremništvo koje smo pokrenuli osnivanjem samostalne hrvatske države. Stariji se sin uključio u poslove transporta. Nakon ulaska Hrvatske u EU, otpremništvo se gasi. Tada smo donijeli odluku da krenemo s izgradnjom apartmana u Novalji. Tako je suprug Branko veći dio vremena bio na terenu trudeći se da sve bude

Božena Varjačić

Pogled iz apartmana u Novalji kvalitetno izgrađeno, na zadovoljstvo kupaca.

Odgovorno i sa srcem! Svaki se posao treba obavljati odgovorno i sa srcem jer se samo tako može uspjeti. Ništa se ne može na brzinu. Za uspjeh treba upornost i požrtvovnost, strpljenja i vremena. Moj san se ispunio. Poštenje i rad se isplati.

Ponosna sam na sinove koji su pošteno odrasli, vrijedni su i imaju svoje obitelji. Vidim na njima da i oni žele da naš posao ide dalje. Da se održimo u tom poslu koji svi zajedno znamo raditi, a suprug i ja ćemo im pomagati dok budemo mogli i znali. Želim da i oni ostanu pošteni i uspješni zajedno sa svojim obiteljima. Mirjana Glavaš

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

intervju BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA

Kako bi bio stvarno dobar i uspješan na p *Spajanje OTP banke i Splitske banke je uistinu jedinstveno na hrvatskom bankarskom tržištu, upravo zato jer se spajaju dvije banke značajne veličine i tržišne snage *Za banku je najvažnije da zasluži i održava povjerenje svojih klijenata

alázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska, rođen je 1977. g. u Budimpešti. Završio je Ekonomski fakultet u Budimpešti, a školovao se i specijalizirao na stručnim školama u Moskvi i u Švedskoj. Karijeru je započeo u podružnici švicarske farmaceutske i istraživačke tvrtke Novartis Seeds, a zatim je radio u revizorskoj kući PricewaterhouseCoopers kao savjetnik na poslovima korporativnog financiranja. U OTP banci zaposlio se u ožujku 2003. kao viši projektni menadžer na poslovima preuzimanja banaka. Posebno je sudjelovao u akvizicijskim projektima ukrajinskih banaka UkrSibBank i Ukrsotsbank, rumunjske Robanke i bugarske DSK banke, današnje OTP banke u Hrvatskoj, kao i u privatizaciji mađarske Postabank i Albanske štedionice. Na mjesto direktora Sektora operativnih poslova OTP banke Hrvatska u ožujku 2006. g. Balázs Békeffy je došao s mjesta višeg projekt-menadžera na poslovima preuzimanja

Balázs Békeffy (Foto: Pixell)

banaka, zahvaljujući čemu je mađarska OTP banka stekla titulu jedne od najuspješnijih banka srednje Europe. Od rujna 2006. član je Uprave, a u rujnu 2011. g. imenovan je pred-

U svibnju 2017. g. OTP banka je stekla stopostotni udjel u Splitskoj banci. Spajanjem dviju banaka nastat će po veličini četvrta banka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 11%. Spajaju se dvije banke znatne veličine, što možemo očekivati? Ovo spajanje je uistinu jedinstveno na hrvatskom bankarskom tržištu, upravo zato jer se spajaju dvije banke značajne veličine i tržišne snage. U tako velikom integracijskom zahvatu mi tehnički moramo od početka izgraditi novu organizaciju, zbog nove veličine i poslovnih karakteristika buduće spojene banke. Sigurno, za klijente obiju banaka spajanje je odlična vijest jer će im na raspolaganju biti puno veći sustav s vrlo bogatim izborom proizvoda i usluga, šira mreža poslovnica i bankomata, veći potencijal financiranja. Integracijom će nastati značajna banka što će sigurno potaknuti dinamičniju konkurentnost na tržištu. Klijenti još od dana preuzimanja mogu podizati gotovinu na bankomatima obiju banaka bez naknade.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

sjednikom Uprave. Do dolaska u OTP banku, 2003., radili ste na različitim poslovima i u različitim djelatnostima. Stekli ste različita iskustva koja su Vas formirala kao uspješnog menadžera. Najveći dio karijere gradili ste u OTP banci. Sjećate li se tih svojih početaka u banci, što Vas je učinilo uspješnim menadžerom? Radije bih to ilustrirao jednim primjerom iz vremena prije mog dolaska u OTP banku. Kada sam odlučio napustiti prvi moj posao u životu, moj tadašnji poslodavac je trebao zaposliti tri osobe da pokriju sve poslove na kojima sam ja radio. Sjećam se i jednog komentara tu u Hrvatskoj kad sam dobio materijal u četvrtak popodne kojega je trebalo završiti u petak. Revidirao sam dokument, a kolega mi je sutradan

KONTAKT: OTP banka d.d. Domovinskog rata 3 23000 Zadar Tel.:072 201 555 info@otpbanka.hr www.otpbanka.hr rekao:“Pa ti nisi samo dao svoje komentare, ti si ga napisao iz početka.“ Kako bi bio stvarno dobar i uspješan na poslu, čovjek uvijek mora dati sve od sebe. Za savladavanje ovakvih različitih djelatnosti potrebne su i neke osobine. Neke su zajedničke, a neke specifične. Mislite li da bi svatko od nas (posebno mladi ljudi) morali imati ovakve promjene u karijeri? Što je ključno za izgradnju ozbiljne karijere, posebno mladih i talentiranih snaga? Prije svega dobro je upoznati sebe, što ranije pokušati razumjeti što želimo, što nas veseli, što nas motivira, za što imamo talenta, a za što nema-

intervju SLAVKO RASBERGER - OSNIVAČ ATP TURNIRA UMAG

U mojoj životnoj radnoj filozofiji zidovi se p *Volim svaki posao koji radim, inače ga ne bih mogao raditi na način kako ja to zamišljam *Odnos svih moji suradnika i naravno moj osobni prema igračima je ono što je jedino bilo važno

lavko Rasberger rođen je 1941. g. u Zagrebu, a odrastao je u Opatiji gdje je završio hoteljersku školu. Njegova prva sportska ljubav bio je nogomet (igrao je za „Opatiju“, najbolju opatijsku momčad svih vremena). Dobio je i poziv za NK „Rijeka“. Ipak se, po savjetu oca, odlučio za školu. A onda je uslijedila velika promjena u njegovom životu. „U Opatiji je počeo tečaj za Croupiea kojeg su vodili Austrijanci, na koji me je upisao moj prijatelj Ratko Jazvić. Zajedno s prijateljem Zvonkom Steinerom savjetovao sam se s jednim od naših vrlo uglednih profesora Ekonomskog fakulteta u Rijeci, profesorom Čabrajcem, koji nam je pojasnio

što znači raditi taj posao, obzirom na to da u tom momentu u našoj prijašnjoj državi takvo zanimanje nije postojalo. I mi smo krenuli na tečaj.“ Bili ste prva generacija krupijea u bivšoj državi. Jeste li ovaj posao zaista željeli i voljeli? Kao što ste prije rekli prihvatio sam taj posao po savjetu moga oca, i to počeo raditi vrlo ozbiljno zbog čega su se kasnije u mojoj karijeri toga posla pokazali i rezultati. Volim svaki posao koji radim, inače ga ne bih mogao raditi na način kako ja to zamišljam. Nije samo nogomet bila vaša sportska ljubav? (stolni tenis, kasnije

Moya je legenda Umaga, posebno se vezao uz vas. Što to vi imate da se igrači „vežu“ uz vas i „slušaju“ vas? Mislim da sam odgovorio na Vaše pitanje no Moya je nešto drugo. 1995. je došao i igrao kvalifikacije, u prvom kolu je izgubio od branitelja naslova, u tom trenutku 7. igrača na svijetu Alberta Berasateguia. Nakon meča došao je kod mene u kancelariju i počeo plakati. Rekao sam mu, Carli, to mu je bio nadimak, gledao sam tvoj meč, moram ti reći da je i za turnir i za mene puno važnije da je pobijedio Alberto iz navedenih razloga, no ti igraš tako dobar tenis ti ćeš se vratiti i osvojiti ga. Slijedeće godine me je zvao i pitao mogu li mu dati WC pozivnicu za glavni turnir, naravno dao sam mu je, došao je i osvojio ga. Carli je 14 godina za redom igrao Umag, osvojio ga je pet puta, a u jednom času je imao 18 pobjeda za redom u Umagu. Bio je prvi španjolski igrač koji je bio broj jedan na svijetu, za njegov 10. nastup u Umagu za ime koje su mu novinari u svijetu dali: KRALJ UMAGA, tadašnji predsjednik republike gospodin Stjepan Mesić ga je odlikovao Odlikovanjem reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara. Ne znam je li takvo priznanje ima još koji tenisač, pogotovo izvan svoje zemlje. Trebam dodati da u mojih 20 godina i ovih sedam nakon mene, Umag osim velikog Mustera tri puta i Carlija nitko nije osvojio dva puta.

Slavko Rasberger na jednoj od pressica

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

bolidi…) Imao sam sreću upisati se u stolnoteniski klub Opatije, oni su bili vječni omladinski prvaci države, u to vrijeme sigurno fantastični team Jazvić, Steiner, Kopani, Kaftanić. Nakon nekih godinu - dvije ja sam se nekako priključio tu negdje iza njih. Automobili su uvijek bili moja velika ljubav i imao sam ih u životu puno, nekih i jako dobrih. Dovoljno je da navedem jednoga od njih, 1970. imao sam BMW Alpinu s dvije stotine KS. Za one koji su poznavali automobile tog vremena dovoljno je to reći. Sada već davne, 1993. g., ste u Hrvatsku doveli poznati ATP turnir u Umagu. Iako se ta misija činila nemogućom vi ste u tome uspjeli. Kako? Ipak je Umag „mali“ grad. Mali ispravak Vašeg pitanja, turnir u Umag sam doveo 1990. godine. Htio bih tu nešto pojasniti. Nikako ne volim govoriti ono Ja, Ja… no činjenica

je da sam taj turnir ja doveo iskoristivši sve one veze i poznanstva koje sam već tada imao u svijetu tenisa. U to vrijeme TV Koper je bila televizija Silvija Berlusconia, što znači da se je mogla vidjeti u cijeloj Italiji. Ona je u to vrijeme bila neka preteča Eurosporta, jer su se na njoj uglavnom prikazivali svi veliki sportski događaji, a komentirali su ih najbolji talijanski komentatori: Rino Tomazi, Giani Clerici, Ubaldo Skanagata i drugi. 1989. bio sam sudac u stolici finalnog meča Istarske rivijere, jedinog profesionalnog turnira u to vrijeme u bivšoj državi. Igrali su Prpić, koji je i pobijedio, i Šveđanin Stenlun. Nakon toga meča zvali su me mnogi prijatelji iz Rima, Milana i Torina jer su gledali taj meč. I uspjeli ste! Željeli ste da se Umag upiše u Madison Square Garden. Možete li sada kazati koje su to veze i poznanstva bile presudne za ovaj

razgovor s povodom MARKO PAŽANIN - CROATIA SOTHEBY'S INTERNATIONAL REALTY, SPLIT

„Za nas je luksuz pitanje doživljaja, a ne cijene“ *Cilj nam je dovesti u Hrvatsku što više potencijalnih klijenata koji u ovom trenutku traže odredište za svoj drugi ili treći dom, ali i potaknuti investitore da ulažu svoj novac u projekte u Hrvatskoj

ada je početkom 2017. godine vodeći svjetski igrač na tržištu luksuznih nekretnina, Sotheby's International Realty, potpisao ugovor o franšizi na 25 godina s hrvatskom tvrtkom Porta Stella-Luxury Real Estate, tim je činom službeno otvorena hrvatska podružnica tog uglednog i važnog svjetskog brenda s uredom u Splitu, Croatia Sotheby's International Realty. Bio je to događaj o kojem su, između ostalog, pisali svi najutjecajniji svjetski mediji pa je vijest o dolasku brenda Sotheby's International Realty u Hrvatsku među prvima objavio slavni američki dnevnik The New York Times te poslovni lider Wall Street Journal, ali i South China Morning Post kao i Bloomberg te publikacije poput Art & Home magazina i globalnog distributera sadržaja Apple TV-a. Svi svjetski, ali i hrvatski mediji s oduševljenjem su prenosili tu priču ističući kao jako važnu činjenicu da Hrvatska postaje sve zanimljivija na

globalnom tržištu ne samo kao turističko odredište i novootkrivena destinacija u srcu Europe, nego i kao potencijalno sve privlačnije mjesto za investiranje, u ovom slučaju na tržištu luksuznih nekretnina. O tome svjedoče i riječi Philipa Whitea, generalnog direktora Sotheby’s International Realty koji je, u povodu otvaranja franšize Croatia Sotheby's International Realty, kazao: „Uslijed očitog razvoja tržišta luksuznih nekretnina u Hrvatskoj, prepoznali smo da je ovo pravi trenutak za otvaranje franšize i našeg prvog ureda u Hrvatskoj. Prekrasna hrvatska obala, njezini otoci te gradovi uz more nude stil života koji sjajno pristaje našem brendu i našoj viziji razvoja na ovom tržištu. Jako sam ponosan što mogu pružiti dobrodošlicu Croatia Sotheby's International Realty u našu globalnu mrežu agencija za luksuzne nekretnine.“ Tako govori Philip White, prvi čovjek svjetski poznatog brenda koji ima urede u 70 država svijeta. O

Hrabro u priču sa zastupanjem jednog važnog i velikog brenda kao što je Sotheby's u Hrvatskoj "Činjenica da je Sotheby's International Realty izabrao Hrvatsku za širenje svoje mreže, samo je potvrda toga da naša država ima sve bolju poslovnu reputaciju na svjetskoj razini. Naš cilj je dovesti u Hrvatsku što više potencijalnih klijenata koji u ovom trenutku traže odredište za svoj drugi ili treći dom, ali i potaknuti investitore da ulažu svoj novac u projekte u Hrvatskoj“, objašnjava nam Marko Pažanin, 36-godišnji Splićanin, poduzetnik koji se hrabro upustio u priču sa zastupanjem jednog tako važnog i velikog brenda kao što je Sotheby's u Hrvatskoj.

Marko Pažanin njegovoj veličini svjedoči podatak da Sotheby's International Realty posluje u 850 ureda, za tvrtku radi 20.000 brokera koji su u prošloj godini prodali nekretnine u vrijednosti 95 milijardi dolara. Inače, Sotheby's je globalno prepoznatljiv po svojoj aukcijskoj kući koja postoji od 1744. godine, a od 1976. godine, od kad posluju na tržištu nekretnina postali su svjetski lideri na tržištu luksuznih nekretnina. „Za nas je luksuz pitanje doživljaja, a ne cijene“, moto je koji najbolje opisuje Sotheby's i nudi ideju o kakvom se brendu radi. Sotheby's International Realty je na hrvatsko tržište došao preko Splita gdje se nalazi ured Croatia Sotheby's International Realty što je i logično jer klijenti, a prvenstveno su to stranci koji dolaze u našu zemlju, još uvijek su primarno fokusirani na našu obalu i gradove uz more. U razgovoru za naš časopis, poduzetnik Marko Pažanin, 36-godišnji Splićanin, govorio nam je o planovima i ciljevima vezanima uz Croatia Sotheby's International Realty. Molim Vas, ukratko nam se biografski predstavite. Jeste li ostva-

KONTAKT: Sotheby's International Realty Grljevačka 2a 21312 Podstrana t 385.21.586.957 m 385.098.9048.370 info@sothebysrealty.hr www.sothebysrealty.hr rili svoje „snove“, u neku ruku ste svjetski čovjek, kakav je to osjećaj? Rođen sam u Splitu gdje sam završio Ekonomski fakultet te sam dosad skupio poprilično poslovno iskustvo najprije u financijama i poslovima investicijskog savjetovanja te kasnije u poslovima s nekretninama i investicijama. S 36 godina i diplomom preddiplomskog studija ekonomije, u dosadašnjoj poslovnoj karijeri bio sam suvlasnik tvrtke "Hadria" d.o.o. za nekretnine i investicijsko poslovanje, koja je ujedno bila i prva hrvatska tvrtka koja se predstavila na sajmu investicija u Moskvi 2007. godine. Od tada pratim hrvatsko tržište nekretnina. Potom osnivam tvrtku "Global Consult", a priča sa „Croatia Sotheby's International Realty“ ima neki logičan slijed jer sam ocijenio da postoji prostor na tržištu luksuznih nekretnina koje se kod nas tek počinje ozbiljniije razvijati. Firmu "Porta

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

intervju SINIŠA MARIJAN, KONČAR - INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU, ZAGREB

Znanje i kompetencije nam daju prednost na tržištu *Trendovi pokazuju kako onaj koji nije konkurentan na globalnom tržištu gubi ili će uskoro izgubiti „utakmicu“ i na hrvatskom tržištu *Sinergija KONČARA predstavlja osnovu za razvoj Instituta

Siniša Marijan, predsjednik Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku d.d.

ovom broju časopisa donosimo zanimljiv intervju sa Sinišom Marijanom, predsjednikom Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku d.d. U sklopu našeg projekta Biti Bolji, zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković Zagreb i Zakladi Znanje na djelu Zagreb, posjetili smo nakon održanih STEM radionica, zajedno s osječkim profesorima, Končar - Institut za elektrotehniku. Zaista smo bili dočekani s posebnom pozornošću, a na nas je poseban dojam ostavio naš domaćin, Siniša Marijan. Jednostavan i jasan u prezentaciji bio je isto takav i u dogovoru, brzo smo se dogovorili za intervju koji sada čitate. „Rođen sam 1960. g. u Kutini, a školovao sam se u Zagrebu počevši od osnovne škole Matija Gubec, srednje tehničke škole Nikola Tesla, višeg i visokog obrazovanja na Elektrotehničkom fakultetu te doktorata na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. 1984. g. zapošljavam se u Elektrotehničkom institutu Rade Končar i tamo radim do stečaja 1990. Nakon toga zapošljavam se u novoosnovanom KONČAR - Institutu za elektroteh-

KONTAKT: KONČAR - Institut za elektrotehniku d.d. Fallerovo šetalište 22 10002 ZAGREB T: +385 1 3667 315 e-mail: info@koncar-institut.hr www.koncar-institut.hr niku. Izgleda malo staromodno, i danas ne baš tipično, ali „odradio“ sam sve tipične faze u jednoj tvrtki, od pripravnika, razvojnog inženjera, istraživača, voditelja projekata, rukovoditelja odjela do člana i, trenutno, predsjednika Uprave. Prije ulaska u Upravu Instituta, do 2011. g., fokus mojih stručnih i znanstvenih aktivnosti bili su ugradbeni računalni sustavi za

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

primjenu u elektroenergetici i transportu, ili jednostavnije rečeno hardver i softver koji upravlja procesima u, primjerice, elektranama, lokomotivama, tramvajima, vlakovima i vjetroagregatima." U Končar ste došli 1984. godine Dolazi 1990. godina, Institut prolazi restrukturiranje i svi njegovi zaposlenici dobivaju otkaz. Među njima ste bili i Vi, ali ste se brzo vratili. Sjećate li se tih dana, kako ste tada razmišljali? Da, i ja sam kao brojni tadašnji, a nažalost i današnji, radnici iskusio što znači raditi mjesecima bez plaće i dobro se sjećam trenutka kada je stoti-

nama radnika tadašnjeg Instituta, krajem 1990. g., uručena radna knjižica, odnosno otkaz. Mnogi su zaboravili društvene potrese tih godina kada je nestajalo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Nakon nekoliko tjedana pozvan sam u novoosnovani KONČAR - Institut za elektrotehniku, ali brojni vrhunski stručnjaci iz „starog“ Instituta su, nažalost, bili prisiljeni poslovne karijere nastaviti u inozemstvu. Mnogi ne znaju da u Zagrebu postoji Institut (možda jedini preostali od 20-ak industrijskih instituta) koji je usmjeren na istraživanja i razvoj rješenja za razne grane. Predstavite ukratko Institut.

prilog - alternativni načini financiranja IVANA GAŽIĆ - PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKE BURZE

Globalna platforma za prikupljanje kapitala 'U Hrvatskoj ne postoje neke izričite zakonodavne prepreke, no postoje brojne neizravne prepreke koje otežavaju i kompliciraju procese koji su potrebni za provođenje ovakvog oblika financiranja. Takvih prepreka u Estoniji, primjerice, nema. Estonija je najdigitaliziranija EU država i jedina na svijetu koja je potpuno digitalizirala državnu upravu. Komunikaciju s državom i poslovanje moguće je obaviti potpuno putem Interneta, što obuhvaća oko 500-tinjak raznih usluga, a mreži se besplatno može pristupiti na svakom mjestu: parkovima, trgovima, restoranima, aerodromima, pa i u šumama. U takvom okruženju nastao je i Funderbeam, globalna platforma za prikupljanje kapitala na kojoj ulagatelji nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima, a zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji. Takva mogućnost sekundarnog trgovanja nakon inicijalnog financiranja čini Funderbeam jedinstvenim. Vrijednost Funderbeama prepoznao je i osnivač Skypea, Estonac Jaan Tallinn, jedan od prvih ulagatelja u kompaniju. Sve to motiviralo nas je da pristupimo kolegama iz estonskog Funderbeama i prepoznamo međusobni interes, koji je rezultirao osnivanjem zajedničke kompani-

je u rujnu 2016. Funderbeam SouthEast Europe društvo je sa sjedištem u Zagrebu, u kojem Zagrebačka burza ima 20%-tni udio, a poduprto je od strane Europske banke za obnovu i razvoj kroz njihov Shareholders Special Fund. Funderbeam SEE koristi Funderbeamov poslovni model, gdje se za potrebe financiranja investiranja utemeljuje tzv. SPV (Special Purpuse Veichle) sa sjedištem u Estoniji, koji predstavlja jedinog vlasnika kompanije, koji nastupa ispred svih ulagatelja. Razlog su niski troškovi i izostanak birokratskih barijera, a startupovi time nemaju desetine ili stotine ulagatelja s kojima razgovaraju već samo jednog i to Vodećeg. Uz to, uz postojeći sustav registracije vlasništva ili bilo kakvih statusnih promjena, ovaj broj suvlasnika u potpunosti je nemoguć. Nadalje, otvaranje investicijskog profila za ulagatelje je besplatno, a još je jedna posebnost ovog inovativnog sustava prikupljanja kapitala i trgovinske platforme u tome što trgovanje ne uključuje posrednike već sam ulagatelj indicira svoju namjeru trgovanja udjelima. Koristeći naprednu blockchain tehnologiju, investicije su digitalizirane putem tzv. tokena, koji predstavljaju prava investitora tj. vlasnika. Tim tokenima ulagatelji mogu trgova-

Koji su planovi za budućnost što se tiče crowdfundinga i Funderbeama? Funderbeam SEE izuzetno je dobro startao, imali smo već dvije hrvatske kampanje, koje su bile najuspješnije na Funderbeam platformi uopće te je prikupljeno oko 1 milijun EUR od ulagatelja iz cijelog svijeta. Prva je bila solinska tehnološka kompanija Include, proizvođač 'pametnih' klupa. Drugi je bio ujedno prvi SME na Funderbeamu, hrvatska konzultantska kuća Sense Consulting. Upravo smo predstavili i treću kampanju, tvrtke Aspida, koja osmišljava Izzy brendirane virtualne tipkovnice za mobilne uređaje i aplikaciju TVIzzy, koje su već sada hit u cijelome svijetu. Do kraja godine rado bismo imali još nekoliko domaćih kampanja na Funderbeamu. Svaka nova kampanja na platformu dovodi nove ulagatelje koji ulažu nakon inicijalnog i u druge startupove. Drago nam je što stvaramo novu klasu imovine te omogućavamo inovativnim kompanijama da rastu i razvijaju se tamo gdje su i nastale - u Hrvatskoj.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

ti putem Funderbeamove platforme nakon što proces prikupljanja kapitala uspješno završi, po čemu je Funderbeam jedinstvena platforma i u globalnim okvirima. Trgovanje pruža brz put do likvidnosti, a budući da su vlasništvo i transakcije zabilježeni putem blockchain tehnologije, ulaganje i trgovanje na Funderbeamu su transparentni i sigurni.“ Želite uređeno tržište kapitala, ali i osigurati prostor za financiranje i rast kompanijama u svim razvojnim fazama. U Hrvatskoj postoje dobre ideje, ali i ulagači s dovoljno kapitala. Kako ćete mladim kompanijama omogućiti ovu svoju strategiju? Zagrebačka burza predvodnik je razvoja tržišta kapitala u regiji te smo dovoljno rano 'detektirali' poteškoće s kojima se mlade kompanije susreću u

pokušaju da prikupe kapital potreban za rast i razvoj. Osim otežanog pristupa financiranju 'klasičnim', tj. dužničkim putem, takve kompanije susreću se s dosta izazova kada svoj proizvod, uslugu ili ideju pokušavaju uobličiti u održivi poslovni model te predstaviti širem krugu ulagatelja. Nerijetko im nedostaje ekonomskih i financijskih, kao i marketinških te znanja vezanih uz odnose s javnošću i ulagateljima. Vjerujemo da će upravo te kompanije biti nositelji gospodarskog razvoja u godinama i desetljećima koja dolaze i stoga kompanija koja odluči prikupiti kapital putem ove platforme ima sveobuhvatnu logističku podršku Funderbeamovog tima. Funderbeam vrši provjere identiteta ulagatelja, ekspertize Vodećih ulagatelja kao i spremnost startupova za komunikaciju sa širokom bazom ulagatelja. Nakon odobrenja ulaska kompa-

naši u dijaspori JOSIP HRGETIĆ, ZAGREB - CARACAS (VENEZUELA)

Želimo da se hrvatski poduzetnici upoznaju, da se napravi veliki “networking” između poslovnih ljudi u Hrvatskoj i hrvatske dijaspore

We want Croatian entrepreneurs to team up, get to know each other, to create this big “networking” between business people in Croatia and the Croatian diaspora *Svi mi koji dolazimo izvana moramo se prvenstveno naviknuti na način kako Hrvati razmišljaju u Hrvatskoj *I think that those of us who return from abroad have to get used to the way Croats in Croatia think

ovem se Josip Hrgetić, rodio sam se u Caracasu 1963. godine. Roditelji su mi Hrvati. Završio sam Ekonomski Fakultet 86-e godine, a današnju suprugu Maru sam oženio 1987. Imamo troje djece. Radimo zajedno od 89-e godine. U Caracasu od 1996. godine imamo Kongresne dvorane (foroxxi.com.ve) i u Zagrebu od 2012. (forumzagreb. net) My name is Josip Hrgetić and I was born in Caracas in 1963. My parents are Croatian. I graduated from the Faculty of Economics in 1986, and married my wife Mara in '87. We have three children. We have been working together since '89. We have had Congress halls in Caracas since 1996

Josip Hrgetić

(foroxxi.com.ve), and in Zagreb since 2012 (forumzagreb.net).“ Kako biste opisali svoju suprugu Maru? Kažete da ste na nju ponosni. Sjećate li se kako ste upoznali suprugu? How would you describe your wife Mara? You say you are very proud of her. Do you remember how you met your wife? Mara i ja smo se upoznali na jednoj međunarodnoj smotri folklora. Mara je također rođena u Venezueli, ali porijeklom iz Latvije. Bez obzira na to što je ona Latvijka, a ja Hrvat, naši djedovi došli su u Venezuelu iz istih razloga, bježali su od komunizma. Tadašnji režim provodio je Tito ili Sta-

ljin, komunistički totalitarizam je uništio puno života i naši djedovi nisu htjeli da se isto dogodi i budućim generacijama. Mara and I met at an international folklore festival. She was also born in Venezuela, but is originally from Latvia. Regardless of the fact that she is Latvian and I am Croatian, our grandfathers came to Venezuela for the same reason- they were escaping communism. The regime was run by Tito or Stalin and the communist totalitarianism had destroyed many lives, so our grandfathers didn't want the same to happen to the future generations. Kažete Hrvatska je prekrasna, ali

KONTAKT: Kongresni centar FORUM Zagreb Radnička cesta 50 - centar Green Gold 10000 Zagreb Tel: +385 1 286-7777 Fax: +385 1 286-7770 E-mail: rezervacije@ forumzagreb.net www.forumzagreb.net nije savršena. Povratnici često puta gube strpljenje kada se vrate. Što je razlog tome? You say that Croatia is beautiful but not perfect. Returnees often lose patience when they come back. What is the reason for that? Teško je to pitanje, svaka osoba sigurno ima svoj razlog. Mislim da se

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

savjeti ONLINE - AKADEMIJA, OSIJEK

Upravljanje kontinentalnim turizmom - jedin *Upravne infrastrukture moraju shvatiti kako se bez ljudi ne može vladati unedogled, jedino se ulaganjem u ljude može stvoriti brand ponosne i sretne zemlje koja može svakome ponuditi bogatu povijest, kulturu, zabavu i još bogatiju uslugu

to nam je potrebno za uspjeh kontinentalnog turizma u njegovom početnom dijelu i prije ulaganja u infrastrukturu o kojoj smo govorili u prvom dijelu? Potrebno je stvaranje tijela destinacijskog menadžmenta koje će se baviti dvjema najvažnijim točkama koje su potrebne za realizaciju uspješnog plana razvoja. Prva točka je stvaranje edukacijskih centara kontinentalnog turizma, gdje bi svaki grad i svaka općina ponudila zainteresiranim turističkim subjektima adekvatnu edukaciju iz prezentacijskih vještina (one su najpotrebnije kod osoba

Slavonija je poznata po svojim specijalitetima

koje su u izravnom kontaktu s najzahtjevnijim potrošačem današnjice, turističkim potrošačem, čije zahtjeve treba premašiti kako bi se on ponovno vratio). Kako ne bi bilo niti najmanjeg ne razumijevanja, u 90% slučajeva vraćamo se u nekakav restoran, ne zbog njegove ponude koja je isto tako jako bitna, no zbog nasmiješenog i sigurnog osoblja koje u svakom trenutku zna što čini, čini to profesionalno i sa zadovoljstvom i čini to zato što voli. Jako je teško zadržati takvog stručnjaka na kontinentalnom području jer se većina stručnjaka odlije-

va ne samo na morske destinacije, već i na sada otvorena tržišta EU koja znaju cijeniti čovjeka i koja su spremna izdvojiti sredstva za njegov razvoj.

D. Balaš

Edukacijski centri su nužni Nedavno smo mogli pročitati bombastični članak čiji naslov govori apsolutno sve o tržištu naše sezonske radne snage: „Zašto raditi za mizernih 4 tisuće kuna u turizmu, kada se u Austriji, Njemačkoj ili Irskoj sezonski može zaraditi i do 12 tisuća kuna?“ Ovo je veliki problem i može se razriješiti jedino strategijom svih zainteresiranih dionika u turizmu, ne samo malih i napuštenih privatnika, hotela i seoskih gospodarstava.

KONTAKT: Pyrius Informatika Biđska 23, 31000 Osijek Tel: 092/ 308 4765 info@online-akademija.com www.online-akademija.com Kako oni mogu zadržati konobara profesionalca zbog kojeg će se turisti ponovno vratiti u hotel, restoran ili još jednom popiti jutarnje vikend piće na malenom eko

Motivacija To je najjače oružje u pobjedi jednog tima, a tim se stvara godinama, konstantnim ulaganjem u njegov razvoj. Da. Čut ćemo priče kako koliko god platili, kontinentalni turistički objekti ne mogu zadržati radnu snagu. No, je li baš tako? Upravo educirani mladi ljudi, u koje se ulaže, prepoznat će dugoročno svoje pripadanje i važnost za područje na kojem žive, te će s vremenom odbaciti i bolje materijalne ponude kako bi s ponosom predstavljali ljepote područja na kojem žive.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

gogreen platforma GOGREEN PAMETNA TRŽNICA

GoGreen je idealan za srednje poljoprivrednike *Pametne tržnice su model poslovanja koji maksimalno iskorištava informacijske tehnologije *Cilj je put od polja do stola doista učiniti što kraćim. Kratkim, ali slatkim

oGreen je platforma koja je prošla već svoju 3. godinu razvoja, no fizički i službeno je operativna svega 4 mjeseca, odnosno svoje svijetlo dana doživjeli su službenim otvorenjem 18. 02. 2017. prve „pametne tržnice“ u Novom Zagrebu u Sigetu (odmah preko puta Avenue Mall-a). Iako u GoGreen-u kažu kako je tržnica samo dio njihovog ukupnog projektnog plana, čini se da su u GoGreen-u napokon pronašli rješenje kako pokrenuti ovaj već pomalo zahrđali kotač koji se zove domaća poljoprivreda i domaća proizvodnja. Alan Slapar, začetnik ideje GoGreen, voditelj razvoja ovog projekta i direktor tvrtke GoGreen Tržnice d.o.o. nam objašnjava kako je temelj za ovaj projekt i njegov početak pronašao upravo u onoj niši koju naše gospodarstvo najviše osjeti kao nedostatak, a to je srednji segment proizvođača. „GoGreen nije idealno rješenje za potpuno male proizvođače koji svoje proizvode plasiraju na sajmovima ili door2door distribuciji. Jednako tako nije za one koji su već veliki i imaju osigurane kanale distribucije ili izvoza, ali je idealan za srednje poljoprivrednike, koji rade u kategoriji do 10 ha s ambicijom proširenja, jer im daje kvalitetan, fleksibilan i ponajprije jeftin model u kojem zadržavaju ipak

veći dio svoje vrijednosti proizvoda i brzu fluktuaciju vrijednosti što im osigurava razvoj.“ - kaže Slapar. Stoga smo se zapitali što je to GoGreen i čime temelje svoju logiku da mogu jeftinije plasirati proizvode od ostalih.

Informacijske tehnologije kao temelj organizacije GoGreen je većinu svojeg kapitala i vremena plasirao u razvoj poslovnih informacijskih tehnologija koje im omogućavaju brži pregled tržišta i analitiku na bazi „živih“ podataka. „Sakupljanje samo podataka i kreiranje baza neće vam puno pomoći u poslovanju, ako ne gradite neku logiku povrh toga.“- izjavio je Slapar, aludirajući pritom da će sabiranjem podataka i kreiranjem logičke analitike GoGreen s vremenom sve efikasnije i brže povezivati želje potrošača s mogućnostima proizvođača. Upravo tome služe svi satelitski projekti koji zapravo imaju taj zadatak, o čemu ćemo više pisati u narednim brojevima. Na pragu toga, Đurđa Patačko Koluder, administrativni direktor kaže nam: „Za nas bi bilo svakako tragično da pošaljemo neku newsletter kampanju sa slavonskim kulenom, nekome tko je u biti vegetarijanac.“ I time ističe važnost poznavanja tržišta u ovakvom načinu poslovanja, ali

Suradnja sa „Dr. Andrija Štampar“ U cijelom ovom projektu kako bi dodali vjerodostojnost i sljedivost samih proizvoda, obzirom da je osnovni postulat GoGreena raditi isključivo s domaćim, lokalnim proizvođačima, ostvarili su suradnju s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Kako kažu u GoGreen, „peglaju“ se detalji oko procedura i kako će točno funkcionirati taj odnos, ali načelno je ideja imati na svakoj tržnici jedan korner kojim će se provjeravati ispravnost proizvoda. Proizvod na analizu tako može staviti i sam potrošač i uvjeriti se u ispravnost proizvoda.

Na jesen kreće mobilna aplikacija za GoGreen do najmanje prehrambene navike. U GoGreenu ističu kako je upravo takav analitički pristup CRM tehnologiji za 5 godina najveći kapital GoGreena jer će proizvođačima davati vrlo jasan presjek potrošnje i preferansi domaćih potrošača koji je iznimno pouzdan i relevantan, to im pomaže upravo u onom najvažnijem dijelu - planiranju proizvodnje! Što to onda znači zapravo GoGreen pametna tržnica i kakav je to poslovni model upitali smo g. Slapara kao voditelja razvoja? „GoGreen zovemo pametnim tržnicama jer omogućuju proizvođačima da posluju tržničkom, burzovnom logikom koja se u malom primjenjuje na gradskim tržnicama, ali istovremeno ne trebaju biti pristuni na samom prodajnom mjestu. Na žalost ovakav model ne postoji službeno u Hrvatskoj, pa mi tehnički spadamo

KONTAKT: GoGreen Tržnice d.o.o. Resselova ulica 4, HR-10020 Novi Zagreb Tel: +385 1 64 61 200 Fax: +385 1 645 93 99 Kontakt za proizvođače: +385 1 64 61 220 Partner@gogreen.hr https://w w w.gogreen.hr/ kutak-za-proizvodace/ www.gogreen.hr www.crone.hr - mreža za veleprodajnu distribuciju workup.gogreen.hr - poslovni inkubator GoGreena info@gogreen.hr Veleprodaja: +385 1 64 61 210 u trgovinu, no prema našem poslovnom konceptu mi smo doista tržni-

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

intervju JÜRGEN HÖLLER, SCHWEINFURT - NJEMAČKA

„Digni se sada - jer ćeš još jedanput „Steh auf - denn einmal schaffst du *Jer bez jake i pozitivne vjere, ne možete biti uspješni *Denn ohne einen starken und positiven Glauben ist es nicht möglich, erfolgreich zu sein

ürgen Höller, najpoznatiji je motivacijski trener Njemačke, postao je brend i mega zvijezda. Razgovarali smo s poznatim trenerom, pročitajte što nam je ispričao o svom poslovnom i životnom putu. „Rođen sam u Schweinfurtu, malenom gradiću s oko 50.000 stanovnika. Otac je bio običan radnik, a majka kućanica. Imam još 8 g. mlađeg brata, Michaela. Živjeli smo u malom stanu od 64 m2 u jednom predgrađu Schweinfurta s jako lijepim stambenim kućama schweinfurtskog visokog staleža, što znači da su tu živjeli doktori, odvjetnici i poduzetnici. Gledao sam u te lijepe kuće s lijepim vrtovima, jedan naš susjed imao je i bazen. Još kao dijete sanjao sam o tome da ću jednom tako živjeti kao moji susjedi. Kao dječak, sa 7 godina, bio sam pozvan na rođendan jednog dječaka u susjedstvu. Dok su majke pile kavu i jele kolače pitale su nas redom što želimo biti kada narastemo. Prvo dijete htjelo je biti pilot, drugo doktor, treće medicinska sestra… sva djeca dobila su za te odgovore pohvale od majki. Kada su mene pitale što želim biti, rekao sam bez razmišljanja: milijunaš! Nakon mog odgovora majke su šokirano zastale i potom se pukle smijati. Tada sam se zakleo, Vama ću pokazati, ja ću postati milijunaš!“

Jürgen Höller

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

putovanja BEČ - AUSTRIJA

Grad u koji se treba vratiti i ponovo ga doživjeti

ahvaljujući podršci Inozemnog ureda Grada Beča u Zagrebu, krajem svibnja krenuo sam na put u Beč. Već na samom polasku iz Osijeka, kroz glavu mi je prošlo da sam dan putovanja mogao malo bolje planirati jer je upravo završio produženi vikend. Pomislih da se u Austriji ipak ne spaja u tolikoj mjeri kao kod nas i lagano nastavljam prema granici. Na granici me dočekala kolona. Vidjeh da sam se ipak prevario. Većinom su to bile austrijske tablice. Put je bio nešto duži od planiranog, ponajviše zbog ljudi koji su se vraćali u Austriju. Do sada sam obično odlazio na Advent, ali nikada ovako u proljeće.

Zbog Asperna sam došao u Beč Kako sam se približavao Beču, radovao sam se što ću isprobati park & ride sustav. Radi se o tome da auto parkirate u garaži, koja se nalazi u rubnim dijelovima grada, a dalje nastavljate javnim gradskim prijevozom. Te garaže su cijenom puno povoljnije od onih koje se nalaze bliže središtu, a i dnevne karte javnog prijevoza su povoljne. Bez obzira na to koliko su danas navigacijski sustavi uznapredovali, ovo je puno jednostavnije od provlačenja krog nepoznate gradske ulice. Na preporuku sam parkirao u garaži Donaustadtbrücke. U sklopu te garaže se nalazila i stanica podzemne željeznice koja je bila upravo na pola puta između Asperna i centra grada, a upravo sam zbog Asperna i došao u Beč. Kratka vožnja podzemnom željeznicom i našao sam se pred hotelom Josefshof, smjestio se u neposrednoj blizini gradske vjećnice (Rathaus), tako da mi je sve bilo nadohvat ruke. Nakon kratkog predaha sam se odlučio za jednu večernju šetnju Bečom. Bila je nedjelja i očekivao sam puno ljudi, jer urbano područje grada ima gotovo dva milijuna stanovnika. Ipak, na moju sreću, većina stanovnika je očito odmarala u svojim domovima, tako da sam mogao puno više gledati kroz objektiv i komotnije se kretati gradom. Put me vodio preko Museumstrasse, gdje sam prošao pokraj

Narodnog kazališta (Volkstheatera) i muzejske četvrti (Museumsquartier), prema Karls Platzu i zgradi Opere.

Razvijen sustav olakšava život Grad se uspješno nosi sa svim stanovništvom i turistima koji ga dolaze posjetiti, a sve zahvaljujući razvijenom sustavu gradskog prijevoza, načinu života, te smart funkcijama koje olakšavaju život u gradu. Uz napredni sustav gradskog prijevoza koji uključuje velik broj tramvajskih linija i podzemne željeznice, prvo što se može uočiti je i razvijena kultura vožnje bicikala. Ono što mi se posebno svidjelo, a što nažalost nisam isprobao, upravo je vožnja gradskog bicikla. Vjerujem da bi tada grad obišao puno bolje nego sam uspio, ali razmišljanja sam kako je Beč grad u koji se treba vratiti, te stoga nije nužno sve proći u jednom danu. Grad ima stvarno puno toga za ponuditi, a čak i kada vidite sve, sigurno se uvijek možete vratiti na jednu ugodnu šetnju gradom, sacher tortu, kavu melange i usputni šoping u Mariahilfer strasse. Taj ponedjeljak je bio savršen za obilazak grada. Sunčan, topao i s nebom prošaranim bijelim oblacima. Sve to je bila garancija da će fotografije biti dobre, čak i izvrsne. Krenuo sam prema Gradskoj vijećnici. Prošao sam joj sa stražnje strane, te nastavio svoj put prema Votiv kirche-u. To je jedna od važnijih neogotičkih sakralnih građevina. Ispred crkve se prostire park Sigmunda Freuda na kojem sam zatekao mnogo ljudi kako upijaju prve zrake sunca. Ležali su što sami, što u društvu. Neki su se samo sunčali, a neki su čitali knjige. To je nešto što ne možemo sresti u našim gradovima, a pokazuje koliko je u Beču sve podređeno stanovnicima i tome da se oni što bolje osjećaju u svom gradu.

Toplina bečkog proljeća Nakon toga prošao sam kraj zgrade sveučilišta i došao do parka ispred gradske vijećnice. Sada je već bilo vidljivo da jutro polako prolazi, a turisti su se počeli slijevati sa svih strana. Unatoč tome, još uvijek nije bilo one

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

Schwarzenbergplatz

Veličanstveni pogled s Gloriette

Čitanje novina u parku ispred Rathausa gužve koja čovjeku stvara nervozu. Čak štoviše, u parku sam zatekao ljude kako sjede i čitaju novine. Nešto što se kod nas izuzetno rijetko viđa. Kod nas se novine pročitaju više s nogu, uz kavu i cigaretu u kafiću... I da, parkovi su

prekrasni. Uspoređujući parkove Beča s hrvatskim, mislim da jedino oni u Opatiji mogu parirati ovima. Kao što sam ranije napomenuo, Beč još nisam doživio u ovo doba godine i svakako preporučam svima da jedne

mala škola poduzetništva ESIF ZAJMOVI - USPJEŠNOST PROJEKATA I DALJE 100%!

Iskoristite priliku da uz snažan vjetar u leđa započnete ili unaprijedite vlastito poslovanje

ponosom možemo istaknuti da nam je stopa prolaznosti na ESIF zajmovima u ovom trenutku i dalje 100%, a broj potpisanih ugovora između naših klijenata i provedbenog tijela ovog, poduzetnicima i svima onima koji to žele postati, vrlo interesantnog natječaja, iz tjedna u tjedan raste. Kvalitetna izrada poslovnog plana i priprema ostale natječajne dokumentacije, savjetovanje klijenata i njihovo vođenje kroz cijeli proces te podrška u komunikaciji između svih uključenih strana, ključni su elementi strategije koja se pokazala vrlo uspješnom. Iako je poslovni plan temeljna pretpostavka svake prijave, nije dovoljno da on bude samo napisan i priložen već da ponudi konkretna rješenja i razvojne opcije svake poslovne ideje, kao i realni zaključak ekonomsko-financijsko-tržišne ocjene isplativosti ulaganja u projekt, bez obzira o kojem se sektoru i vrsti poslovne ideje radi.

Podjela ESIF (Europski strukturni investicijski fond) zajmova Podsjetimo, osnovna podjela ESIF (Europski strukturni investicijski fond) zajmova je ona na investicijske zajmove i zajmove za obrtna sredstva. Cilj programa ESIF Mikro i Mali investicijski zajmovi je kreditiranje mikro i malih subjekata malog gospodarstva uz povoljnije uvjete finan-

Pavle Knežević

ciranja. Uz smanjenje kamatne stope i smanjenje razine potrebnih sredstava osiguranja cilj je povećati dostupnost zajmova ovoj skupini poduzetnika sa svrhom: osnivanja obrta i trgovačkih društava; modernizacije i proširenja već postojećeg poslovanja; samozapošljavanja te zadržavanja postojećih i povećanja broja novih radnih mjesta. Cilj programa ESIF Mikro zajmovi za obrtna sredstva je kreditiranje mikro i malih subjekata malog gospodarstva sa svrhom: financiranja trajnih obrtnih sredstava, sa ciljem omogućavanja bržeg rasta poslovanja i povećanja tržišnog udjela poduzetnika; modernizacije i proširenja već postojećeg poslovanja; financiranja tekućih obveza koje nastaju u redovnim poslovnim aktivnostima; zadržavanja postojećih i povećanja broja novih radnih mjesta; finan-

Formula uspjeha Realni zaključak ekonomsko-financijsko-tržišne ocjene isplativosti ulaganja u projekt, bez obzira o kojem se sektoru i vrsti poslovne ideje radi mora imati temelj u što realnijim projekcijama i konkretnim analizama u svim onim segmentima koji su nužni za donošenje kvalitetne i neishitrene odluke o ulaganju. Isto tako bitno je da je klijent odnosno vlasnik poslovne ideje maksimalno uključen u njezin razvoj i naravno, da u nju istinski vjeruje. Kombinacija subjektivno-optimističnog i objektivno-realnog sagledavanja svake poslovne ideje, uobličena u cjelinu koja pravila struke zadovoljava na izuzetno visokoj razini, formula je uspjeha koja se i u ovom slučaju pokazala itekako korisna.

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

KONTAKT: Caetus Business Consulting/Caetus d.o.o. Ured: Gračanska cesta 29 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 3077 580 Mobitel: +385 (0)99 3077 580 E-mail: info@caetus.eu Web: www.caetus.eu ciranja obrtnih sredstva za nesmetano obavljanje proizvodnje; postizanja, održavanja i poboljšanja likvidnosti poduzetnika; povećanja konkurentnosti; podmirenja obveza prema dobavljačima; pripreme izvoza te poboljšanja kvalitete usluge u turističkoj sezoni.

Visina kamatne stope Raspon kamata za investicijske zajmove kreće se od 0,5% do 1,5%, dok se kamate na zajmove za obrtna sredstva kreću u rasponu od 1,5% do 3,5%. Visina kamatne stope utvrđuje se prema mjestu ulaganja odnosno indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave županije koje su podijeljene u četiri kategorije. Rok otplate investicijskih zajmova je do 5 godina za Mikro odnosno do 10 godina za Male zajmove, uključujući do godine dana počeka i s rokom korištenja do 6 mjeseci. Rok otplate Mikro zajma za obrtna sredstva je 3 godine, s počekom do 6 mjeseci i rokom korištenja do 3 mjeseca. Naknada za obradu Zahtje-

va i za rezervaciju sredstava ne naplaćuje se niti kod jednog od ovih programa, što je još jedna njihova velika prednost. Dok je zajam za obrtna sredstva namijenjen prvenstveno poslovnim subjektima, na investicijske programe mogu se prijaviti i fizičke osobe uz napomenu da po odobravanju Zahtjeva odnosno dobivanju pozitivne odluke o zajmu, a prije potpisivanja Ugovora o zajmu, moraju registrirati poslovni subjekt (poduzeće) i Ugovor potpisati ne kao fizička već kao ovlaštena osoba pravnog subjekta. Prije početka izrade projekta, bitno je da se obuhvate svi oni elementi ulaganja koji su neophodni kako bi se investicija izvršila u potpunosti te kako bi se stavila u funkciju. Primjerice, ako se oprema restoran treba predvidjeti sve ono što je nužno da se on stavi u funkciju - poslovni prostor, oprema, uređaji, namještaj, obrtna sredstva. Rok isporuke gotovog projekta je desetak dana od dostave potrebnih ulaznih informacija. Nakon toga kreće postupak ocjenjivanja u kojem također aktivno sudjelujemo i koji u prosjeku traje oko 30 dana. S obzirom da je kao i svaki drugi i ovaj fond ograničen, požurite i iskoristite priliku da uz snažan vjetar u leđa započnete ili unaprijedite vlastito poslovanje. Pavle Knežević, struč. spec. oec. International Project Management Association

savjeti DRAŽEN HORVAT, DELICIA D.O.O. - BUZET

Zamjene za šećer i intenzivna sladila *"Delicia" je prva čajna peciva bez šećera (VitaliX, IntegraliX i ZobeliX) proizvela 2000. godine *Sa svojih 7 proizvoda, danas je jedini domaći proizvođač čajnih peciva bez šećera

odjela na zamjene za šećer („sugar substitutes“) i intenzivna sladila („high-intensity sweeteners“) postoji u SAD, ali se u EU ne koristi već je sve ono što služi zaslađivanju hrane, a nije šećer, svrstano u jedinstvenu kategoriju nazvanu „sladila“.

Koje su alternative šećeru? Dvije naslovne kategorije se razlikuju u podrijetlu i intenzitetu slatkoće: zamjene za šećer proizvode se raznim tehnološkim postupcima od neke prirodne sirovine i manje su slatke od šećera dok su intenzivna sladila u pravilu sintetičkog podrijetla i slađa su od šećera 30-13.000 puta. U proizvodnji hrane najčešće se kao zamjene za šećer koriste polioli, šećerni alkoholi. Svi imaju nižu kaloričnu vrijednost od šećera (najčešće 240 kcal/100g), ali se ne probave kompletno pa je stvarna kalorična vrijednost još niža. Zbog nekompletne probave mogu imati laksativni učinak. Zajednička karakteristika im je da snižavaju pH vrijednost u usnoj šupljini čime doprinose mineralizaciji zubi, tj. utječu na sprječavanje razvoja karijesa. Konačno, zbog niskog glikemičnog indeksa (od 1-35) te spore i nekompletne razgradnje u probavi poliole smiju koristiti i dijabetičari.

Polioli i umjetna sladila Prvi poliol otkriven je još 1872. g. (sorbitol, proizvodi se iz glukoze), a danas se u hrani češće koriste manitol (podrijetlo: glukozni sirup), maltitol (od kukuruznog i/ili pšeničnog škroba), isomalt (od šećera), laktitol (od laktoze) i xylitol (od breze). Postoji i sintetski poliol, eritritol. U

Kontakt: Delicia d.o.o. Štrped 59, 52420 Buzet tel: 052/669 019, e-mail: keksi@delicia.hr www.delicia.hr

Jedini domaći proizvođač čajnih peciva bez šećera „Delicia“ je prva čajna peciva bez šećera (VitaliX, IntegraliX i ZobeliX) proizvela 2000. godine, a sa 7 proizvoda danas je jedini domaći proizvođač čajnih peciva bez šećera. Jedino još „Koestlin“ proizvodi tvrdi keks bez šećera dok su ostali slični proizvodi uvozni. U početku smo za zaslađivanje koristili kombinaciju prirodne zamjene za šećer isomalta, koja je u odnosu na šećer 40% manje slatka, i vrlo male količine umjetnog sladila acesulfama-K kako bi proizvod okusom bio identičan proizvodima sa šećerom. Željeli smo da nam proizvod bude 100%

1. sadrži velik broj kalorija (400/100g) koje nemaju nikakvog drugog učinka osim zaslađivanja hrane i ukoliko se brzo ne potroše pretvaraju se u „rezervnu“ energiju u obliku masnih naslaga. Nutricionisti smatraju šećer najvažnijim uzrokom pretilosti; 2. povećava kiselost usne šupljine kroz porast pH vrijednosti čime potiče razvoj karijesa, 3. jer ga zbog nedovoljnog lučenja hormona inzulina od strane žlijezde gušterače nije preporučljivo koristiti (dijabetes) obzirom da brzo dolazi u krvotok. Mjerna jedinica za brzinu kojom nivo šećera u krvi poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane zove se glikemijski indeks i on za šećer iznosi 65, a za glukozu 100. Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

KokosiX

listi sastojaka hrane najčešća umjetna sladila su saharin (dobiva se sintezom iz nafte, zabranjen je u Kanadi), aspartam, acesulfam-K, razni ciklamati (zabranjeni u SAD) itd sve do „najslađeg“ neotama koji je 7.000-13.000 puta slađi od šećera. Postoje i intenzivna sladila prirodnog podrijetla: sukraloza (dobiva se kloriranjem šećera, slađa 600-1000 puta od šećera) i ekstrakt stevije (200-300 puta slađa od šećera). Od 2011. godine ekstrakt stevije dozvoljeno je koristiti i u EU, ali samo u proizvodima koji ne prolaze intenzivnu termičku obradu (čokolade, bomboni, mliječni proizvodi...). U proizvodnji pečenih proizvoda (kolači, keksi…) ne smije se koristiti.

Konzumacija šećera izbjegava se iz 3 najčešća razloga

IntegraliX

VitaliX

Zaključak Danas postoje kvalitetne zamjene za šećer prirodnog podrijetla koje su okusom vrlo slične šećeru, a mogu umanjiti ili potpuno eliminirati neka njegova nepovoljna svojstva. Osim toga, izostanak šećera u pečenom proizvodu dovodi do znatno niže razine akrilamida, spojeva koji potencijalno mogu biti opasni za zdravlje. No, akrilamidi su posebna tema o kojoj se javno malo govori pa ćemo je obraditi u idućem članku. prirodan pa smo godinama istraživali alternativne kombinacije. Još 2009. smo proizveli keks sa isomaltom i stevijom i očekivali da propisi EU dozvole njeno korištenje. Nažalost, ne smijemo je koristiti pa smo nastavili s istraživanjem. Danas su naši proizvodi zaslađeni maltitolom koji je gotovo jednako sladak kao šećer pa nema potrebe za doslađivanjem umjetnim sladilima. Više informacija o proizvodima možete naći na www.delicia.hr. Dražen Horvat

najavljujemo KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA - GRAD KRAPINA

Zagorski gospodarski zbor K

rapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Glavni je grad Krapinsko-zagorske županije, smješten u uskoj dolini rijeke Krapinčice između obronaka Maceljskog gorja i Strahinjščice. Takav mu je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a razvitak industrije uzrokovao je daljnju urbanizaciju. Grad Krapina je tradicionalni industrijski i gospodarski grad, te grad povijesti i kulture. Najveća gospodarska manifestacija u Krapinsko-zagorskoj županiji, "Zagorski gospodarski zbor", ove godine u Krapini slavi 25. godina svojeg postojanja, a održava se u sklopu Tjedna kajkavske kulture.

DOGAĐANJA U KRAPINI: 07.- 09. rujna 2017. ZAGORSKI GOSPODARSKI ZBOR Sajam koji ove godine slavi 25. godina svojeg postojanja. U proteklih

deset godina sajam je znatno proširen pa je tako prošle godine na "Zagorskom gospodarskom zboru" sudjelovalo 370 izlagača iz cijele Hrvatske te susjednih zemalja (Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine). Ove godine partner sajma je Istarska županija.

Zagorski gospodarski zbor

Pozivamo Vas da nam se pridružite u Krapini od 7. do 9. rujna na sajmu te svojim proizvodima i uslugama upotpunite ponudu gospodarstva Krapinsko-zagorske županije. Nastup za tvrtke je besplatan. Molimo Vas da svoju prijavu dostavite najkasnije do 31. kolovoza 2017. godine putem web stranice www.zgz. hr/za-izlagace/obrazac-za-prijavu ili na e-mail: hgkkr@hgk.hr., Zagorski gospodarski zbor www.zgz.hr. Veselimo se našem susretu u Krapini!

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2017.

energija.

tradicija. znanje. odgovornost.