Poduzetnik 130 najava by Časopis Poduzetnik

ISSN 1846-3541

Broj 130 · Godina XI studeni 2017. Cijena 17 kn

Poduzetnička priča Zoran i Marijan Pfeifer, Čakovec Razgovor s povodom Hrvoje Kujundžić, Split Intervju Kevin Abdulrahman, motivacijski trener Razgovor s povodom Atila Borbaš, Kneževi Vinogradi

Zelen, dobrog izgleda i vrhunske njemačke kvaliteta: ecoTEC plus

ecoTEC plus - postavlja nove standare uz jednostavnu instalaciju. ecoTEC plus uređaj kombinira visokokvalitetni dizajn i zelenu tehnologiju: ovaj plinski zidni kondenzacijski uređaj za grijanje i pripremu tople vode odlikuju kompaktne mjere i ekološki prihvatljiva tehnologija. Njemačka kvaliteta jamči uštedu prostora, energije i novca. Više o ecoTEC plus uređajima na: www.vaillant.hr

Onaj dobar osjećaj da činimo pravu stvar.

UVODNIK

Misao

Hrvatska ima premalo sposobnih ljudi - vođa

„Cilj je san kojemu je određen rok.“ (Kevin Abdulrahman) nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 091/7675 999, 091/600 80 52, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlović poduzetnik.vlado@gmail.com direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlović stalni suradnici: Mirjana Glavaš, Violeta Kos, Marin Režić, Olga Štajdohar Pađen, Saša Pufler, Mešenka Mareković, Anita Biro, Pavle Knežević, Caroline Spivak, Željka Vrebac, Matej Rotim, Marina Čović, Boris Pletikosa, Darko Balaš marketing i prodaja marketing@poduzetnik.com.hr poduzetnik.mirjana@gmail.com grafičko oblikovanje i priprema Gilih grafički studio tisak Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 16 osnivač časopisa, 2007. g. Tihomir Jelavić Časopis izlazi sredinom mjeseca Jedinična cijena iznosi 17 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 179 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 103,00 kn (PDV uključen) Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika.

Naslovnica: MBA Croatia Foto: Tomica Gilih

Piše: Zoran Pfeifer, poduzetnik - Čakovec

i, koji smo svoje firme stvarali na bazi rada i znanja razumijemo bespoštedni, kapitalizam koji zapostavlja radnike, oni koji su na političkoj tomboli dobili firme imaju drugi pristup, nikad im nije dosta! Brzo se to sve bude promijenilo, morati će ulagati u tehnologije i ljude, a iza toga morat će i dobit dijeliti s radnicima! Mi smo krenuli daleko težim putem, stalno smo učili, svaku zarađenu kunu investirali u odlazak na svjetske sajmove alata i strojeva: Amerika, Japan, Koreja, Njemačka, Italija, odabrali brendove i poštenim radom zadobili povjerenje vlasnika tih brendova čiji smo sada sastavni dio. Bilo nam je jako teško, ali isplatilo se.

U našem poslu strahovito se brzo mijenja tehnologija, svijet se brzo mijenja. Ako želimo preživjeti moramo ići u korak s vremenom, kako, samo učenjem i radom i tko to shvati na vrijeme preživjet će. Nažalost iz naših iskustava nismo baš narod koji lagano prihvaća novitete, puno je to bolje u Sloveniji, Slovačkoj, a o Česima i Poljacima da ne pričamo! Ponosna smo obitelj kako na sebe tako i na naše djelatnike, mi smo partneri u poslu. Moje geslo je: Mi ne plaćamo rad, jer raditi moraš, već lojalnost firmi, koja je strašno bitna! Ne može nezadovoljan radnik dobro obavljati svoj posao, mora imati dobru plaću i mora se osjećati priznatim, poštovanim, cijenjenim. Pa svi smo mi samo ljudi. Daj i imat ćeš! Hrvatska je, nažalost, jedno riskantno tržište gdje ne vrijedi "vladavina prava"! Puno puta smo bili prevareni od akceptnih naloga, stečajnih, pred stečajnih i svih ostalih lopovluka. Kada se tog sjetim dođe mi zlo! Naše nevolje su nas naučile da budemo jako oprezni i trošimo samo ono što možemo. Ako je vlasnik "normalna" osoba i rasteže se onoliko koliko je dugačak onda i firma ne bi smjela imati

problema. Bojim se da puno puta to nije tako! Država, pa tko je država? Izabrali smo dečke u Bossovim odijelima, koji su školovani, znaju jezike, imaju očeve i stričeve, ali nemaju znanja, iskustva i nadasve poštenja (čast izuzecima). Njima mora biti i drugo ih ne interesira! Kako se može naprijed bez novo nastale vrijednosti - proizvodnje? Naravno, rasteretiti tu poreznu represiju, inspekcijske mobinge (pogledajte te zakone o zaštiti na radu i malo se informirajte tko ih je napisao i zašto), stipendirati samo struke koje trebamo, njima dati domove i stipendije, a ne školovati kadar koji nećemo trebati daljnjih 20 g. Puno toga se mora mijenjati, ali tko nas pita, samo deklarativno. Mi u Međimurju smo tražili od ministarstva da nam prošire broj razreda za tehničare i CNC obrađivače, tražili 5 razreda odobrili 3, pa tko je tu lud? Volio bi da mi objasne kako se jedna mala država s 25% PDV-a i s kamatama od 5-6% može razvijati i konkurirati. Volim izazove i kad vidim potencijal, žao mi je ne iskoristiti ga. Hrvatska ima strahovitog potencijala, ali premalo sposobnih ljudi - vođa.

IZ SADRŽAJA Poduzetnička priča - Zoran Pfeifer - Čakovec Mi nismo kao ostala djeca iz ulice!.........................................4 Poduzetnička priča - Marijan Pfeifer - Čakovec Naučio sam kako se „kuća gradi od temelja“..........................7 Intervju - Hrvoje Prpić i Vedran Ilić-Dreven - Zagreb Nove kriptovalute nastaju dogovorom.................................10 Razgovor s povodom - Atila Borbaš - Kneževi Vinogradi Nakon što sam se među prvima vratio u Baranju, počeo sam od nule.................................................................................12 Razgovor s povodom - Hrvoje Kujundžić - Split Pola stoljeća Športskog saveza invalida grada Splita............14 Događanja - Udruga MBA Croatia - Zagreb Kriptovalute i business.........................................................17 Štiklama do vrha - Barbara Krečak - Šibenik, Zagreb, Svijet Može li vaše dijete biti uspješni businessman iako pada razrede u školi?....................................................................18 Događanja - ARCA 2017 - Zagreb Inovatorski Grand Prix inovatoru iz Poreča...........................20 Biti Bolji-Be Better - Edukativno zabavni prilog broj 39 Vladar iluzije i ambasador dobre volje u Našicama...............21 Srednja škola Valpovo - Zijah Sokolović Ostavio je snažan dojam na publiku.....................................23 Socijalno poduzetništvo - Druga srednja škola - B. Manastir Kreativnost, kvaliteta poduzetništva, društveni utjecaj ideje i etičnost................................................................................24

Događanja - Prvi susret poduzetnika - Općina Pisarovina Posjeta ministrice Dalić........................................................26 Predstavljamo vam - Eurocloud Hrvatska Hrvati svojim cloud rješenjima bacili Europu na koljena!......27 Savjeti - Online Akademija - Osijek Izgradnja branda-ništa ne dolazi preko noći........................28 Događanja - Međunarodni sajam plemenitih kovina - München Ulaganje u investicijske plemenite kovine je perspektivno ulaganje...............................................................................30 Škola prodaje VI. dio - Bojan Antolić - Zagreb Dogovaranje sastanaka za prodaju.......................................31 Intervju - Kevin Abdulrahman - Svjetski govornik i motivacijski trener Donesi odluku i kreni prema najboljoj verziji sebe................32 Projekti - Fabula Croatica - Zagreb Projekt promicanja kulturne baštine kroz poduzetništvo.....34 Pet zlatnih savjeta - Olga Štajdohar Pađen - Zagreb Kako sačuvati poslovnu tajnu?.............................................36 Putopisi - Posjeta Aspernu - Beč Wow efekt je zagarantiran svakom posjetitelju....................38 Savjeti - Dr. sc. Miodrag Bandur - Makarska Investitori traže bržu administraciju i manje poreze.............40 Kako početi - Nevenka Škara - Zagreb Baka.....................................................................................41

Poduzetnik | studeni 2017.

poduzetnička priča ZORAN PFEIFER - ČAKOVEC

Mi nismo kao ostala djeca iz ulice! *Izgradnjom poslovnog centra u Zagrebu završili smo prvi dio naše "VIZIJE" *Hrvatska je, nažalost, jedno riskantno tržište gdje ne vrijedi "vladavina prava"!

Zoran Pfeifer

Međimurju se polako širi krug tvrtki koje postaju dio zasad još neformalnog “Kluba 1000”, u kojem pravo na članstvo imaju samo oni poduzetnici koji isplaćuju plaće u protuvrijednosti od tisuću i više eura. Jedna od takvih tvrtki je i obiteljska tvrtka Pfeifer TTI d.o.o. iz Čakovca. „Netko treba početi. Poduzetnici najbolje vide kakva im je situacija zbog odlaska kvalitetnih radnika u inozemstvo radi većih plaća, ni radi čega drugog jer svi bi radije bili doma. Mi smo u našoj tvrtki s 14 zaposlenih sad na prosječnoj plaći od 7450 kuna. Bavimo se tehnologijom obrade metala, prodajemo tehnologiju i alat uz to, a zaposlenici su inženjeri i tehničari koji se stalno educiraju - kaže Zoran Pfeifer, utemeljitelj ove uspješne tvrtke. „Godišnji je promet oko 20 milijuna kuna. Izravni smo partneri tvrtkama iz Japana i SAD-a pa sva najmodernija tehnologija koju, na primjer, osmisle Japanci, u Hrvatskoj je za mjesec dana. Radnicima tre-

Mi ne plaćamo rad, jer raditi moraš, već lojalnost firmi, koja je strašno bitna! ba dati dobru plaću, božićnice i sve drugo što ih ide. U ljude treba investirati, to je moje geslo i poruka. Školovati, educirati i dobro ih platiti“

Poduzetnik | studeni 2017.

Zoran Pfeifer rođen je u Zagrebu 1955. g. Završio je Politehničku školu Končar te višu tehničku i stekao zvanje: konstruktor alata i naprava. „Poslovnu karijeru započeo sam 1973. u tvornici SINTAL Zagreb gdje sam počeo kao radnik u proizvodnji pa preko tehnologije i konstrukcije završio kao šef proizvodnje gdje sam sa svojim timom postigao zapažene rezultate. U ono vrijeme, 1987. g. dobio sam Zlatnu medalju za najbolji novi proizvod u Jugoslaviji na Zagrebačkom Sajmu Tehnike "BIAM", za monolitne alate od tvrdog metala. Prva sam osoba koja je u ex Jugoslaviji konstruirala i izradila paletu alata od tvrdog metala (Widia). Od tada se promijenio moj poslovno-tehnički život te na poziv vlasnika firme Meting-Čakovec odlazim 1988. na par mjeseci u Čakovec kako bismo zajednički razvili taj program alata (pošto je taj program bio smiješan razvojnom timu u Sintalu)! Program tih alata smo razvili u potpunosti, ja sam još dan danas u Ča-

kovcu, a na veliku žalost tvornica Sintal u Zagrebu ne postoji te su naši veliki razvojni inženjeri na burzi. 2000. g. ste utemeljili, danas obiteljsku, tvrtku Pfeifer TTI d.o.o. Od 2003. g. poslujete i u Zagrebu. Sjećate li se tih početaka i zašto odlazak u poduzetničke vode? Vlasnik firme Meting TM - Čakovec gdje radim kao tehničko komercijalni direktor odluči u jednom momentu ostaviti strojarstvo

KONTAKT: PFEIFER-TTI d.o.o. Ul. Vjekoslava Špinčića 2A 40000 Čakovec Telefon: 00 385 (0) 40/391-123/125 www.pfeifer-tti.hr i baviti se puno unosnijim poslovima (pretvorbe i privatizacije) te nas trojica osnivamo drugu firmu i nastavljamo s istim programom. Kako to biva kod nas, to partnerstvo ne traje dugo te osnivam svoju firmu i krećem opet ispočetka, pun želje, volje i samopouzdanja.

Kako se u posao uključio i sin Marijan koji danas s Vama vodi tvrtku? Spontano, njegovom voljom ili je to bila Vaša želja… ? Kako ste podijelili poslove i kako donosite strateške odluke kada različito mislite? Svi smo mi jedan tim s punim uvažavanjem jedan prema drugome. Sve se mora rješavati dogovorom, a zna se čija je zadnja! Sve strateške odluke donosimo zajedno. Kako godine prolaze tako se normalno i funkcije mijenjaju, sin postaje direktor, a bivši direktor prokurist. Izuzetno sam sretan poduzetnik i otac koji ima sina s kojim zajedno radi 17 godina, a niti minute nismo imali sukob ili napetu situaciju. Recept: obostrano poštovanje i uvažavanje i normalno odgoj.

poduzetnička priča MARIJAN PFEIFER - ČAKOVEC

Naučio sam kako se „kuća gradi od temelja“ *Zadovoljan radnik temelj je svake uspješne tvrtke i zato mi svojim djelatnicima nastojimo osigurati kvalitetnu i stalnu edukaciju *Sreća i zadovoljstvo koji me pokreću svakog radnog dana za mene nemaju cijenu

Marijan Pfeifer

arijan Pfeifer, rođen je 1979. godine u Zagrebu gdje i danas živi sa svojom suprugom i troje djece. Završio je srednju strukovnu školu Frana Bošnjakovića (Končar), smjer strojarski tehničar, a po završetku školovanja odlazi u Čakovec kako bi u obiteljskoj firmi PFEIFER-TTI d.o.o. „izbrusio“ znanje o alatima za strojnu obradu i njegovu primjenu te način poslovanja.

A vaš poslovni put? Dio ste obiteljskog biznisa i zajedno s ocem vodite tvrtku Pfeifer TTI d.o.o. Sjećate li se kako ste razmišljali kao mladić, je li to bio odmah Vaš cilj ili…? Nakon gotovo godinu dana provedenih u firmi u Čakovcu, u razgovoru s ocem, odlučujem se za povratak u Zagreb gdje 2001. godine otvaramo predstavništvo firme, u svega 24 m2 u zagrebačkom Središću, s dvoje zaposlenih. Samostalno sam krenuo obilaziti potencijalne kupce na zagrebačkom i širem području. Kako tada Hrvatska nije bila članica EU sami smo po alate odlazili u druge zemlje Europe, a ponajviše Češku. Put bi ponekad potrajao gotovo cijeli dan jer smo stajali na svakoj granici kako bi nam carinici pregledali robu. Bile su to nezaboravne dvije godine. Sada znam da je to za mene bio

pravi i jedini put jer sam naučio kako se „kuća gradi od temelja“. Nikada nisam dvojio oko svog zanimanja. Želio sam nastaviti tatinim putem s intencijom širenja poslovanja, modernizacije i praćenja noviteta na svjetskom tržištu. Je li teško biti uz oca koji je utemeljio ovaj posao? Kako ste podijelili posao u tvrtki? Moj otac je od prvog dana imao puno povjerenje u mene. Izvrsno funkcioniramo što potvrđuje činjenica da nikad nismo imali ozbiljnijih nesuglasica, a ključ je u tome da o svemu nastojimo puno razgovarati i međusobno se uvažavati. Financijske poslove u firmi vodi tata, a ja sam zadužen za praćenje noviteta na svjetskim tržištima te implementaciju istih na hrvatskom tržištu. Koordiniram našim komercijalistima, a s dobavljačima i kupcima u kontaktu sam na dnevnoj bazi.

rije u zgradi nisu uredi, nego konferencijske dvorane, ustvari zgrada je namijenjena edukaciji klijenata? Uz dugogodišnji rad i predanost našem poslu, 2013. godine otvaramo svoj suvremeni poslovni prostor od 500 m2 u Svetoj Nedelji, zbog čega dodatno zapošljavamo nekoliko djelatnika. U novom poslovnom prostoru, vrlo često organiziramo seminare koje vode tehnički predstavnici iz Japana, Koreje, Amerike, Švicarske, Njemačke, Engleske itd. na koji-

KONTAKT: PFEIFER-TTI ZAGREB dr. Franje Tuđmana 3 Samoborski Novaki Sveta Nedelja www.pfeifer-tti.hr ma nastojimo educirati naše djelatnike, ali i naše kupce kako bi konstantno bili u korak sa Zapadom. Kada dođu u Hrvatsku nastojimo s njima posjetiti naše kupce, kako U Hrvatskoj tako i u BiH, Sloveniji, Srbiji, te svi zajedno pronalazimo najbolja i najefikasnija rješenja u obradi metala.

Ako se ne varam, Vi se nalazite u novom prostoru koji je smješten u Svetoj Nedelji. Najvažnije prosto-

Poduzetnik | studeni 2017.

intervju HRVOJE PRPIĆ I VEDRAN ILIĆ-DREVEN - ZAGREB

Nove kriptovalute nastaju dogovorom te nagovor H rvoje Prpić, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Novom Zagrebu gdje je završio obrazovni centar Nikola Tesla. Poznati je poduzetnik i poslovni anđel koji je svoj uspješni poduzetnički put započeo kao 22-godišnjak kada je osnovao tvrtku HGspot, a s 25 godina ju je stvarno pokrenuo. Prpić je posebno poznat po svojoj kampanji za prikupljanje kapitala za tvrtku Trillenium preko platforme Seedrs te je najveća crowdfunding kampanja nekog hrvatskog poduzetnika dosad i ujedno najveća hrvatska crowdinvesting kampanja. Vedran Ilić-Dreven diplomirao je 2011. na FER-u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te od tada radi kao software developer, a posljednjih 4 godine u Ericssonu Nikoli Tesli. Sredinom 2013. zainteresirao se za Bitcoin protokol te od tada proučava njegovu kriptografsku pozadinu. Tri godine pomaže organizirati druženja u Zagrebu na temu kripto-valuta u sklopu kojih je održao i nekoliko edukacija. „Iako moj svakodnevni posao nema veze s kripto-valutama, ovo sam ljeto bio mentor studentima u sklopu Ericssonovog ljetnog

Sudionici okruglog stola " Kriptovalute i business" Ivan Glavaš, Hrvoje Prpić, Vedran Kajić, Mislav Javor, Vedran Ilić-Dreven (s lijeva) kampa na temu blockchain tehnologije. Naš je projekt bio jedan od dva odabrana za završnu prezentaciju pred ministricom znanosti i obrazovanja.“ Zašto je bolje da ljudi koriste Kriptovalute od običnih valuta? Prpić: Ne mogu reći da je bolje, bolje je za ljude, za banke nije. Za ljude je bolje jer su naknade puno

Što je ICO? Prpić: ICO dolazi od skraćenice initial coin offer, odnosno to je izvedenica od riječi IPO (initial public offer), trenutka kad tvrtka izlazi na burzu. ICO je nešto poput crowdfundinga gdje sve tvrtke koje žele mogu izdati svoje “dionice" (tokene) na nove digitalne burze. Podloga svakog ICO-a je nova tehnologija blockchain koju bih ja osobno nazvao Internetom v2.0. Ona se bazira na postojećem Internetu, ali donosi nekoliko novina koje je čini superiornijom od dosadašnjeg načina funkcioniranja Interneta. Ukratko rečeno za one koji se tek upoznaju s pojmom blockchain recimo samo da ono što je bazirano na blockchainu ne može biti hakirano (laički rečeno) niti srušeno (skoro nikako) i to ju čini apsolutno savršenom za korištenje umjesto novca (kriptovalute), vrijednosnica (ICO, tokeni) ili ugovora (smart contracts). Ilić-Dreven: ICO znači Initial Coin Offering. Razvijatelji nove aplikacije ili usluge, umjesto da traže investitore za svoj projekt, kreiraju vlastitu digitalnu valutu. Tu valutu ponude na prodaju svima koji žele sudjelovati u financiranju projekta. Razvijatelji će taj novac uložiti u razvoj aplikacije ili usluge, dok ulagači mogu dobiti neke pogodnosti za uzvrat.

Poduzetnik | studeni 2017.

niže nego bankarske naknade. Npr. ne postoji naknada za održavanje računa, cijena transakcije kod litecoina (LTC) iznosi samo 0,01 cent, odnosno 0,06 lp, neovisno o veličini iznosa. Možete slati i 100 milijuna dolara i opet ćete platiti samo 0,01 cent. Da još jednom pojasnim, cijena za sto transakcija iznosi samo 6 lp. Kako nastaju Kriptovalute, kako nastaje svaki novi coin i sto znači rudarenje kriptovaluta? Prpić: Nove kriptovalute nastaju dogovorom te nagovorom ljudi da iskoriste svoje računalne kapacitete u svrhu održavanja te određene valute. Koja je korist centralnog autoriteta koji odluči stvoriti novu kriptovalutu i što nudi drugima? Prpić: Nove valute su sve neuspješnije u osvajanju tržišta tako da se taj oblik ekonomije sve više smanjuje obujmom. Korist osobe koja stvara novu kriptovalutu je u tome što valuta na početku ima vrlo nisku vrijednost, a s vremenom joj cijena raste. Da ste recimo kupili bitcoine na samom početku plaćali bi te BTC par centi, a danas bi ih mogli pro-

KONTAKT: Udruga polaznika i diplomanata MBA studija Croatia Vitezićeva 2, 10 000 Zagreb info@mba-croatia.com www.mba-croatia.com dati po 5.800 dolara. Cilj je kreatora nagovoriti druge ljude da ulože što je moguće više novaca u to, a s vremenom i napraviti upotrebnu vrijednost te valute. Nove valute su tehnički puno naprednije od BTC pa je to razlog zašto dolazi do novih valuta. Čemu služe mjenjačnice? Prpić: Mjenjačnice služe za zamjenu FIAT-a (današnje fizičke valute poput kune, dolara, eura, jena i sl.), kriptovaluta (bitcoin, litecoin, ethereum i još 800 drugih) ili tokena (dionica tvrtki koje su napravile ICO). Neke mjenjačnice su regulirane i smiju raditi s FIAT valutama (Coinbase, BitStamp), a neke nisu pa rade samo s kriptovalutama i tokenima (Poloniex, Bittrex, Liqui). Mjenjačnice koje su regulirane obično imaju do 5-6 kriptovaluta i nikad tokene, a one koje nisu i do nekoliko stotina valuta i tokena. Ilić-Dreven: Mjenjačnice su online mjesta na kojima se kupuju i prodaju kriptovalute. Kao što se

razgovor s povodom ATILA BORBAŠ - KNEŽEVI VINOGRADI

Nakon što sam se među prvima vra Danas smo postali jedna od vodećih tvrtki u području pročišćavanja otpadnih voda i zraka *Ja sam recesiju doživio kao polupunu čašu

spješni poduzetnik Atila Borbaš rodio se u Osijeku. S odličnim je uspjehom završio osnovnu i srednju tehničku školu te osvojio nekoliko nagrada na državnom natjecanju iz elektrotehnike. Nakon srednje škole dobio je stipendiju na fakultetu robotike i automatizacije u Mađarskoj, no nažalost, zbog ratnih događanja, nije ga završio. Od 1991. do 1997. bio je prognanik te se nakon mirne reintegracije vratio u rodnu Baranju. U devastiranoj auto-radionici pokrenuo je proizvodnju spremnika i opreme od termoplastike. Ostalo je povijest. Sve je počelo od devastirane radionice vašeg pokojnog oca koji je također bio poduzetnik. Sjećate li se tih početaka, kako je tada bilo i zašto ste donijeli ovu odluku? Nakon što sam se među prvima vratio u Baranju, počeo sam od nule. Bio sam mlad i nisam bio svjestan koliko je teško u takvim okolnostima započeti ozbiljan posao no imao sam ono najvažnije - podršku i vjeru obitelji i

Na primanju jedne od nagrada, Atila Borbaš (prvi s desna) prijatelja. Vratio sam se ovdje jer mi je tu djedovina i smatrao sam da smo mi oni koji se moramo izboriti za nove naraštaje jer to nitko neće odraditi umjesto nas. Kao što sam rekao na početku, krenuo sam u devastiranoj auto-radionici no uz dugi niz godina rada i truda došao sam do ovoga danas. Konstantnim ulaganjem u tehnologiju, razvoj proizvoda i ljudski kadar vrlo brzo smo se usmjerili u područje pročišćavanja otpadnih voda i zraka gdje danas bilježimo zapažene rezultate na hrvatskom i inozemnom tržištu. Neprestanim širenjem proizvodnog programa, usvajanjem novih tehnologija, otvaranjem novih

20 godina uspješnog rada je veliki uspjeh u životu jedne tvrtke. Kako se danas, nakon 20 godina rada, osjećate? U poduzetništvu i u vremenu u kojem živimo ima jako malo vremena da se gleda unazad. To je kao kad vozite F1 s 300 km/h. Nemate vremena gledati unazad samo se koncentrirati na put prema naprijed, put prema novim mogućnostima, a na tom putu morate savladati sve prijetnje i iskoristiti sve prilike i tako neprestano iz kruga u krug. Jako sam sretan što sam tu gdje jesam i što sam uspio u poslu kojeg volim i veselim se izazovima u budućnosti!

Poduzetnik | studeni 2017.

tvrtki u regiji postali smo jedna od vodećih tvrtki u području pročišćavanja otpadnih voda i zraka. Predstavite ukratko tvrtku Bor plastika d.o.o. Tvrtka je osnovana prije 20 godina. Među vodećim smo tvrtkama u području pročišćavanja otpadnih voda i zraka. BP GROUP sa sjedištem u Hrvatskoj te sa sestrinskim tvrtkama u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Mađarskoj i Novom Zelandu zapošljava oko 50 ljudi, a glavna djelatnost nam je pročišćavanje otpadnih voda i zraka, sve u skladu našeg slogana "Budućnost postoji".

Snagu tvrtke osim primjene najsuvremenijih tehnologija i strojeva čine i djelatnici koji svojim svakodnevnim doprinosom skraćuju put prema cilju, postati regionalni lider u navedenim područjima. Uz sve navedeno izuzetno je važno i čovjeka čini neopisivo sretnim kada ste ispunjeni i kada zadovoljno idete na posao i pri tome znate da svojim radom dajete doprinos očuvanju okoliša kako bi i budući naraštaji mogli uživati u čistoj prirodi. U našim životima sve se odvija u ciklusima, pa tako i u životu jedne tvrtke. Sigurno ste u poslova-

Voda je ključ opstanka čovječanstva, a ipak se mnogi od nas prema njoj odnosimo s nemarom. Postoji li kod nas dovoljno razvijena ekološka svijest? Dovoljna neće biti nikada jer je voda preveliko blago, no, kao i puno stvari u životu - to blago ne cijenimo ili ne prepoznajemo dok ga imamo u izobilju. U razvijenim europskim zemljama jedan čovjek troši 150 l vode po danu dok s druge strane imate nerazvijene zemlje gdje je to svega ispod 3 l vode za piće, higijenu….

razgovor s povodom HRVOJE KUJUNDŽIĆ - SPLIT

Pola stoljeća Športskog saveza inva *Sportaši su prihvatili svoj invaliditet i neumorno pomiču granice sportske, ali i ljudske granice na ponos Saveza *Ljubav i strast prema sportu članova Saveza savladavaju sve probleme te stvaraju rezultate na ponos Saveza i Hrvatskog paraolimpijskog sporta

Sportaši Saveza na Sportsko rekreativnim igrama državne razine u Poreču 2017. godine. Foto: Hrvoje Kujundžić

a početak htio bih pozdraviti sve čitatelje časopisa Poduzetnik. Što se tiče kratkog osobnog predstavljanja zovem se Hrvoje Kujundžić, magistar sam kineziologije i du-

gogodišnji suradnik Športskog saveza invalida grada Splita. Iza sebe imam uspješan dugogodišnji rad u sportu i prosvjeti. Završetkom studiranja volonterski sam se priključio Savezu još 2010. g. Kroz godi-

ne suradnje i zajedničkih uspjeha, od 2016. g. postajem prvi i jedini zaposlenik Saveza, opisom posla stručni suradnik. Svoje znanje i iskustvo prenosim na članice Saveza te u suradnji s Izvršnim odbo-

Split je jedna od najuspješnijih sredina u Hrvatskoj za sportaše s invaliditetom. Kako ste ovo uspjeli? Kao što sam na prethodnim pitanjima naglasio, Športski savez invalida grada Splita s ponosom se može pohvaliti da unutar Saveza imamo svjetske i europske, a i paraolimpijske medaljaše. Kroz povijest Savez su predstavljala četiri sportaša na paraolimpijskim igrama. U Pekingu 2008. Antonia Balek osvojila je dvije zlatne paraolimpijske medalje, gdje je spektakularnim nastupima u bacanju koplja i kugle svoju konkurenciju pobijedila prvim hitcima. Na zadnjim paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. g. Anđela Mužinić u paru s Helenom Dretar-Karić osvajajući srebro osvaja prvu povijesnu timsku stolnotenisku medalju za Hrvatsku. U para-taekwondou Savez se može pohvaliti s dva svjetska i europska prvaka, Ivanom Mikulićem i Lukom Bakovićem. U judu naša predstavnica Lucija Brešković na paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. g. ispisala je povijest kao prva predstavnica tog sporta iz Hrvatske. U plivanju imamo osvajača medalje na europskom prvenstvu, koji je ujedno bio i sudionik na paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. g., Dino Sinovčić. Uz navedene sudionike paraolimpijskih igara te svjetskih i europskih prvaka, Savez se s ponosom može pohvaliti s reprezentativcima u atletici, plivanju, stolnom tenisu, sjedećoj odbojci, judu, taekwondou. Kako sve ovo uspijevamo, zanimljivo pitanje. Često se spominje mentalitet nas Dalmatinaca, ali kako sam imao zadovoljstvo upoznati naše sportaše mogu samo reći da njihovo odricanje i rad s našim kvalitetnim stručnim kadrovima u klubovima su plod ovog uspjeha. Sportaši su prihvatili svoj invaliditet i neumorno pomiču granice sportske, ali i ljudske granice na ponos Saveza.

Poduzetnik | studeni 2017.

KONTAKT: Športski savez invalida grada Splita Odeska 6, 21000 Split Tel: 021/349-000 Fax: 021/349-000 E-mail: info@ssist.h rom Saveza i predsjednikom Saveza, gospodinom Mijom Bakićem, donosim nove smjernice, pravilnike sa ciljem napretka Saveza i njegovih članica. Uz rad unutar Saveza sa ciljem stjecanja što boljih kompetencija na zadnjoj sam godini doktorskog studija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu." Športski savez invalida grada Splita kao neprofitna sportska udruga već 50 godina promiče sport osoba s invaliditetom. Športski savez invalida grada Splita, kako ste i naveli, iza sebe ima pola stoljeća djelovanja. Kroz povijest Savez je mijenjao ime, ali sportski uspjesi nisu nikada izostajali. S ponosom se Savez može pohvaliti sportašima osvajačima medalja na svjetskim i europ-

događanja U ORGANIZACIJI UDRUGE MBA CROATIA ODRŽAN JE OKRUGLI STOL

Kriptovalute i business

rošli mjesec (17.10.2017.) održan je okrugli stol na temu „Kriptovalute i business“ u prostorijama kongresnog centra Forum Zagreb. Događaj je održan u organizaciji udruge MBA Croatia. Okrugli stol je otvorio Aco Momčilović, predsjednik MBA Croatia. MBA Croatia je najveća kontinuirana poslovna udruga u RH, okuplja alumni i polaznike svih MBA programa u Hrvatskoj i inozemstvu koji djeluju na našem teritoriju i žele nastaviti raditi na sebi i poslovnom umrežavanju. Udruga godišnje

Prvi puta nikada ne kupujte sami Sudionici su složni kod savjeta da kriptovalute prvi puta nikada ne kupujete sami, već da tražite stručnu i upućenu osobu koja će to odraditi za vas. Jedan od najjačih razloga je to što postoje lažni web portali istih naziva kao i službeni, a koji se razlikuju po gotovo neprimjetnom dodatnom znakiću uz samo ime site-a, koji služe za preusmjeravanje i otuđivanje vrijednosti transakcija. organizira deset predavanja te isto toliko radionica. Predavači su stručnjaci svjetske i regionalne razine, poslovni ljudi iz Hrvatske i regije kao i akademici i ambasadori. Moderirajući nastavak okruglog stola Momčilović je predstavio goste: Vedran Kajić, diplomirani inženjer računarstva, koji se bavi blockchain tehnologijom, Vedran Ilić-Dreven; software developer u Ericssonu i veliki Bitcoin i blockchain entuzijasta, Mislav Javor; voditelj iOS tima i iOS programer u tvrtci Ingemark d.o.o., Hrvoje Steve Prpić, Business Angel i CEO Trilleniuma i Ivan Glavaš; blockchain product developer u IN2 i član nadzornog odbora SKDD-CCP SmartClear d.d.

Bitcoin (BTC) - digitalni novac Kao uvod u temu kriptovaluta bitno je spomenuti da je Bitcoin (BTC) digitalni novac koje je stvoren, ali i čuvan

isključivo elektronički. On nije materijaliziran u smislu printanog oblika niti ga kontrolira bilo koja državna ili financijska institucija. Proizvodi se pomoću računala putem software-a koji rješava matematički problem. Valuta se naziva BTC ili kriptovaluta, a Blockchain je revolucionarna nova tehnologija decentraliziranog prijenosa vrijednosti. Trenutačno najpoznatije kriptovalute su Bitcoin, Ethereum i Litecoin. BTC je bila prva kriptovaluta i stoga prednjači na tržištu, a funkcionira na principu „lanaca blokova“. Raspravu je otvorio Hrvoje Prpić dijeleći vlastito iskustvo:„ Shvatio sam da će Bitcoin postati ono što su danas prepaid kartice i tada sam uložio pozamašnu svotu novca“. Ono što je Prpića iskusnog na području investicija, a posebno investicija u startupe motiviralo je slijedeće „ulaganjem u bitcoin ide se na burzu za već dva do tri mjeseca, kod ulaganja u startupe obrt povrata kapitala se čeka i do 10 godina“. Nešto mlađi sudionik, no iskusan bivši broker, Ivan Glavaš istaknuo je:„ S Bitcoinom sam se upoznao 2015-e. Od onda do danas uvidio sam da postoji ogroman jaz između tržišta valuta i mjenjačnica kriptovalua. Ono što mene zanima je upravo spajanje ta dva tržišta: financijsko i tržište kriptovaluta“.

Pretjerani pozitivizam ili… Sama rasprava oko Bitcoina i kriptovaluta nije ostala na isključivom pozitivizmu i guranju postojećih ograničenja pod tepih. Nekoliko sudionika izrazilo je svoje sumnje u područja sistema u kojima su našli krhka mjesta. Mislav Javor smatra da je pretjerani pozitivizam oko Bitcoina neutemeljen. Nadodaje kako druge kriptovalute pokazuju bolje napretke, a procjenjuje da će sam Bitcoin doživjeti budućnost MySpacea, preteče Facebooka. Vedraj Kajić na tu temu je rekao da kao manjkavost sistema vidi Bitcoin koji u sekundi može procesuirati sve-

Predsjednik Udruge Mba Croatia, Aco Momčilović

Sudionici okruglog stola su izjavili da su i sami ulagači u kriptovalute

ga 7 operacija i po njemu će se Bitcoin koristiti više kao štednja. Ilić-Dreven nastavlja da je većina ljudi zainteresirana za kriptovalute radi špekulativnih metoda brzog bogaćenja te predviđa kolaps tržišta. Sve to bio je uvod u pitanje moderatora do kakvih sve prevara se dolazi? To pitanje otvorilo je novi svijet lakovjernima. Samo neki od odgovora su „kranje privatnih ključeva“. U toj situaciji otuđenjem ključeva sve zloupotrebe se mogu raditi s vašim tokenima, a jednom napravljena transakcija se ne može više ispraviti. Sudionici su se složili da je jako bitno dobro se pobrinuti kako se čuva ključ. Prpić je tu podijelio „Ja sam dosta razmišljao kako čuvati ključ jer kada se promaši pin 3 puta onda se 'hardwareski wallet' briše, nakon toga se dobije 24 riječi. Po meni je najbolje na Cloudu kriptirati lozinku sa 20 do 25 slova i znakova, a dobro rješenje je i aplikacija tipa KeepPass koja služi čuvanju lozinki“. Glavaš se složio i dodao da opasnost vreba i na Facebooku gdje se dobivaju poruke u Inbox s ukradenih profila

kako biste se ulogirali preko linka koji vam dostave, no na taj način oni dobivaju pristup vašem računu i bespovratno kradu vaša virtualna sredstva“. Nastavak teme bile su tkz. mjenjačnice. Bitcoin se može kupiti na gotovo isti način kao i tradicionalne valute; u mjenjačnicama (one koje su prihvatile Bitcoin) ili direktno od ljudi koji ih prodaju. Jedna takva mjenjačnica koja radi po regulaciji EU bazirana je u Ljubljani u Sloveniji, a zove se BitStamp. Ova mjenjačnica je posebna po tome što više od 95% BTCa drži offline i time visoko diže ljestvicu sigurnosti. HNB je još uvijek neutralan, trenutno je Bitcoin legalan za trgovinu. Glavaš je istaknuo da iako se radi o kriptovaluti da se prema našoj regulativi prihod od mijenjanja kriptovalute gleda kao stjecanje zarade od financijskih instrumenata na koji se kod prijave prometa plaća 14% porez i pripadajući prirez. Zrinka Peharec, MA, M.Econ. Communication and Project Assistant

Poduzetnik | studeni 2017.

štiklama do vrha BARBARA KREČAK - ŠIBENIK, ZAGREB, SVIJET…

Može li vaše dijete biti uspješni busi *Djeca me fasciniraju. Iskrena su, bez dlake na jeziku, imaju puno energije i nisu proračunata *S njima uvijek znamo na čemu smo

to sam starija sve više mi se čini da toliko toga možemo naučiti od njih. Odrasli ih pokušavaju staviti u okvire društveno prihvaćenog ponašanja. „Nemoj biti preglasan, to nije primjereno... Zašto plačeš, svi će ti se rugati... Prestani trčati okolo, sjedi i gledaj TV...“ Tako obično počinje gušenje dječijeg entuzijazma. Lagano uklapamo djecu u svijet odraslih, svijet suzdržanosti i kurtoazije.

Zahvaljujući Internetu cijeli svijet nam je dostupan jednim klikom. Možeš biti što god poželiš, ako ne znaš kako - Googlaj! U školi ih učimo zemljopis, povijest, književnost, matematiku, fiziku... Učiteljica ih ocjenjuje od 1 do 5, ako dobiju 5 znači da su uspješni u ispunjavanju očekivanja odraslih i obrazovnog kurikuluma, a ako dobiju 1 to znači da ne znaju DOVOLJNO. Pa ja razmišljam dovoljno za koga? Ako nisu u stanju pamtiti godine i ratove iz povijesti znači li to kako nisu dovoljno sposobni da jednoga dana budu uspješni

u životu? Zašto im stavljamo utege oko vrata? Mislim da bi ih u školi trebali učiti neke druge stvari Kako stvoriti samopoštovanje, kako upravljati svojim financijskim budžetom, kako promijeniti žarulju i uključiti perilicu rublja, kako sagraditi zdrave međuljudske odnose, kako opraštati... To su stvari koje će im sigurno trebati u životu, bez obzira za koju se profesiju odluče.

Zašto govorimo djeci što da rade? Umjesto da učimo djecu da ne griješe, i da nije prihvatljivo dobiti 1, trebali bi ih učiti kako da se nose s promašajima. Ako ponekad ne uspiješ to je u redu, to je samo dokaz da se trudiš i da pokušavaš. Ne bi se trebali poistovjećivati s neuspjesima. Ako jednom nisi uspio u nečem, to ne znači da si neuspješan. To znači da trebaš pokušati ponovno, i ponovno, ili možda promijeniti način na koji se trudiš nešto postići. Moji roditelji su mi uvijek govorili kako ja mogu sve što poželim. Iz ove perspektive nisam baš sigurna je li to bio sarkazam, ali u svakom slučaju stvarno su me uvjerili da ja mogu sve. Strah od visine i strah od preglasnih zvukova jedini su urođeni strahovi, ostale strahove djeca nauče po putu. Vi se mo-

Moramo učiti djecu da prihvaćaju jedni druge Djeca koja se rugaju u sebi skrivaju nesigurnost i ljutnju, koriste društvo kao ispušni ventil. Ako poznajete neko dijete koje je odbačeno, na vama je da mu kažete - S tobom je sve u redu, ovo je samo jedna loša faza koja će brzo proći, ti si vjerojatno drugačiji od prosjeka, ali to samo znači da imaš veće šanse biti uspješan u životu, zbog ovoga ćeš biti snažniji. Moramo učiti djecu da prihvaćaju jedni druge. Nama se to čini banalno, kao da se podrazumijeva, ali nekoj djeci to nitko nikada nije rekao.

Poduzetnik | studeni 2017.

Barbara Krečak žete potruditi da vaša djeca ne nauče strahove s kojima se vi danas nosite, kao što su - strah od neuspjeha, ili strah od uspjeha. Ili strah od toga da date sve od sebe i da slijedite svoje snove...

Što ako se vaše dijete ne uklapa? Kad sam bila u osnovnoj školi, nitko se nije htio družiti sa mnom i svi su mi se rugali jer sam imala par kilograma viška i razmaknute zube. Polako sam ulazila u pubertet i situacija u mom životu bila je prilično

depresivna, već su počele sitne svađe s roditeljima, u društvo se nisam uklapala pa sam pokušavala izbjegavati odlaske u školu. Razmišljala sam što nije u redu sa mnom, zašto se ja ne mogu uklopiti, zašto nisam dovoljno dobra za njih? Mislila sam da je moj život gotov, a onda sam pročitala intervju s Avril Lavigne, pjevačicom koju sam tada slušala. Ona je bila moj idol, uzor, sve što ja želim biti kada odrastem, i u intervjuu je rekla kako je i ona bila odbačena od svih dok je bila u školi. To mi je potpuno promijeni-

Biti Bolji - Be Better EDUKATIVNO-ZABAVNI PRILOG BROJ 39 - STUDENI 2017.

Vladar iluzije i ambasador dobre volje na pozornici Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice

sklopu edukativno-kreativnog projekta za mlade „Biti bolji - Be better“ i časopisa Poduzetnik u našoj je školi 26. listopada 2017. gostovao dramski pisac, režiser i glumac Zijah Sokolović, ambasador dobre volje UNDP-a za tolerancĳu i nenasilje. Bio je to jednosatni razgovor, kazivanje i pokazivanje životnih izazova i mogućnosti uz kabaretski nastup vladara iluzije. Riječju, gestom, mimikom i pokretom zasjenio je bar na trenutak sveprisutne mobitele i Internet, tehnologiju koja nam krade vrijeme, djetinjstvo, osjećaje i prijateljstvo. Snažnim po(r)ukama o životu i kazalištu u originalnoj glumačkoj kreaciji šokirao je i zadivio publiku u prepunoj školskoj dvorani, a zatim je u domu kulture izveo autorsku predstavu „Ko bajagi donijela me roda“, za koju je u Bugarskoj osvojio Specijalnu nagradu „Stefan Dragostinov” i Grand Prix međunarodnog žirija za najboljeg glumca festivala.

Superiorno vlada scenom Zijah je nenadmašan glumactransformator, improvizator i zabavljač koji može pokazati svašta, sve što može zamisliti ljudska mašta. Tijekom cjeloživotnog učenja i nastupa na daskama koje život znače stekao je bogato glumačko znanje i iskustvo. Njegov prepoznatljiv dar i neumoran rad čine ga drukčijim od drugih. Duhom, dušom i tijelom predan glumi, on superiorno vlada sobom i scenom. Govoreći o životu, školi i društvu kao kazalištu koje ima svoje vrijeme, prostor i radnju, dokazao je kako svi imamo neku svoju ulogu, kostimografiju i scenografiju jer čovjek je (introvertno ili ekstrovertno) biće mogućnosti. Nije lako pokazati osjećaje, zato ih

on izražava na svoj način - mimikom, gestom ili psovkom... Nažalost, vulgarizme možemo svakodnevno čuti u svim slojevima društva, bez obzira na rod, spol, starost ili klasnu određenost. Svatko drukčije reagira na određene pojavnosti u koje je izravno ili neizravno uključen. Psovke najčešće možemo čuti kao izražavanje nezadovoljstva u vezi s nečim. Tada se čovjek umjesto nasilnom tjelesnom reakcijom koristi psovkom kao neknjiževnojezičnom pojavom kojom uspostavlja ravnotežu pozitivnih i negativnih emocija. Budući da kabare kao scenski ostvaraj nosi u sebi i agresivnost, vulgarnost, poetičnost, cinizam, elemente drame, komedije, parodije, grubog humora i apsurda, on ruši određene građanske norme da bi izgradio neke druge. Glumac društvenu vulgarnost (primitivizam, nekultiviranost, bogohuljenje) izražava iskreno i otvoreno vulgarizmima, a ljudi to prihvaćaju, smiju se tome kao nečemu poznatom, svakodnevnom, kao što se nasmiju kad netko iznenada padne na ulici ili na ledu. Je li to ljudska slabost i narav, lažni moral i licemjerje ili nedostatak kulture kod govornika i slušatelja? Klaunovskim i farsičnim scenskim sredstvima Zijah stvara osebujnu glumačku poetiku koja bi zasigurno privukla pozornost gledatelja i bez nepotrebnih psovki i lascivnosti jer je raspon njegovih osjećaja i raspoloženja, uvjerljiva igra, zanimljiva priča, primjerice ona o nestašnom dječaku/starcu i nesebičnom stablu/panju ili ispovijed začetog djeteta-čovjeka koji u svom “apartmanu” strpljivo čeka dolazak na svijet, općeljudska i svevremenska tema koja dodiruje svakoga gledatelja. Upravo zato "žiri nagrađuje Zijaha A. Sokolo-

Pred prepunom školskom dvoranom Zijah je zadivio učenike…

Autorska predstavu „Ko bajagi donijela me roda“ u Domu kulture Našice vića za kreativno, duhovito i inovativno postavljanje na scenu materijala koji se uvijek doima kao improvizacija i kabare, ali je u svojoj osnovi vješto i čvrsto postavljena teatarska struktura”. Glumac koji stvara dramu od samog svog rođenja sjedinjujući komiku i duboku metafiziku života i kazališta, u knjizi i na sceni daje vrijedan prilog teatrološkoj povijesti kao studiju glume i kazališne umjetnosti, stvarajući tako već iščezlu čitateljsku i kazališnu publiku, oslobađajući čovjeka i čovječnost zarobljenu u mreži suvremene tehnologije.

Svojom glumom utjelovljuje glumca, redatelja i publiku Glumački i autorski put Zijaha A. Sokolovića sadrži pedesetak filmova, dvanaest televizijskih serija, stotine uloga na kazališnim pozornicama, sedamdesetak nagrada za umjetnički rad, edukacijske teatarske projekte te autorstvo monodrama koje su od tog glumca, redatelja i sveučilišnog profesora stvorile neformalnu kazališnu instituciju. Njegova monodrama Glumac… je glumac… je glumac kultna je predstava koja se igra već 40 godina i izvedena je gotovo 1600 puta, o njoj je u svijetu napisano više od 500 kritika.

Poduzetnik | studeni 2017.

socijalno poduzetništvo DRUGA SREDNJA ŠKOLA BELI MANASTIR

Kreativnost, kvaliteta poduzetništva *Koncept "socijalnog poduzetništva" nije nova ideja, ali je u 2000-ima postala popularnija među društvom *Društveni poduzetnici prepoznaju neposredne društvene probleme

eško je razumjeti pojam socijalnog poduzetništva i načina na koji se putem njega stvara društvena vrijednost. Do sada nije postojao čvrsti stav o definiranju socijalnog poduzetništva, budući da su društvena poduzetništva povezana s mnogim različitim područjima, disciplinama i organizacijskim vrstama, u rasponu od profitnih poduzeća do hibridnih modela koji kombiniraju karitativni rad s poslovnim aktivnostima, neprofitnih dobrotvornih organizacija, organizacija dobrovoljnog sektora do nevladinih organizacija. Koncept "socijalnog poduzetništva" nije nova ideja, ali je u 2000-ima postala popularnija među društvom. Mnoge aktivnosti povezane s razvojem zajednice i višom društvenom namjenom spadaju u modernu definiciju socijalnog poduzetništva. Socijalno poduzetništvo je korište-

Iskoristiti prednosti Socijalno poduzetništvo u suvremenom društvu nudi altruistički oblik poduzetništva koji se usredotočuje na prednosti koje društvo može iskoristiti. Jednostavno rečeno, poduzetništvo postaje društveni pothvat kada pretvara socijalni kapital na način koji pozitivno utječe na društvo.

Poduzetnik | studeni 2017.

nje tehnika tvrtki i drugih poduzetnika za razvoj, financiranje i provođenje rješenja u društvenim, kulturnim ili ekološkim pitanjima. Ovaj se koncept može primijeniti na različite organizacije različitih veličina, ciljeva i uvjerenja. Socijalno poduzetništvo neprofitne ili profitne ciljeve ostvaruju tako da ih nazad vraćaju društvu. Socijalno poduzetništvo ima najčešće široke društvene, kulturne i ekološke ciljeve često povezane s dobrovoljnim sektorom u područjima kao što su ublažavanje siromaštva, zdravstvo i razvoj zajednice. Profit nikada nije prvenstveni cilj, nego može biti sekundaran i samo kako bi poslužio u ostvarenju nekog primarnog cilja, a to je društvena dobrobit. Na primjer, organizacija koja ima za cilj osigurati socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom, može upravljati restoranom u kojem će zaposliti takve osobe.

Poduzetništvo i socijalno poduzetništvo Razlika između "poduzetništva" i "socijalnog poduzetništva", međutim, proizlazi od svrhe stvaranja. Socijalni poduzetnici nastoje transformirati društvo u cjelini umjesto da maksimiziraju profit, kao što obično traže klasični poduzetnici. Društveni poduzetnici koriste različite resurse

kako bi društvo postalo bolje. Socijalno poduzetništvo usredotočuje se na socijalni utjecaj koji nastoji postići. Bez obzira je li socijalno poduzetništvo altruistično ili ne, to je manje važno od učinka koje ima na društvo. U 2000-ima, znanstvenici i praktičari raspravljali su o pojedincima ili organizacijama koje se mogu smatrati socijalnim poduzetnicima. Filantropi, društveni aktivisti, ekolozi i drugi socijalno orijentirani praktikanti često se nazivaju socijalni poduzetnici. Društveni poduzetnici mogu uključivati niz tipova karijere i profesionalne pozadine, od socijalnog rada i razvoja zajednice do poduzetništva i znanosti o okolišu. Zbog toga je teško odrediti tko je socijalni poduzetnik. Uvjeti socijalnog poduzetništva i društvenog poduzetništva prvi put su

u literaturi naveli H. Bowen 1953. g. u svojoj knjizi "Društvene odgovornosti poslovnog čovjeka Popis nekolicine zapaženih ljudi čiji rad pokazuje suvremenu definiciju "socijalnog poduzetništva" uključuje Florence Nightingale, osnivačicu prve skrbničke škole; Roberta Owena, osnivača zadružnog pokreta; i Vinoba Bhave, utemeljitelja Indijskog Zemljišta poklon pokreta. Ovi su pioniri promicali nove ideje koje su preuzele glavne javne službe u socijalnoj skrbi, školama i zdravstvenoj skrbi.

Prepoznati društvene probleme Uspjeh društvenog poduzetništva ovisi o mnogim čimbenicima koji se odnose na društveni utjecaj koji korporativni poduzetnici nemaju. Društveni poduzetnici prepoznaju nepo-

savjeti ONLINE - AKADEMIJA, OSIJEK

Izgradnja branda - ništa ne dolazi preko noći

poslovanju, regiji, turizmu, školovanju, ostvarenju profita, želimo trenutne rezultate i trenutni uspijeh. Uvriježeno je vjerovanje (potkrepljeno uspjehom velikih IT tvrtki poput Microsoft-a, Apple-a, Netflix-a i Google-a) kako se svi mogu obogatiti preko noći, samo ako imaju pravu ideju u pravo vijeme ili što je kod nas češće, pravu osobu na pravom mjestu. Jest, trenutni uspjeh je moguć, no isključivo ako imate revolucionarnu ideju koju nitko do sada nije realizirao. Poput rubikove kocke, tetrisa, windowsa ili facebooka. No, koliko su takve revolucionarne ideje česte? Sreće-

mo li ih na svakom koraku? Naravno kako je to samo predmet priča na kavama.

Brand ekološke oaze Živimo u svijetu gdje se svemu onome na što se „zaljepi“ naljepnica „ekološki“, u početku daje prednost nad svim proizvodima koji nemaju tu oznaku. Ekološki se trend veže uz razvoj svijesti i modernost 21. stoljeća i svaka tvrtka, hotel, proizvođač ili domaćinstvo mora imati ovaj trend na umu. Uništenjem industrije i nezagađenjem tla, Hrvatska čak ovdje ima i određenu prednost (u svakom zlu nešto dobro), pa bi svakako mo-

Stvaranje branda traje dugi vremenski period Stvaranje jednog branda, jednog proizvoda traje dugi vremenski period, katkad i više stoljeća. Iza svega, naravno leži inteligentan i predan rad. Najbolji primjer je svima vrlo poznata tvrtka Coca Cola. Nema mjesta na planetu koje ne prepoznaje njen posebni logo i bocu koja je obilježila čitavo jedno stoljeće. Najbolji propagandni spotovi vežu se upravo za ovu tvrtku i naravno, fenomenalan marketinški potez bilo je vezanje boje uz lik i djelo djeda Božićnjaka, koji je simbol obitelji, topline i dobrote. Uopće, simbol svega onoga što nama stvara ugodu. Ne može se zamisliti niti jedan Božić bez nepregledne kolone crvenih kamiona koji uz blagoslov djeda Božićnjaka razvoze slatki napitak na sve četiri strane svijeta. Božić jednako Coca Cola, što joj daje obiteljsku komponentu. S druge strane, ovo osvježavajuće piće veže se uz mladost, modernost i trendove, iako je samo staro više od stotinu godina. Nevjerojatna je stvar kako svojim promocijskim programom, Coca Cola uspijeva zadržati poziciju jednog od 10 najjačih brandova u svijetu, uprkos trendovima koji joj, najnježnije rečeno, uopće ne idu na ruku.

Poduzetnik | studeni 2017.

rala iskoristiti brand ekološke zemlje s ekološkom proizvodnjom i ekološkim turizmom. Hrvatska treba stvoriti brand ekološke oaze u koju su dobrodošli svi koji žele tako proizvoditi, živjeti i na kraju, konstantno se educirati u nekoj od ekološko-edukacijskih zona koje treba stvoriti i na kontinentu i na moru. Proces je to koji mora krenuti odmah, ovog trena, stvaranjem strategije razvoja i umrežavanjem svih zainteresiranih u ekološko edukacijski lanac koji ćemo promovirati kroz sve medije, na svim jezicima i na svim sajmovima. Jer, niti jedan brand, ne stvara se preko noći.

Uključivanje socijalne komponente Vratimo se Coca Coli. Uprkos svim trendovima, nepodobnosti u svijetu ekologije, čak i otvorenim napadima na nikad popularnijem You Tube-u koji današ-

Darko Balaš

KONTAKT: Pyrius Informatika Biđska 23, 31000 Osijek Tel: 092/ 308 4765 info@online-akademija.com www.online-akademija.com nje generacije doživljavaju važnijim od tv programa, tvrtka uspjeva zadržati svoju poziciju među deset najvrijednijih brandova današnjice. Ako promotrimo anamnezu njihovih marketinških aktivnosti, vidjet ćemo kako se strategija nije uopće promjenila. U 2. svjetskom ratu, prvi proizvod koji je dolazio američkim vojnicima, dok su još uvijek odjekivali puc-

Upornost! Možda se čini kako promocijski spotovi Coca Cole niču svaki dan, jer je potrebno svakodnevno podsjetiti kupca na svoju prisutnost uprkos trendovima koji ti ne idu na ruku. Istina je kako tvrtka gubi dio tržišta i kako će ga nastaviti gubiti jer se trend ekologije i zdrave hrane neće promjeniti. No, ona je radila promociju i kada opasnosti uopće nije bilo! Oduvijek je komunicirala s tržištem na svoj poseban način. Uvjeren sam kako će to činiti do samog svog kraja, kada će preorijentirati proizvodnju i marketinške aktivnosti na nešto drugo. Zašto? Jer imaju strategiju razvoja, strategiju diverzifikacije i strategiju brandiranja.

intervju KEVIN ABDULRAHMAN, SVJETSKI GOVORNIK I MOTIVACIJSKI TRENER

Donesi odluku i kreni prema najbo *Hvalevrijedno je gledati mladu osobu kako stremi svojem cilju, te osobu koja je ostvarila sve što je poželjela na profesionalnom planu *Bitno je znati kako zainteresirati onih 70 ili 80 %“

povodu Executive Sales Adria Summita (Novigrad 18.-20. 10. 2017.), na kojemu se okupilo mnoštvo regionalnih govornika u Novigradu u Istri, kao jednom od uspješnijih okupljanja pozitivnih govornika i ljudi iz raznih profesija, razgovarali smo s gospodinom Kevinom Abdulrahmanom, poznatim svjetskim govornikom i motivacijskim trenerom. Kevin Abdulrahman slovi za „jednog od najboljih govornika 2017. godine“ i poznat je posebice na Srednjem istoku, u Indiji, te Sjedinjenim američkim državama. Kevin je ugodan sugovornik, koji lako i svakodnevnim riječima, ali izrazito sugestivno, potiče svoga slušatelja na novu verziju sebe, poboljšanu osobu koja je sama odlučila stvoriti svoju budućnost i uskočiti na nepoznati, ali izazovni put.

Glavna vještina vođe jest komunikacija. Ne bi se to moglo iščitati iz tridesetogodišnjaka s veselim i pomalo prpošnim očima, koje se vragolasto smiju, jer je Kevin izraziti profesionalac i otkriva tek onoliko sebe koliko je potrebno da razgovor ostane ugodan i topao. Međutim, hvalevrijedno je gledati mladu osobu kako stremi svojem cilju, te osobu koja je ostvarila sve što je poželjela na profesionalnom planu.

Poduzetnik | studeni 2017.

Kevin Abdulrahman s novinarkom Anom Kapraljević U svakom slučaju može nam biti uzor. Jedan od tvojih najpoznatijih citata jest kratko, ali važno pitanje: “Što ja želim?”. Kako si ti odlučio postati javni govornik i motivator? Sasvim slučajno sam odlučio postati javni govornik. U našoj obitelji ponavlja se doskočica da Kevin nije dobar s rukama. Nisam nešto spretan, dok su moja braća vrlo vješta. Odrastao sam na Novom Zelandu, gdje su Novozelanđani i Australci ljudi koji žele sami napraviti svoje stvari. Sami izrađuju svoje stolove, stolice; neće uposliti nekoga da to za njih učini. Nikada nisam bio jedan od tih. Moja se snaga uvijek očitovala u komunikaciji; skupljao bih misli i bio sam sposoban proizvesti zaključak te raditi u skladu s njime. To se razvijalo sljedećih dvadesetak godina. Ne sjećam se svojih prvih nekoliko govora, mora da su bili toliko loši da sam ih izbrisao iz sjećanja. Počeo sam s razgovorima oči u oči sa svojim prijateljima. Sjedili bismo i pili kavu, a oni bi spomenuli kakav problem. Pitao sam ih žele li doista rješenje, a kad bi odgovorili potvrdno, rekao sam im što im je činiti. Vratili bi se

i rekli da je moj savjet bio dobar. Zatim su mi predložili da bih trebao naplaćivati za to i tako se moj posao počeo razvijati. Elokventna si i otvorena osoba. Takav si kao javni govornik. Jesi li u osobnom kontaktu sličan ili se predstavljaš znatno drukčije nego u javnoj sferi? Kad sam na pozornici, nemoguće je biti introvert, jer moraš raditi s publikom. Općenito govoreći, pomalo sam i introvert i ekstrovert. Volim napuniti baterije u samoći. Čak i u obiteljskim razgovorima, ako netko kaže nešto o temi koja mi je posebno draga, učestvovat ću niti ne shvaćajući da sam se ozbiljno u to predao. Najčešće ljudi kažu: „Vrlo si strastven o toj temi“. Na Executive Sales Adria Summitu, gdje si sudjelovao kao jedan od glavnih govornika, predstavljen si kao osoba koja će podijeliti svoje strategije s javnošću kako bi poboljšali svoje prodajne tehnike. Tvrde da tvoje metode daju izvrsne rezultate. Postoji li neka mjerna jedinica ili povratna informacija po čemu doista možeš vidjeti da

su tvoje tehnike i govori učinkoviti za tvoju publiku u njihovom svakodnevnom životu? Nedavno sam bio u Maleziji i stigao sam na aerodrom gdje sam ušao u taksi. Vozio me mlad čovjek koji je htio mnogo postići u životu; započinjao je upravo posao, a imao je i neuspješne poslove u prošlosti. Razgovarali smo i rekao sam mu da sutra držim govor, a bilo je već dosta kasno uvečer. Morao sam još poći detaljno se pripremiti. Tada me pitao kako znam da mi je govor bio uspješan,

Izaberite jednu stvar, jednu misao; zaboravite sve ostalo što ste naučili U svakome govoru uvijek ponavljam: „Izaberite jednu stvar, jednu misao; zaboravite sve ostalo što ste naučili. Ukoliko naprijed idete barem s jednom stvari koju ste novu naučili, u godinu dana ćete više napredovati prema jednoj ideji, negoli da se trudite ostvariti 100 ideja istovremeno.“

projekti FABULA CROATICA

Projekt promicanja kulturne bašti

*Jedino oružje kojim Hrvatska sada može konkurirati velikim industrijama i velikim brendovima je prije svega uvjerenje u vlastitu vrijednost i nacionalni identitet *Projekt istražuje potencijal i bogatstvo hrvatske kulturne baštine

rendiranje je promjena svijesti i načina ponašanja prema onom što svaki narod posjeduje. Jedan od temelja brendiranja je imati dobro mišljenje o sebi. Ako narod misli dobro o sebi te poznaje svoje prednosti, drugi će također tako misliti i poželjeti upoznati narod. Veliki je izazov za državu povezati najbolje što narod ima, koristiti njegove inovacije, proizvode, dizajn i pritom biti drugačiji od drugih. Treba postojati vrijednost koju će unutarnja i vanjska javnost percipirati kao pozitivnu, ali realnu težnju utemeljenu na postojećim elementima identiteta. Takva državna vrijednost treba biti karakteristična za cijelu zemlju te ju je potrebno primijeniti na multidi¬menzionalnim područjima. Tu odabranu vrijednost potrebno je materijalizirati kroz proizvode, usluge, publikacije, manifestacije i filmove. Bez utopijskog elana, bez energije i bez kreativnosti narod ne bi stvorio ništa. Stanovnici neke zemlje ne bi opstali kao pojedinci, grupa, ni kao kultura. Jedino oružje kojim Hrvatska sada može konkurirati velikim industrijama i velikim brendovima je prije svega uvjerenje u vlastitu vrijednost i nacionalni identitet (kulturnu baštinu, mentalitet, običaje i uspjeh ljudi). Kultura sadrži najvi-

dr. sc. Filip Cvitić, autor projekta Fabula Croatica

Kolekcija čokolada

Stvaranje unikatnih i jedinstvenih proizvoda FABULA CROATICA istražuje potencijal i bogatstvo hrvatske kulturne baštine. Njenim djelatnostima moderniziraju se dijelovi hrvatske kulturne baštine koji se adekvatno predstavljaju široj lokalnoj i globalnoj zajednici korištenjem multimedijskih sredstava i dizajna. Da bi se to ostvarilo, potrebno je pristupiti kulturnoj baštini kao tržišnoj vrijednosti. Navedeno podrazumijeva stvaranje unikatnih i jedinstvenih proizvoda koji omogućuju nove doživljaje korisnicima koji istovremeno trebaju biti zanimljivi i korisni potrošačima u svakodnevnom životu. To se postiže stvaranjem složenih priča koje korisnik proučava i koje su jednostavne i razumljive svim slojevima društva.

Poduzetnik | studeni 2017.

Bijela čokolada „DOBRO Zagreb“ kojom se promovira priča o gradu Zagrebu še potencijala za građenje hrvatskog nacionalnog identiteta.

Kulturna baštini kao tržišna vrijednosti U dolasku sve većeg broja turista i otvaranjem hrvatskog tržišta u Europskoj uniji prepoznaje se potreba za izvoz. Kako bi se istima moglo ponuditi jedinstveni proizvod, potrebno je stvarati proizvode i usluge temeljene na nacionalnom identi-

tetu i promociji kulturne baštine. To prije svega znači stvaranje proizvoda preko kojih se lokalnim i stranim posjetiteljima pružaju doživljaji i priče iz Hrvatske. To je upravo teza kojom započinje djelatnost društva FABULA CROATICA (hrvatska priča). FABULA CROATICA istražuje potencijal i bogatstvo hrvatske kulturne baštine. Njenim djelatnostima moderniziraju se dijelovi hrvatske kul-

pet zlatnih savjeta OLGA ŠTAJDOHAR-PAĐEN - ZAGREB

Kako sačuvati poslovnu tajnu? *Znate li kuda cure informacije? *Moderan pristup poslovnom obavještajstvu (business inteligence) tvrdi - industrijska špijunaža je mrtva

ema više potrebe slati specijalno obučene tajne agente oboružane mikrokamerama i prislušnim aparatima, sve su informacije legalno dostupne onome koji ih želi pronaći. Provjerite koliko su, legalno ili ne, dostupne vaše!

Znaju li svi vaši zaposleni što smatrate poslovnom tajnom? Naravno da su to ponude, ugovori, financijski pokazatelji, razvojni i investicijski planovi, tehnološki postupci i recepture. Međutim, poslovna tajna bi trebala biti i tko su vaši klijenti, što i koliko naručuju od vas, tko su vam

Nastavak ovog teksta je u knjizi Plivati poslovnim vodama i ostati živ Priručnik za poduzetnike, menadžere i one koji se tako osjećaju. Više informacija o knjizi na www.webknjižara.hr dobavljači, što i koliko naručujete od njih te koliko ste zadovoljni jednima i drugima. Ili na primjer, kakve ste interne procedure i radne postupke razvili, koje imate baze podataka, koje su vaše cijene koštanja u odnosu na prodajne cijene i kako radite interne kalkulacije. Čak i naoko bezazlene informacije mogu vašoj konkurenciji odati puno - spremate se u nabavu nekog specijaliziranog softvera ili

Poduzetnik | studeni 2017.

zapošljavate nekoliko novih ljudi određene struke - znači, kod vas se nešto događa. Ili razvijate novi proizvod i širite poslovanje ili su vas iz nekih razloga napustili ključni suradnici (upravo zato neke tvrtke rado ostaju anonimne i angažiraju agencije za pronalaženje kadrova). Na žalost, svakodnevni radni i životni izazovi stavljaju vaše zaposlene na kušnju, a odavanje povjerljivih informacija, kao što ćemo vidjeti u nastavku, često nije niti namjerno. Ne bi bilo loše u godišnjim planovima internih edukacija (imate ih, zar ne?) predvidjeti i predavanje o poslovnoj tajni. Možete se onda povremeno okupiti unutar odjela, razmijeniti iskustva i prokomentirati situacije u kojima bi čuvanje poslovne tajne moglo biti ugroženo.

Koliko su vaši ljudi zadovoljni primanjima i ostalim beneficijama? Teško da možete sve svoje zaposlene plaćati više nego što netko može jednog od njih potplatiti i saznati ono što želi. Ipak, ako su vaši ljudi prisiljeni raditi dodatne poslove popodne i vikendom, povećava se mogućnost spontanog odljeva informacija. Zadovoljstvo radnim mjestom, podizanje svijesti i osjećaja pripadnosti tvrtki važna su brana tom odljevu.

Koje su informacije dostupne na internetu? Pregledate li poslovne web stranice nekoliko tvrtki, uočit ćete različite pristupe. Na nekima se nalazi mnoštvo

osobnih podataka - točna imena zaposlenih i funkcije unutar tvrtke, možda i njihove fotografije, tko su članovi upravnih i nadzornih odbora, zatim detaljni popisi organizacija s kojima su surađivali, popis projekata na kojima su radili, fotografije sa zadnjeg teambuildinga i sl. Druge su potpuno netransparentne - samo kratko o povijesti tvrtke, općenito izražena vizija, misija i politika kvalitete (imaju je drugi pa su i oni stavili nešto), infor-

macije o proizvodima i uslugama koje nude te kontakt podaci odjela prodaje. Ono što je na Internetu, dostupnije je nego napisano na zidu glavnog kolodvora. Morate li baš staviti točne podatke o vašim klijentima, tko su vam suradnici i koje ste nove strojeve nabavili? Što ćete staviti na svoje web stranice ovisi i o tome koliko ste veliki ili koliko ste mali. I koliko se sigurno osjećate. Ako ste veliki, može-

Mislite kako se čuvanje informacija podrazumijeva Dovoljno je upitati se koje biste informacije vi rado saznali o svojoj konkurenciji pa da zaključite što sve nikako ne biste htjeli da ona dozna o vama. Možda mislite kako se čuvanje informacija podrazumijeva, kako vaši zaposleni sve to znaju sami od sebe. Uostalom, svaki od njih se je obavezao na čuvanje poslovne tajne kod potpisivanja ugovora o radu, zar ne?

putopisi POSJETA ASPERNU - BEČ

Wow efekt je zagarantiran svakom posjetitelju *Aspern je dio grada Beča, nalazi se na oko 240 hektara površine u sjeveroistočnom predgrađu *Završetak cijelog projekta se očekuje do 2028. kada se očekuje oko 8500 stanova, 20 000 radnih mjesta, te komercijalni kampus

adnji dan svog posjeta sam imao dogovoren posjet Aspernu. Aspern je bio glavni razlog mog posjeta Beču i Austriji. Iako sam dan ranije sam posjetio Aspern, danas sam imao organiziranu pratnju i doček. U Aspernu me dočekao domaćin Nikolaus Summer, osoba zadužena za odnose s javnošću u Aspernu. Ponovno smo se prema Aspernu uputili podzemnom željeznicom. To je definitivno najlakši način kretanja po Beču. Prema „Seestadtu“ nas je vozila linija U2. Za razliku od drugih linija kojima sam se vozio po Beču, ova je bila malo drugačija. Neposredno prije prelaska Dunava, linija izlazi iz zemlje. Računao sam da je to samo zbog prelaska rijeke, ali sam se prevario. Linija od Dunava do Asperna ide nadzemno. Ovo je puno bolja opcija jer se tako može puno toga vidjeti. Prvo što se vidi kada se „izađe iz zemlje“ je Donau marina. To je nešto poput osječke zimske luke. Poslije toga se prelazi preko „Donaustadts Brucke“. Prilikom prelaska se jako lijepo vidi novi, poslovni dio Beča. Po prelasku mosta još neko vrijeme se vide poslovne i rezidencijalne zgrade, nakon čega to prelazi u isključivo rezidencijalno područje s pretežno obiteljskim kućama. Tu se čak može vidjeti i dosta neizgrađenih površina. Slika puno

drugačija od one koju imate u glavi kada zamislite Beč. Polako smo se približavali Aspernu. Vožnja do Asperna traje nešto duže od 20 minuta, što uopće nije puno ako uzmemo u obzir da je tih 20 minuta potrebno i u vrijeme najvećih gradskih gužvi pri odlasku na posao i povratku s posla. Kada sam dan ranije dolazio u Aspern, sam prilaz me je oduševio. Uz grad se nalazi jezero tirkizno plave boje. Iza jezera nove zgrade, uređen okoliš, šljunčana obala jezera. Wow efekt je zagarantiran svakom posjetitelju.

Počeo se graditi prije otprilike tri godine Zašto je Aspern toliko važan? Aspern je dio grada Beča. Nalazi se na oko 240 hektara površine u sjeveroistočnom predgrađu, na prostoru bivše zračne luke. Smješten je na „pola puta“ između Bratislave i Beča, odnosno putovanje željeznicom do Bratislave i podzemnom željeznicom do centra Beča traje otprilike jednako. Trenutno obuhvaća više od 3200 stanova, dio školskog kampusa, studentske domove i istraživački centar. Počeo se graditi prije otprilike tri godine, a završetak cijelog projekta se očekuje do 2028. kada se očekuje oko 8500 stanova, 20 000 radnih mjesta, te komer-

Stanovnici se osjećaju ugodnije Kod samog osmišljanja zgrada donje etaže su rezervirane za trgovine, urede i slične sadržaje. Kada sam pitao domaćina zašto, rekao je kako je to nešto s čime se postiže ugođaj urbane sredine. Poslije je pokazao kako su zgrade koncipirane tako da nekoliko zgrada dijeli s unutarnje strane dvorišta. Sva dvorišta su otvorena svima, a opet su zaklonjena kako bi se postigao malo privatniji ugođaj. Neke zgrade su tu izradile bazene, neke imaju uređena igrališta. Ponovno nešto da se stanovnici osjećaju ugodnije.

Poduzetnik | studeni 2017.

"Poslovni dio" Beča

Maketa središta Asperna cijalni kampus. Cilj ovog projekta je izgraditi jedan veliki „živući laboratorij“ koji će pomoći u napretku praćenja potrošnje energije, povećanja energetske učinkovitosti, te smanjenju proizvodnje stakleničkih plinova. Ovo je bitan projekt jer je poznato da se gotovo 75% svjetske energije troši u gradovima, te da tamo nastaje gotovo 85% svih stakleničkih plinova. Ono što ovaj projekt razlikuje od drugih projekata diljem svijeta je Aspern Smart City Research. To je 40 mili-

juna eura zajedničkog ulaganja grada Beča, gradskih komunalnih tvrtki i Siemensa. Cilj ovog povezivanja je ujediniti tehnologiju iz raznih područja života kako bi se doprinijelo boljoj kvaliteti života, kako u samom Aspernu, tako i u ostatku Beča. Sve što se „isproba“ u ovom dijelu grada, cilj je primijeniti i na ostatak grada.

Sve je krenulo od projektiranja i planiranja grada Naziv Smart city u ovom slučaju ima nešto drugačije značenje od onoga

savjeti DR.SC. MIODRAG BANDUR - MAKARSKA

Investitori traže bržu administraciju i manje poreze H

rvatska bi trebala porezno rasteretiti područje investicijskih ulaganja u nekretnine i ubrzati administrativne procedure kako bi bila atraktivnija ulagačima, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji o tržištu nekretnina koja je nedavno održana u Zagrebu. Svi sudionici konferencije su ove dvije stvari definirale kao ključne za privlačenje kapitala, kako domaćeg tako i stranog. Vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti nekretnina smatraju da je Hrvatska predivna i investicijski veoma interesantna zemlja, ali da je porezno opterećenje u Hrvatskoj preveliko, te da ulagači imaju mnoge obveze koje ne postoje u drugim posebno konkurentskim zemljama, kao što su davanja za vodno gospodarstvo, komunalna naknada, spomenička renta, naknada za prenamjenu zemljišta i dr. Spora administracija i neriješeni imovinsko-pravni odnosi često koče poduzetničke projekte koji bi pridonijeli povećanju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. Predsjednik vlade Andrej Plenković često naglašava da očekuje razdoblje optimizma, ulaganja i novih poslovnih poduhvata, te da Vlada u tome pravcu i zasniva svoju politiku. Često napominje da su tri relativno nova zakona iz oblasti građenja (Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji) značajno pridonijela bržem dobivanju građevinskih dozvola. Obećao je da će investicije u Hrvatskoj u 2018 g. biti znatno više nego u 2017. Vlada je u srpnju 2017. g. donijela Smjernice ekonomske i financijske politike za razdoblje od 2018.-2020. g. Osnovni okvir makroekonomske politike RH u ovim Smjernicama je određen izlaskom države iz višegodišnje recesije ostvarenim temeljem rasta izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, uz snažniju apsorpciju sredstava iz EU fondova. Stoga je predviđeno da će u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te stvaranje temelja za trajan i stabilan gospodarski rast, kao i na ubrzanje stope rasta potencijalnog bruto domaćeg proizvoda. Slijedom toga, navedeno je u Smjernicama, u 2018. g. očekuje se realan rast BDP-a od 2,8 %, zatim u 2019. g. 2,6 %, a u 2020. g. 2,5 %. Istovremeno, fiskalna politika RH bit će određena naporima u svrhu daljnjeg jačanja fiskalne održivosti te poticanja ekonomskog

Poduzetnik | studeni 2017.

KONTAKT: Javite nam se s pitanjima Bandur nekretnine, Makarska, Jadranska br. 2 Mail: info@bandur.hr Telefon: 021/611-492, Mobitel: 098/398-483 Web: www.bandur.hr rasta i razvoja uz osiguravanje primjerene skrbi za građane RH, te poboljšanja poduzetničke klime u zemlji. Kako bi se to ostvarilo potrebne su sveobuhvatne reformske aktivnosti svih dionika u ovom procesu. Ostvarivanje programa gospodarskog oporavka, akcijskog plana Vlade za pomoć investitorima i objava kataloga investicijskih projekata su dobre pretpostavke za zamah gospodarskih i investicijskih aktivnosti i izlazak iz krize. Još uvijek je za ulaganja investitorima najatraktivniji grad Zagreb, ali je i hrvatski Jadran veoma privlačan. U zajednički cilj poticanja ulaganja trebaju se uključiti sudovi, zemljišno-knjižni uredi, katastri, urbanizam kao i sve druge institucije uključene u rješavanje potrebne dokumentacije za realizaciju investicijskih projekata.

Neučinkovita i spora administracija Trenutna administracija je dosta neorganizirana, neučinkovita, spora u rješavanju predmeta, te većina djelatnika ne razumije da su oni „servis“ na usluzi investitorima i građanima, a ne „bogom dati činovnici“ kojima se ulagači trebaju klanjati (ne blagim klimoglavom nego do zemlje). Morali bi napokon shvatiti da je vrijeme takvoga razmišljanja davno prošlo, a da njihovo radno mjesto nije zabetonirano do „mirovine“, te da postoje mladi, obrazovani i sposobni kadrovi koji mogu pokrenuti taj „blokirani administrativni kotač“. Na žalost, taj kotač se ne može deblokirati samo „posipanjem odgovarajućim sprejem“. Pod ovim podrazumijevam „ad hoc“ promjene rukovoditelja, pročelnika, povjerenika ili kako se već zovu, koji ne donose nikakve značajne promjene na bolje. Potrebno je „blokirani kotač“ potpuno rastaviti, a svaki komad posebno „izbrusiti“ te ponovo ugraditi da bi tada cijeli kotač mogao glatko da se okreće. Drugo rješenje je dovođenje kompletno nove garniture željne dokazivanja koja će se znati ponašati u skladu s modernim zahtjevima tržišta. Kao glavne prepreke ulaganjima u Hrvatskoj spominju se nesređene ze-

dr.sc. Miodrag Bandur - direktor mljišne knjige, šuma papira koje je potrebno prikupiti za dobivanje odobrenja za građenje, prevelik broj nepotrebnih suglasnosti javnopravnih tijela, susjeda, kao i nezainteresiranost lokalnih vlasti i premali broj područja koji imaju osiguranu svu potrebnu infrastrukturu. Ulagačkoj klimi ne ide u prilog ni to, što ulagači za neke projekte uspiju zakonski ishoditi potrebne dozvole, a onda se tijekom realizacije projekta dovodi u pitanje ispravnost ishođenja tih dozvola. Kroz razne upravne nadzore nad izdanim dozvolama (u okviru istog Ministarstva) često dolazi i do ukidanje ili poništenje dobivenih dozvola čime ulagače dovode u nezavidan položaj. To je samo jedan od „reketa“ kojima su, nažalost, izloženi investitori o kojima se toliko priča. Mnoga strana poduzeća koja su ulagala u Hrvatskoj žalila su se na korupciju koja je u direktnoj vezi sa nedovoljno jasnim zakonodavstvom (posebno na lokalnoj razini) koje se stalno mijenja. Ozbiljniji investitori navode da Hrvatska nije „prijateljski“ naklonjena stranim investitorima kao što to navode u raznim ekonomskim smjernicama ili političkim obraćanjima jer se u Hrvatskoj na strane investitore ne gleda kao na nekog tko će osiguravati nova radna mjesta, nego na “stranca koji dolazi oduzeti nešto Hrvatskoj”. Na žalost krajnji rezultat navedenih „kočnica“ je vrlo malo dizalica na našim gradilištima. Priznajem da je i ekonomska kriza učinila svoje, no barem je sada pravo vrijeme za oporavak i kvalitetnu pripremu novih investicijskih projekata, te veliku zaokret prema naprijed. dr.sc. Miodrag Bandur, dipl.ing.građ.

preporuka KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA - OPĆINA RADOBOJ

Muzej Radboa

*Muzej Radboa, jedinstveni muzej koji govori o povijesnoj i kulturnoj baštini radobojskog kraja

ako su nastali i koliko su se mijenjali ovdašnji krajolici, možemo pročitati iz stijena i života koji je u njima očuvan. „Radobojske naslage su u učenom svijetu nadaleko poznate jer malo koje mjesto na svijetu može pokazati tako rijetke i zanimljive okamenjene životinjske i biljne vrste kao Radoboj.“ Posjetite Muzej Radboa, jedinstveni muzej koji govori o povijesnoj i kulturnoj baštini radobojskog kraja. Muzej je otvoren za posjetitelje u razdoblju od 01.04. do 30.09. - utorak, srijeda: 13.00 do 19.00 - četvrtak, petak: 11.00 do 19.00 - subota, nedjelja: 13.00 do 19.00

KONTAKT: Tel: 00385 49 350 118 E-mail: info@radboa.com www.radboa.com Muzej je otvoren za posjetitelje u razdoblju od 01.10. do 31.03.: - od utorka do petka: 9.00 do 17.00 sati - subota: 10.00 do 14.00 sati i - nedjelja: 13.00 do 17.00 sati. Muzej je zatvoren ponedjeljkom te u vrijeme blagdana i državnih praznika. Muzej po dogovoru ili po najavi otvara izložbeni prostor i izvan radnog vremena. Mašenka Mareković

Poduzetnik | studeni 2017.

NEMOJTE NAS ČITATI!!!! MI NISMO ŽUTA ŠTAMPA! Nazovite nas: 091/767 5 999