Poduzetnik 131 132 najava by Časopis Poduzetnik

ISSN 1846-3541

Broj 131-132 · Godina XI prosinac 2017./siječanj 2018. Cijena 17 kn

Poduzetnička priča Dražen Horvat, Buzet Poduzetnička priča Marija Kušić, Belišće Intervju Jadranka Primorac, Zagreb Intervju Nikica Gabrić, Zagreb

UVODNIK

Misao

Rješenja ima!

Da bi znanje postalo produktivno moramo naučiti vidjeti i drveće i šumu, naučiti povezivati stvari. (Peter F. Drucker) nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 091/7675 999, 091/600 80 52, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlović poduzetnik.vlado@gmail.com direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlović stalni suradnici: Mirjana Glavaš, Violeta Kos, Marin Režić, Olga Štajdohar Pađen, Saša Pufler, Mešenka Mareković, Anita Biro, Pavle Knežević, Caroline Spivak, Željka Vrebac, Matej Rotim, Marina Čović, Boris Pletikosa, Darko Balaš marketing i prodaja marketing@poduzetnik.com.hr poduzetnik.mirjana@gmail.com grafičko oblikovanje i priprema Gilih grafički studio tisak Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 16 osnivač časopisa, 2007. g. Tihomir Jelavić Časopis izlazi sredinom mjeseca Jedinična cijena iznosi 17 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 179 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 103,00 kn (PDV uključen) Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika.

Naslovnica: Caetus Business Consulting

Piše: Marija Kušić, poduzetnica

ješenje po pitanju nezaposlenosti vidim prvo u kvalitetnoj Vladi bez korupcije i nepotizma, koja će donositi kvalitetne zakone te poboljšati poduzetničku klimu u RH, smanjiti plaće u pojedinim dijelovima javnog sektora (kao npr. „agencijama za toplu vodu“), povećati plaće u prosvjeti kako nam prosvjetni radnici ne bi odlazili, a oni koji ostaju kvalitetnije bi osposobili mlade ljude za tržište rada (po najnovijim istraživanjima naše se obrazovanje nalazi na dnu europske ljestvice). Povećati plaće u Poreznoj upravi (kako djelatnici Porezne uprave ne bi imali potrebe za mitom i korupcijom i kako bi se počeo naplaćivati dug od velikih dužni-

ka koji su dug svjesno napravili), povećati produktivnost javnog sektora, uvesti praksu tijekom studija kako bi mladi što bolje bili osposobljeni na tržištu rada, dati još veći naglasak na mjeru stručno osposobljavanje za rad, mjerama aktivne politike zapošljavanja, a posebno mjerom garancija za mlade potaknuti poslodavce da zapošljavaju mlade do 30 i osobe iznad 30 godina koje se prvi puta zapošljavaju; kažnjavati poslodavce koji ne isplaćuju plaće; osigurati normalno radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva (prema svim informacijama, ugostiteljski radnici u sezoni rade bez ijednog slobodnog dana). Nade za našu državu uvijek ima i bitno je osigurati povjerenje u sustav, pogotovo visokoobrazovanim osobama u koje smo materijalno puno uložili. Treba povećati stipendije za školovanje mladima, lokalna zajednica bi trebala osigurati mladim zaposlenim roditeljima kvalitetne dječje vrtiće, država treba povisiti rodiljnu/porodiljnu naknadu, spriječiti zakonom da poslodavci majkama nakon povratka s porodiljnog daju otkaze… Osnovni problemi svih onih koji se

bave biznisom su u nedovoljnoj edukaciji osoba koje se upuštaju u poduzetništvo, velikom broju zakonskih propisa koje nitko ne može u cijelosti pratiti, još uvijek velikim parafiskalnim nametima države (ima ih oko 250), nenaplativost potraživanja (što se pokušalo riješiti propisima koji se zapravo ne provode u praksi), još uvijek previsokim kamatama na poduzetničke kredite kod poslovnih banaka. Trebalo bi ukinuti obvezno članstvo u komorama po ugledu na druge europske države (HGK, HOK). Percepcija poduzetništva u javnosti je vrlo negativna jer se poduzetnici smatraju lopovima i izrabljivačima. Što učiniti? Prije ulaska u poduzetništvo svakog poduzetnika treba više educirati o važećim zakonskim propisima (o porezu na dobit, o trgovačkim društvima, zakon o radu, itd.) kako bi bili svjesni rizika u koje ulaze i kako bi od početka poslovali poštujući sve zakonske odredbe i uspjeli servisirati sve svoje obveze prema radnicima, državi i dobavljačima. Treba drastičnije kažnjavati one koji upropaste firmu i naći način kako zabraniti da otvore novu na ime člana obitelji.

IZ SADRŽAJA Poduzetnička priča - Dražen Horvat - Buzet Kada puno radiš, puno griješiš, ali dođu i rješenja, često vrlo kreativna...................................................................................4 Poduzetnička priča - Marija Kušić - Belišće Naša prednost je u 25-godišnjem iskustvu................................8 Intervju - Jadranka Primorac - Zagreb Naša Bolnica se pozicionira na vrlo zahtjevnom europskom tržištu.....................................................................................12 Intervju - Nikica Gabrić - Zagreb Slobodno tržište najbolji je regulator......................................16 Predstavljamo vam - Gradska knjižnica - Vukovar Stali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.20 Razgovor s povodom - Boris Mikšić - Beli Manastir Veliki uspjeh hrvatske tvornice................................................22 Intervju - Petar Ćurić - Pula „Dok mi živo srce bije borit ću se za istinu i pravicu“................25 Mala škola poduzetništva - Pavle Knežević - Zagreb 10 dobrih razloga za pokretanje vlastitog biznisa...................28 Događanja - Bor-plastika - Kneževi Vinogradi Proslava 20 godina postojanja i uspješnog doprinosa zaštiti okoliša.....................................................................................30 Biti Bolji-Be Better - Edukativno zabavni prilog broj 40 Školski sajam jesenskih plodova u Osnovnoj školi Budrovci.....31 Srednja škola Prelog - Posjeta tvornici automobila Rimac Top Gear ekonomista i gimnazijalaca......................................33 Štiklama do vrha - Barbara Krečak - Šibenik, Zagreb, Svijet…

Should I stay or should I go?....................................................34 Razgovor s povodom - Marija Puh - Krapina Obrazovanje je ključ uspjeha ovog društva i najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstva..........................................................36 Događanja - Međunarodno stručno-znanstveni skup - Županja „Perspektive razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“.38 Intervju - Andreas Bäuerlein - Njemačka Ljudi danas čitaju „naslovno“ Menschen lesen nur noch schlagzeilenartig............................44 Putopisi - Madrid - Španjolska Grad raskoši i umjetnosti.........................................................49 Škola prodaje VII. dio - Bojan Antolić - Zagreb Kako dogovoriti prodajni sastanak na osnovu preporuke........52 Savjeti - Miodarg Bandur - Makarska Što je etažiranje?.....................................................................53 Tehnologije - Test - Iskon.Smarthome Lightify I žarulja može biti pametna.....................................................54 Kako početi - Neda Melša Odrastanje..............................................................................55 Savjeti - Anita Biro - Belišće Kolegijalnost u struci...............................................................56 Zdrav život - Violeta Kos - Koprivnica Biram bez glutena...................................................................57 Promo - Vip Nova stranica u poslovanju Vipneta i Metroneta......................59

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

poduzetnička priča DRAŽEN HORVAT - BUZET

Kada puno radiš, puno griješiš, ali d *Kada sam dovoljno poludio da pokrenem proizvodnju, bilo je samo pitanje da li čokolada ili keks *Više nego ranije vrijedi moto: „moraš brzo trčati da bi ostao na mjestu“

Dražen Horvat

ražen Horvat rođeni je Istrijan i to u Puli prije 55 godina. Odrastao je u rudarskom gradu Labinu, ali je imao veliku želju živjeti u Zagrebu gdje je otišao odmah poslije osnovne škole i završio Vojnu gimnaziju na Črnomercu. Samo su ta gimnazija i policijska škola u Šimunskoj bile besplatne. „Ideja da postanem oficir JNA mi se uopće nije sviđala pa sam prije obaveznog šišanja na

Ako točno znate što hoćete, dolazi do efekta „svijetpravi-mjesta-onome-tkozna-kamo-ide“ akademiji u Beogradu uzeo dokumente i otišao u Pulu na studij ekonomije. Kasnije sam u Rijeci završio Ekonomski fakultet. U potrazi za poslom pomogla mi je mama koja je redovito čitala „Glas Istre“ i pronašla oglas tadašnje RO „Jadran“ Buzet. Buzet?? Gdje je to? Ok, završiti ću faks pa dalje u Zagreb ili barem Rijeku. Takav je bio plan 1984. No, i dalje sam u Buzetu i sada sam Buzećan jer mi je supruga Buzećanka. A to su postali i sinovi Vlatko i Marin. Osim u „Jadranu“, gdje sam bio šef financija i računovodstva, radio sam u „Istarskoj pivovari“, a u 90-ima u više privatnih tvrtki. O vođenju tvrtke sam puno naučio od vlasnika/direktora tvrtki „Trio“ i „La-vor trade“. Godine 1997., nakon tragične

KONTAKT: Delicia d.o.o. Štrped 59, 52420 Buzet Tel.: +385 52 669 019 Fax: +385 52 694 455 e-mail: keksi@delicia.hr www.delicia.hr smrti jedinog brata, valjda sam malo poludio i krenuo u poduzetničke vode. Sklon sam maštanju i nisam baš pričljiva osoba, ali tada se nešto preokrenulo, odnekud se stvorio adrenalin

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

i strast za nečim novim pa je dosta ljudi bilo iznenađeno da jedna introvertna osoba pokreće vlastiti posao. Nekako je obrazac „privatnika“ bio drugačiji i ja se nisam baš uklapao.“ Obilježili ste 20 godina rada u poduzetništvu i to u proizvodnji hrane koja nije baš standardna. Čestitamo! Što osjećate u sebi nakon to-

liko godina rada u vlastitoj tvrtki? Istina je da ponekad pomislim „Što mi je to trebalo“. Ukupno gledajući sam više ponosan nego zadovoljan. Ponosan jer smo stvorili brand koji će trajati duže od osnivača. A nisam zadovoljan jer je još toliko planova za napredak da mi se čini da ih nećemo stići realizirati. Imam puno ideja za cijele linije proizvoda i za tehnička poboljša-

poduzetnička priča MARIJA KUŠIĆ - BELIŠĆE

Naša prednost je u 25-godišnjem iskustvu *Primjenom novih tehnologija i knjigovodstva u „oblacima“, nije više potrebno biti fizički prisutan u mjestu sjedišta klijenta *Volim posao kojim se bavimo i nadam se kako će se još dugi niz godina održati

Marija Kušić u radnom okruženju

ospođa Marija Kušić, rođena je u Detkovcu 1958. godine, a 1976. je završila Srednju ekonomsku školu u Valpovu. Odlučila je svoju poduzetničku priču podijeliti s našim čitateljima te nam je ispričala: "Prije pokretanja vlastitog posla radila sam kao pripravnik u Kombinatu Belišće u računovodstvenoj službi te sam bila rukovoditelj računovodstva u Narodnom sveučilištu od 1979.-1994. U to vrijeme bila sam među najmlađim rukovoditeljima računovodstva u Hrvatskoj. Tada smo u Sveučilištu osnovali prvi knjigovodstveni servis u društvenom vlasništvu, gdje se vodilo knjigovodstvo za sve udruge u oblasti sporta, kulture i tehničke kulture te ostale udruge."

Krenuo je „ARIOS“ Tvrtka ARIOS je osnovana 1. svibnja 1992., a prvi ured se nalazio u dječjoj sobi obiteljske kuće prisjeća se gospođa Marija početka poslovanja. "Sjedište tvrtke nalazi se u Belišću, a imamo poslovnicu i u Belom Manastiru. Osnivač tvrtke je moj pokojni suprug dipl. oec. Bratislav Kušić, a sada sam jedini vlasnik, dok je direktorica moja kćerka dipl.iur. Dan-

Svestrana žena Jeste li zadovoljni s onim što ste postigli? - pitali smo gospođu Mariju. "Zadovoljna sam jer na današnji dan ni tvrtka ni ja osobno nemamo niti jedan kredit i pravovremeno podmirujemo sve obveze vlastitim sredstvima. Smatram da se moja upornost isplatila. U više navrata pomislila sam se baviti još nekom dodatnom djelatnošću (ugostiteljstvo, trgovina), ali ovu djelatnost nikada nisam htjela napustiti ni odustati iz razloga što volim posao koji uspješno radim već 40 godina od čega privatno 25 godina. Primila sam Plaketu „S.H.Gutmann“ za izuzetna ostvarenja i doprinos u gospodarskom životu Grada Belišća." Gospođa Marija se uključila i u javnu kampanju pod nazivom „Neravnopravnost ne smije ostati poslovna tajna“ jer smatra da žene na istim poslovima trebaju imati plaće kao i muškarci. Bila je i gost u školama te nam kaže: "Bila sam gost predavač zbog svog uspješnog poslovnog iskustva i jer su mladi ljudi slabo zainteresirani za cjeloživotno učenje i imaju mali broj informacija o ulasku u poduzetništvo i obavezama u poduzetništvu. Budući su moja djeca maksimalno koristila europske stipendije i uspješno svi četvero završili magisterije, skrenula sam pozornost učenicima da je nekad potrebna samo volja kako bi se došlo do potrebnih sredstava i ostvarili upisi na željene fakultete. Upozorila sam ih na greške koje se javljaju kod poduzetnika početnika i nadam se da će oni takve greške uspjeti izbjeći. Dala sam im praktične i konkretne savjete gdje mogu doći do informacija i kako mogu ostvariti razne bespovratne potpore." ka Kaljević. ARIOS je skraćenica od „agencija za računovodstvo, informatiku, organizaciju i savjetovanje“. Pored usluga računovodstva pružamo usluge savjetovanja u svezi otvaranja obrta, trgovačkih društava (j.d.o.o., d.o.o.), ustanova, zadruga, slobodnih zanimanja,

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

profesionalnih sportaša, OPGa, udomiteljstava i obiteljskih domova, političkih stranaka i nevladinih udruga. Pružamo uslugu savjetovanja u svezi ostvarivanja prava po mjerama HZZ-a, a vezano za potpore prilikom samozapošljavanja, sufinanciranja zapošljavanja, stručnog osposobljava-

nja bez zasnivanja radnog odnosa i ostalih mjera. Vodimo knjigovodstvo za sve gore navedene subjekte, pratimo objavljivanje natječaja gradova i županija i resornih ministarstava. Obavještavamo naše klijente ispunjavaju li kriterije te prikupljamo dokumentaciju za prijavu na

intervju JADRANKA PRIMORAC, SV. KATARINA - ZAGREB

Naša Bolnica se pozicionira na vrlo *Odlazak iz državne uprave bio je kombinacija hrabrosti, samopouzdanja kao i želje za novim izazovima jer moja kreativnost u državnom sektoru nije mogla doći do izražaja *Svima nama u Sv. Katarini, zadovoljan pacijent je jedino mjerilo i pokazatelj uspješnosti

adranka Primorac rođena je u Zagrebu, udana i majka dvije kćeri, srednjoškolke. Nakon studija ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, karijeru je započela u Ministarstvu vanjskih poslova i provela tamo ukupno dvanaest godina, prošla sve stepenice razvoja, kao profesionalni diplomat te u konačnici bila savjetnica za gospodarska pitanja trojici ministara. „Međutim, u diplomaciji se nisam vidjela dugoročno, tj. do mirovine jer moja kreativnost u državnom sektoru nije mogla doći do izražaja, osim toga htjela sam stvarati neke nove vrijednosti, prenositi stečeno međunarodno znanje i iskustvo te aktivno sudjelovati u realnom gospodarstvu. Odlazak iz državne uprave bio je kombinacija hrabrosti, samopouzdanja kao i želje za novim izazovima. Poslovnu karijeru nakon toga nastavljam u Sv. Katarini gdje sam danas članica Uprave zadužena za financijska i strateška pitanja. Trenutno vodim jednu od najznačajnijih inozemnih investicija u privatni sektor hrvatskog zdravstva te svakodnevno sudjelujem u strateškom kreiranju novih

Dubrovnik, dodjela nagrada European Bussines Award oblika marketinških i prodajnih platformi sa ciljem što intenzivnije dostupnosti hrvatskog zdravstvenog sustava stranim državljanima.“ Biti među 10 najboljih u Europi veliko je priznanje za Specijalnu bolnicu Sv. Katarina (European Business Award). Znači li to da i naše tvrtke mogu bez kompleksa stajati uz bok velikih? Nagrade su velika čast i one uvijek dodatno motiviraju, one su na neki način potvrda i putokaz da ste na pravom putu, one su poticaj da ustrajete i idete dalje. Točno je da smo mi ovim priznanjem dokazali da tvrtke iz naše zemlje apsolutno bez kompleksa mogu stajati uz bok velikim europskim kompanijama kao što su primjerice Thomson Reuters, Carrefour, Lindt & Spruengli, Tangle Teezer, Telecom Austria, DHL, Pfizer, Euro Disney, Siemens i mnoge druge velike kompanije koje su sudjelovale u ovom natjecanju. Dakle, mi hrabro kročimo naprijed te svim ovim velikim međunarodnim priznanjima naša se Bolnica još više pozicionira na vrlo zahtjevno eu-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

ropsko tržište, gdje morate biti ili podjednako dobri ili čak bolji od niza etabliranih zdravstvenih ustanova. Ali, uvijek postoji ono ali. Zdravlje je emotivna priča. Kako to postići,

moramo li biti puno bolji od drugih da bismo uspjeli? Pružanje zdravstvenih usluga zasigurno je jedno od najvažnijih, najosjetljivijih, ali i najsofisticiranijih sektora zbog sustavnog uvođenja i primje-

Osobno ste dobili nagradu „Manager of the year“. I ovo je jedan od načina promocije bolnice i doprinos njenom brandu. Brand se ne stvara preko noći. U pravu ste. U to je uloženo puno energije, rada, ali i strasti. Koliko god da je ponekad teško, čovjek mora uvijek znati što hoće i biti maksimalno fokusiran i produktivan. Odavno sam shvatila, da je uspjeh jednostavno stvar izbora, no on bez hrabrosti, upornosti i vjere u ono što radite ne postoji. Ako odustanete na prvoj prepreci nema ništa. Osim toga, važno je imati jasne ciljeve, te točno zacrtane planove i put. Naravno, potrebni su i suradnici jer bez timskog rada nema niti rezultata. Ovo priznanje svakako motivira jer je međunarodnog karaktera. Inače, nagrada je dodijeljena za iznimne rezultate u pozicioniranju Specijalne bolnice Sv. Katarina na domaćem i međunarodnom tržištu, implementaciju modernih vještina upravljanja i učinkovitih prodajnih i marketinških strategija. Brand se ne stvara preko noći i u to je potrebno uložiti puno energije i znanja. Prije svega važna je komunikacija s korisnicima naših usluga jer najbolja reklama je ona koja se prenosi direktnom predajom «od usta do usta». Svima nama u Sv. Katarini, zadovoljan pacijent je jedino mjerilo i pokazatelj uspješnosti te u konačnici pokazatelj snage našeg Branda i time se rukovodimo u svim sferama poslovanja.

intervju PROF. DR. SC. NIKICA GABRIĆ - ZAGREB

Slobodno tržište najbolji je reg *Važan element koji ljude čini uspješnima je strast koju osjećaju prema poslu *Kada sustav bude stajao iza vrhunskih rezultata koji dolaze u kontinuitetu, tek tada ćemo i kao društvo i kao država hvatati priključak s onima koje sada gledamo u leđa Prof. Gabrić dobitnik je nagrade "Ciceron" za najuvjerljivijeg govornika u poslovnom svijetu

ikica Gabrić rođen je 1961. godine u Metkoviću, gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a nakon čega je otišao u Zagreb gdje je 1984. godine diplomirao na studiju medicine. Ubrzo nakon završetka studija nastavio je razvijati karijeru kao znanstveni pripravnik Medicinskog fakulteta na Klinici za očne bolesti KBC Rebro. Magistrira 1988. godine, a 1990. prelazi na Zavod za oftalmologiju Opće bolnice Sveti Duh gdje nastavlja svoju karijeru kao liječnik specijalist. Doktorirao je 1997., a već sljedeće godine započeo s projektom stvaranja Klinike Svjetlost kakvu danas poznajete. „Nakon tri godine paralelnog rada, iz državnog sam zdravstva otišao u pri-

vatnike kao najmlađi šef klinike u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, s 40 godina, kada sam bio politički podoban i perspektivan. Razlog mog odlaska iz državnog sustava nije bio zarađivanje novca, nego stvaranje pozicije u kojoj mogu sam odlučivati o sebi. Shvatio sam da ljudi imaju potrebu vrhunski se liječiti i da imaju novac za to liječenje, ali da moraju dobiti vrijednost za novac koji su spremni uložiti.“ Čovjek ste koji ne priznaje prosječnost. Jeste li radoholik ili samo volite ono što radite. Uspješan ste menadžer i izvrstan u poslu. Kako sve to uspijevate? Važan element koji ljude čini uspješnima je strast koju osjećaju prema po-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

slu. Ljudi mogu raditi i 16 sati na dan, no ako nemaju strasti, njihovo djelovanje neće proizvesti rezultate, a uspjeh i vlastito zadovoljstvo će izostati. Uspjeha nema bez vizije. Vizija je sposobnost osobe da vidi ono što drugi ne vide, ono što se nalazi iza horizonta. Kada promatramo horizont iz prizemlja, ne vidimo ništa, kada se popnemo na vrh zgrade, vidimo nešto bolju sliku, kada se popnemo na vrh nebodera ili na neku planinu imamo odličnu sliku. Koliko će se netko visoko popeti ovisi o tome koliko će ulagati u sebe, a samim time imati bolju viziju i biti nekoliko koraka ispred drugih. Za uspješnost je presudno znati najvažniju operaciju života - operaciju dijeljenja. Nemoguće

KONTAKT: Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost Vjekoslava Heinzela 39 10000 Zagreb Telefon: 01 777 5656 e-mail: info@svjetlost.hr www.svjetlost.hr https://www.facebook.com/ KlinikaSvjetlost je da navečer nešto sijete, a sutra ujutro žanjete jer ne postoje takvi procesi u prirodi. Dijeljenjem mi investiramo tako što energiju dijelimo na druge ljude koja se kod njih oplođuje i raste, a na nama je zatim da tu energiju oblikujemo u znanja, projekte ili događaje. Biti uspješan znači imati snagu priznati svoje nedostatke, s njima se suočiti i svakim danom raditi na to-

predstavljamo vam 70 GODINA POSTOJANJA I RADA GRADSKE KNJIŽNICE VUKOVAR

Stali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj Ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar, Jelena Miškić prof. mag. bibl.

*S ponosom mogu reći kako je knjižnica dosegnula status ustanove koja prati trendove u knjižničarstvu sa širokim obuhvatom svojih usluga *Gradska knjižnica Vukovar postala je perjanica hrvatskog knjižničarstva

prosincu 2017. g. Gradska knjižnica Vukovar navršava 70. g. postojanja i rada te svečanim programom obilježava ovu značajnu obljetnicu. Iznimna mi je čast, obzirom na značajnu prigodu tiskanja Vukovarskog zbornika, kao ravnateljica Gradske knjižnice Vu-

15. listopada 1997. godine bilo je upisano 378 članova Gradske knjižnice Vukovar kovar osvrnuti se na njezinu bogatu povijest, te s ponosom mogu reći kako je dosegnula status ustanove koja prati trendove u knjižničarstvu sa širokim obuhvatom svojih usluga i potvrdom središta informacijskih dostignuća struke.

Bogata povijest Grad Vukovar doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovini 19. st., točnije 1859. g. osnutkom Čitateljskog društva Ressource, ko-

je je brojilo oko 250 uglednih članova vukovarske zajednice. Današnja knjižnica utemeljena je 1947. g. s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 svezaka, a bila je smještena u središtu grada. Dvadeset godina kasnije 1967., otvara svoj prvi Ogranak u Borovu naselju, a za uspjehe u radu više puta dobiva nagradu Pavao Markovac. Ratnim razaranjima grada Vukovara 1991., Gradska knjižnica Vukovar proživljava apsolutnu devastaciju, nakon čega završetkom procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja i vraćanjem područja Podunavlja i Istočne Slavonije u okvire naše državne granice i pod hrvatsku vlast započinje novo poglavlje svog djelovanja. Integraciju same knjižnice preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavarstva grada Vukovara. U Vukovaru u jesen 1997. otvorena je središnja manifestacija Mjesec hrvatske knjige ’97. na koju su organizirano došli knjižničari iz cijele Hrvatske, što je bio jedan od prvih brojnijih posjeta našem području. 15. listopada 1997. bilo je upisa-

Eko knjižnica 1999. g. Gradska knjižnica Vukovar otvara svoj drugi ogranak u Sotinu, a 2003. u Lovasu. Ogranak Sotin je prva Eko knjižnica na ovim prostorima, koja njeguje edukaciju i svijest o važnosti obnovljivih izvora energije najmlađim korisnicima, dok Ogranak Lovas dobrom suradnjom s lokalnom zajednicom stavlja naglasak na tradicionalne vrijednosti zajednice.

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

no 378 članova Gradske knjižnice Vukovar. Brojnim donacijama, ljubavlju prema knjizi i čitanju cijele Hrvatske i inozemstva, značajnim potporama i naporima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Vukovarsko-sri-

jemske županije i Grada Vukovara kao osnivača, sustavnim ulaganjima 8. svibnja 2001. godine, kao arhitektonski obnovljena i uređena zgrada, Gradska knjižnica Vukovar je svečano otvorena pa se tek tada, nakon 1991. g., uistinu ponovno mogla

Posjet Ministrice kulture gđe Nine Obuljen Koržinek i državnog tajnika g. Krešimira Partla

razgovor s povodom

S polaganja kamena temeljca u Cortec Advaced Films, Cambridge, Minesota, ove jeseni

BORIS MIKŠIĆ - BELI MANASTIR

Veliki uspjeh hrvatske tvornice

*EcoCortec® postaje najveća tvornica antikorozivnih folija u Europi! *Kad gospodarstvo diše, društvo cvjeta *"Ich bin ein Baranjac!"

bog kontinuiranog povećanja potražnje, vlasnik prve hrvatske tvornice bioplastike, Boris Mikšić, gradi još jednu tvornicu koja će se nalaziti blizu postojećeg objekta. Kao rezultat sve boljeg pozicioniranja tvornice na svjetskom tržištu, utrostručili su se zahtjevi za opremom i prostornim kapacitetima te je grad-

nja novog objekta već u tijeku. Ovo proširenje osim što će povećati kapacitet proizvodnje omogućit će još promptniju dostavu u zemlje Europe, Aziju i SAD. Bio je to povod za naš razgovor s Borisom Mikšićem. Prije jedanaest godina u B. Manastiru ste pokrenuli tvrtku EcoCor-

Potpisivanje ugovora o gradnji nove tvornice

tec koja se razvila u jednu od vodećih proizvođača biorazgradivih VpCI folija u Europi, potvrđujući iz godine u godinu izvrsnu poziciju na tržištu. Fokus ste stavili na gospodarstvo. Iako smo prva hrvatska tvornica bioplastike još veći smo uspjeh postigli s našim patentiranim proizvodima za antikorozivnu zaštitu. Oko 90% proizvodnje izvozimo u sve države Europe i SAD. Moj moto u političkom djelovanju je uvijek bio: "Kad gospodarstvo diše, društvo cvjeta". Niz godina gotovo cijeli asortiman izvozite na strana tržišta. EcoCortec svake godine bilježi rast prihoda. Tko su Vaši kupci i kako ste danas pozicionirani na tržištu? Kao što rekoh imamo razvijenu distribuciju u SVIM državama Europe i uz

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

njihovu pomoć snabdijevamo velike sustave kao sto su Mercedes, Volvo, Renault, Ford, Caterpillar, John Deere, IBM, General Electric, Končar, MORH i mnoge druge. EcoCortec je jedan od najuspješnijih projekata u vašoj karijeri. Ona je i simbol sinergije mladih stručnjaka i novih tehnologija. Planirate li još neku tvornicu u Hrvatskoj? EcoCortec je uspješan ne zbog mene već zbog naših djelatnika koji su pri-

Vizija Hrvatske Moja vizija Hrvatske je uvijek bila kao ekološke oaze u srcu Europe, orijentirana na nove tehnologije, izvoz i održivi turizam visoke klase.

intervju PETAR ĆURIĆ - PULA

“Dok mi živo srce bije borit ću se za istinu i pravicu” *Prema podacima Hrvatske narodne banke iz 2015. dijaspora u Hrvatsku šalje dvije milijarde eura na godišnjoj razini *Svi iseljenici su već u startu povratnici, samo s odgodom od godinu, pet, deset ili trideset

etra Ćurića već dulje vrijeme prati glas onoga koji izgara za teme od značaja za hrvatsko iseljeništvo. On osjeća onu iskonsku ljubav, strast i brigu za Hrvate izvan domovine te „gine“ kako bi pomogao u ostvarivanju pozitivnih uvjeta za povratak hrvatske dijaspore u maticu zemlju. Još uvijek relativno mlad čovjek, 38-godišnji Puljanin, povratnik iz Londona i SAD-a gdje je proveo trećinu života - nakon godina lutanja, „sidro je bacio“ u tromeđu Pule, Ljubljane i Zagreba. Rječit, stasit i široka obrazovanja - svojom je pojavom na učmaloj i kadšto bojažljivoj sceni hrvatske društvene svakodnevnice poprilično zatresao neke dugogodišnje status-quo situacije te se vlastitim projektom „Branding Hrvatske u svijetu“- konferencijom preko noći promaknuo u vodeću osobu hrvatske javne diplomacije i nacionalnog brendiranja. Trenutno u intenzivnim pripremama za 4. izdanje godišnje „Branding Croatia“ konferencije u Ozlju (Dvorac Zrinskih i Frankopana), zamolili smo ga za razgovor na temu hrvatskih iseljenika, povratnika te prije svega imidža i reputacije RH i Hrvata u svijetu. Računa se da u dijaspori živi oko četiri milijuna Hrvata, što je još jedna cijela Hrvatska. Kako to da ste se Vi odlučili vratiti? Bio sam iseljenik nekih 12-13 godina. Poznajem te ljude i znam kako im je. I oni samo čeznu za povratkom na rodnu grudu i ništa više. Pitanje koje se

vrti u njihovim glavama nije „ako“ nego „kada?“. To je nerijetko i ključan razlog njihova ostanka. Kredit za stan, tek sklopljeni brak, novorođeno dijete, svježa promocija na poslu ili „dok mala završi školu“ česta su opravdanja za ostanak u inozemstvu još samo malo... Nažalost, dvaput se okreneš i otišlo je sve. A, čežnja i ljubav za rodnim krajem iz godine u godinu sve su veći. Da se razumijemo, ni Hrvatska svo to vrijeme ne stoji na mjestu. Između „one prije“ i „ove sad“ Hrvatske raskorak je sve veći, i gdje si na kraju? Nigdje. Niti živiš punim plućima u toj bogatoj Americi, Kanadi ili Australiji, a niti si u stanju više prihvatiti ono što si prije deset ili više godina ostavio za sobom. Ja sam se vratio kad sam shvatio da će mi se to početi događati. Srećom, tada još nisam bio oženjen niti imao dijete. Sada je sve drugačije. Veliki broj investicija u našu zemlju dolazi iz iseljeništva...? Prema podacima Hrvatske narodne banke iz 2015. dijaspora u Hrvatsku šalje dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Pazite, to je 5% hrvatskog bruto društvenog proizvoda! Radi se o mirovinama zarađenim u inozemstvu, radničkim doznakama, poklonima i ostalim uplatama iz dijaspore. Za Hrvatsku više nego značajan izvor deviza. Ispada tako da je dijaspora zapravo i najveći ulagač u našu zemlju! Ako pridodamo i da se na popisu 10 najbogatijih Hrvata, po istraživanju američkog Forbesa iz ožujka 2017.

Petar Ćurić s predsjednicom RH na dodjeli završnih diploma Diplomatske akademije MVEP-a RH (Zagreb, Zrinjevac, lipanj 2017.)

S Matom Rimcem, Nenadom Bachom, Ivanom Mažuranićem i Danielom Kolakom (2016.) nalaze dva bosanska Hrvata, Anđelko Leko i Mirko Grbešić, te obitelji Lukšić (Chile) i Besnier (Francuska), što nam to govori?! Očito, za svaku važniju investiciju, akciju, podršku ili inicijativu mi se okrećemo prema iseljenicima. U redu. No, kakvu im zahvalnost dajemo za sve to? Nesređenost poreznog sustava (duplo oporezivanje), nepriznavanje ili poteškoće u priznavanju stranih diploma i certifikata, komplikacije u dobivanju radnih dozvola i boravka (procedura za trajni boravak i hrvatsko državljanstvo za supruge-strankinje naših povratnika traje i do deset godina, a mnoge se i nikada ne riješe). O omogućavanju dijaspori da glasuje na izborima, da i ne govorimo. Što je s dopisnim ili elektroničkim glasova-

njem? To danas upotrebljavaju mnoge zemlje svijeta na lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima i nije uopće bauk. Trenutna je situacija da naši iseljenici moraju putovati stotinama i tisućama kilometara samo kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo - sudjelovati na izborima. Većina europskih država već je to riješila, a najdalje je otišla Italija koja je za svoje državljane koji žive u inozemstvu uvela sustav dopisnog glasovanja. Tako pripadnici talijanske manjine u Hrvatskoj na izborima u Italiji glasuju dopisnim putem, iz Hrvatske. Francuska je uvela i internetsko glasovanje zbog svojih državljana izvan Francuske, posebice onih u SAD-u. U Švicarskoj je nekoliko kantona omo-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

mala škola poduzetništva PAVLE KNEŽEVIĆ - ZAGREB

10 dobrih razloga za pokretanje v *Da li pokrenuti vlastiti posao ili ne? Što je to što nas tjera u rizik pokretanja vlastitog posla? *Koji su razlozi za, a koji protiv kretanja u poduzetništvo?

roz bogato iskustvo u sektoru poslovnog savjetovanja imali smo prilike upoznati poveći broj poduzetnika, ljudi koji bi to željeli postati i onih koji su na (dobrom) putu da to postanu. Nekima smo u tome pomogli svojom stručnom podrškom, savjetima i uslugama no u samom početku razvoja njihove poslovne ideje, uglavnom se svi susreću sa sličnim dvojbama. Da li pokrenuti vlastiti posao ili ne? Što je to što nas tjera u rizik pokretanja vlastitog posla? Koji su razlozi za, a koji protiv kretanja u poduzetništvo? Kao poduzetnici početnici više-manje svi smo iskusili te dvojbe, a sa sadašnjeg aspekta višegodišnjeg poduzetnika u nastavku navodim neke od najboljih razloga zbog kojih biste se definitivno trebali odlučiti za donošenje odluke o pokretanju vlastitog biznisa.

Upravljate vlastitom sudbinom Većina poduzetnika ima jedan zajednički pogled na život i rad - „uzdaj se u se, i u svoje kljuse!“. Raditi za nekoga možda ima neke svoje prednosti, no spoznaja da naše životne uzde ipak drži netko drugi baš i nije tako privlačna. Biti na mjestu vozača ili suvozača nije isto. Upravljanjem vlastitim poduzećem u kontekstu vlastite egzistencije, postajemo svjesni da upravljamo i vlastitom sudbinom. Preuzeti kontrolu nad svo-

jim životom i biti sposoban donositi samostalne odluke, jedan je od dobrih razloga za otvaranje vlastite tvrtke.

Postižete životni balans i veću slobodu Jedna od najpoželjnijih prednosti vlastitog biznisa je mogućnost kvalitetnijeg balansa koja dolazi s njim. Postavljanje prioriteta prema vlastitom redoslijedu i važnosti daje nam mogućnost većeg uživanja u životu i boljeg iskorištavanja vremena. Kada vodite vlastitu tvrtku, možete usred radnog dana otići u kino, teretanu ili kupovinu. Iako ćete vjerojatno te izgubljene sate morati nadoknaditi izvan uobičajenog radnog vremena ili vikendom, to vam neće tako teško pasti jer ste svjesni da opet može-

te uzeti pauzu kada god to poželite i da sve što radite, radite za sebe.

Sami odabirete ljude s kojima želite raditi i stvarati Kada radite za nekog drugog, rijetko ćete imati priliku sami odabrati svoje kolege (osim ako niste HR manager). Kada vodite vlastiti posao, donosite odluke o tome tko će se zaposliti u vašem poduzeću, a tko neće. Imate mogućnost okružiti se pozitivnim ljudima koji vam ulijevaju povjerenje i optimizam nužan za kretanje unaprijed s jedne strane, ali i izbjeći ljude koji na vas djeluju negativno i demotivirajuće sa druge.

Svaki dan vam je novi izazov Neki ljudi napreduju kroz rutinu svog posla, obavljajući iste poslo-

Snosite rizike, ali i koristite nagrade Nema sumnje u to da je pokretanje vlastitog posla prilično riskantna i ozbiljna životna odluka. No, s rizikom dolaze i nagrade a „tko ne riskira, ne profitira“. Dobra strana ovog dijela priče je ta da su rizici u pravilu u korelaciji s nagradama, pa tako možemo očekivati veću nagradu ako preuzmemo veći rizik. To je nešto poput igre pokera. Postoji neograničen broj varijabli u gotovo svim aspektima tvrtke, a čim pomislite da imate sve pod kontrolom, sve se promijeni. Živjeti s posljedicama vlastitih odluka koje mogu biti dobre ili manje dobre postaje sjajna igra, a što više igrate više ćete dobiti. Naučiti ćete uživati u toj igri, izraditi izlazne strategije za loše situacije i kako maksimizirati one dobre. Dosadno vam neće biti sigurno, a vjerojatno ćete i nešto zaraditi!

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

KONTAKT: Caetus Business Consulting Ured: Gračanska cesta 29 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 3077 580 Mobitel: +385 (0)99 3077 580 E-mail: info@caetus.eu Web: www.caetus.eu ve dan za danom. Kao poduzetniku, možete se kladiti da će vam svaki dan biti ispunjen prilikama da naučite nešto novo, razvijete kreativni duh i prihvatite nove izazove. Vrlo teško da će vam svaki dan biti isti te da ćete robovati rutini, a prvo što će vam proći kroz glavu kada se ujutro probudite biti će pomisao: „tko zna što me danas čeka?!“

Slijedite svoju strast Mnogi poduzetnici kažu kako vrijeme koje ulažu u rast svog poslovanja ne osjećaju kao posao, jer se zapravo zabavljaju i uživaju u onome što rade. Živjeti svoj posao 24/7/365 eliminira onaj klasičan osjećaj rada i radnog vremena. Radno vrijeme postaje manje bitan faktor, a voljeti ono što radite zaista je prekrasan osjećaj.

Postajete proaktivni i brzo prilagodljivi Poduzetnici su u većini slučaje-

Biti Bolji-Be Better EDUKATIVNO-ZABAVNI PRILOG BROJ 40 - PROSINAC 2017.

Školski sajam jesenskih plodova u Osnovnoj školi Budrovci

*Osnovna škola Budrovci ima status poduzetničke škole i cilj joj je kod svih učenika razvijati ključne kompetencije definirane na razini EU *Kombinaciju znanja, vještina i stavova koji će omogućiti učenicima osobno ispunjenje i razvoj, te socijalnu uključenost i uspješno zapošljavanje

organizaciji Osnovne škole Budrovci, a u suradnji s Ekonomskom školom Braća Radić Đakovo, u mjesnom domu u Budrovcima, 27. listopada 2017. održan je Školski sajam jesenskih plodova. Pripreme za ovaj sajam počele su još početkom školske godine.

Maštoviti nazivi „tvrtki“ Svaki razredni odjel Osnovne škole Budrovci i Područne škole Đurđanci, te polaznici predškole iz oba mjesta, formirali su svoje razredne „tvrtke“ kojima su nadjenuli maštovite nazive („Cvrčak i mravi“, „Kukuruzići“, „Njamnjam“, „Madame Brigitte“, „Flekice“ „Fantazija okusa“, „Školski rezanci“ i sl.) te nacrtali svoje logotipe. Razrednici su im pomagali u dogovaranju palete proizvoda te nabavci materijala za rad. Zajedno s učenicima izrađivali su kal-

kulacije proizvoda kako bi došli do realne cijene proizvoda. Zatim su planirali i izrađivali prezentacijski materijal, cjenike, akreditacije, plakate, letke, natpise za štandove, logotipe, deklaracije proizvoda, jinglove i drugo. Na kraju su osmišljavali uređenje štandova i pripremali se za prodajni razgovor, ispis računa i usluživanje kupaca. Učitelji su poučili učenike o poduzetničkim pojmovima kao što su poduzetnost, poduzetnik, poduzeće, ideja, planiranje, nabava materijala, proizvodnja, prodaja, raspodjela, potrošnja, timski rad, novac, plaća, dobit, rizik, porez i drugo.

Najbolji dojam - „tvrtka“ „Njam-njam“

Profesorice Ekonomske škole Braća Radić Đakovo su pomogle u pripremnom dijelu sajma

Najbolji dojam - „tvrtka“ „Njam-njam“ Prepuna dvorana posjetitelja, uglavnom roditelja i mještana, ispunjena je veselom atmosferom i žamorom, mladi mentori - učenici đakovačke Ekonomske škole - po-

Jingle u obliku bećarca Sajam je započeo poslije nastave, točno u podne, kada je ravnatelj Osnovne škole Budrovci, Ivan Jukić, pozdravio sve sudionike, goste i posjetitelje, a učenici 3. razreda matične škole izveli kraći igrokaz, odnosno kada su se učenici drugoga i četvrtog razreda područne škole predstavili jinglom u obliku bećarca: Školski sajam jesenski je pravi, a mi došli ko „Cvrčak i mravi“. Naša roba ima kvalitetu, najbolji smo na cijelome svijetu. Još je malo robe nam ostalo, de kupite dok nije nestalo. Tko nas voli i „tvrtku“ nam prati, taj će nama koju kunu dati!

Posjetitelji sajma su uživali… magali su učenicima osnovne škole u ponudi i prodaji raznolikih proizvoda, učiteljice i učitelji su pazili da sve teče kako je predviđeno, a profesorice Ekonomske škole Braća Radić Đakovo ocjenjiva-

le su (ove godine neslužbeno) rad učenika u svim fazama realizacije sajma. Jedna od tri profesorice je istaknula: „Ja sam Anamarija Gajger i ovdje sam član prosudbenoga povjerenstva. Mi smo ove go-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

štiklama do vrha BARBARA KREČAK - ŠIBENIK, ZAGREB, SVIJET…

Should I stay or should I go?

*Radiš posao koji ne voliš, atmosfera u uredu je kaotična, vizija firme se ne poklapa s tvojim moralnim uvjerenjima...

ednostavno smatraš da možeš svijetu doprinijeti više od onoga što sad radiš 8 sati dnevno? Nezadovoljan si već neko vrijeme, ali u Hrvatskoj je nezaposlenost velika, relativno si zadovoljan s plaćom, imaš ugovor na neodređeno, znaš da taj posao ne bi želio raditi cijeli život, ali sad baš nije pravo vrijeme da daš otkaz... Samo još da otplatiš ratu kredita za stan, ili da se stvori neka druga prilika. Kako se tjedan bliži kraju tako tvoje nezadovoljstvo kulminira, za vikend trošiš novac na stvari koje ti zapravo ne trebaju, samo da bi se utješio što 40 sati tjedno bacaš u nešto što nema smisla. I onda ispočetka, ponedjeljak. Mrziš ponedjeljke. Ponedjeljak te vrati u tvoju dnevnu, tjednu, mjesečnu, godišnju rutinu koju ne voliš... I tako prolaze godine, a ti si sve više uljuljan u svoju sigurnu zonu. Mene je iz ovoga probudila rečenica koju sam pročitala na Internetu - It is not Monday that sucks, it is your life! Jedno jutro sam se probudila uz misao da je život prekratak za dosadne poslove. Konačno sam skupila hrabrosti da dam otkaz. Menadžer mi je ljutito obrusio „Ionako nikada nećeš biti dobra u administrativnim poslovima“, a ja sam na to rekla da se slažem s njim i da će zato ubuduće o papirologiji voditi računa moja tajnica. Dok sam odlazila iz ureda osjećala sam se nezaposleno, sretno i slobodno. Osjećala sam se živo! Shvatila sam kako novac nije dovoljna motivacija da radim nešto 40 sati tjedno.

I resigned, not only from my job, but from my life Nisam znala što sad? Da nađem drugi posao s drugačijim ljudima, možda u drugoj industriji, i s još boljom plaćom? Bi li me to usrećilo? Nisam bila sigurna što želim. Odlučila sam otići. Ne samo otići s posla, otići od mog standardnog života. Navečer sam išla kupiti avio kartu za negdje, kada mi je iskočila reklama za avion za Ibizu. Ibiza je zvučala kao nešto zabavno, pa sam kliknula kupi i spakirala kofer. Po putu sam upoznala puno zanimljivih ljudi, živciralo me kada bi me pitali „Čim se baviš, zašto putuješ, gdje ideš...?“ Jer iskreno, odgovor na sva ta pitanja je bio - Nemam pojma. Nisam znala koliko daleko trebam otići da ponovno pronađem smisao.

Osjećala sam da pomičem ganice Na Ibizi muškarci hodaju u ženskim haljinama, neki hodaju goli, svi su stalno pijani i nadrogirani, i nikog nije briga. Što se tiče samog grada, Ibiza izgleda malo gore nego predgrađe Splita, osim što im je more prljavije. Jedan dan sam bila u klubu gdje je gost Paris Hilton, a drugi dan na party-u na kojem svira David Guetta. Osjećala sam da pomičem ganice. Nemam plan, nisam baš sigurna gdje sam, ni gdje idem, i nemam društvo

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

u ovoj državi, ali sve je okej. Upoznala sam ljude iz svih dijelova svijeta, s tog putovanja sam se vratila s par novih prijatelja u srcu. Nisam imala plan što dalje. Letovi s Ibize su stvarno jeftini za bilo koje poznatije gradove u Europi, svijet je tako mali. Otišla sam u Milano, jer zašto ne. Razgledavala sam grad i razmišljala o onoj sceni iz „Alice in Wonderland“ - If you don't know where are you going, any road will take you there. Stoga sam zaključila da sam očito na dobrom putu. Greškom sam bookirala smještaj za krivi datum u Milanu pa sam opet u zadnji čas traži-

la sobu. Prijatelji su mi zabrinuto slali poruke „Zar me nije strah tako lutati sama po nepoznatim državama, je li me strah luđaka?“, ali ja bi se samo nasmijala i rekla „Neće grom u koprive.“

Odluka o povratku U međuvremenu mi je počeo faliti moj život - prijatelji, moja udobna sobica u Zagrebu, ljeto u Dalmaciji, a i prijateljica se udavala pa sam se odlučila vratiti u Zagreb. Na kolodvoru u Milanu su bili vlakovi, metro, automati, puno dućana, nigdje nisam mogla pronaći šaltere na kojima bi mogla kupiti kartu za bus za Zagreb.

razgovor s povodom MARIJA PUH - KRAPINA

Obrazovanje je ključ uspjeha ovog društva i n M

arija Puh rođena je 5. prosinca 1985. godine u Ptuju. 32-godišnja Krapinčanka jedna je od šestero zastupnika kluba HNS-a. „Politikom sam se počela baviti iz razloga što sam gledala kako moj grad nikuda ne ide, tj. ništa se nije dešavalo u mom gradu, a iz lokalnih Općina su konstantno stizale vijesti kako se rade novi projekti, radi se puno sa civilnim društvom. Istraživanjem sam shvatila da su svi ti općinski načelnici iz redova HNS-a i ta lokalna politika me privukla HNSu. Raditi u Saboru mi predstavlja veliku čast, a isto tako to je jedna velika odgovornost. Moj prvi govor u Saboru bio je izvještaj Agencije o zaštiti osobnih podataka. Istražujući sam došla do podatka kako 92% ljudi ne zna na koji način može zaštititi svoje podatke i kome se mogu obratiti u slučaju da imaju problema sa sigurnošću svojih osobnih podataka. To je jedna od tema koju i dalje želim pratiti, a od ostalih tema koje me interesiraju u Saboru je pitanje turizma, lokalne samouprave, mladih i ravnopravnost spolova.“ Godina dana aktualne Vlade u kojoj je HNS koalicijski partner je iza nas. Kako ocjenjujete suradnju unutar koalicije i koliko ste zadovoljni dinamikom realizacije zadanih projekata? HNS je oduvijek bio stranka konkretnih poteza, a samim time i rezultata. Prije nekoliko mjeseci svjesno smo donijeli tešku odluku za stranku, ali odlučan potez kojim smo željeli pomoći svim građankama i građanima, ali i našoj zemlji u cjelini kroz provedbu reforme obrazovanja, ali i podjelama u hrvatskom društvu. Bila je dilema želimo li nove nepotrebne treće izbore i produbljivanje podjela ili ćemo napraviti iskorak u hrvatskoj politici. Mi smo se odlučili za iskorak što se pokazalo

dobrom odlukom. Osigurana je politička, a time i gospodarska stabilnost države i konačno je pokrenuta reforma obrazovanja na koju se toliko dugo čekalo, uvodi se informatika u škole, inicirano je povećanje plaća učiteljima za 30%, a osigurano je i gotovo 8000 stipendija. Istodobno smo omogućili subvencionirane stambene kredite za 2000 obitelji. Osigurali smo i realizaciju naših višegodišnjih nastojanja da se donese Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave kojim se osigurava ravnopravnija raspodjela sredstava gradovima i općinama te smo odgodili porez na nekretnine. Sve su to vidljivi rezultati koje je HNS u suradnji sa svojim koalicijskim partnerima ostvario u prote-

Marija Puh

ih unijeli u Vladu RH. O kojim faktorima ovisi uspješnost Hrvatske? Mnogo je faktora koje je potrebno Marija u svom posložiti kako bi zegradu, u Krapini mlju učinili uspješnom. Obrazovanje je kla četiri mjeseca. Nastavljen je i pro- svakako ključ uspjeha ovog drušces povlačenja bespovratnih sredsta- tva i najvažniji pokretač hrvatskog va iz europskih fondova. Stvorili smo gospodarstva. Ono nema alternativu pretpostavke da se donese Zakon o i jedino je jamstvo za našu bolju buzabrani isticanja simbola totalitarnih dućnost. Iz kvalitetnog obrazovanja i režima koji će trajno riješiti taj pro- znanosti proizaći će kvalitetna rješeblem u Hrvatskoj, a ploča s ustaškim nja i u gospodarstvu, i u zdravstvu, i pozdravom „Za dom spremni“ je ma- u unutarnjem uređenju učinkovite i knuta iz Jasenovca, što je samo još je- pravedne države, kao i u svim drugim dan pokazatelj da nismo odustali od aspektima društvenog života. HNS se svoji liberalnih vrijednosti, nego smo zalaže za jednake šanse za sve, za slo-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

bodu kretanja ljudi kao jednu od temeljnih sloboda, da se mladima koji se žele obrazovati u inozemstvu omogući povratak u Hrvatsku kroz pružanje šanse da stečena znanja i iskustva primijene za dobrobit cijele Hrvatske i svih njezinih građana. Nužna je i jasno definirana politička aktivnost s preuzimanjem odgovornosti, uz poseban naglasak na rezultat. Kako zadržati mlade u Hrvatskoj? Koje uvjete moramo za njih stvoriti? Ključno je obrazovanje. I stara narodna poslovica kaže da na mladima svijet ostaje, no činjenica je da mladi neće ostati u Hrvatskoj ako im se ne pruži šansa za dobrim obrazovanjem, ako im se ne omogući adekvatno plaćeno radno mjesto i olakša rješavanje egzistencijalnih pitanja. Nakon

događanja MEĐUNARODNI STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP - ŽUPANJA

„Perspektive razvoja županjske *Bitno je da se i gospodarstvenici i političari udruže za prosperitet Hrvatske i Slavonije *Kako možemo optimizam dati ovom narodu, kako možemo podići poduzetnike, dati im sigurnost da ulažu i da dugotrajno rade na ovom području?

listopadu 2017. g. u Gimnaziji Županja održan je Međunarodni stručno-znanstveni skup „Perspektive razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“. Skup je pokrenut na građansku inicijativu, g. Ivice Mišića, saborskog zastupnika i poduzetnika iz Vinkovaca. Skupu su nazočili ugledni gosti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sastojao se iz dva dijela. Prvi dio su bila desetominutna izlaganja stručnjaka i znanstvenika po zadanim ekonomskim temama. U drugom dijelu skupa mr. sc.Branislav Orešković, glavni urednik programskog odbora, pročitao je zaključke stručno - znanstvenog skupa, te predstavio ostale autore pisanih radova i tema konferencije. Pročitajte što su o ovom skupu rekli dionici skupa.

mr. sc. BRANISLAV OREŠKOVIĆ, glavni urednik programskog odbora Kao glavni urednik programskog odbora konferencije, možete li nam ukratko predstaviti konferenciju ? Predsjednik organizacijskog odbora konferencije je Ivica Mišić, saborski

Predavači: mr.sc. Davor Huška, Ilija Cota dipl.iur., dr.sc. Marko Mijatović BiH, dr. sc. Blanka Oršolić BiH, dr.sc. Marin Sopta, prof.dr.sc. Dražen Živić (s lijeva) zastupnik. Njegovi suradnici su Ruža Jurić, bacc. oec. i Željko Škrobo, dipl. ing. Voditelj volontera je Vladimir Živanović. Organizator konferencije je tvrtka Avrion d.o.o. iz Zagreba, a konferenciju je vodila Tatjana Ferenčak direktorica te tvrtke i izvršna direktorica konferencije. Glavni urednik programskog odbora konferencije je mr. sc. Branislav Orešković. Svi gore navedeni su svoj doprinos konferenciji dali na volonterskom principu osim službenog organizatora konferencije tvrtke Avrion. d.o.o iz Zagreba, koja ima poslovni ugovor o organizaciji ove konferencije s Ivicom Mišićem. U do kraja ispunjenoj dvorani amfiteatra Gimnazije Županja, s oko 200 akreditiranih sudionika i posjetitelja, održana je 14. listopada 2017. međunarodna stručno-znanstvena konferencija iz ekonomije. U uvodnom dijelu ovaj skup su pozdravili mnogi predstavnici državne izvršne, i zakonodavne vlasti i regionalne i lokalne samouprave iz RH i BiH. Na konferenciji je svoje teme izložilo šest predavača kroz svoje desetminutne prezentacije. Po završetku svih preda-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

vanja glavni urednik programskog odbora mr. sc. Branislav Orešković pročitao je zaključke konferencije i predstavio ostale autore i teme njihovih pisanih radova, koji će poslije ove konferencije biti objavljeni u digitalnom zborniku konferencije. U drugom dijelu konferencije je održana polusatna rasprava, vezana uz izložene teme predavača, kroz odgovore na pitanja postavljena za vri-

jeme konferencije predavačima, putem sms-a i e-maila. Konferencija je imala i svoje majice s natpisom naziva konferencije, oko 100 majica, koje su podijeljene odborima, volonterima, predavačima, predstavnicima državne vlasti i lokalne samouprave, a koji su prisustvovali konferenciji. Konferencija je zaprimila 12 stručnih i znanstvenih radova od stručnjaka i znanstve-

Ruža Jurić, bacc.oec., članica programskog odbora

intervju ANDREAS BÄUERLEIN, SCHWEINFURT - NJEMAČKA

Ljudi danas čitaju „naslovno“ - Mensch *To je zato što nas svakodnevno bombardiraju reklamama i informacijama *Ukoliko sada ne uskočiš na Internet vlak, nećeš ga više nikada stići *Das liegt daran, dass wir jeden Tag mit Werbung und Informationen überschüttet werden *Doch wenn Du jetzt nicht auf den Zug des Internets aufspringst, holst Du ihn nie wieder ein!

ovem se Andreas Bäuerlein, poduzetnik sam i ekspert za Internet marketing te malim i srednjim poduzetnicima pokazujem kako mogu automatizirano, 24h dnevno preko Interneta doći do novih klijenata. Imam 29 godina, rođen sam u Schweinfurtu i već tri godine sam sretno oženjen, a dvije godine sam ponosan otac prekrasnog sinčića, Leopolda. S 24 godine, sam se osamostalio i do danas vodim agenciju za seminare i daljnje školovanje te dobivam svoje klijente preko Interneta. Za JH Academy upravljam s preko pola milijuna eura samo za reklamne akcije na Facebook-u. Unazad dvije godine sudjelujem zajedno s Jürgenom Höllerom, Mikeom Dierssenom, Alexanderom Kaufmannom i Andrèem Mayom na bini za JH Academy, koja je najbrže rastuća tvrtka za daljnje školovanje u Europi. Ovdje školujem male i srednje poduzetnike kako instalirati internetsku mašinu pomoću koje automatizmom danju i noću dobivaju nove klijente. Moj najveći poslovni uspjeh bio je vla-

Andreas Bäuerlein

stiti 4-dnevni seminar za digitalnu prodajnu mašinu s preko 300 posjetitelja. Mein Name ist Andreas Bäuerlein, ich bin Unternehmer und Experte für Internet-Marketing! Ich zeige klein- und mittelständigen Unternehmen wie sie automatisiert, 24 Stunden am Tag, über das Internet Neukunden gewinnen können! Ich bin 29 Jahre jung, in Schweinfurt geboren, und seit drei Jahren glücklich verheiratet. Seit zwei Jahren bin ich stolzer Papa meines bezaubernden Sohnes Leopold. Mit 24 Jahren habe ich mich selbstständig gemacht und führe bis heute eine Handelsagentur für Weiterbildungsseminare und -produkte und gewinne meine Kunden über das Internet! Für die Jürgen Höller Academy verwalte ich mehr als eine halbe Million Euro im Jahr alleine für Facebook- Werbeanzeigen! Seit zwei Jahren stehe ich neben Jürgen Höller, Mike Dierssen, Alexander Kaufmann und Andrè May auf der Bühne der Jürgen Höller Academy, das ist das sch-

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

nellst wachsende Weiterbildungsunternehmen in ganz Europa. Dort schule ich klein- und mittelständige Unternehmer darin, wie sie eine Internet-Maschine erstellen können, mit der sie automatisiert Tag und Nacht neue Kunden gewinnen können! Mein größtes geschäftliches Highlight war mein eigenes 4-Tage-Seminar „Die digitale Verkaufsmaschine“ mit über 300 Teilnehmern! Jedan ste od najinovatnivnijih trenera nove generacije. Po čemu se ova nova generacija poduzetnika, ali i mladih, razlikuje od generacije od prije 20 godina? U kojoj ste branši ekspert? Sie sind einer der innovativsten Trainer der neueren Genaration. Durch was unterscheidet sich die neue Generation der Unternehmer aber auch die jungen Leute von heute von der von vor 20 Jahren? In welcher Branche sind Sie Experte? Velika je razlika u tome što je mlada generacija odrasla u vrijeme FB, Instagrama, Snap Chat itd. Komu-

nikacija se zbog društvenih mreže kompletno promijenila. Postala je površna i brža. Danas se događaji puno brže šire preko društvenih mreža nego preko standardnih medija kao što su radio, TV ili novine. Kada u vijestima čujete da se dogodilo nešto strašno, ta vijest je na FB vrlo često već stara. Ja to nazivam naslovna komunikacija. Ljudi danas čitaju „naslovno“. To je zato što nas svakodnevno bombardiraju s reklamama i informacijama. Kada je Internet 1990. g. nastao, nitko nije mogao naslutiti koje razmjere i mogućnosti će to donijeti. Svatko koristi Internet, no većina njih ne zna kako se s time točno služiti i kako zarađivati novac. Navodno postoje i ljudi koji vjeruju da je Internet samo usputna pojava koja u budućnosti neće imati nikakvu ulogu. Velika je opasnost tako razmišljati jer Internet je, i bit će u budućnosti najveći marketinški instrument da biste na tržištu mogli ostati konkurentni. Der große Unterschied ist, dass die junge Generation in Zeiten von Facebook, Instagramm, Snap-

putopisi MADRID - ŠPANJOLSKA

Grad raskoši i umjetnosti *Madrid je grad gdje je sve na dohvat ruke i veliki dio se može obići pješice *Grad je dobio ime od arapskog imena Magerit, kada je tu bila utvrda koja je štitila prilaz arapskoj prijestolnici Toledu

ada stignete prvo primijetite monumentalnost i veličinu svega. Ogromne zgrade prekrasno ukrašene u tipičnom španjolskom stilu, veliki trgovi i bulevari od kojih su neki široki i 100 metara gdje se smjenjuju kolnici i redovi drvoreda. Veliki parkovi za odmor i bijeg od ljetnih vrućina. Ipak Madrid je grad gdje je sve na dohvat ruke i veliki dio se može obići pješice. Naravno hodajući i hodajući dok ne padnete s nogu. Sletjeli smo kažu na najveći europski aerodrom Adolfo Suárez Barajas na novi Terminal 4. Odatle se može željeznicom, metroom, shuttle busom, kombijem pa čak i autom već za 5€. Naravno taxi je najskuplja verzija.

Kraljevska palača Svakako najveća turistička atrakcija je palača i rezidencija kralja Felipea VI. i kraljice Letizie koji imaju dvije princeze. Oni danas ipak žive na drugom mjestu. Monarhija se vratila nakon smrti generala Franka 1975. g. i dugogodišnje diktature. Kralj postaje Juan Carlos unuk zadnjeg kralja Alfonsa XIII., koji je abdicirao 1931. g. Madrid je dobio ime od arapskog imena Mage-

Caixa forum rit, kada je tu bila utvrda koja je štitila prilaz arapskoj prijestolnici Toledu. Pored palače u malom parku se nalaze i ostaci prvih kamenih zidina koji datiraju iz vremena 850. do 866. g. Kasnije u 14. stoljeću, bit će poznata kao Antiguo Alcazar ili Stara tvrđava. Koristili su je kasnije i španjolski kraljevi, dok nije nestala u plamenu 1734. g. Nakon 17 godina biva završena i useljena ova današnja, dok su pojedine dvorane kasnije opremali drugi kraljevi nasljednici. Uzor joj je bio Louvre s velikim trgom i dvorištem za parade. Ima preko 3000 soba. Posebno je impresivno glavno stubište dvorana s prijestoljem i stropom koji je oslikao Tiepolo, soba s oružjem, dvorana sa zrcalima i kraljevska kapela s instrumentima Stradivarija. U sklopu je i galerija sa slikama. Smjena straže održava se svake srijede i subote od 11-14 sati i veliki je spektakl za turiste. U srpnju, kolovozu i rujnu od 10 do 12 sati. Pored pješadije maršira i konjica i artiljerija s topovima. Iza palače su prekrasni vrtovi. To je jedno od najromantičnijih mjesta za gledanje zalaska sunca. U sredini je veliki ribnjak, okružen fontanama, drvećem i skulptu-

rama. Pored palače je i monumentalna Katedrala, čije projektiranje i gradnja počinje 1879. g. i trajat će sve do 1993. g. U sklopu nje je i muzej, a može se popeti i na kupolu.

Puerta del Sol Izabrali smo hotel odmah pokraj glavnog trga Puerta de Sol. Veliki moćni trg je sjecište tri metro linije, dvije željezničke i nekoliko glavnih prometnica, te čak 5 ulica namijenjenih samo pješacima prepunih trgovina, suvenirnica, restorana i kafića. Stoga ne čudi veliki broj ljudi koji se poput rijeka slijevaju na njega. U svakom trenutku je tu 5-6 policijskih vozila i nekoliko hitne pomoći.

Inače policije ima na svakom koraku i sigurnosne mjere su očigledno na visokom nivou. Trgom dominira palača pošte s velikim satom, koji 31. prosinca označava novu godinu sa svojih 12 zvona pred prepunim trgom. Putem televizije prijenos gledaju u cijeloj Španjolskoj. Ispred zgrade je nulta točka od koje se broje sve udaljenosti do drugih gradova. Na trgu je par fontana, konjanički kip Carlosa III., te kip medvjeda oslonjenog na drvo, koji se nalazi na grbu grada u kome živi 3,3 milijuna ljudi. Trg i sve okolne ulice su ukrašene i bliješte od neona. Velika metalna jelka koja mijenja boje se vidi izdaleka, a fora je što se mo-

Katedrala noću

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

savjeti DR.SC. MIODRAG BANDUR - MAKARSKA

Što je etažiranje?

*Ovu temu ću započeti citirajući rimskog pravnika Papinianusa koji je rekao: „Suvlasništvo je majka svađa“

iječ etažiranje je kod nas dosta udomaćena, a nastala je od francuske riječi (étage) što znači kat. U stručnoj terminologiji koristi se izraz “posebni dijelovi” tako da se u stvari Elaborat o etažiranju pravilno naziva Plan posebnih dijelova. Cilj tog plana (elaborata) je razdijeliti zajedničko vlasništvo na zasebne cjeline. U Hrvatskoj do prije nekoliko godina gotovo 80% zgrada nije bilo etažirano. Zbog većine neetažiranih zgrada vlasni-

Elaborat etažiranja ili Plan posebnih dijelova mora imati sljedeće elemente: -Podatke o vlasništvu (preris katastarskog plana, izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list, građevinska i uporabna dozvola), -Izjava projektanta o usklađenosti samostalnih uporabnih cjelina s građevinskom i uporabnom dozvolom, -Tabelarni prikaz vrste i veličine svih prostora u zgradi, -Tabelarni prikaz vlasništva posebnih i zajedničkih dijelova zgrade, -Prijedlog razdiobe posebnih i zajedničkih dijelova zgrade, -Prijedlog razdiobe građevinskog zemljišta predmetne nekretnine s obzirom na udjele u vlasništvu na posebnim dijelovima nekretnine, -Grafički dio elaborata s označavanjem pojedinih posebnih dijelova nekretnine te vlasništva na pojedinom dijelu nekretnine, -Specifikacija površina građevine, -Tablica omjernih dijelova, -Prijedlog upisa u zemljišne knjige ci stanova, poslovnih prostora i drugo već odavno trpe velike štete, naročito prilikom prodaje nekretnine. U naprednim zemljama jedino je u etažiranoj zgradi moguće prodati stan. Kada se postupak etažiranja provede, svaki suvlasnik može samostalno raspolagati svojim posebnim dijelom jer se tada zna što su zajednički dijelovi nekretnine, a što je njegov isključivi dio. Stanovi u zgradama koje nisu etažirane često su upisivani u Knjige položenih ugovora kao privremeno evidentiranje izvan

knjižnog vlasništva. Neki zemljišno-knjižni uredi nisu čak nikada ni uspostavili Knjigu položenih ugovora. Evidencijom u Knjizi položenih ugovora vlasnici takvih stanova ne znaju svoj suvlasnički udjel u zgradi kao ni na zemljištu oko zgrade. Te dvojbe rješava upravo postupak etažiranja.

Postupak etažiranja Etažirati se mogu obiteljske zgrade s 2 i više etažnih jedinica, kao i veće ili velike stambene zgrade sa stotinama etažnih jedinica. Etažirati treba uvijek sve stanove, poslovne prostore, garaže i drugo u zgradi. Etažiranje nekretnine provodi sudski vještak građevinske struke ili ovlašteni inženjeri. Kao prethodni postupak je potrebno urediti vlasništvo na zemljištu na kome je zgrada izgrađena. U većini slučajeva kao vlasnici zemljišta nisu upisivane tvrtke koje su izgradile stanove te je postupak „utuživanja“ upisanih vlasnika vrlo često težak i mukotrpan. Tek nakon pravno sređenog vlasništva na zemljištu može se pristupiti drugoj fazi koja je više tehničke prirode. Ovlašteni geodet treba najprije ucrtati i upisati zgradu u katastarski plan, ako zgrada nije u njega upisana – ucrtana, onda izraditi parcelacijski elaborat za usklađenje zemljišne čestice u katastru i zemljišnim knjigama. Tek kad je formirana zemljišna čestica za zgradu i kad je zgrada upisana u zemljišne knjige, može se prići postupku etažiranja. Uvjet je i posjedovanje pravomoćne uporabne dozvole ili rješenja o izvedenom stanju za završenu zgradu koja mora biti upisana kao pozitivna zabilježba u vlasničkom listu za zgradu. Ovlašteni inženjer će izvršiti izmjeru svih prostora u zgradi, izvršiti usklađenje sa postojećim nacrtom objekta po građevinskoj dozvoli i uporabnoj dozvoli te izraditi tri primjeraka Elaborata o etažiranju. Tri primjerka Elaborata etažiranja je potrebno predati u Područni ured za prostorno uređenje i koordinirati ishođenje Potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama. Moguće je etažiranje zgrade organizirati putem upravitelja zgrade, ako je za to suglasna većina vlasnika stanova, poslovnih prostora, garaža itd. prema suvlasničkim omjerima. Etažiranje je moguće platiti i iz pričuve zgrade ako ima dovoljno sredstava, a ako nema, moguće je plaćati dodatnim sredstvima. U suradnji s odvjetnikom, a nakon pribavljenih

dr.sc. Miodrag Bandur

KONTAKT: Bandur nekretnine Bandur projekt Jadranska ulica br. 2, 21300 Makarska e-mail: info@bandur.hr tel./fax: 021/ 611 492, mob: 098/ 398 483 www.bandur.hr, www.bandur-projekt.hr svih kupoprodajnih ugovora, na osnovu podataka iz Elaborata će biti sastavljen i ovjeren Ugovor o diobi ili Očitovanje volje vlasnika nekretnine. Na kraju je potrebno ovjereni Elaborat etažiranja, Potvrdu područnog ureda za prostorno uređenje i Ugovor o diobi uz zahtjev predati u zemljišno knjižni ured na provedbu. Nakon provedbe u zemljišnim knjigama svaki vlasnik će moći dobiti valjan vlasnički list za svoj posebni dio nekretnine. Nakon dobivanja vlasničkog lista za sve zasebne jedinice (posebne dijelove) potrebno ga je uz Zahtjev predati u Područni ured za katastar nekretnina da se postupak etažiranja provede i u katastru.

Etažiranje - zakonska obveza Vlasnik stana koji ne bude i knjižni vlasnik imat će u budućnosti velikih problema jer se zakonskim vlasnikom smatra samo osoba koja posjeduje uredan vlasnički i posjedovni list posebnog dijela nekretnine. Dakle, slijedi složena procedura dokazivanja vlasništva, pa se preporuča sve napraviti na vrijeme, a ne ostavljati sve za zadnji dan. Postupak etažiranja je zakonska obveza te svaka zgrada mora biti etažirana i svatko tko to nije riješio ili krenuo u rješavanje toga problema, morat će se suočiti s tom obvezom. Etažiranje omogućuje dobivanje kredita uz upis hipoteke na nekretninu ili njezin posebni dio. Nakon etažiranja moguće je utvrditi pravednu raspodjelu iznosa za pričuvu ili popravke zgrade. dr.sc. Miodrag Bandur, dipl.ing.građ. Autor knjige: Menadžment nekretnina

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

tehnologije TEST: ISKON.SMARTHOME LIGHTIFY

I žarulja može biti pametna

*Nakon što smo isprobali osnovni Iskon.Smarthome sustav za "stvaranje" pametne kuće, bazni paket smo proširili Lightify žaruljom *Naravno ne bilo kakvom nego - pametnom

ra pametnih stvari, a ponajviše pametnih domova, kuća i stanova, već je neko vrijeme u punom zamahu. Ovo je prepoznao Iskon te kao inovativan telekomunikacijski operator prvi u Hrvatskoj zakoračio u ovaj svijet te pokazao svoju inovacijsku stranu predstavljanjem paketa Iskon.Smarthome. Riječ je, kako se i iz imena može za-

ključiti, o rješenju za pametan dom. Iako ovakvih rješenja na tržištu već ima, Iskon.Smarthome zanimljiv je iz nekoliko razloga, o čemu smo naveliko već pisali u našem ranijem osvrtu. Ovog puta stiglo nam je novo proširenje baznog paket u obliku pametne žarulje Lightify.

KONTAKT: e-mail: info@cropc.net www.cropc.net

Domaća pamet Ono što Iskon.Smarthome razlikuje od bilo kojeg drugog paketa ili pojedinačnog uređaja za pametni dom na našem tržištu je - domaća proizvodanja. Naime, cijeli Iskon. Smarthome paket, osim kamere i sada novog proizvoda - pametne žarulje, proizveden je i osmišljen u Hrvatskoj. Ovo je svakako za veliku pohvalu, a ovakav pristup Iskonu i budućim korisnicima donosi brojne pogodnosti. Primjerice, Iskon je kreirao paket prema afinitetima naših korisnika, a logistika i dostupnost znatno je olakšana kada je proizvodnja unutar granica Lijepe naše. Žarulja nije dio osnovnog

Bijela i "šarena" žarulja Osramove pametne LED žarulje dolaze u dvije varijante - toplo bijeloj i RGBW (prevedeno iskonovski - šarenoj). Štedne su što je s obzirom na LED tehnologiju i razumljivo (energetska klasa A+), radni vijek broji oko 20.000 sati. Korisnici Iskon.Smarthome sustava njima upravljaju pomoću jednostavne mobilne aplikacije, putem koje se žarulje mogu paliti i gasiti, prigušiti jačina svjetla i (u slučaju RGBW žarulje) promijeniti boja osvjetljenja. Dostupne su za kupovinu kao dodatni senzori u webshopu, po cijeni od 179 kuna za bijelu, odnosno 319 kuna za "šarenu" žarulju, kako su je prozvali u Iskonu.

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

paketa, ona je dodatni senzor koji se može upariti sa sustavom. Iskonu je podjednako važno razvijati vlastite senzore, ali i omogućiti korisnicima da na centralnu jedinicu spoje druga rješenja, kao primjerice pametnu žarulju poput ove Osramove Lightify. Kako ništa ne bi bilo prepušteno slučaju, kameru je izradio i potpisao D-Link, koji se već na veliko etablirao na tržištu nadzornih kamera, a pametnu žarulju Lightify potpisuje renomirani Osram.

Sve na jednom mjestu Kako je Iskon paket osmislio i izradio u Hrvatskoj, on je i u najboljoj mjeri prilagođen afinitetima naših stanovnika, odnosno budućih kupaca. Ako se pita Iskon, onda je za naše kupce najvažniji nadzor pokreta, strujnih utičnica, temperature i vlage, video nadzor, upravljanje energentima i sigurnost, a to su i smjerovi u kojima će Iskon ići u bliskoj budućnosti. Po nama, ovo je nekako i najbolje pogođen paket za pametnu kuću. U osnovnom paketu stiže nekoliko uređaja: središte sustava je centralna jedinica koja služi za povezivanje svih uređaja i senzora; 2-u-1 senzor mikroklime mjeri temperaturu i vlagu te detektira pokret u prostoru, što je prednost spram ostalih rješenja jer ovdje je sve sadržano u jedenom malenom uređaju; pametna utičnica služi za programirano paljenje/gašenje i mjerenje potrošnje energije, a tu je i D-Linkova kamera za video nadzor. Ovo su početni senzo-

ri u paketu, a valja znati da je moguće dokupiti i dodatne senzore, primjerice senzor pokreta i kameru, jedan senzor vlage i temperature na balkonu, dodatna kamera u garaži, itd. Sve skupa krasi odlična kvaliteta izrade, prekrasan izgled uređaja i općenito više no dobar dojam. Ovo svakako vrijedi i za pametnu žarulju. Iskon nam je pokazao kako jednostavan može biti pametni dom, koji se k tomu može lako i brzo proširiti. Ovoga puta to je s pametnom žaruljom, no u najavi su već i drugi senzori (termostat). Ako se nas pita, jednog dana voljeli bismo vidjeti senzore za vrata i prozore te vodu, a tada će (ako već i nije) ovo zaista biti ultimativni sustav za pametni dom. Marin Režić, mag.ing.el. Urednik portala CroPC.net

savjeti ANITA BIRO - BELIŠĆE

Kolegijalnost u struci *Po definiciji kolegijalnost predstavlja prijateljski i srdačan odnos među članovima iste skupine ili struke *Znanja i iskustva se moraju nesebično prenositi na mlađe naraštaje jer bez dijeljenja naših iskustava nema napretka

olegijalnost! Što je to uopće kolegijalnost? Biste li vjerovali da mnogi od nas uopće niti ne znaju za pojam kolegijalnosti? Sigurno ste se i sami u životu susreli s neljubaznim suradnicima, ljutim šefovima i potpuno neraspoloženim kolegama. Takvi ljudi zaista nisu primjer koji bismo trebali slijediti. Baš zato što ih mi ne želimo vidjeti takve, što očekujemo vedrinu, pozitivnu atmos-

KONTAKT: Frizersko-pedikerski salon DIVA Željeznička 20 b, Belišće T: 031/ 664 068 M: 098/ 746 532 e-mail: anita.biro@os.t-com.hr feru i pomoć ukoliko smo negdje zapeli, upravo se mi ne smijemo tako ponašati.

Na seminaru u Italiji s kolegama frizerima iz Makedonije i Srbije

Timski rad U listopadu ove godine sudjelova sam na kongresu frizera u Antalyi (Turska), gdje sam zajedno s frizerima iz BiH, Makedonije i Kosova predstavljala DIKSON TEAM. Nakon toga, u studenome sam sudjelovala na "Balkanskoj reviji kose", na kojoj su našu zemlju predstavljali Viktorija Đurešin, Elvita Škorić i moja malenkost. S revije smo se vratili uzdignute glave noseći medalju, pehar te diplomu. Mislim da smo dokazali kako u timskom radu ne postoji konkurencija i da zajedničkim trudom i radom možemo postići vrhunske rezultate.

Slaviša Milović, Anita Biro, Viktorija Đurišin, Elvita Škorić, Mahir Sinanović, s lijeva

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

Dejan Beli, Boban Ristić i Slaviša Milović u društvu s Anitom, s lijeva Uvijek će se naći nekolicina ljudi koja to zove profesionalnošću, no ono što je sigurno, da su profesionalnost i kolegijalnost itekako dva usko povezana pojma. Osobno smatram da nekolegijalno ponašanje ovisi o pojednicu, a ono je izraženije u manjim sredinama, kao što je naša, gdje se zbog osjećaja konkurencije kolegijalnost potpuno izgubila. Surađujem s brojnim frizerima iz BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore, i za sada imam samo riječi hvale. Spremni su na dijalog, razmjenu iskustava i znanja. Istakla bih kako su za moje početke i veliko napredovanje zaslužni moji dragi prijatelji i kolege frizeri Dean Beli, Slaviša Milović, Mario Posavec i Mahir Sinanović jer svi oni

su sa mnom nesebično podijelili svoja znanja i iskustva. Znanja i iskustva se moraju nesebično prenositi na mlađe naraštaje jer bez dijeljenja naših iskustava nema napretka, kako u mojoj, tako i u drugim strukama. Zahvalna sam svim mojim

Biste li vjerovali da mnogi od nas uopće niti ne znaju za pojam kolegijalnosti? dragim kolegama koji su mi pomogli u napredovanju i usavršavanju mojih frizerskih vještina i nadam se kako ću ta stečena znanja moći prenijeti na mlađe generacije. Anita Biro

J. J. Strossmayera 43, Virovitica 033 731-008 098 722-922 dizala-djurcevic@vt.t-com.hr www.dizala-djurcevic.hr

SERVIS, REKONSTRUKCIJA, MONTAŽA DIZALA I PLATFORMI

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

NEMOJTE NAS ČITATI!!!! MI NISMO ŽUTA ŠTAMPA! Nazovite nas: 091/767 5 999