OSLOBOĐENJE 20.09.2012. by Amaha Ya

OSLOBO\ENJE BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

^ETVRTAK, 20. 9. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.624

Tajna prodaje Avaza

ISTRA@ITELJE ZANIMAJU AVION, JAHTA I KADILAK 2-3. strana

Devetnaest zastupnika KS-a diglo ruku za smjenu Vlade

SUTRA GLASANJE

7. strana

Kantonalni sud nenadle`an u zahtjevu prof. Avdispahi}a

ZA[TITA PRAVA NA VI[IM SUDSKIM INSTANCAMA 8. strana

Trilateralni sastanak u Bruxellesu

Bez dogovora nema pelje{kog mosta 17. strana

Nije bilo entitetske ve}ine iz Federacije u Parlamentu BiH

SMJENA DENISA BE]IROVI]A U DRUGOM KRUGU 5. strana

DANAS PRILOG

U @I@I

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Tajna prodaje Avaza (V)

Direktor EUROSTAT-a podr`ao probni popis stanovni{tva

ISTRA@ITELJE ZANI

Bevanda i Milinovi} na sastanku sa Everaersom u Sarajevu

U decembru odluka o popisu Probni popis je instrument koji }e nam dati informacije o tome kakav kvalitet samih podataka mo`emo prikupiti, poru~io Pieter Everaers Direktor EUROSTAT-a i predsje da va ju }i Upra vne gru pe Me|una ro dne po sma tra ~ke operacije Pieter Everaers, na ju~era{njem sastanku sa predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i direktorom Agencije za statistiku BiH Zdenkom Milinovi}em u Sarajevu, kazao je da podr`ava odluku Agencije za statistiku da probni popis stanovni{tva u BiH bude proveden od 15. do 29. oktobra, te kako smatra da }e se na osnovu tog popisa do}i do relevantnih podataka koji }e potom biti korisni za glavni popis stano vni {tva u apri lu na re dne godine.

Odgovornost Agencije - Ostvaren je zna~ajan napredak na pripremi probnog popisa, kartografiji, upitniku za popis, obukama instruktora, te utvr|ivanju popisnih krugova. Probni popis je instrument koji }e nam dati informacije o tome kakav kvalitet samih podataka moèmo prikupiti i na taj na~in testirati metodologiju popisa kako bismo bili u poziciji da sve to pobolj{amo i unaprijedimo kasnije, kazao je Everaers. Pre ma nje go vim ri je ~i ma, Agencija za statistiku BiH }e imati veliku odgovornost da u kratkom periodu, svega nekoliko sedmica, uradi sve odgovaraju}e pripreme. Po~etkom de cem bra }e bi ti do ne se na odluka da li }e EUROSTAT preporu~iti ili ne provo|enje cjelokupnog popisa stanovni{tva 2013. na osnovu rezultata nakon probnog popisa. - Me|unarodni monitoring da je pre po ru ku da se mo è odràti probni popis stanovni{tva, jer moèmo garantovati za njegov kvalitet na osnovu svega {to smo ~uli, ali to ne zna~i

da mi automatski garantujemo i to da se mo`e odr`ati i glavni popis u aprilu 2013. Svoje mi {ljen je da }e mo u de cem bru, na kon analize probnog popisa, dodao je Everaers. Eve ra ers je is ta kao i ka ko mu posebno uvjerenje u sve ulijeva veliko zalaganje i predanost predsjedavaju}eg Bevande i kompletnog Vije}a mi-

1991. Popis iz 1991. metodolo{ki nije uporediv sa popisom stanovni{tva u BiH koji treba biti proveden idu}e godine nistara BiH u ovom procesu, jer, kako je kazao, to pokazuje da }e postojati adekvatna koordinacija i komunikacija koja je neophodna u ovom velikom poslu za BiH.

66 popisnih krugova Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi} kazao je da su za sve sudionike u pripremama i realizaciji popisa naj va `ni ji do slje dna pri mjena i po{tivanje Zakona o popisu stanovni{tva u BiH. - Sve gre{ke koje poka`e probni popis mi }emo ispraviti. Treba uva`iti ~injenicu da 20 godina nismo imali popis i da mi nemamo, kao evropske i zemlje u regiji, mogu}nost da se poredimo sa prethodnim popisom i popravimo ono {to smo grije{ili, kazao je Milinovi} dodaju}i da popis iz 1991. metodolo{ki nije uporediv sa popisom stanovni{tva u BiH koji treba biti proveden idu}e godine. Napomenuo je i da }e probni popis biti proveden u 66 popisnih krugova u BiH. M. PAMUK

V I J E S T I

SDA

Radon~i}u nisu bitni ni razvoj ni pravda Stranka demokratske akcije smatra da Fahrudinu Radon~i}u nisu bitni ni razvoj ni pravda za BiH, ve} samo privatni poslovni interesi. - Savez za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a u{ao je u kampanju za lokalne izbore obe}avaju}i bira~ima ekonomski razvoj, pravdu i masovna zapo{ljavanja. Radon~i} bira~ima nudi med i mlijeko, dok mnogim novinarima Dnevnog avaza pla}a doprinose na minimalnu pla}u od 440 KM, navodi ju~er SDA u saop}enju za javnost, javlja Fena. Stranka, nadalje, navodi da je Radon~i} kupio preduze}e GIK OKO, te da je promjenom vlasni~ke strukture u ovom preduze}u od 256 radnika bez posla ostalo njih 200. Kako se dalje navodi, Radon~i} je uni{tio i nekada respektabilnu sarajevsku firmu Vranica u kojoj s Veselinom Veskom Barovi}em, sumnjivim crnogorskim biznismenom, ima vlasni~ki udio. Iz SDA ka`u da su radnici Vranice izgradili Avazov toranj na zemlji{tu propalog tekstilnog preduze}a Alhos, koje je Radon~i} kupio uz pomo} Miroslava Mi{kovi}a, srbijanskog biznismena, miljenika Slobodana Mi-

lo{evi}a, te da je prethodno poku{ao kupiti atraktivnu lokaciju preduze}a Magros u blizini zgrade Parlamenta BiH. - Imperija Fahrudina Radon~i}a finansijski je uzdrmana, ali ga to nije sprije~ilo da kupi jahtu i avion za koji dr`avi duguje oko 600.000 KM poreza. Postavlja se realno pitanje kako je Radon~i} s prijavljenom pla}om od 1.347 KM za svega {est mjeseci sve ovo uspio kupiti?, navodi se u saop}enju SDA. Radon~i} je prodao po~etkom jula ove godine Avaz roto-press biv{oj supruzi Azri za 200 miliona KM! SDA se pita otkud Azri Radon~i} 200 miliona KM i za{to je pove}ana cijena ove kompanije ~ija je upisana knjigovodstvena vrijednost 818.000 KM te da li je Azra Radon~i} platila porez na ovu transakciju?

U @I@I

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

MAJU AVION, JAHTA I KADILAK Kako }e Azra Radon~i} iske{irati 67 miliona KM naredne godine? Ko sve koristi avion? Razvozi li jahta Avaz po otvorenom moru? ^ija je sad Pobjeda? Zbog vi{emilionskih transakci ja ko je su se po slje dnjih mje se ci odvi ja le pre ko vi {e Avaza, koji su sve donedavno bili u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a, nadle`ne institucije su se zainteresirale za provjeru porijekla tog novca, da li su dr`avi uredno pla}eni porezi po tim tran sa kci ja ma, kao i oko prodaje, odnosno kupovine Avaz-ro to pres sa ko ji se odnedavno na{ao u vlasni{tvu Avaza d.o.o.

Transakcije Kao {to smo ve} pisali, svi Avazi su sad vlasni{tvo Azre Radon~i}, nekada{nje supruge Fahrudina Radon~i}a, koja prije no {to je postala najbogatija èna u Sarajevu, nije bila ni poreski obveznik. Po zanimanju je frizerica, a ugovorom o kupovini Avaz-roto pressa obavezala se da }e samo u idu}oj godini muù ke{irati 67 miliona maraka, a do 2015. da }e mu isplatiti puni iznos od 200 miliona maraka koliko je platila Avaz-roto press. Zasad mu je, kako ugovor kaè, platila samo 500.000 KM kao kaparu i odmah nakon toga postala jedina vlasnica Avaz-roto pressa, koji je izdava~ Dnevnog avaza, tako da }e se Fahrudin Radon~i} sad morati boriti za naklonost biv{e supruge kako bi ovaj list nastavio politiku podr{ke Savezu za bolju budu}nost. No, ostavimo zasad po strani to {ta }e sve zna~iti razvod za Fahrudina Radon~i}a i kakve }e

mu to fi nan sij ske i psi hi ~ke probleme donijeti i vratimo se na ono {to se zasad provjerava u nadle`nim institucijama: - Sredinom oktobra pro{le godine Avaz d.o.o, prema carinskoj deklaraciji, pojavljuje se kao ku pac uve ze ne ro be pod nazivom: luksuzni ameri~ki automobil kadilak, tipa escalade. Prodavac je ameri~ka kom pa ni ja Al pi ne Ar mo ring

sno 3,556 miliona KM (i tra`io povrat poreza na {ta nije imao pravo, jer iako je tvrdio da je avion za poslovne djelatnosti, inspekcijskom kontrolom je dokazano i da ga je Fahrudin Radon~i} koristio u privatne svrhe). - 15. augusta Dnevni avaz je objavio da je Aviotrans, kompanija u “vlasni{tvu Avaza” “ustupila svoj mlazni avion i to po najni`oj cijeni” ministru spo-

- Pla}eni kapital za novu firmu Avio-tours je 20.000 KM. Prema dokumentaciji iz sudskog registra, osniva~i ove firme su Aviotrans (sjedi{te Gata~ka 46 u Sarajevu, adresa na kojoj je privatna ku}a) i Javno preduze}e Air Bosna p.o. Saraje vo (sje di {te ]e ma lu {a 6 u Sarajevu, adresa Air Bosne na koju je registrirano i sjedi{te nove kompanije).

Radon~i} prijeti Nakon {to je Ifimes iz Ljubljane objavio svoju posljednju analizu pod naslovom BiH: poku{aj instaliranja novog bo{nja~kog vo|e u kojoj pi{e da je to beogradski projekat i da se Bo{njacima BiH za novog vo|u poku{ava nametnuti Fahrudin Radon~i} iz Crne Gore, kao {to je 90-ih Srbima BiH nametnut Radovan Karad`i}, tako|er Crnogorac, na mail-adresu Ifimesa stigao je Be}irevi}u mail koji potpisuje Fahrudin Radon~i}, a u kome mu prijeti tu`bom. Interesantno je da Radon~i} {alje mailove sa Ava zove adrese i nakon {to nije vi{e vlasnik. Be}irevi} se u svojim izvje{tajima nekoliko puta pozivao na ameri~ke izvore koji tvrde da su neki od politi~kih lidera kandidati za ameri~ku crnu listu, a u po-

Inc kojoj je uvoznik, odnosno Avaz, za ovaj su per lu ksu zni automobil platio 181.335 ameri~kih dolara, ili 255.682 KM! - 23. marta 2012. Avaz d.o.o. (dru{tvo za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovinu d.o.o. iz Sarajeva) kupio je putni~ki avion 2001 Ces sna Ci ta ti on Bra vo. Prodavac je Aircraftsale, Salzburg iz Austrije, a Avaz d.o.o. platio je za taj avion 2,35 miliona ameri~kih dolara, odno-

ljnih poslova BiH Zlatku Lagumd`iji kako bi otputovao na slu`beni put u Meku. No, taj avion je 29. 3. 2012, prema registru civilnih zrakoplova, registriran na Avaz d.o.o. Prema nalazu inspektora Uprave za indirektno oporezivanje, koji su radili samo provjeru za ~etiri prva mjeseca u Avazu d.o.o, za usluge avioprevoza Aviotrans je 12. 4. 2012. izdao avansnu fakturu za Avaz d.o.o. na iznos od - 20.000 KM.

- Ove go di ne je Avaz-ro to press od kompanije Magnum Nautica, ~ije je sjedi{te u Zagrebu, kupio jahtu Sunseeker Manhattan 80 koju je platio 635.000 eura, odnosno 1.238.250 KM. I uredno zatra`io povrat upla}enog poreza, valjda, kako re~e Senad Avdi}, jer sa njom razvozi Dnevni avaz po Jadranu. - [estog jula 2012. Avaz d.o.o. je kupio Avaz-roto press za 200 miliona maraka. Vlasnica Ava-

Uvjerenje Prema uvjerenju Kantonalne porezne uprave, Azra Radon~i} nije bila evidentirana kao porezni obveznik 2. 7. 2012, a uvjerenje je zatra`ila i dobila “u svrhu regulisanja prenosa udjela u Avaza d.o.o.” ~iji je upla}eni kapital 818.150 KM. D`. KARUP - DRU[KO

NAKON POVLA^ENJA ODLUKE O SMJENI UPRAVNIKA

DODIK - SEJDI] - FINCI

Zeni~ki rudari se vratili na posao

Prihvatljiv prijedlog RS-a Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ju~er da je RS spreman da odmah pristupi izmjenama Ustava i primijeni odluku Suda u Strasbourgu u predmetu Sejdi} - Finci protiv BiH. Dodik je tokom sastanka sa Jakobom Fincijem i Dervom Sejdi}em istakao da RS nije spreman da pod pla{tom provo|enja ove odluke BiH pristupi opse`nim izmjenama Ustava koje se ne tra`e tom sudskom odlukom. On je naglasio da je prijedlog RS-a za provo|enje odluke Sejdi} - Finci prihvatljiv i Sudu u Strasbourgu, te dodao da je odugovla~enje sa njenim provo|enjem bespotrebno gubljenje vremena i {ansi da BiH dobije kandidatski status. Finci i Sejdi} su tokom razgovora istakli da rje{enje koje je ponudio Dodik predstavlja provo|enje odluke Suda u Strasbourgu i zahvalili na prijemu, jer je Dodik, kako su naglasili, prvi politi~ar u BiH koji je izrazio spremnost da razgovara sa njima o provo|enju ove sudske odluke, javlja Fena. Finci i Sejdi} tu`ili su 2009. BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, jer im je osporeno pravo da se kao Jevrej i Rom kandiduju za Predsje-

sljednjoj analizi pi{e: “Pojedinci poput Radon~i}a, prema kli{eju u regiji, u politiku ula ze iz ra zloga da bi sa~uvali svoju imovinu ste~enu na ra zli~ite na~ine i/ili da bi izbjegli sudsko procesuiranje. Zbog toga na bo{nja~koj politi~koj sceni Radon~i} poku{ava diskreditirati i eliminirati svakog politi~ara koji mu smeta na tom putu, koji predstavlja smetnju realizaciji tog plana, izuzev Zlatka Lagumdìje, koji je na ~elu multietni~kog SDP-a i po svom habitusu te{ko moè biti bo{nja~ki vo|a”. Na kon Ra don ~i }evih pri je tnji, ne zva ni ~no sa zna je mo, Ame ri kan ci ko ji su ra|uju s Ifi me som pi ta li su Be }i revi }a: “Ka ko }ete Ra don ~i} tu ì ti? Zar on ni je ve} uha p{en?”

za d.o.o. je Azra Radon~i}, ali je ovaj kupoprodajni ugovor potpisao direktor Faruk ârdì}. - 8. augusta 2012. crnogorski mediji su objavili da su predstavnici sarajevske kompanije Avaz-roto press postigli na~elni dogovor o kupovini crnogorske Pobjede koja je 86 posto u vlasni{tvu dràve. Pozivaju}i se na tendersku komisiju za privatizaciju Pobjede, objavili su i da je Avaz spreman da u sanaciju, dugove, zaostale obaveze prema zaposlenima i razvoj Pobjede uloì vi{e od 16 miliona eura. Podsje}aju}i da su ovi pregovori bili stali nakon {to je re~eno da Avaz-roto press ide u prodaju ({to je sam Radon~i} tvrdio u Dnevnom avazu) obja{njeno je da su pregovori nastavljeni “nakon {to je austrijska Styrija odustala od kupovine sarajevske medijske ku}e Avaz-roto press”. O~ito se Ra don ~i}, odno sno Ava zo vi predstavnici koji su vodili pregovore oko kupovine Pobjede nisu “sjetili” spomenuti da je Avaz-roto press tada ve} bio prodan, naravno ne Styriji ve} Azri Radon~i}.

dni{tvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Sud je donio odluku u njihovu korist i nalo`io BiH izmjene Ustava u ovom dijelu. U Mapi puta dogovorenoj u Bruxellesu ove godine, do 31. augusta trebalo je da budu upu}eni prijedlozi Parlamentarnoj skup{tini BiH za izmjenu Ustava BiH, kako bi bio uskla|en sa sudskom odlukom. Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, pravo da se kandiduju za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda, {to zna~i da su nacionalne manjine diskriminisane. Tako|er, Dodik je na sastanku sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Nigelom Caseyem istakao spremnost RS-a na provo|enje odluke Suda, te naglasio da su problem odnosi u FBiH.

Rudari pogona Stranjani Rudnika mrkog uglja Zenica ju~er su prekinuli {trajk zapo~et dan ranije i nastavili proizvodnju nakon {to je uprava Rudnika povukla odluku o smjeni upravnika pogona Asmira \uga. Do ovakvog rje{enja do{lo je tokom jednosatnih pregovora sindikalnih ~elnika pogona Stranjani sa generalnim direktorom Rudnika Esadom ^ivi}em. “Odlu~ili smo dati dosada{njem upravniku novu {ansu, s tim da }e i on morati ispraviti neke propuste u svom radu. Nastaviti }emo pratiti njegov rad i komunikaciju sa ostalim strukturama dru{tva”, kazao je nakon sastanka direktor ^ivi}. Mehmed Oru~, predsjednik Sindikata RMU Zenica, i njegovi saradnici potvrdili su kako je samim tim 50-ak rudara druge smjene ju~er u 15 sati obnovilo proizvodni proces u jami Stranjani.

U pogonu Stranjani RMU Zenica uposleno je 239 radnika. Obustava rada po~ela je u utorak u 15 sati, kada su rudari odbili si}i u jamu zbog smjene njihovog upravnika. Nekoliko sati kasnije oni su blokirali lokalnu saobra}ajnicu kod kapije pogona. Priklju~ile su im se i kolege iz tre}e smjene, te ju~era{nje prve smjene. Kod komorata je, kako su nam objasnili, do{lo do bojazni kako bi ovo mogla biti uver tira za ga{enje proizvodnje u Stranjanima. Mi. D.

DOGA\AJI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

IZJAVA DANA Islam je mnogo tolerantnija vjera od one kakvom je u svijetu prikazuju ekstremisti

OSLOBO\ENJE

Vlada Federacije BiH zasjedala u Mostaru

Usvojili program utro{ka sredstava

Sudska odjeljenja za maloljetnike U drugostepenim i tre}estepenim sudovima predvi|eno da se na predmetima maloljetni~kog prestupni{tva anga`iraju suci osposobljeni za rad s njima

Fran cois Hollande, predsjednik Francuske

DOBAR LO[

ZAO

ZORAN MILANOVI] Su~eliv{i se na aktuelnom satu u Hrvatskom saboru sa 44 HDZ-ova zastupnika, hrvatski premijer je, po op}oj ocjeni, briljirao. A posebno je zanimljivo bilo slu{ati kako lider SDP-a brani pokojnog Franju Tu|mana od njegovih sljedbenika, kojima je tuma~io da njihov osniva~ nije bio ishlapjeli starac kad je sa Izetbegovi}em potpisivao Sporazum o granici.

PATRICK MOON Na vrlo sugestivno banjolu~ko pitanje strahuje li za sigurnost osoblja Ambasade SAD-a u Sarajevu, ameri~ki je ambasador iznevjerio o~ekivanja pitalaca vrlih, jer je diplomatski uzvratio kako svaki ambasador stalno radi na osiguranju adekvatne za{tite u saradnji s lokalnim vlastima. Svugdje u svijetu.

Vlada Federacije BiH je na ju~era{njoj sjednici u Mostaru utvrdila prijedlog zakona o za{titi i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivi~nom postupku. Ovaj zakonski akt, priop}eno je nakon sjednice, uskla|en je s primjedbama i sugestijama iz javne rasprave o ovom zakonu.

Naknada `rtvama Stupanjem na snagu predloènog zakona prestat }e vaìti odgovaraju}e odredbe krivi~nih zakona, zakona o krivi~nom postupku i zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija, koje se odnose na maloljetni~ko krivi~no pravosu|e. Tako|er, s ciljem za{tite interesa maloljetnika, jedno od rje{enja predvi|a formiranje odjeljenja za maloljetnike u prvostepenim sudovima koja se sastoje od jednog ili vi{e sudaca za maloljetnike i vije}a za maloljetnike, dok je u drugostepenim i tre}estepenim sudovima predvi|eno da se na predmetima maloljetni~kog prestupni{tva angaìraju suci ospo-

Pomo} institucijama znanosti i kulture

CIK Kako trenuta~no stvari stoje, Centralnoj izbornoj komisiji BiH ne}e ostati puno vremena da se bavi izborima. Po podacima kojima je do srijede poslijepodne raspolagalo Oslobo|enje, ve} su dvije firme tu`ile CIK zbog kr{enja Zakona o javnim nabavkama BiH. I to obje iz Sarajeva; Jedna, dodu{e, iz Isto~nog.

Federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke Vlada FBiH je odobrila 105.000 maraka na ime pomo}i znanstvenim institucijama od zna~aja za Federaciju, te }e Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH biti dodijeljeno 80.000 KM, a Biblioteci za slijepa i slabovidna lica u BiH 25.000 KM. Federalnom Ministarstvu kulture i spor ta odobreno je 225.000 KM kao financijska pomo} institucijama kulture. Od ovog iznosa, Historijskom muzeju i Kinoteci se raspore|uje po 33.000 KM, Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti 25.000 KM, Umjetni~koj galeriji 42.000 KM i Zemaljskom muzeju 92.000 KM.

VIJEST U OBJEKTIVU

Lokalna uprava SDA Evo, jo{ jednog SDP-ova autogola. I to neodbranjivo u - devedesetku! Optuìli su, naime, SDA da veè zastave sa SDS-om, e ne bi li smijenili vragolana (i, dakako, domoljuba) Denisa (Be}irevi}a). Na {to ih je Amir Zuki} podsjetio da je Lagumdìja davno (s)vezao (crvenu) zastavu sa SDS-om.

VIJEST U

BROJU

sobljeni za rad s njima. Vlada FBiH je usvojila i program utro{ka sredstava utvr|enih u prora~unu FBiH za 2012. federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije. Programom je predvi|eno izdvajanje ukupno 8,4 milijuna konvertibilnih maraka, od ~ega 7,4 za modernizaciju tehnolo{kog procesa. - 1,8 milijuna KM namijenjeno je proizvodnji tekstila, ko`e i obu}e, po 1,4 milijuna KM gra|evinskoj te drvnoj i papirnoj industriji, jedan milijun maraka metalnoj, elektro i automobilskoj industriji, koliko i namjenskoj industriji. Za kemijsku te industriju plastike i guma program predvi|a 600.000 KM, a za prehrambenu industriju 200.000 KM. Preostalih milijun maraka iz cjelokupnog programa predvi|eno je kao pozajmica za financiranje dijela kamata dospjelih u 2012, navodi se u priop}enju. Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike informiralo je Vladu FBiH o sve ve}em broju tu`bi logo-

93.

mjesto u svijetu zauzima Bosna i Hercegovina po ekonomskim slobodama, rangirane su 144 dr`ave.

Sve~ana ceremonija potpisivanja Memoranduma o razumijevanju izme|u Razvojnog programa UN-a i 47 par tnerskih op}ina i gradova iz BiH, kao odabranih par tnera na projektu Ja~anje lokalne demokratije III i Projektu integriranog lokalnog razvoja, uprili~ena je ju~er u zgradi Parlamentarne skup{tine BiH u Sarajevu. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici institucija dr`avnog i entitetskog nivoa, na~elnici svih partnerskih jedinica lokalne samouprave kao i predstavnici donatorskih i me|unarodnih institucija. Memorandum predstavlja doprinos pobolj{anju kvaliteta `ivota za lokalne zajednice.

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

ra{a sa zahtjevima za ratnu od{tetu. Nakon rasprave, Vlada je zaklju~ila da treba hitno inicirati dono{enje Zakona o `rtvama torture u BiH od 1992. do 1995. - Ovaj akt ve} pripremaju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo pravde BiH na preporuku me|unarodne zajednice, jer je rije~ o obavezi BiH da `rtvama torture osigura pravi~nu naknadu za kr{enje ljudskih prava, utvrdi na~in i rokove isplate kompenzacija do kraja 2012. s ciljem izbjegavanja velikog broja tu`bi koje su u najavi. Dokazivanje i utvr|ivanje statusa `rtve torture vr{i se isklju~ivo u sudskom postupku, stav je Vlade FBiH.

Investiranje iz GSM-a Vlada FBiH je razmatrala i usvojila prvi izvje{taj federalnog Ministarstva prometa i komunikacija o implementaciji programa investiranja iz sredstava GSM licence za 2011. Uz ovo, Vlada FBiH je donijela i odgovaraju}e odluke o prijenosu okon~anih projekata financiranih iz ovih sredstava. - Zadu`eno je federalno Ministarstvo financija da, sukladno odlukama Vlade, osigura povrat sredstava GSM licence na namjenski ra~un JP Ceste FBiH, s obzirom na to da je do{lo do zastoja u implementaciji odobrenih projekata zbog nedostatka raspolo`ivih sredstava na namjenskom ra~unu, stoji u priop}enju. J. GUDELJ

DOGA\AJI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Nije bilo entitetske ve}ine iz Federacije u Parlamentu BiH

Smjena Be}irovi}a u drugom krugu Za razrje{enje glasalo 20 zastupnika: SNSD, SDS, SDA i PDP, 14 je bilo protiv - SDP, SBB i dva zastupnika HDZ-a BiH Dragan Vranki} nije bio na sjednici, a Beriz Belki} iz SBiH je bio suzdràn Nije bilo entitetske ve}ine iz Federacije BiH u prvom krugu izja{njavanja, zbog ~ega na ju~era{njoj vanrednoj sjednici Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH nije du`nosti razrije{io zamjenika predsjedavaju}eg Denisa Be}irovi}a iz SDP-a. Zbog izostanka ~lana Kolegija iz hrvatskog naroda Boè Ljubi}a (oti{ao sa pola sjednice na slu`beni put u Strasbourg) rukovodstvo Doma }e se naknadno, kao komisija, u skladu sa poslovni~kom odredbom, u roku od tri dana izjasniti o tome. Ukoliko ne bude saglasnosti, a {to je sasvim izvjesno jer nije ba{ za o~ekivati da }e Be}irovi} sam podràti svoju smjenu, o svemu }e se odlu~ivati u drugom krugu glasanja na plenarnoj sjednici Predstavni~kog doma PSBiH. S obzirom na to da od danas du`nost predsjedavaju}eg od Milorada @ivkovi}a (SNSD) preuzima Boò Ljubi} (HDZ 1990), ~ija se stranka protivi razrje{enju Be}irovi}a, za o~ekivati je kako }e kona~no izja{njenje ostati za 23. oktobar, kada je zakazana redovna sjednica Predstavni~kog doma PSBiH.

Lijanovi} opet izostao A na ju~era{njoj sjednici za razrje{enje Be}irovi}a glasalo je 20 zastupnika i to iz klubova SNSD-a, SDSa i SDA, te zastupnica PDP-a, 14 je bilo protiv - SDP, SBB i dva zastupnika HDZ-a BiH (Dragan Vranki} nije bio na sjednici), dok je jedan zastupnik i to iz SBiH Beriz Belki} bio suzdr`an. Prilikom izja{njavanja u parlamentarnoj sali nije bilo zastupnika HSP-a Zvonke Juri{i}a i Azre Had`iahmetovi} (SBiH), dok su Mladen Ivankovi} Lijanovi} (NSRB) i Nermin Puri} (DNZ) opravdali odsustvo sa sjednice. Na zasjedanju, ina~e, nije bilo ni zastupnika DNSa Petra Kuni}a. I dok je doju~era{nji predsjedava-

Zahvaljuju}i SDS-u Zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurevi} pozvala je Denisa Be}irovi}a da iz principijelnih razloga podnese ostavku. - Be}irovi} se nalazi u fotelji koju mu je dao SDS svojim glasovima, i ~udi da mu to ne smeta od onih koje naziva sljedbenicima politike Radovana Karadì}a i velikosrpskog hegemonizma, za {ta nas je neosnovano optuìo, ocijenila je Pandurevi}, a predsjedavaju}i Kluba SDS-a Mladen Bosi} podsjetio je da je za imenovanje Be}irovi}a glasao SDS, dok je SNSD bio suzdràn, {to zna~i da bez SDS-a ne bi ni bio izabran.

Predstavni~ki dom PSBiH: Za smjenu nedostajala tri glasa iz FBiH

ju}i Predstavni~kog doma PSBiH Milorad @ivkovi} razlog za sazivanje vanredne sjednice, u toku izborne kampanje, pravdao zahtjevom zastupnika tri zastupni~ka kluba (SNSDa, SDS-a i SDA) i ~injenicom da je protekao rok od tri dana u okviru kojeg Kolegij nije usaglasio zahtjev o uvr{tavanju razrje{enja Be}irovi}a kao ta~ke dnevnog reda, zbog ~ega je bilo nu`no da se o tome izjasni sam Dom, u SDP-u su se pozivali na Ustav, zakone i Poslovnik. - Pro{ireni Kolegij na zasjedanju 5. septembra, dan prije plenarne sjednice Predstavni~kog doma PSBiH donio je zaklju~ak kojim se obavezuje Ustavnopravna komisija da pripremi izmjene i dopune Poslovnika u okviru kojeg bi se definirao na~in razrje{enja ~lanova Kolegija {to sada nije jasno propisano, istakao je Sa-

{a Magazinovi}, predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDP-a BiH. Reagirao je predsjedavaju}i Kluba SNSD-a Drago Kalabi} koji je naveo kako u dono{enju takvog zaklju~ka ta stranka nije u~estvovala. - Izgleda da Poslovnik nije uredu samo onda kada se nekoga treba smjenjivati, ocijenio je Kalabi}. Doju~era{nji predsjedavaju}i @ivkovi} istakao je kako je Be}irovi}, nakon {to je vidio {ta Dom misli o njegovom daljnjem ostanku na poziciji zamjenika predsjedavaju}eg, mogao podnijeti ostavku i time u potpunosti ispo{tovati sam odredbe Poslovnika. Kada im nije upalilo sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom iz SDP-a su jedan po jedan zastupnik u svojim diskusijama tra`ili da im se “jasno ka`e da postoji nova parlamentarna ve-

Nova ve}ina bez SDP-a Politika SDP-a, ocijenila je zastupnica SNSD-a Du{anka Majki}, dovela je “da ta par tija bude najnepo`eljniji politi~ki par tner u BiH”. - Zar je mogu}e da je SDP-u toliko stalo do jednog mjesta? Zadr`ite minimum dostojanstva i ne idite ispod toga. A, parlamentarna ve}ina }e morati da se napravi, ali ta ve}ina }e biti bez vas, poru~ila je esdepeovcima Majki}.

}ina nakon ~ega }e sami odstupiti sa pozicija”. Tra`ili su da im se pojasni i ~ije je obrazlo`enje iz inicijative za razrje{enje - SDA ili SDS-a. Zastupnik SDP-a Mirza Ku{ljugi} ~ak je upozorio da bi se smjenom Be}irovi}a moglo desiti da na obje pozicije u Kolegiju, i Predstavni~kog i Doma naroda PSBiH, budu predstavnici SDA “bez ve}inske podr{ke iz FBiH”.

Lagumdìja - ko~ni~ar - Inicijativa je SDA, a s obzirom na to da ima sli~nih elemenata sa onom SDS-a, koja je odbijena na Kolegiju, odlu~ili smo da je podrìmo. Na{a inicijativa (o smjeni Zlatka Lagumdìje, op.a) na}i }e se na dnevnom redu naredne sjednice, pojasnio je predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDS-a Mladen Bosi}. Predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDA Asim Sarajli} istakao je kako su u FBiH du`nosnici te stranke smjenjivani “preko no}i, oduzimana im slu`bena vozila i mijenjane brave, te da je sada SDA krenula u protuofanzivu”. - Be}irovi} je personifikacija politike koja je dovela do krize. Ja

bih èlio smijeniti Zlatka Lagumdìju sa mjesta lidera SDP-a da se ta partija spasi, ali ne mogu. Njega je izabralo partijsko rukovodstvo, a on je doveo cijelu BiH u najve}u krizu od Daytona do sada, ocijenio je Sarajli}. Sli~no je bilo i stajali{te zastupnika SDA Salke Sokolovi}a koji je naveo da je Lagumdìja “bio glavni krivac {to BiH 17 mjeseci nije imala Vije}e ministara BiH”. - Svi smo bili taoci premi{ljanja Lagumdìje koji je jedan dan razmi{ljao da li }e biti predsjedavaju}i Vije}a ministara, a drugi ministar vanjskih poslova, zaklju~io je Sokolovi}. U toku diskusije reagirao je i zastupnik HSP-a Zvonko Juri{i} nagla{avaju}i kako “Be}irovi} traì problem tamo gdje ga nema”. Podsjetio je da je sve po~elo prije ~etiri mjeseca kada je, koncem maja, SDP inicirao razne vrste rekonstrukcija, koje su kulminirale neustavnim i nezakonitim smjenama ~elnika Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Denisa Zvizdi}a (SDA) i Stanka Primorca (HSP) na nelegalnoj Almir TERZI] sjednici 26. juna.

TAKORE]I... VODA Iz sredstava kredita Evropske banke za obnovu i ra zvoj (EBRD) od pet miliona eura i donacije EUIPA od 4,5 miliona eura ju~er su u op}ini âpljina nastavljeni radovi na pro{irenju sistema vodoopskrbe na podru~ju Dubravske visoravni i Trebiàta te Pr}avaca i Zvirovi}a, uz djelomi~nu rekonstrukciju postoje}eg sistema u sredi{tu âpljine, priop}eno je iz ureda op}inskog na~elnika. Glavni konsultant ovog projekta je tvrtka WPE-Aspiro iz ê{ke, a zavr{etak projekta o~ekuje se polovinom 2014. Nakon zavr{etka radova Op}ina }e biti vlasnik infrastrukture, a JKP âpljina upravljat }e njome.

DOGA\AJI VIJESTI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Ministarstvo odbrane BiH o proteklim po`arima

Milioni ba~eni u vatru Nepravilnosti u gradnji HE u Fojnici Predsjednik FBiH @ivko Budimir ju~er je boravio u slu`benoj posjeti Op}ini Fojnica, gdje je obi{ao mini hidroelektrane, Franjeva~ki samostan, te razgovarao s na~elnikom Op}ine Fojnica Salkanom Merd`anovi}em. Budimir se sastao s prosvjednicima, koji protestiraju zbog gradnje mini HE Luke. - To je bio jedan od ra zloga mog odlaska u Fojnicu. Prosvjednici su uputili i dopis na Ured predsjednika FBiH jo{ prije mjesec. Tada su poduzete prve aktivnosti u vezi sa provjerom svih radnji koje se odnose na odobrenje gradnje hidroelektrane, rekao je Budimir za Fenu. U razgovoru s prosvjednicima ustvrdio je da je u odnosu na prezentirane ~injenice zaista bilo odre|enih nepravilnosti, te da }e nastaviti provjeru.

Produìti radni vijek Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}, u ime Vije}a ministara BiH, i Emir Kabil, u ime Parlamentarne grupe za populaciju i razvoj Parlamentarne skup{tine BiH, u~estvuju u radu ministarske konferencije o starenju populacije koja se ju~er i danas odràva u Be~u. Organizatori konferencije su Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i federalno Ministarstvo rada, socijalne politike i za{tite potro{a~a Austrije. Na konferenciji }e biti usvojena ministarska deklaracija Dru{tvo za sve starosne dobi: promovisanje kvalitetnijeg ìvota i aktivnog starenja, koja bi trebalo da uspostavi prioritete u narednih pet godina i reafirmira odlu~nost dràva ~lanica za ispunjavanje obaveza iz Me|unarodnog plana aktivnosti o starenju populacije i Regionalne strategije za implementaciju ovog plana.

Na ga{enju bio angaòvan 1.301 pripadnik Oruànih snaga BiH, a obavljeno je 88 helikopterskih letova Za vrijeme trajanja poàra, od 2. maja do 12. septembra, anga`man Oruànih snaga BiH od velikog je zna~aja, jer je Ministarstvo odbrane BiH svim raspoloìvim sredstvima nastojalo pomo}i pri obuzdavanju vatrene stihije koja se {irila diljem BiH, istaknuto je na ju~era{njoj konferenciji za medije u Sarajevu.

Autobusi, cisterne... Ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi} naglasio je da je OSBiH, na zahtjev civilnih struktura vlasti, pri ga{enju vatre na vi{e od 40 lokacija anga`irao 1.301 pripadnika OSBiH te izvr{io 88 helikop-

Potreban druga~iji pristup problemu

terskih misija sa vi{e od 240 ostvarenih sati leta. Tako|er, Operativno-komunikacijsko sredi{te institucija odbrane BiH primilo je ukupno 53 zahtjeva, a 112 od Ministarstva sigurnosti, od ~ega je 45 zahtjeva prihva}eno i realizirano. - Iako je Ministarstvo odbrane tek tre}i segment u ovakvim situacijama, smatram da smo itekako odgovorno postupili. Pored helikoptera i na{ih pripadnika, pripomogli smo i anga`ovanjem autobusa, cisterni itd. Let helikoptera ko{ta od 4.000 do 5.000 maraka, a mi smo tokom ga{enja do sada potro{ili oko 200 tona

Foto: S. GUBELI]

goriva, a da ne govorim o dodatnim tro{kovima, istakao je ministar. Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Mirko Okoli} dao je sugestiju, a ujedno uputio i apel svim institucijama, ali i gra|anima, da je neophodno raditi na prevenciji kako idu}e godine dr`ava ponovo ne bi imala isti problem.

Nu`na strategija - Po`ari koji su, nadam se, iza nas o{tetili su nas za milion maraka. O {tetama da i ne govorimo. Ne mo`ete ni zamisliti o kolikoj cifri se tu radi. Sredstva koja smo izdvojili za

gorivo, vojsku i ostalo su, da ne kaèm, ba~ena, stoga moramo raditi na preventivi, naglasio je Okili}. Ministar Ibrahimovi} je najavio da }e Ministarstvo odbrane BiH pokrenuti posebnu aktivnost u kojoj }e pozvati sve nadle`ne institucije da naprave strategiju koja bi odgovorila na ove izazove, jer, kako je istakao, idu}a godina moè biti samo gora. - Znam da Ministarstvo sigurnosti ve} ima tu strategiju, ali nama ne treba papir, ve} praksa. Ne moèmo se samo oslanjati na pomo} helikoptera, treba nam druga~iji pristup, poru~io je on. E. GODINJAK

Univerzitet Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju

Kampus na Ilid`i otvara vrata 28. septembra Rektor Univerziteta Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju (SSST) dr. Ejup Gani} i rektor Univerziteta u Buckinghamu dr. Terence Kealey u petak, 28. septembra, sve~ano }e otvoriti novi Kampus Univerziteta SSST (Hrasni~ka cesta bb, Ilid`a). Novi Kampus Univerziteta SSST izgra|en je u skladu sa svjetskim standardima za visokoobrazovne institucije i predstavlja najve}u privatnu investiciju u obrazovanje u BiH u posljednje dvije decenije, ~emu u prilog govori i ~injenica da za-

uzima povr{inu od preko 10.000 m2 i da vrijednost investicije iznosi preko 6.000.000 eura. Pored najsavremenije opreme i nastavnih pomagala, koji studentima pruàju izvanredne uslove za u~enje i nau~noistraìva~ki rad, Kampus sadrì i konferencijske sale, amfiteatre i laboratorije, te je osmi{ljen kao regionalni, ali i svjetski nau~noistraìva~ki centar. Otvaranje SSST-ovog kampusa potvrda je dugogodi{njih napora i kontinuiranog ulaganja u infrastru-

Izvanredni uslovi za u~enje i nau~noistra`iva~ki rad

kturu Univerziteta SSST koji se za kratko vrijeme pokazao kao vode}a visokoobrazovna institucija u regionu, koja promovira najvi{e akademske standarde, moderan pristup nau~noistra`iva~kom radu, te pru`a studentima stru~no i prakti~no usavr{avanje.

Na sve~anom prijemu pod motom â&#x20AC;&#x153;SSST slavi nauku i umjetnostâ&#x20AC;? me|u gostima }e se na}i istaknuti bosanskohercegova~ki i regionalni mislioci, nau~nici, umjetnici, ambasadori, privrednici, sportisti i brojni drugi gosti, saop}eno je iz SSST-a.

Novinarstvo u procesu reforme Ustava

BiH i Njema~ka - neuporedive RS ~eka prete{ka godina Poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Miladin Stani} ocijenio je ju~er da }e sljede}a godina biti prete{ka zbog katastrofalnog stanja u poljoprivredi u RS-u, za koje smatra da je odgovoran i resorni ministar Miroslav Milovanovi} i Vlada RS-a jer nije preduzela mjere da se ublaè posljedice su{e. - Ve} sada je jasno da smo u ogromnim problemima zbog katastrofalnih vremenskih prilika, ali mjere koje je Vlada RS-a donijela na prevazilaènju ovakvog stanja ne}e dati nikakav efekt i to }e se vidjeti ve} u jesenjoj sjetvi, rekao je Stani}, koji je i ~lan Odbora za poljoprivredu u Narodnoj skup{tini RS-a. Tako|er je ukazao da RS o~ekuje enorman rast cijena sto~ne hrane i ìvotnih namirnica.

Situacija u Bosni i Hercegovini, kao ni Ustavni sud u Bosni i Hercegovni, ne mogu se porediti sa situacijom u Njema~koj. Ovo su ju~er, izme|u ostalog, istakli Valerija Gali}, predsjednica Ustavnog suda BiH, i dr. Bernd-Urlich Haagen, pravnik i novinar redakcije Pravo i pravosu|e njema~ke druge radiotelevizije ZTF-a na tre}oj radionici Novinarstvo u procesu reforme Ustava, ~iji organizatori su Evropska akademija Sarajevo i CSSP, Berlinski centar za integrativnu medijaciju. - Ne mo`e se porediti na{ ustavni sud sa va{im, ne mogu se porediti mediji u Njema~koj sa medijima u va{oj zemlji. I kod nas postoji politi~ki utjecaj na medije, ali je on sve slabiji. To je potpuno druga~ije. I na{i privatni mediji u privatnom vlasni{tvu su pod odre|enim politi~kim tendencijama. Ali, sve sta-

Radionica u Ustavnom sudu BiH

nice i ve}ina novina nisu pod dominacijom jedne etni~ke ili religiozne grupe. Mi imamo dva javna emitera ARD i ZDF i oba su pod odre|enim utjecajem politi~kih stranaka kad se gleda uprava. Postoji pet predstavnika svih zna~ajnih politi~kih stranaka, te predstavnici religioznih grupa i dru{tvenih organizacija, ali nema dominacije jedne odre|ene politi~ke partije,

Foto: A. KAJMOVI]

pojasnio je dr. Haagen. Gost iz Njema~ke novinarima je pribli`io rad ustavnog suda Njema~ke kroz nedavni slu~aj ustavnih promjena nastalih zbog ugovora o spa{avanju eura, te pribli`io aktuelni slu~aj u vezi sa zabranom obrezivanja dje~aka u Njema~koj, za koji dr. Haagen o~ekuje da }e, tako|er, zavr{iti pred njema~kim ustavnim sudom.

- Sudije ustavnog suda moraju prihvatiti da mi, novinari, komentari{emo njihove presude, da upu}ujemo kritike na njihove presude. I mada oni to ne vole u Njema~koj, ipak prihvataju, kazao je dr. Haagen. Sudija Gali} je istakla da je uloga medija izuzetno bitna sa aspekta ustavnog sudstva, jer Ustavni sud ~esto donosi te{ke odluke koje, uglavnom, proizvode politi~ke konotacije i pokre}u brojna sporna pitanja. Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan detaljno je prezentovao rad i strukturu ove pravosudne institucije, rekav{i da se godi{nje obradi oko 5.000 predmeta, i to ve}inom apelacija. Za pripremu i obradu jednog predmeta na Ustavnom sudu BiH pro|e i nekoliko mjeseci, {to je vrlo ne ga ti vno za obi ~ne gra|ane koji tra`e pravdu. M. \. R.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

DOGA\AJI

DEVETNAEST ZASTUPNIKA KANTONA SARAJEVO DIGLO RUKU ZA SMJENU VLADE

VIJESTI

Zastoj zbog ustavnih reformi

Po hitnoj proceduri!

Foto: A. KAJMOVI]

Sutra glasanje Zbog izbora rektora pokre}emo ocjenu ustavnosti zakona, kaè Konakovi} Ovakvo stanje je neodrìvo, smatra Pe}anac Ju~era{nja sjednica Skup{tine Kantona Sarajevo po~ela je raspravom o prijedlogu zakona o dopunama i izmjenama Zakona o visokom obrazovanju KS-a, za koji je Vlada traìla da se na dnevni red uvrsti po hitnoj proceduri. Resorni ministar Fahrudin Oru~evi} je kazao kako je krajnje vrijeme da se zakon usvoji da bi se njegovi efekti vidjeli ve} u ovoj {kolskoj godini. Me|utim, ve}ina zastupnika nije bila zadovoljna Oru~evi}evim obrazloènjima, ali ni prijedlogom zakona. Elmedin Konakovi}, {ef Kluba SDA, kazao je kako ovakav tekst izmjena i dopuna ne donosi nikakve revolucionarne izmjene.

Anarhija - Iz nekog nejasnog razloga i motiva Vlade ponovo smo dobili ovaj zakon. On rje{ava neke sitne probleme u visokom obrazovanju, ali ne doti~e najkrupnije. Nije usagla{en sa Okvirnim zakonom BiH i mi }emo zatraìti ocjenu ustavnosti tog dokumenta. Ovim zakonom nisu tretirane su{tinske stvari kao {to su integracija, statut Univerziteta i tu nema ni{ta revolucionarno {to bi u obrazovanju zavelo red i pomoglo ljudima koji rade. Dobili smo ne{to {to ni{ta ne mijenja, osim dijela oko teolo{kih fakulteta i nepotrebno je pred izbore slati poruku da smo donijeli neki zakon. Ako }emo ga donositi, neka pro|e proceduru da ~ujemo one koje najvi{e zanima. Zbog izbora rektora pokre}emo ocjenu ustavnosti ovog zakona i jedan od ~lanova kaè da nije propisana uloga Vlade i Upravnog odbora, te da Senat bira rektora kao u svim civiliziranim zemljama. Neke odluke UO su poni{tavane tamo gdje ne odgovaraju Vladi, a tamo gdje odgovara one su dono{ene. To samo pokazuje anarhiju Vlade, istakao je Konakovi}. I ve}ina ostalih zastupnika izrazila je nezadovoljstvo na~inom na koji se poku{ava usvojiti ovaj zakon, te zatraìla neophodne procedure. Prilikom glasanja o stavljanju zakona na dnevni red po hitnoj proce-

duri 15 zastupnika je bilo za, 10 protiv, a devet suzdrànih tako da je stavljen u formi nacrta i kao takav i usvojen. Sljede}a ta~ka oko koje je bilo ù~ne rasprave, odnosila se na utvr|ivanje termina sjednice Skup{tine KS-a, po prijedlogu za glasanje o nepovjerenju Vladi potpisanom od 13 zastupnika. Zastupnik SDA Amir Zuki} je kazao kako bi se sjednica trebala odràti {to prije, ali ne u nedjelju, kada se bira novi reisul-ulema Islamske zajednice. Iz Kluba SDA su predloìli petak, 21. septembar, u 14 sati. Prilikom glasanja, 19 zastupnika bilo je za, a 15 protiv. Sjednicu na kojoj }e se raspravljati o nepovjerenju Vladi podràli su svi osim partnera iz Vlade - SDP-a i SBBBiH. Konakovi} je kazao kako nije u pitanju osveta za de{avanja u fede-

glasavanju nepovjerenja Vladi, na sceni je politi~ka trgovina i, prema rije~ima Nermina Pe}anca, {efa Kluba zastupnika Pe}anac - Juri} Backovi}, to je i vi{e nego o~igledno. - Ako gledamo matemati~ki, onda je ovih 19 ruku dobar pokazatelj nepovjerenja Vladi. SDU ve} godinu i po govori o nezadovoljstvu, bez obzira na stranke - mi govorimo o nezadovoljstvu ambijentom u Sarajevu. Predlaèmo rekonstrukciju i prijevremene izbore te raspu{tanje parlamenta, ali ni{ta nije pro{lo. Ovdje se mora presje}i. Na sceni je politi~ki buvljak i mi ne u~estvujemo u tome. Nas niko ne moè kupiti, ali moè pridobiti na principima socijaldemokratije i principima stru~ne i ekspertne vlade li{ene nacionalnog i svakog drugog predznaka. Neka se sa~ini ekspertna vlada i nije mi bi-

Vlada iznad autonomije UNSA Besim Mehmedi}, {ef Kluba SBiH, o~ekuje da se izglasa nepovjerenje Vladi. - Ova Vlada je provodila politiku drànja vlasti, a ne toga da bude servis gra|anima. Ono {to je prelilo ~a{u je procedura oko imenovanja rektora koja nije politi~ko, ve} dru{tveno pitanje. Ukoliko jedna vlada sebi moè dozvoliti da bude iznad autonomije budu}nosti svega onoga {to mi ho}emo, onda ona ne zasluùje da vodi procese bilo kakve druge vrste. Biranje rektora je va`no dru{tveno pitanje i tu nema kompromisa, istakao je Mehmedi}. ralnoj Vladi i Vije}u ministara, te da se ishod glasanja ne moè prejudicirati.

Politi~ki buvljak - Na{ motiv je da vidimo da li }emo pustiti ovu Vladu da KS vodi u jako lo{em pravcu. Devetnaest ljudi cijeni da o tom treba glasati. Da li }e se promijeniti broj ruku, vidje}emo u petak. Ovo nije osveta SDA za de{avanja oko federalne Vlade i Vije}a ministara. Sve {to se de{ava sa zakonom o obrazovanju, saobra}ajem i rektorom je ne{to na {ta upozoravamo nekoliko mjeseci. Svi smo svjesni da ovo nije pravi put. Da smo htjeli biti stranka koja slijepo slu{a SDP i sa~uvati svoje fotelje, mi bismo to uradili i ranije. Mi smo ulazili u sukobe zbog principa, naglasio je Konakovi}. Otkako se pojavila inicijativa o iz-

tno ko }e je ~initi, ne bjeìmo ni od koga. Ali moramo stvoriti ekspertnu vladu bez obzira na naciju, vjeru i politi~ku pripadnost. Moèmo iskazati jedinstvo ovdje, a ne na nekim tribinama. Ovakvo stanje je neodrìvo i ne smije se dozvoliti da se nastavi, zaklju~io je Pe}anac. Zaim Backovi} je kazao kako postoje desetine stvari koje }e re}i na sjednici, te da je digao ruku da bi se zastupnicima pruìla prilika da se ~uje {ta ko misli o ovoj Vladi. Predrag Kojovi}, zastupnik Na{e stranke, istakao je kako njegovo podràvanje odràvanja sjednice ne zna~i podràvanje izglasavanja nepovjerenja Vladi. - Ovdje se radilo o tehni~koj odluci i poslanici imaju pravo da dobiju priliku da o tome raspravljaju. Mi smo samo podràli termin. Iz ovog ne treba izvoditi zaklju~ke o even-

Cenzura Ni ju~era{nja sjednica nije pro{la bez burne rasprave o prenosu sjednice koji uìvo emituje TV Kantona Sarajevo, a koji je u jednom trenutku prekinut i koji su pojedini zastupnici okarakterisali kao cenzuru. - Ovo je 11. put da se prilikom moje diskusije prekida emitovanje i to je veoma indikativno, istakao je Zaim Backovi}, zastupnik BPSa. Zastupnicima je re~eno kako je u tom trenutku cijela zgrada RTV doma ostala bez struje, ali Backovi} je kazao kako su to pri~e za malu djecu. tualnoj odluci kako }e se glasati. Nisam zadovoljan ovom Vladom i mi }emo elaborirati na{e nezadovoljstvo, ali }emo i vrlo jasno definisati za{to je na{a pozicija takva da ne}emo podràti ove ljude koji èle da se vrate na vlast. [titimo demokratski princip i sve {to se de{ava u KS-u od 2010. je rezultat rada onih koji su se proglasili izbornim pobjednicima. Nepravedno je gra|anima 2014. ukinuti mogu}nost da ocijene rad te Vlade. Nije demokratski oduzeti ljudima mogu}nost da ocijene kako se pobjedni~ka stranka pona{ala prethodne ~etiri godine, naglasio je Kojovi}.

Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Dragan ôvi} sastao se ju~er u Sarajevu sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Ma|arske Namethom Zsoltom. Uz obostrano izraèno zadovoljstvo na uprili~enom susretu, politi~ki odnosi na{ih dviju zemalja ocijenjeni su izuzetno dobrim i bez otvorenih pitanja, ~emu doprinosi visok intenzitet realiziranih slu`benih bilateralnih susreta. Glavne teme razgovora bile su politi~ka i ekonomska situacija, socijalne i gospodarske prilike, predstoje}i lokalni izbori, te euroatlantski integracijski proces u BiH. ôvi} je posebno naglasio kako bez ustavne reforme nije realno o~ekivati ozbiljnije pomake u euroatlantskim integracionim procesima kao niti normalno funkcioniranje BiH.

Najbolji ulaga~i Austrija, Srbija i Hrvatska Ukoliko govorimo o ukupnom iznosu stranih ulaganja u BiH, najzna~ajniji ulaga~i su Austrija, Srbija i Hrvatska, {to potvr|uje konstataciju da je to grupa zemalja koje dobro poznaju mogu}nosti koje se nude na na{em tr`i{tu, izjavila je ju~er u Sarajevu direktorica Agencije za unapre|enje stranih investicija u BiH (FIPA) Jelica Gruji}. Kazala je da je, po posljednjem izvje{taju koji je objavila Centralna banka BiH, iznos ukupnih stranih investicija u BiH 10,6 milijardi KM. Od toga je u 2011. evidentirano 567 miliona KM, {to je za oko 32 posto vi{e u odnosu na 431 milion KM, koliko je evidentirano u 2010. Najzna~ajnija ulaganja u prvoj polovini ove godine bila su iz Srbije (40,7 miliona KM), Hrvatske (28,9 miliona KM) i Turske (11,5 miliona KM).

Respektabilan sastav U SDP-u, pak, smatraju da su radili dobro, te da Vlada ne}e biti smijenjena. Nedàd Fazlija, {ef Kluba poslanika SDP-a, smatra da }e Vlada ostati u punom sastavu, te da radi vrlo dobro. Premijer Fikret Musi} je kazao kako je ovo politi~ki manevar i marketing. - U{li smo previ{e u izbornu kampanju za lokalne izbore. Nekima je potrebno da stvari koje su trebali re}i u programskoj kampanji kaù u ovoj skup{tini, koriste}i direktan TV prenos i tako pokaù svoje lice. U petak }e se ovdje voditi debata i mora}e se dokazati sve ono {to je u obrazloènju ovih 13 cijenjenih zastupnika potpisnika. Postojat }e dvije strane. Jedna }e koristiti svoje pravo da napada, a druga ne da se brani, nego da dokaè da ono {to je napisano nisu fakti za ovu Vladu. Kao ozbiljni ljudi i respektabilan sastav i tijelo imamo odgovore na sva pitanja i u ovom momentu ne licitiramo i nemamo dilemu da }emo ostati Vlada koja treba da zavr{i svoj mandat, pojasnio je Musi}. S. HUREMOVI]

Biv{i vojnici ~ekaju oktobar Vi{e od 1.500 penzionisanih vojnika Oruànih snaga BiH sa~eka}e da pro|u izbori i Parlament FBiH usvoji dopune Zakona o potvr|ivanju prava na prijevremenu starosnu penziju pod povoljnijim uvjetima. - Rekli su nam da }e oba doma Parlamenta FBiH odràti redovne sjednice odmah poslije lokalnih izbora gdje }e se usvojiti dopune Zakona. Obe}ali su nam i mi }emo sa~ekati. Ukoliko se to ne desi, do}i }emo pred Vladu i sjedi{ta politi~kih stranaka koje imaju ve}inu u Parlamentu, kazao je Senad Hubjer, predstavnik penzionisanih vojnika OSBiH. Podsjetimo da su oni izmjenama i dopunama dràvnog Zakona o OSBiH iza{li iz prava na penziju po ovom zakonu zaklju~no sa 31. majem ove godine. M. \. R.

DOGA\AJI VIJESTI

[ahovi} predao akreditive u Strasbourgu Stalni predstavnik BiH pri Vije}u Evrope ambasador Almir [ahovi} predao je u Strasbourgu akreditivna pisma generalnom sekretaru Vije}a Thorbjřrnu Jaglandu. Tokom razgovora Jagland je istakao da sa velikom pa`njom prati situaciju u BiH i izrazio svoju podr{ku daljnjim naporima na{e zemlje na putu euroatlantskih integracija i ispunjenju postprijemnih obaveza prema Vije}u Evrope. Posebno je naglasio potrebu {to hitnije implementacije presude u predmetu Sejdi} - Finci. [ahovi} je informirao generalnog sekretara Jaglanda o napretku postignutom u BiH od Daytona do danas i izrazio zahvalnost za dosada{nju podr{ku i spremnost VE da nastavi da pru`a podr{ku BiH.

Radnici Sokola najavili {trajk gla|u Radnici Zrakoplovne industrije Soko u Mostaru najavili su da }e stupiti u {trajk gla|u 24. septembra ako do 21. ne budu ispunjeni zahtjevi koje su uputili upravi toga poduze}a, javlja Fena. Naime, radnici Sokola nisu primili pla}u ve} pet mjeseci, odnosno od februara, a zdravstveno i mirovinsko osi gu ra nje ne upla }u je im se od 2004. godine. Radnici tra`e da im se do 21. septembra uplate po ~etiri pla}e, u protivnom, po~inju sa {trajkom gla|u, stoji u priop}enju iz Sindikata radnika Sokola.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

KANTONALNI SUD SE PROGLASIO NENADLE@NIM U ZAHTJEVU PROF. AVDISPAHI]A

Za{tita prava na vi{im sudskim instancama Bez preispitivanja odluke Vlade KS-a, za koju je inspekcijskim pregledom utvr|eno da je nezakonita Senat zasjeda 26. septembra Uprkos nalazu prosvjetnog inspektora, koji je u nadzoru obavljenom u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu utvrdio da nije bilo povrede zakona u proceduri izbora rektora UNSA, Kantonalni sud u Sarajevu odbio je zahtjev izabranog rektora prof. dr. Muharema Avdispahi}a, u kojem je on zatraìo za{titu prava i sloboda zajam~enih Ustavom FBiH. - @ao mi je da Kantonalni sud nije smogao snage da se izjasni o meritumu. Relevantni citat iz obrazloènja rje{enja koje je potpisala predsjednica Vije}a Aida [abanovi} glasi: “Odluka Vlade Kantona Sarajevo predstavlja nesumljivo op{ti akt protiv kojeg je zahtijevana za{tita isklju~ena, te kako je u istoj odre|eno da }e se osporena odluka kao op}i akt i objaviti u Slu`benim novinama Kantona Sarajevo, to se takva odluka po ocjeni ovog suda ne moè smatrati kona~nim pojedina~nim aktom nadle`nog organa iz ~lana 60. Zakona o upravnim sporovima, pa se protiv te odluke ne moè podnositi zahtjev za za{titu prava i sloboda

konita i neosnovana. ^lanovi UO UNSA odlu~ili su da ~lanove Vlade zamole da nelegalnu odluku jo{ jednom preispitaju i sagledaju sve okolnosti!

“Op{ti akt”

zajam~enih Ustavom Federacije”(?!). O ovome }e imati priliku da se izjasni Vrhovni sud Federacije BiH i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u postupcima koje pokre}em, kazao nam je ju~er profesor Avdispahi}.

Sporni zaklju~ak Kantonalni sud u ovom se predmetu proglasio nenadle`nim da preispituje odluku kantonalne Vlade koja ga finansira. Za ovu odlu-

ku je, kao {to znamo, inspekcijskim pregledom utvr|eno da se temelji i zasniva na nezakonitom zaklju~ku Upravnog odbora Sarajevskog univerziteta iz februara ove godine i kao takva ne mo`e proizvoditi pravno dejstvo. Isti taj Upravni odbor amortizovao je zahtjev Senata UNSA sa vanredne sjednice s po~etka ovog mjeseca, u kojem je zatra`eno da se odluka Vlade KS-a o poni{tenju izbora procedure rektora od 26. jula 2012. odbaci kao neza-

Neprihvatljiv je stav Kantonalnog suda da odluke vlasti ne podlijeù sudskoj kontroli, te da pojedinac ne moè traìti za{titu kod suda od arbitrarne, protuzakonite odluke vlasti, pod izgovorom da se radi o “op{tem” aktu, iako taj isti akt direktno pominje redovnog profesora Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je jedini u glasanju senatora dobio natpolovi~nu ve}inu glasova. Uz predsjednicu Vije}a Aidu [abanovi}, sudije u predmetu bile su Aida Sal~inovi} - Kuljanin i Branka Schorr. Redovna sjednica Senata Univerziteta u Sarajevu trebala bi se odràti 26. septembra i na njoj }e sigurno biti govora o novom zahtjevu Vlade KS-a, sastavljene od ~lanova SDP-a i SBBa, da se regularna procedura izboJ. M. ra rektora poni{ti.

Branko Prah, predsjednik Evropskog vije}a policijskih sindikata

OVAKVOG PONA[ANJA VLASTI NEMA NIGDJE Socijalnog dijaloga sa policijom nema ni u jednom kantonu FBiH Svaki put uslovi za rad policije sve su lo{iji

MUP Austrije ponudio pomo} Federalni ministar unutra{njih poslova Predrag Kur te{ je u sklopu slu`bene posjete dràvnoj {tampariji Austrije bio u radnoj posjeti ministarstvu unutra{njih poslova Republike Austrije, gdje ga je primio generalni direktor za javnu sigurnost i zamjenik ministra unutra{njih poslova Austrije Herbert Ander sa saradnicima, javlja Fena. Ander je informirao Kur te{a o osnovama organizacionog ustrojstva MUP-a Austrije, s akcentom na izradi i za{titi dokumenata. Tako|er, izrazio je spremnost MUP-a Austrije da pruì svu potrebnu pomo} i podr{ku federalnom Ministarstvu unutra{njih poslova radi potpune implementacije Zakona o mati~nim knjigama u predvi|enom roku i predloìo konkretne vidove saradnje dva ministarstva i dràvne {tamparije Austrije na ovom projektu.

U posjeti predstavnicima Unije samostalnih sindikata policije FBiH boravio je Branko Prah, predsjednik Evropskog vije}a policijskih sindikata (CESP), koje broji vi{e od 350.000 ~lanova. Kako ka`e za Oslobo|enje, sindikalisti iz BiH ukazali su na sve probleme koje imaju.

- Gdje to u Evropi policajac ima 230 eura platu? U Sloveniji policajac prima 850 eura i imali smo {trajk zbog malih primanja. Ovakvih primjera kao u BiH nema nigdje, da sindikalisti dobijaju kazne jer se bore za prava radnika i bolje uslove rada koji su ovdje sve lo{iji, smatra Prah.

Niko ne slu{a - Vi{e od deset puta sam boravio u Bosni i Hercegovini i svaki put policija ima manja prava. Nisam èlio razgovarati ni sa kim iz izvr{ne vlasti, jer ni oni ne razgovaraju sa predstavnicima sindikata. Do{ao sam na poziv predsjednika Unije samostalnih sindikata policije FBiH Halida Ganije i sve probleme }u prenijeti predstavnicima evropskih institucija. Socijalni dijalog trebao bi biti najpre~i, a njega ovdje nema nikako, kad je rije~ o bilo kojem kantonu, isti~e Prah. Prema Prahovim rije~ima, plata policajca u Posavskoj ùpaniji iznosi 230 eura. - To nema nigdje u Evropi. Sa takvom platom ne moè{ da preìvi{, takav policajac }e razmi{ljati o korupciji, ne}e raditi ono {to ljudi o~ekuju od njega i to je problem. U velikim proble-

Rezolucija u novembru

mima je i policija Kantona Sarajevo, jer kad nema opreme, kako da se uvi|aj obavi kvalitetno, da se stigne na mjesto nesre}e. Jo{ je najgore kad iz policije sve to iznesu kao probleme a niko ne}e da ih slu{a, napominje predsjednik Unije sindikata policije Evrope i nagla{ava da nadle`ni u na{oj zemlji, ako ve} tvrde da zakonima `ele uvesti evropske standarde u BiH, trebaju re}i i gdje se u Evropi ta~no primjenjuje politi~ka kontrola policije.

Rje{enje problema policijskih slu`benika BiH Prah vidi u razgovoru. - U novembru svake godine se sastaje izvr{ni komitet CESP-a i mi }emo proslijediti rezoluciju vlastima u FBiH jer nema kantona u kojem policija nema problema. Evropske institucije smo i mi sami nekoliko puta upozorili na de{avanja u BiH, a i oni sami to vide, tvrdi Prah. Predsjednik CESP-a podsje}a da sindikati policije u FBiH nisu konsultovani ni pri izradi zakona o unutra{njim poslovima, kako na federalnom, tako i na nivou Kantona Sarajevo. - Preko svih na{ih institucija i Savjeta Evrope }emo uraditi sve da za{titimo prava policajaca u FBiH, zaklju~uje Prah. J. MILANOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

DOGA\AJI

Potvr|ena optu`nica protiv Almazage ]atovi}a

VIJESTI

TURISTI^KU ZAJEDNICU TK-a O[TETIO ZA 540.000 MARAKA ]atovi}u se na teret stavljaju krivi~na djela zloupotreba poloàja i ovla{}enja, zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju i nesavjestan rad u slu`bi Kantonalni sud u Tuzli je potvrdio optu`nicu, koju je podiglo Tuìla{tvo Tuzlanskog kantona, protiv Almazage ]atovi}a, biv{eg direktora Turisti~ke zajednice TKa, kojem se na teret stavljaju krivi~na djela zloupotreba poloàja i ovla{}enja, zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju i produèno krivi~no djelo nesavjestan rad u slu`bi.

Nesavjesno postupanje U prvoj ta~ki optu`nice ]atovi} se tereti da je od januara 2006. do decembra 2008. jednoj firmi sa kojom je poslovala Turisti~ka zajednica TK-a odobrio pla}anje odre|enog iznosa za dostavljenu robu, iako je znao da je koli~ina roba nazna~ena u otpremnicama znatno ve}a od stvarno dostavljene. Time je o{tetio Turisti~ku zajednicu za iznos od oko 213.000 maraka. “U tre}oj ta~ki optu`nice tereti se da je u istom periodu, obavljaju}i

Almazaga ]atovi}: Odbijao napustiti direktorski polo`aj

{tini, Turisti~kom vije}u i Nadzornom odboru Turisti~ke zajednice TK-a i na taj na~in o{tetio bud`et Op}ine Tuzla za 44.000 maraka”, kazao je Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva TK-a.

ZANEMARIO ODLUKU VLADE ]atovi} nije postupio po odluci Vlade Federacije o usvajanju programa raspodjele sredstava ostvarenih od ~lanarina u turisti~kim zajednicama i boravi{nim taksama razli~itim institucijama funkciju direktora, izbjegao pla}anje poreza na isplate koje imaju karakter dodatnih primanja za ve}i broj lica za rad i anga`man u Skup-

Udruènje za za{titu tekovina borbe za BiH upozorava Udruènje za za{titu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu ju~er je u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu organizovalo okrugli sto o temi “Paradràvne tvorevine u funkciji ratnog uni{tavanja RBiH i kao izvori{te poratnih opstrukcija provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i njenog uklju~ivanja u Evropsku uniju”.

Podjela zemlje - Na{e udruènje je do{lo na ideju da odrì okrugli sto s ciljem da u ovom periodu kada se napada BiH, kada se poku{ava zaustaviti njen razvoj i put u euroatlantske integracije preko stru~njaka, pravnika, histori~ara, vojnika, komandanata i publicista razmotrimo ovu temu, pokaèmo koji je cilj tih paradràvnih tvorevina od njihovog formiranja

U drugoj i ~etvrtoj ta~ki ]atovi} se tereti da je nesavjesno postupio u vr{enju du`nosti, propustio du`nost nadzora i odobrio pla}anje

faktura jednoj firmi, a da se prethodno nije uvjerio da isporu~ena koli~ina roba odgovara onoj navedenoj u otpremnici. Time je o{tetio Turisti~ku zajednicu TK-a za 13.000 maraka. Tako|er, ]atovi} nije postupio po odluci Vlade Federacije o usvajanju programa raspodjele sredstava ostvarenih od ~lanarina u turisti~kim zajednicama i boravi{nim taksama razli~itim institucijama, ~ime je nanio {tetu ovoj instituciji u iznosu od 314.000 maraka. Oslobo|enje je jo{ u aprilu pro{le godine najavilo da }e se rad Turisti~ke zajednice na}i pod lupom Vlade Tuzlanskog kantona. Premijer Sead ^au{evi} tada je za

na{ list izjavio da je zabrinjavaju}a ~injenica da od 2007. njeno rukovodstvo nije dostavilo izvje{taj o radu. U maju iste godine je raspu{tena Skup{tina Turisti~ke zajednice, dok je ]atovi} smijenjen u augustu.

Tuìo Oslobo|enje I, umjesto da Vladi TK-a u izvje{taju objasni gdje su sredstva tro{ena, ]atovi} je odlu~io tuìti Oslobo|enje, koje je izvje{tavalo o nezakonitostima u Turisti~koj zajednici TK-a. Tako|er, ]atovi} je, iako smijenjen, jedno vrijeme odbijao napustiti direktorsku fotelju, a na kraju je tuìo i Vladu Tuzlanskog S. KARI] kantona.

Paradr`avne ideje i danas `ive

Karadì}u odobreno 300 sati odbrane Pretresno vije}e Ha{kog tribunala odobrilo je nekada{njem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadì}u 300 sati da izvede svoje dokaze u postupku odbrane, saop{tila je ju~er novinarima por tparolka tribunala Nerma Jela~i}. Karadì} je za svoj dokazni postupak traìo 600 sati, odnosno 300 za ispitivanje svjedoka i jo{ 300 za pobijanje presu|enih ~injenica sa drugih su|enja, javlja Srna. U odluci Vije}a navodi se, izme|u ostalog, da ne moraju sve presu|ene ~injenice da se pomenu u sudnici. Tuìla{tvo je za svoj dokazni postupak u ovom predmetu imalo 300 sati, a svoje dokaze je izvelo u 299 sati i 27 minuta, navodi se u odluci. Po~etak dokaznog postupka Karadì}eve odbrane zakazan je za 16. oktobar.

Otkrivena masovna grobnica kod Rogatice Istraìtelji Instituta za nestale osobe BiH u saradnji s Federalnom upravom policije ju~er su otkrili masovnu grobnicu na lokalitetu Sjeme~, na podru~ju Rogatice, s jo{ neutvr|enim brojem `rtava za koje se osnovano pretpostavlja da su civili Bo{njaci stradali u toku proteklog rata na podru~ju Rogatice i Vi{egrada. Glasnogovornica Instituta Lejla êngi} izjavila je za Fenu da se locirana masovna grobnica nala zi u neposrednoj blizini Upravne zgrade [uma Republike Srpske - {umsko gazdinstvo Sjeme~, a skrivena je ispod vje{ta~ki stvorene lokve vode. - O~ekuje se izdavanje naredbe Suda BiH za ekshumaciju, a lice mjesta osigurava}e pripadnici Policijske stanice Rogatica, kazala je êngi}.

Poku{ava se zaustaviti razvoj dr`ave BiH i njen put u euroatlantske integracije, istakao je Mustafa Polutak, predsjednik Udru`enja

Banja Luka treba jo{ tri javne kuhinje

U~esnici okruglog stola u Bo{nja~kom institutu

prije rata, koji je cilj u ratu, te koji je cilj i danas sljedbenika ideje onih koji su stvarali paradràvne tvorevine da bi razbili BiH, kazao je Mustafa Polutak, predsjednik Udruènja za za{titu tekovina borbe za BiH. Danas su se, kako isti~e Polutak, ideja i napad na dràvu BiH intenzivirali. Posebno je to karakteristi~no za izborne godine, te pred same izbore kada nosioci tih ideja, u prvom redu iz RS-a i Herceg-Bosne,

idu na to da po svaku cijenu suze ingerencije dr`ave BiH. Njihova krajnja namjera je, smatra on, podjela BiH i pripajanje njenih dijelova Srbiji i Hrvatskoj.

Ko~nica napretka - Ta ideja postoji kod velikog broja politi~ara i li~nosti u RS-u i kod hrvatskog rukovodstva u BiH, koji zajedno nastupaju radi omalova`avanja BiH kao dr`ave i njenog na-

Foto: D. TORCHE

pretka, te na tome rade gdje god mogu. Takve stavove iznose i javno, dodao je Polutak. Cilj okruglog stola bio je upozoriti dr`avne institucije, nevladine organizacije i me|unarodnu zajednicu na ovakav na~in ru{enja BiH i sprije~iti ideje koje imaju ru{itelji. Ovo udru`enje je i ranije organizovalo okrugle stolove, javne tribine i debate o ratu i agresiji na BiH. M. PAMUK

Predsjednik Skup{tine grada Banje Luke Slobodan Gavranovi} i sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta @eljkica Ili} konstatovali su ju~er da je potrebno otvoriti dodatna tri punkta javne kuhinje. Nakon posjete Gradskoj organizaciji Crvenog krsta, Gavranovi} je rekao novinarima da je, osim postoje}a dva punkta za podjelu hrane, potrebno otvoriti jo{ tri stalna punkta u gradu. On je naveo da grad godi{nje izdvaja vi{e od 450.000 KM za funkcionisanje javne kuhinje, kao i nekih linija pomo}i Crvenom krstu. Prema njegovim rije~ima, grad poma`e sa 60.000 do 100.000 KM i ostale humanitarne organizacije, kao {to su Kolo srpskih sestara, Merhamet i Caritas koji, tako|e, u svom programu imaju i javne kuhinje.

KOMENTARI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

KOD KO@E

Kako je Alija zajebo Redù vao me jednom prilikom u dva iza pono}i Koò da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, vidio Bobi Rudija gdje sjedi tuàn, samo {to ne pla~e, pa ga upitao {to je tako neveseo. “U maju mi umrla majka”, odgovorio mu Rudi. “Ostavila mi deset hiljada maraka.” “Ajde, bar ne{to”, nespretno ga krenuo tje{iti Bobi. “Jes”, klimnuo glavom Rudi. “A onda mi u junu umro babo. Ostavio mi dvanes’ hiljada.” “I babo?!”, iznenadio se Bobi. “Aha”, snu`deno }e Rudi. “I nena. Umrla u julu, ostavila mi pet hiljada maraka.” “Tri ~lana familije u tri mjeseca?!?”, ganuto }e Bobi. “Bogami ti nije lako.” “\e }e mi bit?!”, podigao Rudi o~ajan pogled. “Pro{log mjeseca ni{ta, ni feninga!” Kako bilo, nesretni je Rudi ipak dobro pro{ao. Turskom premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu, recimo, umro stari prijatelj u inozemstvu i ostavio mu zemlju. Dobro, nije to prvi put, umre babo, ili dedo, daidà, tkogod, pa ostavi Bobiju zemlju, par duluma pa{njaka na Jablanici ili koji hektar oranice kraj [amca. Bilo je, istina, i slu~ajeva da nekome zemlju ostavi i dobar jaran, stari prijatelj u tu|ini, nije to nezabiljeèno u historiji. Nije, me|utim, u cjelokupnoj historiji nasljednog prava zabiljeèno da je netko u nasljedstvo od prijatelja dobio ba{ pravu pravcatu zemlju, ne znam kako bih vam to rekao, onako dobro suverenu i nezavisnu, ~lanicu Fife i Ujedinjenih naroda. A na{ Recep Tayyip dobio cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ba{, eto, one godine kad je postao premijer - pri~a nekidan predsjednik turske vlade u Oslobo|enju, uo~i svog posjeta Bosni - oti{ao on kod svog jarana Alije Izetbegovi}a dok je ovaj leào u bolnici,

Z Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Nije, me|utim, u cjelokupnoj historiji nasljednog prava zabilje`eno da je netko u nasljedstvo od prijatelja dobio zemlju sa ~etiristo hiljada siroma{nih i petsto ~etrdeset hiljada nezaposlenih, prosje~nom pla}om od jedva ~etiri stotine eura, bud`etskim minusom od tri i pol posto, padom industrijske proizvodnje ve}im od pet, vanjskim dugom od {est i pol milijardi maraka i vanjskotrgovinskim deficitom ve}im od sedam milijardi

kad ga je u neka doba Alija kaìprstom dozvao sebi. “Bosna je vama u amanet, ne napu{tajte ove prostore”, tiho mu je rekao bolesni Alija, i malo poslije toga preselio na ahiret. Nije prvi put da Tayyip Tajib pri~a tu zgodu: prije dva mjeseca isto je ispri~ao na sastanku vodstva turske Partije prav de i ra zvo ja po vo dom obljetnice srebreni~kog genocida, samo {to je tada malo druga~ije citirao umiru}eg Aliju. “Ostavljam ti Bosnu u amanet, Bosna je ostav{tina Osmanlija”, kune se Erdogan da mu je na samrti rekao Izetbegovi}. Nije on tome tada pridavao preveliku pa`nju, tko bi mu uostalom i vjerovao na rije~ jednako je tako mogao re}i da je bio uz samrtnu postelju i kad je umirao kuvajtski emir, {eik Jaber al-Ahmed al-Sabah - dok mu uskoro nije stigao mail od neke sarajevske advokatske kancelarije: dear mister Erdogan, takva je i takva stvar, obavje{tavamo vas da je preminuo va{ prijatelj taj i taj, i ostavio vam u naslije|e ve}u nepokretnu imovinu, pa vas molimo da na na{ ra~un upla ti te de set hi lja da eura kako bismo pokrili tro{kove upisa vlasni{tva. ear mister Erdogan slatko se, jasno, nasmijao na taj jeftin poku{aj prevare - dobio je takvih mailova, kao i svi vi, na desetke, umirali su mu tako daidè, amidè i prijatelji po cijelom svijetu, od Gabona do Papue Nove Gvineje, za sitnicu od par hiljada dolara mogao je dobiti puste stotine milijuna - kad mu je koju godinu kasnije od tog sarajevskog advokata stigao bogami poziv na ostavinsku raspravu. Doputovao Tayyip u Sarajevo, stigao u kancelariju, a tamo Alijina èna Halida, sin Bakir i k}erke Sabina i Lejla. Eselamalejkum werahmetullahiweberekatuhu, alejkumselam, moje sau~e{}e, ba{un sag

olsun, dostum sag olsun, gleda on njih, gledaju oni njega, o}emolpo~et?, gleda ih gospodin advokat. Otvo rio on da go spo din advokat zape~a}enu omotnicu, pa stao ~itati: èni Halidi ostavljam ovo, k}eri Sabini ono, Lejli Prvu bo{nja~ku gimnaziju, sinu Bakiru Predsjedni{tvo, a mom jaranu Redì tu je gospodin advokat podigao nao~ale i zna~ajno pogledao u turskog premijera - onih pedeset miliona duluma {ume izme|u Biha}a, Bijeljine i Trebinja. Sko~io na to Bakir, te ovo je skandal, te ovo je falsifikat, te vidjet }emo se na sudu, te ovo, te ono, poletio Bakir na turskog premijera, jedva ga zaustavilo Tayyipovo obezbje|enje, pla~e majka Halida, pla~u sestre Sabina i Lejla, gospodin advokat pod stol, a Bakir ravno na sud. ve mu, me|utim, bilo dàbe: oporuka je bila valjana, sro~ena i izdi kti ra na pred dva svjedoka iz SDA - àlbu Bakira Izetbegovi}a da se testament po ni {ti zbog po tpi sa svjedoka u obliku kr{}anskog krià sud nije prihvatio - i Bakir ostao bez zemlje. Cijelu Bo snu na sli je dio Re cep Tayyip Erdogan. I lijepo se usre}io. Te{ko, naime, da je itko ikoga tako zajebao kao {to je stari Alija zajebao jarana Redù. Dobro, nije prvi put da nekoga zajebe babo, ili dedo, daidà, tkogod, pa mu ostavi posve neupotrebljivu zemlju, par duluma mo~varne kaljuè u Hutovu blatu ili koji hektar golog kamena kraj âpljine. Bilo je, istina, i slu~ajeva da nekome jalovu zemlju ostavi i dobar jaran, stari prijatelj u tu|ini, nije to nezabiljeèno u historiji. Nije, me|utim, u cjelokupnoj historiji nasljednog prava zabiljeèno da je netko u nasljedstvo od prijatelja dobio

zemlju sa ~etiristo hiljada siroma{nih i petsto ~etrdeset hiljada nezaposlenih, prosje~nom pla}om od jedva ~etiri stotine eura, budètskim minusom od tri i pol posto, padom industrijske proizvodnje ve}im od pet, vanjskim dugom od {est i pol milijardi maraka i vanjskotrgovinskim deficitom ve}im od sedam milijardi. A pritom jo{ i katastarski posve nesre|enu, s jednim distriktom, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, deset kantona i trinaest vlada. re dlo ìo on da onaj ugle dni sa ra jev ski advokat turskom premijeru da mu on sredi papire i upi{e ga u zemlji{ne knjige, ko{tat }e ga to, kako mu je ve} rekao, deset hiljada eura. Ve} je Redà bio i zaboravio na to, pro{la ga i ljutnja {to ga je Bosanac i drugi put zajebo, kad mu bogami nekidan stigao poziv da su papiri rije{eni i da do|e u Sarajevo. Lijepo su ga u toj zemlji primili - nije to mala stvar, do{ao gospodin vlasnik - pa ga nakon meze gospodin advokat odveo na katastar. Nije ni u Istanbulu zgrada katastra tako lijepa i ki}ena, divio se Redà, u{ao unutra i preuzeo vlasni~ki list - dokument jest na njemu nerazumljivom jeziku, ali vidi da se spominju i Sarajevo i Bosna i Hercegovina i prvi vlasnik Isa-beg Ishakovi}, malo niè vidi premijer i svoje ime, Recep Tayyip Erdogan, sve je crno na bijelo, jedan kroz jedan, vratio se Redà ku}i malo i ljut na sebe {to je mislio da }e ga Bosanci zajebati. Sutradan, da skratim pri~u, novine javile kako je predsjednik Vlade Republike Turske Recep Tayyip Erdogan u sarajevskom Narodnom pozori{tu primio nagradu “Isa-beg Ishakovi}”. Za me|unarodni doprinos smanjenju vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine, ili tako ne{to.

U OBJEKTIVU Zajedno protiv nepogoda Djevoj~ica stoji is pred na pu klog zida dok posmatra vojne i vatrogasne vje`be u Daki. Odred oru`anih snaga (AFD) Banglade {a i ame ri ~ke vojske se zajedni~ki spre ma ju za eventualni zemljotres u ovom gradu, gdje je i ranije bilo ovakvih katastrofa. REUTERS/Andrew Biraj

KOMENTARI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

IN MEMORIAM Mirko Bo{kovi} (1938 - 2012)

SUDAC KOJI JE KUMOVAO NEZAVISNOSTI BiH Za suca Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine izabran je 4. 8. 1988. godine, a 30. rujna 1994. me|u prvima je imenovan za suca iz reda hrvatskog naroda u tek formirani Ustavni sud Federacije BiH vaèni kolega Mirko Bo{kovi}, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini, nakon kra}e bolesti, zauvijek nas je napustio 11. septembra 2012. godine. U rodnim Crni}ima, op}ina Stolac, u krugu obitelji proveo je svoje posljednje dane. Na na~in dostojan onih koji su svojim izuzetnim radom i djelima uspje{no obiljeìli svoj ìvotni put, obitelj, rodbina, te mnogobrojni prijatelji i po{tovaoci sa prostora cijele BiH, ispratili su ga na posljednje boravi{te na mjesnom groblju u Crni}ima. Svoj ìvotni put Mirko je zapo~eo 28. septembra 1938. u rodnom Crni}ima, gdje je zavr{io {est razreda osmogodi{nje {kole, te se zadrào na obiteljskom imanju sve do 1958, kada odlazi na odsluènje vojnog roka u tada{nju ratnu mornaricu. Po odsluènju vojnog roka, u potrazi za poslom kra}e vrijeme boravio je u vi{e mjesta tada{nje Jugoslavije. 1961. zapo{ljava se u Preduze}u PTT saobra}aja - Osnovna jedinica u Zenici, na poslovima teleprinteriste. 1965. premje{ten je, “po potrebi slu`be”, u Osnovnu PTT jedinicu Kakanj, na radno mjesto upravnika. Odmah po uposlenju nastavio je {kolovanje. Zavr{io je sedmi i osmi razred osmogodi{nje {kole u Zenici, te se uz rad {kolovao u II ekonomskoj {koli u Beogradu - Administrativni odsjek, koju je zavr{io 1964. godine. Ve} 1965. upisao je studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1970. Pravosudni ispit poloìo je 1974. godine. Stru~no usavr{avanje nastavio je na poslije-

diplomskom studiju iz privrednog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 1975/76. godine. 1980. je diplomirao odbranom magistarskog “Imovinska odgovornost po{te za po{iljke” i postao magistar prava. Njegova izuzetna energija i organizacione sposobnosti nisu mogle da ne budu primije}ene i u radnom okruènju. 1972. je postao {ef odsjeka za op{te upravne poslove Preduze}a PTT saobra}aj u Zenici, kada se i vra}a u Zenicu. 1974. je raspore|en na radno mjesto rukovodioca slu`be za op{te, kadrovske i pravne poslove Preduze}a PTT saobra}aja u Zenici. Uz radne obaveze koje je izvr{avao uvijek blagovremeno i temeljito nalazio je vremena i za dru{tvene aktivnosti. 1978. Mirko je izabran za sekretara u Sekretarijatu op}inskog komiteta SK Zenica. Uspje{nu aktivnost nastavlja u pravosu|u, gdje je 1981. izabran za predsjednika tada Vi{eg suda u Zenici i tu du`nost obavlja sve do 1985, kada je imenovan za ~lana Poslovodnog odbora RO PTT saobra}aja Zenica. Za suca Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine izabran je 4. 8. 1988. godine, gdje je dao zapaèn doprinos u radu vi{e referata ugradiv{i svoje bogato ìvotno i stru~no iskustvo u praksu. 30. rujna 1994. me|u prvima je imenovan za suca iz reda hrvatskog naroda u tek formirani Ustavni sud Federacije BiH. Kod formiranja Suda, kao i u njegovoj organizaciji, te dono{enju zna~ajnih odluka doprinos Mirka Bo{kovi}a je izuzetno zapaèn. U dva mandata bio je i predsjednik, te dopredsjednik Suda. Odlukom predsjednika FBiH od 4. 3. 2002.

imenovan je u drugom mandatu za suca Ustavnog suda Federacije BiH. Na ovoj du`nosti ostao je do septembra 2008, kada je, s obzirom na ìvotnu dob, oti{ao u mirovinu. I u ovom periodu, kao sudac i predsjednik Suda u vi{e mandata, svojim iskustvom te izuzetno dobrim poznavanjem ustavnopravne tematike dao je zna~ajan doprinos u radu Suda te posebno kreiranju odluka Suda. Vi{e godina bio je predsjednik Republi~ke izborne komisije. Te povijesne 1992. godine bio je predsjednik Komisije za provo|enje referenduma, na kome je odlu~ivano o suverenitetu i samostalnosti BiH. Kao predsjednik je svojim beskompromisnim stavom te uspje{nom organizacijom zna~ajno doprinio radu i regularnosti u postupanju Komisije, ~ime je u~estvovao i ugradnji zna~ajnog “kamen~i}a” u povijest postoje}e BiH. Bio je ~lan Ustavne komisije Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH iz reda nau~nih, kulturnih i javnih radnika, ~lan Skup{tine Univerziteta u Sarajevu, te od 1996. do 2000. i ~lan Privremene izborne komisije pri Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi - Misija za BiH. U svim ovim institucijama ostao je izuzetno zapaèn trag o aktivnosti i doprinosu Mirka Bo{kovi}a. U po~ecima kreiranja rada i organizacije Notarske komore BiH kao iskusan pravnik dao je poseban doprinos. Mla|e generacije pravnika pamtit }e ga kao korektnog ~lana Komisije za polaganje pravosudnog ispita koji je svojim korektnim pristupom stimulirao mlade kadrove u ostvarivanju ìvotno va`ne

karike na putu pravosudne karijere. Sura|ivao je sa vi{e ~asopisa na prostoru biv{e Jugoslavije u kojima su objavljivani njegovi stru~ni prilozi iz domena posebno privrednog i ustavnog prava. Svi koji su ga poznavali, ali i javnost, pamtit }e ovog uva`enog ~ovjeka prije svega po njegovoj izuzetnoj skromnosti, te optimizmu i izuzetnoj radnoj energiji koju je posjedovao te tako obilato i nesebi~no prenosio na sve one koji su imali tu sre}u i zadovoljstvo da sa njim sura|uju. Jednostavno, sa njim je uvijek bila prisutna njegova Hercegovina, rodni Crni}i kod Stoca i ona toplina svojstvena ljudima hercegova~kog kr{a i toplog sunca. Bio je i ostao dio toga. Odlaskom Mirka Bo{kovi}a ostali smo bez vrsnog pravnika, ali prije svega ~ovjeka na koga mo`emo i moramo biti ponosni. Supruzi i obitelji iskreni izrazi su}uti. Sead BAHTIJAREVI], sudac Ustavnog suda FBiH

IZ PARLAMENTARNIH KLUPA

Denise, si|i na zemlju! ahtjev za razrje{enje sa pozicije zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH esdepeovac Denis Be}irovi} doìvio je i predstavio kao tragediju ne bosanskohercegova~kih, ve} svjetskih razmjera. Toliku va`nost samom sebi prezentirao je Be}irovi} u razgovoru za novinsku agenciju Fena usporediv{i se, ni manje ni vi{e, nego sa Dèmalom Bijedi}em i Hamdijom Pozdercem. Tako se, eto, ali sam, stavio rame uz rame politi~arima BiH koje “u zadnjih 50 godina hegemonisti~ka i velikosrpska politika nije slu~ajno ru{ila jer su se otvoreno borili za jednakopravnost, ravnopravnost i cjelovitost BiH”. Uz Hamdiju i Dèmala, Be}irovi} je na spisak, recimo opravdano, dodao i Pa{agu Mandì}a, Bogi}a Bogi}evi}a, Miru Lazovi}a i Nijaza Durakovi}a. Samo {to je zaboravio da je u slu~aju trojice posljednjih dobro polupao lon~i}e. Jer, najve}i udar na

Z Pi{e: Almir TERZI]

Bogi}evi}a, Lazovi}a i Durakovi}a nisu ru{ile nikakve hegemonisti~ke niti velikosrpske politike, ve} partija za koju su `ivjeli i za ~ije su se ideje i principe borili - SDP

njih nije izvela nikakva hegemonisti~ka niti velikosrpska politika, ve} partija za koju su `ivjeli i za ~ije su se ideje i principe borili - SDP. Zna to Be}irovi}, ali namjerno iskrivljuje i mijenja teze. Uspio je hrabri Bogi} Bogi}evi} sam u Beogradu devedesetih godina kao Srbin stati u odbranu svoje domovine BiH i sprije~iti u onda{njem Predsjedni{tvu SFRJ da se donese odluka o progla{enju vanrednog stanja i tenkovi po{alju na ulice. Odolio je Miro Lazovi} kao predsjednik Skup{tine SR/R BiH svim pritiscima i prijetnjama {to je kao Srbin ostao u Sarajevu i borio se za ideje jedinstvene i cjelovite BiH. Nije se bojao rahmetli profesor Nijaz Durakovi} kao ratni ~lan Predsjedni{tva RBiH obilaziti rati{ta i prve crte boji{nice daju}i potporu pripadnicima Armije BiH da istraju u borbi za svoju BiH i sprije~e njenu podjelu. Svi - i Bogi}evi}, Lazovi} i Dura-

kovi} dobili su bitke protiv velikosrpskih ideja, ali nisu dobili bitku unutar svoje partije, SDP-a. Jedan po jedan veliki borci i branioci dr`ave BiH eliminisani su sa pozicija, a potom i rukovodstva SDP-a da bi se napravilo mjesta za Denisa i njemu sli~ne. Oni su bili prijetnja partijskom lideru Zlatku Lagumd`iji, a Denis nije. Jer, partija voli podobne i poslu{ne, a ne jake i sposobne. To je istina koju je Denis skrio, a uklanjanje Bogi}evi}a, Lazovi}a i Durakovi}a pri{io drugima. Jer, SDP je “bezgre{an”. I u SDP-u se samo priznaje sud svoje partije i ni~iji vi{e. Tako i Denis. Smatra kako je njegovo mjesto u Kolegiju Parlamenta BiH rezervirano sve dok partija ne odlu~i druga~ije. A, lijepo je, zna Denis, biti ~lan Kolegija. Tu su privilegije, putovanja biznis-klasom u avionu, zna iz li~nih primjera sa boravaka u Kanadi, Brazilu, Turskoj, slu`beni automobil, bogata mjese~na reprezentaci-

ja na ra~un Parlamenta i visoki limit za pla}eni mobitel. Pa, i to je dràva BiH. [to li bar neku od privilegija ne ustupi u korist dràve, naroda? Ne. Za narod su usta puna Bosne, a za Denisa puni dèpovi. Upravo novinari, parlamentarni izvje{ta~i najbolje znaju Denisa iz pro{log i ovog saziva. U pro{lom mandatu susretljiv i jedan od najglasnijih kriti~ara svega {to je ~inila vlast, posebno osjetljiv na rastro{nost. Ali, to je bilo u opoziciji. Situacija se (pre)okrenula. Sad u poziciji, Denis nema vremena za novinare. Komunikacija mogu}a samo preko savjetnika i kabineta i to ako pitanje odgovara i za “nivo je ~lana Kolegija”.E, sad onu rastro{nost odranije niko ne smije vi{e da pominje. Sad se tro{iti “mora”.Sad sve mora biti u slu`bi partije, pod okriljem ~ovjeka - esdepeovca na vlasti. Krajnje je vrijeme da Be}irovi}u neko glasno i jasno kaè - Denise, spusti se na zemlju!

CRNA HRONIKA

Slovenac fingirao saobra}ajnu nesre}u

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Banjalu~ka policija podnijela je Okru`nom tuìla{tvu u tom gradu prijavu protiv M. V, dràvljanina Slovenije, osumnji~enog za osigurani~ku prevaru, potvr|eno je iz CJBa Banja Luka. Ovaj dràvljanin Slovenije se tereti da je u no}i 20. aprila na magistralnom putu Banja Luka - Tesli} u mjestu Marjanovi}i kod êlinca svojim audijem A6 fingirao udes sa materijalnom {tetom, u namjeri da od osiguravaju}eg dru{tva naplati kasko osiguranu sumu za vozilo.

Doboj

Zatra`eno pritvaranje

Provaljeno u Hram svete trojice

OSLOBO\ENJE

Policijskoj stanici Kalinovik prijavljeno je da je utorak u mjestu Osija obijen Hram svete trojice. Po ovla{tenju de`urnog tu`ioca po li ci ja je oba vi la uvi|aj, kojim je utvr|eno da je nepoznata osoba obila ulazna vrata i iz unutra{njosti hrama ukrala kosilicu, oko 35 maraka i pet litara rakije i vina. Istraga je u toku, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo.

NAKON UBISTVA I POKU[AJA SAMOUBISTVA U BOSANSKOJ DUBICI

uhap{enih u akciji Vila

Dobojsko tu`ila{tvo uputilo je Okru`nom sudu u Doboju prijedlog za pritvaranjem svih 10 uhap{enih u akciji Vila, koja je u utorak izvedena na podru~ju op{tina Doboj, Tesli} i Gra~anica. Osumnji~eni za nedozvoljenu proizvodnju i promet opojnih droga su, kako prenosi Srna, saslu{ani, a istraga je nastavljena. Akciju, tokom koje je uhap{eno 10 osoba, te pretreseno devet lokacija, izveli su slu`benici CJB-a Doboj u koordinaciji sa Upravom krim-policije MUP-a RS-a i u saradnji sa MUP-om TK-a. Uhap{eni su, kako smo ve} objavili, bra}a Mehmed i Faruk Mujki}, Zoran Grgi}, Sa{a Gaji}, Bojan Tutnjevi}, Mitar Bo`i~kovi}, [emsudin Skopljak, Damir Dobri} i Benjamin Be}irevi},

dok je Adnan Kamari} priveden u saradnji sa slu`benicima PS Gra~anica. Oni se sumnji~e da su marihuanu i spid nabavljali sa podru~ja Zenice, a heroin iz Gra~anice, a potom te narkotike prodavali u Doboju, Petrovu i Tesli}u. Istim izvje{tajem obuhva}eni su i Nermin Brkovi}, Jasmin Jugi} te Salih Buljuba{i}, koji se nalaze na izdr`avanju kazne, te jo{ jedna osoba koja je trenutno nedostupna policiji. Tokom akcije, podsjetimo, oduzeto je ukupno 1.468 grama marihuane, 711 grama spida, 12,6 grama heroina, 93 sjemenke indijske konoplje, te pet digitalnih vaga, ali i ~etiri pi{tolja, te 2.980 KM i 100 eura, za koje se sumnja da poti~u L. S. od preprodaje droge.

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA TELEKOMUNIKACIONE MRE@E Obavje{tavamo korisnike da }e 20.9.2012. godine, u terminu od 16 do 19 sati, do}i do prekida rada BH Line i BiHnet mre`e na podru~ju Ra{telice (op}ina Had`i}i) zbog radova na izmje{tanju opti~kog kabla. Izvinjavamo se zbog prouzrokovanih smetnji i zahvaljujemo na strpljenju.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 100669 10 P Sarajevo, 13. 9. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija LOK, protiv tu`enih Slavica Petek i drugi, radi isplate duga, objavljuje slijede}i

OGLAS POZIV Za ICON COMPUTERS Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO ROÎ[TE za dan 8. 10. 2012. godine u 9 sati, pred ovaj sud u sobu broj 315/III. NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice, na kojima za sniva ju svo je zah tje ve i pre dlo ì ti sve dokaze koje èle izvesti u toku postupka,

te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje èle upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazlaù svoje prijedloge (~l. 79. 80 ZPP-a). Tuèni moè najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìlac, a bio je uredno obavje{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne zahtjeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tuèni, ro~i{te }e se odràti bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sudija Aida Bahtovi}

MILENKO KONDI] U DUBOKOJ KOMI Kondi}, navodno, zbog ljubomore ispalio dva hica iz pu{ke u Milana Stojakovi}a, a potom pucao sebi u glavu Milenko Kondi} (45) iz Bosanske Dubice, koji je prekju~er poku{ao da izvr{i samoubistvo nakon {to je ubio sugra|anina, nalazi se u dubokoj komi i priklju~en je na aparate za vje{ta~ko disanje, saop{teno je iz banjalu~kog Klini~kog centra. â&#x20AC;&#x153;Sve dalje prognoze su krajnje neizvjesneâ&#x20AC;?, izjavio je na~elnik Klinike za anesteziju i intenzivno lije~enje Darko Goli}.

Bili u vezi? Kondi} je, podsje}amo, osumnji~en da je u utorak iz vatrenog oru`ja ubio tridesetosmogodi{njeg Milana Stojakovi}a iz Bosanske Dubice nakon ~ega je pucao sebi u glavu. Kao {to smo ve} pisali, Stojakovi} je preminuo na mjestu doga|aja, a Kondi} je zadobio povrede opasne po `ivot i u Klini~ki centar u Banjoj Luci Kondi} je primljen sa ustrelnom povredom glave.

Ubistvo i poku{aj samoubistva dogodili su se u {ljunkari, koja se nalazi pored benzinske pumpe Parma trend u Bosanskoj Dubici. Stojakovi} je bio zaposlen u {ljunkari, a Kondi} ga je prona{ao u jednom od kontejnera i nakon kra}e sva|e dva puta ustrijelio iz pu{ke. Pretpostavlja se da je mogu}i motiv ljubomora, jer je ubijeni Stojakovi} navodno bio u vezi sa Kondi}evom suprugom. Jedan od radnika susjedne firme ispri~ao je da je u utorak do-

PUCNJI U KONTEJNERU Jedan od radnika dotr~ao je do kontejnera iz kojeg su se ~ula tri hica, te jednog ~ovjeka zatekao kako le`i na krevetu, a drugog na podu

Sa uvi|aja u {ljunkari u kojoj je radio Stojakovi}

tr~ao do kontejnera iz kojeg su se ~ula tri hica. Kada je u{ao unutra, zatekao je jednog ~ovjeka kako le`i na krevetu, a drugog na podu. Na stolu je bila pu{ka iz koje je Kondi} pucao u Stojakovi}a i sebe. Nakon {to je Kondi} po~inio ubistvo i poku{ao da se ubije, policija je na saslu{anje pozvala njegovu suprugu, kako bi ra svi je tli la sve de ta lje ovog doga|aja.

Saslu{anje supruge Milenko Kondi} i njegova supruga imaju dvije k}erke od 18 i 22 godine. @ive u izbjegli~kom naselju Labu|e jezero u Bosanskoj Dubici, a Milenko je zaposlen u GP Una. ^ovjek kojeg je ubio, jer se navodno vi|ao sa njegovom suprugom, 15 godina je radio kao bagerista u {ljunkari, a iza njega su ostale dvije maloljetne k}erke od 10 i 12 godina. D. PAVLOVI]

Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Tu`ila{tvo BiH

Uhva}en u {vercu odje}e Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Milana Dobrani}a (1974), ro|enog u Mostaru, a nastanjenog u Trebinju, kojom ga tereti za {verc tekstilne robe. Dobrani} se tereti da 25. juna na izlazu iz BiH prema Crnoj Gori, na podru~ju op{tine Bile}a, sporednim putem kojim se zaobilaze carinski nadzor i grani~na kontrola, u fiatu dukato, ilegalno prema Crnoj Gori prevozio 3.415 razli~itih odjevnih predmeta ~ija je vrijednost 86.983 KM. Za tu ro-

bu on nije posjedovao dokumentaciju o porijeklu, niti potrebnu dokumentaciju za izvoz, a {to je utvr|eno kontrolom slu`benika Jedinice grani~ne policije BiH. Na ovaj na~in Dobrani} je, izbjegavaju}i mjere carinske kontrole, preko carinske linije poku{ao prenijeti robu ve}e vrijednosti, te tako po~inio krivi~no djelo krijum~arenje. Optu`nica je, kako je saop}eno iz dr`avnog Tu`ila{tva, upu}ena Sudu BiH na potvr|ivanje.

CRNA HRONIKA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Za sada nepoznata osoba u utorak poslijepodne upala je u poslovnicu Lutrije BiH, koja se nalazi u Kranj~evi}evoj ulici u Sarajevu, te od radnice, uz prijetnju pi{toljem, otela, kako saznajemo, oko 900 KM. Nakon {to je pokupio novac, plja~ka{ se udaljio u nepoznatom pravcu. O razbojni{tvu je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policija radi na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, identifikaciji i pronalasku izvr{ioca. L. S.

Oplja~kana Lutrija BiH

Te`e povrije|en desetogodi{njak

Desetogodi{nji M. B. iz mjesta Vi{njica kod Kiseljaka te`e je povrije|en u utorak u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u mjestu Gromiljak, javila je Srna. Do nesre}e je do{lo kada je dje~aka, dok se kretao pje{ke, opel fronterom udario Ned`ad H. (35) iz Kiseljaka. Povrije|enom dje~aku ljekarska pomo} ukazana je u Domu zdravlja u Kiseljaku, a potom je prevezen u Klini~ki centar u Sarajevu.

ZENICA SVJEDOK OPTU@BE U PROCESU ZA UBISTVO ENIJADA ^EHAJI]A PROMIJENIO ISKAZ

NISAM VIDIO KO JE PUCAO Islamovi}, koji je u Tu`ila{tvu svojevremeno cao u njega i Enijada ^ehaji}a, ju~er ispri~ao

kazao da je optu`eni Kenan Tokali} pubitno druga~iju verziju doga|aja

Saslu{anjem svjedoka optu`be Aldina Islamovi}a ju~er je u Kantonalnom sudu u Zenici zapo~eo glavni pretres protiv 22-godi{njeg Kenana Tokali}a iz Kaknja, optu`enog za ubistvo sugra|anina i autoprevoznika Enijada ^ehaji}a (47), po~injeno na okrutan na~in, te nano{enje lakih povreda Islamovi}u i izazivanje op}e opasnosti.

U izjavi Tuìla{tvu Islamovi} je kazao i to da je ubijenom Enijadu, koji je leào na podu, optuèni pri{ao i udario ga nogom u glavu, a potom i Kenanov brat Benjamin, koji je sko~io nogom na prsa Enijada, dok je ju~er pred Vije}em to objasnio sa: “ I to sam isto izjavio onako”.

Onako izjavio?!

Na kraju je kazao da ne traì naknadu {tete za pretrpljeni bol i tro{kove lije~enja, a na zahtjev Tokali}eve advokatice Senke Noìce, na~inio je skicu gdje je ko u vrijeme pucnjave bio u kafi}u, {to je u{lo u sudski spis kao prvi dokaz odbrane. Tako|er, kao materijalni dokaz, tuìteljica je pri lo ì la fo to do ku men ta ci ju MUP-a ZDK-a i izjave svjedoka date Tuìla{tvu. Ina~e, Tuìla{tvo je najavilo pozivanje 11 svjedoka i {est vje{taka, dok }e odbrana tokom postupka najaviti eventualne svjedoke. Su|enje se nastavlja 2. oktobra, za kada je planirano saslu{anje Admira ]ehaji}a, brata ubijenog, te Almira Islamovi}a i Muhameda Junuzovi}a, koji su bili sa Enijadom u kafi}u. Mi. D.

Islamovi} je ju~er promijenio iskaz te ispri~ao bitno druga~iju verziju doga|aja od one date u Kantonalnom tu`ila{tvu ZDK-a 10. maja, kada je ispri~ao da je kasno nave~er 11. aprila u kakanjskom kafi}u EN JOY, koji je u to doba bio pun gostiju, Tokali} pucao u ]ehaji}a i njega. - Nakon rasprave mog brata Almira i mene sa Kenanom i njegovim bratom Benjaminom, prilikom koje je bilo malo i naguravanja, do{ao sam do {anka. Enijad me pitao zbog ~ega smo se zaka~ili, nisam stigao ni odgovoriti, a po~ela je pucnjava. Enijad je pao na pod, a potom i ja, jer sam bio ranjen. Bilo je vi{e osoba na ulazu i nisam vidio ko je pucao, ispri~ao je ju~er Islamovi}. Na pitanje tu`iteljice

Skica

Foto: M. TUNOVI]

Advokatica No`ica i Tokali} na ju~era{njem ro~i{tu: Optu`eni doveden u panciru

Aide Pinjo za{to mijenja iskaz u cijelosti, odgovorio je: “Istina, u prvoj izjavi dok sam jo{ le`ao u bolnici, rekao sam da je pucao Kenan. Rekao sam i da nisam ba{ siguran. U tom {oku sam i rekao tako”. Na ponovno pitanje {ta je onda istina, Islamovi} je kazao: “Ovo

sada {to sam rekao je istina. Spreman sam i}i i na detektor la`i. Bilo je ljutnje, jer su mi svi govorili da je to uradio Kenan, da je 20 ljudi to vidjelo. Poslije niko od njih ni{ta takvo nije rekao u Tu`ila{tvu, te dodao kako niko na njega nije vr{io pritisak.

Svjedok Aldin Islamovi}

Pet hitaca Kenan Tokali} je, kako stoji u optu`nici, zbog ranijeg sukoba ~lanova svoje porodice oko tr`nog centra, navodno objekta CC1, kada se êhaji} stavio na stranu izvjesnog M. Z, pri{ao mu dok je stajao za {ankom i po~eo pucati s namjerom da ga ubije. Ispalio je pet hitaca i pogodio êhaji}a u potiljak, tri su hica zavr{ila sa desne, a posljednji u lijevoj strani le|a. Kada je êhaji} smrtno ranjen pao na pod, Tokali} ga je, navodi se u optu`nici, udario nogom u glavu. Pored toga, prema navodima Tuìla{tva, Tokali} je doveo u opasnost prisutne goste, a dva metka koja su pro{la kroz êhaji}evo tijelo, pogodila su Aldina Islamovi}a u lijevu podlakticu i nanijela mu lak{e povrede.

Rent-a-car agencije Metro global i Kapitals ostale bez ~etiri auta

Iznajmili vozila, pa ih prodali? Bratislav Laki} i Nemanja Burlica iz Trebinja privedeni jer su u julu i avgustu iznajmili vozila koja nikad nisu vratili, Metro global od njih potra`uje 60.000 za kori{tenje, te 55.000 za aute

Rent-a-car agencije vrlo ~esto meta su kradljivaca vozila i onih koji `ele na lak na~in da se domognu novca. Tako je u protekla dva dana sarajevska policija uhapsila ~etiri osobe zbog utaje, odnosno zbog toga {to nisu vratile vozila koja su iznajmile od rent-a-car agencija Metro global i Kapitals.

Bra~no putovanje Bratislav Laki} (34) i Nemanja Burlica (24), obojica iz Trebinja, u julu i avgustu do{li su u Sarajevo, ta~nije u rent-a-car Metro global d.o.o. Travnik - poslovnica Sarajevo da bi iznajmili vozila. “Prvo je 30. jula do{ao Bratislav i rekao da mu na dva-tri dana treba

vozilo kojim bi sa djevojkom oti{ao na more. Iznajmili smo mu pasat, i on je ostavio dokumente kao polog. Kasnije je doveo svog prijatelja Nemanju, koji je èlio da iznajmi vozilo sa kojim bi i{ao na bra~no putovanje. Izabrao je ford fokus, a oba vozila na sebe je uzeo Bratislav. Telefonski je produàvao period kori{tenja vozila, a na kraju je po~eo ne{to da mulja i poslali smo mu pisanu opomenu da treba platiti iznajmljivanje”, isti~u iz ove rent-a-car agencije. Nakon {to se nije odazvao, agencija je obavijestila policiju. Pripadnici novogradske PU zatraìli su asistenciju kolega iz Trebinja, te su Laki} i Burlica u utorak uhap{eni.

Me|utim, policajci nisu prona{li vozila koja su iznajmili. Rent-a-car agencija Metro global Trebinjcima }e ispostaviti ra~un od oko 60.000 KM za kori{tenje vozila, kao i 55.000 KM za vozila koja su nestala.

“Kra|a” u Rumi Dan ranije, dakle u ponedjeljak, policajci Prve PU uhapsili su Damira Be{i}a (24) iz Tuzle koji je renta-car agenciju Kapitals d.o.o. Sarajevo o{tetio za vozilo tojota avensis. Be{i} je, naime, prije izvjesnog vremena tako|er na dva-tri dana iznajmio tojotu, a potom produ`avao rok vra}anja. Vozilo je trebao vratiti u pro{lu subotu, me|utim, prema rije~ima uposlenika ove

agencije, javio je da mu je vozilo ukradeno u Rumi. Radnici agencije provjerili su u policiji u Rumi, i dobili odgovor da im nije prijavljena kra|a tojote avensis. Na sli~an na~in ova agencija ostala je bez vozila koje je iznajmio Almir Karli~evi} (27) iz Te{nja. Nakon {to je i on prijavljen policiji, Karli~evi} je zbog utaje uhap{en u Te{nju, sproveden u Sarajevo i predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. U toku su istrage kojima }e se utvrditi {ta se desilo sa nestalim vozilima, te da li su uhap{eni iznajmljena vozila prodali. D. P.

GDS: Kandidati pripadnici nacionalnih manjina Na konferenciji Gra|anske demokratske stranke BiH ju~er su predstavljeni kandidati pripadnici nacionalnih manjina, koji se nalaze na listama za op}inska vije}a, za na~elnike i na listama za nacionalne manjine. Kao pripadnica slovenske manjine Sanja Bogdanovi} je kandidatkinja za vije}nicu Op}ine Centar. Za na~elnicu Op}ine Stari Grad GDSBiH kandidovana je magistrica Irma Muratovi}, predsjednicu Ma|arske zajednice u Sarajevu. Kandidat GDSBiH na listi nacionalnih manjina za grad Banju Luka je Zlatko Jace{en, koji je predstavio program za bolji kvalitet ìvota. Na listama za op}inska vije}a bit }e i Alma Vajra~a, koja kao kandidatkinja za Op}insko vije}e Novi Grad èli inicirati izgradnju sigurne ku}e na podru~ju op}ine Novi Grad da bi se za{titili ugroèni gra|ani na{e zemlje. Nosilac liste za Op}insko vije}e Ilidà je Zoltan Veg. Osim ove liste, GDSBiH izlazi s listom za nacionalne manjine i u Tuzli, Kalesiji, Srebreniku i Zenici. - Svi oni na ravnopravan na~in bore se za gra|anska prava i slobode svih gra|ana BiH, kazao je predsjednik stranke Ibro Spahi}.

Bosi}: Zloupotreba SNSD-a Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosi} smatra da se predizborna kampanja uo~i lokalnih izbora, 7. oktobra, ne odvija u fer uslovima, prije svega {to SNSD zloupotrebljava i institucije vlasti, ali i javna preduze}a i ostale resurse. Bosi} je na konferenciji za novinare u Zvorniku izrazio razo~arenje {to se i Akademija nauka i umjetnosti RS-a stavila u funkciju predizborne kampanje SNSD-a. On je dodao da su prisutne kupovine glasova, asfaltiranje nepripremljenim seoskim putevima, kao i sve drugo {to se vi|alo i u ranijim kampanjama. - Sad je evidentno da je poziv SNSD-a, odnosno Milorada Dodika da se potpi{e sporazum o fer kampanji bio neiskren i SDS smatra da je dobro uradio {to se nije odazvao na poziv, rekao je Bosi}.

NSRB: Spasiti Neum Trinaesti dan zvani~ne predizborne kampanje, Plava revolucija, na ~elu sa predsjednikom Narodne stranke Radom za boljitak i zastupnikom u Zastupni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Mladenom Ivankovi}em Lijanovi}em, stigla je u Neum. U dru`enju sa gra|anima iska zali su svoj plan - da sa tri dosada{nja osvojena mandata u neumskom Op}inskom vije}u ostvare i bolji rezultat i pove}aju svoje u~e{}e u dono{enju odluka na lokalnom nivou kako bi proveli strate{ka na~ela predizbornog programa Narodne stranke Radom za boljitak, spasiti radna mjesta, obitelj, dom i rodnu grudu. Nositelj Boljitkove liste za OV Neum je Ivan Stankovi}.

Na{a stranka: Deklaracija o depolitizaciji Predsjedni{tvo Na{e stranke na vanrednoj sjednici odr`anoj ju~er usvojilo je dokument pod na zivom Deklaracija o depolitizaciji i depar tizaciji koji time postaje dio principijelnih programskih odrednica Na{e stranke. Povodom sve u~estalije politi~ke prakse stra na ~kih ime nova nja na ru kovo de }a mjesta u javnim preduze}ima i ustanovama prema isklju~ivom kriteriju politi~ke podobnosti, iz potrebe za eficijentnim, odgovornim i politi~ki nezavisnim ser visom dr`avne uprave, a u skladu s najavljenom promocijom politike depar tizacije i profesionalizacije javnih funkcija, Na{a stranka je donijela Deklaraciju o depolitizaciji i depar tizaciji, saop}ilo je Predsjedni{tvo Na{e stranke.

Abdulah Skaka, kandidat SDA za na~elnika Op}ine Stari Grad

Goru}i problem je javni prevoz Neprihvatljivo je da gra|ani, u svim vremenskim uslovima, ~ekaju po 40 minuta na prevoz Transportna problematika, koja uti~e na dostupnost odre|enih naselja, apsolutni je prioritet za gra|ane op}ine Stari Grad. Trenutno, gra|ani ove op}ine s pravom nisu zadovoljni kvalitetom i pouzdano{}u javnog prevoza, kao ni dostupno{}u stajali{ta, smatra kandidat za na~elnika Starog Grada iz SDA Abdulah Skaka. - U razvijenim zemljama javni prevoz ustrojen je tako da funkcionira prema ta~no odre|enom rasporedu, a u potpunosti je podre|en potrebama gra|ana. Naàlost, kod nas to nije slu~aj, a situaciju jo{ vi{e oteàva ~injenica da op}inu Stari Grad skoro 80 posto ~ine padinski dijelovi. Smatram da ovaj problem direktno uti~e na dostojanstven ìvot stanovnika, kaè Skaka. Prema Skakinim rije~ima, neprihvatljivo je da u 21. vijeku gra|ani op}ine provode i po 40 minuta ~ekaju}i, u svim vremenskim uslovima, na prevoz. - Da bi se do{lo do zadovoljavaju}eg rje{enja potrebno je sistematski pristupiti rje{avanju problema, mapiranjem realnih potreba, uspostavljaju}i direktnu i usku saradnju sa nadle`nim institucijama. Jedino uporno{}u i zalaganjem moèmo raditi na rje{avanju pitanja od vitalnog zna~aja za svakog gra|anina Starog Grada, poru~uje kandidat SDA na predstoje}im oktobarskim izborima. Regulisanje kombi-linija na lokalitetu Mahmutov-

Foto: S. GUBELI]

Online debata o sadràju platforme Srebrenica 2020, koja obuhvata viziju razvoja Srebrenice koju je predstavio nezavisni kandidat za na~elnika te op{tine ]amil Durakovi}, ju~er je uspje{no zavr{ena. Uz brojne reakcije gra|ana, desetine mailova i veliku pa`nju javnosti u lokalnoj zajednici, ali i dijaspori, kroz deset dana njegov izborni tim je na dnevnoj osnovi distribuirao dijelove platforme Srebrenica 2020, te putem dru{tvenih mreà neposredno komunicirao s gra|anima i gra|ankama Srebrenice o njenom sadràju. Platforma je predstavljena i kroz dostupne TV i radiodebate, a moè se na}i i na web stranici www.glasacuzasrebrenicu.ba. Durakovi} je platformu Srebrenica 2020. zasnovao na tri osnovna postulata: otvorenost lokalne samouprave, na~elo nediskriminacije i ostvarivanje jednakih prilika i prava za sve gra|ane, te programsko i transparentno finansiranje svih aktivnosti od javnog interesa za op{tinu. Kandidaturu ]amila Durakovi}a podràle su ~etiri politi~ke par tije - Stranka demokratske akcije, Socijaldemokratska par tija, Savez za bolju budu}nost BiH i Stranka za BiH, ali i {iroki spektar organizacija civilnog dru{tva, omladinske asocijacije, bora~ka udruènja i udruènja `rtava.

OSLOBO\ENJE

ca, Hrida i Jar~edola je dio programa koji }e Skaka smatrati prioritetnim pitanjem. - Razvili smo odli~an sistem koji omogu}ava da na najbolji na~in i {to efikasnije rije{imo ovaj problem. Znamo da je tokom zimskog perioda zaista te{ko obavljati svakodnevne aktivnosti kao {to su odlazak na posao ili u {kolu, jer osim manjka transporta imate i problem nepristupa~nosti terena. Rje{avanjem ovog pitanja ne}e se samo obuhvatiti nabrojana naselja ve} i sva ona u kojima je ova problematika goru}a. Dakle, namjera nam je brzo djelovati, prona}i sistemsko rje{enje i na kraju ga sprovesti na tereJ. M. nu, zaklju~uje Skaka.

SDA Novi Grad

Cijepanje plakata ne}e nas zaustaviti Kandidat za na~elnika SDA Semir Efendi} i nosilac liste za Op}insko vije}e Sabahudin Delali} predstavili su ju~er na konferenciji za novinare izborni program za predstoje}e op}inske izbore pod nazivom Pokrenimo Novi Grad zajedno. Efendi} se osvrnuo i na ~injenicu da je ve}ina izbornih plakata SDA ju~er u Novom Gradu osvanula uni{tena. - O~ito da na{e protivnike hvata panika. Oni osje}aju da u Novom Gradu gube tlo pod nogama i zato se odlu~uju za taj nemoralan potez. Cijepanje izbornih plakata ne}e ih sigurno spasiti od onoga {to ih ~eka 7. oktobra, rekao je Efendi}. Nagla-

Protivnike hvata panika

Foto: D. TORCHE

Srebrenica 2020: Jednaka prava za sve gra|ane

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

sio je i da }e program biti osnova pomo}u koje }e Op}insko vije}e Novi Grad nakon izbora donijeti strategijski dokument razvoja Op}ine za narednih 12 godina. Prioritet je obnoviti Dom zdravlja

na Otoci, Ulicu Adema Bu~e, te rije{iti pitanja vodosnabdijevanja i kanalizacione mre`e. Osim toga, kako je rekao, imid` Op}ine je pokvaren brojnim aferama, pogotovo u poslovnom svijetu.

HDZ - Koalicija za Zenicu

Osigurati opstanak Hrvata HDZ - Koalicija za Zenicu predstavila je ju~er izborni program i kandidate za Vije}e op}ine Zenica. Nosilac liste je @eljko Peri}, po ~ijim rije~ima HDZ - Koalicija za Zenicu prvenstveno predstavlja koaliciju za o~uvanje hrvatskih interesa u Zenici. - To zna~i borbu za opstanak i ostanak Hrvata u Zenici. Na na{oj listi nalazi se 40 posto `ena, 30 posto mladih i 30 posto visokoobrazovanih kandidata ~iji je cilj osigurati ve}i broj zastupnika u Vije}u op}ine Zenica. Na taj na~in omogu}ili bismo nastavak borbe za

jednakopravnost Hrvata u svim sferama `ivota, izjavio je Peri}. Branka Kara}, Josip Pojavnik i Miroslav Toli}, kandidati za Op}insko vije}e Zenica, izjavili su da HDZ - Koalicija za Zenicu nema alternativu. Istakli su da }e se boriti i za Zenicu u kojoj bi sistemski bio ure|en regulacioni i drugi plan, u kojoj }e ekonomija biti na vi{em nivou, a nova radna mjesta otvarana, izme|u ostalog, i razvojem ruralnog podru~ja, poljoprivrede i turizma.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OGLASI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

UNIVERZITET U BIHA]U PEDAGO[KI FAKULTET Broj: 0315-1676/12 Datum: 19. 9. 2012. godine Na osnovu ~lanova 79. i 80. Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik USK", broj 8/09), ~lana 194. stav 2, 3. i 5. Statuta Univerziteta u Biha}u, Odlukom Senata Univerziteta u Biha}u, broj: 06-3139/2012 od 28. 6. 2012. godine, Pedago{ki fakultet Univerziteta u Biha}u raspisuje

KO N K U R S/ N ATJE ÂJ za izbor u odgovaraju}a nau~no-nastavna (saradni~ka) zvanja 01. Izbor u nau~no-nastavno (saradni~ko) zvanje vi{i asistent za predmet Menad`ment u sportu - 1 (jedan) izvr{ilac 02. Izbor u nau~no-nastavno (saradni~ko) zvanje asistent za oblast knjièvnost na Odsjeku za bosanski jezik i knjièvnost - 1 (jedan) izvr{ilac 03. Izbor u nau~no-nastavno (saradni~ko) zvanje asistent za oblast jezik na Odsjeku za bosanski jezik i knjièvnost - 1 (jedan) izvr{ilac 04. Izbor u nau~no-nastavno zvanje vanrednog profesora za predmet Sportska medicina - 1 (jedan) izvr{ilac Uslovi: 01. Za poziciju vi{i asistent: zavr{en stepen drugog ciklusa (magisterij) iz odgovaraju}e oblasti i ostvarena najnià prosje~na ocjena na dodiplomskom i postdiplomskom studiju od 8 (osam), odnosno 3,5 (tri i pol), 02 i 03: Za pozicije asistenta: zavr{en odgovaraju}i univerzitetski stepen sa najmanje 240 ECTS bodova, ostvarena najnià prosje~na ocjena u toku studija od 8 (osam) ili 3,5 (tri i pol), poznavanje jednog svjetskog jezika, najmanje srednjeg nivoa, 04. Za poziciju vanrednog profesora: zavr{en stepen tre}eg ciklusa/doktorat nauka iz odgovaraju}e nau~ne oblasti, proveden najmanje 1 (jedan) izborni period u zvanju docenta, najmanje 5 (pet) nau~nih radova iz oblasti izbora, objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga iz oblasti izbora i originalni stru~ni uspjeh, kao {to je projekt, patent ili originalni metod, a sve nakon izbora u zvanje docenta, uspje{no mentorstvo kandidatu za stepen drugog ciklusa, ra~unaju}i od dana prihvatanja izvje{taja o pozitivnoj ocjeni magistarskog rada. Prijavljivanje na konkurs/natje~aj: Kandidati su uz prijavu na konkurs/natje~aj i biografiju (CV) obavezni dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije ne starije od {est mjeseci): 1. Diploma: Doktorska - samo za poziciju 04, 2. Diploma: Drugog ciklusa (magistarska) - samo za poziciju 01, 3. Diploma: Fakultetska diploma - samo za pozicije 02 i 03, 4. Uvjerenje o prosjeku ocjena na dodiplomskom i postdiplomskom studiju - samo za poziciju 01, 5. Uvjerenje o prosjeku ocjena na dodiplomskom studiju - samo za pozicije 02 i 03, 6. Spisak objavljenih nau~nih radova iz oblasti izbora objavljenih u priznatim publikacijama - samo za poziciju 04, 7. Dokaz o objavljenoj knjizi iz oblasti izbora - samo za poziciju 04, 8. Dokaz o poznavanju stranog jezika - samo za pozicije 02 i 03, 9. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 10. Uvjerenje o dràvljanstvu. Ogla{avanje i rok dostavljanja prijava: Prijavu na konkurs/natje~aj, odnosno sve traène dokumente dostaviti u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja, putem po{te preporu~eno na adresu: UNIVERZITET U BIHA]U PEDAGO[KI FAKULTET BIHA] @egar, Ul. Luke Marjanovi}a bb, 77 000 Biha} sa naznakom: "Prijava na konkurs za izbor u zvanje za poziciju: 01 ili 02 ili 03 ili 04" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. UNIVERZITET U BIHA]U PEDAGO[KI FAKULTET Dekan dr. sc. Nijaz Skender, red. prof.

OSLOBO\ENJE

REGION

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

VIJESTI

Trilateralni sastanak u Bruxellesu

Bez dogovora nema

pelje{kog mosta Apsolutno razumijemo potrebu Hrvatske za teritorijalnim povezivanjem, ali treba osigurati da i BiH ima izlazak na otvoreno more, rekao je Lagumdìja Na trilateralnom sastanku sa povjerenikom Evropske unije za pro{irenje [tefanom F端leom hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusi} i njen kolega iz Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdìja su kazali da su uspjeli rije{iti 75 posto pitanja u vezi sa reìmom prelaska granice nakon stupanja Hrvatske u punopravno ~lanstvo u EU. Ministrica Pusi} je rekla da se najvi{e razgovaralo o reìmu prolaska kroz Neum, ali i malograni~nim prelazima, takozvanim grani~nim inspekcijskim postajama kao i prevoza od Luke Plo~e do granice sa BiH, javlja Jutarnji list iz Bruxellesa.

me|usobnog dogovora, rekao je Lagumd`ija.

Studija izvodivosti Upitan da li postoji neka opcija koju Hrvatska ima na umu, a koja nije prihvatljiva za BiH, Lagumd`ija je rekao da treba pri~ekati i vidjeti kakve }e rezultate ponuditi stu-

Budu}i reìm Nakon {to Hrvatska u|e u EU, granica za BiH }e postati vanjska granica Evropske unije pa }e se promijeniti i reìm prelaska granice, posebno za robu. Hrvatska je taj reìm dogovorila s EU tokom pristupnih pregovora, a {to se ti~e prolaza kroz neumski koridor, dobila je i neke derogacije. Zato se sada i odràvaju sastanci sa BiH u nazo~nosti i Evropske komisije kako

Uspjeli rije{iti 75 posto pitanja u vezi sa re`imom prelaska granice

bi sve strane na isti na~in shvatile budu}i re`im. Tokom sastanka u EK-u dotaklo se i pitanje pelje{kog mosta, za koje Evropska komisija finansira studiju izvodivosti, u ~ijoj izradi sudjeluju i stru~njaci iz BiH. [to se ti~e pelje{kog mosta, ministar vanj-

skih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija je rekao da kakvo god rje{enje bilo na kraju, to }e biti rezultat dogovora Hrvatske i BiH. - Ho}e li biti most, nemost, tunel, nadvo`njak, podvo`njak, avioni, kamioni, sve }e biti rezultat

MOST, NEMOST, PODVO@NJAK... - Ho}e li biti most, nemost, tunel, nadvo`njak, podvo`njak, avioni, kamioni, sve }e biti rezultat me|usobnog dogovora, rekao je Lagumd`ija dija izvodivosti. - Apsolutno razumijemo potrebu Hrvatske za teritorijalnim povezivanjem, pa i povezivanjem teritorija EU. Ali, tako|er treba osigurati da i BiH ima izlazak na otvoreno more, rekao je Lagumd`ija, dodav{i da vjeruje da }e se prona}i rje{enje.

Burne reakcije u Hrvatskoj

Premijer Milanovi} pomeo HDZ

Varga: Srbija ne mo`e vratiti Kosovo Potpredsjednik Odbora za evropske integracije Skup{tine Srbije Laslo Varga ocijenio je da bi eventualno raspisivanje referenduma s pitanjem EU ili Kosovo zna~ilo da vlasti u Srbiji nisu spremne da preuzmu odgovornost i donesu realnu odluku. - Ukoliko bi na takvom pretpostavljenom referendumu ve}ina ljudi u Srbiji radije odabrala Kosovo, ni onda Srbija ne bi mogla da povrati Kosovo, rekao je Varga i ocijenio da su evropske integracije i ~lanstvo u EU realan i dosti`an cilj, dok je borba za Kosovo nerealna. - Dakle, to pitanje je ve} jedno rije{eno pitanje, odnosno vi{e nema pitanja, kazao je Varga.

Vra}eni sudije i tuìoci Sve sudije u Srbiji koje su zbog reforme pravosu|a prije tri godine ostale bez sudijske funkcije vra}ene su na posao, javio je dopisnik Anadolije iz Beograda. Ministar pravde i dràvne uprave Nikola Selakovi} objavio je kako je Visoki savjet sudstva Srbije donio odluku o vra}anju na posao 303 sudija i 122 tuìoca, ~ime je u potpunosti ispo{tovana odluka Ustavnog suda Srbije o vra}anju sudija i tuìlaca na njihove du`nosti. - ^lanovi Savjeta su se sastali i donijeli ovu vrlo va`nu odluku, koja je samo jedan u nizu koraka u procesu ispravljanja lo{e reforme pravosu|a u Srbiji, kazao je Selakovi}. Jedna od zamjerki Evropske komisije na putu Srbije prema evropskim integracijama je lo{e provedena reforma pravosu|a.

Vlada RH }e uskoro ugovor o granici s BiH, poznatiji pod nazivom Sporazum Tu|man - Izetbegovi} iz 1999, poslati na ratifikaciju u Sabor RH. Neslu`beno, to se treba dogoditi do kraja ovog mjeseca je da mu postavljaju {to vi{e pitanja jer je odgovore, po Poslovniku, morao strpati u samo 4 minuta. Dok seriju britkih i brzih Milanovi}evih argumentacija dr`avna televizija sumira opisom "posebno nadahnuto", u dijelu javnosti nagla{ava se da je lider vladaju}e Kukuriku koalicije i SDP-a u Saboru branio prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tu|mana.

(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Istupi premijera Zorana Milanovi}a (SDP) u Hrvatskom saboru prije dva dana rezultirali su nizom javnih impresija. Prva i osnovna jeste da je u parlamentu dr`ave pomeo i oprao najve}u oporbenu stranku HDZ. [utnju {efa HDZ-a Tomislava Karamarka svi konstatiraju. Akcentira se kako Karamarko u Saboru tada nije zucnuo, iako je bilo rije~i o vrlo vru}oj tematici. Najvru}a, kako se pokazalo, bila je najava Vlade RH da }e ugovor o granici s BiH, poznatiji pod nazivom Sporazum Tu|man - Izetbegovi} iz 1999, uskoro poslati na ratifikaciju u Sabor RH. Neslu`beno, to se treba dogoditi do kraja ovog mjeseca.

Dvotre}inska ve}ina, ipak U me|uvremenu, u doma}oj javnosti traje inventura Milanovi}evih bezbrojnih bisera koje je po ovom pitanju izgovorio u duelu sa zastupnicima HDZ-a, ljutitim pro-

Pelje{ki most: Odluka u Saboru

tivnicima namjere da se sporazum ratificira. No, taj spoj prezira, cinizma i duhovitosti hrvatskog premijera poneko je vrlo doslovno shvatio, pa rukavicu u lice HDZa koju je Milanovi} bacio najavom kako }e tra`iti da sporazum o granici s BiH Hrvatski sabor ratificira s dvotre}inskom ve}inom, u rije~kom Novom listu tuma~e kao navodno odustajanje Vlade od ratifikacije sporazuma s BiH. Ova interpretacija ilustrira se podatkom da vladaju}a Kukuriku koalicija nema dvije tre}ine ruku saborskih zastupnika. Milanovi}

je, izme|u ostaloga, spomenuo nejasno}e u Ustavu RH kada je u pitanju promjena granice, no jasno je ustvrdio da se radi o ugovoru o utvr|ivanju dràvne granice, da se granica utvr|uje tek temeljem bilateralnog ugovora a ne ne~ijih èlja. Podsjetio je pritom hadezeovce da je SDP prije dvije godine u Saboru podrào prijedlog tada{nje vlade HDZ-a o ugovoru o arbitraì sa Slovenijom o kojem je tako|er bilo more polemika. "Smeta vam istina? Nema se vremena?!", ironizirao je Milanovi} i pozivao protivnike ratifikaci-

Branio Hadì}a Tu|man je znao {ta radi kada je potpisao Sporazum o granici s Bosnom i Hercegovinom, citiraju se Milanovi}eve rije~i. Hrvatski premijer obranio je u Saboru na svojevrstan na~in i ministra prometa BiH Damira Hadì}a. Ignorirao je pitanje hadezeovca Davora Stiera u kojem je ovaj zastupnik spomenuo navodnu ucjenu bh. ministra, aludiraju}i na Hadì}eve izjave sa nedavne zagreba~ke pres-konferencije nakon susreta s hrvatskim kolegama. Jadranka DIZDAR

Slovenija moè bez strane pomo}i Slovenski premijer Janez Jan{a izjavio je ju~er da vjeruje kako }e Slovenija iza}i iz krize bez pomo}i me|unarodnih ustanova. - Slovenija }e iza}i iz krize bez me|unarodne pomo}i, rekao je Jan{a u duèm razgovoru za regionalni Koro{ki radio. - Ukoliko bi Slovenija bila prisiljena zatraìti pomo} evropskih kriznih fondova i me|unarodnih ustanova, uvjeti koji bi joj se za pomo} postavili bili bi takvi da bi se Vlada pretvorila u ra~unovodstveni ser vis me|unarodnih kreditora, a bio bi onemogu}en i njen budu}i razvoj, rekao je Jan{a, dodaju}i da vjeruje kako }e Slovenci prihvatiti strukturne reforme koje èli provesti do kraja godine kako bi zemlja izbjegla negativni scenarij i traènje pomo}i izvana. Slovenski premijer je dodao da je zbog pretjeranog zaduìvanja iz prija{njih godina i kriminala u bankama stanje u Sloveniji ozbiljno, ali da je strah nepotreban.

SVIJET VIJESTI

Rusija blokirala USAID Rusija je ju~er saop{tila da je naredila obustavu rada ameri~ke organizacije USAID jer je poku{avala da uti~e na rusku unutra{nju politiku, uz napomenu da agencija ima rok do 1. oktobra da prekine aktivnosti. “Odluka je donesena najvi{e zbog toga {to se rad zvani~nika te agencije ~esto razlikovao od proklamovanih ciljeva o razvoju i humanitarnoj saradnji. Govorimo o poku{ajima da se izvr{i uticaj na politi~ki proces preko pru`anja pomo}i”, saop{tilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. U saop{tenju se nagla{ava da USAID mora da obustavi rad u Rusiji do 1. oktobra, prenio je AFP. Por tparol ameri~kog State Departmenta Victorija Nuland izjavila je da SAD ostaju posve}ene pru`anju podr{ke demokratiji, ljudskim pravima i razvoju gra|anskog dru{tva u Rusiji. Ona je izrazila nadu da }e biti nastavljena saradnja sa ruskim nevladinim organizacijama.

Suzavcem na rudare Ju`noafri~ka policija ispalila je ju~er gumene metke i suzavac na demonstrante nedaleko od rudnika u vlasni{tvu kompanije Anglo Amerikan, oko 80 kilometara sjeveroisto~no od Johanesburga. Zaposleni u rudniku platine kompanije Lonmin prekinuli su {estosedmi~ni {trajk nakon {to su prihvatili pove}anje zarada za 22 posto i nov~anu nadoknadu za period dok je trajao prekid rada, prenio je BBC. Rudari iz Marikana, gdje je policija pro{log mjeseca ubila 34 demonstranta, slave zavr{etak {trajka. [trajkovi su se pro{irili na ostale rudnike u Ju`noafri~koj Republici, koja je jedan od najve}ih svjetskih proizvo|a~a plemenitih metala. Predsjednik Jakob Zuma je prije dva dana rekao da su {trajkovi do sada nanijeli 548 miliona dolara {tete rudarskoj industriji.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Francuska poduzima mjere opreza

[KOLE I AMBASADE ZATVORENE ZBOG KARIKATURA I D@UME [ef francuske diplomatije Laurent Fabius zabrinut jer objavljivanje karikatura poslanika Muhameda dodaje ulje na vatru Novi vodi~ za putnike kroz Francusku Francuske ambasade i {kole u 20 zemalja ne}e raditi na dan d`ume, iz predostro`nosti zbog objavljivanja karikatura poslanika Muhameda u francuskom sedmi~niku Charlie Hebdo, saop{tilo je ju~er francusko ministarstvo vanjskih poslova. “Kao mjera predostro`nosti, ambasade, konzulati, kulturni centri i {kole bi}e zatvoreni u dvadesetak zemalja”, rekao je za France Presse neimenovani zvani~nik ministarstva i precizirao da za sada nema dokazane prijetnje bilo kojoj ustanovi.

Dodavanje ulja na vatru

Laurent Fabius sa predstavnicima manjina u Francuskoj

[ef francuske diplomatije Laurent Fabius ranije je saop{tio da je Francuska preduzela odre|ene mjere predostro`nosti radi za{tite svojih ambasada poslije objavljivanja karikatura. “Izdao sam uputstva kako bi se svuda u zemlji gdje to mo`e da predstavlja problem, preduzele odre|ene bezbjednosne mjere”,kazao je Fabius radiju France Info i dodao da je zabrinut. “Sna`no se preporu~uje izbjegavanje skupova, uli~nih protesta i blizine osjetljivih institucija (predstavni{tva zapadnih zemalja, vjerskih zdanja)”,pi{e u apdejtiranoj rubrici savjeti za putnike. U Pakistanu francuski dr`avljani

dobili su SMS poruku u kojoj se navodi: “Pove}ana prijetnja za francusku zajednicu i interese poslije objavljivanja karikatura u Charlie Hebdo. Savjetuje se pove}an oprez”. Francuski nedjeljnik objavio je karikature poslanika poslije jednonedjeljnih protesta u arapskomuslimanskim zemljama zbog antiislamskog filma snimljenog u SAD-u. U neredima na tim protestima ubijene su desetine ljudi, uklju~uju}i ameri~kog ambasadora u Libiji Christophera Stevensa. Fabius je ocijenio da se u trenutnom kontekstu, objavljivanjem karikatura poslanika Muhameda dodaje ulje na vatru.

ASADOVA SESTRA NAPUSTILA ZEMLJU

Naslovnica francuskog nedjeljnika Charlie Hebdo koji je objavio karikature

“U Francuskoj sloboda izraàvanja je princip i ona se ne smije ugroàvati. Imaju}i u vidu taj imbecilan, apsurdan film koji je emitovan u sada{njem kontekstu, postoji osjetljivost u mnogim muslimanskim zemljama. Da li je relevantno i mudro dodavati ulje na vatru? Moj odgovor je ne”, kazao je {ef francuske diplomatije. “Potrebno je prona}i ravnoteù”, dodao je.

[ok je u o~ima posmatra~a Charlie Hebdo su, ina~e, satiri~ne sedmi~ne novine koje su izlazile od 1969. do 1981. godine, a ponovo su pokrenute 1992. U ovom su magazinu 2006. objav-

Bu{ra al-Asad, sestra sirijskog predsjednika Ba{ara alAsada, pobjegla je u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje se nastanila sa djecom, objavila je ju~er saudijska televizijska stanica Al-Arabija, pozivaju}i se na nezvani~ne izvore. Bu{ra al-Asad (51) je udovica visokog sirijskog vojnog zvani~nika generala Asefa [avkata, koji je poginuo u julu u sa-

ljeni reprinti karikatura poslanika Muhameda iz Jyllands-Postena, nakon ~ega je ovaj francuski medij imao veliki komercijalni uspjeh. Ilustracije poslanika Muhameda pojavile su se na zadnjoj stranici satiri~nog magazina na kioscima {irom Francuske. Urednik ovog nedjeljnika Stéphane Charbonnier je nakon objavljivanja rekao novinarima da }e slike {okirati one koji `ele da budu {okirani, prenijela je stanica France 24. Na sajtu francuskog ministarstva vanjskih poslova putnicima se savjetuje najve}i mogu}i oprez, imaju}i u vidu aktuelne probleme u muslimanskom svijetu.

moubila~kom napadu na dobro ~uvanu zgradu nacionalne bezbjednosti u samom centru Damaska. Al-Arabija navodi da je sestra sirijskog predsjednika napustila zemlju zbog sukoba izme|u uticajnih ~lanova vladaju}e alavitske zajednice u Siriji. Bu{ra al-Asad je ocijenila da ovaj sukob mo`e da ugrozi njenu bezbjednost i njene djece.

SVIJET

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

POLITI^KA OSVIJE[TENOST MLADIH

VIJESTI

Va{ plan nije ono {to Americi treba Jackson Ripley, 12-godi{nji dje~ak iz Colorada, napisao je pismo guverneru Romneyu u kojem mu poru~uje kako njegov plan za Ameriku “nikako nije ono {to Americi treba”, iako je guverner Mitt Romney uspio zbuniti medije, a time i bira~e, te nije iznio ta~an plan zdravstvene njege, nije zbunio 12-godi{njeg dje~aka iz Colorada, pi{e Huffington Post. Pro{le sedmice Jackson je sa svojom majkom gledao vijesti iz politike o ve} postoje}em zdravstvenom sistemu i u tom je trenutku odlu~io Romneyu napisati pismo. “Dragi guverneru Romney, `elim vam ~estitati, ali ipak bih vi{e volio da ste ostali u Massachusettsu. Va{ plan za Ameriku nije ono {to nam treba, prouzro~it }e nam vi{e {tete nego koristi”. Jackson poziva Romneya da se izjasni oko svog stava te jasno ka`e ho}e li ili ne}e ukinuti Obamacare, prijedlog zakona za za{titu paci-

12-godi{nji dje~ak iz Colorada pisao predsjedni~kom kandidatu Mittu Romneyu, gdje ga poziva na transparentnost

jenata koji ne}e napla}ivati velike iznose mladim zaposlenim osobama, malim poduzetnicima i drugima koji ne `ele pla}ati skupo zdravstveno osiguranje. U svom pismu spominje i guvernerove kontradiktorne izjave, a

ima sna`ne rije~i i za njegov stav o pravima `ena i homoseksualaca: “Va{i planovi (zakoni o umjetnoj oplodnji i pravima homoseksualaca) su u`asni! @ene bi trebale same odlu~ivati o vlastitu zdravlju, a ako se pitate za{to niste

Ve}ina Turaka ne moè na odmor Ve}ina Turaka ne moè sebi da priu{ti putovanje od sedam dana i nije zadovoljna ìvotnim standardom, saop{tio je turski zavod za statistiku. U novom izvje{taju o standardu i prihodima navodi se da je 18,5 posto Turaka izloèno riziku od siroma{tva u ovoj godini, u pore|enju sa pro{logodi{njih 17,3 posto. âk 86,5 posto gra|ana ne moè sebi da priu{ti sedmodnevni odmor, a 67,6 posto nema novca za neo~ekivane tro{kove, pi{e list Hurijet. Osamdeset posto gra|ana nema novca za zamjenu ili popravak dotrajalog namje{taja, navodi se u izvje{taju zavoda za statistiku. Objavljeni podaci otkrivaju da 59,6 posto turske populacije ìvi u domovima koji su u njihovom vlasni{tvu, ali se 41,6 posto poàlilo na probleme sa krovovima koji propu{taju vodu, vla`nim zidovima ili dotrajalom stolarijom.

osvojili glasove ènske populacije bira~a, razmislite malo o svojim zakonima o umjetnoj oplodnji i pravima èna. Osim toga, ljudi bi trebali imati pravo stupiti u brak s kime god èle”, napisao je 12-godi{nji Jackson.

Uhap{en kolumbijski narko-bos Jedan od najopasnijih kolumbijskih krijum~ara droge Daniel Loco Barrera uhap{en je u Venecueli, u akciji u kojoj su u~estvovale i slu`be iz Britanije, SAD-a i Venecuele. Kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos opisao je Bareru kao najtra`eniju osobu u novijoj historiji. Barerina kriminalna grupa isporu~ivala je kokain ne samo u SADu nego {irom svijeta, a naro~ito u Evropu, prenio je BBC. SAD su ranije ponudile nagradu od pet miliona dolara za njegovo hap{enje - isto koliko za Osamu bin Ladena - a Kolumbija je dodala jo{ 2,7 miliona dolara. Barrera u`iva veliki ugled u kriminalnim krugovima zato {to je godinama uspje{no sara|ivao sa svim stranama u 48-godi{njem kolumbijskom konfliktu.

Indija testirala raketu Agni-IV Indija je izvela uspje{no probno lansiranje rakete Agni-IV dalekog dometa, samo dva dana nakon {to je Pakistan isprobao svoju krstare}u raketu najnovije tehnologije, saop{teno je iz indijske Agencije za vojno-tehnolo{ki razvoj. Lansiranje rakete Agni-IV obavljeno je iz isto~ne indijske dr`ave Orisa, {to je tre}a proba ove rakete. - Raketa Agni-IV isprobana je sa njenim ma ksi mal nim do me tom od 4.000 kilometara i test je pro{ao us-

pje{no, rekao je za agenciju France Presse predstavnik vojnog centra za razvoj Ravi Gupta. On je dodao da nijedna raketa nije uperena protiv odre|enih zemalja i naglasio da je Indija miroljubiva dr`ava koja nije napala nijednu zemlju u posljednjih hiljadu godina. Pakistanska armija je prije dva dana uspje{no testirala krstare}u raketu kratkog dometa do 700 kilometara, koja ima sposobnost da nosi nuklearnu bojevu glavu.

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

1.000.000,00 KM

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 52. KOLA SuperLOTO-a UZ 52. KOLO SuperLOTO-a OD 18.09.2012.godine OD 18.09.2012.godine Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45..............................................................................500.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

DOBITNA BOJA: CRNA

06 12 20 24 34 42

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................77.434,50 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.588,31 KM Fond dobitaka 50%:.............................................38.717,25 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 259.960,74 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................265.549,05 KM Odaberi boju je: .......................................8.597,40 KM Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 11.615,18 KM Akumulirano u fondu za jackpot:............... 478.368,17 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................... 489.983,35 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 5.807,59 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............ 6.775,52 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .... 14.518,97 KM

Dobici

Broj dobitaka

Iznos

SuperJackpot

Jp. se prenosi u naredno kolo

6 pogodaka

Jp. se prenosi u naredno kolo

5 pogodaka

1.935,90 KM

4 pogotka

190

35,70 KM

3 pogotka

2.945

4,90 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 19.09.2012.

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

34 06 12 20 42 24

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA UKUPNA UPLATA:.....................................9.142,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.571,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........914,20 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

4 8

6 4

2 9

0 0

2 8

4 6

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:................ 22.423,90 KM Jackpot ukupno:................................................................. 23.338,10 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.656,80 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 1 1.000,00 KM Iznos: 3 89,80 KM Iznos: 18 22,40 KM Iznos: 169 2,40 KM Iznos: 1.579 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 19.09.2012.

OGLASI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

United Nations Development Programme

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU raspisuje

Bosnia and Herzegovina

BIH-ITB-019-12 UNDP & UN Agencies in BiH Lease of Common Office Premises

K zaOizborNakadem KskogUosoR S blja 1. I

We hereby solicit your bid for the provision of following: lease of common office premises for UNDP and UN agencies in BiH (Sarajevo) for 5 (five) years with the possibility of further extension All interested parties can obtain documents from 18th September 2012 at UNDP Reception, Mar{ala Tita 48, 71000 Sarajevo or via E-mail-a at: registry.ba@undp.org with reference ITB-019-12 CP&S. Documents are available also from website: http://www.undp.ba - under Procurement. II UNIVERZITET U BIHA]U PEDAGO[KI FAKULTET Broj: 0315-1677/12 Datum: 19. 9. 2012. godine Na osnovu ~lana 215. Statuta Univerziteta u Biha}u, a u skladu sa Odlukom Senata Univerziteta u Biha}u o raspisivanju konkursa za izbor nastavnika i saradnika na Univerzitetu u Biha}u za anga`man nastavnika i saradnika na Univerzitetu u Biha}u u akademskoj 2012/13. godini, broj: 06-3139/2012 od 28. 6. 2012. godine, Pedago{ki fakultet objavljuje

I S P R AV K U DIJELA PONOVLJENOG KONKURSA/NATJE^AJA za anga`man nastavnika i saradnika na Pedago{kom fakultetu Univerziteta u Biha}u u zimskom semestru akademske 2012/13. godine NAZIV PREDMETA

Metodika tjelesnog odgoja 1

Odsjek za pred{kolski odgoj BROJ SATI SEDMI^NO/SEMESTRALNO Nastavnik Saradnik Seminar (Predavanja) (Vje`be) 2 -

OSLOBO\ENJE

ODSJEK PO

Ostali dio teksta u ponovljenom konkursu/natje~aju za anga`man nastavnika i saradnika na Pedago{kom fakultetu Univerziteta u Biha}u u zimskom semestru akademske 2012/13. godine, objavljenog 15. septembra 2012. godine u bh. nezavisnim novinama "Oslobo|enje", ostaje nepromijenjen. UNIVERZITET U BIHA]U PEDAGO[KI FAKULTET Dekan dr. sc. Nijaz Skender, red. prof.

OBAVJE[TENJE Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Biha}u zakazana je javna odbrana magistarskog rada kandidata Ned`ada Beganovi}a, dipl. ecc, iz Biha}a pod naslovom:

"Implementacija Me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda u privrednim dru{tvima USK-a sa posebnim osvrtom na standard 19" Odbrana }e se odr`ati u srijedu, 19. oktobra 2011. godine, sa po~etkom u 10 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Biha}u u Sali informati~kog centra. Magistarski rad se mo`e pogledati u Dekanatu fakulteta. Pristup odbrani je slobodan. Dekanat Ekonomskog fakulteta u Biha}u ………………………………………………………………………………………………….. Bosna i Hercegovina, 77000 Biha}, Ivana Pavla II broj 2. Tel: +387 (0)37 222-511, Fax: +387 (0)37 222-513, Email: info@efbihac.org Transakcijski ra~uni: 3380002210005877, Unicredit banka

NA ODSJEKU ZA AUTOMATIKU I ELEKTRONIKU 1.1. u jedno od nau~nonastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za uù nau~nu oblast "Robotika i mehatronika", u radni odnos sa punim radnim vremenom - 1 izvr{ilac Uvjeti: Pored op}ih zakonskih uvjeta, kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju - pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/10), te uvjete propisane op}im aktima Univerziteta u Sarajevu i Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu. Uvjeti koje kandidat treba da ispunjava za izbor u nau~nonastavno zvanje su za: - docenta: nau~ni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri nau~na rada objavljena u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, pokazane nastavni~ke sposobnosti; - vanrednog profesora: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet nau~nih radova objavljenih u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, objavljena knjiga recenzirana od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou, originalni stru~ni uspjeh kao {to je projekt, patent ili originalni metod, te mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja nau~nog stepena magistra nauka po predbolonjskom procesu, sve nakon izbora u zvanje docenta; - redovnog profesora: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje dvije objavljene knjige recenzirane od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou, najmanje osam nau~nih radova objavljenih u priznatim publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, te mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno mentorstvo ostvareno u postupku sticanja nau~nog stepena magistra nauka i doktora nauka po predbolonjskom procesu, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora. Uz prijavu na konkurs, kandidati obavezno prilaù: - biografiju: - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom elektrotehni~kom fakultetu ili drugom srodnom tehni~kom fakultetu; - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora tehni~kih nauka; - odluku o izboru u zvanje na nekoj od doma}ih ili stranih visoko{kolskih ustanova; - kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prilaù potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju, odnosno potvrdu da su u nastavi proveli najmanje 3 (tri) godine nakon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uvjete za izbor u vi{e zvanje prije isteka perioda na koji su birani; - objavljene knjige recenzirane od najmanje jednog recenzenta referentnog na me|unarodnom nivou iz oblasti na koju kandidat konkuri{e, nakon posljednjeg izbora; - nau~ne radove iz oblasti na koju kandidat konkuri{e objavljene u publikacijama koje prate relevantne baze podataka utvr|ene za Fakultet, nakon posljednjeg izbora, kao i izvode/dokaze o objavljenim radovima (ispis iz baze) sa pregledom ~asopisa i zbornika u kojima su objavljeni (sa naznakom: autorstva ili koautorstva, punog naziva rada i datuma objavljivanja); - stru~ne radove iz oblasti na koju kandidat konkuri{e; - potvrdu o mentorstvu kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena magistra i doktora nauka po predbolonjskom procesu, nakon posljednjeg izbora; - ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uvjete za izbor u zvanje docent, vanredni profesor ili redovni profesor u skladu sa ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/10).

III Napomena: - Navedena dokumentacija se dostavlja u originalnu ili ovjerenoj kopiji. - Kandidati koji su diplome stekli u inostranstvu prilaù rje{enje o nostrifikaciji diplome ili potvrdu da je pokrenut proces nostrifikacije diplome. - Kandidati su obavezni u prijavi nazna~iti jedno od zvanja za koje se prijavljuju, u suprotnom, takva prijava }e se smatrati neurednom i ne}e biti razmatrana. - Prilikom izbora u isto ili vi{e zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraìvanja u primjeni, projekti te mentorstva nakon izvr{enog posljednjeg izbora u zvanje. - Kandidat koji ranije nije sudjelovao u realizaciji nastavnog procesa u visoko{kolskoj ustanovi obavezan je da pred studentima i komisijom za pripremanje prijedloga za izbor u zvanja odrì pristupno predavanje iz nau~ne oblasti, odnosno predmeta za koje je konkurisao. - Prijava kandidata za odre|eno zvanje treba da sadrì najmanje dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izbor u zvanje za koje su konkurisali. - Prijave se dostavljaju u pisanoj i (po mogu}nosti) elektronskoj verziji (na CD-u). - Ugovor o radu sa izabranim kandidatima zaklju~uje se na period izbora u odre|eno zvanje. - Svi nau~ni radovi, knjiga, projekt, patent ili originalni metod moraju biti iz oblasti na koju kandidat konkuri{e. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uvjeta predvi|enih konkursom podnose se li~no ili putem preporu~ene po{te na adresu: UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Kampus Univerziteta u Sarajevu Zmaja od Bosne bb 71 000 Sarajevo sa naznakom "Prijava na konkurs za izbor akademskog osoblja, sa naznakom odsjeka, predmeta, odnosno nau~ne oblasti, na koji/u konkuri{e". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE JASMIN LU^KIN, dipl. ing. el. branit }e magistarski rad pod naslovom

Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa OP]INOM SREBRENIK upu}uje

POZIV

za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za dva pogona za sagorijevanje ukupne snage 4 MW u op}ini Srebrenik 1. Predlo`ena aktivnost: toplifikacija grada Srebrenik - nabavka i ugradnja dva kotla snage po 2 MW koji bi kao energent tro{ili biomasu 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnih za datu aktivnost; b) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a 2, Tuzla i c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

"KOMPARATIVNA ANALIZA METODA DIJAGNOSTICIRANJA GRE[KI U DISTRIBUIRANIM AUTOMOBILSKIM SISTEMIMA" 23. oktobra 2012. godine (utorak) sa po~etkom u 10 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

SVIJET FINANSIJA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Iz banaka problemati~nih ~lanica eurozone

Madrid: Depoziti smanjeni deset posto

Povu~eno 326 milijardi eura Bloombergovi podaci pokazuju da su se depoziti u Gr~koj strmoglavili 19 posto, odnosno za 42 milijarde eura, dok su u [paniji potonuli 224 milijarde eura Iz banaka ~etiri problemati~ne ~lanice eurozone - Gr~ke, Irske, Portugala i [panije je u posljednjih 12 mjeseci povu~eno 326 milijardi eura, javljaju agencije. Iako je i ta brojka, do koje je do{ao Bloomberg, {okantna, pravo stanje stvari je jo{ gore, zato {to podaci Evropske centralne banke depozitima smatraju i novac koji su bankama posudile centralne banke.

Pad depozita Kada se finansiranje centralnih banaka isklju~i iz ra~unice, Bloombergovi podaci pokazuju da su se depoziti u Gr~koj strmoglavili 19 posto, odnosno za 42 milijarde eura, dok su u [pani-

ji potonuli 224 milijarde eura, to jeste, deset posto, a u Portugalu za osam posto, odnosno 22 milijarde eura. Povrh toga, povla~enje depozita ove se godine ubrzalo - u [paniji su oni izme|u januara i jula pali sedam, a u {est mjeseci prije toga ~etiri posto, dok je u Portugalu ove godine pad depozita iznosio {est, a u drugom polugodi{tu pro{le samo jedan posto. Najve}a promjena zabilje`ena je u Irskoj, gdje se u posljednjih {est mjeseci pro{le godine depoziti prakti~ki nisu promijenili, ali su zato u prvih sedam mjeseci ove zaronili deset posto, prenosi business.hr. Naravno, postavlja se pitanje

gdje je novac koji je napustio rubne ~lanice eurozone zavr{io - u ~arapama i madracima, brzo rastu}im ekonomijama u razvoju ili mo`da s druge strane Atlantika - u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama?

Gdje je novac? Ta~an je odgovor da novac nije oti{ao daleko - depoziti u bankama u sedam zemalja koje se smatraju jezgrom eurozone, a koje, naravno, uklju~uju Njema~ku i Francusku, u 12 mjeseci do kraja jula sko~ili su za 300 milijardi eura, {to je gotovo jednako iznosu koji je nestao iz banaka na periferiji podru~ja zajedni~ke valute.

BiH

[tednja u dijamantima

Danas je zbog kolapsa banaka i ekonomija dr`ava te{ko prona}i valutu, fond ili plemenitu kovinu u kojoj bi bilo pametno {tedjeti, a njema~ki su draguljari prona{li rje{enje. Oni gra|anima preporu~uju dijamante. No, uz ovu preporuku ide i upozorenje. Naime, kupnja dijamanata ne savjetuje se lovcima na brzu zaradu i nestru~nim ulaga~ima koji ne znaju procijeniti kvalitet kamenja koje kupuju, prenosi Poslovni dnevnik. U razradi ove teme njema~ki list Die Welt donosi razgovor s iskusnim trgovcem i ~elnikom draguljarskog udru`enja Njema~ki dijamantni klub Reinhardom Paulom. Paul dijamante smatra pogodnijim za {tednju od zlata i platine, te isti~e kako je u zadnjih nekoliko mjeseci primijetio

osobito sna`an rast potra`nje za dijamantima, prvenstveno zbog njihove investicijske vrijednosti. Stru~njaci za tr`i{te dragulja o~ekuju da }e potra`nja za najtvr|im mineralom u idu}ih pet godina rasti izme|u 21 i 32 posto. Paul tvrdi da se 1970. godine kvalitetan jednokaratni kamen~i} (0,2 grama) mogao nabaviti za 4.000 dolara, dok danas vrijednost takvog kamen~i}a iznosi nevjerovatnih 15 hiljada dolara, a ponekad i do 30 hiljada ako se radi o primjerku vrhunskog kvaliteta. Stoga Paul smatra kako su dijamanti pogodan materijal za dugoro~no osiguravanje kapitala. Die Welt pi{e kako platina i zlato kotiraju na berzi prakti~ki na dnevnoj bazi, dok je sa dijamantima druk~ija situacija, oni nemaju slu`beni kurs.

Posljedice ekonomske krize u SAD-u

Italijani sve du`e `ive s roditeljima

Propast banke Lehman Brothers skupo ko{tala SAD

Minus od 12,8 biliona dolara Neprofitna organizacija Beter Markets tvrdi da je finansijska kriza, do koje je do{lo nakon propasti banke Lehman Brothers, ko{tala ameri~ku ekonomiju najmanje 12,8 biliona dolara. U studiji ove organizacije navedeno je da }e gubitak BDP-a u periodu od 2008. do 2018. iznositi 7,6 biliona dolara, odnosno toliko bi bio ve}i ameri~ki BDP da nije do{lo do krize. Preostala 5,2 biliona dolara

predstavljaju dodatni gubitak BDP-a koji je izbjegnut zahvaljuju}i vanrednim mjerama fiskalne i monetarne politike koje je vlada pokrenula tokom krize, prenosi Washington Post. Autori studije nagla{avaju da je rije~ o vrlo konzervativnoj procjeni i da su realni tro{kovi vjerovatno i ve}i, ali ih je te{ko precizno izra~unati. U studiji se ocjenjuje da }e minus ipak morati da pokriju obi-

~ni gra|ani, odnosno porezni obveznici. Studija Beter Marketsa pominje, ali ne uvr{tava u kona~nu cijenu krize, i gubitak od 11 biliona dolara koji su pretrpjeli porodi~ni bud`eti. Grupacija dodaje da stvarni i izbjegnuti tro{kovi krize obuhvataju niz kategorija, uklju~uju}i rast nezaposlenosti, vladinu pomo} za finansijski sektor i razne druge vidove podr{ke.

Ekonomska kriza u Italiji dovela je do ja~anja porodi~nih veza i tradicije da odrasli ìve kod ku}e sa roditeljima i kada za|u u tre}u deceniju ìvota. âk 31 posto Italijana ìvi sa svojim majkama, a 42,3 posto ìvi u njihovoj blizini, ne dalje od 30 minuta {etnje od mjesta njihovog stanovanja. Studiju pod nazivom "Kriza: ìvjeti zajedno, ìvjeti bolje" uradili su udruènje italijanskih poljoprivrednika Koldireti i grupa za dru{tveno-ekonomska istraìvanja Sensis, prenijela je agencija ANSA. Vi{e od polovine Italijana, njih 54 posto, ìvi na udalje-

nosti do pola sata {etnje od svojih ro|aka. Utvr|eno je da 60,7 posto Italijana od 18 do 29 godina ìvi sa svojim majkama, a 26,4 posto na udaljenosti do 30 minuta putovanja. Me|u pripadnicima starosne grupe od 30 do 45 godina njih 25,3 posto ìvi sa majkama, a 42,5 posto u blizini. Ovaj procenat opada na 11,8 posto me|u odraslima od 45 do 64 godine, a 58,5 posto ìvi u blizini svojih majki. "Struktura italijanske porodice generalno je pozitivna imaju}i u vidu te{ko}e sa kojima se mnogi suo~avaju tokom krize", izjavio je predsjednik Koldiretija Sergio Marini.

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Agencija za unapre|enje stranih investicija u BiH

OSLOBO\ENJE

Sajam turskih proizvoda

Promovirani spotovi o bh. privredi Agencija za unapre|enje stranih investicija u BiH (FIPA) u saradnji s Ambasadom Kraljevine Norve{ke u BiH snimila je kratke promotivne filmove o strate{kim bh.

ru turizma, a filmovi su ura|eni na engleskom jeziku. Direktorica Agencije FIPA Jelica Gruji} je kazala da je osim generalnih informacija o tim sektorima,

Milijarda eura Foto: D`. KRIJE[TORAC

privrednim sektorima koji obuhvataju kratke izjave i iskustva postoje}ih investitora. Fokus je bio na sektorima energetike, metaloprera|iva~kom, drvnom i sekto-

projektom obuhva}eno i 16 kompanija koje su predstavile svoje razloge zbog kojih su se odlu~ile investirati u BiH, kao i neke od svojih planova, prenosi Fena.

Bukvi} na konferenciji u Kazahstanu

Iskustva islamskog bankarstva u BiH U organizaciji Me|unarodnog monetarnog fonda i Islamske razvojne banke 17. i 18. septembra u Almaty u Kazahstanu odràna je regionalna konferencija Kreiranje okruènja za islamsko bankarstvo. Izgradnja pravnog okruènja za islamske finansije, razvoj jakog sistema i regionalni poticaj islamskog bankarstva, bile su glavne teme dvodnevnog skupa. Na konferenciji su u~estvovali ugledni svjetski stru~njaci iz oblasti islamskih finansija iz cijelog svijeta, izme|u ostalih i Zeine Zeidana, biv{i premijer Mauritanije i savjetnik MMF-a za Srednji istok i centralnu Aziju i Abdul Aziz Al-Hinai, potpredsjednik Islamske razvojne banke. Predstavnik BiH bio je Amer Bukvi}, direktor Bosna Bank In-

ternationala. Tokom svog obra}anja Bukvi} je od predstavnika MMF-a zatraìo da u Sarajevu organiziraju prezentaciju proizvoda islamskih banaka iz raznih dijelova svijeta kako bi se internacinalna praksa islamskog bankarstva pribliìla doma}em trì{tu, saop}eno je iz BBI banke.

Kursna - te~ajna lista - broj 184 - 20. 9. 2012. godine. Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

[ifra valute

Oznaka valute

Jedinica valute

Na Sajmu, koji je po~eo ju~er, do 22. septembra }e se predstaviti 107 kompanija iz Turske Peti Sajam turskih proizvoda, na kojem }e se do 22. septembra predstaviti 107 turskih kompanija, otvoren je ju~er u Sarajevu. Sajam, koji organizira Privredna komora Istanbula, dobra je prilika, kako je to re~eno tokom sve~anog otvaranja, za povezivanje turskih i bh. privrednika.

500 godina tradicije

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Zemlja

razmjene do 2014.

Kupovni za devize i efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.566391 Kanada 124 CAD 1 1.539567 Hrvatska 191 HRK 100 26.364060 ^e{ka R 203 CZK 1 0.078445 Danska 208 DKK 1 0.261713 Ma|arska 348 HUF 100 0.689135 Japan 392 JPY 100 1.905587 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.262523 [vedska 752 SEK 1 0.228946 [vicarska 756 CHF 1 1.613014 Turska 949 TRY 1 0.836488 V.Britanija 826 GBP 1 2.430473 SAD 840 USD 1 1.500492 Rusija 643 RUB 1 0.048151 Kina 156 CNY 1 0.237804 Srbija 941 RSD 100 1.694238 SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 09. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 09. 2012 =

Srednji za devize

1.955830 1.570317 1.543426 26.430135 0.078642 0.262369 0.690862 1.910363 0.566448 0.263181 0.229520 1.617057 0.838584 2.436564 1.504253 0.048272 0.238400 1.698484 USD BAM

Prodajni za devize

1.955830 1.574243 1.547285 26.496210 0.078839 0.263025 0.692589 1.915139 0.567864 0.263839 0.230094 1.621100 0.840680 2.442655 1.508014 0.048393 0.238996 1.702730 1.54693 2.317717

Tokom ove privredne manifestacije posjetiocima }e se predstaviti kompanije razli~itih profila, od proizvodnje hrane, preko namje{taja, ma{ina do automobilskih dijelova i komponenti. To }e ujedno biti prilika za bilateralne sastanke turskih i bh. privrednika. Predsjednik Privredne komo-

re Istanbula Dursun Top~u je ovom prilikom podsjetio da Istanbul i Sarajevo imaju trgovinsku tradiciju dugu 500 godina te je kazao kako je Sarajevo kroz historiju bilo vrlo va`an trgova~ki centar i mjesto odmora trgovaca koji su iz Istanbula i{li prema Jadranu, zbog toga se u skladi{tima trgova~kih radnji u Sarajevu mogla na}i roba i sa Istoka i sa Zapada. On je naglasio da ovu tradiciju treba nastaviti, a sajam je dobra prilika da se trgovci ponovo udru`e i svoje proizvode zajedno prodaju {irom svijeta. Za to ve} postoji dobra osnova, ali i dovoljno prostora za jo{ bolju saradnju u trgovini i investicijama. Top~u je naglasio da je obim trgovinske razmjene izme|u dvije zemlje do 2008. godine konstantno rastao, tako je npr. 2000. obim razmjene iznosio 34 miliona dolara, a 2008. 596 miliona dolara. Ipak, kriza je ostavila traga pa je trgovinska razmjena u 2009. i 2010. godini pa-

la na ne{to vi{e od 200 miliona, ali ima naznaka da se stanje popravlja jer je obim razmjene u 2011. bio 359 miliona dolara.

Privrednici i politi~ari Am ba sa dor Tur ske u BiH Ahmet Yildiz je kazao kako je tokom posjete turskog premijera Redèpa Tajipa Erdoana BiH dogovoreno da dvije zemlje do 2014. podignu obim trgovinske razmjene na milijardu eura. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko [arovi} je dodao kako je Turska vaàn partner BiH i da }e na{a zemlja u~initi sve da se ostvari cilj od jedne milijarde eura trgovinske razmjene do 2014. Predsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo je rekao da postoji mnogo oblasti gdje se moè ostvariti saradnja izme|u privrednika iz Turske i BiH i na njima je da prepoznaju i iskoriste te potencijale, a na politi~arima je da stvore ambijent za iskori{tavanje J. Sa. potencijala za razvoj.

Bijeljina

Saradnja ~e{kog Farmteka sa Elvakom Kompanija Farmtek iz ê{ke i metaloprera|iva~ko preduze}e Elvako iz Bijeljine, koje posluje u sastavu Bobar grupe, potpisali su ju~er sporazum o poslovno-tehni~koj saradnji. "Elvako je dobra kompanija i trebaju joj ovakvi ugovori. Svako novo i svako o~uvano radno mjesto nam je bitno, a posebno kada imamo priliku da sa inostranim partnerima otvorimo nove fabrike i nova radna mjesta", rekao je premijer Republike Srpske Aleksandar Dòmbi}, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora u Bijeljini. Preduze}e Elvako obavlja}e dio proizvodnje, servis i montaù opre-

me i tehnologije za farme ~e{kog Farmteka, koji posluje u 10 evropskih dr`ava. Sporazum su potpisali direktor Elvaka @eljko Male{evi} i direktor Farmteka Petr Kolor. Fir-

ma iz Bijeljine radi}e po licenci ~e{ke firme po novim tehnologijama, a ugovor omogu}ava i izvoz u zemlje regiona, {to ima ogroman zna~aj za Bijeljinu i RS.

BIZNIS/BERZE

Ermina Salki~evi} - Dizdarevi} posjetila Rafineriju Brod

BIFX

SASX-10

1.396,48

SASX-30

718,00

BIRS

914,39

FIRS

833,33

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

ERS10

1.648,17

771,69

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 19. septembar/rujan 2012. Dioni~ko dru{tvo

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA

Dizdarevi}: Razgovor o razvojnim programima

Bosnalijek d.d. Sarajevo

12,75

0,55

12,75

1.900

24.225,00

3,31 -3,78 1,22 -4,69 3,41 10,00 2,02 2,13 3,61 1,69 3,50 0,29 3,81 0,36

3,31 1,22 3,41 2,17 3,61 3,50 3,82

3,31 1,22 3,41 2,00 3,61 3,50 3,81

752 13.130 9.329 5.233 113 94 250

2.489,12 16.018,60 31.811,89 10.581,77 407,93 329,00 953,43

1 4 8 9 1 1 2

KOTACIJA FONDOVA

Ponosni smo {to imamo

ovakvu kompaniju Planirana i nova ulaganja od 760 miliona eura Zamjenica ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salki~evi} - Dizdarevi} razgovarala je ju~er sa menad`mentom Rafinerije nafte Brod o razvojnim planovima koje Rafinerija ima u svom proizvodnom asortimanu za ovu godinu. “To je ne{to sasvim novo na ovom tr`i{tu, ali i u regionu, a rije~ je o bitumenu u ~vrstom stanju, kao i granuliranom sumporu”, izjavila je Dizdarevi}eva za Srnu nakon posjete i obilaska postrojenja Rafinerije nafte u Brodu. Ona je istakla da je ponosna {to u BiH postoji kompanija koja ne samo da je ulo`ila vi{e od 260 miliona eura u obno-

Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%)

vu postoje}ih postrojenja u Rafineriji ve} su planirana i nova ulaganja od 760 miliona eura. “Sa menad`mentom Rafinerije smo razgovarali i o potrebi daljeg unapre|enja odluke o prometovanju naftom i naftnim derivatima, {to je osnov za rad kada je u pitanju zakonska regulativa, a na ~emu radi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa”, naglasila je Dizdarevi}ava. Ona je izrazila zadovoljstvo {to je menad`ment Rafinerije Brod odgovoran i u ispunjavanju direktive koja se odnosi na ispu{tanje sumpora u okolinu i za{titu voda.

ZIF Fortuna fond dd Bihac ZIF Eurofond-1 dd Tuzla ZIF Bonus dd Sarajevo ZIF Bosfin dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. B FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. F FBiH stara devizna {tednja serija V

35,00 32,56 72,73 31,00 78,50

2,94 1,76 0,32 8,77 0,00

35,00 33,00 73,00 31,00 81,30

35,00 32,40 72,50 31,00 78,50

635 57.789 18.550 1.078 9.000

222,25 18.817,28 13.491,50 334,18 7.101,40

1 6 2 1 2

5,00 18,79 2,53 21,00 29,00 55,68 42,79 7,00

-0,60 -0,06 -1,94 0,00 0,00 2,01 -0,49 0,00

5,00 19,00 2,53 21,00 29,00 56,00 42,79 7,00

5,00 18,50 2,53 21,00 29,00 55,00 42,79 7,00

953 2.244 700 370 119 370 31 10

4.765,00 42.161,92 1.771,00 7.770,00 3.451,00 20.601,33 1.326,49 70,00

4 10 1 5 2 5 1 1

5,00

0,00

5,00

471

2.355,00

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Sarajevo osiguranje dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Dobrinja d.d. Ilid`a Prehrana - promet d.d. Tuzla SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Tehnogra|a d.d. Br~ko

Banjalu~ka berza Kursna lista za 19. septembar 2012. Dioni~ko dru{tvo

Srednji kurs (KM)

Promj. kursa (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

0,011 0,735 0,6(A) 0,461 0,209 0,26 1,6

-8,33 0 1,69 0,22 1,46 -0,38 0

0,013 0,735 0,6 0,461 0,209 0,26 1,6

0,011 0,735 0,6 0,46 0,209 0,26 1,6

149.915 1.031 1.502 9.713 50.000 44.390 11.346

1.689,06 757,78 901,20 4.473,98 10.450,00 11.541,40 18.153,60

2,55 8 3,7 2,99 4,92 4,01 5,7

4,94 0 0 0 0,2 0,25 -0,18

2,55 8,01 3,7 3 4,92 4,01 5,8

2,43 8 3,7 2,95 4,91 4,01 5,55

1.402 537 20 266 80 40 1.176

3.572,70 4.296,50 74,00 795,78 393,20 160,40 6.705,27

0 0 -27,27 0 -0,52 0,22 2,95 0,46 0,02 0,67 0,46

1 0,3 0,2 0,25 93,5 49,12 47,5 48,5 44,01 40,97 41,35

1 0,3 0,2 0,25 93,5 49,11 47,5 48,02 44 40,1 41,12

1.071 577 1.430 273 6.248 10.057 9.500 50.066 10.000 14.799 110.971

1.071,00 173,10 286,00 68,25 2.336,75 4.939,09 4.512,50 24.143,45 4.400,96 6.009,13 45.671,48

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik Boksit a.d. Mili}i ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Komunalno a.d. Trebinje Romanijaputevi a.d. Sokolac [ipad a.d. Doboj Veterinarsko sto~arski centar a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6

NAFTA

110,25

$ 1,59 %

PLIN

2,74

$ 0,90 %

1 0,3 0,2(A) 0,25 93,5(A) 49,11 47,5 48,22 44,01 40,6 41,16

ZLATO

1.773,40

$ 0,12 %

SREBRO

34,68

$ 0,11 %

P[ENICA

903,50

$ 1,63 %

KUKURUZ

748,25

$ 1,11 %

OGLASI O B AV I J E ST VO Z A ^ I MA !

Bosanskohercegova~ki auto-moto klub u skladu sa ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine na podru~ju kantona/ùpanija: - Unsko-sanskog - Sarajevskog - Tuzlanskog - Hercegova~ko-neretvanskog i - Zeni~ko-dobojskog - Srednjobosanskog - Bosanskopodrinjskog obavezan je pruìti usluge pomo}i na javnim cestama bez naknade. Pozivom na tel. (033) 1282, odnosno (033) 282-100 sa fiksnog ili mobilnog telefona svi motorizovani gra|ani koji prilikom registracije vozila na ime poslova Slu`be pomo}-informacije uplate predvi|enu naknadu na navedenim podru~jima mogu b e s p l a t n o dobiti slijede}e usluge: - informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vo`nju u Bosni i Hercegovini - tehni~ku pomo} na cesti u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja (usluga popravke manjeg kvara na vozilu) - uklanjanje neispravnih i o{te}enih vozila sa ceste do baze AMK, odnosno najbliè servisne radionice, a u cilju nesmetanog odvijanja prometa (ako se utvrdi da se kvar ne moè otkloniti na cesti) Pomenute usluge pomo}i na cesti mogu se besplatno dobiti jedanput mjese~no i najvi{e tri (3) puta godi{nje.

ZAVR[ILI STE VI[U [KOLU? POVE]AJTE SVOJE [ANSE NA TR@I[TU RADA - DIPLOMIRAJTE!!! Ako ste zavr{ili vi{u {kolu ili ste prekinuli studij, iskoristite {ansu da zavr{ite zapo~eti studij. Nazovite nas i informirajte se o uslovima nastavka zapo~etog studija i upisa na II i III godinu studija na sve fakultete u sastavu Sveu~ili{ta / Univerziteta "VITEZ". Sve informacije mo`ete dobiti kod kontakt-osoba: Elveldina Tatarevi}, 030 509 755, e-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba Mirsada Salkica, 030 509 765, e-mail: nastava.fpe@unvi.edu.ba

ZAVR[ILI STE FAKULTET? NAPREDUJTE U STRUCI - MAGISTRIRAJTE !!! Ako ste zavr{ili ~etiri godine fakulteta, za{to ne iskoristite {ansu da nastavite {kolovanje na V godini i postanete magistar? Studenti sa zavr{ene ~etiri godine fakulteta upisuju se na II godinu magistarskog studija u istoj nau~noj oblasti. Na Fakultet poslovne ekonomije se mogu upisati studenti sa drugih fakulteta uz polaganje minimalne razlike predmeta. Sve informacije mo`ete dobiti kod kontakt osoba: Elveldina Tatarevi}, 030 509 755, e-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba Renata Ignji}, 030 509-752 e-mail: renata.ignjic@unvi.edu.ba

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br: 12/03 i 34/03) i ta~ke III Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija za imenovanje u regulirane organe - pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona" br: 4/12 i 6/12), Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona objavljuje:

J AV N I O G L A S za imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javne ustanove Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona I Objavljuje se javni oglas za imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javne ustanove Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Slu`ba za zapo{ljavanje) i to: - tri (3) ~lana iz reda osniva~a (od kojih se jedan imenuje za predsjednika), - dva (2) ~lana iz reda zaposlenika Slu`be za zapo{ljavanje. Upravni odbor Slu`be za zapo{ljavanje obavlja slijede}e poslove: - donosi Statut i druge op}e akte Slu`be za zapo{ljavanje; - donosi akt o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta; - donosi programe i planove rada; - donosi finansijski plan i usvaja zavr{ni ra~un; - upravlja sredstvima u skladu sa Zakonom; - odlu~uje o kori{tenju sredstava u skladu sa Zakonom; - odlu~uje o preduzimanju mjera u vezi sa stvaranjem povoljnih uslova za zapo{ljavanje uop}e, za ostvarivanje Zakonom utvr|enih prava zaposlenika za ~ijim radom prestane potreba i za za{titu ìvotnog standarda nezaposlenih osoba; - pokre}e inicijative prema nadle`nim institucijama u Kantonu kojima se brè i efikasnije rje{ava problem nezaposlenosti; - prati i razmatra ostvarivanje obaveza koje proizilaze iz me|unarodnih konvencija i me|unarodnih sporazuma iz oblasti zapo{ljavanja; - usvaja izvje{taje o radu Slu`be za zapo{ljavanje i odlu~uje o preduzimanju odgovaraju}ih mjera za unapre|enje djelatnosti; - razmatra i donosi odluke o uvo|enju novih organizacionih formi kojima se oboga}uje sadràj rada i pove}ava efikasnost djelovanja na izvr{enju Zakonom i Statutom utvr|enih funkcija; - imenuje i razrje{ava direktora Slu`be za zapo{ljavanje uz saglasnost Vlade Kantona; - odlu~uje o pravima, obavezama i odgovornostima, zaposlenika iz radnog odnosa u Slu`bi za zapo{ljavanje po àlbama; - usmjerava, kontroli{e i ocjenjuje rad direktora; - donosi odluke o slu`benim putovanjima u inostranstvo; - preduzima mjere za osiguranje jedinstvenog informacionog sistema u djelatnosti zapo{ljavanja; - imenuje komisije i druga radna tijela po potrebi; - donosi Poslovnik o svom radu; - vr{i i druge poslove utvr|ene Zakonom i drugim propisima. Imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Slu`be za zapo{ljavanje vr{it }e se u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. Kona~no imenovane osobe ostvarit }e pravo na naknadu u Upravnom odboru u skladu sa vaè}im propisima. Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora imenuje Vlada Tuzlanskog kantona na period od ~etiri (4) godine s mogu}no{}u ponovnog imenovanja. II Kandidat za imenovanje na poziciju predsjednika, odnosno ~lana Upravnog odbora iz ta~ke I ovog oglasa mora ispunjavati slijede}e op}e uslove: - da je dràvljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, a ne stariji od 65 godina, - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje se kandiduje, - da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u periodu od 3 godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (za kandidate koji rade ili su radili u organima dràvne slu`be), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo, - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti, - da se na njega ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u organima, vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 70/08). Pored ispunjavanja op}ih uslova, kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove i kriterije: - da ima zavr{enu vi{u, odnosno visoku stru~nu spremu, - da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva nakon sticanja vi{e, odnosno visoke stru~ne spreme na poslovima u okviru svog zanimanja, - da nije ~lan upravnog, izvr{nog ili drugog organa politi~ke stranke, - da nema privatni finansijski interes u Slu`bi za zapo{ljavanje, - da nije ~lan upravnog ili nadzornog odbora drugog reguliranog organa, a ukoliko jeste ~lan drugog upravnog ili nadzornog odbora drugog reguliranog organa, kandidat }e dostaviti ovjerenu izjavu da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa navedene pozicije u roku od sedam dana od dana imenovanja, - da kandidat nije direktor javne ustanove koja se finansira iz kantonalnog budèta ili kantonalnog vanbudètskog fonda. III Kandidat je duàn uz prijavu, koja sadrì kra}u biografiju, adresu i kontakt- telefon, priloìti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije dokumenata o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova, traènih ovim oglasom i to: - CIPS-ova li~na karta - uvjerenje nadle`nog organa da kandidat nije otpu{ten iz organa dràvne slu`be kao posljedica disciplinske mjere - ne starije od tri mjeseca (za kandidate koji rade ili su radili u organima dràvne slu`be), - ovjerena izjava da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo - ne starija od tri mjeseca, - uvjerenje nadle`nog op}inskog suda da kandidat nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti - ne starije od tri mjeseca, - ovjerena izjava da se na kandidata ne odnosi ~lan IX.I. Ustava Bosne i Hercegovine - ne starija od tri mjeseca, - ovjerena izjava da kandidat nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine - ne starija od tri mjeseca, - diplomu ili uvjerenje o diplomiranju, - uvjerenje nadle`nog organa o radnom staù iz koje je vidljivo da kandidat ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva nakon sticanja vi{e, odnosno visoke stru~ne spreme na poslovima u okviru svog zanimanja - ne starije od tri mjeseca, - ovjerena izjava da kandidat nije ~lan upravnog, izvr{nog ili drugog organa politi~ke stranke - ne starija od tri mjeseca, - ovjerena izjava da kandidat nema privatni finansijski interes u Slu`bi za zapo{ljavanje - ne starija od tri mjeseca, - ovjerena izjava da kandidat nije ~lan drugog upravnog, odnosno nadzornog odbora, a ukoliko jeste ~lan drugog upravnog, odnosno nadzornog odbora, ovjerena izjava da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa te pozicije u roku od 7 dana od dana imenovanja - ne starija od tri mjeseca, - ovjerena izjava da kandidat nije direktor javne ustanove koja se finansira iz kantonalnog budèta ili kantonalnog vanbudètskog fonda. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kandidati su du`ni dostaviti kada budu kona~no imenovani za predsjednika, odnosno ~lana Upravnog odbora Slu`be za zapo{ljavanje.

ZAVR[ILI STE MAGISTARSKI STUDIJ?

Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa uìm izborom bit }e pozvani na intervju. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima. Kandidati zaposleni u organima dràvne slu`be koji u|u u uì izbor i budu pozvani na intervju, prilikom obavljanja intervjua du`ni su priloìti rje{enje kojim je kandidatu dana pisana saglasnost od rukovodioca organa dràvne slu`be za obavljanje dopunske djelatnosti.

PRIDRU@ITE SE TIMU NAJUSPJE[NIJIH - UPI[ITE DOKTORSKI STUDIJ!!! Upi{ite doktorski studij sa eminentnim profesorima iz zemlje i inostranstva uz mogu}nost samostalnog kreiranja modula kroz izborne predmete. Na Fakultetu poslovne ekonomije doktorski studij mogu upisati i magistri iz drugih oblasti uz polaganje razlike predmeta. Sve informacije mo`ete dobiti kod kontakt-osoba: Elveldina Tatarevi}, 030 509 755, e-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba Renata Ignji}, 030 509-752 e-mail: renata.ignjic@unvi.edu.ba

IV Prijavu sa tra`enom dokumentacijom potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja oglasa. Oglas }e biti objavljen u Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i dnevnom listu "Oslobo|enje". V Prijavu sa tra`enom dokumentacijom, dostaviti putem po{te preporu~eno ili na pisarnicu Ureda za zajedni~ke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona, na adresu: TUZLANSKI KANTON Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Slatina broj 2, 75 000 Tuzla Sa naznakom: "PRIJAVA NA OGLAS ZA IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JU SLU@BA ZA ZAPO[LJAVANJE" - NE OTVARATI Neblagovremene ili nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OGLASI

SARAJEVSKA HRONIKA

Najsavremeniji UZ aparat na Klinici za radiologiju KCUS-a

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Kolegij Op}inskog vije}a Novog Grada

Septembarska sjednica poslije izbora?

Nerad op}inske administracije je {amar i namavije}nicima, ka`e Durakovi}

U toku edukacija radiologa na Klinici

]elijska analiza

jo{ preciznija Sa velikom ta~no{}u mogu se otkriti zlo}udne promjene na organima pacijenata Klinika za radiologiju Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu ovih dana koristi najsavremeniji dijagnosti~ki ultrazvu~ni aparat sa novim softverskim opcijama, gdje se sa izuzetnom precizno{}u mogu otkriti dobro}udne ili pak zlo}udne promjene na organima kod pacijenta. Prevashodno to se odnosi, kako je kazala doc. dr. Sandra Vegar - Zubovi}, {efica Klinike, na promjene kod {titne `lijezde, na dojci, te za sve mi{i}ne povr{ne promjene. Ovim aparatom i posebnim softverskim opcijama mo`e se uraditi i ultrazvuk zglobova i nerava. “Ovim najsavremenijim aparatom se mo`e raditi metoda elastografija, pomo}u koje, uz dosada{nje dijagnosti~ke metode UZ i kolordopler, detektiramo zlo}udnu promjenu i precizno utvrdimo da li }e se tom pacijentu raditi biopsija, odnosno da li ga po-

slati na hirur{ki tretman ili uraditi biopsiju. Druga najsavremenija metoda se radi u slu~ajevima kada se kod pacijenta kod kojeg na UZ ili na CT ili na magnetnoj rezonansi prona|emo zlo}udnu promjenu u jetri, bubregu, prostati ili u dojci, tako {to se sklapaju ove dvije metode i magnet sa CD, i kada pacijenta ho}emo punktirati iglom, ubodom na leziju (promjenu), tako|er, sa velikom ta~no{}u i precizno{}u pomo}u magnetne vodilice dobijamo }elijsku analizu, odnosno biopsiju. Kako bismo ovo uradili, pacijent ne mora dugo da le`i u bolnici”, objasnila je doc. dr. Vegar - Zubovi}. Ovaj najsavremeniji aparat trenutno se koristi za edukaciju radiologa sa ove klinike, a naru~enim pacijentima }e tokom ove sedmice bi}e ura|eno nekoliko Mr. BABI] nalaza.

Iako je Kolegij Op}inskog vije}a Novog Grada funkcionisao u punom sastavu, u novogradskoj demokratiji, kako je naziva predsjednik Kluba SDA Ramiz Durakovi}, ako ne{to ne èli SDP u saradnji sa svojim koalicionim partnerima SBB-om i BOSS-om, ni{ta se i ne mijenja. - To je bio slu~aj i kada je SDA zagovarala da se redovna sjednica Op}inskog vije}a odrì u septembru. Ne postoje nikakve prepreke i razlozi zbog kojih se ona ne bi mogla odràti u ovom mjesecu. Njima to nije bilo u interesu mada teme koje su se trebale na}i na dnevnom redu nisu bile {kakljive, niti su mogle biti zloupotrijebljene za promovisanje politi~ke partije ili vije}nika koji se nalaze na listi za naredne izbore, kazao je za Oslobo|enje Durakovi}.

Bez {kakljivih tema Jedna od ta~aka dnevnog reda trebala je biti informacija o prijavama gra|ana, dok bi se na ~etvrtoj diskutovalo o legalizaciji gra|evina izgra|enih bez odobrenja za gra|enje. - Imam osje}aj da je sve bilo unaprijed dogovoreno, te se zbog toga i{lo u pravcu kako nisu pripremljene sve ta~ke koje su bile prijedlogom sazivanja sjednice. Zatrpani smo predstavkama gra|ana ko ji se `a le da op}inske slu`be ne reaguju na adekvatan na~in. Nezadovoljstvo gra|ana je kulminiralo time

Na zahtjev za zakazivanje sjednice odgovora jo{ nema

da su ~ak odre|ena privatna lica po kre nu la tu `be pro tiv odre|enih uposlenika i Op}ine. Ve} nekoliko puta Kolegij je raspravljao o tome, ali nikako da se dobije jedna cjelovita informacija od slu`be na koju se odnosi ta problematika. Nerad Op}ine i administracije je {amar i Vije}u. ^etvrta ta~ka interesantna je za obi~nog gra|ana ali i bora~ku populaciju, pogotovo za one koji nisu uspjeli u redovnom roku da prijave legalizuju za svoje objekte, obja{njava Durakovi}. Na kon gla sa nja, Ko le gij je odlu~io da se redovna sjednica prolongira za oktobar.

12 potpisanih - Iako smo Drago Juri}, vije}nik iz SDU, i ja bili protiv da se sjednica prolongira za oktobar, pre-

Akcija Let’s do it na Ilid`i

Obala Isa-bega Ishakovi}a

Zavr{ena rekonstrukcija

glasani smo, te bi se ona trebala odràti poslije izbora. Predloìli smo i dopunu dnevnog reda informacijom o realizaciji budèta za prvih {est mjeseci, {to bi nam dalo jasnu sliku o tome {ta se radi u na{oj op}ini, me|utim i ovo je nai{lo na zid te se vjerovatno o ovome ne}e pri~ati dok ne zavr{e izbori, isti~e Durakovi}. Po Poslovniku, tre}ina vije}nika ima pravo da traì zakazivanje sjednice u septembru, {to je i napravilo 12 potpisanih vije}nika SDA i SDU. - Odmah po glasanju predali smo zahtjev sekretaru da se, ipak, zakaè sjednica, ali odgovor jo{ nismo dobili. Ne bih se za~udio ni da ga ne dobijemo, da on stigne prekasno ili da se ne odazovu pojedini vije}nici, nagla{ava Durakovi}. M. TATAREVI]

Sme}e je utovareno na kamione

Zavr{ena je rekonstrukcija Obale Isa-bega Ishakovi}a, od spoja sa Ulicom Isevi}a sokak do Latinske }uprije. Radovi su podrazumijevali skidanje starog asfalta, postavljanje tampona, izdizanje {ibera i {ahtova zbog pravilne odvodnje povr{inskih voda i postavljanje asfalta. Projekt je sa 296.000 KM finansirala Direkcija za ceste Kantona Sarajevo, a izvo|a~ radova bio je KJKP Rad.

Obustava u Alipa{inoj Radi odr`avanja mirnog protesta Udru`enja penzionera vojnih osiguranika u FBiH, ispred zgrade Vlade Federacije danas }e biti privremeno potpuno obustavljen saobra}aj u Ulici Alipa{ina, na trotoaru, odnosno pje{a~koj zoni od 11.30 do 15.30 sati, kao i saobra}aja iz dva smjera Skenderija - Ciglane, na dijelu Alipa{ine od raskrsnice sa Kemalbegovom do raskrsnice sa Bol-

ni~kom ulicom. Alternativni pravci za vrijeme izmjene saobra}aja Skenderija - Ciglane su Mar{ala Tita Zmaja od Bosne - Halida Kajtaza - Patriotske lige - obilaznica pored Olimpijskog stadiona “Asim Ferhatovi} Hase” - Betanija - Alipa{ina, zatim Mar{ala Tita - Zmaja od Bosne - Halida Kajtaza - Bra}e Begi} - Juki}eva - Alipa{ina i Mar{ala Tita - Kranj~evi}eva - Halida Kajtaza.

O~i{}ena Stupska kasarna U okviru akcija Let’s do it - O~istimo zemlju za dan na podru~ju op}ine Ilidà danas se zavr{ava dvodnevno ~i{}enje stare Stupske kasarne u Nedàri}ima. Akciju zajedni~ki provode preduze}e Rad, Op}ina Ilidà i mje{tani Mjesne zajednica Stupsko Brdo. Samo u jednom danu prikupljeno je i odvezeno nekoliko kamiona sa preko 120 kubika sme}a koje se na ovom prostoru godinama skupljalo.

- Sme}e je skupljeno na velike gomile utovareno na kamione Rada i odvezeno na gradsku deponiju. Potom se pristupilo ure|enju prostora na kome je o~i{}eno palo granje i {iblje. Tako }e ovo mjesto postati oaza mira, gdje }e gra|ani mo}i ugodno boraviti a djeca se igrati. Bilo je krajnje vrijeme, da se sve ovo uradi, jer je to bila prava nelegalna deponija, leglo pasa lutalica i glodara i prestavljalo je veliku

opasnost za okolno stanovni{tvo. Zato ovu ekolo{ki vrlo korisnu akciju treba pohvaliti i ona bi trebala biti primjer i drugima da o~iste svoje javne povr{ine, kazao je Enes ^orbo, pomo}nik na~elnika za mjesne zajednice. U Op}ini Ilid`a isti~u da ~e ovaj o~u{}eni prostor oko Kasarne nastojati ograditi i za{tititi kako ponovo nebi do{lo do nakupljanja sme}a. Z. T.

SARAJEVSKA HRONIKA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Pripreme za izgradnju XII transverzale

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Izdata su rje{enja za eksproprijaciju tri stambena objekta

Izgled Stupske petlje prema projektu

Rje{avanje spornih posjeda na Stupu Do sada je Op}ina Ilidà donijela 14 rje{enja o eksproprijaciji zemlji{ta i stambenih objekata na trasi budu}e ceste Pripreme za realizaciju projekata izgradnje XII transverzale i ju`ne longitudinale, kako najavljuju iz Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, privode se kraju. U oktobru }e biti odabran izvo|a~ i nadzor projekta, ali je jo{ neizvjesno da li }e odmah uslijediti i radovi na terenu ili }e se ~ekati prolje}e. Zavod za izgradnju KSa, zajedno sa Direkcijom, zaduèn je za provo|enje okvirnog plana za preseljenje i naknade, kojim su utvr|eni principi rje{avanja imovinskopravnih odnosa, a sredstva je obezbijedila Vlada KS-a putem kreditnih zaduènja kod EBRD-a i Razvojne banke FBiH.

Sudski procesi U Op}ini Ilid`a saznajemo da se postupak rje{avanja imovinskih odnosa na dijelu Stupske petlje obavlja u skladu sa Zako-

nom o eksproprijaciji FBiH i Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu, ali ovi poslovi jo{ nisu okon~ani, mada za sada nema nekih izra`enih problema. U prvoj fazi eksproprijacije pored zemlji{ta treba eksproprisati i {est stambenih objekata. - Na trasi prve faze XII transverzale - desni silazni krak dosad je doneseno 14 rje{enja o eksproprijaciji nekretnina, od kojih se tri odnose na stambene objekte. Sa ve}inom vlasnika bez problema su zaklju~eni sporazumi o odre|ivanju naknade za eksproprisane nekretnine. Za zemlji{te je utvr|ena cijena od 300 KM po kvadratu, a cijenu objekata odre|uje sudski vje{tak. Svi oni koji su nezadovoljni utvr|enom naknadom, nakon izdatih rje{enja mogu se obratiti sudovima, a trenutno imamo

i takvih slu~ajeva za koje }e se morati ~ekati izvr{enje presude, kazao nam je Nijaz Aljovi}, pomo}nik na~elnika za imovinskopravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina Op}ine Ilid`a.

Druga faza ~eka U Slu`bi isti~u da je na ~ekanju imovinsko rje{avanje druge strane petlje prema Rajlovcu, gdje su objekti kompanije Dalas i oni oko njega. Radi se, uglavnom, o objektima sa privremenim dozvolama koje su davno istekle. Odlukom Vlade, odnosno Skup{tine Kantona iz 2008. godine, vlasnicima takvih objekata dato je pravo na nadokna du u vi si ni vri je dnos ti gra|evinskog ulaganja i priklju~aka. Aljovi} ka`e da }e ove imovinske odnose rje{avati Za-

OKOM KAMERE

Od lokala ostali tek stubovi Lokal koji se nalazio u blizini Mosta Suade i Olge polako po~inje da blijedi, ostali su samo obrisi okupljali{ta njegovih stalnih mu{terija. Nakon {to je prije nekoliko dana po~elo i zvani~no uklanjanje ovog, ali i drugih objekata na trasi longitudinale, ju~er ste od ovog lokala mogli vidjeti samo stubove. Za ru{enje su zadu`eni radnici firme Orman. Za izgradnju ju`ne longitudinale i XII transverzale - Stupske petlje, kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj osigurano je 16,5 miliona eura. M. T.

VOZOVI Polasci iz Sarajeva: Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Dolasci u Sarajevo iz: Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AVIONI Dolasci: Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich

12.25, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Copenhagen 17.30, Koeln 19.25 i 21.00

Odlasci:

Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Copenhagen 10.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

AUTOBUSI Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski

vod za izgradnju KS-a. Projekt XII transverzale podrazumijeva pro{irenje ceste na ~etiri trake uz dogradnju Stupske petlje sada{njom Ulicom dr. Silve Rizvanbegovi}. Slu`it }e lokalnom i tranzitnom saobra}aju koji ulazi u grad sa nove zapadne zaobilaznice, te saobra}aju koji ide ju`no ka Aerodromu. Projektom je predvi|en i potputnjak koji slu`i za komunikaciju naselja Stup sa gradom, prilaz za Heco pijacu, dok }e pje{a~ki tokovi naselja Stup imati vezu kroz lokaciju autobuskog terminala i pothodnik ispod gradske longitudinale sa izlazom na tramvajska stajali{ta. Kroz jedan od potputnjaka ostvaruje se i veza sa grobljima, kao i pristup individualnim objektima koji su ostali u petlji. Z. TURKOVI]

Isklju~enja struje Zbog radova na energetskim postrojenjima bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Kakrinje, Ba{ci, Breze, Ciglane 14, Drinska, Avde Jabu~ice , Semizovac 2, od 8.30 do 12 Ba{~ar{ija, od 9 do 14.30 Boljakov Potok 3, od 8.30 do 16 Donje Biosko, Barice, Malinovac, Mrkovi}i, od od 10 do 13 Donje Selo, Dragoradi, Gajevi, Gojanovi}i, Podsokolina, Spahin han, [i}i, Vladojevi}i, Vodovod Vukasovi}i, Vrutci 1, od 10.30 do 13 Mrakovo 1 i 4, a od 13 do 15 Mrakovo 2, od 12 do 15.30 Toromanova i od 8 do 16 sati Had`imustafina. Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

8 2

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

KULTURA

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Sarajevska filharmonija slavi 90 godina postojanja

Mladost i inicijativa Nova sezona u Filharmoniji bi}e otvorena sutra{njim koncertom, na kojem }e gostovati maestro Uro{ Lajevic iz Slovenije i solistica Alena Baeva iz Rusije Jesen je stigla, a s njom i novi problemi za kulturne institucije. Zemaljski muzej BiH ponovo najavljuje kona~no zatvaranje, mada po {arenilu na ogla{iva~kim mjestima u Sarajevu (i mimo njih), ne ~ini se ba{ da kolektivno grcamo u finansijskim problemima. Ipak, da nije sve tako crno, pokazuje institucija koja ove godine slavi 90 godina svog rada Sarajevska filharmonija.

gradu koja je ugra|ena da bi se dobio tavan i uz kozmeti~ke intervencije, to je to.

Novi instrumenti

Mozart za po~etak Na ju~era{njoj konferenciji za medije predstavljene su neke vrlo vedre stvari, s kojima Filharmonija ulazi u devetu deceniju `ivota. Direktorica Samra Gulamovi} ponosno je najavila da Filharmonija u novu sezonu ulazi ambiciozno, sa ve} jasno odre|enim programom i gostima. Bi}e tu i Tchaikovskog, i Smetane i mnogo drugih slavnih kompozitora, a sezone }e sve~ano otvoriti onaj ko je za tu ~ast najprikladniji - Mozart. - Velika mi je ~ast {to mogu najaviti da }e na prvom koncertu sezone Filharmonijom dirigovati maestro Uro{ Lajevic iz Slovenije, a na kojem }e biti izveden program koji uklju~uje djela Mozarta, Brahmsa i Sibeliusa, kaza-

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

la je Gulamovi}. Meastro Lajevic ne}e biti jedini gost na tom koncertu. Gost solista na violini }e biti Alena Baeva iz Rusije, muzi~arka ~ije performanse hvale svi koji su je do sada slu{ali u`ivo. Vrhunac koncerta }e biti upravo Koncert za violinu i orkestar Jana Sibeliusa, u dmolu. Zanimljivo je kako maestro Lajevic nikada nije nastupio

Foto: D. TORCHE

zajedno sa Baevom, tako da }e sutra{nji koncert biti posebno zanimljiv. - Mi }emo na koncertu izvesti remek-djelo jednog osamna-

Forte, fortissimo Sarajevska filharmonija u novu sezonu u kojoj slavi 90. ro|endan ula zi i sa novim vizuelnim identitetom, koji na umjetni~ki na~in odraàva dinamiku jednog orkestra. - To je jedna vizuelna ekspresija, naracija koja se samo naslu}uje kroz vizuelno, objasnio je Bojan Hadìhalilovi}, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i jedan od ~elnih ljudi agencije Fabrika, koja je osmislila novi logo Filharmonije. - Znak odraàva i onaj zgusnuti tekst kojim kompozitori pi{u svoje par titure, do~arava i fizi~ki poredak orkestra, ali i generalno odi{e nekom energijom, kao da govori for te, for tissimo, ka zao je Hadìhalilovi}. Bojan Hadìhalilovi} uz novi logo

Izlo`ba u Stocu

estgodi{njeg momka, koji je nakon njega postao majstor, ponosno je kazao gost dirigent iz Slovenije, aludiraju}i na 29. simfoniju W. A. Mozarta, koja }e biti izvedena na po~etku programa. Maestro je ipak, prije najave koncerta, iskoristio priliku da uka`e na probleme koje Filharmonija ima, ali je tako|er ponudio i rje{enje barem jednog dijela problema. - Ja sam jo{ 1991. zapo~eo jedan projekat sa Ninoslavom Verberom, a to je prilagodba stare sarajevske sinagoge u muzi~ku dvoranu. Ta sinagoga ima najbolju akustiku od svih postoje}ih na Balkanu, a njena prilagodba za muzi~ku dvoranu bi ko{tala tek deset posto od cifre koja bi bila potrebna da se jedna takva dvorana izgradi nanovo, pojasnio je Lajevic. - Potrebno je tek ukloniti pre-

Sa njim se slaè i Dèvad [abanagi}, nagla{avaju}i te{ke uslove u kojima djeluje Filharmonija. - Mi u Sarajevu izvodimo programe koji se izvode svugdje u Evropi i u tom segmentu apsolutno ne zaostajemo za evropskim gradovima, govori [abanagi}. - Ali, to se uspijeva realizovati samo zahvaljuju}i vrlo discipliniranom orkestru sa odli~nim mladim muzi~arima. Mi kada vje`bamo, to radimo u neprilago|enom prostoru i sve {to uvje`bamo uglavnom moramo mijenjati i prilago|avati sali u kojoj nastupamo. Nova sala za vje`banje i nova koncertna dvorana su neophodne kako bi Filharmonija mogla nastaviti svoj rad na ovom nivou, zaklju~uje [abanagi}. A kada je poznato i da }e Filharmonija dobiti i potpuno nove instrumente (osim klavira), kroz grant vlade Japana, u vrijednosti od 800.000 KM, onda ta potreba da na njima muzicira u adekvatnom prostoru dobija na jo{ ve}em zna~aju. Ideja o prilagodbi starog templa ne zvu~i nimalo lo{e, posebno {to ne nosi velike investicije. Vjerovatno nigdje u svijetu umjetnici nisu toliko o~ajni da moraju razmi{ljati o odgovaraju}em rje{enju svog problema, a ne samo ukazivanju na isti, kao {to je to slu~aj ovdje. Pitanje je samo kakve su to vladaju}e strukture koje ne reaguju na ovakve inicijative, koje uklju~uju i realizaciju dijela posla koji logi~no upravo njih zaduùje da ga provedu u djelo. Ostaje da vidimo. N. SELIMOVI]

Kulturno pam}enje - blago koje nestaje

Komisija za o~uvanje nacionalnih spome ni ka BiH or ga ni zi ra la je u Ku }i me|una ro dnog di ja lo ga i po mi re nja (HIDR) u Stocu izlo`bu panoa nacionalnih spomenika "Kulturno pam}enje - blago koje nestaje". Izlo`ba se organizira u okviru kampanje "Kulturno pam}enje - blago koje nestaje" od 2003. godine, saop}eno je iz Komisije, a prenosi Fena. U proteklih devet godina uprili~ene su brojne izlo`be koje se sastoje od videoprezentacije i izlo`benih panoa nacionalnih spomenika i ugro`enih spomenika s fotografijama, uz tekst s osnovnim informacijama o spomeniku. Do sada je izlo`ba postavljena u sjedi{tu Svjetske banke u Washingtonu, Barceloni, Istanbulu, Rimu i Pestumu, te Beogradu, ali i na podru~ju BiH: u Banjoj Luci, Jajcu, Mostaru, Br~kom, Tuzli, Sarajevu i svim op}inama Unsko-sanskog kantona.

Tokom ljeta ove godine izlo`ba panoa s novim fotografijama bila je postavljena u Centru za kulturu u Mostaru, Muzeju Hercegovine u Trebinju, te je planirano da do kraja godine bude postavljena i u drugim gradovima i op}inama u BiH, uklju~uju}i Stolac, Konjic, Jablanicu, Blagaj, Bijeljinu, Tuzlu, Grada~ac, Banovi}e, @ivinice i Gra~anicu. Ovim aktivnostima planirano je da se {ira javnost informirao o bh. ba{tini i kulturno-historijskim vrijednostima BiH, jer za{tita kulturnog naslije|a predstavlja zna~ajnu metodu o~uvanja stabilnog dru{tva i bogatstva bh. razli~itosti. Postavljanje ove izlo`be ujedno je poziv svim relevantnim institucijama, organizacijama i gra|anima u BiH na saradnju i ulaganje u rehabilitaciju o{te}enih i ugro`enih spomenika da bi bilo omogu}eno njihovo o~uvanje za budu}e nara{taje.

Detalj s izlo`be

Muharem Bazdulj

knjizi Teofila Pan~i}a “Urbani bu{mani” autor na jednom mjestu Jeana Baudrillarda naziva “poslovi~nim i neizbe`nim” te veli: “samo ~ekam kad }e i sportski reporteri po~eti da ga citiraju”. Tekst iz kojeg poti~e ovaj citat objavljen je, ina~e, 1997, u vrijeme kad je Baudriallard kod nas bio na vrhuncu slave. Pi{u}i o Baudrillardu po~etkom devedesetih godina pro{log stolje}a, Petar Bojani} se posluìo frazom “postmoderna ideologija ili filozofski ùrnalizam”. U ovoj je frazi klju~an veznik ili, “veznik sa dva lica, tj. sa licem i nali~jem, s jedne strane je istovjetnost, a s druge suprotnost” (Zoran \eri}). înjenica je, me|utim, da su za “poslovi~nost i neizbje`nost” u na{em vremenu potrebni i postmoderna ideologija i filozofski ùrnalizam.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 20. 9. 2012. godine

Savr{en zlo~in Beogradski krug objavio je 1998. knjigu “Savr{en zlo~in” (Le Crime Parfait) prevod Baudrillardovog djela iz 1995. Kao dodatak ovoj knjizi Obrad Savi} je na~inio izvrsnu i iscrpnu bibliografiju Baudrillardovih djela. Prema njegovoj evidenciji Baudrillard je u intervalu izme|u 1968. i 1995. objavio na francuskom jeziku dvadeset i osam knjiga. 1998. godine na engleski je bilo prevedeno njih sedamnaest, no zanimljivo je da je prva Baudrillardova knjiga na engleskom objavljena 1981, trinaest godina, dakle, nakon po~etka njegove knji`evne karijere i devet od prvog objavljivanja knjige o kojoj je rije~: “Pour une Critque de l’Economie politique du Signe”. U pogovoru “Savr{enom zlo~inu” Obrad Savi} ka`e: “Da odmah iznesem preliminarnu tezu: Bodrijar je stigao u Srbiju u znaku jednog neopozivog nerazumevanja, izopa~enim kulturnim stazama, divljom

Postmoderna

Baudrillard: FILOZOFESEJISTA

Pet godina je pro{lo od smrti Jeana Baudrillarda. U Milanu je ovih dana otvorena izlo`ba “Omaggio a Jean Baudrillard”. To je tek jedno od prigodnih ovogodi{njih prisje}anja na ovog filozofa

politi~kom pre~icom. Iznenadni interes za autora ‘hegemonije znaka’ poklapa se s naglim slomom normativnog procesa racionalizovanja. Po~etak raspada Jugoslavije i pojava Bodrijara u Srbiji padaju u isti period: svi prevodi njegovih knjiga i tekstova, ve}ina komentara, osvrta, recenzija i prikaza, nastaje posle 1991.! Kako objasniti logiku ove podudarnosti, kako razumeti iznenadnu privla~nost ‘figure Bodrijara’ u Srbiji. (…) Bodrijar se pojavio u pravi ~as! Brzo je postao maska za paradnu simulaciju iza koje se skriva nacionalna halucinacija. Na izvestan na~in, obezbedio je fantomsko pokri}e, opscenu paradigmu za retu{iranu sliku dru{tva. Bodrijar upu}uje na simulacione mehanizme koji nas, preko hiperrealne suspenzije bilo kakve realne, empirijske evidencije, mogu osloboditi zahteva za objektivnom odgovorno{}u”. Savi} emfati~no tvrdi: Bodrijar se pojavio u pravi ~as! Prisjetimo se, me|utim, naslova izlaganja Danila Ki{a na konferenciji “Europa misli, Europa politike”. Konferencija je odràna u Albiju, na jugu Francuske, petog i {estog maja 1989, tako da je nesumnjivo da se radi o jednom od Ki{ovih posljednjih tekstova uop}e, rezigniranom skoro testamentarnom lamentu ~ovjeka je proìvio paradigmu ìvota dvadesetog stolje}a i koji stoi~ki gleda smrti u o~i. Tekst nosi naslov “Filozofija uvek dolazi posle”, a zavr{ava ovako: “Mislim da ne treba preterivati s tom isprepleteno{}u filozofije i prakti~nog i politi~kog ìvota”. Baudrillard je ustvari vi{e pisac, ecrivain, esejista, nego klasi~ni filozof. Borges na jednom mjestu pi{e o Waterhouseovoj “Kratkoj povijesti njema~ke knjièvnosti” i srdi se kako niko ne primje}uje da su najbolje eseje na njema~kom jeziku pisali Schopenhauer i Mauthner. Razlog za to on nalazi u grozi koja hvata kriti~are pri spomenu rije~i filozofija. Baudrillard je na izvjestan na~in nefikcijski Borges. Povezuje ih kolosalna erudicija i te`nja da se od vlastitog djela na~ini digest cjelokupnog zapadnja~kog (ili svjetskog?) duhovnog stvarala{tva. Od Baudrillarda se na~injena industrija. Prvo poglavlje knjige “Simboli~ka razmjena i smrt” zove se “Kraj proizvodnje”. No i poslije smrti Baudrillardove nastavila se proizvodnja bodrijarovskog.

Prepri~avanje Clarka

Baudrillard o Sarajevu

U jeku opsade glavnog grada BiH 1993, Baudrillard je napisao tekst kasnije mnogo i ~esto citiran. Evo njegovog zavr{etka: “Operacije u Iraku i Somaliji su bile relativno neuspe{ne, ali bosanska operacija odli~no napreduje Bosanci to znaju. Znaju da ih je osudio me|unarodni ’demokratski’ poredak, a ne neki ostatak tumora zvanog fa{izam. Znaju da im sledi uni{tenje, proterivanje ili isklju~enje, kao i svim heterogenim i buntovnim elementima {irom sveta. Ne bih da uznemiravam licemernu i ve} nemirnu savest zapadnih demokrata i humanitaraca, ali ovaj proces se ne mo`e preokrenuti, jer on prati

A usprkos izda{noj produkciji, Baudrillard je bio prevenstveno posve}en svojim opsesivnim temama. Kroz sva svoja djela on ponavlja, razra|uje ili eventualno radikalizira svoje ve} zauzete i utvr|ene stavove. Ovo ponavljanje obuhvata ne samo klju~ne postavke Baudrillardovog svjetonazora, nego se doti~e i nekih skoro trivijalnih primjera. Evo recimo (a priECRIVAIN mjer nije slu~ajno Baudrillard je ustvari vi{e odabran), i u “Sim bo li ~koj pisac, ecrivain, esejista, nego klarazmjeni i smrsi~ni filozof. Borges na jednom ti” (1976.) i u mjestu pi{e o Waterhouseovoj “Kratkoj “Savr{enom lo~inu” povijesti njema~ke knjièvnosti” i srdi z(1995.) Bause kako niko ne primje}uje da su najbo- drillard svoje teze iluslje eseje na njema~kom jeziku pisali truje prepriSchopenhauer i Mauthner. Razlog za ~avaju}i pri~u Arthura Clarka to on nalazi u grozi koja hvata “Devet milijardi kriti~are pri spomenu rije~i Boìjih imena”. Sli~nih primjera ponafilozofija vljanja ima toliko mnogo da bi ih bilo te{ko i poutabanu stazu progresa. Savremena Evropa }e, o~igledno, nabro ja ti. No za{to je ba{ ovaj pristati iz istrebljenja muslimana i Arapa - ukoliko ne preìve kao mjer zna ko vit? Pri sjetimo se same pri~e. Ona emigrantski robovi. Najsna`niji argument protiv ofanzive ka è da kad se ispi {e devet milijardi Boìjih koju predvode ne~iste savesti je taj da ona potvr|uje predstaime na svi jet pres ta je postojati jer vi{e nema vu o navodnoj slabosti evropske politike i predstavu o evropsvrhe. U svom ese ju o Whitmanu Borges kaskoj savesti navodno uzburkanoj zbog te nemo}i. Dovode}i è da di vov ski raz mje ri mogu biti oblik neu sumnju realnost zata{kava se ono {to se zaista de{ava. Navi dlji vog, ~ak ap strak tnog. Previ{e rije~i o neravno da su Sarajlije na televiziji Arte delovale razo~arano i o~aj~e mu ne do pri no si os vje tljen ju i stvarnom no, ali oni nisu izgledali kao `rtve. Ti ljudi su pokazali objera zu mi je va nju; pri bli à va ga na protiv tami ktivnu patnju, dok je na drugoj strani bila la`na patnja samoi ne pre po zna tlji vos ti. O Bau dril lardovim zvanih apostola i dobrovoljnih `rtava. A zapisano je - dobrodje lu sko ro da je na pi sa no de vet mi lijardi rivoljna `rtva ne vredi mnogo na stra{nom sudu”. je~i.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

ZA TITULU VITEZ POEZIJE EVROPSKOG

Deset bh. pjesama Ovo su rezultati konkursa u BiH za titulu Vitez poezije Evropskog pjesni~kog turnira u Mariboru 2012. Sudionici turnira: Slovenija (glavni organizator: Zalo`ba Pivec Maribor), BiH (PEN Centar u BiH), Hrvatska (Hrvatsko dru{tvo pisaca), Italija (Le Voci della Luna Milano), Ma|arska (Pannon Irok Tarsasaga), Slova~ka (Li-

terarnyklub.sk) i Austrija (Lichtungen, Graz). Ovo je projekt koji vodi, organizuje i koordinira Zalo`ba Pivec u okviru programa Evropske unije Kultura 2007-2013. Progla{enje pobjednika turnira odr`at }e se 15. novembra u Zalaegerszegu u Ma|arskoj, zatim 17. novembra u Mariboru, kulturnoj prijestolnici Evrope 2012, a predstav-

ljanje pjesnika pobjednika i sudionika turnira u BiH 13. decembra. @iri PEN Centra u BiH u sastavu: Zvonimir Radeljkovi}, predsjednik, Had`em Hajdarevi} i Ferida Durakovi}, odlu~io je o deset pjesama u naju`em izboru, te o pobjedni~koj pjesmi unutar deset odabranih. Konkurs je bio anoniman, a pristigle pjesme bile su potpisane {ifrom.

Tatjana Bijeli} (pobjedni~ka pjesma)

Ahmed Buri}

Leona Sabolek

LOKALNI PJESNIK

DOMOVINA

MIHOLJSKO LJETO

îtate li {tagod od lokalnih pjesnika? Kamerman i novinar presre}u {eta~e du` glavne ulice sporednog grada, jedni ne razumiju, drugi ni da ~uju, mikrofon izmotava. - ûj lokalnih, neman pojma, predstavlja se nastavnik knjièvnosti, zar to ima kod nas, gleda u daljinu, smrkava se lomi prste znao sam jednog iz sela moje strine, bio samac, pio, na tavanu pojeli ga {takori, a {ta je pisao te{ko je re}i. Njegove kolege rasturaju svjetske klasike u {kolama. Mrtvi pisci su kao vino, kaè, njihove mudre misli to~i godinama, isjekao je knjige podvla~e}i ve} ozna~ene redove, napusti}e ovaj svijet neuznemiren. U me|uvremenu lokalni pjesnik kruì gradom kroz mnogo dimenzija i oblika. Nema tu puno magije: ~as putuje, preseljava, bjeì, ~as statira, a onda se vra}a u svoj lokal pet-{est minuta od hotela Bosnalod`, gdje ponekad ve~era ~orbu. Lokalni pjesnik kao sintagma rastjeruje nedu`ne prolaznike, oni pate od predrasudne glavobolje, neizlje~ivo ~ak i kad shvate da su i oni lokalni pjesnik, u su{tini dobar, egzistencijski nasamaren. Lokalni pjesnik je pjesnikinja prezrena u klasnom i besklasnom dru{tvu zbog empatije i brzih rje{enja mozgalica, a posebno zbog preciznih ~itanja namjera bez kristalne kugle. Njene ruke su multipraktik, njena ljubav lokalna i prekookeanska. Lokalni pjesnik preispituje sebe poslije rata, imao je problem sa vojskom i pre~icama, ima i danas potrebu da nestane u komorama srca koje mijenja ritam i protestuje, ulice su pune djece zakatan~enih stopala, njegov bol izbjegava stara rimovanja. Lokalni pjesnik kri{om ~ita svoje rane pjesme i roman iz mladosti, horoskope, proro~anstva, knjige o raspadu zemalja i sudnjim danima, odri~e se i pori~e, gleda telenovele, ima tjeskoban odnos sa svojim profilom na Fejsbuku i boji se laptopa koji ~ita misli. Dok uve~e gleda emisiju iz kulture lokalni pjesnik pomisli na drugog lokalnog pjesnika i zid koji ga dijeli od njegovog stana. Unutar zidova pi{e se svakodnevna proza, pomjeraju granice. pre{io je dugmad na ko{ulji zbog sku~enih plu}a, izbacio bu| i otpatke, naselio prazan balkon, prodisao. Neko blizak je udaljio lopte, ~unjeve, stative, pro{irio mu ekran. Sve drugo je ostalo isto.

Kao snovi tinejdèrke {to nakon razo~aravaju}eg i bolnog prvog koitusa shva}a da se ne}e udati za princa s naslovne strane kolor magazina raspali su se na{i snovi o domovini: na{a je ekonomija bazirana na kru`nom i rodoskrnavljuju}em srednjovjekovnom modelu boga}enja nekolicine porodica, a na{u filozofiju predvode nacionalni tre}epozivci, njihove bijele kragne stoje uspravno, kad se uz gemi{t krene govoriti o izgradnji ili dekonstrukciji nacionalnog mita. Na{u poeziju predvode ketmani dvostrukih ìvota, a na{e akademije? Ne vrijedi ni misliti o tome. U mojim grudima stoje nenapisane simfonije, (anti)herojskli koncepti ovjekovje~eni horovima, preko nas gazi stampedo nebrige o ljudima, {to su se nadali da }e im domovina djevojka koju su svi imali, a oènio se njome heroj bogalj nakon nekakve zabave dati barem malo razloga za nadu da ta ljubav doista postoji, da bra}a, sinovi, majke, sve ta ugasla mladost, nije zbrisana zbog filistejskog zveckanja dukata u kesama, zvuka koji se ne moè rekonstruirati putem DNK analize, zvuka koji moè biti stvaran samo onoliko koliko i na{e beznade`ne ljubavi prema domovinama.

Csorba Gyõzõu Koje li simbolike Tri crna goluba prhnu{e na pe~u{kom azuru I ni{ta vi{e ne bi trebalo Ni krv ru`e `rtvovane ljepoti ni gr~ na licu uz zbunjenost Nisu li pjesnici svijeta svojta i kada jedan odlazi kao da odlaze svi i u svakom odlasku ispra}aju sebe zauvijek Tu u Pe~uhu tog dana pod miholjskim nebom srela sam i svoju smrt

Melika Salihbeg Bosnawi

ODA @IVOTU

Smrt - ispira~ zlata u situ Vremena alkemi~ar Vje~nosti {to prosti metal topi u kotlu Mijene da iz njeg izlije najplemenitiju rudu Sve je prolazno samo @ivot traje

@eljko Ivankovi} Adnan @etica

[]ER

Kahva ne da {utjeti, imala sam supruga, bra}u, svekra i svekrvu, ~etvoricu sinova i dvije snahe. Zborila sam na njihove slike obje{ene po zidu. o svakom malo kazivala. Dosadilo i ènama na kahvu dolaziti slu{ati moju nesre}u, kahva ne da {utjeti a o drugom ne znam zboriti. Jedan sin, mar{ preìvio, u jednoj ruci {}er bratovljevu nosio a u drugoj svoja crijeva. Prava princeza, ìva i zdrava, svemu sam je nau~ila hodati, pisati, ~itati, sve sam halalila zbog nje, i du{manima i bogu. Djeca ne}e da se druè s njom, kaù: Ne zna se smijati, i tome }u je u~iti ~im se i sama nau~im.

KAKO NAS JE MAJKA SPREMALA ZA @IVOT ILI - PELIN ODMALENA O kanap u ostavi majka vje{a ljekovite trave. Vje{a mirise {to }e tu cijelu zimu umirati. Vje{a ~ajeve koji }e nas brzo dizati iz kreveta i jo{ brè tjerati u {kolu. Otac kaè: jo{ samo da dozre bijeli sljez za ka{alj. A brat i ja, a jo{ je daleko do zime, u suzama, u suznoj dilemi (moèmo birati!): “nemam ja vi{e ìvaca natezati se s va{im apetitom”!

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

PJESNI^KOG TURNIRA U MARIBORU 2012. Sead Mahmutefendi}

PSALMI NEMANJINI PRED DVERIMA GRADA ANDRI]GRADA Tamo gdje su psalmi tu su i prokletstva. Mak Dizdar, Zapis o otkrivanju Ovo je zapis mog boravka pred vratima Grada Tanatopolisa. Ne znam zbog ~ega ne pro|oh kroz njih, mada me njihova od{krinuta krila bjehu skoro sasvim privukla i uvukla u okvir. Za{to je te{ko i mu~no oìvljavanje onoga {to samo od sebe navire i nudi se, zavla~e}i nas u nedozvoljeni i mra~ni svijet? Poslije rata nisam se vratio u Bosnu; ja sam htio da ne budem Bosanac! O svijete, ostaj mi pola zbogom pola do|avola, Kao bol budi lak i o{tar Kako bi ostao s an|elima i vje{ticama. S neznanom polovinom kukova i patnje, Ostavljen u maj~inom snu. U bljutavim danima sastaju se u njemu I pomaljaju krvavi prsti. Bliè smo smrti nego ìvotu Zbog bola koji se tuì I pla~a koji se ne prazni Kao i svaki snovi Na dnu na{ih irisa.

Rapko Orman

A AJ CIGANI boè ako bude{ ponovo stvarao svijet (pamet u glavu) i romima dodijeli zemlju (vodi ra~una o njenom okruènju odmakni od nje nasrtljive / agresivne) neka svaki ciganin moè re}i ovo je moja zemlja neka na svojoj zemlji sagradi ku}u i svakome kaè ovo je moja ku}a neka na ku}i ima ku}ni broj i adresu i neka u ku}i ima kao i do sada grozd djece samo da djeca ne budu gladna i promrzla (a aj cigani a aj djeco) legenda kaè da si boè najprije ciganima ponudio zemlju oni su je nesebi~no odbili misle}i da }e tako u~initi i drugi no drugi su uzeli (drugi uvijek sve uzmu) kad su ti se nakon toga s molbom obratili bilo je kasno - zemlje vi{e nije bilo sve si razdijelio kao utjehu i nadoknadu za propu{teno dao si im mudrost i sposobnost da ih one dugim putovima vode kroz sve zemlje (a sve su tu|e i strane) na tro{nim kota~ima sa ~ergama i gladnom djecom (a aj cigani a aj djeco)

Ranko Pavlovi}

Ne ~ujem da iz zemlje rastu kletve i osvete, Slu{am vjetar i uzdahe rahmetlija. Njihove mrtve o~i historiju zidaju I igraju `mire po slijepome groblju. Unutra im mrako`deri `va~u nebo od mesa U jednom zalogaju. Ne pla~i dok vranci u pjeni Kidaju svoje kai{eve I dok zvijezde padaju Na utrnule kandè. Milujem lice vode Da no}ne zvijeri ne budu tako Tu`ne i mutne I da ne bjeè divljim snovima. Da mi ne budu sivlje i tu`nije. Skoro }e do}i pjesma S cvrkutom ispod streha, Zaklon od hihota i smijeha Sanja}e da pjeva ljubav i prolje}e. Koliko jo{ no}i i pjesama Ima da udahnem. Je li ono vatra {to crveno liù ~opori pasa I za{to gavrani lete u stopu za nama? Pokaìte mi na ~ovjeka Koji ne voli vatru tu|e krvi I koga ne zanosi sloboda [to lije iz vedra na{eg njedra. Mirisi i daleka mjesta Osmjesi i tama Smrtnog vala nas ~eka. Sutra }e nas podi}i s usne vremena Da mi iz usta potekne zadivljeno prolje}e. 23.6.2012.

PJESMA SJENIMA JOSIFA BRODSKOG SA SNIJEGOM ZAVIJANOG BALKANA Kauboji, me|utim, ne vole ogledala, pi{e Josif Brodski Vaclavu Havelu. Leèrno, prisno, kao kada mi nekome javljamo da kod nas ni{ta novoga nema. Leèrno? Mo`da samo tako izgleda, jer u filozofskom pogledu na stvari leèrnosti ima koliko u i{~ekivanju vijesti o pomilovanju. Blisko?

Vasvija Dedi}-Ba~evac

NOSTALGI^NI BLUZ Ko sam ja? Maju{na ~estica u beskona~nosti svemira. @ena sa dojkama preobraènim u jabuke, smokve, toplinu maj~instva, tintom za~arane pisaljke. Melankoli~ni sanjar s koferom punim pro{losti i rasutih sje}anja. Moram da znam a ne razumijem ni{ta. Ne{to bi moglo biti druga~ije ako bi prestala ova ~e`nja, vrelija i pohotnija od poùde {to ùbori i rominja krvotokom kao zvijezdama op~injena Cigan~ica. [ta je smisao besmisla? Majci sam obe}ala da }u biti sretna. Vi{e nisam sigurna {ta je to, a ona je samo bijeli oblak, nedostiàn mom vidokrugu, kao i zemlja koju ~esto sanjam sa magli~astim odrazom u napuklom ogledalu mjeseca. Sredovje~na èna maj~inski bri`no zalijeva cvije}e i povjerljivo {apu}e sanjivoj ma}uhici, ni{ta nije kao {to je bilo. Pozori{na kafana miri{e slu~ajnim susretima, prosutim pi}em i zvukovima nostalgi~nog bluza. @ene posr}u na visokim potpeticama omamljene poùdom,

legenda o ciganima kao nijedna druga ispreplela se sa zbiljom oìvotvorila izjedna~ila zastava ciganska iz ìvota (je) izvihorila (zemlja i nebo s kota~em u sredini) prostranstvo neograni~eno za vje~na lutanja i putovanja boè ako bude{ ponovo stvarao svijet i dijelio zemlju dobro razmisli o ciganima bi li im dodijeljena zemlja (kao nama na{a mirna a nemirna) vi{e sre}e donijela ili odnijela Prije }e biti - jednostavno. Ba{ tako, jer u jednostavnosti mudrost dobija puni smisao, postaje nam bliska kao majka, kao neko ko nas podu~ava da bi sebe uvjerio u ono {to govori. A {to se ti~e kauboja, uvaèni Josife Brodski, ~ija sjena mo}no kora~a svijetom, poru~ujem u pismu sa snijegom zatrpanog Balkana: Ne samo ogledala, kauboji ne vole ni{ta, mo`da ni sebe. (Samo ne znam da li je to makar slutio i Havel u kome je predsjednik zaboravio pjesnika, kao mi {to slutimo da si pismo, u kome spominje{ kauboje i ogledala, koliko Havelu toliko pisao i nama.) parfemom i romanti~nom slikom predve~erja. Tek upaljena svjetla usidrenog grada, miris mu{kog tijela, galop misli prekida slatko}u poljupca. Pospani spiker izvje{tava o novim katastrofama. Poplave, zemljotresi, ratovi, kolone izbjeglica a uljana repica bezobzirno cvjeta na mekim poljanama kao da ne postoji ni{ta osim sunca i vode. Izme|u bjeline hartije i neba zastajem ulovljena prizorom na ulici. Mladi} i djevojka se kiko}u zagolicani plami~cima ljubavi. Ni{ta nije kao {to je bilo a vozovi i dalje huk}u po voznom redu. Igram u predstavi zamorno dugoj i jednoli~noj, a jo{ nisam smislila drugi ~in. Utjeha zvu~i kao jeftina reklama, pa i ovdje raste cvije}e i no}i su obasute zvijezdama. Ni{ta ne moè ublaìti ru`ni osje}aj da je listove iz scenarija odnio sjeverni vjetar. Bez mirisa i oblika kaplje praznina u ne{to bezimeno i neuhvatljivo poput vjetra, poput vlastite sjene. Lo{a vremena za ljubav i poeziju. Ni{ta nije kao {to je bilo u ovom svijetu izgriènom egoizmom i besmislom. Planeta zemlja spokojno krstari kosmi~kim putanjama.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

Izlo`ba u Collegiumu Artisticumu

Dispozicije intime

"Intime" kao kriti~ke strategije

Radi se o intimnom iskustvu kome se pridruùje kriti~ka o{trica. Angaòvanjem posmatra~a u li~noj sferi, autorice teè uspostavljanju serije {irih paralela sa univerzalnijim aplikacijama Jon Blackwood

Eksploatisane kao najprofitabilnija sredstva u proizvodnji spektakla globalnog kapitalizma, dana{nje intimne prakse se mogu shvatiti kao kontrolisane, automatizovane, inscenirane i "brendirane {eme postojanja" Branka Vujanovi}

ini se kao da je intima nepovratno potisnuta u na{e vrijeme, optere}ena informacijama i nadzorom i zavo|enjem, slomljena pod odlu~uju}im uticajem svih drugih nivoa. Ali intima je jo{ nepredvidljiva sila... mo`da }e intima i njeni umjetni~ki izrazi zapanjiti 21. vijek. Brian Holmes, Afektivisti~ki manifesto Kriti~ke umjetni~ke strategije u promijenjenim uslovima "dru{tva kontrole" podrazumijevaju introspektivno preispitivanje kompleksne mreè u~inaka kojima se ne samo ekstenzivno (globalno) ve} i intenzivno (na nivou senzibiliteta koji odre|uje stilove ìvota) u korijenu negira sama mogu}nost otpora. Eksploatisane kao najprofitabilnija sredstva u proizvodnji spektakla globalnog kapitalizma, dana{nje intimne prakse se mogu shvatiti kao kontrolisane, automatizovane, inscenirane i "brendirane {eme postojanja". Intima je i prostor fantazije, otvaranje ka svijetu druga~ijih pravila. To je prostor introspekcije, ali i prostor produktivne tenzije neo~ekivanog, stav kontra marginalizacije, stereotipa, ignorancije, homogenizacije i bezosje}ajne birokratije. Za razliku od "intimizma" kao umjerenog modernisti~kog usmjerenja koje izbjegava radikalno preispitivanje odnosa sopstva i okruènja, intima kao umjetni~ka strategija kriti~ki artikuli{e ovaj odnos.

t is not time or opportunity that is to determine intimacy;â&#x20AC;Ś it is disposition alone.

Jane Austen Sense and Sensibility "Intima" je mnogo suptilnija rije~ nego {to se ~ini na prvi pogled. Uobi~ajeno razumijevanje ovog pojma, koje se odnosi na njegove romanti~ne i seksualne konotacije, prikriva nivoe kompleksnih zna~enja na koje upu}uje termin u pluralu - "intime" - u nazivu ove izlo`be. Postoji onoliko varijacija na temu "intime" koliko ima intimnih osje}anja.

U ovom slu~aju fokus je na "Psihopatologiji svakodnevnog ìvota", u kojoj Freud razmatra oma{ke u sje}anju, pona{anju i govoru kao indikativne za rad nesvjesnog. U videoperformansu Lale Ra{~i} tijelo umjetnice kroz izvo|a~ku formu slapsticka poku{ava da zauzme odgovaraju}u poziciju u enterijeru Frojdovog stana u Be~u i pri tome stvara komi~nu situaciju neuspjelog prilago|avanja. [tavi{e, radi se o enterijeru koji je zabiljeèn fotografijom Edmunda Engelmana, a tijelo umjetnice je digitalna projekcija, tako da se stvarno prilago|avanje de{ava na nivou odnosa realnost-fikcija. Fikcionalizacija u umjetni~koj proceduri omogu}ava svijest o "spektralnoj sjenci realnog" koja se o~ituje u nao~igled slu~ajnim oma{kama. Prvi izraz ideolo{ke kritike, izraz koji podrazumijeva nesputan pristup nesvjesnom i kriti~ke strategije nekonvencionalne subjektivnosti, jeste arhetipska figura lude, prva u nizu arhetipa individuacije. Ova figura predstavlja psiholo{ki autoportret u radu Leile ^maj~anin iz ciklusa portreta inspirisanih figurama velike ar- Nela Hasanbegovi}: "Pod velom" (Under the Veil), performans kane tarota, koju prati poezija Andreje Dugandì}.

Krojenje i {ivanje U knjièvnosti, intima je predstavljena kroz mreù razli~itih pona{anja definisanih rodnim identitetom; pisci od Thackeraya do Tolstoya govore o razvoju zanatskih i jezi~kih vje{tina kao amblema ènske senzibilnosti, kao seriju pou~nih intimnih susreta koji se de{avaju u privatnom, doma}em, ènstvenom okruènju.

Na Kozari Intenzivna upletenost privatnog svijeta u procese i okolnosti nad kojima nemamo kontrolu predstavljena je u djelima Borjane Mr|a. Ciklus crteà Cut-out moments isti~e singularnost sje}anja i snaàn emotivni naboj me|uljudskog odnosa. Ovi intenzivni singularni momenti okruèni su tekstom o aktuelnim zbivanjima u svijetu. U videoradu pod nazivom Transfiguracija proces uplitanja, simbolizovan tradicionalnom formom splitanja djevoja~ke kose u pletenicu, nalazi kontrapunkt u bolnom procesu osloba|anja kose koja se zaplela u grani bora. Proces se odvija u enterijeru doma i u eksterijeru rodnog kraja umjetnice, na Kozari. Pri tome se situacije iz realnosti ukazuju kao ritualne radnje "inicijacije" i "osloba|anja". U djelima Emine Kujundì} intima je pojam koji upu}uje na prijatnost i sigurnost privatnog svijeta nasuprot mu~noj slici spoljnjeg svijeta uni{tenog zaga|enjem i ratovima. Ambivalentnosti intime kao oaze ljudskosti i kao individualne bespomo}nosti prikazuju ~etiri diptiha pod nazivom 4E, {to istovremeno upu}uje na ~etiri elementa: vatru, vodu, zemlju i vazduh, ali i na razli~ite aspekte subjektivnosti umjetnice. Multiplicitet subjektivnosti, hiljade ìvota koje obi~no prigu{ujemo u sebi, stvara halucinantni kaleidoskop videorada Change. Sna`na vizualizacija sopstva kroz metaforu vode ostvarena je u videoradu Irene Sladoje Me, Myself, and Irena, reflektuju}i trostrukost sopstva u psihoanaliti~kom tuma~enju superega, ega i ida. "Okeansko osje}anje" kojim Freud opisuje rastvaranje granica ega (pojam je preuzet od Romaina Rollanda, kod koga ima zna~enje spiritualnog doìvljaja sveop{te povezanosti) sputano je staklenim zidovima akvarijuma koji stvaraju utisak izolovanosti pojedina~nog bi}a.

Adela Ju{i}: "Nepoznate heroine", mixed media

Borjana Mr|a: "Cut-out moments", akvarel bojice

Iva Sim~i}: "Think Left", gips (plaster)

Emina Kujund`i}: "4E" (detalj Vazduh), mixed media

Kod Frojda Relacija izme|u umjetni~ke procedure i psihi~kog procesa ostvarena je u videoperformansu Lale Ra{~i} A Load from the Inside-Reviewed. Umjetnica kombinuje nadrealisti~ku estetiku su~eljavanja razli~itih nivoa realnosti sa mogu}nostima digitalne tehnologije.

Leila ^maj~anin: "The Foolâ&#x20AC;&#x2122;s Journey", mixed media

Lala Ra{~i}: "A Load from the Inside - Reviewed" dvokanalna videoprojekcija

Irena Sladoje: "Me, Myself and Irena", videoinstalacija, detalj

Me|utim, posljednja stvar za koju se umjetnice predstavljene na izlo`bi "Intime" mogu optuìti jeste povla~enje u sferu privatnog. Aspekti njihove prakse, bazirane na intimnim pri~ama i pona{anju, pruàju kriti~ku platformu sa koje se moè intervenisati u {irem dru{tvenom i kulturnom kontekstu. Ne radi se samo o hronici privatnih preokupacija, izloènih javnosti kako bi se ponudio privilegovan uvid u ina~e zatvoreni svijet. Radi se o intimnom iskustvu kojem se pridruùje kriti~ka o{trica. Angaòvanjem posmatra~a u li~noj sferi, autorice teè uspostavljanju serije {irih paralela sa univerzalnijim aplikacijama. Instalacija Lane ^maj~anin Krojenje i {ivanje polazi od poznatog geografskog nacrta Bosne i Hercegovine i poziva posjetioca da prepravi mapu po sop-

stvenom naho|enju i u skladu sa sopstvenom li~nom historijom. Ovo je djelo koje implicira intimu izme|u posjetioca i umjetnika, bez konkretnog fizi~kog susreta. Nacionalni i lokalni prostori spadaju u klju~ne odrednice u okviru kojih ljudi lociraju li~nu istoriju i razvoj sopstvenog karaktera, a ova instalacija baca skepti~ki pogled na op{te, veoma simplifikovane narative nacionalizma koje teè svo|enju li~nih istorija na narative podlo`ne manipulaciji. Adela Ju{i} nalazi snaàn inspirativni pogon u ìvotima èna iz biv{e Jugoslavije u drugoj polovini 20. vijeka. Portreti u njenom teku}em projektu "Nepoznate heorine" predstavljaju likove partizanki iz ratnih godina 1941-45. Ovakvi likovi èna ~esto su kori{teni u svrhu validacije jednog od osniva~kih mitova postratne Jugoslavije; to je mit o partizanskoj borbi, koja je samostalno dovela do ustanovljenja naizgled stabilnog i ure|enog dru{tva. Takav ugodni truizam tako|er previ|a realnost koju su iskusile ène nakon okon~anja vojnog konflikta. @ene su uzele puno u~e{}e u Narodnooslobodila~koj borbi, sa uvjerenjem da se emancipacija ne sastoji jedino u okon~anju okupacije Jugoslavije, ve} tako|er u svijesti da u }e u postratnoj utopiji uslijediti jednake mogu}nosti obrazovanja, zaposlenja, kao i oslobo|enje od patrijarhata i rodnih uloga u doma}instvu. Ove fotografije prenose gorko suo~enje sa realno{}u - sa ponovnim osnaìvanjem patrijarhalnih vrijednosti u vrijeme mira. Djelo Nele Hasanbegovi} se tako|e hvata uko{tac sa patrijarhalnim pojmovima i mu{kim pogledom. Multimedijalna instalacija Ispod vela predstavlja grupu od osam èna, obu~enih u bijele vjen~anice na koje je projektovana forma porobljuju}ih lanaca. Instalacija je adekvatan prikaz brendirane iluzije da, kroz konzumerizam, èna ima "kontrolu" nad svojom sudbinom; kao da se "realna" ènska subjektivnost moè nekako razotkriti kroz konzumerske {eme, kroz izvo|enje "normi" ljepote, intime i skromnosti, definisanih u skladu sa mu{kim pogledom. Povr{nost takve iluzije postaje bolno jasna kada se uporedi sa realno{}u ìvota mnogih èna u uslovima kasnog kapitalizma; one se konstantno prosu|uju u odnosu na nedosti`nu "perfekciju"; suo~ene sa kontinuiranim restrikcijama slobode i suàvanjem li~nog izbora, izloène seksualnoj eksploataciji i trgovini ljudima. Skulptura Ive Sim~i} Think Left problematizuje na{u intimnu povezanost sa politi~kim ideologijama pro{log vijeka i ispituje njihovo redefinisanje u postideolo{ko doba. Skulptura upu}uje na intimu posmatranja; umjetnica je iskoristila gipsani odliv, kori{}en u bolnici za zalije~enje preloma noge, i transformisala ga u kaubojsku ~izmu. Kaubojska ~izma je simbol jednog od najpoznatijih ameri~kih stereotipa iz 19. i ranog 20. vijeka; kauboj, samotnjak, isklju~ivo mu{karac, osvaja~ divljine i vladar ìvotinjama, obi~no se smatra za simbol desnice. Sim~i}eva, me|utim, u svom nazivu, teì tome da se ovaj simbol vidi kao metafora nove ljevice u povoju; u ovom smislu, kaubojska ~izma se moè shvatiti kao humoristi~na referenca na mnogobrojne "nove" pionire ljevi~arske politike, u svom nastojanju ka reformaciji u novom vijeku, ostavljaju}i iza sebe razbijene ideolo{ke ostatke "realno postoje}eg socijalizma". Think Left je cini~na metafora kojom se pronicljivo, kroz vizualnu dosjetku, tematizuje zajedni~ko iskustvo bola, razaranja i sporog oporavljanja.

Izme|u bojazni i nade U "Znakovima pored puta" Ivo Andri} je zapisao: "Izme|u bojazni da }e se ne{to desiti i nade da mo`da ipak ne}e, ima vi{e prostora nego {to se misli. Na tom uskom, tvrdom, golom i mra~nom prostoru provode mnogi od nas svoj vek". Umjetnice predstavljene na ovoj izlo`bi okupiraju sli~nu teritoriju i nalaze u tami intime idealnu osnovu sa koje mogu projicirati svjetlo na probleme koje vide oko sebe. U kulturi u kojoj je intima pod budnim nadzorom, ovo je mo}na pozicija za zauzeti.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

Valerija Skrinjar-Tvrz, pisac

Nije presudno sje}anje,

odlu~uju}a je savjest Rat u BiH je bio takvo ogledalo koje je gruba sudbina te dobre zemlje postavila pred svakog ~ovjeka ponaosob. Jo{ se moèmo oglednuti u njemu Razgovarala: Azra [irovnik Za spisateljicu slovenskog porijekla koja je kao mlada novinarka oti{la u Bosnu saznala sam u Nizozemskoj. Sa Valerijom sam se prvi put susrela u Sloveniji. Vratila se zbog rata u Bosni. Stvorio se prisan odnos, pun po{tovanja, ljubavi, topline. Tako nje`na i prefinjena. Tako lijepa. Pi{e za du{u i za historiju. Odli~nu trilogiju “Zmajeva krv”, posvetila je rudarskom ìvotu i svom rodnom kraju, Zagorju na Savi. Saga, puna ìvih, plasti~nih opisa boja za preìvljavanje, ljubav, strast, politi~kih i poslovnih spletki kroz nekoliko generacija. • ôvjek nikako ne moè da uhvati istinu. Ponekad misli da odre|uje sopstvenu sudbinu, a ~injenice mu name}u svoju - njegova sudbina je dakle predodre|ena? - ôvjek moè biti snaàn i slobodan, ali je istovremeno i ograni~en. Samo je ~lan u lancu, koji je zapo~et davno prije nastanka njegovih roditelja. Ljudi smo karmi~no povezani sa precima u nepoznatim davninama. Ne, nismo jedini tvorci sudbine. Istina je da je temeljna nit zadrhtala u nama, zajedno sa prvim udisajem, ali ipak puno je stvari koje moèmo pobolj{ati ili uni{titi, zavisno zapravo od toga kuda }e nas povesti na{e strasti, osje}anja, afiniteti, apetiti... I upravo to najbolje potvr|uje i dokazuje vrijeme o{trih iskustava, u koja smo neo~ekivano i nehotice gurnuti. Tako je i rat u BiH bio takvo ogledalo koje je gruba sudbina te dobre zemlje postavila pred svakog ~ovjeka ponaosob. Jo{ se moèmo oglednuti u njemu, jer takvo ogledalo ne tamni i ne blijedi, ono je slika na{e savjesti.

Ljepota zemlje u ljudima • Niste planirali da }ete napustiti Bosnu i vratiti se u rodnu Sloveniju, zar ne? - Da, dobro ste rekli, vjerovatno se ne bih vratila. @ivjela sam u istoj dràvi i BiH mi je bila upravo toliko bliska kao i Slovenija, gdje sam se rodila. Bosna je bila moj drugi dom, mnogo godina siguran i topao, kao maj~ino naru~je. I tu toplinu, tu ljepotu, koja se ne mjeri sa grandioznim zgradama, asfaltiranim cestama, rudnicima, fabrikama - tu ljepotu zemlji daju ljudi. U tom brutalnom neljudskom ratu, sa nacionalisti~kim zahtjevima za teritorij i uni{tenju dijela stanovni{tva, u prvi plan do{la je dobrota malih, u svakodnevnom ìvotu kanalisanih, skoro nevidljivih ljudi. Prvu godinu rata sam (prije zime 1992. sa muèm sam u ìdovskom konvoju napustila opkoljeno Sarajevo) preìvjela u opkoljenom i svakodnevno granatiranom gradu. U sje}anju jo{ imam vrisku ranjenog

Valerija Skrinjar-Tvrz: Pi{e za du{u i za historiju

~ovjeka na ulici, kojem niko ne moè pomo}i, jer snajperisti neprestano pucaju na sve {to mu se primakne. Vidim stambenu zgradu, koja se naslanja na na{u i koja se pogo|ena projektilima ru{i u plamenu, a zgrada u kojoj ìvim, trese se i drhti, upravo tako kao i mi sami, o~ajni, ali jo{ ìvi, gledamo tu tragediju, a gasiti se ne moè, jer nedostaje vode. I tako iz dana u dan. Ali uprkos svemu, ili upravo zbog toga, najradije se sje}am prelijepih trenutaka, koji jo{ danas, nakon dvadeset godina, obasjavaju te nesretne dane. Sje}am se kucanja na moja vrata (struje nema, zvono ne radi), sko~im, napeto oslu{kujem ko je. Prijatelj ili neprijatelj? U potpunom bezvla{}u su se doga|ale ~udne stvari. êkam, pokuca jo{ jednom i jo{ jednom ja~e. Polako se pribliìm, okrenem klju~, otvorim vrata - u{la je draga osoba sa vi{eg sprata. Tajanstveno se osmjehivala. Kada sam zatvorila vrata, izvukla je ruku iz dèpa i ponudila mi jaje, malo koko{ije jaje. “Dobila sam dva, jedno sam donijela tebi”, rekla je. Nikada ne}u zaboraviti to zadovoljstvo kojim je sijalo njeno lice, radost u o~ima, da je sre}u - zapravo imati ta jaja - mogla podijeliti sa mnom. Druga kom{inica mi je svaku ve~er donosila ~a{u vode. Kako je ta ~a{a vode bila dragocjena! U napu{teni stan na drugom spratu doselila je porodica ~ija je ku}a na [iroka~i bila granatirana i poru{ena. Otvorila sam vrata kada je pokucala. Na pragu je stajala sitna èna, nismo se poznavali, pogledali smo se, posegnula je pod ruku i rekla: “Znam da nemate” i dala mi pola {truce hljeba. Nemam rije~i kako se du{a osje}a u takvim trenucima, kojih je bilo mno-

go, i ti su ja~i od strave koja se de{avala. I BiH je puna takvih svijetlih ta~aka, ljudi koji su spremni pomo}i ~ovjeku. Zato sam uvjerena da }e i u toj zemlji dobro pobijediti zlo. Rane }e zarasti, ali }e bol ostati, dok }e patnja biti potisnuta u dubinu. • ûdni su putevi pisaca: sudbina Vas je vratila u Sloveniju, gdje ste se susreli sa korijenima, od kojih ste se u mladosti ve} oprostili. - âk i najspretnije i najmudrije predvi|anje te{ko moè u svoje programe uvesti sve s ~ime }emo se u ìvotu susresti i sukobiti. Pobje}i od sebe samoga ne moè niko. Ne postoji mjesto na zemlji gdje neko moè re}i: “Odlu~no sam zalupio vratima za sobom, ju~era{nji ja vi{e ne postoji, sada sam potpuno nov i drugi ~ovjek!”. To ne postoji! Nije presudno sje}anje, presudna je savjest, javi se, upozori, ubode, i onda kada najmanje o~ekujemo. • Odnosi izme|u ljudi op}enito, izme|u muà i ène, mu{karca i ène, uvijek su bili sli~ni - samo u drugim okvirima. I tada su preko plota skakali bogatiji. Da li je bio vanbra~ni lov uvijek privilegija bogatih? - Potpuno se slaèm. Odnosi izme|u mu{karca i ène se ne mijenjaju. Ne bih rekla da je vanbra~ni lov samo privilegij bogatih, zna~ajni elementi su tako|er i strast, la` i naivnost, koji su stalnica i ne poznaju stale`. înjenica je da novac mnogim bogata{ima zdrav razum dovodi na klizavo tlo. Bogatstvo vlasnicima {ap}e da su bitniji od drugih, te da je njima sve dozvoljeno. Va`nost, pa iako la`na, slatkorje~ivost i novac, privla~e naivne leptirice, kako nekada, tako i dan-danas.

• Zapanjili ste nas odli~nim poznavanjem vojnih detalja, pa i psiholo{kih faktora u ~ovjeku i me|u ljudima. - U vremenu i okolnostima u kojima ìvi{, ìvot te gnje~i i mijesi, u~i i obr}e na svoj na~in. Kao dijete nikada nisam pomislila da }u ìvjeti daleko u Bosni, kao i da }u postati vojnik. A desilo se da sam bila ve} kao srednjo{kolka u partizanskoj koloni. Ratno vrijeme je i od nas zahtijevalo da se opredijelimo za borbu protiv okupatora, da oslobodimo domovinu ili da pokleknemo i kao slabi}i pognutih glava i podvijenih repova sluìmo okupatoru. I to je bila velika {kola o ìvotu. Bili smo slabiji od okupatora, ali ipak - obistinili su se davno napisani Njego{evi stihovi u Gorskom vijencu: “Boj ne bije svijetlo oru`je ve} srce u junaka...”. Savladavali smo sve napore, glad, mraz, smrt drugova i i{li naprijed uvjereni tada, ali i danas, da je borba za oslobo|enje domovine sveta. I to je bilo vrijeme kada smo mi mladi, jo{ takore}i djeca, nehotice i nesvjesno, preko no}i postali odrasli. Razigrane, bezbri`ne godine djetinjstva, koje sam pratila kod svoje djece, mojoj generaciji je ukrao rat. Samo su ostale spoznaje, kakvih nema u ud`benicima, tako lijepa i britka, i svijest da je pravo drugarstvo u vremenu isku{enja, kada se radi o ìvotu i smrti, zapravo odsjaj ~ovjekovog dostojanstva, odsjaj njegove savjesti i du{e.

Nema vi{e {ahtova • Kraj rata razotkriva partizanske komesare - velike kao borce, male kao mu{karce - koji uzdu` i

Dvadeset knjiga Prenosimo inter vju koji je objavljen u ljubljanskom `enskom magazinu ONA, {to izdaje Delo i Slovenske novine. Valerija Skrinjar-Tvrz ove je godine na Sajmu knjiga u Sarajevu dobila prvu nagradu za `ivotno djelo. Do sada je objavila preko dvadeset knjiga za djecu i odrasle. Svoj protest protiv rata u BiH iskazala je u knjigama “Na svojoj, na plemenitoj” i “Jutro u Bosni”, objavljenim u izdanju Oslobo|enja.

poprijeko zavode hrabre partizanke, koje su vjerovale da je rije~ komandanta jednako ~vrsta i ponosna kao i rije~ mu{karca. Naàlost, mu{ki komandant je tek “zametak”. âst mu{karca u istom ~ovjeku nije jednako vrijedna ~asti zapovjednika. Da li su mu{karac i struka dva razli~ita svijeta? - Svaki ~ovjek je u vlastitom ìvotu vi{eslojni glumac. Zavisno od toga gdje ga gurne ìvot. Kao vojni zapovjednik moè biti recimo, hrabar, nepopustljiv, uzorit, nepokolebljiv, neumoran... kao prijatelj odan, prijatan, ljubazan... kao otac briàn, nje`no razdragan, svadljiv... kao “lovac” sujetni kockar, koji treba dobitak za li~nu kartu - to sam ja! Pobjednik! Sada mogu da idem u nova lovi{ta. Istina je da u ìvotu ni{ta nije besplatno. Sve se pla}a. I uobraènost kao i naivnost, samo valuta nije uvijek ista. • Da li je kona~na poruka knjige da je voljena samo rodna gruda? Bez obzira na to u kojoj je dràvi? Da je seljak emotivno vezan za pedalj zemlje koji prilikom ro|enja ugleda, a sve ostalo ostaje nepromijenjeno? - Zagorski rudnik je ~etvrt tisu}lje}a davao kruh hiljadama usta nekoliko generacija. Jo{ prije vi{e od pola stolje}a je mnogima izgledalo da je kruh zara|en pod zemljom isti kao i kruh zara|en na njivi. Ali ipak, jedina stalnica u ìvotu su promjene i prolaznost. Na promjene se treba pripremiti i prihvatiti ih. Nije ~udno da se u du{ama rudara i drugih stanovnika doline, prilikom zatvaranja rudnika, pojavljuje dvojno raspoloènje: tuga i radost istovremno. Nema vi{e {ahtova, nema vi{e Va{have, nema vi{e mirisa uglja, nema vi{e separacije i njene prepoznatljive buke... Sve }e biti samo pro{lost. Nemogu}e. Pa, ipak se dogodilo. Zrak je sada ~istiji, grad i budu}nost ljudi ljep{i. Kruh zara|en pod zemljom je bio zamije{en sa previ{e gor~ine rudarskog znoja. Iz po{tovanja prija{njih rodova, kopa~a uglja, rudarskih radnika, stariji stanovnici odani svome kraju, izme|u ostalih i ja me|u njima, nastojimo da se neki, jo{ postoje}i rudarski objekti, sa~uvaju, urede i kao muzejska vrijednost otvore za posjetioce. Dobro bi bilo budu}im generacijama pokazati i re}i: ovdje su u takvim i takvim uslovima, u 18. stolje}u, prvi put na slovenskom tlu, po~eli kopati ugalj. Ugalj je bio jedina pokreta~ka sila, temeljni korak u razvoju industrije i put u ìvot, koji uìvamo i danas. (Sa slovenskog preveo: Nedim Rizvanovi})

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

10. FESTIVAL SVJETSKOG TEATRA U ZAGREBU

Od pozori{nih slika do teatra kao filmske slike Predstavama iz Italije i Njema~ke otpo~eo Festival s rasko{nom lepezom boja kazali{ne iluzije Mladen Bi}ani}

ilno volim re~enicu Ingmara Bergmana u kojoj kaè da je kazali{te susret razli~itih ljudskih bi}a i da ni{ta drugo nije va`no, re}i }e na jednom mjestu Pippo Delbono, poznato ime europskog i talijanskog teatra. A na presici povodom gostovanja na ovogodi{njem, jubilarnom 10. festivalu svjetskog teatra u Zagrebu, izre}i i ovo: - Teatar je za mene ritual koji se ponavlja kroz vrijeme - to je uvijek druga~ije iskustvo, tu se odigravaju stvari koje se u normalnom ìvotu ne primje}uju... Ne gdje izme|u tih opas ki smjestila se i predstava "Poslije bitke" u izvedbi Compagnie Pippo Delbono iz Modene, prema njegovom konceptu i u reìji tog majstora iluzije i zavodljivih kazali{nih slika {to nam tako nenametljivo ali zato ni{ta manje prodorno do~aravaju sliku svijeta u kojem ìvimo. Tom produkcijom prakti~no je, nakon hommagea Ellen Stewart "La MaMa Cantata" njujor{kih dramskih umjetnika, otvoren Festival u Zagrebu, {to }e do 29. septembra predstaviti ukupno sedam gostuju}ih pozori{nih trupa i ansambala iz SAD-a, Italije, Njema~ke, Francuske, [vicarske i Belgije.

Pippo Delbono majstor je iluzije i magije na sceni, on nam dozvoljava da u`ivamo u slikama koje stvara da bi nas trenutak kasnije protresao njihovom surovo{}u, Ljepota im je zavodljivija kada dopremo do njihove stvarne su{tine, kada ih osjetimo kakve jesu - na{ odraz u zrcalu straha i kobi dana{njice. On je pjesnik - pripovjeda~, {armer i konferansje, glumac i performer u jednome - `eli li nas uvesti u ne{to stra{no, u~ini}e to pojavom svojih fantazmagori~nih likova na pozornici, ako nas ho}e nasmijati, tu su klaunovi i ~aplinovski geg. Uvijek na granici na-

neprobojna, siva koprena koja je jo{ malo~as vladala scenom raskida se poput pau~ine, mrtvilo jednoli~nog `ivota biva rastrgano rasko{nom lepezom boja kazali{ne iluzije. Naravno, teatar nije `ivot, no predstave poput "Poslije bitke" Pippa Delbona na trenutak vam {apnu da sve ne mora biti tako crno i sivo, da postoji neki drugi svijet i da se za njega, pa makar samo i u kazali{tu, vrijedi i treba boriti. Sasvim ne{to drugo, ali pozori{no ni{ta manje zanimljivo, ponudila je predstava ~uvenog teatra Schaubuehne am Lehniner Platz iz Berlina, kolektiva

{to se doga|a oko aktera ali i unutar njih, one snimaju apsolutno sve {to se doga|a u najskrovitijem kutku pozornice, ulaze, ako se tako mo`e re}i, "iza komada", bivaju}i i same njegovim ne raz dvoj nim di je lom, sas ta vnim elementom svakog prizora i scene, njegova slika ali i komentar. Strindbergov izvorni dramski tekst dopunjen je stihovima danske pjesnikinje Inger Christensen, a poseban ton predstavi daje violon~elistica Chloe Miller, ~ija svirka od po~etka do kraja tako|er ulazi u sve segmente zbivanja na pozornici. Ono {to fascinira u ovoj predstavi upravo je

mere opslu`uju i glumci i lica koja su samo za to zadu`ena, pa je ponekada zbilja te{ko ustanoviti tko je tko i {to netko radi na pozornici - a opet sve funkcionira savr{eno skladno i razumljivo, poput dobro navijenog sata. Veliki sat, uz neizbje`no cvije}e, vodu koja stalno negdje oti~e ili se prelijeva pred kamerama, krv, no` i britva stalni su simboli na kojima redateljica gradi tu krhku formu komada koji jeste pozori{te ali jeste i film. Strindbergov komad tom me|uigrom dva medija ni{ta nije izgubio, njegova ideja i misao vodilja u "Gospo|ici Juliji" nisu

U zrcalu straha Predstava "Poslije bitke" nosi u sebi sve ono po ~emu je ovaj pozori{ni stvaralac, performer, glumac i redatelj iz Italije odavno poznat - pa tako i u Zagrebu, gdje je ve} nastupao svojim kazali{nim projektom "Ti{ina". Pri~a je to o suvremenom, dana{njem trenutku svijeta koji nas okruùje. Te za~udne slike svijeta Delbono u predstavi "Poslije bitke" smje{ta unutar strogo ome|enog prostora uronjenog u sivu boju taj ko{mar i rasulo svijeta tek }e na momente probiti neki bljesak svjetla ili trag neke druge boje, crvene ili ùte, recimo. Ovisno o izvo|a~u koji se nalazi pod svjetlom reflektora, o njegovom kostimu ili maski, daje nam do znanja {to nam èli re}i - da li smo svi mi samo promatra~i onoga {to se oko nas doga|a, ili smo itekako aktivni sudionici, zaslu`ni i odgovorni za sve {to nam se doga|a. Svijet predstave "Poslije bitke" jeste utoliko stvaran koliko i izma{tan - mi ìvimo istodobno u ludnici ali i kreiramo tu ludnicu, uspostavljamo pravila igre i potom po njima igramo u svijetu koliko stvarnom toliko i irealnom.

Festivalski plakat

dnaravne ljepote i opasnosti ki~a, Delbono majstorski balansira nad ponorima u nama i vizijama kojima stremimo - ~as sam, ~as sa svojim nerazdruìvim genijalcima - natur{~icima, poput nezamjenjivog sudruga i suputnika kao {to je to Bobo, u dru{tvu pjesnika i umjetnika poput Franza Kafke, Antonina Artauda, Walta Whitmana ili Pasolinija, uz glazbu Verdija, Paganinija ili âjkovskog, sasvim svejedno: sve je tu, na svom mjestu i sluì samo jednoj svrsi, a to je pozori{na magija. Nekada je teì{te na plesu - tu je nenadma{na Marigia Maggipinto iz ~uvene plesne trupe Pine Bausch, u drugom trenutku sve je u zvucima violine {to ih pozornicom uìvo pro no si ru munj ski mu zi ~ar i skladatelj Alexander Balanescu -

{to ove godine biljeì punih pola stolje}a postojanja i djelovanja. Sti gli su sa pred sta vom "Go spo|ica Julija" klasika dramske lite ra tu re Augus ta Strin dber ga (1849-1912) ~ija se stogodi{njica smrti upravo obiljeàva {irom svijeta. Tu dobro poznatu Strindbergovu jedno~inku o mutnim strastima dvoje ljubavnika koje gotovo sve razdvaja, prvenstveno njihov dru{tveni status, a gotovo ni{ta ne spaja, osim iznena dne po ù de to kom je dne Ivanjske no}i, adaptirala je, slobodno prema izvorniku, britanska redateljica Katie Mitchell, koja uz Lea Warnera potpisuje i reìju komada, u prijevodu dramaturginje Maje Zade. Ta adaptacija po~iva prvenstveno na ulozi videokamere, njih nekoliko, koje od samog po~etka prate sve

ta simbioza filmske naracije i kazali{nog doga|anja. Sve se, zapravo, doga|a istodobno i paralelno, u igri su neprestano sva lica predstave - Julija, sluga Jean i neizbje`na kuharica - slu{kinja Kristin, uz jo{ pet aktera koji vode kamere i prate dramski tok, paralelno ga prevode}i u filmski jezik.

Navijen sat Katie Mitchell pomi~e o~i{te drame: u prvom planu vi{e nisu Julija i Jean nego ba{ Kristin, ona je ta koja svjedo~i njihovom ljubavnom zapletu, kojega ne vidimo, ona je taj nevidljivi "veliki brat" bez ~ijeg se svjedo~anstva ne mo`e ni{ta dogoditi na sceni, ona je ta koja stalno "viri kroz klju~aonicu" i nama, gledaocima, tek fragmentarno dozvoljava da pratimo igru. Ujedno, ka-

iznevjereni, dapa~e jo{ nam je bliì, dostupniji, kao da ga kamera ~ini prisnijim dana{njici. Predstava je to puna neke onostrane nje`nosti i topline, ne~ega na {to nismo ba{ navikli u svakida{njici, {to nam se moè u~initi stranim i, mo`da, zastra{uju}im, ali {to ipak, na koncu, prihva}amo kao ne{to neizbje`no i nu`no, bez obzira na to koliko nepojamno bilo. Na jednom mjestu, u svojim basnama, Strindberg je zapisao: "ljepota ima neugodnu osobinu da se pri~ini nevidljivom, pa je stoga potrebno posegnuti za onim karakteristi~nim, uzvi{enim, neuobi~ajenim, poreme}enim, pa naposljetku i ru`nim". Mnogo od toga moè se prona}i u predstavi berlinskih umjetnika vo|enih rukom britanske redateljice.

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. godine

Azra [tili}, pop-nadrealista

I ru`i~asta i mra~na

Izlo`ba "Salome", koja donosi autoricine neobi~ne radove koji spajaju pop-art i nadrealizam, bi}e otvorena danas u Umjetni~koj galeriji Bosne i Hercegovine Razgovarao: Nisad Selimovi}

o, i dalje pod slojevima boja i likova, stoji ona pri~a o uskoj stazi izme|u dva svijeta, i onom tre}em u kojem se obrela Azra. Tako, nakon {to nas privu~e slikovni~asti kolorit i u ~u|enju na|e skelet kojeg se predano voli, pa sve to skupa nasmije, dolazi tre}e iskustvo koje je simbolom Azrinog postojanja izme|u ruì~aste djevoj~ice i narika~e u crnom - onoga kakva èna jeste sa svim svojim osje}ajima - i ruì~asta i mra~na, i povr{na i duboka, i po`rtvovana i odlu~na za rezove, kaè Selma Karadà o Azri [tili}, mladoj i perspektivnoj umjetnici, ~ija prva samostalna

izlo`ba pod nazivom "Salome" treba biti otvorena danas u Umjetni~koj galeriji BiH. Njen pravac je pop-nadrealizam, vrlo neobi~nog stila i rijedak me|u rijetkima, posebno u okruènju u kojem obitavamo. Porazgovarali smo sa njom o umjetnosti, porukama, ìvotu i perspektivi umjetnika u BiH. • U svom umjetni~kom izri~aju bavite se visokom modom, odakle ideja za tako neuobi~ajenu temu? - Visoka moda je najnesputanija oblast produkt-dizajna, i ona je uvijek ta prva koja postavlja i odre|uje trendove u dizajnu. Ono {to je ove godine trend u visokoj modi, slijede}e je u enterijeru, nakon toga u industriji automobila, pa tek poslije toga postaje pret-a-porte. Za umjetnika, dizajnera veliki je izazov raditi avangardne, ekscentri~ne predmete koji trebaju zadràti upotrebnu vrijednost. S tim da je posljednji stav najve}ih kreatora visoke mode, da ona vi{e ne postoji. Postavlja se pitanje {ta onda postoji ukoliko je ona, onakva kakvom sam je opisala, nestala.

Azra [tili}

svoju poveznicu, doìvljaj, posmatraju}i takvo slikarstvo. U su{tini svojim djelima ne èlim ni{ta poru~iti, èlim predstaviti ne{to novo, druga~ije, punk u slikarstvu koji se u historiji umjetnosti svaki put javio kad su jednom dru{tvu trebale ekstremne promjene, i renesansa u umjetnosti. • [ta }emo mo}i vidjeti u okviru Va{e prve samostalne izlo`be? - Na mojoj prvoj samostalnoj izlo`bi publika }e imati priliku vidjeti opus akrila na velikom formatu koji su nastajali 3-4 godine unazad. Pri~e o ljudima, o ljubavi, o iznena|enjima, {oku i nepredvidljivosti ìvota. U prvom planu su ène, koje su za mene kao umjetnika najinspirativnija bi}a, a inspirativna je slojevitost, jednostavnost, ljepota, krajnost i sposobnost koju ène imaju. I druga~ije ène, naro~ito one koje su na jedan plemenit i sofisticiran na~in obuhvatile krajnosti i ekle-

~ija je kritika zna~ajna u umjetnosti, ali kao {to rekoh, moram jo{ jako puno raditi, da bih ja bila zadovoljna kona~nim rezultatima. Umjetnike ~esto karakteri{e perfekcionizam koji onemogu}ava zadovoljstvo u okolnostima u kojima vas neko hvali, jer znate koliko ne znate, i da mo`e puno bolje. Ali se u~im prihvatati stvari koje ne mogu promijeniti i na jedan umjeren na~in u`ivati u lijepim kritikama svojih biv{ih profesora, i cijenjenih umjetnika ovog grada.

Ma{ta i znanje • Mislite li da je perspektivno biti umjetnik u BiH u ovom te{kom vremenu? - Sve zavisi od toga kakav ste umjetnik. Ako ste prosje~ni u onome {to radite, neafirmisani, uljuljani u depresije koje nas svakodnevno {amaraju, to nigdje nije perspektivno. Izvan granica BiH postoji vi{e mogu}nosti, ja sam odrasla u inostranstvu i {ko-

Sirovo meso

Neobi~an stil i rijedak me|u rijetkima

Ono {to je visoka moda danas, u jednom je pogledu refleksija sociokulturnih stanja jednog dru{tva, civilizacije. Ona vi{e nije predmet interesovanja stotinjak imu}nih svjetskih dama, sada je ona Lady Gaga i haljina od sirovog mesa, {to je za mene tako|er legitimno, ali upravo ta transformacija mo`da najbitnije oblasti produkt-dizajna mene je inspirisala da svom radu dam naziv jaha~i apokalipse, i da napravim ~etiri kostima ~iji ìvotni vijek traje ta~no onoliko koliko i sama odbrana mog diplomskog rada. [to je opet zna~ajno u kontekstu moderne umjetnosti za koju je jo{ Picasso rekao da je "danas ono {to je bitno" - ni sutra ni ju~er. U moderni smo ìvjeli iz dana u dan, sad se ~ini da se preìvljava iz minute u minutu. Stvari, ljude, ambijent, informaciju konzumiramo trenutno, i trenutak je ono {to je jedina zabilje{ka. U tom smislu visoka moda za mene jeste izazov. • Va{a djela su prili~no neobi~na, kakvu poruku ona nose? - Djela i estetika koju predstavljam je estetika pop-nadrealizma. To je pravac nastao iz dva, na prvi pogled nespojiva, pravca: konzumeristi~ki glamurozni pop-art sa svojim stripovskim jezikom i zaostav{tinama isto~nja~kog slikarstva, i nadralizam, pravac mistika, ~udaka, avangarde i ekscentrika. Jedna poprili~no eklekti~na kombinacija. Moja djela su "napisana" jezikom pop-arta, me|utim, zna~enja koja ona nose dolaze iz du{e nadrealizma. Svako djelo ima svoju pri~u koju sam individualno predstavila, i ono {to je nadrealizam, i za{to je uvijek ljudima ostao zanimljiv. Takvo slikarstvo razigrava posmatra~evu ma{tu, i ostavlja prostor da, pored ve} ispri~ane pri~e, posmatra~ kreira

Azrin pravac je pop-nadrealizam

ktiku, a i dalje su lijepe u tom haosu nepomirljivih osobina, emocija. • Da li }e izlo`ba putovati i van Sarajeva? - Imam odavno nekoliko ozbiljnih ponuda kada je rije~ o izlo`bi "Salome" izvan granica BiH. O tome }u, naravno, re}i ne{to vi{e u trenutku kada konkretizujem ponu|ene opcije. • Neki od umjetnika koji su ve} vidjeli Va{a djela ka`u da su otkrovenje u svijetu umjetnosti, kako reagujete na takve ocjene? - Zahvalna sam na takvim kritikama, ali sam duboko svjesna da sam tek na po~etku putovanja za koje jo{ ne znam u kojem pravcu vodi. Ima jako puno stvari koje ne znam, moram nau~iti, savladati, prihvatiti ili ne, a u tome svemu ostati sebi vjerna, i korektna u socijalnom smislu. Jako mi imponuje kada me neko pohvali, naro~ito osobe

lovala se, tako da znam o ~emu govorim. S tim da morate od najboljeg biti za 30 posto bolji da biste bili kao takvi prihva}eni, jer ste stranac u ve}ini zemalja. U BiH trenutno malo {ta izgleda perspektivno. Vrijednosti su se promijenile, a u skoro svim porama dru{tva ih odre|uju mediokriteti. Nadam se da }e postati perspektivno biti bilo {ta u Sarajevu ukoliko to radite pravilno. Ali kako je umjetnost i stanje u kojem jeste ogledalo jednog dru{tva, a na{e galerije i pozori{ta nemaju para da plate ra~un za struju... ne znam {ta je perspektivno. • Kako gledate na svoju budu}nost, ali i op}enito budu}nost umjetnosti u BiH? - [to se moje budu}nosti ti~e, namjeravam nastaviti raditi u umjetnosti i dizajnu. A {to se umjetnosti u BiH ti~e, re}i }u ono {to je svojevremeno rekao jedan veliki nau~nik: "Ma{ta je va`nija od znanja", rekla je na kraju razgovora Azra [tili}.

KULTURA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Odr`ana promocija knjige

Objavljen izbor bh. predstava na 52. MESS-u

Recentna produkcija Selekciju doma}ih predstava ove godine je napravila Radmila Vojvodi}, crnogorska rediteljica i spisateljica

Promocija odu{evila i zabavila ljubitelje pisane rije~i

Stjepan, sultan i plameni fratar Bosanci i Hercegovci zasluùju da imaju svoju verziju "Da Vin~ijevog koda", na kraju krajeva, samo kod nas jedan simbol ima trojako zna~enje, kaè autor Alen ]orovi} Udruènje za art i vizualno-komunikacijske vje{tine Pixel organiziralo je u Ateljeu Figure u Sarajevu promociju romana "Stjepan, sultan i plameni fratar" autora Alena ]orovi}a. Ova neobi~na i nadasve originalna promocija u srednjovjekovnom stilu, za koju se traìla stolica vi{e, odu{evila je i zabavila ljubitelje pisane rije~i. Roman "Stjepan, sultan i plameni fratar" historijska je satira koja na specifi~an i zabavan na~in karikira poznate bosanskohercegova~ke srednjovjekovne doga|aje. - Oduvijek sam èlio napisati ozbiljan historijski roman, ali kako ga napisati kada imamo tri zvani~ne verzije historije? Neko bi se mogao i uvrijediti. Da li nam se kralj zvao Stjepan ili Stefan? S tim stvarima se ne smije{ zezati. Da ne bih nekoga uvrijedio, ka-

kvog politi~kog lidera ili ne dao bog, religijskog vo|u, odlu~io sam napisati ~etvrtu verziju na{e historije. Moja verzija je satiri~na, ona je zbir parodija na davna vremena, aktuelnu politi~ku zbilju i svjetskih bestselera. Bosanci i Hercegovci zaslu`uju da imaju svoju verziju "Da Vin~ijevog koda", na kraju krajeva, samo kod nas jedan simbol ima trojako zna~enje. Ovu knjigu preporu~ujem svim ljubiteljima historije, a u slu~aju bilo kakvih indikacija i kontraindikacija, nakon ~itanja neka obavezno potra`e pomo} svojih religijskih vo|a, kazao je Alen ]orovi}, autor knjige. Promociji su prisustvovale brojne li~nosti iz svijeta kulture i umjetnosti, predstavnici medija, prijatelji autora, kao i mnogobrojni zainteresovani ~itaoci.

Nastupom Dr`avnog baleta Izmir iz Tur ske s ba le tnom predstavom "Otello", u koreografiji Ugura Seyreka, ve~eras u Sarajevu po~inje tre}e izdanje Balet Festa Sarajevo. Njihov nastup u Sarajevu bit }e na sceni Narodnog pozori{ta u Sarajevu s po~etkom u 20 sati. Prema programu tre}eg izdanja Balet Festa Sarajevo, 22. rujna nastup }e imati Makedonski balet - Skoplje, s izvedbom "Samsona i Dalile", za koju je koreografiju uradio Ronald Savkovi}, dok }e 24. rujna koreografkinja Cristina Periera iz Brazila izvesti baletnu predstavu "Inside Out". Ona }e biti i voditeljica radionica suvremenog baleta koje }e biti odr`ane 24, 25. i 26. rujna. Nakon njezina nastupa, slijedi izvedba "Adagio", dijelovi iz baletnog repertoara, Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo, a zavr{nica te ve~eri bit }e u nastupu Bitef teatra - Bitef Dance Company iz Beograda s izve-

Vra}anje vjere u `ivot U njemu se nalaze predstave "Bio je lijep i sun~an dan" Tanje Mileti} - Oru~evi} u pro-

on o~itava najni{tavnijim i, isto tako, vjeru u anga`man u teatru - bez koketerije sa bespomo}no{}u tog i takvog teatarskog anga`mana, ka`e Vojvodi}. Prema njenom mi{ljenju, pred sta va "Kad bi ovo bio film", gdje se autor Almir Im{irevi} autoreferencijalno poigrava naslovom podsje}aju}i na istu temu kojom se oglasio neposredno nakon rata je i bolje {to je predstava, teatar kolektivne terapije u mraku gledali{ta. - Ne {to me lo dra ma ti ~no

K. R.

Alen ]orovi} na promociji

U Narodnom pozori{tu Sarajevo

Prije sedam dana, na prvoj konferenciji za medije povodom 52. izdanja Internacionalnog teatarskog festivala MESS, selekcija predstava koje }e predstavljati Bosnu i Hercegovinu na ovoj teatarskoj smotri jo{ nije bila dovr{ena. Ali, kako je i obe}ano, selektorica Radmila Vojvodi}, crnogorska rediteljica i spisateljica, sada je predstavila svoj izbor.

Balet Fest Sarajevo Miralem Zub~evi} u predstavi "Kad bi ovo bio film"

Scena iz baletne predstave "Otello" Dr`avnog baleta - Izmir

dbom "Bo`anstvene komedije" u koreografiji Edwarda Cluga, ~iji rad poznaje i bh. javnost. Kijevski nacionalni akademski teatar opere i baleta predstavit }e se publici 26. i 27. rujna gala koncertom vode}ih prvaka baleta, a njihovim nastu-

pom druge ve~eri bit }e zavr{eno ovogodi{nje izdanje Balet Festa Sarajevo. Kao i na prethodna dva izdanja, sve predstave }e biti odigrane na centralnoj pozornici NP-a Sarajevo s po~etkom u 20 sati. An. [.

dukciji Sarajevskog ratnog teatra, "Kad bi ovo bio film" Dine Mustafi}a u produkciji Narodnog pozori{ta Sarajevo i "Sumnja" u reìji Selme Spahi}, a u produkciji Kamernog teatra 55. Va`no je ista}i da, prema pravilima Festivala MESS, reditelji Dino Mustafi} i Selma Spahi} ne}e biti u konkurenciji za nagrade, kao ni predstave "Kad bi ovo bio film" i "Sumnja" za najbolju predstavu u cjelini. Kako bi i zvani~no obrazloìla svoj izbor, selektorica Vojvodi} o predstavi "Bio je lijep i sun~an dan" kaè da je tu rije~ o predstavi koja ne dozvoljava identifikaciju, vje{to barata "brehtijanskim naivnim", distancira se od bilo kakvog podilaènja emocijama, pa ipak silovito uvla~i u raznorodne uobrazilje konstruisanih i dekonstruisanih situacija. - Vra}a vjeru u ìvot kad se

ugnje~eno duboko u tijesto groteske ove predstave - izbija, iska~e. Ne{to vam zastaje u grlu dok se smijete u suzama, govori selektorica.

Kriza mi{ljenja Na koncu, predstava "Sumnja", kako ka`e selektorica, posve}ena je glumcu: - On joj uzvra}a samodisciplinom i samoprijegornom igrom, pa predstava rediteljski hrabro iskora~uje iz univerzalnog dramskog disputa u uzbudljivo i aktuelno pozori{te o himeri demokratskih sloboda, krizi mi{ljenja i ~ovjekovoj izgubljenosti u svijetu bez kategori~kih istina. Internacionalni teatarski festival MESS }e se odr`ati u Sarajevu, Zenici i Visokom od 30. septembra do 9. oktobra i na njemu }e ukupno biti izvedena 31 predstava iz 20 zemaN. S. lja svijeta.

OGLASI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA FEDERALNA UPRAVA POLICIJE SARAJEVO

OSLOBO\ENJE

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina FEDERATION MINISTRY OF INTERIOR DIRECTORATE OF FEDERATION POLICE SARAJEVO

Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH V. broj: 1159/2012 od 5.9. 2012. godine i Odluke direktora Federalne uprave policije broj: 10-16/1-14-2-1576 od 13.9.2012. godine, Federalna uprava policije objavljuje

J AV N I P O Z I V

za prodaju slu`benih vozila putem postupka licitacije sistemom zatvorenih ponuda I. Podaci o vozilima Red. br. LOT 1

MARKA I TIP VOZILA

REG. BR. VOZILA E71-E-979

BROJ [ASIJE

BROJ MOTORA

AUTOBUS - RENAULT

VRSTA GORIVA Dizel

TMKL61037VM000267

83M0261424

GODINA PROIZVODNJE 1998.

LOT 2

KAMION TAM 150

Dizel

T48-E-649

850005284

851006362

1985.

LOT 3

KOMBI HYUNDAI

Dizel

621-M-716

KMJWWH7FPYU200000

D4BFX835991

1999.

LOT 4

KOMBI HYUNDAI

Dizel

735-T-850

KMJWWH7FPY198649

D4BFX833515

1999.

LOT 5

KOMBI T4 FURG.

Dizel

T38-M-858

WV2ZZZ70ZSH130052

AAB349267

1995.

LOT 6

VW KOMBI T4 TRANS.

Dizel

K28-T-245

WV2ZZZ70ZTH005201

AAB354635

1995.

LOT 7

VW KOMBI T4 CARAVEL.

Benzin

A86-E-119

LACZZZ70ZRC000020

AAC047308

1995.

LOT 8

D@IP PUCH

Dizel

O57-J-929

VAG46131317903816

61793210001471

1984.

LOT 9

D@IP SUBURBAN GMC

Dizel

056-J-457

1GKGK26F8SJ729686

KSJ729686

1995.

LOT 10

D@IP SUBURBAN GMC

Dizel

056-J-458

1GKGK26F6SJ730156

KSJ730156

1995.

LOT 11

D@IP YUKON GMC

Dizel

K64-T-774

1GKEK18S9SJ729465

KSJ729465

1995.

LOT 12

D@IP YUKON GMC

Dizel

E71-E-935

1GKEK18S8SJ729800

KSJ729800

1995.

LOT 13

BMW 318 I

Benzin

E60-M-332

WBAAL31000JJ54341

1919194

1999.

LOT 14

PASSAT 1,8 T5V

Benzin

E71-O-663

WVWZZZ3BZYP034953

1893MFS

1999.

LOT 15

GOLF A5 1,9 TDI

Dizel

A51-E-205

WVWZZZ1KZ59000341

BKC403473

2004.

LOT 16

GOLF A4 1,9 TDI

Dizel

E71-E-915

WVWZZZ1JZ1W505786

ASV153145

2000.

LOT 17

GOLF A4 1,9 TDI

Dizel

K28-T-247

WVWZZZ1JZ39149085

ASV355729

2002.

LOT 18

NISSAN-PRIMERA

Benzin

O12-M-062

SJNBCAP11U0222122

SR20E302759

1999.

LOT 19

NISSAN-PRIMERA

Benzin

524-T-380

SJNBCAP11U0222166

SR20E303124

1999.

LOT 20

NISSAN-PRIMERA

Benzin

E60-M-331

SJNBCAP11U0234449

SR20E307681

1999.

LOT 21

[KODA-FABIA C. 1,9

Dizel

E15-O-524

TMBJF16Y954200669

ASY279858

2004.

LOT 22

[KODA-FABIA C. 1,4

Benzin

O36-J-372

TMBPH16Y023537026

ASE060095

2002.

LOT 23

[KODA - FABIA 1,4

Benzin

K58-T-220

TMBPH16Y823536674

AZE060079

2002.

LOT 24

[KODA - FABIA 1,4

Benzin

A32-T-028

TMBPH16Y023583472

AZE064429

2002.

OPIS STANJA Registrovano do 18.2.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 121.426 km Registrovano do 27.12.2012., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 9.853 km Registracija istekla, u voznom stanju, pre|ena kilometraà 75.333 km Registracija istekla, nije u voznom stanju, pre|ena kilometraà 59.469 km Registrovano do 15.10.2012., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 75.474 km Registrovano do 14.10.2012., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 203.104 km Registrovano do 18.7.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 102.679 km Registrovano do 26.9.2012., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 31.876 km Registracija istekla, u voznom stanju, pre|ena kilometraà 67.106 km Registracija istekla, nije u voznom stanju, pre|ena kilometraà 82.957 km Registrovano do 26.8.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 91.482 km Registracija istekla, nije u voznom stanju, pre|ena kilometraà 97.148 km Registrovano do 2.9.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 170.701 km Registrovano do 2.9.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 170.673 km Registrovan do 13.12.2012., nije u voznom stanju, pre|ena kilometraà 191.433 km Registrovan do 8.2.2013, u voznom stanju, pre|ena kilometraà 142.059 km Registrovano do 22.10.2012., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 177.216 km Registrovano do 2.9.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 86.500 km Registracija istekla, u voznom stanju, pre|ena kilometraà 134.057 km Registracija istekla, u voznom stanju, pre|ena kilometraà 102.383 km Registrovano do 4.11.2012, nije u voznom stanju, pre|ena kilometraà 297.635 km Registrovano do 2.8.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 172.461 km Registrovano do 2.8.2013, u voznom stanju (alternator neispravan), pre|ena kilometraà 190.676 km Registrovano do 14.8.2013., u voznom stanju, pre|ena kilometraà 227.135 km

PO^ETNA CIJENA 18.000,00 8.000,00 4.000,00 4.000,00 4.700,00 5.000,00 4.500,00 9.000,00 8.000,00 8.000,00 10.000,00 9.000,00 5.700,00 5.000,00 9.500,00 5.000,00 6.500,00 5.000,00 3.500,00 4.000,00 6.000,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00

Pravo u~e{}a • Pravo u~e{}a u postupku licitacije sistemom zatvorenih ponuda, imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja na blagajni Federalne uprave policije, izvr{e uplatu depozita u iznosu od 200 KM za svaki pojedini LOT.

III Pregled vozila • Prodaja se vr{i po na~elu "vi|eno-kupljeno", bez naknadnih prigovora i reklamacija koje se odnose na stanje vozila koja su predmet ponude. • Vozila se mogu pogledati dana 27.9.2012. godine na sljede}im adresama: Magacin FMUP-a u Rakovici u vremenu od 9.00 do 11.00 za vozila LOT 3, LOT 4, LOT 9, LOT 10, LOT 12, LOT 15, LOT 19 Specijalna policijska jedinica FUP-a (krug biv{e kasarne "Ramiz Sal~in" - Otoka), u vremenu od 13.00 do 15.00 za ostale LOT - ove. IV Dostavljanje ponude • Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti po{tom ili li~no na protokol Federalne uprave policije, Mehmeda Spahe br. 7, sa naznakom "NE OTVARAJ" - Ponuda ZA JAVNU LICITACIJU za prodaju motornog vozila, marke _________, registarske oznake _________ odnosno LOT_______ ". • Ponude koje stignu nakon nazna~enog roka i ponu|ene cijene ispod po~etne, ne}e se razmatrati. • Rok za dostavu ponuda je 4.10.2012. godine do 14.00 sati, a javno otvaranje ponuda obavit }e se 5.10.2012. u 9.00 sati u FMUP-u, Federalna uprava policije, Mehmeda Spahe br. 7. • Otvaranju ponuda, odnosno javnom nadmetanju mogu u~estvovati fizi~ka lica li~no ili po punomo}niku, te osoba koja je ovla{tena da zastupa pravno lice ili opunomo}nik za u~e{}e u postupku licitacije. V

Sadràj ponude • Ponuda sadrì a) podatke o fizi~kom licu ( ime i prezime, ime jednog roditelja, adresa i broj telefona, ovjerena kopija identifikacionog dokumenta). b) podatke o pravnom licu (fotokopiju rje{enja o upisu u sudski registar ovjerenu od strane nadle`nog organa, kopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, ime ovla{tenog lica za zastupanje u postupku licitacije, adresa i broj telefona). c) iznos ponude izraène u KM d) broj LOT-a na koji se ponuda odnosi e) dokaz o uplati depozita • Ponuda mora biti potpisana od stane podnosioca. Ukoliko je ponu|a~ pravno lice, mora biti ovjerena pe~atom pravnog lica.

VI Tok licitacije • Prije otvaranja zatvorenih pisanih ponuda, saop}avaju se pravila licitacije • Ako se na poziv odazove samo jedan ponu|a~ i da ponudu na po~etnu vrijednost/cijenu ili ve}i iznos, predsjedavaju}i ga progla{ava pobjednikom licitacije za taj LOT • Kriterij za vrednovanje ponuda je najvi{a ponu|ena cijena po vozilu, a u slu~aju postignute iste cijene prednost se daje ponu|a~u koji je ranije predao ponudu za javni oglas po datumu i vremenu prijemnog {tambilja slu`be protokola Federalne uprave policije • Nakon zaklju~ene licitacije, utvr|uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijenu iznad minimuma i konstatira se da je imovina prodata najpovoljnijem ponu|a~u. VII Obaveze kupca • Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, odnosno kupac,du`an je pristupiti zaklju~enju ugovora u roku od 7 dana od dana progla{enja pobjednikom licitacije. • Kupac je du`an za kupljeno vozilo uplatiti puni iznos u roku od 3 dana od dana potpisivanja ugovora. • Sve poreze i tro{kove oko prijenosa vlasni{tva snosi kupac, kao i obavezu transporta vozila. • Ako kupac odustane od kupovine (odnosno ne pristupi sklapanju ugovora), upla}eni iznos depozita mu se ne}e vratiti. Federalna uprava policije }e sklopiti ugovor sa sljede}im najpovoljnijim ponu|a~em. VIII Dodatne informacije U~esnicima u licitaciji ~ije ponude ne budu prihva}ene, upla}eni iznos depozita, utvr|en u ta~ki II ovog javnog oglasa se vra}a u gotovini na blagajni Federalne uprave policije. KOMISIJA za provo|enje postupka licitacije Sarajevo, Ul. Mehmeda Spahe 7, Tel +387 33 280 020; e-mail: kabinet@fup.gov.ba www.fup.gov.ba

SCENA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Bend koji slavi muzi~ku ostav{tinu Pink Floyda

Sje}anje na kultni bend EKV

Godi{njica smrti Margite Stefanovi} Nakon Milanove smrti i raspada Ekatarine Velike, Magi se nastavila baviti muzikom U utorak je obilje`ena deseta godi{njica smrti Margite Stefanovi}, zvane Magi. Bila je srpska muzi~arka, poznata kao klavijaturistica beogradske rock grupe “Ekatarina Velika”. Nakon zavr{ene osnovne {kole, Margita upisuje srednju muzi~ku {kolu “Josip Slavenski”, gdje maturira kao najtalentiranija pijanistica u klasi zajedno sa Ivom Pogoreli}em, sa kojim uzima privatne ~asove kod ruskog profesora Timikina. Nakon mature dobija ponudu za nastavak {kolovanja u Moskvi na presti`nom konzervatorijumu, koju naposljetku odbija zbog porodi~nih razloga.

Dio poznatog ex-Yu benda

Svjetski muzi~ki spektakl i u BiH O kakvom se ta~no spektaklu radi moète pogledati ve~eras na BHT-u od 23.20 sata, kada }e se emitovati ~etrdesetominutni specijal koncerta koji je Brit Flyod odrào pro{le godine u Liverpoolu Euforija oko koncerata Brit Floyda koji }e se odràti 3. novembra u sarajevskoj Zetri i 6. novembra u Boriku u Banjoj Luci svakodnevno raste, {to je dokaz da je publika u na{oj zemlji èljna koncerata koji donose potpuni audiovizualni uìtak. A o kakvom se ta~no spektaklu radi, moète pogledati ve~eras na BHT-u od 23.20 sata, kada }e se emitovati ~etrdesetominutni specijal koncerta koji su Brit Flyod odràli pro{le godine u Liverpoolu.

Put na novu turneju U manje od godinu od pojavljivanja Brit Floyd “fenomen” su prihvatili obo`avatelji Pink Floyda {irom svijeta, a priznati po svom savr{enstvu izvedbe pjesama, jedinstvene flojdovske animacije te umjetni-

na muzi~ka aktivnost slabi. Godine 2002. komponira muziku za predstavu beogradske redateljice Hajdane Baleti} “Kaput mrtvog ~oveka”, {to je njeno posljednje muzi~ko djelo.

Problemi s drogom Margita Stefanovi} je posljednje godine `ivota provela u beogradskom Centru za smje{taj besku}nika, a umrla je 18. septembra 2002. na beogradskoj Infektivnoj klinici. Uzrok smrti nije slu`beno objavljen, ali se pretpostavlja da je umrla od posljedica dugogodi{njeg intravenoznog konzumiranja droge. Me|utim, svi koji se sje}aju EKV-a, sje}aju se djevojke za klavijaturama sa osmijehom i dugom crnom kosom preko lica dok ple{e u ritmu muzike. D. R.

Posjeta Salomonskim Otocima

Kate se nasmijala

na toplese `ena

Uskoro pred doma}om publikom Publiku u na{oj zemlji o~ekuje identi~na postavka bine sa fantasti~nom rasvjetom i idealnim zvukom te dvosatni koncerti sa svim antologijskim pjesmama Pink Floyda kao {to su “Another brick in the wall”, “Comfortably numb”, “Echoes”, “High hopes”, “Wish you were here” i mnoge druge. Ulaznice za ove koncerte su ve} pu{tene u prodaju putem www.kupikartu.ba tako da svi koji `ele u`ivati u ovom magi~nom koncertu mogu ve} sada obezbijediti svoje mjesto u dvoranama. Liverpulski sastav Brit Floyd, koji slavi zadivljuju}u muzi~ku ostav{tinu Pink Floyda, u sklopu “A Foot In The Door World Tour-a 2012” svoj }e veli~anstveni tribute show predstaviti u subotu, 3. novembra u olimpijskoj dvorani Zetra - “J. A. Samaranch” u Sarajevu, te 6. novembra u dvorani Borik u Banjoj Luci.

Prekretnicu u njenoj muzi~koj orijentaciji predstavlja prisustvovanje koncertu tek formiranog benda Milana Mladenovi}a Katarina II u dvorani kina Top~iderska zvezda. Prvog maja 1982. upoznaje ~lanove grupe Elektri~ni orgazam, a kroz druènje s njima i Milana Mladenovi}a. Mladenovi} je, fasciniran njenim talentom i voljom za istraìvanjem, poziva da se pridruì grupi, te kupuje sintesajzer na kojem Stefanovi} vje`ba. Nakon povratka s tromjese~nog puta po Ju`noj Americi Margita Stefanovi} postaje stalni ~lan sastava. Katarina II 1985. mijenja ime u Ekatarina Velika i djeluje sve do 1994. godine. Nakon Milanove smrti i raspada Ekatarine Velike, Magi se nastavila baviti muzikom. Godine 1995. zajedno sa grupom mladih beogradskih muzi~ara formira bend EKV, te objavljuju album pod nazivom “Ti si sav moj bol”, inspirisan poznatom pjesmom Ekatarine Velike. Krajem 90-ih nje-

~kim spojem zvuka i svjetla postali su na{iroko smatrani za najve}i Pink Floyd tribute show u svijetu. Nakon {to je Brit Floyd nastupao na preko 150 koncerata u 2011. ove godine kre}e na novu turneju sa potpuno novim programom “A Foot in the door” u povodu izlaska novog slu`benog best of albuma Pink Floyda “A Foot in the door”, a nastupi }e sadr`avati sve pjesme sa albuma u cijelosti, pjesmu po pjesmu, kako su ih izabrali li~no ~lanovi Pink Floyda. Kao dodatni bonus, zbog velikog interesa i zahtjeva, novi show Brit Floyda uklju~ivat }e i punu, 23 minute dugu izvedbu pjesme “Echoes”, snimljenu za jedan od mnogih klasika Pink Floyda, album “Meddle” (1971). D. R.

Kraljevski par Kate Middleton i princ William se ve} nekoliko dana nalazi na slu`benom putovanju povodom obiljeàvanja dijamantnog jubileja kraljice Elizabete. Posjetili su Salomonsko Oto~je, gdje ih je srda~no do~ekalo oko 5 hiljada domorodaca. S obzirom na da je rije~ o ljudima koji i dalje ìve po svojim obi~ajima gotovo svakodnevno goli, kraljevski par je tako, smije{ne li slu~ajnosti, bio okruèn toplesima lokalnih èna. Prizor je to kojem se nimalo ne bi davala posebna pa`nja da trenutno nije aktualan skandal oko toples-fotografija Kate Middleton snimljenih na jugu Francuske tokom kraljevskog odmora. Fotografije su objavili francuski, talijanski i irski magazini, a iz kraljevske porodice dolaze zahtjevi za neobjavljivanje fotografija i prijetnje tu`bom. Danas }e francuski sud odgovoriti na ju~er postavljen zahtjev advokata kraljevske porodice da se francuskom Closeru zabrani dalje objavljivanje fotografija koje prikazuju intimne trenutke Kate i Williama.

POMO] U KU]I

NOVOSTI I PREPORUKE

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

SAVJETI STRU^NJAKA UVIJEK DOBRO DO\U

Kupujte namirnice i u{tedite novac Slijedite ovih nekoliko savjeta i iznenadi}ete se koliko mo`ete u{tedjeti

Miris kafe najprivla~niji Miris kafe jedan je od najprivla~nijih, pa ga ~ak 89 posto ljudi svrstava u svoje omiljene arome. ^ak i oni koji ne piju kafu. Ali da li ste znali za{to je on tako ~aroban i primamljuju}i? Britanski nau~nici tvrde da se prvim gutljajem kafe aroma {alje u nos sa zadnje strane, iznutra, tako da se aktivira poseban receptor mirisa u mozgu. Nijedna druga aroma, osim kafe, ne stimuli{e ga toliko pozitivno, pa nam se zbog toga uvijek ~ini da dobro miri{e ~ak i najneukusnija kafa. Iz istog razloga neki “bu|avi” sirevi imaju iznena|uju}e dobar ukus, bez obzira na to {to se nekima miris ne dopada, jer prolaze u nos sa “pogre{ne strane”. Tajna je u na~inu na koji percipiramo ukus. ^ovjek ima dva ~ula mirisa, prvo se aktivira kada udi{emo mirise iz okoline, a drugo kada izdi{emo na nos. Zbog toga ~ak 80 posto onoga {to mislimo da je ukus zapravo predstavlja miris koji ~ula detektuju pri izdisaju.

Svako bi volio u{tedjeti ne{to nov~i}a ako je to mogu}e, a mnogima se dogodi da prilikom dolaska u prodavnicu uzmu puno vi{e nego {to im treba, pa na kraju bacaju velike koli~ine hrane. Donosimo vam savjete stru~njaka kako u{tedjeti! Slijedite ovih nekoliko savjeta stru~njaka i iznenadit }ete se koliko moète u{tedjeti, a da ne govorimo o tome da }e vam se sve rje|e doga|ati da bacate hranu koju niste uspjeli iskoristiti. Provjerite koji su artikli na akciji. Ovo pogotovo vaì za one skuplje proizvode kao {to su smrznute kozice, {kampi i neke druge sli~ne stvari koje konzumirate, a mogu duè trajati. Skoro u svakoj prodavnici uvijek ima artikala koji su na akciji, a ako }e vam trebati kad-tad, {teta je propustiti. Nema veze ako ih ne}ete odmah spremati, kada do|ete ku}i stavite ih u zamrziva~ i jednom }e dobro do}i. Kupujte konzervisane stvari. Zalihe proizvoda u konzervama uvijek dobro do|u i {to je najbolje od svega traju i traju. Ako kod

ku}e imate mjesta da ih pohranite, ekonomi~no je napraviti zalihe od svega pomalo. Ne trebaju vam zalihe ba{ svih artikala. Ako niste neki ljubitelj deserta, ne morate uvijek u svom domu imati zalihe proizvoda namijenjenih izradi kola~a. Nadalje,

mo`da tu i tamo konzumirate gorgonzolu ili feta-sir, parmezan ili mozzarellu, ali kupujte ih samo ako ve} u planu imate neki recept i ne kupujte ve}e koli~ine. Svjeè je svjeè, ali... Svjeì bosiljak, luk, kupus i mrkva brzo se kvare. Bosiljak moète kupiti u

MODA, STIL, TRENDOVI

Tamnoplava opet in Modra boja jedna je od modernijih ovosezonskih boja. U osnovnim kombinacijama mijenja crnu, koja je ne{to manje zastupljena u kolekcijama jesen - zima 2012/2013. Najtamnija plava je sigurna boja, obi~no se smatra korporativnom bojom, jer ulijeva povjerenje, autoritet i stabilnost. Najtamnije

nijanse plave posebno su autoritativne, jer crna u sebi ima zna~enje autoriteta i konzervativnosti, pa {to je boja tamnija, to u sebi nosi vi{e zna~enja crne boje. Modra spada tako|er u tamnoplave iako je malo svjetlija od najtamnije plave boje.

tegli pa }ete ga dr`ati u kuhinji, uvijek }ete ga imati svje`eg, ali ostale nabrojane namirnice ne kupujte u ve}im koli~inama, osim ako ih ne koristite ~esto. Kupujte ih svaki drugi ili tre}i put kada obavljate nabavku namirnica. U sebi nosi simbolizam va`nosti, samopouzdanja, mo}i i autoriteta. Pono}noplava je tako|er tamna plava boja, ali ne{to toplijeg tona. Vrlo sli~no modroj, pono}noplava nosi simbolizam mo}i, va`nosti, stabilnosti i konzervatizma. Indigo je ne{to svjetlija boja, a ima zna~enje stabilnosti, mirno}e i bogatstva.

Kolekciju jesen/zima "Azel France" predstavlja manekenka Enisa Njem~evi}

Kotlet sa brusnicama Potrebno: 150 g tele}ih kotleta 50 g mrkve 50 g tikvica 30 g brusnice 100 g korijena celera 50 g prokulica 50 g luka 10 g maslaca 0,003 l maslinova ulja 1 jaje 1 dl bijelog vina

Priprema:

Kotlete za~initi i pustiti da odstoje. Mrkvu, tikvice, celer, prokulice oblikovati, skuhati u slanoj vodi, i okrenuti na maslacu i maslinovom ulju. Ispe}i meso da u sredini ostane roze. Istu}i `umance sa soli i bijelim vinom na pari i kada je gotovo dodati brusnice, te poslu`iti uz povr}e i kotlete.

Nakon {to je pro{le godine izloge mnogobrojnih radnji jedne od najuspje{nijih kompanija u BiH "Azel France" krasio kapiten na{e nogometne reprezentacije Emir Spahi}, aktuelnu kolekciju jesen/zima predstavlja prekrasna mlada manekenka Enisa Njem~evi}. Enisa je 19-godi{nja studentica Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, a manekenstvom se, i to veoma uspje{no, bavi ve} tri godine. - Moj po~etak bavljenja manekenstvom je vezan za gospo|u Mirjanu Deak i njenu agenciju "Nova Mas", dok me danas kao agent zastupa na{a poznata manekenka D`ejla Glavovi}. [to se ti~e inostranstva, radim u agenciji "Next models", koja je jedna od najve}ih agencija u svijetu, pri~a Enisa. Lije pa Sa rajka ta ko|er do da je ka ko je jedan od posljednjih poslova bila saradnja sa fir mom "Azel Fran ce", u ~e mu je, ka `e,

ite ka ko uì va la. - Veoma lijepa saradnja sa profesionalnom ekipom, punom elana i smijeha, ugodnom atmosferom rezultirala je slikama za kolekciju jesen/zima 2012/2013. Na njima je prikazano {ta se nosi ove sezone i gdje svaki kupac moè na}i ne{to za sebe, dodaje. Kao i mnogobrojni gra|ani BiH, tako i Enisa ~esto svrati do jedne od brojnih prodavnica "Azel Francea", u kojima, kaè, uvijek na|e ba{ ono {to joj odgovara. Bitno je napomenuti da je u prodavnice "Azel Francea" stigla sasvim nova kolekcija brojnih poznatih francuskih brendova, me|u kojima su popularni "Morgan", "Oh la la", "Bonobo", "Patrice Bréal", "Cache Cache"... Vrijedna ekipa "Azel Francea" se potrudila da se u njihovim prodavnicama za svakoga na|e pone{to, tako ne ~udi {to se u njima moè obu}i kompletna porodica, jer sadrè razli~ite modne stilove u svim veli~inama.

OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Na osnovu odluke Upravnog odbora [umarskog fakulteta u Sarajevu, a u skladu sa odredbama Pravilnika o radu radnika [umarskog fakulteta u Sarajevu - pre~i{}eni tekst, raspisuje se

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

J AV N I O G L A S za zasnivanje radnog odnosa na odre|eno vrijeme i to Saradnik na nau~noistraìva~kom projektu "Analiza mogu}nosti kori{tenja apomiksije u funkciji proizvodnje selekcioniranog visokokvalitetnog reproduktivnog materijala studija slu~aja na rodu Sorbus" ......................................................................................................................1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do 1 (jedne) godine. Uslovi: Pored op{tih uslova utvr|enih Zakonom, kandidati trebaju ispunjavati sljede}e uslove: a) Magistar biolo{kih nauka (SNPP) - smjer genetika, c) Aktivno poznavanje engleskog jezika, d) Odli~no poznavanje rada na ra~unaru (softverski paketi: PowerMarker, DISPAN, BioEdit, Statistica), f) Najmanje 3 godine iskustva rada na poslovima molekularno-geneti~ke analize biljnog i ìvotinjskog materijala. Uz prijavu na oglas sa biografijom i kompletnim podacima, kandidati su du`ni dostaviti dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. Uvjerenje o dràvljanstvu BiH (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerenu kopiju CIPS-ove li~ne karte, 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 3. Diplomu magistra biolo{kih nauka (SNPP) - smjer genetika, 4. Dokaz o u~e{}u na seminarima i radionicama iz oblasti molekularno-geneti~kih analiza, 5. Dokaz o radnom iskustvu. Izbor kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa izvr{i}e se nakon obavljenog intervjua. Javni oglas ostaje otvoren 8 dana. Prijave sa kratkom biografijom i kontakt-podacima, te traènom dokumentacijom dostaviti na adresu: [umarski fakultet u Sarajevu, Zagreba~ka 20. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. IZ SEKRETARIJATA FAKULTETA I

O B A V J E [ T E NJ E Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je zakazana javna odbrana doktorske disertacije, kandidata ALIBEGOVI] mr. D@AFERA, pod naslovom:

UNUTARNJA VRIJEDNOST U FUNKCIJI TR@I[NE VRIJEDNOSTI KOMPANIJE Odbrana }e se odr`ati 23. oktobra/listopada 2012. godine, sa po~etkom u 16 sati, na Ekonomskom fakultetu, Trg oslobo|enja/Alije Izetbegovi}a broj 1, Sarajevo. Doktorska disertacija se mo`e pogledati u Bibliote~ko-informacionom centru (BIC) Fakulteta.

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:

Pristup odbrani je slobodan. Ekonomski fakultet u Sarajevu

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Parni~no odjeljenje za sporove male vrijednosti Broj: 09 65 Mals 005728 04 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}, u pravnoj stvari tuìtelja BH TELECOM, DIREKCIJA SARAJEVO, protiv tuènog SU[KI] FERID, VL. RISTORANTE SUR SARAJEVO na adresi Zelenih beretki br. 12, radi duga od 894,30 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03)

O BJ AV LJU JE dostavu tu`be na odgovor Dana 8. 3. 2005. godine tuìtelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tuènog, a radi isplate duga u iznosu od 894,30 KM, pa je predloèno da sud nakon provedene rasprave, ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tuènog da tuìtelju isplati iznos od 894,30 KM sa zakonskom zateznom kamatom po pojedina~nim iznosima kako slijedi: - na iznos od 295,40 KM po~ev od 18. 11. 2002. godine - na iznos od 264,20 KM po~ev od 18. 12. 2002. godine - na iznos od 312,70 KM po~ev od 18. 1. 2003. godine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 09 65 Mals 003788 03 Mals Sarajevo, 29. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}, u pravnoj stvari tuìtelja "BH TELECOM" d.d. Sarajevo, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne br. 88, protiv tuènog "HASANBEGOVI] COMPANY" d.o.o. Sarajevo, ul. Juraja Najtharta br. 9/II, radi duga od 1.833,70 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03)

O BJ AV LJU JE dostavu tu`be na odgovor Dana 17. 12. 2003. godine tuìtelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tuènog, a radi isplate duga u iznosu od 1.833,70 KM, pa je predloèno da sud nakon provedene rasprave, ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tuènog da tuìtelju isplati iznos od 1.833,70 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to kako slijedi: - na iznos od 627,30 KM po~ev od 18. 6. 2003. godine pa do isplate, - na iznos od 543,40 KM po~ev od 18. 7. 2003. godine pa do isplate,

- na iznos od 22,00 KM po~ev od 18. 2. 2003. godine pa do kona~ne isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, a sve u roku od od 15 dana. Ovim putem tuènom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tuèni duàn da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tuèni moè ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznanje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog. Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tuèni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tava se tuèni da se dostava tu`ba smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i Suda i u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}

- na iznos od 583,90 KM po~ev od 18. 8. 2003. godine pa do isplate, - na iznos od 79,10 KM po~ev od 18. 9. 2003. godine, pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka, sve u roku od 15 dana. Ovim putem tuènom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tuèni duàn da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tuèni moè ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog. Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tuèni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tava se tuèni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka do 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i Sudu i u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}

Zavod za za{titu `ena i materinstva: Nema zakazivanja termina na licu mjesta

Idi ku}i, nazovi telefonom i naru~i se?! Alija Abazi i Bajro Beganovi} upozoravaju

Novac namijenjen Romima tro{i se na privatnim zabavama Predizborni plakati za plakati: Stranke ne znaju kako im se zovu budu}i na~elnici, mjeseci u godini

Senaid postao Sead, rujan listopad, u Tesli}u Lopov ulazi u Skup{tinu? Putopis: 1. dio

Merdita, Albanijo Ko brzo leti, jo{ br`e pada

Zvijezde realitya sretni, ako barem tezgare San ordinacija: Nada Stojanac, predsjednica Udru`enja Prvi osmijeh

Oboljeli od celijakije su siro~ad zdravstvenog sistema

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

OGLASI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 234113 12 P Sarajevo, 10. 9. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Sanela Rondi}, u pravnoj stvari tu`itelja Organizacija LOK Micro Sarajevo, ul. Skenderija broj 13, zastupan putem punomo}nika, advokata Adisa Opra{i}a, protiv tu`ene Mileti} Zdravka iz Prijedora, ul. Kralja Aleksandra broj 39 A, radi isplate duga, vrijednost predmeta spora 5.574,49 KM, van ro~i{ta 10. 9. 2012. godine, donio je sljede}e

OBJAVLJUJE OGLAS /dostava tu`be na odgovor/

Dana 17. 2. 2012. godine tuìtelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tuène, radi isplate duga temeljem ugovora o nenamjenskom kreditu. Tu`bom je predloèno da sud donese odluku kojom }e naloìti tuènoj da tuìtelju isplati dug u iznosu od 5.574,49 sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 17. 9. 2009. godine, pa do isplate, kao i tro{kove ovog postupka. Ovim putem tuènoj se dostavlja tu`ba na odgovor shodno odredbi ~lana 69. ZPP-a. Tuèni je duàn najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku dva istovjetna pri-

mjerka (~lan 70. stav 1. i ~lan 334. stav 5. ZPP-a). Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. stav 2. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tuèna }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tuèna osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràti i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèna zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tuèna moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tuèna, kojoj je uredno dostavljena tu`ba, u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Obavje{tava se tuèna da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama Federacije BiH i na oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi suda. Sudija Sanela Rondi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 232014 12 P Datum: 17. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija LOK Sarajevo, ul. Skenderija br. 13, zastupana po punomo}niku Romano Zlatanu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`ene Todorovi} Radojke iz Br~kog, ul. Branislava Nu{i}a br. 32, radi duga, v.s. 9.255,76 KM, objavljuje

POZIV Za: tuènu - TODOROVI] RADOJKU iz Br~kog, ul. Branislava Nu{i}a br. 32 da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu podnesenu ovom sudu 2. 2. 2012. godine u kojoj tuìtelj predlaè da sud donese presudu kojom se obavezuje tuèna Todorovi} Radojka da na ime duga uplati u korist tuìtelja Mikrokreditne fondacije LOK Sarajevo iznos od 9.255,76 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od dana utuènja pa sve do isplate, te nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Ukoliko tuèna ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, predloèno je da sud donese presudu zbog propu{tanja. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati elemente iz ~l. 334. Zakona o parni~nom postupku, u odgovoru na tu`bu tuèni moè ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, razloge iz kojih se osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojim se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~l. 71. st. 1. i 2. ZPP-a FBiH). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Sudija Nermina Novalija

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 215699 11 P Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja Organizacija LOK MICRO Sarajevo, ul. Skenderija br. 13, koju zastupa punomo}nik advokat Zlatan Romano iz Sarajeva, protiv tu`enih 1. Damjanovi} Dragice iz Zvornika, ul. Pionirska 11, 2. Damjanovi} Tanje, vl. UR Bife "Tanja" iz Zvornika, ul. Omladinska br. 3, 3. Ili} Branke, vl. TR "Milanos-2" iz Zvornika, ul. Bra}e Jugovi}a 6b i 4. Andrija{evi} Jelene, vl. STR "Tanja" iz Zvornika, Karakaj, radi isplate duga, v.s.p. 16.542,08 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

O B J AV L J U J E Tu`bom od 4. 11. 2011. godine tuìtelj je predloìo da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tuène Damjanovi} Dragicu, Damjanovi} Tanju, Ili} Branku i Andrija{evi} Jelenu da solidarno na ime duga uplate iznos od 16.542,08 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama od dana podno{enja tu`be do isplate, kao i da mu nadoknade tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 30 dana. U tu`bi je navedeno da je tuìtelj sa prvotuènom za-

klju~io ugovor o kreditu kojim je odobrio i isplatio kredit od 22.000,00 KM, dok je prvotuèna kao korisnica kredita preuzela obavezu otplate kredita u iznosu od 33.103,08 KM. Tuìtelj je u cijelosti izvr{io obavezu preuzetu po ugovoru o kreditu, dok je prvotuèna obavezu izvr{ila samo djelimi~no. Obaveza drugo, tre}e i ~etvrtotuène po ovom kreditu proizilazi iz mjenice koju su izdale i kojom su prihvatile obavezu vra}anja kredita prvotuène. Budu}i da ni nakon opomena kredit nije vra}en, podnesena je predmetna tu`ba. Tuìtelj je tako|er predloìo da sud u smislu odredaba ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku donese presudu zbog propu{tanja ukoliko tuène u zakonskom roku ne daju odgovor na tu`bu. Ovim putem se tre}etuènoj Ili} Branki, vl. TR "Milanos-2" iz Zvornika, ul. Bra}e Jugovi}a 6b i ~etvrtotuènoj Andrija{evi} Jeleni, vl. STR "Tanja" iz Zvornika, ul. Bra}e Jugovi}a 6b, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. Zakona o parni~nom postupku, pa su tuène du`ne da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. Zakona o parni~nom postupku, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, sudu dostave pisani odgovor na tu`bu. Obavje{tavaju se tre}etuèna i ~etvrtotuèna da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi}, s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 118993 10 P Sarajevo, 30. 8. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Selimovi}-Fazlagi} Amela u pravnoj stvari tuìtelja Organizacija LOK Micro Sarajevo, ulica Skenderija broj 13, protiv tuènih 1. [aboti} Sejada iz Ilidè, ul. Samira ]atovi}a Kobre br. 5, 2. "Amase" d.o.o. vl. [aboti} Esma iz Ilidè, ul. Ustani~ka 32 i 3. "Gen{ers" vl. Nuri Demirok, iz Ilidè, ul. Ahmeda Ljubun~i}a br. 108, radi isplate duga, v.s.p. 24.800,96 KM, OBJAVLJUJE

POZIV Poziva se tuèni [ABOTI] SEJAD na GLAVNU RASPRAVU zakazanu pred ovim sudom za PONEDJELJAK, 26. 11. 2012. godine, u 12 sati, soba broj 309/III. SUDIJA Selimovi}-Fazlagi} Amela, s.r. NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloìti sve dokaze koje èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje èle upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazlaù svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tuèni moè najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìlac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne zahtijeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tuèni, ro~i{te }e se odràti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a).

OSLOBO\ENJE

Na osnovu odredbi ~lana 204. Statuta Univerziteta u Biha}u i Odluke Senata Univerziteta u Biha}u, broj 06-3813/2012. od 14.9.2012. godine, Pravni fakultet Univerziteta u Biha}u raspisuje

KON KURS/NATJE ÂJ za izbor nastavnika u radni odnos Konkurs se raspisuje za izbor nastavnika u radni odnos za predmete: 1. Rimsko pravo ......................................................................................1 izvr{ilac 2. Ustavno pravo .....................................................................................1 izvr{ilac 3. Krivi~no pravo ....................................................................................1 izvr{ilac 4. Porodi~no pravo ..................................................................................1 izvr{ilac 5. Upravno pravo ....................................................................................1 izvr{ilac 6. Upravno procesno pravo ....................................................................1 izvr{ilac 7. Krivi~no procesno pravo ....................................................................1 izvr{ilac 8. Me|unarodno javno pravo.................................................................1 izvr{ilac 9. Radno i socijalno pravo ......................................................................1 izvr{ilac 10. Trgova~ko pravo .................................................................................1 izvr{ilac 11. Me|unarodno privatno pravo ...........................................................1 izvr{ilac Zainteresirani kandidati su du`ni dostaviti: - Prijavu na konkurs; - Diplomu (doktorsku), ovjerenu kopiju ili rje{enje o nostrifikaciji diplome; - Biografiju; - Bibliografiju; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - original (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dràvljanstvu - original (ne starije od 6 mjeseci); - Uvjerenja o neka`njavanju (MUP-a i suda) - ne starije od 6 i 3 mjeseca. Svi kandidati koji se prijavljuju na konkurs/natje~aj, pored op}ih uvjeta propisanih Zakonom o radu, potrebno je da ispunjavaju i posebne uvjete propisane Zakonom o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik USK", br. 8/09) i Statutom Univerziteta u Biha}u. Konkurs/natje~aj je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave na konkurs/natje~aj podnose se osobno na Pravnom fakultetu ili po{tom na adresu: Pravni fakultet Biha}, ul. Mehe Hadìabdi}a bb - sa naznakom "PRIJAVA NA KONKURS".

United Nations Development Programme

Bosnia and Herzegovina

United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocating for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following two national consultancy positions in Sarajevo: Consultant for Hydrology and ecology study methodologies review and scoring - Ecology component Consultant for Hydrology and ecology study methodologies review and scoring - Hydrology component Detailed job description is available at UNDP Reception or at www.undp.ba. Only successful candidates will be contacted. Interested candidates are invited to submit their online application including P11 by 1 October 2012 through www.undp.ba only.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 160919 10 P Sarajevo, 6. 9. 2012. godine Na osnovu ~lana 348. ZPP-a, Op}inski sud u Sarajevu donosi sljede}i oglas

OGLAS Op}inski sud Sarajevo, po sudiji Nermini Sijer~i}, rje{avaju}i u pravnoj stvari tuìtelja Mikrokreditna fondacija LOK Sarajevo, ul. Skenderija br. 13, protiv tuènih: 1. Kosovi} Veselina iz Trebinja, ul. Jazine bb, i 2. Mrdi} êda iz Trebinja, vl. STR "KORJENI]I" i SUR kafe "MIR", ul. Aran|elova bb, radi duga, v.sp. 3.815,92 KM, van ro~i{ta 6. 9. 2012. godine, donio je slijede}u:

PRESUDU ZBOG PROPU[TANJA Obavezuje se I-tuèni Kosovi} Veselin i II-tuèni Mrdi} êda, vl. STR "KORJENI]I" i SUR kafe "MIR" da solidarno na ime duga po osnovu kredita uplate u korist tuìtelja Mikrokreditna fondacija LOK ukupan iznos od 3.815,92 KM i to tako da na ime Ugovora o kreditu br. MO-04798/08 od 15. 10. 2008. godine, uplate iznos od 2.492,82 KM, sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od 13. 6. 2010. godine, pa sve do isplate, a na ime Ugovora o kreditu br. MO-04800/08 od 15. 10. 2008. godine uplate iznos od 1.323,10 KM, sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od 27. 6. 2010. godine, pa sve do isplate, te nadoknade tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 490,74 KM, sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. SUDIJA Nermina Sijer~i}, s. r. POUKA: Protiv presude zbog propu{tanja àlba nije dopu{tena. Tuèni moè podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa odredbama ZPP-a. Shodno ~l. 348. stav 4. dostava se smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama.

KORAK NAPRIJED

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Intel 7Gbps be`i~na docking tehnologija

Panasonic najavljuje MFT so~iva

Zone Alarm Free 10.2.078.000

Kompanija Intel je sredinom pro{le sedmice predstavila multigigabit beì~nu docking tehnologiju koja omogu}ava brzine od 7Gbps, deset puta ve}e u pore|enju sa najbrìm Wi-Fi mreàma baziranim na IEEE 802.11n standardu. U toku odràvanja svog godi{njeg Intel Developers foruma, ovaj proizvo|a~ ~ipova predstavio je Wireless Gigabit (WiGig) docking tehnologiju kori{tenjem ultrabooka. Kompanija navodi da je WiGig na najboljem putu da postane najva`nija multigigabit beì~na tehnologija sljede}e generacije. Da li su o~ekivanja ipak prevelika, ostaje da se vidi.

Panasonic nastavlja da dodatno nagla{ava svoju posve}enost Micro Four Thirds formi. Ova kompanija je predstavila Lumix GH3 model bez ogledala, ali je tako|er najavila rad na razvoju para prime so~iva koja }e biti isporu~ena naredne godine, ili mo`da za dvije godine. Detalji su za sada ograni~eni, ali ono {to se zna je da se mogu o~ekivati 42,5 mm f/1,2 optika (85 mm ekvivalent) i 150 mm f/2,8 so~iva koja nude 35 mm ekvivalent od 300 mm. Za sada nema nikakvih informacija o potencijalnoj cijeni, ali se mo`e o~ekivati da }e oba para so~iva biti prili~no skupa, ali opet jeftinija od DSLR ekvivalenata.

Zone alarm Free Firewall blokira hakere od infiltriranja u va{ ku}ni PC skrivanjem va{eg ra~unara od ne`eljenog mre`nog saobra}aja. Detektovanjem i spre~avanjem upada, Zone Alarm Free Firewall ~uva va{ PC slobodnim od virusa koji usporavaju performanse i spywarea koji krade va{e personalne informacije, lozinke i finansijske podatke. Osnovne karakteristike ovog softvera su osnovna firewall za{tita, novi interfejs koji ~ini lak{im rad sa softverom i sistematsko identifikovanje hakera i blokiranje poku{aja pristupa. Najnovija verzija ovog softvera koja nosi oznaku 10.2.078.000 donosi podr{ku za Firefox 15.

PC jo{ opstaje PC je jo{ veoma va`an za veliki broj korisnika uprkos sve ve}em broju vijesti koje sti`u iz kompanije Apple, a koje se ti~u predstavljanja iPhone 5. Ono {to veliki broj PC korisnika koji se bave poslom koji iziskuje upotrebu PC nagla{ava, jeste da je PC neophodan, te da je to njihovo oru|e za rad koje obezbje|uje da na njihovom stolu uvijek ima hrane, te da smart-telefoni nisu toliko bitni. Telefoni jesu veoma va`ni i tu nema nikakve sumnje, ali smart-telefoni su, u neku ruku, igra~ke i to je upravo obja{njenje koje najve}i broj korisnika telefona daje kada im se postavi pitanje svrsishodnosti smart-telefona.

Napredna pe} od 12.500 eura

SMS porukom naru~ite pizzu Klasi~na kuhinjska pe} uskoro bi mogla postati stvar pro{losti, isti~u u firmama Miele i Siemens Ako ste umorni i gladni i vra}ate se s posla, "kontaktirajte" putem mobilnog telefona pe} u va{em stanu i naru~ite pizzu nove Siemensove pe}i omogu}avaju takav ru~ak. Pametne pe}i su najnoviji hit - njima se mo`e upravljati putem mo bil nog te le fo na. One slu{aju komande koje joj se {alju SMS po ru ka ma, odno sno putem specijalnih aplikacija za smartphone. Tako, dok se vra}a s posla,

jo{ iz automobila, ~ovjek mo`e pe}i narediti da uklju~i pe}nicu i ispe~e pizzu. Ova pe} ima naziv Total kontrol, beskompromisni retro-dizajn (izgleda kao stara pe} na drva) i cijenu od 12.500 eura. Ali, tu nije kraj razvoju tehnologije. Studenti tehni~kih fakulte ta pred sta vi li su svoj nagra|eni rad - pe} koja se prilago|ava uslovima u kuhinji. Ona ima multifunkcionalnu plo~u ~iji je najve}i dio rezervi-

san za zagrijavanje razli~itih posuda, ali ima i dio osjetljiv na dodir. Klasi~na kuhinjska pe} tako bi uskoro mogla postati stvar pro{losti, isti~u u njema~kim firmama Miele i Siemens. Bu du }nost pri pa da pa me tnim pe}ima sa indukcionim plo~ama koje reaguju na lonce i tave. Mieleova plo~a je pode{ena tako da se na njoj istovremeno mo`e grijati pet razli~itih lonaca ili tava i ima senzorsko upravljanje.

Internet-arhiv

Motorola RAZR i Motorola za tr`i{ta Latinske Amerike i Evrope predstavlja zanimljiv smartfon RAZR i. Ure|aj je specifikacijama sli~an ve} predstavljenom modelu

Sve televizijske vijesti na jednom mjestu Inspirisan bibliotekom u Aleksandriji, Brewster Kahle, ameri~ki kompjuterski in`injer, imao je viziju o internet-arhivu u kojem }e biti prikupljene i pohranjene razne vrste informacija. Kahle je prvo osnovao arhiv, a sada njim i rukovodi. "@elimo sakupiti sve knjige, svu muziku i sve filmove koje je

ljudsko dru{tvo ikada napravilo", rekao je Kahle. Arhiv sada sadr`i i online kolekciju svih televizijskih vijesti objavljenih u posljednje tri godine na 20 televizijskih kanala. U kolekciji se nalazi 350.000 razli~itih programa koji se bave objavljivanjem vijesti. Vijesti se u arhiv ubacuju tek 24 sata nakon obja-

ve na mati~nim televizijskim stanicama i internet-portalima. Arhiv, koji je ve} digitalizirao milione knjiga, nije namijenjen samo nau~nicima i istra`iva~ima nego svim ljudima na svijetu. Internet-stranicu dnevno posjete dva miliona ljudi. Neke od televizijskih ku}a uklju~enih u arhiv su CNN, Fox, NBC i PBS.

RAZR M uz jednu bitnu razliku - umjesto dvojezgrenog Snapdragona, RAZR i pokre}e Intelov jednojezgreni Medfield procesor Atom Z2480 takta 2 GHz. RAZR i tako postaje jedan od rijetkih dostupnih mobilnih ure|aja s Intelovim ~ipom,~ija bi jedina mana mogla biti ne{to starija grafi~ka jezgra PowerVR SGX540 koja, ipak, nudi podr{ku za hardversko dekodiranje 1080p videa. Operacijski sistem je Android 4.0 ICS, a Intelov procesor podr`a va iz vr{a va nje 600.000 aplikacija dostupnih na Google Play Storeu. [to se ostalih karakteristika ti~e, ure|aj i dalje ima 4,3-in~ni Super AMOLED ekran rezolucije 960 x 540 ta~aka, prednju VGA i pozadinsku kameru od osam megapiksela, NFC te izdr`lji vu ba te ri ju ka pa ci te ta 2.000 mAh. Prodaja kre}e po~etkom oktobra po o~ekivanoj cijeni od 342 funte na tr`i{tu Velike Britanije, a sli~an iznos }e biti potrebno izdvojiti i u ostalim evropskim zemljama.

OGLASI

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a

Adresa

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14

07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18

08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20

08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20

09-20 -

Naziv po{te

Adresa

Sarajevo Sarajevo Sarajevo

Put ìvota bb Grbavi~ka 1 Behdèta Muteveli}a bb Dèmala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Hadì}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Hadèli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2

Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16

09-16 08-15 08-16 07-20 07-20

09-16 08-15 07-20 07-20

07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20

07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15

08-15

Naziv po{te

Adresa

Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica

A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb

Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17

08-15 08-15

07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16

08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15

07:30-16 08-17

08-15 08-15

FELJTON

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. Zlatko Dizdarevi}: Hiljadu i druga no} - Balkanski ambasador na Istoku (16)

Hiljadu i druga no} Slobodnima se ne moè vladati onako kako èle feudalci na Istoku i bogati nafta{i na Zapadu. Zato mo} ne voli "Hiljadu i jednu no}". Njima je draà nema{tovitija, hiljadu i druga, mrkla no}

[

to bi se kazalo u starinskom àrgonu, otkako je svijeta i vijeka, Orijent je nemogu}e zamisliti bez najslavnije arapske zbirke ~udesnih "pri~a i drugih povijesti", naslovljene kao "Hiljadu i jedna no}". Na arapskom jeziku naziv je melodi~an i nekako slatkorje~iv - "Alf layla wa layla". Te{ko je na}i narod, podneblje, istoriju ogromnog prostora, nekakav zbirni mentalitet, snove i zbilju, legende i istine cijele jedne civilizacije sakupljene na jednom mjestu, onako kako je Istok sakupljen u pri~ama [eherezade. Zapisano je, negdje u nekim uvodnim bilje{kama, ovako: "…Predaje o prvim pokoljenjima postale su pouka za potonje, ne bi li ~ovjek vidio kako su se pou~ni doga|aji zbili drugim, i pou~io se. I ne bi li se, udubljuju}i se u predaje o i{~ezlim narodima i u ono {to se zbilo s njima, i sam suzdrào od grijeha. Hvala neka je onome {to je od predaja o stvarima na~inio pouku za potonje narode! U takve predaje spadaju i pri~e nazvane "Hiljadu i jedna no}" i uzvi{ene povijesti i pouke koje one sadrè…" Ljudi u staroj Arabiji odvajkada su voljeli slu{ati o legendama i mitovima, ~udesima i fantazmama, junacima i a`bahama, ljubavima i jo{ vi{e ljubavnim {ejtanlucima, lukavostima pametnih i budala{tinama naivnih. Sve su to s koljena na koljeno kitili, dodavali i oduzimali mahom se inspiriraju}i glasovima {to su dolazili iz daljine, iz Perzije i Indije, stvaraju}i za Istok veoma zna~ajnu kulturu pripovijedanja i ma{tanja. Uostalom, i [herezada je, osu|ena na smrt, produàvala svoj ìvot onoliko koliko je znala pripovijedati caru {to je zbog pri~a odga|ao egzekuciju. A znala je da pripovijeda u beskona~nost. Ako je na Orijentu stotina broj koji ozna~ava ne{to veoma, veoma veliko, onda je hiljada ravna beskona~nosti.

Ovih je dana {tampa na Istoku zabiljeìla {krtu vijest. Mimo obi~aja na drugim stranama svijeta, male, kratke bilje{ke ovdje govore naj~e{}e o ne~emu golemom i zna~ajnom, a ~itaju se izme|u redova. Vijest kaè: Egipatski javni tuìlac Abdel Megid Mahmud odbacio je zahtjev grupe islamisti~kih advokata da se zabrani novo {tampanje "Hiljadu i jedne no}i" (u nekim verzijama na Zapadu pri~e su naslovljene i kao "Arapske no}i"). Kaù, storije u njoj su - nemoralne. Tuìlac je odlu~io da "tu nema slu~aja" jer su pri~e objavljivane stolje}ima bez problema i bile su inspiracija generacijama umjetnika {irom arapskog svijeta i dalje. Tako }e boànstvene legende o Sindbadu Moreplovcu, Ali Babi i njegovim razbojnicima, Aladinu i ~arobnoj lampi, ribaru i dìnu, dogodov{tine iz Bagdada, Damaska i Kaira, ali i iz Mesopotamije, Indije i Kine, o bogatima i siroma{nima, o nepravednim i lukavim sucima, glupim u~iteljima, lo{im evnusima i ~udnim ljubavima ~esto lakomislenim, ali i bestidnim, kakve u ìvotu nerijetko bivaju - nastaviti da ìve. Dokle i kao knjige pre{tampavane u Kairu, ostaje da se vidi. edan je ugledni egipatski novinar ovim povodom napisao da "mnogo toga u arapskom svijetu ne ide vi{e uobi~ajenom linijom, polako, ali naprijed. Stvari su krenule brzo, ali unatrag!" Ako je do{lo dotle da se nova objavljivanja mitskih pri~a iz "Hiljadu i jedne no}i" moraju braniti javnim tuìocem, onda je {ejtan odnio {alu. Cjelina "Hiljadu i jedne no}i" prispjela je u Evropu tokom sedamnaestog i osamnaestog stolje}a. Francuski putnik Jean Antoine Galland (1646-1715) objavio je prve dvije sveske, od 12 ukupno, 1704. godine nakon putovanja po Bliskom istoku u svojstvu sekretara francuskog am-

Zlatko Dizdarevi} novinar je, publicista i diplomata iz Sarajeva. Ro|en je 1948. godine. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Studirao Teoriju komunikacija u Parizu. Bio je novinar i urednik u Oslobo|enju. Dopisnik sa Bliskog istoka, iz Kaira. Izvje{tavao iz Libana, Izraela, Al`ira, Libije, Tunisa, Iraka, Sirije... Bio je glavni urednik sarajevskih sedmi~nika Svijet i Nedjelja. Objavljivao redovno ili povremeno u vi{e dnevnih listova i nedjeljnika u inostranstvu, u Evropi i Americi. U Novom listu iz Rijeke redovno ve} deset godina objavljuje kolumnu “Balkanski ambasador”. Diplomata od 2001. do 2012. godine. Ambasador BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Siriji, Iraku i Libanu. Objavio sedam knjiga u dvadeset izdanja u devet zemalja Evrope, SAD-a i Latinske Amerike. Dobitnik vi{e me|unarodnih nagrada za novinarstvo, ljudska prava i publicistiku. Knjiga “Hiljadu i druga no} - Balkanski ambasador na Istoku”, u izdanju sarajevske izdava~ke ku}e Rabic, izbor je od 94 kolumne sa Bliskog istoka objavljene u Novom listu od 2008. do 2012. godine. Oslobo|enje objavljuje dvadesetak pri~a iz te knjige.

basadora. Fascinirale su ga fantasti~ne pri~e koje su se pri~ale na svakom koraku. Bio je to svijet, kako je kasnije pisao, koji je ìvio na krilima ma{te, vjerovao u nemogu}e, igrao se dodaju}i i oduzimaju}i tim pri~ama, koji nije poznavao granice u mije{anju mitova sa dalekog Istoka i snova. Tako je zapo~elo po svijetu veliko putovanje jedinstvene zbirke pri~a nastajalih vijekovima na Istoku, proisteklih iz ma{te i legendi, zbilje i fikcije, mudrosti i zabave. ve pri~e, naravno, nisu na Orijentu uvijek svi voljeli. Vladari i mo}ni, ponajmanje. Taman onoliko koliko su obi~ni ljudi u njima uìvali. Ismijavanje uzvi{enih u ime zabave uvijek je na Istoku bila privilegija "malih". U narodnim predanjima zaki}enim ma{tom mali su uvijek izlazili nakraj sa velikima, prostodu{ni i po{teni sa lopovima i lukavima, lijepe ène sretno su varale bahate i nasilne muève, a u "No}ima" su ~ak i ène dìnova pravile rogonjama te svoje mo}nike. Oni koji su imali apsolutnu vlast u islamskom svijetu minulih su stolje}a, pa i decenija, uspijevali da sklone "Hiljadu i jednu no}" iz prodavnica u svojim kraljevinama, emiratima i sultanatima. To, naravno, nikada nije spre~avalo puk da se domogne pri~a, na ovaj ili onaj na~in. Danas je broj zemalja na Bliskom istoku u kojima se ne {tampaju "No}i" ve}i nego prije nekoliko decenija. Mnogo toga {to je bilo nekada podrazumijevaju}e slobodno, sada je agresivno napadnuto, prikriveno ili otvoreno, a brani se snagom suda i tuìlaca. Mo}na prebogata klasa koristi sve blagodeti zapadne razularenosti, ali je prva u nametanju navodnog tradicijskog i religijskog "~istunstva" bez granica. Narod se manje smije i {ali na tu|i ra~un, dobronamjerno i bez zlobe. Bogati i istinski siroma{ni smiju se druga~ije. Srednjeg sloja, gradske raje, zadovoljnih ~inovnika, onih {to pristojno ìve od svog rada, na Bliskom istoku skoro vi{e i nema. âk ni onoliko koliko ih je bilo u vremenima kada su se ra|ale pri~e "Hiljadu i jedne no}i". Pre~esto pomislim kako je eliminacija te sretne srednje klase ovdje projekat. Zato {to taj sloj otvara put slobodama i demokraciji, ma {ta ta rije~ ovdje zna~ila. Slobodnima se ne moè vladati onako kako èle feudalci na Istoku i nafta{ko-bankarski gurui na Zapadu. Zato mislim da mo} ne voli "Hiljadu i jednu no}". Njima je draà realnija, nema{tovitija, neka hiljadu i druga, istinski mrkla no}. (12. juni 2010)

(Sutra: Krug mudrosti)

NA DANA[NJI DAN

p.n.e. U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru Grci su pod koman480. dom atinskog vojskovo|e Temistokla porazili Persijan-

ce koje je predvodio kralj Kserks I, ~ime je osigurana prevlast Atine na moru. U Rejsvijku kod Haga, Engleska, [panija, Holandija i Njema~ko carstvo potpisali mirovni ugovor sa Francuskom, ~ime je okon~an rat Velike alijanse. Vje{tom diplomatijom Francuska je uspjela da zadrì gotovo sve osvojene teritorije. Ro|en italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista “Il Secolo” i predsjednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti Garibaldijev sljedbenik i borac. Ro|en {kotski hemi~ar i fizi~ar Dèjms Djuer, pronalaza~ termos-boce. Prvi je proizveo te~an (1898), a zatim i ~vrst vodonik (1899). Umro njema~ki filolog i pisac Jakob Grim, osniva~ savremene germanistike. Sa bratom Vilhelmom sakupio je i objavio ~uvene pri~e i bajke za djecu. Zapo~eo je rad na velikom Njema~kom rje~niku (1852). Prevodio je srpske narodne pjesme koje je sakupio Vuk Stefanovi} Karadì}. Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II u{le u Rim ~ime je zavr{eno ujedinjenje Italije. Papa Pije IX povukao se u Vatikan i proglasio se zatvorenikom. Veliki fa{isti~ki savjet postao je vrhovno zakonodavno tijelo u Italiji, umjesto dotada{njeg Vije}a poslanika. Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili britanski prijedlog o samoupravi i zatraìli punu nezavisnost Indije. Umro finski kompozitor Jan Sibelijus, autor sedam simfonija, popularnog violinskog koncerta i ~uvene simfonijske poeme “Finlandija”. Trinaest afri~kih dràva koje su stekle nezavisnost i biv{a britanska kolonija Kipar primljeni u UN. Sovjetski kosmi~ki brod Luna 16 spustio se na Mjesec i pokupio uzorke Mjese~evog tla. [vedska Socijaldemokratska partija izgubila na parlamentarnim izborima, prvi put poslije vi{e od 40 godina. Vijetnam i Dìbuti primljeni u UN kao 149. i 150. ~lanica me|unarodne organizacije. @an Badel Bokasa, vladar Centralnoafri~kog carstva, oboren sa vlasti. Novi {ef dràve, biv{i predsjednik Dejvid Dako vratio je zemlji status republike. Bokasa je 1965. vojnim udarom sru{io Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem. Centralnoameri~ka dràva Belize na obali Karipskog mora stekla nezavisnost od Velike Britanije. U napadu automobila-bombe na ameri~ku ambasadu u Bejrutu poginulo je 16 ljudi, a ameri~ki ambasador je povrije|en. Umro srpski konstruktor aviona Slobodan Zrni}, dekan Ma{inskog fakulteta Novosadskog univerziteta, jedan od konstruktora letjelice IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941. u Drugom svjetskog rata u~estvovao u odbrani Beograda. Parlamenti Isto~ne i Zapadne Njema~ke potvrdili ugovor o ujedinjenju dviju dràva. Crnogorski parlament u @abljaku proglasio Crnu Goru ekolo{kom dràvom i prihvatio deklaraciju o za{titi prirode. Projekat prve ekolo{ke dràve u svijetu prihva}en je 1992. na svjetskom eko-samitu u Brazilu pod pokroviteljstvom UN-a. U Moskvi u 65. godini umro ruski kosmonaut German Titov, drugi ~ovjek koji je letio u svemir. Titov je avgusta 1961. godine, u brodu Vostok 2, proveo 25 sati u svemiru, obi{av{i zemlju 17 puta. Za zasluge u osvajanju vasione dobio je najvi{e dràvne nagrade i zvanje heroja SSSR-a. Albanski ekstremisiti (ONA) po~eli predaju posljednjih koli~ina oru`ja NATO trupama u Makedoniji. Tog dana je u makedonskom parlamentu po~ela diskusija o ustavnim amandmanima kojima bi se albanskoj manjini garantovala ve}a prava. Biv{i ameri~ki predsjednik Bil Klinton zvani~no je otvorio Memorijalni centar u Poto~arima, BiH, posve}en `rtvama masakra u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 Bo{njaka.

1697. 1833. 1842. 1863. 1870. 1928. 1945. 1957. 1960. 1970. 1976. 1977. 1979.

Fernando Magelan

1519.

Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio iz Sevilje sa pet brodova na put oko svijeta. Magelan je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu Muktan 1521, a u Sevilju se u septembru 1522. vratio samo jedan brod, “Viktorija” sa 18 mornara. Tim putovanjem prvi put je oplovljena Zemlja.

Sofija Loren

1934.

Ro|ena italijanska filmska glumica Sofija [ikolone, poznata kao Sofija Loren. Dobitnica Oskara 1961. za film “Dvije `ene”.

1981. 1984. 1990. 1990. 1991. 2000. 2001. 2003.

Simon Vizental

2005.

U Be~u umro lovac na naciste Simon Vizental (96) koji je zasluàn za hap{enje vi{e od 1.000 pripadnika njema~kog nacisti~kog reìma, me|u kojima je jedan od najbliìh Hitlerovih saradnika Adolf Ajhman i biv{eg komandanta koncentracionog logora Treblinka Franc [tangla.

SPORT

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

[esnaestina finala Kupa BiH

Sloboda (Mrkonji}-Grad) - @eljezni~ar 0:3 (0:1)

^apljina iznenadila Borac

Ubjedljiv trijumf plavih

Rezultati {esnaestine finala Kupa BiH u fudbalu: MODRIÂ: Modri~a Maxima - Ora{je 0:1, TRAVNIK: Travnik - GO[K 1:3, MRKONJI]-GRAD: Sloboda - @eljezni~ar 0:3, ZENICA: êlik - Podgrme~ 2:1, MOSTAR: Branitelj - [iroki Brijeg 0:2, VITEZ: Rijeka - Drina HE 2:1, PRIJEDOR: Rudar - Zrinjski 0:1, DOBOJ: Sloga - Tomislav 4:0, BIJELJINA: Radnik - Rudar (Zenica) 3:0, MOSTAR: Vele` - Mladost (Donji Svilaj) 3:0, SARAJEVO: Olimpic - Vitez 0:0 (penali 3:0), TREBINJE: Leotar - Slavija 0:1, GRADAÂC: Zvijezda - Rudar (Ugljevik) 5:0, ÂPLJINA: âpljina - Borac 1:1 (penali 3:1), FOÂ: Sutjeska - Famos SA[K Napredak 1:0, utorak: Sarajevo - Gradina 1:0.

Strijelci za branioca naslova u na{em najmasovnijem takmi~enju bili su Adilovi}, Zeba i Brkovi}

Dejan Bo`i~i} u prodoru

Stadion KSC Kamberovi}a polje. Gledalaca: 600. Sudija: Elvis Muji} (Banovi}i) - 6. Pomo}nici: Zlatan Be~irevi} (Mramor) i Dalibor Mavrak (Mostar). Strijelci: 1:0 - ôli} (57), 2:0 - Kajkut (67), 2:1 - Seferovi} (90+2). @uti kartoni: Jusi} i Bara} (êlik), Ibri~i} (Podgrme~). ÊLIK: Nurkovi} 6, ôvi} 5,5, Kuduzovi} 6, Bajrakterevi} 5,5, Jusi} 5,5, Brkovi} 6, Travan~i} 5,5 (od 46. Kajkut 6,5), Bara} 5 (od 69. Markovi} 5,5), Boì~i} 5 (od 79. Smriko -), Nestorovi} 5,5, ôli} 6. Trener: Vlado Jagodi}. PODGRME^: Hamzabegovi} 5,5, ]osi} 5,5, Kanti} 5,5, Fifi} 6, Podunavac 5,5, Dàfi} 5,5, Brki} 5,5, Saliba{i} 6 (od 65. Ali{i} 6), Ri-

zvan 5,5 (od 73. Kaltak -), Ibri~i} 5,5, Hodì} 5,5 (od 63. Seferovi} 6). Trener: Benjamin Klju~anin. Nogometa{i êlika teè od o~ekivanog do{li su do pobjede nad Podgrme~om sa 2:1 i tako pro{li u osminu finala Kupa BiH. Nakon dosadnih prvih 45 minuta, u nastavku su doma}i, predvo|eni rezervistom Sa{om Kajkutom, ubacili u brzinu vi{e i zabili dva gola. Prvi je postigao Meksud ôli} u 56. minuti udarcem sa 25 metara, a drugi Kajkut nakon centar{uta Brkovi}a u 66. minuti. Po~asni pogodak za goste postigao je Seferovi} u drugoj minuti sudijske nadoknade. Od êlika se o~ekivalo vi{e. Mi. D.

Travnik - GO[K 1:3 (0:2)

Gabeljani zasluèno Stadion Pirota. Gledalaca 150. Sudija: Ilija @ivkovi} (Ora{je) - 7. Pomo}nici: Sini{a Janji} (Bijeljina) i Stevo Peri} (Bijeljina). Strijelci: 0:1 - Jusufba{i} (5), 0:2 - Beki} (7), 0:3 - Peri} (52), 1:3 - Kari} (67). @uti kartoni: E. Varupa, N. Varupa, La{tro (Travnik), Jusufba{i}, Kukavica (GO[K). TRAVNIK: Deli} 6,5, E. Varupa 5,5, ûri} 5,5, Redèpi 5 (od 52. Smaji} 5,5), N. Varupa 5,5, Hrvat 5, La{tro 5,5, Fazli} 5 (od 46. Mi{i}

6), Peji} 5,5, El-Basti 5 (od 46. Durakovi} 5,5), Kari} 6. Trener: Nermin Ba{i}. GO[K: Soldo 7, Koji} 6,5 (od Helvida 6,5), Bo{njak 7, Ramovi} 7, Hrka~ 6,5 (od 68. Kvesi} 6,5), Dodig 7, Peri} 7, Kukavica 6,5, Jusufba{i} 7 (od 52. Grgi} 6,5), Beki} 7,5, Jelavi} 7. Trener: Ivan Katalini}. Zaslu`ena pobjeda GO[K-a, koji je nadigrao drugu postavu doma}eg Travnika i plasirao se u naredno kolo Kupa BiH. ENI news

Zajko Zeba najbolji igra~ utakmice

plavih sa Grbavice, koji su, prema o~ekivanjima, rutinskom igrom zabilje`ili pobjedu nad ju~era{njim rivalom. Doma}i su propustli priliku u 11. minuti, kada je Dimitrijevi} pucao sa 15 metara, no golman gostiju Antolovi} bio je na visini zadatka. Nakon toga, igra~i

Olimpic - Vitez 0:0 - penali 3:0

Sarajlije jedva u osminu finala Stadion Otoka. Gledalaca: 50. Sudija: Antoni Bandi} (Grude) 6, pomo}nici: Hrvoje Turudi} (îtluk) i Almir î{i} (Mostar). @uti kartoni: Suljevi} (Olimpic), [anti}, Imamovi}, Mi{i} (Vitez). OLIMPIC: Fejzi} 6,5, Bu~an 5,5, Suljevi} 6, Regoje 6,5, Muharemovi} 6, Sal~inovi} 5,5 (od 63. Duljevi} 5), Iveti} 5,5, \elmi} 5,5, [koro 6 (od 72. \or|evi} 5,5), Kapi} 5,5, Vidovi} 5. Trener: Nedim Jusufbegovi}. VITEZ: Perkovi} 6, [anti} 6, Ali} 6, Hasanovi} 5,5, Livaja 5,5 (od 69. Dilaver 5), [anti} 5,5, [afradin 5,5 (od 55. He}o 5), Imamovi} 5,5, Vidovi} 6, Mi{i} 5,5, Grebenar 5 (od 33. He}o 5). Trener: Valentin Plav~i}. U okviru {esnaestine finala Kupa BiH ju~er su na stadionu Otoka pred vrlo malim brojem gledalaca veoma lo{u fudbalsku predstavu prikazali Olimpic i ~lan Prve lige FBiH, Vitez. Nakon {to je me~ zavr{io 0:0, poslije boljeg izvo|enja penala slavili su doma}ini sa 3:0 u seriji, a sigurni su bili Bu~an, Vidovi} i Regoje, dok su kod gostiju neprecizni bili Hasanovi}, Juri} i Mi{i}. Sama utakmica ve}im dijelom je protekla u laganoj dominaciji doma}eg sastava koji za 90 minuta nije napravio nijednu pravu akciju iz koje bi mogli ugroziti gol dok su gosti poku{avali ugroziti gol FejM. K. zi}a uglavnom dalekometnim {utevima.

Fudbaleri Olimpica se namu~ili protiv Viteza

Smijenjen Jusufbegovi} Nedim Jusufbegovi} vi{e nije trener Olimpica. Predsjednik kluba sa Otoke Nijaz Graci} potvrdio je da je do{lo do spora zumnog ra zla za sa doju~era{njim strategom vukova zbog slabih igara ekipe. “Nisam zadovoljan u~inkom igra~a koji su me natjerali na ovaj potez, iako Jusufbegovi}a po{tujem. Ovo je opomena igra~ima da se ne mogu dalje {etati 90 minuta na utakmicama {to je sramota. Dobro su pla}eni i ne}u im oprostiti {to sam morao smijeniti svog prijatelja. Imam tri favorita za funkciju {efa struke i njegovo ime bi}e vjerovaZ. R. tno objavljeno danas”, ogor~en je Graci}.

Kvalifikacije za EP 2013.

Vele` - Mladost (Donji Svilaj) 3:0 (1:0)

Bh. fudbalerke bolje od Makedonki

Stadion u Vrap~i}ima. Gledalaca 300. Sudija: Irfan Peljto (Sarajevo) - 7, pomo}nici: Toni Bandi} (Grude) i Dalibor Hrsti} (Ljubu{ki). Strijelci: 1:0 - Hebibovi} (24), 2:0 Hajdarovi} (79), 3:0 - Mace (81). @uti kartoni: Mace, ^uri} (Vele`), Pranji}, Emi} (Mladost). VELE@: Bobi} 7, Zvoni} 7, Kodro 7, Demi} 7,5, Hebibovi} 7,5,

@enska fudbalska reprezentacija BiH savladala je Makedoniju sa 1:0 u desetoj utakmici kvalifikacija za EP 2013, odigranoj ju~e na stadionu "Asim Ferhatovi} Hase". Gol za pobjedu izabranica Samire Hurem postigla je Amela Fetahovi} u 31. minuti. Na{e igra~ice zavr{ile su kvalifikacije na ~etvrtom mjestu u grupi 1 sa 10 bodova i bilansom od tri pobjede, remijem i {est poraza. Z. R.

@eljezni~ara su zaprijetili preko Jamaka, ali je njegov poku{aj zavr{io bez promjene rezultata. Sudija Skaki} isklju~io je igra~a doma}ina Gra~anina nakon igranja rukom u kaznenom prostoru, ujedno dosudiv{i jedanaesterac za tim sa Grbavice u 28. minuti. Zebin udarac sa bijele ta~ke odbranio je golman doma}ina \uri}. Favorit je poveo deset minuta kasnije nakon {to je Zeba probio po lijevoj strani Slobode, centrirao u peterac, a Adilovi} smjestio loptu u mreù. Puleni trenera Zorana Dragi{i}a poku{ali su anulirati zaostak u nastavku, ali bez uspjeha. Proma{aje doma}ina kaznio je Zeba u 53. minuti kada je majstorskim golom sa 35 metara pove}ao prednost na sigurnih 2:0. Sloboda se nije predavala i u 55. minuti, iz penala mogla je dati gol, ali najstroìju kaznu nije iskoristio Radoja, ~iji je {ut odbranio Antolovi}. Kona~an rezultat postavio je rezervista Brkovi} u 62. minuti, kada je zatresao mreù \uri}a nakon asistencije Zebe. S. R.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Zeni~ani idu dalje

Foto: M. TUNOVI]

^elik - Podgrme~ 2:1 (0:0)

Stadion: Luke. Gledalaca: 1.500. Sudija: Dragan Skaki} (Bosanska Gradi{ka) - 5,5, pomo}nici: Dario Tepav~evi} (Lakta{i) i Ratko Kuni} (Banja Luka). Strijelci: 0:1 - Adilovi} (38), 0:2 - Zeba (53), 0:3 - Brkovi} (62). @uti kartoni: Tadi}, Bereta (Sloboda), Stani} (@eljezni~ar). Crveni karton: Vladan Gra~anin (Sloboda) u 28. minuti. SLOBODA (MRKONJI]GRAD): \uri} 6, ]ulum 6, Bereta 5, Mileti} 5,5 (od 67. Sladojevi} -), Dimitrijevi} 6, Tadi} 5 (od 70. Kremenovi} -), Stjepi} 5 (od 46. Travar 5), Radoja 5, Gra~anin 5,5, Devu{i} 5, Vukli{evi} 6. Trener: Zoran Dragi{i}. @ELJEZNI^AR: Antolovi} 7, Kvesi} 6,5 (od 46. Stani} 6,5), Bogi~evi} 6,5, Zoloti} 6,5 (61. Brkovi} 7), Adilovi} 7, Zeba 7,5 (od 68. Tomi} -), Selimovi} 7, ^oli} 7, Vasili} 6,5, Jamak 7, Bekri} 7. Trener: Amar Osim. @eljezni~ar je krenuo ubjedljivim trijumfom u odbranu naslova pobjednika Kupa BiH po{to je kao gost savladao Slobodu iz Mrkonji}-Grada sa 3:0. Bila je to demonstracija snage

Ro|eni o~ekivano Mahini} 7, Oki} 7,5 (od 76. Serdarevi} 7), Mehremi} 6,5 (od 46. Hajdarovi} 7), Jaganjac 6,5 (od 46. Kneèvi} 7), Mace 7,5, ûri} 7. Trener: Asmir Dàfi}. MLADOST (DONJI SVILAJ):

Babi} 5, Guberac 5, Pranji} 5, Spaji} 5, Omerba{i} 5,5, Milovac 5,5, D`abi} 5, M. Kopa~evi} 5, Matanovi} 5 (od 83. I. Kopa~evi} -), Emi} 5, Suba{i} 5. Trener: A. DEMI] Spomenko Kati}.

SPORT

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

Komitet za normalizaciju N/FSBiH odlu~io

Uslovna zabrana gostuju}im navija~ima Odluka }e automatski stupiti na snagu ako do|e do ozbiljnijeg incidenta na stadionima ili izvan njih u vezi sa utakmicama BH Telecom Premijer lige i Kupa BiH, izjavio je generalni sekretar N/FSBiH Jasmin Bakovi} Komitet za normalizaciju Nogometnog saveza BiH jednoglasno je donio uslovnu odluku o zabrani organizovanog odlaska gostuju}ih navija~a, koja }e automatski stupiti na snagu ako se dogodi bilo kakav ozbiljniji incident na stadionima ili izvan njih u vezi sa utakmicama BH Telecom Premijer lige i Kupa BiH. Ovo je glavni zaklju~ak ~lanova Komiteta na ju~era{njoj poslijepodnevnoj sjednici odrànoj u Sarajevu. "Osu|eno je huligansko pona{anje dijela navija~a prije i poslije odigravanja utakmica {estog kola: Zrinjski - @eljezni~ar, GO[K - Slavija i êlik - Borac. Komitet zahtijeva od nadle`nih dràvnih organa da hitno sprovedu istragu i procesuiraju vino-

Komitet zahtijeva od nadle`nih organa ka`njavanje po~inilaca incidenata

vnike nemilih doga|aja. ^lanovi Komiteta apeluju na bezbjedonosne strukture svih nivoa

BiH, po~ev od dr`avnih, preko entitetskih do kantonalnih, da preduzmu mjere u cilju spre~a-

Asmir Sulji} nakon pobjede nad Gradinom

vanja nereda na stadionima i izvan njih. Premijerliga{ki klubovi su obavezni posvetiti punu

pa`nju organizaciji putovanja svojih navija~a i identifikaciji huligana u njihovim redovima. Analizira}emo situaciju i preduzimati rigorozne mjere protiv klubova i pojedinaca ako izbiju novi neredi na utakmicama, u i izvan stadiona prema pravilima FIFA i UEFA", naglasio je Bakovi}. Na pitanje da li je blaga uslovna odluka o zabrani organizovanog dolaska navija~a gostuju}ih ekipa, Bakovi} je rekao da to ne bi komentarisao, istakav{i da je odluka donijeta nakon duge rasprave i analize bezbjedonosne situacije. "Bitno je da ona stupa odmah na snagu u slu~aju novih incidenata", naglasio je Bakovi}. Z. R.

Nogometni savez Ze-do kantona

Begagi} naslijedio ^olakovi}a Muhamed Begagi} }e po funkciji biti i kandidat iz NSZDK-a za ~lana i predsjednika N/FSBiH

Me~ protiv Leotara bi}e dosad najte`i za nas: Asmir Sulji}

Foto: [. SULTANOVI]

Bitno je da smo pro{li dalje Te{ko je igrati protiv ekipa koje postave bunker na na{em terenu jer imamo manje prostora, izjavio je vezni igra~ Sarajeva Fudbaleri Sarajeva plasirali su se u osminu finala Kupa BiH nakon minimalne pobjede nad Gradinom sa 1:0. Uz postignuti gol Emira Had`i}a u posljednjim trenucima prvog poluvremena, bordo sastav propustio je nekoliko {ansi da savlada tim iz Srebrenika sa ve}om razlikom. Ko{evski premijerliga{ bio je bolji rival od pulena Denisa Sadikovi}a, ali je kvalitet prikazane igre bio ispod nivoa partije protiv Vele`a u prvenstvenom me~u. "Uspjeli smo posti}i gol u me~u sa protivnikom koji se branio svih 90 minuta i stvorili smo jo{ nekoliko izglednih situacija. Bitno je da smo se plasirali u osminu finala Kupa. Te{ko je igrati protiv ekipa koje postave bunker na na{em terenu jer imamo manje prostora. Ubudu}e }emo poku{ati prona}i rje{enje za rivale sa defanzivnom taktikom kako bismo postizali vi{e pogodaka", izjavio je veznjak vode}e ekipe BH Telecom Premijer lige BiH Asmir Sulji}. Izabranici Dragana Jovi}a otputovali su danas u Me|ugorje, gdje }e se pripremati za subotnju utakmicu sedmog kola protiv Leo-

tara na gostovanju. "@elimo nastaviti pobjedonosni niz protiv dobre ekipe iz Trebinja, koja je dovela puno kvalitetnih fudbalera i igra}e zapaènu ulogu u {ampionatu. Gledao sam snimak duela narednog rivala protiv Olimpica, u kojem je nezasluèno poraèn. Ovo je za nas dosad najteà prvenstvena utakmica. Ostvarili smo {est uzastopnih pobjeda, ra~unaju}i i trijumf nad Gradinom u najmasovnijem takmi~enju. Da}emo sve od sebe da do|emo do pozitivnog rezultata. Bili bismo zadovoljni i remijem, mada idemo u Trebinje da osvojimo tri boda, kao i u svakoj drugoj utakmici", naglasio je Sulji}. Za Sarajevo je gostovanje kod Leotara tradicionalno neugodno. Pro{le sezone pretrpjelo je poraz sa 1:0 na stadionu Police u susretu sedmog kola 17. septembra 2011, dok je jedini gostuju}i trijumf nad trebinjskom ekipom otkad se igra jedinstveno premijerliga{ko takmi~enje na teritoriji cijele dràve zabiljeìlo rezultatom 2:0 u zavr{nici sezone 2010/11. Z. RA[IDOVI]

Skup{tina Nogometnog saveza Zeni~ko-dobojskog kantona izabrala je Muhameda Begagi}a iz Zenice za novog predsjednika jedanaesto~lanog Izvr{nog odbora. U odbor su jo{ u{li i Mirsad Ibrakovi} (Zenica), Igor Andrijevi} (Kakanj), Dario Peki} (Visoko), Hajrudin Ali} ([ije, Te{anj), Kemal Brki} (Olovo), Osman Ba~inovi} (Te{anjka, Te{anj), Vehbija Be gi} (Ka kanj), Vil dan Ha mi di ~e vi} (Zavidovi}i), Izudin Ibrahimkadi} (Te{anj) i Ivica Joski} (Usora). Begagi} je, tako, postao i prvi predsjednik od formiranja NSZDK-a poslije Sulejmana ôlakovi}a, koji je pro{le godine suspendiran sa svih funkcija u bh. nogometu. On }e po funkciji biti i kandidat iz NSZDK-a za ~lana i predsjednika N/FSBiH. Skup{tina je izabrala i predstavnike iz ovog kantona za ostala tijela vi{eg nivoa nogometne vlasti. Tako su u Disciplinsku komisiju izabrani: Sumedin Bili} (sudija), Osman êji} (~lan) i Emir Zaimovi} (~lan). Apelacionu komisiju sa~injavaju: Meho Aliba{i}, predsjednik, Dèvad Kadriba{i}, ~lan Mustafa Cerovac, ~lan, a za tuìoca je imenovan Mirsad Pehadì}. U Skup{tinu NS Federacije BiH delegirani su: Mensur Mu{ija (Rudar Kakanj), Ahmed Kurspahi} (Bosna Visoko), doc. dr. Aleksa Stankovi} (Zenica), Mirnes Husejnagi} (NK êlik). Za ~lana i predsjednika Nogometnog saveza Federacije BiH predloèn je: Suad Spahi} (Rudar Kakanj), a za zamjenskog ~lana Mirsad Ibrakovi} (NK êlik). U Disciplinsku komisiju Federalnog saveza predloèn je Meho Aliba{i} (Zenica), a u Apelacionu komisiju Emir Zaimovi} (Rudar Kakanj). Za tuìoca predloèn je Midhat Hodì} (Rudar Kakanj).

Foto: M. TUNOVI]

Muhamed Begagi} izabran je za predsjednika NS Ze-do kantona

Izabrani delegati za Skup{tinu N/FS BiH su: Mirsad Ja{arspahi} (Rudar Kakanj), Mirsad îzmo (NK êlik Zenica), Senad Sarajli} (NK êlik Zenica) i Sejdo Zukanovi} (Te{anj). Za ~lanove Izvr{nog odbora N/FS BiH delegirani su: Muhamed Begagi} (FK Rudar Zenica), za ~lana i predsjednika, a Muhamed Islamovi} (NK êliki Zenica) za zamjenskog ~lana. U Dis ci plin sku ko mi si ju: Me ho Aliba{i} (NK êlik Zenica). U Apelacionu ko mi si ju Mu nib Isa ko vi} (Ze ni ca.) Predloèni tuìlac je Goran Andrijani} (NK Bosna Visoko), a u Komisiju za licen ci ra nje de le gi ran je Zaj ko Ko zli} (Ze ni ca). J. Li.

SPORT

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Ve~eras starta grupna faza Evropske lige

LULI] PRI@ELJKUJE REPRIZU IZ BERNA Ibi{evi} u startnoj postavi protiv Steaue • Evropski prvak iz 2010, milanski Inter do~ekuje Rubin • Francuzi u paklu Sukru Saracoglua

Porto pobjedu protiv Dinama posvetio Luchu

Luchu Gonzalezu je ju~er popodne umro otac, ali cijela ekipa je stala iza njega i ovu pobjedu, izborenu njegovim golom, posve}ujemo upravo Luchu”, otkrio je odmah poslije pobjede nad Dinamom Vitor Pereira, trener Portugalaca. “Igrali smo veoma kvalitetno i s pravim pristupom. Drugi gol je do{ao malo prekasno s obzirom na ono {to smo pokazali. @ao mi je jedino {to nije bilo jo{ vi{e golova. Krenuli smo s gostuju}om pobjedom, {to je uvijek sjajno, ali takav nivo treba i odr`ati. U utakmicu smo u{li mentalno spremni, a tako trebamo nastaviti i ubudu}e”, dodao je Pereira.

Ukupno 48 fudbalskih klubova raspore|enih u 12 grupa, ve~eras od 19 sati, utakmicama prvog kola otvorit }e novu sezonu Evropske lige, najmasovnijeg fudbalskog takmi~enja u Evropi. Naslov prvaka brani Atletico Madrid, kojeg }e i ove godine predvoditi jedan od najboljih napada~a dana{njice, Kolumbijac Radamel Falcao, a Madri|ani }e odbranu naslova zapo~eti u Tel Avivu protiv Hapoela. Na{oj javnosti }e najinteresantnije biti grupe E i J u kojima nastupaju na{i Vedad Ibi{evi} (Stuttgart) i Senad Luli} (Lazio). Ne{to lak{e }e biti Ibi{evi}u, kojeg ~ekaju dueli sa Kopenhagenom, Steauom i Moldeom. “Treba biti realan i re}i da nam grupa i nije previ{e te{ka. Na{ je cilj da pro|emo u naredni krug takmi~enja i da tamo, uz povoljan `rijeb, mo`da napravimo ne{to vi{e”, rekao je njema~kim medijima Ibi{evi} koji }e biti u startnoj postavi protiv Steaue. Luli}ev Lazio se nalazi u veoma tvrdoj grupi sa Tottenhamom, Panathinakosom i Mariborom. Luli} se oporavio od povrede, te }e brzonogi igra~ biti na raspolaganju treneru Vladimiru Petkovi}u za

utakmicu na White Hart Laneu. Na{ reprezentativac bi trebao zauzeti svoje uobi~ajeno mjesto lijevog beka uz dosta ofanzivnih zadataka. Ina~e, Senadu je ekipa Tottenhama ostala u lijepom sje}anju. Dok je nosio dres Young Boysa, bio je strijelac prvog gola u utakmici play-offa Lige prvaka protiv Tottenhama prije dvije godine u Bernu. Young Boys je slavio sa 3:2, ali je to bilo nedovoljno za plasman u LP jer je u Londonu Tottenham pobijedio sa 4:0. Od ostalih parova treba izdvojiti duel evropskog prvaka iz 2010, milanskog Intera i ruskog Rubina. Iako su razo~arali svoje navija~e plasmanom u Evropsku ligu umjesto u Ligu prvaka, gdje su ih svi navikli gledati, sigurno je da }e Nerrazuri biti jedan od glavnih favorita za osvajanje naslova Evropske lige i poku{ati da, nakon 1998, kad su predvo|eni Brazilcem Ronaldom osvojili tada{nji Kupa UEFA, ponovo do|u do kraja. Jo{ jedan biv{i prvak Evrope Liverpool gostuje u Bernu kod Young Boysa, dok }e veoma interesantno biti u Istanbulu, gdje Fenerbache do~ekuje francuski Olympique. M. K.

Senad Luli} sa Laziom put kroz Evropsku ligu po~inje u Londonu

Basel na Jose Alvaladeu Parovi prvog kola Evropske lige: Grupa A: Young Boys - Liverpool (19 sati), Udinese - Anzhi (19); B: H. Tel Aviv - Atl. Madrid (19), Victoria Plzen - Academica (19); C: AEL Limasol - Borussia M (19), Fenerbahce - Oly. Marseille (19); D: Maritimo - Newcastle (19), Bordeaux - Club Brugge (19); E: Stut tgart - Steaua (19), Kopenhagen - Molde (19); F: Dnipro - PSV (19), Napoli - AIK Stockholm (19); G: Genk - Videoton (21:05), Spor ting - Basel (21:05); H: Inter M - Rubin (21:05), Par tizan - Nef tci (21:05); I: Athletic B - Shmona (21:05), Lyon - Spar ta P (21:05); J: Maribor - Panathinaikos (21:05), Tot tenham - Lazio (21:05); K: Rapid Vienna - Rosenborg (21:05), Bajer - Metalist Kharkiv (21:05); L: Levante - Helsingborg (21:05), Twente - Hannover (21:05).

SPORT

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

LIGA PRVAKA United zabilje`io minimalnu pobjedu nad Galatasarayom

CHELSEA I JUVENTUS REMIZIRALI Barcelona nadigrala Spartak iz Moskve rezultatom 3:2 u utakmici grupe G, koja je obilovala preokretima â&#x20AC;˘ BATE iznenadio Lille, osvojiv{i puni plijen u gostima, kao i Cluj, koji je trijumfovao protiv Brage

Oscar postigao oba gola u remiju protiv Juventusa

Reuters

Chelsea i Juvenstus podijelili su bodove, odigrav{i 2:2 u derbiju grupe E, koji je ponudio izvanredan i dinami~an fudbal. Iako su izabranici Roberta Di Mattea imali prednost od dva gola razlike, gosti su uspjeli izjedna~iti rezultat, pokazav{i kvalitet.

Rezultati i strijelci Grupa E Chelsea - Juventus 2:2 (Oscar 31, 33 - Vidal 38, Quagliarella 80) [ahtar - Nordsjaelland 2:0 (Mkhitaryan 44, 76) Grupa F Lille - BATE 1:3 (Chedjou 60 - Volodko 6, Rodionov 20, Olekhnovich 43) Bayern - Valencia 2:1 (Schweinsteiger 38, Kroos 76 - Valdez 90)

Od 2:0 do 2:2 Prvak Evrope imao je inicijativu po~etkom me~a sa starom damom, koja je propustila prvu veliku priliku za vodstvo u 21. minuti. Marchisio je iza{ao sam ispred golmana doma}ina ^echa, koji je odbranio udarac fudbalera torinske ekipe. Gosti su ponovo ozbiljno zaprijetili preko Vu~ini}a, koji je neometan u 29. minuti pucao pored lijeve stative. Samo dva minuta kasnije Chelsea je kaznio proma{aje Juventusa vode}im pogotkom Oscara, koji je {utirao sa 25 metara, lopta je okrznula Bonuccija i prevarila nemo}nog Buffona. Novo slavlje navija~a londonskog tima na Stamford Bridgeu uslijedilo je u 33. minuti. Oscar je prihvatio loptu i iz okreta sa 20 metara izvanrednim udarcem pogodio ra{lje gola gostiju. Ubrzo je Juve smanjio zaostatak i vratio neizvjesnost nakon {to je Vidal u 38. minuti lijevom nogom sa 20-ak me ta ra sa vla dao ^ec ha. Uzbu|enja su nastavljena u 44. minuti, kada je {ut Torresa odbranio Buffon. U 51. minuti Ivanovi} je opro-

Grupa G Barcelona - Spar tak Moskva 3:2 (Tello 14, Messi 72, 80 - Dani Alves 29ag, Romulo 59) Celtic - Benfica 0:0 Grupa H Manchester United - Galatasaray (Carrick 7) Braga - Cluj (Rafael Bastos 19, 34)

Toni Kroos prelijepim udarcem zatresao mre`u Valencije

bao udarac iz daljine, a Buffon bio na visini zadatka, kao i malo kasnije kada je zaustavio poku{aj Lamparda iz slobodnjaka. Mata je u 79. minuti {utirao pored gola sa 10 metara {to se plavcima osvetilo samo minut kasnije. Marchisio je proigrao rezervistu Quagliarellu, koji je iskosa sa sedam metara sa lijeve strane poslao loptu kroz noge ^echa za kona~nih 2:2. Juventus je mogao do pobjede u 87. minuti, ali je udarac Quagliarelle zaustavila pre~ka. Golovima dvostrukog strijelca Mkhitaryana u 44. i 76. minuti, [a-

htar je o~ekivano savladao prvaka Danske Nordsjaelland sa 2:0 u drugom sino}njem me~u grupe E. BATE Borisov priredio je najve}e iznena|enje ve~eri u grupi F jer je kao gost pobijedio Lille sa 3:1. Sve je bio odlu~eno u prvom dijelu u kojem je bjeloruski tim poveo sa 3:0, a francuski sastav samo je ubla`io poraz u nastavku me~a.

Bayern bolji od Valencije U ovoj skupini Bayern je bio bolji od Valencije rezultatom 2:1. Bavarci su imali sigurnu prednost od 2:0 golovima Schweinsteige-

1:0 0:2

Reuters

ra u 38. i Kroosa u 76. do sudijskog vremena kada su {i{mi{i ubla`ili poraz preko Valdeza. Mand`uki}ev jedanaesterac u sudijskom vremenu odbranio je golman Valencije Diego Alves. Barcelona je nadigrala Spartak iz Moskve rezultatom 3:2 u utakmici grupe G, koja je obilova la preo kre ti ma. Ka ta lon ski tim poveo je golom Tella u 14, da bi ruski predstavnik stigao do prednosti preko Danija Alvesa, koji je dao autogol u 29. i Romula u 59. Za pobjedu favorizovanog doma}ina na Camp Nou, Messi je postigao dva po-

gotka u 72. i 80. minuti. Duel izme|u Celtica i Benfike zavr{en je bez golova. Manchester United opravdao je ulogu favorita protiv Galatasaraya, pobijediv{i sa 1:0 na doma}em terenu. Gol odluke postigao je Carrick ve} u sedmoj minuti. Nani nije iskoristio penal u 53. minuti kada je njegov {ut odbranio ~uvar mre`e Galatasaraya Muslera. Cluj je na~inio senzaciju gostuju}im trijumfom nad Bragom od 2:0. Rumunskom timu pobjedu je donio Rafael Bastos sa dva pogotka. Z. R.

SPORT

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

120. ro|endan PSBiH slavi se na Magli}u PSBiH u Norve{koj • Botani~ka ba{ta na Vranici • Nova staza PSD Pazari} • Pohod za Dan op}ine Banovi}i... Ure|uje: Ramo KOLAR

• RO\ENDAN PLANINARSTVA BOSNE I HECEGOVINE (120 godina) sve~ano }e se proslaviti na dan osnivanja Planinarskog saveza BiH, 22. septembra 2012. godine u 12 sati, na najvi{em vrhu na{e zemlje Magli}u (2.386 m n/v). Prijavljeno je vi{e od 120 u~esnika iz cijele BiH i inos tran stva za naj ma so vni ji uspon u povijesti bh. planinarstva. Iz Saveza pozivaju sve zainteresirane da do|u i u~estvuju u usponu i proslavi... • NA 43. ERA KONFERENCIJI, koja je odr`ana u Stavangeru u Norve{koj, u~estvovali su i predstavnici PSBiH: predsjednik Zijad Deljo i Ermin Lipovi}, ~lan UO PSBiH. Na ovoj konferenciji razgovaralo se o do{ada{njem radu ERA (asocijacija Evropski pje{a~ki putevi) te narednim aktivnostima. Tokom konferencije Lipovi} je prezentirao rad PSBiH, kao i projekte koji se realiziraju u BiH, prvenstveno projekt ViaDinarica, a koji se mogu povezati sa aktivnostima ERA i planiranom trasom pje{a~kog puta.

Tokom konferencije doma}in je organizirao pje{a~enje na veoma interesantnu stijenu Preikestolen, simbol planinarstva i turizma u podru~ju Stavangera... • LJU BI TEL JI PLA NI NE iz Gornjeg Vakufa, predvo|eni legendom planinarstva u ovom dijelu BiH Rahmanom Jarebom, {umarskim stru~njakom i dugogodi{njim zaposlenikom u {umarstvu, napravili su plan o za{titi Vranice na osnovu kojeg je na dle `no mi nis tar stvo FBiH odobrilo odre|ena sredstva, zahvaljuju}i kojima je uz planinski dom Rosinj odvojeno oko 600 kva dra tnih me ta ra ogra|enog prostora za Botani~ku ba{tu (arboretum), jedinstvenu u BiH, jer je u vlasni{tvu PD Goran. S obzirom na to da se nalazi na 1.680 metara nad morem, smatra se najvi{im na Balkanu. U ba{ti se za sada nalazi oko 100 najugro`enijih biljaka sa podru~ja Vranice lijepo poredanih, a na plo~icama su imena biljaka na na{em, ali i latinskom jeziku. Od stotinjak biljaka, doma}in Rahman nam je sa ponosom pokazao vrlo rijet-

Kvalifikacije Nestle atletske lige

ku biljku, dosad nepoznatu siparsku runjiku. Jedan primjerak predao je u Istorijski muzej u Travniku da se registruje, a do registracije ~lanovi PD Goran i mnogi drugi je nazva{e Vrancikur rahmanicus. U ljepotama Vranice i Botani~ke ba{te u`ivalo je vi{e od 100 planinara iz Banje Luke, Kozarca, Sarajeva, Rijeke, Makarske, Imotskog (Mirzino jato), Livna, kao i doma}i pla ni na ri iz Gor njeg Va ku fa. Prema podacima iz turisti~ke zajednice, Vranica postaje najposje}enija planina u BiH, jer je u planinarskom domu na ovoj planini registrirano vi{e od 1.000 posjetilaca, ispri~ao nam je na{ suradnik Hajro Gromili}... • OTVARANJE I USPON novoobnovljenom stazom Kraljevac - Hranisava, preko Djevoja~kih stijena i Strugova, organizirat }e u dolaze}u subotu PSD Pazari} iz Pazari}a. Sve druge informacije i prijave na telefon 061 519 709... • OBILJE@AVAJU]I DAN OP]INE BANOVI]I, Planinarsko dru{tvo Varda organiziralo je tradicionalni pohod Prelaz preko Konjuha (PPK) pravcem Zo-

Planinari Gornjeg Vakufa ~uvaju svoju planinu

Predstavnici BiH na konferenciji u Stavangeru

bik - Varda - Mali Konjuh - vrh Konjuha i nazad Kaselova~om u Zobik. U~esnike mar{a, kojih je bilo 38, do~ekalo je u Zobiku oko 200 planinara i drugih prijatelja prirode, gdje su podijeljeni topli napitak i ru~ak, a zatim uz muziku nastavljeno dru`enje do kasno u no}. U ovoj akciji u~estvovalo je vi{e dru{tava, a najmasovniji su bili planinari iz novoformiranog dru{tva iz Kladnja,

javio je Munib Konakovi}... • VIJESTI IZ STIJENE - SVJETSKO PRVENSTVO U SPORTSKOM PENJANJU, u organizaciji IFSC (Interantional Federation of Sport Climbing - Internacionalna federacija za sportsko penjanje), odr`ano je u Parizu. Na{u reprezentaciju su sa~injavali Salih Mulaosmanovi}, Pa{o Sivro i Denis Serdarevi}, a o nastupu u sljede}em broju...

Dogovoreni kontrolni me~evi za mladu bh. rukometnu selekciju

Provjere sa [panijom Puleni selektora BiH (U-21) Zdenka Grbavca igra}e prijateljske utakmice sa aktulenim prvakom Evrope u aprilu naredne godine u Madridu

Nastupilo 800 mladih atleti~ara Na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatovi} Hase" u Sarajevu ju~er je oko 800 mladih atleti~ara u~estvovalo u kvalifikacijskom takmi~enju ~etvrte sezone Nestle {kolske atletske lige. Liga okuplja veliki broj {kolaraca koji se takmi~e u disciplinama tr~anja na 60, 300 i 600 metara, skoku udalj, skoku uvis i bacanju kugle od tri kilograma, saop}ili su organizatori takmi~enja.

"Raduje me {to sam vidio veliki broj mladih, talentiranih atleti~ara. Siguran sam da }e neki od njih na ovaj na~in jo{ vi{e zavoljeti atletiku i nastaviti aktivno da se bave ovom sportskom disciplinom", istaknuo je atletski trener Islam \ugum. Nakon kvalifikacija po dvoje prvoplasiranih iz svih disciplina i svih kategorija takmi~it }e se u finalu u Sarajevu 25. septembra.

Generalni sekretar Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine Smajo Kara~i} potvrdio je da je izme|u RSBiH i Rukometnog saveza [panije dogovoreno da na{a mlada selekcija (U-21) otputuje u Madrid u aprilu naredne godine i odigra nekoliko kontrolnih utakmica sa vr{njacima, aktuelnim evropskim prvakom. Za selektora Zdenka Grbavca to je pozitivna novost po{to }e imati odli~nu priliku da kroz predstoje}e duele sa velikim rivalom stekne bolji uvid u kvalitet igre svojih pulena u pripremama za nastup na SP-u (U-21), koje }e biti odr`ano u BiH od 14. jula do 1. avgusta 2013. godine. "Dogovorili smo se sa Rukometnim savezom [panije da na{a selekcija sa aktuelnim prvakom Evrope odigra tri ili ~etiri prijateljske utakmice u Madridu tokom aprila. Prethodno }e selekcija [panije gostovati kod nas. Moraju se jo{ utvrditi termini, {to i nije tako lako jer puno

Smajo Kara~i}: Igra}emo utakmice sa Katarom, a najvjerovatnije i sa Tunisom

mladih igra~a [panije nastupa za Barcelonu i druge vode}e {panske timove, zbog ~ega im je kalendar takmi~enja itekako popunjen. Prijateljski me~evi sa [panijom ne}e biti jedini u pripremi na{e selekcije za Svjetsko prvenstvo idu}e godine. Planiramo me~eve sa reprezentaci-

jom Katara, u decembru ove godine. Osim toga, ostvari}emo kontakt sa Rukometnim savezom Tunisa, kako bismo i sa reprezentacijom te afri~ke zemlje, koja }e igrati na SP-u, odigrali nekoliko me~eva", rekao je Smajo Kara~i}. G. V.

OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

"Metalno" d.d. Zenica Nadzorni odbor Broj: 7054/12 Zenica, 19. 9. 2012. godine Na osnovu ~lanova 243. i 246. stav 1. ta~ke 11. i 12. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), ~lanova 111. i 140. Statuta "Metalno" d.d. Zenica, a nakon prispjelih prijedloga kandidata od kvalifikovanih dioni~ara za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u "Metalno" d.d. Zenica, Nadzorni odbor "Metalno" d.d. Zenica 19. 9. 2012. godine utvrdio je

Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Obala Kulina bana 8, 71000 Sarajevo, www.bhtelecom.ba; ID broj: 4200211100005; PDV broj: 200211100005, objavljuje

LIS TU KAN DI DATA

za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u "Metalno" d.d. Zenica I Utvr|uje se lista kandidata za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u "Metalno" d.d. Zenica i to kako slijedi: 1. predlo`eni ~lanovi Nadzornog odbora o kojima }e se glasati na XIV skup{tini su: 1. @iga Peljko 2. Mujagi} Olja 3. Ibranovi} Suvad 4. Tarabar Zahid 5. Murguz Alen 6. Sarajli} Muris Bira se pet ~lanova. 2. Predlo`eni ~lanovi Odbora za reviziju o kojima }e se glasati na XIV skup{tini su: 1. Fehratovi} Aziba 2. Idrizovi} Suad 3. Smaji{ Mirsad Biraju se tri ~lana. II Mandat novoimenovanim ~lanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju trajat }e od 28. 9. 2012. do 28. 9. 2016. godine. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA @iga Peljko, mr. sci.

Na osnovu ~lana 240. stav 1. ta~ka e.) Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine FBiH", br. 85/08) i ~lana 3. stav 1, d) Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine FBiH", br. 37/09), Uprava emitenta "Metalno" d.d. Zenica objavljuje

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^U NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. i 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju, montaù i promet ~eli~nih konstrukcija i opreme "Metalno" Zenica "Metalno" d.d. Zenica ul. Sarajevska 364 032/421-794, 032/421-796, semiz.sisic@metalno.com Odluka o sazivanju XIV Skup{tina "Metalno" d.d. Zenica Skup{tina }e se odràti 27. 9. 2012. godine u 10 sati Skup{tina "Metalno" d.d. Zenica odràt }e se 27. 9. 2012. godine, sa slijede}im dnevnim redom: 1. Izbor predsjednika XIV skup{tine 2. Izbor dva dioni~ara za ovjeru zapisnika XIV Skup{tine 3. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora zbog isteka mandata 4. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Odbora za reviziju zbog isteka mandata 5. Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora u "Metalno" d.d. Zenica 6. Izbor i imenovanje ~lanova Odbora za reviziju u "Metalno" d.d. Zenica 7. Izvje{taj o radu Nadzornog odbora za mandatni period 1. 1. 2012 - 27. 9. 2012. godine 8. Dono{enje odluke o usvajanju politike naknade za zaklju~ivanje ugovora sa predsjednikom i ~lanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju prema prijedlogu Odbora za naknade. [i{i} Semiz, ing. ma{. - direktor Sekretar Dru{tva 2012. godine DIREKTOR

J AV N I P O Z I V

proizvo|a~u/ovla{tenim distributerima mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG Predmet javnog poziva BH Telecom d.d. Sarajevo poziva pravna lica da iskaù svoj interes za poslovnu saradnju sa BH Telecomom dostavljanjem pisama namjere. Uz pismo namjere, potrebno je dostaviti: Proizvo|a~: Potpisanu od ovla{tene osobe i ovjerenu pe~atom izjavu o spremnosti na direktnu saradnju sa BH Telecomom na polju isporuke mobilnih ure|aja SAMSUNG. Izjava mora biti originalna i sadràvati potvrdu slijede}eg: • da }e ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na mobilnu mreù BH Telecoma, • da }e obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, • da }e obezbijediti sljede}e informacije: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko trì{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, • da }e obezbijediti promotivnu podr{ku, • da }e obezbijediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Ovla{teni distributer: Pismo autorizacije kojim se potvr|uje da je distributer ovla{ten od proizvo|a~a za isporuku mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG za trì{te Bosne i Hercegovine i da moè ispuniti slijede}e: • da moè ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na BH Mobile mreù BH Telecoma, • da moè obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, • da moè obezbijediti slijede}e informacije od proizvo|a~a: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko trì{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, • da moè obezbijediti promotivnu podr{ku, • da moè obezbijediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Pismo autorizacije mora biti originalno, na memorandumu proizvo|a~a mobilnih ure|aja, ovjereno pe~atom i potpisano od ovla{tene osobe. Podno{enje pisma namjere Pismo namjere potrebno je dostaviti na adresu:

[i{i} Semiz, ing. ma{.

BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za razvoj poslovanja Sektor za marketing Obala Kulina bana br. 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Parni~no odjeljenje za sporove male vrijednosti Broj: 09 65 Mals 004097 04 Mals Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}, u pravnoj stvari tuìtelja DD SOLANA TUZLA protiv tuènog VI[AH, Dru{tvo jednog lica za gra|evinarstvo, trgovinu, transport, ugostiteljstvo i turizam SARAJEVO na adresi Srebreni~ka br. 2, radi duga od 999,80 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03)

O B J A V LJ U J E - dostavu tu`be na odgovor Dana 18. 1. 2006. godine tuìtelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tuènog, a radi isplate duga u iznosu od 999,80 KM, pa je predloèno da sud nakon provedene rasprave, ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tuènog da tuìtelju isplati iznos od 999,80 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 4. 12. 1998. godine do isplate, uz naknadu tro{kova postupka, sve u roku od 15 dana. Ovim putem tuènom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tuèni duàn da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tuèni moè ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog. Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu.

sa naznakom: "Prijava na javni poziv proizvo|a~u/distributerima mobilnih ure|aja proizvo|a~a SAMSUNG - Ne otvaraj!" Ostalo BH Telecom po ovom javnom pozivu ne snosi nikakve tro{kove pravnih lica u sudjelovanju. Poslovna saradnja sa pravnim licima koja ispunjavaju navedene uslove ostvari}e se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. BH Telecom zadr`ava pravo uvida, provjere dostavljenih informacija i tra`enja dodatnih poja{njenja. Javni poziv za iskazivanje interesa za poslovnu saradnju ostaje otvoren 7 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Ukoliko tu`eni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a.

Dodatne informacije

Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i Suda i u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH.

Dodatne informacije mogu se zatra`iti u pisanoj formi, putem faksa: +387 33 660 737.

Stru~ni saradnik Senad Had`iomeragi}

MALI OGLASI NEKRETNINE

ZAMJENA ZAMJENA Isto~no Sarajevo 41m2 lift, VI kat, novogradnja SarajevoOtoka Ba{~ar{ija. Tel. 061/375-787.k MIJENJAM zemlju 5.000m2 RS, na pola puta Hre{a-Sumbulovac, struja, voda, ulaz sa puta, asvalt, za rano. Tel. 641-362.k SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62279-428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k TRA@IM manji namje{ten stan ili garsonjeru, od ^. Vile do Otoke, na du`i period, od 15.10. Mob. 062/795-378.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA ILID@A, Sokolovi}i, izdajem namje{ten stan,centralno grijanje,termo fasada.Tel: 061/234-012.sms IZDAJE se namje{ten stan od 90 m2. Ko{evo. Kontakt: 062/450- 914.sms

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

IZDAJEM poslovni prostor u Pofali}ima [entada na prvom katu centralno grijanje. Tel: 061/252-294.sms

IZDAJEM ku}u sa dvoeta`nim stanom gara`om i dvori{tem 5 minuta do Centra grada. Tel. 066/848-420.k

IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903999.k

KOD Kampusa izdajem dvokrevetnu sobu, studentima. Mob. 063/601-526, 065/587-510.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u [vrakinom. Mob. 063/882-545.k

IZDAJEM jednokrevetnu manju sobu sa kupatilom, c. g, tv zaseban ulaz, studentu.Tel. 061/217-897.k

IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za granapa, 40m2. Mob. 061/358-772.k

IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, Pirin brijeg 38. Tel. 534-368.k

IZDAJEM konforan dvosoban stan sa parkingom blizu Islamskog fakulteta-Ba{~ar{ija. tel. 061/321-027.k

IZDAJEM gara`u u [opingu, Grbavica. Mob. 061/548-875.k

IZDAJEM sobu studentu kod med. gra|. fakulteta, nova Breka. Tel. 443282, 062/147-525.k

IZDAJEM dvosoban stan namje{ten u centru, Ul. ^obanija. Tel. 203-497, 062/326-484.k

IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, u blizini studentskog Kampusa, cen. grij. kab. Tel. 652-293.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan u Centru SArajeva. Tel. 063/265-421.k

IZDAJEM luksuzno namje{tenu jednokrevetnu sobu, grijanje, mo`e i gara`a. Tel: 062/982-881 i 667-994.k

IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima, zavr{na godina studija, upotreba kuhinje i internete. Mob. 062/224-836 i 033/443-938.k IZDAJEM dvosoban i trosoban namje{ten stan, odvojeni ulazi u Starom gradu. Mob. 062/214-041.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, donji Vele{i}i. Tel. 061/530-045.k

IZDAJEM jednoj osobi zasebnu, potpuno opremljenu garsonjeru, lijepa lokacija, Stari Grad. Tel. 033/213-508 i Mob. 061/812-485.k

GLADNO polje, 120m2, stam. pr.+7 dunuma, u ravnici, sve novo, cijena po dogovoru, stam. pos. prostor, Ilid`a, E.E.D`umhura, 50m2, 500 KM. Mob. 066/995-944.k

IZDAJEM prazan stan 43m2, povoljno, Aerodromsko naselje. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM luksuzno opremljen trosoban stan, Nova Breka, ul. Jovana Bijeli}a. Mob. 061/160-609.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM stan nov djelimi~no namje{ten (kuhinja,dnevna soba) od 80m2 na Stupu-Ba~i}i, cijena po dogovoru. Tel. 061/215-512.k GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan izdajem. Mob. 061/150-080, 061/190-008.k IZDAJEM povoljno na du`i period ku}u sa 3 sobe, kuhinjom, mokrim ~vorom, dvori{tem, parkingom i vrtom, centar grada - Mejta{. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM komfornu jednokrevetnu sobu, strogi centar, studentima. Mob. 063/931-407.k IZDAJEM garsonjeru, poseban ulaz, 30m2, Babi}a ba{ta. Tel. 033/238-142 i Mob. 061/809-763.k IZDAJEM trosoban stan u Centru dvosoban na Grbavica. Tel:061/812046.k

IZDAJEM dvosoban stan namje{ten na Ba{~ar{iji. Tel. 062/163-513.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem na Malti, zaposlenim. Tel. 033/219-260, 062/296-347.k IZDAJEM dvosoban stan, cen. grij. mladom bra~nom paru ili samcima i samicama. Mob. 061/143-016.k IZDAJEM namje{ten stan za studentice, povoljno, u centru. Tel. 061/145-361.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Marijin Dvoru, Ul. Avde Jabu~ice br. 5, cijena po dogovoru, zvati svakim radnim danom od 16-19. Tel. 062/313736.k NAMJE[TEN stan, 40m2, balkon, internet, kablovska i garsonjera 30m2, internet, kablovska, parking, mogu i studenti, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM garsonjeru Ohridsko 3A. Tel. 033/443-620.k JEDNOKREVETNA soba ènskoj osobi upotreba kuhinje, kupatila centralno. Tel. 033/521-351.k IZDAJEM p{olunamje{ten jednosoban stan na Trgu Heroja. Mob. 061/337-764.k IZDAJEM garsonjeru, iznad Mejta{a. Mob. 061/811-402.k IZDAJEM garaù u naselju Kvadrant ^. vila. Tel. 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHRa, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na duè vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM poslovni prostor 105m2 na pijaci Grbavica. Tel. 061/172-518.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan, studenticama ili zaposlenim, 200 KM sa pla}enim re`ijama. Mob. 061/130348.k IZDAJEM-prodajem stan 60m2, I sprat, Trg nezavisnosti 7/I. Tel. 646396.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998, 061/525-795.k

PRODAJA GRA\EVINSKO zemlji{te 14.670m2 sa devastiranim objektima u Rajlovcu, kod Robota. Mob: 065/865-555.sms PRODAJEM, Centar, Skenderija, trosoban stan 92m2, austrougarska gradnja, 170.000 KM. Mob. 062/547372.sms GRA\EVINSKO zemlji{te 14.670m2 sa devastiranim objektima u Rajlovcu, kod Robota. Mob: 065/865-555.sms PRODAJEM, Centar, Skenderija, trosoban stan 92m2, austrougarska gradnja, 170.000 KM. Mob. 062/547372.sms PRODAJEM stan kod Socijalnog 61 M2. Tel: 062/170-056.sms PRODAJEM adaptiran stan na Alipa{inom polju a faza 56 M2. Tel: 062/170-056.sms KOD bolnice Ko{evo prodajem jednosoban stan, 33m2, 2.200m2 Tel. 060/312-1318.sms

NOVO Sarajevo, izdajem zaposlenim prazan dvosoban stan, eta`no grijanje, povoljno. Mob. 061/350-448.k

PRODAJEM hitno zemlji{te 140m2 Paljevo-Novi Grad. Tel. 033/218-753.k

IZDAJEM dvosoban stan u [vrakinom selu, kompletno renoviran. Tel:062/566-666.k

PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat kod Vije~nice, ul. Telali br. 15, 80.000KM. Mob. 062/656-270.k

IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima zavr{ni godian studia sa upotrebom kuhinje. Tel. 062/224826.k

PRODAJEM stan Marijin Dvro 81m2 dva balkona I sprat. Tel. 063/139-414.k

IZDAJEM renoviran jednosoban stan urednim studenticama blizu kampusa novi le`ajevi vrlo povoljno.Tel. 033/813-049 i 062/006-768.k POVOLJNO izdajem dvoiposoban stan namje{ten renoviran. Tel. 061/175-822.k IZDAJEM dvoipsooban namje{ten stan na Trgu heroja 400KM/mjesec. Tel. 061/216-623.k

BA[^AR[IJA 43m2 adaptiran, Centar 32m2 ^engi} V. 53m2 Mejta{ 49 i 54m2 Dobrinja 55,68m2 89m2 Alipa{ino 78.www.nerasbih.com. Tel. 061/375-787.k KU]A P+I 160m2 i parcela 1.000m2 Gladno Polje 47 glavni put Reljevo70.000m2. Vratnik. 125.000KM. www.nerasBiH.com. Tel. 066/488818.k

kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k

POLJINE tri duluma zemlje na najtraktivnijoj lokaciji sa kompletnomkomunalnominfrastrukturom. Tel. 061/418-548.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k

PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k

PRODAJEM manju ku}u na Vratniku, useljiva, cen. grijanje, parking, glavna ulica. Tel. 033/238-776, 061/521194.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k

IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za granap 40m2, 300 KM. Mob. 061/358-772.k

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k CIGLANE, H. Redì}a 78m2, 2 balkona, trosoban. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 etaè, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555858.k ÊKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ÊNGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k ÔBANIJA 84m2, 2 kat, trosoban. Mob. 063/555-858.k TITOVA 80m2, 105m2, 121m2, 130m2, 147m2, cijene do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484505.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222508.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k PRODAJEM garsonjeru 24m2 ul. Muvekita Ferhadija. Tel:061/902710.k PRODAJEM grobno mjesto groblje Sv. Mihovil Katoli~ka parcela. Tel. 0627/60-373.k STAN renoviran 160m2 strogi Centar. Tel. 062/766-946.k

MALI OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. PRODAJA NOVOGRADNJA Stari grad Pehlivanu{a ulica prostali stanovi 53m2 sa ba{tom. Tel. 062/649-370 i 066/160788.k CENTAR M. Dvor Titova 75m2 drugi sprat balkn 2250KM/m2 i stan 120m2 i M. Dvor.Tel:061/402-784.k KU]A S. Grad 170m2, gara`a, 300m2 placa. Tel. 063/157-832.k

ZEMLJI[TE 1.800m2, Poljine, 3 prilaza, uz asvalt, 40 KM/m2. Mob. 062/619-361.k KU]A, Osjek, 2.000m2 oku}nice, vo}njak, gara`a, ostava, pod vo}em 800 m2, 200.000 KM. Mob. 062/959-129.k TRG nezavis. 4/5, 72m2, 105.000 KM, N. Smajlagi}a 69m2, dvoiposoban, adaptiran, 108.000 KM. Mob. 061/320-439.k

STAN 55m2 Grbavica i stan 92m2 ^. Vila, povoljno. Tel. 061/299-911.k

OTES, Trg Ote{. batalj. 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 102.000 KM, Malta, A. Benca, 2 sprat, 55m2, 90.000 KM. Mob. 063/034-355.k

PRODAJEM vi{e stanova austrugarske gradnje u centru od 75m2 do 150m2. Tel. 062/758-330.k

VRATNIK, ku}a ispod kasarne jajce, 350m2 oku}nice, prilaz, uknji`ena, povoljno. Mob. 065/061-966.k

STAN na Breci, H. Su{i}a 105m2 dvoeta`ni. Tel. 062/758-330.

GRBAVICA, ul. Zagreba~ka, 53m2, 3 sprat, eta`. grijanje, balkon, 100.000 KM fiksno. Mob. 061/702-881.k

STAN u centru 84m2, II kat, povoljno. tel. 061/299-911.k STAN u centru ^obanija 96m2, XVI kat, povoljno. Tel. 063/157-832.k PRODAJEM ~etverosoban stan 116m2 na Ba{~ar{iji, I sprat, eta`no grijanje, pogodan za kancelarije. Tel. 445-371.k PRODAJEM trosoban stan 70m2 Hrasno, Aleja Lipa, I sprat, c.g. Tel. 445-371.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat kod Doma armije. Tel. 445371.k PRODAJEM poslovni prostor u Vele{i}ima 87m2 pogodan za sve namjene, cijena povoljna. Tel. 061/54-015.k HRASNO renoviran stan dvoiposoban 12 sprat ul. D`amijski balkon lo|a Nova ugradbena kuhinja. Tel. 062/649370.k GRBAVICA trosoban renoviran stan 71m2 ul. Grbavi~ka 10 sprat dva lifta. Tel. 061/072-845 i 063/556-886.k DVOSOBAN stan 56m2 N. Sarajevo ul. Evnera [ehovi}a osmi sprat nije zadnji lift. Tel. 062/649-370 i 066/160788.k SKENDERIJA ul. Adila Grebe stan 43m2 dvosoban veliki balkon. Tel. 061/072-845 i 063/556-886.k

DERVENTA Centar prodaja stare ku}e i plac 700m2 svi priklju~ci dozvoljena gradnja. Tel: 00385-42-260718.k PRODAJEM 700m2 gra|anskog zemlji{ta u Nedàri}ima ulica Branislava Nu{i}a. Tel. 061/191-521.k PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4 spratu Ilidà Luàni. Tel. 033/621976.k PRODAJEM zemlji{te u êlebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k PRODAJEM troiposoban stan, Ciglane, ul. Husrefa Redì}a. Mob. 062/157289.k STUDENAC - Nahorevo nova ku}a 2 garaè, ljetna kuhinja 2 duluma vo}njaka ba{te cijena po vid|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. i 061/157-718.k PRODAJEM dvosoban stan 57m2, Pofali}i, Kolodvorska 13, 1.800 KM/m2. Mob. 061/905-212.k STARA bosanska ku}a, dunum ipo, [avnici, Pazari}. Mob. 061/838-609.k PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2, renoviran, 5 sprat, A. polje, S. Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 0617525-795.k DERVENTA, useljiva ku}a 56m2, sa ba{tom, gra|. zemlji{te 750m2. Mob. 062/304-171.k

PRODAJEM zemlju sa lijepim pogledom na Sarajevo. Tel. 057/265-029.k

STAN NA Marijin Dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel. 058/483561.k

TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k

VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM noviju ku}u sa tri odvojena stana sa velikim dvori{tem, Ba{~ar{ija-Sagrd`ije 40. Tel. 033/441-435, 066/033-383.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k

PRODAJEM "Laptop" uvoz iz Njema~ke malo kori{ten ispravan. Tel. 061/724-504.k

VOZILA PRODAJEM oktaviu limuzina 19 SDI g p 2000 i audi 20 g p 92 benzin plin tek registrovani ili mjenjam za jeftinija auta. Tel: 062/752-598.sms

PRODAJEM vikendicu u Gornjam Vlakovu, 570m2 zemlje. Mob. 062/354-883.k

LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju gara`iran 1973. za 15.000KM. sa rezervni dijelovima. Tel: 058/483-561.k

GARA@A, ul. Kranj~evi}eva, ispod Konzuma, 12,5m2, vl. 1/1, grunt, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-396.k

PRODAJEM Reno "Scenic" 97. godina, 1600 kubika benzin,klima, alu felge i jo{ opreme. Tel. 061/275-440.k

PRODAJEM dvosoban stan na Alipa{inom u C-fazi veli~ine 58m2 cijena po m2. Tel:061/204-917.k

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k

POVOLJNO prodajem Reno Megan Cupe 1,6 16 v registrovan. Tel. 061/730405.k

PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k

SOBNI prozori, 5kom, drveni, u odli~nom stanju, dupla stakla, povoljno. Mob. 061/869-396.k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k

PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM dje~iji krevetac sa jogijem 50 KM. Tel. 061/160-439.k PRODAJEM veliku bocu za plin, 30 KM. Mob. 063/601-526.k PRODAJEM bra~ni krevet tapaciran fotelju vi{e nego polovnu. Tel. 667994.k PRODAJEM francuski le`aj za dvije osobe i fotelju. Tel. 062798-881.k PRODAJEM ma{inu za bru{enje parketa, marke Vrbovec, u dobrom stanju, bespra{inska, vrlo povoljno. Tel. 033/542-009, 061/310-147.k

[KODA Oktavija karavan SLX TDI CI 1,9, 81 kw, 2000. god. Mob. 061/341-640.k

PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer, Pfaff i Victoria u koferu, dovozim li~no, garancija 2 god. Mob. 061/145504.k

PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k

PRODAJEM nove autodijelove za motor Golf I. Tel. 033/619-184, 061/449-822.k

POVOLJNO prodajemvi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel: 062/127833.k

BANJA Luka, ul. Kozarska, ku}a 9.5x10.5, novogradnja, 2 trosobna stana, veliko potkrovlje, plac 890m2. Mob. 061/218-659.k

GALERIJA za kombi, fabri~ka, 150 KM. Mob. 061/274-450.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k

NAMJE[TAJ PRODAJEM bra~ni krevet, malo kori{ten i fotelju, sve 50 KM. Mob. 062/982-881, 661-994.k PRODAJEM dvije stilske fotelje i trosjed, dobro o~uvano. Mob. 061/377196.k PRODAJA namje{taja prodajem dobro o~uvanu sobnu salonsku garnituru od fibera zidne kuhinjske vise}e elemente. Tel. 033/534-087 i 062/682690.k

TEHNIKA PRODAJEM gramofon sa dva zvu~nika marke Turandot, u odli~nom stanju i preko 50 plo}a long pley, kao i standarnih preko 50. Tel. 033/678254.k

PRODAJEM [kodu Feliciju, proiz. 1998. god. Mob. 061/502-340.k PRODAJEM Opel Corsa 1.2 benzin 1998 god. gara`iran. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

OSTALO

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo "Susler", fiksno 100 KM. Tel. 061/194929.k PRODAJEM Pianino Zarja cijena 3000KM. Tel. 524-430 iza 14 sati.k PRODAJEM ènsku bundu od koè antilop. Tel. 062/156-882.k PRODAJEM ambalaù sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilidà.k

VRLO povoljno prodajem Pianino. Mob: 061/223-819.k

VRLO povoljno prodajem pianino. Mob. 061/223-819.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k

PRODAJEM `enke belgijskog orija{a veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k

PRODAJEM 2 nova drvena prozora 120x120 i balkonska vrata drvena 80x210. Tel: 061/336-656.k

PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob.

VRLO povoljno prodajem Pianino. Mob: 061/223-819.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan u zamjenu za 2 m bukovih drva iscjepanih. Tel: 061/553633.k

061/809- 763.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM pi{tolj CZ-7,65, komplet sa municijom i futrolom, uz papire, 350 KM. Mob. 061/130-348.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM draunove mre`ice za brijanje i aparate. Tel. 061/323-906. k PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a plin, plata za ro{tilj. Tel. 061/375168. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

KUPOVINA KUPUJEM zlato, lomljeno,ispravno,nakit,dukate, {orvane, najbolje pla}am isplata odmah. Tel: 062/375771.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare satove, zidene, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{etu, obveznice, isplata i dolazak na adresu odmah, najpovoljnije, cijela BiH. Tel. 063/351-572. KUPUJEM staru {tednju, ratnu od{tetu, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

TU@NO SJE]ANJE na na{e najdra`e

had`i FAHRA-hanuma RESI], ro|. KREHO

had`i HASAN-beg RESI]

SABAHUDIN RESI]

1997 - 2012.

2005 - 2012.

S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Vas, mole}i Uzvi{enog Allaha d`.{. da Vam podari lijepi d`ennet. Porodice Resi} i Hasagi}

ZAPOSLENJE POTREBNA èna, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po èlji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA èna ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k POTREBNA slobodna èna, mla|a, za rad i pomo} u doma}instvu u Ulcinju, plata, stan i hrana obezbije|eni. Tel. 534-087, 062/682-690.k TRA@IM familiju da bih odràvala stan. Mob. 062/081-830.k TRA@IM posao kuhara ili pic majstora. Mob. 062/118-260.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabdìnici u Zenici, moè i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k OZBILJNA èna njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k ISKUSAN radnik traì zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

USLUGE ALU àluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211484, 033/767-995, 061/131-447. 001 MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. 5000 SERVIS ra~unara, na va{oj adresi otklanjanje kvarova, jako povoljno dolazak besplatan. Mob: 061/524779.sms AGENCIJA Arkadas, nudi usluge ku}ne njege starim, bolesnim i nemo~nim osobama, mjenjanje pelena, davanje injekcija, terapija, plasiranje katetera, itd. Mob: 062/699-668.sms NOVO otvorena ordinacija na Otoci Merkur dekan doo kiropraktija bioenergija masaza deformiteti kicme i vrata i ostalo Sarajevo. Tel: 061/507621.sms Ordinacija Momtenegro rjesava:Diskus hernija,isijas,cirkulacija,reuma,migrena ako nije uklonjen bol 50/od 1. Terapije oslobodjeni ste pla}anja Sarajevo. Tel: 062/580122.sms ELEKTRIÂR sa dugogodi{njim iskustvom u svako vrijeme spreman pruìti brzu i kvalitetnu uslugu. Tel: 061/159-291.sms KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbje|ena! Popust za penzionere 20%! Tel: 061/935-697.sms DAJEM sate gitare. Mob. 063/930078.sms

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k "VITALIS", ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k

PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem sa radnom snagom, povoljno. Mob. 061/227-189.k

"DOM VITALIS", smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948.k

SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140.k

POSTAVLJAM, brusim i lakiram sve vrste parketa i {ipoda, kao i postavljanje panel parketa i laminata. Mob. 061/310-147, 033/542-009.k

RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k

TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524461, 033/200-003.k

TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k

"KIRBY" - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma "GLANZ". Tel. 061/350-688.k

ELEKTRI^ARSKE usluge TA pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, grijalice, automatski osigura~i. Tel. 061/048-497.k

OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262973.k VODOINSTALATER opravlja ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile. Tel. 061/205-803 i 066/973-793.k

prof. dr. MUSO (MUSTAFE) DIZDAREVI]

INSTRUKCIJE iz matematike i fizike, dil. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361.k

SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367097.k

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534231.k

DIPLOMIRANA in`enjerka< daje instrukcije iz matematike. Tel. 227990.k

KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel: 061/841-309.k

MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k

prof. emeritus

preselio na ahiret 19. septembra 2012. u 82. godini. Datum dènaze }e se objaviti naknadno. Oàlo{}eni: supruga Atija, k}erke Amela i Jasminka, unuci Vedad, Din, Amir i Alma, zetovi Senad i Sr|an, snaha Emina, brati~na, brati}i, sestri~ne, sesti}i, svastike Fatima, Emira i Azra, porodice Dizdarevi}, Babi}, Bostandì}, Zirojevi}, Muzurovi}, Salemovi}, ôhodar, Vujisi}, Hadìbegi}, Mulali} i ostala mnogobrojna rodbina. Ku}a àlosti, Ul. Hasana Su{i}a br. 11.

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom zetu

MOLERSKE usluge nudima gletovanje moleraj stoalrija, radijatori tapete i ostalo. Tel. 061/219-768 i 033/456979.k

@ELJKI MA[I]U

MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k NJEGOVALA bih stariju osobu i ispomo} u ku}i. Mob. 066/656-109.k

od porodice Avdi} 1469

INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k

PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k

BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k

OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k

U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625196, Ilid`a.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

POVOLJNO i kvalitetno radim cenntralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, uz garanciju. Mob. 061/922-476.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k

^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018.

MATEMATIKA, dugogodi{nje iskustvo. Mob. 061/800-259.k

RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k

BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k

VODOINSTALATER vr{i opravku starih, monta`u nove sanitarije, o~epljenje kanala. Mob. 061/779-969.k

MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k

RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522476, 600-514.k

KOMBI prevoz stvari namje{taja i sl. mo`e i inostranstvo papiri uredni. Tel. 033/541-878 i 062/421-050.k

KOMBI prevoz stvari, namje{taja i sl. mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Tel. 541-878, 022-421-050.k

RENOVIRAN stambeno poslovni prostor u Centru. Tel. 066/160-788.k

ODR@AVAM ba{te i mezare, kosim trimerom. Tel. 062/332-230.k

TAPETAR radi sve poslovne dolazi na adresu besplatno. Tel.033/240-895.k

KERAMI^AR, zvati na Tel: 061/460606.k

MOLER moluje stanove jednosoban oko 120 KM, dvosoban oko 180, trosoban oko 250 KM. Mob. 062/073-760, 630-332.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog, ve}im kombijem radna snaga, povoljno. Tel: 061/268-442.k TAPETAR, dekorater presvla~im i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Mob. 061/156-728, 061/926-560.k

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k

MOLER radi molersko-farbarske radove, ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501.k

5218

UDATA, zdravstvena radnica ~uvala bi dijete, ima preporuku. Tel. 062/657144.k

VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793.k

APARTMANI U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k GRADAC - Sobe sa balkonom, pripadaju}im kupatilom i WCom. Upotreba kuhinje. Buljuba{ic, Tel. +385 21 697 340.sms IZDAJEM izuzetno povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10 KM, Brist - hrvatska. Mob. 065/367-128.k NEUM iznajmljujem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k

@ELJKU MA[I]U

Porodice ]orovi} i Rado{ 71103

NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel:036/886-364.k NEUM izdajemo sobe i apartmane uz more povoljno. 063/322-271 i 036/884711.k STOLAC Dubrave Prenj prodaje se zemlji{te njiva i 2 pa{njaka povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2. zemlji{te. Tel. 063/316-826 i 036/805-160.k NEUM apartmani 20 metara od mora cjene povoljne. Tel. 036/884-710 i 062/970-364.k TRPANJ na Pelje{cu izdajem povoljno nove apartmane. Tel:00385 98 99 38 666. MAKARSKA rivijera Krvavica apartman za 4+1 osoba dnevna spava}a, kuhinja, kupatilo. Tel:00385989 171310.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. SJE]ANJE

Tu`nog srca javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

RADMILA BALI], ro|. MARKOVI] 1931 - 2012. u~iteljica Rada

EMIN MIKI KRD@ALI]

preminula 18. septembra 2012. u 82. godini. Sahrana pokojnice }e se obaviti u ~etvrtak, 20. septembra 2012. godine, u 15 sati na gradskom groblju Crkvice. Pogrebna povorka formira se ispred kapele na groblju. O`alo{}eni: k}erka Cica, zet Boro, unuci Sa{a i Igor, snaha Neri i Inna, praunuke Tara, Mia i Ana, posestrica Ankica Popov sa porodicom, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Ljiljana i Sa{a

VJE^AN JOJ POMEN! 5213

020

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MUAZ (SAFETA) HASEÎ] preselio na ahiret u srijedu, 19. septembra 2012, u 61. godini. Dènaza }e se obaviti u petak, 21. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Zahrid - Rogatica. Oàlo{}eni: majka [evala, tetke Galiba, Taiba i Dèvahira, tetak Safet, strine Mevlida i Meva, rodice i ro|aci, te porodice Hase~i}, Hadìbegovi}, Kari{ik, Demirovi}, Gazibara, Hercegovac, ]iber, Su}eska, Jesenkovi}, Lopi~i}, Pa{i}, Bilki}, Smaji{, Kolasovi}, Hajdarpa{i}, Pavica, Smaji}, ]ati}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji.

@ELJKO [IMUNOVI]

MIRALEM BUZALJKO

SMAIL (HASANA) KADI]

Pro{le su dvije godine i pro{la je godina i po kako Vi niste sa nama. Ne postoje rije~i kojima bih opisao koliko mi nedostajete i ~ini mi se da je svakim danom taj osje}aj sve izra`eniji. Kume [ime, dragi prijatelju Miraleme, uvijek }e za Vas biti mjesta u mome srcu i srcima mojih najmilijih.

1992 - 2012.

Dragi tata,

Smajlagi} Nefud, Halida, Dinka i Ned`ad

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u gradskoj d`amiji Rogatica.

040

Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en kod Vije}nice, sa polaskom u 11 sati.

Uvijek te se sje}amo s ponosom.

SJE]ANJE na na{eg dragog

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Nikakve godine niti vrijeme ne mogu izbrisati ljubav na tebe.

Sin Izet i k}erka Izolda s porodicama

000

77101

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 18. septembra 2012. u 81. godini preminuo na{ dragi

SRETEN (LJUBE) ROGI]

@ELJKO [IMUNOVI]

Iznena|eni smr}u na{eg dragog kom{ije i prijatelja

1955 - 2010.

@ivio si i oti{ao poseban i svoj. Ostalo je da po{tujemo i sa ljubavlju se sje}amo. Sestra Olivera sa obitelji 1466

Sahrana }e se obaviti u petak, 21. septembra 2012. godine, u 13 ~asova na groblju u Hrva}anima.

IN MEMORIAM

Povorka kre}e ispred pravoslavnog hrama Sveti Nikola (Hrva}ani).

dragim roditeljima

O`alo{}eni: supruga Kata, sinovi Tomislav i Mladen, unu~ad Davor, Milo{, Katarina i Boris, snaha Ru`ica, porodice Rogi} i Jovanovi}, kumovi, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji 1468

OSLOBO\ENJE AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

MILO[A MI[E TRAPARA

dr. med. sci.

DU[AN PERI[I] 1975 - 2012. oftalmolog

Nadi, Sr|anu, Vanji i cijeloj familiji izraàvamo iskreno sau~e{}e i pridruùjemo se àlosti.

OLGA PERI[I] 2006 - 2012. bibliotekar

Pokoj va{im napa}enim du{ama! Vrijeme ne lije~i. Bol i tuga, dovijeka.

Ostat }e lijepa sje}anja.

Va{a k}erka Marina i zet Mustafa Brki}

Adi i Zora Sahani} sa familijom AX

5216

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

Dvadesetog septembra 2012. navr{ava se godina do smrti na{eg dragog tate

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

Dvadesetog septembra 2012. navr{ava se dvadeset najtu`nijih godina od kada je ~etni~kom granatom ubijen na{ nepre`aljeni

SAMIR (OMERA) IBRAHIMAGI] FAIK MUJKOVI] 20. 9. 2011 - 20. 9. 2012.

Dragi na{ Samire, tuga i bol za tobom jo{ su u na{im srcima i osta}e{ zauvijek voljen i nezaboravljen. Neka ti dragi Allah d`. {. podari lijepi d`ennet. Tvoji najdra`i: otac Omer, mama Emira, sestra Samra, sestri}i Samir i Admir i zet Jusuf 1465

Uvijek si prisutan u na{im mislima i duboko u na{im srcima. SJE]ANJE

Tvoji Damir i D`enita 1391

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

na na{u dragu Jasku. Dvadesetog septembra 2012. godine navr{ava se 5 mjeseci

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj kolegici

JASMINKA GRBI], ro|. KRVAVAC

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

DUDA (IBRAHIMA) DEDAJI], ro|. KARGA

preselila na ahiret u utorak, 18. septembra 2012, u 95. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

Neka ti je laka zemlja, a nama ostaje tuga. 5212

MELIHI ZVIZDI]

Dvadesetog septembra 2012. godine navr{ava se najtu`nijih 6 mjeseci otkako sa nama nije na{

Oàlo{}eni: sin Suljo, unuk Alija, unuka Alija, snaha Mejra, zet Ibrahim, brat Hamdo, brati} Ibrahim, snaha Halima, sestri~na Enisa, zet Samir, praunu~ad Adisa, Enisa, Aida, Mu{an, Maida i Haris, zetovi Esad i Sanel, te porodice Dedaji}, Karga, Hurko, Rami}, Karahasanovi}, Durmi{evi}, Kartol, Tahirovi}, Redì}, Dànko, Narudin, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. Vladimira Preloga 48, Bu~a Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e àlosti, sa polaskom u 13 sati.

D@EVAD GAGA BERBI]

Raza, Fikreta, Slavka, Mufida, Munevera, Munira i Veda

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

5205

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je na{ dragi

Dr. MUHAREM (MUSTAFE) MERI]

D@EVAD (MUHAMEDA) BULJUBA[I]

Zauvijek si u na{im srcima i beskrajno nam nedostaje{. Tvoji: Maca, Zlatko i Maja sa porodicama 5211

20. 9. 2005 - 20. 9. 2012. TU@NO SJE]ANJE

Sje}anje na tvoju plemenitost i na{e prijateljstvo osta}e vje~no u nama. Kijo, Sejo, Mekso, Aid, Miralem, Azur, Sifon, Perka, @elja, Mirza i osoblje caffe slasti~arne â&#x20AC;&#x153;CSâ&#x20AC;? [a}ir 030

preselio na ahiret u srijedu, 19. septembra 2012, u 74. godini.

na moju dragu kom{inicu

Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. septembra 2012. godine, u 15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Oàlo{}eni: k}erke Indira i Enisa, unuka Ena, sestra Amira, bra}a Meho i Muamer, zet Samir Selimovi}, snahe Raza i Genimeta, brati~ne i brati}, Sanela Pehilj, te porodice Buljuba{i}, Selimovi}, ]osi}, Hadì}, âti}, Jaì}, Lipa, Du~i}, [abanvi}, Lindov, Lazovi}, [aki}, Kara~i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

JAGODU MARTIN^EVI]

OSLOBO\ENJE OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Mu{ki tevhid }e se prou~iti u petak, 21. septembra 2012. godine, prije d`uma-namaza u mesd`idu na Ko{evskom Brdu.

Dijelile smo sve, sre}u i tugu, dobro i zlo, a sada mi ostaju samo lijepa sje}anja i tuga u srcu.

Ku}a `alosti: Ul. Muhameda Had`ijahi}a br. 29/I.

Zagorka [u}ur sa djecom i unucima 71120

000

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

IN MEMORIAM

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

hadì MAKSUMA MUNEVERA (MEHMEDA) \URIJAN ro|. PORÂ, udova Ramiza preselila na ahiret u utorak, 18. septembra 2012, u 88. godini. Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. septembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

DUBRAVKA SAGADIN, ro|. MALINAR

BRUNO SAGADIN

20. 9. 2011 - 20. 9. 2012.

4. 1. 2007 - 20. 9. 2012.

Vje~no u na{im srcima i mislima, Va{i: Romi, Maca i Ozren

O`alo{}eni: k}erka Mediha, unuci Sead, Aida, Adnan i D`enana, zetovi Lutvo i Alija, bra}a, sestra i snaha, djeca bra}e, sestara i djevera, te porodice \urijan, Mehoni}, Preljevi}, Por~a, Baljevi}, Hajri}, Kapo, Salihbegovi}, Brankovi}, Pe{to, Hase~i}, Be{i}, Gro{o i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Ulici branilaca Sarajeva 19a/7 (stan Mehoni}).

1454

SJE]ANJE

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

U ~etvrtak, 20. septembra 2012, navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti na{e drage

SENADE (IZETA) KRNI], ro|. SALMAN

prof. dr. fizijatar NADA ZJUZIN

SABAHUDIN RESI] 20. 9. 2005 - 20. 9. 2012.

20. 9. 2006 - 20. 9. 2012.

Tvoj ponos i znanje inspiri{u mlade, najljep{e si cvije}e koje Bosna dade.

Dok je Sarajeva, Dok Miljacka te~e Sje}anje na Tebe Nikad prestat ne}e.

[oja

5187

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

mojoj majci

Draga na{a Seno, sje}anje na Tebe je dio na{eg `ivota u kojem }e{ nam vje~no nedostajati. Tvoji: Merica, Gugo, Sanja i Emina

NADE@DA NADA ZJUZIN 20. 9. 2006 - 20. 9. 2012.

FATIMI RADENKOVI], ro|. HALJEVAC

U ~etvrtak, 20. septembra 2012, navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti moje drage i nikad pre`aljene sestre

Tuga je moja velika. Bez tebe ni{ta ne valja. Sje}am se sa ljubavlju.

S tugom i dubokim po{tovanjem opra{tamo se od na{e drage kom{inice.

Maja

Stanari Ul. Ismeta Mujezinovi}a 4 5204

5186

SENADE (IZETA) KRNI], ro|. SALMAN

Dvadesetog septembra navr{avaju se 2 godine otkako nije sa nama na{a

SJE]ANJE

IRMA GRBI] Draga moja sestro, govorili su mi da }e protekom vremena manje boljeti, da `ivot ide dalje... Pogrije{ili su! Ne znaju kako je imati osmijeh na licu, dok srce krvari od bola. Utjehe nema, voljena sestro, du{a boli. Tako mi nedostaje{! Tvoja Dada

20. 9. 2011 - 20. 9. 2012.

BAHRIJA ZE^EVI], ro|. TETARI]

Nedostaje nam. Imala je veliko srce i ljubav za sve nas. Puno tuge i boli, ali i puno lijepih uspomena i sje}anja na njen dragi lik.

Ljubav i sje}anje ostaju zauvijek.

Sin Rade s porodicom

Porodica 4994

4973

PREDAH

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS 21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

Va{a pri~a ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na razli~ite saradnike. Imate dobru teoriju, ali izostaju podr{ka i saglasnost oko formulacije zajedni~kih interesa. Sa~ekajte da se okolnosti promijene u va{u korist. Djelujete }udljivo, nema razloga da prikrivate svoje neraspoloènje i namjere pred osobom koja vas dobro poznaje. Emotivna podr{ka je uvijek dragocjena. Dogovor sa jednom osobom obavezuje vas na strogu diskreciju. Bez obzira na razli~ite stavove, nemojte dozvoliti da vas neko u{utkuje u poslovnoj saradnji. Va`no je da izvu~ete dobru pouku o poslovnom pona{anju. Prièljkujete vi{e emotivne pa`nje i ustupaka nego {to je mogu}e, zato va{ partner djeluje uznemireno. Korigujte svoje pona{anje. Izbjegavajte neumjerenost, opustite se. Va`no je da izraàvate dobre namjere, okolina ima dovoljno sluha da vas podrì kada je najpotrebnije. Sve {to ~inite, treba da vas afirmi{e na razli~itim stranama. O~ekuju vas pozitivni rezultati ili zna~ajan dobitak. Smi{ljeno birate svoj ljubavni stil i neko ne moè da odoli pred va{im {armom. Zadovoljstvo je kada umijete da spojite lijepo i korisno. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Upetljali ste se u razli~ite poslovne situacije i sada traìte dobar izlaz. Nema razloga da se optere}ujete dodatnim obavezama. Svaki problem ima dobro rje{enje pod uslovom da prihvatite koristan savjet ili ne~iju asistenciju. Izbjegavajte rivalstvo u odnosu sa voljenom osobom. Vama ne trebaju emotivno dokazivanje i novi dramski zapleti. Prijat }e vam kreativan odmor i relaksacija. Ukoliko se va{a osje}anja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da postoji i dobar povod za presedan u pona{anju. Osoba koja vas poti~e na optimizam u razmi{ljanju ili na kreativno raspoloènje zasluùje va{u naklonost i povjerenje. Upotrijebite skrivene adute u dru{tvu osobe koja vam se dopada. Nemojte propustiti svoju priliku, pratite emotivne impulse. Va`no je da osje}ate pozitivnu inspiraciju. Ne budite naivni u susretu sa jednom starijom osobom, obe}anja koja dobivate ne predstavljaju garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je da preuzmete inicijativu i kontrolu u odlu~uju}im situacijama. Neko vas sputava da ostvarite emotivne namjere, ali uvijek postoji dobro rje{enje. Nema razloga da sumnjate u svoje sposobnosti. Osmislite neku prijatnu zabavu, prijat }e vam relaksacija. Ukoliko traìte gre{ke, one se nalaze u vama, a ne u okolini. Ponekad je te{ko priznati neuspjeh, ali to je prvi korak koji vodi ka rje{enju i psiholo{kom olak{anju. Postoji mogu}nost da prevazi|ete trenutnu situaciju. Pa`ljivije analizirajte partnerovo pona{anje, potrebno je da napravite emotivnu distancu. Nemojte povr{no prelaziti preko nekih situacija. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Ako se uìvljavate u ulogu deùrnog kriti~ara, o~ekuju vas negativne reakcije. U susretu sa saradnicima ne moète da promijenite ne~ije mi{ljenje ili da uti~ete na pona{anje. Izbjegavajte nove izazove ili osobu koja ima druga~ije afinitete. Ponekad je nemogu}e pomiriti suprotnosti koje postoje bez obzira na dobru volju koju imate. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Mnoge stvari na poslovnoj sceni izgledaju druga~ije nego {to ih predstavlja neko od saradnika. Budite pa`ljiviji pred osobom koja vas obavezuje na odre|ene uslove ili na poslovno-finansijsku saradnju. Va`no je da se osje}ate prijatno u krugu porodice i uz voljenu osobu. Osje}aj povjerenja ili bliskosti u vama budi neku skrivenu snagu. Prijat }e vam neka lak{a dijeta, izbjegavajte nezdravu ishranu. Djelujete mudro ili promi{ljeno u susretu sa saradnicima. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e nametljivo, slobodno prepustite drugima da govore o va{em uspjehu ili u va{u korist. Nazovite stvari pravim imenom pred bliskom osobom. Izbjegavajte emotivne provokacije koje mogu da vas navedu na neku pogre{nu odluku. Va`no je da bolje uskladite misli i osje}anja. Nema razloga da vas neko optere}uje pogre{nim idejama ili da ograni~ava va{ poslovni i dru{tveni uticaj. Dobro razmislite i predloìte rje{enje koje treba da zadovolji razli~ite poslovne interese. Djelujete uznemireno i teè kontroli{ete svoje emotivne impulse. êsto gubite strpljenje pred jednom bliskom osobom, nedostaje vam umjerenost. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e iscrpljuju. Sada je povoljan trenutak da ubrzate poslovne aktivnosti i da prihvatite jednu interesantnu ponudu. Za bliskog saradnika odaberite osobu za koju vas vezuju zajedni~ki interesi ili pozitivno iskustvo. Budite opu{teni, prepustite partneru glavnu ulogu u nekim zajedni~kim planovima. Nema razloga da se prepirete oko sitnica koje djeluju povr{no. Prijat }e vam izlazak ili boravak u prirodi.

RJE[ENJE: metal, zgoda, operator, ul, porodili{ta, ese, irama, r, d, noni, atom, ispitanici, soha, indri, anita, riali, milioni, tas, alti, h, oer, or, skaska, oktan, antena, atoli, a, raka.

OVAN

OSLOBO\ENJE Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Nedàd [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hodì} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odràvanje u ìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìm uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udruènja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas prije podne obla~no sa ki{om, poslije podne razvedravanje. Puha}e umjeren do jak sjeverozapadni vjetar, u Hercegovini umjeren sjeveroisto~ni, uve~er u slabljenju. Minimalna temperatura od 8 do 12, na jugu do 14, maksimalna dnevna od 12 do 20 째C. Sutra i u subotu prete`no sun~ano. U nedjelju umjereno obla~no sa ki{om, u Hercegovini suho. U ponedjeljak samo na jugu zemlje umjereno obla~no sa slabom ki{om, poslije podne razvedravanje. U Sarajevu obla~no sa ki{om. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 9, maksimalna dnevna 12 째C.

Na istoku i sjeverozapadu Evrope i na Balkanu sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, u ostalim predjelima prete`no sun~ano. Obilnije padavine o~ekuju se na sjeverozapadu Balkana. Jak vjetar puha}e u oblasti Mediterana, na zapadu, sjeverozapadu i istoku Evrope. Najhladniji grad bi}e Sarajevo sa temperaturom od 12, najtopliji Lisabon sa temperaturom od 31 째C. Na Balkanu prete`no obla~no i vjetrovito sa ki{om i pljuskovima, u no}i razvedravanje. Obilnije padavine o~ekuju se na sjeverozapadu. Maksimalna temperatura od 12 do 23, na jugu do 30 째C.

KULTURNI VODI^

SARAJEVO

SONJA

OLIMPIJSKI

dokumentarni, re`ija: Dragana Kanjevac, uloge: Sonja Savi}, po~etak u 20.20 sati.

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

POZORI[TA

SARAJEVO

NARODNO BALET FEST SARAJEVO 2012

KINA CINEMA CITY

Gostovanje Dr`avne opere i baleta Izmir OTHELLO koreograf: Ugur Seyrek, po~etak u 20 sati.

KAMERNI Ve~e sa Abdulahom Sidranom

BEZ ZAKONA

po~etak u 20 sati.

kriminalisti~ka drama, re`ija: John Hillcoat, uloge: Tom Hardy, Shia LaBeouf, Guy Pearce... po~etak u 17.20 i 19.45 sati.

SARTR

DRESS 3D SF akcija, re`ija: Pete Travis, uloge: Karl Urban, Olivia Thirlby, Lena Headey... po~etak u 20.30 sati.

OPSJEDNUTA horor, re`ija: Ole Bornedal, uloge: Natasha Calis, Jeffrey Dean Morgan, Kyra Sedgwick... po~etak u 22.35 sati.

ZA^IN ZA BRAK romanti~na komedija, re`ija: David Frankel, uloge: Meryl Streep, Tommy Lee Jones, Steve Carell… po~etak u 16.15 sati.

MERIDA HRABRA 2D akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 17.50 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 20.00 sati.

BORNOVO NASLJE\E akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 17.30 i 20.15 sati.

MEDO komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Seth MacFarlane... po~etak u 15.45, 18, 20.15 i 22.05 sati.

RESIDENT EVEL: OSVETA 3D SF akcija, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Sienna Guillory, Michelle Rodriguez... po~etak u 18.25 sati.

1984

GALERIJE BLACK BOX Izlo`ba digitalnih ilustracija "The Dark Fantastic" autorice Maje Pavlovi}a. Oni koji se usude do}i na otvorenje izlo`be, biti }e u prilici da okuse dio tog druga~ijeg svijeta, prikazanog i kroz viziju velikog umjetnika {to je napustio ovaj svijet prije vremena. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 29. septembra.

RAIFFEISEN GALERIJA Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

ATELJE ZEC

KRALJ LAVOVA

HISTORIJSKI

animirana avantura, re`ija: Roger Allers i Rob Minkoff, glasovi: Matthew Broderick, Jeremy Irons, James Earl Jones... po~etak u 19 sati.

Mu zej je otvo ren za po sje te ra dnim da ni ma od 9 do 16, a vi ken dom od 9 do 13 sa ti.

dokumentarni, re`ija: Sabina Guzzanti, uloge: Silvio Berlusconi i Sabina Guzzanti, po~etak u 18 sati.

BO[NJA^KI Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

TUZLA

OSLOBO\ENJE

glasovi: Timothy Dalton, Lucy Hale, Megan Hilty… po~etak u 17.00 sati.

BORNOVO NASLJE\E akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 17.30 sati.

MEDO komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Seth MacFarlane... po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

RESIDENT EVEL: OSVETA 3D SF akcija, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Sienna Guillory, Michelle Rodriguez... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

GALERIJE

LJUDI U CRNOM 3

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA

KINA KORIOLAN historijski triler, re`ija: uloge: po~etak u 19 i 21.15 sati.

TATIN SIN komedija, re`ija: Sean Anders, uloge: Adam Sandler, Andy Samberg, Leighton Meester... po~etak u 15 i 17. sati.

POTPUNO SJE]ANJE

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati. Retrospektivna izlo`ba slika Zdravka Novaka pod nazivom “Forma, boja, jazz i ja” otvorena je za posjete do 25. septembra.

CENTAR ZA KULTURU Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

BANJA LUKA

akcija, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Kate Beckinsale, Jessica Biel… po~etak u 20.15 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI RS

KINA MULTIPLEKS PALAS SELO BEZ @ENA

akcioni triler, re`ija: Tony Gilroy, uloge: Jeremy Renner, Rachel Weisz, Edward Norton... po~etak u 15.30. i 18 sati.

MEDO komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, Seth MacFarlane... po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

RESIDENT EVEL: OSVETA 3D SF akcija, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Sienna Guillory, Michelle Rodriguez... po~etak u 20.30 sati.

SF akcija, komedija re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Broli... po~etak u 19.30 sati.

MUZEJI

BORNOVO NASLJE\E

110795

ZEMALJSKI

Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ZENICA

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICE

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

GABRIJEL

Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena svakim danom od 10 do 21 sat, najave na telefon 033/953-170.

MUZEJI

ART-KU]A SEVDAHA

Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINOTEKA

DRAQUILA: ITALIJA DRHTI

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

autor: George Orwell, re`ija: Benjamin Bajramovi} i Jasenko Pa{i}, igraju: Amila Terzimehi}, Benjamin Bajramovi}, Jasenko Pa{i} po~etak u 20 sati.

Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

KRITERION

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

dokumetarni, crna komedija re`ija: Sr|an [arenac, uloge: Zoran Jankovi}, Dragan Jankovi}, Rodoljub Jankovi} po~etak u 18.30 sati.

Izlo`ba sa~uvanih crteà zbirke “Boìdar Jakac iz Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a iz Jajca”. Rije~ je o crteìma slovena~kog umjetnika, koji je preko pet stotina djela nastalih tokom u~e{}a u narodnoosolobodila~koj borbi poklonio Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a, a koji su od 1995. godine Banjoj Luci je povjereno na ~uvanje dvije stotine devedeset i tri crteà Boìdara Jakca. Izlo`ba je otvorena do 6. oktobra.

MOSTAR

AVR komedija, drama re`ija: Aki Kaurismäki, uloge: André Wilms, Blondin Miguel, JeanPierre Darroussin... po~etak u 20.15 i 22.15 sati.

OPSJEDNUTA horor, re`ija: Ole Bornedal, uloge: Natasha Calis, Jeffrey Dean Morgan, Kyra Sedgwick... po~etak u 19.45 i 21.45 sati.

KINA

ZVON^ICA I TAJNA KRILA

NIJE TI @IVOT PJESMA HAVAJA

OKC ABRA[EVI] dokumentarni, re`ija: Dana Budisavljevi}, po~etak u 20 sati.

POZORI[TA BOSANSKO NARODNO EKSTREMISTI autor: William Mastrosimone, re`ija: Robert Krajinovi}, igraju: Sne`ana Vidovi}, Robert Krajinovi}, Merima Lepi}, Lana Deli} po~etak u 19.30 sati.

animirana avantura, re`ija: Tom Rogers i Ryan Rowe,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

TV PROGRAM

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

OR T

Tottenham Hotspur - Lazio 20.55 BHT1/FTV

NOGOMET: EVROPSKA LIGA

Izgubljena ~ast

10.10 BHT 1

Kerim kupuje burme s nadom da }e se njihov ugovoreni brak pretvoriti u stvarni. Me|utim, Fatmagul ga do~eka sa gnjevom i rije~ima koje reù poput noà. Na{la je posao u novootvorenom restoranu, i èli da otvari novu stranicu u ìvotu. Ja{aranovi su shvatili da Mustafu moraju imati na oku bar do su|enja i nude mu bolji posao u firmi. Meltem je ponovo u potrazi za istinom.

Larin izbor 13.05 FTV

Lara je do{la kod Cvitke i moli Jakova i Nelu da je puste da se oprosti sa Zlajom. Jakov joj to dopu{ta. Iz prikrajka Jakov promatra Laru kako se nje`no opra{ta sa sinom i srce mu se slama. Lara se sasvim dobro dr`i dok ne iza|e iz Cvitkine ku}e. Tada se na ulici potpuno slama od o~aja. Socijalna radnica dolazi razgovarati s Nelom u Cvitkinu ku}u.

Sulejman Veli~anstveni 20.00 OBN

Sultan Sulejman donosi odluku da uda sestru sultaniju Hatidè za sina velikog vezira Piri Mehmet-pa{e. Na kakav korak }e se odvaìti sultanija Hatidè, potresena bratovom odlukom? Kako }e na zaruke reagovati Pargali Ibrahim? Hurem saznaje da je trudna i ona sama je najvi{e obradovana tom vije{}u, dok kod ostalih to budi zebnju. Svi se nadaju da Hurem ne}e na svijet donijeti jo{ jednog princa. Viktorija je uspjela do}i na dvor preko Matrak~ije. [ta }e u~initi tokom ceremonije na kojoj se proslavlja vjeridba izme|u sultanije Hatidè i Mehmeta êlebija?

Potraga za pravdom 20.00 TV1/MRE@A

Vi jest da }e Ali otvoriti gostionicu u naselju odjeknula je kao bomba. Sipsi, Kazim i Rustem nisu nimalo odu{evljeni zbog toga, ali zasad ne reaguju. Zilha ma{ta da }e napustiti Sineklidag i zapo~eti privatni posao u Ni{anta{iju, ali ma{tanje joj prekida lo{a vijest iz du}ana gdje Zilha prodaje odje}u. Ali se s jedne strane nosi sa obavezama oko otvorenja gostionice, a s druge strane poku{ava prona}i na~ine kako da posljednji put osvojiti Zilhu.

Zavr{ni rez Final cut, 2004.

TRILER

Re`ija: Omar Naim Uloge: Robin Williams, Mira Sorvino, Jim Caviezel

23.10 OBN

ZoĂŤ ~ip je implantat koji biljeì svaki tren va{eg ìvota. Kad umrete, montaèr od snimljenog materijala napravi film koji se prikazuje na pogrebu. Rezervirani samo za bogate, ~ipovi ZoĂŤ mijenjaju na~in ljudske komunikacije. Ali postoje i oni koji se protive takvoj tehnologiji i vjeruju da uspomene trebaju polako pasti u zaborav. Alan Hackman je najbolji montaèr u struci i vrlo je traèn zbog neuobi~ajene sposobnosti da i najkorumpiranije klijente predstavi kao svece.

Jecaji u tami 00.00 PINK

FIL

Slacker 23.34 HRT1

DRAMA

KOMEDIJA

Re`ija: Craig Brewer

Re`ija: Richard Linklater

Uloge: Samuel L. Jackson, Christina Ricci,Justin Timberlake

Uloge: Richard Linklater, Rudy Basquez, Jean Caffeine, Marc James, Stella Weir, John Slate, Teresa Taylor

Polugola Rae leì u nesvijesti uz cestu gdje ju pronalazi stari, bogobojazni bluzer Lazarus. Oboje su se razo~arani ìvotom na{li u bezizlaznoj situaciji. Traumatizirana Rae ne moè prebroditi traume iz djetinjstva, a ne pomaè ni odlazak velike joj ljubavi u vojsku. Njezino stanje iskori{tavaju gotovo svi stanovnici gradi}a u Tennesseeju tretiraju}i ju kao seksualno roblje. Na Lazarusu se pak vide posljedice bra~nog brodoloma, u njemu se gomila ljutnja koju te{ko ispoljava. Uzima si za zadatak pomo}i Rae o odràti je na ìvotu {to ~ini veù}i ju za radijator...

Dr`avno vlasni{tvo 2

FIL

State Property: Blood on the Streets, 2005.

Austin u Teksasu, devedesetih godina. U gradu postoji oko dvadesetak faca koje provode dane klate}i se po ulicama, vode}i ustaljeni, monotoni `ivot. Mladi putnik koji dosadi taksistu svojom pri~om, osoba koja tvrdi drugima da su Amerikanci bili na Mjesecu prije pedesetih, starac koji voli filozofirati te se zapri~a s plja~ka{em spremnim da upravo njega ukrade, zalu|eni kolekcionar televizora, `ena koja prodaje Papa-testove samo su neki koji ~ine luckasti kola` s gradskih ulica, diskutiraju}i svako malo o klasnim razlikama, nezaposlenosti, terorizmu...

P.T. Barnum 13.31 HRT2

DRAMA

Re`ija: Damon Dash

Re`ija: Lionel Chetwyond

Uloge: Beanie Sigel, Damon Dash, Michael Bentt, Omillio Sparks, Christopher Ries

Uloge: Beau Bridges, Jordan Bridges, Cynthia Dale, Natalie Radford, Henry Czerny, George Hamilton

Trojica zloglasnih gangstera vode krvavu bitku za prevlast u gradu. Nekada{nji gangsterski savezi su se razbili te je cijelo `ivotno prijateljstvo stavljeno na ku{nju razli~itim dogovorima izme|u ~lanova skupina te raznim dvobojima do smrti. Izdaje, kra|e i obmane izme|u ~lanova gangsterskih skupina u kona~nici dovedu do jezivog obra~una na hladnim i nemilosrdnim ulicama Philadelphie.

01.45 NOVA

FIL

P.T. Barnum, 1999.

AKCIJA

Mamci iz svemira: Zavo|enje

Slacker, 1991.

Black Snake Moan, 2006.

23.25 NOVA

FIL

Decoys 2: Alien Seduction, 2007.

HOROR Re`ija: Jeffery Lando Uloge: Corey Sevier, Tyler Johnston, Kailin See, Kim Poirier, Dina Meyer

Sam, student iz gradi}a na sjeverozapadu, nevoljko se pridru`i natjecanju svojih cimera koji poku{avaju zavesti {to ve}i broj prekrasnih studentica do kraja semestra. Kada mu{karci po~nu polako nestajati u gradi}u, on i njegovi prijatelji otkriju iz prve ruke da ljepota `ene dolazi iznutra.

Jo{ kao dvadesetogodi{njak, poduzetni Phineas Taylor Barnum osnovao je vlastite dnevne novine. Godine 1934. o`enio je djevojku Charity, a ve} na bra~nom putovanju u New Yorku, imao je tada samo 24 godine, pokazao je na zgradu Scudder's American Museuma i rekao da }e tu jednog dana biti Barnumov muzej. Otkupio je posao od propalog vlasnika, koji je na pozornicu dovodio stogodi{nju crnkinju, robinju, navodnu njegovateljicu Georga Washingtona, koja je pred publikom pri~ala o svojim do`ivljajima. Barnum je otkupio zgradu i sav inventar za 50, s staricu za 20 dolara, no nju je odmah oslobodio ropstva. Tako je po~elo nastajati carstvo poduzetnoga zabavlja~a P.T. Barnuma, kojega povijest pamti po slavnom cirkusu...

Jake

01.00 BHT 1

Jake treba za{titi afri~kog princa od mogu}eg napada odmetnutog generala, ina~e nelojalnog prin~evom ocu. Iza svega se krije generalova `elja da naru{i dugo uspostavljani mir i kralja otjera s prijestolja. Ovaj slu~aj je za Jakea sve samo ne jednostavan.

TV PROGRAM

BHT

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Vrbas voda (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Ljubav u Kyotu, igrana serija, 3/5 (r) Program za djecu i mlade 09.05 Ne bojim se ja, animirani film (r) 09.10 BHT slagalica (r) 09.40 Robot Robi, animirana serija, 49/52 (r) 09.50 Groznica u d`ungli, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.10 Izgubljena ~ast, igrana serija, 43/77 11.00 Taksistkinja, igrana serija, 8/8 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Globalna hrana: Sladoled, dok.serija, 6/6 (r) 13.15 Lovci na vodopade, dok. film 13.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Interview 20: Danilo Türk (r) 15.15 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.25 Izbori 2012 predstavljanje kandidata 15.40 Ljubav u Kyotu, igrana serija 16.30 Prirodna ba{tina BiH: Hu~i, te~e Sutjeska 16.55 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.25 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Google, dok. program 19.00 Dnevnik 1 19.25 Izbori 2012 - Mostar, dijalo{ka emisija 20.55 Nogomet: Evropska liga: Tottenham Hotspur Lazio, prijenos Business News (u pauzi utakmice) 23.00 BHT vijesti 23.15 Business News 23.20 Evropska liga u nogometu, pregled 00.10 Brit Floyd, koncert 01.00 Jake, igrana serija,

FTV

07.00 Prirodna ba{tina BiH: Donje Povrbasje, dok. program 07.30 Ekovizija, dok. program 08.00 Ne daj se, Nina!, igrana serija (r) 08.50 Profesor Baltazar, crtana serija 09.00 Vijesti Program za djecu 09.05 Harveytoons, crtani film 09.25 Hranoljupci: Gro`|e 09.40 Moj veliki prijatelj, crtani film 09.55 Artur, crtani film 10.25 Frankina stopala, crtani flm 10.35 Kralj dinosaura, crtani film 11.00 Me|unarodni dje~iji festival 11.25 Harveytoons, crtani film 11.45 Profesor Baltazar, crtani film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija 13.10 Larin izbor, igrana serija, 118. ep. 14.05 Tragovi: Uspavanka, dok. program 14.30 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin (r) 15.00 Vijesti 15.10 Izborna hronika 15.20 Izbori 2012: Predstavljanje politi~kih subjekata, 9. emisija 15.30 Artur, crtana serija 16.00 Ne da se, Nina!, igrana serija, 28. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 19.00 Kralj dinosaura, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.00 Nepobedivo srce, igrana serija, 11. ep. 20.55 Nogomet: Evropska liga: Tottenham Lazio, prijenos 23.00 Asi, igrana serija, 23. ep. 00.00 Dnevnik 3 00.15 Pregled Evropske lige u nogometu 01.05 Izborna hronika 01.40 Larin izbor, igrana serija, 118. ep. (r) 06.01 Muzi~ki program

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

RTRS

06.30 07.00 07.06 09.00 09.15 10.00 10.30

11.00 11.30 12.00 12.15 13.15 14.05

Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Snje`na kraljica, serija (r) Mala tv U no}noj ba{ti, program za djecu Djeca festivala, Ana Jovan~i}, Emilija Bo{ki} i An|ela Petru{i} (r) Ognji{ta - Batkovi}, dok. program (r) Heroji i fenomeni (r) Dnevnik 1 Poslednja audiencija, serija Dejvid Koperfild, serija Larin izbor, serija

Pe~at

20.05

15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Larin izbor, serija 16.00 Reporta`a 16.30 Srpska danas 17.10 Izbori 2012., predstavljanje politi~kih subjekata 17.35 Iz iksa u iks, serija 18.00 3. Me|unarodni sajam o mati~nim }elijama 18.45 Izbori 2012., hronika 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.05 Pe~at, politi~ki magazin 20.55 Fudbal - liga Evrope: Totenhem - Lacio, direktan prenos 22.50 Dnevnik 3 Sport 23.15 Izbori 2012., hronika 23.40 Liga evrope, pregled 00.30 Poslednja audiencija, serija (r) 01.30 Dejvid Koperfild, serija (r) 02.20 Dnevnik 2 (r)

Asi

23.00 FTV

Aslan Kozd`uoglu krivi Demira za sve {to se dogodilo njegovoj porodici. Izme|u njih izbija tu~a i Demir u njoj biva ranjen. Asi mu prva priska~e u pomo}. Zbog toga se oboma uzburkaju osje}aji. Suhejla je jako blizu cilja da prona|e svog sina. Ona odlu~uje da posjeti Ihsana u nadi da }e joj on pomo}i. Ta posjeta }e itekako biti primije}ena i ona }e pobuditi sumnje kod D`emal-age i Neriman.

TV ZENICA

08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas, repriza 09.30 Glas Amerike, repriza 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.05 Muzi~ki spotovi (gledajte) 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.10 Izbori 2012. (r) 16.32 Zdrava TV: Kuhinja (r) 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja, igrana serija 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas Izborna hronika 20.00 Izborna debata 21.00 Izbori 2012., Neposredna obra}anja 21.15 Potraga za pravdom Obavj{tenja, serija 22.40 Igrana serija 00.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.30 Dje~ije jutro 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.30 Svako moè kuhati 11.00 Ludo srce, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Reportaà 13.00 Stvoreni za ubijanje 14.30 Crne knjige, serija 15.00 Dje~ije popodne 15.30 Svako moè kuhati 16.00 Izbori 2012. 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Bra~a Koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Crne knjige, serija 21.00 Auto Shop magazin 21.30 Dom2 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 VOA23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Info blok 12.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.40 Sedam dana u @ivinicama 13.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 14.00 Serijski program 14.30 Majstori kuhinje 15.00 Hazreti Jusuf, serija 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Izbori 2012 - neposredna obra}anja 21.10 Hronika Jablanice 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 VOA 23.30 I.R.I.B. 00.00 Otvoreni program

TV1

06.10 Zakon ljubavi, igrana serija (r) 07.00 Najava programa 07.05 Eliza, igrana serija 08.00 Vijesti 08.05 Bonanza: Nasljedstvo, western serija 09.00 Vijesti 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 13 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 106/109 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, ep. 24

Ja biram goste

HAYAT

08.00 TV Izlog 08.15 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show 08.40 Timmy, crtani film 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Nodi, crtani film 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 6. ep. 09.40 Garfield, crtani film 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.30 TV Izlog 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija

Kad li{}e pada

21.00

13.00 Vijesti 13.05 Bonanza: Nasljedstvo, western serija 14.00 Vijesti 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 118/187 15.00 Vijesti 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 14 16.00 Eliza, igrana serija, ep. 49/68 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 107/109 18.16 Zauvijek mlad, igrana serija, ep. 23/28 19.00 Dnevnik 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 14 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.40 CSI (s12), serija 23.40 CSI (s11), serija 00.40 Dnevnik (r) 01.40 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 03.00 No}ni program

14.55 15.15 15.50 16.25 16.30 17.00 18.05 19.00 19.29 19.30 19.55 20.55 21.00 22.00 23.00 01.25 01.30

03.00 03.40 04.20 05.10

13.00

Muzi~ki program TV Izlog Krv nije voda, serija Sport centar Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV show Kraj, serija, 17. ep. Po spisku, talk show Vijesti u 7 Biometeorolo{ka prognoza Sport Bandini, serija Jingl ZMBT televoting Ispuni mi èlju Kraj, serija, 18. ep. Gorka ljubav, igrani film, 2. dio Sport centar Astro Num Caffe, uìvo Reprizni program Hayat TV-a Vijesti u 7 Po spisku, talk show Ispuni mi èlju Muzi~ki program

PINK

OSLOBO\ENJE

OBN

06.00 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka, serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Prvi VIP kuhar, kulinarski reality show (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka, serija 16.10 Info top, informativni program

08.10 Dibidogs, crtani film 08.35 Roni Olly roni, crtani film 08.45 Gerald McBoing, crtani film 09.10 Hairy Scary, crtani film 09.25 Skrivena kamera, humoristi~ni program 09.35 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija (r) 10.00 Ljubav-vjera-nada, turska serija 11.00 Ljubav bez granica 11.50 Crime time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.50 Skrivena kamera, humoristi~ni program

Zabranjeni forum

Ogi i `ohari

21.00

16.30 Mala nevjesta, indijska, serija 17.20 Sasural Simar Ka, indijska, serija 18.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija 18.50 Izborna hronika, pregled izbornih de{avanja 19.00 Mala nevjesta, indijska, serija 20.20 Sasural Simar Ka, serija 21.00 Zabranjeni forum, talk show emisija 22.30 Sve za ljubav, reality emisija 00.00 Jecaji u tami, film 01.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

13.20 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 13.50 Top Shop 14.10 Canan, turska serija 15.10 Canan, turska serija 16.10 In Magazin, showbiz magazin 16.50 FC Chelsea - FC Juventus, utakmica (r) 17.00 OBN Info 17.05 FC Chelsea - FC Juventus, utakmica (r) 18.30 Magazin Lige prvaka, pregled kola (r) 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Sulejman Veli~anstveni, turska serija 21.00 Odba~ena, indijska serija 22.00 Kismet, turska serija 23.05 Vox populi 23.10 Zavr{en rez, igrani film 01.00 Eso TV, tarot 02.30 OBN Info (r)

TV SA

TV TK

MRE@A

TV MOSTAR

TV USK

TV SLON

TV BN

TV ATV

07.00 Sarajevsko jutro, uìvo 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.50 Frojd, (r) 11.55 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Kuhinjske pri~e, film 14.45 Kanabis-otrovni korov (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Divlji zapad, 16.50 Izbori 2012. neposredno obra}anje 17.00 Dobre vibracije, uìvo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Gladijatorska akademija 20.00 Divlji zapad, (r) 20.55 Vijesti TVSA 21.05 Izbori 2012. debatna emisija, uìvo 22.00 Pusti muziku, revijalno-muzi~ki program 22.50 Izbori 2012. izborne hronike 23.00 Frojd, 00.00 Pusti muziku (r) 00.20 Dnevnik TVSA (r)

08.00 Skrivene palme, serija 09.02 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Prijepodnevni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Lokalni izbori 2012: TV debata (r) 14.30 Vijesti 14.35 Tv liberty (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 100 najve}ih otkri}a, dok. program 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Istina, dok. program 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Lokalni izbori 2012:TV debata 22.00 Izborna hronika 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas 23.40 Igrani film

07.00 Jutarnji program 09.05 Put u Ejvonli (r) 10.05 Kinali Kar (r) 11.00 Potraga za pravdom (r) 12.00 Vijesti 12.15 VOA 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje14.00 End`i Bend`i 14.15 U no}nom vrtu 15.00 Put u Ejvonli, serija 16.00 Dnevnik 1 16.15 Izbori 2012: Neposredno obra}anje 17.15 Kinali Kar18.15 Hod vijekova 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Izbori 2012l 20.00 Potraga za pravdom, serija 21.00 Lavirint 22.00 Zauvijek mlad, serija 22.30 Vijesti 22.40 CSI: Las Vegas, serija (12. sezona) 23.30 CSI: Las Vegas, serija (11. sezona) 00.15 Potraga za pravdom, serija (r)

16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.35 “Vje`bajmo zajedno”, sportsko rekreativni program 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Ko zna, zna 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 13 (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 106/109 (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 13 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 14 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 107/109 20.00 Potraga za pravdom, igrana serija, ep. 14 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 3 23.40 CSI (s11), igrana serija, ep. 3

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Dokumentarni program 14.00 Novosti 14.05 Igrani film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.00 Neko te posmatra, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija 21.00 Predizborna hronika 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Trka pacova, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

07.20

08.00 Winx 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moj dèpni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Ben Ten 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 15.20 Kursadìje 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.30 Sport centar 16.35 Take{i zamak, nindà ratnici 17.05 Kraj, serija 18.00 Krv nije voda, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 22.20 Apostrof 23.00 Gorka ljubav, film 00.30 Sport centar 00.35 No}ni program

TV PROGRAM

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012. HRT1

07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.20 Vijesti 09.25 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijesti 10.09 Pogled na Zemlju 2: Brazil, dok. serija 11.01 Na japanskom stolu: Yakitori - umjetnost na ra`nji}u 11.21 Azijski sakralni spomenici: [ri Lanka - Zemlja ìvog Boa 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.17 Vrijeme 12.19 TV kalendar (r) 12.40 Mo} sudbine, serija 13.35 Dr. Oz 2, talk show 14.20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.29 Vrijeme sutra 14.30 Hrvatska kronika BiH (r) 14.55 Trenutak spoznaje (r) 15.35 Pozitivno 16.05 Tata mata: Moje, tvoje, na{e - dok. serija 16.35 TV kalendar (r) 16.58 Hrvatska uìvo uvod 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska uìvo 18.00 Hrvatska uìvo: Hrvatska plus 18.15 Znanstvene vijesti 18.20 8. kat, talk-show 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.08 Ve~eras 20.11 dok. film 20.45 Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin 21.30 Paralele 22.00 Pola ure kulture 22.35 Dnevnik 3 23.03 Sport 23.06 Vrijeme sutra 23.31 Ciklus Kultni prvijenci: Slacker, fim 01.05 Strani igrani film (r)

DISCOVERY

07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Preìvljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili 13.30 Trgovci automobilima - 2 epizode 13.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Preìvljavanje 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Prljavi poslovi 21.00 Ribolova~ki izazovi Robsona Grina 22.00 Motociklisti~ki klub Lafing Devils 23.00 Kako izvu}i ìvu glavu 00.00 Ameri~ki oruàri

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Lovci na naciste 09.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 10.00 Pozdrav 11.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 12.00 Viktorijanska apoteka 13.00 Londonska bolnica 14.00 Svet po Lenonu 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Viktorijanska apoteka 19.00 Tajne Partenona 20.00 Istok-Zapad 21.00 Napoleon 22.00 Lovci na naciste 23.00 Putovanja i otkri}a 00.00 Egipat 01.00 Dobrodo{li u osamdesete

HRT2

06.15 Mo} sudbine, serija 07.00 Mala TV: TV vrti} Crtani film 07.30 [aolinski pa`evi, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu 08.45 Obi~na klinka, serija za mlade 09.10 [kolski sat Kokice 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Saborska kronika 13.31 P.T. Barnum, ameri~ki film 15.10 [kolski sat (r) Kokice (r)

Mu}ke

23.05

16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 Mala TV: (r) TV vrti} (r) Crtani film (r) 17.10 Crtani film 17.25 Doma}i dok. film 17.55 Edgemont 4, serija za mlade 18.20 Dharma i Greg 5, humor. serija 18.45 Novi klinci s Beverly Hillsa 2, serija 19.30 Strana dok. serija o kuhanju 20.50 Nogomet: Europska liga, emisija 21.00 Nogomet: Europska liga: Totthnham - Lazio, 1. poluvrijeme 22.00 Nogomet: Europska liga: Totthnham - Lazio, 2. poluvrijeme 22.50 Nogomet: Europska liga, emisija 23.05 Mu}ke 7 B: Proroci u Miamiju, serija 23.55 Bitange i princeze 4

N. GEOGRAPHIC

NOVA

06.20 Speed Racer, crtana serija 06.45 Polja nade, serija (r) 07.45 TV izlog 08.00 Izgubljena ~ast, serija (r) 10.00 TV izlog 10.15 Walker, teksa{ki rendèr, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.20 IN magazin (r) 14.05 Walker, teksa{ki rendèr, serija 8 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Polja nade, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Izgubljena ~ast, serija 22.05 Ve~ernje vijesti 22.25 Provjereno, informativni magazin 23.25 Dràvno vlasni{tvo 2, igrani film 01.15 Magazin MMA Lige 01.45 Mamci iz svemira: Zavo|enje, igrani film 03.25 Opasna igra, serija 04.10 Ezo TV, tarot show 05.10 Dnevnik Nove TV (r) 06.00 IN magazin (r)

EUROSPORT

Snuker 16.45 Biciklizam, Limburg, Holandija 18.00 Snuker, Shanghai, Kina 20.00 Borila~ki sportovi, Total KO 21.00 Fight Club 23.00 Poker 00.00 Snuker, Shanghai, Kina

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

08.10 Upoznajte divljinu 09.05 Lete}a ~eljust 10.00 Spasavanje divljih ìvotinja 10.25 Veterinar sa plaè Bondaj 10.55 Policija za ìvotinje 11.50 Bjekstvo u raj za {impanze 12.15 Bjekstvo u raj za {impanze 12.40 Lete}a ~eljust 14.30 Karina 15.00 Dik i Dom 15.30 Avanture sa pandama 16.25 Zaljubljenici u ma~ke 17.20 Sve o ljubimcima 18.40 Veterinar 19.10 Kraljevstvo geparda 19.35 [amvari 20.05 47 dana u moru sa ajkulama 21.00 Avanture Ostina Stivensa 21.55 Donald [ulc - stru~njak za otrove 22.50 Policija za ìvotinje 23.45 Preìvio sam

18.00

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Dobra èna 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rendèr 12.20 Monk 13.20 Sve po zakonu 14.20 Voker, teksa{ki rendèr 15.20 Dobra èna 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Ubistva u Midsameru 19.20 Monk 20.20 Sve po zakonu 21.20 Panduri novajlije 22.20 Kraljevski bolesnici 23.20 Vampirska nacija, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rendèr 02.20 Dobra èna 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Dijagnoza ubistvo 05.10 Prave doma}ice iz Njujorka

07.30 48 - Ramanging, dok. program, (r) 08.00 Neotkrivena Afrika dok. program, (r) 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Hodo~a{}e Kina, ep. 4, 09.30 Usudi se i probaj Kingston, (r) 10.00 [irom svijeta, Palestino, dok. program, (r) 11.00 Kontekst, talk-show 14.30 Usudi se i probaj Kingston, dok. program 15.00 Moj `ivot, ep. 18, dok. program, (r) 15.30 Kontekst, talk-show 16.00 Vijesti 17.00 Sljede}a muzi~ka stanica - Egipat, II dio, (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti 19.05 Naslije|e 11. septembra - Sukob civilizacija, I dio, (r) 19.30 Naslije|e 11. septembra - Sukob civilizacija, II dio (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, ep.18, (r)

EUROSPORT 2

08.30 Snuker, Shanghai, Kina, u`ivo 11.30 Snuker, Shanghai, Kina 12.30 Auto trke, Budapest, Ma|arska 13.00 Biciklizam, Limburg, Holandija 13.45 Snuker, Shanghai, Kina, u`ivo

07.05 Sekunde do katastrofe 08.00 Trava u Americi 08.55 Najstroì ameri~ki zatvori 09.50 [apta~ psima 10.45 Apokalipsa 11.40 Istraìvanje planete Zemlje 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 [apta~ psima 14.25 Istraìvanje planete Zemlje 15.20 Drevni iks fajlovi 16.15 Megagra|evine 17.10 Avionske nesre}e 18.05 [apta~ psima 19.00 Trava u Americi 19.55 Najstroì ameri~ki zatvori 21.00 Trava u Americi 21.55 Narko biznis 22.50 ]orkirani u inostranstvu 23.45 Trava u Americi 00.40 Narko biznis 01.35 ]orkirani u inostranstvu

AL-JAZEERA B.

03.30 Fudbal, Bundesliga, Eintrach Frankfurt Hamburger SV 05.30 Snuker, Masters Shanghai 07.30 Fudbal, Bundesliga, Dortmund - Bayer Leverkusen 08.30 Snuker, Masters Shanghai, uìvo 12.00 BMX 12.30 Fudbal, AFC L[, ~etvrtfinale, Adelaide United, Australija Bunyodkor, Uzbekistan 13.45 Snuker, Masters Shanghai, uìvo 16.45 Kriket, uìvo 19.00 Surf 20.00 Obaranje ruku 20.30 Kuglanje 21.30 Double Dutch 22.00 Snuker, Masters Shanghai 00.30 Fight Club 02.00 Snuker, Masters S hanghai

TV1000

06.00 Praznici sa Ejpril, igrani film 08.00 Riba zvana Vanda, igrani film 10.00 Kadilak men, igrani film 12.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 14.00 Septembar, igrani film 16.00 Osumnji~eni, igrani film 18.00 Sjenke i magla, igrani film 20.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 22.00 Mra~na polovina, igrani film 00.00 Sise u perionici, igrani film 01.10 Seksi `urke Beverli Hilsa, igrani film 02.30 Djevojke sa autobuske stanice, igrani film

FOX LIFE

RTS

10.00 Vijesti 10.05 Sasvim prirodno, (r) 10.35 Moja lijepa Srbija 11.10 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi, (r) 12.00 Dnevnik 12.30 [kolski program (r) 13.00 Prva izlo`ba u etnografskom muzeju-etnografski muzej, 1987. 14.00 Trend setter, (r) 14.45 Gastronomad (r) 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Bra~ni vir, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.44 Program za djecu 19.00 7 RTS dana 19.30 Dnevnik 19.50 Stan, serija (r) 20.45 Muzi~ki program 21.15 Program za dijasporu 21.55 Avantura, sportski program 22.10 Mjesto za nas, dok. program 22.40 Oko magazin, info 23.10 Moravski biseri 2010, (r) 23.55 Dnevnik

SPORT KLUB

06.00 Pregled ruske lige 06.30 Pregled holandske lige 07.30 Pregled Championship 09.30 Fudbal mondijal magazin 10.00 Najbolja utakmica {panske lige 12.00 Najbolja utakmica Premier League 14.00 M7 - Multisport (1) Milan Dub 14.30 Boxing: Road to Dream 15.00 TWS 16.00 World Strongest Man 17.00 Sailing - Ocean Race 11-12 Official Film 18.00 Premier League Magazin 18.30 Vijesti 18.45 Premier League News 19.00 Na dana{nji dan 19.15 Atletix 19.45 Mobil 1 The Grid 20.15 World Strongest Man 22.45 Na dana{nji dan 23.00 Inside Grand Prix 23.30 Road to Dreams 00.00 M7 - Multisport 00.30 Vijesti 00.45 Premier League News 01.00 Na dana{nji dan 01.15 Sailing 34 American Cup

08.45 Sve {to niste znali o ljubavi 09.30 Porodi~no blago D`ina Simonsa 10.00 Kako sam upoznao va{u majku 11.00 Sre~ni zavr{eci 11.25 [tiklama do vrha 12.20 O~ajne doma}ice 13.10 Porodica ]ezaroni 14.05 Kugar Taun 15.05 Uvod u anatomiju 16.00 [tiklama do vrha 16.50 Gimnazijske traume 17.40 Porodi~no blago D`ina Simonsa 18.30 Sre~ni zavr{eci 18.55 Uvod u anatomiju 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Uvod u anatomiju 23.00 Kako sam upoznao va{u majku 23.50 [kola za parove 00.20 Gimnazijske traume

FOX CRIME

RTCG

06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz 11.00 Vijesti 11.05 Dokumentarna emisija 11.35 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Obrazovna emisija 13.05 Ekologija 13.30 Sat tv 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarni program: 14.35 Sat tv 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv: dijaspora vijesti 16.15 Poetika montenegrina 17.00 Dokumentarni serijal 18.00 Crna Gora u`ivo 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.00 Pro~itaj me 20.30 Sat tv 21.00 Argument 21.30 Ekologija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Sat tv 23.30 Poetika montenegrina

ARENASPORT 1

09.00 Fudbal Francuska 11.00 Fudbal Italija 13.00 Fudbal Liga [ampiona 15.00 Ko{arka Euro Kvalif 18.00 Fudbal Brazil 20.00 Ameri~ki Fudbal NFL 00.00 World Poker Tour 02.00 Fudbal Brazil

Snuker

07.00 Dòrdan 07.50 Za{titnica svjedoka 08.35 [ah-Mat 09.20 Dojlova Republika 10.10 Brojevi 10.55 Rimski forenzi~ari 11.40 Kriminalisti~ka istraga 12.30 Dòrdan 13.20 Za{titnica svjedoka 14.10 êtiri ène i sahrana 15.00 Pariski forenzi~ari 15.50 Imitator 16.40 Brojevi 17.30 Kriminalisti~ka istraga 18.20 [ah-Mat 19.10 Nepogrje{ivi instinkt 20.00 Rimski forenzi~ari 20.55 Ne~ujno 21.45 Dekster 22.35 Imitator 23.25 Nepogrje{ivi instinkt 00.15 Dekster 01.05 [ah-Mat 01.50 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 02.35 Dòrdan

HBO

18.00

06.00 Pravi ~elik, film 08.05 Harry Potter i darovi smrti, 1. dio, film 10.30 Harry Potter i darovi smrti, 2. dio, film 12.35 Justin Bieber: Nikad ne reci nikad, film 14.20 Medvjedi} Winnie, film 15.25 Pee-weejeva velika avantura, film 16.55 Princeza, film 18.30 Ima li koga?, film 20.05 Skyline, film 21.35 Ameri~ki dr`avljanin: Putovanje kroz 50 dr`ava, film 22.30 Spartak: Osveta, ep. 5, serija 23.25 Spartak: Osveta, ep. 6, serija 00.20 Solomon Kane, film 02.05 Slobodna zona, film 03.55 Marinac iznad zakona 2, film

Jake

63 SE

01.00 BHT 1

Nepobedivo ERIJA

srce

20.00 FTV Poslije raskida vjeridbe Milena je okruèna proscima od kojih je najuporniji inìnjer Stankovi}. Ipak, ona odlu~i da ide u Pariz kako bi u tu|ini lak{e preboljela Miroslava. Mileninu pari{ku svakodnevnicu prekida dolazak inìnjera Stankovi}a koji je, podràn od njenog oca, uporan u èlji da se oèni njom. Poslije izvjesnog vremena na Mileninu pari{ku adresu dolazi pismo od Miroslava.

ARENASPORT 2

06.00 Ko{arka Aba liga: Season Review Crvena Zvezda - Krka 08.00 Fudbal Liga {ampiona: Olympiacos Schalke Mulitprenos 10.00 Fudbal Liga {ampiona: Dinamo Zagreb Porto 12.00 Bejzbol Mlb: La Dodgers Washington 14.30 Olympic Series: Episode 57 15.00 Olympic Series: Episode 58 15.30 Automotosport Dtm: Oscherleben 16.30 Rukomet Bundes liga: Magdeburg Hamburg 18.00 Fudbal Goalisimo: 19.00 Fudbal Liga Evrope: Young Boys Liverpool Multiprenos 21.00 Fudbal Liga Evrope: Bajer Levekusen Metalist Multiprenos 23.00 Ufc: Lesnar Oveerem 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Detroit - San Francisco

CINESTAR

09.00 The Babysiters, igrani film 11.00 Djeca s otoka s blagom 3: Tajna otoka s blagom, igrani film 13.00 U eteru, igrani film 15.15 Anna Nicole, igrani film 17.00 Laurin osmijeh, igrani film 19.00 Romulus, igrani film 21.00 Ljubav na Nilu, igrani film 23.00 Ljubav u doba kolere, igrani film 01.30 Ni~ija budala, igrani film

OSLOBO\ENJE

Komitet za normalizaciju N/FSBiH odlu~io

Uslovna zabrana gostuju}im navija~ima

SARAJEVSKO IZDANJE

~etvrtak, 20. septembar/rujan 2012.

47. strana

Hrvatska Vlada kona~no dobila konstruktivnu oporbu

KURVE, JANJETINA I VUCO Ne}emo valjda morat silom do} na vlast, bilo bi fer od vas da se povu~ete i pozovete vo|u sa apostolima u pomo}!, stoji u saop}enju ove grupe Milanovi}evoj vladi

Ljubazno upozorenje Na ime, po pu lar noj Vla di (45.952 laj ka)

obratila se jednako popu lar na gru pa Kur ve, janjetina i Vuco (44.451 lajk), koja, kao {to joj samo ime sugerira, {tuje Sini{u Vucu i promi~e hedonizam, javlja Index.hr. “Zanima nas kada }ete se povu}i sa vlasti i pustiti sposobnim ljudima i vizionarima, poput na{eg vo|e Sini{e Vuce, da spase {to se spasiti da. Ne}emo, valjda, morat silom do} na vlast, bilo bi fer od vas da se po vu ~e te i po zo ve te vo|u sa apostolima u pomo}!”, stoji u upitu, odnosno prijedlogu grupe Kurve, janjetina i Vuco. Vlada ljubazno moli

POSLJEDNJE VIJESTI KRVAVI POHOD KOD KRANJA - Stariji mu{karac iz slovena~kog sela Straì{~e kod Kranja ubio je ju~e svoju sestru, troje ljudi je ranio, a potom izvr{io samoubistvo. Sudski 69-godi{nji porotnik iz Kranja prvo je ranio 35-godi{nju ènu i 42-godi{njeg mu{karca, a onda je ubio svoju 73-godi{nju sestru. Zatim je pucao i u sestrinog 77-godi{njeg muà. Ubica je potom izvr{io samoubistvo. VULLIAMY: NISAM MOGAO OSTATI NEUTRALAN - Svjedok tuìla{tva Ha{kog tribunala Ed Vulliamy, koji je u ljeto 1992. kao reporter britanskog Guardiana obi{ao prijedorske logore Omarska i Trnopolje, izjavio je ju~er na su|enju Ratku Mladi}u da je u svom izvje{tavanju bio objektivan, ali je naglasio da nije uvijek bio neutralan u odnosu na ono {to je vidio. - Kad je rije~ o objektivnosti, to nikad nije besmislen pojam, ali ostati neutralan poslije onoga {to sam vidio bilo bi besmisleno, rekao je Vulliamy. SAUDIJSKA ARABIJA NE MO@E POVE]ATI BROJ HAD@IJA - Saudijska Arabija je odbila zahtjev 40 zemalja za pove}anjem broja hodo~asnika na had` za ovu godinu zbog gra|evinskih projekata koji se trenutno vr{e u Meki i Medini. - Ministarstvo se izvinjava svim zemljama koje su traìle da se pove}a njihov broj hodo~asnika ove godine, rekao je Bandar al-Hajjar, ministar za had`.

STRPLJENJA Uspjeli smo zadr`ati kreditni rejting te promijeniti trend iz negativnog u stabilno, ali molimo za strpljenje, odgovorila je Vladina PR slu`ba

POVODOM PRIZNANJA GOETHE INSTITUTA

Dvadesettrogodi{nji Bosanac Harun Mlivo iz Bugojna dobio je posao u jednoj od najpopularnijih kompanija na svijetu - najve}em internet-pretra`iva~u Googleu. Mlivo je postao drugi dr`avljanin BiH koji je zaposlen u kompaniji Google, nakon {to je to prethodno uspjelo Damiru Agovi}u. I Mlivo i Agovi} diplomirali su na Ameri~kom univerzitetu u Sarajevu. U izjavi za Anadoliju, Mlivo je otkrio da je upravo od Agovi}a saznao da je otvoreno mjesto u Googleovom uredu u Poljskoj. Proces zapo{ljavanja trajao je tri mjeseca. Mlivo }e raditi u Odjelu online marketinga Googlea. - Moj petogodi{nji plan je da dovedem Google u Sarajevo. Idealna situacija bila bi da se i ja tada vratim u BiH, naglasio je Mlivo i dodao da mu je obrazovanje koje je stekao na Ameri~kom univerzitetu puno pomoglo u dobivanju posla.

za strpljenje i podsje}a na o~uvanje kreditnog rejtinga.

Vidite video! A Vladina PR slu`ba, kao i obi~no cijepljena protiv humora i usmjerena samo na suhoparnu propagandu, odgovorila je sljede}e: “Jasno je re~eno kako se Vlada u ovom mandatu brine za gospodarski oporavak, nove investicije, nova radna mjesta i preokrenuti trend BDP-a u pozitivan. Promjene ne dolaze preko no}i. Povodom {est mje se ci na pra vi li smo i video o dotada{njim potezima. Uspjeli smo za dr`a ti kre di tni rej ting te pro mi je ni ti trend iz negativnog u stabilno, ali molimo za strpljenje”.

Sve~anost u Gora`du Nizom sadràja u Gora`du je obiljeèn Dan op}ine i BPK-a Gora`de te jubilarna 20. godi{njica prvog oslobo|enja Gora`da u odbrambeno-oslobodila~kom ratu 1992-1995. U ~ast ovog datuma uprili~eni su brojni prigodni kulturni, spor tski i drugi sadràji za gra|ane. U prostorijama Udruènja demobilisanih boraca organizovan je susret sa oboljelim ~lanovima ovog udruènja kojem su prisustvovali premijer BPK-a Gora`de dr. Alija Begovi}, resorni ministar Zijad Briga i na~elnik Op}ine Gora`de Muhamed Ramovi}. OV Gora`de ove godine je titulu po~asnog gra|anina Gora`da dodijelilo na~elniku bratske op}ine Gungoren [akiru Karamanu za doprinos Gora`du na polju podr{ke u privrednom i kulturnom smislu. Zlatna plaketa dodijeljena je Jusufu Hubjeru, direktoru gora`danskog preduze}a Gineks, a srebrena plaketa Op}iA. H. ne Gora`de Husniji Hrapu.

Dru`enje s Karahasanom

U Goethe Institutu u Sarajevu, sino} je uprili~ena sve~anost dobitniku Goethe medalje u Weimeru, bh. piscu Dèvadu Karahasanu. Karahasan je rekao kako Goethe medalja svakom civiliziranom ~ovjeku jako mnogo zna~i zbog niza razloga, jer “imate slu`beno odlikovanje jedne od najve}ih kultura na svijetu, osje}ate se va`nim, a drugo je, kada tvoje kolege, prijatelji kaù - ja te vidim, ~itam ono {to pi{e{, drago mi je”. “Pi{em u nadi da }u na}i sagovornike, da }e mi se neko odazvati. Ne pi{em da pridobijem sljedbenike, jer {ta bih ja sa sljedbenicima. Ja ìvim, pi{em da na|em sagovornike”, rekao je Karahasan. Dodao je kako njemu li~no ova nagrada zna~i puno, jer, od malih nogu Goethea opsesionirano uvijek iznova ~ita. Direktorica Goethe Instituta

Foto: [. SULTANOVI]

Dobro je poznato kako je Fa ce bo ok-pro fil Vlade Republike Hrvatske u za dnje vri je me ~esto popri{te vrlo zanimljivih rasprava, unato~ odre|enoj dozi cenzu re i pro ra ~u na tog odabira na koje }e se upite i kritike odgovarati a koje zanemarivati, ali jedan upit na kojeg se Vla di na PR slu `ba pri je ne ko li ko da na udos to ji la od go vo ri ti definitivno }e u}i u anale moderne politi~ke komunikacije.

Mlivo namjerava dovesti Google u Sarajevo

u Sarajevo dr. Christinne Gonther je rekla kako ovom medaljom Goethe Institut i Savezna Republika Njema~ka odlikuje osobe, koje su na izvanredan na~in zaslu`ne za promoviranje njema~kog jezika i me|unarodne kulturne razmjene, “a Karahasan je doprinio kulturnoj saradnji BiH i zemalja biv{e Jugoslavije”, prenosi Fena. D`evad Karahasan je naj-

zna~ajniji bh. pisac sada{njice, a njegova veza s njema~kim jezikom, na kojem danas pi{e, po~ela je 1993. kada je napustio ratno Sarajevo i po~eo da radi kao gost - docent na Univerzitetu u Salzburgu, a kasnije kao lektor u Goettingenu. Goethe medalja je 1954. godine osnovana od uprave Goethe Instituta, a 1975. priznata kao slu`beni orden Njema~ke.

Njema~ka èli biti partnerica BiH ^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} primio je ambasadora Wolfganga Ischingera i ambasadoricu Savezne Republike Njema~ke u BiH Urlike Mariju Knotz. Kom{i} je poèlio dobrodo{licu ambasadoru Ischingeru i istakao da je on uvijek rado vi|en gost u na{oj zemlji. Ambasador Ischinger je informisao Kom{i}a o radu Minhenske sigurnosne konferencije (MSC), na ~ijem je ~elu od 2009. Potcrtao je zna~aj koji ova konferencija ima, jer predstavlja najve}i svjetski skup posve}en sigurnosti. - Njema~ka èli biti par tnerica BiH na njenom putu u NATO i EU, te se nada se da }e do}i do pozitivnih pomaka koji se ti~u napredovanja na{e zemlje, izjavila je Knotz.