SLOBODNA BOSNA br. 850 by Amaha Ya

ALEKSANDAR VU^I]: BUGOJANSKI SRBIN NA KROVU SRBIJE

dalmirj NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

21.2.2013

0:48

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba rade u BiH i poja{njava historiju vitezova koji su od vojne sile nekada zadu`ene za odbranu kr{}anskih hodo~asnika u Svetu zemlju izrasli u humanitarnu organizaciju koja poma`e ljudima {irom svijeta

18 USPON I PAD NAJBOGATIJEG SRBINA Ho}e li Tatjana Jeronimides potopiti gazdu Mi{kovi}a?

62 TEK JOJ JE DEVET DECENIJA

Poslovnu karijeru najbogatijeg Srbina, Miroslava Mi{kovi}a, u rukama dr`i njegova najbli`a suradnica na Kipru Tatjana Jeronimides, direktorica offshore kompanije “Hemslade Trading“; Slobodna Bosna otkriva ko je misteriozna Tatjana Jeronimides i kako je Mi{kovi} izvla~io novac iz Srbije na Kipar i Belize

50 NOGOMET Ekskluzivno iz Kine Jedan od najboljih nogometa{a BiH u protekloj deceniji, ZVJEZDAN MISIMOVI] (31), po~etkom ove godine odlu~io je svoju karijeru nastaviti u Kini; po prvi put po dolasku u ovu zemlju Misimovi} za neki od bh. medija pri~a o razlozima potpisivanja ugovora sa klubom GUIZHOU REHNE, azijskoj LIGI PRVAKA i o~ekivanju poziva selektora SAFETA SU[I]A

22 ODLAZE]I CIRKUS Svi detalji o smjeni Vlade RS-a Milorad Dodik ve} danima odlu~no demantuje da }e Vlada RS-a pasti, me|utim premijer i ve}ina ministara u Vladi RS-a su ve} krajem pro{le nedjelje od rukovodstva SNSD-a obavije{teni da je Vlada ve} pala i da su njihovi dani na tim pozicijama odbrojani; na{a novinarka otkriva koji su najve}i grijesi aktuelnih ministara, {ta im Dodik zamjera i s kim ih namjerava zamijeniti

Pri~a koja traje i muzika koja svira Iako SARAJEVSKA FILHARMONIJA ove godine proslavlja veliki jubilej, jo{ uvijek je podstanar u “gradu ro|enja”; no, bez obzira na sve, i danas svjedo~i o bogatoj muzi~koj istoriji grada na Miljacki

OBAVJE[TENJE Sljede}i broj u Sarajevu je u prodaji u srijedu, 27. februara, a u ostalim gradovima u ~etvrtak, 28. februara

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

58 NAZIF MUJI] I SENADA ALIMANOVI] “SB“ u posjeti berlinskom laureatu

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

46 VITEZOVI OKRUGLOG HASTALA Malte{ki red u BiH Reporteri “Slobodne Bosne“ zavirili su iza vrata Ambasade Suverenog malte{kog vite{kog reda u BiH. Ambasador Christoph Maria Fritzen samo za na{e ~itaoce govori o Redu koji je nedavno proslavio devet vijekova djelovanja i zbog svojih specifi~nosti se nerijetko svrstava uz tajne organizacije te obja{njava zbog ~ega oni to nisu, govori o tome {ta Malte{ki vitezovi 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Oni su trenutno najpoznatiji romski par u Evropi - SENADA ALIMANOVI] (33) i NAZIF MUJI] (43), po ~ijoj je potresnoj pri~i oskarovac DANIS TANOVI] snimio vi{estruko nagra|eni film “EPIZODA U @IVOTU BERAÂ @ELJEZA“, ìve skromno u tro{noj ku}i u lukava~kom naselju Poljice, prièljkuju sretniju budu}nost za svoju djecu i bolno su svjesni da je njihovih pet minuta slave samo pet minuta...

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

21.2.2013

1:40

Page 4

MINI MARKET RAM ZA SLIKU MIB-a

I BOG JE OD NAS DIGAO RUKE...

Lagumd`ija i Radon~i} dogovorili da aktuelnog ministra policije Predraga Kurte{a zamijeni Dragan Viki}

Na tender za mjerenje gledanosti FTV-a, agencija MIB izašla s 40 posto skupljom ponudom od “Nielsena“, nakon čega je FTV poništio tender

Prema informacijama Slobodne Bosne, predstoje}a rekonstrukcija Vlade Federacije BiH, “zaka~it” }e i federalnog ministra policije Predraga Kurte{a. Na njegovo mjesto vjerovatno }e do}i kandidat Radon~i}evog SBB-a Dragan Viki}. Iako se ova promjena dovodi u vezu sa nedavnim saobra}ajnim skandalom u kojem (ni)je sudjelovao ministar Kurte{, na{i izvori tvrde da su se lideri SDP-a i SBB-a, Lagumd`ija i Radon~i}, o kadrovskim rje{enjima u budu}oj vladi Federacije dogovorili mnogo ranije.

Dragan Viki}

DUGOGODI[NJI MONOPOL Agencija MIB Reofa Kljaji}a nema certificiranu opremu za mjerenje televizijske gledanosti

Ve} puna dva mjeseca Federalna televizija ne raspolaè oficijelnim podacima gledanosti svog programa, a takvo stanje moglo bi potrajati jo{ neko vrijeme, sve dok uprava javnog servisa ne prona|e na~in da ovaj posao ponovo povjeri uhodanom partneru Mareco Index Bosnia u vlasni{tvu amatera-istraìva~a R eofa Kljaji}a. Prije izvjesnog vremena, naime, uprava FTV-a raspisala je tender za istraìvanje gledanosti na prostoru BiH, o~ekuju}i da se kao i svih ranijih godina, kao jedini istraìva~ pojavi privatna tvrtka Reofa Kljaji}a Mareco Index Bosnia, koja gledanost tv signala mjeri prastarim ure|ajima (tzv. peoplemeter) bez odgovaraju}eg cerifikata nadle`nog dràvnog Instituta za mjeriteljstvo. Mareco Index Bosnia (MIB) sve vrijeme nakon rata ima monopolsku poziciju u BiH i na temelju MIB-ovih rezultata gledanosti, u ~iju vjerodostojnost mnogi sumnjaju, dijeli se ukupni marketin{ki kola~ koji godi{nje iznosi oko 35 miliona KM. Lavovski dio marketin{kog kola~a, u rasponu od 12 do 15 miliona KM godi{nje,

tradicionalno pripada FTV-u, dakle javnom servisu koji se primarno finansira tv pretplatom. Svi dnevni i sedmi~ni listovi zajedno dobiju 12 do 15 miliona puta manje od FTV-a, dakle - ni{ta! Jednostavno, cijelu medijsku industriju BiH predstavlja famozni UMI, neformalno udruènje u kojem sjede predstavnici odabrenih televizija i vode}ih marketin{kih agencija, bez i jednog predstavnika {tampanih medija i internetskih portala. No, ovoga puta uz pretpla}enu firmu MIB, na tender FTV-a prijavio se i novi igra~ na bh. trì{tu, renomirana tvrtka Nielsen, vode}a istraìva~ka agencija u svijetu, koja televizijsku gledanost mjeri u realnom vremenu, upotrebom najsuvremenije digitalne tehnologije. Uz svu tehnolo{ku prednost, Nielsen se na tenderu FTV-a pojavio i s cijenom koja je za oko 40 posto nià od cijene Kljaji}evog MIB-a! Suo~eni s “te{kom“ dilemom da li izabrati nepouzdanog a skupljeg ili pouzdanog a jeftinijeg istraìva~a, uprava FTV-a opredijelila se za tre}e rje{enje - poni{tila je tender!!! (A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

21.2.2013

1:40

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MARIO ILI^I]

HajduÄ?ko srce Promocija knjige Ivana Gudelja

Ivan Gudelj

NOVCA NI ZA LIJEKA

Safet Su{i}, Elvedin Begi}, Jasmin Bakovi} i Mustafa Demir

Sead Had`iali} i Drago Moldovan

Muhamed Konji}, Emir Had`ihafizbegovi}, Ivan Gudelj i Predrag Pa{i} 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Prema izvorima iz vrha SBB-a, kandidat ove stranke za budu}eg federalnog ministra policije je Dragan Viki}, biv{i komandant Specijalne jedinice FUP-a. Viki} je na posljednjim lokalnim izborima bio kandidat SBB-a za na~elnika Op}ine Centar, ali je pora`en od SDP-ovog kandidata D`evada Be}irevi}a. Viki}, koji je trenutno zaposlen kao {ef osiguranja Avaza, bi na novoj du`nosti trebao zamijeniti aktuelnog ministra Predraga Kurte{a. Imenovanje Dragana Viki}a za ministra FMUP-a, me|utim, moglo bi proizvesti dodatne komplikacije u federalnoj policiji. Aktuelni direktor Uprave policije Federacije Dragan Luka~ po nacionalnosti je Hrvat, kao i Viki}, a prema aktuelnom zakonu dva ~elna ~ovjeka u policiji Federacije ne mogu biti iz istog naroda. (S.B.)

Emir Emir Had`ihafizbegovi} Had`ihafizbegovi} ii Safet Safet Su{i} Su{i}

Sekretarica u Ministarstvu sigurnosti BiH Mirsada Nali} potro{ila novac prikupljen za lije~enje radnog kolege Uposlenici Ministarstva sigurnosti BiH zaprepa{teni su postupkom svoje radne kolegice, jedne od brojnih sekretarica u sklopu pomenutog ministarstva, Mirsade Nali}. Njoj je povjeren interni zadatak da skuplja dobrovoljne priloge uposlenika kako bi se pokrio barem dio tro{kova za lije~enje radnog kolege ~ije ime ne}emo spominjati. Koliko je novca prikupljeno, nije poznato, ali je sasvim sigurno da nije utro{en u humanitarne svrhe jer ga je u me|uvremenu potro{ila Mirsada Nali}! Protiv nje navodno nije pokrenut nikakav postupak jer je u ro|a~kim vezama s jednim visokopozicioniranim du`nosnikom ovog ministarstva. (E.H.)

Iluzije:Iluzije.qxd

21.2.2013

4:46

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NEKO JE OKLEVETAO HEGELA: BE^KI VALCER BRANI SARAJEVO Pi{e: SENAD AVDI]

Stranka demokratske akcije ovih se dana iz petnih žila trudi, grči, napinje da ospori vjerodostojnost, kredibilitet Šahbaza Džihanovića u njegovoj kandidaturi za sudiju Ustavnog suda Federacije. Spočitava se Džihanoviću da je u vrijeme dok je bio doministar pravde nezakonito podijelio državljanstva desetinama, stotinama stranih “simpatizera“,od kojih su neki kasnije “zasrljali“ u planetarni terorizam

evet je puta u relativno kratkom periodu Zijad Turkovi}, opaki, beskrupulozni bandit osumnji~en za najte`a zvjerstva za koja mu se sude pred Sudom BiH, zaustavljan na sarajevskim ulicama (hajdemo za`miriti na naposrednu opasnost koja prijete nedu`nim gra|anima od tog me|unarodnog zlikovca), devet je puta u pretincu njegovog auta prona|en revolver registriran na suprugu, istinoljubivu novinarku Avaza [ejlu Jugo-Turkovi}. I svaki put je policija, na intervenciju “odozgor“, gra|aninu Turkovi}u skru{eno, ponizno vra}ala pi{tolj. Volim se ja nerijetko praviti nepametniji i neinformiraniji nego {to, prema svim saznanjima, realno jesam; tako mi jednostavnije, lagodnije. Nije te{ko provjeriti ko je i pod kojim okolnostima zaposlio agresivnu, nao~itu, transparentno polupismenu “novinarku“ Turkovi}-Jugo kao glasnogovornicu Kantonalnog MUP-a; onaj ko je

fa{isti~ke projekte u Njema~koj; Popperu se s iste filozofske visine usprotivio marksisti~ki guru {ezdesetih godina pro{log stolje}a Herbert Marcuse obja{njavaju}i kako je zlonamjerno iz konteksta izvu~ena re~enica Wilhelma Friedricha Hegela iz 19. stolje}a: “Ruka koja zadaje ranu tako|er je ruka koja je lije~i“. No, dobro, da Hegelovu (ne)dosljednost ogolimo na najpragmati~niji, ({to bi rekao Vinko Martinovi} [tela “jeko Hegel, issa ti?!“), jedino razumljiv jezik njegovom fanati~nom po{tovaocu u Bosni i Hercegovini, ministru sigurnosti Radon~i}u sa (podosta zaka{njelom) diplomom profesora likovne umjetnosti na presti`noj akademiji u Nik{i}u. “Tokom posjete Austriji, ministar Radon~i} je insistirao da sa rasvijetle svi poslovi Hypo banke“, nagla{eno je u navodno zajedni~ki usugla{enom saop}enju. Radon~i} je “Hypo banci“ prodao svoju potpuno

Radon~i} energi~no pita ko je unesre}io, oplja~k koja ga je prih ratobornoj [ejli, novinarki petpara~kog, odvratnog nedjeljnika Express dao dozvolu za legalno no{enje pi{tolja, direktno je (su)odgovoran za amnestiranje ~ovjeka njenog `ivota - Zijada Turkovi}a - optu`enog za najmonstruoznije pojedina~ne i kolektivne zlo~ine. Rekoh li ili propustih re}i da su supru`nici Turkovi}-Jugo bili ugledni, mo`da najugledniji gosti medijskoinvesticijskog carstva “ve~ernjeg“ profesora likovne umjetnosti na Akademiji u Nik{i}u, ministra sigurnosti u Vije}u ministara Fahrudina Radon~i}a. Istini za volju, bilo je to davno, prije ~etiri-pet godina; sada se ministar sigurnosti predano bacio na izu~avanje Hegelove logike; zeznuta je, nerazmrsiva rasprava izme|u najve}eg Hegelovog osporavatelja, sociologa, tvorca utopije o “civilnom dru{tvu“ Karla Poppera, koji u svom opusu dokazuje da je logi~kom postavkom o dijalekti~kom jedinstvu “uma i akcije“ Hegel otvorio prostor, osigurao filozofski alibi za autoritarne, na koncu 6

ilegalno sagra|enu zgradu na Alipa{inu; za gra|evinske, urbanisti~ke dozvole pobrinuo se njegov tada{nji strate{ki politi~ki partner Bakir Izetbegovi}. Hajd’ {to je “Avazova“ zgrada nezakonito izgra|ena na atomskom skloni{tu, sve je to Alijin sin, tada direktor Zavoda za izgradnju Kantona, pokrio validnim papirima, nego se pri~a, a ne demantuje, da je (samo) jedan dio para upla}en tajkunu iz Crne Gore Radon~i}u (osam miliona) kroz legalne platne tokove BiH. A drugi, manji, iznos u neku zapadnoevropsku banku. U pratnji ministra Radon~i}a u Austriji se na{ao jedan od njegovih pomo}nika Samir Rizvo, kojeg su vlasti u Be~u nagradile nekim stra{no va`nim ordenom za “zasluge“ koje se “dodjeljuju istaknutim prijateljima Austrije“. “Istaknuti prijatelj Austrije“ Rizvo, dosljedni pomo}nik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, propisno i zakonito, udaljen je iz lokalne bh. policije; dijelio je {akom i kapom, bez ikakvih kriterija i zakonskih SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

21.2.2013

4:47

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE MINISTAR RADON^I] I POMO]NIK RIZVO U AUSTRIJI; VELIKO PRIZNANJE I OBAVEZA Ko je Radon~i}a i hiljade drugih desperadosa iz bijelog svijeta primio u dr`avljanstvo BiH

optere}enja, dok je bio u sarajevskoj policiji (Policijska uprava Centar) odmah iza rata bosanskohercegova~ke papire, paso{e, li~ne karte stranim dràvljanima afro-azijskog porijekla koji su prema slovu Daytona trebali oti}i svojim ku}ama. Istina, ruku na srce, Rizvo to nije radio ni sam ni samoinicijativno, bio je samo karika u lancu, dràvnom, sa vrha bo{nja~kog vrha osmi{ljenom i odobrenom projektu - uvo|enja “bra}e“ u bh. dràvljanstvo. Ne bi to Rizvo smio uraditi a da mu nisu naredili njegovi {efovi iz tada{njeg Centra slu`bi bezbjednosti Sarajevo - Enes Bezdrob, a kasnije Ismet Dahi}. I jedan i drugi su lojalni, dakle prepla{eni operativci koje je bo{nja~ki politi~ki vrh uslovio/ucijenio ostankom na poziciji, napretkom u slu`bi slijepom pokorno{}u “vi{im ciljevima“. Jedna ambiciozna policijska pozornica, nebo{njakinja, neka to ostane kao kuriozitet koji potvr|uje pravilo, vjen~ala se za “~ovjeka svog ìvota“ - mudàhedina, nakon ~ega je sna`no uznapredovala u kadrovskoj vertikali u bo{nja~koj vlasti Sarajevu,

ozbiljnu dr`avnu funkciju obna{ati a da nije profesiju i zakon bio spreman `rtvovati instrukcijama i direktivama Partije, dakle “vi{im ciljevima“.

vu~i malo turobno, defetisti~ki, bespomo}no, ali je tako, uglavnom i po pravilu: sarajevsko-bo{nja~ka poslovna, politi~ka, elita, koje se mo`e razli~itim strana~ko-idejnim, maskirnim bojama preru{avati u osnovi je disperzirani, na prvi pogled idejno-politi~ki heterogen, katkad mimikrijski, nerijetko otvoreno konfrontiran komplot. Ali to je bratstvo interesno ~vrsto, neraskidivo isprepleteno u ratu i neposredno nakon njega; strana~ki, vjerski, kako god ho}ete pozicioniranih centara “otu|ene mo}i“ dogovorno ili pre{utno suglasnih o najva`nijim privatno-plja~ka{kim postulatima. Jednom, do dva puta se, prema operativnim saznanjima srbijanskih nadle`nih slu`bi, premijer i ministar unutarnjih

a~kao BiH; bo{nja~ka kvarna, kriminalna infrastruktura rihvatila i finansirala! a i {ire. Opet, ima jedan medijski tajkun, mogul, da kaèm da je posrijedi Fahrudin Radon~i}. Tuìt }e me, basta to njemu, vjen~ao se u BiH prije nego {to se razveo od jo{ uvijek legitimne ène u Crnoj Gori. [emsudina Mehmedovi}a, {efa policije u Te{nju, kasnije regionalnog {erifa sa sjedi{tem u Zenici, i dan-danas u narodnom predanju toga srednjebosanskog kraja odmilja zovu “mati~arem“: nema afro-azijskog probisvijeta kojeg Mehmedovi}, na sebi svojstven na~in, nije oènio/priènio, uglavnom “proveo kroz papire“, legalizirao mu boravak u Bosni i Hercegovini.

tranka demokratske akcije ovih se dana iz petnih ìla trudi, gr~i, napinje da ospori vjerodostojnost, kredibilitet [ahbaza Dìhanovi}a u njegovoj kandidaturi za sudiju Ustavnog suda Federacije. Spo~itava se Dìhanovi}u da je u vrijeme dok je bio doministar pravde nezakonito podijelio dràvljanstva desetinama, stotinama stranih “simpatizera“,od kojih su neki kasnije “zasrljali“ u planetarni terorizam. Mogu}e, ne znam, ali treba vjerovati “temeljnoj“ bo{nja~koj stranci: niko nije mogao, pa ni Dìhanovi},

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

poslova Srbije Ivica Da~i} na{ao, pro~avrljao, kako u grozni~avoj samoodbrani svakodnevno ponavlja, sa Rodoljubom Radulovi}em, Mi{om Bananom, internacionalnim narkobonvivanom; {to vi{e Da~i} insistira na svojoj nesmotrenosti, to mu se u Srbiji manje vjeruje da nije, na ovaj, ili onaj na~in, bio involviran u poslove generalnog svjetskog pokrovitelja narkokartela, Pljevljaka Darka [ari}a. Nekoliko stotina stranica, uredno potkrijepljenih audio i video ilustracijama bosanskohercegova~ke sigurnosne slu`be svjedo~e o kontaktima ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a sa [ari}evom poslovnim partnerom, albanskim poduzetnikom Naserom Kelmendijem. Radon~i} je, me|utim, glatko pro{ao sve sigurnosne provjere: ima “crno na bijelo“ da je sa sigurnosnog aspekta ~ist ko suza. Potpisao mu direktor Agencije za istrage i za{titu Goran Zubac, zanimljiva jedna cvje}ka o ~ijem anga`manu u Specijalnoj jedinici MUP-a Republike Srpske, likvidacijama Bo{njaka na Ilid`i, ne smijem jo{ uvijek ni{ta napisati, samo zato da sudovi ne bi gonili mene nego njega... 7

Iluzije:Iluzije.qxd

21.2.2013

2:03

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 14. FEBRUAR Iznenadna ostavka Pape Benedikta XVI i dalje je najva`nija planetarna vijest. Ve} su uveliko otpo~ele pripreme za izbor novog vatikanskog poglavara. Nismo, me|utim, saznali najva`niju stvar, bez koje se u izbor novog Svetog oca ne mo`e ulaziti: da li je Papinu ostavku prihvatio @IVKO BUDIMIR, predsjednik Federacije BiH?!

PETAK, 15. FEBRUAR [ta je ZLATKO LAGUMD@IJA, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, danas radio na Berlinskom filmskom festivalu, na ~iji je poziv iz Brisela produìo u Berlin, ne znamo, niti }emo, ne bojte se, ikada saznati. Uglavnom, posjetio je ekipu filma “Epizoda u ìvotu bera~a èljeza“ Danisa Tanovi}a. Mo`da je oti{ao zabunom, krivo razumio da se radnja filma de{ava u dèt-seterskom naselju Poljine u kojem i on ima luksuznu nekretninu sa oku}nicom, a ne u ubogom romskom naselju Poljice na periferiji Tuzle. Ili je pomislio da film govori o bira~ima, a ne o bera~ima, pa potr~ao da ohrabri, {armira bira~ko, odnosno bera~ko tijelo. Glavni junak Danisovog filma NAZIF MUJI] sakuplja i prodaje èljezo, {to ba{ i nije ni lahak ni parali posao. Kaù, pri~aju ljudi, a ni ène ne drè jezik za zubima, ima jedan Nazifov sunarodnjak, Rom, pa u Sarajevu prodaje fakultetske diplome. Nema koju diplomu kod njega ne moè{ zbaviti, ~ak i sa brojnih fakulteta na kojima je Lagumdìja profesor (svjesno, istine radi, nisam napisao “na kojima predaje“) po prihvatljivoj cijeni od hiljadu maraka. Pa do{ao jedan, ne znate ga vi, kokuz frontalni, kod Nazifovog sunarodnjaka, da kupi diplomu (Ekonomskog, Elektrotehni~kog, Saobra}ajnog, bilo koga fakulteta), ali ako moè ikako u pola trì{ne cijene. “Moè, burazeru, nikakav problem, samo }u te za “u pola cijene“ morati, ipak malo propitati“, veli na{, od Zaima neuporedivo snala`ljiviji i poduzetniji Rom.

SUBOTA, 16. FEBRUAR Gledam na “Face Tv“ intervju MILORADA DODIKA koji je SENADU HAD@-

IFEJZOVI]U dao u radnom kabinetu svog strana~kog kolege FAHRUDINA RADONČI]A. Dodika slu{am, a ne gledam: o~i ne mogu odvojiti od biblioteke iza njegovih le|a u kojoj je ministar sigurnosti na vidno, udarno mjesto metnuo, odokativno izmjereno, metar do metar i po sabranih djela HEGELA. A, koliko ju~er ruku bih smio u vatru stavio da Wilhelm Friedrich Hegel jeste trajna Radon~i}eva opsesija (ne ba{ u mjeri u kojoj je Slavoju @i`eku), ali da je on izvorni kantovac; pri~a se da otkako je postao ministar sigurnosti, preuzeo nadle`nost nad obavje{tajnom zajednicom, Radon~i} zaspati ne mo`e a da ne pro~ita barem desetak stranica Kantovog kapitalnog obavje{tajnog priru~nika “Kritika ~istog uha“...

NEDJELJA, 17. FEBRUAR DARKO JELISI], predratni bubnjar odli~ne sarajevske rock grupe Major, te{ko je ranjen kao pripadnik Armije BiH u zimu 1992. godine. Ostao je bez ruke. Kasnije se preselio u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave (i nastavio bubnjati) i vi{e od dvije decenije poku{ava izganjati status ratnog vojnog invalida. Desetine puta je morao dolaziti u Sarajevo da nadle`ne vladine i medicinske mrcine provjere da mi slu~ajno u me|uvremenu ruka nije narasla. Ovih dana je odustao i priznao kapitulaciju pred birokratskom nemani.

UTORAK, 19. FEBRUAR Imponira entuzijazam, optimizam, mobilizira socijalno opusto{ene srpske gra|ane turneja potpredsjednika srbijanske Vlade Aleksandra Vu~i}a po prijateljskim i nesvrstanim Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Uz nevi|ene protokolarne, a pogotovo vanprotokolarne po~asti do~ekao ga je {ef te prebogate dràve, prijatelj, “brat“, {eik Muhamed bin Zajed al Nahjan, prijestolonasljednik i {ef dràve. Ogromne su investicije nadomak ruku srbijanskih vlasti - u poljoprivredu, namjensku industriju, elektroni~ku opremu; o milijardama se dolara radi. Potpisani su i konkretni ugovori koji bi trebali garantirati vjerodostojnost i ozbiljne namjere Ujedinjenih Emirata da se u Srbiju “u punom kapacitetu investicijski ugrade“. Mala je, simboli~na, neusporediva ljubav i razumijevanje izme|u Vu~i}a i katarskih oligarha {eika Muhameda i brata mu, ministra vanjskih poslova, {eika Abdulaha u pore|enju sa recepcijom velikog bo{nja~kog preporoditelja Harisa Silajdì}a sa bra}om - aristokratskim petromilijarderima iz Kuvajta. “Bra}a“ su, na kraju, kupili zeni~ku èljezaru za marku, prodali je indijskom Mittalu po milion puta vi{oj cijeni, napravili ~itav splet finansijsko-kriminalnih vratolomija na {tetu Bosne i Hercegovine.

SRIJEDA, 20. FEBRUAR Ju`noafri~ki atleti~ar OSCAR PRESTORIUS, paraplegi~ar, ubio je svoju djevojku REEVU STEENKAMP, kako tvrde njegovi advokati, “u trenucima nervnog rastrojstva“. Prema mojim izvorima, “nervno ga je rastrojila“ (polu)informacija da ZUKAN HELEZ, federalni ministar za bora~ka pitanja, sti`e u slu`benu posjetu JAR-u...

PONEDJELJAK, 18. FEBRUAR Gledam ve~eras najprije emisiju “Po{teno“ DU[KE JURI[I] na Federalnoj televiziji (gosti Sefer Halilovi} i Munir Alibabi}, tema tajna teroristi~ka paradr`avna kaznena ekspedicija “[eve”), nakon toga bacim pogled i na sli~an politi~ki talk show “Reflex“ (tema “Ko i 8

za{to ru{i Milorada Dodika“, gosti Svetlana Ceni}, Darko Trifunovi}. Slavko Jovi~i} i Mujo Had`iomerovi}) koji sam uredio i vodio na OBN televiziji. Ni jednom ni drugom emisijom uop}e nisam zadovoljan: “Reflexom“ jer jako malo znam o televizijskom mediju, tehni~ko-tehnolo{kim kerefekama; “Po{tenim“ jer Du{ka jo{ manje zna o temi kojoj je posvetila emisiju! [ta je, i ~iji je ve}i grijeh, neka neko drugi (pr)ocijeni...

Ve~eras je u Sarajevu promovirana knjiga Hajdu~ko srce, biografija vjerojatno najboljeg nogometa{a ‘80-ih godina u biv{oj dr`avi IVANA GUDELJA, ~iju je karijeru surovo, nepravedno prekinula opaka bolest - hepatitis C koji mu je izgrizao jetru. Svaki put, {to zna~i u pet-u {est godina kada odem “na kanal“ kod doktora, pa mi prijave radosnu vijest da mi je jetra manje-vi{e u korektnom, prihvatljivom stanju, osjetim gri`nju savjesti, nepravedno, brate, a pogotovo sa medicinskog stajali{ta neobja{njivo. Najboljem hrvatskom sportskom novinaru u Hrvatskoj T omislavu @idaku, po os obnom priznanju, umjesto jetre lije~nici otkrili mini-bar, ali nikakvih prof e sionalnih posljedica - @idak sve bolje i bolje pi{e. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:22

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.2.2013

1:25

Page 10

MINI MARKET “KOBRA“ STARA VREMENA

[ORA KOD “DVA BORA“

U korespondenciji UDB-e, Mladen Naletili} Tuta vo|en je pod je psudonimom “Kobra“

U Sarajevu uhapšeni Elvir Korać i Dino Čehajić, zbog sumnje da su pomagali Borisu Govedarici nakon masakra na Vracama

Mladen Naletili} Tuta, ratni zlo~inac koji je ju~er oslobo|en iz zatvora u Italiji gdje je izdràvao zatvorsku kaznu izre~enu pred Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine u Haagu, bio je dugogodi{nji saradnik jugoslovenske UDB-e. Dokumente koji to potvr|uju objavila je “Slobodna Bosna“ u februaru 1996. godine, godinu i po dana prije nego {to je Naletili} uhap{en u Hrvatskoj a kasnije izru~en Haagu. U prvom dokumentu koji je Slu`ba dràvne bezbjednosti BiH septembra 1989. godine uputila Saveznom sekretarijatu unutra{njih poslova u Beogradu predlaè se da se dugogodi{nji emigrant Mladen Naletili}, na njegov osobni zahtjev, angaìra kao suradnik zloglasne UDB-e. SDB BiH obja{njava da je Naletili} iz Njema~ke, gdje je tada ìvio, “uspostavio telefonski kontakt sa Slu`bom u inostranstvu kojom bi prilikom iznio svoja zapaànja o djelatnosti emigracije pod uslovom da mu se garantuje da }e jednog dana mo}i nesmetano do}i u zemlju“. Zato bosanskohercegova~ki SDB pi{e centrali u Beograd: “Imaju}i u vidu naprijed navedeno, kao i ~injenicu da bi angaòvanjem Naletili} Mladena za saradnju Slu`ba dobila na kvalitetu u pra}enju neprijateljske djelatnosti usta{ke emigracije iz SR Njema~ke, a i {ire, cijenimo da postoje realne pretpostavke za izvo|enje operativne kombinacije u cilju stupanja u neposredni kontakt sa Naletili}em. S tim u vezi predlaèmo da se operativna kombinacija vodi pod pseudonimom ’Marlboro’ a da se Naletili} u daljoj korespondenciji ozna~ava pseudonimom ’Kobra’.” Samo osam dana kasnije na prijedlog iz Sarajeva stigao je pozitivan odgovor iz Saveznog sekretarijata unutra{njih poslova iz Beograda. U strogo povjerljivoj depe{i tada{nji savezni sekretar policije, general Petar Gra~anin (ina~e jedan od najuticajnijih i najva`nijih ljudi u usponu 10

Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), u suradnji sa MUP-om Kantona Sarajevo, uhapsili su u srijedu 22. februara Elvira Kora}a i Dinu Čehaji}a, zvanog Bubuljica, pod sumnjom da su pomagali B orisu Govedarici nakon trostrukog ubojstva na Vracama. Kora}, biv{i nevjen~ani suprug Dane [krba, protiv koje se na Kantonalnom sudu u Sarajevu vodi postupak zbog ubojstva fotografa Mustafe Brki}a, usmrtio je prije rata svog oca, a kasnije i majku i sestru. Njegov kompanjon Dino Čehaji} ranije je bio u

kriminalnoj grupi Ramiza Delali}a ]ele, poznati je lik iz crnih kronika, akter vi{e vatrenih obra~una u gradu. Elvir Kora} i Dino Čehaji} su privedeni po nalogu Tu`iteljstva BiH, i nakon vi{esatnog ispitivanja, istog dana pu{teni na slobodu. Kako nezvani~no saznajemo, priznali su da su Borisa Govedaricu, poslije masakra u grilu “Dva bora“ na Vracama (18. novembra 2005.), kada su ubijeni Milorad Todorovi}, Radomir Jankovi} i Esad [enderovi}, krili u Kora}evoj ku}i u sarajevskom naselju Vogo{}a. (S.M.)

HELEZOVA TROTURA

Ministar Zukan Helez ponovo uzeo na nišan svog pomoćnika Martina Frančeševića Federalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez nastavio je sa staljinisti~kim ~istkama svojih nepodobnih pomo}nika i drugih slu`benika tog Ministarstva. Tako se, nedavno, na Helezovom udaru ponovno na{ao njegov pomo}nik Martin Fran~e{evi}, protiv kojeg je ministar pokrenuo disciplinski postupak iz posve apsurdnog razloga. Fran~e{evi}a je, naime, Helez optu`io za prekora~enje slu`benih ovlasti, jer je kao pomo}nik ministra prisustvovao javnoj raspravi na Ustavnom sudu Federacije BiH, kada se odlu~ivalo po apelaciji predsjednika Federacije @ivka Budimira o ustavnosti pojedinih odredaba zakona o pravima branitelja. (S.M.)

Martin Fran~e{evi}

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.2.2013

1:26

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Mislite li da Nermin Nikšić zaslužuje da bude mandatar rekonstruirane vlade FBiH? ADNAN TERZI] Potpredsjednik SBB BiH

DA Mi{ljenja sam da u politi~kom ambijentu koji je stvoren odmah nakon formiranja vlade Nermin Nik{i} nije mogao puno toga uraditi. Smatram da kod gra|ana ima ugled po{tenog i iskrenog ~ovjeka i da bi trebao da bude mandatar.

BERIZ BELKI] Poslanik Stranke za BiH

EDHEM BIBER Predsjednik ESV-a

DA Nermin Nik{i}, na`alost, nije imao priliku da se iska`e kao premijer jer je vrlo brzo nakon izbora nastala kriza vlasti. Mi{ljenja sam da mu treba dati drugu {ansu.

vlada, onda sam za to da bude mandatar rekonstruirane vlade.

[A]IR FILANDRA Dekan FPN-a

DA Mi{ljenja sam da zaslu`uje jer je vlada na ~elu sa Nik{i}em po~ela intezivno raditi na realizaciji koridora 5C.

D@ENANA KARUP-DRU[KO Novinarka “Dana“

AMOR MA[OVI] ^lan Kolegija direktora INO

DA/NE Ako se doka`e konstatacija da je vlada na ~ijem ~elu je bio Nermin Nik{i} bila najbolja

NE Premijer koji kr{i zakone kako bi proveo ono {to on smatra da je potrebno, premijer kome je jedan od poteza da na visoku funkciju postavi svog brata ni~im ne zaslu`uje da ponovo bude mandatar.

...A SIR ZA PARE

Grani~na policija iz Gruda naru~ila 310 kilograma sira za reprezentaciju!!! Slu`benici iz sektora za meterijalnotehni~ke poslove Grani~ne policije na{li su se u prili~noj nedoumici kada im je stigla otpremnica iz [irokog Brijega. Naime, fakturu Grani~noj policiji ispostavila je firma MCI koja je toj dr`avnoj instituciji prodala 310 kilograma sira za 2.493 KM. Otpremnicu je potpisao i sir preuzeo pomo}nik direktora za organizaciju i operacije @arko Laketa, a 310 kilograma sira knji`eno je na reprezentaciju. Samo ostaje otvoreno pitanje gdje, kada i na kojoj manifestaciji Grani~ne policije je pojedeno 310 kilograma sira? (E.H.) @arko Laketa

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Situacija koja je dovela do potrebe imenovanja novog mandatara nije uobi~ajna, radi se o obra~unu unutar prethodnih koalicija i o uspostavi nove koalicije. Mislim da je Nermin Nik{i} jedna vrsta

`rtve, ali smatram da bi se trebao promijeniti ~itav koncept, dakle potpuno nova vlada.

Slobodana Milo{evi}a) pi{e da Savezni SUP “odobrava operativnu kombinaciju ’Marlboro’ u cilju stupanja u neposredni kontakt i anga`ovanje na saradnju Naletili} Mladena, emigranta iz Trijera“. (S.A.)

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:51

Page 12

EKSKLUZIVNO

IVO LUČIĆ, ratni načelnik Sigurnosno-informativne službe (SIS) Hrvatskog vijeća obrane i poratni pomoćnik direktora Hrvatske izvještajne službe (HIS) MIROSLAVA TUÐMANA, godinama je bio obavještajac od posebnog povjerenja FRANJE TUÐMANA; transkripti razgovora koji su tadašnji hrvatski predsjednik i prvi hercegovački špijun vodili 1998., a koje “SB“ premijerno objavljuje, otkrivaju da su Tuđman i Lučić krojili kadrovsku politiku HDZ-a u BiH, kako je Lučić protežirao Božu Ljubića za predsjednika stranke a denuncirao Antu Jelavića, Dragana Čovića, Valentina Ćorića i Jadranka Prlića, referirao o ratnim zločinima Stanka Sopte Baje i Ljube Ćesića Rojsa, pa čak i kako su generali HVO-a dernečili u zagrebačkom hotelu “Sheraton“ nakon sprovoda Gojka Šuška

NAJTAJNIJI TRANSKRIPT IZ TUÐMANOVOG UREDA IVO LUČIĆ - FRANJO TUÐMAN

Tuđman pita šefa HDZ-ovih tajnih službi u BiH: “A da li se taj Dragan Čović još uvijek potpisuje ćirilicom?! Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ranskripti razgovora izme|u tada{njeg pomo}nika direktora HIS-a Ive Lu~i}a i predsjednika Republike Hrvatske Franje Tu|mana sve do prije mjesec dana, kada se taj dokument pojavio u HDZovskim politi~kim krugovima, bili su strogo ~uvana tajna. Pretpostavlja se da je inkriminiraju}e zapise na vrijeme sklonio

Miroslav Tu|man, biv{i direktor krovne hrvatske obavje{tajne slu`be HIS-a, budu}i da nedvojbeno svjedo~e kako je njegov otac iznimno uvaàvao Lu~i}a. Tu|man je, naime, od Lu~i}a traìo mi{ljenje od svojim najbliìm suradnicima Ivi}u Pa{ali}u, Hrvoju [arini}u, Andriji Hebrangu, pa ~ak i o sinovima Miroslavu i Stjepanu Tu|manu. No, razgovori istodobno potvr|uju da je ratni na~elnik vojne slu`be HVO-a znao za zlo~ine koje su, kako tvrdi, po~inili generali Stanko Sopta Baja (kojeg optuùje za likvidaciju 40 srpskih zarobljenika

1995.) i Ljubo ]esi} Rojs (ubojstvo potpukovnika VRS Radoslava Laki}a u Glamo~u), koje je kasnije stavljeno na teret pripadnicima 7. gardijske brigade HV-a “Pume“ iz Vara`dina. Sastanak Ive Lu~i}a i Franje Tu|mana odr`an je 12. maja 1998., u predsjedni~kim dvorima, pet dana prije dramati~nog Petog sabora HDZ-a BiH u Mostaru, na kojem je, po prvi put, izabran predsjednik te stranke koji nije imao potporu iz Zagreba. Lu~i}eva je uloga bez sumnje bila da hrvatskog predsjednika uvjeri kako je najbolji kandidat za lidera SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:52

Page 13

TU\MANOVA KADROVSKA KRI@ALJKA

NAJPOVJERLJIVIJI TU\MANOV HERCEGOVA^KI [PIJUN Biv{i {ef HIS-a u Hercegovini, a danas sveu~ili{ni profesor Ivo Lu~i} bio je blizak suradnik hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana i glavni kadrovik za HDZ BiH

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:52

Page 14

EKSKLUZIVNO HDZ-a BiH Bo`o Ljubi} i da uz Tu|manovu potporu sprije~i izbor Ante Jelavi}a, kojeg su u to vrijeme favorizirali generali HVO-a.

ÎJI JE DRAGAN ÔVI] LUČI]: Ono {to se po mom mi{ljenju ne bi smjelo dopustiti je da Ante Jelavi} i logisti~ari iz Ministarstva obrane preuzmu HDZ. To je onaj sindrom da se slu`benici i logisti~ari jednog momenta, dok ideolozi koji to vode nemaju vremena za te sitne stvari, organiziraju na terenu i misle da bi oni trebali sada preuzeti vlast. Zbog njihove isklju~ivosti, neshva}anja politike i svega ostaloga, upletenosti u masu lo{ih stvari, ne bi im se smjelo dopustiti niti da budu na ~elu, a niti da imaju prevagu u HDZ-u. Evo, re}i }u Vam koji su kriteriji. Jedan od tih generala kaè meni da je osobno ubio 40 ljudi, i da je to razlog da on treba voditi politiku. TU\MAN: Tko? LUČI]: Stanko Sopta Baja. To su, dakle, nekakvi ekstremi, imamo jo{ jednu grupicu ovoga Valentina ]ori}a koji je od na{eg Boè Raji}a, koji nije bio lo{, napravio paranoika. On je njemu stalno dolazio s informacijama kako ga mrze, kako ga ho}e sru{iti itd. I Boù je jednostavno okrenuo protiv sviju. Zna~i, nije samo protiv Kre{imira Zubaka, nego protiv sviju. Ja mislim da je vrijeme da po~nemo stvarati sustav. Sigurno se sje}ate da su, kada je ono kod Vas bio ve}i skup, svi kazali da nema sustava, da nema organizacije, da su svi kriteriji vrijednosti poreme}eni, da uop}e nije bitno da li je netko {kolovan, da li je moralan. Ja sam zato bio protiv ovog Dragana Čovi}a, zbog niza razloga. Mislim da bi bilo opasno dati stranku ~ovjeku kojim se moè manipulirati. TU\MAN: Dobro, kada je prestao biti Jugoslaven i pisati }irilicu? LUČI]: Ne znam kada, ali je bio. Vidjeli ste ~itav studij njegov, on se na svakom ispitu tako potpisivao. I onda vidite da cijela ta grupa njega podràva, zato {to su svi imali svoje razloge. Meni je otvoreno Neven Tomi} rekao: ‘pustite vi da oni iznesu Čovi}a, Jelavi} i njegovi, on je na{‘. A ovi su pak mislili da je njihov, jer su svi ra~unali da mogu sa njim manipulirati. Toga se bojim, te manipulacije sa ljudima dolje. Čini mi se da doktor Boò Ljubi} ne pripada tom krugu, da on ima svoj stav. Njemu }e zamjeriti prvo {to mu je Mariofil

NEOBRAZOVANI, NEOBRAZOVANI, NEPOSLU[NI, NEPOSLU[NI, AGRESIVNI AGRESIVNI

Ante Ante Jelavi} Jelavi} ii Valentin Valentin ]ori} ]ori} bili bili su su po po Lu~i}u Lu~i}u najve}a najve}a prijetnja prijetnja za za HDZ HDZ BiH BiH

brat. Mariofil je izgubio skoro sve izbore do sada u natjecanju za predsjednika stranke. Ali on je sabran ~ovjek i mislim da }e poslu{ati ovo {to mu se ka`e, da }e provoditi politiku, da ima osje}aj za mjeru, da je uravnote`en. Ono {to je posebno slu~aj s Jelavi}em i ]ori}em, radi se o neobrazovanim ljudima. Jedan je zavr{io Vojnu akademiju, a drugi je uspio neki Strojarski fakultet zavr{iti. TU\MAN: Čovi}? LUČI]: ]ori}, ne Čovi}... TU\MAN: A tko je taj ]ori}? LUČI]: Valentin ]ori}, to je od [ite brat. TU\MAN: A Valentin ]ori}, dobro. LUČI]: Da, da i njihove su ambicije strahovite. Recimo, to je jedan slu~aj da imate [itu koji je sve}enik i Valentina koji je predsjednik partije u Čitluku. Tako je i s Luburi}ima, onim Petrom koji se sada spominje u Dubrovniku. Njegov brat je sve}enik, biskupov tajnik, a on je i{ao na Vojnu akademiju JNA. Pa imate Vladu [olji}a, brat sve}enik, kasnije je iza{ao, a on predsjednik partije u Čitluku. TU\MAN: Tko, Vlado je bio predsjednik partije? LUČI]: Da, da u Čitluku. TU\MAN: Dobro, po Vama, tko onda za potpredsjednike, njih pet? LUČI]: Svakako bi stavio Zubaka, stavio bih Jelavi}a za drugoga, po{to je on sada najozbiljniji kandidat, to je ovaj

ministar obrane. On sebe ve} vidi kao predsjednika HDZ-a. Ja sam ju~er ~uo od Slobodana Praljka da on ~ak vi{e nije siguran da }e i Vas poslu{ati. TU\MAN: Tko nije siguran? LUČI]: Praljak veli da su njemu rekli iz tog kruga na{ih generala da nije siguran da }e i Vas poslu{ati. Zna~i da se oni na terenu ve} organiziraju, kupuju ljude, Hercegova~ka banka, osiguranje. Čitavo je vrijeme moj problem bio da su oni kao ljudi ministra Gojka [u{ka, a neki drugi su onda Va{i. Napravili su podjelu na terenu, pogotovo nakon uhi}enja Mladena Naletili}a Tute. Onda su oni kazali da [u{ak, naravno, ne bi nikada dopustio da se Tuta uhiti, da ste to Vi zapovjedili, onda je tu Miro, pa ja, cijelu su igru prebacili na nas. Stavio bi i doktora Bagari}a za jednog od potpredsjednika, on je moj prijatelj, ali nije za predsjednika.

PRLI]EV KRIMINAL TU\MAN: Ante Bagari}? LUČI]: Ne, Ivan Bagari}. On je malo emotivan i nije jo{ isprofiliran za takvo ne{to, treba mu jo{ jedno desetak godina, ali je tamo najpo{eniji ~ovjek. Mislim da je apsolutno nepotro{en, nekompromitiran, dobro govori jezike. Mo`da iz Posavine ovaj Stjepan Miki}, mislim da je jedan pristojan ~ovjek. Bili smo zajedno ‘90-ih zastupnici u Parlamentu BiH. Zna~i, Jelavi} kao zapadnohercegova~ki, Bagari} iz duva-

TU\MAN: Moè li Mijo Brajkovi} biti dopredsjednik, zbog ovih njegovih me|unarodnih odnosa, da li bi to bila kriva poruka svijetu? LUÎ]: On je teàk ~ovjek, i nema rejting koji on misli da ima u Mostaru. 14

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:52

Page 15

TU\MANOVA KADROVSKA KRI@ALJKA POMIRENJE POMIRENJE DUGOGODI[NJIH DUGOGODI[NJIH RIVALA RIVALA

Sukob Sukob Dragana Dragana ôvi}a ôvi}a ii Boè Boè Ljubi}a Ljubi}a zapo~eo zapo~eo je je na na 5. 5. Saboru Saboru HDZ-a, HDZ-a, kulminirao kulminirao je je osnivanjem osnivanjem HDZ HDZ 1990, 1990, ali ali su su politi~ko politi~ko savezni{tvo savezni{tvo ponovno ponovno obnovili obnovili prije prije dvije dvije godine godine

PRIZEMNA PRIZEMNA PODMETANJA PODMETANJA

Bo`o Bo`o Raji} Raji} je je kod kod Tu|mana Tu|mana prokazan prokazan kao kao nestabilna nestabilna osoba, osoba, jer jer je je imao imao te{ko te{ko bolesno bolesno dijete dijete

njskog dijela, ali netko bi trebao biti i iz Mostara, sada je tu problem. TU\MAN: Moè li Mijo Brajkovi} biti dopredsjednik, zbog ovih njegovih me|unarodnih odnosa, da li bi to bila kriva poruka svijetu? LUČI]: On je teàk ~ovjek, i nema rejting koji on misli da ima u Mostaru, recimo da je to zbog Aluminijskog kombinata, zato {to nije bio u vrijeme rata tamo, ali je uravnoteèn. Puno je bolje

rje{enje od Jadranka Prli}a, a o Draganu Čovi}u da ne pri~am. Ali mi u Čapljini imamo jednog momka za kojeg mislimo da je jako dobar, to je Dragan Vranki}. Njegov brat Ivica Vranki} je ranije bio ministar unutarnjih poslova, a on je sada ministar financija, ili ne znam ~ega. Govorim o neoptere}enim mladim ljudima koji nisu bili u prvom planu. Mo`da zbog ravnote`e, ili zadr`avanja veze s izvornim HDZ-om, mo`da Jozo Mari}, koji je takav kakav je.

SUKOB FRATARA I POPOVA

Tuđman je Lučića pitao: “Tko je fra Petar Anđelović?“ LUÎ]: Dolje je isto ovaj sukob crkve. Mi smo sada kod mene u selu imali otvaranje jedne crkve, blagoslov. Uspio sam i biskupa i provincijala dovu}i da do|u tamo. I onda je biskup iskoristio priliku pa je od provincijala pred svima, i pred Carlosom Westendorpom, traìo da dadne ostavku. TU\MAN: Tko, Peri} je bio? LUÎ]: Da, ali mi se nekada ~ini da se taj sukob pomalo iz nekih politi~kih krugova podgrijava, od ljudi izvan crkve. Ministar [u{ak bi, a i ja sam kao i on iz fratarskog okruènja, uvijek i{ao kod provincijala, a gotovo nikada kod biskupa. Ove bi pomagao u novcu i ostalom, a ove nikada. To je kod njih stvaralo otpor, ~ak je i kardinal Pulji} znao re}i kako to da ministar [u{ak pomaè bosanskog provincijala fra Petra An|elovi}a. TU\MAN: Tko je An|elovi}?... 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Fra Petar An|elovi}

TU\MAN: Upravo sam Vas htio pitati o tome? LUČI]: Jozo Mari} je isto te{ki emotivac i ~ovjek koji kao srednjo{kolski profesor nema smisla za operativu, za provedbu ne~ega. Ali, kada mu se jasno da zadatak, on ga besprijekorno napravi, ideolo{ki i moralno je ~ist ~ovjek. On ne moè biti prvi, on je bio s pokojnim Matom Bobanom, uvijek mora biti uz nekoga. Ne znam jesam li ih nabrojao pet, valjda jesam. TU\MAN: Sedam. Dobro, treba i jo{ nekoga za ~lana Predsjedni{tva. LUČI]: Znam kako je ~ak bilo pri~e da ja èlim biti predsjednik HDZ-a. Ja se bavim obavje{tajnim poslovima i nema nikakve {anse da se uklju~im u politiku, niti to èlim. Ali moj mla|i brat Zdenko, on je predsjednik Mladeì HDZ-a. Treba uskoro magistrirati na ekonomiji, napisao je knjigu o trgova~kom pravu, sporta{, bio je majstor karatea, stoèrni brigadir u vojsci, i to onaj s terena, a ima odli~no organiziranu Mlade`. Puno bolje organiziranu po ograncima nego {to je to HDZ. Mislim da bi bilo ru`no i prema meni i prema njemu i prema Mladeì ako on ne bude izabran kao ~lan Predsjedni{tva. TU\MAN: [to sa Boòm Raji}em, da ostane ~lan Predsjedni{tva? LUČI]: Mislim da je Raji} potro{en. TU\MAN: Sasvim? LUČI]: Potpuno. Njemu treba dati neko mjesto da se odmori. Volio sam ga kao ~ovjeka, bio mi je drag, pogotovo kada je 1991., kada su mu nudili da vodi neku obranu, rekao da nije sposoban za to. On ima jedan problem, ne znam jesu li Vam rekli, ima dijete koje je te{ko bolesno i mislim da ima jednu ìcu, nije stabilan. I onda je pao ]ori}u u ralje, ]iri Grubi{i}u i drugima. 15

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:53

Page 16

EKSKLUZIVNO

TU\MAN: Neven Tomi}? LUČI]: Jedna od tih krajnosti je Jadranko Prli}. Njemu se ne moè osporiti inteligencija, odre|ene sposobnosti... Me|utim, on je po svemu sude}i upleten u mno{tvo stvari vezano za novac, za sve te monopole oko cigareta, nafte... Tu se uzimaju ogromni novci. Druga stvar u koju ve} pomalo postajem uvjeren da je, zbog straha od Haaga, vrlo popustljiv prema strancima i da on nije u stanju pruìti otpor na njihove zahhtjeve. Treba gledati da ne prevagne ta ekipa, mo`da se Tomi}a moè iskoristiti, ali Prli}a ne. Uvjeren sam da bi Vi njih morali pozvati prije Sabora i jasno im dati do znanja tko je {ta, da se mora uspostaviti ravnoteà. Bojim se te manipulacije. Recimo, oni su imali u hotelu Sheraton slavlje nakon sprovoda pokojnog [u{ka, ti koji su ga kao najvi{e àlili, i rekli su da ste Vi rekli da je Ante Jelavi} kandidat za predsjednika, da }e biti predsjednik i gotovo. TU\MAN: Da sam ja to rekao? LUČI]: Da, oni vam na taj na~in to rade. TU\MAN: A Lagumdìja? LUČI]: Lagumdìja, Bilandìja? TU\MAN: Da. LUČI]: Zlatko Lagumdìja je komunist. Drago Bilandìja je korektan ~ovjek, mislim da je u redu, da bi ga trebalo staviti. On je najbolje rje{enje iz Srednje Bosne. Ima jo{ jedan momak, ~ini mi se da je iz Livna, Mate Franji~evi}, on je sada kod nas predsjednik Kluba zastupnika.

SVJEDOK SAM DA JE ROJS UBIJAO RATNE ZAROBLJENIKE TU\MAN: Lozan~i}a ne uzima{? LUČI]: Ivo Lozan~i} je drag ~ovjek zbog onog svog sudjelovanja, ali je toliko emotivan, ostra{}en. Mada je ispravan, bojim se da on ne}e nikoga slu{ati u svom @ep~u. TU\MAN: Nije sre|en ali... LUČI]: Ali funkcionira. I mo`da da ga zbog njegovog utjecaja na terenu ipak stavimo negdje. TU\MAN: Mo`da bi mogao biti ~lan Predsjedni{tva? LUČI]: Mislim da bi to bilo dobro. Ono {to je u svemu tome opasno, pored nesustavnog djelovanja koje je ranije bilo, o~ekuje se da bi Vi trebali na}i ~ovjeka koji bi bio neka veza sa Hercegovinom, tko bi, uvjetno re~eno, nastavio [u{kov posao. Bilo bi vrlo lo{e ako bi to ponovno i{lo preko Ministarstva obrane, jer se dolje dogodilo da jedino vojska ima novac, da je

[OKIRANI [OKIRANI TU\MAN TU\MAN

Franjo Franjo Tu|man Tu|man je je bio bio silno silno iznena|en iznena|en kada kada je je saznao saznao kako kako je je ii njegov njegov pulen pulen Vladimir Vladimir [olji} [olji} tako|er tako|er bio bio predsjednik predsjednik Partije Partije uu ^itluku ^itluku

na neki na~in organizirana i da vojska kupuje i stranci vozila ili neka sredstva i daje novac. Dugoro~no bi stvaranje takvog obrasca bilo pogubno. Zato mislim da bi to trebalo i}i van vojske, da to mora biti politi~ka, a vojska se mora staviti na svoje mjesto. TU\MAN: A tko bi onda iz Hrvatske trebao biti ta veza? Jasno ne moè nitko umjesto [u{ka. LUČI]: Jasno da ne moè. Ali mislim da ~ak treba biti netko tko nije odozdo. Ja sam pomislio na Andriju Hebranga kao ~ovjeka koji ima stav, koji je u svim svojim nastupima kada je bio dolje ostavio pozitivan dojam, koji pripada jednom drugom okruènju. Mislim da bi bio idealna osoba. TU\MAN: A tko umjesto [u{ka? LUČI]: Ne znam. (nedostaje nekoliko minuta razgovora) LUČI]: Ministarstvo obrane je jedan od najve}ih potro{a~a, ogromne koli~ine roba uzima. Onda se sklapaju poslovi da se od trgovaca uzme roba, pa se napuhavaju cijene. Recimo, neke vojni~ke ~izme ko{taju 10 dolara, one se pla}aju 20 dolara. Trgovac dobija 20 dolara, a onih deset se negdje dijeli, ili se stvara nekakav Fond koji se kasnije koristi, za strojeve ili ne{to drugo, dijelom privatno, ili se kupuju ljudi za izbore. Ogromni se novci na taj na~in stvaraju, zalihe, crni novci, koje nitko ne kontrolira. Ljubo ]esi} Rojs je emotivac, ako mu se kaè da je netko dobar ili da je lo{, on ide po tome. Dok mu netko drugi ne kaè druga~ije, on nije u stanju osmisliti ne{to sam. TU\MAN: Odakle je on? LUČI]: Iz Posu{ja. I ono {to ga kompromitira, ja sam tu bio prakti~no

svjedok, kada su bile akcije, onda je po~e ubijati zarobljenika. To je vrlo ru`no {to se kaè za njega, ~ak da ga pomalo ucjenjuju s time. Rojs treba biti netko tko zasluùje da je general, ali iza ovoga poslije bi ga trebalo u mirovinu staviti, ili mu neko fino mjesto na}i, nikako da bude taj. Bit }u slobodan da Vam kaèm jo{ neke stvari. Sada se dogodilo da se Ivi} Pa{ali}, koji je na odre|eni na~in uzdrman ovom aferom, pomalo po~inje uvezivati sa tom grupom, traì nekakvo upori{te. TU\MAN: Sa kim? LUČI]: Sa Rojsom i s ovima dolje, sa vojskom, s Jelavi}em. Ne smatram da je to ne{to lo{e, ali je on bio napravio jedan otklon od njih, mislim da je bio s Gojkom u odre|enom sukobu jedno vrijeme, malo su se bili razi{li, ali sada je to ponovno, poku{ava dolje stvorititi jaku opoziciju. TU\MAN: Kada si ve} spomenuo, kakav ugled uìva dolje? LUČI]: Lo{, lo{. (...) TU\MAN: [u{ak je bio za uklanjanje Tute? LUČI]: Je, on je bio za uklanjanje, a onda Rojs i svi ovi opet, daj ovo, daj ono. Nikada nije bilo re~eno da dosta toga treba ukloniti, on je rekao da ga se uhapsi, ali je isto tako znao razgovarati s Ivanom Andabakom, dati mu ne{to novac da mu ~uvaju ku}u. To je ljudsko, ja to razumijem, i ne mogu to osuditi. Ali onda bi ovi drugi shva}ali to druga~ije. Oni bi kazali ministar se nije odrekao Tute, on ga je morao zatvoriti, onda je predsjednik Tu|man kriv, ili sam ja. TU\MAN: Ne znam odakle moj Braco ( Stjepan Tu|man, op.a.) sa Tutom?

TU\MAN: Ne znam odakle moj Braco sa Tutom? LU^I]: Meni je Miro rekao da on jednostavno nema tog politi~kog osje}aja. 16

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Ivo Lucic:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:53

Page 17

TU\MANOVA KADROVSKA KRI@ALJKA

RATNI ZLO^INCI I KRIMINALCI Lu~i} je Tu|mana iscrpno informirao da je Stanko Sopta Baja ubio 40 srpskih zarobljenika, Ljubo ]esi} Rojs likvidirao potpukovnika VRS Radoslava Laki}a, dok je Jadranka Prli}a optu`io za monopol nad trgovinom naftom i cigaretama i poslu{nost prema predstavnicima me|unarodne zajednice zbog straha od ha{ke optu`nice

LUČI]: Meni je Miro (Miroslav Tu|man, op.a.) rekao da on jednostavno nema tog politi~kog osje}aja. TU\MAN: On je politi~ka naiv~ina. LUČI]: I onda on, ako je netko njemu ugodan sugovornik i dobar kao Hrvat, borac, oni su pajda{i i sve je u redu. A Tuta je to lukavo koristio. Kada je shvatio da mu jedno vrijeme ministar [u{ak nije dao blizu sebe, onda on dovede Bracu dolje i ka`e: “Ja vi{e ne}u sa [u{kom, nemam ja {ta sa njim pri~ati, sada ja direktno s predsjednikom Tu|manom razgovaram, Stjepan i ja ne{to upravo pri~amo.“ TU\MAN: Braco je i dolje dolazio? LUČI]: Jednom je u Mostaru bio i onda je ovaj to koristio. Izgleda da je situacija, kako se sada pri~a, vrlo lo{a, mi smo tu napravili jako dobar posao i sada samo to trebamo dobro upotrijebiti. TU\MAN: Bitno je bilo da taj raskol koji su izazvali oko Dubrova~ke banke, Hrvoje [arini}, Ivi} Pa{ali} i drugi, pa su ~ak i Miru da je to njegovo. LUČI]: To su vezali i za mene.

LU^I]EVA TAJNA MISIJA U ZAGREBU TU\MAN: To zna{, Miru }u imenovati u Vije}e za strate{ke odluke, a [arini} i Pa{ali} ostaju... LUČI]: Nemate Vi ja~eg ~ovjeka, nemate. Ja sam ga upoznao, mo`da netko koga ja ne znam da ima toliko i mudrosti i svega. 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

TU\MAN: Ne, on ima intelektualne sposobnosti, ali malko premalo operativne, da,da. LUČI]: Dobro, Vi ga bolje znadete. TU\MAN: Nisam ga mnogo vi|ao, ali ja to znam. Dobro, taj HIS, me|unarodne veze, ~ak mi je malko nedostajalo analiti~kih prosudbi tko stoji iza Nacionala, Imperijala... LUČI]: Pazite, kada vidite da Imperijal samo po [arini}u pere na naslovnoj strani, onda svatko moè zaklju~iti tko stoji iza. Nacional je Nevena Bara~a. On je u{ao u to. Onu ste informaciju dobili, kasnije je opet negdje procurilo da je Valentin ]ori} sa novinarom @eljkom Rogo{i}em davao informacije, zna~i to je bio posao SZUP-a. Imate ne{to {to se zove osobna hrabrost. Kada smo, recimo, bili u Grahovu, Miro je, {to vjerojatno znate, bio jedan od prvih deset-petnaest ljudi koji su u{li u Grahovo, bio je u akciji zauzimanja Grahova, koja je bila klju~ uzimanja Knina. Tri puta su nas tada ga|ali VBR-ovima, dva puta haubicama, dva momka iz Specijalne policije poginula su nam pred o~ima. TU\MAN: Kako doìvljava{ Zvonimira [eparovi}a? LUČI]: Mislim da je fin i pristojan. Pazite, on nema tu teìnu, ali je dobro {to dolazi iz pravosu|a i da ima u glavi taj jedan sustav. Ono {to je lo{e da su u pravosu|u bila dva njegova pomo}nika

koji su bili kod Tute, vezani uz te neke stvari, davali neke informacije. Veoma je ru`na pozicija ovoga Petra [ale, ali [eparovi} mi se ~ini dobar. Ne moè on biti ni blizu ako bi, recimo, Miro bio na nekakvoj poziciji, da moè imati odre|enu kontrolu nad tim, da moè sugerirati, iz daljine ne{to pomagati. Ako bude pametan da s Mirom na|e tu vezu, onda }e dobro funkcionirati. TU\MAN: Osobno, jesi li za nastavak u vojnoj slu`bi, ili u politici? LUČI]: Meni je ova slu`ba koju radim, dok sam radio s Mirom, nisam sebe vidio van toga. Politika mi je malo rano. Moram jo{ zavr{iti postdiplomski, malo se bavim povije{}u, iz hobija. Volio bih dobiti malo vremena, ~ak sam mislio iskoristiti ovo vrijeme kako se Miro sklanja, da se i ja izvu~em par godina, da to sve skupa zavr{im. TU\MAN: Pa ne bi bilo pametno, ako je oti{ao Miro, da i ti ode{. LUČI]: Da, ispalo bi da je nekakva ~istka. TU\MAN: Čistka i praznina, ne samo politi~ki, nego i u radnom smislu. LUČI]: Da Vam kaèm prema vani nitko ne zna za moju funkciju ovdje, da sam ja u Hrvatskoj. Za sve sam ja Zubakov savjetnik za Amerikance, Nijemce... Nikome ja ne govorim za moju poziciju ovdje. 17

Asim:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:55

Page 18

USPON I PAD NAJBOGATIJEG SRBINA

UZALUDNA POTRAGA NA KIPRU - MI[KOVI] KAPITAL IZMJESTIO NA BELIZE Mi{kovi}eve poslovne operacije na Kipru vodi Srpkinja Tatjana Zimogladovi}, udata za kiparskog diplomatu Mariosa Jeronimidesa 18

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:55

Page 19

HO]E LI TATJANA JERONIMIDES POTOPITI GAZDU MI[KOVI]A?

Poslovnu karijeru najbogatijeg Srbina, Miroslava Miškovića, u rukama drži njegova najbliža suradnica na Kipru Tatjana Jeronimides, direktorica offshore kompanije “Hemslade Trading“; Slobodna Bosna otkriva ko je misteriozna Tatjana Jeronimides i kako je Mišković izvlačio novac iz Srbije na Kipar i Belize Pi{e: ASIM METILJEVI]

oslovnu karijeru najbogatijeg Srbina, M iroslava Mi{kovi}a, obiljeìle su dvije ène - Milka Forcan, njegova najblià suradnica i prva osoba koja mu se usudila javno suprotstaviti, i Tatjana Jeronimides, njegova desna ruka na Kipru, direktorica offshore firme Hemslade, zaduèna za sve krupnije poslovne operacije Mi{kovi}evog Delta Holdinga. I dok se o Milki Forcan znaju manjevi{e sve bitnije pojedinosti, od toga kako je do{la u “Deltu“ do toga za{to se razi{la s Mi{kovi}em, o njegovoj prvoj suradnici s Kipra, misterioznoj Tatjani Jeronimides, ne zna se skoro ni{ta, osim da je kao direktor offshore kompanije na Kipru odli~no upu}ena u sve poslovne tajne svog beogradskog gazde Miroslava Mi{kovi}a.

MI[KOVI]EVA KIPARSKA VEZA Istraga protiv Miroslava Mi{kovi}a, koju je pokrenulo srbijansko Tu`ila{tvo za organizovani kriminal, zasniva se na izjavama {est svjedoka, ali sva dosada{nja svjedo~enja i{la su u korist osumnji~enog. Mi{kovi}ev advokat Zdenko Tomovi} trijumfalno je izjavio da Mi{kovi} nije po~inio niti jedno krivi~no djelo za koje se tereti “jer se njemu stavlja na teret finansijsko investiranje koje je dozvoljeno svuda u svijetu“. Kako dosada{nja istraga u Srbiji protiv Mi{kovi}a nije donijela opipljive rezultate, sve su o~i uprte u Kipar, gdje je smje{tena Mi{kovi}eva offshore kompanija i gdje je vlasnik Delte ranije sklonio golemi kapital izvu~en iz Srbije. 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Asim:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:56

Page 20

USPON I PAD NAJBOGATIJEG SRBINA

SRBIJA REKORDER PO BROJU OFFSHORE KOMPANIJA

Kipar, najveći “strani“ investitor u Srbiji Mi{kovi} nije usamljen jer jo{ najmanje stotinjak najistaknutijih biznismena Srbije posluje preko kiparskih offshore kompanija. Nulta poreska stopa na Kipru privukla je i srpskog “kralja {e}era“ Miod ra ga Kosti}a, kao i Jovicu Stefanovi}a, vlasnika Jugoremedije, Zorana Drakuli}a, vlasnika desetak firmi u Srbiji, te bra}u Kari}, Filipa Ceptera, Vladu Deli}a, zapravo sve vi|enije biznismene Srbije nastale tokom burne privatizacije dr`avnog kapitala.

I sudbinu Mi{kovi}a kao i istrage protiv njega u rukama drì misteriozna Tatjana Jeronimides, direktorica offshore kompanije “Hemslade Trading“, koja ne samo da zna sve Mi{kovi}eve poslovne tajne nego i raspolaè opse`nom dokumentcijom kojom moè dokazati optu`be protiv Mi{kovi}a. Po~etkom protekle sedmice Tatjana Jeronimides sastala se na Kipru s ekipom Tuìla{tva Srbije, ali detalji njenog iskaza jo{ uvijek nisu procurili u javnost. Po svemu sude}i, Tuìla{tvo Srbije nije pretjerano zadovoljno kiparskom turnejom. Mi{kovi}eva desna ruka na Kipru Tatjana Jeronimides naturalizirana je Kipranka srpskog porijekla. Ro|ena je prije 50-ak godina u Beogradu, djevoja~ki se preziva Zimogladovi}. Udata je za kip-

PARTNERSKI UGOVOR MI[KOVI]A I RADON^I]A Delta i Avaz osnovali su 2008. godine zajedni~ku tvrtku u BiH Prezident nekretnine koja je godinu kasnije uga{ena

KIPAR ZAO[TRIO PORESKU POLITIKU

Offshore kompanije s Kipre preselile na Belize Nakon ulaska u Evropsku uniju, Kipar je pod pritiskom Brisela morao zao{triti nacionalnu poresku politiku, pa su preko no}i uga{ene ili dislocirane brojne offshore kompanije smje{tene na ovom otoku. Mi{kovi} je zadr`ao svoju kompaniju na Kipru, no direktorici kompanije Tatjani Jeronimides izdao je nalog da u nekoj drugoj poreskoj oazi otvori novu offshore kompaniju preko koje }e poslovati Mi{kovi}eva regularna kompanija na

Kipru. Tatjana Jeronimides se opredijelila za dr`avicu Belize, smje{tenu na obali Karipskog mora, a Mi{kovi}eva nova offshore firma registrirana je pod nazivom Vanity International Corporation. Upravo se ova offshore firma pojavuje kao 25-postotni vlasnik dionica u firmi President nekretnine, koju je prije nekoliko godina Miroslav Mi{kovi} osnovao u partnerstvu s Fahrudinom Radon~i}em, aktuelnim ministrom sigurnosti BiH.

arskog diplomatu Mariosa Jeronimidesa, s kojim se upoznala po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka u Beogradu, gdje je Marios Jeronimides nekoliko godina bio ambasador Kipra. Nakon isteka mandata, sredinom devedesetih godina, bra~ni par Jeronimides preselio se u Nikoziju gdje se dvije-tri godine kansije Tatjani pridru`ila i njena mla|a sestra Marina Zimogladovi}, koja se po uzoru na stariju sestru tako|er spacijalizirala za vo|enje offshore kompanije. Svoju prvu privatnu firmu pod nazivom “Delta“ Mi{kovi} je osnovao 1990. godine, kada je bio potpredsjednik Vlade Srbije i jedan od najbli`ih suradnika tada{njeg predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a. Nekoliko mjeseci kasnije, Mi{kovi} je pod identi~nim nazivom osnovao i privatnu SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:57

Page 21

HO]E LI TATJANA JERONIMIDES POTOPITI GAZDU MI[KOVI]A? firmu u Moskvi, a sredinom naredne, 1991. godine, registrirao je i svoju prvu offshore kompaniju na Kipru pod nazivom “Hemslade Trading“. Upravljanje offshore firmom na Kipru, Mi{kovi} je od prvog dana povjerio Tatjani Jeronimides, koja se zahvaljuju}i utjecajnom suprugu u kratkom roku uspjela etablirati u poslovnim krugovima “poreske oaze“ Nikozije.

STJECI[TE PORESKIH BJEGUNACA U to vrijeme Nikozija se pretvorila u veliko stjeci{te bjegunaca od poreza, poglavito iz Gr~ke i Rusije, a ne{to kasnije i Srbije, ~ija se poslovna elita listom preselila na Kipar izbjegavaju}i me|unarodne sankcije nametnute Srbiji. U istoj zgradi u centru Nikozije gdje su smje{tene poslovne prostorije Mi{kovi}eve offshore kompanije “Hemslade Trading“, registrirano je jo{ stotinjak offshore kompanija ~iji su vlasnici uglavnom iz Srbije, Gr{ke i Rusije. Me|u ostalim, u toj je zgradi smje{tana i offshore kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, vlasnika nekoliko tvornica aluminija u Rusiji i Crnoj Gori. U istoj ulici u Nikoziji smje{teno je i offshore predstavni{tvo nekada{nje Beogradske banke, kojim je sve vrijeme rata rukovodila Borka Vu~i}, Milo{evi}eva povjerenica u svim va`nijim finansijskim operacijama ratne Srbije. Svojevremeno, kada je pokrenut sudski proces protiv Mihalja Kertesa, Milo{evi}evog povjerenika za carine, Vu~i}eva je posvjedo~ila da su pare na Kipar izno{ene po odluci zvani~nih organa vlasti i da su tim novcem pla}ani ra~uni za kupljenu naftu, lijekove, repromaterijal, hranu itd. Novac iz Beograda na Kipar prevozi je avion “falkon“ u vlasni{tvu tada{nje Vlade SR Jugoslavije, a prema nekim procjenama rije~ je o blizu 12 milijardi ameri~kih dolara! Mi{kovi}eva poslovna strategija zasnivala se na internom kreditiranju vlastitih kompanija u Srbiji i izvla~enju profita na

POSLOVNI USPON MIROSLAVA MI[KOVI]A

Miškovićeva najbolja investicija bila je kupovina političara! Miroslav Mi{kovi} jedini je biznismen s prostora biv{e Jugoslavije koji je dospio na Forbesovu listu najbogatijih ljudi svijeta. Mi{kovi}eva imovina prije nekoliko godina procijenjena je na 2,8 milijardi eura, no danas vrijedi neuporedivo manje budu}i da je u me|uvremenu zbog prezadu`enosti morao prodati neke od najvrednijih kompanija iz svog poslovnog carstva. Na

POLITI^KA PODR[KA Vrtoglavi poslovni uspon Miroslava Mi{kovi}a potaknut je izravnom podr{kom politi~kog i dr`avnog vrha Srbije i Crne Gore

Kipar. Sve Mi{kovi}eve poslovne projekte u Srbiji kreditirala je njegova offshore kompanija “Hemslade Trading“ s Kipra, koja je preko visokih kreditnih kamata legalno izvla~ila profit iz brojnih kompanija okupljenih pod krovom “Delta Holdinga“.

POVJERENICA ZA KIPAR Sve poslovne operacije Mi{kovi}a na Kipru vodi Tatjana Jeronimides 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

vrhuncu mo}i, Mi{kovi}eva Delta Holding upo{ljavala je skoro 30.000 radnika, odnosno ~etiri puta vi{e nego danas. Munjevit poslovni uspon Miro slava Mi{kovi}a obja{njava se sna`nom podr{ kom dr`avnog i politi~kog vrha Srbije, ~ije je najistaknutije pre dstavnike Mi{kovi} obilato nag ra|ivao.

Na identi~an na~in, Mi{kovi}eva offshore kompanija s Kipra kreditirala je i poslovne operacije srbijanskog biznismena Mila \ura{kovi}a, vlasnika Nibens Grupe, osumnji~enog za izvla~enje novca iz brojnih gra|evinskih preduze}a koja je prethodno privatizirao s Markom Mi{kovi}em, sinom Miroslava Mi{kovi}a. U nekoliko godina poslovanja, Milo \ura{kovi}, Marko i Miroslav Mi{kovi} iz preduze}a su izvukli oko 30 miliona eura i prebacili ih na kiparski ra~un Mi{kovi}eve offshore kompanije “Hemslade Trading“. Preko kiparske off shore kompanje koju vodi Tatjana Jeronimides, Mi{kovi} je belgijskoj firmi Delhaize za 932 miliona eura prodao i lanac od oko 400 trgovinskih objekata Delta Maxi u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj, a na istovjetan na~in ne{to ranije za 277 miliona eura prodao je i Delta banku italijanskoj Intesi. U oba slu~aja novac je upla}en izravno na ra~un Mi{kovi}eve kiparske offshore firme koja je, naravno, oslobo|ena pla}anja poreza. 21

Dzomba odlazi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:58

Page 22

ODLAZE]I CIRKUS BIZNIS, BIZNIS, ALI ALI FER FER

Aleksandar Aleksandar D`ombi} D`ombi} nakon nakon odlaska odlaska sa sa ~ela ~ela Vlade Vlade RS-a RS-a posveti}e posveti}e se se privatnom privatnom biznisu, biznisu, vo|enju vo|enju firme firme “Mikrofin“ “Mikrofin“ ii hotela hotela na na Jahorini Jahorini

Milorad Dodik već danima odlučno demantuje da će Vlada RS-a pasti, međutim premijer i većina ministara u Vladi RS-a su već krajem prošle nedjelje od rukovodstva SNSD-a obaviješteni da je vlada već pala i da su njihovi dani na tim pozicijama odbrojani; naša novinarka otkriva koji su najveći grijesi aktuelnih ministara, šta im Dodik zamjera i s kim ih namjerava zamijeniti

DODIK SE PRAVI LUD, VLADA RS-a JE PALA, U MARTU FORMIRA NOVU, SEBI LOJALNU Antagonizmi izme|u Dodika i D`ombi}a zapo~eli su prije nekoliko mjeseci kada mu je D`ombi} odbrusio “ne}u ja i}i u zatvor, ti }e{!“ 22

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Dzomba odlazi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:58

Page 23

SVI DETALJI O SMJENI VLADE RS-a Foto: Milutin Stoj~evi}

DODIK DODIK @ELI @ELI ZAUSTAVITI ZAUSTAVITI PAD REJTINGA PAD REJTINGA VLASTI VLASTI RS-a RS-a

Milorad Milorad Dodik Dodik uu tajnosti tajnosti dr`i dr`i svoj svoj plan plan oo smjeni smjeni neposlu{nog neposlu{nog premijera premijera ii uu korupciju korupciju ogrezlih ogrezlih ministara ministara RS-a RS-a kako kako gra|ani gra|ani ne ne bi bi osjetili osjetili nestabilnost nestabilnost aktuelne aktuelne vlasti vlasti

BUDU]A BUDU]A PREMIJERKA PREMIJERKA RS-a RS-a PO PO DODIKOVOJ DODIKOVOJ MJERI MJERI

@eljka @eljka Cvijanovi} Cvijanovi} bi}e bi}e prva prva `ena `ena premijerka premijerka uu historiji historiji Republike Republike Srpske Srpske

Pi{e: MIRHA DEDI]

“Milorad Dodik odlu~io je da elimini{e premijera Aleksandra Dòmbi}a po svaku cijenu. Njihova netrpeljivost dostigla je kulminaciju. Oni ve} mjesecima ne pri~aju, a Dodik aktuelnog premijera ne moè o~ima vidjeti. Za Dodika Vlada RS-a je pala jer uskoro iz nje odlazi Dòmbi} i nekoliko ministara koji su ogrezli u kriminalu”, kaè za na{ list izvor iz vrha SNSD-a.

PADA, PADA, PADA VLADA… Isti izvor tvrdi da Dodik tretira Dòmbi}a kao “neposlu{nog malog” koji je u posljednjih nekoliko mjeseci po~eo da se suprotstavlja njegovim mnogobrojnim zahtjevima vezanim za projekte koji se finansiraju iz budèta RS-a, a koji su za Dòmbi}a potpuno suludi. Antagonizmi izme|u njih dvojice su zapo~eli kada je prije {est mjeseci Dòmbi} Dodiku odbrusio “za to {to traì{ ne}u ja i}i u zatvor, ti }e{!” Sav posao oko novog sastava Vlade RS-a trebao bi biti zavr{en u narednih deset dana. 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nakon toga Dodik }e novim i iznena|uju}im potezima kod gra|ana stvoriti privid reforme, a sve s ciljem kako bi sebi obezbijedio jo{ jedan predsjedni~ki mandat. [ta }e biti sa SNSD-om na nivou RS-a Dodiku i nije toliko va`no, isklju~ivo mu ja vaàn mandat koji }e ga {tititi imunitetom. Na Dòmbi}evo mjesto dolazi @eljka Cvijanovi}, ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a, koja je u posljednjih nekoliko godina Dodiku bila potpuno lojalna i odana. Mnogi joj osporavaju stru~nost i tvrde da je na brojnim sastancima bila uglavnom Dodiku prevodilac. Me|utim Cvijanovi}eva je {efu ve} godinama pouzdana i povjerljiva partnerica. Rukovodstvo SNSD-a smatra da Cvijanovi}ka ~ak ni u verbalnoj vje{tini nije jaka, a da se u pogledu stru~nosti ne moè porediti sa Aleksandrom Dòmbi}em. Upu}eni izvor tvrdi da u Vladi RS-a trenutno ne sjedi sposobniji ~ovjek za finansije od Aleksandra Dòmbi}a. Me|utim, to za Dodika, koji ima namjeru da manipuli{e finansijama, oko investicija i

prodaje onog {to je preostalo, nije najbolja referenca. Dodik i Dòmbi} se ina~e nisu mogli sloìti po brojnim pitanjima. Na{ izvor tvrdi da su u sva|ali i zbog li~nih interesa. Kada bi recimo u nekom projektu bile potrebne usluge osiguravaju}e ku}e, Dòmbi} bi nametao svoju Mikrofin, dok je Dodik traìo da posao bude prepu{ten Bobar osiguranju. Kada ode sa premijerske pozicije, Dòmbi} }e se, tvrde upu}eni, posvetiti privatnom biznisu. Pored privatne osiguravaju}e firme, Dòmbi} je na Jahorini sagradio luksuzni vi{espratni hotel koji bi uskoro trebao i da proradi. No, vratimo se @eljki Cvijanovi} i njenom odnosu sa {efom. Na{ dobro upu}eni izvor iz vrha SNSD-a kaè da joj Dodik toliko vjeruje da je Cvijanovi}ki ~ak povjerio svoju k}erku Goricu Dodik-Tr{i}. Naime, nakon {to je po~etkom pro{le godine dala izjavu da je politika ne zanima i da to nije posao “za ènu na ovim podru~jima”, Gorica Dodik, k}erka predsjednika RS-a, ni~im izazvana obrela se u Ministar- 23

Dzomba odlazi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:59

Page 24

ODLAZE]I CIRKUS

DODIK \OKI]A MIJENJA PAVI]EM Dodik }e ovih danja raskinuti saradnju sa socijalistima i Vladu formirati sa DNS-om Marka Pavi}a

mo`da najreprezentativniji i svakako najnoviji, njegove nepokretne imovine. Iza vile niè se neutvr|en broj stanova u Banjoj Luci, uklju~uju}i i onaj u strogom centru grada, od 150 kvadrata, vikendica kraj Vrbanje… Njegove kolege tvrde da u vikendici i danas ~uva bure viskija koje je dobio jo{ dok je radio u Carinama RS-a. Dok je Kova~evi} bio upravnik carinarnice u Banjoj Luci, na~elnik odjeljenja za pravne poslove bio je dana{nji ministar finansija Zoran Tegeltija, iako je po struci ekonomista. Zbog zloupotrebe poloàja Tegeltija je pravosna`no je osu|en na {est mjeseci uslovne kazne. Kova~evi} je tako|er bio pod istragom zbog {verca kafom. Taj predmet je zata{kan i nikada nije doveden do kraja. Smjenom vlasti i odlaskom prve vlade Milorada Dodika, Kova~evi} je preba~en na slu`bu u Bijeljinu. Kova~evi} uìva apsolutnu za{titu Neboj{e Foto: Mario Ili~i}

stvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju. Njena {efica, ministarka Cvijanovi}, brzo je shvatila kako je tatina mezimica tokom ekspresnog volontiranja zablistala i postavila je za {eficu kabineta. Cvijanovi}ka je svojim kolegama rekla kako prezime Dodik nije imalo veze s Gori~inim anga`manom. Kao {to rekosmo, Cvijanovi}ku, koja je rodom iz Tesli}a, prati glas da je nekompetentna zbog ~ega mnogi iz vrha SNSD-a smatraju da nije dorasla premijerskoj fotelji.. Igor Radoji~i} se najvi{e suprotstavlja izboru Cvijanovi}ke. O smjeni Vlade RS-a vrh SNSD-a vodio je vi{esatne i iscrpljuju}e pregovore u posljednjih dvadeset dana. Prvi sastanak ~etvorke (Dodika, Radmanovi}a, [piri}a i Radoji~i}a) odràn je prije tri nedjelje u restoranu zatvorenog tipa Kej koje drì Dodikov prijatelj. înjenica je da postoje i zakonske prepreke za {iru rekonstrukciju Vlade, jer su ranije ve} promijenjena tri ministra, tako da u ovom mandatu, u skladu sa Zakonom o Vladi RS-a, mogu da budu zamijenjena jo{ samo tri ministra. Me|utim, to je malo da bi svi bili zadovoljni, jer svako u SNSD-u ima svoje favorite. Neboj{a Radmanovi} se, iako ne voli Dòmbi}a, zalagao ovih dana da on ostane, jer je smatrao da @eljka Cvijanovi} taj posao ne moè raditi. Me|utim, kada je Dodik kazao da tog malog vi{e ne moè o~ima vidjeti i da je to zavr{ena stvar, Radmanovi} je omek{ao. U vrijeme pisanje ovog teksta Neboj{a Radmanovi} je prihvatio smjenu Dòmbi}a, odnosno Vlade RS-a, uz uslov da u Vladi ostane njegov pulen @eljko Kova~evi} na mjestu ministra energetike ili dobije direktorsku fotelja u “Elektroprenosu BiH”. Ina~e, Kova~evi} slovi za omraènog ministra u Vladi RS-a i to uglavnom zbog njegove grabe`ljivosti. Rasko{na vila @eljka Kova~evi}a u Trapistima samo je dio,

Radmanovi}a, i upravo njemu i treba da zahvali za sve pozicije na koje je bio postavljan od strane SNSD-a. On je, tvrde dobro upu}eni izvori, bio izri~it odabir Radmanovi}a prilikom formiranja kabineta Aleksandra D`ombi}a, iako je bilo dosta onih koji su se protivili Kova~evi}evom postavljenju za ministra industrije, energetike i rudarstva RS-a. Ukupna vrijednost imovine ministra Kova~evi}a je vi{emilionska, ali ona se zasigurno ne}e uskoro na}i pod lupom istra`nih organa. Barem dok je u vlasti Neboj{a Radmanovi}. Me|utim, nije se samo Kova~evi} obogatio na poziciji ministra u Vladi RS-a. Zoran Tegeltija, ministar finansija, koji tako|e leti sa ove pozicije, posjeduje zavidan broj nekretnina: stan u Banjoj Luci, stan u Mrkonji} Gradu i ku}u u banjalu~kom naselju Star~evica. Ina~e, kao ministar finansija RS-a ~lan je Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje u kojem su nedavno sami sebi podigli primanja, ~lan je UO Agencije za osiguranje depozita BiH. Uz Tegeltijinu ministarsku platu i primanja u upravnim odborima, ku}ni bud`et popunjava i supruga, koja je tako|e ~lan dva upravna odbora.

MINISTRI POD ISTRAGOM

TATINA MEZIMICA [EFICA KABINETA Dodik je svoju k}erku Goricu Dodik-Tri{i} instalirao u Cvijanovi}kin kabinet

Tegeltija je stru~njak za ekonomiju i na poziciji {efa pravne slu`be u Carinama RS-a uspio da preko firme Rojal svog kuma Milenka Peji}a, zaobi|e poreze i “prodaje” alkohol fiktivnim preduze}ima u Federaciji BiH, ~ime je bud`et RS-a o{te}en za vi{emilionski iznos. Ovim slu~ajem svojevremeno se bavio MUP RS-a, kao i SIPA, ali je cijela stvar zata{kana dolaskom SNSD-a na vlast. Tegeltija je ~ovjek od Dodikovog povjerenja, zbog ~ega mu je u nekoliko navrata bilo prepu{teno i vo|enje izborne kampanje SNSD-a. Biv{i na~elnik op{tine Mrkonji} Grad zato tako dugo i uspje{no opstaje, iako je vi{e puta bio pod lupom istra`nih organa, a jednom je i pravosna`no presu|en zbog zloupotreba u Carinama RS-a. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Dzomba odlazi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:59

Page 25

SVI DETALJI O SMJENI VLADE RS-a DVIJE SU SE @ELJKE ZAVADILE

Nakon postavljanja Cvijanovićke na premijersko mjesto Željka Dragićević će “letjeti” iz kabineta @eljka Dragi}evi}, savjetnica premijera Aleksandra Dòmbi}a koja je na tu poziciju do{la nakon ekspresnog transfera iz kabineta predsjednika RS-a Milorada Dodika, a na zahtjev njegove supruge Sneàne, sasvim sigurno ne}e ostati na toj poziciji. @eljka Dragi}evi} i @eljka Cvijanovi} su naime u zategnutim odnosima ve} duè vrijeme. Pozadina netrpeljivosti je ènska ljubomora. Naime, Cvijanovi}ka je ljubo-

morna {to Dragi}evi}ka uìva svu Dodikovu naklonost i {to je na nju ve} duè vrijeme “slab”. Poznato je da je Dragi}evi~ka od Investiciono-razvojne banke RS-a, nakon Dodikove intervencije, dobila kredit od pet miliona KM za svoju firmu Prehrana i da ga ve} dugo ne otpla}uje. Cvijanovi}ka se po kuolarima Vlade RS-a àlila da je takvo pona{anje jedne uposlenice Vlade RS-a nedopustivo.

CVIJANOVI]KINA METLA Nova premijerka @eljka Cvijanovi} iz kabineta }e istjerati Dodikovu ljubimicu @eljku Dragi~evi}

Mnogima je bilo ~udno kako se ~ovjek s gotovo hroni~nim problemima sa zakonom uop{te obreo na ~elu Ministarstva finansija RS-a koje je naslijedio od D`ombi}a, me|utim o~ito da i on ovih dana odlazi s te pozicije. Zorana Tegeltiju na poziciji ministra finansija trebalo bi zamijeniti Dalibor Toma{, brat blizanac nedavno imeno21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

vanog direktora Fonda zdravstva Darka Toma{a. Ministar zdravlja Ranko [krbi}, koji je i Dodikov kum, tako|e se nalazi na listi ministara koji su u kratkom roku stekli vi{emilionsku imovinu. Zbog njegovih silnih malverzacija u zdravstvu, kritikovao ga je ~esto i sam Milorad Dodik koji, kako tvrde upu}eni izvori, i ne dr`i do kuma.

U vrijeme [krbi}evog ministrovanja potpuno je uni{teno zdravstvo u RS-u. Uz to, [krbi} je “ogrezao u malverzacijama i kriminalu i SNSD vi{e ne moè da trpi pritisak koje je njegovo nezakonito pona{anje izazvalo u javnosti”. Kako se protiv [krbi}a vode brojne istrage, a neke od njih su isplivale i u Dodikovim reìmskim medijima, nije isklju~eno da ga njegovi strana~ki prijatelji strpaju iza re{etaka, odnosno da se na [krbi}u slome kola kada Dodik krene u obra~un sa borbom protiv korupcije i kriminala. Umjesto Ranka [krbi}a, na mjesto ministra zdravstva dolazi dr. Slavko Manojlovi}, hirurg-ortoped u klinici Zotovi} u Trapistima. Sa ~ela MUPa RS-a sigurno odlazi i Stanislav Ča|o, ministar unutra{njih poslova, ~ije je sedmogodi{nje {efovanje ovom institucijom u SNSD-u ocijenjeno kao veoma lo{e. Na mjesto ministra unutra{njih poslova bi}e postavljen Z oran Mandi}, na~elnik Kriminalisti~ke uprave u MUP-u RS-a. U kuloarima se moè ~uti da u budu}oj vladi ne}e biti mjesta za kadrove Socijalisti~ke partije RS-a. Dodik je pro{le nedjelje obavio razgovor sa Petrom \oki}em i ukazao mu na njegov lo{ rejting u RSu, ali i poljuljani rejting njegovog {efa Ivice Da~i}a u Srbiji. Dodik bi najradije da u novoj vladi zaobi|e socijaliste, a da se oja~a pouzdanijim kadrovima DNS-a Marka Pavi}a. S tim da bi se i DNS-ovi ministri Lejla Re{i}, ministrica uprave i lokalne samouprave, i Nedeljko Čubrilovi}, ministar saobra}aja i veza, tako|e bili zamijenjeni. Ukoliko postane ~ovjek broj dva, Pavi} }e Dodiku biti glavna podr{ka i izgovor u obra~unu sa pojedinicima iz vlastitih redova, ali i socijalistima koje }e nastaviti da hapsi i optuùje za korupciju. Podsje}anja radi, DNS je prilikom sastavljanja Dòmbi}evog kabineta bio zaduèn da na|e ministra Bo{njaka. U nedostatku adekvatnog kadra, morao je da posegne za novinarkom RTRS-a Lejlom Re{i}, kojoj je to bio prvi dodir sa politikom. Kona~nom odlukom koja je donesena krajem pro{le nedjelje, po kojoj treba do}i do smjene kompletne Vlade RS-a, Dodik je jo{ jednom pokazao da je neprikosnoveni vladar SNSD-a. Naime, on je izgurao svoj “spasonosni plan” za koji smatra da }e zaustaviti dalji pad njegovog rejtinga. Dodik }e napraviti stabilnu Vladu od isklju~ivo sebi lojalnih ljudi. Pored toga, uslijedi}e veoma krupna kadrovska pomjeranja u javnim preduze}ima RS-a, koja su u velikim dubiozama. Na{ izvor tvrdi da je Dodik bio primoran da posegne za ovako radikalnim potezima jer prema ispitivanju javnog mnijenja u podizanju rejtinga nisu mu pomogli ni reìser Emir Kusturica, ni glumica Monica Bellucci, a ni tajkun Ra{id Serdarov! 25

Skandal:Skandal.qxd

21.2.2013

1:05

Page 26

SKANDAL NEDJELJE

Na kahvi sa Hajrizom: Potpisivanje indeksa u prisustvu policije

Profesor Hajriz Bećirović, direktor KSC “Skenderija“, u indeks upisuje ocjene u kafani u prisustvu glasnogovornika sarajevskog MUP-a Irfana Nefića!!!

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI Profesor Hjriz Be}irovi} usljed nagomilanih obaveza prisiljen je studentima ocjene u indeks upisivati po kafanama

Pi{e: SENAD AVDI]

rofesora doktora Hajriza Be}irovi}a, direktora Kulturno-sportskog centra “Skenderija“, funkcija na koju je stupio prije dvije godine nije poremetila u njegovim brojnim akademskim i profesorskim obavezama. Be}irovi}, koji je u rekordnom roku odmah nakon rata magistrirao, pa potom i doktorirao na sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka, posljednjih godina predava~ je na ~ak tri fakulteta: Edukacijskom fakultetu u Travniku, Nastavni~kom fakultetu u Mostaru, te Ekonomskom fakultetu, tako|er u Mostaru. Be}irovi}eva u`a specijalnost su komunikacije, mediji, komunikologija. O~ito u nemogu}nosti da uskladi profesorske obaveze sa direktorskim u “Skenderiji“, prof. dr. Be}irovi} je posljednjih nedjelja malo zapustio “akademskopedago{ki“ rad, pa sve ~e{}e studente ispituje, a zapravo im upisuje ocjene po kafanama. Hajriz Be}irovi} je u poslijeratnom periodu jedan od nezaobilaznih

kadrova Stranke demokratske akcije. Kao organizator otpora u sarajevskom naselju Dobrinja, prof. dr. Be}irovi} bio je, pored ostalog, poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta Federacije. A ~etiri godine je u Vladi Kantona Sarajevo bio ministar za bora~ka pitanja. U kantonalnoj Vladi prvoborcu-nau~niku Be}irovi}u je prije dvije godine povjereno mjesto direktora KSC “Skenderija“, nezaobilaznog sportsko-kulturnog hrama u Sarajevu. Prije godinu dana Zimska dvorana Skenderije uni{tena je pod ogromnim snijegom koji je uru{io krov dvorane. Direktor Be}irovi}, profesor na barem tri fakulteta, prebacio je odgovornost za tu ogromnu materijalnu {tetu na “neefikasne komunalne slu`be“ koje nisu po~istile snijeg sa krova dvorane ~iji je on inkosni organ. Be}irovi} je, ina~e, ro|en u Priboju /Srbija/ i prije rata je zavr{io op{tenarodnu odbranu na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, koji se tada zvao “Veljko Vlahovi}“ Fotografija koju objavljujemo snimljena “iz nehata“ u jednom kafi}u u nep-

osrednoj blizini (ogromnog, iza rata “oslobo|enog“) Be}irovi}evog stana u centru Sarajeva. Dok u opu{tenoj atmosferu, uz kaficu, profesor Be}irovi} le`erno upisuje ocjenu u indeks nepoznatom studentu, ili nekom njegovom “oficiru za vezu“, za istim stolom sjedi i svjedo~i ovom nedoli~nom (mogu}e i koruptivnom) ~inu glasnogovornik policije Kantona Sarajeva Irfan Nefi}. I glasnogovornik Nefi} posjeduje zvanje magistra, ali ga ne isti~e ispred svoga imena, prezimena i funkcije. Glasnogovornik Nefi} je u maju pro{le godine osu|en na tri mjeseca zatvora zbog saobra}ajne nesre}e koju je skrivio u Brezi kada je voze}i slu`beni auto te{ko povrijedio motociklistu Amara Muratovi}a. Zatvorsku kaznu nije bio obavezan izdr`avati pod uvjetom da za “godinu dana ne po~ini novo krivi~no djelo“. Da li je prisustvo upisivanja ocjena od strane profesora u neprili~nim kafanskim uslovima, krivi~no djelo, ~emu je nazo~io Nefi}, ili nije, policijska bi istraga, sasvim sigurno, trebala pokazati! SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:23

Page 4

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

2:41

Page 28

UVODI LI BiH EVROPSKE STANDARDE

Prije nekoliko dana ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija postigli su u Briselu, na sastanku s povjerenikom Evropske komisije za proširenje Štefanom Füleom, povoljne dogovore za BiH. Naša novinarka piše o tome koliko je zaista BiH popravila svoju poziciju i pripremila se za uzlazak Hrvatske u Uniju Pi{e: DANKA SAVI]

ako se i o~ekivalo, Evropska komisija je, na tre}em trilateralnom sastanku odrànom u Briselu, pro{le sedmice predloìla poseban tranzitni reìm za izvoz iz Bosne i Hercegovine preko luke Plo~e. Sastanci poput ovog, ina~e tre}eg po redu, su i vo|eni kako bi se u zadnji tren poku{ale popraviti stvari. Evropski zvani~nici su u vi{e navrata proteklih mjeseci upozoravali da BiH, zbog njenih unutra{njih pote{ko}a, taj datum nespremno do~ekuje. Olak{avaju}a je okolnost i to {to je i aktuelnoj vlasti u Hrvatskoj tako|er stalo da rije{i sporna pitanja sa BiH. Zahvaljuju}i posebnom reìmu koji je predloìla Evropska komisija pro{le sedmice, ve}ina izvoza i uvoza poljoprivrednih proizvoda ìvotinjskog porijekla nastavit }e se i nakon ulaska Hrvatske. “Taj }e se reìm”, kako je najavio evropski povjerenik [tefan Füle, “primjenjivati od 1. jula 2013. godine dok Bosna i Hercegovina ne ispuni evropske standarde.” U me|uvremenu, BiH }e preko luke Plo~e mo}i uvoziti samo onu robu koja ove standarde zadovoljava. [to se ti~e izvoza iz BiH, prema ovom posebnom reìmu koji je predloìo EK, u tre}e zemlje }e se mo}i izvoziti i ona roba koja ne moè u}i u EU, s tim da }e se to morati voziti u zape~a}enim kamionima od grani~nog prijelaza Metkovi} do ukrcaja na brodove u Plo~ama. [to se ti~e ostalih pitanja vezanih za BiH i Hrvatsku, spomenimo da su ministri 28

[TA [TA SU SU DOMA]E DOMA]E VLASTI VLASTI MOGLE MOGLE A A NISU NISU DO DO SADA SADA URADILE URADILE

U U sjeni sjeni uspje{nih uspje{nih briselskih briselskih razgovora razgovora ministara ministara vanjskih vanjskih poslova poslova Hrvatske Hrvatske ii BiH BiH Vesne Vesne Pusi} Pusi} ii Zlatka Zlatka Lagumd`ije, Lagumd`ije, uu kojima kojima je je posredovao posredovao povjerenik povjerenik za za pro{irenje pro{irenje [tefan [tefan Füle, Füle, ostala ostala je je ~injenica ~injenica da da BiH BiH jo{ jo{ nije nije uvela uvela potrebne potrebne evropske evropske standarde standarde kad kad je je uu pitanju pitanju sigurnost sigurnost hrane hrane

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

2:41

Page 29

PRIPREME BiH ZA ULAZAK HRVATSKE U EU

BiH, ÊTIRI MJESECA UOÎ DOLASKA EU-a NA NJENE GRANICE Umjesto traènja ve}eg broja grani~nih prelaza, bh. vlasti su se morale fokusirati na uvo|enju evropskih standarda u BiH 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

2:42

Page 30

UVODI LI BiH EVROPSKE STANDARDE Lagumd`ija i Pusi} usuglasili sporazum o malograni~nom prometu, sporazum o grani~nim prelazima te zajedni~ku izjavu o sporazumu za Neum i Plo~e.

BiH BiH NA NA GRANICI GRANICI SA SA EU-om EU-om

Kako Kako je je najavljeno, najavljeno, Hrvatska Hrvatska ii BiH BiH }e }e imati imati od od 50 50 do do 60 60 grani~nih grani~nih prelaza prelaza razli~itih razli~itih kategorija kategorija

DO KRAJA MAJA POTPISIVANJE SPORAZUMA IZME\U BiH I HRVATSKE Sporazum o pograni~nom prometu i suradnji izme|u BiH i Hrvatske je revidiran i o~ekuje se njegovo potpisivanje do kraja maja, a Uprava za indirektno oporezivanje mora pripremiti grani~ne prelaze za po~etak funkcionisanja robnog prometa do prvog jula. Podsjetimo, ulaskom Hrvatske u EU predvi|eno je da na samo dva grani~na prelaza (tzv. BIP-ovi), bude dozvoljen izvoz roba iz BiH koje zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor (veterinarsko uvjerenje i fitosanitarno uvjerenje - robe biljnog i `ivotinjskog porijekla). Na sjeveru BiH to }e biti grani~ni prelaz Gradi{ka, a na jugu grani~ni prelaz Bija~a. Pomenuti grani~ni prijelazi moraju biti u potpunosti spremni do 1. jula, dana kada Hrvatska zvani~no postaje ~lanica EU-a kako bi protok roba tekao bez problema. Prema najavama iz Uprave za indirektno oporezivanje, za grani~ni prelaz Bija~a UIO je provela tender za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za izvo|enje radova i o~ekuje se da }e odabir biti okon~an do sredine narednog mjeseca. “Sredstva za izgradnju prelaza Bija~a (oko ~etiri miliona KM) osiguralo je Vije}e ministara BiH, dok je za nastavak radova u drugoj fazi Uprava osigurala dodatnih 5,7 miliona KM iz IPA fondova za 2011. godine. “I pored brojnih problema koji su iskrsli u prethodnom periodu, UIO }e u~initi sve da se grani~ni prelaz Bija~a do prvog jula osposobi za po~etak nesmetanog funkcionisanja”, ka`e Ratko Kova~evi}. Druga faza radova vr{it }e se nakon ulaska Hrvatske u EU i po zavr{etku te druge faze prelaz Bija~a bi trebao imati sve evropske standarde. Postoje}i grani~ni prelaz u Gradi{ci potrebno je rekonstruisati, izgradi-

ti jo{ jednu dodatnu traku za kamione i pro{iriti nadstre{nicu ”u onoj mjeri koliko to dozvoljavaju uslovi na terenu”. Kova~evi} napominje da su sredstva za to (u iznosu od 300.000,00 KM) osigurana u budètu UIO, a sa predstavnicima Op{tine Gradi{ka odràni su razgovori oko izdavanja svih potrebnih dozvola i saglasnosti za rekonstrukciju postoje}eg grani~nog prelaza. “Obim potrebnih poslova na prelazu Gradi{ka je takav da se sve moè uraditi za tri mjeseca, a radi se o pro{irenju nadstre{nice i uvo|enju jedne dodatne trake za kamione”, kaè Kova~evi}. Postoje}i Grani~ni prelaz Gradi{ka mora}e zadovoljiti sve potrebe protoka roba na sjeveru BiH sve do izgradnje novog grani~nog prelaza Gradi{ka, koji }e biti na izlazu autoputa Banja Luka - Gradi{ka i do izgradnje novog mosta na rijeci Savi. Trenutno je UIO u fazi tendera za izbor projektanta novog grani~nog prelaza Gradi{ka,

koji }e biti na autoputu Banja Luka Gradi{ka, a sredstva u iznosu od 6 miliona KM osiguralo je Vije}e ministara BiH. Novi prelaz }e biti gotov do okon~anja izgradnje mosta na rijeci Savi. “S obzirom da se od po~etka idu}e godine o~ekuje zna~ajno optere}enje pomenuta dva grani~na prelaza, BiH tra`i od Hrvatske i EU-a da se osigura jo{ jedan tzv. BIP, tj. grani~ni prelaz na kojem }e biti dozvoljen izvoz svih vrsta roba, pa i roba `ivotinjskog i biljnog porijekla i da to bude grani~ni prelaz Iza~i}, jer zadovoljava sve evropske standarde. O~ekuje se da i Iza~i} bude tre}i BIP, ali onog momenta kada se za to stvore svi uslovi.” Pored toga BiH zahtijeva da se na jo{ tri grani~na prelaza, a to su Gorica, Ivanjica i Ora{je, osigura mogu}nost izvoza u EU roba biljnog porijekla za koje je potrebno fitosanitarno uvjerenje. Hrvatska je izrazila spremnost da prihvati zahtjeve BiH. Najve}i problem za BiH, me|utim,

“SPAS” U ZADNJI ÂS Evropska komisija je, na tre}em trilateralnom sastanku odrànom u Briselu pro{le sedmice, predloìla poseban tranzitni reìm za izvoz iz Bosne i Hercegovine preko luke Plo~e 30

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

2:43

Page 31

PRIPREME BiH ZA ULAZAK HRVATSKE U EU HRVATSKA INICIJATIVA IRSKOM PREDSJEDNI[TVU EU-a

Hrvatska će u Vijeću EU-a tražiti zadržavanje režima na granicama kako bi državljani BiH i dalje mogli ulaziti s osobnim iskaznicima Kako je najavljeno, Hrvatska i BiH }e imati od 50 do 60 grani~nih prelaza razli~itih kategorija, od posebnih grani~nih prelaza opremljenih za prelazak ìvih ìvotinja do malograni~nih prelaza. Odluka o tome da li }e nakon ulaska Hrvatske u Uniju bh. dràvljani mo}i ulaziti na njen teritorij sa osobnim iskaznicama, kao {to je to do sada bio slu~aj, ne

ostaje to {to nema usvojene potrebne standarde kad je u pitanju sigurnost hrane - od

donosi Hrvaska, nego Vije}e EU-a. Hrvatske vlasti su, me|utim, najavile da }e takvu inicijativu pokrenuti, te da }e zatra`iti od irskog predsjedni{tva i dr`ava ~lanica da razmotre mogu}nost dono{enja takve odluke. Tu mogu}nost su imali hrvatski gra|ani nakon ulaska Slovenije i Ma|arske u Uniju 2004. godine.

zakonodavstva, akreditacijskih tijela, certifikacije, osposobljenih laboratorija za pregled robe biljnog i ìvotinjskog porijekla, te objekata koji sluè za proizvodnju… Kada su u pitanju biljni proizvodi, potrebno je zadovoljiti dvije kategorije standarda: poljoprivredno-trì{ni standardi provjeravaju se na odre|enim grani~nim prelazima (rije~ je o fitosanitarnim inspekcijama koje je Hrvatska uvela ranije), ali potrebno je dobiti odgovaraju}i fitosanitarni certifikat za odre|ene biljne vrste kojim se potvr|uje da je proizvod ispravan, bez {tetnih organizama i u skladu sa propisima za zdravlje bilja. Dakle, klju~no pitanje nije koliko }emo imati BIP-ova nego koliko ispunjavamo uvjete za izvoz.

BiH NEMA NITI JEDNU REFERENTNU LABORATORIJU

SPORO, ALI TEMELJITO BU\ENJE BH. VLASTI Na tematskoj sjednici Vije}a ministara BiH, posve}enoj pripremama BiH za ulazak Hrvatske u EU, po~etkom mjeseca bio je i Peter Sorensen, {ef Delegacije EU-a u BiH

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Podsjetimo da je Evropska unija u posljednjih deset godina uloìla 19 miliona eura u podr{ku uspostavljanja procedura i logistike za kontrolu sigurnosti i kvaliteta hrane u BiH. U vi{e smo navrata pisali o propustima u zakonodavstvu, nejasno}ama u nadle`nostima i potrebi za uskla|ivanjem izme|u dràvnog i entitetskih nivoa u sistemu kontrole BiH za hranu. Sirova koà i prera|ena riba (uvr{tavanje bh. meda na izvoznu listu je

“pitanje dana”) su jedini proizvodi za koje je BiH do sada ispunila uvjete za izvoz u EU. Kako bi se stvari promijenile u prehrambenom i veterinarskom sektoru, moraju biti revidirani zakoni (zakon o hrani i o veterinarstvu), {to je, naravno, ve} trebalo biti ura|eno. Onda slijedi provo|enje na entiteskim nivoima (uskla|ivanje entitetske legislative sa zakonima BiH), te higijenskim paketom sa ~ijim se usvajanjem tako|er bespotrebno dugo odugovla~ilo. Na tematskoj sjednici Vije}a ministara BiH (sjednici je prisustvovao i Peter Sorensen, {ef Delegacije EU u BiH,) odrànoj tek po~etkom ovog mjeseca, Vije}e ministara je usvojilo niz preporuka kojima se nalaè raznim institucijama da ubrzaju ispunjavanje uvjete EU-a. Tako je, recimo, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dobilo zadatak da u roku od 30 dana Vije}u ministara uputi na razmatranje odgovaraju}e izmjene Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu zbog njihova me|usobnog usugla{avanja i usugla{avanja s legislativom EU-a, s razgrani~enjima nadle`nosti institucija na dràvnoj i entitetskoj razini i niz drugih zadataka. U medijima je bilo najava da narednog mjeseca dolazi FVO inspekcija Evropske komisije iz Dablina koja }e pregledati da li je BiH proizvodnju odre|enih prehrambenih proizvoda poput mlijeka i mlije~nih proizvoda prilagodila standardima EU-a (nezvani~no, potvrda o njihovom dolasku nema), procedure su takve da }e se rezultati toga znati tek za otprilike ~etiri mjeseca. FVO inspekcija }e, izme|u ostalog, uzeti u obzir i koliko ~esto se uzorci proizvoda testiraju u laboratorijama, jesu li to certificirane laboratorije i po kojim metodama se vr{i testiranje. Upravo su laboratorije najve}i problem u BiH, veliki je broj njih (ima ih preko pedeset), a niti jedna od njih nije po standardima tzv. dràvne referentne laboratorije. Procjene govore da bi sa osposobljavanjem laboratorija za ispitivanje hrane u BiH (a ne Hrvatskoj, Sloveniji ili Srbiji, {to je do sada bio slu~aj) ostalo do 500.000 KM. Ne samo da moramo imati akreditovane laboratorije, ve} se moraju korisiti specifi~ne metode za analize (”EU referentne metode”), za {ta opet treba dodatna obuka.

Sarici:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:31

Page 32

[ARI]EVA NARKO INTERNACIONALA

Nakon bijega DARKA ŠARIĆA, najpoznatijeg balkanskog narkobosa, u Srbiji je pokrenuta opsežna istraga o sudbini novca (više od 1,5 milijardi eura) koje je Šarićev klan oprao kupujući stotine preduzeća u susjednoj zemlji; naša novinarka otkriva zašto su Šarićevi “perači” novca u Republici Srpskoj još uvijek zaštićeni od vlasti u Banjoj Luci

[ARI]EVA MRE@A BALKAN, FAKAT, MIRI[E BIJELO Pi{e: NA\A DIKLI]

ada je krajem 2009. godine raspisana potjernica za najve}im balkanskim narkobosom Darkom [ari}em, koji je godinama neometano koristio takozvanu “balkansku rutu” za {verc narkotika, nije se moglo ni naslutiti da bi zbog ovog narkobosa mogao biti uzdrman dràvni vrh jedne dràve (Srbije), a da bi se na meti istrage moglo na}i i rukovodstvo Republike Srpske. Darko [ari}, koji se nalazi na Interpolovoj crvenoj potjernici, kako se ispostavlja, imao je kontakte sa ministrima u Vladi Srbije, neometano se kretao i putovao, a spekulira se da je sada u [vajcarskoj, u blizini Ciriha. Aleksandar Vu~i}, prvi zamjenik predsjednika Vlade Srbije i predsjednik SNS-a, najavio je istragu o poslovanju Darka [ari}a i njegovu uvezanost sa srbijanskim dràvnim vrhom, koja }e se pro{iriti i na druge dràve u kojima su bra}a [ari}i prali novac od droge, najavljuju}i da pritom ne}e nikoga {tedjeti “taman i da sazna da mu je ro|eni brat uzeo dinar od [ari}a”.

DA^I] IZME\U DVIJE VATRE No, kako vrijeme odmi~e, Srbiju svakodnevno {okiraju nove informacije. Kao ona od pro{le sedmice, da se Ivica Da~i}, premijer na{ih isto~nih susjeda i predsjednik

OBAVJE[TAJNI PODACI [ari} je naj~e{}e putovao sa francuskim paso{em pod punim svojim imenom i prezimenom, ali sa promjenjenom godinom ro|enja, te sa la`nim otiscima prstiju

SPS-a, sastajao sa [ari}em prije pet godina, te da postoje snimci njihovih druènja. Da li je po~ela nova srbijanska “Sablja” i da li }e kao prva `rtva pasti predsjednik Vlade Srbije, ujedno i ministar unutarnjih poslova? Profesor politi~kih nauka iz Beograda i predsjednik Transparentnosti Srbije Vladimir Goati sumnja da }e Da~i} podnijeti ostavku (za kojom dio opozicije vapi) ili da }e pasti srbijanska vlada. “Uprkos svemu, sve {to izlazi na videlo posljednjih dana ostavlja okus gor~ine. To {to sada znamo da je Da~i} bio u kontaktu sa [ari}em pre pet godina jeste ne{to {to nas tera na razmi{ljanje. Ali, pravno gledano, svako je nevin dok mu se ne dokaè krivica. Mi moèmo da pretpostavimo da je Darko [ari} tada bio relativno nepoznat na{im sigurnosnim slu`bama i nije se javno eksponirao. Fakti~ki, sve vreme dok nije otkrivena njegova ume{anost u trgovinu drogom, on je bio relativno anoniman”, poja{njava svoju tezu Goati. Ipak, susreti sa [ari}em nisu jedini Da~i}ev problem. [ari} se redovno susretao i sura|ivao sa Nikolom Dimitrijevi}em, bratom supruge Da~i}evog biv{eg {efa kabineta Branka Lazarevi}a. Dimitrijevi} je najprije za potrebe [ari}a, koji su “zgrtali” milijarde eura od preprodaje kokaina, osnovao preduze}a koja su sluìla da se novac prebaci u legalne tokove. U tu svrhu osnovao je DTM-Relations, a preko ove firme kupio Mitrosrem. U Upravnom odboru zadrào je

[ari} je, pored hrvatske putovnice koju je dobio u Tuzli, imao francuski i slova~ki paso{; obavje{tajni podaci govore da se krije u okolini Ciriha 32

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Sarici:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:31

Page 33

BALKANSKI RATNICI NAJVE]I NAJVE]I BALKANSKI BALKANSKI NARKOBOS NARKOBOS

Darko Darko [ari}, [ari}, koji koji se se nalazi nalazi na na Interpo Interpolovoj lovoj crvenoj crvenoj potjernici potjernici imao imao je je kontakte kontakte sa sa ministrima ministrima uu Vladi Vladi Srbije, Srbije, neometano neometano se se kretao kretao ii putovao, putovao, aa spekulira spekulira se se da da je je sada sada uu [vajcarskoj, [vajcarskoj, uu blizini blizini Ciriha Ciriha

sve prijatelje i ro|ake Darka [ari}a, a potom je oba preduze}a prebacio na firmu Avio-rent Zorana ]opi}a (protiv kojeg se sada vodi postupak u Republici Srpskoj) u kojem suvlasni~ki dio ima i Mi{o Dobri}, biv{i direktor Pinka BiH, a kao glavni zastupnik firme naveden je Zoran Domazec, biv{i zamjenik na~elnika policijske stanice “Centar 1” u Banjoj Luci. Kao predsjednika UO Dimitrijevi} je zadrào i Andriju Krlovi}a, tako|e [ari}evog poslovnog saradnika. Zaposleni u “Mitrosremu” kaù da se promjena vlasnika osjetila u velikoj koli~ini gotovog novca koji je u{ao u preduze}e. Prema podacima srbijanske Agencije za privatizaciju, na ime Dimitrijevi}a vode se jo{ dvije firme, Q-Sphere Solutions, registrovana u novembru 2007., koju popola drì sa istoimenom firmom ~ije je sjedi{te u Londonu, kao i DTM Investment, osnovana u martu pro{le godine sa nenov~anim kapitalom od milion i 140 hiljada eura. Zoran ]opi} je, nakon [ari}evog hap{enja, odmah pobjegao u Banju Luku, gdje je mjesecima neometano hodao i druìo se na javnim mjestima sa banjalu~kim politi~arima i privrednicima, jutarnju kavu pio u banjalu~koj Harizmi sa hrvatskim kriminalcem Draènom Golemovi}em, a uhap{en je mjesecima poslije, zbog sumnji da je [ari}evu imovinu legalizirao kupovinom bijeljinske [e}erane. Tek kada je mjesec i pol nakon ]opi}evog dolaska u Banju Luku, u grad na Vrbasu do{ao tada{nji, a i sada{nji prvi ~ovjek policije Srbije Ivica Da~i}, banjalu~ka policija zadràla je u pritvoru ]opi}a “da ne bi ugrozio Da~i}a”, a odmah nakon ministrovog povratka u Beograd, pustila ga iz pritvora. Uhap{en je mjesecima poslije… Iako se tada znalo da se [ari} neometano kre}e, sada je Slobodna Bosna do{la u posjed dokumenata koji to i potvr|uju. Do sada se znalo da je Darko [ari} imao hrvatsku putovnicu izdatu u hrvatskom konzulatu u Tuzli, sa svojom slikom ali la`nim otiscima prstiju, i da ju je koristio za putovanja prije raspisivanja Interpolove 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Sarici:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:31

Page 34

[ARI]EVA NARKO INTERNACIONALA potjernice. Tako|er, imao je i slova~ki paso{. Me|utim, “Slobodna Bosna” je u posjedu dokumenta iz obavje{tajnih krugova koji su nam dostavili podatke da [ari} i sada koristi francuski paso{, pod punim svojim imenom i prezimenom, ali sa promjenjenom godinom ro|enja, te sa la`nim otiscima prstiju. Naj~e{}a putovanja sa francuskim paso{em broj 04RE20232, koji je ovih dana prona|en u jednom [ari}evom objektu u Crnoj Gori, [ari} je imao tokom 2009. godine na relaciji Bogota Barcelona- New York. Ono {to je tek pro{le sedmice objavljeno u Srbiji jesu njegove veze sa Miroslavom Mi{kovi}em. Naime, kada su srbijanska Vlada, a i sve banke odbile da Mi{kovi}u pozajme 900 miliona eura za gradnju elitnog naselja, a Mi{kovi}ev Delta- holding bio bukvalno pred ste~ajem, novac je uzeo od [ari}a. Za sada se sumnja da je iz finansijskih problema [ari} velikodu{no vadio Kari}e, ali i Dragana \uri}a, vlasnika Zekstre, prijatelja aktuelnog predsjednika RS-a koji trenutno boravi u Banjoj Luci i kojem je srbijanska policija oduzela paso{. \uri} je u najve}em gradu RS-a pod za{titom Alfa Security, preduze}a Dodikovih intimusa Velibora [otre i njegovog tjelohranitelja Milo{a Čubrilovi}a. Tako|er, Mi{kovi} i \uri} su vlasnici Robne ku}e Boska u Banjoj Luci. Iako se godinama spekuliralo za koga je [ari} radio, a naj~e{}e je povezivan sa latino ameri~kim narkokartelom, te sa nji-

KOTOR TAMO PEVA?

Ko je Dragan Dudić, Šarićev saputnik U izve{tjaju koji smo dobili o [ari}evom kretanju tokom 2009. godine, spominje se ime Dragana Dudi}a Frica iz Kotora. On je prije nego {to je [ari}u zaplijenjeno 3,5 tona kokaina putovao sa njim po Evropi i Latinskoj Americi. Ipak, ubijen je u junu 2010. godine. Vijest o njegovom ubistvu, pod naslovom “Fritz is dead”, prenio je i britanski Economist, ozna~avaju}i ga kao bliskog suradnika Darka [ari}a, ali i vo|u jednog od najve}ih narkokartela na podru~ju Europe. Podgori~ki Monitor poku{ao je u to vrijeme rasvijetliti ubistvo Dudi}a. Postojale su teze da je nalog za njegovo ubistvo dao sam Darko [ari}, dok je sa druge strane

hovim posrednikom Alejandrom (Aleksandrom) Petrovi}em, argentinskim dr`avljaninom, sada se ispostavlja da [ari} nije imao samo jednog poslodavca, kolumbijski FARC. Tek sada se ~ini da je ameri~ka DEA (Ameri~ka agencija za borbu protiv narkotika) otvorila pitanje drugog poslodavca, ruskog narkokartela osnovanog poslije raspada biv{eg SSSR, a kojeg ~ini najvi{i vrh biv{eg KGB (sada{nja FOA), ruske vojske i ratnih profitera koji su se

PROF. DR. VLADIMIR GOATI, “TRANSPARENTNOST SRBIJE”

Estradizacija politike razara društvo Profesor Vladimir Goati skre}e pa`nju na fenomen koji je zahvatio sve zemlje biv{e Jugoslavije, osim djelimi~no Slovenije, a odnosi se na estradizaciju politike. “Interesantno je koliko je op{teprihva}eno i koliko se marketin{ki iskori{tava ne{to {to bi se u dru{tvo okarakterizirilo kao ki~ i {und za pridobijanje politi~kih bonusa. Imali smo mi taj fenomen i pre raspada Jugoslavije, ali je tada{nji predsednik Josip Broz Tito znao da ga umereno koristi. Sada{nje politi~ke elite prelaze taj prag dobrog ukusa. Kod nas je prisutna ’estradizacija politike’, koja nije samo politi~ki fenomen, ve} i sociolo{ki. Politi~ari na Balkanu se percipiraju kao uspe{ni kada se uslikaju sa polugolom peva~icom ili kada se ’dru`e’ s osobama kojima je sumnjivo poreklo imovine, odnosno ~lanovima organizoranih kriminalnih grupa. I to se sve radi javno. Meni sad ostaje nejasno kako }e se to odraziti na mla|e nara{taje, koji gledaju kako 34

uspe{ni politi~ari pevaju po kafanama, slikaju se sa peva~icama i prijateljuju sa kriminalcima. Stvaranje takvih uzora, dugoro~no gledano, jako je lo{e”, isti~e Goati za “Slobodnu Bosnu”. Prof. dr. Vladimir Goati

postojala sumnja da je Dudi} ubijen jer bi bio nezgodan svjedok.

Dragan Dudi}

izrodili iz ratova sa manjim dr`avama koje su se odvojile iz SSSR, prvenstveno Če~enijom. Ova grupa povezana je sa terorizmom, naru~enim ubistvima, politi~kim uticajem i osobitom brutalno{}u.

GDJE JE NESTAO KELMENDI Ono {to je za sada jasno jeste da je Aleksandar Vu~i} izjavio da vjeruje Da~i}u. Pitanje je da li je to rekao iz èlje da sa~uva vladu od raspadanja i raspisivanja novih izbora ili se ministar unutarnjih poslova i predsjednik vlade sam vadi iz afere sa [ari}em i hapsi partijske kolege, koji se, kako saznajemo, nalaze na spisku ministara koji su odràvali kontakte sa [ari}em i, kako tvrdi Vu~i}, uzimali mito? Drugo pitanje je kuda }e dalje odvesti istraga o [ari}ima. Da li }e se krak produìti i na BiH, jer su poznati dobri odnosi klana Kelmendi (klan koji je napustio BiH nakon izdavanja naloga za hap{enje zbog krijum~arenja narkotika) i na RS, gdje je [ari} osnivao privatna preduze}a ili privatizirao stara? Tre}e, hipoteti~ko pitanje je da li ikome, osim “naprednjacima” odgovara hap{enje Darka [ari}a? Najnovija istraìvanja javnog mnijenja u Srbiji pokazuju da popularnost predsjednika ove partije Vu~i}a ide samo uzlaznom putanjom, zahvaljuju}i njegovoj borbi protiv organiziranog kriminala. Nove informacije koje je “Slobodna Bosna” objavila u ovom tekstu samo su otvorila nova pitanja. Ali ~ak i hap{enje Darka [ari}a, Dragana \uri}a ili Nasera Kelmendija, privo|enje Dimitrijevi}a ili priznanje ili nagodba bilo koga od navedenih, samo bi otvorila nova i produbila postoje}a. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:24

Page 5

Vucic Portret:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:34

Page 36

DOSJE

VU^I] SVEOBUHVATNI PORTRET NAJMOĆNIJEG SRPSKOG POLITIČARA

NAJMO]NIJA POLITI^KA FIGURA U ZEMLJI Od odlaska Slobodana Milo{evi}a niko u Srbiji nije imao toliku koncentrisanu mo} kao {to je ima Aleksandar Vu~i}

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Vucic Portret:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:36

Page 37

ALEKSANDAR VU^I], SRPSKI “BI^ BO@IJI”!

Po broju resora koje kontroliše, Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik Vlade Srbije i lider Srpske napredne stranke (SNS), postao je najmoćnija politička figura u Srbiji, uz to je prema najnovijim anketama daleko najpopularniji srbijanski političar; naša novinarka analizira politički put ovog nekadašnjeg ultranacionaliste koji danas ima “vruću liniju“ sa Berlinom i Vašingtonom Pi{e: MIRHA DEDI]

“Pa vi bombardujte Republiku Srpsku! Ubijte jednog Srbina, mi }emo stotinu muslimana, pa da vidim sme li me|unarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske poloàje, i moè li se tako pona{ati sa srpskim narodom“, prijetio je “vascelom Zapadu” u Skup{tini Srbije 20. juna 1995. godine Aleksandar Vu~i}, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, ministar odbrane, koordinator Vlade za borbu protiv korupcije i kriminala i ~ovjek koji kontroli{e rad bezbjednosnih i tajnih slu`bi u Srbiji. Ono {to je kod Vu~i}a, dugogodi{njeg najblièg [e{eljevog saradnika, donedavno definisano kao agresivnost i bezobrazluk, danas se u Srbiji tuma~i kao energi~nost, hrabrost i odlu~nost mladog lava srpske politike. Njegov fanatizam je postao upornost, a okretanje le|a [e{elju dokaz politi~ke zrelosti. Takvoj promjeni slike o sebi uveliko je doprinio sam Vu~i}, doju~era{nji

skup{tinski galamd`ija koji je u me|uvremenu nau~io da se bolje ~uju oni koji govore tiho.

NAGOMILANA MO] U VUÎ]EVIM RUKAMA Vu~i} danas u Srbiji vaì za najva`nijeg politi~kog lidera, ~ovjeka koji je spreman na beskompromisnu borbu protiv kriminala i korupcije, politi~ara koji u zemlju donosi kapitalne investicije i uz to glavnog pregovara~a sa Evropskom unijom. Rijetki su oni koji zaista poznaju pravu prirodu i detalje iz privatnog ìvota Aleksandra Vu~i}a. Ro|en je 5. marta 1970. u Beogradu. Odrastao je na Novom Beogradu. Sa odli~nim uspjehom zavr{io je zemunsku gimnaziju. Kasnije je izrastao u mangup~i}a i zbog nesta{luka ~esto dobijao batine od oca. Tako se pona{ao do upisa na Pravni fakultet koji je zavr{io u roku i s najvi{im ocjenama. Dok je usavr{avao jezik i pravnu struku u Engleskoj, oku{ao se i u drugim zanimanji-

ma; bio je prodavac sladoleda i kompjuterke opreme, ali je i “iznajmljivao“ mi{i}e na mnogim gra|evinama, mije{ao malter, tovario balvane... “Sve sam to radio u selu Čipulji}, kod Bugojna. Tu je ro|en moj otac An|elko poslije usta{kog pokolja u kojem mu je stradala cijela familija, osim bake koja je bila trudna. Poslije toga su do{li u Srbiju, ali su se u Čipulji} ~esto vra}ali. Odlazio sam sa njim i ti te{ki poslovi mnogo su mi pomogli u ìvotu.” Oènjen je Ksenijom, novinarkom, s kojom ima dvoje djece. “@enu mnogo volim i ni za {ta na svetu ne bih je menjao. Naprosto je oboàvam. Kao li~nost veoma je suzdràna i odmerena. Nikada me ne pita gde idem i kada se vra}am. A ona ne ide nigde bez svoje dece i bez muà. S drugaricama u kafi} izlazi kada ocenim da je u pitanju neki prikladan datum.” Privrènost srpstvu najjasnije je izraàvao na stadionima, me|u navija~ima Crvene zvezde, sa kojima je 1990. godine i{ao u Zagreb, na istorijski duel sa Dinamom, {to se kasnije pokazalo kao predigra za oruàni sukob. “Odrastao sam u Bloku 45, a tamo je fudbal oduvek bio feti{. Ve} sa 14 godina sam, bez javljanja ocu i majci, pobegao na VUÎ]EV KAPITALAC Tajkun Miroslav Mi{kovi} nudi milione eura kako bi se branio sa slobode

TENZIJE TENZIJE IZME\U IZME\U PREMIJERA PREMIJERA II PRVOG PRVOG POTPREDSJEDNIKA POTPREDSJEDNIKA

Aleksandar Aleksandar Vu~i} Vu~i} `eli `eli da da sjedne sjedne uu Da~i}evu Da~i}evu fotelju fotelju ii time time postane postane broj broj jedan jedan uu Srbiji Srbiji

Srbija prije Vu~i}a nikada nije imala politi~ara koji je toliko popularan u zemlji i po{tovan u svijetu! 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vucic Portret:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:36

Page 38

DOSJE utakmicu Dinamo-Zvezda u Zagreb. Svaki put kad smo dolazili, ~ekao je neko od ljudi biv{eg Dinamovog trenera ]ire Blaèvi}a, a jednom je i li~no do{ao, da nam podeli besplatne karte za utakmicu. ]iro je bio dèk, dobijali smo i po 200 do 500 ulaznica, nikada nije {tedio, a mi smo to znali da cenimo. A za{to nam je delio karte? Pa hteo je da postane trener Zvezde, pa se trudio da sa nama odràva prisan kontakt, da bi ga podràli. Ba{ tada kada je li~no do{ao u Esplandu da nam podeli karte, rekao sam mu: ‘Ne brinite se, ]iro, ujaha}ete na Marakanu na belom konju, s ovim svojim belim {alom, mi vam to garantujemo.’“ Prije nekoliko godina u razgovoru sa autorom ovog teksta Vu~i} je kazao da gaji posebne emocije prema Sarajevu u kojem je 1989. godine sluìo vojsku. “Gotovo godinu dana bio sam u kasarni Slavi{a Vajner Či~a. Sarajevo je grad moje mladosti, jedan od najlep{ih na prostoru biv{e Jugoslavije. Jako bih voleo da ga posetim“, kazao je Vu~i} tom prilikom. U jeku rata u BiH dolazi na Pale i zapo{ljava se na Kanalu S kao prevodilac i novinar. Tokom 1993. godine ure|ivao je vijesti na engleskom. Iste godine na Palama upoznaje vojvodu [e{elja i pristupa njegovoj Srpskoj radikalnoj stranci. Ubrzo postaje njegova najve}a uzdanica. Gorljivom retorikom, govorom mr`nje, pa i direktnim pozivanjem na nasilje, ratne zlo~ine i osvetu, Vu~i} nije samo stvarao atmosferu straha nego je javno podsticao na u~e{}e u krvavim ratovima na prostoru biv{e SFRJ. Sredinom 1995. godine postaje generalni sekretar [e{eljevog SRS-a. Tri puta je biran za saveznog poslanika. Bio je najmla|i poslanik u Skup{tini Srbije. Krajem 1998. postaje i najmla|i ministar u vladi Mirka Marjanovi}a. Dobija resor informisanja. Taj period osta}e upam}en u istoriji srpskog novinarstva po izricanju drakonskih kazni za “neposlu{ne” medije kao i ga{enjem nekoliko nezavisnih novina. Bio je i na javnoj listi osoba kojima je zabranjen ulazak u EU. Ne pu{i, ne pije ni kafu, ni alkohol, obzirom da je sklon padu imuniteta, uvijek sa sobom nosi pakovanje C vitamina. Reklo bi se, ~ovjek bez poroka. “Nije ba{ tako! Povremeno prija ~a{a dobrog vina. Posljednji put sam se napio 1991. u Bariju, kad je Zvezda osvojila Kup {ampiona. Maltene sam se otrovao alkoholom i poslije toga sam rekao - zbogom èstokim pi}ima. [to se ti~e vina, volim dobra {panska, portugalska, ~ileanska i argentinska, ali i vr{a~ka bijela. Za sada mi je jedini porok kla|enje na rezultate fudbalskih utakmica, ali igram samo sa malim sumama.“ Na lokalnim izborima 2004. Vu~i} se kandiduje za gradona~elnika Beograda sa 38

NAJGRLATIJI RADIKALI [e{elj i Vu~i} su dugogodi{nji prijatelji, kumovi i saborci

motom “Vu~i} za metropolu”, u kojoj sebe prikazuje kao mladog ~ovjeka sa urbani imidòm. Osvojio je 29 posto glasova u prvom, i 48,4 posto glasova u drugom krugu. U izbornoj trci pobje|uje ga Nenad Bogdanovi}, kandidat Tadi}eve Demokratske stranke. Od 1993. do 2008. Aleksandar Vu~i} je vodio beskompromisan politi~ki rat za stvaranje Velike Srbije. Zajedno sa [e{eljem (sve dok nije otputovao u Haag) pozivao je Srbe da brane granice od Karlobaga do Virovitica. Godinama je koristio zapaljivi govor mr`nje. Politi~ke protivnike nazivao je najpogrdnijim imenima. Treba podsjetiti jo{ da se godinama suprotstavljao “antisrpskom zlo~ina~kom sudu“ i podràvao Ratka Mladi}a, Radovana Karadì}a i ostale ha{ke optuènike.

VU^I] DLAKU MIJENJA U septembru 2008. godine napu{ta ideologiju srpskog nacionalizma, organizuje

neuspjeli pu~ u Srpskoj radikalnoj stranci nakon kojeg sa Tomislavom Nikoli}em formira Srpsku naprednu stranku. Kako bi zadobili podr{ku Brisela i Washingtona, Vu~i} i Tomislav Nikoli}, kao specijalnog savjetnika i lobistu angaùju biv{eg ameri~kog ambasadora u SRJ Williama Montgomeryja. On im predlaè da po pitanju Kosova prihvate stavove koje dvije decenije zastupa ameri~ka administracija. Primjenjuju}i ta uputstva Vu~i} se prihvata devize “Evropa nema alternativu!“ Vuk Jeremi}, biv{i ministar inostranih poslova Srbije, u jednoj tv emisiji upozorio je Vu~i}a da treba da bude jako upla{en jer bi Wikileaks mogao objaviti depe{e o onom {ta je Vu~i} o Kosovu govorio u Washingtonu. Kako bi izdejstvovali prijevremene op{te izbore u Srbiji, u prolje}e 2011. godine Vu~i} nagovara Nikoli}a na {trajk gla|u i è|i. Nikoli} izjavljuje da je u interesu Srba ide do kraja, me|utim ubrzo zavr{ava na infuziji. Dok je bio u bolni~koj

NEKAD I SAD

“Nikad nisam vjerovao u Veliku Srbiju” Uvidom u novinsku arhivu uporedili smo stavove Aleksandra Vu~i}a u vrijeme kada je bio zadrti radikal i posljednjih godina dana otkako se na{ao na evropskom putu: “[e{elj je heroj srpskog naroda” (2005), “[e{elj je la`ov, monstrum i mi{” (2010); “Amerikanci ho}e da nas okupiraju” (2003), “Bez Amerike nema spasa Srbiji” (2009); “Ratko Mladi} je junak otad`bin-

skog rata” (2001), “Koga vi{e interesuje Ratko Mladi}” (2011); “Na{a granica je od Karlobaga do Virovitice” (1998), “Nikad nisam verovao u Veliku Srbiju” (2008); “Pozdravljam juna~ki narod srpske Gline” (1995), “Nikada nisam bio u Glini u Hrvatskoj” (2009), “Kosova ne smemo da se odreknemo” (2005), “Puta u Evropu ne}emo da se odreknemo” (2011)... SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Vucic Portret:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:37

Page 39

ALEKSANDAR VU^I], SRPSKI “BI^ BO@IJI”!

KAPITALNE INVESTICIJE ZA SRBIJU STI@U IZ EMIRATA Prijestolonasljednik Arapskih Emirata {eik Muhamed bin Zajed ministra Vu~i}a oslovljava s “moj brat”

postelji na VMA, patrijarh Irinej dolazi da ga “ubijedi“ da prekine {trajk. Ubrzo potom Boris Tadi} raspisuje vanredne izbore, na kojima naprednjaci osvajaju najve}i broj glasova (gotovo ~etvrtinu). Jedan od rijetkih novinara s kojima je u posljednjih desetak godina bio izuzetno blizak je Darko Hudelist, novinar Globusa. On je nedavno u ovom nedjeljniku skicirao Vu~i}ev portret i naveo nekoliko zanimljivih detalja iz susreta sa Vu~i}em. Hudelist se u tekstu prisje}a susreta sa Vu~i}em u Beogradu tokom pro{le decenije i tvrdi da je sredinom dvijehiljaditih ve} znao da je “Vu~i} de~ko koji obe}ava, da ima vrlo velike politi~ke ambicije, da je iznimno hrabar, drzak i inteligentan, da na sebi jako puno radi i da je sposoban da se mijenja i prilago|ava te da ga zbog svih tih njegovih prednosti i vrlina jednostavno treba ‘dr`ati na oku’ jer da }e iz njega kad-tad ispasti ne{to, u srbijanskim okvirima, zna~ajno i veliko”. 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

s jednim - s radikalom Aleksandrom Vu~i}em. Ne ra~unaju}i jedan svoj posjet Ru`ici \in|i}, udovici ubijenoga srbijanskog premijera Zorana \in|i}a, na Dedinju, Vu~i} je bio jedini beogradski politi~ar kojem sam i privatno ulazio u ku}u. To~nije, u njegov prostran i prili~no komforno ure|en stan u tzv. ‘crvenkapi’ na Novom Beogradu - relativno novoj i, u arhitektonskom smislu, vrlo atraktivno oblikovanoj zgradi u neposrednoj blizini nekada{nje Palate federacije. Vu~i} mi je svako malo spo~itavao da u meni vidi hrvatskog {pijuna (jednostavno nije mogao povjerovati u to da se u Beogradu bavim isklju~ivo povijesnim istra`ivanjima), a za moje slu`bene, tj. novinarske relacije s politi~arima iz Demokratske stranke uvijek je govorio: ‘ti tvoji demokrati’. Svejedno, to nikada nije pomutilo na{e vrlo bliske odnose, pa i prijateljstvo, uspostavljeno jo{ 2003. godine“, navodi Hudelist. Ipak, najzanimljiviji dio teksta odnosi se na susret Hudelista i Milana Beka u Vu~i}evom stanu, juna 2006. godine. Hudelist je namjeravao da do|e do Milke Forcan, potpredsjednice Delta Holdinga pa je trebalo neko da ga preporu~i, a Vu~i} je namjerio da mu to zavr{i preko Milana Beka, kontroverznog biznismena ~ije je poslovanje firmi ovih dana pod istragom. “Gospo|i Forcan me netko trebao preporu~iti. Vu~i} je mislio da bi to najbolje mogao odraditi Milan Beko. Sredio je da nas dvojica (Beko i ja) budemo te ve~eri njegovi zajedni~ki gosti. A ja sam se zatim nekoliko dana (ili tjedana) poslije s Bekom sastao nasamo, u njegovu poslovnom uredu u Kralja Petra, nedaleko od mog stana, i on me tada, po dogovoru, telefonski preporu~io Milki Forcan. Mislim da te ve~eri kod Vu~i}a, kad smo gledali utakmicu, Beko nije bio vi{e od

SRPSKI MESIJA: Status “srpskog Eliota Nesa” i kontrola nad svim špijunskim službama predstavlja samo sredstvo za ostvarenje Vučićevog konačnog cilja a to je opstanak na vlasti slijedećih desetak godina! “Kad sam se u jesen 2005. doselio u Beograd, s namjerom da istraùjem povijest srpsko-hrvatskih odnosa i sukoba u Titovoj Jugoslaviji, ìvio sam, ~isto novinarski gledano, dvostrukim ìvotom. Za Globus sam uredno ‘{tancao’ intervjue s najistaknutijim politi~arima Demokratske stranke ili nekih drugih stranaka ili udruga bliskih demokratima (primjerice, s Borisom Tadi}em, Ruìcom \in|i}, Sr|anom [aperom, Nata{om Kandi}, Čedom Jovanovi}em, Oliverom Duli}em, Du{anom Mihajlovi}em itd.), a privatno sam se druìo samo

pola sata. Barem smo toliko vremena nas trojica proveli zajedno. Onda je Beko oti{ao, ostaviv{i Vu~i}a i mene same. U jednome trenutku, Vu~i} me upitao kakav je dojam Beko na mene ostavio. Kratko sam odgovorio da mi se ~ini vrlo sposobnim ~ovjekom. Vu~i} je na to rekao da sigurno jest sposoban, ali i da je ‘opasan’. Ta mi se rije~, ‘opasan’, tada posebno urezala u pam}enje.” Globusov novinar tvrdi da je Vu~i} obe}ao prije dolaska na vlast da }e po{tediti Borisa Tadi}a u borbi protiv kriminala iza 39

Vucic Portret:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:37

Page 40

DOSJE kojeg stoje njegove demokrate. “Vu~i} mi je tokom na{eg posljednjeg intervjua otkrio i to da je dvije godine ranije (dakle, 2006.) inkognito bio u Zagrebu, valjda na proputovanju u Italiju i Francusku (kamo voli i}i jer oboàva, pa ~ak i skuplja tamo{nja najkvalitetnija vina), i da se odjedanput zaèlio Kra{ove bajadere, te je na trenutak iza{ao iz automobila, kad je bio blizu Cvjetnoga trga, i kupio bajaderu u Kra{ovu butiku na Cvjetnom. Nitko ga, kaè, nije prepoznao.“

U SVE SE MIJE[A Vu~i} se danas u Srbiji mije{a u sve i niko u javnosti ne osporava njegove svakodnevne izjave. Jedna od posljednjih je da je prodaja poljoprivrednih kombinata Emiratima najbolje {to se Srbiji dogodilo u poslednjih 20 godina. Gra|ani Srbije u njemu vide nekog ko odlu~uje o svemu. Posljednjih nekoliko mjeseci sa fanati~nom uporno{}u hapsi u Srbiji ljude za koje se godinama smatralo da su nedodirljivi, od najja~eg srpskog tajkuna Miroslava Mi{kovi}a pa nadalje. Kao zagri`eni Delija posebno se brine o Crvenoj Zvezdi. Za {efa FK Zvezde li~no je postavio Dragana D`aji}a, a upravi Zvezdinog ko{arka{kog kluba ro|enog brata Andreja. Uz sve to Vu~i} je glavni pregovara~ sa EU.

NA “VRU]OJ LINIJI” S BERLINOM Vu~i} ne krije da mu imponuje i zvani~na podr{ka spolja. U javnosti govori da po{tuje i Berlin i Va{ington, da ima “li~no vrlo korektne odnose” sa najmo}nijom osobom u Berlinu poslije Angele Merkel, kancelarkinim savjetnikom za vanjska i bezbjednosna pitanja Cristophom Heusgenom, i ponosan je na to. Nije mu neprijatno da kaè da ima i “vru}u liniju” s Berlinom i Va{ingtonom, “kad mu je potrebno“. “Vu~i} je izbor zapada, a imaju}i u vidu ko je najglasniji na zapadu, onda moèmo da kaèmo da je on shvatio da je strate{ko partnerstvo najbolje praviti sa njema~kom kancelarkom Angelom Merkel. Treba se vratiti u vreme kada su naprednjaci stvarani uz o~iglednu podr{ku zapada, Vu~i} je shvatio da ako ho}e bilo {ta da uradi mora da ima podr{ku zapada, bez te podr{ke niti bi do{ao na vlast niti bi mogao da ra~una da }e opstati na vlasti“, kaè za na{ list Bo{ko Jak{i}, analiti~ar lista Politika. Jak{i} kaè da je te{ko zaboraviti na njegov radikalski bekgraund, ali da Vu~i} u posljednjih nekoliko mjeseci o sebi stvara potpuno novu sliku. “Sti~e se utisak da on mesijanski shvata tu svoju du`nost borbe protiv korupcije i njome je apsolutno opsednut. To mu, s jedne strane, donosi veliku popularnost i podr{ku gra|ana, ali s 40

STRU^NI SAVJETI ZA EVROPSKE INTEGRACIJE Aleksandar Vu~i} i Milica Delevi}, biv{a `ena Dragana \ilasa, s kojom ~esto ide na pregovore u Brisel

druge strane on samog sebe izuzetno mnogo obavezuje. Obe}ao je mnogo i on jednostavno od tog posla ne sme da odustane, ali sti~em utisak i da ne}e, i to je precizirao izjavom da }e skupo prodati svoju koù. Pored toga, Vu~i} pored sebe ima ambicioznog premijera Da~i}a, koji ne èli da bude gurnut u stranu, koji nominalno ima ve}u funkciju i odgovornost, tako da je to sada jedan tinjaju}i sukob dve ambicije, ali pitanje je da li }e to biti konstruktivna tenzija ili }e uslediti pro{irenje tog njihovog sukoba koji prili~no evidentan“, kaè Jak{i}. Boà Prelevi}, advokat i biv{i zamjenik ministra MUP-a, za SB isti~e da Vu~i} nije samo ministar odbrane i potpredsjednik vlade ve} i predsjednik najuticajnije stranke koja }e zasigurno na slijede}im izborima dobiti najve}i broj glasova. “Ova vlada }e ìveti onoliko koliko on odlu~i. U slede}oj vladi }e biti onaj koga on izabere. Njegova funkcija koordinatora bezbednosnih slu`bi u Srbiji daje mu obave{tajnu mo}, a daje mu i mo} da odveè ruke sudijama i policiji da nastave tu beskompromisnu borbu protiv kriminala. Na tom putu zameri}e se svima koji su uhap{eni ili procesuirani ili su u u strahu da }e biti. Dakle, on }e homogenizovati jedan veliki broj ljudi protiv sebe. Drugo, on je vrlo prihvatljiv za SAD i Evropsku uniju, kada rije~ o ulasku Srbije u EU i kao takav je dobar i za region. U Srbiji se jo{ na njega nisu navikli zato {to su ga gledali kroz vizuru stranke ~iji je dugi niz godina bio potpredsednik. Tako da on predstavlja pre svega iznena|enje za gra|ane Srbije, pa tek onda za region. Činjenica da je on do ju~e bio u jednoj stranci izrazito nacionalisti~ke

orijentacije }e verovatno doprineti tome da ukoliko povu~e odlu~ne korake, recimo {to se ti~e re{enja Kosova, da on ne}e imati nacionaliste protiv sebe. Dovukao je u Srbiju neke investitore {to je dobro. Za klju~ne probleme Srbije Srpska napredna stranka nije dovoljno pametna. Jer nema dovoljno stru~nih kadrova koji ne mogu da prate Vu~i}evu pri~u. Pored toga ~ini mi se neozbiljnim njegova najava da }e uskoro uhapsiti Darka [ari}a, jer ako najavite da }e te uskoro nekoga da uhapsiti to zna~i da znate gde je. Meni ta logika govori protiv njihovih pri~a o borbi protiv kriminala“, kaè Boà Prelevi}. Posljednjih {est mjeseci su bez sumnje najuspje{niji u cjelokupnoj karijeri Aleksandra Vu~i}a jer je on u tom periodu postao najmo}nija politi~ka figura u zemlji. Narednih {est mjeseci }e, smatraju analiti~ari, biti va`niji jer }e presudno uticati na Vu~i}evu potencijalnu poziciju apsolutnog vladara uSrbiji. Naime, oni koji misle da je preuzimanjem kontrole nad svim {pijunskim slu`bama Aleksandar Vu~i} ispunio najve}e svoje ambicije, varaju se, smatraju poznavaoci prilika. Vu~i}ev plan je mnogo mudriji. Status “srpskog Eliota Nesa“ predstavlja samo sredstvo za ostvarenje kona~nog cilja: opstanka na vlasti slijede}ih desetak godina! Vu~i}u se, tvrde na{i dobro obavije{teni izvori, ùri da raspi{e nove izbore, prije nego {to iz Evropske unije stigne i zvani~an ultimatum: ili priznanje Kosova ili ni{ta od ulaska u EU. Nakon izbora }e kao neprikosnoveni broj jedan u Srbiji, stranku o~istiti od kadrova Tomislava Nikoli}a s kojim je ve} duè vrijeme u “zategnutim“ odnosima. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:25

Page 8

EUROPA:EUROPA.qxd

20.2.2013

17:06

Page 42

EVROPA, ODMAH EVROPSKI Sastav Evropskog parlamenta mo MINISTRI ODOBRILI sporazumu i ulasku Hrvatske u U EU VOJNU MISIJU U MALIJU Ministri vanjskih poslova EU-a su i formalno odobrili pokretanje vojne misije EU-a od 500 pripadnika, koja }e obu~avati malijsku vojsku koja je ve} zapo~ela kopnene operacije. Prva grupa od 70 vojnika EU-a stigla je u ovu zapadnoafri~ku dràvu prije desetak dana. Misija EU-a za obuku (EUTM) ima mandat od 15 mjeseci da obu~i malijsku vojsku koja je u prili~no lo{em stanju, navodi AFP. Dvadeset sedam ~lanica EU-a prvi put su usvojile ideju o misiji za obu~avanje krajem pro{le godine kako bi vojska bila osposobljena za borbu protiv islamisti~kih pobunjenika koji su pro{le godine zauzeli prostrani su{ni sjever Malija. Osnivanje misije je ubrzano nakon {to je Francuska, 11. januara, iznenada pokrenula vojnu intervenciju. Oko 16 zemalja EU-a i Norve{ka dogovorile su se da u~estvuju u EUTM-u, ~iji je budèt 12,3 miliona eura. Svaka dràva koja bude u~estvovala sama }e finansirati svoje vojnike.

FRANCUSKA PODR@ALA NASTAVAK TURSKIH PREGOVORA SA EU-om Francuska èli Turskoj “dati novi poticaj” za obnovu pretpristupnih pregovora, nakon pauze od gotovo tri godine. “Zalaèmo se za ponovno otvaranje pregovora. Prvo poglavlje koje }e se otvoriti bit }e poglavlje 22, koje se bavi regionalnom podr{kom i uskla|ivanjem turskog zakonodavstva s propisima EU-a”, izjavio je nedavno u Parizu francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, nakon susreta s turskim kolegom na konferenciji na kojoj se raspravljalo o Libiji, a prenio AFP. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova istog je dana potvrdio da je Francuska, iako dugoro~ni protivnik turskog pristupanja Uniji, promijenila mi{ljenje i da èli “dati novi poticaj za

Prema prijedlogu koji je izglasao Odbor za ustavna pitanja Evropskog parlamenta, dvanaest zemalja članica Unije će ostati bez po jednog zastupničkog mjesta u sljedećem sazivu EP-a

arednog mjeseca evropski poslanici }e glasati za prijedlog Odbora za ustavna pitanja Evropskog parlamenta (EP), prema kojem bi dvanaest zemalja ~lanica nakon izbora juna 2014. godine trebalo ostati bez po jednog svog zastupnika u EP-u. Prema izglasanom prijedlogu Odbora za ustavna pitanja, zemlje koje }e izgubiti po jedno mjesto su Gr~ka, Belgija, Portugal, Hrvatska, Rumunija, ^e{ka, Ma|arska,

Austrija, Bugarska, Irska, Litva i Latvija. Prema Lisabonskom ugovoru EP ne mo`e imati vi{e od 751 zastupnika, a prema Ugovoru iz Nice trebao bi imati 736 zastupnika. Ali, nakon {to je Lisabonski ugovor stupio na snagu (1. decembar 2009.) dio zemalja ~lanica koje po tom ugovoru dobivaju vi{e zastupnika ([panija 4, Francuska, Britanija, [vedska i Austrija po 2, Italija, Poljska, Nizozemska, Bugarska, Latvija i Slovenija po SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

20.2.2013

17:07

Page 43

mora se prilagoditi Lisabonskom Uniju BORBA ZA POSLANI^KA MJESTA U novom sazivu Evropskog parlamenta dvanaest zemalja ~lanica }e se morati odre}i po jednog zastupnika u EP-u

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

1) traìle su da se taj broj pove}a ve} u sada{njem sazivu, ne ~ekaju}i sljede}e izbore za EP. Tako se do{lo do 18 novih zastupnika ~ime je privremeno, do kraja ovoga saziva, broj zastupnika pove}an na 754. Broj }e se, me|utim, morati promijeniti, a sastav EP-a se mora se prilogoditi i zbog skorog ulaska Hrvatske u Uniju. Hrvatska }e ovoga prolje}a, prije predvi|enog ulaska 1. jula ove godine, provesti izbore za 12 zastupnika, {to ukupno daje 766 zastupnika. Lisabonskim ugovorom uveden je gornji i donji plafon najmanji broj zastupnika iz jedne ~lanice ne moè biti manji od {est, a najve}i ne ve}i od 96, dok ukupan broj zastupnika iznosi 750, plus predsjednik Parlamenta. Njema~ka, koja ima najve}i broj zastupnika, gubi tri zastupni~ka mjesta, prema Ugovoru iz Nice imala je 99, a u novom }e sazivu imati 96 zastupnika. Nakon tog smanjenja preostalo je srezati jo{ 12 mjesta kako bi se broj zastupnika sveo u okviru propisane Lisabonskim ugovorom. Na sastanku Odbora za ustavne poslove odrànom krajem pro{le godine na~elno je dogovoreno da nijedna zemlja ne smije izgubiti vi{e od jednog zastupni~kog mjesta. Glasanjem za prijedlog Odbora za ustavna pitanja Evropskog parlamenta o gubitku po jednog mjesta za 12 zemalja, EP }e se prvi put dovesti u ulogu predlagatelja, {to je mogu}nost predvi|ena Lisabonskim ugovorom. Nakon usagla{avanja od strane Parlamenta upu}uje ga Evropskom vije}u, tijelu koje ~ine {efovi dràva ili vlada zemalja ~lanica. Za kona~nu odluku potreban je konsenzus svih zemalja ~lanica i pristanak Evropskog parlamenta. (D. Savi})

razvoj odnosa EU-a i Turske”. Povjerenik Europske unije za pro{irenje Stefan Füle pohvalio je novi francuski stav. “Francuska spremnost za obnovu rasprave o regionalnoj politici s Turskom mogla bi 2013. godinu obilje`iti kao prekretnicu u na{im odnosima”, rekao je Füle, a prenosi EuActiv.

OSTAVKA BUGARSKE VLADE Masovni protesti gra|ana ogor~enih visokim ra~unima za struju rezultirali su ostavkom bugarskog premijera Bojka Borisova. Pritisnut masovnim protestima gra|ana zbog visokih ra~una za struju, bugarski premijer je prethodno obe}ao smanjiti cijene za 8 posto i kazniti kompanije za distribuciju elektri~ne energije koje su u rukama stranaca. Borisov je tako najavio povla~enje licence za distribuciju struje ~e{kom ÊZ-u te nov~ane kazne za jo{ tri tvrtke. ÊZ je reagirao ocjenom da je rije~ o kr{enju evropskih zakona i predizbornom dodvoravanju bira~ima. Cijena elektri~ne energije u Bugarskoj je ina~e najnià u EU.

EU ISTRAGA O PREVARAMA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI Prema pisanju evropskih medija, EU namjerava finansirati jednomjese~ni program kojim se }e istraìti prevare u prehrambenoj industriji, koji }e, ako bude potrebe, trajati i duè. Uspostavit }e se kontrole, uglavnom na razni trgovaca namalo, hrane koja sadrì govedinu kako bi se utvrdilo prisustvo nedeklariranog konjskog mesa. Plan uklju~uje i testiranje na fenilbutazon, za ljude potencijalno {tetan veterinarski lijek. Planom se predvi|a testiranje ukupno 2.250 uzoraka gove|ih proizvoda {irom Evrope, od deset do 150 po zemlji ~lanici. Unija }e finansirati 75 posto tro{kova programa.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

21.2.2013

1:09

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

U~estali politi~ko-privredni kontakti BiH i Azerbejd`ana Izostao dogovor Vlade RS-a i “Arcelor Mittala” Nelegalna sjednica VKT-a u Tesli}u U pro{loj godini smanjen i uvoz i izvoz BiH

OTVORENA VRATA SURADNJE Predsjednik Azerbejd`ana Ilham Alijev i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}

Nakon dvije decenije BiH otkrila potencijal Azerbejdžana Pro{logodi{nja posjeta bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a Azerbejdànu, prva od sticanja nezavisnosti dvija dràva, spada u red najboljih diplomatskih poteza BiH u posljednjih nekoliko godina. U kratkom razdoblju nakon Izetbegovi}eve posjete Azerbejdànu, odràno je nekoliko me|udràvnih sastanaka na visokom nivou, a dinami~ni politi~ko-ekonomski kontakti krunisani su Privrednim forumom. Azerbejdàn je prava ekonomska zvijezda u usponu i jedan od najpoèljnijih partnera u svijetu. Samo u posljednjih deset godina Azerbejdàn je uspio utrostr u~iti vrijednost nacionalnog dohotka i nametnuti se kao jedan od najozbiljnijih investitora u regiji. Primjerice, u 2011. godini Azerbejdàn je s Turskom potpisao petogodi{nji investicioni ugovor teàk 17 milijardi ameri~kih dolara! Eksplozivni rast ekonomije Azerbejdàna temelji se na izvozu plina i nafte, kojima ova kaspijska dràva obiluje, a 44

prelomni momenat u ekonomiji desio se prije desetak godina kada je pu{ten u rad 4 milijarde dolara vrijedan naftovod pod nazivom BTC (Baku-Tbilisi-Cejhan) kojim Azerbejdàn izvozi 50 miliona tona nafte godi{nje. Naftovod u duìni od 1760 kilometara povezuje Baku i tursku mediteransku luku Cejhan, odakle se azerbejdànska nafta dalje transportira brodovima. Tokom protekle dvije decenije Azerbejdàn je bio pretvoren u veliko gradili{te. U infrastrukturne projekte vlada Azerbejdàna investirala je blizu 200 milijardi ameri~kih dolara, privla~e}i na hiljade renomiranih kompanija svijeta koje su se natjecale za unosne poslove. Naàlost, kompanije iz BiH nisu se izborile ni za mrvice ovog golemog investicionog kola~a, za {ta “zasluge” dobrim dijelom pripadaju inertnoj bh. dipolomatiji. Banjalu~ki Privredni forum otvorio je novu {ansu za razvoj ekonomske suradnje dvije dràve koje jedna drugoj imaju {ta ponuditi.

Vlada RS-a traži 100, a Mittal nudi 35 miliona KM Propao je dogovor Arcelor Mittala i Vlade Republike Srpske kojim je najve}i proizvo|a~ ~elika na svijetu namjeravao preuzeti i pokrenuti proizvodnju i u rudniku èljezne rude Ljubija koji je van pogona skoro punih 20 godina. Arcelor Mittal je za ve}insku kontrolu u ovom Rudniku bio spreman platiti 35 miliona KM, no Vlada Republike Srpske traìla je tri puta ve}i iznos, ravno 100 miliona KM! Rudnici èljezne rude Ljubija prestali su s proizvodnjom jo{ 1992. godine, a tek 12 godina kasnije, zahvaljuju}i britansko-indijskoj kompaniji Arcelor Mittal koja je pok renula integralnu proizvodnju ~elika u Zenici, pokrenuta je i proizvodnja èljezne rude u Oma rskoj, jednom od tri tamo{nja rudnika. Dva rudnika jo{ uvijek ne rade iako raspolaù solidnim rezervama èljezne rude ne{to slabijeg kvaliteta, ali solidnih reze rvi. Vlada Republike Srpske u nekoliko je navrata najavljivala pokretanje proizvodnje u ovom rudnicima i zapo{ljavanje najmanje 300 novih radnika, no izostao je interes strate{kih partnera, uklju~uju}i i Arcelor Mittal. Istina, prije nepunu godinu dana, Arcelor Mittal je iza{ao sa samoinicijativnom ponudom o preuzimanju jo{ jednog rudnika èlje`ne rude u kojem bi zaposlio 300 radnika, ali je istaknuo skoro simboli~nu cijenu na koju Vlada Rep ublike Srpske nije mogla pristati. Rudnik “Ljubija“ po~eo je s radom jo{ za vrijeme Austrougarske monarhije u BiH, Rudnik “Toma{ica” aktiviran je 1976. godine, dok je Rudnik “Omarska”, jedini aktivni rudnik danas, otvoren 1985. godine a obnovljen 2006. godine, kada je ve}insko vlasni{tvo preuzela britansko-indijska kompanija Arcelor Mittal.

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

21.2.2013

1:09

Page 45

Bruno Bojić izveo puč u Vanjskotrgovinskoj komori BiH

NELEGALNA SKUP[TINA Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Boji} samovoljno je suspendirao statut ove institucije

Vi{emjese~ni sukobi u Vanjskotrgovinskoj komori BiH “razrije{eni” su nedavno na sjednici skup{tine odr`ane u Tesli}u koja je imala sve bitne elemente pu~a. Sjednica u Tesli}u sazvana je na nestatutaran na~in, bez znanja i bez konsultacija s dva dopredsjednika, Amira Zuki}a i Veselina Polja{evi}a, koji su voljom nove skup{tinske ve}ine, sastavljene s koca i konopca, smijenjeni sa ~elnih pozicija Vanjskotrgovinske komore BiH. Lider pu~ista u Vanjskotrgovinskoj komori Bruno Boji}, uz svesrdnu pomo} i asistenciju zamjenika sekretara Velibora Peuli}a, preuzeo je ingerencije Skup{tine i nelegalno pokrenuo izborni proces. Prema Zakonu, VTK BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira Skup{tina po principu zastupljenosti konstitutivnih naroda sa izmjenljivo{}u mandata svakih 16 mjeseci. Aktualni predsjednik VTK Bruno Boji} funkciju }e obavljati do 1. marta ove godine, a nakon tog datuma, prema principu rotacije, funkciju je tre-

bao preuzeti Amir Zuki}. No Boji} se svojski potrudio da se Zuki} blagovremeno eliminira: uz jasnu politi~ku podr{ku resornog ministra Mirka [arovi}a, Boji} je mimo organa Komore i bez znanja i suglasnosti dvojice dopredsjednika donio nezakonitu odluku o izborima za dopunu zastupnika Skup{tine, vode}i ra~una da se izaberu njemu lojalni kandidati. Boji} je, tako|er suprotno zakonu i mimo znanja i saglasnosti dva potpredsjednika, formirao posebnu izbornu komisiju, iako izbore i popunu zastupnika u Skup{tini VTK, po slovu Zakonu, provodi stalna skup{tinska komisija koju ne bira predsjednik nego skup{tina ve}inom glasova. Nema nikakve sumnje da je sjednica odr`ana u Tesli}u potpuno nelegalna i da }e zbog toga svoj epilog imati na sudu, budu}i da su nelegalno smijenjeni dopredsjednici Amir Zuki} i Veselin Polja{evi} najavili podizanje tu`be protiv pu~isti~kih vo|a u VTK BiH.

Trgovinska razmjena BiH manja za 400 miliona KM Prema zvani~nim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u protekloj godini bila je za oko 500 miliona KM manja u pore|enju s trgovinskom razmjenom ostvarenom u 2011. godini. U pro{loj godini BiH je manje i izvozila (-2,92 posto) i uvozila (-1,24 posto) ali je ipak pokrivenost uvoza izvozom u pro{loj godini bila ne{to ve}a (54,79 posto) u pore|enju s godinom ranije, kada je izvoz pokrivao 53 posto uvoza.

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Panjeta Vitezovi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:29

Page 46

VITEZOVI OKRUGLOG HASTALA

Reporteri “Slobodne Bosne“ zavirili su iza vrata Ambasade Suverenog malteškog viteškog reda u BiH. Ambasador Christoph Maria Fritzen samo za naše čitaoce govori o Redu koji je nedavno proslavio devet vijekova djelovanja i zbog svojih specifičnosti se nerijetko svrstava uz tajne organizacije te objašnjava zbog čega oni to nisu, govori o tome šta Malteški vitezovi rade u BiH i pojašnjava historiju vitezova koji su od vojne sile nekada zadužene za odbranu kršćanskih hodočasnika u Svetu zemlju izrasli u humanitarnu organizaciju koja pomaže ljudima širom svijeta

JER RED JE RED

UPOZNAJTE MALTEŠKE VITEZOVE

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I]

edavno su u Rimu proslavili devet vijekova otkako ih je Vatikan zvani~no priznao, a postoje najmanje 950 godina. “Trebali ste vidjeti tu veli~anstvenu procesiju. Bilo je 5.000 vitezova u sve~anim odorama, sjajno!“, pri~a nam Prof. Dr. Christoph Maria Fritzen, ambasador Suverenog Malte{kog vite{kog reda u BiH. U prostorijama smo Ambasade Malte{kih vitezova u Sarajevu smje{tene u prostranom stanu preko puta pijace Markale. “Stan sam naslijedio od pro{log ambasadora. Njegova supruga bila je imu}na, kupila je ovaj stan i poklonila ga Redu, tako da sada ne moramo pla}ati rentu i to nam olak{ava rad“, pri~a nam Fritzen. Biv{i bankar iz Njema~ke s dugogodi{njim sta`om u Deutche Bank, Fritzen se na poziv Malte{kih vitezova priklju~io Redu, i ambasador u BiH je ve} ~etiri godine. Iako je uobi~ajeni mandat tri do ~etiri godine, produ`ili su mu mandat kako bi nastavio sa

zapo~etim humanitarnim projektima koje Malte{ki vitezovi provode u BiH. Ka`e da kao ambasador nema platu.

HUMANITARCI U CRNOM “Na{ moto i zakletva su: pomagati bolesnim i siroma{nim, i to je na{a osnovna misija kako u svijetu tako i u BiH. Trenutno radimo na nekoliko projekata pomo}i, ne samo siroma{nima, pa tako naprimjer pomaèmo dodatnu obuku studenata kako bi se lak{e mogli zaposliti i ne do}i u situaciju da budu siroma{ni. Imamo ih 35 u grupi, bez obzira na vjeru i naciju, imamo radionicu ovdje u martu a na jesen idu na edukaciju u neku od evropskih zemalja“, pri~a nam Fritzen, dodaju}i kako pomaù i katoli~kim ùpama u Lukavcu, Borovici, Uskopaljskoj Gračanici i Neumu s nabavkom opreme za sve-

“U vrijeme kri`arskih ratova i neposredno nakon njihovog zavr{etka Vitezovi jesu bili vojna pomorska snaga u isto~nim dijelovima Mediteranskog mora i u borbama protiv Turaka. Povratak Reda vojnim akcijama danas je nezamisliv u bilo kojem obliku“ 46

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Panjeta Vitezovi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:29

Page 47

MALTE[KI RED U BiH }enike i ministrante, a posebnu pa`nju poklanjaju radu s djecom s posebnim potrebama: “Imamo razne projekte, a svake godine organizujemo velike susrete djece s posebnim potrebama iz cijelog svijeta. Pro{le godine je druènje bilo u Ma|arskoj, a ove godine }e biti u Irskoj. Iz BiH svake godine ide osam u~esnika“, pri~a. Dok ovo ~itate, sigurno se pitate ko su u stvari Malte{ki vitezovi i otkud oni uop{te u BiH. U BiH su od 1997. godine, od kada imaju i diplomatske odnose s na{om zemljom, a nosioci njihovih paso{a izuzeti su od bilo kakvog oblika viznog reìma. Često }ete traè}i podatke o njima na}i da se radi o misti~nom tajnom dru{tvu u

crnim odorama s bijelim kri`em na prsima koje se okuplja na tajnim ceremonijama. “Imamo ambasade u vi{e od 100 zemalja svijeta, web stranicu, sva na{a okupljanja su javna, tako da pri~e o tome da smo tajno dru{tvo ne dolaze u obzir“, poja{njava nam Fritzen. Crne odore doista imaju, koristili su ih u procesiji u Rimu, a koriste ih isklju~ivo kada su u crkvi. Punim imenom Suvereni vojni bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i od Malte vrhovni je vojni red i osnovao ga je u~itelj Gerard u prihvatili{tu u Jeruzalemu kao redovni~ku zajednicu koja se brine za bolesne i slijedi pravilo sv. Augustina. Red je dobio papinsko odobrenje 1113., a ubrzo 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

VELIKA PROCESIJA “U Rimu je na 900. godišnjici Reda bilo 5.000 ~lanova iz cijelog svijeta”

se uklju~io u vojne aktivnosti brane}i kr{}anske hodo~asnike. Red danas samo ba{tini vojnu tradiciju, ali njegovi pripadnici nisu vojnici niti imaju bilo kakve vojni~ke vje{tine. Red je danas podijeljen u tri staleà i uklju~uje laike, redovnike i plemi}e. U vrijeme dok su bili vitezovi imali su ratnu zastavu kvadratnog oblika sa bijelim krièm do krajeva, a danas koriste zastavu sa bijelim krièm u sredini crvene zastave. “U vrijeme kriàrskih ratova i neposredno nakon njihovog zav r{etka Vitezovi jesu bili vojna pomorska snaga u isto~nim dijelovima Mediteranskog mora i u borbama protiv Turaka. Povratak Reda vojnim akcijama danas je nezamisliv u bilo kojem obliku“, poja{njava nam Fritzen. Osim njega, u BiH su jo{ dva ~lana Reda - H rvoje [unji} koji je i sekretar Ambasade i ~lan je Reda jo{ od 1998. godine, te Hrvoje Milo{evi}, koji je poziv da se priklju~i Redu dobio i prihvatio 2002.

naciju, ~lanom mogu postati samo katolici. “Ne postoji neki spisak kriterija. Pozivnica ovisi od zavisnosti od situacije i profesionalne ekspertize kojom odre|ena osoba u datom trenutku mo`e doprinijeti Redu. Najbitnija je spremnost kandidata na rad bez naknade i sposobnost da brine za bolesne i siroma{ne i na ~uvanju kr{}anske vjere“, poja {nj ava AMBAnam Fritzen. Članovi SADOR Christoph reda nazivaju Maria se vitezovi, a Fritzen ~lanice dame.

KAKO SE POSTAJE VITEZ Redu se ne mo`e pristupiti nikakvom aplikacijom niti zahtje vom, ~lan Malte{kih vitezova postaje se isklju~ivo na njihov poziv. Iako poma`u svima bez obzira na vjeru ili 47

Panjeta Vitezovi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:30

Page 48

VITEZOVI OKRUGLOG HASTALA

MIRIS KIŠE NA BALKONU Van crkve “u civilu”, u crkvi u odorama: Fritzen, Šunji} i Miloševi}

Fritzen kaè kako se prava i obaveze vitezova i dama ne razlikuju. Trenutno redom upravlja Princ i Veliki učitelj Fra Matthew Festing koji je na doìvotnu funkciju izabran 11. marta 2008. kao 79. Veliki učitelj. “Veliki učitelj je Englez, fin i opu{ten ~ovjek. Na velikom sastanku ambasadora iz cijelog svijeta koji smo imali u Rimu pred procesiju povodom 900. godi{njice, kazao nam je: ‘Ok, momci, vi radite odli~an posao u cijelom svijetu, ali o tome se ne zna dovoljno, zato govorite vi{e o tome {to radite’, poru~io nam je, a druènje je bilo veli~anstveno jer je to rijetka prilika da se sretnu ambasadori iz BiH, s Filipina i drugih dijelova svijeta, kaè Fritzen.

Iako je red osnovan u Jeruzalemu, danas je njihovo sjedi{te u Rimu. Fritzen nam ukratko pri~a njihovu historiju pokazuju}i nam replike D’Alecciovih freski iz Pala~e Velikog majstora koje na slikovit na~in prikazuju napad Turaka na Maltu 1565. i opsadu koja je trajala od juna do septembra. Vitezovi su herojski branili Maltu od turskih napada, ali su imali i malo sre}e: “Prvo, Turci su znali da ako ne zauzmu Maltu do jeseni moraju nazad jer bi im ina~e struje potopile flotu na povratku. Pored toga, Vitezovi su

NOVINAR “SB” U RAZGOVORU S AMBASADOROM “Nismo tajno društvo, do|ite 24. juna u Katedralu na misu, bi}emo u slu`benim odorama” 48

traìli pomo} od [panaca koja nije stigla, ali su oni poslali jedan brod da izvidi situaciju, pa se prilikom njegovog dolaska pro{irila pri~a da dolazi {panska flota {to je dodatno upla{ilo Turke pa su se povukli“, pri~a nam Fritzen pokazuju}i freske s prizorima turske opsade. Malte{ki vitezovi su nakon kriàrskih ratova u posjed bili dobili gr~ki otok Rodos, a na Malti su bili do dolaska Napoleona 1798. godine. “Napoleon je bio u pohodu na Egipat i nai{ao je do Malte te od Vitezova traìo da mu je predaju. Kako je Napoleon kr{}anin, Vitezovi nisu imali namjeru da ratuju i ubijaju druge kr{}ane, a i mnogi me|u njima bili su francuskog porijekla tako da su odlu~ili da mu daju Maltu, a oni su preselili u Rim gdje je i danas sjedi{te reda. S Maltom smo u dobrim odnosima, a u St. Elmo utvrdi gdje je nekada Red bio smje{ten, danas uglavnom imamo okupljanja omladine i konferencije“, kaè nam Fritzen. U svijetu danas ima oko 14.000 vitezova i dama Malte{kog reda, a najvi{e ih je u Francuskoj, Njema~koj, [paniji i SAD-u, a ima ih i u Libanonu, Latinskoj Americi, naravno na Malti, pa ~ak i u Latviji. Za{titnik reda je Sveti Ivan ~iji dan Malte{ki vitezovi obiljeàvaju sve~anim misama. “Do|ite 24. juna u Katedralu na misu, bi}emo u slu`benim odorama, uvjerite se da nismo nikakvo tajno dru{tvo“, pozivaju nas ambasador Fritzen i sekretar Ambasade [unji}. Vidimo se! SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:25

Page 9

Sport:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:44

Page 50

NOGOMET

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:44

Page 51

EKSKLUZIVNO IZ KINE

Jedan od najboljih nogometaša BiH u protekloj deceniji, ZVJEZDAN MISIMOVIĆ (31), početkom ove godine odlučio je svoju karijeru nastaviti u Kini; po prvi put po dolasku u ovu zemlju Misimović za neki od bh. medija priča o razlozima potpisivanja ugovora sa klubom GUIZHOU REHNE, azijskoj LIGI PRVAKA i očekivanju poziva selektora SAFETA SUŠIĆA

BRAZIL JE SAN OVE GENERACIJE: SPREMAN SAM

ZVJEZDAN MISIMOVIĆ ZA SB IZ KINE

“Bilo mi je bolno, nakon toliko godina, gledati reprezentaciju protiv Slovenaca na televiziji; srce bi mi puklo da nas i protiv Grka moram gledati na televiziji“ 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Sport:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:45

Page 52

NOGOMET Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

uksuzni hotel Hyatt u kineskom gradu Guizhou njegov je dom ve} dulje od mjesec dana. Otkako se iz Moskve preselio u Kinu, Zvjezdan Misimovi} ìvi u hotelu. Stan za sebe jo{ uvijek nije na{ao, niti mu se zbog toga ùri. Tek se vratio sa priprema s klubom u kojem }e provesti naredne tri godine svog ìvota. Barem je na toliko, za ~etiri i pol miliona eura, potpisao ugovor sa ambicioznim kineskim timom Guizhou Rehne. “Jo{ uvijek sam u hotelu, ovdje imam sve {to mi treba. Porodica mi je ostala u Minhenu. Odlu~ili smo da ne selimo ovamo iz jednostavnog razloga. Ovdje nema me|unarodne {kole u koju je stariji sin Luka do sada i{ao. Razdvojeni smo, ali sna}i }emo se nekako“, kaè za SB Misimovi}. Pro{le su sezone bili pri vrhu, ove godine ambiciozni poslodavci èle jo{ i vi{e a klju~ ostvarenja svojih aspiracija vide u bh. dvojcu Misimovi} - Zlatan Muslimovi}. Biv{i napada~ bh. reprezentacije dokazao se pro{le sezone sa 12 golova, ove o~ekuje jo{ i vi{e, nadaju}i se da }e Misimovi} svojim pasovima hraniti njegovu ambiciju.

KINEZI SU NUDILI VI[E OD NIJEMACA Da ambicije kluba ~ija je vlasnica mo`da i najbogatija Kineskinja Dai Xiu Li nisu bez osnova, pokazala je pripremna utakmica koju je Rehne odigrao po~etkom ove sedmice. Zlatan Muslimovi} i Zvjezdan Misimovi} nosili su ekipu do visoke pobjede od 6:0 a obojica su se upisala i u me|u strijelce. Sjajna najava za azijsku Ligu prvaka i utakmicu grupne faze koju ve} 27. februara igraju protiv japanskih Kaswiwa Reysola. U grupi su im protivnici jo{ i ju`nokorejski Suwon i australski Central Coast Mariners. “Poèlio sam Ligu prvaka, nisam je odavno igrao“, kroz smijeh }e Misimovi}. “Mislim da smo dobili grupu u kojoj imamo zaista dobre {anse. Spremni smo, ekipa je pripremljena i motivirana, èlimo zaista ostaviti dobar utisak. Plan je oti}i {to dalje, gdje }emo zavr{iti, vidjet }emo.“ Podsjetimo kako smo nedavno pisali vlasnica Rehnea je samozatajna, za kineske medije pomalo i misteriozna milijarderka. U Londonu u kojem ìvi poznatija je kao Dai Hawken. Studirala je kinesku knjièvnost prije nego {to je postala novinarka. Onda je 1991. godine oti{la u London studirati engleski jezik, no brzo se oku{ala u poslovnom svijetu. U svijetu kineskog biznisa prvi put se pojavljuje 1996. godine, kada po~inje raditi u banci Rehne Commercial u Hong Kongu. Deset godina kasnije postaje vlasnica banke a njezino se bogatstvo 52

ZVJEZDAN I LUKA Zvjezdanova porodica je ostala `ivjeti u Minhenu jer u Guizhou ne postoji me|unarodna {kola

mno`i nezaustavljivom brzinom. Pro{le je godine ameri~ki gigant Blasckstone platio 600 miliona dolara za 30 procenata dionica u kompaniji China Shouguang Agricultural, koja je u njezinom vlasni{tvu. Dai Xiu Li ili Dai Hawken danas je 48godi{njakinja ~ije je bogatstvo procijenjeno na 2,2 milijarde dolara i nalazi se na listi najbogatijih `ena svijeta. Uporedo sa bogatstvom raste i njezina ljubav za nogomet, koji je zavoljela u Londonu. Bila je u upravi engleskog Crystal Palacea a ne{to kasnije u Kini kupuje klub Shankxi Zhongxin, dana{nji Guanzhou Rehne. “Pazi, klub je zaista odli~no organiziran, i ja sam bio pomalo iznena|en kada sam stigao. Moram re}i da je sve zaista na vrhunskom nivou“, poja{njava nam Misimovi}. “Naravno, za mene niti jedan klub ili liga nisu organizirani kao u Njema~koj, ali mi ovdje nije nimalo lo{ije

nego u Moskvi.“ Iako smo pretpostavljali kako }e odgovoriti, morali smo ga ipak pitati za{to se, u ne ba{ poznim godinama za nogometa{a, odlu~io oti}i ba{ u Kinu. “Zato {to su mi ponudili najbolje uslove. Imao sam nekih ponuda iz Njema~ke i drugih zemalja, ali nisu bile ni izbliza ovako dobre kao {to sam dobio u Kini. Nisam dugo razmi{ljao, rekao sam sebi za{to ne. Dobar novac, zanimljiva liga, azijski klubovi u Ligi pravaka. Mislim da }e ovo biti jedno va`no iskustvo u ìvotu.“ Grad u kojem ìvi tek upoznaje, a mali je problem jezik, no kako trener govori engleski, ni to nije prevelika pote{ko}a. “Pomaè mi zaista mnogo Zlatan, on je ve} dulje ovdje, zna kako stvari funkcioniraju. Grad jo{ nisam bogzna kako ni vidio, dugo smo bili na pripremama i tek }u ga upoznati. Dobro je {to u klubu imamo dva trenera iz Srbije, kondicionog i trenera

BOSANSKI M M DUO Muslimovi} i Misimovi} na treningu svog kineskog kluba SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:45

Page 53

EKSKLUZIVNO IZ KINE

KLJU^NI IGRA^ REPREZENTACIJE Misimovi} se nada nastavku uspje{ne reprezentativne suradnje sa Edinom D`ekom

golmana, tako da se uz njihovu pomo} sporazumijevam s ostalima.“

KINA NIJE PREDALEKO Ipak, vi{e od detalja u kineskom prvenstvu i azijskoj Ligi prvaka zanimalo nas je ho}e li Zvjezdan Misimovi} igrati za reprezentaciju BiH u jednoj od najva`nijih utakmica ovih kvalifikacija, onoj koju sa Grcima uskoro igramo u Zenici. Prije nekoliko dana, razgovarali smo o Misimovi}u sa Safetom Su{i}em, selektorom nogometne reprezentacije BiH. Brinulo ga je najvi{e Misketovo stanje nakon pauze i neigranja u Rusiji, ali i dalek put koji mora prevaliti kako bi do{ao. “Gledao sam na internetu, u najboljem slu~aju put mu traje {esnaest sati. Ne znam u kakvom bi stanju nakon tolikog napora do{ao na pripreme, mo`da bi trebao do}i dan-dva ranije od ostalih da se oporavi od puta. Strah me je da bi se mo`da povrijedio kada bi odmah nakon puta do{ao na trening“, pri~ao nam je Su{i}. “Osim toga, ne mogu ja Misketa pozvati iz Kine i onda ga staviti na klupu ili tribine. On je tip igra~a koji mora igrati u prvom timu. A zaista nisam siguran da moè nakon toliko dugog leta. Ne znam, vidjet }emo, odlu~it }u narednih dana“, povjerio nam se Su{i}. Ipak, mi{ljenja smo da }e Su{i} Misimovi}a ipak pozvati u tim za utakmicu sa Grcima. Pripremnu utakmicu protiv Slovenije odigrali smo dobro, rezultatski okon~ali sjajno, no ma kako odli~ne igre pruào u posljednje vrijeme Miralem Pjani}, dojma smo da }e mu protiv mnogo ja~ih Grka trebati pomo} znalca kakav je Misimovi}. Igra~a koji je godinama dokazivao na terenu koliko je vaàn za na{ tim. Misimovi}, pak, kaè kako ne vidi nikakav problem u tome {to sada igra “na drugom kraju svijeta“. “Imam direktan let za Evropu i odavde sam veoma brzo u Sarajevu“, kaè nam. “Bilo je igra~a koji su sa daljih destinacija stizali u 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

reprezentaciju. Dolazili su ljudi iz Irana, Azerbejdàna, dolazili su momci koji su mijenjali tri aviona iz Rusije da stignu u Sarajevo. Meni je ipak lak{e i mislim da daljina nije problem.“ Kaè i kako je potpuno spreman, da je pro{ao pripreme te da }e biti u igra~koj formi pred utakmicu s Grcima jer po~inje kineska liga, a njegov tim ima i jake protivnike u Ligi prvaka. “Spremam sam, super se osje}am. Trenirao sam naporno {est sedmica, u dobroj sam formi i jedva ~ekam da do|em na okupljanje“, pri~a. “Uvijek sam se osje}ao dijelom reprezentacije, tu sam sretan i ne vidim razloga da tako ne bude i ubudu}e.“ Utakmicu sa Slovencima gledao je u televizijskom prenosu, priznaje da mu je bilo malo neobi~no sve to skupa gledati sa strane. “Nisam se mogao navi}i na osje}aj da nisam sa njima, godinama sam tu i sada odjednom gleda{ sve to na televiziji. Dugo nisam reprezentaciju gledao na televiziji. Obi~no su mene gledali (smijeh, op.a). Rezultatski je sve to ispalo sjajno, pokazali smo da imamo odli~an tim, sada sve to moramo potvrditi u nastavku kvalifikacija.“ Dodaje i kako utakmica sa Grcima ne}e biti odlu~uju}a, ali da }e biti najteà u kvalifikacijama. “I prije me~a u Atini sam govorio da }e nam teè sa Grcima biti u

Zenici. Pritisak je na nama, svi o~ekuju da pobijedimo i moramo pobijediti, iako nam ni ta pobjeda ni{ta ne garantira. Stadion u Zenici njima odgovara, atmosfera koju prave na{i navija~i im ne smeta a imaju nekoliko zaista odli~nih igra~a. Dobar su tim kojeg }e biti te{ko pobijediti, ali vjerujem da }emo uspjeti. Onda }e nam biti lak{e u nastavku kvalifikacija.“

Film novi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:46

Page 54

TRI NAJBOLJA

FILMSKI RAM ZA SLIKU NAŠE DOMOVINE NIČIJA ZEMLJA, film DANISA TANOVIĆA, u našoj je anketi izabran za najbolje ostvarenje snimljeno nakon raspada SFRJ i na istom tom teritoriju, a na temu vezanu za BiH, njeno društvo, rat ili poraće, bez obzira na dužinu trajanja; prvi dugometražni igrani film JASMILE ŽBANIĆ i drugo, takođe dugometražno igrano, ostvarenje PJERA ŽALICE u samom su vrhu ovog izbora

NIČIJA ZEMLJA, APSOLUTNO! Na drugo mjesto po izboru filmskih radnika iz regije plasirala se Grbavica, a na tre}e film Kod amid`e Idriza Priredio: DINO BAJRAMOVI] Foto: ARHIVA “SB”-a

iko od na{ih sagovornika ne voli praviti liste. Jer, te`ak je to zadatak, realno, bez obzira o kakvoj se listi radi. Niti je iko od filmskih radnika sa teritorije biv{e zajedni~ke dr`ave, sudionika u na{oj

anketi, pogledao sve filmove koji su na bosanske teme snimljeni na Zapadnom Balkanu. A to je jo{ teà zada}a. Zapravo, prvo treba izbrojati i poslagati sve te filmove, pogotovo zato {to nismo postavljali ograni~enja bilo koje vrste, formativna prije svega. Neki, pak, nisu ni èljeli uzeti u~e{}e, jer ne bi, kaù, ba{ donosili svoj sud. “Zna{, ima tu dosta dobrih filmova i nekako se ne bih dobro

TAT REZUL E ANKET

: ZEMLJA NI^IJA CA: GRBAVI RIZA: ID@E ID M A D O K

osje}ao da ne{to rangiram, nekoga izdvajam ili slu~ajno izostavljam”, re~e jedan od ljubazno pozvanih. Mi smo to i razumjeli i, naravno, prihvatili. U to uklju~ujemo i one koji su glumili, reìrali, producirali... jednostavno, bili akteri nekih od najzna~ajnijih ostvarenja u regionu, kojima je osnovna tema bila vezana za na{u nesretnu dràvu. No, ne moè se re}i da ovaj i ovakav presjek filmske produkcije nije relevantan. Uostalom, u na{oj anketi pobijedio je film za koji je Danis Tanovi} osvojio Oscara, a na drugom mjestu je pobjednik Berlinalea 2006. godine. Mada nas je jedan od poznatih filmskih radnika jo{ za Titovog vakta, sada upitao: “A po ~emu je tema filma Ni~ija zemlja bosanska?” Mo`da i nije, zbog one Ruande u scenariju, malo je falilo da mu odgovorimo. Kako god, anketa je tu, ispred vas, po{tovani ~itaoci, pa uìvajte... Uz napomenu da je prvi film u redoslijedu anketiranih dobio tri, drugi dva, a tre}i jedan bod. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Film novi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:46

Page 55

BOSANSKE TEME I DILEME

“OSCAR” ZA NAJBOLJI STRANI FILM Branko \uri} i Rene Bitorajac u filmu Ni~ija zemlja Danisa Tanovi}a

PRIJATELJI “SB”-a NA FACEBOOKU

“Remake” Dine Mustafića je najbolji! Na slu`benoj Facebook stranici Slobodne Bosne ~itateljima na{eg lista i portala postavili smo anketno pitanje o najboljem filmu sa bh. temom snimljenom od raspada SFRJ. Sude}i po odgovorima prijatelja Slobodne Bosne, najbolji takav film je Remake reditelja Dine Mustafi}a. Odmah iza njega je Kod amid`e Idriza Pjera @alice. Na tre}em je mjestu Ni~ija zemlja Danisa Tanovi}a, a na ~etvrtom Savr{eni krug Ademira Kenovi}a. ^itatelji Slobodne Bosne birali su jo{ i Gori vatra, @ivot je ~udo, Go West, Turneja, Sivi kamion crvene boje, Dobro u{timani mrtvaci, Armin, 10 minuta, Nafaka, Grbavica i Belvedere.

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

MAJ, 2001., VARE[ Ermin Sijamija u sceni iz filma Remake

Film novi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:47

Page 56

TRI NAJBOLJA

D@EVDET TUZLI]

JURICA PAVI^I]

ALMIR BA[OVI]

urednik kulture na BHT1

filmski kriti~ar “Jutarnjeg lista“

dramski pisac

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “(A)Torzija”: Stefan Arsenijevi} 3. “Krugovi”: Srdan Golubovi}

1. “Grbavica”: Jasmila @bani} 2. “Kod amid`e Idriza”: Pjer @alica 3. “Armin”: Ognjen Svili~i}

1. “Grbavica”: Jasmila @bani} 2. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 3. “Kod amid`e Idriza”: Pjer @alica

SLOBODAN MAKSIMOVI]

IGOR MIRKOVI]

reditelj

direktor “Motovun Film Festivala”

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “Troskok”: Sr|an Vuleti} 3. “10 minuta”: Ahmed Imamovi}

1. “10 minuta”: Ahmed Imamovi} 2. “Kod amid`e Idriza”: Pjer @alica 3. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi}

DUBRAVKA LAKI]

BRANKO SCHMIDT

filmska kriti~arka “Politike“

reditelj

pisac i novinar

1. “Savr{eni krug”: Ademir Kenovi} 2. “Lepa selo lepo gore”: Sr|an Dragojevi} 3. “@ivi i mrtvi”: Kristijan Mili}

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “Armin”: Ognjen Svili~i} 3. “Lepa sela lepo gore”: Sr|an Dragojevi}

1. “Koliko visoko je nebo”: Sulejman Mulaomerovi} 2. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 3. “Obrana i za{tita”: Bobo Jel~i}

AHMED BURI]

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Film novi:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:47

Page 57

BOSANSKE TEME I DILEME

FE\A ISOVI]

DALIBOR MATANI]

ANILA GAJEVI]

scenarista

reditelj

casting agencija “Zona”

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “Grbavica”: Jasmila @bani} 3. “Kod amid`e Idriza”: Pjer @alica

1. “Grbavica”: Jasmila @bani} 2. “Kod amid`e Idriza”: Pjer @alica 3. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi}

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “Gori vatra”: Pjer @alica 3. “Turneja”: Goran Markovi}

Kod amid`e Idriza

Grbavica

VINKO BRE[AN

EDO MAAJKA

reditelj

muzi~ar

1. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 2. “Grbavica”: Jasmila @bani} 3. “Gori vatra”: Pjer @alica

1. “Cirkus Columbia”: Danis Tanovi} 2. “Ni~ija zemlja”: Danis Tanovi} 3. “Grbavica”: Jasmila @bani}

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

SELMA ALISPAHI] glumica 1. “Remake”: Dino Mustafi} 2. “Jasmina”: Ned`ad Begovi} 3. “Crvene gumene ~izme”: Jasmila @bani} 57

Nazif:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:32

Page 58

NAZIF MUJI] I SENADA ALIMANOVI]

Oni su trenutno najpoznatiji romski par u Evropi - SENADA ALIMANOVIĆ (33) i NAZIF MUJIĆ (43), po čijoj je potresnoj priči oskarovac DANIS TANOVIĆ snimio višestruko nagrađeni film “EPIZODA U ŽIVOTU BERAČA ŽELJEZA“, žive skromno u trošnoj kući u lukavačkom naselju Poljice, priželjkuju sretniju budućnost za svoju djecu i bolno su svjesni da je njihovih pet minuta slave - samo pet minuta...

NAZIF I SENADA POLJICAMA SE ŠIRI MIRIS MEDVJEDA...

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

ivot 43-godi{njeg Nazifa Muji}a iz lukava~kog romskog naselja Poljice previ{e je surov i turoban da bi ga promijenilo “pet minuta slave“ i statua jednog medvjedi}a, pa makar on bio i njema~ki, od ~istog srebra. “Bojim se da }e, kad sve ovo pro|e, za mene i moju porodicu opet biti isto... Eto, imam medu, stoji mi tu u regalu i sretan sam, naravno. Ali {ta sutra? Ho}u li medu dati djeci da ga pojedu?“, pita Nazif sebe i nas, dok sa njegovom suprugom Senadom Alimanovi} i njihovo troje djece, k}erkicama [emsom i Sandrom i {estomjese~nim sinom Danisom, sjedimo u maloj, slabo zagrijanoj sobi u tro{noj dvospratnici u Poljicama. Do naselja vodi makadamski put, svuda unaokolo su deponije sme}a, “scenografija“ kao iz Doma za vje{anje, nedovr{ene, ru{evne ku}e i sveop{ta bijeda koja se lijepi za ko`u, a protiv koje se Romi bore onako kako samo oni znaju: muzikom i {irokim osmijesima. Do{li smo nenajavljeni, ali do~ekuju nas srda~no, kafa je odmah na stolu, a kom{ije ne kriju ponos zbog Nazifovog uspjeha u Berlinu. Ovdje `ivi najbolji glumac u BiH, napisali su na komadu platna i zaka~ili ga za drvo na ulazu u naselje.

PRIÂ PO PRIÂ - FILM “Kad su Danis (T Tanovi}, op.a.) i ovi njegovi prvi put do{li, sve su mi pregledali: a {ta ti je ovo, a {ta je tamo u drugoj sobi, a gdje je kupatilo, pa {pajz, ~ak su i friìder otvorili“, sa smijehom pri~a Nazif. “Trebalo im za film, zna{ kako je.“

POTRESNA PRI^A PRETVORENA U SJAJAN FILM Senada Alimanovi} sa djecom Sandrom, [emsom i Danisom

Film je snimljen prije godinu dana. Nazif i Senada kaù da im nije bilo te{ko “glumiti“ same sebe: “Prva dva dana smo samo pri~ali. Pri~a po pri~a, i tako na kraju ispade film. Nije tu bilo nikakve glume, to je na{ ìvot.“ Senadina i Nazifova “bitka protiv sistema“, koju je u filmu Epizoda u ìvotu bera~a èljeza rekonstruisao oskarovac Danis Tanovi}, a ìri 63. Berlinskog filmskog festivala nagradio sa dva Srebrna medvjeda (Grand Prix ìrija za film i Srebrni medvjed za najboljeg glumca Nazifu Muji}u), po~ela je u oktobru 2011. godine, kada je Senada u petom mjesecu trudno}e zbog bola u stomaku i krvarenja

oti{la na pregled u lukava~ki Dom zdravlja. Doktorica koja ju je pregledala uputila je hitno na kliniku u Tuzlu, na Gradinu, gdje je ultrazvukom utvr|eno da je beba u njenom stomaku mrtva. Ali budu}i da Senada nije imala zdravstveno osiguranje, ljekari u KCU Tuzla odbili su je operisati dok ne uplati 980 KM. Nazif i Senada taj novac nisu imali. “Gdje god smo pokucali, zalupili su nam vrata. I samo govore ‘daj pare, daj pare’, pa onda da do|emo izjutra, pa popodne, pa nave~e... Samo im je to bilo va`no“, ka`e Senada. Njihova drama trajala je deset dana. Za sve to vrijeme Senadin `ivot bio je u

Ponosni smo na berlinskog “medu“, jo{ samo kada bi se od njega na{a familija mogla najesti... 58

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Nazif:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:32

Page 59

“SB” U POSJETI BERLINSKOM LAUREATU

FILD@AN VI[KA Nazif Muji}, bera~ `eljeza iz Poljica i najbolji glumac 63. Berlinalea

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nazif:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:33

Page 60

NAZIF MUJI] I SENADA ALIMANOVI] neposrednoj opasnosti, ali tuzlanske ljekare to nije zabrinjavalo. O~ajni Nazif je pani~no poku{avao smisliti kako da svojoj èni spasi ìvot. Na kraju su oti{li prvo u Modri~u kod Senadinih roditelja, pa odatle u Doboj, gdje je Senada kona~no primljena u bolnicu i operisana na knjiìcu njene snahe. “Doktor u Doboju mi je rekao: Nazife, da ste do{li samo pola sata kasnije, èna bi ti bila mrtva“, pri~a Muji}. “A mi smo to predosje}ali jo{ dok smo bili u Tuzli, kad nisu htjeli da je operi{u. Samo sam mislio na ove moje dvije curice, kako }e ostati bez majke. Gledao sam je tu danima dok je leàla i govorila mi da je boli u stomaku, a suze mi liju... Mislim, ne}e ovo dobro zavr{iti. Ali eto, dao Bog da na kraju ispadne dobro.“ Senada i Nazif zajedno su osam godina. Njoj je ovo ~etvrti brak, a Nazifu drugi. Iz braka sa prvom suprugom Nazif ima ve} odraslog sina i k}erku (i unuke) koji ìve u Berlinu. Deset godina mla|u suprugu Senadu, koja je rodom iz Modri~e, upoznao je preko svojih ro|aka i odmah “zapikao“ za ènu. “Najstarija k}erka tada mi je imala 14 godina. Bilo mi je ào da ona sve sama radi po ku}i, da kuha i pere, i htio sam ponovo da se oènim. Sestra mi je udata u Modri~i, ìvi tamo ve} 15 godina. Samo sam jednom vidio Senadu kad sam i{ao tamo svojima u posjetu, a drugi put kad me sestra zvala da do|em, rekao sam joj: ‘Do}i }u, ali samo ako je Senada tamo.‘ A sestra mi kaè: ‘Tu je, evo i ona pita za tebe!‘ Tako sam oti{ao, vi|ali smo se par dana i onda sam je pitao da do|e sa mnom da ìvi u Poljice, a ona }e meni na to: ‘Ma ti si budala!‘“, kroz smijeh prepri~ava Nazif. Ipak, Senada je na kraju odlu~ila da po|e s njim. “Nisam se pokajala. Ustvari, malo jesam, ali ne zbog njega, nego zbog ovog sela. Nekako je, brate, nakraj svijeta“, kaè Senada, a Nazif napola u {ali obja{njava da se njoj, “gradskoj curi“, te{ko naviknuti na Poljice: “Kad je tek do{la ovdje, nije mogla da do|e sebi od {oka. Ali {ta fali, fina je priroda, ~ist vazduh, ekologija...“ Osim {to je “najbolji glumac u BiH“, Nazif je i predsjednik Udruènja Roma Poljice. U naselju ìve 42 romske porodice. Ve}ina se izdràva sakupljaju}i staro èljezo i drugi otpadni materijal. U svoje “bera~ke“ pohode idu automobilima ili kombijem, a neki, poput Nazifa, èljezo sakupljaju u obi~nim kolicima. “Imamo dva otpada, jedan dràvni i jedan privatni, i oni to otkupljuju od nas. Sakupljamo i bakar, mesing, olovo... Najbolja je cijena za bakar - deset maraka kilogram. Tona èljeza se pla}a 450 maraka, a tona lima 330“, govori Nazif. Nazif je demobilisani borac Armije BiH. U ratu je zajedno sa ostalim kom{ijama, 60

@IVOT U ROMSKOM NASELJU Nazifova i Senadina ku}a (gore); Nazif sa svojim “alatom”, kolicima u kojima sakuplja `eljezo

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Nazif:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:33

Page 61

“SB” U POSJETI BERLINSKOM LAUREATU ZA NAJBOLJEG GLUMCA U BiH

mira, iznenada u{ute i pa`ljivo slu{aju. Beba Danis (ime je dobio po Nazifovom i Senadinom “najboljem prijatelju“, reditelju Tanovi}u) sve vrijeme nas mirno posmatra iz maj~inog naru~ja i povremeno se nasmije{i. Senada ga je rodila prije pola godine u istoj onoj bolnici u kojoj su joj jednom zalupili vrata i poslali je ku}i da umre. Ipak, nakon svega, Nazif i Senada kaù da ne èle ìvjeti s ogor~enjem i ne misle o onome {to je pro{lo. “Ma svaki doktor mora sebe pravdati, oni se svi drè zajedno“, rezignirano zaklju~uje Nazif.

Mje{tani Poljica ponosni su na svog kom{iju koji je preko no}i osvojio evropsku filmsku publiku i kriti~are

“OPET ]U MORATI NJIMA U RUKE“

Romima iz naselja, uzeo pu{ku da brani svoju zemlju: “Ovdje, ba{ u na{em naselju, bila je borbena linija. Ratovali smo ~etiri godine, od po~etka do kraja. Negdje pred sami kraj rata poginuo mi je brat. Pala je granata na liniji gdje je bio i potpuno ga je raznijela, sve u komadi}e. Tra`io sam ga tri sata u mrtva~nici, nema ga... Obi{ao sve da ga na|em, cijelu zgradu pet, {est puta - nema.

Čudno mi... Vidim tamo stoje poredane neke vre}e kraj vrata, otvorim jednu i vidim samo njegovu glavu, tijelo mu rasuto... Kleknuo sam, nisam znao {ta }u sa sobom. Kad onda nisam poludio, ne}u nikad. Poslije toga mi vi{e nisu dali da nosim pu{ku, bojali su se da se ne ubijem“, sje}a se Nazif. Dok nam pri~a o bratu, njegove dvije djevoj~ice, male |avolice koje nemaju

UTISCI IZ BERLINA

Bilo je fantastično, kao u nekom snu... Senada i Nazif kaù da im je u Berlinu bilo prekrasno - osim {to se nisu po{teno najeli, niti igdje “normalnu“ (bosansku) kafu popili. “Odemo mi tamo na neku gala, ’milionsku’ ve~eru, kontam bi}e sad tu nekih specijaliteta, mesa, hljeba ako ni{ta, kad tamo neke ribice, ovolicke i malo salatice sa strane, pa neki sos... Kaèm Danisu: ’Pa {ta je ovo, ne}u ti ja ovo jesti majke mi!’ A on vi~e: ’[uti, Nazife, pravi se da uìva{’“, pri~a Muji}. “Nikad u ìvotu nismo letjeli avionom, bilo je kao u nekom snu. Bili smo tamo dva dana, tre}i dan se vratili ku}i i sutradan me zovu, kaù mora{ nazad u Berlin. Tada sam ve} znao da je neka nagrada u pitanju, ali nisam o~ekivao da }e biti ba{ Srebrni medvjed. Reko’ mo`da ho}e da mi daju kakvu medalju ili ne{to tako, sitno, kad ono... Do{li su mi i k}erka i sin da ~estitaju, nisu mogli da vjeruju, svi smo bili u {oku. Bio je pravi dernek, ba{ smo uìvali i proslavili lijepo. A kad sam se vratio ovdje, 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

nisam mogao vjerovati kakav su mi do~ek pripremili! To je stvarno ne{to veliko za mene, nikada im to ne}u zaboraviti.“

Muji} sa nagradom u Berlinu

“Nemam ni{ta protiv njih. Danas-sutra opet }u morati njima u ruke, to je tako. A da sam htjela da ih krivi~no gonim, mogla sam“, iskrena je Senada. “Direktor tuzlanske bolnice zvao me je poslije svega, htio je da razgovaramo u ~etiri oka, ali ja nisam htjela. Nije mi bila namjera nikad da optuùjem ili teretim nekoga za ne{to, samo sam ispri~ala sve onako kako je bilo. I kad sam ra|ala Danisa, opet sam oti{la kod njih i porodila se u bolnici, bez zdravstvene knjiìce, bez i~ega. Beba je poslije poroda morala ostati jo{ par dana u bolnici i kad sam oti{la po njega, sretnem tamo neke doktore i sestre na hodniku, pa me pitaju: ‘Ho}e{ li nas opet tuàkati i pri~ati protiv nas?‘ Do{lo mi je sva{ta da odgovorim, sve mi se u tom momentu skupilo, ali nisam rekla ni{ta. Ne mogu, zbog bebe. A to {to oni rade s pacijentima, to je njihova sramota i njihov grijeh. Ako je nekome ìvot u opasnosti i nema zdravstvenu knjiìcu, zar moè ijedan ljekar da ga po{alje ku}i? Da sam imala pare i da su mi traìli i pet hiljada maraka da platim, platila bih. Platio bi svako u takvoj situaciji. Ali nisam imala i morala sam pola dràve ‘prevariti‘ da dobijem operaciju.“ Njih dvoje su trenutno najpoznatiji romski par u Evropi, ali ne kriju da im je ve} puna kapa brojnih novinarskih ekipa i gostiju koji im u ku}i prave “promenadu“ od jutra do mraka. Svi èle da ih obi|u, da ~estitaju, da pri~aju i prepri~avaju... Dok strpljivo ~ekaju da im se ìvot ponovo vrati u normalan tok, Senada i Nazif ne zanose se holivudskim snovima, imaju skromna o~ekivanja za budu}nost. @ele, kako kaù, samo da njihova djeca imaju bolji ìvot od svojih roditelja. Nazif Muji}, bera~ èljeza iz Poljica, neo~ekivani laureat presti`nog Berlinalea, ispra}a nas rije~ima: “Najve}a mi je èlja da imam neki stalni posao, koliko-toliko siguran, da mogu upla}ivati socijalno i zdravstveno osiguranje barem za djecu. Radio bih bilo {ta, ni{ta drugo ne traìm. Svi misle da sam sad u Berlinu dobio neke velike pare od ove nagrade, a nisam dobio ni marku, vjerujte. Samo medu...“ 61

Filharmonija:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:49

Page 62

TEK JOJ JE DEVET DECENIJA

SARAJEVSKA FILHARMONIJA

DEVEDESET GODINA SLAVNE PROŠLOSTI Iako SARAJEVSKA FILHARMONIJA ove godine proslavlja veliki jubilej, još uvijek je podstanar u “gradu rođenja”; no, bez obzira na sve, i danas svjedoči o bogatoj muzičkoj istoriji grada na Miljacki

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ARHIVA “SF”-a

ada je neko “star” devedeset godina, “pre`ivio” je dva rata, a Bosna i Hercegovina mu je {esta domovina, onda ne treba ni ~uditi {to mu je arhiva oskudna. Ali, dovoljno mu je i ovo {to ima. A on je, odnosno, ona je - Sarajevska filharmonija, osnovana 1923., dvije godine nakon po~etka rada Narodnog pozori{ta Sarajevo. “Za nedostatak arhivske gra|e prije svega treba kriviti na{ mentalitet povr{nosti i nemara. Svjesna teoretske mogu}nosti da }e gene-

racije koje dolaze biti manje nemarne i povr{ne, u posljednjih nekoliko mjeseci, zajedno sa malim timom, prekopavam sve mogu}e arhive i privatne kolekcije kako bi sklopili taj polomljeni mozaik Sarajevske filhramonije, koji bi u formi monografije trajno zabiljeìo njenih devedeset godina postojanja, te onima koji dolaze omogu}ili lak{e snalaènje u kulturnoj historiji BiH”, kaè Samra Gulamovi}, direktorica Sarajevske filhramonije.

ISTINSKI LJUBITELJI UMJETNOSTI Ne}emo sa na{om sagovornicom, naravno, razgovarati o svakoj od devedeset godina postojanja SF-a. Ali, {ta bi to bilo

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Filharmonija:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:49

Page 63

PRIÂ KOJA TRAJE I MUZIKA KOJA SVIRA najzna~ajnije? Kaìmo za po~etak ovog dijela razgovora da je SF nastala od ~lanova orkestara koji su svirali jo{ za vrijeme austrougarske vladavine: “Sa okupacijom, 1878., dolazi nova uprava, ~inovnici, poslovni ljudi sa sobom donose nove obi~aje, kulturu, pa tako i klasi~nu muziku. Prvi koncert je odràn ve} 1881. u tada novoizgra|enoj zgradi oficirskog kazina, danas Doma Oruànih snaga i koncertna aktivnost postaje vi{e manje redovna, sve do kolapsa Austrougarske monarhije kada njeni slu`benici i ~inovnici odlaze iz Sarajeva zajedno sa muzikom koju su donijeli. Ali, sjeme je bilo posijano i ve} 1923. osje}a se potreba da se u Sarajevu opet prire|uju koncerti te grupa entuzijasta predvo|ena Bogdanom Milankovi}em, a vo|ena krilaticom {to vi{e i {to bolje muzike, osniva Sarajevsku filharmoniju. U svojoj devedesetogodi{njoj historiji imali smo toliko anomalija i tragi~nih faza da je

te{ko govoriti o najblistavijem periodu, nekako uvijek kada se moglo zaklju~iti da je Filharmonija bila na korak od toga desio se neki razorni tektonski poreme}aj. Zajedno sa orkestrom ~inim sve kako bi se stvorile pretpostavke da Sarajevska filharmonija zabiljeì svoje najblistavije trenutke u vremenu koje tek dolazi. Nadam se da ne}e pro}i mnogo vremena da o tome ~itamo u va{im i drugim novinama.” Sarajevska filharmonija je, dakle, funkcionisala u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji i u Bosni i Hercegovini. Gdje joj je bilo najbolje? “Po onome {to se moè vidjeti iz materijala koje svakodnevno otkrivam Sarajevska filharmonija je u svim dosada{njim sistemima funkcionisala i preìvljavala samo zahvaljuju}i entuzijazmu njenih ~lanova i

istinskih ljubitelja umjetnosti. Da je i jedna vlast imala posebno razumijevanje za na{ rad u pro{losti, mi ne bismo bili u prilici da tek danas rje{avamo neka va`na pitanja, kao {to je nabavka osnovnih sredstava za rad, odnosno instrumenata. Svakako da je bilo velikih umjetnika koji su nastupali sa Sarajevskom filharmonijom, a koje ne mo`ete da ne spomenete, poput Carerasa, Mehte, Davida Ojstraha. Nezahvalno je posebno izdvojiti bilo koga od doma}ih umjetnika, ali svi su oni na svoj na~in zna~ajno uticali na razvojni put na{eg orkestra”, odgovara Samra Gulamovi}. Vrlo brzo po okon~anju II svjetskog rata Filharmonija je po~ela sa radom... A, kako su pre`ivjeli posljednji rat i kako su, uop{te, konsolidovali vlastite redove, pitamo na{u sagovornicu: “O Oskar Danon je trebao dirigovati koncertom koji je otkazan zbog po~etka II svjetskog rata, njegov odlazak u partizane i njegova afirmacija kao kompo-

Samra Gulamovi}: “Sarajevska filharmonija je u svim dosada{njim sistemima funkcionisala i pre`ivljavala samo zahvaljuju}i entuzijazmu“

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Filharmonija:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:49

Page 64

TEK JOJ JE DEVET DECENIJA 1

AKTIVNI I PROFESIONALNI 1. Koncert Sarajevske filharomonije kojom je 1991. dirigovao Uro{ Lajovic 2. Orkestar SF-a 1924. u Oficirskom domu u Sarajevu 3. Belu{ Jungi} dirigovao je SF-om tako|e u Oficirskom domu 1932. godine

zitora revolucije, koji je komponovao veliki broj djela u stilu S Titom naprijed, S Titom lijevo, S Titom desno i sli~nih, pomogla je da se Sarajevska filharmonija okupi ve} 1948. godine. Danonova uloga u ponovnom formiranju i po~etku rada orkestra je velika. @ao nam je {to ovaj veliki i divan ~ovjek ne}e zajedno sa nama isje}i par~e ro|endanske torte. Posljednji rat smo pre`ivjeli, ~ini mi se da je bilo haoti~no, kao i u svim segmentima dru{tva. Sre}om pa se stihijsko i haoti~no djelovanje kod nas ~uje, {kripi i nije ugodno za u{i, pa za razliku od drugih segmenata imali smo manje vremena da se konsolidujemo. Mogu re}i da, kada je rije~ o konsolidaciji, polako ulazimo u mirne vode, ali zbog toga {to privreda i drugi aspekti dru{tva nisu konsolidovani u mjeri u kojoj bi trebali biti, mi plovimo mirnim morem sa jako malo vjetra u jedrima.”

KRIZE I NEDA]E U Bosni i Hercegovini, vidio je to i onaj Felix Baumgartner sa visine od 39.000 metara, nigdje nije dobro. Pa, kako onda, funkcioni{e Sarajevska filharmonija, kada znamo da je stanje prili~no kompleksno? Jer, SF nema ni vlastite prostorije, ve} su podstanari u zgradi Narodnog pozori{ta Sarajevo! “Svaka kriza i neda}a obi~no rezultira nadljudskom voljom i naporima da se prevazi|e i mo`e biti izvor genijalnih 64

ideja i rje{enja. Ali Bosna ne bi bila Bosna kada kod nas ne bi bilo druga~ije. Mi kao da smo osu|eni da nam ove planine me|u kojima `ivimo su`avaju vidike. Mi se trebamo mijenjati, svoj vlastiti odnos prema sebi, drugima, kulturi, ekologiji... promjena je u nama. Ako ho}emo da nam bude lijepo kao u Sloveniji zasadimo cvije}e u svojim vrtovima, po~istimo ispred na{e zgrade kako bi nam bilo lijepo kao u

Njema~koj, do|imo na koncert filharmonije, u pozori{te na operu kako bi nam bilo kao da smo u Be~u. Sumnjam da je u Makedoniji situacija i{ta bolja, ali oni su dobili koncertnu dvoranu. Ne zbog toga {to njihov dr`avni vrh sje~e vene na taktove Beethovena ve} zbog njihove svijesti da jedan glavni grad treba imati koncertnu dvoranu. To {to mi nemamo koncertnu dvoranu jeste ote`avaju}a okolnost za na{

POVIJEST I (H)ISTORIJA

Sjećanja, samo sjećanja Relevantan istorijski podatak jeste da je Sarajevska filharmonija prvi koncert odr`ala 24. oktobra 1923. godine. Solista na klaviru bio je Klemens Men{ik, a dirigovali su Aleksandar Lukini} i Josip Ro`|alovski. Na programu su bili Uvertira za operu Porin Vatroslava Lisinskog, Klavirski koncert u g molu Felixa Mendelssohna Bartholdyja, te Druga simfonija Ludwiga van Beethovena. U periodu do 1941. godine, jedan od dirigenata bio je i Oskar Danon, koji je dirigovao i prvim koncertom Sarajevske filharmonije poslije Drugog svjetskog rata, 20. oktobra 1948. godine.

ZA ZA SVE SVE MU MU HVALA HVALA Oskar Oskar Danon, Danon, genijalac genijalac

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Filharmonija:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:50

Page 65

PRIÂ KOJA TRAJE I MUZIKA KOJA SVIRA rad, ali je veliki minus i sramota za grad i Bosnu i Hercegovinu”, veli direktorica Sarajevske filharmonije. A, kako ìve zaposleni u SF-u? “Kao dio ovog dru{tva, optere}enog problemima, mi dijelimo sudbinu na{ih sugra|ana. Ma koliko radili, okolnosti ~esto na{ rad obezvre|uju. Idealno dru{tvo bi trebalo prepoznati vrhunske umjetnike, a sigurna sam da imamo nekoliko takvih, te im omogu}iti da nesmetano rade i napreduju neoptere}eni egzistencijalnim problemima koji su pravim umjetnicima u sferi apstraktnog. Ukoliko uloìmo u jednog umjetnika, on }e nam to vratiti mnogostruko.”

OD SMETANE DO VERDIJA Orkestar Sarajevske filharmonije odràva sedam do osam koncerata mjese~no, {to osim koncerata simfonijske muzike uklju~uje i predstave Opere i Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. “Osim toga, ove godine u orkestru je formirano nekoliko razli~itih grupa koje posje}uju djecu u osnovnim {kolama. Cilj je da se {to ve}em broju djece pruì mogu}nost da upoznaju i ~uju klasi~ne instrumente, da afirmi{emo umjetnost koju njegujemo i stvaramo novu publiku. U planu je nekoliko gostovanja u Bosni i Hercegovini kao i u~e{}e na festivalu u Italiji. Nadamo se da }e nam trenutni budèt omogu}iti da to i ostvarimo”, isti~e Samra Gulamovi}. A, kako grad doìvljava svoju Filharmoniju, vra}a li joj ono {to joj je duàn? “Sti~em dojam da kod nas ne moèmo govoriti o gradu, zemlji, kantonu ve} tek o administracijama. Ne postoji jedna politika grada nego mnogo politika administracija, od kojih se mnogih vi{e i ne sje}amo. Jednoga dana mi trebamo sjesti zajedno i vidjeti {ta je na{a vizija, ~ime raspolaèmo, {ta nam nedostaje i {ta moèmo u~initi.

DALEKO OD IDEALNOG ^lanovi Sarajevske filharmornije dijele sudbinu svojih sugra|ana

Plan za pet, deset, dvadeset godina. Najva`nije je da se izborimo za depolitizaciju umjetnosti. Moj stav je da umjetnost ne trpi oportunizam i kompromise, a to je mogu}e samo ako je depolitizirana”. Ve} u prvoj godini svog postojanja Sarajevska filharmonija je po~ela obiljeàvati ro|endane. Pa tako, naprimjer, 1924. sto godina ro|enja Bedìha Smetane. A ove, 2013., 22. i 23. februara, slave 200 godina ro|enja Giuseppea Verdija: “Da, ve} ovaj vikend slavimo Verdija, ~ovjeka koji je operu pribliìo svima, ~ovjeka ~ije melodije danima po{to ih ~ujemo tiho pjevu{imo. Ima}emo sre}u da pored danas najzna~ajnijeg turskog dirigenta Rengima Gokmena vidimo i ~itav niz solista, a me|u njima i bosanskohercegova~kog prvaka na{e opere Ivicu [ari}a”. Richard Wagner, ro|en iste godine u kojoj i Verdi, malo je komplikovaniji za SF? “Komplikovan, pa znate, i sam Wagner je sumnjao da }e

STALNA STALNA BORBA BORBA ZA ZA OPSTANAK OPSTANAK

Samra Samra Gulamovi}, Gulamovi}, direktorica direktorica Sarajevske Sarajevske filharmonije filharmonije

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

njegov Prsten - ~etiri opere koje ~ine ciklus Prsten Nibelunga - biti izveden za njegova ìvota zbog kompleksnosti djela, ogromnih zahtjeva koji se postavljaju pred orkestar i pjeva~e, te ogromnih tro{kova koje bi zahtijevala produkcija. Wagner je jedan od najkontroverznijih i najintrigantnijih kompozitora. To je kompozitor o kojem je napisan najve}i broj knjiga, eseja, radova i svi se slaù oko dvije stvari - da se radilo o izvanrednoj hulji i olo{u, sa jedne strane, i jednom od najve}ih muzi~kih genija, s druge strane. Opere koje je komponovao nazivao je muzi~kim dramama i za razliku od drugih opera, posebno onih italijanskih, u kojima dominira glas, u Wagnerovim muzi~kim dramama dominira orkestar. Danas je njegov festival u Bayreuthu mjesto hodo~a{}a, gdje njegovi poklonici ~ekaju i po deset godina kako bi dobili ulaznicu. Mi }emo u septembru imati Ve~e posve}eno njegovim djelima, bit }e to najbolje {to trenutno moèmo pruìti. Iskreno, daleko su vremena kada }e Wagnerove muzi~ke drame biti na na{im pozornicama. Prije svega, on zahtijeva posebnu publiku koja se profilirala kao wagnerijanska i koja je ubije|ena da je Wagner kompozitor koji na ljestvici kompozitora od jedan do deset drì svih deset mjesta, a tek poslije njega, na po~asnom 15., 16., 17. mjestu su Beethoven, Mozart, Bach... Dopustite mi da se na{alim, ali i kada bi mi uspjeli nekako postaviti operu koja traje ~etiri no}i, u najmanju ruku bi dobili prijavu za kr{enje javnog mira i reda”, obja{njava Samra Gulamovi}. O onome {to slijedi ne{to kasnije, a zva}e se Ve~er mjuzikla, kada }emo Filharmoniju i njihove glumce imati priliku vidjeti u ne{to opu{tenijim ulogama, drugom prilikom. Do tada: sretan im ro|endan! 65

Mali:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:27

Page 66

^UDESNA AFRIKA

Mali, država na sjeveru Afrike, podijeljena je, u njoj se ratuje, stanovnici te države su među najsiromašnijim na svijetu; međutim, ta nesretna država dala je toliko sjajnih izvođača, izvođačica, grupa i instrumentalista da je to naprosto za nevjerovati

MALI

ZEMLJA MAGIČNE GLAZBE

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

itanje za po~etak glasi: {to je to zajedni~ko Jamajki, Kubi i Maliju? Netko }e naprasno odgovoriti - pa u tim zemljama `ive crnci, neki }e opet pomisliti na ne{to drugo, no to~an odgovor glasi otprilike ovako: sve tri zemlje su dugo bile pod kolonijalnom upravom, dobile su nezavisnost tek u drugoj polovini pro{log stolje}a i ostale nerazvijene i siroma{ne, ali samo materijalno, dok je duh tih naroda kreirao muziku koja je osvajala i osvaja cijeli svijet. Afro-kubanska glazba, reggae i napokon razli~iti idiomi malijske glazbe danas skoro da dominiraju svjetskom muzi~kom scenom, pogotovo onom koju poznajemo pod nespretno konstruiranim terminom “svjetska muzika/world music”.

MALIJSKE GLAZBE Sjevernoafri~ka zemlja Mali, koja upravo prolazi kroz jezivu tragediju rata nametnutog odsvukud i od svakoga, jedna je od najsiroma{nijih na svijetu, ogromna i rijetko naseljena, tek nekih 2.000 dolara per

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Mali:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:27

Page 67

MALI, ALI UMJETNICI

SVJETSKE KARIJERE Salif Keita i Rokia Traore napravili su ozbiljan muzi~ki posao, posebno u Evropi

capita, ali zemlja koja je dala toliko sjajnih izvo|a~a, izvo|a~ica, grupa i instrumentalista da je to naprosto za ne vjerovati! I napokon, treba re}i ovo: zemlja u kojoj se stvara stilski vrlo raznolika glazba, tako da mo`emo najto~nije govoriti o malijskim glazbama, od onih koje se opiru na vi{estoljetne kulturne tradicije, preko suvremenih urbanih trendova, spajanja tradicije sa utjecajima koji su dolazili ili iz

susjednih afri~kih zemalja, ili iz Francuske, ~ija su kolonija bili do 1960., onda svjetskog popa i na koncu latino/afrokubanske tradicije, s obzirom da su se mnogi od malijskih glazbenika {kolovali na Kubi. Tradicija koja se`e sve do desetog stolje}a i u carstva koja su na tim prostorima postojala i imala visoku civilizaciju, potom autohtone kulture lova~kih plemena, utjecaji islamske civilizacije, koja upravo sada pokazuje svoje negativne i pozitivne strane u ratu koji je podijelio zemlju, dodiri sa velikim svjetskim pop zvijezdama, posebno onima iz domene ameri~kog bluesa... sve je to umjesilo krajnje ukusnu muzi~ku smjesu, koja je svijet od ‘70-ih naovamo naprosto fascinirala glazbom, izvanrednim koncertima, plo~ama za koje su dobijali sve mogu}e nagrade, sve do Grammyja , pjesmama koje su bile uspje{nice. Sjetite se samo velikog pjeva~a i gitariste Moryja Kantea, originalno iz susjedne Gvineje ali sa karijerom u Maliju, i njegove pjesme Yeke, yeke iz ‘80-ih, koja je bila svjetska uspje{nica, ili pak sjajne high-tech plo~e Sora koju }e najljep{i glas Afrike Salif Keita snimiti 1986. u Parizu, ~iji }e svjetski uspjeh otvoriti vrata mnogim drugim izvo|a~ima, ne samo Malija, nego i cijele Sjeverne Afrike. Onda su do{li i stariji i mla|i, veliki svira~ na kori Ali Farka

Toure, pa onda Toumani Diabate, Habib Koite, sjajna pjeva~ica Oumou Sangare, grupe poput Tinariwen i Tamikrest, duet slijepih svira~a i pjeva~a Amadou&Miriam, potom kantautorica sa svjetskom karijerom Rokia Traore, pa Vieux Farka Toure, Boubakar Traore, Lobi Traore, potom loza Sissoko... Redali bi ovako sve do kraja teksta, a da ostanemo u opasnosti da koga va`nog ne zaboravimo. I onda glavni grad Bamako na rijeci Niger, Mali ne izlazi na more, njegovi studiji sa naglaskom na onom pod imenom Bologan, dr`avni ansambli koji su sponzorirani nakon kona~nog osamostaljenja kroz koje su pro{li brojni kasnije svjetski priznati

Skoro da nema velikog soliste koji nije snimao sa nekim od malijskih zagovornika tzv. “desert bluesa“

Mory Kante

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Mali:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:27

Page 68

^UDESNA AFRIKA

DIVLJENJE MUZICI MALIJSKIH UMJETNIKA Grupa ”Tinariwen” i izvo|a~i Baaba Maal i Angelique Kidjo, muzi~ari iz zemlje u kojoj se stvara stilski vrlo raznolika glazba

glazbenici; uklju~no sa Salifom Keitom ( The Rail Band , Les Ambassadeurs , L’orchestre nationale A, i drugi), i napokon procesi u kojima su se stolje}ima duge glazbene tradicije pelcovale sa suvremenim utjecajima, a tradicionalni instrumenti, uglavnom ì~ani, poput kore ili ngonija, te ndana i kamelgonija ili pak afri~kog vibrafona balafona se mije{ali sa onima iz elektri~ne ere, a razli~ite tradicije (plesna, za zabave, vjen~anja, vjerske sve~anosti) mijenjale su se prema prilikama, pa i svjetskom trì{tu. Ali, iza svega je ostajao jedan sna`ni malijski {tih, ta je glazba bila i tu`na i vesela, sa dugim melodijama i krasnim tekstovima, bilo otpjevanim na tradicionalnim jezicima i narje~ijma Mandi naroda ili pak na francuskom, a sada i engleskom, poeti~nim, ili u slavu velikih careva, ali i ~esto kriti~ki intoniranih. Bila je to i ostala ìva, plesna glazba, ali u svojoj su{tini melankoli~na i sjetna na svoj poseban na~in. I ono {to me je fasciniralo: kad god sam do{ao u dodir sa malijskim izvo|a~ima, djelovali su krajnje opu{teno, profesionalno, uvijek spremni za stvaranje dobre glazbe, koju smo onda i dobili od njih sa scene.

EUFORI^NE KRITIKE Na jednoj strani tradicija Mande civilizacije, utemeljene jo{ u XIII stolje}u, i njihovi profesionalni svira~i i umjetnici imenovani grioti, odnosno jeli, tj. cijele obitelji koje su nasljedno prenosile glazbenu tradiciju, a na drugoj lova~ka plemena koja su bila zatvorena i odràvala druga~ije muzi~ke valere, jo{ starije, mo`da najstarije na planeti, barem tako tvrde ozbiljniji poznavaoci povijesti glazbe. I opet, na tre}oj strani, iako duboko u islamskoj civilizaciji, ène su ovdje osvojile zna~ajan prostor, posebno u glazbi nazvanoj wassoulou, sa poticajnim plesnim ritmovima, upotrebom raznih tradicijskih ì~anih instrumenata i sa ènskim glasom u prvom planu. Jedan od njih pripada i “slavuju” nazvanom Oumou Sangare, koja je od druge polovice 80-ih velika zvijezda 68

“world music scene”. Do}i u Bamako zna}i do}i u grad muzike, u kome se svira na svakom koraku i za razne prilike. Tu su se ra|ali prvi sastavi, otvarali studiji, sviralo na zabavama i na vjen~anjima, za djecu i za goste, u barovima i hotelima. Nedjeljom tamo vrije - treba o tomu ~itati knjige ljubljanske putopisateljice Sonje Porle, prevedene su na hrvatski jezik, pa se uvjeriti u tvrdnju da se radi o jednom od najja~ih muzi~kih centara svijeta. A kad su dobili samostalnost dr`ava je, ma kako bila siroma{na, podr`avala orkestre, organizirala festivale i pomagala malijskoj glazbi da se plasira u svijet. Onda su do{li prvi uspjesi, pa su mnogi izvo|a~i iz svijeta do{li u ovu zemlju u potrazi za korijenima svoje glazbe. Skoro da nema velikog soliste koji nije barem jedanput u studiju snimao sa nekim od malijskih zagovornika tzv. “desert bluesa”, i uvijek su te kolaboracije ra|ale i otvarale neke nove horizonte. Ray Cooder je snimio sjajan CD Talking Timbuktu sa Ali Farka Toureom, a afro-ameri~ki blues umjetnik svjetske slave Taj Mahal se u aprilu 1999. sastao u jednom od studija u Athensu sa grupom malijskih glazbenika predvo|enih kora virtuozom Toumani Diabateom da snimi ~isto remek-djelo Kulanjan. Nama dragi Manu Chao je oti{ao u Bamako i sastavio dvoje slijepih umjetnika Amadou i Miriam

2004. i producirao jo{ jedno remek-djelo Dimanche a Bamaco, a ovakvih je kolaboracija bezbroj. James Brownov, saksofonista Pee Wee Ellisa, pojavit }e se na plo~i Savane Ali Farka Tourea, Chris Eckman, slovenski zet, i{ao je u vi{e navrata u Mali i radio sa Lobi Traoreom (odli~an CD Rainy Season Blues), te sa grupom Tamikrest za njema~ku etiketu Gliterhouse, za koju i sam snima. Recentno najve}i od najve}ih gitarista i pjeva~ Salif Keita se usudio sastati sa Gotan Projectom i iz te suradnje je iza{ao kao rezultat CD Tale, a u studiju su sa njim bili i jazz pjeva~ Bobby McFerrin, nova zvijezda Esperanza Spaulding, rap grupa Roots Manuva i drugi, a njegov nedavni koncert u Glasgowu do~ekan je sa, skoro bi rekli, eufori~nim kritikama. Sli~ne ocjene prate i novi CD Jama Ko ngoni virtuoza Bassekou Kouyatea i njegovu grupu Ngoni Ba, na kome se pojavljuje i Taj Mahal, kao i CD Asa Branca kora majstora Ballake Sissokoa. Visoke ocjene je dobio i januarski koncert koji je pod nazivom Sahara Soul u dvorani Barbican u Londonu okupio neke od velikih zvijezda malijske glazbe - osim Bassekou Kouyatea i supruge mu pjeva~ice Amy Sacko na scenu su se popeli i grupa Tamikrest, ~iji je gitarista Ousmane Ag Mossa na po~etku odsvirao blues Peace for Mali, te Sidi Tourfe, koji je zbog ratnih djejstava napustio grad Gao (nije li vam ovo ne{to poznato?), a na koncu se nenajavljena pojavila i Roki Traore. Kritike opet odu{evljavaju}e. Čitam na koncu razmi{ljanja nekih od najistaknutijih protagonista svjetske muzi~ke scene o malijskoj glazbi. Od basiste Led Zeppelina Johna Paula Jonesa do ~lana guda~kog kvarteta Cronos Davida Harringtona ili velikih zvijezda Angelique Kidjo i Baaba Maala, Roberta del Naja iz Massive Attacka - svi oni izra`avaju osobno divljenje glazbi malijskih umjetnika i istodobno zabrinutost zbog rata u toj divnoj, napa}enoj zemlji. Čiju bolnu, dugu, bogatu tradiciju upravo oni iskazuju u svojim pjesmama i glazbi. SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Nic Cave:TEKST osnova.qxd

21.2.2013

0:26

Page 69

ISTINSKI PERFORMER

NICK CAVE je sa svojim THE BED SEEDSIMA objavio novi studijski album “Push the Sky Away”; australski velikan je, tvrdi naš kritičar, potonuo u samog sebe, balansirajući po životnom rubu

MRAČNO KAO U PEĆINI Pi{e: MARIO ILI^I]

ijetki su glazbenici koji traju kao Nick Cave. A on traje jo{ od davne 1984., kada je objavio prvijenac From Here To Eternety. A sada je Cave, uz prate}i band The Bad Seeds, snimio petnaesti studijski album pod nazivom Push the Sky Away. Iako je vjerne fanove naviknuo svake druge godine objavljivati albume, tu je praksu prekinuo pro{li, izvrstan album Dig, Lazarus, Dig!!!, koji je promoviran ~etiri godine nakon albuma Abattoir Blues/The Lyre of Orpheus.

OPSJEDNUT AMERI^KOM GLAZBOM Nakon nove ~etverogodi{nje stanke Nick je u studio u{ao s bandom The Bed Seeds i snimio pjesme za Push the Sky Away. Nicholas Edward, ili kra}e Nick Cave, australski je glazbenik ro|en 1957. godine. Zanimljiv je njegov put do glazbene pozornice. Nick potje~e iz religiozne anglikanske obitelji, te je od malih nogu pjevao u crkvenim zborovima u mjesnoj katedrali. No, nakon nekoliko izgreda s crkvenim autoritetima u koje je bio umije{an, roditelji ga {alju u internat u Melbourne. Nick se po~inje ozbiljnije baviti glazbom kao ~lan {kolskoga zbora. U gla zbenim krugovima je poznat i kao kantautor, ali i odli~an gitarist i orgulja{, za {to je velike zasluge imala njegova crkvena izobrazba. Nick Cave je, zapravo, opsjednut ameri~kom glazbom. Veliki utjecaj na njegov rad imali su ameri~ki rockeri, ali i britanski rock band Jethro Tull. Čak je i svoga sina iz jedne australske ljubavne epizode nazvao Jethro. Iako ga mnogi smatraju mra~nim tipom i post punk depresivcem, iako ponekad izgleda kao da je pobjegao iz nekog Tarantinovog filma, Nick Cave se nikad nije posebno osvrtao na 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

kritike. Istina je kako je njegova glazba prepuna lirskih opsesija religijom, ljubavlju, patnjom, smr}u, ali ga je i kao glazbenika i kao osobu te{ko definirati i strpati u odre|eni ànr. Nick je istinski performer. Njegovi koncerti su performansi, nabijeni sna`nom emocijom, koja ovisi isklju~ivo o samom raspoloènju u kojem se trenuta~no nalazi. Nick Cave je multiinstrumentalist, pjeva~, skladatelj, a u slobodno vrijeme i glumac. Dobar dio glazbene karijere posvetio je pisanju za kazali{te, ali i skladanju filmske glazbe. Do sada je snimio trinaest glazbenih predloàka za teatar i film, od kojih je posljednji soundtrack za film Lawlles iz 2012. godine. U dosada{njoj karijeri dobio je desetine nagrada, me|u kojima se izdvaja ona za ulazak u ku}u slavnih Australia Recording Industries Association. Tako se

pridru`io najve}im australskim zvijezdama poput AC/DC-a, Kylie Minogue, INXS-a... No, vratimo se predstavljanju novog CD-a Nicka Cavea i njegovih The Bad Seedsa.

VJERUJE I U SIRENE Album otvara pjesma We No Who ‘U‘R. Molska, mra~na podloga i prepoznatljivi caveovski vokal, idealni su za slu{anje u hladne zimske dane. Nick je u drugi plan gurnuo i flautu, kako bi ugo|aj depresije bio potpun. Pjesma Wide Lovely Eyes zapo~inje {topanjem clean gitare, koja simbolizira neumoljivo protjecanje vremena i ubrzane otkucaje zidnog sata. Pjesma Water‘s Edge na tren je dinami~na. Prebiranje po bass gitari, koja je zapravo kamuflaà kao i violine u podlozi Nickovom recitalu, pri~a je o odrastanju lokalnih momaka s nasipa. Iako Nick naizgled pri~a lokalnu pri~u, posrijedi su ipak dublji konteksti pri~e, razmi{ljanja o svrsi postojanja i ìvotnim analizama. Nakon pri~e o djevojci iz ulice Jubilee, slijedi kona~no pjesma pjevljiva refrena Mermaids. Nick obja{njava kako uz to {to vjeruje u Boga, vjeruje u jo{ podosta stvari, izme|u ostalog vjeruje i u sirene. Nakon rolanja na bass gitari i recitala u pjesmi We Real Cool, slijedi novi recital u pjesmi Finishing Jubilee Street. Album sadrì i jedan blues. Rije~ je o pjesmi Higgs Boson Blues. Album zatvara naslovna, Push the Sky Away, koja zapravo i oslikava ~itav album. Nick Cave je mra~niji no ikad, poti{ten, nesretan, potonuo u samog sebe, balansiraju}i po ìvotnom rubu, guraju}i sve oko sebe {to dalje. Stoga, Nick s novim albumom sigurno ne}e nai}i na razumijevanje {irokog glazbenog auditorija, ali to mu nije bila niti èlja.

LIRSKE OPSESIJE Australski genije Nick Cave

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

20.2.2013

13:33

Page 70

KULT MARKET MUZIKA

RAZNI IZVO\A^I

Tribute to Satan Panonski

“Terrortory”, novi album “Halloweena”

Usiljeno, bezidejno, tanko...

O~i u magli nakon vi{e od dvije decenije od smrti najkontroverznijeg punk-rockera sa ex-yu prostora Ivice ^uljka poznatijeg kao Satan Panonski, u prodaji se pojavila kompilacija posve}ena njegovom glazbenom opusu. Neke od njegovih najboljih pjesama nalaze se na albumu O~i u magli u izvedbi Nine Romic, te bandova Cojones, E.N.D., Fraktura mozga i drugi.

LEIFERT

Leifert

DOMA]A ZADA]A Halloween sada nije bio na visini zadatka

Rije~ki electro-synth duo Leifert snimili su istoimeni studijski album. Pri~a je po~ela prije nekoliko godina nastankom grupe Larve. Band sada ~ine multiistrumentalistica Petra Leifert, koja svira sve {to joj do|e pod ruku, i Gia Leifert na sintu. Album Leifert ~ini dvanaest pjesama, a traje 35 minuta. Leifert se glazbeno naslanja na synth pop s konca osamdesetih.

STEVE HACKET

Genesis Revisited II Steve Hacked, nekada izvrstan gitarist banda Genesis, snimio je studijski album Genesis Revisted II. S obzirom da album nosi podnaslov Disc 1, za o~ekivati je da stari ma~ak Hacked uskoro objavi i drugi dio izdanja. Kada u karijeri svirate s Peterom Gabrijelom i Phillom Collinsom, to zna~i da zbilja vrijedite. Hacket je za ovu prigodu odabrao deset pjesama.

U na{em pro{lom broju objavili smo kako su najzna~ajniji njema~ki power metalci Halloween 2012. objavili novi studijski album. Ovoga puta album Terrortory poku{at }emo pribliìti zalju bljenicima “metalnih” riffova. Pro{lo je ve} 28 godina otkako su metalci iz Hamburga objavili istoimeni prvijenac. Kroz njihove redove pro{lo je nekoliko vrhunskih glazbenika. Band su osnovali pjeva~ i gitarist Kai Hansen, solo gitarist Michael Weikath, basist Markus Grosskopf i bubnjar Ingo Schwichtenberg. ^lanovi banda vi{e nisu Kai Hansen, ali niti drugi pjeva~ Michael Kiske, ali Halloween grme i dalje. Najplodonosnije razdoblje karijere bile su im zlatne osamdesete godine pro{loga stolje}a. Tada nastaju neki od najboljih albuma Halloweena: The Walls of Jericho i Keepers of the Seven Keys, koji je objavljen u dva dijela, 1987. i 1988. godine. Novi album Terrortory stiè nakon {estogodi{nje studijske apstinencije i albuma Gambling With the Devil iz 2007. godine. Na ovaj CD uvr{teno je {esnaest pjesama, a otvara ga Traipsing Trough the Blood. Iako pjesma posjeduje sve odlike power metala, od ritmova potpomognutim speed king bass pedalama do nezaobilaznog brzog, “{topanog” riffa, ipak kao da nedostaje energije koja je do sad krasila Halloween. Nakon introa At the Gates, slijedi naslovna Terrortory. Ne{to brà, ali osim osnovnog gitarskog riffa, ni{ta drugo

vrijedno spomena. Nisu bolje niti Her Ghost Comes Out To Play i Darkside Inside. Usiljeno, bezidejno, tanko. Taman kad smo pomislili kako }e pjesma Scare You barem djelomice izvu}i stvar nakon obe}avaju}eg uvoda, i ona se vrlo brzo gubi u bespu}ima dosadnih aran`mana. Ono {to ~udi, osim bezidejnosti, poprili~no je lo{a produkcija ~itavog albuma. Nekako vjerujem da i pjeva~ banda Andreas Deris nije adekvatno odgovorio zahtjevnim vokalnim dionicama i aran`manima, te se i on utapa u sveukupno sivilo. Kona~no, album zatvara dvominutna Into The Afterlife. Dojam je kako su momci iz Halloweena na silu i potpuno bespotrebno napravili jedan od najlo{ijih albuma u povijesti tog kultnog banda. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Justice: Helix 2. Battle Box: Battle Box 3. TomMorello, Tim McIlrath & Serj Tankian: We are the 99% 4. Bad Religion: Fuck You 5. Miss Li: Plastic Faces 6. Vitalic: Stamina 7. Rudimental ft. John Newman & Alex Clare: Not giving in 8. Placebo: B3 9. C2C ft. Derek Martin: Happy 10. Soundgarden: Been away too long SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

20.2.2013

16:03

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Silver Linings Playbook” (SAD, 2012.), scenariste i reditelja Davida O. Russella

Za uspjeh je potrebno gubiti

SINJI GALEB

Branko Bauer Film iz 1953., koji je producirao tada jaki Jadran film. Snimljen je u crno-bijeloj tehnici. U filmu glume Suad Rizvanbegovi}, Tihomir Polanec, Darko Slivnjak. Scenarij za film napisali su Josip Barkovi} i Branko Bauer po romanu Tone Seli{kara Dru`ina Sinjeg galeba. Direktor fotografije bio je gromada od znalca, Nikola Tanhofer. Radnja je smje{tena u malo primorsko mjesto 1920. godine. Glavni lik ove drame je Ivo, dje~ak kojem otac kojeg dugo nije bilo dolazi, umire, ostavlja barku, ali i dug koji on poku{ava isplatiti. Ocjena: 4

SUMO DA, SUMO NE DIVNO I NEPRETENCIOZNO Bradley Cooper, Jennifer Lawrence, Robert DeNiro i Jacki Weaver tuma~e glavne likove u filmu Silver Linings Playbook

Scenario za film Silver Linings Playbook baziran je na romanu The Silver Linings Playbook koji je napisao Matthew Quick. Premijerno je prikazan 8. rujna 2012. na Tribeca Film Festivalu u New Yorku. Pat Solatano (glumi ga Bradley Cooper) doìvio je krah, ostao je bez supruge, ku}e, posla, te je usred tog rastrojstva zavr{io u psihijatrijskoj klinici. Nakon osam mjeseci vra}a se roditeljima (tuma~e ih sjajni Robert DeNiro i Jacki Weaver). Nastoji u~initi sve da vrati stari ìvot natrag. Bitno je ista}i da je sve {to je napravio isprovocirano licemjerstvom i varanjem njegove supruge. Mlada Tiffany (glumi ju Jennifer Lawrence) je udovica policajca koja ima mnogo problema. Ona }e pomagati njemu, za odre|enu protuuslugu koju su dogovorili. Silver Linings Playbook je dobio ~ak osam nominacija za ovogodi{njeg Oscara. Pri tome, pet nominacija je za glavne kategorije. Ovakav uspjeh u gluma~kim kategorijama posljednji put je zabiljeèn 1981., kada je sli~no pro{ao film Reds Warrena Beattyja. Osim toga, uz Silver Linings Playbook, samo ~etrnaest filmova u povijesti je uspjelo prikupiti nominacije u svim gluma~kim kategorijama! Ovaj film je i prvi nakon Djevojke od million dolara Clinta Eastwooda koji je nominiran u “velikih 5” kategorija (za najbolji film, scenario, reìju, glumca, glumicu). Silver Linings Playbook je komi~na drama o ~ovjeku koji gubi sve, no onda postigne uspjeh. Zanimljivo jeste da je 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Jennifer Lawrence dobila ulogu na audiciji preko Skypea. Za odli~nu glazbu u filmu bio je zadu`en Danny Elfman. Divan, nepretenciozan, nekalkulativan film o snazi pojedinca koji zbog tu|eg licemjerstva, varanja, te brige samo o sebi (sve to ru{i njihovi malu zajednicu), nastupa razumljivo, ali ne ba{ ispravno, ispa{ta zbog toga, te se vra}a, bolji, ja~i, koncentriraniji, sna`niji i nastavlja `ivot s “predivnim nekim” kojeg je on vrijedan i koga je ta druga osoba vrijedna. Bravo! (D. Jane~ek)

Masayuki Suo Scenarij i re`iju za ovaj film iz 1992. godine potpisuje Masayuki Suo. Sumo je tradicionalni sport u Japanu, a Japanci ga smatraju te{kim, prljavim i opasnim. Tako misli i student Shuhei, no profesor ga ucijeni diplomiranjem, pa tako mora, zauzvrat, spasiti fakultetski sumo klub. Jako smije{an film. U sumu }e se oku{ati i George, britanski student koji je tu na razmjeni. Sjajna satira. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

@IVETI KAO SAV NORMALAN SVET

1. 2. 3. 4.

Milo{ Mi{a Radivojevi}

A Good Day to Die Hard (John Moore) Identity Thief (Seth Gordon) Safe Haven (Lasse Hallstrom) Escape from Planet Earth (Cal Brunker) 5. Warm Bodies (Jonathan Levine)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Step Up 4 3D, Scott Speer - Offspring Entertainment, Blitz film i video 2. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca, Wes Anderson - Focus Features, Discovery film i video 3. Bez zakona, John Hillcoat - Weinstein Company, Blitz film i video 4. Pla}enici 2, Simon West - Lionsgate, Blitz film i video 5. Vitez tame: Povratak, Christopher Nolan - Warner Bros. Pictures, Continental film

Doma}i film iz 1982. godine, u boji. Scenarij je napisao Radoslav Pavlovi}, a re`iju potpisuje Milo{ Mi{a Radivojevi}. Rado{ se seli u Beograd iz provincije, nakon {to je upisao skladateljski odjel Muzi~ke akademije. @ivi u malom stanu i zbog besparice vlasnici pla}a nekada i seksualnim uslugama. Idealist je. Misli na sve ljude. Njegove kolege i profesori ne dijele njegove ideje. Razo~aran je. Ocjena: 4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

20.2.2013

16:37

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Nissan Note

SPORT Loši rezultati afričkog prvenstva

Propast južnoafričkih stadiona SKROMNI REZULTATI

Nissan je predstavio novi Note uo~i zvani~ne premijere na Sajmu u @enevi. Automobil je zadr`ao dimenzije prethodnika, sa istom koli~inom prostora u kabini i povi{enom pozicijom za voza~a, ali je sada oblikom pribli`en tradicionalnom hatchbacku.

MOTOCIKLI

Honda

Na Sajmu u Chicagu prikazana su dva nova motocikla iz CTX serije. CTX predstavlja skra}enicu od udobnost (Comfort), tehnologija i iskustvo (Experience). Brojna oznaka okvirno govori o zapremini pogonskog agregata 670 “kubika”.

DESIGN

Alfa Romeo Alfa Romeo je u saradnji sa Evropskim dizajnerskim institutom iz Torina pripremio koncept Gloria za predstoje}i Sajam u @enevi. Limuzina te~nih linija sa ~etvero vrata je rezultat rada studenata odsjeka za saobra}ajni dizajn, uz savjete Alfinih stilista.

Stadioni izgra|eni za SP 2010. zjape prazni, a u JAR niko ne zna kako ubudu}e finansirati njihovo odr`avanje

Reprezentacije Nigerije i Burkine Faso u finalu Afri~kog kupa nacija za prvo mjesto nisu morale igrati pred praznim tribinama. Nogometni hram Johannesburga Soccer City bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Finalnu utakmicu jesu pratili milioni fanova, a hiljade ih ispunile nogometne tribine, ali na mnogim drugim utakmicama je ~esto nedostajalo gledatelja na tribinama. Gana, Mali i Niger su, primjerice, svoje utakmice u pretkolu igrali u idili~nom lu~kom gradu Port Elizabeth pred polupraznim tribinama. A polufinalnu utakmicu izme|u Nigerije i Malija u Durbanu je gledalo tek 37.000 fanova - mjesta je bilo dvostruko vi{e. Razlog za poluprazne ili prazne tribine u ju`noafri~kim stadionima nije bio nedostatak odu{evljenja za nogomet, jer u Ju`noafri~koj Republici nogomet vaì za sport ve}inskog crna~kog stanovni{tva. “Rastu}a nezaposlenost i siroma{tvo mnogih Ju`noafrikanaca crne boje koè su razlog za{to si mnogi nisu mogli priu{titi ulaznice“, poja{njava za DW Patrick Bond, profesor za razvojne studije pri Sveu~ili{tu KwaZulu-Natal. Pritom se najjeftinije ulaznice moglo nabaviti za oko ~etiri eura - {to za mnoge koji jedva sastavljaju kraj s krajem, vjerovatno predstavlja veliki luksuz. Tribine su ostale prazne i zbog toga {to se (ina~e bogatija) bjela~ka manjina ne zanima za nogomet, ve} vi{e za ragbi ili kriket, poja{njava Bond. Rupu koja je tako nastala nisu mogli ispuniti ni fanovi iz drugih zemalja sudionica. “Navija~ima iz afri~kih zemalja nedostaje novac da bi mogli oti}i na jedno takvo prvenstvo. Jedan prosje~ni ljubitelj nogometa iz Toga, naprimjer, ne moè si priu{titi putovanje u Ju`noafri~ku Republiku“, kaè za DW George Addo, sportski novinar iz

Gane. Dodaje da su, za razliku od SP 2010, kojemu je tako|er doma}in bila Ju`noafri~ka Republika, na Afri~kom prvenstvu nedostajali bogatiji navija~i s drugih kontinenata. Stoga se ne moè kazati da je Afri~ki kup nacija bio ekonomski uspjeh. U ju`noafri~kim medijima su se mogle pro~itati i ~uti izjave razo~aranih trgovaca i vlasnika restorana koji su uzalud ~ekali da ostvare èljeni promet. Ono {to je mnoge vjerojatno nerviralo jeste i ~injenica da je svaki Ju`noafrikanac sufinancirao prvenstvo, iako mo`da nije pogledao nijednu utakmicu. Ju`noafri~ka vlada je naime za Afri~ki kup izdvojila oko 33 milijuna eura, kako pi{e list Mail&Guardian. Usto pla}aju i svi gradovi u kojima su se igrale utakmice. Jer, mnogi od tih gradova moraju finansijski pomagati stadione koji se od SP-a vi{e ne uspijevaju napuniti. Prihodi od utakmica u okviru tamo{njih liga ili od raznih koncerata su uglavnom manji od tro{kova za odràvanje. A ni Afri~ki kup, zbog slabog odaziva posjetitelja, vjerovatno ne}e dovoljno doprinijeti pobolj{anju financijske situacije. Nogometno raspoloènje se moglo osjetiti tek u toku kupa, prije svega za vrijeme ~etvrt - i polufinala. Nisu samo Ju`ni Afrikanci navijali, ve} i tamo{nji doseljenici iz drugih afri~kih dràva - svaki za svoju reprezentaciju. Ju`noafri~ka Republika se htjela prikazati u dobrom svjetlu jer je imid` te zemlje naru{en nakon napada na afri~ke doseljenike 2008. godine. Afri~ki kup nacija je to trebao promijeniti. Je li afri~ko nogometno prvenstvo doista odaslalo dobru sliku Ju`ne Afrike u svijet, o tome }e odlu~iti gledatelji i sudionici. Makar su organizatori zadovoljni. (dw.de) SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

20.2.2013

16:32

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

AUSTRALIJA

Iranci protiv “kulturne invazije“

Obrezivanje umjetnosti

NAKON BARBIE I SIMPSONOVIH Iranske vlasti zabranile su statue Bude u zemlji s ciljem da zaustave “promociju budizma“

Nakon zabrane Barbie i lutki likova iz popularnog ameri~kog crti}a Simpsonovi, iranske vlasti su prije nekoliko dana odlu~ile zabraniti i statue Bude. Rije~ je o najnovijem vladinom potezu protiv “kulturne invazije“ i promocije zapadnja~ke kulture, javlja Al Arabiya. Zapadni junaci koji nisu zabranjeni u Iranu su Superman i Spiderman, a po{te|eni su jer oni “pomaù potla~enima“. Zabrana Bude, sa ciljem da se zaustavi promocija budizma, prvi je put da je iranska vlada pokazala protivljenje nekom simbolu s istoka. “Umjetnost nije podru~je protiv kojeg }e se reìm mo}i boriti“, kaè dr. A lireza Nourizadeh, direktor Centra za arapske i iranske studije u Londonu, koji je ovakav potez vlasti Irana nazvao “obrezivanjem umjetnosti“. “Umjetni~ki krugovi }e progovoriti; iranski intelektualci }e reagirati o{tro“, smatra dr. Nourizadeh. U februaru pro{le godine, agencija povezana s iranskom vladom zabranila je lutke likova iz crti}a The Simpsons, koji su se tako pridruìli lutki Barbie i drugim igra~kama na crnoj listi. U me|uvremenu, zvani~nik za za{titu iranskog kulturnog naslije|a Saeed Jaberi Ansari potvrdio je proteklog vikenda da se “~i{}enje“ nastavlja, te da vlast ne}e dopustiti da se odre|ena vjerovanja promoviraju kroz takve stvari kao {to su statue Bude. Me|utim, nije htio re}i koliko su statua ve} zaplijenili. “Reìm smatra da Zapad, stranci, imperijalisti, cionisti kvare iranske gra|ane, posebno mlade ljude te ih poti~u da napuste islamske vrijednosti i one koje je 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

utemeljio Homeini“, rekao je Saeed Jaberi Ansari. Prema iranskom Ustavu, kr{}anstvo i judaizam, kao i zoroastrizam priznaju se uz slu`benu religiju, islam. Zakon kaè da se u cjelini prava svih nemuslimana trebaju po{tovati. Istovremeno sa objavom zabrane statua Bude, iranske vlasti o{tro su kritikovale i organizatore i ìri minulog 63. filmskog festivala u Berlinu, koji su Srebrnog medvjeda za najbolji scenarij dodijelili reditelju Jafaru Panahiju za film Spu{tena zavjesa. Zamjenik iranskog ministra kulture Javad Shamaqdari zatraìo je od ~lanova ìrija Berlinalea da ubudu}e “pripaze {ta rade“. “Organizatori Festivala u Berlinu trebali bi promijeniti svoje pona{anje. Svi znaju da snimanje filma u nekoj zemlji i njegovo slanje u inozemstvo treba dozvolu dràve. Snimanje filmova poput Panahijevih je zabranjeno, a Iran je dosad pokazao veliko strpljenje prema takvom pona{anju“, ustvrdio je Shamaqdari i zgrozio civilizirani svijet. Jafar Panahi, jedan od najboljih i najutjecajnijih iranskih reditelja, ve} mjesecima se nalazi u ku}nom pritvoru u Teheranu jer je snimao dokumentarac o protestima tokom Zelene revolucije 2009. godine. Zbog toga je osu|en na {est godina zatvora, a nakon brojnih protesta diljem svijeta vlasti u Iranu dopustile su mu da kaznu izdràva u svojoj ku}i. No, s obzirom da je Panahi prkosno nastavio snimati filmove iz vlastitog doma, mnogi strahuju da bi njegov ku}ni pritvor uskoro mogao biti zamijenjen pravom zatvorskom }elijom. (M. Radevi})

Tango Rezultati australijskog istraìvanja pokazali su da je latinoameri~ki ples tango savr{en za osloba|anje od anksioznosti, stresa i depresije. Nau~nici kaù da samo dvije sedmice treniranja ovog plesa vodi ka znatno boljem raspoloènju - kod volontera su primije}eni znatno niì nivoi depresije, anksioznosti, stresa i insomnije, a zadovoljstvo ìvotom je bilo pove}ano.

NORVE[KA

Kofein Trudnice koje dnevno piju nekoliko {oljica kafe rizikuju da rode pothranjenu bebu, pokazalo je norve{ko istraìvanje. Kafa tako|er moè prouzrokovati i da trudno}a traje duè, ali samo nekoliko sati. U okviru istraìvanja je detaljno prou~eno gotovo 60.000 trudno}a u periodu od deset godina u Norve{koj.

VELIKA BRITANIJA

Rihanna Pjeva~ica Rihanna je na Sedmici mode u Londonu predstavila svoju prvu kolekciju te tako krenula stopama kolegica Victorije Beckham i Madonne. Rihannina odje}a oslikava li~ni stil pjeva~ice, ve}ina kreacija je jednobojna, a preovladavaju crvena, `uta, plava i crna boja.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

20.2.2013

16:35

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

RUMUNIJA

Roxana Nemes

Višemjesečno istraživanje u SAD-u

Istina o porno industriji [TA KA@E STATISTIKA

Roxana je seksi plavu{a iz Rumunije, a osim {to je manekenka, plesa~ica i hostesa, skinula se i za Playboy.

Ve}ina glumica napusti posao ve} nakon prvog filma

MOLDAVIJA

Xenia Deli

Ona je jedna od najljep{ih Moldavki, a ovog puta Xenia je svoje fanove razveselila seksi editorijalom u donjem rublju.

ENGLESKA

Monica i Gabriela Ponekad jedna goli{ava ljepotica ne moè utaìti apetite prosje~nog konzumenta erotskog sadràja koji se pro{irio news portalima. Upravo se zato Zoo Today odlu~io za dvostruku dozu.

Pisac Jon Millward proveo je mjesece analiziraju}i podatke prikupljene na IAFD-u (Internet Adult Film Database), a mukotrpni je rad rezultirao jednom od najiscrpnijih studija o porno industriji. Naime, oni koji samo povr{no poznaju svijet pornografije vjerojatno jo{ uvijek pretpostavljaju da ve}ina glumica izgleda kao Traci Lords, ali ~injenica je da brineta ima ~ak dvostruko vi{e od plavu{a, a prosje~na veli~ina grudi je “dvojka” pa u vodu pada teorija o velikim silikonskim grudima koje prevladavaju. [to se teìne ti~e, ve}ina glumica u prosjeku ima 53 kilograma, a {to se visine ti~e ve}ina glumica kre}e se oko 165 cm. Nadalje, naj~e{}e ime porno glumice je Nikki Lee i velika je vjerojatnost da pred kamerama prakticira analni seks. Naime, 62 posto glumica spremno prihva}a scene analnog seksa, 87 posto spremno je na “facial”, a samo 53 posto na me|urasne scene. Naj~e{}e uloge su uloge tinejdèrica, {to je i naj~e{}a rije~ u naslovima porno filmova. Me|utim, MILF (Mother I’d Like to Fuck) kategorija pokazala se kao najzanimljivija. Prosje~na “milfa~a” tako ima 33 godine, a statistike pokazuju da je to donekle u skladu sa statistikama u ostatku Amerike gdje, tvrdi Millward, ène prvo dijete ra|aju oko 26. No, uzmimo u obzir da su naj~e{}e scene u toj vrsti filmova one izme|u MILF-

ova i de~kiju njihovih k}eri koje su tinejdèrice. Dakle, to bi trebalo zna~iti da je razlika u godinama najmanje 16 godina i da bi po toj teoriji prosje~ni MILF trebao imati oko 42 godine ili vi{e. Mnogi smatraju da je ènama u porno industriji lak{e nego mu{karcima, ali ve}ina mladih djevojaka (prvi film snimaju oko 22 godine) koje u|u u industriju snimi uglavnom jedan video i prekine. Prosje~na glumica se u industriji zadràva najdulje tri godine (mu{karci ~etiri) i u tom periodu snime otprilike 19 filmova, a njihov ostanak se od sedamdesetih godina smanjuje. “Iskustvo je toliko bolno, odvratno, sramotno i poniàvaju}e da se vi{e nikada ne upuste u taj posao”, rekao je Luke Ford, biv{i kolumnist koji se bavio porno industrijom. [to se rase ti~e, najvi{e je bjelkinja (70,5 posto), 14 posto crnkinja, 9,3 posto latina, 5,2 posto Azijatkinja i 1 posto otpada na “ostalo”. Njih ~ak 42 posto ima tetovaè, a 40 posto piercing. Najvi{e porno glumica dolazi iz Amerike (najve}i broj iz Kalifornije), a slijedi ih Ma|arska, ê{ka, Britanija i Rusija. Najpoznatijih deset glumaca u godini je prosje~no spavalo s 1013 èna, {to zna~i 45 èna godi{nje, a kod glumica je rije~ o 148 partnera godi{nje, {to je otprilike osam mu{karaca godi{nje. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

20.2.2013

16:01

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Rock film u Vinkovcima od 7. do 10. marta

U susret DORF-u

BEOGRAD

Dinko Tucakovi} Istaknuti filmski i televizijski reditelj i scenarista Dinko Tucakovi}, dugogodi{nji upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke, filmski kriti~ar, teoreti~ar i istori~ar filma, preminuo je 19. februara u Beogradu, u 53. godini. Ro|en 1960. u Zenici, Tucakovi} je zavr{io srednju {kolu u Sarajevu, a film i TV re`iju diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1984. Od 1990. bio je na ~elu Muzeja Jugoslovenske kinoteke.

ZAGREB

Picasso REGIONALNA SELEKCIJA Iz filma “Jazz Apartman” autora Biljane ^aki}-Veseli} i Tomislava Lovre Pavleka

Festival dokumentarnog rock filma DORF prikaza}e od 7. do 10. marta u Vinkovcima 24 filma iz desetak zemalja, uz bogat prate}i program koji obuhvata i filmove selekcije Fresh Danube Films, projekta namijenjenog povezivanju festivala podunavskih zemalja i afirmisanju prvih igranih i dokumentarnih filmova mladih autora. Me|u dvanaest dokumentaraca u ovogodi{njoj regionalnoj konkurenciji najavljena je i premijera Kako smo u{li u Europu - Slu~aj SexA autorice Ines Pletikos o kultnom noise bendu i peripetijama koje su svojevremeno doìvljavali na putu ka slavi. Premijerno }e biti prikazan i film o skopskom radiju Kanal 103 - Ljubavno pismo alternativnoj kulturi autora Sini{e Evtimova. U okviru me|unarodne selekcije vinkova~ka publika ima}e priliku, izme|u ostalih, vidjeti ostvarenje Esperando el Tsunami festivalskog gosta i prijatelja Vincenta Moona. Izvan konkurencije premijerno }e biti prikazan film Pun~ke o mladom ènskom indie bendu iz Vinkovaca, autora Filipa Me{trovi}a i Marinka Marinki}a, a kao posebna poslastica za sve ljubitelje Toma Waitsa najavljen je izbor iz njegovih slu`benih video spotova, snimaka uìvo i javnih pojavljivanja. O najboljim filmovima DORF-a odlu~i}e ìri koji ~ine Igor Tomljanovi}, Viva Videnovi} i Boris Pet21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

kovi~, a u saradnji sa KlasikTV iz Zagreba bi}e dodijeljena i nagrada u iznosu 10.000 kuna za najbolji scenario. Kako najavljuju organizatori, ovogodi{nje izdanje DORF-a obilje`it }e program Fresh Danube Films, koji je Udruga ljubitelja filma Rare pokrenula 2012. sa partnerima iz Srbije i Austrije, uz finansijsku podr{ku Evropske kulturne fondacije. Projekat je namijenjen povezivanju festivala iz podunavskih zemalja, a prikaza}e {est filmova na sva ~etiri partnerska festivala - DORF-u, festivalu Cinema City u Novom Sadu, Slobodnoj zoni u Beogradu i Crossing Europe u Lincu. Hrvatsku kinematografiju u okviru ovog projekta predstavljaju filmovi Pismo }a}i Damira Ču~i}a i Sonja i bik Vlatke Vorkapi}, srbijansku Ustani~ka ulica Miroslava Terzi}a i Lica revolucije Vladimira Milovanovi}a, a austrijsku Lokalni heroji Henninga Backhausa i Zauvijek zajedno Monja Art i Caroline Bobek. DORF nastavlja i edukativni program EDIT, u okviru kojeg }e biti predstavljeni animirani filmovi Ivane Gulja{evi}, kao i program i djelovanje studija VANIMA iz Vara`dina (organizatori festivala VAFI). Tre}u godinu zaredom, u saradnji s Hrvatskim filmskim savezom, bi}e prikazani i nagra|eni radovi sa pro{logodi{njih nacionalnih smotri dje~ijeg videostvarala{tva. (Priredila: M. Radevi})

“Sretni smo da nam dolaze remek-djela Picassa. A sad kad je ve} u blizini, to ne treba propustiti“, rekao je gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} na konferenciji za novinare u Klovi}evim dvorima, u povodu predstoje}e izlo`be Picassovih djela iz pari{kog Muzeja Picasso. Izlo`ba }e u Zagrebu trajati od 23. marta do 7. jula.

NOVI SAD

Tehnologija narodu Izlo`ba Tehnologija narodu!, studija slu~aja filma i videa u Vojvodini, otvorena je 19. februara u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Postavka obuhvata i kino projekcije, te niz predavanja i razgovora o specifi~nim uslovima proizvodnje u mediju filma, videa i televizije, uz arhivsku dokumentaciju sa podru~ja Vojvodine XX i XXI vijeka.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

20.2.2013

22:06

Page 76

U ÊTIRI OKA BH. INFO Predrag Matvejevi}, Neboj{a Popov i Melisa Ismi~i}, te posthumno Goran êngi}, dobitnici su Nagrade Du{ko Kondor za gra|ansku hrabrost; Nagradu Du{ko Kondor za afirmaciju gra|anske hrabrosti dobila je Jelena Lovri}. Zapravo, tek }e je dobiti, zajedno s trojcem na po~etku i ~lanom êngi}eve porodice, 6. marta u Sarajevu. “Jelen Demofest, kao i svake godine do sada, slu`beno po~inje otvaranjem takmi~arskog konkursa, ove godine {estog po redu u organizaciji Agencije Aquarius. Jelen Demofest konkurs za demo bendove zvani~no po~inje 15. februara i traja}e ukupno dva mjeseca, sve do 15. aprila”, saop{tavaju organizatori. U utorak, 19. februara, u Galeriji Kristian Krekovi} u Tuzli, otvorena je izlo`ba slika @eljka Korena. Organizatori su HKD Napredak Glavna podru`nica Tuzla i Franjeva~ki samostan u tom gradu. @eljko Koren ro|en je 27. jula 1983., a slikarstvo je diplomirao dvadeset i ~etiri godine kasnije na ALU u [irokom Brijegu. Dan op}ine Buìm je 20. februar. Tim povodom je Udruènje mladih Buìma dan ranije organizovalo promociju monografije Buìm kroz vrijeme, ~iji su autori Amir Sijamhodì} i Adnan Softi}. Uvodni~ar je bio referent za kulturu Op}ine Buìm Sead Emri}, a promotori akademik Enver Mandì} i knjièvnik Zlatko Duki}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MIRSAD BEĆIRBAŠIĆ, sarajevski književnik

Po{tovanje i uva`avanje `ene

U okviru programa Sarajevske zime 20. februara je obiljeèno ~etrdeset godina knjièvnog stvarala{tva Alije Hasagi}a Dubo~anina. Organizator je bilo Udruènje Bosanski Dubo~ac i njegovi ljudi. Predstavljen je Dubo~aninov roman San o èni, kao i pjesme i pri~e Danas }u biti dijete. Na promociji je govorio i knjièvnik Mirsad Be}irba{i}. Njegovu izjavu “posudili” smo od Agencije FENA, jer promociji iz objektivnih razloga nismo mogli prisustvovati. “U

na{oj knjièvnosti Alija H. Dubo~anin je ispisao jedinstven odnos prema èni. On je izvajao, naslikao i komponovao lik ène na neusporediv na~in, kao nijedan pisac prije njega”, rekao je Mirsad Be}irba{i}: “Dubo~anin na razli~ite na~ine doìvljava ènu, od elementarnih i astralnih do estetskih i eti~kih, ali bez obzira na sadràj doìvljaja uvijek je iskazivao po{tovanje i uvaàvanje ène.” Alija Hasagi} Dubo~anin ro|en je 1949. u Bosanskom Dubo~cu na Savi.

DADO RUVIĆ, fotoreporter Agencije “Reuters”

Mostarski teatar mladih 1974 vratio se iz Beograda, gdje je u Bitef teatru odigrao predstavu U traganju za bojom kestena. To je samo po~etak obilje`avanja trideset i devet godina postojanja ovog teatra; osnovani su 24. februara 1974. godine. Velika fe{ta planirana je za ta~no dvanaest mjeseci, kada }e eMTeeM proslaviti ~etrdeseti ro|endan. Bogat je muzi~ki program na ovogodi{njoj Sarajevskoj zimi. Ma|arski i bosanskohercegova~ki umjetnici obilje`i}e 200 godina ro|enja Verdija i Wagnera, 25. i 26. februara, potom }e 27. jazz koncert odsvirati Sinan Alimanovi}, da bi 28. februara bio uprili~en piano koncert [vicarkinje Irine Georgijeve. I sve u Bo{nja~kom institutu.

DADO RUVI] “Svoju prvu izlo`bu nisam planirao du`i vremenski period, smatram da nemam taj kvalitet”

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

20.2.2013

22:06

Page 77

HARIS BURINA, glumac iz Zenice

“]orkan” je jo{ uvijek ìv! Vidim, Va{ ]orkan, monodrama koju ste realizovali po motivima pripovijetke Ive Andri}a, jo{ uvijek je ìv. Koliko izvo|enja je preìvio? U Srebreniku }u, 26. februara, ]orkana izvesti {ezdeseti put. A u tom gradu }u monodramu igrati i naredni dan. Ve} imam zakazane predstave i u Tomislavgradu, ponovo u Kaknju, te u Mostaru. Predstava Govorna mana, koju je po tekstu Gorana Markovi}a u produkciji Bosanskog narodnog pozori{ta iz Zenice reìrao Marko Misira~a, uskoro u Sarajevu... Da, 9. marta u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Premijera je u zeni~kom BNP bila prije godinu dana. Iz vi{e razloga ovu predstavu nismo ba{ tako ~esto igrali u BNP-u, ali sad smo se zahuktali. Uranela Agi} i ja u Govornoj mani igramo bra~ni par, a i u privatnom ìvotu smo bra~ni par. Pored nas je na sceni jo{ i Mario Drma}. U svom tekstu Goran Markovi} pi{e o tome koliko politika moè uticati na sve segmente dru{tva, a naro~ito na kulturu. Govorna mana je i istinska kritika ovda{njih zbivanja, sa poprili~nim brojem komi~nih momenata. Imamo pozive za izvo|enje ove predstave i iz Prijedora i Beograda. Kada }e premijerno biti prikazan filma Falsifikator, u reìji ve} spomenutog Gorana Markovi}a, u kojem tuma~ite jedan od likova? Svjetska premijera Falsifikatora zatvori}e ovogodi{nji, jubilarni 40. FEST u Beogradu, 3. marta. I to je za sve nas velika

~ast. Markovi} je snimio film o ~ovjeku koji iz najboljih namjera falsifikuje diplome da bi pomogao ljudima, potom zavr{i u zatvoru, a kada iza|e na slobodu shvati da mu se dr`ava raspala. Jugoslavija, dakle. I jo{ je Markovi} rekao: “Film je za mene dobar, ali Burina je odli~an!” Igram lik po{tara, najboljeg prijatelja glavnog junaka filma.

Moji najdraì radovi U Muzeju grada Zenice 28. februara bi}e otvorena prva samostalna izlo`ba fotoreportera Agencije Reuters Dade Ruvi}a, ~iji je naziv Na putu. Njegove fotografije obi{le su planetu vi{e puta, i s jedne i s druge strane, a prva mu je izlo`ba samo zato {to nije ni mogao nekad prije... Ro|en je 1989. godine. “Na ovoj izlo`bi predstavit }u dvadesetak meni najdraìh radova, a koji su nastali na putu do doga|aja koje sam pratio, odakle je do{ao i simboli~ni naziv izlo`be. To su fotografije umjetni~kog karaktera, koje bi po mojoj pretpostavci neko mogao dràti na zidu. Svoju prvu izlo`bu nisam planirao duì vremenski period, smatram da nemam taj kvalitet, ali posebno sam sretan jer na ovaj na~in mogu pomo}i k}erki svog prijatelja”, isti~e Dado Ruvi}. Izlo`ba je, dakle, humanitarnog karaktera, pa nas je interesovalo po kojoj cijeni }e Ruvi} prodavati fotografije: “Fotografije su uokvirene i formata 50x70, a prodaju se po cijeni od 100 KM, od ~ega nakon pla}anja {tampe, za lije~enje te{ko oboljele djevoj~ice Amine Dilaver ide 75 KM. Fotografije se naru~uju unaprijed, ali svakako da }e na toj izlo`bi biti prodavani izloèni eksponati. Svi detalji, kao i katalog fotografija, mogu se pogledati na -www.aminadilaver.com, a fotografije se mogu naru~iti sve do 26. februara, na broj 061 36 23 32.” 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Spomenimo jo{ samo da ste u mogu}nosti kupiti jednu od genijalnih Dadinih fotografija, Munja u Srebrenici, koja je odabrana me|u stotinu najboljih svjetskih fotografija 2012. godine. A pogledajte je i u novinama koje trenutno ~itate.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

19.2.2013

16:42

Page 78

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kada }ete snimiti novi album? ^im pro|e zima.

2. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? A za{to ba{ op{te prakse? rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ili Bistriku. iku atn Vr na Zavisi jesam li

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Gotove jufke.

usto ostrv

li na p iste pove 5. Koga b mo. ta Ne bih ja

6. [ta obavezno nosite na pla`u? Faktor 50. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ra~unovo|a. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ra~unovo|a.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta 21. decembra pro{le godine? U parku preko puta Doma Armije, gdje raja igraju {aha. 10. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Potpuna istina, narod je na`alost ~esto koristi u posljednje vrijeme. 11. Koja je najsuptilnija od sljede}ih rije~i: toilette, zahod, hala, }enifa, abort? Poljski WC.

iti lijep i je bolje b 12. Da li ru`an i glup? ili pametan se ~ini da si i m lup. o k a k Ne si lijep i g d a k i ij tn najraha 78

dite kad 13. [ta ura puta o vam prek a rn c e | pre ? ” a k ~ e “M Ni{ta. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Iza{la iz ku}e.

15. Opi{ite Mat u Buli}a u tri rije ~i? Ne znam ~ovjek a.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Prvo da nau~im.

a koja 17. Osob ? a ir vas `ivc . Amira 18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Trenerku. 19. Tange ili badi}? Ne pamtim kad sam bila na moru.

20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Samo da zima pro|e i ljeto do|e, pa da idemo na more.

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Foto: Milutin Stoj~evi}

AMIRA MEDUNJANIN glazbenica: moru” a n ila b m sa d ka m ti m pa “Ne

Fadila:Iluzije.qxd

20.2.2013

16:10

Page 79

KLIN ^ORBA

PUKLO D@EMRE U ZRAK Pi{e: FADILA NURA HAVER

Kako li se mačke znaju vratiti kući, i ptice prevaliti hiljade kilometara pa se bez greške vrnuti na isto drvo, u isto gnijezdo, bez GPS navigatora? I ko šapne travi i cvijeću kad je pravo vrijeme za nicanje?

petak smo, na jednom skrovitom a ugodnom mjestu, otpo~eli razgibavanje zimom umrtvljenih du{a. Bio je ne~iji ro|endan, {to je samo po sebi nebitno, ali je kao povod bu|enju iz zimske letargije dobrodo{ao jednako kao i one dvije visibabe u natprirodnoj veli~ini, koje je neko lucidno nataknuo na kalendar za mjesec februar, ne bi li nas malenom zelenom kapicom, na kojoj visi ogroman bijeli cvijet, potaknuo da po~nemo misliti zeleno. A misliti zeleno, zna~i opaziti `ivot u bjelini ni~ega, pa se tome obradovati. I tako, dan po dan, oslu{kivati kako ti u vlastitoj - zimskom depresijom izmrcvarenoj du{i, ni~u visibabe. Pri~ali smo viceve, stare i nove, pa }e Mirza odnekud izvu}i onaj stari o Muji koji bi da se rije{i ma~ke, te je u nekoliko navrata odveze van grada, ali se ona svaki put vrati ku}i prije njega. Napokon je odveze na planinu, pa jo{ koji kilometar propje{a~i s njom kroz {umu, tutne je u nekakav grm i zbri{e prema autu. Bazao {umom satima, ali nikako da na|e puta. U sumrak mobitelom nazove Fatu: Je l’ se ma~ka vratila ku}i?, pita. Jeste, odavno. Eh, dajder mi je malo na telefon...

sim {to je smije{an, ovaj vic krije u sebi podsje}anje na ~ovjekov usud da mu je orijentir za izlaz iz svih lutanja i malodu{nosti dat u prirodi kojom je okruèn, pa i u njemu samom, ali je naàlost zaboravio ~itati znakove. âk i kad ih zna, ne vjeruje vi{e u njih. Čovje~anstvo je konstruiralo razne sprave i mjera~e u ~ije se znakove uzda. Rudari vi{e ne drè kanarinca u jami ~ija bi ih smrt upozorila na curenje metana. Postoje sofisticirani detektori i alarmi, ali se unato~ tome eksplozije i trovanja smrtonosnim gasom i dalje de{avaju u rudarskim oknima. Kako li se ma~ke znaju vratiti ku}i, i ptice prevaliti hiljade kilometara pa se bez gre{ke vrnuti na isto drvo, u isto gnijezdo, bez GPS navigatora? I ko {apne travi i cvije}u kad je pravo vrijeme za nicanje? Kako to da sve oko nas zna a mi ne znamo kad nije prerano i kad nije prekasno uskladiti vlastiti bioritam sa bu|enjem prolje}a u svim elementarnim ~esticama koje tvore ovaj svijet? O tome smo pri~ali u petak, a ja nastavila razmi{ljati u istom pravcu jutros, jer sam traìla i na{la informaciju da je ba{ danas puklo dèmre u zrak. Za sedam dana slijedi dèmre u vodu, a zaklju~no s petim martom tre}e }e dèmre primiti zemlja. Ako u ~ovjeku postoji makar

21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

bogda pjesni~kog zanosa, milo mu je pojmiti {ta to i odakle puca, pogotovo {to je posrijedi pucnjava od koje se mrtvo krene preobraàvati u ìvo, za razliku od pucnjave koju je smislio i do savr{enstva doveo ~ovjek, a ovo mu savr{enstvo kao i svako drugo koje je dosegnuo sluì prvenstveno za uni{tenje ìve sile. Kad smo ve} kod ìve sile, snage, energije - to bi u najkra}em bio moj prijevod rije~i dèmre. Neko odnekud spusti nevidljivu ìvotvornu zraku i srce u obamrlim elementima po~ne kucati. Abdulah [kalji} veli da je dèmre, po isto~nja~kim a i muslimanskim vjerskim kalendarima, zra~na struja koja dovodi do postepenog popu{tanja studeni izme|u zime i prolje}a.

ad sva tri dèmreta puknu (od 19. februara do 5. marta), tek tad dolazi haos iz kojega }e svako nicanje, bujanje i cvjetanje uzeti sve {to mu je potrebno da bude ono {to u vlastitom zapisu jeste. Taj haos poznajemo kao proljetnu klimatsku povampirenost, naziva babije huke. Osnovni elementi se uskome{aju, uzbibaju, pokrenu, sudaraju, spajaju, razmi~u; bogzna {ta rade, sve dok ne natjeraju zimu da nam (iz nas) izi|e kroz nos. Ta se posljednja proljetno-zimska bitka, ne znam za{to, zove gove|a zima. Eto, ako smo sve ove faze pro{li istovremeno kad i elementi od kojih smo sazdani, i u na{e }e du{e i tijela sti}i prolje}e. Tad je gotovo s naizgled bezrazlo`nim kostoboljama i mrzovoljama koje su nas mjesecima morile uzdu` i poprijeko. A, da ne bi ostalo na mom olahkom zaklju~ku kako je ljudska gre{ka uzrok svake na{e nesretnosti, u sve radosnijem ~ekanju prolje}a, èlim podijeliti s vama otkri}e da nije svaka gre{ka pogre{na. Ima neko dèmre koje pukne kad se najmanje nada{ da bi stvari mogle krenuti nabolje.

ekidan, prijateljica mi pokloni kutijicu indijskih za~ina, koju mi je maksuz kupila znaju}i da ih volim. Donesem ku}i, pogledam pa`ljivije, kad ono - nisu za~ini nego energetski konjski balzam. Ispostavi se da su kutijice sli~ne, te mi je zabunom dala balzam koji poma`e i u slu~aju kao {to je moj. Naime, ve} nekoliko sedmica kuburim sa bolnim koljenom. Kad mi se konjski balzam ve} na{ao u ku}i, krenem mazati koljeno i, da kucnem... [ta da ka`em, od svega dobrog {to je ugra|eno u ~ovjekovu prirodu, najbolja je njegova nesavr{enost. 79

Auto:CRNA.qxd

20.2.2013

16:34

Page 80

PETA BRZINA Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

najljep{i auto godine

e~enica iz naslova nije proizvoljna tvrdnja reportera SB nego ~injenica. Mada se i mi sla`emo s njom. Naime, vi{e od 100.000 ljubitelja automobila iz 52 zemlje izglasalo je A klasu za Najljep{i automobil 2012. godine. Glasanje je obavljeno putem sedam mini sajtova, objavljenih na razli~itim jezicima od strane tv kanala Eurosport. Nagrada je uru~ena krajem januara na Sajmu automobila u Parizu. Ina~e, glasa se jo{ od 1987. godine. Ovo nije prva nagrada za dizajn zaista prekrasnog Mercedesovog modela koji ga svrstava na sami vrh ponude u ovom segmentu (najlju}i su mu konkurenti BMW Serie 1 ili Audi A3). ^itatelji AutoBilda izabrali su ga za najljep{i njema~ki automobil a dobio je i priznanje @uti an|eo 2013 od najve}eg evropskog automobilskog kluba. Nije ni ~udno kada je ovim modelom napravljen radikalan dizajnerski okret od do sada neprimjetnog prethodnika. Kvalitet unutra{njosti je na tragu dizajna, a u ponudi

je i niz novih motora. Pogon nove A klase ~ine modernizirani agregati zapremine 1,6 i 2 litra kada su u pitanju benzinci, odnosno 1,5 i 1,8 litara kada su u pitanju dizela{i. Modeli sa 2,0 litarskim turbo benzincem nose oznaku A250, a AMG paket opreme ovaj automobil transformiraju u izrazito sportski orijentiran model. Mercedes je rije{io da napravi hrabar potez i novu A klasu dizajnira vrlo sli~no prototipu koji smo imali prilike da vidimo ranije. Zato prakti~no i ne li~i ni na jedan putni~ki automobil {tutgartskog proizvo|a~a, ve} prije na neki njihov SLS. Kvalitet izrade i materijala su neupitni a stilom, komforom i atmosferom u kabini, novi model se mnogo udaljio od prethodne generacije. Usudi}emo se re}i i od konkurencije pa kraj njega Audi zaista izgleda, kako bi to kazao Jeremy Clarskon, kao vozilo koje kupuju samo â&#x20AC;&#x153;njema~ki prodavci cementaâ&#x20AC;&#x153;.

Automobil moète naru~iti u nekoliko paketa. Pored standardnog, tu su Style, Urban, AMG Sport, Exclusive i AMG Exclusive. Oni se ne razlikuju samo po spisku opreme, ve} prije svega po dizajnu. Svaki donosi posebnu kombinaciju boja i upotrijebljenih materijala, ~ak i mehani~kih komponenti, tako da od jednog modela po èlji moète da napravite auto koji èlite: klasi~an, elegantan, sportski ili prestiàn. Ovako nizak, sportski drzak i autenti~an, bez nepotrebnih linija kojima su skloni proizvo|a~i koji se probijaju na trì{te, novi Mercedes A klase je zaista automobil za poèljeti. A ako se odlu~ite za njega, naoruàjte se strpljenem i budite spremni za listu ~ekanja. Jer u Stuttgartu doslovno ne mogu sti}i napraviti onoliko modela kolika je potra`nja za njima.

SLOBODNA BOSNA I 21.2.2013.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

20.2.2013

17:51

Page 81

REAGIRANJA Samir Musli} - Uredni{tvu

Tokom mog boravka u UN misiji nisam počinio nikakva krivična djela, pa ni pljačke i silovanje (“BiH na kraju godine; crno kao u igli”, SB, br. 842) Po{tovani, U Slobodnoj Bosni od dana 27.12 2012. god., u tekstu pod nazivom “BiH na kraju godine; crno kao u igli”; autora Senada Avdi}a, objavljeno je niz neistina koje {tete kredibilitetu i mene kao notara i notarske slu`be op}enito. Sa Va{e strane sam u najmanju ruku o~ekivao da me prije objavljivanja teksta kontaktirate i provjerite vjerodostojnost istih, jer se radi o vrlo ozbiljnim optu`bama, ali naàlost to niste u~inili. Na prvi pogled kad se sporni tekst pogleda i pro~ita, djeluje kao da se radi o vrlo mra~nom liku koji je i pored svoje kriminalne pro{losti postao i notar. Sporni tekst, onaj dio koji se odnosi na mene, je ~ista neistina. Prije svega Vas moram upoznati sa ~injenicom da prema Zakonu o notarima, notari nisu nadle`ni razvoditi brakove, to je u nadle`nosti op}inskih sudova, pa ako notari ve} ne razvode onda i ne utvr|ujemo cijenu razvoda, te je o~ito da je Va{ navod da sam razveo “tajkuna” i to uradio po cijeni sto miliona ve}oj od nabavne neutemeljen, kao i navod da sam nekoga uveo u posjed. Ta~an je navod da sam bio ne samo pripadnik, nego i komadant prvog BH kontingenta mirovnih snaga iz BiH pri UN-u u Isto~nom Timoru. U mirovnu misiju sam oti{ao iz Specijalne jedinice FMUP-a u kojoj sam proveo neprekidno od 1989. god. do 2000. god. i u kojoj sam u periodu rata odlikovan Srebrenom policijskom zna~kom od strane ministra unutra{nji poslova za zasluge u ratu. To je bio prvi put da pripadnici policije iz sva tri naroda iz oba BH entiteta predstavljaju na{u dràvu pod jednom zastavom. Tokom mog boravka u UN misiji koja je trajala od 17.04.2000.god. do 28.12.2001. god., nisam po~inio nikakva krivi~na djela, pa ni plja~ke i silovanje, koje vi navodite u svom spornom tekstu. Za svoj anga`man u UN-u u Isto~nom Timoru sam odlikovan UN medaljom, a na kraju misije sam kao ocjenu moga rada za period od skoro dvije godine dobio najve}e ocjene. Moja misija u Isto~nom Timoru je trebala trajati jednu godinu, ali sam istu na moj zahtjev produìo i ista je trajala oko 20 mjeseci. Nakon povratka u BiH v.d. direktor FUP-a me raspore|uje na poslove i zadatke kriminalisti~kog inspektora za ekonomske delikte u Odsjeku za privredni kriminalitet u 21.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Odjeljenju za borbu protiv me|ukantonalnog i organizovanog kriminaliteta u Slu`bi kriminalisti~ke policije u Upravi policije. U aprilu 2003. god. sam u Federalnom ministarstvu pravde polo`io pravosudni ispit. U svojoj dosada{njoj karijeri sam uvijek obna{ao vrlo odgovorne funkcije: pomo}nik generalnog direktora za pravne poslove u Avazu, generalni direktor A - roto pressa, izvr{ni direktor za pravne poslove u Agenciji za za{titu ljudi i imovine, na~elnik Odjeljenja za pravne i kadrovske poslove MUP-sa Kantona Sarajevo i kona~no notar. Iz svega gore navedenog je vi{e nego o~ito da insinuacije i optu`be koje spominjete u Va{em tekstu ne dolaze ni u kakvu vezu sa mnom. Molim da u Va{em sljede}em izdanju objavite ovo reagiranje. S po{tovanjem, Samir Musli}, notar

Ago Prlja~a - Uredni{tvu

Potrebno je istražiti ulogu akademske zajednice u slučaju profesora Sulejmana Redžića (“No}as spaljujemo iluzije: [ta znamo, a {ta bismo morali znati”, SB, br. 849) Zaista moram priznati da je tekst SB izuzetno dobro i sadràjno istraìva~ki ura|en i obra|en, kako to i dolikuje istraìva~kom i analiti~kom novinarstvu... Me|utim, mojim promi{ljanjem sadràja teksta, osje}am nedostatak odnosa i same uloge akademske zajednice BiH, prema slu~aju Sulejman Redì}, prije svega njegove mati~ne ku}e u kojoj je redovno radio i bavio se nau~nim radom i istraìvanjima. Pa`ljivom analiti~aru nije mogao proma}i ~udan pogled nekih lica i likova upravo kolega rahmetli Sulejmana Redì}a, koji se mogu prepoznati svojom artikulacijom samo u slu~ajevima sau~esni{tva u radnjama i postupcima. A to je, ~ini mi se, karakteristi~no i za paraobavje{tajce kad se na|u u ambijentu neke spoznaje koju treba sakriti od javnosti, a nikako je javno izraziti. Ista, ako ne i preslikana slika kao u ogledalu nekih pogleda lica i likova iz Kruga 99, ~iji je predsjednik Asocijacije bio upravo Redì}, malo ~udno ali nevjerovatno uo~ljivo da je tako slikom mogu}e iskazati sli~nost u javnosti. Neki opet likovi èstoko reaguju i osipaju se na K-99, na sam pomen ve} re~enog slu~aja traè}i o~uvanje digniteta ali sada mrtva ~ovjeka – svakako ìvom ~ovjeku treba ~uvati dignitet, a mrtvom je potrebno da se utvrdi uzrok smrti...

Isto tako ovdje se mora neosporno postaviti vrlo va`no i zna~ajno pitanje s nadom da }e se odgovorni i nadle`ni prepoznati i dati adekvatan odgovor javnosti na pitanje kakva je uloga i odnos Ambasade R Irana koja je za 11.02.2013. godine (kada se zna da je rahmetli Sulejman Redì} ve} mrtav) uputila zvani~nu pozivnicu na ime Sulejmana Redì}a za Dan revolucije Irana? Zato postavljam pitanje da li je to provokacija ili namjera? Pored ozna~ene pozivnice, iste su dobili jo{ neki iz Predsjedni{tva Kruga 99, li~no na ime i prezime - o~ito neki odabrani i o~ito nije poznato i za{to???!!!... Niko ne spominje udruge ~uvara ratnih ste~evina u BiH, da li se tu moè na}i nekih paraobavje{tajaca i za{titnika lika i djela glavnog aktera bh. rata, mo`da i to ima neke veze sa ozna~enim slu~ajem, ko zna ???... Neki iz takvih udruga su involvirani u mnoge slu~ajeve, tako bar analitika mnogih kaè, a posebno Jugoslava Petru{i}a... Vratimo se malo jo{ akademskoj zajednici BiH i njenom odnosu zaborava prema bo{nja~kim profesorima, dr. akademicima, politi~arima i nau~nicima pored rahmetli Sulejmana Redì}a. Zar ne bi trebalo ANUBiH zabrinuti zaborav Hamdije Pozderca, jedinog strana~kog iliti partijskog vo|e u Bo{njaka, ta~nije Bosanaca koji moè pozitivno u}i u politi~ku historiju BiH. Dalje, za{to zaborav Fuada Muhi}a, Kasima Begi}a i Nijaza Durakovi}a iako je potonji spomenut u tekstu ali tendira zaboravu... Ovom prilikom ne bih ulazio dublje u analizu politi~ke historije BiH od 1906. godine kad u BiH i po~inje politi~ko strana~ko organizovanje i za to stolje}e i ne{to vi{e doìvi}emo samo razo~arenje jer se slave oni koji su izdavali, prodavali i djelili na{u BiH. A gaze se ~asna imena poput Mehmeda Kapetanovi}a-Ljubu{aka, Avda Huma, Husage î{i}a i Dèmala Bijedi}a, svi iz Mostara... Ago Prlja~a

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.2.2013

0:23

Page 3

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

19.2.2013

14:28

Page 78